Wikipedia bswiki https://bs.wikipedia.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana MediaWiki 1.47.0-wmf.14 first-letter Mediji Posebno Razgovor Korisnik Razgovor s korisnikom Wikipedia Razgovor o Wikipediji Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki Razgovor o MediaWikiju Šablon Razgovor o šablonu Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji Portal Razgovor o portalu TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Event Event talk Topic Sarajevo 0 35 3917328 3915727 2026-08-09T20:33:16Z Z1KA 87045 karta 3917328 wikitext text/x-wiki {{Drugo_značenje|Sarajevo (višeznačnica)}} {{Infokutija naselje u BiH | ime = Sarajevo | službeni_naziv = Grad Sarajevo | naselje_vrsta = Grad | slika = {{multiple image | border = infobox | total_width = 300 | image_style = border:1; | perrow = 1/4/2/4 | image1 = Sarajevo City Panorama.JPG | image2 = JesusesHearthCathedral.jpg | image3 = Sarajevo ortodox church.JPG | image4 = Sarajevo gazi husrev bey mausoleum IMG 1279.JPG | image5 = Sebilj, Sarajevo.jpg | image6 = Latin Bridge 02 (22757259615).jpg | image7 = Academy of fine art and Festina lente.jpg | image8 = Sarajevo City Hall 01.jpg | image9 = National Museum of BiH Aerial.JPG | image10 = Vječna vatra, Sarajevo (by Pudelek).JPG }} | slika_opis = Od vrha, s lijeva na desno: Pogled na Sarajevo s [[Bijela tabija|Bijele tabije]], [[Katedrala Srca Isusova]], [[Saborna crkva u Sarajevu]], [[Gazi Husrev-begovo turbe]], [[Sebilj]], [[Latinska ćuprija]] na [[Miljacka|Miljacki]], [[Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu|Akademija likovnih umjetnosti]], [[Sarajevska vijećnica|Vijećnica]], [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljski muzej]], [[Vječna vatra]] | slike_veličina = | slika_karta = Sarajevo.svg | karta_opis = Grad Sarajevo u Bosni i Hercegovini | slika_zastava = Flag of Sarajevo.svg | slika_grb = Coat of arms of Sarajevo.svg | nadimak = Jerusalem Evrope,<ref name="In Europe's Jerusalem">{{cite web|url=http://www.catholicculture.org/news/features/index.cfm?recnum=21006|title=In Europe's Jerusalem|website=catholicculture.org|publisher=Catholic World News|first=Josip|last=Stilinović|date=3. 1. 2002|access-date=24. 9. 2015|quote=The city's principal mosques are the Gazi Husrev-Bey's Mosque, or Begova Džamija (1530), and the Mosque of Ali Pasha (1560–61)|language=en}}</ref> Jerusalem Balkana<ref name="google27">{{cite book|url=http://books.google.com/books?id=AxxBPfEk3_0C&q=Sarajevo#v=snippet&q=Sarajevo&f=false|title=The Jews and their Future: A Conversation on Judaism and Jewish Identities|first1=Esther|last1=Benbassa|first2=Jean-Christophe|last2=Attias|year=2004|location=London|publisher=Zed Books|page=27|isbn=1-84277-391-7}}</ref> | moto = | koordinate = {{coord|43|51|22.8|N|18|24|47.6|E|type:city|display=inline,title}} | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Kanton Sarajevo]] | općina = [[Centar (Sarajevo)|Centar]]<br />[[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]]<br />[[Novo Sarajevo]]<br />[[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]] | osnovan = 1461. | osnivač = [[Isa-beg Ishaković]] | gradonačelnik = [[Samir Avdić]] | gradonačelnik_stranka = [[Narod i pravda|NiP]] | površina_ukupno = 141.5 | površina_urban = 489 | površina_metro = 3350 | nadmorska_visina = 550 | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | stanovništvo_ukupno = 275524 | stanovništvo_urban = 405930 | stanovništvo_metro = 555210 | stanovništvo_demonim = Sarajlija, Sarajka | poštanski_broj = 71000 | pozivni_broj = (+387) 33 | veb-sajt = {{URL|https://www.sarajevo.ba/}} }} '''Sarajevo''' je [[Glavni grad|glavni]] i najveći [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|grad]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], njena [[metropola]]<ref>{{cite web|title=Prostorni plan Kantona Sarajevo za period od 2003. do 2023. godine|url=http://zpr.ks.gov.ba/sites/zpr.ks.gov.ba/files/pp/Prostorni_plan/PROSTORNI%20PLAN%20%20za%20štampu.pdf|website=zpr.ks.gov.ba|publisher=Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo|access-date=24. 9. 2015|format=PDF|archive-url=https://web.archive.org/web/20180906015449/http://zpr.ks.gov.ba/sites/zpr.ks.gov.ba/files/pp/Prostorni_plan/PROSTORNI%20PLAN%20%20za%20%C5%A1tampu.pdf|archive-date=6. 9. 2018|url-status=dead}}</ref> i njen najveći urbani, kulturni, ekonomski i prometni centar. Ujedno, to je glavni grad [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] i sjedište [[Kanton Sarajevo|Kantona Sarajevo]]. Prema [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.|popisu stanovništva iz 1991.]] grad je po tadašnjoj strukturi s deset općina imao 527.049, a po [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|popisu stanovništva iz 2013.]] i trenutnoj teritorijalnoj podjeli s četiri općine 275.524. Nalazi se u središnjem dijelu jugoistočne Evrope i Balkana. Kroz grad protiče [[rijeka]] [[Miljacka]], a u neposrednoj blizini grada u općini [[Ilidža]] je i izvorište rijeke [[Bosna (rijeka)|Bosne]], s izletištem [[Vrelo Bosne|Vrelom Bosne]]. Oko grada nalaze se planine: [[Jahorina]], [[Bjelašnica]], [[Igman]], [[Treskavica]] i [[Trebević]]. Sarajevo je političko, finansijsko, socijalno i kulturno središte Bosne i Hercegovine i istaknuto središte kulture na Balkanu, s uticajem na čitavu regiju u oblasti zabave, medija, mode i umjetnosti.<ref>{{cite web|url=http://www.mediterraneanews.com/index/2011/05/sarajevo-the-economic-administrative-cultural-and-educational-center-of-bosnia-and-herzegovina/ |title=Sarajevo: The economic, administrative, cultural and educational center of Bosnia and Herzegovina |publisher=Mediterranea News |date=12. 5. 2011 |access-date=15. 7. 2021|url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120424230137/http://www.mediterraneanews.com/index/2011/05/sarajevo-the-economic-administrative-cultural-and-educational-center-of-bosnia-and-herzegovina/ |archive-date=24. 4. 2012 }}</ref> Regionalni je centar u obrazovanju, dom je prve balkanske institucije tercijarnog obrazovanja, islamske [[Medresa|medrese]], koja je danas dio [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]].<ref>{{cite web|last=Agency|first=Anadolu|title=Saraybosna'da 476 yıldır yaşayan medrese! (Sarajevo Celebrates 476 Years of its Medresa!)|url=http://www.haber7.com/balkanlar/haber/974831-saraybosnada-476-yildir-yasayan-medrese|publisher=Haber7|access-date=15. 7. 2021}}</ref> Grad je poznat po svojoj tradicionalnoj kulturnoj i religijskoj raznolikosti, s pripadnicima [[Islam u Bosni i Hercegovini|islama]], [[Pravoslavlje|pravoslavlja]], [[Katoličanstvo|katolicizma]] i [[Jevreji u Bosni i Hercegovini|judaizma]] koji tu egzistiraju stoljećima. Zbog svoje duge i bogate historije, vjerskih i kulturnih raznolikosti, Sarajevo se ponekad naziva ''Jerusalem Evrope'' ili ''Jerusalem Balkana''. Jedan je od rijetkih evropskih gradova u čijem se centru, u neposrednoj blizini, nalaze bogomolje sve tri velike monoteističke religije: [[džamija]], [[katolička crkva]], [[pravoslavna crkva]] i [[sinagoga]]. Iako su područja oko grada naseljena još od prahistorije, moderni grad nastao je kao osmanlijsko uporište u 15. vijeku. Sarajevo je tokom svoje historije nekoliko puta privuklo međunarodnu pažnju. 1885. Sarajevo je bio prvi grad u Evropi i drugi grad na svijetu koji je imao stalnu mrežu električnih tramvaja koji su saobraćali kroz grad, slijedeći u tom primjeru [[San Francisco]]. 1914. Sarajevo je bilo i mjesto [[Sarajevski atentat|atentata]] na nadvojvodu Franza Ferdinanda od strane lokalnog [[Mlada Bosna|mladobosanskog]] aktiviste [[Gavrilo Princip|Gavrila Principa]] koji je pokrenuo [[Prvi svjetski rat]], koji je također okončao austrougarsku vlast u Bosni i Hercegovini i rezultirao stvaranjem Kraljevine Jugoslavije. Kasnije, nakon Drugog svjetskog rata, uspostavljanje Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine u okviru Druge Jugoslavije dovelo je do masovnog širenja Sarajeva, tada glavnog grada republike, što je kulminiralo domaćinstvom Zimskih olimpijskih igara 1984. koje su obilježile prosperitetnu eru za grad. Međutim, početkom [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji|jugoslovenskih ratova]], tokom 1.425 dana od aprila 1992. do februara 1996. godine, grad je pretrpio [[Opsada Sarajeva|najdužu opsadu glavnog grada u historiji modernog ratovanja]], tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|bosanskohercegovačkog rata]] i [[Raspad Jugoslavije|raspada Jugoslavije]].<ref>{{cite news |url=http://www.timesonline.co.uk/tol/news/world/europe/article575571.ece |title=The New Siege of Sarajevo |last=Connelly |first=Charlie |date=8. 10. 2005 |work=The Times |location=UK |access-date=15. 7. 2021 |archive-date=5. 5. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200505131350/https://www.thetimes.co.uk/ |url-status=dead }}</ref> Sarajevo je 2011. nominovano za [[Evropski glavni grad kulture]] 2014. a 2019. je zajedno s [[Istočno Sarajevo|Istočnim Sarajevom]] bio domaćin [[Evropski zimski olimpijski festival mladih 2019.|Evropskog zimskog olimpijskog festivala mladih 2019.]]<ref>{{cite web|url=http://www.bh-news.com/en/vijest_det.php?vid=3827&r=1 |title=Nomination of Sarajevo for European Capital of Culture 2014 |publisher=BH-News.com |access-date=15. 9. 2011}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.eppgroup.eu/press/showpr.asp?prcontroldoctypeid=1&prcontrolid=10331&prcontentid=17480&prcontentlg=en |title=Sarajevo: With Sarajevo as Europe's Capital of Culture 2014 we could send an... – 12/05/2011 – EPP Group |publisher=Group of the European People's Party (Christian Democrats) in the European Parliament |access-date=15. 9. 2011 |archive-date=2. 8. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180802193159/http://www.eppgroup.eu/press/showpr.asp?prcontroldoctypeid=1&prcontrolid=10331&prcontentid=17480&prcontentlg=en |url-status=dead }}</ref> == Etimologija == Sarajevo je historijsko ime grada, koje po jednoj od teorija potiče od kovanice ''Saray Ovası'' što znači ''Dvor i polje oko dvora''. Sarajevo se ponekad naziva ''Šeher'' ([[Turski jezik|tur]]. şehir; [[Perzijski jezik|per]]. شهر ''šahr''), imenom koje je gradu dao njegov osnivač [[Isa-beg Ishaković]]. Zbog svog orijentalnog izgleda nazivano je i imenom ''Damask sjevera'', a Jevreji [[Sefardi]] su ga nazvali ''Mali Jerusalem''. [[Abdulah Škaljić]], autor rječnika "Turcizmi u srpsko-hrvatskom jeziku", u istoj knjizi navodi sljedeće: {{Citat|...Složenica je nastala po uzoru na složenice [[Smederevo]], [[Kraljevo]], [[Popovo]], [[Mirijevo]], [[Trnovo (složenica)]] itd. Turski naziv za Sarajevo je "Saray-Bosna", ali se u jednoj od najstarijih bosanskih [[vakufnama]], u vakufnami [[Mustaj-beg Skenderpašić|Mustaj-bega Skenderpašića]] iz 1517. g. (čiji je original i prijevod objavio Dr [[Hazim Šabanović]] u POF-u II-IV, 1953, str.403) Sarajevo naziva i "Saray-ovasi", doslovce: "Sarajevsko polje". Iako sam ranije zastupao da je Sarajevo nastalo od tur. "Saray-ovasi", došao sam do zaključka da je ispravnije tumačenje koje sam gore naveo''".<ref name="Škaljić1989">{{cite book|author=Abdulah Škaljić|title=Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku|url=http://books.google.com/books?id=O5BiAAAAMAAJ|year=1989|publisher=Svjetlost|isbn=978-86-01-01459-6}}</ref>}} == Geografija == {{Glavni|Geografija Sarajeva}} [[Datoteka:Sarajevo_SPOT_1050.jpg|mini|lijevo|Snimak Sarajeva i okoline napravljen satelitom [[SPOT]]]] [[Datoteka:Pogled na Sarajevo.png|mini|250p|Pogled na Sarajevo s [[Hrid (Sarajevo)|Hrida]]]] Sarajevo se nalazi u središnjem dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i zauzima površinu od 141,5&nbsp;km<sup>2</sup>. Centralni dijelovi grada smješteni su u kompozitnoj [[Sarajevska kotlina|Sarajevskoj kotlini]], koja se pruža od [[istok]]a prema [[zapad]]u i završava u [[Sarajevsko polje|Sarajevskom polju]], okruženo planinama Bjelašnicom i Igmanom na jugozapadu, Trebevićem na jugoistoku, te srednjim planinama i međudolinskim rtovima na sjeveru i sjeverozapadu. Najstariji dijelovi grada ([[Vratnik (Sarajevo)|Vratnik]], [[Bistrik]], [[Hrid (Sarajevo)|Hrid]], [[Kovači (Sarajevo)|Kovači]], [[Alifakovac]]) su na padinama okolnih bregova. Prosječna nadmorska visina Sarajevskog polja je 500&nbsp;m. Najzapadnija tačka polja je na 18<sup>○</sup> 16' istočne geografske dužine. Krajnja istočna tačka je na 18<sup>○</sup> 27' istočne geografske dužine, najsjevernija je 43<sup>○</sup> 53’ sjeverne geografske širine, a najjužnija je na 43<sup>○</sup> 47' sjeverne geografske širine <ref>{{cite web|url=http://www.sarajevo.ba/ba/stream.php?kat=31|title=Grad Sarajevo: O Sarajevu|author=daenet d.o.o.|work=sarajevo.ba|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150411044233/http://www.sarajevo.ba/ba/stream.php?kat=31|archive-date=11. 4. 2015|url-status=dead}}</ref>. [[Datoteka:Sarajevo topographic map.svg|250px|mini]] Rijeka [[Miljacka]] jedno je od glavnih geografskih obilježja grada. Teče od istoka, kroz centar Sarajeva, do zapadnog dijela grada gdje se ulijeva u [[Bosna (rijeka)|Bosnu]]. Kao ''Sarajevska rijeka'', Miljacka izvire oko 2 kilometra južno od Pala, u podnožju Jahorine, nekoliko kilometara istočno od centra Sarajeva. Izvor Bosne, [[Vrelo Bosne]] nalazi se kod kod Ilidže i još je jedno značajna prirodna znamenitost i izletište Sarajlija i drugih turista. Nekoliko manjih rijeka i potoka poput Koševskog potoka također protječe kroz grad i okolicu. === Panorama === {{Široka slika|Sarajevo panorama.jpg|1000px|Panorama Sarajeva}} === Klima === Sarajevo se nalazi u području umjerene [[Kontinentalna klima|kontinentalne klime]], s uticajem kontinentalne klime sa sjevera i mediteranske s juga. Prosječna godišnja temperatura zraka iznosi 9,5&nbsp;°C, a prosječna količina padavina je oko 919 l/&nbsp;mm. Najhladniji period tokom godine je januar s prosječnih -1,3&nbsp;°C i jedini je mjesec s negativnom srednjom vrijednošću temperature zraka.<ref name="klima">{{cite web|title=Sarajevo - klima|url=https://www.sarajevo.ba/bs/article/1223/klima}}</ref> Juli je najtopliji s prosječnom vrijednošću temperature zraka od 19,1&nbsp;°C. Najekstremnije temperature zraka zabilježene u Sarajevu su -26,4&nbsp;°C (zabilježena 4. januara 1942. godine) i 40.0&nbsp;°C (19. augusta 1946).<ref name="klima"/> Najviše sunčanih sati je tokom augusta s prosječnih 270 sunčanih sati dok godišnji prosjek iznosi 1830 sunčanih sati po čemu se Sarajevo svrstava u srednje sunčane gradove.<ref name="klima"/> Nasuprot tome, stepen oblačnosti u prosjeku godišnje iznosi 59% a najizraženija je tokom decembra kada je oblačnost u prosjeku iznosi 75%.<ref name="klima"/> {{Vremenski okvir | naslov = <!-- * Prosječna temperatura * --> | pt_jan = -0,5 | pt_feb = 1,4 | pt_mar = 5,7 | pt_apr = 10,0 | pt_maj = 14,8 | pt_jun = 17,7 | pt_jul = 19,7 | pt_aug = 19,7 | pt_sep = 15,3 | pt_okt = 11,0 | pt_nov = 5,4 | pt_dec = 0,9 <!-- * Najviša prosječna temperatura * --> | vt_jan = 3,7 | vt_feb = 6,0 | vt_mar = 10,9 | vt_apr = 15,6 | vt_maj = 21,4 | vt_jun = 24,5 | vt_jul = 27,0 | vt_aug = 27,2 | vt_sep = 22,0 | vt_okt = 17,0 | vt_nov = 9,7 | vt_dec = 4,2 <!-- * Najniža prosječna temperatura * --> | nt_jan = -3,3 | nt_feb = -2,5 | nt_mar = 1,1 | nt_apr = 4,8 | nt_maj = 9,0 | nt_jun = 11,9 | nt_jul = 13,7 | nt_aug = 13,7 | nt_sep = 10,0 | nt_okt = 6,4 | nt_nov = 1,9 | nt_dec = -1,8 <!-- * Padavine * --> | p_jan = 68 | p_feb = 64 | p_mar = 70 | p_apr = 77 | p_maj = 72 | p_jun = 90 | p_jul = 72 | p_aug = 66 | p_sep = 91 | p_okt = 86 | p_nov = 85 | p_dec = 86 <!-- * Broj kišnih dana * --> | kd_jan = 8 | kd_feb = 10 | kd_mar = 13 | kd_apr = 17 | kd_maj = 17 | kd_jun = 16 | kd_jul = 14 | kd_aug = 13 | kd_sep = 15 | kd_okt = 13 | kd_nov = 12 | kd_dec = 11 <!-- * Prosječna vlažnost zraka * --> | vz_jan = 79 | vz_feb = 74 | vz_mar = 68 | vz_apr = 67 | vz_maj = 68 | vz_jun = 70 | vz_jul = 69 | vz_aug = 69 | vz_sep = 75 | vz_okt = 77 | vz_nov = 76 | vz_dec = 81 <!-- * Broj sunčanih sati * --> | ss_jan = | ss_feb = | ss_mar = | ss_apr = | ss_maj = | ss_jun = | ss_jul = | ss_aug = | ss_sep = | ss_okt = | ss_nov = | ss_dec = <!-- --> | dijagram = | izvor = Pogoda.ru.net<ref name = pogoda>{{cite web | url = http://www.pogoda.ru.net/climate2/14654.htm | title = Weather and Climate: The Climate of Sarajevo | publisher = Weather and Climate (Погода и климат) | access-date=25. 8. 2016 | language = ruski | archive-url = https://web.archive.org/web/20120516141700/http://pogoda.ru.net/climate2/14654.htm | archive-date=16. 5. 2012 }}</ref> i [[NOAA]] (sun, 1961–1990)<ref name = NOAA>{{cite web | url = ftp://ftp.atdd.noaa.gov/pub/GCOS/WMO-Normals/RA-VI/BH/14654.TXT | title = Sarajevo Climate Normals 1961–1990 | publisher = National Oceanic and Atmospheric Administration | access-date=25. 8. 2016}}</ref> }} === Zagađenje zraka === Kvalitet zraka je jedno od gorućih pitanja iz oblasti zaštite okoline grada Sarajeva.<ref>{{Cite web|url=http://www.balkaninsight.com/en/article/air-pollution-reaching-alarming-levels-in-bosnia-experts-warn-11-30-2015|title=Air Pollution is Choking Bosnia, Experts Warn :: Balkan Insight|website=www.balkaninsight.com|access-date=4. 4. 2017}}</ref><ref>{{Cite news|url=http://www.foxnews.com/world/2016/12/26/sarajevo-introduces-transport-restrictions-to-ease-pollution.html|title=Sarajevo introduces transport restrictions to ease pollution|date=26. 12. 2016|work=Fox News|access-date=4. 4. 2017|language=en-US}}</ref> Prema bazi podataka [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetske zdravstvene organizacije (WHO)]] o kvaliteti zraka u 2016. godini,<ref>{{Cite web|url=http://www.who.int/phe/health_topics/outdoorair/databases/cities/en/|title=WHO Global Urban Ambient Air Pollution Database (update 2016)|website=World Health Organization|language=en-GB|access-date=4. 4. 2017|archive-date=1. 3. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170301221905/http://who.int/phe/health_topics/outdoorair/databases/cities/en/|url-status=dead}}</ref> prosječna godišnja koncentracija [[Sitne lebdeće čestice|sitnih lebdećih čestica (PM2.5)]] u 2010. godini procijenjena je na 30 μg/m<sup>3</sup> na osnovu mjerenja PM10, što je 3 puta više od vrijednosti datih u Smjernici za kvalitet zraka WHO-a<ref>{{Cite web|url=http://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs313/en/|title=Ambient (outdoor) air quality and health|website=World Health Organization|language=en-GB|access-date=4. 4. 2017}}</ref> za godišnji prosjek PM2.5. U Sarajevu ne postoje novija direktna dugoročna mjerenja vrijednosti sitnih lebdećih čestica PM2.5 i mogu se dati samo procjene za vrijednost PM10, koji je manje štetan za zdravlje u odnosu na PM2.5.<ref>{{Cite web|url=https://cfpub.epa.gov/ncea/isa/recordisplay.cfm?deid=216546|title=Integrated Science Assessment (ISA) for Particulate Matter (Final Report, Dec 2009)|last=Group|first=US EPA National Center for Environmental Assessment, Research Triangle Park Nc, Environmental Media Assessment|last2=Sacks|first2=Jason|website=cfpub.epa.gov|language=en|access-date=4. 4. 2017}}</ref> Stvarni podaci o kvalitetu zraka u realnom vremenu u obliku vrijednosti PM10, ozona, NO2, CO i SO2 dostupni su na web stranici [[Federalni hidrometeorološki zavod|Federalnog hidrometeorološkog zavoda]].<ref>{{Cite web|url=http://www.fhmzbih.gov.ba/latinica/ZRAK/vrijednostiPolutanata.php|title=Federalni hidrometeorološki zavod|website=www.fhmzbih.gov.ba|access-date=4. 4. 2017|archive-date=13. 9. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180913190025/http://www.fhmzbih.gov.ba/latinica/ZRAK/vrijednostiPolutanata.php|url-status=dead}}</ref> === Rijeke === [[Datoteka:06Sarajevo Miljacka03.jpg|mini|desno|Pogled na Miljacku s mosta na Skenderiji]] Miljacka je rijeka, koja najvećim dijelom protiče kroz Sarajevo od [[istok]]a prema [[zapad]]u. Duga je 35,9&nbsp;kilometera. Nastaje od nekoliko vrela u podnožju planina [[Romanija|Romanije]] i [[Jahorina|Jahorine]]. [[Paljanska Miljacka]] (12,9&nbsp;km) izvire na Palama. [[Mokranjska Miljacka]] izvire u [[Kadino Selo (Pale, RS)|Kadinom Selu]]. Nekoliko kilometera istočno od Sarajeva u selu [[Dovlići]], ove dvije pritoke se spajaju u Miljacku. Dalje Miljacka teče na zapad kroz Sarajevo, odakle nastavlja svoj put prema rijeci Bosni u koju se ulijeva. U zapadnom dijelu [[Sarajevsko polje|Sarajevskog polja]], na području općine [[Ilidža]], izvire jedna od najvećih rijeka u Bosni i Hercegovini, [[Bosna (rijeka)|Bosna]], koja nastaje od tridesetak manjih izvora u podnožju planine [[Igman]], stvarajući park prirode - Vrelo Bosne. Pored rijeka Bosne, [[Željeznica|Željeznice]] i Miljacke, ostali veći stalni vodotoci su: [[Zujevina]], [[Ljubina (rijeka)|Ljubina]], [[Misoča]], [[Stavnja]], [[Tilava]], [[Dobrinja (rijeka)|Dobrinja]], [[Bijela rijeka]], [[Crna rijeka (Željeznica|Crna rijeka]], [[Mošćanica]], [[Vogošćanska rijeka]] i dr.<ref>{{cite web|title=Rijeke, jezera, izvori Kantona Sarajevo|url=http://portal.skola.ba/start/RijekejezeraizvoriKantonaSarajevo/tabid/213/Default.aspx|website=portal.skola.ba|publisher=Zvanični web-portal osnovnih i srednjih škola Kantona Sarajevo|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150701143424/http://portal.skola.ba/start/RijekejezeraizvoriKantonaSarajevo/tabid/213/Default.aspx|archive-date=1. 7. 2015|url-status=dead}}</ref> [[Vodopad Skakavac (Sarajevo)|Vodopad Skakavac]], visok 98&nbsp;metara, nalazi se oko 12&nbsp;km od centra grada. === Brežuljci, brda i planine === Centar grada Sarajeva leži na nadmorskoj visini od 511&nbsp;metara iznad površine mora. Najnižu nadmorsku visinu u sarajevskoj kotlini ima općina [[Ilidža]] s 498&nbsp;m, dok viši dijelovi grada i prigradska naselja na padinama okolnih brda: [[Grdonj]] i [[Hum]] na sjeveru, [[Borja|Borija]] na istoku i padine Trebevića na jugu, leže na prosječnoj nadmorskoj visini od 900&nbsp;metara. Grad okružuju šumoviti obronci olimpijskih planina jedinstvene ljepote, čiji vrhovi prelaze 2000&nbsp;metara: [[Treskavica]] (2088&nbsp;m), [[Bjelašnica]] (2067&nbsp;m), [[Jahorina]] (1916&nbsp;m), [[Igman]] (1502&nbsp;m) i [[Trebević]] (1629&nbsp;m). Obronci obližnjih planina bogati su šumom. [[Crnogorica]]: [[jela]], [[smrča]], [[ariš]] i [[bor (biljka)|bor]] i [[bjelogorica]]: [[breza]], [[topola]] i [[obična lijeska|lijeska]]. 1939. botaničar [[Karl Maly]] osnovao je [[Botanički vrt na Trebeviću|Botanički vrt]] na Trebeviću, koji je u [[Drugi svjetski rat|drugom svjetskom ratu]] u potpunosti uništen. 1948. na visini od 1530&nbsp;m zasađen je [[rasadnik]], botanički [[arboretum]] [[Šumarski fakultet u Sarajevu|Šumarskog fakulteta]]. Za vrijeme [[Rat u BiH|rata u Bosni i Hercegovini]] 1992-95. šumski fond je najvećim dijelom uništen. == Historija == {{Glavni|Historija Sarajeva|Hronologija Sarajeva}} === Mlađe kameno doba (neolit) === [[Datoteka:Butmirska vaza.jpg|thumb|Vaza iz perioda neolitke Butmirske kulture]] Jedno od najranijih arheoloških otkrića kojima se dokazuje naseljenost područja grada potiče iz [[neolit]]ske [[Butmirska kultura|Butmirske kulture]]. Otkrića u [[Prahistorijsko naselje Butmir|Butmiru]] desila su se na teritoriji današnje sarajevske općine [[Ilidža|Ilidže]] 1893.<ref name="naselje">{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2500 |title=Prahistorijsko naselje u Butmiru |work=kons.gov.ba |access-date=13. 9. 2016 |archive-date=30. 11. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201130174756/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2500 |url-status=dead }}</ref> Tada su austrougarske vlasti tokom izgradnje poljoprivredne škole otkrili arheološko nalazište. Bogatstvo kremena na ovom području bilo je privlačno neolitskim ljudima, a naselje se razvijalo i bilo u procvatu. Na tom području razvijena je jedinstvena keramika i njen dizaj, koji karakteriziraju narod Butmira kao jedinstvenu kulturu, kako je opisano na Međunarodnom kongresu arheologa i antropologa održanom u Sarajevu 1894.<ref>[http://www.sarajevo-tourism.com/eng/sarajevothroughhistory.wbsp "The Culture & History"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071212025705/http://www.sarajevo-tourism.com/eng/sarajevothroughhistory.wbsp |date=12. 12. 2007 }}, Tourism Association of Sarajevo Canton, Retrieved on 3 August 2006.</ref> === Doba Ilira === Sljedeća istaknuta kultura u Sarajevu bili su Iliri. Drevni narod, koji su većinu zapadnog Balkana smatrali svojom domovinom, imali su nekoliko ključnih naselja u regiji, uglavnom oko rijeke Miljacke i u sarajevskoj dolini. Iliri u sarajevskoj regiji pripadali su [[Desidijati]]ma, posljednjem Ilirskom narodu u Bosni i Hercegovini koji se odupro rimskoj okupaciji. === Rimsko doba === Njihov poraz od rimskog cara [[Tiberije|Tiberija]] 9. nove ere označava početak [[Bosna i Hercegovina u Rimskom Carstvu|rimske vladavine u regiji]].<ref name="Bojanovski">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/doc/12834705/Ivo-Bojanovski-BIH-u-Anticko-Doba |title= Ivo Bojanovski: BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA |work=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988 |access-date= 9. 2. 2016}}</ref> Rimljani nikada nisu izgradili područje današnje Bosne, ali rimska kolonija ''[[Aquae S (Ilidža)|Aquae Sulphurae]]'' nalazila se u blizini današnje Ilidže i bila je najvažnije naselje tog vremena.<ref name="Mesihović">{{Cite web |url= https://iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2019/09/historijska_traganja_1.%C4%8CLANCI-SalmedinM.pdf |title= Salmedin Mesihović: Doprinos historiji sarajevskog prostora u antičko doba, Izvorni naučni rad |work= Filozofski fakultet, Sarajevo, |access-date= 9. 2. 2019 |archive-date= 15. 4. 2023 |archive-url= https://web.archive.org/web/20230415233047/https://iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2019/09/historijska_traganja_1.%C4%8CLANCI-SalmedinM.pdf |url-status= dead }}</ref> Nakon Rimljana područje su naselili [[Bosna i Hercegovina u Gotskom kraljevstvu|Goti]],<ref name="Basler">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/267288103/Kulturna-Istorija-Bosne-i-Hercegovine |title= Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE |work= Veselin Masleša, Sarajevo, 1966 |access-date= 9. 2. 2019}}</ref> a u 7. vijeku i [[Slaveni]].<ref>{{Cite web|url=http://www.aneks8komisija.com.ba/main.php?id_struct=50&lang=4&action=view&id=2498|archive-url=https://web.archive.org/web/20071013171041/http://www.aneks8komisija.com.ba/main.php?id_struct=50&lang=4&action=view&id=2498|url-status=dead|archive-date=13. 10. 2007|title=Commission to preserve national monuments|date=13. 10. 2007|access-date=14. 8. 2018}}</ref><ref name=Brit>"Sarajevo", ''New Britannica'', volume 10, edition 15 (1989). {{ISBN|0-85229-493-X}}.</ref> === Srednji vijek === {{Glavni|Sarajevo u srednjem vijeku}} [[Datoteka:Stecak Zmeljaski Muzej Sarajevo.jpg|mini|225p|lijevo|Stećak, Zemaljski muzej Sarajevo]] [[Datoteka:Day in Sarajevo.jpg|mini|180p|lijevo|[[Baščaršija]]]] [[Datoteka:Sarajevo Historic View.jpg|mini|desno|180p|Sarajevo oko 1900. godine]] [[Datoteka:Sarajevo Tram (1901).png|mini|desno|180p|Prvi tramvaj u Evropi, u Sarajevu, [[1885]].]] Nakon perioda [[neolit]]a, [[Iliri|ilirske]] i rimske vladavine, u 7. stoljeću ovdje se naseljavaju [[Slaveni]]. U povelji iz 13. stoljeća područje Sarajeva je bilo dio župe [[Vrhbosna (župa)|Vrhbosna]]. O ovom vremenu svjedoče nadgrobni spomenici jedinstveni u svijetu - [[stećak|stećci]]. Nedaleko od Sarajeva, u selu [[Hreša (Stari Grad)|Hreša]] pronađeno je 30 [[stećak]]a. Najljepši krase vrt [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskog muzeja u Sarajevu]]. Dolaskom Turaka 1435. i padom utvrde [[Hodidjed]], na obalama Miljacke nastaju naselja iz kojih će se kasnije oformiti Sarajevo. Osnivačem Sarajeva smatra se [[Isa-beg Ishaković]], koji je 1462. izdao odredbu o formiranju grada, na lijevoj obali Miljacke sagradio [[Careva džamija (Sarajevo)|Carevu džamiju]], prvu džamiju na ovom području; gradi [[saraj]], most, [[Tekija|tekiju]], [[hamam]], [[mekteb]] i [[Medresa|medresu]], te nekoliko [[han]]ova<ref name="Holm">[[Holm Sundhaussen]], "Sarajevo - Die Geschichte einer Stadt", Böhlau Verlag Wien, Köln, Weimar {{ISBN|978-3-205-79517-9}} {{Simboli jezika|de|Njemački jezik}}</ref> 1507. grad se prvi put pominje svojim današnjim imenom (''ime od Saraj-ovasi, polje oko dvora''). Intenzivni razvoj [[zanat]]stva i [[Trgovina|trgovine]] brzo su od Sarajeva stvorili bogat grad, raskrsnicu [[religija]] i kultura, trgovačkih puteva i putnika. U [[16. vijek]]u to je bio jedan od najbogatijih gradova u ovom dijelu Evrope, kada su izgrađene i neke kapitalne građevine koje i danas predstavljaju bisere [[arhitektura|arhitekture]] i civilizacije tog doba. Tada je u Sarajevu, kao zadužbina [[vezir]]a [[Gazi Husrev-beg]]a otvorena i Visoka škola [[Gazi Husrev-begova medresa|Kuršumli-medresa]], koja je podsjećala na univerzitete u drugim velikim gradovima Evrope. 1531. izgrađena [[Gazi Husrev-begova džamija]] najpoznatija je građevina starog Sarajeva i jedan od najvećih sakralnih spomenika islamske arhitekture na Balkanu. Iz ovog vremena su [[imaret]], [[bezistan]]i i [[hamam]]i. Tih godina je izgrađena i [[Stara pravoslavna crkva u Sarajevu|Stara pravoslavna crkva]].<ref>{{cite web|url=http://www.staracrkva.org/hram.htm|title=Stara pravoslavna crkva u Sarajevu|work=staracrkva.org|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20120219191649/http://www.staracrkva.org/hram.htm|archive-date=19. 2. 2012|url-status=dead}}</ref> ''Zlatno doba'' prekinut će požar [[1697]]. kada je austrijski princ [[Eugen Savojski|Eugen von Savoyen]] sa samo 8500 vojnika ušao u grad i do temelja ga spalio. Od [[1850]]. je Sarajevo glavni grad Bosne, provincije [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. U grad se doseljavaju [[Jevreji]] [[Sefardi]], poslije izgona iz [[Španija|Španije]], grade [[sinagoga|sinagoge]], a istovremeno nastaju pravoslavne, katoličke i evangelističke [[crkva|crkve]] i [[Katedrala Srca Isusova]]. === Moderno doba === {{Glavni|Sarajevo u austrougarsko doba|Sarajevo u prvoj i drugoj Jugoslaviji}} [[Datoteka:Latin (Princip) Bridge on Miljacka River2.jpg|mini|lijevo]] [[1878]]. dolaskom [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] uprave na ove prostore, Sarajevo je upravni centar [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|Kondominiuma]]. Uz svoj dotad orijentalni, dobija i evropski izgled. Austro-ugarski period je vrijeme snažnog prodiranja srednjoevropske kulture, načina privređivanja, običaja i drugih civilizacijskih vrijednosti. Grad dobija savremene fabrike, a brojne škole zapadnog tipa i kulturne institucije obogaćuju glavni grad Bosne i Hercegovine. U ovo se vrijeme grade [[Zemaljski muzej]], gradska [[Sarajevska vijećnica|Vijećnica]], Gimnazija, sud, zgrada [[Narodno pozorište Sarajevo|Narodnog pozorišta]], pošta, bolnica, [[Gradska tržnica Markale|tržnica]], banke, vile na [[Marijin dvor]]u i dr. Gradi se uskotračna pruga prema sjeveru, jugu i istoku. Pod velom ''evropeizacije'', austrougarski carski činovnici i vojnici crpe dotad malo korištena privredna i prirodna bogatstva Bosne. Dana 28. juna 1914. pripadnik [[Mlada Bosna|Mlade Bosne]] [[Gavrilo Princip]] u Sarajevu je izveo [[atentat]] na austrijskog prestolonasljednika [[Franz Ferdinand|Franza Ferdinanda]], što je poslužilo kao povod Austrougarskoj Monarhiji da napadne Kraljevinu Srbiju, a što je bio jedan od uzroka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. Poslije tog rata grad ulazi u sastav jugoslavenskih državnih zajednica: [[Država SHS|Države SHS]], a potom i [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]]. Arhitektonska slika ostaje gotovo nepromijenjena, industrija nazaduje, društvena nezadovoljstva radnika rastu i Sarajevo, kao grad, između dva svjetska rata, uglavnom stagnira i privredno i ekonomski nazaduje. Letargiju u koju je grad zapao prekidaju protesti i štrajkovi radnika i napredne sarajevske inteligencije. Nakon Prvog svjetskog rata i pritiska [[Vojska Kraljevine Srbije|Vojske Kraljevine Srbije]], koja se našla na strani saveznika, i pored pobune slavenskih naroda u Austro-Ugarskoj, Sarajevo je postalo dio novouspostavljene [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]]. Iako je imao određenu političku važnost kao središte, prvo regije, a potom i [[Drinska banovina|Drinske banovine]], više nije bio nacionalna prijestonica, što je bio početak pada važnosti grada.<ref>{{cite web|url=https://www.latimes.com/travel/europe/la-tr-d-sarajevo-timeline-20140727-story.html|title=Timeline: A short history of Sarajevo and region|first=Los Angeles|last=Times|date=|work=latimes.com}}</ref> Takav status ostat će do završetka Drugog svjetskog rata, kada će Sarajevo ponovo dobiti na važnosti jer će postati glavni grad jedne od saveznih republika. [[Datoteka:Sarajevo - carrer Ferhadija.JPG|mini|180p|desno|Pogled na Štrosmajerovu ulicu]] ==== Drugi svjetski rat ==== Početkom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] na ovim prostorima, njemačke i italijanske invazivne snage u kratkom roku su slomile otpor [[Vojska Kraljevine Jugoslavije|Vojske Kraljevine Jugoslavije]], koja je u tzv. Aprilskom ratu doživjela totalni raspad na različite frakcije. Nakon njemačke kampanje bombardiranja, u Sarajevo su 15. aprila 1941. ušle snage [[Wehrmacht]]ove [[16. pješadijska divizija|16. pješadijske divizije]]. [[Sile Osovine]] su uspostavile [[Marionetska država|marionetsku državu]] [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH-a]] u čiji sastav je ušlo i Sarajevo. Tokom tog perioda grad je bio upravno središte [[Velika župa Vrhbosna|Velike župe Vrhbosna]]. U Sarajevu je u progonima Ustaša, ubijena većina židovskog stanovništva, a na Vracama je strijeljeno oko 11.000 Srba, Židova, bosanskohercegovačkih komunista i protivnika ustaškog režima. ==== Jugoslavija ==== Nakon završetka rata 1945. Sarajevo postaje upravni, kulturni i ekonomski centar [[SR Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]], jedne od šest [[Republike SFRJ|republika]] [[SFRJ|SFR Jugoslavije]]. U gradu se razvija industrija, [[ekonomija]], a između ostalog školstvo i kultura čine ga glavnim centrom Republike. Osniva se [[Univerzitet u Sarajevu|Univerzitet]], [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademija nauka i umjetnosti]], brojni muzeji i [[galerija|galerije]], naučne institucije, [[Radiotelevizija Sarajevo|radio-televizija]]. Broj stanovnika grada raste na više od 500.000. [[Međunarodni olimpijski odbor]] povjerava Sarajevu organizaciju [[Zimske olimpijske igre 1984.|XIV Zimskih olimpijskih igara]], koje su održane 1984. ==== Rat u Bosni i Hercegovini ==== {{Glavni|Opsada Sarajeva}} [[Datoteka:Sarajevo Siege Part III.jpg|mini|250p|desno|Pogled na grad i ruševine nastale tokom rata]] Društvene i političke promjene u tadašnjoj [[SFRJ|Jugoslaviji]] dovele su do prvih [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|općih izbora 1990.]] na kojima je izabrano [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990 - Predsjedništvo SR BiH|Predsjedništvo SR BiH]]. Predsjednik [[Predsjedništvo Socijalističke republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Socijalističke republike Bosne i Hercegovine]] [[Alija Izetbegović]], raspisao je [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|građanski referendum]] o samostalnosti SR BiH. To je dovelo do stvaranja [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]]. Neslaganjem vojnog vrha [[JNA]] i četveročlanog [[Predsjedništvo SFRJ|Predsjedništva SFRJ]] s većinskom odlukom naroda SR BiH, dolazi do izbijanja međunacionalnih sukoba, stvaranja nacionalnih paravojnih formacija i [[Rat u BiH|rata u Bosni i Hercegovini]], a posebno na njen glavni grad, Sarajevo. Grad Sarajevo, bio je pod opsadom 3,5 godine, u neprestanim vojnim akcijama pretrpio je ogromna materijalna razaranja i brojne ljudske gubitke. Snajperskom i artiljerijskom vatrom [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] i srpski paramiliternih jedinica ubijeno je 10.615 ljudi, među kojima je bilo 1.601 dijete, a skoro 50.000 stanovnika Sarajeva bilo je ranjeno. Spaljena je gradska [[Sarajevska vijećnica|Vijećnica]] u kojoj je bila smještena [[Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine|Narodna i Univerzitetska biblioteka]], a mnogi kulturno-historijski, stambeni i vjerski objekti u gradu su oštećeni. == Grb i zastava == {{Glavni|Grb Grada Sarajeva|Zastava Sarajevskog kantona}} Grad Sarajevo od 2000. ima svoju novu [[Zastava Grada Sarajeva|zastavu]] i novi [[Grb Grada Sarajeva|grb]]. Na glavi štita su elementi tipičnih krovova, koji simboliziraju i brda u zelenoj boji. Ispod su nazubljene gradske zidine s dvije otvorene kapije u crnoj boji na bijeloj pozadini, koje simboliziraju Grad. U dnu grba je dolina, kroz koju teče rijeka u plavoj boji, koju premošćuje bijeli most. Okvir grba je zlatno-žut.<ref>{{cite web|url=http://www.sarajevo.ba/ba/stream.php?kat=63|title=Grad Sarajevo: Grb i zastava|author=daenet d.o.o.|work=sarajevo.ba|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304122629/http://sarajevo.ba/ba/stream.php?kat=63|archive-date=4. 3. 2016|url-status=dead}}</ref> == Politika == {{Glavni|Politička organizacija Sarajeva}} === Politička organizacija Grada Sarajeva === Organi Grada Sarajeva su Gradsko vijeće Grada Sarajeva i [[Spisak gradonačelnika Sarajeva|gradonačelnik Grada Sarajeva]]. ===== Gradsko vijeće Grada Sarajeva===== Gradsko vijeće je, kao predstavničko tijelo građana Grada Sarajeva, najviši organ Grada Sarajeva. Gradsko vijeće se sastoji od 28 vijećnika. Svako općinsko vijeće općina koje čine Grad Sarajevo bira po sedam delegata u Gradsko vijeće iz reda općinskih vijećnika. Bošnjacima, Hrvatima i Srbima, kao konstitutivnim narodima, pojedinačno garantira minimum 20% mjesta u Gradskom vijeću, a grupi Ostalih najmanje dva mjesta, bez obzira na izborne rezultate. ===== Gradonačelnik===== Gradonačelnik Grada Sarajeva je izvršni organ Grada Sarajeva. Gradonačelnik predstavlja i zastupa Grad Sarajevo. Gradonačelnik odgovara za ustavnost i zakonitost akata koje donosi, odnosno predlaže Gradskom vijeću. Od novembra 2024. gradonačelnik Grada Sarajeva je [[Predrag Puharić]].<ref>{{cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/predrag-puharic-sdp-je-novi-gradonacelnik-sarajeva-dobio-podrsku-gradskog-vijeca/241129116|title=Predrag Puharić (SDP) je novi gradonačelnik Sarajeva, dobio podršku Gradskog vijeća|date=29. 11. 2024|access-date=29. 11. 2024|language=bs|author=V.K.|publisher=Klix.ba}}</ref> ==== Gradska uprava ==== {{Glavni|Gradska uprava Grada Sarajeva}} Čelna tijela vlasti u Gradu Sarajevo su gradonačelnik, koji upravlja radom [[Gradske službe Sarajeva|Gradskim službama]], te [[Gradsko vijeće Sarajeva]] koje ima 28 članova. Upravu grada sačinjavaju: kabinet gradonačelnika, dva zamjenika gradonačelnika, sekretar gradske uprave, savjetnici gradonačelnika, Pravobranilac Grada Sarajeva i sedam gradskih službi za pitanja opće uprave, komunalne poslove, lokalno poslovanje i razvoj grada, urbano planiranje i stambene poslove, obrazovanje, kulturu i sport, Zavod za informatiku i telematiku, Gradski savjet i stručni kolegij gradonačelnika.<ref>{{cite web|url=http://sarajevo.ba/public/photo/organizacija-1.jpg|title=Šematski prikaz organizacije Grada Sarajeva na službenoj stranici|website=sarajevo.ba|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20110706131539/http://sarajevo.ba/public/photo/organizacija-1.jpg|archive-date=6. 7. 2011|url-status=dead}}</ref>[[Datoteka:Sarajevo municipalities.PNG|mini|250|desno|Položaj grada (narandžasto) unutar kantona Sarajevo]] === Glavni grad === {{sekcija}} === Kanton Sarajevo === Osnivanjem Federacije Bosne i Hercegovine, osnovan je i Kanton Sarajevo, jedan od 10 kantona koji formiraju Federaciju BiH. Kanton Sarajevo se sastoji od 9 općina pri čemu su četiri ''gradske općine'' koje formiraju grad Sarajevo ([[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad Sarajevo]], [[Centar (Sarajevo)|Centar Sarajevo]], [[Novo Sarajevo]], [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad Sarajevo]]) i pet ostalih općina: Hadžići, Ilidža, Ilijaš, Trnovo i Vogošća. == Administrativna podjela grada == === Gradske općine === ==== Teritorijalna podjela do 1995. ==== Do rata 1992–95. Grad Sarajevo je činilo šest gradskih općina: [[Centar (Sarajevo)|Centar]], [[Ilidža]], [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]], [[Novo Sarajevo]], [[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]] i [[Vogošća]], te prigradske općine: [[Hadžići]], [[Ilijaš]], [[Pale (FBiH)|Pale]] i [[Trnovo (FBiH)|Trnovo]]. ==== Teritorijalna podjela od 1995. ==== Nakon potpisivanja [[Dejtonski mirovni sporazum|Dejtonskog mirovnog sporazuma]] formira se Grad Sarajevo od četiri gradske općine: [[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]], [[Centar (Sarajevo)|Centar]], [[Novo Sarajevo]] i [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]], a zajedno sa susjednim općinama čini [[Kanton Sarajevo]], koji je u sastavu [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. Od dijelova predratnih općina Novi Grad, Novo Sarajevo, Stari Grad, Trnovo, Pale i cijelog teritorija općine [[Sokolac]] 1993, te naselja [[Kasindo (naselje)|Kasindo]], [[Lukavica (Istočno Novo Sarajevo)|Lukavica]], [[Hreša (Istočni Stari Grad)|Hreša]] itd.<ref>{{cite web|title=Geografski položaj i prirodne odlike grada Istočno Sarajevo|url=http://www.gradistocnosarajevo.net/o-gradu/geografski-polozaj/|publisher=Grad Istočno Sarajevo|access-date=24. 9. 2015}}</ref> formiran je Grad [[Istočno Sarajevo]], koji je pripao entitetu [[Republika Srpska]]. Istočno Sarajevo se do odluke Ustavnog suda o neustavnosti naziva zvalo Srpsko Sarajevo. Zvanično Istočno Sarajevo čine: [[Istočni Stari Grad]], [[Istočna Ilidža]], [[Istočno Novo Sarajevo]], [[Pale (RS)|Pale]], [[Trnovo (RS)|Trnovo RS]] i [[Sokolac]]. == Stanovništvo == {{Glavni|Demografija Sarajeva}} Broj stanovnika Sarajeva se tokom historije uglavnom povećavao. Najbrži rast stanovništva bilježi se tokom perioda nakon Drugog svjetskog rata, uglavnom usljed ubrzane industrijalizacije i povećanog priliva stanovništva u gradske centre. Prema procjeni u Sarajevu je 1945. živjelo oko 115.000 stanovnika da bi prema popisu stanovništva iz 1971. taj broj bio trostruko veći i iznosio 359.448 stanovnika. Porast broja stanovnika nastavio se a već za vrijeme zimske olimpijade 1984. grad je imao oko pola miliona stanovnika. Vrhunac po pitanju broja stanovnika, prema službenim rezultatima, grad je dostigao 1991. kada je Sarajevo prema popisu stanovništva naseljavalo 527.049 stanovnika. Usljed rata u BiH i dezintegracije grada (službeno manja površina grada), na području današnjeg Sarajeva prema popisu stanovništva iz 2013. živjelo je 275.524 stanovnika. === Etnicitet === Po posljednjem službenom [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|popisu stanovništva iz 2013. godine]], Grad Sarajevo (područje 4 gradske općine na površini od 141,5&nbsp;km<sup>2</sup>: [[Novo Sarajevo]], [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]], [[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]] i [[Centar (Sarajevo)|Centar]]) imao je 275.524 stanovnika.<ref name = "RP_2013">{{RP 2013}}</ref> {{Stubičasti dijagram | naslov = Etnička struktura Sarajeva 2013. | širina = 500px | širina_stubovima = 60% | lijevo1 = Etnička grupa | desno1 = Broj stanovnika | maks = 275524 |ime_stuba1 = [[Bošnjaci]] |boja_stuba1=#99C68E|cifra_stuba1=222457|tekst_stuba1=222.457 (81%) |ime_stuba2 = [[Srbi]] |boja_stuba2=#FA8072|cifra_stuba2=10422 |tekst_stuba2=10.422 (4%) |ime_stuba3 = [[Hrvati]] |boja_stuba3=#87CEEB|cifra_stuba3=13604 |tekst_stuba3=13.604 (5%) |ime_stuba4 = Ostali i nep. |boja_stuba4=#D2B48C|cifra_stuba4=56470 |tekst_stuba4=56.470 (10%) |tekst = }} Po [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.|popisu stanovništva iz 1991]]. godine, Grad Sarajevo (područje svih deset općina prema teritorijalnoj podjeli do 1995. godine) imao je 527.049 stanovnika.<ref name="SZS">{{cite web|title=Popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine, za teritorijalnu organizaciju, općine i pripadajuća naseljena mjesta 1991. godine|url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf|publisher=Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ|access-date=24. 9. 2015|format=PDF}}</ref> Naseljeno mjesto Sarajevo, imalo je po istom popisu 416.497 stanovnika. Ostalih 110.552 stanovnika živjelo je u 335 naseljenih mjesta, u 10 općina. === Religija === Većina stanovnika su muslimani, a sama konfesionalna slika Sarajeva je jedinstvena u Evropi, zbog njene raznolikosti grad se nerijetko poredi s [[Jerusalem]]om. Sarajevo je sjedište [[Reisul-ulema|Reisul-uleme]], poglavara [[Islam u Bosni i Hercegovini|Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini]], sjedište [[Pravoslavlje u Bosni i Hercegovini|Dabrobosanske mitropolije]] [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]], te sjedište [[Vrhbosanska nadbiskupija|Vrhbosanske nadbiskupije]] [[Katolička crkva|rimokatoličke crkve]] u Bosni i Hercegovini. Prema popisu iz 2013. 252.653 stanovnika Sarajeva je navelo svoju religijsku pripadnost. Prema tim podacima najviše je pripadnika islama 225.088 (81,69%), dok je kršćana 23.140 ili 8,4% (katolika 12.608 i pravoslavaca 10.532). Potpuna religijska struktura grada data je na sljedećem grafikonu. {{Stubičasti dijagram | naslov = Religijska pripadnost stanovništva Sarajeva 2013. | širina = 500px | širina_stubovima = 60% | lijevo1 = Religijska grupa | desno1 = Broj stanovnika | maks = 275524 |ime_stuba1 = [[Islam]] |boja_stuba1=#99C68E|cifra_stuba1=225088|tekst_stuba1=225.088 (81,69%) |ime_stuba2 = [[Katoličanstvo]] |boja_stuba2=#FA8072|cifra_stuba2=12608|tekst_stuba2=12.608 (4,58%) |ime_stuba3 = [[Pravoslavlje]] |boja_stuba3=#87CEEB|cifra_stuba3=10532|tekst_stuba3=10.532 (3,82%) |ime_stuba4 = Ateisti, agnostici, ne izjašnjavaju se, bez odgovora |boja_stuba4=#D2B48C|cifra_stuba4=22871|tekst_stuba4=22.871 (8,30%) |ime_stuba5 = Ostali |boja_stuba5=#BEB48D|cifra_stuba5=4425 |tekst_stuba5=4.425 (1,61%) |tekst = }} Urbanu sliku grada krase brojni sakralni objekti četiri svjetske konfesije: [[Džamija|džamije]] iz osmanskog perioda, pravoslavne, katoličke i evangelističke crkve, [[sinagoga]] i drugi kulturno-historijski spomenici, koji se nalaze u samom centru grada Sarajeva, udaljeni tek stotinjak metara jedni od drugih. <gallery mode="packed" heights="175px"> Sarajevo Kaisermoschee.JPG|[[Careva džamija (Sarajevo)|Careva džamija]] Sarajevo ortodox church.JPG|[[Saborna crkva u Sarajevu]] JesusesHearthCathedral.jpg| [[Sarajevska katedrala]] Sarajevo Synagoge 03.jpg|[[Sarajevska sinagoga]] </gallery> == Arhitektura == [[Datoteka:Sarajevo Begova Mosque 1900.jpg|mini|150p|desno|Begova džamija 1900. godine]] [[Datoteka:BiH, Sarajevo - Svrzina kuća 1.jpg|mini|150p|desno|Svrzina kuća]] [[Datoteka:Sarajevo princip bruecke.jpg|mini|150p|desno|Latinska ćuprija]] [[Datoteka:Sarajevo Admejdan.jpg|mini|150p|desno|Muzički paviljon]] [[Datoteka:Sarajevo Sahatklula by Klackalica.jpg|mini|150p|desno|Sarajevska sahat-kula]] [[Datoteka:BBI Shopping and Business Center.jpg|mini|150p|desno|ARIA Centar]] [[Datoteka:Hotel Holiday u Sarajevu, prijašnji Holiday Inn.png|mini|180p|desno|Hotel Holiday u Sarajevu, prijašnji Holiday Inn]] [[Datoteka:Sarajevo city tour , Bosnia Herzegovina in Ultra 4K.webm|thumb|Sarajevo gradska tura video]] Sarajevo se može pohvaliti dobro očuvanim starim trgovačkim dijelom grada, [[Baščaršija|Baščaršijom]], koja je nastala u periodu osmanske vladavine u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Ovaj dio grada obiluje jedinstvenim arhitektonskim ostvarenjima osmanske gradske [[Arhitektura Bosne i Hercegovine|arhitekture]], među kojima su brojne potkupolne [[džamija|džamije]], te tradicionalne forme orijentalne arhitekture poput: [[konak]]a, [[han]]ova i [[bezistan]]a. Ratna uništavanja,<ref>{{cite web|last1=Perlez|first1=Jane|title=Ruins of Sarajevo Library Is Symbol of a Shattered Culture|url=http://www.nytimes.com/specials/bosnia/context/0812yugo-bosnia-sara.html|publisher=The New York Times|date=12. 8. 1996|access-date=24. 9. 2015}}</ref> kao i rekonstrukcija, brojnih uništenih kulturnih i vjerskih objekata, kao što su [[Gazi Husrev-begova biblioteka]], [[Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine|Nacionalna i univerzitetska biblioteka]], [[Orijentalni institut u Sarajevu|Orijentalni institut]] i [[Olimpijski muzej Sarajevo|Olimpijski muzej]], doveli su do donošenja zakona o zaštiti kulture i kulturnih institucija. ==== Osmanski period ==== * [[Baščaršijska džamija]], 1516. * [[Gazi Husrev-begova džamija]], 1531. * [[Gazi Husrev-begova medresa|Kuršumli medresa]], 1537/38. * [[Gazi Husrev-begov bezistan]], 1540. * [[Bijela tabija]], oko 1550. * [[Alipašina džamija]], 1560/61. * [[Ferhadija džamija (Sarajevo)|Ferhadija džamija]], 1561/62. * [[Kozija ćuprija]], prva polovina 16. stoljeća * [[Brusa bezistan]], 1561. * [[Careva džamija (Sarajevo)|Careva džamija]], 1566. * [[Muzej Jevreja Bosne i Hercegovine|Stari jevrejski hram]], 1580/81, današnji oblik 1821. * [[Morića han]], kraj 16. stoljeća * [[Sarajevska sahat-kula]], kraj 16. stoljeća * [[Stara pravoslavna crkva u Sarajevu|Stara pravoslavna crkva]], 1539. * [[Kapi-kula na Ploči]], početak 18. stoljeća * [[Višegradska kapi-kula]], početak 18. stoljeća * [[Sebilj]], 1754, današnji oblik 1891. * [[Latinska ćuprija]], bivši [[Principov most]], 1789. * [[Turbe sedam braće]], 1815. * [[Svrzina kuća]], tradicionalna bosanska gradska kuća, 1832. * [[Zgrada Ministarstva odbrane na Bistriku]], 1854/56. * [[Saborna crkva u Sarajevu|Saborna crkva]], 1863/72. * [[Konak na Bistriku]], 1867/69. === Austro-ugarski period === * [[Dom Armije u Sarajevu|Dom Armije]], 1880/81. * [[Hotel "Evropa"]], 1880/81. * [[Despića kuća]], 1881. * [[Katedrala Srca Isusova]], 1884/89. * [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo BiH]], 1885. * [[Ćumurija most]], 1886. * [[Marijin dvor (zgrada)|Palata Marijin dvor]], 1885/95. i 1897. * [[Čobanija (most)|Čobanija most]], 1888. * [[Eiffelov most]], 1893. * [[Careva ćuprija]], 1897. * [[Fakultet islamskih nauka u Sarajevu|Fakultet islamskih nauka]], 1887/89. * [[Sarajevska vijećnica|Vijećnica]], kasnije Nacionalna biblioteka Bosne i Hercegovine, 1891/96. * [[Inat kuća]], kraj 19. stoljeća * [[Gradska tržnica Markale]], 1894. * [[Narodno pozorište Sarajevo|Narodno pozorište]], 1897/98. * [[Sarajevska pivara]], 1898. * [[Drvenija most]], 1899. * [[Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu|Akademija likovnih umjetnosti]], bivša Evangelistička crkva, 1898/99. * [[Crkva svetih Ćirila i Metoda u Sarajevu|Crkva Sv. Ćirila i Metoda]], kraj 19. stoljeća * [[Sarajevska sinagoga|Aškenaška sinagoga]], 1902. * [[Crkva Kraljice svete krunice]] na Banjskom brijegu, 1910/11. * [[Franjevačka crkva svetog Ante Padovanskog]], 1912/14. * [[Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine]], 1912. * [[Rektorat Univerziteta]], 1912/14. * [[Zgrada "Napretka"]], 1912/13. * [[Banka na Obali]], 1913. * [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljski muzej BiH]], 1913. * [[Zgrada glavne pošte u Sarajevu|Zgrada glavne pošte]], 1913. * [[Jajce (kasarna)]], 1913/14. * [[Muzički paviljon u Sarajevu|Muzički paviljon]], 1913. === Moderni period === * [[Centralna banka Bosne i Hercegovine|Centralna banka BiH]], 1929. * [[Crkva svetog Preobraženja u Sarajevu|Crkva svetog preobraženja]], 1939. * [[Crkva svetog Josipa (Sarajevo)|Crkva svetog Josipa]], 1940. * [[Higijenski zavod]], 1950. * [[Pozorište lutaka]], 1950. * [[Historijski muzej Bosne i Hercegovine|Historijski muzej]], 1958. * [[Skenderija]], sportski i kulturni centar, 1969. * [[Ledena dvorana]] * [[RTV Dom]], 1974. i 1983. * [[Elektroprivreda Bosne i Hercegovine|Elektroprivreda BiH]], 1978. * [[Zgrada "Oslobođenja"]], 1981/82. * [[Hotel "Holiday Inn"]], 1983. * [[Olimpijska dvorana Zetra]], 1983. * [[UNITIC poslovno-upravne zgrade]], 1986. * [[Bošnjački institut]], 2001. * [[Avaz Business Center]], 2005. * [[Bosmalov gradski centar]], 2006. * [[Avaz Twist Tower]], 2008. * [[ARIA Centar]], 2009. * [[Importanne Centar]], 2010. * [[Alta Centar]], 2010. * [[Sarajevo City Center]], 2014. === Nacionalni spomenici === {{Glavni|Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Sarajevu}} [[Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine]], odabrala je 102 spomenika, građevine i komplekse građevina u Sarajevu za [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|Nacionalne spomenike Bosne i Hercegovine]].<ref>{{cite web|url=http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1|title=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika|work=kons.gov.ba|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151025010656/http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1|archive-date=25. 10. 2015|url-status=dead}}</ref> Na privremenoj listi Komisije, nalazi se još 21 spomenik, čije će proglašenje uslijediti.<ref>{{cite web|url=http://www.kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&extra=Privremeni&blok=2&indexGrad=1&lang=1&idGrad=86|title=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika|work=kons.gov.ba|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150416023757/http://www.kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&extra=Privremeni&blok=2&indexGrad=1&lang=1&idGrad=86|archive-date=16. 4. 2015|url-status=dead}}</ref> == Građevine == === Mostovi === {{Glavni|Mostovi u Sarajevu}} <!--http://www.sarajevo.ba/ba/article.php?pid=16 http://www.scribd.com/doc/31536540/Mostovi-u-BiH http://www.youtube.com/watch?v=6L76TGXJd8o--> Doline sarajevskih rijeka su predstavljale osnovu komunikacije i kretanja, koja povezuje istok i zapad kroz središte Balkana, već za [[Iliri|Ilire]] i njihovo pleme [[Desitijati|Desitijata]] u [[bronzano doba|bronzanom dobu]], te [[Rimljani|Rimljane]], koji ovdje grade ceste, koje povezuju [[Narona|Naronu]] s [[Podrinje]]m i [[Podunavlje]]m. Tokom [[srednji vijek|srednjeg vijeka]] to je dio ''bosanskog druma'', koji je iz [[Srednja Evropa|Srednje Evrope]] i s [[Jadran]]a prolazio kroz [[Hrvatska|Hrvatsku]], [[Bosna i Hercegovina|Bosnu]] i [[Srbija|Srbiju]] do [[Carigrad]]a, čime tadašnja [[Vrhbosna]] postaje centrom domaće i strane trgovine. Iz doba [[Osmansko Carstvo|osmanske vlasti]] potiču najstariji [[most]]ovi u Sarajevu: stari [[Rimski most]], nedaleko od Sarajeva, [[Kozija ćuprija]], [[Šeher-Ćehajina ćuprija]] i [[Careva ćuprija]] u starom dijelu grada. Obale Miljacke premošćuju i noviji mostovi iz doba [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] uprave: [[Ajfelov most]], [[Čobanija (most)]] ili [[Ćumurija most]], kao i savremeni mostovi: [[Most Skenderija]], [[Most Suade i Olge]], [[Most malezijsko-bosanskohercegovačkog prijateljstva]] i dr. Neki od sarajevskih mostova su isključivo pješački. === Trgovi i ulice === {{sekcija}} === Vjerski objekti === {{Glavni|Spisak vjerskih objekata u Sarajevu}} ==== Mezarja/Groblja ==== {{Glavni|Spisak grobalja u Sarajevu}} <gallery mode="packed"> Mezarje Stadion Cemetery.jpg|Mezarje Stadion Groblje Sveti arhanđeli, Georgije i Gavrilo (Sarajevo).jpg|Groblje Sveti arhanđeli, Georgije i Gavrilo </gallery> Najstarije [[Nekropola|nekropole]] [[Crkva bosanska|crkve bosanske]], [[Bogumili|bogumilske]], [[Pravoslavna crkva u Bosni i Hercegovini|pravoslavne]] i [[Katolička crkva Bosne i Hercegovine|katoličke]] i [[Mezarje|islamska mezarja]] razasuta su gradom. [[Stećak|Stećci]], monumentalni kameni blokovi i jedinstveni nadgrobni spomenici iz [[Srednji vijek|srednjevjekovnog perioda]] mogu se naći nedaleko od Sarajeva u selu [[Nekropola stećaka u selu Šabići|Šabići]] kod [[Trnovo (FBiH)|Trnova]] i selima [[Dolovi (Konjic)|Dolovi]] i [[Lukomir]] na obroncima [[Bjelašnica|Bjelašnice]]. Gradsko groblje [[Bare (groblje)|Bare]] je s 33 ha površine, jedno od većih u Europi, a po konfiguraciji terena i položaju jedno je od interesantnijih i ljepših grobalja na [[Balkan]]u. Na groblju "Bare" su grobljanske površine za pripadnike svih religija: [[musliman]]e, [[Pravoslavlje|pravoslavne]], [[Katoličanstvo|katolike]], [[Judaizam|judaiste]], [[evangelist]]e, [[adventist]]e, [[Starokatolička crkva|starokatolike]], kao i [[Ateizam|ateiste]]. <!--Na njemu počivaju:--> Novo gradsko groblje [[Vlakovo (groblje)|Vlakovo]] je izgrađeno u septembru 1985. nedaleko od Sarajeva, u vrijeme kada je groblje "Bare" bilo gotovo popunjeno. Groblje se proteže na 25 ha, na kome se obavlja najveći broj sahrana. [[Stadion (groblje)|Stadion]] je zbog svog nastanka groblje jedinstveno u svijetu. Životnom nuždom, za vrijeme [[Opsada Sarajeva|opsade Sarajeva]], 1992–95. kada su, usljed svakodnevnih artiljerijskih i snajperskih napada na grad s okolnih brda, mnoga groblja bila nedostupna, a broj civilnih žrtava rastao, jedan nogometni stadion pretvoren je u groblje.<ref>{{cite web|url=http://cvijet.ba/gradska_groblja|archive-url=https://web.archive.org/web/20110823060120/http://cvijet.ba/gradska_groblja|title=cvijet.ba - briga o grobljima Sarajevskog kantona|archive-date=23. 8. 2011|work=cvijet.ba|access-date=24. 9. 2015|url-status=dead}}</ref> Neobično lijepa su stara groblja [[Alifakovac (groblje)|Alifakovac]] i [[Jevrejsko groblje u Sarajevu|Jevrejsko groblje]]. == Kultura == {{Glavni|Kultura u Sarajevu}} === Opere i pozorišta === Prve klasične, pozorišne predstave u gradu održavale su se u [[Despića kuća|Despića kući]], pa se ovaj objekat može smatrati pretečom savremenog [[pozorište|pozorišta]] u Sarajevu.<ref>{{cite web|url=http://www.sonar.ba/discover.php?lang=ba&action=full&id=14|title=Official Destination Sarajevo Guide|work=Sarajevo.travel|access-date=24. 9. 2015}}{{Mrtav link}}</ref> Danas je tu smješten Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti.<ref>{{cite web|url=http://www.muzejsarajeva.ba/content/view/24/39/lang,ba/|archive-url=https://web.archive.org/web/20070808150008/http://www.muzejsarajeva.ba/content/view/24/39/lang,ba/|title=Muzej Sarajeva - Despica kuca|author=Administrator|archive-date=8. 8. 2007|work=muzejsarajeva.ba|access-date=24. 9. 2015|url-status=dead}}</ref> [[Narodno pozorište Sarajevo|Narodno pozorište]], osnovano [[1921.]] kao dramski teatar, je najstariji bosanskohercegovački profesionalni teatar. Jedan od prvih direktora Narodnog pozorišta Sarajevo bio je [[Branislav Nušić]]. Od 1946. Narodno pozorište dobija i muzičke segmente djelovanja: [[Sarajevska opera|operu]] i [[Sarajevski balet|balet]]. Kao jedini operski i baletni teatar u državi, središnje je mjesto razvoja scenske umjetnosti u Bosni i Hercegovini. Veliki broj glumaca, režisera, scenografa, kostimografa, koreografa, dirigenata, baletnih i opernih umjetnika, sticali su slavu na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo, kao što je [[Ljiljana Molnar-Talajić]], svjetski priznata [[primadona]], koja je ponijela slavu sarajevskog i bosanskohercegovačkog teatra i na pozornicama najznačajnijih svjetskih teatara. Narodno pozorište Sarajevo ima 225 zaposlenih, a svoju djelatnost ostavaruje u matičnoj kući na [[Obala Kulina bana|Obali Kulina bana]]<ref>{{cite web|url=http://nps.ba/|title=Narodno pozorište Sarajevo|work=nps.ba|access-date=24. 9. 2015}}</ref> , kao i u zgradi [[Terezija]], gdje se nalaze radionički prostor i produkcija scenografije. Narodno pozorište Sarajevo član je [[Nova evropska teatarska asocijacija|Nove evropske teatarske asocijacije]]. [[Kamerni teatar 55]] počeo je s radom 7. marta 1955. Njegov osnivač bio je [[Jurislav Korenić]] (1914–1974). Teatar je, na tragu novih teatarskih stremljenja u tadašnjoj Evropi, bio novost na ovim prostorima i primjer kojeg su slijedili brojni teatri. Prezentira novi vid dramaturgije, ”dramu apsurda” ili "anti dramu” ili "novu dramu”. Izvode se tekstovi [[Samuel Beckett|Becketta]], [[Alfred Jarry|Jarryja]], [[Jean Genet|Geneta]], [[Eugène Ionesco|Ionesca]], Schwartza, [[Anton Pavlovič Čehov|Čehova]]... i drugih autora, čija poetika u modernom teatru proizlazi iz "apsurdnog osjećanja života”. Karakterizira ga pozornica "ring”, okružena gledalištem, umjesto frontalnog tipa scene, s nepremostivom "rampom”, s intimnijom, prirodnijom i iskrenijom glumačkom igrom.<ref>{{cite web|title=Službena stranica Kamernog teatra 55 u Sarajevu|url=http://www.kamerniteatar55.ba/|access-date=24. 9. 2015}}</ref> [[Pozorište mladih Sarajevo|Pozorište mladih]]<ref>{{cite web|title=Pozorište mladih Sarajevo|url=http://www.pozoristemladih.ba/|access-date=24. 9. 2015}}</ref> nastalo je 1977. udruživanjem dva pozorista: Pionirskog pozorišta i Pozorista lutaka, s dvije samostalne scene, Lutkarskom i Dramskom. Oba teatra osnovana su 1950. Prvih desetak godina postojanja Pionirsko pozoriste nema svog ansambla, pa po projektu angažuje glumce iz drugih teatara i "glumce" djecu, od koji su neki i danas poznati i priznati umjetnici. Pozorište lutaka u tom periodu njeguje marionetu kao osnovni izraz. Njime rukovodi [[Adolf Pomezni]]. Pionirsko pozorište 1960-tih godina osniva svoj profesionalni ansambl, mijenja naziv u ''Pozorište za mlade'', i počinje s postavljanjem sve ambicioznijih projekata, koji nisu namijenjeni samo najmlađim, nego pretenduju animiranju što širih grupacija mladih. Na čelo Pozorišta lutaka dolazi pozorišni mag Jurislav Korenić i njegovim dolaskom nastaje novi period u razvoju teatra, što se ogleda u različitim lutkarskim tehnikama koje se primjenjuju, kao i u samom istraživanju mogućnosti daljeg razvoja lutkarstva uopće. Igraju se relevantna djela domaćih i svjetskih autora: J. Skupa i K. Venig: "Srećko među bubama", J. Vandot i V. Rabadan: "Kekec", zatim "Pinokio", D. Bibanovića, "Alisa u zemlji čuda", L. Paljetka, "Palčić Dugonja", G. Simića, "Pepeljuga", D. Todorovića, na Lutkarskoj, a [[William Shakespeare|Shakespeareove]] "Bura" i "Komedija zabuna", [[Aristofan]]ove "Ptice", Homerova "Odiseja", [[Jarry]]jev "Kralj Ibi", Držićeva "Novela od Stanca", [[Ionesco]]v "Kralj umire", Kurićeva "Ljepotica i zvijer". Lukićeve "I opet Nušić" i "Bašeskija, san o Sarajevu", i mnoge druge na Dramskoj sceni. U saradnji s domaćim i stranim režiserima, uz zajednički angažman [[MESS]]-a i glumaca u Sarajevu, u Pozorištu mladih tokom rata premijerno su izvedene brojne predstave: [[Samuel Beckett|Beckettov]] "Čekajući Godoa", [[Euripid]]esov "Alkestis", [[Schuman]]ov "Cirkus Veliko stopalo", [[Jarry]]jev "Okovani Ibi", [[Miller]]ova "Hamlet mašina", G. Simić: "Bajka o Sarajevu", F. Furaković: "Abeceda".., a po završetku rata pozorište nastavlja svoju djelatnost predstavama "Tri jezika", [[F. Hohler]]a, "Dijete školjke", [[R. Herfurtner]]a, "Kraj igre", [[Samuel Beckett|S. Becketta]], "Familija" (Zeko, Zeko), [[C. Serreau]]a, "Tajna dvorske lude", [[Hazim Akmadžić|H. Akmadžića]], "Makbet",[[William Shakespeare|W. Shakespearea]], "Kad bi ovo bila predstava", [[Almir Imširević|A. Imširevića]], "Spaseni za dlaku", [[T. Wilder]]a, "Košmar o Bosni", N. Veličkovića i dr. [[SARTR|Sarajevski ratni teatar SARTR]]<ref>{{cite web|url=http://www.sartr.ba/|title=SARTR — Sarajevski ratni teatar|work=sartr.ba|access-date=24. 9. 2015|archive-date=7. 8. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130807102353/http://www.sartr.ba/|url-status=dead}}</ref> utemeljen je 17. maja 1992. na inicijativu reditelja [[Dubravko Bibanović|Dubravka Bibanovića]] i [[Gradimir Gojer|Gradimira Gojera]], [[Đorđe Mačkić|ing. Đorđa Mačkića]] i pisca [[Safet Plakalo|Safeta Plakala]], a okupio je glumce i saradnike iz tri profesionalna sarajevska teatra koja su, zbog rata u BiH, morala obustaviti svoj rad. U augustu 1992. SARTR je konstituiran kao vojna jedinica pri Regionalnom štabu Oružanih snaga BiH Sarajevo, a 12. januara 1993. Odlukom Ratnog Predsjedništva Skupštine grada Sarajeva, kao javna ustanova iz oblasti kulture od posebnog interesa za odbranu grada. Odlukom Skupštine Kantona Sarajevo od 24. jula 1997. ulogu osnivača SARTR-a preuzeo je Kanton Sarajevo. Od 2003. Sarajevski ratni teatar SARTR je nosilac [[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva|Šestoaprilske nagrade]]. Njegov pokretač i redatelj, [[Safet Plakalo]], opisuje SARTR kao "duhovno oružje protiv nadrealizma rata", zaokružujući njegov karakret u motu "teatrom protiv smrti". Unatoč ograničenim sredstvima, SARTR je danas uspješna profesionalna kuća s brojnim međunarodnim koprodukcijama, nastupima i nagradama. === Muzeji i galerije === {{Glavni|Spisak muzeja u Sarajevu|Spisak galerija u Sarajevu}} [[Datoteka:Sarajevo Haggadah.jpg|thumb|left|kopija [[Sarajevska hagada|Sarajevske hagade]]]] Kao grad poznat po svojoj historiji i kulturi Sarajevo obiluje muzejima. Neki od njih su: [[Muzej Sarajeva]], [[Ars Aevi|Ars Aevi muzej umjetnosti]], [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine]], [[Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine]], [[Historijski muzej Bosne i Hercegovine]], [[Olimpijski muzej Sarajevo|Olimpijski muzej]], [[Brusa bezistan]], [[Muzej "Sarajevo 1878–1918."]], [[Muzej Jevreja Bosne i Hercegovine]], [[Muzej ratnog djetinjstva]], [[Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine]], [[Muzej "Alija Izetbegović"]] i [[Tunel spasa]]. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine je dom [[Sarajevska hagada|Sarajevske hagade]], [[Iluminirani rukopisi|iluminiranog rukopisa]] i najstarijeg dokumenta [[Sefardi|sefardskih]] [[Jevreji|Jevreja]] na svijetu, objavljene u Barceloni oko 1350. a koja sadrži tradicionalne jevrejske [[Hagada|hagade]]. Ovaj dokument je stalno izložen u muzeju i jedina je preostala ilustrirana sefardska hagada na svijetu. Zemaljski muzej također je domaćin cjelogodišnjih izložbi koje se odnose na lokalnu, regionalnu i međunarodnu kulturu i historiju te je dom za preko 5.000 artefakata iz bosanske historije. Galerije Sarajeva su: [[Collegium Artisticum]], [[Gakerija Mak|Mak]], [[Galerija "Roman Petrović"|Roman Petrović]], [[Galerija Novi hram|Novi hram]], [[Atelje-zbirka Safet Zec]], [[Galerija Mersada Berbera 'E&A']], [[Galerija Paleta|Paleta]], [[Galerija Sveti Anto]], [[Galerija Boris Smoje|Boris Smoje]], [[Mala galerija]], [[Galerija Kicoš]] i dr. <gallery mode="packed"> Sarajevo, Baščaršija II.jpg|[[Bošnjački institut]] Sarajevo, muezum Alije Izetbegoviće.jpg|[[Muzej "Alija Izetbegović"]] Sarajevo 1914 museum IMG 1118.JPG|[[Muzej "Sarajevo 1878–1918."]] Exterior house - Sarajevo Tunnel Museum (2).jpg|[[Tunel spasa]] National Museum of BiH Aerial.JPG|[[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine]] </gallery> === Festivali === {{Glavni|Spisak festivala u Sarajevu}} Sarajevo je međunarodno poznato po svojoj eklektičnoj i raznolikoj ponudi od preko 50 godišnjih festivala. [[Sarajevo Film Festival]] osnovan je 1995. za vrijeme rata u BiH i postao je premijerni i najveći filmski festival u [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnoj Evropi]].<ref name="About the Festival">{{cite web |url=http://www.sff.ba/en/page/about-the-festival |title=About the Festival |publisher=Sarajevo Film Festival Official Website |access-date=3. 4. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180708191719/https://www.sff.ba/en/page/about-the-festival |archive-date=8. 7. 2018 |url-status=dead }}</ref> Festival se održava u [[Narodno pozorište Sarajevo|Narodnom pozorištu]], uz projekcije u Pozorištu na otvorenom ''Metalac'' i Bosanskom kulturnom centru. Sarajevo je proglašeno [[Grad filma|Gradom filma]].<ref>{{Cite web|url=https://en.unesco.org/creative-cities/events/unesco-designates-66-new-creative-cities|title=UNESCO designates 66 new Creative Cities {{!}} Creative Cities Network|website=en.unesco.org|access-date=23. 9. 2021}}</ref> Međunarodni festival [[MESS]] eksperimentalni je pozorišni festival i najstariji pozorišni festival na [[Balkan]]u.<ref>{{cite web|url=http://befestival.org/about/european-network/|title=MESS International Theatre Festival|publisher=befestival.org}}</ref> Godišnji [[Omladinski Film Festival Sarajevo]] prikazuje igrane, animirane i kratke filmove iz cijelog svijeta i premijerni je studentski filmski festival na Balkanu.<ref>{{cite web|url=http://balkans.aljazeera.net/vijesti/omladinski-film-festival-sarajevo-predstavlja-nove-mlade-autore|title=Omladinski filmski festival Sarajevo predstavlja nove mlade autore|publisher=Al Jazeera Balkans|date=4. 7. 2017}}</ref> Također poznati su i festivali kao što su: [[Sarajevska zima]], [[Sarajevski džez festival]], ljetni kulturni festival ''[[Baščaršijske noći]]'' i Svjetski televizijski festival orijentalne muzike. === Muzika === {{Glavni|Sarajevska muzička scena|Spisak bosanskohercegovačkih patriotskih pjesama}} [[Datoteka:Tifa i Bregovic Nis polovina 80-ih.jpg|thumb|right|250px|[[Bijelo dugme]], muzička grupa koje se smatra najpopularnijim bendom koji je ikada postojao u bivšoj Jugoslaviji i jednim od najvažnijih aktera jugoslovenske rock scene. Na slici su Mladen Vojičić Tifa (lijevo) i Goran Bregović (desno)]] [[Datoteka:Evstafiev-bosnia-cello.jpg|thumb|right|250px|[[Vedran Smailović]] svira violončelo na ruševinama [[Sarajevska vijećnica|Sarajevske vijećnice]] 1992.]] Sarajevo je kroz historiju bilo jedan od najvažnijih muzičkih centara u regiji. Sarajevska muzička scena ima dugu tradiciju a kao njena najplodonosnija era smatra se period između [[1961.]] i [[1991.]] U to doba počine se razvijati ''Sarajevska škola pop rocka'' a osnivaju se muzičke grupe kao što su: [[Indexi]] (1962), [[Ambasadori]] (1968), Pro Arte a na sceni se pojavljuju i kantautori poput [[Kemal Monteno|Kemala Montena]]. Period ekspanzije sarajevske muzičke scene nastavlja se i tokom 1980-ih, s bendovima: [[Plavi orkestar]], [[Crvena jabuka]] i [[Divlje jagode]], po većini kritičara, pionirima u regionalnom rokenrol pokretu. Sarajevo je takođe bilo dom i mjesto nastanka vjerojatno najpopularnijeg i najuticajnijeg jugoslovenskog rock sastava svih vremena, [[Bijelo dugme|Bijelog Dugmeta]] (1974), u velikoj mjeri jugoslavenske paralele s [[The Rolling Stones|Rolling Stonesima]], kako po popularnosti tako i po utjecaju na druge muzičke sastave. Sarajevo je također bilo dom vrlo zapažene urbane subkulture post-punka poznate pod nazivom [[Novi primitivizam]], koja je započela početkom 1980-ih s Baglama Bandom koji je zabranjen nedugo nakon izdanja svog prvog LP-a a koji je uveden u ''mainstream'' bendove kao što je [[Zabranjeno pušenje]] i [[Elvis J. Kurtović & His Meteors]], kao i kroz prvobitno radio a potom i tv serijal [[Top lista nadrealista]]. Ostali značajni bendovi koji se smatraju dijelom ove subkulture su [[Bombaj štampa]]. Pored i odvojeno od Novog primitivizma, Sarajevo je rodni grad jednog od najznačajnijih bivših jugoslavenskih alternativnih industrijskih bendova, [[SCH (bend)|SCH]]-a. U periodu do 90-tih u Sarajevu su osnivani i mnogi drugi popularni bendovi kap što su: [[Merlin (grupa)|Merlin]], [[Valentino (grupa)|Valentino]], [[Bolero (muzička grupa)|Bolero]] i dr. S razlogom se sarajevska muzička scena, pogotovo 70-tih i 80tih godina smatra kao najuspješnija scena tadašnje Jugoslavije. Što je možda još važnije, Sarajevo je krajem 19. i tokom 20. vijeka bilo dom rastućem i velikom centru stvaranja zapisa [[Sevdalinke]] i u velikoj mjeri je doprinijelo tome da se ovaj historijski žanr muzike ponovo ''probije'' na glavnu scenu s obzirom da je sevdalinka dugi niz vijekova bila važan i jedan od najpoznatijih segmenata [[Kultura Bosne i Hercegovine|Bosanske kulture]]. Tekstopisci i muzičari kao što su [[Himzo Polovina]], [[Safet Isović]], [[Zaim Imamović]], [[Zehra Deović]], [[Halid Bešlić]], [[Hanka Paldum]], [[Nada Mamula]], [[Meho Puzić]] i mnogi drugi su tokom svoje karijere živjeli i komponovali u Sarajevu gdje su i napisali neke od svojih najvažnijih djela. Sarajevo je takođe u velikoj mjeri utjecalo na pop scenu Jugoslavije s muzičarima poput Zdravka Čolića, Kemala Montena, Dine Merlina, Seida Memića Vajte, Harija Mata Harija, Mladena Vojičića Tife, Željka Bebeka i mnogih drugih. Mnogi noviji sarajevski bendovi također su pronašli ime i afirmirali se u Sarajevu, poput [[Regina (grupa)|Regine]] koja je također snimila dva albuma za vrijeme Jugoslavije i [[Letu štuke]], koji je zapravo osnovan u Jugoslaviji s poznatim bosanskohercegovačko-američkim piscem [[Aleksandar Hemon|Aleksandrom Hemonom]] ali je reputaciju stekao kasnije, tokom 2000-ih. Sarajevo je u novije vrijeme dom važne i eklektične kombinacije novih bendova i nezavisnih muzičara, koji nastavljaju djelovati i nastupati na sve većem broju festivala i koncerata širom države. U gradu se održava i najveći jazz festival u regiji, Sarajevski džez festival. Američki heavy metal sastav [[Savatage]] objavio je pjesmu pod nazivom ''Badnjak (Sarajevo 12/24)'' na svom albumu ''Dead Winter Dead'' 1995. godine, a govori o sviraču violončela koji je svirao zaboravljenu božićnu pjesmu u ratom razorenom Sarajevu. Pjesmu je kasnije isti bend ponovo objavio pod nazivom ''Transsibirski orkestar'' na svom prvom albumu ''Badnjak i druge priče'' 1996. godine, pri čemu je pjesma postigla trenutni uspjeh i popularnost. Nakon rata, irska rock grupa [[U2 (grupa)|U2]] je bila prva strana grupa koji je održala koncert u gradu. === Kulturne institucije === Uz nekoliko nacionalnih i gradskih [[pozorište|pozorišnih]] kuća, [[muzej]]a i kulturnih institucija, Sarajevo je i važno mjesto na kulturnoj mapi ovog dijela evropskog kontinenta. Druge kulturne institucije uključuju [[Sarajevski kulturni centar]], Sarajevsku biblioteku, [[Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine|Umjetničku galeriju BiH]] i [[Bošnjački institut]]. === Gastronomija === {{sekcija}} == Turizam i rekreacija == {{Glavni|Turističke atrakcije u Sarajevu}} Svjetski poznat turistički vodič ''[[Lonely Planet]]'' svrstao je Sarajevo 2006. na 43. mjesto najljepših gradova svijeta,<ref name="Lonely Planet 2006">{{cite book|title=The Cities Book: A Journey Through The Best Cities In The World|date=2006|publisher=Lonely Planet Publications|location=Melbourne|isbn=1-74104-731-5|url=https://archive.org/details/lonelyplanetciti00lone}}</ref> a u decembru 2009. je Sarajevo izabrano među deset gradova koje vrijedi posjetiti u 2010. godini.<ref>{{cite web |url=http://www.news.com.au/travel/galleries/gallery-e6frflw0-1225794915428?page=2 |title=Lonely Planet's Top 10 Cities 2010 &#124; Lonely Planet's Top 10 Cities 2010 |publisher=News.com.au |access-date=19. 1. 2010 |archive-date=10. 10. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101010052209/http://www.news.com.au/travel/galleries/gallery-e6frflw0-1225794915428?page=2 |url-status=dead }}</ref> Prema podacima iz 2013. Sarajevo je posjetilo 302.570 turista, što je za 17,9% više u odnosu na prethodnu godinu, s ostvarenih 595.637 noćenja, što je za 18% više nego u 2012. godini.<ref>{{cite web|url=http://ekapija.ba/bs/Vijest/kapital/u-ks-u-2013-je-najuspjesnija-turisticka-godina-od-kad-se-vodi-statistika/34489 |title=Kanton Sarajevo: Više turista u 2011 |publisher=Vijesti.ba |access-date=12. 3. 2013}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.fzs.ba/god.htm |title=Statistički Godišnjaci/Ljetopisi|publisher=Fzs.ba |access-date=12. 3. 2013}}</ref> Prema anketi koju je sproveo sajt Booking.com a u kojoj je učestvovalo preko 50.000 putnika Sarajevo je uvršteno na 7. mjesto od 10 najpopularnijih svjetskih destinacija za kušanje lokalnih kulinarskih specijaliteta u 2018. godini.<ref>{{cite web |title=Stats: Malaysia, Taiwan Top Destinations for Local Food |url=https://www.travelagentcentral.com/running-your-business/stats-malaysia-taiwan-top-destinations-for-local-food |website=www.travelagentcentral.com |access-date=7. 6. 2018}}</ref> Kao najpoželjniji grad je izabran malezijski grad Ipoh a na spisku su se našli uglavnom gradovi iz Azije a Sarajevo je uz [[peru]]ansku [[Lima|Limu]] jedini glavni grad neke od država. Sportski turizam uglavnom još uvijek koristi sportske objekte i terene sagrađene za potrebe Zimskih olimpijskih igara 1984. godine, posebno skijašta na obližnjim planinama Bjelašnica, Igman, Jahorina, Trebević i Treskavica. Primjeri popularnih destinacija Sarajeva i okoline su [[Vrelo Bosne]], [[Begova džamija]], [[Katedrala Srca Isusova|Sarajevska katedrala]] i džamija Gazi Husrev-bega. Turizam u Sarajevu uglavnom se fokusiran na historijskom, vjerskom, kulturnom i segmentu zimskih sportova. ==== Sarajevska žičara ==== {{Glavni|Sarajevska žičara}} [[Datoteka:Trebević CC (42065596011).jpg|mini|desno|250px|Pogled na Sarajevsku žičaru 2018.]] Trebevićka žičara, u sarajevskom žargonu poznatija kao uspinjača, svečano je otvorena 3. maja 1959. godine, a povezivala je [[Bistrik]] (583 m/nv) s Vidikovcem na [[Trebević]]u (1160 m/nv). Puštanju u promet uspinjače prisustvovao je veliki broj građana, koji su "okupirali" polaznu stanicu, ali i padinske ulice i avlije iznad kojih je prolazila. Polazna stanica se nalazila u ulici Avdage Šahinagića (u to vrijeme Dimitrija Tucovića) preko puta [[Sarajevska vijećnica|sarajevske Vijećnice]] na nadmorskoj visini 583 metra, a dolazila je na Vidikovac na [[Trebević]]u na 1160 m/nv. Visinska razlika je bila preko 570 metara, a razdaljina među stanicama je iznosila 2070 m. Stara Trebevićka žičara je po kategorizaciji spadala u red kabinskih žičara s kružnim tokom. Po konstrukciji je bila dvoužetna, tj. duž trase su se nalazila dva čelična užeta: jedno vučno, a drugo noseće. Na trasi su bili projektovani i ugrađeni rešetkasti čelični stubovi s raščlanjenim temeljima (ukupno 8 stubova), a čija je visina bila između 8 i 24 metra. Sistem je imao 50 kabina kapaciteta po 4 putnika. Vožnja je trajala 12 minuta, a za jedan sat se moglo prevesti 800 putnika u oba pravca. Izgradnja žičare trajala je oko godinu dana, ali su priprema za njenu izgradnju počele već 1956. Vodeći projektant žičare bio je František Šup iz [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]]. Na projektu i izgradnji žičare radile su vodeće jugoslavenske firme ''Impola'' iz [[Slovenska Bistrica|Slovenske Bistric]]<nowiki/>e, ''Termoelektro'' [[Beograd]], ''Jelšingrad'' [[Banja Luka]], te ''[[Energoinvest]]'' Sarajevo. Pogonski dio je naručen iz čehoslovačke firme ''Transeksport''. Na polaznoj i dolaznoj stanici su izgrađene čekaonice s bifeima, a na dolaznoj stanici na Vidikovcu kasnije je sagrađen istoimeni restoran. Svojom dužinom od skoro 2.100 metara, trebevićka žičara bila je jedna od najznačajnijih u bivšoj Jugoslaviji, a jedna od rijetkih uopće koja polazi iz samog centra grada i za 12 minuta vas dovodi u netaknutu prirodu, oazu čistog zraka. Tokom [[Opsada Sarajeva|opsade]] grada, žičara je, zajedno s polaznom i dolaznom stanicom na [[Trebević]]u, potpuno uništena.<ref>{{Cite web|url=https://www.zicara.ba/bs/article/27/historija-zicare|title=Prva izgradnja žičare {{!}} Žičara|website=www.zicara.ba|access-date=6. 10. 2018|archive-date=27. 4. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200427135431/https://www.zicara.ba/bs/article/27/historija-zicare|url-status=dead}}</ref> Nova Sarajevska žičara službeno je otvorena 6. aprila 2018. godine, na dan Grada Sarajeva. S ukupno 33 moderne korpe čini novi sistem, koji može iz grada do Trebevića prevesti do 1.200 putnika na sat, s vožnjom koja u jednom smjeru traje oko 9 minuta. ==== Parkovi i šetališta ==== {{Glavni|Spisak parkova u Sarajevu}} U Sarajevu i periferiji nalazi se mnogo parkova, šetališta i izletišta. Popularna aktivnost građana Sarajeva je ulični šah, koji se obično igra na Trgu oslobođenja Alija Izetbegović. Veliki park je najveća zelena površina u centru grada u sklopu kojeg se nalazi i [[Spomen-obilježje ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva 1992–1995.|Spomen obilježje ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva]]. Park [[Hastahana]] je popularno mjesto za relaksaciju, također u gradu u naselju [[Marijin Dvor]]. Osim ovih parkova tu su i parkovi [[Prk Betanija|Betanija]], [[Da Riva]], [[Barice (Stari Grad)|Barice]] i dr. Od šetališta najpoznatije je [[Vilsonovo šetalište]], koje se proteže uz desnu obalu Miljacke kao i šetalište u blizini Sarajeva, [[Velika aleja]], koje povezuje Ilidžu s vrelom Bosne. [[Kozija ćuprija]], u kanjonu Miljacka, istočno od Sarajeva također je popularna turistička destinacija. Zahvaljujući konfiguraciji zemljišta u Sarajevu i njegovoj okolini nalaze se mjesta odakle se pruža izvrstan panoramski pogled na Sarajevo. Jedno od takvih mjesta je [[Avaz Twist Tower]], restoran Park Prinčeva, Vidikovac (Trebević), [[Žuta tabija|žuta]]/[[Bijela tabija|bijela]] na [[Vratnik (Sarajevo)|Vratniku]], kao i brojni krovovi visokih zgrada širom grada. <gallery mode="packed" heights="150px"> Veliki Park Sarajevo.JPG|Veliki Park Koševo Park, Sarajevo.JPG|Koševski Park Vilsonovo šetalište.JPG|Vilsonovo šetalište Koševski potok via Pionirska dolina.JPG|Koševski potok teče kroz [[Pionirska dolina|Pionirsku dolinu]] (zoološki vrt) Sarajevo street chess.jpg|Ulični šah Hastahana Park, Sarajevo.jpg|Hastahana Park na Marijin Dvoru (u 2005.) Sarajevo Admejdan.jpg|Sarajevo Atmejdan ''Muzički paviljon'' </gallery> == Sport == [[Datoteka:Vucko.jpg|mini|120p|Vučko, maskota XIV Olimpijskih igara 1984. godine]] {{Glavni|Sport u Sarajevu|Spisak sportskih klubova u Sarajevu}} {{Dodatne informacije|Zimske olimpijske igre 1984.}} Iako u Sarajevu egzistiraju mnoga sportska društva i klubovi od kojih su neku postigli i evropski vrijedne rezultate ([[KK Bosna Royal|KK Bosna]] prvak Evrope 1979) Sarajevo je u svijetu sporta najpoznatije kao mjesto održavanja [[Zimske olimpijske igre 1984.|XIV zimskih olimpijskih igara]]. Neki od olimpijskih objekata su porušeni u zadnjem ratu ali su i obnovljeni kao što je slučaj s [[Olimpijska dvorana Zetra|Olimpijskom dvoranom Zetra]] i [[Stadion "Asim Ferhatović Hase"|Olimpijski stadion "Asim Ferhatović Hase"]]. Od sportova u Sarajevu je najpopularniji nogomet i klubovi [[FK Sarajevo|Sarajevo]] i [[NK Željezničar|Željezničar]] koji igraju zapaženu ulogu ne samo u okviru bosanskohercegovačke [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer lige Bosne i Hercegovine]] već su dobre rezultate postigli i za vrijeme bivše Jugoslavije, te su najtrofejniji klubovi u državi. Od nogometnih klubova tu su još i [[FK Olimpik Sarajevo|FK Olimpic]] i [[NK SAŠK Napredak Sarajevo|NK SAŠK Napredak]]. Od ostalih popularnih sportova tu su još i [[košarka]] pri čemu se ističe klub KK Bosna, jedini košarkaški klub u državi koji je u muškoj konkurenciji osvojio titulu prvaka Evrope, višestruki osvajači prvenstva i kupa Bosne i Hercegovine i bivše Jugoslavije. Rukomet, odbojka, tenis, plivanje, hokej na ledu, atletika i niz borilačkih sportova su ostali vidovi sportskog nadmetanja u kojem Sarajevo ima svoje predstavnike. Najtrofejniji klubovi u državi su i [[klub sjedeće odbojke "SPID"]], višestruki prvaci BiH i šestostruki prvaci Evropi kao i klub ''[[Odbojkaški klub invalida Fantomi|Fantomi]]'' s jednako vrijednim rezultatima na domaćem i međunarodnom nivou. [[ŠK Bosna|Šahovski klub Bosna]] je najtrofejniji šahovski klub u BiH. Od 80-tih godina klub ostvaruje zapažene rezultate pri čemu vrijedi istaći da je klub od 1990tih godina osvojio 4 titule prvaka Evrope po čemu je trenutno trećerangirani šahovski klub u Evropi. Osvajanjem četvrte titule prvaka 2002. jedno su vrijeme bili i najtrofejniji svjetski klub, ispred ruskog [[CSKA]] s tri titule. Za klub je jedno vrijeme nastupao i [[Gari Kasparov]], jedan od najboljih šahista u historiji. === Sportski klubovi === Sportski život se prvenstveno odvija kroz nekoliko sportskih društava od kojih su poznatiji: [[SD Sarajevo]], [[SD Željezničar]] i [[USD "Bosna"|USD Bosna]], popularni ''studenti''. Sportska društva imaju sekcije u više sportskih grana. Među velikim brojem sportskih kolektiva u gradu ističu se [[nogomet]]ni klubovi [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]], [[FK Sarajevo|Sarajevo]] i [[FK Olimpik Sarajevo|Olimpik]], rukometni klubovi [[RK Željezničar|Željezničar]] i [[RK Bosna Sarajevo|Bosna]], muški košarkaški klubovi [[KK Bosna Royal|Bosna]], evropski prvak 1979 i Spars. Osim klubova iz najpopularnijih sportova u Sarajevu egzistiraju i klubovi iz ostalih sportova kao što su: [[Atletski klub Bosna|atletika]], [[Biciklistički klub Bosna|biciklizam]], [[Odbojkaški klub Bosna|odbojka]], [[Šahovski klub Bosna|šah]], [[vaterpolo]], klubovi iz različitih boriličkih sportova i dr. Također postoji i [[Aeroklub Sarajevo]] osnovan 1946. Neki od najpopilarnijih sarajevskih klubova navedeni su u sljedećoj tebeli. {|class="wikitable" style="margin-left: auto; margin-right: auto; border: none;" |- ! scope="col" |Klub ! scope="col" |Sport ! scope="col" |Takmiči se u ! scope="col" |Dvorana ! scope="col" |Osnovan |- |[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] |[[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Nogomet]] |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine]] |[[Stadion Grbavica|Grbavica Stadium]] |1921. |- |[[FK Sarajevo|Sarajevo]] |Nogomet |Premijer liga Bosne i Hercegovine |[[Stadion "Asim Ferhatović Hase"|Asim Ferhatović Hase]] |1946. |- |[[FK Olimpik Sarajevo|Olimpik]] |Nogomet |[[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva nogometna liga FBiH]] |[[Stadion Otoka|Otoka Stadion]] |1993. |- |[[RK Bosna Sarajevo|RK Bosna]] |[[Rukometni savez Bosne i Hercegovine|Rukomet]] |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine u rukometu]] |[[Dvorana "Mirza Delibašić"]] |1948. |- |[[KK Bosna Royal]] |[[Košarkaški savez Bosne i Hercegovine|Košarka]] |[[Prvenstvo Bosne i Hercegovine u košarci]] |[[Dvorana "Mirza Delibašić"]] |1951. |- |[[HK Bosna]] |[[Hokejaški savez Bosne i Hercegovine|Hokej]] |[[Liga Bosne i Hercegovine u hokeju]] |[[Olimpijska dvorana Zetra|Zetra]] |1980. |- |[[VK Bosna]] |Vaterpolo |[[Liga Bosne i Hercegovine u vaterpolu]] |[[Olimpijski bazen Otoka]] |1984. |- |[[SDI Spid]] |Sjedeća odbojka |[[Prvenstvo Bosne i Hercegovine u sjedećoj odbojci]] |[[Olimpijska dvorana "Ramiz Salčin"]] |1994. |- |[[OKI Fantomi]] |Sjedeća odbojka |Prvenstvo Bosne i Hercegovine u sjedećoj odbojci |[[Olimpijska dvorana "Ramiz Salčin"]] |1995. |} === Sportske manifestacije === U Sarajevu se održava relativno veliki broj sportskih manifestacija i takmičenja, kako onih redovnih tako i periodičnih. Sportska događanja su uglavnom s učešćem domaćih klubova i takmičara iako postoje i ona međunarodnog karaktera. Najznačanije takmičenje koje je održano u gradu su [[Zimske olimpijske igre 1984.]] godine a od ostalih međunarodnih takmičenja mogu se izdvojiti [[Svjetsko prvenstvo u košarci 1970.]] (grupna faza) i [[Evropski zimski olimpijski festival mladih 2019.|Evropski zimski olimpijski festival mladih]] održan 2019 godine. == Privreda i infrastruktura == === Privreda === {{Glavni|Privreda Sarajeva}} Nakon socijalističkog perioda i godina rata, ekonomija Sarajeva je postala predmet rekonstrukcije i rehabilitacije.<ref>{{cite web|url=http://www.seerecon.org/bosnia/ec/sectors/sarajevo.htm|archive-url=https://web.archive.org/web/20081228003803/http://www.seerecon.org/bosnia/ec/sectors/sarajevo.htm|title=The EC reconstruction programme for Bosnia and Herzegovina detailed by sector - Europe for Sarajevo Programme|archive-date=28. 12. 2008|work=seerecon.org|access-date=24. 9. 2015|language=en|url-status=dead}}</ref> Među brojnim ekonomskim znakovima, 1997. je otvorena [[Centralna banka Bosne i Hercegovine]] i 2002. je počela s radom [[Sarajevska berza]]. Velika gradska baza proizvodnje, administracije i turizma, kombinirana s velikim informalnim tržištem,<ref>{{cite web|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html|title=The World Factbook|work=cia.gov|access-date=24. 9. 2015|language=en|archive-date=15. 3. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html|url-status=dead}}</ref> čini grad najvećim ekonomskim regionom Bosne i Hercegovine. Iako je Sarajevo imalo razvijenu industriju tokom socijalističkog perioda, samo je nekolicini preduzeća izvršila uspješnu tranziciju na kapitalističku ekonomiju. Sarajevska industrija sada uključuje [[Fabrika duhana Sarajevo|industriju duhanskih proizvoda]], namještaja, automobila i komunikacijske opreme. Kompanije smještene u Sarajevu su [[B&H Airlines]] (prijašni Air Bosna), [[BH Telecom]], [[Bosmalov gradski centar]], [[Bosnalijek]], [[Energopetrol]], [[Fabrika duhana Sarajevo]] i [[Sarajevska pivara]]. Sarajevo ima jaku turističku ponudu i [[Lonely Planet]] je gradu dao 43. mjesto na listi najposjećenijih gradova u svijetu u [[2006]]. godini.<ref>Lonely Planet (3. 2006). Put kroz najbolje gradove u Evropi</ref> Sportski turizam koristi skijaške terene olimpijskih igara iz [[1984]], na obližnjim planinama [[Bjelašnica|Bjelašnici]], [[Igman]]u, [[Jahorina|Jahorini]] i [[Treskavica|Treskavici]]. Prosječna neto plaća u prva četiri mjeseca 2014. iznosila je 1.039 KM<ref>{{cite web|title=Uporedni pregled broja zaposlenih i nezaposlenih, prosječne bruto i neto plaće na području Kantona Sarajevo za 2014. godinu-prethodni podaci|url=http://zis.ks.gov.ba/sites/zis.ks.gov.ba/files/45%20Pla%C4%87a%202014.pdf|website=zis.ks.gov.ba|publisher=Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja|access-date=24. 9. 2015|archive-date=20. 8. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180820194500/http://zis.ks.gov.ba/sites/zis.ks.gov.ba/files/45%20Pla%C4%87a%202014.pdf|url-status=dead}}</ref> dok je prosjek neto plaća u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji BiH]] u istom periodu iznosio 836 [[KM]].<ref>{{cite web|url=http://www.fzs.ba|title=Federalni zavod za statistiku|work=fzs.ba|access-date=24. 9. 2015}}</ref> Pored toga, Sarajevo bilježi i najnižu stopu nezapolsenosti te najveći broj preduzeća po glavi stanovnika u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji BiH]].<ref>{{cite web|title=Makroekonomski pokazatelji po kantonima 2012.|url=http://www.fzzpr.gov.ba/upload/file/dokumenti/makroekonomski_i_socioekonomski_pokazatelji/Makroekonomski%20pokazatelji%20po%20kantonima%202012%20-%2020%2006%202013%20.pdf|website=fzzpr.gov.ba|publisher=Federalni zavod za programiranje razvoja|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20140123030337/http://www.fzzpr.gov.ba/upload/file/dokumenti/makroekonomski_i_socioekonomski_pokazatelji/Makroekonomski%20pokazatelji%20po%20kantonima%202012%20-%2020%2006%202013%20.pdf|archive-date=23. 1. 2014|url-status=dead}}</ref> Ekonomski, Sarajevo je najrazvijeniji grad Bosne i Hercegovine. === Telekomunikacije i mediji === ==== Internet ==== Internetska mreža u Sarajevu je prva u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] po brzini, kvalitetu i veličini mreže. Neki od najvećih internetskih operatera su: Logosoft, HS-HKB net i Telemach (kablovski internet) kao i BH Telecom, Eronet, M:tel, Blic i drugi iz oblasti ADSL-a. ==== Elektronski i printani mediji ==== {{Glavni|Komunikacije i mediji u Sarajevu}} Kao glavni i najveći grad [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], Sarajevo je medijski centar u zemlji. Većina komunikacijskih i medijskih infrastruktura je uništena tokom rata, ali rekonstrukcija koju je vodio [[visoki predstavnik Bosne i Hercegovine]] je pomogla modernizaciji medija.<ref>{{cite web|url=http://www.ejc.nl/jr/emland/bih.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20050519084032/http://www.ejc.nl/jr/emland/bih.html|title=Bosnia and Herzegovina Media Landscape|archive-date=19. 5. 2005|work=ejc.nl|access-date=24. 9. 2015|url-status=dead}}</ref> [[Internet]] je ponovo postao dostupan u gradu [[1995]].<ref>{{cite web|url=http://soemz.euv-frankfurt-o.de/media-see/newmedia/main/articles/j_avdagic.htm|archive-url=https://web.archive.org/web/20071007143822/http://soemz.euv-frankfurt-o.de/media-see/newmedia/main/articles/j_avdagic.htm|title=The Internet and the Public in Bosnia-Herzegovina|author=Jelenka Vockić-Avdagić|archive-date=7. 10. 2007|work=euv-frankfurt-o.de|access-date=24. 9. 2015|url-status=live}}</ref> [[BHT|Bosanskohercegovačka televizija]] je državna TV stanica, jedna od tri u Bosni i Hercegovini. Drugi elektronski mediji u gradu su NRTV "Studio 99", [[NTV Hayat]], [[OBN|Open Broadcast Network]], [[TV Kantona Sarajevo]] i TV Alfa. Postoje nezavisne, privatne i institucionalne radio stanice, poput [[Radio M|Radija M]], [[Radio Stari Grad|RSG]], eFM studentskog radija, Radija Sarajevo 202 (do prve polovine 2010.) i Radija BIR. Pored nabrojanih, u gradu egzistiraju i [[Radio Slobodna Evropa]], kao i nekoliko američkih i zapadnoevropskih stanica. [[Oslobođenje]], osnovano [[1943]], najstarije su sarajevske dnevne novine i jedine koje su preživjele rat. Tiražem su ove novine iza [[Dnevni avaz|Dnevnog avaza]], osnovanog 1995. i [[Jutarnje novine|Jutarnjih novina]].<ref>{{cite web|url=http://www.mediaonline.ba/en/?ID=211|title=Šta se događa sa najstarijim bosanskohercegovačkim novinama: Oslobođenje se prodaje za 4.7 miliona KM|first=Radenko|last=Udovičić|work=mediaonline.ba|date=5. 3. 2002|access-date=24. 9. 2015|archive-date=27. 2. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120227181119/http://www.mediaonline.ba/en/?ID=211|url-status=dead}}</ref> U druge lokalne periodične novine spadaju novine [[Hrvatska riječ]] na hrvatskom jeziku i magazin [[Start (novine)|Start]], kao i sedmične novine [[Slobodna Bosna]] i [[BH dani]]. === Vodovod === Kantonalno javno komunalno preduzeće "Vodovod i kanalizacija" Sarajevo bavi se osnovnim djelatnostima:<ref>{{cite web|url=http://www.viksa.ba/|title=KJKP 'Vodovod i kanalizacija' d.o.o. Sarajevo|work=viksa.ba|access-date=24. 9. 2015}}</ref> * Proizvodnja i distribucija vode; * Prečišćavanje i odvođenje otpadnih voda. === Zdravstvo === * [[Klinički centar Univerziteta u Sarajevu]] (Bolnica "Koševo"); * [[Opća bolnica "Prim.dr. Abdulah Nakaš"]] (Vojna bolnica); * [[Ambulantna njega|Ambulante]] porodične medicine; * Domovi zdravlja (Stari Grad, Vrazova Centar, "Omer Maslić" Novo Sarajevo, Novi Grad) * [[Psihijatrijska bolnica Kantona Sarajevo]] (Jagomir) == Saobraćaj == {{Glavni|Javni promet u Sarajevu|JKP GRAS Sarajevo}} [[Datoteka:Boeing 737 BH Airlines.jpg|mini|225p|B&H Airlines B737-400 na [[Međunarodni aerodrom Sarajevo|Sarajevskom aerodromu]]]] Sarajevo je središte cestovnog prometa u BiH. Sedam magistralnih puteva povezuje grad s ostalim dijelovima zemlje. Na sjever M5 u pravcu [[Travnik]]a, [[Banja Luka|Banje Luke]] i [[Bihać]]a, M17 ka [[Zenica|Zenici]] i [[Doboj]]u, kao i M18 prema [[Tuzla|Tuzli]], na istok vode M5 prema [[Višegrad]]u i [[Goražde|Goraždu]], kao i M19 ka [[Zvornik]]u. Na jug vodi M18 preko [[Foča (RS)|Foče]] za [[Dubrovnik]], a na zapad M17 u pravcu [[Mostar]]a. Od 2003. Sarajevo je povezano autoputom [[Autoput A1 (Bosna i Hercegovina)|A1]], s mjestima [[Ilijaš]], [[Visoko]] i [[Kakanj]], a od augusta 2014. izgradeno je nekoliko dionica autoput između Sarajeva i Zenice te sarajevska obilaznica na potezu Sarajevo-sjever – Sarajevo-zapad<ref>{{cite web|url=http://www.jpautoceste.ba/20131003774/dinamika-gradnje|title=Dinamika gradnje|author=Admin|work=jpautoceste.ba|access-date=24. 9. 2015}}</ref> Planirani evropski autoput, [[koridor Vc|koridor 5C]], prolazi kraj Sarajeva, povezujući ga s [[Budimpešta|Budimpeštom]] na sjeveru i s [[Ploče|Pločama]] na jugu.<ref>{{cite web|title=Koridor 5C|url=http://www.bosmal.com/en/?lg=en&nav_ID=14|publisher=Bosmal|access-date=24. 9. 2015|archive-date=28. 3. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080328012107/http://www.bosmal.com/en/?lg=en&nav_ID=14|url-status=dead}}</ref> === Gradski saobraćaj === {{Glavni|Gradski promet u Sarajevu}} Položaj Sarajeva, uske gradske ulice i nedostatak parkinga ograničavaju automobilski promet u gradu. U vrijeme [[Zimske olimpijske igre 1984.|Olimpijskih igara]] 1984. godine, grad je dobio dio [[Sarajevska zaobilaznica|zaobilaznice]], što je djelomice olakšalo prometnu situaciju, no 2,6&nbsp;km i dva tunela koja su trebala povezati naselja [[Ciglane (naselje)|Ciglane]] i [[Pofalići]], zbog nedostatka novca, još nisu u potpunosti završeni. Sam centar grada pretvoren je 70-tih godina u pješačku zonu. Dvije glavne ulice u gradu su [[Titova ulica|Titova]] i [[Ulica Zmaja od Bosne]]. Električni [[Sarajevski tramvaji|tramvaji]] sa sedam tramvajskih linija, koji su u službi od [[1885]], su najstarija vrsta javnog prijevoza u gradu.<!-- Nije moguće pronaći funkcionalnu kopiju na web.archive.org <ref>O tramvajima na [http://www.virtualnosarajevo.com.ba/trams.htm virtualnom Sarajevu]</ref> --> Naselja [[Dobrinja (Sarajevo)|Dobrinja]] i [[Vogošća]] od 80-ih godina povezana su s centrom grada [[Sarajevski trolejbusi|trolejbuskim linijama]]. Za vrijeme [[Rat u BiH|rata]], prekinuta trolejbuska veza s Vogošćom je u obnovi. Danas u gradu postoji pet [[trolejbus]]kih, te mnogo autobuskih linija, koje autobusima i za Sarajevo specifičnim [[Spisak minibuskih linija u Sarajevu|minibusima]] (kombibus), strme i teško dostupne dijelove grada povezuju s centrom. Javni gradski prijevoz nudi firma [[JKP GRAS Sarajevo]]. === Međunarodni saobraćaj === {{Glavni|Međunarodni aerodrom Sarajevo}} [[Glavna željeznička stanica u Sarajevu]] se nalazi u centralnom dijelu grada. Grad je dnevno željeznicom povezan sa [[Zagreb]]om, [[Beograd]]om i [[Ploče|Pločama]], a od 2002. ponovo s [[Budimpešta|Budimpeštom]]. Dobro razgranatom autobuskom mrežom, Sarajevo je dostupno iz bilo kojeg pravca. [[Međunarodni aerodrom Sarajevo]] (SJJ) smješten je desetak kilometara jugozapadno od centra grada, u naselju Butmir. Najveći je i najprometniji aerodrom u Bosni i Hercegovini. Otvoren je 1969. a dužina piste iznosi 2.700 [[metar|m]]. Sarajevo a i Bosna i Hercegovina je putem ovog aerodroma povezana s mnogim, uglavnom evropskim gradovima. Tokom rata aerodrom se koristio za letove [[Ujedinjeni narodi|UN]]-a i transport humanitarne pomoći. Od [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] iz [[1996]]. godine, aerodrom je otvoren za putničke letove avionskih kompanija [[B&H Airlines]], [[Austrian Airlines]], [[Alitalia]], [[Lufthansa]], [[Jat Airways]], [[Croatia Airlines]] i drugih. U 2017. godini prevezeno je 957.969 putnika što je rekord od osnivanja aerodroma.<ref name="statistika">{{cite web|title=Međunarodni aerodrom Sarajevo - Statistika|url=http://www.sarajevo-airport.ba/tekst.php?lang=bos&id=94&kat=2&sub_kat=0|publisher=http://www.sarajevo-airport.ba|access-date=1. 2. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180113072456/http://www.sarajevo-airport.ba/tekst.php?lang=bos&id=94&kat=2&sub_kat=0|archive-date=13. 1. 2018|url-status=dead}}</ref> Poređenja radi, tokom [[1996]]. putnički promet je iznosio oko 25.000 putnika.<ref>{{cite web|url=http://www.fortunecity.com/oasis/tropicana/533/statistic.htm|title=Statatistički podaci za sarajevski aerodrom|first=Zahid|last=Krkić|work=archive.org|access-date=24. 9. 2015|language=en|archive-date=19. 6. 2001|archive-url=https://web.archive.org/web/20010619074934/http://www.fortunecity.com/oasis/tropicana/533/statistic.htm|url-status=bot: unknown}}</ref> == Obrazovanje == {{Glavni|Obrazovanje u Sarajevu}} U Sarajevu, prema podacima iz 2000. godine, u sklopu Javne ustanove ''Djeca Sarajeva'' egzistira 25 vrtića u kojima boravi 2090 djece. Na području grada, na snazi je obavezno devetogodišnje osnovno obrazovanje. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku u školskoj 2016/2017. godini nastavu u 47 osnovnih škola na području 4 gradske općine pohađalo je 22.477 učenika dok je u 4 škole za djecu s posebnim potrebama bilo upisano 299 učenika.<ref name="fzs">{{cite web|title=Kanton Sarajevo u brojkama|url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2017/07/Kanton-Sarajevo-u-brojkama.pdf|website=fzs.ba|publisher=Federalni zavod za statistiku|access-date=12. 3. 2018}}</ref> U istom periodu, u 31 srednje škole različitih vrsta bilo je upisano 12.381 učenik.<ref name="fzs"/> === Visokoškolsko obrazovanje === {{Glavni|Univerzitet u Sarajevu|Međunarodni univerzitet u Sarajevu|Sarajevo School of Science and Technology|Međunarodni univerzitet Burch}} [[Datoteka:Sarajevo University building.JPG|mini|250p|Zgrada Univerziteta u Sarajevu]] Grad Sarajevo sjedište je najveće i najstarije visokoškolske ustanove u državi, [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]], te niza drugih visokoškolskih ustanova, čime se svrstava u red najvećih univerzitetskih centara u cijeloj regiji [[Jugoistočna Evropa|jugoistočne Evrope]]. Sarajevski univerzitet osnovan je 1949. godina i čine ga 30 organizacionih jedinica (25 fakulteta i akademija, 5 instituta).<ref name="unsa">{{cite web|title=Univerzitet u brojkama|url=http://www.unsa.ba/univerzitet-u-brojkama|publisher=unsa.ba|access-date=23. 1. 2018|archive-date=12. 1. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180112025924/http://www.unsa.ba/univerzitet-u-brojkama|url-status=dead}}</ref> Studij se izvodi na sva tri ciklusa prema [[Bolonjska deklaracija|Bolonjskom procesu]], na ukupno 518 studijskih programa. Tokom 2016. na Univerzitetu su angažirana 877 nastavnika i 429 saradnika a krajem iste godine na univerzitetu je studiralo 30.442 studenta.<ref name="unsa"/> Osim sarajevskog univerziteta u gradu djeluje još nekoliko privatnih univerziteta, između ostalih i [[Međunarodni univerzitet u Sarajevu]] (osnovan 2003), [[Sarajevo School of Science and Technology]] (2004) i [[Međunarodni univerzitet Burch]] (2008). Tokom rata 1993. izgorjela je [[Gradska vijećnica Sarajevo|Nacionalna i Univerzitetska biblioteka]], s najvećom literarnom zbirkom jugoistočne Evrope. [[Datoteka:Broj studenata u Sarajevu.jpg|mini|400px|Broj studenata u Sarajevu 2000. godine]] Prema podacima iz 2012. u gradu je studiralo 33.435 studenata. === Biblioteke === * Javna ustanova Biblioteka Sarajeva<ref>{{cite web|url=http://www.bgs.ba/aktuelnosti.html|title=Biblioteka Sarajeva|work=bgs.ba|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150810095346/http://bgs.ba/aktuelnosti.html|archive-date=10. 8. 2015|url-status=dead}}</ref> Sopstvene biblioteke imaju svi fakulteti, kao i niz drugih institucija, udruženja i firmi. == Poznate osobe == Sarajevo je grad brojnih poznatih bosanskih pjesnika i mislilaca. Nobelovac [[Ivo Andrić]] je dio svog života proveo u Sarajevu, kao i pjesnici i književnici [[Silvije Strahimir Kranjčević]], [[Isak Samokovlija]], [[Mak Dizdar]], [[Duško Trifunović]] i drugi. Slikari [[Mersad Berber]], [[Safet Zec]], kao i režiser [[Oskar]]ovac [[Danis Tanović]]. Dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] za hemiju [[Vladimir Prelog]] rođen je u Sarajevu, kao i književnik i scenarista [[Zlatko Topčić]] te režiseri [[Dino Mustafić]], [[Jasmila Žbanić]], [[Benjamin Filipović]], [[Pjer Žalica]], [[Ademir Kenović]] i [[Emir Kusturica]]. === Ličnosti rođene u Sarajevu === {{Glavni|Spisak poznatih osoba rođenih u Sarajevu}} {{div col||20em}} * [[Abdulah Sidran]], književnik * [[Ademir Kenović]], filmski režiser * [[Mula Mustafa Bašeskija]], ljetopisac, pjesnik, kaligraf i skupljač kulturnog naslijeđa * [[Aleksandar Hemon]], književnik * [[Aleksandar Obradović (književnik)|Aleksandar Obradović]], književnik i slikar * [[Asim Ferhatović]], nogometaš * [[Alen Škoro]], nogometaš * [[Bekim Fehmiu]], pozorišni i filmski glumac * [[Benjamin Filipović]], režiser * [[Boris Nemšić]], preduzetnik, Austrija * [[Boris Novković]], pjevač * [[Boris Tadić]], predsjednik [[Srbija|Srbije]] * [[Braco Dimitrijević]], umjetnik * [[Branko Crvenkovski]], bivši predsjednik [[Makedonija|Makedonije]] * [[Bulend Biščević]], nogometaš * [[David Elazar]], zapovjednik generalštaba izraelske vojske * [[Davorin Popović]], pjevač * [[Dalibor Brozović]], lingvista * [[Dino Mustafić]], režiser * [[Marko Brecelj]], muzičar, umjetnik * [[Đorđe Novković]], kompozitor * [[Džemaludin Mušović]], nogometni igrač i trener * [[Edin Dervišhalidović]], pjevač * [[Edin Džeko]], nogometaš * [[Emir Kusturica]], filmski režiser * [[Ervin Rustemagić]], strip autor, producent, distributer i filmski producent * [[Goran Bregović]], muzičar * [[Hajrudin Varešanović]], pjevač * [[Hans Fronius]], slikar i ilustrator, Austrija * [[Ivica Osim]], nogometni igrač i trener * [[Jadranka Stojaković]], pjevačica i autorica * [[Jasna Diklić]], glumica * [[Jasmila Žbanić]], filmska režiserka * [[Karlo Malý]], biolog i botaničar * [[Kemal Monteno]], pjevač * [[Mario Stanić]], nogometaš * [[Marko Pešić]], košarkaš * [[Mladen Jeličić-Troko]], glumac * [[Mladen Vojičić]] - Tifa, pjevač * [[Momo Kapor]], književnik * [[Miljenko Jergović]], književnik * [[Nenad Kecmanović]], politolog * [[Ognjen Tadić]], političar * [[Petar Rogulja]], hrvatski političar i novinar * [[Pjer Žalica]], režiser * [[Predrag Danilović]], košarkaš * [[Predrag Pašić]], nogometaš * [[Stjepan Kljujić]], političar * [[Vladimir Prelog]], hemičar, dobitnik Nobelove nagrade * [[Vojislav Šešelj]], ratni zločinac, srpski nacionalistički ideolog i političar * [[Vojo Dimitrijević]], slikar * [[Zdravko Čolić]], pjevač * [[Zlatan Filipović]], likovni umjetnik * [[Zlatko Topčić]], književnik i scenarista * [[Željko Bebek]], pjevač * [[Irfan Hozo]], likovni umjetnik, grafičar * [[Edin Numankadić]], umjetnik {{div col end}} === Ličnosti koje su živjele i radile u Sarajevu === {{div col||20em}} * [[Alija Izetbegović]], prvi predsjednik RBiH * [[Ivo Andrić]], književnik, dobitnik Nobelove nagrade * [[Dževad Karahasan]], književnik * [[Skender Kulenović]], književnik * [[Silvije Strahimir Kranjčević]], književnik * [[Tin Ujević]], književnik * [[Branislav Nušić]], književnik * [[Adeline Pauline Irby]], književnica * [[Staka Skenderova]], spisateljica * [[Safet Zec]], akademski slikar * [[Sinan Alimanović]], kompozitor * [[Avdo Smailović]], kompozitor * [[Mersad Berber]], akademski slikar * [[Meša Selimović]], književnik * [[Ahmet Hromadžić]], književnik * [[Ahmed Muradbegović]], književnik * [[Boro Stjepanović]], glumac * [[Admiral Mahić]], pjesnik * [[Bahrudin Čengić]], reditelj * [[Irfan Horozović]], književnik * [[Vitomir Lukić]], književnik * [[Vladimir Premec]], filozof * [[Ilija Ladin]], pjesnik * [[Semezdin Mehmedinović]], književnik * [[Miralem Srkalović|Miralem Lalo Srkalović]], akademski slikar * [[Isak Samokovlija]], književnik * [[Mak Dizdar]], pjesnik * [[Duško Trifunović]], pjesnik * [[Alija Isaković]], književnik i historičar jezika i književnosti * [[Friedrich Katzer]], geolog * [[Viktor Apfelbeck]], entomolog * [[Ivica Matić]], reditelj, scenarist * [[Tvrtko Kulenović]], književnik * [[Vanja Sutlić]], filozof * [[Derviš Sušić]], književnik {{div col end}} == Nagrade i priznanja == {{Glavni|Nagrade i priznanja Grada Sarajeva}} Sarajevo kao glavni grad u državi i centar od historijskog, kulturnog i privrednog značaja ustanovilo je i redovno dodjeljuje različite nagrade i priznanja zaslužnim osobama, kolektivima i institucijama. Pored zasigurno najznačajnije [[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva|Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva]], koja se dodjeljuje još od 1956. u nekoliko kategorija, Grad Sarajevo dodjeljuje još i nagrade ''[[Sarajevska pahuljica]]'' (od 2014), ''[[Graham Bamford]]'' (od 2013) i ''[[Slovo Makovo – Mak Dizdar]]'' od 2017.<ref name="nagrade i priznanja">{{cite web |title=Nagrade i priznanja Grada Sarajeva |url=http://sarajevo.ba/nagrade-i-priznanja/ |website=sarajevo.ba |access-date=7. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190315234504/http://sarajevo.ba/nagrade-i-priznanja/ |archive-date=15. 3. 2019 |url-status=dead }}</ref> Pored nagrada, Grad Sarajevo dodjeljuje još i priznanja: ''[[Ključ Grada Sarajeva]]'', ''[[Počasni građanin grada Sarajeva]]'', ''[[Plaketa Grada Sarajeva]]'' i ''[[Zahvalnica Grada Sarajeva]]''.<ref name="nagrade i priznanja"/> === Šestoaprilska nagrada === {{Glavni|Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva}} Predstavlja najznačajniju nagradu koju Grad Sarajevo dodjeljuje istaknutim pojedincima, grupama i kolektivima za značajna ostvarenja i dostignuća na različitim poljima ljudskog djelovanja. Dodjeljuje se u tri kategorije, kao pojedinačna, grupna i kolektivna nagrada. Prvi put je dodijeljena na dan Sarajeva 1956. i to Voji Dimitrijeviću (u pojedinačnoj kategoriji) i Andriji-Šain Čačinu i Marijanu Baldazaru kao grupna nagrada. Kolektivna nagrada se dodjeluje periodično istaknutim kolektivima i institucijama a prvi put je dodijeljana 1961. [[Pozorište lutaka Sarajevo|Pozorištu lutaka Sarajevo]]. === Počasni građanin === {{Glavni|Počasni građanin grada Sarajeva}} Priznanje ''Počasni građanin Grada Sarajeva'' se dodjeljuje građanima [[BiH|Bosne i Hercegovine]] koji su se naročito istakli u razvoju Grada, unaprijeđenju međunarodne saradnje i očuvanju [[mir]]a u zemlji i inostranstvu ili stranim državljanima koji su ostvarili naročit doprinos razvoju i afitrmaciji Grada te razvoju međunarodnih i međuljudskih odnosa na načelima [[solidarnost]]i, [[demokratija|demokratičnosti]], [[humanost]]i i [[tolerancija|tolerancije]] među ljudima.<ref>{{Cite web |url=http://www.sarajevo.ba/ba/article.php?pid=31 |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101128195855/http://sarajevo.ba/ba/article.php?pid=31 |archive-date=28. 11. 2010 |url-status=dead }}</ref> == Međunarodni odnosi == === Gradovi prijatelji === Prijateljske odnose Sarajevo je uspostavilo sa sljedećim gradovima:<ref>{{cite web|title=Međunarodna saradnja - gradovi prijatelji|url=https://sarajevo.ba/medunarodna-saradnja/gradovi-prijatelji/|website=sarajevo.ba|access-date=23. 1. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190207235415/http://sarajevo.ba/medunarodna-saradnja/gradovi-prijatelji/|archive-date=7. 2. 2019|url-status=dead}}</ref> {{div col||20em}} * [[Zagreb]], [[Hrvatska]] <small>''(od 2001)''</small> * [[Ljubljana]], [[Slovenija]] <small>''(od 2002)''</small> * [[Salt Lake City]], [[Utah]], [[SAD]] <small>''(od 2002)''</small> * [[Kairo]], [[Egipat]] <small>''(od 2006)''</small> * [[Dubrovnik]], Hrvatska <small>''(od 2006)''</small> * [[Konya]], [[Turska]] <small>''(od 2007)''</small> * [[Vukovar]], Hrvatska <small>''(od 2011)''</small> * [[Bad Ischl]], [[Austrija]] <small>''(od 2016)''</small> * [[Hirošima]], [[Japan]] <small>''(od 2017)''</small> * [[Moskva]], [[Rusija]] <small>''(od 2017)''</small> * [[Beograd]], [[Srbija]] <small>''(od 2017)''</small> {{div col end}} === Gradovi pobratimi === Grad Sarajevo je uspostavilo pobratimske odnose s mnogim gradovima svijeta.<ref>{{cite web |title=Međunarodna saradnja - gradovi pobratimi |url=https://sarajevo.ba/medunarodna-saradnja/gradovi-pobratimi/ |website=sarajevo.ba |access-date=22. 1. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190117001810/http://sarajevo.ba/medunarodna-saradnja/gradovi-pobratimi/ |archive-date=17. 1. 2019 |url-status=dead }}</ref> {{div col||20em}} * [[Coventry]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] <small>''(od 1957)''</small> * [[Tlemcen]], [[Alžir]] <small>''(od 1964)''</small> * [[Baku]], [[Azerbejdžan]] <small>''(od 1972)''</small> * [[Magdeburg]], [[Njemačka]] <small>''(od 1972)''</small> * [[Friedrichshafen]], Njemačka <small>''(od 1972)''</small> * [[Napulj]], [[Italija]] <small>''(od 1976)''</small> * [[Tripoli]], [[Libija]] <small>''(od 1976)''</small> * [[Ferrara]], Italija <small>''(od 1978)''</small> * [[Bursa]], [[Turska]] <small>''(od 1979)''</small> * [[Innsbruck]], [[Austrija]] <small>''(od 1980)''</small> * [[Tianjin]], [[Kina]] <small>''(od 1981)''</small> * [[Wolfsburg]], Njemačka <small>''(od 1985)''</small> * [[Calgary]], [[Kanada]] <small>''(od 1986)''</small> * [[Venecija]], Italija <small>''(od 1994)''</small> * [[Collegno]], Italija <small>''(od 1994)''</small> * [[Ankara]], Turska <small>''(od 1994)''</small> * [[Budimpešta]], [[Mađarska]] <small>''(od 1995)''<ref>{{cite web|title=Sister City - Budapest|publisher=Official website of New York City|url=http://www.nyc.gov/html/unccp/scp/html/sc/budapest_main.shtml|access-date=14. 5. 2008|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20080421215230/http://www.nyc.gov/html/unccp/scp/html/sc/budapest_main.shtml|archive-date=21. 4. 2008|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|title=Sister cities of Budapest|language=hu|publisher=Official Website of Budapest|url=http://www.budapest.hu/engine.aspx?page=20030224-cikk-testvervarosok|access-date=31. 1. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20050309070457/http://www.budapest.hu/engine.aspx?page=20030224-cikk-testvervarosok|archive-date=9. 3. 2005|url-status=dead}}</ref></small> * [[Serre Chevalier]], [[Francuska]] <small>''(od 1995)''</small> * [[Prato]], Italija <small>''(od 1995)''</small> * [[Tirana]], [[Albanija]] <small>''(od 1996)''</small> * [[Istanbul]], Turska <small>''(od 1997)''<ref>{{cite web|url=http://www.greatistanbul.com/sister_cities.htm|title=Sister Cities of Istanbul|access-date=8. 9. 2007|language=en|archive-date=17. 1. 2010|archive-url=https://www.webcitation.org/5mq0Igk9U?url=http://www.greatistanbul.com/sister_cities.htm|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.radikal.com.tr/haber.php?haberno=94185|publisher=Radikal|language=tr|date=3. 11. 2003|quote=49 sister cities in 2003|title=İstanbul'a 49 kardeş|last=Erdem|first=Selim Efe}}</ref></small> * [[Stockholm]], [[Švedska]] <small>''(od 1997)''</small> * [[Kuvajt (grad)|Kuvajt]], [[Kuvajt]] <small>''(od 1998)''</small> * [[Dayton]], [[Ohio]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] <small>''(od 1999)''</small> * [[Barcelona]], [[Španija]] <small>''(od 2000)''<ref name="Barcelona">{{cite web|url=http://w3.bcn.es/XMLServeis/XMLHomeLinkPl/0,4022,229724149_257215678_1,00.html|title=Official Barcelona Website: ''Sister Cities''|access-date=11. 11. 2008|publisher=Ajuntament de Barcelona 1995-2008|language=es|archive-url=https://web.archive.org/web/20100106163853/http://w3.bcn.es/XMLServeis/XMLHomeLinkPl/0,4022,229724149_257215678_1,00.html|archive-date=6. 1. 2010|url-status=dead}}</ref></small> * [[Madrid]], Španija <small>''(od 2007)''</small> * [[Pula]], [[Hrvatska]] <small>''(od 2012)''</small> * [[Teheran]], [[Iran]] <small>''(od 2016)''</small> * [[Skoplje]], [[Makedonija]] <small>''(od 2017)''</small> * [[Doha]], [[Katar]] <small>''(od 2018)''</small> * [[Izmir]], Turska <small>''(od 2022)''</small> * [[Podgorica]], [[Crna Gora]] <small>''(od 2022)''</small> {{div col end}} == Također pogledajte == {{Portal|Bosna i Hercegovina}} * [[Spisak gradonačelnika Sarajeva]] * [[Počasni doktori nauka Univerziteta u Sarajevu]] * [[Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Sarajevu]] * [[Apel sarajevskih intelektualaca svjetskoj savjesti]] == Reference == {{Refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} {{Wikivoyage}} {{Wikicitat}} {{Wikivijesti|Category:Sarajevo|Sarajevo}} * [http://www.sarajevo.ba Službene stranice grada] {{bs simbol}} * [http://www.sarajevo-tourism.com Stranica turističke zajednice] {{bs simbol}} {{en simbol}} * [https://web.archive.org/web/20130519011211/http://navigator.ba/maps/sarajevo/dispmap.php Interaktivna mapa Sarajeva] {{bs simbol}} * [http://www.rutmap.ba/ Rutmap.ba - mapa Sarajeva] * [[Miljenko Jergović]],[https://web.archive.org/web/20130522141940/http://bhdani.com/arhiva/105/citanka05.htm Historijska čitanka] BH dani broj 105, 4. 6. 1999 {{Geografska lokacija |Centar = Sarajevo |Sjever = [[Zenica]], [[Doboj]] |Sjeveroistok = [[Tuzla]], [[Bijeljina]], [[Brčko]] |Istok = [[Goražde]], [[Višegrad]] |Jugoistok = [[Foča (RS)|Foča]] |Jug = [[Trebinje]] |Jugozapad = [[Konjic]], [[Mostar]], [[Neum]] |Zapad = [[Bugojno]], [[Livno]] |Sjeverozapad = [[Travnik]], [[Banja Luka]], [[Bihać]] }} {{Sarajevo}} {{Općine u Sarajevu}} {{Sarajevska naselja}} {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Gradovi domaćini ZOI-a}} {{Glavni gradovi evropskih država}} {{Istaknuti članak}}{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Glavni gradovi evropskih država]] [[Kategorija:Sarajevo|*]] [[Kategorija:Službeni gradovi Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Gradovi u Federaciji Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Gradovi u Kantonu Sarajevo]] 56jfb1ssljpsnumhjq718xb8vh9r1yj 3917352 3917328 2026-08-10T02:34:41Z Sàádî 169075 ([[c:GR|GR]]) [[c:COM:FR|File renamed]]: [[File:Sarajevo.svg]] → [[File:BiH city location Sarajevo.svg]] [[c:COM:FR#FR1|Criterion 1]] (original uploader’s request) · To harmonize the names of B&H cities (Sarajevo and Istočno Sarajevo) and municipalities. 3917352 wikitext text/x-wiki {{Drugo_značenje|Sarajevo (višeznačnica)}} {{Infokutija naselje u BiH | ime = Sarajevo | službeni_naziv = Grad Sarajevo | naselje_vrsta = Grad | slika = {{multiple image | border = infobox | total_width = 300 | image_style = border:1; | perrow = 1/4/2/4 | image1 = Sarajevo City Panorama.JPG | image2 = JesusesHearthCathedral.jpg | image3 = Sarajevo ortodox church.JPG | image4 = Sarajevo gazi husrev bey mausoleum IMG 1279.JPG | image5 = Sebilj, Sarajevo.jpg | image6 = Latin Bridge 02 (22757259615).jpg | image7 = Academy of fine art and Festina lente.jpg | image8 = Sarajevo City Hall 01.jpg | image9 = National Museum of BiH Aerial.JPG | image10 = Vječna vatra, Sarajevo (by Pudelek).JPG }} | slika_opis = Od vrha, s lijeva na desno: Pogled na Sarajevo s [[Bijela tabija|Bijele tabije]], [[Katedrala Srca Isusova]], [[Saborna crkva u Sarajevu]], [[Gazi Husrev-begovo turbe]], [[Sebilj]], [[Latinska ćuprija]] na [[Miljacka|Miljacki]], [[Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu|Akademija likovnih umjetnosti]], [[Sarajevska vijećnica|Vijećnica]], [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljski muzej]], [[Vječna vatra]] | slike_veličina = | slika_karta = BiH city location Sarajevo.svg | karta_opis = Grad Sarajevo u Bosni i Hercegovini | slika_zastava = Flag of Sarajevo.svg | slika_grb = Coat of arms of Sarajevo.svg | nadimak = Jerusalem Evrope,<ref name="In Europe's Jerusalem">{{cite web|url=http://www.catholicculture.org/news/features/index.cfm?recnum=21006|title=In Europe's Jerusalem|website=catholicculture.org|publisher=Catholic World News|first=Josip|last=Stilinović|date=3. 1. 2002|access-date=24. 9. 2015|quote=The city's principal mosques are the Gazi Husrev-Bey's Mosque, or Begova Džamija (1530), and the Mosque of Ali Pasha (1560–61)|language=en}}</ref> Jerusalem Balkana<ref name="google27">{{cite book|url=http://books.google.com/books?id=AxxBPfEk3_0C&q=Sarajevo#v=snippet&q=Sarajevo&f=false|title=The Jews and their Future: A Conversation on Judaism and Jewish Identities|first1=Esther|last1=Benbassa|first2=Jean-Christophe|last2=Attias|year=2004|location=London|publisher=Zed Books|page=27|isbn=1-84277-391-7}}</ref> | moto = | koordinate = {{coord|43|51|22.8|N|18|24|47.6|E|type:city|display=inline,title}} | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Kanton Sarajevo]] | općina = [[Centar (Sarajevo)|Centar]]<br />[[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]]<br />[[Novo Sarajevo]]<br />[[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]] | osnovan = 1461. | osnivač = [[Isa-beg Ishaković]] | gradonačelnik = [[Samir Avdić]] | gradonačelnik_stranka = [[Narod i pravda|NiP]] | površina_ukupno = 141.5 | površina_urban = 489 | površina_metro = 3350 | nadmorska_visina = 550 | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | stanovništvo_ukupno = 275524 | stanovništvo_urban = 405930 | stanovništvo_metro = 555210 | stanovništvo_demonim = Sarajlija, Sarajka | poštanski_broj = 71000 | pozivni_broj = (+387) 33 | veb-sajt = {{URL|https://www.sarajevo.ba/}} }} '''Sarajevo''' je [[Glavni grad|glavni]] i najveći [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|grad]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], njena [[metropola]]<ref>{{cite web|title=Prostorni plan Kantona Sarajevo za period od 2003. do 2023. godine|url=http://zpr.ks.gov.ba/sites/zpr.ks.gov.ba/files/pp/Prostorni_plan/PROSTORNI%20PLAN%20%20za%20štampu.pdf|website=zpr.ks.gov.ba|publisher=Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo|access-date=24. 9. 2015|format=PDF|archive-url=https://web.archive.org/web/20180906015449/http://zpr.ks.gov.ba/sites/zpr.ks.gov.ba/files/pp/Prostorni_plan/PROSTORNI%20PLAN%20%20za%20%C5%A1tampu.pdf|archive-date=6. 9. 2018|url-status=dead}}</ref> i njen najveći urbani, kulturni, ekonomski i prometni centar. Ujedno, to je glavni grad [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] i sjedište [[Kanton Sarajevo|Kantona Sarajevo]]. Prema [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.|popisu stanovništva iz 1991.]] grad je po tadašnjoj strukturi s deset općina imao 527.049, a po [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|popisu stanovništva iz 2013.]] i trenutnoj teritorijalnoj podjeli s četiri općine 275.524. Nalazi se u središnjem dijelu jugoistočne Evrope i Balkana. Kroz grad protiče [[rijeka]] [[Miljacka]], a u neposrednoj blizini grada u općini [[Ilidža]] je i izvorište rijeke [[Bosna (rijeka)|Bosne]], s izletištem [[Vrelo Bosne|Vrelom Bosne]]. Oko grada nalaze se planine: [[Jahorina]], [[Bjelašnica]], [[Igman]], [[Treskavica]] i [[Trebević]]. Sarajevo je političko, finansijsko, socijalno i kulturno središte Bosne i Hercegovine i istaknuto središte kulture na Balkanu, s uticajem na čitavu regiju u oblasti zabave, medija, mode i umjetnosti.<ref>{{cite web|url=http://www.mediterraneanews.com/index/2011/05/sarajevo-the-economic-administrative-cultural-and-educational-center-of-bosnia-and-herzegovina/ |title=Sarajevo: The economic, administrative, cultural and educational center of Bosnia and Herzegovina |publisher=Mediterranea News |date=12. 5. 2011 |access-date=15. 7. 2021|url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120424230137/http://www.mediterraneanews.com/index/2011/05/sarajevo-the-economic-administrative-cultural-and-educational-center-of-bosnia-and-herzegovina/ |archive-date=24. 4. 2012 }}</ref> Regionalni je centar u obrazovanju, dom je prve balkanske institucije tercijarnog obrazovanja, islamske [[Medresa|medrese]], koja je danas dio [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]].<ref>{{cite web|last=Agency|first=Anadolu|title=Saraybosna'da 476 yıldır yaşayan medrese! (Sarajevo Celebrates 476 Years of its Medresa!)|url=http://www.haber7.com/balkanlar/haber/974831-saraybosnada-476-yildir-yasayan-medrese|publisher=Haber7|access-date=15. 7. 2021}}</ref> Grad je poznat po svojoj tradicionalnoj kulturnoj i religijskoj raznolikosti, s pripadnicima [[Islam u Bosni i Hercegovini|islama]], [[Pravoslavlje|pravoslavlja]], [[Katoličanstvo|katolicizma]] i [[Jevreji u Bosni i Hercegovini|judaizma]] koji tu egzistiraju stoljećima. Zbog svoje duge i bogate historije, vjerskih i kulturnih raznolikosti, Sarajevo se ponekad naziva ''Jerusalem Evrope'' ili ''Jerusalem Balkana''. Jedan je od rijetkih evropskih gradova u čijem se centru, u neposrednoj blizini, nalaze bogomolje sve tri velike monoteističke religije: [[džamija]], [[katolička crkva]], [[pravoslavna crkva]] i [[sinagoga]]. Iako su područja oko grada naseljena još od prahistorije, moderni grad nastao je kao osmanlijsko uporište u 15. vijeku. Sarajevo je tokom svoje historije nekoliko puta privuklo međunarodnu pažnju. 1885. Sarajevo je bio prvi grad u Evropi i drugi grad na svijetu koji je imao stalnu mrežu električnih tramvaja koji su saobraćali kroz grad, slijedeći u tom primjeru [[San Francisco]]. 1914. Sarajevo je bilo i mjesto [[Sarajevski atentat|atentata]] na nadvojvodu Franza Ferdinanda od strane lokalnog [[Mlada Bosna|mladobosanskog]] aktiviste [[Gavrilo Princip|Gavrila Principa]] koji je pokrenuo [[Prvi svjetski rat]], koji je također okončao austrougarsku vlast u Bosni i Hercegovini i rezultirao stvaranjem Kraljevine Jugoslavije. Kasnije, nakon Drugog svjetskog rata, uspostavljanje Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine u okviru Druge Jugoslavije dovelo je do masovnog širenja Sarajeva, tada glavnog grada republike, što je kulminiralo domaćinstvom Zimskih olimpijskih igara 1984. koje su obilježile prosperitetnu eru za grad. Međutim, početkom [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji|jugoslovenskih ratova]], tokom 1.425 dana od aprila 1992. do februara 1996. godine, grad je pretrpio [[Opsada Sarajeva|najdužu opsadu glavnog grada u historiji modernog ratovanja]], tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|bosanskohercegovačkog rata]] i [[Raspad Jugoslavije|raspada Jugoslavije]].<ref>{{cite news |url=http://www.timesonline.co.uk/tol/news/world/europe/article575571.ece |title=The New Siege of Sarajevo |last=Connelly |first=Charlie |date=8. 10. 2005 |work=The Times |location=UK |access-date=15. 7. 2021 |archive-date=5. 5. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200505131350/https://www.thetimes.co.uk/ |url-status=dead }}</ref> Sarajevo je 2011. nominovano za [[Evropski glavni grad kulture]] 2014. a 2019. je zajedno s [[Istočno Sarajevo|Istočnim Sarajevom]] bio domaćin [[Evropski zimski olimpijski festival mladih 2019.|Evropskog zimskog olimpijskog festivala mladih 2019.]]<ref>{{cite web|url=http://www.bh-news.com/en/vijest_det.php?vid=3827&r=1 |title=Nomination of Sarajevo for European Capital of Culture 2014 |publisher=BH-News.com |access-date=15. 9. 2011}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.eppgroup.eu/press/showpr.asp?prcontroldoctypeid=1&prcontrolid=10331&prcontentid=17480&prcontentlg=en |title=Sarajevo: With Sarajevo as Europe's Capital of Culture 2014 we could send an... – 12/05/2011 – EPP Group |publisher=Group of the European People's Party (Christian Democrats) in the European Parliament |access-date=15. 9. 2011 |archive-date=2. 8. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180802193159/http://www.eppgroup.eu/press/showpr.asp?prcontroldoctypeid=1&prcontrolid=10331&prcontentid=17480&prcontentlg=en |url-status=dead }}</ref> == Etimologija == Sarajevo je historijsko ime grada, koje po jednoj od teorija potiče od kovanice ''Saray Ovası'' što znači ''Dvor i polje oko dvora''. Sarajevo se ponekad naziva ''Šeher'' ([[Turski jezik|tur]]. şehir; [[Perzijski jezik|per]]. شهر ''šahr''), imenom koje je gradu dao njegov osnivač [[Isa-beg Ishaković]]. Zbog svog orijentalnog izgleda nazivano je i imenom ''Damask sjevera'', a Jevreji [[Sefardi]] su ga nazvali ''Mali Jerusalem''. [[Abdulah Škaljić]], autor rječnika "Turcizmi u srpsko-hrvatskom jeziku", u istoj knjizi navodi sljedeće: {{Citat|...Složenica je nastala po uzoru na složenice [[Smederevo]], [[Kraljevo]], [[Popovo]], [[Mirijevo]], [[Trnovo (složenica)]] itd. Turski naziv za Sarajevo je "Saray-Bosna", ali se u jednoj od najstarijih bosanskih [[vakufnama]], u vakufnami [[Mustaj-beg Skenderpašić|Mustaj-bega Skenderpašića]] iz 1517. g. (čiji je original i prijevod objavio Dr [[Hazim Šabanović]] u POF-u II-IV, 1953, str.403) Sarajevo naziva i "Saray-ovasi", doslovce: "Sarajevsko polje". Iako sam ranije zastupao da je Sarajevo nastalo od tur. "Saray-ovasi", došao sam do zaključka da je ispravnije tumačenje koje sam gore naveo''".<ref name="Škaljić1989">{{cite book|author=Abdulah Škaljić|title=Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku|url=http://books.google.com/books?id=O5BiAAAAMAAJ|year=1989|publisher=Svjetlost|isbn=978-86-01-01459-6}}</ref>}} == Geografija == {{Glavni|Geografija Sarajeva}} [[Datoteka:Sarajevo_SPOT_1050.jpg|mini|lijevo|Snimak Sarajeva i okoline napravljen satelitom [[SPOT]]]] [[Datoteka:Pogled na Sarajevo.png|mini|250p|Pogled na Sarajevo s [[Hrid (Sarajevo)|Hrida]]]] Sarajevo se nalazi u središnjem dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i zauzima površinu od 141,5&nbsp;km<sup>2</sup>. Centralni dijelovi grada smješteni su u kompozitnoj [[Sarajevska kotlina|Sarajevskoj kotlini]], koja se pruža od [[istok]]a prema [[zapad]]u i završava u [[Sarajevsko polje|Sarajevskom polju]], okruženo planinama Bjelašnicom i Igmanom na jugozapadu, Trebevićem na jugoistoku, te srednjim planinama i međudolinskim rtovima na sjeveru i sjeverozapadu. Najstariji dijelovi grada ([[Vratnik (Sarajevo)|Vratnik]], [[Bistrik]], [[Hrid (Sarajevo)|Hrid]], [[Kovači (Sarajevo)|Kovači]], [[Alifakovac]]) su na padinama okolnih bregova. Prosječna nadmorska visina Sarajevskog polja je 500&nbsp;m. Najzapadnija tačka polja je na 18<sup>○</sup> 16' istočne geografske dužine. Krajnja istočna tačka je na 18<sup>○</sup> 27' istočne geografske dužine, najsjevernija je 43<sup>○</sup> 53’ sjeverne geografske širine, a najjužnija je na 43<sup>○</sup> 47' sjeverne geografske širine <ref>{{cite web|url=http://www.sarajevo.ba/ba/stream.php?kat=31|title=Grad Sarajevo: O Sarajevu|author=daenet d.o.o.|work=sarajevo.ba|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150411044233/http://www.sarajevo.ba/ba/stream.php?kat=31|archive-date=11. 4. 2015|url-status=dead}}</ref>. [[Datoteka:Sarajevo topographic map.svg|250px|mini]] Rijeka [[Miljacka]] jedno je od glavnih geografskih obilježja grada. Teče od istoka, kroz centar Sarajeva, do zapadnog dijela grada gdje se ulijeva u [[Bosna (rijeka)|Bosnu]]. Kao ''Sarajevska rijeka'', Miljacka izvire oko 2 kilometra južno od Pala, u podnožju Jahorine, nekoliko kilometara istočno od centra Sarajeva. Izvor Bosne, [[Vrelo Bosne]] nalazi se kod kod Ilidže i još je jedno značajna prirodna znamenitost i izletište Sarajlija i drugih turista. Nekoliko manjih rijeka i potoka poput Koševskog potoka također protječe kroz grad i okolicu. === Panorama === {{Široka slika|Sarajevo panorama.jpg|1000px|Panorama Sarajeva}} === Klima === Sarajevo se nalazi u području umjerene [[Kontinentalna klima|kontinentalne klime]], s uticajem kontinentalne klime sa sjevera i mediteranske s juga. Prosječna godišnja temperatura zraka iznosi 9,5&nbsp;°C, a prosječna količina padavina je oko 919 l/&nbsp;mm. Najhladniji period tokom godine je januar s prosječnih -1,3&nbsp;°C i jedini je mjesec s negativnom srednjom vrijednošću temperature zraka.<ref name="klima">{{cite web|title=Sarajevo - klima|url=https://www.sarajevo.ba/bs/article/1223/klima}}</ref> Juli je najtopliji s prosječnom vrijednošću temperature zraka od 19,1&nbsp;°C. Najekstremnije temperature zraka zabilježene u Sarajevu su -26,4&nbsp;°C (zabilježena 4. januara 1942. godine) i 40.0&nbsp;°C (19. augusta 1946).<ref name="klima"/> Najviše sunčanih sati je tokom augusta s prosječnih 270 sunčanih sati dok godišnji prosjek iznosi 1830 sunčanih sati po čemu se Sarajevo svrstava u srednje sunčane gradove.<ref name="klima"/> Nasuprot tome, stepen oblačnosti u prosjeku godišnje iznosi 59% a najizraženija je tokom decembra kada je oblačnost u prosjeku iznosi 75%.<ref name="klima"/> {{Vremenski okvir | naslov = <!-- * Prosječna temperatura * --> | pt_jan = -0,5 | pt_feb = 1,4 | pt_mar = 5,7 | pt_apr = 10,0 | pt_maj = 14,8 | pt_jun = 17,7 | pt_jul = 19,7 | pt_aug = 19,7 | pt_sep = 15,3 | pt_okt = 11,0 | pt_nov = 5,4 | pt_dec = 0,9 <!-- * Najviša prosječna temperatura * --> | vt_jan = 3,7 | vt_feb = 6,0 | vt_mar = 10,9 | vt_apr = 15,6 | vt_maj = 21,4 | vt_jun = 24,5 | vt_jul = 27,0 | vt_aug = 27,2 | vt_sep = 22,0 | vt_okt = 17,0 | vt_nov = 9,7 | vt_dec = 4,2 <!-- * Najniža prosječna temperatura * --> | nt_jan = -3,3 | nt_feb = -2,5 | nt_mar = 1,1 | nt_apr = 4,8 | nt_maj = 9,0 | nt_jun = 11,9 | nt_jul = 13,7 | nt_aug = 13,7 | nt_sep = 10,0 | nt_okt = 6,4 | nt_nov = 1,9 | nt_dec = -1,8 <!-- * Padavine * --> | p_jan = 68 | p_feb = 64 | p_mar = 70 | p_apr = 77 | p_maj = 72 | p_jun = 90 | p_jul = 72 | p_aug = 66 | p_sep = 91 | p_okt = 86 | p_nov = 85 | p_dec = 86 <!-- * Broj kišnih dana * --> | kd_jan = 8 | kd_feb = 10 | kd_mar = 13 | kd_apr = 17 | kd_maj = 17 | kd_jun = 16 | kd_jul = 14 | kd_aug = 13 | kd_sep = 15 | kd_okt = 13 | kd_nov = 12 | kd_dec = 11 <!-- * Prosječna vlažnost zraka * --> | vz_jan = 79 | vz_feb = 74 | vz_mar = 68 | vz_apr = 67 | vz_maj = 68 | vz_jun = 70 | vz_jul = 69 | vz_aug = 69 | vz_sep = 75 | vz_okt = 77 | vz_nov = 76 | vz_dec = 81 <!-- * Broj sunčanih sati * --> | ss_jan = | ss_feb = | ss_mar = | ss_apr = | ss_maj = | ss_jun = | ss_jul = | ss_aug = | ss_sep = | ss_okt = | ss_nov = | ss_dec = <!-- --> | dijagram = | izvor = Pogoda.ru.net<ref name = pogoda>{{cite web | url = http://www.pogoda.ru.net/climate2/14654.htm | title = Weather and Climate: The Climate of Sarajevo | publisher = Weather and Climate (Погода и климат) | access-date=25. 8. 2016 | language = ruski | archive-url = https://web.archive.org/web/20120516141700/http://pogoda.ru.net/climate2/14654.htm | archive-date=16. 5. 2012 }}</ref> i [[NOAA]] (sun, 1961–1990)<ref name = NOAA>{{cite web | url = ftp://ftp.atdd.noaa.gov/pub/GCOS/WMO-Normals/RA-VI/BH/14654.TXT | title = Sarajevo Climate Normals 1961–1990 | publisher = National Oceanic and Atmospheric Administration | access-date=25. 8. 2016}}</ref> }} === Zagađenje zraka === Kvalitet zraka je jedno od gorućih pitanja iz oblasti zaštite okoline grada Sarajeva.<ref>{{Cite web|url=http://www.balkaninsight.com/en/article/air-pollution-reaching-alarming-levels-in-bosnia-experts-warn-11-30-2015|title=Air Pollution is Choking Bosnia, Experts Warn :: Balkan Insight|website=www.balkaninsight.com|access-date=4. 4. 2017}}</ref><ref>{{Cite news|url=http://www.foxnews.com/world/2016/12/26/sarajevo-introduces-transport-restrictions-to-ease-pollution.html|title=Sarajevo introduces transport restrictions to ease pollution|date=26. 12. 2016|work=Fox News|access-date=4. 4. 2017|language=en-US}}</ref> Prema bazi podataka [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetske zdravstvene organizacije (WHO)]] o kvaliteti zraka u 2016. godini,<ref>{{Cite web|url=http://www.who.int/phe/health_topics/outdoorair/databases/cities/en/|title=WHO Global Urban Ambient Air Pollution Database (update 2016)|website=World Health Organization|language=en-GB|access-date=4. 4. 2017|archive-date=1. 3. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170301221905/http://who.int/phe/health_topics/outdoorair/databases/cities/en/|url-status=dead}}</ref> prosječna godišnja koncentracija [[Sitne lebdeće čestice|sitnih lebdećih čestica (PM2.5)]] u 2010. godini procijenjena je na 30 μg/m<sup>3</sup> na osnovu mjerenja PM10, što je 3 puta više od vrijednosti datih u Smjernici za kvalitet zraka WHO-a<ref>{{Cite web|url=http://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs313/en/|title=Ambient (outdoor) air quality and health|website=World Health Organization|language=en-GB|access-date=4. 4. 2017}}</ref> za godišnji prosjek PM2.5. U Sarajevu ne postoje novija direktna dugoročna mjerenja vrijednosti sitnih lebdećih čestica PM2.5 i mogu se dati samo procjene za vrijednost PM10, koji je manje štetan za zdravlje u odnosu na PM2.5.<ref>{{Cite web|url=https://cfpub.epa.gov/ncea/isa/recordisplay.cfm?deid=216546|title=Integrated Science Assessment (ISA) for Particulate Matter (Final Report, Dec 2009)|last=Group|first=US EPA National Center for Environmental Assessment, Research Triangle Park Nc, Environmental Media Assessment|last2=Sacks|first2=Jason|website=cfpub.epa.gov|language=en|access-date=4. 4. 2017}}</ref> Stvarni podaci o kvalitetu zraka u realnom vremenu u obliku vrijednosti PM10, ozona, NO2, CO i SO2 dostupni su na web stranici [[Federalni hidrometeorološki zavod|Federalnog hidrometeorološkog zavoda]].<ref>{{Cite web|url=http://www.fhmzbih.gov.ba/latinica/ZRAK/vrijednostiPolutanata.php|title=Federalni hidrometeorološki zavod|website=www.fhmzbih.gov.ba|access-date=4. 4. 2017|archive-date=13. 9. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180913190025/http://www.fhmzbih.gov.ba/latinica/ZRAK/vrijednostiPolutanata.php|url-status=dead}}</ref> === Rijeke === [[Datoteka:06Sarajevo Miljacka03.jpg|mini|desno|Pogled na Miljacku s mosta na Skenderiji]] Miljacka je rijeka, koja najvećim dijelom protiče kroz Sarajevo od [[istok]]a prema [[zapad]]u. Duga je 35,9&nbsp;kilometera. Nastaje od nekoliko vrela u podnožju planina [[Romanija|Romanije]] i [[Jahorina|Jahorine]]. [[Paljanska Miljacka]] (12,9&nbsp;km) izvire na Palama. [[Mokranjska Miljacka]] izvire u [[Kadino Selo (Pale, RS)|Kadinom Selu]]. Nekoliko kilometera istočno od Sarajeva u selu [[Dovlići]], ove dvije pritoke se spajaju u Miljacku. Dalje Miljacka teče na zapad kroz Sarajevo, odakle nastavlja svoj put prema rijeci Bosni u koju se ulijeva. U zapadnom dijelu [[Sarajevsko polje|Sarajevskog polja]], na području općine [[Ilidža]], izvire jedna od najvećih rijeka u Bosni i Hercegovini, [[Bosna (rijeka)|Bosna]], koja nastaje od tridesetak manjih izvora u podnožju planine [[Igman]], stvarajući park prirode - Vrelo Bosne. Pored rijeka Bosne, [[Željeznica|Željeznice]] i Miljacke, ostali veći stalni vodotoci su: [[Zujevina]], [[Ljubina (rijeka)|Ljubina]], [[Misoča]], [[Stavnja]], [[Tilava]], [[Dobrinja (rijeka)|Dobrinja]], [[Bijela rijeka]], [[Crna rijeka (Željeznica|Crna rijeka]], [[Mošćanica]], [[Vogošćanska rijeka]] i dr.<ref>{{cite web|title=Rijeke, jezera, izvori Kantona Sarajevo|url=http://portal.skola.ba/start/RijekejezeraizvoriKantonaSarajevo/tabid/213/Default.aspx|website=portal.skola.ba|publisher=Zvanični web-portal osnovnih i srednjih škola Kantona Sarajevo|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150701143424/http://portal.skola.ba/start/RijekejezeraizvoriKantonaSarajevo/tabid/213/Default.aspx|archive-date=1. 7. 2015|url-status=dead}}</ref> [[Vodopad Skakavac (Sarajevo)|Vodopad Skakavac]], visok 98&nbsp;metara, nalazi se oko 12&nbsp;km od centra grada. === Brežuljci, brda i planine === Centar grada Sarajeva leži na nadmorskoj visini od 511&nbsp;metara iznad površine mora. Najnižu nadmorsku visinu u sarajevskoj kotlini ima općina [[Ilidža]] s 498&nbsp;m, dok viši dijelovi grada i prigradska naselja na padinama okolnih brda: [[Grdonj]] i [[Hum]] na sjeveru, [[Borja|Borija]] na istoku i padine Trebevića na jugu, leže na prosječnoj nadmorskoj visini od 900&nbsp;metara. Grad okružuju šumoviti obronci olimpijskih planina jedinstvene ljepote, čiji vrhovi prelaze 2000&nbsp;metara: [[Treskavica]] (2088&nbsp;m), [[Bjelašnica]] (2067&nbsp;m), [[Jahorina]] (1916&nbsp;m), [[Igman]] (1502&nbsp;m) i [[Trebević]] (1629&nbsp;m). Obronci obližnjih planina bogati su šumom. [[Crnogorica]]: [[jela]], [[smrča]], [[ariš]] i [[bor (biljka)|bor]] i [[bjelogorica]]: [[breza]], [[topola]] i [[obična lijeska|lijeska]]. 1939. botaničar [[Karl Maly]] osnovao je [[Botanički vrt na Trebeviću|Botanički vrt]] na Trebeviću, koji je u [[Drugi svjetski rat|drugom svjetskom ratu]] u potpunosti uništen. 1948. na visini od 1530&nbsp;m zasađen je [[rasadnik]], botanički [[arboretum]] [[Šumarski fakultet u Sarajevu|Šumarskog fakulteta]]. Za vrijeme [[Rat u BiH|rata u Bosni i Hercegovini]] 1992-95. šumski fond je najvećim dijelom uništen. == Historija == {{Glavni|Historija Sarajeva|Hronologija Sarajeva}} === Mlađe kameno doba (neolit) === [[Datoteka:Butmirska vaza.jpg|thumb|Vaza iz perioda neolitke Butmirske kulture]] Jedno od najranijih arheoloških otkrića kojima se dokazuje naseljenost područja grada potiče iz [[neolit]]ske [[Butmirska kultura|Butmirske kulture]]. Otkrića u [[Prahistorijsko naselje Butmir|Butmiru]] desila su se na teritoriji današnje sarajevske općine [[Ilidža|Ilidže]] 1893.<ref name="naselje">{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2500 |title=Prahistorijsko naselje u Butmiru |work=kons.gov.ba |access-date=13. 9. 2016 |archive-date=30. 11. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201130174756/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2500 |url-status=dead }}</ref> Tada su austrougarske vlasti tokom izgradnje poljoprivredne škole otkrili arheološko nalazište. Bogatstvo kremena na ovom području bilo je privlačno neolitskim ljudima, a naselje se razvijalo i bilo u procvatu. Na tom području razvijena je jedinstvena keramika i njen dizaj, koji karakteriziraju narod Butmira kao jedinstvenu kulturu, kako je opisano na Međunarodnom kongresu arheologa i antropologa održanom u Sarajevu 1894.<ref>[http://www.sarajevo-tourism.com/eng/sarajevothroughhistory.wbsp "The Culture & History"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071212025705/http://www.sarajevo-tourism.com/eng/sarajevothroughhistory.wbsp |date=12. 12. 2007 }}, Tourism Association of Sarajevo Canton, Retrieved on 3 August 2006.</ref> === Doba Ilira === Sljedeća istaknuta kultura u Sarajevu bili su Iliri. Drevni narod, koji su većinu zapadnog Balkana smatrali svojom domovinom, imali su nekoliko ključnih naselja u regiji, uglavnom oko rijeke Miljacke i u sarajevskoj dolini. Iliri u sarajevskoj regiji pripadali su [[Desidijati]]ma, posljednjem Ilirskom narodu u Bosni i Hercegovini koji se odupro rimskoj okupaciji. === Rimsko doba === Njihov poraz od rimskog cara [[Tiberije|Tiberija]] 9. nove ere označava početak [[Bosna i Hercegovina u Rimskom Carstvu|rimske vladavine u regiji]].<ref name="Bojanovski">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/doc/12834705/Ivo-Bojanovski-BIH-u-Anticko-Doba |title= Ivo Bojanovski: BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA |work=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988 |access-date= 9. 2. 2016}}</ref> Rimljani nikada nisu izgradili područje današnje Bosne, ali rimska kolonija ''[[Aquae S (Ilidža)|Aquae Sulphurae]]'' nalazila se u blizini današnje Ilidže i bila je najvažnije naselje tog vremena.<ref name="Mesihović">{{Cite web |url= https://iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2019/09/historijska_traganja_1.%C4%8CLANCI-SalmedinM.pdf |title= Salmedin Mesihović: Doprinos historiji sarajevskog prostora u antičko doba, Izvorni naučni rad |work= Filozofski fakultet, Sarajevo, |access-date= 9. 2. 2019 |archive-date= 15. 4. 2023 |archive-url= https://web.archive.org/web/20230415233047/https://iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2019/09/historijska_traganja_1.%C4%8CLANCI-SalmedinM.pdf |url-status= dead }}</ref> Nakon Rimljana područje su naselili [[Bosna i Hercegovina u Gotskom kraljevstvu|Goti]],<ref name="Basler">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/267288103/Kulturna-Istorija-Bosne-i-Hercegovine |title= Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE |work= Veselin Masleša, Sarajevo, 1966 |access-date= 9. 2. 2019}}</ref> a u 7. vijeku i [[Slaveni]].<ref>{{Cite web|url=http://www.aneks8komisija.com.ba/main.php?id_struct=50&lang=4&action=view&id=2498|archive-url=https://web.archive.org/web/20071013171041/http://www.aneks8komisija.com.ba/main.php?id_struct=50&lang=4&action=view&id=2498|url-status=dead|archive-date=13. 10. 2007|title=Commission to preserve national monuments|date=13. 10. 2007|access-date=14. 8. 2018}}</ref><ref name=Brit>"Sarajevo", ''New Britannica'', volume 10, edition 15 (1989). {{ISBN|0-85229-493-X}}.</ref> === Srednji vijek === {{Glavni|Sarajevo u srednjem vijeku}} [[Datoteka:Stecak Zmeljaski Muzej Sarajevo.jpg|mini|225p|lijevo|Stećak, Zemaljski muzej Sarajevo]] [[Datoteka:Day in Sarajevo.jpg|mini|180p|lijevo|[[Baščaršija]]]] [[Datoteka:Sarajevo Historic View.jpg|mini|desno|180p|Sarajevo oko 1900. godine]] [[Datoteka:Sarajevo Tram (1901).png|mini|desno|180p|Prvi tramvaj u Evropi, u Sarajevu, [[1885]].]] Nakon perioda [[neolit]]a, [[Iliri|ilirske]] i rimske vladavine, u 7. stoljeću ovdje se naseljavaju [[Slaveni]]. U povelji iz 13. stoljeća područje Sarajeva je bilo dio župe [[Vrhbosna (župa)|Vrhbosna]]. O ovom vremenu svjedoče nadgrobni spomenici jedinstveni u svijetu - [[stećak|stećci]]. Nedaleko od Sarajeva, u selu [[Hreša (Stari Grad)|Hreša]] pronađeno je 30 [[stećak]]a. Najljepši krase vrt [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskog muzeja u Sarajevu]]. Dolaskom Turaka 1435. i padom utvrde [[Hodidjed]], na obalama Miljacke nastaju naselja iz kojih će se kasnije oformiti Sarajevo. Osnivačem Sarajeva smatra se [[Isa-beg Ishaković]], koji je 1462. izdao odredbu o formiranju grada, na lijevoj obali Miljacke sagradio [[Careva džamija (Sarajevo)|Carevu džamiju]], prvu džamiju na ovom području; gradi [[saraj]], most, [[Tekija|tekiju]], [[hamam]], [[mekteb]] i [[Medresa|medresu]], te nekoliko [[han]]ova<ref name="Holm">[[Holm Sundhaussen]], "Sarajevo - Die Geschichte einer Stadt", Böhlau Verlag Wien, Köln, Weimar {{ISBN|978-3-205-79517-9}} {{Simboli jezika|de|Njemački jezik}}</ref> 1507. grad se prvi put pominje svojim današnjim imenom (''ime od Saraj-ovasi, polje oko dvora''). Intenzivni razvoj [[zanat]]stva i [[Trgovina|trgovine]] brzo su od Sarajeva stvorili bogat grad, raskrsnicu [[religija]] i kultura, trgovačkih puteva i putnika. U [[16. vijek]]u to je bio jedan od najbogatijih gradova u ovom dijelu Evrope, kada su izgrađene i neke kapitalne građevine koje i danas predstavljaju bisere [[arhitektura|arhitekture]] i civilizacije tog doba. Tada je u Sarajevu, kao zadužbina [[vezir]]a [[Gazi Husrev-beg]]a otvorena i Visoka škola [[Gazi Husrev-begova medresa|Kuršumli-medresa]], koja je podsjećala na univerzitete u drugim velikim gradovima Evrope. 1531. izgrađena [[Gazi Husrev-begova džamija]] najpoznatija je građevina starog Sarajeva i jedan od najvećih sakralnih spomenika islamske arhitekture na Balkanu. Iz ovog vremena su [[imaret]], [[bezistan]]i i [[hamam]]i. Tih godina je izgrađena i [[Stara pravoslavna crkva u Sarajevu|Stara pravoslavna crkva]].<ref>{{cite web|url=http://www.staracrkva.org/hram.htm|title=Stara pravoslavna crkva u Sarajevu|work=staracrkva.org|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20120219191649/http://www.staracrkva.org/hram.htm|archive-date=19. 2. 2012|url-status=dead}}</ref> ''Zlatno doba'' prekinut će požar [[1697]]. kada je austrijski princ [[Eugen Savojski|Eugen von Savoyen]] sa samo 8500 vojnika ušao u grad i do temelja ga spalio. Od [[1850]]. je Sarajevo glavni grad Bosne, provincije [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. U grad se doseljavaju [[Jevreji]] [[Sefardi]], poslije izgona iz [[Španija|Španije]], grade [[sinagoga|sinagoge]], a istovremeno nastaju pravoslavne, katoličke i evangelističke [[crkva|crkve]] i [[Katedrala Srca Isusova]]. === Moderno doba === {{Glavni|Sarajevo u austrougarsko doba|Sarajevo u prvoj i drugoj Jugoslaviji}} [[Datoteka:Latin (Princip) Bridge on Miljacka River2.jpg|mini|lijevo]] [[1878]]. dolaskom [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] uprave na ove prostore, Sarajevo je upravni centar [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|Kondominiuma]]. Uz svoj dotad orijentalni, dobija i evropski izgled. Austro-ugarski period je vrijeme snažnog prodiranja srednjoevropske kulture, načina privređivanja, običaja i drugih civilizacijskih vrijednosti. Grad dobija savremene fabrike, a brojne škole zapadnog tipa i kulturne institucije obogaćuju glavni grad Bosne i Hercegovine. U ovo se vrijeme grade [[Zemaljski muzej]], gradska [[Sarajevska vijećnica|Vijećnica]], Gimnazija, sud, zgrada [[Narodno pozorište Sarajevo|Narodnog pozorišta]], pošta, bolnica, [[Gradska tržnica Markale|tržnica]], banke, vile na [[Marijin dvor]]u i dr. Gradi se uskotračna pruga prema sjeveru, jugu i istoku. Pod velom ''evropeizacije'', austrougarski carski činovnici i vojnici crpe dotad malo korištena privredna i prirodna bogatstva Bosne. Dana 28. juna 1914. pripadnik [[Mlada Bosna|Mlade Bosne]] [[Gavrilo Princip]] u Sarajevu je izveo [[atentat]] na austrijskog prestolonasljednika [[Franz Ferdinand|Franza Ferdinanda]], što je poslužilo kao povod Austrougarskoj Monarhiji da napadne Kraljevinu Srbiju, a što je bio jedan od uzroka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. Poslije tog rata grad ulazi u sastav jugoslavenskih državnih zajednica: [[Država SHS|Države SHS]], a potom i [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]]. Arhitektonska slika ostaje gotovo nepromijenjena, industrija nazaduje, društvena nezadovoljstva radnika rastu i Sarajevo, kao grad, između dva svjetska rata, uglavnom stagnira i privredno i ekonomski nazaduje. Letargiju u koju je grad zapao prekidaju protesti i štrajkovi radnika i napredne sarajevske inteligencije. Nakon Prvog svjetskog rata i pritiska [[Vojska Kraljevine Srbije|Vojske Kraljevine Srbije]], koja se našla na strani saveznika, i pored pobune slavenskih naroda u Austro-Ugarskoj, Sarajevo je postalo dio novouspostavljene [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]]. Iako je imao određenu političku važnost kao središte, prvo regije, a potom i [[Drinska banovina|Drinske banovine]], više nije bio nacionalna prijestonica, što je bio početak pada važnosti grada.<ref>{{cite web|url=https://www.latimes.com/travel/europe/la-tr-d-sarajevo-timeline-20140727-story.html|title=Timeline: A short history of Sarajevo and region|first=Los Angeles|last=Times|date=|work=latimes.com}}</ref> Takav status ostat će do završetka Drugog svjetskog rata, kada će Sarajevo ponovo dobiti na važnosti jer će postati glavni grad jedne od saveznih republika. [[Datoteka:Sarajevo - carrer Ferhadija.JPG|mini|180p|desno|Pogled na Štrosmajerovu ulicu]] ==== Drugi svjetski rat ==== Početkom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] na ovim prostorima, njemačke i italijanske invazivne snage u kratkom roku su slomile otpor [[Vojska Kraljevine Jugoslavije|Vojske Kraljevine Jugoslavije]], koja je u tzv. Aprilskom ratu doživjela totalni raspad na različite frakcije. Nakon njemačke kampanje bombardiranja, u Sarajevo su 15. aprila 1941. ušle snage [[Wehrmacht]]ove [[16. pješadijska divizija|16. pješadijske divizije]]. [[Sile Osovine]] su uspostavile [[Marionetska država|marionetsku državu]] [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH-a]] u čiji sastav je ušlo i Sarajevo. Tokom tog perioda grad je bio upravno središte [[Velika župa Vrhbosna|Velike župe Vrhbosna]]. U Sarajevu je u progonima Ustaša, ubijena većina židovskog stanovništva, a na Vracama je strijeljeno oko 11.000 Srba, Židova, bosanskohercegovačkih komunista i protivnika ustaškog režima. ==== Jugoslavija ==== Nakon završetka rata 1945. Sarajevo postaje upravni, kulturni i ekonomski centar [[SR Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]], jedne od šest [[Republike SFRJ|republika]] [[SFRJ|SFR Jugoslavije]]. U gradu se razvija industrija, [[ekonomija]], a između ostalog školstvo i kultura čine ga glavnim centrom Republike. Osniva se [[Univerzitet u Sarajevu|Univerzitet]], [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademija nauka i umjetnosti]], brojni muzeji i [[galerija|galerije]], naučne institucije, [[Radiotelevizija Sarajevo|radio-televizija]]. Broj stanovnika grada raste na više od 500.000. [[Međunarodni olimpijski odbor]] povjerava Sarajevu organizaciju [[Zimske olimpijske igre 1984.|XIV Zimskih olimpijskih igara]], koje su održane 1984. ==== Rat u Bosni i Hercegovini ==== {{Glavni|Opsada Sarajeva}} [[Datoteka:Sarajevo Siege Part III.jpg|mini|250p|desno|Pogled na grad i ruševine nastale tokom rata]] Društvene i političke promjene u tadašnjoj [[SFRJ|Jugoslaviji]] dovele su do prvih [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|općih izbora 1990.]] na kojima je izabrano [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990 - Predsjedništvo SR BiH|Predsjedništvo SR BiH]]. Predsjednik [[Predsjedništvo Socijalističke republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Socijalističke republike Bosne i Hercegovine]] [[Alija Izetbegović]], raspisao je [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|građanski referendum]] o samostalnosti SR BiH. To je dovelo do stvaranja [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]]. Neslaganjem vojnog vrha [[JNA]] i četveročlanog [[Predsjedništvo SFRJ|Predsjedništva SFRJ]] s većinskom odlukom naroda SR BiH, dolazi do izbijanja međunacionalnih sukoba, stvaranja nacionalnih paravojnih formacija i [[Rat u BiH|rata u Bosni i Hercegovini]], a posebno na njen glavni grad, Sarajevo. Grad Sarajevo, bio je pod opsadom 3,5 godine, u neprestanim vojnim akcijama pretrpio je ogromna materijalna razaranja i brojne ljudske gubitke. Snajperskom i artiljerijskom vatrom [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] i srpski paramiliternih jedinica ubijeno je 10.615 ljudi, među kojima je bilo 1.601 dijete, a skoro 50.000 stanovnika Sarajeva bilo je ranjeno. Spaljena je gradska [[Sarajevska vijećnica|Vijećnica]] u kojoj je bila smještena [[Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine|Narodna i Univerzitetska biblioteka]], a mnogi kulturno-historijski, stambeni i vjerski objekti u gradu su oštećeni. == Grb i zastava == {{Glavni|Grb Grada Sarajeva|Zastava Sarajevskog kantona}} Grad Sarajevo od 2000. ima svoju novu [[Zastava Grada Sarajeva|zastavu]] i novi [[Grb Grada Sarajeva|grb]]. Na glavi štita su elementi tipičnih krovova, koji simboliziraju i brda u zelenoj boji. Ispod su nazubljene gradske zidine s dvije otvorene kapije u crnoj boji na bijeloj pozadini, koje simboliziraju Grad. U dnu grba je dolina, kroz koju teče rijeka u plavoj boji, koju premošćuje bijeli most. Okvir grba je zlatno-žut.<ref>{{cite web|url=http://www.sarajevo.ba/ba/stream.php?kat=63|title=Grad Sarajevo: Grb i zastava|author=daenet d.o.o.|work=sarajevo.ba|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304122629/http://sarajevo.ba/ba/stream.php?kat=63|archive-date=4. 3. 2016|url-status=dead}}</ref> == Politika == {{Glavni|Politička organizacija Sarajeva}} === Politička organizacija Grada Sarajeva === Organi Grada Sarajeva su Gradsko vijeće Grada Sarajeva i [[Spisak gradonačelnika Sarajeva|gradonačelnik Grada Sarajeva]]. ===== Gradsko vijeće Grada Sarajeva===== Gradsko vijeće je, kao predstavničko tijelo građana Grada Sarajeva, najviši organ Grada Sarajeva. Gradsko vijeće se sastoji od 28 vijećnika. Svako općinsko vijeće općina koje čine Grad Sarajevo bira po sedam delegata u Gradsko vijeće iz reda općinskih vijećnika. Bošnjacima, Hrvatima i Srbima, kao konstitutivnim narodima, pojedinačno garantira minimum 20% mjesta u Gradskom vijeću, a grupi Ostalih najmanje dva mjesta, bez obzira na izborne rezultate. ===== Gradonačelnik===== Gradonačelnik Grada Sarajeva je izvršni organ Grada Sarajeva. Gradonačelnik predstavlja i zastupa Grad Sarajevo. Gradonačelnik odgovara za ustavnost i zakonitost akata koje donosi, odnosno predlaže Gradskom vijeću. Od novembra 2024. gradonačelnik Grada Sarajeva je [[Predrag Puharić]].<ref>{{cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/predrag-puharic-sdp-je-novi-gradonacelnik-sarajeva-dobio-podrsku-gradskog-vijeca/241129116|title=Predrag Puharić (SDP) je novi gradonačelnik Sarajeva, dobio podršku Gradskog vijeća|date=29. 11. 2024|access-date=29. 11. 2024|language=bs|author=V.K.|publisher=Klix.ba}}</ref> ==== Gradska uprava ==== {{Glavni|Gradska uprava Grada Sarajeva}} Čelna tijela vlasti u Gradu Sarajevo su gradonačelnik, koji upravlja radom [[Gradske službe Sarajeva|Gradskim službama]], te [[Gradsko vijeće Sarajeva]] koje ima 28 članova. Upravu grada sačinjavaju: kabinet gradonačelnika, dva zamjenika gradonačelnika, sekretar gradske uprave, savjetnici gradonačelnika, Pravobranilac Grada Sarajeva i sedam gradskih službi za pitanja opće uprave, komunalne poslove, lokalno poslovanje i razvoj grada, urbano planiranje i stambene poslove, obrazovanje, kulturu i sport, Zavod za informatiku i telematiku, Gradski savjet i stručni kolegij gradonačelnika.<ref>{{cite web|url=http://sarajevo.ba/public/photo/organizacija-1.jpg|title=Šematski prikaz organizacije Grada Sarajeva na službenoj stranici|website=sarajevo.ba|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20110706131539/http://sarajevo.ba/public/photo/organizacija-1.jpg|archive-date=6. 7. 2011|url-status=dead}}</ref>[[Datoteka:Sarajevo municipalities.PNG|mini|250|desno|Položaj grada (narandžasto) unutar kantona Sarajevo]] === Glavni grad === {{sekcija}} === Kanton Sarajevo === Osnivanjem Federacije Bosne i Hercegovine, osnovan je i Kanton Sarajevo, jedan od 10 kantona koji formiraju Federaciju BiH. Kanton Sarajevo se sastoji od 9 općina pri čemu su četiri ''gradske općine'' koje formiraju grad Sarajevo ([[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad Sarajevo]], [[Centar (Sarajevo)|Centar Sarajevo]], [[Novo Sarajevo]], [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad Sarajevo]]) i pet ostalih općina: Hadžići, Ilidža, Ilijaš, Trnovo i Vogošća. == Administrativna podjela grada == === Gradske općine === ==== Teritorijalna podjela do 1995. ==== Do rata 1992–95. Grad Sarajevo je činilo šest gradskih općina: [[Centar (Sarajevo)|Centar]], [[Ilidža]], [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]], [[Novo Sarajevo]], [[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]] i [[Vogošća]], te prigradske općine: [[Hadžići]], [[Ilijaš]], [[Pale (FBiH)|Pale]] i [[Trnovo (FBiH)|Trnovo]]. ==== Teritorijalna podjela od 1995. ==== Nakon potpisivanja [[Dejtonski mirovni sporazum|Dejtonskog mirovnog sporazuma]] formira se Grad Sarajevo od četiri gradske općine: [[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]], [[Centar (Sarajevo)|Centar]], [[Novo Sarajevo]] i [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]], a zajedno sa susjednim općinama čini [[Kanton Sarajevo]], koji je u sastavu [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. Od dijelova predratnih općina Novi Grad, Novo Sarajevo, Stari Grad, Trnovo, Pale i cijelog teritorija općine [[Sokolac]] 1993, te naselja [[Kasindo (naselje)|Kasindo]], [[Lukavica (Istočno Novo Sarajevo)|Lukavica]], [[Hreša (Istočni Stari Grad)|Hreša]] itd.<ref>{{cite web|title=Geografski položaj i prirodne odlike grada Istočno Sarajevo|url=http://www.gradistocnosarajevo.net/o-gradu/geografski-polozaj/|publisher=Grad Istočno Sarajevo|access-date=24. 9. 2015}}</ref> formiran je Grad [[Istočno Sarajevo]], koji je pripao entitetu [[Republika Srpska]]. Istočno Sarajevo se do odluke Ustavnog suda o neustavnosti naziva zvalo Srpsko Sarajevo. Zvanično Istočno Sarajevo čine: [[Istočni Stari Grad]], [[Istočna Ilidža]], [[Istočno Novo Sarajevo]], [[Pale (RS)|Pale]], [[Trnovo (RS)|Trnovo RS]] i [[Sokolac]]. == Stanovništvo == {{Glavni|Demografija Sarajeva}} Broj stanovnika Sarajeva se tokom historije uglavnom povećavao. Najbrži rast stanovništva bilježi se tokom perioda nakon Drugog svjetskog rata, uglavnom usljed ubrzane industrijalizacije i povećanog priliva stanovništva u gradske centre. Prema procjeni u Sarajevu je 1945. živjelo oko 115.000 stanovnika da bi prema popisu stanovništva iz 1971. taj broj bio trostruko veći i iznosio 359.448 stanovnika. Porast broja stanovnika nastavio se a već za vrijeme zimske olimpijade 1984. grad je imao oko pola miliona stanovnika. Vrhunac po pitanju broja stanovnika, prema službenim rezultatima, grad je dostigao 1991. kada je Sarajevo prema popisu stanovništva naseljavalo 527.049 stanovnika. Usljed rata u BiH i dezintegracije grada (službeno manja površina grada), na području današnjeg Sarajeva prema popisu stanovništva iz 2013. živjelo je 275.524 stanovnika. === Etnicitet === Po posljednjem službenom [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|popisu stanovništva iz 2013. godine]], Grad Sarajevo (područje 4 gradske općine na površini od 141,5&nbsp;km<sup>2</sup>: [[Novo Sarajevo]], [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]], [[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]] i [[Centar (Sarajevo)|Centar]]) imao je 275.524 stanovnika.<ref name = "RP_2013">{{RP 2013}}</ref> {{Stubičasti dijagram | naslov = Etnička struktura Sarajeva 2013. | širina = 500px | širina_stubovima = 60% | lijevo1 = Etnička grupa | desno1 = Broj stanovnika | maks = 275524 |ime_stuba1 = [[Bošnjaci]] |boja_stuba1=#99C68E|cifra_stuba1=222457|tekst_stuba1=222.457 (81%) |ime_stuba2 = [[Srbi]] |boja_stuba2=#FA8072|cifra_stuba2=10422 |tekst_stuba2=10.422 (4%) |ime_stuba3 = [[Hrvati]] |boja_stuba3=#87CEEB|cifra_stuba3=13604 |tekst_stuba3=13.604 (5%) |ime_stuba4 = Ostali i nep. |boja_stuba4=#D2B48C|cifra_stuba4=56470 |tekst_stuba4=56.470 (10%) |tekst = }} Po [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.|popisu stanovništva iz 1991]]. godine, Grad Sarajevo (područje svih deset općina prema teritorijalnoj podjeli do 1995. godine) imao je 527.049 stanovnika.<ref name="SZS">{{cite web|title=Popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine, za teritorijalnu organizaciju, općine i pripadajuća naseljena mjesta 1991. godine|url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf|publisher=Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ|access-date=24. 9. 2015|format=PDF}}</ref> Naseljeno mjesto Sarajevo, imalo je po istom popisu 416.497 stanovnika. Ostalih 110.552 stanovnika živjelo je u 335 naseljenih mjesta, u 10 općina. === Religija === Većina stanovnika su muslimani, a sama konfesionalna slika Sarajeva je jedinstvena u Evropi, zbog njene raznolikosti grad se nerijetko poredi s [[Jerusalem]]om. Sarajevo je sjedište [[Reisul-ulema|Reisul-uleme]], poglavara [[Islam u Bosni i Hercegovini|Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini]], sjedište [[Pravoslavlje u Bosni i Hercegovini|Dabrobosanske mitropolije]] [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]], te sjedište [[Vrhbosanska nadbiskupija|Vrhbosanske nadbiskupije]] [[Katolička crkva|rimokatoličke crkve]] u Bosni i Hercegovini. Prema popisu iz 2013. 252.653 stanovnika Sarajeva je navelo svoju religijsku pripadnost. Prema tim podacima najviše je pripadnika islama 225.088 (81,69%), dok je kršćana 23.140 ili 8,4% (katolika 12.608 i pravoslavaca 10.532). Potpuna religijska struktura grada data je na sljedećem grafikonu. {{Stubičasti dijagram | naslov = Religijska pripadnost stanovništva Sarajeva 2013. | širina = 500px | širina_stubovima = 60% | lijevo1 = Religijska grupa | desno1 = Broj stanovnika | maks = 275524 |ime_stuba1 = [[Islam]] |boja_stuba1=#99C68E|cifra_stuba1=225088|tekst_stuba1=225.088 (81,69%) |ime_stuba2 = [[Katoličanstvo]] |boja_stuba2=#FA8072|cifra_stuba2=12608|tekst_stuba2=12.608 (4,58%) |ime_stuba3 = [[Pravoslavlje]] |boja_stuba3=#87CEEB|cifra_stuba3=10532|tekst_stuba3=10.532 (3,82%) |ime_stuba4 = Ateisti, agnostici, ne izjašnjavaju se, bez odgovora |boja_stuba4=#D2B48C|cifra_stuba4=22871|tekst_stuba4=22.871 (8,30%) |ime_stuba5 = Ostali |boja_stuba5=#BEB48D|cifra_stuba5=4425 |tekst_stuba5=4.425 (1,61%) |tekst = }} Urbanu sliku grada krase brojni sakralni objekti četiri svjetske konfesije: [[Džamija|džamije]] iz osmanskog perioda, pravoslavne, katoličke i evangelističke crkve, [[sinagoga]] i drugi kulturno-historijski spomenici, koji se nalaze u samom centru grada Sarajeva, udaljeni tek stotinjak metara jedni od drugih. <gallery mode="packed" heights="175px"> Sarajevo Kaisermoschee.JPG|[[Careva džamija (Sarajevo)|Careva džamija]] Sarajevo ortodox church.JPG|[[Saborna crkva u Sarajevu]] JesusesHearthCathedral.jpg| [[Sarajevska katedrala]] Sarajevo Synagoge 03.jpg|[[Sarajevska sinagoga]] </gallery> == Arhitektura == [[Datoteka:Sarajevo Begova Mosque 1900.jpg|mini|150p|desno|Begova džamija 1900. godine]] [[Datoteka:BiH, Sarajevo - Svrzina kuća 1.jpg|mini|150p|desno|Svrzina kuća]] [[Datoteka:Sarajevo princip bruecke.jpg|mini|150p|desno|Latinska ćuprija]] [[Datoteka:Sarajevo Admejdan.jpg|mini|150p|desno|Muzički paviljon]] [[Datoteka:Sarajevo Sahatklula by Klackalica.jpg|mini|150p|desno|Sarajevska sahat-kula]] [[Datoteka:BBI Shopping and Business Center.jpg|mini|150p|desno|ARIA Centar]] [[Datoteka:Hotel Holiday u Sarajevu, prijašnji Holiday Inn.png|mini|180p|desno|Hotel Holiday u Sarajevu, prijašnji Holiday Inn]] [[Datoteka:Sarajevo city tour , Bosnia Herzegovina in Ultra 4K.webm|thumb|Sarajevo gradska tura video]] Sarajevo se može pohvaliti dobro očuvanim starim trgovačkim dijelom grada, [[Baščaršija|Baščaršijom]], koja je nastala u periodu osmanske vladavine u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Ovaj dio grada obiluje jedinstvenim arhitektonskim ostvarenjima osmanske gradske [[Arhitektura Bosne i Hercegovine|arhitekture]], među kojima su brojne potkupolne [[džamija|džamije]], te tradicionalne forme orijentalne arhitekture poput: [[konak]]a, [[han]]ova i [[bezistan]]a. Ratna uništavanja,<ref>{{cite web|last1=Perlez|first1=Jane|title=Ruins of Sarajevo Library Is Symbol of a Shattered Culture|url=http://www.nytimes.com/specials/bosnia/context/0812yugo-bosnia-sara.html|publisher=The New York Times|date=12. 8. 1996|access-date=24. 9. 2015}}</ref> kao i rekonstrukcija, brojnih uništenih kulturnih i vjerskih objekata, kao što su [[Gazi Husrev-begova biblioteka]], [[Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine|Nacionalna i univerzitetska biblioteka]], [[Orijentalni institut u Sarajevu|Orijentalni institut]] i [[Olimpijski muzej Sarajevo|Olimpijski muzej]], doveli su do donošenja zakona o zaštiti kulture i kulturnih institucija. ==== Osmanski period ==== * [[Baščaršijska džamija]], 1516. * [[Gazi Husrev-begova džamija]], 1531. * [[Gazi Husrev-begova medresa|Kuršumli medresa]], 1537/38. * [[Gazi Husrev-begov bezistan]], 1540. * [[Bijela tabija]], oko 1550. * [[Alipašina džamija]], 1560/61. * [[Ferhadija džamija (Sarajevo)|Ferhadija džamija]], 1561/62. * [[Kozija ćuprija]], prva polovina 16. stoljeća * [[Brusa bezistan]], 1561. * [[Careva džamija (Sarajevo)|Careva džamija]], 1566. * [[Muzej Jevreja Bosne i Hercegovine|Stari jevrejski hram]], 1580/81, današnji oblik 1821. * [[Morića han]], kraj 16. stoljeća * [[Sarajevska sahat-kula]], kraj 16. stoljeća * [[Stara pravoslavna crkva u Sarajevu|Stara pravoslavna crkva]], 1539. * [[Kapi-kula na Ploči]], početak 18. stoljeća * [[Višegradska kapi-kula]], početak 18. stoljeća * [[Sebilj]], 1754, današnji oblik 1891. * [[Latinska ćuprija]], bivši [[Principov most]], 1789. * [[Turbe sedam braće]], 1815. * [[Svrzina kuća]], tradicionalna bosanska gradska kuća, 1832. * [[Zgrada Ministarstva odbrane na Bistriku]], 1854/56. * [[Saborna crkva u Sarajevu|Saborna crkva]], 1863/72. * [[Konak na Bistriku]], 1867/69. === Austro-ugarski period === * [[Dom Armije u Sarajevu|Dom Armije]], 1880/81. * [[Hotel "Evropa"]], 1880/81. * [[Despića kuća]], 1881. * [[Katedrala Srca Isusova]], 1884/89. * [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo BiH]], 1885. * [[Ćumurija most]], 1886. * [[Marijin dvor (zgrada)|Palata Marijin dvor]], 1885/95. i 1897. * [[Čobanija (most)|Čobanija most]], 1888. * [[Eiffelov most]], 1893. * [[Careva ćuprija]], 1897. * [[Fakultet islamskih nauka u Sarajevu|Fakultet islamskih nauka]], 1887/89. * [[Sarajevska vijećnica|Vijećnica]], kasnije Nacionalna biblioteka Bosne i Hercegovine, 1891/96. * [[Inat kuća]], kraj 19. stoljeća * [[Gradska tržnica Markale]], 1894. * [[Narodno pozorište Sarajevo|Narodno pozorište]], 1897/98. * [[Sarajevska pivara]], 1898. * [[Drvenija most]], 1899. * [[Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu|Akademija likovnih umjetnosti]], bivša Evangelistička crkva, 1898/99. * [[Crkva svetih Ćirila i Metoda u Sarajevu|Crkva Sv. Ćirila i Metoda]], kraj 19. stoljeća * [[Sarajevska sinagoga|Aškenaška sinagoga]], 1902. * [[Crkva Kraljice svete krunice]] na Banjskom brijegu, 1910/11. * [[Franjevačka crkva svetog Ante Padovanskog]], 1912/14. * [[Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine]], 1912. * [[Rektorat Univerziteta]], 1912/14. * [[Zgrada "Napretka"]], 1912/13. * [[Banka na Obali]], 1913. * [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljski muzej BiH]], 1913. * [[Zgrada glavne pošte u Sarajevu|Zgrada glavne pošte]], 1913. * [[Jajce (kasarna)]], 1913/14. * [[Muzički paviljon u Sarajevu|Muzički paviljon]], 1913. === Moderni period === * [[Centralna banka Bosne i Hercegovine|Centralna banka BiH]], 1929. * [[Crkva svetog Preobraženja u Sarajevu|Crkva svetog preobraženja]], 1939. * [[Crkva svetog Josipa (Sarajevo)|Crkva svetog Josipa]], 1940. * [[Higijenski zavod]], 1950. * [[Pozorište lutaka]], 1950. * [[Historijski muzej Bosne i Hercegovine|Historijski muzej]], 1958. * [[Skenderija]], sportski i kulturni centar, 1969. * [[Ledena dvorana]] * [[RTV Dom]], 1974. i 1983. * [[Elektroprivreda Bosne i Hercegovine|Elektroprivreda BiH]], 1978. * [[Zgrada "Oslobođenja"]], 1981/82. * [[Hotel "Holiday Inn"]], 1983. * [[Olimpijska dvorana Zetra]], 1983. * [[UNITIC poslovno-upravne zgrade]], 1986. * [[Bošnjački institut]], 2001. * [[Avaz Business Center]], 2005. * [[Bosmalov gradski centar]], 2006. * [[Avaz Twist Tower]], 2008. * [[ARIA Centar]], 2009. * [[Importanne Centar]], 2010. * [[Alta Centar]], 2010. * [[Sarajevo City Center]], 2014. === Nacionalni spomenici === {{Glavni|Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Sarajevu}} [[Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine]], odabrala je 102 spomenika, građevine i komplekse građevina u Sarajevu za [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|Nacionalne spomenike Bosne i Hercegovine]].<ref>{{cite web|url=http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1|title=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika|work=kons.gov.ba|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151025010656/http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1|archive-date=25. 10. 2015|url-status=dead}}</ref> Na privremenoj listi Komisije, nalazi se još 21 spomenik, čije će proglašenje uslijediti.<ref>{{cite web|url=http://www.kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&extra=Privremeni&blok=2&indexGrad=1&lang=1&idGrad=86|title=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika|work=kons.gov.ba|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150416023757/http://www.kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&extra=Privremeni&blok=2&indexGrad=1&lang=1&idGrad=86|archive-date=16. 4. 2015|url-status=dead}}</ref> == Građevine == === Mostovi === {{Glavni|Mostovi u Sarajevu}} <!--http://www.sarajevo.ba/ba/article.php?pid=16 http://www.scribd.com/doc/31536540/Mostovi-u-BiH http://www.youtube.com/watch?v=6L76TGXJd8o--> Doline sarajevskih rijeka su predstavljale osnovu komunikacije i kretanja, koja povezuje istok i zapad kroz središte Balkana, već za [[Iliri|Ilire]] i njihovo pleme [[Desitijati|Desitijata]] u [[bronzano doba|bronzanom dobu]], te [[Rimljani|Rimljane]], koji ovdje grade ceste, koje povezuju [[Narona|Naronu]] s [[Podrinje]]m i [[Podunavlje]]m. Tokom [[srednji vijek|srednjeg vijeka]] to je dio ''bosanskog druma'', koji je iz [[Srednja Evropa|Srednje Evrope]] i s [[Jadran]]a prolazio kroz [[Hrvatska|Hrvatsku]], [[Bosna i Hercegovina|Bosnu]] i [[Srbija|Srbiju]] do [[Carigrad]]a, čime tadašnja [[Vrhbosna]] postaje centrom domaće i strane trgovine. Iz doba [[Osmansko Carstvo|osmanske vlasti]] potiču najstariji [[most]]ovi u Sarajevu: stari [[Rimski most]], nedaleko od Sarajeva, [[Kozija ćuprija]], [[Šeher-Ćehajina ćuprija]] i [[Careva ćuprija]] u starom dijelu grada. Obale Miljacke premošćuju i noviji mostovi iz doba [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] uprave: [[Ajfelov most]], [[Čobanija (most)]] ili [[Ćumurija most]], kao i savremeni mostovi: [[Most Skenderija]], [[Most Suade i Olge]], [[Most malezijsko-bosanskohercegovačkog prijateljstva]] i dr. Neki od sarajevskih mostova su isključivo pješački. === Trgovi i ulice === {{sekcija}} === Vjerski objekti === {{Glavni|Spisak vjerskih objekata u Sarajevu}} ==== Mezarja/Groblja ==== {{Glavni|Spisak grobalja u Sarajevu}} <gallery mode="packed"> Mezarje Stadion Cemetery.jpg|Mezarje Stadion Groblje Sveti arhanđeli, Georgije i Gavrilo (Sarajevo).jpg|Groblje Sveti arhanđeli, Georgije i Gavrilo </gallery> Najstarije [[Nekropola|nekropole]] [[Crkva bosanska|crkve bosanske]], [[Bogumili|bogumilske]], [[Pravoslavna crkva u Bosni i Hercegovini|pravoslavne]] i [[Katolička crkva Bosne i Hercegovine|katoličke]] i [[Mezarje|islamska mezarja]] razasuta su gradom. [[Stećak|Stećci]], monumentalni kameni blokovi i jedinstveni nadgrobni spomenici iz [[Srednji vijek|srednjevjekovnog perioda]] mogu se naći nedaleko od Sarajeva u selu [[Nekropola stećaka u selu Šabići|Šabići]] kod [[Trnovo (FBiH)|Trnova]] i selima [[Dolovi (Konjic)|Dolovi]] i [[Lukomir]] na obroncima [[Bjelašnica|Bjelašnice]]. Gradsko groblje [[Bare (groblje)|Bare]] je s 33 ha površine, jedno od većih u Europi, a po konfiguraciji terena i položaju jedno je od interesantnijih i ljepših grobalja na [[Balkan]]u. Na groblju "Bare" su grobljanske površine za pripadnike svih religija: [[musliman]]e, [[Pravoslavlje|pravoslavne]], [[Katoličanstvo|katolike]], [[Judaizam|judaiste]], [[evangelist]]e, [[adventist]]e, [[Starokatolička crkva|starokatolike]], kao i [[Ateizam|ateiste]]. <!--Na njemu počivaju:--> Novo gradsko groblje [[Vlakovo (groblje)|Vlakovo]] je izgrađeno u septembru 1985. nedaleko od Sarajeva, u vrijeme kada je groblje "Bare" bilo gotovo popunjeno. Groblje se proteže na 25 ha, na kome se obavlja najveći broj sahrana. [[Stadion (groblje)|Stadion]] je zbog svog nastanka groblje jedinstveno u svijetu. Životnom nuždom, za vrijeme [[Opsada Sarajeva|opsade Sarajeva]], 1992–95. kada su, usljed svakodnevnih artiljerijskih i snajperskih napada na grad s okolnih brda, mnoga groblja bila nedostupna, a broj civilnih žrtava rastao, jedan nogometni stadion pretvoren je u groblje.<ref>{{cite web|url=http://cvijet.ba/gradska_groblja|archive-url=https://web.archive.org/web/20110823060120/http://cvijet.ba/gradska_groblja|title=cvijet.ba - briga o grobljima Sarajevskog kantona|archive-date=23. 8. 2011|work=cvijet.ba|access-date=24. 9. 2015|url-status=dead}}</ref> Neobično lijepa su stara groblja [[Alifakovac (groblje)|Alifakovac]] i [[Jevrejsko groblje u Sarajevu|Jevrejsko groblje]]. == Kultura == {{Glavni|Kultura u Sarajevu}} === Opere i pozorišta === Prve klasične, pozorišne predstave u gradu održavale su se u [[Despića kuća|Despića kući]], pa se ovaj objekat može smatrati pretečom savremenog [[pozorište|pozorišta]] u Sarajevu.<ref>{{cite web|url=http://www.sonar.ba/discover.php?lang=ba&action=full&id=14|title=Official Destination Sarajevo Guide|work=Sarajevo.travel|access-date=24. 9. 2015}}{{Mrtav link}}</ref> Danas je tu smješten Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti.<ref>{{cite web|url=http://www.muzejsarajeva.ba/content/view/24/39/lang,ba/|archive-url=https://web.archive.org/web/20070808150008/http://www.muzejsarajeva.ba/content/view/24/39/lang,ba/|title=Muzej Sarajeva - Despica kuca|author=Administrator|archive-date=8. 8. 2007|work=muzejsarajeva.ba|access-date=24. 9. 2015|url-status=dead}}</ref> [[Narodno pozorište Sarajevo|Narodno pozorište]], osnovano [[1921.]] kao dramski teatar, je najstariji bosanskohercegovački profesionalni teatar. Jedan od prvih direktora Narodnog pozorišta Sarajevo bio je [[Branislav Nušić]]. Od 1946. Narodno pozorište dobija i muzičke segmente djelovanja: [[Sarajevska opera|operu]] i [[Sarajevski balet|balet]]. Kao jedini operski i baletni teatar u državi, središnje je mjesto razvoja scenske umjetnosti u Bosni i Hercegovini. Veliki broj glumaca, režisera, scenografa, kostimografa, koreografa, dirigenata, baletnih i opernih umjetnika, sticali su slavu na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo, kao što je [[Ljiljana Molnar-Talajić]], svjetski priznata [[primadona]], koja je ponijela slavu sarajevskog i bosanskohercegovačkog teatra i na pozornicama najznačajnijih svjetskih teatara. Narodno pozorište Sarajevo ima 225 zaposlenih, a svoju djelatnost ostavaruje u matičnoj kući na [[Obala Kulina bana|Obali Kulina bana]]<ref>{{cite web|url=http://nps.ba/|title=Narodno pozorište Sarajevo|work=nps.ba|access-date=24. 9. 2015}}</ref> , kao i u zgradi [[Terezija]], gdje se nalaze radionički prostor i produkcija scenografije. Narodno pozorište Sarajevo član je [[Nova evropska teatarska asocijacija|Nove evropske teatarske asocijacije]]. [[Kamerni teatar 55]] počeo je s radom 7. marta 1955. Njegov osnivač bio je [[Jurislav Korenić]] (1914–1974). Teatar je, na tragu novih teatarskih stremljenja u tadašnjoj Evropi, bio novost na ovim prostorima i primjer kojeg su slijedili brojni teatri. Prezentira novi vid dramaturgije, ”dramu apsurda” ili "anti dramu” ili "novu dramu”. Izvode se tekstovi [[Samuel Beckett|Becketta]], [[Alfred Jarry|Jarryja]], [[Jean Genet|Geneta]], [[Eugène Ionesco|Ionesca]], Schwartza, [[Anton Pavlovič Čehov|Čehova]]... i drugih autora, čija poetika u modernom teatru proizlazi iz "apsurdnog osjećanja života”. Karakterizira ga pozornica "ring”, okružena gledalištem, umjesto frontalnog tipa scene, s nepremostivom "rampom”, s intimnijom, prirodnijom i iskrenijom glumačkom igrom.<ref>{{cite web|title=Službena stranica Kamernog teatra 55 u Sarajevu|url=http://www.kamerniteatar55.ba/|access-date=24. 9. 2015}}</ref> [[Pozorište mladih Sarajevo|Pozorište mladih]]<ref>{{cite web|title=Pozorište mladih Sarajevo|url=http://www.pozoristemladih.ba/|access-date=24. 9. 2015}}</ref> nastalo je 1977. udruživanjem dva pozorista: Pionirskog pozorišta i Pozorista lutaka, s dvije samostalne scene, Lutkarskom i Dramskom. Oba teatra osnovana su 1950. Prvih desetak godina postojanja Pionirsko pozoriste nema svog ansambla, pa po projektu angažuje glumce iz drugih teatara i "glumce" djecu, od koji su neki i danas poznati i priznati umjetnici. Pozorište lutaka u tom periodu njeguje marionetu kao osnovni izraz. Njime rukovodi [[Adolf Pomezni]]. Pionirsko pozorište 1960-tih godina osniva svoj profesionalni ansambl, mijenja naziv u ''Pozorište za mlade'', i počinje s postavljanjem sve ambicioznijih projekata, koji nisu namijenjeni samo najmlađim, nego pretenduju animiranju što širih grupacija mladih. Na čelo Pozorišta lutaka dolazi pozorišni mag Jurislav Korenić i njegovim dolaskom nastaje novi period u razvoju teatra, što se ogleda u različitim lutkarskim tehnikama koje se primjenjuju, kao i u samom istraživanju mogućnosti daljeg razvoja lutkarstva uopće. Igraju se relevantna djela domaćih i svjetskih autora: J. Skupa i K. Venig: "Srećko među bubama", J. Vandot i V. Rabadan: "Kekec", zatim "Pinokio", D. Bibanovića, "Alisa u zemlji čuda", L. Paljetka, "Palčić Dugonja", G. Simića, "Pepeljuga", D. Todorovića, na Lutkarskoj, a [[William Shakespeare|Shakespeareove]] "Bura" i "Komedija zabuna", [[Aristofan]]ove "Ptice", Homerova "Odiseja", [[Jarry]]jev "Kralj Ibi", Držićeva "Novela od Stanca", [[Ionesco]]v "Kralj umire", Kurićeva "Ljepotica i zvijer". Lukićeve "I opet Nušić" i "Bašeskija, san o Sarajevu", i mnoge druge na Dramskoj sceni. U saradnji s domaćim i stranim režiserima, uz zajednički angažman [[MESS]]-a i glumaca u Sarajevu, u Pozorištu mladih tokom rata premijerno su izvedene brojne predstave: [[Samuel Beckett|Beckettov]] "Čekajući Godoa", [[Euripid]]esov "Alkestis", [[Schuman]]ov "Cirkus Veliko stopalo", [[Jarry]]jev "Okovani Ibi", [[Miller]]ova "Hamlet mašina", G. Simić: "Bajka o Sarajevu", F. Furaković: "Abeceda".., a po završetku rata pozorište nastavlja svoju djelatnost predstavama "Tri jezika", [[F. Hohler]]a, "Dijete školjke", [[R. Herfurtner]]a, "Kraj igre", [[Samuel Beckett|S. Becketta]], "Familija" (Zeko, Zeko), [[C. Serreau]]a, "Tajna dvorske lude", [[Hazim Akmadžić|H. Akmadžića]], "Makbet",[[William Shakespeare|W. Shakespearea]], "Kad bi ovo bila predstava", [[Almir Imširević|A. Imširevića]], "Spaseni za dlaku", [[T. Wilder]]a, "Košmar o Bosni", N. Veličkovića i dr. [[SARTR|Sarajevski ratni teatar SARTR]]<ref>{{cite web|url=http://www.sartr.ba/|title=SARTR — Sarajevski ratni teatar|work=sartr.ba|access-date=24. 9. 2015|archive-date=7. 8. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130807102353/http://www.sartr.ba/|url-status=dead}}</ref> utemeljen je 17. maja 1992. na inicijativu reditelja [[Dubravko Bibanović|Dubravka Bibanovića]] i [[Gradimir Gojer|Gradimira Gojera]], [[Đorđe Mačkić|ing. Đorđa Mačkića]] i pisca [[Safet Plakalo|Safeta Plakala]], a okupio je glumce i saradnike iz tri profesionalna sarajevska teatra koja su, zbog rata u BiH, morala obustaviti svoj rad. U augustu 1992. SARTR je konstituiran kao vojna jedinica pri Regionalnom štabu Oružanih snaga BiH Sarajevo, a 12. januara 1993. Odlukom Ratnog Predsjedništva Skupštine grada Sarajeva, kao javna ustanova iz oblasti kulture od posebnog interesa za odbranu grada. Odlukom Skupštine Kantona Sarajevo od 24. jula 1997. ulogu osnivača SARTR-a preuzeo je Kanton Sarajevo. Od 2003. Sarajevski ratni teatar SARTR je nosilac [[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva|Šestoaprilske nagrade]]. Njegov pokretač i redatelj, [[Safet Plakalo]], opisuje SARTR kao "duhovno oružje protiv nadrealizma rata", zaokružujući njegov karakret u motu "teatrom protiv smrti". Unatoč ograničenim sredstvima, SARTR je danas uspješna profesionalna kuća s brojnim međunarodnim koprodukcijama, nastupima i nagradama. === Muzeji i galerije === {{Glavni|Spisak muzeja u Sarajevu|Spisak galerija u Sarajevu}} [[Datoteka:Sarajevo Haggadah.jpg|thumb|left|kopija [[Sarajevska hagada|Sarajevske hagade]]]] Kao grad poznat po svojoj historiji i kulturi Sarajevo obiluje muzejima. Neki od njih su: [[Muzej Sarajeva]], [[Ars Aevi|Ars Aevi muzej umjetnosti]], [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine]], [[Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine]], [[Historijski muzej Bosne i Hercegovine]], [[Olimpijski muzej Sarajevo|Olimpijski muzej]], [[Brusa bezistan]], [[Muzej "Sarajevo 1878–1918."]], [[Muzej Jevreja Bosne i Hercegovine]], [[Muzej ratnog djetinjstva]], [[Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine]], [[Muzej "Alija Izetbegović"]] i [[Tunel spasa]]. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine je dom [[Sarajevska hagada|Sarajevske hagade]], [[Iluminirani rukopisi|iluminiranog rukopisa]] i najstarijeg dokumenta [[Sefardi|sefardskih]] [[Jevreji|Jevreja]] na svijetu, objavljene u Barceloni oko 1350. a koja sadrži tradicionalne jevrejske [[Hagada|hagade]]. Ovaj dokument je stalno izložen u muzeju i jedina je preostala ilustrirana sefardska hagada na svijetu. Zemaljski muzej također je domaćin cjelogodišnjih izložbi koje se odnose na lokalnu, regionalnu i međunarodnu kulturu i historiju te je dom za preko 5.000 artefakata iz bosanske historije. Galerije Sarajeva su: [[Collegium Artisticum]], [[Gakerija Mak|Mak]], [[Galerija "Roman Petrović"|Roman Petrović]], [[Galerija Novi hram|Novi hram]], [[Atelje-zbirka Safet Zec]], [[Galerija Mersada Berbera 'E&A']], [[Galerija Paleta|Paleta]], [[Galerija Sveti Anto]], [[Galerija Boris Smoje|Boris Smoje]], [[Mala galerija]], [[Galerija Kicoš]] i dr. <gallery mode="packed"> Sarajevo, Baščaršija II.jpg|[[Bošnjački institut]] Sarajevo, muezum Alije Izetbegoviće.jpg|[[Muzej "Alija Izetbegović"]] Sarajevo 1914 museum IMG 1118.JPG|[[Muzej "Sarajevo 1878–1918."]] Exterior house - Sarajevo Tunnel Museum (2).jpg|[[Tunel spasa]] National Museum of BiH Aerial.JPG|[[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine]] </gallery> === Festivali === {{Glavni|Spisak festivala u Sarajevu}} Sarajevo je međunarodno poznato po svojoj eklektičnoj i raznolikoj ponudi od preko 50 godišnjih festivala. [[Sarajevo Film Festival]] osnovan je 1995. za vrijeme rata u BiH i postao je premijerni i najveći filmski festival u [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnoj Evropi]].<ref name="About the Festival">{{cite web |url=http://www.sff.ba/en/page/about-the-festival |title=About the Festival |publisher=Sarajevo Film Festival Official Website |access-date=3. 4. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180708191719/https://www.sff.ba/en/page/about-the-festival |archive-date=8. 7. 2018 |url-status=dead }}</ref> Festival se održava u [[Narodno pozorište Sarajevo|Narodnom pozorištu]], uz projekcije u Pozorištu na otvorenom ''Metalac'' i Bosanskom kulturnom centru. Sarajevo je proglašeno [[Grad filma|Gradom filma]].<ref>{{Cite web|url=https://en.unesco.org/creative-cities/events/unesco-designates-66-new-creative-cities|title=UNESCO designates 66 new Creative Cities {{!}} Creative Cities Network|website=en.unesco.org|access-date=23. 9. 2021}}</ref> Međunarodni festival [[MESS]] eksperimentalni je pozorišni festival i najstariji pozorišni festival na [[Balkan]]u.<ref>{{cite web|url=http://befestival.org/about/european-network/|title=MESS International Theatre Festival|publisher=befestival.org}}</ref> Godišnji [[Omladinski Film Festival Sarajevo]] prikazuje igrane, animirane i kratke filmove iz cijelog svijeta i premijerni je studentski filmski festival na Balkanu.<ref>{{cite web|url=http://balkans.aljazeera.net/vijesti/omladinski-film-festival-sarajevo-predstavlja-nove-mlade-autore|title=Omladinski filmski festival Sarajevo predstavlja nove mlade autore|publisher=Al Jazeera Balkans|date=4. 7. 2017}}</ref> Također poznati su i festivali kao što su: [[Sarajevska zima]], [[Sarajevski džez festival]], ljetni kulturni festival ''[[Baščaršijske noći]]'' i Svjetski televizijski festival orijentalne muzike. === Muzika === {{Glavni|Sarajevska muzička scena|Spisak bosanskohercegovačkih patriotskih pjesama}} [[Datoteka:Tifa i Bregovic Nis polovina 80-ih.jpg|thumb|right|250px|[[Bijelo dugme]], muzička grupa koje se smatra najpopularnijim bendom koji je ikada postojao u bivšoj Jugoslaviji i jednim od najvažnijih aktera jugoslovenske rock scene. Na slici su Mladen Vojičić Tifa (lijevo) i Goran Bregović (desno)]] [[Datoteka:Evstafiev-bosnia-cello.jpg|thumb|right|250px|[[Vedran Smailović]] svira violončelo na ruševinama [[Sarajevska vijećnica|Sarajevske vijećnice]] 1992.]] Sarajevo je kroz historiju bilo jedan od najvažnijih muzičkih centara u regiji. Sarajevska muzička scena ima dugu tradiciju a kao njena najplodonosnija era smatra se period između [[1961.]] i [[1991.]] U to doba počine se razvijati ''Sarajevska škola pop rocka'' a osnivaju se muzičke grupe kao što su: [[Indexi]] (1962), [[Ambasadori]] (1968), Pro Arte a na sceni se pojavljuju i kantautori poput [[Kemal Monteno|Kemala Montena]]. Period ekspanzije sarajevske muzičke scene nastavlja se i tokom 1980-ih, s bendovima: [[Plavi orkestar]], [[Crvena jabuka]] i [[Divlje jagode]], po većini kritičara, pionirima u regionalnom rokenrol pokretu. Sarajevo je takođe bilo dom i mjesto nastanka vjerojatno najpopularnijeg i najuticajnijeg jugoslovenskog rock sastava svih vremena, [[Bijelo dugme|Bijelog Dugmeta]] (1974), u velikoj mjeri jugoslavenske paralele s [[The Rolling Stones|Rolling Stonesima]], kako po popularnosti tako i po utjecaju na druge muzičke sastave. Sarajevo je također bilo dom vrlo zapažene urbane subkulture post-punka poznate pod nazivom [[Novi primitivizam]], koja je započela početkom 1980-ih s Baglama Bandom koji je zabranjen nedugo nakon izdanja svog prvog LP-a a koji je uveden u ''mainstream'' bendove kao što je [[Zabranjeno pušenje]] i [[Elvis J. Kurtović & His Meteors]], kao i kroz prvobitno radio a potom i tv serijal [[Top lista nadrealista]]. Ostali značajni bendovi koji se smatraju dijelom ove subkulture su [[Bombaj štampa]]. Pored i odvojeno od Novog primitivizma, Sarajevo je rodni grad jednog od najznačajnijih bivših jugoslavenskih alternativnih industrijskih bendova, [[SCH (bend)|SCH]]-a. U periodu do 90-tih u Sarajevu su osnivani i mnogi drugi popularni bendovi kap što su: [[Merlin (grupa)|Merlin]], [[Valentino (grupa)|Valentino]], [[Bolero (muzička grupa)|Bolero]] i dr. S razlogom se sarajevska muzička scena, pogotovo 70-tih i 80tih godina smatra kao najuspješnija scena tadašnje Jugoslavije. Što je možda još važnije, Sarajevo je krajem 19. i tokom 20. vijeka bilo dom rastućem i velikom centru stvaranja zapisa [[Sevdalinke]] i u velikoj mjeri je doprinijelo tome da se ovaj historijski žanr muzike ponovo ''probije'' na glavnu scenu s obzirom da je sevdalinka dugi niz vijekova bila važan i jedan od najpoznatijih segmenata [[Kultura Bosne i Hercegovine|Bosanske kulture]]. Tekstopisci i muzičari kao što su [[Himzo Polovina]], [[Safet Isović]], [[Zaim Imamović]], [[Zehra Deović]], [[Halid Bešlić]], [[Hanka Paldum]], [[Nada Mamula]], [[Meho Puzić]] i mnogi drugi su tokom svoje karijere živjeli i komponovali u Sarajevu gdje su i napisali neke od svojih najvažnijih djela. Sarajevo je takođe u velikoj mjeri utjecalo na pop scenu Jugoslavije s muzičarima poput Zdravka Čolića, Kemala Montena, Dine Merlina, Seida Memića Vajte, Harija Mata Harija, Mladena Vojičića Tife, Željka Bebeka i mnogih drugih. Mnogi noviji sarajevski bendovi također su pronašli ime i afirmirali se u Sarajevu, poput [[Regina (grupa)|Regine]] koja je također snimila dva albuma za vrijeme Jugoslavije i [[Letu štuke]], koji je zapravo osnovan u Jugoslaviji s poznatim bosanskohercegovačko-američkim piscem [[Aleksandar Hemon|Aleksandrom Hemonom]] ali je reputaciju stekao kasnije, tokom 2000-ih. Sarajevo je u novije vrijeme dom važne i eklektične kombinacije novih bendova i nezavisnih muzičara, koji nastavljaju djelovati i nastupati na sve većem broju festivala i koncerata širom države. U gradu se održava i najveći jazz festival u regiji, Sarajevski džez festival. Američki heavy metal sastav [[Savatage]] objavio je pjesmu pod nazivom ''Badnjak (Sarajevo 12/24)'' na svom albumu ''Dead Winter Dead'' 1995. godine, a govori o sviraču violončela koji je svirao zaboravljenu božićnu pjesmu u ratom razorenom Sarajevu. Pjesmu je kasnije isti bend ponovo objavio pod nazivom ''Transsibirski orkestar'' na svom prvom albumu ''Badnjak i druge priče'' 1996. godine, pri čemu je pjesma postigla trenutni uspjeh i popularnost. Nakon rata, irska rock grupa [[U2 (grupa)|U2]] je bila prva strana grupa koji je održala koncert u gradu. === Kulturne institucije === Uz nekoliko nacionalnih i gradskih [[pozorište|pozorišnih]] kuća, [[muzej]]a i kulturnih institucija, Sarajevo je i važno mjesto na kulturnoj mapi ovog dijela evropskog kontinenta. Druge kulturne institucije uključuju [[Sarajevski kulturni centar]], Sarajevsku biblioteku, [[Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine|Umjetničku galeriju BiH]] i [[Bošnjački institut]]. === Gastronomija === {{sekcija}} == Turizam i rekreacija == {{Glavni|Turističke atrakcije u Sarajevu}} Svjetski poznat turistički vodič ''[[Lonely Planet]]'' svrstao je Sarajevo 2006. na 43. mjesto najljepših gradova svijeta,<ref name="Lonely Planet 2006">{{cite book|title=The Cities Book: A Journey Through The Best Cities In The World|date=2006|publisher=Lonely Planet Publications|location=Melbourne|isbn=1-74104-731-5|url=https://archive.org/details/lonelyplanetciti00lone}}</ref> a u decembru 2009. je Sarajevo izabrano među deset gradova koje vrijedi posjetiti u 2010. godini.<ref>{{cite web |url=http://www.news.com.au/travel/galleries/gallery-e6frflw0-1225794915428?page=2 |title=Lonely Planet's Top 10 Cities 2010 &#124; Lonely Planet's Top 10 Cities 2010 |publisher=News.com.au |access-date=19. 1. 2010 |archive-date=10. 10. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101010052209/http://www.news.com.au/travel/galleries/gallery-e6frflw0-1225794915428?page=2 |url-status=dead }}</ref> Prema podacima iz 2013. Sarajevo je posjetilo 302.570 turista, što je za 17,9% više u odnosu na prethodnu godinu, s ostvarenih 595.637 noćenja, što je za 18% više nego u 2012. godini.<ref>{{cite web|url=http://ekapija.ba/bs/Vijest/kapital/u-ks-u-2013-je-najuspjesnija-turisticka-godina-od-kad-se-vodi-statistika/34489 |title=Kanton Sarajevo: Više turista u 2011 |publisher=Vijesti.ba |access-date=12. 3. 2013}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.fzs.ba/god.htm |title=Statistički Godišnjaci/Ljetopisi|publisher=Fzs.ba |access-date=12. 3. 2013}}</ref> Prema anketi koju je sproveo sajt Booking.com a u kojoj je učestvovalo preko 50.000 putnika Sarajevo je uvršteno na 7. mjesto od 10 najpopularnijih svjetskih destinacija za kušanje lokalnih kulinarskih specijaliteta u 2018. godini.<ref>{{cite web |title=Stats: Malaysia, Taiwan Top Destinations for Local Food |url=https://www.travelagentcentral.com/running-your-business/stats-malaysia-taiwan-top-destinations-for-local-food |website=www.travelagentcentral.com |access-date=7. 6. 2018}}</ref> Kao najpoželjniji grad je izabran malezijski grad Ipoh a na spisku su se našli uglavnom gradovi iz Azije a Sarajevo je uz [[peru]]ansku [[Lima|Limu]] jedini glavni grad neke od država. Sportski turizam uglavnom još uvijek koristi sportske objekte i terene sagrađene za potrebe Zimskih olimpijskih igara 1984. godine, posebno skijašta na obližnjim planinama Bjelašnica, Igman, Jahorina, Trebević i Treskavica. Primjeri popularnih destinacija Sarajeva i okoline su [[Vrelo Bosne]], [[Begova džamija]], [[Katedrala Srca Isusova|Sarajevska katedrala]] i džamija Gazi Husrev-bega. Turizam u Sarajevu uglavnom se fokusiran na historijskom, vjerskom, kulturnom i segmentu zimskih sportova. ==== Sarajevska žičara ==== {{Glavni|Sarajevska žičara}} [[Datoteka:Trebević CC (42065596011).jpg|mini|desno|250px|Pogled na Sarajevsku žičaru 2018.]] Trebevićka žičara, u sarajevskom žargonu poznatija kao uspinjača, svečano je otvorena 3. maja 1959. godine, a povezivala je [[Bistrik]] (583 m/nv) s Vidikovcem na [[Trebević]]u (1160 m/nv). Puštanju u promet uspinjače prisustvovao je veliki broj građana, koji su "okupirali" polaznu stanicu, ali i padinske ulice i avlije iznad kojih je prolazila. Polazna stanica se nalazila u ulici Avdage Šahinagića (u to vrijeme Dimitrija Tucovića) preko puta [[Sarajevska vijećnica|sarajevske Vijećnice]] na nadmorskoj visini 583 metra, a dolazila je na Vidikovac na [[Trebević]]u na 1160 m/nv. Visinska razlika je bila preko 570 metara, a razdaljina među stanicama je iznosila 2070 m. Stara Trebevićka žičara je po kategorizaciji spadala u red kabinskih žičara s kružnim tokom. Po konstrukciji je bila dvoužetna, tj. duž trase su se nalazila dva čelična užeta: jedno vučno, a drugo noseće. Na trasi su bili projektovani i ugrađeni rešetkasti čelični stubovi s raščlanjenim temeljima (ukupno 8 stubova), a čija je visina bila između 8 i 24 metra. Sistem je imao 50 kabina kapaciteta po 4 putnika. Vožnja je trajala 12 minuta, a za jedan sat se moglo prevesti 800 putnika u oba pravca. Izgradnja žičare trajala je oko godinu dana, ali su priprema za njenu izgradnju počele već 1956. Vodeći projektant žičare bio je František Šup iz [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]]. Na projektu i izgradnji žičare radile su vodeće jugoslavenske firme ''Impola'' iz [[Slovenska Bistrica|Slovenske Bistric]]<nowiki/>e, ''Termoelektro'' [[Beograd]], ''Jelšingrad'' [[Banja Luka]], te ''[[Energoinvest]]'' Sarajevo. Pogonski dio je naručen iz čehoslovačke firme ''Transeksport''. Na polaznoj i dolaznoj stanici su izgrađene čekaonice s bifeima, a na dolaznoj stanici na Vidikovcu kasnije je sagrađen istoimeni restoran. Svojom dužinom od skoro 2.100 metara, trebevićka žičara bila je jedna od najznačajnijih u bivšoj Jugoslaviji, a jedna od rijetkih uopće koja polazi iz samog centra grada i za 12 minuta vas dovodi u netaknutu prirodu, oazu čistog zraka. Tokom [[Opsada Sarajeva|opsade]] grada, žičara je, zajedno s polaznom i dolaznom stanicom na [[Trebević]]u, potpuno uništena.<ref>{{Cite web|url=https://www.zicara.ba/bs/article/27/historija-zicare|title=Prva izgradnja žičare {{!}} Žičara|website=www.zicara.ba|access-date=6. 10. 2018|archive-date=27. 4. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200427135431/https://www.zicara.ba/bs/article/27/historija-zicare|url-status=dead}}</ref> Nova Sarajevska žičara službeno je otvorena 6. aprila 2018. godine, na dan Grada Sarajeva. S ukupno 33 moderne korpe čini novi sistem, koji može iz grada do Trebevića prevesti do 1.200 putnika na sat, s vožnjom koja u jednom smjeru traje oko 9 minuta. ==== Parkovi i šetališta ==== {{Glavni|Spisak parkova u Sarajevu}} U Sarajevu i periferiji nalazi se mnogo parkova, šetališta i izletišta. Popularna aktivnost građana Sarajeva je ulični šah, koji se obično igra na Trgu oslobođenja Alija Izetbegović. Veliki park je najveća zelena površina u centru grada u sklopu kojeg se nalazi i [[Spomen-obilježje ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva 1992–1995.|Spomen obilježje ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva]]. Park [[Hastahana]] je popularno mjesto za relaksaciju, također u gradu u naselju [[Marijin Dvor]]. Osim ovih parkova tu su i parkovi [[Prk Betanija|Betanija]], [[Da Riva]], [[Barice (Stari Grad)|Barice]] i dr. Od šetališta najpoznatije je [[Vilsonovo šetalište]], koje se proteže uz desnu obalu Miljacke kao i šetalište u blizini Sarajeva, [[Velika aleja]], koje povezuje Ilidžu s vrelom Bosne. [[Kozija ćuprija]], u kanjonu Miljacka, istočno od Sarajeva također je popularna turistička destinacija. Zahvaljujući konfiguraciji zemljišta u Sarajevu i njegovoj okolini nalaze se mjesta odakle se pruža izvrstan panoramski pogled na Sarajevo. Jedno od takvih mjesta je [[Avaz Twist Tower]], restoran Park Prinčeva, Vidikovac (Trebević), [[Žuta tabija|žuta]]/[[Bijela tabija|bijela]] na [[Vratnik (Sarajevo)|Vratniku]], kao i brojni krovovi visokih zgrada širom grada. <gallery mode="packed" heights="150px"> Veliki Park Sarajevo.JPG|Veliki Park Koševo Park, Sarajevo.JPG|Koševski Park Vilsonovo šetalište.JPG|Vilsonovo šetalište Koševski potok via Pionirska dolina.JPG|Koševski potok teče kroz [[Pionirska dolina|Pionirsku dolinu]] (zoološki vrt) Sarajevo street chess.jpg|Ulični šah Hastahana Park, Sarajevo.jpg|Hastahana Park na Marijin Dvoru (u 2005.) Sarajevo Admejdan.jpg|Sarajevo Atmejdan ''Muzički paviljon'' </gallery> == Sport == [[Datoteka:Vucko.jpg|mini|120p|Vučko, maskota XIV Olimpijskih igara 1984. godine]] {{Glavni|Sport u Sarajevu|Spisak sportskih klubova u Sarajevu}} {{Dodatne informacije|Zimske olimpijske igre 1984.}} Iako u Sarajevu egzistiraju mnoga sportska društva i klubovi od kojih su neku postigli i evropski vrijedne rezultate ([[KK Bosna Royal|KK Bosna]] prvak Evrope 1979) Sarajevo je u svijetu sporta najpoznatije kao mjesto održavanja [[Zimske olimpijske igre 1984.|XIV zimskih olimpijskih igara]]. Neki od olimpijskih objekata su porušeni u zadnjem ratu ali su i obnovljeni kao što je slučaj s [[Olimpijska dvorana Zetra|Olimpijskom dvoranom Zetra]] i [[Stadion "Asim Ferhatović Hase"|Olimpijski stadion "Asim Ferhatović Hase"]]. Od sportova u Sarajevu je najpopularniji nogomet i klubovi [[FK Sarajevo|Sarajevo]] i [[NK Željezničar|Željezničar]] koji igraju zapaženu ulogu ne samo u okviru bosanskohercegovačke [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer lige Bosne i Hercegovine]] već su dobre rezultate postigli i za vrijeme bivše Jugoslavije, te su najtrofejniji klubovi u državi. Od nogometnih klubova tu su još i [[FK Olimpik Sarajevo|FK Olimpic]] i [[NK SAŠK Napredak Sarajevo|NK SAŠK Napredak]]. Od ostalih popularnih sportova tu su još i [[košarka]] pri čemu se ističe klub KK Bosna, jedini košarkaški klub u državi koji je u muškoj konkurenciji osvojio titulu prvaka Evrope, višestruki osvajači prvenstva i kupa Bosne i Hercegovine i bivše Jugoslavije. Rukomet, odbojka, tenis, plivanje, hokej na ledu, atletika i niz borilačkih sportova su ostali vidovi sportskog nadmetanja u kojem Sarajevo ima svoje predstavnike. Najtrofejniji klubovi u državi su i [[klub sjedeće odbojke "SPID"]], višestruki prvaci BiH i šestostruki prvaci Evropi kao i klub ''[[Odbojkaški klub invalida Fantomi|Fantomi]]'' s jednako vrijednim rezultatima na domaćem i međunarodnom nivou. [[ŠK Bosna|Šahovski klub Bosna]] je najtrofejniji šahovski klub u BiH. Od 80-tih godina klub ostvaruje zapažene rezultate pri čemu vrijedi istaći da je klub od 1990tih godina osvojio 4 titule prvaka Evrope po čemu je trenutno trećerangirani šahovski klub u Evropi. Osvajanjem četvrte titule prvaka 2002. jedno su vrijeme bili i najtrofejniji svjetski klub, ispred ruskog [[CSKA]] s tri titule. Za klub je jedno vrijeme nastupao i [[Gari Kasparov]], jedan od najboljih šahista u historiji. === Sportski klubovi === Sportski život se prvenstveno odvija kroz nekoliko sportskih društava od kojih su poznatiji: [[SD Sarajevo]], [[SD Željezničar]] i [[USD "Bosna"|USD Bosna]], popularni ''studenti''. Sportska društva imaju sekcije u više sportskih grana. Među velikim brojem sportskih kolektiva u gradu ističu se [[nogomet]]ni klubovi [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]], [[FK Sarajevo|Sarajevo]] i [[FK Olimpik Sarajevo|Olimpik]], rukometni klubovi [[RK Željezničar|Željezničar]] i [[RK Bosna Sarajevo|Bosna]], muški košarkaški klubovi [[KK Bosna Royal|Bosna]], evropski prvak 1979 i Spars. Osim klubova iz najpopularnijih sportova u Sarajevu egzistiraju i klubovi iz ostalih sportova kao što su: [[Atletski klub Bosna|atletika]], [[Biciklistički klub Bosna|biciklizam]], [[Odbojkaški klub Bosna|odbojka]], [[Šahovski klub Bosna|šah]], [[vaterpolo]], klubovi iz različitih boriličkih sportova i dr. Također postoji i [[Aeroklub Sarajevo]] osnovan 1946. Neki od najpopilarnijih sarajevskih klubova navedeni su u sljedećoj tebeli. {|class="wikitable" style="margin-left: auto; margin-right: auto; border: none;" |- ! scope="col" |Klub ! scope="col" |Sport ! scope="col" |Takmiči se u ! scope="col" |Dvorana ! scope="col" |Osnovan |- |[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] |[[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Nogomet]] |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine]] |[[Stadion Grbavica|Grbavica Stadium]] |1921. |- |[[FK Sarajevo|Sarajevo]] |Nogomet |Premijer liga Bosne i Hercegovine |[[Stadion "Asim Ferhatović Hase"|Asim Ferhatović Hase]] |1946. |- |[[FK Olimpik Sarajevo|Olimpik]] |Nogomet |[[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva nogometna liga FBiH]] |[[Stadion Otoka|Otoka Stadion]] |1993. |- |[[RK Bosna Sarajevo|RK Bosna]] |[[Rukometni savez Bosne i Hercegovine|Rukomet]] |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine u rukometu]] |[[Dvorana "Mirza Delibašić"]] |1948. |- |[[KK Bosna Royal]] |[[Košarkaški savez Bosne i Hercegovine|Košarka]] |[[Prvenstvo Bosne i Hercegovine u košarci]] |[[Dvorana "Mirza Delibašić"]] |1951. |- |[[HK Bosna]] |[[Hokejaški savez Bosne i Hercegovine|Hokej]] |[[Liga Bosne i Hercegovine u hokeju]] |[[Olimpijska dvorana Zetra|Zetra]] |1980. |- |[[VK Bosna]] |Vaterpolo |[[Liga Bosne i Hercegovine u vaterpolu]] |[[Olimpijski bazen Otoka]] |1984. |- |[[SDI Spid]] |Sjedeća odbojka |[[Prvenstvo Bosne i Hercegovine u sjedećoj odbojci]] |[[Olimpijska dvorana "Ramiz Salčin"]] |1994. |- |[[OKI Fantomi]] |Sjedeća odbojka |Prvenstvo Bosne i Hercegovine u sjedećoj odbojci |[[Olimpijska dvorana "Ramiz Salčin"]] |1995. |} === Sportske manifestacije === U Sarajevu se održava relativno veliki broj sportskih manifestacija i takmičenja, kako onih redovnih tako i periodičnih. Sportska događanja su uglavnom s učešćem domaćih klubova i takmičara iako postoje i ona međunarodnog karaktera. Najznačanije takmičenje koje je održano u gradu su [[Zimske olimpijske igre 1984.]] godine a od ostalih međunarodnih takmičenja mogu se izdvojiti [[Svjetsko prvenstvo u košarci 1970.]] (grupna faza) i [[Evropski zimski olimpijski festival mladih 2019.|Evropski zimski olimpijski festival mladih]] održan 2019 godine. == Privreda i infrastruktura == === Privreda === {{Glavni|Privreda Sarajeva}} Nakon socijalističkog perioda i godina rata, ekonomija Sarajeva je postala predmet rekonstrukcije i rehabilitacije.<ref>{{cite web|url=http://www.seerecon.org/bosnia/ec/sectors/sarajevo.htm|archive-url=https://web.archive.org/web/20081228003803/http://www.seerecon.org/bosnia/ec/sectors/sarajevo.htm|title=The EC reconstruction programme for Bosnia and Herzegovina detailed by sector - Europe for Sarajevo Programme|archive-date=28. 12. 2008|work=seerecon.org|access-date=24. 9. 2015|language=en|url-status=dead}}</ref> Među brojnim ekonomskim znakovima, 1997. je otvorena [[Centralna banka Bosne i Hercegovine]] i 2002. je počela s radom [[Sarajevska berza]]. Velika gradska baza proizvodnje, administracije i turizma, kombinirana s velikim informalnim tržištem,<ref>{{cite web|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html|title=The World Factbook|work=cia.gov|access-date=24. 9. 2015|language=en|archive-date=15. 3. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html|url-status=dead}}</ref> čini grad najvećim ekonomskim regionom Bosne i Hercegovine. Iako je Sarajevo imalo razvijenu industriju tokom socijalističkog perioda, samo je nekolicini preduzeća izvršila uspješnu tranziciju na kapitalističku ekonomiju. Sarajevska industrija sada uključuje [[Fabrika duhana Sarajevo|industriju duhanskih proizvoda]], namještaja, automobila i komunikacijske opreme. Kompanije smještene u Sarajevu su [[B&H Airlines]] (prijašni Air Bosna), [[BH Telecom]], [[Bosmalov gradski centar]], [[Bosnalijek]], [[Energopetrol]], [[Fabrika duhana Sarajevo]] i [[Sarajevska pivara]]. Sarajevo ima jaku turističku ponudu i [[Lonely Planet]] je gradu dao 43. mjesto na listi najposjećenijih gradova u svijetu u [[2006]]. godini.<ref>Lonely Planet (3. 2006). Put kroz najbolje gradove u Evropi</ref> Sportski turizam koristi skijaške terene olimpijskih igara iz [[1984]], na obližnjim planinama [[Bjelašnica|Bjelašnici]], [[Igman]]u, [[Jahorina|Jahorini]] i [[Treskavica|Treskavici]]. Prosječna neto plaća u prva četiri mjeseca 2014. iznosila je 1.039 KM<ref>{{cite web|title=Uporedni pregled broja zaposlenih i nezaposlenih, prosječne bruto i neto plaće na području Kantona Sarajevo za 2014. godinu-prethodni podaci|url=http://zis.ks.gov.ba/sites/zis.ks.gov.ba/files/45%20Pla%C4%87a%202014.pdf|website=zis.ks.gov.ba|publisher=Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja|access-date=24. 9. 2015|archive-date=20. 8. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180820194500/http://zis.ks.gov.ba/sites/zis.ks.gov.ba/files/45%20Pla%C4%87a%202014.pdf|url-status=dead}}</ref> dok je prosjek neto plaća u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji BiH]] u istom periodu iznosio 836 [[KM]].<ref>{{cite web|url=http://www.fzs.ba|title=Federalni zavod za statistiku|work=fzs.ba|access-date=24. 9. 2015}}</ref> Pored toga, Sarajevo bilježi i najnižu stopu nezapolsenosti te najveći broj preduzeća po glavi stanovnika u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji BiH]].<ref>{{cite web|title=Makroekonomski pokazatelji po kantonima 2012.|url=http://www.fzzpr.gov.ba/upload/file/dokumenti/makroekonomski_i_socioekonomski_pokazatelji/Makroekonomski%20pokazatelji%20po%20kantonima%202012%20-%2020%2006%202013%20.pdf|website=fzzpr.gov.ba|publisher=Federalni zavod za programiranje razvoja|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20140123030337/http://www.fzzpr.gov.ba/upload/file/dokumenti/makroekonomski_i_socioekonomski_pokazatelji/Makroekonomski%20pokazatelji%20po%20kantonima%202012%20-%2020%2006%202013%20.pdf|archive-date=23. 1. 2014|url-status=dead}}</ref> Ekonomski, Sarajevo je najrazvijeniji grad Bosne i Hercegovine. === Telekomunikacije i mediji === ==== Internet ==== Internetska mreža u Sarajevu je prva u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] po brzini, kvalitetu i veličini mreže. Neki od najvećih internetskih operatera su: Logosoft, HS-HKB net i Telemach (kablovski internet) kao i BH Telecom, Eronet, M:tel, Blic i drugi iz oblasti ADSL-a. ==== Elektronski i printani mediji ==== {{Glavni|Komunikacije i mediji u Sarajevu}} Kao glavni i najveći grad [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], Sarajevo je medijski centar u zemlji. Većina komunikacijskih i medijskih infrastruktura je uništena tokom rata, ali rekonstrukcija koju je vodio [[visoki predstavnik Bosne i Hercegovine]] je pomogla modernizaciji medija.<ref>{{cite web|url=http://www.ejc.nl/jr/emland/bih.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20050519084032/http://www.ejc.nl/jr/emland/bih.html|title=Bosnia and Herzegovina Media Landscape|archive-date=19. 5. 2005|work=ejc.nl|access-date=24. 9. 2015|url-status=dead}}</ref> [[Internet]] je ponovo postao dostupan u gradu [[1995]].<ref>{{cite web|url=http://soemz.euv-frankfurt-o.de/media-see/newmedia/main/articles/j_avdagic.htm|archive-url=https://web.archive.org/web/20071007143822/http://soemz.euv-frankfurt-o.de/media-see/newmedia/main/articles/j_avdagic.htm|title=The Internet and the Public in Bosnia-Herzegovina|author=Jelenka Vockić-Avdagić|archive-date=7. 10. 2007|work=euv-frankfurt-o.de|access-date=24. 9. 2015|url-status=live}}</ref> [[BHT|Bosanskohercegovačka televizija]] je državna TV stanica, jedna od tri u Bosni i Hercegovini. Drugi elektronski mediji u gradu su NRTV "Studio 99", [[NTV Hayat]], [[OBN|Open Broadcast Network]], [[TV Kantona Sarajevo]] i TV Alfa. Postoje nezavisne, privatne i institucionalne radio stanice, poput [[Radio M|Radija M]], [[Radio Stari Grad|RSG]], eFM studentskog radija, Radija Sarajevo 202 (do prve polovine 2010.) i Radija BIR. Pored nabrojanih, u gradu egzistiraju i [[Radio Slobodna Evropa]], kao i nekoliko američkih i zapadnoevropskih stanica. [[Oslobođenje]], osnovano [[1943]], najstarije su sarajevske dnevne novine i jedine koje su preživjele rat. Tiražem su ove novine iza [[Dnevni avaz|Dnevnog avaza]], osnovanog 1995. i [[Jutarnje novine|Jutarnjih novina]].<ref>{{cite web|url=http://www.mediaonline.ba/en/?ID=211|title=Šta se događa sa najstarijim bosanskohercegovačkim novinama: Oslobođenje se prodaje za 4.7 miliona KM|first=Radenko|last=Udovičić|work=mediaonline.ba|date=5. 3. 2002|access-date=24. 9. 2015|archive-date=27. 2. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120227181119/http://www.mediaonline.ba/en/?ID=211|url-status=dead}}</ref> U druge lokalne periodične novine spadaju novine [[Hrvatska riječ]] na hrvatskom jeziku i magazin [[Start (novine)|Start]], kao i sedmične novine [[Slobodna Bosna]] i [[BH dani]]. === Vodovod === Kantonalno javno komunalno preduzeće "Vodovod i kanalizacija" Sarajevo bavi se osnovnim djelatnostima:<ref>{{cite web|url=http://www.viksa.ba/|title=KJKP 'Vodovod i kanalizacija' d.o.o. Sarajevo|work=viksa.ba|access-date=24. 9. 2015}}</ref> * Proizvodnja i distribucija vode; * Prečišćavanje i odvođenje otpadnih voda. === Zdravstvo === * [[Klinički centar Univerziteta u Sarajevu]] (Bolnica "Koševo"); * [[Opća bolnica "Prim.dr. Abdulah Nakaš"]] (Vojna bolnica); * [[Ambulantna njega|Ambulante]] porodične medicine; * Domovi zdravlja (Stari Grad, Vrazova Centar, "Omer Maslić" Novo Sarajevo, Novi Grad) * [[Psihijatrijska bolnica Kantona Sarajevo]] (Jagomir) == Saobraćaj == {{Glavni|Javni promet u Sarajevu|JKP GRAS Sarajevo}} [[Datoteka:Boeing 737 BH Airlines.jpg|mini|225p|B&H Airlines B737-400 na [[Međunarodni aerodrom Sarajevo|Sarajevskom aerodromu]]]] Sarajevo je središte cestovnog prometa u BiH. Sedam magistralnih puteva povezuje grad s ostalim dijelovima zemlje. Na sjever M5 u pravcu [[Travnik]]a, [[Banja Luka|Banje Luke]] i [[Bihać]]a, M17 ka [[Zenica|Zenici]] i [[Doboj]]u, kao i M18 prema [[Tuzla|Tuzli]], na istok vode M5 prema [[Višegrad]]u i [[Goražde|Goraždu]], kao i M19 ka [[Zvornik]]u. Na jug vodi M18 preko [[Foča (RS)|Foče]] za [[Dubrovnik]], a na zapad M17 u pravcu [[Mostar]]a. Od 2003. Sarajevo je povezano autoputom [[Autoput A1 (Bosna i Hercegovina)|A1]], s mjestima [[Ilijaš]], [[Visoko]] i [[Kakanj]], a od augusta 2014. izgradeno je nekoliko dionica autoput između Sarajeva i Zenice te sarajevska obilaznica na potezu Sarajevo-sjever – Sarajevo-zapad<ref>{{cite web|url=http://www.jpautoceste.ba/20131003774/dinamika-gradnje|title=Dinamika gradnje|author=Admin|work=jpautoceste.ba|access-date=24. 9. 2015}}</ref> Planirani evropski autoput, [[koridor Vc|koridor 5C]], prolazi kraj Sarajeva, povezujući ga s [[Budimpešta|Budimpeštom]] na sjeveru i s [[Ploče|Pločama]] na jugu.<ref>{{cite web|title=Koridor 5C|url=http://www.bosmal.com/en/?lg=en&nav_ID=14|publisher=Bosmal|access-date=24. 9. 2015|archive-date=28. 3. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080328012107/http://www.bosmal.com/en/?lg=en&nav_ID=14|url-status=dead}}</ref> === Gradski saobraćaj === {{Glavni|Gradski promet u Sarajevu}} Položaj Sarajeva, uske gradske ulice i nedostatak parkinga ograničavaju automobilski promet u gradu. U vrijeme [[Zimske olimpijske igre 1984.|Olimpijskih igara]] 1984. godine, grad je dobio dio [[Sarajevska zaobilaznica|zaobilaznice]], što je djelomice olakšalo prometnu situaciju, no 2,6&nbsp;km i dva tunela koja su trebala povezati naselja [[Ciglane (naselje)|Ciglane]] i [[Pofalići]], zbog nedostatka novca, još nisu u potpunosti završeni. Sam centar grada pretvoren je 70-tih godina u pješačku zonu. Dvije glavne ulice u gradu su [[Titova ulica|Titova]] i [[Ulica Zmaja od Bosne]]. Električni [[Sarajevski tramvaji|tramvaji]] sa sedam tramvajskih linija, koji su u službi od [[1885]], su najstarija vrsta javnog prijevoza u gradu.<!-- Nije moguće pronaći funkcionalnu kopiju na web.archive.org <ref>O tramvajima na [http://www.virtualnosarajevo.com.ba/trams.htm virtualnom Sarajevu]</ref> --> Naselja [[Dobrinja (Sarajevo)|Dobrinja]] i [[Vogošća]] od 80-ih godina povezana su s centrom grada [[Sarajevski trolejbusi|trolejbuskim linijama]]. Za vrijeme [[Rat u BiH|rata]], prekinuta trolejbuska veza s Vogošćom je u obnovi. Danas u gradu postoji pet [[trolejbus]]kih, te mnogo autobuskih linija, koje autobusima i za Sarajevo specifičnim [[Spisak minibuskih linija u Sarajevu|minibusima]] (kombibus), strme i teško dostupne dijelove grada povezuju s centrom. Javni gradski prijevoz nudi firma [[JKP GRAS Sarajevo]]. === Međunarodni saobraćaj === {{Glavni|Međunarodni aerodrom Sarajevo}} [[Glavna željeznička stanica u Sarajevu]] se nalazi u centralnom dijelu grada. Grad je dnevno željeznicom povezan sa [[Zagreb]]om, [[Beograd]]om i [[Ploče|Pločama]], a od 2002. ponovo s [[Budimpešta|Budimpeštom]]. Dobro razgranatom autobuskom mrežom, Sarajevo je dostupno iz bilo kojeg pravca. [[Međunarodni aerodrom Sarajevo]] (SJJ) smješten je desetak kilometara jugozapadno od centra grada, u naselju Butmir. Najveći je i najprometniji aerodrom u Bosni i Hercegovini. Otvoren je 1969. a dužina piste iznosi 2.700 [[metar|m]]. Sarajevo a i Bosna i Hercegovina je putem ovog aerodroma povezana s mnogim, uglavnom evropskim gradovima. Tokom rata aerodrom se koristio za letove [[Ujedinjeni narodi|UN]]-a i transport humanitarne pomoći. Od [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] iz [[1996]]. godine, aerodrom je otvoren za putničke letove avionskih kompanija [[B&H Airlines]], [[Austrian Airlines]], [[Alitalia]], [[Lufthansa]], [[Jat Airways]], [[Croatia Airlines]] i drugih. U 2017. godini prevezeno je 957.969 putnika što je rekord od osnivanja aerodroma.<ref name="statistika">{{cite web|title=Međunarodni aerodrom Sarajevo - Statistika|url=http://www.sarajevo-airport.ba/tekst.php?lang=bos&id=94&kat=2&sub_kat=0|publisher=http://www.sarajevo-airport.ba|access-date=1. 2. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180113072456/http://www.sarajevo-airport.ba/tekst.php?lang=bos&id=94&kat=2&sub_kat=0|archive-date=13. 1. 2018|url-status=dead}}</ref> Poređenja radi, tokom [[1996]]. putnički promet je iznosio oko 25.000 putnika.<ref>{{cite web|url=http://www.fortunecity.com/oasis/tropicana/533/statistic.htm|title=Statatistički podaci za sarajevski aerodrom|first=Zahid|last=Krkić|work=archive.org|access-date=24. 9. 2015|language=en|archive-date=19. 6. 2001|archive-url=https://web.archive.org/web/20010619074934/http://www.fortunecity.com/oasis/tropicana/533/statistic.htm|url-status=bot: unknown}}</ref> == Obrazovanje == {{Glavni|Obrazovanje u Sarajevu}} U Sarajevu, prema podacima iz 2000. godine, u sklopu Javne ustanove ''Djeca Sarajeva'' egzistira 25 vrtića u kojima boravi 2090 djece. Na području grada, na snazi je obavezno devetogodišnje osnovno obrazovanje. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku u školskoj 2016/2017. godini nastavu u 47 osnovnih škola na području 4 gradske općine pohađalo je 22.477 učenika dok je u 4 škole za djecu s posebnim potrebama bilo upisano 299 učenika.<ref name="fzs">{{cite web|title=Kanton Sarajevo u brojkama|url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2017/07/Kanton-Sarajevo-u-brojkama.pdf|website=fzs.ba|publisher=Federalni zavod za statistiku|access-date=12. 3. 2018}}</ref> U istom periodu, u 31 srednje škole različitih vrsta bilo je upisano 12.381 učenik.<ref name="fzs"/> === Visokoškolsko obrazovanje === {{Glavni|Univerzitet u Sarajevu|Međunarodni univerzitet u Sarajevu|Sarajevo School of Science and Technology|Međunarodni univerzitet Burch}} [[Datoteka:Sarajevo University building.JPG|mini|250p|Zgrada Univerziteta u Sarajevu]] Grad Sarajevo sjedište je najveće i najstarije visokoškolske ustanove u državi, [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]], te niza drugih visokoškolskih ustanova, čime se svrstava u red najvećih univerzitetskih centara u cijeloj regiji [[Jugoistočna Evropa|jugoistočne Evrope]]. Sarajevski univerzitet osnovan je 1949. godina i čine ga 30 organizacionih jedinica (25 fakulteta i akademija, 5 instituta).<ref name="unsa">{{cite web|title=Univerzitet u brojkama|url=http://www.unsa.ba/univerzitet-u-brojkama|publisher=unsa.ba|access-date=23. 1. 2018|archive-date=12. 1. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180112025924/http://www.unsa.ba/univerzitet-u-brojkama|url-status=dead}}</ref> Studij se izvodi na sva tri ciklusa prema [[Bolonjska deklaracija|Bolonjskom procesu]], na ukupno 518 studijskih programa. Tokom 2016. na Univerzitetu su angažirana 877 nastavnika i 429 saradnika a krajem iste godine na univerzitetu je studiralo 30.442 studenta.<ref name="unsa"/> Osim sarajevskog univerziteta u gradu djeluje još nekoliko privatnih univerziteta, između ostalih i [[Međunarodni univerzitet u Sarajevu]] (osnovan 2003), [[Sarajevo School of Science and Technology]] (2004) i [[Međunarodni univerzitet Burch]] (2008). Tokom rata 1993. izgorjela je [[Gradska vijećnica Sarajevo|Nacionalna i Univerzitetska biblioteka]], s najvećom literarnom zbirkom jugoistočne Evrope. [[Datoteka:Broj studenata u Sarajevu.jpg|mini|400px|Broj studenata u Sarajevu 2000. godine]] Prema podacima iz 2012. u gradu je studiralo 33.435 studenata. === Biblioteke === * Javna ustanova Biblioteka Sarajeva<ref>{{cite web|url=http://www.bgs.ba/aktuelnosti.html|title=Biblioteka Sarajeva|work=bgs.ba|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150810095346/http://bgs.ba/aktuelnosti.html|archive-date=10. 8. 2015|url-status=dead}}</ref> Sopstvene biblioteke imaju svi fakulteti, kao i niz drugih institucija, udruženja i firmi. == Poznate osobe == Sarajevo je grad brojnih poznatih bosanskih pjesnika i mislilaca. Nobelovac [[Ivo Andrić]] je dio svog života proveo u Sarajevu, kao i pjesnici i književnici [[Silvije Strahimir Kranjčević]], [[Isak Samokovlija]], [[Mak Dizdar]], [[Duško Trifunović]] i drugi. Slikari [[Mersad Berber]], [[Safet Zec]], kao i režiser [[Oskar]]ovac [[Danis Tanović]]. Dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] za hemiju [[Vladimir Prelog]] rođen je u Sarajevu, kao i književnik i scenarista [[Zlatko Topčić]] te režiseri [[Dino Mustafić]], [[Jasmila Žbanić]], [[Benjamin Filipović]], [[Pjer Žalica]], [[Ademir Kenović]] i [[Emir Kusturica]]. === Ličnosti rođene u Sarajevu === {{Glavni|Spisak poznatih osoba rođenih u Sarajevu}} {{div col||20em}} * [[Abdulah Sidran]], književnik * [[Ademir Kenović]], filmski režiser * [[Mula Mustafa Bašeskija]], ljetopisac, pjesnik, kaligraf i skupljač kulturnog naslijeđa * [[Aleksandar Hemon]], književnik * [[Aleksandar Obradović (književnik)|Aleksandar Obradović]], književnik i slikar * [[Asim Ferhatović]], nogometaš * [[Alen Škoro]], nogometaš * [[Bekim Fehmiu]], pozorišni i filmski glumac * [[Benjamin Filipović]], režiser * [[Boris Nemšić]], preduzetnik, Austrija * [[Boris Novković]], pjevač * [[Boris Tadić]], predsjednik [[Srbija|Srbije]] * [[Braco Dimitrijević]], umjetnik * [[Branko Crvenkovski]], bivši predsjednik [[Makedonija|Makedonije]] * [[Bulend Biščević]], nogometaš * [[David Elazar]], zapovjednik generalštaba izraelske vojske * [[Davorin Popović]], pjevač * [[Dalibor Brozović]], lingvista * [[Dino Mustafić]], režiser * [[Marko Brecelj]], muzičar, umjetnik * [[Đorđe Novković]], kompozitor * [[Džemaludin Mušović]], nogometni igrač i trener * [[Edin Dervišhalidović]], pjevač * [[Edin Džeko]], nogometaš * [[Emir Kusturica]], filmski režiser * [[Ervin Rustemagić]], strip autor, producent, distributer i filmski producent * [[Goran Bregović]], muzičar * [[Hajrudin Varešanović]], pjevač * [[Hans Fronius]], slikar i ilustrator, Austrija * [[Ivica Osim]], nogometni igrač i trener * [[Jadranka Stojaković]], pjevačica i autorica * [[Jasna Diklić]], glumica * [[Jasmila Žbanić]], filmska režiserka * [[Karlo Malý]], biolog i botaničar * [[Kemal Monteno]], pjevač * [[Mario Stanić]], nogometaš * [[Marko Pešić]], košarkaš * [[Mladen Jeličić-Troko]], glumac * [[Mladen Vojičić]] - Tifa, pjevač * [[Momo Kapor]], književnik * [[Miljenko Jergović]], književnik * [[Nenad Kecmanović]], politolog * [[Ognjen Tadić]], političar * [[Petar Rogulja]], hrvatski političar i novinar * [[Pjer Žalica]], režiser * [[Predrag Danilović]], košarkaš * [[Predrag Pašić]], nogometaš * [[Stjepan Kljujić]], političar * [[Vladimir Prelog]], hemičar, dobitnik Nobelove nagrade * [[Vojislav Šešelj]], ratni zločinac, srpski nacionalistički ideolog i političar * [[Vojo Dimitrijević]], slikar * [[Zdravko Čolić]], pjevač * [[Zlatan Filipović]], likovni umjetnik * [[Zlatko Topčić]], književnik i scenarista * [[Željko Bebek]], pjevač * [[Irfan Hozo]], likovni umjetnik, grafičar * [[Edin Numankadić]], umjetnik {{div col end}} === Ličnosti koje su živjele i radile u Sarajevu === {{div col||20em}} * [[Alija Izetbegović]], prvi predsjednik RBiH * [[Ivo Andrić]], književnik, dobitnik Nobelove nagrade * [[Dževad Karahasan]], književnik * [[Skender Kulenović]], književnik * [[Silvije Strahimir Kranjčević]], književnik * [[Tin Ujević]], književnik * [[Branislav Nušić]], književnik * [[Adeline Pauline Irby]], književnica * [[Staka Skenderova]], spisateljica * [[Safet Zec]], akademski slikar * [[Sinan Alimanović]], kompozitor * [[Avdo Smailović]], kompozitor * [[Mersad Berber]], akademski slikar * [[Meša Selimović]], književnik * [[Ahmet Hromadžić]], književnik * [[Ahmed Muradbegović]], književnik * [[Boro Stjepanović]], glumac * [[Admiral Mahić]], pjesnik * [[Bahrudin Čengić]], reditelj * [[Irfan Horozović]], književnik * [[Vitomir Lukić]], književnik * [[Vladimir Premec]], filozof * [[Ilija Ladin]], pjesnik * [[Semezdin Mehmedinović]], književnik * [[Miralem Srkalović|Miralem Lalo Srkalović]], akademski slikar * [[Isak Samokovlija]], književnik * [[Mak Dizdar]], pjesnik * [[Duško Trifunović]], pjesnik * [[Alija Isaković]], književnik i historičar jezika i književnosti * [[Friedrich Katzer]], geolog * [[Viktor Apfelbeck]], entomolog * [[Ivica Matić]], reditelj, scenarist * [[Tvrtko Kulenović]], književnik * [[Vanja Sutlić]], filozof * [[Derviš Sušić]], književnik {{div col end}} == Nagrade i priznanja == {{Glavni|Nagrade i priznanja Grada Sarajeva}} Sarajevo kao glavni grad u državi i centar od historijskog, kulturnog i privrednog značaja ustanovilo je i redovno dodjeljuje različite nagrade i priznanja zaslužnim osobama, kolektivima i institucijama. Pored zasigurno najznačajnije [[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva|Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva]], koja se dodjeljuje još od 1956. u nekoliko kategorija, Grad Sarajevo dodjeljuje još i nagrade ''[[Sarajevska pahuljica]]'' (od 2014), ''[[Graham Bamford]]'' (od 2013) i ''[[Slovo Makovo – Mak Dizdar]]'' od 2017.<ref name="nagrade i priznanja">{{cite web |title=Nagrade i priznanja Grada Sarajeva |url=http://sarajevo.ba/nagrade-i-priznanja/ |website=sarajevo.ba |access-date=7. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190315234504/http://sarajevo.ba/nagrade-i-priznanja/ |archive-date=15. 3. 2019 |url-status=dead }}</ref> Pored nagrada, Grad Sarajevo dodjeljuje još i priznanja: ''[[Ključ Grada Sarajeva]]'', ''[[Počasni građanin grada Sarajeva]]'', ''[[Plaketa Grada Sarajeva]]'' i ''[[Zahvalnica Grada Sarajeva]]''.<ref name="nagrade i priznanja"/> === Šestoaprilska nagrada === {{Glavni|Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva}} Predstavlja najznačajniju nagradu koju Grad Sarajevo dodjeljuje istaknutim pojedincima, grupama i kolektivima za značajna ostvarenja i dostignuća na različitim poljima ljudskog djelovanja. Dodjeljuje se u tri kategorije, kao pojedinačna, grupna i kolektivna nagrada. Prvi put je dodijeljena na dan Sarajeva 1956. i to Voji Dimitrijeviću (u pojedinačnoj kategoriji) i Andriji-Šain Čačinu i Marijanu Baldazaru kao grupna nagrada. Kolektivna nagrada se dodjeluje periodično istaknutim kolektivima i institucijama a prvi put je dodijeljana 1961. [[Pozorište lutaka Sarajevo|Pozorištu lutaka Sarajevo]]. === Počasni građanin === {{Glavni|Počasni građanin grada Sarajeva}} Priznanje ''Počasni građanin Grada Sarajeva'' se dodjeljuje građanima [[BiH|Bosne i Hercegovine]] koji su se naročito istakli u razvoju Grada, unaprijeđenju međunarodne saradnje i očuvanju [[mir]]a u zemlji i inostranstvu ili stranim državljanima koji su ostvarili naročit doprinos razvoju i afitrmaciji Grada te razvoju međunarodnih i međuljudskih odnosa na načelima [[solidarnost]]i, [[demokratija|demokratičnosti]], [[humanost]]i i [[tolerancija|tolerancije]] među ljudima.<ref>{{Cite web |url=http://www.sarajevo.ba/ba/article.php?pid=31 |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101128195855/http://sarajevo.ba/ba/article.php?pid=31 |archive-date=28. 11. 2010 |url-status=dead }}</ref> == Međunarodni odnosi == === Gradovi prijatelji === Prijateljske odnose Sarajevo je uspostavilo sa sljedećim gradovima:<ref>{{cite web|title=Međunarodna saradnja - gradovi prijatelji|url=https://sarajevo.ba/medunarodna-saradnja/gradovi-prijatelji/|website=sarajevo.ba|access-date=23. 1. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190207235415/http://sarajevo.ba/medunarodna-saradnja/gradovi-prijatelji/|archive-date=7. 2. 2019|url-status=dead}}</ref> {{div col||20em}} * [[Zagreb]], [[Hrvatska]] <small>''(od 2001)''</small> * [[Ljubljana]], [[Slovenija]] <small>''(od 2002)''</small> * [[Salt Lake City]], [[Utah]], [[SAD]] <small>''(od 2002)''</small> * [[Kairo]], [[Egipat]] <small>''(od 2006)''</small> * [[Dubrovnik]], Hrvatska <small>''(od 2006)''</small> * [[Konya]], [[Turska]] <small>''(od 2007)''</small> * [[Vukovar]], Hrvatska <small>''(od 2011)''</small> * [[Bad Ischl]], [[Austrija]] <small>''(od 2016)''</small> * [[Hirošima]], [[Japan]] <small>''(od 2017)''</small> * [[Moskva]], [[Rusija]] <small>''(od 2017)''</small> * [[Beograd]], [[Srbija]] <small>''(od 2017)''</small> {{div col end}} === Gradovi pobratimi === Grad Sarajevo je uspostavilo pobratimske odnose s mnogim gradovima svijeta.<ref>{{cite web |title=Međunarodna saradnja - gradovi pobratimi |url=https://sarajevo.ba/medunarodna-saradnja/gradovi-pobratimi/ |website=sarajevo.ba |access-date=22. 1. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190117001810/http://sarajevo.ba/medunarodna-saradnja/gradovi-pobratimi/ |archive-date=17. 1. 2019 |url-status=dead }}</ref> {{div col||20em}} * [[Coventry]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] <small>''(od 1957)''</small> * [[Tlemcen]], [[Alžir]] <small>''(od 1964)''</small> * [[Baku]], [[Azerbejdžan]] <small>''(od 1972)''</small> * [[Magdeburg]], [[Njemačka]] <small>''(od 1972)''</small> * [[Friedrichshafen]], Njemačka <small>''(od 1972)''</small> * [[Napulj]], [[Italija]] <small>''(od 1976)''</small> * [[Tripoli]], [[Libija]] <small>''(od 1976)''</small> * [[Ferrara]], Italija <small>''(od 1978)''</small> * [[Bursa]], [[Turska]] <small>''(od 1979)''</small> * [[Innsbruck]], [[Austrija]] <small>''(od 1980)''</small> * [[Tianjin]], [[Kina]] <small>''(od 1981)''</small> * [[Wolfsburg]], Njemačka <small>''(od 1985)''</small> * [[Calgary]], [[Kanada]] <small>''(od 1986)''</small> * [[Venecija]], Italija <small>''(od 1994)''</small> * [[Collegno]], Italija <small>''(od 1994)''</small> * [[Ankara]], Turska <small>''(od 1994)''</small> * [[Budimpešta]], [[Mađarska]] <small>''(od 1995)''<ref>{{cite web|title=Sister City - Budapest|publisher=Official website of New York City|url=http://www.nyc.gov/html/unccp/scp/html/sc/budapest_main.shtml|access-date=14. 5. 2008|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20080421215230/http://www.nyc.gov/html/unccp/scp/html/sc/budapest_main.shtml|archive-date=21. 4. 2008|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|title=Sister cities of Budapest|language=hu|publisher=Official Website of Budapest|url=http://www.budapest.hu/engine.aspx?page=20030224-cikk-testvervarosok|access-date=31. 1. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20050309070457/http://www.budapest.hu/engine.aspx?page=20030224-cikk-testvervarosok|archive-date=9. 3. 2005|url-status=dead}}</ref></small> * [[Serre Chevalier]], [[Francuska]] <small>''(od 1995)''</small> * [[Prato]], Italija <small>''(od 1995)''</small> * [[Tirana]], [[Albanija]] <small>''(od 1996)''</small> * [[Istanbul]], Turska <small>''(od 1997)''<ref>{{cite web|url=http://www.greatistanbul.com/sister_cities.htm|title=Sister Cities of Istanbul|access-date=8. 9. 2007|language=en|archive-date=17. 1. 2010|archive-url=https://www.webcitation.org/5mq0Igk9U?url=http://www.greatistanbul.com/sister_cities.htm|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.radikal.com.tr/haber.php?haberno=94185|publisher=Radikal|language=tr|date=3. 11. 2003|quote=49 sister cities in 2003|title=İstanbul'a 49 kardeş|last=Erdem|first=Selim Efe}}</ref></small> * [[Stockholm]], [[Švedska]] <small>''(od 1997)''</small> * [[Kuvajt (grad)|Kuvajt]], [[Kuvajt]] <small>''(od 1998)''</small> * [[Dayton]], [[Ohio]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] <small>''(od 1999)''</small> * [[Barcelona]], [[Španija]] <small>''(od 2000)''<ref name="Barcelona">{{cite web|url=http://w3.bcn.es/XMLServeis/XMLHomeLinkPl/0,4022,229724149_257215678_1,00.html|title=Official Barcelona Website: ''Sister Cities''|access-date=11. 11. 2008|publisher=Ajuntament de Barcelona 1995-2008|language=es|archive-url=https://web.archive.org/web/20100106163853/http://w3.bcn.es/XMLServeis/XMLHomeLinkPl/0,4022,229724149_257215678_1,00.html|archive-date=6. 1. 2010|url-status=dead}}</ref></small> * [[Madrid]], Španija <small>''(od 2007)''</small> * [[Pula]], [[Hrvatska]] <small>''(od 2012)''</small> * [[Teheran]], [[Iran]] <small>''(od 2016)''</small> * [[Skoplje]], [[Makedonija]] <small>''(od 2017)''</small> * [[Doha]], [[Katar]] <small>''(od 2018)''</small> * [[Izmir]], Turska <small>''(od 2022)''</small> * [[Podgorica]], [[Crna Gora]] <small>''(od 2022)''</small> {{div col end}} == Također pogledajte == {{Portal|Bosna i Hercegovina}} * [[Spisak gradonačelnika Sarajeva]] * [[Počasni doktori nauka Univerziteta u Sarajevu]] * [[Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Sarajevu]] * [[Apel sarajevskih intelektualaca svjetskoj savjesti]] == Reference == {{Refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} {{Wikivoyage}} {{Wikicitat}} {{Wikivijesti|Category:Sarajevo|Sarajevo}} * [http://www.sarajevo.ba Službene stranice grada] {{bs simbol}} * [http://www.sarajevo-tourism.com Stranica turističke zajednice] {{bs simbol}} {{en simbol}} * [https://web.archive.org/web/20130519011211/http://navigator.ba/maps/sarajevo/dispmap.php Interaktivna mapa Sarajeva] {{bs simbol}} * [http://www.rutmap.ba/ Rutmap.ba - mapa Sarajeva] * [[Miljenko Jergović]],[https://web.archive.org/web/20130522141940/http://bhdani.com/arhiva/105/citanka05.htm Historijska čitanka] BH dani broj 105, 4. 6. 1999 {{Geografska lokacija |Centar = Sarajevo |Sjever = [[Zenica]], [[Doboj]] |Sjeveroistok = [[Tuzla]], [[Bijeljina]], [[Brčko]] |Istok = [[Goražde]], [[Višegrad]] |Jugoistok = [[Foča (RS)|Foča]] |Jug = [[Trebinje]] |Jugozapad = [[Konjic]], [[Mostar]], [[Neum]] |Zapad = [[Bugojno]], [[Livno]] |Sjeverozapad = [[Travnik]], [[Banja Luka]], [[Bihać]] }} {{Sarajevo}} {{Općine u Sarajevu}} {{Sarajevska naselja}} {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Gradovi domaćini ZOI-a}} {{Glavni gradovi evropskih država}} {{Istaknuti članak}}{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Glavni gradovi evropskih država]] [[Kategorija:Sarajevo|*]] [[Kategorija:Službeni gradovi Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Gradovi u Federaciji Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Gradovi u Kantonu Sarajevo]] d7fjh4m7wov4t8q0jjt9ykfte2yxcsl Višegrad 0 1103 3917381 3902640 2026-08-10T07:23:59Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917381 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Višegrad | drugo_ime = | službeno_ime = Opština Višegrad | naselje_vrsta = Općina i naseljeno mjesto | slika = Višegrad.jpg | slika_veličina = | slika_alt = | slika_opis = | slika_zastava = | zastava_alt = | slika_grb = Višegrad (grb).svg | grb_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = | slika_karta = Višegrad municipality.svg | karta_alt = | karta_opis = Općina Višegrad u Bosni i Hercegovini | koordinate = {{coord|43.782406|N|19.28797|E|type:city|display=inline,title}} | entitet = [[Republika Srpska]] | osnovan = | osnivač = | sjedište = | načelnik = Mladen Đurđević<ref>{{cite web |title=Centralna izborna komisija BiH - Lokalni izbori 2016. |url=http://www.izbori.ba/rezultati_izbora_2016/?resId=13&langId=1#/8/147/0 |website=izbori.ba |access-date=13. 11. 2020}}</ref> | načelnik_stranka = [[SNSD]] | površina_naselja = 1.75 | površina_općine = 449.06 | površina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_bilješka = | nadmorska_visina = 389 | visina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | najveća_visina = | najveća_visina_vrh = | najmanja_visina = | najmanja_visina_vrh = | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | stanovništvo_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | stanovništvo_naselje = 5379 | stanovništvo_naselje_izvor = | stanovništvo_općina = 10668 | stanovništvo_općina_izvor = | stanovništvo_demonim = | poštanski_broj = 73 240 | pozivni_broj = (+387) 58 | matični_broj_naselja = 203009<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_općine = 20087 | veb-sajt = {{URL|http://opstinavisegrad.com/}} | fusnote = }} '''Višegrad''' je [[naseljeno mjesto]] i središte istoimene [[općina|općine]] u istočnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. == Historija == === Antičko doba === {{Glavni|Višegrad u antičko doba}} Šire područje oko Višegrada bilo je nastanjeno od najstarijih vremena, o čemu svjedoče ostaci materijalne kulture [[Bronzano doba|bronzanog]] i [[Željezno doba|željeznog doba]] te [[Antika|antičkog razdoblja]].<ref name= "FFSA">{{Cite web=https://ejournals.ff.unsa.ba/index.php/radovihhua/article/view/332|title= ''Iz historije Višegrada u srednjem vijeku''|website= ejournals.ff.unsa.ba|access-date= 6. 3. 2025}}</ref> [[Iliri|Ilirska]] plemena [[Autarijati|Autarijata]] i [[Ardijejci]] naseljavali su ovo područje oko 1500. p. n. e. Njihova prisutnost potvrđena je [[Arheologija|arheološkim]] nalazima grobnica u okolini Višegrada, koje svjedoče o razvijenoj kulturi i društvenim strukturama tog perioda. Kasnije, u rimskom periodu, ovaj kraj ulazi u sastav rimske provincije "Malavico", koja je obuhvatala veći dio [[Balkan]]a. Rimska infrastruktura, poput puta "Via Drina" koji je prolazio dolinom Drine, imala je važnu ulogu u povezivanju [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]]. U to vrijeme, [[Germani|germanski]] rudari [[Sasi]] dolaze na ove prostore. Naziv grada Višegrad povezano je s njihovim naseljavanjem tako što jedan dio grada danas nosi ime "[[Sase (Višegrad)|Sase]]", što podsjeća na njihov kulturni utjecaj. U Župi, nizvodno od Višegrada, pronađeni su rimski novčići, među kojima se izdvajaju kovanice careva [[Konstantin Veliki|Konstantina Velikog]] i [[Konstantin II car Bizantije|Konstantina II]], što ukazuje na dugotrajnu rimski prisutnost u ovom regionu. Najstarije [[Slaveni|slavensko]] naselje otkriveno na području Bosne i Hercegovine nalazi se u višegradskom naselju [[Mušići (Višegrad)|Mušići]]. Sistematska arheološka istraživanja koja je sproveo [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljski muzej iz Sarajeva]] 1966. na lokalitetima Mušići i Kršće <ref name= "HV">{{Cite web|url= https://visegradturizam.com/istorija/|title= ''Historija Višegada''|website= visegradturizam.com|access-date= 7. 3. 2025}}</ref> otkrila su nastambe iz doba seobe naroda, kolibe koje su građene na podnicama [[Rimsko Carstvo|rimskih]] vila, a zatim i ranoslavenske nastambe, poluzemunice i zemunice gra-đene izvan rimskih vila u kojima su pronađeni i ostaci slavenske [[Keramika|keramike]].<ref name= "FFSA"/> === Srednji vijek === {{Glavni|Višegrad u srednjem vijeku}} Najznačajniji izvori za proučavanje srednjovjekovnog Višegrada pohranjeni su u [[Državni arhiv u Dubrovniku|Državnom arhivu u Dubrovniku]] u sveskama serija: "Debita Notariae", "Diversa Notariae" i "Diversa Cancellariae".<ref name= "FFSA"/> Ovaj grad je bogat srednjovjekovnim kulturnim naslijeđem, a na okolnim lokalitetima nalaze se [[Stećak|stećci]]. Najpoznatiji su oni u Velikoj i Maloj Gostilji, a pripadaju periodu kada su teritoriju Bosne i Hercegovine naseljavali pripadnici srednjovjekovnih plemena, te odražavaju složenost i različite kulturne utjecaje tog vremena.<ref name= "HV"/> Međutim, prvi dokumentirani urbani život na ovom mjestu započinje u kasnom [[Srednji vijek|srednjem vijeku]]. Srednjovjekovni Višegrad sastojao se iz dva dijela, utvrđenog grada (utvrde) i podgrađa, odnosno otvorenog gradskog naselja koje je u izvorima označeno imenom Podvišegrad. Upravo je utvrđeni grad, smješten na klisurama iznad desne obale rijeke [[Drina|Drine]], najupečatljiviji materijalni ostatak iz historije srednjovjekovnog Višegrada o čijem izgledu i namjeni postoje samo šture informacije. Nastanak Višegrada može se dovesti u direktnu vezu sa procvatom [[Srebrenica|Srebrenice]], koja je u to vrijeme bila najznačajniji privredni centar u Podrinju. Putne komunikacije koje su iz [[Dubrovnik]]a vodile u Srebrenicu, ali i znatno udaljenija mjesta, prolazile su višegradskim krajem i samim tim utjecali da se na tom prostoru razvije jedno novo naselje, mjesto na kojem su se zaustavljale karavane i vršili pretovari trgovačke robe, a koje se vremenom pretvorilo u otvoreni trg. Povoljan geostrateški položaj omogućio je ekonomski prosperitet ljudi koji su se do tada bavili uglavnom zemljoradnjom i [[stočarstvo]]m. Privredni uspon pozitivno je utjecao je i na [[Demografija|demografsko]] stanje, a nagli porast gradskog stanovništva zabilježen je u prvoj polovini 15. vijeka. Ovo područje je 1373. prvi put ušlo u sastav [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|srednjovjekovne bosanske države]], kada su oblasni gospodar [[Lazar Hrebeljanović]] i bosanski ban, kasnije kralj [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtko I Kotromanić]] u borbama pobijedili [[Nikola Altomanović|Nikolu Altomanovića]] i podijelili njegovu zemlju. Sjeverna oblast do samog ušća [[Lim]]a u Drinu sa utvrđenim gradovima [[Donji Dobrun|Donjim Dobrunom]], Rudnikom i Užicem pripala je knezu Lazaru, a ban Tvrtko pripojio je bosanskoj državi središnji dio oblasti, Podrinje i Polimlje, sve do iza [[Prijepolje|Prijepolja]]. Nakon smrti kralja Tvrtka I vlast u gornjem Podrinju i donjem Polimlju preuzela su dva oblasna gospodara: knez [[Pavle Radenović Pavlović]], osnivač [[Pavlovići|vlastelinske porodice Pavlovića]] i veliki vojvoda [[Sandalj Hranić Kosača]]. Pavlovići su držali uski pojas s desne strane Drine od ušća Lima sa Višegradom i Dobrunom. Tim područjem vladaju poslije smrti Pavla Radenovića njegovi sinovi [[Petar Pavlović|Petar]] i [[Radoslav Pavlović]], i konačno Radoslavljev sin vojvoda [[Ivaniš Pavlović|Ivaniš]], poznat po povelji kojom potvrđuje Dubrovčanima trgovačke povlastice. U području planine Bujaka, a u blizini sela [[Mramorice]], Ivaniš i njegova braća imali su svoj dvor i upravo je tu pisana spomenuta povelja.<ref name= "FFSA"/> === Višegrad za vrijeme vladavine Osmanskog Carstva === {{Glavni|Višegrad za vrijeme vladavine Osmanskog Carstva}} [[Datoteka:Tvrdjava Visegrad.jpg|thumb|200px|desno|Grafički prikaz [[Višegradska tvrđava|Višegradske tvrđave]] u putopisu [[Benedikt Kuripešić|Benedikta Kuripešića]] iz 1530.]] Tačan datum osmanlijskog osvajanja Višegrada nije poznat, a historičari smatraju da je vojno osvajanje ovog područja završeno do 1462. jer već početkom ove godine u Višegradu je zabilježeno djelovanje [[Kadija|kadije]].<ref name= "FFSA"/> Kao i ostali dijelovi Bosne i Hercegovine, tako je područje ovog grada i njegove okoline postalo dio velikog državnog sistema koji je sa sobom donio mnoge novine koje su pogodovale privrednom i urbanom razvoju. Proces širenja [[islam]]a, urbanizacija, te privredni procvat, išli su zajedno. Veliki putopisac [[Evlija Čelebija]] koji je prolazio kroz Bosnu 1660-ih dao je vrijedne podatke o privrednim kapacitetima bosanskih gradova. Prema njegovim podacima u Višegradu je postojao veliki han i 300 dućana koji su bili [[vakuf]] [[Mehmed-paša Sokolović|Mehmed-paše Sokolovića]]. Ovakav privredni uspjeh ostvaren je zahvaljujući činjenici da je [[Bosanski pašaluk]] bio važna strateška tačka između Istoka i Zapada, u koji je dolazila trgovačka roba sa svih strana svijeta - iz Perzije, Arabije, Indije, Poljske, Češke, Burse, Istanbula, Kaira, Venecije, Dubrovnika, Londona.<ref>{{Cite web|url= https://www.sarajevo.ba/bs/article/9150/kako-se-trgovalo-u-bosni-tokom-osmanskog-perioda|title= ''Kako se trgovalo u Bosni tokom osmanskog perioda''|website= sarajevo.ba|access-date= 8. 3. 2025}}</ref> Isti putopisac naveo je da je Mehmed paša Sokolović 1577. dao da se sagradi donji dio grada, koji je postao osnovno naselje oko mosta. Višegrad je tokom turske vladavine postao značajno administrativno, trgovačko i kulturno središte, a grad je izgrađen u skladu sa osmanlijskom urbanističkom tradicijom sa velikim brojem [[džamija]], [[han]]ova, čaršija i drugih javnih objekata. Turski utjecaj oblikovao je život u ovom regionu tokom vijekova, kako kroz administrativnu i vojnu kontrolu, tako i kroz kulturne i vjerske aspekte.<ref name= "HV"/> === Višegrad za vrijeme vladavine Austro-Ugarske === {{Glavni|Višegrad za vrijeme vladavine Austro-Ugarske}} Od 1908. do 1918. suprotno odredbama [[Berlinski kongres|Berlinskog kongresa]], [[Austro-Ugarska]] je i formalno anektirala Bosnu i Hercegovinu. Novi ustav proglašen je 20. februara 1910. pod nazivom Zemaljski ustav (Statut) za Bosnu i Hercegovinu, koji je svim zemaljskim pripadnicima garantirao jednakost pred zakonom. Iako je ovaj ustav bio prilično ograničen i nije domaćim ljudima i institucijama davao mnogo ovlaštenja već je vrhovna uprava ostala u rukama Zajedničkog ministarstva finansija u [[Beč]]u. Međutim, njegov značaj je neosporan, jer je označio početak ustavnog poretka u Bosni i Hercegovini. On je u politički život zemlje unio tri nove institucije (pored već navedenog Zajedničkog ministarstva finansija, tu su i [[Zemaljska vlada]] i Sabor), od kojih je Sabor svakako najvažnija. Sve ove mnogobrojne promjene koje je nova vlast uvodila osjetile su se u svim porama društvenopolitičkog i privrednog života Višegrada.<ref>{{Cite web|url= https://www.parlament.ba/Content/Read/179?title=Periodaustrougarskevladavine|title= ''Period austrougarske vladavine''|website= parlament.ba|access-date= 18. 4. 2025|archive-date= 27. 10. 2022|archive-url= https://web.archive.org/web/20221027064905/https://www.parlament.ba/Content/Read/179?title=Periodaustrougarskevladavine|url-status= dead}}</ref> Najznačajnija privredna odluka bila je ona o izgradnji pruge uskog kolosijeka od Sarajeva do [[Donje Vardište|Donjeg Vardišta]] i [[Uvac (Rudo)|Uvca]], koja je predstavljala dio nekada poznate "Bosanske istočne pruge" (njem.""Bosnische Ostbahn" ili pruga "Sarajevo – Ostgrenze", odnosno "Sarajevo-istočna granica"). Izgrađena je u okviru sistema [[Uskotračne željeznice u Bosni i Hercegovini|uskotračnih željeznica u Bosni i Hercegovini]] od 1903. do 1906. povezujući istočnu Bosnu sa Sarajevom i ostatkom Austro-Ugarske Monarhije. Sa cijenom od 75 miliona zlatnih kruna (450 hiljada zlatnih kruna po kilometru) to je bila jedna od najskupljih pruga u svijetu izgrađenih do tada.<ref>{{Cite web|url= https://visegradturizam.com/atrakcije/turisticka-pruga/|title= ''Turistička pruga''|website= visegradturizam.com|access-date= 12. 3. 2025}}</ref> === Višegrad u Kraljevini Jugoslaviji === Poslije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], Višegrad kao dio Bosne i Hercegovine ulazi u sastav [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]].<ref>{{Cite web|url= https://mostarski.ba/upoznajmo-bih-opcina-visegrad/|title= ''Upoznajmo BiH/Općina Višegrad''|website= mostarski.ba|access-date= 20. 4. 2025|archive-date= 16. 1. 2026|archive-url= https://web.archive.org/web/20260116162953/https://mostarski.ba/upoznajmo-bih-opcina-visegrad/|url-status= dead}}</ref> Zbog sve goreg ekonomskog stanja u zemlji dolazi do jačanja revolucionarnih ideja na šta jugoslavenske vlasti odgovaraju represijom nad komunistima i drugim organizacijama koje se odupiru tadašnjem jugoslavenskom režimu. Početkom 1935. osnovan je logor za političke zatvorenike u Višegradu, koji je zajedno sa Lepoglavom i Bilećom bio najznačajniji.<ref>{{Cite web|url= https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-63752357|title= ''Politički logori u Kraljevini Jugoslaviji: Četiri zida za izolaciju i prevaspitavanje komunista''|website= bbc.com|access-date= 20. 4. 2025}}</ref><ref name="Transition1918">{{cite web|url=https://www.academia.edu/39072989/Transition_from_Austria_Hungary_to_Yugoslavia_The_Serbian_Army_in_Bosnia_and_Herzegovina_in_Late_1918|title=Transition from Austria-Hungary to Yugoslavia: The Serbian Army in Bosnia and Herzegovina in Late 1918|website=Academia.edu|access-date=12. 3. 2026}}</ref> U međuratnom razdoblju Višegrad je zadržao prometni značaj koji je stekao u vrijeme austrougarske uprave. Povezanost prema Vardištu i dalje prema Srbiji dodatno je osnažena nakon što je dionica Vardište–Šargan na teritoriji Srbije puštena u saobraćaj [[1925]]. Time je Višegrad ostao važno željezničko i tranzitno čvorište na pravcu između Sarajeva i unutrašnjosti Srbije.<ref name="Ciro">{{cite web|url=https://www.zfbh.ba/bilten/05.pdf|title="Ćiro" ponovo u Višegradu|date=april 2008|website=Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine|access-date=12. 3. 2026}}</ref><ref name="Ciro" /><ref name="JovicOccup">{{cite web|url=https://www.academia.edu/14149903/The_Conquered_Land_Representations_of_Bosnia_and_Herzegovina_in_Kriegs_Bilder_Skizzen_aus_dem_Bosnisch_Herzegowinischen_Occupations_Feldzuge_1878_|title=The Conquered Land: Representations of Bosnia and Herzegovina in ''Kriegs-Bilder-Skizzen aus dem Bosnisch-Herzegowinischen Occupations-Feldzuge 1878''|last=Jović|first=Katarina|website=Academia.edu|access-date=12. 3. 2026}}</ref> === Drugi svjetski rat === U [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] Višegrad je, kao i šire područje istočne Bosne, bio zahvaćen nasiljem nad civilnim stanovništvom. U oktobru 1943. Višegrad su zauzele jedinice [[Četnici|Jugoslovenske vojske u otadžbini]], nakon čega je veliki broj bošnjačkih civila izbjegao prema Sarajevu, dok je dio preostalih civila bio [[Masakr u višegradskom kotaru|masakriran]].<ref name="Karcic1943">{{cite web|url=https://www.academia.edu/44747724/Za%C5%A1to_major_Jack_nije_mogao_doru%C4%8Dkovati|title=Zašto major Jack nije mogao doručkovati?|last=Karčić|first=Hikmet|website=Academia.edu|access-date=12. 3. 2026}}</ref><ref name="Karcic1943" /><ref name="SehicANUBiH">{{cite book|last=Šehić|first=Zijad|url=https://bastina.anubih.ba/server/api/core/bitstreams/55eb2bea-7fe3-44c9-9226-20f81c1dc43f/content|title=75. godišnjica prvog zasjedanja ZAVNOBIH-a: Povijesna utemeljenost obnovljene državnosti Bosne i Hercegovine u 20. i 21. stoljeću|publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|year=2019|editor1-last=Pejanović|editor1-first=Mirko|chapter=Povijesna utemeljenost državnosti Bosne i Hercegovine|access-date=12. 3. 2026|editor2-last=Pašalić Kreso|editor2-first=Adila|editor3-last=Katz|editor3-first=Vera}}</ref> === Socijalističko razdoblje === U razdoblju [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]] Višegrad je zadržao funkciju općinskog i saobraćajnog središta istočne Bosne. Njegov razvoj bio je povezan s prometom, lokalnom industrijom i energetskim potencijalom sliva Drine. Jedan od najvećih razvojnih projekata u kasnom socijalističkom razdoblju bila je [[Hidroelektrana Višegrad]]. Prema podacima [[Elektroprivreda Republike Srpske|Elektroprivrede Republike Srpske]], elektrana je projektirana u razdoblju od [[1976]]. do [[1985]]. godine, a u pogon je puštena [[1989]]. Time je Višegrad dobio važan energetski objekt koji je bitno utjecao na privredni profil grada u završnim godinama jugoslavenske države.<ref name="HEVisegrad">{{cite web|url=https://ers.ba/hidroenergetski-potencijal-latin/|title=Hidroenergetski potencijal|website=Elektroprivreda Republike Srpske|access-date=12. 3. 2026}}</ref> === Rat u Bosni i Hercegovini (1992–1995) === {{Glavni|Masakri u Višegradu}} Prema utvrđenjima [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ-a]], u prijeratnoj općini Višegrad muslimansko stanovništvo činilo je većinu i brojčano gotovo dvostruko nadmašivalo srpsko stanovništvo.<ref name="Vasiljevic">{{cite web|url=https://www.icty.org/en/press/judgment-case-prosecutor-v-mitar-vasiljevic-accused-sentenced-20-years-imprisonment|title=Judgment in the Case ''The Prosecutor v. Mitar Vasiljević'' Accused Sentenced to 20 Years Imprisonment|date=29. 11. 2002|website=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|access-date=12. 3. 2026}}</ref> U presudi u predmetu protiv Milana i Sredoja Lukića MKSJ je naveo da su proizvoljna ubistva i nestanci civila u Višegradu dostigli vrhunac u maju i junu [[1992]], uz saučesništvo ili prećutno odobravanje lokalnih srpskih vlasti.<ref name="LukicSummary">{{cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/milan_lukic_sredoje_lukic/tjug/en/090720_judg_summary_en.pdf|title=Judgement Summary for Milan Lukić and Sredoje Lukić|date=20. 7. 2009|website=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|access-date=12. 3. 2026}}</ref> U istom predmetu MKSJ je utvrdio niz zločina nad bošnjačkim civilima u Višegradu i okolini: ubistva na obali Drine [[7. juni|7. juna]] [[1992]], ubistva u fabrici ''Varda'' 10. juna, kao i masovna spaljivanja civila u Pionirskoj ulici 14. juna i na [[Živa lomača na Bikavcu|Bikavcu]] [[27. juni|27. juna]] [[1992]]. Prema žalbenoj presudi, u Pionirskoj ulici ubijeno je najmanje 66 civila, a na Bikavcu najmanje 60.<ref name="LukicAppeal">{{cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/milan_lukic_sredoje_lukic/acjug/en/121204_judgement.pdf|title=Prosecutor v. Milan Lukić and Sredoje Lukić, Appeals Judgement|date=4. 12. 2012|website=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|access-date=12. 3. 2026}}</ref> Ovi zločini u javnosti su ostali poznati i kao "žive lomače" Višegrada.<ref name="Pionirska2024">{{cite web|url=https://detektor.ba/2024/06/15/sve-manje-onih-koji-mogu-doci-na-obiljezavanje-zive-lomace-u-pionirskoj-ulici/|title=Sve manje onih koji mogu doći na obilježavanje "žive lomače" u Pionirskoj ulici|date=15. 6. 2024|website=Detektor|access-date=12. 3. 2026}}</ref> MKSJ je također utvrdio da je logor [[Uzamnica]] djelovao od augusta 1992. do oktobra 1994. godine, gdje su zatočenici bili izloženi zlostavljanju, prisilnom radu i drugim oblicima nasilja.<ref name="LukicSummary" /> U sudskim postupcima pred domaćim i međunarodnim sudovima dokumentirani su i progoni, seksualno nasilje, prisilna premještanja i druga teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava počinjena nad bošnjačkim stanovništvom Višegrada.<ref name="Lelek1">{{cite web|url=https://sudbih.gov.ba/Post/Read/16935-zeljko-lelek-oglasen-krivim-za-zlocin-protiv-covjecnosti|title=Željko Lelek oglašen krivim za zločin protiv čovječnosti|date=23. 5. 2008|website=Sud Bosne i Hercegovine|access-date=12. 3. 2026}}</ref><ref name="Lelek2">{{cite web|url=https://sudbih.gov.ba/Post/Read/17206-apelaciono-vijece-donijelo-presudu-u-predmetu-zeljko-lelek-|title=Apelaciono vijeće donijelo presudu u predmetu Željko Lelek|date=20. 2. 2009|website=Sud Bosne i Hercegovine|access-date=12. 3. 2026}}</ref> ==== Sudsko utvrđivanje zločina nakon rata ==== Nakon završetka rata Višegrad je postao jedno od najvažnijih mjesta u sudskom procesuiranju ratnih zločina počinjenih u istočnoj Bosni. MKSJ je u predmetu protiv Milana i Sredoja Lukića donio jednu od najpoznatijih presuda za zločine počinjene u Višegradu; Milan Lukić je pravosnažno osuđen na doživotni zatvor.<ref name="LukicAppeal" /> Pred [[Sud Bosne i Hercegovine|Sudom Bosne i Hercegovine]] vođeni su i brojni drugi postupci. U predmetu protiv Željka Leleka pravosnažno je potvrđena kazna od 16 godina zatvora za zločin protiv čovječnosti, uključujući progon, prisilno premještanje civila i seksualno nasilje nad bošnjačkim stanovništvom Višegrada.<ref name="Lelek1" /><ref name="Lelek2" /> U [[Septembar|septembru]] [[2018]]. Sud BiH izrekao je Vuku Ratkoviću kaznu od osam godina zatvora za zločine protiv čovječnosti počinjene na području Višegrada.<ref name="Ratkovic">{{cite web|url=https://www.sudbih.gov.ba/Post/Read/20915-vuk-ratkovic-osudjen-na-kaznu-zatvora-u-trajanju-od-8-godina|title=Vuk Ratković osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 8 godina|date=19. 9. 2018|website=Sud Bosne i Hercegovine|access-date=12. 3. 2026}}</ref> Višegrad je bio važan i u predmetima koji se odnose na otmicu i ubistva putnika iz voza u [[Štrpci (Rudo)|Štrpcima]]. Sud BiH je 2022. prvostepeno osudio više optuženih na po 13 godina zatvora zbog ubistava civila odvedenih iz voza i usmrćenih na području Višegrada, a [[Detektor]] je 2023. izvijestio da je ta presuda potvrđena u žalbenom postupku za sedmoricu optuženih.<ref name="StrpciSud">{{cite web|url=https://sudbih.gov.ba/Post/Read/Prvostepena%20presuda%20u%20predmetu%20Luka%20Dragi%C4%8Devi%C4%87%20i%20drugi|title=Prvostepena presuda u predmetu Luka Dragičević i drugi|date=21. 10. 2022|website=Sud Bosne i Hercegovine|access-date=12. 3. 2026}}</ref><ref name="StrpciDetektor">{{cite web|url=https://detektor.ba/2023/08/29/potvrdjena-presuda-za-zlocin-u-strpcima/|title=Potvrđena presuda za zločin u Štrpcima|date=29. 8. 2023|website=Detektor|access-date=12. 3. 2026}}</ref> U zasebnom postupku Boban Inđić je pravosnažno osuđen na 15 godina zatvora zbog sudjelovanja u tim ubistvima.<ref name="IndjicSud">{{cite web|url=https://sudbih.gov.ba/Post/Read/Optu%C5%BEenom%20Bobanu%20In%C4%91i%C4%87u%2015%20godina%20zatvora|title=Optuženom Bobanu Inđiću 15 godina zatvora|date=19. 1. 2023|website=Sud Bosne i Hercegovine|access-date=12. 3. 2026}}</ref><ref name="Strpci2026">{{cite web|url=https://detektor.ba/2026/02/27/godisnjica-izvodjenja-i-ubistva-putnika-iz-voza-u-strpcima/|title=Godišnjica izvođenja i ubistva putnika iz voza u Štrpcima|date=27. 2. 2026|website=Detektor|access-date=12. 3. 2026}}</ref> Za zločine u logoru Uzamnica domaće pravosuđe je nastavilo procesuiranje i nakon dvije decenije od rata. Prema izvještajima ''Detektora'', pravosnažno su potvrđene kazne Milomiru Đuričiću i Vukadinu Spasojeviću za zločine nad zatočenicima u Uzamnici, što je u javnosti ocijenjeno kao važan, ali zakašnjeli korak u utvrđivanju odgovornosti za zločine u Višegradu.<ref name="Ruže2025">{{cite web|url=https://detektor.ba/2025/05/30/tri-hiljade-ruza-za-tri-hiljade-stradalih-u-visegradu/|title=Tri hiljade ruža za tri hiljade stradalih u Višegradu|date=30. 5. 2025|website=Detektor|access-date=12. 3. 2026}}</ref> === Poratno razdoblje i savremeni Višegrad === Poslijeratni Višegrad obilježen je sporim povratkom raseljenih, trajnim sporovima oko kulture sjećanja i osjetljivim međuetničkim odnosima. Komemoracije za žrtve Pionirske ulice i drugih višegradskih stratišta održavaju se svake godine, ali broj neposrednih svjedoka i preživjelih koji mogu prisustvovati obilježavanjima s vremenom se smanjuje, dok potraga za posmrtnim ostacima dijela žrtava još traje.<ref name="Pionirska2024" /> Govor mržnje, nacionalistički grafiti i poruke zastrašivanja ostali dio poratne stvarnosti za dio povratnika u Višegradu, uprkos pojedinim presudama i zabranama koje su ranije dovele do smanjenja javnog širenja mržnje.<ref name="Mrznja2024">{{cite web|url=https://detektor.ba/2024/06/18/jedna-presuda-i-zabrana-smanjili-su-sirenje-mrznje-u-visegradu-zasto-se-na-tome-stalo/|title=Jedna presuda i zabrana smanjili su širenje mržnje u Višegradu. Zašto se na tome stalo?|date=18. 6. 2024|website=Detektor|access-date=12. 3. 2026}}</ref> Krajem 2025. počelo je i suđenje zbog napada na povratnika Bahrudina Gušu, koji se u medijima tumačio kao pokazatelj da sigurnost povratnika i dalje ostaje osjetljivo pitanje.<ref name="Guso">{{cite web|url=https://detektor.ba/2025/12/18/sljedece-sedmice-pocinje-sudjenje-za-napad-na-povratnika-u-visegrad/|title=Sljedeće sedmice počinje suđenje za napad na povratnika u Višegrad|date=18. 12. 2025|website=Detektor|access-date=12. 3. 2026}}</ref> Jedan od najvažnijih elemenata poratne obnove bilo je međunarodno priznanje kulturnog naslijeđa grada. [[UNESCO]]-ov Komitet za svjetsku baštinu uvrstio je [[Most Mehmed-paše Sokolovića|Mehmed-pašin most u Višegradu]] na Listu svjetske baštine 2007. godine, prema kriterijima (ii) i (iv).<ref name="UNESCO2007">{{cite web|url=https://whc.unesco.org/en/decisions/1332/|title=Decision 31 COM 8B.34|date=2007|website=UNESCO World Heritage Centre|access-date=12. 3. 2026}}</ref> U kasnijim UNESCO-ovim izvještajima navedeno je da su radovi na restauraciji mosta započeli 2013, dok je obnova završena 2018.<ref name="UNESCO2018">{{cite web|url=https://whc.unesco.org/document/217682|title=Periodic Reporting Cycle 3, Section II: Mehmed Paša Sokolović Bridge in Višegrad|website=UNESCO World Heritage Centre|access-date=12. 3. 2026}}</ref><ref name="MostTradicija">{{cite web|url=https://www.academia.edu/35421516/Stari_vi%C5%A1egradski_most_u_narodnoj_tradiciji_putopisima_i_umjetnosti|title=Stari višegradski most u narodnoj tradiciji, putopisima i umjetnosti|website=Academia.edu|access-date=12. 3. 2026}}</ref> Promocija banje i hotela ''[[Vilina vlas]]'' na sajmu turizma izazvala oštre reakcije zbog ratne prošlosti tog mjesta, koje se u svjedočenjima i sudskim postupcima povezuje sa zatočenjem i [[Silovanja u ratu u Bosni i Hercegovini|seksualnim nasiljem]] nad ženama tokom rata, a bez odgovarajućeg obilježja na samoj lokaciji.<ref name="Vilina2026">{{cite web|url=https://detektor.ba/2026/02/23/promocija-viline-vlasi-na-sajmu-turizma-vrijedja-uspomene-na-zrtve-ratnih-zlocina/|title=Promocija "Viline vlasi” na sajmu turizma vrijeđa uspomene na žrtve ratnih zločina|date=23. 2. 2026|website=Detektor|access-date=12. 3. 2026}}</ref> == Geografija == === Geografski položaj === Višegrad se nalazi u središnjem dijelu [[Podrinje|Podrinja]] u prostranoj kotlini rijeke [[Drina|Drine]], na brežuljkastim padinama koje se blago uzdižu u planine visoke preko 1000 metara. Ova regija predstavlja planinsko-kotlinsko područje ispresijecano tokovima rijeke Drine i njenih pritoka između kojih se prostire brdsko-brežuljkasti teren. Dolina rijeke Drine čini demografsku i ekonomsku okosnicu ove teritorije na kojoj je nastalo i razvilo se urbano središte. [[Višegradska kotlina]] je jedna od rijetkih proširenja u toku rijeke Drine koji se sastoji djelimično od visokih klisura i planina.<ref name= "FFSA"/> Na mjestu gdje se planine koje čine uski i duboki kanjon Drine razdvajaju u prostranu kotlinu, stoji stari kameni most iz druge polovine 16. vijeka sa 11 [[Luk (arhitektura)|lukova]] širokog raspona, poznatijeg svima kao "na Drini ćuprija". {{Susjedne općine | S = [[Srebrenica]], [[Srbija]] | SZ = [[Rogatica]] | SI = [[Srbija]] | Z = [[Rogatica]] | I = [[Srbija]] | J = [[Rudo]] | JZ = [[Rogatica]]<br>[[Rudo]] | JI = [[Srbija]]<br>[[Rudo]] }} Brdo Bikavac nalazi se poviš desne strane grada, nekih 300 m visine od centra, u čijem podnožju je fudbalski stadion "Drina". U Garču je 1987. izgrađen novi armirano-betonski most na Drini za saobraćaj, kako bi se rasteretila stara ćuprija. Od Nove Mahale, nizvodno desnom obalom Drine vodi put za Župu, široku kotlinu koja je i najplodniji dio Višegrada. Ova kotlina se stepenasto uzdiže do brda - sela Gostilja, Janjac, Dikava i Stolac koja čine granicu između Bosne i Srbije. Ova granica je utvrđena još 1343. i do danas je ostala nepromijenjena. Župa je bogata raznim vrstama voća, a najviše ima [[šljiva]] požegača od kojih se pravila [[rakija]], bestilj i [[pekmez]]. === Klima === Višegrad ima [[Umjereno-kontinentalna klima|umjereno-kontinentalnu klimu]] (Köppen: Cfb/Cfa) sa hladnim [[zima]]ma, vrućim [[Ljeto|ljetima]] i umjerenim padavinama tokom cijele godine. {{Vremenski okvir | naslov = <!-- * Prosječna temperatura * --> | pt_jan = -0,5 | pt_feb = 1,4 | pt_mar = 5,7 | pt_apr = 10,0 | pt_maj = 14,8 | pt_jun = 17,7 | pt_jul = 19,7 | pt_aug = 19,7 | pt_sep = 15,3 | pt_okt = 11,0 | pt_nov = 5,4 | pt_dec = 0,9 <!-- * Najviša prosječna temperatura * --> | vt_jan = 3,7 | vt_feb = 6,0 | vt_mar = 10,9 | vt_apr = 15,6 | vt_maj = 21,4 | vt_jun = 24,5 | vt_jul = 27,0 | vt_aug = 27,2 | vt_sep = 22,0 | vt_okt = 17,0 | vt_nov = 9,7 | vt_dec = 4,2 <!-- * Najniža prosječna temperatura * --> | nt_jan = -3,3 | nt_feb = -2,5 | nt_mar = 1,1 | nt_apr = 4,8 | nt_maj = 9,0 | nt_jun = 11,9 | nt_jul = 13,7 | nt_aug = 13,7 | nt_sep = 10,0 | nt_okt = 6,4 | nt_nov = 1,9 | nt_dec = -1,8 <!-- * Padavine * --> | p_jan = 68 | p_feb = 64 | p_mar = 70 | p_apr = 77 | p_maj = 72 | p_jun = 90 | p_jul = 72 | p_aug = 66 | p_sep = 91 | p_okt = 86 | p_nov = 85 | p_dec = 86 <!-- * Broj kišnih dana * --> | kd_jan = 8 | kd_feb = 10 | kd_mar = 13 | kd_apr = 17 | kd_maj = 17 | kd_jun = 16 | kd_jul = 14 | kd_aug = 13 | kd_sep = 15 | kd_okt = 13 | kd_nov = 12 | kd_dec = 11 <!-- * Prosječna vlažnost zraka * --> | vz_jan = 79 | vz_feb = 74 | vz_mar = 68 | vz_apr = 67 | vz_maj = 68 | vz_jun = 70 | vz_jul = 69 | vz_aug = 69 | vz_sep = 75 | vz_okt = 77 | vz_nov = 76 | vz_dec = 81 <!-- * Broj sunčanih sati * --> | ss_jan = | ss_feb = | ss_mar = | ss_apr = | ss_maj = | ss_jun = | ss_jul = | ss_aug = | ss_sep = | ss_okt = | ss_nov = | ss_dec = }} == Kultura == [[Datoteka:Cuprija u ogledalu.JPG|mini|desno|250px|{{Center|[[Most Mehmed-paše Sokolovića]]}}]] Ovaj grad opjevan je i u bosanskoj [[Sevdalinka|sevdalinci]], a od mnogih pjevača koji su se okušali izvedbama "[[U lijepom starom gradu Višegradu]]" i "[[Prođoh Bosnom kroz gradove]]" (autorskim djelima [[Dragiša Nedović|Dragiše Nedovića]]) najistaknutiji su [[Zaim Imamović]], [[Safet Isović]] i [[Nedeljko Bilkić]].<ref>{{Cite web|url=https://sevdah.tv/dragisa-nedovic-2/|title= ''Dragiša Nedović iz Kragujevca autor je sevdalinki koje svi volimo''|website= sevdah.tv|access-date= 7. 3. 2025}}</ref> Također, radnja u romanu "[[Na Drini ćuprija]]" odvija se u Višegradu i njegovoj okolini. [[Ivo Andrić]] je u ovom remek djelu bosanskohercegovačke i jugoslavenske književnosti opisao ljepote ovog grada i njegove orijentalne arhitekture sa posebnim akcentom na [[most Mehmed-paše Sokolovića]], koji već vijekovima spaja njegove ljude.<ref>{{Cite web|url= https://www.supersummary.com/the-bridge-on-the-drina/summary/|title= ''Ivo Andrić: The Bridge on the Drina''|website= supersummary.com|access-date= 8. 3. 2025|archive-date= 16. 1. 2025|archive-url= https://web.archive.org/web/20250116142621/https://www.supersummary.com/the-bridge-on-the-drina/summary/|url-status= dead}}</ref> Most je uvršten na listu svjetske baštine [[UNESCO]]-a, a dug je oko 250 metara i širok oko 10 metara, osim na sredini, gdje je proširen sa dvije terase, sa svake strane po jedna. Taj dio mosta zove se kapija. Iduci iz čaršije, na lijevoj terasi uzdiže se stub na kome je ugrađena ploča sa natpisom iz 1571. [[carigrad]]skog stihotvorca koji je pisao u "badi" stilu kompleksne [[Arapska poezija|arapske poezije]]. U natpisu je navedeno kada je izgradnja mosta završena, te o onome ko je izgradio most i godina kada je izgrađen. Nasuprot ovom stubu s desne strane nalazi se terasa koja se zove sofa, a koja je uzdignuta sa dvije stepenice i ograđena kamenom ogradom kao i cijela dužina mosta. Osim već navedenog starog mosta, na području općine Višegrad nalazi se još nekoliko nacionalnih spomenika kulture Bosne i Hercegovine: * "[[Nekropola u Grebnicama|Nekropola sa stećcima na lokalitetu Grebnice u naselju Drinsko]]", * "[[Tumulus i nekropola sa stećcima Mramorje, Kaoštice|Prahistorijski tumulus i nekropola sa stećcima na lokalitetu Mramorje u zaseoku Raonići, Kaoštice]]" (historijsko područje).<ref>{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=16 |title=Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (općina Višegrad) |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |access-date=13. 12. 2016 |archive-date=7. 12. 2022 |archive-url=https://archive.today/20221207164947/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=16 |url-status=dead }}</ref> == Stanovništvo == {{Glavni|Demografija Višegrada|Spisak naseljenih mjesta u općini Višegrad}} === Nacionalni sastav stanovništva - općina Višegrad === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Višegrad | vrsta_naseljenog_mjesta = općina | maticni_broj = 20087 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.">{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.(str. 118) |work=fzs.ba |access-date= 27. 12. 2015}}</ref> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 27. 12. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 27. 12. 2015}}</ref> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.">{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 27. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 10668 | g2013_bosnjaci = 1043 | g2013_srbi = 9338 | g2013_hrvati = 33 | g2013_bosanci = 6 | g2013_romi = 2 | g2013_muslimani = 13 | g2013_jugosloveni = 7 | g2013_ukrajinci = 1 | g2013_crnogorci = 5 | g2013_slovenci = 1 | g2013_pravoslavci = 2 | g2013_makedonci = 1 | g2013_nisu_izjasnili = 20 | g2013_nepoznato = 180 | g1991_ukupno = 21199 | g1991_muslimani = 13471 | g1991_srbi = 6743 | g1991_hrvati = 32 | g1991_jugosloveni = 319 | g1981_ukupno = 23201 | g1981_muslimani = 14397 | g1981_srbi = 7648 | g1981_hrvati = 60 | g1981_jugosloveni = 858 | g1981_slovenci = 4 | g1981_crnogorci = 86 | g1981_albanci = 15 | g1981_madari = 2 | g1981_makedonci = 6 | g1971_ukupno = 25389 | g1971_muslimani = 15752 | g1971_srbi = 9225 | g1971_hrvati = 68 | g1971_jugosloveni = 141 | g1971_slovenci = 2 | g1971_crnogorci = 106 | g1971_albanci = 15 | g1971_madari = 3 | g1971_makedonci = 3 | g1961_ukupno = 24762 | g1961_muslimani = 13689 | g1961_srbi = 9965 | g1961_hrvati = 89 | g1961_jugosloveni = 824 | g1961_slovenci = 8 | g1961_crnogorci = 97 | g1961_albanci = 6 | g1961_madari = 4 | g1961_makedonci = 7 }} === Nacionalni sastav stanovništva - naseljeno mjesto Višegrad === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Višegrad | vrsta_naseljenog_mjesta = naseljeno mjesto | maticni_broj = 203009 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013"/> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991." /> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981." /> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971." /> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961." /> | g2013_ukupno = 5379 | g2013_bosnjaci = 44 | g2013_srbi = 5112 | g2013_hrvati = 19 | g2013_bosanci = 1 | g2013_jugosloveni = 5 | g2013_crnogorci = 2 | g2013_slovenci = 1 | g2013_makedonci = 1 | g2013_nisu_izjasnili = 8 | g2013_nepoznato = 179 | g1991_ukupno = 6902 | g1991_muslimani = 3463 | g1991_srbi = 2619 | g1991_hrvati = 23 | g1991_jugosloveni = 270 | g1981_ukupno = 5988 | g1981_muslimani = 2854 | g1981_srbi = 2446 | g1981_hrvati = 52 | g1981_jugosloveni = 518 | g1981_slovenci = 3 | g1981_crnogorci = 76 | g1981_albanci = 10 | g1981_madari = 2 | g1981_makedonci = 6 | g1971_ukupno = 4866 | g1971_muslimani = 2429 | g1971_srbi = 2141 | g1971_hrvati = 53 | g1971_jugosloveni = 107 | g1971_slovenci = 2 | g1971_crnogorci = 94 | g1971_albanci = 7 | g1971_madari = 3 | g1971_makedonci = 2 | g1961_ukupno = 3309 | g1961_muslimani = 1416 | g1961_srbi = 1638 | g1961_hrvati = 44 | g1961_jugosloveni = 117 | g1961_slovenci = 5 | g1961_crnogorci = 57 | g1961_madari = 4 | g1961_makedonci = 3 }} == Poznate ličnosti == * [[Ivo Andrić]]; * [[Mehmed-paša Sokolović]]; * [[Ljiljana Pirolić]], književnica; * [[Saša Stanišić]], njemački književnik; * [[Hamid Beširević]], narodni heroj; == Znamenitosti grada == * [[Most Mehmed-paše Sokolovića]] * [[Višegradska Banja]] * Stara džamija Dobrun * Manastir Dobrun * Uskotračna pruga- voz "Ćiro" * Sportski centar * Sportska dvorana * Zgrada "STARE GIMNAZIJE" * [[Bikavac (brdo)]] * Andrićgrad == Galerija == <gallery> Datoteka:Višegrad synagogue 1905.jpg|Sinagoga u Višegradu Datoteka:Visegrad Mosque.JPG|Pogled na grad sa novoizgrađenom džamijom Datoteka:Manastir Dobrun, Republika Srpska.JPG|Manastir Dobrun Datoteka:DrinaDefile.jpg|Bosanska istočna pruga kod Višegrada Datoteka:Dobrun, obnoveny usek uzkokolejne trati Sarajevo-Belehrad.jpg|Nekadašnja pruga uskog kolosijeka kod Dobruna </gallery> == Također pogledajte == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [[Zločini nad Bošnjacima Višegrada]] * [[Podrinje]] == Reference == {{Refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} *[http://opstinavisegrad.com Zvanični sajt općine Višegrad] *[http://www.visegradturizam.com/ Zvanična prezentacija turističke organizacije Višegrad] *[http://genocideinvisegrad.wordpress.com Visegrad Genocide Memories] {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Općina Višegrad}} [[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine Republike Srpske]] [[Kategorija:Višegrad|*]] 29xzeh0af9p3eiank6qiihynpzyuqg1 Velika Kladuša 0 2746 3917363 3848153 2026-08-10T05:36:08Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917363 wikitext text/x-wiki {{Standardi}} {{Infokutija naselje u BiH | ime = Velika Kladuša | drugo_ime = | službeno_ime = Općina Velika Kladuša | naselje_vrsta = Općina i naseljeno mjesto | slika = Velika Kladusa, Bosnia-Herzegovina, Castle.JPG | slika_veličina = | slika_alt = | slika_opis = Stari grad u Velikoj Kladuši | slika_zastava = Flag of Velika Kladusa.png | zastava_alt = | slika_grb = Velika Kladuša grb.svg | grb_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = | slika_karta = BiH municipality location Velika Kladuša.svg | karta_alt = | karta_opis = Općina Velika Kladuša u Bosni i Hercegovini | koordinate = {{coord|45|11|N|15|48|E|type:city|display=inline,title}} | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Unsko-sanski kanton|Unsko-sanski]] | osnovan = | osnivač = | sjedište = | načelnik = [[Boris Horvat]]<ref name="Izbori_2024">{{Cite web |url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=36&langId=1#/8/1/0 |title=Rezultati lokalnih izbora 2024. za Načelnika za općinu Velika Kladuša |work=izbori.ba |access-date= 15. 11. 2024}}</ref> | načelnik_stranka = "Zajedno za Veliku Kladušu" – [[Stranka demokratske akcije|SDA]]/[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP]]/[[Demokratska narodna zajednica|DNZ]]/[[Naša stranka|NS]]/[[Narod i pravda|NiP]]/[[Demokratska fronta|DF]] | površina_naselja = 2.17 | površina_općine = 331.73 | površina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_bilješka = | nadmorska_visina = | visina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | najveća_visina = | najveća_visina_vrh = | najmanja_visina = | najmanja_visina_vrh = | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | stanovništvo_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | stanovništvo_naselje = 4520 | stanovništvo_naselje_izvor = | stanovništvo_općina = 40419 | stanovništvo_općina_izvor = | stanovništvo_demonim = | poštanski_broj = 77 230 | pozivni_broj = (+387) 37 | matični_broj_naselja = 157309<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_općine = 11118 | veb-sajt = {{URL|http://velikakladusa.gov.ba/}} | fusnote = | mapframe_id = Q12756590 | mapframe_shape = yes }} '''Velika Kladuša''' je [[naseljeno mjesto]] i središte općine na krajnjem sjeverozapadu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Graniči na jugu s općinama [[Bužim]] i [[Cazin]] u [[Unsko-sanski kanton|Unsko-sanskom kantonu]], a na zapadu, sjeveru i istoku s [[Hrvatska|Hrvatskom]] i općinama [[Cetingrad]], [[Vojnić]], [[Topusko]], [[Glina (Hrvatska)|Glina]] i [[Dvor (Hrvatska)|Dvor]]. Godine 2013. općina je imala 40.419 stanovnika, a prostire se na površini od 331,73&nbsp;km². Ovo općinu Velika Kladuša čini jednim od najgušće naseljenih područja u Bosni i Hercegovini. Administrativno je općina podijeljena na 14 mjesnih zajednica. Općinu presijeca [[Magistralni put M4.2]] koji je povezuje s južnim središtem kantona i privrednim središtima Hrvatske na sjeveru. Najveći dio ukupne površine čine poljoprivredna zemljišta, 22.375 ha ili 67,48% ukupne površine. Početkom 1980-ih godina Velika Kladuša je ostvarila najveći privredni procvat u historiji svog postojanja. Ovaj period karakterizira ravnomjeran gospodarski razvoj, s formiranjem poljoprivrednih i prehrambenih pogona u gotovo svim mjesnim zajednicama pod okriljem poljoprivredno-prehrambenog kombinata [[Agrokomerc]]. Prepoznatljivosti Velike Kladuše značajno su doprinijeli Saniteks u tekstilnoj industriji i Grupex u građevinarstvu i proizvodnji betonskih konstrukcija. Geološkim istraživanjima utvrđene su pojave i ležišta nemetalnih i metalnih mineralnih sirovina na ovom području. Značajna nalazišta metalnih minerala uključuju [[barit]] (intenzivna eksploatacija od 1948), [[krečnjak]] i [[dolomit]]. Iako su izvori metalnih minerala na području općine još uvijek nedovoljno istraženi i eksploatirani, nalazišta [[mangan]]a se procjenjuju među najvećima u Evropi.{{Nedostaje referenca}} Ostala prirodna bogatstva, kao što su tekuće i termalne vode te 9.057 hektara šumskog zemljišta pokrivenog mješovitim šumama bukve, hrasta i kestena, također značajno pridonose lokalnoj privredi. == Historija == === Prahistorija i antika === Širi prostor današnje Velike Kladuše pripada području sjeverozapadne Bosne koje je u prahistoriji bilo povezano s kulturnom grupom [[Japodi|Japoda]], jednog od najvažnijih ilirskih naroda na prostoru između današnje [[Lika|Like]], [[Kordun]]a i [[Pounje|Pounja]].<ref name="Olujić 1999 59–64">{{cite journal|last=Olujić|first=Boris|year=1999|title=Japodi, Apijanovi plemeniti barbari|url=https://hrcak.srce.hr/file/8620|journal=Opuscula Archaeologica|volume=23–24|pages=59–64|access-date=11. 3. 2026}}</ref> Iako se glavni japodski centri obično traže južnije i zapadnije, kladuški kraj pripada širem prostoru na kojem su se osjećali politički i kulturni utjecaji japodske zajednice prije rimskog osvajanja.<ref name="Olujić 1999 59–64"/> U rimsko doba ovaj prostor bio je uključen u sistem rimske uprave i komunikacija na području sjeverozapadne Bosne. Lokalni pregledi historije Velike Kladuše ističu da su tragovi naseljenosti i rada ljudi na ovim prostorima potvrđeni još iz rimskog doba, premda je za pojedine lokalitete potrebna detaljnija arheološka obrada.<ref>{{cite web|url=https://velikakladusa.gov.ba/o-opcini/historija-opcine/|title=Historija općine|website=Općina Velika Kladuša|access-date=11. 3. 2026}}</ref> === Rani srednji vijek === Za rani srednji vijek posebno je značajan arheološki nalaz zlatne naušnice s privjeskom u obliku obrnute piramide iz Velike Kladuše. Taj predmet je u stručnoj literaturi obrađen kao nalaz avarskog ili šireg ranosrednjovjekovnog kulturnog kruga, a datira se u kasni [[6. stoljeće|VI]] ili rani [[7. stoljeće|VII vijek]].<ref name="AMZ">{{cite journal|last=Demo|first=Željko|year=1993|title=Ranosrednjovjekovna zbirka – kataloške jedinice, bibliografija|url=https://www.academia.edu/1118726/Ranosrednjovjekovna_zbirka_Katalo%C5%A1ke_jedinice_Bibliografija_The_Early_Medieval_Collection_Catalogue_units_Bibliography_in_Arheolo%C5%A1ki_muzej_u_Zagrebu_Izbor_iz_fundusa_The_Archaeological_Museum_in_Zagreb_Selection_from_the_Collections_Arheolo%C5%A1ki_muzej_u_Zagrebu_Ed_A_Rendi%C4%87_Mio%C4%8Devi%C4%87_Zagreb_1993_184_197_cat_units_271_272_278_281_284_290_293_297_300_304_199_202_Croatian_only|journal=Arheološki muzej u Zagrebu – Izbor iz fundusa|location=Zagreb|access-date=11. 3. 2026}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.ff.unsa.ba/files/zavDipl/19_20/arh/Amila-Kurtovic.pdf|title=Srednjovjekovne naušnice na tlu BiH u svjetlu arheoloških nalaza|website=Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu|access-date=11. 3. 2026}}{{Mrtav link}}</ref> Takvi nalazi pokazuju da je kladuški kraj bio uključen u šire procese seobe naroda i ranosrednjovjekovne kulturne kontakte na području između Panonije i zapadnog Balkana.<ref>{{cite web|url=https://www.ff.unsa.ba/files/zavDipl/19_20/arh/Amila-Kurtovic.pdf|title=Srednjovjekovne naušnice na tlu BiH u svjetlu arheoloških nalaza|website=Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu|access-date=11. 3. 2026}}{{Mrtav link}}</ref> === Srednji vijek === Velika Kladuša, (Кладуша, Cladussa; ranije Donja Kladuša, za razliku od Male Kladuše koja je bila Gornja Kladuša) [[tvrđava]] na uzvišenju iznad desne obale rijeke [[Graborska|Graborske]], pritoke [[Kladušnica|Kladušnice]]. Kladuša se prvi put spominje 1280. Na osnovu arheoloških istraživanja utvrđeno je postojanje okrugle branič kule, kružnog gornjeg gradski zida i bunara-cisterne u srednjem vijeku. Tvrđava pripada knezovima [[Babonići-Blagajski|Babonićima-Blagajskim]]. Od 1314. pripada [[Radoslav Blagajski|Radoslavu Blagajskom]]. Knez [[Šimun Kladuški]], sin [[Juraj Kladuški|Jurja Kladuškog]] (1433.) bio je suprug [[Doroteja|Doroteje]], kćerke [[Balša Hercegović|Balše Hercegovića]] i unuke [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoja Vukčića Hrvatinića]] (кнз Шимуњ Кладушки и госпоja Доротиja кћи кнза Баљше херцеговића; done Dorathee filie Balse olim filii ducis Cheruoie et consortis Simonis filii Georgii de Cladusa). Godine 1464. polovinu kladuškog posjeda kupio je hrvatski plemić Martin [[Frankopani|Frankopan]], a drugu polovinu 1470. ugarski vlastelin Janoš (Ivan) Tuz de Lak. Kada se 1507. godine Sofija Tuz de Lak udala za Matiju Frankopana, cijela je Kladuša postala frankopanski posjed, sve do 1572. godine. Sredinom 16. vijeka bila je sve više izložena napadima Osmanlija.<ref>{{Cite web|url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=64146|title=Enciklopedija Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža|website=www.enciklopedija.hr|access-date=21. 5. 2023}}</ref> Malkoč-beg je spalio Kladušu 1558. i poslije toga ona je bila pusta pola stoljeća. [[Osmanlije]] zauzimaju Kladušu 1633. Dograđuju grad i opasuju bedemima. Kladuša tada pripada Ostrožačkoj kapetaniji. Prema izvještaju Krste Frankopana Tržačkog iz 1641. ovdje je živio harambaša [[Mujo Hrnjica]] s braćom i četovođa [[Mustafa Kozličić]] o kojima pjevaju narodne pjesme. Posadu u gradu do 1790. činilo je 120 vojnika. Poslije pada Cetine tu se preseljava i cetinska posada sa 72 vojnika. Posljednji [[dizdar]] u Kladuši bio je [[Huseinaga Alagić]] čiji su preci preko 150 godina obnašali funkciju dizdara. Grad je 1833. imao svega 5 topova. Oktobra 1835. pod Kladušom je ostrožački kapetan [[Muratbeg Beširović]] izgubio bitku od karlovačkog generala. U Kladuši je pružen posljednji otpor austrougarskoj okupaciji 1878. Po popisu 1879. ima 277 kuća sa 1.733 stanovnika, a 1910. ima 516 kuća sa 2.157 stanovnika (većina muslimani). === Rat u BiH === {{Kontroverzno}} {{Neutralnost}} Dana 29. septembra 1993, [[Fikret Abdić]] preuzeo je vlast u Velikoj Kladuši i uspostavio [[Autonomna pokrajina Zapadna Bosna|Autonomnu pokrajinu Zapadnu Bosnu]] po ugledu na Srpske autonomne oblasti (SAO) u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini iz 1991. Čin proglašenja pokrajine je bio neustavnan i protivzakonit čin, koji se suprotstavljao Ustavu Republike [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Zbog kršenja ustavnog poretka RBiH je izbačen iz [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine]]. S druge strane, Abdićev ratni privredni model bio je vrlo jednostavan: za sredstvo plaćanja odabrao je njemačku marku. Sklopio je sporazume s [[Radovan Karadžić|Radovanom Karadžićem]] i [[Mate Boban|Matom Bobanom]], kao dio prethodnog dogovora sa Slobodanom Miloševićem i Franjom Tuđmanom. === Ratni zločini === U ovo vrijeme Abdić otvara logore za Bošnjake protivnike autonomije, lojalne Republici Bosni i Hercegovini. [[Narodna odbrana Zapadne Bosne|Narodnu odbranu Zapadne Bosne]] organizuju srbijanske tajne službe i državna bezbjednost.{{Izvor}} ==== Logori ==== Po nalogu Fikreta Abdića otvaraju se logori za Bošnjake vjerne Ustavu RBiH. U [[Logor Drmeljevo|Drmeljevu]] je bio logor kroz koji je za dva mjeseca prošlo 520 ljudi. U jednom dopisu Abdićevih autonomaša, od 12. januara 1995, piše da je u "vojnom zatvoru [[Logor Miljkovići|Miljkovići]] 1.567 zatvorenika". Logore u Kladuši je obišao i [[Tadeusz Mazowiecki]], specijalni izaslanik za ljudska prava, i nakon toga pisao Fikretu Abdiću upozoravajući ga da se ljudi drže bespravno, da su uslovi loši, da su im ugrožena sva prava (premlaćivanje i zlostavljanje itd), na što Fikret Abdić nije reagovao. == Stanovništvo == {{Glavni|Demografija Velike Kladuše|Spisak naseljenih mjesta u općini Velika Kladuša}} === Općina Velika Kladuša === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Velika Kladuša | vrsta_naseljenog_mjesta = općina | maticni_broj = 11118 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.">{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.(str. 115/116) |work=fzs.ba |access-date= 28. 11. 2015}}</ref> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 28. 11. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 28. 11. 2015}}</ref> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.">{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 11. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 40419 | g2013_bosnjaci = 32561 | g2013_srbi = 146 | g2013_hrvati = 636 | g2013_bosanci = 4781 | g2013_romi = 3 | g2013_muslimani = 1366 | g2013_bosanciihercegovci = 111 | g2013_albanci = 26 | g2013_jugosloveni = 13 | g2013_crnogorci = 3 | g2013_slovenci = 3 | g2013_pravoslavci = 1 | g2013_makedonci = 2 | g2013_nisu_izjasnili = 598 | g2013_nepoznato = 71 | g1991_ukupno = 52908 | g1991_muslimani = 48305 | g1991_srbi = 2266 | g1991_hrvati = 740 | g1991_jugosloveni = 993 | g1981_ukupno = 45520 | g1981_muslimani = 40238 | g1981_srbi = 2456 | g1981_hrvati = 701 | g1981_jugosloveni = 1918 | g1981_slovenci = 10 | g1981_crnogorci = 37 | g1981_albanci = 16 | g1981_madari = 1 | g1981_makedonci = 5 | g1971_ukupno = 36079 | g1971_muslimani = 32110 | g1971_srbi = 2845 | g1971_hrvati = 742 | g1971_jugosloveni = 191 | g1971_slovenci = 5 | g1971_crnogorci = 21 | g1971_albanci = 25 | g1971_makedonci = 3 | g1961_ukupno = 29267 | g1961_muslimani = 23585 | g1961_srbi = 4489 | g1961_hrvati = 870 | g1961_jugosloveni = 250 | g1961_slovenci = 10 | g1961_crnogorci = 16 | g1961_albanci = 10 | g1961_madari = 2 | g1961_makedonci = 3 }} === Naseljeno mjesto Velika Kladuša === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Velika Kladuša | vrsta_naseljenog_mjesta = naseljeno mjesto | maticni_broj = 157309 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991." /> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981." /> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971." /> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961." /> | g2013_ukupno = 4520 | g2013_bosnjaci = 3412 | g2013_srbi = 39 | g2013_hrvati = 140 | g2013_bosanci = 580 | g2013_muslimani = 163 | g2013_bosanciihercegovci = 42 | g2013_albanci = 22 | g2013_jugosloveni = 6 | g2013_slovenci = 1 | g2013_nisu_izjasnili = 95 | g2013_nepoznato = 5 | g1991_ukupno = 6902 | g1991_muslimani = 5391 | g1991_srbi = 540 | g1991_hrvati = 186 | g1991_jugosloveni = 586 | g1981_ukupno = 5206 | g1981_muslimani = 3823 | g1981_srbi = 515 | g1981_hrvati = 202 | g1981_jugosloveni = 598 | g1981_slovenci = 4 | g1981_crnogorci = 6 | g1981_albanci = 12 | g1981_makedonci = 2 | g1971_ukupno = 2831 | g1971_muslimani = 2343 | g1971_srbi = 226 | g1971_hrvati = 131 | g1971_jugosloveni = 68 | g1971_slovenci = 3 | g1971_crnogorci = 2 | g1971_albanci = 20 | g1961_ukupno = 1034 | g1961_muslimani = 659 | g1961_srbi = 235 | g1961_hrvati = 117 | g1961_jugosloveni = 11 | g1961_crnogorci = 3 | g1961_albanci = 5 | g1961_makedonci = 3 }} U periodu 25-28. aprila 1973. velikokladušku Osnovnu školu "Ibrahim Mržljak", od 3. do 8. razreda, pohađalo je 720-730 učenika. Te godine ova škola nije mogla primiti svu prispjelu djecu za upis u prvi razred, zbog nedostatka učioničkog prostora.<ref name=Hadžiselimović>{{cite journal |author=Hadžiselimović R.|year=1981|title= Genetic distance among local human populations in Bosnia and Herzegovina (Yugoslavia)|journal=Collegium Antropologicum |volume=5 |issue=Supplement |pages=63–66}}</ref><ref name=<"Hadžiselimović">{{cite book|authors=Hadžiselimović R. et al.|year=1985|title=Genetička distanca i stepen propagacijske izolovanosti lokalnih ljudskih populacija u Bosni i Hercegovini – Elaborat istraživačkog projekta|publisher= Biološki institut Univerziteta u Sarajevu|place= Sarajevo}}</ref> == Simboli == === Grb === {{Glavni|Grb općine Velika Kladuša}} === Zastava === {{Glavni|Zastava općine Velika Kladuša}} == Obrazovanje == * Osnovne škole: 10 centralnih osnovnih škola, 21 četverorazredna područna škola, učenika 5578, zaposlenih u osnovnim školama: 382 ukupno. * Srednje škole: jedna opšta gimnazija, dvije srednje mješovite škole, ukupno učenika 2.224, 142 zaposlenih u srednjim školama. * Predškolsko obrazovanje: Dječije obdanište 1, sa 95-oro djece i 19 zaposlenih. == Zdravstvo == * Zdravstvena ustanova Dom zdravlja Velika Kladuša sa 7 područnih zdravstvenih ambulanti, ima ukupno zaposlenih 172, od kojih je 27 doktora medicine i stomatologa, dok je 11 viših i 75 medicinskih tehničara. * Socijalna zaštita: Javna ustanova Centar za socijalni rad Velika Kladuša, zaposleno 2 socijalna radnika, jedan psiholog, jedan pravnik. == Kultura i sport == Javna ustanova Centar za kulturu i obrazovanje Zuhdija Žalić u svom sastavu ima kino-salu sa 250 sjedišta, [[Biblioteka|biblioteku]] sa knjižnim fondom 5.180 od naslova, odnosno 11.700 primjeraka knjiga, izložbeni prostor za stalnu postavku umjetničkih slika i prigodne izložbe. Pri Centru djeluje KUD "Tono Hrovat" sa 150 članova u ženskom gradskom horu, dramskoj i plesnoj sekciji. U Mjesnoj zajednici Vrnograč djeluje KUD Vrnograč sa preko 80 članova. Kulturno-umjetnička društva su glavni nosioci razvoja amaterizma u oblasti kulture. Veoma je zapažena i aktivnost Bošnjačke zajednice kulture "Preporod"-Općinsko društvo Velika Kladuša. Nosioci razvoja sporta su: NK "Krajišnik", NK "Mladost" (MZ Vrnograč), FC ABC (MZ Podzvizd); Košarkaški klub "Krajišnik" (muške i ženske ekipe), Karate klub "Saniteks", Karate klub "23. februar", Konjički klub "Krajišnik", Sportsko društvo "Polet" Šumatac. Udruženja: Demokratska organizacija mladih Velika Kladuša (DOMVK) sa 170 članova, Udruženje za brigu i prava djeteta "Naša djeca" Velika Kladuša sa 780 članova, HO "Svijetlija budućnost", Udruženje "Stope znanja", Udruženje žena Bošnjakinja"; Lovačko društvo "Fazan" - 458 članova, Lovaeko društvo "Veteran" - 79 članova, Udruženje ribolovaca "Štuka", Udruženje likovnih umjetnika Velika Kladuša. Privredni objekti po broju zaposlenih: mikrofirme (do 5 zaposleni) 90%, male firme (od 5 do 20 zaposlenih) 5%, srednje firme (od 20 do 100 zaposlenih) 3-4%, velike firme (preko 100 zaposlenih) 0,5 - 1%. Zaposlenost stanovnika: u privredi 3.251, u vanprivredi 1.043, ukupno zaposlenih 4.294; zaposlenih izvan općine, u zapadnoevropskim zemljema (procjena) 5700, evidentirano nezaposlenih 3.443. Poljoprivreda: oranice i bašte 16.318 ha, voćnjaci 259 ha, livade 3.027 ha, pašnjaci 2.769 ha, ukupno 22.375 ha. Šumsko zemljište kao resurs ove općine obuhvata površinu 9.057 ha, od čega je 95,50 % pod šumom i šumskim kulturama, a svega 4,50% ima tretman goleti. Vode kao resurs ovog područja: nema velikih rijeka, ali je bogato izvorima i manjim vodotocima. Rijeka Glina ([[prirodna granica]] dijela granice BiH i Hrvatske) prihvata vode rijeka Kladušnice i Glinice s njihovim manjim pritokama i čine sliv površine od oko 291&nbsp;km<sup>2</sup>. Termalne vode su istražene u periodu od 1973. do 1983. godine istovremeno sa vodoistraživanjem podzemnih akumulacija pitke vode za potrebe stanovništva i industrije. Termalna voda (iz eksplatacionih bunara - bušotina) ima prosječnu temperaturu 27-28&nbsp;°C, kapacitet više stotina litara/sec, a može se koristiti, s obzirom na fizikalno-hemijske i bakteriološke analize, kao pitka voda. Iako postoje dovoljne količine pitke vode iz podzemnih akumulacija, još uvijek je svega 70 % domaćinstava priključeno na "gradsku vodovodnu mrežu" zbog neizgrađenosti vodovodne mreže i ostalih objekata vodoopskrbe. === Nacionalni spomenici === {{Glavni|Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Velikoj Kladuši}} == Infrastruktura općine == Putnu mrežu općine čine magistralni put M-4.2 dužine 16,6&nbsp;km, regionalni putevi dužine 79&nbsp;km i lokalni putevi dužine 103&nbsp;km. Regionalni putevi su asfaltirani 70 % i lokalni 52 % ukupne dužine. Teritorij općine je sa svim graničnim općinama (USK-a i RH) povezan asfaltnim putnim pravcima. U poratnim godinama intenzivno se radi na asfaltiranju lokalnih putnih pravaca angažiranjem finansijskih sredstava Općinskog fonda za komunalne djelatnosti Općine, budžeta USK-a i lokalnog stanovništva. Elektroenergetski objekti na području općine uključeni su u jedinstven elektroenergetski sistem BiH i napajaju se preko mjesne TS 110/35/10 KW koja je antenski priključena na 110 KW Bihać - Cazin - Velika Kladuša. Na području općine ima više od 140 distributivnih TS koje obezbjeđuju preko niskonaponske mreže dužine oko 850&nbsp;km preko 9.000 domaćinstva, industrijska postrojenja i ostale kapacitete općine. Sva domaćinstva na području općine su elektrificirana. Telefonska - fiksna mreža pokriva gotovo cjelokupnu teritoriju općine. Digitalna centrala sa preko 10.000 telefonskih priključaka, uz područne telefonske centrale u zaonalnim centrima općine, može zadovoljiti potrebe svih domaćinstava, industrije, uslužnih djelatnosti, javnih ustanova i ostalih pravnih lica na području općine Velika Kladuša. Pored toga stanovništvu općine je dostupna mreža mobilne telefonije (GSM, BH Telecom). Radio televizijski signali FTV, TV USK, HRT, TV Banja Luka i TV Slovenije pokrivaju područje općine. Pored dobre pokrivenosti sa više radio - mreža, općina ima lokalnu Radio stanicu Velika Kladuša, veoma slušanu i cijenjenu kod građana Velike Kladuše. === Objekti kulturno-historijskog naslijeđa === [[Datoteka:Velika Kladusa Mosque.jpg|mini|180p|Gradska džamija]] * srednjevjekovni gradovi (utvrde): [[Stari grad Kladuša]] (sada hotelsko-ugostiteljski kompleks "Stari grad"), Podzvizd, [[Todorovo]], [[Vrnograč]]; * rimski lokaliteti "Crkvine"; * ostaci nekadašnjeg spomenika "pobjedi nad pukovnikom - kasnije banom Jelačićem "pod Podzvizdom; * lokalitet "Hrnjičin bunar" * neistraženi lokaliteti "nestalih" srednjovjekovnih utvrda i crkvi * Gradska džamija (iz 1901. godine), * spomen - objekti iz historije [[NOB]]-a (spomenici palim borcima, žrtvama [[fašizam|fašističkog]] terora, spomen-biste narodnim herojima ovog kraja); * objekti tradicionalne krajiške [[arhitektura|arhitekture]] (brojne vodenice potočare, krajiške muslimanske kuće, tzv. dimalučare). Turističko-ugostiteljski objekti: * izletišta uz rijeke [[Glinica|Glinicu]] i [[Kladušnica|Kladušnicu]], * lokalitet pećine [[Hukavica]], * lovišta Bukovlje i Stabandža, * bazen sa termalnom vodom [[Mala Kladuša]], * izvorišta termalne vode [[Šumatac]], == Literatura == * [[Ljubomir Stojanović]], ''Старе српске повеље и писма I/2'', Beograd-S. Karlovci 1934, 33. * [[Hamdija Kreševljaković]], Stari bosanski gradovi, Naše starine 1, Sarajevo 1953, 34. * [[Marko Vego]], Naselja bosanske srednjevjekovne države, Sarajevo 1957, 53. * [[Branka Raunig]], Velika Kladuša 1, Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine II, Sarajevo 1988, 26. * Svjetlost Evrope u BiH, Sarajevo 2004, 35. == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Velika Kladuša Municipality}} {{Portal Bosna i Hercegovina}} *[http://www.velikakladusa.gov.ba/ Zvanični sajt općine Velika Kladuša] {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Unsko-sanski kanton}} {{Općina Velika Kladuša}} [[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine Federacije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine u Unsko-sanskom kantonu]] [[Kategorija:Velika Kladuša|*]] 9iqtxm6tocv92lvm3qykdqw2qfqtaoz Srednjobosanski kanton 0 4438 3917319 3916642 2026-08-09T19:17:50Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917319 wikitext text/x-wiki {{Infokutija teritorija | zvanično_ime = Srednjobosanski kanton | izvorno_ime = Kanton Središnja Bosna<br>Средњобосански кантон | vrsta_teritorije = [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|Kanton]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] | ime_genitiv = Srednjobosanskog kantona | zastava = Flag of Central Bosnia.svg | grb = Coat of arms of Central Bosnia.svg | uzrečica = | himna = | karta = Central Bosnia in Federation of Bosnia and Herzegovina.svg | opis_karte = Lokacija Srednjobosanskog kantona na karti [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. | nalazi_se_u_sastavu = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | podjela_vrsta2 = [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|Entitet]] | podjela_ime2 = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | glavno_sjedište = [[Travnik]] | glavno_sjedište_koordinate = {{coord|44|13|38.3|N|17|40|01.4|E|type:city|display=inline,title}} | najveći_grad = [[Travnik]] | službeni_jezik = [[Bosanski jezik|bosanski]]<br />[[Srpski jezik|srpski]]<br />[[Hrvatski jezik|hrvatski]]<ref name="ustav">{{Cite web|url=https://www.paragraf.ba/propisi/srednjobosanski-kanton/ustav-srednjobosanskog-kantona.html|title=Ustav Srednjobosanskog kantona|date=8. 1. 2024|website=paragraf.ba|publisher=[[Skupština Srednjobosanskog kantona]]|access-date=8. 1. 2024}}</ref> | sistem_pisanja = {{hlist|[[Latinica]]|[[Ćirilica]]}}<ref name="ustav"/> | etničke_grupe = 57,58% [[Bošnjaci]]<br />38,33% [[Hrvati]]<br />1,19% [[Srbi]]<br />2,90% [["Ostali" u Bosni i Hercegovini|Ostali]]<ref name="RP 2013">{{RP 2013}}</ref> | religija = | demonim = | upravni_oblik = [[Parlamentarni sistem|Parlamentarna]] [[federalna jedinica]] | titula_vladara = [[Spisak premijera Srednjobosanskog kantona|Premijer]] | vladar = [[Tahir Lendo]] ([[Stranka demokratske akcije|SDA]]) | titula_vladara2 = [[Skupština Srednjobosanskog kantona#Spisak predsjednika|Predsjednik skupštine]] | vladar2 = [[Dražen Matišić]] ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]) | zakonodavstvo = [[Skupština Srednjobosanskog kantona|Skupština]] | tip_suvereniteta = [[Historija Bosne i Hercegovine#Proces osamostaljenja|Historija]] | nastanak = | događaj1 = [[Vance–Owenov plan]] (ideja o podjeli BiH na pokrajine) | događaj_datum1 = januar 1993. | događaj2 = [[Vašingtonski sporazum]] (ideja o podjeli BiH na kantone) | događaj_datum2 = 18. mart 1994. | događaj3 = [[Dejtonski sporazum]] (podjela BiH na entitete, FBiH na kantone) | događaj_datum3 = 14. decembar 1995. | događaj4 = Proglašen [[Ustav Srednjobosanskog kantona|Ustav kantona]] | događaj_datum4 = 28. mart 1996.<ref>{{Cite web|url=https://www.sbk-ksb.gov.ba/hr/9-uncategorised/98-ustav.html|title=Službene novine Srednjobosanskog kantona|date=28. 3. 1996|website=sbk-ksb.gov.ba|publisher=[[Skupština Srednjobosanskog kantona]]|access-date=8. 1. 2024|archive-date=24. 3. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250324160042/https://www.sbk-ksb.gov.ba/hr/9-uncategorised/98-ustav.html|url-status=dead}}</ref> | događaj5 = Uspostavljeni kantoni | događaj_datum5 = 12. juni 1996.<ref>{{Cite journal|last=Jurilj|first=Lana|date=30. 10. 2017|title=Država kao subjekt međunarodnog prava s posebnim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu|url=https://hrcak.srce.hr/file/303059|journal=Mostariensia|edition=1|volume=21|pages=83-95|doi=10.47960/2831-0322|access-date=5. 1. 2024|archive-date=21. 11. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20241121003958/https://hrcak.srce.hr/file/303059|url-status=dead}}</ref> | događaj6 = | događaj_datum6 = <!--Ima sve do događaj20 i događaj_datum20 --> | površina = 3.189 | procenat_vode = | stanovnika = {{Gubitak}}254.686<ref name="RP 2013"/><br /> | stanovnika_godina = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | procjena = {{Gubitak}}245.633<ref name="FZS">{{Cite web|url=https://fzs.ba/wp-content/uploads/2023/07/Srednjobosanski-kanton-u-brojkama.pdf|title=Srednjobosanski kanton u brojkama|date=30. 6. 2022|website=fzs.ba|publisher=[[Federalni zavod za statistiku]]|access-date=8. 1. 2024}}</ref> | procjena_godina = 2022 | gustoća = 79,86 | bdp_ukupno = | bdp_godina = | bdp_per_capita = | bdp_nominalni_ukupno = | bdp_nominalni_godina = | bdp_nominalni_per_capita = | hdi = {{Gubitak}}0.782<ref>{{Cite web|url=https://globaldatalab.org/shdi/table/shdi/BIH/?levels=1+4&years=2021&interpolation=0&extrapolation=0|title=Subnational HDI|date=28. 12. 2023|website=globaldatalab.org|publisher=GlobalDataLab|access-date=28. 12. 2023}}</ref> | hdi_godina = 2021 | hdi_nivo = <span style="color:#090;">visok</span> | gini = | gini_godina = | gini_nivo = | valuta = [[Konvertibilna marka]] ([[ISO 4217|BAM]]) | vremenska_zona = [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] [[UTC+01:00|+1]] ([[Istočnoevropsko vrijeme|EET]]) | ljetno_računanje_vremena = [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] [[UTC+02:00|+2]] ([[Istočnoevropsko ljetno vrijeme|EEST]]) | format_datuma = D. M. GGGG. ([[Nova era|NE]]) | najviša_tačka_ime = [[Nadkrstac]] ([[Vranica]]) | najviša_tačka_metara = 2112 | najveće_jezero_ime = [[Veliko Plivsko jezero]] | najveće_jezero_površina = 3,3 | najveća_rijeka_ime = [[Vrbas]] | najveća_rijeka_dužina = 250 | vozacka_strana = desna | pozivni_broj = [[Spisak pozivnih brojeva u Bosni i Hercegovini#Federacija Bosne i Hercegovine|+387 30]] | iso_kod = [[ISO 3166-2:BA|BA-06]] {{Small|(do 27. novembra 2015)}} | internetski_nastavak = [[.ba]] | veb-sajt = }} [[Datoteka:Travnik Panorama 2.JPG|mini|[[Travnik]], glavni grad kantona. ]] '''Srednjobosanski kanton''' ('''SBK''') jedan je od [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|deset kantona]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]], [[Bosna i Hercegovina]]. Sastoji se od ukupno 11 općina i grada [[Novi Travnik]], dok je glavno sjedište kantona općina [[Travnik]].<ref>{{Cite web|url=https://www.federalna.ba/novom-travniku-dodjeljen-status-grada-ap70o|title=Novom Travniku dodjeljen status grada}}</ref><ref name="SBK" /> Srednjobosanski kanton na sjeveru i sjeverozapadu graniči sa [[Republika Srpska|Republikom Srpskom]], na istoku sa [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskim]], na jugoistoku sa [[Kanton Sarajevo|Sarajevskim]], na jugu sa [[Hercegovačko-neretvanski kanton|Hercegovačko-neretvanskim kantonom]] i na zapadu sa [[Kanton 10|Kantonom 10]]. Sa 254.686 stanovnika (2013) i 79,86 stanovnika/km<sup>2</sup> Srednjobosanski kanton je i po broju stanovnika i po gustoći naseljenosti peti među kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine, dok je sa površinom od 3.189&nbsp;km<sup>2</sup> peti u FBiH, što čini 12,21% površine Federacije i 6,23% površine Bosne i Hercegovine.<ref name="Popis_2013"/> ==Geografija== Kanton obuhvata geografsko jezgro Bosne i Hercegovine. Ovaj kanton svojom zapadnom polovinom alimentira jugoistočne dijelove makro regiona Bosanska krajina, a istočnom polovinom koindicira sa krajnjim sjeverozapadnom područjima sarajevsko-zeničke makro ekonomske regije. Karakteristika kantona su izrazito planisko-brdsko područje (300–2110 m), sa najvišim vrhom [[Nadkrstac]] na planini [[Vranica|Vranici]].<ref>{{Cite web|url=http://www.tzsbk.com/o-kantonu.html|title=O kantonu|website=www.tzsbk.com|language=hr-hr|access-date=23. 12. 2017|archive-date=11. 11. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171111060335/http://www.tzsbk.com/o-kantonu.html|url-status=dead}}</ref> Najveće rijeke su [[Vrbas]] i [[Lašva (rijeka)|Lašva]]. Geografska centralnost i dolinski zadori Vrbasa i Lašve ističu ovo područje na značajnu tranzitnost u svim smjerovima (sjever-jugoistok-zapad) i nivoima (Bosna i Hercegovina, Balkan, i dalje Zapadna Evropa, Mala Azija i Bliski Istok). Klimatske karakteristike su planinsko-kontinentalna klima sa mikro-lokalitetnim varijetetima vezanim za riječne doline i nadmorsku visinu. Dijagonalno-tranzitna pozicija obilježena je pravcima sjeverozapad-jugoistok ([[Bihać]]-[[Travnik]]-[[Sarajevo]]-[[Goražde]]) i sjeveroistok-jugozapad ([[Tuzla]]-[[Zenica]]-[[Travnik]]-[[Bugojno]]-[[Mostar]]-[[Ploče]], odnosno [[Neum]], te od [[Bugojno|Bugojna]] za pravac [[Livno]]-[[Split]]). == Historija == Prije početka rata u Bosni i Hercegovini općina [[Jezero (općina)|Jezero]] (danas u Republici Srpskoj) je pripadala općini [[Jajce]], dok su [[Dobretići]] pripadali Skender Vakufu (danas također u Republici Srpskoj). Historija današnjeg Srednjobosanskog kantona počinje 18. marta 1994, potpisivanjem [[Vašingtonski sporazum|Vašingtonskog sporazuma]]. Srednjobosanski kanton zvanično je konstituiran 20. septembra 1995. kao jedan od [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine]]. == Politika i administracija == Srednjobosanski kanton je prema zakonu jedan od [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine]], koji je jedan od dva entiteta [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Srednjobosanski kanton ima vlastitu [[Zakonodavna vlast|zakonodavnu]], [[Izvršna vlast|izvršnu]] i [[Sudska vlast|sudsku vlast]]. Kao i svaki od kantona u FBiH, Srednjobosanski kanton posjeduje vlastiti ustav, skupštinu, vladu, [[Zastave i grbovi kantona Federacije Bosne i Hercegovine|simbole]], te mu pripadaju niz isključivih nadležnosti ([[Ministarstva unutrašnjih poslova po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine|policija]], [[Ministarsvo nauke, kulture i sporta Srednjobosanskog kantona|obrazovanje]], korištenje prirodnih resursa, [[Ministarstvo prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova Srednjobosanskog kantona|prostorna i stambena politika]], kultura), dok su neke nadležnosti podijeljene između federalne i kantonalne vlasti ([[Ministarstvo zdravstva i socijalne politike Srednjobosanskog kantona|zdravstvo]], socijalna zaštita, promet). Građani Srednjobosanskog kantona svake četiri godine na općim izborima glasaju za ukupno 30 zastupnika u Skupštini Srednjobosanskog kantona. Na osnovu općih izbora trenutnu vladu SBK sačinjava koalicija između [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] (SDA) i kolacije [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine]] (HDZ BiH).<ref>{{Cite web|url=https://www.sbk-ksb.gov.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=18&Itemid=33|title=Vlada SBK - KSB - Ustav|last=Administrator|website=www.sbk-ksb.gov.ba|access-date=23. 12. 2017}}</ref><ref>{{Cite news|url=http://www.nezavisne.com/novosti/bih/Imenovana-Vlada-Srednjobosanskog-kantona/309319|title=Imenovana Vlada Srednjobosanskog kantona|last=Fena|newspaper=Nezavisne novine|language=sr-Latn|access-date=23. 12. 2017}}</ref> [[Datoteka:Municipalities of Central Bosnia Canton.png|mini|Općine u Srednjobosanskom kantonu|265x265piksel]] Na lokalnom nivou građani Srednjobosanskog kantona glasaju svake četiri godine na lokalnim izborima za lokalnu vlast u 12 općina. {| class="wikitable" !Općina !Broj naselja !Broj stanovnika !Gustoća !Površina (km<sup>2</sup>) |- |[[Bugojno]] |78 |31.470 |87,2 |361 |- |[[Busovača]] |47 |17.910 |113,4 |159 |- |[[Dobretići]] |18 |1.629 |27,6 |59 |- |[[Donji Vakuf]] |68 |13.985 |43,7 |320 |- |[[Fojnica]] |55 |12.356 |40,4 |306 |- |[[Gornji Vakuf-Uskoplje]] |52 |20.933 |52,1 |402 |- |[[Jajce]] |58 |27.258 |80,4 |339 |- |[[Kiseljak]] |82 |20.722 |125,6 |165 |- |[[Kreševo]] |27 |5.273 |35,4 |149 |- |''[[Novi Travnik|Grad Novi Travnik]]'' |52 |23.832 |98,5 |242 |- |[[Travnik]] |90 |53.482 |101,1 |529 |- |[[Vitez (općina)|Vitez]] |34 |25.836 |162,5 |159 |- |'''Srednjobosanski kanton''' |'''661''' |'''254.686''' |'''79,86''' |'''3.189''' |} == Stanovništvo == Srednjobosanski kanton prema popisu iz 2013. godine ima 254.686 stanovnika i gustoću od 79.86 stanovnika/km², čime je po broju staonvnika i po gustoći peti u Federaciji Bosne i Hercegovine. Dok su Dobretići, Gornji i Donji Vakuf, Fojnica i Kreševo veoma rijetko naseljene općine, ostatak kantona je srednje naseljen. {{Stubičasti dijagram|barwidth=150px|desno1=%|maks=100|ime_stuba4=[[Srbi]]|ime_stuba3=Ostali|ime_stuba2=[[Hrvati]]|ime_stuba1=[[Bošnjaci]]|float=right|cifra_stuba4=1.195|boja_stuba1=#228B22|cifra_stuba3=2.891|cifra_stuba2=38.33|cifra_stuba1=57.58|boja_stuba4=#FF0000|boja_stuba3=#403021|boja_stuba2=#007FFF|naslov=Etničke grupe u SBK 2013.}}{{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = | vrsta_naseljenog_mjesta = SBK | maticni_broj = | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="SBK" /> | g1991_izvor = <ref name="SBK" /> | g2013_ukupno = 254686 | g2013_bosnjaci = 146652 | g2013_srbi = 3043 | g2013_hrvati = 97629 | g2013_bosanci = 1441 | g2013_romi = 1347 | g2013_muslimani = 1216 | g2013_bosanciihercegovci = 378 | g2013_albanci = 154 | g2013_jugosloveni = 55 | g2013_ukrajinci = 2 | g2013_crnogorci = 60 | g2013_turci = 94 | g2013_slovenci = 25 | g2013_pravoslavci = 28 | g2013_makedonci = 17 | g2013_nisu_izjasnili = 1014 | g2013_nepoznato = 1108 | g1991_ukupno = 331782 | g1991_muslimani = 143678 | g1991_srbi = 37805 | g1991_hrvati = 129822 | g1991_jugosloveni = 13764 }} == Privreda i infrastruktura == [[Datoteka:PC 96.jpg|mini|Poslovni centar PC-96 u Vitezu, najveći prodajni kompleks u Srednjoj Bosni]] Na području kantona razvijena je prerađivačka industrija (metalna, drvno-prerađivačka, tekstilna, sekundarne sirovine, kožna obuća i grafika). Trgovina i poljoprivredna proizvodnja su dominantne na području kantona. Privredni resursi koji se nalaze na ovom području veoma su značajni kako za kanton tako i za Bosnu i Hercegovinu. Od energetskih sirovina ističu se [[lignit]] na području Vrbaske doline, mrki ugalj na području Lašvanske doline i zemni plin na području Kiseljaka. Uz to nalaze se i druge vrste industrijskih mineralnih sirovina kao što su rude aluminija – boksiti na području [[Jajce|Jajca]] i [[Donji Vakuf|Donjeg Vakufa]]; rude željeza – [[magnetit]], [[hematit]] i [[limonit]]i na području planine [[Radovan]]; rude [[gips]]a na području [[Gornji Vakuf-Uskoplje|Gornjeg Vakufa-Uskoplja]] i [[Donji Vakuf|Donjeg Vakufa]]; rude kvarcita, žive, bakra olova i cinka na području [[Gornji Vakuf-Uskoplje|Gornjeg Vakufa-Uskoplja]] , te građevinski materijali kao što su tehnički i arhitektonsko građevinski kamen u koji spadaju dolomiti, krečnjaci, kvarc-dioriti, rioliti, mramori, tufoi i sedre, kao i gline. Značajni resursi predstavljaju termalne i mineralne vode koje se nalaze na području [[Kiseljak]]a, [[Fojnica|Fojnice]] i [[Bugojno|Bugojna]]. Od ukupne površine kantona 57% pokriveno je šumama, 34% poljoprivrednim površinama. Drvne zalihe iznose 38 milijuna kubičnih metara drvne mase. Od toga 46% odnosi se na četinare. Područje kantona spada u red brdsko-planinskih poljoprivrednih područja, gdje dominira stočarstvo kao najvažnija grana poljoprivrede. U oblasti poljoprivredne kulture: žitarice (kukuruz, ječam, pšenica, zob, raž), povrće (krompir, kupus, luk, grah) i krmno bilje (travno djetelinske smjese, djetelina, silažno krmno bilje, stočna repa). [[Datoteka:Donji Vakuf, silnice na Travnik.jpg|mini|Magistralni put [[Magistralni put M5|M5]] kod [[Travnik]]a]] U oblasti stočarstva najviše se uzgajaju goveda, ovce, koze i konji. Područje je izuzetno bogato rijeka i ima velike mogućnosti izgradnje mini hidroelektrana, ribnjaka i turističkih objekata. === Infrastruktura === ====Saobraćaj ==== Kanton ima dosta visok nivo katergorizirane putne mreže. Obuhvaća gornje dijelove tri odvojena sliva rijeka [[Vrbas]], [[Fojnica]] i [[Lašva (rijeka)|Lašva]]. Energetski uvjeti su povoljni. Na području kantona postoji mreža magistralnih cesta u dužini od 260,6&nbsp;km i regionalnih u dužini od 337&nbsp;km. Cijelo područje povezano je telekomunikacijskim vezama pretežno optičkim vodom. Kroz Srednjobosanski kanton prolaze sljedeći magistralni putevi: *Sa zapada na istok: [[Magistralni put M5]] ([[Bihać]]-[[Foča]]) i [[Magistralni put M 16.4|M16.4]] ([[Bugojno]]-[[Travnik]]) * Sa juga na sjever: [[Magistralni put M16]] ([[Gradiška]]-[[Kazaginac]]) i [[Magistralni put M16.2|M16.2]] ([[Bugojno]]-[[Jablanica]])<ref>{{Cite news|url=http://jpdcfbh.ba/bs/aktivnosti/mreza-magistralnih-cesta/37|title=Mreža Magistralnih Cesta u FBiH|newspaper=BIHAMK.BA|language=bs|access-date=24. 12. 2017}}</ref> ==== Obrazovanje ==== U Srednjobosanskom kantonu postoji ukupno 32 državnih i 4 privatnih srednjih škola. U SBK postoji ukupno 3 privatnih univerziteta (dva u Travniku i jedan u Kiseljaku), dok državnih univerziteta nema.<ref>{{Cite web|url=http://www.eduinfo.ba/drzavne-srednje-skole|title=Državne srednje škole u Bosni i Hercegovini|website=Srednje škole|language=en-US|access-date=24. 12. 2017|archive-date=27. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171227090029/http://www.eduinfo.ba/drzavne-srednje-skole|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.eduinfo.ba/privatne-srednje-skole|title=Privatne srednje škole u Bosni i Hercegovini|website=Srednje škole|language=en-US|access-date=24. 12. 2017|archive-date=27. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171227085229/http://www.eduinfo.ba/privatne-srednje-skole|url-status=dead}}</ref> ==== Zdravstvo ==== Glavna bolnica u Srednjobosanskom kantonu je kantonalna bolnica u Travniku. Pored toga, postoje još dvije opće bolnice u Bugojnu i Novoj Biloj, jedna specijalna bolnica u Travniku te brojni domovi zdravlja i privatne klinike. == Politika == === Kantonalna skupština === [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|Skupštinu kantona]] na osnovu [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - kantonalne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine|Općih izbora u BiH 2022.]] sačinjava 30 zastupnika.<ref name="B">[https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=32&langId=1#/7/206/0/0/0 Konačni rezultati Općih izbora u BiH 2022 – kantonalne skupštine]</ref> {| class="wikitable" style="text-align:left; font-size: 90%; width:56%;" ! colspan="2" |Stranka !Broj glasova !% !Ukupan broj mandata |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Stranka demokratske akcije]] |36.479 |33,40 |11 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]{{Efn|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] je u Srednjobosanskom [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantonu]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Hrvatska seljačka stranka - Stjepan Radić|HSSSR]], [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS]], [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]], [[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU]], [[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević Bosne i Hercegovine|HSPAS]], [[Hrvatska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HDU]] i [[Hrvatski savez HKDU-HRAST|HRAST]].|naziv=Napomena 2|grupa=koalicija}} |29.596 |27,10 |9 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]] |12.306 |11,27 |4 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Narod i pravda]] |8.469 |7,75 |2 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Demokratska fronta]]–[[Građanski savez Bosne i Hercegovine|Građanski savez]] |6.827 |6,25 |2 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ 1990|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Hrvatska demokratska zajednica 1990]]{{Efn|[[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]] je u Srednjobosanskom [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantonu]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Hrvatska stranka prava Herceg-Bosne|HSPHB]] i [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]].|naziv=Napomena 5|grupa=koalicija}} |5.390 |4,94 |2 |- ! colspan="2" |Ukupno: ! colspan="2" |99.067 !30 |} == Također pogledajte == * [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine]] == Napomene == <references group="lower-alpha"/> == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Canton Central Bosnia}} * [http://www.sbk-ksb.gov.ba/ Zvanična stranica Vlade srednjobosanskog kantona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170507123132/http://www.sbk-ksb.gov.ba/ |date=7. 5. 2017 }} * [http://www.tzsbk.com/ Turistička zajednica srednjobosanskog kantona] {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Srednjobosanski kanton}} [[Kategorija:Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Srednjobosanski kanton]] 72un02tn0ce6qjhs0ghg2axpq6k90an Sjećaš li se Dolly Bell? 0 5842 3917290 3848237 2026-08-09T15:33:39Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917290 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film | naziv = Sjećaš li se Dolly Bell? | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | tekst = | originalni_naslov = | režija = [[Emir Kusturica]] | producent = [[Berislav Petrušić]] | scenarist = [[Abdulah Sidran]] | narator = | uloge = {{plainlist| * [[Slavko Štimac]] * [[Slobodan Aligrudić]] * [[Ljiljana Blagojević]] * [[Mira Banjac]] * [[Pavle Vujišić]] * [[Nada Pani]] * [[Borislav Stjepanović|Boro Stjepanović]] * [[Žika Ristić]] }} | muzika = [[Zoran Simjanović]] | kinematografija = | žanr = [[Drama]] | montaža = | studio = | distributer = {{plainlist| * [[Jadran Film]] * [[Sutjeska film]] * [[Radiotelevizija Sarajevo|RTV Sarajevo]] * [[CFS Košutnjak]] }} | datum = 1981. | trajanje = 90 minuta | zemlja = [[SFRJ]] | jezik = [[Srpskohrvatski jezik|Srpskohrvatski]] | budžet = | zarada = | prethodnik = | nasljednik = }} '''''Sjećaš li se Doli Bel?''''' [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je humorističko-dramski film [[Emir Kusturica|Emira Kusturice]]<ref>{{Citation|title=Sjecas li se, Dolly Bell|url=https://www.imdb.com/title/tt0083089/|publisher=Sutjeska Film, Kinema Sarajevo, RO Forum, Sarajevo|date=15. 8. 1986|access-date=10. 10. 2023|first=Slavko|last=Stimac|first2=Slobodan|last2=Aligrudic|first3=Ljiljana|last3=Blagojevic}}</ref> iz 1981.Prvi je dugometražni film koji je Kusturica režirao, a scenario je napisao [[Abdulah Sidran]]. Film prati mladića Dinu ([[Slavko Štimac]]), koji spoznaje svijet i odrasta uz filmove koje gleda u lokalnom kinu i muziku koju sluša u omladinskom centru, dok istovremeno doživljava svoju prvu ljubav zaljubljujući se u prostitutku Doli Bel ([[Ljiljana Blagojević]]) koju, po zahtevu njenog makroa, treba da sakrije. Ovaj film se često uzima kao početak nove bosanske škole filma, koja je predstavljala fantastičnu simbiozu italijanskog nadrealizma [[Federico Fellini|Federica Fellinija]] i visokoprofesionalnih iskustava praške akademije za film i televiziju, a koja je završila filmovima ''[[Kuduz]]'' i ''[[Praznik u Sarajevu]]'' početkom devedesetih godina 20. vijeka. Glasovita ja uzrečica iz filma "Svakoga dana u svakom pogledu sve više napredujem".<ref name="buka">{{cite web |title=Kokan Mladenović, reditelj za BUKU: Neće biti mladosti za nove ratove |url=http://www.6yka.com/index.php/novosti/kokan-mladenovic-reditelj-za-buku-nece-biti-mladosti-za-nove-ratove |website=6yka.com |publisher=Buka magazin |access-date=23. 1. 2019 |date=21. 1. 2019 }}</ref> Film je osvojio nagradu [[Srebrni lav]] za najbolji debitantski rad na [[Venecijanski filmski festival|Filmskom festivalu u Veneciji]]. Bio je jugoslavenski kandidat za Oscara u kategoriji za najbolji film van engleskog govornog područja, ali nije ušao u uži izbor za nagradu. == Uloge == {| class="wikitable" !Glumac !Uloga |- |[[Slavko Štimac]] |Dino |- |[[Slobodan Aligrudić]] |otac Maho |- |[[Ljiljana Blagojević]] |Doli Bel |- |[[Mira Banjac]] |majka Sena |- |[[Pavle Vuisić]] |tetak |- |[[Borislav Stjepanović|Boro Stjepanović]] |cvikeraš |- |[[Nada Pani]] |tetka |- |[[Saša Zurovac]] |Vlado Kliker |} == Nagrade == {| class="wikitable" !Nagrada !Kategorija !Nominovan !Rezultat |- | rowspan="4" |[[Pulski filmski festival|Nagrade Filmskog festivala u Puli]]<ref>{{Cite web|url=https://arhiva.pulafilmfestival.hr/28-pulski-filmski-festival/|title=28. filmski festival – Arhiva Pula Film Festivala|language=hr|access-date=2025-03-07|archive-date=27. 3. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250327030208/https://arhiva.pulafilmfestival.hr/28-pulski-filmski-festival/|url-status=dead}}</ref> |Zlatna arena za scenarij |Abdulah Sidran |Osvojeno |- |Zlatni vijenac za debitantski film |Emir Kusturica |Osvojeno |- |Plaketa sa diplomom |Emir Kusturica |Osvojeno |- |Nagrada lista mladost mladim autorima-debitantima |Emir Kusturica |Osvojeno |- |[[Filmski susreti|Nagrade Festivala - "Filmski susreti"]]<ref>{{Cite web|url=https://www.filmskisusreti.rs/festival/%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%82|title=Istorijat|date=31. 1. 2021|website=web.archive.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20210131193155/https://www.filmskisusreti.rs/festival/%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%82|archive-date=31. 1. 2021|url-status=|access-date=7. 3. 2025}}</ref> |Nagrada Car Konstantin |Slobodan Aligrudić |Osvojeno |- | rowspan="2" |[[Festival filmskog scenarija u Vrnjačkoj Banji|Nagrade Festivala filmskog scenarija u Vrnjačkoj Banji]] |Druga nagrada za scenario |Abdulah Sidran |Osvojeno |- |Nagrada grada domaćina |Slobodan Aligrudić |Osvojeno |- | rowspan="3" |[[Venecijanski filmski festival|Nagrade Filmskog festivala u Veneciji]]<ref>{{Cite news|url=https://archivio.unita.news/assets/main/1981/09/12/page_011.pdf|title=Così si infransero i sogni del nuovo cinema italiano|last=Borelli|first=Sauro|date=12. 9. 1981|work=Unita|access-date=8. 3. 2025|archive-date=14. 9. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250914050802/https://archivio.unita.news/assets/main/1981/09/12/page_011.pdf|url-status=dead}}</ref> |Srebrni lav za najbolji debitantski rad | rowspan="3" |''Sjećaš li se Doli Bel?'' |Osvojeno |- |Nagrada FIPRESCI |Osvojeno |- |Nagrada AGIS |Osvojeno |} ==Reference== {{Refspisak}} == Također pogledajte == * [[Spisak jugoslavenskih filmova]] == Vanjski linkovi == * {{Imdb title|id=0083089|title=Sjećaš li se Dolly Bell?}} * [http://www.filmovi.com/yu/film/545.shtml Sjećaš li se Dolly Bell? - filmska banka] * [http://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=1087&yyyy=2016&mm=10&dd=10&nav_id=1186318 Umro Saša Zurovac, izvođač "Na morskome plavom žalu" (B92, 10. oktobar 2016)] * [http://bhfilm.ba/bs/film/637 Sinopsis filma]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190216035355/http://bhfilm.ba/bs/film/637 |date=16. 2. 2019 }} na sajtu ''bhfilm.ba'' [[Kategorija:Filmovi iz 1981.]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački filmovi]] [[Kategorija:Jugoslavenski filmovi]] [[Kategorija:Filmovi na srpskohrvatskom jeziku]] [[Kategorija:Filmovi u režiji Emira Kusturice]] [[Kategorija:Dobitnici Zlatne palme]] [[Kategorija:Filmovi s radnjom u Sarajevu]] [[Kategorija:Filmovi s radnjom u 1960-ima]] [[Kategorija:Filmovi s radnjom u Jugoslaviji]] qqcrc9zzmndsuhxjtvb0n50pkfskpov Una 0 6689 3917287 3849889 2026-08-09T15:02:26Z ~2026-43650-90 184541 /* */ 3917287 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Una | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | slika = Una (collage image).jpg | veličina_slike = 250 | slika_alt = | opis_slike = Rijeka Una kod [[Bihać]]a, [[Štrbački buk]], Kostele, [[Bosanska Otoka]], [[Bosanska Krupa]] | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-coordinates = {{Coord|45|16|12|N|16|55|5|E}} | mapframe-caption = Tok Une | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | mapframe-marker = water | mapframe-frame-width = 250 | mapframe-frame-height = 200 | dužina = 212 | izvor = vrelo Une kod [[Donja Suvaja (Gračac)|Donje Suvaje]], [[Hrvatska]] | nadmorska visina izvora = 520 | izvor_lat_d = 44 | izvor_lat_m = 17 | izvor_lat_s = 49 | izvor_lat_NS = N | izvor_long_d = 16 | izvor_long_m = 8 | izvor_long_s = 11 | izvor_long_EW = E | ušće = [[Sava]] kod [[Jasenovac|Jasenovca]], [[Hrvatska]] | nadmorska visina ušća = 94 | ušće_lat_d = 45 | ušće_lat_m = 16 | ušće_lat_s = 12 | ušće_lat_NS = N | ušće_long_d = 16 | ušće_long_m = 55 | ušće_long_s = 5 | ušće_long_EW = E | ulijeva_se_u = [[Sava|Savu]] | etimologija = | prosječni protok = 202 | površina sliva = 9.368 | riječni_sistem = [[Sava]] | progresija = [[Sava]] → [[Dunav]] → [[Crno more]] | lijeve_pritoke = [[Klokot (rijeka)|Klokot]], Dobrenica, Srebrenica, Moštanica | desne_pritoke = [[Unac]], [[Krušnica]], [[Sana]], Baštra, Mlječanica, Žirovac | države kroz koje protiče = {{ZID|Hrvatska}}<br>{{ZID|Bosna i Hercegovina}} | lokacija = [[Lika]], [[Bosanska Krajina]], [[Unsko-sanski kanton]], [[Republika Srpska]], [[Sisačko-moslavačka županija]] | gradovi kroz koje protiče = [[Martin Brod]], [[Bihać]], [[Bosanska Krupa]], [[Bosanska Otoka]], [[Novi Grad]], [[Hrvatska Kostajnica]], [[Kostajnica]], [[Bosanska Dubica]] | sliv = [[Crnomorski sliv]] | plovnost = Nije plovna }} '''Una''' je [[rijeka]] u sjeverozapadnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i [[Hrvatska|Hrvatskoj]], te jednim dijelom granična rijeka između dvije države. Duga je 212,5 km, a površina njenog sliva iznosi 9.368 km², od čega se najveći dio nalazi u Bosni i Hercegovini.<ref name="enc">{{cite web |title=Una |url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/una |website=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=16. 5. 2026}}</ref> Una čini granicu između Hrvatske i Bosne i Hercegovine u dužini od oko 120 km.<ref name="enc"/> Po nekim pretpostavkama naziv rijeke potiče od latinske riječi ''una'', u značenju "jedna" ili "jedina".<ref name="npuna">{{cite web |title=Nacionalni park Una |url=https://npuna.com/ |website=JP Nacionalni park Una |access-date=16. 5. 2026}}</ref> Una izvire iz nekoliko kraških vrela na sjeveroistočnoj padini Stražbenice, kraj sela [[Donja Suvaja (Gračac)|Donja Suvaja]] u Hrvatskoj.<ref name="enc"/> Gornji tok zatim ulazi u Bosnu i Hercegovinu i protiče kroz [[Martin Brod]], [[Kulen Vakuf]], [[Ripač]], [[Bihać]], [[Bosanska Krupa|Bosansku Krupu]], [[Bosanska Otoka|Bosansku Otoku]], [[Novi Grad|Bosanski Novi]], [[Kostajnica|Kostajnicu]], [[Hrvatska Kostajnica|Hrvatsku Kostajnicu]], [[Kozarska Dubica|Kozarsku Dubicu]] i [[Jasenovac]]. U [[Sava|Savu]] se ulijeva blizu Jasenovca, pa preko Save i [[Dunav]]a pripada [[Crnomorski sliv|crnomorskom slivu]]. Njene glavne pritoke su [[Unac]], [[Sana]], [[Krušnica]] i [[Klokot (rijeka)|Klokot]].<ref name="enc"/> Gornji tok Une, dolina Unca i područje rječice Krke čine jezgro [[Nacionalni park Una|Nacionalnog parka Una]], koji je proglašen 2008.<ref name="plantea">{{cite web |title=Nacionalni park Una |url=https://www.plantea.com.hr/priroda/nacionalni-park-una/ |website=Plantea |access-date=16. 5. 2026}}</ref> Područje parka odlikuje se sedrenim barijerama, slapovima, bukovima, riječnim ostrvima, kanjonskim oblicima i karakterističnom modrozelenom bojom vode.<ref name="parks">{{cite web |title=Nacionalni park Una |url=https://parksdinarides.org/nacionalni-park-una/ |website=Parkovi Dinarida |access-date=16. 5. 2026}}</ref> Među najpoznatijim prirodnim lokalitetima su [[Štrbački buk]] i slapovi kod Martin Broda, koji predstavljaju najprepoznatljivije sedrene i pejzažne cjeline gornjeg toka Une.<ref name="parks"/> Zbog takvih osobina Una je jedno od važnijih područja prirodnog naslijeđa Bosne i Hercegovine i jedan od glavnih temelja turizma u Pounju. Nedaleko od Bosanske Otoke pronađen je veliki čamac izdubljen u deblu, koji se u lokalnim opisima povezuje s nekadašnjim transportom roba i ljudi na Uni. Rijeka je i mjesto održavanja međunarodne sportsko-turističke manifestacije [[Una-Regata]], koja povezuje više naselja i dionica riječnog toka. Zbog brzaka, slapova i kanjonskih dijelova gornjeg toka, koristi se i za rafting, kajak i druge oblike aktivnog turizma. Flora i fauna Une i njenog zaštićenog područja izrazito su raznovrsne. U području Nacionalnog parka Una zabilježene su brojne biljne vrste, među kojima je endemična unska zvončika, ''Campanula unensis'', koja je ime dobila po rijeci Uni.<ref name="flora">{{cite web |title=Flora i fauna |url=https://npuna.com/flora-i-fauna/ |website=JP Nacionalni park Una |access-date=16. 5. 2026}}</ref> U ihtiofauni Une navode se vrste hladnih i čistih kraških voda, među kojima su [[lipljen]], [[pastrmka]], [[mladica]], peš i druge vrste.<ref name="flora"/> Očuvanost vodenih staništa, sedrotvorni procesi i veza s Uncem, Krkom i pritokama čine rijeku jednim od ekološki najvrednijih vodotoka u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine.<ref name="parks"/> == Također pogledajte == * [[Nacionalni park Una]] * [[Una-Regata]] * [[Una riversplash]] * [[Ostrožac (Cazin)]] == Galerija == <gallery> Park na ostrove v rece Une, Bosanska Krupa.jpg|Rjeka Una u Bos. Krupi River Una, BiH.jpg| Kastele.jpg|Rijeka Una u Kostelima Bosanska Otoka - Moschee an der Una.jpg|Rijeka Una u Bos. Otoci </gallery> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Una River (Sava)}} * {{službeni sajt|http://nationalpark-una.ba/bs/}} nacionalnog parka Una {{Sava}} {{Hidrografija Bosne i Hercegovine}} {{Hidrografija Hrvatske}} [[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Una]] [[Kategorija:Granica između Bosne i Hercegovine i Hrvatske]] [[Kategorija:Pogranične rijeke Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Pritoke Save]] [[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]] [[Kategorija:Pogranične rijeke]] fcrqkhqv5qd1yia1xbu96v0zb8zxqz2 Sumpor 0 6896 3917335 3902656 2026-08-09T21:57:20Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917335 wikitext text/x-wiki {{Infokutija hemijski element | Hemijski element = Sumpor | Simbol = S | Atomski broj = 16 | Serija = Nemetali | Grupa = 16 | Perioda = 3 | Blok = p | Slika = [[Datoteka:Sulfur - El Desierto mine, San Pablo de Napa, Daniel Campos Province, Potosí, Bolivia.jpg|270px]] | Boja serije = LimeGreen | Izgled = limun-žuti prah | Zastupljenost = 0,048<ref name="binder" /> | Atomska masa = 32,06 (32,059 - 32,076)<ref name="iupac" /> | Atomski radijus = 100 | Atomski radijus izračunat = 88 | Kovalentni radijus = 102,5 | Van der Waalsov radijus = 180 | Elektronska konfiguracija = &#x5B;[[Neon|Ne]]&#x5D; 3s<sup>2</sup> 3p<sup>4</sup> | Elektroni u energetskom nivou = 2, 8, 6 | Energija ionizacije_1 = 999,6<ref name="webelem" /> | Energija ionizacije_2 = 2252 | Energija ionizacije_3 = 3357 | Energija ionizacije_4 = 4556 | Agregatno stanje = čvrsto | Mohsova skala tvrdoće = 2 | Struktura kristala = [[Ortorompski kristalni sistem|ortorompski]] | Gustoća = 2070<ref name="rettig" /> | Magnetizam = dijamagnetičan<ref name="magnet" />(<math>\chi_{m}</math> = −1,3 · 10<sup>−5</sup>) | Tačka topljenja_K = 385,95<ref name="tarr" /> - 388,36 | Tačka topljenja_C = 112,8<ref name="tarr" /> - 115,21 | Tačka ključanja_K = 718,2<ref name="zhang" /> | Tačka ključanja_C = 445 | Molarni volumen = 15,53 · 10<sup>-6</sup> | Toplota isparavanja = 45<ref name="zhang" /> | Toplota topljenja = 1,713 | Pritisak pare = 1 | Pritisak pare_K = 375 | Brzina zvuka = | Brzina zvuka_K = | Specifična toplota = 736<ref name="binder" /> | Specifična toplota_K = | Specifična električna provodljivost = 5,0 · 10<sup>-22</sup> | Specifična električna provodljivost_K = | Toplotna provodljivost = 0,205 | Toplotna provodljivost_K = | Oksidacioni broj = ±2, 4, '''6''' | Oksidi = SO<sub>2</sub>, SO<sub>3</sub> | Potencijal elektroda = -0,48 V (S + 2e<sup>−</sup> → S<sup>2−</sup>) | Elektronegativnost = 2,58 | Oznaka upozorenja = {{Oznake upozorenja|F}} | Oznake upozorenja R = {{Oznake upozorenja R|11}} | Oznake upozorenja S = {{Oznake upozorenja S|33}} | Radioaktivan = Ne | Izotopi = {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = S | Maseni broj = 30 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 1,178 [[Sekunda|s]] | Tipraspada1ZM = [[Elektronski zahvat|ε]] | Tipraspada1ZE = 6,138 | Tipraspada1ZP = <sup>30</sup>P }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = S | Maseni broj = 31 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 2,572 [[Sekunda|s]] | Tipraspada1ZM = [[Elektronski zahvat|ε]] | Tipraspada1ZE = 5,396 | Tipraspada1ZP = <sup>31</sup>P }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = S | Maseni broj = 32 | Rasprostranjenost u prirodi = '''95,02''' }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = S | Maseni broj = 33 | Rasprostranjenost u prirodi = 0,75 }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = S | Maseni broj = 34 | Rasprostranjenost u prirodi = 4,21 }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = S | Maseni broj = 35 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 87,32 [[dan|d]] | Tipraspada1ZM = [[beta-zraci|β<sup>-</sup>]] | Tipraspada1ZE = 0,167 | Tipraspada1ZP = <sup>35</sup>Cl }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = S | Maseni broj = 36 | Rasprostranjenost u prirodi = 0,02 }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = S | Maseni broj = 37 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 5,05 [[Minuta|min]] | Tipraspada1ZM = [[beta-zraci|β<sup>-</sup>]] | Tipraspada1ZE = 4,865 | Tipraspada1ZP = <sup>37</sup>Cl }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = S | Maseni broj = 38 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 170,3 [[Minuta|min]] | Tipraspada1ZM = [[beta-zraci|β<sup>-</sup>]] | Tipraspada1ZE = 2,937 | Tipraspada1ZP = <sup>38</sup>Cl }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = S | Maseni broj = 39 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 11,5 [[Sekunda|s]] | Tipraspada1ZM = [[beta-zraci|β<sup>-</sup>]] | Tipraspada1ZE = 6,640 | Tipraspada1ZP = <sup>39</sup>Cl }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = S | Maseni broj = 40 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 8,8 [[Sekunda|s]] | Tipraspada1ZM = [[beta-zraci|β<sup>-</sup>]] | Tipraspada1ZE = 4,710 | Tipraspada1ZP = <sup>40</sup>Cl }} |}} '''Sumpor''' ({{jez-la|sulpur}}, grecizirano ''sulphur'') jest [[hemijski element]] sa [[hemijski simbol|simbolom]] '''S''' i [[atomski broj|atomskim brojem]] 16. Ubraja se u [[Halkogeni elementi|halkogene elemente]], tj. nalazi se u šestoj glavnoj grupi [[periodni sistem elemenata|periodnog sistema]]. Prema udjelu u Zemljinoj [[litosfera|litosferi]] nalazi se na 16. mjestu najzastupljenijih elemenata. Sumpor je žuta, nemetalna supstanca, koja gradi veliki broj [[Alotropske modifikacije|alotropskih modifikacija]]. U prirodi se javlja kao samorodan ali i u obliku svojih mnogobrojnih neorganskih spojeva, među kojima su najpoznatiji [[sulfid]]i i [[sulfat]]i. Određene [[Aminokiselina|aminokiseline]] i koenzimi sadrže sumpor. U organizmima, on igra ulogu pri anaerobnom načinu dobijanja energije kod [[mikroorganizam]]a. Najveći dio dobijenog elementarnog sumpora koristi se u hemijskoj industriji za proizvodnju [[sumporna kiselina|sumporne kiseline]], tehnički najvažnije i najviše proizvedene osnovne hemikalije. Kao sastojak [[Kisela kiša|kiselih kiša]], [[sumpor-dioksid]] je od velike važnosti za okolinu. == Historija == [[Datoteka:Papyrus Ebers.png|thumb|lijevo|190px|Isječak Ebersovog papirusa, oko 1500. p.n.e]] Čovjek koristi sumpor već dugo vremena. [[Kina|Kinezi]] i [[Egipat|Egipćani]] koristili su sumpor od oko 5000 p. n. e. za izbjeljivanje [[tekstil]]a, kao lijek i za [[dezinfekcija|dezinfekciju]]. Na takozvanom [[Ebersov papirus|Ebersovom papirusu]] opisana je upotreba sumpora u tretiranju bakterijskih upala [[oko|oka]] ([[trahom]]a). Jedna prirodna alotropska modifikacija sumpora zvana ''šiliuhang'' bila je poznata u Kini od 6. vijeka p. n. e. U trećem vijeku p. n. e. Kinezi su dobijali sumpor iz [[pirit (mineral)|pirita]].<ref name="Ursprung" /> Pretklasična Grčka koristila je sumpor kao [[lijek]] kao i [[sumpor-dioksid]] nastao sagorijevanjem sumpora u svrhu dezinfekcije i liječenje infektivnih bolesti poput [[kuga|kuge]] te sumporisanje [[vino|vina]]. Već oko 800. p. n. e. [[Homer]] ga je spomenuo u epu "[[Odiseja]]".<ref name="rappg" /><ref name="homerodis" /> Antičke vojske koristile su sumpor u ratovima kao zapaljivo sredstvo ili sredstvo za pospješivanje vatre.<ref name="Ursprung" /> [[Plinije Stariji]] je 79. n.e. u svom djelu ''Naturalis historia'' spomenuo ostrvo [[Milos]] kao mjesto gdje se može pronaći dosta sumpora kao i njegovu upotrebu kao sredstvo za dezinfekciju, liječenje i izbjeljivanje.<ref name="healyjf" /> Jedna rasprava iz 1044. u doba dinastije Song opisuje različite oblike kineskog [[barut]]a, kao mješavinu [[kalij-nitrat]]a, drvenog [[ugalj|uglja]] i sumpora. [[Roger Bacon]] je 1242. opisao način dobijanja slične mješavine. Barut je dugo vremena važio kao jedina eksplozivna materija.<ref name="frics" /> Uloga njemačkog svećenika [[Berthold Schwarz]]a, kojem se pripisuje ponovno "otkriće" baruta, nije potkrijepljena čvrstim historijskim dokazima.<ref name="barut" /> Utjecaj sumpor-dioksida, nastalog sagorijevanjem [[ugalj|uglja]], na okolinu i kvalitet [[zrak]]a u [[London]]u opisao je 1661. John Evelyn u pismu tadašnjem engleskom [[Karlo II, kralj Engleske|kralju Karlu II]], kao i u svom djelu ''Fumifugium'' (''The Inconveniencie of the Aer and Smoak of London Dissipated''), prvoj knjizi o zagađenju zraka u Londonu. Kao jedan od prvih hemijsko-tehničkih procesa John Roebuck je 1746. razvio postupak [[olovo|olovnih]] komora za proizvodnju [[sumporna kiselina|sumporne kiseline]]. U novembru 1777. [[Antoine Lavoisier|Lavoisier]] je prvi koji je pretpostavio da je sumpor zapravo hemijski element. Njegovi eksperimenti i posmatranja ponašanja sumpora pri sagorijevanju doveli su konačno do obaranja teorije flogistona.<ref name="brockwh" /> Osim toga, [[Humphry Davy]] je 1809. uspio eksperimentalno dobiti dokaz da sumpor ne sadrži kisik niti vodik. Konačno, elementarni karakter sumpora dali su [[Joseph Louis Gay-Lussac|Gay-Lussac]] i Thénard 1810. ispitujući rezultate Davyjevih eksperimenata.<ref name="gejlisak" /> Na prijedlog [[Jacob Berzelius|Berzeliusa]] od 1814. počeo se koristiti simbol elementa '''S''', pošto je u tabelu atomskih težina zaveden pod nazivom ''sulphur''.<ref name="kurtweil" /> Danski hemičar [[William Christopher Zeise]] otkrio je 1822. [[ksantat|ksantogenat]] i 1834. napravio [[etantiol]], prvi tiol (merkaptan).<ref name="zeisewc" /> Razvoj i [[patent]]iranje kontaktnog postupka uslijedio je 1831. što je učinio proizvođač sirćeta Peregrine Phillips. On je u britanskom patentu br. 6096 opisao spontanu oksidaciju sumpor-dioksida u [[sumpor-trioksid]] u zraku uz prisustvo [[platina|platine]] kao [[katalizator]]a. Nakon te reakcije on je dobio sumpornu kiselinu nakon što je trioksid apsorbirao vodu.<ref name="lloyd" /> Kasnije je [[vanadij-pentoksid]] zamijenio platinu kao katalizator. Sljedeći veliki iskorak postigao je [[Charles Goodyear]] 1839. kada je razvio hemijsko-tehnički proces vulkaniziranja kaučuka elementarnim sumporom. Time je postavio temelje industrije [[guma|kaučuka]]. Osim toga taj proces je bio početak izgradnje poslovnog carstva Franka i Charlesa Seiberlinga, zasnovanog na gumama, a svom koncernu dali su ime ''[[Goodyear Tire & Rubber Company|Goodyear]]'' u čast izumitelja. Od 1891. do 1894. hemičar njemačkog porijekla [[Hermann Frasch]] razvio je proces koji je dobio ime po njemu, Fraschov proces, nakon što je 1865. u Louisiani otkrio podzemne naslage sumpora, koje se do tada, prije otkrića ovog procesa, nisu mogle iskoristiti.<ref name= "Mschmidt" /> == Osobine == [[Datoteka:Sulfur phase diagram-bs.svg|desno|thumb|240px|Fazni dijagram sumpora]] Fizičke osobine sumpora u snažnoj su zavisnosti od temperature, jer se pri datoj može javiti cijeli niz [[Alotropske modifikacije|alotropskih modifikacija]]. Ako se sumpor zagrijava iznad 119&nbsp;°C, najprije se stvara slabo [[viskoznost|viskozna]] tekućina svijetle boje, sastavljena pretežno iz S<sub>8</sub>-prstena. Ako se određeno vrijeme zadrži ta temperatura, dolazi do djelimične preobrazbe S<sub>8</sub>-prstenova u manje prstenove, čime se snižava temperatura topljenja, dostižući svoju najnižu vrijednost na 114,5&nbsp;°C. Pri daljnjem zagrijavanju, viskoznost se stalno povećava i dostiže maksimum pri 187&nbsp;°C. Zagrijavanjem pucaju prstenovi a nastaju dugi lanci molekula, što predstavlja primjer polimerizacije otvaranjem lanaca. Iznad ovih temperatura, lanci se ponovno raspadaju u manje komade, a viskoznost opet opada. Sumpor je element sa najvećim brojem među- i unutarmolekularnih alotropskih modifikacija. Međumolekularni alotropi su faze čvrstog tijela nekog elementa, koji se razlikuju po [[Kristalna struktura|kristalnoj strukturi]]. Do danas je poznato oko 30 različitih alotropa. Pri standardnim uslovima temperature i pritiska, sve termodinamički stabilne forme sastoje se samo iz S<sub>8</sub>-prstenova. Osim toga postoji i niz unutarmolekularnih alotropa u obliku prstenova različite veličine kao i lanaca raznih dužina. === Izotopi === Poznato je 25 [[izotop]]a sumpora, od kojih su četiri stabilna: <sup>32</sup>S (95,02 %), <sup>33</sup>S (0,75 %), <sup>34</sup>S (4,21 %) i <sup>36</sup>S (0,02 %). Od [[radioaktivnost|radioaktivnih]] izotopa samo <sup>35</sup>S ima nešto duže [[vrijeme poluraspada]] od 87,51 dana, a svi drugi izotopi imaju životni vijek u rasponu od sekunde do milisekundi. Izotop <sup>35</sup>S nastaje iz argona <sup>40</sup>Ar djelovanjem kosmičkog zračenja. Pri taloženju sulfidnih minerala može doći do podjele po različitim izotopima između početnog rastvora i čvrste supstance, u zavisnosti od temperature i [[pH|pH vrijednosti]]. Određivanje raspodjele izotopa sumpora u mineralu može dati indicije na uslove njegovog nastanka.<ref name="springer" /> Pri razgradnji sulfata putem bakteriološke sulfatne [[Redoks-reakcija|redukcije]] dolazi do frakcioniranja izotopa sumpora. Ispitivanjem takve raspodjele izotopa u rastvorenom sulfatu mogu se donijeti zaključci o biološkim procesima redukcije.<ref name="dorfer" /> === Ciklookta-sumpor === [[Datoteka:Cyclooctasulfur-above-3D-balls.png|thumb|lijevo|Struktura ciklookta-sumpora]] Čvrsti sumpor koji se nalazi u prirodi sastoji se iz [[molekula]] S<sub>8</sub>, u kojima su [[atom]]i sumpora spojeni u prsten i organizirani u takozvanu ''krunu''. Ciklookta-sumpor se javlja u tri međumolekularne alotropske modifikacije. Pri sobnoj temperaturi, [[termodinamika|termodinamički]] najstabilna modifikacija sumpora je ortorompski kristalizirani α-sumpor. On nema ni okusa ni mirisa i tipične je sumporno-žute boje. α-Sumpor se kristalizira ortorompski u prostornoj grupi ''Fddd'' sa parametrima rešetke ''a'' = 1044 pm, ''b'' = 1284 pm i ''c'' = 2437 pm kao i 128 formulskih jedinica po elementarnoj ćeliji. α-Schwefel se u prirodi javlja samorodno, poznat i kao ''sumporov cvijet'' (žuti sumpor). Njegova gustoća iznosi 2,0 do 2,1 g/cm<sup>3</sup>, tvrdoća od 1,5 do 2,5, ima tamno- ili svijetložutu boju, kao i bijeli [[Ogreb (mineralogija)|ogreb]]. Većinom ima svijetložute prizmatične ili piramidalne kristale, koji rastu na površinama stijena iz gasova bogatih sumporom putem nepotpune oksidacije sumporovodika ili [[Redoks-reakcija|redukcijom]] sumpor-dioksida. Pri temperaturi od 95,6&nbsp;°C nalazi se tačka prelaska u β-sumpor. Ova modifikacija je gotovo bezbojna a [[kristalizacija|kristalizira]] se monoklinski u prostornoj grupi ''P''2<sub>1</sub>''/a'' sa parametrima rešetke ''a'' = 1085 pm; ''b'' = 1093 pm; ''c'' = 1095 pm i β = 96,2°, kao i 48 formulskih jedinica po elementarnoj ćeliji. Ako se β-sumpor zagrije na 100&nbsp;°C i brzo ohladi na sobnu temperaturu, ovakva modifikacija postaje stabilna narednih nekoliko sedmica. Dosta rjeđi je također monoklinsko kristalizirani γ-sumpor ([[rosickýit]]) sa prostornom grupom ''P''2''/c'' i parametrima rešetke ''a'' = 844 pm; ''b'' = 1302 pm; ''c'' = 936 pm i β = 125,0° kao i 32 formulske jedinice po elementarnoj ćeliji.<ref name="ReferenceA"/><ref name="rosicky" /> Ovaj mineral je pronađen u [[Dolina smrti|Dolini smrti]] u SAD, gdje je nastao mikrobiološkom redukcijom sulfata i stabiliziran. === Cikloheksa-sumpor === [[Datoteka:Cyclohexaschwefel.png|thumb|190px|Struktura cikloheksa-sumpora]] Cikloheksa-sumpor S<sub>6</sub>, poznat i kao "Engelov sumpor", nalazi se u konformaciji stolice sa velikim naponom u prstenu. Njegovi narandžasti, romboedarski kristali mogu se dobiti raznim metodama. Engel je već 1891. napravio cikloheksa-sumpor zakiseljavanjem rastvora [[natrij-tiosulfat]]a sa [[Hlorovodična kiselina|hlorovodičnom kiselinom]]. :<math>\mathrm{6\ Na_2S_2O_3 + 12\ HCl \longrightarrow S_6 + 6\ SO_2 +12\ NaCl + 6\ H_2O}</math> Gustoća takvog sumpora iznosi 2,21 g/cm<sup>3</sup>, a tačka topljenja iznosi oko 100&nbsp;°C. U standardnim uslovima, cikloheksa-sumpor za nekoliko dana prelazi u ciklookta-sumpor. === Ciklohepta-sumpor === Ciklohepta-sumpor se može dobiti pomoću reakcije ciklopentadienil-titanij-pentasulfida sa [[disumpor-dihlorid]]om. :<math>\mathrm{Cp_2TiS_5 + S_2Cl_2 \longrightarrow S_7 + Cp_2TiCl_2}</math> :<small>Cp = η<sup>5</sup>-C<sub>5</sub>H<sub>5</sub></small> Ciklohepta-sumpor se može naći, u zavisnosti od uslova nastanka, u četiri različite međumolekularne alotropske modifikacije (α-, β-, γ-, δ-ciklohepta-sumpor). Sve ove modifikacije su osjetljive na promjenu temperature i iznad 20&nbsp;°C vrlo brzo prelaze u termodinamički stabilnu formu. Međutim, pri temperaturi od −78&nbsp;°C ove modifikacije su stabilne i mogu se održati duže vrijeme. Dužine prstenastih sumpor-sumpor veza iznose između 199,3 i 218,1 pm. === Veći prstenovi === [[Datoteka:dodecasulfur 3D.png|190px|thumb|lijevo|Struktura ciklododeka-sumpora]] Veći prstenovi sumpora (S<sub>''n''</sub> sa ''n'' = 9 – 15, 18, 20) mogu nastati metodom ciklopentadienil-titanij-pentasulfidom ili putem reakcije dihlorsulfana S<sub>''m''</sub>Cl<sub>2</sub> sa polisulfanima H<sub>2</sub>S<sub>''p''</sub>. :<math>\mathrm{S}_m\mathrm{Cl_2} + \mathrm{H_2S}_p \longrightarrow \mathrm{S}_n + 2 \; \mathrm{HCl}</math> :<math>n = m + p</math> Od ciklonona-sumpora postoje četiri međumolekularna alotropa, od kojih su dva, nazvani α- i β-ciklonona-sumpor, vrlo dobro proučeni. Sa izuzetkom ciklododeka-sumporom S<sub>12</sub>, unutarmolekularne dužine i uglovi veze u modifikacijama sumpora su različiti. Ciklododeka-sumpor je nakon ciklookta-sumpora najstabilnija modifikacija. Od ciklooktadeka-sumpora S<sub>18</sub> postoje dvije međumolekularne modifikacije kao prstenasti konfomacijski izomeri.<ref name="HoWi" /> === Hemijske osobine === [[Datoteka:Sulfur-burning-at-night.png|thumb|desno|Sagorijevanje sumpora]] Sumpor je prilično reaktivan element, reagira pri višim temperaturama sa mnogim metalima osim [[platina|platine]], [[iridij]]a i [[zlato|zlata]] dajući sulfide. Sa [[živa|živom]], sumpor reagira trenjem s njom već pri sobnoj temperaturi dajući [[živa-sulfid]]. Sumpor reagira i sa polumetalima i nemetalima pri višim temperaturama. Izuzeci su [[telur]], molekularni [[dušik]], [[jod]] i plemeniti gasovi.<ref name="HoWi" /> Na zraku, sumpor se pali na temperaturi iznad 250&nbsp;°C te gori plavkastim plamenom pri čemu nastaje sumpor-dioksid. Tačka paljenja se može sniziti putem gasova rastvorenih u sumporu kao što su sumporovodik i sumpor-dioksid. Na vlažnom zraku sumpor tokom vremena gradi [[sumporna kiselina|sumpornu kiselinu]] i sumpor-dioksid. Sumpor ne reagira sa neoksidirajućim kiselinama dok sa oksidirajućim poput [[dušična kiselina|dušične kiseline]] oksidira do sulfata. U bazičnim rastvorima sumpor [[Disproporcioniranje|disproporcionira]] do sulfida i sulfita. U sulfidnim rastvorima, sumpor se otapa dajući polusulfide. U rastvorima koji sadrže sulfite, sumpor reagira dajući tiosulfat. U [[organska hemija|organskoj hemiji]] elementarni sumpor se koristi naprimjer u Asingerovoj reakciji za dobijanje 3-tiazolina.<ref name="assing" /> Gewaldova reakcija, također jedna od višekomponentnih reakcija, omogućava sintezu supstituiranih 2-aminotiopena, polazeći od elementarnog sumpora. Sa Grignardovim spojevima sumpor reagira dajući tioetere ili tiole.<ref name="March" /> [[Cikloheksan]] ispuštanjem sumporovodika u reakciji [[hidriranje|hidriranja]] prelazi u [[benzen]].<ref name="March" /> == Rasprostranjenost == === Na Zemlji === [[Datoteka:Sulfur.jpg|lijevo|thumb|150px|Sumpor]] Sumpor je rasprostranjen u gotovo svim Zemljinim sferama. Njegovo kruženje između tih sfera opisuje [[ciklus kruženja sumpora]], sistem pretvaranja sumpora i spojeva koji ga sadrže u [[litosfera|litosferi]], [[hidrosfera|hidrosferi]], Zemljinoj atmosferi i [[biosfera|biosferi]], kao i njegovu razmjenu iz jedne u drugu sferu. Pri tome, sumpor se javlja u oksidacijskom stanju -2, u spojevima kao što su metalni sulfidi i [[vodik-sulfid|sumporovodik]], te u oksidacijskom stanju -1, naprimjer u aminokiselinama. Oksidacijsko stanje 0 (nula, elementarni sumpor) javlja se u sedimentima, a potječe iz bakterijske redukcije sulfata, kao što se mogu naći u američkoj saveznoj državi [[Louisiana]], te u naslagama sumpora [[vulkan]]skog porijekla. U oksidacijskom stanju +4 javlja se u [[sumpor-dioksid]]u u atmosferi, a u oksidacijskom stanju +6 kao sulfat u hidrosferi i litosferi.<ref name="Mschmidt" /> Sumpor po masenom udjelu na spisku najčešćih elemenata stoji na * osmom mjestu na Zemlji sa udjelom od 0,46% * 15. mjestu u Zemljinoj kori sa udjelom 0,048% * 16. mjestu u kontinentalnoj Zemljinoj kori sa 0,035% ==== U litosferi ==== [[Datoteka:Aragonite-Sulfur-lw114a.jpg|thumb|lijevo|180px|Tamno žuti, piramidalni kristali sumpora sa bijelim [[aragonit]]om.]] [[Datoteka:Sulfur-t07-67a.jpg|thumb|lijevo|180px|Kristali sumpora sa različitim kristalnim površinama na matičnoj stijeni]] Elementarni sumpor u prirodi se javlja u ogromnim nalazištima, naprimjer na [[Sicilija|Siciliji]], u Poljskoj (kod [[Tarnobrzeg]]a), [[Irak]]u, [[Iran]]u, američkim saveznim državama [[Louisiana]] i [[Teksas]] te u [[Meksiko|Meksiku]]. Do 2011. samorodni sumpor je pronađen na približno 1.500 nalazišta. Osim pomenutih, sumpor je pronađen i u mnogim područjima od Australije, Sjeverne i Južne Amerike, Azije i Evrope. Također, pronađen je u mineralnim uzorcima sa dna mora, naročito u [[Meksički zaliv|Meksičkom zalivu]], Srednjoatlantskom i Istočnopacifičkom grebenu.<ref name="mindat3826" /> Čisti sumpor je relativno rijedak, ali u većim količinama dolazi do površine Zemlje putem vulkanskih erupcija. Tamo se može naći ne samo u vulkanskim kraterima nego i u drugim vulkanskim oblicima. Sumpor se javlja u ''grubim'' oblicima, tj. u kristalima koji se ne mogu raspoznati golim okom, naročito u [[sedimenti]]ma i [[Sedimentne stijene|sedimentnim stijenama]]. Često se nalazi u evaporitima (slanim stijenama), gdje većinom nastaje redukcijom sulfata. Sumpora se nalazi i samorodan u prirodi, tj. u elementarnom obliku kao [[mineral]] ''sumporni cvijet'' (žuti sumpor). Za sumporni cvijet je karakteristično da pored vrlo male tvrdoće i izrazite žute boje, ima vrlo nisku tačku topljenja 112,8&nbsp;°C (α-S), odnosno 119,2&nbsp;°C (β-S). [[Međunarodna mineraloška organizacija]] (IMA) vodi sumpor prema sistematici minerala po Strunzu (9. izdanje) pod sistemskim brojem „1.CC.05“ (elementi - polumetali (metaloidi) i nemetali - grupa sumpor-selen-jod).<ref name="imacnmnc" /> Prema sistematici po Strunzu (8. izdanje) ima oznaku ''I/B.03-10'', dok prema sistematici po Danau vodi se kao element-mineral pod sistemskim brojem „01.03.05.01“. Polimorfske modifikacije β-sumpor i [[rosickýit]] (''γ-sumpor'') su također priznati kao minerali koji se javljaju u prirodi. Na temperaturi iznad 95&nbsp;°C sumpor se kristalizira u [[monoklinski kristalni sistem]] (β-sumpor). Ovaj oblik na temperaturama ispod 95&nbsp;°C brzo prelazi u stabilni α-sumpor. Kristalizira se u ortorompskom kristalnom sistemu u prostornoj grupi ''Fddd'' sa parametrima rešetke ''a'' = 1044 pm; ''b'' = 1284 pm i ''c'' = 2437 pm, kao i 128 formulskih jedinica po elementarnoj ćeliji.<ref name="ReferenceA" /> Gustoća sumpora iznosi oko 2,0 do 2,1 g/cm<sup>3</sup> a njegova [[Mohsova skala tvrdoće|tvrdoća po Mohsu]] od 1,5 do 2,5. Uglavnom se javlja u svijetlo ili tamno žutim kristalnim prizmatičnim ili piramidalnim oblicima, koji nastaju na površinama stijena od gasova bogatih sumporom, putem nepotpuno oksidacije sumporovodika (H<sub>2</sub>S) ili redukcije sumpor-dioksida (SO<sub>2</sub>). Kristali sumpora ostavljaju na pločici [[Ogreb (mineralogija)|bijeli ogreb]]. Veći kristali sumpora su providni do prozirni, a na svojim površinama pokazuju određeni smolast, ''masniji'' sjaj, te imaju sljedeće optičke osobine:<ref name="Handbook" /> * glavni indeksi prelamanja: n<sub>α</sub> = 1,9579; n<sub>β</sub> = 2,0377 i n<sub>γ</sub> = 2,2452 (dvoosovinsko pozitivni) * ugao/disperzija optičkih osa: 2v<sub>z</sub> ≈ 68°58' Praškasti ili masivni agregati ovog minerala su mat i neprozirni. U zavisnosti od nalazišta, sumpor se može javiti u [[parageneza|paragenezi]] sa raznim drugim mineralima kao što su naprimjer [[anhidrit]], [[aragonit]], [[kalcit]], [[koelestin]], [[gips]] i [[halit]].<ref name="Handbook" /> Daleko češće od samorodnog oblika, sumpor u prirodi se javlja u obliku različitih minerala, uglavnom kao sulfid i u oksidima, halogenidima i drugim spojevima. Do 2010. ukupno je poznato oko 1.000 različitih minerala koji sadrže sumpor. On je najviše raširen u sulfidnim mineralima, poput [[pirit (mineral)|pirita]] i [[markasit]]a (FeS<sub>2</sub>), bakarnog pijeska (halkopirita, CuFeS<sub>2</sub>), [[galenit]]a ([[olovo-sulfid]]a, PbS) i [[sfalerit]]a ([[cink-sulfid]]a, ZnS). Teški metali u prirodi se najčešće nalaze kao teško rastvorljivi sulfidi. Sumpor se također javlja i u obliku sulfata, kao što su ioni sulfata u moru (oko 0,9 g/l), u gipsu (CaSO<sub>4</sub> · 2 H<sub>2</sub>O), barij-sulfata (BaSO<sub>4</sub>) i drugih sulfata teško rastvorljivih u vodi. Minerali sa najvećim udjelom sumpora su [[patronit]] (oko 71,6%), [[villamaninit]] (oko 55,9%), [[hauerit]] (oko 53,9%), pirit i [[markasit]] (oba oko 53,5%).<ref name="webmineral" /> ==== U hidrosferi ==== U hidrosferi, sumpor se većinom nalazi u obliku sulfatnih iona. Sa koncentracijom od 7,68% od ukupne sadržine soli, on je na trećem mjestu među ionima u [[more|morskoj vodi]], odmah poslije hloridnih i [[natrij]]evih iona.<ref name="moreprijat" /> Morski mikroorganizmi koriste sulfate da bi mogli iskorištavati [[metan]] sa dna mora. Pri tome se sulfati reduciraju do sumporovodika, kojeg dalje ponovno oksidiraju mikroorganizmi u plićim slojevima.<ref name="mpibremen" /> U slatkim vodama, sulfati se javljaju u prirodnim izvorima poput naslaga gipsa, značajno pridonoseći tvrdoći vode. Prema njemačkim standardima kvalitete vode za piće, gornja granica sadržine sulfata iznosi 240&nbsp;mg/l. Koncentracija sulfata preko 100&nbsp;mg/l važi kao korozivna, a takva koncentracija sulfata može napadati čelične i betonske konstrukcije.<ref name="wvsbat" /> ==== U atmosferi ==== U gornjim slojevima atmosfere nalaze se čestice bogate sumporom u vidu [[aerosol]]a, a dospijevaju putem vulkanskih erupcija. Veličina tih čestica iznosi od 0,1 do 1 mikrometra. Pošto te čestice u [[stratosfera|stratosferi]] reflektiraju sunčevu svjetlost, njima se pripisuje efekt hlađenja svjetske klime.<ref name="nasaley" /> Procesima sagorijevanja supstanci koje sadrže sumpor, on u vidu sumpor-dioksida dospijeva u [[troposfera|troposferu]]. Iz antropogenih izvora dolazi oko 35% ukupne emisije sumpor-dioksida koja iznosi oko 400 miliona tona godišnje.<ref name="Alan" /> Većina organskih sulfida potječe od morskih fitoplaktona, prvenstveno [[dimetilsulfid]] i sumporovodik, koji se smatraju drugim najvećim izvorom ukupne emisije čestica koje sadrže sumpor.<ref name="Alan" /> ==== U biosferi ==== Sumpor se u biosferi nalazi u raznovrsnim oblicima, često u reduciranoj formi. U smislu razlaganja [[biomasa|biomase]] pomoću enzima i mikroorganizama, iz organskih materija se izdvaja sumporovodik. Za biljke, sumpor je raspoloživ većinom u oblicima anionskih sulfata u tlu, koji preko korjenskog sistema ulaze u biljku gdje se koncentriraju većinom u [[Vakuola|vakuolskim]] biljnim tekućinama u nemetaboliziranom obliku. Redukcija sulfata do sulfida zahtijeva 732 kJ mol<sup>−1</sup>. Sumpor-dioksid se, za razliku od njih, vrlo lahko upija i apsorbira kroz listove. Sulfati su makronutritijenti, čiji nedostatak može dovesti do smanjenja prinosa u poljoprivrednoj proizvodnji.<ref name="leustek" /> Sumporovodik razlažu hemoautotrofne, aerobne bakterije koje oksidiraju sulfide, pomoću kisika do elementarnog sumpora. Anaerobne, fototrofne bakterije koriste sumporovodik kao sredstvo za [[Redoks-reakcija|redukciju]] u anoksidnim uslovima za anoksidnu fotosintezu čime te ga oksidiraju do elementarnog sumpora ili sulfata. === U svemiru === [[Datoteka:Io Tupan Patera.jpg|thumb|desno|Vulkanski krater ''Tupan-Patera'' na [[Ija (satelit)|satelitu Iju]] promjera 75 km, ispunjen tečnim sumporom]] Dvoatomski sumpor je dokazan u repu [[kometa|komete]] IRAS-Araki-Alcock (C/1983 H1). Kasnije je nakon otkrića prisustva sumpora na drugim kometama, zaključeno da je on prisutan u gotovo svim repovima kometa. Međutim, porijeklo molekula S<sub>2</sub> nije potpuno objašnjeno.<ref name="boiced" /> Oblaci na [[Venera|Veneri]] sastoje se velikim dijelom iz [[sumpor-dioksid]]a i kapljica sumporne kiseline. Sumporna kiselina tamo nastaje [[fotohemija|fotohemijski]] u gornjim slojevima atmosfere Venere djelovanjem ultraljubičastog zračenja Sunca iz [[ugljik-dioksid]]a i [[sumpor-dioksid]]a. Kratkotalasno zračenje oslobađa [[kisik]] iz ugljik-dioksida, koji dalje reagira sa sumpor-dioksidom, apsorbirajući vodu, dajući sumpornu kiselinu. Sonde iz [[Program "Viking"|programa "''Viking"'']] otkrili su sumpor na [[Mars]]u. Udio sumporovih spojeva, pretežno u vidu magnezij- i [[željezo-sulfat]]a, u prašini na Marsu iznosi do 3 masena postotka. Za nastanak sulfata najvjerovatnije je bilo potrebno vodeno okruženje, što upućuje na postojanje prahistorijske hidrosfere na Marsu. Na [[Jupiter]]ovom satelitu [[Ija (satelit)|Iju]] pronađena su brojna jezera istopljenog sumpora. Široki spektar boja naslaga sumpora daje ovom satelitu izuzetno zanimljiv obojen izgled. Smatra se da se rijeke [[lava|lave]], koje se pružaju nekoliko stotina kilometara, sastoje pretežno od sumpora i sumporovih spojeva.<ref name="explonet" /> Istraživanja naučnika iz [[NASA]]-e ukazuju da bi se [[Soli (hemijski spojevi)|soli]] na površini Jupiterovog satelita [[Evropa (satelit)|Evropa]] mogle sastojati dvije trećine od sumporne kiseline. Drugi vjeruju da bi pretpostavljeni [[okean]]i ispod ledene kore mogli biti bogati sumpornom kiselinom.<ref name="slanomore" /> == Dobijanje == [[Datoteka:Blethrow Ijen4.JPG|thumb|lijevo|Eksploatacija sumpora vulkanskog porijekla na indonezijskoj istočnoj Javi]] Sumpor se dobija u dva oblika, prvo kao elementarni sumpor, od kojeg se preko 90% prerađuje u [[sumporna kiselina|sumpornu kiselinu]], a drugo u obliku njegovih oksida pomoću žarenja sulfidnih ruda. Elementarni sumpor dobija se i prodaje širom svijeta. Najveća nalazišta i proizvođači nalaze se u Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi, zemljama bivšeg Sovjetskog saveza i zapadnoj Aziji. [[Kina|Narodna Republika Kina]] je najveći svjetski uvoznik sumpora, a slijede je Maroko i SAD. Najveći svjetski izvoznik je [[Kanada]], dok su [[Rusija]] i [[Saudijska Arabija]] na drugom i trećem mjestu.<ref name="learmore" /> Industrijski sumpor se može dobijati iz geoloških nalazišta elementarnog sirovog sumpora ili spojeva koji ga sadrže u izvorima [[ugljikovodik]]a poput [[nafta|nafte]], zemnog gasa i [[ugalj|uglja]] kao i sulfidnih ruda teških metala. On se praktično u neograničenim količinama nalazi u obliku sulfata, kao što je naprimjer [[gips]]. Danas se najekonomičniji dostupni izvori sumpora procjenjuju na ukupno 5 × 10<sup>12</sup> t. Za dodatnih 600 × 10<sup>12</sup> t ovog elementa se pretpostavlja da postoje u formi uglja bogatog sumporom, naftnog pijeska i slično. U SAD je 2007. količina dobijenog elementarnog sumpora iznosila 8,2 miliona tona.<ref name="commodity" /> Na [[vulkan]]ima i u njihovoj blizini javljaju se [[fumarola|fumarole]], u čijim se gasovima koje ispuštaju, pored sumporovodika, nalazi i gasoviti elementarni sumpor. Takav sumpor se hlađenjem [[kondenzacija|kondenzira]] na mjestima gdje izlazi i gradi [[kristal]]e. U srednjem vijeku nalazišta iz takvih fumarola na Islandu, naročito [[Námafjall]], bila su najvažniji izvor za proizvodnju [[barut]]a u cijeloj Evropi. U Ijenu, vulkanskom kompleksu u indonezijskoj istočnoj Javi, nalazi se jedan solfatar (vrsta fumarole) koji važi za najveće indonezijsko nalazište sumpora. Tamo radnici odlamaju sumpor sa osam metara debelih slojeva te ga u [[bambus]]ovim košarama iznose iz kratera. Podzemna nalazišta sumpora se eksploatiraju uglavnom u SAD-u i [[Poljska|Poljskoj]] pomoću Fraschovog procesa, kojeg je razvio Nijemac [[Hermann Frasch]]. U tom procesu, u podzemne slojeve sumpora uvode se cijevi kroz kojih se pušta vodena para. Na taj način sumpor se topi i pomoću upumpanog zraka se izvlači na površinu. Godišnja proizvodnja 1995. pomoću ovog procesa iznosila je 3,1 miliona tona.<ref name="riegels" /> Međutim, ekonomski isplativa nalazišta danas su vrlo rijetka. U SAD posljednje nalazište, u kojem se sumpor eksploatirao pomoću Fraschovog procesa, ugašeno je 2001. Danas se sumpor dobija u ogromnim količinama kao neželjeni proizvod izdvajanja sumporovodika iz zemnih gasova i odsumporovanja [[nafta|nafte]] pomoću [[Clausov proces|Clausovog procesa]]. [[Prirodni plin|Zemni gas]] sadrži i do 35% sumporovodika,<ref name="exxonmobil" /> dok sirova nafta koja je siromašna sumporom sadrži od 0,5 do 1%, a u zavisnosti od nalazišta udio sumpora u njoj može dostizati i do 5%.<ref name="aralde" /> Osnovni hemijski proces za dobijanje sumpora sastoji se iz dva koraka:<ref name="dittmeyer" /> u prvom koraku oko trećine sumporvodika sagorijeva do sumpor-dioksida. Preostale dvije trećine sumporovodika reagiraju sa sumpor-dioksidom (SO<sub>2</sub>) u uslovima komproporcioniranja dajući sumpor. :<math>\mathrm{2\ H_2S + 3\ O_2 \longrightarrow 2\ SO_2 + 2\ H_2O}</math> :<math>\mathrm{2\ H_2S + \ SO_2 \longrightarrow 3\ S + 2\ H_2O}</math> == Upotreba == Sumpor se upotrebljava u [[hemijska industrija|hemijskoj]] kao i u [[farmaceutska industrija|farmaceutskoj industriji]], između ostalog u proizvodnji [[sumporna kiselina|sumporne kiseline]], boja, lakova, [[insekticid]]a i umjetnih đubriva. === Dobijanje sumporne kiseline === Po količini, najveći dio sumpora, približno 90%, potroši se za proizvodnju sumporne kiseline pomoću kontaktnog procesa. Pri tome, u prvom koraku dobija se sumpor-dioksid sagorijevanjem sumpora ili žarenjem metalnih sulfida. On se dalje prevodi u sumpor-trioksid ravnotežnom reakcijom sa [[zrak]]om i [[vanadij-pentoksid]]om kao [[katalizator]]om.<ref name="aicheorg" /> Oko 60% sumporne kiseline se potroši u proizvodnji umjetnih đubriva.<ref name="unindustr" /> Razlaganjem sirovih [[fosfat]]a sumpornom kiselinom nastaje superfosfat, mješavina sastavljena iz [[kalcij-hidrogenfosfat]]a (Ca(H<sub>2</sub>PO<sub>4</sub>)<sub>2</sub>) i [[Gips|kalcij-sulfat]]a (CaSO<sub>4</sub> · 2H<sub>2</sub>O). :<math>\mathrm{Ca_3(PO_4)_2 + 2 \; H_2SO_4 \longrightarrow Ca(H_2PO_4)_2 + 2 \; CaSO_4 \cdot 2 \; H_2O}</math> Druga đubriva koja sadrže sumpor su [[amonij-sulfat]] i [[kalij-sulfat]]. Pored toga, sumporna kiselina služi i za razlaganje ruda, proizvodnju [[kaprolaktam]]a, kao katalizator pri alkiliranju olefina, za proizvodnju drugih kiselina poput [[fluorovodična kiselina|fluorovodične kiseline]], kao i za proizvodnju [[papir]]a pomoću sulfatnog procesa. Sumporna kiselina također je našla primjenu i u brojnim drugim procesima, kao što je naprimjer proizvodnja [[fenol]]a i [[aceton]]a pomoću [[kumolhidroperoksid]]nog procesa. Gasoviti sumpor-trioksid je pronašao primjenu pri proizvodnji tenzida pomoću sulfoniranja [[dodecilbenzol]]a dajući dodecilbenzol-sulfonsku kiselinu kao i za sulfatiranje [[masni alkohol|masnih alkohola]] i njihovih etoksilata.<ref name="tadros" /> === Vulkanizacija gume === [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-2005-0711-504, Berlin, Vulkanisierungswerkstatt.jpg|thumb|190px|desno|Radionica za vulkanizaciju u Berlinu (1946)]] Čisti sumpor se vrlo često koristi za [[vulkanizacija|vulkanizaciju]] [[guma|kaučuka]] (gume). Pri tome se sirovoj gumi dodaje sumpor ili spojevi koji ga sadrže, što predstavlja proces koji je razvio [[Charles Goodyear]] 1839. Polimerni lanci gume se tim procesom umrežavaju gradeći [[sulfidna veza|disulfidne veze]] od jednog ili više atoma sumpora, što gumi daje veću otpornost. Tržište vulkaniziranih elastomera u SAD u 2001. vrijedilo je oko 5,7 milijardi [[američki dolar|US$]].<ref name="elasomers" /> === U medicini === U evropskoj farmakopeji, sumpor je naveden samo ''za vanjsku upotrebu'' (''sulfur ad usum externum'').<ref name="farmacopea" /> Kada se praškasti sumpor pospe po [[koža|koži]] nastaje sumporovodik i drugi sulfidi, koji djeluju bakteriostatično. Pri oralnoj primjeni djeluje kao [[laksativ]]. Osim toga, sumpor djeluje i kao fungicid te može usmrtiti parazite. U prošlosti, on se pretežno koristio za tretiranje akni ({{lat}}), liječenje [[šuga|šuge]] i tretiranje površinskih mikoza (gljivičnih oboljenja). Njegova upotreba bila je najvećim dijelom u obliku [[sapun]]a, gelova i krema.<ref name="arznei" /> Sumpor je također jedna od četrnaest najvažnijih osnovnih homeopatskih supstanci, mada je značaj i efikasnost homeopatskih supstanci i preparata znatno osporavana. === U industriji čelika === U [[industrija|industriji]] [[čelik]]a, sumpor je vrlo važan element za [[legura|legiranje]]. Čelik za automate, koji je naročito optimiziran za procese koji iziskuju velika opterećenja poput bušenja ili [[tokarenje|tokarenja]], često je legiran sumporom. Dodavanjem sumpora u takvu vrstu čelika nastaju mehki, linearno izraženi agregati [[mangan-sulfid]]a, koji dovode do povećanja otpornosti na lomljenje. Na zraku, naročito kada je povećana vlažnost, sumpor sporo gradi sumpor-dioksid a daljnjom oksidacijom i sumpornu kiselinu. To može dovesti do korozije i štete na čeličnim konstrukcijama i spremnicima.<ref name="kusterw" /> === Katalizatorski "otrov" === Oblici sumpora u [[ugljikovodici]]ma veoma su snažni [[katalizatorski otrov]]i, koji su već pri najmanjim koncentracijama veoma djelotvorni. Sumpor reagira s katalitički aktivnim metalima i drugim površinskim centrima katalizatora. "Zatrovanje" može biti povratno i nepovratno, a katalizatori pritom mogu promijeniti svoju selektivnost ili se u potpunosti deaktivirati. Neke vrste katalizatora, poput [[platina|platinskih]] i [[renij]]skih za katalitički "reforming", selektivno reagiraju na sumpor, čime se utječe na početnu aktivnost katalizatora.<ref name="pmrapr" /> Kod starijih trostepenih katalizatora pri radu motora s nedostatkom zraka iz njih se ispuštao sumporovodik, nastao iz sumpora nataloženog na katalizator u obliku sulfata.<ref name="alshamery"/> Kod vozila s [[Benzinski motor|Otto motorima]] s upuhavanjem dodatnog zraka (''Lean burn'') i katalizatorima koji skladište nečistoće može doći do njihovog deaktiviranja zbog nastanka sulfata. Da bi se takav katalizator regenerirao, potrebno je povisiti temperaturu plinova na 650 Celzijevih stepeni da bi se nagomilani sulfat oslobodio kao sumpor-dioksid. == Spojevi == U spojevima, sumpor se javlja u svim [[oksidacijsko stanje|oksidacijskim stanjima]] između −2 (sulfidi) i +6 (sulfati, sumpor-trioksid i sumporna kiselina). === S vodikom === [[Vodik-sulfid|Sumporovodik]] (H<sub>2</sub>S) je bezbojni otrovni gas koji u manjim koncentracijama ima miris pokvarenih jaja, a nastaje putem reakcija sulfida (M<sub>x</sub>S<sub>y</sub>) s jakim kiselinama, kao što je [[hlorovodična kiselina|HCl]]. [[Disulfan]] (H<sub>2</sub>S<sub>2</sub>) je nestabilna tekućina. I pored toga, ona daje brojne soli poput [[pirit (mineral)|pirita]]. Njene soli (disulfidi) sadrže an[[ion]] S<sub>2</sub><sup>2−</sup>.<ref name="chemiuni" /> Disulfan je prvi član homolognog niza polisulfana. === Sa kisikom === [[Sumpor-dioksid]] je anhidrid [[sumporasta kiselina|sumporaste kiseline]], bezbojni gas koji ima prodoran, neugodan miris i kiseo okus, nadražuje [[sluznica|sluznicu]] i otrovan je. Vrlo dobro se rastvara u vodi te s njom gradi sumporastu kiselinu u vrlo malom obimu.<ref name="HoWi" /> [[Sumpor-trioksid]] je anhidrid [[sumporna kiselina|sumporne kiseline]]. On pri normalnim uslovima gradi bezbojne igličaste kristale koji su izrazito higroskopni te burno reagiraju s vodom. Sumpor-trioksid ključa i isparava na 44,45&nbsp;°C. [[Sumpor-monoksid]] je stabilan samo u razblaženom obliku. U koncentriranom obliku on vrlo brzo prelazi u disumpor-dioksid. Pronađen je u međuzvjezdanom prostoru. === Kiseline i soli === [[Datoteka:Tetrasulfur-tetranitride.png|thumb|Tetrasumpor-tetranitrid]] Sumpor gradi cijeli niz oksokiselina, među kojima sumporna kiselina ima ubjedljivo najveći tehnički značaj. Pretežna oksidacijska stanja sumpora kreću se od +6 (sumporna kiselina) do 0 (oligosulfandisulfonske kiseline, HSO<sub>3</sub>S<sub>x</sub>SO<sub>3</sub>H).<ref name="pectold" /> Sve njegove kiseline nije moguće izdvojiti u čistom obliku, ali one grade niz soli i njihovih hidrido-izomera. Tako se naprimjer sumporasta kiselina ne može izdvojiti kao stabilni, čisti spoj, ali su njene sulfitne i hidrogensulfitne soli poznate u stabilnom obliku. {| class="wikitable" |- style="background-color:#ffdead;" ! colspan="5" | Kiseline tipa H<sub>2</sub>SO<sub>n</sub> |- style="background-color:#DCDCDC;" ! Oksidacijsko stanje<br />sumpora!! Struktura !! Kiseline !! Soli |- | +2 || [[Datoteka:Sulfoxylsäure.svg|78px|center]] || [[Hiposulfitna kiselina]] <br /> H<sub>2</sub>SO<sub>2</sub> || [[Sulfoksilat]]i |- | +4 || [[Datoteka:Schweflige Säure.svg|78px|center]] || [[Sumporasta kiselina]] <br /> H<sub>2</sub>SO<sub>3</sub> || [[Sulfit]]i |- | +6 || [[Datoteka:Schwefelsäure.svg|78px|center]] || [[Sumporna kiselina]] <br /> H<sub>2</sub>SO<sub>4</sub> || [[Sulfat]]i |- | +6 || [[Datoteka:Peroxomonoschwefelsäure.svg|102px|center]] || [[Peroksomonosumporna kiselina]] <br /> H<sub>2</sub>SO<sub>5</sub> || [[Peroksosulfat]]i |} {| class="wikitable" |- style="background-color:#DCDCDC;" ! colspan="5" | Kiselina tipa H<sub>2</sub>S<sub>2</sub>O<sub>n</sub> |- style="background-color:#DCDCDC;" ! Srednje oksidacijsko stanje<br />sumpora !! Struktura !! Kiseline !! Soli |- | +1 || [[Datoteka:Thioschweflige Säure.svg|78px|center]] || [[Tiosumporasta kiselina]] <br /> H<sub>2</sub>S<sub>2</sub>O<sub>2</sub> || Tiosulfiti <br /> (nepoznate) |- | +2 || [[Datoteka:Thioschwefelsäure.svg|78px|center]] || [[Tiosumporna kiselina]] <br /> H<sub>2</sub>S<sub>2</sub>O<sub>3</sub> || [[Tiosulfat]]i |- | +3 || [[Datoteka:Dithionige Säure.svg|105px|center]] || [[Ditionska kiselina]] <br /> H<sub>2</sub>S<sub>2</sub>O<sub>4</sub> || [[Ditionit]]i |- | +4 || [[Datoteka:Dischweflige Säure.svg|105px|center]] || [[Disumporasta kiselina]] <br /> H<sub>2</sub>S<sub>2</sub>O<sub>5</sub> || [[Disulfit]]i |- | +5 || [[Datoteka:Dithionsäure.svg|105px|center]] || [[Ditionatna kiselina]] <br /> H<sub>2</sub>S<sub>2</sub>O<sub>6</sub> || [[Ditionat]]i |- | +6 || [[Datoteka:Dischwefelsäure.svg|127px|center]] || [[Disumporna kiselina]] <br /> H<sub>2</sub>S<sub>2</sub>O<sub>7</sub> || [[Disulfat]]i |- | +6 || [[Datoteka:Peroxodischwefelsäure.svg|150px|center]] || [[Peroksodisumporna kiselina]] <br /> H<sub>2</sub>S<sub>2</sub>O<sub>8</sub> || [[Peroksodisulfat]]i |} === Sa dušikom === [[Tetrasumpor-tetranitrid]] S<sub>4</sub>N<sub>4</sub> je zlatno-crveni spoj, koji služi kao polazna sirovina za dobijanje raznih spojeva sumpora sa dušikom.<ref name="greenwood" /><ref name="Chivers" /> [[Disumpor-dinitrid]] S<sub>2</sub>N<sub>2</sub> postoji u obliku četveročlanog, pravouglog, planarnog prstena. Spoj se može dobiti reakcijom tetrasumpor-tetranitrida sa [[srebro]]m. Politiazil (SN)<sub>x</sub> je bio prvi proizvedeni neorganski polimer koji je imao sposobnost provođenja električne struje. Pri izuzetno niskim temperaturama ispod 0,26 K, ovaj spoj je pokazivao osobine superprovodnika. Politiazil se dobija iz disumpor-dinitrida.<ref name="latscha" /> Spoj sumpora i dušika (SN) je otkriven kao sastavni dio međuzvjezdanog oblaka. U laboratorijskim uslovima, ovakav spoj se može dobiti električnim pražnjenjem u vidu gasa. === S halogenidima === ''Sumporni halogenidi'' tipa SX<sub>''n''</sub> (gdje je ''n'' = 2, 4) poznati su sa [[fluor]]om i [[hlor]]om. Fluor također gradi i heksafluorid. Pored tih, poznat je i cijeli niz miješanih halogenih spojeva. Postoje i spojevi sumpora sa kisikom i halogenim elementima tipa SOX<sub>2</sub> (tionil-halogenidi), SO<sub>2</sub>X<sub>2</sub> (sulfuril-halogenidi) i SOX<sub>4</sub>. Od spojeva [[jod]]a dobijen je samo jod-polisulfan tipa I<sub>2</Sub>S<sub>''n''</sub>.<ref name="HoWi" /> [[Sumpor-heksafluorid]] (SF<sub>6</sub>) jeste neotrovni gas bez boje i mirisa, ne gori i izuzetno je nereaktivan. Između ostalog koristi se kao gas za izoliranje u srednjo- i visokonaponskoj tehnici.<ref name="HoWi" /> Ovaj gas se koristi i kao traser za ispitivanje strujanja [[vjetar|vjetra]] i istraživanju širenja mirisa. Međutim, zbog velikog potencijala kao staklenički gas, njegova upotreba je diskutabilna.<ref name="kapitel2" /> [[Disumpor-dekafluorid]] (S<sub>2</sub>F<sub>10</sub>) je bezbojna tekućina sa mirisom sličnim sumpor-dioksidu.<ref name="gestis2" /> === Organosumporni spojevi === {{Glavni|Organosumporni spojevi}} [[Datoteka:L-alliin-2D-skeletal.png|thumb|desno|120px|Struktura <small>L</small>-aliina, prirodnog, S-hiralnog spoja koji se prirodno nalazi u [[bijeli luk|bijelom luku]]]] Organosumporni spojevi su [[organska hemija|organski]] spojevi koji sadrže sumpor. Struktura, rasprostranjenost i primjena tih spojeva je raznovrsna. Brojne prirodne materije, između ostalih dvije esencijalne [[aminokiselina|aminokiseline]], su organski sumporni spojevi. Organski spojevi sumpora javljaju se i u fosilnim gorivima, pretežno u vidu tiola ili tioetera. Anionski tenzidi su natrijeve ili amonijeve soli sulfonskih kiselina ili poluestera sumporne kiseline. U tehnici [[flotacija|flotacije]] određeni spojevi sumpora poput ksantogenata, estra ditiofosforne kiseline, merkaptana ili alkilsulfonata, koriste se kao tzv. ''sakupljači''. Jednostruka veza između ugljika i sumpora je duža ali i slabija od jednostruke veze između dva atoma ugljika. Dužina S-C veze kreće se između 183 pm u metantiolu do 174 pm u [[tiofen]]u.<ref name="linusp" /> Energija disocijacije ugljik-sumpor veze za tiometan iznosi 312,5 kJ/mol,<ref name="magnet" /> a za dimetil-sulfid i dimetil-eter 305 i 322 kJ/mol, respektivno. Organska hemija sumpora je raznovrsna. Za gotovo sve ugljik-kisik spojeve postoje analogni organski spojevi sumpora. Međutim, ti spojevi se u svojim reakcijama značajno razlikuju od spojeva kisika. == Ekološki aspekti == Pri dobijanju energije iz fosilnih goriva poput kamenog ili smeđeg [[ugalj|uglja]] i [[nafta|nafte]], ispuštaju se ogromne količine [[sumpor-dioksid]]a SO<sub>2</sub>. On ostaje u obliku gasa ili se rastvara u vodi unutar oblaka u Zemljnoj atmosferi. On također predstavlja i jedan od sastojaka po zdravlje opasnog [[smog]]a. Sumpor-dioksid se može razgraditi kada se pomoću kisika oksidira do sumpor-trioksida SO<sub>3</sub> a koji se dalje spaja sa kišom gradeći sumpornu kiselinu H<sub>2</sub>SO<sub>4</sub> koja se zajedno s kišom spušta na Zemlju.<ref name="HoWi"/> Iz toga nastaju daljnji problemi jer sumporna kiselina doprinosi nastanku [[kisela kiša|kiselih kiša]] i zakiseljenju zemljišta. Od 1970ih u Njemačkoj su zakonski uvedene mjere za uklanjanje sumpora iz otpadnih gasova. To se dešava najvećim dijelom pomoću takozvanog ''pranja krečnjakom''. U tom procesu otpadni gasovi se unutar apsorbera prskaju rastvorom [[kalcij-hidroksid]]a pri čemu se sumpor-dioksid daljnjom oksidacijom prevodi u kalcij-sulfat (gips). : <math>\mathrm{CaO + SO_2 \longrightarrow CaSO_3 \longrightarrow CaSO_4}</math> Osim toga već niz godina se potencira na odsumporavanju goriva za motorna vozila. Tim propisima i njihovim dopunama od 1960ih drastično je smanjena emisija sumpora. [[Međunarodna pomorska organizacija]] (IMO) propisala je najvišu vrijednost otpadnih gasova koje emitiraju brodski motori od 4,5% sumpora, smanjila počev od 2012. na 3,5% te je planirano da se ona dalje smanji na 0,5% počev od 2020. Za Sjeverno more i Baltik udio sumpora u otpadnim gasovima je od 2015. određen na 0,1%.<ref name="potte"/> ==Također pogledajte== *[[Desulfurizacija]] == Reference == {{refspisak|3|refs= <ref name="aicheorg">{{Cite web | url=http://www.aiche-cf.org/Clearwater/2008/Paper2/8.2.7.pdf | title=The History of the Contact Sulfuric Acid Process | access-date=1. 7. 2012 | format=PDF | archive-date=26. 5. 2012 | archive-url=https://web.archive.org/web/20120526112703/http://www.aiche-cf.org/Clearwater/2008/Paper2/8.2.7.pdf | url-status=dead }}</ref> <ref name="unindustr">UN Industrial Development Organization: ''Fertilizer Manual'', 615 str., Verlag Springer Holandija, (1998), {{ISBN|0-7923-5032-4}}.</ref> <ref name="tadros">Tharwat F. Tadros: ''Applied Surfactants: Principles and Applications'', 654 str., Wiley-VCH Verlag GmbH & Co. KGaA, (2005), {{ISBN|3-527-30629-3}}.</ref> <ref name="elasomers">{{Cite web | url=http://www.referenceforbusiness.com/industries/Chemicals-Allied/Synthetic-Rubber-Vulcanizable-Elastomers.html#ixzz0zzxqqjPr | title=Synthetic Rubber (Vulcanizable Elastomers) | access-date=4. 7. 2012 }}</ref> <ref name="farmacopea">''Pharmacopoea Europaea'', 6. izd., osnovni rad 2008, monografija 6.0/0953</ref> <ref name="arznei">''Arzneibuch-Kommentar. Wissenschaftliche Erläuterungen zum Europäischen Arzneibuch und zum Deutschen Arzneibuch'', Wissenschaftliche Verlagsgesellschaft, Stuttgart 2004, {{ISBN|978-3-8047-2575-1}}, monografija ''Schwefel zum äußerlichen Gebrauch'', 23. izd., 2006.</ref> <ref name="kusterw">W. Küster, H. Schlerkmann, G. Schmitt, W. Schwenk, D. Steinmetz: ''Korrosionsreaktionen von elementarem Schwefel mit unlegiertem Stahl in wässrigen Medien.'' u: ''Materials and Corrosion/Werkstoffe und Korrosion.'' 35, 1984, str. 556–565, {{doi|10.1002/maco.19840351204}}.</ref> <ref name="pmrapr">[http://www.platinummetalsreview.com/pdf/110-pmr-apr06.pdf Sulfur as a Catalyst Poison] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924074212/http://www.platinummetalsreview.com/pdf/110-pmr-apr06.pdf |date=24. 9. 2015 }} (PDF), pristupljeno 10. septembra 2015.</ref> <ref name="alshamery">[https://web.archive.org/web/20130617135801/http://www.al-shamery.chemie.uni-oldenburg.de/24422.html Zašto neki automobilski katalizatori imaju miris pokvarenih jaja?], arhivirano dana 13. juna 2013.</ref> <ref name="pectold">Peter Paetzold: [https://books.google.de/books?id=z19ANt90v0UC ''Chemie: Eine Einführung''], str. 366.</ref> <ref name="greenwood">N. N. Greenwood, A. Earnshaw: ''Chemical Elements''; 2. izd.; Butterworth-Heinemann: Boston, MA, 1997, str. 721–725.</ref> <ref name="Chivers">T. Chivers: ''Guide To Chalcogen-Nitrogen Chemistry'', World Scientific Publishing Company: Singapore; 2004. {{ISBN|981-256-095-5}}.</ref> <ref name="latscha">Hans P. Latscha, Helmut A. Klein: [https://books.google.de/books/about/Anorganische_Chemie.html?id=yhvnJHyEUCcC ''Anorganische Chemie: Chemie-basiswissen I''], vol. 1, str. 374.</ref> <ref name="kapitel2">{{Cite web | url=http://www.umwelt.nrw.de/umwelt/pdf/klimawandel/handbuch_stadtklima/kapitel2_S65-122.pdf | title=Informationsgewinnung und Datenbasis | access-date=5. 7. 2012 | format=PDF | archive-url=https://web.archive.org/web/20120314220908/http://www.umwelt.nrw.de/umwelt/pdf/klimawandel/handbuch_stadtklima/kapitel2_S65-122.pdf | archive-date=14. 3. 2012 | url-status=dead }}</ref> <ref name="gestis2">GESTIS baza podataka, [http://gestis.itrust.de/nxt/gateway.dll/gestis_de/570131.xml?f=templates$fn=default.htm$3.0 CAS br. 5714-22-7] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200923185501/http://gestis.itrust.de/nxt/gateway.dll/gestis_de/570131.xml?f=templates$fn=default.htm$3.0 |date=23. 9. 2020 }}, IFA, pristupljeno 7. septembra 2015.</ref> <ref name="linusp">L. Pauling: ''Die Natur der chemischen Bindung'', Verlag Chemie, Weinheim 1973, {{ISBN|3-527-25217-7}}, str. 286.</ref> <ref name="potte">{{Cite web | url=http://www.ftd.de/unternehmen/handel-dienstleister/:co2-emissionen-dicke-poette-werden-oeko/50165706.html | title=Dicke Pötte werden öko | access-date=5. 7. 2012 | archive-date=6. 9. 2010 | archive-url=https://web.archive.org/web/20100906094415/http://www.ftd.de/unternehmen/handel-dienstleister/:co2-emissionen-dicke-poette-werden-oeko/50165706.html | url-status=bot: unknown }}</ref> <ref name="chemiuni">{{Cite web | url=http://lb.chemie.uni-hamburg.de/static/CN/2_D_disch.php?content=169/EOY569_a | title=disulfane (H<sub>2</sub>S<sub>2</sub>) | access-date=5. 7. 2012 | archive-date=27. 3. 2012 | archive-url=https://web.archive.org/web/20120327083541/http://lb.chemie.uni-hamburg.de/static/CN/2_D_disch.php?content=169/EOY569_a | url-status=dead }}.</ref> <ref name="assing">F. Asinger, M. Thiel: ''Einfache Synthesen und chemisches Verhalten neuer heterocyclischer Ringsysteme.'' u: ''Angewandte Chemie.'' 70, 1958, str.&nbsp;667–683, {{doi|10.1002/ange.19580702202}}.</ref> <ref name="March">Jerry March: ''Advanced Organic Chemistry'', Verlag Wiley & Sons; 3. izd., 1985, {{ISBN|0-47160180-2}}, str.&nbsp;550 i 1053.</ref> <ref name="rosicky">{{Cite web | url=http://www.handbookofmineralogy.org/pdfs/rosickyite.pdf | title=Rosickýite | access-date=4. 7. 2012 | format=PDF }}</ref> <ref name="HoWi">A. F. Holleman, E. Wiberg, N. Wiberg: ''Lehrbuch der Anorganischen Chemie''. 102. izd. de Gruyter, Berlin 2007, {{ISBN|978-3-11-017770-1}}, str. 552.</ref> <ref name="aralde">{{Cite web| url= http://www.aral.de/aral/genericarticle.do?categoryId=4000065&contentId=56459| title= Schwefel - Eine natürliche aber unerwünschte Begleitsubstanz| access-date= 3. 7. 2012| archive-url= https://web.archive.org/web/20111129151239/http://www.aral.de/aral/genericarticle.do?categoryId=4000065&contentId=56459| archive-date= 29. 11. 2011| url-status= dead}}</ref> <ref name="dittmeyer">Roland Dittmeyer, Wilhelm Keim, Gerhard Kreysa, Alfred Oberholz: ''Winnacker/Küchler: Chemische Technik: Prozesse und Produkte. vol. 3: Anorganische Grundstoffe, Zwischenprodukte.'' Verlag Wiley-VCH GmbH & Co. KGaA, Weinheim, {{ISBN|3-527-30768-0}}.</ref> <ref name="riegels">[https://books.google.ba/books?id=AYjFoLCNHYUC&printsec=frontcover ''Kent and Riegel's handbook of industrial chemistry and biotechnology''], vol. 1, autora Emil Raymond Riegel, James Albert Kent, str. 1162.</ref> <ref name="exxonmobil">{{Cite web | url=http://www.exxonmobil.com/Germany-German/PA/Files/about_what_upstream_technology_Erdgasaufbereitung.pdf | title=Die Aufbereitung von Erdgas | access-date=5. 7. 2012 | format=PDF | archive-date=18. 5. 2013 | archive-url=https://web.archive.org/web/20130518133024/http://www.exxonmobil.com/Germany-German/PA/Files/about_what_upstream_technology_Erdgasaufbereitung.pdf | url-status=dead }}</ref> <ref name="learmore">{{Cite web| url= http://www.sulphurinstitute.org/learnmore/sulphur101.cfm| title= An Introduction to Sulphur| access-date= 3. 7. 2012| archive-date= 12. 3. 2016| archive-url= https://web.archive.org/web/20160312131652/http://www.sulphurinstitute.org/learnmore/sulphur101.cfm| url-status= dead}}</ref> <ref name="commodity">{{Cite web| url= http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/sulfur/mcs-2008-sulfu.pdf| title= Sulfur| access-date= 3. 7. 2012| format= PDF| archive-date= 8. 7. 2012| archive-url= https://web.archive.org/web/20120708075717/http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/sulfur/mcs-2008-sulfu.pdf| url-status= dead}}</ref> <ref name="explonet">{{Cite web| url= http://www.planetaryexploration.net/jupiter/io/volcanism_on_io.html| title= Volcanism on Io| access-date= 3. 7. 2012| archive-url= https://web.archive.org/web/20090922143822/http://www.planetaryexploration.net/jupiter/io/volcanism_on_io.html| archive-date= 22. 9. 2009| url-status= dead}}</ref> <ref name="slanomore">{{Cite web | url= http://www.astrobio.net/exclusive/2528/swimming-a-salty-sea | title= Swimming a Salty Sea | access-date= 3. 7. 2012 | archive-date= 3. 2. 2014 | archive-url= https://web.archive.org/web/20140203090638/http://www.astrobio.net/exclusive/2528/swimming-a-salty-sea | url-status= dead }}</ref> <ref name="leustek">Thomas Leustek, Kazuki Saito: ''Sulfate Transport and Assimilation in Plants'', u: ''Plant Physiology'', juli 1999, vol. 120, br. 3, str. 637–644, {{doi|10.1104/pp.120.3.637}}</ref> <ref name="boiced">Daniel C. Boice, Celine Reyle: ''[http://adsabs.harvard.edu/abs/2003IAUJD..14E..38B The Nature of Diatomic Sulfur in Comets].'' u: ''Formation of Cometary Material, 25th meeting of the IAU, Joint Discussion 14, 22. juli 2003, Sydney, Australija.''</ref> <ref name="nasaley">{{Cite web |url=http://www.nasa.gov/centers/langley/news/factsheets/Aerosols.html |title=Atmospheric Aerosols: What Are They, and Why Are They So Important? |access-date=2. 7. 2012 }}</ref> <ref name="Alan">Alan R. Wellburn, U. Gramm (prev.), D. Mennecke-Bühler (prev.): ''[https://books.google.ba/books?id=x_Gf6wpzIKAC Luftverschmutzung und Klimaänderung: Auswirkungen auf Flora, Fauna und Mensch].'' Springer 1997, {{ISBN|978-3-540-61831-7}}, str. 31, 104.</ref> <ref name="moreprijat">{{Cite web |url= http://www.seafriends.org.nz/oceano/seawater.htm |title= The chemical composition of seawater |access-date= 3. 7. 2012 }}</ref> <ref name="mpibremen">{{Cite web | url= http://www.mpi-bremen.de/Binaries/Binary1585/methanox2.pdf | title= Ein ungewöhnliches Enzym ermöglicht die Inaktivierung von Methan | access-date= 3. 7. 2012 | format= PDF }}</ref> <ref name="webmineral">{{Cite web| url= http://webmineral.com/chem/Chem-S.shtml| title= Mineral Species containing Sulfur (S)| access-date= 3. 7. 2012}}</ref> <ref name="wvsbat">{{Cite web | url=http://www.wvsb.at/lexikonS.htm | title=Wasserlexikon: Sulfat | access-date=5. 7. 2012 | archive-date=24. 5. 2019 | archive-url=https://web.archive.org/web/20190524082048/http://wvsb.at/lexikonS.htm | url-status=dead }}</ref> <ref name="ReferenceA">{{Cite book| author= Karl Hugo Strunz, Ernest H. Nickel | title= Strunz Mineralogical Tables | edition= 9. | publisher= E. Schweizerbart'sche Verlagsbuchhandlung (Nägele u. Obermiller) | location= Stuttgart | year= 2001 | pages= 53 |isbn= 3-510-65188-X}}</ref> <ref name="Handbook">{{Cite web| url= http://www.handbookofmineralogy.org/pdfs/sulphur.pdf| title= Sulfur| access-date= 3. 7. 2012| format= PDF}} (engl., PDF, 436,8 kB)</ref> <ref name="lloyd">Lawrie Lloyd: ''Handbook of Industrial Catalysts (Fundamental and Applied Catalysis)'', Verlag Springer US (2011), str 29, {{ISBN|0-387-24682-7}}</ref> <ref name="imacnmnc">{{Cite web | url=http://pubsites.uws.edu.au/ima-cnmnc/IMA2009-01%20UPDATE%20160309.pdf | title=IMA/CNMNC List of Mineral Names | access-date=3. 7. 2012 | format=PDF | archive-date=11. 9. 2012 | archive-url=https://www.webcitation.org/6AbUV1zVO?url=http://pubsites.uws.edu.au/ima-cnmnc/IMA2009-01%20UPDATE%20160309.pdf | url-status=dead }} (engl., PDF 1,8 MB; str. 272)</ref> <ref name="kurtweil">Peter Kurzweil, Paul Scheipers: ''Chemie: Grundlagen, Aufbauwissen, Anwendungen und Experimente'', 328 str., Vieweg+Teubner; (2011), {{ISBN|3-83481555-1}}.</ref> <ref name="zeisewc">W. C. Zeise: ''Jahresber. Fortschr. Chem.'' 3 (1824) 80; 16 (1837) 302.</ref> <ref name= "Mschmidt">Max Schmidt: ''Schwefel – was ist das eigentlich?'', u: ''Chemie in unserer Zeit'', vol. 7, 1. izd., februar 1973, str. 11–18, {{doi|10.1002/ciuz.19730070103}}.</ref> <ref name="mindat3826">{{Cite web |url=http://www.mindat.org/show.php?id=3826&ld=1#themap |title=Sulphur |access-date=3. 7. 2012 }}</ref> <ref name="tarr">Gary L. Miessler; Donald A. Tarr: ''Inorganic Chemistry'', 3. izdanje, Prentice Hall, 2003, {{ISBN|9780130354716}}, str. 280</ref> <ref name="brockwh">{{Cite book|author=William H. Brock|title=Viewegs Geschichte der Chemie|publisher=Springer|isbn=3-540-67033-5|year=1997|pages=67|url=https://books.google.ba/books?id=AJ-c8py7t6gC}}</ref> <ref name="gejlisak">[[Joseph Louis Gay-Lussac|J. Gay-Lussac]], L. J. Thenard: ''Prüfung der zerlegenden Untersuchungen des Hrn. Davy über die Natur des Schwefels und des Phosphors'', u: ''Annalen der Physik'', vol. 35, 7. izd, 1810, str. 292–310, {{doi|10.1002/andp.18100350704}}.</ref> <ref name="springer">H. Sperling, H. Nielsen: [http://www.springerlink.com/content/u42141p3420206t5/ Schwefel-Isotopenuntersuchungen an der Blei-Zink-Erzlagerstätte Grund (Westharz, Bundesrepublik Deutschland)]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}, Mineralium Deposita. vol. 8, 1. izd., str. 64-72, {{doi|10.1007/BF00203350}}</ref> <ref name="frics">Fritz Seel: ''Geschichte und Chemie des Schwarzpulvers. Le charbon fait la poudre.'' u: ''Chemie in unserer Zeit.'' 22, 1988, str. 9–16, {{doi|10.1002/ciuz.19880220103}}.</ref> <ref name="dorfer">{{Cite web| url=http://www.wolkersdorfer.info/publication/bht/08_Troeger_63_70.pdf| title=Nachweis reduktiver Prozesse in versauerten Altkippen des Braunkohlebergbaus| access-date=4. 7. 2012| format=PDF| language=de}}</ref> <ref name="healyjf">''Pliny the Elder on science and technology'', John F. Healy, Oxford University Press, 1999, {{ISBN|0-19814687-6}}, str. 247–249.</ref> <ref name="barut">Franz Maria Feldhaus: ''[http://daten.digitale-sammlungen.de/bsb00008413/images/index.html?seite=620 Berthold (Erfinder des Schießpulvers)]'' u: ''Allgemeine Deutsche Biographie (ADB)''. vol. 55, Duncker & Humblot, Leipzig 1910, str. 617–619. {{Simboli jezika|de|njemački}}</ref> <ref name="rappg">George Rapp: ''Archaeomineralogy.'' 2. izd., Springer, 2009, {{ISBN|978-3-540-78593-4}}, str. 242.</ref> <ref name="homerodis">[http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Hom.+Od.+22.480 ''Odiseja'', knjiga 22, red 480–495.]</ref> <ref name="binder">Harry H. Binder: ''Lexikon der chemischen Elemente'', S. Hirzel Verlag, Stuttgart 1999, {{ISBN|3-7776-0736-3}}</ref> <ref name="Ursprung">N. Figurowski: ''Die Entdeckung der chemischen Elemente und der Ursprung ihrer Namen.'' Aulis-Verlag Deubner, Köln 1981, {{ISBN|3-761-40561-8}}, str. 179–180.</ref> <ref name="iupac">Michael E. Wieser, Tyler B. Coplen: ''Atomic weights of the elements 2009 (IUPAC Technical Report)''. u: ''Pure and Applied Chemistry''. 2011, str. 1, {{doi|10.1351/PAC-REP-10-09-14}}</ref> <ref name="magnet">{{cite book| url=http://www-d0.fnal.gov/hardware/cal/lvps_info/engineering/elementmagn.pdf| title=Magnetic susceptibility of the elements and inorganic compounds, u "Handbook of Chemistry and Physics"| publisher=CRC press| year=2000| access-date=28. 10. 2014| archive-url=https://web.archive.org/web/20120112012253/http://www-d0.fnal.gov/hardware/cal/lvps_info/engineering/elementmagn.pdf| archive-date=12. 1. 2012| url-status=dead}} {{ISBN|0849304814}}</ref> <ref name="rettig">S. J. Rettig, J. Trotter: ''Refinement of the Structure of Orthorhombic Sulfur, α-S8''. u: ''Acta Crystallographica Section C'', Bd. 43, 1987, str. 2260–2262, {{doi|10.1107/S0108270187088152}}</ref> <ref name="zhang">Yiming Zhang, Julian R. G. Evans, Shoufeng Yang: ''Corrected Values for Boiling Points and Enthalpies of Vaporization of Elements in Handbooks''. u: ''Journal of Chemical & Engineering Data''. 56, 2011, str. 328–337, {{doi|10.1021/je1011086}}</ref> <ref name="webelem">{{Cite web |url=http://www.webelements.com/sulfur/atoms.html |title=Ionisation Energies and electron affinity of sulfur |access-date=28. 10. 2014 |archive-date=5. 11. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141105060406/http://www.webelements.com/sulfur/atoms.html |url-status=dead }}</ref> }} == Literatura == * Ralf Steudel, Hans-Joachim Mäusle: ''Flüssiger Schwefel - ein Rohstoff komplizierter Zusammensetzung,'' Chemie in unserer Zeit, 14. god. 1980, br. 3, str. 73–81, {{doi|10.1002/ciuz.19800140302}}. * Ralf Steudel (ur.): ''Elemental Sulfur and Sulfur-Rich Compounds (part I & II).'' u: ''Topics in Current Chemistry.'' tom. 230 & 231, Springer, Berlin 2003. * Harry H. Binder: ''Lexikon der chemischen Elemente – das Periodensystem in Fakten, Zahlen und Daten'', S. Hirzel Verlag, Stuttgart 1999, {{ISBN|3-7776-0736-3}}. * Winnacker-Küchler: ''Chemische Technik: Prozesse und Produkte. Band 3: Anorganische Grundstoffe, Zwischenprodukte.'' izdavač Roland Dittmeyer, Wilhelm Keim, Gerhard Kreysa, Alfred Oberholz, Wiley-VCH Verlag GmbH & Co. KGaA, 2005, {{ISBN|978-3-527-30768-5}}. * Max Schmidt: ''Schwefel - was ist das eigentlich?.'' u: ''Chemie in unserer Zeit.'' 7, 1973, str. 11–18, {{doi|10.1002/ciuz.19730070103}}. * Max Schmidt: ''Elementarer Schwefel - ein aktuelles Problem in Theorie und Praxis.'' u: ''Angewandte Chemie.'' 85, 1973, str. 474–484, {{doi|10.1002/ange.19730851103}}. == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Sulfur}} * [http://www.geodz.com/deu/d/Schwefelkreislauf Ciklus kruženja sumpora] * [https://web.archive.org/web/20150923202521/http://www.chemlin.de/chemische-elemente/schwefel.htm Linkovi] na sajtu ''Chemlin.de'' * [https://web.archive.org/web/20140312220122/http://www2.uncp.edu/home/mcclurem/ptable/sulfur/s.htm Sulfur] {{en simbol}} {{PSE}} {{Elementi u biologiji}} {{Normativna kontrola}} {{Istaknuti članak}} [[Kategorija:Sumpor| ]] [[Kategorija:Hemijski elementi]] [[Kategorija:Halkogeni]] [[Kategorija:Minerali samorodnih elemenata]] [[Kategorija:Dijetetski minerali]] [[Kategorija:Poljoprivredne hemikalije]] [[Kategorija:Pirotehnička goriva]] [[Kategorija:Reaktivni nemetali]] [[Kategorija:Višeatomni nemetali]] [[Kategorija:Preparati protiv akni]] [[Kategorija:Industrijski minerali]] [[Kategorija:Neorganski polimeri]] [[Kategorija:Ortorombni minerali]] [[Kategorija:Biologija i farmakologija hemijskih elemenata]] 047n7xf2bv5wps2avmet9is1sfuule8 Zlato 0 7691 3917404 3902648 2026-08-10T10:39:56Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917404 wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje}} {{Infokutija hemijski element | Hemijski element = Zlato | Simbol = Au | Atomski broj = 79 | Serija = [[Prelazni metali]] | Grupa = 11 | Perioda = 6 | Blok = d | Slika = [[Datoteka:Gold-crystals.jpg|200px]] | Boja serije = LightCoral | Izgled = metalno žut | Zastupljenost = 4 · 10<sup>-7</sup><ref name="lide" /> | Atomska masa = 196,966569<ref name="iupac" /> | Atomski radijus = 135 | Atomski radijus izračunat = 174 | Kovalentni radijus = 136 | Van der Waalsov radijus = 166 | Elektronska konfiguracija = &#x5B;[[Ksenon|Xe]]&#x5D; 4f<sup>14</sup>5d<sup>10</sup>6s<sup>1</sup> | Izlazna energija = 5,1<ref name="ludwig" /> | Elektroni u energetskom nivou = 2, 8, 18, 32, 18, 1 | Energija ionizacije_1 = 890,1 | Energija ionizacije_2 = 1980 | Agregatno stanje = čvrsto | Mohsova skala tvrdoće = 2,5 - 3 | Struktura kristala = kubična plošno centrirana | Gustoća = 19320<ref name="greenwood" /> | Magnetizam = dijamagnetično | Tačka topljenja_K = 1337,33 | Tačka topljenja_C = 1064,18 | Tačka ključanja_K = 3243<ref name="zhang" /> | Tačka ključanja_C = 2970 | Molarni volumen = 10,21 · 10<sup>-6</sup> | Toplota isparavanja = 342<ref name="zhang" /> | Toplota topljenja = 12,55 | Pritisak pare = 2,37 · 10<sup>-3</sup> | Pritisak pare_K = 1337 | Brzina zvuka = 2030 | Brzina zvuka_K = 293,15 | Specifična toplota = 128 | Specifična električna provodljivost = 45,5 · 10<sup>6</sup> | Toplotna provodljivost = 320 | Oksidacioni broj = -1, 0, +1, +2, '''+3''', +5 | Oksidi = Au<sub>2</sub>O<sub>3</sub> | Elektrodni potencijal = 1,52 [[Volt|V]] (Au<sup>3+</sup> + 3e<sup>-</sup> → Au) | Elektronegativnost = 2,54 | Oznaka upozorenja = {{Oznake upozorenja|-}} | Oznake upozorenja R = {{Oznake upozorenja R|-}} | Oznake upozorenja S = {{Oznake upozorenja S|-}} | Radioaktivan = Ne | Izotopi = {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Au | Maseni broj = 195 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 186,10 [[dan|d]] | Tipraspada1ZM = [[Elektronski zahvat|ε]] | Tipraspada1ZE = 0,227 | Tipraspada1ZP = <sup>195</sup>[[Platina|Pt]] }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 2 | Simbol = Au | Maseni broj = 196 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 6,1830 [[dan|d]] | Tipraspada1ZM = [[Elektronski zahvat|ε]] | Tipraspada1ZE = 1,506 | Tipraspada1ZP = <sup>196</sup>[[Platina|Pt]] | Tipraspada2ZM = [[Beta-zraci|β<sup>−</sup>]] | Tipraspada2ZE = 0,686 | Tipraspada2ZP = <sup>196</sup>[[Živa|Hg]] }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = Au | Maseni broj = 197 | Rasprostranjenost u prirodi = 100 }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Au | Maseni broj = 198 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 2,69517 [[dan|d]] | Tipraspada1ZM = [[Beta-zraci|β<sup>−</sup>]] | Tipraspada1ZE = 1,372 | Tipraspada1ZP = <sup>198</sup>[[Živa|Hg]] }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Au | Maseni broj = 199 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 3,169 [[dan|d]] | Tipraspada1ZM = [[Beta-zraci|β<sup>−</sup>]] | Tipraspada1ZE = 0,453 | Tipraspada1ZP = <sup>199</sup>[[Živa|Hg]] }} |}} '''Zlato''' ({{la|aurum}}) jest [[hemijski element]] označen simbolom '''Au''' i ima [[atomski broj]]&nbsp;79. Spada u [[Prelazni metal|prelazne metale]] i u [[periodni sistem elemenata|periodnom sistemu]] stoji u 1.&nbsp;sporednoj grupi ([[11. grupa hemijskih elemenata|11.&nbsp;grupa]]), odnosno ''grupi bakra'' i [[Elementi 6. periode|šestoj periodi]], među takozvanim ''novčanim metalima''. Zlato se ubraja u [[plemeniti metal|plemenite metale]], a uz [[bakar]] je jedan od rijetkih metala žive boje. Zlato se koristi već hiljadama godina za pravljenje nakita i ritualnih predmeta, a prema nekim izvorima<ref name="oldest" /> od 6.&nbsp;stoljeća p. n. e. počelo je korištenje zlata u obliku kovanica kao sredstvo plaćanja. Kao prehrambeni aditiv zlato se označava E-brojem '''E175'''. == Historija == [[Datoteka:Native gold nuggets.jpg|thumb|200px|lijevo|Samorodno zlato]] Zlato se ubraja u prve metale koje je čovjek počeo obrađivati. S uočljivom sjajnožutom bojom, vrlo rano je nađeno [[samorodni elementi|samorodno]] u prirodi. Može se vrlo lahko mehanički obrađivati i ne korodira. Zbog otpornosti, rijetkosti, postojanosti boje i posebno velike gustoće, u mnogim kulturama tokom ljudske historije najvećim dijelom korišteno je za izradu posebnih ritualnih predmeta i [[nakit]]a. Zlato je dokazano vađeno u ranom [[bakarno doba|bakarnom dobu]]. Lahko [[legura|legiranje]] s mnogim drugim metalima. Umjerena tačka topljenja i povoljne osobine legura učinili su da zlato postane veoma atraktivna sirovina. Najstariji dosad otkriveni prahistorijski predmeti od zlata izrađeni ljudskom rukom su zlatni objekti pronađeni kod Varne u [[Bugarska|Bugarskoj]] u grobnicama koje datiraju između 4600 - 4300&nbsp;p. n. e. Ukupno je pronađeno oko 3.000&nbsp;takvih predmeta.<ref name="Higetal" /> Osim njih, poznato je oko 7.000&nbsp;zlatnih objekata koji datiraju iz 4.&nbsp;milenija p. n. e. pronađenih u grobnicama istočnoevropske [[Maikopska kultura|Maikopske kulture]].<ref name="hansen" /> Najraniji dokaz u Srednjoj Evropi nalazi se u vidu dvije zlatne pločice nađene kod Stollhofa u [[Donja Austrija|Donjoj Austriji]], a koje također datiraju iz 4.&nbsp;milenija p. n. e. Od tog doba zlato je uvezeno pojedinačno u obliku nakita iz južne Evrope. [[Datoteka:Napoleonbecher.jpg|thumb|lijevo|Zlatni Napoleonov pehar u gradskom muzeju Simeonstift Trier]] Pohlepa za zlatom bila je jedan od odlučujućih faktora za ratove i osvajačke pohode novog doba u kojima su se za nadmoć borile tadašnje evropske pomorske sile poput [[Španija|Španije]], [[Portugal]]a, [[Engleska|Engleske]] i [[Italija|Italije]]. Posebno velika bogatstva u zlatu domorodačkog stanovništva Srednje i Južne Amerike privuklo je nakon [[Otkriće Amerike|otkrića Amerike]] 1492. godine evropske, a naročito španske, osvajače ([[konkvistador]]e) koji su zlato dovozili brodovima u Evropu. Dugo vremena Španija je bila jedna od najbogatijih nacija Evrope, upravo zbog zlata dovezenog iz Novog Svijeta. Pronalasci zlata na udaljenim mjestima i područjima oduvijek su privlačili istraživače željne pustolovina. U 19. vijeku na gotovo svim kontinentima dolazilo je do masovnih naseljavanja zbog takozvane ''zlatne groznice'' u područjima gdje su otkrivena bogata nalazišta zlata. Primjer za to je kalifornijska [[zlatna groznica]] 1849. godine i zlatna groznica na rijeci Kondike na [[Aljaska|Aljasci]] 1897. godine. Osim njih, do zlatnih groznica je dolazilo i nakon otkrića nalazišta zlata u Australiji i Južnoj Africi. Čak i danas cijena zlata na svjetskom tržištu varira i često može dovesti do značajnih socijalnih promjena. Tako je pad cijena zlata doveo do velike gladi i siromaštva u [[Južnoafrička Republika|Južnoafričkoj Republici]] čiji rudnici zlata predstavljaju vrlo važnu stavku u ekonomiji. Također i u brazilskom području [[Amazon]]a nelegalno kopanje i traženje zlata (takozvani ''Garimpeiros'') je često povezano sa socijalnim i ekološkim problemima. == Osobine == === Fizičke === Zlato se sastoji isključivo iz jednog stabilnog [[izotop]]a i spada među 22&nbsp;monoizotopna elementa. Kada nije legiran, ovaj teški metal je mehak kao [[kalaj]]. Zlato se može vrlo lahko kovati do vrlo tankih listića zbog svoje [[duktilnost]]i. Moguće je načiniti posebno tanke zlatne folije debljine samo 2000&nbsp;slojeva atoma. Iz tog razloga [[Ernest Rutherford]] je koristio zlatnu foliju za svoj [[Rutherfordovo raspršavanje|eksperiment o raspršavanju]]. Obična bijela svjetlost poprima zelenkasti odsjaj kroz zlatnu foliju. Osim toga, zlato se vrlo lahko može legirati sa mnogim metalima. Neke neobične osobine zlata poput zlatno-žute boje i velike duktilnosti mogle bi se, prema novim proračunima, objasniti relativističkim efektom. U hemiji površina, koriste se različite površine sastavljene iz monokristala zlata, između ostalog u rasterskoj tunelskoj mikroskopiji.<ref name="barth" /> Specifična toplota isparavanja (entalpija) ΔH<sub>v</sub> zlata koja iznosi 1,70&nbsp;kJ/g i znatno je niža od naprimjer vode (sa 2,26&nbsp;kJ/g) ili željeza (6,26&nbsp;kJ/g, mjereno sve na temperaturama ključanja). Kod pregrijanog istopljenog zlata stoga se mogu pojaviti (kao i kod drugih manipulacija kod topljenja u naprimjer industriji čelika) značajni gubici u vidu isparavanja i para zlata, osim ako se u procesu topljenja zlata ne koristi zgrušnjavanje ili sakupljanje korištenjem [[Aktivni ugalj|aktivnog uglja]].<ref name="lebens" /> U elementarnom stanju je plemenit metal žute boje i jakog sjaja, mehak, vrlo rastezljiv, težak (relativna gustoća 19,3). [[Tačka topljenja]] zlata je 1064,76&nbsp;°C, jedna je od fiksnih tačaka za baždarenje [[termometar]]a. === Hemijske === Zlato ne napadaju obične mineralne [[kiseline]]. Jedino snažno oksidirajuće kiseline mogu otopiti zlato, kao što su zlatotopka (''aqua regia'' ili ''kraljevska vodica'') ili [[selenska kiselina]]. U zlatotopci zlato daje tetrahlorid zlatnu kiselinu: :<math>\mathrm{2\ Au + 9\ HCl + 5\ HNO_3 \rightarrow}</math> <math>\mathrm{2\ HAuCl_4 + 4\ NO_2 + 6\ H_2O + NOCl}</math> Halogeni elementi [[hlor]], [[brom]] i [[jod]] su u mogućnosti da rastvore zlato, jod čak i u alkoholnom rastvoru. U vodenim cijanidnim rastvorima zlato se lahko rastvara oksidacijom kisikom kao kalij-dicijanidoaurat(I). U vrelim, kiselim hidrotermalnim rastvorima, zlato je relativno dobro fizički rastvorljivo. Stoga se ono može često naći u [[kvarc]]nim stijenama. Također postoje zapažanja da određene huminske kiseline mogu rastvoriti zlato. Zlato se vrlo teško oksidira. Oksidacija zlata do [[oksidacijsko stanje|stepena oksidacije]] (+1) se može provesti u prisustvu [[ligand]]a (npr. cijanid ion), koji sa zlatom Au(I) daju stabilne [[kompleksni spojevi|komplekse]]. [[Oksidacija]] zlata do stepena oksidacije (+3) je lakša, a može se izvršiti sa spojevima koji sa zlatom Au(III) daju stabilan kompleks (npr. hlorid [[ion]]). Zbog toga se zlato rastvara u smjesi [[hlorovodična kiselina|hlorovodične]] i [[dušična kiselina|dušične]] kiseline u omjeru 3:1, koja se naziva [[Aqua regia|zlatotopka]]. Dušična kiselina je oksidacijsko sredstvo, a hloridni ion kompleksiranjem pomiče [[hemijska ravnoteža|ravnotežu]] u desnu stranu u reakciji:<ref name="filipovic" /> :Au (s) + 4 H<sup>+</sup> + NO<sub>3</sub><sup>-</sup> + 4Cl<sup>-</sup> → AuCl<sub>4</sub><sup>-</sup> + NO (g) + 2H<sub>2</sub>O == Rasprostranjenost == Udio zlata u kontinentalnoj Zemljinoj kori iznosi 0,004&nbsp;ppm;<ref name="lide" /> što je otprilike četiri grama u 1.000&nbsp;tona stijena. Udio značajno varira u zavisnosti od regije i nalazišta. U nekim bogatim nalazištima, udio zlata može iznositi i više grama u samo jednoj [[tona|toni]] stijena. Godišnja svjetska proizvodnja zlata u 2008. godini iznosila je 2.260&nbsp;tona, a u 2011. godini 2.700&nbsp;tona, što je približno stotinu puta više nego u 19.&nbsp;vijeku. Procjenjuje se da se prosječno za dvije godine iskopa i pronađe više zlata nego što je dokumentirano u cijelom mileniju tokom [[Srednji vijek|Srednjeg vijeka]]. Zlato na Zemlji se nalazi gotovo isključivo kao [[samorodni elementi|samorodni metal]], bilo da se radi o primarnim nalazištima sirovine u vidu zlate rude (odnosno stijena koje sadržavaju zlato) ili u sekundarnim nalazištima. Danas oko 40%&nbsp;svjetske rudničke proizvodnje zlata se iskopa u [[Južnoafrička Republika|Južnoafričkoj Republici]], SAD, Australiji i Rusiji. Među najdublje rudnike zlata u svijetu ubrajaju se rudnici u Južnoafričkoj Republici. Tamo se u nekim rudnicima zlato vadi sa dubine od gotovo 4.000&nbsp;metara ispod površine. Početkom 2011. godine rudnička kompanija [[AngloGold Ashanti]] planirala je početi sa kopanjem rudnika na dubini do 5.000&nbsp;metara.<ref name="reporter" /> Vrlo značajne količine zlata dobiju se rafiniranjem drugih metala poput bakra, nikla ili drugih plemenitih metala, tako da u zavisnosti od okolnosti tek dobijanje ovih ''nečistoća'' pruža ekonomsku isplativost za iskorištavanje nekog nalazišta zlata. Zabilježen je jedan spektakularan slučajan pronalazak u augustu 2007. godine, kada su dvije [[Šveđani|Šveđanke]] pronašle u blizini Överturingena, 500&nbsp;kilometara sjeverno od [[Stockholm]]a, stijenu sa udjelom zlata od 23,3&nbsp;grama po toni.<ref name="sternde" /> U [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] su u prošlosti postojali brojni rudnici zlata. Jedan od najpoznatijih rudnika zlata bio je u Bakovićima kod [[Fojnica|Fojnice]] koji je radio sve do 1939. godine. Čak i danas postoji određeno zanimanje za ovaj lokalitet za obnavljanje traženja i kopanja ovog metala.<ref name="ekapija" /><ref name="fojnica" /> Gotovo sve evropske rijeke nose sa sobom zlato u tragovima. Prije nego što je dospjelo u rijeku, ovo zlato je bilo u formi malehnih, tankih listića uklopljenih u stijene. Djelovanjem erozije i drugih procesa oslobođeno je iz okolnih stijena i dospjelo u rijeke i vodotoke, te se tamo taložilo u riječnom mulju. Takvi depoziti zlata su zapravo sekundarna nalazišta, i jednim dijelom pomažu pri otkrivanju primarnih nalazišta. Jedno od tih sekundarnih depozita zlata, poput onog u njemačkoj rijeci [[Rajna|Rajni]] iskorištava se ispiranjem proteklih nekoliko stotina godina sve do danas, sa manjim prinosima. Jedini zvanični proizvođač zlata u Njemačkoj od 2008. godine je grupa [[Holcim]],<ref name="kies" />, kojoj pripada kamenolom kod [[Rheinzabern]]a, a također i iskorištava ovo nalazište.<ref name="seidler" /> === Kao mineral === Zlato se u prirodi javlja samorodno, pa je stoga priznato kao [[mineral]]. [[Međunarodna mineraloška organizacija]] (IMA) vodi zlato u sistematici minerala po Strunzu (9.&nbsp;izdanje) pod sistemskim brojem „1.AA.05“ (''Elementi - metali i međumetalni spojevi - porodica bakra i kupalita'')<ref name="pubsite" /> (odnosno po starijoj sistematici po Strunzu (8. izdanje) pod brojem ''I/A.01-40''). Na engleskom govornom području gdje se koristi sistematika minerala po Danau zlato-mineral se vodi pod sistemskim brojem „1.1.1.1“. Zlato se [[kristal]]izira u [[Kubični kristalni sistem|kubičnom]] [[Kristalni sistem|kristalnom sistemu]]. Ima tvrdoću po [[Mohsova skala tvrdoće|Mohsovoj skali]] od 2,5 do 3, metalno-tamnožute boje, koja se kolokvijalno i naziva ''zlatna'' boja. Kada se isitni u vidu zlatnog ''pijeska'' ili ''praha'', u zavisnosti od veličine zrna, ima žučkastu, oker-smeđu do ljubičastu boju, što se često naziva i zlatno-purpurna boja. Pri povišenoj temperaturi, fino zlato gubi na intenzitetu boja te postoje svijetlo žuto, usijano, prije nego što se počne topiti. Istopljeni metal je limun-žute boje, s blagim zelenim nijansama, a svoju intenzivnu narandžasto-žutu boju vraća tek kada se potpuno ohladi. Primjese bakra daju zlatu ružičastu ili crvenkastu boju, a takve smjese imaju manju tačku topljenja od čistog zlata, mnogo su veće čvrstoće, tvrdoće i lakše se poliraju. Ukoliko u zlatu ima primjesa srebra, ono također mijenja boju preko svijetlo žute prema svijetlo zelenoj i na kraju gotovo bijelo. Takve smjese nemaju veće razlike u tvrdoći i tački topljenja od čistog zlata. Većina metala, također i poznati [[platina|platinski]] metali, [[živa]] i metali poput [[željezo|željeza]], ukoliko se javljaju kao primjesa u zlatu, povećanjem udjela u zlatu smanjuju prirodnu obojenost zlata prema prljavo sivo-žutoj boji do sivo-bijelih nijansi legura. Tako naprimjer boja zlata sa primjesama [[paladij]]a (''porpecit'') varira od tamno crveno-smeđe do svijetlo smeđe.<ref name="mindat" /> Pošto je zlato relativno nereaktivan, inertan element, obično uvijek zadržava svoj sjaj i boju pa se u prirodi vrlo lahko prepoznaje. Često se može naći povezan sa [[kvarc]]om u hidrotermalnim izvorima, kao i sa rudama bakra. [[Erozija]] i uticaj vremenskih prilika na stijene koje sadrže zlato dovodi često do taloženja relativno teškog metala na dno tekućih voda. Takvo taloženje može dovesti i do značajnih i vrlo prostranih nalazišta zlata, koja mogu poticati iz gotovo u svih geoloških perioda. Osim navedenog, zlato je i sastavni dio mnogih minerala. Primjeri minerala zlata su [[kalaverit]], [[krenerit]] i [[silvanit]]. == Upotreba == [[Datoteka:aupcb.jpg|mini|190px|Pozlaćeni kontakti na provodničkoj ploči]] [[Datoteka:XLR-microphone.jpg|mini|desno|Priključno mjesto [[XLR]] studijskog mikrofona sa pozlaćenim kontaktnim iglicama]] Danas se od zlata koje se u svijetu iskopa oko 85%&nbsp;preradi u [[nakit]], dok se oko 12% potroši u industrijske svrhe ([[elektronika]], [[medicina]], optika i dr.)<ref name="uni-kassel" /> Ostalih 3% zlata ''završi'' deponovano u trezorima banaka.<ref name="hellermann" /> === Kao novac === Danas zlato služi uglavnom u obliku sredstva za finansijske investicije (kao prigodne zlatne kovanice ili zlato u polugama). Služi i kao sredstvo za plaćanje, a mnoge [[centralna banka|centralne banke]] u svijetu ga koriste kao pokriće nacionalne valute (valutne rezerve), mada se većina svjetskih valuta danas ne veže za zlatne rezerve. Također privatna i pravna lica i investitori često [[Zlato kao kapitalna investicija|investiraju u zlato]] i vrijednosne papire na bazi zlata, a koji čine kurs zlata na tržištu. U kriznim vremenima (naprimjer [[inflacija|inflacije]] ili privredne krize) zlato se, između ostalih, smatra vrlo stabilnom investicijom, koje se može posmatrati relativnim rastom vrijednosti u odnosu na druga sredstva investiranja. Unutrašnja vrijednost zlata se, u [[ekonomija|ekonomskoj]] teoriji, posmatra kroz njegovu relativnu rijetkost i kroz prosječno potrebni napor i rad koje njegovo kopanje i prerada zahtijeva. Zbog toga kod zlata ne postoji rizik od ''propadanja'' (bankrota) kao kod drugih vrijednosnih papira, gdje stopa povrata ulaganja zavisi od pretpostavljenog rizika od propadanja učesnika na tržištu. Ako se na ovaj način razmatra, cijena zlata na tržištu tokom vremena podliježe velikim varijacijama. === U elektronici === U elektroničkoj industriji zlato se upotrebljava, između ostalog, za ostvarenje dobrih električnih kontakata, zbog otpornosti na koroziju i mogućnosti lahke obrade: * Veze: ** Žice za povezivanje (žičice za povezivanje između [[čip]]ova i priključaka [[Integralno kolo|integriranih kola]]) kao i povezujućih iglica i provodnih struktura koji se jednim dijelom izrađuju od čistog zlata. Jedan gram zlata može se razvući u vezivnu žicu dugu 2,4&nbsp;kilometra.<ref name="AndrewF"/> Iz ekonomskih razloga i visokih troškova, danas se sve više koriste žice od aluminija ili bakra. ** Sklop (veze čipova) mikroelektronskih čipova i čipova [[laser]]skih [[dioda]] se radi na pozlaćenim površinama. * Provodničke ploče (njihove provodničke utore od bakra i mjesta kontakata) sa direktnim povezivanjem ubadanjem često se pozlate radi boljeg povezivanja. * Kontakti na prekidačima za signalne prekidače i releje * Pozlata iglica na utičnicama i kontaktnim površinama („površinska pozlata“ tj. slojevi debljine do 1&nbsp;µm) === U medicini === Zbog otpornosti na koroziju ali i estetskih kvaliteta, zlato se koristi kao ispuna zuba u stomatološkoj tehnici, kao i zamjenski metarijal za oštećene ili nedostajuće zube. Neke soli zlata imaju određene protivreumatske osobine pa se one koriste u terapeutske svrhe. Soli zlata, naročito [[natrij auro tiomalat]] i [[auranofin]] se upotrebljavaju kao osnovna terapija protiv [[Reumatoidni artritis|reumatoidnog artritisa]] (hroničnog poliartritisa). U novije vrijeme njega polahko potiskuju jeftiniji medikamenti. Međutim, spojevi zlata koji se primjenjuju u medicini imaju i određena neželjena djelovanja. Između ostalog, može doći do određenih [[alergija|alergijskih]] reakcija, a pri neadekvatnoj primjeni do oštećenja jetre, krvi i [[bubreg]]a. Oko 50% terapija solima zlata je prekinuto zbog neželjenih djelovanja. Takve terapije se nastavljaju tek nakon nekoliko mjeseci. Proizvođač lijekova Madaus je 1913. godine patentirao homeopatski preparat ''Essentia Aurea'' (zlatne kapi), pod markom ''Herzgold'' te ga je prodavao u svrhu poboljšanja rada srca i opće slabosti.<ref name="dpmreg" /> Spojevi zlata mogu biti otrovni, ali samo zbog otrovnosti drugih elemenata i spojeva sa kojima je u vezi. Bezbojni [[zlato-cijanid]] i limun žuta [[tetrahlor zlatna kiselina]] su neki od tih spojeva. === Nakit === Zbog mekoće čistog (24 karata) zlata, obično se legira s drugim metalima za upotrebu u nakitu, mijenjajući svoju tvrdoću i plastičnost, temperaturu taljenja, boju i druge karakteristike.<ref>{{Cite web|title=About Gold|url=https://www.eves24.com/know-about-gold|access-date=18. 7. 2024|website=www.eves24.com}}</ref><ref>{{Cite web|title=Gold Price|url=https://www.dailymetalprice.com/gold.html|access-date=18. 7. 2024|website=www.dailymetalprice.com}}</ref> Legure s nižim karatima, obično 22 karata, 18 karata, 14 karata ili 10 karata, sadrže veći postotak bakra, srebra, paladija ili drugih plemenitih metala u leguri.<ref>{{Cite web|title=Comparing the Different Karats of Gold: 10k, 14k, 18k, and 24k|url=https://www.linjer.co/blogs/linjer-journal/comparing-the-different-karats-of-gold-10k-14k-18k-24k|access-date=18. 7. 2024|website=www.linjer.co}}</ref><ref>{{Cite web|title=Understand the gold purity – 24k, 22k, 18k, 14k, 10k|url=https://imaginarium.io/understand-the-gold-purity-24k-22k-18k-14k-10k/|access-date=18. 7. 2024|website=imaginarium.io|archive-date=19. 7. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240719212509/https://imaginarium.io/understand-the-gold-purity-24k-22k-18k-14k-10k/|url-status=dead}}</ref> Pozlata srebra također se koristi pri izradi nakita. Debljina pozlate na nakitu navedena je u mikronima (ili mikrometrima).<ref>{{Cite web|title=Vermeil Jewelry Definition|url=https://www.thesprucecrafts.com/vermeil-jewelry-meaning-2043641|access-date=18. 7. 2024|website=www.thesprucecrafts.com|archive-date=12. 7. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240712154231/https://www.thesprucecrafts.com/vermeil-jewelry-meaning-2043641|url-status=dead}}</ref> Nakit napravljen od takvih metala kao što su titan, platina, nehrđajući čelik, s PVD premazom, neće izblijediti.<ref>{{Cite web|title=The Magic of Gold-Plated Jewelry: How Does It Stay Tarnish-Free?|url=https://pearlory.com/blog/the-magic-of-gold-plated-jewelry-tarnish-free|access-date=18. 7. 2024|website=pearlory.com}}</ref> Do 2014. godine, industrija zlatnog nakita rasla je usprkos padu cijena zlata.<ref>{{Cite web|title=A True Surprise in Global Gold Demand Trends for 2014, 2015 and Beyond|url=https://247wallst.com/commodities-metals/2015/02/12/a-true-surprise-in-global-gold-demand-trends-for-2014-2015-and-beyond/|access-date=18. 7. 2024|website=247wallst.com}}</ref><ref>{{Cite web|title=Global demand for gold jewelry went up 3% in Q1 2014|url=https://rough-polished.expert/en/news/91083.html|access-date=18. 7. 2024|website=rough-polished.expert}}</ref> Prema izvješću Svjetskog savjeta za zlato, potražnja u prvom tromjesečju 2014. godine povećala je promet na 23,7 milijardi dolara.<ref>{{Cite web|title=World Gold Council: 2014 Ends with Strong Gold Demand|url=https://miningdigital.com/supply-chain-and-operations/world-gold-council-2014-ends-strong-gold-demand|access-date=18. 7. 2024|website=miningdigital.com}}</ref> Zlatni lemac se koristi za spajanje komponenti zlatnog nakita metodom visokotemperaturnog tvrdog lemljenja ili lemljenja.<ref>{{Cite web|title=How to solder gold jewellery|url=https://www.cooksongold.com/blog/learn/how-to-solder-gold-jewellery/|access-date=18. 7. 2024|website=www.cooksongold.com}}</ref> Ako rad treba biti svojstven kvaliteti, legura zlatnog lemljenja mora odgovarati finoći rada, a formule legura se izrađuju tako da boja odgovara žutom i bijelom zlatu. Zlatni lemac obično se izrađuje barem u tri raspona točke taljenja, nazvanih Light, Medium i Hard. Prvo koristeći tvrdi lemac s visokom točkom taljenja, a zatim lemove s postupno smanjujućom točkom taljenja, zlatari mogu sastaviti složene predmete s nekoliko odvojenih lemljenih spojeva. Zlato se također može pretvoriti u nit i koristiti u vezenju. == Reference == {{refspisak|2|refs= <ref name="lide">{{Cite book|editor=David R. Lide|title=CRC Handbook of Chemistry and Physics|year=2005|edition=90|publisher=CRC Press/Taylor and Francis|location=Boca Raton, FL|chapter=Geophysics, Astronomy, and Acoustics; Abundance of Elements in the Earth’s Crust and in the Sea|pages=14-18}}</ref> <ref name="iupac">{{Cite web |url=http://www.iupac.org/news/news-detail/article/standard-atomic-weights-revised-v2.html |title=IUPAC, Standard Atomic Weights Revised v2 |access-date=16. 4. 2014 |archive-date=8. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160108142215/http://www.iupac.org/news/news-detail/article/standard-atomic-weights-revised-v2.html |url-status=dead }}</ref> <ref name="ludwig">{{Cite book|author=Ludwig Bergmann, Clemens Schaefer, Rainer Kassing|title=Lehrbuch der Experimentalphysik, Band 6: Festkörper|edition=2|publisher=Walter de Gruyter|year=2005|isbn=978-3-11-017485-4|page=361}}</ref> <ref name="greenwood">{{Cite book|author=N. N. Greenwood, A. Earnshaw|title=Chemie der Elemente|edition=1|publisher=VCH|location=Weinheim|year=1988|isbn=3-527-26169-9|page=1509}}</ref> <ref name="zhang">Yiming Zhang, Julian R. G. Evans, Shoufeng Yang: ''Corrected Values for Boiling Points and Enthalpies of Vaporization of Elements in Handbooks''. u: ''Journal of Chemical & Engineering Data''. 56, 2011, str. 328–337, {{doi|10.1021/je1011086}}</ref> <ref name="oldest">[http://rg.ancients.info/lion/article.html A Case for the World's Oldest Coin: Lydian Lion]</ref> <ref name="Higetal">{{Cite journal|author=Tom Higham ''et al.''|url=http://www.articlearchives.com/reports-reviews-sections/chronologies/545649-1.html|title=New perspectives on the Varna cemetery (Bulgaria) – AMS dates and social implications|publisher=Antiquity Journal|volume=81|issue=313|location=York|year=2007|pages=640–654|doi=10.1017/S0003598X00095636}}</ref> <ref name="hansen">Svend Hansen: ''Gold und Silber in der Maikop-Kultur.'' u: ''Metalle der Macht – Frühes Gold und Silber.'' Sažeci 6. srednjenjemačkih arheoloških dana, 17. do 19. oktobra 2013. [http://www.lda-lsa.de/fileadmin/pdf/Tagungen/Archaeologentag_Abstracts_11_10_A4.pdf (PDF)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161024105521/http://www.lda-lsa.de/fileadmin/pdf/Tagungen/Archaeologentag_Abstracts_11_10_A4.pdf |date=24. 10. 2016 }}</ref> <ref name="barth">{{Cite journal|author=J. V. Barth, H. Brune, G. Ertl, R. J. Behm|title=Scanning tunneling microscopy observations on the reconstructed Au(111) surface: Atomic structure, long-range superstructure, rotational domains, and surface defects|journal=Phys. Rev. B|year=1990|volume=42|pages=9307–9318|doi=10.1103/PhysRevB.42.9307}}</ref> <ref name="lebens">Lebensministerium.at, [http://www.lebensministerium.at/dms/lmat/wasser/wasser-oesterreich/wasserrecht_national/abwasser_emissionsbegrenzung0/wasserrecht_metallurgische_prozesse/AEVEdelmetall-Quecks/Erlaeuterungen-AEV-Edelmetalle--BGBl-II-Nr-348_1997/Erlaeuterungen%20AEV%20Edelmetalle,%20BGBl%20II%20Nr%20348_1997.pdf (pdf)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140307041801/http://www.lebensministerium.at/dms/lmat/wasser/wasser-oesterreich/wasserrecht_national/abwasser_emissionsbegrenzung0/wasserrecht_metallurgische_prozesse/AEVEdelmetall-Quecks/Erlaeuterungen-AEV-Edelmetalle--BGBl-II-Nr-348_1997/Erlaeuterungen%20AEV%20Edelmetalle,%20BGBl%20II%20Nr%20348_1997.pdf |date=7. 3. 2014 }}, str. 4</ref> <ref name="filipovic">{{Cite book|author=Filipović, I, Lipanović, S.|title=Opća i anorganska hemija|year=1973|publisher=Školska knjiga|location=Zagreb}}</ref> <ref name="reporter">[http://www.goldreporter.de/goldsuche-extrem-sudafrikaner-wollen-auf-5-000-meter-runter/gold/6101/ Goldsuche extrem: Südafrikaner wollen 5.000 Meter runter] {{Simboli jezika|de|njemački}}</ref> <ref name="sternde">[http://www.stern.de/panorama/schweden-schwedinnen-finden-gold-statt-beeren-609513.html Schwedinnen finden Gold statt Beeren] {{Simboli jezika|de|njemački}}</ref> <ref name="ekapija">{{Cite web |url=http://ekapija.ba/bs/Vijest/vijesti/sarajevski-bbm-dobio-koncesiju-za-istrazivanje-zlata-u-fojnici/29314 |title=Sarajevski BBM dobio koncesiju za istraživanje zlata u Fojnici |access-date=20. 4. 2014 |archive-date=31. 5. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140531051119/http://ekapija.ba/bs/Vijest/vijesti/sarajevski-bbm-dobio-koncesiju-za-istrazivanje-zlata-u-fojnici/29314 |url-status=dead }}</ref> <ref name="fojnica">[http://www.fojnica.ba/2009/03/03/rudnik-zlata-i-ispiranje-zlata-u-fojnici.html?from_ Rudnik zlata i ispiranje zlata u Fojnici]</ref> <ref name="kies">[http://www.holcim-sued.de/de/medien/presse-archiv/holcim-kies-und-beton-gmbh-erwirbt-neue-kieswerke-und-ein-trockensandwerk.html Holcim Kies und Beton GmbH erwirbt neue Kieswerke und ein Trockensandwerk] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120628132200/http://www.holcim-sued.de/de/medien/presse-archiv/holcim-kies-und-beton-gmbh-erwirbt-neue-kieswerke-und-ein-trockensandwerk.html |date=28. 6. 2012 }}. Saopćenje za štampu Holcim-Süd. 1. april 2008.</ref> <ref name="seidler">Christoph Seidler: [http://www.spiegel.de/wissenschaft/natur/rohstoffe-in-deutschland-schatzsucher-heben-das-rheingold-a-847742.html Schatzsucher heben das Rheingold]. Spiegel Online</ref> <ref name="pubsite">[http://pubsites.uws.edu.au/ima-cnmnc/IMA2009-01%20UPDATE%20160309.pdf IMA/CNMNC List of Mineral Names – Gold] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130626060238/http://pubsites.uws.edu.au/ima-cnmnc/IMA2009-01 |date=26. 6. 2013 }} (engl., PDF, str. 109).</ref> <ref name="mindat">Mindat: [http://www.mindat.org/min-10923.html Porpezite].</ref> <ref name="uni-kassel">{{Cite web | url = http://www.uni-kassel.de/fb5/frieden/regionen/Peru/gold.html | title = Gold und neidische Hunde | datum = 29. 5. 2008 | access-date = 19. 4. 2014 | archive-date = 7. 10. 2009 | archive-url = https://web.archive.org/web/20091007125409/http://www.uni-kassel.de/fb5/frieden/regionen/Peru/gold.html | url-status = bot: unknown }}</ref> <ref name="hellermann">{{Cite web | url = https://en.fh-muenster.de/fb1/downloads/personal/juestel/juestel/Goldgewinnung_und_Cyanidlaugerei__Christoph_Hellermann___Georg_Wacker_.pdf | title = Goldgewinnung – Cyanidlaugerei | format = PDF | access-date=19. 4. 2014 | archive-url = https://web.archive.org/web/20130515070454/https://en.fh-muenster.de/fb1/downloads/personal/juestel/juestel/Goldgewinnung_und_Cyanidlaugerei__Christoph_Hellermann___Georg_Wacker_.pdf | archive-date=15. 5. 2013 | url-status = dead }}</ref> <ref name="AndrewF">Andrew Fones: [http://www.technology.matthey.com/resources/view-questions-answers/platinum-ductile-gold/ Is platinum more ductile than gold?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170512034949/http://www.technology.matthey.com/resources/view-questions-answers/platinum-ductile-gold |date=12. 5. 2017 }}, Johnson Matthey Technology Centre, Sonning Common, UK, pristupljeno 16. aprila 2017.</ref> <ref name="dpmreg">[https://register.dpma.de/DPMAregister/marke/register/189071/DE Auszug aus dem] DPMA-Register (stanje: 10.3.2014)</ref> }} == Vanjski linkovi == {{Wikicitat}} {{Commonscat|Gold}} * [http://finance.yahoo.com/quote/GC=F Dnevna cijena zlata na] Yahoo! Finance * [https://web.archive.org/web/20160612192416/http://www.lateralscience.co.uk/gold/auriferous.html ''Getting Gold'' knjiga iz 1898.], www.lateralscience.co.uk * [https://web.archive.org/web/20080307000911/http://www.epa.gov/epaoswer/other/mining/techdocs/gold.pdf Tehnički dokumenti o izdvajanju i kopanju zlata], www.epa.gov * [https://web.archive.org/web/20121029163833/http://www.pniok.de/au.htm Slike iz kolekcije elemenata od Heinricha Pnioka], www.pniok.de * [http://www.rsc.org/chemistryworld/podcast/element.asp Hemija u svojim elementima] (MP3) sa Royal Society of Chemistry's Chemistry World: [http://www.rsc.org/images/CIIE_Gold_48k_tcm18-118269.mp3 Zlato] www.rsc.org * [https://www.youtube.com/watch?v=7UdTXIFLw-4 Zlato - kako se pravi?], Discovery - Zvanični kanal * [https://www.youtube.com/watch?v=wFYGrtzpydY Zlatne poluge iz Bora], B92 - Zvanični kanal {{PSE}} {{E-brojevi}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Zlato| ]] [[Kategorija:Hemijski elementi]] [[Kategorija:Prijelazni metali]] [[Kategorija:Plemeniti metali]] [[Kategorija:Dragocjeni metali]] [[Kategorija:Dentalni materijali]] [[Kategorija:Električni provodnici]] [[Kategorija:Minerali samorodnih elemenata]] [[Kategorija:Aditivi sa E-brojem]] bbbwsndhxmz1rj04lb8rn75uwxq7kg5 Sydney 0 7749 3917339 3651634 2026-08-09T23:03:12Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917339 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Sydney opera house and skyline.jpg|mini|Pogled na Sidney i čuvenu [[Sidnejska "Opera"|sidnejsku "Operu"]]]] '''Sydney''' je najveći i najstariji [[grad]] u [[Australija|Australiji]] i [[glavni grad]] [[Novi Južni Vels|Novog Južnog Velsa]], koji je osnovan 1788. Područje metropole broji 4,3 miliona stanovnika, a uže gradsko područje poznato kao "City of Sydney" ima otprilike 146.297 stanovnika. Time je Sydney kao [[metropola]] najveći financijski, transportni, trgovački i kulturni centar Australije, dok je na drugom mjestu [[Melbourne]]. Grad je značajno globalno odredište turista iz cijeloga svijeta, pa ga redovno proglašavaju jednim od najljepših i najživljih gradova cijele planete, koji je ponosan na svoju luku, prekrasne obale, toplu i ugodnu klimu, te kosmopolitsku kulturu. Svoj svjetski nivo posljednjih godina grad je značajno podigao organizacijom [[Olimpijske igre|Olimpijskih igara]] 2000. Sydney ce također biti domaćin Svjetskog dana mladih 2008. Stanovnik Sydneya se u slengu popularno naziva "Sydneysider". Sydney je glavni grad savezne države [[Novi Južni Vels]], i najnaseljeniji grad u [[Australija|Australiji]].<ref>{{Cite web|url=https://www.abs.gov.au/statistics/people/population/regional-population/latest-release|title=Regional population|date=20. 4. 2023|website=Australian Bureau of Statistics|access-date=23. 4. 2023}}</ref> Smješten na istočnoj obali Australije, metropola okružuje [[Sydney Harbour|luku Sydney]] i prostire se na oko 70&nbsp;km prema [[Plave planine (Novi Južni Vels)|Plavim planinama]] na zapadu, [[Grad Hawkesbury|Hawkesburyju]] na sjeveru, [[Kraljevski nacionalni park|Kraljevskom nacionalnom parku]] i [[Macarthur, Novi Južni Vels|Makarturu]] na jugu i jugozapadu.<ref>{{Cite book|last=Mason|first=Herbert|title=Encyclopaedia of Ships and Shipping|year=2012|page=266}}</ref> Veliki Sidnej se sastoji od 658 predgrađa, raspoređenih u 33 oblasti lokalne samouprave. Stanovnici grada su kolokvijalno poznati kao "Sydneysiders".<ref>{{Cite web|url=http://www.walksydneystreets.net/suburbssydneyall.htm|title=Complete official list of Sydney suburbs|date=2014|publisher=Walk Sydney Streets|access-date=13. 7. 2014|archive-date=25. 11. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191125072035/http://www.walksydneystreets.net/suburbssydneyall.htm|url-status=dead}}</ref> Procijenjena populacija u junu 2021. bila je preko 5,2 miliona,<ref>{{Cite web|url=https://www.abs.gov.au/statistics/people/population/regional-population/latest-release|title=Regional population|date=26. 7. 2022|website=Australian Bureau of Statistics|access-date=1. 4. 2023}}</ref> što znači da je grad dom za otprilike 66% stanovništva države.<ref name="ABSCapitalPop">{{Cite web|url=http://www.abs.gov.au/AUSSTATS/abs@.nsf/Lookup/3218.0Main+Features12016-17|title=3218.0 – Regional Population Growth, Australia, 2016–17: Main Features|date=24. 4. 2018|website=Australian Bureau of Statistics|publisher=[[Australian Bureau of Statistics]]|access-date=13. 10. 2018}}</ref> Nadimci grada uključuju "Smaragdni grad" i "Grad luke".<ref>{{Cite web|url=https://theculturetrip.com/pacific/australia/articles/why-sydney-is-also-known-as-the-emerald-city/|title=Why Sydney Is Also Known As 'The Emerald City'|last=Tom Smith|date=4. 11. 2017|access-date=11. 9. 2021|archive-date=11. 9. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210911030853/https://theculturetrip.com/pacific/australia/articles/why-sydney-is-also-known-as-the-emerald-city/|url-status=dead}}</ref> [[Aboridžini|Aboridžini Australije]] naseljavaju regiju Velikog Sidneja najmanje 30.000 godina, a [[Sidnejske kamene gravure|gravure]] [[Australijska arheologija|Aboridžina]] i kulturni lokaliteti uobičajeni su širom Velikog Sidneja. [[wiktionary:traditional owner|Tradicionalni čuvari]] zemlje na kojoj se nalazi moderni Sydney su klanovi naroda [[Dharug|Darug]], [[Dharawal]] i [[Eora]].<ref name="Aboriginal people and place23">{{Cite web|url=http://www.sydneybarani.com.au/sites/aboriginal-people-and-place/|title=Aboriginal people and place|date=2013|publisher=Sydney Barani|access-date=5. 7. 2014}}</ref> Godine 1788, kapetan [[Arthur Phillip]], prvi guverner Novog Južnog Velsa, nazvao je uvalu u kojoj je osnovano prvo britansko naselje [[Sydney Cove]] po ministru unutarnjih poslova [[Thomas Townshend, 1. vikont Sidneja|Thomasu Townshendu, 1. vikontu Sydneya]].<ref name="Egan-1999">{{Cite book|last=Egan|first=Jack|title=Buried Alive, Sydney 1788-92|url=https://archive.org/details/buriedalivesydne0000egan|publisher=Allen and Unwin|year=1999|isbn=1865081388|pages=[https://archive.org/details/buriedalivesydne0000egan/page/n27 10]}}</ref> Aboridžini su ovu uvalu nazvali ''Warrane''.<ref>Attenbrow (2010), p. 11</ref> Phillip je razmišljao o davanju imena naselju [[Albion]], ali ovo ime nikada nije službeno korišteno.<ref name="Egan-1999" /> Do 1790. Phillip i drugi zvaničnici su redovno zvali grad Sydney.<ref>{{Cite book|url=https://nla.gov.au/nla.obj-343658027/view?partId=nla.obj-343661652#page/n4/mode/1up|title=Historical Records of New South Wales|volume=1 part 2|pages=285, 343, 345, 436, 482, passim}}</ref> Grad Sydney je proglašen gradom 1842.<ref>{{Cite book|last=Birch|first=Alan|title=The Sydney Scene, 1788-1960|last2=Macmillan|first2=David S.|publisher=Hale and Iremonger|year=1982|isbn=0868060178|edition=2nd|location=Sydney|pages=105–06}}</ref> [[Datoteka:AboriginalSite0008.jpg|mini|Crtež kengura ugljenom u Nacionalnom parku Heathcote]] Sydney je obalni basen sa [[Tasmanovo more|Tasmanskim morem]] na istoku, [[Plave planine (Novi Južni Vels)|Plavim planinama]] na zapadu, rijekom Hoksberi na sjeveru i [[Visoravan Woronora|visoravni Woronora]] na jugu. Prema [[Köppenova klasifikacija klime|Köppen-Geigerovoj klasifikaciji]], Sydney ima [[Vlažna suptropska klima|vlažnu suptropsku klimu]] (''Cfa'')<ref>{{Cite web|url=https://www.carma.newcastle.edu.au/jon/matcom.pdf|title=Modelling and simulation of seasonal rainfall|date=20. 5. 2014|publisher=Centre for Computer Assisted Research Mathematics and its Applications (CARMA)|archive-url=https://web.archive.org/web/20190313193032/https://www.carma.newcastle.edu.au/jon/matcom.pdf|archive-date=13. 3. 2019|url-status=dead|access-date=25. 2. 2016|quote=Brisbane and Sydney each have a humid sub-tropical or temperate climate with no pronounced dry season...the classification is Cfa}}</ref> sa "toplim [i] ponekad vrućim" ljetima i "hladnim" zimama, kako je opisao [[Australijski biro za statistiku|australijski zavod za statistiku]].<ref>{{Cite web|url=http://www.abs.gov.au/AUSSTATS/abs@.nsf/Previousproducts/1301.0Feature%20Article32000?opendocument&tabname=Summary&prodno=1301.0&issue=2000&num=&view=|title=Climate and the Sydney 2000 Olympic Games|date=24. 9. 2007|website=Australian Government|publisher=Australian Bureau of Statistics|archive-url=https://web.archive.org/web/20080610031914/http://www.abs.gov.au/AUSSTATS/abs@.nsf/Previousproducts/1301.0Feature%20Article32000?opendocument&tabname=Summary&prodno=1301.0&issue=2000&num=&view=|archive-date=10. 6. 2008|url-status=dead|access-date=21. 12. 2008}}</ref> [[El Niño – Južna oscilacija|El Niño-Južna oscilacija]], [[dipol Indijskog okeana]] i [[južni anularni mod]]<ref name="ABC news">{{Cite web|url=https://www.abc.net.au/news/2018-08-14/southern-annular-mode-and-how-it-affects-our-weather/10106134|title=Southern Annular Mode: The climate 'influencer' you may not have heard of|date=14. 8. 2018|website=ABC News|access-date=29. 9. 2020}}</ref><ref name="BOM71">{{Cite web|url=http://www.bom.gov.au/climate/current/statements/scs71.pdf|title=Special Climate Statement 71—severe fire weather conditions in southeast Queensland and northeast New South Wales in September 2019|date=24. 9. 2019|website=[[Bureau of Meteorology]]|access-date=5. 1. 2020}}</ref> igraju važnu ulogu u određivanju vremenskih obrazaca u Sidneju: [[suša]] i [[Požari u Australiji|požari]] s jedne strane, i oluje i poplave s druge, povezane sa suprotne [[Efekti El Ninjo-južne oscilacije u Australiji|faze oscilacije u Australiji]]. Vrijeme je [[Sea breeze|umjereno]] blizinom okeana, a ekstremnije temperature bilježe se u unutrašnjosti zapadnih predgrađa.<ref name="acn">{{Cite web|url=http://www.bom.gov.au/climate/averages/tables/cw_066062_All.shtml|title=Climate statistics for Australian locations|publisher=Bureau of Meteorology|access-date=15. 11. 2013}}</ref> [[Moderna arhitektura|Moderna]] i [[Međunarodni stil|internacionalna arhitektura]] došla je u Sydney od 1940-ih. Od svog završetka 1973. godine, gradska opera postala je mjesto svjetske baštine i jedan od najpoznatijih svjetskih komada modernog dizajna. Osmislio ga je [[Jørn Utzon]] uz doprinose Petera Halla, Lionela Todda i Davida Littlemorea. Utzon je 2003. godine dobio [[Pritzkerova nagrada|Pritzkerovu nagradu]] za svoj rad na Oper.<ref name="Sydney Opera House">{{Cite web|url=http://www.environment.gov.au/cgi-bin/ahdb/search.pl?mode=place_detail;place_id=105738|title=Sydney Opera House|date=2014|publisher=Department of the Environment|access-date=20. 7. 2014}}</ref> U Sidneju se nalazi prva australska zgrada renomiranog kanadsko-američkog arhitekte [[Frank Gehry|Franka Gehryja]], [[Zgrada krila Dr Chau Chak|Dr Chau Chak Wing Building]] (2015), zasnovana na dizajnu [[Kuća na drvetu|kuće na drvetu]]. Ulaz sa The Goods Line – pješačke staze i nekadašnje željezničke pruge – nalazi se na istočnoj granici lokacije. == Kultura == [[Australijski muzej]] otvoren je u Sidneju 1827. sa ciljem prikupljanja i izlaganja prirodnih bogatstava kolonije.<ref>{{Cite web|url=http://dictionaryofsydney.org/entry/australian_museum|title=Australian Museum|last=Ellmoos|first=Laila|date=2008|publisher=Dictionary of Sydney|access-date=8. 8. 2014}}</ref> Ostaje najstariji prirodoslovni muzej u Australiji. Godine 1995. otvoren je [[Muzej Sidneja|Muzej Sydneya]] na mjestu prve [[Zgrada vlade, Sidnej|zgrade vlade]]. Prepričava priču o razvoju grada.<ref>{{Cite web|url=http://dictionaryofsydney.org/entry/museum_of_sydney|title=Museum of Sydney|last=Ellmoos|first=Laila|last2=Walden|first2=Inara|date=2011|publisher=Dictionary of Sydney|access-date=9. 8. 2014}}</ref> Ostali muzeji sa sjedištem u Sydneyu uključuju [[Powerhouse Museum]] i [[Australijski nacionalni pomorski muzej]].<ref>{{Cite web|url=http://www.powerhousemuseum.com/about/about-museum.php|title=About the Powerhouse Museum|date=2014|publisher=Powerhouse Museum|archive-url=https://web.archive.org/web/20141003062038/http://www.powerhousemuseum.com/about/about-museum.php|archive-date=3. 10. 2014|url-status=dead|access-date=11. 10. 2014}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.anmm.gov.au/about-us/who-we-are/our-museum|title=Our Museum: history and vision|date=2014|publisher=Australian National Maritime Museum|access-date=11. 10. 2014|archive-date=11. 10. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141011090848/http://www.anmm.gov.au/about-us/who-we-are/our-museum|url-status=dead}}</ref> Obrazovanje je postalo pravi fokus za koloniju od 1870-ih kada su se počele formirati javne škole i školovanje je postalo obavezno.<ref>{{Cite web|url=http://dictionaryofsydney.org/entry/education|title=Education|last=Campbell|first=Craig|last2=Sherington|first2=Geoffrey|date=2008|publisher=Dictionary of Sydney|access-date=9. 8. 2014}}</ref> Do 2011. godine, 90% radno sposobnih stanovnika Sidneja završilo je neku školu, a 57% je završilo najviši nivo škole. 1.390.703 osobe su bile upisane u obrazovne ustanove u 2011. godini, od kojih je 45,1% pohađalo školu, a 16,5% studiralo na univerzitetu.<ref name="Greater Sydney QuickStats">{{Cite web|url=https://www.abs.gov.au/census/find-census-data/quickstats/2021/1031|title=2021 Sydney, Census All persons QuickStats {{!}} Australian Bureau of Statistics|website=www.abs.gov.au|access-date=27. 5. 2023}}</ref> Dodiplomske ili postdiplomske kvalifikacije ima 22,5% radno sposobnih stanovnika Sidneja i 40,2% radno sposobnih stanovnika Grada Sidneja.<ref>{{Cite web|url=http://profile.id.com.au/sydney/qualifications|title=Educational qualifications|date=2014|publisher=.id|access-date=27. 7. 2014|archive-date=23. 12. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141223221803/http://profile.id.com.au/sydney/qualifications|url-status=dead}}</ref> Najčešća polja tercijarnih kvalifikacija su trgovina (22,8%), inženjerstvo (13,4%), društvo i kultura (10,8%), zdravstvo (7,8%) i obrazovanje (6,6%). == Također pogledajte == * [[Univerzitet u Sydneyju]] == Bilješke == == Reference == {{Refspisak}}{{Normativna kontrola}} * {{Commonscat}} {{stub-grad}} {{Gradovi domaćini LJOI-a}} {{Gradovi domaćini Igara Komonvelta}} [[Kategorija:Sydney]] [[Kategorija:Gradovi u Australiji]] h5muv6umed3hwdcjhh2s1pos5pvjdkb Stavnja 0 7756 3917326 3846359 2026-08-09T20:18:48Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917326 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Stavnja | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | slika = | veličina_slike = 250 | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-caption = Tok Stavnje | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | mapframe-marker = water | mapframe-frame-width = 250 | mapframe-frame-height = 200 | dužina_km = 30,4 | izvor = [[Zvijezda (planina)|Zvijezda]], kod [[Vareš]]a | nadmorska visina izvora = | izvor_lat_d = | izvor_lat_m = | izvor_lat_s = | izvor_lat_NS = | izvor_long_d = | izvor_long_m = | izvor_long_s = | izvor_long_EW = | ušće = [[Bosna (rijeka)|Bosna]] kod [[Ilijaš]]a | nadmorska visina ušća = | ušće_lat_d = 43 | ušće_lat_m = 58 | ušće_lat_s = 26 | ušće_lat_NS = N | ušće_long_d = 18 | ušće_long_m = 14 | ušće_long_s = 25 | ušće_long_EW = E | ulijeva_se_u = [[Bosna (rijeka)|Bosnu]] | etimologija = | prosječni protok = | površina sliva_km2 = | riječni_sistem = [[Bosna (rijeka)|Bosna]] | progresija = [[Bosna (rijeka)|Bosna]] → [[Sava]] → [[Dunav]] → [[Crno more]] | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = | države kroz koje protiče = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | gradovi kroz koje protiče = [[Vareš]], [[Breza]], [[Ilijaš]] | sliv = [[Crnomorski sliv]] | plovnost = Nije plovna }} '''Stavnja''' je rijeka u centralnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i lijeva pritoka [[Bosna (rijeka)|Bosne]]. Izvire ispod planine [[Zvijezda (planina u Bosni i Hercegovini)|Zvijezde]] kod [[Vareš]]a i protiče kroz područja Vareša, [[Breza (općina)|Breze]] i [[Ilijaš]]a. U Bosnu se ulijeva kod [[Podlugovi|Podlugova]], u prostoru donjeg toka kojim Stavnja kratko prolazi kroz teritoriju općine Ilijaš.<ref name="ilijas">{{cite web |title=Izvještaj o procjeni ranjivosti i rizika od poplava za sliv rijeke Bosne u općini Ilijaš |url=https://www.ilijas.ba/SlDoc/sluzba08/DT212_IzvjestajoprocjeniranjivostiirizikaodpoplavazaslivrijekeBosneuopciniIlijas_Potpisano.pdf |publisher=Općina Ilijaš |access-date=15. 5. 2026 |archive-date=8. 10. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251008133000/https://www.ilijas.ba/SlDoc/sluzba08/DT212_IzvjestajoprocjeniranjivostiirizikaodpoplavazaslivrijekeBosneuopciniIlijas_Potpisano.pdf |url-status=dead }}</ref> Duga je 30,4 km, a zbog dužine toka i većeg broja pritoka može imati izrazitije vodostaje za vrijeme obilnih padavina.<ref name="ilijas"/> == Tok == Gornji tok Stavnje vezan je za vareški kraj i planinsko područje Zvijezde. Vareš se razvio u kotlini Stavnje, a rijeka je historijski bila povezana s rudarsko-metalurškim razvojem tog područja.<ref name="vares">{{cite web |title=Vareš |url=https://placeandsee.com/hr/wiki/vares |website=Place and See |access-date=15. 5. 2026}}</ref> Nizvodno od Vareša tok se probija kroz usku dolinu prema Brezi, a zatim nastavlja prema Podlugovima. Kroz Brezu Stavnja protiče u blizini regionalne i željezničke komunikacije Podlugovi – Vareš, što je uticalo na prostorni razvoj naselja uz dolinu rijeke.<ref name="breza">{{cite web |title=Breza |url=https://uciradiuzivaj.com.ba/bih-info/bih-gradovi/breza |website=Uči, radi, uživaj |access-date=15. 5. 2026}}</ref> == Ekologija i ribolov == Poslije zatvaranja željezare u Varešu, Stavnja je postala ekološki čistija, pa se sve češće spominje kao ribolovna voda. Udruženje građana sportskih ribolovaca iz Vareša 2019. izvršilo je poribljavanje dijela rijeke od ušća Male rijeke do granice s općinom Breza, a u isto vrijeme je navedeno da je i sportsko-ribolovno društvo iz Breze poribilo svoj dio Stavnje.<ref name="poribljavanje">{{cite web |title=UGSR Vareš: Izvršeno poribljavanje rijeke Stavnje |url=https://www.bistrobih.ba/nova/2019/08/13/ugsr-vares-izvrseno-poribljavanje-rijeke-stavnje/ |website=Bistro Bosno i Hercegovino |date=13. 8. 2019 |access-date=15. 5. 2026}}</ref> Poribljavanje je obavljeno [[Potočna pastrmka|potočnom pastrmkom]], zbog čega je rijeka postala zanimljivija sportskim ribolovcima.<ref name="poribljavanje"/> == Reference == {{Refspisak}}{{Hidrografija BiH}} [[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Pritoke Bosne]] 1oqgrbjmkc6zeo19gk5aa88hmpjjl6r Wyoming 0 12246 3917392 3541066 2026-08-10T08:56:53Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917392 wikitext text/x-wiki {{Geokutija|Savezna država | ime = Wyoming | izvorno_ime = | drugo_ime = | kategorija = [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|Savezna država]] | etimologija = | graniči_sa = {{plainlist| * [[Montana]] * [[Južna Dakota]] * [[Nebraska]] * [[Colorado]] * [[Utah]] * [[Idaho]] }} | zastava = Flag of Wyoming.svg | simbol = Seal of Wyoming.svg | simbol_vrsta = Grb | glavni_grad = Cheyenne | službeni_naziv = ''State of Wyoming'' {{Simboli jezika|en|engleski}} | moto = Equal Rights (''Jednaka prava'') | nadimak = Equality State (zvanično);<br />Cowboy State; Big Wyoming | slika = | opis_slike = | država = Sjedinjene Američke Države | zastava_države = da | širina_stepeni_glavnog_grada = 41| širina_minuta_glavnog_grada = 8| širina_sekundi_glavnog_grada = 44| širina_SJ_glavnog_grada =N | dužina_stepeni_glavnog_grada = 104| dužina_minuta_glavnog_grada = 48| dužina_sekundi_glavnog_grada = 7| dužina_IZ_glavnog_grada =W | najviši = | najviša_lokacija = Gannett Peak | najviša_visina = 4209.1 | najniža = | najniža_lokacija = Rijeka Belle Fourche | najniža_visina = 945 | dužina = 581 | širina = 450 | površina = 253348 | površina_zemlje = | površina_vode = 0,7% | stanovništvo = 576412 | stanovništvo_datum = procjena 2012 | stanovništvo_gustoća = 2,26 | osnovan = 44. savezna država SAD-a | datum = 10. juli 1890 | vlada = | lider = [[Matt Mead]] | lider_vrsta = Guverner | lider_partija = [[Republikanska stranka (SAD)|R]] | vremenska_zona = MST, [[UTC]]-7, UTC-7/-6 | vremenska_zona_DST = | poštanski_broj = WY | pozivni broj = | kod = US-WY | kod_vrsta = [[ISO 3166-2]] | karta = Wyoming in United States.svg | opis_karte = Položaj Wyominga na karti Sjedinjenih Američkih Država | web_stranica = [http://wyoming.gov wyoming.gov] | bilješka = }} '''Wyoming''' ({{Audio|pomoć=ne|En-us-Wyoming.ogg|izgovor}}; skraćeno '''WY''') jest [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|američka savezna država]] u planinskom dijelu zapadnog dijela SAD-a. On je deseta savezna država po ukupnoj veličini<ref>uključujući i vodene površine</ref>, a po gustoći naseljenosti druga najrjeđe naseljena savezna država, poslije [[Aljaska|Aljaske]]. Dvije trećine u zapadnom dijelu Wyominga su uglavnom planinsko područje u podnožju istočnih [[Stjenovite planine|Stjenovitih planina]], dok su trećina zemlje u istočnom dijelu [[prerija|prerije]] sa visokom nadmorskom visinom poznate kao [[Visoke ravnice]]. Glavni grad je [[Cheyenne (Wyoming)|Cheyenne]] koji je ujedno i najmnogoljudniji grad sa oko 60.000 stanovnika. == Geografija == === Položaj i veličina === [[Datoteka:Wyoming ref 2001.jpg|mini|lijevo|300px|Teren Wyominga]] Kako je određeno zakonskim uređenjem teritorije Wyominga, granice Wyominga su određene [[Geografska širina|geografskom širinom]] i to 41. i 45 sjevernom paralelom te [[Geografska dužina|geografskom dužinom]] između 104°3'Z i 111°3'Z meridijana (odnosno 27° Z i 34° Z od Vašingtonskog meridijana), što saveznoj državi daje četvorougaoni oblik po meridijanima i paralelama.<ref>{{cite journal | author=Willam J. Gribb; Lawrence M. Ostrech | title=Databases and Algorithms to Determine the Boundary of Wyoming | publisher=University of Wyoming, Department of Geography | url=http://gis.esri.com/library/userconf/proc04/docs/pap1718.pdf | access-date=14. 12. 2008 | archive-date=25. 7. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20150725221406/http://gis.esri.com/library/userconf/proc04/docs/pap1718.pdf | url-status=dead }}</ref> Wyoming je jedna od tri savezne države (pored [[Colorado|Colorada]] i [[Utah]]) koja ima granice duž ravnih linija geografske dužine i širine, za razliku od drugih država čije su granice određene prirodnim obilježjima. Zbog netačnosti mjerenja koja su vršena tokom 19. vijeka, zvanične granice Wyominga su na nekim mjestima odstupale od stvarnih linija geografske dužine i širine oko pola milje (0,8&nbsp;km). To je naročito bilo primjetno u planinskim područjima duž 45. paralele.<ref>{{cite web|url=http://www.maa.org/mathtourist/mathtourist_08_30_07.html|title=Rectangular States and Kinky Borders|author=Ivars Peterson|access-date=14. 12. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20070903224739/http://www.maa.org/mathtourist/mathtourist_08_30_07.html|archive-date=3. 9. 2007|url-status=live}}</ref> Wyoming se na sjeveru graniči sa [[Montana|Montanom]], na istoku sa [[North Dakota|North Dakotom]] i [[Nebraska|Nebraskom]], na jugu sa Coloradom, na jugozapadu sa Utahom a na zapadu sa [[Idaho]]m. Po površini zemljišta Wyoming je deveta savezna država<ref>računajući samo kopnenu površinu bez vode</ref> SAD-a sa ukupno 253.350&nbsp;km<sup>2</sup> i sastavljen je iz 23 okruga. Od sjeverne do južne granice država se proteže na 444&nbsp;km dok je od istočne do zapadne granice 587&nbsp;km (na južnoj granici) odnosno 550&nbsp;km (na sjevernoj granici). === Planinski vijenci === Velika visoravan i [[Stjenovite planine]] se ''susreću'' u Wyomingu. Država je zapravo velika [[visoravan]] prekinuta brojnim planinama i planinskim vijencima. Nadmorska visina se kreće od vrha [[Gannett Peak]] u planinskom lancu Wind River (4.207 m) do doline rijeke Belle Fourche u sjeveroistočnom uglu države na 953 metra. Na sjeverozapadu su planinski lanci [[Absaroka]], [[Owl Creek planine|Owl Creek]], Gros Ventre, Wind River i [[Teton]]. Na samom sjeveru je planina Big Horn, na sjeveroistoku Black Hills, dok su u južnom području planine Laramie, Snowy i Sierra Madre. Planinski lanac Medicine Bow (ili Snowy) na samom jugu Wyominga je produžetak Stjenovitih planina koje se pružaju iz Colorada, posmatrano geološki i vizuelno. Lanac Wind River u srednjem zapadnom dijelu države je dosta udaljen i uključuje više od 40 planinskih vrhova iznad 4000 metara, pored najvišeg vrha države [[Gannett Peak]]a. Planine Big Horn na sjeveru države su u određenoj mjeri izolirane od ostalog dijela Stjenovitih planina. Lanac [[Teton]] na sjeverozapadu proteže se oko 80&nbsp;km, a njegovi dijelovi uključuju i Nacionalni park Grand Teton. U parku se nalazi i Grand Teton, drugi najviši vrh u Wyomingu. === Državno zemljište === [[Datoteka:Map Wyoming NPS sites USA.gif|mini|desno|250px|Karta Wyominga: Nacionalni parkovi i Parkovi prirode]] Više od 48% zemljišta u Wyomingu je u vlasništvu Vlade SAD-a, čime je Wyoming šesta država u SAD-u po veličini državnog zemljišta mjereći po ukupnoj površini, a peta po procentu.<ref name="maineenvironment.org">[http://www.maineenvironment.org/documents/publiclandownership.pdf MainEnvironment.org] Public Land Ownership by State, 1995 Main Environment.org</ref> To iznosi 121.808,1&nbsp;km<sup>2</sup> zemlje kojom upravlja savezna vlada. Pored toga, savezna vlada posjeduje i dodatnih 6% ukupne površine Wyominga odnosno još 15.640&nbsp;km<sup>2</sup><ref name="maineenvironment.org"/> Najviše državnog zemljišta se odnosi na zaštićena područja državnih šuma i nacionalnih parkova kao i zemljišta u posjedu vojske. [[Datoteka:Yellowstone Castle Geysir Edit.jpg|mini|desno|Erupcija gejzira Castle u Nacionalnom parku Yellowstone]] ==== Nacionalni parkovi ==== *[[Nacionalni park Yellowstone]] *[[Nacionalni park Grand Teton]] ==== Nacionalni spomenici ==== *[[Nacionalni spomenik Devils Tower]] *[[Nacionalni spomenik Fossil Butte]] == Klima == [[Datoteka:Wyoming.JPG|mini|lijevo|Znak dobrodošlice u Wyoming na cesti [[Interstate 80]] u [[Okrug Uinta (Wyoming)|okrugu Uinta]] (na granici sa [[Utah]]om).]] Klima Wyominga je općenito [[stepska klima|stepska]] i [[Kontinentalna klima|kontinentalna]] (Köppenova klasifikacija klime: ''BSk'') i nešto je sušnija i vjetrovitija od prosjeka Sjedinjenih država sa većim i izražajnijim temperaturnim ekstremima. Razlog tome je njegova topografija. Ljeta u Wyomingu su topla, sa julskim temperaturama koje se u prosjeku kreću od 29 do 35&nbsp;°C (dnevne maksimalne) u najvećem dijelu države. Rastom nadmorske visine, prosječne temperature naglo opadaju, u mjestima sa nadmorskom visinom iznad 2700m prosječna ljetna temperatura iznosi oko 21&nbsp;°C. Ljetne noći su u većim dijelu države karakteristične po brzom hlađenju čak i u mjestima sa najvišom dnevnom temperaturom, spuštajući se na 10–16&nbsp;°C tokom noći. U većem dijelu države, većina padavina se dešava krajem proljeća i početkom ljeta. Zime su hladne, ali promjenjive, sa periodima ekstremne hladnoće i povremenim prodorima relativno blagih temperatura, sa takozvanim [[Chinook vjetrovi]]ma koji donose neuobičajeno visoke temperature u nekim gradovima. Wyoming je suha zemlja gdje najveći dio države primi manje od 250&nbsp;mm padavina godišnje. Padavine zavise od nadmorske visine, gdje u nižim područjima u bazenu Big Horn padne od 130 do 200&nbsp;mm padavina godišnje (što daje području pustinska obilježja). Niža područja na sjeveru i pašnjaci na istoku dobijaju od 250 do 300&nbsp;mm padavina godišnje što je daje tom području polustepsku klimu. Neka planinska područja dobijaju znatno više padavina godišnje, od 510mm i više, najviše u obliku snijega kojeg ponekad padne i preko 5 metara godišnje. Najviša ikad izmjerena temperatura u Wyomingu iznosila je 46&nbsp;°C, izmjerena u [[Basin (Wyoming)|Basinu]] 12. jula 1900. godine, dok je najniža temperatura bila -54&nbsp;°C u [[Riverside (Wyoming)|Riversideu]] 9. februara 1933. godine. Klima u svim područjima Wyominga je znatno određena geografskom širinom, nadmorskom visinom i lokalnom topografijom. Kada se uzmu zajedno, ovi faktori mnogo utječu na tokove zraka, varijacije temperature, padavine i vlažnost, koju donose zračni sistemi tokom premještanja na istoku. Zimi, Wyoming je često ispod snažnih strujanja zraka koje uzrokuju jake i česte vjetrove, prodore arktičkog zraka i padavina, uz sve neophodne elemente za obilne snježne padavine u sjeverozapadnim dijelovima Wyominga gdje se nalaze brojna [[Zimski turizam|skijaška turistička]] mjesta. Ljeti, strujanja zraka se vraćaju prema Kanadi, ostavljajući državu pod utjecajem blagog i toplog vremena. Broj olujnih dana varira širom Wyominga, gdje jugoistočne ravnice imaju najveći broj olujnih aktivnosti. Olujne aktivnosti u državi u najčešće tokom kasnog proljeća i ranog ljeta. Jugoistočni ugao države je najviše i najčešće pogođen [[Tornado|tornadima]]. Idući zapadno i sjeverno, broj i učestalost tornada značajno opada. Inače, snaga i brzina tornada su relativno mala u usporedbi sa područjima istočnije i južnije od Wyominga. {{Vremenski okvir | naslov = Klima grada [[Casper, Wyoming|Casper]]. <small>Prosječna maksimalna i minimalna temperatura i prosječne padavine.</small> <!-- * Najviša prosječna temperatura * --> | vt_jan = 0 | vt_feb = 3 | vt_mar = 7 | vt_apr = 13 | vt_maj = 19 | vt_jun = 26 | vt_jul = 31 | vt_aug = 29 | vt_sep = 23 | vt_okt = 16 | vt_nov = 7 | vt_dec = 1 <!-- * Najniža prosječna temperatura * --> | nt_jan = -11 | nt_feb = -9 | nt_mar = -6 | nt_apr = -2 | nt_maj = 3 | nt_jun = 8 | nt_jul = 12 | nt_aug = 11 | nt_sep = 5 | nt_okt = 0 | nt_nov = -6 | nt_dec = -10 <!-- * Padavine * --> | p_jan = 15,5 | p_feb = 15,2 | p_mar = 25,4 | p_apr = 40,6 | p_maj = 53,3 | p_jun = 38,1 | p_jul = 33,0 | p_aug = 17,8 | p_sep = 22,9 | p_okt = 25,4 | p_nov = 20,3 | p_dec = 17,8 | izvor = <ref>{{cite web|url=http://countrystudies.us/united-states/weather/wyoming/casper.htm |title=CountryStudies.us |publisher=CountryStudies.us |access-date=31. 7. 2010}}</ref> }} == Historija == {{Glavni|Historija Wyominga}} Prostor Wyominga je prvobitno bio naseljen od strane nekoliko sjevernoameričkih [[Spisak indijanskih plemena|indijanskih plemena]]. Plemena Crow, [[Arapaho]], Lakota i [[Shoshone]] su samo neka od mnogih plemena koje su bijelci zatekli na ovom prostoru kada su prvi put došli do tog područja. Ono što je danas jugozapadni Wyoming je ranije bio dio [[Špansko carstvo|Španskog carstva]] a kasnije dio meksičke teritorije [[Alta California]], sve dok se nije priključio SAD 1848. godine nakon završetka [[Američko-meksički rat|Američko-meksičkog rata]]. Francusko-kanadski traperi iz [[Québec|Quebeca]] i [[Montréal|Montreala]] lutali su po Wyomingu krajem 18. vijeka, ostavljajući francuske toponime poput Téton, La Ramie i druge. [[John Colter]], član ekspedicije Lewisa i Clarka, imao je također jednog vodiča Kanađanina sa svojom indijanskom ženom iz plemena Shohone. Colter je prvi opisao područje Wyominga 1807. godine tokom ekspedicije. U to vrijeme, njegov izvještaj o velikom Yellowstoneu su smatrali potpunom izmišljotinom. Istraživač Robert Stuart zajedno sa pet ljudi pri povratku iz Astoria, Oregon 1812. godine, otkrili su ''južni prolaz'' (South Pass), planinski prevoj kojim se najlakše stiže do obala Tihog okeana. Taj prevoj je kasnije koristila i ''Oregonska ruta'', prevozeći brojne naseljenike prema zapadu. Godine 1850., Jim Bridger je pronašao prevoj koji se danas zove ''Bridger pass'' a koji je 1868. godine koristila željeznica Union Pacific. Istim putem, mnogo godina kasnije gradi se i autoput [[Interstate 80]]. Bridger je također istraživao oko Yellowstonea te je potvrdio izvještaje poput Colterovog da to područje zaista postoji. Područje je dobilo ime ''Wyoming'' 1865. godine, nakon što je predstavnik iz Ohio J. M. Ashley predložio Kongresu zakon da se osnuje ''privemena vlada za teritoriju Wyominga''. Ime Wyoming je izvedeno iz jezika plemena Munsee '''xwé:wamənk'' što znači ''na velikoj riječnoj ravnici'', ali također je i nazvano i po dolini Wyoming u Pennsylvaniji, koja je postala poznata po poemi iz 1809. godine, Gertrude iz Wyominga, koju je napisao Thomas Campbell.<ref>Bright, William (2004). ''Native American Place Names of the United States''. Norman: University of Oklahoma Press, str. 576</ref><ref>{{Cite web |url=http://wyoming.gov/general/narrative.asp |title=State of Wyoming – Narrative |access-date=4. 6. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080515091433/http://wyoming.gov/general/narrative.asp |archive-date=15. 5. 2008 |url-status=dead }}</ref> Nakon što je željeznica Union Pacifica došla do grada [[Cheyenne (Wyoming)|Cheyenne]] 1867. godine, broj stanovnika područja je počeo da polahko raste te je savezna vlada osnovala teritoriju Wyominga 25. jula 1868. godine.<ref>{{Cite web |url=http://wyoming.gov/state/wyoming_news/general/history.asp |title=State of Wyoming – General Facts About Wyoming |access-date=4. 6. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070927200649/http://wyoming.gov/state/wyoming_news/general/history.asp |archive-date=27. 9. 2007 |url-status=dead }}</ref> Za razliku od mineralima bogatog Colorada, Wyoming nema značajnija nalazišta zlata i srebra, kao ni naknadnu ekspanziju stanovištva koja se desila u Coloradu. Međutim, gradić [[South Pass City (Wyoming)|South Pass City]] je imao kratkotrajnu ''zlatnu groznicu'' nakon što je rudnik Carissa počeo sa iskopavanjem zlata 1867. godine.<ref>{{cite web|url=http://wyoparks.state.wy.us/Site/Brochure/SouthPassCity.pdf|title=South Pass City Historic Site.|access-date=4. 6. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20090227040747/http://wyoparks.state.wy.us/Site/Brochure/SouthPassCity.pdf|archive-date=27. 2. 2009|url-status=dead}} Wyoming State Parks, Historic Sites & Trails</ref> Dalje, počelo se sa kopanjem bakra u nekim područijma Sierra Madre i lancu Snowy planina u blizini [[Grand Encampment (Wyoming)|Grand Encampmenta]].<ref>{{cite book|url=http://books.google.com/?id=M8pIAAAAMAAJ | title=Mines Register: Successor to the Mines Handbook and the Copper Handbook, Describing the Non-ferrous Metal Mining Companies in the Western Hemisphere|year=1911}} Mines Publication, 1911. Original sa University of Michigan.</ref> Nakon što su počele ekspedicije prema Yellowstoneu koje je finansirala vlada, izvještaji koje su ranije dostavili istraživači poput Coltera i Bridgera, smatrani apokrifnim i izmišljenim, preko noći su dokazani kao istiniti. Ovo je dovelo do formiranja [[Nacionalni park Yellowstone|Nacionalnog parka Yellowstone]], koji je zapravo i prvi [[nacionalni park]] na svijetu, osnovan 1872. godine. Gotovo cijeli Yellowstone park se nalazi unutar krajnjih sjevernozapadnih granica Wyominga. Teritorijalni guverner [[John Allen Campbell]] daje pravo glasa ženama 10. decembra 1869. godine, čime Wyoming postoje prva savezna država u SAD koja je dala pravo glasa ženama. Pored toga, Wyoming je bio i prva država koja je dopustila učešće žena u politici. Prva žena sutkinja u Wyomingu bila je u gradu [[Laramie (Wyoming)|Laramie]] 1870. godine. Zatim, 1924. godine, Wyoming je postao prva savezna država koja je izabrala ženu na mjesto guvernera, [[Nellie Tayloe Ross]]. Zapravo, pored Wyominga i Texas je iste godine dobio ženu guvernerku, ali je mandat guvernerke Wyominga započeo nekoliko dana ranije u januaru 1925. godine.<ref>{{cite book|title=History of Wyoming|publisher=University of Nebraska Press|year=1990|author=Larson T. A.}} {{ISBN|978-0-8032-7936-0}}</ref> Zbog tih činjenica i duge historije pružanja jednakih prava svim građanima, Wyoming je dobio nadimak ''The Equality State'' (Država jednakih prava).<ref name=WyoFacts>[http://wyoming.gov/general/history.asp "General Facts about Wyoming"], wyoming.gov, Pristupljeno 2. jula 2008.</ref> Wyoming je primljen u Sjedinjene Države 10. jula 1890. godine kao 44. savezna država.<ref name=WyoFacts/> U Ustav Wyominga ugrađene su odredbe zagarantiranih prava glasa ženama i jedinstveni zakon o pravu na vodu.<ref>{{cite book |title=Frontier Spirit: The Story of Wyoming |author=Sodaro Craig; Adams, Randy |year=1996 |publisher=Johnson Books |isbn=1-55566-163-7 |pages=136–139}}</ref> == Stanovništvo == {| class="wikitable" style="float: right; margin: 0 0 1em 1em; width: auto; text-align: center; line-height: 1.4em;" |- !Godina !Broj<br />stanovnika |- |border = "1"|1870 |align="right"|9.118 |- |border = "1"|1880 |align="right"|20.789 |- |border = "1"|1890 |align="right"|62.555 |- |border = "1"|1900 |align="right"|92.531 |- |border = "1"|1910 |align="right"|145.965 |- |border = "1"|1920 |align="right"|194.402 |- |border = "1"|1930 |align="right"|225.565 |- |border = "1"|1940 |align="right"|250.742 |- |border = "1"|1950 |align="right"|290.529 |- |border = "1"|1960 |align="right"|330.066 |- |border = "1"|1970 |align="right"|332.416 |- |border = "1"|1980 |align="right"|469.557 |- |border = "1"|1990 |align="right"|453.588 |- |border = "1"|2000 |align="right"|493.782 |- |border = "1"|2010 |align="right"|563.626 |} === Broj stanovnika === [[Datoteka:Wyoming population map.png|mini|lijevo|180px|Karta gustoće naseljenosti Wyominga]] Po podacima američkog Saveznog ureda za popis, procjenjuje se da je broj stanovnika Wyominga na dan 1. juli 2011. godine bio 568.158 što predstavlja porast od 0,8% u odnosu na broj stanovnika po popisu stanovništva iz 2010. godine.<ref name=PopEstUS>{{cite web|url=http://www.census.gov/popest/data/state/totals/2011/tables/NST-EST2011-01.csv|title=Annual Estimates of the Resident Population for the United States, Regions, States, and Puerto Rico: April 1, 2010 to July 1, 2011|format=CSV|work=2011 Population Estimates|publisher=United States Census Bureau, Population Division|date=1. 12. 2011|access-date=21. 12. 2011|archive-url=https://www.webcitation.org/65BI9D3Xm?url=http://www.census.gov/popest/data/state/totals/2011/tables/NST-EST2011-01.csv|archive-date=3. 2. 2012|url-status=dead}}</ref> Središte naseljenog područja bilo je u okrugu [[Okrug Natrona (Wyoming)|Natrona]].<ref>{{cite web|url=http://www.census.gov/geo/www/cenpop/statecenters.txt|title=Population and Population Centers by State: 2000|year=2000|publisher=U.S. Census Bureau|access-date=7. 5. 2008}}</ref> Prema podacima popisa stanovništva iz 2010. godine, 90,7% ukupnog stanovništva Wyominga su bijelci (od čega su 85,9% ne-latinoameričkog porijekla), 0,8% crnaca ili afroamerikanaca, 2,4% indijanskog porijekla, 0,8% azijskog porijekla, 0,1% havajskog dok je 2,2% miješanog stanovništva (dvije ili više rasa). Od ukupnog stanovništva, 8,9% su latinoameričkog porijekla (koji mogu biti bilo koje rase).<ref>{{Cite web |url=http://quickfacts.census.gov/qfd/states/56000.html |title=Arhivirana kopija |access-date=6. 6. 2012 |archive-date=7. 7. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130707134319/http://quickfacts.census.gov/qfd/states/56000.html |url-status=dead }}</ref> Prema podacima iz 2005, Wyoming je imao procijenjen broj stanovnika od 509.293, što predstavlja porast za 3.407 ili 0,7% u odnosu na godinu prije te za 15.512 ili 3,1% od popisa stanovništva iz 2000. Ovo uključuje prirodni prirast od posljednjeg popisa od 12.165 osoba (33.704 rođenja minus 21.539 smrti) te porast od neto migracija od ukupno 4.035 osoba. Useljavanje izvan SAD je rezultiralo neto prirastom od 2.264 osobe, dok migracija unutar zemlje je uzrokovala neto prirast od 1.771 osobe. U 2004. broj stanovništva koje je rođeno izvan SAD-a bio je 11.000 (2,2%). U 2005. broj poroda u Wyomingu bio je 7.231 (stopa rađanja 14,04)<ref>{{cite web|url=http://www.billingsgazette.net/articles/2007/05/21/news/wyoming/40-growing.txt|title=Hispanics fastest growing ethnic group in Wyoming|date=21. 5. 2007|publisher=Billings Gazette via AP|access-date=7. 5. 2008|archive-date=21. 7. 2012|archive-url=https://archive.today/20120721020117/http://www.billingsgazette.net/articles/2007/05/21/news/wyoming/40-growing.txt|url-status=dead}}</ref> Wyoming je najrjeđe naseljena savezna država po ukupnom broju stanovnika i druga najrjeđe naseljena po gustoći naseljenosti poslije Aljaske. Također je jedina savezna država koja ima manje stanovnika od [[glavni grad|glavnog grada]] SAD-a, [[Washington, D.C.|Washingtona]]. Najveća grupa stanovništva po porijeklu jesu [[Nijemci]] (26%), zatim [[Englezi]] (16%), [[Irci]] (13,3%), starosjedilački narodi (6,5%), [[Norvežani]] (4,3%) i [[Šveđani]] (3,5%) === Religija === Prema religijskoj pripadnosti, stanovništvo Wyominga izjašnjava se kao: *[[kršćani]] – 79% **[[Protestantizam|protestanti]] – 53% ***[[Luteranizam|luterani]] – 8% ***[[Baptizam|baptisti]] – 8% ***[[Metodizam|metodisti]] – 6% ***[[Prezbiterijanizam|Prezbiterijanci]] – 4% ***[[Episkopalna crkva u Sjedinjenim Američkim Državama|Episkopalni]] – 4% ***Ostali protestanti ili protestanti općenito – 21% **[[Katoličanstvo|Katolici]] – 16% **[[Crkva Isusa Krista svetaca posljednjih dana]] (Mormoni) – 11% *Ostale religije – 1% *ateisti – 18% Najveća religijska grupa po broju sljedbenika u 2000. godini su bili katolici sa 80.421 vjernika, [[Crkva Isusa Krista svetaca posljednjih dana]] sa 47.129 vjernika (2010. godine 63.069), te Južna baptistička konvencija Wyominga sa 17.101 vjernika.<ref>{{cite web |url=http://www.thearda.com/mapsReports/reports/state/56_2000.asp |title=TheArda.com |publisher=TheArda.com |access-date=5. 11. 2010 |archive-date=21. 1. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120121111733/http://www.thearda.com/mapsReports/reports/state/56_2000.asp |url-status=dead }}</ref> == Privreda == Prema izvještaju Američkog instituta za ekonomsku analizu iz 2005. godine, [[bruto domaći proizvod]] Wyominga iznosio je 27,4 milijarde [[dolar]]a. Stopa nezaposlenosti u državi prema podacima iz januara 2010. godine iznosila je 7,6%.<ref>[http://www.bls.gov/lau/ Bls.gov]; Local Area Unemployment Statistics</ref> Komponente privrede Wyominga se značajno razlikuju od drugih saveznih država SAD-a. Osnovni pokretači privrede Wyominga su industrija ekstrakcije minerala i sektor turizma i transporta. Savezna vlada posjeduje oko 50% ukupnog zemljišta, dok je 6% kontrolirano od strane države. Ukupna oporezovana vrijednost rudarskog sektora i proizvodnje u rudarstvu u Wyomingu u 2001. godini iznosila je 6,7 milijardi dolara. Turistička branša doprinosi sa prihodom od preko 2 milijarde dolara u korist države. U toku 2002. godine, nacionalne parkove i spomenike u Wyomingu posjetilo je preko šest miliona turista. Glavne turističke atrakcije uključuju Nacionalni park Grand Teton, nacionalni park Yellowstone, [[nacionalni spomenik Devils Tower]] i [[nacionalni spomenik Fossil Butte]]. Svake godine, Yellowstone posjeti više od tri miliona posjetilaca. U historijskom pogledu, [[poljoprivreda]] zauzima vrlo važno mjesto u privredi Wyominga. Međutim, općenita važnost za privredu Wyominga sve više slabi. Osnovni poljoprivredni proizvodi koji se ovdje proizvode su stoka ([[Domaće govedo|krave]]), sijeno, žito ([[pšenica]]) i [[vuna]]. Više od 91% zemlje u Wyomingu je klasificirano kao ruralno područje. === Rudarstvo === [[Datoteka:Coal mine Wyoming.jpg|mini|Rudnik uglja u Wyomingu]] Mineralno bogatstvo Wyominga uključuje [[ugalj]], [[Zemni plin|prirodni gas]], [[metan]] u nalazištima uglja, [[Nafta|sirovu naftu]], [[uranij]] i mineral tronu. *Ugalj: Wyoming je proizveo oko 395,5 miliona tona uglja u 2004. godini. Ova savezna država je prva po proizvodnji uglja u SAD.<ref>{{cite web |url=http://tonto.eia.doe.gov/state/state_energy_profiles.cfm?sid=WY |title=EIA State Energy Profiles: Wyoming |date=12. 6. 2008 |access-date=24. 6. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101117132905/http://tonto.eia.doe.gov/state/state_energy_profiles.cfm?sid=WY |archive-date=17. 11. 2010 |url-status=dead }}</ref> Procjenjuje se da Wyoming posjeduje oko 68,7 milijardi tona rezervi uglja. Glavna nalazišta uglja su u bazenu rijeke Powder i bazenu rijeke Green. *Prirodni gas: Wyoming je tokom 2007. godine proizveo 2,254 biliona kubnih stopa (63,826 biliona kubnih metara) prirodnog gasa. Po proizvodnji prirodnog gasa u 2007. godini, on zauzima 2. mjesto od svih saveznih država.<ref name="petro">{{cite web | url=http://www.pawyo.org/facts.html | title=Petroleum Association of Wyoming | access-date=7. 6. 2012 | archive-url=https://web.archive.org/web/20080920105654/http://www.pawyo.org/facts.html | archive-date=20. 9. 2008 | url-status=dead }}</ref> Gas se uglavnom proizvodi za potrebe industrijskog i komercijalnog grijanja prostora i za domaćinstva. *Sirova nafta: Wyoming je proizveo 53,4 miliona barela sirove nafte u 2007. godini. Država je pozicionirana na 5. mjestu od svih saveznih država po proizvodnji nafte u 2007. godini.<ref name="petro"/> === Porezi === Za razliku od većine drugih saveznih država, Wyoming ne ubire [[porez na dohodak]] od pravnih i fizičkih lica. U Wyomingu postoji državni porez na promet u visini od 4%. Svi okruzi imaju mogućnost da dodatno uvedu ubiranje poreza od 1% za opće prihode i 1% poreza za specifične namjene, ako to odobre biračko tijelo. Hrana za ljudsku ishranu nije subjekt oporezivanja poreza na promet.<ref>[http://www.billingsgazette.net/articles/2006/03/03/news/wyoming/32-food-tax.prt ''Votes back repeal of food tax''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060414230521/https://www.billingsgazette.net/articles/2006/03/03/news/wyoming/32-food-tax.prt |date=14. 4. 2006 }}, Billings Gazette, 3. mart 2006</ref> Također, postoje okružni porezi koji iznose od 2 do 5%. Država prikuplja i porez na uvoz od 5% na stvari koje su kupljene negdje drugo i dopremljene u Wyoming. Svi [[porez na imovinu|porezi na imovinu]] se zasnivaju na stvarnoj vrijednosti nekretnine, te državno ministarstvo podržava i daje instrukcije lokalnim vlastima za ravnomjerno vrjednovanje i oporezivanje lokalnih nekretnina. Lične nekretnine, odnosno nekretnine koje se koriste za stanovanje vlasnika su izuzete od oporezivanja. Oprema i alati koji drže za dalju prodaju, oprema za kontrolu zagađenja, gotovina, [[Dionica|dionice]] i [[Obveznica|obveznice]] su također izuzeti od oporezivanja. == Transport == [[Datoteka:National-atlas-wyoming.PNG|desno|mini|Transport u Wyomingu]] [[Datoteka:Wyoming 1971 license plate.jpg|lijevo|mini|Registracijske tablice Wyominga iz 1971. godine]] Najveći [[aerodrom]] u Wyomingu je [[aerodrom Jackson Hole]] gdje je zaposleno preko 500 osoba.<ref>{{cite web|url=http://www.jacksonholeairport.com/news/improvement|title=Terminal Expansion|access-date=10. 6. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120113100443/http://www.jacksonholeairport.com/news/improvement|archive-date=13. 1. 2012|url-status=dead}}</ref> Kroz državu prolaze tri međudržavna autoputa (''interstate'') i trinaest autoputeva (''highways''). Pored toga, putna infrastruktura obuhvata državne [[autoput]]eve unutar Wyominga. [[Interstate 25]] ulazi u državu južno od Cheyenne i ide prema sjeveru sijekući Interstate 80 u Cheyenne. Prolazi kroz grad [[Casper (Wyoming)|Casper]] i završava uključivanjem u Interstate 90 u blizini [[Buffalo (Wyoming)|grada Buffalo]]. [[Interstate 80]] prelazi preko granice sa Utahom zapadno od [[Evanston (Wyoming)|Evanstona]] i ide na istok preko južnog dijela države, prolazi kroz Cheyenne prije nego što uđe u Nebrasku u blizini [[Pine Bluffs (Wyoming)|grada Pine Bluffs]]. Autoput [[Interstate 90]] ulazi u Wyoming u blizini [[Parkman (Wyoming)|Parkmana]], sijekući sjeverni dio države. Prolazi kroz [[Gillette (Wyoming)|Gillette]] i ulazi u Južnu Dakotu istočno od [[Sundance (Wyoming)|Sundancea]] Autoputevi koji prolaze kroz Wyoming su ''U.S. highway'' [[U.S. Highway 14 (Wyoming)|14]], [[U.S. Highway 16 (Wyoming)|16]], [[U.S. Highway 18 (Wyoming)|18]], [[U.S. Highway 20 (Wyoming)|20]], [[U.S. Highway 26 (Wyoming)|26]], [[U.S. Highway 30 (Wyoming)|30]], [[U.S. Highway 85 (Wyoming)|85]], [[U.S. Highway 87 (Wyoming)|87]], [[U.S. Highway 89 (Wyoming)|89]], [[U.S. Highway 189 (Wyoming)|189]], [[U.S. Highway 191 (Wyoming)|191]], [[U.S. Highway 212 (Wyoming)|212]] i [[U.S. Highway 287 (Wyoming)|287]]. Wyoming je jedna od dvije savezne države (druga je [[Južna Dakota]]), pored [[Havaji|Hawaii]] i [[Aljaska|Aljaske]], kroz koju ne prolazi savezna željeznica [[Amtrak]]. == Vlada == {| class="wikitable" style="float:right; margin:2em; font-size:90%;" |+ '''Rezultati predsjedničkih izbora u Wyomingu'''<ref>{{cite web|url=http://uselectionatlas.org/RESULTS/compare.php?year=2008&fips=56&f=1&off=0&elect=0&type=state|title=Presidential General Election Results Comparison – New York|publisher=US Election Atlas|access-date=10. 1. 2010|author=Leip, David}}</ref> |- style="background:lightgrey;" !Godina ![[Republikanska stranka (SAD)|Republikanci]] ![[Demokratska stranka (SAD)|Demokrati]] |- | style="text-align:center; background:#fff3f3;"|[[Predsjednički izbori u SAD 2016.|2016]] | style="text-align:center; background:#fff3f3;"|'''68,17%''' ''174.419'' | style="text-align:center; background:#f0f0ff;"|21,88% ''55.973'' |- | style="text-align:center; background:#fff3f3;"|[[Predsjednički izbori u SAD 2012.|2012]] | style="text-align:center; background:#fff3f3;"|'''68,64%''' ''170.962'' | style="text-align:center; background:#f0f0ff;"|27,82% ''69.286'' |- | style="text-align:center; background:#fff3f3;"|[[Predsjednički izbori u SAD 2008.|2008]] | style="text-align:center; background:#fff3f3;"|'''64,78%''' ''164.958'' | style="text-align:center; background:#f0f0ff;"|32,54% ''82.868'' |- | style="text-align:center; background:#fff3f3;"|[[Predsjednički izbori u SAD 2004.|2004]] | style="text-align:center; background:#fff3f3;"|'''68,86%''' ''167.629'' | style="text-align:center; background:#f0f0ff;"|29,07% ''70.776'' |- | style="text-align:center; background:#fff3f3;"|[[Predsjednički izbori u SAD 2000.|2000]] | style="text-align:center; background:#fff3f3;"|'''67,76%''' ''147.947'' | style="text-align:center; background:#f0f0ff;"|27,70% ''60.481'' |- | style="text-align:center; background:#fff3f3;"|[[Predsjednički izbori u SAD 1996.|1996]] | style="text-align:center; background:#fff3f3;"|'''49,81%''' ''105.388'' | style="text-align:center; background:#f0f0ff;"|36,84% ''77.934'' |- | style="text-align:center; background:#fff3f3;"|[[Predsjednički izbori u SAD 1992.|1992]] | style="text-align:center; background:#fff3f3;"|'''39,70%''' ''79.347'' | style="text-align:center; background:#f0f0ff;"|34,10% ''68.160'' |- | style="text-align:center; background:#fff3f3;"|[[Predsjednički izbori u SAD 1988.|1988]] | style="text-align:center; background:#fff3f3;"|'''60,53%''' ''106.867'' | style="text-align:center; background:#f0f0ff;"|38,01% ''67.113'' |- | style="text-align:center; background:#fff3f3;"|[[Predsjednički izbori u SAD 1984.|1984]] | style="text-align:center; background:#fff3f3;"|'''70,51%''' ''133.241'' | style="text-align:center; background:#f0f0ff;"|28,24% ''53.370'' |- | style="text-align:center; background:#fff3f3;"|[[Predsjednički izbori u SAD 1980.|1980]] | style="text-align:center; background:#fff3f3;"|'''62,64%''' ''110.700'' | style="text-align:center; background:#f0f0ff;"|27,97% ''49.427'' |- | style="text-align:center; background:#fff3f3;"|[[Predsjednički izbori u SAD 1976.|1976]] | style="text-align:center; background:#fff3f3;"|'''59,30%''' ''92.717'' | style="text-align:center; background:#f0f0ff;"|39,81% ''62.239'' |- | style="text-align:center; background:#fff3f3;"|[[Predsjednički izbori u SAD 1972.|1972]] | style="text-align:center; background:#fff3f3;"|'''69,01%''' ''100.464'' | style="text-align:center; background:#f0f0ff;"|30,47% ''44.358'' |- | style="text-align:center; background:#fff3f3;"|[[Predsjednički izbori u SAD 1968.|1968]] | style="text-align:center; background:#fff3f3;"|'''55,76%''' ''70.927'' | style="text-align:center; background:#f0f0ff;"|35,51% ''45.173'' |- | style="text-align:center; background:#f0f0ff;"|[[Predsjednički izbori u SAD 1964.|1964]] | style="text-align:center; background:#fff3f3;"|43,44% ''61.998'' | style="text-align:center; background:#f0f0ff;"|'''56,56%''' ''80.718'' |- | style="text-align:center; background:#fff3f3;"|[[Predsjednički izbori u SAD 1960.|1960]] | style="text-align:center; background:#fff3f3;"|'''55,01%''' ''77.451'' | style="text-align:center; background:#f0f0ff;"|44,99% ''63.331'' |} [[Ustav]]om Wyominga uspostavljena su tri nivoa vlasti: izvršna vlast, zakonodavna i sudska vlast. Zakonodavna vlast se sastoji iz [[Zastupnički dom Wyominga|Zastupničkog doma Wyominga]] od 60 članova i Senata Wyominga od 30 senatora. Izvršnu vlast čini guverner Wyominga, a uključuje, između ostalih, i državnog sekretara, revizora i ministra finansija. U slučaju ostavke, smrti ili opoziva guvernera, na njegovo mjesto dolazi državni sekretar. Zbog malog broja stanovnika, Wyoming zastupa samo jedan zastupnik u saveznom Zastupničkom domu SAD, dok pri izborima za [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|predsjednika SAD]], Wyoming daje samo tri glasa u izbornom tijelu. Zbog toga, pojedinačni glasovi glasača iz Wyominga ''vrijede'' relativno više od glasova iz saveznih država. Naprimjer, u [[Montana|Montani]] po popisu iz 2000. godine bilo je 902.195 stanovnika u odnosu na 493.782 stanovnika u Wyomingu, međutim, Montana i Wyoming su imali po tri glasa pri izboru za predsjednika SAD. Wyoming je jedna od 18 saveznih država u kojima država ima potpuni [[monopol]] na promet [[Alkoholno piće|alkoholnih pića]]. === Politika === U pogledu historijskog određenja politike u Wyomingu, moguća je jednostavna klasifikacija. Država je prva među svim saveznim državama dala glasačko pravo ženama te prva savezna država koja je izabrala ženu na mjesto guvernera. Dok su tokom [[1960te|1960tih]] i [[1970te|1970tih]] Wyoming u saveznim organima predstavljali ugledni demokrati, tokom 1980tih politika Wyominga postaje sve konzervativnija, čime [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanci]] počinju dominirati zakonodavnim organima države. Danas, Wyoming u državnom Senatu SAD predstavljaju dva senatora [[Mike Enzi]] i [[John Barrasso]] te jedan predstavnik u Predstavničkom domu SAD, kongresmenka [[Liz Cheney]]. Sve troje su Republikanci. Wyoming nije glasao za demokratskog kandidata na predsjedničkim izborima u SAD od 1964. godine, a samo pet puta od osnivanja savezne države. Danas samo u okruzima [[Okrug Teton (Wyoming|Teton]] i [[Okrug Albany (Wyoming)|Albany]] demokrati imaju relativno veliku podršku. Na predsjedničkim izborima 2004. godine, [[George W. Bush]] je u Wyomingu ostvario drugu najvišu pobjedu za Republikance sa gotovo 69%. Bivši Potpredsjednik SAD [[Dick Cheney]] je stanovnik Wyominga, a predstavljao je državu u Kongresu od 1979. do 1989. godine. Ni na državnom nivou Wyominga, Republikanci nisu ništa manje dominantni. Drže većinu u Senatu Wyominga neprekidno od 1936. godine, a u Predstavničkom domu Wyominga od 1964. godine. Međutim, demokrati su držali poziciju guvernera u cijeloj historiji savezne države osim tokom osam godina između 1975. i 2011. godine. Interesantno je da je demokratska kandidatkinja [[Nellie Tayloe Ross]] bila prva žena u historiji SAD koja je izabrana za guvernerku neke savezne države. Bila je na toj poziciji od 1925. do 1927. godine nakon što je pobijedila na posebnim izborima nakon što je njen muž, u to vrijeme guverner, iznenada umro.<ref>{{cite book |author=Teva J. Scheer |title=Governor lady: the life and times of Nellie Tayloe Ross |url=https://archive.org/details/governorladylife00sche_0 |publisher=University of Missouri Press |location=Columbia |year=2005 |page= [https://archive.org/details/governorladylife00sche_0/page/73 73] |isbn=0-8262-1626-9}}</ref> == Okruzi == [[Datoteka:Wyoming counties map.png|mini|360px|Uvećana karta 23 okruga u Wyomingu.]] Savezna država Wyoming ima 23 okruga. {| class="wikitable" |+<big>'''23 okruga savezne države Wyoming'''</big><ref name=PopEstWY>{{cite web|url=http://www.census.gov/popest/data/counties/totals/2011/tables/CO-EST2011-01-56.csv|title=Annual Estimates of the Resident Population for Counties of Wyoming: April 1, 2010 to July 1, 2011|format=CSV|work=2011 Population Estimates|publisher=United States Census Bureau, Population Division|date=18. 4. 2012|access-date=18. 4. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20130120193449/http://www.census.gov/popest/data/counties/totals/2011/tables/CO-EST2011-01-56.csv|archive-date=20. 1. 2013|url-status=dead}}</ref><br /><br /> |- ! Rang ! Okrug ! Stanovnika ! Rang ! Okrug ! Stanovnika |- | align=center | 1 | [[Okrug Laramie (Wyoming)|Laramie]] | align=right | 92.680 | align=center | 13 | [[Okrug Converse (Wyoming)|Converse]] | align=right | 13.755 |- | align=center | 2 | [[Okrug Natron (Wyoming)|Natrona]] | align=right | 76.366 | align=center | 14 | [[Okrug Goshen (Wyoming)|Goshen]] | align=right | 13.536 |- | align=center | 3 | [[Okrug Campbell (Wyoming)g|Campbell]] | align=right | 46.618 | align=center | 15 | [[Okrug Big Horn (Wyoming)|Big Horn]] | align=right | 11.759 |- | align=center | 4 | [[Okrug Sweetwater (Wyoming)|Sweetwater]] | align=right | 44.175 | align=center | 16 | [[Okrug Sublette (Wyoming)|Sublette]] | align=right | 10.146 |- | align=center | 5 | [[OKrug Fremont (Wyoming)|Fremont]] | align=right | 40.579 | align=center | 17 | [[Okrug Platte (Wyoming)|Platte]] | align=right | 8.796 |- | align=center | 6 | [[Okrug Albany (Wyoming)|Albany]] | align=right | 36.889 | align=center | 18 | [[Okrug Johnson (Wyoming)|Johnson]] | align=right | 8.642 |- | align=center | 7 | [[Okrug Sheridan (Wyoming)|Sheridan]] | align=right | 29.239 | align=center | 19 | [[Okrug Washakie (Wyoming)|Washakie]] | align=right | 8.487 |- | align=center | 8 | [[Okrug Park (Wyoming)|Park]] | align=right | 28.592 | align=center | 20 | [[Okrug Crook (Wyoming)|Crook]] | align=right | 7.111 |- | align=center | 9 | [[Okrug Teton (Wyoming)|Teton]] | align=right | 21.548 | align=center | 21 | [[Okrug Weston (Wyoming)|Weston]] | align=right | 7.108 |- | align=center | 10 | [[Okrug Uinta (Wyoming)|Uinta]] | align=right | 20.985 | align=center | 22 | [[Okrug Hot Springs (Wyoming)|Hot Springs]] | align=right | 4.799 |- | align=center | 11 | [[Okrug Lincoln (Wyoming)|Lincoln]] | align=right | 18.071 | align=center | 23 | [[Okrug Niobrara (Wyoming)|Niobrara]] | align=right | 2.491 |- | align=center | 12 | [[Okrug Carbon (Wyoming)|Carbon]] | align=right | 15.786 | colspan="2" style="text-align:right;"| '''ukupno Wyoming''' | align=right | '''568.158''' |} Registracijske automobila u Wyomingu sadrže broj na lijevoj strani koji označava okrug u kojem je vozilo registrirano. Brojevi okruga na registracijskim tablicama vozila su sljedeći: {| class="wikitable" |- ! Broj na<br />registracijskim tablicama ! Okrug ! Broj na<br />registracijskim tablicama ! Okrug ! Broj na<br />registracijskim tablicama ! Okrug |- | align=center | 1 | Natrona | align=center | 9 | Big Horn | align=center | 17 | Campbell |- | align=center | 2 | Laramie | align=center | 10 | Fremont | align=center | 18 | Crook |- | align=center | 3 | Sheridan | align=center | 11 | Park | align=center | 19 | Uinta |- | align=center | 4 | Sweetwater | align=center | 12 | Lincoln | align=center | 20 | Washakie |- | align=center | 5 | Albany | align=center | 13 | Converse | align=center | 21 | Weston |- | align=center | 6 | Carbon | align=center | 14 | Niobrara | align=center | 22 | Teton |- | align=center | 7 | Goshen | align=center | 15 | Hot Springs | align=center | 23 | Sublette |- | align=center | 8 | Platte | align=center | 16 | Johnson | &nbsp; | &nbsp; |} == Obrazovanje == Javnim obrazovanjem upravlja državni ministar za javne instrukcije, kao izabrani funkcioner. Politike obrazovanja donosi državni Odbor za obrazovanje, kojeg čini devet članova postavljenih od strane guvernera. Ustav zabranjuje da država određuje nastavni plan i program te da odabire udžbenike; te nadležnosti imaju odbori u lokalnim školama. [[Vajominška škola za gluhe]] je bila jedina državna škola koja je bila posvećena obrazovanju gluhih studenata i studenata sa problemima sa sluhom, ali je zatvorena na ljeto 2000. godine. === Visoko obrazovanje === Wyoming ima samo jednu javnu visokoškolsku ustanovu, [[Univerzitet Wyominga]] u gradu [[Laramie (Wyoming)|Laramie]], na kojem obrazovanje traje četiri godine. Pored toga, postoji sedam visokih škola u kojima obrazovanje traje dvije godine, a nalaze se širom savezne države. Prije stupanja na snagu novog zakona iz 2006. godine, u Wyomingu su postojale nelicencirane školske institucije, koje su dodjeljivale diplome koje nisu bile valjane.<ref>[http://seattletimes.nwsource.com/html/education/2002174735_diploma09.html Alleged "diploma mills" flocking to Wyoming], Mead Gruver, ''Seattle Times'', 9. februar 2005</ref> Zakon iz 2006. godine je nametnuo da nelicencirane škole načine izbor među tri mogućnosti: da se isele iz Wyominga, da se zatvore ili da podnesu zahtjev za licencu. Državni ured Oregona za autorizaciju diploma predviđa da će problem nelegalnih diploma u Wyomingu biti riješen za nekoliko godina.<ref>[http://www.osac.state.or.us/oda/unaccredited.aspx Unaccredited Colleges] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110525082240/http://www.osac.state.or.us/oda/unaccredited.aspx |date=25. 5. 2011 }}, Potential problems with degree suppliers located in these states – Wyoming, ''Oregon State Office of Degree Authorization''</ref> == Sport == *[[Wyoming Cavalry]], američko udruženje nogometa u dvorani *[[Univerzitet Wyoming]]a, nogomet, košarka, [http://www.whsaa.org/ plivanje], ronjenje, američki nogomet, golf, hrvanje, tenis, odbojka i drugi sportovi == Poznate osobe == {{Div col|colwidth=20em}} *[[John Perry Barlow]] *[[John Barrasso]] *[[Eli Bebout]] *[[Charles Belden]] *[[James Bridger]] *[[Harriet Elizabeth Byrd]] *[[Cale Case]] *[[Dick Cheney]] *[[Lynne Cheney]] *[[Buffalo Bill|William F. "Buffalo Bill" Cody]] *[[Barbara Cubin]] *[[Dennis E. Curran]] *[[Lance Deal]] *[[Mike Enzi]] *[[Matthew Fox]] *[[Dave Freudenthal]] *[[John Frullo]] *[[Rulon Gardner]] *[[Jim Geringer]] *[[Curt Gowdy]] *[[Robert Mills Grant]] *[[Charles G. Hall]] *[[Clifford Hansen]] *[[Stanley K. Hathaway]] *[[Harold Hellbaum]] *[[Edgar Herschler]] *[[Tom Horn]] *[[Ray Hunkins]] *[[Craig Johnson (pisac)|Craig Johnson]] *[[Ralph S. Johnson]] *[[Dick Jones (političar)|Richard R. "Dick" Jones]] *[[Chris LeDoux]] *[[Cynthia Lummis]] *[[Randall Luthi]] *[[Nate Marquardt]] *[[Max Maxfield]] *[[Leonard McEwan]] *[[Gale W. McGee]] *[[Ron Micheli]] *[[Esther Hobart Morris]] *[[Warren A. Morton]] *[[John C. Ostlund]] *[[Gordon L. Park]] *[[Bryan Pedersen]] *[[James Cash Penney]] *[[Jackson Pollock]] *[[Annie Proulx]] *[[Charles E. Richardson]] *[[Nellie Tayloe Ross]] *[[William B. Ross]] *[[George R. Salisbury, Jr.]] *[[Robert Schliske]] *[[Joseph Selby]] *[[Bryan Sharratt]] *[[Matthew Shepard]] *[[Larry D. Shippy]] *[[Alan K. Simpson]] *[[Colin M. Simpson]] *[[Milward Simpson]] *[[Mike Sullivan (Wyoming)|Mike Sullivan]] *[[Craig L. Thomas|Craig Thomas]] *[[Richard V. Thomas]] *[[Elton Trowbridge]] *[[Thomas E. Trowbridge]] *[[Malcolm Wallop]] *[[Tom Walsh (političar)|Tom Walsh]] *[[Alvin Wiederspahn]] *[[Larry Wilcox]]<ref>World Almanac & Book of Facts, Reader's Digest Publishing, 2008</ref> {{div col end}} == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} * [http://wyoming.gov/ Zvanična web stranica savezne države Wyoming] * [http://www.wyomingtourism.org/ Zvanična stranica Turističke zajednice Wyoming – Forever West] * [https://web.archive.org/web/20120602034257/http://www.dmoz.org/Regional/North_America/United_States/Wyoming/ Wyoming] na stranici Open Directory Project {{Okruzi Wyominga}} {{Politička podjela Sjedinjenih Američkih Država}} [[Kategorija:Savezne države Sjedinjenih Američkih Država]] [[Kategorija:Wyoming| ]] [[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1890.]] gskjnhxc01kfon45nnm956b6wjl336a Zele - Magic Love (Divlje jagode) 0 17859 3917398 3729330 2026-08-10T09:53:01Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917398 wikitext text/x-wiki {{Infokutija album | Ime = Magic Love | Tip izdanja = Album | Artist = [[Sead Lipovača|Seada Lipovače "Zeleta"]] | Cover = Zele - Magic Love.jpg | Background = salmon | Izdat = 1993. | Produciran = 1993. | Kuća = [[Croatia Records]] | Producent(i) = [[Zele Lipovača|Sead Lipovača "Zele"]], [[Nikša Bratoš]] i [[Denis Mujadžić]] | Snimatelj = [[Nikša Bratoš]] | Kritike = | Prošli album = | Ovaj album = '''''Magic Love'''''<br/>(1993) | Sljedeći album = ''[[Internal Waves of Love]]''<br/>(2016) }} '''Magic Love''' je prvi solistički studijski album [[hard-rok]] gitariste [[Zele Lipovača|Seada Lipovače "Zeleta"]], koji je u [[Long play|LP]] formatu objavila [[zagreb]]ačka izdavačka kuća [[Croatia Records]] 1993., a čije je reizdanje na [[Compact disc|CD]]-u bilo 2006. Na albumu je snimljeno deset pjesama s tekstovima na [[Engleski jezik|engleskom jeziku]] uz dva instrumentala, a sviranje Lipovače pratili su članovi grupe [[Divlje jagode]] uz gostovanje [[Nikša Bratoš|Nikše Bratoša]] na [[Sintisajzer|klavijaturi]]. Zanimljivost je da se u pjesmama pojavljuju čak četiri pjevača: [[Žanil Tataj]], [[Gibonni|Zlatan Stipišić "Gibonni"]], [[Emir Cerić]] i [[Kristina Rupčić]]. Ovo je prvo muzičko izdanje Lipovače i njegovih kolega iz Divljih jagoda nakon izbijanja [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. I ovom prilikom on je okupio dobru ekipu muziĉara, a album otvaraju dvije kvalitetno odsvirane hard rok pjesme "Take A Look In The Mirror" i "Hungry For Your Love" s posebno zanimljivim solom na [[Usna harmonika|usnoj harmonici]]. Za njom slijedi rok balada "She's Gone" uz lirsko sviranje na [[Gitara|akustičnoj gitari]], kao i mekša hard rok pjesma "Stranger" odsvirana u umjerenijem [[Tempo|tempu]] uz pjevljivi refren.<ref name= "discogs">{{Cite web|url= https://www.discogs.com/release/4652060-Zele-Magic-Love|title= ''Zele - Magic Love''|work= discogs.com|access-date= 14. 3. 2024}}</ref> A-stranu albuma zatvara naslovni instrumental "Magic Love" u kojoj je Lipovača putem muzike poslao univerzalnu poruku magične, bezvremenske [[ljubav]]i koja daleko nadmašuje svu mržnju i zlo koje su u to vrijeme sa sobom donijela ratna dešavanja na [[Balkan]]u.<ref name= "FMS">{{Cite web|url= https://www.fullmetalservice.com/magic-love-worldwide-contest-for-guitarists/|title= ''"Magic Love Worldwide" Contest For Guitarists!''|work= fullmetalservice.com|access-date= 14. 3. 2024|archive-date= 14. 3. 2024|archive-url= https://web.archive.org/web/20240314204903/https://www.fullmetalservice.com/magic-love-worldwide-contest-for-guitarists/|url-status= dead}}</ref> Po istom modelu kao i na početku albuma, B-stranu otvaraju dvije hard rok pjesme "Can't Stop" i "Crazy Nights" za kojima slijedi rok balada "Love Is In Your Hands". Album zatvaraju "Life Story " sa čvrstim [[rif]]ovima na [[Električna gitara|električnoj gitari]] i galopirajućim ritmom na bubnjevima, te još jedan kvalitetan istrumental "Maida" za koji je snimljen i video zpot za [[MTV]] (pogledati muzički primjer). U ovoj instrumentalnoj pjesmi Lipovača svojim sviranjem električne gitare dočarava ratna stradanja tragično preminule djevojčice.<ref name= "discogs"/> Album "Magic Love" je još jedno kvalitetno muzičko izdanje u kojem su Lipovača i kolege iz Divljih jagoda pokazali kompozitorsku i sviračku zrelost, a ujedno je i dobar primjer saradnje muzičara sa sarajevske, zagrebačke i splitske rok scene. Producentski dio posla zajednički su uradili Sead Lipovača, Nikša Bratoš i [[Denis Mujadžić]], dok je fotografiju i dizajn za omot uradio [[Igor Kelčec]].<ref name= "discogs"/> == Muzički primjer == * [https://www.youtube.com/watch?v=o9mqAk6qtQ4, "Maida", video spot za MTV] == Spisak pjesama == {{Spisak pjesama | naslov = | ukupno_trajanje = 45:55 | zasluge_pisanje = da | zasluge_tekst = da | zasluge_muzika = | dodatna_kolona = | naziv1 = Take A Look In The Mirror | autor1 = [[Žanil Tataj]] | trajanje1 = 4:12 | naziv2 = Hungry For Your Love | autor2 = Žanil Tataj, [[Gibonni|Zlatan Stipišić Gibonni]] | trajanje2 = 4:24 | naziv3 = She's Gone | autor3 = [[Emir Cerić]], [[Zele Lipovača|Sead Lipovača]] | trajanje3 = 4:58 | naziv4 = Stranger | autor4 = Žanil Tataj | trajanje4 = 3:43 | naziv5 = Magic Love | autor5 = | trajanje5 = 5:17 | naziv6 = Can't Stop | autor6 = [[Kristina Rupčić]], Zlatan Stipišić Gibonni | trajanje6 = 3:31 | naziv7 = Crazy Nights | autor7 = Žanil Tataj | trajanje7 = 4:36 | naziv8 = Love Is In Your Hands | autor8 = Žanil Tataj | trajanje8 = 5:34 | naziv9 = Life Story | autor9 = Žanil Tataj, Zlatan Stipišić Gibonni | trajanje9 = 4:55 | naziv10 = Maida | autor10 = | trajanje10 = 4:45 }} == Članovi grupe == * [[Nikša Bratoš]] – [[sintisajzer|klavijature]] * [[Zele Lipovača|Sead Lipovača]] "Zele" – akustične i električne gitare * [[Nasko Budimlić]] – [[bubnjevi]] * [[Žanil Tataj]] "Žak" – vokal * [[Zlatan Ćehić]] "Ćeha" – [[bas-gitara]] * [[Emir Cerić]] "Cera" – vokal == Reference == {{refbegin|2}} * {{cite web|url=https://itunes.apple.com/gb/album/zele-magic-love/id390660408|title=Zele Magic Love by Zele on iTunes|website=iTunes|access-date=28. 3. 2016}} * {{cite web|url=https://www.discogs.com/Zele-Magic-Love/release/3451355|title=Zele* - Magic Love|website=Discogs|access-date=28. 3. 2016}} {{refend}} [[Kategorija:Albumi iz 1993.]] [[Kategorija:Albumi Divljih jagoda]] [[Kategorija:Albumi u izdanju Croatia Recordsa]] iajzdh8u7d79gnalstt0j7201o6yjsd Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine 0 18044 3917301 3877393 2026-08-09T16:34:36Z Z1KA 87045 /* Treće zasjedanje */ 3917301 wikitext text/x-wiki {{Infokutija parlament | ime = Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja<br>Bosne i Hercegovine | izvorno_ime = (ZAVNOBiH) | ime_transkripcija = | boja_pozadine = red | saziv = | logo = Bosnian-Herzegovinian Partisans flag.svg | logo_širina = 200px | logo_opis = Zastava [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|bosanskohercegovačkih partizana]] | vrsta = [[Jednodomni sistem]] | domovi = | ograničenje_mandata = | osnovano = [[Dan državnosti Bosne i Hercegovine|25. novembar 1943.]] | raspušteno = 26. april 1945. | prethodnik = | sljedbenik = [[Narodna skupština Bosne i Hercegovine|Narodna skupština BiH]] | početak_saziva = 25. novembar 1943. | lider1_vrsta = [[Spisak predsjednika skupština Bosne i Hercegovine|Predsjednik]] [[Prezidijum Narodne skupštine Bosne i Hercegovine|Prezidijuma]] | lider1 = [[Vojislav Kecmanović]] | stranka1 = [[Savez komunista Jugoslavije|KPJ]] | datum_izbora1 = | lider2_vrsta = Potpredsjednici | lider2 = [[Avdo Humo]]<br>[[Aleksandar Preka]]<br>[[Đuro Pucar]] | stranka2 = [[Savez komunista Jugoslavije|KPJ]] | datum_izbora2 = | lider3_vrsta = Sekretar | lider3 = [[Hasan Brkić]] | stranka3 = [[Savez komunista Jugoslavije|KPJ]] | datum_izbora3 = | lider4_vrsta = | lider4 = | stranka4 = | datum_izbora4 = | lider5_vrsta = | lider5 = | stranka5 = | datum_izbora5 = | lider6_vrsta = | lider6 = | stranka6 = | datum_izbora6 = | zastupnici = 173 (1943)<br>197 (1944)<br>176 (1945) | dom1 = | dom2 = | struktura1 = | struktura1_rez = 200px | struktura1_alt = | struktura2 = | struktura2_rez = | struktura2_alt = | političke_grupe1 = | političke_grupe2 = | odbori1 = | odbori2 = | zajednički_odbori = | izborni_sistem1 = | izborni_sistem2 = | posljednji_izbori1 = | posljednji_izbori2 = | posljednji_izbori3 = | sljedeći_izbori1 = | sljedeći_izbori2 = | sljedeći_izbori3 = | prostor_zasjedanja = Muzej ZAVNOBiH-a.JPG | zasjedanja_rez = 200px | zasjedanja_alt = | mjesto_zasjedanja = Kuća prvog zasjedanja<br>[[Mrkonjić Grad]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Bosna i Hercegovina]] | web-stranica = | fusnote = }} '''Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine''' ('''ZAVNOBiH''') bilo je najviše predstavničko i [[Zakonodavna vlast|zakonodavno tijelo]] na teritoriji [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] za vrijeme [[Aprilski rat|okupacije]] [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] od strane [[Sile Osovine|Sila Osovine]] u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]]. Prvi put je sazvan 25. novembra 1943. u [[Mrkonjić Grad]]u, na oslobođenom dijelu teritorije Bosne i Hercegovine, od strane [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|jugoslavenskih partizana]]. Odlukama drugog zasjedanja ZAVNOBiH-a održanog u [[Sanski Most|Sanskom Mostu]] 1944. uspostavljena je državnost Bosne i Hercegovine polaganjem ravnopravnog statusa sa ostalim budućim federalnim republikama u planiranom uspostavljanju [[Demokratska Federativna Jugoslavija|Demokratske Federativne Jugoslavije]] koju je provodila [[Savez komunista Jugoslavije|Komunistička partija Jugoslavije]] (KPJ). Sastav ZAVNOBiH-a trebao je predstavljati što širi spektar društva i uključivati nekomunističke članove, ali [[Komunizam|komunističko]] rukovodstvo nikada nije odustalo od kontrole nad ZAVNOBiH-om ili njegovim tijelima. Na drugom zasjedanju ZAVNOBiH-a usvojena je ''Deklaracija o pravima građana Bosne i Hercegovine'' kojom se priznaje ravnopravnost [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srba]] i [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvata]] Bosne i Hercegovine sa [[Muslimani (narod)|muslimanskim]] stanovništvom buduće federalne jedinice. Treća i posljednja sjednica ZAVNOBiH-a održana je u [[Sarajevska operacija|oslobođenom]] [[Sarajevo|Sarajevu]] 26. aprila 1945. Tada je ZAVNOBiH konstituisan u [[Narodna skupština Bosne i Hercegovine|Narodnu skupštinu Bosne i Hercegovine]] i uspostavljena je [[Saziv Narodne vlade FD Bosne i Hercegovine (Rodoljub Čolaković)|prva]] [[Izvršno vijeće Skupštine SR Bosne i Hercegovine|Narodna vlada Federalne Države Bosne i Hercegovine]]. == Pozadina == {{Glavni|Aprilski rat|Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|Bosna i Hercegovina tokom Drugog svjetskog rata|Bosna i Hercegovina u Narodnooslobodilačkoj borbi}} [[Datoteka:Dom ZAVNOBiH-a.JPG|mini|Dom ZAVNOBiH-a u [[Mrkonjić Grad]]u.]] U aprilu 1941. [[Sile Osovine]] su izvršile [[Aprilski rat|invaziju i ubrzo okupirale]] [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu Jugoslaviju]]. Pošto je jugoslavenski poraz bio neminovan, [[Savez komunista Jugoslavije|Komunistička partija Jugoslavije]] (KPJ) naložila je svojih 8.000 članova da skladište oružje u iščekivanju [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|oružanog otpora]],<ref name=":0">{{Cite book|last=Vukši|first=Velimir|url=https://books.google.ba/books?id=5rgMvgAACAAJ&redir_esc=y|title=Tito's Partisans 1941–45|publisher=Osprey Publishing|year=2003|isbn=1-84176-675-5|location=Oxford, UK|pages=10-11, 13-15}}</ref> koji će se do kraja 1941. proširiti na sva područja zemlje osim [[Sjeverna Makedonija|Makedonije]].<ref name=":1">{{Cite book|last=Tomasevich|first=Jozo|url=https://books.google.ba/books?id=fqUSGevFe5MC&redir_esc=y|title=War and Revolution in Yugoslavia, 1941–1945: Occupation and Collaboration|publisher=Stanford University Press|year=2001|isbn=978-0-8047-0857-9|location=Stanford, California|pages=88, 114}}</ref> Nadovezujući se na svoje iskustvo u tajnim operacijama širom zemlje, KPJ je nastavila sa organizovanjem [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|jugoslavenskih partizana]],<ref name=":0" /> kao boraca otpora predvođenih [[Josip Broz Tito|Josipom Brozom Titom]].<ref>{{Cite book|last=Ramet|first=Sabrina P.|url=https://books.google.ba/books?id=FTw3lEqi2-oC&redir_esc=y|title=The Three Yugoslavias: State-building and Legitimation, 1918–2005|publisher=Indiana University Press|year=2006|isbn=9780253346568|location=Bloomington, Indiana|pages=113}}</ref> KPJ je ocijenila da je [[Nacistička Njemačka|njemačka]] invazija ([[Operacija "Barbarossa"]]) na [[Sovjetski Savez]] stvorila povoljne uslove za ustanak i njen politbiro je 27. juna 1941. osnovao [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovni štab Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] sa Titom kao vrhovnim komandantom.<ref name=":0" /> Do kraja 1943, teritorija Bosne i Hercegovine je davala nesrazmjerno veliki doprinos jugoslavenskom partizanskom otporu, imajući 23 od 97 partizanskih brigada, a više je samo bilo sa teritorije Hrvatske (38%).<ref name=":2">{{Cite book|last=Hoare|first=Marko Attila|url=https://books.google.ba/books?id=M4poAgAAQBAJ&redir_esc=y|title=The Bosnian Muslims in the Second World War|publisher=Oxford University Press|year=2013|isbn=978-0-231-70394-9|location=Oxford, UK|pages=}}</ref> Oko 44% stanovništva Bosne i Hercegovine bili su [[Pravoslavna crkva|pravoslavni kršćani]] (uglavnom [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbi]]), 31% [[Islam|muslimani]], a 24% [[Katoličanstvo|katolici]] (uglavnom [[Hrvati]]). [[Srbi|Srpsko stanovništvo]] je bilo najspremnije motivirano da se pridruži partizanskoj borbi zbog žestokog progona od strane [[Ustaše|ustaškog]] režima u [[Fašizam|fašističkoj]] marionetskoj državi [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]] (NDH). Međutim, partizansko rukovodstvo je željelo privući muslimane kao dominantnu gradsku populaciju kako bi poboljšalo svoje šanse da preuzme kontrolu nad većim gradovima.<ref name=":2" /> Nastojeći da privuče muslimansko stanovništvo u partizanski pokret, KPJ se nadmetala u lojalnosti pretežno ruralnog stanovništva bosanskohercegovačkih Srba sa [[četnici]]ma (Srpskim ultranacionalističkim borcima) koje je podržavala [[fašistička Italija]] i koji su se borili protiv partizana i NDH.<ref name=":2" /> == Pripreme == [[Datoteka:Avdo Humo.jpg|lijevo|mini|211x211px|[[Avdo Humo]] je predvodio bosanskohercegovačku delegaciju, zajedno sa [[Rodoljub Čolaković|Rodoljubom Čolakovićem]], u razgovorima sa [[Savez komunista Jugoslavije|KPJ]] za utvrđivanje budućeg statusa [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] u [[Demokratska Federativna Jugoslavija|Jugoslaviji]].]] Na inicijativu [[Josip Broz Tito|Tita]] i [[Savez komunista Jugoslavije|KPJ]], u [[Bihać]]u je 26 i 27. novembra 1942.<ref name=":1" /> osnovan panjugoslavenska skupština – [[Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije]] (AVNOJ). AVNOJ je na svom [[Prvo zasjedanje AVNOJ-a|osnivačkom (prvom) zasjedanju]] usvojio princip multietničke federalne države kao rješenje za budućnost,<ref>{{Cite book|last=Lukic|first=Renéo|url=https://books.google.ba/books?id=WPhhLfp8huIC&redir_esc=y|title=Europe from the Balkans to the Urals: The Disintegration of Yugoslavia and the Soviet Union|last2=Lynch|first2=Allen|publisher=Stockholm International Peace Research Institute|year=1996|isbn=9780198292005|location=Stockholm, Sweden|pages=71-72}}</ref> ali se zaustavio na bilo kakvom formalnom utvrđivanju tačnog sistema vlasti koji će se provoditi nakon rata.<ref name=":2" /> Postojala je i određena nejasnoća u pogledu broja ili ravnopravnosti budućih federalnih jedinica. Ipak, AVNOJ je pozvao na sazivanje skupština u budućim federalnim jedinicama. Prvo među njima bilo je [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske]] (ZAVNOH) osnovano na prvom zasjedanju vijeća 13. i 14. juna 1943.<ref name=":2" /> Nakon [[Operacija "Crno"|Pete neprijateljske ofanzive]], Tito se sastao sa Oblasnim komitetom KPJ za Bosnu i Hercegovinu kod [[Kladanj|Kladnja]] pozivajući ih da sazovu tijelo slično ZAVNOH-u. Oblasno rukovodstvo KPJ je, sa sastanka vjerovatno, zaključilo da će status Bosne i Hercegovine u budućoj jugoslavenskoj federaciji biti izjednačen sa [[Socijalistička Republika Srbija|Srbijom]] ili [[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatskom]] i iskoristilo je ovaj argument da pridobije uticajne muslimane partizanskog pokreta nudeći im izglede da zadovolje njihov zahtjev za autonomijom.<ref name=":2" /> Naime, kada je 1939. postignut [[sporazum Cvetković–Maček]] i uspostavljena [[Banovina Hrvatska]], očekivalo se da će uskoro biti formirane i [[Banovina Srbija]] i [[Dravska banovina|Banovina Slovenija]]. Kao odgovor, vodeća muslimanska politička stranka u Kraljevini Jugoslaviji, [[Jugoslavenska muslimanska organizacija]] (JMO) zatražila je i uspostavljanje autonomne bosanske banovine.<ref name=":2" /> Postojao je paralelni pokušaj da se za Bosnu i Hercegovinu obezbijedi autonomija ili status protektorata [[Nacistička Njemačka|Nacističke Njemačke]], jer je [[Vijeće nacionalnog spasa]] sa sjedištem u [[Banja Luka|Banjaluci]], predvođeno [[Muslimani (narod)|Muslimanima]], smatralo ustaški progon Srba i četničke odmazde muslimanima kao egzistencijalnu prijetnju. Kulminacija autonomističkih nastojanja materijalizovana je u Memorandumu iz novembra 1942. upućenom [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]], tražeći autonomiju pod njemačkom zaštitom i okrivljujući za "srpsku pobunu" nelegitimni ustaški režim i zavjeru [[Jevreji|Jevreja]].<ref name=":2" /> Memorandum je uporedio predloženi status Bosne i Hercegovine sa statusom kojeg je imala Banovina Hrvatska u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]].<ref>{{Cite book|last=Jahić|first=Adnan|url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=106589|title=Ideja autonomije Bosne i Hercegovine 1941-1945 u okvirima izvora i historijske rekonstrukcije (Historijska Traganja)|publisher=Institut za historiju|year=2013|location=Sarajevo, Bosna i Hercegovina|pages=155–183|issn=1840-3875}}</ref> Iako se Oblasni komitet KPJ jednoglasno zalagao za to da Bosna i Hercegovina postane ravnopravan dio jugoslavenske federacije sa ostalim budućim republikama,<ref>{{Cite book|last=Redžić|first=Enver|url=https://books.google.ba/books?id=pVCx3jerQmYC&redir_esc=y|title=Bosna i Hercegovina u Drugom svjetskom ratu|publisher=Frank Cass & Co|year=2005|isbn=0-714-65625-9|location=London, UK|pages=225}}</ref> budući status Bosne i Hercegovine nije riješen prije novembra 1943. Postojali su konkurentni prijedlozi da se ona uspostavi kao federalna jedinica najvišeg nivoa ili autonomna pokrajina koja je na neki način direktno podređena federaciji ili Srbiji ili Hrvatskoj. U okviru priprema za [[Drugo zasjedanje AVNOJ-a|drugo zasjedanje]] [[Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije|AVNOJ]]-a, delegacija Oblasnog komiteta KPJ za Bosnu i Hercegovinu sastala se sa [[Centralni komitet|Centralnim komitetom KPJ]] i Partizanskim vrhovnim štabom u [[Jajce|Jajcu]] radi razgovora o tome.<ref name=":2" /> Na sastanku je delegacija Oblasnog odbora koju su predvodili [[Rodoljub Čolaković]] i [[Avdo Humo]] predložila da se Bosni i Hercegovini da isti status koji je namijenjen [[Socijalistička Republika Srbija|Srbiji]] ili [[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatskoj]]. Humo je tvrdio da bi drugi aranžmani doveli do sukoba između Hrvatske i Srbije zbog dodavanja Bosne i Hercegovine njihovoj teritoriji. Svako uključivanje Bosne i Hercegovine u [[Hrvatska|Hrvatsku]] ili [[Srbija|Srbiju]] univerzalno je odbijeno na sastanku jer bi moglo da podstakne [[Velika Hrvatska|velikohrvatski]] ili [[Velika Srbija|velikosrpski]] [[šovinizam]]. Međutim, centralni komitet je bio podijeljen po pitanju statusa savezne republike ili autonomne pokrajine. [[Edvard Kardelj]] je podržao Čolakovićev i Humov prijedlog, ali su se protivili [[Moša Pijade]], [[Sreten Žujović]] i [[Milovan Đilas]]. Spor je riješio [[Josip Broz Tito|Tito]] u korist da Bosna i Hercegovina postane republika.<ref name=":2" />{{Citat3|Pošto je Bosna bila kamen spoticanja između Srba i Hrvata, rekoh: “Nećete ni jedni ni drugi, nego će Bosna bit Bosna”. Pa neka bude republika bosanska. To smo mi riješili još od početka, kada smo počeli da vodimo narodnooslobodilački rat. Imali smo tu namjeru da napravimo. Tu za podjele neke apsolutno nije imalo smisla. ''Mi smo išli postepeno, napravili smo federaciju. Kad može Hrvatska, neka bude Hrvatska, Srbija - Srbija, Crna Gora - Crna Gora, Makedonija - Makedonija, Slovenija - Slovenija…pa neka i Bosna bude Bosna, bez obzira što to nije jedna nacija tamo.'' ''Dakle, Bosna je, po našem shvatanju, zapravo prva bila oblik jedne socijalističke tvorevine, koja nije upućivala na nacionalnu osnovu.''<ref>{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=TV4YdlXnotQ|title=Bosna će bit Bosna!" Josip Broz Tito|date=29. 3. 2015|website=youtube.com|access-date=15. 4. 2024}}</ref>|4=''- [[Josip Broz Tito]]''}} == Prvo zasjedanje == [[Datoteka:Rada_Vranješević_ZAVNOBiH.jpg|mini|[[Rada Vranješević]], članica [[Antifašistički front žena Bosne i Hercegovine|AFŽ]]-a i [[Narodni heroj Jugoslavije]], govoreći na prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a.]] ZAVNOBiH je prvi put sazvan u [[Mrkonjić Grad]]u. Na prvom zasjedanju prisustvovalo je 247 privremenih vijećnika, od kojih su 193 imalo pravo glasa. Među njima su bili partizanski komandanti, istaknuti komunisti, kao i nekomunistički delegati. Tu su bili predstavnici predratnih političkih stranaka kao što su [[Jugoslavenska muslimanska organizacija|JMO]], [[Hrvatska seljačka stranka]] (HSS), [[Zemljoradnička stranka]], [[Demokratska stranka Jugoslavije|Demokratska stranka]] i [[Samostalna demokratska stranka]] (SDS). Na kraju je ratifikovano 173 vijećnika. Najmanje 80 vijećnika bilo je iz [[Bosanska krajina|Bosanske krajine]], 55 iz [[Podrinje|Istočne Bosne]] i 35 iz [[Hercegovina|Hercegovine]]. Oko 60% delegata bili su [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbi]] (što odgovara srpskom učešću u partizanskim jedinicama osnovanim u BiH), a četvrtina su bili [[Muslimani (narod)|Muslimani]].<ref name=":2" /> Prvo zasjedanje trajalo je od 19:00 25. novembra do 04:00 26. novembra. Tada je ZAVNOBiH uspostavljen kao predstavničko i zakonodavno tijelo Demokratske Bosne i Hercegovine. Trebalo je pokazati bosanskohercegovački [[patriotizam]] i raznolikost segmenata društva ujedinjenih u suprotstavljanju okupaciji [[Sile Osovine|Sila Osovine]] i motivirati širu podršku partizanskom otporu.<ref name=":2" /> Zasjedanje je počelo prijedlogom izbora Počasnog Predsjedništva i radnih tijela ZAVNOBiH-a, koje je jednoglasno usvojeno. ZAVNOBiH je izabrao Prezidijum od 31 člana i 53 predstavnika za [[Drugo zasjedanje AVNOJ-a|drugo zasjedanje]] [[Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije|AVNOJ]]-a zakazano za 29. novembar u obližnjem [[Jajce|Jajcu]]. Dok je tijelo bilo pod dominacijom [[Komunizam|komunista]], među članovima Predsjedništva su bili i nekomunisti koji su podržavali cilj ZAVNOBiH-a da proširi partijsku bazu podrške. Tako su u njoj bili predstavnici koji su bili članovi HSS-a i JMO, kao i član [[Gajret (društvo)|društva Gajret]]. U njenim redovima bili su bivši četnički vojvoda [[Pero Đukanović]], bivši [[Hrvatsko domobranstvo|hrvatski domobranski]] [[pukovnik]] [[Sulejman Filipović]], jedan pravoslavni sveštenik i jedan hodža. Za predsjednika Predsjedništva izabran je [[Vojislav Kecmanović]], prijeratni član SDS-a. Za potpredsjednike su izabrani [[Avdo Humo]], [[Aleksandar Preka]] i [[Đuro Pucar]], a za sekretara [[Hasan Brkić]]. ZAVNOBiH je usvojio i rezoluciju kojom se odbacuje poredak koji su nametnule Sile Osovine, kao i predratni [[Banovine Kraljevine Jugoslavije|jugoslavenski sistem vlasti]] i [[Vlade Kraljevine Jugoslavije u egzilu|jugoslavenska vlada u egzilu]], uz izjavu da će narodi Bosne i Hercegovine doprinijeti izgradnji [[Demokratska Federativna Jugoslavija|Demokratske Federalne Jugoslavije]]. pod jednakim uslovima kao i ostali narodi Jugoslavije.<ref name=":2" /> === Počasno predsjedništvo === {| class="wikitable" !Portret !Ime i prezime !Funkcija !Država |- |[[Datoteka:StalinCropped1943(b).jpg|bez okvira|103x103piksel]] |[[Josif Staljin]] |Politički vođa i [[premijer Sovjetskog Saveza]] |{{ZID|Sovjetski Savez}} |- |[[Datoteka:Sir Winston Churchill - the Roaring Lion (colorisée).jpg|bez okvira|110x110piksel]] |[[Winston Churchill]] |[[Premijer Ujedinjenog Kraljevstva|Premijer]] [[Vlada Ujedinjenog Kraljevstva|Ujedinjenog Kraljevstva]] |{{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} |- |[[Datoteka:FDR 1944 Color Portrait (cropped).jpg|bez okvira|110x110piksel]] |[[Franklin D. Roosevelt]] |[[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država]] |{{ZID|Sjedinjene Američke Države}} |- |[[Datoteka:Josip Broz Tito in 1942.jpg|bez okvira|107x107piksel]] |[[Josip Broz Tito]] |Vrhovni komadant [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOV i POJ]] | rowspan="4" |{{ZID|Kraljevina Jugoslavija}} |- |[[Datoteka:Ivan Ribar (1995x2048) (cropped).png|bez okvira|89x89piksel]] |[[Ivan Ribar]] |Predsjednik [[Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije|AVNOJ]]-a |- |[[Datoteka:Vladimir Nazor.jpg|bez okvira|107x107piksel]] |[[Vladimir Nazor]] |Predsjednik [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske|ZAVNOH]]-a |- |[[Datoteka:Josip Vidmar.jpg|bez okvira|103x103piksel]] |[[Josip Vidmar]] |Predsjednik Izvršnog odbora [[Oslobodilački front Slovenije|OF Slovenije]] |} === Radna tijela === {| class="wikitable" !Portret !Ime i prezime !Bilješke |- ! colspan="3" |Radno predsjedništvo |- |[[Datoteka:Vojislav Kecmanović (cropped2).jpg|bez okvira|110x110piksel]] |[[Vojislav Kecmanović]] |Prvak [[Samostalna demokratska stranka|Samostalne demokratske stranke]] iz [[Bijeljina|Bijeljine]], Predsjednik Radnog predsjedništva ZAVNOBiH-a |- |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Aleksandar Preko]] |Bivši narodni poslanik [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]]-a iz [[Tuzla|Tuzle]] |- |[[Datoteka:Sulejman Filipović (cropped).jpg|bez okvira|114x114piksel]] |[[Sulejman Filipović]] |[[Pukovnik]] [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOV i POJ]] |- |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Novak Mastilović]] |Sveštenik [[Pravoslavna crkva|pravoslavne crkve]] iz [[Gacko|Gacka]] |- |[[Datoteka:Rodoljub Čolaković.jpg|bez okvira|101x101piksel]] |[[Rodoljub Čolaković]] |[[Novinar]] iz [[Bijeljina|Bijeljine]] |- |[[Datoteka:Avdo Humo.jpg|bez okvira|113x113piksel]] |[[Avdo Humo]] |[[Književnost|Književnik]] iz [[Mostar]]a |- |[[Datoteka:Đuro Pucar (cropped).jpg|bez okvira|122x122piksel]] |[[Đuro Pucar|Đuro Pucar Stari]] |Član Oblasnog [[Narodnooslobodilački odbor|NOO]]-a za [[Bosanska krajina|Bosansku krajinu]] Član [[Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije|AVNOJ]]-a iz [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]]. |- ! colspan="3" |Sekretari |- |[[Datoteka:Skender Kulenovic (cropped).jpg|bez okvira|107x107piksel]] |[[Skender Kulenović]] |[[Književnost|Književnik]] iz [[Bosanski Petrovac|Bosanskog Petrovca]] |- |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Ilija Došen]] |[[Pravo|Pravnik]] iz [[Bosanski Petrovac|Bosanskog Petrovca]] |- ! colspan="3" |Verifikacioni odbor |- |[[Datoteka:Vaso Butozan 1967.jpg|bez okvira|112x112piksel]] |[[Vaso Butozan]] |Član Oblasnog [[Narodnooslobodilački odbor|NOO]]-a za [[Bosanska krajina|Bosansku krajinu]] |- |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Šefket Maglajlić]] |Sekretar Oblasnog [[Narodnooslobodilački odbor|NOO]]-a za [[Bosanska krajina|Bosansku krajinu]] |- |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Husnija Kurt]] |Direktor [[Gimnazija|Gimnazije]] iz [[Mostar]]a |- |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Juro Begić]] |[[Šuma|Šumski]] nadsavjetnik iz [[Derventa|Dervente]] |- |[[Datoteka:Todor Vujasinović 1945.jpg|bez okvira|107x107piksel]] |[[Todor Vujasinović]] |Zamjenik komandanta [[Treći bosanski korpus NOVJ|3. bosanskog korpusa]] [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOV i POJ]] |} === Dnevni red === Nakon izbora počasnih i radnih tijela ZAVNOBiH-a, predložen je dnevni red koji se usvojio jednoglasno:<ref name=":3">{{Cite web|url=https://znaci.org/00001/145_3.pdf|title=Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a|date=26. 11. 1943|website=znaci.org|publisher=ZAVNOBiH|location=[[Mrkonjić Grad]]|access-date=23. 4. 2024}}</ref> # Svečano zasjedanje: ## Pozdravni govori. # Radno zasjedanje: ## izvještaj Verifikacionog odbora; ## referat [[Rodoljub Čolaković|Rodoljuba Čolakovića]]: Spoljna i unutrašnja politička situacija; ## diskusija po referatu; ## referat [[Osman Karabegović|Osmana Karabegovića]]: Značaj ZAVNOBiH-a; ## diskusija po referatu; ## izbor vijećnika ZAVNOBiH-a; ## izbor vijećnika AVNOJ-a; ## izbor Prezidijuma ZAVNOBiH-a; ## rezolucija; ## Razno. Historijski bitne tačke dnevnog reda Prvog zasjedanja su tačke 6, 7, 8, a naročito tačka 9 (rezolucija), koja je predstavljala izraz težnji za obnovu državnosti Bosne i Hercegovine i njen ravopravan status kao federalne jedinice u okviru Jugoslavije. === Prezidijum === Prezidijum ZAVNOBiH-a brojao je 31 člana, i to predsjednika, 3 potpredsjednika, sekretara i 26 ostalih članova:<ref name=":3" /> * Predsjednik: [[Vojislav Kecmanović]], [[ljekar]]; * Prvi potpredsjednik: [[Avdo Humo]], [[Književnost|književnik]] i član [[Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije|AVNOJ]]-a; * Drugi potpredsjednik: [[Aleksandar Preka]], bivši narodni poslanik [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]]-a; * Treći potpredsjednik: [[Đuro Pucar|Đuro Pucar Stari]], član Oblasnog [[Narodnooslobodilački odbor|NOO]]-a za [[Bosanska krajina|Bosansku krajinu]] i član [[Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije|AVNOJ]]-a; * Sekretar: [[Hasan Brkić]], advokat pripravnik iz [[Livno|Livna]], politkom 27. divizije; * Ostali članovi: [[Ismet Bektašević]], [[Jure Begić]], [[Bogomir Brajković]], [[Anto Babić]], [[Rodoljub Čolaković]], [[Hamdija Ćemerlić|Hamdija Čemerlić]], [[Uglješa Danilović]], [[Pero Đukanović]], [[Simo Eraković]], [[Sulejman Filipović]], [[Rade Hamović]], [[Dušan Ivezić]], [[Abdulah Kunosić]], [[Osman Karabegović]], [[Ante Kamenjašević]], [[Husnija Kurt]], [[Vojo Ljujić]], [[Jovo Mitrašević]], [[Hadži-Mehmed Mujkić]], [[Pašaga Mandžić]], [[Muhamed Sudžuka]], [[Novak Mastilović]], [[Boško Siljegović]], [[Vlado Šegrt]], [[Niko Tolo]]. == Drugo zasjedanje == Drugo zasjedanje ZAVNOBiH-a sazvano je 30. juna 1944. u [[Sanski Most|Sanskom Mostu]]. Na sjednici je bilo 197 vijećnika. Tu su bili skoro svi ratificirani vijećnici prvog zasjedanja, a nekoliko ih je pozvano na ovo zasjedanje. Oko jedne trećine vijećnika bilo je ili odsutno ili ih je zastupao punomoćnik. [[Đuro Pucar]] i [[Hasan Brkić]] su bili glavni govornici. Prvi je govorio o zajedničkoj borbi i bratstvu naroda, dok je drugi objašnjavao potrebu donošenja zakonskih deklaracija o državnosti Bosne i Hercegovine, pravima građana, procesuiranju ratnih zločina i drugim pitanjima vezanim za uspostavljanje države.<ref name=":2" /> ZAVNOBiH je potvrdio odluke [[Drugo zasjedanje AVNOJ-a|drugog zasjedanja]] [[Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije|AVNOJ]]-a. Također je usvojila deklaraciju u kojoj se navodi da je Bosna i Hercegovina suvereni entitet koji uživa pravo na samoopredjeljenje i da dobrovoljno ulazi u jugoslavensku federaciju. ZAVNOBiH je također ovlastio Predsjedništvo da koristi suverena ovlaštenja i donio ''Deklaraciju o pravima građana Bosne i Hercegovine'' kojom se priznaje ravnopravnost [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srba]], [[Muslimani (narod)|Muslimana]] i [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvata]] Bosne i Hercegovine. Donošenjem ovih i drugih odluka 30. juna i 2. jula 1944. ZAVNOBiH je uspostavio Bosnu i Hercegovinu kao državu.<ref name=":2" /> {{Citat3|U plamenu pravednog oslobodilačkog rata iskiva se bratstvo Srba, Muslimana i Hrvata, i time se udara siguran temelj slobodne i zbratimljene BiH, ravnopravne federalne jedinice u Demokratskoj Federativnoj Jugoslaviji. Prvi put u historiji Srbi, Muslimani i Hrvati Bosne i Hercegovine, ujedinjeni u Narodnooslobodilačkom pokretu, stupili su na isti put, počeli da izgrađuju svoj zajednički dom, u čije su temelje uzidane kosti njihovih najboljih sinova. Prvi put u historiji oni su postali kovači svoje sudbine, čvrsto riješeni da jednom zauvijek sahrane vijekovnu mračnu i tešku prošlost i da izgrade državnu zajednicu u kojoj će živjeti u ravnopravnosti, slobodi, miru i blagostanju. ''Oličena u narodnooslobodilačkim odborima i ZAVNOBiH-u zajamčuje:'' *''Ravnopravnost Srba, Muslimana i Hrvata BiH koja je njihova zajednička i nedjeljiva domovina;'' *''Slobodu vjeroispovijesti i savjesti kao i ravnopravnost svih vjeroispovijesti;'' *''Slobodu zbora i dogovora, udruživanja i štampe;'' *''Ličnu i imovinsku sigurnost građana, kao i slobodu privatne inicijative u privrednom životu;'' *''Ravnopravnost žena sa muškarcima, kako u političkom životu zemlje tako i u svim oblastima društvene djelatnosti;'' *''Izborno pravo u Demokratskoj Bosni i Hercegovini birači će vršiti tajnim glasanjem na osnovu opšteg, jednakog i neposrednog prava glasa;'' *''Aktivno i pasivno izborno pravo ima svaki građanin i građanka koji su navršili 18 godina života, a nisu toga prava lišeni na osnovu zakona;'' *''Borci narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda Jugoslavije imaju to pravo bez obzira na godine starosti;'' *''Svakom građaninu zajamčeno je pravo žalbe na rješenje organa vlasti, kao i pravo molbe i pritužbe svim organima državne vlasti;'' *''Niko ne može biti osuđen bez prethodnog sudskog postupka.'' *''Dužnost je i čast svakog za oružje sposobnog građanina Bosne i Hercegovine da kao vojnik Narodnooslobodilačke vojske ili borac partizanskih odreda učestvuje u oslobodilačkom ratu.'' *''Narodna demokratska vlast obezbjediće putem zakonodavstva svim trudbenicima grada i sela život u skladu sa savremenim shvatanjem socijalne pravde i dostojanstvom čovjeka.'' *''Narodna demokratska vlast poduzeće sve mjere da što prije likvidira nepismenost u Bosni i Hercegovini, da planski izgrađenom mrežom škola i kulturno-prosvjetnih ustanova unaprijedi opšte obrazovanje naroda i time omogući njegov što brži kulturni i ekonomski razvitak.'' *''Narodna demokratska vlast posvetiće najveću brigu čuvanju i podizanju narodnog zdravlja.'' *''Radi odbrane demokratskog poretka, radi učvršćivanja bratstva naroda Bosne i Hercegovine, kao i svih naroda Jugoslavije, i ostalih tekovina narodnooslobodilačke borbe, zabranjuju se sve fašističke i profašističke organizacije i progone sva lica koja se bave fašističkom i profašističkom djelatnošću.''|4=''- [[s:Deklaracija o pravima građana Bosne i Hercegovine|Deklaracija o pravima građana Bosne i Hercegovine]]''}} Konačno, ZAVNOBiH je izabrao 26 članova Predsjedništva. Uključivao je komuniste i nekomuniste, nastojeći da predstavi što širi spektar društva. Predsjednik joj je bio [[Vojislav Kecmanović]], a tri potpredsjednika [[Avdo Humo]], [[Đuro Pucar]] i [[Jakov Grgurić]] (član HSS-a).<ref name=":2" /> == Treće zasjedanje == {{Glavni|Narodna skupština Bosne i Hercegovine}} Prezidijum ZAVNOBiH-a prenijelo je sjedište iz [[Jajce|Jajca]] u [[Sarajevo]] 25. aprila 1945. i odlučilo, sutradan, da se tamo održi treće zasjedanje ZAVNOBiH-a 26. aprila. Na sjednici je Državna struktura Federalne Države Bosne i Hercegovine zaokružena, a privremena tijela transformisana su u redovna. Tačan spisak delegata ostaje nepoznat, ali se smatra da je bilo oko 176 vijećnika, od kojih je 155 prisustvovalo sjednici.<ref name=":2" /> ZAVNOBiH je preimenovao sebe u [[Narodna skupština Bosne i Hercegovine|Narodnu skupštinu Bosne i Hercegovine]], a donesen je i Zakon o [[Izvršno vijeće Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Narodnoj vladi Bosne i Hercegovine]]. [[Rodoljub Čolaković]] je imenovan da vodi [[Saziv Narodne vlade FD Bosne i Hercegovine (Rodoljub Čolaković)|prvu vladu]] koja je formalno izglasana 28. aprila.<ref name=":2" /> == Državni praznik == {{Glavni|Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina#Praznici|Dan državnosti Bosne i Hercegovine}} Dan sazivanja prve sjednice, 25. novembar, obilježen je kao dan [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]]. S obzirom da je datum bio blizu [[Dan Republike|Dana Republike]], [[Praznici u SFRJ|jugoslavenskog praznika]] kojim se obilježava godišnjica [[Drugo zasjedanje AVNOJ-a|Drugog zasjedanja]] [[Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije|AVNOJ]]-a (29. i 30. novembra), ove dvije godišnjice su u Bosni i Hercegovini nazivane Novembarskim danima. Godine 1995. godišnjica sazivanja prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a formalno je proglašena praznikom u [[Republika Bosna i Hercegovina|Republici Bosna i Hercegovina]] (kasnije prenešeno na [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciju BiH]]), gdje se obilježava i kao [[Dan državnosti Bosne i Hercegovine]].<ref>{{Cite book|last=Omerčić|first=Edin|url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=106588|title=Metamorfoze praznika: Obilježavanje prvog zasjedanja ZAVNOBIH-a (1983 - 1988 - 1993) (Historijska Traganja)|publisher=Institut za historiju|year=2013|location=Sarajevo, Bosna i Hercegovina|pages=201-213|issn=1840-3875}}</ref> == Također pogledajte == * [[Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije]] (AVNOJ) * [[Crnogorska antifašistička skupština narodnog oslobođenja]] (CASNO) * [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske]] (ZAVNOH) * [[Antifašističko sobranje narodnog oslobođenja Makedonije]] (ASNOM) * [[Slovensko narodnooslobodilačko vijeće]] (SNOS) * [[Antifašistička skupština narodnog oslobođenja Srbije]] (ASNOS) ** [[Glavni narodnooslobodilački odbor Vojvodine]] (GNOOV) ** [[Narodnooslobodilačko vijeće Kosova i Metohije]] (NOVKiM) * [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Sandžaka]] (ZAVNOS) * [[Narodna skupština Bosne i Hercegovine]] == Literatura == * [[Rodoljub Čolaković]] - ''Zapisi iz oslobodilačkog rata'', knjiga V. Sarajevo, 1966. * [[Nikola Babić (narodni heroj)|Nikola Babić]] - ''Jubilej AVNOJ-a i ZAVNOBiH-a (1943—1963)'', NIP »Zadrugar«, Sarajevo, 1963. * ''Enciklopedija Jugoslavije'' (knjiga VII). „Jugoslavenski leksikografski zavod“, Zagreb 1968. * ''Ilustrirana povijest Narodnooslobodilačke borbe u Jugoslaviji 1941-1945''. „Stvarnost“, Zagreb 1973. == Reference == {{Commonscat|ZAVNOBiH}} {{Refspisak|2}}{{AVNOJ}} {{Parlamenti Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:ZAVNOBiH|*]] [[Kategorija:AVNOJ|ZAVNOBiH]] [[Kategorija:Antifašizam u Jugoslaviji]] [[Kategorija:Antifašizam u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Komunizam u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Bosna i Hercegovina u Narodnooslobodilačkoj borbi]] [[Kategorija:Bosna i Hercegovina u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Politička historija Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:1943. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1944. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1945. u Bosni i Hercegovini]] 9wusht4o2ji4zpj3x5d04ckuaj93r7n Wikipedia:Čaršija 4 19126 3917308 3916631 2026-08-09T17:52:42Z نوفاك اتشمان 16322 + 3917308 wikitext text/x-wiki {{IW Čaršija}} {{Čaršija|extra=da|1= <div style="border-spacing: 3px; background-color: #f8f9fa; color: black; margin: 0.5em 0 0.5em 1em; padding: 0.2em; float: right; clear: right; font-size: 88%; line-height: 1.5em; width: 22em; border:0;"> <div style="padding:10px;">Čaršija se automatski [[Pomoć:Arhiviranje stranica za razgovor|arhivira]]. Starije rasprave možete naći [[/Arhive|ovdje]].</div> <inputbox> bgcolor=transparent type=fulltext prefix=Wikipedia:Čaršija break=yes width=30 searchbuttonlabel=Traži break=no </inputbox> </div> '''Dobro došli na Wikipedijinu čaršiju!''' Na ovoj stranici projekta Wikipedije možete porazgovarati o svim temama koje se tiču rada na Wikipediji i postaviti sva pitanja za koja smatrate da zaslužuju pažnju. Osnovni kriterij je da postavite pitanje u jednu od tematskih podgrupa čaršije. Ako niste sigurni u koju grupu spada Vaše pitanje, onda ga postavite ovdje. <div class="hlist left" style="margin-top:30px;"> * {{Dugme|Postavi novi komentar|url=//bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Čaršija&action=edit&section=new|class=mw-ui-constructive|style=background: #d33682; border: #d33682; color:white;}} </div> }} __NEWSECTIONLINK__ {{Korisnik:EdinBot/Arhivirati |brojač = 31 |bez_šablona = da |indeks = Wikipedia:Čaršija/Arhive |zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}} |min_tema_ostaviti = 3 |maks_starost_teme = staro(30d) |arhiva = Wikipedia:Čaršija/Arhiva %(brojač)d }} {{prečica|WP:Č}} __SADRŽAJ__ == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Voting to ratify the Wikimedia Movement Charter is now open – cast your vote</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Ratification vote opens|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Ratification vote opens}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello everyone, The voting to ratify the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|'''Wikimedia Movement Charter''']] is now open. The Wikimedia Movement Charter is a document to define roles and responsibilities for all the members and entities of the Wikimedia movement, including the creation of a new body – the Global Council – for movement governance. The final version of the Wikimedia Movement Charter is [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|available on Meta in different languages]] and attached [https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Wikimedia_Movement_Charter_(June_2024).pdf here in PDF format] for your reading. Voting commenced on SecurePoll on '''June 25, 2024''' at '''00:01 UTC''' and will conclude on '''July 9, 2024''' at '''23:59 UTC'''. Please read more on the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Ratification/Voting|voter information and eligibility details]]. After reading the Charter, please [[Special:SecurePoll/vote/398|'''vote here''']] and share this note further. If you have any questions about the ratification vote, please contact the Charter Electoral Commission at [mailto:cec@wikimedia.org '''cec@wikimedia.org''']. On behalf of the CEC,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 12:51, 25 juni 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26989444 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Voting to ratify the Wikimedia Movement Charter is ending soon</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Final reminder|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Final reminder}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello everyone, This is a kind reminder that the voting period to ratify the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|Wikimedia Movement Charter]] will be closed on '''July 9, 2024''', at '''23:59 UTC'''. If you have not voted yet, please vote [[m:Special:SecurePoll/vote/398|on SecurePoll]]. On behalf of the [[m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Ratification/Voting#Electoral_Commission|Charter Electoral Commission]],<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 05:45, 8 juli 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26989444 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">U4C Special Election - Call for Candidates</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – call for candidates|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – call for candidates}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello all, A special election has been called to fill additional vacancies on the U4C. The call for candidates phase is open from now through July 19, 2024. The [[:m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the [[:foundation:Wikimedia Foundation Universal Code of Conduct|UCoC]]. Community members are invited to submit their applications in the special election for the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, please review the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|U4C Charter]]. In this special election, according to [[Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter#2. Elections and Terms|chapter 2 of the U4C charter]], there are 9 seats available on the U4C: '''four''' community-at-large seats and '''five''' regional seats to ensure the U4C represents the diversity of the movement. [[Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter#5. Glossary|No more than two members of the U4C can be elected from the same home wiki]]. Therefore, candidates must not have English Wikipedia, German Wikipedia, or Italian Wikipedia as their home wiki. Read more and submit your application on [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election|Meta-wiki]]. In cooperation with the U4C,<section end="announcement-content" /> </div> -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 02:02, 10 juli 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26989444 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Wikimedia Movement Charter ratification voting results</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Results of the ratification vote|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Results of the ratification vote}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello everyone, After carefully tallying both individual and affiliate votes, the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Ratification/Voting#Electoral Commission|Charter Electoral Commission]] is pleased to announce the final results of the Wikimedia Movement Charter voting.   As [[m:Special:MyLanguage/Talk:Movement Charter#Thank you for your participation in the Movement Charter ratification vote!|communicated]] by the Charter Electoral Commission, we reached the quorum for both Affiliate and individual votes by the time the vote closed on '''July 9, 23:59 UTC'''. We thank all 2,451 individuals and 129 Affiliate representatives who voted in the ratification process. Your votes and comments are invaluable for the future steps in Movement Strategy. The final results of the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|Wikimedia Movement Charter]] ratification voting held between 25 June and 9 July 2024 are as follows: '''Individual vote:''' Out of 2,451 individuals who voted as of July 9 23:59 (UTC), 2,446 have been accepted as valid votes. Among these, '''1,710''' voted “yes”; '''623''' voted “no”; and '''113''' selected “–” (neutral). Because the neutral votes don’t count towards the total number of votes cast, 73.30% voted to approve the Charter (1710/2333), while 26.70% voted to reject the Charter (623/2333). '''Affiliates vote:''' Out of 129 Affiliates designated voters who voted as of July 9 23:59 (UTC), 129 votes are confirmed as valid votes. Among these, '''93''' voted “yes”; '''18''' voted “no”; and '''18''' selected “–” (neutral). Because the neutral votes don’t count towards the total number of votes cast, 83.78% voted to approve the Charter (93/111), while 16.22% voted to reject the Charter (18/111). '''Board of Trustees of the Wikimedia Foundation:''' The Wikimedia Foundation Board of Trustees voted '''not to ratify''' the proposed Charter during their special Board meeting on July 8, 2024. The Chair of the Wikimedia Foundation Board of Trustees, Nataliia Tymkiv, [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_Board_noticeboard/Board_resolution_and_vote_on_the_proposed_Movement_Charter|shared the result of the vote, the resolution, meeting minutes and proposed next steps]].   With this, the Wikimedia Movement Charter in its current revision is '''not ratified'''. We thank you for your participation in this important moment in our movement’s governance. The Charter Electoral Commission, [[m:User:Abhinav619|Abhinav619]], [[m:User:Borschts|Borschts]], [[m:User:Iwuala Lucy|Iwuala Lucy]], [[m:User:Tochiprecious|Tochiprecious]], [[m:User:Der-Wir-Ing|Der-Wir-Ing]]<section end="announcement-content" /> </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:52, 18 juli 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26989444 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Vote now to fill vacancies of the first U4C</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – voting opens|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – voting opens}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Dear all, I am writing to you to let you know the voting period for the Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) is open now through '''August 10, 2024'''. Read the information on the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election|voting page on Meta-wiki]] to learn more about voting and voter eligibility. The Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. Community members were invited to submit their applications for the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, please [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|review the U4C Charter]]. Please share this message with members of your community so they can participate as well. In cooperation with the U4C,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 04:46, 27 juli 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26989444 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Reminder! Vote closing soon to fill vacancies of the first U4C</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – reminder to vote|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – reminder to vote}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Dear all, The voting period for the Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) is closing soon. It is open through 10 August 2024. Read the information on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2024_Special_Election#Voting|the voting page on Meta-wiki to learn more about voting and voter eligibility]]. If you are eligible to vote and have not voted in this special election, it is important that you vote now. '''Why should you vote?''' The U4C is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. Community input into the committee membership is critical to the success of the UCoC. Please share this message with members of your community so they can participate as well. In cooperation with the U4C,<section end="announcement-content" /> </div> -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 17:29, 6 august 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27183190 --> == <span lang="en" dir="ltr">Coming soon: A new sub-referencing feature – try it!</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="Sub-referencing"/> [[File:Sub-referencing reuse visual.png|{{#ifeq:{{#dir}}|ltr|right|left}}|400px]] Hello. For many years, community members have requested an easy way to re-use references with different details. Now, a MediaWiki solution is coming: The new sub-referencing feature will work for wikitext and Visual Editor and will enhance the existing reference system. You can continue to use different ways of referencing, but you will probably encounter sub-references in articles written by other users. More information on [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|the project page]]. '''We want your feedback''' to make sure this feature works well for you: * [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing#Test|Please try]] the current state of development on beta wiki and [[m:Talk:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|let us know what you think]]. * [[m:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing/Sign-up|Sign up here]] to get updates and/or invites to participate in user research activities. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Deutschland|Wikimedia Deutschland]]’s [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes|Technical Wishes]] team is planning to bring this feature to Wikimedia wikis later this year. We will reach out to creators/maintainers of tools and templates related to references beforehand. Please help us spread the message. --[[m:User:Johannes Richter (WMDE)|Johannes Richter (WMDE)]] ([[m:User talk:Johannes Richter (WMDE)|talk]]) 10:36, 19 August 2024 (UTC) <section end="Sub-referencing"/> </div> <!-- Message sent by User:Johannes Richter (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johannes_Richter_(WMDE)/Sub-referencing/massmessage_list&oldid=27309345 --> == Sign up for the language community meeting on August 30th, 15:00 UTC == Hi all, The next language community meeting is scheduled in a few weeks—on August 30th at 15:00 UTC. If you're interested in joining, you can [https://www.mediawiki.org/wiki/Wikimedia_Language_and_Product_Localization/Community_meetings#30_August_2024 sign up on this wiki page]. This participant-driven meeting will focus on sharing language-specific updates related to various projects, discussing technical issues related to language wikis, and working together to find possible solutions. For example, in the last meeting, topics included the Language Converter, the state of language research, updates on the Incubator conversations, and technical challenges around external links not working with special characters on Bengali sites. Do you have any ideas for topics to share technical updates or discuss challenges? Please add agenda items to the document [https://etherpad.wikimedia.org/p/language-community-meeting-aug-2024 here] and reach out to ssethi(__AT__)wikimedia.org. We look forward to your participation! [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 01:19, 23 august 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:SSethi (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27183190 --> == <span lang="en" dir="ltr">Announcing the Universal Code of Conduct Coordinating Committee</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[https://lists.wikimedia.org/hyperkitty/list/board-elections@lists.wikimedia.org/thread/OKCCN2CANIH2K7DXJOL2GPVDFWL27R7C/ Original message at wikimedia-l]. [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement - results|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement - results}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello all, The scrutineers have finished reviewing the vote and the [[m:Special:MyLanguage/Elections Committee|Elections Committee]] have certified the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Results|results]] for the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) special election]]. I am pleased to announce the following individual as regional members of the U4C, who will fulfill a term until 15 June 2026: * North America (USA and Canada) ** Ajraddatz The following seats were not filled during this special election: * Latin America and Caribbean * Central and East Europe (CEE) * Sub-Saharan Africa * South Asia * The four remaining Community-At-Large seats Thank you again to everyone who participated in this process and much appreciation to the candidates for your leadership and dedication to the Wikimedia movement and community. Over the next few weeks, the U4C will begin meeting and planning the 2024-25 year in supporting the implementation and review of the UCoC and Enforcement Guidelines. You can follow their work on [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Meta-Wiki]]. On behalf of the U4C and the Elections Committee,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 16:05, 2 septembar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27183190 --> == <span lang="en" dir="ltr">Have your say: Vote for the 2024 Board of Trustees!</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Hello all, The voting period for the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2024|2024 Board of Trustees election]] is now open. There are twelve (12) candidates running for four (4) seats on the Board. Learn more about the candidates by [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2024/Candidates|reading their statements]] and their [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2024/Questions_for_candidates|answers to community questions]]. When you are ready, go to the [[Special:SecurePoll/vote/400|SecurePoll]] voting page to vote. '''The vote is open from September 3rd at 00:00 UTC to September 17th at 23:59 UTC'''. To check your voter eligibility, please visit the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2024/Voter_eligibility_guidelines|voter eligibility page]]. Best regards, The Elections Committee and Board Selection Working Group<section end="announcement-content" /> </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:14, 3 septembar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27183190 --> == Ažuriranje čelnika nižih administrativnih jedinica == Ovdje nismo na visini zadatka (ja prvi). Posljednjih mjeseci jedan korisnik (Martin Macha) ažurira predsjednike država i premijere, ali ostaju nam niže administrativne jedinice po državama, a nije da ih nema, pa kako bi bilo najpraktičnije sve "obletjeti"? (Ovdje se mogu uvrstiti i gradonačelnici.) Igraju li ikakvu ulogu Wikipodaci? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:09, 18 septembar 2024 (CEST) : Nisam odavno aktivan, ali ukoliko stvari još uvijek stoje koliko ih se sjećam, mislim da bi za bs.wiki bilo odlično da se ovo poveže sa wikipodacima kroz šablone. Time bi se oslobodili od mnogo ažuriranja u svim člancima gdje se koristi dotični šablon. Imaš li možda nekoliko primjera za te niže administrativne jedinice? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 11:46, 27 septembar 2024 (CEST) ::Savezne države, pokrajine, oblasti, kantoni itd... puta broj država u svijetu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:45, 27 septembar 2024 (CEST) {{Spomeni|Edinwiki}}, {{Spomeni|AnToni}}, {{Spomeni|Srđan}}, {{Spomeni|Semso98}} Dakle, ili ukinuti odgovarajuće parametre u infokutijama (prevelik je broj članaka za kontinuirano ažuriranje za malu Wikipediju poput ove) ili povezati s Wikipodacima, tako da se ažurira na svim Wikipedijama odjednom kad bude ažurirano tamo. Ovako nam mnoga imena stoje godinama, a došli novi ljudi na funkcije. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:05, 26 januar 2025 (CET) :Prvi i drugi rang je u redu, ali ići na male opštine nema smisla. Možda stvarno ukinuti parametar u infokutiji za niže podjele? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 12:09, 26 januar 2025 (CET) ::Na općine nisam ni mislio (osim ako postoje neke male države gdje su one drugi rang) nego na savezne države, pokrajine, autonomne zajednice... [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:33, 26 januar 2025 (CET) ::ako je moguće povezivanje sa wikipodacima zar nije bolje to tako povezati nego ukidati neki podatak? Ja sam voljan dio vremena posvetiti ovome, samo mi neko mora pokazati primjer kako se to radi. Mogli bi napraviti projekat kojim bi pratili šta sve treba ažurirati da se to poveže? Edit: da li bi to bio statement P6?[[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:13, 26 januar 2025 (CET) :::Jest: P6 (obuhvaćene razne funkcije; piše tamo koje sve). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:23, 2 februar 2025 (CET) :Mislim da ovdje trebamo gledati malo i šire, ogroman je potencijal za male projekte kakav je naš, možemo uvezati i druge podatke koje nismo u mogućnosti ažurirati redovno npr. kod države površinu, broj stanovnika, GDP, GDP per kapita, i mnoge druge statističke podatke koji se redovno ažuriraju na Wikipodacima. Koliko sam uspio vidjeti potrebno je onogućiti povezivanje (da li imaju neki moduli ili se to uradi u infokutiji nisam stručan ali srećom imamo korisnike koji su tehnički potkovaniji) pa je kasnije vrlo jednostavno povezati podatke. Ako se odlučimo na ovo nakon jedne runde ažuriranja završili smo posao i nećemo kasnije trošiti jako ograničeno vrijeme na to. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:02, 26 januar 2025 (CET) === Proširivanje članaka o jedinicama drugog ranga === Praveći kategorije za ruske oblasti, primijetio sam da ih većina ima samo 2-3 rečenice. Ovo kažem samo za Rusiju, a znamo koliko je država u svijetu, tj. jedinica drugog ranga. Naravno da ne treba sad pisati neke velike članke (mi to realno ne možemo) nego malo ih proširiti, da bude 4-5 pasusa umjesto 2-3 rečenice. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:22, 26 januar 2025 (CET) === Primjeri === Može li neko ovdje navesti nekoliko relevantnih primjera, o kojim infokutijama se tačno radi itd.? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 14:01, 9 februar 2025 (CET) :Navedeno je: sve koje imaju veze s drugim rangom administrativnih jedinica (savezne države, pokrajine, oblasti, kantoni,...) + kutija za grad / općinu (zbog /grado/načelnika). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:19, 9 februar 2025 (CET) :: Znači recimo [[Washington (savezna država)]] i tu infokutija [[Šablon:Geokutija]]? I jeli se samo radi o čelnicima, ili više podataka? Ima li pored Geokutije drugih infokutija o kojima je riječ? Imamo li možda sveobuhvatnu kategoriju odakle se ovi članci mogu izvući? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 16:24, 9 februar 2025 (CET) === Trenutno stanje === Ažurirao sam sve relevantne module, tako da bi sada trebali biti u toku sa zadnjim dašavanjima uvezi wikipodataka. Primjer gdje se primjenjuje povlačenje podataka sa Wikipodataka se može vidjeti kod {{tl|Infokutija_anatomija}}. Isto tako možemo druge infokutije organizirati. Što se tiče infokutije {{tl|Geokutija}} situacija je komplikovanija. Ovo je generalizovana infokutija gdje, koliko vidim, nije moguće uzeti isti prustup kao kod infokutije anatamoija. Tu je na primjer parametar `lider` definiran, ali pošto se Geokutija koristi u razne svrhe, nevjerujem da je isto svojstvo validno sa Wikipodataka (ali moram da priznam da to nisam provjerio). Ali i bez obzira na to, koliko se sjećam davno smo već govorili o ovome da se Geokutija svakako zamjeni za varijante koje se služe na en.wiki, tako da bi i sada predložio da se to uradi umjesto da nju dalju komplikujemo sa uvezivanjem sa wikipodacima. Kako konkretno naprijed? Kao prvo, mislim da bi jedan projekat mnogo pomogao za sveobuhvatnu organizaciju. Na dalje, mislim da bi trebalo slijediti stari princip da se što više oslonimo na en.wiki. Sugestija za početak je da se krene od američkih saveznih država, i da se umjesto {{tl|Geokutija|Savezna država}} koristi en.wiki varijanta [[:en:Template:Infobox_U.S._state]] (na primjer u članku [[Aljaska]]). Toliko od mene za sad. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 12:01, 10 februar 2025 (CET) :Hvala ti @[[Korisnik:Edinwiki|Edinwiki]], ja sam spreman da učestvujem u projektu jer je ovo jedna od važnijih stvari koje bi mogli da uradimo da dugoročno smanjimo potrebu za ažuriranjem. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:23, 10 februar 2025 (CET) :: 👍 [[:Wikipedia:Projekti/Wikidata čelnici]] -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 13:16, 10 februar 2025 (CET) :: Puno bi mi pomoglo da se sazna o kojim infokutijama je sve riječ. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 13:17, 10 februar 2025 (CET) :::Za početak [[Šablon:Infokutija teritorija|Teritorija]], [[Šablon:Infokutija naselje|Naselje]], "Geokutija|Savezna država", "Geokutija|Regija". Za hrvatske županije i španske autonomne zajednice, npr., korištena je "IK naselje", za italijanske regije nije nijedna, ali to je sad druga stvar. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:24, 10 februar 2025 (CET) ::::* {{tl|Infokutija teritorija}} treba zamjeniti za nešto drugo, jer vidim da nema veze prema en.wiki šablonu. Koja bi mogla biti alternativa za ovo? ::::* {{tl|Infokutija naselje}} ok. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 13:51, 10 februar 2025 (CET) Prije nekoliko godina sam se ja već bavio problematikom Geokutije i dosta toga sam zamijenio. Ostalo je još malo više od 1000 članaka gdje treba zamjeniti Geokutiju, to su većinom naselja, gradovi, distrikti, itd. i to sve treba zamjeniti sa [[Šablon:Infokutija naselje|Infokutijom naselje]] kao na en.wiki (plus nekoliko rijeka i jezera mislim da je ostalo, a za to već imaju infokutija [[Šablon:Infokutija rijeka|Rijeka]] i [[Šablon:Infokutija vodena površina|Vodena površina]]). Također sam pravio [[:Kategorija:Infokutije naselja po državama|wrappere]] koji su bazirani na Infokutiji naselje po uzoru na en.wiki ([[:en:Category:Templates calling Infobox settlement]]) gdje su već neki od parametara popunjeni za lakše i jednostavnije dodavanje infokutija u članke. Nakon toga ostaje da se u Infokutiji naselje ubace ti Wikidata parametri, ali kao što Edin reče za Geokutiju, mislim i da u ovom slučaju to neće biti baš jednostavno zbog broja parametara u šablonu u načinu njihovog korištenja.--[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 15:24, 10 februar 2025 (CET) :Da podvučemo: šta i kako dalje? Trebamo sastaviti plan djelovanja i rasporediti se po potrebi. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:21, 19 februar 2025 (CET) == Dozvola od IZ == Ima li bs.wiki dozvolu za objavljivanje fotki sa stranice Islamske zajednice BiH (https://islamskazajednica.ba/), rekoh da ne jurim džaba ako je neko pre ovde već uzeo. [[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 18:49, 27 septembar 2024 (CEST) :Ako ima, meni nije poznato. Ne mogu se sjetiti je li ikad to zatraženo. Možda neko drugi bude znao. A valjda im se može napisati e-mail kome treba. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:31, 27 septembar 2024 (CEST) ::Baš to. Obično ima neki pisani trag na projektu, jer napismeno mora da ima dozvola da bi bila važeća. Ako je ima onda je tu, al nigde nisam uspeo da je nađem. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 20:45, 27 septembar 2024 (CEST) == 'Wikidata item' link is moving. Find out where... == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"><i>Apologies for cross-posting in English. Please consider translating this message.</i>{{tracked|T66315}} Hello everyone, a small change will soon be coming to the user-interface of your Wikimedia project. The [[d:Q16222597|Wikidata item]] [[w:|sitelink]] currently found under the <span style="color: #54595d;"><u>''General''</u></span> section of the '''Tools''' sidebar menu will move into the <span style="color: #54595d;"><u>''In Other Projects''</u></span> section. We would like the Wiki communities feedback so please let us know or ask questions on the [[m:Talk:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Projects/Move_Wikidata_item_link|Discussion page]] before we enable the change which can take place October 4 2024, circa 15:00 UTC+2. More information can be found on [[m:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Projects/Move_Wikidata_item_link|the project page]].<br><br>We welcome your feedback and questions.<br> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 20:56, 27 septembar 2024 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Danny Benjafield (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Danny_Benjafield_(WMDE)/MassMessage_Test_List&oldid=27524260 --> == Oktobar – mjesec knjige == Hoćemo li opet neku akciju kao lani :-) (knjige, biblioteke /ne moraju biti isključivo nacionalne/, bibliotekarstvo i s tim povezano, npr., izdavaštvo, štamparstvo...)? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:09, 30 septembar 2024 (CEST) :Može, naravno. Hoćemo li projekat? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:36, 30 septembar 2024 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Preliminary results of the 2024 Wikimedia Foundation Board of Trustees elections</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Hello all, Thank you to everyone who participated in the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2024|2024 Wikimedia Foundation Board of Trustees election]]. Close to 6000 community members from more than 180 wiki projects have voted. The following four candidates were the most voted: # [[User:Kritzolina|Christel Steigenberger]] # [[User:Nadzik|Maciej Artur Nadzikiewicz]] # [[User:Victoria|Victoria Doronina]] # [[User:Laurentius|Lorenzo Losa]] While these candidates have been ranked through the vote, they still need to be appointed to the Board of Trustees. They need to pass a successful background check and meet the qualifications outlined in the Bylaws. New trustees will be appointed at the next Board meeting in December 2024. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2024/Results|Learn more about the results on Meta-Wiki.]] Best regards, The Elections Committee and Board Selection Working Group <section end="announcement-content" /> </div> [[User:MPossoupe_(WMF)|MPossoupe_(WMF)]] 10:25, 14 oktobar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:MPossoupe (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27183190 --> == <span lang="en" dir="ltr">Seeking volunteers to join several of the movement’s committees</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Each year, typically from October through December, several of the movement’s committees seek new volunteers. Read more about the committees on their Meta-wiki pages: * [[m:Special:MyLanguage/Affiliations_Committee|Affiliations Committee (AffCom)]] * [[m:Special:MyLanguage/Ombuds_commission|Ombuds commission (OC)]] * [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation/Legal/Community Resilience and Sustainability/Trust and Safety/Case Review Committee|Case Review Committee (CRC)]] Applications for the committees open on 16 October 2024. Applications for the Affiliations Committee close on 18 November 2024, and applications for the Ombuds commission and the Case Review Committee close on 2 December 2024. Learn how to apply by [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation/Legal/Committee_appointments|visiting the appointment page on Meta-wiki]]. Post to the talk page or email [mailto:cst@wikimedia.org cst@wikimedia.org] with any questions you may have. For the Committee Support team, <section end="announcement-content" /> </div> -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 01:07, 17 oktobar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27601062 --> == Program CEE Hub Microgrant == [[:m:Wikimedia CEE Hub/Microgrants|Program CEE Hub Microgrant]] i dalje je otvoren za prijave iz zajednica širom Centralne i Istočne Evrope. Program Microgrant koji sprovodi CEE Hub finansira projekte u iznosu od 50 do 500 EUR. Prije podnošenja prijave pročitajte kriterije i ostale detalje programa. [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfZ-EYkOHNaUo424azmstFH4dxF6amRLtDGRi1U4D7WCqtipw/viewform Obrazac za prijavu] je dostupan na Meta stranici gdje ćete morati odgovoriti na nekoliko jednostavnih pitanja. Spisak prijava koje smo primili do oktobra 2024. možete pronaći na [[:m:Wikimedia CEE Hub/Microgrants/Applications 2024|ovoj stranici]], a ove informacije vam mogu pomoći i dati vam predstavu o projektima za koje su druge zajednice tražile finansiranje. Ako imate bilo kakvih pitanja, kontaktirajte nas ([[:m:Wikimedia CEE Hub/Communication|kontaktirajte nas]]). Čekamo vaše prijave! --[[Korisnik:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[Razgovor s korisnikom:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 14:27, 18 oktobar 2024 (CEST) == 'Wikidata item' link is moving, finally. == Hello everyone, I previously wrote on the 27th September to advise that the ''Wikidata item'' sitelink will change places in the sidebar menu, moving from the '''General''' section into the '''In Other Projects''' section. The scheduled rollout date of 04.10.2024 was delayed due to a necessary request for Mobile/MinervaNeue skin. I am happy to inform that the global rollout can now proceed and will occur later today, 22.10.2024 at 15:00 UTC-2. [[m:Talk:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Projects/Move_Wikidata_item_link|Please let us know]] if you notice any problems or bugs after this change. There should be no need for null-edits or purging cache for the changes to occur. Kind regards, -[[m:User:Danny Benjafield (WMDE)|Danny Benjafield (WMDE)]] 13:28, 22 oktobar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:Danny Benjafield (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Danny_Benjafield_(WMDE)/MassMessage_Test_List&oldid=27535421 --> == CampaignEvents extension and the upcoming CEE Hub Office Hour == Some of you have already been in contact with the [[:m:Event Center/Registration|Event Registration tool]], that we are using for our monthly Office Hours. As this tool is part of the wider [[:m: CampaignEvents|CampaignEvents extension]], we would dedicate our upcoming monthly Office Hour to this topic and during the call will be present as well [[:m:User:Udehb-WMF|Benedict Nnaemeka Udeh]], who will have a short demo about this extension and will answer your questions. The Office Hour will be held on 18th of November (Monday) at 17:00 CET. All the details about local time and how to register yourself are available on [[:m:Wikimedia CEE Hub/Office hours|our Meta page]]. In the meantime, you can check [[:m:CampaignEvents|this Meta page]] about the extension, where you can find all the details about three key functionalities: * [[:m:Event Center/Registration|Event Registration tool]], allows campaign organizers to manage event registrations directly on the wiki. You can find instructions on how to use it [[:m:Event Center/Registration/Instructions|here]]. * [[:m:Campaigns/Foundation Product Team/Event list|Event list]], global, automated list of events on the wikis. It can be accessed by going to [[:m:Collaboration list|SpecialːAllEvents]]. * [[:m:Campaigns/Foundation Product Team/Invitation list|Invitation list]], finding past contributors on the selected articles, that can be useful to be invited in the upcoming edit-a-thons, contests, campaigns, etc. You can view [[:c:File:How to test the Invitation List tool.webm|this video]] to see how it works. You can find information on how this extension can be deployed on your Wikipedia [[:m:CampaignEvents/Deployment status|here]], which requires community discussion and consensus. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 18:19, 28 oktobar 2024 (CET) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=26669262 --> == Sign up for the language community meeting on November 29th, 16:00 UTC == Hello everyone, The next language community meeting is coming up next week, on November 29th, at 16:00 UTC (Zonestamp! For your timezone <https://zonestamp.toolforge.org/1732896000>). If you're interested in joining, you can sign up on this wiki page: <https://www.mediawiki.org/wiki/Wikimedia_Language_and_Product_Localization/Community_meetings#29_November_2024>. This participant-driven meeting will be organized by the Wikimedia Foundation’s Language Product Localization team and the Language Diversity Hub. There will be presentations on topics like developing language keyboards, the creation of the Moore Wikipedia, and the language support track at Wiki Indaba. We will also have members from the Wayuunaiki community joining us to share their experiences with the Incubator and as a new community within our movement. This meeting will have a Spanish interpretation. Looking forward to seeing you at the language community meeting! Cheers, [[User:SSethi (WMF)|Srishti]] 20:54, 21 novembar 2024 (CET) <!-- Message sent by User:SSethi (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27746256 --> == Bosna i Hercegovina i Mediteranske igre == Zdravo. Detaljno istražujem Mediteranske igre i stvaram članke s informacijama koje pronađem. (https://en.wikipedia.org/wiki/Basketball_at_the_2001_Mediterranean_Games) Međutim, nisam uspio pronaći sljedeće podatke o Bosni i Hercegovini. Možete li pogledati online ili fizičku arhivu novina i zapisati ove informacije? * Mediteranske igre 1993.: Odbojka (muškarci) - 25.06.1993 - Alžir-Bosna i Hercegovina (podaci o rezultatu i broju setova kao 15:8, 15:10...)- Vrlo je vjerovatno da će dan-dva nakon ovih datuma biti informacija u novinama. Nadam se da će mi neko pomoći. Note: Nažalost, nisam uspio pronaći rezultate utakmica na web stranici Košarkaškog saveza BiH. Pokušao sam koristiti [https://www.infobiro.ba ovu web stranicu] za arhivu Oslobođenja ali nisam uspio.-- [[Korisnik:Sabri76|Sabri76]] ([[Razgovor s korisnikom:Sabri76|razgovor]]) 20:37, 25 novembar 2024 (CET) == [[Lech Kaczyński]] == "Rocky" se "povampirio" nakon američkih izbora. Zaključati ovaj članak. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 15:21, 26 novembar 2024 (CET) == [[Wikipedia:Čaršija]] == "Rocky" se umirit' ne može. Zaštititi i ovu samu Čaršiju. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 08:41, 2 decembar 2024 (CET) == Universal Code of Conduct annual review: provide your comments on the UCoC and Enforcement Guidelines == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> My apologies for writing in English. {{Int:Please-translate}}. I am writing to you to let you know the annual review period for the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines is open now. You can make suggestions for changes through 3 February 2025. This is the first step of several to be taken for the annual review. [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review|Read more information and find a conversation to join on the UCoC page on Meta]]. The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter|you may review the U4C Charter]]. Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 02:11, 24 januar 2025 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27746256 --> == Feminism and Folklore 2025 starts soon == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;> [[File:Feminism and Folklore 2025 logo.svg|centre|550px|frameless]] ::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <center>''{{int:please-translate}}''</center> Dear Wiki Community, You are humbly invited to organize the '''[[:m:Feminism and Folklore 2025|Feminism and Folklore 2025]]''' writing competition from February 1, 2025, to March 31, 2025 on your local Wikipedia. This year, Feminism and Folklore will focus on feminism, women's issues, and gender-focused topics for the project, with a [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2025|Wiki Loves Folklore]] gender gap focus and a folk culture theme on Wikipedia. You can help Wikipedia's coverage of folklore from your area by writing or improving articles about things like folk festivals, folk dances, folk music, women and queer folklore figures, folk game athletes, women in mythology, women warriors in folklore, witches and witch hunting, fairy tales, and more. Users can help create new articles, expand or translate from a generated list of suggested articles. Organisers are requested to work on the following action items to sign up their communities for the project: # Create a page for the contest on the local wiki. # Set up a campaign on '''CampWiz''' tool. # Create the local list and mention the timeline and local and international prizes. # Request local admins for site notice. # Link the local page and the CampWiz link on the [[:m:Feminism and Folklore 2025/Project Page|meta project page]]. This year, the Wiki Loves Folklore Tech Team has introduced two new tools to enhance support for the campaign. These tools include the '''Article List Generator by Topic''' and '''CampWiz'''. The Article List Generator by Topic enables users to identify articles on the English Wikipedia that are not present in their native language Wikipedia. Users can customize their selection criteria, and the tool will present a table showcasing the missing articles along with suggested titles. Additionally, users have the option to download the list in both CSV and wikitable formats. Notably, the CampWiz tool will be employed for the project for the first time, empowering users to effectively host the project with a jury. Both tools are now available for use in the campaign. [https://tools.wikilovesfolklore.org/ '''Click here to access these tools'''] Learn more about the contest and prizes on our [[:m:Feminism and Folklore 2025|project page]]. Feel free to contact us on our [[:m:Talk:Feminism and Folklore 2025/Project Page|meta talk page]] or by email us if you need any assistance. We look forward to your immense coordination. Thank you and Best wishes, '''[[:m:Feminism and Folklore 2025|Feminism and Folklore 2025 International Team]]''' ::::Stay connected [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div></div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 03:35, 29 januar 2025 (CET) == Wiki Loves Folklore is back! == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> {{int:please-translate}} [[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]] Dear Wiki Community, You are humbly invited to participate in the '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2025|Wiki Loves Folklore 2025]]''' an international media contest organized on Wikimedia Commons to document folklore and intangible cultural heritage from different regions, including, folk creative activities and many more. It is held every year from the '''1st till the 31st''' of March. You can help in enriching the folklore documentation on Commons from your region by taking photos, audios, videos, and [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:UploadWizard&campaign=wlf_2025 submitting] them in this commons contest. You can also [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2025/Organize|organize a local contest]] in your country and support us in translating the [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2025/Translations|project pages]] to help us spread the word in your native language. Feel free to contact us on our [[:c:Commons talk:Wiki Loves Folklore 2025|project Talk page]] if you need any assistance. '''Kind regards,''' '''Wiki loves Folklore International Team''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 03:35, 29 januar 2025 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery/Wikipedia&oldid=26503019 --> == Kopirajt na poštanske markice BH pošte == Jel zna neko jesu slike poštanskih markica na sajtu bh pošta ([https://www.posta.ba/filatelija-2023/page/2/ primera radi ovde])pod nekom slobodnom licencom ili su kopirajt? Ako jesu, jel ima neko da je slao dozvolu za objavljivanje? Treba mi za neki članak. Reda radi da tagujem kolegu @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] potšto znam da zna o filateliji, a i ostali ako neko ima info pliz se oglasite. [[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 18:54, 2 februar 2025 (CET) :Jeste, sve su zaštićene copyrightom. Ove koje su na bs.wiki su iz moje kolekcije, ali to ne mijenja stvar. Markice su skoro u svim poštama zaštićene copyrightom, a tek nakon isteka određenog vremena, mogu se koristiti u medijima i sl. Svaka država određuje to vrijeme važenja. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:33, 2 februar 2025 (CET) ::@[[Korisnik:AnToni|AnToni]] Šta misliš da li bi nam dali dozvolu za objavljivanje? Ako nije prevelika usluga da te pitam da ih zamoliš, u ime bs.wiki, jer zadnji put kad sam ja i drugi sa sr.wiki slično to pokušavali da dobijemo dozvolu da objavljujemo slike Komisije za nacionalne spomenike BiH, iz trećeg pokušaja neki ćato tamo što radi je poslao zvaničan dopis da on ne sme to da radi jer je adresa sa koje se tražilo u Beogradu i nešto se istripovao da krši neke međudržavne sporazume, niđe veze. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 19:52, 2 februar 2025 (CET) :::Onda će i meni odbiti. Isto zbog adrese! Pitanje je kako su te tri pošte u BiH riješile copyright s autorima grafičkih rješenja. Probam nešto, ali bi moglo potrajati. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:00, 2 februar 2025 (CET) ::::Samo se predstavi da si u ime bs.wiki. Ovoj devojci što radi u Vikimediji Srbije su odbili jer je u ime organizacije iz Srbije tražila. A prethodno sam ja lično tražio i jedna devojka što radi u VZRS u Banjaluci. Meni su dozvolili, al nisu popunili lepo štablon pa nije bilo validno, a njoj su dozvolili, al su zaboravili da pošalju zvanično i onda su na kraju odbili. Tkd, moj savet, pošalji u ime Wikipedije na bosanskom jeziku. Veća je šansa da prođe, a kontam da su ažurniji od ovih u državnim organima bar jer su preduzeće. Fala ti :) --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 20:07, 2 februar 2025 (CET) @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] piši ako bude novosti. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 11:49, 9 februar 2025 (CET) == Reminder: first part of the annual UCoC review closes soon == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> My apologies for writing in English. {{Int:Please-translate}}. This is a reminder that the first phase of the annual review period for the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines will be closing soon. You can make suggestions for changes through [[d:Q614092|the end of day]], 3 February 2025. This is the first step of several to be taken for the annual review. [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review|Read more information and find a conversation to join on the UCoC page on Meta]]. After review of the feedback, proposals for updated text will be published on Meta in March for another round of community review. Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 01:48, 3 februar 2025 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28198931 --> == Prijedlog za ujednačavanje == U većini članaka o osobama stoji IK s vremenom i mjestom rođenja (i smrti) tako da je to jednostavno višak navoditi i u prvoj rečenici jer je već napisano nekoliko centimetara udesno (kutije za to i služe – da se glavni dio malo rastereti). To ostaviti da stoji samo tamo gdje (još) nema ubačene IK. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:09, 15 februar 2025 (CET) : To je nasljeđe štampanih enciklopedija, gdje je uglavnom bio samo tekst. S druge strane, oni koji su navikli na taj stil, navikli su na čitanje teksta. A treba razmisiliti kako će to izgledati u mobilnom prikazu na telefonima i sl.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 21:19, 15 februar 2025 (CET) ::Vide se normalno na mobitelima, samo što nisu pored uvoda nego ispod prvog pasusa. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:26, 15 februar 2025 (CET) : Vidio sam nekad ranije da se o ovom raspravljalo, čini mi se, na serveru Wikipedije na engleskom jeziku ili WMF-a. Ako se dobro sjećam tadašnjih argumenata par ljudi koji su prvobitno radili na infokutijama, zamišljene su da budu lako čitljivi sažeci bitnih informacija o osobi, pojmu, filmu, seriji itd. To je u principu poenta i uvodnog dijela članka – da se napiše sažetak bitnih informacija koje se mogu naći u ostatku članka. E, sad, treba jednostavno ustanoviti šta je zapravo bitno da stoji u prvoj rečenici. Mislim da je ''mjesto'' rođenja i smrti generalno nebitno, ali datum možda ipak jeste i možda bi manje upadljiva bila inverzija koja se, gotovo u svim slučajevima, mora raditi nakon zagrade u odnosu na to kad zagrade nema. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:13, 16 februar 2025 (CET) ::Također sam mišljenja da godina rođenja i smrti treba biti u uvodnom dijelu članka pored toga stoje u kutiji. Mjesto mi je generalno viška. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:24, 16 februar 2025 (CET) == <span lang="en" dir="ltr"> Upcoming Language Community Meeting (Feb 28th, 14:00 UTC) and Newsletter</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="message"/> Hello everyone! [[File:WP20Symbols WIKI INCUBATOR.svg|right|frameless|150x150px|alt=An image symbolising multiple languages]] We’re excited to announce that the next '''Language Community Meeting''' is happening soon, '''February 28th at 14:00 UTC'''! If you’d like to join, simply sign up on the '''[[mw:Wikimedia_Language_and_Product_Localization/Community_meetings#28_February_2025|wiki page]]'''. This is a participant-driven meeting where we share updates on language-related projects, discuss technical challenges in language wikis, and collaborate on solutions. In our last meeting, we covered topics like developing language keyboards, creating the Moore Wikipedia, and updates from the language support track at Wiki Indaba. '''Got a topic to share?''' Whether it’s a technical update from your project, a challenge you need help with, or a request for interpretation support, we’d love to hear from you! Feel free to '''reply to this message''' or add agenda items to the document '''[[etherpad:p/language-community-meeting-feb-2025|here]]'''. Also, we wanted to highlight that the sixth edition of the Language & Internationalization newsletter (January 2025) is available here: [[:mw:Special:MyLanguage/Wikimedia Language and Product Localization/Newsletter/2025/January|Wikimedia Language and Product Localization/Newsletter/2025/January]]. This newsletter provides updates from the October–December 2024 quarter on new feature development, improvements in various language-related technical projects and support efforts, details about community meetings, and ideas for contributing to projects. To stay updated, you can subscribe to the newsletter on its wiki page: [[:mw:Wikimedia Language and Product Localization/Newsletter|Wikimedia Language and Product Localization/Newsletter]]. We look forward to your ideas and participation at the language community meeting, see you there! <section end="message"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 09:28, 22 februar 2025 (CET) <!-- Message sent by User:SSethi (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28217779 --> == CEE Hub Microgrant Programme - 2025 round == '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Microgrants|CEE Hub Microgrant programme]]''' is open for submissions from the communities across Central and Eastern Europe (as well as Central Asia, and Farsi contributors that live in these regions). The CEE Hub Microgrant programme will fund projects ranging from 50 to 700 EUR. Please read the criteria and other details with the programme. '''[https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdscTZ9EPNjHhU0r7hUHNwntX34Wrk8ieiHemk_clB9VI3PfQ/viewform Application form]''' is accessible on the Meta page where you will need to answer a few simple questions. You can find a list of the applications for the programme from 2024 [[:m:Wikimedia CEE Hub/Microgrants/Applications 2024|on this page]], so you will get a sense of what other communities asked for funds. If you have any questions, please let us know ([[:m:Wikimedia CEE Hub/Communication|contact us]]). We are waiting for your submissions! --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:35, 24 februar 2025 (CET) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=28306207 --> == Alternativni prijedlog o budućnosti srodnih projekata na bosanskom jeziku == Poštovane kolegice i kolege, Wikipedijini srodni projekti na bosanskom jeziku (Wikirječnik, Wikicitati, Wikiknjige, Wikizvor i Wikivijesti) većinom su neaktivni i neodržavani. Potonja četiri projekta uopšte nemaju ni administratore koji bi održavali projekt. Ne tako davno je kolega [[Korisnik:AnToni|AnToni]] pisao o tome. Međutim, umjesto da te projekte gasimo, možda ima smisla da im proširimo opseg. Šta mislite da ovim projektima proširimo domen na cjelokupno srpskohrvatsko/štokavsko (<code>sh</code>) područje? To bi značilo da će Wikirječnik, Wikicitati, Wikiknjige, Wikizvor i Wikivijesti postati zajednička briga bosanskih i srpskohrvatskih vikipedista, ali i svih kolega s našega govornog područja. Tako bismo možda mogli uspjeti da održimo neku sržnu uredničku bazu. Što se tiče Wikirječnika, možemo razmotriti zajednički projekt, gdje bi sve bosanske odrednice bile prenesene, a svi bosanski administratori postali administratori zajedničkog projekta. Na stolu su svi mogući kompromisi i dogovori (oko imena, ustrojstva i tehnike). Slobodno se izjasnite! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:55, 25 februar 2025 (CET) :Meni ovo zvuči razumno, trenutna situacija nema smisla i mislim da je bolje da se ima kakvi takvi srodni projekti na kojem će biti uključeno i ono što je specifično bosanskom jeziku. Ovdje ne vidim nikakvu prepreku spajanja, a na ovaj način možemo održati projekte aktivnim, a možda i uspješnim. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:04, 25 februar 2025 (CET) ::@[[Korisnik:Panasko|Panasko]]: Hvala na komentaru! Da, ne vidim neke veće prepreke. Jedino se, doduše, treba usaglasiti oko naziva projekata {{lang|en|''Wikisource''}} i {{lang|en|''Wikinews''}}. Na bosanskom su oni prevedeni kao "Wikizvor" i "Wikivijesti", dok su na srpskohrvatskom prevedeni kao "Wikiteka" i "Wikinovosti". Trebalo bi napraviti neki dogovor tu. S tim u vezi, srpskohrvatski "W(j)ečnik" nedavno je preimenovan u "Wikirječnik", tako da je ta nedosljednost riješena. Započeo sam [[:sh:Wikipedija:Pijaca#Prijedlog o budućnosti srodnih projekata na bosanskom jeziku|raspravu na sh.WP]], a ovu ovdje produžujem na 7 dana. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23:08, 4 mart 2025 (CET) :::Pozdrav svima, nije sporno da su (manji) srodni wikiprojekti uglavnom zapostavljeni. U teoriji, ništa ne sprečava bilo kog wikikorisnika sa podrazumijevanim stupnjem znanja jezika (i pisama) iste da uređuje. Nego, da li u praksi postoje određene komplikacije (npr. tehničke, karakteristične za neku wikizajednicu, nekakva ograničenja/nekakve zabrane) za ostvarivanje takvog uređivanja? Također, umjesto zatvaranja/brisanja/sakrivanja tih spomenutih wikiprojekata, možda je pametno da tu svugdje budu izabrani/postavljeni isti, zajednički administratori, ali i nosioci drugih korisničkih ovlasti (što zapravo predstavlja procedure ''generalno jednostavnije'' nego gašenje već postojećih, otvorenih projekata) – [[:m:MVR|međutim, treba napomenuti da stjuardi lahko ne daju administratorska i slična prava, i to na projektima bez lokalnih birokrata]]. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 09:58, 5 mart 2025 (CET) ::::@[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]]: U teoriji, da. Međutim, u praksi, stanje je takvo da jednostavno nedostaje urednički fond. Hvala ti na ovoj napomeni; mislim da bi stjuardi uvažili prijenos administratura (apropo Wikirječnika). Međutim, ako tu bude dvojbe, uvijek možemo formalizirati proces. Kolege sa sh.wikija podržale bi kandidature, s obzirom na to da sh.wikt do 1. aprila vjerovatno neće imati više nijednog aktivnog administratora na projektu ([https://sh.wiktionary.org/w/index.php?title=Posebno:Popis_korisnika&group=sysop lista] – Bogorm gubi ovlaštenja, a Vipzu ističe privremena administratura). Dakako je potrebno oformiti garnituru administratora, tako da mislim da će bosanski administratori zaista dobro doći. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11:37, 5 mart 2025 (CET) :::::Aha. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 01:17, 6 mart 2025 (CET) ::::::OK. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 01:17, 6 mart 2025 (CET) :[https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Čaršija/Jezici&oldid=3556478 Predložio sam isto] prije godinu dana za WikiNews kada je pomenuto gašenje, kontaktirao nekoliko ljudi par puta, informirao @[[Korisnik:AnToni|AnToni]]a i počeo sređivati sadržaj...tako da se slažem za taj konkretni projekt. -- [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 09:47, 6 mart 2025 (CET) ::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]]: Odlično. Znam da ti imaš kontakt s ljudima iz Jezičkog odbora, tako da možemo zajedno raditi na implementaciji konsenzusa odavde. Svakako će nas ozbiljnije shvatiti u timu, nego pojedinačno. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 10:37, 6 mart 2025 (CET) {{raščistiti}} Admin sam na BS Wikirječniku, ali rijetko idem tamo. Imam nešto malo doprinosa, uglavnom da održim status admina jer korisnik koji tamo najviše (i uglavnom sam) radi uopće nije iz našeg govornog područja (mislim da je Turčin). Za Vijesti je valjda jasno da se komotno mogu ugasiti (za Knjige nemam pojma šta uopće da kažem), ali ne bih volio da se to dogodi Citatima i Izvoru. Znam da se (i) Izvor dijeli po jezicima, ali postoji li mogućnost da se, s obzirom na regionalnu srodnost i isprepletenost, napravi krovni projekt, a da se unutar njega naprave podstranice za izvore na svakom regionalnom jeziku (radi lakše pretrage; kome zatreba, npr., izvor koji pripada hrvatskom jeziku, klikne u zaglavlju na "HR" itd.), a onda da se na njih prebaci dosadašnji sadržaj sa svih? {{Spomeni|AnToni}}, {{Spomeni|Palapa}}, {{Spomeni|AdnanSa}}, {{Spomeni|Srđan}}, {{Spomeni|Semso98}}, javite se kad mognete. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:42, 5 mart 2025 (CET) : Šta reći sem da svi znamo kakvo je stanje sa srodnim projektima. I to nije slučaj samo s "našim", već i na drugim jezicima s malo govornika. Zajednički bi imao smisla, a mislim da ne bi bilo teško uraditi to što si zamislio. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 13:00, 5 mart 2025 (CET) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]]: To je okej i mogućno. Međutim, sh. Citat i Izvor ne postoje, tako da će svakako sve bosanske odrednice biti prenesene/uvezene direktno. U slučaju da jedna ista stranica postoji na dva projekta, tada se ta stranica prenosi/uvozi kao podstranica s jezičkim kodom (<code>/bs</code>), koliko znam. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12:59, 5 mart 2025 (CET) ::Napomena: Bilo kakvo gašenje jednog wikiprojekta zahtijeva dugotrajnu birokraciju, i lokalno, i tamo na Meti. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 02:36, 6 mart 2025 (CET) :ok [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 18:13, 5 mart 2025 (CET) ---- Na temelju ove dvosedmične rasprave i na temelju [[:sh:Wikipedija:Pijaca#Prijedlog o budućnosti srodnih projekata na bosanskom jeziku|konsenzusa postignutog na sh.WP]] započet ću razgovore s članovima Jezičkog odbora Fondacije Wikimedija. Članovi Odbora bit će konzultirani radi pronalaska najboljeg načina na koji se ovaj prijedlog može implementirati. Pravovremeno ću vas izvijestiti o relevantnom odgovoru Odbora. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23:21, 11 mart 2025 (CET) Prenosim vam detalje razgovora s Jezičkim odborom: # Spajanje Wikirječnika možemo početi odmah, imamo zeleno svjetlo. Prijenos administratura nije moguć ''per se'', pa je preporuka da se bosanski administratori kandidiraju za administratore zajedničkog projekta. Ja mogu pokrenuti tu raspravu. @[[Korisnik:KWiki|KWiki]], @[[Korisnik:Srđan|Srđan]]: Jeste li zainteresirani za to? Ideja je također da jedan od vas (ili neko drugi) zatraži prava uvoznika i da pomoću njih uveze stranice na zajednički projekt. Nakon uvoza stranica potrebno je te stranice izbrisati iz bosanskog Wikirječnika. Pošto se premještanje završi, bosanski Wikirječnik može se formalno zatvoriti, čime će se ratificirati ovaj potez zajednice. # Za ostale projekte (Wikicitati, Wikiknjige, Wikizvor i Wikivijesti), preimenovanje domena trenutno nije tehnički izvodljivo (i neće biti u dogledno vrijeme). Alternativa podrazumijeva da se ovi projekti zatvore i inkubiraju pod novim jezičkim kodom. Jezički odbor spreman je izaći nam u susret i skratiti vrijeme inkubacije, zavisno od slučaja. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 01:32, 19 mart 2025 (CET) :2. Wikivijesti ne treba zatvarati, da bi se ponovo inkubirale, već naći prvo modus operandi i bar 2, bolje 3 ljudi koje su spremne administrirati i 4-5 koji su spremni zajedno bar par vijesti napraviti dnevno. Sve ostalo je bačeno vrijeme, trud i rizik za gubitak i ovog malo što ima kao potencijalna informacija (ako ne već inspiracija) novima da mogu da se uključe. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 23:52, 25 mart 2025 (CET) ::Ako se za sve ove godine nije našlo toliko ljudi za Wikivijesti, čisto sumnjam da će se i sad naći. Volio bih raditi na više Wikiprojekata, ali jedva se izborim i s ovim jednim. Jednostavno je nemoguće, i fizički / vremenski i mentalno. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:02, 26 mart 2025 (CET) :::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] nije ovo jedino mjesto gdje se mogu naći (novi) suradnici i podrška. Ja radim dosta offline sa raznim studentima i grupama u civilnom društvu ili institucijama u HR, a isto bi se moglo raditi u BiH ili čak online sa diasporom. Postoje fondovi i hubovi kojima se može obratiti za pomoć da dio tog posla i troškova bude plaćen/subvencioniran. Važno je samo prelomiti ko to želi povući uopće. a onda kako i kada. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 01:27, 29 mart 2025 (CET) ::Problem je što je teško naći 2-3 osobe za doprinos, a kamoli za administraciju. Wikivijesti su generalno zapuštene u regiji – projekt na hrvatskom je u Inkubatoru, dok se projekt na srpskom drži na aparatima (jedva 9 ''aktivnih'' korisnika, prema statistici). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12:02, 26 mart 2025 (CET) :::@[[Korisnik:Aca|Aca]] to nije problem - to je posljedica drugih strukturnih i resursnih problema. Srbija i Republika Srpska imaju dosta resursa i razvijene neke strukture (ne idealno ali funkcionalno) i zato imaju bitno bolje rezultate u Wikimedijima...nekad ni to nije dovoljno za optimum, ali za minimum očito jeste. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 01:29, 29 mart 2025 (CET) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]], @[[Korisnik:Srđan|Srđan]]: Budući da su protekle dvije sedmice od gornje poruke, započeo sam [[:wikt:Wikirječnik:Čaršija#Zahtjev za dodjelu statusa administratora: Aca|kandidaturu na bosanskom Wikirječniku]] radi implementacije konsenzusa. Pozivam vas da se izjasnite. Također, ako je neko zainteresiran za kandidaturu na srpskohrvatskom Wikirječniku, slobodno neka je započne. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 15:44, 4 april 2025 (CEST) :Kolegice i kolege, želio bih izvijestiti da je proces prenošenja stranica započet. Prenesene su sve stranice u sljedećim imenskim prostorima: Kategorija, Šablon, Pomoć i Wikirječnik. U narednim danima bit će prenesene sve rječničke natuknice (iz glavnog imenskog prostora). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:03, 20 april 2025 (CEST) ::Trenutno se nalazimo na pola puta do završetka procesa, s 56,6% uvezenih rječničkih natuknica. Kolega Vipz započeo je raspravu o [[:wikt:sh:Wikirječnik:Pijaca#Promjena logotipa projekta|promjeni logotipa srpskohrvatskog Wikirječnika]], pa vas pozivam da se priključite. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:02, 22 april 2025 (CEST) ::Prijenos natuknica je završen. {{ping|Panasko|KWiki}} Želimo li prenijeti korisničke stranice i korisničke stranice za razgovor ili želimo da to ostane na izvornom projektu? Sve ostalo je riješeno. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19:33, 25 april 2025 (CEST) :::Možda bi najbolje rješenje bilo ''ne'' prenositi korisničke stranice i korisničke stranice za razgovor (zbog masovnih notifikacija), i ostaviti korisnicima i korisnicama da samostalno odluče je li žele prijenos ili ne. Budući da je transwiki-uvoz sad omogućen, bilo koji administrator ili administratorica može bilo kad uvesti stranicu na zahtjev. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14:48, 29 april 2025 (CEST) ::::Ne vidim poentu u prenošenju korisničkih stranica, posebno korisnika koji nisu aktivni. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:58, 29 april 2025 (CEST) :::::''Acknowledged''. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11:38, 3 maj 2025 (CEST) ::::::Wikirječnici na bosanskom i srpskohrvatskom jeziku su spojeni. U toku je [[metawiki:Proposals_for_closing_projects/Closure_of_Bosnian_Wiktionary|prijedlog za zatvaranje bosanskog Wikirječnika]] na Meta-Wikiju. Pozivam sve zainteresirane kolege i kolegice da se izjasne. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21:39, 14 maj 2025 (CEST) ::::::Također je pokrenut [[:meta:Proposals for closing projects/Closure of Bosnian Wikibooks, Wikinews, Wikiquote and Wikisource|zahtjev za zatvaranje i inkubiranje ostalih bosanskih srodnih projekata]]. Možete se i tu izjasniti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22:27, 14 maj 2025 (CEST) :::::::{{komentar}} Obznaniti sva ova čuda na neko vidljivije mjesto, i to možda na ovu narednu stranicu: [[MediaWiki:Sitenotice]]. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 19:30, 21 maj 2025 (CEST) ::::::::{{komentar}} + Jedna tuđa, ali slična ideja možda za ovdašnji [[MediaWiki:Sitenotice]]: [[:wikt:MediaWiki:Sitenotice]]. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 19:51, 7 juni 2025 (CEST) == Neprihvatljivo korisnicko ime == Zasto se tolerise korisnicko ime Jugoslovenski nacionalista? [[Posebno:Doprinosi/Jugoslovenski_nacionalista]] [[Posebno:Doprinosi/77.77.216.193|77.77.216.193]] 08:45, 26 februar 2025 (CET) :{{komentar}} {{odgovor|77.77.216.193}} Pozdrav, 77.77.216.193, a zašto se ''ne'' bi to korisničko ime tolerisalo...? [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 10:16, 5 mart 2025 (CET) == Universal Code of Conduct annual review: proposed changes are available for comment == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> My apologies for writing in English. {{Int:Please-translate}}. I am writing to you to let you know that [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review/Proposed_Changes|proposed changes]] to the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines|Universal Code of Conduct (UCoC) Enforcement Guidelines]] and [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) Charter]] are open for review. '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review/Proposed_Changes|You can provide feedback on suggested changes]]''' through the [[d:Q614092|end of day]] on Tuesday, 18 March 2025. This is the second step in the annual review process, the final step will be community voting on the proposed changes. [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review|Read more information and find relevant links about the process on the UCoC annual review page on Meta]]. The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter|you may review the U4C Charter]]. Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] 19:51, 7 mart 2025 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28307738 --> == An improved dashboard for the Content Translation tool == <div lang="en" dir="ltr"> {{Int:hello}} Wikipedians, Apologies as this message is not in your language, {{Int:please-translate}}. The [[mediawikiwiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Language_and_Product_Localization|Language and Product Localization team]] has improved the [https://test.wikipedia.org/w/index.php?title=Special:ContentTranslation&filter-type=automatic&filter-id=previous-edits&active-list=suggestions&from=en&to=es Content Translation dashboard] to create a consistent experience for all contributors using mobile and desktop devices. The improved translation dashboard allows all logged-in users of the tool to enjoy a consistent experience regardless of their type of device. With a harmonized experience, logged-in desktop users now have access to the capabilities shown in the image below. [[file:Content_Translation_new-dashboard.png|alt=|center|thumb|576x576px|Notice that in this screenshot, the new dashboard allows: Users to adjust suggestions with the "For you" and "...More" buttons to select general topics or community-created collections (like the example of Climate topic).  Also, users can use translation to create new articles (as before) and expand existing articles section by section. You can see how suggestions are provided in the new dashboard  in two groups ("Create new pages" and "Expand with new sections")-one for each activity.]] [[File:Content_Translation_dashboard_on_desktop.png|alt=|center|thumb|577x577px|In the current dashboard, you will notice that you can't adjust suggestions to select topics or community-created collections. Also, you can't expand on existing articles by translating new sections.]] We will implement [[mw:Special:MyLanguage/Content translation#Improved translation experience|this improvement]] on your wiki '''on Monday, March 17th, 2025''' and remove the current dashboard '''by May 2025'''. Please reach out with any questions concerning the dashboard in this thread. Thank you! On behalf of the Language and Product Localization team. </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:UOzurumba (WMF)|UOzurumba (WMF)]]</bdi> 03:55, 13 mart 2025 (CET) <!-- Message sent by User:UOzurumba (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:UOzurumba_(WMF)/sandbox_CX_Unified_dashboard_announcement_list_1&oldid=28382282 --> == AnToni == Korisnik je obrisao stranice [[Turci na Kosovu]] i [[Srbi na Kosovu]] bez ikakakvog objašnjenja. Šta je sporno pisati o etničkim grupama na Kosovu? [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 18:22, 15 mart 2025 (CET) == Kosovo == Mislim da zajednica trijeba ppkrenut raspravu o tome da li je ''enciklopedijski'' pisati o etničkim zajednicama Kosova. Korisnik AnToni je na svoju ruku obrisao sve stranice sa tom tematikom jer po njemu o etničkim grupama Kosova ne treba pisat, samo nije obrazlozio zašto. Na ovaj način se ignorira postojanje kosovskih zajednica koje imaju svoje političke prredstavnike i aktivno sudjeluju u životu Kosova. Obrisao je stranicu [[Bošnjaci Kosova]] koja je godinama bila tu jer mu je neenciklopedijska. Pitanje je sada šta je korisniku AnToni enciklopedijski? Ja sam dugo uređivao stranice na srpskoj Vikipediji gdje sam pre dva dana blokiran samo zbog slobode mišljenja i govora, gdje mi je čak sugestirano da ''promjenim retoriku'' jer Kosovo i Metohija su Srbija. Tamošnji admini su me blokirali samo zato što sam iznosio istinu i reference koje se njima nijesu svidjele. Nažalost, pokazalo se da urednici srpske nacionalnosti na toj Vikipediji nijesu objektivni i da manjine nemaju šta tamo tražit ako ne dijele mišljenje većine. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 10:06, 16 mart 2025 (CET) Želim se zahvalit uredniku AnToni na ispravnoj odluci kojiu je donio vrativši stranice. Ja vjerujem da se ovdje može slobodno uređivat i govorit a ne kao srpskoj Vikipediji gdje Srbi ne toleriraju svoje neistomišljenike i blokiraju ih. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 12:23, 16 mart 2025 (CET) :I ovdje ima razlika u mišljenjima, kao i bilo gdje na svijetu, ali su uglavnom vezana za to šta ko smatra relevantnim za enciklopediju (uključujući i izvore) ili kako bi bilo bolje uraditi nešto i tome slično. Dok god vladaju zdrav razum, poštovanje i normalna komunikacija, bez vrijeđanja, nema blokiranja. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:30, 16 mart 2025 (CET) ::Tamo sam blokiran na tri dana uz ''obrazloženje'' da sam ratovao izmjenama, iako toga uopće nije bilo, da sam vrijeđao iako ni toga nije bilo. Srbima se tamo kao referenca nije svidjeo sopstveni Briselski sporazum na koji se srbijanska vlast stalno poziva (potpisala ga sa Kosovom u kojemu priznaje institucije Kosova) pa su izmislili razlog za moju blokadu, uz opasku da ''promjenim retoriku''. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 12:52, 16 mart 2025 (CET) :::@[[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]]: Doživio sam slična iskustva na tom projektu kao urednik i administrator, tako da Vas potpuno razumijem. Nemojte dopustiti da Vas to odvrati od uređivanja drugih Wikimedijinih projekata. (P. S. sd sam videja da smo zemljaci :)). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:27, 16 mart 2025 (CET) ::::I dalje sam mišljenja da članci ovog tipa nisu enciklopedijski. O stanovništu neke države se može pisati u članku o toj državi. Ovako članci "xxx u yyy" se svode na broj stanovnika xxx, a onda se počinju nabrajati neki marginalni pjevači i šta ti ja znam ko... a da ne govorim o tome, da se stvaraju i izmišljaju neki novi nazivi, kao "kosovski Srbi", "kosovski Turci"...kao da je teško pogledati u zvanične podatke gdje tog i drugih pridjeva nema. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 13:41, 16 mart 2025 (CET) :::::Članak premestiti na "Bošnjaci na Kosovu" i povezati na Wikipodacima s [[:en:Bosniaks in Kosovo|ovim člankom]] (en.WP). Ovakvi članci u pravilu pokrivaju značajne manjine i njihova prava ili status u određenoj zemlji. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:50, 16 mart 2025 (CET) Mislim da imamo nekoliko smjernica koje nam mogu pomoći ovdje: * Kao prvo, za onoga ko nije upoznat, osnovno pravilo za relevantnost: [[:Wikipedia:Relevantnost]]. Ili za potpunu verziju pogledati [[:en:Wikipedia:Notability]]. * Gdje nije jasno, možemo se osloniti na en-wiki. Ukoliko tamo članak postoji, velika je šansa da tema jeste relevantna kao zaseban članak. * Ukoliko je članak prekratak, može se nekada odlučiti da se materijal pripoji u nekom drugom članku. Relevantne stranice: [[:en:Wikipedia:Merging]], [[:en:Wikipedia:Stub]]. * Postoje isto [[:Wikipedia:Pravila_za_brisanje|pravila za brisanje]]. I da dodam nešto svoje na ovo KWikijevo: "''Dok god vladaju zdrav razum, poštovanje i normalna komunikacija, bez vrijeđanja..''", sve se može riješiti na lijep način. Toliko od mene. ✌️ -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 05:33, 22 mart 2025 (CET) == Teritorijalna organizacije Srbije == AntOni uporno briše sa stranica o naseljima leskovačkog kraja da se nalaze na jugu Srbije. Meni nije uopće jasno zašto njemu smijeta preciznije odrediti mjesto riječina ''na jugu Srbije''? U čumu je problem sa time? On čak ne poznaje dobro ni teritorijalnu organizaciju Srbije ''upravni okrug'' i ''okrug'' nijsu isto, kako on ubacuje u riječenice kopirajući srpsku Vikipediju, koja je daleko od idealne. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 21:40, 19 mart 2025 (CET) === Vučje === AnToni je sada zaključao stranicu [[Vučje]] pod izgovorom ''Rat izmjenama / spor o sadržaju''. Međutim, rata izmjena nije ni bilo jer za to trijeba serija vraćanja, čega nije bilo. Njemu smijeta geografski pojam ''Južna Srbija'' iako u stranici uopće tako ne piše već ''na jugu Srbije''. Ja pokušavam komunicirat s njim ali on ne odgovara, pritom nije upućen u administrativnu podjelu Srbije. Kopira srpsku Vikipediju koja nije točna, jer ni tamo ne znaju podjelu. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 22:03, 19 mart 2025 (CET) === Šablon:Korisnik Južnjak === Sada je obrisao običan šablon gdje me optužuje za ''separatizam'' i ''osamostaljenje'' iako to uopće nije pisalo. Korisnik AnToni očigledno počinje se služit neistinama i pitanje je zbog čega ovo radi i mene ''maltretira'' i ne dopušta mi radit svasvim korektno. Molim da se šablon vrati jer je obrisan zbog neistina i ličnog mišljenja AnTonija. Sličnih šablona o autonomijama Baskije, Kurdistana ima svugdje. AnToni zloupotrebljava svoja admin prava. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 22:12, 19 mart 2025 (CET) === AnToni nastavlja === Poslije mog pisanja na čaršiji AnToni je dijelimice na mojoj szr napisao ;CItat ''Da li Vi stvarno mislite da ću ja raspravljati da li u Srbiji postoji ili ne postoji neki Upravni okrug?''... Po ovome što je napisat on na mene gleda sa omalovažavanjem, jer on pravi izmjene i briše šablone i uopće ga ne zanima da o tome raspravlja sa mnom, jer misli da je ''iznad'' mene. Molim ostale admine da reagiraju na ovakvo bezobrazno i omalovažavajuće ponašanje AnTonija. Ako admini mogu radit što požele da ovoj vikipediji makar da se javno to kaže, jer ovo je nečuvjeno. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 23:10, 19 mart 2025 (CET) == Promjena prikazivanja istaknutih članaka == S obzirom na to da smo se već nekoliko puta našli u situaciji da nije bilo predloženih istaknutih članaka za naredni mjesec, pa smo morali svojeručno birati navrat-nanos, mislim da ne bi bilo loše da se prebacimo na "rotaciju" koja ima na nekim drugim projektima već. Funkcioniralo bi na sljedeći način: imamo [[:Kategorija:Istaknuti članci|nekih 218 istaknutih članaka]] i stavili bismo ih u rotaciju tako da se na početnoj stranici rotira članak svaka 3 dana (imamo materijala – 365 ÷ 3 je 121,66). Međutim, i dalje bismo birali nove istaknute članke. Korisnici će predložiti novi kad ga napišu/nađu neki postojeći, kao i dosad, ostavi se standardnih 7 dana da se drugi izjasne pa, ako bude izabran, postavimo ga da stoji 30 dana na početnoj stranici u narednoj rotaciji (za najkasnije 3 dana od završetka izjašnjavanja). Mislim da nije loša ideja, pa ako ste za, mogli bismo od maja početi. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 19:10, 25 mart 2025 (CET); izmijenjeno 19:30, 25 mart 2025 (CET) :Za april sam predložio Ripakovu, ali nema glasova. Ako tako i ostane, onda početi od 1. aprila, a ako bude izabrana, onda od 1. maja. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:26, 25 mart 2025 (CET) :: Ma može Ripakova za april, što da ne. :-) Promijenio sam "početni" datum iznad. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 19:30, 25 mart 2025 (CET) :::Ja sam za! Tako će se glavna stranica "osvježavati". [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:59, 25 mart 2025 (CET) ::{{za}} [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:35, 25 mart 2025 (CET) :Što da ne, i ja sam '''za'''. {{za}} [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 21:14, 25 mart 2025 (CET) ::{{za}} --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 22:17, 25 mart 2025 (CET) :Podrška i s moje strane, djeluje praktično. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11:48, 26 mart 2025 (CET) :Dobar prijedlog, i ja sam za. {{za}} - [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] Ništa, ovo je onda spremno i počet će od maja. Budući da ima više nego dovoljno materijala, stavit ću da se rotira svaka dva dana, izuzeti nedavno istaknute članke, i izvršiti rendomizaciju spiska, da bude pošteno i da probamo staviti koliko god je moguće u rotaciju. :) – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:15, 7 april 2025 (CEST) :: {{za}} ovo je dobro [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 12:51, 21 septembar 2025 (CEST) == Final proposed modifications to the Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines and U4C Charter now posted == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> The proposed modifications to the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines|Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines]] and the U4C Charter [[m:Universal_Code_of_Conduct/Annual_review/2025/Proposed_Changes|are now on Meta-wiki for community notice]] in advance of the voting period. This final draft was developed from the previous two rounds of community review. Community members will be able to vote on these modifications starting on 17 April 2025. The vote will close on 1 May 2025, and results will be announced no later than 12 May 2025. The U4C election period, starting with a call for candidates, will open immediately following the announcement of the review results. More information will be posted on [[m:Special:MyLanguage//Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election|the wiki page for the election]] soon. Please be advised that this process will require more messages to be sent here over the next two months. The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, you may [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter|review the U4C Charter]]. Please share this message with members of your community so they can participate as well. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 04:04, 4 april 2025 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28469465 --> == Slike bez licence == Za sve (nas) administratore: Pregledati [[Korisnik:MGA73/NoLicense|ove slike]] i vidjeti šta dalje (npr., dodati licencu ili ih izbrisati). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:29, 11 april 2025 (CEST) == Be part of the next CEE Catch Up about Global Trends == Hi everyone, We want to announce the ninth '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Catch up|CEE Catch Up]]''' session, which will be dedicated to the Foundation Annual Planning Workshop focused on [[diffblog:2025/03/04/global-trends-2025/|'''global trends that are affecting our movement''']]. The session will take place on 23<sup>rd</sup> of April 2025, 18:00-19:00 CEST (check your local time [https://zonestamp.toolforge.org/1745424000 here]). Together (the CEE Communities and the Wikimedia Foundation staff) we will discuss the trends related to our projects, our readers and editors. We will explore how those trends show up in the CEE context and discuss what our projects need to address those trends, and how we can support them. You will also have the opportunity to ask questions to the Wikimedia Foundation staff about the work being planned as part of the annual plan that runs from July 2025 to June 2026. '''<u>''[[Wikimedia CEE Hub/Catch up|Join us at the Next CEE Catch up]]!''</u>''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:19, 14 april 2025 (CEST) (on behalf of the CEE Catch Up team) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=28546550 --> == Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025: Invitation == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:UCDM 2025 general.png|180px|right]] {{int:please-translate}} Hello, dear Wikipedians!<br/> [[:m:Special:MyLanguage/Wikimedia Ukraine|Wikimedia Ukraine]], in cooperation with the [[:en:Ministry of Foreign Affairs of Ukraine|MFA of Ukraine]] and [[:en:Ukrainian Institute|Ukrainian Institute]], has launched the fifth edition of writing challenge "'''[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]]'''", which lasts from '''14th April''' until '''16th May 2025'''. The campaign is dedicated to famous Ukrainian artists of cinema, music, literature, architecture, design, and cultural phenomena of Ukraine that are now part of world heritage. We accept contributions in every language! The most active contesters will receive prizes. If you are interested in coordinating long-term community engagement for the campaign and becoming a local ambassador, we would love to hear from you! Please let us know your interest. <br/> We invite you to take part and help us improve the coverage of Ukrainian culture on Wikipedia in your language! Also, we plan to set up a [[:m:CentralNotice/Request/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025|banner]] to notify users of the possibility to participate in such a challenge! [[:m:User:OlesiaLukaniuk (WMUA)|OlesiaLukaniuk (WMUA)]] ([[:m:User talk:OlesiaLukaniuk (WMUA)|talk]]) </div> 18:11, 16 april 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Hide on Rosé@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:OlesiaLukaniuk_(WMUA)/list_of_wikis&oldid=28552112 --> == Vote now on the revised UCoC Enforcement Guidelines and U4C Charter == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> The voting period for the revisions to the Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines ("UCoC EG") and the UCoC's Coordinating Committee Charter is open now through the end of 1 May (UTC) ([https://zonestamp.toolforge.org/1746162000 find in your time zone]). [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review/2025/Voter_information|Read the information on how to participate and read over the proposal before voting]] on the UCoC page on Meta-wiki. The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review of the EG and Charter was planned and implemented by the U4C. Further information will be provided in the coming months about the review of the UCoC itself. For more information and the responsibilities of the U4C, you may [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter|review the U4C Charter]]. Please share this message with members of your community so they can participate as well. In cooperation with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 02:34, 17 april 2025 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28469465 --> == Sub-referencing: User testing == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Sub-referencing reuse visual.png|400px|right]] <small>''Apologies for writing in English, please help us by providing a translation below''</small> Hi I’m Johannes from [[:m:Wikimedia Deutschland|Wikimedia Deutschland]]'s [[:m:WMDE Technical Wishes|Technical Wishes team]]. We are making great strides with the new [[:m:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|sub-referencing feature]] and we’d love to invite you to take part in two activities to help us move this work further: #'''Try it out and share your feedback''' #:[[:m:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing# Test the prototype|Please try]] the updated ''wikitext'' feature [https://en.wikipedia.beta.wmflabs.org/wiki/Sub-referencing on the beta wiki] and let us know what you think, either [[:m:Talk:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|on our talk page]] or by [https://greatquestion.co/wikimediadeutschland/talktotechwish booking a call] with our UX researcher. #'''Get a sneak peak and help shape the ''Visual Editor'' user designs''' #:Help us test the new design prototypes by participating in user sessions – [https://greatquestion.co/wikimediadeutschland/gxk0taud/apply sign up here to receive an invite]. We're especially hoping to speak with people from underrepresented and diverse groups. If that's you, please consider signing up! No prior or extensive editing experience is required. User sessions will start ''May 14th''. We plan to bring this feature to Wikimedia wikis later this year. We’ll reach out to wikis for piloting in time for deployments. Creators and maintainers of reference-related tools and templates will be contacted beforehand as well. Thank you very much for your support and encouragement so far in helping bring this feature to life! </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:Johannes Richter (WMDE)|Johannes Richter (WMDE)]] ([[User talk:Johannes Richter (WMDE)|talk]])</bdi> 17:03, 28 april 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Johannes Richter (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johannes_Richter_(WMDE)/Sub-referencing/massmessage_list&oldid=28628657 --> == <span lang="en" dir="ltr">Vote on proposed modifications to the UCoC Enforcement Guidelines and U4C Charter</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> The voting period for the revisions to the Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines and U4C Charter closes on 1 May 2025 at 23:59 UTC ([https://zonestamp.toolforge.org/1746162000 find in your time zone]). [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Annual review/2025/Voter information|Read the information on how to participate and read over the proposal before voting]] on the UCoC page on Meta-wiki. The [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, you may [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|review the U4C Charter]]. Please share this message with members of your community in your language, as appropriate, so they can participate as well. In cooperation with the U4C -- <section end="announcement-content" /> </div> <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 05:40, 29 april 2025 (CEST)</div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28618011 --> == Međuprojektna saradnja – članstvo, lokalne stranice i komunikacijska platforma == Poštovane kolegice i kolege, Međuprojektna saradnja traži nove članove i članice! Pozivamo vas da posjetite '''[[Wikipedia:Međuprojektna saradnja|lokalnu stranicu]]''' kako biste se informirali o inicijativi. Osim toga, inicijativu možete podržati na '''[[:meta:Cross-Project Cooperation Initiative|njenoj stranici na Meta-Wikiju]]'''. Nakon završetka rada Međuprojektnog foruma, inicijativa je pokrenula svoj server na Discordu kao službenu komunikacijsku platformu. Pozivamo vas da se priključite. U ime Međuprojektne saradnje, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20:49, 5 maj 2025 (CEST) == Nazivi članaka o papama == Da li da idemo s riječju "papa" kod svih ili kod onih gdje je eventualno potrebno razlikovanje ili bez nje? (Čisto radi ujednačavanja). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:42, 10 maj 2025 (CEST) :Meni je logičnije da počinje s "Papa..." [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 12:09, 10 maj 2025 (CEST) ::slažem se, kada korisnik traži nekog određenog papu uvijek će prvo upisati papa pa ime. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:00, 10 maj 2025 (CEST) :::Saglasan sam s kolegama. Na primjer, [[Papa Franjo]] je prepoznatljivije od [[Franjo]] (što može biti i višeznačno). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22:31, 14 maj 2025 (CEST) == Registration for the Wikimedia CEE Meeting 2025 is open == Dear all,               The Organising Committee of the [[metawiki:Wikimedia CEE Meeting 2025|Wikimedia CEE Meeting 2025]] is delighted to announce the opening of the registration for this year's conference. Affiliation and community delegates can register for the meeting until '''June 15th'''. All other self-funded participants can register until July 31st. The registration and scholarship application form which runs on Pretix, a free, open-sourced third-party platform that helps organize and manage events, can be found [https://pretix.eu/wikimedia-events/wmcee-2025/ here]. Details on how to select delegates and the selection process can be found on the [[metawiki:Wikimedia CEE Meeting 2025/Registration|registration page]]. Please keep in mind that the official language of the conference is English and interpreting services will not be available. If you encounter any issues while registering, or have questions about the registration process, feel free to contact the coordination team via [mailto:wmceem2025@wikimedia.gr wmceem2025@wikimedia.gr]. Your swift replies will be appreciated, as they will help us conduct an efficient booking process. Best regards,       On behalf of '''Wikimedia CEE Meeting 2025 Organising Team''' <nowiki>--~~~~</nowiki> [[Korisnik:MARKELLOS|MARKELLOS]] ([[Razgovor s korisnikom:MARKELLOS|razgovor]]) 21:33, 12 maj 2025 (CEST) :Mislim da bi bilo sjajno da se netko iz zajednice prijavi da ide na okupljanje kao predstavnik Wikipedije na bosanskom jeziku. Je li netko zainteresiran? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20:15, 14 maj 2025 (CEST) :@[[Korisnik:AnToni|AnToni]], [[Korisnik:Panasko|Panasko]], [[Korisnik:KWiki|KWiki]]? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14:47, 15 maj 2025 (CEST) ::Bez mene. Komplikovano mi je putovati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:57, 15 maj 2025 (CEST) :::ja vec imam planirana putovanja, obzirom na porodicu i obaveze, nažalost ne mogu. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:59, 15 maj 2025 (CEST) ::Bilo bi mi zadovoljstvo prisustvovati sastanku wikipedista, ali septembar i oktobar su mjeseci kad sam veoma zauzet s poslom. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 16:58, 15 maj 2025 (CEST) :Razumijem, hvala na odgovoru! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:09, 15 maj 2025 (CEST) ::@[[Korisnik:Z1KA|Z1KA]]: Kako ti stojiš oko ovoga? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 01:31, 19 maj 2025 (CEST) :::Teško, radim i studiram vanredno, jedva stignem šta urediti na wiki. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 18:08, 27 maj 2025 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Call for Candidates for the Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> The results of voting on the Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines and Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) Charter is [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Annual review/2025#Results|available on Meta-wiki]]. You may now [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2025/Candidates|submit your candidacy to serve on the U4C]] through 29 May 2025 at 12:00 UTC. Information about [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2025|eligibility, process, and the timeline are on Meta-wiki]]. Voting on candidates will open on 1 June 2025 and run for two weeks, closing on 15 June 2025 at 12:00 UTC. If you have any questions, you can ask on [[m:Talk:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2025|the discussion page for the election]]. -- in cooperation with the U4C, </div><section end="announcement-content" /> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|razgovor]])</bdi> 00:06, 16 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28618011 --> == RfC ongoing regarding Abstract Wikipedia (and your project) == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> ''(Apologies for posting in English, if this is not your first language)'' Hello all! We opened a discussion on Meta about a very delicate issue for the development of [[:m:Special:MyLanguage/Abstract Wikipedia|Abstract Wikipedia]]: where to store the abstract content that will be developed through functions from Wikifunctions and data from Wikidata. Since some of the hypothesis involve your project, we wanted to hear your thoughts too. We want to make the decision process clear: we do not yet know which option we want to use, which is why we are consulting here. We will take the arguments from the Wikimedia communities into account, and we want to consult with the different communities and hear arguments that will help us with the decision. The decision will be made and communicated after the consultation period by the Foundation. You can read the various hypothesis and have your say at [[:m:Abstract Wikipedia/Location of Abstract Content|Abstract Wikipedia/Location of Abstract Content]]. Thank you in advance! -- [[User:Sannita (WMF)|Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|<span class="signature-talk">{{int:Talkpagelinktext}}</span>]]) 17:26, 22 maj 2025 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Sannita (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Sannita_(WMF)/Mass_sending_test&oldid=28768453 --> == Proposal to enable the "Contribute" entry point in Bosnian Wikipedia == {{Int:Hello}} Bosnian Wikipedians, Apologies as this message is not in your language. {{Int:please-translate}}. The [[mediawikiwiki:Wikimedia_Language_and_Product_Localization|WMF Language and Product Localization]] team proposes enabling an entry point called "Contribute" to your Wikipedia. The [[:bn:বিশেষ:Contribute|Contribute]] entry point is based on collaborative work with other product teams in the Wikimedia Foundation on [[mediawikiwiki:Edit_Discovery|Edit discovery]], which validated the entry point as a persistent and constant path that contributors took to discover ways to contribute content in Wikipedia. Therefore, enabling this entry point in your Wikipedia will help contributors quickly discover available tools and immediately click to start using them. This entry point is designed to be a central point for discovering contribution tools in Bosnian Wikipedia. '''Who can access it''' Once it is enabled in your Wikipedia, newcomers can access the entry point automatically by just logging into their account, click on the User drop-down menu and choose the "Contribute" icon, which takes you to another menu where you will find a self-guided description of what you can do to contribute content, as shown in the image below. An option to "view contributions" is also available to access the list of your contributions. [[File:Mobile_Contribute_Page.png|Mobile Contribute Page]] [[File:Mobile_contribute_menu_(detailed).png|Mobile contribute menu (detailed)]] For experienced contributors, the Contribute icon is not automatically shown in their User drop-down menu. They will still see the "Contributions" option unless they change it to the "Contribute" manually. We have gotten valuable feedback that helped us improve its discoverability. Now, it is ready to be enabled in other Wikis. One major improvement was to [[phab:T369041|make the entry point optional for experienced contributors]] who still want to have the "Contributions" entry point as default.           We plan to enable it '''on mobile''' for Wikis, where the Section translation tool is enabled. In this way, we will provide a main entry point to the mobile translation dashboard, and the exposure can still be limited by targeting only the mobile platform for now. If there are no objections to having the entry point for mobile users from your community, we will enable it by 10th June 2025. We welcome your feedback and questions in this thread on our proposal to enable it here. Suppose there are no objections, we will deploy the "Contribute" entry point in your Wikipedia. We look forward to your response soon. Thank you! On behalf of the WMF Language and Product Localization team. [[Korisnik:UOzurumba (WMF)|UOzurumba (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:UOzurumba (WMF)|razgovor]]) 01:56, 28 maj 2025 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Wikimedia Foundation Board of Trustees 2025 Selection & Call for Questions</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025/Announcement/Selection announcement|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Wikimedia Foundation elections/2025/Announcement/Selection announcement}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Dear all, This year, the term of 2 (two) Community- and Affiliate-selected Trustees on the Wikimedia Foundation Board of Trustees will come to an end [1]. The Board invites the whole movement to participate in this year’s selection process and vote to fill those seats. The Elections Committee will oversee this process with support from Foundation staff [2]. The Governance Committee, composed of trustees who are not candidates in the 2025 community-and-affiliate-selected trustee selection process (Raju Narisetti, Shani Evenstein Sigalov, Lorenzo Losa, Kathy Collins, Victoria Doronina and Esra’a Al Shafei) [3], is tasked with providing Board oversight for the 2025 trustee selection process and for keeping the Board informed. More details on the roles of the Elections Committee, Board, and staff are here [4]. Here are the key planned dates: * May 22 – June 5: Announcement (this communication) and call for questions period [6] * June 17 – July 1, 2025: Call for candidates * July 2025: If needed, affiliates vote to shortlist candidates if more than 10 apply [5] * August 2025: Campaign period * August – September 2025: Two-week community voting period * October – November 2025: Background check of selected candidates * Board’s Meeting in December 2025: New trustees seated Learn more about the 2025 selection process - including the detailed timeline, the candidacy process, the campaign rules, and the voter eligibility criteria - on this Meta-wiki page [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2025|[link]]]. '''Call for Questions''' In each selection process, the community has the opportunity to submit questions for the Board of Trustees candidates to answer. The Election Committee selects questions from the list developed by the community for the candidates to answer. Candidates must answer all the required questions in the application in order to be eligible; otherwise their application will be disqualified. This year, the Election Committee will select 5 questions for the candidates to answer. The selected questions may be a combination of what’s been submitted from the community, if they’re alike or related. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2025/Questions_for_candidates|[link]]] '''Election Volunteers''' Another way to be involved with the 2025 selection process is to be an Election Volunteer. Election Volunteers are a bridge between the Elections Committee and their respective community. They help ensure their community is represented and mobilize them to vote. Learn more about the program and how to join on this Meta-wiki page [[m:Wikimedia_Foundation_elections/2025/Election_volunteers|[link].]] Thank you! [1] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Results [2] https://foundation.wikimedia.org/wiki/Committee:Elections_Committee_Charter [3] https://foundation.wikimedia.org/wiki/Resolution:Committee_Membership,_December_2024 [4] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections_committee/Roles [5] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2025/FAQ [6] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2025/Questions_for_candidates Best regards, Victoria Doronina Board Liaison to the Elections Committee Governance Committee<section end="announcement-content" /> </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 05:07, 28 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28618011 --> == CEE Meeting 2025: call for session submissions == Hi everyone, The CEE Meeting 2025 programme committee wants to inform you that the deadline to submit a session proposal in the CEE Meeting is 31 May 2025, 23:59 CET. You can read more information about the process [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_CEE_Meeting_2025/Submissions|here]] and [[metawiki:Wikimedia_CEE_Meeting_2025/Programme_development|here]]. We hope to see you in Thessaloniki! Best, Nikos [[Korisnik:NikosLikomitros|NikosLikomitros]] ([[Razgovor s korisnikom:NikosLikomitros|razgovor]]) 15:54, 28 maj 2025 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr"> Upcoming Deployment of the CampaignEvents Extension</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="message"/> Hello everyone, ''(Apologies for posting in English if English is not your first language. Please help translate to your language.)'' The Campaigns Product Team is planning a global deployment of the '''[[:mw:Help:Extension:CampaignEvents|CampaignEvents extension]]''' to all Wikipedias, including this wiki, during the '''week of June 23rd'''. This extension is designed to help organizers plan and manage events, WikiProjects, and other on-wiki collaborations - and to make these efforts more discoverable. The three main features of this extension are: * '''[[:m:Event_Center/Registration|Event Registration]]''': A simple way to sign up for events on the wiki. * '''[[:m:CampaignEvents/Collaboration_list|Collaboration List]]''': A global list of events and a local list of WikiProjects, accessible at '''[[:m:Special:AllEvents|Special:AllEvents]]'''. * '''[[:m:Campaigns/Foundation_Product_Team/Invitation_list|Invitation Lists]]''': A tool to help organizers find editors who might want to join, based on their past contributions. '''Note''': The extension comes with a new user right called '''"Event Organizer"''', which will be managed by administrators on this wiki. Organizer tools like Event Registration and Invitation Lists will only work if someone is granted this right. The Collaboration List is available to everyone immediately after deployment. The extension is already live on several wikis, including '''Meta, Wikidata, English Wikipedia''', and more ( [[m:CampaignEvents/Deployment_status#Current_Deployment_Status_for_CampaignEvents_extension| See the full deployment list]]) If you have any questions, concerns, or feedback, please feel free to share them on the [[m:Talk:CampaignEvents| extension talkpage]]. We’d love to hear from you before the rollout. Thank you! <section end="message"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:Udehb-WMF|Udehb-WMF]] ([[User talk:Udehb-WMF|razgovor]]) 18:47, 29 maj 2025 (CEST)</bdi> <!-- Message sent by User:Udehb-WMF@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Udehb-WMF/sandbox/deployment_audience&oldid=28803829 --> == Međuprojektna saradnja: Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka == Poštovane kolegice i kolege, zadovoljstvo mi je predstaviti prvi veliki projekt Međuprojektne saradnje – '''[[Wikipedia:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka|Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka]]'''! Ovaj projekt ima za cilj sređivanje članaka kojima je osporena neutralnost i činjenična tačnost. Planirano je da se održi '''od 15. juna do 30. jula'''. Pozivamo vas da se '''[[Wikipedia:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka#Učesnici i učesnice|priključite projektu]]''', da [[Razgovor o Wikipediji:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka|ostavite povratne informacije o njemu]] i da ga uključite u [[MediaWiki:Sitenotice]]. Zahvaljujemo zajednicama na dosadašnjoj saradnji i kontinuiranom interesiranju oko inicijative. U ime Međuprojektne saradnje, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 18:10, 7 juni 2025 (CEST) == AnToni, Prekmurje, slike == Dragi korisnici i administratori! {{ping|AnToni}} koji je administrator nerazumno i nepotrebno je poništio moje izjeme u člancima o mjestima u Prekmurju (Slovenija). A zašto? Slike predstaviju cijela mjesta i ne samo jedan objekt (npr. kapele u grobljima). [[Korisnik:Doncsecz~bswiki|Doncsecz~bswiki]] ([[Razgovor s korisnikom:Doncsecz~bswiki|razgovor]]) 08:40, 11 juni 2025 (CEST) :Te slike prikazuju neku ulicu, koja može biti u bilo kojem naselju. To nema smisla! Zato su slike vraćene. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 10:24, 11 juni 2025 (CEST) {{ping|AnToni}} Otkud znaš da je u bilo kojem mjestu? Je li tam stanuješ? I u commonsu su na ovakov način kategorizirane slike i nitko nije im prigovarao. Dokazuj da nisu tamo fotografirane! Ako nećeš onda ja uspostavim ovo stanje koje si poništio. [[Korisnik:Doncsecz~bswiki|Doncsecz~bswiki]] ([[Razgovor s korisnikom:Doncsecz~bswiki|razgovor]]) 13:29, 11 juni 2025 (CEST) {{ping|AnToni}} Ovo je ta fotografija: <gallery mode="packed"> Kipsinci5.JPG </gallery> Ona ista kapela je i na toj slici koju si uspostavio: <gallery mode="packed"> Kapela v Kupšincih.jpg </gallery> -- [[Korisnik:Doncsecz~bswiki|Doncsecz~bswiki]] ([[Razgovor s korisnikom:Doncsecz~bswiki|razgovor]]) 13:32, 11 juni 2025 (CEST) Također i u članku o [[Bratonci]]ma: ti, {{ping|AnToni}} si nepotrebno poništio moje uređivanje i uspostavio tu sliku: <gallery mode="packed"> Kapela v Bratoncih.jpg </gallery> Iako ona ista kapela je i na mojoj: <gallery mode="packed"> Bratonci7.jpg </gallery> -- [[Korisnik:Doncsecz~bswiki|Doncsecz~bswiki]] ([[Razgovor s korisnikom:Doncsecz~bswiki|razgovor]]) 13:38, 11 juni 2025 (CEST) : Poništenja su sasvim razumna i neophodna. Fotografije koje postavljate daleko su lošijeg kvaliteta od postojećih i, kao što je Toni već rekao, najčešće prikazuju samo glavni put, livadu/polje, umjesto bilo kakvog značajnog objekta u tom naseljenom mjestu. Samim time, izmjene kojima se unazađuje kvalitet bit će uklonjene. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:15, 11 juni 2025 (CEST) :zamijenili ste nemjerljivo bolju sliku sa lošijom, po meni apsolutno opravdano vraćanje. Molim da se energija iskoristi na poboljšanje sadržaja a ne nepotrebno mijenjanje na gore [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:16, 11 juni 2025 (CEST) == Vote now in the 2025 U4C Election == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Apologies for writing in English. {{Int:Please-translate}} Eligible voters are asked to participate in the 2025 [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] election. More information–including an eligibility check, voting process information, candidate information, and a link to the vote–are available on Meta at the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2025|2025 Election information page]]. The vote closes on 17 June 2025 at [https://zonestamp.toolforge.org/1750161600 12:00 UTC]. Please vote if your account is eligible. Results will be available by 1 July 2025. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 01:00, 14 juni 2025 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28848819 --> == „Administratorsko brisanje bez konsenzusa – članak Davor Cicović“ == Poštovani saradnici, obraćam se zbog ozbiljnih prigovora na administrativno postupanje administratora AnToni, koji je za brisanje predložio stranicu Davor Cicović bez šire diskusije. U raspravi je više puta osporavana validnost medija kao što su Direktno.rs, Mitrovica.info, Katera, pa čak i Danas.rs, iako su svi registrovani i priznati izvori u Srbiji, od kojih je Danas i štampani dnevni list. Osporavanja su često subjektivna, npr. kvalifikacije o “blogovima”, iako ti portali nisu blogovi niti lične platforme. Dalje, osporena je i relevantnost intervjua sa poslanikom Srđanom Milivojevićem, kao i članstvo u Nezavisnom udruženju novinara Srbije (NUNS) i međunarodnoj asocijaciji novinara, što bi trebalo da bude više nego dovoljno da se osoba smatra javno prepoznatljivom. Zabrinjavajuće je što se kao kriterijumi zahtijevaju: • prisustvo u drugim enciklopedijama, • međunarodne nagrade, • prisustvo u svjetskim medijima. To nisu uslovi koje Wikipedia propisuje za biografske članke. Wikipedia traži prepoznatljivost i značaj u kontekstu svog jezika i prostora, što je u ovom slučaju više nego ispunjeno. ⸻ Molim ostale administratore i saradnike da se uključe i izjasne o ovom slučaju, jer je ovdje riječ o: • subjektivnosti i animozitetu, koji se očituju kroz pokušaj diskreditacije autora, • neprihvatljivom administrativnom pristupu koji obeshrabruje buduće saradnike. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 18:53, 15 juni 2025 (CEST) :To je prijedlog za brisanje. Ukoliko neko navede argumente o relevantnosti, članak neće biti izbrisan. Na stranici za razgovor je otvorena diskusija i tamo se može svako izjasniti. Morate poštovati pravila Wikipedije, a ja niti znam niti me interesuje sfera djelovanja Cicovića, ali je neophodno navesti argumente o relevantnosti, a ne argumentovati da je linkovan na en.wiki i na portalima i blogovima. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:23, 15 juni 2025 (CEST) ::Zahvaljujem na odgovoru, ali smatram da Vaš ton i formulacije (“ne zanima me sfera djelovanja…”) ne doprinose konstruktivnoj raspravi. U pitanju je ocjena značaja na osnovu izvora, a ne ličnih simpatija ili interesovanja. ::U skladu s pravilima WP:BIO i WP:V, argumenti koje sam naveo uključuju: ::– prisustvo u akreditovanim medijima, ::– citiranost u drugim člancima ::– članstvo u NUNS-u i međunarodnoj novinarskoj asocijaciji. ::Vaš komentar da „linkovanje na blogove i en.wiki nije dovoljno” zanemaruje činjenicu da je reč o registrovanim medijima i globalnoj referentnosti. ::Nadam se da će i drugi saradnici izneti svoje mišljenje na osnovu pravila, a ne ličnih stavova ili animoziteta. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 19:34, 15 juni 2025 (CEST) :::Imam pravo da me ne interesuje polje djelovanja spomenutog, ali kao administrator imam obavezu da pregledam nove stranice i signaliziram drugim urednicima, potrebu za reakcijom. Wikipedija je enciklopedija te je potrebno ispitati da li članak zaslužuje da bude na Wikipediji. Ne podmećite teze o animozotetu, jer nemam pojma ko je Cicović, niti imam vremena i interesa da to provjeram. Ukoliko se neko od urednika javi s argumente o relevantnosti, članak neće biti izbrisan. Raznorazni marginalci nemaju šta da traže na Wiki. Wikipedija nije mjesto za (auto)promociju. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:44, 15 juni 2025 (CEST) ::::* „Nemam pojma ko je Cicović, niti imam vremena i interesa da to provjeravam.“ ::::* „Raznorazni marginalci nemaju šta da traže na Wiki.“ ::::* „Wikipedia nije mjesto za (auto)promociju.“ ::::Ovakav rječnik i pristup predstavljaju jasno kršenje pravila ponašanja na Wikipediji, posebno: ::::* [[Wikipedia:Etika komunikacije]] – zabranjuje omalovažavanje i vrijeđanje saradnika, ::::* [[Wikipedia:Bez ličnih napada|Wikipedia:Napadi na korisnike]] – lične kvalifikacije poput „marginalac“ nisu prihvatljive, ::::* [[Wikipedia:Nepristrasnost|Wikipedia:Nepristranost]] – obavezuje na sagledavanje činjenica, ne na izjave „nemam interesa“. ::::Kao urednik koji je u diskusiji učestvovao korektno, informisano i argumentovano, smatram da nije prihvatljivo da mi administrator odgovara ovakvim tonom i izrazima koji degradiraju dostojanstvo saradnika. ::::'''Zahtjev:''' ::::Ljubazno molim: ::::# Da se administrator AnToni pozove na poštovanje komunikacijske etike; ::::# Da se njegov komentar sa omalovažavajućim izrazima ili ukloni ili zvanično označi kao neprimjeren; ::::# Da se pozovu i drugi administratori ili iskusni urednici da preispitaju komunikaciju i donesene ocjene. ::::Ne očekujem da svi misle isto o značaju neke osobe. Ali očekujem da se svi saradnici tretiraju s osnovnim poštovanjem i da Wikipedia ostane prostor dijaloga, a ne uvreda. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 20:03, 15 juni 2025 (CEST) :::::Ne vrijeđam urednika, ali nemam interesa da tražim detalje o Cicoviću. Ako se radi o samopromociji, opet to nije vrijeđanje. Linkovi na internet su ili facebook ili kolumne. Nema kritičkog osvrta, dakle sekundarnih izvora, na osnovu čega sam zaključio da je Cicović marginalac. Marginalac nije pogrda, nego oznaka relevantnosti. A ovdje govorimo o relevantnosti. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:12, 15 juni 2025 (CEST) ::::::Izraz „marginalac“ nije enciklopedijski termin. ::::::Bez obzira na Vaše tumačenje da je riječ o „označavanju relevantnosti“, u opštem jeziku i enciklopedijskom kontekstu to je pejorativna i subjektivna kvalifikacija, kojom se osoba diskredituje, a ne opisuje. Takav izraz nije u skladu s pravilima [[WP:NAPAD]] i [[WP:ETIKA]], jer uvodi lični ton u raspravu i cilja na diskvalifikaciju, a ne na provjeru činjenica. ::::::Tvrdnja da se „radi o linkovima s interneta, Facebooka i kolumni“ je netačna i dodatno degradira diskusiju. ::::::Svi navedeni izvori – Direktno.rs, Danas.rs, Katera, Mitrovica.info – su registrovani mediji s uredničkom strukturom, a Danas je štampani dnevni list od javnog značaja u Srbiji. Niti jedan od linkova ne vodi na društvene mreže ili lične stranice. ::::::3. Optužba za samopromociju nije potkrijepljena dokazima. ::::::Ako se tvrdi da se radi o samopromociji, potrebno je jasno ukazati gdje je to u članku izraženo. Članak je pisan trećim licem, neutralnim stilom, bez navođenja ličnih superlativa ili subjektivne glorifikacije. Prema tome, ništa u tekstu ne ukazuje na „autopromociju“, osim ako se ne izjednačava biografski članak sam po sebi s takvom praksom – što nije slučaj. ::::::Na kraju, dodao bih da se iz više Vaših komentara stiče utisak nepotrebne emocionalne uključenosti, kao i potencijalnog neslaganja s tematikom kojom se predmetni autor bavi. To je naravno Vaše pravo kao pojedinca, ali kao administrator pozvani ste da postupate nepristrasno, bez izraza ličnih stavova, a naročito bez vrednosnih ocjena ličnosti kao što su “marginalac”. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 20:23, 15 juni 2025 (CEST) :::::::Marginalac nije uvreda! I ja sam marginalac, pa zato o meni ne postoji natuknica ni u jednoj enciklopediji. O tome da sam prisutan na blogovima, emisijama na državnim televizijama i medijskoj prisutnosti na web-u ne bi pisao, ali sam svejedno osoba o kojoj nema članka na Wikipediji. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:30, 15 juni 2025 (CEST) ::::::::Izjava „Ja sam marginalac, pa zato o meni ne postoji natuknica… ali sam svejedno osoba o kojoj nema članka na Vikipediji“ predstavlja neprimjereno lično poređenje koje nema nikakve veze sa kriterijumima enciklopedijske relevantnosti. To je subjektivna projekcija i svojevrstan izraz frustracije što neko drugi ima članak, a Vi – kako kažete – nemate. ::::::::Takav ton i pristup nisu primereni ulozi administratora. Umesto da se pridržavate pravila i standarda, uključujete lične primere i emotivne opaske koje nemaju mesto u ozbiljnoj raspravi. ::::::::Medijska prisutnost, prisustvo u štampanim i digitalnim izdanjima, kao i citiranost u drugim publikacijama – sve to jesu relevantni kriterijumi za biografski članak. Umanjivati ih iz ličnih razloga i predstavljati kao “blogove” ili “Facebook sadržaj” je neutemeljeno i neprofesionalno. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 20:39, 15 juni 2025 (CEST) :::::::::Iz cjelokupne rasprave najviše vremena se provelo citirajući pravila umjesto da se u skladu s tim istim pravilima iznesu argumenti zašto je ova osoba relevantna za članak na enciklopediji, ili da se pronađu bolji izvori ukoliko postoje. To što je neko javna ličnost nije nužno razlog da zaslužuje članak na enciklopediji. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 22:35, 15 juni 2025 (CEST) ::::::::::Poštovani, ::::::::::zahvaljujem na uključenju u raspravu. ::::::::::Slažem se da pravila Wikipedije ne treba samo citirati, već primjenjivati – upravo zato je članak i revidiran tako da se jasno prikaže zašto je osoba relevantna. U odjeljcima „Професионални рад“ и „Препознатљивост и значај“ konkretno su istaknute sljedeće činjenice: ::::::::::* kolumne Davora Cicovića objavljuju se u više etabliranih i registrovanih medija (Direktno.rs, Danas.rs, Katera, itd.); ::::::::::* njegovi tekstovi su citirani u drugim autorskim člancima i portalima, što jeste oblik sekundarnih izvora; ::::::::::* jedan njegov tekst koristi se kao referenca na engleskoj Wikipediji, u aktuelnom političkom članku; ::::::::::* član je NUNS-a i međunarodnog novinarskog udruženja. ::::::::::Riječ je, dakle, o osobi čiji se sadržaj širi kroz pouzdane izvore, ne samo autorski. Članak je napisan neutralnim tonom i u skladu s WP:V i WP:BIO. ::::::::::Zato bih molio, ako ima konkretnih prijedloga za dodatna poboljšanja – da ih rado razmotrimo. Sve drugo je već inkorporirano kroz faktografske i provjerljive podatke. ::::::::::Srdačno, ::::::::::Mile Milan [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 22:52, 15 juni 2025 (CEST) :::::::::::Po čemu su navedeni mediji "etablirani"? A Wikipedija sama sebi ne može biti izvor! Pa da je en.wiki, gdje svako može referencirati na nešto, a ond neko treći referencira ba bs.wiki. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 23:02, 15 juni 2025 (CEST) ::::::::::::slazem se s [[Korisnik:AnToni|AnToni]] ne vidim kako ponavljanje takozvanih "argumenata" daje na snazi istih. Saglasan sa brisanjem. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:13, 16 juni 2025 (CEST) :Pregledao sam neke linkove, koji se ovdje spominju. Iskreno, uopće nisam oduševljen. Neka se razvija autor, nije hića sa enciklopedijom. [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:13, 16 juni 2025 (CEST) ::Poštovani, članak je u međuvremenu dopunjen i tehnički i izvorima te bih cijenio ako biste ga ponovo pregledali. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 12:13, 16 juni 2025 (CEST) : Kao što rekoše ostale kolege, osoba trenutno nije relevantna za enciklopediju, što ne znači da neće biti nekad kasnije. Članak u trenutnom stanju ("dopunjenom i tehnički i izvorima") isto nije za Wikipedije. Nigdje se u izvorima koji rade ne govori o samom autoru, već se povezuju članci koje je on napisao, što samog autora ne čini relevantnim za zaseban članak (inače bi svaki kolumnist mogao imati svoj članak). Isto tako, dobar dio izvora ne radi: ili sam link ne radi ili vodi na stranicu na kojoj piše da to što je povezano nije pronađeno ([https://direktno.rs/politika/657928/sns-mora-puci-hocu-da-se-vratim-kuci direktno.rs], [https://koreni.rs/imbecil-davor-cicovic/ koreni.rs], [https://istok.rs/dogodine-u-prizrenu/ istok.rs]). Također bih Vas zamolio da rasprave o brisanju ubuduće vodite na stranici za razgovor tog članka, [https://ibb.co/Mynd2ZB9 kako jasno piše u samoj poruci na vrhu članka]. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:30, 16 juni 2025 (CEST) ::Zahvaljujem na odgovoru i pristupu koji je kulturan i konstruktivan. Potpuno prihvatam ovakav ton komunikacije, gdje se na razuman način može ukazati da neka osoba u ovom trenutku, po kriterijima zajednice, možda ne ispunjava uvjete za enciklopedijski članak. Takođe poštujem stav da povezivanje preko autorskih tekstova ne mora nužno biti dokaz relevantnosti. ::Važno mi je istaći da takva formulacija ne vrijeđa ni autora ni medije u kojima je objavljivao, već samo zadržava enciklopedijsku neutralnost – što je razlika u pristupu koju bih istakao u odnosu na prethodnu poruku administratora Antonija, koja je, nažalost, bila lična i neprimjerena. ::U nadi da će admistracija Wikipedije u budućnost zadržati duh poštovanja prema urednicima i autorima, te da neće postati mjesto osobnih frustracija i nezadovoljstva, srdačan pozdrav. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 17:21, 16 juni 2025 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Wikimedia Foundation Board of Trustees 2025 - Call for Candidates</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''<div class="plainlinks">[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025/Announcement/Call for candidates|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Wikimedia Foundation elections/2025/Announcement/Call for candidates}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]</div> Hello all, The [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025|call for candidates for the 2025 Wikimedia Foundation Board of Trustees selection is now open]] from June 17, 2025 – July 2, 2025 at 11:59 UTC [1]. The Board of Trustees oversees the Wikimedia Foundation's work, and each Trustee serves a three-year term [2]. This is a volunteer position. This year, the Wikimedia community will vote in late August through September 2025 to fill two (2) seats on the Foundation Board. Could you – or someone you know – be a good fit to join the Wikimedia Foundation's Board of Trustees? [3] Learn more about what it takes to stand for these leadership positions and how to submit your candidacy on [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025/Candidate application|this Meta-wiki page]] or encourage someone else to run in this year's election. Best regards, Abhishek Suryawanshi<br /> Chair of the Elections Committee On behalf of the Elections Committee and Governance Committee [1] https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2025/Call_for_candidates [2] https://foundation.wikimedia.org/wiki/Legal:Bylaws#(B)_Term. [3] https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2025/Resources_for_candidates<section end="announcement-content" /> </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:43, 17 juni 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28866958 --> == <span lang="en" dir="ltr">Sister Projects Task Force reviews Wikispore and Wikinews</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="message"/> Dear Wikimedia Community, The [[m:Wikimedia Foundation Community Affairs Committee|Community Affairs Committee (CAC)]] of the Wikimedia Foundation Board of Trustees assigned [[m:Wikimedia Foundation Community Affairs Committee/Sister Projects Task Force|the Sister Projects Task Force (SPTF)]] to update and implement a procedure for assessing the lifecycle of Sister Projects – wiki [[m:Wikimedia projects|projects supported by Wikimedia Foundation (WMF)]]. A vision of relevant, accessible, and impactful free knowledge has always guided the Wikimedia Movement. As the ecosystem of Wikimedia projects continues to evolve, it is crucial that we periodically review existing projects to ensure they still align with our goals and community capacity. Despite their noble intent, some projects may no longer effectively serve their original purpose. '''Reviewing such projects is not about giving up – it's about responsible stewardship of shared resources'''. Volunteer time, staff support, infrastructure, and community attention are finite, and the non-technical costs tend to grow significantly as our ecosystem has entered a different age of the internet than the one we were founded in. Supporting inactive projects or projects that didn't meet our ambitions can unintentionally divert these resources from areas with more potential impact. Moreover, maintaining projects that no longer reflect the quality and reliability of the Wikimedia name stands for, involves a reputational risk. An abandoned or less reliable project affects trust in the Wikimedia movement. Lastly, '''failing to sunset or reimagine projects that are no longer working can make it much harder to start new ones'''. When the community feels bound to every past decision – no matter how outdated – we risk stagnation. A healthy ecosystem must allow for evolution, adaptation, and, when necessary, letting go. If we create the expectation that every project must exist indefinitely, we limit our ability to experiment and innovate. Because of this, SPTF reviewed two requests concerning the lifecycle of the Sister Projects to work through and demonstrate the review process. We chose Wikispore as a case study for a possible new Sister Project opening and Wikinews as a case study for a review of an existing project. Preliminary findings were discussed with the CAC, and a community consultation on both proposals was recommended. === Wikispore === The [[m:Wikispore|application to consider Wikispore]] was submitted in 2019. SPTF decided to review this request in more depth because rather than being concentrated on a specific topic, as most of the proposals for the new Sister Projects are, Wikispore has the potential to nurture multiple start-up Sister Projects. After careful consideration, the SPTF has decided '''not to recommend''' Wikispore as a Wikimedia Sister Project. Considering the current activity level, the current arrangement allows '''better flexibility''' and experimentation while WMF provides core infrastructural support. We acknowledge the initiative's potential and seek community input on what would constitute a sufficient level of activity and engagement to reconsider its status in the future. As part of the process, we shared the decision with the Wikispore community and invited one of its leaders, Pharos, to an SPTF meeting. Currently, we especially invite feedback on measurable criteria indicating the project's readiness, such as contributor numbers, content volume, and sustained community support. This would clarify the criteria sufficient for opening a new Sister Project, including possible future Wikispore re-application. However, the numbers will always be a guide because any number can be gamed. === Wikinews === We chose to review Wikinews among existing Sister Projects because it is the one for which we have observed the highest level of concern in multiple ways. Since the SPTF was convened in 2023, its members have asked for the community's opinions during conferences and community calls about Sister Projects that did not fulfil their promise in the Wikimedia movement.[https://commons.wikimedia.org/wiki/File:WCNA_2024._Sister_Projects_-_opening%3F_closing%3F_merging%3F_splitting%3F.pdf <nowiki>[1]</nowiki>][https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_Community_Affairs_Committee/Sister_Projects_Task_Force#Wikimania_2023_session_%22Sister_Projects:_past,_present_and_the_glorious_future%22 <nowiki>[2]</nowiki>][https://meta.wikimedia.org/wiki/WikiConvention_francophone/2024/Programme/Quelle_proc%C3%A9dure_pour_ouvrir_ou_fermer_un_projet_%3F <nowiki>[3]</nowiki>] Wikinews was the leading candidate for an evaluation because people from multiple language communities proposed it. Additionally, by most measures, it is the least active Sister Project, with the greatest drop in activity over the years. While the Language Committee routinely opens and closes language versions of the Sister Projects in small languages, there has never been a valid proposal to close Wikipedia in major languages or any project in English. This is not true for Wikinews, where there was a proposal to close English Wikinews, which gained some traction but did not result in any action[https://meta.wikimedia.org/wiki/Proposals_for_closing_projects/Closure_of_English_Wikinews <nowiki>[4]</nowiki>][https://meta.wikimedia.org/wiki/WikiConvention_francophone/2024/Programme/Quelle_proc%C3%A9dure_pour_ouvrir_ou_fermer_un_projet_%3F <nowiki>[5]</nowiki>, see section 5] as well as a draft proposal to close all languages of Wikinews[https://meta.wikimedia.org/wiki/Talk:Proposals_for_closing_projects/Archive_2#Close_Wikinews_completely,_all_languages? <nowiki>[6]</nowiki>]. [[:c:File:Sister Projects Taskforce Wikinews review 2024.pdf|Initial metrics]] compiled by WMF staff also support the community's concerns about Wikinews. Based on this report, SPTF recommends a community reevaluation of Wikinews. We conclude that its current structure and activity levels are the lowest among the existing sister projects. SPTF also recommends pausing the opening of new language editions while the consultation runs. SPTF brings this analysis to a discussion and welcomes discussions of alternative outcomes, including potential restructuring efforts or integration with other Wikimedia initiatives. '''Options''' mentioned so far (which might be applied to just low-activity languages or all languages) include but are not limited to: *Restructure how Wikinews works and is linked to other current events efforts on the projects, *Merge the content of Wikinews into the relevant language Wikipedias, possibly in a new namespace, *Merge content into compatibly licensed external projects, *Archive Wikinews projects. Your insights and perspectives are invaluable in shaping the future of these projects. We encourage all interested community members to share their thoughts on the relevant discussion pages or through other designated feedback channels. === Feedback and next steps === We'd be grateful if you want to take part in a conversation on the future of these projects and the review process. We are setting up two different project pages: [[m:Public consultation about Wikispore|Public consultation about Wikispore]] and [[m:Public consultation about Wikinews|Public consultation about Wikinews]]. Please participate between 27 June 2025 and 27 July 2025, after which we will summarize the discussion to move forward. You can write in your own language. I will also host a community conversation 16th July Wednesday 11.00 UTC and 17th July Thursday 17.00 UTC (call links to follow shortly) and will be around at Wikimania for more discussions. <section end="message"/> </div> -- [[User:Victoria|Victoria]] on behalf of the Sister Project Task Force, 22:56, 27 juni 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Johan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johan_(WMF)/Sister_project_MassMassage_on_behalf_of_Victoria/Target_list&oldid=28911188 --> == Međuprojektna saradnja – skripta za izvoz članaka == Poštovane kolegice i kolege, [[Wikipedia:Međuprojektna saradnja|Međuprojektna saradnja]] s ponosom vam predstavlja '''[[:meta:User:Aca/Izvoznik|Izvoznik]]''', novu skriptu za izvoz članaka s jednog projekta na drugi. Ova skripta omogućit će brži i lakši prijenos članaka između naših projekata. Ona automatski pruža pravilno pripisivanje i omogućava prilagođavanje wikiteksta. Temelji se na skripti EasyExport korisnika DreamRimmer. Pozivamo vas da isprobate Izvoznik i podijelite svoje utiske. Detalje o instaliranju skripte možete pronaći u [[:meta:User:Aca/Izvoznik|regionalnoj dokumentaciji na Meti]]. U ime Međuprojektne saradnje, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21:48, 23 juli 2025 (CEST) == Industrija, en:Industry (manufacturing) == Nedostaje članak Industrija, za obaveznih 1000, a kao da je mala zbrka sa tim člankom. Koji zapravo članak trebamo imati? [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 15:44, 6 august 2025 (CEST) :Kod nas je "[[Proizvodnja]]" čvor / višeznačnica, a na EN je čvor "[[:en:Industry|Industry]]". :) Nisam ni ja pametan ovdje. Možda "[[Industrija (proizvodnja)]]" (jer imamo "[[Industrija (ekonomija)]]"? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:21, 6 august 2025 (CEST) ==Ažuriranje (grado)načelnika== Jesmo li ažurirali (grado)načelnike u Bosni i Hercegovini tamo gdje su izabrani novi lani? Čini mi se da je tek manji dio ažuriran. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:50, 16 august 2025 (CEST) :Izgleda da nisu, u [[Busovača|Busovaci]] načelnik izabran 2016. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:26, 16 august 2025 (CEST) ::{{Odgovor|Kwiki}} Nismo. Ja nisam popisan na popisu 2013. godine... --[[Posebno:Doprinosi/&#126;2025-26945-92|&#126;2025-26945-92]] ([[Razgovor s korisnikom:&#126;2025-26945-92|talk]]); 13.01, 28. septembar 2025. (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Temporary accounts will be rolled out soon</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="body"/> Hello, we are the Wikimedia Foundation [[mw:Special:MyLanguage/Product Safety and Integrity|Product Safety and Integrity]] team. We would like to announce that '''we plan to enable [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts|temporary accounts]] for this wiki in the week of September 1'''. Temporary accounts are successfully live on 30 wikis, including many large ones like German, Japanese, and French. The change they bring is especially relevant to logged-out editors, who this feature is designed to protect. But it is also relevant to community members like mentors, patrollers, and admins – anyone who reverts edits, blocks users, or otherwise interacts with logged-out editors as part of keeping the wikis safe and accurate. '''Why we are building temporary accounts''' Our wikis should be safer to edit by default for logged-out editors. Temporary accounts allow people to continue editing the wikis without creating an account, while avoiding publicly tying their edits to their IP address. We believe this is in the best interest of our logged-out editors, who make valuable contributions to the wikis and who may later create accounts and grow our community of editors, admins, and other roles. Even though the wikis do warn logged-out editors that their IP address will be associated with their edit, many people may not understand what an IP address is, or that it could be used to connect them to other information about them in ways they might not expect. Additionally, our moderation software and tools rely too heavily on network origin (IP addresses) to identify users and patterns of activity, especially as IP addresses themselves are becoming less stable as identifiers. Temporary accounts allow for more precise interactions with logged-out editors, including more precise blocks, and can help limit how often we unintentionally end up blocking good-faith users who use the same IP addresses as bad-faith users. '''How temporary accounts work''' [[File:Temporary account banner and empty talk page.png|thumb]] Any time a logged-out user publishes an edit on this wiki, a cookie will be set in this user's browser, and a temporary account tied with this cookie will be automatically created. This account's name will follow the pattern: <code dir=ltr>~2025-12345-67</code> (a tilde, current year, a number). On pages like Recent Changes or page history, this name will be displayed. The cookie will expire 90 days after its creation. As long as it exists, all edits made from this device will be attributed to this temporary account. It will be the same account even if the IP address changes, unless the user clears their cookies or uses a different device or web browser. A record of the IP address used at the time of each edit will be stored for 90 days after the edit. However, only some logged-in users will be able to see it. '''What does this mean for different groups of users?''' '''For logged-out editors''' * This increases privacy: currently, if you do not use a registered account to edit, then everybody can see the IP address for the edits you made, even after 90 days. That will no longer be possible on this wiki. * If you use a temporary account to edit from different locations in the last 90 days (for example at home and at a coffee shop), the edit history and the IP addresses for all those locations will now be recorded together, for the same temporary account. Users who [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Access_to_temporary_account_IP_addresses|meet the relevant requirements]] will be able to view this data. If this creates any personal security concerns for you, please contact talktohumanrights at wikimedia.org for advice. '''For community members interacting with logged-out editors''' * A temporary account is uniquely linked to a device. In comparison, an IP address can be shared with different devices and people (for example, different people at school or at work might have the same IP address). * Compared to the current situation, it will be safer to assume that a temporary user's talk page belongs to only one person, and messages left there will be read by them. As you can see in the screenshot, temporary account users will receive notifications. It will also be possible to thank them for their edits, ping them in discussions, and invite them to get more involved in the community. '''For users who use IP address data to moderate and maintain the wiki''' * '''For patrollers''' who track persistent abusers, investigate violations of policies, etc.: Users who [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Access_to_temporary_account_IP_addresses|meet the requirements]] will be able to reveal temporary users' IP addresses and all contributions made by temporary accounts from a specific IP address or range ([[Special:IPContributions]]). They will also have access to useful information about the IP addresses thanks to the [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/IP Info|IP Info]] feature. Many other pieces of software have been built or adjusted to work with temporary accounts, including AbuseFilter, global blocks, Global User Contributions, and more. (For information for volunteer developers on how to update the code of your tools – see the last part of the message.) * '''For admins blocking logged-out editors''': ** It will be possible to block many abusers by just blocking their temporary accounts. A blocked person won't be able to create new temporary accounts quickly if the admin selects the [[mw:Special:MyLanguage/Autoblock|autoblock]] option. ** It will still be possible to block an IP address or IP range. * Temporary accounts will not be retroactively applied to contributions made before the deployment. On Special:Contributions, you will be able to see existing IP user contributions, but not new contributions made by temporary accounts on that IP address. Instead, you should use Special:IPContributions for this. '''Our requests for you, and next steps''' * If you know of any tools, bots, gadgets etc. using data about IP addresses or being available for logged-out users, you may want to test if they work on [[testwiki:Main_Page|testwiki]] or [[test2wiki:Main_Page|test2wiki]]. If you are a volunteer developer, [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts/For developers|read our documentation for developers]], and in particular, the section on [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts/For developers#How should I update my code?|how your code might need to be updated]]. * If you want to test the temporary account experience, for example just to check what it feels like, go to testwiki or test2wiki and edit without logging in. * Tell us if you know of any difficulties that need to be addressed. We will try to help, and if we are not able, we will consider the available options. * Look at our [[m:Meta:Babel#Temporary_Accounts:_access_to_IP_addresses_and_next_steps|previous message]] about requirements for users without extended rights who may need access to IP addresses. To learn more about the project, check out [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts/FAQ|our FAQ]] – you will find many useful answers there. You may also [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts/Updates|look at the updates]] (we have just posted one) and [[mw:Newsletter:Product Safety and Integrity|subscribe to our new newsletter]]. If you'd like to talk to me (Szymon) off-wiki, you will find me on Discord and Telegram. Thank you!<section end="body" /> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[m:user:NKohli (WMF)|NKohli (WMF)]], [[m:user:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]]</bdi> 23:35, 26 august 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Quiddity_(WMF)/sandbox6&oldid=29181713 --> == Godine == {{ping|KWiki}}: Vidi [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=1901.&diff=prev&oldid=3756616 ovu promjenu] na [[1901.]] To sam promijenio AWB. Pa ako je u redu popravim dalje.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 21:33, 2 septembar 2025 (CEST) == Centar za istraživačko novinarstvo == Za kolege koje ne znaju, [[Centar za istraživačko novinarstvo (Bosna i Hercegovina)|Centar za istraživačko novinarstvo]] (CIN) ima napomenu gdje piše "Preuzimanje sadržaja Centra za istraživačko novinarstvo dopušteno je uz obavezno navođenje izvora [https://cin.ba/o-nama/ www.cin.ba]". U suštini, dozvoljeno je korištenje njihovog sadžaja (tekst, slike, videozapisi, itd.) po licenci [https://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/ CC BY-SA 3.0], ako sam dobro shvatio. Može mišljenje @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] @[[Korisnik:AnToni|AnToni]]. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 22:12, 7 septembar 2025 (CEST) == Yahadzija i klonovi == {{Spomeni|AnToni}}, {{Spomeni|Srđan}}, {{Spomeni|Palapa}}, {{Spomeni|Semso98}} Šta da uradimo? Hoćemo li nastaviti dozvoljavati višegodišnje čaraparenje ili pooštriti pristup? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:48, 17 septembar 2025 (CEST) :neće on odustati, niti će se promijeniti, i poslije mjera. [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:55, 17 septembar 2025 (CEST) ::Onda sva pravila i smjernice gube smisao postojanja, a i naše "funkcije". [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:19, 17 septembar 2025 (CEST) :::Možemo mu predložiti da izabere jedan account, a ostale da blokiramo? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:00, 17 septembar 2025 (CEST) ::::Nekoliko ih je već globalen blokirano, a ja sam upravo blokirao predzadnjeg. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:33, 17 septembar 2025 (CEST) :::::Nisam administrator ali mislim da bi mu trebalo ostaviti da koristi jedan racun, dok god ga ne zloupotrebljava. Sto se tiče spajanja sa wikipodacima, ja to s vremena na vrijeme pregledam i spojim i to nije neki veliki posao za mene a on pravi dosta članaka koje niko drugi ne bi. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 23:06, 17 septembar 2025 (CEST) ::::::Fazon je u tome što neće da odabere jedan nego svako malo mijenja kako bi radio po svome, zanemarujući sve što mu govorimo. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:34, 17 septembar 2025 (CEST) ::::::Nemaš ti još dovoljno iskustva s njim. Dovede te u situaciju da ga moraš blokirati, a onda se žali na umišljenu zavjeru protiv njega itd. Nemoguć slučaj. Koliko god članaka napiše, toliko posla za sobom ostavi jer jednostavno ne pazi ili ne vidi dobro (isti je ishod). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:06, 18 septembar 2025 (CEST) :::::::Jasno, vi se s tim i takvim situacijama borite godinama, slažem se sa bilo kojom odlukom admina. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:20, 18 septembar 2025 (CEST) : čak i žrtvovanje pojedinih novih članaka je dobra taktika, dok on ne uoči pravilo, da se neće tolerisati otvaranje beskonačno mnogo naloga [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 12:55, 21 septembar 2025 (CEST) == Korisni alati == Pozdrav ekipa, {{Spomeni|AnToni}} {{Spomeni|Srđan}}, {{spomeni|Palapa}}, {{spomeni|Semso98}}, {{spomeni|Mhare}}, {{spomeni|Edinwiki}}, {{spomeni|Z1KA}}, {{spomeni|KWiki}} u zadnje vrijeme koristim dva korisna "alata" pa ne bi bilo loše da i vi isto pogledate: * SPARQL upit koji pretražuje WikiData bazu podataka i traži nedavno preminule ljude koji imaju članak na bosanskoj Wikipediji. On je postavljen tako da traži umrle u zadnjih 32 dana, s tim da se to može modifikovati po potrebi. On također provjerava od 8. decembra 2020 i isključuje ranije preminule što se također može modifikovati po potrebi. Navedeni upit možete pokrenuti [https://query.wikidata.org/#SELECT%20%3Fitem%20%3FitemLabel%20%3FitemDescription%20%3Fdod%20%3Flinkcount%20%3Farticle%0AWITH%20%7B%0A%20%20SELECT%20%2a%0A%20%20WHERE%20%7B%0A%20%20%20%20%09%3Fitem%20wdt%3AP570%20%3Fdod%0A%09FILTER%20%28%20%3Fdod%20%3E%20%222020-12-08T00%3A00%3A00Z%22%5E%5Exsd%3AdateTime%29%0A%09FILTER%20%28%20%3Fdod%20%3E%20%28now%28%29-%22P32D%22%5E%5Exsd%3Aduration%29%20%26%26%20%3Fdod%20%3C%20now%28%29%20%29%0A%09%3Fitem%20wdt%3AP31%20wd%3AQ5%20.%0A%20%20%20%20%3Farticle%20schema%3Aabout%20%3Fitem%20%3B%0A%20%20%20%20%20%20schema%3AisPartOf%20%3Chttps%3A%2F%2Fbs.wikipedia.org%2F%3E%20.%0A%20%20%7D%0A%20%20LIMIT%205000%0A%7D%20AS%20%25i%0AWHERE%20%7B%0A%20%20INCLUDE%20%25i%0A%20%20SERVICE%20wikibase%3Alabel%20%7B%20bd%3AserviceParam%20wikibase%3Alanguage%20%22bs%2Cen%22%20.%20%7D%0A%20%20%3Fitem%20wikibase%3Asitelinks%20%3Flinkcount%20.%0A%7D%0AORDER%20BY%20DESC%28%3Fdod%29%20%3Fitem ovdje]. * Fantastičan alat koji provjerava kategoriju na izvornoj wikipediji (recimo en.wiki), upiše se naziv kategorije na engleskom i on povuče sve članke iz te kategorije na odredišnom proktu, npr bs.wiki. Predlažem da ovaj alat koristimo kada napravimo novu kategoriju kako bismo istu dodali na sve članke koji pripadaju navedenoj kategoriji na recimo en.wiki, mada se mogu koristiti i drugi projekti. Alat je napravio Ivi a možete ga pronaći [https://hrwp.toolforge.org/catcheck ovdje]. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:42, 2 oktobar 2025 (CEST) :Bilo bi lijepo da imaju neki tutorijali ili primjeri kako koristiti alate, za one koji ne znaju (npr. ja). [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 01:04, 7 oktobar 2025 (CEST) ::Za SPARQL upit predlažem ti da kod ubaciš u ChatGPT da analizira i prilično dobro pojasni, pa ga mozes sebi prilagođavati, ja sam tako uradio. ::Za ovaj drugi alat prvobitno sam postavio link na sve Ivijeve alate, sada sam link dopunio dan Odi na ovaj konkretni alat. ::Vrlo je jednostavan u prvo polje language upišeš izvorni projekat recimo en, u drugo polje kategoriju na tom jeziku, samo naziv kategorije bez “Kategorija:”, a u destinacijom upišeš bs. Alat radi tako da preko WikiData provjerava članke i kategorije koji na izvornom projektu (en) se nalaze u kategoriji koju si upisao sa odredišnim projektom (bs) te ti daje listu svih Kategorija i članaka na en i pripadajući članak ili kategoriju na bs. Ukoliko taj članak/kategorija se nalaze na oba projekta ima kvačicu, ukoliko ne ti mozes kliknuti pa pomoću HotCat-a dodati istu. Vrlo dobar alat da brzo vidiš na kojem članku/kategoriji nije dodatna tražena Kategorija. ::Nadam se da će ti koristiti. ::poz, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:08, 7 oktobar 2025 (CEST) :ok, hvala [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:05, 7 oktobar 2025 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Migration to Parsoid</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> <em>[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation/Product and Technology/Parsoid Read Views/Read View Announcement|Read this in another language]]</em> Hello everyone! I am glad to inform you that as the next step in the [[mw:Special:MyLanguage/Parsoid/Parser Unification|Parser Unification]] project, Parsoid will soon be turned on as the default article renderer on your wiki. We are gradually increasing the number of wikis using Parsoid, with the intention of making it the default wikitext parser for MediaWiki's next long-term support release. This will make our wikis more reliable and consistent for editors, readers, and tools to use, as well as making the development of future wikitext features easier. If this disrupts your workflow, don’t worry! You can still opt out through a user preference or turn Parsoid off on the current page using the Tools submenu, as described in the [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:ParserMigration|Extension:ParserMigration]] documentation. There is [[mw:Special:MyLanguage/Parsoid/Parser_Unification/Confidence_Framework|more information about our roll-out strategy]] available, including the testing done before we turn on Parsoid for a new wiki. To report bugs and issues, please look at our [[mw:Special:MyLanguage/Parsoid/Parser Unification/Known Issues|known issues]] documentation and if you found a new bug please create a phab ticket and tag the [[phab:project/view/5846|Content Transform Team in Phabricator]]. <section end="announcement-content" /> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[mw:User:ABreault (WMF)|Content Transform Team]]</bdi> 21:49, 2 oktobar 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:ABreault (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Wikimedia_Foundation/Product_and_Technology/Parsoid_Read_Views/2025-10-06_Wikipedias&oldid=29381387 --> == <span lang="en" dir="ltr">Have your say: vote for the 2025 Board of Trustees</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Hello all, The voting period for the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025|2025 Board of Trustees election]] is now open. Candidates are running for two (2) seats on the Board. To check your voter eligibility, please visit the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025/Voter eligibility guidelines|voter eligibility page]]. Learn more about them by [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025/Candidates|reading their application statements and watch their candidacy videos]]. When you are ready, go to the [[m:Special:SecurePoll/vote/405|SecurePoll voting page to vote]]. '''The vote is open from October 8 at 00:00 UTC to October 22 at 23:59 UTC.''' Best regards, Abhishek Suryawanshi<br />Chair, Elections Committee<section end="announcement-content" /> </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 06:48, 9 oktobar 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29360896 --> == Azijski mjesec 2025. == Od 1. novembra je ponovo [[Wikipedia:Azijski mjesec|Azijski mjesec]]! Trebaju nam članovi žirija! Javlja li se se neko kao dobrovoljac, prije nego što napravim projekat na "fountain-u"? --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:55, 19 oktobar 2025 (CEST) :Kao i svake godine, uključit ću se koliko mi druge stvari dozvole, makar to bio članak ili dva. Za žiriranje se neću gurati. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:05, 19 oktobar 2025 (CEST) :: [https://meta.wikimedia.org/wiki/Template:Wikipedia_Asian_Month_2025_Communities_and_Organizers#Participating_Communities prijavljeni smo]... {{ping|Kwiki}} treba nam neko pismen u žiriju :)--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:42, 19 oktobar 2025 (CEST) :::Nije nemoguće doći do mog nivoa, samo zapnite. :) :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:52, 19 oktobar 2025 (CEST) :::: {{ping|Panasko}} Mogu li te postaviti u žiri? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:06, 22 oktobar 2025 (CEST) :::::Mozes sto da ne. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:26, 22 oktobar 2025 (CEST) ::::::Bit ce opet...ja-tebi, ti-meni...:) Al' nema veze. Napravim stranicu na "fountain-u" [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:29, 22 oktobar 2025 (CEST) :::::::Ma vidi bude i drugih, nadam se da će ih biti sve više. Napravio sam nekoliko šablona koji mogu biti zanimljivi za Azijski mjesec. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:34, 22 oktobar 2025 (CEST) :imate li na umu neku posebnu temu da se fokusiramo i da napravimo “proboj” ili da šaramo kao inače? Prije dvije godine smo podosta meridijana odradili tokom ovog mjeseca, pa možda nije losa ideja za neki fokus. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 22:14, 22 oktobar 2025 (CEST) ::Nastaviti s meridijanima... a nađe se i pokoja paralela. :-) Ti uzmeš malezijske teme. :-) Itd. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:57, 22 oktobar 2025 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Help us decide the name of the new Abstract Wikipedia project</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="function1"/> {{int:Hello}}. Please help pick a name for the new Abstract Wikipedia wiki project. This project will be a wiki that will enable users to combine functions from [[:f:|Wikifunctions]] and data from Wikidata in order to generate natural language sentences in any supported languages. These sentences can then be used by any Wikipedia (or elsewhere). There will be two rounds of voting, each followed by legal review of candidates, with votes beginning on 20 October and 17 November 2025. Our goal is to have a final project name selected on mid-December 2025. If you would like to participate, then '''[[m:Special:MyLanguage/Abstract Wikipedia/Abstract Wikipedia naming contest|please learn more and vote now]]''' at meta-wiki. {{Int:Feedback-thanks-title}} <section end="function1"/> </div> -- [[User:Sannita (WMF)|User:Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|talk]]) 13:42, 20 oktobar 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Sannita (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29432175 --> == <span lang="en" dir="ltr">Seeking volunteers to join several of the movement’s committees</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Each year, typically from October through December, several of the movement’s committees seek new volunteers. Read more about the committees on their Meta-wiki pages: * [[m:Special:MyLanguage/Affiliations Committee|Affiliations Committee (AffCom)]] * [[m:Special:MyLanguage/Ombuds commission|Ombuds commission (OC)]] * [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation/Legal/Community Resilience and Sustainability/Trust and Safety/Case Review Committee|Case Review Committee (CRC)]] Applications for the committees open on October 30, 2025. Applications for the Affiliations Committee, Ombuds commission and the Case Review Committee close on December 11, 2025. Learn how to apply by [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation/Legal/Committee appointments|visiting the appointment page on Meta-wiki]]. Post to the talk page or email cst[[File:At sign.svg|16x16px|link=|(_AT_)]]wikimedia.org with any questions you may have. For the Committee Support team, <section end="announcement-content" /> </div> -[[m:User:MKaur (WMF)| MKaur (WMF)]] 15:12, 30 oktobar 2025 (CET) <!-- Message sent by User:MKaur (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29517125 --> == Join the CEE Hub staff team – We’re hiring a Program Specialist == Hi everyone, The regional [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is looking for a '''Program Specialist''' to join our [[:m:Wikimedia CEE Hub/Staff|staff team]]! Are you someone experienced with Wikimedia who wants to help volunteers? Do you participate in Wiki Loves… and other related projects, and do you have ideas and skills to help others improve their efforts? Do you enjoy working with people from different countries? Are you able to work on your own, feel comfortable on Meta-Wiki, and understand how Meta works? If this sounds like you and you're interested in working with the CEE hub team, we’d love to hear from you! '''As a Program Specialist, you will:''' * Support affiliates and communities in developing and implementing impactful programs, * Strengthen regional cooperation and cross-border projects, * Help guide campaigns and initiatives across the CEE region, * Work closely with the CEE Hub team and community members. This is a '''part-time (0.8–0.9 full-time equivalent), remote position''' open to candidates based in the CEE region or nearby time zones. '''APPLICATION DEADLINE: NOVEMBER 10, 2025''' ➡️ '''Learn more and learn how to apply on Meta:''' [[:m:Wikimedia CEE Hub/Jobs/Program Specialist|Wikimedia CEE Hub – Program Specialist]] ⬅️ If you know someone who would be a great fit, please share this opportunity with them! <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=29192870 --> == Infokutija:Paravojna organizacija == Trebala bi nam IK Paravojna organizacija, na [http://en:Template:Infobox%20militant%20organization en:Template:Infobox militant organization]. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:36, 6 novembar 2025 (CET) :{{Urađeno}}: [[Šablon:Infokutija paravojna organizacija]] --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 15:42, 21 decembar 2025 (CET) == Preusmjerenja == Primjetio sam da imamo jako puno stranica koje su premještene, ali se linkovi na njih ne ažuriraju, kakav nam je generalni stav, da li bi trebali ove straanice čistiti, po meni nema potrebe da je nešto linkovano na stranicu koja je preusmjerena, pa to treba čistiti kad god je prilika ili se uređuje neka stranica. Izuzetak su naravno situacije gdje nemamo konkretan članak nego je isti preusjmeren na sličan članak, npr preusmjerenje Nogometaš na Nogomet. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:11, 6 novembar 2025 (CET) : Napomena [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:42, 10 novembar 2025 (CET) : Pod uslovom da preusmjerenje radi, ne mora se ispravljati. Ali samo zato što nije za ''moranje'', ne znači da ako imaš vremena dok uređuješ da to ne smiješ mijenjati ako ti baš bodu oči. :-) Samo imaj na umu da "obični" čitaoci (neprijavljeni korisnici, koji čine većinu posjetilaca sajta) vide te linkove kao bilo koje druge linkove, tj. prikazani su plavom bojom; samo su nekim urednicima označeni zelenom bojom (zbog izmijenjenog CSS-a). Tako da s njihove perspektive izgledaju isto bilo da su preusmjerenja ili direktni linkovi. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:50, 16 novembar 2025 (CET) {{spomeni|Panasko}} Mislim da je ovo vrijedno pročitati: * [[:en:Wikipedia:Redirect#Purposes_of_redirects]] * [[:en:Wikipedia:Redirect/Deletion reasons]] Predložio bih da se oslonimo na ova pravila sa en-wiki, i da slijedimo taj primjer. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 15:19, 5 januar 2026 (CET) :Gledao sam ja ovo i to je to, međutim ono što sam govorio prije par dana je da se izmjene linkovi koji vode na preusmjerenje, a da se ostave samo preusmjerenja koja imaju smisla. Brisati preusmjerenja koja su premještena zbog pravopisne greške a imamo brdo takvih preusmjerenja. Npr. stranica o Osmanskom Carstvu je napravljena kao Osmanlijsko carstvo pa preumsmjerena. Puno stranica je linkovano na Osmanlijsko carstvo, ja predlažem da se linkovi izmjene i da vode na Osmansko Carstvo a potencijalno da se Osmanlijsko carstvo izbriše. Praksa do sada je bila da se premjete stranice ali da se linkovi ne mijenjaju, pa tako u raznim člancima carstvo se naziva Osmanlijsko carstvo umjesto kako je ispravno Osmansko Carstvo (obrati pažnju na malo slovo u drugoj riječi). [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:47, 5 januar 2026 (CET) == Okeanijski mjesec == Na nekim projektima postoji odnedavno [[:de:Wikipedia:Ozeanischer Monat 2025|Okeanijski mjesec]]. Možemo organizirati i kod nas, ali mi treba kontrola imena: "Okeanijski mjesec" ili kako drugačije? Inače ima i "Afrički mjesec" u maju, a mi možemo slijedeće godine pokrenuti "Južnoamerički" i "Sjevernoamerički mjesec" kod nas, te ih postaviti na Meti, kao informaciju drugim projektima.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:13, 11 novembar 2025 (CET) :Računaj na mene. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:01, 11 novembar 2025 (CET) == Brisanje članaka gospodina čaraparka == zamal' nisam krenuo brisati članke koje napisao Screamer-XY, pa odustadoh, neću na svoju ruku, a trebalo bi [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 12:03, 12 novembar 2025 (CET) :Nisu članci krivi. Mada vidio si da sam znao neke i obrisati. Sve mi je teže biti pametan. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:16, 12 novembar 2025 (CET) == Help us test Cat-a-lot on your Wikipedia == '''[[:commons:Help:Gadget-Cat-a-lot|Cat-a-lot]]''' is a JavaScript gadget that helps with moving, removing and adding files (as well as articles or subcategories) between, from and to categories and it is widely used on Wikimedia Commons, where it is accessible for every user after enabling the gadget in your [https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:Preferences#mw-prefsection-gadgets Preferences]. Complete explanation of the tool, along with the images and demonstration video it is accessible on [[:commons:Help:Gadget-Cat-a-lot|Wikimedia Commons]]. If your Wikipedia is struggling with performing this repetitive task when you need to move pages between categories and remove pages from a category, Cat-a-lot could be activated for your Wikipedia as well. Installation can be done as your user script or as a project gadget and codes can be found [[:commons:Help:Gadget-Cat-a-lot|here]]. Installation is already done on Polish and Romanian wikis from our CEE Region. English phrases from [[:commons:MediaWiki:Gadget-Cat-a-lot.js/translating|MediaWiki:Gadget-Cat-a-lot.js/translating]] can be translated and saved in [[:commons:MediaWiki:Gadget-Cat-a-lot.js/ro|MediaWiki:Gadget-Cat-a-lot.js/ro]] (for example). [[:m:CEE Hub/Working Groups/Technical Advancement Group|CEE Hub Technical Advancement Group]] is willing to support your community in the installation of the tool, and to offer support in case of bugs, as we can report them to the development team. Just leave a message below with any issues you encounter. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 11:42, 18 novembar 2025 (CET) (on behalf of the CEE Hub Technical Advancement Group) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=29670161 --> == <span lang="en" dir="ltr">Reminder: Help us decide the name of the new Abstract Wikipedia project</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="function2"/> {{int:Hello}}. Reminder: Please help to choose name for the new Abstract Wikipedia wiki project. The finalist vote starts today. The finalists for the name are: <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Abstract Wikipedia, Multilingual Wikipedia, Wikiabstracts, Wikigenerator, Proto-Wiki</span>. If you would like to participate, then '''[[m:Special:MyLanguage/Abstract Wikipedia/Abstract Wikipedia naming contest|please learn more and vote now]]''' at meta-wiki. {{Int:Feedback-thanks-title}} <section end="function2"/> </div> -- [[User:Sannita (WMF)|User:Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|talk]]) 15:22, 20 novembar 2025 (CET) <!-- Message sent by User:Sannita (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29583860 --> == Spiskovi GerardMa == Šta da radimo s ovim spiskovima: * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Sidon]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Egypt]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Jeddah]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Anatolia]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Bosnia]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Aleppo]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Tripoli]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Cyprus]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Tripolitania]]? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:45, 6 decembar 2025 (CET) == Statistike == Neznam dali iko ovo još prati, ali samo da vas obavjestim da sam obnovio sve spiskove i statistike u ovom šablonu: [[Šablon:Wiki statistike]]. [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 21:54, 3 januar 2026 (CET) :joj mu pitanja :) samo furaj i obnavljaj, hvala [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 22:13, 3 januar 2026 (CET) :: ❤️ -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 22:26, 3 januar 2026 (CET) == TOP20 user pageview pages in year 2025 == TOP20 user pageviews pages from public logs:[https://archive.org/details/2025-daily_user_pageviews] <pre> 538917 - 492163 wiki.phtml 446244 Posebno:Pretraga 376381 Početna_strana 169663 Spisak_pozivnih_brojeva_država 91182 Ajetul-Kursi 55143 Posebno:Nedavne_izmjene 54456 Evropsko_prvenstvo_u_košarci_2025. 47908 Noćni_namaz 46529 Bosna_i_Hercegovina 43403 Ramo_Isak 42574 Županije_u_Hrvatskoj 42572 Spisak_pozivnih_brojeva_u_Bosni_i_Hercegovini 42276 Spisak_država_Evrope_po_površini 39423 Spisak_država_po_površini 39412 Spisak_predsjednika_Sjedinjenih_Američkih_Država 37968 99_Allahovih_imena 37220 Kantoni_Federacije_Bosne_i_Hercegovine 35649 Evropa 32402 Spisak_graničnih_prijelaza_Bosne_i_Hercegovine </pre> --[[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] ([[Razgovor s korisnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]]) 14:04, 6 januar 2026 (CET) == Event:Wikipedia 25 Virtual Celebration == https://meta.wikimedia.org/wiki/Event:Wikipedia_25_Virtual_Celebration [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:00, 14 januar 2026 (CET) == Feminism and Folklore 2026 starts soon == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|centre|550px|frameless]] ::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> ;Invitation to Organize Feminism and Folklore 2026 Dear Wiki Community, We are pleased to invite Wikimedia communities, affiliates, and independent contributors to organize the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026]]''' writing competition on your local Wikipedia. The international campaign will run from '''1 February to 31 March 2026''' and aims to improve coverage of feminism, women’s histories, gender-related topics, and folk culture across Wikipedia projects. ;About the Campaign '''Feminism and Folklore''' is a global writing initiative that complements the '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2026|Wiki Loves Folklore]]''' photography competition. While Wiki Loves Folklore focuses on visual documentation, this writing campaign addresses the '''gender gap on Wikipedia''' by improving encyclopedic content related to folk culture and marginalized voices. ;What Can Participants Write About? Communities can contribute by creating, expanding, or translating articles related to: * Folk festivals, rituals, and celebrations * Folk dances, music, and traditional performances * Women and queer figures in folklore * Women in mythology and oral traditions * Women warriors, witches, and witch-hunting narratives * Fairy tales, folk stories, and legends * Folk games, sports, and cultural practices Participants may work from curated article lists or generate new article suggestions using campaign tools. ;How to Sign Up as an Organizer Organizers are requested to complete the following steps to register their community: # Create a local project page on your wiki [[:m:Feminism and Folklore/Sample|(see sample)]] # Set up the campaign using the '''CampWiz''' tool # Prepare a local article list and clearly mention: #* Campaign timeline #* Local and international prizes # Request a site notice from local administrators [[:mr:Template:SN-FNF|(see sample)]] # Add your local project page and CampWiz link to the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta project page]]''' ;Campaign Tools The Wiki Loves Folklore Tech Team has introduced tools to support organizers and participants: * '''Article List Generator by Topic''' – Helps identify articles available on English Wikipedia but missing in your local language Wikipedia. The tool allows customized filters and provides downloadable article lists in CSV and wikitable formats. * '''CampWiz''' – Enables communities to manage writing campaigns effectively, including jury-based evaluation. This will be the third year CampWiz is officially used for Feminism and Folklore. Both tools are now available for use in the campaign. '''[https://tools.wikilovesfolklore.org/ Click here to access the tools]''' ;Learn More & Get Support For detailed information about rules, timelines, and prizes, please visit the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026 project page]]'''. If you have any questions or need assistance, feel free to reach out via: * '''[[:m:Talk:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta talk page]]''' * Email us using details on the contact page. ;Join Us We look forward to your collaboration and coordination in making Feminism and Folklore 2026 a meaningful and impactful campaign for closing gender gaps and enriching folk culture content on Wikipedia. Thank you and best wishes, '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026 International Team]]''' ---- ''Stay connected:'' [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div></div> == Invitation to Host Wiki Loves Folklore 2026 in Your Country == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> [[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]] Hello everyone, We are delighted to invite Wikimedia affiliates, user groups, and community organizations worldwide to participate in '''Wiki Loves Folklore 2026''', an international initiative dedicated to documenting and celebrating folk culture across the globe. ;About Wiki Loves Folklore '''Wiki Loves Folklore''' is an annual international photography competition hosted on Wikimedia Commons. The campaign runs from '''1 February to 31 March 2026''' and encourages photographers, cultural enthusiasts, and community members to contribute photographs that highlight: * Folk traditions and rituals * Cultural festivals and celebrations * Traditional attire and crafts * Performing arts, music, and dance * Everyday practices rooted in folk heritage Through this campaign, we aim to preserve and promote diverse folk cultures and make them freely accessible to the world. [[:c:Commons:Wiki_Loves_Folklore_2026|Project page on Wikimedia Commons]] ; Host a Local Edition As we celebrate the '''eight edition''' of Wiki Loves Folklore, we warmly invite communities to organize a local edition in their country or region. Hosting a local campaign is a great opportunity to: * Increase visibility of your region’s folk culture * Engage new contributors in your community * Enrich Wikimedia Commons with high-quality cultural content '''[[:c:Commons:Wiki_Loves_Folklore_2026/Organize|Sign up to organize]]:''' If your team prefers to organize the competition in ''either February or March only'', please feel free to let us know. If you are unable to organize, we encourage you to share this opportunity with other interested groups or organizations in your region. ;Get in Touch If you have any questions, need support, or would like to explore collaboration opportunities, please feel free to contact us via: * The project Talk pages * Email: '''support@wikilovesfolklore.org''' We are also happy to connect via an online meeting if your team would like to discuss planning or coordination in more detail. Warm regards, '''The Wiki Loves Folklore International Team''' </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:20, 18 januar 2026 (CET) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery/Wikipedia&oldid=29228188 --> == razlika u modulima bs i en Modul:Citation/CS1 == 206.347 bajtova i 238,493 bytes Povod je greška Script error: The function "hyphen2dash" does not exist [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 11:44, 19 januar 2026 (CET) : {{spomeni|Palapa}} Gdje se dešava ta greška? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 06:43, 20 januar 2026 (CET) ::[[Korisnik:Palapa/Artemis II]] [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:16, 20 januar 2026 (CET) == <span lang="en" dir="ltr">Annual review of the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> I am writing to you to let you know the annual review period for the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines is open now. You can make suggestions for changes through 9 February 2026. This is the first step of several to be taken for the annual review. [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Annual review/2026|Read more information and find a conversation to join on the UCoC page on Meta]]. The [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|you may review the U4C Charter]]. Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]])<section end="announcement-content" /> </div> 22:01, 19 januar 2026 (CET) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29905753 --> == razlika u modulima Modul:String2 == Na en je modul mnogo duži, a pojavljuje se i greška (['''Script error: The function &#x22;split&#x22; does not exist. npr u članku olovo''' [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 14:58, 21 januar 2026 (CET) == Šablon:In lang == {{#invoke:In lang|in_lang|template=in lang<noinclude>|{{CONTENTLANGUAGE}}</noinclude>}} Lua error in Modul:Lang at line 1773: attempt to call method 'gsub' (a nil value). Backtrace: # '''[https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Modul:Lang&action=edit#mw-ce-l1773 Modul:Lang:1773]''': in function "name_from_tag" # '''[https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Modul:In_lang&action=edit#mw-ce-l41 Modul:In_lang:41]''': ? # '''(tail call)''': ? # '''mw.lua:527''': ? # '''[C]''': ? [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:22, 21 januar 2026 (CET) == Zahtjev za savjet promjenu naziva korisničke stranice Korisnik:Bokram84 == Molim administratora za pomoć u vezi sa stranicom '''Korisnik:Bokram84'''. Želio bih da se preimenuje i od nje napravi članak pod nazivom '''„Marko Bačanović“''', ako je to u skladu s pravilima Wikipedije. Molim za uputu da li je moguće preimenovanje ili je potrebno otvoriti novi članak. Hvala unaprijed. [[Korisnik:Bokram84|Bokram84]] ([[Razgovor s korisnikom:Bokram84|razgovor]]) 11:37, 28 januar 2026 (CET) :Dobar dan, :Navedeno možete učiniti tako što ćete premjestiti stranicu u glavni imenski prostor. Ukoliko je članak spreman za objavu u glavnom imenskom prostoru tako da bude dostupan čitaocima, s desne strane vam se nalazi "Premjesti", klikom na njega u polju "Novi naslov" gdje sada stoji Korisnik izaberite (glavni) i objavite. :Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:47, 28 januar 2026 (CET) == CEE Women 2026 == Unutar [[meta:Wikimedia_CEE_Spring|Wikimedia CEE Spring]] prevodilačkog wikipedijskog natjecanja se obično organiziraju tematska pod-natjecanja i aktivnosti među kojima je i onaj posvećen ženama i komenziranju deficita sadržaja po pitanju roda u wikimedijskoj interpretaciji regije Srednje i istočne Europe (poticao sam i su-organizirao sam nekad)... Ove godine je opcija i dobiti manja sredstva (mikro-fond do 500eur) za provedbu širih aktivnosti (uključuje i druge wikimedijske projekte). Bilo bi dobro da se neko hoće primiti toga i potaknuti nove doprinose. Ako ste zainteresirane_i - pogledajte ovdje https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE_Women_Campaign_2026 i javite se za suradnju i/ili koordinaciju s drugima. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 11:53, 6 februar 2026 (CET) : {{ping|Panasko}} Jesi li zainteresiran da se prijavimo?--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 16:49, 6 februar 2026 (CET) ::Jesam, svakako sve sto radim u okviru CEE su članci o ženama iz regije. Ima ih još jako puno bez članaka, da ne govorimo šire. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 22:02, 6 februar 2026 (CET) :::Pogledaj na onoj stranici, pa vidi šta bi se moglo organizirati. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 23:27, 6 februar 2026 (CET) ::::Obzirom na našu raštrkanost, on-site nije opcija, mislim da nam je najbolja opcija "Online edit-a-thon" realna opcija, Primjer aktivnosti za koje bi se sredstva mogla iskoristiti -"Prizes and awards". [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:47, 12 februar 2026 (CET) :::::I ja mislim isto...onda nas prijavi, ima negdje formular, pa ono da npr. prvih troje dobiju neku nagradu. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 12:43, 12 februar 2026 (CET) ::::::Ja sam mislio da bi možda ti mogao, nisam baš na "ti" s tim stvarima... [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:45, 12 februar 2026 (CET) :::::@[[Korisnik:Panasko|Panasko]] @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] ako trebate pomoć da uradimo nešto zajedno online ili hibridno javite. Ja ću probati nešto sa ekipom na Wikidata, Commons a mogli bi i na Wikipedijama. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:28, 14 februar 2026 (CET) ::::::Moj prijedlog je da podnesemo zahtjev CEE Hub-u za "Online edit-a-thons", pa da se u maratonu "CEE Women Campaign 2026" na bs.wiki dodijele nagrade kao npr. prvo troje, pa i eventualno do desetog mjesta, s malo jačim kriterijima: veličina članka, izvori, relevantnost i sl. Zato sam inicirao [[Korisnik:Panasko|Panaska]] za zahtjev, jer je njegov engleski bolji nego moj. Ti [[Korisnik:Zblace|Željko]] znaš kakav je moj engleski :). Cilj bi bio povećanje članaka i integrisanje novih korisnika, kao i intenzivniji rad novih korisnika, kojima bi ovaj maraton bio dobar start za razvoj kvalitetnog rada. Hvala na podršci i pozdrav!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 11:41, 14 februar 2026 (CET) :::::::{{Spomeni|AnToni}} pogledam ja u ponedeljak. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:51, 14 februar 2026 (CET) :::::::Popunio sam aplikaciju, nominovao sam tebe AnToni i sebe kao organizatore. Ovo je predložena matrica nagrada, s tim da ćemo morati staviti neke minimume, 3000 bajta za novi/unaprijeđeni članak, i trebamo staviti minimalni broj članaka kako bi se mogla uručiti nagrada. :::::::Mjesto EUR :::::::1. 100,00 :::::::2. 75,00 :::::::3. 50,00 :::::::4. 25,00 :::::::5. 25,00 :::::::6. 25,00 :::::::7. 25,00 :::::::8. 25,00 :::::::9. 25,00 :::::::10. 25,00 :::::::Ukupno 400,00 [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:19, 16 februar 2026 (CET) ::::::::Možda minimum 5 članaka ili više? Maraton traje dugo, pa da ne Bude nagrada za jedan članak. Da žiri budu najmanje dvoje, i da se najmanje dva glasa žirija broje. (Da nas dvojica ne bi sami sebi davali poene :)). I npr. kod prenošenja članaka s drugih projekata, da članak bude poboljšan, proširen i pravopisno uređen? Tebi odma' prva nagrada :)! Hvala na angažmanu. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 14:36, 16 februar 2026 (CET) :::::::::Više članaka definitvno, 10-15 minimum, ja bih se držao pravila kao inače na ovim projektima, da ne bude mašinski preveden, minimalno 3.000 bajta. Mislim da bi zamka bila davati kriterije da bude poboljšan, šta to konkretno znači? to bi bilo teško obrazlagati jer je stvar kvalifikovanja. Obzirom da sam prenosio dosta članaka sa drugih projekata, za neke glumice/pjevačice i sl, nema previše dostupnih podataka pa se prenese ono šta ima. Na taj način jeste naš projekat poboljšan jer imamo biografiju neke osobe koju ranije nismo imali. :::::::::Ovdje se ja pitam zašto misliš da bi meni išla prva nagrada, ja se iskreno nadam da će barem troje četvero ciljati prvu nagradu, pa da imamo koristi kao projekat. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:55, 16 februar 2026 (CET) ::::::::::Minimum 15! Na Meti je granica 25...i možda samo 15 novih? To bi značilo najmanje 150-200 novih članaka. Proširivanje: Bez da se broji 3000 bajta, u starom članku...zato sam i ja ptotiv. A zašto tebi prva? Pa jer si najvrijediji! O prenošenju s drugih projekata je u redu (tvoji nemaju zamjerke), ali da ne bude doslovce prenošenje (copy-paste). Zašto ponovo pisati, ako se može preuzeti, i povezati internem linkovima i pravilno kategorizirati. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:03, 16 februar 2026 (CET) :::::::::::sve se slažem s tobom, mislim da nam je to i do sada uvijek bio kriterij, :::::::::::* Prošireni ili novi članak treba imati najmanje dodatnih 3000 bajtova :::::::::::* Članak ne smije biti mašinski preveden :::::::::::* Članak treba proširiti ili napraviti između xx i xx. :::::::::::* Članak ne smije biti siroče :::::::::::* Članak treba da bude u okviru teme :::::::::::* Članak ne smije kršiti autorska prava ili imati probleme sa značajnošću i članak bi trebao imati odgovarajuće reference prema pravilima Wikipedije. :::::::::::* Članak mora biti adekvatno referenciran i citati: Svaki članak treba da sadrži odgovarajuće reference i citate u skladu sa pravilima Wikipedije, osiguravajući pouzdanost i kredibilitet predstavljenih informacija. :::::::::::ja se nadam i većem broju jer smo prošle godine u okviru CEE imali 457 novih članaka, doduše masa toga su bile rezolucije UN-a o ratovima u bivšoj Jugoslaviji, ali opet, kontam da bi trebali imati i više članaka. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:21, 16 februar 2026 (CET) ::::::::::::@[[Korisnik:Panasko|Panasko]] @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] super - samo razmislite o tome da objavite informaciju i negdje van BS Wikipedije da se mogu motivirati i pridružiti ljudi koji već nisu tu, ako ste ih spremni pratiti i korigirati. Sretno! [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 10:48, 17 februar 2026 (CET) ::::::::::::Obzirom na zamolbu da pribrojimo projekte u jedan, @[[Korisnik:Panasko|Panasko]] nadam se da je OK da se budžet nagrada smanji na pola i da je zajednički između BS i HR...probamo naći još podrške drugdje. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22:05, 2 mart 2026 (CET) :::::::::::::{{ping|Zblace}}, {{ping|Nadicab}} Potvrdio sam na [https://meta.wikimedia.org/wiki/Talk:CEE_Women_Campaign_2026/applications/CEE_Women_2026:_Multi-Wiki_Edit-a-thon_%26_Training_(HR_%2B_EN/SH/BS)_with_Wikidata_%26_Commons Meti] suradnju s hr.wiki. Lijep pozdrav--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:45, 3 mart 2026 (CET) == New Rapid Funds in CEE – global support now closer to your local activities == Hi everyone, '''Starting from 1 April 2026''', the CEE Hub will begin reviewing and supporting Rapid Fund applications for Central and Eastern Europe, in close cooperation with the Wikimedia Foundation. This change is part of our shared effort to bring support closer to communities and make the process more accessible and responsive to local contexts. You will still apply through the same system (Fluxx), and WMF will continue handling contracts and fund transfers. What changes is that the CEE Hub becomes your first point of contact, offering guidance, reviewing applications, and staying closer to your ideas throughout the process. We encourage you to reach out to [[:m:User:TRistovski-CEEhub|Toni]], our Grants Specialist before applying. A short conversation can help clarify your idea and make things smoother from the start. * ☝️ Rapid Funds remain open year-round (with possible delays in June and December). * ☝️ For Central Asian communities: the process stays the same – you continue applying directly through WMF. Join our online Q&A session to learn more (same content, two options to join): * 2 April, 5:00 PM CEST (UTC +2; [[:m:Event:CEE Hub Rapid Fund Q&A Nr. 1|register here]]) * 8 April 7:00 PM CEST (UTC +2; [[:m:Event:CEE Hub Rapid Fund Q&A Nr. 2|register here]]) More info & contact: '''[[:m:CEE Hub Rapid Funds|Wikimedia CEE Hub/Rapid Grants]]''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 13:21, 31 mart 2026 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=29670168 --> == Join the sixth Ukraine’s Cultural Diplomacy Month on Wikipedia! == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Ukraine’s Cultural Diplomacy Month on Wikipedia 2026.png|right|250px|thumb|link=https://meta.wikimedia.org/wiki/Ukraine%27s_Cultural_Diplomacy_Month_2026|Join our campaign!]] {{int:please-translate}} Dear Wikipedians! [[:m:Special:MyLanguage/Wikimedia Ukraine|Wikimedia Ukraine]], in cooperation with the [[:en:Ministry of Foreign Affairs of Ukraine|MFA of Ukraine]] and [[:en:Ukrainian Institute|Ukrainian Institute]], has launched the sixth edition of writing challenge "'''[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]]'''", which lasts from '''1st April''' until '''30th April 2026'''. The initiative aims to promote knowledge about Ukrainian culture abroad by creating and improving Wikipedia articles in multiple languages. This year marks the sixth edition of the campaign, which will focus on contemporary culture, making today’s artistic voices and practices more visible to international audiences. 🧩'''How to participate?''' Choose an article from the suggested list → Write an article in your language, or improve an existing one according to the rules → Add your contribution to the contest page and calculate your points → Win prizes and receive a certificate of participation → Become a promoter of truthful knowledge about Ukraine. 🧩'''[[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Check our main page for more information]]'''. '''If you are interested in coordinating long-term community engagement for the campaign and becoming a local ambassador, we would love to hear from you! Please let us know your interest.''' If not, then we encourage you to translate the [[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|landing page of the contest]] and [https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MessageGroupStats?group=Centralnotice-tgroup-UCDM2026banner&messages=&language=en&x=D banner] into your own language. Also, we set up a [[:m:CentralNotice/Request/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|banner]] to notify users of the possibility to participate in this challenge! [[:m:User:OlesiaLukaniuk (WMUA)|OlesiaLukaniuk (WMUA)]] ([[:m:User talk:OlesiaLukaniuk (WMUA)|talk]]) 04:35, 1 April 2026 (UTC) </div> <!-- Message sent by User:OlesiaLukaniuk (WMUA)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:OlesiaLukaniuk_(WMUA)/list_of_wikis&oldid=28552112 --> == De, ljudi... == Yahadzija i dalje štanca račune kao na tekućoj traci, a niko ništa. Pa, ili ćemo mu dozvoliti da radi šta hoće ili primijeniti nultu toleranciju. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 06:40, 25 april 2026 (CEST) : Da ih označimo za brisanje u roku od 1 sedmice, kao npr. [[Denitrifikacija]]?--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 08:15, 25 april 2026 (CEST) ::Nisu krivi članci nego korisnik (mada znam koliko tehničkih grešaka bude u njima). Poenta je u tome da se konačno počne držati jednog korisničkog računa. Izgleda da ga i na Meti blokiraju, pa ih mijenja kao čarape (ali to treba provjeriti). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:11, 25 april 2026 (CEST) ::: Imao je jedan, pa je opet počeo mjenjati. I opet se počeo igrati Indijanaca u Šipragama [aka: Poglavica]--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 11:19, 25 april 2026 (CEST) ::::Da li poglavica uopšte prati diskusiju ovdje? [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 11:28, 25 april 2026 (CEST) :::::Govoreno mu je više puta (uzalud). Ovo se odnosi na administratorske akcije. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:37, 25 april 2026 (CEST) == Request for comment (global AI policy) == <bdi lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Apologies for writing in English. {{int:Please-translate}} A [[:m:Requests for comment/Artificial intelligence policy|request for comment]] is currently being held to decide on a global AI policy. {{int:Feedback-thanks-title}} [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 02:57, 26 april 2026 (CEST) </bdi> <!-- Message sent by User:Codename Noreste@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30424282 --> == Call for Community Candidates – Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026 == ''Please help us and your community by translating this announcement into your language!'' Dear all, The [[Meta:Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026]] is currently underway. There are 4 seats allocated to community representatives. Community members are invited to nominate themselves as candidates for these seats. These positions will be filled through a vote by the CEE community. '''Eligibility criteria:''' * Candidates must be [[Meta:Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026/Eligibility|eligible voters]]: ** Have a Wikimedia account created before 18 December 2025 ** Have at least 300 edits between 18 December 2025 and 18 June 2026 ** Must not have been blocked between 18 March 2026 and 18 June 2026 * Must have participated in at least 2 of the last 3 [[Meta:Wikimedia CEE Hub/CEE Hub Status Meeting|CEE Hub Advisory Group meetings]] You can check your eligibility using the following tool: https://cee-sc-election.toolforge.org/ '''How to proceed:''' Candidates may nominate themselves or be nominated by others. If nominated by others, the candidate must explicitly accept the nomination before 18 June 2026. The candidate should create their nomination page and submit their candidacy [[Meta:Wikimedia_CEE_Hub_Steering_Committee_Election_2026/Nominations|here]]: Please also inform your communities about the election and encourage participation. Best regards,   Electoral Commission of Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026 --[[Meta:Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Meta:Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 12:00, 30 april 2026 (CEST) <!-- Message sent by User:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=30401522 --> == Potencijalno čaraparenje == Vjerovatno ste primijetili da je aktivno nekoliko računa s kojih su izmjene većinom istog tipa (dodavanje unutrašnjih linkova) i koji se prate u jednom danu, tj. kad jedan završi, drugi nastavi odmah ili ubrzo, pa kolika je šansa da je to ista osoba, a kolika da nije? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:50, 30 april 2026 (CEST) :Nisam upratio tačno o kojim je računima riječ, ali generalno govoreći, jedino ako imaju [[Posebno:Tags|jednu od oznaka]] "newcomer tasks" (bit će prevedeno do kraja sedmice, nadam se) imalo bi smisla da nije riječ o čaraparenju, jer im sistem automatski predlaže iste stranice. Ali, ako nema toga, onda vjerovatno jesu čarape jer je vjerovatnoća da se nadovežu na neke žnj stranice ravna nuli. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 22:18, 30 april 2026 (CEST) ::Scholar mind12, Animalsandpets1 (nemaju oznaku jer im je dodijeljeno da su automatski pregledani), Brainstack12, Grondilo (imaju oznaku "Newcomer). (Nisam siguran ima li još neki.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:23, 30 april 2026 (CEST) == Preimenovanje kategorija == Trebalo bi, kao što je ranije urađeno za reprezentacije, preimenovati i kategorije za utakmice tih nogometnih reprezentacija (npr. [[:Kategorija:Utakmice albanske nogometne reprezentacije]] u [[:Kategorija:Utakmice nogometne reprezentacije Albanije]]). Ja sam htio ručno, ali ih ima mnogo. Mislim da može preko AWB ili Pywikibot, pa ako nije problem da neko proba ko ima pristup tim alatima. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 01:06, 6 maj 2026 (CEST) :To mogu ja pomoću cat-a-lota. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:58, 6 maj 2026 (CEST) ::Završio sam ovo, pregledaj molim te kada ti bude na ruku da nema nekih slovnih grešaka, mada ne bi trebalo biti. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:22, 6 maj 2026 (CEST) :::Sve uredno, hvala. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 16:15, 6 maj 2026 (CEST) == Karta za rijeke == {{Spomeni|Mhare}}, {{Spomeni|Panasko}} Može li se botom ili AWB-om ovo poubacivati? Jer [[:Kategorija:Rijeke po državama|imamo dosta rijeka]]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:56, 12 maj 2026 (CEST) :Sigurno može, ja sam izdvojio neke najčitanije i ubacio ručno. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 13:59, 12 maj 2026 (CEST) :Nisam baš vičan sa AWB-om, može se ovo ručno sve ubaciti, samo je pitanje da li ubaciti u sve infokutije, bez obzira da li će se generisati karta ili ne? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:04, 12 maj 2026 (CEST) ::Ne smeta da se ubaci, jednostavno neće generirati kartu ali ni grešku. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 14:05, 12 maj 2026 (CEST) ::@[[Korisnik:Panasko|Panasko]] Možda se (zasad) ograničiti na one u kojima nema nikakve karte? @[[Korisnik:Mhare|Mhare]]: A zašto ne prikazuje za sve rijeke? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:15, 12 maj 2026 (CEST) :::Ako ne prikazuje, može biti iz nekoliko razloga. Na wikidati ne postoji OpenStreetMap relation ID ili na samom OpenStreetMap ta rijeka nije obilježena. Za većinu rijeka neće biti problem, neke manje i opskurne vjerovatno da. Ali, može se otići na wikidatu pa pogledati pojedinačno, i ako treba povezati ili na OpenStreetMap obilježiti. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 14:19, 12 maj 2026 (CEST) :::Također, Geokutija|Rijeka... to treba pretvoriti u Infokutija rijeka. Geokutija neće generirati kartu. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 14:23, 12 maj 2026 (CEST) ::::Pogledati ću ja gdje nema pa javiti, mislim da je većina ovo oko Geokutije, to bi trebalo izmjeniti [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:23, 12 maj 2026 (CEST) :::::Također, na OpenStreetMap je potrebno ubaciti wikidata item, ako nedostaje. [https://www.openstreetmap.org/changeset/182553013#map=12/44.6134/19.0642 Primjer]. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 14:41, 12 maj 2026 (CEST) ::::::Treba obratiti pažnju u ovim infokutijama gdje su upisane km2 isl, gdje ih i sama kutija generiše pa imamo duple oznake [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:45, 12 maj 2026 (CEST) :::::::Proći kroz [[Šablon:Hidrografija Hrvatske]], [[Šablon:Hidrografija Slovenije]] (a za Makedoniju imamo samo 3-4 rijeke, pa se taj šablon crveni). A vidim da si počeo mijenjati geokutiju infokutijom, a ima ih više bez ikakve kutije. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:39, 13 maj 2026 (CEST) ::::::::Idem nekako nekim redom, pa gdje nema kutije dodam, gdje je geokutija zamijenim, a gdje nedostaju ove oznake za mapu dodam. Ima tu prilično posla. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:55, 13 maj 2026 (CEST) :::::::::Znam. :( Ali zato, kad jednom bude urađen, to je to... valjda. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:01, 13 maj 2026 (CEST) ::::::::::Ostale su još rijeke u Bosni i Hercegovini, ovo ostalo mislim da sam sve pregledao i dopunio. Koliko znam nema više geokutija, ako gdje naiđeš, javi. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:38, 15 maj 2026 (CEST) :{{Spomeni|Mhare}}, {{Spomeni|KWiki}} kako ubaciti više izvora rijeke? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:15, 14 maj 2026 (CEST) ::Mene ne pitaj. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:03, 14 maj 2026 (CEST) :::Ja sam dopunio infokutiju sa pet izvora, pogledaj je li ok [[Selenga|ovako]]? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:21, 14 maj 2026 (CEST) ::::To ću prepustiti [[Korisnik:Mhare|Haretu]]. Nikakav sam ja "tehničar". [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:57, 14 maj 2026 (CEST) == Invitation: Call for Delegates Nominations and registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca == Dear Bosnian language community, On behalf of the Wikimedians of Romania and Moldova User Group, we are thrilled to invite you to the [[:m:Wikimedia_CEE_Meeting_2026/Registration|Wikimedia CEE Meeting 2026]]! This year, our regional gathering will take place in the heart of Transylvania, in the vibrant city of Cluj-Napoca, Romania. <span style="font-family:monospace,monospace">'''Dates: 18–20 September 2026. Location: Cluj-Napoca, Romania'''</span> === Call for Delegate Nominations === We are now officially opening the call for affiliates to nominate their delegates. Each affiliate is encouraged to select representatives who will actively contribute to the sessions, share local successes, and help strengthen our regional network. It is crucial to check the '''[[:m:Wikimedia CEE Meeting 2026/Eligible affiliates|eligibility subpage]]''' to see the number of delegates allocated to your community. This number tells you how many delegate scholarships are reserved for your community. <span style="font-family:monospace,monospace">'''Nomination Deadline: 30 May 2026'''</span> Please ensure that your nominations are submitted by this date to allow our organizing team enough time to manage travel logistics and visa support where necessary. === Registration process === Delegates, scholarship recipients, and all self-funded attendees can register using the Registration Form (given below). It is mandatory for each delegate application to contain a link to the documents supporting the respective nomination as delegate. All travel, accommodation, and food expenses (during the conference days) will be organized and covered by Wikimedians of Romania and Moldova User Group only for delegates and scholarship recipients. Registration is required for everyone to participate in the Wikimedia CEE Meeting. <p style="font-family:monospace,monospace;background-color:#bbb">'''Registration Form is here: [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdrSQ3JZCGa21AInWOCXnNjzhUZLV1n7LcSt8-0pd1L0Z4rMw/viewform Apply]'''</p> * '''Registration period for representatives of Wikimedia affiliations: <u>13 May 2026, 00:00 (UTC) — 30 May 2026, 23:59 (UTC)</u>.''' * Registration period for self-funded participants and for everyone else: 13 May 2026, 00:00 (UTC) — 30 June 2026, 23:59 (UTC). For any questions or unclear issues, please reach out to us at our official conference email: <p style="font-family:monospace,monospace">'''wmceem2026{{@}}icf-fri.org'''</p> We look forward to welcoming you to Cluj-Napoca this September to share knowledge, foster new ideas, and celebrate our collective achievements. Warm regards,<br/>Wikimedia CEE Meeting 2026 Organizing Team<br/>Wikimedians of Romania and Moldova User Group<br/> [[Korisnik:Gikü|Gikü]] ([[Razgovor s korisnikom:Gikü|razgovor]]) 22:50, 13 maj 2026 (CEST) == Izbor za CEE 2026. == Imamo jedno mjesto na CEE 2026. Bilo bi dobro da neko ode. Izjasnite se i predložite nekoga, ko bi nas mogao predstaviti u Rumuniji. === Komentari === * Kolega [[User:Kwiki|Kwiki]] je predložen, ali se sam odjavio.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 10:32, 14 maj 2026 (CEST) === Prijedlozi === ====[[User:Mhare|Mhare]]==== ===== Za ===== * {{za}} --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 09:43, 14 maj 2026 (CEST) * {{za}} --[[User:Panasko]] 09:47, 14 maj 2026 (CEST) ===== Protiv ===== ===== Komentari ===== * Ma kakav ja, moram oko njive. --[[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 10:17, 14 maj 2026 (CEST) * Hare, jedan je to vikend! Toliko se vremena može naći!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 10:23, 14 maj 2026 (CEST) ====[[User:Panasko|Panasko]]==== ===== Za ===== * {{za}} --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 09:43, 14 maj 2026 (CEST) ===== Protiv ===== ===== Komentari ===== Hvala na prijedlogu, ja nažalost ne mogu, imam privatnih obaveza. {{Nepotpisan|Panasko}} == Wiki Loves Eurovision 2026 == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Wiki Loves Eurovision edit-a-thon logo 2026.svg|right|250px]] Hello everyone! You are invited to participate in the "[[meta:Wiki Loves Eurovision 2026|Wiki Loves Eurovision]]" article writing contest, where our goal is to create new Eurovision-related articles in the CEE-language Wikipedia editions and improve existing ones. The contest will take place from May 10 to June 10, 2026, and prizes are available: * 1st prize: a voucher worth €60 * 2nd prize: a voucher worth €50 * 3rd prize: a voucher worth €40 * 4th–10th prize: a voucher worth €30 To participate in the contest and learn more, please visit [[meta:Wiki Loves Eurovision 2026|this link]]. --[[User:MHeidarzadeh-CEEhub|MHeidarzadeh-CEEhub]] ([[User talk:MHeidarzadeh-CEEhub|talk]]) 14:00, 16 May 2026 (UTC) </div> <!-- Message sent by User:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=30401522 --> == [[meta:User:TenWhile6/XReport]] == (Prebačeno s moje SZR): Pozdrav, KWiki. Ne znam koliko si upoznat sa ovom alatkom; njom možeš da prijaviš vandala/LTA na Metu javno (ovo je ponajpre za ne-administratore). Druga funkcija mu je slanje zahteva Oversighterima za trajno skrivanje čega god ako ispunjava jedan od tri njihova uslova: 1. Napadačko korisničko ime 2. Doxing 3. Govor mržnje. Sve ide mejlom, ništa nije javno, tvoje je samo da ih uputiš gde treba. Npr. za napadačka korisnička imena odeš na doprinose tog "korisnika" Više -> Request oversight. Toliko. [[Korisnik:Milicevic01|Milicevic01]] ([[Razgovor s korisnikom:Milicevic01|razgovor]]) 12:16, 8 maj 2026 (CEST) :Nisam znao jer na Metu upadnem "svake prestupne". :-) Hvala ti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:18, 8 maj 2026 (CEST) ::Nema na čemu, nisam ni ja znao, rekli mi neki pametni ljudi, zbog jednog LTA dua. [[Korisnik:Milicevic01|Milicevic01]] ([[Razgovor s korisnikom:Milicevic01|razgovor]]) 20:59, 19 maj 2026 (CEST) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:45, 19 maj 2026 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Vote now in the 2026 U4C election</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Eligible voters are asked to participate in the 2026 [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] election. More information–including an eligibility check, voting process information, candidate information, and a link to the vote–are available on Meta at the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|2026 Election information page]]. The vote closes on 2 June 2026 at [https://zonestamp.toolforge.org/1780358400 00:00 UTC]. Please vote if your account is eligible. Results will be available by 14 June 2026. -- In cooperation with the U4C,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 19:14, 27 maj 2026 (CEST) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30513860 --> == Extending the Call for Delegates registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca == Hello! As mentioned [[#Invitation: Call for Delegates Nominations and registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca|above]], the Bosnian language community has scholarship spot(s) reserved for attending the [[:m:Wikimedia CEE Meeting 2026|Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca]]. By our accounts, your community has not yet filled up the reserved spot(s) for delegates. We are '''extending the deadline to June 10''', but please note that the '''June 10 deadline is final and will not be extended for anyone'''. '''Registration form is here:''' https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdrSQ3JZCGa21AInWOCXnNjzhUZLV1n7LcSt8-0pd1L0Z4rMw/viewform Don't forget to provide a confirmation about the selection of delegates. For any questions or unclear issues, please reach out to us at our official conference email: :'''[mailto:wmceem2026@icf-fri.org wmceem2026@icf-fri.org]''' Thank you for your cooperation and CEE you Beyond the Crossroads in Cluj-Napoca! On behalf of Wikimedia CEE Meeting 2026 Organizing Team, Wikimedians of Romania and Moldova User Group -- [[Korisnik:Gikü|Gikü]] ([[Razgovor s korisnikom:Gikü|razgovor]]) 23:18, 29 maj 2026 (CEST) == RFC about AI-generated content in Wikimedia Commons == <bdi lang="en" dir="ltr">Apologies for writing in English, please help translate this message to your language. You are invited to participate in a [[c:Commons:Requests for comment/Policy update for AI content|request for comment on Wikimedia Commons about a policy update for AI content]]. This may affect files that are uploaded to Wikimedia Commons for use on this project. Thank you. [[m:User:Codename Noreste|Codename Noreste]] ([[m:User talk:Codename Noreste|razgovor]])</bdi> 19:11, 23 juni 2026 (CEST) <!-- Message sent by User:Codename Noreste@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30513860 --> == <span lang="en" dir="ltr">Deployment of Legal and Safety Contacts Link in the Footer of Your Wiki</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="Message"/> '''Legal & Safety Contacts''' Hello community, the Wikimedia Foundation has provided a [[wmf:Special:MyLanguage/Legal:Wikimedia Foundation Legal and Safety Contact Information|single legal and safety contact page]], to be linked in the footer of your wiki, to ensure access to accurate legal information. This is a regulatory requirement. We have already rolled out links to English, German, Italian, Spanish and other wikis and we will deploy to your wiki soon. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_Legal_and_Safety_Contacts_FAQ|Please read more on the project page]] and leave any comments in this thread or on the [[m:Special:MyLanguage/Talk:Wikimedia Foundation Legal and Safety Contacts FAQ|talk page]]. <section end="Message"/> </div> -- [[User:Sannita (WMF)|User:Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|talk]]) 15:29, 25 juni 2026 (CEST) <!-- Message sent by User:Sannita (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Sannita_(WMF)/Mass_sending_test&oldid=30731267 --> == [[Emir Hadžihafizbegović]] == {{komentar}} Pozdrav administratorima, sakriti ovu narednu izmjenu ovdje: [[Posebno:Diff/3901510]]. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 02:53, 12 juli 2026 (CEST) :{{urađeno}} Završeno ({{odgovor|KWiki}} kolega KWiki). --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 19:52, 9 august 2026 (CEST) ::{{odgovor|KWiki}} Fala ti, KWiki! :-) --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 19:52, 9 august 2026 (CEST) == Yahadzija == {{Spomeni|AnToni}}, {{Spomeni|Palapa}}, {{spomeni|Panasko}}: Opet popuštate dok me nema. Znam da niko ne može stalno biti ovdje, ali blokirajte mu svaki novi račun '''odmah''', bez izuzetka, jer ovo postaje teatar apsurda i ode unedogled. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:47, 21 juli 2026 (CEST) :Blokiramo, neke nisam bio siguran je li on mada po temama sam 99%siguran da jeste. Ovdje treba vidjeti da li raditi purge stranica koje je napravio, odnosno ima li osnova da ih ostavljamo ovakve, ko zna kakve sve greske sadrze. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:36, 21 juli 2026 (CEST) ::Kako kad. Neke donekle doradi, u nekima ostavi nered. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:49, 21 juli 2026 (CEST) :::ovdje negdje ostavljati nazive u yahadz da/ne, da ne zakačimo nekoga drugog [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 01:03, 23 juli 2026 (CEST) == Request for comment (the future of Abstract Wikipedia) == <bdi lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Apologies if this has not yet been translated into your wiki's language. {{int:Please-translate}} You are invited to voice your opinions in a [[:m:Requests for comment/The future of Abstract Wikipedia|request for comment about the future of Abstract Wikipedia]]. {{Int:Feedback-thanks-title}} [[:m:User:Kowal2701|Kowal2701]] ([[:m:User talk:Kowal2701|talk]]) 14:24, 24 juli 2026 (CEST) </bdi> <!-- Message sent by User:DreamRimmer@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30513860 --> :'''Kratko: Ćete, da li [[:m:Requests_for_comment/The_future_of_Abstract_Wikipedia|ima još]] biti ''Abstract Wikipedia'' ili ni?''' [[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] ([[Razgovor s korisnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]]) 17:50, 24 juli 2026 (CEST) == Alat za patroliranje == Pozdrav ekipa {{Spomeni|KWiki}}{{Spomeni|AnToni}}{{Spomeni|Mhare}}{{Spomeni|Edinwiki}}{{Spomeni|Palapa}}{{Spomeni|Semso98}}{{Spomeni|Srđan}}, ne znam da li ste upratili da je Ivi sa hr.wikipedije razvio alat za lakše patroliranje, te da sam ga zamoio da uključi i bs.wiki što je i učinio. Alat se nalazi [https://hrwp.toolforge.org/patrol/bs ovdje] a daje pregled nepatroliranih članaka u nekoliko kategorija. Isti značajno olakšava pregled i nadam se da će vam dobro poslužiti. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:25, 5 august 2026 (CEST) :hvala, odlično [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 20:19, 5 august 2026 (CEST) 7dfe0v40cdaj8aou3a4reab616eb88n 3917309 3917308 2026-08-09T17:57:56Z نوفاك اتشمان 16322 /* Yahadzija */ odgovor 3917309 wikitext text/x-wiki {{IW Čaršija}} {{Čaršija|extra=da|1= <div style="border-spacing: 3px; background-color: #f8f9fa; color: black; margin: 0.5em 0 0.5em 1em; padding: 0.2em; float: right; clear: right; font-size: 88%; line-height: 1.5em; width: 22em; border:0;"> <div style="padding:10px;">Čaršija se automatski [[Pomoć:Arhiviranje stranica za razgovor|arhivira]]. Starije rasprave možete naći [[/Arhive|ovdje]].</div> <inputbox> bgcolor=transparent type=fulltext prefix=Wikipedia:Čaršija break=yes width=30 searchbuttonlabel=Traži break=no </inputbox> </div> '''Dobro došli na Wikipedijinu čaršiju!''' Na ovoj stranici projekta Wikipedije možete porazgovarati o svim temama koje se tiču rada na Wikipediji i postaviti sva pitanja za koja smatrate da zaslužuju pažnju. Osnovni kriterij je da postavite pitanje u jednu od tematskih podgrupa čaršije. Ako niste sigurni u koju grupu spada Vaše pitanje, onda ga postavite ovdje. <div class="hlist left" style="margin-top:30px;"> * {{Dugme|Postavi novi komentar|url=//bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Čaršija&action=edit&section=new|class=mw-ui-constructive|style=background: #d33682; border: #d33682; color:white;}} </div> }} __NEWSECTIONLINK__ {{Korisnik:EdinBot/Arhivirati |brojač = 31 |bez_šablona = da |indeks = Wikipedia:Čaršija/Arhive |zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}} |min_tema_ostaviti = 3 |maks_starost_teme = staro(30d) |arhiva = Wikipedia:Čaršija/Arhiva %(brojač)d }} {{prečica|WP:Č}} __SADRŽAJ__ == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Voting to ratify the Wikimedia Movement Charter is now open – cast your vote</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Ratification vote opens|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Ratification vote opens}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello everyone, The voting to ratify the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|'''Wikimedia Movement Charter''']] is now open. The Wikimedia Movement Charter is a document to define roles and responsibilities for all the members and entities of the Wikimedia movement, including the creation of a new body – the Global Council – for movement governance. The final version of the Wikimedia Movement Charter is [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|available on Meta in different languages]] and attached [https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Wikimedia_Movement_Charter_(June_2024).pdf here in PDF format] for your reading. Voting commenced on SecurePoll on '''June 25, 2024''' at '''00:01 UTC''' and will conclude on '''July 9, 2024''' at '''23:59 UTC'''. Please read more on the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Ratification/Voting|voter information and eligibility details]]. After reading the Charter, please [[Special:SecurePoll/vote/398|'''vote here''']] and share this note further. If you have any questions about the ratification vote, please contact the Charter Electoral Commission at [mailto:cec@wikimedia.org '''cec@wikimedia.org''']. On behalf of the CEC,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 12:51, 25 juni 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26989444 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Voting to ratify the Wikimedia Movement Charter is ending soon</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Final reminder|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Final reminder}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello everyone, This is a kind reminder that the voting period to ratify the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|Wikimedia Movement Charter]] will be closed on '''July 9, 2024''', at '''23:59 UTC'''. If you have not voted yet, please vote [[m:Special:SecurePoll/vote/398|on SecurePoll]]. On behalf of the [[m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Ratification/Voting#Electoral_Commission|Charter Electoral Commission]],<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 05:45, 8 juli 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26989444 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">U4C Special Election - Call for Candidates</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – call for candidates|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – call for candidates}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello all, A special election has been called to fill additional vacancies on the U4C. The call for candidates phase is open from now through July 19, 2024. The [[:m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the [[:foundation:Wikimedia Foundation Universal Code of Conduct|UCoC]]. Community members are invited to submit their applications in the special election for the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, please review the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|U4C Charter]]. In this special election, according to [[Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter#2. Elections and Terms|chapter 2 of the U4C charter]], there are 9 seats available on the U4C: '''four''' community-at-large seats and '''five''' regional seats to ensure the U4C represents the diversity of the movement. [[Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter#5. Glossary|No more than two members of the U4C can be elected from the same home wiki]]. Therefore, candidates must not have English Wikipedia, German Wikipedia, or Italian Wikipedia as their home wiki. Read more and submit your application on [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election|Meta-wiki]]. In cooperation with the U4C,<section end="announcement-content" /> </div> -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 02:02, 10 juli 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26989444 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Wikimedia Movement Charter ratification voting results</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Results of the ratification vote|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Results of the ratification vote}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello everyone, After carefully tallying both individual and affiliate votes, the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Ratification/Voting#Electoral Commission|Charter Electoral Commission]] is pleased to announce the final results of the Wikimedia Movement Charter voting.   As [[m:Special:MyLanguage/Talk:Movement Charter#Thank you for your participation in the Movement Charter ratification vote!|communicated]] by the Charter Electoral Commission, we reached the quorum for both Affiliate and individual votes by the time the vote closed on '''July 9, 23:59 UTC'''. We thank all 2,451 individuals and 129 Affiliate representatives who voted in the ratification process. Your votes and comments are invaluable for the future steps in Movement Strategy. The final results of the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|Wikimedia Movement Charter]] ratification voting held between 25 June and 9 July 2024 are as follows: '''Individual vote:''' Out of 2,451 individuals who voted as of July 9 23:59 (UTC), 2,446 have been accepted as valid votes. Among these, '''1,710''' voted “yes”; '''623''' voted “no”; and '''113''' selected “–” (neutral). Because the neutral votes don’t count towards the total number of votes cast, 73.30% voted to approve the Charter (1710/2333), while 26.70% voted to reject the Charter (623/2333). '''Affiliates vote:''' Out of 129 Affiliates designated voters who voted as of July 9 23:59 (UTC), 129 votes are confirmed as valid votes. Among these, '''93''' voted “yes”; '''18''' voted “no”; and '''18''' selected “–” (neutral). Because the neutral votes don’t count towards the total number of votes cast, 83.78% voted to approve the Charter (93/111), while 16.22% voted to reject the Charter (18/111). '''Board of Trustees of the Wikimedia Foundation:''' The Wikimedia Foundation Board of Trustees voted '''not to ratify''' the proposed Charter during their special Board meeting on July 8, 2024. The Chair of the Wikimedia Foundation Board of Trustees, Nataliia Tymkiv, [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_Board_noticeboard/Board_resolution_and_vote_on_the_proposed_Movement_Charter|shared the result of the vote, the resolution, meeting minutes and proposed next steps]].   With this, the Wikimedia Movement Charter in its current revision is '''not ratified'''. We thank you for your participation in this important moment in our movement’s governance. The Charter Electoral Commission, [[m:User:Abhinav619|Abhinav619]], [[m:User:Borschts|Borschts]], [[m:User:Iwuala Lucy|Iwuala Lucy]], [[m:User:Tochiprecious|Tochiprecious]], [[m:User:Der-Wir-Ing|Der-Wir-Ing]]<section end="announcement-content" /> </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:52, 18 juli 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26989444 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Vote now to fill vacancies of the first U4C</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – voting opens|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – voting opens}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Dear all, I am writing to you to let you know the voting period for the Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) is open now through '''August 10, 2024'''. Read the information on the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election|voting page on Meta-wiki]] to learn more about voting and voter eligibility. The Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. Community members were invited to submit their applications for the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, please [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|review the U4C Charter]]. Please share this message with members of your community so they can participate as well. In cooperation with the U4C,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 04:46, 27 juli 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26989444 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Reminder! Vote closing soon to fill vacancies of the first U4C</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – reminder to vote|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – reminder to vote}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Dear all, The voting period for the Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) is closing soon. It is open through 10 August 2024. Read the information on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2024_Special_Election#Voting|the voting page on Meta-wiki to learn more about voting and voter eligibility]]. If you are eligible to vote and have not voted in this special election, it is important that you vote now. '''Why should you vote?''' The U4C is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. Community input into the committee membership is critical to the success of the UCoC. Please share this message with members of your community so they can participate as well. In cooperation with the U4C,<section end="announcement-content" /> </div> -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 17:29, 6 august 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27183190 --> == <span lang="en" dir="ltr">Coming soon: A new sub-referencing feature – try it!</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="Sub-referencing"/> [[File:Sub-referencing reuse visual.png|{{#ifeq:{{#dir}}|ltr|right|left}}|400px]] Hello. For many years, community members have requested an easy way to re-use references with different details. Now, a MediaWiki solution is coming: The new sub-referencing feature will work for wikitext and Visual Editor and will enhance the existing reference system. You can continue to use different ways of referencing, but you will probably encounter sub-references in articles written by other users. More information on [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|the project page]]. '''We want your feedback''' to make sure this feature works well for you: * [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing#Test|Please try]] the current state of development on beta wiki and [[m:Talk:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|let us know what you think]]. * [[m:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing/Sign-up|Sign up here]] to get updates and/or invites to participate in user research activities. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Deutschland|Wikimedia Deutschland]]’s [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes|Technical Wishes]] team is planning to bring this feature to Wikimedia wikis later this year. We will reach out to creators/maintainers of tools and templates related to references beforehand. Please help us spread the message. --[[m:User:Johannes Richter (WMDE)|Johannes Richter (WMDE)]] ([[m:User talk:Johannes Richter (WMDE)|talk]]) 10:36, 19 August 2024 (UTC) <section end="Sub-referencing"/> </div> <!-- Message sent by User:Johannes Richter (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johannes_Richter_(WMDE)/Sub-referencing/massmessage_list&oldid=27309345 --> == Sign up for the language community meeting on August 30th, 15:00 UTC == Hi all, The next language community meeting is scheduled in a few weeks—on August 30th at 15:00 UTC. If you're interested in joining, you can [https://www.mediawiki.org/wiki/Wikimedia_Language_and_Product_Localization/Community_meetings#30_August_2024 sign up on this wiki page]. This participant-driven meeting will focus on sharing language-specific updates related to various projects, discussing technical issues related to language wikis, and working together to find possible solutions. For example, in the last meeting, topics included the Language Converter, the state of language research, updates on the Incubator conversations, and technical challenges around external links not working with special characters on Bengali sites. Do you have any ideas for topics to share technical updates or discuss challenges? Please add agenda items to the document [https://etherpad.wikimedia.org/p/language-community-meeting-aug-2024 here] and reach out to ssethi(__AT__)wikimedia.org. We look forward to your participation! [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 01:19, 23 august 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:SSethi (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27183190 --> == <span lang="en" dir="ltr">Announcing the Universal Code of Conduct Coordinating Committee</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[https://lists.wikimedia.org/hyperkitty/list/board-elections@lists.wikimedia.org/thread/OKCCN2CANIH2K7DXJOL2GPVDFWL27R7C/ Original message at wikimedia-l]. [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement - results|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement - results}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello all, The scrutineers have finished reviewing the vote and the [[m:Special:MyLanguage/Elections Committee|Elections Committee]] have certified the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Results|results]] for the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) special election]]. I am pleased to announce the following individual as regional members of the U4C, who will fulfill a term until 15 June 2026: * North America (USA and Canada) ** Ajraddatz The following seats were not filled during this special election: * Latin America and Caribbean * Central and East Europe (CEE) * Sub-Saharan Africa * South Asia * The four remaining Community-At-Large seats Thank you again to everyone who participated in this process and much appreciation to the candidates for your leadership and dedication to the Wikimedia movement and community. Over the next few weeks, the U4C will begin meeting and planning the 2024-25 year in supporting the implementation and review of the UCoC and Enforcement Guidelines. You can follow their work on [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Meta-Wiki]]. On behalf of the U4C and the Elections Committee,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 16:05, 2 septembar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27183190 --> == <span lang="en" dir="ltr">Have your say: Vote for the 2024 Board of Trustees!</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Hello all, The voting period for the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2024|2024 Board of Trustees election]] is now open. There are twelve (12) candidates running for four (4) seats on the Board. Learn more about the candidates by [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2024/Candidates|reading their statements]] and their [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2024/Questions_for_candidates|answers to community questions]]. When you are ready, go to the [[Special:SecurePoll/vote/400|SecurePoll]] voting page to vote. '''The vote is open from September 3rd at 00:00 UTC to September 17th at 23:59 UTC'''. To check your voter eligibility, please visit the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2024/Voter_eligibility_guidelines|voter eligibility page]]. Best regards, The Elections Committee and Board Selection Working Group<section end="announcement-content" /> </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:14, 3 septembar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27183190 --> == Ažuriranje čelnika nižih administrativnih jedinica == Ovdje nismo na visini zadatka (ja prvi). Posljednjih mjeseci jedan korisnik (Martin Macha) ažurira predsjednike država i premijere, ali ostaju nam niže administrativne jedinice po državama, a nije da ih nema, pa kako bi bilo najpraktičnije sve "obletjeti"? (Ovdje se mogu uvrstiti i gradonačelnici.) Igraju li ikakvu ulogu Wikipodaci? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:09, 18 septembar 2024 (CEST) : Nisam odavno aktivan, ali ukoliko stvari još uvijek stoje koliko ih se sjećam, mislim da bi za bs.wiki bilo odlično da se ovo poveže sa wikipodacima kroz šablone. Time bi se oslobodili od mnogo ažuriranja u svim člancima gdje se koristi dotični šablon. Imaš li možda nekoliko primjera za te niže administrativne jedinice? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 11:46, 27 septembar 2024 (CEST) ::Savezne države, pokrajine, oblasti, kantoni itd... puta broj država u svijetu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:45, 27 septembar 2024 (CEST) {{Spomeni|Edinwiki}}, {{Spomeni|AnToni}}, {{Spomeni|Srđan}}, {{Spomeni|Semso98}} Dakle, ili ukinuti odgovarajuće parametre u infokutijama (prevelik je broj članaka za kontinuirano ažuriranje za malu Wikipediju poput ove) ili povezati s Wikipodacima, tako da se ažurira na svim Wikipedijama odjednom kad bude ažurirano tamo. Ovako nam mnoga imena stoje godinama, a došli novi ljudi na funkcije. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:05, 26 januar 2025 (CET) :Prvi i drugi rang je u redu, ali ići na male opštine nema smisla. Možda stvarno ukinuti parametar u infokutiji za niže podjele? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 12:09, 26 januar 2025 (CET) ::Na općine nisam ni mislio (osim ako postoje neke male države gdje su one drugi rang) nego na savezne države, pokrajine, autonomne zajednice... [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:33, 26 januar 2025 (CET) ::ako je moguće povezivanje sa wikipodacima zar nije bolje to tako povezati nego ukidati neki podatak? Ja sam voljan dio vremena posvetiti ovome, samo mi neko mora pokazati primjer kako se to radi. Mogli bi napraviti projekat kojim bi pratili šta sve treba ažurirati da se to poveže? Edit: da li bi to bio statement P6?[[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:13, 26 januar 2025 (CET) :::Jest: P6 (obuhvaćene razne funkcije; piše tamo koje sve). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:23, 2 februar 2025 (CET) :Mislim da ovdje trebamo gledati malo i šire, ogroman je potencijal za male projekte kakav je naš, možemo uvezati i druge podatke koje nismo u mogućnosti ažurirati redovno npr. kod države površinu, broj stanovnika, GDP, GDP per kapita, i mnoge druge statističke podatke koji se redovno ažuriraju na Wikipodacima. Koliko sam uspio vidjeti potrebno je onogućiti povezivanje (da li imaju neki moduli ili se to uradi u infokutiji nisam stručan ali srećom imamo korisnike koji su tehnički potkovaniji) pa je kasnije vrlo jednostavno povezati podatke. Ako se odlučimo na ovo nakon jedne runde ažuriranja završili smo posao i nećemo kasnije trošiti jako ograničeno vrijeme na to. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:02, 26 januar 2025 (CET) === Proširivanje članaka o jedinicama drugog ranga === Praveći kategorije za ruske oblasti, primijetio sam da ih većina ima samo 2-3 rečenice. Ovo kažem samo za Rusiju, a znamo koliko je država u svijetu, tj. jedinica drugog ranga. Naravno da ne treba sad pisati neke velike članke (mi to realno ne možemo) nego malo ih proširiti, da bude 4-5 pasusa umjesto 2-3 rečenice. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:22, 26 januar 2025 (CET) === Primjeri === Može li neko ovdje navesti nekoliko relevantnih primjera, o kojim infokutijama se tačno radi itd.? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 14:01, 9 februar 2025 (CET) :Navedeno je: sve koje imaju veze s drugim rangom administrativnih jedinica (savezne države, pokrajine, oblasti, kantoni,...) + kutija za grad / općinu (zbog /grado/načelnika). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:19, 9 februar 2025 (CET) :: Znači recimo [[Washington (savezna država)]] i tu infokutija [[Šablon:Geokutija]]? I jeli se samo radi o čelnicima, ili više podataka? Ima li pored Geokutije drugih infokutija o kojima je riječ? Imamo li možda sveobuhvatnu kategoriju odakle se ovi članci mogu izvući? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 16:24, 9 februar 2025 (CET) === Trenutno stanje === Ažurirao sam sve relevantne module, tako da bi sada trebali biti u toku sa zadnjim dašavanjima uvezi wikipodataka. Primjer gdje se primjenjuje povlačenje podataka sa Wikipodataka se može vidjeti kod {{tl|Infokutija_anatomija}}. Isto tako možemo druge infokutije organizirati. Što se tiče infokutije {{tl|Geokutija}} situacija je komplikovanija. Ovo je generalizovana infokutija gdje, koliko vidim, nije moguće uzeti isti prustup kao kod infokutije anatamoija. Tu je na primjer parametar `lider` definiran, ali pošto se Geokutija koristi u razne svrhe, nevjerujem da je isto svojstvo validno sa Wikipodataka (ali moram da priznam da to nisam provjerio). Ali i bez obzira na to, koliko se sjećam davno smo već govorili o ovome da se Geokutija svakako zamjeni za varijante koje se služe na en.wiki, tako da bi i sada predložio da se to uradi umjesto da nju dalju komplikujemo sa uvezivanjem sa wikipodacima. Kako konkretno naprijed? Kao prvo, mislim da bi jedan projekat mnogo pomogao za sveobuhvatnu organizaciju. Na dalje, mislim da bi trebalo slijediti stari princip da se što više oslonimo na en.wiki. Sugestija za početak je da se krene od američkih saveznih država, i da se umjesto {{tl|Geokutija|Savezna država}} koristi en.wiki varijanta [[:en:Template:Infobox_U.S._state]] (na primjer u članku [[Aljaska]]). Toliko od mene za sad. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 12:01, 10 februar 2025 (CET) :Hvala ti @[[Korisnik:Edinwiki|Edinwiki]], ja sam spreman da učestvujem u projektu jer je ovo jedna od važnijih stvari koje bi mogli da uradimo da dugoročno smanjimo potrebu za ažuriranjem. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:23, 10 februar 2025 (CET) :: 👍 [[:Wikipedia:Projekti/Wikidata čelnici]] -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 13:16, 10 februar 2025 (CET) :: Puno bi mi pomoglo da se sazna o kojim infokutijama je sve riječ. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 13:17, 10 februar 2025 (CET) :::Za početak [[Šablon:Infokutija teritorija|Teritorija]], [[Šablon:Infokutija naselje|Naselje]], "Geokutija|Savezna država", "Geokutija|Regija". Za hrvatske županije i španske autonomne zajednice, npr., korištena je "IK naselje", za italijanske regije nije nijedna, ali to je sad druga stvar. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:24, 10 februar 2025 (CET) ::::* {{tl|Infokutija teritorija}} treba zamjeniti za nešto drugo, jer vidim da nema veze prema en.wiki šablonu. Koja bi mogla biti alternativa za ovo? ::::* {{tl|Infokutija naselje}} ok. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 13:51, 10 februar 2025 (CET) Prije nekoliko godina sam se ja već bavio problematikom Geokutije i dosta toga sam zamijenio. Ostalo je još malo više od 1000 članaka gdje treba zamjeniti Geokutiju, to su većinom naselja, gradovi, distrikti, itd. i to sve treba zamjeniti sa [[Šablon:Infokutija naselje|Infokutijom naselje]] kao na en.wiki (plus nekoliko rijeka i jezera mislim da je ostalo, a za to već imaju infokutija [[Šablon:Infokutija rijeka|Rijeka]] i [[Šablon:Infokutija vodena površina|Vodena površina]]). Također sam pravio [[:Kategorija:Infokutije naselja po državama|wrappere]] koji su bazirani na Infokutiji naselje po uzoru na en.wiki ([[:en:Category:Templates calling Infobox settlement]]) gdje su već neki od parametara popunjeni za lakše i jednostavnije dodavanje infokutija u članke. Nakon toga ostaje da se u Infokutiji naselje ubace ti Wikidata parametri, ali kao što Edin reče za Geokutiju, mislim i da u ovom slučaju to neće biti baš jednostavno zbog broja parametara u šablonu u načinu njihovog korištenja.--[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 15:24, 10 februar 2025 (CET) :Da podvučemo: šta i kako dalje? Trebamo sastaviti plan djelovanja i rasporediti se po potrebi. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:21, 19 februar 2025 (CET) == Dozvola od IZ == Ima li bs.wiki dozvolu za objavljivanje fotki sa stranice Islamske zajednice BiH (https://islamskazajednica.ba/), rekoh da ne jurim džaba ako je neko pre ovde već uzeo. [[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 18:49, 27 septembar 2024 (CEST) :Ako ima, meni nije poznato. Ne mogu se sjetiti je li ikad to zatraženo. Možda neko drugi bude znao. A valjda im se može napisati e-mail kome treba. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:31, 27 septembar 2024 (CEST) ::Baš to. Obično ima neki pisani trag na projektu, jer napismeno mora da ima dozvola da bi bila važeća. Ako je ima onda je tu, al nigde nisam uspeo da je nađem. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 20:45, 27 septembar 2024 (CEST) == 'Wikidata item' link is moving. Find out where... == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"><i>Apologies for cross-posting in English. Please consider translating this message.</i>{{tracked|T66315}} Hello everyone, a small change will soon be coming to the user-interface of your Wikimedia project. The [[d:Q16222597|Wikidata item]] [[w:|sitelink]] currently found under the <span style="color: #54595d;"><u>''General''</u></span> section of the '''Tools''' sidebar menu will move into the <span style="color: #54595d;"><u>''In Other Projects''</u></span> section. We would like the Wiki communities feedback so please let us know or ask questions on the [[m:Talk:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Projects/Move_Wikidata_item_link|Discussion page]] before we enable the change which can take place October 4 2024, circa 15:00 UTC+2. More information can be found on [[m:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Projects/Move_Wikidata_item_link|the project page]].<br><br>We welcome your feedback and questions.<br> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 20:56, 27 septembar 2024 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Danny Benjafield (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Danny_Benjafield_(WMDE)/MassMessage_Test_List&oldid=27524260 --> == Oktobar – mjesec knjige == Hoćemo li opet neku akciju kao lani :-) (knjige, biblioteke /ne moraju biti isključivo nacionalne/, bibliotekarstvo i s tim povezano, npr., izdavaštvo, štamparstvo...)? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:09, 30 septembar 2024 (CEST) :Može, naravno. Hoćemo li projekat? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:36, 30 septembar 2024 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Preliminary results of the 2024 Wikimedia Foundation Board of Trustees elections</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Hello all, Thank you to everyone who participated in the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2024|2024 Wikimedia Foundation Board of Trustees election]]. Close to 6000 community members from more than 180 wiki projects have voted. The following four candidates were the most voted: # [[User:Kritzolina|Christel Steigenberger]] # [[User:Nadzik|Maciej Artur Nadzikiewicz]] # [[User:Victoria|Victoria Doronina]] # [[User:Laurentius|Lorenzo Losa]] While these candidates have been ranked through the vote, they still need to be appointed to the Board of Trustees. They need to pass a successful background check and meet the qualifications outlined in the Bylaws. New trustees will be appointed at the next Board meeting in December 2024. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2024/Results|Learn more about the results on Meta-Wiki.]] Best regards, The Elections Committee and Board Selection Working Group <section end="announcement-content" /> </div> [[User:MPossoupe_(WMF)|MPossoupe_(WMF)]] 10:25, 14 oktobar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:MPossoupe (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27183190 --> == <span lang="en" dir="ltr">Seeking volunteers to join several of the movement’s committees</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Each year, typically from October through December, several of the movement’s committees seek new volunteers. Read more about the committees on their Meta-wiki pages: * [[m:Special:MyLanguage/Affiliations_Committee|Affiliations Committee (AffCom)]] * [[m:Special:MyLanguage/Ombuds_commission|Ombuds commission (OC)]] * [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation/Legal/Community Resilience and Sustainability/Trust and Safety/Case Review Committee|Case Review Committee (CRC)]] Applications for the committees open on 16 October 2024. Applications for the Affiliations Committee close on 18 November 2024, and applications for the Ombuds commission and the Case Review Committee close on 2 December 2024. Learn how to apply by [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation/Legal/Committee_appointments|visiting the appointment page on Meta-wiki]]. Post to the talk page or email [mailto:cst@wikimedia.org cst@wikimedia.org] with any questions you may have. For the Committee Support team, <section end="announcement-content" /> </div> -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 01:07, 17 oktobar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27601062 --> == Program CEE Hub Microgrant == [[:m:Wikimedia CEE Hub/Microgrants|Program CEE Hub Microgrant]] i dalje je otvoren za prijave iz zajednica širom Centralne i Istočne Evrope. Program Microgrant koji sprovodi CEE Hub finansira projekte u iznosu od 50 do 500 EUR. Prije podnošenja prijave pročitajte kriterije i ostale detalje programa. [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfZ-EYkOHNaUo424azmstFH4dxF6amRLtDGRi1U4D7WCqtipw/viewform Obrazac za prijavu] je dostupan na Meta stranici gdje ćete morati odgovoriti na nekoliko jednostavnih pitanja. Spisak prijava koje smo primili do oktobra 2024. možete pronaći na [[:m:Wikimedia CEE Hub/Microgrants/Applications 2024|ovoj stranici]], a ove informacije vam mogu pomoći i dati vam predstavu o projektima za koje su druge zajednice tražile finansiranje. Ako imate bilo kakvih pitanja, kontaktirajte nas ([[:m:Wikimedia CEE Hub/Communication|kontaktirajte nas]]). Čekamo vaše prijave! --[[Korisnik:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[Razgovor s korisnikom:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 14:27, 18 oktobar 2024 (CEST) == 'Wikidata item' link is moving, finally. == Hello everyone, I previously wrote on the 27th September to advise that the ''Wikidata item'' sitelink will change places in the sidebar menu, moving from the '''General''' section into the '''In Other Projects''' section. The scheduled rollout date of 04.10.2024 was delayed due to a necessary request for Mobile/MinervaNeue skin. I am happy to inform that the global rollout can now proceed and will occur later today, 22.10.2024 at 15:00 UTC-2. [[m:Talk:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Projects/Move_Wikidata_item_link|Please let us know]] if you notice any problems or bugs after this change. There should be no need for null-edits or purging cache for the changes to occur. Kind regards, -[[m:User:Danny Benjafield (WMDE)|Danny Benjafield (WMDE)]] 13:28, 22 oktobar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:Danny Benjafield (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Danny_Benjafield_(WMDE)/MassMessage_Test_List&oldid=27535421 --> == CampaignEvents extension and the upcoming CEE Hub Office Hour == Some of you have already been in contact with the [[:m:Event Center/Registration|Event Registration tool]], that we are using for our monthly Office Hours. As this tool is part of the wider [[:m: CampaignEvents|CampaignEvents extension]], we would dedicate our upcoming monthly Office Hour to this topic and during the call will be present as well [[:m:User:Udehb-WMF|Benedict Nnaemeka Udeh]], who will have a short demo about this extension and will answer your questions. The Office Hour will be held on 18th of November (Monday) at 17:00 CET. All the details about local time and how to register yourself are available on [[:m:Wikimedia CEE Hub/Office hours|our Meta page]]. In the meantime, you can check [[:m:CampaignEvents|this Meta page]] about the extension, where you can find all the details about three key functionalities: * [[:m:Event Center/Registration|Event Registration tool]], allows campaign organizers to manage event registrations directly on the wiki. You can find instructions on how to use it [[:m:Event Center/Registration/Instructions|here]]. * [[:m:Campaigns/Foundation Product Team/Event list|Event list]], global, automated list of events on the wikis. It can be accessed by going to [[:m:Collaboration list|SpecialːAllEvents]]. * [[:m:Campaigns/Foundation Product Team/Invitation list|Invitation list]], finding past contributors on the selected articles, that can be useful to be invited in the upcoming edit-a-thons, contests, campaigns, etc. You can view [[:c:File:How to test the Invitation List tool.webm|this video]] to see how it works. You can find information on how this extension can be deployed on your Wikipedia [[:m:CampaignEvents/Deployment status|here]], which requires community discussion and consensus. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 18:19, 28 oktobar 2024 (CET) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=26669262 --> == Sign up for the language community meeting on November 29th, 16:00 UTC == Hello everyone, The next language community meeting is coming up next week, on November 29th, at 16:00 UTC (Zonestamp! For your timezone <https://zonestamp.toolforge.org/1732896000>). If you're interested in joining, you can sign up on this wiki page: <https://www.mediawiki.org/wiki/Wikimedia_Language_and_Product_Localization/Community_meetings#29_November_2024>. This participant-driven meeting will be organized by the Wikimedia Foundation’s Language Product Localization team and the Language Diversity Hub. There will be presentations on topics like developing language keyboards, the creation of the Moore Wikipedia, and the language support track at Wiki Indaba. We will also have members from the Wayuunaiki community joining us to share their experiences with the Incubator and as a new community within our movement. This meeting will have a Spanish interpretation. Looking forward to seeing you at the language community meeting! Cheers, [[User:SSethi (WMF)|Srishti]] 20:54, 21 novembar 2024 (CET) <!-- Message sent by User:SSethi (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27746256 --> == Bosna i Hercegovina i Mediteranske igre == Zdravo. Detaljno istražujem Mediteranske igre i stvaram članke s informacijama koje pronađem. (https://en.wikipedia.org/wiki/Basketball_at_the_2001_Mediterranean_Games) Međutim, nisam uspio pronaći sljedeće podatke o Bosni i Hercegovini. Možete li pogledati online ili fizičku arhivu novina i zapisati ove informacije? * Mediteranske igre 1993.: Odbojka (muškarci) - 25.06.1993 - Alžir-Bosna i Hercegovina (podaci o rezultatu i broju setova kao 15:8, 15:10...)- Vrlo je vjerovatno da će dan-dva nakon ovih datuma biti informacija u novinama. Nadam se da će mi neko pomoći. Note: Nažalost, nisam uspio pronaći rezultate utakmica na web stranici Košarkaškog saveza BiH. Pokušao sam koristiti [https://www.infobiro.ba ovu web stranicu] za arhivu Oslobođenja ali nisam uspio.-- [[Korisnik:Sabri76|Sabri76]] ([[Razgovor s korisnikom:Sabri76|razgovor]]) 20:37, 25 novembar 2024 (CET) == [[Lech Kaczyński]] == "Rocky" se "povampirio" nakon američkih izbora. Zaključati ovaj članak. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 15:21, 26 novembar 2024 (CET) == [[Wikipedia:Čaršija]] == "Rocky" se umirit' ne može. Zaštititi i ovu samu Čaršiju. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 08:41, 2 decembar 2024 (CET) == Universal Code of Conduct annual review: provide your comments on the UCoC and Enforcement Guidelines == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> My apologies for writing in English. {{Int:Please-translate}}. I am writing to you to let you know the annual review period for the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines is open now. You can make suggestions for changes through 3 February 2025. This is the first step of several to be taken for the annual review. [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review|Read more information and find a conversation to join on the UCoC page on Meta]]. The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter|you may review the U4C Charter]]. Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 02:11, 24 januar 2025 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27746256 --> == Feminism and Folklore 2025 starts soon == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;> [[File:Feminism and Folklore 2025 logo.svg|centre|550px|frameless]] ::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <center>''{{int:please-translate}}''</center> Dear Wiki Community, You are humbly invited to organize the '''[[:m:Feminism and Folklore 2025|Feminism and Folklore 2025]]''' writing competition from February 1, 2025, to March 31, 2025 on your local Wikipedia. This year, Feminism and Folklore will focus on feminism, women's issues, and gender-focused topics for the project, with a [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2025|Wiki Loves Folklore]] gender gap focus and a folk culture theme on Wikipedia. You can help Wikipedia's coverage of folklore from your area by writing or improving articles about things like folk festivals, folk dances, folk music, women and queer folklore figures, folk game athletes, women in mythology, women warriors in folklore, witches and witch hunting, fairy tales, and more. Users can help create new articles, expand or translate from a generated list of suggested articles. Organisers are requested to work on the following action items to sign up their communities for the project: # Create a page for the contest on the local wiki. # Set up a campaign on '''CampWiz''' tool. # Create the local list and mention the timeline and local and international prizes. # Request local admins for site notice. # Link the local page and the CampWiz link on the [[:m:Feminism and Folklore 2025/Project Page|meta project page]]. This year, the Wiki Loves Folklore Tech Team has introduced two new tools to enhance support for the campaign. These tools include the '''Article List Generator by Topic''' and '''CampWiz'''. The Article List Generator by Topic enables users to identify articles on the English Wikipedia that are not present in their native language Wikipedia. Users can customize their selection criteria, and the tool will present a table showcasing the missing articles along with suggested titles. Additionally, users have the option to download the list in both CSV and wikitable formats. Notably, the CampWiz tool will be employed for the project for the first time, empowering users to effectively host the project with a jury. Both tools are now available for use in the campaign. [https://tools.wikilovesfolklore.org/ '''Click here to access these tools'''] Learn more about the contest and prizes on our [[:m:Feminism and Folklore 2025|project page]]. Feel free to contact us on our [[:m:Talk:Feminism and Folklore 2025/Project Page|meta talk page]] or by email us if you need any assistance. We look forward to your immense coordination. Thank you and Best wishes, '''[[:m:Feminism and Folklore 2025|Feminism and Folklore 2025 International Team]]''' ::::Stay connected [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div></div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 03:35, 29 januar 2025 (CET) == Wiki Loves Folklore is back! == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> {{int:please-translate}} [[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]] Dear Wiki Community, You are humbly invited to participate in the '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2025|Wiki Loves Folklore 2025]]''' an international media contest organized on Wikimedia Commons to document folklore and intangible cultural heritage from different regions, including, folk creative activities and many more. It is held every year from the '''1st till the 31st''' of March. You can help in enriching the folklore documentation on Commons from your region by taking photos, audios, videos, and [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:UploadWizard&campaign=wlf_2025 submitting] them in this commons contest. You can also [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2025/Organize|organize a local contest]] in your country and support us in translating the [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2025/Translations|project pages]] to help us spread the word in your native language. Feel free to contact us on our [[:c:Commons talk:Wiki Loves Folklore 2025|project Talk page]] if you need any assistance. '''Kind regards,''' '''Wiki loves Folklore International Team''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 03:35, 29 januar 2025 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery/Wikipedia&oldid=26503019 --> == Kopirajt na poštanske markice BH pošte == Jel zna neko jesu slike poštanskih markica na sajtu bh pošta ([https://www.posta.ba/filatelija-2023/page/2/ primera radi ovde])pod nekom slobodnom licencom ili su kopirajt? Ako jesu, jel ima neko da je slao dozvolu za objavljivanje? Treba mi za neki članak. Reda radi da tagujem kolegu @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] potšto znam da zna o filateliji, a i ostali ako neko ima info pliz se oglasite. [[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 18:54, 2 februar 2025 (CET) :Jeste, sve su zaštićene copyrightom. Ove koje su na bs.wiki su iz moje kolekcije, ali to ne mijenja stvar. Markice su skoro u svim poštama zaštićene copyrightom, a tek nakon isteka određenog vremena, mogu se koristiti u medijima i sl. Svaka država određuje to vrijeme važenja. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:33, 2 februar 2025 (CET) ::@[[Korisnik:AnToni|AnToni]] Šta misliš da li bi nam dali dozvolu za objavljivanje? Ako nije prevelika usluga da te pitam da ih zamoliš, u ime bs.wiki, jer zadnji put kad sam ja i drugi sa sr.wiki slično to pokušavali da dobijemo dozvolu da objavljujemo slike Komisije za nacionalne spomenike BiH, iz trećeg pokušaja neki ćato tamo što radi je poslao zvaničan dopis da on ne sme to da radi jer je adresa sa koje se tražilo u Beogradu i nešto se istripovao da krši neke međudržavne sporazume, niđe veze. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 19:52, 2 februar 2025 (CET) :::Onda će i meni odbiti. Isto zbog adrese! Pitanje je kako su te tri pošte u BiH riješile copyright s autorima grafičkih rješenja. Probam nešto, ali bi moglo potrajati. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:00, 2 februar 2025 (CET) ::::Samo se predstavi da si u ime bs.wiki. Ovoj devojci što radi u Vikimediji Srbije su odbili jer je u ime organizacije iz Srbije tražila. A prethodno sam ja lično tražio i jedna devojka što radi u VZRS u Banjaluci. Meni su dozvolili, al nisu popunili lepo štablon pa nije bilo validno, a njoj su dozvolili, al su zaboravili da pošalju zvanično i onda su na kraju odbili. Tkd, moj savet, pošalji u ime Wikipedije na bosanskom jeziku. Veća je šansa da prođe, a kontam da su ažurniji od ovih u državnim organima bar jer su preduzeće. Fala ti :) --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 20:07, 2 februar 2025 (CET) @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] piši ako bude novosti. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 11:49, 9 februar 2025 (CET) == Reminder: first part of the annual UCoC review closes soon == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> My apologies for writing in English. {{Int:Please-translate}}. This is a reminder that the first phase of the annual review period for the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines will be closing soon. You can make suggestions for changes through [[d:Q614092|the end of day]], 3 February 2025. This is the first step of several to be taken for the annual review. [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review|Read more information and find a conversation to join on the UCoC page on Meta]]. After review of the feedback, proposals for updated text will be published on Meta in March for another round of community review. Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 01:48, 3 februar 2025 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28198931 --> == Prijedlog za ujednačavanje == U većini članaka o osobama stoji IK s vremenom i mjestom rođenja (i smrti) tako da je to jednostavno višak navoditi i u prvoj rečenici jer je već napisano nekoliko centimetara udesno (kutije za to i služe – da se glavni dio malo rastereti). To ostaviti da stoji samo tamo gdje (još) nema ubačene IK. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:09, 15 februar 2025 (CET) : To je nasljeđe štampanih enciklopedija, gdje je uglavnom bio samo tekst. S druge strane, oni koji su navikli na taj stil, navikli su na čitanje teksta. A treba razmisiliti kako će to izgledati u mobilnom prikazu na telefonima i sl.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 21:19, 15 februar 2025 (CET) ::Vide se normalno na mobitelima, samo što nisu pored uvoda nego ispod prvog pasusa. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:26, 15 februar 2025 (CET) : Vidio sam nekad ranije da se o ovom raspravljalo, čini mi se, na serveru Wikipedije na engleskom jeziku ili WMF-a. Ako se dobro sjećam tadašnjih argumenata par ljudi koji su prvobitno radili na infokutijama, zamišljene su da budu lako čitljivi sažeci bitnih informacija o osobi, pojmu, filmu, seriji itd. To je u principu poenta i uvodnog dijela članka – da se napiše sažetak bitnih informacija koje se mogu naći u ostatku članka. E, sad, treba jednostavno ustanoviti šta je zapravo bitno da stoji u prvoj rečenici. Mislim da je ''mjesto'' rođenja i smrti generalno nebitno, ali datum možda ipak jeste i možda bi manje upadljiva bila inverzija koja se, gotovo u svim slučajevima, mora raditi nakon zagrade u odnosu na to kad zagrade nema. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:13, 16 februar 2025 (CET) ::Također sam mišljenja da godina rođenja i smrti treba biti u uvodnom dijelu članka pored toga stoje u kutiji. Mjesto mi je generalno viška. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:24, 16 februar 2025 (CET) == <span lang="en" dir="ltr"> Upcoming Language Community Meeting (Feb 28th, 14:00 UTC) and Newsletter</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="message"/> Hello everyone! [[File:WP20Symbols WIKI INCUBATOR.svg|right|frameless|150x150px|alt=An image symbolising multiple languages]] We’re excited to announce that the next '''Language Community Meeting''' is happening soon, '''February 28th at 14:00 UTC'''! If you’d like to join, simply sign up on the '''[[mw:Wikimedia_Language_and_Product_Localization/Community_meetings#28_February_2025|wiki page]]'''. This is a participant-driven meeting where we share updates on language-related projects, discuss technical challenges in language wikis, and collaborate on solutions. In our last meeting, we covered topics like developing language keyboards, creating the Moore Wikipedia, and updates from the language support track at Wiki Indaba. '''Got a topic to share?''' Whether it’s a technical update from your project, a challenge you need help with, or a request for interpretation support, we’d love to hear from you! Feel free to '''reply to this message''' or add agenda items to the document '''[[etherpad:p/language-community-meeting-feb-2025|here]]'''. Also, we wanted to highlight that the sixth edition of the Language & Internationalization newsletter (January 2025) is available here: [[:mw:Special:MyLanguage/Wikimedia Language and Product Localization/Newsletter/2025/January|Wikimedia Language and Product Localization/Newsletter/2025/January]]. This newsletter provides updates from the October–December 2024 quarter on new feature development, improvements in various language-related technical projects and support efforts, details about community meetings, and ideas for contributing to projects. To stay updated, you can subscribe to the newsletter on its wiki page: [[:mw:Wikimedia Language and Product Localization/Newsletter|Wikimedia Language and Product Localization/Newsletter]]. We look forward to your ideas and participation at the language community meeting, see you there! <section end="message"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 09:28, 22 februar 2025 (CET) <!-- Message sent by User:SSethi (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28217779 --> == CEE Hub Microgrant Programme - 2025 round == '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Microgrants|CEE Hub Microgrant programme]]''' is open for submissions from the communities across Central and Eastern Europe (as well as Central Asia, and Farsi contributors that live in these regions). The CEE Hub Microgrant programme will fund projects ranging from 50 to 700 EUR. Please read the criteria and other details with the programme. '''[https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdscTZ9EPNjHhU0r7hUHNwntX34Wrk8ieiHemk_clB9VI3PfQ/viewform Application form]''' is accessible on the Meta page where you will need to answer a few simple questions. You can find a list of the applications for the programme from 2024 [[:m:Wikimedia CEE Hub/Microgrants/Applications 2024|on this page]], so you will get a sense of what other communities asked for funds. If you have any questions, please let us know ([[:m:Wikimedia CEE Hub/Communication|contact us]]). We are waiting for your submissions! --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:35, 24 februar 2025 (CET) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=28306207 --> == Alternativni prijedlog o budućnosti srodnih projekata na bosanskom jeziku == Poštovane kolegice i kolege, Wikipedijini srodni projekti na bosanskom jeziku (Wikirječnik, Wikicitati, Wikiknjige, Wikizvor i Wikivijesti) većinom su neaktivni i neodržavani. Potonja četiri projekta uopšte nemaju ni administratore koji bi održavali projekt. Ne tako davno je kolega [[Korisnik:AnToni|AnToni]] pisao o tome. Međutim, umjesto da te projekte gasimo, možda ima smisla da im proširimo opseg. Šta mislite da ovim projektima proširimo domen na cjelokupno srpskohrvatsko/štokavsko (<code>sh</code>) područje? To bi značilo da će Wikirječnik, Wikicitati, Wikiknjige, Wikizvor i Wikivijesti postati zajednička briga bosanskih i srpskohrvatskih vikipedista, ali i svih kolega s našega govornog područja. Tako bismo možda mogli uspjeti da održimo neku sržnu uredničku bazu. Što se tiče Wikirječnika, možemo razmotriti zajednički projekt, gdje bi sve bosanske odrednice bile prenesene, a svi bosanski administratori postali administratori zajedničkog projekta. Na stolu su svi mogući kompromisi i dogovori (oko imena, ustrojstva i tehnike). Slobodno se izjasnite! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:55, 25 februar 2025 (CET) :Meni ovo zvuči razumno, trenutna situacija nema smisla i mislim da je bolje da se ima kakvi takvi srodni projekti na kojem će biti uključeno i ono što je specifično bosanskom jeziku. Ovdje ne vidim nikakvu prepreku spajanja, a na ovaj način možemo održati projekte aktivnim, a možda i uspješnim. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:04, 25 februar 2025 (CET) ::@[[Korisnik:Panasko|Panasko]]: Hvala na komentaru! Da, ne vidim neke veće prepreke. Jedino se, doduše, treba usaglasiti oko naziva projekata {{lang|en|''Wikisource''}} i {{lang|en|''Wikinews''}}. Na bosanskom su oni prevedeni kao "Wikizvor" i "Wikivijesti", dok su na srpskohrvatskom prevedeni kao "Wikiteka" i "Wikinovosti". Trebalo bi napraviti neki dogovor tu. S tim u vezi, srpskohrvatski "W(j)ečnik" nedavno je preimenovan u "Wikirječnik", tako da je ta nedosljednost riješena. Započeo sam [[:sh:Wikipedija:Pijaca#Prijedlog o budućnosti srodnih projekata na bosanskom jeziku|raspravu na sh.WP]], a ovu ovdje produžujem na 7 dana. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23:08, 4 mart 2025 (CET) :::Pozdrav svima, nije sporno da su (manji) srodni wikiprojekti uglavnom zapostavljeni. U teoriji, ništa ne sprečava bilo kog wikikorisnika sa podrazumijevanim stupnjem znanja jezika (i pisama) iste da uređuje. Nego, da li u praksi postoje određene komplikacije (npr. tehničke, karakteristične za neku wikizajednicu, nekakva ograničenja/nekakve zabrane) za ostvarivanje takvog uređivanja? Također, umjesto zatvaranja/brisanja/sakrivanja tih spomenutih wikiprojekata, možda je pametno da tu svugdje budu izabrani/postavljeni isti, zajednički administratori, ali i nosioci drugih korisničkih ovlasti (što zapravo predstavlja procedure ''generalno jednostavnije'' nego gašenje već postojećih, otvorenih projekata) – [[:m:MVR|međutim, treba napomenuti da stjuardi lahko ne daju administratorska i slična prava, i to na projektima bez lokalnih birokrata]]. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 09:58, 5 mart 2025 (CET) ::::@[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]]: U teoriji, da. Međutim, u praksi, stanje je takvo da jednostavno nedostaje urednički fond. Hvala ti na ovoj napomeni; mislim da bi stjuardi uvažili prijenos administratura (apropo Wikirječnika). Međutim, ako tu bude dvojbe, uvijek možemo formalizirati proces. Kolege sa sh.wikija podržale bi kandidature, s obzirom na to da sh.wikt do 1. aprila vjerovatno neće imati više nijednog aktivnog administratora na projektu ([https://sh.wiktionary.org/w/index.php?title=Posebno:Popis_korisnika&group=sysop lista] – Bogorm gubi ovlaštenja, a Vipzu ističe privremena administratura). Dakako je potrebno oformiti garnituru administratora, tako da mislim da će bosanski administratori zaista dobro doći. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11:37, 5 mart 2025 (CET) :::::Aha. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 01:17, 6 mart 2025 (CET) ::::::OK. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 01:17, 6 mart 2025 (CET) :[https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Čaršija/Jezici&oldid=3556478 Predložio sam isto] prije godinu dana za WikiNews kada je pomenuto gašenje, kontaktirao nekoliko ljudi par puta, informirao @[[Korisnik:AnToni|AnToni]]a i počeo sređivati sadržaj...tako da se slažem za taj konkretni projekt. -- [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 09:47, 6 mart 2025 (CET) ::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]]: Odlično. Znam da ti imaš kontakt s ljudima iz Jezičkog odbora, tako da možemo zajedno raditi na implementaciji konsenzusa odavde. Svakako će nas ozbiljnije shvatiti u timu, nego pojedinačno. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 10:37, 6 mart 2025 (CET) {{raščistiti}} Admin sam na BS Wikirječniku, ali rijetko idem tamo. Imam nešto malo doprinosa, uglavnom da održim status admina jer korisnik koji tamo najviše (i uglavnom sam) radi uopće nije iz našeg govornog područja (mislim da je Turčin). Za Vijesti je valjda jasno da se komotno mogu ugasiti (za Knjige nemam pojma šta uopće da kažem), ali ne bih volio da se to dogodi Citatima i Izvoru. Znam da se (i) Izvor dijeli po jezicima, ali postoji li mogućnost da se, s obzirom na regionalnu srodnost i isprepletenost, napravi krovni projekt, a da se unutar njega naprave podstranice za izvore na svakom regionalnom jeziku (radi lakše pretrage; kome zatreba, npr., izvor koji pripada hrvatskom jeziku, klikne u zaglavlju na "HR" itd.), a onda da se na njih prebaci dosadašnji sadržaj sa svih? {{Spomeni|AnToni}}, {{Spomeni|Palapa}}, {{Spomeni|AdnanSa}}, {{Spomeni|Srđan}}, {{Spomeni|Semso98}}, javite se kad mognete. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:42, 5 mart 2025 (CET) : Šta reći sem da svi znamo kakvo je stanje sa srodnim projektima. I to nije slučaj samo s "našim", već i na drugim jezicima s malo govornika. Zajednički bi imao smisla, a mislim da ne bi bilo teško uraditi to što si zamislio. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 13:00, 5 mart 2025 (CET) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]]: To je okej i mogućno. Međutim, sh. Citat i Izvor ne postoje, tako da će svakako sve bosanske odrednice biti prenesene/uvezene direktno. U slučaju da jedna ista stranica postoji na dva projekta, tada se ta stranica prenosi/uvozi kao podstranica s jezičkim kodom (<code>/bs</code>), koliko znam. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12:59, 5 mart 2025 (CET) ::Napomena: Bilo kakvo gašenje jednog wikiprojekta zahtijeva dugotrajnu birokraciju, i lokalno, i tamo na Meti. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 02:36, 6 mart 2025 (CET) :ok [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 18:13, 5 mart 2025 (CET) ---- Na temelju ove dvosedmične rasprave i na temelju [[:sh:Wikipedija:Pijaca#Prijedlog o budućnosti srodnih projekata na bosanskom jeziku|konsenzusa postignutog na sh.WP]] započet ću razgovore s članovima Jezičkog odbora Fondacije Wikimedija. Članovi Odbora bit će konzultirani radi pronalaska najboljeg načina na koji se ovaj prijedlog može implementirati. Pravovremeno ću vas izvijestiti o relevantnom odgovoru Odbora. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23:21, 11 mart 2025 (CET) Prenosim vam detalje razgovora s Jezičkim odborom: # Spajanje Wikirječnika možemo početi odmah, imamo zeleno svjetlo. Prijenos administratura nije moguć ''per se'', pa je preporuka da se bosanski administratori kandidiraju za administratore zajedničkog projekta. Ja mogu pokrenuti tu raspravu. @[[Korisnik:KWiki|KWiki]], @[[Korisnik:Srđan|Srđan]]: Jeste li zainteresirani za to? Ideja je također da jedan od vas (ili neko drugi) zatraži prava uvoznika i da pomoću njih uveze stranice na zajednički projekt. Nakon uvoza stranica potrebno je te stranice izbrisati iz bosanskog Wikirječnika. Pošto se premještanje završi, bosanski Wikirječnik može se formalno zatvoriti, čime će se ratificirati ovaj potez zajednice. # Za ostale projekte (Wikicitati, Wikiknjige, Wikizvor i Wikivijesti), preimenovanje domena trenutno nije tehnički izvodljivo (i neće biti u dogledno vrijeme). Alternativa podrazumijeva da se ovi projekti zatvore i inkubiraju pod novim jezičkim kodom. Jezički odbor spreman je izaći nam u susret i skratiti vrijeme inkubacije, zavisno od slučaja. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 01:32, 19 mart 2025 (CET) :2. Wikivijesti ne treba zatvarati, da bi se ponovo inkubirale, već naći prvo modus operandi i bar 2, bolje 3 ljudi koje su spremne administrirati i 4-5 koji su spremni zajedno bar par vijesti napraviti dnevno. Sve ostalo je bačeno vrijeme, trud i rizik za gubitak i ovog malo što ima kao potencijalna informacija (ako ne već inspiracija) novima da mogu da se uključe. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 23:52, 25 mart 2025 (CET) ::Ako se za sve ove godine nije našlo toliko ljudi za Wikivijesti, čisto sumnjam da će se i sad naći. Volio bih raditi na više Wikiprojekata, ali jedva se izborim i s ovim jednim. Jednostavno je nemoguće, i fizički / vremenski i mentalno. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:02, 26 mart 2025 (CET) :::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] nije ovo jedino mjesto gdje se mogu naći (novi) suradnici i podrška. Ja radim dosta offline sa raznim studentima i grupama u civilnom društvu ili institucijama u HR, a isto bi se moglo raditi u BiH ili čak online sa diasporom. Postoje fondovi i hubovi kojima se može obratiti za pomoć da dio tog posla i troškova bude plaćen/subvencioniran. Važno je samo prelomiti ko to želi povući uopće. a onda kako i kada. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 01:27, 29 mart 2025 (CET) ::Problem je što je teško naći 2-3 osobe za doprinos, a kamoli za administraciju. Wikivijesti su generalno zapuštene u regiji – projekt na hrvatskom je u Inkubatoru, dok se projekt na srpskom drži na aparatima (jedva 9 ''aktivnih'' korisnika, prema statistici). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12:02, 26 mart 2025 (CET) :::@[[Korisnik:Aca|Aca]] to nije problem - to je posljedica drugih strukturnih i resursnih problema. Srbija i Republika Srpska imaju dosta resursa i razvijene neke strukture (ne idealno ali funkcionalno) i zato imaju bitno bolje rezultate u Wikimedijima...nekad ni to nije dovoljno za optimum, ali za minimum očito jeste. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 01:29, 29 mart 2025 (CET) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]], @[[Korisnik:Srđan|Srđan]]: Budući da su protekle dvije sedmice od gornje poruke, započeo sam [[:wikt:Wikirječnik:Čaršija#Zahtjev za dodjelu statusa administratora: Aca|kandidaturu na bosanskom Wikirječniku]] radi implementacije konsenzusa. Pozivam vas da se izjasnite. Također, ako je neko zainteresiran za kandidaturu na srpskohrvatskom Wikirječniku, slobodno neka je započne. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 15:44, 4 april 2025 (CEST) :Kolegice i kolege, želio bih izvijestiti da je proces prenošenja stranica započet. Prenesene su sve stranice u sljedećim imenskim prostorima: Kategorija, Šablon, Pomoć i Wikirječnik. U narednim danima bit će prenesene sve rječničke natuknice (iz glavnog imenskog prostora). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:03, 20 april 2025 (CEST) ::Trenutno se nalazimo na pola puta do završetka procesa, s 56,6% uvezenih rječničkih natuknica. Kolega Vipz započeo je raspravu o [[:wikt:sh:Wikirječnik:Pijaca#Promjena logotipa projekta|promjeni logotipa srpskohrvatskog Wikirječnika]], pa vas pozivam da se priključite. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:02, 22 april 2025 (CEST) ::Prijenos natuknica je završen. {{ping|Panasko|KWiki}} Želimo li prenijeti korisničke stranice i korisničke stranice za razgovor ili želimo da to ostane na izvornom projektu? Sve ostalo je riješeno. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19:33, 25 april 2025 (CEST) :::Možda bi najbolje rješenje bilo ''ne'' prenositi korisničke stranice i korisničke stranice za razgovor (zbog masovnih notifikacija), i ostaviti korisnicima i korisnicama da samostalno odluče je li žele prijenos ili ne. Budući da je transwiki-uvoz sad omogućen, bilo koji administrator ili administratorica može bilo kad uvesti stranicu na zahtjev. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14:48, 29 april 2025 (CEST) ::::Ne vidim poentu u prenošenju korisničkih stranica, posebno korisnika koji nisu aktivni. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:58, 29 april 2025 (CEST) :::::''Acknowledged''. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11:38, 3 maj 2025 (CEST) ::::::Wikirječnici na bosanskom i srpskohrvatskom jeziku su spojeni. U toku je [[metawiki:Proposals_for_closing_projects/Closure_of_Bosnian_Wiktionary|prijedlog za zatvaranje bosanskog Wikirječnika]] na Meta-Wikiju. Pozivam sve zainteresirane kolege i kolegice da se izjasne. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21:39, 14 maj 2025 (CEST) ::::::Također je pokrenut [[:meta:Proposals for closing projects/Closure of Bosnian Wikibooks, Wikinews, Wikiquote and Wikisource|zahtjev za zatvaranje i inkubiranje ostalih bosanskih srodnih projekata]]. Možete se i tu izjasniti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22:27, 14 maj 2025 (CEST) :::::::{{komentar}} Obznaniti sva ova čuda na neko vidljivije mjesto, i to možda na ovu narednu stranicu: [[MediaWiki:Sitenotice]]. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 19:30, 21 maj 2025 (CEST) ::::::::{{komentar}} + Jedna tuđa, ali slična ideja možda za ovdašnji [[MediaWiki:Sitenotice]]: [[:wikt:MediaWiki:Sitenotice]]. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 19:51, 7 juni 2025 (CEST) == Neprihvatljivo korisnicko ime == Zasto se tolerise korisnicko ime Jugoslovenski nacionalista? [[Posebno:Doprinosi/Jugoslovenski_nacionalista]] [[Posebno:Doprinosi/77.77.216.193|77.77.216.193]] 08:45, 26 februar 2025 (CET) :{{komentar}} {{odgovor|77.77.216.193}} Pozdrav, 77.77.216.193, a zašto se ''ne'' bi to korisničko ime tolerisalo...? [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 10:16, 5 mart 2025 (CET) == Universal Code of Conduct annual review: proposed changes are available for comment == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> My apologies for writing in English. {{Int:Please-translate}}. I am writing to you to let you know that [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review/Proposed_Changes|proposed changes]] to the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines|Universal Code of Conduct (UCoC) Enforcement Guidelines]] and [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) Charter]] are open for review. '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review/Proposed_Changes|You can provide feedback on suggested changes]]''' through the [[d:Q614092|end of day]] on Tuesday, 18 March 2025. This is the second step in the annual review process, the final step will be community voting on the proposed changes. [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review|Read more information and find relevant links about the process on the UCoC annual review page on Meta]]. The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter|you may review the U4C Charter]]. Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] 19:51, 7 mart 2025 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28307738 --> == An improved dashboard for the Content Translation tool == <div lang="en" dir="ltr"> {{Int:hello}} Wikipedians, Apologies as this message is not in your language, {{Int:please-translate}}. The [[mediawikiwiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Language_and_Product_Localization|Language and Product Localization team]] has improved the [https://test.wikipedia.org/w/index.php?title=Special:ContentTranslation&filter-type=automatic&filter-id=previous-edits&active-list=suggestions&from=en&to=es Content Translation dashboard] to create a consistent experience for all contributors using mobile and desktop devices. The improved translation dashboard allows all logged-in users of the tool to enjoy a consistent experience regardless of their type of device. With a harmonized experience, logged-in desktop users now have access to the capabilities shown in the image below. [[file:Content_Translation_new-dashboard.png|alt=|center|thumb|576x576px|Notice that in this screenshot, the new dashboard allows: Users to adjust suggestions with the "For you" and "...More" buttons to select general topics or community-created collections (like the example of Climate topic).  Also, users can use translation to create new articles (as before) and expand existing articles section by section. You can see how suggestions are provided in the new dashboard  in two groups ("Create new pages" and "Expand with new sections")-one for each activity.]] [[File:Content_Translation_dashboard_on_desktop.png|alt=|center|thumb|577x577px|In the current dashboard, you will notice that you can't adjust suggestions to select topics or community-created collections. Also, you can't expand on existing articles by translating new sections.]] We will implement [[mw:Special:MyLanguage/Content translation#Improved translation experience|this improvement]] on your wiki '''on Monday, March 17th, 2025''' and remove the current dashboard '''by May 2025'''. Please reach out with any questions concerning the dashboard in this thread. Thank you! On behalf of the Language and Product Localization team. </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:UOzurumba (WMF)|UOzurumba (WMF)]]</bdi> 03:55, 13 mart 2025 (CET) <!-- Message sent by User:UOzurumba (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:UOzurumba_(WMF)/sandbox_CX_Unified_dashboard_announcement_list_1&oldid=28382282 --> == AnToni == Korisnik je obrisao stranice [[Turci na Kosovu]] i [[Srbi na Kosovu]] bez ikakakvog objašnjenja. Šta je sporno pisati o etničkim grupama na Kosovu? [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 18:22, 15 mart 2025 (CET) == Kosovo == Mislim da zajednica trijeba ppkrenut raspravu o tome da li je ''enciklopedijski'' pisati o etničkim zajednicama Kosova. Korisnik AnToni je na svoju ruku obrisao sve stranice sa tom tematikom jer po njemu o etničkim grupama Kosova ne treba pisat, samo nije obrazlozio zašto. Na ovaj način se ignorira postojanje kosovskih zajednica koje imaju svoje političke prredstavnike i aktivno sudjeluju u životu Kosova. Obrisao je stranicu [[Bošnjaci Kosova]] koja je godinama bila tu jer mu je neenciklopedijska. Pitanje je sada šta je korisniku AnToni enciklopedijski? Ja sam dugo uređivao stranice na srpskoj Vikipediji gdje sam pre dva dana blokiran samo zbog slobode mišljenja i govora, gdje mi je čak sugestirano da ''promjenim retoriku'' jer Kosovo i Metohija su Srbija. Tamošnji admini su me blokirali samo zato što sam iznosio istinu i reference koje se njima nijesu svidjele. Nažalost, pokazalo se da urednici srpske nacionalnosti na toj Vikipediji nijesu objektivni i da manjine nemaju šta tamo tražit ako ne dijele mišljenje većine. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 10:06, 16 mart 2025 (CET) Želim se zahvalit uredniku AnToni na ispravnoj odluci kojiu je donio vrativši stranice. Ja vjerujem da se ovdje može slobodno uređivat i govorit a ne kao srpskoj Vikipediji gdje Srbi ne toleriraju svoje neistomišljenike i blokiraju ih. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 12:23, 16 mart 2025 (CET) :I ovdje ima razlika u mišljenjima, kao i bilo gdje na svijetu, ali su uglavnom vezana za to šta ko smatra relevantnim za enciklopediju (uključujući i izvore) ili kako bi bilo bolje uraditi nešto i tome slično. Dok god vladaju zdrav razum, poštovanje i normalna komunikacija, bez vrijeđanja, nema blokiranja. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:30, 16 mart 2025 (CET) ::Tamo sam blokiran na tri dana uz ''obrazloženje'' da sam ratovao izmjenama, iako toga uopće nije bilo, da sam vrijeđao iako ni toga nije bilo. Srbima se tamo kao referenca nije svidjeo sopstveni Briselski sporazum na koji se srbijanska vlast stalno poziva (potpisala ga sa Kosovom u kojemu priznaje institucije Kosova) pa su izmislili razlog za moju blokadu, uz opasku da ''promjenim retoriku''. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 12:52, 16 mart 2025 (CET) :::@[[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]]: Doživio sam slična iskustva na tom projektu kao urednik i administrator, tako da Vas potpuno razumijem. Nemojte dopustiti da Vas to odvrati od uređivanja drugih Wikimedijinih projekata. (P. S. sd sam videja da smo zemljaci :)). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:27, 16 mart 2025 (CET) ::::I dalje sam mišljenja da članci ovog tipa nisu enciklopedijski. O stanovništu neke države se može pisati u članku o toj državi. Ovako članci "xxx u yyy" se svode na broj stanovnika xxx, a onda se počinju nabrajati neki marginalni pjevači i šta ti ja znam ko... a da ne govorim o tome, da se stvaraju i izmišljaju neki novi nazivi, kao "kosovski Srbi", "kosovski Turci"...kao da je teško pogledati u zvanične podatke gdje tog i drugih pridjeva nema. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 13:41, 16 mart 2025 (CET) :::::Članak premestiti na "Bošnjaci na Kosovu" i povezati na Wikipodacima s [[:en:Bosniaks in Kosovo|ovim člankom]] (en.WP). Ovakvi članci u pravilu pokrivaju značajne manjine i njihova prava ili status u određenoj zemlji. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:50, 16 mart 2025 (CET) Mislim da imamo nekoliko smjernica koje nam mogu pomoći ovdje: * Kao prvo, za onoga ko nije upoznat, osnovno pravilo za relevantnost: [[:Wikipedia:Relevantnost]]. Ili za potpunu verziju pogledati [[:en:Wikipedia:Notability]]. * Gdje nije jasno, možemo se osloniti na en-wiki. Ukoliko tamo članak postoji, velika je šansa da tema jeste relevantna kao zaseban članak. * Ukoliko je članak prekratak, može se nekada odlučiti da se materijal pripoji u nekom drugom članku. Relevantne stranice: [[:en:Wikipedia:Merging]], [[:en:Wikipedia:Stub]]. * Postoje isto [[:Wikipedia:Pravila_za_brisanje|pravila za brisanje]]. I da dodam nešto svoje na ovo KWikijevo: "''Dok god vladaju zdrav razum, poštovanje i normalna komunikacija, bez vrijeđanja..''", sve se može riješiti na lijep način. Toliko od mene. ✌️ -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 05:33, 22 mart 2025 (CET) == Teritorijalna organizacije Srbije == AntOni uporno briše sa stranica o naseljima leskovačkog kraja da se nalaze na jugu Srbije. Meni nije uopće jasno zašto njemu smijeta preciznije odrediti mjesto riječina ''na jugu Srbije''? U čumu je problem sa time? On čak ne poznaje dobro ni teritorijalnu organizaciju Srbije ''upravni okrug'' i ''okrug'' nijsu isto, kako on ubacuje u riječenice kopirajući srpsku Vikipediju, koja je daleko od idealne. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 21:40, 19 mart 2025 (CET) === Vučje === AnToni je sada zaključao stranicu [[Vučje]] pod izgovorom ''Rat izmjenama / spor o sadržaju''. Međutim, rata izmjena nije ni bilo jer za to trijeba serija vraćanja, čega nije bilo. Njemu smijeta geografski pojam ''Južna Srbija'' iako u stranici uopće tako ne piše već ''na jugu Srbije''. Ja pokušavam komunicirat s njim ali on ne odgovara, pritom nije upućen u administrativnu podjelu Srbije. Kopira srpsku Vikipediju koja nije točna, jer ni tamo ne znaju podjelu. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 22:03, 19 mart 2025 (CET) === Šablon:Korisnik Južnjak === Sada je obrisao običan šablon gdje me optužuje za ''separatizam'' i ''osamostaljenje'' iako to uopće nije pisalo. Korisnik AnToni očigledno počinje se služit neistinama i pitanje je zbog čega ovo radi i mene ''maltretira'' i ne dopušta mi radit svasvim korektno. Molim da se šablon vrati jer je obrisan zbog neistina i ličnog mišljenja AnTonija. Sličnih šablona o autonomijama Baskije, Kurdistana ima svugdje. AnToni zloupotrebljava svoja admin prava. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 22:12, 19 mart 2025 (CET) === AnToni nastavlja === Poslije mog pisanja na čaršiji AnToni je dijelimice na mojoj szr napisao ;CItat ''Da li Vi stvarno mislite da ću ja raspravljati da li u Srbiji postoji ili ne postoji neki Upravni okrug?''... Po ovome što je napisat on na mene gleda sa omalovažavanjem, jer on pravi izmjene i briše šablone i uopće ga ne zanima da o tome raspravlja sa mnom, jer misli da je ''iznad'' mene. Molim ostale admine da reagiraju na ovakvo bezobrazno i omalovažavajuće ponašanje AnTonija. Ako admini mogu radit što požele da ovoj vikipediji makar da se javno to kaže, jer ovo je nečuvjeno. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 23:10, 19 mart 2025 (CET) == Promjena prikazivanja istaknutih članaka == S obzirom na to da smo se već nekoliko puta našli u situaciji da nije bilo predloženih istaknutih članaka za naredni mjesec, pa smo morali svojeručno birati navrat-nanos, mislim da ne bi bilo loše da se prebacimo na "rotaciju" koja ima na nekim drugim projektima već. Funkcioniralo bi na sljedeći način: imamo [[:Kategorija:Istaknuti članci|nekih 218 istaknutih članaka]] i stavili bismo ih u rotaciju tako da se na početnoj stranici rotira članak svaka 3 dana (imamo materijala – 365 ÷ 3 je 121,66). Međutim, i dalje bismo birali nove istaknute članke. Korisnici će predložiti novi kad ga napišu/nađu neki postojeći, kao i dosad, ostavi se standardnih 7 dana da se drugi izjasne pa, ako bude izabran, postavimo ga da stoji 30 dana na početnoj stranici u narednoj rotaciji (za najkasnije 3 dana od završetka izjašnjavanja). Mislim da nije loša ideja, pa ako ste za, mogli bismo od maja početi. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 19:10, 25 mart 2025 (CET); izmijenjeno 19:30, 25 mart 2025 (CET) :Za april sam predložio Ripakovu, ali nema glasova. Ako tako i ostane, onda početi od 1. aprila, a ako bude izabrana, onda od 1. maja. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:26, 25 mart 2025 (CET) :: Ma može Ripakova za april, što da ne. :-) Promijenio sam "početni" datum iznad. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 19:30, 25 mart 2025 (CET) :::Ja sam za! Tako će se glavna stranica "osvježavati". [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:59, 25 mart 2025 (CET) ::{{za}} [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:35, 25 mart 2025 (CET) :Što da ne, i ja sam '''za'''. {{za}} [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 21:14, 25 mart 2025 (CET) ::{{za}} --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 22:17, 25 mart 2025 (CET) :Podrška i s moje strane, djeluje praktično. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11:48, 26 mart 2025 (CET) :Dobar prijedlog, i ja sam za. {{za}} - [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] Ništa, ovo je onda spremno i počet će od maja. Budući da ima više nego dovoljno materijala, stavit ću da se rotira svaka dva dana, izuzeti nedavno istaknute članke, i izvršiti rendomizaciju spiska, da bude pošteno i da probamo staviti koliko god je moguće u rotaciju. :) – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:15, 7 april 2025 (CEST) :: {{za}} ovo je dobro [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 12:51, 21 septembar 2025 (CEST) == Final proposed modifications to the Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines and U4C Charter now posted == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> The proposed modifications to the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines|Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines]] and the U4C Charter [[m:Universal_Code_of_Conduct/Annual_review/2025/Proposed_Changes|are now on Meta-wiki for community notice]] in advance of the voting period. This final draft was developed from the previous two rounds of community review. Community members will be able to vote on these modifications starting on 17 April 2025. The vote will close on 1 May 2025, and results will be announced no later than 12 May 2025. The U4C election period, starting with a call for candidates, will open immediately following the announcement of the review results. More information will be posted on [[m:Special:MyLanguage//Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election|the wiki page for the election]] soon. Please be advised that this process will require more messages to be sent here over the next two months. The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, you may [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter|review the U4C Charter]]. Please share this message with members of your community so they can participate as well. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 04:04, 4 april 2025 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28469465 --> == Slike bez licence == Za sve (nas) administratore: Pregledati [[Korisnik:MGA73/NoLicense|ove slike]] i vidjeti šta dalje (npr., dodati licencu ili ih izbrisati). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:29, 11 april 2025 (CEST) == Be part of the next CEE Catch Up about Global Trends == Hi everyone, We want to announce the ninth '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Catch up|CEE Catch Up]]''' session, which will be dedicated to the Foundation Annual Planning Workshop focused on [[diffblog:2025/03/04/global-trends-2025/|'''global trends that are affecting our movement''']]. The session will take place on 23<sup>rd</sup> of April 2025, 18:00-19:00 CEST (check your local time [https://zonestamp.toolforge.org/1745424000 here]). Together (the CEE Communities and the Wikimedia Foundation staff) we will discuss the trends related to our projects, our readers and editors. We will explore how those trends show up in the CEE context and discuss what our projects need to address those trends, and how we can support them. You will also have the opportunity to ask questions to the Wikimedia Foundation staff about the work being planned as part of the annual plan that runs from July 2025 to June 2026. '''<u>''[[Wikimedia CEE Hub/Catch up|Join us at the Next CEE Catch up]]!''</u>''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:19, 14 april 2025 (CEST) (on behalf of the CEE Catch Up team) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=28546550 --> == Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025: Invitation == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:UCDM 2025 general.png|180px|right]] {{int:please-translate}} Hello, dear Wikipedians!<br/> [[:m:Special:MyLanguage/Wikimedia Ukraine|Wikimedia Ukraine]], in cooperation with the [[:en:Ministry of Foreign Affairs of Ukraine|MFA of Ukraine]] and [[:en:Ukrainian Institute|Ukrainian Institute]], has launched the fifth edition of writing challenge "'''[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]]'''", which lasts from '''14th April''' until '''16th May 2025'''. The campaign is dedicated to famous Ukrainian artists of cinema, music, literature, architecture, design, and cultural phenomena of Ukraine that are now part of world heritage. We accept contributions in every language! The most active contesters will receive prizes. If you are interested in coordinating long-term community engagement for the campaign and becoming a local ambassador, we would love to hear from you! Please let us know your interest. <br/> We invite you to take part and help us improve the coverage of Ukrainian culture on Wikipedia in your language! Also, we plan to set up a [[:m:CentralNotice/Request/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025|banner]] to notify users of the possibility to participate in such a challenge! [[:m:User:OlesiaLukaniuk (WMUA)|OlesiaLukaniuk (WMUA)]] ([[:m:User talk:OlesiaLukaniuk (WMUA)|talk]]) </div> 18:11, 16 april 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Hide on Rosé@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:OlesiaLukaniuk_(WMUA)/list_of_wikis&oldid=28552112 --> == Vote now on the revised UCoC Enforcement Guidelines and U4C Charter == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> The voting period for the revisions to the Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines ("UCoC EG") and the UCoC's Coordinating Committee Charter is open now through the end of 1 May (UTC) ([https://zonestamp.toolforge.org/1746162000 find in your time zone]). [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review/2025/Voter_information|Read the information on how to participate and read over the proposal before voting]] on the UCoC page on Meta-wiki. The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review of the EG and Charter was planned and implemented by the U4C. Further information will be provided in the coming months about the review of the UCoC itself. For more information and the responsibilities of the U4C, you may [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter|review the U4C Charter]]. Please share this message with members of your community so they can participate as well. In cooperation with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 02:34, 17 april 2025 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28469465 --> == Sub-referencing: User testing == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Sub-referencing reuse visual.png|400px|right]] <small>''Apologies for writing in English, please help us by providing a translation below''</small> Hi I’m Johannes from [[:m:Wikimedia Deutschland|Wikimedia Deutschland]]'s [[:m:WMDE Technical Wishes|Technical Wishes team]]. We are making great strides with the new [[:m:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|sub-referencing feature]] and we’d love to invite you to take part in two activities to help us move this work further: #'''Try it out and share your feedback''' #:[[:m:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing# Test the prototype|Please try]] the updated ''wikitext'' feature [https://en.wikipedia.beta.wmflabs.org/wiki/Sub-referencing on the beta wiki] and let us know what you think, either [[:m:Talk:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|on our talk page]] or by [https://greatquestion.co/wikimediadeutschland/talktotechwish booking a call] with our UX researcher. #'''Get a sneak peak and help shape the ''Visual Editor'' user designs''' #:Help us test the new design prototypes by participating in user sessions – [https://greatquestion.co/wikimediadeutschland/gxk0taud/apply sign up here to receive an invite]. We're especially hoping to speak with people from underrepresented and diverse groups. If that's you, please consider signing up! No prior or extensive editing experience is required. User sessions will start ''May 14th''. We plan to bring this feature to Wikimedia wikis later this year. We’ll reach out to wikis for piloting in time for deployments. Creators and maintainers of reference-related tools and templates will be contacted beforehand as well. Thank you very much for your support and encouragement so far in helping bring this feature to life! </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:Johannes Richter (WMDE)|Johannes Richter (WMDE)]] ([[User talk:Johannes Richter (WMDE)|talk]])</bdi> 17:03, 28 april 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Johannes Richter (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johannes_Richter_(WMDE)/Sub-referencing/massmessage_list&oldid=28628657 --> == <span lang="en" dir="ltr">Vote on proposed modifications to the UCoC Enforcement Guidelines and U4C Charter</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> The voting period for the revisions to the Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines and U4C Charter closes on 1 May 2025 at 23:59 UTC ([https://zonestamp.toolforge.org/1746162000 find in your time zone]). [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Annual review/2025/Voter information|Read the information on how to participate and read over the proposal before voting]] on the UCoC page on Meta-wiki. The [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, you may [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|review the U4C Charter]]. Please share this message with members of your community in your language, as appropriate, so they can participate as well. In cooperation with the U4C -- <section end="announcement-content" /> </div> <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 05:40, 29 april 2025 (CEST)</div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28618011 --> == Međuprojektna saradnja – članstvo, lokalne stranice i komunikacijska platforma == Poštovane kolegice i kolege, Međuprojektna saradnja traži nove članove i članice! Pozivamo vas da posjetite '''[[Wikipedia:Međuprojektna saradnja|lokalnu stranicu]]''' kako biste se informirali o inicijativi. Osim toga, inicijativu možete podržati na '''[[:meta:Cross-Project Cooperation Initiative|njenoj stranici na Meta-Wikiju]]'''. Nakon završetka rada Međuprojektnog foruma, inicijativa je pokrenula svoj server na Discordu kao službenu komunikacijsku platformu. Pozivamo vas da se priključite. U ime Međuprojektne saradnje, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20:49, 5 maj 2025 (CEST) == Nazivi članaka o papama == Da li da idemo s riječju "papa" kod svih ili kod onih gdje je eventualno potrebno razlikovanje ili bez nje? (Čisto radi ujednačavanja). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:42, 10 maj 2025 (CEST) :Meni je logičnije da počinje s "Papa..." [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 12:09, 10 maj 2025 (CEST) ::slažem se, kada korisnik traži nekog određenog papu uvijek će prvo upisati papa pa ime. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:00, 10 maj 2025 (CEST) :::Saglasan sam s kolegama. Na primjer, [[Papa Franjo]] je prepoznatljivije od [[Franjo]] (što može biti i višeznačno). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22:31, 14 maj 2025 (CEST) == Registration for the Wikimedia CEE Meeting 2025 is open == Dear all,               The Organising Committee of the [[metawiki:Wikimedia CEE Meeting 2025|Wikimedia CEE Meeting 2025]] is delighted to announce the opening of the registration for this year's conference. Affiliation and community delegates can register for the meeting until '''June 15th'''. All other self-funded participants can register until July 31st. The registration and scholarship application form which runs on Pretix, a free, open-sourced third-party platform that helps organize and manage events, can be found [https://pretix.eu/wikimedia-events/wmcee-2025/ here]. Details on how to select delegates and the selection process can be found on the [[metawiki:Wikimedia CEE Meeting 2025/Registration|registration page]]. Please keep in mind that the official language of the conference is English and interpreting services will not be available. If you encounter any issues while registering, or have questions about the registration process, feel free to contact the coordination team via [mailto:wmceem2025@wikimedia.gr wmceem2025@wikimedia.gr]. Your swift replies will be appreciated, as they will help us conduct an efficient booking process. Best regards,       On behalf of '''Wikimedia CEE Meeting 2025 Organising Team''' <nowiki>--~~~~</nowiki> [[Korisnik:MARKELLOS|MARKELLOS]] ([[Razgovor s korisnikom:MARKELLOS|razgovor]]) 21:33, 12 maj 2025 (CEST) :Mislim da bi bilo sjajno da se netko iz zajednice prijavi da ide na okupljanje kao predstavnik Wikipedije na bosanskom jeziku. Je li netko zainteresiran? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20:15, 14 maj 2025 (CEST) :@[[Korisnik:AnToni|AnToni]], [[Korisnik:Panasko|Panasko]], [[Korisnik:KWiki|KWiki]]? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14:47, 15 maj 2025 (CEST) ::Bez mene. Komplikovano mi je putovati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:57, 15 maj 2025 (CEST) :::ja vec imam planirana putovanja, obzirom na porodicu i obaveze, nažalost ne mogu. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:59, 15 maj 2025 (CEST) ::Bilo bi mi zadovoljstvo prisustvovati sastanku wikipedista, ali septembar i oktobar su mjeseci kad sam veoma zauzet s poslom. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 16:58, 15 maj 2025 (CEST) :Razumijem, hvala na odgovoru! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:09, 15 maj 2025 (CEST) ::@[[Korisnik:Z1KA|Z1KA]]: Kako ti stojiš oko ovoga? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 01:31, 19 maj 2025 (CEST) :::Teško, radim i studiram vanredno, jedva stignem šta urediti na wiki. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 18:08, 27 maj 2025 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Call for Candidates for the Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> The results of voting on the Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines and Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) Charter is [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Annual review/2025#Results|available on Meta-wiki]]. You may now [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2025/Candidates|submit your candidacy to serve on the U4C]] through 29 May 2025 at 12:00 UTC. Information about [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2025|eligibility, process, and the timeline are on Meta-wiki]]. Voting on candidates will open on 1 June 2025 and run for two weeks, closing on 15 June 2025 at 12:00 UTC. If you have any questions, you can ask on [[m:Talk:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2025|the discussion page for the election]]. -- in cooperation with the U4C, </div><section end="announcement-content" /> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|razgovor]])</bdi> 00:06, 16 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28618011 --> == RfC ongoing regarding Abstract Wikipedia (and your project) == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> ''(Apologies for posting in English, if this is not your first language)'' Hello all! We opened a discussion on Meta about a very delicate issue for the development of [[:m:Special:MyLanguage/Abstract Wikipedia|Abstract Wikipedia]]: where to store the abstract content that will be developed through functions from Wikifunctions and data from Wikidata. Since some of the hypothesis involve your project, we wanted to hear your thoughts too. We want to make the decision process clear: we do not yet know which option we want to use, which is why we are consulting here. We will take the arguments from the Wikimedia communities into account, and we want to consult with the different communities and hear arguments that will help us with the decision. The decision will be made and communicated after the consultation period by the Foundation. You can read the various hypothesis and have your say at [[:m:Abstract Wikipedia/Location of Abstract Content|Abstract Wikipedia/Location of Abstract Content]]. Thank you in advance! -- [[User:Sannita (WMF)|Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|<span class="signature-talk">{{int:Talkpagelinktext}}</span>]]) 17:26, 22 maj 2025 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Sannita (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Sannita_(WMF)/Mass_sending_test&oldid=28768453 --> == Proposal to enable the "Contribute" entry point in Bosnian Wikipedia == {{Int:Hello}} Bosnian Wikipedians, Apologies as this message is not in your language. {{Int:please-translate}}. The [[mediawikiwiki:Wikimedia_Language_and_Product_Localization|WMF Language and Product Localization]] team proposes enabling an entry point called "Contribute" to your Wikipedia. The [[:bn:বিশেষ:Contribute|Contribute]] entry point is based on collaborative work with other product teams in the Wikimedia Foundation on [[mediawikiwiki:Edit_Discovery|Edit discovery]], which validated the entry point as a persistent and constant path that contributors took to discover ways to contribute content in Wikipedia. Therefore, enabling this entry point in your Wikipedia will help contributors quickly discover available tools and immediately click to start using them. This entry point is designed to be a central point for discovering contribution tools in Bosnian Wikipedia. '''Who can access it''' Once it is enabled in your Wikipedia, newcomers can access the entry point automatically by just logging into their account, click on the User drop-down menu and choose the "Contribute" icon, which takes you to another menu where you will find a self-guided description of what you can do to contribute content, as shown in the image below. An option to "view contributions" is also available to access the list of your contributions. [[File:Mobile_Contribute_Page.png|Mobile Contribute Page]] [[File:Mobile_contribute_menu_(detailed).png|Mobile contribute menu (detailed)]] For experienced contributors, the Contribute icon is not automatically shown in their User drop-down menu. They will still see the "Contributions" option unless they change it to the "Contribute" manually. We have gotten valuable feedback that helped us improve its discoverability. Now, it is ready to be enabled in other Wikis. One major improvement was to [[phab:T369041|make the entry point optional for experienced contributors]] who still want to have the "Contributions" entry point as default.           We plan to enable it '''on mobile''' for Wikis, where the Section translation tool is enabled. In this way, we will provide a main entry point to the mobile translation dashboard, and the exposure can still be limited by targeting only the mobile platform for now. If there are no objections to having the entry point for mobile users from your community, we will enable it by 10th June 2025. We welcome your feedback and questions in this thread on our proposal to enable it here. Suppose there are no objections, we will deploy the "Contribute" entry point in your Wikipedia. We look forward to your response soon. Thank you! On behalf of the WMF Language and Product Localization team. [[Korisnik:UOzurumba (WMF)|UOzurumba (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:UOzurumba (WMF)|razgovor]]) 01:56, 28 maj 2025 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Wikimedia Foundation Board of Trustees 2025 Selection & Call for Questions</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025/Announcement/Selection announcement|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Wikimedia Foundation elections/2025/Announcement/Selection announcement}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Dear all, This year, the term of 2 (two) Community- and Affiliate-selected Trustees on the Wikimedia Foundation Board of Trustees will come to an end [1]. The Board invites the whole movement to participate in this year’s selection process and vote to fill those seats. The Elections Committee will oversee this process with support from Foundation staff [2]. The Governance Committee, composed of trustees who are not candidates in the 2025 community-and-affiliate-selected trustee selection process (Raju Narisetti, Shani Evenstein Sigalov, Lorenzo Losa, Kathy Collins, Victoria Doronina and Esra’a Al Shafei) [3], is tasked with providing Board oversight for the 2025 trustee selection process and for keeping the Board informed. More details on the roles of the Elections Committee, Board, and staff are here [4]. Here are the key planned dates: * May 22 – June 5: Announcement (this communication) and call for questions period [6] * June 17 – July 1, 2025: Call for candidates * July 2025: If needed, affiliates vote to shortlist candidates if more than 10 apply [5] * August 2025: Campaign period * August – September 2025: Two-week community voting period * October – November 2025: Background check of selected candidates * Board’s Meeting in December 2025: New trustees seated Learn more about the 2025 selection process - including the detailed timeline, the candidacy process, the campaign rules, and the voter eligibility criteria - on this Meta-wiki page [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2025|[link]]]. '''Call for Questions''' In each selection process, the community has the opportunity to submit questions for the Board of Trustees candidates to answer. The Election Committee selects questions from the list developed by the community for the candidates to answer. Candidates must answer all the required questions in the application in order to be eligible; otherwise their application will be disqualified. This year, the Election Committee will select 5 questions for the candidates to answer. The selected questions may be a combination of what’s been submitted from the community, if they’re alike or related. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2025/Questions_for_candidates|[link]]] '''Election Volunteers''' Another way to be involved with the 2025 selection process is to be an Election Volunteer. Election Volunteers are a bridge between the Elections Committee and their respective community. They help ensure their community is represented and mobilize them to vote. Learn more about the program and how to join on this Meta-wiki page [[m:Wikimedia_Foundation_elections/2025/Election_volunteers|[link].]] Thank you! [1] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Results [2] https://foundation.wikimedia.org/wiki/Committee:Elections_Committee_Charter [3] https://foundation.wikimedia.org/wiki/Resolution:Committee_Membership,_December_2024 [4] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections_committee/Roles [5] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2025/FAQ [6] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2025/Questions_for_candidates Best regards, Victoria Doronina Board Liaison to the Elections Committee Governance Committee<section end="announcement-content" /> </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 05:07, 28 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28618011 --> == CEE Meeting 2025: call for session submissions == Hi everyone, The CEE Meeting 2025 programme committee wants to inform you that the deadline to submit a session proposal in the CEE Meeting is 31 May 2025, 23:59 CET. You can read more information about the process [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_CEE_Meeting_2025/Submissions|here]] and [[metawiki:Wikimedia_CEE_Meeting_2025/Programme_development|here]]. We hope to see you in Thessaloniki! Best, Nikos [[Korisnik:NikosLikomitros|NikosLikomitros]] ([[Razgovor s korisnikom:NikosLikomitros|razgovor]]) 15:54, 28 maj 2025 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr"> Upcoming Deployment of the CampaignEvents Extension</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="message"/> Hello everyone, ''(Apologies for posting in English if English is not your first language. Please help translate to your language.)'' The Campaigns Product Team is planning a global deployment of the '''[[:mw:Help:Extension:CampaignEvents|CampaignEvents extension]]''' to all Wikipedias, including this wiki, during the '''week of June 23rd'''. This extension is designed to help organizers plan and manage events, WikiProjects, and other on-wiki collaborations - and to make these efforts more discoverable. The three main features of this extension are: * '''[[:m:Event_Center/Registration|Event Registration]]''': A simple way to sign up for events on the wiki. * '''[[:m:CampaignEvents/Collaboration_list|Collaboration List]]''': A global list of events and a local list of WikiProjects, accessible at '''[[:m:Special:AllEvents|Special:AllEvents]]'''. * '''[[:m:Campaigns/Foundation_Product_Team/Invitation_list|Invitation Lists]]''': A tool to help organizers find editors who might want to join, based on their past contributions. '''Note''': The extension comes with a new user right called '''"Event Organizer"''', which will be managed by administrators on this wiki. Organizer tools like Event Registration and Invitation Lists will only work if someone is granted this right. The Collaboration List is available to everyone immediately after deployment. The extension is already live on several wikis, including '''Meta, Wikidata, English Wikipedia''', and more ( [[m:CampaignEvents/Deployment_status#Current_Deployment_Status_for_CampaignEvents_extension| See the full deployment list]]) If you have any questions, concerns, or feedback, please feel free to share them on the [[m:Talk:CampaignEvents| extension talkpage]]. We’d love to hear from you before the rollout. Thank you! <section end="message"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:Udehb-WMF|Udehb-WMF]] ([[User talk:Udehb-WMF|razgovor]]) 18:47, 29 maj 2025 (CEST)</bdi> <!-- Message sent by User:Udehb-WMF@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Udehb-WMF/sandbox/deployment_audience&oldid=28803829 --> == Međuprojektna saradnja: Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka == Poštovane kolegice i kolege, zadovoljstvo mi je predstaviti prvi veliki projekt Međuprojektne saradnje – '''[[Wikipedia:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka|Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka]]'''! Ovaj projekt ima za cilj sređivanje članaka kojima je osporena neutralnost i činjenična tačnost. Planirano je da se održi '''od 15. juna do 30. jula'''. Pozivamo vas da se '''[[Wikipedia:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka#Učesnici i učesnice|priključite projektu]]''', da [[Razgovor o Wikipediji:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka|ostavite povratne informacije o njemu]] i da ga uključite u [[MediaWiki:Sitenotice]]. Zahvaljujemo zajednicama na dosadašnjoj saradnji i kontinuiranom interesiranju oko inicijative. U ime Međuprojektne saradnje, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 18:10, 7 juni 2025 (CEST) == AnToni, Prekmurje, slike == Dragi korisnici i administratori! {{ping|AnToni}} koji je administrator nerazumno i nepotrebno je poništio moje izjeme u člancima o mjestima u Prekmurju (Slovenija). A zašto? Slike predstaviju cijela mjesta i ne samo jedan objekt (npr. kapele u grobljima). [[Korisnik:Doncsecz~bswiki|Doncsecz~bswiki]] ([[Razgovor s korisnikom:Doncsecz~bswiki|razgovor]]) 08:40, 11 juni 2025 (CEST) :Te slike prikazuju neku ulicu, koja može biti u bilo kojem naselju. To nema smisla! Zato su slike vraćene. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 10:24, 11 juni 2025 (CEST) {{ping|AnToni}} Otkud znaš da je u bilo kojem mjestu? Je li tam stanuješ? I u commonsu su na ovakov način kategorizirane slike i nitko nije im prigovarao. Dokazuj da nisu tamo fotografirane! Ako nećeš onda ja uspostavim ovo stanje koje si poništio. [[Korisnik:Doncsecz~bswiki|Doncsecz~bswiki]] ([[Razgovor s korisnikom:Doncsecz~bswiki|razgovor]]) 13:29, 11 juni 2025 (CEST) {{ping|AnToni}} Ovo je ta fotografija: <gallery mode="packed"> Kipsinci5.JPG </gallery> Ona ista kapela je i na toj slici koju si uspostavio: <gallery mode="packed"> Kapela v Kupšincih.jpg </gallery> -- [[Korisnik:Doncsecz~bswiki|Doncsecz~bswiki]] ([[Razgovor s korisnikom:Doncsecz~bswiki|razgovor]]) 13:32, 11 juni 2025 (CEST) Također i u članku o [[Bratonci]]ma: ti, {{ping|AnToni}} si nepotrebno poništio moje uređivanje i uspostavio tu sliku: <gallery mode="packed"> Kapela v Bratoncih.jpg </gallery> Iako ona ista kapela je i na mojoj: <gallery mode="packed"> Bratonci7.jpg </gallery> -- [[Korisnik:Doncsecz~bswiki|Doncsecz~bswiki]] ([[Razgovor s korisnikom:Doncsecz~bswiki|razgovor]]) 13:38, 11 juni 2025 (CEST) : Poništenja su sasvim razumna i neophodna. Fotografije koje postavljate daleko su lošijeg kvaliteta od postojećih i, kao što je Toni već rekao, najčešće prikazuju samo glavni put, livadu/polje, umjesto bilo kakvog značajnog objekta u tom naseljenom mjestu. Samim time, izmjene kojima se unazađuje kvalitet bit će uklonjene. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:15, 11 juni 2025 (CEST) :zamijenili ste nemjerljivo bolju sliku sa lošijom, po meni apsolutno opravdano vraćanje. Molim da se energija iskoristi na poboljšanje sadržaja a ne nepotrebno mijenjanje na gore [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:16, 11 juni 2025 (CEST) == Vote now in the 2025 U4C Election == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Apologies for writing in English. {{Int:Please-translate}} Eligible voters are asked to participate in the 2025 [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] election. More information–including an eligibility check, voting process information, candidate information, and a link to the vote–are available on Meta at the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2025|2025 Election information page]]. The vote closes on 17 June 2025 at [https://zonestamp.toolforge.org/1750161600 12:00 UTC]. Please vote if your account is eligible. Results will be available by 1 July 2025. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 01:00, 14 juni 2025 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28848819 --> == „Administratorsko brisanje bez konsenzusa – članak Davor Cicović“ == Poštovani saradnici, obraćam se zbog ozbiljnih prigovora na administrativno postupanje administratora AnToni, koji je za brisanje predložio stranicu Davor Cicović bez šire diskusije. U raspravi je više puta osporavana validnost medija kao što su Direktno.rs, Mitrovica.info, Katera, pa čak i Danas.rs, iako su svi registrovani i priznati izvori u Srbiji, od kojih je Danas i štampani dnevni list. Osporavanja su često subjektivna, npr. kvalifikacije o “blogovima”, iako ti portali nisu blogovi niti lične platforme. Dalje, osporena je i relevantnost intervjua sa poslanikom Srđanom Milivojevićem, kao i članstvo u Nezavisnom udruženju novinara Srbije (NUNS) i međunarodnoj asocijaciji novinara, što bi trebalo da bude više nego dovoljno da se osoba smatra javno prepoznatljivom. Zabrinjavajuće je što se kao kriterijumi zahtijevaju: • prisustvo u drugim enciklopedijama, • međunarodne nagrade, • prisustvo u svjetskim medijima. To nisu uslovi koje Wikipedia propisuje za biografske članke. Wikipedia traži prepoznatljivost i značaj u kontekstu svog jezika i prostora, što je u ovom slučaju više nego ispunjeno. ⸻ Molim ostale administratore i saradnike da se uključe i izjasne o ovom slučaju, jer je ovdje riječ o: • subjektivnosti i animozitetu, koji se očituju kroz pokušaj diskreditacije autora, • neprihvatljivom administrativnom pristupu koji obeshrabruje buduće saradnike. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 18:53, 15 juni 2025 (CEST) :To je prijedlog za brisanje. Ukoliko neko navede argumente o relevantnosti, članak neće biti izbrisan. Na stranici za razgovor je otvorena diskusija i tamo se može svako izjasniti. Morate poštovati pravila Wikipedije, a ja niti znam niti me interesuje sfera djelovanja Cicovića, ali je neophodno navesti argumente o relevantnosti, a ne argumentovati da je linkovan na en.wiki i na portalima i blogovima. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:23, 15 juni 2025 (CEST) ::Zahvaljujem na odgovoru, ali smatram da Vaš ton i formulacije (“ne zanima me sfera djelovanja…”) ne doprinose konstruktivnoj raspravi. U pitanju je ocjena značaja na osnovu izvora, a ne ličnih simpatija ili interesovanja. ::U skladu s pravilima WP:BIO i WP:V, argumenti koje sam naveo uključuju: ::– prisustvo u akreditovanim medijima, ::– citiranost u drugim člancima ::– članstvo u NUNS-u i međunarodnoj novinarskoj asocijaciji. ::Vaš komentar da „linkovanje na blogove i en.wiki nije dovoljno” zanemaruje činjenicu da je reč o registrovanim medijima i globalnoj referentnosti. ::Nadam se da će i drugi saradnici izneti svoje mišljenje na osnovu pravila, a ne ličnih stavova ili animoziteta. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 19:34, 15 juni 2025 (CEST) :::Imam pravo da me ne interesuje polje djelovanja spomenutog, ali kao administrator imam obavezu da pregledam nove stranice i signaliziram drugim urednicima, potrebu za reakcijom. Wikipedija je enciklopedija te je potrebno ispitati da li članak zaslužuje da bude na Wikipediji. Ne podmećite teze o animozotetu, jer nemam pojma ko je Cicović, niti imam vremena i interesa da to provjeram. Ukoliko se neko od urednika javi s argumente o relevantnosti, članak neće biti izbrisan. Raznorazni marginalci nemaju šta da traže na Wiki. Wikipedija nije mjesto za (auto)promociju. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:44, 15 juni 2025 (CEST) ::::* „Nemam pojma ko je Cicović, niti imam vremena i interesa da to provjeravam.“ ::::* „Raznorazni marginalci nemaju šta da traže na Wiki.“ ::::* „Wikipedia nije mjesto za (auto)promociju.“ ::::Ovakav rječnik i pristup predstavljaju jasno kršenje pravila ponašanja na Wikipediji, posebno: ::::* [[Wikipedia:Etika komunikacije]] – zabranjuje omalovažavanje i vrijeđanje saradnika, ::::* [[Wikipedia:Bez ličnih napada|Wikipedia:Napadi na korisnike]] – lične kvalifikacije poput „marginalac“ nisu prihvatljive, ::::* [[Wikipedia:Nepristrasnost|Wikipedia:Nepristranost]] – obavezuje na sagledavanje činjenica, ne na izjave „nemam interesa“. ::::Kao urednik koji je u diskusiji učestvovao korektno, informisano i argumentovano, smatram da nije prihvatljivo da mi administrator odgovara ovakvim tonom i izrazima koji degradiraju dostojanstvo saradnika. ::::'''Zahtjev:''' ::::Ljubazno molim: ::::# Da se administrator AnToni pozove na poštovanje komunikacijske etike; ::::# Da se njegov komentar sa omalovažavajućim izrazima ili ukloni ili zvanično označi kao neprimjeren; ::::# Da se pozovu i drugi administratori ili iskusni urednici da preispitaju komunikaciju i donesene ocjene. ::::Ne očekujem da svi misle isto o značaju neke osobe. Ali očekujem da se svi saradnici tretiraju s osnovnim poštovanjem i da Wikipedia ostane prostor dijaloga, a ne uvreda. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 20:03, 15 juni 2025 (CEST) :::::Ne vrijeđam urednika, ali nemam interesa da tražim detalje o Cicoviću. Ako se radi o samopromociji, opet to nije vrijeđanje. Linkovi na internet su ili facebook ili kolumne. Nema kritičkog osvrta, dakle sekundarnih izvora, na osnovu čega sam zaključio da je Cicović marginalac. Marginalac nije pogrda, nego oznaka relevantnosti. A ovdje govorimo o relevantnosti. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:12, 15 juni 2025 (CEST) ::::::Izraz „marginalac“ nije enciklopedijski termin. ::::::Bez obzira na Vaše tumačenje da je riječ o „označavanju relevantnosti“, u opštem jeziku i enciklopedijskom kontekstu to je pejorativna i subjektivna kvalifikacija, kojom se osoba diskredituje, a ne opisuje. Takav izraz nije u skladu s pravilima [[WP:NAPAD]] i [[WP:ETIKA]], jer uvodi lični ton u raspravu i cilja na diskvalifikaciju, a ne na provjeru činjenica. ::::::Tvrdnja da se „radi o linkovima s interneta, Facebooka i kolumni“ je netačna i dodatno degradira diskusiju. ::::::Svi navedeni izvori – Direktno.rs, Danas.rs, Katera, Mitrovica.info – su registrovani mediji s uredničkom strukturom, a Danas je štampani dnevni list od javnog značaja u Srbiji. Niti jedan od linkova ne vodi na društvene mreže ili lične stranice. ::::::3. Optužba za samopromociju nije potkrijepljena dokazima. ::::::Ako se tvrdi da se radi o samopromociji, potrebno je jasno ukazati gdje je to u članku izraženo. Članak je pisan trećim licem, neutralnim stilom, bez navođenja ličnih superlativa ili subjektivne glorifikacije. Prema tome, ništa u tekstu ne ukazuje na „autopromociju“, osim ako se ne izjednačava biografski članak sam po sebi s takvom praksom – što nije slučaj. ::::::Na kraju, dodao bih da se iz više Vaših komentara stiče utisak nepotrebne emocionalne uključenosti, kao i potencijalnog neslaganja s tematikom kojom se predmetni autor bavi. To je naravno Vaše pravo kao pojedinca, ali kao administrator pozvani ste da postupate nepristrasno, bez izraza ličnih stavova, a naročito bez vrednosnih ocjena ličnosti kao što su “marginalac”. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 20:23, 15 juni 2025 (CEST) :::::::Marginalac nije uvreda! I ja sam marginalac, pa zato o meni ne postoji natuknica ni u jednoj enciklopediji. O tome da sam prisutan na blogovima, emisijama na državnim televizijama i medijskoj prisutnosti na web-u ne bi pisao, ali sam svejedno osoba o kojoj nema članka na Wikipediji. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:30, 15 juni 2025 (CEST) ::::::::Izjava „Ja sam marginalac, pa zato o meni ne postoji natuknica… ali sam svejedno osoba o kojoj nema članka na Vikipediji“ predstavlja neprimjereno lično poređenje koje nema nikakve veze sa kriterijumima enciklopedijske relevantnosti. To je subjektivna projekcija i svojevrstan izraz frustracije što neko drugi ima članak, a Vi – kako kažete – nemate. ::::::::Takav ton i pristup nisu primereni ulozi administratora. Umesto da se pridržavate pravila i standarda, uključujete lične primere i emotivne opaske koje nemaju mesto u ozbiljnoj raspravi. ::::::::Medijska prisutnost, prisustvo u štampanim i digitalnim izdanjima, kao i citiranost u drugim publikacijama – sve to jesu relevantni kriterijumi za biografski članak. Umanjivati ih iz ličnih razloga i predstavljati kao “blogove” ili “Facebook sadržaj” je neutemeljeno i neprofesionalno. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 20:39, 15 juni 2025 (CEST) :::::::::Iz cjelokupne rasprave najviše vremena se provelo citirajući pravila umjesto da se u skladu s tim istim pravilima iznesu argumenti zašto je ova osoba relevantna za članak na enciklopediji, ili da se pronađu bolji izvori ukoliko postoje. To što je neko javna ličnost nije nužno razlog da zaslužuje članak na enciklopediji. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 22:35, 15 juni 2025 (CEST) ::::::::::Poštovani, ::::::::::zahvaljujem na uključenju u raspravu. ::::::::::Slažem se da pravila Wikipedije ne treba samo citirati, već primjenjivati – upravo zato je članak i revidiran tako da se jasno prikaže zašto je osoba relevantna. U odjeljcima „Професионални рад“ и „Препознатљивост и значај“ konkretno su istaknute sljedeće činjenice: ::::::::::* kolumne Davora Cicovića objavljuju se u više etabliranih i registrovanih medija (Direktno.rs, Danas.rs, Katera, itd.); ::::::::::* njegovi tekstovi su citirani u drugim autorskim člancima i portalima, što jeste oblik sekundarnih izvora; ::::::::::* jedan njegov tekst koristi se kao referenca na engleskoj Wikipediji, u aktuelnom političkom članku; ::::::::::* član je NUNS-a i međunarodnog novinarskog udruženja. ::::::::::Riječ je, dakle, o osobi čiji se sadržaj širi kroz pouzdane izvore, ne samo autorski. Članak je napisan neutralnim tonom i u skladu s WP:V i WP:BIO. ::::::::::Zato bih molio, ako ima konkretnih prijedloga za dodatna poboljšanja – da ih rado razmotrimo. Sve drugo je već inkorporirano kroz faktografske i provjerljive podatke. ::::::::::Srdačno, ::::::::::Mile Milan [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 22:52, 15 juni 2025 (CEST) :::::::::::Po čemu su navedeni mediji "etablirani"? A Wikipedija sama sebi ne može biti izvor! Pa da je en.wiki, gdje svako može referencirati na nešto, a ond neko treći referencira ba bs.wiki. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 23:02, 15 juni 2025 (CEST) ::::::::::::slazem se s [[Korisnik:AnToni|AnToni]] ne vidim kako ponavljanje takozvanih "argumenata" daje na snazi istih. Saglasan sa brisanjem. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:13, 16 juni 2025 (CEST) :Pregledao sam neke linkove, koji se ovdje spominju. Iskreno, uopće nisam oduševljen. Neka se razvija autor, nije hića sa enciklopedijom. [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:13, 16 juni 2025 (CEST) ::Poštovani, članak je u međuvremenu dopunjen i tehnički i izvorima te bih cijenio ako biste ga ponovo pregledali. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 12:13, 16 juni 2025 (CEST) : Kao što rekoše ostale kolege, osoba trenutno nije relevantna za enciklopediju, što ne znači da neće biti nekad kasnije. Članak u trenutnom stanju ("dopunjenom i tehnički i izvorima") isto nije za Wikipedije. Nigdje se u izvorima koji rade ne govori o samom autoru, već se povezuju članci koje je on napisao, što samog autora ne čini relevantnim za zaseban članak (inače bi svaki kolumnist mogao imati svoj članak). Isto tako, dobar dio izvora ne radi: ili sam link ne radi ili vodi na stranicu na kojoj piše da to što je povezano nije pronađeno ([https://direktno.rs/politika/657928/sns-mora-puci-hocu-da-se-vratim-kuci direktno.rs], [https://koreni.rs/imbecil-davor-cicovic/ koreni.rs], [https://istok.rs/dogodine-u-prizrenu/ istok.rs]). Također bih Vas zamolio da rasprave o brisanju ubuduće vodite na stranici za razgovor tog članka, [https://ibb.co/Mynd2ZB9 kako jasno piše u samoj poruci na vrhu članka]. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:30, 16 juni 2025 (CEST) ::Zahvaljujem na odgovoru i pristupu koji je kulturan i konstruktivan. Potpuno prihvatam ovakav ton komunikacije, gdje se na razuman način može ukazati da neka osoba u ovom trenutku, po kriterijima zajednice, možda ne ispunjava uvjete za enciklopedijski članak. Takođe poštujem stav da povezivanje preko autorskih tekstova ne mora nužno biti dokaz relevantnosti. ::Važno mi je istaći da takva formulacija ne vrijeđa ni autora ni medije u kojima je objavljivao, već samo zadržava enciklopedijsku neutralnost – što je razlika u pristupu koju bih istakao u odnosu na prethodnu poruku administratora Antonija, koja je, nažalost, bila lična i neprimjerena. ::U nadi da će admistracija Wikipedije u budućnost zadržati duh poštovanja prema urednicima i autorima, te da neće postati mjesto osobnih frustracija i nezadovoljstva, srdačan pozdrav. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 17:21, 16 juni 2025 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Wikimedia Foundation Board of Trustees 2025 - Call for Candidates</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''<div class="plainlinks">[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025/Announcement/Call for candidates|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Wikimedia Foundation elections/2025/Announcement/Call for candidates}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]</div> Hello all, The [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025|call for candidates for the 2025 Wikimedia Foundation Board of Trustees selection is now open]] from June 17, 2025 – July 2, 2025 at 11:59 UTC [1]. The Board of Trustees oversees the Wikimedia Foundation's work, and each Trustee serves a three-year term [2]. This is a volunteer position. This year, the Wikimedia community will vote in late August through September 2025 to fill two (2) seats on the Foundation Board. Could you – or someone you know – be a good fit to join the Wikimedia Foundation's Board of Trustees? [3] Learn more about what it takes to stand for these leadership positions and how to submit your candidacy on [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025/Candidate application|this Meta-wiki page]] or encourage someone else to run in this year's election. Best regards, Abhishek Suryawanshi<br /> Chair of the Elections Committee On behalf of the Elections Committee and Governance Committee [1] https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2025/Call_for_candidates [2] https://foundation.wikimedia.org/wiki/Legal:Bylaws#(B)_Term. [3] https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2025/Resources_for_candidates<section end="announcement-content" /> </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:43, 17 juni 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28866958 --> == <span lang="en" dir="ltr">Sister Projects Task Force reviews Wikispore and Wikinews</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="message"/> Dear Wikimedia Community, The [[m:Wikimedia Foundation Community Affairs Committee|Community Affairs Committee (CAC)]] of the Wikimedia Foundation Board of Trustees assigned [[m:Wikimedia Foundation Community Affairs Committee/Sister Projects Task Force|the Sister Projects Task Force (SPTF)]] to update and implement a procedure for assessing the lifecycle of Sister Projects – wiki [[m:Wikimedia projects|projects supported by Wikimedia Foundation (WMF)]]. A vision of relevant, accessible, and impactful free knowledge has always guided the Wikimedia Movement. As the ecosystem of Wikimedia projects continues to evolve, it is crucial that we periodically review existing projects to ensure they still align with our goals and community capacity. Despite their noble intent, some projects may no longer effectively serve their original purpose. '''Reviewing such projects is not about giving up – it's about responsible stewardship of shared resources'''. Volunteer time, staff support, infrastructure, and community attention are finite, and the non-technical costs tend to grow significantly as our ecosystem has entered a different age of the internet than the one we were founded in. Supporting inactive projects or projects that didn't meet our ambitions can unintentionally divert these resources from areas with more potential impact. Moreover, maintaining projects that no longer reflect the quality and reliability of the Wikimedia name stands for, involves a reputational risk. An abandoned or less reliable project affects trust in the Wikimedia movement. Lastly, '''failing to sunset or reimagine projects that are no longer working can make it much harder to start new ones'''. When the community feels bound to every past decision – no matter how outdated – we risk stagnation. A healthy ecosystem must allow for evolution, adaptation, and, when necessary, letting go. If we create the expectation that every project must exist indefinitely, we limit our ability to experiment and innovate. Because of this, SPTF reviewed two requests concerning the lifecycle of the Sister Projects to work through and demonstrate the review process. We chose Wikispore as a case study for a possible new Sister Project opening and Wikinews as a case study for a review of an existing project. Preliminary findings were discussed with the CAC, and a community consultation on both proposals was recommended. === Wikispore === The [[m:Wikispore|application to consider Wikispore]] was submitted in 2019. SPTF decided to review this request in more depth because rather than being concentrated on a specific topic, as most of the proposals for the new Sister Projects are, Wikispore has the potential to nurture multiple start-up Sister Projects. After careful consideration, the SPTF has decided '''not to recommend''' Wikispore as a Wikimedia Sister Project. Considering the current activity level, the current arrangement allows '''better flexibility''' and experimentation while WMF provides core infrastructural support. We acknowledge the initiative's potential and seek community input on what would constitute a sufficient level of activity and engagement to reconsider its status in the future. As part of the process, we shared the decision with the Wikispore community and invited one of its leaders, Pharos, to an SPTF meeting. Currently, we especially invite feedback on measurable criteria indicating the project's readiness, such as contributor numbers, content volume, and sustained community support. This would clarify the criteria sufficient for opening a new Sister Project, including possible future Wikispore re-application. However, the numbers will always be a guide because any number can be gamed. === Wikinews === We chose to review Wikinews among existing Sister Projects because it is the one for which we have observed the highest level of concern in multiple ways. Since the SPTF was convened in 2023, its members have asked for the community's opinions during conferences and community calls about Sister Projects that did not fulfil their promise in the Wikimedia movement.[https://commons.wikimedia.org/wiki/File:WCNA_2024._Sister_Projects_-_opening%3F_closing%3F_merging%3F_splitting%3F.pdf <nowiki>[1]</nowiki>][https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_Community_Affairs_Committee/Sister_Projects_Task_Force#Wikimania_2023_session_%22Sister_Projects:_past,_present_and_the_glorious_future%22 <nowiki>[2]</nowiki>][https://meta.wikimedia.org/wiki/WikiConvention_francophone/2024/Programme/Quelle_proc%C3%A9dure_pour_ouvrir_ou_fermer_un_projet_%3F <nowiki>[3]</nowiki>] Wikinews was the leading candidate for an evaluation because people from multiple language communities proposed it. Additionally, by most measures, it is the least active Sister Project, with the greatest drop in activity over the years. While the Language Committee routinely opens and closes language versions of the Sister Projects in small languages, there has never been a valid proposal to close Wikipedia in major languages or any project in English. This is not true for Wikinews, where there was a proposal to close English Wikinews, which gained some traction but did not result in any action[https://meta.wikimedia.org/wiki/Proposals_for_closing_projects/Closure_of_English_Wikinews <nowiki>[4]</nowiki>][https://meta.wikimedia.org/wiki/WikiConvention_francophone/2024/Programme/Quelle_proc%C3%A9dure_pour_ouvrir_ou_fermer_un_projet_%3F <nowiki>[5]</nowiki>, see section 5] as well as a draft proposal to close all languages of Wikinews[https://meta.wikimedia.org/wiki/Talk:Proposals_for_closing_projects/Archive_2#Close_Wikinews_completely,_all_languages? <nowiki>[6]</nowiki>]. [[:c:File:Sister Projects Taskforce Wikinews review 2024.pdf|Initial metrics]] compiled by WMF staff also support the community's concerns about Wikinews. Based on this report, SPTF recommends a community reevaluation of Wikinews. We conclude that its current structure and activity levels are the lowest among the existing sister projects. SPTF also recommends pausing the opening of new language editions while the consultation runs. SPTF brings this analysis to a discussion and welcomes discussions of alternative outcomes, including potential restructuring efforts or integration with other Wikimedia initiatives. '''Options''' mentioned so far (which might be applied to just low-activity languages or all languages) include but are not limited to: *Restructure how Wikinews works and is linked to other current events efforts on the projects, *Merge the content of Wikinews into the relevant language Wikipedias, possibly in a new namespace, *Merge content into compatibly licensed external projects, *Archive Wikinews projects. Your insights and perspectives are invaluable in shaping the future of these projects. We encourage all interested community members to share their thoughts on the relevant discussion pages or through other designated feedback channels. === Feedback and next steps === We'd be grateful if you want to take part in a conversation on the future of these projects and the review process. We are setting up two different project pages: [[m:Public consultation about Wikispore|Public consultation about Wikispore]] and [[m:Public consultation about Wikinews|Public consultation about Wikinews]]. Please participate between 27 June 2025 and 27 July 2025, after which we will summarize the discussion to move forward. You can write in your own language. I will also host a community conversation 16th July Wednesday 11.00 UTC and 17th July Thursday 17.00 UTC (call links to follow shortly) and will be around at Wikimania for more discussions. <section end="message"/> </div> -- [[User:Victoria|Victoria]] on behalf of the Sister Project Task Force, 22:56, 27 juni 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Johan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johan_(WMF)/Sister_project_MassMassage_on_behalf_of_Victoria/Target_list&oldid=28911188 --> == Međuprojektna saradnja – skripta za izvoz članaka == Poštovane kolegice i kolege, [[Wikipedia:Međuprojektna saradnja|Međuprojektna saradnja]] s ponosom vam predstavlja '''[[:meta:User:Aca/Izvoznik|Izvoznik]]''', novu skriptu za izvoz članaka s jednog projekta na drugi. Ova skripta omogućit će brži i lakši prijenos članaka između naših projekata. Ona automatski pruža pravilno pripisivanje i omogućava prilagođavanje wikiteksta. Temelji se na skripti EasyExport korisnika DreamRimmer. Pozivamo vas da isprobate Izvoznik i podijelite svoje utiske. Detalje o instaliranju skripte možete pronaći u [[:meta:User:Aca/Izvoznik|regionalnoj dokumentaciji na Meti]]. U ime Međuprojektne saradnje, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21:48, 23 juli 2025 (CEST) == Industrija, en:Industry (manufacturing) == Nedostaje članak Industrija, za obaveznih 1000, a kao da je mala zbrka sa tim člankom. Koji zapravo članak trebamo imati? [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 15:44, 6 august 2025 (CEST) :Kod nas je "[[Proizvodnja]]" čvor / višeznačnica, a na EN je čvor "[[:en:Industry|Industry]]". :) Nisam ni ja pametan ovdje. Možda "[[Industrija (proizvodnja)]]" (jer imamo "[[Industrija (ekonomija)]]"? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:21, 6 august 2025 (CEST) ==Ažuriranje (grado)načelnika== Jesmo li ažurirali (grado)načelnike u Bosni i Hercegovini tamo gdje su izabrani novi lani? Čini mi se da je tek manji dio ažuriran. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:50, 16 august 2025 (CEST) :Izgleda da nisu, u [[Busovača|Busovaci]] načelnik izabran 2016. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:26, 16 august 2025 (CEST) ::{{Odgovor|Kwiki}} Nismo. Ja nisam popisan na popisu 2013. godine... --[[Posebno:Doprinosi/&#126;2025-26945-92|&#126;2025-26945-92]] ([[Razgovor s korisnikom:&#126;2025-26945-92|talk]]); 13.01, 28. septembar 2025. (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Temporary accounts will be rolled out soon</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="body"/> Hello, we are the Wikimedia Foundation [[mw:Special:MyLanguage/Product Safety and Integrity|Product Safety and Integrity]] team. We would like to announce that '''we plan to enable [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts|temporary accounts]] for this wiki in the week of September 1'''. Temporary accounts are successfully live on 30 wikis, including many large ones like German, Japanese, and French. The change they bring is especially relevant to logged-out editors, who this feature is designed to protect. But it is also relevant to community members like mentors, patrollers, and admins – anyone who reverts edits, blocks users, or otherwise interacts with logged-out editors as part of keeping the wikis safe and accurate. '''Why we are building temporary accounts''' Our wikis should be safer to edit by default for logged-out editors. Temporary accounts allow people to continue editing the wikis without creating an account, while avoiding publicly tying their edits to their IP address. We believe this is in the best interest of our logged-out editors, who make valuable contributions to the wikis and who may later create accounts and grow our community of editors, admins, and other roles. Even though the wikis do warn logged-out editors that their IP address will be associated with their edit, many people may not understand what an IP address is, or that it could be used to connect them to other information about them in ways they might not expect. Additionally, our moderation software and tools rely too heavily on network origin (IP addresses) to identify users and patterns of activity, especially as IP addresses themselves are becoming less stable as identifiers. Temporary accounts allow for more precise interactions with logged-out editors, including more precise blocks, and can help limit how often we unintentionally end up blocking good-faith users who use the same IP addresses as bad-faith users. '''How temporary accounts work''' [[File:Temporary account banner and empty talk page.png|thumb]] Any time a logged-out user publishes an edit on this wiki, a cookie will be set in this user's browser, and a temporary account tied with this cookie will be automatically created. This account's name will follow the pattern: <code dir=ltr>~2025-12345-67</code> (a tilde, current year, a number). On pages like Recent Changes or page history, this name will be displayed. The cookie will expire 90 days after its creation. As long as it exists, all edits made from this device will be attributed to this temporary account. It will be the same account even if the IP address changes, unless the user clears their cookies or uses a different device or web browser. A record of the IP address used at the time of each edit will be stored for 90 days after the edit. However, only some logged-in users will be able to see it. '''What does this mean for different groups of users?''' '''For logged-out editors''' * This increases privacy: currently, if you do not use a registered account to edit, then everybody can see the IP address for the edits you made, even after 90 days. That will no longer be possible on this wiki. * If you use a temporary account to edit from different locations in the last 90 days (for example at home and at a coffee shop), the edit history and the IP addresses for all those locations will now be recorded together, for the same temporary account. Users who [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Access_to_temporary_account_IP_addresses|meet the relevant requirements]] will be able to view this data. If this creates any personal security concerns for you, please contact talktohumanrights at wikimedia.org for advice. '''For community members interacting with logged-out editors''' * A temporary account is uniquely linked to a device. In comparison, an IP address can be shared with different devices and people (for example, different people at school or at work might have the same IP address). * Compared to the current situation, it will be safer to assume that a temporary user's talk page belongs to only one person, and messages left there will be read by them. As you can see in the screenshot, temporary account users will receive notifications. It will also be possible to thank them for their edits, ping them in discussions, and invite them to get more involved in the community. '''For users who use IP address data to moderate and maintain the wiki''' * '''For patrollers''' who track persistent abusers, investigate violations of policies, etc.: Users who [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Access_to_temporary_account_IP_addresses|meet the requirements]] will be able to reveal temporary users' IP addresses and all contributions made by temporary accounts from a specific IP address or range ([[Special:IPContributions]]). They will also have access to useful information about the IP addresses thanks to the [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/IP Info|IP Info]] feature. Many other pieces of software have been built or adjusted to work with temporary accounts, including AbuseFilter, global blocks, Global User Contributions, and more. (For information for volunteer developers on how to update the code of your tools – see the last part of the message.) * '''For admins blocking logged-out editors''': ** It will be possible to block many abusers by just blocking their temporary accounts. A blocked person won't be able to create new temporary accounts quickly if the admin selects the [[mw:Special:MyLanguage/Autoblock|autoblock]] option. ** It will still be possible to block an IP address or IP range. * Temporary accounts will not be retroactively applied to contributions made before the deployment. On Special:Contributions, you will be able to see existing IP user contributions, but not new contributions made by temporary accounts on that IP address. Instead, you should use Special:IPContributions for this. '''Our requests for you, and next steps''' * If you know of any tools, bots, gadgets etc. using data about IP addresses or being available for logged-out users, you may want to test if they work on [[testwiki:Main_Page|testwiki]] or [[test2wiki:Main_Page|test2wiki]]. If you are a volunteer developer, [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts/For developers|read our documentation for developers]], and in particular, the section on [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts/For developers#How should I update my code?|how your code might need to be updated]]. * If you want to test the temporary account experience, for example just to check what it feels like, go to testwiki or test2wiki and edit without logging in. * Tell us if you know of any difficulties that need to be addressed. We will try to help, and if we are not able, we will consider the available options. * Look at our [[m:Meta:Babel#Temporary_Accounts:_access_to_IP_addresses_and_next_steps|previous message]] about requirements for users without extended rights who may need access to IP addresses. To learn more about the project, check out [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts/FAQ|our FAQ]] – you will find many useful answers there. You may also [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts/Updates|look at the updates]] (we have just posted one) and [[mw:Newsletter:Product Safety and Integrity|subscribe to our new newsletter]]. If you'd like to talk to me (Szymon) off-wiki, you will find me on Discord and Telegram. Thank you!<section end="body" /> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[m:user:NKohli (WMF)|NKohli (WMF)]], [[m:user:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]]</bdi> 23:35, 26 august 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Quiddity_(WMF)/sandbox6&oldid=29181713 --> == Godine == {{ping|KWiki}}: Vidi [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=1901.&diff=prev&oldid=3756616 ovu promjenu] na [[1901.]] To sam promijenio AWB. Pa ako je u redu popravim dalje.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 21:33, 2 septembar 2025 (CEST) == Centar za istraživačko novinarstvo == Za kolege koje ne znaju, [[Centar za istraživačko novinarstvo (Bosna i Hercegovina)|Centar za istraživačko novinarstvo]] (CIN) ima napomenu gdje piše "Preuzimanje sadržaja Centra za istraživačko novinarstvo dopušteno je uz obavezno navođenje izvora [https://cin.ba/o-nama/ www.cin.ba]". U suštini, dozvoljeno je korištenje njihovog sadžaja (tekst, slike, videozapisi, itd.) po licenci [https://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/ CC BY-SA 3.0], ako sam dobro shvatio. Može mišljenje @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] @[[Korisnik:AnToni|AnToni]]. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 22:12, 7 septembar 2025 (CEST) == Yahadzija i klonovi == {{Spomeni|AnToni}}, {{Spomeni|Srđan}}, {{Spomeni|Palapa}}, {{Spomeni|Semso98}} Šta da uradimo? Hoćemo li nastaviti dozvoljavati višegodišnje čaraparenje ili pooštriti pristup? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:48, 17 septembar 2025 (CEST) :neće on odustati, niti će se promijeniti, i poslije mjera. [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:55, 17 septembar 2025 (CEST) ::Onda sva pravila i smjernice gube smisao postojanja, a i naše "funkcije". [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:19, 17 septembar 2025 (CEST) :::Možemo mu predložiti da izabere jedan account, a ostale da blokiramo? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:00, 17 septembar 2025 (CEST) ::::Nekoliko ih je već globalen blokirano, a ja sam upravo blokirao predzadnjeg. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:33, 17 septembar 2025 (CEST) :::::Nisam administrator ali mislim da bi mu trebalo ostaviti da koristi jedan racun, dok god ga ne zloupotrebljava. Sto se tiče spajanja sa wikipodacima, ja to s vremena na vrijeme pregledam i spojim i to nije neki veliki posao za mene a on pravi dosta članaka koje niko drugi ne bi. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 23:06, 17 septembar 2025 (CEST) ::::::Fazon je u tome što neće da odabere jedan nego svako malo mijenja kako bi radio po svome, zanemarujući sve što mu govorimo. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:34, 17 septembar 2025 (CEST) ::::::Nemaš ti još dovoljno iskustva s njim. Dovede te u situaciju da ga moraš blokirati, a onda se žali na umišljenu zavjeru protiv njega itd. Nemoguć slučaj. Koliko god članaka napiše, toliko posla za sobom ostavi jer jednostavno ne pazi ili ne vidi dobro (isti je ishod). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:06, 18 septembar 2025 (CEST) :::::::Jasno, vi se s tim i takvim situacijama borite godinama, slažem se sa bilo kojom odlukom admina. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:20, 18 septembar 2025 (CEST) : čak i žrtvovanje pojedinih novih članaka je dobra taktika, dok on ne uoči pravilo, da se neće tolerisati otvaranje beskonačno mnogo naloga [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 12:55, 21 septembar 2025 (CEST) == Korisni alati == Pozdrav ekipa, {{Spomeni|AnToni}} {{Spomeni|Srđan}}, {{spomeni|Palapa}}, {{spomeni|Semso98}}, {{spomeni|Mhare}}, {{spomeni|Edinwiki}}, {{spomeni|Z1KA}}, {{spomeni|KWiki}} u zadnje vrijeme koristim dva korisna "alata" pa ne bi bilo loše da i vi isto pogledate: * SPARQL upit koji pretražuje WikiData bazu podataka i traži nedavno preminule ljude koji imaju članak na bosanskoj Wikipediji. On je postavljen tako da traži umrle u zadnjih 32 dana, s tim da se to može modifikovati po potrebi. On također provjerava od 8. decembra 2020 i isključuje ranije preminule što se također može modifikovati po potrebi. Navedeni upit možete pokrenuti [https://query.wikidata.org/#SELECT%20%3Fitem%20%3FitemLabel%20%3FitemDescription%20%3Fdod%20%3Flinkcount%20%3Farticle%0AWITH%20%7B%0A%20%20SELECT%20%2a%0A%20%20WHERE%20%7B%0A%20%20%20%20%09%3Fitem%20wdt%3AP570%20%3Fdod%0A%09FILTER%20%28%20%3Fdod%20%3E%20%222020-12-08T00%3A00%3A00Z%22%5E%5Exsd%3AdateTime%29%0A%09FILTER%20%28%20%3Fdod%20%3E%20%28now%28%29-%22P32D%22%5E%5Exsd%3Aduration%29%20%26%26%20%3Fdod%20%3C%20now%28%29%20%29%0A%09%3Fitem%20wdt%3AP31%20wd%3AQ5%20.%0A%20%20%20%20%3Farticle%20schema%3Aabout%20%3Fitem%20%3B%0A%20%20%20%20%20%20schema%3AisPartOf%20%3Chttps%3A%2F%2Fbs.wikipedia.org%2F%3E%20.%0A%20%20%7D%0A%20%20LIMIT%205000%0A%7D%20AS%20%25i%0AWHERE%20%7B%0A%20%20INCLUDE%20%25i%0A%20%20SERVICE%20wikibase%3Alabel%20%7B%20bd%3AserviceParam%20wikibase%3Alanguage%20%22bs%2Cen%22%20.%20%7D%0A%20%20%3Fitem%20wikibase%3Asitelinks%20%3Flinkcount%20.%0A%7D%0AORDER%20BY%20DESC%28%3Fdod%29%20%3Fitem ovdje]. * Fantastičan alat koji provjerava kategoriju na izvornoj wikipediji (recimo en.wiki), upiše se naziv kategorije na engleskom i on povuče sve članke iz te kategorije na odredišnom proktu, npr bs.wiki. Predlažem da ovaj alat koristimo kada napravimo novu kategoriju kako bismo istu dodali na sve članke koji pripadaju navedenoj kategoriji na recimo en.wiki, mada se mogu koristiti i drugi projekti. Alat je napravio Ivi a možete ga pronaći [https://hrwp.toolforge.org/catcheck ovdje]. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:42, 2 oktobar 2025 (CEST) :Bilo bi lijepo da imaju neki tutorijali ili primjeri kako koristiti alate, za one koji ne znaju (npr. ja). [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 01:04, 7 oktobar 2025 (CEST) ::Za SPARQL upit predlažem ti da kod ubaciš u ChatGPT da analizira i prilično dobro pojasni, pa ga mozes sebi prilagođavati, ja sam tako uradio. ::Za ovaj drugi alat prvobitno sam postavio link na sve Ivijeve alate, sada sam link dopunio dan Odi na ovaj konkretni alat. ::Vrlo je jednostavan u prvo polje language upišeš izvorni projekat recimo en, u drugo polje kategoriju na tom jeziku, samo naziv kategorije bez “Kategorija:”, a u destinacijom upišeš bs. Alat radi tako da preko WikiData provjerava članke i kategorije koji na izvornom projektu (en) se nalaze u kategoriji koju si upisao sa odredišnim projektom (bs) te ti daje listu svih Kategorija i članaka na en i pripadajući članak ili kategoriju na bs. Ukoliko taj članak/kategorija se nalaze na oba projekta ima kvačicu, ukoliko ne ti mozes kliknuti pa pomoću HotCat-a dodati istu. Vrlo dobar alat da brzo vidiš na kojem članku/kategoriji nije dodatna tražena Kategorija. ::Nadam se da će ti koristiti. ::poz, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:08, 7 oktobar 2025 (CEST) :ok, hvala [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:05, 7 oktobar 2025 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Migration to Parsoid</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> <em>[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation/Product and Technology/Parsoid Read Views/Read View Announcement|Read this in another language]]</em> Hello everyone! I am glad to inform you that as the next step in the [[mw:Special:MyLanguage/Parsoid/Parser Unification|Parser Unification]] project, Parsoid will soon be turned on as the default article renderer on your wiki. We are gradually increasing the number of wikis using Parsoid, with the intention of making it the default wikitext parser for MediaWiki's next long-term support release. This will make our wikis more reliable and consistent for editors, readers, and tools to use, as well as making the development of future wikitext features easier. If this disrupts your workflow, don’t worry! You can still opt out through a user preference or turn Parsoid off on the current page using the Tools submenu, as described in the [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:ParserMigration|Extension:ParserMigration]] documentation. There is [[mw:Special:MyLanguage/Parsoid/Parser_Unification/Confidence_Framework|more information about our roll-out strategy]] available, including the testing done before we turn on Parsoid for a new wiki. To report bugs and issues, please look at our [[mw:Special:MyLanguage/Parsoid/Parser Unification/Known Issues|known issues]] documentation and if you found a new bug please create a phab ticket and tag the [[phab:project/view/5846|Content Transform Team in Phabricator]]. <section end="announcement-content" /> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[mw:User:ABreault (WMF)|Content Transform Team]]</bdi> 21:49, 2 oktobar 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:ABreault (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Wikimedia_Foundation/Product_and_Technology/Parsoid_Read_Views/2025-10-06_Wikipedias&oldid=29381387 --> == <span lang="en" dir="ltr">Have your say: vote for the 2025 Board of Trustees</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Hello all, The voting period for the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025|2025 Board of Trustees election]] is now open. Candidates are running for two (2) seats on the Board. To check your voter eligibility, please visit the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025/Voter eligibility guidelines|voter eligibility page]]. Learn more about them by [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025/Candidates|reading their application statements and watch their candidacy videos]]. When you are ready, go to the [[m:Special:SecurePoll/vote/405|SecurePoll voting page to vote]]. '''The vote is open from October 8 at 00:00 UTC to October 22 at 23:59 UTC.''' Best regards, Abhishek Suryawanshi<br />Chair, Elections Committee<section end="announcement-content" /> </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 06:48, 9 oktobar 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29360896 --> == Azijski mjesec 2025. == Od 1. novembra je ponovo [[Wikipedia:Azijski mjesec|Azijski mjesec]]! Trebaju nam članovi žirija! Javlja li se se neko kao dobrovoljac, prije nego što napravim projekat na "fountain-u"? --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:55, 19 oktobar 2025 (CEST) :Kao i svake godine, uključit ću se koliko mi druge stvari dozvole, makar to bio članak ili dva. Za žiriranje se neću gurati. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:05, 19 oktobar 2025 (CEST) :: [https://meta.wikimedia.org/wiki/Template:Wikipedia_Asian_Month_2025_Communities_and_Organizers#Participating_Communities prijavljeni smo]... {{ping|Kwiki}} treba nam neko pismen u žiriju :)--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:42, 19 oktobar 2025 (CEST) :::Nije nemoguće doći do mog nivoa, samo zapnite. :) :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:52, 19 oktobar 2025 (CEST) :::: {{ping|Panasko}} Mogu li te postaviti u žiri? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:06, 22 oktobar 2025 (CEST) :::::Mozes sto da ne. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:26, 22 oktobar 2025 (CEST) ::::::Bit ce opet...ja-tebi, ti-meni...:) Al' nema veze. Napravim stranicu na "fountain-u" [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:29, 22 oktobar 2025 (CEST) :::::::Ma vidi bude i drugih, nadam se da će ih biti sve više. Napravio sam nekoliko šablona koji mogu biti zanimljivi za Azijski mjesec. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:34, 22 oktobar 2025 (CEST) :imate li na umu neku posebnu temu da se fokusiramo i da napravimo “proboj” ili da šaramo kao inače? Prije dvije godine smo podosta meridijana odradili tokom ovog mjeseca, pa možda nije losa ideja za neki fokus. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 22:14, 22 oktobar 2025 (CEST) ::Nastaviti s meridijanima... a nađe se i pokoja paralela. :-) Ti uzmeš malezijske teme. :-) Itd. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:57, 22 oktobar 2025 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Help us decide the name of the new Abstract Wikipedia project</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="function1"/> {{int:Hello}}. Please help pick a name for the new Abstract Wikipedia wiki project. This project will be a wiki that will enable users to combine functions from [[:f:|Wikifunctions]] and data from Wikidata in order to generate natural language sentences in any supported languages. These sentences can then be used by any Wikipedia (or elsewhere). There will be two rounds of voting, each followed by legal review of candidates, with votes beginning on 20 October and 17 November 2025. Our goal is to have a final project name selected on mid-December 2025. If you would like to participate, then '''[[m:Special:MyLanguage/Abstract Wikipedia/Abstract Wikipedia naming contest|please learn more and vote now]]''' at meta-wiki. {{Int:Feedback-thanks-title}} <section end="function1"/> </div> -- [[User:Sannita (WMF)|User:Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|talk]]) 13:42, 20 oktobar 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Sannita (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29432175 --> == <span lang="en" dir="ltr">Seeking volunteers to join several of the movement’s committees</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Each year, typically from October through December, several of the movement’s committees seek new volunteers. Read more about the committees on their Meta-wiki pages: * [[m:Special:MyLanguage/Affiliations Committee|Affiliations Committee (AffCom)]] * [[m:Special:MyLanguage/Ombuds commission|Ombuds commission (OC)]] * [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation/Legal/Community Resilience and Sustainability/Trust and Safety/Case Review Committee|Case Review Committee (CRC)]] Applications for the committees open on October 30, 2025. Applications for the Affiliations Committee, Ombuds commission and the Case Review Committee close on December 11, 2025. Learn how to apply by [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation/Legal/Committee appointments|visiting the appointment page on Meta-wiki]]. Post to the talk page or email cst[[File:At sign.svg|16x16px|link=|(_AT_)]]wikimedia.org with any questions you may have. For the Committee Support team, <section end="announcement-content" /> </div> -[[m:User:MKaur (WMF)| MKaur (WMF)]] 15:12, 30 oktobar 2025 (CET) <!-- Message sent by User:MKaur (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29517125 --> == Join the CEE Hub staff team – We’re hiring a Program Specialist == Hi everyone, The regional [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is looking for a '''Program Specialist''' to join our [[:m:Wikimedia CEE Hub/Staff|staff team]]! Are you someone experienced with Wikimedia who wants to help volunteers? Do you participate in Wiki Loves… and other related projects, and do you have ideas and skills to help others improve their efforts? Do you enjoy working with people from different countries? Are you able to work on your own, feel comfortable on Meta-Wiki, and understand how Meta works? If this sounds like you and you're interested in working with the CEE hub team, we’d love to hear from you! '''As a Program Specialist, you will:''' * Support affiliates and communities in developing and implementing impactful programs, * Strengthen regional cooperation and cross-border projects, * Help guide campaigns and initiatives across the CEE region, * Work closely with the CEE Hub team and community members. This is a '''part-time (0.8–0.9 full-time equivalent), remote position''' open to candidates based in the CEE region or nearby time zones. '''APPLICATION DEADLINE: NOVEMBER 10, 2025''' ➡️ '''Learn more and learn how to apply on Meta:''' [[:m:Wikimedia CEE Hub/Jobs/Program Specialist|Wikimedia CEE Hub – Program Specialist]] ⬅️ If you know someone who would be a great fit, please share this opportunity with them! <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=29192870 --> == Infokutija:Paravojna organizacija == Trebala bi nam IK Paravojna organizacija, na [http://en:Template:Infobox%20militant%20organization en:Template:Infobox militant organization]. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:36, 6 novembar 2025 (CET) :{{Urađeno}}: [[Šablon:Infokutija paravojna organizacija]] --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 15:42, 21 decembar 2025 (CET) == Preusmjerenja == Primjetio sam da imamo jako puno stranica koje su premještene, ali se linkovi na njih ne ažuriraju, kakav nam je generalni stav, da li bi trebali ove straanice čistiti, po meni nema potrebe da je nešto linkovano na stranicu koja je preusmjerena, pa to treba čistiti kad god je prilika ili se uređuje neka stranica. Izuzetak su naravno situacije gdje nemamo konkretan članak nego je isti preusjmeren na sličan članak, npr preusmjerenje Nogometaš na Nogomet. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:11, 6 novembar 2025 (CET) : Napomena [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:42, 10 novembar 2025 (CET) : Pod uslovom da preusmjerenje radi, ne mora se ispravljati. Ali samo zato što nije za ''moranje'', ne znači da ako imaš vremena dok uređuješ da to ne smiješ mijenjati ako ti baš bodu oči. :-) Samo imaj na umu da "obični" čitaoci (neprijavljeni korisnici, koji čine većinu posjetilaca sajta) vide te linkove kao bilo koje druge linkove, tj. prikazani su plavom bojom; samo su nekim urednicima označeni zelenom bojom (zbog izmijenjenog CSS-a). Tako da s njihove perspektive izgledaju isto bilo da su preusmjerenja ili direktni linkovi. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:50, 16 novembar 2025 (CET) {{spomeni|Panasko}} Mislim da je ovo vrijedno pročitati: * [[:en:Wikipedia:Redirect#Purposes_of_redirects]] * [[:en:Wikipedia:Redirect/Deletion reasons]] Predložio bih da se oslonimo na ova pravila sa en-wiki, i da slijedimo taj primjer. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 15:19, 5 januar 2026 (CET) :Gledao sam ja ovo i to je to, međutim ono što sam govorio prije par dana je da se izmjene linkovi koji vode na preusmjerenje, a da se ostave samo preusmjerenja koja imaju smisla. Brisati preusmjerenja koja su premještena zbog pravopisne greške a imamo brdo takvih preusmjerenja. Npr. stranica o Osmanskom Carstvu je napravljena kao Osmanlijsko carstvo pa preumsmjerena. Puno stranica je linkovano na Osmanlijsko carstvo, ja predlažem da se linkovi izmjene i da vode na Osmansko Carstvo a potencijalno da se Osmanlijsko carstvo izbriše. Praksa do sada je bila da se premjete stranice ali da se linkovi ne mijenjaju, pa tako u raznim člancima carstvo se naziva Osmanlijsko carstvo umjesto kako je ispravno Osmansko Carstvo (obrati pažnju na malo slovo u drugoj riječi). [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:47, 5 januar 2026 (CET) == Okeanijski mjesec == Na nekim projektima postoji odnedavno [[:de:Wikipedia:Ozeanischer Monat 2025|Okeanijski mjesec]]. Možemo organizirati i kod nas, ali mi treba kontrola imena: "Okeanijski mjesec" ili kako drugačije? Inače ima i "Afrički mjesec" u maju, a mi možemo slijedeće godine pokrenuti "Južnoamerički" i "Sjevernoamerički mjesec" kod nas, te ih postaviti na Meti, kao informaciju drugim projektima.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:13, 11 novembar 2025 (CET) :Računaj na mene. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:01, 11 novembar 2025 (CET) == Brisanje članaka gospodina čaraparka == zamal' nisam krenuo brisati članke koje napisao Screamer-XY, pa odustadoh, neću na svoju ruku, a trebalo bi [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 12:03, 12 novembar 2025 (CET) :Nisu članci krivi. Mada vidio si da sam znao neke i obrisati. Sve mi je teže biti pametan. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:16, 12 novembar 2025 (CET) == Help us test Cat-a-lot on your Wikipedia == '''[[:commons:Help:Gadget-Cat-a-lot|Cat-a-lot]]''' is a JavaScript gadget that helps with moving, removing and adding files (as well as articles or subcategories) between, from and to categories and it is widely used on Wikimedia Commons, where it is accessible for every user after enabling the gadget in your [https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:Preferences#mw-prefsection-gadgets Preferences]. Complete explanation of the tool, along with the images and demonstration video it is accessible on [[:commons:Help:Gadget-Cat-a-lot|Wikimedia Commons]]. If your Wikipedia is struggling with performing this repetitive task when you need to move pages between categories and remove pages from a category, Cat-a-lot could be activated for your Wikipedia as well. Installation can be done as your user script or as a project gadget and codes can be found [[:commons:Help:Gadget-Cat-a-lot|here]]. Installation is already done on Polish and Romanian wikis from our CEE Region. English phrases from [[:commons:MediaWiki:Gadget-Cat-a-lot.js/translating|MediaWiki:Gadget-Cat-a-lot.js/translating]] can be translated and saved in [[:commons:MediaWiki:Gadget-Cat-a-lot.js/ro|MediaWiki:Gadget-Cat-a-lot.js/ro]] (for example). [[:m:CEE Hub/Working Groups/Technical Advancement Group|CEE Hub Technical Advancement Group]] is willing to support your community in the installation of the tool, and to offer support in case of bugs, as we can report them to the development team. Just leave a message below with any issues you encounter. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 11:42, 18 novembar 2025 (CET) (on behalf of the CEE Hub Technical Advancement Group) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=29670161 --> == <span lang="en" dir="ltr">Reminder: Help us decide the name of the new Abstract Wikipedia project</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="function2"/> {{int:Hello}}. Reminder: Please help to choose name for the new Abstract Wikipedia wiki project. The finalist vote starts today. The finalists for the name are: <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Abstract Wikipedia, Multilingual Wikipedia, Wikiabstracts, Wikigenerator, Proto-Wiki</span>. If you would like to participate, then '''[[m:Special:MyLanguage/Abstract Wikipedia/Abstract Wikipedia naming contest|please learn more and vote now]]''' at meta-wiki. {{Int:Feedback-thanks-title}} <section end="function2"/> </div> -- [[User:Sannita (WMF)|User:Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|talk]]) 15:22, 20 novembar 2025 (CET) <!-- Message sent by User:Sannita (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29583860 --> == Spiskovi GerardMa == Šta da radimo s ovim spiskovima: * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Sidon]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Egypt]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Jeddah]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Anatolia]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Bosnia]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Aleppo]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Tripoli]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Cyprus]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Tripolitania]]? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:45, 6 decembar 2025 (CET) == Statistike == Neznam dali iko ovo još prati, ali samo da vas obavjestim da sam obnovio sve spiskove i statistike u ovom šablonu: [[Šablon:Wiki statistike]]. [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 21:54, 3 januar 2026 (CET) :joj mu pitanja :) samo furaj i obnavljaj, hvala [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 22:13, 3 januar 2026 (CET) :: ❤️ -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 22:26, 3 januar 2026 (CET) == TOP20 user pageview pages in year 2025 == TOP20 user pageviews pages from public logs:[https://archive.org/details/2025-daily_user_pageviews] <pre> 538917 - 492163 wiki.phtml 446244 Posebno:Pretraga 376381 Početna_strana 169663 Spisak_pozivnih_brojeva_država 91182 Ajetul-Kursi 55143 Posebno:Nedavne_izmjene 54456 Evropsko_prvenstvo_u_košarci_2025. 47908 Noćni_namaz 46529 Bosna_i_Hercegovina 43403 Ramo_Isak 42574 Županije_u_Hrvatskoj 42572 Spisak_pozivnih_brojeva_u_Bosni_i_Hercegovini 42276 Spisak_država_Evrope_po_površini 39423 Spisak_država_po_površini 39412 Spisak_predsjednika_Sjedinjenih_Američkih_Država 37968 99_Allahovih_imena 37220 Kantoni_Federacije_Bosne_i_Hercegovine 35649 Evropa 32402 Spisak_graničnih_prijelaza_Bosne_i_Hercegovine </pre> --[[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] ([[Razgovor s korisnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]]) 14:04, 6 januar 2026 (CET) == Event:Wikipedia 25 Virtual Celebration == https://meta.wikimedia.org/wiki/Event:Wikipedia_25_Virtual_Celebration [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:00, 14 januar 2026 (CET) == Feminism and Folklore 2026 starts soon == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|centre|550px|frameless]] ::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> ;Invitation to Organize Feminism and Folklore 2026 Dear Wiki Community, We are pleased to invite Wikimedia communities, affiliates, and independent contributors to organize the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026]]''' writing competition on your local Wikipedia. The international campaign will run from '''1 February to 31 March 2026''' and aims to improve coverage of feminism, women’s histories, gender-related topics, and folk culture across Wikipedia projects. ;About the Campaign '''Feminism and Folklore''' is a global writing initiative that complements the '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2026|Wiki Loves Folklore]]''' photography competition. While Wiki Loves Folklore focuses on visual documentation, this writing campaign addresses the '''gender gap on Wikipedia''' by improving encyclopedic content related to folk culture and marginalized voices. ;What Can Participants Write About? Communities can contribute by creating, expanding, or translating articles related to: * Folk festivals, rituals, and celebrations * Folk dances, music, and traditional performances * Women and queer figures in folklore * Women in mythology and oral traditions * Women warriors, witches, and witch-hunting narratives * Fairy tales, folk stories, and legends * Folk games, sports, and cultural practices Participants may work from curated article lists or generate new article suggestions using campaign tools. ;How to Sign Up as an Organizer Organizers are requested to complete the following steps to register their community: # Create a local project page on your wiki [[:m:Feminism and Folklore/Sample|(see sample)]] # Set up the campaign using the '''CampWiz''' tool # Prepare a local article list and clearly mention: #* Campaign timeline #* Local and international prizes # Request a site notice from local administrators [[:mr:Template:SN-FNF|(see sample)]] # Add your local project page and CampWiz link to the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta project page]]''' ;Campaign Tools The Wiki Loves Folklore Tech Team has introduced tools to support organizers and participants: * '''Article List Generator by Topic''' – Helps identify articles available on English Wikipedia but missing in your local language Wikipedia. The tool allows customized filters and provides downloadable article lists in CSV and wikitable formats. * '''CampWiz''' – Enables communities to manage writing campaigns effectively, including jury-based evaluation. This will be the third year CampWiz is officially used for Feminism and Folklore. Both tools are now available for use in the campaign. '''[https://tools.wikilovesfolklore.org/ Click here to access the tools]''' ;Learn More & Get Support For detailed information about rules, timelines, and prizes, please visit the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026 project page]]'''. If you have any questions or need assistance, feel free to reach out via: * '''[[:m:Talk:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta talk page]]''' * Email us using details on the contact page. ;Join Us We look forward to your collaboration and coordination in making Feminism and Folklore 2026 a meaningful and impactful campaign for closing gender gaps and enriching folk culture content on Wikipedia. Thank you and best wishes, '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026 International Team]]''' ---- ''Stay connected:'' [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div></div> == Invitation to Host Wiki Loves Folklore 2026 in Your Country == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> [[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]] Hello everyone, We are delighted to invite Wikimedia affiliates, user groups, and community organizations worldwide to participate in '''Wiki Loves Folklore 2026''', an international initiative dedicated to documenting and celebrating folk culture across the globe. ;About Wiki Loves Folklore '''Wiki Loves Folklore''' is an annual international photography competition hosted on Wikimedia Commons. The campaign runs from '''1 February to 31 March 2026''' and encourages photographers, cultural enthusiasts, and community members to contribute photographs that highlight: * Folk traditions and rituals * Cultural festivals and celebrations * Traditional attire and crafts * Performing arts, music, and dance * Everyday practices rooted in folk heritage Through this campaign, we aim to preserve and promote diverse folk cultures and make them freely accessible to the world. [[:c:Commons:Wiki_Loves_Folklore_2026|Project page on Wikimedia Commons]] ; Host a Local Edition As we celebrate the '''eight edition''' of Wiki Loves Folklore, we warmly invite communities to organize a local edition in their country or region. Hosting a local campaign is a great opportunity to: * Increase visibility of your region’s folk culture * Engage new contributors in your community * Enrich Wikimedia Commons with high-quality cultural content '''[[:c:Commons:Wiki_Loves_Folklore_2026/Organize|Sign up to organize]]:''' If your team prefers to organize the competition in ''either February or March only'', please feel free to let us know. If you are unable to organize, we encourage you to share this opportunity with other interested groups or organizations in your region. ;Get in Touch If you have any questions, need support, or would like to explore collaboration opportunities, please feel free to contact us via: * The project Talk pages * Email: '''support@wikilovesfolklore.org''' We are also happy to connect via an online meeting if your team would like to discuss planning or coordination in more detail. Warm regards, '''The Wiki Loves Folklore International Team''' </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:20, 18 januar 2026 (CET) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery/Wikipedia&oldid=29228188 --> == razlika u modulima bs i en Modul:Citation/CS1 == 206.347 bajtova i 238,493 bytes Povod je greška Script error: The function "hyphen2dash" does not exist [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 11:44, 19 januar 2026 (CET) : {{spomeni|Palapa}} Gdje se dešava ta greška? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 06:43, 20 januar 2026 (CET) ::[[Korisnik:Palapa/Artemis II]] [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:16, 20 januar 2026 (CET) == <span lang="en" dir="ltr">Annual review of the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> I am writing to you to let you know the annual review period for the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines is open now. You can make suggestions for changes through 9 February 2026. This is the first step of several to be taken for the annual review. [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Annual review/2026|Read more information and find a conversation to join on the UCoC page on Meta]]. The [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|you may review the U4C Charter]]. Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]])<section end="announcement-content" /> </div> 22:01, 19 januar 2026 (CET) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29905753 --> == razlika u modulima Modul:String2 == Na en je modul mnogo duži, a pojavljuje se i greška (['''Script error: The function &#x22;split&#x22; does not exist. npr u članku olovo''' [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 14:58, 21 januar 2026 (CET) == Šablon:In lang == {{#invoke:In lang|in_lang|template=in lang<noinclude>|{{CONTENTLANGUAGE}}</noinclude>}} Lua error in Modul:Lang at line 1773: attempt to call method 'gsub' (a nil value). Backtrace: # '''[https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Modul:Lang&action=edit#mw-ce-l1773 Modul:Lang:1773]''': in function "name_from_tag" # '''[https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Modul:In_lang&action=edit#mw-ce-l41 Modul:In_lang:41]''': ? # '''(tail call)''': ? # '''mw.lua:527''': ? # '''[C]''': ? [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:22, 21 januar 2026 (CET) == Zahtjev za savjet promjenu naziva korisničke stranice Korisnik:Bokram84 == Molim administratora za pomoć u vezi sa stranicom '''Korisnik:Bokram84'''. Želio bih da se preimenuje i od nje napravi članak pod nazivom '''„Marko Bačanović“''', ako je to u skladu s pravilima Wikipedije. Molim za uputu da li je moguće preimenovanje ili je potrebno otvoriti novi članak. Hvala unaprijed. [[Korisnik:Bokram84|Bokram84]] ([[Razgovor s korisnikom:Bokram84|razgovor]]) 11:37, 28 januar 2026 (CET) :Dobar dan, :Navedeno možete učiniti tako što ćete premjestiti stranicu u glavni imenski prostor. Ukoliko je članak spreman za objavu u glavnom imenskom prostoru tako da bude dostupan čitaocima, s desne strane vam se nalazi "Premjesti", klikom na njega u polju "Novi naslov" gdje sada stoji Korisnik izaberite (glavni) i objavite. :Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:47, 28 januar 2026 (CET) == CEE Women 2026 == Unutar [[meta:Wikimedia_CEE_Spring|Wikimedia CEE Spring]] prevodilačkog wikipedijskog natjecanja se obično organiziraju tematska pod-natjecanja i aktivnosti među kojima je i onaj posvećen ženama i komenziranju deficita sadržaja po pitanju roda u wikimedijskoj interpretaciji regije Srednje i istočne Europe (poticao sam i su-organizirao sam nekad)... Ove godine je opcija i dobiti manja sredstva (mikro-fond do 500eur) za provedbu širih aktivnosti (uključuje i druge wikimedijske projekte). Bilo bi dobro da se neko hoće primiti toga i potaknuti nove doprinose. Ako ste zainteresirane_i - pogledajte ovdje https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE_Women_Campaign_2026 i javite se za suradnju i/ili koordinaciju s drugima. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 11:53, 6 februar 2026 (CET) : {{ping|Panasko}} Jesi li zainteresiran da se prijavimo?--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 16:49, 6 februar 2026 (CET) ::Jesam, svakako sve sto radim u okviru CEE su članci o ženama iz regije. Ima ih još jako puno bez članaka, da ne govorimo šire. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 22:02, 6 februar 2026 (CET) :::Pogledaj na onoj stranici, pa vidi šta bi se moglo organizirati. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 23:27, 6 februar 2026 (CET) ::::Obzirom na našu raštrkanost, on-site nije opcija, mislim da nam je najbolja opcija "Online edit-a-thon" realna opcija, Primjer aktivnosti za koje bi se sredstva mogla iskoristiti -"Prizes and awards". [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:47, 12 februar 2026 (CET) :::::I ja mislim isto...onda nas prijavi, ima negdje formular, pa ono da npr. prvih troje dobiju neku nagradu. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 12:43, 12 februar 2026 (CET) ::::::Ja sam mislio da bi možda ti mogao, nisam baš na "ti" s tim stvarima... [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:45, 12 februar 2026 (CET) :::::@[[Korisnik:Panasko|Panasko]] @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] ako trebate pomoć da uradimo nešto zajedno online ili hibridno javite. Ja ću probati nešto sa ekipom na Wikidata, Commons a mogli bi i na Wikipedijama. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:28, 14 februar 2026 (CET) ::::::Moj prijedlog je da podnesemo zahtjev CEE Hub-u za "Online edit-a-thons", pa da se u maratonu "CEE Women Campaign 2026" na bs.wiki dodijele nagrade kao npr. prvo troje, pa i eventualno do desetog mjesta, s malo jačim kriterijima: veličina članka, izvori, relevantnost i sl. Zato sam inicirao [[Korisnik:Panasko|Panaska]] za zahtjev, jer je njegov engleski bolji nego moj. Ti [[Korisnik:Zblace|Željko]] znaš kakav je moj engleski :). Cilj bi bio povećanje članaka i integrisanje novih korisnika, kao i intenzivniji rad novih korisnika, kojima bi ovaj maraton bio dobar start za razvoj kvalitetnog rada. Hvala na podršci i pozdrav!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 11:41, 14 februar 2026 (CET) :::::::{{Spomeni|AnToni}} pogledam ja u ponedeljak. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:51, 14 februar 2026 (CET) :::::::Popunio sam aplikaciju, nominovao sam tebe AnToni i sebe kao organizatore. Ovo je predložena matrica nagrada, s tim da ćemo morati staviti neke minimume, 3000 bajta za novi/unaprijeđeni članak, i trebamo staviti minimalni broj članaka kako bi se mogla uručiti nagrada. :::::::Mjesto EUR :::::::1. 100,00 :::::::2. 75,00 :::::::3. 50,00 :::::::4. 25,00 :::::::5. 25,00 :::::::6. 25,00 :::::::7. 25,00 :::::::8. 25,00 :::::::9. 25,00 :::::::10. 25,00 :::::::Ukupno 400,00 [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:19, 16 februar 2026 (CET) ::::::::Možda minimum 5 članaka ili više? Maraton traje dugo, pa da ne Bude nagrada za jedan članak. Da žiri budu najmanje dvoje, i da se najmanje dva glasa žirija broje. (Da nas dvojica ne bi sami sebi davali poene :)). I npr. kod prenošenja članaka s drugih projekata, da članak bude poboljšan, proširen i pravopisno uređen? Tebi odma' prva nagrada :)! Hvala na angažmanu. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 14:36, 16 februar 2026 (CET) :::::::::Više članaka definitvno, 10-15 minimum, ja bih se držao pravila kao inače na ovim projektima, da ne bude mašinski preveden, minimalno 3.000 bajta. Mislim da bi zamka bila davati kriterije da bude poboljšan, šta to konkretno znači? to bi bilo teško obrazlagati jer je stvar kvalifikovanja. Obzirom da sam prenosio dosta članaka sa drugih projekata, za neke glumice/pjevačice i sl, nema previše dostupnih podataka pa se prenese ono šta ima. Na taj način jeste naš projekat poboljšan jer imamo biografiju neke osobe koju ranije nismo imali. :::::::::Ovdje se ja pitam zašto misliš da bi meni išla prva nagrada, ja se iskreno nadam da će barem troje četvero ciljati prvu nagradu, pa da imamo koristi kao projekat. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:55, 16 februar 2026 (CET) ::::::::::Minimum 15! Na Meti je granica 25...i možda samo 15 novih? To bi značilo najmanje 150-200 novih članaka. Proširivanje: Bez da se broji 3000 bajta, u starom članku...zato sam i ja ptotiv. A zašto tebi prva? Pa jer si najvrijediji! O prenošenju s drugih projekata je u redu (tvoji nemaju zamjerke), ali da ne bude doslovce prenošenje (copy-paste). Zašto ponovo pisati, ako se može preuzeti, i povezati internem linkovima i pravilno kategorizirati. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:03, 16 februar 2026 (CET) :::::::::::sve se slažem s tobom, mislim da nam je to i do sada uvijek bio kriterij, :::::::::::* Prošireni ili novi članak treba imati najmanje dodatnih 3000 bajtova :::::::::::* Članak ne smije biti mašinski preveden :::::::::::* Članak treba proširiti ili napraviti između xx i xx. :::::::::::* Članak ne smije biti siroče :::::::::::* Članak treba da bude u okviru teme :::::::::::* Članak ne smije kršiti autorska prava ili imati probleme sa značajnošću i članak bi trebao imati odgovarajuće reference prema pravilima Wikipedije. :::::::::::* Članak mora biti adekvatno referenciran i citati: Svaki članak treba da sadrži odgovarajuće reference i citate u skladu sa pravilima Wikipedije, osiguravajući pouzdanost i kredibilitet predstavljenih informacija. :::::::::::ja se nadam i većem broju jer smo prošle godine u okviru CEE imali 457 novih članaka, doduše masa toga su bile rezolucije UN-a o ratovima u bivšoj Jugoslaviji, ali opet, kontam da bi trebali imati i više članaka. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:21, 16 februar 2026 (CET) ::::::::::::@[[Korisnik:Panasko|Panasko]] @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] super - samo razmislite o tome da objavite informaciju i negdje van BS Wikipedije da se mogu motivirati i pridružiti ljudi koji već nisu tu, ako ste ih spremni pratiti i korigirati. Sretno! [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 10:48, 17 februar 2026 (CET) ::::::::::::Obzirom na zamolbu da pribrojimo projekte u jedan, @[[Korisnik:Panasko|Panasko]] nadam se da je OK da se budžet nagrada smanji na pola i da je zajednički između BS i HR...probamo naći još podrške drugdje. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22:05, 2 mart 2026 (CET) :::::::::::::{{ping|Zblace}}, {{ping|Nadicab}} Potvrdio sam na [https://meta.wikimedia.org/wiki/Talk:CEE_Women_Campaign_2026/applications/CEE_Women_2026:_Multi-Wiki_Edit-a-thon_%26_Training_(HR_%2B_EN/SH/BS)_with_Wikidata_%26_Commons Meti] suradnju s hr.wiki. Lijep pozdrav--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:45, 3 mart 2026 (CET) == New Rapid Funds in CEE – global support now closer to your local activities == Hi everyone, '''Starting from 1 April 2026''', the CEE Hub will begin reviewing and supporting Rapid Fund applications for Central and Eastern Europe, in close cooperation with the Wikimedia Foundation. This change is part of our shared effort to bring support closer to communities and make the process more accessible and responsive to local contexts. You will still apply through the same system (Fluxx), and WMF will continue handling contracts and fund transfers. What changes is that the CEE Hub becomes your first point of contact, offering guidance, reviewing applications, and staying closer to your ideas throughout the process. We encourage you to reach out to [[:m:User:TRistovski-CEEhub|Toni]], our Grants Specialist before applying. A short conversation can help clarify your idea and make things smoother from the start. * ☝️ Rapid Funds remain open year-round (with possible delays in June and December). * ☝️ For Central Asian communities: the process stays the same – you continue applying directly through WMF. Join our online Q&A session to learn more (same content, two options to join): * 2 April, 5:00 PM CEST (UTC +2; [[:m:Event:CEE Hub Rapid Fund Q&A Nr. 1|register here]]) * 8 April 7:00 PM CEST (UTC +2; [[:m:Event:CEE Hub Rapid Fund Q&A Nr. 2|register here]]) More info & contact: '''[[:m:CEE Hub Rapid Funds|Wikimedia CEE Hub/Rapid Grants]]''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 13:21, 31 mart 2026 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=29670168 --> == Join the sixth Ukraine’s Cultural Diplomacy Month on Wikipedia! == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Ukraine’s Cultural Diplomacy Month on Wikipedia 2026.png|right|250px|thumb|link=https://meta.wikimedia.org/wiki/Ukraine%27s_Cultural_Diplomacy_Month_2026|Join our campaign!]] {{int:please-translate}} Dear Wikipedians! [[:m:Special:MyLanguage/Wikimedia Ukraine|Wikimedia Ukraine]], in cooperation with the [[:en:Ministry of Foreign Affairs of Ukraine|MFA of Ukraine]] and [[:en:Ukrainian Institute|Ukrainian Institute]], has launched the sixth edition of writing challenge "'''[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]]'''", which lasts from '''1st April''' until '''30th April 2026'''. The initiative aims to promote knowledge about Ukrainian culture abroad by creating and improving Wikipedia articles in multiple languages. This year marks the sixth edition of the campaign, which will focus on contemporary culture, making today’s artistic voices and practices more visible to international audiences. 🧩'''How to participate?''' Choose an article from the suggested list → Write an article in your language, or improve an existing one according to the rules → Add your contribution to the contest page and calculate your points → Win prizes and receive a certificate of participation → Become a promoter of truthful knowledge about Ukraine. 🧩'''[[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Check our main page for more information]]'''. '''If you are interested in coordinating long-term community engagement for the campaign and becoming a local ambassador, we would love to hear from you! Please let us know your interest.''' If not, then we encourage you to translate the [[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|landing page of the contest]] and [https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MessageGroupStats?group=Centralnotice-tgroup-UCDM2026banner&messages=&language=en&x=D banner] into your own language. Also, we set up a [[:m:CentralNotice/Request/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|banner]] to notify users of the possibility to participate in this challenge! [[:m:User:OlesiaLukaniuk (WMUA)|OlesiaLukaniuk (WMUA)]] ([[:m:User talk:OlesiaLukaniuk (WMUA)|talk]]) 04:35, 1 April 2026 (UTC) </div> <!-- Message sent by User:OlesiaLukaniuk (WMUA)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:OlesiaLukaniuk_(WMUA)/list_of_wikis&oldid=28552112 --> == De, ljudi... == Yahadzija i dalje štanca račune kao na tekućoj traci, a niko ništa. Pa, ili ćemo mu dozvoliti da radi šta hoće ili primijeniti nultu toleranciju. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 06:40, 25 april 2026 (CEST) : Da ih označimo za brisanje u roku od 1 sedmice, kao npr. [[Denitrifikacija]]?--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 08:15, 25 april 2026 (CEST) ::Nisu krivi članci nego korisnik (mada znam koliko tehničkih grešaka bude u njima). Poenta je u tome da se konačno počne držati jednog korisničkog računa. Izgleda da ga i na Meti blokiraju, pa ih mijenja kao čarape (ali to treba provjeriti). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:11, 25 april 2026 (CEST) ::: Imao je jedan, pa je opet počeo mjenjati. I opet se počeo igrati Indijanaca u Šipragama [aka: Poglavica]--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 11:19, 25 april 2026 (CEST) ::::Da li poglavica uopšte prati diskusiju ovdje? [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 11:28, 25 april 2026 (CEST) :::::Govoreno mu je više puta (uzalud). Ovo se odnosi na administratorske akcije. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:37, 25 april 2026 (CEST) == Request for comment (global AI policy) == <bdi lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Apologies for writing in English. {{int:Please-translate}} A [[:m:Requests for comment/Artificial intelligence policy|request for comment]] is currently being held to decide on a global AI policy. {{int:Feedback-thanks-title}} [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 02:57, 26 april 2026 (CEST) </bdi> <!-- Message sent by User:Codename Noreste@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30424282 --> == Call for Community Candidates – Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026 == ''Please help us and your community by translating this announcement into your language!'' Dear all, The [[Meta:Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026]] is currently underway. There are 4 seats allocated to community representatives. Community members are invited to nominate themselves as candidates for these seats. These positions will be filled through a vote by the CEE community. '''Eligibility criteria:''' * Candidates must be [[Meta:Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026/Eligibility|eligible voters]]: ** Have a Wikimedia account created before 18 December 2025 ** Have at least 300 edits between 18 December 2025 and 18 June 2026 ** Must not have been blocked between 18 March 2026 and 18 June 2026 * Must have participated in at least 2 of the last 3 [[Meta:Wikimedia CEE Hub/CEE Hub Status Meeting|CEE Hub Advisory Group meetings]] You can check your eligibility using the following tool: https://cee-sc-election.toolforge.org/ '''How to proceed:''' Candidates may nominate themselves or be nominated by others. If nominated by others, the candidate must explicitly accept the nomination before 18 June 2026. The candidate should create their nomination page and submit their candidacy [[Meta:Wikimedia_CEE_Hub_Steering_Committee_Election_2026/Nominations|here]]: Please also inform your communities about the election and encourage participation. Best regards,   Electoral Commission of Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026 --[[Meta:Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Meta:Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 12:00, 30 april 2026 (CEST) <!-- Message sent by User:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=30401522 --> == Potencijalno čaraparenje == Vjerovatno ste primijetili da je aktivno nekoliko računa s kojih su izmjene većinom istog tipa (dodavanje unutrašnjih linkova) i koji se prate u jednom danu, tj. kad jedan završi, drugi nastavi odmah ili ubrzo, pa kolika je šansa da je to ista osoba, a kolika da nije? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:50, 30 april 2026 (CEST) :Nisam upratio tačno o kojim je računima riječ, ali generalno govoreći, jedino ako imaju [[Posebno:Tags|jednu od oznaka]] "newcomer tasks" (bit će prevedeno do kraja sedmice, nadam se) imalo bi smisla da nije riječ o čaraparenju, jer im sistem automatski predlaže iste stranice. Ali, ako nema toga, onda vjerovatno jesu čarape jer je vjerovatnoća da se nadovežu na neke žnj stranice ravna nuli. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 22:18, 30 april 2026 (CEST) ::Scholar mind12, Animalsandpets1 (nemaju oznaku jer im je dodijeljeno da su automatski pregledani), Brainstack12, Grondilo (imaju oznaku "Newcomer). (Nisam siguran ima li još neki.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:23, 30 april 2026 (CEST) == Preimenovanje kategorija == Trebalo bi, kao što je ranije urađeno za reprezentacije, preimenovati i kategorije za utakmice tih nogometnih reprezentacija (npr. [[:Kategorija:Utakmice albanske nogometne reprezentacije]] u [[:Kategorija:Utakmice nogometne reprezentacije Albanije]]). Ja sam htio ručno, ali ih ima mnogo. Mislim da može preko AWB ili Pywikibot, pa ako nije problem da neko proba ko ima pristup tim alatima. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 01:06, 6 maj 2026 (CEST) :To mogu ja pomoću cat-a-lota. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:58, 6 maj 2026 (CEST) ::Završio sam ovo, pregledaj molim te kada ti bude na ruku da nema nekih slovnih grešaka, mada ne bi trebalo biti. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:22, 6 maj 2026 (CEST) :::Sve uredno, hvala. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 16:15, 6 maj 2026 (CEST) == Karta za rijeke == {{Spomeni|Mhare}}, {{Spomeni|Panasko}} Može li se botom ili AWB-om ovo poubacivati? Jer [[:Kategorija:Rijeke po državama|imamo dosta rijeka]]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:56, 12 maj 2026 (CEST) :Sigurno može, ja sam izdvojio neke najčitanije i ubacio ručno. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 13:59, 12 maj 2026 (CEST) :Nisam baš vičan sa AWB-om, može se ovo ručno sve ubaciti, samo je pitanje da li ubaciti u sve infokutije, bez obzira da li će se generisati karta ili ne? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:04, 12 maj 2026 (CEST) ::Ne smeta da se ubaci, jednostavno neće generirati kartu ali ni grešku. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 14:05, 12 maj 2026 (CEST) ::@[[Korisnik:Panasko|Panasko]] Možda se (zasad) ograničiti na one u kojima nema nikakve karte? @[[Korisnik:Mhare|Mhare]]: A zašto ne prikazuje za sve rijeke? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:15, 12 maj 2026 (CEST) :::Ako ne prikazuje, može biti iz nekoliko razloga. Na wikidati ne postoji OpenStreetMap relation ID ili na samom OpenStreetMap ta rijeka nije obilježena. Za većinu rijeka neće biti problem, neke manje i opskurne vjerovatno da. Ali, može se otići na wikidatu pa pogledati pojedinačno, i ako treba povezati ili na OpenStreetMap obilježiti. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 14:19, 12 maj 2026 (CEST) :::Također, Geokutija|Rijeka... to treba pretvoriti u Infokutija rijeka. Geokutija neće generirati kartu. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 14:23, 12 maj 2026 (CEST) ::::Pogledati ću ja gdje nema pa javiti, mislim da je većina ovo oko Geokutije, to bi trebalo izmjeniti [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:23, 12 maj 2026 (CEST) :::::Također, na OpenStreetMap je potrebno ubaciti wikidata item, ako nedostaje. [https://www.openstreetmap.org/changeset/182553013#map=12/44.6134/19.0642 Primjer]. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 14:41, 12 maj 2026 (CEST) ::::::Treba obratiti pažnju u ovim infokutijama gdje su upisane km2 isl, gdje ih i sama kutija generiše pa imamo duple oznake [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:45, 12 maj 2026 (CEST) :::::::Proći kroz [[Šablon:Hidrografija Hrvatske]], [[Šablon:Hidrografija Slovenije]] (a za Makedoniju imamo samo 3-4 rijeke, pa se taj šablon crveni). A vidim da si počeo mijenjati geokutiju infokutijom, a ima ih više bez ikakve kutije. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:39, 13 maj 2026 (CEST) ::::::::Idem nekako nekim redom, pa gdje nema kutije dodam, gdje je geokutija zamijenim, a gdje nedostaju ove oznake za mapu dodam. Ima tu prilično posla. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:55, 13 maj 2026 (CEST) :::::::::Znam. :( Ali zato, kad jednom bude urađen, to je to... valjda. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:01, 13 maj 2026 (CEST) ::::::::::Ostale su još rijeke u Bosni i Hercegovini, ovo ostalo mislim da sam sve pregledao i dopunio. Koliko znam nema više geokutija, ako gdje naiđeš, javi. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:38, 15 maj 2026 (CEST) :{{Spomeni|Mhare}}, {{Spomeni|KWiki}} kako ubaciti više izvora rijeke? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:15, 14 maj 2026 (CEST) ::Mene ne pitaj. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:03, 14 maj 2026 (CEST) :::Ja sam dopunio infokutiju sa pet izvora, pogledaj je li ok [[Selenga|ovako]]? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:21, 14 maj 2026 (CEST) ::::To ću prepustiti [[Korisnik:Mhare|Haretu]]. Nikakav sam ja "tehničar". [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:57, 14 maj 2026 (CEST) == Invitation: Call for Delegates Nominations and registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca == Dear Bosnian language community, On behalf of the Wikimedians of Romania and Moldova User Group, we are thrilled to invite you to the [[:m:Wikimedia_CEE_Meeting_2026/Registration|Wikimedia CEE Meeting 2026]]! This year, our regional gathering will take place in the heart of Transylvania, in the vibrant city of Cluj-Napoca, Romania. <span style="font-family:monospace,monospace">'''Dates: 18–20 September 2026. Location: Cluj-Napoca, Romania'''</span> === Call for Delegate Nominations === We are now officially opening the call for affiliates to nominate their delegates. Each affiliate is encouraged to select representatives who will actively contribute to the sessions, share local successes, and help strengthen our regional network. It is crucial to check the '''[[:m:Wikimedia CEE Meeting 2026/Eligible affiliates|eligibility subpage]]''' to see the number of delegates allocated to your community. This number tells you how many delegate scholarships are reserved for your community. <span style="font-family:monospace,monospace">'''Nomination Deadline: 30 May 2026'''</span> Please ensure that your nominations are submitted by this date to allow our organizing team enough time to manage travel logistics and visa support where necessary. === Registration process === Delegates, scholarship recipients, and all self-funded attendees can register using the Registration Form (given below). It is mandatory for each delegate application to contain a link to the documents supporting the respective nomination as delegate. All travel, accommodation, and food expenses (during the conference days) will be organized and covered by Wikimedians of Romania and Moldova User Group only for delegates and scholarship recipients. Registration is required for everyone to participate in the Wikimedia CEE Meeting. <p style="font-family:monospace,monospace;background-color:#bbb">'''Registration Form is here: [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdrSQ3JZCGa21AInWOCXnNjzhUZLV1n7LcSt8-0pd1L0Z4rMw/viewform Apply]'''</p> * '''Registration period for representatives of Wikimedia affiliations: <u>13 May 2026, 00:00 (UTC) — 30 May 2026, 23:59 (UTC)</u>.''' * Registration period for self-funded participants and for everyone else: 13 May 2026, 00:00 (UTC) — 30 June 2026, 23:59 (UTC). For any questions or unclear issues, please reach out to us at our official conference email: <p style="font-family:monospace,monospace">'''wmceem2026{{@}}icf-fri.org'''</p> We look forward to welcoming you to Cluj-Napoca this September to share knowledge, foster new ideas, and celebrate our collective achievements. Warm regards,<br/>Wikimedia CEE Meeting 2026 Organizing Team<br/>Wikimedians of Romania and Moldova User Group<br/> [[Korisnik:Gikü|Gikü]] ([[Razgovor s korisnikom:Gikü|razgovor]]) 22:50, 13 maj 2026 (CEST) == Izbor za CEE 2026. == Imamo jedno mjesto na CEE 2026. Bilo bi dobro da neko ode. Izjasnite se i predložite nekoga, ko bi nas mogao predstaviti u Rumuniji. === Komentari === * Kolega [[User:Kwiki|Kwiki]] je predložen, ali se sam odjavio.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 10:32, 14 maj 2026 (CEST) === Prijedlozi === ====[[User:Mhare|Mhare]]==== ===== Za ===== * {{za}} --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 09:43, 14 maj 2026 (CEST) * {{za}} --[[User:Panasko]] 09:47, 14 maj 2026 (CEST) ===== Protiv ===== ===== Komentari ===== * Ma kakav ja, moram oko njive. --[[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 10:17, 14 maj 2026 (CEST) * Hare, jedan je to vikend! Toliko se vremena može naći!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 10:23, 14 maj 2026 (CEST) ====[[User:Panasko|Panasko]]==== ===== Za ===== * {{za}} --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 09:43, 14 maj 2026 (CEST) ===== Protiv ===== ===== Komentari ===== Hvala na prijedlogu, ja nažalost ne mogu, imam privatnih obaveza. {{Nepotpisan|Panasko}} == Wiki Loves Eurovision 2026 == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Wiki Loves Eurovision edit-a-thon logo 2026.svg|right|250px]] Hello everyone! You are invited to participate in the "[[meta:Wiki Loves Eurovision 2026|Wiki Loves Eurovision]]" article writing contest, where our goal is to create new Eurovision-related articles in the CEE-language Wikipedia editions and improve existing ones. The contest will take place from May 10 to June 10, 2026, and prizes are available: * 1st prize: a voucher worth €60 * 2nd prize: a voucher worth €50 * 3rd prize: a voucher worth €40 * 4th–10th prize: a voucher worth €30 To participate in the contest and learn more, please visit [[meta:Wiki Loves Eurovision 2026|this link]]. --[[User:MHeidarzadeh-CEEhub|MHeidarzadeh-CEEhub]] ([[User talk:MHeidarzadeh-CEEhub|talk]]) 14:00, 16 May 2026 (UTC) </div> <!-- Message sent by User:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=30401522 --> == [[meta:User:TenWhile6/XReport]] == (Prebačeno s moje SZR): Pozdrav, KWiki. Ne znam koliko si upoznat sa ovom alatkom; njom možeš da prijaviš vandala/LTA na Metu javno (ovo je ponajpre za ne-administratore). Druga funkcija mu je slanje zahteva Oversighterima za trajno skrivanje čega god ako ispunjava jedan od tri njihova uslova: 1. Napadačko korisničko ime 2. Doxing 3. Govor mržnje. Sve ide mejlom, ništa nije javno, tvoje je samo da ih uputiš gde treba. Npr. za napadačka korisnička imena odeš na doprinose tog "korisnika" Više -> Request oversight. Toliko. [[Korisnik:Milicevic01|Milicevic01]] ([[Razgovor s korisnikom:Milicevic01|razgovor]]) 12:16, 8 maj 2026 (CEST) :Nisam znao jer na Metu upadnem "svake prestupne". :-) Hvala ti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:18, 8 maj 2026 (CEST) ::Nema na čemu, nisam ni ja znao, rekli mi neki pametni ljudi, zbog jednog LTA dua. [[Korisnik:Milicevic01|Milicevic01]] ([[Razgovor s korisnikom:Milicevic01|razgovor]]) 20:59, 19 maj 2026 (CEST) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:45, 19 maj 2026 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Vote now in the 2026 U4C election</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Eligible voters are asked to participate in the 2026 [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] election. More information–including an eligibility check, voting process information, candidate information, and a link to the vote–are available on Meta at the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|2026 Election information page]]. The vote closes on 2 June 2026 at [https://zonestamp.toolforge.org/1780358400 00:00 UTC]. Please vote if your account is eligible. Results will be available by 14 June 2026. -- In cooperation with the U4C,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 19:14, 27 maj 2026 (CEST) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30513860 --> == Extending the Call for Delegates registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca == Hello! As mentioned [[#Invitation: Call for Delegates Nominations and registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca|above]], the Bosnian language community has scholarship spot(s) reserved for attending the [[:m:Wikimedia CEE Meeting 2026|Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca]]. By our accounts, your community has not yet filled up the reserved spot(s) for delegates. We are '''extending the deadline to June 10''', but please note that the '''June 10 deadline is final and will not be extended for anyone'''. '''Registration form is here:''' https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdrSQ3JZCGa21AInWOCXnNjzhUZLV1n7LcSt8-0pd1L0Z4rMw/viewform Don't forget to provide a confirmation about the selection of delegates. For any questions or unclear issues, please reach out to us at our official conference email: :'''[mailto:wmceem2026@icf-fri.org wmceem2026@icf-fri.org]''' Thank you for your cooperation and CEE you Beyond the Crossroads in Cluj-Napoca! On behalf of Wikimedia CEE Meeting 2026 Organizing Team, Wikimedians of Romania and Moldova User Group -- [[Korisnik:Gikü|Gikü]] ([[Razgovor s korisnikom:Gikü|razgovor]]) 23:18, 29 maj 2026 (CEST) == RFC about AI-generated content in Wikimedia Commons == <bdi lang="en" dir="ltr">Apologies for writing in English, please help translate this message to your language. You are invited to participate in a [[c:Commons:Requests for comment/Policy update for AI content|request for comment on Wikimedia Commons about a policy update for AI content]]. This may affect files that are uploaded to Wikimedia Commons for use on this project. Thank you. [[m:User:Codename Noreste|Codename Noreste]] ([[m:User talk:Codename Noreste|razgovor]])</bdi> 19:11, 23 juni 2026 (CEST) <!-- Message sent by User:Codename Noreste@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30513860 --> == <span lang="en" dir="ltr">Deployment of Legal and Safety Contacts Link in the Footer of Your Wiki</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="Message"/> '''Legal & Safety Contacts''' Hello community, the Wikimedia Foundation has provided a [[wmf:Special:MyLanguage/Legal:Wikimedia Foundation Legal and Safety Contact Information|single legal and safety contact page]], to be linked in the footer of your wiki, to ensure access to accurate legal information. This is a regulatory requirement. We have already rolled out links to English, German, Italian, Spanish and other wikis and we will deploy to your wiki soon. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_Legal_and_Safety_Contacts_FAQ|Please read more on the project page]] and leave any comments in this thread or on the [[m:Special:MyLanguage/Talk:Wikimedia Foundation Legal and Safety Contacts FAQ|talk page]]. <section end="Message"/> </div> -- [[User:Sannita (WMF)|User:Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|talk]]) 15:29, 25 juni 2026 (CEST) <!-- Message sent by User:Sannita (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Sannita_(WMF)/Mass_sending_test&oldid=30731267 --> == [[Emir Hadžihafizbegović]] == {{komentar}} Pozdrav administratorima, sakriti ovu narednu izmjenu ovdje: [[Posebno:Diff/3901510]]. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 02:53, 12 juli 2026 (CEST) :{{urađeno}} Završeno ({{odgovor|KWiki}} kolega KWiki). --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 19:52, 9 august 2026 (CEST) ::{{odgovor|KWiki}} Fala ti, KWiki! :-) --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 19:52, 9 august 2026 (CEST) == Yahadzija == {{Spomeni|AnToni}}, {{Spomeni|Palapa}}, {{spomeni|Panasko}}: Opet popuštate dok me nema. Znam da niko ne može stalno biti ovdje, ali blokirajte mu svaki novi račun '''odmah''', bez izuzetka, jer ovo postaje teatar apsurda i ode unedogled. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:47, 21 juli 2026 (CEST) :Blokiramo, neke nisam bio siguran je li on mada po temama sam 99%siguran da jeste. Ovdje treba vidjeti da li raditi purge stranica koje je napravio, odnosno ima li osnova da ih ostavljamo ovakve, ko zna kakve sve greske sadrze. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:36, 21 juli 2026 (CEST) ::Kako kad. Neke donekle doradi, u nekima ostavi nered. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:49, 21 juli 2026 (CEST) :::ovdje negdje ostavljati nazive u yahadz da/ne, da ne zakačimo nekoga drugog [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 01:03, 23 juli 2026 (CEST) ::::😭 [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 19:57, 9 august 2026 (CEST) == Request for comment (the future of Abstract Wikipedia) == <bdi lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Apologies if this has not yet been translated into your wiki's language. {{int:Please-translate}} You are invited to voice your opinions in a [[:m:Requests for comment/The future of Abstract Wikipedia|request for comment about the future of Abstract Wikipedia]]. {{Int:Feedback-thanks-title}} [[:m:User:Kowal2701|Kowal2701]] ([[:m:User talk:Kowal2701|talk]]) 14:24, 24 juli 2026 (CEST) </bdi> <!-- Message sent by User:DreamRimmer@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30513860 --> :'''Kratko: Ćete, da li [[:m:Requests_for_comment/The_future_of_Abstract_Wikipedia|ima još]] biti ''Abstract Wikipedia'' ili ni?''' [[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] ([[Razgovor s korisnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]]) 17:50, 24 juli 2026 (CEST) == Alat za patroliranje == Pozdrav ekipa {{Spomeni|KWiki}}{{Spomeni|AnToni}}{{Spomeni|Mhare}}{{Spomeni|Edinwiki}}{{Spomeni|Palapa}}{{Spomeni|Semso98}}{{Spomeni|Srđan}}, ne znam da li ste upratili da je Ivi sa hr.wikipedije razvio alat za lakše patroliranje, te da sam ga zamoio da uključi i bs.wiki što je i učinio. Alat se nalazi [https://hrwp.toolforge.org/patrol/bs ovdje] a daje pregled nepatroliranih članaka u nekoliko kategorija. Isti značajno olakšava pregled i nadam se da će vam dobro poslužiti. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:25, 5 august 2026 (CEST) :hvala, odlično [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 20:19, 5 august 2026 (CEST) isk08ggffrb5843at39bajh1wkppnlq 3917310 3917309 2026-08-09T17:58:34Z نوفاك اتشمان 16322 sitno 3917310 wikitext text/x-wiki {{IW Čaršija}} {{Čaršija|extra=da|1= <div style="border-spacing: 3px; background-color: #f8f9fa; color: black; margin: 0.5em 0 0.5em 1em; padding: 0.2em; float: right; clear: right; font-size: 88%; line-height: 1.5em; width: 22em; border:0;"> <div style="padding:10px;">Čaršija se automatski [[Pomoć:Arhiviranje stranica za razgovor|arhivira]]. Starije rasprave možete naći [[/Arhive|ovdje]].</div> <inputbox> bgcolor=transparent type=fulltext prefix=Wikipedia:Čaršija break=yes width=30 searchbuttonlabel=Traži break=no </inputbox> </div> '''Dobro došli na Wikipedijinu čaršiju!''' Na ovoj stranici projekta Wikipedije možete porazgovarati o svim temama koje se tiču rada na Wikipediji i postaviti sva pitanja za koja smatrate da zaslužuju pažnju. Osnovni kriterij je da postavite pitanje u jednu od tematskih podgrupa čaršije. Ako niste sigurni u koju grupu spada Vaše pitanje, onda ga postavite ovdje. <div class="hlist left" style="margin-top:30px;"> * {{Dugme|Postavi novi komentar|url=//bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Čaršija&action=edit&section=new|class=mw-ui-constructive|style=background: #d33682; border: #d33682; color:white;}} </div> }} __NEWSECTIONLINK__ {{Korisnik:EdinBot/Arhivirati |brojač = 31 |bez_šablona = da |indeks = Wikipedia:Čaršija/Arhive |zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}} |min_tema_ostaviti = 3 |maks_starost_teme = staro(30d) |arhiva = Wikipedia:Čaršija/Arhiva %(brojač)d }} {{prečica|WP:Č}} __SADRŽAJ__ == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Voting to ratify the Wikimedia Movement Charter is now open – cast your vote</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Ratification vote opens|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Ratification vote opens}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello everyone, The voting to ratify the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|'''Wikimedia Movement Charter''']] is now open. The Wikimedia Movement Charter is a document to define roles and responsibilities for all the members and entities of the Wikimedia movement, including the creation of a new body – the Global Council – for movement governance. The final version of the Wikimedia Movement Charter is [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|available on Meta in different languages]] and attached [https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Wikimedia_Movement_Charter_(June_2024).pdf here in PDF format] for your reading. Voting commenced on SecurePoll on '''June 25, 2024''' at '''00:01 UTC''' and will conclude on '''July 9, 2024''' at '''23:59 UTC'''. Please read more on the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Ratification/Voting|voter information and eligibility details]]. After reading the Charter, please [[Special:SecurePoll/vote/398|'''vote here''']] and share this note further. If you have any questions about the ratification vote, please contact the Charter Electoral Commission at [mailto:cec@wikimedia.org '''cec@wikimedia.org''']. On behalf of the CEC,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 12:51, 25 juni 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26989444 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Voting to ratify the Wikimedia Movement Charter is ending soon</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Final reminder|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Final reminder}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello everyone, This is a kind reminder that the voting period to ratify the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|Wikimedia Movement Charter]] will be closed on '''July 9, 2024''', at '''23:59 UTC'''. If you have not voted yet, please vote [[m:Special:SecurePoll/vote/398|on SecurePoll]]. On behalf of the [[m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Ratification/Voting#Electoral_Commission|Charter Electoral Commission]],<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 05:45, 8 juli 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26989444 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">U4C Special Election - Call for Candidates</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – call for candidates|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – call for candidates}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello all, A special election has been called to fill additional vacancies on the U4C. The call for candidates phase is open from now through July 19, 2024. The [[:m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the [[:foundation:Wikimedia Foundation Universal Code of Conduct|UCoC]]. Community members are invited to submit their applications in the special election for the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, please review the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|U4C Charter]]. In this special election, according to [[Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter#2. Elections and Terms|chapter 2 of the U4C charter]], there are 9 seats available on the U4C: '''four''' community-at-large seats and '''five''' regional seats to ensure the U4C represents the diversity of the movement. [[Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter#5. Glossary|No more than two members of the U4C can be elected from the same home wiki]]. Therefore, candidates must not have English Wikipedia, German Wikipedia, or Italian Wikipedia as their home wiki. Read more and submit your application on [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election|Meta-wiki]]. In cooperation with the U4C,<section end="announcement-content" /> </div> -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 02:02, 10 juli 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26989444 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Wikimedia Movement Charter ratification voting results</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Results of the ratification vote|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Results of the ratification vote}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello everyone, After carefully tallying both individual and affiliate votes, the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Ratification/Voting#Electoral Commission|Charter Electoral Commission]] is pleased to announce the final results of the Wikimedia Movement Charter voting.   As [[m:Special:MyLanguage/Talk:Movement Charter#Thank you for your participation in the Movement Charter ratification vote!|communicated]] by the Charter Electoral Commission, we reached the quorum for both Affiliate and individual votes by the time the vote closed on '''July 9, 23:59 UTC'''. We thank all 2,451 individuals and 129 Affiliate representatives who voted in the ratification process. Your votes and comments are invaluable for the future steps in Movement Strategy. The final results of the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|Wikimedia Movement Charter]] ratification voting held between 25 June and 9 July 2024 are as follows: '''Individual vote:''' Out of 2,451 individuals who voted as of July 9 23:59 (UTC), 2,446 have been accepted as valid votes. Among these, '''1,710''' voted “yes”; '''623''' voted “no”; and '''113''' selected “–” (neutral). Because the neutral votes don’t count towards the total number of votes cast, 73.30% voted to approve the Charter (1710/2333), while 26.70% voted to reject the Charter (623/2333). '''Affiliates vote:''' Out of 129 Affiliates designated voters who voted as of July 9 23:59 (UTC), 129 votes are confirmed as valid votes. Among these, '''93''' voted “yes”; '''18''' voted “no”; and '''18''' selected “–” (neutral). Because the neutral votes don’t count towards the total number of votes cast, 83.78% voted to approve the Charter (93/111), while 16.22% voted to reject the Charter (18/111). '''Board of Trustees of the Wikimedia Foundation:''' The Wikimedia Foundation Board of Trustees voted '''not to ratify''' the proposed Charter during their special Board meeting on July 8, 2024. The Chair of the Wikimedia Foundation Board of Trustees, Nataliia Tymkiv, [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_Board_noticeboard/Board_resolution_and_vote_on_the_proposed_Movement_Charter|shared the result of the vote, the resolution, meeting minutes and proposed next steps]].   With this, the Wikimedia Movement Charter in its current revision is '''not ratified'''. We thank you for your participation in this important moment in our movement’s governance. The Charter Electoral Commission, [[m:User:Abhinav619|Abhinav619]], [[m:User:Borschts|Borschts]], [[m:User:Iwuala Lucy|Iwuala Lucy]], [[m:User:Tochiprecious|Tochiprecious]], [[m:User:Der-Wir-Ing|Der-Wir-Ing]]<section end="announcement-content" /> </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:52, 18 juli 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26989444 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Vote now to fill vacancies of the first U4C</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – voting opens|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – voting opens}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Dear all, I am writing to you to let you know the voting period for the Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) is open now through '''August 10, 2024'''. Read the information on the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election|voting page on Meta-wiki]] to learn more about voting and voter eligibility. The Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. Community members were invited to submit their applications for the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, please [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|review the U4C Charter]]. Please share this message with members of your community so they can participate as well. In cooperation with the U4C,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 04:46, 27 juli 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26989444 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Reminder! Vote closing soon to fill vacancies of the first U4C</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – reminder to vote|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – reminder to vote}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Dear all, The voting period for the Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) is closing soon. It is open through 10 August 2024. Read the information on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2024_Special_Election#Voting|the voting page on Meta-wiki to learn more about voting and voter eligibility]]. If you are eligible to vote and have not voted in this special election, it is important that you vote now. '''Why should you vote?''' The U4C is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. Community input into the committee membership is critical to the success of the UCoC. Please share this message with members of your community so they can participate as well. In cooperation with the U4C,<section end="announcement-content" /> </div> -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 17:29, 6 august 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27183190 --> == <span lang="en" dir="ltr">Coming soon: A new sub-referencing feature – try it!</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="Sub-referencing"/> [[File:Sub-referencing reuse visual.png|{{#ifeq:{{#dir}}|ltr|right|left}}|400px]] Hello. For many years, community members have requested an easy way to re-use references with different details. Now, a MediaWiki solution is coming: The new sub-referencing feature will work for wikitext and Visual Editor and will enhance the existing reference system. You can continue to use different ways of referencing, but you will probably encounter sub-references in articles written by other users. More information on [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|the project page]]. '''We want your feedback''' to make sure this feature works well for you: * [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing#Test|Please try]] the current state of development on beta wiki and [[m:Talk:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|let us know what you think]]. * [[m:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing/Sign-up|Sign up here]] to get updates and/or invites to participate in user research activities. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Deutschland|Wikimedia Deutschland]]’s [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes|Technical Wishes]] team is planning to bring this feature to Wikimedia wikis later this year. We will reach out to creators/maintainers of tools and templates related to references beforehand. Please help us spread the message. --[[m:User:Johannes Richter (WMDE)|Johannes Richter (WMDE)]] ([[m:User talk:Johannes Richter (WMDE)|talk]]) 10:36, 19 August 2024 (UTC) <section end="Sub-referencing"/> </div> <!-- Message sent by User:Johannes Richter (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johannes_Richter_(WMDE)/Sub-referencing/massmessage_list&oldid=27309345 --> == Sign up for the language community meeting on August 30th, 15:00 UTC == Hi all, The next language community meeting is scheduled in a few weeks—on August 30th at 15:00 UTC. If you're interested in joining, you can [https://www.mediawiki.org/wiki/Wikimedia_Language_and_Product_Localization/Community_meetings#30_August_2024 sign up on this wiki page]. This participant-driven meeting will focus on sharing language-specific updates related to various projects, discussing technical issues related to language wikis, and working together to find possible solutions. For example, in the last meeting, topics included the Language Converter, the state of language research, updates on the Incubator conversations, and technical challenges around external links not working with special characters on Bengali sites. Do you have any ideas for topics to share technical updates or discuss challenges? Please add agenda items to the document [https://etherpad.wikimedia.org/p/language-community-meeting-aug-2024 here] and reach out to ssethi(__AT__)wikimedia.org. We look forward to your participation! [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 01:19, 23 august 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:SSethi (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27183190 --> == <span lang="en" dir="ltr">Announcing the Universal Code of Conduct Coordinating Committee</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[https://lists.wikimedia.org/hyperkitty/list/board-elections@lists.wikimedia.org/thread/OKCCN2CANIH2K7DXJOL2GPVDFWL27R7C/ Original message at wikimedia-l]. [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement - results|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement - results}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello all, The scrutineers have finished reviewing the vote and the [[m:Special:MyLanguage/Elections Committee|Elections Committee]] have certified the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Results|results]] for the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) special election]]. I am pleased to announce the following individual as regional members of the U4C, who will fulfill a term until 15 June 2026: * North America (USA and Canada) ** Ajraddatz The following seats were not filled during this special election: * Latin America and Caribbean * Central and East Europe (CEE) * Sub-Saharan Africa * South Asia * The four remaining Community-At-Large seats Thank you again to everyone who participated in this process and much appreciation to the candidates for your leadership and dedication to the Wikimedia movement and community. Over the next few weeks, the U4C will begin meeting and planning the 2024-25 year in supporting the implementation and review of the UCoC and Enforcement Guidelines. You can follow their work on [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Meta-Wiki]]. On behalf of the U4C and the Elections Committee,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 16:05, 2 septembar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27183190 --> == <span lang="en" dir="ltr">Have your say: Vote for the 2024 Board of Trustees!</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Hello all, The voting period for the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2024|2024 Board of Trustees election]] is now open. There are twelve (12) candidates running for four (4) seats on the Board. Learn more about the candidates by [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2024/Candidates|reading their statements]] and their [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2024/Questions_for_candidates|answers to community questions]]. When you are ready, go to the [[Special:SecurePoll/vote/400|SecurePoll]] voting page to vote. '''The vote is open from September 3rd at 00:00 UTC to September 17th at 23:59 UTC'''. To check your voter eligibility, please visit the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2024/Voter_eligibility_guidelines|voter eligibility page]]. Best regards, The Elections Committee and Board Selection Working Group<section end="announcement-content" /> </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:14, 3 septembar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27183190 --> == Ažuriranje čelnika nižih administrativnih jedinica == Ovdje nismo na visini zadatka (ja prvi). Posljednjih mjeseci jedan korisnik (Martin Macha) ažurira predsjednike država i premijere, ali ostaju nam niže administrativne jedinice po državama, a nije da ih nema, pa kako bi bilo najpraktičnije sve "obletjeti"? (Ovdje se mogu uvrstiti i gradonačelnici.) Igraju li ikakvu ulogu Wikipodaci? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:09, 18 septembar 2024 (CEST) : Nisam odavno aktivan, ali ukoliko stvari još uvijek stoje koliko ih se sjećam, mislim da bi za bs.wiki bilo odlično da se ovo poveže sa wikipodacima kroz šablone. Time bi se oslobodili od mnogo ažuriranja u svim člancima gdje se koristi dotični šablon. Imaš li možda nekoliko primjera za te niže administrativne jedinice? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 11:46, 27 septembar 2024 (CEST) ::Savezne države, pokrajine, oblasti, kantoni itd... puta broj država u svijetu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:45, 27 septembar 2024 (CEST) {{Spomeni|Edinwiki}}, {{Spomeni|AnToni}}, {{Spomeni|Srđan}}, {{Spomeni|Semso98}} Dakle, ili ukinuti odgovarajuće parametre u infokutijama (prevelik je broj članaka za kontinuirano ažuriranje za malu Wikipediju poput ove) ili povezati s Wikipodacima, tako da se ažurira na svim Wikipedijama odjednom kad bude ažurirano tamo. Ovako nam mnoga imena stoje godinama, a došli novi ljudi na funkcije. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:05, 26 januar 2025 (CET) :Prvi i drugi rang je u redu, ali ići na male opštine nema smisla. Možda stvarno ukinuti parametar u infokutiji za niže podjele? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 12:09, 26 januar 2025 (CET) ::Na općine nisam ni mislio (osim ako postoje neke male države gdje su one drugi rang) nego na savezne države, pokrajine, autonomne zajednice... [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:33, 26 januar 2025 (CET) ::ako je moguće povezivanje sa wikipodacima zar nije bolje to tako povezati nego ukidati neki podatak? Ja sam voljan dio vremena posvetiti ovome, samo mi neko mora pokazati primjer kako se to radi. Mogli bi napraviti projekat kojim bi pratili šta sve treba ažurirati da se to poveže? Edit: da li bi to bio statement P6?[[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:13, 26 januar 2025 (CET) :::Jest: P6 (obuhvaćene razne funkcije; piše tamo koje sve). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:23, 2 februar 2025 (CET) :Mislim da ovdje trebamo gledati malo i šire, ogroman je potencijal za male projekte kakav je naš, možemo uvezati i druge podatke koje nismo u mogućnosti ažurirati redovno npr. kod države površinu, broj stanovnika, GDP, GDP per kapita, i mnoge druge statističke podatke koji se redovno ažuriraju na Wikipodacima. Koliko sam uspio vidjeti potrebno je onogućiti povezivanje (da li imaju neki moduli ili se to uradi u infokutiji nisam stručan ali srećom imamo korisnike koji su tehnički potkovaniji) pa je kasnije vrlo jednostavno povezati podatke. Ako se odlučimo na ovo nakon jedne runde ažuriranja završili smo posao i nećemo kasnije trošiti jako ograničeno vrijeme na to. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:02, 26 januar 2025 (CET) === Proširivanje članaka o jedinicama drugog ranga === Praveći kategorije za ruske oblasti, primijetio sam da ih većina ima samo 2-3 rečenice. Ovo kažem samo za Rusiju, a znamo koliko je država u svijetu, tj. jedinica drugog ranga. Naravno da ne treba sad pisati neke velike članke (mi to realno ne možemo) nego malo ih proširiti, da bude 4-5 pasusa umjesto 2-3 rečenice. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:22, 26 januar 2025 (CET) === Primjeri === Može li neko ovdje navesti nekoliko relevantnih primjera, o kojim infokutijama se tačno radi itd.? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 14:01, 9 februar 2025 (CET) :Navedeno je: sve koje imaju veze s drugim rangom administrativnih jedinica (savezne države, pokrajine, oblasti, kantoni,...) + kutija za grad / općinu (zbog /grado/načelnika). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:19, 9 februar 2025 (CET) :: Znači recimo [[Washington (savezna država)]] i tu infokutija [[Šablon:Geokutija]]? I jeli se samo radi o čelnicima, ili više podataka? Ima li pored Geokutije drugih infokutija o kojima je riječ? Imamo li možda sveobuhvatnu kategoriju odakle se ovi članci mogu izvući? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 16:24, 9 februar 2025 (CET) === Trenutno stanje === Ažurirao sam sve relevantne module, tako da bi sada trebali biti u toku sa zadnjim dašavanjima uvezi wikipodataka. Primjer gdje se primjenjuje povlačenje podataka sa Wikipodataka se može vidjeti kod {{tl|Infokutija_anatomija}}. Isto tako možemo druge infokutije organizirati. Što se tiče infokutije {{tl|Geokutija}} situacija je komplikovanija. Ovo je generalizovana infokutija gdje, koliko vidim, nije moguće uzeti isti prustup kao kod infokutije anatamoija. Tu je na primjer parametar `lider` definiran, ali pošto se Geokutija koristi u razne svrhe, nevjerujem da je isto svojstvo validno sa Wikipodataka (ali moram da priznam da to nisam provjerio). Ali i bez obzira na to, koliko se sjećam davno smo već govorili o ovome da se Geokutija svakako zamjeni za varijante koje se služe na en.wiki, tako da bi i sada predložio da se to uradi umjesto da nju dalju komplikujemo sa uvezivanjem sa wikipodacima. Kako konkretno naprijed? Kao prvo, mislim da bi jedan projekat mnogo pomogao za sveobuhvatnu organizaciju. Na dalje, mislim da bi trebalo slijediti stari princip da se što više oslonimo na en.wiki. Sugestija za početak je da se krene od američkih saveznih država, i da se umjesto {{tl|Geokutija|Savezna država}} koristi en.wiki varijanta [[:en:Template:Infobox_U.S._state]] (na primjer u članku [[Aljaska]]). Toliko od mene za sad. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 12:01, 10 februar 2025 (CET) :Hvala ti @[[Korisnik:Edinwiki|Edinwiki]], ja sam spreman da učestvujem u projektu jer je ovo jedna od važnijih stvari koje bi mogli da uradimo da dugoročno smanjimo potrebu za ažuriranjem. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:23, 10 februar 2025 (CET) :: 👍 [[:Wikipedia:Projekti/Wikidata čelnici]] -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 13:16, 10 februar 2025 (CET) :: Puno bi mi pomoglo da se sazna o kojim infokutijama je sve riječ. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 13:17, 10 februar 2025 (CET) :::Za početak [[Šablon:Infokutija teritorija|Teritorija]], [[Šablon:Infokutija naselje|Naselje]], "Geokutija|Savezna država", "Geokutija|Regija". Za hrvatske županije i španske autonomne zajednice, npr., korištena je "IK naselje", za italijanske regije nije nijedna, ali to je sad druga stvar. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:24, 10 februar 2025 (CET) ::::* {{tl|Infokutija teritorija}} treba zamjeniti za nešto drugo, jer vidim da nema veze prema en.wiki šablonu. Koja bi mogla biti alternativa za ovo? ::::* {{tl|Infokutija naselje}} ok. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 13:51, 10 februar 2025 (CET) Prije nekoliko godina sam se ja već bavio problematikom Geokutije i dosta toga sam zamijenio. Ostalo je još malo više od 1000 članaka gdje treba zamjeniti Geokutiju, to su većinom naselja, gradovi, distrikti, itd. i to sve treba zamjeniti sa [[Šablon:Infokutija naselje|Infokutijom naselje]] kao na en.wiki (plus nekoliko rijeka i jezera mislim da je ostalo, a za to već imaju infokutija [[Šablon:Infokutija rijeka|Rijeka]] i [[Šablon:Infokutija vodena površina|Vodena površina]]). Također sam pravio [[:Kategorija:Infokutije naselja po državama|wrappere]] koji su bazirani na Infokutiji naselje po uzoru na en.wiki ([[:en:Category:Templates calling Infobox settlement]]) gdje su već neki od parametara popunjeni za lakše i jednostavnije dodavanje infokutija u članke. Nakon toga ostaje da se u Infokutiji naselje ubace ti Wikidata parametri, ali kao što Edin reče za Geokutiju, mislim i da u ovom slučaju to neće biti baš jednostavno zbog broja parametara u šablonu u načinu njihovog korištenja.--[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 15:24, 10 februar 2025 (CET) :Da podvučemo: šta i kako dalje? Trebamo sastaviti plan djelovanja i rasporediti se po potrebi. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:21, 19 februar 2025 (CET) == Dozvola od IZ == Ima li bs.wiki dozvolu za objavljivanje fotki sa stranice Islamske zajednice BiH (https://islamskazajednica.ba/), rekoh da ne jurim džaba ako je neko pre ovde već uzeo. [[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 18:49, 27 septembar 2024 (CEST) :Ako ima, meni nije poznato. Ne mogu se sjetiti je li ikad to zatraženo. Možda neko drugi bude znao. A valjda im se može napisati e-mail kome treba. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:31, 27 septembar 2024 (CEST) ::Baš to. Obično ima neki pisani trag na projektu, jer napismeno mora da ima dozvola da bi bila važeća. Ako je ima onda je tu, al nigde nisam uspeo da je nađem. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 20:45, 27 septembar 2024 (CEST) == 'Wikidata item' link is moving. Find out where... == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"><i>Apologies for cross-posting in English. Please consider translating this message.</i>{{tracked|T66315}} Hello everyone, a small change will soon be coming to the user-interface of your Wikimedia project. The [[d:Q16222597|Wikidata item]] [[w:|sitelink]] currently found under the <span style="color: #54595d;"><u>''General''</u></span> section of the '''Tools''' sidebar menu will move into the <span style="color: #54595d;"><u>''In Other Projects''</u></span> section. We would like the Wiki communities feedback so please let us know or ask questions on the [[m:Talk:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Projects/Move_Wikidata_item_link|Discussion page]] before we enable the change which can take place October 4 2024, circa 15:00 UTC+2. More information can be found on [[m:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Projects/Move_Wikidata_item_link|the project page]].<br><br>We welcome your feedback and questions.<br> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 20:56, 27 septembar 2024 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Danny Benjafield (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Danny_Benjafield_(WMDE)/MassMessage_Test_List&oldid=27524260 --> == Oktobar – mjesec knjige == Hoćemo li opet neku akciju kao lani :-) (knjige, biblioteke /ne moraju biti isključivo nacionalne/, bibliotekarstvo i s tim povezano, npr., izdavaštvo, štamparstvo...)? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:09, 30 septembar 2024 (CEST) :Može, naravno. Hoćemo li projekat? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:36, 30 septembar 2024 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Preliminary results of the 2024 Wikimedia Foundation Board of Trustees elections</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Hello all, Thank you to everyone who participated in the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2024|2024 Wikimedia Foundation Board of Trustees election]]. Close to 6000 community members from more than 180 wiki projects have voted. The following four candidates were the most voted: # [[User:Kritzolina|Christel Steigenberger]] # [[User:Nadzik|Maciej Artur Nadzikiewicz]] # [[User:Victoria|Victoria Doronina]] # [[User:Laurentius|Lorenzo Losa]] While these candidates have been ranked through the vote, they still need to be appointed to the Board of Trustees. They need to pass a successful background check and meet the qualifications outlined in the Bylaws. New trustees will be appointed at the next Board meeting in December 2024. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2024/Results|Learn more about the results on Meta-Wiki.]] Best regards, The Elections Committee and Board Selection Working Group <section end="announcement-content" /> </div> [[User:MPossoupe_(WMF)|MPossoupe_(WMF)]] 10:25, 14 oktobar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:MPossoupe (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27183190 --> == <span lang="en" dir="ltr">Seeking volunteers to join several of the movement’s committees</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Each year, typically from October through December, several of the movement’s committees seek new volunteers. Read more about the committees on their Meta-wiki pages: * [[m:Special:MyLanguage/Affiliations_Committee|Affiliations Committee (AffCom)]] * [[m:Special:MyLanguage/Ombuds_commission|Ombuds commission (OC)]] * [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation/Legal/Community Resilience and Sustainability/Trust and Safety/Case Review Committee|Case Review Committee (CRC)]] Applications for the committees open on 16 October 2024. Applications for the Affiliations Committee close on 18 November 2024, and applications for the Ombuds commission and the Case Review Committee close on 2 December 2024. Learn how to apply by [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation/Legal/Committee_appointments|visiting the appointment page on Meta-wiki]]. Post to the talk page or email [mailto:cst@wikimedia.org cst@wikimedia.org] with any questions you may have. For the Committee Support team, <section end="announcement-content" /> </div> -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 01:07, 17 oktobar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27601062 --> == Program CEE Hub Microgrant == [[:m:Wikimedia CEE Hub/Microgrants|Program CEE Hub Microgrant]] i dalje je otvoren za prijave iz zajednica širom Centralne i Istočne Evrope. Program Microgrant koji sprovodi CEE Hub finansira projekte u iznosu od 50 do 500 EUR. Prije podnošenja prijave pročitajte kriterije i ostale detalje programa. [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfZ-EYkOHNaUo424azmstFH4dxF6amRLtDGRi1U4D7WCqtipw/viewform Obrazac za prijavu] je dostupan na Meta stranici gdje ćete morati odgovoriti na nekoliko jednostavnih pitanja. Spisak prijava koje smo primili do oktobra 2024. možete pronaći na [[:m:Wikimedia CEE Hub/Microgrants/Applications 2024|ovoj stranici]], a ove informacije vam mogu pomoći i dati vam predstavu o projektima za koje su druge zajednice tražile finansiranje. Ako imate bilo kakvih pitanja, kontaktirajte nas ([[:m:Wikimedia CEE Hub/Communication|kontaktirajte nas]]). Čekamo vaše prijave! --[[Korisnik:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[Razgovor s korisnikom:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 14:27, 18 oktobar 2024 (CEST) == 'Wikidata item' link is moving, finally. == Hello everyone, I previously wrote on the 27th September to advise that the ''Wikidata item'' sitelink will change places in the sidebar menu, moving from the '''General''' section into the '''In Other Projects''' section. The scheduled rollout date of 04.10.2024 was delayed due to a necessary request for Mobile/MinervaNeue skin. I am happy to inform that the global rollout can now proceed and will occur later today, 22.10.2024 at 15:00 UTC-2. [[m:Talk:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Projects/Move_Wikidata_item_link|Please let us know]] if you notice any problems or bugs after this change. There should be no need for null-edits or purging cache for the changes to occur. Kind regards, -[[m:User:Danny Benjafield (WMDE)|Danny Benjafield (WMDE)]] 13:28, 22 oktobar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:Danny Benjafield (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Danny_Benjafield_(WMDE)/MassMessage_Test_List&oldid=27535421 --> == CampaignEvents extension and the upcoming CEE Hub Office Hour == Some of you have already been in contact with the [[:m:Event Center/Registration|Event Registration tool]], that we are using for our monthly Office Hours. As this tool is part of the wider [[:m: CampaignEvents|CampaignEvents extension]], we would dedicate our upcoming monthly Office Hour to this topic and during the call will be present as well [[:m:User:Udehb-WMF|Benedict Nnaemeka Udeh]], who will have a short demo about this extension and will answer your questions. The Office Hour will be held on 18th of November (Monday) at 17:00 CET. All the details about local time and how to register yourself are available on [[:m:Wikimedia CEE Hub/Office hours|our Meta page]]. In the meantime, you can check [[:m:CampaignEvents|this Meta page]] about the extension, where you can find all the details about three key functionalities: * [[:m:Event Center/Registration|Event Registration tool]], allows campaign organizers to manage event registrations directly on the wiki. You can find instructions on how to use it [[:m:Event Center/Registration/Instructions|here]]. * [[:m:Campaigns/Foundation Product Team/Event list|Event list]], global, automated list of events on the wikis. It can be accessed by going to [[:m:Collaboration list|SpecialːAllEvents]]. * [[:m:Campaigns/Foundation Product Team/Invitation list|Invitation list]], finding past contributors on the selected articles, that can be useful to be invited in the upcoming edit-a-thons, contests, campaigns, etc. You can view [[:c:File:How to test the Invitation List tool.webm|this video]] to see how it works. You can find information on how this extension can be deployed on your Wikipedia [[:m:CampaignEvents/Deployment status|here]], which requires community discussion and consensus. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 18:19, 28 oktobar 2024 (CET) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=26669262 --> == Sign up for the language community meeting on November 29th, 16:00 UTC == Hello everyone, The next language community meeting is coming up next week, on November 29th, at 16:00 UTC (Zonestamp! For your timezone <https://zonestamp.toolforge.org/1732896000>). If you're interested in joining, you can sign up on this wiki page: <https://www.mediawiki.org/wiki/Wikimedia_Language_and_Product_Localization/Community_meetings#29_November_2024>. This participant-driven meeting will be organized by the Wikimedia Foundation’s Language Product Localization team and the Language Diversity Hub. There will be presentations on topics like developing language keyboards, the creation of the Moore Wikipedia, and the language support track at Wiki Indaba. We will also have members from the Wayuunaiki community joining us to share their experiences with the Incubator and as a new community within our movement. This meeting will have a Spanish interpretation. Looking forward to seeing you at the language community meeting! Cheers, [[User:SSethi (WMF)|Srishti]] 20:54, 21 novembar 2024 (CET) <!-- Message sent by User:SSethi (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27746256 --> == Bosna i Hercegovina i Mediteranske igre == Zdravo. Detaljno istražujem Mediteranske igre i stvaram članke s informacijama koje pronađem. (https://en.wikipedia.org/wiki/Basketball_at_the_2001_Mediterranean_Games) Međutim, nisam uspio pronaći sljedeće podatke o Bosni i Hercegovini. Možete li pogledati online ili fizičku arhivu novina i zapisati ove informacije? * Mediteranske igre 1993.: Odbojka (muškarci) - 25.06.1993 - Alžir-Bosna i Hercegovina (podaci o rezultatu i broju setova kao 15:8, 15:10...)- Vrlo je vjerovatno da će dan-dva nakon ovih datuma biti informacija u novinama. Nadam se da će mi neko pomoći. Note: Nažalost, nisam uspio pronaći rezultate utakmica na web stranici Košarkaškog saveza BiH. Pokušao sam koristiti [https://www.infobiro.ba ovu web stranicu] za arhivu Oslobođenja ali nisam uspio.-- [[Korisnik:Sabri76|Sabri76]] ([[Razgovor s korisnikom:Sabri76|razgovor]]) 20:37, 25 novembar 2024 (CET) == [[Lech Kaczyński]] == "Rocky" se "povampirio" nakon američkih izbora. Zaključati ovaj članak. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 15:21, 26 novembar 2024 (CET) == [[Wikipedia:Čaršija]] == "Rocky" se umirit' ne može. Zaštititi i ovu samu Čaršiju. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 08:41, 2 decembar 2024 (CET) == Universal Code of Conduct annual review: provide your comments on the UCoC and Enforcement Guidelines == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> My apologies for writing in English. {{Int:Please-translate}}. I am writing to you to let you know the annual review period for the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines is open now. You can make suggestions for changes through 3 February 2025. This is the first step of several to be taken for the annual review. [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review|Read more information and find a conversation to join on the UCoC page on Meta]]. The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter|you may review the U4C Charter]]. Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 02:11, 24 januar 2025 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27746256 --> == Feminism and Folklore 2025 starts soon == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;> [[File:Feminism and Folklore 2025 logo.svg|centre|550px|frameless]] ::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <center>''{{int:please-translate}}''</center> Dear Wiki Community, You are humbly invited to organize the '''[[:m:Feminism and Folklore 2025|Feminism and Folklore 2025]]''' writing competition from February 1, 2025, to March 31, 2025 on your local Wikipedia. This year, Feminism and Folklore will focus on feminism, women's issues, and gender-focused topics for the project, with a [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2025|Wiki Loves Folklore]] gender gap focus and a folk culture theme on Wikipedia. You can help Wikipedia's coverage of folklore from your area by writing or improving articles about things like folk festivals, folk dances, folk music, women and queer folklore figures, folk game athletes, women in mythology, women warriors in folklore, witches and witch hunting, fairy tales, and more. Users can help create new articles, expand or translate from a generated list of suggested articles. Organisers are requested to work on the following action items to sign up their communities for the project: # Create a page for the contest on the local wiki. # Set up a campaign on '''CampWiz''' tool. # Create the local list and mention the timeline and local and international prizes. # Request local admins for site notice. # Link the local page and the CampWiz link on the [[:m:Feminism and Folklore 2025/Project Page|meta project page]]. This year, the Wiki Loves Folklore Tech Team has introduced two new tools to enhance support for the campaign. These tools include the '''Article List Generator by Topic''' and '''CampWiz'''. The Article List Generator by Topic enables users to identify articles on the English Wikipedia that are not present in their native language Wikipedia. Users can customize their selection criteria, and the tool will present a table showcasing the missing articles along with suggested titles. Additionally, users have the option to download the list in both CSV and wikitable formats. Notably, the CampWiz tool will be employed for the project for the first time, empowering users to effectively host the project with a jury. Both tools are now available for use in the campaign. [https://tools.wikilovesfolklore.org/ '''Click here to access these tools'''] Learn more about the contest and prizes on our [[:m:Feminism and Folklore 2025|project page]]. Feel free to contact us on our [[:m:Talk:Feminism and Folklore 2025/Project Page|meta talk page]] or by email us if you need any assistance. We look forward to your immense coordination. Thank you and Best wishes, '''[[:m:Feminism and Folklore 2025|Feminism and Folklore 2025 International Team]]''' ::::Stay connected [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div></div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 03:35, 29 januar 2025 (CET) == Wiki Loves Folklore is back! == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> {{int:please-translate}} [[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]] Dear Wiki Community, You are humbly invited to participate in the '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2025|Wiki Loves Folklore 2025]]''' an international media contest organized on Wikimedia Commons to document folklore and intangible cultural heritage from different regions, including, folk creative activities and many more. It is held every year from the '''1st till the 31st''' of March. You can help in enriching the folklore documentation on Commons from your region by taking photos, audios, videos, and [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:UploadWizard&campaign=wlf_2025 submitting] them in this commons contest. You can also [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2025/Organize|organize a local contest]] in your country and support us in translating the [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2025/Translations|project pages]] to help us spread the word in your native language. Feel free to contact us on our [[:c:Commons talk:Wiki Loves Folklore 2025|project Talk page]] if you need any assistance. '''Kind regards,''' '''Wiki loves Folklore International Team''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 03:35, 29 januar 2025 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery/Wikipedia&oldid=26503019 --> == Kopirajt na poštanske markice BH pošte == Jel zna neko jesu slike poštanskih markica na sajtu bh pošta ([https://www.posta.ba/filatelija-2023/page/2/ primera radi ovde])pod nekom slobodnom licencom ili su kopirajt? Ako jesu, jel ima neko da je slao dozvolu za objavljivanje? Treba mi za neki članak. Reda radi da tagujem kolegu @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] potšto znam da zna o filateliji, a i ostali ako neko ima info pliz se oglasite. [[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 18:54, 2 februar 2025 (CET) :Jeste, sve su zaštićene copyrightom. Ove koje su na bs.wiki su iz moje kolekcije, ali to ne mijenja stvar. Markice su skoro u svim poštama zaštićene copyrightom, a tek nakon isteka određenog vremena, mogu se koristiti u medijima i sl. Svaka država određuje to vrijeme važenja. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:33, 2 februar 2025 (CET) ::@[[Korisnik:AnToni|AnToni]] Šta misliš da li bi nam dali dozvolu za objavljivanje? Ako nije prevelika usluga da te pitam da ih zamoliš, u ime bs.wiki, jer zadnji put kad sam ja i drugi sa sr.wiki slično to pokušavali da dobijemo dozvolu da objavljujemo slike Komisije za nacionalne spomenike BiH, iz trećeg pokušaja neki ćato tamo što radi je poslao zvaničan dopis da on ne sme to da radi jer je adresa sa koje se tražilo u Beogradu i nešto se istripovao da krši neke međudržavne sporazume, niđe veze. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 19:52, 2 februar 2025 (CET) :::Onda će i meni odbiti. Isto zbog adrese! Pitanje je kako su te tri pošte u BiH riješile copyright s autorima grafičkih rješenja. Probam nešto, ali bi moglo potrajati. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:00, 2 februar 2025 (CET) ::::Samo se predstavi da si u ime bs.wiki. Ovoj devojci što radi u Vikimediji Srbije su odbili jer je u ime organizacije iz Srbije tražila. A prethodno sam ja lično tražio i jedna devojka što radi u VZRS u Banjaluci. Meni su dozvolili, al nisu popunili lepo štablon pa nije bilo validno, a njoj su dozvolili, al su zaboravili da pošalju zvanično i onda su na kraju odbili. Tkd, moj savet, pošalji u ime Wikipedije na bosanskom jeziku. Veća je šansa da prođe, a kontam da su ažurniji od ovih u državnim organima bar jer su preduzeće. Fala ti :) --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 20:07, 2 februar 2025 (CET) @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] piši ako bude novosti. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 11:49, 9 februar 2025 (CET) == Reminder: first part of the annual UCoC review closes soon == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> My apologies for writing in English. {{Int:Please-translate}}. This is a reminder that the first phase of the annual review period for the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines will be closing soon. You can make suggestions for changes through [[d:Q614092|the end of day]], 3 February 2025. This is the first step of several to be taken for the annual review. [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review|Read more information and find a conversation to join on the UCoC page on Meta]]. After review of the feedback, proposals for updated text will be published on Meta in March for another round of community review. Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 01:48, 3 februar 2025 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28198931 --> == Prijedlog za ujednačavanje == U većini članaka o osobama stoji IK s vremenom i mjestom rođenja (i smrti) tako da je to jednostavno višak navoditi i u prvoj rečenici jer je već napisano nekoliko centimetara udesno (kutije za to i služe – da se glavni dio malo rastereti). To ostaviti da stoji samo tamo gdje (još) nema ubačene IK. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:09, 15 februar 2025 (CET) : To je nasljeđe štampanih enciklopedija, gdje je uglavnom bio samo tekst. S druge strane, oni koji su navikli na taj stil, navikli su na čitanje teksta. A treba razmisiliti kako će to izgledati u mobilnom prikazu na telefonima i sl.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 21:19, 15 februar 2025 (CET) ::Vide se normalno na mobitelima, samo što nisu pored uvoda nego ispod prvog pasusa. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:26, 15 februar 2025 (CET) : Vidio sam nekad ranije da se o ovom raspravljalo, čini mi se, na serveru Wikipedije na engleskom jeziku ili WMF-a. Ako se dobro sjećam tadašnjih argumenata par ljudi koji su prvobitno radili na infokutijama, zamišljene su da budu lako čitljivi sažeci bitnih informacija o osobi, pojmu, filmu, seriji itd. To je u principu poenta i uvodnog dijela članka – da se napiše sažetak bitnih informacija koje se mogu naći u ostatku članka. E, sad, treba jednostavno ustanoviti šta je zapravo bitno da stoji u prvoj rečenici. Mislim da je ''mjesto'' rođenja i smrti generalno nebitno, ali datum možda ipak jeste i možda bi manje upadljiva bila inverzija koja se, gotovo u svim slučajevima, mora raditi nakon zagrade u odnosu na to kad zagrade nema. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:13, 16 februar 2025 (CET) ::Također sam mišljenja da godina rođenja i smrti treba biti u uvodnom dijelu članka pored toga stoje u kutiji. Mjesto mi je generalno viška. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:24, 16 februar 2025 (CET) == <span lang="en" dir="ltr"> Upcoming Language Community Meeting (Feb 28th, 14:00 UTC) and Newsletter</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="message"/> Hello everyone! [[File:WP20Symbols WIKI INCUBATOR.svg|right|frameless|150x150px|alt=An image symbolising multiple languages]] We’re excited to announce that the next '''Language Community Meeting''' is happening soon, '''February 28th at 14:00 UTC'''! If you’d like to join, simply sign up on the '''[[mw:Wikimedia_Language_and_Product_Localization/Community_meetings#28_February_2025|wiki page]]'''. This is a participant-driven meeting where we share updates on language-related projects, discuss technical challenges in language wikis, and collaborate on solutions. In our last meeting, we covered topics like developing language keyboards, creating the Moore Wikipedia, and updates from the language support track at Wiki Indaba. '''Got a topic to share?''' Whether it’s a technical update from your project, a challenge you need help with, or a request for interpretation support, we’d love to hear from you! Feel free to '''reply to this message''' or add agenda items to the document '''[[etherpad:p/language-community-meeting-feb-2025|here]]'''. Also, we wanted to highlight that the sixth edition of the Language & Internationalization newsletter (January 2025) is available here: [[:mw:Special:MyLanguage/Wikimedia Language and Product Localization/Newsletter/2025/January|Wikimedia Language and Product Localization/Newsletter/2025/January]]. This newsletter provides updates from the October–December 2024 quarter on new feature development, improvements in various language-related technical projects and support efforts, details about community meetings, and ideas for contributing to projects. To stay updated, you can subscribe to the newsletter on its wiki page: [[:mw:Wikimedia Language and Product Localization/Newsletter|Wikimedia Language and Product Localization/Newsletter]]. We look forward to your ideas and participation at the language community meeting, see you there! <section end="message"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 09:28, 22 februar 2025 (CET) <!-- Message sent by User:SSethi (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28217779 --> == CEE Hub Microgrant Programme - 2025 round == '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Microgrants|CEE Hub Microgrant programme]]''' is open for submissions from the communities across Central and Eastern Europe (as well as Central Asia, and Farsi contributors that live in these regions). The CEE Hub Microgrant programme will fund projects ranging from 50 to 700 EUR. Please read the criteria and other details with the programme. '''[https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdscTZ9EPNjHhU0r7hUHNwntX34Wrk8ieiHemk_clB9VI3PfQ/viewform Application form]''' is accessible on the Meta page where you will need to answer a few simple questions. You can find a list of the applications for the programme from 2024 [[:m:Wikimedia CEE Hub/Microgrants/Applications 2024|on this page]], so you will get a sense of what other communities asked for funds. If you have any questions, please let us know ([[:m:Wikimedia CEE Hub/Communication|contact us]]). We are waiting for your submissions! --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:35, 24 februar 2025 (CET) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=28306207 --> == Alternativni prijedlog o budućnosti srodnih projekata na bosanskom jeziku == Poštovane kolegice i kolege, Wikipedijini srodni projekti na bosanskom jeziku (Wikirječnik, Wikicitati, Wikiknjige, Wikizvor i Wikivijesti) većinom su neaktivni i neodržavani. Potonja četiri projekta uopšte nemaju ni administratore koji bi održavali projekt. Ne tako davno je kolega [[Korisnik:AnToni|AnToni]] pisao o tome. Međutim, umjesto da te projekte gasimo, možda ima smisla da im proširimo opseg. Šta mislite da ovim projektima proširimo domen na cjelokupno srpskohrvatsko/štokavsko (<code>sh</code>) područje? To bi značilo da će Wikirječnik, Wikicitati, Wikiknjige, Wikizvor i Wikivijesti postati zajednička briga bosanskih i srpskohrvatskih vikipedista, ali i svih kolega s našega govornog područja. Tako bismo možda mogli uspjeti da održimo neku sržnu uredničku bazu. Što se tiče Wikirječnika, možemo razmotriti zajednički projekt, gdje bi sve bosanske odrednice bile prenesene, a svi bosanski administratori postali administratori zajedničkog projekta. Na stolu su svi mogući kompromisi i dogovori (oko imena, ustrojstva i tehnike). Slobodno se izjasnite! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:55, 25 februar 2025 (CET) :Meni ovo zvuči razumno, trenutna situacija nema smisla i mislim da je bolje da se ima kakvi takvi srodni projekti na kojem će biti uključeno i ono što je specifično bosanskom jeziku. Ovdje ne vidim nikakvu prepreku spajanja, a na ovaj način možemo održati projekte aktivnim, a možda i uspješnim. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:04, 25 februar 2025 (CET) ::@[[Korisnik:Panasko|Panasko]]: Hvala na komentaru! Da, ne vidim neke veće prepreke. Jedino se, doduše, treba usaglasiti oko naziva projekata {{lang|en|''Wikisource''}} i {{lang|en|''Wikinews''}}. Na bosanskom su oni prevedeni kao "Wikizvor" i "Wikivijesti", dok su na srpskohrvatskom prevedeni kao "Wikiteka" i "Wikinovosti". Trebalo bi napraviti neki dogovor tu. S tim u vezi, srpskohrvatski "W(j)ečnik" nedavno je preimenovan u "Wikirječnik", tako da je ta nedosljednost riješena. Započeo sam [[:sh:Wikipedija:Pijaca#Prijedlog o budućnosti srodnih projekata na bosanskom jeziku|raspravu na sh.WP]], a ovu ovdje produžujem na 7 dana. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23:08, 4 mart 2025 (CET) :::Pozdrav svima, nije sporno da su (manji) srodni wikiprojekti uglavnom zapostavljeni. U teoriji, ništa ne sprečava bilo kog wikikorisnika sa podrazumijevanim stupnjem znanja jezika (i pisama) iste da uređuje. Nego, da li u praksi postoje određene komplikacije (npr. tehničke, karakteristične za neku wikizajednicu, nekakva ograničenja/nekakve zabrane) za ostvarivanje takvog uređivanja? Također, umjesto zatvaranja/brisanja/sakrivanja tih spomenutih wikiprojekata, možda je pametno da tu svugdje budu izabrani/postavljeni isti, zajednički administratori, ali i nosioci drugih korisničkih ovlasti (što zapravo predstavlja procedure ''generalno jednostavnije'' nego gašenje već postojećih, otvorenih projekata) – [[:m:MVR|međutim, treba napomenuti da stjuardi lahko ne daju administratorska i slična prava, i to na projektima bez lokalnih birokrata]]. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 09:58, 5 mart 2025 (CET) ::::@[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]]: U teoriji, da. Međutim, u praksi, stanje je takvo da jednostavno nedostaje urednički fond. Hvala ti na ovoj napomeni; mislim da bi stjuardi uvažili prijenos administratura (apropo Wikirječnika). Međutim, ako tu bude dvojbe, uvijek možemo formalizirati proces. Kolege sa sh.wikija podržale bi kandidature, s obzirom na to da sh.wikt do 1. aprila vjerovatno neće imati više nijednog aktivnog administratora na projektu ([https://sh.wiktionary.org/w/index.php?title=Posebno:Popis_korisnika&group=sysop lista] – Bogorm gubi ovlaštenja, a Vipzu ističe privremena administratura). Dakako je potrebno oformiti garnituru administratora, tako da mislim da će bosanski administratori zaista dobro doći. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11:37, 5 mart 2025 (CET) :::::Aha. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 01:17, 6 mart 2025 (CET) ::::::OK. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 01:17, 6 mart 2025 (CET) :[https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Čaršija/Jezici&oldid=3556478 Predložio sam isto] prije godinu dana za WikiNews kada je pomenuto gašenje, kontaktirao nekoliko ljudi par puta, informirao @[[Korisnik:AnToni|AnToni]]a i počeo sređivati sadržaj...tako da se slažem za taj konkretni projekt. -- [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 09:47, 6 mart 2025 (CET) ::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]]: Odlično. Znam da ti imaš kontakt s ljudima iz Jezičkog odbora, tako da možemo zajedno raditi na implementaciji konsenzusa odavde. Svakako će nas ozbiljnije shvatiti u timu, nego pojedinačno. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 10:37, 6 mart 2025 (CET) {{raščistiti}} Admin sam na BS Wikirječniku, ali rijetko idem tamo. Imam nešto malo doprinosa, uglavnom da održim status admina jer korisnik koji tamo najviše (i uglavnom sam) radi uopće nije iz našeg govornog područja (mislim da je Turčin). Za Vijesti je valjda jasno da se komotno mogu ugasiti (za Knjige nemam pojma šta uopće da kažem), ali ne bih volio da se to dogodi Citatima i Izvoru. Znam da se (i) Izvor dijeli po jezicima, ali postoji li mogućnost da se, s obzirom na regionalnu srodnost i isprepletenost, napravi krovni projekt, a da se unutar njega naprave podstranice za izvore na svakom regionalnom jeziku (radi lakše pretrage; kome zatreba, npr., izvor koji pripada hrvatskom jeziku, klikne u zaglavlju na "HR" itd.), a onda da se na njih prebaci dosadašnji sadržaj sa svih? {{Spomeni|AnToni}}, {{Spomeni|Palapa}}, {{Spomeni|AdnanSa}}, {{Spomeni|Srđan}}, {{Spomeni|Semso98}}, javite se kad mognete. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:42, 5 mart 2025 (CET) : Šta reći sem da svi znamo kakvo je stanje sa srodnim projektima. I to nije slučaj samo s "našim", već i na drugim jezicima s malo govornika. Zajednički bi imao smisla, a mislim da ne bi bilo teško uraditi to što si zamislio. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 13:00, 5 mart 2025 (CET) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]]: To je okej i mogućno. Međutim, sh. Citat i Izvor ne postoje, tako da će svakako sve bosanske odrednice biti prenesene/uvezene direktno. U slučaju da jedna ista stranica postoji na dva projekta, tada se ta stranica prenosi/uvozi kao podstranica s jezičkim kodom (<code>/bs</code>), koliko znam. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12:59, 5 mart 2025 (CET) ::Napomena: Bilo kakvo gašenje jednog wikiprojekta zahtijeva dugotrajnu birokraciju, i lokalno, i tamo na Meti. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 02:36, 6 mart 2025 (CET) :ok [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 18:13, 5 mart 2025 (CET) ---- Na temelju ove dvosedmične rasprave i na temelju [[:sh:Wikipedija:Pijaca#Prijedlog o budućnosti srodnih projekata na bosanskom jeziku|konsenzusa postignutog na sh.WP]] započet ću razgovore s članovima Jezičkog odbora Fondacije Wikimedija. Članovi Odbora bit će konzultirani radi pronalaska najboljeg načina na koji se ovaj prijedlog može implementirati. Pravovremeno ću vas izvijestiti o relevantnom odgovoru Odbora. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23:21, 11 mart 2025 (CET) Prenosim vam detalje razgovora s Jezičkim odborom: # Spajanje Wikirječnika možemo početi odmah, imamo zeleno svjetlo. Prijenos administratura nije moguć ''per se'', pa je preporuka da se bosanski administratori kandidiraju za administratore zajedničkog projekta. Ja mogu pokrenuti tu raspravu. @[[Korisnik:KWiki|KWiki]], @[[Korisnik:Srđan|Srđan]]: Jeste li zainteresirani za to? Ideja je također da jedan od vas (ili neko drugi) zatraži prava uvoznika i da pomoću njih uveze stranice na zajednički projekt. Nakon uvoza stranica potrebno je te stranice izbrisati iz bosanskog Wikirječnika. Pošto se premještanje završi, bosanski Wikirječnik može se formalno zatvoriti, čime će se ratificirati ovaj potez zajednice. # Za ostale projekte (Wikicitati, Wikiknjige, Wikizvor i Wikivijesti), preimenovanje domena trenutno nije tehnički izvodljivo (i neće biti u dogledno vrijeme). Alternativa podrazumijeva da se ovi projekti zatvore i inkubiraju pod novim jezičkim kodom. Jezički odbor spreman je izaći nam u susret i skratiti vrijeme inkubacije, zavisno od slučaja. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 01:32, 19 mart 2025 (CET) :2. Wikivijesti ne treba zatvarati, da bi se ponovo inkubirale, već naći prvo modus operandi i bar 2, bolje 3 ljudi koje su spremne administrirati i 4-5 koji su spremni zajedno bar par vijesti napraviti dnevno. Sve ostalo je bačeno vrijeme, trud i rizik za gubitak i ovog malo što ima kao potencijalna informacija (ako ne već inspiracija) novima da mogu da se uključe. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 23:52, 25 mart 2025 (CET) ::Ako se za sve ove godine nije našlo toliko ljudi za Wikivijesti, čisto sumnjam da će se i sad naći. Volio bih raditi na više Wikiprojekata, ali jedva se izborim i s ovim jednim. Jednostavno je nemoguće, i fizički / vremenski i mentalno. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:02, 26 mart 2025 (CET) :::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] nije ovo jedino mjesto gdje se mogu naći (novi) suradnici i podrška. Ja radim dosta offline sa raznim studentima i grupama u civilnom društvu ili institucijama u HR, a isto bi se moglo raditi u BiH ili čak online sa diasporom. Postoje fondovi i hubovi kojima se može obratiti za pomoć da dio tog posla i troškova bude plaćen/subvencioniran. Važno je samo prelomiti ko to želi povući uopće. a onda kako i kada. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 01:27, 29 mart 2025 (CET) ::Problem je što je teško naći 2-3 osobe za doprinos, a kamoli za administraciju. Wikivijesti su generalno zapuštene u regiji – projekt na hrvatskom je u Inkubatoru, dok se projekt na srpskom drži na aparatima (jedva 9 ''aktivnih'' korisnika, prema statistici). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12:02, 26 mart 2025 (CET) :::@[[Korisnik:Aca|Aca]] to nije problem - to je posljedica drugih strukturnih i resursnih problema. Srbija i Republika Srpska imaju dosta resursa i razvijene neke strukture (ne idealno ali funkcionalno) i zato imaju bitno bolje rezultate u Wikimedijima...nekad ni to nije dovoljno za optimum, ali za minimum očito jeste. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 01:29, 29 mart 2025 (CET) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]], @[[Korisnik:Srđan|Srđan]]: Budući da su protekle dvije sedmice od gornje poruke, započeo sam [[:wikt:Wikirječnik:Čaršija#Zahtjev za dodjelu statusa administratora: Aca|kandidaturu na bosanskom Wikirječniku]] radi implementacije konsenzusa. Pozivam vas da se izjasnite. Također, ako je neko zainteresiran za kandidaturu na srpskohrvatskom Wikirječniku, slobodno neka je započne. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 15:44, 4 april 2025 (CEST) :Kolegice i kolege, želio bih izvijestiti da je proces prenošenja stranica započet. Prenesene su sve stranice u sljedećim imenskim prostorima: Kategorija, Šablon, Pomoć i Wikirječnik. U narednim danima bit će prenesene sve rječničke natuknice (iz glavnog imenskog prostora). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:03, 20 april 2025 (CEST) ::Trenutno se nalazimo na pola puta do završetka procesa, s 56,6% uvezenih rječničkih natuknica. Kolega Vipz započeo je raspravu o [[:wikt:sh:Wikirječnik:Pijaca#Promjena logotipa projekta|promjeni logotipa srpskohrvatskog Wikirječnika]], pa vas pozivam da se priključite. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:02, 22 april 2025 (CEST) ::Prijenos natuknica je završen. {{ping|Panasko|KWiki}} Želimo li prenijeti korisničke stranice i korisničke stranice za razgovor ili želimo da to ostane na izvornom projektu? Sve ostalo je riješeno. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19:33, 25 april 2025 (CEST) :::Možda bi najbolje rješenje bilo ''ne'' prenositi korisničke stranice i korisničke stranice za razgovor (zbog masovnih notifikacija), i ostaviti korisnicima i korisnicama da samostalno odluče je li žele prijenos ili ne. Budući da je transwiki-uvoz sad omogućen, bilo koji administrator ili administratorica može bilo kad uvesti stranicu na zahtjev. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14:48, 29 april 2025 (CEST) ::::Ne vidim poentu u prenošenju korisničkih stranica, posebno korisnika koji nisu aktivni. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:58, 29 april 2025 (CEST) :::::''Acknowledged''. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11:38, 3 maj 2025 (CEST) ::::::Wikirječnici na bosanskom i srpskohrvatskom jeziku su spojeni. U toku je [[metawiki:Proposals_for_closing_projects/Closure_of_Bosnian_Wiktionary|prijedlog za zatvaranje bosanskog Wikirječnika]] na Meta-Wikiju. Pozivam sve zainteresirane kolege i kolegice da se izjasne. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21:39, 14 maj 2025 (CEST) ::::::Također je pokrenut [[:meta:Proposals for closing projects/Closure of Bosnian Wikibooks, Wikinews, Wikiquote and Wikisource|zahtjev za zatvaranje i inkubiranje ostalih bosanskih srodnih projekata]]. Možete se i tu izjasniti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22:27, 14 maj 2025 (CEST) :::::::{{komentar}} Obznaniti sva ova čuda na neko vidljivije mjesto, i to možda na ovu narednu stranicu: [[MediaWiki:Sitenotice]]. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 19:30, 21 maj 2025 (CEST) ::::::::{{komentar}} + Jedna tuđa, ali slična ideja možda za ovdašnji [[MediaWiki:Sitenotice]]: [[:wikt:MediaWiki:Sitenotice]]. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 19:51, 7 juni 2025 (CEST) == Neprihvatljivo korisnicko ime == Zasto se tolerise korisnicko ime Jugoslovenski nacionalista? [[Posebno:Doprinosi/Jugoslovenski_nacionalista]] [[Posebno:Doprinosi/77.77.216.193|77.77.216.193]] 08:45, 26 februar 2025 (CET) :{{komentar}} {{odgovor|77.77.216.193}} Pozdrav, 77.77.216.193, a zašto se ''ne'' bi to korisničko ime tolerisalo...? [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 10:16, 5 mart 2025 (CET) == Universal Code of Conduct annual review: proposed changes are available for comment == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> My apologies for writing in English. {{Int:Please-translate}}. I am writing to you to let you know that [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review/Proposed_Changes|proposed changes]] to the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines|Universal Code of Conduct (UCoC) Enforcement Guidelines]] and [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) Charter]] are open for review. '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review/Proposed_Changes|You can provide feedback on suggested changes]]''' through the [[d:Q614092|end of day]] on Tuesday, 18 March 2025. This is the second step in the annual review process, the final step will be community voting on the proposed changes. [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review|Read more information and find relevant links about the process on the UCoC annual review page on Meta]]. The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter|you may review the U4C Charter]]. Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] 19:51, 7 mart 2025 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28307738 --> == An improved dashboard for the Content Translation tool == <div lang="en" dir="ltr"> {{Int:hello}} Wikipedians, Apologies as this message is not in your language, {{Int:please-translate}}. The [[mediawikiwiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Language_and_Product_Localization|Language and Product Localization team]] has improved the [https://test.wikipedia.org/w/index.php?title=Special:ContentTranslation&filter-type=automatic&filter-id=previous-edits&active-list=suggestions&from=en&to=es Content Translation dashboard] to create a consistent experience for all contributors using mobile and desktop devices. The improved translation dashboard allows all logged-in users of the tool to enjoy a consistent experience regardless of their type of device. With a harmonized experience, logged-in desktop users now have access to the capabilities shown in the image below. [[file:Content_Translation_new-dashboard.png|alt=|center|thumb|576x576px|Notice that in this screenshot, the new dashboard allows: Users to adjust suggestions with the "For you" and "...More" buttons to select general topics or community-created collections (like the example of Climate topic).  Also, users can use translation to create new articles (as before) and expand existing articles section by section. You can see how suggestions are provided in the new dashboard  in two groups ("Create new pages" and "Expand with new sections")-one for each activity.]] [[File:Content_Translation_dashboard_on_desktop.png|alt=|center|thumb|577x577px|In the current dashboard, you will notice that you can't adjust suggestions to select topics or community-created collections. Also, you can't expand on existing articles by translating new sections.]] We will implement [[mw:Special:MyLanguage/Content translation#Improved translation experience|this improvement]] on your wiki '''on Monday, March 17th, 2025''' and remove the current dashboard '''by May 2025'''. Please reach out with any questions concerning the dashboard in this thread. Thank you! On behalf of the Language and Product Localization team. </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:UOzurumba (WMF)|UOzurumba (WMF)]]</bdi> 03:55, 13 mart 2025 (CET) <!-- Message sent by User:UOzurumba (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:UOzurumba_(WMF)/sandbox_CX_Unified_dashboard_announcement_list_1&oldid=28382282 --> == AnToni == Korisnik je obrisao stranice [[Turci na Kosovu]] i [[Srbi na Kosovu]] bez ikakakvog objašnjenja. Šta je sporno pisati o etničkim grupama na Kosovu? [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 18:22, 15 mart 2025 (CET) == Kosovo == Mislim da zajednica trijeba ppkrenut raspravu o tome da li je ''enciklopedijski'' pisati o etničkim zajednicama Kosova. Korisnik AnToni je na svoju ruku obrisao sve stranice sa tom tematikom jer po njemu o etničkim grupama Kosova ne treba pisat, samo nije obrazlozio zašto. Na ovaj način se ignorira postojanje kosovskih zajednica koje imaju svoje političke prredstavnike i aktivno sudjeluju u životu Kosova. Obrisao je stranicu [[Bošnjaci Kosova]] koja je godinama bila tu jer mu je neenciklopedijska. Pitanje je sada šta je korisniku AnToni enciklopedijski? Ja sam dugo uređivao stranice na srpskoj Vikipediji gdje sam pre dva dana blokiran samo zbog slobode mišljenja i govora, gdje mi je čak sugestirano da ''promjenim retoriku'' jer Kosovo i Metohija su Srbija. Tamošnji admini su me blokirali samo zato što sam iznosio istinu i reference koje se njima nijesu svidjele. Nažalost, pokazalo se da urednici srpske nacionalnosti na toj Vikipediji nijesu objektivni i da manjine nemaju šta tamo tražit ako ne dijele mišljenje većine. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 10:06, 16 mart 2025 (CET) Želim se zahvalit uredniku AnToni na ispravnoj odluci kojiu je donio vrativši stranice. Ja vjerujem da se ovdje može slobodno uređivat i govorit a ne kao srpskoj Vikipediji gdje Srbi ne toleriraju svoje neistomišljenike i blokiraju ih. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 12:23, 16 mart 2025 (CET) :I ovdje ima razlika u mišljenjima, kao i bilo gdje na svijetu, ali su uglavnom vezana za to šta ko smatra relevantnim za enciklopediju (uključujući i izvore) ili kako bi bilo bolje uraditi nešto i tome slično. Dok god vladaju zdrav razum, poštovanje i normalna komunikacija, bez vrijeđanja, nema blokiranja. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:30, 16 mart 2025 (CET) ::Tamo sam blokiran na tri dana uz ''obrazloženje'' da sam ratovao izmjenama, iako toga uopće nije bilo, da sam vrijeđao iako ni toga nije bilo. Srbima se tamo kao referenca nije svidjeo sopstveni Briselski sporazum na koji se srbijanska vlast stalno poziva (potpisala ga sa Kosovom u kojemu priznaje institucije Kosova) pa su izmislili razlog za moju blokadu, uz opasku da ''promjenim retoriku''. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 12:52, 16 mart 2025 (CET) :::@[[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]]: Doživio sam slična iskustva na tom projektu kao urednik i administrator, tako da Vas potpuno razumijem. Nemojte dopustiti da Vas to odvrati od uređivanja drugih Wikimedijinih projekata. (P. S. sd sam videja da smo zemljaci :)). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:27, 16 mart 2025 (CET) ::::I dalje sam mišljenja da članci ovog tipa nisu enciklopedijski. O stanovništu neke države se može pisati u članku o toj državi. Ovako članci "xxx u yyy" se svode na broj stanovnika xxx, a onda se počinju nabrajati neki marginalni pjevači i šta ti ja znam ko... a da ne govorim o tome, da se stvaraju i izmišljaju neki novi nazivi, kao "kosovski Srbi", "kosovski Turci"...kao da je teško pogledati u zvanične podatke gdje tog i drugih pridjeva nema. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 13:41, 16 mart 2025 (CET) :::::Članak premestiti na "Bošnjaci na Kosovu" i povezati na Wikipodacima s [[:en:Bosniaks in Kosovo|ovim člankom]] (en.WP). Ovakvi članci u pravilu pokrivaju značajne manjine i njihova prava ili status u određenoj zemlji. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:50, 16 mart 2025 (CET) Mislim da imamo nekoliko smjernica koje nam mogu pomoći ovdje: * Kao prvo, za onoga ko nije upoznat, osnovno pravilo za relevantnost: [[:Wikipedia:Relevantnost]]. Ili za potpunu verziju pogledati [[:en:Wikipedia:Notability]]. * Gdje nije jasno, možemo se osloniti na en-wiki. Ukoliko tamo članak postoji, velika je šansa da tema jeste relevantna kao zaseban članak. * Ukoliko je članak prekratak, može se nekada odlučiti da se materijal pripoji u nekom drugom članku. Relevantne stranice: [[:en:Wikipedia:Merging]], [[:en:Wikipedia:Stub]]. * Postoje isto [[:Wikipedia:Pravila_za_brisanje|pravila za brisanje]]. I da dodam nešto svoje na ovo KWikijevo: "''Dok god vladaju zdrav razum, poštovanje i normalna komunikacija, bez vrijeđanja..''", sve se može riješiti na lijep način. Toliko od mene. ✌️ -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 05:33, 22 mart 2025 (CET) == Teritorijalna organizacije Srbije == AntOni uporno briše sa stranica o naseljima leskovačkog kraja da se nalaze na jugu Srbije. Meni nije uopće jasno zašto njemu smijeta preciznije odrediti mjesto riječina ''na jugu Srbije''? U čumu je problem sa time? On čak ne poznaje dobro ni teritorijalnu organizaciju Srbije ''upravni okrug'' i ''okrug'' nijsu isto, kako on ubacuje u riječenice kopirajući srpsku Vikipediju, koja je daleko od idealne. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 21:40, 19 mart 2025 (CET) === Vučje === AnToni je sada zaključao stranicu [[Vučje]] pod izgovorom ''Rat izmjenama / spor o sadržaju''. Međutim, rata izmjena nije ni bilo jer za to trijeba serija vraćanja, čega nije bilo. Njemu smijeta geografski pojam ''Južna Srbija'' iako u stranici uopće tako ne piše već ''na jugu Srbije''. Ja pokušavam komunicirat s njim ali on ne odgovara, pritom nije upućen u administrativnu podjelu Srbije. Kopira srpsku Vikipediju koja nije točna, jer ni tamo ne znaju podjelu. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 22:03, 19 mart 2025 (CET) === Šablon:Korisnik Južnjak === Sada je obrisao običan šablon gdje me optužuje za ''separatizam'' i ''osamostaljenje'' iako to uopće nije pisalo. Korisnik AnToni očigledno počinje se služit neistinama i pitanje je zbog čega ovo radi i mene ''maltretira'' i ne dopušta mi radit svasvim korektno. Molim da se šablon vrati jer je obrisan zbog neistina i ličnog mišljenja AnTonija. Sličnih šablona o autonomijama Baskije, Kurdistana ima svugdje. AnToni zloupotrebljava svoja admin prava. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 22:12, 19 mart 2025 (CET) === AnToni nastavlja === Poslije mog pisanja na čaršiji AnToni je dijelimice na mojoj szr napisao ;CItat ''Da li Vi stvarno mislite da ću ja raspravljati da li u Srbiji postoji ili ne postoji neki Upravni okrug?''... Po ovome što je napisat on na mene gleda sa omalovažavanjem, jer on pravi izmjene i briše šablone i uopće ga ne zanima da o tome raspravlja sa mnom, jer misli da je ''iznad'' mene. Molim ostale admine da reagiraju na ovakvo bezobrazno i omalovažavajuće ponašanje AnTonija. Ako admini mogu radit što požele da ovoj vikipediji makar da se javno to kaže, jer ovo je nečuvjeno. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 23:10, 19 mart 2025 (CET) == Promjena prikazivanja istaknutih članaka == S obzirom na to da smo se već nekoliko puta našli u situaciji da nije bilo predloženih istaknutih članaka za naredni mjesec, pa smo morali svojeručno birati navrat-nanos, mislim da ne bi bilo loše da se prebacimo na "rotaciju" koja ima na nekim drugim projektima već. Funkcioniralo bi na sljedeći način: imamo [[:Kategorija:Istaknuti članci|nekih 218 istaknutih članaka]] i stavili bismo ih u rotaciju tako da se na početnoj stranici rotira članak svaka 3 dana (imamo materijala – 365 ÷ 3 je 121,66). Međutim, i dalje bismo birali nove istaknute članke. Korisnici će predložiti novi kad ga napišu/nađu neki postojeći, kao i dosad, ostavi se standardnih 7 dana da se drugi izjasne pa, ako bude izabran, postavimo ga da stoji 30 dana na početnoj stranici u narednoj rotaciji (za najkasnije 3 dana od završetka izjašnjavanja). Mislim da nije loša ideja, pa ako ste za, mogli bismo od maja početi. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 19:10, 25 mart 2025 (CET); izmijenjeno 19:30, 25 mart 2025 (CET) :Za april sam predložio Ripakovu, ali nema glasova. Ako tako i ostane, onda početi od 1. aprila, a ako bude izabrana, onda od 1. maja. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:26, 25 mart 2025 (CET) :: Ma može Ripakova za april, što da ne. :-) Promijenio sam "početni" datum iznad. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 19:30, 25 mart 2025 (CET) :::Ja sam za! Tako će se glavna stranica "osvježavati". [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:59, 25 mart 2025 (CET) ::{{za}} [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:35, 25 mart 2025 (CET) :Što da ne, i ja sam '''za'''. {{za}} [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 21:14, 25 mart 2025 (CET) ::{{za}} --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 22:17, 25 mart 2025 (CET) :Podrška i s moje strane, djeluje praktično. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11:48, 26 mart 2025 (CET) :Dobar prijedlog, i ja sam za. {{za}} - [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] Ništa, ovo je onda spremno i počet će od maja. Budući da ima više nego dovoljno materijala, stavit ću da se rotira svaka dva dana, izuzeti nedavno istaknute članke, i izvršiti rendomizaciju spiska, da bude pošteno i da probamo staviti koliko god je moguće u rotaciju. :) – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:15, 7 april 2025 (CEST) :: {{za}} ovo je dobro [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 12:51, 21 septembar 2025 (CEST) == Final proposed modifications to the Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines and U4C Charter now posted == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> The proposed modifications to the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines|Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines]] and the U4C Charter [[m:Universal_Code_of_Conduct/Annual_review/2025/Proposed_Changes|are now on Meta-wiki for community notice]] in advance of the voting period. This final draft was developed from the previous two rounds of community review. Community members will be able to vote on these modifications starting on 17 April 2025. The vote will close on 1 May 2025, and results will be announced no later than 12 May 2025. The U4C election period, starting with a call for candidates, will open immediately following the announcement of the review results. More information will be posted on [[m:Special:MyLanguage//Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election|the wiki page for the election]] soon. Please be advised that this process will require more messages to be sent here over the next two months. The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, you may [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter|review the U4C Charter]]. Please share this message with members of your community so they can participate as well. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 04:04, 4 april 2025 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28469465 --> == Slike bez licence == Za sve (nas) administratore: Pregledati [[Korisnik:MGA73/NoLicense|ove slike]] i vidjeti šta dalje (npr., dodati licencu ili ih izbrisati). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:29, 11 april 2025 (CEST) == Be part of the next CEE Catch Up about Global Trends == Hi everyone, We want to announce the ninth '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Catch up|CEE Catch Up]]''' session, which will be dedicated to the Foundation Annual Planning Workshop focused on [[diffblog:2025/03/04/global-trends-2025/|'''global trends that are affecting our movement''']]. The session will take place on 23<sup>rd</sup> of April 2025, 18:00-19:00 CEST (check your local time [https://zonestamp.toolforge.org/1745424000 here]). Together (the CEE Communities and the Wikimedia Foundation staff) we will discuss the trends related to our projects, our readers and editors. We will explore how those trends show up in the CEE context and discuss what our projects need to address those trends, and how we can support them. You will also have the opportunity to ask questions to the Wikimedia Foundation staff about the work being planned as part of the annual plan that runs from July 2025 to June 2026. '''<u>''[[Wikimedia CEE Hub/Catch up|Join us at the Next CEE Catch up]]!''</u>''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:19, 14 april 2025 (CEST) (on behalf of the CEE Catch Up team) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=28546550 --> == Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025: Invitation == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:UCDM 2025 general.png|180px|right]] {{int:please-translate}} Hello, dear Wikipedians!<br/> [[:m:Special:MyLanguage/Wikimedia Ukraine|Wikimedia Ukraine]], in cooperation with the [[:en:Ministry of Foreign Affairs of Ukraine|MFA of Ukraine]] and [[:en:Ukrainian Institute|Ukrainian Institute]], has launched the fifth edition of writing challenge "'''[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]]'''", which lasts from '''14th April''' until '''16th May 2025'''. The campaign is dedicated to famous Ukrainian artists of cinema, music, literature, architecture, design, and cultural phenomena of Ukraine that are now part of world heritage. We accept contributions in every language! The most active contesters will receive prizes. If you are interested in coordinating long-term community engagement for the campaign and becoming a local ambassador, we would love to hear from you! Please let us know your interest. <br/> We invite you to take part and help us improve the coverage of Ukrainian culture on Wikipedia in your language! Also, we plan to set up a [[:m:CentralNotice/Request/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025|banner]] to notify users of the possibility to participate in such a challenge! [[:m:User:OlesiaLukaniuk (WMUA)|OlesiaLukaniuk (WMUA)]] ([[:m:User talk:OlesiaLukaniuk (WMUA)|talk]]) </div> 18:11, 16 april 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Hide on Rosé@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:OlesiaLukaniuk_(WMUA)/list_of_wikis&oldid=28552112 --> == Vote now on the revised UCoC Enforcement Guidelines and U4C Charter == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> The voting period for the revisions to the Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines ("UCoC EG") and the UCoC's Coordinating Committee Charter is open now through the end of 1 May (UTC) ([https://zonestamp.toolforge.org/1746162000 find in your time zone]). [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review/2025/Voter_information|Read the information on how to participate and read over the proposal before voting]] on the UCoC page on Meta-wiki. The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review of the EG and Charter was planned and implemented by the U4C. Further information will be provided in the coming months about the review of the UCoC itself. For more information and the responsibilities of the U4C, you may [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter|review the U4C Charter]]. Please share this message with members of your community so they can participate as well. In cooperation with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 02:34, 17 april 2025 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28469465 --> == Sub-referencing: User testing == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Sub-referencing reuse visual.png|400px|right]] <small>''Apologies for writing in English, please help us by providing a translation below''</small> Hi I’m Johannes from [[:m:Wikimedia Deutschland|Wikimedia Deutschland]]'s [[:m:WMDE Technical Wishes|Technical Wishes team]]. We are making great strides with the new [[:m:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|sub-referencing feature]] and we’d love to invite you to take part in two activities to help us move this work further: #'''Try it out and share your feedback''' #:[[:m:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing# Test the prototype|Please try]] the updated ''wikitext'' feature [https://en.wikipedia.beta.wmflabs.org/wiki/Sub-referencing on the beta wiki] and let us know what you think, either [[:m:Talk:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|on our talk page]] or by [https://greatquestion.co/wikimediadeutschland/talktotechwish booking a call] with our UX researcher. #'''Get a sneak peak and help shape the ''Visual Editor'' user designs''' #:Help us test the new design prototypes by participating in user sessions – [https://greatquestion.co/wikimediadeutschland/gxk0taud/apply sign up here to receive an invite]. We're especially hoping to speak with people from underrepresented and diverse groups. If that's you, please consider signing up! No prior or extensive editing experience is required. User sessions will start ''May 14th''. We plan to bring this feature to Wikimedia wikis later this year. We’ll reach out to wikis for piloting in time for deployments. Creators and maintainers of reference-related tools and templates will be contacted beforehand as well. Thank you very much for your support and encouragement so far in helping bring this feature to life! </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:Johannes Richter (WMDE)|Johannes Richter (WMDE)]] ([[User talk:Johannes Richter (WMDE)|talk]])</bdi> 17:03, 28 april 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Johannes Richter (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johannes_Richter_(WMDE)/Sub-referencing/massmessage_list&oldid=28628657 --> == <span lang="en" dir="ltr">Vote on proposed modifications to the UCoC Enforcement Guidelines and U4C Charter</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> The voting period for the revisions to the Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines and U4C Charter closes on 1 May 2025 at 23:59 UTC ([https://zonestamp.toolforge.org/1746162000 find in your time zone]). [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Annual review/2025/Voter information|Read the information on how to participate and read over the proposal before voting]] on the UCoC page on Meta-wiki. The [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, you may [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|review the U4C Charter]]. Please share this message with members of your community in your language, as appropriate, so they can participate as well. In cooperation with the U4C -- <section end="announcement-content" /> </div> <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 05:40, 29 april 2025 (CEST)</div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28618011 --> == Međuprojektna saradnja – članstvo, lokalne stranice i komunikacijska platforma == Poštovane kolegice i kolege, Međuprojektna saradnja traži nove članove i članice! Pozivamo vas da posjetite '''[[Wikipedia:Međuprojektna saradnja|lokalnu stranicu]]''' kako biste se informirali o inicijativi. Osim toga, inicijativu možete podržati na '''[[:meta:Cross-Project Cooperation Initiative|njenoj stranici na Meta-Wikiju]]'''. Nakon završetka rada Međuprojektnog foruma, inicijativa je pokrenula svoj server na Discordu kao službenu komunikacijsku platformu. Pozivamo vas da se priključite. U ime Međuprojektne saradnje, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20:49, 5 maj 2025 (CEST) == Nazivi članaka o papama == Da li da idemo s riječju "papa" kod svih ili kod onih gdje je eventualno potrebno razlikovanje ili bez nje? (Čisto radi ujednačavanja). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:42, 10 maj 2025 (CEST) :Meni je logičnije da počinje s "Papa..." [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 12:09, 10 maj 2025 (CEST) ::slažem se, kada korisnik traži nekog određenog papu uvijek će prvo upisati papa pa ime. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:00, 10 maj 2025 (CEST) :::Saglasan sam s kolegama. Na primjer, [[Papa Franjo]] je prepoznatljivije od [[Franjo]] (što može biti i višeznačno). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22:31, 14 maj 2025 (CEST) == Registration for the Wikimedia CEE Meeting 2025 is open == Dear all,               The Organising Committee of the [[metawiki:Wikimedia CEE Meeting 2025|Wikimedia CEE Meeting 2025]] is delighted to announce the opening of the registration for this year's conference. Affiliation and community delegates can register for the meeting until '''June 15th'''. All other self-funded participants can register until July 31st. The registration and scholarship application form which runs on Pretix, a free, open-sourced third-party platform that helps organize and manage events, can be found [https://pretix.eu/wikimedia-events/wmcee-2025/ here]. Details on how to select delegates and the selection process can be found on the [[metawiki:Wikimedia CEE Meeting 2025/Registration|registration page]]. Please keep in mind that the official language of the conference is English and interpreting services will not be available. If you encounter any issues while registering, or have questions about the registration process, feel free to contact the coordination team via [mailto:wmceem2025@wikimedia.gr wmceem2025@wikimedia.gr]. Your swift replies will be appreciated, as they will help us conduct an efficient booking process. Best regards,       On behalf of '''Wikimedia CEE Meeting 2025 Organising Team''' <nowiki>--~~~~</nowiki> [[Korisnik:MARKELLOS|MARKELLOS]] ([[Razgovor s korisnikom:MARKELLOS|razgovor]]) 21:33, 12 maj 2025 (CEST) :Mislim da bi bilo sjajno da se netko iz zajednice prijavi da ide na okupljanje kao predstavnik Wikipedije na bosanskom jeziku. Je li netko zainteresiran? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20:15, 14 maj 2025 (CEST) :@[[Korisnik:AnToni|AnToni]], [[Korisnik:Panasko|Panasko]], [[Korisnik:KWiki|KWiki]]? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14:47, 15 maj 2025 (CEST) ::Bez mene. Komplikovano mi je putovati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:57, 15 maj 2025 (CEST) :::ja vec imam planirana putovanja, obzirom na porodicu i obaveze, nažalost ne mogu. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:59, 15 maj 2025 (CEST) ::Bilo bi mi zadovoljstvo prisustvovati sastanku wikipedista, ali septembar i oktobar su mjeseci kad sam veoma zauzet s poslom. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 16:58, 15 maj 2025 (CEST) :Razumijem, hvala na odgovoru! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:09, 15 maj 2025 (CEST) ::@[[Korisnik:Z1KA|Z1KA]]: Kako ti stojiš oko ovoga? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 01:31, 19 maj 2025 (CEST) :::Teško, radim i studiram vanredno, jedva stignem šta urediti na wiki. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 18:08, 27 maj 2025 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Call for Candidates for the Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> The results of voting on the Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines and Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) Charter is [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Annual review/2025#Results|available on Meta-wiki]]. You may now [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2025/Candidates|submit your candidacy to serve on the U4C]] through 29 May 2025 at 12:00 UTC. Information about [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2025|eligibility, process, and the timeline are on Meta-wiki]]. Voting on candidates will open on 1 June 2025 and run for two weeks, closing on 15 June 2025 at 12:00 UTC. If you have any questions, you can ask on [[m:Talk:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2025|the discussion page for the election]]. -- in cooperation with the U4C, </div><section end="announcement-content" /> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|razgovor]])</bdi> 00:06, 16 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28618011 --> == RfC ongoing regarding Abstract Wikipedia (and your project) == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> ''(Apologies for posting in English, if this is not your first language)'' Hello all! We opened a discussion on Meta about a very delicate issue for the development of [[:m:Special:MyLanguage/Abstract Wikipedia|Abstract Wikipedia]]: where to store the abstract content that will be developed through functions from Wikifunctions and data from Wikidata. Since some of the hypothesis involve your project, we wanted to hear your thoughts too. We want to make the decision process clear: we do not yet know which option we want to use, which is why we are consulting here. We will take the arguments from the Wikimedia communities into account, and we want to consult with the different communities and hear arguments that will help us with the decision. The decision will be made and communicated after the consultation period by the Foundation. You can read the various hypothesis and have your say at [[:m:Abstract Wikipedia/Location of Abstract Content|Abstract Wikipedia/Location of Abstract Content]]. Thank you in advance! -- [[User:Sannita (WMF)|Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|<span class="signature-talk">{{int:Talkpagelinktext}}</span>]]) 17:26, 22 maj 2025 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Sannita (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Sannita_(WMF)/Mass_sending_test&oldid=28768453 --> == Proposal to enable the "Contribute" entry point in Bosnian Wikipedia == {{Int:Hello}} Bosnian Wikipedians, Apologies as this message is not in your language. {{Int:please-translate}}. The [[mediawikiwiki:Wikimedia_Language_and_Product_Localization|WMF Language and Product Localization]] team proposes enabling an entry point called "Contribute" to your Wikipedia. The [[:bn:বিশেষ:Contribute|Contribute]] entry point is based on collaborative work with other product teams in the Wikimedia Foundation on [[mediawikiwiki:Edit_Discovery|Edit discovery]], which validated the entry point as a persistent and constant path that contributors took to discover ways to contribute content in Wikipedia. Therefore, enabling this entry point in your Wikipedia will help contributors quickly discover available tools and immediately click to start using them. This entry point is designed to be a central point for discovering contribution tools in Bosnian Wikipedia. '''Who can access it''' Once it is enabled in your Wikipedia, newcomers can access the entry point automatically by just logging into their account, click on the User drop-down menu and choose the "Contribute" icon, which takes you to another menu where you will find a self-guided description of what you can do to contribute content, as shown in the image below. An option to "view contributions" is also available to access the list of your contributions. [[File:Mobile_Contribute_Page.png|Mobile Contribute Page]] [[File:Mobile_contribute_menu_(detailed).png|Mobile contribute menu (detailed)]] For experienced contributors, the Contribute icon is not automatically shown in their User drop-down menu. They will still see the "Contributions" option unless they change it to the "Contribute" manually. We have gotten valuable feedback that helped us improve its discoverability. Now, it is ready to be enabled in other Wikis. One major improvement was to [[phab:T369041|make the entry point optional for experienced contributors]] who still want to have the "Contributions" entry point as default.           We plan to enable it '''on mobile''' for Wikis, where the Section translation tool is enabled. In this way, we will provide a main entry point to the mobile translation dashboard, and the exposure can still be limited by targeting only the mobile platform for now. If there are no objections to having the entry point for mobile users from your community, we will enable it by 10th June 2025. We welcome your feedback and questions in this thread on our proposal to enable it here. Suppose there are no objections, we will deploy the "Contribute" entry point in your Wikipedia. We look forward to your response soon. Thank you! On behalf of the WMF Language and Product Localization team. [[Korisnik:UOzurumba (WMF)|UOzurumba (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:UOzurumba (WMF)|razgovor]]) 01:56, 28 maj 2025 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Wikimedia Foundation Board of Trustees 2025 Selection & Call for Questions</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025/Announcement/Selection announcement|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Wikimedia Foundation elections/2025/Announcement/Selection announcement}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Dear all, This year, the term of 2 (two) Community- and Affiliate-selected Trustees on the Wikimedia Foundation Board of Trustees will come to an end [1]. The Board invites the whole movement to participate in this year’s selection process and vote to fill those seats. The Elections Committee will oversee this process with support from Foundation staff [2]. The Governance Committee, composed of trustees who are not candidates in the 2025 community-and-affiliate-selected trustee selection process (Raju Narisetti, Shani Evenstein Sigalov, Lorenzo Losa, Kathy Collins, Victoria Doronina and Esra’a Al Shafei) [3], is tasked with providing Board oversight for the 2025 trustee selection process and for keeping the Board informed. More details on the roles of the Elections Committee, Board, and staff are here [4]. Here are the key planned dates: * May 22 – June 5: Announcement (this communication) and call for questions period [6] * June 17 – July 1, 2025: Call for candidates * July 2025: If needed, affiliates vote to shortlist candidates if more than 10 apply [5] * August 2025: Campaign period * August – September 2025: Two-week community voting period * October – November 2025: Background check of selected candidates * Board’s Meeting in December 2025: New trustees seated Learn more about the 2025 selection process - including the detailed timeline, the candidacy process, the campaign rules, and the voter eligibility criteria - on this Meta-wiki page [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2025|[link]]]. '''Call for Questions''' In each selection process, the community has the opportunity to submit questions for the Board of Trustees candidates to answer. The Election Committee selects questions from the list developed by the community for the candidates to answer. Candidates must answer all the required questions in the application in order to be eligible; otherwise their application will be disqualified. This year, the Election Committee will select 5 questions for the candidates to answer. The selected questions may be a combination of what’s been submitted from the community, if they’re alike or related. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2025/Questions_for_candidates|[link]]] '''Election Volunteers''' Another way to be involved with the 2025 selection process is to be an Election Volunteer. Election Volunteers are a bridge between the Elections Committee and their respective community. They help ensure their community is represented and mobilize them to vote. Learn more about the program and how to join on this Meta-wiki page [[m:Wikimedia_Foundation_elections/2025/Election_volunteers|[link].]] Thank you! [1] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Results [2] https://foundation.wikimedia.org/wiki/Committee:Elections_Committee_Charter [3] https://foundation.wikimedia.org/wiki/Resolution:Committee_Membership,_December_2024 [4] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections_committee/Roles [5] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2025/FAQ [6] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2025/Questions_for_candidates Best regards, Victoria Doronina Board Liaison to the Elections Committee Governance Committee<section end="announcement-content" /> </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 05:07, 28 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28618011 --> == CEE Meeting 2025: call for session submissions == Hi everyone, The CEE Meeting 2025 programme committee wants to inform you that the deadline to submit a session proposal in the CEE Meeting is 31 May 2025, 23:59 CET. You can read more information about the process [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_CEE_Meeting_2025/Submissions|here]] and [[metawiki:Wikimedia_CEE_Meeting_2025/Programme_development|here]]. We hope to see you in Thessaloniki! Best, Nikos [[Korisnik:NikosLikomitros|NikosLikomitros]] ([[Razgovor s korisnikom:NikosLikomitros|razgovor]]) 15:54, 28 maj 2025 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr"> Upcoming Deployment of the CampaignEvents Extension</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="message"/> Hello everyone, ''(Apologies for posting in English if English is not your first language. Please help translate to your language.)'' The Campaigns Product Team is planning a global deployment of the '''[[:mw:Help:Extension:CampaignEvents|CampaignEvents extension]]''' to all Wikipedias, including this wiki, during the '''week of June 23rd'''. This extension is designed to help organizers plan and manage events, WikiProjects, and other on-wiki collaborations - and to make these efforts more discoverable. The three main features of this extension are: * '''[[:m:Event_Center/Registration|Event Registration]]''': A simple way to sign up for events on the wiki. * '''[[:m:CampaignEvents/Collaboration_list|Collaboration List]]''': A global list of events and a local list of WikiProjects, accessible at '''[[:m:Special:AllEvents|Special:AllEvents]]'''. * '''[[:m:Campaigns/Foundation_Product_Team/Invitation_list|Invitation Lists]]''': A tool to help organizers find editors who might want to join, based on their past contributions. '''Note''': The extension comes with a new user right called '''"Event Organizer"''', which will be managed by administrators on this wiki. Organizer tools like Event Registration and Invitation Lists will only work if someone is granted this right. The Collaboration List is available to everyone immediately after deployment. The extension is already live on several wikis, including '''Meta, Wikidata, English Wikipedia''', and more ( [[m:CampaignEvents/Deployment_status#Current_Deployment_Status_for_CampaignEvents_extension| See the full deployment list]]) If you have any questions, concerns, or feedback, please feel free to share them on the [[m:Talk:CampaignEvents| extension talkpage]]. We’d love to hear from you before the rollout. Thank you! <section end="message"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:Udehb-WMF|Udehb-WMF]] ([[User talk:Udehb-WMF|razgovor]]) 18:47, 29 maj 2025 (CEST)</bdi> <!-- Message sent by User:Udehb-WMF@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Udehb-WMF/sandbox/deployment_audience&oldid=28803829 --> == Međuprojektna saradnja: Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka == Poštovane kolegice i kolege, zadovoljstvo mi je predstaviti prvi veliki projekt Međuprojektne saradnje – '''[[Wikipedia:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka|Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka]]'''! Ovaj projekt ima za cilj sređivanje članaka kojima je osporena neutralnost i činjenična tačnost. Planirano je da se održi '''od 15. juna do 30. jula'''. Pozivamo vas da se '''[[Wikipedia:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka#Učesnici i učesnice|priključite projektu]]''', da [[Razgovor o Wikipediji:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka|ostavite povratne informacije o njemu]] i da ga uključite u [[MediaWiki:Sitenotice]]. Zahvaljujemo zajednicama na dosadašnjoj saradnji i kontinuiranom interesiranju oko inicijative. U ime Međuprojektne saradnje, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 18:10, 7 juni 2025 (CEST) == AnToni, Prekmurje, slike == Dragi korisnici i administratori! {{ping|AnToni}} koji je administrator nerazumno i nepotrebno je poništio moje izjeme u člancima o mjestima u Prekmurju (Slovenija). A zašto? Slike predstaviju cijela mjesta i ne samo jedan objekt (npr. kapele u grobljima). [[Korisnik:Doncsecz~bswiki|Doncsecz~bswiki]] ([[Razgovor s korisnikom:Doncsecz~bswiki|razgovor]]) 08:40, 11 juni 2025 (CEST) :Te slike prikazuju neku ulicu, koja može biti u bilo kojem naselju. To nema smisla! Zato su slike vraćene. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 10:24, 11 juni 2025 (CEST) {{ping|AnToni}} Otkud znaš da je u bilo kojem mjestu? Je li tam stanuješ? I u commonsu su na ovakov način kategorizirane slike i nitko nije im prigovarao. Dokazuj da nisu tamo fotografirane! Ako nećeš onda ja uspostavim ovo stanje koje si poništio. [[Korisnik:Doncsecz~bswiki|Doncsecz~bswiki]] ([[Razgovor s korisnikom:Doncsecz~bswiki|razgovor]]) 13:29, 11 juni 2025 (CEST) {{ping|AnToni}} Ovo je ta fotografija: <gallery mode="packed"> Kipsinci5.JPG </gallery> Ona ista kapela je i na toj slici koju si uspostavio: <gallery mode="packed"> Kapela v Kupšincih.jpg </gallery> -- [[Korisnik:Doncsecz~bswiki|Doncsecz~bswiki]] ([[Razgovor s korisnikom:Doncsecz~bswiki|razgovor]]) 13:32, 11 juni 2025 (CEST) Također i u članku o [[Bratonci]]ma: ti, {{ping|AnToni}} si nepotrebno poništio moje uređivanje i uspostavio tu sliku: <gallery mode="packed"> Kapela v Bratoncih.jpg </gallery> Iako ona ista kapela je i na mojoj: <gallery mode="packed"> Bratonci7.jpg </gallery> -- [[Korisnik:Doncsecz~bswiki|Doncsecz~bswiki]] ([[Razgovor s korisnikom:Doncsecz~bswiki|razgovor]]) 13:38, 11 juni 2025 (CEST) : Poništenja su sasvim razumna i neophodna. Fotografije koje postavljate daleko su lošijeg kvaliteta od postojećih i, kao što je Toni već rekao, najčešće prikazuju samo glavni put, livadu/polje, umjesto bilo kakvog značajnog objekta u tom naseljenom mjestu. Samim time, izmjene kojima se unazađuje kvalitet bit će uklonjene. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:15, 11 juni 2025 (CEST) :zamijenili ste nemjerljivo bolju sliku sa lošijom, po meni apsolutno opravdano vraćanje. Molim da se energija iskoristi na poboljšanje sadržaja a ne nepotrebno mijenjanje na gore [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:16, 11 juni 2025 (CEST) == Vote now in the 2025 U4C Election == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Apologies for writing in English. {{Int:Please-translate}} Eligible voters are asked to participate in the 2025 [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] election. More information–including an eligibility check, voting process information, candidate information, and a link to the vote–are available on Meta at the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2025|2025 Election information page]]. The vote closes on 17 June 2025 at [https://zonestamp.toolforge.org/1750161600 12:00 UTC]. Please vote if your account is eligible. Results will be available by 1 July 2025. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 01:00, 14 juni 2025 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28848819 --> == „Administratorsko brisanje bez konsenzusa – članak Davor Cicović“ == Poštovani saradnici, obraćam se zbog ozbiljnih prigovora na administrativno postupanje administratora AnToni, koji je za brisanje predložio stranicu Davor Cicović bez šire diskusije. U raspravi je više puta osporavana validnost medija kao što su Direktno.rs, Mitrovica.info, Katera, pa čak i Danas.rs, iako su svi registrovani i priznati izvori u Srbiji, od kojih je Danas i štampani dnevni list. Osporavanja su često subjektivna, npr. kvalifikacije o “blogovima”, iako ti portali nisu blogovi niti lične platforme. Dalje, osporena je i relevantnost intervjua sa poslanikom Srđanom Milivojevićem, kao i članstvo u Nezavisnom udruženju novinara Srbije (NUNS) i međunarodnoj asocijaciji novinara, što bi trebalo da bude više nego dovoljno da se osoba smatra javno prepoznatljivom. Zabrinjavajuće je što se kao kriterijumi zahtijevaju: • prisustvo u drugim enciklopedijama, • međunarodne nagrade, • prisustvo u svjetskim medijima. To nisu uslovi koje Wikipedia propisuje za biografske članke. Wikipedia traži prepoznatljivost i značaj u kontekstu svog jezika i prostora, što je u ovom slučaju više nego ispunjeno. ⸻ Molim ostale administratore i saradnike da se uključe i izjasne o ovom slučaju, jer je ovdje riječ o: • subjektivnosti i animozitetu, koji se očituju kroz pokušaj diskreditacije autora, • neprihvatljivom administrativnom pristupu koji obeshrabruje buduće saradnike. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 18:53, 15 juni 2025 (CEST) :To je prijedlog za brisanje. Ukoliko neko navede argumente o relevantnosti, članak neće biti izbrisan. Na stranici za razgovor je otvorena diskusija i tamo se može svako izjasniti. Morate poštovati pravila Wikipedije, a ja niti znam niti me interesuje sfera djelovanja Cicovića, ali je neophodno navesti argumente o relevantnosti, a ne argumentovati da je linkovan na en.wiki i na portalima i blogovima. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:23, 15 juni 2025 (CEST) ::Zahvaljujem na odgovoru, ali smatram da Vaš ton i formulacije (“ne zanima me sfera djelovanja…”) ne doprinose konstruktivnoj raspravi. U pitanju je ocjena značaja na osnovu izvora, a ne ličnih simpatija ili interesovanja. ::U skladu s pravilima WP:BIO i WP:V, argumenti koje sam naveo uključuju: ::– prisustvo u akreditovanim medijima, ::– citiranost u drugim člancima ::– članstvo u NUNS-u i međunarodnoj novinarskoj asocijaciji. ::Vaš komentar da „linkovanje na blogove i en.wiki nije dovoljno” zanemaruje činjenicu da je reč o registrovanim medijima i globalnoj referentnosti. ::Nadam se da će i drugi saradnici izneti svoje mišljenje na osnovu pravila, a ne ličnih stavova ili animoziteta. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 19:34, 15 juni 2025 (CEST) :::Imam pravo da me ne interesuje polje djelovanja spomenutog, ali kao administrator imam obavezu da pregledam nove stranice i signaliziram drugim urednicima, potrebu za reakcijom. Wikipedija je enciklopedija te je potrebno ispitati da li članak zaslužuje da bude na Wikipediji. Ne podmećite teze o animozotetu, jer nemam pojma ko je Cicović, niti imam vremena i interesa da to provjeram. Ukoliko se neko od urednika javi s argumente o relevantnosti, članak neće biti izbrisan. Raznorazni marginalci nemaju šta da traže na Wiki. Wikipedija nije mjesto za (auto)promociju. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:44, 15 juni 2025 (CEST) ::::* „Nemam pojma ko je Cicović, niti imam vremena i interesa da to provjeravam.“ ::::* „Raznorazni marginalci nemaju šta da traže na Wiki.“ ::::* „Wikipedia nije mjesto za (auto)promociju.“ ::::Ovakav rječnik i pristup predstavljaju jasno kršenje pravila ponašanja na Wikipediji, posebno: ::::* [[Wikipedia:Etika komunikacije]] – zabranjuje omalovažavanje i vrijeđanje saradnika, ::::* [[Wikipedia:Bez ličnih napada|Wikipedia:Napadi na korisnike]] – lične kvalifikacije poput „marginalac“ nisu prihvatljive, ::::* [[Wikipedia:Nepristrasnost|Wikipedia:Nepristranost]] – obavezuje na sagledavanje činjenica, ne na izjave „nemam interesa“. ::::Kao urednik koji je u diskusiji učestvovao korektno, informisano i argumentovano, smatram da nije prihvatljivo da mi administrator odgovara ovakvim tonom i izrazima koji degradiraju dostojanstvo saradnika. ::::'''Zahtjev:''' ::::Ljubazno molim: ::::# Da se administrator AnToni pozove na poštovanje komunikacijske etike; ::::# Da se njegov komentar sa omalovažavajućim izrazima ili ukloni ili zvanično označi kao neprimjeren; ::::# Da se pozovu i drugi administratori ili iskusni urednici da preispitaju komunikaciju i donesene ocjene. ::::Ne očekujem da svi misle isto o značaju neke osobe. Ali očekujem da se svi saradnici tretiraju s osnovnim poštovanjem i da Wikipedia ostane prostor dijaloga, a ne uvreda. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 20:03, 15 juni 2025 (CEST) :::::Ne vrijeđam urednika, ali nemam interesa da tražim detalje o Cicoviću. Ako se radi o samopromociji, opet to nije vrijeđanje. Linkovi na internet su ili facebook ili kolumne. Nema kritičkog osvrta, dakle sekundarnih izvora, na osnovu čega sam zaključio da je Cicović marginalac. Marginalac nije pogrda, nego oznaka relevantnosti. A ovdje govorimo o relevantnosti. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:12, 15 juni 2025 (CEST) ::::::Izraz „marginalac“ nije enciklopedijski termin. ::::::Bez obzira na Vaše tumačenje da je riječ o „označavanju relevantnosti“, u opštem jeziku i enciklopedijskom kontekstu to je pejorativna i subjektivna kvalifikacija, kojom se osoba diskredituje, a ne opisuje. Takav izraz nije u skladu s pravilima [[WP:NAPAD]] i [[WP:ETIKA]], jer uvodi lični ton u raspravu i cilja na diskvalifikaciju, a ne na provjeru činjenica. ::::::Tvrdnja da se „radi o linkovima s interneta, Facebooka i kolumni“ je netačna i dodatno degradira diskusiju. ::::::Svi navedeni izvori – Direktno.rs, Danas.rs, Katera, Mitrovica.info – su registrovani mediji s uredničkom strukturom, a Danas je štampani dnevni list od javnog značaja u Srbiji. Niti jedan od linkova ne vodi na društvene mreže ili lične stranice. ::::::3. Optužba za samopromociju nije potkrijepljena dokazima. ::::::Ako se tvrdi da se radi o samopromociji, potrebno je jasno ukazati gdje je to u članku izraženo. Članak je pisan trećim licem, neutralnim stilom, bez navođenja ličnih superlativa ili subjektivne glorifikacije. Prema tome, ništa u tekstu ne ukazuje na „autopromociju“, osim ako se ne izjednačava biografski članak sam po sebi s takvom praksom – što nije slučaj. ::::::Na kraju, dodao bih da se iz više Vaših komentara stiče utisak nepotrebne emocionalne uključenosti, kao i potencijalnog neslaganja s tematikom kojom se predmetni autor bavi. To je naravno Vaše pravo kao pojedinca, ali kao administrator pozvani ste da postupate nepristrasno, bez izraza ličnih stavova, a naročito bez vrednosnih ocjena ličnosti kao što su “marginalac”. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 20:23, 15 juni 2025 (CEST) :::::::Marginalac nije uvreda! I ja sam marginalac, pa zato o meni ne postoji natuknica ni u jednoj enciklopediji. O tome da sam prisutan na blogovima, emisijama na državnim televizijama i medijskoj prisutnosti na web-u ne bi pisao, ali sam svejedno osoba o kojoj nema članka na Wikipediji. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:30, 15 juni 2025 (CEST) ::::::::Izjava „Ja sam marginalac, pa zato o meni ne postoji natuknica… ali sam svejedno osoba o kojoj nema članka na Vikipediji“ predstavlja neprimjereno lično poređenje koje nema nikakve veze sa kriterijumima enciklopedijske relevantnosti. To je subjektivna projekcija i svojevrstan izraz frustracije što neko drugi ima članak, a Vi – kako kažete – nemate. ::::::::Takav ton i pristup nisu primereni ulozi administratora. Umesto da se pridržavate pravila i standarda, uključujete lične primere i emotivne opaske koje nemaju mesto u ozbiljnoj raspravi. ::::::::Medijska prisutnost, prisustvo u štampanim i digitalnim izdanjima, kao i citiranost u drugim publikacijama – sve to jesu relevantni kriterijumi za biografski članak. Umanjivati ih iz ličnih razloga i predstavljati kao “blogove” ili “Facebook sadržaj” je neutemeljeno i neprofesionalno. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 20:39, 15 juni 2025 (CEST) :::::::::Iz cjelokupne rasprave najviše vremena se provelo citirajući pravila umjesto da se u skladu s tim istim pravilima iznesu argumenti zašto je ova osoba relevantna za članak na enciklopediji, ili da se pronađu bolji izvori ukoliko postoje. To što je neko javna ličnost nije nužno razlog da zaslužuje članak na enciklopediji. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 22:35, 15 juni 2025 (CEST) ::::::::::Poštovani, ::::::::::zahvaljujem na uključenju u raspravu. ::::::::::Slažem se da pravila Wikipedije ne treba samo citirati, već primjenjivati – upravo zato je članak i revidiran tako da se jasno prikaže zašto je osoba relevantna. U odjeljcima „Професионални рад“ и „Препознатљивост и значај“ konkretno su istaknute sljedeće činjenice: ::::::::::* kolumne Davora Cicovića objavljuju se u više etabliranih i registrovanih medija (Direktno.rs, Danas.rs, Katera, itd.); ::::::::::* njegovi tekstovi su citirani u drugim autorskim člancima i portalima, što jeste oblik sekundarnih izvora; ::::::::::* jedan njegov tekst koristi se kao referenca na engleskoj Wikipediji, u aktuelnom političkom članku; ::::::::::* član je NUNS-a i međunarodnog novinarskog udruženja. ::::::::::Riječ je, dakle, o osobi čiji se sadržaj širi kroz pouzdane izvore, ne samo autorski. Članak je napisan neutralnim tonom i u skladu s WP:V i WP:BIO. ::::::::::Zato bih molio, ako ima konkretnih prijedloga za dodatna poboljšanja – da ih rado razmotrimo. Sve drugo je već inkorporirano kroz faktografske i provjerljive podatke. ::::::::::Srdačno, ::::::::::Mile Milan [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 22:52, 15 juni 2025 (CEST) :::::::::::Po čemu su navedeni mediji "etablirani"? A Wikipedija sama sebi ne može biti izvor! Pa da je en.wiki, gdje svako može referencirati na nešto, a ond neko treći referencira ba bs.wiki. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 23:02, 15 juni 2025 (CEST) ::::::::::::slazem se s [[Korisnik:AnToni|AnToni]] ne vidim kako ponavljanje takozvanih "argumenata" daje na snazi istih. Saglasan sa brisanjem. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:13, 16 juni 2025 (CEST) :Pregledao sam neke linkove, koji se ovdje spominju. Iskreno, uopće nisam oduševljen. Neka se razvija autor, nije hića sa enciklopedijom. [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:13, 16 juni 2025 (CEST) ::Poštovani, članak je u međuvremenu dopunjen i tehnički i izvorima te bih cijenio ako biste ga ponovo pregledali. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 12:13, 16 juni 2025 (CEST) : Kao što rekoše ostale kolege, osoba trenutno nije relevantna za enciklopediju, što ne znači da neće biti nekad kasnije. Članak u trenutnom stanju ("dopunjenom i tehnički i izvorima") isto nije za Wikipedije. Nigdje se u izvorima koji rade ne govori o samom autoru, već se povezuju članci koje je on napisao, što samog autora ne čini relevantnim za zaseban članak (inače bi svaki kolumnist mogao imati svoj članak). Isto tako, dobar dio izvora ne radi: ili sam link ne radi ili vodi na stranicu na kojoj piše da to što je povezano nije pronađeno ([https://direktno.rs/politika/657928/sns-mora-puci-hocu-da-se-vratim-kuci direktno.rs], [https://koreni.rs/imbecil-davor-cicovic/ koreni.rs], [https://istok.rs/dogodine-u-prizrenu/ istok.rs]). Također bih Vas zamolio da rasprave o brisanju ubuduće vodite na stranici za razgovor tog članka, [https://ibb.co/Mynd2ZB9 kako jasno piše u samoj poruci na vrhu članka]. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:30, 16 juni 2025 (CEST) ::Zahvaljujem na odgovoru i pristupu koji je kulturan i konstruktivan. Potpuno prihvatam ovakav ton komunikacije, gdje se na razuman način može ukazati da neka osoba u ovom trenutku, po kriterijima zajednice, možda ne ispunjava uvjete za enciklopedijski članak. Takođe poštujem stav da povezivanje preko autorskih tekstova ne mora nužno biti dokaz relevantnosti. ::Važno mi je istaći da takva formulacija ne vrijeđa ni autora ni medije u kojima je objavljivao, već samo zadržava enciklopedijsku neutralnost – što je razlika u pristupu koju bih istakao u odnosu na prethodnu poruku administratora Antonija, koja je, nažalost, bila lična i neprimjerena. ::U nadi da će admistracija Wikipedije u budućnost zadržati duh poštovanja prema urednicima i autorima, te da neće postati mjesto osobnih frustracija i nezadovoljstva, srdačan pozdrav. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 17:21, 16 juni 2025 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Wikimedia Foundation Board of Trustees 2025 - Call for Candidates</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''<div class="plainlinks">[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025/Announcement/Call for candidates|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Wikimedia Foundation elections/2025/Announcement/Call for candidates}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]</div> Hello all, The [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025|call for candidates for the 2025 Wikimedia Foundation Board of Trustees selection is now open]] from June 17, 2025 – July 2, 2025 at 11:59 UTC [1]. The Board of Trustees oversees the Wikimedia Foundation's work, and each Trustee serves a three-year term [2]. This is a volunteer position. This year, the Wikimedia community will vote in late August through September 2025 to fill two (2) seats on the Foundation Board. Could you – or someone you know – be a good fit to join the Wikimedia Foundation's Board of Trustees? [3] Learn more about what it takes to stand for these leadership positions and how to submit your candidacy on [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025/Candidate application|this Meta-wiki page]] or encourage someone else to run in this year's election. Best regards, Abhishek Suryawanshi<br /> Chair of the Elections Committee On behalf of the Elections Committee and Governance Committee [1] https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2025/Call_for_candidates [2] https://foundation.wikimedia.org/wiki/Legal:Bylaws#(B)_Term. [3] https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2025/Resources_for_candidates<section end="announcement-content" /> </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:43, 17 juni 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28866958 --> == <span lang="en" dir="ltr">Sister Projects Task Force reviews Wikispore and Wikinews</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="message"/> Dear Wikimedia Community, The [[m:Wikimedia Foundation Community Affairs Committee|Community Affairs Committee (CAC)]] of the Wikimedia Foundation Board of Trustees assigned [[m:Wikimedia Foundation Community Affairs Committee/Sister Projects Task Force|the Sister Projects Task Force (SPTF)]] to update and implement a procedure for assessing the lifecycle of Sister Projects – wiki [[m:Wikimedia projects|projects supported by Wikimedia Foundation (WMF)]]. A vision of relevant, accessible, and impactful free knowledge has always guided the Wikimedia Movement. As the ecosystem of Wikimedia projects continues to evolve, it is crucial that we periodically review existing projects to ensure they still align with our goals and community capacity. Despite their noble intent, some projects may no longer effectively serve their original purpose. '''Reviewing such projects is not about giving up – it's about responsible stewardship of shared resources'''. Volunteer time, staff support, infrastructure, and community attention are finite, and the non-technical costs tend to grow significantly as our ecosystem has entered a different age of the internet than the one we were founded in. Supporting inactive projects or projects that didn't meet our ambitions can unintentionally divert these resources from areas with more potential impact. Moreover, maintaining projects that no longer reflect the quality and reliability of the Wikimedia name stands for, involves a reputational risk. An abandoned or less reliable project affects trust in the Wikimedia movement. Lastly, '''failing to sunset or reimagine projects that are no longer working can make it much harder to start new ones'''. When the community feels bound to every past decision – no matter how outdated – we risk stagnation. A healthy ecosystem must allow for evolution, adaptation, and, when necessary, letting go. If we create the expectation that every project must exist indefinitely, we limit our ability to experiment and innovate. Because of this, SPTF reviewed two requests concerning the lifecycle of the Sister Projects to work through and demonstrate the review process. We chose Wikispore as a case study for a possible new Sister Project opening and Wikinews as a case study for a review of an existing project. Preliminary findings were discussed with the CAC, and a community consultation on both proposals was recommended. === Wikispore === The [[m:Wikispore|application to consider Wikispore]] was submitted in 2019. SPTF decided to review this request in more depth because rather than being concentrated on a specific topic, as most of the proposals for the new Sister Projects are, Wikispore has the potential to nurture multiple start-up Sister Projects. After careful consideration, the SPTF has decided '''not to recommend''' Wikispore as a Wikimedia Sister Project. Considering the current activity level, the current arrangement allows '''better flexibility''' and experimentation while WMF provides core infrastructural support. We acknowledge the initiative's potential and seek community input on what would constitute a sufficient level of activity and engagement to reconsider its status in the future. As part of the process, we shared the decision with the Wikispore community and invited one of its leaders, Pharos, to an SPTF meeting. Currently, we especially invite feedback on measurable criteria indicating the project's readiness, such as contributor numbers, content volume, and sustained community support. This would clarify the criteria sufficient for opening a new Sister Project, including possible future Wikispore re-application. However, the numbers will always be a guide because any number can be gamed. === Wikinews === We chose to review Wikinews among existing Sister Projects because it is the one for which we have observed the highest level of concern in multiple ways. Since the SPTF was convened in 2023, its members have asked for the community's opinions during conferences and community calls about Sister Projects that did not fulfil their promise in the Wikimedia movement.[https://commons.wikimedia.org/wiki/File:WCNA_2024._Sister_Projects_-_opening%3F_closing%3F_merging%3F_splitting%3F.pdf <nowiki>[1]</nowiki>][https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_Community_Affairs_Committee/Sister_Projects_Task_Force#Wikimania_2023_session_%22Sister_Projects:_past,_present_and_the_glorious_future%22 <nowiki>[2]</nowiki>][https://meta.wikimedia.org/wiki/WikiConvention_francophone/2024/Programme/Quelle_proc%C3%A9dure_pour_ouvrir_ou_fermer_un_projet_%3F <nowiki>[3]</nowiki>] Wikinews was the leading candidate for an evaluation because people from multiple language communities proposed it. Additionally, by most measures, it is the least active Sister Project, with the greatest drop in activity over the years. While the Language Committee routinely opens and closes language versions of the Sister Projects in small languages, there has never been a valid proposal to close Wikipedia in major languages or any project in English. This is not true for Wikinews, where there was a proposal to close English Wikinews, which gained some traction but did not result in any action[https://meta.wikimedia.org/wiki/Proposals_for_closing_projects/Closure_of_English_Wikinews <nowiki>[4]</nowiki>][https://meta.wikimedia.org/wiki/WikiConvention_francophone/2024/Programme/Quelle_proc%C3%A9dure_pour_ouvrir_ou_fermer_un_projet_%3F <nowiki>[5]</nowiki>, see section 5] as well as a draft proposal to close all languages of Wikinews[https://meta.wikimedia.org/wiki/Talk:Proposals_for_closing_projects/Archive_2#Close_Wikinews_completely,_all_languages? <nowiki>[6]</nowiki>]. [[:c:File:Sister Projects Taskforce Wikinews review 2024.pdf|Initial metrics]] compiled by WMF staff also support the community's concerns about Wikinews. Based on this report, SPTF recommends a community reevaluation of Wikinews. We conclude that its current structure and activity levels are the lowest among the existing sister projects. SPTF also recommends pausing the opening of new language editions while the consultation runs. SPTF brings this analysis to a discussion and welcomes discussions of alternative outcomes, including potential restructuring efforts or integration with other Wikimedia initiatives. '''Options''' mentioned so far (which might be applied to just low-activity languages or all languages) include but are not limited to: *Restructure how Wikinews works and is linked to other current events efforts on the projects, *Merge the content of Wikinews into the relevant language Wikipedias, possibly in a new namespace, *Merge content into compatibly licensed external projects, *Archive Wikinews projects. Your insights and perspectives are invaluable in shaping the future of these projects. We encourage all interested community members to share their thoughts on the relevant discussion pages or through other designated feedback channels. === Feedback and next steps === We'd be grateful if you want to take part in a conversation on the future of these projects and the review process. We are setting up two different project pages: [[m:Public consultation about Wikispore|Public consultation about Wikispore]] and [[m:Public consultation about Wikinews|Public consultation about Wikinews]]. Please participate between 27 June 2025 and 27 July 2025, after which we will summarize the discussion to move forward. You can write in your own language. I will also host a community conversation 16th July Wednesday 11.00 UTC and 17th July Thursday 17.00 UTC (call links to follow shortly) and will be around at Wikimania for more discussions. <section end="message"/> </div> -- [[User:Victoria|Victoria]] on behalf of the Sister Project Task Force, 22:56, 27 juni 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Johan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johan_(WMF)/Sister_project_MassMassage_on_behalf_of_Victoria/Target_list&oldid=28911188 --> == Međuprojektna saradnja – skripta za izvoz članaka == Poštovane kolegice i kolege, [[Wikipedia:Međuprojektna saradnja|Međuprojektna saradnja]] s ponosom vam predstavlja '''[[:meta:User:Aca/Izvoznik|Izvoznik]]''', novu skriptu za izvoz članaka s jednog projekta na drugi. Ova skripta omogućit će brži i lakši prijenos članaka između naših projekata. Ona automatski pruža pravilno pripisivanje i omogućava prilagođavanje wikiteksta. Temelji se na skripti EasyExport korisnika DreamRimmer. Pozivamo vas da isprobate Izvoznik i podijelite svoje utiske. Detalje o instaliranju skripte možete pronaći u [[:meta:User:Aca/Izvoznik|regionalnoj dokumentaciji na Meti]]. U ime Međuprojektne saradnje, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21:48, 23 juli 2025 (CEST) == Industrija, en:Industry (manufacturing) == Nedostaje članak Industrija, za obaveznih 1000, a kao da je mala zbrka sa tim člankom. Koji zapravo članak trebamo imati? [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 15:44, 6 august 2025 (CEST) :Kod nas je "[[Proizvodnja]]" čvor / višeznačnica, a na EN je čvor "[[:en:Industry|Industry]]". :) Nisam ni ja pametan ovdje. Možda "[[Industrija (proizvodnja)]]" (jer imamo "[[Industrija (ekonomija)]]"? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:21, 6 august 2025 (CEST) ==Ažuriranje (grado)načelnika== Jesmo li ažurirali (grado)načelnike u Bosni i Hercegovini tamo gdje su izabrani novi lani? Čini mi se da je tek manji dio ažuriran. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:50, 16 august 2025 (CEST) :Izgleda da nisu, u [[Busovača|Busovaci]] načelnik izabran 2016. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:26, 16 august 2025 (CEST) ::{{Odgovor|Kwiki}} Nismo. Ja nisam popisan na popisu 2013. godine... --[[Posebno:Doprinosi/&#126;2025-26945-92|&#126;2025-26945-92]] ([[Razgovor s korisnikom:&#126;2025-26945-92|talk]]); 13.01, 28. septembar 2025. (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Temporary accounts will be rolled out soon</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="body"/> Hello, we are the Wikimedia Foundation [[mw:Special:MyLanguage/Product Safety and Integrity|Product Safety and Integrity]] team. We would like to announce that '''we plan to enable [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts|temporary accounts]] for this wiki in the week of September 1'''. Temporary accounts are successfully live on 30 wikis, including many large ones like German, Japanese, and French. The change they bring is especially relevant to logged-out editors, who this feature is designed to protect. But it is also relevant to community members like mentors, patrollers, and admins – anyone who reverts edits, blocks users, or otherwise interacts with logged-out editors as part of keeping the wikis safe and accurate. '''Why we are building temporary accounts''' Our wikis should be safer to edit by default for logged-out editors. Temporary accounts allow people to continue editing the wikis without creating an account, while avoiding publicly tying their edits to their IP address. We believe this is in the best interest of our logged-out editors, who make valuable contributions to the wikis and who may later create accounts and grow our community of editors, admins, and other roles. Even though the wikis do warn logged-out editors that their IP address will be associated with their edit, many people may not understand what an IP address is, or that it could be used to connect them to other information about them in ways they might not expect. Additionally, our moderation software and tools rely too heavily on network origin (IP addresses) to identify users and patterns of activity, especially as IP addresses themselves are becoming less stable as identifiers. Temporary accounts allow for more precise interactions with logged-out editors, including more precise blocks, and can help limit how often we unintentionally end up blocking good-faith users who use the same IP addresses as bad-faith users. '''How temporary accounts work''' [[File:Temporary account banner and empty talk page.png|thumb]] Any time a logged-out user publishes an edit on this wiki, a cookie will be set in this user's browser, and a temporary account tied with this cookie will be automatically created. This account's name will follow the pattern: <code dir=ltr>~2025-12345-67</code> (a tilde, current year, a number). On pages like Recent Changes or page history, this name will be displayed. The cookie will expire 90 days after its creation. As long as it exists, all edits made from this device will be attributed to this temporary account. It will be the same account even if the IP address changes, unless the user clears their cookies or uses a different device or web browser. A record of the IP address used at the time of each edit will be stored for 90 days after the edit. However, only some logged-in users will be able to see it. '''What does this mean for different groups of users?''' '''For logged-out editors''' * This increases privacy: currently, if you do not use a registered account to edit, then everybody can see the IP address for the edits you made, even after 90 days. That will no longer be possible on this wiki. * If you use a temporary account to edit from different locations in the last 90 days (for example at home and at a coffee shop), the edit history and the IP addresses for all those locations will now be recorded together, for the same temporary account. Users who [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Access_to_temporary_account_IP_addresses|meet the relevant requirements]] will be able to view this data. If this creates any personal security concerns for you, please contact talktohumanrights at wikimedia.org for advice. '''For community members interacting with logged-out editors''' * A temporary account is uniquely linked to a device. In comparison, an IP address can be shared with different devices and people (for example, different people at school or at work might have the same IP address). * Compared to the current situation, it will be safer to assume that a temporary user's talk page belongs to only one person, and messages left there will be read by them. As you can see in the screenshot, temporary account users will receive notifications. It will also be possible to thank them for their edits, ping them in discussions, and invite them to get more involved in the community. '''For users who use IP address data to moderate and maintain the wiki''' * '''For patrollers''' who track persistent abusers, investigate violations of policies, etc.: Users who [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Access_to_temporary_account_IP_addresses|meet the requirements]] will be able to reveal temporary users' IP addresses and all contributions made by temporary accounts from a specific IP address or range ([[Special:IPContributions]]). They will also have access to useful information about the IP addresses thanks to the [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/IP Info|IP Info]] feature. Many other pieces of software have been built or adjusted to work with temporary accounts, including AbuseFilter, global blocks, Global User Contributions, and more. (For information for volunteer developers on how to update the code of your tools – see the last part of the message.) * '''For admins blocking logged-out editors''': ** It will be possible to block many abusers by just blocking their temporary accounts. A blocked person won't be able to create new temporary accounts quickly if the admin selects the [[mw:Special:MyLanguage/Autoblock|autoblock]] option. ** It will still be possible to block an IP address or IP range. * Temporary accounts will not be retroactively applied to contributions made before the deployment. On Special:Contributions, you will be able to see existing IP user contributions, but not new contributions made by temporary accounts on that IP address. Instead, you should use Special:IPContributions for this. '''Our requests for you, and next steps''' * If you know of any tools, bots, gadgets etc. using data about IP addresses or being available for logged-out users, you may want to test if they work on [[testwiki:Main_Page|testwiki]] or [[test2wiki:Main_Page|test2wiki]]. If you are a volunteer developer, [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts/For developers|read our documentation for developers]], and in particular, the section on [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts/For developers#How should I update my code?|how your code might need to be updated]]. * If you want to test the temporary account experience, for example just to check what it feels like, go to testwiki or test2wiki and edit without logging in. * Tell us if you know of any difficulties that need to be addressed. We will try to help, and if we are not able, we will consider the available options. * Look at our [[m:Meta:Babel#Temporary_Accounts:_access_to_IP_addresses_and_next_steps|previous message]] about requirements for users without extended rights who may need access to IP addresses. To learn more about the project, check out [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts/FAQ|our FAQ]] – you will find many useful answers there. You may also [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts/Updates|look at the updates]] (we have just posted one) and [[mw:Newsletter:Product Safety and Integrity|subscribe to our new newsletter]]. If you'd like to talk to me (Szymon) off-wiki, you will find me on Discord and Telegram. Thank you!<section end="body" /> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[m:user:NKohli (WMF)|NKohli (WMF)]], [[m:user:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]]</bdi> 23:35, 26 august 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Quiddity_(WMF)/sandbox6&oldid=29181713 --> == Godine == {{ping|KWiki}}: Vidi [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=1901.&diff=prev&oldid=3756616 ovu promjenu] na [[1901.]] To sam promijenio AWB. Pa ako je u redu popravim dalje.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 21:33, 2 septembar 2025 (CEST) == Centar za istraživačko novinarstvo == Za kolege koje ne znaju, [[Centar za istraživačko novinarstvo (Bosna i Hercegovina)|Centar za istraživačko novinarstvo]] (CIN) ima napomenu gdje piše "Preuzimanje sadržaja Centra za istraživačko novinarstvo dopušteno je uz obavezno navođenje izvora [https://cin.ba/o-nama/ www.cin.ba]". U suštini, dozvoljeno je korištenje njihovog sadžaja (tekst, slike, videozapisi, itd.) po licenci [https://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/ CC BY-SA 3.0], ako sam dobro shvatio. Može mišljenje @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] @[[Korisnik:AnToni|AnToni]]. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 22:12, 7 septembar 2025 (CEST) == Yahadzija i klonovi == {{Spomeni|AnToni}}, {{Spomeni|Srđan}}, {{Spomeni|Palapa}}, {{Spomeni|Semso98}} Šta da uradimo? Hoćemo li nastaviti dozvoljavati višegodišnje čaraparenje ili pooštriti pristup? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:48, 17 septembar 2025 (CEST) :neće on odustati, niti će se promijeniti, i poslije mjera. [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:55, 17 septembar 2025 (CEST) ::Onda sva pravila i smjernice gube smisao postojanja, a i naše "funkcije". [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:19, 17 septembar 2025 (CEST) :::Možemo mu predložiti da izabere jedan account, a ostale da blokiramo? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:00, 17 septembar 2025 (CEST) ::::Nekoliko ih je već globalen blokirano, a ja sam upravo blokirao predzadnjeg. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:33, 17 septembar 2025 (CEST) :::::Nisam administrator ali mislim da bi mu trebalo ostaviti da koristi jedan racun, dok god ga ne zloupotrebljava. Sto se tiče spajanja sa wikipodacima, ja to s vremena na vrijeme pregledam i spojim i to nije neki veliki posao za mene a on pravi dosta članaka koje niko drugi ne bi. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 23:06, 17 septembar 2025 (CEST) ::::::Fazon je u tome što neće da odabere jedan nego svako malo mijenja kako bi radio po svome, zanemarujući sve što mu govorimo. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:34, 17 septembar 2025 (CEST) ::::::Nemaš ti još dovoljno iskustva s njim. Dovede te u situaciju da ga moraš blokirati, a onda se žali na umišljenu zavjeru protiv njega itd. Nemoguć slučaj. Koliko god članaka napiše, toliko posla za sobom ostavi jer jednostavno ne pazi ili ne vidi dobro (isti je ishod). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:06, 18 septembar 2025 (CEST) :::::::Jasno, vi se s tim i takvim situacijama borite godinama, slažem se sa bilo kojom odlukom admina. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:20, 18 septembar 2025 (CEST) : čak i žrtvovanje pojedinih novih članaka je dobra taktika, dok on ne uoči pravilo, da se neće tolerisati otvaranje beskonačno mnogo naloga [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 12:55, 21 septembar 2025 (CEST) == Korisni alati == Pozdrav ekipa, {{Spomeni|AnToni}} {{Spomeni|Srđan}}, {{spomeni|Palapa}}, {{spomeni|Semso98}}, {{spomeni|Mhare}}, {{spomeni|Edinwiki}}, {{spomeni|Z1KA}}, {{spomeni|KWiki}} u zadnje vrijeme koristim dva korisna "alata" pa ne bi bilo loše da i vi isto pogledate: * SPARQL upit koji pretražuje WikiData bazu podataka i traži nedavno preminule ljude koji imaju članak na bosanskoj Wikipediji. On je postavljen tako da traži umrle u zadnjih 32 dana, s tim da se to može modifikovati po potrebi. On također provjerava od 8. decembra 2020 i isključuje ranije preminule što se također može modifikovati po potrebi. Navedeni upit možete pokrenuti [https://query.wikidata.org/#SELECT%20%3Fitem%20%3FitemLabel%20%3FitemDescription%20%3Fdod%20%3Flinkcount%20%3Farticle%0AWITH%20%7B%0A%20%20SELECT%20%2a%0A%20%20WHERE%20%7B%0A%20%20%20%20%09%3Fitem%20wdt%3AP570%20%3Fdod%0A%09FILTER%20%28%20%3Fdod%20%3E%20%222020-12-08T00%3A00%3A00Z%22%5E%5Exsd%3AdateTime%29%0A%09FILTER%20%28%20%3Fdod%20%3E%20%28now%28%29-%22P32D%22%5E%5Exsd%3Aduration%29%20%26%26%20%3Fdod%20%3C%20now%28%29%20%29%0A%09%3Fitem%20wdt%3AP31%20wd%3AQ5%20.%0A%20%20%20%20%3Farticle%20schema%3Aabout%20%3Fitem%20%3B%0A%20%20%20%20%20%20schema%3AisPartOf%20%3Chttps%3A%2F%2Fbs.wikipedia.org%2F%3E%20.%0A%20%20%7D%0A%20%20LIMIT%205000%0A%7D%20AS%20%25i%0AWHERE%20%7B%0A%20%20INCLUDE%20%25i%0A%20%20SERVICE%20wikibase%3Alabel%20%7B%20bd%3AserviceParam%20wikibase%3Alanguage%20%22bs%2Cen%22%20.%20%7D%0A%20%20%3Fitem%20wikibase%3Asitelinks%20%3Flinkcount%20.%0A%7D%0AORDER%20BY%20DESC%28%3Fdod%29%20%3Fitem ovdje]. * Fantastičan alat koji provjerava kategoriju na izvornoj wikipediji (recimo en.wiki), upiše se naziv kategorije na engleskom i on povuče sve članke iz te kategorije na odredišnom proktu, npr bs.wiki. Predlažem da ovaj alat koristimo kada napravimo novu kategoriju kako bismo istu dodali na sve članke koji pripadaju navedenoj kategoriji na recimo en.wiki, mada se mogu koristiti i drugi projekti. Alat je napravio Ivi a možete ga pronaći [https://hrwp.toolforge.org/catcheck ovdje]. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:42, 2 oktobar 2025 (CEST) :Bilo bi lijepo da imaju neki tutorijali ili primjeri kako koristiti alate, za one koji ne znaju (npr. ja). [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 01:04, 7 oktobar 2025 (CEST) ::Za SPARQL upit predlažem ti da kod ubaciš u ChatGPT da analizira i prilično dobro pojasni, pa ga mozes sebi prilagođavati, ja sam tako uradio. ::Za ovaj drugi alat prvobitno sam postavio link na sve Ivijeve alate, sada sam link dopunio dan Odi na ovaj konkretni alat. ::Vrlo je jednostavan u prvo polje language upišeš izvorni projekat recimo en, u drugo polje kategoriju na tom jeziku, samo naziv kategorije bez “Kategorija:”, a u destinacijom upišeš bs. Alat radi tako da preko WikiData provjerava članke i kategorije koji na izvornom projektu (en) se nalaze u kategoriji koju si upisao sa odredišnim projektom (bs) te ti daje listu svih Kategorija i članaka na en i pripadajući članak ili kategoriju na bs. Ukoliko taj članak/kategorija se nalaze na oba projekta ima kvačicu, ukoliko ne ti mozes kliknuti pa pomoću HotCat-a dodati istu. Vrlo dobar alat da brzo vidiš na kojem članku/kategoriji nije dodatna tražena Kategorija. ::Nadam se da će ti koristiti. ::poz, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:08, 7 oktobar 2025 (CEST) :ok, hvala [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:05, 7 oktobar 2025 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Migration to Parsoid</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> <em>[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation/Product and Technology/Parsoid Read Views/Read View Announcement|Read this in another language]]</em> Hello everyone! I am glad to inform you that as the next step in the [[mw:Special:MyLanguage/Parsoid/Parser Unification|Parser Unification]] project, Parsoid will soon be turned on as the default article renderer on your wiki. We are gradually increasing the number of wikis using Parsoid, with the intention of making it the default wikitext parser for MediaWiki's next long-term support release. This will make our wikis more reliable and consistent for editors, readers, and tools to use, as well as making the development of future wikitext features easier. If this disrupts your workflow, don’t worry! You can still opt out through a user preference or turn Parsoid off on the current page using the Tools submenu, as described in the [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:ParserMigration|Extension:ParserMigration]] documentation. There is [[mw:Special:MyLanguage/Parsoid/Parser_Unification/Confidence_Framework|more information about our roll-out strategy]] available, including the testing done before we turn on Parsoid for a new wiki. To report bugs and issues, please look at our [[mw:Special:MyLanguage/Parsoid/Parser Unification/Known Issues|known issues]] documentation and if you found a new bug please create a phab ticket and tag the [[phab:project/view/5846|Content Transform Team in Phabricator]]. <section end="announcement-content" /> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[mw:User:ABreault (WMF)|Content Transform Team]]</bdi> 21:49, 2 oktobar 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:ABreault (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Wikimedia_Foundation/Product_and_Technology/Parsoid_Read_Views/2025-10-06_Wikipedias&oldid=29381387 --> == <span lang="en" dir="ltr">Have your say: vote for the 2025 Board of Trustees</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Hello all, The voting period for the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025|2025 Board of Trustees election]] is now open. Candidates are running for two (2) seats on the Board. To check your voter eligibility, please visit the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025/Voter eligibility guidelines|voter eligibility page]]. Learn more about them by [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025/Candidates|reading their application statements and watch their candidacy videos]]. When you are ready, go to the [[m:Special:SecurePoll/vote/405|SecurePoll voting page to vote]]. '''The vote is open from October 8 at 00:00 UTC to October 22 at 23:59 UTC.''' Best regards, Abhishek Suryawanshi<br />Chair, Elections Committee<section end="announcement-content" /> </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 06:48, 9 oktobar 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29360896 --> == Azijski mjesec 2025. == Od 1. novembra je ponovo [[Wikipedia:Azijski mjesec|Azijski mjesec]]! Trebaju nam članovi žirija! Javlja li se se neko kao dobrovoljac, prije nego što napravim projekat na "fountain-u"? --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:55, 19 oktobar 2025 (CEST) :Kao i svake godine, uključit ću se koliko mi druge stvari dozvole, makar to bio članak ili dva. Za žiriranje se neću gurati. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:05, 19 oktobar 2025 (CEST) :: [https://meta.wikimedia.org/wiki/Template:Wikipedia_Asian_Month_2025_Communities_and_Organizers#Participating_Communities prijavljeni smo]... {{ping|Kwiki}} treba nam neko pismen u žiriju :)--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:42, 19 oktobar 2025 (CEST) :::Nije nemoguće doći do mog nivoa, samo zapnite. :) :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:52, 19 oktobar 2025 (CEST) :::: {{ping|Panasko}} Mogu li te postaviti u žiri? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:06, 22 oktobar 2025 (CEST) :::::Mozes sto da ne. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:26, 22 oktobar 2025 (CEST) ::::::Bit ce opet...ja-tebi, ti-meni...:) Al' nema veze. Napravim stranicu na "fountain-u" [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:29, 22 oktobar 2025 (CEST) :::::::Ma vidi bude i drugih, nadam se da će ih biti sve više. Napravio sam nekoliko šablona koji mogu biti zanimljivi za Azijski mjesec. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:34, 22 oktobar 2025 (CEST) :imate li na umu neku posebnu temu da se fokusiramo i da napravimo “proboj” ili da šaramo kao inače? Prije dvije godine smo podosta meridijana odradili tokom ovog mjeseca, pa možda nije losa ideja za neki fokus. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 22:14, 22 oktobar 2025 (CEST) ::Nastaviti s meridijanima... a nađe se i pokoja paralela. :-) Ti uzmeš malezijske teme. :-) Itd. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:57, 22 oktobar 2025 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Help us decide the name of the new Abstract Wikipedia project</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="function1"/> {{int:Hello}}. Please help pick a name for the new Abstract Wikipedia wiki project. This project will be a wiki that will enable users to combine functions from [[:f:|Wikifunctions]] and data from Wikidata in order to generate natural language sentences in any supported languages. These sentences can then be used by any Wikipedia (or elsewhere). There will be two rounds of voting, each followed by legal review of candidates, with votes beginning on 20 October and 17 November 2025. Our goal is to have a final project name selected on mid-December 2025. If you would like to participate, then '''[[m:Special:MyLanguage/Abstract Wikipedia/Abstract Wikipedia naming contest|please learn more and vote now]]''' at meta-wiki. {{Int:Feedback-thanks-title}} <section end="function1"/> </div> -- [[User:Sannita (WMF)|User:Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|talk]]) 13:42, 20 oktobar 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Sannita (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29432175 --> == <span lang="en" dir="ltr">Seeking volunteers to join several of the movement’s committees</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Each year, typically from October through December, several of the movement’s committees seek new volunteers. Read more about the committees on their Meta-wiki pages: * [[m:Special:MyLanguage/Affiliations Committee|Affiliations Committee (AffCom)]] * [[m:Special:MyLanguage/Ombuds commission|Ombuds commission (OC)]] * [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation/Legal/Community Resilience and Sustainability/Trust and Safety/Case Review Committee|Case Review Committee (CRC)]] Applications for the committees open on October 30, 2025. Applications for the Affiliations Committee, Ombuds commission and the Case Review Committee close on December 11, 2025. Learn how to apply by [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation/Legal/Committee appointments|visiting the appointment page on Meta-wiki]]. Post to the talk page or email cst[[File:At sign.svg|16x16px|link=|(_AT_)]]wikimedia.org with any questions you may have. For the Committee Support team, <section end="announcement-content" /> </div> -[[m:User:MKaur (WMF)| MKaur (WMF)]] 15:12, 30 oktobar 2025 (CET) <!-- Message sent by User:MKaur (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29517125 --> == Join the CEE Hub staff team – We’re hiring a Program Specialist == Hi everyone, The regional [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is looking for a '''Program Specialist''' to join our [[:m:Wikimedia CEE Hub/Staff|staff team]]! Are you someone experienced with Wikimedia who wants to help volunteers? Do you participate in Wiki Loves… and other related projects, and do you have ideas and skills to help others improve their efforts? Do you enjoy working with people from different countries? Are you able to work on your own, feel comfortable on Meta-Wiki, and understand how Meta works? If this sounds like you and you're interested in working with the CEE hub team, we’d love to hear from you! '''As a Program Specialist, you will:''' * Support affiliates and communities in developing and implementing impactful programs, * Strengthen regional cooperation and cross-border projects, * Help guide campaigns and initiatives across the CEE region, * Work closely with the CEE Hub team and community members. This is a '''part-time (0.8–0.9 full-time equivalent), remote position''' open to candidates based in the CEE region or nearby time zones. '''APPLICATION DEADLINE: NOVEMBER 10, 2025''' ➡️ '''Learn more and learn how to apply on Meta:''' [[:m:Wikimedia CEE Hub/Jobs/Program Specialist|Wikimedia CEE Hub – Program Specialist]] ⬅️ If you know someone who would be a great fit, please share this opportunity with them! <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=29192870 --> == Infokutija:Paravojna organizacija == Trebala bi nam IK Paravojna organizacija, na [http://en:Template:Infobox%20militant%20organization en:Template:Infobox militant organization]. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:36, 6 novembar 2025 (CET) :{{Urađeno}}: [[Šablon:Infokutija paravojna organizacija]] --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 15:42, 21 decembar 2025 (CET) == Preusmjerenja == Primjetio sam da imamo jako puno stranica koje su premještene, ali se linkovi na njih ne ažuriraju, kakav nam je generalni stav, da li bi trebali ove straanice čistiti, po meni nema potrebe da je nešto linkovano na stranicu koja je preusmjerena, pa to treba čistiti kad god je prilika ili se uređuje neka stranica. Izuzetak su naravno situacije gdje nemamo konkretan članak nego je isti preusjmeren na sličan članak, npr preusmjerenje Nogometaš na Nogomet. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:11, 6 novembar 2025 (CET) : Napomena [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:42, 10 novembar 2025 (CET) : Pod uslovom da preusmjerenje radi, ne mora se ispravljati. Ali samo zato što nije za ''moranje'', ne znači da ako imaš vremena dok uređuješ da to ne smiješ mijenjati ako ti baš bodu oči. :-) Samo imaj na umu da "obični" čitaoci (neprijavljeni korisnici, koji čine većinu posjetilaca sajta) vide te linkove kao bilo koje druge linkove, tj. prikazani su plavom bojom; samo su nekim urednicima označeni zelenom bojom (zbog izmijenjenog CSS-a). Tako da s njihove perspektive izgledaju isto bilo da su preusmjerenja ili direktni linkovi. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:50, 16 novembar 2025 (CET) {{spomeni|Panasko}} Mislim da je ovo vrijedno pročitati: * [[:en:Wikipedia:Redirect#Purposes_of_redirects]] * [[:en:Wikipedia:Redirect/Deletion reasons]] Predložio bih da se oslonimo na ova pravila sa en-wiki, i da slijedimo taj primjer. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 15:19, 5 januar 2026 (CET) :Gledao sam ja ovo i to je to, međutim ono što sam govorio prije par dana je da se izmjene linkovi koji vode na preusmjerenje, a da se ostave samo preusmjerenja koja imaju smisla. Brisati preusmjerenja koja su premještena zbog pravopisne greške a imamo brdo takvih preusmjerenja. Npr. stranica o Osmanskom Carstvu je napravljena kao Osmanlijsko carstvo pa preumsmjerena. Puno stranica je linkovano na Osmanlijsko carstvo, ja predlažem da se linkovi izmjene i da vode na Osmansko Carstvo a potencijalno da se Osmanlijsko carstvo izbriše. Praksa do sada je bila da se premjete stranice ali da se linkovi ne mijenjaju, pa tako u raznim člancima carstvo se naziva Osmanlijsko carstvo umjesto kako je ispravno Osmansko Carstvo (obrati pažnju na malo slovo u drugoj riječi). [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:47, 5 januar 2026 (CET) == Okeanijski mjesec == Na nekim projektima postoji odnedavno [[:de:Wikipedia:Ozeanischer Monat 2025|Okeanijski mjesec]]. Možemo organizirati i kod nas, ali mi treba kontrola imena: "Okeanijski mjesec" ili kako drugačije? Inače ima i "Afrički mjesec" u maju, a mi možemo slijedeće godine pokrenuti "Južnoamerički" i "Sjevernoamerički mjesec" kod nas, te ih postaviti na Meti, kao informaciju drugim projektima.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:13, 11 novembar 2025 (CET) :Računaj na mene. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:01, 11 novembar 2025 (CET) == Brisanje članaka gospodina čaraparka == zamal' nisam krenuo brisati članke koje napisao Screamer-XY, pa odustadoh, neću na svoju ruku, a trebalo bi [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 12:03, 12 novembar 2025 (CET) :Nisu članci krivi. Mada vidio si da sam znao neke i obrisati. Sve mi je teže biti pametan. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:16, 12 novembar 2025 (CET) == Help us test Cat-a-lot on your Wikipedia == '''[[:commons:Help:Gadget-Cat-a-lot|Cat-a-lot]]''' is a JavaScript gadget that helps with moving, removing and adding files (as well as articles or subcategories) between, from and to categories and it is widely used on Wikimedia Commons, where it is accessible for every user after enabling the gadget in your [https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:Preferences#mw-prefsection-gadgets Preferences]. Complete explanation of the tool, along with the images and demonstration video it is accessible on [[:commons:Help:Gadget-Cat-a-lot|Wikimedia Commons]]. If your Wikipedia is struggling with performing this repetitive task when you need to move pages between categories and remove pages from a category, Cat-a-lot could be activated for your Wikipedia as well. Installation can be done as your user script or as a project gadget and codes can be found [[:commons:Help:Gadget-Cat-a-lot|here]]. Installation is already done on Polish and Romanian wikis from our CEE Region. English phrases from [[:commons:MediaWiki:Gadget-Cat-a-lot.js/translating|MediaWiki:Gadget-Cat-a-lot.js/translating]] can be translated and saved in [[:commons:MediaWiki:Gadget-Cat-a-lot.js/ro|MediaWiki:Gadget-Cat-a-lot.js/ro]] (for example). [[:m:CEE Hub/Working Groups/Technical Advancement Group|CEE Hub Technical Advancement Group]] is willing to support your community in the installation of the tool, and to offer support in case of bugs, as we can report them to the development team. Just leave a message below with any issues you encounter. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 11:42, 18 novembar 2025 (CET) (on behalf of the CEE Hub Technical Advancement Group) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=29670161 --> == <span lang="en" dir="ltr">Reminder: Help us decide the name of the new Abstract Wikipedia project</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="function2"/> {{int:Hello}}. Reminder: Please help to choose name for the new Abstract Wikipedia wiki project. The finalist vote starts today. The finalists for the name are: <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Abstract Wikipedia, Multilingual Wikipedia, Wikiabstracts, Wikigenerator, Proto-Wiki</span>. If you would like to participate, then '''[[m:Special:MyLanguage/Abstract Wikipedia/Abstract Wikipedia naming contest|please learn more and vote now]]''' at meta-wiki. {{Int:Feedback-thanks-title}} <section end="function2"/> </div> -- [[User:Sannita (WMF)|User:Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|talk]]) 15:22, 20 novembar 2025 (CET) <!-- Message sent by User:Sannita (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29583860 --> == Spiskovi GerardMa == Šta da radimo s ovim spiskovima: * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Sidon]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Egypt]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Jeddah]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Anatolia]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Bosnia]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Aleppo]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Tripoli]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Cyprus]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Tripolitania]]? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:45, 6 decembar 2025 (CET) == Statistike == Neznam dali iko ovo još prati, ali samo da vas obavjestim da sam obnovio sve spiskove i statistike u ovom šablonu: [[Šablon:Wiki statistike]]. [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 21:54, 3 januar 2026 (CET) :joj mu pitanja :) samo furaj i obnavljaj, hvala [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 22:13, 3 januar 2026 (CET) :: ❤️ -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 22:26, 3 januar 2026 (CET) == TOP20 user pageview pages in year 2025 == TOP20 user pageviews pages from public logs:[https://archive.org/details/2025-daily_user_pageviews] <pre> 538917 - 492163 wiki.phtml 446244 Posebno:Pretraga 376381 Početna_strana 169663 Spisak_pozivnih_brojeva_država 91182 Ajetul-Kursi 55143 Posebno:Nedavne_izmjene 54456 Evropsko_prvenstvo_u_košarci_2025. 47908 Noćni_namaz 46529 Bosna_i_Hercegovina 43403 Ramo_Isak 42574 Županije_u_Hrvatskoj 42572 Spisak_pozivnih_brojeva_u_Bosni_i_Hercegovini 42276 Spisak_država_Evrope_po_površini 39423 Spisak_država_po_površini 39412 Spisak_predsjednika_Sjedinjenih_Američkih_Država 37968 99_Allahovih_imena 37220 Kantoni_Federacije_Bosne_i_Hercegovine 35649 Evropa 32402 Spisak_graničnih_prijelaza_Bosne_i_Hercegovine </pre> --[[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] ([[Razgovor s korisnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]]) 14:04, 6 januar 2026 (CET) == Event:Wikipedia 25 Virtual Celebration == https://meta.wikimedia.org/wiki/Event:Wikipedia_25_Virtual_Celebration [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:00, 14 januar 2026 (CET) == Feminism and Folklore 2026 starts soon == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|centre|550px|frameless]] ::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> ;Invitation to Organize Feminism and Folklore 2026 Dear Wiki Community, We are pleased to invite Wikimedia communities, affiliates, and independent contributors to organize the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026]]''' writing competition on your local Wikipedia. The international campaign will run from '''1 February to 31 March 2026''' and aims to improve coverage of feminism, women’s histories, gender-related topics, and folk culture across Wikipedia projects. ;About the Campaign '''Feminism and Folklore''' is a global writing initiative that complements the '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2026|Wiki Loves Folklore]]''' photography competition. While Wiki Loves Folklore focuses on visual documentation, this writing campaign addresses the '''gender gap on Wikipedia''' by improving encyclopedic content related to folk culture and marginalized voices. ;What Can Participants Write About? Communities can contribute by creating, expanding, or translating articles related to: * Folk festivals, rituals, and celebrations * Folk dances, music, and traditional performances * Women and queer figures in folklore * Women in mythology and oral traditions * Women warriors, witches, and witch-hunting narratives * Fairy tales, folk stories, and legends * Folk games, sports, and cultural practices Participants may work from curated article lists or generate new article suggestions using campaign tools. ;How to Sign Up as an Organizer Organizers are requested to complete the following steps to register their community: # Create a local project page on your wiki [[:m:Feminism and Folklore/Sample|(see sample)]] # Set up the campaign using the '''CampWiz''' tool # Prepare a local article list and clearly mention: #* Campaign timeline #* Local and international prizes # Request a site notice from local administrators [[:mr:Template:SN-FNF|(see sample)]] # Add your local project page and CampWiz link to the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta project page]]''' ;Campaign Tools The Wiki Loves Folklore Tech Team has introduced tools to support organizers and participants: * '''Article List Generator by Topic''' – Helps identify articles available on English Wikipedia but missing in your local language Wikipedia. The tool allows customized filters and provides downloadable article lists in CSV and wikitable formats. * '''CampWiz''' – Enables communities to manage writing campaigns effectively, including jury-based evaluation. This will be the third year CampWiz is officially used for Feminism and Folklore. Both tools are now available for use in the campaign. '''[https://tools.wikilovesfolklore.org/ Click here to access the tools]''' ;Learn More & Get Support For detailed information about rules, timelines, and prizes, please visit the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026 project page]]'''. If you have any questions or need assistance, feel free to reach out via: * '''[[:m:Talk:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta talk page]]''' * Email us using details on the contact page. ;Join Us We look forward to your collaboration and coordination in making Feminism and Folklore 2026 a meaningful and impactful campaign for closing gender gaps and enriching folk culture content on Wikipedia. Thank you and best wishes, '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026 International Team]]''' ---- ''Stay connected:'' [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div></div> == Invitation to Host Wiki Loves Folklore 2026 in Your Country == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> [[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]] Hello everyone, We are delighted to invite Wikimedia affiliates, user groups, and community organizations worldwide to participate in '''Wiki Loves Folklore 2026''', an international initiative dedicated to documenting and celebrating folk culture across the globe. ;About Wiki Loves Folklore '''Wiki Loves Folklore''' is an annual international photography competition hosted on Wikimedia Commons. The campaign runs from '''1 February to 31 March 2026''' and encourages photographers, cultural enthusiasts, and community members to contribute photographs that highlight: * Folk traditions and rituals * Cultural festivals and celebrations * Traditional attire and crafts * Performing arts, music, and dance * Everyday practices rooted in folk heritage Through this campaign, we aim to preserve and promote diverse folk cultures and make them freely accessible to the world. [[:c:Commons:Wiki_Loves_Folklore_2026|Project page on Wikimedia Commons]] ; Host a Local Edition As we celebrate the '''eight edition''' of Wiki Loves Folklore, we warmly invite communities to organize a local edition in their country or region. Hosting a local campaign is a great opportunity to: * Increase visibility of your region’s folk culture * Engage new contributors in your community * Enrich Wikimedia Commons with high-quality cultural content '''[[:c:Commons:Wiki_Loves_Folklore_2026/Organize|Sign up to organize]]:''' If your team prefers to organize the competition in ''either February or March only'', please feel free to let us know. If you are unable to organize, we encourage you to share this opportunity with other interested groups or organizations in your region. ;Get in Touch If you have any questions, need support, or would like to explore collaboration opportunities, please feel free to contact us via: * The project Talk pages * Email: '''support@wikilovesfolklore.org''' We are also happy to connect via an online meeting if your team would like to discuss planning or coordination in more detail. Warm regards, '''The Wiki Loves Folklore International Team''' </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:20, 18 januar 2026 (CET) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery/Wikipedia&oldid=29228188 --> == razlika u modulima bs i en Modul:Citation/CS1 == 206.347 bajtova i 238,493 bytes Povod je greška Script error: The function "hyphen2dash" does not exist [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 11:44, 19 januar 2026 (CET) : {{spomeni|Palapa}} Gdje se dešava ta greška? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 06:43, 20 januar 2026 (CET) ::[[Korisnik:Palapa/Artemis II]] [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:16, 20 januar 2026 (CET) == <span lang="en" dir="ltr">Annual review of the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> I am writing to you to let you know the annual review period for the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines is open now. You can make suggestions for changes through 9 February 2026. This is the first step of several to be taken for the annual review. [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Annual review/2026|Read more information and find a conversation to join on the UCoC page on Meta]]. The [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|you may review the U4C Charter]]. Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]])<section end="announcement-content" /> </div> 22:01, 19 januar 2026 (CET) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29905753 --> == razlika u modulima Modul:String2 == Na en je modul mnogo duži, a pojavljuje se i greška (['''Script error: The function &#x22;split&#x22; does not exist. npr u članku olovo''' [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 14:58, 21 januar 2026 (CET) == Šablon:In lang == {{#invoke:In lang|in_lang|template=in lang<noinclude>|{{CONTENTLANGUAGE}}</noinclude>}} Lua error in Modul:Lang at line 1773: attempt to call method 'gsub' (a nil value). Backtrace: # '''[https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Modul:Lang&action=edit#mw-ce-l1773 Modul:Lang:1773]''': in function "name_from_tag" # '''[https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Modul:In_lang&action=edit#mw-ce-l41 Modul:In_lang:41]''': ? # '''(tail call)''': ? # '''mw.lua:527''': ? # '''[C]''': ? [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:22, 21 januar 2026 (CET) == Zahtjev za savjet promjenu naziva korisničke stranice Korisnik:Bokram84 == Molim administratora za pomoć u vezi sa stranicom '''Korisnik:Bokram84'''. Želio bih da se preimenuje i od nje napravi članak pod nazivom '''„Marko Bačanović“''', ako je to u skladu s pravilima Wikipedije. Molim za uputu da li je moguće preimenovanje ili je potrebno otvoriti novi članak. Hvala unaprijed. [[Korisnik:Bokram84|Bokram84]] ([[Razgovor s korisnikom:Bokram84|razgovor]]) 11:37, 28 januar 2026 (CET) :Dobar dan, :Navedeno možete učiniti tako što ćete premjestiti stranicu u glavni imenski prostor. Ukoliko je članak spreman za objavu u glavnom imenskom prostoru tako da bude dostupan čitaocima, s desne strane vam se nalazi "Premjesti", klikom na njega u polju "Novi naslov" gdje sada stoji Korisnik izaberite (glavni) i objavite. :Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:47, 28 januar 2026 (CET) == CEE Women 2026 == Unutar [[meta:Wikimedia_CEE_Spring|Wikimedia CEE Spring]] prevodilačkog wikipedijskog natjecanja se obično organiziraju tematska pod-natjecanja i aktivnosti među kojima je i onaj posvećen ženama i komenziranju deficita sadržaja po pitanju roda u wikimedijskoj interpretaciji regije Srednje i istočne Europe (poticao sam i su-organizirao sam nekad)... Ove godine je opcija i dobiti manja sredstva (mikro-fond do 500eur) za provedbu širih aktivnosti (uključuje i druge wikimedijske projekte). Bilo bi dobro da se neko hoće primiti toga i potaknuti nove doprinose. Ako ste zainteresirane_i - pogledajte ovdje https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE_Women_Campaign_2026 i javite se za suradnju i/ili koordinaciju s drugima. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 11:53, 6 februar 2026 (CET) : {{ping|Panasko}} Jesi li zainteresiran da se prijavimo?--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 16:49, 6 februar 2026 (CET) ::Jesam, svakako sve sto radim u okviru CEE su članci o ženama iz regije. Ima ih još jako puno bez članaka, da ne govorimo šire. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 22:02, 6 februar 2026 (CET) :::Pogledaj na onoj stranici, pa vidi šta bi se moglo organizirati. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 23:27, 6 februar 2026 (CET) ::::Obzirom na našu raštrkanost, on-site nije opcija, mislim da nam je najbolja opcija "Online edit-a-thon" realna opcija, Primjer aktivnosti za koje bi se sredstva mogla iskoristiti -"Prizes and awards". [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:47, 12 februar 2026 (CET) :::::I ja mislim isto...onda nas prijavi, ima negdje formular, pa ono da npr. prvih troje dobiju neku nagradu. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 12:43, 12 februar 2026 (CET) ::::::Ja sam mislio da bi možda ti mogao, nisam baš na "ti" s tim stvarima... [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:45, 12 februar 2026 (CET) :::::@[[Korisnik:Panasko|Panasko]] @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] ako trebate pomoć da uradimo nešto zajedno online ili hibridno javite. Ja ću probati nešto sa ekipom na Wikidata, Commons a mogli bi i na Wikipedijama. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:28, 14 februar 2026 (CET) ::::::Moj prijedlog je da podnesemo zahtjev CEE Hub-u za "Online edit-a-thons", pa da se u maratonu "CEE Women Campaign 2026" na bs.wiki dodijele nagrade kao npr. prvo troje, pa i eventualno do desetog mjesta, s malo jačim kriterijima: veličina članka, izvori, relevantnost i sl. Zato sam inicirao [[Korisnik:Panasko|Panaska]] za zahtjev, jer je njegov engleski bolji nego moj. Ti [[Korisnik:Zblace|Željko]] znaš kakav je moj engleski :). Cilj bi bio povećanje članaka i integrisanje novih korisnika, kao i intenzivniji rad novih korisnika, kojima bi ovaj maraton bio dobar start za razvoj kvalitetnog rada. Hvala na podršci i pozdrav!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 11:41, 14 februar 2026 (CET) :::::::{{Spomeni|AnToni}} pogledam ja u ponedeljak. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:51, 14 februar 2026 (CET) :::::::Popunio sam aplikaciju, nominovao sam tebe AnToni i sebe kao organizatore. Ovo je predložena matrica nagrada, s tim da ćemo morati staviti neke minimume, 3000 bajta za novi/unaprijeđeni članak, i trebamo staviti minimalni broj članaka kako bi se mogla uručiti nagrada. :::::::Mjesto EUR :::::::1. 100,00 :::::::2. 75,00 :::::::3. 50,00 :::::::4. 25,00 :::::::5. 25,00 :::::::6. 25,00 :::::::7. 25,00 :::::::8. 25,00 :::::::9. 25,00 :::::::10. 25,00 :::::::Ukupno 400,00 [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:19, 16 februar 2026 (CET) ::::::::Možda minimum 5 članaka ili više? Maraton traje dugo, pa da ne Bude nagrada za jedan članak. Da žiri budu najmanje dvoje, i da se najmanje dva glasa žirija broje. (Da nas dvojica ne bi sami sebi davali poene :)). I npr. kod prenošenja članaka s drugih projekata, da članak bude poboljšan, proširen i pravopisno uređen? Tebi odma' prva nagrada :)! Hvala na angažmanu. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 14:36, 16 februar 2026 (CET) :::::::::Više članaka definitvno, 10-15 minimum, ja bih se držao pravila kao inače na ovim projektima, da ne bude mašinski preveden, minimalno 3.000 bajta. Mislim da bi zamka bila davati kriterije da bude poboljšan, šta to konkretno znači? to bi bilo teško obrazlagati jer je stvar kvalifikovanja. Obzirom da sam prenosio dosta članaka sa drugih projekata, za neke glumice/pjevačice i sl, nema previše dostupnih podataka pa se prenese ono šta ima. Na taj način jeste naš projekat poboljšan jer imamo biografiju neke osobe koju ranije nismo imali. :::::::::Ovdje se ja pitam zašto misliš da bi meni išla prva nagrada, ja se iskreno nadam da će barem troje četvero ciljati prvu nagradu, pa da imamo koristi kao projekat. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:55, 16 februar 2026 (CET) ::::::::::Minimum 15! Na Meti je granica 25...i možda samo 15 novih? To bi značilo najmanje 150-200 novih članaka. Proširivanje: Bez da se broji 3000 bajta, u starom članku...zato sam i ja ptotiv. A zašto tebi prva? Pa jer si najvrijediji! O prenošenju s drugih projekata je u redu (tvoji nemaju zamjerke), ali da ne bude doslovce prenošenje (copy-paste). Zašto ponovo pisati, ako se može preuzeti, i povezati internem linkovima i pravilno kategorizirati. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:03, 16 februar 2026 (CET) :::::::::::sve se slažem s tobom, mislim da nam je to i do sada uvijek bio kriterij, :::::::::::* Prošireni ili novi članak treba imati najmanje dodatnih 3000 bajtova :::::::::::* Članak ne smije biti mašinski preveden :::::::::::* Članak treba proširiti ili napraviti između xx i xx. :::::::::::* Članak ne smije biti siroče :::::::::::* Članak treba da bude u okviru teme :::::::::::* Članak ne smije kršiti autorska prava ili imati probleme sa značajnošću i članak bi trebao imati odgovarajuće reference prema pravilima Wikipedije. :::::::::::* Članak mora biti adekvatno referenciran i citati: Svaki članak treba da sadrži odgovarajuće reference i citate u skladu sa pravilima Wikipedije, osiguravajući pouzdanost i kredibilitet predstavljenih informacija. :::::::::::ja se nadam i većem broju jer smo prošle godine u okviru CEE imali 457 novih članaka, doduše masa toga su bile rezolucije UN-a o ratovima u bivšoj Jugoslaviji, ali opet, kontam da bi trebali imati i više članaka. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:21, 16 februar 2026 (CET) ::::::::::::@[[Korisnik:Panasko|Panasko]] @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] super - samo razmislite o tome da objavite informaciju i negdje van BS Wikipedije da se mogu motivirati i pridružiti ljudi koji već nisu tu, ako ste ih spremni pratiti i korigirati. Sretno! [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 10:48, 17 februar 2026 (CET) ::::::::::::Obzirom na zamolbu da pribrojimo projekte u jedan, @[[Korisnik:Panasko|Panasko]] nadam se da je OK da se budžet nagrada smanji na pola i da je zajednički između BS i HR...probamo naći još podrške drugdje. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22:05, 2 mart 2026 (CET) :::::::::::::{{ping|Zblace}}, {{ping|Nadicab}} Potvrdio sam na [https://meta.wikimedia.org/wiki/Talk:CEE_Women_Campaign_2026/applications/CEE_Women_2026:_Multi-Wiki_Edit-a-thon_%26_Training_(HR_%2B_EN/SH/BS)_with_Wikidata_%26_Commons Meti] suradnju s hr.wiki. Lijep pozdrav--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:45, 3 mart 2026 (CET) == New Rapid Funds in CEE – global support now closer to your local activities == Hi everyone, '''Starting from 1 April 2026''', the CEE Hub will begin reviewing and supporting Rapid Fund applications for Central and Eastern Europe, in close cooperation with the Wikimedia Foundation. This change is part of our shared effort to bring support closer to communities and make the process more accessible and responsive to local contexts. You will still apply through the same system (Fluxx), and WMF will continue handling contracts and fund transfers. What changes is that the CEE Hub becomes your first point of contact, offering guidance, reviewing applications, and staying closer to your ideas throughout the process. We encourage you to reach out to [[:m:User:TRistovski-CEEhub|Toni]], our Grants Specialist before applying. A short conversation can help clarify your idea and make things smoother from the start. * ☝️ Rapid Funds remain open year-round (with possible delays in June and December). * ☝️ For Central Asian communities: the process stays the same – you continue applying directly through WMF. Join our online Q&A session to learn more (same content, two options to join): * 2 April, 5:00 PM CEST (UTC +2; [[:m:Event:CEE Hub Rapid Fund Q&A Nr. 1|register here]]) * 8 April 7:00 PM CEST (UTC +2; [[:m:Event:CEE Hub Rapid Fund Q&A Nr. 2|register here]]) More info & contact: '''[[:m:CEE Hub Rapid Funds|Wikimedia CEE Hub/Rapid Grants]]''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 13:21, 31 mart 2026 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=29670168 --> == Join the sixth Ukraine’s Cultural Diplomacy Month on Wikipedia! == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Ukraine’s Cultural Diplomacy Month on Wikipedia 2026.png|right|250px|thumb|link=https://meta.wikimedia.org/wiki/Ukraine%27s_Cultural_Diplomacy_Month_2026|Join our campaign!]] {{int:please-translate}} Dear Wikipedians! [[:m:Special:MyLanguage/Wikimedia Ukraine|Wikimedia Ukraine]], in cooperation with the [[:en:Ministry of Foreign Affairs of Ukraine|MFA of Ukraine]] and [[:en:Ukrainian Institute|Ukrainian Institute]], has launched the sixth edition of writing challenge "'''[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]]'''", which lasts from '''1st April''' until '''30th April 2026'''. The initiative aims to promote knowledge about Ukrainian culture abroad by creating and improving Wikipedia articles in multiple languages. This year marks the sixth edition of the campaign, which will focus on contemporary culture, making today’s artistic voices and practices more visible to international audiences. 🧩'''How to participate?''' Choose an article from the suggested list → Write an article in your language, or improve an existing one according to the rules → Add your contribution to the contest page and calculate your points → Win prizes and receive a certificate of participation → Become a promoter of truthful knowledge about Ukraine. 🧩'''[[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Check our main page for more information]]'''. '''If you are interested in coordinating long-term community engagement for the campaign and becoming a local ambassador, we would love to hear from you! Please let us know your interest.''' If not, then we encourage you to translate the [[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|landing page of the contest]] and [https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MessageGroupStats?group=Centralnotice-tgroup-UCDM2026banner&messages=&language=en&x=D banner] into your own language. Also, we set up a [[:m:CentralNotice/Request/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|banner]] to notify users of the possibility to participate in this challenge! [[:m:User:OlesiaLukaniuk (WMUA)|OlesiaLukaniuk (WMUA)]] ([[:m:User talk:OlesiaLukaniuk (WMUA)|talk]]) 04:35, 1 April 2026 (UTC) </div> <!-- Message sent by User:OlesiaLukaniuk (WMUA)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:OlesiaLukaniuk_(WMUA)/list_of_wikis&oldid=28552112 --> == De, ljudi... == Yahadzija i dalje štanca račune kao na tekućoj traci, a niko ništa. Pa, ili ćemo mu dozvoliti da radi šta hoće ili primijeniti nultu toleranciju. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 06:40, 25 april 2026 (CEST) : Da ih označimo za brisanje u roku od 1 sedmice, kao npr. [[Denitrifikacija]]?--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 08:15, 25 april 2026 (CEST) ::Nisu krivi članci nego korisnik (mada znam koliko tehničkih grešaka bude u njima). Poenta je u tome da se konačno počne držati jednog korisničkog računa. Izgleda da ga i na Meti blokiraju, pa ih mijenja kao čarape (ali to treba provjeriti). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:11, 25 april 2026 (CEST) ::: Imao je jedan, pa je opet počeo mjenjati. I opet se počeo igrati Indijanaca u Šipragama [aka: Poglavica]--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 11:19, 25 april 2026 (CEST) ::::Da li poglavica uopšte prati diskusiju ovdje? [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 11:28, 25 april 2026 (CEST) :::::Govoreno mu je više puta (uzalud). Ovo se odnosi na administratorske akcije. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:37, 25 april 2026 (CEST) == Request for comment (global AI policy) == <bdi lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Apologies for writing in English. {{int:Please-translate}} A [[:m:Requests for comment/Artificial intelligence policy|request for comment]] is currently being held to decide on a global AI policy. {{int:Feedback-thanks-title}} [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 02:57, 26 april 2026 (CEST) </bdi> <!-- Message sent by User:Codename Noreste@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30424282 --> == Call for Community Candidates – Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026 == ''Please help us and your community by translating this announcement into your language!'' Dear all, The [[Meta:Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026]] is currently underway. There are 4 seats allocated to community representatives. Community members are invited to nominate themselves as candidates for these seats. These positions will be filled through a vote by the CEE community. '''Eligibility criteria:''' * Candidates must be [[Meta:Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026/Eligibility|eligible voters]]: ** Have a Wikimedia account created before 18 December 2025 ** Have at least 300 edits between 18 December 2025 and 18 June 2026 ** Must not have been blocked between 18 March 2026 and 18 June 2026 * Must have participated in at least 2 of the last 3 [[Meta:Wikimedia CEE Hub/CEE Hub Status Meeting|CEE Hub Advisory Group meetings]] You can check your eligibility using the following tool: https://cee-sc-election.toolforge.org/ '''How to proceed:''' Candidates may nominate themselves or be nominated by others. If nominated by others, the candidate must explicitly accept the nomination before 18 June 2026. The candidate should create their nomination page and submit their candidacy [[Meta:Wikimedia_CEE_Hub_Steering_Committee_Election_2026/Nominations|here]]: Please also inform your communities about the election and encourage participation. Best regards,   Electoral Commission of Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026 --[[Meta:Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Meta:Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 12:00, 30 april 2026 (CEST) <!-- Message sent by User:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=30401522 --> == Potencijalno čaraparenje == Vjerovatno ste primijetili da je aktivno nekoliko računa s kojih su izmjene većinom istog tipa (dodavanje unutrašnjih linkova) i koji se prate u jednom danu, tj. kad jedan završi, drugi nastavi odmah ili ubrzo, pa kolika je šansa da je to ista osoba, a kolika da nije? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:50, 30 april 2026 (CEST) :Nisam upratio tačno o kojim je računima riječ, ali generalno govoreći, jedino ako imaju [[Posebno:Tags|jednu od oznaka]] "newcomer tasks" (bit će prevedeno do kraja sedmice, nadam se) imalo bi smisla da nije riječ o čaraparenju, jer im sistem automatski predlaže iste stranice. Ali, ako nema toga, onda vjerovatno jesu čarape jer je vjerovatnoća da se nadovežu na neke žnj stranice ravna nuli. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 22:18, 30 april 2026 (CEST) ::Scholar mind12, Animalsandpets1 (nemaju oznaku jer im je dodijeljeno da su automatski pregledani), Brainstack12, Grondilo (imaju oznaku "Newcomer). (Nisam siguran ima li još neki.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:23, 30 april 2026 (CEST) == Preimenovanje kategorija == Trebalo bi, kao što je ranije urađeno za reprezentacije, preimenovati i kategorije za utakmice tih nogometnih reprezentacija (npr. [[:Kategorija:Utakmice albanske nogometne reprezentacije]] u [[:Kategorija:Utakmice nogometne reprezentacije Albanije]]). Ja sam htio ručno, ali ih ima mnogo. Mislim da može preko AWB ili Pywikibot, pa ako nije problem da neko proba ko ima pristup tim alatima. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 01:06, 6 maj 2026 (CEST) :To mogu ja pomoću cat-a-lota. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:58, 6 maj 2026 (CEST) ::Završio sam ovo, pregledaj molim te kada ti bude na ruku da nema nekih slovnih grešaka, mada ne bi trebalo biti. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:22, 6 maj 2026 (CEST) :::Sve uredno, hvala. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 16:15, 6 maj 2026 (CEST) == Karta za rijeke == {{Spomeni|Mhare}}, {{Spomeni|Panasko}} Može li se botom ili AWB-om ovo poubacivati? Jer [[:Kategorija:Rijeke po državama|imamo dosta rijeka]]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:56, 12 maj 2026 (CEST) :Sigurno može, ja sam izdvojio neke najčitanije i ubacio ručno. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 13:59, 12 maj 2026 (CEST) :Nisam baš vičan sa AWB-om, može se ovo ručno sve ubaciti, samo je pitanje da li ubaciti u sve infokutije, bez obzira da li će se generisati karta ili ne? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:04, 12 maj 2026 (CEST) ::Ne smeta da se ubaci, jednostavno neće generirati kartu ali ni grešku. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 14:05, 12 maj 2026 (CEST) ::@[[Korisnik:Panasko|Panasko]] Možda se (zasad) ograničiti na one u kojima nema nikakve karte? @[[Korisnik:Mhare|Mhare]]: A zašto ne prikazuje za sve rijeke? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:15, 12 maj 2026 (CEST) :::Ako ne prikazuje, može biti iz nekoliko razloga. Na wikidati ne postoji OpenStreetMap relation ID ili na samom OpenStreetMap ta rijeka nije obilježena. Za većinu rijeka neće biti problem, neke manje i opskurne vjerovatno da. Ali, može se otići na wikidatu pa pogledati pojedinačno, i ako treba povezati ili na OpenStreetMap obilježiti. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 14:19, 12 maj 2026 (CEST) :::Također, Geokutija|Rijeka... to treba pretvoriti u Infokutija rijeka. Geokutija neće generirati kartu. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 14:23, 12 maj 2026 (CEST) ::::Pogledati ću ja gdje nema pa javiti, mislim da je većina ovo oko Geokutije, to bi trebalo izmjeniti [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:23, 12 maj 2026 (CEST) :::::Također, na OpenStreetMap je potrebno ubaciti wikidata item, ako nedostaje. [https://www.openstreetmap.org/changeset/182553013#map=12/44.6134/19.0642 Primjer]. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 14:41, 12 maj 2026 (CEST) ::::::Treba obratiti pažnju u ovim infokutijama gdje su upisane km2 isl, gdje ih i sama kutija generiše pa imamo duple oznake [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:45, 12 maj 2026 (CEST) :::::::Proći kroz [[Šablon:Hidrografija Hrvatske]], [[Šablon:Hidrografija Slovenije]] (a za Makedoniju imamo samo 3-4 rijeke, pa se taj šablon crveni). A vidim da si počeo mijenjati geokutiju infokutijom, a ima ih više bez ikakve kutije. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:39, 13 maj 2026 (CEST) ::::::::Idem nekako nekim redom, pa gdje nema kutije dodam, gdje je geokutija zamijenim, a gdje nedostaju ove oznake za mapu dodam. Ima tu prilično posla. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:55, 13 maj 2026 (CEST) :::::::::Znam. :( Ali zato, kad jednom bude urađen, to je to... valjda. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:01, 13 maj 2026 (CEST) ::::::::::Ostale su još rijeke u Bosni i Hercegovini, ovo ostalo mislim da sam sve pregledao i dopunio. Koliko znam nema više geokutija, ako gdje naiđeš, javi. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:38, 15 maj 2026 (CEST) :{{Spomeni|Mhare}}, {{Spomeni|KWiki}} kako ubaciti više izvora rijeke? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:15, 14 maj 2026 (CEST) ::Mene ne pitaj. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:03, 14 maj 2026 (CEST) :::Ja sam dopunio infokutiju sa pet izvora, pogledaj je li ok [[Selenga|ovako]]? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:21, 14 maj 2026 (CEST) ::::To ću prepustiti [[Korisnik:Mhare|Haretu]]. Nikakav sam ja "tehničar". [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:57, 14 maj 2026 (CEST) == Invitation: Call for Delegates Nominations and registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca == Dear Bosnian language community, On behalf of the Wikimedians of Romania and Moldova User Group, we are thrilled to invite you to the [[:m:Wikimedia_CEE_Meeting_2026/Registration|Wikimedia CEE Meeting 2026]]! This year, our regional gathering will take place in the heart of Transylvania, in the vibrant city of Cluj-Napoca, Romania. <span style="font-family:monospace,monospace">'''Dates: 18–20 September 2026. Location: Cluj-Napoca, Romania'''</span> === Call for Delegate Nominations === We are now officially opening the call for affiliates to nominate their delegates. Each affiliate is encouraged to select representatives who will actively contribute to the sessions, share local successes, and help strengthen our regional network. It is crucial to check the '''[[:m:Wikimedia CEE Meeting 2026/Eligible affiliates|eligibility subpage]]''' to see the number of delegates allocated to your community. This number tells you how many delegate scholarships are reserved for your community. <span style="font-family:monospace,monospace">'''Nomination Deadline: 30 May 2026'''</span> Please ensure that your nominations are submitted by this date to allow our organizing team enough time to manage travel logistics and visa support where necessary. === Registration process === Delegates, scholarship recipients, and all self-funded attendees can register using the Registration Form (given below). It is mandatory for each delegate application to contain a link to the documents supporting the respective nomination as delegate. All travel, accommodation, and food expenses (during the conference days) will be organized and covered by Wikimedians of Romania and Moldova User Group only for delegates and scholarship recipients. Registration is required for everyone to participate in the Wikimedia CEE Meeting. <p style="font-family:monospace,monospace;background-color:#bbb">'''Registration Form is here: [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdrSQ3JZCGa21AInWOCXnNjzhUZLV1n7LcSt8-0pd1L0Z4rMw/viewform Apply]'''</p> * '''Registration period for representatives of Wikimedia affiliations: <u>13 May 2026, 00:00 (UTC) — 30 May 2026, 23:59 (UTC)</u>.''' * Registration period for self-funded participants and for everyone else: 13 May 2026, 00:00 (UTC) — 30 June 2026, 23:59 (UTC). For any questions or unclear issues, please reach out to us at our official conference email: <p style="font-family:monospace,monospace">'''wmceem2026{{@}}icf-fri.org'''</p> We look forward to welcoming you to Cluj-Napoca this September to share knowledge, foster new ideas, and celebrate our collective achievements. Warm regards,<br/>Wikimedia CEE Meeting 2026 Organizing Team<br/>Wikimedians of Romania and Moldova User Group<br/> [[Korisnik:Gikü|Gikü]] ([[Razgovor s korisnikom:Gikü|razgovor]]) 22:50, 13 maj 2026 (CEST) == Izbor za CEE 2026. == Imamo jedno mjesto na CEE 2026. Bilo bi dobro da neko ode. Izjasnite se i predložite nekoga, ko bi nas mogao predstaviti u Rumuniji. === Komentari === * Kolega [[User:Kwiki|Kwiki]] je predložen, ali se sam odjavio.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 10:32, 14 maj 2026 (CEST) === Prijedlozi === ====[[User:Mhare|Mhare]]==== ===== Za ===== * {{za}} --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 09:43, 14 maj 2026 (CEST) * {{za}} --[[User:Panasko]] 09:47, 14 maj 2026 (CEST) ===== Protiv ===== ===== Komentari ===== * Ma kakav ja, moram oko njive. --[[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 10:17, 14 maj 2026 (CEST) * Hare, jedan je to vikend! Toliko se vremena može naći!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 10:23, 14 maj 2026 (CEST) ====[[User:Panasko|Panasko]]==== ===== Za ===== * {{za}} --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 09:43, 14 maj 2026 (CEST) ===== Protiv ===== ===== Komentari ===== Hvala na prijedlogu, ja nažalost ne mogu, imam privatnih obaveza. {{Nepotpisan|Panasko}} == Wiki Loves Eurovision 2026 == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Wiki Loves Eurovision edit-a-thon logo 2026.svg|right|250px]] Hello everyone! You are invited to participate in the "[[meta:Wiki Loves Eurovision 2026|Wiki Loves Eurovision]]" article writing contest, where our goal is to create new Eurovision-related articles in the CEE-language Wikipedia editions and improve existing ones. The contest will take place from May 10 to June 10, 2026, and prizes are available: * 1st prize: a voucher worth €60 * 2nd prize: a voucher worth €50 * 3rd prize: a voucher worth €40 * 4th–10th prize: a voucher worth €30 To participate in the contest and learn more, please visit [[meta:Wiki Loves Eurovision 2026|this link]]. --[[User:MHeidarzadeh-CEEhub|MHeidarzadeh-CEEhub]] ([[User talk:MHeidarzadeh-CEEhub|talk]]) 14:00, 16 May 2026 (UTC) </div> <!-- Message sent by User:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=30401522 --> == [[meta:User:TenWhile6/XReport]] == (Prebačeno s moje SZR): Pozdrav, KWiki. Ne znam koliko si upoznat sa ovom alatkom; njom možeš da prijaviš vandala/LTA na Metu javno (ovo je ponajpre za ne-administratore). Druga funkcija mu je slanje zahteva Oversighterima za trajno skrivanje čega god ako ispunjava jedan od tri njihova uslova: 1. Napadačko korisničko ime 2. Doxing 3. Govor mržnje. Sve ide mejlom, ništa nije javno, tvoje je samo da ih uputiš gde treba. Npr. za napadačka korisnička imena odeš na doprinose tog "korisnika" Više -> Request oversight. Toliko. [[Korisnik:Milicevic01|Milicevic01]] ([[Razgovor s korisnikom:Milicevic01|razgovor]]) 12:16, 8 maj 2026 (CEST) :Nisam znao jer na Metu upadnem "svake prestupne". :-) Hvala ti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:18, 8 maj 2026 (CEST) ::Nema na čemu, nisam ni ja znao, rekli mi neki pametni ljudi, zbog jednog LTA dua. [[Korisnik:Milicevic01|Milicevic01]] ([[Razgovor s korisnikom:Milicevic01|razgovor]]) 20:59, 19 maj 2026 (CEST) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:45, 19 maj 2026 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Vote now in the 2026 U4C election</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Eligible voters are asked to participate in the 2026 [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] election. More information–including an eligibility check, voting process information, candidate information, and a link to the vote–are available on Meta at the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|2026 Election information page]]. The vote closes on 2 June 2026 at [https://zonestamp.toolforge.org/1780358400 00:00 UTC]. Please vote if your account is eligible. Results will be available by 14 June 2026. -- In cooperation with the U4C,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 19:14, 27 maj 2026 (CEST) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30513860 --> == Extending the Call for Delegates registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca == Hello! As mentioned [[#Invitation: Call for Delegates Nominations and registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca|above]], the Bosnian language community has scholarship spot(s) reserved for attending the [[:m:Wikimedia CEE Meeting 2026|Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca]]. By our accounts, your community has not yet filled up the reserved spot(s) for delegates. We are '''extending the deadline to June 10''', but please note that the '''June 10 deadline is final and will not be extended for anyone'''. '''Registration form is here:''' https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdrSQ3JZCGa21AInWOCXnNjzhUZLV1n7LcSt8-0pd1L0Z4rMw/viewform Don't forget to provide a confirmation about the selection of delegates. For any questions or unclear issues, please reach out to us at our official conference email: :'''[mailto:wmceem2026@icf-fri.org wmceem2026@icf-fri.org]''' Thank you for your cooperation and CEE you Beyond the Crossroads in Cluj-Napoca! On behalf of Wikimedia CEE Meeting 2026 Organizing Team, Wikimedians of Romania and Moldova User Group -- [[Korisnik:Gikü|Gikü]] ([[Razgovor s korisnikom:Gikü|razgovor]]) 23:18, 29 maj 2026 (CEST) == RFC about AI-generated content in Wikimedia Commons == <bdi lang="en" dir="ltr">Apologies for writing in English, please help translate this message to your language. You are invited to participate in a [[c:Commons:Requests for comment/Policy update for AI content|request for comment on Wikimedia Commons about a policy update for AI content]]. This may affect files that are uploaded to Wikimedia Commons for use on this project. Thank you. [[m:User:Codename Noreste|Codename Noreste]] ([[m:User talk:Codename Noreste|razgovor]])</bdi> 19:11, 23 juni 2026 (CEST) <!-- Message sent by User:Codename Noreste@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30513860 --> == <span lang="en" dir="ltr">Deployment of Legal and Safety Contacts Link in the Footer of Your Wiki</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="Message"/> '''Legal & Safety Contacts''' Hello community, the Wikimedia Foundation has provided a [[wmf:Special:MyLanguage/Legal:Wikimedia Foundation Legal and Safety Contact Information|single legal and safety contact page]], to be linked in the footer of your wiki, to ensure access to accurate legal information. This is a regulatory requirement. We have already rolled out links to English, German, Italian, Spanish and other wikis and we will deploy to your wiki soon. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_Legal_and_Safety_Contacts_FAQ|Please read more on the project page]] and leave any comments in this thread or on the [[m:Special:MyLanguage/Talk:Wikimedia Foundation Legal and Safety Contacts FAQ|talk page]]. <section end="Message"/> </div> -- [[User:Sannita (WMF)|User:Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|talk]]) 15:29, 25 juni 2026 (CEST) <!-- Message sent by User:Sannita (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Sannita_(WMF)/Mass_sending_test&oldid=30731267 --> == [[Emir Hadžihafizbegović]] == {{komentar}} Pozdrav administratorima, sakriti ovu narednu izmjenu ovdje: [[Posebno:Diff/3901510]]. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 02:53, 12 juli 2026 (CEST) :{{urađeno}} Završeno ({{odgovor|KWiki}} kolega KWiki). --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 19:52, 9 august 2026 (CEST) ::{{odgovor|KWiki}} Fala ti, KWiki! :-) --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 19:52, 9 august 2026 (CEST) == Yahadzija == {{Spomeni|AnToni}}, {{Spomeni|Palapa}}, {{spomeni|Panasko}}: Opet popuštate dok me nema. Znam da niko ne može stalno biti ovdje, ali blokirajte mu svaki novi račun '''odmah''', bez izuzetka, jer ovo postaje teatar apsurda i ode unedogled. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:47, 21 juli 2026 (CEST) :Blokiramo, neke nisam bio siguran je li on mada po temama sam 99%siguran da jeste. Ovdje treba vidjeti da li raditi purge stranica koje je napravio, odnosno ima li osnova da ih ostavljamo ovakve, ko zna kakve sve greske sadrze. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:36, 21 juli 2026 (CEST) ::Kako kad. Neke donekle doradi, u nekima ostavi nered. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:49, 21 juli 2026 (CEST) :::ovdje negdje ostavljati nazive u yahadz da/ne, da ne zakačimo nekoga drugog [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 01:03, 23 juli 2026 (CEST) ::::😭 --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 19:57, 9 august 2026 (CEST) == Request for comment (the future of Abstract Wikipedia) == <bdi lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Apologies if this has not yet been translated into your wiki's language. {{int:Please-translate}} You are invited to voice your opinions in a [[:m:Requests for comment/The future of Abstract Wikipedia|request for comment about the future of Abstract Wikipedia]]. {{Int:Feedback-thanks-title}} [[:m:User:Kowal2701|Kowal2701]] ([[:m:User talk:Kowal2701|talk]]) 14:24, 24 juli 2026 (CEST) </bdi> <!-- Message sent by User:DreamRimmer@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30513860 --> :'''Kratko: Ćete, da li [[:m:Requests_for_comment/The_future_of_Abstract_Wikipedia|ima još]] biti ''Abstract Wikipedia'' ili ni?''' [[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] ([[Razgovor s korisnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]]) 17:50, 24 juli 2026 (CEST) == Alat za patroliranje == Pozdrav ekipa {{Spomeni|KWiki}}{{Spomeni|AnToni}}{{Spomeni|Mhare}}{{Spomeni|Edinwiki}}{{Spomeni|Palapa}}{{Spomeni|Semso98}}{{Spomeni|Srđan}}, ne znam da li ste upratili da je Ivi sa hr.wikipedije razvio alat za lakše patroliranje, te da sam ga zamoio da uključi i bs.wiki što je i učinio. Alat se nalazi [https://hrwp.toolforge.org/patrol/bs ovdje] a daje pregled nepatroliranih članaka u nekoliko kategorija. Isti značajno olakšava pregled i nadam se da će vam dobro poslužiti. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:25, 5 august 2026 (CEST) :hvala, odlično [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 20:19, 5 august 2026 (CEST) knvvf6l9pplaqbhxsywbqzjjudw1csv 3917384 3917310 2026-08-10T07:31:13Z Panasko 146730 /* Yahadzija */ odgovor 3917384 wikitext text/x-wiki {{IW Čaršija}} {{Čaršija|extra=da|1= <div style="border-spacing: 3px; background-color: #f8f9fa; color: black; margin: 0.5em 0 0.5em 1em; padding: 0.2em; float: right; clear: right; font-size: 88%; line-height: 1.5em; width: 22em; border:0;"> <div style="padding:10px;">Čaršija se automatski [[Pomoć:Arhiviranje stranica za razgovor|arhivira]]. Starije rasprave možete naći [[/Arhive|ovdje]].</div> <inputbox> bgcolor=transparent type=fulltext prefix=Wikipedia:Čaršija break=yes width=30 searchbuttonlabel=Traži break=no </inputbox> </div> '''Dobro došli na Wikipedijinu čaršiju!''' Na ovoj stranici projekta Wikipedije možete porazgovarati o svim temama koje se tiču rada na Wikipediji i postaviti sva pitanja za koja smatrate da zaslužuju pažnju. Osnovni kriterij je da postavite pitanje u jednu od tematskih podgrupa čaršije. Ako niste sigurni u koju grupu spada Vaše pitanje, onda ga postavite ovdje. <div class="hlist left" style="margin-top:30px;"> * {{Dugme|Postavi novi komentar|url=//bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Čaršija&action=edit&section=new|class=mw-ui-constructive|style=background: #d33682; border: #d33682; color:white;}} </div> }} __NEWSECTIONLINK__ {{Korisnik:EdinBot/Arhivirati |brojač = 31 |bez_šablona = da |indeks = Wikipedia:Čaršija/Arhive |zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}} |min_tema_ostaviti = 3 |maks_starost_teme = staro(30d) |arhiva = Wikipedia:Čaršija/Arhiva %(brojač)d }} {{prečica|WP:Č}} __SADRŽAJ__ == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Voting to ratify the Wikimedia Movement Charter is now open – cast your vote</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Ratification vote opens|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Ratification vote opens}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello everyone, The voting to ratify the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|'''Wikimedia Movement Charter''']] is now open. The Wikimedia Movement Charter is a document to define roles and responsibilities for all the members and entities of the Wikimedia movement, including the creation of a new body – the Global Council – for movement governance. The final version of the Wikimedia Movement Charter is [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|available on Meta in different languages]] and attached [https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Wikimedia_Movement_Charter_(June_2024).pdf here in PDF format] for your reading. Voting commenced on SecurePoll on '''June 25, 2024''' at '''00:01 UTC''' and will conclude on '''July 9, 2024''' at '''23:59 UTC'''. Please read more on the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Ratification/Voting|voter information and eligibility details]]. After reading the Charter, please [[Special:SecurePoll/vote/398|'''vote here''']] and share this note further. If you have any questions about the ratification vote, please contact the Charter Electoral Commission at [mailto:cec@wikimedia.org '''cec@wikimedia.org''']. On behalf of the CEC,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 12:51, 25 juni 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26989444 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Voting to ratify the Wikimedia Movement Charter is ending soon</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Final reminder|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Final reminder}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello everyone, This is a kind reminder that the voting period to ratify the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|Wikimedia Movement Charter]] will be closed on '''July 9, 2024''', at '''23:59 UTC'''. If you have not voted yet, please vote [[m:Special:SecurePoll/vote/398|on SecurePoll]]. On behalf of the [[m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Ratification/Voting#Electoral_Commission|Charter Electoral Commission]],<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 05:45, 8 juli 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26989444 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">U4C Special Election - Call for Candidates</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – call for candidates|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – call for candidates}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello all, A special election has been called to fill additional vacancies on the U4C. The call for candidates phase is open from now through July 19, 2024. The [[:m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the [[:foundation:Wikimedia Foundation Universal Code of Conduct|UCoC]]. Community members are invited to submit their applications in the special election for the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, please review the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|U4C Charter]]. In this special election, according to [[Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter#2. Elections and Terms|chapter 2 of the U4C charter]], there are 9 seats available on the U4C: '''four''' community-at-large seats and '''five''' regional seats to ensure the U4C represents the diversity of the movement. [[Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter#5. Glossary|No more than two members of the U4C can be elected from the same home wiki]]. Therefore, candidates must not have English Wikipedia, German Wikipedia, or Italian Wikipedia as their home wiki. Read more and submit your application on [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election|Meta-wiki]]. In cooperation with the U4C,<section end="announcement-content" /> </div> -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 02:02, 10 juli 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26989444 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Wikimedia Movement Charter ratification voting results</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Results of the ratification vote|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Results of the ratification vote}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello everyone, After carefully tallying both individual and affiliate votes, the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Ratification/Voting#Electoral Commission|Charter Electoral Commission]] is pleased to announce the final results of the Wikimedia Movement Charter voting.   As [[m:Special:MyLanguage/Talk:Movement Charter#Thank you for your participation in the Movement Charter ratification vote!|communicated]] by the Charter Electoral Commission, we reached the quorum for both Affiliate and individual votes by the time the vote closed on '''July 9, 23:59 UTC'''. We thank all 2,451 individuals and 129 Affiliate representatives who voted in the ratification process. Your votes and comments are invaluable for the future steps in Movement Strategy. The final results of the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|Wikimedia Movement Charter]] ratification voting held between 25 June and 9 July 2024 are as follows: '''Individual vote:''' Out of 2,451 individuals who voted as of July 9 23:59 (UTC), 2,446 have been accepted as valid votes. Among these, '''1,710''' voted “yes”; '''623''' voted “no”; and '''113''' selected “–” (neutral). Because the neutral votes don’t count towards the total number of votes cast, 73.30% voted to approve the Charter (1710/2333), while 26.70% voted to reject the Charter (623/2333). '''Affiliates vote:''' Out of 129 Affiliates designated voters who voted as of July 9 23:59 (UTC), 129 votes are confirmed as valid votes. Among these, '''93''' voted “yes”; '''18''' voted “no”; and '''18''' selected “–” (neutral). Because the neutral votes don’t count towards the total number of votes cast, 83.78% voted to approve the Charter (93/111), while 16.22% voted to reject the Charter (18/111). '''Board of Trustees of the Wikimedia Foundation:''' The Wikimedia Foundation Board of Trustees voted '''not to ratify''' the proposed Charter during their special Board meeting on July 8, 2024. The Chair of the Wikimedia Foundation Board of Trustees, Nataliia Tymkiv, [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_Board_noticeboard/Board_resolution_and_vote_on_the_proposed_Movement_Charter|shared the result of the vote, the resolution, meeting minutes and proposed next steps]].   With this, the Wikimedia Movement Charter in its current revision is '''not ratified'''. We thank you for your participation in this important moment in our movement’s governance. The Charter Electoral Commission, [[m:User:Abhinav619|Abhinav619]], [[m:User:Borschts|Borschts]], [[m:User:Iwuala Lucy|Iwuala Lucy]], [[m:User:Tochiprecious|Tochiprecious]], [[m:User:Der-Wir-Ing|Der-Wir-Ing]]<section end="announcement-content" /> </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:52, 18 juli 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26989444 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Vote now to fill vacancies of the first U4C</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – voting opens|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – voting opens}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Dear all, I am writing to you to let you know the voting period for the Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) is open now through '''August 10, 2024'''. Read the information on the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election|voting page on Meta-wiki]] to learn more about voting and voter eligibility. The Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. Community members were invited to submit their applications for the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, please [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|review the U4C Charter]]. Please share this message with members of your community so they can participate as well. In cooperation with the U4C,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 04:46, 27 juli 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26989444 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Reminder! Vote closing soon to fill vacancies of the first U4C</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – reminder to vote|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – reminder to vote}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Dear all, The voting period for the Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) is closing soon. It is open through 10 August 2024. Read the information on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2024_Special_Election#Voting|the voting page on Meta-wiki to learn more about voting and voter eligibility]]. If you are eligible to vote and have not voted in this special election, it is important that you vote now. '''Why should you vote?''' The U4C is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. Community input into the committee membership is critical to the success of the UCoC. Please share this message with members of your community so they can participate as well. In cooperation with the U4C,<section end="announcement-content" /> </div> -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 17:29, 6 august 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27183190 --> == <span lang="en" dir="ltr">Coming soon: A new sub-referencing feature – try it!</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="Sub-referencing"/> [[File:Sub-referencing reuse visual.png|{{#ifeq:{{#dir}}|ltr|right|left}}|400px]] Hello. For many years, community members have requested an easy way to re-use references with different details. Now, a MediaWiki solution is coming: The new sub-referencing feature will work for wikitext and Visual Editor and will enhance the existing reference system. You can continue to use different ways of referencing, but you will probably encounter sub-references in articles written by other users. More information on [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|the project page]]. '''We want your feedback''' to make sure this feature works well for you: * [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing#Test|Please try]] the current state of development on beta wiki and [[m:Talk:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|let us know what you think]]. * [[m:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing/Sign-up|Sign up here]] to get updates and/or invites to participate in user research activities. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Deutschland|Wikimedia Deutschland]]’s [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes|Technical Wishes]] team is planning to bring this feature to Wikimedia wikis later this year. We will reach out to creators/maintainers of tools and templates related to references beforehand. Please help us spread the message. --[[m:User:Johannes Richter (WMDE)|Johannes Richter (WMDE)]] ([[m:User talk:Johannes Richter (WMDE)|talk]]) 10:36, 19 August 2024 (UTC) <section end="Sub-referencing"/> </div> <!-- Message sent by User:Johannes Richter (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johannes_Richter_(WMDE)/Sub-referencing/massmessage_list&oldid=27309345 --> == Sign up for the language community meeting on August 30th, 15:00 UTC == Hi all, The next language community meeting is scheduled in a few weeks—on August 30th at 15:00 UTC. If you're interested in joining, you can [https://www.mediawiki.org/wiki/Wikimedia_Language_and_Product_Localization/Community_meetings#30_August_2024 sign up on this wiki page]. This participant-driven meeting will focus on sharing language-specific updates related to various projects, discussing technical issues related to language wikis, and working together to find possible solutions. For example, in the last meeting, topics included the Language Converter, the state of language research, updates on the Incubator conversations, and technical challenges around external links not working with special characters on Bengali sites. Do you have any ideas for topics to share technical updates or discuss challenges? Please add agenda items to the document [https://etherpad.wikimedia.org/p/language-community-meeting-aug-2024 here] and reach out to ssethi(__AT__)wikimedia.org. We look forward to your participation! [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 01:19, 23 august 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:SSethi (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27183190 --> == <span lang="en" dir="ltr">Announcing the Universal Code of Conduct Coordinating Committee</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[https://lists.wikimedia.org/hyperkitty/list/board-elections@lists.wikimedia.org/thread/OKCCN2CANIH2K7DXJOL2GPVDFWL27R7C/ Original message at wikimedia-l]. [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement - results|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement - results}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello all, The scrutineers have finished reviewing the vote and the [[m:Special:MyLanguage/Elections Committee|Elections Committee]] have certified the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Results|results]] for the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) special election]]. I am pleased to announce the following individual as regional members of the U4C, who will fulfill a term until 15 June 2026: * North America (USA and Canada) ** Ajraddatz The following seats were not filled during this special election: * Latin America and Caribbean * Central and East Europe (CEE) * Sub-Saharan Africa * South Asia * The four remaining Community-At-Large seats Thank you again to everyone who participated in this process and much appreciation to the candidates for your leadership and dedication to the Wikimedia movement and community. Over the next few weeks, the U4C will begin meeting and planning the 2024-25 year in supporting the implementation and review of the UCoC and Enforcement Guidelines. You can follow their work on [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Meta-Wiki]]. On behalf of the U4C and the Elections Committee,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 16:05, 2 septembar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27183190 --> == <span lang="en" dir="ltr">Have your say: Vote for the 2024 Board of Trustees!</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Hello all, The voting period for the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2024|2024 Board of Trustees election]] is now open. There are twelve (12) candidates running for four (4) seats on the Board. Learn more about the candidates by [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2024/Candidates|reading their statements]] and their [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2024/Questions_for_candidates|answers to community questions]]. When you are ready, go to the [[Special:SecurePoll/vote/400|SecurePoll]] voting page to vote. '''The vote is open from September 3rd at 00:00 UTC to September 17th at 23:59 UTC'''. To check your voter eligibility, please visit the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2024/Voter_eligibility_guidelines|voter eligibility page]]. Best regards, The Elections Committee and Board Selection Working Group<section end="announcement-content" /> </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:14, 3 septembar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27183190 --> == Ažuriranje čelnika nižih administrativnih jedinica == Ovdje nismo na visini zadatka (ja prvi). Posljednjih mjeseci jedan korisnik (Martin Macha) ažurira predsjednike država i premijere, ali ostaju nam niže administrativne jedinice po državama, a nije da ih nema, pa kako bi bilo najpraktičnije sve "obletjeti"? (Ovdje se mogu uvrstiti i gradonačelnici.) Igraju li ikakvu ulogu Wikipodaci? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:09, 18 septembar 2024 (CEST) : Nisam odavno aktivan, ali ukoliko stvari još uvijek stoje koliko ih se sjećam, mislim da bi za bs.wiki bilo odlično da se ovo poveže sa wikipodacima kroz šablone. Time bi se oslobodili od mnogo ažuriranja u svim člancima gdje se koristi dotični šablon. Imaš li možda nekoliko primjera za te niže administrativne jedinice? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 11:46, 27 septembar 2024 (CEST) ::Savezne države, pokrajine, oblasti, kantoni itd... puta broj država u svijetu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:45, 27 septembar 2024 (CEST) {{Spomeni|Edinwiki}}, {{Spomeni|AnToni}}, {{Spomeni|Srđan}}, {{Spomeni|Semso98}} Dakle, ili ukinuti odgovarajuće parametre u infokutijama (prevelik je broj članaka za kontinuirano ažuriranje za malu Wikipediju poput ove) ili povezati s Wikipodacima, tako da se ažurira na svim Wikipedijama odjednom kad bude ažurirano tamo. Ovako nam mnoga imena stoje godinama, a došli novi ljudi na funkcije. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:05, 26 januar 2025 (CET) :Prvi i drugi rang je u redu, ali ići na male opštine nema smisla. Možda stvarno ukinuti parametar u infokutiji za niže podjele? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 12:09, 26 januar 2025 (CET) ::Na općine nisam ni mislio (osim ako postoje neke male države gdje su one drugi rang) nego na savezne države, pokrajine, autonomne zajednice... [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:33, 26 januar 2025 (CET) ::ako je moguće povezivanje sa wikipodacima zar nije bolje to tako povezati nego ukidati neki podatak? Ja sam voljan dio vremena posvetiti ovome, samo mi neko mora pokazati primjer kako se to radi. Mogli bi napraviti projekat kojim bi pratili šta sve treba ažurirati da se to poveže? Edit: da li bi to bio statement P6?[[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:13, 26 januar 2025 (CET) :::Jest: P6 (obuhvaćene razne funkcije; piše tamo koje sve). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:23, 2 februar 2025 (CET) :Mislim da ovdje trebamo gledati malo i šire, ogroman je potencijal za male projekte kakav je naš, možemo uvezati i druge podatke koje nismo u mogućnosti ažurirati redovno npr. kod države površinu, broj stanovnika, GDP, GDP per kapita, i mnoge druge statističke podatke koji se redovno ažuriraju na Wikipodacima. Koliko sam uspio vidjeti potrebno je onogućiti povezivanje (da li imaju neki moduli ili se to uradi u infokutiji nisam stručan ali srećom imamo korisnike koji su tehnički potkovaniji) pa je kasnije vrlo jednostavno povezati podatke. Ako se odlučimo na ovo nakon jedne runde ažuriranja završili smo posao i nećemo kasnije trošiti jako ograničeno vrijeme na to. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:02, 26 januar 2025 (CET) === Proširivanje članaka o jedinicama drugog ranga === Praveći kategorije za ruske oblasti, primijetio sam da ih većina ima samo 2-3 rečenice. Ovo kažem samo za Rusiju, a znamo koliko je država u svijetu, tj. jedinica drugog ranga. Naravno da ne treba sad pisati neke velike članke (mi to realno ne možemo) nego malo ih proširiti, da bude 4-5 pasusa umjesto 2-3 rečenice. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:22, 26 januar 2025 (CET) === Primjeri === Može li neko ovdje navesti nekoliko relevantnih primjera, o kojim infokutijama se tačno radi itd.? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 14:01, 9 februar 2025 (CET) :Navedeno je: sve koje imaju veze s drugim rangom administrativnih jedinica (savezne države, pokrajine, oblasti, kantoni,...) + kutija za grad / općinu (zbog /grado/načelnika). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:19, 9 februar 2025 (CET) :: Znači recimo [[Washington (savezna država)]] i tu infokutija [[Šablon:Geokutija]]? I jeli se samo radi o čelnicima, ili više podataka? Ima li pored Geokutije drugih infokutija o kojima je riječ? Imamo li možda sveobuhvatnu kategoriju odakle se ovi članci mogu izvući? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 16:24, 9 februar 2025 (CET) === Trenutno stanje === Ažurirao sam sve relevantne module, tako da bi sada trebali biti u toku sa zadnjim dašavanjima uvezi wikipodataka. Primjer gdje se primjenjuje povlačenje podataka sa Wikipodataka se može vidjeti kod {{tl|Infokutija_anatomija}}. Isto tako možemo druge infokutije organizirati. Što se tiče infokutije {{tl|Geokutija}} situacija je komplikovanija. Ovo je generalizovana infokutija gdje, koliko vidim, nije moguće uzeti isti prustup kao kod infokutije anatamoija. Tu je na primjer parametar `lider` definiran, ali pošto se Geokutija koristi u razne svrhe, nevjerujem da je isto svojstvo validno sa Wikipodataka (ali moram da priznam da to nisam provjerio). Ali i bez obzira na to, koliko se sjećam davno smo već govorili o ovome da se Geokutija svakako zamjeni za varijante koje se služe na en.wiki, tako da bi i sada predložio da se to uradi umjesto da nju dalju komplikujemo sa uvezivanjem sa wikipodacima. Kako konkretno naprijed? Kao prvo, mislim da bi jedan projekat mnogo pomogao za sveobuhvatnu organizaciju. Na dalje, mislim da bi trebalo slijediti stari princip da se što više oslonimo na en.wiki. Sugestija za početak je da se krene od američkih saveznih država, i da se umjesto {{tl|Geokutija|Savezna država}} koristi en.wiki varijanta [[:en:Template:Infobox_U.S._state]] (na primjer u članku [[Aljaska]]). Toliko od mene za sad. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 12:01, 10 februar 2025 (CET) :Hvala ti @[[Korisnik:Edinwiki|Edinwiki]], ja sam spreman da učestvujem u projektu jer je ovo jedna od važnijih stvari koje bi mogli da uradimo da dugoročno smanjimo potrebu za ažuriranjem. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:23, 10 februar 2025 (CET) :: 👍 [[:Wikipedia:Projekti/Wikidata čelnici]] -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 13:16, 10 februar 2025 (CET) :: Puno bi mi pomoglo da se sazna o kojim infokutijama je sve riječ. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 13:17, 10 februar 2025 (CET) :::Za početak [[Šablon:Infokutija teritorija|Teritorija]], [[Šablon:Infokutija naselje|Naselje]], "Geokutija|Savezna država", "Geokutija|Regija". Za hrvatske županije i španske autonomne zajednice, npr., korištena je "IK naselje", za italijanske regije nije nijedna, ali to je sad druga stvar. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:24, 10 februar 2025 (CET) ::::* {{tl|Infokutija teritorija}} treba zamjeniti za nešto drugo, jer vidim da nema veze prema en.wiki šablonu. Koja bi mogla biti alternativa za ovo? ::::* {{tl|Infokutija naselje}} ok. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 13:51, 10 februar 2025 (CET) Prije nekoliko godina sam se ja već bavio problematikom Geokutije i dosta toga sam zamijenio. Ostalo je još malo više od 1000 članaka gdje treba zamjeniti Geokutiju, to su većinom naselja, gradovi, distrikti, itd. i to sve treba zamjeniti sa [[Šablon:Infokutija naselje|Infokutijom naselje]] kao na en.wiki (plus nekoliko rijeka i jezera mislim da je ostalo, a za to već imaju infokutija [[Šablon:Infokutija rijeka|Rijeka]] i [[Šablon:Infokutija vodena površina|Vodena površina]]). Također sam pravio [[:Kategorija:Infokutije naselja po državama|wrappere]] koji su bazirani na Infokutiji naselje po uzoru na en.wiki ([[:en:Category:Templates calling Infobox settlement]]) gdje su već neki od parametara popunjeni za lakše i jednostavnije dodavanje infokutija u članke. Nakon toga ostaje da se u Infokutiji naselje ubace ti Wikidata parametri, ali kao što Edin reče za Geokutiju, mislim i da u ovom slučaju to neće biti baš jednostavno zbog broja parametara u šablonu u načinu njihovog korištenja.--[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 15:24, 10 februar 2025 (CET) :Da podvučemo: šta i kako dalje? Trebamo sastaviti plan djelovanja i rasporediti se po potrebi. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:21, 19 februar 2025 (CET) == Dozvola od IZ == Ima li bs.wiki dozvolu za objavljivanje fotki sa stranice Islamske zajednice BiH (https://islamskazajednica.ba/), rekoh da ne jurim džaba ako je neko pre ovde već uzeo. [[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 18:49, 27 septembar 2024 (CEST) :Ako ima, meni nije poznato. Ne mogu se sjetiti je li ikad to zatraženo. Možda neko drugi bude znao. A valjda im se može napisati e-mail kome treba. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:31, 27 septembar 2024 (CEST) ::Baš to. Obično ima neki pisani trag na projektu, jer napismeno mora da ima dozvola da bi bila važeća. Ako je ima onda je tu, al nigde nisam uspeo da je nađem. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 20:45, 27 septembar 2024 (CEST) == 'Wikidata item' link is moving. Find out where... == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"><i>Apologies for cross-posting in English. Please consider translating this message.</i>{{tracked|T66315}} Hello everyone, a small change will soon be coming to the user-interface of your Wikimedia project. The [[d:Q16222597|Wikidata item]] [[w:|sitelink]] currently found under the <span style="color: #54595d;"><u>''General''</u></span> section of the '''Tools''' sidebar menu will move into the <span style="color: #54595d;"><u>''In Other Projects''</u></span> section. We would like the Wiki communities feedback so please let us know or ask questions on the [[m:Talk:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Projects/Move_Wikidata_item_link|Discussion page]] before we enable the change which can take place October 4 2024, circa 15:00 UTC+2. More information can be found on [[m:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Projects/Move_Wikidata_item_link|the project page]].<br><br>We welcome your feedback and questions.<br> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 20:56, 27 septembar 2024 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Danny Benjafield (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Danny_Benjafield_(WMDE)/MassMessage_Test_List&oldid=27524260 --> == Oktobar – mjesec knjige == Hoćemo li opet neku akciju kao lani :-) (knjige, biblioteke /ne moraju biti isključivo nacionalne/, bibliotekarstvo i s tim povezano, npr., izdavaštvo, štamparstvo...)? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:09, 30 septembar 2024 (CEST) :Može, naravno. Hoćemo li projekat? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:36, 30 septembar 2024 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Preliminary results of the 2024 Wikimedia Foundation Board of Trustees elections</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Hello all, Thank you to everyone who participated in the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2024|2024 Wikimedia Foundation Board of Trustees election]]. Close to 6000 community members from more than 180 wiki projects have voted. The following four candidates were the most voted: # [[User:Kritzolina|Christel Steigenberger]] # [[User:Nadzik|Maciej Artur Nadzikiewicz]] # [[User:Victoria|Victoria Doronina]] # [[User:Laurentius|Lorenzo Losa]] While these candidates have been ranked through the vote, they still need to be appointed to the Board of Trustees. They need to pass a successful background check and meet the qualifications outlined in the Bylaws. New trustees will be appointed at the next Board meeting in December 2024. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2024/Results|Learn more about the results on Meta-Wiki.]] Best regards, The Elections Committee and Board Selection Working Group <section end="announcement-content" /> </div> [[User:MPossoupe_(WMF)|MPossoupe_(WMF)]] 10:25, 14 oktobar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:MPossoupe (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27183190 --> == <span lang="en" dir="ltr">Seeking volunteers to join several of the movement’s committees</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Each year, typically from October through December, several of the movement’s committees seek new volunteers. Read more about the committees on their Meta-wiki pages: * [[m:Special:MyLanguage/Affiliations_Committee|Affiliations Committee (AffCom)]] * [[m:Special:MyLanguage/Ombuds_commission|Ombuds commission (OC)]] * [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation/Legal/Community Resilience and Sustainability/Trust and Safety/Case Review Committee|Case Review Committee (CRC)]] Applications for the committees open on 16 October 2024. Applications for the Affiliations Committee close on 18 November 2024, and applications for the Ombuds commission and the Case Review Committee close on 2 December 2024. Learn how to apply by [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation/Legal/Committee_appointments|visiting the appointment page on Meta-wiki]]. Post to the talk page or email [mailto:cst@wikimedia.org cst@wikimedia.org] with any questions you may have. For the Committee Support team, <section end="announcement-content" /> </div> -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 01:07, 17 oktobar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27601062 --> == Program CEE Hub Microgrant == [[:m:Wikimedia CEE Hub/Microgrants|Program CEE Hub Microgrant]] i dalje je otvoren za prijave iz zajednica širom Centralne i Istočne Evrope. Program Microgrant koji sprovodi CEE Hub finansira projekte u iznosu od 50 do 500 EUR. Prije podnošenja prijave pročitajte kriterije i ostale detalje programa. [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfZ-EYkOHNaUo424azmstFH4dxF6amRLtDGRi1U4D7WCqtipw/viewform Obrazac za prijavu] je dostupan na Meta stranici gdje ćete morati odgovoriti na nekoliko jednostavnih pitanja. Spisak prijava koje smo primili do oktobra 2024. možete pronaći na [[:m:Wikimedia CEE Hub/Microgrants/Applications 2024|ovoj stranici]], a ove informacije vam mogu pomoći i dati vam predstavu o projektima za koje su druge zajednice tražile finansiranje. Ako imate bilo kakvih pitanja, kontaktirajte nas ([[:m:Wikimedia CEE Hub/Communication|kontaktirajte nas]]). Čekamo vaše prijave! --[[Korisnik:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[Razgovor s korisnikom:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 14:27, 18 oktobar 2024 (CEST) == 'Wikidata item' link is moving, finally. == Hello everyone, I previously wrote on the 27th September to advise that the ''Wikidata item'' sitelink will change places in the sidebar menu, moving from the '''General''' section into the '''In Other Projects''' section. The scheduled rollout date of 04.10.2024 was delayed due to a necessary request for Mobile/MinervaNeue skin. I am happy to inform that the global rollout can now proceed and will occur later today, 22.10.2024 at 15:00 UTC-2. [[m:Talk:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Projects/Move_Wikidata_item_link|Please let us know]] if you notice any problems or bugs after this change. There should be no need for null-edits or purging cache for the changes to occur. Kind regards, -[[m:User:Danny Benjafield (WMDE)|Danny Benjafield (WMDE)]] 13:28, 22 oktobar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:Danny Benjafield (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Danny_Benjafield_(WMDE)/MassMessage_Test_List&oldid=27535421 --> == CampaignEvents extension and the upcoming CEE Hub Office Hour == Some of you have already been in contact with the [[:m:Event Center/Registration|Event Registration tool]], that we are using for our monthly Office Hours. As this tool is part of the wider [[:m: CampaignEvents|CampaignEvents extension]], we would dedicate our upcoming monthly Office Hour to this topic and during the call will be present as well [[:m:User:Udehb-WMF|Benedict Nnaemeka Udeh]], who will have a short demo about this extension and will answer your questions. The Office Hour will be held on 18th of November (Monday) at 17:00 CET. All the details about local time and how to register yourself are available on [[:m:Wikimedia CEE Hub/Office hours|our Meta page]]. In the meantime, you can check [[:m:CampaignEvents|this Meta page]] about the extension, where you can find all the details about three key functionalities: * [[:m:Event Center/Registration|Event Registration tool]], allows campaign organizers to manage event registrations directly on the wiki. You can find instructions on how to use it [[:m:Event Center/Registration/Instructions|here]]. * [[:m:Campaigns/Foundation Product Team/Event list|Event list]], global, automated list of events on the wikis. It can be accessed by going to [[:m:Collaboration list|SpecialːAllEvents]]. * [[:m:Campaigns/Foundation Product Team/Invitation list|Invitation list]], finding past contributors on the selected articles, that can be useful to be invited in the upcoming edit-a-thons, contests, campaigns, etc. You can view [[:c:File:How to test the Invitation List tool.webm|this video]] to see how it works. You can find information on how this extension can be deployed on your Wikipedia [[:m:CampaignEvents/Deployment status|here]], which requires community discussion and consensus. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 18:19, 28 oktobar 2024 (CET) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=26669262 --> == Sign up for the language community meeting on November 29th, 16:00 UTC == Hello everyone, The next language community meeting is coming up next week, on November 29th, at 16:00 UTC (Zonestamp! For your timezone <https://zonestamp.toolforge.org/1732896000>). If you're interested in joining, you can sign up on this wiki page: <https://www.mediawiki.org/wiki/Wikimedia_Language_and_Product_Localization/Community_meetings#29_November_2024>. This participant-driven meeting will be organized by the Wikimedia Foundation’s Language Product Localization team and the Language Diversity Hub. There will be presentations on topics like developing language keyboards, the creation of the Moore Wikipedia, and the language support track at Wiki Indaba. We will also have members from the Wayuunaiki community joining us to share their experiences with the Incubator and as a new community within our movement. This meeting will have a Spanish interpretation. Looking forward to seeing you at the language community meeting! Cheers, [[User:SSethi (WMF)|Srishti]] 20:54, 21 novembar 2024 (CET) <!-- Message sent by User:SSethi (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27746256 --> == Bosna i Hercegovina i Mediteranske igre == Zdravo. Detaljno istražujem Mediteranske igre i stvaram članke s informacijama koje pronađem. (https://en.wikipedia.org/wiki/Basketball_at_the_2001_Mediterranean_Games) Međutim, nisam uspio pronaći sljedeće podatke o Bosni i Hercegovini. Možete li pogledati online ili fizičku arhivu novina i zapisati ove informacije? * Mediteranske igre 1993.: Odbojka (muškarci) - 25.06.1993 - Alžir-Bosna i Hercegovina (podaci o rezultatu i broju setova kao 15:8, 15:10...)- Vrlo je vjerovatno da će dan-dva nakon ovih datuma biti informacija u novinama. Nadam se da će mi neko pomoći. Note: Nažalost, nisam uspio pronaći rezultate utakmica na web stranici Košarkaškog saveza BiH. Pokušao sam koristiti [https://www.infobiro.ba ovu web stranicu] za arhivu Oslobođenja ali nisam uspio.-- [[Korisnik:Sabri76|Sabri76]] ([[Razgovor s korisnikom:Sabri76|razgovor]]) 20:37, 25 novembar 2024 (CET) == [[Lech Kaczyński]] == "Rocky" se "povampirio" nakon američkih izbora. Zaključati ovaj članak. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 15:21, 26 novembar 2024 (CET) == [[Wikipedia:Čaršija]] == "Rocky" se umirit' ne može. Zaštititi i ovu samu Čaršiju. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 08:41, 2 decembar 2024 (CET) == Universal Code of Conduct annual review: provide your comments on the UCoC and Enforcement Guidelines == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> My apologies for writing in English. {{Int:Please-translate}}. I am writing to you to let you know the annual review period for the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines is open now. You can make suggestions for changes through 3 February 2025. This is the first step of several to be taken for the annual review. [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review|Read more information and find a conversation to join on the UCoC page on Meta]]. The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter|you may review the U4C Charter]]. Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 02:11, 24 januar 2025 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27746256 --> == Feminism and Folklore 2025 starts soon == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;> [[File:Feminism and Folklore 2025 logo.svg|centre|550px|frameless]] ::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <center>''{{int:please-translate}}''</center> Dear Wiki Community, You are humbly invited to organize the '''[[:m:Feminism and Folklore 2025|Feminism and Folklore 2025]]''' writing competition from February 1, 2025, to March 31, 2025 on your local Wikipedia. This year, Feminism and Folklore will focus on feminism, women's issues, and gender-focused topics for the project, with a [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2025|Wiki Loves Folklore]] gender gap focus and a folk culture theme on Wikipedia. You can help Wikipedia's coverage of folklore from your area by writing or improving articles about things like folk festivals, folk dances, folk music, women and queer folklore figures, folk game athletes, women in mythology, women warriors in folklore, witches and witch hunting, fairy tales, and more. Users can help create new articles, expand or translate from a generated list of suggested articles. Organisers are requested to work on the following action items to sign up their communities for the project: # Create a page for the contest on the local wiki. # Set up a campaign on '''CampWiz''' tool. # Create the local list and mention the timeline and local and international prizes. # Request local admins for site notice. # Link the local page and the CampWiz link on the [[:m:Feminism and Folklore 2025/Project Page|meta project page]]. This year, the Wiki Loves Folklore Tech Team has introduced two new tools to enhance support for the campaign. These tools include the '''Article List Generator by Topic''' and '''CampWiz'''. The Article List Generator by Topic enables users to identify articles on the English Wikipedia that are not present in their native language Wikipedia. Users can customize their selection criteria, and the tool will present a table showcasing the missing articles along with suggested titles. Additionally, users have the option to download the list in both CSV and wikitable formats. Notably, the CampWiz tool will be employed for the project for the first time, empowering users to effectively host the project with a jury. Both tools are now available for use in the campaign. [https://tools.wikilovesfolklore.org/ '''Click here to access these tools'''] Learn more about the contest and prizes on our [[:m:Feminism and Folklore 2025|project page]]. Feel free to contact us on our [[:m:Talk:Feminism and Folklore 2025/Project Page|meta talk page]] or by email us if you need any assistance. We look forward to your immense coordination. Thank you and Best wishes, '''[[:m:Feminism and Folklore 2025|Feminism and Folklore 2025 International Team]]''' ::::Stay connected [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div></div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 03:35, 29 januar 2025 (CET) == Wiki Loves Folklore is back! == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> {{int:please-translate}} [[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]] Dear Wiki Community, You are humbly invited to participate in the '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2025|Wiki Loves Folklore 2025]]''' an international media contest organized on Wikimedia Commons to document folklore and intangible cultural heritage from different regions, including, folk creative activities and many more. It is held every year from the '''1st till the 31st''' of March. You can help in enriching the folklore documentation on Commons from your region by taking photos, audios, videos, and [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:UploadWizard&campaign=wlf_2025 submitting] them in this commons contest. You can also [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2025/Organize|organize a local contest]] in your country and support us in translating the [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2025/Translations|project pages]] to help us spread the word in your native language. Feel free to contact us on our [[:c:Commons talk:Wiki Loves Folklore 2025|project Talk page]] if you need any assistance. '''Kind regards,''' '''Wiki loves Folklore International Team''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 03:35, 29 januar 2025 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery/Wikipedia&oldid=26503019 --> == Kopirajt na poštanske markice BH pošte == Jel zna neko jesu slike poštanskih markica na sajtu bh pošta ([https://www.posta.ba/filatelija-2023/page/2/ primera radi ovde])pod nekom slobodnom licencom ili su kopirajt? Ako jesu, jel ima neko da je slao dozvolu za objavljivanje? Treba mi za neki članak. Reda radi da tagujem kolegu @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] potšto znam da zna o filateliji, a i ostali ako neko ima info pliz se oglasite. [[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 18:54, 2 februar 2025 (CET) :Jeste, sve su zaštićene copyrightom. Ove koje su na bs.wiki su iz moje kolekcije, ali to ne mijenja stvar. Markice su skoro u svim poštama zaštićene copyrightom, a tek nakon isteka određenog vremena, mogu se koristiti u medijima i sl. Svaka država određuje to vrijeme važenja. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:33, 2 februar 2025 (CET) ::@[[Korisnik:AnToni|AnToni]] Šta misliš da li bi nam dali dozvolu za objavljivanje? Ako nije prevelika usluga da te pitam da ih zamoliš, u ime bs.wiki, jer zadnji put kad sam ja i drugi sa sr.wiki slično to pokušavali da dobijemo dozvolu da objavljujemo slike Komisije za nacionalne spomenike BiH, iz trećeg pokušaja neki ćato tamo što radi je poslao zvaničan dopis da on ne sme to da radi jer je adresa sa koje se tražilo u Beogradu i nešto se istripovao da krši neke međudržavne sporazume, niđe veze. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 19:52, 2 februar 2025 (CET) :::Onda će i meni odbiti. Isto zbog adrese! Pitanje je kako su te tri pošte u BiH riješile copyright s autorima grafičkih rješenja. Probam nešto, ali bi moglo potrajati. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:00, 2 februar 2025 (CET) ::::Samo se predstavi da si u ime bs.wiki. Ovoj devojci što radi u Vikimediji Srbije su odbili jer je u ime organizacije iz Srbije tražila. A prethodno sam ja lično tražio i jedna devojka što radi u VZRS u Banjaluci. Meni su dozvolili, al nisu popunili lepo štablon pa nije bilo validno, a njoj su dozvolili, al su zaboravili da pošalju zvanično i onda su na kraju odbili. Tkd, moj savet, pošalji u ime Wikipedije na bosanskom jeziku. Veća je šansa da prođe, a kontam da su ažurniji od ovih u državnim organima bar jer su preduzeće. Fala ti :) --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 20:07, 2 februar 2025 (CET) @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] piši ako bude novosti. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 11:49, 9 februar 2025 (CET) == Reminder: first part of the annual UCoC review closes soon == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> My apologies for writing in English. {{Int:Please-translate}}. This is a reminder that the first phase of the annual review period for the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines will be closing soon. You can make suggestions for changes through [[d:Q614092|the end of day]], 3 February 2025. This is the first step of several to be taken for the annual review. [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review|Read more information and find a conversation to join on the UCoC page on Meta]]. After review of the feedback, proposals for updated text will be published on Meta in March for another round of community review. Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 01:48, 3 februar 2025 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28198931 --> == Prijedlog za ujednačavanje == U većini članaka o osobama stoji IK s vremenom i mjestom rođenja (i smrti) tako da je to jednostavno višak navoditi i u prvoj rečenici jer je već napisano nekoliko centimetara udesno (kutije za to i služe – da se glavni dio malo rastereti). To ostaviti da stoji samo tamo gdje (još) nema ubačene IK. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:09, 15 februar 2025 (CET) : To je nasljeđe štampanih enciklopedija, gdje je uglavnom bio samo tekst. S druge strane, oni koji su navikli na taj stil, navikli su na čitanje teksta. A treba razmisiliti kako će to izgledati u mobilnom prikazu na telefonima i sl.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 21:19, 15 februar 2025 (CET) ::Vide se normalno na mobitelima, samo što nisu pored uvoda nego ispod prvog pasusa. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:26, 15 februar 2025 (CET) : Vidio sam nekad ranije da se o ovom raspravljalo, čini mi se, na serveru Wikipedije na engleskom jeziku ili WMF-a. Ako se dobro sjećam tadašnjih argumenata par ljudi koji su prvobitno radili na infokutijama, zamišljene su da budu lako čitljivi sažeci bitnih informacija o osobi, pojmu, filmu, seriji itd. To je u principu poenta i uvodnog dijela članka – da se napiše sažetak bitnih informacija koje se mogu naći u ostatku članka. E, sad, treba jednostavno ustanoviti šta je zapravo bitno da stoji u prvoj rečenici. Mislim da je ''mjesto'' rođenja i smrti generalno nebitno, ali datum možda ipak jeste i možda bi manje upadljiva bila inverzija koja se, gotovo u svim slučajevima, mora raditi nakon zagrade u odnosu na to kad zagrade nema. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:13, 16 februar 2025 (CET) ::Također sam mišljenja da godina rođenja i smrti treba biti u uvodnom dijelu članka pored toga stoje u kutiji. Mjesto mi je generalno viška. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:24, 16 februar 2025 (CET) == <span lang="en" dir="ltr"> Upcoming Language Community Meeting (Feb 28th, 14:00 UTC) and Newsletter</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="message"/> Hello everyone! [[File:WP20Symbols WIKI INCUBATOR.svg|right|frameless|150x150px|alt=An image symbolising multiple languages]] We’re excited to announce that the next '''Language Community Meeting''' is happening soon, '''February 28th at 14:00 UTC'''! If you’d like to join, simply sign up on the '''[[mw:Wikimedia_Language_and_Product_Localization/Community_meetings#28_February_2025|wiki page]]'''. This is a participant-driven meeting where we share updates on language-related projects, discuss technical challenges in language wikis, and collaborate on solutions. In our last meeting, we covered topics like developing language keyboards, creating the Moore Wikipedia, and updates from the language support track at Wiki Indaba. '''Got a topic to share?''' Whether it’s a technical update from your project, a challenge you need help with, or a request for interpretation support, we’d love to hear from you! Feel free to '''reply to this message''' or add agenda items to the document '''[[etherpad:p/language-community-meeting-feb-2025|here]]'''. Also, we wanted to highlight that the sixth edition of the Language & Internationalization newsletter (January 2025) is available here: [[:mw:Special:MyLanguage/Wikimedia Language and Product Localization/Newsletter/2025/January|Wikimedia Language and Product Localization/Newsletter/2025/January]]. This newsletter provides updates from the October–December 2024 quarter on new feature development, improvements in various language-related technical projects and support efforts, details about community meetings, and ideas for contributing to projects. To stay updated, you can subscribe to the newsletter on its wiki page: [[:mw:Wikimedia Language and Product Localization/Newsletter|Wikimedia Language and Product Localization/Newsletter]]. We look forward to your ideas and participation at the language community meeting, see you there! <section end="message"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 09:28, 22 februar 2025 (CET) <!-- Message sent by User:SSethi (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28217779 --> == CEE Hub Microgrant Programme - 2025 round == '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Microgrants|CEE Hub Microgrant programme]]''' is open for submissions from the communities across Central and Eastern Europe (as well as Central Asia, and Farsi contributors that live in these regions). The CEE Hub Microgrant programme will fund projects ranging from 50 to 700 EUR. Please read the criteria and other details with the programme. '''[https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdscTZ9EPNjHhU0r7hUHNwntX34Wrk8ieiHemk_clB9VI3PfQ/viewform Application form]''' is accessible on the Meta page where you will need to answer a few simple questions. You can find a list of the applications for the programme from 2024 [[:m:Wikimedia CEE Hub/Microgrants/Applications 2024|on this page]], so you will get a sense of what other communities asked for funds. If you have any questions, please let us know ([[:m:Wikimedia CEE Hub/Communication|contact us]]). We are waiting for your submissions! --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:35, 24 februar 2025 (CET) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=28306207 --> == Alternativni prijedlog o budućnosti srodnih projekata na bosanskom jeziku == Poštovane kolegice i kolege, Wikipedijini srodni projekti na bosanskom jeziku (Wikirječnik, Wikicitati, Wikiknjige, Wikizvor i Wikivijesti) većinom su neaktivni i neodržavani. Potonja četiri projekta uopšte nemaju ni administratore koji bi održavali projekt. Ne tako davno je kolega [[Korisnik:AnToni|AnToni]] pisao o tome. Međutim, umjesto da te projekte gasimo, možda ima smisla da im proširimo opseg. Šta mislite da ovim projektima proširimo domen na cjelokupno srpskohrvatsko/štokavsko (<code>sh</code>) područje? To bi značilo da će Wikirječnik, Wikicitati, Wikiknjige, Wikizvor i Wikivijesti postati zajednička briga bosanskih i srpskohrvatskih vikipedista, ali i svih kolega s našega govornog područja. Tako bismo možda mogli uspjeti da održimo neku sržnu uredničku bazu. Što se tiče Wikirječnika, možemo razmotriti zajednički projekt, gdje bi sve bosanske odrednice bile prenesene, a svi bosanski administratori postali administratori zajedničkog projekta. Na stolu su svi mogući kompromisi i dogovori (oko imena, ustrojstva i tehnike). Slobodno se izjasnite! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:55, 25 februar 2025 (CET) :Meni ovo zvuči razumno, trenutna situacija nema smisla i mislim da je bolje da se ima kakvi takvi srodni projekti na kojem će biti uključeno i ono što je specifično bosanskom jeziku. Ovdje ne vidim nikakvu prepreku spajanja, a na ovaj način možemo održati projekte aktivnim, a možda i uspješnim. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:04, 25 februar 2025 (CET) ::@[[Korisnik:Panasko|Panasko]]: Hvala na komentaru! Da, ne vidim neke veće prepreke. Jedino se, doduše, treba usaglasiti oko naziva projekata {{lang|en|''Wikisource''}} i {{lang|en|''Wikinews''}}. Na bosanskom su oni prevedeni kao "Wikizvor" i "Wikivijesti", dok su na srpskohrvatskom prevedeni kao "Wikiteka" i "Wikinovosti". Trebalo bi napraviti neki dogovor tu. S tim u vezi, srpskohrvatski "W(j)ečnik" nedavno je preimenovan u "Wikirječnik", tako da je ta nedosljednost riješena. Započeo sam [[:sh:Wikipedija:Pijaca#Prijedlog o budućnosti srodnih projekata na bosanskom jeziku|raspravu na sh.WP]], a ovu ovdje produžujem na 7 dana. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23:08, 4 mart 2025 (CET) :::Pozdrav svima, nije sporno da su (manji) srodni wikiprojekti uglavnom zapostavljeni. U teoriji, ništa ne sprečava bilo kog wikikorisnika sa podrazumijevanim stupnjem znanja jezika (i pisama) iste da uređuje. Nego, da li u praksi postoje određene komplikacije (npr. tehničke, karakteristične za neku wikizajednicu, nekakva ograničenja/nekakve zabrane) za ostvarivanje takvog uređivanja? Također, umjesto zatvaranja/brisanja/sakrivanja tih spomenutih wikiprojekata, možda je pametno da tu svugdje budu izabrani/postavljeni isti, zajednički administratori, ali i nosioci drugih korisničkih ovlasti (što zapravo predstavlja procedure ''generalno jednostavnije'' nego gašenje već postojećih, otvorenih projekata) – [[:m:MVR|međutim, treba napomenuti da stjuardi lahko ne daju administratorska i slična prava, i to na projektima bez lokalnih birokrata]]. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 09:58, 5 mart 2025 (CET) ::::@[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]]: U teoriji, da. Međutim, u praksi, stanje je takvo da jednostavno nedostaje urednički fond. Hvala ti na ovoj napomeni; mislim da bi stjuardi uvažili prijenos administratura (apropo Wikirječnika). Međutim, ako tu bude dvojbe, uvijek možemo formalizirati proces. Kolege sa sh.wikija podržale bi kandidature, s obzirom na to da sh.wikt do 1. aprila vjerovatno neće imati više nijednog aktivnog administratora na projektu ([https://sh.wiktionary.org/w/index.php?title=Posebno:Popis_korisnika&group=sysop lista] – Bogorm gubi ovlaštenja, a Vipzu ističe privremena administratura). Dakako je potrebno oformiti garnituru administratora, tako da mislim da će bosanski administratori zaista dobro doći. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11:37, 5 mart 2025 (CET) :::::Aha. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 01:17, 6 mart 2025 (CET) ::::::OK. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 01:17, 6 mart 2025 (CET) :[https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Čaršija/Jezici&oldid=3556478 Predložio sam isto] prije godinu dana za WikiNews kada je pomenuto gašenje, kontaktirao nekoliko ljudi par puta, informirao @[[Korisnik:AnToni|AnToni]]a i počeo sređivati sadržaj...tako da se slažem za taj konkretni projekt. -- [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 09:47, 6 mart 2025 (CET) ::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]]: Odlično. Znam da ti imaš kontakt s ljudima iz Jezičkog odbora, tako da možemo zajedno raditi na implementaciji konsenzusa odavde. Svakako će nas ozbiljnije shvatiti u timu, nego pojedinačno. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 10:37, 6 mart 2025 (CET) {{raščistiti}} Admin sam na BS Wikirječniku, ali rijetko idem tamo. Imam nešto malo doprinosa, uglavnom da održim status admina jer korisnik koji tamo najviše (i uglavnom sam) radi uopće nije iz našeg govornog područja (mislim da je Turčin). Za Vijesti je valjda jasno da se komotno mogu ugasiti (za Knjige nemam pojma šta uopće da kažem), ali ne bih volio da se to dogodi Citatima i Izvoru. Znam da se (i) Izvor dijeli po jezicima, ali postoji li mogućnost da se, s obzirom na regionalnu srodnost i isprepletenost, napravi krovni projekt, a da se unutar njega naprave podstranice za izvore na svakom regionalnom jeziku (radi lakše pretrage; kome zatreba, npr., izvor koji pripada hrvatskom jeziku, klikne u zaglavlju na "HR" itd.), a onda da se na njih prebaci dosadašnji sadržaj sa svih? {{Spomeni|AnToni}}, {{Spomeni|Palapa}}, {{Spomeni|AdnanSa}}, {{Spomeni|Srđan}}, {{Spomeni|Semso98}}, javite se kad mognete. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:42, 5 mart 2025 (CET) : Šta reći sem da svi znamo kakvo je stanje sa srodnim projektima. I to nije slučaj samo s "našim", već i na drugim jezicima s malo govornika. Zajednički bi imao smisla, a mislim da ne bi bilo teško uraditi to što si zamislio. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 13:00, 5 mart 2025 (CET) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]]: To je okej i mogućno. Međutim, sh. Citat i Izvor ne postoje, tako da će svakako sve bosanske odrednice biti prenesene/uvezene direktno. U slučaju da jedna ista stranica postoji na dva projekta, tada se ta stranica prenosi/uvozi kao podstranica s jezičkim kodom (<code>/bs</code>), koliko znam. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12:59, 5 mart 2025 (CET) ::Napomena: Bilo kakvo gašenje jednog wikiprojekta zahtijeva dugotrajnu birokraciju, i lokalno, i tamo na Meti. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 02:36, 6 mart 2025 (CET) :ok [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 18:13, 5 mart 2025 (CET) ---- Na temelju ove dvosedmične rasprave i na temelju [[:sh:Wikipedija:Pijaca#Prijedlog o budućnosti srodnih projekata na bosanskom jeziku|konsenzusa postignutog na sh.WP]] započet ću razgovore s članovima Jezičkog odbora Fondacije Wikimedija. Članovi Odbora bit će konzultirani radi pronalaska najboljeg načina na koji se ovaj prijedlog može implementirati. Pravovremeno ću vas izvijestiti o relevantnom odgovoru Odbora. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23:21, 11 mart 2025 (CET) Prenosim vam detalje razgovora s Jezičkim odborom: # Spajanje Wikirječnika možemo početi odmah, imamo zeleno svjetlo. Prijenos administratura nije moguć ''per se'', pa je preporuka da se bosanski administratori kandidiraju za administratore zajedničkog projekta. Ja mogu pokrenuti tu raspravu. @[[Korisnik:KWiki|KWiki]], @[[Korisnik:Srđan|Srđan]]: Jeste li zainteresirani za to? Ideja je također da jedan od vas (ili neko drugi) zatraži prava uvoznika i da pomoću njih uveze stranice na zajednički projekt. Nakon uvoza stranica potrebno je te stranice izbrisati iz bosanskog Wikirječnika. Pošto se premještanje završi, bosanski Wikirječnik može se formalno zatvoriti, čime će se ratificirati ovaj potez zajednice. # Za ostale projekte (Wikicitati, Wikiknjige, Wikizvor i Wikivijesti), preimenovanje domena trenutno nije tehnički izvodljivo (i neće biti u dogledno vrijeme). Alternativa podrazumijeva da se ovi projekti zatvore i inkubiraju pod novim jezičkim kodom. Jezički odbor spreman je izaći nam u susret i skratiti vrijeme inkubacije, zavisno od slučaja. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 01:32, 19 mart 2025 (CET) :2. Wikivijesti ne treba zatvarati, da bi se ponovo inkubirale, već naći prvo modus operandi i bar 2, bolje 3 ljudi koje su spremne administrirati i 4-5 koji su spremni zajedno bar par vijesti napraviti dnevno. Sve ostalo je bačeno vrijeme, trud i rizik za gubitak i ovog malo što ima kao potencijalna informacija (ako ne već inspiracija) novima da mogu da se uključe. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 23:52, 25 mart 2025 (CET) ::Ako se za sve ove godine nije našlo toliko ljudi za Wikivijesti, čisto sumnjam da će se i sad naći. Volio bih raditi na više Wikiprojekata, ali jedva se izborim i s ovim jednim. Jednostavno je nemoguće, i fizički / vremenski i mentalno. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:02, 26 mart 2025 (CET) :::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] nije ovo jedino mjesto gdje se mogu naći (novi) suradnici i podrška. Ja radim dosta offline sa raznim studentima i grupama u civilnom društvu ili institucijama u HR, a isto bi se moglo raditi u BiH ili čak online sa diasporom. Postoje fondovi i hubovi kojima se može obratiti za pomoć da dio tog posla i troškova bude plaćen/subvencioniran. Važno je samo prelomiti ko to želi povući uopće. a onda kako i kada. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 01:27, 29 mart 2025 (CET) ::Problem je što je teško naći 2-3 osobe za doprinos, a kamoli za administraciju. Wikivijesti su generalno zapuštene u regiji – projekt na hrvatskom je u Inkubatoru, dok se projekt na srpskom drži na aparatima (jedva 9 ''aktivnih'' korisnika, prema statistici). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12:02, 26 mart 2025 (CET) :::@[[Korisnik:Aca|Aca]] to nije problem - to je posljedica drugih strukturnih i resursnih problema. Srbija i Republika Srpska imaju dosta resursa i razvijene neke strukture (ne idealno ali funkcionalno) i zato imaju bitno bolje rezultate u Wikimedijima...nekad ni to nije dovoljno za optimum, ali za minimum očito jeste. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 01:29, 29 mart 2025 (CET) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]], @[[Korisnik:Srđan|Srđan]]: Budući da su protekle dvije sedmice od gornje poruke, započeo sam [[:wikt:Wikirječnik:Čaršija#Zahtjev za dodjelu statusa administratora: Aca|kandidaturu na bosanskom Wikirječniku]] radi implementacije konsenzusa. Pozivam vas da se izjasnite. Također, ako je neko zainteresiran za kandidaturu na srpskohrvatskom Wikirječniku, slobodno neka je započne. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 15:44, 4 april 2025 (CEST) :Kolegice i kolege, želio bih izvijestiti da je proces prenošenja stranica započet. Prenesene su sve stranice u sljedećim imenskim prostorima: Kategorija, Šablon, Pomoć i Wikirječnik. U narednim danima bit će prenesene sve rječničke natuknice (iz glavnog imenskog prostora). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:03, 20 april 2025 (CEST) ::Trenutno se nalazimo na pola puta do završetka procesa, s 56,6% uvezenih rječničkih natuknica. Kolega Vipz započeo je raspravu o [[:wikt:sh:Wikirječnik:Pijaca#Promjena logotipa projekta|promjeni logotipa srpskohrvatskog Wikirječnika]], pa vas pozivam da se priključite. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:02, 22 april 2025 (CEST) ::Prijenos natuknica je završen. {{ping|Panasko|KWiki}} Želimo li prenijeti korisničke stranice i korisničke stranice za razgovor ili želimo da to ostane na izvornom projektu? Sve ostalo je riješeno. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19:33, 25 april 2025 (CEST) :::Možda bi najbolje rješenje bilo ''ne'' prenositi korisničke stranice i korisničke stranice za razgovor (zbog masovnih notifikacija), i ostaviti korisnicima i korisnicama da samostalno odluče je li žele prijenos ili ne. Budući da je transwiki-uvoz sad omogućen, bilo koji administrator ili administratorica može bilo kad uvesti stranicu na zahtjev. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14:48, 29 april 2025 (CEST) ::::Ne vidim poentu u prenošenju korisničkih stranica, posebno korisnika koji nisu aktivni. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:58, 29 april 2025 (CEST) :::::''Acknowledged''. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11:38, 3 maj 2025 (CEST) ::::::Wikirječnici na bosanskom i srpskohrvatskom jeziku su spojeni. U toku je [[metawiki:Proposals_for_closing_projects/Closure_of_Bosnian_Wiktionary|prijedlog za zatvaranje bosanskog Wikirječnika]] na Meta-Wikiju. Pozivam sve zainteresirane kolege i kolegice da se izjasne. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21:39, 14 maj 2025 (CEST) ::::::Također je pokrenut [[:meta:Proposals for closing projects/Closure of Bosnian Wikibooks, Wikinews, Wikiquote and Wikisource|zahtjev za zatvaranje i inkubiranje ostalih bosanskih srodnih projekata]]. Možete se i tu izjasniti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22:27, 14 maj 2025 (CEST) :::::::{{komentar}} Obznaniti sva ova čuda na neko vidljivije mjesto, i to možda na ovu narednu stranicu: [[MediaWiki:Sitenotice]]. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 19:30, 21 maj 2025 (CEST) ::::::::{{komentar}} + Jedna tuđa, ali slična ideja možda za ovdašnji [[MediaWiki:Sitenotice]]: [[:wikt:MediaWiki:Sitenotice]]. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 19:51, 7 juni 2025 (CEST) == Neprihvatljivo korisnicko ime == Zasto se tolerise korisnicko ime Jugoslovenski nacionalista? [[Posebno:Doprinosi/Jugoslovenski_nacionalista]] [[Posebno:Doprinosi/77.77.216.193|77.77.216.193]] 08:45, 26 februar 2025 (CET) :{{komentar}} {{odgovor|77.77.216.193}} Pozdrav, 77.77.216.193, a zašto se ''ne'' bi to korisničko ime tolerisalo...? [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 10:16, 5 mart 2025 (CET) == Universal Code of Conduct annual review: proposed changes are available for comment == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> My apologies for writing in English. {{Int:Please-translate}}. I am writing to you to let you know that [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review/Proposed_Changes|proposed changes]] to the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines|Universal Code of Conduct (UCoC) Enforcement Guidelines]] and [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) Charter]] are open for review. '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review/Proposed_Changes|You can provide feedback on suggested changes]]''' through the [[d:Q614092|end of day]] on Tuesday, 18 March 2025. This is the second step in the annual review process, the final step will be community voting on the proposed changes. [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review|Read more information and find relevant links about the process on the UCoC annual review page on Meta]]. The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter|you may review the U4C Charter]]. Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] 19:51, 7 mart 2025 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28307738 --> == An improved dashboard for the Content Translation tool == <div lang="en" dir="ltr"> {{Int:hello}} Wikipedians, Apologies as this message is not in your language, {{Int:please-translate}}. The [[mediawikiwiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Language_and_Product_Localization|Language and Product Localization team]] has improved the [https://test.wikipedia.org/w/index.php?title=Special:ContentTranslation&filter-type=automatic&filter-id=previous-edits&active-list=suggestions&from=en&to=es Content Translation dashboard] to create a consistent experience for all contributors using mobile and desktop devices. The improved translation dashboard allows all logged-in users of the tool to enjoy a consistent experience regardless of their type of device. With a harmonized experience, logged-in desktop users now have access to the capabilities shown in the image below. [[file:Content_Translation_new-dashboard.png|alt=|center|thumb|576x576px|Notice that in this screenshot, the new dashboard allows: Users to adjust suggestions with the "For you" and "...More" buttons to select general topics or community-created collections (like the example of Climate topic).  Also, users can use translation to create new articles (as before) and expand existing articles section by section. You can see how suggestions are provided in the new dashboard  in two groups ("Create new pages" and "Expand with new sections")-one for each activity.]] [[File:Content_Translation_dashboard_on_desktop.png|alt=|center|thumb|577x577px|In the current dashboard, you will notice that you can't adjust suggestions to select topics or community-created collections. Also, you can't expand on existing articles by translating new sections.]] We will implement [[mw:Special:MyLanguage/Content translation#Improved translation experience|this improvement]] on your wiki '''on Monday, March 17th, 2025''' and remove the current dashboard '''by May 2025'''. Please reach out with any questions concerning the dashboard in this thread. Thank you! On behalf of the Language and Product Localization team. </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:UOzurumba (WMF)|UOzurumba (WMF)]]</bdi> 03:55, 13 mart 2025 (CET) <!-- Message sent by User:UOzurumba (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:UOzurumba_(WMF)/sandbox_CX_Unified_dashboard_announcement_list_1&oldid=28382282 --> == AnToni == Korisnik je obrisao stranice [[Turci na Kosovu]] i [[Srbi na Kosovu]] bez ikakakvog objašnjenja. Šta je sporno pisati o etničkim grupama na Kosovu? [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 18:22, 15 mart 2025 (CET) == Kosovo == Mislim da zajednica trijeba ppkrenut raspravu o tome da li je ''enciklopedijski'' pisati o etničkim zajednicama Kosova. Korisnik AnToni je na svoju ruku obrisao sve stranice sa tom tematikom jer po njemu o etničkim grupama Kosova ne treba pisat, samo nije obrazlozio zašto. Na ovaj način se ignorira postojanje kosovskih zajednica koje imaju svoje političke prredstavnike i aktivno sudjeluju u životu Kosova. Obrisao je stranicu [[Bošnjaci Kosova]] koja je godinama bila tu jer mu je neenciklopedijska. Pitanje je sada šta je korisniku AnToni enciklopedijski? Ja sam dugo uređivao stranice na srpskoj Vikipediji gdje sam pre dva dana blokiran samo zbog slobode mišljenja i govora, gdje mi je čak sugestirano da ''promjenim retoriku'' jer Kosovo i Metohija su Srbija. Tamošnji admini su me blokirali samo zato što sam iznosio istinu i reference koje se njima nijesu svidjele. Nažalost, pokazalo se da urednici srpske nacionalnosti na toj Vikipediji nijesu objektivni i da manjine nemaju šta tamo tražit ako ne dijele mišljenje većine. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 10:06, 16 mart 2025 (CET) Želim se zahvalit uredniku AnToni na ispravnoj odluci kojiu je donio vrativši stranice. Ja vjerujem da se ovdje može slobodno uređivat i govorit a ne kao srpskoj Vikipediji gdje Srbi ne toleriraju svoje neistomišljenike i blokiraju ih. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 12:23, 16 mart 2025 (CET) :I ovdje ima razlika u mišljenjima, kao i bilo gdje na svijetu, ali su uglavnom vezana za to šta ko smatra relevantnim za enciklopediju (uključujući i izvore) ili kako bi bilo bolje uraditi nešto i tome slično. Dok god vladaju zdrav razum, poštovanje i normalna komunikacija, bez vrijeđanja, nema blokiranja. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:30, 16 mart 2025 (CET) ::Tamo sam blokiran na tri dana uz ''obrazloženje'' da sam ratovao izmjenama, iako toga uopće nije bilo, da sam vrijeđao iako ni toga nije bilo. Srbima se tamo kao referenca nije svidjeo sopstveni Briselski sporazum na koji se srbijanska vlast stalno poziva (potpisala ga sa Kosovom u kojemu priznaje institucije Kosova) pa su izmislili razlog za moju blokadu, uz opasku da ''promjenim retoriku''. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 12:52, 16 mart 2025 (CET) :::@[[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]]: Doživio sam slična iskustva na tom projektu kao urednik i administrator, tako da Vas potpuno razumijem. Nemojte dopustiti da Vas to odvrati od uređivanja drugih Wikimedijinih projekata. (P. S. sd sam videja da smo zemljaci :)). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:27, 16 mart 2025 (CET) ::::I dalje sam mišljenja da članci ovog tipa nisu enciklopedijski. O stanovništu neke države se može pisati u članku o toj državi. Ovako članci "xxx u yyy" se svode na broj stanovnika xxx, a onda se počinju nabrajati neki marginalni pjevači i šta ti ja znam ko... a da ne govorim o tome, da se stvaraju i izmišljaju neki novi nazivi, kao "kosovski Srbi", "kosovski Turci"...kao da je teško pogledati u zvanične podatke gdje tog i drugih pridjeva nema. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 13:41, 16 mart 2025 (CET) :::::Članak premestiti na "Bošnjaci na Kosovu" i povezati na Wikipodacima s [[:en:Bosniaks in Kosovo|ovim člankom]] (en.WP). Ovakvi članci u pravilu pokrivaju značajne manjine i njihova prava ili status u određenoj zemlji. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:50, 16 mart 2025 (CET) Mislim da imamo nekoliko smjernica koje nam mogu pomoći ovdje: * Kao prvo, za onoga ko nije upoznat, osnovno pravilo za relevantnost: [[:Wikipedia:Relevantnost]]. Ili za potpunu verziju pogledati [[:en:Wikipedia:Notability]]. * Gdje nije jasno, možemo se osloniti na en-wiki. Ukoliko tamo članak postoji, velika je šansa da tema jeste relevantna kao zaseban članak. * Ukoliko je članak prekratak, može se nekada odlučiti da se materijal pripoji u nekom drugom članku. Relevantne stranice: [[:en:Wikipedia:Merging]], [[:en:Wikipedia:Stub]]. * Postoje isto [[:Wikipedia:Pravila_za_brisanje|pravila za brisanje]]. I da dodam nešto svoje na ovo KWikijevo: "''Dok god vladaju zdrav razum, poštovanje i normalna komunikacija, bez vrijeđanja..''", sve se može riješiti na lijep način. Toliko od mene. ✌️ -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 05:33, 22 mart 2025 (CET) == Teritorijalna organizacije Srbije == AntOni uporno briše sa stranica o naseljima leskovačkog kraja da se nalaze na jugu Srbije. Meni nije uopće jasno zašto njemu smijeta preciznije odrediti mjesto riječina ''na jugu Srbije''? U čumu je problem sa time? On čak ne poznaje dobro ni teritorijalnu organizaciju Srbije ''upravni okrug'' i ''okrug'' nijsu isto, kako on ubacuje u riječenice kopirajući srpsku Vikipediju, koja je daleko od idealne. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 21:40, 19 mart 2025 (CET) === Vučje === AnToni je sada zaključao stranicu [[Vučje]] pod izgovorom ''Rat izmjenama / spor o sadržaju''. Međutim, rata izmjena nije ni bilo jer za to trijeba serija vraćanja, čega nije bilo. Njemu smijeta geografski pojam ''Južna Srbija'' iako u stranici uopće tako ne piše već ''na jugu Srbije''. Ja pokušavam komunicirat s njim ali on ne odgovara, pritom nije upućen u administrativnu podjelu Srbije. Kopira srpsku Vikipediju koja nije točna, jer ni tamo ne znaju podjelu. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 22:03, 19 mart 2025 (CET) === Šablon:Korisnik Južnjak === Sada je obrisao običan šablon gdje me optužuje za ''separatizam'' i ''osamostaljenje'' iako to uopće nije pisalo. Korisnik AnToni očigledno počinje se služit neistinama i pitanje je zbog čega ovo radi i mene ''maltretira'' i ne dopušta mi radit svasvim korektno. Molim da se šablon vrati jer je obrisan zbog neistina i ličnog mišljenja AnTonija. Sličnih šablona o autonomijama Baskije, Kurdistana ima svugdje. AnToni zloupotrebljava svoja admin prava. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 22:12, 19 mart 2025 (CET) === AnToni nastavlja === Poslije mog pisanja na čaršiji AnToni je dijelimice na mojoj szr napisao ;CItat ''Da li Vi stvarno mislite da ću ja raspravljati da li u Srbiji postoji ili ne postoji neki Upravni okrug?''... Po ovome što je napisat on na mene gleda sa omalovažavanjem, jer on pravi izmjene i briše šablone i uopće ga ne zanima da o tome raspravlja sa mnom, jer misli da je ''iznad'' mene. Molim ostale admine da reagiraju na ovakvo bezobrazno i omalovažavajuće ponašanje AnTonija. Ako admini mogu radit što požele da ovoj vikipediji makar da se javno to kaže, jer ovo je nečuvjeno. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 23:10, 19 mart 2025 (CET) == Promjena prikazivanja istaknutih članaka == S obzirom na to da smo se već nekoliko puta našli u situaciji da nije bilo predloženih istaknutih članaka za naredni mjesec, pa smo morali svojeručno birati navrat-nanos, mislim da ne bi bilo loše da se prebacimo na "rotaciju" koja ima na nekim drugim projektima već. Funkcioniralo bi na sljedeći način: imamo [[:Kategorija:Istaknuti članci|nekih 218 istaknutih članaka]] i stavili bismo ih u rotaciju tako da se na početnoj stranici rotira članak svaka 3 dana (imamo materijala – 365 ÷ 3 je 121,66). Međutim, i dalje bismo birali nove istaknute članke. Korisnici će predložiti novi kad ga napišu/nađu neki postojeći, kao i dosad, ostavi se standardnih 7 dana da se drugi izjasne pa, ako bude izabran, postavimo ga da stoji 30 dana na početnoj stranici u narednoj rotaciji (za najkasnije 3 dana od završetka izjašnjavanja). Mislim da nije loša ideja, pa ako ste za, mogli bismo od maja početi. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 19:10, 25 mart 2025 (CET); izmijenjeno 19:30, 25 mart 2025 (CET) :Za april sam predložio Ripakovu, ali nema glasova. Ako tako i ostane, onda početi od 1. aprila, a ako bude izabrana, onda od 1. maja. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:26, 25 mart 2025 (CET) :: Ma može Ripakova za april, što da ne. :-) Promijenio sam "početni" datum iznad. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 19:30, 25 mart 2025 (CET) :::Ja sam za! Tako će se glavna stranica "osvježavati". [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:59, 25 mart 2025 (CET) ::{{za}} [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:35, 25 mart 2025 (CET) :Što da ne, i ja sam '''za'''. {{za}} [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 21:14, 25 mart 2025 (CET) ::{{za}} --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 22:17, 25 mart 2025 (CET) :Podrška i s moje strane, djeluje praktično. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11:48, 26 mart 2025 (CET) :Dobar prijedlog, i ja sam za. {{za}} - [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] Ništa, ovo je onda spremno i počet će od maja. Budući da ima više nego dovoljno materijala, stavit ću da se rotira svaka dva dana, izuzeti nedavno istaknute članke, i izvršiti rendomizaciju spiska, da bude pošteno i da probamo staviti koliko god je moguće u rotaciju. :) – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:15, 7 april 2025 (CEST) :: {{za}} ovo je dobro [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 12:51, 21 septembar 2025 (CEST) == Final proposed modifications to the Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines and U4C Charter now posted == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> The proposed modifications to the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines|Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines]] and the U4C Charter [[m:Universal_Code_of_Conduct/Annual_review/2025/Proposed_Changes|are now on Meta-wiki for community notice]] in advance of the voting period. This final draft was developed from the previous two rounds of community review. Community members will be able to vote on these modifications starting on 17 April 2025. The vote will close on 1 May 2025, and results will be announced no later than 12 May 2025. The U4C election period, starting with a call for candidates, will open immediately following the announcement of the review results. More information will be posted on [[m:Special:MyLanguage//Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election|the wiki page for the election]] soon. Please be advised that this process will require more messages to be sent here over the next two months. The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, you may [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter|review the U4C Charter]]. Please share this message with members of your community so they can participate as well. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 04:04, 4 april 2025 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28469465 --> == Slike bez licence == Za sve (nas) administratore: Pregledati [[Korisnik:MGA73/NoLicense|ove slike]] i vidjeti šta dalje (npr., dodati licencu ili ih izbrisati). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:29, 11 april 2025 (CEST) == Be part of the next CEE Catch Up about Global Trends == Hi everyone, We want to announce the ninth '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Catch up|CEE Catch Up]]''' session, which will be dedicated to the Foundation Annual Planning Workshop focused on [[diffblog:2025/03/04/global-trends-2025/|'''global trends that are affecting our movement''']]. The session will take place on 23<sup>rd</sup> of April 2025, 18:00-19:00 CEST (check your local time [https://zonestamp.toolforge.org/1745424000 here]). Together (the CEE Communities and the Wikimedia Foundation staff) we will discuss the trends related to our projects, our readers and editors. We will explore how those trends show up in the CEE context and discuss what our projects need to address those trends, and how we can support them. You will also have the opportunity to ask questions to the Wikimedia Foundation staff about the work being planned as part of the annual plan that runs from July 2025 to June 2026. '''<u>''[[Wikimedia CEE Hub/Catch up|Join us at the Next CEE Catch up]]!''</u>''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:19, 14 april 2025 (CEST) (on behalf of the CEE Catch Up team) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=28546550 --> == Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025: Invitation == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:UCDM 2025 general.png|180px|right]] {{int:please-translate}} Hello, dear Wikipedians!<br/> [[:m:Special:MyLanguage/Wikimedia Ukraine|Wikimedia Ukraine]], in cooperation with the [[:en:Ministry of Foreign Affairs of Ukraine|MFA of Ukraine]] and [[:en:Ukrainian Institute|Ukrainian Institute]], has launched the fifth edition of writing challenge "'''[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]]'''", which lasts from '''14th April''' until '''16th May 2025'''. The campaign is dedicated to famous Ukrainian artists of cinema, music, literature, architecture, design, and cultural phenomena of Ukraine that are now part of world heritage. We accept contributions in every language! The most active contesters will receive prizes. If you are interested in coordinating long-term community engagement for the campaign and becoming a local ambassador, we would love to hear from you! Please let us know your interest. <br/> We invite you to take part and help us improve the coverage of Ukrainian culture on Wikipedia in your language! Also, we plan to set up a [[:m:CentralNotice/Request/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025|banner]] to notify users of the possibility to participate in such a challenge! [[:m:User:OlesiaLukaniuk (WMUA)|OlesiaLukaniuk (WMUA)]] ([[:m:User talk:OlesiaLukaniuk (WMUA)|talk]]) </div> 18:11, 16 april 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Hide on Rosé@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:OlesiaLukaniuk_(WMUA)/list_of_wikis&oldid=28552112 --> == Vote now on the revised UCoC Enforcement Guidelines and U4C Charter == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> The voting period for the revisions to the Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines ("UCoC EG") and the UCoC's Coordinating Committee Charter is open now through the end of 1 May (UTC) ([https://zonestamp.toolforge.org/1746162000 find in your time zone]). [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review/2025/Voter_information|Read the information on how to participate and read over the proposal before voting]] on the UCoC page on Meta-wiki. The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review of the EG and Charter was planned and implemented by the U4C. Further information will be provided in the coming months about the review of the UCoC itself. For more information and the responsibilities of the U4C, you may [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter|review the U4C Charter]]. Please share this message with members of your community so they can participate as well. In cooperation with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 02:34, 17 april 2025 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28469465 --> == Sub-referencing: User testing == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Sub-referencing reuse visual.png|400px|right]] <small>''Apologies for writing in English, please help us by providing a translation below''</small> Hi I’m Johannes from [[:m:Wikimedia Deutschland|Wikimedia Deutschland]]'s [[:m:WMDE Technical Wishes|Technical Wishes team]]. We are making great strides with the new [[:m:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|sub-referencing feature]] and we’d love to invite you to take part in two activities to help us move this work further: #'''Try it out and share your feedback''' #:[[:m:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing# Test the prototype|Please try]] the updated ''wikitext'' feature [https://en.wikipedia.beta.wmflabs.org/wiki/Sub-referencing on the beta wiki] and let us know what you think, either [[:m:Talk:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|on our talk page]] or by [https://greatquestion.co/wikimediadeutschland/talktotechwish booking a call] with our UX researcher. #'''Get a sneak peak and help shape the ''Visual Editor'' user designs''' #:Help us test the new design prototypes by participating in user sessions – [https://greatquestion.co/wikimediadeutschland/gxk0taud/apply sign up here to receive an invite]. We're especially hoping to speak with people from underrepresented and diverse groups. If that's you, please consider signing up! No prior or extensive editing experience is required. User sessions will start ''May 14th''. We plan to bring this feature to Wikimedia wikis later this year. We’ll reach out to wikis for piloting in time for deployments. Creators and maintainers of reference-related tools and templates will be contacted beforehand as well. Thank you very much for your support and encouragement so far in helping bring this feature to life! </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:Johannes Richter (WMDE)|Johannes Richter (WMDE)]] ([[User talk:Johannes Richter (WMDE)|talk]])</bdi> 17:03, 28 april 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Johannes Richter (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johannes_Richter_(WMDE)/Sub-referencing/massmessage_list&oldid=28628657 --> == <span lang="en" dir="ltr">Vote on proposed modifications to the UCoC Enforcement Guidelines and U4C Charter</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> The voting period for the revisions to the Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines and U4C Charter closes on 1 May 2025 at 23:59 UTC ([https://zonestamp.toolforge.org/1746162000 find in your time zone]). [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Annual review/2025/Voter information|Read the information on how to participate and read over the proposal before voting]] on the UCoC page on Meta-wiki. The [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, you may [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|review the U4C Charter]]. Please share this message with members of your community in your language, as appropriate, so they can participate as well. In cooperation with the U4C -- <section end="announcement-content" /> </div> <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 05:40, 29 april 2025 (CEST)</div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28618011 --> == Međuprojektna saradnja – članstvo, lokalne stranice i komunikacijska platforma == Poštovane kolegice i kolege, Međuprojektna saradnja traži nove članove i članice! Pozivamo vas da posjetite '''[[Wikipedia:Međuprojektna saradnja|lokalnu stranicu]]''' kako biste se informirali o inicijativi. Osim toga, inicijativu možete podržati na '''[[:meta:Cross-Project Cooperation Initiative|njenoj stranici na Meta-Wikiju]]'''. Nakon završetka rada Međuprojektnog foruma, inicijativa je pokrenula svoj server na Discordu kao službenu komunikacijsku platformu. Pozivamo vas da se priključite. U ime Međuprojektne saradnje, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20:49, 5 maj 2025 (CEST) == Nazivi članaka o papama == Da li da idemo s riječju "papa" kod svih ili kod onih gdje je eventualno potrebno razlikovanje ili bez nje? (Čisto radi ujednačavanja). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:42, 10 maj 2025 (CEST) :Meni je logičnije da počinje s "Papa..." [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 12:09, 10 maj 2025 (CEST) ::slažem se, kada korisnik traži nekog određenog papu uvijek će prvo upisati papa pa ime. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:00, 10 maj 2025 (CEST) :::Saglasan sam s kolegama. Na primjer, [[Papa Franjo]] je prepoznatljivije od [[Franjo]] (što može biti i višeznačno). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22:31, 14 maj 2025 (CEST) == Registration for the Wikimedia CEE Meeting 2025 is open == Dear all,               The Organising Committee of the [[metawiki:Wikimedia CEE Meeting 2025|Wikimedia CEE Meeting 2025]] is delighted to announce the opening of the registration for this year's conference. Affiliation and community delegates can register for the meeting until '''June 15th'''. All other self-funded participants can register until July 31st. The registration and scholarship application form which runs on Pretix, a free, open-sourced third-party platform that helps organize and manage events, can be found [https://pretix.eu/wikimedia-events/wmcee-2025/ here]. Details on how to select delegates and the selection process can be found on the [[metawiki:Wikimedia CEE Meeting 2025/Registration|registration page]]. Please keep in mind that the official language of the conference is English and interpreting services will not be available. If you encounter any issues while registering, or have questions about the registration process, feel free to contact the coordination team via [mailto:wmceem2025@wikimedia.gr wmceem2025@wikimedia.gr]. Your swift replies will be appreciated, as they will help us conduct an efficient booking process. Best regards,       On behalf of '''Wikimedia CEE Meeting 2025 Organising Team''' <nowiki>--~~~~</nowiki> [[Korisnik:MARKELLOS|MARKELLOS]] ([[Razgovor s korisnikom:MARKELLOS|razgovor]]) 21:33, 12 maj 2025 (CEST) :Mislim da bi bilo sjajno da se netko iz zajednice prijavi da ide na okupljanje kao predstavnik Wikipedije na bosanskom jeziku. Je li netko zainteresiran? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20:15, 14 maj 2025 (CEST) :@[[Korisnik:AnToni|AnToni]], [[Korisnik:Panasko|Panasko]], [[Korisnik:KWiki|KWiki]]? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14:47, 15 maj 2025 (CEST) ::Bez mene. Komplikovano mi je putovati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:57, 15 maj 2025 (CEST) :::ja vec imam planirana putovanja, obzirom na porodicu i obaveze, nažalost ne mogu. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:59, 15 maj 2025 (CEST) ::Bilo bi mi zadovoljstvo prisustvovati sastanku wikipedista, ali septembar i oktobar su mjeseci kad sam veoma zauzet s poslom. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 16:58, 15 maj 2025 (CEST) :Razumijem, hvala na odgovoru! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:09, 15 maj 2025 (CEST) ::@[[Korisnik:Z1KA|Z1KA]]: Kako ti stojiš oko ovoga? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 01:31, 19 maj 2025 (CEST) :::Teško, radim i studiram vanredno, jedva stignem šta urediti na wiki. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 18:08, 27 maj 2025 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Call for Candidates for the Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> The results of voting on the Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines and Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) Charter is [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Annual review/2025#Results|available on Meta-wiki]]. You may now [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2025/Candidates|submit your candidacy to serve on the U4C]] through 29 May 2025 at 12:00 UTC. Information about [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2025|eligibility, process, and the timeline are on Meta-wiki]]. Voting on candidates will open on 1 June 2025 and run for two weeks, closing on 15 June 2025 at 12:00 UTC. If you have any questions, you can ask on [[m:Talk:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2025|the discussion page for the election]]. -- in cooperation with the U4C, </div><section end="announcement-content" /> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|razgovor]])</bdi> 00:06, 16 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28618011 --> == RfC ongoing regarding Abstract Wikipedia (and your project) == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> ''(Apologies for posting in English, if this is not your first language)'' Hello all! We opened a discussion on Meta about a very delicate issue for the development of [[:m:Special:MyLanguage/Abstract Wikipedia|Abstract Wikipedia]]: where to store the abstract content that will be developed through functions from Wikifunctions and data from Wikidata. Since some of the hypothesis involve your project, we wanted to hear your thoughts too. We want to make the decision process clear: we do not yet know which option we want to use, which is why we are consulting here. We will take the arguments from the Wikimedia communities into account, and we want to consult with the different communities and hear arguments that will help us with the decision. The decision will be made and communicated after the consultation period by the Foundation. You can read the various hypothesis and have your say at [[:m:Abstract Wikipedia/Location of Abstract Content|Abstract Wikipedia/Location of Abstract Content]]. Thank you in advance! -- [[User:Sannita (WMF)|Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|<span class="signature-talk">{{int:Talkpagelinktext}}</span>]]) 17:26, 22 maj 2025 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Sannita (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Sannita_(WMF)/Mass_sending_test&oldid=28768453 --> == Proposal to enable the "Contribute" entry point in Bosnian Wikipedia == {{Int:Hello}} Bosnian Wikipedians, Apologies as this message is not in your language. {{Int:please-translate}}. The [[mediawikiwiki:Wikimedia_Language_and_Product_Localization|WMF Language and Product Localization]] team proposes enabling an entry point called "Contribute" to your Wikipedia. The [[:bn:বিশেষ:Contribute|Contribute]] entry point is based on collaborative work with other product teams in the Wikimedia Foundation on [[mediawikiwiki:Edit_Discovery|Edit discovery]], which validated the entry point as a persistent and constant path that contributors took to discover ways to contribute content in Wikipedia. Therefore, enabling this entry point in your Wikipedia will help contributors quickly discover available tools and immediately click to start using them. This entry point is designed to be a central point for discovering contribution tools in Bosnian Wikipedia. '''Who can access it''' Once it is enabled in your Wikipedia, newcomers can access the entry point automatically by just logging into their account, click on the User drop-down menu and choose the "Contribute" icon, which takes you to another menu where you will find a self-guided description of what you can do to contribute content, as shown in the image below. An option to "view contributions" is also available to access the list of your contributions. [[File:Mobile_Contribute_Page.png|Mobile Contribute Page]] [[File:Mobile_contribute_menu_(detailed).png|Mobile contribute menu (detailed)]] For experienced contributors, the Contribute icon is not automatically shown in their User drop-down menu. They will still see the "Contributions" option unless they change it to the "Contribute" manually. We have gotten valuable feedback that helped us improve its discoverability. Now, it is ready to be enabled in other Wikis. One major improvement was to [[phab:T369041|make the entry point optional for experienced contributors]] who still want to have the "Contributions" entry point as default.           We plan to enable it '''on mobile''' for Wikis, where the Section translation tool is enabled. In this way, we will provide a main entry point to the mobile translation dashboard, and the exposure can still be limited by targeting only the mobile platform for now. If there are no objections to having the entry point for mobile users from your community, we will enable it by 10th June 2025. We welcome your feedback and questions in this thread on our proposal to enable it here. Suppose there are no objections, we will deploy the "Contribute" entry point in your Wikipedia. We look forward to your response soon. Thank you! On behalf of the WMF Language and Product Localization team. [[Korisnik:UOzurumba (WMF)|UOzurumba (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:UOzurumba (WMF)|razgovor]]) 01:56, 28 maj 2025 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Wikimedia Foundation Board of Trustees 2025 Selection & Call for Questions</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025/Announcement/Selection announcement|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Wikimedia Foundation elections/2025/Announcement/Selection announcement}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Dear all, This year, the term of 2 (two) Community- and Affiliate-selected Trustees on the Wikimedia Foundation Board of Trustees will come to an end [1]. The Board invites the whole movement to participate in this year’s selection process and vote to fill those seats. The Elections Committee will oversee this process with support from Foundation staff [2]. The Governance Committee, composed of trustees who are not candidates in the 2025 community-and-affiliate-selected trustee selection process (Raju Narisetti, Shani Evenstein Sigalov, Lorenzo Losa, Kathy Collins, Victoria Doronina and Esra’a Al Shafei) [3], is tasked with providing Board oversight for the 2025 trustee selection process and for keeping the Board informed. More details on the roles of the Elections Committee, Board, and staff are here [4]. Here are the key planned dates: * May 22 – June 5: Announcement (this communication) and call for questions period [6] * June 17 – July 1, 2025: Call for candidates * July 2025: If needed, affiliates vote to shortlist candidates if more than 10 apply [5] * August 2025: Campaign period * August – September 2025: Two-week community voting period * October – November 2025: Background check of selected candidates * Board’s Meeting in December 2025: New trustees seated Learn more about the 2025 selection process - including the detailed timeline, the candidacy process, the campaign rules, and the voter eligibility criteria - on this Meta-wiki page [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2025|[link]]]. '''Call for Questions''' In each selection process, the community has the opportunity to submit questions for the Board of Trustees candidates to answer. The Election Committee selects questions from the list developed by the community for the candidates to answer. Candidates must answer all the required questions in the application in order to be eligible; otherwise their application will be disqualified. This year, the Election Committee will select 5 questions for the candidates to answer. The selected questions may be a combination of what’s been submitted from the community, if they’re alike or related. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2025/Questions_for_candidates|[link]]] '''Election Volunteers''' Another way to be involved with the 2025 selection process is to be an Election Volunteer. Election Volunteers are a bridge between the Elections Committee and their respective community. They help ensure their community is represented and mobilize them to vote. Learn more about the program and how to join on this Meta-wiki page [[m:Wikimedia_Foundation_elections/2025/Election_volunteers|[link].]] Thank you! [1] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Results [2] https://foundation.wikimedia.org/wiki/Committee:Elections_Committee_Charter [3] https://foundation.wikimedia.org/wiki/Resolution:Committee_Membership,_December_2024 [4] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections_committee/Roles [5] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2025/FAQ [6] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2025/Questions_for_candidates Best regards, Victoria Doronina Board Liaison to the Elections Committee Governance Committee<section end="announcement-content" /> </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 05:07, 28 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28618011 --> == CEE Meeting 2025: call for session submissions == Hi everyone, The CEE Meeting 2025 programme committee wants to inform you that the deadline to submit a session proposal in the CEE Meeting is 31 May 2025, 23:59 CET. You can read more information about the process [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_CEE_Meeting_2025/Submissions|here]] and [[metawiki:Wikimedia_CEE_Meeting_2025/Programme_development|here]]. We hope to see you in Thessaloniki! Best, Nikos [[Korisnik:NikosLikomitros|NikosLikomitros]] ([[Razgovor s korisnikom:NikosLikomitros|razgovor]]) 15:54, 28 maj 2025 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr"> Upcoming Deployment of the CampaignEvents Extension</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="message"/> Hello everyone, ''(Apologies for posting in English if English is not your first language. Please help translate to your language.)'' The Campaigns Product Team is planning a global deployment of the '''[[:mw:Help:Extension:CampaignEvents|CampaignEvents extension]]''' to all Wikipedias, including this wiki, during the '''week of June 23rd'''. This extension is designed to help organizers plan and manage events, WikiProjects, and other on-wiki collaborations - and to make these efforts more discoverable. The three main features of this extension are: * '''[[:m:Event_Center/Registration|Event Registration]]''': A simple way to sign up for events on the wiki. * '''[[:m:CampaignEvents/Collaboration_list|Collaboration List]]''': A global list of events and a local list of WikiProjects, accessible at '''[[:m:Special:AllEvents|Special:AllEvents]]'''. * '''[[:m:Campaigns/Foundation_Product_Team/Invitation_list|Invitation Lists]]''': A tool to help organizers find editors who might want to join, based on their past contributions. '''Note''': The extension comes with a new user right called '''"Event Organizer"''', which will be managed by administrators on this wiki. Organizer tools like Event Registration and Invitation Lists will only work if someone is granted this right. The Collaboration List is available to everyone immediately after deployment. The extension is already live on several wikis, including '''Meta, Wikidata, English Wikipedia''', and more ( [[m:CampaignEvents/Deployment_status#Current_Deployment_Status_for_CampaignEvents_extension| See the full deployment list]]) If you have any questions, concerns, or feedback, please feel free to share them on the [[m:Talk:CampaignEvents| extension talkpage]]. We’d love to hear from you before the rollout. Thank you! <section end="message"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:Udehb-WMF|Udehb-WMF]] ([[User talk:Udehb-WMF|razgovor]]) 18:47, 29 maj 2025 (CEST)</bdi> <!-- Message sent by User:Udehb-WMF@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Udehb-WMF/sandbox/deployment_audience&oldid=28803829 --> == Međuprojektna saradnja: Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka == Poštovane kolegice i kolege, zadovoljstvo mi je predstaviti prvi veliki projekt Međuprojektne saradnje – '''[[Wikipedia:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka|Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka]]'''! Ovaj projekt ima za cilj sređivanje članaka kojima je osporena neutralnost i činjenična tačnost. Planirano je da se održi '''od 15. juna do 30. jula'''. Pozivamo vas da se '''[[Wikipedia:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka#Učesnici i učesnice|priključite projektu]]''', da [[Razgovor o Wikipediji:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka|ostavite povratne informacije o njemu]] i da ga uključite u [[MediaWiki:Sitenotice]]. Zahvaljujemo zajednicama na dosadašnjoj saradnji i kontinuiranom interesiranju oko inicijative. U ime Međuprojektne saradnje, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 18:10, 7 juni 2025 (CEST) == AnToni, Prekmurje, slike == Dragi korisnici i administratori! {{ping|AnToni}} koji je administrator nerazumno i nepotrebno je poništio moje izjeme u člancima o mjestima u Prekmurju (Slovenija). A zašto? Slike predstaviju cijela mjesta i ne samo jedan objekt (npr. kapele u grobljima). [[Korisnik:Doncsecz~bswiki|Doncsecz~bswiki]] ([[Razgovor s korisnikom:Doncsecz~bswiki|razgovor]]) 08:40, 11 juni 2025 (CEST) :Te slike prikazuju neku ulicu, koja može biti u bilo kojem naselju. To nema smisla! Zato su slike vraćene. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 10:24, 11 juni 2025 (CEST) {{ping|AnToni}} Otkud znaš da je u bilo kojem mjestu? Je li tam stanuješ? I u commonsu su na ovakov način kategorizirane slike i nitko nije im prigovarao. Dokazuj da nisu tamo fotografirane! Ako nećeš onda ja uspostavim ovo stanje koje si poništio. [[Korisnik:Doncsecz~bswiki|Doncsecz~bswiki]] ([[Razgovor s korisnikom:Doncsecz~bswiki|razgovor]]) 13:29, 11 juni 2025 (CEST) {{ping|AnToni}} Ovo je ta fotografija: <gallery mode="packed"> Kipsinci5.JPG </gallery> Ona ista kapela je i na toj slici koju si uspostavio: <gallery mode="packed"> Kapela v Kupšincih.jpg </gallery> -- [[Korisnik:Doncsecz~bswiki|Doncsecz~bswiki]] ([[Razgovor s korisnikom:Doncsecz~bswiki|razgovor]]) 13:32, 11 juni 2025 (CEST) Također i u članku o [[Bratonci]]ma: ti, {{ping|AnToni}} si nepotrebno poništio moje uređivanje i uspostavio tu sliku: <gallery mode="packed"> Kapela v Bratoncih.jpg </gallery> Iako ona ista kapela je i na mojoj: <gallery mode="packed"> Bratonci7.jpg </gallery> -- [[Korisnik:Doncsecz~bswiki|Doncsecz~bswiki]] ([[Razgovor s korisnikom:Doncsecz~bswiki|razgovor]]) 13:38, 11 juni 2025 (CEST) : Poništenja su sasvim razumna i neophodna. Fotografije koje postavljate daleko su lošijeg kvaliteta od postojećih i, kao što je Toni već rekao, najčešće prikazuju samo glavni put, livadu/polje, umjesto bilo kakvog značajnog objekta u tom naseljenom mjestu. Samim time, izmjene kojima se unazađuje kvalitet bit će uklonjene. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:15, 11 juni 2025 (CEST) :zamijenili ste nemjerljivo bolju sliku sa lošijom, po meni apsolutno opravdano vraćanje. Molim da se energija iskoristi na poboljšanje sadržaja a ne nepotrebno mijenjanje na gore [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:16, 11 juni 2025 (CEST) == Vote now in the 2025 U4C Election == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Apologies for writing in English. {{Int:Please-translate}} Eligible voters are asked to participate in the 2025 [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] election. More information–including an eligibility check, voting process information, candidate information, and a link to the vote–are available on Meta at the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2025|2025 Election information page]]. The vote closes on 17 June 2025 at [https://zonestamp.toolforge.org/1750161600 12:00 UTC]. Please vote if your account is eligible. Results will be available by 1 July 2025. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 01:00, 14 juni 2025 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28848819 --> == „Administratorsko brisanje bez konsenzusa – članak Davor Cicović“ == Poštovani saradnici, obraćam se zbog ozbiljnih prigovora na administrativno postupanje administratora AnToni, koji je za brisanje predložio stranicu Davor Cicović bez šire diskusije. U raspravi je više puta osporavana validnost medija kao što su Direktno.rs, Mitrovica.info, Katera, pa čak i Danas.rs, iako su svi registrovani i priznati izvori u Srbiji, od kojih je Danas i štampani dnevni list. Osporavanja su često subjektivna, npr. kvalifikacije o “blogovima”, iako ti portali nisu blogovi niti lične platforme. Dalje, osporena je i relevantnost intervjua sa poslanikom Srđanom Milivojevićem, kao i članstvo u Nezavisnom udruženju novinara Srbije (NUNS) i međunarodnoj asocijaciji novinara, što bi trebalo da bude više nego dovoljno da se osoba smatra javno prepoznatljivom. Zabrinjavajuće je što se kao kriterijumi zahtijevaju: • prisustvo u drugim enciklopedijama, • međunarodne nagrade, • prisustvo u svjetskim medijima. To nisu uslovi koje Wikipedia propisuje za biografske članke. Wikipedia traži prepoznatljivost i značaj u kontekstu svog jezika i prostora, što je u ovom slučaju više nego ispunjeno. ⸻ Molim ostale administratore i saradnike da se uključe i izjasne o ovom slučaju, jer je ovdje riječ o: • subjektivnosti i animozitetu, koji se očituju kroz pokušaj diskreditacije autora, • neprihvatljivom administrativnom pristupu koji obeshrabruje buduće saradnike. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 18:53, 15 juni 2025 (CEST) :To je prijedlog za brisanje. Ukoliko neko navede argumente o relevantnosti, članak neće biti izbrisan. Na stranici za razgovor je otvorena diskusija i tamo se može svako izjasniti. Morate poštovati pravila Wikipedije, a ja niti znam niti me interesuje sfera djelovanja Cicovića, ali je neophodno navesti argumente o relevantnosti, a ne argumentovati da je linkovan na en.wiki i na portalima i blogovima. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:23, 15 juni 2025 (CEST) ::Zahvaljujem na odgovoru, ali smatram da Vaš ton i formulacije (“ne zanima me sfera djelovanja…”) ne doprinose konstruktivnoj raspravi. U pitanju je ocjena značaja na osnovu izvora, a ne ličnih simpatija ili interesovanja. ::U skladu s pravilima WP:BIO i WP:V, argumenti koje sam naveo uključuju: ::– prisustvo u akreditovanim medijima, ::– citiranost u drugim člancima ::– članstvo u NUNS-u i međunarodnoj novinarskoj asocijaciji. ::Vaš komentar da „linkovanje na blogove i en.wiki nije dovoljno” zanemaruje činjenicu da je reč o registrovanim medijima i globalnoj referentnosti. ::Nadam se da će i drugi saradnici izneti svoje mišljenje na osnovu pravila, a ne ličnih stavova ili animoziteta. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 19:34, 15 juni 2025 (CEST) :::Imam pravo da me ne interesuje polje djelovanja spomenutog, ali kao administrator imam obavezu da pregledam nove stranice i signaliziram drugim urednicima, potrebu za reakcijom. Wikipedija je enciklopedija te je potrebno ispitati da li članak zaslužuje da bude na Wikipediji. Ne podmećite teze o animozotetu, jer nemam pojma ko je Cicović, niti imam vremena i interesa da to provjeram. Ukoliko se neko od urednika javi s argumente o relevantnosti, članak neće biti izbrisan. Raznorazni marginalci nemaju šta da traže na Wiki. Wikipedija nije mjesto za (auto)promociju. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:44, 15 juni 2025 (CEST) ::::* „Nemam pojma ko je Cicović, niti imam vremena i interesa da to provjeravam.“ ::::* „Raznorazni marginalci nemaju šta da traže na Wiki.“ ::::* „Wikipedia nije mjesto za (auto)promociju.“ ::::Ovakav rječnik i pristup predstavljaju jasno kršenje pravila ponašanja na Wikipediji, posebno: ::::* [[Wikipedia:Etika komunikacije]] – zabranjuje omalovažavanje i vrijeđanje saradnika, ::::* [[Wikipedia:Bez ličnih napada|Wikipedia:Napadi na korisnike]] – lične kvalifikacije poput „marginalac“ nisu prihvatljive, ::::* [[Wikipedia:Nepristrasnost|Wikipedia:Nepristranost]] – obavezuje na sagledavanje činjenica, ne na izjave „nemam interesa“. ::::Kao urednik koji je u diskusiji učestvovao korektno, informisano i argumentovano, smatram da nije prihvatljivo da mi administrator odgovara ovakvim tonom i izrazima koji degradiraju dostojanstvo saradnika. ::::'''Zahtjev:''' ::::Ljubazno molim: ::::# Da se administrator AnToni pozove na poštovanje komunikacijske etike; ::::# Da se njegov komentar sa omalovažavajućim izrazima ili ukloni ili zvanično označi kao neprimjeren; ::::# Da se pozovu i drugi administratori ili iskusni urednici da preispitaju komunikaciju i donesene ocjene. ::::Ne očekujem da svi misle isto o značaju neke osobe. Ali očekujem da se svi saradnici tretiraju s osnovnim poštovanjem i da Wikipedia ostane prostor dijaloga, a ne uvreda. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 20:03, 15 juni 2025 (CEST) :::::Ne vrijeđam urednika, ali nemam interesa da tražim detalje o Cicoviću. Ako se radi o samopromociji, opet to nije vrijeđanje. Linkovi na internet su ili facebook ili kolumne. Nema kritičkog osvrta, dakle sekundarnih izvora, na osnovu čega sam zaključio da je Cicović marginalac. Marginalac nije pogrda, nego oznaka relevantnosti. A ovdje govorimo o relevantnosti. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:12, 15 juni 2025 (CEST) ::::::Izraz „marginalac“ nije enciklopedijski termin. ::::::Bez obzira na Vaše tumačenje da je riječ o „označavanju relevantnosti“, u opštem jeziku i enciklopedijskom kontekstu to je pejorativna i subjektivna kvalifikacija, kojom se osoba diskredituje, a ne opisuje. Takav izraz nije u skladu s pravilima [[WP:NAPAD]] i [[WP:ETIKA]], jer uvodi lični ton u raspravu i cilja na diskvalifikaciju, a ne na provjeru činjenica. ::::::Tvrdnja da se „radi o linkovima s interneta, Facebooka i kolumni“ je netačna i dodatno degradira diskusiju. ::::::Svi navedeni izvori – Direktno.rs, Danas.rs, Katera, Mitrovica.info – su registrovani mediji s uredničkom strukturom, a Danas je štampani dnevni list od javnog značaja u Srbiji. Niti jedan od linkova ne vodi na društvene mreže ili lične stranice. ::::::3. Optužba za samopromociju nije potkrijepljena dokazima. ::::::Ako se tvrdi da se radi o samopromociji, potrebno je jasno ukazati gdje je to u članku izraženo. Članak je pisan trećim licem, neutralnim stilom, bez navođenja ličnih superlativa ili subjektivne glorifikacije. Prema tome, ništa u tekstu ne ukazuje na „autopromociju“, osim ako se ne izjednačava biografski članak sam po sebi s takvom praksom – što nije slučaj. ::::::Na kraju, dodao bih da se iz više Vaših komentara stiče utisak nepotrebne emocionalne uključenosti, kao i potencijalnog neslaganja s tematikom kojom se predmetni autor bavi. To je naravno Vaše pravo kao pojedinca, ali kao administrator pozvani ste da postupate nepristrasno, bez izraza ličnih stavova, a naročito bez vrednosnih ocjena ličnosti kao što su “marginalac”. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 20:23, 15 juni 2025 (CEST) :::::::Marginalac nije uvreda! I ja sam marginalac, pa zato o meni ne postoji natuknica ni u jednoj enciklopediji. O tome da sam prisutan na blogovima, emisijama na državnim televizijama i medijskoj prisutnosti na web-u ne bi pisao, ali sam svejedno osoba o kojoj nema članka na Wikipediji. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:30, 15 juni 2025 (CEST) ::::::::Izjava „Ja sam marginalac, pa zato o meni ne postoji natuknica… ali sam svejedno osoba o kojoj nema članka na Vikipediji“ predstavlja neprimjereno lično poređenje koje nema nikakve veze sa kriterijumima enciklopedijske relevantnosti. To je subjektivna projekcija i svojevrstan izraz frustracije što neko drugi ima članak, a Vi – kako kažete – nemate. ::::::::Takav ton i pristup nisu primereni ulozi administratora. Umesto da se pridržavate pravila i standarda, uključujete lične primere i emotivne opaske koje nemaju mesto u ozbiljnoj raspravi. ::::::::Medijska prisutnost, prisustvo u štampanim i digitalnim izdanjima, kao i citiranost u drugim publikacijama – sve to jesu relevantni kriterijumi za biografski članak. Umanjivati ih iz ličnih razloga i predstavljati kao “blogove” ili “Facebook sadržaj” je neutemeljeno i neprofesionalno. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 20:39, 15 juni 2025 (CEST) :::::::::Iz cjelokupne rasprave najviše vremena se provelo citirajući pravila umjesto da se u skladu s tim istim pravilima iznesu argumenti zašto je ova osoba relevantna za članak na enciklopediji, ili da se pronađu bolji izvori ukoliko postoje. To što je neko javna ličnost nije nužno razlog da zaslužuje članak na enciklopediji. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 22:35, 15 juni 2025 (CEST) ::::::::::Poštovani, ::::::::::zahvaljujem na uključenju u raspravu. ::::::::::Slažem se da pravila Wikipedije ne treba samo citirati, već primjenjivati – upravo zato je članak i revidiran tako da se jasno prikaže zašto je osoba relevantna. U odjeljcima „Професионални рад“ и „Препознатљивост и значај“ konkretno su istaknute sljedeće činjenice: ::::::::::* kolumne Davora Cicovića objavljuju se u više etabliranih i registrovanih medija (Direktno.rs, Danas.rs, Katera, itd.); ::::::::::* njegovi tekstovi su citirani u drugim autorskim člancima i portalima, što jeste oblik sekundarnih izvora; ::::::::::* jedan njegov tekst koristi se kao referenca na engleskoj Wikipediji, u aktuelnom političkom članku; ::::::::::* član je NUNS-a i međunarodnog novinarskog udruženja. ::::::::::Riječ je, dakle, o osobi čiji se sadržaj širi kroz pouzdane izvore, ne samo autorski. Članak je napisan neutralnim tonom i u skladu s WP:V i WP:BIO. ::::::::::Zato bih molio, ako ima konkretnih prijedloga za dodatna poboljšanja – da ih rado razmotrimo. Sve drugo je već inkorporirano kroz faktografske i provjerljive podatke. ::::::::::Srdačno, ::::::::::Mile Milan [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 22:52, 15 juni 2025 (CEST) :::::::::::Po čemu su navedeni mediji "etablirani"? A Wikipedija sama sebi ne može biti izvor! Pa da je en.wiki, gdje svako može referencirati na nešto, a ond neko treći referencira ba bs.wiki. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 23:02, 15 juni 2025 (CEST) ::::::::::::slazem se s [[Korisnik:AnToni|AnToni]] ne vidim kako ponavljanje takozvanih "argumenata" daje na snazi istih. Saglasan sa brisanjem. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:13, 16 juni 2025 (CEST) :Pregledao sam neke linkove, koji se ovdje spominju. Iskreno, uopće nisam oduševljen. Neka se razvija autor, nije hića sa enciklopedijom. [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:13, 16 juni 2025 (CEST) ::Poštovani, članak je u međuvremenu dopunjen i tehnički i izvorima te bih cijenio ako biste ga ponovo pregledali. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 12:13, 16 juni 2025 (CEST) : Kao što rekoše ostale kolege, osoba trenutno nije relevantna za enciklopediju, što ne znači da neće biti nekad kasnije. Članak u trenutnom stanju ("dopunjenom i tehnički i izvorima") isto nije za Wikipedije. Nigdje se u izvorima koji rade ne govori o samom autoru, već se povezuju članci koje je on napisao, što samog autora ne čini relevantnim za zaseban članak (inače bi svaki kolumnist mogao imati svoj članak). Isto tako, dobar dio izvora ne radi: ili sam link ne radi ili vodi na stranicu na kojoj piše da to što je povezano nije pronađeno ([https://direktno.rs/politika/657928/sns-mora-puci-hocu-da-se-vratim-kuci direktno.rs], [https://koreni.rs/imbecil-davor-cicovic/ koreni.rs], [https://istok.rs/dogodine-u-prizrenu/ istok.rs]). Također bih Vas zamolio da rasprave o brisanju ubuduće vodite na stranici za razgovor tog članka, [https://ibb.co/Mynd2ZB9 kako jasno piše u samoj poruci na vrhu članka]. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:30, 16 juni 2025 (CEST) ::Zahvaljujem na odgovoru i pristupu koji je kulturan i konstruktivan. Potpuno prihvatam ovakav ton komunikacije, gdje se na razuman način može ukazati da neka osoba u ovom trenutku, po kriterijima zajednice, možda ne ispunjava uvjete za enciklopedijski članak. Takođe poštujem stav da povezivanje preko autorskih tekstova ne mora nužno biti dokaz relevantnosti. ::Važno mi je istaći da takva formulacija ne vrijeđa ni autora ni medije u kojima je objavljivao, već samo zadržava enciklopedijsku neutralnost – što je razlika u pristupu koju bih istakao u odnosu na prethodnu poruku administratora Antonija, koja je, nažalost, bila lična i neprimjerena. ::U nadi da će admistracija Wikipedije u budućnost zadržati duh poštovanja prema urednicima i autorima, te da neće postati mjesto osobnih frustracija i nezadovoljstva, srdačan pozdrav. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 17:21, 16 juni 2025 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Wikimedia Foundation Board of Trustees 2025 - Call for Candidates</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''<div class="plainlinks">[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025/Announcement/Call for candidates|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Wikimedia Foundation elections/2025/Announcement/Call for candidates}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]</div> Hello all, The [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025|call for candidates for the 2025 Wikimedia Foundation Board of Trustees selection is now open]] from June 17, 2025 – July 2, 2025 at 11:59 UTC [1]. The Board of Trustees oversees the Wikimedia Foundation's work, and each Trustee serves a three-year term [2]. This is a volunteer position. This year, the Wikimedia community will vote in late August through September 2025 to fill two (2) seats on the Foundation Board. Could you – or someone you know – be a good fit to join the Wikimedia Foundation's Board of Trustees? [3] Learn more about what it takes to stand for these leadership positions and how to submit your candidacy on [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025/Candidate application|this Meta-wiki page]] or encourage someone else to run in this year's election. Best regards, Abhishek Suryawanshi<br /> Chair of the Elections Committee On behalf of the Elections Committee and Governance Committee [1] https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2025/Call_for_candidates [2] https://foundation.wikimedia.org/wiki/Legal:Bylaws#(B)_Term. [3] https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2025/Resources_for_candidates<section end="announcement-content" /> </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:43, 17 juni 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28866958 --> == <span lang="en" dir="ltr">Sister Projects Task Force reviews Wikispore and Wikinews</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="message"/> Dear Wikimedia Community, The [[m:Wikimedia Foundation Community Affairs Committee|Community Affairs Committee (CAC)]] of the Wikimedia Foundation Board of Trustees assigned [[m:Wikimedia Foundation Community Affairs Committee/Sister Projects Task Force|the Sister Projects Task Force (SPTF)]] to update and implement a procedure for assessing the lifecycle of Sister Projects – wiki [[m:Wikimedia projects|projects supported by Wikimedia Foundation (WMF)]]. A vision of relevant, accessible, and impactful free knowledge has always guided the Wikimedia Movement. As the ecosystem of Wikimedia projects continues to evolve, it is crucial that we periodically review existing projects to ensure they still align with our goals and community capacity. Despite their noble intent, some projects may no longer effectively serve their original purpose. '''Reviewing such projects is not about giving up – it's about responsible stewardship of shared resources'''. Volunteer time, staff support, infrastructure, and community attention are finite, and the non-technical costs tend to grow significantly as our ecosystem has entered a different age of the internet than the one we were founded in. Supporting inactive projects or projects that didn't meet our ambitions can unintentionally divert these resources from areas with more potential impact. Moreover, maintaining projects that no longer reflect the quality and reliability of the Wikimedia name stands for, involves a reputational risk. An abandoned or less reliable project affects trust in the Wikimedia movement. Lastly, '''failing to sunset or reimagine projects that are no longer working can make it much harder to start new ones'''. When the community feels bound to every past decision – no matter how outdated – we risk stagnation. A healthy ecosystem must allow for evolution, adaptation, and, when necessary, letting go. If we create the expectation that every project must exist indefinitely, we limit our ability to experiment and innovate. Because of this, SPTF reviewed two requests concerning the lifecycle of the Sister Projects to work through and demonstrate the review process. We chose Wikispore as a case study for a possible new Sister Project opening and Wikinews as a case study for a review of an existing project. Preliminary findings were discussed with the CAC, and a community consultation on both proposals was recommended. === Wikispore === The [[m:Wikispore|application to consider Wikispore]] was submitted in 2019. SPTF decided to review this request in more depth because rather than being concentrated on a specific topic, as most of the proposals for the new Sister Projects are, Wikispore has the potential to nurture multiple start-up Sister Projects. After careful consideration, the SPTF has decided '''not to recommend''' Wikispore as a Wikimedia Sister Project. Considering the current activity level, the current arrangement allows '''better flexibility''' and experimentation while WMF provides core infrastructural support. We acknowledge the initiative's potential and seek community input on what would constitute a sufficient level of activity and engagement to reconsider its status in the future. As part of the process, we shared the decision with the Wikispore community and invited one of its leaders, Pharos, to an SPTF meeting. Currently, we especially invite feedback on measurable criteria indicating the project's readiness, such as contributor numbers, content volume, and sustained community support. This would clarify the criteria sufficient for opening a new Sister Project, including possible future Wikispore re-application. However, the numbers will always be a guide because any number can be gamed. === Wikinews === We chose to review Wikinews among existing Sister Projects because it is the one for which we have observed the highest level of concern in multiple ways. Since the SPTF was convened in 2023, its members have asked for the community's opinions during conferences and community calls about Sister Projects that did not fulfil their promise in the Wikimedia movement.[https://commons.wikimedia.org/wiki/File:WCNA_2024._Sister_Projects_-_opening%3F_closing%3F_merging%3F_splitting%3F.pdf <nowiki>[1]</nowiki>][https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_Community_Affairs_Committee/Sister_Projects_Task_Force#Wikimania_2023_session_%22Sister_Projects:_past,_present_and_the_glorious_future%22 <nowiki>[2]</nowiki>][https://meta.wikimedia.org/wiki/WikiConvention_francophone/2024/Programme/Quelle_proc%C3%A9dure_pour_ouvrir_ou_fermer_un_projet_%3F <nowiki>[3]</nowiki>] Wikinews was the leading candidate for an evaluation because people from multiple language communities proposed it. Additionally, by most measures, it is the least active Sister Project, with the greatest drop in activity over the years. While the Language Committee routinely opens and closes language versions of the Sister Projects in small languages, there has never been a valid proposal to close Wikipedia in major languages or any project in English. This is not true for Wikinews, where there was a proposal to close English Wikinews, which gained some traction but did not result in any action[https://meta.wikimedia.org/wiki/Proposals_for_closing_projects/Closure_of_English_Wikinews <nowiki>[4]</nowiki>][https://meta.wikimedia.org/wiki/WikiConvention_francophone/2024/Programme/Quelle_proc%C3%A9dure_pour_ouvrir_ou_fermer_un_projet_%3F <nowiki>[5]</nowiki>, see section 5] as well as a draft proposal to close all languages of Wikinews[https://meta.wikimedia.org/wiki/Talk:Proposals_for_closing_projects/Archive_2#Close_Wikinews_completely,_all_languages? <nowiki>[6]</nowiki>]. [[:c:File:Sister Projects Taskforce Wikinews review 2024.pdf|Initial metrics]] compiled by WMF staff also support the community's concerns about Wikinews. Based on this report, SPTF recommends a community reevaluation of Wikinews. We conclude that its current structure and activity levels are the lowest among the existing sister projects. SPTF also recommends pausing the opening of new language editions while the consultation runs. SPTF brings this analysis to a discussion and welcomes discussions of alternative outcomes, including potential restructuring efforts or integration with other Wikimedia initiatives. '''Options''' mentioned so far (which might be applied to just low-activity languages or all languages) include but are not limited to: *Restructure how Wikinews works and is linked to other current events efforts on the projects, *Merge the content of Wikinews into the relevant language Wikipedias, possibly in a new namespace, *Merge content into compatibly licensed external projects, *Archive Wikinews projects. Your insights and perspectives are invaluable in shaping the future of these projects. We encourage all interested community members to share their thoughts on the relevant discussion pages or through other designated feedback channels. === Feedback and next steps === We'd be grateful if you want to take part in a conversation on the future of these projects and the review process. We are setting up two different project pages: [[m:Public consultation about Wikispore|Public consultation about Wikispore]] and [[m:Public consultation about Wikinews|Public consultation about Wikinews]]. Please participate between 27 June 2025 and 27 July 2025, after which we will summarize the discussion to move forward. You can write in your own language. I will also host a community conversation 16th July Wednesday 11.00 UTC and 17th July Thursday 17.00 UTC (call links to follow shortly) and will be around at Wikimania for more discussions. <section end="message"/> </div> -- [[User:Victoria|Victoria]] on behalf of the Sister Project Task Force, 22:56, 27 juni 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Johan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johan_(WMF)/Sister_project_MassMassage_on_behalf_of_Victoria/Target_list&oldid=28911188 --> == Međuprojektna saradnja – skripta za izvoz članaka == Poštovane kolegice i kolege, [[Wikipedia:Međuprojektna saradnja|Međuprojektna saradnja]] s ponosom vam predstavlja '''[[:meta:User:Aca/Izvoznik|Izvoznik]]''', novu skriptu za izvoz članaka s jednog projekta na drugi. Ova skripta omogućit će brži i lakši prijenos članaka između naših projekata. Ona automatski pruža pravilno pripisivanje i omogućava prilagođavanje wikiteksta. Temelji se na skripti EasyExport korisnika DreamRimmer. Pozivamo vas da isprobate Izvoznik i podijelite svoje utiske. Detalje o instaliranju skripte možete pronaći u [[:meta:User:Aca/Izvoznik|regionalnoj dokumentaciji na Meti]]. U ime Međuprojektne saradnje, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21:48, 23 juli 2025 (CEST) == Industrija, en:Industry (manufacturing) == Nedostaje članak Industrija, za obaveznih 1000, a kao da je mala zbrka sa tim člankom. Koji zapravo članak trebamo imati? [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 15:44, 6 august 2025 (CEST) :Kod nas je "[[Proizvodnja]]" čvor / višeznačnica, a na EN je čvor "[[:en:Industry|Industry]]". :) Nisam ni ja pametan ovdje. Možda "[[Industrija (proizvodnja)]]" (jer imamo "[[Industrija (ekonomija)]]"? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:21, 6 august 2025 (CEST) ==Ažuriranje (grado)načelnika== Jesmo li ažurirali (grado)načelnike u Bosni i Hercegovini tamo gdje su izabrani novi lani? Čini mi se da je tek manji dio ažuriran. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:50, 16 august 2025 (CEST) :Izgleda da nisu, u [[Busovača|Busovaci]] načelnik izabran 2016. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:26, 16 august 2025 (CEST) ::{{Odgovor|Kwiki}} Nismo. Ja nisam popisan na popisu 2013. godine... --[[Posebno:Doprinosi/&#126;2025-26945-92|&#126;2025-26945-92]] ([[Razgovor s korisnikom:&#126;2025-26945-92|talk]]); 13.01, 28. septembar 2025. (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Temporary accounts will be rolled out soon</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="body"/> Hello, we are the Wikimedia Foundation [[mw:Special:MyLanguage/Product Safety and Integrity|Product Safety and Integrity]] team. We would like to announce that '''we plan to enable [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts|temporary accounts]] for this wiki in the week of September 1'''. Temporary accounts are successfully live on 30 wikis, including many large ones like German, Japanese, and French. The change they bring is especially relevant to logged-out editors, who this feature is designed to protect. But it is also relevant to community members like mentors, patrollers, and admins – anyone who reverts edits, blocks users, or otherwise interacts with logged-out editors as part of keeping the wikis safe and accurate. '''Why we are building temporary accounts''' Our wikis should be safer to edit by default for logged-out editors. Temporary accounts allow people to continue editing the wikis without creating an account, while avoiding publicly tying their edits to their IP address. We believe this is in the best interest of our logged-out editors, who make valuable contributions to the wikis and who may later create accounts and grow our community of editors, admins, and other roles. Even though the wikis do warn logged-out editors that their IP address will be associated with their edit, many people may not understand what an IP address is, or that it could be used to connect them to other information about them in ways they might not expect. Additionally, our moderation software and tools rely too heavily on network origin (IP addresses) to identify users and patterns of activity, especially as IP addresses themselves are becoming less stable as identifiers. Temporary accounts allow for more precise interactions with logged-out editors, including more precise blocks, and can help limit how often we unintentionally end up blocking good-faith users who use the same IP addresses as bad-faith users. '''How temporary accounts work''' [[File:Temporary account banner and empty talk page.png|thumb]] Any time a logged-out user publishes an edit on this wiki, a cookie will be set in this user's browser, and a temporary account tied with this cookie will be automatically created. This account's name will follow the pattern: <code dir=ltr>~2025-12345-67</code> (a tilde, current year, a number). On pages like Recent Changes or page history, this name will be displayed. The cookie will expire 90 days after its creation. As long as it exists, all edits made from this device will be attributed to this temporary account. It will be the same account even if the IP address changes, unless the user clears their cookies or uses a different device or web browser. A record of the IP address used at the time of each edit will be stored for 90 days after the edit. However, only some logged-in users will be able to see it. '''What does this mean for different groups of users?''' '''For logged-out editors''' * This increases privacy: currently, if you do not use a registered account to edit, then everybody can see the IP address for the edits you made, even after 90 days. That will no longer be possible on this wiki. * If you use a temporary account to edit from different locations in the last 90 days (for example at home and at a coffee shop), the edit history and the IP addresses for all those locations will now be recorded together, for the same temporary account. Users who [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Access_to_temporary_account_IP_addresses|meet the relevant requirements]] will be able to view this data. If this creates any personal security concerns for you, please contact talktohumanrights at wikimedia.org for advice. '''For community members interacting with logged-out editors''' * A temporary account is uniquely linked to a device. In comparison, an IP address can be shared with different devices and people (for example, different people at school or at work might have the same IP address). * Compared to the current situation, it will be safer to assume that a temporary user's talk page belongs to only one person, and messages left there will be read by them. As you can see in the screenshot, temporary account users will receive notifications. It will also be possible to thank them for their edits, ping them in discussions, and invite them to get more involved in the community. '''For users who use IP address data to moderate and maintain the wiki''' * '''For patrollers''' who track persistent abusers, investigate violations of policies, etc.: Users who [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Access_to_temporary_account_IP_addresses|meet the requirements]] will be able to reveal temporary users' IP addresses and all contributions made by temporary accounts from a specific IP address or range ([[Special:IPContributions]]). They will also have access to useful information about the IP addresses thanks to the [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/IP Info|IP Info]] feature. Many other pieces of software have been built or adjusted to work with temporary accounts, including AbuseFilter, global blocks, Global User Contributions, and more. (For information for volunteer developers on how to update the code of your tools – see the last part of the message.) * '''For admins blocking logged-out editors''': ** It will be possible to block many abusers by just blocking their temporary accounts. A blocked person won't be able to create new temporary accounts quickly if the admin selects the [[mw:Special:MyLanguage/Autoblock|autoblock]] option. ** It will still be possible to block an IP address or IP range. * Temporary accounts will not be retroactively applied to contributions made before the deployment. On Special:Contributions, you will be able to see existing IP user contributions, but not new contributions made by temporary accounts on that IP address. Instead, you should use Special:IPContributions for this. '''Our requests for you, and next steps''' * If you know of any tools, bots, gadgets etc. using data about IP addresses or being available for logged-out users, you may want to test if they work on [[testwiki:Main_Page|testwiki]] or [[test2wiki:Main_Page|test2wiki]]. If you are a volunteer developer, [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts/For developers|read our documentation for developers]], and in particular, the section on [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts/For developers#How should I update my code?|how your code might need to be updated]]. * If you want to test the temporary account experience, for example just to check what it feels like, go to testwiki or test2wiki and edit without logging in. * Tell us if you know of any difficulties that need to be addressed. We will try to help, and if we are not able, we will consider the available options. * Look at our [[m:Meta:Babel#Temporary_Accounts:_access_to_IP_addresses_and_next_steps|previous message]] about requirements for users without extended rights who may need access to IP addresses. To learn more about the project, check out [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts/FAQ|our FAQ]] – you will find many useful answers there. You may also [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts/Updates|look at the updates]] (we have just posted one) and [[mw:Newsletter:Product Safety and Integrity|subscribe to our new newsletter]]. If you'd like to talk to me (Szymon) off-wiki, you will find me on Discord and Telegram. Thank you!<section end="body" /> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[m:user:NKohli (WMF)|NKohli (WMF)]], [[m:user:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]]</bdi> 23:35, 26 august 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Quiddity_(WMF)/sandbox6&oldid=29181713 --> == Godine == {{ping|KWiki}}: Vidi [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=1901.&diff=prev&oldid=3756616 ovu promjenu] na [[1901.]] To sam promijenio AWB. Pa ako je u redu popravim dalje.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 21:33, 2 septembar 2025 (CEST) == Centar za istraživačko novinarstvo == Za kolege koje ne znaju, [[Centar za istraživačko novinarstvo (Bosna i Hercegovina)|Centar za istraživačko novinarstvo]] (CIN) ima napomenu gdje piše "Preuzimanje sadržaja Centra za istraživačko novinarstvo dopušteno je uz obavezno navođenje izvora [https://cin.ba/o-nama/ www.cin.ba]". U suštini, dozvoljeno je korištenje njihovog sadžaja (tekst, slike, videozapisi, itd.) po licenci [https://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/ CC BY-SA 3.0], ako sam dobro shvatio. Može mišljenje @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] @[[Korisnik:AnToni|AnToni]]. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 22:12, 7 septembar 2025 (CEST) == Yahadzija i klonovi == {{Spomeni|AnToni}}, {{Spomeni|Srđan}}, {{Spomeni|Palapa}}, {{Spomeni|Semso98}} Šta da uradimo? Hoćemo li nastaviti dozvoljavati višegodišnje čaraparenje ili pooštriti pristup? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:48, 17 septembar 2025 (CEST) :neće on odustati, niti će se promijeniti, i poslije mjera. [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:55, 17 septembar 2025 (CEST) ::Onda sva pravila i smjernice gube smisao postojanja, a i naše "funkcije". [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:19, 17 septembar 2025 (CEST) :::Možemo mu predložiti da izabere jedan account, a ostale da blokiramo? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:00, 17 septembar 2025 (CEST) ::::Nekoliko ih je već globalen blokirano, a ja sam upravo blokirao predzadnjeg. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:33, 17 septembar 2025 (CEST) :::::Nisam administrator ali mislim da bi mu trebalo ostaviti da koristi jedan racun, dok god ga ne zloupotrebljava. Sto se tiče spajanja sa wikipodacima, ja to s vremena na vrijeme pregledam i spojim i to nije neki veliki posao za mene a on pravi dosta članaka koje niko drugi ne bi. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 23:06, 17 septembar 2025 (CEST) ::::::Fazon je u tome što neće da odabere jedan nego svako malo mijenja kako bi radio po svome, zanemarujući sve što mu govorimo. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:34, 17 septembar 2025 (CEST) ::::::Nemaš ti još dovoljno iskustva s njim. Dovede te u situaciju da ga moraš blokirati, a onda se žali na umišljenu zavjeru protiv njega itd. Nemoguć slučaj. Koliko god članaka napiše, toliko posla za sobom ostavi jer jednostavno ne pazi ili ne vidi dobro (isti je ishod). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:06, 18 septembar 2025 (CEST) :::::::Jasno, vi se s tim i takvim situacijama borite godinama, slažem se sa bilo kojom odlukom admina. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:20, 18 septembar 2025 (CEST) : čak i žrtvovanje pojedinih novih članaka je dobra taktika, dok on ne uoči pravilo, da se neće tolerisati otvaranje beskonačno mnogo naloga [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 12:55, 21 septembar 2025 (CEST) == Korisni alati == Pozdrav ekipa, {{Spomeni|AnToni}} {{Spomeni|Srđan}}, {{spomeni|Palapa}}, {{spomeni|Semso98}}, {{spomeni|Mhare}}, {{spomeni|Edinwiki}}, {{spomeni|Z1KA}}, {{spomeni|KWiki}} u zadnje vrijeme koristim dva korisna "alata" pa ne bi bilo loše da i vi isto pogledate: * SPARQL upit koji pretražuje WikiData bazu podataka i traži nedavno preminule ljude koji imaju članak na bosanskoj Wikipediji. On je postavljen tako da traži umrle u zadnjih 32 dana, s tim da se to može modifikovati po potrebi. On također provjerava od 8. decembra 2020 i isključuje ranije preminule što se također može modifikovati po potrebi. Navedeni upit možete pokrenuti [https://query.wikidata.org/#SELECT%20%3Fitem%20%3FitemLabel%20%3FitemDescription%20%3Fdod%20%3Flinkcount%20%3Farticle%0AWITH%20%7B%0A%20%20SELECT%20%2a%0A%20%20WHERE%20%7B%0A%20%20%20%20%09%3Fitem%20wdt%3AP570%20%3Fdod%0A%09FILTER%20%28%20%3Fdod%20%3E%20%222020-12-08T00%3A00%3A00Z%22%5E%5Exsd%3AdateTime%29%0A%09FILTER%20%28%20%3Fdod%20%3E%20%28now%28%29-%22P32D%22%5E%5Exsd%3Aduration%29%20%26%26%20%3Fdod%20%3C%20now%28%29%20%29%0A%09%3Fitem%20wdt%3AP31%20wd%3AQ5%20.%0A%20%20%20%20%3Farticle%20schema%3Aabout%20%3Fitem%20%3B%0A%20%20%20%20%20%20schema%3AisPartOf%20%3Chttps%3A%2F%2Fbs.wikipedia.org%2F%3E%20.%0A%20%20%7D%0A%20%20LIMIT%205000%0A%7D%20AS%20%25i%0AWHERE%20%7B%0A%20%20INCLUDE%20%25i%0A%20%20SERVICE%20wikibase%3Alabel%20%7B%20bd%3AserviceParam%20wikibase%3Alanguage%20%22bs%2Cen%22%20.%20%7D%0A%20%20%3Fitem%20wikibase%3Asitelinks%20%3Flinkcount%20.%0A%7D%0AORDER%20BY%20DESC%28%3Fdod%29%20%3Fitem ovdje]. * Fantastičan alat koji provjerava kategoriju na izvornoj wikipediji (recimo en.wiki), upiše se naziv kategorije na engleskom i on povuče sve članke iz te kategorije na odredišnom proktu, npr bs.wiki. Predlažem da ovaj alat koristimo kada napravimo novu kategoriju kako bismo istu dodali na sve članke koji pripadaju navedenoj kategoriji na recimo en.wiki, mada se mogu koristiti i drugi projekti. Alat je napravio Ivi a možete ga pronaći [https://hrwp.toolforge.org/catcheck ovdje]. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:42, 2 oktobar 2025 (CEST) :Bilo bi lijepo da imaju neki tutorijali ili primjeri kako koristiti alate, za one koji ne znaju (npr. ja). [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 01:04, 7 oktobar 2025 (CEST) ::Za SPARQL upit predlažem ti da kod ubaciš u ChatGPT da analizira i prilično dobro pojasni, pa ga mozes sebi prilagođavati, ja sam tako uradio. ::Za ovaj drugi alat prvobitno sam postavio link na sve Ivijeve alate, sada sam link dopunio dan Odi na ovaj konkretni alat. ::Vrlo je jednostavan u prvo polje language upišeš izvorni projekat recimo en, u drugo polje kategoriju na tom jeziku, samo naziv kategorije bez “Kategorija:”, a u destinacijom upišeš bs. Alat radi tako da preko WikiData provjerava članke i kategorije koji na izvornom projektu (en) se nalaze u kategoriji koju si upisao sa odredišnim projektom (bs) te ti daje listu svih Kategorija i članaka na en i pripadajući članak ili kategoriju na bs. Ukoliko taj članak/kategorija se nalaze na oba projekta ima kvačicu, ukoliko ne ti mozes kliknuti pa pomoću HotCat-a dodati istu. Vrlo dobar alat da brzo vidiš na kojem članku/kategoriji nije dodatna tražena Kategorija. ::Nadam se da će ti koristiti. ::poz, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:08, 7 oktobar 2025 (CEST) :ok, hvala [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:05, 7 oktobar 2025 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Migration to Parsoid</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> <em>[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation/Product and Technology/Parsoid Read Views/Read View Announcement|Read this in another language]]</em> Hello everyone! I am glad to inform you that as the next step in the [[mw:Special:MyLanguage/Parsoid/Parser Unification|Parser Unification]] project, Parsoid will soon be turned on as the default article renderer on your wiki. We are gradually increasing the number of wikis using Parsoid, with the intention of making it the default wikitext parser for MediaWiki's next long-term support release. This will make our wikis more reliable and consistent for editors, readers, and tools to use, as well as making the development of future wikitext features easier. If this disrupts your workflow, don’t worry! You can still opt out through a user preference or turn Parsoid off on the current page using the Tools submenu, as described in the [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:ParserMigration|Extension:ParserMigration]] documentation. There is [[mw:Special:MyLanguage/Parsoid/Parser_Unification/Confidence_Framework|more information about our roll-out strategy]] available, including the testing done before we turn on Parsoid for a new wiki. To report bugs and issues, please look at our [[mw:Special:MyLanguage/Parsoid/Parser Unification/Known Issues|known issues]] documentation and if you found a new bug please create a phab ticket and tag the [[phab:project/view/5846|Content Transform Team in Phabricator]]. <section end="announcement-content" /> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[mw:User:ABreault (WMF)|Content Transform Team]]</bdi> 21:49, 2 oktobar 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:ABreault (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Wikimedia_Foundation/Product_and_Technology/Parsoid_Read_Views/2025-10-06_Wikipedias&oldid=29381387 --> == <span lang="en" dir="ltr">Have your say: vote for the 2025 Board of Trustees</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Hello all, The voting period for the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025|2025 Board of Trustees election]] is now open. Candidates are running for two (2) seats on the Board. To check your voter eligibility, please visit the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025/Voter eligibility guidelines|voter eligibility page]]. Learn more about them by [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025/Candidates|reading their application statements and watch their candidacy videos]]. When you are ready, go to the [[m:Special:SecurePoll/vote/405|SecurePoll voting page to vote]]. '''The vote is open from October 8 at 00:00 UTC to October 22 at 23:59 UTC.''' Best regards, Abhishek Suryawanshi<br />Chair, Elections Committee<section end="announcement-content" /> </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 06:48, 9 oktobar 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29360896 --> == Azijski mjesec 2025. == Od 1. novembra je ponovo [[Wikipedia:Azijski mjesec|Azijski mjesec]]! Trebaju nam članovi žirija! Javlja li se se neko kao dobrovoljac, prije nego što napravim projekat na "fountain-u"? --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:55, 19 oktobar 2025 (CEST) :Kao i svake godine, uključit ću se koliko mi druge stvari dozvole, makar to bio članak ili dva. Za žiriranje se neću gurati. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:05, 19 oktobar 2025 (CEST) :: [https://meta.wikimedia.org/wiki/Template:Wikipedia_Asian_Month_2025_Communities_and_Organizers#Participating_Communities prijavljeni smo]... {{ping|Kwiki}} treba nam neko pismen u žiriju :)--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:42, 19 oktobar 2025 (CEST) :::Nije nemoguće doći do mog nivoa, samo zapnite. :) :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:52, 19 oktobar 2025 (CEST) :::: {{ping|Panasko}} Mogu li te postaviti u žiri? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:06, 22 oktobar 2025 (CEST) :::::Mozes sto da ne. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:26, 22 oktobar 2025 (CEST) ::::::Bit ce opet...ja-tebi, ti-meni...:) Al' nema veze. Napravim stranicu na "fountain-u" [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:29, 22 oktobar 2025 (CEST) :::::::Ma vidi bude i drugih, nadam se da će ih biti sve više. Napravio sam nekoliko šablona koji mogu biti zanimljivi za Azijski mjesec. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:34, 22 oktobar 2025 (CEST) :imate li na umu neku posebnu temu da se fokusiramo i da napravimo “proboj” ili da šaramo kao inače? Prije dvije godine smo podosta meridijana odradili tokom ovog mjeseca, pa možda nije losa ideja za neki fokus. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 22:14, 22 oktobar 2025 (CEST) ::Nastaviti s meridijanima... a nađe se i pokoja paralela. :-) Ti uzmeš malezijske teme. :-) Itd. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:57, 22 oktobar 2025 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Help us decide the name of the new Abstract Wikipedia project</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="function1"/> {{int:Hello}}. Please help pick a name for the new Abstract Wikipedia wiki project. This project will be a wiki that will enable users to combine functions from [[:f:|Wikifunctions]] and data from Wikidata in order to generate natural language sentences in any supported languages. These sentences can then be used by any Wikipedia (or elsewhere). There will be two rounds of voting, each followed by legal review of candidates, with votes beginning on 20 October and 17 November 2025. Our goal is to have a final project name selected on mid-December 2025. If you would like to participate, then '''[[m:Special:MyLanguage/Abstract Wikipedia/Abstract Wikipedia naming contest|please learn more and vote now]]''' at meta-wiki. {{Int:Feedback-thanks-title}} <section end="function1"/> </div> -- [[User:Sannita (WMF)|User:Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|talk]]) 13:42, 20 oktobar 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Sannita (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29432175 --> == <span lang="en" dir="ltr">Seeking volunteers to join several of the movement’s committees</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Each year, typically from October through December, several of the movement’s committees seek new volunteers. Read more about the committees on their Meta-wiki pages: * [[m:Special:MyLanguage/Affiliations Committee|Affiliations Committee (AffCom)]] * [[m:Special:MyLanguage/Ombuds commission|Ombuds commission (OC)]] * [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation/Legal/Community Resilience and Sustainability/Trust and Safety/Case Review Committee|Case Review Committee (CRC)]] Applications for the committees open on October 30, 2025. Applications for the Affiliations Committee, Ombuds commission and the Case Review Committee close on December 11, 2025. Learn how to apply by [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation/Legal/Committee appointments|visiting the appointment page on Meta-wiki]]. Post to the talk page or email cst[[File:At sign.svg|16x16px|link=|(_AT_)]]wikimedia.org with any questions you may have. For the Committee Support team, <section end="announcement-content" /> </div> -[[m:User:MKaur (WMF)| MKaur (WMF)]] 15:12, 30 oktobar 2025 (CET) <!-- Message sent by User:MKaur (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29517125 --> == Join the CEE Hub staff team – We’re hiring a Program Specialist == Hi everyone, The regional [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is looking for a '''Program Specialist''' to join our [[:m:Wikimedia CEE Hub/Staff|staff team]]! Are you someone experienced with Wikimedia who wants to help volunteers? Do you participate in Wiki Loves… and other related projects, and do you have ideas and skills to help others improve their efforts? Do you enjoy working with people from different countries? Are you able to work on your own, feel comfortable on Meta-Wiki, and understand how Meta works? If this sounds like you and you're interested in working with the CEE hub team, we’d love to hear from you! '''As a Program Specialist, you will:''' * Support affiliates and communities in developing and implementing impactful programs, * Strengthen regional cooperation and cross-border projects, * Help guide campaigns and initiatives across the CEE region, * Work closely with the CEE Hub team and community members. This is a '''part-time (0.8–0.9 full-time equivalent), remote position''' open to candidates based in the CEE region or nearby time zones. '''APPLICATION DEADLINE: NOVEMBER 10, 2025''' ➡️ '''Learn more and learn how to apply on Meta:''' [[:m:Wikimedia CEE Hub/Jobs/Program Specialist|Wikimedia CEE Hub – Program Specialist]] ⬅️ If you know someone who would be a great fit, please share this opportunity with them! <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=29192870 --> == Infokutija:Paravojna organizacija == Trebala bi nam IK Paravojna organizacija, na [http://en:Template:Infobox%20militant%20organization en:Template:Infobox militant organization]. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:36, 6 novembar 2025 (CET) :{{Urađeno}}: [[Šablon:Infokutija paravojna organizacija]] --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 15:42, 21 decembar 2025 (CET) == Preusmjerenja == Primjetio sam da imamo jako puno stranica koje su premještene, ali se linkovi na njih ne ažuriraju, kakav nam je generalni stav, da li bi trebali ove straanice čistiti, po meni nema potrebe da je nešto linkovano na stranicu koja je preusmjerena, pa to treba čistiti kad god je prilika ili se uređuje neka stranica. Izuzetak su naravno situacije gdje nemamo konkretan članak nego je isti preusjmeren na sličan članak, npr preusmjerenje Nogometaš na Nogomet. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:11, 6 novembar 2025 (CET) : Napomena [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:42, 10 novembar 2025 (CET) : Pod uslovom da preusmjerenje radi, ne mora se ispravljati. Ali samo zato što nije za ''moranje'', ne znači da ako imaš vremena dok uređuješ da to ne smiješ mijenjati ako ti baš bodu oči. :-) Samo imaj na umu da "obični" čitaoci (neprijavljeni korisnici, koji čine većinu posjetilaca sajta) vide te linkove kao bilo koje druge linkove, tj. prikazani su plavom bojom; samo su nekim urednicima označeni zelenom bojom (zbog izmijenjenog CSS-a). Tako da s njihove perspektive izgledaju isto bilo da su preusmjerenja ili direktni linkovi. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:50, 16 novembar 2025 (CET) {{spomeni|Panasko}} Mislim da je ovo vrijedno pročitati: * [[:en:Wikipedia:Redirect#Purposes_of_redirects]] * [[:en:Wikipedia:Redirect/Deletion reasons]] Predložio bih da se oslonimo na ova pravila sa en-wiki, i da slijedimo taj primjer. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 15:19, 5 januar 2026 (CET) :Gledao sam ja ovo i to je to, međutim ono što sam govorio prije par dana je da se izmjene linkovi koji vode na preusmjerenje, a da se ostave samo preusmjerenja koja imaju smisla. Brisati preusmjerenja koja su premještena zbog pravopisne greške a imamo brdo takvih preusmjerenja. Npr. stranica o Osmanskom Carstvu je napravljena kao Osmanlijsko carstvo pa preumsmjerena. Puno stranica je linkovano na Osmanlijsko carstvo, ja predlažem da se linkovi izmjene i da vode na Osmansko Carstvo a potencijalno da se Osmanlijsko carstvo izbriše. Praksa do sada je bila da se premjete stranice ali da se linkovi ne mijenjaju, pa tako u raznim člancima carstvo se naziva Osmanlijsko carstvo umjesto kako je ispravno Osmansko Carstvo (obrati pažnju na malo slovo u drugoj riječi). [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:47, 5 januar 2026 (CET) == Okeanijski mjesec == Na nekim projektima postoji odnedavno [[:de:Wikipedia:Ozeanischer Monat 2025|Okeanijski mjesec]]. Možemo organizirati i kod nas, ali mi treba kontrola imena: "Okeanijski mjesec" ili kako drugačije? Inače ima i "Afrički mjesec" u maju, a mi možemo slijedeće godine pokrenuti "Južnoamerički" i "Sjevernoamerički mjesec" kod nas, te ih postaviti na Meti, kao informaciju drugim projektima.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:13, 11 novembar 2025 (CET) :Računaj na mene. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:01, 11 novembar 2025 (CET) == Brisanje članaka gospodina čaraparka == zamal' nisam krenuo brisati članke koje napisao Screamer-XY, pa odustadoh, neću na svoju ruku, a trebalo bi [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 12:03, 12 novembar 2025 (CET) :Nisu članci krivi. Mada vidio si da sam znao neke i obrisati. Sve mi je teže biti pametan. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:16, 12 novembar 2025 (CET) == Help us test Cat-a-lot on your Wikipedia == '''[[:commons:Help:Gadget-Cat-a-lot|Cat-a-lot]]''' is a JavaScript gadget that helps with moving, removing and adding files (as well as articles or subcategories) between, from and to categories and it is widely used on Wikimedia Commons, where it is accessible for every user after enabling the gadget in your [https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:Preferences#mw-prefsection-gadgets Preferences]. Complete explanation of the tool, along with the images and demonstration video it is accessible on [[:commons:Help:Gadget-Cat-a-lot|Wikimedia Commons]]. If your Wikipedia is struggling with performing this repetitive task when you need to move pages between categories and remove pages from a category, Cat-a-lot could be activated for your Wikipedia as well. Installation can be done as your user script or as a project gadget and codes can be found [[:commons:Help:Gadget-Cat-a-lot|here]]. Installation is already done on Polish and Romanian wikis from our CEE Region. English phrases from [[:commons:MediaWiki:Gadget-Cat-a-lot.js/translating|MediaWiki:Gadget-Cat-a-lot.js/translating]] can be translated and saved in [[:commons:MediaWiki:Gadget-Cat-a-lot.js/ro|MediaWiki:Gadget-Cat-a-lot.js/ro]] (for example). [[:m:CEE Hub/Working Groups/Technical Advancement Group|CEE Hub Technical Advancement Group]] is willing to support your community in the installation of the tool, and to offer support in case of bugs, as we can report them to the development team. Just leave a message below with any issues you encounter. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 11:42, 18 novembar 2025 (CET) (on behalf of the CEE Hub Technical Advancement Group) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=29670161 --> == <span lang="en" dir="ltr">Reminder: Help us decide the name of the new Abstract Wikipedia project</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="function2"/> {{int:Hello}}. Reminder: Please help to choose name for the new Abstract Wikipedia wiki project. The finalist vote starts today. The finalists for the name are: <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Abstract Wikipedia, Multilingual Wikipedia, Wikiabstracts, Wikigenerator, Proto-Wiki</span>. If you would like to participate, then '''[[m:Special:MyLanguage/Abstract Wikipedia/Abstract Wikipedia naming contest|please learn more and vote now]]''' at meta-wiki. {{Int:Feedback-thanks-title}} <section end="function2"/> </div> -- [[User:Sannita (WMF)|User:Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|talk]]) 15:22, 20 novembar 2025 (CET) <!-- Message sent by User:Sannita (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29583860 --> == Spiskovi GerardMa == Šta da radimo s ovim spiskovima: * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Sidon]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Egypt]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Jeddah]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Anatolia]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Bosnia]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Aleppo]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Tripoli]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Cyprus]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Tripolitania]]? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:45, 6 decembar 2025 (CET) == Statistike == Neznam dali iko ovo još prati, ali samo da vas obavjestim da sam obnovio sve spiskove i statistike u ovom šablonu: [[Šablon:Wiki statistike]]. [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 21:54, 3 januar 2026 (CET) :joj mu pitanja :) samo furaj i obnavljaj, hvala [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 22:13, 3 januar 2026 (CET) :: ❤️ -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 22:26, 3 januar 2026 (CET) == TOP20 user pageview pages in year 2025 == TOP20 user pageviews pages from public logs:[https://archive.org/details/2025-daily_user_pageviews] <pre> 538917 - 492163 wiki.phtml 446244 Posebno:Pretraga 376381 Početna_strana 169663 Spisak_pozivnih_brojeva_država 91182 Ajetul-Kursi 55143 Posebno:Nedavne_izmjene 54456 Evropsko_prvenstvo_u_košarci_2025. 47908 Noćni_namaz 46529 Bosna_i_Hercegovina 43403 Ramo_Isak 42574 Županije_u_Hrvatskoj 42572 Spisak_pozivnih_brojeva_u_Bosni_i_Hercegovini 42276 Spisak_država_Evrope_po_površini 39423 Spisak_država_po_površini 39412 Spisak_predsjednika_Sjedinjenih_Američkih_Država 37968 99_Allahovih_imena 37220 Kantoni_Federacije_Bosne_i_Hercegovine 35649 Evropa 32402 Spisak_graničnih_prijelaza_Bosne_i_Hercegovine </pre> --[[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] ([[Razgovor s korisnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]]) 14:04, 6 januar 2026 (CET) == Event:Wikipedia 25 Virtual Celebration == https://meta.wikimedia.org/wiki/Event:Wikipedia_25_Virtual_Celebration [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:00, 14 januar 2026 (CET) == Feminism and Folklore 2026 starts soon == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|centre|550px|frameless]] ::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> ;Invitation to Organize Feminism and Folklore 2026 Dear Wiki Community, We are pleased to invite Wikimedia communities, affiliates, and independent contributors to organize the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026]]''' writing competition on your local Wikipedia. The international campaign will run from '''1 February to 31 March 2026''' and aims to improve coverage of feminism, women’s histories, gender-related topics, and folk culture across Wikipedia projects. ;About the Campaign '''Feminism and Folklore''' is a global writing initiative that complements the '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2026|Wiki Loves Folklore]]''' photography competition. While Wiki Loves Folklore focuses on visual documentation, this writing campaign addresses the '''gender gap on Wikipedia''' by improving encyclopedic content related to folk culture and marginalized voices. ;What Can Participants Write About? Communities can contribute by creating, expanding, or translating articles related to: * Folk festivals, rituals, and celebrations * Folk dances, music, and traditional performances * Women and queer figures in folklore * Women in mythology and oral traditions * Women warriors, witches, and witch-hunting narratives * Fairy tales, folk stories, and legends * Folk games, sports, and cultural practices Participants may work from curated article lists or generate new article suggestions using campaign tools. ;How to Sign Up as an Organizer Organizers are requested to complete the following steps to register their community: # Create a local project page on your wiki [[:m:Feminism and Folklore/Sample|(see sample)]] # Set up the campaign using the '''CampWiz''' tool # Prepare a local article list and clearly mention: #* Campaign timeline #* Local and international prizes # Request a site notice from local administrators [[:mr:Template:SN-FNF|(see sample)]] # Add your local project page and CampWiz link to the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta project page]]''' ;Campaign Tools The Wiki Loves Folklore Tech Team has introduced tools to support organizers and participants: * '''Article List Generator by Topic''' – Helps identify articles available on English Wikipedia but missing in your local language Wikipedia. The tool allows customized filters and provides downloadable article lists in CSV and wikitable formats. * '''CampWiz''' – Enables communities to manage writing campaigns effectively, including jury-based evaluation. This will be the third year CampWiz is officially used for Feminism and Folklore. Both tools are now available for use in the campaign. '''[https://tools.wikilovesfolklore.org/ Click here to access the tools]''' ;Learn More & Get Support For detailed information about rules, timelines, and prizes, please visit the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026 project page]]'''. If you have any questions or need assistance, feel free to reach out via: * '''[[:m:Talk:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta talk page]]''' * Email us using details on the contact page. ;Join Us We look forward to your collaboration and coordination in making Feminism and Folklore 2026 a meaningful and impactful campaign for closing gender gaps and enriching folk culture content on Wikipedia. Thank you and best wishes, '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026 International Team]]''' ---- ''Stay connected:'' [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div></div> == Invitation to Host Wiki Loves Folklore 2026 in Your Country == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> [[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]] Hello everyone, We are delighted to invite Wikimedia affiliates, user groups, and community organizations worldwide to participate in '''Wiki Loves Folklore 2026''', an international initiative dedicated to documenting and celebrating folk culture across the globe. ;About Wiki Loves Folklore '''Wiki Loves Folklore''' is an annual international photography competition hosted on Wikimedia Commons. The campaign runs from '''1 February to 31 March 2026''' and encourages photographers, cultural enthusiasts, and community members to contribute photographs that highlight: * Folk traditions and rituals * Cultural festivals and celebrations * Traditional attire and crafts * Performing arts, music, and dance * Everyday practices rooted in folk heritage Through this campaign, we aim to preserve and promote diverse folk cultures and make them freely accessible to the world. [[:c:Commons:Wiki_Loves_Folklore_2026|Project page on Wikimedia Commons]] ; Host a Local Edition As we celebrate the '''eight edition''' of Wiki Loves Folklore, we warmly invite communities to organize a local edition in their country or region. Hosting a local campaign is a great opportunity to: * Increase visibility of your region’s folk culture * Engage new contributors in your community * Enrich Wikimedia Commons with high-quality cultural content '''[[:c:Commons:Wiki_Loves_Folklore_2026/Organize|Sign up to organize]]:''' If your team prefers to organize the competition in ''either February or March only'', please feel free to let us know. If you are unable to organize, we encourage you to share this opportunity with other interested groups or organizations in your region. ;Get in Touch If you have any questions, need support, or would like to explore collaboration opportunities, please feel free to contact us via: * The project Talk pages * Email: '''support@wikilovesfolklore.org''' We are also happy to connect via an online meeting if your team would like to discuss planning or coordination in more detail. Warm regards, '''The Wiki Loves Folklore International Team''' </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:20, 18 januar 2026 (CET) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery/Wikipedia&oldid=29228188 --> == razlika u modulima bs i en Modul:Citation/CS1 == 206.347 bajtova i 238,493 bytes Povod je greška Script error: The function "hyphen2dash" does not exist [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 11:44, 19 januar 2026 (CET) : {{spomeni|Palapa}} Gdje se dešava ta greška? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 06:43, 20 januar 2026 (CET) ::[[Korisnik:Palapa/Artemis II]] [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:16, 20 januar 2026 (CET) == <span lang="en" dir="ltr">Annual review of the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> I am writing to you to let you know the annual review period for the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines is open now. You can make suggestions for changes through 9 February 2026. This is the first step of several to be taken for the annual review. [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Annual review/2026|Read more information and find a conversation to join on the UCoC page on Meta]]. The [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|you may review the U4C Charter]]. Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]])<section end="announcement-content" /> </div> 22:01, 19 januar 2026 (CET) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29905753 --> == razlika u modulima Modul:String2 == Na en je modul mnogo duži, a pojavljuje se i greška (['''Script error: The function &#x22;split&#x22; does not exist. npr u članku olovo''' [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 14:58, 21 januar 2026 (CET) == Šablon:In lang == {{#invoke:In lang|in_lang|template=in lang<noinclude>|{{CONTENTLANGUAGE}}</noinclude>}} Lua error in Modul:Lang at line 1773: attempt to call method 'gsub' (a nil value). Backtrace: # '''[https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Modul:Lang&action=edit#mw-ce-l1773 Modul:Lang:1773]''': in function "name_from_tag" # '''[https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Modul:In_lang&action=edit#mw-ce-l41 Modul:In_lang:41]''': ? # '''(tail call)''': ? # '''mw.lua:527''': ? # '''[C]''': ? [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:22, 21 januar 2026 (CET) == Zahtjev za savjet promjenu naziva korisničke stranice Korisnik:Bokram84 == Molim administratora za pomoć u vezi sa stranicom '''Korisnik:Bokram84'''. Želio bih da se preimenuje i od nje napravi članak pod nazivom '''„Marko Bačanović“''', ako je to u skladu s pravilima Wikipedije. Molim za uputu da li je moguće preimenovanje ili je potrebno otvoriti novi članak. Hvala unaprijed. [[Korisnik:Bokram84|Bokram84]] ([[Razgovor s korisnikom:Bokram84|razgovor]]) 11:37, 28 januar 2026 (CET) :Dobar dan, :Navedeno možete učiniti tako što ćete premjestiti stranicu u glavni imenski prostor. Ukoliko je članak spreman za objavu u glavnom imenskom prostoru tako da bude dostupan čitaocima, s desne strane vam se nalazi "Premjesti", klikom na njega u polju "Novi naslov" gdje sada stoji Korisnik izaberite (glavni) i objavite. :Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:47, 28 januar 2026 (CET) == CEE Women 2026 == Unutar [[meta:Wikimedia_CEE_Spring|Wikimedia CEE Spring]] prevodilačkog wikipedijskog natjecanja se obično organiziraju tematska pod-natjecanja i aktivnosti među kojima je i onaj posvećen ženama i komenziranju deficita sadržaja po pitanju roda u wikimedijskoj interpretaciji regije Srednje i istočne Europe (poticao sam i su-organizirao sam nekad)... Ove godine je opcija i dobiti manja sredstva (mikro-fond do 500eur) za provedbu širih aktivnosti (uključuje i druge wikimedijske projekte). Bilo bi dobro da se neko hoće primiti toga i potaknuti nove doprinose. Ako ste zainteresirane_i - pogledajte ovdje https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE_Women_Campaign_2026 i javite se za suradnju i/ili koordinaciju s drugima. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 11:53, 6 februar 2026 (CET) : {{ping|Panasko}} Jesi li zainteresiran da se prijavimo?--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 16:49, 6 februar 2026 (CET) ::Jesam, svakako sve sto radim u okviru CEE su članci o ženama iz regije. Ima ih još jako puno bez članaka, da ne govorimo šire. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 22:02, 6 februar 2026 (CET) :::Pogledaj na onoj stranici, pa vidi šta bi se moglo organizirati. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 23:27, 6 februar 2026 (CET) ::::Obzirom na našu raštrkanost, on-site nije opcija, mislim da nam je najbolja opcija "Online edit-a-thon" realna opcija, Primjer aktivnosti za koje bi se sredstva mogla iskoristiti -"Prizes and awards". [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:47, 12 februar 2026 (CET) :::::I ja mislim isto...onda nas prijavi, ima negdje formular, pa ono da npr. prvih troje dobiju neku nagradu. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 12:43, 12 februar 2026 (CET) ::::::Ja sam mislio da bi možda ti mogao, nisam baš na "ti" s tim stvarima... [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:45, 12 februar 2026 (CET) :::::@[[Korisnik:Panasko|Panasko]] @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] ako trebate pomoć da uradimo nešto zajedno online ili hibridno javite. Ja ću probati nešto sa ekipom na Wikidata, Commons a mogli bi i na Wikipedijama. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:28, 14 februar 2026 (CET) ::::::Moj prijedlog je da podnesemo zahtjev CEE Hub-u za "Online edit-a-thons", pa da se u maratonu "CEE Women Campaign 2026" na bs.wiki dodijele nagrade kao npr. prvo troje, pa i eventualno do desetog mjesta, s malo jačim kriterijima: veličina članka, izvori, relevantnost i sl. Zato sam inicirao [[Korisnik:Panasko|Panaska]] za zahtjev, jer je njegov engleski bolji nego moj. Ti [[Korisnik:Zblace|Željko]] znaš kakav je moj engleski :). Cilj bi bio povećanje članaka i integrisanje novih korisnika, kao i intenzivniji rad novih korisnika, kojima bi ovaj maraton bio dobar start za razvoj kvalitetnog rada. Hvala na podršci i pozdrav!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 11:41, 14 februar 2026 (CET) :::::::{{Spomeni|AnToni}} pogledam ja u ponedeljak. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:51, 14 februar 2026 (CET) :::::::Popunio sam aplikaciju, nominovao sam tebe AnToni i sebe kao organizatore. Ovo je predložena matrica nagrada, s tim da ćemo morati staviti neke minimume, 3000 bajta za novi/unaprijeđeni članak, i trebamo staviti minimalni broj članaka kako bi se mogla uručiti nagrada. :::::::Mjesto EUR :::::::1. 100,00 :::::::2. 75,00 :::::::3. 50,00 :::::::4. 25,00 :::::::5. 25,00 :::::::6. 25,00 :::::::7. 25,00 :::::::8. 25,00 :::::::9. 25,00 :::::::10. 25,00 :::::::Ukupno 400,00 [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:19, 16 februar 2026 (CET) ::::::::Možda minimum 5 članaka ili više? Maraton traje dugo, pa da ne Bude nagrada za jedan članak. Da žiri budu najmanje dvoje, i da se najmanje dva glasa žirija broje. (Da nas dvojica ne bi sami sebi davali poene :)). I npr. kod prenošenja članaka s drugih projekata, da članak bude poboljšan, proširen i pravopisno uređen? Tebi odma' prva nagrada :)! Hvala na angažmanu. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 14:36, 16 februar 2026 (CET) :::::::::Više članaka definitvno, 10-15 minimum, ja bih se držao pravila kao inače na ovim projektima, da ne bude mašinski preveden, minimalno 3.000 bajta. Mislim da bi zamka bila davati kriterije da bude poboljšan, šta to konkretno znači? to bi bilo teško obrazlagati jer je stvar kvalifikovanja. Obzirom da sam prenosio dosta članaka sa drugih projekata, za neke glumice/pjevačice i sl, nema previše dostupnih podataka pa se prenese ono šta ima. Na taj način jeste naš projekat poboljšan jer imamo biografiju neke osobe koju ranije nismo imali. :::::::::Ovdje se ja pitam zašto misliš da bi meni išla prva nagrada, ja se iskreno nadam da će barem troje četvero ciljati prvu nagradu, pa da imamo koristi kao projekat. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:55, 16 februar 2026 (CET) ::::::::::Minimum 15! Na Meti je granica 25...i možda samo 15 novih? To bi značilo najmanje 150-200 novih članaka. Proširivanje: Bez da se broji 3000 bajta, u starom članku...zato sam i ja ptotiv. A zašto tebi prva? Pa jer si najvrijediji! O prenošenju s drugih projekata je u redu (tvoji nemaju zamjerke), ali da ne bude doslovce prenošenje (copy-paste). Zašto ponovo pisati, ako se može preuzeti, i povezati internem linkovima i pravilno kategorizirati. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:03, 16 februar 2026 (CET) :::::::::::sve se slažem s tobom, mislim da nam je to i do sada uvijek bio kriterij, :::::::::::* Prošireni ili novi članak treba imati najmanje dodatnih 3000 bajtova :::::::::::* Članak ne smije biti mašinski preveden :::::::::::* Članak treba proširiti ili napraviti između xx i xx. :::::::::::* Članak ne smije biti siroče :::::::::::* Članak treba da bude u okviru teme :::::::::::* Članak ne smije kršiti autorska prava ili imati probleme sa značajnošću i članak bi trebao imati odgovarajuće reference prema pravilima Wikipedije. :::::::::::* Članak mora biti adekvatno referenciran i citati: Svaki članak treba da sadrži odgovarajuće reference i citate u skladu sa pravilima Wikipedije, osiguravajući pouzdanost i kredibilitet predstavljenih informacija. :::::::::::ja se nadam i većem broju jer smo prošle godine u okviru CEE imali 457 novih članaka, doduše masa toga su bile rezolucije UN-a o ratovima u bivšoj Jugoslaviji, ali opet, kontam da bi trebali imati i više članaka. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:21, 16 februar 2026 (CET) ::::::::::::@[[Korisnik:Panasko|Panasko]] @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] super - samo razmislite o tome da objavite informaciju i negdje van BS Wikipedije da se mogu motivirati i pridružiti ljudi koji već nisu tu, ako ste ih spremni pratiti i korigirati. Sretno! [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 10:48, 17 februar 2026 (CET) ::::::::::::Obzirom na zamolbu da pribrojimo projekte u jedan, @[[Korisnik:Panasko|Panasko]] nadam se da je OK da se budžet nagrada smanji na pola i da je zajednički između BS i HR...probamo naći još podrške drugdje. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22:05, 2 mart 2026 (CET) :::::::::::::{{ping|Zblace}}, {{ping|Nadicab}} Potvrdio sam na [https://meta.wikimedia.org/wiki/Talk:CEE_Women_Campaign_2026/applications/CEE_Women_2026:_Multi-Wiki_Edit-a-thon_%26_Training_(HR_%2B_EN/SH/BS)_with_Wikidata_%26_Commons Meti] suradnju s hr.wiki. Lijep pozdrav--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:45, 3 mart 2026 (CET) == New Rapid Funds in CEE – global support now closer to your local activities == Hi everyone, '''Starting from 1 April 2026''', the CEE Hub will begin reviewing and supporting Rapid Fund applications for Central and Eastern Europe, in close cooperation with the Wikimedia Foundation. This change is part of our shared effort to bring support closer to communities and make the process more accessible and responsive to local contexts. You will still apply through the same system (Fluxx), and WMF will continue handling contracts and fund transfers. What changes is that the CEE Hub becomes your first point of contact, offering guidance, reviewing applications, and staying closer to your ideas throughout the process. We encourage you to reach out to [[:m:User:TRistovski-CEEhub|Toni]], our Grants Specialist before applying. A short conversation can help clarify your idea and make things smoother from the start. * ☝️ Rapid Funds remain open year-round (with possible delays in June and December). * ☝️ For Central Asian communities: the process stays the same – you continue applying directly through WMF. Join our online Q&A session to learn more (same content, two options to join): * 2 April, 5:00 PM CEST (UTC +2; [[:m:Event:CEE Hub Rapid Fund Q&A Nr. 1|register here]]) * 8 April 7:00 PM CEST (UTC +2; [[:m:Event:CEE Hub Rapid Fund Q&A Nr. 2|register here]]) More info & contact: '''[[:m:CEE Hub Rapid Funds|Wikimedia CEE Hub/Rapid Grants]]''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 13:21, 31 mart 2026 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=29670168 --> == Join the sixth Ukraine’s Cultural Diplomacy Month on Wikipedia! == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Ukraine’s Cultural Diplomacy Month on Wikipedia 2026.png|right|250px|thumb|link=https://meta.wikimedia.org/wiki/Ukraine%27s_Cultural_Diplomacy_Month_2026|Join our campaign!]] {{int:please-translate}} Dear Wikipedians! [[:m:Special:MyLanguage/Wikimedia Ukraine|Wikimedia Ukraine]], in cooperation with the [[:en:Ministry of Foreign Affairs of Ukraine|MFA of Ukraine]] and [[:en:Ukrainian Institute|Ukrainian Institute]], has launched the sixth edition of writing challenge "'''[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]]'''", which lasts from '''1st April''' until '''30th April 2026'''. The initiative aims to promote knowledge about Ukrainian culture abroad by creating and improving Wikipedia articles in multiple languages. This year marks the sixth edition of the campaign, which will focus on contemporary culture, making today’s artistic voices and practices more visible to international audiences. 🧩'''How to participate?''' Choose an article from the suggested list → Write an article in your language, or improve an existing one according to the rules → Add your contribution to the contest page and calculate your points → Win prizes and receive a certificate of participation → Become a promoter of truthful knowledge about Ukraine. 🧩'''[[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Check our main page for more information]]'''. '''If you are interested in coordinating long-term community engagement for the campaign and becoming a local ambassador, we would love to hear from you! Please let us know your interest.''' If not, then we encourage you to translate the [[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|landing page of the contest]] and [https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MessageGroupStats?group=Centralnotice-tgroup-UCDM2026banner&messages=&language=en&x=D banner] into your own language. Also, we set up a [[:m:CentralNotice/Request/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|banner]] to notify users of the possibility to participate in this challenge! [[:m:User:OlesiaLukaniuk (WMUA)|OlesiaLukaniuk (WMUA)]] ([[:m:User talk:OlesiaLukaniuk (WMUA)|talk]]) 04:35, 1 April 2026 (UTC) </div> <!-- Message sent by User:OlesiaLukaniuk (WMUA)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:OlesiaLukaniuk_(WMUA)/list_of_wikis&oldid=28552112 --> == De, ljudi... == Yahadzija i dalje štanca račune kao na tekućoj traci, a niko ništa. Pa, ili ćemo mu dozvoliti da radi šta hoće ili primijeniti nultu toleranciju. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 06:40, 25 april 2026 (CEST) : Da ih označimo za brisanje u roku od 1 sedmice, kao npr. [[Denitrifikacija]]?--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 08:15, 25 april 2026 (CEST) ::Nisu krivi članci nego korisnik (mada znam koliko tehničkih grešaka bude u njima). Poenta je u tome da se konačno počne držati jednog korisničkog računa. Izgleda da ga i na Meti blokiraju, pa ih mijenja kao čarape (ali to treba provjeriti). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:11, 25 april 2026 (CEST) ::: Imao je jedan, pa je opet počeo mjenjati. I opet se počeo igrati Indijanaca u Šipragama [aka: Poglavica]--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 11:19, 25 april 2026 (CEST) ::::Da li poglavica uopšte prati diskusiju ovdje? [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 11:28, 25 april 2026 (CEST) :::::Govoreno mu je više puta (uzalud). Ovo se odnosi na administratorske akcije. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:37, 25 april 2026 (CEST) == Request for comment (global AI policy) == <bdi lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Apologies for writing in English. {{int:Please-translate}} A [[:m:Requests for comment/Artificial intelligence policy|request for comment]] is currently being held to decide on a global AI policy. {{int:Feedback-thanks-title}} [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 02:57, 26 april 2026 (CEST) </bdi> <!-- Message sent by User:Codename Noreste@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30424282 --> == Call for Community Candidates – Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026 == ''Please help us and your community by translating this announcement into your language!'' Dear all, The [[Meta:Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026]] is currently underway. There are 4 seats allocated to community representatives. Community members are invited to nominate themselves as candidates for these seats. These positions will be filled through a vote by the CEE community. '''Eligibility criteria:''' * Candidates must be [[Meta:Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026/Eligibility|eligible voters]]: ** Have a Wikimedia account created before 18 December 2025 ** Have at least 300 edits between 18 December 2025 and 18 June 2026 ** Must not have been blocked between 18 March 2026 and 18 June 2026 * Must have participated in at least 2 of the last 3 [[Meta:Wikimedia CEE Hub/CEE Hub Status Meeting|CEE Hub Advisory Group meetings]] You can check your eligibility using the following tool: https://cee-sc-election.toolforge.org/ '''How to proceed:''' Candidates may nominate themselves or be nominated by others. If nominated by others, the candidate must explicitly accept the nomination before 18 June 2026. The candidate should create their nomination page and submit their candidacy [[Meta:Wikimedia_CEE_Hub_Steering_Committee_Election_2026/Nominations|here]]: Please also inform your communities about the election and encourage participation. Best regards,   Electoral Commission of Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026 --[[Meta:Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Meta:Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 12:00, 30 april 2026 (CEST) <!-- Message sent by User:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=30401522 --> == Potencijalno čaraparenje == Vjerovatno ste primijetili da je aktivno nekoliko računa s kojih su izmjene većinom istog tipa (dodavanje unutrašnjih linkova) i koji se prate u jednom danu, tj. kad jedan završi, drugi nastavi odmah ili ubrzo, pa kolika je šansa da je to ista osoba, a kolika da nije? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:50, 30 april 2026 (CEST) :Nisam upratio tačno o kojim je računima riječ, ali generalno govoreći, jedino ako imaju [[Posebno:Tags|jednu od oznaka]] "newcomer tasks" (bit će prevedeno do kraja sedmice, nadam se) imalo bi smisla da nije riječ o čaraparenju, jer im sistem automatski predlaže iste stranice. Ali, ako nema toga, onda vjerovatno jesu čarape jer je vjerovatnoća da se nadovežu na neke žnj stranice ravna nuli. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 22:18, 30 april 2026 (CEST) ::Scholar mind12, Animalsandpets1 (nemaju oznaku jer im je dodijeljeno da su automatski pregledani), Brainstack12, Grondilo (imaju oznaku "Newcomer). (Nisam siguran ima li još neki.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:23, 30 april 2026 (CEST) == Preimenovanje kategorija == Trebalo bi, kao što je ranije urađeno za reprezentacije, preimenovati i kategorije za utakmice tih nogometnih reprezentacija (npr. [[:Kategorija:Utakmice albanske nogometne reprezentacije]] u [[:Kategorija:Utakmice nogometne reprezentacije Albanije]]). Ja sam htio ručno, ali ih ima mnogo. Mislim da može preko AWB ili Pywikibot, pa ako nije problem da neko proba ko ima pristup tim alatima. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 01:06, 6 maj 2026 (CEST) :To mogu ja pomoću cat-a-lota. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:58, 6 maj 2026 (CEST) ::Završio sam ovo, pregledaj molim te kada ti bude na ruku da nema nekih slovnih grešaka, mada ne bi trebalo biti. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:22, 6 maj 2026 (CEST) :::Sve uredno, hvala. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 16:15, 6 maj 2026 (CEST) == Karta za rijeke == {{Spomeni|Mhare}}, {{Spomeni|Panasko}} Može li se botom ili AWB-om ovo poubacivati? Jer [[:Kategorija:Rijeke po državama|imamo dosta rijeka]]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:56, 12 maj 2026 (CEST) :Sigurno može, ja sam izdvojio neke najčitanije i ubacio ručno. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 13:59, 12 maj 2026 (CEST) :Nisam baš vičan sa AWB-om, može se ovo ručno sve ubaciti, samo je pitanje da li ubaciti u sve infokutije, bez obzira da li će se generisati karta ili ne? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:04, 12 maj 2026 (CEST) ::Ne smeta da se ubaci, jednostavno neće generirati kartu ali ni grešku. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 14:05, 12 maj 2026 (CEST) ::@[[Korisnik:Panasko|Panasko]] Možda se (zasad) ograničiti na one u kojima nema nikakve karte? @[[Korisnik:Mhare|Mhare]]: A zašto ne prikazuje za sve rijeke? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:15, 12 maj 2026 (CEST) :::Ako ne prikazuje, može biti iz nekoliko razloga. Na wikidati ne postoji OpenStreetMap relation ID ili na samom OpenStreetMap ta rijeka nije obilježena. Za većinu rijeka neće biti problem, neke manje i opskurne vjerovatno da. Ali, može se otići na wikidatu pa pogledati pojedinačno, i ako treba povezati ili na OpenStreetMap obilježiti. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 14:19, 12 maj 2026 (CEST) :::Također, Geokutija|Rijeka... to treba pretvoriti u Infokutija rijeka. Geokutija neće generirati kartu. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 14:23, 12 maj 2026 (CEST) ::::Pogledati ću ja gdje nema pa javiti, mislim da je većina ovo oko Geokutije, to bi trebalo izmjeniti [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:23, 12 maj 2026 (CEST) :::::Također, na OpenStreetMap je potrebno ubaciti wikidata item, ako nedostaje. [https://www.openstreetmap.org/changeset/182553013#map=12/44.6134/19.0642 Primjer]. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 14:41, 12 maj 2026 (CEST) ::::::Treba obratiti pažnju u ovim infokutijama gdje su upisane km2 isl, gdje ih i sama kutija generiše pa imamo duple oznake [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:45, 12 maj 2026 (CEST) :::::::Proći kroz [[Šablon:Hidrografija Hrvatske]], [[Šablon:Hidrografija Slovenije]] (a za Makedoniju imamo samo 3-4 rijeke, pa se taj šablon crveni). A vidim da si počeo mijenjati geokutiju infokutijom, a ima ih više bez ikakve kutije. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:39, 13 maj 2026 (CEST) ::::::::Idem nekako nekim redom, pa gdje nema kutije dodam, gdje je geokutija zamijenim, a gdje nedostaju ove oznake za mapu dodam. Ima tu prilično posla. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:55, 13 maj 2026 (CEST) :::::::::Znam. :( Ali zato, kad jednom bude urađen, to je to... valjda. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:01, 13 maj 2026 (CEST) ::::::::::Ostale su još rijeke u Bosni i Hercegovini, ovo ostalo mislim da sam sve pregledao i dopunio. Koliko znam nema više geokutija, ako gdje naiđeš, javi. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:38, 15 maj 2026 (CEST) :{{Spomeni|Mhare}}, {{Spomeni|KWiki}} kako ubaciti više izvora rijeke? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:15, 14 maj 2026 (CEST) ::Mene ne pitaj. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:03, 14 maj 2026 (CEST) :::Ja sam dopunio infokutiju sa pet izvora, pogledaj je li ok [[Selenga|ovako]]? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:21, 14 maj 2026 (CEST) ::::To ću prepustiti [[Korisnik:Mhare|Haretu]]. Nikakav sam ja "tehničar". [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:57, 14 maj 2026 (CEST) == Invitation: Call for Delegates Nominations and registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca == Dear Bosnian language community, On behalf of the Wikimedians of Romania and Moldova User Group, we are thrilled to invite you to the [[:m:Wikimedia_CEE_Meeting_2026/Registration|Wikimedia CEE Meeting 2026]]! This year, our regional gathering will take place in the heart of Transylvania, in the vibrant city of Cluj-Napoca, Romania. <span style="font-family:monospace,monospace">'''Dates: 18–20 September 2026. Location: Cluj-Napoca, Romania'''</span> === Call for Delegate Nominations === We are now officially opening the call for affiliates to nominate their delegates. Each affiliate is encouraged to select representatives who will actively contribute to the sessions, share local successes, and help strengthen our regional network. It is crucial to check the '''[[:m:Wikimedia CEE Meeting 2026/Eligible affiliates|eligibility subpage]]''' to see the number of delegates allocated to your community. This number tells you how many delegate scholarships are reserved for your community. <span style="font-family:monospace,monospace">'''Nomination Deadline: 30 May 2026'''</span> Please ensure that your nominations are submitted by this date to allow our organizing team enough time to manage travel logistics and visa support where necessary. === Registration process === Delegates, scholarship recipients, and all self-funded attendees can register using the Registration Form (given below). It is mandatory for each delegate application to contain a link to the documents supporting the respective nomination as delegate. All travel, accommodation, and food expenses (during the conference days) will be organized and covered by Wikimedians of Romania and Moldova User Group only for delegates and scholarship recipients. Registration is required for everyone to participate in the Wikimedia CEE Meeting. <p style="font-family:monospace,monospace;background-color:#bbb">'''Registration Form is here: [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdrSQ3JZCGa21AInWOCXnNjzhUZLV1n7LcSt8-0pd1L0Z4rMw/viewform Apply]'''</p> * '''Registration period for representatives of Wikimedia affiliations: <u>13 May 2026, 00:00 (UTC) — 30 May 2026, 23:59 (UTC)</u>.''' * Registration period for self-funded participants and for everyone else: 13 May 2026, 00:00 (UTC) — 30 June 2026, 23:59 (UTC). For any questions or unclear issues, please reach out to us at our official conference email: <p style="font-family:monospace,monospace">'''wmceem2026{{@}}icf-fri.org'''</p> We look forward to welcoming you to Cluj-Napoca this September to share knowledge, foster new ideas, and celebrate our collective achievements. Warm regards,<br/>Wikimedia CEE Meeting 2026 Organizing Team<br/>Wikimedians of Romania and Moldova User Group<br/> [[Korisnik:Gikü|Gikü]] ([[Razgovor s korisnikom:Gikü|razgovor]]) 22:50, 13 maj 2026 (CEST) == Izbor za CEE 2026. == Imamo jedno mjesto na CEE 2026. Bilo bi dobro da neko ode. Izjasnite se i predložite nekoga, ko bi nas mogao predstaviti u Rumuniji. === Komentari === * Kolega [[User:Kwiki|Kwiki]] je predložen, ali se sam odjavio.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 10:32, 14 maj 2026 (CEST) === Prijedlozi === ====[[User:Mhare|Mhare]]==== ===== Za ===== * {{za}} --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 09:43, 14 maj 2026 (CEST) * {{za}} --[[User:Panasko]] 09:47, 14 maj 2026 (CEST) ===== Protiv ===== ===== Komentari ===== * Ma kakav ja, moram oko njive. --[[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 10:17, 14 maj 2026 (CEST) * Hare, jedan je to vikend! Toliko se vremena može naći!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 10:23, 14 maj 2026 (CEST) ====[[User:Panasko|Panasko]]==== ===== Za ===== * {{za}} --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 09:43, 14 maj 2026 (CEST) ===== Protiv ===== ===== Komentari ===== Hvala na prijedlogu, ja nažalost ne mogu, imam privatnih obaveza. {{Nepotpisan|Panasko}} == Wiki Loves Eurovision 2026 == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Wiki Loves Eurovision edit-a-thon logo 2026.svg|right|250px]] Hello everyone! You are invited to participate in the "[[meta:Wiki Loves Eurovision 2026|Wiki Loves Eurovision]]" article writing contest, where our goal is to create new Eurovision-related articles in the CEE-language Wikipedia editions and improve existing ones. The contest will take place from May 10 to June 10, 2026, and prizes are available: * 1st prize: a voucher worth €60 * 2nd prize: a voucher worth €50 * 3rd prize: a voucher worth €40 * 4th–10th prize: a voucher worth €30 To participate in the contest and learn more, please visit [[meta:Wiki Loves Eurovision 2026|this link]]. --[[User:MHeidarzadeh-CEEhub|MHeidarzadeh-CEEhub]] ([[User talk:MHeidarzadeh-CEEhub|talk]]) 14:00, 16 May 2026 (UTC) </div> <!-- Message sent by User:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=30401522 --> == [[meta:User:TenWhile6/XReport]] == (Prebačeno s moje SZR): Pozdrav, KWiki. Ne znam koliko si upoznat sa ovom alatkom; njom možeš da prijaviš vandala/LTA na Metu javno (ovo je ponajpre za ne-administratore). Druga funkcija mu je slanje zahteva Oversighterima za trajno skrivanje čega god ako ispunjava jedan od tri njihova uslova: 1. Napadačko korisničko ime 2. Doxing 3. Govor mržnje. Sve ide mejlom, ništa nije javno, tvoje je samo da ih uputiš gde treba. Npr. za napadačka korisnička imena odeš na doprinose tog "korisnika" Više -> Request oversight. Toliko. [[Korisnik:Milicevic01|Milicevic01]] ([[Razgovor s korisnikom:Milicevic01|razgovor]]) 12:16, 8 maj 2026 (CEST) :Nisam znao jer na Metu upadnem "svake prestupne". :-) Hvala ti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:18, 8 maj 2026 (CEST) ::Nema na čemu, nisam ni ja znao, rekli mi neki pametni ljudi, zbog jednog LTA dua. [[Korisnik:Milicevic01|Milicevic01]] ([[Razgovor s korisnikom:Milicevic01|razgovor]]) 20:59, 19 maj 2026 (CEST) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:45, 19 maj 2026 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Vote now in the 2026 U4C election</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Eligible voters are asked to participate in the 2026 [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] election. More information–including an eligibility check, voting process information, candidate information, and a link to the vote–are available on Meta at the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|2026 Election information page]]. The vote closes on 2 June 2026 at [https://zonestamp.toolforge.org/1780358400 00:00 UTC]. Please vote if your account is eligible. Results will be available by 14 June 2026. -- In cooperation with the U4C,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 19:14, 27 maj 2026 (CEST) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30513860 --> == Extending the Call for Delegates registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca == Hello! As mentioned [[#Invitation: Call for Delegates Nominations and registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca|above]], the Bosnian language community has scholarship spot(s) reserved for attending the [[:m:Wikimedia CEE Meeting 2026|Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca]]. By our accounts, your community has not yet filled up the reserved spot(s) for delegates. We are '''extending the deadline to June 10''', but please note that the '''June 10 deadline is final and will not be extended for anyone'''. '''Registration form is here:''' https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdrSQ3JZCGa21AInWOCXnNjzhUZLV1n7LcSt8-0pd1L0Z4rMw/viewform Don't forget to provide a confirmation about the selection of delegates. For any questions or unclear issues, please reach out to us at our official conference email: :'''[mailto:wmceem2026@icf-fri.org wmceem2026@icf-fri.org]''' Thank you for your cooperation and CEE you Beyond the Crossroads in Cluj-Napoca! On behalf of Wikimedia CEE Meeting 2026 Organizing Team, Wikimedians of Romania and Moldova User Group -- [[Korisnik:Gikü|Gikü]] ([[Razgovor s korisnikom:Gikü|razgovor]]) 23:18, 29 maj 2026 (CEST) == RFC about AI-generated content in Wikimedia Commons == <bdi lang="en" dir="ltr">Apologies for writing in English, please help translate this message to your language. You are invited to participate in a [[c:Commons:Requests for comment/Policy update for AI content|request for comment on Wikimedia Commons about a policy update for AI content]]. This may affect files that are uploaded to Wikimedia Commons for use on this project. Thank you. [[m:User:Codename Noreste|Codename Noreste]] ([[m:User talk:Codename Noreste|razgovor]])</bdi> 19:11, 23 juni 2026 (CEST) <!-- Message sent by User:Codename Noreste@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30513860 --> == <span lang="en" dir="ltr">Deployment of Legal and Safety Contacts Link in the Footer of Your Wiki</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="Message"/> '''Legal & Safety Contacts''' Hello community, the Wikimedia Foundation has provided a [[wmf:Special:MyLanguage/Legal:Wikimedia Foundation Legal and Safety Contact Information|single legal and safety contact page]], to be linked in the footer of your wiki, to ensure access to accurate legal information. This is a regulatory requirement. We have already rolled out links to English, German, Italian, Spanish and other wikis and we will deploy to your wiki soon. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_Legal_and_Safety_Contacts_FAQ|Please read more on the project page]] and leave any comments in this thread or on the [[m:Special:MyLanguage/Talk:Wikimedia Foundation Legal and Safety Contacts FAQ|talk page]]. <section end="Message"/> </div> -- [[User:Sannita (WMF)|User:Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|talk]]) 15:29, 25 juni 2026 (CEST) <!-- Message sent by User:Sannita (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Sannita_(WMF)/Mass_sending_test&oldid=30731267 --> == [[Emir Hadžihafizbegović]] == {{komentar}} Pozdrav administratorima, sakriti ovu narednu izmjenu ovdje: [[Posebno:Diff/3901510]]. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 02:53, 12 juli 2026 (CEST) :{{urađeno}} Završeno ({{odgovor|KWiki}} kolega KWiki). --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 19:52, 9 august 2026 (CEST) ::{{odgovor|KWiki}} Fala ti, KWiki! :-) --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 19:52, 9 august 2026 (CEST) == Yahadzija == {{Spomeni|AnToni}}, {{Spomeni|Palapa}}, {{spomeni|Panasko}}: Opet popuštate dok me nema. Znam da niko ne može stalno biti ovdje, ali blokirajte mu svaki novi račun '''odmah''', bez izuzetka, jer ovo postaje teatar apsurda i ode unedogled. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:47, 21 juli 2026 (CEST) :Blokiramo, neke nisam bio siguran je li on mada po temama sam 99%siguran da jeste. Ovdje treba vidjeti da li raditi purge stranica koje je napravio, odnosno ima li osnova da ih ostavljamo ovakve, ko zna kakve sve greske sadrze. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:36, 21 juli 2026 (CEST) ::Kako kad. Neke donekle doradi, u nekima ostavi nered. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:49, 21 juli 2026 (CEST) :::ovdje negdje ostavljati nazive u yahadz da/ne, da ne zakačimo nekoga drugog [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 01:03, 23 juli 2026 (CEST) ::::😭 --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 19:57, 9 august 2026 (CEST) :::::Treba prijaviti carapke na Meta da ih globalno banuju [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:31, 10 august 2026 (CEST) == Request for comment (the future of Abstract Wikipedia) == <bdi lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Apologies if this has not yet been translated into your wiki's language. {{int:Please-translate}} You are invited to voice your opinions in a [[:m:Requests for comment/The future of Abstract Wikipedia|request for comment about the future of Abstract Wikipedia]]. {{Int:Feedback-thanks-title}} [[:m:User:Kowal2701|Kowal2701]] ([[:m:User talk:Kowal2701|talk]]) 14:24, 24 juli 2026 (CEST) </bdi> <!-- Message sent by User:DreamRimmer@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30513860 --> :'''Kratko: Ćete, da li [[:m:Requests_for_comment/The_future_of_Abstract_Wikipedia|ima još]] biti ''Abstract Wikipedia'' ili ni?''' [[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] ([[Razgovor s korisnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]]) 17:50, 24 juli 2026 (CEST) == Alat za patroliranje == Pozdrav ekipa {{Spomeni|KWiki}}{{Spomeni|AnToni}}{{Spomeni|Mhare}}{{Spomeni|Edinwiki}}{{Spomeni|Palapa}}{{Spomeni|Semso98}}{{Spomeni|Srđan}}, ne znam da li ste upratili da je Ivi sa hr.wikipedije razvio alat za lakše patroliranje, te da sam ga zamoio da uključi i bs.wiki što je i učinio. Alat se nalazi [https://hrwp.toolforge.org/patrol/bs ovdje] a daje pregled nepatroliranih članaka u nekoliko kategorija. Isti značajno olakšava pregled i nadam se da će vam dobro poslužiti. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:25, 5 august 2026 (CEST) :hvala, odlično [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 20:19, 5 august 2026 (CEST) hh4c24hu8uf9ez1hdy522cqvtj187rq Google 0 19683 3917366 3917196 2026-08-10T06:08:09Z ~2026-43892-51 184526 /* */ https://youtube.com/@h2oremix88?si=up2dDWqq3Iq7XCG8 3917366 wikitext text/x-wiki {{O...|kompaniji|pretraživač interneta|Google (pretraživač)}} {{Infokutija kompanija | grupa = Google LLC | ime = Google LLC | slika = Google 2015 logo.svg | logo_veličina = 250px | slika2 = Googleplex HQ (cropped).jpg | logo_veličina2 = 250px | vrsta = Javna ([[NASDAQ]]: [http://quotes.nasdaq.com/asp/SummaryQuote.asp?symbol=GOOG&selected=GOOG GOOG]), (LSE: [http://www.londonstockexchange.com/en-gb/pricesnews/prices/Trigger/genericsearch.htm?bsg=true&ns=GGEA GGEA]) | osnivanje = [[Menlo Park]], [[Kalifornija]] (27. septembra 1998) | osnivači = [[Larry Page]] i [[Sergey Brin]] | sjedište = [[Googleplex]] - [[Mountain View]], [[Kalifornija]], [[SAD]] | predsjednik = | ključneosobe = [[Sundar Pichai]]<br /><small>([[glavni izvršni direktor]])</small><br />[[Ruth Porat]] <small>(predsjednica)</small><br />[[John L. Hennessy]] <small>(predsjedavajući)</small><br />[[Anat Ashkenazi]]<br /><small>([[glavni finansijski direktor]])</small> | industrija = [[internet]], [[softver]], [[hardver]] | proizvodi = v. [[Spisak Googleovih proizvoda]] | zaposleni = 19,665 ([[30. septembar|30. septembra]] [[2009]].) | holding = | slogan = "Don't Be Evil"<br><small>({{bs|ne budi zao}})</small> | web = https://youtube.com/@h2oremix88?si=cmDXI5f4ahINayvZ | sjedište_grad = | sjedište_država = | pod_posluženo = Globalno | usluge = | prihod = [[Američki dolar|USD$]]10,604 milijardi | operativni_prihod = [[Američki dolar|USD$]]5,084 milijardi | neto_dobit = [[Američki dolar|USD$]]3,077 milijardi | divizije = | podruž = AdMob, DoubleClick, On2 Technologies, Picnik,https://youtube.com/@h2oremix88?si=CU0L9-hRpZCw9BP8/ YouTube, Zagat, Waze, Blogger, SlickLogin, Boston Dynamics, Bump, Nest Labs, DeepMind Technologies, WIMM One, VirusTotal | vlasnik = | prestala_postojati = | dodatak = |}} '''Google''' je [[SAD|američka]] multinacionalna [[korporacija]] specijalizirana u [[internet]]skim servisima i proizvodima, koji uključuju internetske reklamne tehnologije, pretragu, internetsko skladištenje i [[softver]], dok se veći dio profita ostvaruje preko [[AdWords]]a.<ref name="financialtables">{{cite web |url=http://investor.google.com/fin_data.html |title=Financial Tables |publisher=Google, Inc. |access-date=2. 5. 2012}}</ref><ref>{{Cite news |title=Online Ads Give Google Huge Gain in Profit |first=David A. |last=Vise |url=https://archive.org/details/googlehetverhaal0000vise|newspaper=The Washington Post |date=21. 10. 2005}}</ref> <!-- historija-->Google su osnovali [[Larry Page]] i [[Sergey Brin]] dok su bili na doktorskom studiju na [[Univerzitet Stanford|Univerzitetu Stanford]]. Zajedno posjeduju oko 14% dionica, ali kontroliraju 56% dioničarske glasačke moći kroz tzv. "superglasačke zalihe". Oni su osnovali Google kao privatno preduzeće 4. septembra 1998. Početna javna ponuda je bila 19. augusta 2004. Njihov opis misije od samog početka je bio "da organiziraju svjetske informacije i naprave ih univerzalno dostupnim i koristivim",<ref name="corporate">{{cite web |url=http://www.google.com/corporate/ |title=Google Corporate Information |publisher=Google, Inc. |access-date=14. 2. 2010}}</ref> a njihov neslužbeni slogan je bio "[[Don't be evil]]"<ref>{{cite web |url=http://investor.google.com/conduct.html |title=Google Code of Conduct |date=8. 4. 2009 |publisher=Google, Inc. |access-date=5. 7. 2010}}</ref><ref>{{cite web |url=https://youtube.com/@h2oremix88?si=ZeDZAEdr45VHK59n//http://blogoscoped.com/archive/2007-07-16-n55.html |title=Paul Buchheit on Gmail, AdSense and More |first=Philip|last=Lenssen |date=16. 7. 2007 |publisher=Google Blogoscoped |access-date=14. 2. 2010}}</ref> ({{bs|ne budi zao}}). 2004, Google se premjestio u novo sjedište u [[Mountain View (Kalifornija)|Mountain View, Kalifornija]], koje je nazvano [[Googleplex]].<ref>{{cite web |url=http://www.google.com/about/company/history/#2004 |title=Google history in depth}}</ref> <!-- portfolio -->Brzi rast od osnivanja je povukao lanac proizvoda, nabavki i partnerstava van [[Google pretraga|Googleove pretrage]]. Prema tome, oni nude internetske servise poput softvera za produktivnost uključujući email ([[Gmail]]), internetsko spremanje podataka ([[Google Drive]]), uredski paket ([[Google Docs]]) i sl. Desktop-proizvodi uključuju aplikacije za internetsko pregledanje, organiziranje i uređivanje slika i brzo dopisivanje. Kompanija drži razvoj mobilnog operativnog sistema [[Android (operativni sistem)|Android]] i operativni sistem [[Chrome OS]]<ref>{{cite web|url=http://www.google.com/chromebook |title=Chromebook |publisher=Google |access-date=17. 8. 2011}}</ref> za [[netbook]] poznat kao [[Chromebook]]. Google se snažno uključio u komunikacijski hardver: ima partnerstvo sa velikim elektronskim proizvođačima<ref>{{cite web|last1=Ricker|first1=Thomas|title=Google: Nexus program explained, unfazed by Motorola acquisition|url=http://www.theverge.com/2011/08/15/motorola-google-nexus-program-explained|website=theverge.com|publisher=Vox Media|access-date=31. 7. 2014}}</ref> u produkciji svog "visoko-kvalitetnog i jeftinog"<ref>{{cite web|last1=Kleinman|first1=Jacob|title=Google Exec: New Nexus Coming|url=http://www.technobuffalo.com/2014/06/27/google-exec-new-nexus-coming/|website=technobuffalo.com|publisher=TechnoBuffalo|access-date=31. 7. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140708010647/http://www.technobuffalo.com/2014/06/27/google-exec-new-nexus-coming/|archive-date=8. 7. 2014}}</ref> [[Google Nexus|Nexus]] uređaja i [[Motorola Mobility]] kupljenog u maju 2012.<ref name="Hardware company">{{cite news|title=It's Official: Google Is Now a Hardware Company|url=http://www.businessweek.com/articles/2012-05-22/its-official-google-is-now-a-hardware-company|access-date=4. 9. 2012|newspaper=Bloomberg Businessweek|date=22. 5. 2012|author=Brad Stone|author2=Peter Burrows}}</ref> U 2012, infrastruktura optičkih vlakana instalirana je u gradu [[Kansas]] za opremanje [[Google Fiber]] radio servisa.<ref name="Google Fiber Cable TV Business">{{cite web|last=Hesseldahl|first=Arik|title=Google Gets Into the Cable TV Business, for Real|url=http://allthingsd.com/20120726/google-gets-into-the-cable-tv-business-for-real/|publisher=AllThingsD.com|access-date=15. 9. 2012|date=26. 7. 2012}}</ref> <!-- tehnički dio-->Korporacija, procjenjuje se, pokreće više od milion servera u podatkovnim centrima u svijetu (od 2007)<ref>{{cite web |url=http://www.pandia.com/sew/481-gartner.html |title=Pandia Search Engine News – Google: one million servers and counting |date=2. 7. 2007 |publisher=Pandia Search Engine News |access-date=14. 2. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110716084624/http://www.pandia.com/sew/481-gartner.html |archive-date=16. 7. 2011 }}</ref> i upravlja s više od milijardu zahtjeva za pretragu<ref>{{Cite news |url=http://politicalticker.blogs.cnn.com/2009/12/18/google-unveils-top-political-searches-of-2009/ |title=CNN Politics – Political Ticker... Google unveils top political searches of 2009 |first=Eric |last=Kuhn |date=18. 12. 2009 |publisher=CNN |access-date=14. 2. 2010 |archive-date=12. 10. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121012045324/http://politicalticker.blogs.cnn.com/2009/12/18/google-unveils-top-political-searches-of-2009/ |url-status=dead }}</ref> i približno 24 petabajta korisnički generisanih podataka svaki dan (od 2009).<ref>{{cite web|url=http://portal.acm.org/citation.cfm?doid=1327452.1327492 |title=MapReduce |publisher=Portal.acm.org |access-date=16. 8. 2009}}</ref><ref>{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2008/11/sorting-1pb-with-mapreduce.html |title=Sorting 1PB with MapReduce |last=Czajkowski |first=Grzegorz |date=21. 11. 2008 |publisher=Google, Inc. |access-date=5. 7. 2010}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.niallkennedy.com/blog/2008/01/google-mapreduce-stats.html |title=Google processes over 20 petabytes of data per day |last=Kennedy |first=Niall |date=8. 1. 2008 |publisher=Niall Kennedy |access-date=5. 7. 2010 |archive-date=28. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150928091137/http://www.niallkennedy.com/blog/2008/01/google-mapreduce-stats.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web |url=http://techcrunch.com/2008/01/09/google-processing-20000-terabytes-a-day-and-growing/ |title=Google Processing 20,000 Terabytes A Day, And Growing |last=Schonfeld |first=Erick |date=9. 1. 2008 |publisher=TechCrunch |access-date=16. 2. 2010}}</ref> <!-- popularnost-->U decembru 2013, [[Alexa Internet|Alexa]] je označila google.com kao najposjećeniji [[web-sajt]] u svijetu. Veliki broj Googleovih sajtova na ostalim jezicima nalaze se među prvih stotinu, kao i ostalih nekoliko sajtova koje posjeduje Google, kao što su [[YouTube]] i [[Blogger (servis)|Blogger]].<ref>{{cite web |title=Alexa Traffic Rank for Google (three month average) |publisher=[[Alexa Internet]] |url=http://www.alexa.com/siteinfo/google.com |access-date=10. 12. 2013 |archive-date=26. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151226074120/http://www.alexa.com/siteinfo/google.com |url-status=dead }}</ref> Njihova dominacija na tržištu je vodila ka velikoj medijskoj pokrivenosti, uključujući kritikovanje kompanije zbog problema kao što su autorska prava, cenzura i privatnost.<ref>{{Cite news |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/technology/6740075.stm |work=BBC News |title=Google ranked 'worst' on privacy |date=11. 6. 2007 |access-date=30. 4. 2010}}</ref><ref name="gatekeepers">{{Cite news |first= Jeffrey |last=Rosen |title=Google's Gatekeepers |url=http://www.nytimes.com/2008/11/30/magazine/30google-t.html |work=The New York Times |date=30. 11. 2008 |access-date=5. 7. 2010}}</ref> ==Historija== {{Glavni|Historija Googlea}} Google je s radom počeo u januaru 1996. kao istraživački projekt studenata [[Larry Page|Larryja Page]]a i [[Sergey Brin|Sergeyja Brina]] kada su oba bili na doktorskom studiju na [[Univerzitet Stanford|Univerzitetu Stanford]] u [[Kalifornija|Kaliforniji]].<ref name="milestones">{{cite web |url=http://www.google.com/intl/en/corporate/history.html |title=Google Milestones |publisher=Google, Inc. |access-date=28. 9. 2010}}</ref> Dok su konvencionalne pretraživačke mašine rangirale rezultate brojanjem koliko puta se traženi termin pojavio na stranici, dvojica su teoretisala o boljem sistemu koji je analizirao veze između web-sajtova.<ref>{{cite web |url=http://ilpubs.stanford.edu:8090/422/ |title=The PageRank Citation Ranking: Bringing Order to the Web |last1=Page |first1=Lawrence |last2=Brin |first2=Sergey |last3=Motwani |first3=Rajeev |last4=Winograd |first4=Terry |date=11. 11. 1999 |publisher=Stanford University |access-date=15. 2. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091118014915/http://ilpubs.stanford.edu:8090/422/ |archive-date=18. 11. 2009 }}</ref> Nazvali su ovu novu tehnologiju [[PageRank]]; ona je određivala relevantnost web-sajta prema broju stranica i važnost tih stranica, koje su povezivale nazad na originalni sajt.<ref>{{cite web |url=http://www.google.com/corporate/tech.html |title=Technology Overview |publisher=Google, Inc. |access-date=15. 2. 2010}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www-diglib.stanford.edu/cgi-bin/WP/get/SIDL-WP-1997-0072?1 |title=PageRank: Bringing Order to the Web |last=Page |first=Larry |publisher=Stanford Digital Library Project |date=18. 8. 1997 |archive-url=https://web.archive.org/web/20020506051802/http://www-diglib.stanford.edu/cgi-bin/WP/get/SIDL-WP-1997-0072?1 |archive-date=6. 5. 2002 |access-date=27. 11. 2010 }}</ref><ref>{{Cite journal |last=Brin|first=Sergey|author-link=Sergey Brin|last2=Page|first2=Lawrence|author-link2=Larry Page|year=1998|title=The anatomy of a large-scale hypertextual Web search engine|url=http://infolab.stanford.edu/pub/papers/google.pdf|journal=Computer Networks and ISDN Systems |volume= 30 |issue=1–7|pages=107–117|doi=10.1016/S0169-7552(98)00110-X}}</ref><ref>{{cite journal |last=Barroso |first=L.A. |last2=Dean |first2=J. |last3=Holzle |first3=U. |date=29. 4. 2003 |title=Web search for a planet: the google cluster architecture |journal=IEEE Micro |volume=23 |issue=2 |pages=22–28 |doi=10.1109/mm.2003.1196112 |quote=We believe that the best price/performance tradeoff for our applications comes from fashioning a reliable computing infrastructure from clusters of unreliable commodity PCs.|url=https://semanticscholar.org/paper/8db8e53c92af2f97974707119525aa089f6ed53a }}</ref> Mala pretraživačka mašina zvana "RankDex" od kompanije IDD Information Services dizajnirana od strane [[Robin Li]] već je, od 1996, istraživala jednaku strategiju za bodovanje sajtova, kao i rangiranje stranica.<ref>{{Cite journal |last=Li |first=Yanhong |date=6. 8. 2002 |title=Toward a qualitative search engine |journal=Internet Computing, IEEE |volume=2 |issue=4 |pages=24–29 |publisher=IEEE Computer Society |issn=1089-7801 |doi=10.1109/4236.707687 |url=http://ieeexplore.ieee.org/search/freesrchabstract.jsp?tp=&arnumber=707687 |access-date=14. 2. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111107235943/http://ieeexplore.ieee.org/search/freesrchabstract.jsp?tp=&arnumber=707687 |archive-date=7. 11. 2011 }}</ref> Tehonologija u RankDexu je patentirana u julu 1999.<ref>{{Cite patent |country=US |number=5920859 |status=patent |title=Hypertext document retrieval system and method |gdate=6. 7. 1999 |fdate=5. 2. 1997 |invent1=Li, Yanhong |assign1=IDD Enterprises, L.P. |class=G06F17/30D |access-date=27. 11. 2010}}</ref> i korištena kasnije kada je Li osnovao [[Baidu]] u Kini.<ref>{{Cite news |url=http://www.forbes.com/forbes/2009/1005/technology-baidu-robin-li-man-whos-beating-google_2.html |title=The Man Who's Beating Google |last=Greenberg |first=Andy |work=Forbes |date=5. 10. 2009 |access-date=12. 10. 2010 |archive-date=18. 9. 2012 |archive-url=https://archive.today/20120918202225/http://www.forbes.com/forbes/2009/1005/technology-baidu-robin-li-man-whos-beating-google_2.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.rankdex.com/about.html |title=About: RankDex |publisher=RankDex.com |access-date=12. 10. 2010 |archive-date=20. 1. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120120002301/http://www.rankdex.com/about.html |url-status=dead }}</ref> Page i Brin su originalno nazvali svoj program "BackRub", jer je sistem provjeravao vanjske linkove da odredi važnost sajta.<ref>{{Cite news |title=The Birth of Google |first=John |last=Battelle |newspaper=Wired |date=august 2005 |url=http://www.wired.com/wired/archive/13.08/battelle.html?tw=wn_tophead_4 |access-date=12. 10. 2010}}</ref><ref>{{cite web|last1=Trex|first1=Ethan|title=9 People, Places & Things That Changed Their Names|url=http://mentalfloss.com/article/20890/9-people-places-things-changed-their-names|website=Mental Floss|access-date=4. 8. 2014}}</ref><ref>{{cite web |url=http://huron.stanford.edu |title=Backrub search engine at Stanford University |archive-url=https://web.archive.org/web/19961224105215/http://huron.stanford.edu/ |archive-date=24. 12. 1996 |access-date=12. 3. 2011 }}</ref> Eventualno, oni su izmijenili ime u Google, riječ koja je nastala od pogrešnog izgovora riječi "[[googol]]",<ref>{{cite web |url=http://graphics.stanford.edu/~dk/google_name_origin.html |title=Origin of the name "Google" |last=Koller |first=David |date=januar 2004 |publisher=Stanford University |access-date=4. 7. 2012 |archive-url=https://www.webcitation.org/68ubHzYs7?url=http://graphics.stanford.edu/~dk/google_name_origin.html |archive-date=4. 7. 2012 }}</ref><ref>{{Cite news |url=http://www.stanforddaily.com/2003/02/12/from-googol-to-google/ |title=From Googol to Google |last=Hanley |first=Rachael |date=12. 2. 2003 |newspaper=The Stanford Daily |publisher=Stanford University |access-date=15. 2. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110511111017/http://www.stanforddaily.com/2003/02/12/from-googol-to-google/ |archive-date=11. 5. 2011 }}</ref> broj jedan je praćen sa 100 nula, što je odabrano kao naznaka da je pretraga težila omogućiti veliku količinu informacija.<ref>{{cite web |url=http://www.google.com/company.html |title=Google! Beta website |publisher=Google, Inc. |archive-url= https://web.archive.org/web/19990221202430/http://www.google.com/company.html |archive-date=21. 2. 1999 |access-date=12. 10. 2010 |url-status=live}}</ref> U početku je Google pokretan na web-sajtu Stanford univerziteta, s domenama ''google.stanford.edu'' i ''z.stanford.edu''.<ref>{{cite web |url=http://google.stanford.edu |title=Google! Search Engine |archive-url=https://web.archive.org/web/19981111183552/http://google.stanford.edu/ |publisher=Stanford University |archive-date=11. 11. 1998 |access-date=12. 10. 2010}}</ref><ref>{{cite web |url=http://z.stanford.edu/ |title=Google! Search Engine |archive-url=https://web.archive.org/web/19981201235013/http://z.stanford.edu/ |publisher=Stanford University |archive-date=1. 12. 1998 |access-date=14. 8. 2012}}</ref> Ime domene za Google je registrirano 15. septembra 1997,<ref>{{cite web |url=http://whois.dnsstuff.com/tools/whois.ch?ip=google.com |title=WHOIS – google.com |access-date=5. 7. 2010 |archive-url=https://archive.today/20120529002442/http://whois.dnsstuff.com/tools/whois.ch?ip=google.com |archive-date=29. 5. 2012 }}</ref> a kompanija je inkorporirana 4. septembra 1998. Bila je zasnovana u garaži prijateljice ([[Susan Wojcicki]]<ref name="milestones"/>) u [[Menlo Park (Kalifornija)|Menlo Parku]] (Kalifornija). Kolega s doktorskog studija na Stanfordu, Craig Silverstein, bio je prvi zaposlenik.<ref name="milestones"/><ref>{{cite web |url=http://www-cs-students.stanford.edu/~csilvers/ |title=Craig Silverstein's website |archive-url=https://web.archive.org/web/19991002122809/http://www-cs-students.stanford.edu/~csilvers/ |archive-date=2. 10. 1999 |publisher=Stanford University |access-date=12. 10. 2010 }}</ref><ref>{{Cite news |last=Kopytoff |first=Verne |url=http://articles.sfgate.com/2008-09-07/news/17161124_1_larry-page-google-search-engine |title=Craig Silverstein grew a decade with Google |newspaper=San Francisco Chronicle |publisher=Hearst Communications, Inc. |date=7. 9. 2008 |access-date=12. 10. 2010 |archive-date=7. 11. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121107075029/http://www.sfgate.com/news/article/Craig-Silverstein-grew-a-decade-with-Google-3270079.php |url-status=dead }}</ref> U maju 2011, broj mjesečnih unikatnih posjetioca Googlea prešao je jednu milijardu po prvi put, što je 8,4%-ni rast od maja 2010 (931 million).<ref>{{cite web |url=http://itsalltech.com/2011/06/22/googles-new-record-1-billion-visitors-in-may/ |title=Google's new record, 1 billion visitors in May &#124; It's All Tech |publisher=Itsalltech.com |access-date=2. 1. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120321165022/http://itsalltech.com/2011/06/22/googles-new-record-1-billion-visitors-in-may/ |archive-date=21. 3. 2012 }}</ref> U januaru 2013, Google je objavio zaradu od US$50 milijardi godišnjeg prihoda za 2012. godinu. Ovo je označilo prvi put da je kompanija dostigla ovaj podvig, na vrhu 2011. ukupno US$38 milijardi.<ref>Fiegerman, Seth. 22. 1. 2013. "Google Has Its First $50 Billion Year." http://mashable.com/2013/01/22/google-q4-earnings/</ref> ===Finansiranje i početne javne ponude=== [[Datoteka:Google’s First Production Server.jpg|upright|thumb|Googleov prvi proizvodni server. Googleovi proizvodni serveri nastavljaju bivati izgrađeni od jeftinog hardvera.<ref>{{cite web |url=http://www.computerhistory.org/collections/accession/102662167 |title=Google Server Assembly |publisher=Computer History Museum |access-date=4. 7. 2010}}</ref>|alt=Google's first servers, showing lots of exposed wiring and circuit boards]] Prva sredstva za Google u iznosu US$100 hiljada od [[Andy Bechtolsheim|Andyja Bechtolsheima]], suosnivača [[Sun Microsystems]]a, data su u augustu 1998. prije nego je Google inkorporiran.<ref name="Bechtolsheim">{{Cite news|url=http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?file=/chronicle/archive/2004/04/29/MNGLD6CFND34.DTL|archive-url=https://www.webcitation.org/5hT7GniEG?url=http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?file=%2Fchronicle%2Farchive%2F2004%2F04%2F29%2FMNGLD6CFND34.DTL|archive-date=12. 6. 2009|title=For early Googlers, key word is $$$|last=Kopytoff|first=Verne|date=29. 4. 2004|newspaper=San Francisco Chronicle|publisher=Hearst Communications |access-date=19. 2. 2010|location=San Francisco |url-status=live}}</ref> Početkom 1999, doktoranti Brin i Page odlučili su da je pretraga koju su razvijali uzimala mnogo vremena i odvraćala ih od akademskih ciljeva, te su otišli kod izvršnog direktora firme Excite, Georgea Bella, i ponudili da mu je prodaju za milion dolara. On je odbio ponudu i kasnije je kritikovao [[Vinod Khosla|Vinoda Khoslu]], iz firme Excite, nakon što je pregovarao s Brinom i Pageom o cifri 750.000 dolara. Dana 7. juna 1999. najavljena je tranša finansijskih sredstava u iznosu 25 miliona dolara,<ref>{{Cite press release |url=http://www.google.com/pressrel/pressrelease1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20010212052759/http://www.google.com/pressrel/pressrelease1.html |archive-date=12. 2. 2001 |title=Google Receives $25 Million in Equity Funding |date=7. 6. 1999 |location=Palo Alto, Calif. |publisher=Google |access-date=16. 2. 2009 |url-status=dead }}</ref> s većim ulagačima, uključujući firme [[Kleiner Perkins Caufield & Byers]] i [[Sequoia Capital]].<ref name="Bechtolsheim"/> Googleova početna javna ponuda (IPO) uzela je maha pet godina kasnije, 19. augusta 2004. U to vrijeme Larry Page, Sergey Brin i [[Eric Schmidt]] složili su se da rade zajedno u Googleu na period od 20 godina – do 2024.<ref>{{Cite news |url=http://money.cnn.com/2008/01/18/news/companies/google.fortune/index.htm |title=Google wins again |date=29. 1. 2008 |newspaper=Fortune |publisher=Time Warner |access-date=22. 1. 2011 |first=Adam |last=Lashinsky |archive-date=22. 10. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121022200031/http://money.cnn.com/2008/01/18/news/companies/google.fortune/index.htm |url-status=dead }}</ref> Kompanija je ponudila 19.605.052 dionica po cijeni od $85 po dionici.<ref name="IPO">{{Cite news|url=http://www.businessweek.com/technology/content/aug2004/tc20040819_6843_tc120.htm|title=Google: Whiz Kids or Naughty Boys?|last=Elgin|first=Ben|date=19. 8. 2004|newspaper=BusinessWeek|publisher=Bloomberg, L.P.|access-date=19. 2. 2010}}</ref><ref>{{cite web|url=http://investor.google.com/pdf/2004_AnnualReport.pdf|title=2004 Annual Report|year=2004|publisher=Google, Inc.|page=29|access-date=19. 2. 2010|location=Mountain View, California}}</ref> Dionice su prodate u formatu internetske aukcije koristeći sistem koje su napravili [[Morgan Stanley]] i [[Credit Suisse]], potpisnici ugovora.<ref>{{Cite news|url=http://money.cnn.com/2004/04/29/technology/google/|title=Google sets $2.7 billion IPO|last=La Monica|first=Paul R.|date=30. 4. 2004|publisher=CNN Money|access-date=19. 2. 2010|archive-date=23. 4. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120423090507/http://money.cnn.com/2004/04/29/technology/google/|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.zdnet.com/news/want-in-on-googles-ipo/135799|title=Want In on Google's IPO?|last=Kawamoto|first=Dawn|date=29. 4. 2004|publisher=ZDNet|access-date=19. 2. 2010}}</ref> Prodaja od $1,67 milijardi dala je Googleu tržišnu kapitalizaciju od više od $23 milijarde.<ref name="washpost">{{Cite news|url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/articles/A14939-2004Aug19.html|title=Google's IPO: Grate Expectations|last=Webb|first=Cynthia L.|newspaper=The Washington Post|access-date=19. 2. 2010|location=Washington, D.C. | date=19. 8. 2004}}</ref> U januaru 2014, njihova tržišna kapitalizacija je porasla na $397 milijardi.<ref name=Marketwatch>{{cite web|title=Google Overview|url=http://www.marketwatch.com/investing/stock/goog|publisher=Marketwatch|access-date=2. 2. 2014}}</ref> Ogromna većina od 271 milion dionica ostao je pod kontrolom Googlea, te su mnogi Googleovi uposlenici postali istovremeni milioneri na papiru. [[Yahoo!]], konkurent Googlea, također je imao koristi jer je držao 8,4 miliona dionica Googlea prije nego je IPO zauzeo mjesto.<ref name="yahooshares">{{Cite news|url=http://www.internetnews.com/bus-news/article.php/3392781|title=Yahoo and Google Settle|last=Kuchinskas|first=Susan|date=9. 8. 2004|publisher=internet.com|access-date=19. 2. 2010}}</ref> Postojala je zabrinutost da će Googleov IPO dovesti do izmjena u kulturi kompanije. Razlozi su imali opseg od pritiska dioničara na smanjenje dobitka zaposlenika zbog činjenice da će dosta direktora kompanije postati istovremeni milioneri u papirima.<ref>{{Cite news |agency=Associated Press |url=http://www.wired.com/techbiz/media/news/2004/04/63241 |title=Quirky Google Culture Endangered? |newspaper=Wired |date=28. 4. 2004 |access-date=27. 11. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100814174333/http://www.wired.com/techbiz/media/news/2004/04/63241 |archive-date=14. 8. 2010 }}</ref> Kao odgovor na ovu zabrinutost, suosnivači Sergey Brin i Larry Page obećali su u izvještaju prema potencijanlim investitorima da IPO neće izmijeniti kulturu kompanije.<ref>{{cite web |last1=Olsen |first1=Stefanie |last2=Kawamoto |first2=Dawn |url=http://news.cnet.com/2100-1024-5201978.html |title=Google IPO at $2.7 billion |work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]] |date=30. 4. 2004 |access-date=27. 11. 2010}}</ref> Godine 2005, članci u ''[[The New York Times]]'' i ostalim izvorima počeli su sugerisati da je Google izgubio svoji nekorporativnu, nepokvarenu filozofiju.<ref>Richard Utz, "The Good Corporation? Google's Medievalism and Why It Matters." ''Studies in Medievalism'' 23 (2013): 21-28.</ref><ref>{{Cite news |last=Rivlin |first=Gary |url=http://www.nytimes.com/2005/08/24/technology/24valley.html |title=Relax, Bill Gates; It's Google's Turn as the Villain |newspaper=The New York Times |date=24. 8. 2005 |access-date=27. 11. 2010}}</ref><ref>{{Cite news |last1=Gibson |first1=Owen |last2=Wray |first2=Richard |url=http://www.smh.com.au/news/technology/search-giant-may-outgrow-its-fans/2005/08/25/1124562975596.html3001.asp |title=Search giant may outgrow its fans |newspaper=The Sydney Morning Herald |date=25. 8. 2005 |access-date=27. 11. 2010}}</ref><ref>{{cite web |last=Ranka |first=Mohit |url=http://www.osnews.com/story/17928/Google--Dont-Be-Evil |title=Google – Don't Be Evil |publisher=OSNews |date=17. 5. 2007 |access-date=27. 11. 2010}}</ref> U težnji da zadrže unikatnu kulturu kompanije, Google je uveo poziciju ''"''Šefa kulture", koji također snosi funkciju direktora za ljudske resurse. Svrha Šefa kulture je razviti i održati kulturu i rad na načine da se zadrži iskren odnos prema osnovnim vrijednostima na kojima je kompanija zasnovana: stambena organizacija sa saradničkim okruženjem.<ref name="CCO">{{cite web |last=Mills |first=Elinor |url=http://www.zdnet.com.au/meet-google-s-culture-czar-339275147.htm |title= Google's culture czar |publisher=ZDNet |date=30. 4. 2007 |access-date=27. 11. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101031155723/http://www.zdnet.com.au/meet-google-s-culture-czar-339275147.htm |archive-date=31. 10. 2010 }}</ref> Google se također suočio sa navođenjem seksizma i starosne segregacije od bivših zaposlenika.<ref>{{cite web |last=Kawamoto |first=Dawn |url=http://news.cnet.com/Google-hit-with-job-discrimination-lawsuit/2100-1030_3-5807158.html?tag=nl |title=Google hit with job discrimination lawsuit |work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]] |date=27. 7. 2005 |access-date=27. 11. 2010}}</ref><ref>{{Cite news |agency=Associated Press |url=http://www.ctv.ca/servlet/ArticleNews/story/CTVNews/20071006/google_old_071006/20071006 |title=Google accused of ageism in reinstated lawsuit |publisher=CTV Television Network |date=6. 10. 2007 |access-date=27. 11. 2010 |archive-date=11. 10. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071011205140/http://www.ctv.ca/servlet/ArticleNews/story/CTVNews/20071006/google_old_071006/20071006 |url-status=dead }}</ref> Trgovanje se dobro odvijalo nakon IPO, sa dionicama koje su dostizale $700 po prvi put 31. oktobra 2007,<ref>{{cite web |url=http://weblogs.baltimoresun.com/business/hancock/blog/2007/10/google_shares_hit_700.html |title=Google shares hit $700 |date=31. 10. 2007 |last=Hancock |first=Jay |publisher=The Baltimore Sun |access-date=27. 11. 2010 |archive-date=8. 5. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130508163840/http://weblogs.baltimoresun.com/business/hancock/blog/2007/10/google_shares_hit_700.html |url-status=dead }}</ref> prvenstveno zbog boljih prodaja i prihoda na tržištu internetskog reklamiranja.<ref name="bowlingforgoogle">{{Cite news |last=La Monica |first=Paul R. |url=http://money.cnn.com/2005/05/25/technology/techinvestor/lamonica/index.htm |title=Bowling for Google |publisher=CNN |date=25. 5. 2005 |access-date=28. 2. 2007 |archive-date=19. 6. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120619060640/http://money.cnn.com/2005/05/25/technology/techinvestor/lamonica/index.htm |url-status=dead }}</ref> Porast u cijeni trgovanja je uglavnom podstaknuto od strane zasebnih investitora, za razliku od velikih institucionalnih investitora i međusobnih sredstava.<ref name="bowlingforgoogle" /> Kompanija je upisana na [[NASDAQ]] berzi pod satnim simbolom GOOG, a na [[Frankfurt]]skoj berzi pod satnim simbolom GGQ1. ===Rast=== U martu 1999, kompanija je preselila svoje urede u [[Palo Alto]], Kalifornija, što je dom za nekoliko poznatih tehnoloških početaka [[Silicijska dolina|Silicijske doline]].<ref name="165univave">{{Cite news|url=http://news.cnet.com/2100-1040-960790.html|title=A building blessed with tech success|last=Fried|first=Ian|date=4. 10. 2002|work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]]|access-date=15. 2. 2010}}</ref> Sljedeće godine, unatoč početnom oponiranju Pagea i Brina prema reklamno-profitnoj pretrazi,<ref>{{Cite book|last=Stross|first=Randall|title=Planet Google: One Company's Audacious Plan to Organize Everything We Know|publisher=Free Press|location=New York|date=septembar 2008|pages=3–4|chapter=Introduction|isbn=978-1-4165-4691-7|url=http://books.google.com/?id=xOk3EIUW9VgC&printsec=frontcover|access-date=14. 2. 2010|chapterurl=http://books.google.com/books?id=xOk3EIUW9VgC&printsec=frontcover}}</ref> Google je počeo prodavati reklamiranje sa pretraživačkim ključnim riječima.<ref name="milestones" /> U cilju dobijanja čistog dizajna stranice i povećane brzine, reklame su bile isključivo tekstualnog karaktera. Ključne riječi koje su prodavane bile su bazirane na kombinaciji cijena i klikova, sa naplaćivanjem koje je počinjalo s 5 centi po kliku.<ref name="milestones" /> Ovaj model prodaje na osnovu ključnih riječi bio je prvi put korišten na sajtu ''Goto.com'', [[Idealab]] spin-off kojeg je kreirao [[Bill Gross (entrepreneur)|Bill Gross]].<ref name="goto strong">{{Cite news|url=http://searchenginewatch.com/2166331|title=GoTo Going Strong |last= Sullivan |first=Danny|date=1. 7. 1998|publisher=SearchEngineWatch|access-date=18. 2. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20091014204451/http://searchenginewatch.com/2166331|archive-date=14. 10. 2009}}</ref><ref name="cnet p4p">{{Cite news|url=http://news.cnet.com/Pay-for-placement-gets-another-shot/2100-1023_3-208309.html|title=Pay-for-placement gets another shot|last=Pelline|first=Jeff|date=19. 2. 1998|work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]] |access-date=18. 2. 2010}}</ref> Kada je kompanija promijenila imena u Overture Services, tužila je Google zbog kršenja autorskih prava patenata "pay per click" i licitacije. Uvodni servisi bi kasnije bili kupljeni od Yahoo!-a i preimenovani u [[Yahoo! Search Marketing]]. Slučaj je kasnije smaknut sa suda; Google je prihvatio izdavanje zajedničkih dionica Yahoo!-u u zamjenu za stalnu dozvolu.<ref>{{Cite news|url=http://news.cnet.com/Google,-Yahoo-bury-the-legal-hatchet/2100-1024_3-5302421.html|title=Google, Yahoo bury the legal hatchet|last=Olsen|first=Stephanie|date=9. 8. 2004|work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]]|access-date=18. 2. 2010}}</ref> Godine 2001, Google je dobio patent za svoj PageRank mehanizam.<ref name="patent">{{Ref patent |country=US |number=6285999 |status=patent |title=Method for node ranking in a linked database |gdate=4. 9. 2001 |fdate=9. 1. 1998 |invent1=Page, Lawrence |assign1=The Board of Trustees of the Leland Stanford Junior University |class=G06F17/30}}</ref> Patent je službeno dodijeljen na Univerzitetu Stanford i potpisuje Lawrencea Pagea kao izumitelja. Godine 2003. kompanija je zakupila uredski kompleks od kompanije [[Silicon Graphics]] na 1600 Amphitheatre Parkway u [[Mountain View (Kalifornija)|Mountain View]], Kalifornija.<ref name="sgibldg">{{Cite news|url=http://news.cnet.com/Googles-movin-on-up/2110-1032_3-1025111.html|title=Google's movin' on up|last=Olsen|first=Stephanie|date=11. 7. 2003|work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]]|access-date=15. 2. 2010}}</ref> Kompleks je postao poznat kao [[Googleplex]], igra riječi od [[googolplex]], broj gdje jedinicu slijedi googol nula. [[Googleplex]] interijere su dizajnirali arhitekti [[Clive Wilkinson]]. Tri godine kasnije, Google je kupio imovinu od SGI za $319 miliona.<ref name="googleplexpurchase">{{Cite news|url=http://sanjose.bizjournals.com/sanjose/stories/2006/06/19/newscolumn3.html|title=Google to buy headquarters building from Silicon Graphics|date=16. 6. 2006|newspaper=Silicon Valley / San Jose Business Journal|publisher=American City Business Journals|access-date=15. 2. 2010|location=San Jose}}</ref> Do tada, ime "Google" je našlo svoj put u svakodnevni govor, uzrokujući da glagol "google" bude dodan u [[Merriam-Webster]] Collegiate Dictionary i [[Oxford English Dictionary]], označavajući ga "koristiti Google pretragu da se dobiju informacije na Internetu."<ref>{{cite web|url=http://googleblog.blogspot.com/2006/10/do-you-google.html|title=Do You "Google"?|last=Krantz|first=Michael|date=25. 10. 2006|publisher=Google, Inc.|access-date=17. 2. 2010}}</ref><ref>{{cite web|url=http://msnbc.msn.com/id/13720643/|title=To Google or Not to Google|last=Bylund|first=Anders|date=5. 7. 2006|publisher=msnbc.com|access-date=17. 2. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20060707062623/http://msnbc.msn.com/id/13720643/|archive-date=7. 7. 2006}}</ref> ===2013 - danas=== Google je objavio pokretanje nove kompanije naziva [[Calico (company)|Calico]] 19. septembra 2013, kojom će upravljati šef Applea [[Arthur D. Levinson|Arthur Levinson]]. U službenom javnom izvještaju, Page je objasnio da "zdravlje i blagostanje" kompanije će se fokusirati na "izazov starenja i povezanih bolesti".<ref>{{cite news|title=Google spin-off Calico to search for answers to ageing|url=http://www.bbc.co.uk/news/technology-24158924|access-date=20. 9. 2013|newspaper=BBC News|date=19. 9. 2013|author=Jane Wakefield}}</ref> Od septembra 2013, Google upravlja sa 70 ureda u više od 40 zemalja.<ref>{{cite web|title=Google locations|url=http://www.google.com/about/company/facts/locations/|work=Google Company|publisher=Google, Inc|access-date=24. 9. 2013|date=septembar 2013}}</ref> Google je proslavio svoju 15-godišnjicu 27. septembra 2013, iako je koristio druge datume za svoj službeni rođendan.<ref>{{cite web|url=http://searchengineland.com/google-is-10-years-old-finding-the-real-google-birthday-12172|title=Google Is 10 Years Old? Finding The Real Google Birthday|last=Sullivan|first=Danny|date=14. 9. 2007|access-date=28. 9. 2013|archive-date=24. 9. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130924011919/http://searchengineland.com/google-is-10-years-old-finding-the-real-google-birthday-12172|url-status=dead}}</ref> Razlog izbora 27. septembra ostaje nepoznat, a spor sa konkurentskom pretraživačkom stranicom [[Yahoo! Search]] iz 2005 smatra se razlogom.<ref>{{Cite news |last=Peterson |first=Andrea|url=http://www.washingtonpost.com/blogs/the-switch/wp/2013/09/27/is-today-really-googles-birthday/ |title=Is today really Google’s birthday? |newspaper=Washington Post|date=27. 9. 2013 |access-date=28. 9. 2013}}</ref><ref>{{cite news|title=Google celebrates 15th birthday with interactive piñata 'doodle'|url=http://www.independent.co.uk/life-style/gadgets-and-tech/news/google-celebrates-15th-birthday-with-interactive-piata-doodle-8842436.html|access-date=28. 9. 2013|newspaper=The Independent|date=26. 9. 2013|author=John Hall|location=London|archive-date=28. 9. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130928223219/http://www.independent.co.uk/life-style/gadgets-and-tech/news/google-celebrates-15th-birthday-with-interactive-piata-doodle-8842436.html|url-status=dead}}</ref> Alliance for Affordable Internet (A4AI) je pokrenuta u oktobru 2013. i Google je dio koalicije javnih i privatnih organizacija koje uključuju [[Facebook]], [[Intel]] i [[Microsoft]]. Vođena od strane [[Tim Berners-Lee]]ja, A4AI se bori napraviti pristup internetu dostupnijim tako da je pristup proširen na zemlje u razvoju, gdje je samo 31% ljudi priključeno. Google će pomagati smanjenju cijena pristupa internetu tako da one padnu ispod UN-ovog Broadband Commission svjetskog cilja od 5% mjesečnog primanja.<ref>{{cite news|title=Sir Tim Berners-Lee and Google lead coalition for cheaper internet|url=http://www.theguardian.com/technology/2013/oct/07/google-berners-lee-alliance-broadband-africa?CMP=EMCNEWEML6619I2&et_cid=51918&et_rid=7107573&Linkid=http%3a%2f%2fwww.theguardian.com%2ftechnology%2f2013%2foct%2f07%2fgoogle-berners-lee-alliance-broadband-africa|access-date=8. 10. 2013|newspaper=The Guardian|date=7. 10. 2013|author=Samuel Gibbs}}</ref> Korporacijski ujedinjeni prihod za treći kvartal 2013. objavljen je sredinom oktobra 2013. od US$14,89 milijardi, koji pokazuje rast od 12% u odnosu na prethodni kvartal. Googleov internetski biznis je odgovoran za US$10,8 milijardi od ovog iznosa, sa rastom u broju korisničkih klikova na reklame.<ref>{{cite news|title=Google earnings up 12% in third quarter even as Motorola losses deepen|url=http://www.theguardian.com/technology/2013/oct/17/google-q3-revenue-earnings-report?CMP=EMCNEWEML6619I2&et_cid=53346&et_rid=sundaybottle@hotmail.com&Linkid=http%3a%2f%2fwww.theguardian.com%2ftechnology%2f2013%2foct%2f17%2fgoogle-q3-revenue-earnings-report|access-date=18. 10. 2013|newspaper=The Guardian|date=17. 10. 2013|author=Reuters|archive-date=24. 2. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150224132350/http://www.theguardian.com/technology/2013/oct/17/google-q3-revenue-earnings-report?CMP=EMCNEWEML6619I2&et_cid=53346&et_rid=sundaybottle@hotmail.com&Linkid=http%3a%2f%2fwww.theguardian.com%2ftechnology%2f2013%2foct%2f17%2fgoogle-q3-revenue-earnings-report|url-status=dead}}</ref> U novembru 2013, Google je objavio planove za novi (93.000 m<sup>2</sup>) ured u Londonu, koji se treba otvoriti u 2016. Nove prostorije će biti u mogućnosti smjestiti 4.500 uposlenika i ovo se smatra kao jedna od najvećih komercijalnih nabavki imanja u Britaniji.<ref>{{cite news|title=Inside Google’s new 1-million-square-foot London office—three years before it’s ready|url=http://qz.com/139794/inside-googles-new-1-million-square-foot-london-office-three-years-before-its-ready/|access-date=6. 11. 2013|newspaper=Quartz|date=1. 11. 2013|author=Leo Mirani}}</ref> U oktobru 2014, prema [[Interbrand]] rangiranju, Google je bio drugi najvrijedniji brend u svijetu (iza [[Apple Inc.|Applea]]) sa vrijednošću od $107,4 milijarde.<ref>[http://www.nytimes.com/2014/10/09/business/media/tech-companies-lead-ranking-of-most-valuable-brands-.html?_r=0 Technology titans lead ranking of most valuable brands], ''NYTimes.com'', 8. 10. 2014. Retrieved 9. 10. 2014.</ref> ===Nabavke i partnerstva=== [[Datoteka:Google page brin.jpg|thumb|[[Larry Page]] i [[Sergey Brin]] u 2003.|220x220px]] Od 2001, Google je kupio dosta kompanija, prvenstveno male firme sa ulaganjem kapitala. Godine 2004, Google je kupio [[Keyhole, Inc]].<ref>{{Cite press release |title=Google Acquires Keyhole Corp |publisher=Google, Inc. |date=27. 10. 2004 |url=http://www.google.com/press/pressrel/keyhole.html |access-date=27. 11. 2010}}</ref> Startna kompanija razvijala je proizvod Earth Viewer koji je davao 3D prikaz slike Zemlje. Google je preimenovao ime servisa u [[Google Earth]] 2005. godine. Google je kupio [[Urchin (software)|Urchin Software]] u aprilu 2005, koristeći svoj 'Urchin on Demand' proizvod za kreiranje [[Google Analytics]] u 2006. U oktobru 2006. Google je objavio da je kupio sajt za razmjenu videosnimaka [[YouTube]] za 1,65 milijardi dolara u Googleovoj zalihi, te da je ugovor završen 13. novembra 2006.<ref>{{Cite news |title= Google closes $A2b YouTube deal |author= [[Reuters]] |work= The Age |location=[[Melbourne]]| url= http://www.theage.com.au/news/Business/Google-closes-A2b-YouTube-deal/2006/11/14/1163266548827.html |access-date=5. 7. 2010 |date=14. 11. 2006}}</ref> Google ne omogućuje detaljne podatke za YouTubeove pokretajuće troškove, te su YouTubeove dobiti u 2007. opisane kao "nematerijalne" u regulatornom smislu.<ref name=Moneyclip>{{Cite news |first= Yi-Wyn |last= Yen |date=25. 3. 2008 |url= http://techland.blogs.fortune.cnn.com/2008/03/25/youtube-looks-for-the-money-clip |title= YouTube Looks For the Money Clip |access-date=5. 7. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100117010826/http://techland.blogs.fortune.cnn.com/2008/03/25/youtube-looks-for-the-money-clip/ |archive-date=17. 1. 2010}}</ref> U junu 2008. članak magazina ''[[Forbes]]'' predstavio je YouTubeov prihod u 2008. od 200 miliona dolara, bilježeći napredak u reklamnim prodajama.<ref name="Forbes08">{{Cite news |first= Quentin |last= Hardy |author2= Evan Hessel |url= http://www.forbes.com/forbes/2008/0616/050.html|title=GooTube|work=Forbes|date=22. 5. 2008|access-date=5. 7. 2010}}</ref> Dana 13. aprila 2007. Google je postigao sporazum o kupovini [[DoubleClick]]a za 3,1 milijardu dolara, što je Googleu dalo vrijedne veze koje je DoubleClick imao s web-izdavačima i reklamnim agencijama.<ref name="DoubleClicknyt">{{Cite news|url=http://www.nytimes.com/2007/04/14/technology/14DoubleClick.html |title=Google Buys DoubleClick for $3.1 Billion|last=Story|first=Louise|last2=Helft|first2=Miguel|date=17. 4. 2007|newspaper=The New York Times|access-date=26. 2. 2010|location=New York}}</ref> Kasnije iste te godine, Google je kupio [[GrandCentral]] za $50 miliona.<ref>{{cite web|url=http://googleblog.blogspot.com/2007/07/all-aboard.html|title=All aboard|last=Chan|first=Wesley|date=2. 7. 2007|publisher=Google, Inc.|access-date=26. 2. 2010}}</ref> Sajt će kasnije biti preimenovan u [[Google Voice]]. 5. augusta 2009, Google je kupio svoju prvu javnu kompaniju, kupujući softver za kreiranje videa [[On2 Technologies]] za $106,5 miliona.<ref>{{cite web|url=http://www.google.com/intl/en/press/pressrel/ir_20090805.html|title=Google to Acquire On2 Technologies|publisher=Google Press release|date=5. 8. 2009|access-date=5. 7. 2010}}</ref> Google je također kupio [[Aardvark (search engine)|Aardvark]], pretragu za društvene mreže, za $50 miliona, te komentarisao na svom internom blogu, "mi gledamo unaprijed za saradnju da vidimo gdje šta možemo uzeti".<ref>{{cite web|access-date=12. 2. 2010 |url=http://googleblog.blogspot.com/2010/02/google-acquires-aardvark.html |title=Google Acquires Aardvark |publisher=Google, Inc. |quote=we're excited to announce that we've acquired Aardvark, a unique technology company.}}</ref> U aprilu 2010, Google je objavio da je kupio hardverski startup, Agnilux.<ref>{{cite web |url=http://www.marketwatch.com/story/google-buys-stealthy-start-up-agnilux-2010-04-21 |title=Google buys stealthy start-up Agnilux |date=21. 4. 2010 |last=Letzing |first=John |publisher=MarketWatch |access-date=27. 11. 2010}}</ref> U dodatku mnogih kompanija koje je Google kupio, kompanija je imala partnerstvo sa ostalim organizacijama za istraživanje, reklamiranje i ostale aktivnosti. 2005, Google je imao partnerstvo sa [[NASA]]-ovim [[Ames Research Center|Ames]] istražnim centrom za izgradnju 93.000 m<sup>2</sup> ureda.<ref name="nasaames">{{cite web|url=http://news.cnet.com/Can-Google-beat-the-new-office-curse/2100-1030_3-5884957.html|title=Can Google beat the new-office curse?|last=Mills|first=Elinor|date=29. 9. 2005|publisher=[[CNET]] |access-date=26. 2. 2010}}</ref> Uredi bi se koristili za istraživačke projekte uključujući velikoobimni podatkovni menadžment, [[Mašinski inženjering#Nanotehnologija|nanotehnologiju]], distribuirano računarstvo, te istraživačku svemirsku industriju. Google je ušao u partnerstvo sa firmom [[Sun Microsystems]] u oktobru 2005. radi pomoći oko razmjene i distribuiranja međusobnih tehnologija.<ref name="googlesun">{{Cite news|url=http://www.usatoday.com/tech/news/2005-10-03-google-sun-team_x.htm|title=Google, Sun make 'big deal' together|last=Kessler|first=Michelle|last2=Acohido|first2=Byron|date=3. 10. 2005|newspaper=[[USA Today]]|publisher=[[Gannett Co. Inc.]]|access-date=26. 2. 2010}}</ref> Kompanija je imala partnerstvo sa [[AOL]]-om<ref name="googleaol">{{cite web|url=http://news.cnet.com/What-the-Google-AOL-deal-means-for-users/2100-1024_3-6010327.html|title=What the Google-AOL deal means for users|last=Mills|first=Elinor|date=28. 12. 2005|work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]]|access-date=26. 2. 2010}}</ref> radi poboljšanja međusobne pretrage video servisa. Googleova partnerstva 2005. također su sadržavala finansiranje nove [[.mobi]] vrhunske domene za mobilne uređaje, zajedno s ostalim kompanijama, uključujući i [[Microsoft]], [[Nokia]] i [[Ericsson]].<ref>{{cite web|url=http://finance.yahoo.com/news/DotMobi-Sells-Mobi-DomainName-paidcontent-2969792871.html?x=0&.v=1|title=DotMobi Sells .Mobi Domain-Name Operator|last=Lunden|first=Ingrid|date=12. 2. 2010|publisher=[[Yahoo!]]|access-date=26. 2. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20110623143032/http://finance.yahoo.com/news/DotMobi-Sells-Mobi-DomainName-paidcontent-2969792871.html?x=0&.v=1|archive-date=23. 6. 2011}}</ref> Google bi kasnije pokrenuo "[[AdSense for Mobile]]", uzimajući maha na razvoju mobilnog reklamnog tržišta.<ref name="adsense_mobile">{{cite web|url=http://www.google.com/intl/en/press/annc/20070917_mobileads.html|title=Google AdSense for Mobile unlocks the potential of the mobile advertising market|date=17. 9. 2007 |publisher= Google, Inc.|access-date=26. 2. 2010}}</ref> Povećavajući svoj marketinški nivo još dalje, Google i [[News Corp. Digital Media|Fox Interactive Media]] od [[News Corporation]] ušli su u sporazum vrijedan 900 miliona dolara radi omogućavanja pretrage i reklamiranja tadašnje popularne društvene mreže [[MySpace]].<ref name="googlemyspace">{{Cite news|url=http://findarticles.com/p/articles/mi_m0EIN/is_2006_August_7/ai_n16610613/|title=Fox Interactive Media Enters into Landmark Agreement with Google Inc.; Multi-Year Pact Calls for Google to Provide Search and Advertising across Fox Interactive Media's Growing Online Network Including the MySpace Community|date=7. 8. 2006|publisher=B Net|access-date=26. 2. 2010|archive-date=9. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160109065331/http://findarticles.com/p/articles/mi_m0EIN/is_2006_August_7/ai_n16610613/|url-status=dead}}</ref> U 2007, Google je počeo sponzorirati [[NORAD Tracks Santa]], isključujući bivšeg sponzora AOL. NORAD Tracks Santa tvrdi da prati Djeda Mrazov napredak na Badnju večer,<ref name="Tracking Santa: NORAD & Google Team Up For Christmas, Dec 1, 2007, Danny Sullivan">{{cite web |url=http://searchengineland.com/tracking-santa-norad-google-team-up-for-christmas-12817 |title=Tracking Santa: NORAD & Google Team Up For Christmas, Dec 1, 2007, Danny Sullivan |access-date=5. 7. 2010 |publisher=Search Engine Land }}</ref> koristeći Google Earth da "prati djeda Mraza" u 3D-u po prvi put.<ref name="Behind the scenes: NORAD's Santa tracker for Thur, Dec 21, 2009 By Daniel Terdiman, CNET">{{cite web |url=http://news.cnet.com/8301-13772_3-10418101-52.html |title=Behind the scenes: NORAD's Santa tracker for Thur, Dec 21, 2009 By Daniel Terdiman, CNET |access-date=31. 12. 2009 |work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]] }}</ref> Googleov servis YouTube dao je ''NORAD Tracks Santa'' vlastiti kanal.<ref name="Instructions On Tracking Santa With NORAD & Google: The 2007 Edition, Dec 24, 2007, Danny Sullivan">{{cite web |url=http://searchengineland.com/instructions-on-tracking-santa-with-norad-google-the-2007-edition-13001 |title=Instructions On Tracking Santa With NORAD & Google: The 2007 Edition, Dec 24, 2007, Danny Sullivan |access-date=5. 7. 2010 |publisher=Search Engine Land }}</ref> U 2008, Google je razvio partnerstvo sa [[GeoEye]] da pokrene satelit koji opskrbljuje Google sa visoko-razlučivim (0,41 m monochrome, 1,65 m color) prikazom za Google Earth. Satelit je pokrenut iz [[Vandenberg Air Force Base]] 6. septembra 2008.<ref>{{Cite news|url=http://www.reuters.com/article/2008/09/06/us-geoeye-idUSN0633403420080906|title=GeoEye launches high-resolution satellite|last=Shalal-Esa|first=Andrea|date=6. 9. 2008|publisher=Reuters|access-date=26. 2. 2010|location=Washington|archive-date=4. 7. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150704142406/http://www.reuters.com/article/2008/09/06/us-geoeye-idUSN0633403420080906|url-status=dead}}</ref> Google je također najavio u 2008. da servira arhivu fotografija magazina [[Life (časopis)|Life Magazine]]. Neke od slika u arhivi nikad nisu objavljene u magazinu.<ref>{{Cite news |title=Google gives online life to Life mag's photos |url=http://www.msnbc.msn.com/id/27802744/ |quote=Google Inc. has opened an online photo gallery that will include millions of images from ''[[Life (časopis)|Life]]'' magazine's archives that have never been seen by the public before. |agency=[[Associated Press]] |date=20. 11. 2008 |access-date=25. 2. 2010 |location=Mountain View, California}}</ref> Slike su obilježene vodenim pečatom i originalno su imale napomene o autorskim pravima na svim slikama, bez obzira na status javne domene.<ref>{{cite web |url=http://searchengineland.com/google-to-host-10-million-time-life-unpublished-images-15513 |title=Google Hosting Time-Life Photo Archive, 10 Million Unpublished Images Now Live |publisher=[[Search Engine Land]] |author=Greg Stirling |date=18. 11. 2008 |access-date=5. 7. 2010}}</ref> U 2010, [[Google Energy]] napravio je svoje prvo investiranje u projekt obnovljive energije, ulažući $38,8 miliona u dvije vjetroelektrane u [[North Dakota|Sjevernoj Dakoti]]. Kompanija je objavila da dvije lokacije generiraju 169,5 megavata snage, dovoljno da opskrbe 55.000 domova. Farme, koje je razvila firma [[NextEra Energy Resources]], će smanjiti korištenje fosilnih goriva u regiji i vratiti profite. NextEra Energy Resources prodala je Googleu 20% udjela u projektu da dobije ulog za svoj razvoj.<ref>{{Cite news |title=Google Invests in Two Wind Farms |first1=Scott |last1=Morrison |first2=Cassandra |last2=Sweet |newspaper=[[The Wall Street Journal]] |date=4. 5. 2010 |url=http://online.wsj.com/article/SB10001424052748704342604575222420304732394.html |access-date=27. 11. 2010}}</ref> U februaru 2010, [[Federal Energy Regulatory Commission]] (FERC) autorizirala je Google da kupuje i prodaje energiju po tržišnim cijenama.<ref>''[http://news.cnet.com/8301-11128_3-10456435-54.html Google Energy can now buy and sell energy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140122140309/http://news.cnet.com/8301-11128_3-10456435-54.html |date=22. 1. 2014 }}, on Cnet.com''.</ref> Red jasno navodi da Google Energy—podružnica Googlea—drži prava "za prodaju energije, kapaciteta i pomoćnih servisa po tržišno-baziranim stopama", ali i obznanjuje that niti Google Energy niti podružnice "posjeduju ili kontrolišu bio koje generativne ili prijenosne" objekte.<ref>{{cite web|title=Google gets go-ahead to buy, sell energy|url=http://news.cnet.com/8301-11128_3-10456435-54.html|work=[[CNET]]|publisher=CBS Interactive Inc|access-date=23. 9. 2013|author=Candace Lombardi|date=19. 2. 2010|archive-date=23. 12. 2018|archive-url=https://archive.today/20181223203337/https://www.cnet.com/news/google-gets-go-ahead-to-buy-sell-energy/|url-status=dead}}</ref> Korporacija ostvaruje ovo odobrenje u septembru 2013. godine, kada je najavila da će kupiti sve proizvedene električne energije od strane još neizgrađenih 240 megavata Happy Hereford [[vjetroelektrana]].<ref>{{cite news|title=Google is on the way to quietly becoming an electric utility|url=http://qz.com/125407/google-is-on-the-way-to-quietly-becoming-an-electric-utility/|access-date=23. 9. 2013|newspaper=Quartz|date=18. 9. 2013|author=Todd Woody}}</ref> Također 2010, Google je kupio [[Global IP Solutions]], norvešku kompaniju koja omogućava telekonferencije i ostale slične servise. Ova akvizicija omogućila je Googleu da doda telefonske servise u svoju listu proizvoda.<ref>{{Cite news |last1=Gomes |first1=Lee |date=18. 5. 2010 |title=Google's Latest Telephony Play |work=[[Forbes]]|url=http://www.forbes.com/2010/05/18/google-microsoft-videoconferencing-technology-telephony.html |access-date=27. 11. 2010}}</ref> 27. maja 2010, Google je objavio da je zaključio akviziciju mobilne marketinške mreže [[AdMob]]. Ovo se desilo par dana nakon što je Savezna trgovinska komisija zatvorila istragu kupovine.<ref>{{cite web |url=http://www.appscout.com/2010/05/google_closes_acquisition_of_a.php |title=Google Closes Acquisition of AdMob |last1=Albanesius |first1=Chloe |date=27. 5. 2010 |publisher=AppScout |access-date=16. 6. 2010 |archive-date=16. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110716180347/http://www.appscout.com/2010/05/google_closes_acquisition_of_a.php |url-status=dead }}</ref> Google je dobio kompaniju za nepoznat iznos.<ref>{{cite news |url=http://www.pcmag.com/article2/0,2817,2355609,00.asp |title=Google Acquires Mobile Display Ad Firm AdMob |last1=Albanesius |first1=Chloe |date=9. 11. 2010 |work=PC Magazine |publisher=Ziff Davis Publishing Holdings Inc. |access-date=16. 6. 2010}}</ref> U julu 2010, Google je potpisao sporazum sa Iowa vjetrenjačama da kupi 114 megavata energije za 20 godina.<ref name="wind energy">{{cite web |url=http://news.techworld.com/green-it/3232690/google-buys-power-from-iowa-wind-farm/?olo=rss |title=Google buys power from Iowa wind farm |publisher=News.techworld.com |date=21. 7. 2010 |access-date=26. 10. 2010 |archive-date=5. 7. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140705231858/http://news.techworld.com/green-it/3232690/google-buys-power-from-iowa-wind-farm/?olo=rss |url-status=dead }}</ref> 4. aprila 2011, ''[[The Globe and Mail]]'' objavio je da Google nudi $900 miliona za šest hiljada [[Nortel Networks]] patenata.<ref>{{cite news |url=http://www.theglobeandmail.com/report-on-business/google-bids-900-million-for-nortel-patents/article1969788/ |title=Bid for Nortel patents marks Google's new push into mobile world |work=Globe and Mail |date=4. 4. 2011 |access-date=25. 4. 2011 |location=Toronto |archive-url=https://web.archive.org/web/20110407100606/http://www.theglobeandmail.com/report-on-business/google-bids-900-million-for-nortel-patents/article1969788/ |archive-date=7. 4. 2011 }}</ref> 15. augusta 2011, Google je napravio svoju najveću ikad akviziciju dotad kada je izjavio da će kupiti [[Motorola Mobility]] za 12,5 milijardi dolara<ref>{{cite news |url=http://www.washingtonpost.com/blogs/faster-forward/post/google-agrees-to-acquire-motorola-mobility/2011/08/15/gIQABmTkGJ_blog.html |title=Google agrees to acquire Motorola Mobility |author=Tsukayama, Hayley |work=The Washington Post |date=15. 8. 2011 |access-date=17. 8. 2011 }}</ref><ref>{{cite web|url=http://investor.google.com/releases/2011/0815.html |title=Google to Acquire Motorola Mobility — Google Investor Relations |publisher=Google |access-date=17. 8. 2011}}</ref> subjekat za odobrenje regulatora u Sjedinjenim Državama i Evropi. U postu na Googleovom blogu, Googleov izvršni direktor i suosnivač Larry Page objavio je da je akvizicija bila strateški potez da ojača Googleov portfolio patenata. Kompanijin Android operativni sistem je došao u vatru u industrijskoj širokoj bici, jer su Apple i Microsoft tužili kreatore uređaja Android poput HTC-a, Samsunga i Motorole.<ref name="appleinsider1">{{cite web |last=Hughes |first=Neil |url=http://www.appleinsider.com/articles/11/08/15/google_ceo_anticompetitive_apple_microsoft_forced_motorola_deal.html |title=Google CEO: 'Anticompetitive' Apple, Microsoft forced Motorola deal |publisher=AppleInsider |access-date=17. 8. 2011 |archive-date=10. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150910081804/http://appleinsider.com/articles/11/08/15/google_ceo_anticompetitive_apple_microsoft_forced_motorola_deal.html |url-status=dead }}</ref> Spajanje je dovršeno 22. maja 2012, nakon dopuštenja [[Narodna Republika Kina|Narodne Republike Kine]].<ref>{{cite news|url=http://www.bbc.co.uk/news/business-18164190|title=Google |access-date=23. 5. 2012 | work=BBC News|date=22. 5. 2012}}</ref> Ova kupovina je napravljena djelomično da pomogne da Google dobije Motorolin značajni portfolio za patent na mobilnim uređajima i bežičnim tehnologijama da pomogne zaštititi to na nadolazećim patentnim sporovima sa ostalim kompanijama,<ref name="supercharging android">{{cite web|last=Page |first=Larry |url=http://googleblog.blogspot.com/2011/08/supercharging-android-google-to-acquire.html |title=Official Google Blog: Supercharging Android: Google to Acquire Motorola Mobility |publisher=Googleblog.blogspot.com |access-date=17. 8. 2011}}</ref> uglavnom [[Apple Inc.|Applea]] i [[Microsoft]]a<ref name="appleinsider1"/> i da omogući da nastavi da besplatno nudi [[Android (operating system)|Android]].<ref name="cnet">{{cite web|title=Google to buy Motorola Mobility for $12.5B|url=http://news.cnet.com/8301-1035_3-20092362-94/google-to-buy-motorola-mobility-for-$12.5b/|first=Roger|last=Cheng|date=15. 8. 2011}}</ref> Nakon što je akvizicija zatvorena, Google je počeo da restruktuira Motorola biznis da se uklopi s Googleovom strategijom. Dana 13. augusta 2012, Google je objavio planove otpuštanja 4000 Motorola Mobility zaposlenika.<ref>{{cite news | url=http://www.reuters.com/article/2012/08/13/us-motorolamobility-jobs-idUSBRE87C07F20120813 | title=Google to cut 4,000 Motorola Mobility jobs, shares rise | date=13. 8. 2012 | work=Reuters | access-date=28. 10. 2014 | archive-date=26. 11. 2014 | archive-url=https://web.archive.org/web/20141126075614/http://www.reuters.com/article/2012/08/13/us-motorolamobility-jobs-idUSBRE87C07F20120813 | url-status=dead }}</ref> Dana 10. decembra 2012. Google je prodao proizvodne operacije firme Motorola Mobility firmi [[Flextronics]] za $75 miliona.<ref>{{cite news| url=http://www.engadget.com/2012/12/11/motorola-flextronics/ |title= Motorola's retreat continues, sells factories in China and Brazil to Flextronics for $75 million | date=11. 12. 2012}}</ref> Kao dio sporazuma, Flextronics će proizvoditi neotkriveno Android i ostale mobilne uređaje.<ref>{{cite news| url=http://www.zdnet.com/cn/flextronics-acquires-motorola-mobilitys-plants-in-china-brazil-7000008603/ | title= Flextronics acquires Motorola Mobility's plants in China, Brazil | date=11. 12. 2012}}</ref> 19. decembra 2012, Google je prodao Motorola Home, poslovni odjel Motorola Mobilityja, firmi [[Arris Group]]u za 2,35 milijardi dolara u gotovini i dioničkoj transakciji. Kao dio ovog ugovora, Google je dobio 15,7% udjela u Arris Groupu, koji vrijedi 300 miliona dolara.<ref>{{cite news |url=http://www.arrisi.com/_docs/ARRIS_Announcement_Release.pdf |title=Arris To Acquire Motorola Home Business For $2.35 Billion In Cash And Stock | date=19. 12. 2012 | access-date=28. 10. 2014 | archive-url=https://www.webcitation.org/6DOGJROQI?url=http://www.arrisi.com/_docs/ARRIS_Announcement_Release.pdf | archive-date=3. 1. 2013 }}</ref> 5. juna 2012, Google je objavio da je kupio [[Quickoffice]], kompaniju široko poznatu za njihove mobilne produktivne servise za iOS i Android. Google planira da integrira Quickofficeovu tehnologiju u njihov vlastiti uredski servis.<ref>Lardinois, Frederic. 5. 6. 2012. "Google Acquires Mobile Productivity Company Quickoffice." http://techcrunch.com/2012/06/05/google-acquires-mobile-productivity-company-quickoffice/</ref> 6. februara 2013, Google je objavio da je kupio Channel Intelligence za $125 miliona. Channel Intelligence, tehnološka kompanija koja pomaže korisnicima da kupe proizvode online, jeste aktivna globalno u 31 različitoj zemlji i radi sa više od 850 trgovaca. Google će koristiti ovu tehnologiju da poboljša svoj e-commerce biznis.<ref>6. 2. 2013. Lunden, Ingrid. "Google Acquires Channel Intelligence For $125M To Boost Product Referrals And E-Commerce With Users." http://techcrunch.com/2013/02/06/google-acquires-channel-intelligence-to-boost-product-recommendations-and-e-commer-with-users/</ref> Službena potvrda Googleove kupovine izraelskog startupa [[Waze]] desila se u junu 2013. Waze se promovira kao "društveno-bazirana prometna i navigacijska aplikacija".<ref name="Waze">{{cite web|title=Google Bought Waze For $1.1B, Giving A Social Data Boost To Its Mapping Business|url=http://techcrunch.com/2013/06/11/its-official-google-buys-waze-giving-a-social-data-boost-to-its-location-and-mapping-business/|work=TechCrunch|publisher=AOL Inc|access-date=29. 7. 2013|author=Ingrid Lunden|date=11. 6. 2013}}</ref> Prateći kupovinu Wazea, Google je dostavio "10-Q" podnesak sa [[U.S. Securities and Exchange Commission|Securities Exchange Commission]] (SEC) koji objelodanjuje da je korporacija utrošila US$1,3 milijarde na akvizicije tokom prve polovine 2013. Podnesak također govori da je Waze akvizicija koštala Google US$966 miliona, umjesto US$1.1 milijardi, broj koji je sprva bio predstavljen u medijskim izvorima.<ref name="Waze" /><ref>{{cite web|title=Yahoo And Google Are Both Spending Big Money On Acquisition Sprees And What That Says About Their Futures|url=http://techcrunch.com/2013/07/29/yahoo-and-google-are-both-spending-big-money-on-acquisition-sprees-and-what-that-says-about-their-futures/?ncid=tcdaily|work=TechCrunch|publisher=AOL Inc|access-date=29. 7. 2013|author=Rip Empson|date=29. 7. 2013}}</ref><ref>{{cite web|title=Google and Waze seal the deal on their $1.1B purchase acquisition.|url=http://www.geektime.com/2013/06/11/mazal-tov-google-and-waze-officially-tie-the-knot/|work=Geektime|publisher=Geektime|access-date=29. 7. 2013|author=Avi Schneider|date=11. 6. 2013|archive-date=11. 2. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150211143955/http://www.geektime.com/2013/06/11/mazal-tov-google-and-waze-officially-tie-the-knot/|url-status=dead}}</ref> Akvizicija iz 2012. firme WIMM Labs, koja je prethodno napravila Android pametni sat, potvrđena je u augustu 2013. Od 31. augusta 2013, Google nije javno komentarisao na vijesti u vezi sa WIMM Labs.<ref>{{cite web|title=Google Confirms It Has Acquired Android Smartwatch Maker WIMM Labs|url=http://techcrunch.com/2013/08/31/google-acquires-wimm-labs/?ncid=tcdaily|work=TechCrunch|publisher=AOL Inc|access-date=8. 9. 2013|author=Natasha Lomas|date=31. 8. 2013}}</ref> Akvizicija Fluttera, kreatora tehnologije prepoznavanja pokreta rukom, je potvrđena od korporacije ranog oktobra 2013. Zabilježena cijena je US$40 miliona i Googleov glasnogovornik je izjavio: "Mi smo stvarno impresirani sa Flutterovom timskom mogućnošću da dizajnira novu tehnologiju baziranu na oštrom istraživanju." Flutterova tehnologija dopupta korisnicima da donose ručne pokrete za kontrolu navigacije za aplikacije poput iTunesa, Windows Media Playera i Winampa.<ref>{{cite web|title=Google Acquires Flutter, Creator of Hand Gesture Recognition Technology|url=http://searchenginewatch.com/article/2298628/Google-Acquires-Flutter-Creator-of-Hand-Gesture-Recognition-Technology|work=Search Engine Watch|publisher=Incisive Interactive Marketing LLC|access-date=8. 10. 2013|author=Jennifer Clegg|date=3. 10. 2013}}</ref> 26. januara 2014. Google Inc. je izjavio sporazum od kupovini [[DeepMind Technologies]], privatnu firmu umjetne inteligencije iz [[London]]a. DeepMind opisuje sebe kao imanje mogućnosti kombiniranja najboljih tehnologija mašinskog učenja i sistema neuronauke da napravi opće algoritme. DeepMindove prve komercijalne aplikacije su korištene u simulacijama, e-commerce i igrama. Od decembra 2013, izjavljeno je da DeepMind ima približno 75 zaposelnika.<ref name=Chowdhry-DeepMind>{{cite news|last=Chowdhry|first=Amit|title=Google To Acquire Artificial Intelligence Company DeepMind|url=http://www.forbes.com/sites/amitchowdhry/2014/01/27/google-to-acquire-artificial-intelligence-company-deepmind/|access-date=27. 1. 2014|newspaper=Forbes|date=27. 1. 2014}}</ref> Web-sajt za tehnološke vijesti [[Re/code]] objavile su da je kompanija kupljena za $400 miliona iako nije rečeno odakle je došla informacija. Googleov glasnogovornik nije komentarisao cijenu.<ref name="Helgren- DeepMind">{{cite news|last=Helgren|first=Chris|title=Google to buy artificial intelligence company DeepMind|url=http://www.reuters.com/article/2014/01/27/us-google-deepmind-idUSBREA0Q03220140127|access-date=27. 1. 2014|newspaper=Reuters|date=27. 1. 2014|archive-date=27. 1. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140127042513/http://www.reuters.com/article/2014/01/27/us-google-deepmind-idUSBREA0Q03220140127|url-status=dead}}</ref><ref name="Ribeiro- DeepMind">{{cite news|last=Ribeiro|first=Jon|title=Google buys artificial intelligence company DeepMind|url=http://www.pcworld.com/article/2091500/google-acquires-artificial-intelligence-company-deepmind.html|access-date=27. 1. 2014|newspaper=PC World|date=27. 1. 2014}}</ref> Kupovina DeepMinda pomaže u Googleovom nedavnom rastu u umjetnoj inteligenciji i robotici.<ref name="Opan- DeepMind">{{cite news|last=Opam|first=Kwame|title=Google buying AI startup DeepMind for a reported $400 million|url=http://www.theverge.com/2014/1/26/5348640/google-deepmind-acquisition-robotics-ai|access-date=27. 1. 2014|newspaper=The Verge|date=27. 1. 2014}}</ref> Dana 29. januara 2014. Google je objavio da prodaje svoju [[Motorola Mobility]] jedinicu kineskom [[Lenovo|Lenovu]], za 2,91 milijardu dolara. Kompanija je držala proširenu kolekciju patenata korištenu za razvoj Android proizvoda, što se smatra najvrijednijim dijelom originalnog dogovora.<ref name="Opan- DeepMind"/> Bez obzira na to, prodajna cijena je bila znatno manja od 12,5 milijardi dolara kad je Google kupio Motorola Mobility. Cijena 2,91 milijardi dolara sastojala se od 660 miliona u gotovini, 750 miliona u redovnim dionicama Lenova i 1,5 milijardi trogodišnjih mjenica.<ref name="GoogleSale">{{cite news|title=US Moto X production plant of Motorola to be shut down by year end|url=http://www.fortworthnews.net/index.php/sid/222467207/scat/42acbe017a594c30/ht/US-Moto-X-production-plant-of-Motorola-to-be-shut-down-by-year-end|access-date=1. 6. 2014|publisher=Fort Worth News.Net|archive-url=https://web.archive.org/web/20140706104322/http://www.fortworthnews.net/index.php/sid/222467207/scat/42acbe017a594c30/ht/US-Moto-X-production-plant-of-Motorola-to-be-shut-down-by-year-end|archive-date=6. 7. 2014}}</ref> U martu 2014. Google je potvrdio da je kupio ostatke početnog projekta igre, Green Throttle Games, koji su razvili [[Bluetooth]] upravljač za igre za [[Android (operativni sistem)|Android]].<ref>By Devindra Hardawar, VentureBeat."[http://venturebeat.com/2014/03/12/google-buys-green-throttle-games-which-could-be-a-big-part-of-its-set-top-box/ / Google buys Green Throttle Games, which could be a big part of its Android set-top box]." 12. 3. 2014. Pristupljeno: 12. mart 2014.</ref> U maju 2014, Google je objavio da je kupio [[Quest Visual]], kreatora prošireni stvarni prevodilac aplikacije Word Lens.<ref>{{cite web|title=Google Acquires Quest Visual, Maker of 'Word Lens' App: Image-Based Translation Works With iOS, Android, Glass|url=http://www.latinpost.com/articles/12891/20140518/google-acquires-quest-visual-maker-of-word-lens-app-image-based-translation-works-with-ios-android-glass.htm|publisher=LatinPost|access-date=19. 5. 2014}}</ref> U junu 2014, Google je kupio firmu za satelitsko snimanje [[Skybox Imaging]] za $500 miliona.<ref>{{cite web|url=http://www.bbc.co.uk/news/technology-27785546 |title=Google buys satellite firm Skybox Imaging for $500m|work=BBC News|date=10. 6. 2014|access-date=11. 6. 2014}}</ref> U julu 2014, Google je kupio internetski muzički servis [[Songza]].<ref>{{cite web|url=http://www.cnet.com/news/google-buys-songza-a-pandora-like-player-where-context-is-king/ |title=Google buys Songza, a Pandora-like player where context is king|work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]]|date=1. 7. 2014|access-date=1. 7. 2014}}</ref> ===Lobiranje=== U 2013. godini, Google je rangiran kao 5. u potrošnji na lobiranje, napredujući od 213. pozicije iz 2003.<ref name=lobby1>{{cite news|url=http://www.washingtonpost.com/politics/how-google-is-transforming-power-and-politicsgoogle-once-disdainful-of-lobbying-now-a-master-of-washington-influence/2014/04/12/51648b92-b4d3-11e3-8cb6-284052554d74_story.html?tid=pm_politics_pop|title=Google, once disdainful of lobbying, now a master of Washington influence|publisher=[[The Washington Post]] | first1=Tom|last1=Hamburger|first2=Matea|last2=Gold|date=13. 4. 2014}}</ref> === Googleovi podatkovni centri === Od 2014, Google Inc. posjeduje i operira sa šest Google modularnih podatkovnih centara širom SAD, i po jednom u Čileu, Finskoj, Irskoj, Belgiji, Singapuru i u [[Tajvan]]u.<ref name=google>{{cite web|title=Datacenter locations|url=http://www.google.com/about/datacenters/inside/locations/index.html|publisher=Google|access-date=22. 7. 2014}}</ref> In 2011, kompanija je objavila planove za izgradnju tri podatkovna centra po cijeni od više od $200 miliona u Aziji (Singapur, [[Hong Kong]] i Tajvan) i rečeno je da će biti u funkciji unutar dvije godine.<ref>{{cite news |url= http://online.wsj.com/article/BT-CO-20110928-700133.html |title=UPDATE: Google To Build Three Data Centers In Asia, Investment To Exceed $200M |date=28. 9. 2011 |work=The Wall Street Journal |access-date=29. 10. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110928174147/http://online.wsj.com/article/BT-CO-20110928-700133.html |archive-date=28. 9. 2011 }}</ref><ref>{{cite web |url= http://www.datacenterknowledge.com/archives/2011/09/28/google-to-build-three-data-centers-in-asia/ |title=Google to Build Three Data Centers in Asia |publisher=Datacenterknowledge.com |access-date=13. 3. 2014}}</ref> U oktobru 2013. ''[[The Washington Post]]'' je objavio da je SAD-ova Nacionalna Sigurnosna Agencija prekinula komunikacije između Googleovih podatkovnih centara, kao dio programa pod nazivom [[Muscular (program nadzora)|MUSCULAR]].<ref>{{cite news|url=http://www.washingtonpost.com/world/national-security/nsa-infiltrates-links-to-yahoo-google-data-centers-worldwide-snowden-documents-say/2013/10/30/e51d661e-4166-11e3-8b74-d89d714ca4dd_story.html|title=NSA infiltrates links to Yahoo, Google data centers worldwide, Snowden documents say|first1=Barton |last1=Gellman |first2=Ashkan |last2=Soltani|work=The Washington Post|date=30. 10. 2013|access-date=1. 11. 2013}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.nytimes.com/2013/10/31/technology/nsa-is-mining-google-and-yahoo-abroad.html|title=N.S.A. Said to Tap Google and Yahoo Abroad|work=The New York Times|first1=Charlie|last1=Savage|first2=Claire|last2=Miller|first3=Nicole|last3=Perlroth|date=30. 10. 2013|access-date=1. 11. 2013}}</ref> Ovo prisluškivanje je omogućeno jer Google nije šifrirao podatke koji prolaze unutar sopstvene mreže.<ref>{{cite news|url=http://arstechnica.com/information-technology/2013/10/how-the-nsas-muscular-tapped-googles-and-yahoos-private-networks/|title=How the NSA’s MUSCULAR tapped Google’s and Yahoo’s private networks|first=Sean|last=Gallagher|work=Ars Technica|date=31. 10. 2013|access-date=1. 11. 2013}}</ref> Google je počeo šifriranje podataka poslatih između podatkovnih centara u 2013.<ref>{{cite news|url=http://www.nytimes.com/2013/11/01/technology/angry-over-us-surveillance-tech-giants-bolster-defenses.html?hp&_r=1&pagewanted=all&|title=Angry Over U.S. Surveillance, Tech Giants Bolster Defenses|work=The New York Times|first=Claire|last=Miller|date=31. 10. 2013|access-date=1. 11. 2013}}</ref> == Proizvodi i servisi == {{Također pogledajte|Spisak Googleovih proizvoda}} === Reklamiranje === [[Datoteka:Ad-tech London 2010 (2).JPG|thumb|Google na ad-techu; [[London]], 2010.]] Za 2006. fiskalnu godinu, kompanija je izvjestila $10,492 milijardi ukupnih reklamnih prihoda i samo $112 miliona u licenciranju i ostalim prihodima.<ref name="10-K">{{cite web|url=http://www.sec.gov/Archives/edgar/data/1288776/000119312507044494/d10k.htm|title=Form 10-K – Annual Report|access-date=5. 7. 2010|publisher=SEC }}</ref> U 2011. godini, 96% prihoda Googla je postignuto od njegovih programa oglašavanja.<ref name="Google-Inc-Jan-2012-10-K">{{cite web|url=http://pdf.secdatabase.com/44/0001193125-12-025336.pdf |title=Google Inc, Form 10-K, Annual Report, Filing Date Jan 26, 2012 |publisher=secdatabase.com |access-date=8. 3. 2013}}</ref> Koristeći tehnologiju od kompanije [[DoubleClick]], Google može odrediti korisničke interese i ciljati reklamama tako da su one relevantne njihovom kontekstu i korisniku koji ih vidi.<ref>{{Cite news|author=Nakashima, Ellen |title=Some Web Firms Say They Track Behavior Without Explicit Consent |url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2008/08/11/AR2008081102270_pf.html |date=12. 8. 2008 |work=The Washington Post |access-date=5. 7. 2010}}</ref><ref>{{Cite news |author=Helft, Miguel|title=Google to Offer Ads Based on Interests |url=http://www.nytimes.com/2009/03/11/technology/internet/11google.html |work=The New York Times |date=11. 3. 2009 |access-date=5. 7. 2010}}</ref> [[Google Analytics]] dopušta posjednicima web-sajtova da prate gdje i kako ljudi koriste svoje web-sajtove, naprimjer procjenom broja klikova za sve linkove na stranici.<ref>{{Cite news |author=Bright, Peter |title=Surfing on the sly with IE8's new "InPrivate" Internet |url=http://arstechnica.com/microsoft/news/2008/08/surfing-on-the-sly-ie8s-inprivate-internet.ars |date=27. 8. 2008 |publisher=Ars Technica |access-date=1. 9. 2008}}</ref> Google reklame mogu biti pozicionirane na web-sajtove treće strane u dvodjelnom programu. Googleov [[AdWords]] dopušta onima koji reklamiraju da prikažu svoje reklame u Googleovoj mreži sadržaja, bilo da je to šemi cijena-po-kliku ili cijena-po-pregledu. Sestrinski servis, Google [[AdSense]], dopušta posjednicima web-sajtova da prikazuju ove reklame na svojim stranicama i zarade novac svaki put kada je reklama kliknuta.<ref name="AdSense">{{cite web |url=https://www.google.com/adsense/login/en_US/?sourceid=aso&subid=uk-en-ha&utm_medium=ha&utm_term=adsense&gsessionid=O---pJlnnf2wFZF8qu81Lg |title=AdSense |access-date=11. 10. 2009}}</ref> Jedna od kritika ovog programa je mogućnost [[prevara u klikanju|prevare s klikanjem]], koja se dešava kada osoba ili automatizirana skripta klika na reklame bez interesa za proizvod, uzrokujući oglašivaču da neopravdano plaća Googleu novac. Izvještaji iz industrije u 2006. kazuju kako su približno 14 do 20 procenata klikova bili prevara ili neispravni.<ref>Mills, Elinor. "[http://news.cnet.com/Google-to-offer-advertisers-click-fraud-stats/2100-1024_3-6098469.html Google to offer advertisers click fraud stats]." CNET. 25. 7. 2006. Preuzeto 29. juli 2006.</ref> U februaru 2003, Google je prestao prikazivati reklame [[Oceana (neprofitna grupa)|Oceana]], neprofitne organizacije koja je protestirala tretman kanalizacije za velike kruzere. Google je citirao svoju policu tog vremena, dajući do znanja da "Google ne prihvata reklamiranje ako reklama ili stranica zagovara protiv drugih individua, grupa ili organizacija."<ref>{{cite web|url= http://www.webpronews.com/topnews/2004/05/17/google-somewhat-lifts-oceana-ad-ban|title= Google Somewhat Lifts Oceana Ad Ban|publisher= webpronews.com|access-date=29. 10. 2014|archive-url= https://web.archive.org/web/20090130095413/http://www.webpronews.com/topnews/2004/05/17/google-somewhat-lifts-oceana-ad-ban|archive-date=30. 1. 2009}}</ref> Politika je kasnije izmijenjena.<ref>{{cite web |url=https://www.google.com/adsense/static/en_US/Terms.html|title= Google AdSense Online Standard Terms and Conditions |publisher=Google AdSense}}</ref> U junu 2008. Google je postigao reklamni sporazum sa Yahoo!-om, koji je dopuštao Yahoo!-u da označava Googleove reklame na svojim [[web stranica]]ma. Alijansa između dvije kompanije nije nikad u potpunosti realizirana zbog [[Zakon o konkurenciji|antimonopolske]] zabrinutosti od strane [[Ministarstvo pravde Sjedinjenih Američkih Država|američkog ministarstva pravde]]. Kao rezultat, Google se povukao iz ugovora u novembru 2008.<ref>{{cite web |url=http://www.bloggingstocks.com/2008/10/31/yahoo-and-google-may-dump-their-deal/print/ |title=Yahoo and Google may dump their deal |last=Mclntyre |first=Douglas |publisher=Bloggingstocks.com |date=31. 10. 2008 |access-date=26. 10. 2010 |archive-date=29. 10. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131029194613/http://www.bloggingstocks.com/2008/10/31/yahoo-and-google-may-dump-their-deal/print/ |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web|url=http://googleblog.blogspot.com/2008/11/ending-our-agreement-with-yahoo.html |title=Ending our agreement with Yahoo!|last= Drummond|first=David|date=5. 11. 2008 |access-date=26. 10. 2010|publisher=Google, Inc}}</ref> U pokušaju da reklamira vlastite proizvode, Google je pokrenuo web-sajt nazvan Demo Slam, razvijen da demonstrira [[tehnološka demonstracija|tehnološke demoe]] [[Spisak Googleovih proizvoda|Googleovih proizvoda]].<ref>{{cite web |url=http://www.demoslam.com/#/what |title=Google Demo Slam |publisher=Google, Inc. |access-date=18. 11. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101116175709/http://demoslam.com/#/what |archive-date=16. 11. 2010 }}</ref> === Pretraživač === {{Glavni|Google pretraga}} [[Datoteka:Google web search.png|thumb|250px|Googleova početna [[web-stranica]].]] Prema istraživanju tržišta koje je objavio [[comScore]] u novembru 2009, [[Google pretraga]] dominantna je pretraživačka mašina u Sjedinjenim Državama, s [[tržišni udjel|tržišnim udjelom]] 65,6%.<ref name="comscore">{{Cite news|date=16. 12. 2006| title=comScore Releases November 2009 U.S. Search Engine Rankings|url=http://www.comscore.com/Press_Events/Press_Releases/2009/12/comScore_Releases_November_2009_U.S._Search_Engine_Rankings|access-date=5. 7. 2010}}</ref> Google indeksira milijarde<ref>{{cite web|first=Michael |last=Arrington |url=http://techcrunch.com/2008/07/25/googles-misleading-blog-post-on-the-size-of-the-web/ |title=Google's Misleading Blog Post: The Size Of The Web And The Size Of Their Index Are Very Different |publisher=Techcrunch.com |date=25. 7. 2008 |access-date=31. 12. 2010}}</ref> web-stranica, tako da korisnici mogu pretraživati informacije koje žele korištenjem ključnih riječi i [[Operator (računarsko programiranje)|operatora]]. Godine 2003, ''[[The New York Times]]'' se žalio zbog Googleovog indeksiranja, tvrdeći da Googleov [[web keš|keš]] sadržaj na svom sajtu krši autorska prava o sadržaju.<ref>{{cite web |url=http://news.cnet.com/2100-1038_3-1024234.html |title=Google cache raises copyright concerns |last1=Olsen |first1=Stefanie |date=9. 7. 2003 |work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]] |access-date=13. 6. 2010}}</ref> U ovom slučaju, SAD-ov okružni sud u [[Nevada|Nevadi]] presudio je u korist Googlea u slučajevima ''[[Field v. Google]]'' i ''Parker v. Google''.<ref>{{Cite court |litigants=Field v. Google |opinion=CV-S-04-0413-RCJ-LRL |court=Nevada [[United States district court|District Court]] |date=19. 1. 2006 |url=http://www.eff.org/IP/blake_v_google/google_nevada_order.pdf |archive-url=http://www.webcitation.org/5DJ5j1k0g |archive-date=29. 1. 2006}}{{dead link|date=februar 2013}}</ref><ref>{{Cite court |litigants=Parker v. Google |opinion=04-CV-3918 |court=[[United States district court|Eastern Pennsylvania District Court]] |date=10. 3. 2006 |url=http://www.paed.uscourts.gov/documents/opinions/06D0306P.pdf |quote=}}</ref> Publikacija [[2600: The Hacker Quarterly]] je kompajlirala spisak riječi koje internetski gigant, odnosno nova [[Google Instant|instant pretraga]], neće tražiti.<ref>{{cite news|url=http://www.huffingtonpost.com/2010/09/29/google-instant-censorship_n_743203.html |title=Google Instant Censorship: The Strangest Terms Blacklisted By Google |work=The Huffington Post |date=29. 9. 2010|access-date=26. 10. 2010 |first=Bianca |last=Bosker}}</ref> Google Watch je kritikovao Googleov PageRank algoritam, govoreći da diskriminiraju nove web-sajtove i favoriziraju postojeće stranice.<ref>{{cite web |url=http://www.alternet.org/rights/14001/ |title=Conspiracy Researcher Says Google's No Good |author=Farhad Manjoo |date=30. 8. 2002 |publisher=AlterNet |access-date=12. 12. 2009 |archive-date=9. 5. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100509173640/http://www.alternet.org/rights/14001/ |url-status=dead }}</ref> Sajt je također navodio da postoje veze između Googlea i [[National Security Agency]] (NSA), te [[Centralna Obavještajna Agencija|Centralne obavještajne agencije]] (CIA).<ref name="sptimes">{{Cite news|url=http://www.sptimes.com/2003/04/14/Technology/Despite_popularly__Go.shtml|title=Despite popularly, Google under fire for privacy issues|newspaper=[[St. Petersburg Times]]|author=Dave Gussow|date=14. 4. 2003|access-date=11. 10. 2008|archive-date=12. 2. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100212063545/http://www.sptimes.com/2003/04/14/Technology/Despite_popularly__Go.shtml|url-status=dead}}</ref> Google također hostira [[Google Books]]. Kompanija je počela pretragu knjiga i postavljanjem ograničenih prikaza, a čitave knjige gdje je dopušteno, na svoju novu pretragu knjiga. [[Authors Guild]], grupa koja reprezentira 8.000 autora iz SAD, je podnijela tužbu federalnom sudu u New Yorku protiv Googlea u 2005. zbog ove usluge. Google je odgovorio da je u skladu sa svim postojećim aplikacijama i historijskim zakonima o autorskim pravima u vezi knjiga.<ref>{{cite web |first=China |last=Martin |url=http://www.infoworld.com/t/platforms/google-hit-second-lawsuit-over-library-project-722 |title=Google hit with second lawsuit over Library project |publisher=[[InfoWorld]] |date=26. 11. 2007}}</ref> Google je konačno došao do revidiranog sporazuma u 2009. godini da ograniči svoje skeniranje za knjige iz SAD-a, Velike Britanije, Australije i Kanade.<ref>{{Cite news|author=Pettersson, Edvard|title=Google Wins Preliminary Approval of Online Books Settlement|url=http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=newsarchive&sid=ahUxORgasDFs|publisher=Bloomberg L.P.|date=20. 11. 2009|access-date=18. 12. 2009}}</ref> Dalje, Pariski građanski sud je presudio protiv Googlea krajem 2009, tražeći da se uklone djela La Martinière ([[Éditions du Seuil]]) iz [[Baza podataka|baze podataka]].<ref name=Smith>{{Cite news|author=Smith, Heather|title=Google's French Book Scanning Project Halted by Court |url=http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=newsarchive&sid=apZ3UG9CPLo8|publisher=Bloomberg L.P.|date=18. 12. 2009|access-date=18. 12. 2009}}</ref> U konkurenciji sa web-sajtom [[Amazon.com]], Google prodaje digitalne verzije novih knjiga.<ref>{{Cite news |author=Rich, Motoko| title=Preparing to Sell E-Books, Google Takes on Amazon |url=http://www.nytimes.com/2009/06/01/technology/internet/01google.html|date=31. 5. 2009|work=The New York Times |access-date=18. 12. 2009 }}</ref> 21. jula 2010, u odgovoru na [[Bing]], Google je nadogradio pretragu slika da prikaže streaming sekvencu [[thumbnail]]ove koji se povećaju kada se na njih klikne. Iako su se web pretrage i dalje se pojavljivale u seriji po stranici formata, 23. jula 2010. godine, rječnik definicija za određene engleske riječi počele su se pojavljivati iznad povezanih rezultata za web pretrage.<ref>{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2010/07/this-week-in-search-72510.html |title=This Week in Search 7/25/10 |last1=Mayer |first1=Marissa |publisher=Google, Inc. |date=25. 7. 2010 |access-date=28. 7. 2010}}</ref> Nadogradnja "Hummingbird" za Googleovu pretragu predstavljena je u septembru 2013. Nadogradnja je pokrenuta preko mjesec dana prije predstavljanja i dopušta korisnicima pitanje pretrage na prirodnom jeziku umjesto kucanja riječi unutar kutije za pretragu.<ref>{{cite news|title=Google introduces the biggest algorithm change in three years|url=http://www.theguardian.com/technology/2013/sep/27/google-biggest-algorithm-change-hummingbird|access-date=29. 9. 2013|newspaper=Guardian|date=27. 9. 2013|author=Samuel Gibbs}}</ref> === Alati za produktivnost === [[Gmail]], besplatni internetski email servis kojeg omogućuje Google, pokrenut je kao samo preko poziva [[Betaware|beta program]] 1. aprila 2004,<ref name="GmailCashmore" /> i postao generalno dostupan 7. februara 2007.<ref>{{cite web |url=http://googlesystem.blogspot.com/2007/02/anyone-can-signup-for-gmail-account.html |title=More People Can Sign up for a Gmail Account |last=Chitu |first=Ionut Alex. |date=7. 2. 2007 |publisher=Google Operating System Blog |access-date=3. 4. 2010}}</ref> Servis je nadograđen s beta statusa 7. jula 2009,<ref name="appsoutofbeta">{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2009/07/google-apps-is-out-of-beta-yes-really.html |title=Google Apps is out of beta (yes, really) |first=Matthew |last=Glotzbach |date=7. 7. 2009 |publisher=Google, Inc. |access-date=2. 4. 2010}}</ref> s tim da je u to vrijeme imao 146 miliona korisnika mjesečno.<ref>{{cite web |url=http://www.geek.com/articles/news/facebook-strikes-back-at-google-integrates-its-chat-with-aol-instant-messenger-20100211/ |title=Facebook strikes back at Google, integrates its chat with AOL Instant Messenger |first=Christian |last=Zibreg |date=11. 2. 2010 |publisher=Geek.com |at=para. 5 |access-date=2. 4. 2010 |quote=While Gmail's 146 million monthly users are no match for Facebook's 400+ million-strong user base, not all of them use built-in chat. |archive-date=16. 1. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130116193604/http://www.geek.com/articles/news/facebook-strikes-back-at-google-integrates-its-chat-with-aol-instant-messenger-20100211/ |url-status=dead }}</ref> Servis je bio prvi internetski email servis sa jednim [[gigabajt]]om raspoloživog kapaciteta. Također je bio prvi koji čuva emailove iz iste konverzacije zajedno u jednom nizu, jednako kao na internetskim forumima.<ref name="GmailCashmore">{{Cite news |url=http://www.cnn.com/2010/TECH/04/01/cashmore.gmail/ |title=Six ways Gmail revolutionized e-mail |first=Pete |last=Cashmore |date=1. 4. 2010 |publisher=Turner Broadcasting System, Inc. |location=London, England |access-date=2. 4. 2010}}</ref> Servis nudi preko 15 GB slobodnog prostora, dijeljenog sa ostalim Google Apps, sa dodatnim prostorom između 20 GB i 16 TB dostupno za $0,25 po 1 GB po godini.<ref>{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2009/11/twice-storage-for-quarter-of-price.html |title=Twice the storage for a quarter of the price |last=Lee |first=Elvin |date=10. 11. 2009 |publisher=Google, Inc. |access-date=3. 4. 2010}}</ref> Gmail koristi [[Ajax (programiranje)|AJAX]], programsku tehniku koja dopušta web-stranicama da budu interaktivne bez osvježavanja stranice u pregledniku.<ref>{{cite web |url=http://www.techradar.com/news/internet/happy-sixth-birthday-google-mail--680998 |title=Happy sixth birthday, Google Mail! |first=Gary |last=Marshall |date=1. 4. 2010 |publisher=TechRadar|access-date=3. 4. 2010}}</ref> [[Steve Ballmer]] (Microsoftov bivši CEO),<ref>[http://www.crn.com/software/202300583 Microsoft's Ballmer: Google Reads Your Mail] ChannelWeb, oktobar 2007</ref> [[Liz Figueroa]],<ref>{{cite web|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/business/3621169.stm|title=Google's Gmail could be blocked|publisher=|access-date=9. 9. 2014}}</ref> [[Mark Rasch]],<ref>{{cite web|last=Rasch |first=Mark |url=http://www.theregister.co.uk/2004/06/15/gmail_spook_heaven/ |title=Google Gmail: Spook Heaven |publisher=The Register |date=15. 6. 2004 |access-date=26. 10. 2010}}</ref> i urednici Google Watcha<ref>{{cite web |url=http://www.google-watch.org/gmail.html |title=Gmail is too creepy |publisher=Google Watch |archive-url=https://www.webcitation.org/61rOfd8To?url=http://www.google-watch.org/gmail.html |archive-date=21. 9. 2011 |access-date=31. 10. 2014 }}</ref> kritikovali su privatnost Gmaila, ali Google tvrdi da se mail poslan prema Gmaila ili s njega ne čita od čovjeka koji je iza i samo se koristi da poboljša relevantnost reklama.<ref>{{cite web |url= http://www.google.com/privacypolicy.html |title=Google Privacy Center – Privacy Policy |publisher=Google |date=3. 10. 2010 |access-date=26. 10. 2010}}</ref> 2004, Google je počeo hosting projekt za [[softver otvorenog koda]], nazvan [[Google Code]], koji dopušta programerima da skidaju nezavršene programe bez naplate. [[Google Docs]], drugi dio Googleovog servisa za produktivnost, dopušta korisnicima da kreiraju, uređuju i sarađuju na dokumentima u internetskom okruženju, jednakom kao [[Microsoft Word]]. Servis je sprva nazvan Writely, ali ga je preuzeo Google 9. marta 2006. i pokrenut je kao prikaz samo po pozivu.<ref>{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2006/03/writely-so.html |title=Writely so |last=Mazzon |first=Jen |date=9. 3. 2006 |publisher=Google, Inc. |access-date=3. 4. 2010}}</ref> 6. juna nakon akvizicije, Google je kreirao eksperimentalni program za uređivanje tabela,<ref>{{Cite press release |title=Google Announces limited test on Google Labs: Google Spreadsheets |publisher=Google, Inc. |date=6. 6. 2006 |url=http://www.google.com/intl/en/press/annc/spreadsheets.html |access-date=4. 4. 2010}}</ref> koji je bio kombiniran sa Google Docs 10. oktobra.<ref>{{cite web |url=http://techcrunch.com/2006/10/10/google-docs-spreadsheets-launches/ |title=Google "Docs & Spreadsheets" Launches |last=Arrington |first=Michael |date=10. 10. 2006 |publisher=TechCrunch |access-date=4. 4. 2010}}</ref> ===Proizvodi za preduzeća=== [[Datoteka:Google Search Appliance.jpg|thumb|upright|Googleova pretraga (aparat) na 2008 [[RSA Conference]]|alt=Google's search appliance|208x208px]] [[Google Search Appliance]] je pokrenut u februaru 2002, ciljan za usluživanje tehnologije pretraživanja za veće organizacije.<ref name="milestones"/> Google je pokrenuo [[Google Mini|Mini]] tri godine kasnije, što je ciljano za manje organizacije. Kasnije u 2006, Google je počeo prodaju Custom Search Business Edition, omogućavajući korisnicima bez reklama prozore u Google.com-ovom indeksu. Servis je preimenovan u Google Site Search u 2008.<ref name="csbe2gss">{{cite web |url=http://searchengineland.com/google-rebrands-custom-search-business-edition-as-google-site-search-14123 |title=Google Rebrands Custom Search "Business Edition" As "Google Site Search" |last1=Sterling |first1=Greg |date=3. 6. 2008 |publisher=Search Engine Land |access-date=16. 6. 2010}}</ref> [[Google Apps]] dopušta organizacijama da pridonesu Googleove web aplikativne ponude, kao [[Gmail]] i [[Google Docs]], u svoje domene. Servis je dostupan nekoliko izdanja: osnovno besplatno izdanje (prije poznato kao Google Apps Standard edition), Google Apps for Business, Google Apps for Education, i Google Apps for Government. U istoj godini kad je Google Apps pokrenut, Google je kupio [[Postini]]<ref>{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2007/09/weve-officially-acquired-postini.html |title=We've Officially Acquired Postini |last1=Girouard |first1=Dave |date=13. 9. 2007 |publisher=Google, Inc. |access-date=16. 6. 2010}}</ref> i nastavio da integrira kompanijine sigurnosne tehnologije u Google Apps<ref>{{Cite press release |title=Google Adds Postini's Security and Compliance Capabilities to Google Apps |publisher=Google, Inc. |date=3. 10. 2007 |url=http://www.google.com/intl/en/press/pressrel/apps_postini_20071003.html |access-date=15. 6. 2010 |archive-date=22. 5. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120522221840/http://www.google.com/intl/en/press/pressrel/apps_postini_20071003.html |url-status=dead }}</ref> pod imenom Google Postini Services.<ref>{{cite web |url=http://www.google.com/a/help/intl/en/security/index.html |title=Postini |publisher=Google, Inc. |access-date=16. 6. 2010}}</ref> ===Ostali proizvodi=== [[Datoteka:Nexus 5 Front View.png|thumb|upright|[[Nexus 5]], posljednji "[[Google Nexus|Google Phone]]"|220x220px]] [[Google Translate]] je sa strane servera mašinski prevodilački servis, koji može prevoditi između 80 različitih jezika.<ref>{{cite web|title=Find out how our translations are created|url=http://translate.google.com/about/intl/en_ALL/|website=translate.google.com|publisher=Google|access-date=3. 9. 2014}}</ref> Za neke jezike, prepoznaja pisanja rukom, ili prepoznavanje govora može biti korišteno kao ulaz, a prevedeni tekst može biti izgovoren korištenjem sinteze govora.<ref>{{cite web|url=https://support.google.com/translate/|title=Google Translate Help|publisher=Google|access-date=4. 9. 2014}}</ref> Seftver koristi corpus lingvističke tehnike, gdje program "uči" od profesionalno prevedenih dokumenata, posebno onih od UN-a i Evropskog Parlamenta.<ref>{{Cite news |title=Google's Computing Power Refines Translation Tool |first=Miguel |last=Helft |url=http://www.nytimes.com/2010/03/09/technology/09translate.html |newspaper=The New York Times |date=8. 3. 2010 |at=para. 15 |access-date=2. 5. 2010}}</ref> Google je pokrenio svoj [[Google News]] servis u 2002, automatizirani servis koji daje pregled članaka sa raznih web-sajtova.<ref>{{Cite news |first=Joshua |last=Macht |title=Automatic for the People |url=http://www.time.com/time/business/article/0,8599,356152,00.html |work=Time |date=30. 9. 2002 |access-date=2. 11. 2014 |archive-date=22. 10. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101022094519/http://www.time.com/time/business/article/0,8599,356152,00.html |url-status=dead }}</ref> U martu 2005, [[Agence France Presse]] (AFP) tužila je Google za kršenje autorskih prava u federalnom sudu u Distriktu Columbia, slučaj koji je Google izmirio za neobjavljen iznos u dogovoru koji je uključivao dozvolu za puni tekst AFP članaka za upotrebu na Google News.<ref>{{Cite news |first=Hannibal |last=Travis |title=Opting Out of the Internet in the United States and the European Union: Copyright, Safe Harbors, and International Law |url=http://papers.ssrn.com/sol3/papers.cfm?abstract_id=1221642 |work=Notre Dame Law Review, vol. 55, str. 391–92 |publisher=President and Trustees of Notre Dame University in South Bend, IN | year=2008 |access-date=4. 6. 2010}}</ref> U 2006, Google je napravio ponudu nudeći besplatni WiFi širokopojasni pristup širom grada San Francisco zajedno sa ISP-om [[EarthLink]]. Velike telekomunikacijske kompanije poput [[Comcast]]a i [[Verizon]]a protivile su se naporima, tvrdeći da je to "nepoštena konkurencija" i da bi gradovi kršili svoje obaveze da nude lokalne monopole ovim kompanijama. U svom iskazu pred Kongresom za mrežnu neutralnost u 2006, Googleov Glavni Internet Evangelist [[Vint Cerf]] krivio je taktiku zbog činjenice da skoro polovina svih korisnika nemaju izbora širokopojasnih mreža.<ref>{{Cite news |first=Hannibal |last=Travis |title=Wi-Fi Everywhere: Universal Broadband Access as Antitrust and Telecommunications Policy |url=http://papers.ssrn.com/sol3/papers.cfm?abstract_id=903425 |work=American University Law Review, sv. 55, str. 1701 |publisher=President and Trustees of American University in Washington, DC | year=2006 |access-date=4. 6. 2010}}</ref> Google trenutno nudi besplatne WiFi pristupe u svom "rodnom gradu" Mountain View (Kalifornija).<ref>{{cite web |url=http://wifi.google.com/ |title=Google WiFi for Mountain View |publisher=Google, Inc. |access-date=16. 6. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100620062233/http://wifi.google.com/ |archive-date=20. 6. 2010 }}</ref> Godine 2010. Google je objavio projekt [[Google Fiber]] s planovima da izgradi ultravisokobrzinsku širokopojasnu mrežu za 50.000 do 500.000 korisnika u jednom ili više američkih gradova.<ref name="HELFT march 21">{{cite news| last= HELFT| first= | url= http://www.nytimes.com/2010/03/22/technology/22stunts.html | title= Hoping for Gift From Google? Go Jump in the Lake| work= The New York Times| date=21. 3. 2010}}</ref> 30. marta 2011, Google je objavio da će Kansas City biti prvo društvo gdje će nova mreža biti razvijena.<ref>{{cite web|title=Ultra high-speed broadband is coming to Kansas City, Kansas|url=http://googleblog.blogspot.com/2011/03/ultra-high-speed-broadband-is-coming-to.html|publisher=Google.com}}</ref> U julu 2012, Google je završio konstrukciju optičke širokopojasne internet mrežne infrastrukture u Kansasu, te nakon izgradnje infrastrukture, Google je objavio cjenovnik za Google Fiber. Servis će nuditi tri opcije uključujući besplatnu širokopojasnu internet opciju, 1Gbps internet opciju za $70 mjesečno, te verziju koja uključuje TV servis za $120 mjesečno.<ref name="Google Fiber Cable TV Business"/> U 2007, izvještaji su pokazivali da je Google planirao izdanje vlastitog mobilnog telefona, moguće konkurenta za [[Apple Inc.|Apple]]<nowiki/>ov [[iPhone]].<ref name="smith">{{Cite news |url=http://www.guardian.co.uk/technology/2006/dec/17/news.mobilephones |title=The future for Orange could soon be Google in your pocket |last1=Smith |first1=David |date=17. 12. 2006 |work=The Guardian |publisher=Guardian News and Media Ltd. |access-date=16. 6. 2010 | location=London}}</ref><ref name="orlowski">{{cite web |url=http://www.theregister.co.uk/2007/03/16/google_phone_confirmed/ |title=Google Phone – it's for real |last1=Orlowski |first1=Andrew |date=16. 3. 2007 |publisher=The Register |access-date=16. 6. 2010}}</ref><ref name="ricker">{{cite web |url=http://www.engadget.com/2007/01/18/the-google-switch-an-iphone-killer/ |title=The Google Switch: an iPhone killer |last1=Ricker |first1=Thomas |date=18. 1. 2007 |publisher=Engadget |access-date=16. 6. 2010}}</ref> Projekat, nazvan [[Android (operating system)|Android]], ispostavilo se da nije telefon nego [[operativni sistem]] za mobilne uređaje, kojeg je Google kupio a kasnije izdao kao [[open source]] projekat pod [[Apache License|Apache 2.0]]<nowiki/>licencom.<ref>{{cite web |url=http://source.android.com/source/licenses.html |title=Licenses |publisher=Google, Inc. |access-date=4. 4. 2010}}</ref> Google omogućava SDK za razvojne programere tako da aplikacije mogu biti kreirane da se pokreću na Android telefonima. U septembru 2008, [[T-Mobile]] je izdao [[T-Mobile G1|G1]], prvi Android telefon.<ref>{{cite web |url=http://news.cnet.com/t-mobile-g1-details-price-and-launch-date-revealed/ |title=T-Mobile G1 details, price, and launch date revealed |last=Lee |first=Nicole |date=23. 9. 2008 |work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]] |access-date=4. 4. 2010}}</ref> 5. januara 2010, Google je izdao Android telefon pod imenom vlastite kompanije nazvan [[Nexus One]].<ref>{{cite web |url=http://techcrunch.com/2010/01/05/nexus-one-event/ |title=The Droid You're Looking For: Live from the Nexus One Event |last=Siegler |first=MG |date=5. 1. 2010 |publisher=TechCrunch |access-date=4. 4. 2010}}</ref> Izvještaj iz jula 2013. tvrdio je kako je Googleov udjel na globalnom smartphone tržištu, vođen Samsungovim proizvodima, bio 64% u martu 2013.<ref>{{cite web|title=Android, Led By Samsung, Continues To Storm The Smartphone Market, Pushing A Global 70% Market Share|url=http://techcrunch.com/2013/07/01/android-led-by-samsung-continues-to-storm-the-smartphone-market-pushing-a-global-70-market-share/?ncid=tcdaily|work=TechCrunch|publisher=AOL Inc|access-date=2. 7. 2013|author=Ingrid Lunden|date=1. 7. 2013}}</ref> Ostali projekti na kojima je Google radio uključuju novi kolaborativni komunikacijski servis, internetski preglednik, i mobilni operativni sistem. Prvi od ovih bio je sprva najavljen 27. maja 2009. Kompanija je opisala [[Google Wave]] kao proizvod koji pomaže korisnicima da komuniciraju i sarađuju na webu. Servis je Googleov "redizajnirani email", sa uređivanjem u stvarnom vremenu, mogućnošću da ugradi audio, video, i ostale media datoteke, i ekstenzijama koje dalje povećavaju iskustvo komuniciranja. Google Wave je bio sprva u razvojnom pregledu, gdje su zainteresirani korisnici morali biti pozvani da testiraju servis, ali je izdat za opću javnost 19 maja 2010, na Googleovom I/O uvodu. 1. septembra 2008, Google je prethodno najavio nadolazeću mogućnost za [[Google Chrome]], [[open-source software|open source]] [[internetski preglednik]],<ref>{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2008/09/fresh-take-on-browser.html |title=A fresh take on the browser |last1=Pichai |first1=Sundar |date=1. 9. 2008 |publisher=Google, Inc. |access-date=16. 6. 2010}}</ref> koji je bio izdat 2. septembra 2008. 7. jula 2009, Google je najavio [[Google Chrome OS]], open source [[Linux|Linux-bazirani]] operativni sistem koji sadržava samo internetski preglednik i dizajniran je da upisuje korisnike u njihov Google račun.<ref>{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2009/07/introducing-google-chrome-os.html |title=Introducing the Google Chrome OS |last1=Pichai |first1=Sundar |date=7. 7. 2009 |publisher=Google, Inc. |access-date=16. 6. 2010}}</ref><ref>{{Cite news |title=Google sees window of opportunity to launch operating system |first1=Pham |last1=Alex |last2=Hirsch |first2=Jerry |newspaper=Los Angeles Times |date=9. 7. 2009 |url=http://articles.latimes.com/2009/jul/09/business/fi-google9}}</ref> [[Google Goggles]] jeste mobilna aplikacija za Android i iOS korištena za raspoznavanje slika i netekstualnih pretraga. U dodatku sa skeniranjem [[QR code|QR]]<nowiki/>kodova, aplikacija može prepoznati historijske orijentire, uvoziti biznis kartice te rješavati Sudoku puzle.<ref>T3 website: [http://www.t3.com/news/google-goggles-can-now-solve-sudoku-puzzles?=52345 Goggles can now solve sudoku puzzles], 11. 1. 2011. Visited 6. 8. 2011</ref> Dok naočale mogu originalno identificirati i ljude, Google je ograničio tu funkcionalnost radi zaštite privatnosti.<ref>{{cite book |title=The Mobile Wave: How Mobile Intelligence Will Change Everything |url=https://archive.org/details/mobilewavehowmob0000sayl |last=Saylor |first=Michael |year=2012 |publisher=Perseus Books/Vanguard Press |isbn=978-1593157203 |page=304}}</ref> U 2011, Google je najavio [[Google Wallet]], mobilnu aplikaciju za bežična plaćanja.<ref name="Bernard">{{cite news |last=Bernard |first=Tara Siegel |title=Google Unveils App For Paying With Phone |work=The New York Times |page=3 |date=27. 5. 2011|url=http://www.nytimes.com/2011/05/27/technology/27google.html}}</ref> Krajem juna 2011, Google je pokrenuo društvenu mrežu[[social networking service| ]]<nowiki/>nazvanu [[Google+]].<ref>{{cite web |last=Parr |first=Ben |url=http://www.mashable.com/2011/06/28/google-plus |title=Google Launches Google+ To Battle Facebook &#91;PICS&#93; |work=Mashable.com |date=28. 6. 2011 |access-date=28. 6. 2011 |archive-date=17. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110717175135/http://mashable.com/2011/06/28/google-plus/ |url-status=dead }}</ref> 14. jula 2011, Google je najavio da je Google+ dostigao 10 miliona korisnika samo dvije sedmice nakon što je pokrenut u "ograničenoj" fazi.<ref name="Google+ grows to 10 million users">{{cite news |url=http://money.cnn.com/2011/07/14/technology/google_q2_earnings/index.htm |title=Google+ grows to 10 million users |date=14. 7. 2011 |access-date=15. 7. 2011 |publisher=CNN |archive-date=9. 1. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190109164726/https://money.cnn.com/2011/07/14/technology/google_q2_earnings/index.htm |url-status=dead }}</ref> Nakon četiri sedmice u operiranju, broj korisnika je prešao 25 miliona.<ref>{{cite web |last=Wasserman |first=Todd |url=http://mashable.com/2011/08/02/google-plus-25-million-visitors/ |title=Google+ Hits 25 Million Visitors, Gets More Sticky [STUDY] |date=21. 7. 2011}}</ref> Na launch događaju 24. jula 2013, u San Franciscu, nova verzija Nexusa 7, Googleovog tablet uređaja, izdata je za javnost, zajedno sa [[Chromecast]] koji dopušta korisnicima streaming YouTubea i Netflix videa preko pametnog telefona.<ref>{{cite news|title=Ads Not by This Site Google unveils Chromecast along with slimmer Nexus 7 tablet|url=http://www.guardian.co.uk/technology/2013/jul/24/google-new-nexus-7-tablet?CMP=EMCNEWEML6619I2|access-date=25. 7. 2013|newspaper=The Guardian|date=25. 7. 2013|author=Reuters|location=London|archive-date=21. 9. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130921122813/http://www.theguardian.com/technology/2013/jul/24/google-new-nexus-7-tablet?CMP=EMCNEWEML6619I2|url-status=dead}}</ref> U 2013, Google je pokrenuo [[Google Shopping Express]], servis za pošiljke sprva dostupan samo u San Franciscu i Silicon Valley.<ref>{{cite news |last=Somerville |first=Heather |url=http://www.mercurynews.com/business/ci_24171776/exclusive-google-same-day-delivery-makes-public-debut |title=Google same-day delivery makes public debut |newspaper=Mercury News |date=25. 9. 2013}}</ref> 3. februara 2014, Google je izdao svoj prvi Chromecast SDK.<ref>By Tom Cheredar, VentureBeat."[http://venturebeat.com/2014/02/03/google-finally-releases-a-chromecast-sdk/ / Google finally releases a Chromecast SDK] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140811001828/http://venturebeat.com/2014/02/03/google-finally-releases-a-chromecast-sdk/ |date=11. 8. 2014 }}." 3. 2. 2014. Retrieved 3. 2. 2014.</ref> ==Korporativni poslovi i kulture== [[Datoteka:Schmidt-Brin-Page-20080520.jpg|thumb|Tadašnji CEO, sada Chairman Googlea [[Eric Schmidt]] sa [[Sergey Brin|Sergeyom Brinom]] i [[Larry Page|Larryjem Pageom]] (s lijeva na desno) u 2008.|alt=Eric Schmidt, Sergey Brin, and Larry Page sitting together]] Na ''[[Fortune (časopis)|Fortune]]'' magazinovoj listi najboljih kompanija za raditi u, Google je rangiran prvi u 2007, 2008 i 2012<ref name="best_company">{{Cite journal |last1=Levering |first1=Robert |last2=Moskowitz |first2=Milton |editor1-first=Andrew |editor1-last=Serwer |editor1-link=Andrew Serwer |date=22. 1. 2007 |title=In good company |journal=Fortune Magazine |volume=155 |issue=1 |publisher=Cable News Network |url=http://money.cnn.com/magazines/fortune/fortune_archive/2007/01/22/8398125/index.htm |access-date=19. 6. 2010 |archive-date=1. 3. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100301175257/http://money.cnn.com/magazines/fortune/fortune_archive/2007/01/22/8398125/index.htm |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Levering |first1=Robert |last2=Moskowitz |first2=Milton |editor1-first=Andrew |editor1-last=Serwer |editor1-link=Andrew Serwer |date=4. 2. 2008 |title=The 2008 list |journal=Fortune Magazine |volume=157 |issue=2 |publisher=Cable News Network |url=http://money.cnn.com/magazines/fortune/bestcompanies/2008/full_list/index.html |access-date=19. 6. 2010 |archive-date=23. 7. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100723223729/http://money.cnn.com/magazines/fortune/bestcompanies/2008/full_list/index.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite journal |title=The 2012 list |journal=Fortune Magazine |url=http://money.cnn.com/magazines/fortune/best-companies/2012/full_list/ |access-date=26. 2. 2012 |archive-date=31. 10. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121031135647/http://money.cnn.com/magazines/fortune/best-companies/2012/full_list/ |url-status=dead }}</ref> te četvrti u 2009. i 2010.<ref>{{Cite journal |last1=Levering |first1=Robert |last2=Moskowitz |first2=Milton |editor1-first=Andrew |editor1-last=Serwer |editor1-link=Andrew Serwer |date=2. 2. 2009 |title=The 2009 list |journal=Fortune Magazine |volume=159 |issue=2 |publisher=Cable News Network |url=http://money.cnn.com/magazines/fortune/bestcompanies/2009/full_list/index.html |access-date=19. 6. 2010 |archive-date=29. 1. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140129075726/http://money.cnn.com/magazines/fortune/bestcompanies/2009/full_list/index.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Levering |first1=Robert |last2=Moskowitz |first2=Milton |editor1-first=Andrew |editor1-last=Serwer |editor1-link=Andrew Serwer |date=8. 2. 2010 |title=The 2010 list |journal=Fortune Magazine |volume=161 |issue=2 |publisher=Cable News Network |url=http://money.cnn.com/magazines/fortune/bestcompanies/2010/full_list/ |access-date=19. 6. 2010 |archive-date=13. 4. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140413092612/http://money.cnn.com/magazines/fortune/bestcompanies/2010/full_list/ |url-status=dead }}</ref> Google je također bio nominiran u 2010. kao svjetski najatraktivniji uposlenik za diplomske studente u Universum Communications talent atrakcijskom indeksu.<ref>{{cite web |url=http://www.universumglobal.com/IDEAL-Employer-Rankings/Global-Top-50 |title=The World's Most Attractive Employers 2010 |date=28. 9. 2010 |publisher=Universum Global |access-date=28. 10. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101112131208/http://www.universumglobal.com/IDEAL-Employer-Rankings/Global-Top-50 |archive-date=12. 11. 2010 }}</ref> Googleova korporativna filozofija uključuje principe kao "ti možeš zaraditi nova ne radeći zlo," "možeš biti ozbiljan ne noseći odijelo," i "rad treba biti izazovan i izazov treba biti zabava".<ref>{{cite web |url=http://www.google.com/corporate/tenthings.html |title=Our Philosophy |publisher=Google, Inc. |access-date=20. 6. 2010}}</ref> ===Zaposlenici=== Od 2013. Google je imao 47.756 zaposlenih (u četvrtom kvartalu, uključujući Motorolu),<ref name= 10K>{{cite web| url= http://investor.google.com/financial/tables.html |title=Google's Income Statement Information| publisher = Google}}</ref> među kojima više od 10.000 softverskih razvojnih programera baziranih u više o 40 ureda.<ref>John Micco: [http://www.eclipsecon.org/2013/sites/eclipsecon.org.2013/files/2013-03-24%20Continuous%20Integration%20at%20Google%20Scale.pdf Continuous Integration at Google Scale], EclipseCon 2013 (p.2)</ref> Nakon kompanijinog IPO-a u 2004, osnivači Sergey Brin i Larry Page, te CEO Eric Schmidt, zahtjevali su da njihova bazna plaća bude srezana na $1. Naknadne ponude kompanije da povećaju njihove plaće su odbijene, primarno zbog njihove glavne kompenzacije - koja dolazi od vlastite dionice u Googleu. Prije 2004, Schmidt je zarađivao $250.000 godišnje, a Page i Brin su primali godišnju platu od po $150.000.<ref name="topsalaries">{{Cite news |url=http://money.cnn.com/2006/03/31/technology/google/index.htm |title=Google leaders stick with $1 salary |last1=La Monica |first1=Paul R. |date=31. 3. 2006 |publisher=Cable News Network |access-date=20. 6. 2010 |archive-date=5. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151105072403/http://money.cnn.com/2006/03/31/technology/google/index.htm |url-status=dead }}</ref> [[Datoteka:Eric Schmidt at the 37th G8 Summit in Deauville 037.jpg|thumb|upright|left|[[Eric Schmidt]]]] U 2007 i početkom 2008, nekoliko vrhovnih rukovodioca napustilo je Google. U oktobru 2007, bivši šef finansija YouTubea, Gideon Yu, pridružio se [[Facebook]]u<ref>{{cite web |url=http://venturebeat.com/2008/03/04/facebook-hires-sheryl-sandberg-to-be-its-new-coo/ |title=Another Googler goes to Facebook: Sheryl Sandberg becomes new COO |publisher=Venture Beat |date=4. 3. 2008 |access-date=31. 3. 2008 |archive-date=8. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151108110547/http://venturebeat.com/2008/03/04/facebook-hires-sheryl-sandberg-to-be-its-new-coo/ |url-status=dead }}</ref> zajedno s Benjaminom Lingon, visoko-rangiranim iženjerom.<ref>{{Cite news |url=http://money.cnn.com/2008/03/04/news/newsmakers/moritz_google_exec.fortune/ |title=Top Google exec jumps to Facebook |publisher=Fortune |date=4. 3. 2008 |access-date=31. 3. 2008 |first=Scott |last=Moritz |archive-date=13. 4. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080413012722/http://money.cnn.com/2008/03/04/news/newsmakers/moritz_google_exec.fortune/ |url-status=dead }}</ref> U martu 2008. [[Sheryl Sandberg]], tadašnja potpredsjednica globalnih internetskih prodaja i operacija, započela je svoju poziciju kao operativni šef na Facebooku.<ref>{{Cite news |url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2008/03/04/AR2008030402766.html|title=Facebook Raids Google for Executive |work=The Washington Post |date=5. 3. 2008 |access-date=31. 3. 2008 |first=Michael | last=Liedtke}}</ref> U isto vrijeme, Ash ElDifrawi, prethodno glava reklamiranja brendova, odlazi da postane šef marketinga na [[Hayneedle|Netshops]].<ref>{{cite press release |url=http://www.prnewswire.com/news-releases/netshops-inc-appoints-ash-eldifrawi-as-companys-first-chief-marketing-officer-57141127.html |title=Netshops Inc. Appoints Ash ElDifrawi as Company's First Chief Marketing Officer |publisher=NetShops |date=26. 3. 2008 |access-date=31. 3. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130507072222/http://www.prnewswire.com/news-releases/netshops-inc-appoints-ash-eldifrawi-as-companys-first-chief-marketing-officer-57141127.html |archive-date=7. 5. 2013 }}</ref> Dana 4. aprila 2011. Page postaje izvršni direktor, dok Schmidt postaje izvršni predsjedavajući u Googleu.<ref>{{cite web|url=http://investor.google.com/earnings/2010/Q4_google_earnings.html |title=Google Announces Fourth quarter and Fiscal Year 2010 Results and Management Changes |publisher=Google |access-date=25. 4. 2011}}</ref> U julu 2012, Googleov prvi ženski uposlenik, [[Marissa Mayer]], napušta Google da postane [[Yahoo!]]-ov CEO.<ref>{{cite news|last=Rushie|first=Dominic|title=Google executive Marissa Mayer to become Yahoo CEO in surprise move|url=http://www.guardian.co.uk/technology/2012/jul/16/google-marissa-mayer-yahoo-ceo|access-date=1. 9. 2012|newspaper=The Guardian|date=16. 7. 2012|location=London}}</ref> [[Datoteka:Noogler.png|thumb|upright|alt=Asian man in his twenties wearing a blue, green, yellow and red propeller hat that says "Noogle"|Novi uposlenici se zovu "Nooglers", i dobijaju kapu sa propelerom da nose na svoj prvi petak.<ref>{{cite web |url=http://www.zorgloob.com/2004/09/23/noogler-chez-google/ |title=Noogler chez Google |language=French |access-date=2. 11. 2014 |archive-date=11. 5. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110511081744/http://www.zorgloob.com/2004/09/23/noogler-chez-google/ |url-status=dead }}</ref>]] Kao motivacijska tehnika, Google koristi politiku često nazvanu ''Innovation Time Off'', gdje se Googleovi inženjeri podsiču da provode 20% njihovog radnog vremena na projektima koji ih interesuju. Neki od Googleovih novijih servisa, kao što je Gmail, Google News, Orkut i AdSense, imaju porijeklo od ovih aktivnosti.<ref>{{Cite news |title=The Google Way: Give Engineers Room |first=Bharat |last=Mediratta |url=http://www.nytimes.com/2007/10/21/jobs/21pre.html |newspaper=The New York Times |date=21. 10. 2007 |access-date=20. 6. 2010}}</ref> U razgovoru na Stanford Univerzitetu, [[Marissa Mayer]], Googleov potpredsjednik za ''Search Products and User Experience'' do jula 2012, pokazala je da je polovina od svih novih projekata pokrenuta u drugoj polovini 2005 nastala od ''Innovation Time Offa''. ===Googleplex=== {{Glavni|Googleplex}} [[Datoteka:Google Mountain View campus garden.jpg|thumb|Bašta kampusa u Google Montana View]] [[Datoteka:Google Mountain View campus dinosaur skeleton 'Stan'.jpg|thumb|Google Mountain View, dinosaur 'Stan']] [[Datoteka:Google bike.jpg|thumb|Bicikli obojeni u šemu boja Googlea su dostupni za besplatnu upotrebu od bilo kojeg uposlenika koji hoda Googleplexom]] Googleovo sjedište u [[Mountain View, California|Mountain View]], CA, referirano je kao "[[Googleplex]]", kao igra riječi termina za broj ''[[googolplex]]'' i sjedišta koje se naziva ''komplex'' zgrada. Lobi je dekoriran sa klavirima, lava lampama, starim serverskim klasterima, te projekcijom pretraživačkih upita na zidu. Hodnici su puni lopti za vježbanje i bicikala. Dosta zaposlenika imaju pristup korporativnom rekreacionom centru. Rekreacioni sadržaju su razbacani širom kampusa i sadrže sobe za trening sa mašinama za veslanje i tegovima, svlačionice, podloške i sušila, masažnu sobu, asortiman video igara, stolni nogomet, baby grand [[klavir]], bilijarski stol, te ping pong. U dodatku sa rekreacijskom sobom, postoje i sobe za užinu opremljene raznim jelima i pićima, sa posebnim naglaskom stavljenim na ishranu.<ref>"[http://www.google.com/corporate/culture.html About the Googleplex]." Google. Retrieved 5. 3. 2008.</ref> Besplatna hrana je dostupna uposlenicima 24/7, sa ponudama koje plaćeni automati proračunaju na bazi i favorizirajući one boljih nutritivnih vrijednosti.<ref>{{Cite news | url = http://www.theatlantic.com/life/print/2011/07/what-googles-famous-cafeterias-can-teach-us-about-health/241876/ | title = What Google's Famous Cafeterias Can Teach Us About Health |publisher=[[The Atlantic]] |author= [[Marion Nestle]]| date = juli 2011 | access-date=8. 5. 2013 }}</ref> Googleove opsežne usluge nisu dostupne svim radnicima. Privremeni radnici kao što su oni koji skeniraju knjige nemaju pristup šatlovima, Googleovima cafeima ili drugim privilegijama.<ref>{{Cite news | url = http://searchengineland.com/does-google-have-a-class-system-for-googlers-75457 | title = Does Google Have A Class System For Googlers? | publisher = [[SearchEngineLand]] | author = [[Barry Schwartz]] | date=2. 5. 2011 | access-date=22. 4. 2013 }}</ref> Tokom 2006, Google se preselio u 28.900 m<sup>2</sup> uredskog prostora u [[New York]], na 111 [[Eighth Avenue]], Manhattan.<ref name="manhattan">Reardon, Marguerite. "[http://news.cnet.com/2100-1024_3-6121970.html Google takes a bigger bite of Big Apple]." [[CNET]]. 2. 10. 2006. Retrieved 9. 10. 2006.</ref> Ured je posebno dizajniran i sagrađen za Google i udomljuje njegov najveći reklamno-prodavački tim, koji je bio instrumentala za osiguravanje velikih partnerstava.<ref name="manhattan" /> Sjedište u New Yorku je slično po dizajnu i funkcionalnosti sa onim iz Mountain Viewa, te uključuje sobu za igranje, mikro-kuhinje i područje za video-igre.<ref>{{cite web|title=The Ultimate Office: Inside Google's NYC Compound|url=http://www.refinery29.com/google-office#slide-1|work=Refinery29|publisher=Refinery29|access-date=24. 9. 2013|author=ANNIE GEORGIA GREENBERG|date=11. 9. 2012}}</ref> Od februara 2012, značajan inženjerski tim je baziran u gradu New Yorku.<ref>{{cite news|title=Google Web Grows in City|url=http://online.wsj.com/article/SB10001424052970204653604577251293275921060.html|access-date=24. 9. 2013|newspaper=Wall Street Journal|date=29. 2. 2012|author=Emily Glazer}}</ref> Od septembra 2013, Googleov [[Istočna obala SAD|ured na istočnoj obali]] je lociran na 76 Ninth Ave, New York City, New York.<ref>{{cite web|title=Google New York|url=http://www.google.com/about/jobs/locations/new-york/|work=Google Jobs|publisher=Google, Inc|access-date=24. 9. 2013|date=septembar 2013}}</ref> U novembru 2006. Google je otvorio urede na [[Carnegie Mellon]] kampusu u [[Pittsburgh]]u, fokusirajući se na kodiranje shopping reklama i [[smartphone aplikacija]] i programa.<ref>{{Cite news | url = http://www.thepittsburghchannel.com/technology/10346550/detail.html | archive-url = https://www.webcitation.org/5hGpTE0LB?url=http://www.thepittsburghchannel.com/technology/10346550/detail.html | archive-date=4. 6. 2009 | title = Google Completes Pittsburgh Office, Holds Open House | date=17. 11. 2006 | access-date=13. 1. 2008 |publisher = [[WTAE TV|WTAE]] }}</ref><ref>{{cite web |url=http://triblive.com/x/pittsburghtrib/business/s_712700.html |title=Google search: Tech-minded workers |last=Olson |first=Thomas |date=8. 12. 2010 |publisher=[[Trib Total Media]] |access-date=8. 12. 2010}}</ref> Krajem 2006, Google je također utemeljio nove urede za svoje AdWords divizije u [[Ann Arbor, Michigan]].<ref>{{cite web| url=http://www.informationweek.com/news/internet/webdev/showArticle.jhtml?articleID=202600809| title=Inside Google's Michigan Office| date=24. 10. 2007| publisher=[[InformationWeek]]| access-date=7. 11. 2014| archive-date=3. 5. 2008| archive-url=https://web.archive.org/web/20080503233009/http://www.informationweek.com/news/internet/webdev/showArticle.jhtml?articleID=202600809| url-status=dead}}</ref> Ostale lokacije ureda u SAD uključuju [[Ann Arbor, Michigan]]; [[Atlanta, Georgia]]; [[Austin, Texas]]; [[Boulder, Colorado]]; [[Cambridge, Massachusetts]]; New York City; [[San Francisco]], [[California]]; [[Seattle, Washington]]; [[Reston, Virginia]], te [[Washington, D.C.]] Nadalje, Google ima nekoliko međunarodnih ureda. [[Datoteka:PONYA Inland Term 1 jeh.JPG|thumb|Googleova NYC uredska zgrada udomljuje svoj najveći tim za prodaju reklama.<ref name="manhattan" />|alt=Google's NYC office building]] U oktobru 2006, kompanija je objavila planove da instalira hiljade [[solarni panel|solarnih panela]] za omogućavanje do 1,6 mega[[watt]]a elektriciteta, dovoljno da zadovolji približno 30% energetskih potreba kampusa.<ref name="solar">Richmond, Riva. "[http://www.post1.net/lowem/entry/google_plans_to_build_huge Google plans to build huge solar energy system for headquarters] {{Webarchive|url=http://arquivo.pt/wayback/20160519010259/http://www.post1.net/lowem/entry/google_plans_to_build_huge|date=19 Maj 2016}}." [[MarketWatch]]. 17. oktobar 2006. Pregledano: 17. oktobar 2006.</ref> Sistem će biti najveći solarni napojni sistem kostruiran na SAD-ovom korporativnom kampusu i jedan od najvećih od bilo kojeg korporativnog mjesta u svijetu.<ref name="solar" /> Dodatno, Google je objavio 2009. da je to raspoređivalo stado koza da zadrži travnjake oko Googleplexa kratke, pomažući zaštiti od prijetnji sezonskih požara, dok se usput reducira ugljen-dioksid zs košenje ogromnih zemljišta.<ref>{{cite web| url=http://googleblog.blogspot.com/2009/05/mowing-with-goats.html | title=Official Google Blog: Mowing with goats| date=1. 5. 2009| publisher=Google}}</ref><ref>{{Cite news| url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2009/05/04/AR2009050400027.html | work=[[The Washington Post]] | title=My Day With The Google Goats | first=MG | last=Siegler | date=3. 5. 2009 | access-date=3. 5. 2010}}</ref> Ideja podrezivanja travnjaka korištenjem koza potiče od [[R. J. Widlar]]a, inženjera koji je radio za firmu [[National Semiconductor]].<ref>{{cite web |url=http://www.national.com/rap/Horrible/sheep.html | archive-url= https://web.archive.org/web/19990506135340/http://www.national.com/rap/Horrible/sheep.html| archive-date=6. 5. 1999|title=Sheep Mow Lawns |publisher=[[National Semiconductor]] |access-date=5. 7. 2010}}{{dead link|date=juni 2012}}</ref> Godine 2008, Google se suočio sa optužbama u ''[[Harper's Magazine]]'' jer je navodno "energetski žderonja". Kompanija je optuživana za korištenje svog "[[Don't be evil]]" mottoa i svoje javne [[energy-saving]] kampanje da sakrije ili zataška velike količine energije koje zahtjevaju njegovi serveri.<ref>[[Ginger Strand|Strand, Ginger]]. "[https://web.archive.org/web/20090703171603/http://harpers.org/media/slideshow/annot/2008-03/index.html Keyword: Evil]." Retrieved 9. 4. 2008.</ref> ===Google Doodle=== {{Glavni|Google Doodle}} Od 1998, Google je dizajnirao specijalne, privremene zamjenske logoe da postavlja na svoju [[početna stranica|početnu stranicu]] koja teži da obilježi [[godišnjice]], događaje, postignuća i ljude. Prvi Googleov [[Doodle]] bio je u čast [[Burning Man|Burning Man Festival]]u iz 1998.<ref>{{cite web|url=http://www.google.com/doodle4google/history.html |title=Doodle 4 Google |publisher=Google.com |date= |access-date=23. 4. 2014}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.google.com/doodles/burning-man-festival |title=Burning Man Festival |publisher=Google.com |date=30. 8. 1998 |access-date=23. 4. 2014}}</ref> Doodle su dizajnirali [[Larry Page]] i [[Sergey Brin]] da obavijeste korisnike o svojoj odsutnosti u slučaju da se serveri obore. Naknadni Google Doodleovi su dizajnirani vanjskim doprinositeljima, dok Larry i Sergey nisu pitali tadašnjeg stažistu [[Dennis Hwang|Dennisa Hwanga]] da dizajnira logo za [[Bastille Day]] u 2000. Sa te tačke naovamo, Doodleovi su bili organizirani i kreirani od strane tima nazvanog "Doodleri".<ref>{{cite web|url=http://www.theguardian.com/technology/2014/apr/12/meet-people-behind-google-doodles-logo|title=Meet the people behind the Google Doodles|publisher=The Guardian|date=12. 4. 2014|access-date=27. 9. 2014}}</ref> === Filantropija === {{Glavni|Google.org}} Godine 2004. Google je formirao neprofitnu filantropsku organizaciju [[Google.org]], sa početnim fondom od $1 milijardu.<ref name="philanthropy">{{cite web|url=http://www.google.org/about.html|title=About the Foundation|publisher=Google, Inc.|access-date=16. 7. 2010 |archive-url= https://web.archive.org/web/20100714080922/http://www.google.org/about.html|archive-date=14. 7. 2010}}</ref> Misija organizacije je da kreira svijest o [[klima]]tskim promjenama, globalnom javnom zdravlju i globalnom siromaštvu. Jedan od njenih prvih projekata bio je razvijanje održivog [[plug-in hibrid]]nog [[električni automobil|električnog automobila]] koji može postići 100 milja po galonu. Google je unajmio [[Larry Brilliant]]a kao izvršnog direktora programa u 2004,<ref>{{Cite news |last1=Hafner |first1=Katie |url=http://www.nytimes.com/2006/09/14/technology/14google.html |title=Philanthropy Google's Way: Not the Usual |newspaper=The New York Times |date=14. 9. 2006 |access-date=16. 7. 2010}}</ref> and the current director is Megan Smith.<ref>{{Cite news |last1=Helft |first1=Miguel |url=http://www.nytimes.com/2009/02/24/technology/companies/24google.html |title=Philanthropy Google's Way: Not the Usual |newspaper=[[The New York Times]] |date=23. 2. 2009 |access-date=16. 7. 2010}}</ref> Godine 2008. Google je predstavio svoj "projekt 10<sup>100</sup>" koji je prohvatao ideje kako pomoći društvu, a potom dopuštao Googleovim korisnicima da glasaju o svojim omiljenim.<ref>{{cite web |url=http://www.project10tothe100.com/ |title=Project 10 to the 100th |publisher=Google, Inc. |access-date=16. 7. 2010 |archive-date=10. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110710075927/http://www.project10tothe100.com/ |url-status=dead }}</ref> Nakon dvije godine šutnje, tokom koje je većina razmišljala šta se desilo sa programom,<ref>{{cite news |url=http://www.wired.com/epicenter/2010/06/google-struggles-to-give-away-10-million/ |title=Google Struggles to Give Away $10 million |last1=Van Burskirk |first1=Elliot |date=28. 6. 2010 |work=[[Wired (website)|Wired]] |access-date=26. 9. 2010}}</ref> Google je objavio pobjednike projekta, dajući ukupno deset miliona dolara za razne ideje opsegom od neprofitnih organizacija koje promoviraju obrazovanje web-sajtu koji teži da napravi sve zakonske dokumente javne i internetski dostupne.<ref>{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2010/09/10-million-for-project-10100-winners.html |title=$10 million for Project 10^100 winners |date=24. 9. 2010 |last1=Twohill |first1=Lorraine |publisher=Google, Inc. |access-date=26. 9. 2010}}</ref> U 2011, Google je donirao 1 milion eura za [[Međunarodna matematička olimpijada|Međunarodnu matematičku olimpijadu]] da podrži sljedećih pet godišnjih Međunarodnih matematičkih olimpijada (2011–2015).<ref>{{cite web |url=https://www.imo2011.nl/node/39 |title=Google donating 1 million euros to IMO |date=20. 1. 2011 |access-date=4. 2. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110724154518/https://www.imo2011.nl/node/39 |archive-date=24. 7. 2011 }}</ref> U julu 2012, Google je pokrenuo "[[Legalize Love]]" kampanju u podršci za [[prava homoseksualaca]].<ref>{{cite web|url=http://www.pinknews.co.uk/2012/07/08/google-launches-legalise-love-gay-rights-campaign/|title=Google launches 'Legalise Love' gay rights campaign|work=PinkNews.co.uk|access-date=9. 9. 2014}}</ref> === Izbjegavanje poreza === Google koristi razne strategije izbjegavanja poreza. Na listi najvećih internetskih kompanija, Google plaća najmanje poreze zemljama porijekla svojih prihoda. Kompanija uspijeva ovo uraditi djelomično licenciranjem tehnologije kroz podružnice u Irskoj, Bermudama, Bahamima i Holandiji.<ref>Metz, Cade. [http://www.theregister.co.uk/2010/10/22/google_double_irish_tax_loophole/ "Google slips $3.1bn through 'Double Irish' tax loophole."] The Register, 22. 10. 2010.</ref> Ovo je navodno izazvalo francuske istrage u Googleovu praksu [[transferne cijene|transfernih cijena]].<ref>{{cite web|last=Leach |first=Anna |url=http://www.theregister.co.uk/2012/10/31/google_france_tax_office_billion_euros/ |title=French gov 'plans to hand Google €1bn tax bill' – report. |publisher=Theregister.co.uk |date=31. 10. 2012 |access-date=2. 1. 2013}}</ref> Prateći kriticizam na količinu korporativnih poreza koje je Google platio u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]], predsjednik Eric Schmidt je rekao, "To se zove kapitalizam. Mi smo ponosno kapitalistični." Tokom istog decembarskog (2012) intervjua, Schmidt "je potvrdio da kompanija nema namjere i dalje plaćati ministarstvu finansija UK-a."<ref>{{cite news |url = http://www.independent.co.uk/news/uk/home-news/google-boss-im-very-proud-of-our-tax-avoidance-scheme-8411974.html |title = Google boss: I'm very proud of our tax avoidance scheme |last1 = Kumar |first1 = Nikhil |last2 = Wright |first2 = Oliver |date = 13. 12. 2012 |publisher = The Independent |access-date = 17. 12. 2012 |location = London |archive-date = 17. 12. 2012 |archive-url = https://web.archive.org/web/20121217052403/http://www.independent.co.uk/news/uk/home-news/google-boss-im-very-proud-of-our-tax-avoidance-scheme-8411974.html |url-status = dead }}</ref> U 2013, Schmidt je odgovorio na pitanja o taksama plaćenim u UK pokazujući na reklamne naknade kojima je Google naplaćivao UK kompanijama kao izvor ekonomskog rasta.<ref>{{cite news|last=Arthur |first=Charles |url=http://www.guardian.co.uk/technology/2013/apr/22/google-eric-schmidt-tax-avoidance |title=Google chairman Eric Schmidt defends tax avoidance policies |publisher=The Guardian |date=22. 4. 2013 |access-date=22. 4. 2013 |location=London}}</ref> Googleov potpredsjednik [[Matt Brittin]] svjedočio je za Javni odbor računa Britanskog parlamenta da njegov prodajni tim iz UK nije napravio kupovine i stoga ne duguje porez na promet u Velikoj Britaniji.<ref>{{cite web|author=Brid-Aine Parnell, 17. 5. 2013 |url=http://www.theregister.co.uk/2013/05/17/quotw_ending_may_17/ |title='I think you DO do evil, using smoke and mirrors to avoid tax'. |publisher=Theregister.co.uk |date=17. 5. 2013 |access-date=13. 3. 2014}}</ref> === Okolina === Od 2007, Google je težio karbonskoj neutralnosti u smislu svojih operacija.<ref>{{cite web|title=Google’s Green Initiative: Environmentally Conscious Technology|url=http://www.technobuffalo.com/2011/05/18/googles-green-initiative-environmentally-conscious-technology/|work=TechnoBuffalo|publisher=TechnoBuffalo LLC|access-date=12. 7. 2013|author=Jack McGrath|date=18. 5. 2011}}</ref><ref>{{cite web|title=Home|url=http://www.google.com/green/|work=Google Green|publisher=Google, Inc|access-date=12. 7. 2013|year=2013}}</ref> Google je objelodanio u septembru 2011. da "neprekidno koristi dovoljno elektriciteta za snabdjevanje 200.000 domova", skoro 260 miliona watta ili oko četvrtina emisije nuklearne elektrane. Ukupne ugljične emisije za 2010. bile su upravo ispod 1,5 miliona metričkih tona, najviše zbog korištenja fosilnih goriva koja omogućavaju elektricitet za podatkovne centre. Google je izjavio da je 25 procenata svoje energije isporučeno obnovljivim gorivima u 2010. Prosječna pretraga koristi samo 0,3 watt-sata elektriciteta, tako da sve globalne pretrage su samo 12,5 miliona watta ili 5% ukupne elektricitetske potrošnje Googlea.<ref>{{cite news|last=Glanz|first=James|title=Google Details, and Defends, Its Use of Electricity|url=http://www.nytimes.com/2011/09/09/technology/google-details-and-defends-its-use-of-electricity.html?_r=0|access-date=24. 3. 2014|newspaper=NY Times|date=8. 9. 2011}}</ref> U junu 2013, ''Washington Post'' je izjavio da je Google donirao US$50.000 za [[Competitive Enterprise Institute]], libertarijanski istraživački centar koji naziva ljudske ugljične emisije pozitivnim faktorom za okolinu i izjavljuje da globalno zagrijavanje nije problem.<ref>{{cite news|title=Anatomy of a Washington dinner: Who funds the Competitive Enterprise Institute?|url=http://www.washingtonpost.com/blogs/the-fix/wp/2013/06/20/anatomy-of-a-washington-dinner-who-funds-the-competitive-enterprise-institute/|access-date=12. 7. 2013|newspaper=The Washington Post|date=20. 6. 2013|author=Juliet Eilperin}}</ref> U julu 2013, izjavljeno je da je Google ugostio događaj prikupljanja novčanih sredstava za [[Oklahoma]] Senatora [[Jim Inhofe]], koji je nazvao klimatske promjene "podvalom".<ref>{{cite news|title=Google hosts fundraiser for climate change denying US senator|url=http://www.guardian.co.uk/environment/2013/jul/09/google-climate-denier-jim-inhofe|access-date=12. 7. 2013|newspaper=The Guardian|date=9. 7. 2013|author=Suzanne Goldenberg|location=London}}</ref> == Također pogledajte == * [[Usporedba internetskih pretraživača]] * [[Don't be evil]] * [[Googleov logo]] * [[Google Maps]] * [[Google platform]] * [[Google Street View]] * [[Google+]] * [[Googlebot]] – web crawler * [[Googlization]] * [[Ungoogleable]] == Reference == {{refspisak|3}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} * [https://www.google.com Google] * [https://mail.google.com Gmail] * [https://earth.google.com/ Google Earth] {{Google}} {{Istaknuti članak}} [[Kategorija:Google]] [[Kategorija:Internet pretraživači]] [[Kategorija:Multinacionalne kompanije sa sjedištem u SAD-u]] [[Kategorija:Računarska preduzeća u SAD-u]] pn5gpkdeunry5l2yyww1703feqnqpaw 3917367 3917366 2026-08-10T06:08:34Z NDG 170777 Reverted edits by [[Special:Contribs/~2026-43892-51|~2026-43892-51]] ([[User talk:~2026-43892-51|talk]]) to last version by 기나ㅏㄴ: unnecessary links or spam 3901922 wikitext text/x-wiki {{O...|kompaniji|pretraživač interneta|Google (pretraživač)}} {{Infokutija kompanija | grupa = Google LLC | ime = Google LLC | slika = Google 2015 logo.svg | logo_veličina = 250px | slika2 = Googleplex HQ (cropped).jpg | logo_veličina2 = 250px | vrsta = Javna ([[NASDAQ]]: [http://quotes.nasdaq.com/asp/SummaryQuote.asp?symbol=GOOG&selected=GOOG GOOG]), (LSE: [http://www.londonstockexchange.com/en-gb/pricesnews/prices/Trigger/genericsearch.htm?bsg=true&ns=GGEA GGEA]) | osnivanje = [[Menlo Park]], [[Kalifornija]] (27. septembra 1998) | osnivači = [[Larry Page]] i [[Sergey Brin]] | sjedište = [[Googleplex]] - [[Mountain View]], [[Kalifornija]], [[SAD]] | predsjednik = | ključneosobe = [[Sundar Pichai]]<br /><small>([[glavni izvršni direktor]])</small><br />[[Ruth Porat]] <small>(predsjednica)</small><br />[[John L. Hennessy]] <small>(predsjedavajući)</small><br />[[Anat Ashkenazi]]<br /><small>([[glavni finansijski direktor]])</small> | industrija = [[internet]], [[softver]], [[hardver]] | proizvodi = v. [[Spisak Googleovih proizvoda]] | zaposleni = 19,665 ([[30. septembar|30. septembra]] [[2009]].) | holding = | slogan = "Don't Be Evil"<br><small>({{bs|ne budi zao}})</small> | web = http://www.google.com/ | sjedište_grad = | sjedište_država = | pod_posluženo = Globalno | usluge = | prihod = [[Američki dolar|USD$]]10,604 milijardi | operativni_prihod = [[Američki dolar|USD$]]5,084 milijardi | neto_dobit = [[Američki dolar|USD$]]3,077 milijardi | divizije = | podruž = AdMob, DoubleClick, On2 Technologies, Picnik, YouTube, Zagat, Waze, Blogger, SlickLogin, Boston Dynamics, Bump, Nest Labs, DeepMind Technologies, WIMM One, VirusTotal | vlasnik = | prestala_postojati = | dodatak = |}} '''Google''' je [[SAD|američka]] multinacionalna [[korporacija]] specijalizirana u [[internet]]skim servisima i proizvodima, koji uključuju internetske reklamne tehnologije, pretragu, internetsko skladištenje i [[softver]], dok se veći dio profita ostvaruje preko [[AdWords]]a.<ref name="financialtables">{{cite web |url=http://investor.google.com/fin_data.html |title=Financial Tables |publisher=Google, Inc. |access-date=2. 5. 2012}}</ref><ref>{{Cite news |title=Online Ads Give Google Huge Gain in Profit |first=David A. |last=Vise |url=https://archive.org/details/googlehetverhaal0000vise|newspaper=The Washington Post |date=21. 10. 2005}}</ref> <!-- historija-->Google su osnovali [[Larry Page]] i [[Sergey Brin]] dok su bili na doktorskom studiju na [[Univerzitet Stanford|Univerzitetu Stanford]]. Zajedno posjeduju oko 14% dionica, ali kontroliraju 56% dioničarske glasačke moći kroz tzv. "superglasačke zalihe". Oni su osnovali Google kao privatno preduzeće 4. septembra 1998. Početna javna ponuda je bila 19. augusta 2004. Njihov opis misije od samog početka je bio "da organiziraju svjetske informacije i naprave ih univerzalno dostupnim i koristivim",<ref name="corporate">{{cite web |url=http://www.google.com/corporate/ |title=Google Corporate Information |publisher=Google, Inc. |access-date=14. 2. 2010}}</ref> a njihov neslužbeni slogan je bio "[[Don't be evil]]"<ref>{{cite web |url=http://investor.google.com/conduct.html |title=Google Code of Conduct |date=8. 4. 2009 |publisher=Google, Inc. |access-date=5. 7. 2010}}</ref><ref>{{cite web |url=http://blogoscoped.com/archive/2007-07-16-n55.html |title=Paul Buchheit on Gmail, AdSense and More |first=Philip|last=Lenssen |date=16. 7. 2007 |publisher=Google Blogoscoped |access-date=14. 2. 2010}}</ref> ({{bs|ne budi zao}}). 2004, Google se premjestio u novo sjedište u [[Mountain View (Kalifornija)|Mountain View, Kalifornija]], koje je nazvano [[Googleplex]].<ref>{{cite web |url=http://www.google.com/about/company/history/#2004 |title=Google history in depth}}</ref> <!-- portfolio -->Brzi rast od osnivanja je povukao lanac proizvoda, nabavki i partnerstava van [[Google pretraga|Googleove pretrage]]. Prema tome, oni nude internetske servise poput softvera za produktivnost uključujući email ([[Gmail]]), internetsko spremanje podataka ([[Google Drive]]), uredski paket ([[Google Docs]]) i sl. Desktop-proizvodi uključuju aplikacije za internetsko pregledanje, organiziranje i uređivanje slika i brzo dopisivanje. Kompanija drži razvoj mobilnog operativnog sistema [[Android (operativni sistem)|Android]] i operativni sistem [[Chrome OS]]<ref>{{cite web|url=http://www.google.com/chromebook |title=Chromebook |publisher=Google |access-date=17. 8. 2011}}</ref> za [[netbook]] poznat kao [[Chromebook]]. Google se snažno uključio u komunikacijski hardver: ima partnerstvo sa velikim elektronskim proizvođačima<ref>{{cite web|last1=Ricker|first1=Thomas|title=Google: Nexus program explained, unfazed by Motorola acquisition|url=http://www.theverge.com/2011/08/15/motorola-google-nexus-program-explained|website=theverge.com|publisher=Vox Media|access-date=31. 7. 2014}}</ref> u produkciji svog "visoko-kvalitetnog i jeftinog"<ref>{{cite web|last1=Kleinman|first1=Jacob|title=Google Exec: New Nexus Coming|url=http://www.technobuffalo.com/2014/06/27/google-exec-new-nexus-coming/|website=technobuffalo.com|publisher=TechnoBuffalo|access-date=31. 7. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140708010647/http://www.technobuffalo.com/2014/06/27/google-exec-new-nexus-coming/|archive-date=8. 7. 2014}}</ref> [[Google Nexus|Nexus]] uređaja i [[Motorola Mobility]] kupljenog u maju 2012.<ref name="Hardware company">{{cite news|title=It's Official: Google Is Now a Hardware Company|url=http://www.businessweek.com/articles/2012-05-22/its-official-google-is-now-a-hardware-company|access-date=4. 9. 2012|newspaper=Bloomberg Businessweek|date=22. 5. 2012|author=Brad Stone|author2=Peter Burrows}}</ref> U 2012, infrastruktura optičkih vlakana instalirana je u gradu [[Kansas]] za opremanje [[Google Fiber]] radio servisa.<ref name="Google Fiber Cable TV Business">{{cite web|last=Hesseldahl|first=Arik|title=Google Gets Into the Cable TV Business, for Real|url=http://allthingsd.com/20120726/google-gets-into-the-cable-tv-business-for-real/|publisher=AllThingsD.com|access-date=15. 9. 2012|date=26. 7. 2012}}</ref> <!-- tehnički dio-->Korporacija, procjenjuje se, pokreće više od milion servera u podatkovnim centrima u svijetu (od 2007)<ref>{{cite web |url=http://www.pandia.com/sew/481-gartner.html |title=Pandia Search Engine News – Google: one million servers and counting |date=2. 7. 2007 |publisher=Pandia Search Engine News |access-date=14. 2. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110716084624/http://www.pandia.com/sew/481-gartner.html |archive-date=16. 7. 2011 }}</ref> i upravlja s više od milijardu zahtjeva za pretragu<ref>{{Cite news |url=http://politicalticker.blogs.cnn.com/2009/12/18/google-unveils-top-political-searches-of-2009/ |title=CNN Politics – Political Ticker... Google unveils top political searches of 2009 |first=Eric |last=Kuhn |date=18. 12. 2009 |publisher=CNN |access-date=14. 2. 2010 |archive-date=12. 10. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121012045324/http://politicalticker.blogs.cnn.com/2009/12/18/google-unveils-top-political-searches-of-2009/ |url-status=dead }}</ref> i približno 24 petabajta korisnički generisanih podataka svaki dan (od 2009).<ref>{{cite web|url=http://portal.acm.org/citation.cfm?doid=1327452.1327492 |title=MapReduce |publisher=Portal.acm.org |access-date=16. 8. 2009}}</ref><ref>{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2008/11/sorting-1pb-with-mapreduce.html |title=Sorting 1PB with MapReduce |last=Czajkowski |first=Grzegorz |date=21. 11. 2008 |publisher=Google, Inc. |access-date=5. 7. 2010}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.niallkennedy.com/blog/2008/01/google-mapreduce-stats.html |title=Google processes over 20 petabytes of data per day |last=Kennedy |first=Niall |date=8. 1. 2008 |publisher=Niall Kennedy |access-date=5. 7. 2010 |archive-date=28. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150928091137/http://www.niallkennedy.com/blog/2008/01/google-mapreduce-stats.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web |url=http://techcrunch.com/2008/01/09/google-processing-20000-terabytes-a-day-and-growing/ |title=Google Processing 20,000 Terabytes A Day, And Growing |last=Schonfeld |first=Erick |date=9. 1. 2008 |publisher=TechCrunch |access-date=16. 2. 2010}}</ref> <!-- popularnost-->U decembru 2013, [[Alexa Internet|Alexa]] je označila google.com kao najposjećeniji [[web-sajt]] u svijetu. Veliki broj Googleovih sajtova na ostalim jezicima nalaze se među prvih stotinu, kao i ostalih nekoliko sajtova koje posjeduje Google, kao što su [[YouTube]] i [[Blogger (servis)|Blogger]].<ref>{{cite web |title=Alexa Traffic Rank for Google (three month average) |publisher=[[Alexa Internet]] |url=http://www.alexa.com/siteinfo/google.com |access-date=10. 12. 2013 |archive-date=26. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151226074120/http://www.alexa.com/siteinfo/google.com |url-status=dead }}</ref> Njihova dominacija na tržištu je vodila ka velikoj medijskoj pokrivenosti, uključujući kritikovanje kompanije zbog problema kao što su autorska prava, cenzura i privatnost.<ref>{{Cite news |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/technology/6740075.stm |work=BBC News |title=Google ranked 'worst' on privacy |date=11. 6. 2007 |access-date=30. 4. 2010}}</ref><ref name="gatekeepers">{{Cite news |first= Jeffrey |last=Rosen |title=Google's Gatekeepers |url=http://www.nytimes.com/2008/11/30/magazine/30google-t.html |work=The New York Times |date=30. 11. 2008 |access-date=5. 7. 2010}}</ref> ==Historija== {{Glavni|Historija Googlea}} Google je s radom počeo u januaru 1996. kao istraživački projekt studenata [[Larry Page|Larryja Page]]a i [[Sergey Brin|Sergeyja Brina]] kada su oba bili na doktorskom studiju na [[Univerzitet Stanford|Univerzitetu Stanford]] u [[Kalifornija|Kaliforniji]].<ref name="milestones">{{cite web |url=http://www.google.com/intl/en/corporate/history.html |title=Google Milestones |publisher=Google, Inc. |access-date=28. 9. 2010}}</ref> Dok su konvencionalne pretraživačke mašine rangirale rezultate brojanjem koliko puta se traženi termin pojavio na stranici, dvojica su teoretisala o boljem sistemu koji je analizirao veze između web-sajtova.<ref>{{cite web |url=http://ilpubs.stanford.edu:8090/422/ |title=The PageRank Citation Ranking: Bringing Order to the Web |last1=Page |first1=Lawrence |last2=Brin |first2=Sergey |last3=Motwani |first3=Rajeev |last4=Winograd |first4=Terry |date=11. 11. 1999 |publisher=Stanford University |access-date=15. 2. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091118014915/http://ilpubs.stanford.edu:8090/422/ |archive-date=18. 11. 2009 }}</ref> Nazvali su ovu novu tehnologiju [[PageRank]]; ona je određivala relevantnost web-sajta prema broju stranica i važnost tih stranica, koje su povezivale nazad na originalni sajt.<ref>{{cite web |url=http://www.google.com/corporate/tech.html |title=Technology Overview |publisher=Google, Inc. |access-date=15. 2. 2010}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www-diglib.stanford.edu/cgi-bin/WP/get/SIDL-WP-1997-0072?1 |title=PageRank: Bringing Order to the Web |last=Page |first=Larry |publisher=Stanford Digital Library Project |date=18. 8. 1997 |archive-url=https://web.archive.org/web/20020506051802/http://www-diglib.stanford.edu/cgi-bin/WP/get/SIDL-WP-1997-0072?1 |archive-date=6. 5. 2002 |access-date=27. 11. 2010 }}</ref><ref>{{Cite journal |last=Brin|first=Sergey|author-link=Sergey Brin|last2=Page|first2=Lawrence|author-link2=Larry Page|year=1998|title=The anatomy of a large-scale hypertextual Web search engine|url=http://infolab.stanford.edu/pub/papers/google.pdf|journal=Computer Networks and ISDN Systems |volume= 30 |issue=1–7|pages=107–117|doi=10.1016/S0169-7552(98)00110-X}}</ref><ref>{{cite journal |last=Barroso |first=L.A. |last2=Dean |first2=J. |last3=Holzle |first3=U. |date=29. 4. 2003 |title=Web search for a planet: the google cluster architecture |journal=IEEE Micro |volume=23 |issue=2 |pages=22–28 |doi=10.1109/mm.2003.1196112 |quote=We believe that the best price/performance tradeoff for our applications comes from fashioning a reliable computing infrastructure from clusters of unreliable commodity PCs.|url=https://semanticscholar.org/paper/8db8e53c92af2f97974707119525aa089f6ed53a }}</ref> Mala pretraživačka mašina zvana "RankDex" od kompanije IDD Information Services dizajnirana od strane [[Robin Li]] već je, od 1996, istraživala jednaku strategiju za bodovanje sajtova, kao i rangiranje stranica.<ref>{{Cite journal |last=Li |first=Yanhong |date=6. 8. 2002 |title=Toward a qualitative search engine |journal=Internet Computing, IEEE |volume=2 |issue=4 |pages=24–29 |publisher=IEEE Computer Society |issn=1089-7801 |doi=10.1109/4236.707687 |url=http://ieeexplore.ieee.org/search/freesrchabstract.jsp?tp=&arnumber=707687 |access-date=14. 2. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111107235943/http://ieeexplore.ieee.org/search/freesrchabstract.jsp?tp=&arnumber=707687 |archive-date=7. 11. 2011 }}</ref> Tehonologija u RankDexu je patentirana u julu 1999.<ref>{{Cite patent |country=US |number=5920859 |status=patent |title=Hypertext document retrieval system and method |gdate=6. 7. 1999 |fdate=5. 2. 1997 |invent1=Li, Yanhong |assign1=IDD Enterprises, L.P. |class=G06F17/30D |access-date=27. 11. 2010}}</ref> i korištena kasnije kada je Li osnovao [[Baidu]] u Kini.<ref>{{Cite news |url=http://www.forbes.com/forbes/2009/1005/technology-baidu-robin-li-man-whos-beating-google_2.html |title=The Man Who's Beating Google |last=Greenberg |first=Andy |work=Forbes |date=5. 10. 2009 |access-date=12. 10. 2010 |archive-date=18. 9. 2012 |archive-url=https://archive.today/20120918202225/http://www.forbes.com/forbes/2009/1005/technology-baidu-robin-li-man-whos-beating-google_2.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.rankdex.com/about.html |title=About: RankDex |publisher=RankDex.com |access-date=12. 10. 2010 |archive-date=20. 1. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120120002301/http://www.rankdex.com/about.html |url-status=dead }}</ref> Page i Brin su originalno nazvali svoj program "BackRub", jer je sistem provjeravao vanjske linkove da odredi važnost sajta.<ref>{{Cite news |title=The Birth of Google |first=John |last=Battelle |newspaper=Wired |date=august 2005 |url=http://www.wired.com/wired/archive/13.08/battelle.html?tw=wn_tophead_4 |access-date=12. 10. 2010}}</ref><ref>{{cite web|last1=Trex|first1=Ethan|title=9 People, Places & Things That Changed Their Names|url=http://mentalfloss.com/article/20890/9-people-places-things-changed-their-names|website=Mental Floss|access-date=4. 8. 2014}}</ref><ref>{{cite web |url=http://huron.stanford.edu |title=Backrub search engine at Stanford University |archive-url=https://web.archive.org/web/19961224105215/http://huron.stanford.edu/ |archive-date=24. 12. 1996 |access-date=12. 3. 2011 }}</ref> Eventualno, oni su izmijenili ime u Google, riječ koja je nastala od pogrešnog izgovora riječi "[[googol]]",<ref>{{cite web |url=http://graphics.stanford.edu/~dk/google_name_origin.html |title=Origin of the name "Google" |last=Koller |first=David |date=januar 2004 |publisher=Stanford University |access-date=4. 7. 2012 |archive-url=https://www.webcitation.org/68ubHzYs7?url=http://graphics.stanford.edu/~dk/google_name_origin.html |archive-date=4. 7. 2012 }}</ref><ref>{{Cite news |url=http://www.stanforddaily.com/2003/02/12/from-googol-to-google/ |title=From Googol to Google |last=Hanley |first=Rachael |date=12. 2. 2003 |newspaper=The Stanford Daily |publisher=Stanford University |access-date=15. 2. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110511111017/http://www.stanforddaily.com/2003/02/12/from-googol-to-google/ |archive-date=11. 5. 2011 }}</ref> broj jedan je praćen sa 100 nula, što je odabrano kao naznaka da je pretraga težila omogućiti veliku količinu informacija.<ref>{{cite web |url=http://www.google.com/company.html |title=Google! Beta website |publisher=Google, Inc. |archive-url= https://web.archive.org/web/19990221202430/http://www.google.com/company.html |archive-date=21. 2. 1999 |access-date=12. 10. 2010 |url-status=live}}</ref> U početku je Google pokretan na web-sajtu Stanford univerziteta, s domenama ''google.stanford.edu'' i ''z.stanford.edu''.<ref>{{cite web |url=http://google.stanford.edu |title=Google! Search Engine |archive-url=https://web.archive.org/web/19981111183552/http://google.stanford.edu/ |publisher=Stanford University |archive-date=11. 11. 1998 |access-date=12. 10. 2010}}</ref><ref>{{cite web |url=http://z.stanford.edu/ |title=Google! Search Engine |archive-url=https://web.archive.org/web/19981201235013/http://z.stanford.edu/ |publisher=Stanford University |archive-date=1. 12. 1998 |access-date=14. 8. 2012}}</ref> Ime domene za Google je registrirano 15. septembra 1997,<ref>{{cite web |url=http://whois.dnsstuff.com/tools/whois.ch?ip=google.com |title=WHOIS – google.com |access-date=5. 7. 2010 |archive-url=https://archive.today/20120529002442/http://whois.dnsstuff.com/tools/whois.ch?ip=google.com |archive-date=29. 5. 2012 }}</ref> a kompanija je inkorporirana 4. septembra 1998. Bila je zasnovana u garaži prijateljice ([[Susan Wojcicki]]<ref name="milestones"/>) u [[Menlo Park (Kalifornija)|Menlo Parku]] (Kalifornija). Kolega s doktorskog studija na Stanfordu, Craig Silverstein, bio je prvi zaposlenik.<ref name="milestones"/><ref>{{cite web |url=http://www-cs-students.stanford.edu/~csilvers/ |title=Craig Silverstein's website |archive-url=https://web.archive.org/web/19991002122809/http://www-cs-students.stanford.edu/~csilvers/ |archive-date=2. 10. 1999 |publisher=Stanford University |access-date=12. 10. 2010 }}</ref><ref>{{Cite news |last=Kopytoff |first=Verne |url=http://articles.sfgate.com/2008-09-07/news/17161124_1_larry-page-google-search-engine |title=Craig Silverstein grew a decade with Google |newspaper=San Francisco Chronicle |publisher=Hearst Communications, Inc. |date=7. 9. 2008 |access-date=12. 10. 2010 |archive-date=7. 11. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121107075029/http://www.sfgate.com/news/article/Craig-Silverstein-grew-a-decade-with-Google-3270079.php |url-status=dead }}</ref> U maju 2011, broj mjesečnih unikatnih posjetioca Googlea prešao je jednu milijardu po prvi put, što je 8,4%-ni rast od maja 2010 (931 million).<ref>{{cite web |url=http://itsalltech.com/2011/06/22/googles-new-record-1-billion-visitors-in-may/ |title=Google's new record, 1 billion visitors in May &#124; It's All Tech |publisher=Itsalltech.com |access-date=2. 1. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120321165022/http://itsalltech.com/2011/06/22/googles-new-record-1-billion-visitors-in-may/ |archive-date=21. 3. 2012 }}</ref> U januaru 2013, Google je objavio zaradu od US$50 milijardi godišnjeg prihoda za 2012. godinu. Ovo je označilo prvi put da je kompanija dostigla ovaj podvig, na vrhu 2011. ukupno US$38 milijardi.<ref>Fiegerman, Seth. 22. 1. 2013. "Google Has Its First $50 Billion Year." http://mashable.com/2013/01/22/google-q4-earnings/</ref> ===Finansiranje i početne javne ponude=== [[Datoteka:Google’s First Production Server.jpg|upright|thumb|Googleov prvi proizvodni server. Googleovi proizvodni serveri nastavljaju bivati izgrađeni od jeftinog hardvera.<ref>{{cite web |url=http://www.computerhistory.org/collections/accession/102662167 |title=Google Server Assembly |publisher=Computer History Museum |access-date=4. 7. 2010}}</ref>|alt=Google's first servers, showing lots of exposed wiring and circuit boards]] Prva sredstva za Google u iznosu US$100 hiljada od [[Andy Bechtolsheim|Andyja Bechtolsheima]], suosnivača [[Sun Microsystems]]a, data su u augustu 1998. prije nego je Google inkorporiran.<ref name="Bechtolsheim">{{Cite news|url=http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?file=/chronicle/archive/2004/04/29/MNGLD6CFND34.DTL|archive-url=https://www.webcitation.org/5hT7GniEG?url=http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?file=%2Fchronicle%2Farchive%2F2004%2F04%2F29%2FMNGLD6CFND34.DTL|archive-date=12. 6. 2009|title=For early Googlers, key word is $$$|last=Kopytoff|first=Verne|date=29. 4. 2004|newspaper=San Francisco Chronicle|publisher=Hearst Communications |access-date=19. 2. 2010|location=San Francisco |url-status=live}}</ref> Početkom 1999, doktoranti Brin i Page odlučili su da je pretraga koju su razvijali uzimala mnogo vremena i odvraćala ih od akademskih ciljeva, te su otišli kod izvršnog direktora firme Excite, Georgea Bella, i ponudili da mu je prodaju za milion dolara. On je odbio ponudu i kasnije je kritikovao [[Vinod Khosla|Vinoda Khoslu]], iz firme Excite, nakon što je pregovarao s Brinom i Pageom o cifri 750.000 dolara. Dana 7. juna 1999. najavljena je tranša finansijskih sredstava u iznosu 25 miliona dolara,<ref>{{Cite press release |url=http://www.google.com/pressrel/pressrelease1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20010212052759/http://www.google.com/pressrel/pressrelease1.html |archive-date=12. 2. 2001 |title=Google Receives $25 Million in Equity Funding |date=7. 6. 1999 |location=Palo Alto, Calif. |publisher=Google |access-date=16. 2. 2009 |url-status=dead }}</ref> s većim ulagačima, uključujući firme [[Kleiner Perkins Caufield & Byers]] i [[Sequoia Capital]].<ref name="Bechtolsheim"/> Googleova početna javna ponuda (IPO) uzela je maha pet godina kasnije, 19. augusta 2004. U to vrijeme Larry Page, Sergey Brin i [[Eric Schmidt]] složili su se da rade zajedno u Googleu na period od 20 godina – do 2024.<ref>{{Cite news |url=http://money.cnn.com/2008/01/18/news/companies/google.fortune/index.htm |title=Google wins again |date=29. 1. 2008 |newspaper=Fortune |publisher=Time Warner |access-date=22. 1. 2011 |first=Adam |last=Lashinsky |archive-date=22. 10. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121022200031/http://money.cnn.com/2008/01/18/news/companies/google.fortune/index.htm |url-status=dead }}</ref> Kompanija je ponudila 19.605.052 dionica po cijeni od $85 po dionici.<ref name="IPO">{{Cite news|url=http://www.businessweek.com/technology/content/aug2004/tc20040819_6843_tc120.htm|title=Google: Whiz Kids or Naughty Boys?|last=Elgin|first=Ben|date=19. 8. 2004|newspaper=BusinessWeek|publisher=Bloomberg, L.P.|access-date=19. 2. 2010}}</ref><ref>{{cite web|url=http://investor.google.com/pdf/2004_AnnualReport.pdf|title=2004 Annual Report|year=2004|publisher=Google, Inc.|page=29|access-date=19. 2. 2010|location=Mountain View, California}}</ref> Dionice su prodate u formatu internetske aukcije koristeći sistem koje su napravili [[Morgan Stanley]] i [[Credit Suisse]], potpisnici ugovora.<ref>{{Cite news|url=http://money.cnn.com/2004/04/29/technology/google/|title=Google sets $2.7 billion IPO|last=La Monica|first=Paul R.|date=30. 4. 2004|publisher=CNN Money|access-date=19. 2. 2010|archive-date=23. 4. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120423090507/http://money.cnn.com/2004/04/29/technology/google/|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.zdnet.com/news/want-in-on-googles-ipo/135799|title=Want In on Google's IPO?|last=Kawamoto|first=Dawn|date=29. 4. 2004|publisher=ZDNet|access-date=19. 2. 2010}}</ref> Prodaja od $1,67 milijardi dala je Googleu tržišnu kapitalizaciju od više od $23 milijarde.<ref name="washpost">{{Cite news|url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/articles/A14939-2004Aug19.html|title=Google's IPO: Grate Expectations|last=Webb|first=Cynthia L.|newspaper=The Washington Post|access-date=19. 2. 2010|location=Washington, D.C. | date=19. 8. 2004}}</ref> U januaru 2014, njihova tržišna kapitalizacija je porasla na $397 milijardi.<ref name=Marketwatch>{{cite web|title=Google Overview|url=http://www.marketwatch.com/investing/stock/goog|publisher=Marketwatch|access-date=2. 2. 2014}}</ref> Ogromna većina od 271 milion dionica ostao je pod kontrolom Googlea, te su mnogi Googleovi uposlenici postali istovremeni milioneri na papiru. [[Yahoo!]], konkurent Googlea, također je imao koristi jer je držao 8,4 miliona dionica Googlea prije nego je IPO zauzeo mjesto.<ref name="yahooshares">{{Cite news|url=http://www.internetnews.com/bus-news/article.php/3392781|title=Yahoo and Google Settle|last=Kuchinskas|first=Susan|date=9. 8. 2004|publisher=internet.com|access-date=19. 2. 2010}}</ref> Postojala je zabrinutost da će Googleov IPO dovesti do izmjena u kulturi kompanije. Razlozi su imali opseg od pritiska dioničara na smanjenje dobitka zaposlenika zbog činjenice da će dosta direktora kompanije postati istovremeni milioneri u papirima.<ref>{{Cite news |agency=Associated Press |url=http://www.wired.com/techbiz/media/news/2004/04/63241 |title=Quirky Google Culture Endangered? |newspaper=Wired |date=28. 4. 2004 |access-date=27. 11. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100814174333/http://www.wired.com/techbiz/media/news/2004/04/63241 |archive-date=14. 8. 2010 }}</ref> Kao odgovor na ovu zabrinutost, suosnivači Sergey Brin i Larry Page obećali su u izvještaju prema potencijanlim investitorima da IPO neće izmijeniti kulturu kompanije.<ref>{{cite web |last1=Olsen |first1=Stefanie |last2=Kawamoto |first2=Dawn |url=http://news.cnet.com/2100-1024-5201978.html |title=Google IPO at $2.7 billion |work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]] |date=30. 4. 2004 |access-date=27. 11. 2010}}</ref> Godine 2005, članci u ''[[The New York Times]]'' i ostalim izvorima počeli su sugerisati da je Google izgubio svoji nekorporativnu, nepokvarenu filozofiju.<ref>Richard Utz, "The Good Corporation? Google's Medievalism and Why It Matters." ''Studies in Medievalism'' 23 (2013): 21-28.</ref><ref>{{Cite news |last=Rivlin |first=Gary |url=http://www.nytimes.com/2005/08/24/technology/24valley.html |title=Relax, Bill Gates; It's Google's Turn as the Villain |newspaper=The New York Times |date=24. 8. 2005 |access-date=27. 11. 2010}}</ref><ref>{{Cite news |last1=Gibson |first1=Owen |last2=Wray |first2=Richard |url=http://www.smh.com.au/news/technology/search-giant-may-outgrow-its-fans/2005/08/25/1124562975596.html3001.asp |title=Search giant may outgrow its fans |newspaper=The Sydney Morning Herald |date=25. 8. 2005 |access-date=27. 11. 2010}}</ref><ref>{{cite web |last=Ranka |first=Mohit |url=http://www.osnews.com/story/17928/Google--Dont-Be-Evil |title=Google – Don't Be Evil |publisher=OSNews |date=17. 5. 2007 |access-date=27. 11. 2010}}</ref> U težnji da zadrže unikatnu kulturu kompanije, Google je uveo poziciju ''"''Šefa kulture", koji također snosi funkciju direktora za ljudske resurse. Svrha Šefa kulture je razviti i održati kulturu i rad na načine da se zadrži iskren odnos prema osnovnim vrijednostima na kojima je kompanija zasnovana: stambena organizacija sa saradničkim okruženjem.<ref name="CCO">{{cite web |last=Mills |first=Elinor |url=http://www.zdnet.com.au/meet-google-s-culture-czar-339275147.htm |title= Google's culture czar |publisher=ZDNet |date=30. 4. 2007 |access-date=27. 11. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101031155723/http://www.zdnet.com.au/meet-google-s-culture-czar-339275147.htm |archive-date=31. 10. 2010 }}</ref> Google se također suočio sa navođenjem seksizma i starosne segregacije od bivših zaposlenika.<ref>{{cite web |last=Kawamoto |first=Dawn |url=http://news.cnet.com/Google-hit-with-job-discrimination-lawsuit/2100-1030_3-5807158.html?tag=nl |title=Google hit with job discrimination lawsuit |work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]] |date=27. 7. 2005 |access-date=27. 11. 2010}}</ref><ref>{{Cite news |agency=Associated Press |url=http://www.ctv.ca/servlet/ArticleNews/story/CTVNews/20071006/google_old_071006/20071006 |title=Google accused of ageism in reinstated lawsuit |publisher=CTV Television Network |date=6. 10. 2007 |access-date=27. 11. 2010 |archive-date=11. 10. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071011205140/http://www.ctv.ca/servlet/ArticleNews/story/CTVNews/20071006/google_old_071006/20071006 |url-status=dead }}</ref> Trgovanje se dobro odvijalo nakon IPO, sa dionicama koje su dostizale $700 po prvi put 31. oktobra 2007,<ref>{{cite web |url=http://weblogs.baltimoresun.com/business/hancock/blog/2007/10/google_shares_hit_700.html |title=Google shares hit $700 |date=31. 10. 2007 |last=Hancock |first=Jay |publisher=The Baltimore Sun |access-date=27. 11. 2010 |archive-date=8. 5. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130508163840/http://weblogs.baltimoresun.com/business/hancock/blog/2007/10/google_shares_hit_700.html |url-status=dead }}</ref> prvenstveno zbog boljih prodaja i prihoda na tržištu internetskog reklamiranja.<ref name="bowlingforgoogle">{{Cite news |last=La Monica |first=Paul R. |url=http://money.cnn.com/2005/05/25/technology/techinvestor/lamonica/index.htm |title=Bowling for Google |publisher=CNN |date=25. 5. 2005 |access-date=28. 2. 2007 |archive-date=19. 6. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120619060640/http://money.cnn.com/2005/05/25/technology/techinvestor/lamonica/index.htm |url-status=dead }}</ref> Porast u cijeni trgovanja je uglavnom podstaknuto od strane zasebnih investitora, za razliku od velikih institucionalnih investitora i međusobnih sredstava.<ref name="bowlingforgoogle" /> Kompanija je upisana na [[NASDAQ]] berzi pod satnim simbolom GOOG, a na [[Frankfurt]]skoj berzi pod satnim simbolom GGQ1. ===Rast=== U martu 1999, kompanija je preselila svoje urede u [[Palo Alto]], Kalifornija, što je dom za nekoliko poznatih tehnoloških početaka [[Silicijska dolina|Silicijske doline]].<ref name="165univave">{{Cite news|url=http://news.cnet.com/2100-1040-960790.html|title=A building blessed with tech success|last=Fried|first=Ian|date=4. 10. 2002|work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]]|access-date=15. 2. 2010}}</ref> Sljedeće godine, unatoč početnom oponiranju Pagea i Brina prema reklamno-profitnoj pretrazi,<ref>{{Cite book|last=Stross|first=Randall|title=Planet Google: One Company's Audacious Plan to Organize Everything We Know|publisher=Free Press|location=New York|date=septembar 2008|pages=3–4|chapter=Introduction|isbn=978-1-4165-4691-7|url=http://books.google.com/?id=xOk3EIUW9VgC&printsec=frontcover|access-date=14. 2. 2010|chapterurl=http://books.google.com/books?id=xOk3EIUW9VgC&printsec=frontcover}}</ref> Google je počeo prodavati reklamiranje sa pretraživačkim ključnim riječima.<ref name="milestones" /> U cilju dobijanja čistog dizajna stranice i povećane brzine, reklame su bile isključivo tekstualnog karaktera. Ključne riječi koje su prodavane bile su bazirane na kombinaciji cijena i klikova, sa naplaćivanjem koje je počinjalo s 5 centi po kliku.<ref name="milestones" /> Ovaj model prodaje na osnovu ključnih riječi bio je prvi put korišten na sajtu ''Goto.com'', [[Idealab]] spin-off kojeg je kreirao [[Bill Gross (entrepreneur)|Bill Gross]].<ref name="goto strong">{{Cite news|url=http://searchenginewatch.com/2166331|title=GoTo Going Strong |last= Sullivan |first=Danny|date=1. 7. 1998|publisher=SearchEngineWatch|access-date=18. 2. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20091014204451/http://searchenginewatch.com/2166331|archive-date=14. 10. 2009}}</ref><ref name="cnet p4p">{{Cite news|url=http://news.cnet.com/Pay-for-placement-gets-another-shot/2100-1023_3-208309.html|title=Pay-for-placement gets another shot|last=Pelline|first=Jeff|date=19. 2. 1998|work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]] |access-date=18. 2. 2010}}</ref> Kada je kompanija promijenila imena u Overture Services, tužila je Google zbog kršenja autorskih prava patenata "pay per click" i licitacije. Uvodni servisi bi kasnije bili kupljeni od Yahoo!-a i preimenovani u [[Yahoo! Search Marketing]]. Slučaj je kasnije smaknut sa suda; Google je prihvatio izdavanje zajedničkih dionica Yahoo!-u u zamjenu za stalnu dozvolu.<ref>{{Cite news|url=http://news.cnet.com/Google,-Yahoo-bury-the-legal-hatchet/2100-1024_3-5302421.html|title=Google, Yahoo bury the legal hatchet|last=Olsen|first=Stephanie|date=9. 8. 2004|work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]]|access-date=18. 2. 2010}}</ref> Godine 2001, Google je dobio patent za svoj PageRank mehanizam.<ref name="patent">{{Ref patent |country=US |number=6285999 |status=patent |title=Method for node ranking in a linked database |gdate=4. 9. 2001 |fdate=9. 1. 1998 |invent1=Page, Lawrence |assign1=The Board of Trustees of the Leland Stanford Junior University |class=G06F17/30}}</ref> Patent je službeno dodijeljen na Univerzitetu Stanford i potpisuje Lawrencea Pagea kao izumitelja. Godine 2003. kompanija je zakupila uredski kompleks od kompanije [[Silicon Graphics]] na 1600 Amphitheatre Parkway u [[Mountain View (Kalifornija)|Mountain View]], Kalifornija.<ref name="sgibldg">{{Cite news|url=http://news.cnet.com/Googles-movin-on-up/2110-1032_3-1025111.html|title=Google's movin' on up|last=Olsen|first=Stephanie|date=11. 7. 2003|work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]]|access-date=15. 2. 2010}}</ref> Kompleks je postao poznat kao [[Googleplex]], igra riječi od [[googolplex]], broj gdje jedinicu slijedi googol nula. [[Googleplex]] interijere su dizajnirali arhitekti [[Clive Wilkinson]]. Tri godine kasnije, Google je kupio imovinu od SGI za $319 miliona.<ref name="googleplexpurchase">{{Cite news|url=http://sanjose.bizjournals.com/sanjose/stories/2006/06/19/newscolumn3.html|title=Google to buy headquarters building from Silicon Graphics|date=16. 6. 2006|newspaper=Silicon Valley / San Jose Business Journal|publisher=American City Business Journals|access-date=15. 2. 2010|location=San Jose}}</ref> Do tada, ime "Google" je našlo svoj put u svakodnevni govor, uzrokujući da glagol "google" bude dodan u [[Merriam-Webster]] Collegiate Dictionary i [[Oxford English Dictionary]], označavajući ga "koristiti Google pretragu da se dobiju informacije na Internetu."<ref>{{cite web|url=http://googleblog.blogspot.com/2006/10/do-you-google.html|title=Do You "Google"?|last=Krantz|first=Michael|date=25. 10. 2006|publisher=Google, Inc.|access-date=17. 2. 2010}}</ref><ref>{{cite web|url=http://msnbc.msn.com/id/13720643/|title=To Google or Not to Google|last=Bylund|first=Anders|date=5. 7. 2006|publisher=msnbc.com|access-date=17. 2. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20060707062623/http://msnbc.msn.com/id/13720643/|archive-date=7. 7. 2006}}</ref> ===2013 - danas=== Google je objavio pokretanje nove kompanije naziva [[Calico (company)|Calico]] 19. septembra 2013, kojom će upravljati šef Applea [[Arthur D. Levinson|Arthur Levinson]]. U službenom javnom izvještaju, Page je objasnio da "zdravlje i blagostanje" kompanije će se fokusirati na "izazov starenja i povezanih bolesti".<ref>{{cite news|title=Google spin-off Calico to search for answers to ageing|url=http://www.bbc.co.uk/news/technology-24158924|access-date=20. 9. 2013|newspaper=BBC News|date=19. 9. 2013|author=Jane Wakefield}}</ref> Od septembra 2013, Google upravlja sa 70 ureda u više od 40 zemalja.<ref>{{cite web|title=Google locations|url=http://www.google.com/about/company/facts/locations/|work=Google Company|publisher=Google, Inc|access-date=24. 9. 2013|date=septembar 2013}}</ref> Google je proslavio svoju 15-godišnjicu 27. septembra 2013, iako je koristio druge datume za svoj službeni rođendan.<ref>{{cite web|url=http://searchengineland.com/google-is-10-years-old-finding-the-real-google-birthday-12172|title=Google Is 10 Years Old? Finding The Real Google Birthday|last=Sullivan|first=Danny|date=14. 9. 2007|access-date=28. 9. 2013|archive-date=24. 9. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130924011919/http://searchengineland.com/google-is-10-years-old-finding-the-real-google-birthday-12172|url-status=dead}}</ref> Razlog izbora 27. septembra ostaje nepoznat, a spor sa konkurentskom pretraživačkom stranicom [[Yahoo! Search]] iz 2005 smatra se razlogom.<ref>{{Cite news |last=Peterson |first=Andrea|url=http://www.washingtonpost.com/blogs/the-switch/wp/2013/09/27/is-today-really-googles-birthday/ |title=Is today really Google’s birthday? |newspaper=Washington Post|date=27. 9. 2013 |access-date=28. 9. 2013}}</ref><ref>{{cite news|title=Google celebrates 15th birthday with interactive piñata 'doodle'|url=http://www.independent.co.uk/life-style/gadgets-and-tech/news/google-celebrates-15th-birthday-with-interactive-piata-doodle-8842436.html|access-date=28. 9. 2013|newspaper=The Independent|date=26. 9. 2013|author=John Hall|location=London|archive-date=28. 9. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130928223219/http://www.independent.co.uk/life-style/gadgets-and-tech/news/google-celebrates-15th-birthday-with-interactive-piata-doodle-8842436.html|url-status=dead}}</ref> Alliance for Affordable Internet (A4AI) je pokrenuta u oktobru 2013. i Google je dio koalicije javnih i privatnih organizacija koje uključuju [[Facebook]], [[Intel]] i [[Microsoft]]. Vođena od strane [[Tim Berners-Lee]]ja, A4AI se bori napraviti pristup internetu dostupnijim tako da je pristup proširen na zemlje u razvoju, gdje je samo 31% ljudi priključeno. Google će pomagati smanjenju cijena pristupa internetu tako da one padnu ispod UN-ovog Broadband Commission svjetskog cilja od 5% mjesečnog primanja.<ref>{{cite news|title=Sir Tim Berners-Lee and Google lead coalition for cheaper internet|url=http://www.theguardian.com/technology/2013/oct/07/google-berners-lee-alliance-broadband-africa?CMP=EMCNEWEML6619I2&et_cid=51918&et_rid=7107573&Linkid=http%3a%2f%2fwww.theguardian.com%2ftechnology%2f2013%2foct%2f07%2fgoogle-berners-lee-alliance-broadband-africa|access-date=8. 10. 2013|newspaper=The Guardian|date=7. 10. 2013|author=Samuel Gibbs}}</ref> Korporacijski ujedinjeni prihod za treći kvartal 2013. objavljen je sredinom oktobra 2013. od US$14,89 milijardi, koji pokazuje rast od 12% u odnosu na prethodni kvartal. Googleov internetski biznis je odgovoran za US$10,8 milijardi od ovog iznosa, sa rastom u broju korisničkih klikova na reklame.<ref>{{cite news|title=Google earnings up 12% in third quarter even as Motorola losses deepen|url=http://www.theguardian.com/technology/2013/oct/17/google-q3-revenue-earnings-report?CMP=EMCNEWEML6619I2&et_cid=53346&et_rid=sundaybottle@hotmail.com&Linkid=http%3a%2f%2fwww.theguardian.com%2ftechnology%2f2013%2foct%2f17%2fgoogle-q3-revenue-earnings-report|access-date=18. 10. 2013|newspaper=The Guardian|date=17. 10. 2013|author=Reuters|archive-date=24. 2. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150224132350/http://www.theguardian.com/technology/2013/oct/17/google-q3-revenue-earnings-report?CMP=EMCNEWEML6619I2&et_cid=53346&et_rid=sundaybottle@hotmail.com&Linkid=http%3a%2f%2fwww.theguardian.com%2ftechnology%2f2013%2foct%2f17%2fgoogle-q3-revenue-earnings-report|url-status=dead}}</ref> U novembru 2013, Google je objavio planove za novi (93.000 m<sup>2</sup>) ured u Londonu, koji se treba otvoriti u 2016. Nove prostorije će biti u mogućnosti smjestiti 4.500 uposlenika i ovo se smatra kao jedna od najvećih komercijalnih nabavki imanja u Britaniji.<ref>{{cite news|title=Inside Google’s new 1-million-square-foot London office—three years before it’s ready|url=http://qz.com/139794/inside-googles-new-1-million-square-foot-london-office-three-years-before-its-ready/|access-date=6. 11. 2013|newspaper=Quartz|date=1. 11. 2013|author=Leo Mirani}}</ref> U oktobru 2014, prema [[Interbrand]] rangiranju, Google je bio drugi najvrijedniji brend u svijetu (iza [[Apple Inc.|Applea]]) sa vrijednošću od $107,4 milijarde.<ref>[http://www.nytimes.com/2014/10/09/business/media/tech-companies-lead-ranking-of-most-valuable-brands-.html?_r=0 Technology titans lead ranking of most valuable brands], ''NYTimes.com'', 8. 10. 2014. Retrieved 9. 10. 2014.</ref> ===Nabavke i partnerstva=== [[Datoteka:Google page brin.jpg|thumb|[[Larry Page]] i [[Sergey Brin]] u 2003.|220x220px]] Od 2001, Google je kupio dosta kompanija, prvenstveno male firme sa ulaganjem kapitala. Godine 2004, Google je kupio [[Keyhole, Inc]].<ref>{{Cite press release |title=Google Acquires Keyhole Corp |publisher=Google, Inc. |date=27. 10. 2004 |url=http://www.google.com/press/pressrel/keyhole.html |access-date=27. 11. 2010}}</ref> Startna kompanija razvijala je proizvod Earth Viewer koji je davao 3D prikaz slike Zemlje. Google je preimenovao ime servisa u [[Google Earth]] 2005. godine. Google je kupio [[Urchin (software)|Urchin Software]] u aprilu 2005, koristeći svoj 'Urchin on Demand' proizvod za kreiranje [[Google Analytics]] u 2006. U oktobru 2006. Google je objavio da je kupio sajt za razmjenu videosnimaka [[YouTube]] za 1,65 milijardi dolara u Googleovoj zalihi, te da je ugovor završen 13. novembra 2006.<ref>{{Cite news |title= Google closes $A2b YouTube deal |author= [[Reuters]] |work= The Age |location=[[Melbourne]]| url= http://www.theage.com.au/news/Business/Google-closes-A2b-YouTube-deal/2006/11/14/1163266548827.html |access-date=5. 7. 2010 |date=14. 11. 2006}}</ref> Google ne omogućuje detaljne podatke za YouTubeove pokretajuće troškove, te su YouTubeove dobiti u 2007. opisane kao "nematerijalne" u regulatornom smislu.<ref name=Moneyclip>{{Cite news |first= Yi-Wyn |last= Yen |date=25. 3. 2008 |url= http://techland.blogs.fortune.cnn.com/2008/03/25/youtube-looks-for-the-money-clip |title= YouTube Looks For the Money Clip |access-date=5. 7. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100117010826/http://techland.blogs.fortune.cnn.com/2008/03/25/youtube-looks-for-the-money-clip/ |archive-date=17. 1. 2010}}</ref> U junu 2008. članak magazina ''[[Forbes]]'' predstavio je YouTubeov prihod u 2008. od 200 miliona dolara, bilježeći napredak u reklamnim prodajama.<ref name="Forbes08">{{Cite news |first= Quentin |last= Hardy |author2= Evan Hessel |url= http://www.forbes.com/forbes/2008/0616/050.html|title=GooTube|work=Forbes|date=22. 5. 2008|access-date=5. 7. 2010}}</ref> Dana 13. aprila 2007. Google je postigao sporazum o kupovini [[DoubleClick]]a za 3,1 milijardu dolara, što je Googleu dalo vrijedne veze koje je DoubleClick imao s web-izdavačima i reklamnim agencijama.<ref name="DoubleClicknyt">{{Cite news|url=http://www.nytimes.com/2007/04/14/technology/14DoubleClick.html |title=Google Buys DoubleClick for $3.1 Billion|last=Story|first=Louise|last2=Helft|first2=Miguel|date=17. 4. 2007|newspaper=The New York Times|access-date=26. 2. 2010|location=New York}}</ref> Kasnije iste te godine, Google je kupio [[GrandCentral]] za $50 miliona.<ref>{{cite web|url=http://googleblog.blogspot.com/2007/07/all-aboard.html|title=All aboard|last=Chan|first=Wesley|date=2. 7. 2007|publisher=Google, Inc.|access-date=26. 2. 2010}}</ref> Sajt će kasnije biti preimenovan u [[Google Voice]]. 5. augusta 2009, Google je kupio svoju prvu javnu kompaniju, kupujući softver za kreiranje videa [[On2 Technologies]] za $106,5 miliona.<ref>{{cite web|url=http://www.google.com/intl/en/press/pressrel/ir_20090805.html|title=Google to Acquire On2 Technologies|publisher=Google Press release|date=5. 8. 2009|access-date=5. 7. 2010}}</ref> Google je također kupio [[Aardvark (search engine)|Aardvark]], pretragu za društvene mreže, za $50 miliona, te komentarisao na svom internom blogu, "mi gledamo unaprijed za saradnju da vidimo gdje šta možemo uzeti".<ref>{{cite web|access-date=12. 2. 2010 |url=http://googleblog.blogspot.com/2010/02/google-acquires-aardvark.html |title=Google Acquires Aardvark |publisher=Google, Inc. |quote=we're excited to announce that we've acquired Aardvark, a unique technology company.}}</ref> U aprilu 2010, Google je objavio da je kupio hardverski startup, Agnilux.<ref>{{cite web |url=http://www.marketwatch.com/story/google-buys-stealthy-start-up-agnilux-2010-04-21 |title=Google buys stealthy start-up Agnilux |date=21. 4. 2010 |last=Letzing |first=John |publisher=MarketWatch |access-date=27. 11. 2010}}</ref> U dodatku mnogih kompanija koje je Google kupio, kompanija je imala partnerstvo sa ostalim organizacijama za istraživanje, reklamiranje i ostale aktivnosti. 2005, Google je imao partnerstvo sa [[NASA]]-ovim [[Ames Research Center|Ames]] istražnim centrom za izgradnju 93.000 m<sup>2</sup> ureda.<ref name="nasaames">{{cite web|url=http://news.cnet.com/Can-Google-beat-the-new-office-curse/2100-1030_3-5884957.html|title=Can Google beat the new-office curse?|last=Mills|first=Elinor|date=29. 9. 2005|publisher=[[CNET]] |access-date=26. 2. 2010}}</ref> Uredi bi se koristili za istraživačke projekte uključujući velikoobimni podatkovni menadžment, [[Mašinski inženjering#Nanotehnologija|nanotehnologiju]], distribuirano računarstvo, te istraživačku svemirsku industriju. Google je ušao u partnerstvo sa firmom [[Sun Microsystems]] u oktobru 2005. radi pomoći oko razmjene i distribuiranja međusobnih tehnologija.<ref name="googlesun">{{Cite news|url=http://www.usatoday.com/tech/news/2005-10-03-google-sun-team_x.htm|title=Google, Sun make 'big deal' together|last=Kessler|first=Michelle|last2=Acohido|first2=Byron|date=3. 10. 2005|newspaper=[[USA Today]]|publisher=[[Gannett Co. Inc.]]|access-date=26. 2. 2010}}</ref> Kompanija je imala partnerstvo sa [[AOL]]-om<ref name="googleaol">{{cite web|url=http://news.cnet.com/What-the-Google-AOL-deal-means-for-users/2100-1024_3-6010327.html|title=What the Google-AOL deal means for users|last=Mills|first=Elinor|date=28. 12. 2005|work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]]|access-date=26. 2. 2010}}</ref> radi poboljšanja međusobne pretrage video servisa. Googleova partnerstva 2005. također su sadržavala finansiranje nove [[.mobi]] vrhunske domene za mobilne uređaje, zajedno s ostalim kompanijama, uključujući i [[Microsoft]], [[Nokia]] i [[Ericsson]].<ref>{{cite web|url=http://finance.yahoo.com/news/DotMobi-Sells-Mobi-DomainName-paidcontent-2969792871.html?x=0&.v=1|title=DotMobi Sells .Mobi Domain-Name Operator|last=Lunden|first=Ingrid|date=12. 2. 2010|publisher=[[Yahoo!]]|access-date=26. 2. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20110623143032/http://finance.yahoo.com/news/DotMobi-Sells-Mobi-DomainName-paidcontent-2969792871.html?x=0&.v=1|archive-date=23. 6. 2011}}</ref> Google bi kasnije pokrenuo "[[AdSense for Mobile]]", uzimajući maha na razvoju mobilnog reklamnog tržišta.<ref name="adsense_mobile">{{cite web|url=http://www.google.com/intl/en/press/annc/20070917_mobileads.html|title=Google AdSense for Mobile unlocks the potential of the mobile advertising market|date=17. 9. 2007 |publisher= Google, Inc.|access-date=26. 2. 2010}}</ref> Povećavajući svoj marketinški nivo još dalje, Google i [[News Corp. Digital Media|Fox Interactive Media]] od [[News Corporation]] ušli su u sporazum vrijedan 900 miliona dolara radi omogućavanja pretrage i reklamiranja tadašnje popularne društvene mreže [[MySpace]].<ref name="googlemyspace">{{Cite news|url=http://findarticles.com/p/articles/mi_m0EIN/is_2006_August_7/ai_n16610613/|title=Fox Interactive Media Enters into Landmark Agreement with Google Inc.; Multi-Year Pact Calls for Google to Provide Search and Advertising across Fox Interactive Media's Growing Online Network Including the MySpace Community|date=7. 8. 2006|publisher=B Net|access-date=26. 2. 2010|archive-date=9. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160109065331/http://findarticles.com/p/articles/mi_m0EIN/is_2006_August_7/ai_n16610613/|url-status=dead}}</ref> U 2007, Google je počeo sponzorirati [[NORAD Tracks Santa]], isključujući bivšeg sponzora AOL. NORAD Tracks Santa tvrdi da prati Djeda Mrazov napredak na Badnju večer,<ref name="Tracking Santa: NORAD & Google Team Up For Christmas, Dec 1, 2007, Danny Sullivan">{{cite web |url=http://searchengineland.com/tracking-santa-norad-google-team-up-for-christmas-12817 |title=Tracking Santa: NORAD & Google Team Up For Christmas, Dec 1, 2007, Danny Sullivan |access-date=5. 7. 2010 |publisher=Search Engine Land }}</ref> koristeći Google Earth da "prati djeda Mraza" u 3D-u po prvi put.<ref name="Behind the scenes: NORAD's Santa tracker for Thur, Dec 21, 2009 By Daniel Terdiman, CNET">{{cite web |url=http://news.cnet.com/8301-13772_3-10418101-52.html |title=Behind the scenes: NORAD's Santa tracker for Thur, Dec 21, 2009 By Daniel Terdiman, CNET |access-date=31. 12. 2009 |work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]] }}</ref> Googleov servis YouTube dao je ''NORAD Tracks Santa'' vlastiti kanal.<ref name="Instructions On Tracking Santa With NORAD & Google: The 2007 Edition, Dec 24, 2007, Danny Sullivan">{{cite web |url=http://searchengineland.com/instructions-on-tracking-santa-with-norad-google-the-2007-edition-13001 |title=Instructions On Tracking Santa With NORAD & Google: The 2007 Edition, Dec 24, 2007, Danny Sullivan |access-date=5. 7. 2010 |publisher=Search Engine Land }}</ref> U 2008, Google je razvio partnerstvo sa [[GeoEye]] da pokrene satelit koji opskrbljuje Google sa visoko-razlučivim (0,41 m monochrome, 1,65 m color) prikazom za Google Earth. Satelit je pokrenut iz [[Vandenberg Air Force Base]] 6. septembra 2008.<ref>{{Cite news|url=http://www.reuters.com/article/2008/09/06/us-geoeye-idUSN0633403420080906|title=GeoEye launches high-resolution satellite|last=Shalal-Esa|first=Andrea|date=6. 9. 2008|publisher=Reuters|access-date=26. 2. 2010|location=Washington|archive-date=4. 7. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150704142406/http://www.reuters.com/article/2008/09/06/us-geoeye-idUSN0633403420080906|url-status=dead}}</ref> Google je također najavio u 2008. da servira arhivu fotografija magazina [[Life (časopis)|Life Magazine]]. Neke od slika u arhivi nikad nisu objavljene u magazinu.<ref>{{Cite news |title=Google gives online life to Life mag's photos |url=http://www.msnbc.msn.com/id/27802744/ |quote=Google Inc. has opened an online photo gallery that will include millions of images from ''[[Life (časopis)|Life]]'' magazine's archives that have never been seen by the public before. |agency=[[Associated Press]] |date=20. 11. 2008 |access-date=25. 2. 2010 |location=Mountain View, California}}</ref> Slike su obilježene vodenim pečatom i originalno su imale napomene o autorskim pravima na svim slikama, bez obzira na status javne domene.<ref>{{cite web |url=http://searchengineland.com/google-to-host-10-million-time-life-unpublished-images-15513 |title=Google Hosting Time-Life Photo Archive, 10 Million Unpublished Images Now Live |publisher=[[Search Engine Land]] |author=Greg Stirling |date=18. 11. 2008 |access-date=5. 7. 2010}}</ref> U 2010, [[Google Energy]] napravio je svoje prvo investiranje u projekt obnovljive energije, ulažući $38,8 miliona u dvije vjetroelektrane u [[North Dakota|Sjevernoj Dakoti]]. Kompanija je objavila da dvije lokacije generiraju 169,5 megavata snage, dovoljno da opskrbe 55.000 domova. Farme, koje je razvila firma [[NextEra Energy Resources]], će smanjiti korištenje fosilnih goriva u regiji i vratiti profite. NextEra Energy Resources prodala je Googleu 20% udjela u projektu da dobije ulog za svoj razvoj.<ref>{{Cite news |title=Google Invests in Two Wind Farms |first1=Scott |last1=Morrison |first2=Cassandra |last2=Sweet |newspaper=[[The Wall Street Journal]] |date=4. 5. 2010 |url=http://online.wsj.com/article/SB10001424052748704342604575222420304732394.html |access-date=27. 11. 2010}}</ref> U februaru 2010, [[Federal Energy Regulatory Commission]] (FERC) autorizirala je Google da kupuje i prodaje energiju po tržišnim cijenama.<ref>''[http://news.cnet.com/8301-11128_3-10456435-54.html Google Energy can now buy and sell energy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140122140309/http://news.cnet.com/8301-11128_3-10456435-54.html |date=22. 1. 2014 }}, on Cnet.com''.</ref> Red jasno navodi da Google Energy—podružnica Googlea—drži prava "za prodaju energije, kapaciteta i pomoćnih servisa po tržišno-baziranim stopama", ali i obznanjuje that niti Google Energy niti podružnice "posjeduju ili kontrolišu bio koje generativne ili prijenosne" objekte.<ref>{{cite web|title=Google gets go-ahead to buy, sell energy|url=http://news.cnet.com/8301-11128_3-10456435-54.html|work=[[CNET]]|publisher=CBS Interactive Inc|access-date=23. 9. 2013|author=Candace Lombardi|date=19. 2. 2010|archive-date=23. 12. 2018|archive-url=https://archive.today/20181223203337/https://www.cnet.com/news/google-gets-go-ahead-to-buy-sell-energy/|url-status=dead}}</ref> Korporacija ostvaruje ovo odobrenje u septembru 2013. godine, kada je najavila da će kupiti sve proizvedene električne energije od strane još neizgrađenih 240 megavata Happy Hereford [[vjetroelektrana]].<ref>{{cite news|title=Google is on the way to quietly becoming an electric utility|url=http://qz.com/125407/google-is-on-the-way-to-quietly-becoming-an-electric-utility/|access-date=23. 9. 2013|newspaper=Quartz|date=18. 9. 2013|author=Todd Woody}}</ref> Također 2010, Google je kupio [[Global IP Solutions]], norvešku kompaniju koja omogućava telekonferencije i ostale slične servise. Ova akvizicija omogućila je Googleu da doda telefonske servise u svoju listu proizvoda.<ref>{{Cite news |last1=Gomes |first1=Lee |date=18. 5. 2010 |title=Google's Latest Telephony Play |work=[[Forbes]]|url=http://www.forbes.com/2010/05/18/google-microsoft-videoconferencing-technology-telephony.html |access-date=27. 11. 2010}}</ref> 27. maja 2010, Google je objavio da je zaključio akviziciju mobilne marketinške mreže [[AdMob]]. Ovo se desilo par dana nakon što je Savezna trgovinska komisija zatvorila istragu kupovine.<ref>{{cite web |url=http://www.appscout.com/2010/05/google_closes_acquisition_of_a.php |title=Google Closes Acquisition of AdMob |last1=Albanesius |first1=Chloe |date=27. 5. 2010 |publisher=AppScout |access-date=16. 6. 2010 |archive-date=16. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110716180347/http://www.appscout.com/2010/05/google_closes_acquisition_of_a.php |url-status=dead }}</ref> Google je dobio kompaniju za nepoznat iznos.<ref>{{cite news |url=http://www.pcmag.com/article2/0,2817,2355609,00.asp |title=Google Acquires Mobile Display Ad Firm AdMob |last1=Albanesius |first1=Chloe |date=9. 11. 2010 |work=PC Magazine |publisher=Ziff Davis Publishing Holdings Inc. |access-date=16. 6. 2010}}</ref> U julu 2010, Google je potpisao sporazum sa Iowa vjetrenjačama da kupi 114 megavata energije za 20 godina.<ref name="wind energy">{{cite web |url=http://news.techworld.com/green-it/3232690/google-buys-power-from-iowa-wind-farm/?olo=rss |title=Google buys power from Iowa wind farm |publisher=News.techworld.com |date=21. 7. 2010 |access-date=26. 10. 2010 |archive-date=5. 7. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140705231858/http://news.techworld.com/green-it/3232690/google-buys-power-from-iowa-wind-farm/?olo=rss |url-status=dead }}</ref> 4. aprila 2011, ''[[The Globe and Mail]]'' objavio je da Google nudi $900 miliona za šest hiljada [[Nortel Networks]] patenata.<ref>{{cite news |url=http://www.theglobeandmail.com/report-on-business/google-bids-900-million-for-nortel-patents/article1969788/ |title=Bid for Nortel patents marks Google's new push into mobile world |work=Globe and Mail |date=4. 4. 2011 |access-date=25. 4. 2011 |location=Toronto |archive-url=https://web.archive.org/web/20110407100606/http://www.theglobeandmail.com/report-on-business/google-bids-900-million-for-nortel-patents/article1969788/ |archive-date=7. 4. 2011 }}</ref> 15. augusta 2011, Google je napravio svoju najveću ikad akviziciju dotad kada je izjavio da će kupiti [[Motorola Mobility]] za 12,5 milijardi dolara<ref>{{cite news |url=http://www.washingtonpost.com/blogs/faster-forward/post/google-agrees-to-acquire-motorola-mobility/2011/08/15/gIQABmTkGJ_blog.html |title=Google agrees to acquire Motorola Mobility |author=Tsukayama, Hayley |work=The Washington Post |date=15. 8. 2011 |access-date=17. 8. 2011 }}</ref><ref>{{cite web|url=http://investor.google.com/releases/2011/0815.html |title=Google to Acquire Motorola Mobility — Google Investor Relations |publisher=Google |access-date=17. 8. 2011}}</ref> subjekat za odobrenje regulatora u Sjedinjenim Državama i Evropi. U postu na Googleovom blogu, Googleov izvršni direktor i suosnivač Larry Page objavio je da je akvizicija bila strateški potez da ojača Googleov portfolio patenata. Kompanijin Android operativni sistem je došao u vatru u industrijskoj širokoj bici, jer su Apple i Microsoft tužili kreatore uređaja Android poput HTC-a, Samsunga i Motorole.<ref name="appleinsider1">{{cite web |last=Hughes |first=Neil |url=http://www.appleinsider.com/articles/11/08/15/google_ceo_anticompetitive_apple_microsoft_forced_motorola_deal.html |title=Google CEO: 'Anticompetitive' Apple, Microsoft forced Motorola deal |publisher=AppleInsider |access-date=17. 8. 2011 |archive-date=10. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150910081804/http://appleinsider.com/articles/11/08/15/google_ceo_anticompetitive_apple_microsoft_forced_motorola_deal.html |url-status=dead }}</ref> Spajanje je dovršeno 22. maja 2012, nakon dopuštenja [[Narodna Republika Kina|Narodne Republike Kine]].<ref>{{cite news|url=http://www.bbc.co.uk/news/business-18164190|title=Google |access-date=23. 5. 2012 | work=BBC News|date=22. 5. 2012}}</ref> Ova kupovina je napravljena djelomično da pomogne da Google dobije Motorolin značajni portfolio za patent na mobilnim uređajima i bežičnim tehnologijama da pomogne zaštititi to na nadolazećim patentnim sporovima sa ostalim kompanijama,<ref name="supercharging android">{{cite web|last=Page |first=Larry |url=http://googleblog.blogspot.com/2011/08/supercharging-android-google-to-acquire.html |title=Official Google Blog: Supercharging Android: Google to Acquire Motorola Mobility |publisher=Googleblog.blogspot.com |access-date=17. 8. 2011}}</ref> uglavnom [[Apple Inc.|Applea]] i [[Microsoft]]a<ref name="appleinsider1"/> i da omogući da nastavi da besplatno nudi [[Android (operating system)|Android]].<ref name="cnet">{{cite web|title=Google to buy Motorola Mobility for $12.5B|url=http://news.cnet.com/8301-1035_3-20092362-94/google-to-buy-motorola-mobility-for-$12.5b/|first=Roger|last=Cheng|date=15. 8. 2011}}</ref> Nakon što je akvizicija zatvorena, Google je počeo da restruktuira Motorola biznis da se uklopi s Googleovom strategijom. Dana 13. augusta 2012, Google je objavio planove otpuštanja 4000 Motorola Mobility zaposlenika.<ref>{{cite news | url=http://www.reuters.com/article/2012/08/13/us-motorolamobility-jobs-idUSBRE87C07F20120813 | title=Google to cut 4,000 Motorola Mobility jobs, shares rise | date=13. 8. 2012 | work=Reuters | access-date=28. 10. 2014 | archive-date=26. 11. 2014 | archive-url=https://web.archive.org/web/20141126075614/http://www.reuters.com/article/2012/08/13/us-motorolamobility-jobs-idUSBRE87C07F20120813 | url-status=dead }}</ref> Dana 10. decembra 2012. Google je prodao proizvodne operacije firme Motorola Mobility firmi [[Flextronics]] za $75 miliona.<ref>{{cite news| url=http://www.engadget.com/2012/12/11/motorola-flextronics/ |title= Motorola's retreat continues, sells factories in China and Brazil to Flextronics for $75 million | date=11. 12. 2012}}</ref> Kao dio sporazuma, Flextronics će proizvoditi neotkriveno Android i ostale mobilne uređaje.<ref>{{cite news| url=http://www.zdnet.com/cn/flextronics-acquires-motorola-mobilitys-plants-in-china-brazil-7000008603/ | title= Flextronics acquires Motorola Mobility's plants in China, Brazil | date=11. 12. 2012}}</ref> 19. decembra 2012, Google je prodao Motorola Home, poslovni odjel Motorola Mobilityja, firmi [[Arris Group]]u za 2,35 milijardi dolara u gotovini i dioničkoj transakciji. Kao dio ovog ugovora, Google je dobio 15,7% udjela u Arris Groupu, koji vrijedi 300 miliona dolara.<ref>{{cite news |url=http://www.arrisi.com/_docs/ARRIS_Announcement_Release.pdf |title=Arris To Acquire Motorola Home Business For $2.35 Billion In Cash And Stock | date=19. 12. 2012 | access-date=28. 10. 2014 | archive-url=https://www.webcitation.org/6DOGJROQI?url=http://www.arrisi.com/_docs/ARRIS_Announcement_Release.pdf | archive-date=3. 1. 2013 }}</ref> 5. juna 2012, Google je objavio da je kupio [[Quickoffice]], kompaniju široko poznatu za njihove mobilne produktivne servise za iOS i Android. Google planira da integrira Quickofficeovu tehnologiju u njihov vlastiti uredski servis.<ref>Lardinois, Frederic. 5. 6. 2012. "Google Acquires Mobile Productivity Company Quickoffice." http://techcrunch.com/2012/06/05/google-acquires-mobile-productivity-company-quickoffice/</ref> 6. februara 2013, Google je objavio da je kupio Channel Intelligence za $125 miliona. Channel Intelligence, tehnološka kompanija koja pomaže korisnicima da kupe proizvode online, jeste aktivna globalno u 31 različitoj zemlji i radi sa više od 850 trgovaca. Google će koristiti ovu tehnologiju da poboljša svoj e-commerce biznis.<ref>6. 2. 2013. Lunden, Ingrid. "Google Acquires Channel Intelligence For $125M To Boost Product Referrals And E-Commerce With Users." http://techcrunch.com/2013/02/06/google-acquires-channel-intelligence-to-boost-product-recommendations-and-e-commer-with-users/</ref> Službena potvrda Googleove kupovine izraelskog startupa [[Waze]] desila se u junu 2013. Waze se promovira kao "društveno-bazirana prometna i navigacijska aplikacija".<ref name="Waze">{{cite web|title=Google Bought Waze For $1.1B, Giving A Social Data Boost To Its Mapping Business|url=http://techcrunch.com/2013/06/11/its-official-google-buys-waze-giving-a-social-data-boost-to-its-location-and-mapping-business/|work=TechCrunch|publisher=AOL Inc|access-date=29. 7. 2013|author=Ingrid Lunden|date=11. 6. 2013}}</ref> Prateći kupovinu Wazea, Google je dostavio "10-Q" podnesak sa [[U.S. Securities and Exchange Commission|Securities Exchange Commission]] (SEC) koji objelodanjuje da je korporacija utrošila US$1,3 milijarde na akvizicije tokom prve polovine 2013. Podnesak također govori da je Waze akvizicija koštala Google US$966 miliona, umjesto US$1.1 milijardi, broj koji je sprva bio predstavljen u medijskim izvorima.<ref name="Waze" /><ref>{{cite web|title=Yahoo And Google Are Both Spending Big Money On Acquisition Sprees And What That Says About Their Futures|url=http://techcrunch.com/2013/07/29/yahoo-and-google-are-both-spending-big-money-on-acquisition-sprees-and-what-that-says-about-their-futures/?ncid=tcdaily|work=TechCrunch|publisher=AOL Inc|access-date=29. 7. 2013|author=Rip Empson|date=29. 7. 2013}}</ref><ref>{{cite web|title=Google and Waze seal the deal on their $1.1B purchase acquisition.|url=http://www.geektime.com/2013/06/11/mazal-tov-google-and-waze-officially-tie-the-knot/|work=Geektime|publisher=Geektime|access-date=29. 7. 2013|author=Avi Schneider|date=11. 6. 2013|archive-date=11. 2. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150211143955/http://www.geektime.com/2013/06/11/mazal-tov-google-and-waze-officially-tie-the-knot/|url-status=dead}}</ref> Akvizicija iz 2012. firme WIMM Labs, koja je prethodno napravila Android pametni sat, potvrđena je u augustu 2013. Od 31. augusta 2013, Google nije javno komentarisao na vijesti u vezi sa WIMM Labs.<ref>{{cite web|title=Google Confirms It Has Acquired Android Smartwatch Maker WIMM Labs|url=http://techcrunch.com/2013/08/31/google-acquires-wimm-labs/?ncid=tcdaily|work=TechCrunch|publisher=AOL Inc|access-date=8. 9. 2013|author=Natasha Lomas|date=31. 8. 2013}}</ref> Akvizicija Fluttera, kreatora tehnologije prepoznavanja pokreta rukom, je potvrđena od korporacije ranog oktobra 2013. Zabilježena cijena je US$40 miliona i Googleov glasnogovornik je izjavio: "Mi smo stvarno impresirani sa Flutterovom timskom mogućnošću da dizajnira novu tehnologiju baziranu na oštrom istraživanju." Flutterova tehnologija dopupta korisnicima da donose ručne pokrete za kontrolu navigacije za aplikacije poput iTunesa, Windows Media Playera i Winampa.<ref>{{cite web|title=Google Acquires Flutter, Creator of Hand Gesture Recognition Technology|url=http://searchenginewatch.com/article/2298628/Google-Acquires-Flutter-Creator-of-Hand-Gesture-Recognition-Technology|work=Search Engine Watch|publisher=Incisive Interactive Marketing LLC|access-date=8. 10. 2013|author=Jennifer Clegg|date=3. 10. 2013}}</ref> 26. januara 2014. Google Inc. je izjavio sporazum od kupovini [[DeepMind Technologies]], privatnu firmu umjetne inteligencije iz [[London]]a. DeepMind opisuje sebe kao imanje mogućnosti kombiniranja najboljih tehnologija mašinskog učenja i sistema neuronauke da napravi opće algoritme. DeepMindove prve komercijalne aplikacije su korištene u simulacijama, e-commerce i igrama. Od decembra 2013, izjavljeno je da DeepMind ima približno 75 zaposelnika.<ref name=Chowdhry-DeepMind>{{cite news|last=Chowdhry|first=Amit|title=Google To Acquire Artificial Intelligence Company DeepMind|url=http://www.forbes.com/sites/amitchowdhry/2014/01/27/google-to-acquire-artificial-intelligence-company-deepmind/|access-date=27. 1. 2014|newspaper=Forbes|date=27. 1. 2014}}</ref> Web-sajt za tehnološke vijesti [[Re/code]] objavile su da je kompanija kupljena za $400 miliona iako nije rečeno odakle je došla informacija. Googleov glasnogovornik nije komentarisao cijenu.<ref name="Helgren- DeepMind">{{cite news|last=Helgren|first=Chris|title=Google to buy artificial intelligence company DeepMind|url=http://www.reuters.com/article/2014/01/27/us-google-deepmind-idUSBREA0Q03220140127|access-date=27. 1. 2014|newspaper=Reuters|date=27. 1. 2014|archive-date=27. 1. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140127042513/http://www.reuters.com/article/2014/01/27/us-google-deepmind-idUSBREA0Q03220140127|url-status=dead}}</ref><ref name="Ribeiro- DeepMind">{{cite news|last=Ribeiro|first=Jon|title=Google buys artificial intelligence company DeepMind|url=http://www.pcworld.com/article/2091500/google-acquires-artificial-intelligence-company-deepmind.html|access-date=27. 1. 2014|newspaper=PC World|date=27. 1. 2014}}</ref> Kupovina DeepMinda pomaže u Googleovom nedavnom rastu u umjetnoj inteligenciji i robotici.<ref name="Opan- DeepMind">{{cite news|last=Opam|first=Kwame|title=Google buying AI startup DeepMind for a reported $400 million|url=http://www.theverge.com/2014/1/26/5348640/google-deepmind-acquisition-robotics-ai|access-date=27. 1. 2014|newspaper=The Verge|date=27. 1. 2014}}</ref> Dana 29. januara 2014. Google je objavio da prodaje svoju [[Motorola Mobility]] jedinicu kineskom [[Lenovo|Lenovu]], za 2,91 milijardu dolara. Kompanija je držala proširenu kolekciju patenata korištenu za razvoj Android proizvoda, što se smatra najvrijednijim dijelom originalnog dogovora.<ref name="Opan- DeepMind"/> Bez obzira na to, prodajna cijena je bila znatno manja od 12,5 milijardi dolara kad je Google kupio Motorola Mobility. Cijena 2,91 milijardi dolara sastojala se od 660 miliona u gotovini, 750 miliona u redovnim dionicama Lenova i 1,5 milijardi trogodišnjih mjenica.<ref name="GoogleSale">{{cite news|title=US Moto X production plant of Motorola to be shut down by year end|url=http://www.fortworthnews.net/index.php/sid/222467207/scat/42acbe017a594c30/ht/US-Moto-X-production-plant-of-Motorola-to-be-shut-down-by-year-end|access-date=1. 6. 2014|publisher=Fort Worth News.Net|archive-url=https://web.archive.org/web/20140706104322/http://www.fortworthnews.net/index.php/sid/222467207/scat/42acbe017a594c30/ht/US-Moto-X-production-plant-of-Motorola-to-be-shut-down-by-year-end|archive-date=6. 7. 2014}}</ref> U martu 2014. Google je potvrdio da je kupio ostatke početnog projekta igre, Green Throttle Games, koji su razvili [[Bluetooth]] upravljač za igre za [[Android (operativni sistem)|Android]].<ref>By Devindra Hardawar, VentureBeat."[http://venturebeat.com/2014/03/12/google-buys-green-throttle-games-which-could-be-a-big-part-of-its-set-top-box/ / Google buys Green Throttle Games, which could be a big part of its Android set-top box]." 12. 3. 2014. Pristupljeno: 12. mart 2014.</ref> U maju 2014, Google je objavio da je kupio [[Quest Visual]], kreatora prošireni stvarni prevodilac aplikacije Word Lens.<ref>{{cite web|title=Google Acquires Quest Visual, Maker of 'Word Lens' App: Image-Based Translation Works With iOS, Android, Glass|url=http://www.latinpost.com/articles/12891/20140518/google-acquires-quest-visual-maker-of-word-lens-app-image-based-translation-works-with-ios-android-glass.htm|publisher=LatinPost|access-date=19. 5. 2014}}</ref> U junu 2014, Google je kupio firmu za satelitsko snimanje [[Skybox Imaging]] za $500 miliona.<ref>{{cite web|url=http://www.bbc.co.uk/news/technology-27785546 |title=Google buys satellite firm Skybox Imaging for $500m|work=BBC News|date=10. 6. 2014|access-date=11. 6. 2014}}</ref> U julu 2014, Google je kupio internetski muzički servis [[Songza]].<ref>{{cite web|url=http://www.cnet.com/news/google-buys-songza-a-pandora-like-player-where-context-is-king/ |title=Google buys Songza, a Pandora-like player where context is king|work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]]|date=1. 7. 2014|access-date=1. 7. 2014}}</ref> ===Lobiranje=== U 2013. godini, Google je rangiran kao 5. u potrošnji na lobiranje, napredujući od 213. pozicije iz 2003.<ref name=lobby1>{{cite news|url=http://www.washingtonpost.com/politics/how-google-is-transforming-power-and-politicsgoogle-once-disdainful-of-lobbying-now-a-master-of-washington-influence/2014/04/12/51648b92-b4d3-11e3-8cb6-284052554d74_story.html?tid=pm_politics_pop|title=Google, once disdainful of lobbying, now a master of Washington influence|publisher=[[The Washington Post]] | first1=Tom|last1=Hamburger|first2=Matea|last2=Gold|date=13. 4. 2014}}</ref> === Googleovi podatkovni centri === Od 2014, Google Inc. posjeduje i operira sa šest Google modularnih podatkovnih centara širom SAD, i po jednom u Čileu, Finskoj, Irskoj, Belgiji, Singapuru i u [[Tajvan]]u.<ref name=google>{{cite web|title=Datacenter locations|url=http://www.google.com/about/datacenters/inside/locations/index.html|publisher=Google|access-date=22. 7. 2014}}</ref> In 2011, kompanija je objavila planove za izgradnju tri podatkovna centra po cijeni od više od $200 miliona u Aziji (Singapur, [[Hong Kong]] i Tajvan) i rečeno je da će biti u funkciji unutar dvije godine.<ref>{{cite news |url= http://online.wsj.com/article/BT-CO-20110928-700133.html |title=UPDATE: Google To Build Three Data Centers In Asia, Investment To Exceed $200M |date=28. 9. 2011 |work=The Wall Street Journal |access-date=29. 10. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110928174147/http://online.wsj.com/article/BT-CO-20110928-700133.html |archive-date=28. 9. 2011 }}</ref><ref>{{cite web |url= http://www.datacenterknowledge.com/archives/2011/09/28/google-to-build-three-data-centers-in-asia/ |title=Google to Build Three Data Centers in Asia |publisher=Datacenterknowledge.com |access-date=13. 3. 2014}}</ref> U oktobru 2013. ''[[The Washington Post]]'' je objavio da je SAD-ova Nacionalna Sigurnosna Agencija prekinula komunikacije između Googleovih podatkovnih centara, kao dio programa pod nazivom [[Muscular (program nadzora)|MUSCULAR]].<ref>{{cite news|url=http://www.washingtonpost.com/world/national-security/nsa-infiltrates-links-to-yahoo-google-data-centers-worldwide-snowden-documents-say/2013/10/30/e51d661e-4166-11e3-8b74-d89d714ca4dd_story.html|title=NSA infiltrates links to Yahoo, Google data centers worldwide, Snowden documents say|first1=Barton |last1=Gellman |first2=Ashkan |last2=Soltani|work=The Washington Post|date=30. 10. 2013|access-date=1. 11. 2013}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.nytimes.com/2013/10/31/technology/nsa-is-mining-google-and-yahoo-abroad.html|title=N.S.A. Said to Tap Google and Yahoo Abroad|work=The New York Times|first1=Charlie|last1=Savage|first2=Claire|last2=Miller|first3=Nicole|last3=Perlroth|date=30. 10. 2013|access-date=1. 11. 2013}}</ref> Ovo prisluškivanje je omogućeno jer Google nije šifrirao podatke koji prolaze unutar sopstvene mreže.<ref>{{cite news|url=http://arstechnica.com/information-technology/2013/10/how-the-nsas-muscular-tapped-googles-and-yahoos-private-networks/|title=How the NSA’s MUSCULAR tapped Google’s and Yahoo’s private networks|first=Sean|last=Gallagher|work=Ars Technica|date=31. 10. 2013|access-date=1. 11. 2013}}</ref> Google je počeo šifriranje podataka poslatih između podatkovnih centara u 2013.<ref>{{cite news|url=http://www.nytimes.com/2013/11/01/technology/angry-over-us-surveillance-tech-giants-bolster-defenses.html?hp&_r=1&pagewanted=all&|title=Angry Over U.S. Surveillance, Tech Giants Bolster Defenses|work=The New York Times|first=Claire|last=Miller|date=31. 10. 2013|access-date=1. 11. 2013}}</ref> == Proizvodi i servisi == {{Također pogledajte|Spisak Googleovih proizvoda}} === Reklamiranje === [[Datoteka:Ad-tech London 2010 (2).JPG|thumb|Google na ad-techu; [[London]], 2010.]] Za 2006. fiskalnu godinu, kompanija je izvjestila $10,492 milijardi ukupnih reklamnih prihoda i samo $112 miliona u licenciranju i ostalim prihodima.<ref name="10-K">{{cite web|url=http://www.sec.gov/Archives/edgar/data/1288776/000119312507044494/d10k.htm|title=Form 10-K – Annual Report|access-date=5. 7. 2010|publisher=SEC }}</ref> U 2011. godini, 96% prihoda Googla je postignuto od njegovih programa oglašavanja.<ref name="Google-Inc-Jan-2012-10-K">{{cite web|url=http://pdf.secdatabase.com/44/0001193125-12-025336.pdf |title=Google Inc, Form 10-K, Annual Report, Filing Date Jan 26, 2012 |publisher=secdatabase.com |access-date=8. 3. 2013}}</ref> Koristeći tehnologiju od kompanije [[DoubleClick]], Google može odrediti korisničke interese i ciljati reklamama tako da su one relevantne njihovom kontekstu i korisniku koji ih vidi.<ref>{{Cite news|author=Nakashima, Ellen |title=Some Web Firms Say They Track Behavior Without Explicit Consent |url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2008/08/11/AR2008081102270_pf.html |date=12. 8. 2008 |work=The Washington Post |access-date=5. 7. 2010}}</ref><ref>{{Cite news |author=Helft, Miguel|title=Google to Offer Ads Based on Interests |url=http://www.nytimes.com/2009/03/11/technology/internet/11google.html |work=The New York Times |date=11. 3. 2009 |access-date=5. 7. 2010}}</ref> [[Google Analytics]] dopušta posjednicima web-sajtova da prate gdje i kako ljudi koriste svoje web-sajtove, naprimjer procjenom broja klikova za sve linkove na stranici.<ref>{{Cite news |author=Bright, Peter |title=Surfing on the sly with IE8's new "InPrivate" Internet |url=http://arstechnica.com/microsoft/news/2008/08/surfing-on-the-sly-ie8s-inprivate-internet.ars |date=27. 8. 2008 |publisher=Ars Technica |access-date=1. 9. 2008}}</ref> Google reklame mogu biti pozicionirane na web-sajtove treće strane u dvodjelnom programu. Googleov [[AdWords]] dopušta onima koji reklamiraju da prikažu svoje reklame u Googleovoj mreži sadržaja, bilo da je to šemi cijena-po-kliku ili cijena-po-pregledu. Sestrinski servis, Google [[AdSense]], dopušta posjednicima web-sajtova da prikazuju ove reklame na svojim stranicama i zarade novac svaki put kada je reklama kliknuta.<ref name="AdSense">{{cite web |url=https://www.google.com/adsense/login/en_US/?sourceid=aso&subid=uk-en-ha&utm_medium=ha&utm_term=adsense&gsessionid=O---pJlnnf2wFZF8qu81Lg |title=AdSense |access-date=11. 10. 2009}}</ref> Jedna od kritika ovog programa je mogućnost [[prevara u klikanju|prevare s klikanjem]], koja se dešava kada osoba ili automatizirana skripta klika na reklame bez interesa za proizvod, uzrokujući oglašivaču da neopravdano plaća Googleu novac. Izvještaji iz industrije u 2006. kazuju kako su približno 14 do 20 procenata klikova bili prevara ili neispravni.<ref>Mills, Elinor. "[http://news.cnet.com/Google-to-offer-advertisers-click-fraud-stats/2100-1024_3-6098469.html Google to offer advertisers click fraud stats]." CNET. 25. 7. 2006. Preuzeto 29. juli 2006.</ref> U februaru 2003, Google je prestao prikazivati reklame [[Oceana (neprofitna grupa)|Oceana]], neprofitne organizacije koja je protestirala tretman kanalizacije za velike kruzere. Google je citirao svoju policu tog vremena, dajući do znanja da "Google ne prihvata reklamiranje ako reklama ili stranica zagovara protiv drugih individua, grupa ili organizacija."<ref>{{cite web|url= http://www.webpronews.com/topnews/2004/05/17/google-somewhat-lifts-oceana-ad-ban|title= Google Somewhat Lifts Oceana Ad Ban|publisher= webpronews.com|access-date=29. 10. 2014|archive-url= https://web.archive.org/web/20090130095413/http://www.webpronews.com/topnews/2004/05/17/google-somewhat-lifts-oceana-ad-ban|archive-date=30. 1. 2009}}</ref> Politika je kasnije izmijenjena.<ref>{{cite web |url=https://www.google.com/adsense/static/en_US/Terms.html|title= Google AdSense Online Standard Terms and Conditions |publisher=Google AdSense}}</ref> U junu 2008. Google je postigao reklamni sporazum sa Yahoo!-om, koji je dopuštao Yahoo!-u da označava Googleove reklame na svojim [[web stranica]]ma. Alijansa između dvije kompanije nije nikad u potpunosti realizirana zbog [[Zakon o konkurenciji|antimonopolske]] zabrinutosti od strane [[Ministarstvo pravde Sjedinjenih Američkih Država|američkog ministarstva pravde]]. Kao rezultat, Google se povukao iz ugovora u novembru 2008.<ref>{{cite web |url=http://www.bloggingstocks.com/2008/10/31/yahoo-and-google-may-dump-their-deal/print/ |title=Yahoo and Google may dump their deal |last=Mclntyre |first=Douglas |publisher=Bloggingstocks.com |date=31. 10. 2008 |access-date=26. 10. 2010 |archive-date=29. 10. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131029194613/http://www.bloggingstocks.com/2008/10/31/yahoo-and-google-may-dump-their-deal/print/ |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web|url=http://googleblog.blogspot.com/2008/11/ending-our-agreement-with-yahoo.html |title=Ending our agreement with Yahoo!|last= Drummond|first=David|date=5. 11. 2008 |access-date=26. 10. 2010|publisher=Google, Inc}}</ref> U pokušaju da reklamira vlastite proizvode, Google je pokrenuo web-sajt nazvan Demo Slam, razvijen da demonstrira [[tehnološka demonstracija|tehnološke demoe]] [[Spisak Googleovih proizvoda|Googleovih proizvoda]].<ref>{{cite web |url=http://www.demoslam.com/#/what |title=Google Demo Slam |publisher=Google, Inc. |access-date=18. 11. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101116175709/http://demoslam.com/#/what |archive-date=16. 11. 2010 }}</ref> === Pretraživač === {{Glavni|Google pretraga}} [[Datoteka:Google web search.png|thumb|250px|Googleova početna [[web-stranica]].]] Prema istraživanju tržišta koje je objavio [[comScore]] u novembru 2009, [[Google pretraga]] dominantna je pretraživačka mašina u Sjedinjenim Državama, s [[tržišni udjel|tržišnim udjelom]] 65,6%.<ref name="comscore">{{Cite news|date=16. 12. 2006| title=comScore Releases November 2009 U.S. Search Engine Rankings|url=http://www.comscore.com/Press_Events/Press_Releases/2009/12/comScore_Releases_November_2009_U.S._Search_Engine_Rankings|access-date=5. 7. 2010}}</ref> Google indeksira milijarde<ref>{{cite web|first=Michael |last=Arrington |url=http://techcrunch.com/2008/07/25/googles-misleading-blog-post-on-the-size-of-the-web/ |title=Google's Misleading Blog Post: The Size Of The Web And The Size Of Their Index Are Very Different |publisher=Techcrunch.com |date=25. 7. 2008 |access-date=31. 12. 2010}}</ref> web-stranica, tako da korisnici mogu pretraživati informacije koje žele korištenjem ključnih riječi i [[Operator (računarsko programiranje)|operatora]]. Godine 2003, ''[[The New York Times]]'' se žalio zbog Googleovog indeksiranja, tvrdeći da Googleov [[web keš|keš]] sadržaj na svom sajtu krši autorska prava o sadržaju.<ref>{{cite web |url=http://news.cnet.com/2100-1038_3-1024234.html |title=Google cache raises copyright concerns |last1=Olsen |first1=Stefanie |date=9. 7. 2003 |work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]] |access-date=13. 6. 2010}}</ref> U ovom slučaju, SAD-ov okružni sud u [[Nevada|Nevadi]] presudio je u korist Googlea u slučajevima ''[[Field v. Google]]'' i ''Parker v. Google''.<ref>{{Cite court |litigants=Field v. Google |opinion=CV-S-04-0413-RCJ-LRL |court=Nevada [[United States district court|District Court]] |date=19. 1. 2006 |url=http://www.eff.org/IP/blake_v_google/google_nevada_order.pdf |archive-url=http://www.webcitation.org/5DJ5j1k0g |archive-date=29. 1. 2006}}{{dead link|date=februar 2013}}</ref><ref>{{Cite court |litigants=Parker v. Google |opinion=04-CV-3918 |court=[[United States district court|Eastern Pennsylvania District Court]] |date=10. 3. 2006 |url=http://www.paed.uscourts.gov/documents/opinions/06D0306P.pdf |quote=}}</ref> Publikacija [[2600: The Hacker Quarterly]] je kompajlirala spisak riječi koje internetski gigant, odnosno nova [[Google Instant|instant pretraga]], neće tražiti.<ref>{{cite news|url=http://www.huffingtonpost.com/2010/09/29/google-instant-censorship_n_743203.html |title=Google Instant Censorship: The Strangest Terms Blacklisted By Google |work=The Huffington Post |date=29. 9. 2010|access-date=26. 10. 2010 |first=Bianca |last=Bosker}}</ref> Google Watch je kritikovao Googleov PageRank algoritam, govoreći da diskriminiraju nove web-sajtove i favoriziraju postojeće stranice.<ref>{{cite web |url=http://www.alternet.org/rights/14001/ |title=Conspiracy Researcher Says Google's No Good |author=Farhad Manjoo |date=30. 8. 2002 |publisher=AlterNet |access-date=12. 12. 2009 |archive-date=9. 5. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100509173640/http://www.alternet.org/rights/14001/ |url-status=dead }}</ref> Sajt je također navodio da postoje veze između Googlea i [[National Security Agency]] (NSA), te [[Centralna Obavještajna Agencija|Centralne obavještajne agencije]] (CIA).<ref name="sptimes">{{Cite news|url=http://www.sptimes.com/2003/04/14/Technology/Despite_popularly__Go.shtml|title=Despite popularly, Google under fire for privacy issues|newspaper=[[St. Petersburg Times]]|author=Dave Gussow|date=14. 4. 2003|access-date=11. 10. 2008|archive-date=12. 2. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100212063545/http://www.sptimes.com/2003/04/14/Technology/Despite_popularly__Go.shtml|url-status=dead}}</ref> Google također hostira [[Google Books]]. Kompanija je počela pretragu knjiga i postavljanjem ograničenih prikaza, a čitave knjige gdje je dopušteno, na svoju novu pretragu knjiga. [[Authors Guild]], grupa koja reprezentira 8.000 autora iz SAD, je podnijela tužbu federalnom sudu u New Yorku protiv Googlea u 2005. zbog ove usluge. Google je odgovorio da je u skladu sa svim postojećim aplikacijama i historijskim zakonima o autorskim pravima u vezi knjiga.<ref>{{cite web |first=China |last=Martin |url=http://www.infoworld.com/t/platforms/google-hit-second-lawsuit-over-library-project-722 |title=Google hit with second lawsuit over Library project |publisher=[[InfoWorld]] |date=26. 11. 2007}}</ref> Google je konačno došao do revidiranog sporazuma u 2009. godini da ograniči svoje skeniranje za knjige iz SAD-a, Velike Britanije, Australije i Kanade.<ref>{{Cite news|author=Pettersson, Edvard|title=Google Wins Preliminary Approval of Online Books Settlement|url=http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=newsarchive&sid=ahUxORgasDFs|publisher=Bloomberg L.P.|date=20. 11. 2009|access-date=18. 12. 2009}}</ref> Dalje, Pariski građanski sud je presudio protiv Googlea krajem 2009, tražeći da se uklone djela La Martinière ([[Éditions du Seuil]]) iz [[Baza podataka|baze podataka]].<ref name=Smith>{{Cite news|author=Smith, Heather|title=Google's French Book Scanning Project Halted by Court |url=http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=newsarchive&sid=apZ3UG9CPLo8|publisher=Bloomberg L.P.|date=18. 12. 2009|access-date=18. 12. 2009}}</ref> U konkurenciji sa web-sajtom [[Amazon.com]], Google prodaje digitalne verzije novih knjiga.<ref>{{Cite news |author=Rich, Motoko| title=Preparing to Sell E-Books, Google Takes on Amazon |url=http://www.nytimes.com/2009/06/01/technology/internet/01google.html|date=31. 5. 2009|work=The New York Times |access-date=18. 12. 2009 }}</ref> 21. jula 2010, u odgovoru na [[Bing]], Google je nadogradio pretragu slika da prikaže streaming sekvencu [[thumbnail]]ove koji se povećaju kada se na njih klikne. Iako su se web pretrage i dalje se pojavljivale u seriji po stranici formata, 23. jula 2010. godine, rječnik definicija za određene engleske riječi počele su se pojavljivati iznad povezanih rezultata za web pretrage.<ref>{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2010/07/this-week-in-search-72510.html |title=This Week in Search 7/25/10 |last1=Mayer |first1=Marissa |publisher=Google, Inc. |date=25. 7. 2010 |access-date=28. 7. 2010}}</ref> Nadogradnja "Hummingbird" za Googleovu pretragu predstavljena je u septembru 2013. Nadogradnja je pokrenuta preko mjesec dana prije predstavljanja i dopušta korisnicima pitanje pretrage na prirodnom jeziku umjesto kucanja riječi unutar kutije za pretragu.<ref>{{cite news|title=Google introduces the biggest algorithm change in three years|url=http://www.theguardian.com/technology/2013/sep/27/google-biggest-algorithm-change-hummingbird|access-date=29. 9. 2013|newspaper=Guardian|date=27. 9. 2013|author=Samuel Gibbs}}</ref> === Alati za produktivnost === [[Gmail]], besplatni internetski email servis kojeg omogućuje Google, pokrenut je kao samo preko poziva [[Betaware|beta program]] 1. aprila 2004,<ref name="GmailCashmore" /> i postao generalno dostupan 7. februara 2007.<ref>{{cite web |url=http://googlesystem.blogspot.com/2007/02/anyone-can-signup-for-gmail-account.html |title=More People Can Sign up for a Gmail Account |last=Chitu |first=Ionut Alex. |date=7. 2. 2007 |publisher=Google Operating System Blog |access-date=3. 4. 2010}}</ref> Servis je nadograđen s beta statusa 7. jula 2009,<ref name="appsoutofbeta">{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2009/07/google-apps-is-out-of-beta-yes-really.html |title=Google Apps is out of beta (yes, really) |first=Matthew |last=Glotzbach |date=7. 7. 2009 |publisher=Google, Inc. |access-date=2. 4. 2010}}</ref> s tim da je u to vrijeme imao 146 miliona korisnika mjesečno.<ref>{{cite web |url=http://www.geek.com/articles/news/facebook-strikes-back-at-google-integrates-its-chat-with-aol-instant-messenger-20100211/ |title=Facebook strikes back at Google, integrates its chat with AOL Instant Messenger |first=Christian |last=Zibreg |date=11. 2. 2010 |publisher=Geek.com |at=para. 5 |access-date=2. 4. 2010 |quote=While Gmail's 146 million monthly users are no match for Facebook's 400+ million-strong user base, not all of them use built-in chat. |archive-date=16. 1. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130116193604/http://www.geek.com/articles/news/facebook-strikes-back-at-google-integrates-its-chat-with-aol-instant-messenger-20100211/ |url-status=dead }}</ref> Servis je bio prvi internetski email servis sa jednim [[gigabajt]]om raspoloživog kapaciteta. Također je bio prvi koji čuva emailove iz iste konverzacije zajedno u jednom nizu, jednako kao na internetskim forumima.<ref name="GmailCashmore">{{Cite news |url=http://www.cnn.com/2010/TECH/04/01/cashmore.gmail/ |title=Six ways Gmail revolutionized e-mail |first=Pete |last=Cashmore |date=1. 4. 2010 |publisher=Turner Broadcasting System, Inc. |location=London, England |access-date=2. 4. 2010}}</ref> Servis nudi preko 15 GB slobodnog prostora, dijeljenog sa ostalim Google Apps, sa dodatnim prostorom između 20 GB i 16 TB dostupno za $0,25 po 1 GB po godini.<ref>{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2009/11/twice-storage-for-quarter-of-price.html |title=Twice the storage for a quarter of the price |last=Lee |first=Elvin |date=10. 11. 2009 |publisher=Google, Inc. |access-date=3. 4. 2010}}</ref> Gmail koristi [[Ajax (programiranje)|AJAX]], programsku tehniku koja dopušta web-stranicama da budu interaktivne bez osvježavanja stranice u pregledniku.<ref>{{cite web |url=http://www.techradar.com/news/internet/happy-sixth-birthday-google-mail--680998 |title=Happy sixth birthday, Google Mail! |first=Gary |last=Marshall |date=1. 4. 2010 |publisher=TechRadar|access-date=3. 4. 2010}}</ref> [[Steve Ballmer]] (Microsoftov bivši CEO),<ref>[http://www.crn.com/software/202300583 Microsoft's Ballmer: Google Reads Your Mail] ChannelWeb, oktobar 2007</ref> [[Liz Figueroa]],<ref>{{cite web|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/business/3621169.stm|title=Google's Gmail could be blocked|publisher=|access-date=9. 9. 2014}}</ref> [[Mark Rasch]],<ref>{{cite web|last=Rasch |first=Mark |url=http://www.theregister.co.uk/2004/06/15/gmail_spook_heaven/ |title=Google Gmail: Spook Heaven |publisher=The Register |date=15. 6. 2004 |access-date=26. 10. 2010}}</ref> i urednici Google Watcha<ref>{{cite web |url=http://www.google-watch.org/gmail.html |title=Gmail is too creepy |publisher=Google Watch |archive-url=https://www.webcitation.org/61rOfd8To?url=http://www.google-watch.org/gmail.html |archive-date=21. 9. 2011 |access-date=31. 10. 2014 }}</ref> kritikovali su privatnost Gmaila, ali Google tvrdi da se mail poslan prema Gmaila ili s njega ne čita od čovjeka koji je iza i samo se koristi da poboljša relevantnost reklama.<ref>{{cite web |url= http://www.google.com/privacypolicy.html |title=Google Privacy Center – Privacy Policy |publisher=Google |date=3. 10. 2010 |access-date=26. 10. 2010}}</ref> 2004, Google je počeo hosting projekt za [[softver otvorenog koda]], nazvan [[Google Code]], koji dopušta programerima da skidaju nezavršene programe bez naplate. [[Google Docs]], drugi dio Googleovog servisa za produktivnost, dopušta korisnicima da kreiraju, uređuju i sarađuju na dokumentima u internetskom okruženju, jednakom kao [[Microsoft Word]]. Servis je sprva nazvan Writely, ali ga je preuzeo Google 9. marta 2006. i pokrenut je kao prikaz samo po pozivu.<ref>{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2006/03/writely-so.html |title=Writely so |last=Mazzon |first=Jen |date=9. 3. 2006 |publisher=Google, Inc. |access-date=3. 4. 2010}}</ref> 6. juna nakon akvizicije, Google je kreirao eksperimentalni program za uređivanje tabela,<ref>{{Cite press release |title=Google Announces limited test on Google Labs: Google Spreadsheets |publisher=Google, Inc. |date=6. 6. 2006 |url=http://www.google.com/intl/en/press/annc/spreadsheets.html |access-date=4. 4. 2010}}</ref> koji je bio kombiniran sa Google Docs 10. oktobra.<ref>{{cite web |url=http://techcrunch.com/2006/10/10/google-docs-spreadsheets-launches/ |title=Google "Docs & Spreadsheets" Launches |last=Arrington |first=Michael |date=10. 10. 2006 |publisher=TechCrunch |access-date=4. 4. 2010}}</ref> ===Proizvodi za preduzeća=== [[Datoteka:Google Search Appliance.jpg|thumb|upright|Googleova pretraga (aparat) na 2008 [[RSA Conference]]|alt=Google's search appliance|208x208px]] [[Google Search Appliance]] je pokrenut u februaru 2002, ciljan za usluživanje tehnologije pretraživanja za veće organizacije.<ref name="milestones"/> Google je pokrenuo [[Google Mini|Mini]] tri godine kasnije, što je ciljano za manje organizacije. Kasnije u 2006, Google je počeo prodaju Custom Search Business Edition, omogućavajući korisnicima bez reklama prozore u Google.com-ovom indeksu. Servis je preimenovan u Google Site Search u 2008.<ref name="csbe2gss">{{cite web |url=http://searchengineland.com/google-rebrands-custom-search-business-edition-as-google-site-search-14123 |title=Google Rebrands Custom Search "Business Edition" As "Google Site Search" |last1=Sterling |first1=Greg |date=3. 6. 2008 |publisher=Search Engine Land |access-date=16. 6. 2010}}</ref> [[Google Apps]] dopušta organizacijama da pridonesu Googleove web aplikativne ponude, kao [[Gmail]] i [[Google Docs]], u svoje domene. Servis je dostupan nekoliko izdanja: osnovno besplatno izdanje (prije poznato kao Google Apps Standard edition), Google Apps for Business, Google Apps for Education, i Google Apps for Government. U istoj godini kad je Google Apps pokrenut, Google je kupio [[Postini]]<ref>{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2007/09/weve-officially-acquired-postini.html |title=We've Officially Acquired Postini |last1=Girouard |first1=Dave |date=13. 9. 2007 |publisher=Google, Inc. |access-date=16. 6. 2010}}</ref> i nastavio da integrira kompanijine sigurnosne tehnologije u Google Apps<ref>{{Cite press release |title=Google Adds Postini's Security and Compliance Capabilities to Google Apps |publisher=Google, Inc. |date=3. 10. 2007 |url=http://www.google.com/intl/en/press/pressrel/apps_postini_20071003.html |access-date=15. 6. 2010 |archive-date=22. 5. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120522221840/http://www.google.com/intl/en/press/pressrel/apps_postini_20071003.html |url-status=dead }}</ref> pod imenom Google Postini Services.<ref>{{cite web |url=http://www.google.com/a/help/intl/en/security/index.html |title=Postini |publisher=Google, Inc. |access-date=16. 6. 2010}}</ref> ===Ostali proizvodi=== [[Datoteka:Nexus 5 Front View.png|thumb|upright|[[Nexus 5]], posljednji "[[Google Nexus|Google Phone]]"|220x220px]] [[Google Translate]] je sa strane servera mašinski prevodilački servis, koji može prevoditi između 80 različitih jezika.<ref>{{cite web|title=Find out how our translations are created|url=http://translate.google.com/about/intl/en_ALL/|website=translate.google.com|publisher=Google|access-date=3. 9. 2014}}</ref> Za neke jezike, prepoznaja pisanja rukom, ili prepoznavanje govora može biti korišteno kao ulaz, a prevedeni tekst može biti izgovoren korištenjem sinteze govora.<ref>{{cite web|url=https://support.google.com/translate/|title=Google Translate Help|publisher=Google|access-date=4. 9. 2014}}</ref> Seftver koristi corpus lingvističke tehnike, gdje program "uči" od profesionalno prevedenih dokumenata, posebno onih od UN-a i Evropskog Parlamenta.<ref>{{Cite news |title=Google's Computing Power Refines Translation Tool |first=Miguel |last=Helft |url=http://www.nytimes.com/2010/03/09/technology/09translate.html |newspaper=The New York Times |date=8. 3. 2010 |at=para. 15 |access-date=2. 5. 2010}}</ref> Google je pokrenio svoj [[Google News]] servis u 2002, automatizirani servis koji daje pregled članaka sa raznih web-sajtova.<ref>{{Cite news |first=Joshua |last=Macht |title=Automatic for the People |url=http://www.time.com/time/business/article/0,8599,356152,00.html |work=Time |date=30. 9. 2002 |access-date=2. 11. 2014 |archive-date=22. 10. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101022094519/http://www.time.com/time/business/article/0,8599,356152,00.html |url-status=dead }}</ref> U martu 2005, [[Agence France Presse]] (AFP) tužila je Google za kršenje autorskih prava u federalnom sudu u Distriktu Columbia, slučaj koji je Google izmirio za neobjavljen iznos u dogovoru koji je uključivao dozvolu za puni tekst AFP članaka za upotrebu na Google News.<ref>{{Cite news |first=Hannibal |last=Travis |title=Opting Out of the Internet in the United States and the European Union: Copyright, Safe Harbors, and International Law |url=http://papers.ssrn.com/sol3/papers.cfm?abstract_id=1221642 |work=Notre Dame Law Review, vol. 55, str. 391–92 |publisher=President and Trustees of Notre Dame University in South Bend, IN | year=2008 |access-date=4. 6. 2010}}</ref> U 2006, Google je napravio ponudu nudeći besplatni WiFi širokopojasni pristup širom grada San Francisco zajedno sa ISP-om [[EarthLink]]. Velike telekomunikacijske kompanije poput [[Comcast]]a i [[Verizon]]a protivile su se naporima, tvrdeći da je to "nepoštena konkurencija" i da bi gradovi kršili svoje obaveze da nude lokalne monopole ovim kompanijama. U svom iskazu pred Kongresom za mrežnu neutralnost u 2006, Googleov Glavni Internet Evangelist [[Vint Cerf]] krivio je taktiku zbog činjenice da skoro polovina svih korisnika nemaju izbora širokopojasnih mreža.<ref>{{Cite news |first=Hannibal |last=Travis |title=Wi-Fi Everywhere: Universal Broadband Access as Antitrust and Telecommunications Policy |url=http://papers.ssrn.com/sol3/papers.cfm?abstract_id=903425 |work=American University Law Review, sv. 55, str. 1701 |publisher=President and Trustees of American University in Washington, DC | year=2006 |access-date=4. 6. 2010}}</ref> Google trenutno nudi besplatne WiFi pristupe u svom "rodnom gradu" Mountain View (Kalifornija).<ref>{{cite web |url=http://wifi.google.com/ |title=Google WiFi for Mountain View |publisher=Google, Inc. |access-date=16. 6. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100620062233/http://wifi.google.com/ |archive-date=20. 6. 2010 }}</ref> Godine 2010. Google je objavio projekt [[Google Fiber]] s planovima da izgradi ultravisokobrzinsku širokopojasnu mrežu za 50.000 do 500.000 korisnika u jednom ili više američkih gradova.<ref name="HELFT march 21">{{cite news| last= HELFT| first= | url= http://www.nytimes.com/2010/03/22/technology/22stunts.html | title= Hoping for Gift From Google? Go Jump in the Lake| work= The New York Times| date=21. 3. 2010}}</ref> 30. marta 2011, Google je objavio da će Kansas City biti prvo društvo gdje će nova mreža biti razvijena.<ref>{{cite web|title=Ultra high-speed broadband is coming to Kansas City, Kansas|url=http://googleblog.blogspot.com/2011/03/ultra-high-speed-broadband-is-coming-to.html|publisher=Google.com}}</ref> U julu 2012, Google je završio konstrukciju optičke širokopojasne internet mrežne infrastrukture u Kansasu, te nakon izgradnje infrastrukture, Google je objavio cjenovnik za Google Fiber. Servis će nuditi tri opcije uključujući besplatnu širokopojasnu internet opciju, 1Gbps internet opciju za $70 mjesečno, te verziju koja uključuje TV servis za $120 mjesečno.<ref name="Google Fiber Cable TV Business"/> U 2007, izvještaji su pokazivali da je Google planirao izdanje vlastitog mobilnog telefona, moguće konkurenta za [[Apple Inc.|Apple]]<nowiki/>ov [[iPhone]].<ref name="smith">{{Cite news |url=http://www.guardian.co.uk/technology/2006/dec/17/news.mobilephones |title=The future for Orange could soon be Google in your pocket |last1=Smith |first1=David |date=17. 12. 2006 |work=The Guardian |publisher=Guardian News and Media Ltd. |access-date=16. 6. 2010 | location=London}}</ref><ref name="orlowski">{{cite web |url=http://www.theregister.co.uk/2007/03/16/google_phone_confirmed/ |title=Google Phone – it's for real |last1=Orlowski |first1=Andrew |date=16. 3. 2007 |publisher=The Register |access-date=16. 6. 2010}}</ref><ref name="ricker">{{cite web |url=http://www.engadget.com/2007/01/18/the-google-switch-an-iphone-killer/ |title=The Google Switch: an iPhone killer |last1=Ricker |first1=Thomas |date=18. 1. 2007 |publisher=Engadget |access-date=16. 6. 2010}}</ref> Projekat, nazvan [[Android (operating system)|Android]], ispostavilo se da nije telefon nego [[operativni sistem]] za mobilne uređaje, kojeg je Google kupio a kasnije izdao kao [[open source]] projekat pod [[Apache License|Apache 2.0]]<nowiki/>licencom.<ref>{{cite web |url=http://source.android.com/source/licenses.html |title=Licenses |publisher=Google, Inc. |access-date=4. 4. 2010}}</ref> Google omogućava SDK za razvojne programere tako da aplikacije mogu biti kreirane da se pokreću na Android telefonima. U septembru 2008, [[T-Mobile]] je izdao [[T-Mobile G1|G1]], prvi Android telefon.<ref>{{cite web |url=http://news.cnet.com/t-mobile-g1-details-price-and-launch-date-revealed/ |title=T-Mobile G1 details, price, and launch date revealed |last=Lee |first=Nicole |date=23. 9. 2008 |work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]] |access-date=4. 4. 2010}}</ref> 5. januara 2010, Google je izdao Android telefon pod imenom vlastite kompanije nazvan [[Nexus One]].<ref>{{cite web |url=http://techcrunch.com/2010/01/05/nexus-one-event/ |title=The Droid You're Looking For: Live from the Nexus One Event |last=Siegler |first=MG |date=5. 1. 2010 |publisher=TechCrunch |access-date=4. 4. 2010}}</ref> Izvještaj iz jula 2013. tvrdio je kako je Googleov udjel na globalnom smartphone tržištu, vođen Samsungovim proizvodima, bio 64% u martu 2013.<ref>{{cite web|title=Android, Led By Samsung, Continues To Storm The Smartphone Market, Pushing A Global 70% Market Share|url=http://techcrunch.com/2013/07/01/android-led-by-samsung-continues-to-storm-the-smartphone-market-pushing-a-global-70-market-share/?ncid=tcdaily|work=TechCrunch|publisher=AOL Inc|access-date=2. 7. 2013|author=Ingrid Lunden|date=1. 7. 2013}}</ref> Ostali projekti na kojima je Google radio uključuju novi kolaborativni komunikacijski servis, internetski preglednik, i mobilni operativni sistem. Prvi od ovih bio je sprva najavljen 27. maja 2009. Kompanija je opisala [[Google Wave]] kao proizvod koji pomaže korisnicima da komuniciraju i sarađuju na webu. Servis je Googleov "redizajnirani email", sa uređivanjem u stvarnom vremenu, mogućnošću da ugradi audio, video, i ostale media datoteke, i ekstenzijama koje dalje povećavaju iskustvo komuniciranja. Google Wave je bio sprva u razvojnom pregledu, gdje su zainteresirani korisnici morali biti pozvani da testiraju servis, ali je izdat za opću javnost 19 maja 2010, na Googleovom I/O uvodu. 1. septembra 2008, Google je prethodno najavio nadolazeću mogućnost za [[Google Chrome]], [[open-source software|open source]] [[internetski preglednik]],<ref>{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2008/09/fresh-take-on-browser.html |title=A fresh take on the browser |last1=Pichai |first1=Sundar |date=1. 9. 2008 |publisher=Google, Inc. |access-date=16. 6. 2010}}</ref> koji je bio izdat 2. septembra 2008. 7. jula 2009, Google je najavio [[Google Chrome OS]], open source [[Linux|Linux-bazirani]] operativni sistem koji sadržava samo internetski preglednik i dizajniran je da upisuje korisnike u njihov Google račun.<ref>{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2009/07/introducing-google-chrome-os.html |title=Introducing the Google Chrome OS |last1=Pichai |first1=Sundar |date=7. 7. 2009 |publisher=Google, Inc. |access-date=16. 6. 2010}}</ref><ref>{{Cite news |title=Google sees window of opportunity to launch operating system |first1=Pham |last1=Alex |last2=Hirsch |first2=Jerry |newspaper=Los Angeles Times |date=9. 7. 2009 |url=http://articles.latimes.com/2009/jul/09/business/fi-google9}}</ref> [[Google Goggles]] jeste mobilna aplikacija za Android i iOS korištena za raspoznavanje slika i netekstualnih pretraga. U dodatku sa skeniranjem [[QR code|QR]]<nowiki/>kodova, aplikacija može prepoznati historijske orijentire, uvoziti biznis kartice te rješavati Sudoku puzle.<ref>T3 website: [http://www.t3.com/news/google-goggles-can-now-solve-sudoku-puzzles?=52345 Goggles can now solve sudoku puzzles], 11. 1. 2011. Visited 6. 8. 2011</ref> Dok naočale mogu originalno identificirati i ljude, Google je ograničio tu funkcionalnost radi zaštite privatnosti.<ref>{{cite book |title=The Mobile Wave: How Mobile Intelligence Will Change Everything |url=https://archive.org/details/mobilewavehowmob0000sayl |last=Saylor |first=Michael |year=2012 |publisher=Perseus Books/Vanguard Press |isbn=978-1593157203 |page=304}}</ref> U 2011, Google je najavio [[Google Wallet]], mobilnu aplikaciju za bežična plaćanja.<ref name="Bernard">{{cite news |last=Bernard |first=Tara Siegel |title=Google Unveils App For Paying With Phone |work=The New York Times |page=3 |date=27. 5. 2011|url=http://www.nytimes.com/2011/05/27/technology/27google.html}}</ref> Krajem juna 2011, Google je pokrenuo društvenu mrežu[[social networking service| ]]<nowiki/>nazvanu [[Google+]].<ref>{{cite web |last=Parr |first=Ben |url=http://www.mashable.com/2011/06/28/google-plus |title=Google Launches Google+ To Battle Facebook &#91;PICS&#93; |work=Mashable.com |date=28. 6. 2011 |access-date=28. 6. 2011 |archive-date=17. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110717175135/http://mashable.com/2011/06/28/google-plus/ |url-status=dead }}</ref> 14. jula 2011, Google je najavio da je Google+ dostigao 10 miliona korisnika samo dvije sedmice nakon što je pokrenut u "ograničenoj" fazi.<ref name="Google+ grows to 10 million users">{{cite news |url=http://money.cnn.com/2011/07/14/technology/google_q2_earnings/index.htm |title=Google+ grows to 10 million users |date=14. 7. 2011 |access-date=15. 7. 2011 |publisher=CNN |archive-date=9. 1. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190109164726/https://money.cnn.com/2011/07/14/technology/google_q2_earnings/index.htm |url-status=dead }}</ref> Nakon četiri sedmice u operiranju, broj korisnika je prešao 25 miliona.<ref>{{cite web |last=Wasserman |first=Todd |url=http://mashable.com/2011/08/02/google-plus-25-million-visitors/ |title=Google+ Hits 25 Million Visitors, Gets More Sticky [STUDY] |date=21. 7. 2011}}</ref> Na launch događaju 24. jula 2013, u San Franciscu, nova verzija Nexusa 7, Googleovog tablet uređaja, izdata je za javnost, zajedno sa [[Chromecast]] koji dopušta korisnicima streaming YouTubea i Netflix videa preko pametnog telefona.<ref>{{cite news|title=Ads Not by This Site Google unveils Chromecast along with slimmer Nexus 7 tablet|url=http://www.guardian.co.uk/technology/2013/jul/24/google-new-nexus-7-tablet?CMP=EMCNEWEML6619I2|access-date=25. 7. 2013|newspaper=The Guardian|date=25. 7. 2013|author=Reuters|location=London|archive-date=21. 9. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130921122813/http://www.theguardian.com/technology/2013/jul/24/google-new-nexus-7-tablet?CMP=EMCNEWEML6619I2|url-status=dead}}</ref> U 2013, Google je pokrenuo [[Google Shopping Express]], servis za pošiljke sprva dostupan samo u San Franciscu i Silicon Valley.<ref>{{cite news |last=Somerville |first=Heather |url=http://www.mercurynews.com/business/ci_24171776/exclusive-google-same-day-delivery-makes-public-debut |title=Google same-day delivery makes public debut |newspaper=Mercury News |date=25. 9. 2013}}</ref> 3. februara 2014, Google je izdao svoj prvi Chromecast SDK.<ref>By Tom Cheredar, VentureBeat."[http://venturebeat.com/2014/02/03/google-finally-releases-a-chromecast-sdk/ / Google finally releases a Chromecast SDK] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140811001828/http://venturebeat.com/2014/02/03/google-finally-releases-a-chromecast-sdk/ |date=11. 8. 2014 }}." 3. 2. 2014. Retrieved 3. 2. 2014.</ref> ==Korporativni poslovi i kulture== [[Datoteka:Schmidt-Brin-Page-20080520.jpg|thumb|Tadašnji CEO, sada Chairman Googlea [[Eric Schmidt]] sa [[Sergey Brin|Sergeyom Brinom]] i [[Larry Page|Larryjem Pageom]] (s lijeva na desno) u 2008.|alt=Eric Schmidt, Sergey Brin, and Larry Page sitting together]] Na ''[[Fortune (časopis)|Fortune]]'' magazinovoj listi najboljih kompanija za raditi u, Google je rangiran prvi u 2007, 2008 i 2012<ref name="best_company">{{Cite journal |last1=Levering |first1=Robert |last2=Moskowitz |first2=Milton |editor1-first=Andrew |editor1-last=Serwer |editor1-link=Andrew Serwer |date=22. 1. 2007 |title=In good company |journal=Fortune Magazine |volume=155 |issue=1 |publisher=Cable News Network |url=http://money.cnn.com/magazines/fortune/fortune_archive/2007/01/22/8398125/index.htm |access-date=19. 6. 2010 |archive-date=1. 3. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100301175257/http://money.cnn.com/magazines/fortune/fortune_archive/2007/01/22/8398125/index.htm |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Levering |first1=Robert |last2=Moskowitz |first2=Milton |editor1-first=Andrew |editor1-last=Serwer |editor1-link=Andrew Serwer |date=4. 2. 2008 |title=The 2008 list |journal=Fortune Magazine |volume=157 |issue=2 |publisher=Cable News Network |url=http://money.cnn.com/magazines/fortune/bestcompanies/2008/full_list/index.html |access-date=19. 6. 2010 |archive-date=23. 7. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100723223729/http://money.cnn.com/magazines/fortune/bestcompanies/2008/full_list/index.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite journal |title=The 2012 list |journal=Fortune Magazine |url=http://money.cnn.com/magazines/fortune/best-companies/2012/full_list/ |access-date=26. 2. 2012 |archive-date=31. 10. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121031135647/http://money.cnn.com/magazines/fortune/best-companies/2012/full_list/ |url-status=dead }}</ref> te četvrti u 2009. i 2010.<ref>{{Cite journal |last1=Levering |first1=Robert |last2=Moskowitz |first2=Milton |editor1-first=Andrew |editor1-last=Serwer |editor1-link=Andrew Serwer |date=2. 2. 2009 |title=The 2009 list |journal=Fortune Magazine |volume=159 |issue=2 |publisher=Cable News Network |url=http://money.cnn.com/magazines/fortune/bestcompanies/2009/full_list/index.html |access-date=19. 6. 2010 |archive-date=29. 1. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140129075726/http://money.cnn.com/magazines/fortune/bestcompanies/2009/full_list/index.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Levering |first1=Robert |last2=Moskowitz |first2=Milton |editor1-first=Andrew |editor1-last=Serwer |editor1-link=Andrew Serwer |date=8. 2. 2010 |title=The 2010 list |journal=Fortune Magazine |volume=161 |issue=2 |publisher=Cable News Network |url=http://money.cnn.com/magazines/fortune/bestcompanies/2010/full_list/ |access-date=19. 6. 2010 |archive-date=13. 4. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140413092612/http://money.cnn.com/magazines/fortune/bestcompanies/2010/full_list/ |url-status=dead }}</ref> Google je također bio nominiran u 2010. kao svjetski najatraktivniji uposlenik za diplomske studente u Universum Communications talent atrakcijskom indeksu.<ref>{{cite web |url=http://www.universumglobal.com/IDEAL-Employer-Rankings/Global-Top-50 |title=The World's Most Attractive Employers 2010 |date=28. 9. 2010 |publisher=Universum Global |access-date=28. 10. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101112131208/http://www.universumglobal.com/IDEAL-Employer-Rankings/Global-Top-50 |archive-date=12. 11. 2010 }}</ref> Googleova korporativna filozofija uključuje principe kao "ti možeš zaraditi nova ne radeći zlo," "možeš biti ozbiljan ne noseći odijelo," i "rad treba biti izazovan i izazov treba biti zabava".<ref>{{cite web |url=http://www.google.com/corporate/tenthings.html |title=Our Philosophy |publisher=Google, Inc. |access-date=20. 6. 2010}}</ref> ===Zaposlenici=== Od 2013. Google je imao 47.756 zaposlenih (u četvrtom kvartalu, uključujući Motorolu),<ref name= 10K>{{cite web| url= http://investor.google.com/financial/tables.html |title=Google's Income Statement Information| publisher = Google}}</ref> među kojima više od 10.000 softverskih razvojnih programera baziranih u više o 40 ureda.<ref>John Micco: [http://www.eclipsecon.org/2013/sites/eclipsecon.org.2013/files/2013-03-24%20Continuous%20Integration%20at%20Google%20Scale.pdf Continuous Integration at Google Scale], EclipseCon 2013 (p.2)</ref> Nakon kompanijinog IPO-a u 2004, osnivači Sergey Brin i Larry Page, te CEO Eric Schmidt, zahtjevali su da njihova bazna plaća bude srezana na $1. Naknadne ponude kompanije da povećaju njihove plaće su odbijene, primarno zbog njihove glavne kompenzacije - koja dolazi od vlastite dionice u Googleu. Prije 2004, Schmidt je zarađivao $250.000 godišnje, a Page i Brin su primali godišnju platu od po $150.000.<ref name="topsalaries">{{Cite news |url=http://money.cnn.com/2006/03/31/technology/google/index.htm |title=Google leaders stick with $1 salary |last1=La Monica |first1=Paul R. |date=31. 3. 2006 |publisher=Cable News Network |access-date=20. 6. 2010 |archive-date=5. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151105072403/http://money.cnn.com/2006/03/31/technology/google/index.htm |url-status=dead }}</ref> [[Datoteka:Eric Schmidt at the 37th G8 Summit in Deauville 037.jpg|thumb|upright|left|[[Eric Schmidt]]]] U 2007 i početkom 2008, nekoliko vrhovnih rukovodioca napustilo je Google. U oktobru 2007, bivši šef finansija YouTubea, Gideon Yu, pridružio se [[Facebook]]u<ref>{{cite web |url=http://venturebeat.com/2008/03/04/facebook-hires-sheryl-sandberg-to-be-its-new-coo/ |title=Another Googler goes to Facebook: Sheryl Sandberg becomes new COO |publisher=Venture Beat |date=4. 3. 2008 |access-date=31. 3. 2008 |archive-date=8. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151108110547/http://venturebeat.com/2008/03/04/facebook-hires-sheryl-sandberg-to-be-its-new-coo/ |url-status=dead }}</ref> zajedno s Benjaminom Lingon, visoko-rangiranim iženjerom.<ref>{{Cite news |url=http://money.cnn.com/2008/03/04/news/newsmakers/moritz_google_exec.fortune/ |title=Top Google exec jumps to Facebook |publisher=Fortune |date=4. 3. 2008 |access-date=31. 3. 2008 |first=Scott |last=Moritz |archive-date=13. 4. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080413012722/http://money.cnn.com/2008/03/04/news/newsmakers/moritz_google_exec.fortune/ |url-status=dead }}</ref> U martu 2008. [[Sheryl Sandberg]], tadašnja potpredsjednica globalnih internetskih prodaja i operacija, započela je svoju poziciju kao operativni šef na Facebooku.<ref>{{Cite news |url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2008/03/04/AR2008030402766.html|title=Facebook Raids Google for Executive |work=The Washington Post |date=5. 3. 2008 |access-date=31. 3. 2008 |first=Michael | last=Liedtke}}</ref> U isto vrijeme, Ash ElDifrawi, prethodno glava reklamiranja brendova, odlazi da postane šef marketinga na [[Hayneedle|Netshops]].<ref>{{cite press release |url=http://www.prnewswire.com/news-releases/netshops-inc-appoints-ash-eldifrawi-as-companys-first-chief-marketing-officer-57141127.html |title=Netshops Inc. Appoints Ash ElDifrawi as Company's First Chief Marketing Officer |publisher=NetShops |date=26. 3. 2008 |access-date=31. 3. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130507072222/http://www.prnewswire.com/news-releases/netshops-inc-appoints-ash-eldifrawi-as-companys-first-chief-marketing-officer-57141127.html |archive-date=7. 5. 2013 }}</ref> Dana 4. aprila 2011. Page postaje izvršni direktor, dok Schmidt postaje izvršni predsjedavajući u Googleu.<ref>{{cite web|url=http://investor.google.com/earnings/2010/Q4_google_earnings.html |title=Google Announces Fourth quarter and Fiscal Year 2010 Results and Management Changes |publisher=Google |access-date=25. 4. 2011}}</ref> U julu 2012, Googleov prvi ženski uposlenik, [[Marissa Mayer]], napušta Google da postane [[Yahoo!]]-ov CEO.<ref>{{cite news|last=Rushie|first=Dominic|title=Google executive Marissa Mayer to become Yahoo CEO in surprise move|url=http://www.guardian.co.uk/technology/2012/jul/16/google-marissa-mayer-yahoo-ceo|access-date=1. 9. 2012|newspaper=The Guardian|date=16. 7. 2012|location=London}}</ref> [[Datoteka:Noogler.png|thumb|upright|alt=Asian man in his twenties wearing a blue, green, yellow and red propeller hat that says "Noogle"|Novi uposlenici se zovu "Nooglers", i dobijaju kapu sa propelerom da nose na svoj prvi petak.<ref>{{cite web |url=http://www.zorgloob.com/2004/09/23/noogler-chez-google/ |title=Noogler chez Google |language=French |access-date=2. 11. 2014 |archive-date=11. 5. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110511081744/http://www.zorgloob.com/2004/09/23/noogler-chez-google/ |url-status=dead }}</ref>]] Kao motivacijska tehnika, Google koristi politiku često nazvanu ''Innovation Time Off'', gdje se Googleovi inženjeri podsiču da provode 20% njihovog radnog vremena na projektima koji ih interesuju. Neki od Googleovih novijih servisa, kao što je Gmail, Google News, Orkut i AdSense, imaju porijeklo od ovih aktivnosti.<ref>{{Cite news |title=The Google Way: Give Engineers Room |first=Bharat |last=Mediratta |url=http://www.nytimes.com/2007/10/21/jobs/21pre.html |newspaper=The New York Times |date=21. 10. 2007 |access-date=20. 6. 2010}}</ref> U razgovoru na Stanford Univerzitetu, [[Marissa Mayer]], Googleov potpredsjednik za ''Search Products and User Experience'' do jula 2012, pokazala je da je polovina od svih novih projekata pokrenuta u drugoj polovini 2005 nastala od ''Innovation Time Offa''. ===Googleplex=== {{Glavni|Googleplex}} [[Datoteka:Google Mountain View campus garden.jpg|thumb|Bašta kampusa u Google Montana View]] [[Datoteka:Google Mountain View campus dinosaur skeleton 'Stan'.jpg|thumb|Google Mountain View, dinosaur 'Stan']] [[Datoteka:Google bike.jpg|thumb|Bicikli obojeni u šemu boja Googlea su dostupni za besplatnu upotrebu od bilo kojeg uposlenika koji hoda Googleplexom]] Googleovo sjedište u [[Mountain View, California|Mountain View]], CA, referirano je kao "[[Googleplex]]", kao igra riječi termina za broj ''[[googolplex]]'' i sjedišta koje se naziva ''komplex'' zgrada. Lobi je dekoriran sa klavirima, lava lampama, starim serverskim klasterima, te projekcijom pretraživačkih upita na zidu. Hodnici su puni lopti za vježbanje i bicikala. Dosta zaposlenika imaju pristup korporativnom rekreacionom centru. Rekreacioni sadržaju su razbacani širom kampusa i sadrže sobe za trening sa mašinama za veslanje i tegovima, svlačionice, podloške i sušila, masažnu sobu, asortiman video igara, stolni nogomet, baby grand [[klavir]], bilijarski stol, te ping pong. U dodatku sa rekreacijskom sobom, postoje i sobe za užinu opremljene raznim jelima i pićima, sa posebnim naglaskom stavljenim na ishranu.<ref>"[http://www.google.com/corporate/culture.html About the Googleplex]." Google. Retrieved 5. 3. 2008.</ref> Besplatna hrana je dostupna uposlenicima 24/7, sa ponudama koje plaćeni automati proračunaju na bazi i favorizirajući one boljih nutritivnih vrijednosti.<ref>{{Cite news | url = http://www.theatlantic.com/life/print/2011/07/what-googles-famous-cafeterias-can-teach-us-about-health/241876/ | title = What Google's Famous Cafeterias Can Teach Us About Health |publisher=[[The Atlantic]] |author= [[Marion Nestle]]| date = juli 2011 | access-date=8. 5. 2013 }}</ref> Googleove opsežne usluge nisu dostupne svim radnicima. Privremeni radnici kao što su oni koji skeniraju knjige nemaju pristup šatlovima, Googleovima cafeima ili drugim privilegijama.<ref>{{Cite news | url = http://searchengineland.com/does-google-have-a-class-system-for-googlers-75457 | title = Does Google Have A Class System For Googlers? | publisher = [[SearchEngineLand]] | author = [[Barry Schwartz]] | date=2. 5. 2011 | access-date=22. 4. 2013 }}</ref> Tokom 2006, Google se preselio u 28.900 m<sup>2</sup> uredskog prostora u [[New York]], na 111 [[Eighth Avenue]], Manhattan.<ref name="manhattan">Reardon, Marguerite. "[http://news.cnet.com/2100-1024_3-6121970.html Google takes a bigger bite of Big Apple]." [[CNET]]. 2. 10. 2006. Retrieved 9. 10. 2006.</ref> Ured je posebno dizajniran i sagrađen za Google i udomljuje njegov najveći reklamno-prodavački tim, koji je bio instrumentala za osiguravanje velikih partnerstava.<ref name="manhattan" /> Sjedište u New Yorku je slično po dizajnu i funkcionalnosti sa onim iz Mountain Viewa, te uključuje sobu za igranje, mikro-kuhinje i područje za video-igre.<ref>{{cite web|title=The Ultimate Office: Inside Google's NYC Compound|url=http://www.refinery29.com/google-office#slide-1|work=Refinery29|publisher=Refinery29|access-date=24. 9. 2013|author=ANNIE GEORGIA GREENBERG|date=11. 9. 2012}}</ref> Od februara 2012, značajan inženjerski tim je baziran u gradu New Yorku.<ref>{{cite news|title=Google Web Grows in City|url=http://online.wsj.com/article/SB10001424052970204653604577251293275921060.html|access-date=24. 9. 2013|newspaper=Wall Street Journal|date=29. 2. 2012|author=Emily Glazer}}</ref> Od septembra 2013, Googleov [[Istočna obala SAD|ured na istočnoj obali]] je lociran na 76 Ninth Ave, New York City, New York.<ref>{{cite web|title=Google New York|url=http://www.google.com/about/jobs/locations/new-york/|work=Google Jobs|publisher=Google, Inc|access-date=24. 9. 2013|date=septembar 2013}}</ref> U novembru 2006. Google je otvorio urede na [[Carnegie Mellon]] kampusu u [[Pittsburgh]]u, fokusirajući se na kodiranje shopping reklama i [[smartphone aplikacija]] i programa.<ref>{{Cite news | url = http://www.thepittsburghchannel.com/technology/10346550/detail.html | archive-url = https://www.webcitation.org/5hGpTE0LB?url=http://www.thepittsburghchannel.com/technology/10346550/detail.html | archive-date=4. 6. 2009 | title = Google Completes Pittsburgh Office, Holds Open House | date=17. 11. 2006 | access-date=13. 1. 2008 |publisher = [[WTAE TV|WTAE]] }}</ref><ref>{{cite web |url=http://triblive.com/x/pittsburghtrib/business/s_712700.html |title=Google search: Tech-minded workers |last=Olson |first=Thomas |date=8. 12. 2010 |publisher=[[Trib Total Media]] |access-date=8. 12. 2010}}</ref> Krajem 2006, Google je također utemeljio nove urede za svoje AdWords divizije u [[Ann Arbor, Michigan]].<ref>{{cite web| url=http://www.informationweek.com/news/internet/webdev/showArticle.jhtml?articleID=202600809| title=Inside Google's Michigan Office| date=24. 10. 2007| publisher=[[InformationWeek]]| access-date=7. 11. 2014| archive-date=3. 5. 2008| archive-url=https://web.archive.org/web/20080503233009/http://www.informationweek.com/news/internet/webdev/showArticle.jhtml?articleID=202600809| url-status=dead}}</ref> Ostale lokacije ureda u SAD uključuju [[Ann Arbor, Michigan]]; [[Atlanta, Georgia]]; [[Austin, Texas]]; [[Boulder, Colorado]]; [[Cambridge, Massachusetts]]; New York City; [[San Francisco]], [[California]]; [[Seattle, Washington]]; [[Reston, Virginia]], te [[Washington, D.C.]] Nadalje, Google ima nekoliko međunarodnih ureda. [[Datoteka:PONYA Inland Term 1 jeh.JPG|thumb|Googleova NYC uredska zgrada udomljuje svoj najveći tim za prodaju reklama.<ref name="manhattan" />|alt=Google's NYC office building]] U oktobru 2006, kompanija je objavila planove da instalira hiljade [[solarni panel|solarnih panela]] za omogućavanje do 1,6 mega[[watt]]a elektriciteta, dovoljno da zadovolji približno 30% energetskih potreba kampusa.<ref name="solar">Richmond, Riva. "[http://www.post1.net/lowem/entry/google_plans_to_build_huge Google plans to build huge solar energy system for headquarters] {{Webarchive|url=http://arquivo.pt/wayback/20160519010259/http://www.post1.net/lowem/entry/google_plans_to_build_huge|date=19 Maj 2016}}." [[MarketWatch]]. 17. oktobar 2006. Pregledano: 17. oktobar 2006.</ref> Sistem će biti najveći solarni napojni sistem kostruiran na SAD-ovom korporativnom kampusu i jedan od najvećih od bilo kojeg korporativnog mjesta u svijetu.<ref name="solar" /> Dodatno, Google je objavio 2009. da je to raspoređivalo stado koza da zadrži travnjake oko Googleplexa kratke, pomažući zaštiti od prijetnji sezonskih požara, dok se usput reducira ugljen-dioksid zs košenje ogromnih zemljišta.<ref>{{cite web| url=http://googleblog.blogspot.com/2009/05/mowing-with-goats.html | title=Official Google Blog: Mowing with goats| date=1. 5. 2009| publisher=Google}}</ref><ref>{{Cite news| url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2009/05/04/AR2009050400027.html | work=[[The Washington Post]] | title=My Day With The Google Goats | first=MG | last=Siegler | date=3. 5. 2009 | access-date=3. 5. 2010}}</ref> Ideja podrezivanja travnjaka korištenjem koza potiče od [[R. J. Widlar]]a, inženjera koji je radio za firmu [[National Semiconductor]].<ref>{{cite web |url=http://www.national.com/rap/Horrible/sheep.html | archive-url= https://web.archive.org/web/19990506135340/http://www.national.com/rap/Horrible/sheep.html| archive-date=6. 5. 1999|title=Sheep Mow Lawns |publisher=[[National Semiconductor]] |access-date=5. 7. 2010}}{{dead link|date=juni 2012}}</ref> Godine 2008, Google se suočio sa optužbama u ''[[Harper's Magazine]]'' jer je navodno "energetski žderonja". Kompanija je optuživana za korištenje svog "[[Don't be evil]]" mottoa i svoje javne [[energy-saving]] kampanje da sakrije ili zataška velike količine energije koje zahtjevaju njegovi serveri.<ref>[[Ginger Strand|Strand, Ginger]]. "[https://web.archive.org/web/20090703171603/http://harpers.org/media/slideshow/annot/2008-03/index.html Keyword: Evil]." Retrieved 9. 4. 2008.</ref> ===Google Doodle=== {{Glavni|Google Doodle}} Od 1998, Google je dizajnirao specijalne, privremene zamjenske logoe da postavlja na svoju [[početna stranica|početnu stranicu]] koja teži da obilježi [[godišnjice]], događaje, postignuća i ljude. Prvi Googleov [[Doodle]] bio je u čast [[Burning Man|Burning Man Festival]]u iz 1998.<ref>{{cite web|url=http://www.google.com/doodle4google/history.html |title=Doodle 4 Google |publisher=Google.com |date= |access-date=23. 4. 2014}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.google.com/doodles/burning-man-festival |title=Burning Man Festival |publisher=Google.com |date=30. 8. 1998 |access-date=23. 4. 2014}}</ref> Doodle su dizajnirali [[Larry Page]] i [[Sergey Brin]] da obavijeste korisnike o svojoj odsutnosti u slučaju da se serveri obore. Naknadni Google Doodleovi su dizajnirani vanjskim doprinositeljima, dok Larry i Sergey nisu pitali tadašnjeg stažistu [[Dennis Hwang|Dennisa Hwanga]] da dizajnira logo za [[Bastille Day]] u 2000. Sa te tačke naovamo, Doodleovi su bili organizirani i kreirani od strane tima nazvanog "Doodleri".<ref>{{cite web|url=http://www.theguardian.com/technology/2014/apr/12/meet-people-behind-google-doodles-logo|title=Meet the people behind the Google Doodles|publisher=The Guardian|date=12. 4. 2014|access-date=27. 9. 2014}}</ref> === Filantropija === {{Glavni|Google.org}} Godine 2004. Google je formirao neprofitnu filantropsku organizaciju [[Google.org]], sa početnim fondom od $1 milijardu.<ref name="philanthropy">{{cite web|url=http://www.google.org/about.html|title=About the Foundation|publisher=Google, Inc.|access-date=16. 7. 2010 |archive-url= https://web.archive.org/web/20100714080922/http://www.google.org/about.html|archive-date=14. 7. 2010}}</ref> Misija organizacije je da kreira svijest o [[klima]]tskim promjenama, globalnom javnom zdravlju i globalnom siromaštvu. Jedan od njenih prvih projekata bio je razvijanje održivog [[plug-in hibrid]]nog [[električni automobil|električnog automobila]] koji može postići 100 milja po galonu. Google je unajmio [[Larry Brilliant]]a kao izvršnog direktora programa u 2004,<ref>{{Cite news |last1=Hafner |first1=Katie |url=http://www.nytimes.com/2006/09/14/technology/14google.html |title=Philanthropy Google's Way: Not the Usual |newspaper=The New York Times |date=14. 9. 2006 |access-date=16. 7. 2010}}</ref> and the current director is Megan Smith.<ref>{{Cite news |last1=Helft |first1=Miguel |url=http://www.nytimes.com/2009/02/24/technology/companies/24google.html |title=Philanthropy Google's Way: Not the Usual |newspaper=[[The New York Times]] |date=23. 2. 2009 |access-date=16. 7. 2010}}</ref> Godine 2008. Google je predstavio svoj "projekt 10<sup>100</sup>" koji je prohvatao ideje kako pomoći društvu, a potom dopuštao Googleovim korisnicima da glasaju o svojim omiljenim.<ref>{{cite web |url=http://www.project10tothe100.com/ |title=Project 10 to the 100th |publisher=Google, Inc. |access-date=16. 7. 2010 |archive-date=10. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110710075927/http://www.project10tothe100.com/ |url-status=dead }}</ref> Nakon dvije godine šutnje, tokom koje je većina razmišljala šta se desilo sa programom,<ref>{{cite news |url=http://www.wired.com/epicenter/2010/06/google-struggles-to-give-away-10-million/ |title=Google Struggles to Give Away $10 million |last1=Van Burskirk |first1=Elliot |date=28. 6. 2010 |work=[[Wired (website)|Wired]] |access-date=26. 9. 2010}}</ref> Google je objavio pobjednike projekta, dajući ukupno deset miliona dolara za razne ideje opsegom od neprofitnih organizacija koje promoviraju obrazovanje web-sajtu koji teži da napravi sve zakonske dokumente javne i internetski dostupne.<ref>{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2010/09/10-million-for-project-10100-winners.html |title=$10 million for Project 10^100 winners |date=24. 9. 2010 |last1=Twohill |first1=Lorraine |publisher=Google, Inc. |access-date=26. 9. 2010}}</ref> U 2011, Google je donirao 1 milion eura za [[Međunarodna matematička olimpijada|Međunarodnu matematičku olimpijadu]] da podrži sljedećih pet godišnjih Međunarodnih matematičkih olimpijada (2011–2015).<ref>{{cite web |url=https://www.imo2011.nl/node/39 |title=Google donating 1 million euros to IMO |date=20. 1. 2011 |access-date=4. 2. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110724154518/https://www.imo2011.nl/node/39 |archive-date=24. 7. 2011 }}</ref> U julu 2012, Google je pokrenuo "[[Legalize Love]]" kampanju u podršci za [[prava homoseksualaca]].<ref>{{cite web|url=http://www.pinknews.co.uk/2012/07/08/google-launches-legalise-love-gay-rights-campaign/|title=Google launches 'Legalise Love' gay rights campaign|work=PinkNews.co.uk|access-date=9. 9. 2014}}</ref> === Izbjegavanje poreza === Google koristi razne strategije izbjegavanja poreza. Na listi najvećih internetskih kompanija, Google plaća najmanje poreze zemljama porijekla svojih prihoda. Kompanija uspijeva ovo uraditi djelomično licenciranjem tehnologije kroz podružnice u Irskoj, Bermudama, Bahamima i Holandiji.<ref>Metz, Cade. [http://www.theregister.co.uk/2010/10/22/google_double_irish_tax_loophole/ "Google slips $3.1bn through 'Double Irish' tax loophole."] The Register, 22. 10. 2010.</ref> Ovo je navodno izazvalo francuske istrage u Googleovu praksu [[transferne cijene|transfernih cijena]].<ref>{{cite web|last=Leach |first=Anna |url=http://www.theregister.co.uk/2012/10/31/google_france_tax_office_billion_euros/ |title=French gov 'plans to hand Google €1bn tax bill' – report. |publisher=Theregister.co.uk |date=31. 10. 2012 |access-date=2. 1. 2013}}</ref> Prateći kriticizam na količinu korporativnih poreza koje je Google platio u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]], predsjednik Eric Schmidt je rekao, "To se zove kapitalizam. Mi smo ponosno kapitalistični." Tokom istog decembarskog (2012) intervjua, Schmidt "je potvrdio da kompanija nema namjere i dalje plaćati ministarstvu finansija UK-a."<ref>{{cite news |url = http://www.independent.co.uk/news/uk/home-news/google-boss-im-very-proud-of-our-tax-avoidance-scheme-8411974.html |title = Google boss: I'm very proud of our tax avoidance scheme |last1 = Kumar |first1 = Nikhil |last2 = Wright |first2 = Oliver |date = 13. 12. 2012 |publisher = The Independent |access-date = 17. 12. 2012 |location = London |archive-date = 17. 12. 2012 |archive-url = https://web.archive.org/web/20121217052403/http://www.independent.co.uk/news/uk/home-news/google-boss-im-very-proud-of-our-tax-avoidance-scheme-8411974.html |url-status = dead }}</ref> U 2013, Schmidt je odgovorio na pitanja o taksama plaćenim u UK pokazujući na reklamne naknade kojima je Google naplaćivao UK kompanijama kao izvor ekonomskog rasta.<ref>{{cite news|last=Arthur |first=Charles |url=http://www.guardian.co.uk/technology/2013/apr/22/google-eric-schmidt-tax-avoidance |title=Google chairman Eric Schmidt defends tax avoidance policies |publisher=The Guardian |date=22. 4. 2013 |access-date=22. 4. 2013 |location=London}}</ref> Googleov potpredsjednik [[Matt Brittin]] svjedočio je za Javni odbor računa Britanskog parlamenta da njegov prodajni tim iz UK nije napravio kupovine i stoga ne duguje porez na promet u Velikoj Britaniji.<ref>{{cite web|author=Brid-Aine Parnell, 17. 5. 2013 |url=http://www.theregister.co.uk/2013/05/17/quotw_ending_may_17/ |title='I think you DO do evil, using smoke and mirrors to avoid tax'. |publisher=Theregister.co.uk |date=17. 5. 2013 |access-date=13. 3. 2014}}</ref> === Okolina === Od 2007, Google je težio karbonskoj neutralnosti u smislu svojih operacija.<ref>{{cite web|title=Google’s Green Initiative: Environmentally Conscious Technology|url=http://www.technobuffalo.com/2011/05/18/googles-green-initiative-environmentally-conscious-technology/|work=TechnoBuffalo|publisher=TechnoBuffalo LLC|access-date=12. 7. 2013|author=Jack McGrath|date=18. 5. 2011}}</ref><ref>{{cite web|title=Home|url=http://www.google.com/green/|work=Google Green|publisher=Google, Inc|access-date=12. 7. 2013|year=2013}}</ref> Google je objelodanio u septembru 2011. da "neprekidno koristi dovoljno elektriciteta za snabdjevanje 200.000 domova", skoro 260 miliona watta ili oko četvrtina emisije nuklearne elektrane. Ukupne ugljične emisije za 2010. bile su upravo ispod 1,5 miliona metričkih tona, najviše zbog korištenja fosilnih goriva koja omogućavaju elektricitet za podatkovne centre. Google je izjavio da je 25 procenata svoje energije isporučeno obnovljivim gorivima u 2010. Prosječna pretraga koristi samo 0,3 watt-sata elektriciteta, tako da sve globalne pretrage su samo 12,5 miliona watta ili 5% ukupne elektricitetske potrošnje Googlea.<ref>{{cite news|last=Glanz|first=James|title=Google Details, and Defends, Its Use of Electricity|url=http://www.nytimes.com/2011/09/09/technology/google-details-and-defends-its-use-of-electricity.html?_r=0|access-date=24. 3. 2014|newspaper=NY Times|date=8. 9. 2011}}</ref> U junu 2013, ''Washington Post'' je izjavio da je Google donirao US$50.000 za [[Competitive Enterprise Institute]], libertarijanski istraživački centar koji naziva ljudske ugljične emisije pozitivnim faktorom za okolinu i izjavljuje da globalno zagrijavanje nije problem.<ref>{{cite news|title=Anatomy of a Washington dinner: Who funds the Competitive Enterprise Institute?|url=http://www.washingtonpost.com/blogs/the-fix/wp/2013/06/20/anatomy-of-a-washington-dinner-who-funds-the-competitive-enterprise-institute/|access-date=12. 7. 2013|newspaper=The Washington Post|date=20. 6. 2013|author=Juliet Eilperin}}</ref> U julu 2013, izjavljeno je da je Google ugostio događaj prikupljanja novčanih sredstava za [[Oklahoma]] Senatora [[Jim Inhofe]], koji je nazvao klimatske promjene "podvalom".<ref>{{cite news|title=Google hosts fundraiser for climate change denying US senator|url=http://www.guardian.co.uk/environment/2013/jul/09/google-climate-denier-jim-inhofe|access-date=12. 7. 2013|newspaper=The Guardian|date=9. 7. 2013|author=Suzanne Goldenberg|location=London}}</ref> == Također pogledajte == * [[Usporedba internetskih pretraživača]] * [[Don't be evil]] * [[Googleov logo]] * [[Google Maps]] * [[Google platform]] * [[Google Street View]] * [[Google+]] * [[Googlebot]] – web crawler * [[Googlization]] * [[Ungoogleable]] == Reference == {{refspisak|3}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} * [https://www.google.com Google] * [https://mail.google.com Gmail] * [https://earth.google.com/ Google Earth] {{Google}} {{Istaknuti članak}} [[Kategorija:Google]] [[Kategorija:Internet pretraživači]] [[Kategorija:Multinacionalne kompanije sa sjedištem u SAD-u]] [[Kategorija:Računarska preduzeća u SAD-u]] 32icmu79oe8aptg0j0e03fl9s04l2hd 3917368 3917367 2026-08-10T06:09:20Z ~2026-43892-51 184526 /* */ https://youtube.com/@h2oremix88?si=v__YAhLUYb8_VI9L 3917368 wikitext text/x-wiki {{O...|kompaniji|pretraživač interneta|Google (pretraživač)}} {{Infokutija kompanija | grupa = Google LLC | ime = Google LLC | slika = Google 2015 logo.svg | logo_veličina = 250px | slika2 = Googleplex HQ (cropped).jpg | logo_veličina2 = 250px | vrsta = Javna ([[NASDAQ]]: [http://quotes.nasdaq.com/asp/SummaryQuote.asp?symbol=GOOG&selected=GOOG GOOG]), (LSE: [http://www.londonstockexchange.com/en-gb/pricesnews/prices/Trigger/genericsearch.htm?bsg=true&ns=GGEA GGEA]) | osnivanje = [[Menlo Park]], [[Kalifornija]] (27. septembra 1998) | osnivači = [[Larry Page]] i [[Sergey Brin]] | sjedište = [[Googleplex]] - [[Mountain View]], [[Kalifornija]], [[SAD]] | predsjednik = | ključneosobe = [[Sundar Pichai]]<br /><small>([[glavni izvršni direktor]])</small><br />[[Ruth Porat]] <small>(predsjednica)</small><br />[[John L. Hennessy]] <small>(predsjedavajući)</small><br />[[Anat Ashkenazi]]<br /><small>([[glavni finansijski direktor]])</small> | industrija = [[internet]], [[softver]], [[hardver]] | proizvodi = v. [[Spisak Googleovih proizvoda]] | zaposleni = 19,665 ([[30. septembar|30. septembra]] [[2009]].) | holding = | slogan = "Don't Be Evil"<br><small>({{bs|ne budi zao}})</small> | web = https://youtube.com/@h2oremix88?si=rdBO0RDsV4b7sr3r | sjedište_grad = | sjedište_država = | pod_posluženo = Globalno | usluge = | prihod = [[Američki dolar|USD$]]10,604 milijardi | operativni_prihod = [[Američki dolar|USD$]]5,084 milijardi | neto_dobit = [[Američki dolar|USD$]]3,077 milijardi | divizije = | podruž = AdMob, DoubleClick, On2 Technologies, Picnik, YouTube, Zagat, Waze, Blogger, SlickLogin, Boston Dynamics, Bump, Nest Labs, DeepMind Technologies, WIMM One, VirusTotal | vlasnik = | prestala_postojati = | dodatak = |}} '''Google''' je [[SAD|američka]] multinacionalna [[korporacija]] specijalizirana u [[internet]]skim servisima i proizvodima, koji uključuju internetske reklamne tehnologije, pretragu, internetsko skladištenje i [[softver]], dok se veći dio profita ostvaruje preko [[AdWords]]a.<ref name="financialtables">{{cite web |url=http://investor.google.com/fin_data.html |title=Financial Tables |publisher=Google, Inc. |access-date=2. 5. 2012}}</ref><ref>{{Cite news |title=Online Ads Give Google Huge Gain in Profit |first=David A. |last=Vise |url=https://archive.org/details/googlehetverhaal0000vise|newspaper=The Washington Post |date=21. 10. 2005}}</ref> <!-- historija-->Google su osnovali [[Larry Page]] i [[Sergey Brin]] dok su bili na doktorskom studiju na [[Univerzitet Stanford|Univerzitetu Stanford]]. Zajedno posjeduju oko 14% dionica, ali kontroliraju 56% dioničarske glasačke moći kroz tzv. "superglasačke zalihe". Oni su osnovali Google kao privatno preduzeće 4. septembra 1998. Početna javna ponuda je bila 19. augusta 2004. Njihov opis misije od samog početka je bio "da organiziraju svjetske informacije i naprave ih univerzalno dostupnim i koristivim",<ref name="corporate">{{cite web |url=http://www.google.com/corporate/ |title=Google Corporate Information |publisher=Google, Inc. |access-date=14. 2. 2010}}</ref> a njihov neslužbeni slogan je bio "[[Don't be evil]]"<ref>{{cite web |url=http://investor.google.com/conduct.html |title=Google Code of Conduct |date=8. 4. 2009 |publisher=Google, Inc. |access-date=5. 7. 2010}}</ref><ref>{{cite web |url=http://blogoscoped.com/archive/2007-07-16-n55.html |title=Paul Buchheit on Gmail, AdSense and More |first=Philip|last=Lenssen |date=16. 7. 2007 |publisher=Google Blogoscoped |access-date=14. 2. 2010}}</ref> ({{bs|ne budi zao}}). 2004, Google se premjestio u novo sjedište u [[Mountain View (Kalifornija)|Mountain View, Kalifornija]], koje je nazvano [[Googleplex]].<ref>{{cite web |url=http://www.google.com/about/company/history/#2004 |title=Google history in depth}}</ref> <!-- portfolio -->Brzi rast od osnivanja je povukao lanac proizvoda, nabavki i partnerstava van [[Google pretraga|Googleove pretrage]]. Prema tome, oni nude internetske servise poput softvera za produktivnost uključujući email ([[Gmail]]), internetsko spremanje podataka ([[Google Drive]]), uredski paket ([[Google Docs]]) i sl. Desktop-proizvodi uključuju aplikacije za internetsko pregledanje, organiziranje i uređivanje slika i brzo dopisivanje. Kompanija drži razvoj mobilnog operativnog sistema [[Android (operativni sistem)|Android]] i operativni sistem [[Chrome OS]]<ref>{{cite web|url=http://www.google.com/chromebook |title=Chromebook |publisher=Google |access-date=17. 8. 2011}}</ref> za [[netbook]] poznat kao [[Chromebook]]. Google se snažno uključio u komunikacijski hardver: ima partnerstvo sa velikim elektronskim proizvođačima<ref>{{cite web|last1=Ricker|first1=Thomas|title=Google: Nexus program explained, unfazed by Motorola acquisition|url=http://www.theverge.com/2011/08/15/motorola-google-nexus-program-explained|website=theverge.com|publisher=Vox Media|access-date=31. 7. 2014}}</ref> u produkciji svog "visoko-kvalitetnog i jeftinog"<ref>{{cite web|last1=Kleinman|first1=Jacob|title=Google Exec: New Nexus Coming|url=http://www.technobuffalo.com/2014/06/27/google-exec-new-nexus-coming/|website=technobuffalo.com|publisher=TechnoBuffalo|access-date=31. 7. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140708010647/http://www.technobuffalo.com/2014/06/27/google-exec-new-nexus-coming/|archive-date=8. 7. 2014}}</ref> [[Google Nexus|Nexus]] uređaja i [[Motorola Mobility]] kupljenog u maju 2012.<ref name="Hardware company">{{cite news|title=It's Official: Google Is Now a Hardware Company|url=http://www.businessweek.com/articles/2012-05-22/its-official-google-is-now-a-hardware-company|access-date=4. 9. 2012|newspaper=Bloomberg Businessweek|date=22. 5. 2012|author=Brad Stone|author2=Peter Burrows}}</ref> U 2012, infrastruktura optičkih vlakana instalirana je u gradu [[Kansas]] za opremanje [[Google Fiber]] radio servisa.<ref name="Google Fiber Cable TV Business">{{cite web|last=Hesseldahl|first=Arik|title=Google Gets Into the Cable TV Business, for Real|url=http://allthingsd.com/20120726/google-gets-into-the-cable-tv-business-for-real/|publisher=AllThingsD.com|access-date=15. 9. 2012|date=26. 7. 2012}}</ref> <!-- tehnički dio-->Korporacija, procjenjuje se, pokreće više od milion servera u podatkovnim centrima u svijetu (od 2007)<ref>{{cite web |url=http://www.pandia.com/sew/481-gartner.html |title=Pandia Search Engine News – Google: one million servers and counting |date=2. 7. 2007 |publisher=Pandia Search Engine News |access-date=14. 2. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110716084624/http://www.pandia.com/sew/481-gartner.html |archive-date=16. 7. 2011 }}</ref> i upravlja s više od milijardu zahtjeva za pretragu<ref>{{Cite news |url=http://politicalticker.blogs.cnn.com/2009/12/18/google-unveils-top-political-searches-of-2009/ |title=CNN Politics – Political Ticker... Google unveils top political searches of 2009 |first=Eric |last=Kuhn |date=18. 12. 2009 |publisher=CNN |access-date=14. 2. 2010 |archive-date=12. 10. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121012045324/http://politicalticker.blogs.cnn.com/2009/12/18/google-unveils-top-political-searches-of-2009/ |url-status=dead }}</ref> i približno 24 petabajta korisnički generisanih podataka svaki dan (od 2009).<ref>{{cite web|url=http://portal.acm.org/citation.cfm?doid=1327452.1327492 |title=MapReduce |publisher=Portal.acm.org |access-date=16. 8. 2009}}</ref><ref>{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2008/11/sorting-1pb-with-mapreduce.html |title=Sorting 1PB with MapReduce |last=Czajkowski |first=Grzegorz |date=21. 11. 2008 |publisher=Google, Inc. |access-date=5. 7. 2010}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.niallkennedy.com/blog/2008/01/google-mapreduce-stats.html |title=Google processes over 20 petabytes of data per day |last=Kennedy |first=Niall |date=8. 1. 2008 |publisher=Niall Kennedy |access-date=5. 7. 2010 |archive-date=28. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150928091137/http://www.niallkennedy.com/blog/2008/01/google-mapreduce-stats.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web |url=http://techcrunch.com/2008/01/09/google-processing-20000-terabytes-a-day-and-growing/ |title=Google Processing 20,000 Terabytes A Day, And Growing |last=Schonfeld |first=Erick |date=9. 1. 2008 |publisher=TechCrunch |access-date=16. 2. 2010}}</ref> <!-- popularnost-->U decembru 2013, [[Alexa Internet|Alexa]] je označila google.com kao najposjećeniji [[web-sajt]] u svijetu. Veliki broj Googleovih sajtova na ostalim jezicima nalaze se među prvih stotinu, kao i ostalih nekoliko sajtova koje posjeduje Google, kao što su [[YouTube]] i [[Blogger (servis)|Blogger]].<ref>{{cite web |title=Alexa Traffic Rank for Google (three month average) |publisher=[[Alexa Internet]] |url=http://www.alexa.com/siteinfo/google.com |access-date=10. 12. 2013 |archive-date=26. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151226074120/http://www.alexa.com/siteinfo/google.com |url-status=dead }}</ref> Njihova dominacija na tržištu je vodila ka velikoj medijskoj pokrivenosti, uključujući kritikovanje kompanije zbog problema kao što su autorska prava, cenzura i privatnost.<ref>{{Cite news |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/technology/6740075.stm |work=BBC News |title=Google ranked 'worst' on privacy |date=11. 6. 2007 |access-date=30. 4. 2010}}</ref><ref name="gatekeepers">{{Cite news |first= Jeffrey |last=Rosen |title=Google's Gatekeepers |url=http://www.nytimes.com/2008/11/30/magazine/30google-t.html |work=The New York Times |date=30. 11. 2008 |access-date=5. 7. 2010}}</ref> ==Historija== {{Glavni|Historija Googlea}} Google je s radom počeo u januaru 1996. kao istraživački projekt studenata [[Larry Page|Larryja Page]]a i [[Sergey Brin|Sergeyja Brina]] kada su oba bili na doktorskom studiju na [[Univerzitet Stanford|Univerzitetu Stanford]] u [[Kalifornija|Kaliforniji]].<ref name="milestones">{{cite web |url=http://www.google.com/intl/en/corporate/history.html |title=Google Milestones |publisher=Google, Inc. |access-date=28. 9. 2010}}</ref> Dok su konvencionalne pretraživačke mašine rangirale rezultate brojanjem koliko puta se traženi termin pojavio na stranici, dvojica su teoretisala o boljem sistemu koji je analizirao veze između web-sajtova.<ref>{{cite web |url=http://ilpubs.stanford.edu:8090/422/ |title=The PageRank Citation Ranking: Bringing Order to the Web |last1=Page |first1=Lawrence |last2=Brin |first2=Sergey |last3=Motwani |first3=Rajeev |last4=Winograd |first4=Terry |date=11. 11. 1999 |publisher=Stanford University |access-date=15. 2. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091118014915/http://ilpubs.stanford.edu:8090/422/ |archive-date=18. 11. 2009 }}</ref> Nazvali su ovu novu tehnologiju [[PageRank]]; ona je određivala relevantnost web-sajta prema broju stranica i važnost tih stranica, koje su povezivale nazad na originalni sajt.<ref>{{cite web |url=http://www.google.com/corporate/tech.html |title=Technology Overview |publisher=Google, Inc. |access-date=15. 2. 2010}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www-diglib.stanford.edu/cgi-bin/WP/get/SIDL-WP-1997-0072?1 |title=PageRank: Bringing Order to the Web |last=Page |first=Larry |publisher=Stanford Digital Library Project |date=18. 8. 1997 |archive-url=https://web.archive.org/web/20020506051802/http://www-diglib.stanford.edu/cgi-bin/WP/get/SIDL-WP-1997-0072?1 |archive-date=6. 5. 2002 |access-date=27. 11. 2010 }}</ref><ref>{{Cite journal |last=Brin|first=Sergey|author-link=Sergey Brin|last2=Page|first2=Lawrence|author-link2=Larry Page|year=1998|title=The anatomy of a large-scale hypertextual Web search engine|url=http://infolab.stanford.edu/pub/papers/google.pdf|journal=Computer Networks and ISDN Systems |volume= 30 |issue=1–7|pages=107–117|doi=10.1016/S0169-7552(98)00110-X}}</ref><ref>{{cite journal |last=Barroso |first=L.A. |last2=Dean |first2=J. |last3=Holzle |first3=U. |date=29. 4. 2003 |title=Web search for a planet: the google cluster architecture |journal=IEEE Micro |volume=23 |issue=2 |pages=22–28 |doi=10.1109/mm.2003.1196112 |quote=We believe that the best price/performance tradeoff for our applications comes from fashioning a reliable computing infrastructure from clusters of unreliable commodity PCs.|url=https://semanticscholar.org/paper/8db8e53c92af2f97974707119525aa089f6ed53a }}</ref> Mala pretraživačka mašina zvana "RankDex" od kompanije IDD Information Services dizajnirana od strane [[Robin Li]] već je, od 1996, istraživala jednaku strategiju za bodovanje sajtova, kao i rangiranje stranica.<ref>{{Cite journal |last=Li |first=Yanhong |date=6. 8. 2002 |title=Toward a qualitative search engine |journal=Internet Computing, IEEE |volume=2 |issue=4 |pages=24–29 |publisher=IEEE Computer Society |issn=1089-7801 |doi=10.1109/4236.707687 |url=http://ieeexplore.ieee.org/search/freesrchabstract.jsp?tp=&arnumber=707687 |access-date=14. 2. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111107235943/http://ieeexplore.ieee.org/search/freesrchabstract.jsp?tp=&arnumber=707687 |archive-date=7. 11. 2011 }}</ref> Tehonologija u RankDexu je patentirana u julu 1999.<ref>{{Cite patent |country=US |number=5920859 |status=patent |title=Hypertext document retrieval system and method |gdate=6. 7. 1999 |fdate=5. 2. 1997 |invent1=Li, Yanhong |assign1=IDD Enterprises, L.P. |class=G06F17/30D |access-date=27. 11. 2010}}</ref> i korištena kasnije kada je Li osnovao [[Baidu]] u Kini.<ref>{{Cite news |url=http://www.forbes.com/forbes/2009/1005/technology-baidu-robin-li-man-whos-beating-google_2.html |title=The Man Who's Beating Google |last=Greenberg |first=Andy |work=Forbes |date=5. 10. 2009 |access-date=12. 10. 2010 |archive-date=18. 9. 2012 |archive-url=https://archive.today/20120918202225/http://www.forbes.com/forbes/2009/1005/technology-baidu-robin-li-man-whos-beating-google_2.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.rankdex.com/about.html |title=About: RankDex |publisher=RankDex.com |access-date=12. 10. 2010 |archive-date=20. 1. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120120002301/http://www.rankdex.com/about.html |url-status=dead }}</ref> Page i Brin su originalno nazvali svoj program "BackRub", jer je sistem provjeravao vanjske linkove da odredi važnost sajta.<ref>{{Cite news |title=The Birth of Google |first=John |last=Battelle |newspaper=Wired |date=august 2005 |url=http://www.wired.com/wired/archive/13.08/battelle.html?tw=wn_tophead_4 |access-date=12. 10. 2010}}</ref><ref>{{cite web|last1=Trex|first1=Ethan|title=9 People, Places & Things That Changed Their Names|url=http://mentalfloss.com/article/20890/9-people-places-things-changed-their-names|website=Mental Floss|access-date=4. 8. 2014}}</ref><ref>{{cite web |url=http://huron.stanford.edu |title=Backrub search engine at Stanford University |archive-url=https://web.archive.org/web/19961224105215/http://huron.stanford.edu/ |archive-date=24. 12. 1996 |access-date=12. 3. 2011 }}</ref> Eventualno, oni su izmijenili ime u Google, riječ koja je nastala od pogrešnog izgovora riječi "[[googol]]",<ref>{{cite web |url=http://graphics.stanford.edu/~dk/google_name_origin.html |title=Origin of the name "Google" |last=Koller |first=David |date=januar 2004 |publisher=Stanford University |access-date=4. 7. 2012 |archive-url=https://www.webcitation.org/68ubHzYs7?url=http://graphics.stanford.edu/~dk/google_name_origin.html |archive-date=4. 7. 2012 }}</ref><ref>{{Cite news |url=http://www.stanforddaily.com/2003/02/12/from-googol-to-google/ |title=From Googol to Google |last=Hanley |first=Rachael |date=12. 2. 2003 |newspaper=The Stanford Daily |publisher=Stanford University |access-date=15. 2. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110511111017/http://www.stanforddaily.com/2003/02/12/from-googol-to-google/ |archive-date=11. 5. 2011 }}</ref> broj jedan je praćen sa 100 nula, što je odabrano kao naznaka da je pretraga težila omogućiti veliku količinu informacija.<ref>{{cite web |url=http://www.google.com/company.html |title=Google! Beta website |publisher=Google, Inc. |archive-url= https://web.archive.org/web/19990221202430/http://www.google.com/company.html |archive-date=21. 2. 1999 |access-date=12. 10. 2010 |url-status=live}}</ref> U početku je Google pokretan na web-sajtu Stanford univerziteta, s domenama ''google.stanford.edu'' i ''z.stanford.edu''.<ref>{{cite web |url=http://google.stanford.edu |title=Google! Search Engine |archive-url=https://web.archive.org/web/19981111183552/http://google.stanford.edu/ |publisher=Stanford University |archive-date=11. 11. 1998 |access-date=12. 10. 2010}}</ref><ref>{{cite web |url=http://z.stanford.edu/ |title=Google! Search Engine |archive-url=https://web.archive.org/web/19981201235013/http://z.stanford.edu/ |publisher=Stanford University |archive-date=1. 12. 1998 |access-date=14. 8. 2012}}</ref> Ime domene za Google je registrirano 15. septembra 1997,<ref>{{cite web |url=http://whois.dnsstuff.com/tools/whois.ch?ip=google.com |title=WHOIS – google.com |access-date=5. 7. 2010 |archive-url=https://archive.today/20120529002442/http://whois.dnsstuff.com/tools/whois.ch?ip=google.com |archive-date=29. 5. 2012 }}</ref> a kompanija je inkorporirana 4. septembra 1998. Bila je zasnovana u garaži prijateljice ([[Susan Wojcicki]]<ref name="milestones"/>) u [[Menlo Park (Kalifornija)|Menlo Parku]] (Kalifornija). Kolega s doktorskog studija na Stanfordu, Craig Silverstein, bio je prvi zaposlenik.<ref name="milestones"/><ref>{{cite web |url=http://www-cs-students.stanford.edu/~csilvers/ |title=Craig Silverstein's website |archive-url=https://web.archive.org/web/19991002122809/http://www-cs-students.stanford.edu/~csilvers/ |archive-date=2. 10. 1999 |publisher=Stanford University |access-date=12. 10. 2010 }}</ref><ref>{{Cite news |last=Kopytoff |first=Verne |url=http://articles.sfgate.com/2008-09-07/news/17161124_1_larry-page-google-search-engine |title=Craig Silverstein grew a decade with Google |newspaper=San Francisco Chronicle |publisher=Hearst Communications, Inc. |date=7. 9. 2008 |access-date=12. 10. 2010 |archive-date=7. 11. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121107075029/http://www.sfgate.com/news/article/Craig-Silverstein-grew-a-decade-with-Google-3270079.php |url-status=dead }}</ref> U maju 2011, broj mjesečnih unikatnih posjetioca Googlea prešao je jednu milijardu po prvi put, što je 8,4%-ni rast od maja 2010 (931 million).<ref>{{cite web |url=http://itsalltech.com/2011/06/22/googles-new-record-1-billion-visitors-in-may/ |title=Google's new record, 1 billion visitors in May &#124; It's All Tech |publisher=Itsalltech.com |access-date=2. 1. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120321165022/http://itsalltech.com/2011/06/22/googles-new-record-1-billion-visitors-in-may/ |archive-date=21. 3. 2012 }}</ref> U januaru 2013, Google je objavio zaradu od US$50 milijardi godišnjeg prihoda za 2012. godinu. Ovo je označilo prvi put da je kompanija dostigla ovaj podvig, na vrhu 2011. ukupno US$38 milijardi.<ref>Fiegerman, Seth. 22. 1. 2013. "Google Has Its First $50 Billion Year." http://mashable.com/2013/01/22/google-q4-earnings/</ref> ===Finansiranje i početne javne ponude=== [[Datoteka:Google’s First Production Server.jpg|upright|thumb|Googleov prvi proizvodni server. Googleovi proizvodni serveri nastavljaju bivati izgrađeni od jeftinog hardvera.<ref>{{cite web |url=http://www.computerhistory.org/collections/accession/102662167 |title=Google Server Assembly |publisher=Computer History Museum |access-date=4. 7. 2010}}</ref>|alt=Google's first servers, showing lots of exposed wiring and circuit boards]] Prva sredstva za Google u iznosu US$100 hiljada od [[Andy Bechtolsheim|Andyja Bechtolsheima]], suosnivača [[Sun Microsystems]]a, data su u augustu 1998. prije nego je Google inkorporiran.<ref name="Bechtolsheim">{{Cite news|url=http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?file=/chronicle/archive/2004/04/29/MNGLD6CFND34.DTL|archive-url=https://www.webcitation.org/5hT7GniEG?url=http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?file=%2Fchronicle%2Farchive%2F2004%2F04%2F29%2FMNGLD6CFND34.DTL|archive-date=12. 6. 2009|title=For early Googlers, key word is $$$|last=Kopytoff|first=Verne|date=29. 4. 2004|newspaper=San Francisco Chronicle|publisher=Hearst Communications |access-date=19. 2. 2010|location=San Francisco |url-status=live}}</ref> Početkom 1999, doktoranti Brin i Page odlučili su da je pretraga koju su razvijali uzimala mnogo vremena i odvraćala ih od akademskih ciljeva, te su otišli kod izvršnog direktora firme Excite, Georgea Bella, i ponudili da mu je prodaju za milion dolara. On je odbio ponudu i kasnije je kritikovao [[Vinod Khosla|Vinoda Khoslu]], iz firme Excite, nakon što je pregovarao s Brinom i Pageom o cifri 750.000 dolara. Dana 7. juna 1999. najavljena je tranša finansijskih sredstava u iznosu 25 miliona dolara,<ref>{{Cite press release |url=http://www.google.com/pressrel/pressrelease1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20010212052759/http://www.google.com/pressrel/pressrelease1.html |archive-date=12. 2. 2001 |title=Google Receives $25 Million in Equity Funding |date=7. 6. 1999 |location=Palo Alto, Calif. |publisher=Google |access-date=16. 2. 2009 |url-status=dead }}</ref> s većim ulagačima, uključujući firme [[Kleiner Perkins Caufield & Byers]] i [[Sequoia Capital]].<ref name="Bechtolsheim"/> Googleova početna javna ponuda (IPO) uzela je maha pet godina kasnije, 19. augusta 2004. U to vrijeme Larry Page, Sergey Brin i [[Eric Schmidt]] složili su se da rade zajedno u Googleu na period od 20 godina – do 2024.<ref>{{Cite news |url=http://money.cnn.com/2008/01/18/news/companies/google.fortune/index.htm |title=Google wins again |date=29. 1. 2008 |newspaper=Fortune |publisher=Time Warner |access-date=22. 1. 2011 |first=Adam |last=Lashinsky |archive-date=22. 10. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121022200031/http://money.cnn.com/2008/01/18/news/companies/google.fortune/index.htm |url-status=dead }}</ref> Kompanija je ponudila 19.605.052 dionica po cijeni od $85 po dionici.<ref name="IPO">{{Cite news|url=http://www.businessweek.com/technology/content/aug2004/tc20040819_6843_tc120.htm|title=Google: Whiz Kids or Naughty Boys?|last=Elgin|first=Ben|date=19. 8. 2004|newspaper=BusinessWeek|publisher=Bloomberg, L.P.|access-date=19. 2. 2010}}</ref><ref>{{cite web|url=http://investor.google.com/pdf/2004_AnnualReport.pdf|title=2004 Annual Report|year=2004|publisher=Google, Inc.|page=29|access-date=19. 2. 2010|location=Mountain View, California}}</ref> Dionice su prodate u formatu internetske aukcije koristeći sistem koje su napravili [[Morgan Stanley]] i [[Credit Suisse]], potpisnici ugovora.<ref>{{Cite news|url=http://money.cnn.com/2004/04/29/technology/google/|title=Google sets $2.7 billion IPO|last=La Monica|first=Paul R.|date=30. 4. 2004|publisher=CNN Money|access-date=19. 2. 2010|archive-date=23. 4. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120423090507/http://money.cnn.com/2004/04/29/technology/google/|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.zdnet.com/news/want-in-on-googles-ipo/135799|title=Want In on Google's IPO?|last=Kawamoto|first=Dawn|date=29. 4. 2004|publisher=ZDNet|access-date=19. 2. 2010}}</ref> Prodaja od $1,67 milijardi dala je Googleu tržišnu kapitalizaciju od više od $23 milijarde.<ref name="washpost">{{Cite news|url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/articles/A14939-2004Aug19.html|title=Google's IPO: Grate Expectations|last=Webb|first=Cynthia L.|newspaper=The Washington Post|access-date=19. 2. 2010|location=Washington, D.C. | date=19. 8. 2004}}</ref> U januaru 2014, njihova tržišna kapitalizacija je porasla na $397 milijardi.<ref name=Marketwatch>{{cite web|title=Google Overview|url=http://www.marketwatch.com/investing/stock/goog|publisher=Marketwatch|access-date=2. 2. 2014}}</ref> Ogromna većina od 271 milion dionica ostao je pod kontrolom Googlea, te su mnogi Googleovi uposlenici postali istovremeni milioneri na papiru. [[Yahoo!]], konkurent Googlea, također je imao koristi jer je držao 8,4 miliona dionica Googlea prije nego je IPO zauzeo mjesto.<ref name="yahooshares">{{Cite news|url=http://www.internetnews.com/bus-news/article.php/3392781|title=Yahoo and Google Settle|last=Kuchinskas|first=Susan|date=9. 8. 2004|publisher=internet.com|access-date=19. 2. 2010}}</ref> Postojala je zabrinutost da će Googleov IPO dovesti do izmjena u kulturi kompanije. Razlozi su imali opseg od pritiska dioničara na smanjenje dobitka zaposlenika zbog činjenice da će dosta direktora kompanije postati istovremeni milioneri u papirima.<ref>{{Cite news |agency=Associated Press |url=http://www.wired.com/techbiz/media/news/2004/04/63241 |title=Quirky Google Culture Endangered? |newspaper=Wired |date=28. 4. 2004 |access-date=27. 11. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100814174333/http://www.wired.com/techbiz/media/news/2004/04/63241 |archive-date=14. 8. 2010 }}</ref> Kao odgovor na ovu zabrinutost, suosnivači Sergey Brin i Larry Page obećali su u izvještaju prema potencijanlim investitorima da IPO neće izmijeniti kulturu kompanije.<ref>{{cite web |last1=Olsen |first1=Stefanie |last2=Kawamoto |first2=Dawn |url=http://news.cnet.com/2100-1024-5201978.html |title=Google IPO at $2.7 billion |work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]] |date=30. 4. 2004 |access-date=27. 11. 2010}}</ref> Godine 2005, članci u ''[[The New York Times]]'' i ostalim izvorima počeli su sugerisati da je Google izgubio svoji nekorporativnu, nepokvarenu filozofiju.<ref>Richard Utz, "The Good Corporation? Google's Medievalism and Why It Matters." ''Studies in Medievalism'' 23 (2013): 21-28.</ref><ref>{{Cite news |last=Rivlin |first=Gary |url=http://www.nytimes.com/2005/08/24/technology/24valley.html |title=Relax, Bill Gates; It's Google's Turn as the Villain |newspaper=The New York Times |date=24. 8. 2005 |access-date=27. 11. 2010}}</ref><ref>{{Cite news |last1=Gibson |first1=Owen |last2=Wray |first2=Richard |url=http://www.smh.com.au/news/technology/search-giant-may-outgrow-its-fans/2005/08/25/1124562975596.html3001.asp |title=Search giant may outgrow its fans |newspaper=The Sydney Morning Herald |date=25. 8. 2005 |access-date=27. 11. 2010}}</ref><ref>{{cite web |last=Ranka |first=Mohit |url=http://www.osnews.com/story/17928/Google--Dont-Be-Evil |title=Google – Don't Be Evil |publisher=OSNews |date=17. 5. 2007 |access-date=27. 11. 2010}}</ref> U težnji da zadrže unikatnu kulturu kompanije, Google je uveo poziciju ''"''Šefa kulture", koji također snosi funkciju direktora za ljudske resurse. Svrha Šefa kulture je razviti i održati kulturu i rad na načine da se zadrži iskren odnos prema osnovnim vrijednostima na kojima je kompanija zasnovana: stambena organizacija sa saradničkim okruženjem.<ref name="CCO">{{cite web |last=Mills |first=Elinor |url=http://www.zdnet.com.au/meet-google-s-culture-czar-339275147.htm |title= Google's culture czar |publisher=ZDNet |date=30. 4. 2007 |access-date=27. 11. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101031155723/http://www.zdnet.com.au/meet-google-s-culture-czar-339275147.htm |archive-date=31. 10. 2010 }}</ref> Google se također suočio sa navođenjem seksizma i starosne segregacije od bivših zaposlenika.<ref>{{cite web |last=Kawamoto |first=Dawn |url=http://news.cnet.com/Google-hit-with-job-discrimination-lawsuit/2100-1030_3-5807158.html?tag=nl |title=Google hit with job discrimination lawsuit |work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]] |date=27. 7. 2005 |access-date=27. 11. 2010}}</ref><ref>{{Cite news |agency=Associated Press |url=http://www.ctv.ca/servlet/ArticleNews/story/CTVNews/20071006/google_old_071006/20071006 |title=Google accused of ageism in reinstated lawsuit |publisher=CTV Television Network |date=6. 10. 2007 |access-date=27. 11. 2010 |archive-date=11. 10. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071011205140/http://www.ctv.ca/servlet/ArticleNews/story/CTVNews/20071006/google_old_071006/20071006 |url-status=dead }}</ref> Trgovanje se dobro odvijalo nakon IPO, sa dionicama koje su dostizale $700 po prvi put 31. oktobra 2007,<ref>{{cite web |url=http://weblogs.baltimoresun.com/business/hancock/blog/2007/10/google_shares_hit_700.html |title=Google shares hit $700 |date=31. 10. 2007 |last=Hancock |first=Jay |publisher=The Baltimore Sun |access-date=27. 11. 2010 |archive-date=8. 5. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130508163840/http://weblogs.baltimoresun.com/business/hancock/blog/2007/10/google_shares_hit_700.html |url-status=dead }}</ref> prvenstveno zbog boljih prodaja i prihoda na tržištu internetskog reklamiranja.<ref name="bowlingforgoogle">{{Cite news |last=La Monica |first=Paul R. |url=http://money.cnn.com/2005/05/25/technology/techinvestor/lamonica/index.htm |title=Bowling for Google |publisher=CNN |date=25. 5. 2005 |access-date=28. 2. 2007 |archive-date=19. 6. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120619060640/http://money.cnn.com/2005/05/25/technology/techinvestor/lamonica/index.htm |url-status=dead }}</ref> Porast u cijeni trgovanja je uglavnom podstaknuto od strane zasebnih investitora, za razliku od velikih institucionalnih investitora i međusobnih sredstava.<ref name="bowlingforgoogle" /> Kompanija je upisana na [[NASDAQ]] berzi pod satnim simbolom GOOG, a na [[Frankfurt]]skoj berzi pod satnim simbolom GGQ1. ===Rast=== U martu 1999, kompanija je preselila svoje urede u [[Palo Alto]], Kalifornija, što je dom za nekoliko poznatih tehnoloških početaka [[Silicijska dolina|Silicijske doline]].<ref name="165univave">{{Cite news|url=http://news.cnet.com/2100-1040-960790.html|title=A building blessed with tech success|last=Fried|first=Ian|date=4. 10. 2002|work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]]|access-date=15. 2. 2010}}</ref> Sljedeće godine, unatoč početnom oponiranju Pagea i Brina prema reklamno-profitnoj pretrazi,<ref>{{Cite book|last=Stross|first=Randall|title=Planet Google: One Company's Audacious Plan to Organize Everything We Know|publisher=Free Press|location=New York|date=septembar 2008|pages=3–4|chapter=Introduction|isbn=978-1-4165-4691-7|url=http://books.google.com/?id=xOk3EIUW9VgC&printsec=frontcover|access-date=14. 2. 2010|chapterurl=http://books.google.com/books?id=xOk3EIUW9VgC&printsec=frontcover}}</ref> Google je počeo prodavati reklamiranje sa pretraživačkim ključnim riječima.<ref name="milestones" /> U cilju dobijanja čistog dizajna stranice i povećane brzine, reklame su bile isključivo tekstualnog karaktera. Ključne riječi koje su prodavane bile su bazirane na kombinaciji cijena i klikova, sa naplaćivanjem koje je počinjalo s 5 centi po kliku.<ref name="milestones" /> Ovaj model prodaje na osnovu ključnih riječi bio je prvi put korišten na sajtu ''Goto.com'', [[Idealab]] spin-off kojeg je kreirao [[Bill Gross (entrepreneur)|Bill Gross]].<ref name="goto strong">{{Cite news|url=http://searchenginewatch.com/2166331|title=GoTo Going Strong |last= Sullivan |first=Danny|date=1. 7. 1998|publisher=SearchEngineWatch|access-date=18. 2. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20091014204451/http://searchenginewatch.com/2166331|archive-date=14. 10. 2009}}</ref><ref name="cnet p4p">{{Cite news|url=http://news.cnet.com/Pay-for-placement-gets-another-shot/2100-1023_3-208309.html|title=Pay-for-placement gets another shot|last=Pelline|first=Jeff|date=19. 2. 1998|work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]] |access-date=18. 2. 2010}}</ref> Kada je kompanija promijenila imena u Overture Services, tužila je Google zbog kršenja autorskih prava patenata "pay per click" i licitacije. Uvodni servisi bi kasnije bili kupljeni od Yahoo!-a i preimenovani u [[Yahoo! Search Marketing]]. Slučaj je kasnije smaknut sa suda; Google je prihvatio izdavanje zajedničkih dionica Yahoo!-u u zamjenu za stalnu dozvolu.<ref>{{Cite news|url=http://news.cnet.com/Google,-Yahoo-bury-the-legal-hatchet/2100-1024_3-5302421.html|title=Google, Yahoo bury the legal hatchet|last=Olsen|first=Stephanie|date=9. 8. 2004|work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]]|access-date=18. 2. 2010}}</ref> Godine 2001, Google je dobio patent za svoj PageRank mehanizam.<ref name="patent">{{Ref patent |country=US |number=6285999 |status=patent |title=Method for node ranking in a linked database |gdate=4. 9. 2001 |fdate=9. 1. 1998 |invent1=Page, Lawrence |assign1=The Board of Trustees of the Leland Stanford Junior University |class=G06F17/30}}</ref> Patent je službeno dodijeljen na Univerzitetu Stanford i potpisuje Lawrencea Pagea kao izumitelja. Godine 2003. kompanija je zakupila uredski kompleks od kompanije [[Silicon Graphics]] na 1600 Amphitheatre Parkway u [[Mountain View (Kalifornija)|Mountain View]], Kalifornija.<ref name="sgibldg">{{Cite news|url=http://news.cnet.com/Googles-movin-on-up/2110-1032_3-1025111.html|title=Google's movin' on up|last=Olsen|first=Stephanie|date=11. 7. 2003|work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]]|access-date=15. 2. 2010}}</ref> Kompleks je postao poznat kao [[Googleplex]], igra riječi od [[googolplex]], broj gdje jedinicu slijedi googol nula. [[Googleplex]] interijere su dizajnirali arhitekti [[Clive Wilkinson]]. Tri godine kasnije, Google je kupio imovinu od SGI za $319 miliona.<ref name="googleplexpurchase">{{Cite news|url=http://sanjose.bizjournals.com/sanjose/stories/2006/06/19/newscolumn3.html|title=Google to buy headquarters building from Silicon Graphics|date=16. 6. 2006|newspaper=Silicon Valley / San Jose Business Journal|publisher=American City Business Journals|access-date=15. 2. 2010|location=San Jose}}</ref> Do tada, ime "Google" je našlo svoj put u svakodnevni govor, uzrokujući da glagol "google" bude dodan u [[Merriam-Webster]] Collegiate Dictionary i [[Oxford English Dictionary]], označavajući ga "koristiti Google pretragu da se dobiju informacije na Internetu."<ref>{{cite web|url=http://googleblog.blogspot.com/2006/10/do-you-google.html|title=Do You "Google"?|last=Krantz|first=Michael|date=25. 10. 2006|publisher=Google, Inc.|access-date=17. 2. 2010}}</ref><ref>{{cite web|url=http://msnbc.msn.com/id/13720643/|title=To Google or Not to Google|last=Bylund|first=Anders|date=5. 7. 2006|publisher=msnbc.com|access-date=17. 2. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20060707062623/http://msnbc.msn.com/id/13720643/|archive-date=7. 7. 2006}}</ref> ===2013 - danas=== Google je objavio pokretanje nove kompanije naziva [[Calico (company)|Calico]] 19. septembra 2013, kojom će upravljati šef Applea [[Arthur D. Levinson|Arthur Levinson]]. U službenom javnom izvještaju, Page je objasnio da "zdravlje i blagostanje" kompanije će se fokusirati na "izazov starenja i povezanih bolesti".<ref>{{cite news|title=Google spin-off Calico to search for answers to ageing|url=http://www.bbc.co.uk/news/technology-24158924|access-date=20. 9. 2013|newspaper=BBC News|date=19. 9. 2013|author=Jane Wakefield}}</ref> Od septembra 2013, Google upravlja sa 70 ureda u više od 40 zemalja.<ref>{{cite web|title=Google locations|url=http://www.google.com/about/company/facts/locations/|work=Google Company|publisher=Google, Inc|access-date=24. 9. 2013|date=septembar 2013}}</ref> Google je proslavio svoju 15-godišnjicu 27. septembra 2013, iako je koristio druge datume za svoj službeni rođendan.<ref>{{cite web|url=http://searchengineland.com/google-is-10-years-old-finding-the-real-google-birthday-12172|title=Google Is 10 Years Old? Finding The Real Google Birthday|last=Sullivan|first=Danny|date=14. 9. 2007|access-date=28. 9. 2013|archive-date=24. 9. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130924011919/http://searchengineland.com/google-is-10-years-old-finding-the-real-google-birthday-12172|url-status=dead}}</ref> Razlog izbora 27. septembra ostaje nepoznat, a spor sa konkurentskom pretraživačkom stranicom [[Yahoo! Search]] iz 2005 smatra se razlogom.<ref>{{Cite news |last=Peterson |first=Andrea|url=http://www.washingtonpost.com/blogs/the-switch/wp/2013/09/27/is-today-really-googles-birthday/ |title=Is today really Google’s birthday? |newspaper=Washington Post|date=27. 9. 2013 |access-date=28. 9. 2013}}</ref><ref>{{cite news|title=Google celebrates 15th birthday with interactive piñata 'doodle'|url=http://www.independent.co.uk/life-style/gadgets-and-tech/news/google-celebrates-15th-birthday-with-interactive-piata-doodle-8842436.html|access-date=28. 9. 2013|newspaper=The Independent|date=26. 9. 2013|author=John Hall|location=London|archive-date=28. 9. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130928223219/http://www.independent.co.uk/life-style/gadgets-and-tech/news/google-celebrates-15th-birthday-with-interactive-piata-doodle-8842436.html|url-status=dead}}</ref> Alliance for Affordable Internet (A4AI) je pokrenuta u oktobru 2013. i Google je dio koalicije javnih i privatnih organizacija koje uključuju [[Facebook]], [[Intel]] i [[Microsoft]]. Vođena od strane [[Tim Berners-Lee]]ja, A4AI se bori napraviti pristup internetu dostupnijim tako da je pristup proširen na zemlje u razvoju, gdje je samo 31% ljudi priključeno. Google će pomagati smanjenju cijena pristupa internetu tako da one padnu ispod UN-ovog Broadband Commission svjetskog cilja od 5% mjesečnog primanja.<ref>{{cite news|title=Sir Tim Berners-Lee and Google lead coalition for cheaper internet|url=http://www.theguardian.com/technology/2013/oct/07/google-berners-lee-alliance-broadband-africa?CMP=EMCNEWEML6619I2&et_cid=51918&et_rid=7107573&Linkid=http%3a%2f%2fwww.theguardian.com%2ftechnology%2f2013%2foct%2f07%2fgoogle-berners-lee-alliance-broadband-africa|access-date=8. 10. 2013|newspaper=The Guardian|date=7. 10. 2013|author=Samuel Gibbs}}</ref> Korporacijski ujedinjeni prihod za treći kvartal 2013. objavljen je sredinom oktobra 2013. od US$14,89 milijardi, koji pokazuje rast od 12% u odnosu na prethodni kvartal. Googleov internetski biznis je odgovoran za US$10,8 milijardi od ovog iznosa, sa rastom u broju korisničkih klikova na reklame.<ref>{{cite news|title=Google earnings up 12% in third quarter even as Motorola losses deepen|url=http://www.theguardian.com/technology/2013/oct/17/google-q3-revenue-earnings-report?CMP=EMCNEWEML6619I2&et_cid=53346&et_rid=sundaybottle@hotmail.com&Linkid=http%3a%2f%2fwww.theguardian.com%2ftechnology%2f2013%2foct%2f17%2fgoogle-q3-revenue-earnings-report|access-date=18. 10. 2013|newspaper=The Guardian|date=17. 10. 2013|author=Reuters|archive-date=24. 2. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150224132350/http://www.theguardian.com/technology/2013/oct/17/google-q3-revenue-earnings-report?CMP=EMCNEWEML6619I2&et_cid=53346&et_rid=sundaybottle@hotmail.com&Linkid=http%3a%2f%2fwww.theguardian.com%2ftechnology%2f2013%2foct%2f17%2fgoogle-q3-revenue-earnings-report|url-status=dead}}</ref> U novembru 2013, Google je objavio planove za novi (93.000 m<sup>2</sup>) ured u Londonu, koji se treba otvoriti u 2016. Nove prostorije će biti u mogućnosti smjestiti 4.500 uposlenika i ovo se smatra kao jedna od najvećih komercijalnih nabavki imanja u Britaniji.<ref>{{cite news|title=Inside Google’s new 1-million-square-foot London office—three years before it’s ready|url=http://qz.com/139794/inside-googles-new-1-million-square-foot-london-office-three-years-before-its-ready/|access-date=6. 11. 2013|newspaper=Quartz|date=1. 11. 2013|author=Leo Mirani}}</ref> U oktobru 2014, prema [[Interbrand]] rangiranju, Google je bio drugi najvrijedniji brend u svijetu (iza [[Apple Inc.|Applea]]) sa vrijednošću od $107,4 milijarde.<ref>[http://www.nytimes.com/2014/10/09/business/media/tech-companies-lead-ranking-of-most-valuable-brands-.html?_r=0 Technology titans lead ranking of most valuable brands], ''NYTimes.com'', 8. 10. 2014. Retrieved 9. 10. 2014.</ref> ===Nabavke i partnerstva=== [[Datoteka:Google page brin.jpg|thumb|[[Larry Page]] i [[Sergey Brin]] u 2003.|220x220px]] Od 2001, Google je kupio dosta kompanija, prvenstveno male firme sa ulaganjem kapitala. Godine 2004, Google je kupio [[Keyhole, Inc]].<ref>{{Cite press release |title=Google Acquires Keyhole Corp |publisher=Google, Inc. |date=27. 10. 2004 |url=http://www.google.com/press/pressrel/keyhole.html |access-date=27. 11. 2010}}</ref> Startna kompanija razvijala je proizvod Earth Viewer koji je davao 3D prikaz slike Zemlje. Google je preimenovao ime servisa u [[Google Earth]] 2005. godine. Google je kupio [[Urchin (software)|Urchin Software]] u aprilu 2005, koristeći svoj 'Urchin on Demand' proizvod za kreiranje [[Google Analytics]] u 2006. U oktobru 2006. Google je objavio da je kupio sajt za razmjenu videosnimaka [[YouTube]] za 1,65 milijardi dolara u Googleovoj zalihi, te da je ugovor završen 13. novembra 2006.<ref>{{Cite news |title= Google closes $A2b YouTube deal |author= [[Reuters]] |work= The Age |location=[[Melbourne]]| url= http://www.theage.com.au/news/Business/Google-closes-A2b-YouTube-deal/2006/11/14/1163266548827.html |access-date=5. 7. 2010 |date=14. 11. 2006}}</ref> Google ne omogućuje detaljne podatke za YouTubeove pokretajuće troškove, te su YouTubeove dobiti u 2007. opisane kao "nematerijalne" u regulatornom smislu.<ref name=Moneyclip>{{Cite news |first= Yi-Wyn |last= Yen |date=25. 3. 2008 |url= http://techland.blogs.fortune.cnn.com/2008/03/25/youtube-looks-for-the-money-clip |title= YouTube Looks For the Money Clip |access-date=5. 7. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100117010826/http://techland.blogs.fortune.cnn.com/2008/03/25/youtube-looks-for-the-money-clip/ |archive-date=17. 1. 2010}}</ref> U junu 2008. članak magazina ''[[Forbes]]'' predstavio je YouTubeov prihod u 2008. od 200 miliona dolara, bilježeći napredak u reklamnim prodajama.<ref name="Forbes08">{{Cite news |first= Quentin |last= Hardy |author2= Evan Hessel |url= http://www.forbes.com/forbes/2008/0616/050.html|title=GooTube|work=Forbes|date=22. 5. 2008|access-date=5. 7. 2010}}</ref> Dana 13. aprila 2007. Google je postigao sporazum o kupovini [[DoubleClick]]a za 3,1 milijardu dolara, što je Googleu dalo vrijedne veze koje je DoubleClick imao s web-izdavačima i reklamnim agencijama.<ref name="DoubleClicknyt">{{Cite news|url=http://www.nytimes.com/2007/04/14/technology/14DoubleClick.html |title=Google Buys DoubleClick for $3.1 Billion|last=Story|first=Louise|last2=Helft|first2=Miguel|date=17. 4. 2007|newspaper=The New York Times|access-date=26. 2. 2010|location=New York}}</ref> Kasnije iste te godine, Google je kupio [[GrandCentral]] za $50 miliona.<ref>{{cite web|url=http://googleblog.blogspot.com/2007/07/all-aboard.html|title=All aboard|last=Chan|first=Wesley|date=2. 7. 2007|publisher=Google, Inc.|access-date=26. 2. 2010}}</ref> Sajt će kasnije biti preimenovan u [[Google Voice]]. 5. augusta 2009, Google je kupio svoju prvu javnu kompaniju, kupujući softver za kreiranje videa [[On2 Technologies]] za $106,5 miliona.<ref>{{cite web|url=http://www.google.com/intl/en/press/pressrel/ir_20090805.html|title=Google to Acquire On2 Technologies|publisher=Google Press release|date=5. 8. 2009|access-date=5. 7. 2010}}</ref> Google je također kupio [[Aardvark (search engine)|Aardvark]], pretragu za društvene mreže, za $50 miliona, te komentarisao na svom internom blogu, "mi gledamo unaprijed za saradnju da vidimo gdje šta možemo uzeti".<ref>{{cite web|access-date=12. 2. 2010 |url=http://googleblog.blogspot.com/2010/02/google-acquires-aardvark.html |title=Google Acquires Aardvark |publisher=Google, Inc. |quote=we're excited to announce that we've acquired Aardvark, a unique technology company.}}</ref> U aprilu 2010, Google je objavio da je kupio hardverski startup, Agnilux.<ref>{{cite web |url=http://www.marketwatch.com/story/google-buys-stealthy-start-up-agnilux-2010-04-21 |title=Google buys stealthy start-up Agnilux |date=21. 4. 2010 |last=Letzing |first=John |publisher=MarketWatch |access-date=27. 11. 2010}}</ref> U dodatku mnogih kompanija koje je Google kupio, kompanija je imala partnerstvo sa ostalim organizacijama za istraživanje, reklamiranje i ostale aktivnosti. 2005, Google je imao partnerstvo sa [[NASA]]-ovim [[Ames Research Center|Ames]] istražnim centrom za izgradnju 93.000 m<sup>2</sup> ureda.<ref name="nasaames">{{cite web|url=http://news.cnet.com/Can-Google-beat-the-new-office-curse/2100-1030_3-5884957.html|title=Can Google beat the new-office curse?|last=Mills|first=Elinor|date=29. 9. 2005|publisher=[[CNET]] |access-date=26. 2. 2010}}</ref> Uredi bi se koristili za istraživačke projekte uključujući velikoobimni podatkovni menadžment, [[Mašinski inženjering#Nanotehnologija|nanotehnologiju]], distribuirano računarstvo, te istraživačku svemirsku industriju. Google je ušao u partnerstvo sa firmom [[Sun Microsystems]] u oktobru 2005. radi pomoći oko razmjene i distribuiranja međusobnih tehnologija.<ref name="googlesun">{{Cite news|url=http://www.usatoday.com/tech/news/2005-10-03-google-sun-team_x.htm|title=Google, Sun make 'big deal' together|last=Kessler|first=Michelle|last2=Acohido|first2=Byron|date=3. 10. 2005|newspaper=[[USA Today]]|publisher=[[Gannett Co. Inc.]]|access-date=26. 2. 2010}}</ref> Kompanija je imala partnerstvo sa [[AOL]]-om<ref name="googleaol">{{cite web|url=http://news.cnet.com/What-the-Google-AOL-deal-means-for-users/2100-1024_3-6010327.html|title=What the Google-AOL deal means for users|last=Mills|first=Elinor|date=28. 12. 2005|work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]]|access-date=26. 2. 2010}}</ref> radi poboljšanja međusobne pretrage video servisa. Googleova partnerstva 2005. također su sadržavala finansiranje nove [[.mobi]] vrhunske domene za mobilne uređaje, zajedno s ostalim kompanijama, uključujući i [[Microsoft]], [[Nokia]] i [[Ericsson]].<ref>{{cite web|url=http://finance.yahoo.com/news/DotMobi-Sells-Mobi-DomainName-paidcontent-2969792871.html?x=0&.v=1|title=DotMobi Sells .Mobi Domain-Name Operator|last=Lunden|first=Ingrid|date=12. 2. 2010|publisher=[[Yahoo!]]|access-date=26. 2. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20110623143032/http://finance.yahoo.com/news/DotMobi-Sells-Mobi-DomainName-paidcontent-2969792871.html?x=0&.v=1|archive-date=23. 6. 2011}}</ref> Google bi kasnije pokrenuo "[[AdSense for Mobile]]", uzimajući maha na razvoju mobilnog reklamnog tržišta.<ref name="adsense_mobile">{{cite web|url=http://www.google.com/intl/en/press/annc/20070917_mobileads.html|title=Google AdSense for Mobile unlocks the potential of the mobile advertising market|date=17. 9. 2007 |publisher= Google, Inc.|access-date=26. 2. 2010}}</ref> Povećavajući svoj marketinški nivo još dalje, Google i [[News Corp. Digital Media|Fox Interactive Media]] od [[News Corporation]] ušli su u sporazum vrijedan 900 miliona dolara radi omogućavanja pretrage i reklamiranja tadašnje popularne društvene mreže [[MySpace]].<ref name="googlemyspace">{{Cite news|url=http://findarticles.com/p/articles/mi_m0EIN/is_2006_August_7/ai_n16610613/|title=Fox Interactive Media Enters into Landmark Agreement with Google Inc.; Multi-Year Pact Calls for Google to Provide Search and Advertising across Fox Interactive Media's Growing Online Network Including the MySpace Community|date=7. 8. 2006|publisher=B Net|access-date=26. 2. 2010|archive-date=9. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160109065331/http://findarticles.com/p/articles/mi_m0EIN/is_2006_August_7/ai_n16610613/|url-status=dead}}</ref> U 2007, Google je počeo sponzorirati [[NORAD Tracks Santa]], isključujući bivšeg sponzora AOL. NORAD Tracks Santa tvrdi da prati Djeda Mrazov napredak na Badnju večer,<ref name="Tracking Santa: NORAD & Google Team Up For Christmas, Dec 1, 2007, Danny Sullivan">{{cite web |url=http://searchengineland.com/tracking-santa-norad-google-team-up-for-christmas-12817 |title=Tracking Santa: NORAD & Google Team Up For Christmas, Dec 1, 2007, Danny Sullivan |access-date=5. 7. 2010 |publisher=Search Engine Land }}</ref> koristeći Google Earth da "prati djeda Mraza" u 3D-u po prvi put.<ref name="Behind the scenes: NORAD's Santa tracker for Thur, Dec 21, 2009 By Daniel Terdiman, CNET">{{cite web |url=http://news.cnet.com/8301-13772_3-10418101-52.html |title=Behind the scenes: NORAD's Santa tracker for Thur, Dec 21, 2009 By Daniel Terdiman, CNET |access-date=31. 12. 2009 |work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]] }}</ref> Googleov servis YouTube dao je ''NORAD Tracks Santa'' vlastiti kanal.<ref name="Instructions On Tracking Santa With NORAD & Google: The 2007 Edition, Dec 24, 2007, Danny Sullivan">{{cite web |url=http://searchengineland.com/instructions-on-tracking-santa-with-norad-google-the-2007-edition-13001 |title=Instructions On Tracking Santa With NORAD & Google: The 2007 Edition, Dec 24, 2007, Danny Sullivan |access-date=5. 7. 2010 |publisher=Search Engine Land }}</ref> U 2008, Google je razvio partnerstvo sa [[GeoEye]] da pokrene satelit koji opskrbljuje Google sa visoko-razlučivim (0,41 m monochrome, 1,65 m color) prikazom za Google Earth. Satelit je pokrenut iz [[Vandenberg Air Force Base]] 6. septembra 2008.<ref>{{Cite news|url=http://www.reuters.com/article/2008/09/06/us-geoeye-idUSN0633403420080906|title=GeoEye launches high-resolution satellite|last=Shalal-Esa|first=Andrea|date=6. 9. 2008|publisher=Reuters|access-date=26. 2. 2010|location=Washington|archive-date=4. 7. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150704142406/http://www.reuters.com/article/2008/09/06/us-geoeye-idUSN0633403420080906|url-status=dead}}</ref> Google je također najavio u 2008. da servira arhivu fotografija magazina [[Life (časopis)|Life Magazine]]. Neke od slika u arhivi nikad nisu objavljene u magazinu.<ref>{{Cite news |title=Google gives online life to Life mag's photos |url=http://www.msnbc.msn.com/id/27802744/ |quote=Google Inc. has opened an online photo gallery that will include millions of images from ''[[Life (časopis)|Life]]'' magazine's archives that have never been seen by the public before. |agency=[[Associated Press]] |date=20. 11. 2008 |access-date=25. 2. 2010 |location=Mountain View, California}}</ref> Slike su obilježene vodenim pečatom i originalno su imale napomene o autorskim pravima na svim slikama, bez obzira na status javne domene.<ref>{{cite web |url=http://searchengineland.com/google-to-host-10-million-time-life-unpublished-images-15513 |title=Google Hosting Time-Life Photo Archive, 10 Million Unpublished Images Now Live |publisher=[[Search Engine Land]] |author=Greg Stirling |date=18. 11. 2008 |access-date=5. 7. 2010}}</ref> U 2010, [[Google Energy]] napravio je svoje prvo investiranje u projekt obnovljive energije, ulažući $38,8 miliona u dvije vjetroelektrane u [[North Dakota|Sjevernoj Dakoti]]. Kompanija je objavila da dvije lokacije generiraju 169,5 megavata snage, dovoljno da opskrbe 55.000 domova. Farme, koje je razvila firma [[NextEra Energy Resources]], će smanjiti korištenje fosilnih goriva u regiji i vratiti profite. NextEra Energy Resources prodala je Googleu 20% udjela u projektu da dobije ulog za svoj razvoj.<ref>{{Cite news |title=Google Invests in Two Wind Farms |first1=Scott |last1=Morrison |first2=Cassandra |last2=Sweet |newspaper=[[The Wall Street Journal]] |date=4. 5. 2010 |url=http://online.wsj.com/article/SB10001424052748704342604575222420304732394.html |access-date=27. 11. 2010}}</ref> U februaru 2010, [[Federal Energy Regulatory Commission]] (FERC) autorizirala je Google da kupuje i prodaje energiju po tržišnim cijenama.<ref>''[http://news.cnet.com/8301-11128_3-10456435-54.html Google Energy can now buy and sell energy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140122140309/http://news.cnet.com/8301-11128_3-10456435-54.html |date=22. 1. 2014 }}, on Cnet.com''.</ref> Red jasno navodi da Google Energy—podružnica Googlea—drži prava "za prodaju energije, kapaciteta i pomoćnih servisa po tržišno-baziranim stopama", ali i obznanjuje that niti Google Energy niti podružnice "posjeduju ili kontrolišu bio koje generativne ili prijenosne" objekte.<ref>{{cite web|title=Google gets go-ahead to buy, sell energy|url=http://news.cnet.com/8301-11128_3-10456435-54.html|work=[[CNET]]|publisher=CBS Interactive Inc|access-date=23. 9. 2013|author=Candace Lombardi|date=19. 2. 2010|archive-date=23. 12. 2018|archive-url=https://archive.today/20181223203337/https://www.cnet.com/news/google-gets-go-ahead-to-buy-sell-energy/|url-status=dead}}</ref> Korporacija ostvaruje ovo odobrenje u septembru 2013. godine, kada je najavila da će kupiti sve proizvedene električne energije od strane još neizgrađenih 240 megavata Happy Hereford [[vjetroelektrana]].<ref>{{cite news|title=Google is on the way to quietly becoming an electric utility|url=http://qz.com/125407/google-is-on-the-way-to-quietly-becoming-an-electric-utility/|access-date=23. 9. 2013|newspaper=Quartz|date=18. 9. 2013|author=Todd Woody}}</ref> Također 2010, Google je kupio [[Global IP Solutions]], norvešku kompaniju koja omogućava telekonferencije i ostale slične servise. Ova akvizicija omogućila je Googleu da doda telefonske servise u svoju listu proizvoda.<ref>{{Cite news |last1=Gomes |first1=Lee |date=18. 5. 2010 |title=Google's Latest Telephony Play |work=[[Forbes]]|url=http://www.forbes.com/2010/05/18/google-microsoft-videoconferencing-technology-telephony.html |access-date=27. 11. 2010}}</ref> 27. maja 2010, Google je objavio da je zaključio akviziciju mobilne marketinške mreže [[AdMob]]. Ovo se desilo par dana nakon što je Savezna trgovinska komisija zatvorila istragu kupovine.<ref>{{cite web |url=http://www.appscout.com/2010/05/google_closes_acquisition_of_a.php |title=Google Closes Acquisition of AdMob |last1=Albanesius |first1=Chloe |date=27. 5. 2010 |publisher=AppScout |access-date=16. 6. 2010 |archive-date=16. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110716180347/http://www.appscout.com/2010/05/google_closes_acquisition_of_a.php |url-status=dead }}</ref> Google je dobio kompaniju za nepoznat iznos.<ref>{{cite news |url=http://www.pcmag.com/article2/0,2817,2355609,00.asp |title=Google Acquires Mobile Display Ad Firm AdMob |last1=Albanesius |first1=Chloe |date=9. 11. 2010 |work=PC Magazine |publisher=Ziff Davis Publishing Holdings Inc. |access-date=16. 6. 2010}}</ref> U julu 2010, Google je potpisao sporazum sa Iowa vjetrenjačama da kupi 114 megavata energije za 20 godina.<ref name="wind energy">{{cite web |url=http://news.techworld.com/green-it/3232690/google-buys-power-from-iowa-wind-farm/?olo=rss |title=Google buys power from Iowa wind farm |publisher=News.techworld.com |date=21. 7. 2010 |access-date=26. 10. 2010 |archive-date=5. 7. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140705231858/http://news.techworld.com/green-it/3232690/google-buys-power-from-iowa-wind-farm/?olo=rss |url-status=dead }}</ref> 4. aprila 2011, ''[[The Globe and Mail]]'' objavio je da Google nudi $900 miliona za šest hiljada [[Nortel Networks]] patenata.<ref>{{cite news |url=http://www.theglobeandmail.com/report-on-business/google-bids-900-million-for-nortel-patents/article1969788/ |title=Bid for Nortel patents marks Google's new push into mobile world |work=Globe and Mail |date=4. 4. 2011 |access-date=25. 4. 2011 |location=Toronto |archive-url=https://web.archive.org/web/20110407100606/http://www.theglobeandmail.com/report-on-business/google-bids-900-million-for-nortel-patents/article1969788/ |archive-date=7. 4. 2011 }}</ref> 15. augusta 2011, Google je napravio svoju najveću ikad akviziciju dotad kada je izjavio da će kupiti [[Motorola Mobility]] za 12,5 milijardi dolara<ref>{{cite news |url=http://www.washingtonpost.com/blogs/faster-forward/post/google-agrees-to-acquire-motorola-mobility/2011/08/15/gIQABmTkGJ_blog.html |title=Google agrees to acquire Motorola Mobility |author=Tsukayama, Hayley |work=The Washington Post |date=15. 8. 2011 |access-date=17. 8. 2011 }}</ref><ref>{{cite web|url=http://investor.google.com/releases/2011/0815.html |title=Google to Acquire Motorola Mobility — Google Investor Relations |publisher=Google |access-date=17. 8. 2011}}</ref> subjekat za odobrenje regulatora u Sjedinjenim Državama i Evropi. U postu na Googleovom blogu, Googleov izvršni direktor i suosnivač Larry Page objavio je da je akvizicija bila strateški potez da ojača Googleov portfolio patenata. Kompanijin Android operativni sistem je došao u vatru u industrijskoj širokoj bici, jer su Apple i Microsoft tužili kreatore uređaja Android poput HTC-a, Samsunga i Motorole.<ref name="appleinsider1">{{cite web |last=Hughes |first=Neil |url=http://www.appleinsider.com/articles/11/08/15/google_ceo_anticompetitive_apple_microsoft_forced_motorola_deal.html |title=Google CEO: 'Anticompetitive' Apple, Microsoft forced Motorola deal |publisher=AppleInsider |access-date=17. 8. 2011 |archive-date=10. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150910081804/http://appleinsider.com/articles/11/08/15/google_ceo_anticompetitive_apple_microsoft_forced_motorola_deal.html |url-status=dead }}</ref> Spajanje je dovršeno 22. maja 2012, nakon dopuštenja [[Narodna Republika Kina|Narodne Republike Kine]].<ref>{{cite news|url=http://www.bbc.co.uk/news/business-18164190|title=Google |access-date=23. 5. 2012 | work=BBC News|date=22. 5. 2012}}</ref> Ova kupovina je napravljena djelomično da pomogne da Google dobije Motorolin značajni portfolio za patent na mobilnim uređajima i bežičnim tehnologijama da pomogne zaštititi to na nadolazećim patentnim sporovima sa ostalim kompanijama,<ref name="supercharging android">{{cite web|last=Page |first=Larry |url=http://googleblog.blogspot.com/2011/08/supercharging-android-google-to-acquire.html |title=Official Google Blog: Supercharging Android: Google to Acquire Motorola Mobility |publisher=Googleblog.blogspot.com |access-date=17. 8. 2011}}</ref> uglavnom [[Apple Inc.|Applea]] i [[Microsoft]]a<ref name="appleinsider1"/> i da omogući da nastavi da besplatno nudi [[Android (operating system)|Android]].<ref name="cnet">{{cite web|title=Google to buy Motorola Mobility for $12.5B|url=http://news.cnet.com/8301-1035_3-20092362-94/google-to-buy-motorola-mobility-for-$12.5b/|first=Roger|last=Cheng|date=15. 8. 2011}}</ref> Nakon što je akvizicija zatvorena, Google je počeo da restruktuira Motorola biznis da se uklopi s Googleovom strategijom. Dana 13. augusta 2012, Google je objavio planove otpuštanja 4000 Motorola Mobility zaposlenika.<ref>{{cite news | url=http://www.reuters.com/article/2012/08/13/us-motorolamobility-jobs-idUSBRE87C07F20120813 | title=Google to cut 4,000 Motorola Mobility jobs, shares rise | date=13. 8. 2012 | work=Reuters | access-date=28. 10. 2014 | archive-date=26. 11. 2014 | archive-url=https://web.archive.org/web/20141126075614/http://www.reuters.com/article/2012/08/13/us-motorolamobility-jobs-idUSBRE87C07F20120813 | url-status=dead }}</ref> Dana 10. decembra 2012. Google je prodao proizvodne operacije firme Motorola Mobility firmi [[Flextronics]] za $75 miliona.<ref>{{cite news| url=http://www.engadget.com/2012/12/11/motorola-flextronics/ |title= Motorola's retreat continues, sells factories in China and Brazil to Flextronics for $75 million | date=11. 12. 2012}}</ref> Kao dio sporazuma, Flextronics će proizvoditi neotkriveno Android i ostale mobilne uređaje.<ref>{{cite news| url=http://www.zdnet.com/cn/flextronics-acquires-motorola-mobilitys-plants-in-china-brazil-7000008603/ | title= Flextronics acquires Motorola Mobility's plants in China, Brazil | date=11. 12. 2012}}</ref> 19. decembra 2012, Google je prodao Motorola Home, poslovni odjel Motorola Mobilityja, firmi [[Arris Group]]u za 2,35 milijardi dolara u gotovini i dioničkoj transakciji. Kao dio ovog ugovora, Google je dobio 15,7% udjela u Arris Groupu, koji vrijedi 300 miliona dolara.<ref>{{cite news |url=http://www.arrisi.com/_docs/ARRIS_Announcement_Release.pdf |title=Arris To Acquire Motorola Home Business For $2.35 Billion In Cash And Stock | date=19. 12. 2012 | access-date=28. 10. 2014 | archive-url=https://www.webcitation.org/6DOGJROQI?url=http://www.arrisi.com/_docs/ARRIS_Announcement_Release.pdf | archive-date=3. 1. 2013 }}</ref> 5. juna 2012, Google je objavio da je kupio [[Quickoffice]], kompaniju široko poznatu za njihove mobilne produktivne servise za iOS i Android. Google planira da integrira Quickofficeovu tehnologiju u njihov vlastiti uredski servis.<ref>Lardinois, Frederic. 5. 6. 2012. "Google Acquires Mobile Productivity Company Quickoffice." http://techcrunch.com/2012/06/05/google-acquires-mobile-productivity-company-quickoffice/</ref> 6. februara 2013, Google je objavio da je kupio Channel Intelligence za $125 miliona. Channel Intelligence, tehnološka kompanija koja pomaže korisnicima da kupe proizvode online, jeste aktivna globalno u 31 različitoj zemlji i radi sa više od 850 trgovaca. Google će koristiti ovu tehnologiju da poboljša svoj e-commerce biznis.<ref>6. 2. 2013. Lunden, Ingrid. "Google Acquires Channel Intelligence For $125M To Boost Product Referrals And E-Commerce With Users." http://techcrunch.com/2013/02/06/google-acquires-channel-intelligence-to-boost-product-recommendations-and-e-commer-with-users/</ref> Službena potvrda Googleove kupovine izraelskog startupa [[Waze]] desila se u junu 2013. Waze se promovira kao "društveno-bazirana prometna i navigacijska aplikacija".<ref name="Waze">{{cite web|title=Google Bought Waze For $1.1B, Giving A Social Data Boost To Its Mapping Business|url=http://techcrunch.com/2013/06/11/its-official-google-buys-waze-giving-a-social-data-boost-to-its-location-and-mapping-business/|work=TechCrunch|publisher=AOL Inc|access-date=29. 7. 2013|author=Ingrid Lunden|date=11. 6. 2013}}</ref> Prateći kupovinu Wazea, Google je dostavio "10-Q" podnesak sa [[U.S. Securities and Exchange Commission|Securities Exchange Commission]] (SEC) koji objelodanjuje da je korporacija utrošila US$1,3 milijarde na akvizicije tokom prve polovine 2013. Podnesak također govori da je Waze akvizicija koštala Google US$966 miliona, umjesto US$1.1 milijardi, broj koji je sprva bio predstavljen u medijskim izvorima.<ref name="Waze" /><ref>{{cite web|title=Yahoo And Google Are Both Spending Big Money On Acquisition Sprees And What That Says About Their Futures|url=http://techcrunch.com/2013/07/29/yahoo-and-google-are-both-spending-big-money-on-acquisition-sprees-and-what-that-says-about-their-futures/?ncid=tcdaily|work=TechCrunch|publisher=AOL Inc|access-date=29. 7. 2013|author=Rip Empson|date=29. 7. 2013}}</ref><ref>{{cite web|title=Google and Waze seal the deal on their $1.1B purchase acquisition.|url=http://www.geektime.com/2013/06/11/mazal-tov-google-and-waze-officially-tie-the-knot/|work=Geektime|publisher=Geektime|access-date=29. 7. 2013|author=Avi Schneider|date=11. 6. 2013|archive-date=11. 2. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150211143955/http://www.geektime.com/2013/06/11/mazal-tov-google-and-waze-officially-tie-the-knot/|url-status=dead}}</ref> Akvizicija iz 2012. firme WIMM Labs, koja je prethodno napravila Android pametni sat, potvrđena je u augustu 2013. Od 31. augusta 2013, Google nije javno komentarisao na vijesti u vezi sa WIMM Labs.<ref>{{cite web|title=Google Confirms It Has Acquired Android Smartwatch Maker WIMM Labs|url=http://techcrunch.com/2013/08/31/google-acquires-wimm-labs/?ncid=tcdaily|work=TechCrunch|publisher=AOL Inc|access-date=8. 9. 2013|author=Natasha Lomas|date=31. 8. 2013}}</ref> Akvizicija Fluttera, kreatora tehnologije prepoznavanja pokreta rukom, je potvrđena od korporacije ranog oktobra 2013. Zabilježena cijena je US$40 miliona i Googleov glasnogovornik je izjavio: "Mi smo stvarno impresirani sa Flutterovom timskom mogućnošću da dizajnira novu tehnologiju baziranu na oštrom istraživanju." Flutterova tehnologija dopupta korisnicima da donose ručne pokrete za kontrolu navigacije za aplikacije poput iTunesa, Windows Media Playera i Winampa.<ref>{{cite web|title=Google Acquires Flutter, Creator of Hand Gesture Recognition Technology|url=http://searchenginewatch.com/article/2298628/Google-Acquires-Flutter-Creator-of-Hand-Gesture-Recognition-Technology|work=Search Engine Watch|publisher=Incisive Interactive Marketing LLC|access-date=8. 10. 2013|author=Jennifer Clegg|date=3. 10. 2013}}</ref> 26. januara 2014. Google Inc. je izjavio sporazum od kupovini [[DeepMind Technologies]], privatnu firmu umjetne inteligencije iz [[London]]a. DeepMind opisuje sebe kao imanje mogućnosti kombiniranja najboljih tehnologija mašinskog učenja i sistema neuronauke da napravi opće algoritme. DeepMindove prve komercijalne aplikacije su korištene u simulacijama, e-commerce i igrama. Od decembra 2013, izjavljeno je da DeepMind ima približno 75 zaposelnika.<ref name=Chowdhry-DeepMind>{{cite news|last=Chowdhry|first=Amit|title=Google To Acquire Artificial Intelligence Company DeepMind|url=http://www.forbes.com/sites/amitchowdhry/2014/01/27/google-to-acquire-artificial-intelligence-company-deepmind/|access-date=27. 1. 2014|newspaper=Forbes|date=27. 1. 2014}}</ref> Web-sajt za tehnološke vijesti [[Re/code]] objavile su da je kompanija kupljena za $400 miliona iako nije rečeno odakle je došla informacija. Googleov glasnogovornik nije komentarisao cijenu.<ref name="Helgren- DeepMind">{{cite news|last=Helgren|first=Chris|title=Google to buy artificial intelligence company DeepMind|url=http://www.reuters.com/article/2014/01/27/us-google-deepmind-idUSBREA0Q03220140127|access-date=27. 1. 2014|newspaper=Reuters|date=27. 1. 2014|archive-date=27. 1. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140127042513/http://www.reuters.com/article/2014/01/27/us-google-deepmind-idUSBREA0Q03220140127|url-status=dead}}</ref><ref name="Ribeiro- DeepMind">{{cite news|last=Ribeiro|first=Jon|title=Google buys artificial intelligence company DeepMind|url=http://www.pcworld.com/article/2091500/google-acquires-artificial-intelligence-company-deepmind.html|access-date=27. 1. 2014|newspaper=PC World|date=27. 1. 2014}}</ref> Kupovina DeepMinda pomaže u Googleovom nedavnom rastu u umjetnoj inteligenciji i robotici.<ref name="Opan- DeepMind">{{cite news|last=Opam|first=Kwame|title=Google buying AI startup DeepMind for a reported $400 million|url=http://www.theverge.com/2014/1/26/5348640/google-deepmind-acquisition-robotics-ai|access-date=27. 1. 2014|newspaper=The Verge|date=27. 1. 2014}}</ref> Dana 29. januara 2014. Google je objavio da prodaje svoju [[Motorola Mobility]] jedinicu kineskom [[Lenovo|Lenovu]], za 2,91 milijardu dolara. Kompanija je držala proširenu kolekciju patenata korištenu za razvoj Android proizvoda, što se smatra najvrijednijim dijelom originalnog dogovora.<ref name="Opan- DeepMind"/> Bez obzira na to, prodajna cijena je bila znatno manja od 12,5 milijardi dolara kad je Google kupio Motorola Mobility. Cijena 2,91 milijardi dolara sastojala se od 660 miliona u gotovini, 750 miliona u redovnim dionicama Lenova i 1,5 milijardi trogodišnjih mjenica.<ref name="GoogleSale">{{cite news|title=US Moto X production plant of Motorola to be shut down by year end|url=http://www.fortworthnews.net/index.php/sid/222467207/scat/42acbe017a594c30/ht/US-Moto-X-production-plant-of-Motorola-to-be-shut-down-by-year-end|access-date=1. 6. 2014|publisher=Fort Worth News.Net|archive-url=https://web.archive.org/web/20140706104322/http://www.fortworthnews.net/index.php/sid/222467207/scat/42acbe017a594c30/ht/US-Moto-X-production-plant-of-Motorola-to-be-shut-down-by-year-end|archive-date=6. 7. 2014}}</ref> U martu 2014. Google je potvrdio da je kupio ostatke početnog projekta igre, Green Throttle Games, koji su razvili [[Bluetooth]] upravljač za igre za [[Android (operativni sistem)|Android]].<ref>By Devindra Hardawar, VentureBeat."[http://venturebeat.com/2014/03/12/google-buys-green-throttle-games-which-could-be-a-big-part-of-its-set-top-box/ / Google buys Green Throttle Games, which could be a big part of its Android set-top box]." 12. 3. 2014. Pristupljeno: 12. mart 2014.</ref> U maju 2014, Google je objavio da je kupio [[Quest Visual]], kreatora prošireni stvarni prevodilac aplikacije Word Lens.<ref>{{cite web|title=Google Acquires Quest Visual, Maker of 'Word Lens' App: Image-Based Translation Works With iOS, Android, Glass|url=http://www.latinpost.com/articles/12891/20140518/google-acquires-quest-visual-maker-of-word-lens-app-image-based-translation-works-with-ios-android-glass.htm|publisher=LatinPost|access-date=19. 5. 2014}}</ref> U junu 2014, Google je kupio firmu za satelitsko snimanje [[Skybox Imaging]] za $500 miliona.<ref>{{cite web|url=http://www.bbc.co.uk/news/technology-27785546 |title=Google buys satellite firm Skybox Imaging for $500m|work=BBC News|date=10. 6. 2014|access-date=11. 6. 2014}}</ref> U julu 2014, Google je kupio internetski muzički servis [[Songza]].<ref>{{cite web|url=http://www.cnet.com/news/google-buys-songza-a-pandora-like-player-where-context-is-king/ |title=Google buys Songza, a Pandora-like player where context is king|work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]]|date=1. 7. 2014|access-date=1. 7. 2014}}</ref> ===Lobiranje=== U 2013. godini, Google je rangiran kao 5. u potrošnji na lobiranje, napredujući od 213. pozicije iz 2003.<ref name=lobby1>{{cite news|url=http://www.washingtonpost.com/politics/how-google-is-transforming-power-and-politicsgoogle-once-disdainful-of-lobbying-now-a-master-of-washington-influence/2014/04/12/51648b92-b4d3-11e3-8cb6-284052554d74_story.html?tid=pm_politics_pop|title=Google, once disdainful of lobbying, now a master of Washington influence|publisher=[[The Washington Post]] | first1=Tom|last1=Hamburger|first2=Matea|last2=Gold|date=13. 4. 2014}}</ref> === Googleovi podatkovni centri === Od 2014, Google Inc. posjeduje i operira sa šest Google modularnih podatkovnih centara širom SAD, i po jednom u Čileu, Finskoj, Irskoj, Belgiji, Singapuru i u [[Tajvan]]u.<ref name=google>{{cite web|title=Datacenter locations|url=http://www.google.com/about/datacenters/inside/locations/index.html|publisher=Google|access-date=22. 7. 2014}}</ref> In 2011, kompanija je objavila planove za izgradnju tri podatkovna centra po cijeni od više od $200 miliona u Aziji (Singapur, [[Hong Kong]] i Tajvan) i rečeno je da će biti u funkciji unutar dvije godine.<ref>{{cite news |url= http://online.wsj.com/article/BT-CO-20110928-700133.html |title=UPDATE: Google To Build Three Data Centers In Asia, Investment To Exceed $200M |date=28. 9. 2011 |work=The Wall Street Journal |access-date=29. 10. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110928174147/http://online.wsj.com/article/BT-CO-20110928-700133.html |archive-date=28. 9. 2011 }}</ref><ref>{{cite web |url= http://www.datacenterknowledge.com/archives/2011/09/28/google-to-build-three-data-centers-in-asia/ |title=Google to Build Three Data Centers in Asia |publisher=Datacenterknowledge.com |access-date=13. 3. 2014}}</ref> U oktobru 2013. ''[[The Washington Post]]'' je objavio da je SAD-ova Nacionalna Sigurnosna Agencija prekinula komunikacije između Googleovih podatkovnih centara, kao dio programa pod nazivom [[Muscular (program nadzora)|MUSCULAR]].<ref>{{cite news|url=http://www.washingtonpost.com/world/national-security/nsa-infiltrates-links-to-yahoo-google-data-centers-worldwide-snowden-documents-say/2013/10/30/e51d661e-4166-11e3-8b74-d89d714ca4dd_story.html|title=NSA infiltrates links to Yahoo, Google data centers worldwide, Snowden documents say|first1=Barton |last1=Gellman |first2=Ashkan |last2=Soltani|work=The Washington Post|date=30. 10. 2013|access-date=1. 11. 2013}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.nytimes.com/2013/10/31/technology/nsa-is-mining-google-and-yahoo-abroad.html|title=N.S.A. Said to Tap Google and Yahoo Abroad|work=The New York Times|first1=Charlie|last1=Savage|first2=Claire|last2=Miller|first3=Nicole|last3=Perlroth|date=30. 10. 2013|access-date=1. 11. 2013}}</ref> Ovo prisluškivanje je omogućeno jer Google nije šifrirao podatke koji prolaze unutar sopstvene mreže.<ref>{{cite news|url=http://arstechnica.com/information-technology/2013/10/how-the-nsas-muscular-tapped-googles-and-yahoos-private-networks/|title=How the NSA’s MUSCULAR tapped Google’s and Yahoo’s private networks|first=Sean|last=Gallagher|work=Ars Technica|date=31. 10. 2013|access-date=1. 11. 2013}}</ref> Google je počeo šifriranje podataka poslatih između podatkovnih centara u 2013.<ref>{{cite news|url=http://www.nytimes.com/2013/11/01/technology/angry-over-us-surveillance-tech-giants-bolster-defenses.html?hp&_r=1&pagewanted=all&|title=Angry Over U.S. Surveillance, Tech Giants Bolster Defenses|work=The New York Times|first=Claire|last=Miller|date=31. 10. 2013|access-date=1. 11. 2013}}</ref> == Proizvodi i servisi == {{Također pogledajte|Spisak Googleovih proizvoda}} === Reklamiranje === [[Datoteka:Ad-tech London 2010 (2).JPG|thumb|Google na ad-techu; [[London]], 2010.]] Za 2006. fiskalnu godinu, kompanija je izvjestila $10,492 milijardi ukupnih reklamnih prihoda i samo $112 miliona u licenciranju i ostalim prihodima.<ref name="10-K">{{cite web|url=http://www.sec.gov/Archives/edgar/data/1288776/000119312507044494/d10k.htm|title=Form 10-K – Annual Report|access-date=5. 7. 2010|publisher=SEC }}</ref> U 2011. godini, 96% prihoda Googla je postignuto od njegovih programa oglašavanja.<ref name="Google-Inc-Jan-2012-10-K">{{cite web|url=http://pdf.secdatabase.com/44/0001193125-12-025336.pdf |title=Google Inc, Form 10-K, Annual Report, Filing Date Jan 26, 2012 |publisher=secdatabase.com |access-date=8. 3. 2013}}</ref> Koristeći tehnologiju od kompanije [[DoubleClick]], Google može odrediti korisničke interese i ciljati reklamama tako da su one relevantne njihovom kontekstu i korisniku koji ih vidi.<ref>{{Cite news|author=Nakashima, Ellen |title=Some Web Firms Say They Track Behavior Without Explicit Consent |url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2008/08/11/AR2008081102270_pf.html |date=12. 8. 2008 |work=The Washington Post |access-date=5. 7. 2010}}</ref><ref>{{Cite news |author=Helft, Miguel|title=Google to Offer Ads Based on Interests |url=http://www.nytimes.com/2009/03/11/technology/internet/11google.html |work=The New York Times |date=11. 3. 2009 |access-date=5. 7. 2010}}</ref> [[Google Analytics]] dopušta posjednicima web-sajtova da prate gdje i kako ljudi koriste svoje web-sajtove, naprimjer procjenom broja klikova za sve linkove na stranici.<ref>{{Cite news |author=Bright, Peter |title=Surfing on the sly with IE8's new "InPrivate" Internet |url=http://arstechnica.com/microsoft/news/2008/08/surfing-on-the-sly-ie8s-inprivate-internet.ars |date=27. 8. 2008 |publisher=Ars Technica |access-date=1. 9. 2008}}</ref> Google reklame mogu biti pozicionirane na web-sajtove treće strane u dvodjelnom programu. Googleov [[AdWords]] dopušta onima koji reklamiraju da prikažu svoje reklame u Googleovoj mreži sadržaja, bilo da je to šemi cijena-po-kliku ili cijena-po-pregledu. Sestrinski servis, Google [[AdSense]], dopušta posjednicima web-sajtova da prikazuju ove reklame na svojim stranicama i zarade novac svaki put kada je reklama kliknuta.<ref name="AdSense">{{cite web |url=https://www.google.com/adsense/login/en_US/?sourceid=aso&subid=uk-en-ha&utm_medium=ha&utm_term=adsense&gsessionid=O---pJlnnf2wFZF8qu81Lg |title=AdSense |access-date=11. 10. 2009}}</ref> Jedna od kritika ovog programa je mogućnost [[prevara u klikanju|prevare s klikanjem]], koja se dešava kada osoba ili automatizirana skripta klika na reklame bez interesa za proizvod, uzrokujući oglašivaču da neopravdano plaća Googleu novac. Izvještaji iz industrije u 2006. kazuju kako su približno 14 do 20 procenata klikova bili prevara ili neispravni.<ref>Mills, Elinor. "[http://news.cnet.com/Google-to-offer-advertisers-click-fraud-stats/2100-1024_3-6098469.html Google to offer advertisers click fraud stats]." CNET. 25. 7. 2006. Preuzeto 29. juli 2006.</ref> U februaru 2003, Google je prestao prikazivati reklame [[Oceana (neprofitna grupa)|Oceana]], neprofitne organizacije koja je protestirala tretman kanalizacije za velike kruzere. Google je citirao svoju policu tog vremena, dajući do znanja da "Google ne prihvata reklamiranje ako reklama ili stranica zagovara protiv drugih individua, grupa ili organizacija."<ref>{{cite web|url= http://www.webpronews.com/topnews/2004/05/17/google-somewhat-lifts-oceana-ad-ban|title= Google Somewhat Lifts Oceana Ad Ban|publisher= webpronews.com|access-date=29. 10. 2014|archive-url= https://web.archive.org/web/20090130095413/http://www.webpronews.com/topnews/2004/05/17/google-somewhat-lifts-oceana-ad-ban|archive-date=30. 1. 2009}}</ref> Politika je kasnije izmijenjena.<ref>{{cite web |url=https://www.google.com/adsense/static/en_US/Terms.html|title= Google AdSense Online Standard Terms and Conditions |publisher=Google AdSense}}</ref> U junu 2008. Google je postigao reklamni sporazum sa Yahoo!-om, koji je dopuštao Yahoo!-u da označava Googleove reklame na svojim [[web stranica]]ma. Alijansa između dvije kompanije nije nikad u potpunosti realizirana zbog [[Zakon o konkurenciji|antimonopolske]] zabrinutosti od strane [[Ministarstvo pravde Sjedinjenih Američkih Država|američkog ministarstva pravde]]. Kao rezultat, Google se povukao iz ugovora u novembru 2008.<ref>{{cite web |url=http://www.bloggingstocks.com/2008/10/31/yahoo-and-google-may-dump-their-deal/print/ |title=Yahoo and Google may dump their deal |last=Mclntyre |first=Douglas |publisher=Bloggingstocks.com |date=31. 10. 2008 |access-date=26. 10. 2010 |archive-date=29. 10. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131029194613/http://www.bloggingstocks.com/2008/10/31/yahoo-and-google-may-dump-their-deal/print/ |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web|url=http://googleblog.blogspot.com/2008/11/ending-our-agreement-with-yahoo.html |title=Ending our agreement with Yahoo!|last= Drummond|first=David|date=5. 11. 2008 |access-date=26. 10. 2010|publisher=Google, Inc}}</ref> U pokušaju da reklamira vlastite proizvode, Google je pokrenuo web-sajt nazvan Demo Slam, razvijen da demonstrira [[tehnološka demonstracija|tehnološke demoe]] [[Spisak Googleovih proizvoda|Googleovih proizvoda]].<ref>{{cite web |url=http://www.demoslam.com/#/what |title=Google Demo Slam |publisher=Google, Inc. |access-date=18. 11. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101116175709/http://demoslam.com/#/what |archive-date=16. 11. 2010 }}</ref> === Pretraživač === {{Glavni|Google pretraga}} [[Datoteka:Google web search.png|thumb|250px|Googleova početna [[web-stranica]].]] Prema istraživanju tržišta koje je objavio [[comScore]] u novembru 2009, [[Google pretraga]] dominantna je pretraživačka mašina u Sjedinjenim Državama, s [[tržišni udjel|tržišnim udjelom]] 65,6%.<ref name="comscore">{{Cite news|date=16. 12. 2006| title=comScore Releases November 2009 U.S. Search Engine Rankings|url=http://www.comscore.com/Press_Events/Press_Releases/2009/12/comScore_Releases_November_2009_U.S._Search_Engine_Rankings|access-date=5. 7. 2010}}</ref> Google indeksira milijarde<ref>{{cite web|first=Michael |last=Arrington |url=http://techcrunch.com/2008/07/25/googles-misleading-blog-post-on-the-size-of-the-web/ |title=Google's Misleading Blog Post: The Size Of The Web And The Size Of Their Index Are Very Different |publisher=Techcrunch.com |date=25. 7. 2008 |access-date=31. 12. 2010}}</ref> web-stranica, tako da korisnici mogu pretraživati informacije koje žele korištenjem ključnih riječi i [[Operator (računarsko programiranje)|operatora]]. Godine 2003, ''[[The New York Times]]'' se žalio zbog Googleovog indeksiranja, tvrdeći da Googleov [[web keš|keš]] sadržaj na svom sajtu krši autorska prava o sadržaju.<ref>{{cite web |url=http://news.cnet.com/2100-1038_3-1024234.html |title=Google cache raises copyright concerns |last1=Olsen |first1=Stefanie |date=9. 7. 2003 |work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]] |access-date=13. 6. 2010}}</ref> U ovom slučaju, SAD-ov okružni sud u [[Nevada|Nevadi]] presudio je u korist Googlea u slučajevima ''[[Field v. Google]]'' i ''Parker v. Google''.<ref>{{Cite court |litigants=Field v. Google |opinion=CV-S-04-0413-RCJ-LRL |court=Nevada [[United States district court|District Court]] |date=19. 1. 2006 |url=http://www.eff.org/IP/blake_v_google/google_nevada_order.pdf |archive-url=http://www.webcitation.org/5DJ5j1k0g |archive-date=29. 1. 2006}}{{dead link|date=februar 2013}}</ref><ref>{{Cite court |litigants=Parker v. Google |opinion=04-CV-3918 |court=[[United States district court|Eastern Pennsylvania District Court]] |date=10. 3. 2006 |url=http://www.paed.uscourts.gov/documents/opinions/06D0306P.pdf |quote=}}</ref> Publikacija [[2600: The Hacker Quarterly]] je kompajlirala spisak riječi koje internetski gigant, odnosno nova [[Google Instant|instant pretraga]], neće tražiti.<ref>{{cite news|url=http://www.huffingtonpost.com/2010/09/29/google-instant-censorship_n_743203.html |title=Google Instant Censorship: The Strangest Terms Blacklisted By Google |work=The Huffington Post |date=29. 9. 2010|access-date=26. 10. 2010 |first=Bianca |last=Bosker}}</ref> Google Watch je kritikovao Googleov PageRank algoritam, govoreći da diskriminiraju nove web-sajtove i favoriziraju postojeće stranice.<ref>{{cite web |url=http://www.alternet.org/rights/14001/ |title=Conspiracy Researcher Says Google's No Good |author=Farhad Manjoo |date=30. 8. 2002 |publisher=AlterNet |access-date=12. 12. 2009 |archive-date=9. 5. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100509173640/http://www.alternet.org/rights/14001/ |url-status=dead }}</ref> Sajt je također navodio da postoje veze između Googlea i [[National Security Agency]] (NSA), te [[Centralna Obavještajna Agencija|Centralne obavještajne agencije]] (CIA).<ref name="sptimes">{{Cite news|url=http://www.sptimes.com/2003/04/14/Technology/Despite_popularly__Go.shtml|title=Despite popularly, Google under fire for privacy issues|newspaper=[[St. Petersburg Times]]|author=Dave Gussow|date=14. 4. 2003|access-date=11. 10. 2008|archive-date=12. 2. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100212063545/http://www.sptimes.com/2003/04/14/Technology/Despite_popularly__Go.shtml|url-status=dead}}</ref> Google također hostira [[Google Books]]. Kompanija je počela pretragu knjiga i postavljanjem ograničenih prikaza, a čitave knjige gdje je dopušteno, na svoju novu pretragu knjiga. [[Authors Guild]], grupa koja reprezentira 8.000 autora iz SAD, je podnijela tužbu federalnom sudu u New Yorku protiv Googlea u 2005. zbog ove usluge. Google je odgovorio da je u skladu sa svim postojećim aplikacijama i historijskim zakonima o autorskim pravima u vezi knjiga.<ref>{{cite web |first=China |last=Martin |url=http://www.infoworld.com/t/platforms/google-hit-second-lawsuit-over-library-project-722 |title=Google hit with second lawsuit over Library project |publisher=[[InfoWorld]] |date=26. 11. 2007}}</ref> Google je konačno došao do revidiranog sporazuma u 2009. godini da ograniči svoje skeniranje za knjige iz SAD-a, Velike Britanije, Australije i Kanade.<ref>{{Cite news|author=Pettersson, Edvard|title=Google Wins Preliminary Approval of Online Books Settlement|url=http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=newsarchive&sid=ahUxORgasDFs|publisher=Bloomberg L.P.|date=20. 11. 2009|access-date=18. 12. 2009}}</ref> Dalje, Pariski građanski sud je presudio protiv Googlea krajem 2009, tražeći da se uklone djela La Martinière ([[Éditions du Seuil]]) iz [[Baza podataka|baze podataka]].<ref name=Smith>{{Cite news|author=Smith, Heather|title=Google's French Book Scanning Project Halted by Court |url=http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=newsarchive&sid=apZ3UG9CPLo8|publisher=Bloomberg L.P.|date=18. 12. 2009|access-date=18. 12. 2009}}</ref> U konkurenciji sa web-sajtom [[Amazon.com]], Google prodaje digitalne verzije novih knjiga.<ref>{{Cite news |author=Rich, Motoko| title=Preparing to Sell E-Books, Google Takes on Amazon |url=http://www.nytimes.com/2009/06/01/technology/internet/01google.html|date=31. 5. 2009|work=The New York Times |access-date=18. 12. 2009 }}</ref> 21. jula 2010, u odgovoru na [[Bing]], Google je nadogradio pretragu slika da prikaže streaming sekvencu [[thumbnail]]ove koji se povećaju kada se na njih klikne. Iako su se web pretrage i dalje se pojavljivale u seriji po stranici formata, 23. jula 2010. godine, rječnik definicija za određene engleske riječi počele su se pojavljivati iznad povezanih rezultata za web pretrage.<ref>{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2010/07/this-week-in-search-72510.html |title=This Week in Search 7/25/10 |last1=Mayer |first1=Marissa |publisher=Google, Inc. |date=25. 7. 2010 |access-date=28. 7. 2010}}</ref> Nadogradnja "Hummingbird" za Googleovu pretragu predstavljena je u septembru 2013. Nadogradnja je pokrenuta preko mjesec dana prije predstavljanja i dopušta korisnicima pitanje pretrage na prirodnom jeziku umjesto kucanja riječi unutar kutije za pretragu.<ref>{{cite news|title=Google introduces the biggest algorithm change in three years|url=http://www.theguardian.com/technology/2013/sep/27/google-biggest-algorithm-change-hummingbird|access-date=29. 9. 2013|newspaper=Guardian|date=27. 9. 2013|author=Samuel Gibbs}}</ref> === Alati za produktivnost === [[Gmail]], besplatni internetski email servis kojeg omogućuje Google, pokrenut je kao samo preko poziva [[Betaware|beta program]] 1. aprila 2004,<ref name="GmailCashmore" /> i postao generalno dostupan 7. februara 2007.<ref>{{cite web |url=http://googlesystem.blogspot.com/2007/02/anyone-can-signup-for-gmail-account.html |title=More People Can Sign up for a Gmail Account |last=Chitu |first=Ionut Alex. |date=7. 2. 2007 |publisher=Google Operating System Blog |access-date=3. 4. 2010}}</ref> Servis je nadograđen s beta statusa 7. jula 2009,<ref name="appsoutofbeta">{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2009/07/google-apps-is-out-of-beta-yes-really.html |title=Google Apps is out of beta (yes, really) |first=Matthew |last=Glotzbach |date=7. 7. 2009 |publisher=Google, Inc. |access-date=2. 4. 2010}}</ref> s tim da je u to vrijeme imao 146 miliona korisnika mjesečno.<ref>{{cite web |url=http://www.geek.com/articles/news/facebook-strikes-back-at-google-integrates-its-chat-with-aol-instant-messenger-20100211/ |title=Facebook strikes back at Google, integrates its chat with AOL Instant Messenger |first=Christian |last=Zibreg |date=11. 2. 2010 |publisher=Geek.com |at=para. 5 |access-date=2. 4. 2010 |quote=While Gmail's 146 million monthly users are no match for Facebook's 400+ million-strong user base, not all of them use built-in chat. |archive-date=16. 1. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130116193604/http://www.geek.com/articles/news/facebook-strikes-back-at-google-integrates-its-chat-with-aol-instant-messenger-20100211/ |url-status=dead }}</ref> Servis je bio prvi internetski email servis sa jednim [[gigabajt]]om raspoloživog kapaciteta. Također je bio prvi koji čuva emailove iz iste konverzacije zajedno u jednom nizu, jednako kao na internetskim forumima.<ref name="GmailCashmore">{{Cite news |url=http://www.cnn.com/2010/TECH/04/01/cashmore.gmail/ |title=Six ways Gmail revolutionized e-mail |first=Pete |last=Cashmore |date=1. 4. 2010 |publisher=Turner Broadcasting System, Inc. |location=London, England |access-date=2. 4. 2010}}</ref> Servis nudi preko 15 GB slobodnog prostora, dijeljenog sa ostalim Google Apps, sa dodatnim prostorom između 20 GB i 16 TB dostupno za $0,25 po 1 GB po godini.<ref>{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2009/11/twice-storage-for-quarter-of-price.html |title=Twice the storage for a quarter of the price |last=Lee |first=Elvin |date=10. 11. 2009 |publisher=Google, Inc. |access-date=3. 4. 2010}}</ref> Gmail koristi [[Ajax (programiranje)|AJAX]], programsku tehniku koja dopušta web-stranicama da budu interaktivne bez osvježavanja stranice u pregledniku.<ref>{{cite web |url=http://www.techradar.com/news/internet/happy-sixth-birthday-google-mail--680998 |title=Happy sixth birthday, Google Mail! |first=Gary |last=Marshall |date=1. 4. 2010 |publisher=TechRadar|access-date=3. 4. 2010}}</ref> [[Steve Ballmer]] (Microsoftov bivši CEO),<ref>[http://www.crn.com/software/202300583 Microsoft's Ballmer: Google Reads Your Mail] ChannelWeb, oktobar 2007</ref> [[Liz Figueroa]],<ref>{{cite web|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/business/3621169.stm|title=Google's Gmail could be blocked|publisher=|access-date=9. 9. 2014}}</ref> [[Mark Rasch]],<ref>{{cite web|last=Rasch |first=Mark |url=http://www.theregister.co.uk/2004/06/15/gmail_spook_heaven/ |title=Google Gmail: Spook Heaven |publisher=The Register |date=15. 6. 2004 |access-date=26. 10. 2010}}</ref> i urednici Google Watcha<ref>{{cite web |url=http://www.google-watch.org/gmail.html |title=Gmail is too creepy |publisher=Google Watch |archive-url=https://www.webcitation.org/61rOfd8To?url=http://www.google-watch.org/gmail.html |archive-date=21. 9. 2011 |access-date=31. 10. 2014 }}</ref> kritikovali su privatnost Gmaila, ali Google tvrdi da se mail poslan prema Gmaila ili s njega ne čita od čovjeka koji je iza i samo se koristi da poboljša relevantnost reklama.<ref>{{cite web |url= http://www.google.com/privacypolicy.html |title=Google Privacy Center – Privacy Policy |publisher=Google |date=3. 10. 2010 |access-date=26. 10. 2010}}</ref> 2004, Google je počeo hosting projekt za [[softver otvorenog koda]], nazvan [[Google Code]], koji dopušta programerima da skidaju nezavršene programe bez naplate. [[Google Docs]], drugi dio Googleovog servisa za produktivnost, dopušta korisnicima da kreiraju, uređuju i sarađuju na dokumentima u internetskom okruženju, jednakom kao [[Microsoft Word]]. Servis je sprva nazvan Writely, ali ga je preuzeo Google 9. marta 2006. i pokrenut je kao prikaz samo po pozivu.<ref>{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2006/03/writely-so.html |title=Writely so |last=Mazzon |first=Jen |date=9. 3. 2006 |publisher=Google, Inc. |access-date=3. 4. 2010}}</ref> 6. juna nakon akvizicije, Google je kreirao eksperimentalni program za uređivanje tabela,<ref>{{Cite press release |title=Google Announces limited test on Google Labs: Google Spreadsheets |publisher=Google, Inc. |date=6. 6. 2006 |url=http://www.google.com/intl/en/press/annc/spreadsheets.html |access-date=4. 4. 2010}}</ref> koji je bio kombiniran sa Google Docs 10. oktobra.<ref>{{cite web |url=http://techcrunch.com/2006/10/10/google-docs-spreadsheets-launches/ |title=Google "Docs & Spreadsheets" Launches |last=Arrington |first=Michael |date=10. 10. 2006 |publisher=TechCrunch |access-date=4. 4. 2010}}</ref> ===Proizvodi za preduzeća=== [[Datoteka:Google Search Appliance.jpg|thumb|upright|Googleova pretraga (aparat) na 2008 [[RSA Conference]]|alt=Google's search appliance|208x208px]] [[Google Search Appliance]] je pokrenut u februaru 2002, ciljan za usluživanje tehnologije pretraživanja za veće organizacije.<ref name="milestones"/> Google je pokrenuo [[Google Mini|Mini]] tri godine kasnije, što je ciljano za manje organizacije. Kasnije u 2006, Google je počeo prodaju Custom Search Business Edition, omogućavajući korisnicima bez reklama prozore u Google.com-ovom indeksu. Servis je preimenovan u Google Site Search u 2008.<ref name="csbe2gss">{{cite web |url=http://searchengineland.com/google-rebrands-custom-search-business-edition-as-google-site-search-14123 |title=Google Rebrands Custom Search "Business Edition" As "Google Site Search" |last1=Sterling |first1=Greg |date=3. 6. 2008 |publisher=Search Engine Land |access-date=16. 6. 2010}}</ref> [[Google Apps]] dopušta organizacijama da pridonesu Googleove web aplikativne ponude, kao [[Gmail]] i [[Google Docs]], u svoje domene. Servis je dostupan nekoliko izdanja: osnovno besplatno izdanje (prije poznato kao Google Apps Standard edition), Google Apps for Business, Google Apps for Education, i Google Apps for Government. U istoj godini kad je Google Apps pokrenut, Google je kupio [[Postini]]<ref>{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2007/09/weve-officially-acquired-postini.html |title=We've Officially Acquired Postini |last1=Girouard |first1=Dave |date=13. 9. 2007 |publisher=Google, Inc. |access-date=16. 6. 2010}}</ref> i nastavio da integrira kompanijine sigurnosne tehnologije u Google Apps<ref>{{Cite press release |title=Google Adds Postini's Security and Compliance Capabilities to Google Apps |publisher=Google, Inc. |date=3. 10. 2007 |url=http://www.google.com/intl/en/press/pressrel/apps_postini_20071003.html |access-date=15. 6. 2010 |archive-date=22. 5. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120522221840/http://www.google.com/intl/en/press/pressrel/apps_postini_20071003.html |url-status=dead }}</ref> pod imenom Google Postini Services.<ref>{{cite web |url=http://www.google.com/a/help/intl/en/security/index.html |title=Postini |publisher=Google, Inc. |access-date=16. 6. 2010}}</ref> ===Ostali proizvodi=== [[Datoteka:Nexus 5 Front View.png|thumb|upright|[[Nexus 5]], posljednji "[[Google Nexus|Google Phone]]"|220x220px]] [[Google Translate]] je sa strane servera mašinski prevodilački servis, koji može prevoditi između 80 različitih jezika.<ref>{{cite web|title=Find out how our translations are created|url=http://translate.google.com/about/intl/en_ALL/|website=translate.google.com|publisher=Google|access-date=3. 9. 2014}}</ref> Za neke jezike, prepoznaja pisanja rukom, ili prepoznavanje govora može biti korišteno kao ulaz, a prevedeni tekst može biti izgovoren korištenjem sinteze govora.<ref>{{cite web|url=https://support.google.com/translate/|title=Google Translate Help|publisher=Google|access-date=4. 9. 2014}}</ref> Seftver koristi corpus lingvističke tehnike, gdje program "uči" od profesionalno prevedenih dokumenata, posebno onih od UN-a i Evropskog Parlamenta.<ref>{{Cite news |title=Google's Computing Power Refines Translation Tool |first=Miguel |last=Helft |url=http://www.nytimes.com/2010/03/09/technology/09translate.html |newspaper=The New York Times |date=8. 3. 2010 |at=para. 15 |access-date=2. 5. 2010}}</ref> Google je pokrenio svoj [[Google News]] servis u 2002, automatizirani servis koji daje pregled članaka sa raznih web-sajtova.<ref>{{Cite news |first=Joshua |last=Macht |title=Automatic for the People |url=http://www.time.com/time/business/article/0,8599,356152,00.html |work=Time |date=30. 9. 2002 |access-date=2. 11. 2014 |archive-date=22. 10. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101022094519/http://www.time.com/time/business/article/0,8599,356152,00.html |url-status=dead }}</ref> U martu 2005, [[Agence France Presse]] (AFP) tužila je Google za kršenje autorskih prava u federalnom sudu u Distriktu Columbia, slučaj koji je Google izmirio za neobjavljen iznos u dogovoru koji je uključivao dozvolu za puni tekst AFP članaka za upotrebu na Google News.<ref>{{Cite news |first=Hannibal |last=Travis |title=Opting Out of the Internet in the United States and the European Union: Copyright, Safe Harbors, and International Law |url=http://papers.ssrn.com/sol3/papers.cfm?abstract_id=1221642 |work=Notre Dame Law Review, vol. 55, str. 391–92 |publisher=President and Trustees of Notre Dame University in South Bend, IN | year=2008 |access-date=4. 6. 2010}}</ref> U 2006, Google je napravio ponudu nudeći besplatni WiFi širokopojasni pristup širom grada San Francisco zajedno sa ISP-om [[EarthLink]]. Velike telekomunikacijske kompanije poput [[Comcast]]a i [[Verizon]]a protivile su se naporima, tvrdeći da je to "nepoštena konkurencija" i da bi gradovi kršili svoje obaveze da nude lokalne monopole ovim kompanijama. U svom iskazu pred Kongresom za mrežnu neutralnost u 2006, Googleov Glavni Internet Evangelist [[Vint Cerf]] krivio je taktiku zbog činjenice da skoro polovina svih korisnika nemaju izbora širokopojasnih mreža.<ref>{{Cite news |first=Hannibal |last=Travis |title=Wi-Fi Everywhere: Universal Broadband Access as Antitrust and Telecommunications Policy |url=http://papers.ssrn.com/sol3/papers.cfm?abstract_id=903425 |work=American University Law Review, sv. 55, str. 1701 |publisher=President and Trustees of American University in Washington, DC | year=2006 |access-date=4. 6. 2010}}</ref> Google trenutno nudi besplatne WiFi pristupe u svom "rodnom gradu" Mountain View (Kalifornija).<ref>{{cite web |url=http://wifi.google.com/ |title=Google WiFi for Mountain View |publisher=Google, Inc. |access-date=16. 6. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100620062233/http://wifi.google.com/ |archive-date=20. 6. 2010 }}</ref> Godine 2010. Google je objavio projekt [[Google Fiber]] s planovima da izgradi ultravisokobrzinsku širokopojasnu mrežu za 50.000 do 500.000 korisnika u jednom ili više američkih gradova.<ref name="HELFT march 21">{{cite news| last= HELFT| first= | url= http://www.nytimes.com/2010/03/22/technology/22stunts.html | title= Hoping for Gift From Google? Go Jump in the Lake| work= The New York Times| date=21. 3. 2010}}</ref> 30. marta 2011, Google je objavio da će Kansas City biti prvo društvo gdje će nova mreža biti razvijena.<ref>{{cite web|title=Ultra high-speed broadband is coming to Kansas City, Kansas|url=http://googleblog.blogspot.com/2011/03/ultra-high-speed-broadband-is-coming-to.html|publisher=Google.com}}</ref> U julu 2012, Google je završio konstrukciju optičke širokopojasne internet mrežne infrastrukture u Kansasu, te nakon izgradnje infrastrukture, Google je objavio cjenovnik za Google Fiber. Servis će nuditi tri opcije uključujući besplatnu širokopojasnu internet opciju, 1Gbps internet opciju za $70 mjesečno, te verziju koja uključuje TV servis za $120 mjesečno.<ref name="Google Fiber Cable TV Business"/> U 2007, izvještaji su pokazivali da je Google planirao izdanje vlastitog mobilnog telefona, moguće konkurenta za [[Apple Inc.|Apple]]<nowiki/>ov [[iPhone]].<ref name="smith">{{Cite news |url=http://www.guardian.co.uk/technology/2006/dec/17/news.mobilephones |title=The future for Orange could soon be Google in your pocket |last1=Smith |first1=David |date=17. 12. 2006 |work=The Guardian |publisher=Guardian News and Media Ltd. |access-date=16. 6. 2010 | location=London}}</ref><ref name="orlowski">{{cite web |url=http://www.theregister.co.uk/2007/03/16/google_phone_confirmed/ |title=Google Phone – it's for real |last1=Orlowski |first1=Andrew |date=16. 3. 2007 |publisher=The Register |access-date=16. 6. 2010}}</ref><ref name="ricker">{{cite web |url=http://www.engadget.com/2007/01/18/the-google-switch-an-iphone-killer/ |title=The Google Switch: an iPhone killer |last1=Ricker |first1=Thomas |date=18. 1. 2007 |publisher=Engadget |access-date=16. 6. 2010}}</ref> Projekat, nazvan [[Android (operating system)|Android]], ispostavilo se da nije telefon nego [[operativni sistem]] za mobilne uređaje, kojeg je Google kupio a kasnije izdao kao [[open source]] projekat pod [[Apache License|Apache 2.0]]<nowiki/>licencom.<ref>{{cite web |url=http://source.android.com/source/licenses.html |title=Licenses |publisher=Google, Inc. |access-date=4. 4. 2010}}</ref> Google omogućava SDK za razvojne programere tako da aplikacije mogu biti kreirane da se pokreću na Android telefonima. U septembru 2008, [[T-Mobile]] je izdao [[T-Mobile G1|G1]], prvi Android telefon.<ref>{{cite web |url=http://news.cnet.com/t-mobile-g1-details-price-and-launch-date-revealed/ |title=T-Mobile G1 details, price, and launch date revealed |last=Lee |first=Nicole |date=23. 9. 2008 |work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]] |access-date=4. 4. 2010}}</ref> 5. januara 2010, Google je izdao Android telefon pod imenom vlastite kompanije nazvan [[Nexus One]].<ref>{{cite web |url=http://techcrunch.com/2010/01/05/nexus-one-event/ |title=The Droid You're Looking For: Live from the Nexus One Event |last=Siegler |first=MG |date=5. 1. 2010 |publisher=TechCrunch |access-date=4. 4. 2010}}</ref> Izvještaj iz jula 2013. tvrdio je kako je Googleov udjel na globalnom smartphone tržištu, vođen Samsungovim proizvodima, bio 64% u martu 2013.<ref>{{cite web|title=Android, Led By Samsung, Continues To Storm The Smartphone Market, Pushing A Global 70% Market Share|url=http://techcrunch.com/2013/07/01/android-led-by-samsung-continues-to-storm-the-smartphone-market-pushing-a-global-70-market-share/?ncid=tcdaily|work=TechCrunch|publisher=AOL Inc|access-date=2. 7. 2013|author=Ingrid Lunden|date=1. 7. 2013}}</ref> Ostali projekti na kojima je Google radio uključuju novi kolaborativni komunikacijski servis, internetski preglednik, i mobilni operativni sistem. Prvi od ovih bio je sprva najavljen 27. maja 2009. Kompanija je opisala [[Google Wave]] kao proizvod koji pomaže korisnicima da komuniciraju i sarađuju na webu. Servis je Googleov "redizajnirani email", sa uređivanjem u stvarnom vremenu, mogućnošću da ugradi audio, video, i ostale media datoteke, i ekstenzijama koje dalje povećavaju iskustvo komuniciranja. Google Wave je bio sprva u razvojnom pregledu, gdje su zainteresirani korisnici morali biti pozvani da testiraju servis, ali je izdat za opću javnost 19 maja 2010, na Googleovom I/O uvodu. 1. septembra 2008, Google je prethodno najavio nadolazeću mogućnost za [[Google Chrome]], [[open-source software|open source]] [[internetski preglednik]],<ref>{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2008/09/fresh-take-on-browser.html |title=A fresh take on the browser |last1=Pichai |first1=Sundar |date=1. 9. 2008 |publisher=Google, Inc. |access-date=16. 6. 2010}}</ref> koji je bio izdat 2. septembra 2008. 7. jula 2009, Google je najavio [[Google Chrome OS]], open source [[Linux|Linux-bazirani]] operativni sistem koji sadržava samo internetski preglednik i dizajniran je da upisuje korisnike u njihov Google račun.<ref>{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2009/07/introducing-google-chrome-os.html |title=Introducing the Google Chrome OS |last1=Pichai |first1=Sundar |date=7. 7. 2009 |publisher=Google, Inc. |access-date=16. 6. 2010}}</ref><ref>{{Cite news |title=Google sees window of opportunity to launch operating system |first1=Pham |last1=Alex |last2=Hirsch |first2=Jerry |newspaper=Los Angeles Times |date=9. 7. 2009 |url=http://articles.latimes.com/2009/jul/09/business/fi-google9}}</ref> [[Google Goggles]] jeste mobilna aplikacija za Android i iOS korištena za raspoznavanje slika i netekstualnih pretraga. U dodatku sa skeniranjem [[QR code|QR]]<nowiki/>kodova, aplikacija može prepoznati historijske orijentire, uvoziti biznis kartice te rješavati Sudoku puzle.<ref>T3 website: [http://www.t3.com/news/google-goggles-can-now-solve-sudoku-puzzles?=52345 Goggles can now solve sudoku puzzles], 11. 1. 2011. Visited 6. 8. 2011</ref> Dok naočale mogu originalno identificirati i ljude, Google je ograničio tu funkcionalnost radi zaštite privatnosti.<ref>{{cite book |title=The Mobile Wave: How Mobile Intelligence Will Change Everything |url=https://archive.org/details/mobilewavehowmob0000sayl |last=Saylor |first=Michael |year=2012 |publisher=Perseus Books/Vanguard Press |isbn=978-1593157203 |page=304}}</ref> U 2011, Google je najavio [[Google Wallet]], mobilnu aplikaciju za bežična plaćanja.<ref name="Bernard">{{cite news |last=Bernard |first=Tara Siegel |title=Google Unveils App For Paying With Phone |work=The New York Times |page=3 |date=27. 5. 2011|url=http://www.nytimes.com/2011/05/27/technology/27google.html}}</ref> Krajem juna 2011, Google je pokrenuo društvenu mrežu[[social networking service| ]]<nowiki/>nazvanu [[Google+]].<ref>{{cite web |last=Parr |first=Ben |url=http://www.mashable.com/2011/06/28/google-plus |title=Google Launches Google+ To Battle Facebook &#91;PICS&#93; |work=Mashable.com |date=28. 6. 2011 |access-date=28. 6. 2011 |archive-date=17. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110717175135/http://mashable.com/2011/06/28/google-plus/ |url-status=dead }}</ref> 14. jula 2011, Google je najavio da je Google+ dostigao 10 miliona korisnika samo dvije sedmice nakon što je pokrenut u "ograničenoj" fazi.<ref name="Google+ grows to 10 million users">{{cite news |url=http://money.cnn.com/2011/07/14/technology/google_q2_earnings/index.htm |title=Google+ grows to 10 million users |date=14. 7. 2011 |access-date=15. 7. 2011 |publisher=CNN |archive-date=9. 1. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190109164726/https://money.cnn.com/2011/07/14/technology/google_q2_earnings/index.htm |url-status=dead }}</ref> Nakon četiri sedmice u operiranju, broj korisnika je prešao 25 miliona.<ref>{{cite web |last=Wasserman |first=Todd |url=http://mashable.com/2011/08/02/google-plus-25-million-visitors/ |title=Google+ Hits 25 Million Visitors, Gets More Sticky [STUDY] |date=21. 7. 2011}}</ref> Na launch događaju 24. jula 2013, u San Franciscu, nova verzija Nexusa 7, Googleovog tablet uređaja, izdata je za javnost, zajedno sa [[Chromecast]] koji dopušta korisnicima streaming YouTubea i Netflix videa preko pametnog telefona.<ref>{{cite news|title=Ads Not by This Site Google unveils Chromecast along with slimmer Nexus 7 tablet|url=http://www.guardian.co.uk/technology/2013/jul/24/google-new-nexus-7-tablet?CMP=EMCNEWEML6619I2|access-date=25. 7. 2013|newspaper=The Guardian|date=25. 7. 2013|author=Reuters|location=London|archive-date=21. 9. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130921122813/http://www.theguardian.com/technology/2013/jul/24/google-new-nexus-7-tablet?CMP=EMCNEWEML6619I2|url-status=dead}}</ref> U 2013, Google je pokrenuo [[Google Shopping Express]], servis za pošiljke sprva dostupan samo u San Franciscu i Silicon Valley.<ref>{{cite news |last=Somerville |first=Heather |url=http://www.mercurynews.com/business/ci_24171776/exclusive-google-same-day-delivery-makes-public-debut |title=Google same-day delivery makes public debut |newspaper=Mercury News |date=25. 9. 2013}}</ref> 3. februara 2014, Google je izdao svoj prvi Chromecast SDK.<ref>By Tom Cheredar, VentureBeat."[http://venturebeat.com/2014/02/03/google-finally-releases-a-chromecast-sdk/ / Google finally releases a Chromecast SDK] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140811001828/http://venturebeat.com/2014/02/03/google-finally-releases-a-chromecast-sdk/ |date=11. 8. 2014 }}." 3. 2. 2014. Retrieved 3. 2. 2014.</ref> ==Korporativni poslovi i kulture== [[Datoteka:Schmidt-Brin-Page-20080520.jpg|thumb|Tadašnji CEO, sada Chairman Googlea [[Eric Schmidt]] sa [[Sergey Brin|Sergeyom Brinom]] i [[Larry Page|Larryjem Pageom]] (s lijeva na desno) u 2008.|alt=Eric Schmidt, Sergey Brin, and Larry Page sitting together]] Na ''[[Fortune (časopis)|Fortune]]'' magazinovoj listi najboljih kompanija za raditi u, Google je rangiran prvi u 2007, 2008 i 2012<ref name="best_company">{{Cite journal |last1=Levering |first1=Robert |last2=Moskowitz |first2=Milton |editor1-first=Andrew |editor1-last=Serwer |editor1-link=Andrew Serwer |date=22. 1. 2007 |title=In good company |journal=Fortune Magazine |volume=155 |issue=1 |publisher=Cable News Network |url=http://money.cnn.com/magazines/fortune/fortune_archive/2007/01/22/8398125/index.htm |access-date=19. 6. 2010 |archive-date=1. 3. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100301175257/http://money.cnn.com/magazines/fortune/fortune_archive/2007/01/22/8398125/index.htm |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Levering |first1=Robert |last2=Moskowitz |first2=Milton |editor1-first=Andrew |editor1-last=Serwer |editor1-link=Andrew Serwer |date=4. 2. 2008 |title=The 2008 list |journal=Fortune Magazine |volume=157 |issue=2 |publisher=Cable News Network |url=http://money.cnn.com/magazines/fortune/bestcompanies/2008/full_list/index.html |access-date=19. 6. 2010 |archive-date=23. 7. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100723223729/http://money.cnn.com/magazines/fortune/bestcompanies/2008/full_list/index.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite journal |title=The 2012 list |journal=Fortune Magazine |url=http://money.cnn.com/magazines/fortune/best-companies/2012/full_list/ |access-date=26. 2. 2012 |archive-date=31. 10. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121031135647/http://money.cnn.com/magazines/fortune/best-companies/2012/full_list/ |url-status=dead }}</ref> te četvrti u 2009. i 2010.<ref>{{Cite journal |last1=Levering |first1=Robert |last2=Moskowitz |first2=Milton |editor1-first=Andrew |editor1-last=Serwer |editor1-link=Andrew Serwer |date=2. 2. 2009 |title=The 2009 list |journal=Fortune Magazine |volume=159 |issue=2 |publisher=Cable News Network |url=http://money.cnn.com/magazines/fortune/bestcompanies/2009/full_list/index.html |access-date=19. 6. 2010 |archive-date=29. 1. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140129075726/http://money.cnn.com/magazines/fortune/bestcompanies/2009/full_list/index.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Levering |first1=Robert |last2=Moskowitz |first2=Milton |editor1-first=Andrew |editor1-last=Serwer |editor1-link=Andrew Serwer |date=8. 2. 2010 |title=The 2010 list |journal=Fortune Magazine |volume=161 |issue=2 |publisher=Cable News Network |url=http://money.cnn.com/magazines/fortune/bestcompanies/2010/full_list/ |access-date=19. 6. 2010 |archive-date=13. 4. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140413092612/http://money.cnn.com/magazines/fortune/bestcompanies/2010/full_list/ |url-status=dead }}</ref> Google je također bio nominiran u 2010. kao svjetski najatraktivniji uposlenik za diplomske studente u Universum Communications talent atrakcijskom indeksu.<ref>{{cite web |url=http://www.universumglobal.com/IDEAL-Employer-Rankings/Global-Top-50 |title=The World's Most Attractive Employers 2010 |date=28. 9. 2010 |publisher=Universum Global |access-date=28. 10. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101112131208/http://www.universumglobal.com/IDEAL-Employer-Rankings/Global-Top-50 |archive-date=12. 11. 2010 }}</ref> Googleova korporativna filozofija uključuje principe kao "ti možeš zaraditi nova ne radeći zlo," "možeš biti ozbiljan ne noseći odijelo," i "rad treba biti izazovan i izazov treba biti zabava".<ref>{{cite web |url=http://www.google.com/corporate/tenthings.html |title=Our Philosophy |publisher=Google, Inc. |access-date=20. 6. 2010}}</ref> ===Zaposlenici=== Od 2013. Google je imao 47.756 zaposlenih (u četvrtom kvartalu, uključujući Motorolu),<ref name= 10K>{{cite web| url= http://investor.google.com/financial/tables.html |title=Google's Income Statement Information| publisher = Google}}</ref> među kojima više od 10.000 softverskih razvojnih programera baziranih u više o 40 ureda.<ref>John Micco: [http://www.eclipsecon.org/2013/sites/eclipsecon.org.2013/files/2013-03-24%20Continuous%20Integration%20at%20Google%20Scale.pdf Continuous Integration at Google Scale], EclipseCon 2013 (p.2)</ref> Nakon kompanijinog IPO-a u 2004, osnivači Sergey Brin i Larry Page, te CEO Eric Schmidt, zahtjevali su da njihova bazna plaća bude srezana na $1. Naknadne ponude kompanije da povećaju njihove plaće su odbijene, primarno zbog njihove glavne kompenzacije - koja dolazi od vlastite dionice u Googleu. Prije 2004, Schmidt je zarađivao $250.000 godišnje, a Page i Brin su primali godišnju platu od po $150.000.<ref name="topsalaries">{{Cite news |url=http://money.cnn.com/2006/03/31/technology/google/index.htm |title=Google leaders stick with $1 salary |last1=La Monica |first1=Paul R. |date=31. 3. 2006 |publisher=Cable News Network |access-date=20. 6. 2010 |archive-date=5. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151105072403/http://money.cnn.com/2006/03/31/technology/google/index.htm |url-status=dead }}</ref> [[Datoteka:Eric Schmidt at the 37th G8 Summit in Deauville 037.jpg|thumb|upright|left|[[Eric Schmidt]]]] U 2007 i početkom 2008, nekoliko vrhovnih rukovodioca napustilo je Google. U oktobru 2007, bivši šef finansija YouTubea, Gideon Yu, pridružio se [[Facebook]]u<ref>{{cite web |url=http://venturebeat.com/2008/03/04/facebook-hires-sheryl-sandberg-to-be-its-new-coo/ |title=Another Googler goes to Facebook: Sheryl Sandberg becomes new COO |publisher=Venture Beat |date=4. 3. 2008 |access-date=31. 3. 2008 |archive-date=8. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151108110547/http://venturebeat.com/2008/03/04/facebook-hires-sheryl-sandberg-to-be-its-new-coo/ |url-status=dead }}</ref> zajedno s Benjaminom Lingon, visoko-rangiranim iženjerom.<ref>{{Cite news |url=http://money.cnn.com/2008/03/04/news/newsmakers/moritz_google_exec.fortune/ |title=Top Google exec jumps to Facebook |publisher=Fortune |date=4. 3. 2008 |access-date=31. 3. 2008 |first=Scott |last=Moritz |archive-date=13. 4. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080413012722/http://money.cnn.com/2008/03/04/news/newsmakers/moritz_google_exec.fortune/ |url-status=dead }}</ref> U martu 2008. [[Sheryl Sandberg]], tadašnja potpredsjednica globalnih internetskih prodaja i operacija, započela je svoju poziciju kao operativni šef na Facebooku.<ref>{{Cite news |url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2008/03/04/AR2008030402766.html|title=Facebook Raids Google for Executive |work=The Washington Post |date=5. 3. 2008 |access-date=31. 3. 2008 |first=Michael | last=Liedtke}}</ref> U isto vrijeme, Ash ElDifrawi, prethodno glava reklamiranja brendova, odlazi da postane šef marketinga na [[Hayneedle|Netshops]].<ref>{{cite press release |url=http://www.prnewswire.com/news-releases/netshops-inc-appoints-ash-eldifrawi-as-companys-first-chief-marketing-officer-57141127.html |title=Netshops Inc. Appoints Ash ElDifrawi as Company's First Chief Marketing Officer |publisher=NetShops |date=26. 3. 2008 |access-date=31. 3. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130507072222/http://www.prnewswire.com/news-releases/netshops-inc-appoints-ash-eldifrawi-as-companys-first-chief-marketing-officer-57141127.html |archive-date=7. 5. 2013 }}</ref> Dana 4. aprila 2011. Page postaje izvršni direktor, dok Schmidt postaje izvršni predsjedavajući u Googleu.<ref>{{cite web|url=http://investor.google.com/earnings/2010/Q4_google_earnings.html |title=Google Announces Fourth quarter and Fiscal Year 2010 Results and Management Changes |publisher=Google |access-date=25. 4. 2011}}</ref> U julu 2012, Googleov prvi ženski uposlenik, [[Marissa Mayer]], napušta Google da postane [[Yahoo!]]-ov CEO.<ref>{{cite news|last=Rushie|first=Dominic|title=Google executive Marissa Mayer to become Yahoo CEO in surprise move|url=http://www.guardian.co.uk/technology/2012/jul/16/google-marissa-mayer-yahoo-ceo|access-date=1. 9. 2012|newspaper=The Guardian|date=16. 7. 2012|location=London}}</ref> [[Datoteka:Noogler.png|thumb|upright|alt=Asian man in his twenties wearing a blue, green, yellow and red propeller hat that says "Noogle"|Novi uposlenici se zovu "Nooglers", i dobijaju kapu sa propelerom da nose na svoj prvi petak.<ref>{{cite web |url=http://www.zorgloob.com/2004/09/23/noogler-chez-google/ |title=Noogler chez Google |language=French |access-date=2. 11. 2014 |archive-date=11. 5. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110511081744/http://www.zorgloob.com/2004/09/23/noogler-chez-google/ |url-status=dead }}</ref>]] Kao motivacijska tehnika, Google koristi politiku često nazvanu ''Innovation Time Off'', gdje se Googleovi inženjeri podsiču da provode 20% njihovog radnog vremena na projektima koji ih interesuju. Neki od Googleovih novijih servisa, kao što je Gmail, Google News, Orkut i AdSense, imaju porijeklo od ovih aktivnosti.<ref>{{Cite news |title=The Google Way: Give Engineers Room |first=Bharat |last=Mediratta |url=http://www.nytimes.com/2007/10/21/jobs/21pre.html |newspaper=The New York Times |date=21. 10. 2007 |access-date=20. 6. 2010}}</ref> U razgovoru na Stanford Univerzitetu, [[Marissa Mayer]], Googleov potpredsjednik za ''Search Products and User Experience'' do jula 2012, pokazala je da je polovina od svih novih projekata pokrenuta u drugoj polovini 2005 nastala od ''Innovation Time Offa''. ===Googleplex=== {{Glavni|Googleplex}} [[Datoteka:Google Mountain View campus garden.jpg|thumb|Bašta kampusa u Google Montana View]] [[Datoteka:Google Mountain View campus dinosaur skeleton 'Stan'.jpg|thumb|Google Mountain View, dinosaur 'Stan']] [[Datoteka:Google bike.jpg|thumb|Bicikli obojeni u šemu boja Googlea su dostupni za besplatnu upotrebu od bilo kojeg uposlenika koji hoda Googleplexom]] Googleovo sjedište u [[Mountain View, California|Mountain View]], CA, referirano je kao "[[Googleplex]]", kao igra riječi termina za broj ''[[googolplex]]'' i sjedišta koje se naziva ''komplex'' zgrada. Lobi je dekoriran sa klavirima, lava lampama, starim serverskim klasterima, te projekcijom pretraživačkih upita na zidu. Hodnici su puni lopti za vježbanje i bicikala. Dosta zaposlenika imaju pristup korporativnom rekreacionom centru. Rekreacioni sadržaju su razbacani širom kampusa i sadrže sobe za trening sa mašinama za veslanje i tegovima, svlačionice, podloške i sušila, masažnu sobu, asortiman video igara, stolni nogomet, baby grand [[klavir]], bilijarski stol, te ping pong. U dodatku sa rekreacijskom sobom, postoje i sobe za užinu opremljene raznim jelima i pićima, sa posebnim naglaskom stavljenim na ishranu.<ref>"[http://www.google.com/corporate/culture.html About the Googleplex]." Google. Retrieved 5. 3. 2008.</ref> Besplatna hrana je dostupna uposlenicima 24/7, sa ponudama koje plaćeni automati proračunaju na bazi i favorizirajući one boljih nutritivnih vrijednosti.<ref>{{Cite news | url = http://www.theatlantic.com/life/print/2011/07/what-googles-famous-cafeterias-can-teach-us-about-health/241876/ | title = What Google's Famous Cafeterias Can Teach Us About Health |publisher=[[The Atlantic]] |author= [[Marion Nestle]]| date = juli 2011 | access-date=8. 5. 2013 }}</ref> Googleove opsežne usluge nisu dostupne svim radnicima. Privremeni radnici kao što su oni koji skeniraju knjige nemaju pristup šatlovima, Googleovima cafeima ili drugim privilegijama.<ref>{{Cite news | url = http://searchengineland.com/does-google-have-a-class-system-for-googlers-75457 | title = Does Google Have A Class System For Googlers? | publisher = [[SearchEngineLand]] | author = [[Barry Schwartz]] | date=2. 5. 2011 | access-date=22. 4. 2013 }}</ref> Tokom 2006, Google se preselio u 28.900 m<sup>2</sup> uredskog prostora u [[New York]], na 111 [[Eighth Avenue]], Manhattan.<ref name="manhattan">Reardon, Marguerite. "[http://news.cnet.com/2100-1024_3-6121970.html Google takes a bigger bite of Big Apple]." [[CNET]]. 2. 10. 2006. Retrieved 9. 10. 2006.</ref> Ured je posebno dizajniran i sagrađen za Google i udomljuje njegov najveći reklamno-prodavački tim, koji je bio instrumentala za osiguravanje velikih partnerstava.<ref name="manhattan" /> Sjedište u New Yorku je slično po dizajnu i funkcionalnosti sa onim iz Mountain Viewa, te uključuje sobu za igranje, mikro-kuhinje i područje za video-igre.<ref>{{cite web|title=The Ultimate Office: Inside Google's NYC Compound|url=http://www.refinery29.com/google-office#slide-1|work=Refinery29|publisher=Refinery29|access-date=24. 9. 2013|author=ANNIE GEORGIA GREENBERG|date=11. 9. 2012}}</ref> Od februara 2012, značajan inženjerski tim je baziran u gradu New Yorku.<ref>{{cite news|title=Google Web Grows in City|url=http://online.wsj.com/article/SB10001424052970204653604577251293275921060.html|access-date=24. 9. 2013|newspaper=Wall Street Journal|date=29. 2. 2012|author=Emily Glazer}}</ref> Od septembra 2013, Googleov [[Istočna obala SAD|ured na istočnoj obali]] je lociran na 76 Ninth Ave, New York City, New York.<ref>{{cite web|title=Google New York|url=http://www.google.com/about/jobs/locations/new-york/|work=Google Jobs|publisher=Google, Inc|access-date=24. 9. 2013|date=septembar 2013}}</ref> U novembru 2006. Google je otvorio urede na [[Carnegie Mellon]] kampusu u [[Pittsburgh]]u, fokusirajući se na kodiranje shopping reklama i [[smartphone aplikacija]] i programa.<ref>{{Cite news | url = http://www.thepittsburghchannel.com/technology/10346550/detail.html | archive-url = https://www.webcitation.org/5hGpTE0LB?url=http://www.thepittsburghchannel.com/technology/10346550/detail.html | archive-date=4. 6. 2009 | title = Google Completes Pittsburgh Office, Holds Open House | date=17. 11. 2006 | access-date=13. 1. 2008 |publisher = [[WTAE TV|WTAE]] }}</ref><ref>{{cite web |url=http://triblive.com/x/pittsburghtrib/business/s_712700.html |title=Google search: Tech-minded workers |last=Olson |first=Thomas |date=8. 12. 2010 |publisher=[[Trib Total Media]] |access-date=8. 12. 2010}}</ref> Krajem 2006, Google je također utemeljio nove urede za svoje AdWords divizije u [[Ann Arbor, Michigan]].<ref>{{cite web| url=http://www.informationweek.com/news/internet/webdev/showArticle.jhtml?articleID=202600809| title=Inside Google's Michigan Office| date=24. 10. 2007| publisher=[[InformationWeek]]| access-date=7. 11. 2014| archive-date=3. 5. 2008| archive-url=https://web.archive.org/web/20080503233009/http://www.informationweek.com/news/internet/webdev/showArticle.jhtml?articleID=202600809| url-status=dead}}</ref> Ostale lokacije ureda u SAD uključuju [[Ann Arbor, Michigan]]; [[Atlanta, Georgia]]; [[Austin, Texas]]; [[Boulder, Colorado]]; [[Cambridge, Massachusetts]]; New York City; [[San Francisco]], [[California]]; [[Seattle, Washington]]; [[Reston, Virginia]], te [[Washington, D.C.]] Nadalje, Google ima nekoliko međunarodnih ureda. [[Datoteka:PONYA Inland Term 1 jeh.JPG|thumb|Googleova NYC uredska zgrada udomljuje svoj najveći tim za prodaju reklama.<ref name="manhattan" />|alt=Google's NYC office building]] U oktobru 2006, kompanija je objavila planove da instalira hiljade [[solarni panel|solarnih panela]] za omogućavanje do 1,6 mega[[watt]]a elektriciteta, dovoljno da zadovolji približno 30% energetskih potreba kampusa.<ref name="solar">Richmond, Riva. "[http://www.post1.net/lowem/entry/google_plans_to_build_huge Google plans to build huge solar energy system for headquarters] {{Webarchive|url=http://arquivo.pt/wayback/20160519010259/http://www.post1.net/lowem/entry/google_plans_to_build_huge|date=19 Maj 2016}}." [[MarketWatch]]. 17. oktobar 2006. Pregledano: 17. oktobar 2006.</ref> Sistem će biti najveći solarni napojni sistem kostruiran na SAD-ovom korporativnom kampusu i jedan od najvećih od bilo kojeg korporativnog mjesta u svijetu.<ref name="solar" /> Dodatno, Google je objavio 2009. da je to raspoređivalo stado koza da zadrži travnjake oko Googleplexa kratke, pomažući zaštiti od prijetnji sezonskih požara, dok se usput reducira ugljen-dioksid zs košenje ogromnih zemljišta.<ref>{{cite web| url=http://googleblog.blogspot.com/2009/05/mowing-with-goats.html | title=Official Google Blog: Mowing with goats| date=1. 5. 2009| publisher=Google}}</ref><ref>{{Cite news| url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2009/05/04/AR2009050400027.html | work=[[The Washington Post]] | title=My Day With The Google Goats | first=MG | last=Siegler | date=3. 5. 2009 | access-date=3. 5. 2010}}</ref> Ideja podrezivanja travnjaka korištenjem koza potiče od [[R. J. Widlar]]a, inženjera koji je radio za firmu [[National Semiconductor]].<ref>{{cite web |url=http://www.national.com/rap/Horrible/sheep.html | archive-url= https://web.archive.org/web/19990506135340/http://www.national.com/rap/Horrible/sheep.html| archive-date=6. 5. 1999|title=Sheep Mow Lawns |publisher=[[National Semiconductor]] |access-date=5. 7. 2010}}{{dead link|date=juni 2012}}</ref> Godine 2008, Google se suočio sa optužbama u ''[[Harper's Magazine]]'' jer je navodno "energetski žderonja". Kompanija je optuživana za korištenje svog "[[Don't be evil]]" mottoa i svoje javne [[energy-saving]] kampanje da sakrije ili zataška velike količine energije koje zahtjevaju njegovi serveri.<ref>[[Ginger Strand|Strand, Ginger]]. "[https://web.archive.org/web/20090703171603/http://harpers.org/media/slideshow/annot/2008-03/index.html Keyword: Evil]." Retrieved 9. 4. 2008.</ref> ===Google Doodle=== {{Glavni|Google Doodle}} Od 1998, Google je dizajnirao specijalne, privremene zamjenske logoe da postavlja na svoju [[početna stranica|početnu stranicu]] koja teži da obilježi [[godišnjice]], događaje, postignuća i ljude. Prvi Googleov [[Doodle]] bio je u čast [[Burning Man|Burning Man Festival]]u iz 1998.<ref>{{cite web|url=http://www.google.com/doodle4google/history.html |title=Doodle 4 Google |publisher=Google.com |date= |access-date=23. 4. 2014}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.google.com/doodles/burning-man-festival |title=Burning Man Festival |publisher=Google.com |date=30. 8. 1998 |access-date=23. 4. 2014}}</ref> Doodle su dizajnirali [[Larry Page]] i [[Sergey Brin]] da obavijeste korisnike o svojoj odsutnosti u slučaju da se serveri obore. Naknadni Google Doodleovi su dizajnirani vanjskim doprinositeljima, dok Larry i Sergey nisu pitali tadašnjeg stažistu [[Dennis Hwang|Dennisa Hwanga]] da dizajnira logo za [[Bastille Day]] u 2000. Sa te tačke naovamo, Doodleovi su bili organizirani i kreirani od strane tima nazvanog "Doodleri".<ref>{{cite web|url=http://www.theguardian.com/technology/2014/apr/12/meet-people-behind-google-doodles-logo|title=Meet the people behind the Google Doodles|publisher=The Guardian|date=12. 4. 2014|access-date=27. 9. 2014}}</ref> === Filantropija === {{Glavni|Google.org}} Godine 2004. Google je formirao neprofitnu filantropsku organizaciju [[Google.org]], sa početnim fondom od $1 milijardu.<ref name="philanthropy">{{cite web|url=http://www.google.org/about.html|title=About the Foundation|publisher=Google, Inc.|access-date=16. 7. 2010 |archive-url= https://web.archive.org/web/20100714080922/http://www.google.org/about.html|archive-date=14. 7. 2010}}</ref> Misija organizacije je da kreira svijest o [[klima]]tskim promjenama, globalnom javnom zdravlju i globalnom siromaštvu. Jedan od njenih prvih projekata bio je razvijanje održivog [[plug-in hibrid]]nog [[električni automobil|električnog automobila]] koji može postići 100 milja po galonu. Google je unajmio [[Larry Brilliant]]a kao izvršnog direktora programa u 2004,<ref>{{Cite news |last1=Hafner |first1=Katie |url=http://www.nytimes.com/2006/09/14/technology/14google.html |title=Philanthropy Google's Way: Not the Usual |newspaper=The New York Times |date=14. 9. 2006 |access-date=16. 7. 2010}}</ref> and the current director is Megan Smith.<ref>{{Cite news |last1=Helft |first1=Miguel |url=http://www.nytimes.com/2009/02/24/technology/companies/24google.html |title=Philanthropy Google's Way: Not the Usual |newspaper=[[The New York Times]] |date=23. 2. 2009 |access-date=16. 7. 2010}}</ref> Godine 2008. Google je predstavio svoj "projekt 10<sup>100</sup>" koji je prohvatao ideje kako pomoći društvu, a potom dopuštao Googleovim korisnicima da glasaju o svojim omiljenim.<ref>{{cite web |url=http://www.project10tothe100.com/ |title=Project 10 to the 100th |publisher=Google, Inc. |access-date=16. 7. 2010 |archive-date=10. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110710075927/http://www.project10tothe100.com/ |url-status=dead }}</ref> Nakon dvije godine šutnje, tokom koje je većina razmišljala šta se desilo sa programom,<ref>{{cite news |url=http://www.wired.com/epicenter/2010/06/google-struggles-to-give-away-10-million/ |title=Google Struggles to Give Away $10 million |last1=Van Burskirk |first1=Elliot |date=28. 6. 2010 |work=[[Wired (website)|Wired]] |access-date=26. 9. 2010}}</ref> Google je objavio pobjednike projekta, dajući ukupno deset miliona dolara za razne ideje opsegom od neprofitnih organizacija koje promoviraju obrazovanje web-sajtu koji teži da napravi sve zakonske dokumente javne i internetski dostupne.<ref>{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2010/09/10-million-for-project-10100-winners.html |title=$10 million for Project 10^100 winners |date=24. 9. 2010 |last1=Twohill |first1=Lorraine |publisher=Google, Inc. |access-date=26. 9. 2010}}</ref> U 2011, Google je donirao 1 milion eura za [[Međunarodna matematička olimpijada|Međunarodnu matematičku olimpijadu]] da podrži sljedećih pet godišnjih Međunarodnih matematičkih olimpijada (2011–2015).<ref>{{cite web |url=https://www.imo2011.nl/node/39 |title=Google donating 1 million euros to IMO |date=20. 1. 2011 |access-date=4. 2. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110724154518/https://www.imo2011.nl/node/39 |archive-date=24. 7. 2011 }}</ref> U julu 2012, Google je pokrenuo "[[Legalize Love]]" kampanju u podršci za [[prava homoseksualaca]].<ref>{{cite web|url=http://www.pinknews.co.uk/2012/07/08/google-launches-legalise-love-gay-rights-campaign/|title=Google launches 'Legalise Love' gay rights campaign|work=PinkNews.co.uk|access-date=9. 9. 2014}}</ref> === Izbjegavanje poreza === Google koristi razne strategije izbjegavanja poreza. Na listi najvećih internetskih kompanija, Google plaća najmanje poreze zemljama porijekla svojih prihoda. Kompanija uspijeva ovo uraditi djelomično licenciranjem tehnologije kroz podružnice u Irskoj, Bermudama, Bahamima i Holandiji.<ref>Metz, Cade. [http://www.theregister.co.uk/2010/10/22/google_double_irish_tax_loophole/ "Google slips $3.1bn through 'Double Irish' tax loophole."] The Register, 22. 10. 2010.</ref> Ovo je navodno izazvalo francuske istrage u Googleovu praksu [[transferne cijene|transfernih cijena]].<ref>{{cite web|last=Leach |first=Anna |url=http://www.theregister.co.uk/2012/10/31/google_france_tax_office_billion_euros/ |title=French gov 'plans to hand Google €1bn tax bill' – report. |publisher=Theregister.co.uk |date=31. 10. 2012 |access-date=2. 1. 2013}}</ref> Prateći kriticizam na količinu korporativnih poreza koje je Google platio u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]], predsjednik Eric Schmidt je rekao, "To se zove kapitalizam. Mi smo ponosno kapitalistični." Tokom istog decembarskog (2012) intervjua, Schmidt "je potvrdio da kompanija nema namjere i dalje plaćati ministarstvu finansija UK-a."<ref>{{cite news |url = http://www.independent.co.uk/news/uk/home-news/google-boss-im-very-proud-of-our-tax-avoidance-scheme-8411974.html |title = Google boss: I'm very proud of our tax avoidance scheme |last1 = Kumar |first1 = Nikhil |last2 = Wright |first2 = Oliver |date = 13. 12. 2012 |publisher = The Independent |access-date = 17. 12. 2012 |location = London |archive-date = 17. 12. 2012 |archive-url = https://web.archive.org/web/20121217052403/http://www.independent.co.uk/news/uk/home-news/google-boss-im-very-proud-of-our-tax-avoidance-scheme-8411974.html |url-status = dead }}</ref> U 2013, Schmidt je odgovorio na pitanja o taksama plaćenim u UK pokazujući na reklamne naknade kojima je Google naplaćivao UK kompanijama kao izvor ekonomskog rasta.<ref>{{cite news|last=Arthur |first=Charles |url=http://www.guardian.co.uk/technology/2013/apr/22/google-eric-schmidt-tax-avoidance |title=Google chairman Eric Schmidt defends tax avoidance policies |publisher=The Guardian |date=22. 4. 2013 |access-date=22. 4. 2013 |location=London}}</ref> Googleov potpredsjednik [[Matt Brittin]] svjedočio je za Javni odbor računa Britanskog parlamenta da njegov prodajni tim iz UK nije napravio kupovine i stoga ne duguje porez na promet u Velikoj Britaniji.<ref>{{cite web|author=Brid-Aine Parnell, 17. 5. 2013 |url=http://www.theregister.co.uk/2013/05/17/quotw_ending_may_17/ |title='I think you DO do evil, using smoke and mirrors to avoid tax'. |publisher=Theregister.co.uk |date=17. 5. 2013 |access-date=13. 3. 2014}}</ref> === Okolina === Od 2007, Google je težio karbonskoj neutralnosti u smislu svojih operacija.<ref>{{cite web|title=Google’s Green Initiative: Environmentally Conscious Technology|url=http://www.technobuffalo.com/2011/05/18/googles-green-initiative-environmentally-conscious-technology/|work=TechnoBuffalo|publisher=TechnoBuffalo LLC|access-date=12. 7. 2013|author=Jack McGrath|date=18. 5. 2011}}</ref><ref>{{cite web|title=Home|url=http://www.google.com/green/|work=Google Green|publisher=Google, Inc|access-date=12. 7. 2013|year=2013}}</ref> Google je objelodanio u septembru 2011. da "neprekidno koristi dovoljno elektriciteta za snabdjevanje 200.000 domova", skoro 260 miliona watta ili oko četvrtina emisije nuklearne elektrane. Ukupne ugljične emisije za 2010. bile su upravo ispod 1,5 miliona metričkih tona, najviše zbog korištenja fosilnih goriva koja omogućavaju elektricitet za podatkovne centre. Google je izjavio da je 25 procenata svoje energije isporučeno obnovljivim gorivima u 2010. Prosječna pretraga koristi samo 0,3 watt-sata elektriciteta, tako da sve globalne pretrage su samo 12,5 miliona watta ili 5% ukupne elektricitetske potrošnje Googlea.<ref>{{cite news|last=Glanz|first=James|title=Google Details, and Defends, Its Use of Electricity|url=http://www.nytimes.com/2011/09/09/technology/google-details-and-defends-its-use-of-electricity.html?_r=0|access-date=24. 3. 2014|newspaper=NY Times|date=8. 9. 2011}}</ref> U junu 2013, ''Washington Post'' je izjavio da je Google donirao US$50.000 za [[Competitive Enterprise Institute]], libertarijanski istraživački centar koji naziva ljudske ugljične emisije pozitivnim faktorom za okolinu i izjavljuje da globalno zagrijavanje nije problem.<ref>{{cite news|title=Anatomy of a Washington dinner: Who funds the Competitive Enterprise Institute?|url=http://www.washingtonpost.com/blogs/the-fix/wp/2013/06/20/anatomy-of-a-washington-dinner-who-funds-the-competitive-enterprise-institute/|access-date=12. 7. 2013|newspaper=The Washington Post|date=20. 6. 2013|author=Juliet Eilperin}}</ref> U julu 2013, izjavljeno je da je Google ugostio događaj prikupljanja novčanih sredstava za [[Oklahoma]] Senatora [[Jim Inhofe]], koji je nazvao klimatske promjene "podvalom".<ref>{{cite news|title=Google hosts fundraiser for climate change denying US senator|url=http://www.guardian.co.uk/environment/2013/jul/09/google-climate-denier-jim-inhofe|access-date=12. 7. 2013|newspaper=The Guardian|date=9. 7. 2013|author=Suzanne Goldenberg|location=London}}</ref> == Također pogledajte == * [[Usporedba internetskih pretraživača]] * [[Don't be evil]] * [[Googleov logo]] * [[Google Maps]] * [[Google platform]] * [[Google Street View]] * [[Google+]] * [[Googlebot]] – web crawler * [[Googlization]] * [[Ungoogleable]] == Reference == {{refspisak|3}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} * [https://www.google.com Google] * [https://mail.google.com Gmail] * [https://earth.google.com/ Google Earth] {{Google}} {{Istaknuti članak}} [[Kategorija:Google]] [[Kategorija:Internet pretraživači]] [[Kategorija:Multinacionalne kompanije sa sjedištem u SAD-u]] [[Kategorija:Računarska preduzeća u SAD-u]] a6mq3lqw4i6y44tl8l34xmkr2r0p8wc 3917369 3917368 2026-08-10T06:10:08Z NDG 170777 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/~2026-43892-51|~2026-43892-51]] ([[User talk:~2026-43892-51|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:NDG|NDG]] 3901922 wikitext text/x-wiki {{O...|kompaniji|pretraživač interneta|Google (pretraživač)}} {{Infokutija kompanija | grupa = Google LLC | ime = Google LLC | slika = Google 2015 logo.svg | logo_veličina = 250px | slika2 = Googleplex HQ (cropped).jpg | logo_veličina2 = 250px | vrsta = Javna ([[NASDAQ]]: [http://quotes.nasdaq.com/asp/SummaryQuote.asp?symbol=GOOG&selected=GOOG GOOG]), (LSE: [http://www.londonstockexchange.com/en-gb/pricesnews/prices/Trigger/genericsearch.htm?bsg=true&ns=GGEA GGEA]) | osnivanje = [[Menlo Park]], [[Kalifornija]] (27. septembra 1998) | osnivači = [[Larry Page]] i [[Sergey Brin]] | sjedište = [[Googleplex]] - [[Mountain View]], [[Kalifornija]], [[SAD]] | predsjednik = | ključneosobe = [[Sundar Pichai]]<br /><small>([[glavni izvršni direktor]])</small><br />[[Ruth Porat]] <small>(predsjednica)</small><br />[[John L. Hennessy]] <small>(predsjedavajući)</small><br />[[Anat Ashkenazi]]<br /><small>([[glavni finansijski direktor]])</small> | industrija = [[internet]], [[softver]], [[hardver]] | proizvodi = v. [[Spisak Googleovih proizvoda]] | zaposleni = 19,665 ([[30. septembar|30. septembra]] [[2009]].) | holding = | slogan = "Don't Be Evil"<br><small>({{bs|ne budi zao}})</small> | web = http://www.google.com/ | sjedište_grad = | sjedište_država = | pod_posluženo = Globalno | usluge = | prihod = [[Američki dolar|USD$]]10,604 milijardi | operativni_prihod = [[Američki dolar|USD$]]5,084 milijardi | neto_dobit = [[Američki dolar|USD$]]3,077 milijardi | divizije = | podruž = AdMob, DoubleClick, On2 Technologies, Picnik, YouTube, Zagat, Waze, Blogger, SlickLogin, Boston Dynamics, Bump, Nest Labs, DeepMind Technologies, WIMM One, VirusTotal | vlasnik = | prestala_postojati = | dodatak = |}} '''Google''' je [[SAD|američka]] multinacionalna [[korporacija]] specijalizirana u [[internet]]skim servisima i proizvodima, koji uključuju internetske reklamne tehnologije, pretragu, internetsko skladištenje i [[softver]], dok se veći dio profita ostvaruje preko [[AdWords]]a.<ref name="financialtables">{{cite web |url=http://investor.google.com/fin_data.html |title=Financial Tables |publisher=Google, Inc. |access-date=2. 5. 2012}}</ref><ref>{{Cite news |title=Online Ads Give Google Huge Gain in Profit |first=David A. |last=Vise |url=https://archive.org/details/googlehetverhaal0000vise|newspaper=The Washington Post |date=21. 10. 2005}}</ref> <!-- historija-->Google su osnovali [[Larry Page]] i [[Sergey Brin]] dok su bili na doktorskom studiju na [[Univerzitet Stanford|Univerzitetu Stanford]]. Zajedno posjeduju oko 14% dionica, ali kontroliraju 56% dioničarske glasačke moći kroz tzv. "superglasačke zalihe". Oni su osnovali Google kao privatno preduzeće 4. septembra 1998. Početna javna ponuda je bila 19. augusta 2004. Njihov opis misije od samog početka je bio "da organiziraju svjetske informacije i naprave ih univerzalno dostupnim i koristivim",<ref name="corporate">{{cite web |url=http://www.google.com/corporate/ |title=Google Corporate Information |publisher=Google, Inc. |access-date=14. 2. 2010}}</ref> a njihov neslužbeni slogan je bio "[[Don't be evil]]"<ref>{{cite web |url=http://investor.google.com/conduct.html |title=Google Code of Conduct |date=8. 4. 2009 |publisher=Google, Inc. |access-date=5. 7. 2010}}</ref><ref>{{cite web |url=http://blogoscoped.com/archive/2007-07-16-n55.html |title=Paul Buchheit on Gmail, AdSense and More |first=Philip|last=Lenssen |date=16. 7. 2007 |publisher=Google Blogoscoped |access-date=14. 2. 2010}}</ref> ({{bs|ne budi zao}}). 2004, Google se premjestio u novo sjedište u [[Mountain View (Kalifornija)|Mountain View, Kalifornija]], koje je nazvano [[Googleplex]].<ref>{{cite web |url=http://www.google.com/about/company/history/#2004 |title=Google history in depth}}</ref> <!-- portfolio -->Brzi rast od osnivanja je povukao lanac proizvoda, nabavki i partnerstava van [[Google pretraga|Googleove pretrage]]. Prema tome, oni nude internetske servise poput softvera za produktivnost uključujući email ([[Gmail]]), internetsko spremanje podataka ([[Google Drive]]), uredski paket ([[Google Docs]]) i sl. Desktop-proizvodi uključuju aplikacije za internetsko pregledanje, organiziranje i uređivanje slika i brzo dopisivanje. Kompanija drži razvoj mobilnog operativnog sistema [[Android (operativni sistem)|Android]] i operativni sistem [[Chrome OS]]<ref>{{cite web|url=http://www.google.com/chromebook |title=Chromebook |publisher=Google |access-date=17. 8. 2011}}</ref> za [[netbook]] poznat kao [[Chromebook]]. Google se snažno uključio u komunikacijski hardver: ima partnerstvo sa velikim elektronskim proizvođačima<ref>{{cite web|last1=Ricker|first1=Thomas|title=Google: Nexus program explained, unfazed by Motorola acquisition|url=http://www.theverge.com/2011/08/15/motorola-google-nexus-program-explained|website=theverge.com|publisher=Vox Media|access-date=31. 7. 2014}}</ref> u produkciji svog "visoko-kvalitetnog i jeftinog"<ref>{{cite web|last1=Kleinman|first1=Jacob|title=Google Exec: New Nexus Coming|url=http://www.technobuffalo.com/2014/06/27/google-exec-new-nexus-coming/|website=technobuffalo.com|publisher=TechnoBuffalo|access-date=31. 7. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140708010647/http://www.technobuffalo.com/2014/06/27/google-exec-new-nexus-coming/|archive-date=8. 7. 2014}}</ref> [[Google Nexus|Nexus]] uređaja i [[Motorola Mobility]] kupljenog u maju 2012.<ref name="Hardware company">{{cite news|title=It's Official: Google Is Now a Hardware Company|url=http://www.businessweek.com/articles/2012-05-22/its-official-google-is-now-a-hardware-company|access-date=4. 9. 2012|newspaper=Bloomberg Businessweek|date=22. 5. 2012|author=Brad Stone|author2=Peter Burrows}}</ref> U 2012, infrastruktura optičkih vlakana instalirana je u gradu [[Kansas]] za opremanje [[Google Fiber]] radio servisa.<ref name="Google Fiber Cable TV Business">{{cite web|last=Hesseldahl|first=Arik|title=Google Gets Into the Cable TV Business, for Real|url=http://allthingsd.com/20120726/google-gets-into-the-cable-tv-business-for-real/|publisher=AllThingsD.com|access-date=15. 9. 2012|date=26. 7. 2012}}</ref> <!-- tehnički dio-->Korporacija, procjenjuje se, pokreće više od milion servera u podatkovnim centrima u svijetu (od 2007)<ref>{{cite web |url=http://www.pandia.com/sew/481-gartner.html |title=Pandia Search Engine News – Google: one million servers and counting |date=2. 7. 2007 |publisher=Pandia Search Engine News |access-date=14. 2. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110716084624/http://www.pandia.com/sew/481-gartner.html |archive-date=16. 7. 2011 }}</ref> i upravlja s više od milijardu zahtjeva za pretragu<ref>{{Cite news |url=http://politicalticker.blogs.cnn.com/2009/12/18/google-unveils-top-political-searches-of-2009/ |title=CNN Politics – Political Ticker... Google unveils top political searches of 2009 |first=Eric |last=Kuhn |date=18. 12. 2009 |publisher=CNN |access-date=14. 2. 2010 |archive-date=12. 10. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121012045324/http://politicalticker.blogs.cnn.com/2009/12/18/google-unveils-top-political-searches-of-2009/ |url-status=dead }}</ref> i približno 24 petabajta korisnički generisanih podataka svaki dan (od 2009).<ref>{{cite web|url=http://portal.acm.org/citation.cfm?doid=1327452.1327492 |title=MapReduce |publisher=Portal.acm.org |access-date=16. 8. 2009}}</ref><ref>{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2008/11/sorting-1pb-with-mapreduce.html |title=Sorting 1PB with MapReduce |last=Czajkowski |first=Grzegorz |date=21. 11. 2008 |publisher=Google, Inc. |access-date=5. 7. 2010}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.niallkennedy.com/blog/2008/01/google-mapreduce-stats.html |title=Google processes over 20 petabytes of data per day |last=Kennedy |first=Niall |date=8. 1. 2008 |publisher=Niall Kennedy |access-date=5. 7. 2010 |archive-date=28. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150928091137/http://www.niallkennedy.com/blog/2008/01/google-mapreduce-stats.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web |url=http://techcrunch.com/2008/01/09/google-processing-20000-terabytes-a-day-and-growing/ |title=Google Processing 20,000 Terabytes A Day, And Growing |last=Schonfeld |first=Erick |date=9. 1. 2008 |publisher=TechCrunch |access-date=16. 2. 2010}}</ref> <!-- popularnost-->U decembru 2013, [[Alexa Internet|Alexa]] je označila google.com kao najposjećeniji [[web-sajt]] u svijetu. Veliki broj Googleovih sajtova na ostalim jezicima nalaze se među prvih stotinu, kao i ostalih nekoliko sajtova koje posjeduje Google, kao što su [[YouTube]] i [[Blogger (servis)|Blogger]].<ref>{{cite web |title=Alexa Traffic Rank for Google (three month average) |publisher=[[Alexa Internet]] |url=http://www.alexa.com/siteinfo/google.com |access-date=10. 12. 2013 |archive-date=26. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151226074120/http://www.alexa.com/siteinfo/google.com |url-status=dead }}</ref> Njihova dominacija na tržištu je vodila ka velikoj medijskoj pokrivenosti, uključujući kritikovanje kompanije zbog problema kao što su autorska prava, cenzura i privatnost.<ref>{{Cite news |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/technology/6740075.stm |work=BBC News |title=Google ranked 'worst' on privacy |date=11. 6. 2007 |access-date=30. 4. 2010}}</ref><ref name="gatekeepers">{{Cite news |first= Jeffrey |last=Rosen |title=Google's Gatekeepers |url=http://www.nytimes.com/2008/11/30/magazine/30google-t.html |work=The New York Times |date=30. 11. 2008 |access-date=5. 7. 2010}}</ref> ==Historija== {{Glavni|Historija Googlea}} Google je s radom počeo u januaru 1996. kao istraživački projekt studenata [[Larry Page|Larryja Page]]a i [[Sergey Brin|Sergeyja Brina]] kada su oba bili na doktorskom studiju na [[Univerzitet Stanford|Univerzitetu Stanford]] u [[Kalifornija|Kaliforniji]].<ref name="milestones">{{cite web |url=http://www.google.com/intl/en/corporate/history.html |title=Google Milestones |publisher=Google, Inc. |access-date=28. 9. 2010}}</ref> Dok su konvencionalne pretraživačke mašine rangirale rezultate brojanjem koliko puta se traženi termin pojavio na stranici, dvojica su teoretisala o boljem sistemu koji je analizirao veze između web-sajtova.<ref>{{cite web |url=http://ilpubs.stanford.edu:8090/422/ |title=The PageRank Citation Ranking: Bringing Order to the Web |last1=Page |first1=Lawrence |last2=Brin |first2=Sergey |last3=Motwani |first3=Rajeev |last4=Winograd |first4=Terry |date=11. 11. 1999 |publisher=Stanford University |access-date=15. 2. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091118014915/http://ilpubs.stanford.edu:8090/422/ |archive-date=18. 11. 2009 }}</ref> Nazvali su ovu novu tehnologiju [[PageRank]]; ona je određivala relevantnost web-sajta prema broju stranica i važnost tih stranica, koje su povezivale nazad na originalni sajt.<ref>{{cite web |url=http://www.google.com/corporate/tech.html |title=Technology Overview |publisher=Google, Inc. |access-date=15. 2. 2010}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www-diglib.stanford.edu/cgi-bin/WP/get/SIDL-WP-1997-0072?1 |title=PageRank: Bringing Order to the Web |last=Page |first=Larry |publisher=Stanford Digital Library Project |date=18. 8. 1997 |archive-url=https://web.archive.org/web/20020506051802/http://www-diglib.stanford.edu/cgi-bin/WP/get/SIDL-WP-1997-0072?1 |archive-date=6. 5. 2002 |access-date=27. 11. 2010 }}</ref><ref>{{Cite journal |last=Brin|first=Sergey|author-link=Sergey Brin|last2=Page|first2=Lawrence|author-link2=Larry Page|year=1998|title=The anatomy of a large-scale hypertextual Web search engine|url=http://infolab.stanford.edu/pub/papers/google.pdf|journal=Computer Networks and ISDN Systems |volume= 30 |issue=1–7|pages=107–117|doi=10.1016/S0169-7552(98)00110-X}}</ref><ref>{{cite journal |last=Barroso |first=L.A. |last2=Dean |first2=J. |last3=Holzle |first3=U. |date=29. 4. 2003 |title=Web search for a planet: the google cluster architecture |journal=IEEE Micro |volume=23 |issue=2 |pages=22–28 |doi=10.1109/mm.2003.1196112 |quote=We believe that the best price/performance tradeoff for our applications comes from fashioning a reliable computing infrastructure from clusters of unreliable commodity PCs.|url=https://semanticscholar.org/paper/8db8e53c92af2f97974707119525aa089f6ed53a }}</ref> Mala pretraživačka mašina zvana "RankDex" od kompanije IDD Information Services dizajnirana od strane [[Robin Li]] već je, od 1996, istraživala jednaku strategiju za bodovanje sajtova, kao i rangiranje stranica.<ref>{{Cite journal |last=Li |first=Yanhong |date=6. 8. 2002 |title=Toward a qualitative search engine |journal=Internet Computing, IEEE |volume=2 |issue=4 |pages=24–29 |publisher=IEEE Computer Society |issn=1089-7801 |doi=10.1109/4236.707687 |url=http://ieeexplore.ieee.org/search/freesrchabstract.jsp?tp=&arnumber=707687 |access-date=14. 2. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111107235943/http://ieeexplore.ieee.org/search/freesrchabstract.jsp?tp=&arnumber=707687 |archive-date=7. 11. 2011 }}</ref> Tehonologija u RankDexu je patentirana u julu 1999.<ref>{{Cite patent |country=US |number=5920859 |status=patent |title=Hypertext document retrieval system and method |gdate=6. 7. 1999 |fdate=5. 2. 1997 |invent1=Li, Yanhong |assign1=IDD Enterprises, L.P. |class=G06F17/30D |access-date=27. 11. 2010}}</ref> i korištena kasnije kada je Li osnovao [[Baidu]] u Kini.<ref>{{Cite news |url=http://www.forbes.com/forbes/2009/1005/technology-baidu-robin-li-man-whos-beating-google_2.html |title=The Man Who's Beating Google |last=Greenberg |first=Andy |work=Forbes |date=5. 10. 2009 |access-date=12. 10. 2010 |archive-date=18. 9. 2012 |archive-url=https://archive.today/20120918202225/http://www.forbes.com/forbes/2009/1005/technology-baidu-robin-li-man-whos-beating-google_2.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.rankdex.com/about.html |title=About: RankDex |publisher=RankDex.com |access-date=12. 10. 2010 |archive-date=20. 1. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120120002301/http://www.rankdex.com/about.html |url-status=dead }}</ref> Page i Brin su originalno nazvali svoj program "BackRub", jer je sistem provjeravao vanjske linkove da odredi važnost sajta.<ref>{{Cite news |title=The Birth of Google |first=John |last=Battelle |newspaper=Wired |date=august 2005 |url=http://www.wired.com/wired/archive/13.08/battelle.html?tw=wn_tophead_4 |access-date=12. 10. 2010}}</ref><ref>{{cite web|last1=Trex|first1=Ethan|title=9 People, Places & Things That Changed Their Names|url=http://mentalfloss.com/article/20890/9-people-places-things-changed-their-names|website=Mental Floss|access-date=4. 8. 2014}}</ref><ref>{{cite web |url=http://huron.stanford.edu |title=Backrub search engine at Stanford University |archive-url=https://web.archive.org/web/19961224105215/http://huron.stanford.edu/ |archive-date=24. 12. 1996 |access-date=12. 3. 2011 }}</ref> Eventualno, oni su izmijenili ime u Google, riječ koja je nastala od pogrešnog izgovora riječi "[[googol]]",<ref>{{cite web |url=http://graphics.stanford.edu/~dk/google_name_origin.html |title=Origin of the name "Google" |last=Koller |first=David |date=januar 2004 |publisher=Stanford University |access-date=4. 7. 2012 |archive-url=https://www.webcitation.org/68ubHzYs7?url=http://graphics.stanford.edu/~dk/google_name_origin.html |archive-date=4. 7. 2012 }}</ref><ref>{{Cite news |url=http://www.stanforddaily.com/2003/02/12/from-googol-to-google/ |title=From Googol to Google |last=Hanley |first=Rachael |date=12. 2. 2003 |newspaper=The Stanford Daily |publisher=Stanford University |access-date=15. 2. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110511111017/http://www.stanforddaily.com/2003/02/12/from-googol-to-google/ |archive-date=11. 5. 2011 }}</ref> broj jedan je praćen sa 100 nula, što je odabrano kao naznaka da je pretraga težila omogućiti veliku količinu informacija.<ref>{{cite web |url=http://www.google.com/company.html |title=Google! Beta website |publisher=Google, Inc. |archive-url= https://web.archive.org/web/19990221202430/http://www.google.com/company.html |archive-date=21. 2. 1999 |access-date=12. 10. 2010 |url-status=live}}</ref> U početku je Google pokretan na web-sajtu Stanford univerziteta, s domenama ''google.stanford.edu'' i ''z.stanford.edu''.<ref>{{cite web |url=http://google.stanford.edu |title=Google! Search Engine |archive-url=https://web.archive.org/web/19981111183552/http://google.stanford.edu/ |publisher=Stanford University |archive-date=11. 11. 1998 |access-date=12. 10. 2010}}</ref><ref>{{cite web |url=http://z.stanford.edu/ |title=Google! Search Engine |archive-url=https://web.archive.org/web/19981201235013/http://z.stanford.edu/ |publisher=Stanford University |archive-date=1. 12. 1998 |access-date=14. 8. 2012}}</ref> Ime domene za Google je registrirano 15. septembra 1997,<ref>{{cite web |url=http://whois.dnsstuff.com/tools/whois.ch?ip=google.com |title=WHOIS – google.com |access-date=5. 7. 2010 |archive-url=https://archive.today/20120529002442/http://whois.dnsstuff.com/tools/whois.ch?ip=google.com |archive-date=29. 5. 2012 }}</ref> a kompanija je inkorporirana 4. septembra 1998. Bila je zasnovana u garaži prijateljice ([[Susan Wojcicki]]<ref name="milestones"/>) u [[Menlo Park (Kalifornija)|Menlo Parku]] (Kalifornija). Kolega s doktorskog studija na Stanfordu, Craig Silverstein, bio je prvi zaposlenik.<ref name="milestones"/><ref>{{cite web |url=http://www-cs-students.stanford.edu/~csilvers/ |title=Craig Silverstein's website |archive-url=https://web.archive.org/web/19991002122809/http://www-cs-students.stanford.edu/~csilvers/ |archive-date=2. 10. 1999 |publisher=Stanford University |access-date=12. 10. 2010 }}</ref><ref>{{Cite news |last=Kopytoff |first=Verne |url=http://articles.sfgate.com/2008-09-07/news/17161124_1_larry-page-google-search-engine |title=Craig Silverstein grew a decade with Google |newspaper=San Francisco Chronicle |publisher=Hearst Communications, Inc. |date=7. 9. 2008 |access-date=12. 10. 2010 |archive-date=7. 11. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121107075029/http://www.sfgate.com/news/article/Craig-Silverstein-grew-a-decade-with-Google-3270079.php |url-status=dead }}</ref> U maju 2011, broj mjesečnih unikatnih posjetioca Googlea prešao je jednu milijardu po prvi put, što je 8,4%-ni rast od maja 2010 (931 million).<ref>{{cite web |url=http://itsalltech.com/2011/06/22/googles-new-record-1-billion-visitors-in-may/ |title=Google's new record, 1 billion visitors in May &#124; It's All Tech |publisher=Itsalltech.com |access-date=2. 1. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120321165022/http://itsalltech.com/2011/06/22/googles-new-record-1-billion-visitors-in-may/ |archive-date=21. 3. 2012 }}</ref> U januaru 2013, Google je objavio zaradu od US$50 milijardi godišnjeg prihoda za 2012. godinu. Ovo je označilo prvi put da je kompanija dostigla ovaj podvig, na vrhu 2011. ukupno US$38 milijardi.<ref>Fiegerman, Seth. 22. 1. 2013. "Google Has Its First $50 Billion Year." http://mashable.com/2013/01/22/google-q4-earnings/</ref> ===Finansiranje i početne javne ponude=== [[Datoteka:Google’s First Production Server.jpg|upright|thumb|Googleov prvi proizvodni server. Googleovi proizvodni serveri nastavljaju bivati izgrađeni od jeftinog hardvera.<ref>{{cite web |url=http://www.computerhistory.org/collections/accession/102662167 |title=Google Server Assembly |publisher=Computer History Museum |access-date=4. 7. 2010}}</ref>|alt=Google's first servers, showing lots of exposed wiring and circuit boards]] Prva sredstva za Google u iznosu US$100 hiljada od [[Andy Bechtolsheim|Andyja Bechtolsheima]], suosnivača [[Sun Microsystems]]a, data su u augustu 1998. prije nego je Google inkorporiran.<ref name="Bechtolsheim">{{Cite news|url=http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?file=/chronicle/archive/2004/04/29/MNGLD6CFND34.DTL|archive-url=https://www.webcitation.org/5hT7GniEG?url=http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?file=%2Fchronicle%2Farchive%2F2004%2F04%2F29%2FMNGLD6CFND34.DTL|archive-date=12. 6. 2009|title=For early Googlers, key word is $$$|last=Kopytoff|first=Verne|date=29. 4. 2004|newspaper=San Francisco Chronicle|publisher=Hearst Communications |access-date=19. 2. 2010|location=San Francisco |url-status=live}}</ref> Početkom 1999, doktoranti Brin i Page odlučili su da je pretraga koju su razvijali uzimala mnogo vremena i odvraćala ih od akademskih ciljeva, te su otišli kod izvršnog direktora firme Excite, Georgea Bella, i ponudili da mu je prodaju za milion dolara. On je odbio ponudu i kasnije je kritikovao [[Vinod Khosla|Vinoda Khoslu]], iz firme Excite, nakon što je pregovarao s Brinom i Pageom o cifri 750.000 dolara. Dana 7. juna 1999. najavljena je tranša finansijskih sredstava u iznosu 25 miliona dolara,<ref>{{Cite press release |url=http://www.google.com/pressrel/pressrelease1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20010212052759/http://www.google.com/pressrel/pressrelease1.html |archive-date=12. 2. 2001 |title=Google Receives $25 Million in Equity Funding |date=7. 6. 1999 |location=Palo Alto, Calif. |publisher=Google |access-date=16. 2. 2009 |url-status=dead }}</ref> s većim ulagačima, uključujući firme [[Kleiner Perkins Caufield & Byers]] i [[Sequoia Capital]].<ref name="Bechtolsheim"/> Googleova početna javna ponuda (IPO) uzela je maha pet godina kasnije, 19. augusta 2004. U to vrijeme Larry Page, Sergey Brin i [[Eric Schmidt]] složili su se da rade zajedno u Googleu na period od 20 godina – do 2024.<ref>{{Cite news |url=http://money.cnn.com/2008/01/18/news/companies/google.fortune/index.htm |title=Google wins again |date=29. 1. 2008 |newspaper=Fortune |publisher=Time Warner |access-date=22. 1. 2011 |first=Adam |last=Lashinsky |archive-date=22. 10. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121022200031/http://money.cnn.com/2008/01/18/news/companies/google.fortune/index.htm |url-status=dead }}</ref> Kompanija je ponudila 19.605.052 dionica po cijeni od $85 po dionici.<ref name="IPO">{{Cite news|url=http://www.businessweek.com/technology/content/aug2004/tc20040819_6843_tc120.htm|title=Google: Whiz Kids or Naughty Boys?|last=Elgin|first=Ben|date=19. 8. 2004|newspaper=BusinessWeek|publisher=Bloomberg, L.P.|access-date=19. 2. 2010}}</ref><ref>{{cite web|url=http://investor.google.com/pdf/2004_AnnualReport.pdf|title=2004 Annual Report|year=2004|publisher=Google, Inc.|page=29|access-date=19. 2. 2010|location=Mountain View, California}}</ref> Dionice su prodate u formatu internetske aukcije koristeći sistem koje su napravili [[Morgan Stanley]] i [[Credit Suisse]], potpisnici ugovora.<ref>{{Cite news|url=http://money.cnn.com/2004/04/29/technology/google/|title=Google sets $2.7 billion IPO|last=La Monica|first=Paul R.|date=30. 4. 2004|publisher=CNN Money|access-date=19. 2. 2010|archive-date=23. 4. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120423090507/http://money.cnn.com/2004/04/29/technology/google/|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.zdnet.com/news/want-in-on-googles-ipo/135799|title=Want In on Google's IPO?|last=Kawamoto|first=Dawn|date=29. 4. 2004|publisher=ZDNet|access-date=19. 2. 2010}}</ref> Prodaja od $1,67 milijardi dala je Googleu tržišnu kapitalizaciju od više od $23 milijarde.<ref name="washpost">{{Cite news|url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/articles/A14939-2004Aug19.html|title=Google's IPO: Grate Expectations|last=Webb|first=Cynthia L.|newspaper=The Washington Post|access-date=19. 2. 2010|location=Washington, D.C. | date=19. 8. 2004}}</ref> U januaru 2014, njihova tržišna kapitalizacija je porasla na $397 milijardi.<ref name=Marketwatch>{{cite web|title=Google Overview|url=http://www.marketwatch.com/investing/stock/goog|publisher=Marketwatch|access-date=2. 2. 2014}}</ref> Ogromna većina od 271 milion dionica ostao je pod kontrolom Googlea, te su mnogi Googleovi uposlenici postali istovremeni milioneri na papiru. [[Yahoo!]], konkurent Googlea, također je imao koristi jer je držao 8,4 miliona dionica Googlea prije nego je IPO zauzeo mjesto.<ref name="yahooshares">{{Cite news|url=http://www.internetnews.com/bus-news/article.php/3392781|title=Yahoo and Google Settle|last=Kuchinskas|first=Susan|date=9. 8. 2004|publisher=internet.com|access-date=19. 2. 2010}}</ref> Postojala je zabrinutost da će Googleov IPO dovesti do izmjena u kulturi kompanije. Razlozi su imali opseg od pritiska dioničara na smanjenje dobitka zaposlenika zbog činjenice da će dosta direktora kompanije postati istovremeni milioneri u papirima.<ref>{{Cite news |agency=Associated Press |url=http://www.wired.com/techbiz/media/news/2004/04/63241 |title=Quirky Google Culture Endangered? |newspaper=Wired |date=28. 4. 2004 |access-date=27. 11. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100814174333/http://www.wired.com/techbiz/media/news/2004/04/63241 |archive-date=14. 8. 2010 }}</ref> Kao odgovor na ovu zabrinutost, suosnivači Sergey Brin i Larry Page obećali su u izvještaju prema potencijanlim investitorima da IPO neće izmijeniti kulturu kompanije.<ref>{{cite web |last1=Olsen |first1=Stefanie |last2=Kawamoto |first2=Dawn |url=http://news.cnet.com/2100-1024-5201978.html |title=Google IPO at $2.7 billion |work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]] |date=30. 4. 2004 |access-date=27. 11. 2010}}</ref> Godine 2005, članci u ''[[The New York Times]]'' i ostalim izvorima počeli su sugerisati da je Google izgubio svoji nekorporativnu, nepokvarenu filozofiju.<ref>Richard Utz, "The Good Corporation? Google's Medievalism and Why It Matters." ''Studies in Medievalism'' 23 (2013): 21-28.</ref><ref>{{Cite news |last=Rivlin |first=Gary |url=http://www.nytimes.com/2005/08/24/technology/24valley.html |title=Relax, Bill Gates; It's Google's Turn as the Villain |newspaper=The New York Times |date=24. 8. 2005 |access-date=27. 11. 2010}}</ref><ref>{{Cite news |last1=Gibson |first1=Owen |last2=Wray |first2=Richard |url=http://www.smh.com.au/news/technology/search-giant-may-outgrow-its-fans/2005/08/25/1124562975596.html3001.asp |title=Search giant may outgrow its fans |newspaper=The Sydney Morning Herald |date=25. 8. 2005 |access-date=27. 11. 2010}}</ref><ref>{{cite web |last=Ranka |first=Mohit |url=http://www.osnews.com/story/17928/Google--Dont-Be-Evil |title=Google – Don't Be Evil |publisher=OSNews |date=17. 5. 2007 |access-date=27. 11. 2010}}</ref> U težnji da zadrže unikatnu kulturu kompanije, Google je uveo poziciju ''"''Šefa kulture", koji također snosi funkciju direktora za ljudske resurse. Svrha Šefa kulture je razviti i održati kulturu i rad na načine da se zadrži iskren odnos prema osnovnim vrijednostima na kojima je kompanija zasnovana: stambena organizacija sa saradničkim okruženjem.<ref name="CCO">{{cite web |last=Mills |first=Elinor |url=http://www.zdnet.com.au/meet-google-s-culture-czar-339275147.htm |title= Google's culture czar |publisher=ZDNet |date=30. 4. 2007 |access-date=27. 11. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101031155723/http://www.zdnet.com.au/meet-google-s-culture-czar-339275147.htm |archive-date=31. 10. 2010 }}</ref> Google se također suočio sa navođenjem seksizma i starosne segregacije od bivših zaposlenika.<ref>{{cite web |last=Kawamoto |first=Dawn |url=http://news.cnet.com/Google-hit-with-job-discrimination-lawsuit/2100-1030_3-5807158.html?tag=nl |title=Google hit with job discrimination lawsuit |work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]] |date=27. 7. 2005 |access-date=27. 11. 2010}}</ref><ref>{{Cite news |agency=Associated Press |url=http://www.ctv.ca/servlet/ArticleNews/story/CTVNews/20071006/google_old_071006/20071006 |title=Google accused of ageism in reinstated lawsuit |publisher=CTV Television Network |date=6. 10. 2007 |access-date=27. 11. 2010 |archive-date=11. 10. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071011205140/http://www.ctv.ca/servlet/ArticleNews/story/CTVNews/20071006/google_old_071006/20071006 |url-status=dead }}</ref> Trgovanje se dobro odvijalo nakon IPO, sa dionicama koje su dostizale $700 po prvi put 31. oktobra 2007,<ref>{{cite web |url=http://weblogs.baltimoresun.com/business/hancock/blog/2007/10/google_shares_hit_700.html |title=Google shares hit $700 |date=31. 10. 2007 |last=Hancock |first=Jay |publisher=The Baltimore Sun |access-date=27. 11. 2010 |archive-date=8. 5. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130508163840/http://weblogs.baltimoresun.com/business/hancock/blog/2007/10/google_shares_hit_700.html |url-status=dead }}</ref> prvenstveno zbog boljih prodaja i prihoda na tržištu internetskog reklamiranja.<ref name="bowlingforgoogle">{{Cite news |last=La Monica |first=Paul R. |url=http://money.cnn.com/2005/05/25/technology/techinvestor/lamonica/index.htm |title=Bowling for Google |publisher=CNN |date=25. 5. 2005 |access-date=28. 2. 2007 |archive-date=19. 6. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120619060640/http://money.cnn.com/2005/05/25/technology/techinvestor/lamonica/index.htm |url-status=dead }}</ref> Porast u cijeni trgovanja je uglavnom podstaknuto od strane zasebnih investitora, za razliku od velikih institucionalnih investitora i međusobnih sredstava.<ref name="bowlingforgoogle" /> Kompanija je upisana na [[NASDAQ]] berzi pod satnim simbolom GOOG, a na [[Frankfurt]]skoj berzi pod satnim simbolom GGQ1. ===Rast=== U martu 1999, kompanija je preselila svoje urede u [[Palo Alto]], Kalifornija, što je dom za nekoliko poznatih tehnoloških početaka [[Silicijska dolina|Silicijske doline]].<ref name="165univave">{{Cite news|url=http://news.cnet.com/2100-1040-960790.html|title=A building blessed with tech success|last=Fried|first=Ian|date=4. 10. 2002|work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]]|access-date=15. 2. 2010}}</ref> Sljedeće godine, unatoč početnom oponiranju Pagea i Brina prema reklamno-profitnoj pretrazi,<ref>{{Cite book|last=Stross|first=Randall|title=Planet Google: One Company's Audacious Plan to Organize Everything We Know|publisher=Free Press|location=New York|date=septembar 2008|pages=3–4|chapter=Introduction|isbn=978-1-4165-4691-7|url=http://books.google.com/?id=xOk3EIUW9VgC&printsec=frontcover|access-date=14. 2. 2010|chapterurl=http://books.google.com/books?id=xOk3EIUW9VgC&printsec=frontcover}}</ref> Google je počeo prodavati reklamiranje sa pretraživačkim ključnim riječima.<ref name="milestones" /> U cilju dobijanja čistog dizajna stranice i povećane brzine, reklame su bile isključivo tekstualnog karaktera. Ključne riječi koje su prodavane bile su bazirane na kombinaciji cijena i klikova, sa naplaćivanjem koje je počinjalo s 5 centi po kliku.<ref name="milestones" /> Ovaj model prodaje na osnovu ključnih riječi bio je prvi put korišten na sajtu ''Goto.com'', [[Idealab]] spin-off kojeg je kreirao [[Bill Gross (entrepreneur)|Bill Gross]].<ref name="goto strong">{{Cite news|url=http://searchenginewatch.com/2166331|title=GoTo Going Strong |last= Sullivan |first=Danny|date=1. 7. 1998|publisher=SearchEngineWatch|access-date=18. 2. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20091014204451/http://searchenginewatch.com/2166331|archive-date=14. 10. 2009}}</ref><ref name="cnet p4p">{{Cite news|url=http://news.cnet.com/Pay-for-placement-gets-another-shot/2100-1023_3-208309.html|title=Pay-for-placement gets another shot|last=Pelline|first=Jeff|date=19. 2. 1998|work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]] |access-date=18. 2. 2010}}</ref> Kada je kompanija promijenila imena u Overture Services, tužila je Google zbog kršenja autorskih prava patenata "pay per click" i licitacije. Uvodni servisi bi kasnije bili kupljeni od Yahoo!-a i preimenovani u [[Yahoo! Search Marketing]]. Slučaj je kasnije smaknut sa suda; Google je prihvatio izdavanje zajedničkih dionica Yahoo!-u u zamjenu za stalnu dozvolu.<ref>{{Cite news|url=http://news.cnet.com/Google,-Yahoo-bury-the-legal-hatchet/2100-1024_3-5302421.html|title=Google, Yahoo bury the legal hatchet|last=Olsen|first=Stephanie|date=9. 8. 2004|work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]]|access-date=18. 2. 2010}}</ref> Godine 2001, Google je dobio patent za svoj PageRank mehanizam.<ref name="patent">{{Ref patent |country=US |number=6285999 |status=patent |title=Method for node ranking in a linked database |gdate=4. 9. 2001 |fdate=9. 1. 1998 |invent1=Page, Lawrence |assign1=The Board of Trustees of the Leland Stanford Junior University |class=G06F17/30}}</ref> Patent je službeno dodijeljen na Univerzitetu Stanford i potpisuje Lawrencea Pagea kao izumitelja. Godine 2003. kompanija je zakupila uredski kompleks od kompanije [[Silicon Graphics]] na 1600 Amphitheatre Parkway u [[Mountain View (Kalifornija)|Mountain View]], Kalifornija.<ref name="sgibldg">{{Cite news|url=http://news.cnet.com/Googles-movin-on-up/2110-1032_3-1025111.html|title=Google's movin' on up|last=Olsen|first=Stephanie|date=11. 7. 2003|work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]]|access-date=15. 2. 2010}}</ref> Kompleks je postao poznat kao [[Googleplex]], igra riječi od [[googolplex]], broj gdje jedinicu slijedi googol nula. [[Googleplex]] interijere su dizajnirali arhitekti [[Clive Wilkinson]]. Tri godine kasnije, Google je kupio imovinu od SGI za $319 miliona.<ref name="googleplexpurchase">{{Cite news|url=http://sanjose.bizjournals.com/sanjose/stories/2006/06/19/newscolumn3.html|title=Google to buy headquarters building from Silicon Graphics|date=16. 6. 2006|newspaper=Silicon Valley / San Jose Business Journal|publisher=American City Business Journals|access-date=15. 2. 2010|location=San Jose}}</ref> Do tada, ime "Google" je našlo svoj put u svakodnevni govor, uzrokujući da glagol "google" bude dodan u [[Merriam-Webster]] Collegiate Dictionary i [[Oxford English Dictionary]], označavajući ga "koristiti Google pretragu da se dobiju informacije na Internetu."<ref>{{cite web|url=http://googleblog.blogspot.com/2006/10/do-you-google.html|title=Do You "Google"?|last=Krantz|first=Michael|date=25. 10. 2006|publisher=Google, Inc.|access-date=17. 2. 2010}}</ref><ref>{{cite web|url=http://msnbc.msn.com/id/13720643/|title=To Google or Not to Google|last=Bylund|first=Anders|date=5. 7. 2006|publisher=msnbc.com|access-date=17. 2. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20060707062623/http://msnbc.msn.com/id/13720643/|archive-date=7. 7. 2006}}</ref> ===2013 - danas=== Google je objavio pokretanje nove kompanije naziva [[Calico (company)|Calico]] 19. septembra 2013, kojom će upravljati šef Applea [[Arthur D. Levinson|Arthur Levinson]]. U službenom javnom izvještaju, Page je objasnio da "zdravlje i blagostanje" kompanije će se fokusirati na "izazov starenja i povezanih bolesti".<ref>{{cite news|title=Google spin-off Calico to search for answers to ageing|url=http://www.bbc.co.uk/news/technology-24158924|access-date=20. 9. 2013|newspaper=BBC News|date=19. 9. 2013|author=Jane Wakefield}}</ref> Od septembra 2013, Google upravlja sa 70 ureda u više od 40 zemalja.<ref>{{cite web|title=Google locations|url=http://www.google.com/about/company/facts/locations/|work=Google Company|publisher=Google, Inc|access-date=24. 9. 2013|date=septembar 2013}}</ref> Google je proslavio svoju 15-godišnjicu 27. septembra 2013, iako je koristio druge datume za svoj službeni rođendan.<ref>{{cite web|url=http://searchengineland.com/google-is-10-years-old-finding-the-real-google-birthday-12172|title=Google Is 10 Years Old? Finding The Real Google Birthday|last=Sullivan|first=Danny|date=14. 9. 2007|access-date=28. 9. 2013|archive-date=24. 9. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130924011919/http://searchengineland.com/google-is-10-years-old-finding-the-real-google-birthday-12172|url-status=dead}}</ref> Razlog izbora 27. septembra ostaje nepoznat, a spor sa konkurentskom pretraživačkom stranicom [[Yahoo! Search]] iz 2005 smatra se razlogom.<ref>{{Cite news |last=Peterson |first=Andrea|url=http://www.washingtonpost.com/blogs/the-switch/wp/2013/09/27/is-today-really-googles-birthday/ |title=Is today really Google’s birthday? |newspaper=Washington Post|date=27. 9. 2013 |access-date=28. 9. 2013}}</ref><ref>{{cite news|title=Google celebrates 15th birthday with interactive piñata 'doodle'|url=http://www.independent.co.uk/life-style/gadgets-and-tech/news/google-celebrates-15th-birthday-with-interactive-piata-doodle-8842436.html|access-date=28. 9. 2013|newspaper=The Independent|date=26. 9. 2013|author=John Hall|location=London|archive-date=28. 9. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130928223219/http://www.independent.co.uk/life-style/gadgets-and-tech/news/google-celebrates-15th-birthday-with-interactive-piata-doodle-8842436.html|url-status=dead}}</ref> Alliance for Affordable Internet (A4AI) je pokrenuta u oktobru 2013. i Google je dio koalicije javnih i privatnih organizacija koje uključuju [[Facebook]], [[Intel]] i [[Microsoft]]. Vođena od strane [[Tim Berners-Lee]]ja, A4AI se bori napraviti pristup internetu dostupnijim tako da je pristup proširen na zemlje u razvoju, gdje je samo 31% ljudi priključeno. Google će pomagati smanjenju cijena pristupa internetu tako da one padnu ispod UN-ovog Broadband Commission svjetskog cilja od 5% mjesečnog primanja.<ref>{{cite news|title=Sir Tim Berners-Lee and Google lead coalition for cheaper internet|url=http://www.theguardian.com/technology/2013/oct/07/google-berners-lee-alliance-broadband-africa?CMP=EMCNEWEML6619I2&et_cid=51918&et_rid=7107573&Linkid=http%3a%2f%2fwww.theguardian.com%2ftechnology%2f2013%2foct%2f07%2fgoogle-berners-lee-alliance-broadband-africa|access-date=8. 10. 2013|newspaper=The Guardian|date=7. 10. 2013|author=Samuel Gibbs}}</ref> Korporacijski ujedinjeni prihod za treći kvartal 2013. objavljen je sredinom oktobra 2013. od US$14,89 milijardi, koji pokazuje rast od 12% u odnosu na prethodni kvartal. Googleov internetski biznis je odgovoran za US$10,8 milijardi od ovog iznosa, sa rastom u broju korisničkih klikova na reklame.<ref>{{cite news|title=Google earnings up 12% in third quarter even as Motorola losses deepen|url=http://www.theguardian.com/technology/2013/oct/17/google-q3-revenue-earnings-report?CMP=EMCNEWEML6619I2&et_cid=53346&et_rid=sundaybottle@hotmail.com&Linkid=http%3a%2f%2fwww.theguardian.com%2ftechnology%2f2013%2foct%2f17%2fgoogle-q3-revenue-earnings-report|access-date=18. 10. 2013|newspaper=The Guardian|date=17. 10. 2013|author=Reuters|archive-date=24. 2. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150224132350/http://www.theguardian.com/technology/2013/oct/17/google-q3-revenue-earnings-report?CMP=EMCNEWEML6619I2&et_cid=53346&et_rid=sundaybottle@hotmail.com&Linkid=http%3a%2f%2fwww.theguardian.com%2ftechnology%2f2013%2foct%2f17%2fgoogle-q3-revenue-earnings-report|url-status=dead}}</ref> U novembru 2013, Google je objavio planove za novi (93.000 m<sup>2</sup>) ured u Londonu, koji se treba otvoriti u 2016. Nove prostorije će biti u mogućnosti smjestiti 4.500 uposlenika i ovo se smatra kao jedna od najvećih komercijalnih nabavki imanja u Britaniji.<ref>{{cite news|title=Inside Google’s new 1-million-square-foot London office—three years before it’s ready|url=http://qz.com/139794/inside-googles-new-1-million-square-foot-london-office-three-years-before-its-ready/|access-date=6. 11. 2013|newspaper=Quartz|date=1. 11. 2013|author=Leo Mirani}}</ref> U oktobru 2014, prema [[Interbrand]] rangiranju, Google je bio drugi najvrijedniji brend u svijetu (iza [[Apple Inc.|Applea]]) sa vrijednošću od $107,4 milijarde.<ref>[http://www.nytimes.com/2014/10/09/business/media/tech-companies-lead-ranking-of-most-valuable-brands-.html?_r=0 Technology titans lead ranking of most valuable brands], ''NYTimes.com'', 8. 10. 2014. Retrieved 9. 10. 2014.</ref> ===Nabavke i partnerstva=== [[Datoteka:Google page brin.jpg|thumb|[[Larry Page]] i [[Sergey Brin]] u 2003.|220x220px]] Od 2001, Google je kupio dosta kompanija, prvenstveno male firme sa ulaganjem kapitala. Godine 2004, Google je kupio [[Keyhole, Inc]].<ref>{{Cite press release |title=Google Acquires Keyhole Corp |publisher=Google, Inc. |date=27. 10. 2004 |url=http://www.google.com/press/pressrel/keyhole.html |access-date=27. 11. 2010}}</ref> Startna kompanija razvijala je proizvod Earth Viewer koji je davao 3D prikaz slike Zemlje. Google je preimenovao ime servisa u [[Google Earth]] 2005. godine. Google je kupio [[Urchin (software)|Urchin Software]] u aprilu 2005, koristeći svoj 'Urchin on Demand' proizvod za kreiranje [[Google Analytics]] u 2006. U oktobru 2006. Google je objavio da je kupio sajt za razmjenu videosnimaka [[YouTube]] za 1,65 milijardi dolara u Googleovoj zalihi, te da je ugovor završen 13. novembra 2006.<ref>{{Cite news |title= Google closes $A2b YouTube deal |author= [[Reuters]] |work= The Age |location=[[Melbourne]]| url= http://www.theage.com.au/news/Business/Google-closes-A2b-YouTube-deal/2006/11/14/1163266548827.html |access-date=5. 7. 2010 |date=14. 11. 2006}}</ref> Google ne omogućuje detaljne podatke za YouTubeove pokretajuće troškove, te su YouTubeove dobiti u 2007. opisane kao "nematerijalne" u regulatornom smislu.<ref name=Moneyclip>{{Cite news |first= Yi-Wyn |last= Yen |date=25. 3. 2008 |url= http://techland.blogs.fortune.cnn.com/2008/03/25/youtube-looks-for-the-money-clip |title= YouTube Looks For the Money Clip |access-date=5. 7. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100117010826/http://techland.blogs.fortune.cnn.com/2008/03/25/youtube-looks-for-the-money-clip/ |archive-date=17. 1. 2010}}</ref> U junu 2008. članak magazina ''[[Forbes]]'' predstavio je YouTubeov prihod u 2008. od 200 miliona dolara, bilježeći napredak u reklamnim prodajama.<ref name="Forbes08">{{Cite news |first= Quentin |last= Hardy |author2= Evan Hessel |url= http://www.forbes.com/forbes/2008/0616/050.html|title=GooTube|work=Forbes|date=22. 5. 2008|access-date=5. 7. 2010}}</ref> Dana 13. aprila 2007. Google je postigao sporazum o kupovini [[DoubleClick]]a za 3,1 milijardu dolara, što je Googleu dalo vrijedne veze koje je DoubleClick imao s web-izdavačima i reklamnim agencijama.<ref name="DoubleClicknyt">{{Cite news|url=http://www.nytimes.com/2007/04/14/technology/14DoubleClick.html |title=Google Buys DoubleClick for $3.1 Billion|last=Story|first=Louise|last2=Helft|first2=Miguel|date=17. 4. 2007|newspaper=The New York Times|access-date=26. 2. 2010|location=New York}}</ref> Kasnije iste te godine, Google je kupio [[GrandCentral]] za $50 miliona.<ref>{{cite web|url=http://googleblog.blogspot.com/2007/07/all-aboard.html|title=All aboard|last=Chan|first=Wesley|date=2. 7. 2007|publisher=Google, Inc.|access-date=26. 2. 2010}}</ref> Sajt će kasnije biti preimenovan u [[Google Voice]]. 5. augusta 2009, Google je kupio svoju prvu javnu kompaniju, kupujući softver za kreiranje videa [[On2 Technologies]] za $106,5 miliona.<ref>{{cite web|url=http://www.google.com/intl/en/press/pressrel/ir_20090805.html|title=Google to Acquire On2 Technologies|publisher=Google Press release|date=5. 8. 2009|access-date=5. 7. 2010}}</ref> Google je također kupio [[Aardvark (search engine)|Aardvark]], pretragu za društvene mreže, za $50 miliona, te komentarisao na svom internom blogu, "mi gledamo unaprijed za saradnju da vidimo gdje šta možemo uzeti".<ref>{{cite web|access-date=12. 2. 2010 |url=http://googleblog.blogspot.com/2010/02/google-acquires-aardvark.html |title=Google Acquires Aardvark |publisher=Google, Inc. |quote=we're excited to announce that we've acquired Aardvark, a unique technology company.}}</ref> U aprilu 2010, Google je objavio da je kupio hardverski startup, Agnilux.<ref>{{cite web |url=http://www.marketwatch.com/story/google-buys-stealthy-start-up-agnilux-2010-04-21 |title=Google buys stealthy start-up Agnilux |date=21. 4. 2010 |last=Letzing |first=John |publisher=MarketWatch |access-date=27. 11. 2010}}</ref> U dodatku mnogih kompanija koje je Google kupio, kompanija je imala partnerstvo sa ostalim organizacijama za istraživanje, reklamiranje i ostale aktivnosti. 2005, Google je imao partnerstvo sa [[NASA]]-ovim [[Ames Research Center|Ames]] istražnim centrom za izgradnju 93.000 m<sup>2</sup> ureda.<ref name="nasaames">{{cite web|url=http://news.cnet.com/Can-Google-beat-the-new-office-curse/2100-1030_3-5884957.html|title=Can Google beat the new-office curse?|last=Mills|first=Elinor|date=29. 9. 2005|publisher=[[CNET]] |access-date=26. 2. 2010}}</ref> Uredi bi se koristili za istraživačke projekte uključujući velikoobimni podatkovni menadžment, [[Mašinski inženjering#Nanotehnologija|nanotehnologiju]], distribuirano računarstvo, te istraživačku svemirsku industriju. Google je ušao u partnerstvo sa firmom [[Sun Microsystems]] u oktobru 2005. radi pomoći oko razmjene i distribuiranja međusobnih tehnologija.<ref name="googlesun">{{Cite news|url=http://www.usatoday.com/tech/news/2005-10-03-google-sun-team_x.htm|title=Google, Sun make 'big deal' together|last=Kessler|first=Michelle|last2=Acohido|first2=Byron|date=3. 10. 2005|newspaper=[[USA Today]]|publisher=[[Gannett Co. Inc.]]|access-date=26. 2. 2010}}</ref> Kompanija je imala partnerstvo sa [[AOL]]-om<ref name="googleaol">{{cite web|url=http://news.cnet.com/What-the-Google-AOL-deal-means-for-users/2100-1024_3-6010327.html|title=What the Google-AOL deal means for users|last=Mills|first=Elinor|date=28. 12. 2005|work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]]|access-date=26. 2. 2010}}</ref> radi poboljšanja međusobne pretrage video servisa. Googleova partnerstva 2005. također su sadržavala finansiranje nove [[.mobi]] vrhunske domene za mobilne uređaje, zajedno s ostalim kompanijama, uključujući i [[Microsoft]], [[Nokia]] i [[Ericsson]].<ref>{{cite web|url=http://finance.yahoo.com/news/DotMobi-Sells-Mobi-DomainName-paidcontent-2969792871.html?x=0&.v=1|title=DotMobi Sells .Mobi Domain-Name Operator|last=Lunden|first=Ingrid|date=12. 2. 2010|publisher=[[Yahoo!]]|access-date=26. 2. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20110623143032/http://finance.yahoo.com/news/DotMobi-Sells-Mobi-DomainName-paidcontent-2969792871.html?x=0&.v=1|archive-date=23. 6. 2011}}</ref> Google bi kasnije pokrenuo "[[AdSense for Mobile]]", uzimajući maha na razvoju mobilnog reklamnog tržišta.<ref name="adsense_mobile">{{cite web|url=http://www.google.com/intl/en/press/annc/20070917_mobileads.html|title=Google AdSense for Mobile unlocks the potential of the mobile advertising market|date=17. 9. 2007 |publisher= Google, Inc.|access-date=26. 2. 2010}}</ref> Povećavajući svoj marketinški nivo još dalje, Google i [[News Corp. Digital Media|Fox Interactive Media]] od [[News Corporation]] ušli su u sporazum vrijedan 900 miliona dolara radi omogućavanja pretrage i reklamiranja tadašnje popularne društvene mreže [[MySpace]].<ref name="googlemyspace">{{Cite news|url=http://findarticles.com/p/articles/mi_m0EIN/is_2006_August_7/ai_n16610613/|title=Fox Interactive Media Enters into Landmark Agreement with Google Inc.; Multi-Year Pact Calls for Google to Provide Search and Advertising across Fox Interactive Media's Growing Online Network Including the MySpace Community|date=7. 8. 2006|publisher=B Net|access-date=26. 2. 2010|archive-date=9. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160109065331/http://findarticles.com/p/articles/mi_m0EIN/is_2006_August_7/ai_n16610613/|url-status=dead}}</ref> U 2007, Google je počeo sponzorirati [[NORAD Tracks Santa]], isključujući bivšeg sponzora AOL. NORAD Tracks Santa tvrdi da prati Djeda Mrazov napredak na Badnju večer,<ref name="Tracking Santa: NORAD & Google Team Up For Christmas, Dec 1, 2007, Danny Sullivan">{{cite web |url=http://searchengineland.com/tracking-santa-norad-google-team-up-for-christmas-12817 |title=Tracking Santa: NORAD & Google Team Up For Christmas, Dec 1, 2007, Danny Sullivan |access-date=5. 7. 2010 |publisher=Search Engine Land }}</ref> koristeći Google Earth da "prati djeda Mraza" u 3D-u po prvi put.<ref name="Behind the scenes: NORAD's Santa tracker for Thur, Dec 21, 2009 By Daniel Terdiman, CNET">{{cite web |url=http://news.cnet.com/8301-13772_3-10418101-52.html |title=Behind the scenes: NORAD's Santa tracker for Thur, Dec 21, 2009 By Daniel Terdiman, CNET |access-date=31. 12. 2009 |work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]] }}</ref> Googleov servis YouTube dao je ''NORAD Tracks Santa'' vlastiti kanal.<ref name="Instructions On Tracking Santa With NORAD & Google: The 2007 Edition, Dec 24, 2007, Danny Sullivan">{{cite web |url=http://searchengineland.com/instructions-on-tracking-santa-with-norad-google-the-2007-edition-13001 |title=Instructions On Tracking Santa With NORAD & Google: The 2007 Edition, Dec 24, 2007, Danny Sullivan |access-date=5. 7. 2010 |publisher=Search Engine Land }}</ref> U 2008, Google je razvio partnerstvo sa [[GeoEye]] da pokrene satelit koji opskrbljuje Google sa visoko-razlučivim (0,41 m monochrome, 1,65 m color) prikazom za Google Earth. Satelit je pokrenut iz [[Vandenberg Air Force Base]] 6. septembra 2008.<ref>{{Cite news|url=http://www.reuters.com/article/2008/09/06/us-geoeye-idUSN0633403420080906|title=GeoEye launches high-resolution satellite|last=Shalal-Esa|first=Andrea|date=6. 9. 2008|publisher=Reuters|access-date=26. 2. 2010|location=Washington|archive-date=4. 7. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150704142406/http://www.reuters.com/article/2008/09/06/us-geoeye-idUSN0633403420080906|url-status=dead}}</ref> Google je također najavio u 2008. da servira arhivu fotografija magazina [[Life (časopis)|Life Magazine]]. Neke od slika u arhivi nikad nisu objavljene u magazinu.<ref>{{Cite news |title=Google gives online life to Life mag's photos |url=http://www.msnbc.msn.com/id/27802744/ |quote=Google Inc. has opened an online photo gallery that will include millions of images from ''[[Life (časopis)|Life]]'' magazine's archives that have never been seen by the public before. |agency=[[Associated Press]] |date=20. 11. 2008 |access-date=25. 2. 2010 |location=Mountain View, California}}</ref> Slike su obilježene vodenim pečatom i originalno su imale napomene o autorskim pravima na svim slikama, bez obzira na status javne domene.<ref>{{cite web |url=http://searchengineland.com/google-to-host-10-million-time-life-unpublished-images-15513 |title=Google Hosting Time-Life Photo Archive, 10 Million Unpublished Images Now Live |publisher=[[Search Engine Land]] |author=Greg Stirling |date=18. 11. 2008 |access-date=5. 7. 2010}}</ref> U 2010, [[Google Energy]] napravio je svoje prvo investiranje u projekt obnovljive energije, ulažući $38,8 miliona u dvije vjetroelektrane u [[North Dakota|Sjevernoj Dakoti]]. Kompanija je objavila da dvije lokacije generiraju 169,5 megavata snage, dovoljno da opskrbe 55.000 domova. Farme, koje je razvila firma [[NextEra Energy Resources]], će smanjiti korištenje fosilnih goriva u regiji i vratiti profite. NextEra Energy Resources prodala je Googleu 20% udjela u projektu da dobije ulog za svoj razvoj.<ref>{{Cite news |title=Google Invests in Two Wind Farms |first1=Scott |last1=Morrison |first2=Cassandra |last2=Sweet |newspaper=[[The Wall Street Journal]] |date=4. 5. 2010 |url=http://online.wsj.com/article/SB10001424052748704342604575222420304732394.html |access-date=27. 11. 2010}}</ref> U februaru 2010, [[Federal Energy Regulatory Commission]] (FERC) autorizirala je Google da kupuje i prodaje energiju po tržišnim cijenama.<ref>''[http://news.cnet.com/8301-11128_3-10456435-54.html Google Energy can now buy and sell energy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140122140309/http://news.cnet.com/8301-11128_3-10456435-54.html |date=22. 1. 2014 }}, on Cnet.com''.</ref> Red jasno navodi da Google Energy—podružnica Googlea—drži prava "za prodaju energije, kapaciteta i pomoćnih servisa po tržišno-baziranim stopama", ali i obznanjuje that niti Google Energy niti podružnice "posjeduju ili kontrolišu bio koje generativne ili prijenosne" objekte.<ref>{{cite web|title=Google gets go-ahead to buy, sell energy|url=http://news.cnet.com/8301-11128_3-10456435-54.html|work=[[CNET]]|publisher=CBS Interactive Inc|access-date=23. 9. 2013|author=Candace Lombardi|date=19. 2. 2010|archive-date=23. 12. 2018|archive-url=https://archive.today/20181223203337/https://www.cnet.com/news/google-gets-go-ahead-to-buy-sell-energy/|url-status=dead}}</ref> Korporacija ostvaruje ovo odobrenje u septembru 2013. godine, kada je najavila da će kupiti sve proizvedene električne energije od strane još neizgrađenih 240 megavata Happy Hereford [[vjetroelektrana]].<ref>{{cite news|title=Google is on the way to quietly becoming an electric utility|url=http://qz.com/125407/google-is-on-the-way-to-quietly-becoming-an-electric-utility/|access-date=23. 9. 2013|newspaper=Quartz|date=18. 9. 2013|author=Todd Woody}}</ref> Također 2010, Google je kupio [[Global IP Solutions]], norvešku kompaniju koja omogućava telekonferencije i ostale slične servise. Ova akvizicija omogućila je Googleu da doda telefonske servise u svoju listu proizvoda.<ref>{{Cite news |last1=Gomes |first1=Lee |date=18. 5. 2010 |title=Google's Latest Telephony Play |work=[[Forbes]]|url=http://www.forbes.com/2010/05/18/google-microsoft-videoconferencing-technology-telephony.html |access-date=27. 11. 2010}}</ref> 27. maja 2010, Google je objavio da je zaključio akviziciju mobilne marketinške mreže [[AdMob]]. Ovo se desilo par dana nakon što je Savezna trgovinska komisija zatvorila istragu kupovine.<ref>{{cite web |url=http://www.appscout.com/2010/05/google_closes_acquisition_of_a.php |title=Google Closes Acquisition of AdMob |last1=Albanesius |first1=Chloe |date=27. 5. 2010 |publisher=AppScout |access-date=16. 6. 2010 |archive-date=16. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110716180347/http://www.appscout.com/2010/05/google_closes_acquisition_of_a.php |url-status=dead }}</ref> Google je dobio kompaniju za nepoznat iznos.<ref>{{cite news |url=http://www.pcmag.com/article2/0,2817,2355609,00.asp |title=Google Acquires Mobile Display Ad Firm AdMob |last1=Albanesius |first1=Chloe |date=9. 11. 2010 |work=PC Magazine |publisher=Ziff Davis Publishing Holdings Inc. |access-date=16. 6. 2010}}</ref> U julu 2010, Google je potpisao sporazum sa Iowa vjetrenjačama da kupi 114 megavata energije za 20 godina.<ref name="wind energy">{{cite web |url=http://news.techworld.com/green-it/3232690/google-buys-power-from-iowa-wind-farm/?olo=rss |title=Google buys power from Iowa wind farm |publisher=News.techworld.com |date=21. 7. 2010 |access-date=26. 10. 2010 |archive-date=5. 7. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140705231858/http://news.techworld.com/green-it/3232690/google-buys-power-from-iowa-wind-farm/?olo=rss |url-status=dead }}</ref> 4. aprila 2011, ''[[The Globe and Mail]]'' objavio je da Google nudi $900 miliona za šest hiljada [[Nortel Networks]] patenata.<ref>{{cite news |url=http://www.theglobeandmail.com/report-on-business/google-bids-900-million-for-nortel-patents/article1969788/ |title=Bid for Nortel patents marks Google's new push into mobile world |work=Globe and Mail |date=4. 4. 2011 |access-date=25. 4. 2011 |location=Toronto |archive-url=https://web.archive.org/web/20110407100606/http://www.theglobeandmail.com/report-on-business/google-bids-900-million-for-nortel-patents/article1969788/ |archive-date=7. 4. 2011 }}</ref> 15. augusta 2011, Google je napravio svoju najveću ikad akviziciju dotad kada je izjavio da će kupiti [[Motorola Mobility]] za 12,5 milijardi dolara<ref>{{cite news |url=http://www.washingtonpost.com/blogs/faster-forward/post/google-agrees-to-acquire-motorola-mobility/2011/08/15/gIQABmTkGJ_blog.html |title=Google agrees to acquire Motorola Mobility |author=Tsukayama, Hayley |work=The Washington Post |date=15. 8. 2011 |access-date=17. 8. 2011 }}</ref><ref>{{cite web|url=http://investor.google.com/releases/2011/0815.html |title=Google to Acquire Motorola Mobility — Google Investor Relations |publisher=Google |access-date=17. 8. 2011}}</ref> subjekat za odobrenje regulatora u Sjedinjenim Državama i Evropi. U postu na Googleovom blogu, Googleov izvršni direktor i suosnivač Larry Page objavio je da je akvizicija bila strateški potez da ojača Googleov portfolio patenata. Kompanijin Android operativni sistem je došao u vatru u industrijskoj širokoj bici, jer su Apple i Microsoft tužili kreatore uređaja Android poput HTC-a, Samsunga i Motorole.<ref name="appleinsider1">{{cite web |last=Hughes |first=Neil |url=http://www.appleinsider.com/articles/11/08/15/google_ceo_anticompetitive_apple_microsoft_forced_motorola_deal.html |title=Google CEO: 'Anticompetitive' Apple, Microsoft forced Motorola deal |publisher=AppleInsider |access-date=17. 8. 2011 |archive-date=10. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150910081804/http://appleinsider.com/articles/11/08/15/google_ceo_anticompetitive_apple_microsoft_forced_motorola_deal.html |url-status=dead }}</ref> Spajanje je dovršeno 22. maja 2012, nakon dopuštenja [[Narodna Republika Kina|Narodne Republike Kine]].<ref>{{cite news|url=http://www.bbc.co.uk/news/business-18164190|title=Google |access-date=23. 5. 2012 | work=BBC News|date=22. 5. 2012}}</ref> Ova kupovina je napravljena djelomično da pomogne da Google dobije Motorolin značajni portfolio za patent na mobilnim uređajima i bežičnim tehnologijama da pomogne zaštititi to na nadolazećim patentnim sporovima sa ostalim kompanijama,<ref name="supercharging android">{{cite web|last=Page |first=Larry |url=http://googleblog.blogspot.com/2011/08/supercharging-android-google-to-acquire.html |title=Official Google Blog: Supercharging Android: Google to Acquire Motorola Mobility |publisher=Googleblog.blogspot.com |access-date=17. 8. 2011}}</ref> uglavnom [[Apple Inc.|Applea]] i [[Microsoft]]a<ref name="appleinsider1"/> i da omogući da nastavi da besplatno nudi [[Android (operating system)|Android]].<ref name="cnet">{{cite web|title=Google to buy Motorola Mobility for $12.5B|url=http://news.cnet.com/8301-1035_3-20092362-94/google-to-buy-motorola-mobility-for-$12.5b/|first=Roger|last=Cheng|date=15. 8. 2011}}</ref> Nakon što je akvizicija zatvorena, Google je počeo da restruktuira Motorola biznis da se uklopi s Googleovom strategijom. Dana 13. augusta 2012, Google je objavio planove otpuštanja 4000 Motorola Mobility zaposlenika.<ref>{{cite news | url=http://www.reuters.com/article/2012/08/13/us-motorolamobility-jobs-idUSBRE87C07F20120813 | title=Google to cut 4,000 Motorola Mobility jobs, shares rise | date=13. 8. 2012 | work=Reuters | access-date=28. 10. 2014 | archive-date=26. 11. 2014 | archive-url=https://web.archive.org/web/20141126075614/http://www.reuters.com/article/2012/08/13/us-motorolamobility-jobs-idUSBRE87C07F20120813 | url-status=dead }}</ref> Dana 10. decembra 2012. Google je prodao proizvodne operacije firme Motorola Mobility firmi [[Flextronics]] za $75 miliona.<ref>{{cite news| url=http://www.engadget.com/2012/12/11/motorola-flextronics/ |title= Motorola's retreat continues, sells factories in China and Brazil to Flextronics for $75 million | date=11. 12. 2012}}</ref> Kao dio sporazuma, Flextronics će proizvoditi neotkriveno Android i ostale mobilne uređaje.<ref>{{cite news| url=http://www.zdnet.com/cn/flextronics-acquires-motorola-mobilitys-plants-in-china-brazil-7000008603/ | title= Flextronics acquires Motorola Mobility's plants in China, Brazil | date=11. 12. 2012}}</ref> 19. decembra 2012, Google je prodao Motorola Home, poslovni odjel Motorola Mobilityja, firmi [[Arris Group]]u za 2,35 milijardi dolara u gotovini i dioničkoj transakciji. Kao dio ovog ugovora, Google je dobio 15,7% udjela u Arris Groupu, koji vrijedi 300 miliona dolara.<ref>{{cite news |url=http://www.arrisi.com/_docs/ARRIS_Announcement_Release.pdf |title=Arris To Acquire Motorola Home Business For $2.35 Billion In Cash And Stock | date=19. 12. 2012 | access-date=28. 10. 2014 | archive-url=https://www.webcitation.org/6DOGJROQI?url=http://www.arrisi.com/_docs/ARRIS_Announcement_Release.pdf | archive-date=3. 1. 2013 }}</ref> 5. juna 2012, Google je objavio da je kupio [[Quickoffice]], kompaniju široko poznatu za njihove mobilne produktivne servise za iOS i Android. Google planira da integrira Quickofficeovu tehnologiju u njihov vlastiti uredski servis.<ref>Lardinois, Frederic. 5. 6. 2012. "Google Acquires Mobile Productivity Company Quickoffice." http://techcrunch.com/2012/06/05/google-acquires-mobile-productivity-company-quickoffice/</ref> 6. februara 2013, Google je objavio da je kupio Channel Intelligence za $125 miliona. Channel Intelligence, tehnološka kompanija koja pomaže korisnicima da kupe proizvode online, jeste aktivna globalno u 31 različitoj zemlji i radi sa više od 850 trgovaca. Google će koristiti ovu tehnologiju da poboljša svoj e-commerce biznis.<ref>6. 2. 2013. Lunden, Ingrid. "Google Acquires Channel Intelligence For $125M To Boost Product Referrals And E-Commerce With Users." http://techcrunch.com/2013/02/06/google-acquires-channel-intelligence-to-boost-product-recommendations-and-e-commer-with-users/</ref> Službena potvrda Googleove kupovine izraelskog startupa [[Waze]] desila se u junu 2013. Waze se promovira kao "društveno-bazirana prometna i navigacijska aplikacija".<ref name="Waze">{{cite web|title=Google Bought Waze For $1.1B, Giving A Social Data Boost To Its Mapping Business|url=http://techcrunch.com/2013/06/11/its-official-google-buys-waze-giving-a-social-data-boost-to-its-location-and-mapping-business/|work=TechCrunch|publisher=AOL Inc|access-date=29. 7. 2013|author=Ingrid Lunden|date=11. 6. 2013}}</ref> Prateći kupovinu Wazea, Google je dostavio "10-Q" podnesak sa [[U.S. Securities and Exchange Commission|Securities Exchange Commission]] (SEC) koji objelodanjuje da je korporacija utrošila US$1,3 milijarde na akvizicije tokom prve polovine 2013. Podnesak također govori da je Waze akvizicija koštala Google US$966 miliona, umjesto US$1.1 milijardi, broj koji je sprva bio predstavljen u medijskim izvorima.<ref name="Waze" /><ref>{{cite web|title=Yahoo And Google Are Both Spending Big Money On Acquisition Sprees And What That Says About Their Futures|url=http://techcrunch.com/2013/07/29/yahoo-and-google-are-both-spending-big-money-on-acquisition-sprees-and-what-that-says-about-their-futures/?ncid=tcdaily|work=TechCrunch|publisher=AOL Inc|access-date=29. 7. 2013|author=Rip Empson|date=29. 7. 2013}}</ref><ref>{{cite web|title=Google and Waze seal the deal on their $1.1B purchase acquisition.|url=http://www.geektime.com/2013/06/11/mazal-tov-google-and-waze-officially-tie-the-knot/|work=Geektime|publisher=Geektime|access-date=29. 7. 2013|author=Avi Schneider|date=11. 6. 2013|archive-date=11. 2. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150211143955/http://www.geektime.com/2013/06/11/mazal-tov-google-and-waze-officially-tie-the-knot/|url-status=dead}}</ref> Akvizicija iz 2012. firme WIMM Labs, koja je prethodno napravila Android pametni sat, potvrđena je u augustu 2013. Od 31. augusta 2013, Google nije javno komentarisao na vijesti u vezi sa WIMM Labs.<ref>{{cite web|title=Google Confirms It Has Acquired Android Smartwatch Maker WIMM Labs|url=http://techcrunch.com/2013/08/31/google-acquires-wimm-labs/?ncid=tcdaily|work=TechCrunch|publisher=AOL Inc|access-date=8. 9. 2013|author=Natasha Lomas|date=31. 8. 2013}}</ref> Akvizicija Fluttera, kreatora tehnologije prepoznavanja pokreta rukom, je potvrđena od korporacije ranog oktobra 2013. Zabilježena cijena je US$40 miliona i Googleov glasnogovornik je izjavio: "Mi smo stvarno impresirani sa Flutterovom timskom mogućnošću da dizajnira novu tehnologiju baziranu na oštrom istraživanju." Flutterova tehnologija dopupta korisnicima da donose ručne pokrete za kontrolu navigacije za aplikacije poput iTunesa, Windows Media Playera i Winampa.<ref>{{cite web|title=Google Acquires Flutter, Creator of Hand Gesture Recognition Technology|url=http://searchenginewatch.com/article/2298628/Google-Acquires-Flutter-Creator-of-Hand-Gesture-Recognition-Technology|work=Search Engine Watch|publisher=Incisive Interactive Marketing LLC|access-date=8. 10. 2013|author=Jennifer Clegg|date=3. 10. 2013}}</ref> 26. januara 2014. Google Inc. je izjavio sporazum od kupovini [[DeepMind Technologies]], privatnu firmu umjetne inteligencije iz [[London]]a. DeepMind opisuje sebe kao imanje mogućnosti kombiniranja najboljih tehnologija mašinskog učenja i sistema neuronauke da napravi opće algoritme. DeepMindove prve komercijalne aplikacije su korištene u simulacijama, e-commerce i igrama. Od decembra 2013, izjavljeno je da DeepMind ima približno 75 zaposelnika.<ref name=Chowdhry-DeepMind>{{cite news|last=Chowdhry|first=Amit|title=Google To Acquire Artificial Intelligence Company DeepMind|url=http://www.forbes.com/sites/amitchowdhry/2014/01/27/google-to-acquire-artificial-intelligence-company-deepmind/|access-date=27. 1. 2014|newspaper=Forbes|date=27. 1. 2014}}</ref> Web-sajt za tehnološke vijesti [[Re/code]] objavile su da je kompanija kupljena za $400 miliona iako nije rečeno odakle je došla informacija. Googleov glasnogovornik nije komentarisao cijenu.<ref name="Helgren- DeepMind">{{cite news|last=Helgren|first=Chris|title=Google to buy artificial intelligence company DeepMind|url=http://www.reuters.com/article/2014/01/27/us-google-deepmind-idUSBREA0Q03220140127|access-date=27. 1. 2014|newspaper=Reuters|date=27. 1. 2014|archive-date=27. 1. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140127042513/http://www.reuters.com/article/2014/01/27/us-google-deepmind-idUSBREA0Q03220140127|url-status=dead}}</ref><ref name="Ribeiro- DeepMind">{{cite news|last=Ribeiro|first=Jon|title=Google buys artificial intelligence company DeepMind|url=http://www.pcworld.com/article/2091500/google-acquires-artificial-intelligence-company-deepmind.html|access-date=27. 1. 2014|newspaper=PC World|date=27. 1. 2014}}</ref> Kupovina DeepMinda pomaže u Googleovom nedavnom rastu u umjetnoj inteligenciji i robotici.<ref name="Opan- DeepMind">{{cite news|last=Opam|first=Kwame|title=Google buying AI startup DeepMind for a reported $400 million|url=http://www.theverge.com/2014/1/26/5348640/google-deepmind-acquisition-robotics-ai|access-date=27. 1. 2014|newspaper=The Verge|date=27. 1. 2014}}</ref> Dana 29. januara 2014. Google je objavio da prodaje svoju [[Motorola Mobility]] jedinicu kineskom [[Lenovo|Lenovu]], za 2,91 milijardu dolara. Kompanija je držala proširenu kolekciju patenata korištenu za razvoj Android proizvoda, što se smatra najvrijednijim dijelom originalnog dogovora.<ref name="Opan- DeepMind"/> Bez obzira na to, prodajna cijena je bila znatno manja od 12,5 milijardi dolara kad je Google kupio Motorola Mobility. Cijena 2,91 milijardi dolara sastojala se od 660 miliona u gotovini, 750 miliona u redovnim dionicama Lenova i 1,5 milijardi trogodišnjih mjenica.<ref name="GoogleSale">{{cite news|title=US Moto X production plant of Motorola to be shut down by year end|url=http://www.fortworthnews.net/index.php/sid/222467207/scat/42acbe017a594c30/ht/US-Moto-X-production-plant-of-Motorola-to-be-shut-down-by-year-end|access-date=1. 6. 2014|publisher=Fort Worth News.Net|archive-url=https://web.archive.org/web/20140706104322/http://www.fortworthnews.net/index.php/sid/222467207/scat/42acbe017a594c30/ht/US-Moto-X-production-plant-of-Motorola-to-be-shut-down-by-year-end|archive-date=6. 7. 2014}}</ref> U martu 2014. Google je potvrdio da je kupio ostatke početnog projekta igre, Green Throttle Games, koji su razvili [[Bluetooth]] upravljač za igre za [[Android (operativni sistem)|Android]].<ref>By Devindra Hardawar, VentureBeat."[http://venturebeat.com/2014/03/12/google-buys-green-throttle-games-which-could-be-a-big-part-of-its-set-top-box/ / Google buys Green Throttle Games, which could be a big part of its Android set-top box]." 12. 3. 2014. Pristupljeno: 12. mart 2014.</ref> U maju 2014, Google je objavio da je kupio [[Quest Visual]], kreatora prošireni stvarni prevodilac aplikacije Word Lens.<ref>{{cite web|title=Google Acquires Quest Visual, Maker of 'Word Lens' App: Image-Based Translation Works With iOS, Android, Glass|url=http://www.latinpost.com/articles/12891/20140518/google-acquires-quest-visual-maker-of-word-lens-app-image-based-translation-works-with-ios-android-glass.htm|publisher=LatinPost|access-date=19. 5. 2014}}</ref> U junu 2014, Google je kupio firmu za satelitsko snimanje [[Skybox Imaging]] za $500 miliona.<ref>{{cite web|url=http://www.bbc.co.uk/news/technology-27785546 |title=Google buys satellite firm Skybox Imaging for $500m|work=BBC News|date=10. 6. 2014|access-date=11. 6. 2014}}</ref> U julu 2014, Google je kupio internetski muzički servis [[Songza]].<ref>{{cite web|url=http://www.cnet.com/news/google-buys-songza-a-pandora-like-player-where-context-is-king/ |title=Google buys Songza, a Pandora-like player where context is king|work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]]|date=1. 7. 2014|access-date=1. 7. 2014}}</ref> ===Lobiranje=== U 2013. godini, Google je rangiran kao 5. u potrošnji na lobiranje, napredujući od 213. pozicije iz 2003.<ref name=lobby1>{{cite news|url=http://www.washingtonpost.com/politics/how-google-is-transforming-power-and-politicsgoogle-once-disdainful-of-lobbying-now-a-master-of-washington-influence/2014/04/12/51648b92-b4d3-11e3-8cb6-284052554d74_story.html?tid=pm_politics_pop|title=Google, once disdainful of lobbying, now a master of Washington influence|publisher=[[The Washington Post]] | first1=Tom|last1=Hamburger|first2=Matea|last2=Gold|date=13. 4. 2014}}</ref> === Googleovi podatkovni centri === Od 2014, Google Inc. posjeduje i operira sa šest Google modularnih podatkovnih centara širom SAD, i po jednom u Čileu, Finskoj, Irskoj, Belgiji, Singapuru i u [[Tajvan]]u.<ref name=google>{{cite web|title=Datacenter locations|url=http://www.google.com/about/datacenters/inside/locations/index.html|publisher=Google|access-date=22. 7. 2014}}</ref> In 2011, kompanija je objavila planove za izgradnju tri podatkovna centra po cijeni od više od $200 miliona u Aziji (Singapur, [[Hong Kong]] i Tajvan) i rečeno je da će biti u funkciji unutar dvije godine.<ref>{{cite news |url= http://online.wsj.com/article/BT-CO-20110928-700133.html |title=UPDATE: Google To Build Three Data Centers In Asia, Investment To Exceed $200M |date=28. 9. 2011 |work=The Wall Street Journal |access-date=29. 10. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110928174147/http://online.wsj.com/article/BT-CO-20110928-700133.html |archive-date=28. 9. 2011 }}</ref><ref>{{cite web |url= http://www.datacenterknowledge.com/archives/2011/09/28/google-to-build-three-data-centers-in-asia/ |title=Google to Build Three Data Centers in Asia |publisher=Datacenterknowledge.com |access-date=13. 3. 2014}}</ref> U oktobru 2013. ''[[The Washington Post]]'' je objavio da je SAD-ova Nacionalna Sigurnosna Agencija prekinula komunikacije između Googleovih podatkovnih centara, kao dio programa pod nazivom [[Muscular (program nadzora)|MUSCULAR]].<ref>{{cite news|url=http://www.washingtonpost.com/world/national-security/nsa-infiltrates-links-to-yahoo-google-data-centers-worldwide-snowden-documents-say/2013/10/30/e51d661e-4166-11e3-8b74-d89d714ca4dd_story.html|title=NSA infiltrates links to Yahoo, Google data centers worldwide, Snowden documents say|first1=Barton |last1=Gellman |first2=Ashkan |last2=Soltani|work=The Washington Post|date=30. 10. 2013|access-date=1. 11. 2013}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.nytimes.com/2013/10/31/technology/nsa-is-mining-google-and-yahoo-abroad.html|title=N.S.A. Said to Tap Google and Yahoo Abroad|work=The New York Times|first1=Charlie|last1=Savage|first2=Claire|last2=Miller|first3=Nicole|last3=Perlroth|date=30. 10. 2013|access-date=1. 11. 2013}}</ref> Ovo prisluškivanje je omogućeno jer Google nije šifrirao podatke koji prolaze unutar sopstvene mreže.<ref>{{cite news|url=http://arstechnica.com/information-technology/2013/10/how-the-nsas-muscular-tapped-googles-and-yahoos-private-networks/|title=How the NSA’s MUSCULAR tapped Google’s and Yahoo’s private networks|first=Sean|last=Gallagher|work=Ars Technica|date=31. 10. 2013|access-date=1. 11. 2013}}</ref> Google je počeo šifriranje podataka poslatih između podatkovnih centara u 2013.<ref>{{cite news|url=http://www.nytimes.com/2013/11/01/technology/angry-over-us-surveillance-tech-giants-bolster-defenses.html?hp&_r=1&pagewanted=all&|title=Angry Over U.S. Surveillance, Tech Giants Bolster Defenses|work=The New York Times|first=Claire|last=Miller|date=31. 10. 2013|access-date=1. 11. 2013}}</ref> == Proizvodi i servisi == {{Također pogledajte|Spisak Googleovih proizvoda}} === Reklamiranje === [[Datoteka:Ad-tech London 2010 (2).JPG|thumb|Google na ad-techu; [[London]], 2010.]] Za 2006. fiskalnu godinu, kompanija je izvjestila $10,492 milijardi ukupnih reklamnih prihoda i samo $112 miliona u licenciranju i ostalim prihodima.<ref name="10-K">{{cite web|url=http://www.sec.gov/Archives/edgar/data/1288776/000119312507044494/d10k.htm|title=Form 10-K – Annual Report|access-date=5. 7. 2010|publisher=SEC }}</ref> U 2011. godini, 96% prihoda Googla je postignuto od njegovih programa oglašavanja.<ref name="Google-Inc-Jan-2012-10-K">{{cite web|url=http://pdf.secdatabase.com/44/0001193125-12-025336.pdf |title=Google Inc, Form 10-K, Annual Report, Filing Date Jan 26, 2012 |publisher=secdatabase.com |access-date=8. 3. 2013}}</ref> Koristeći tehnologiju od kompanije [[DoubleClick]], Google može odrediti korisničke interese i ciljati reklamama tako da su one relevantne njihovom kontekstu i korisniku koji ih vidi.<ref>{{Cite news|author=Nakashima, Ellen |title=Some Web Firms Say They Track Behavior Without Explicit Consent |url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2008/08/11/AR2008081102270_pf.html |date=12. 8. 2008 |work=The Washington Post |access-date=5. 7. 2010}}</ref><ref>{{Cite news |author=Helft, Miguel|title=Google to Offer Ads Based on Interests |url=http://www.nytimes.com/2009/03/11/technology/internet/11google.html |work=The New York Times |date=11. 3. 2009 |access-date=5. 7. 2010}}</ref> [[Google Analytics]] dopušta posjednicima web-sajtova da prate gdje i kako ljudi koriste svoje web-sajtove, naprimjer procjenom broja klikova za sve linkove na stranici.<ref>{{Cite news |author=Bright, Peter |title=Surfing on the sly with IE8's new "InPrivate" Internet |url=http://arstechnica.com/microsoft/news/2008/08/surfing-on-the-sly-ie8s-inprivate-internet.ars |date=27. 8. 2008 |publisher=Ars Technica |access-date=1. 9. 2008}}</ref> Google reklame mogu biti pozicionirane na web-sajtove treće strane u dvodjelnom programu. Googleov [[AdWords]] dopušta onima koji reklamiraju da prikažu svoje reklame u Googleovoj mreži sadržaja, bilo da je to šemi cijena-po-kliku ili cijena-po-pregledu. Sestrinski servis, Google [[AdSense]], dopušta posjednicima web-sajtova da prikazuju ove reklame na svojim stranicama i zarade novac svaki put kada je reklama kliknuta.<ref name="AdSense">{{cite web |url=https://www.google.com/adsense/login/en_US/?sourceid=aso&subid=uk-en-ha&utm_medium=ha&utm_term=adsense&gsessionid=O---pJlnnf2wFZF8qu81Lg |title=AdSense |access-date=11. 10. 2009}}</ref> Jedna od kritika ovog programa je mogućnost [[prevara u klikanju|prevare s klikanjem]], koja se dešava kada osoba ili automatizirana skripta klika na reklame bez interesa za proizvod, uzrokujući oglašivaču da neopravdano plaća Googleu novac. Izvještaji iz industrije u 2006. kazuju kako su približno 14 do 20 procenata klikova bili prevara ili neispravni.<ref>Mills, Elinor. "[http://news.cnet.com/Google-to-offer-advertisers-click-fraud-stats/2100-1024_3-6098469.html Google to offer advertisers click fraud stats]." CNET. 25. 7. 2006. Preuzeto 29. juli 2006.</ref> U februaru 2003, Google je prestao prikazivati reklame [[Oceana (neprofitna grupa)|Oceana]], neprofitne organizacije koja je protestirala tretman kanalizacije za velike kruzere. Google je citirao svoju policu tog vremena, dajući do znanja da "Google ne prihvata reklamiranje ako reklama ili stranica zagovara protiv drugih individua, grupa ili organizacija."<ref>{{cite web|url= http://www.webpronews.com/topnews/2004/05/17/google-somewhat-lifts-oceana-ad-ban|title= Google Somewhat Lifts Oceana Ad Ban|publisher= webpronews.com|access-date=29. 10. 2014|archive-url= https://web.archive.org/web/20090130095413/http://www.webpronews.com/topnews/2004/05/17/google-somewhat-lifts-oceana-ad-ban|archive-date=30. 1. 2009}}</ref> Politika je kasnije izmijenjena.<ref>{{cite web |url=https://www.google.com/adsense/static/en_US/Terms.html|title= Google AdSense Online Standard Terms and Conditions |publisher=Google AdSense}}</ref> U junu 2008. Google je postigao reklamni sporazum sa Yahoo!-om, koji je dopuštao Yahoo!-u da označava Googleove reklame na svojim [[web stranica]]ma. Alijansa između dvije kompanije nije nikad u potpunosti realizirana zbog [[Zakon o konkurenciji|antimonopolske]] zabrinutosti od strane [[Ministarstvo pravde Sjedinjenih Američkih Država|američkog ministarstva pravde]]. Kao rezultat, Google se povukao iz ugovora u novembru 2008.<ref>{{cite web |url=http://www.bloggingstocks.com/2008/10/31/yahoo-and-google-may-dump-their-deal/print/ |title=Yahoo and Google may dump their deal |last=Mclntyre |first=Douglas |publisher=Bloggingstocks.com |date=31. 10. 2008 |access-date=26. 10. 2010 |archive-date=29. 10. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131029194613/http://www.bloggingstocks.com/2008/10/31/yahoo-and-google-may-dump-their-deal/print/ |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web|url=http://googleblog.blogspot.com/2008/11/ending-our-agreement-with-yahoo.html |title=Ending our agreement with Yahoo!|last= Drummond|first=David|date=5. 11. 2008 |access-date=26. 10. 2010|publisher=Google, Inc}}</ref> U pokušaju da reklamira vlastite proizvode, Google je pokrenuo web-sajt nazvan Demo Slam, razvijen da demonstrira [[tehnološka demonstracija|tehnološke demoe]] [[Spisak Googleovih proizvoda|Googleovih proizvoda]].<ref>{{cite web |url=http://www.demoslam.com/#/what |title=Google Demo Slam |publisher=Google, Inc. |access-date=18. 11. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101116175709/http://demoslam.com/#/what |archive-date=16. 11. 2010 }}</ref> === Pretraživač === {{Glavni|Google pretraga}} [[Datoteka:Google web search.png|thumb|250px|Googleova početna [[web-stranica]].]] Prema istraživanju tržišta koje je objavio [[comScore]] u novembru 2009, [[Google pretraga]] dominantna je pretraživačka mašina u Sjedinjenim Državama, s [[tržišni udjel|tržišnim udjelom]] 65,6%.<ref name="comscore">{{Cite news|date=16. 12. 2006| title=comScore Releases November 2009 U.S. Search Engine Rankings|url=http://www.comscore.com/Press_Events/Press_Releases/2009/12/comScore_Releases_November_2009_U.S._Search_Engine_Rankings|access-date=5. 7. 2010}}</ref> Google indeksira milijarde<ref>{{cite web|first=Michael |last=Arrington |url=http://techcrunch.com/2008/07/25/googles-misleading-blog-post-on-the-size-of-the-web/ |title=Google's Misleading Blog Post: The Size Of The Web And The Size Of Their Index Are Very Different |publisher=Techcrunch.com |date=25. 7. 2008 |access-date=31. 12. 2010}}</ref> web-stranica, tako da korisnici mogu pretraživati informacije koje žele korištenjem ključnih riječi i [[Operator (računarsko programiranje)|operatora]]. Godine 2003, ''[[The New York Times]]'' se žalio zbog Googleovog indeksiranja, tvrdeći da Googleov [[web keš|keš]] sadržaj na svom sajtu krši autorska prava o sadržaju.<ref>{{cite web |url=http://news.cnet.com/2100-1038_3-1024234.html |title=Google cache raises copyright concerns |last1=Olsen |first1=Stefanie |date=9. 7. 2003 |work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]] |access-date=13. 6. 2010}}</ref> U ovom slučaju, SAD-ov okružni sud u [[Nevada|Nevadi]] presudio je u korist Googlea u slučajevima ''[[Field v. Google]]'' i ''Parker v. Google''.<ref>{{Cite court |litigants=Field v. Google |opinion=CV-S-04-0413-RCJ-LRL |court=Nevada [[United States district court|District Court]] |date=19. 1. 2006 |url=http://www.eff.org/IP/blake_v_google/google_nevada_order.pdf |archive-url=http://www.webcitation.org/5DJ5j1k0g |archive-date=29. 1. 2006}}{{dead link|date=februar 2013}}</ref><ref>{{Cite court |litigants=Parker v. Google |opinion=04-CV-3918 |court=[[United States district court|Eastern Pennsylvania District Court]] |date=10. 3. 2006 |url=http://www.paed.uscourts.gov/documents/opinions/06D0306P.pdf |quote=}}</ref> Publikacija [[2600: The Hacker Quarterly]] je kompajlirala spisak riječi koje internetski gigant, odnosno nova [[Google Instant|instant pretraga]], neće tražiti.<ref>{{cite news|url=http://www.huffingtonpost.com/2010/09/29/google-instant-censorship_n_743203.html |title=Google Instant Censorship: The Strangest Terms Blacklisted By Google |work=The Huffington Post |date=29. 9. 2010|access-date=26. 10. 2010 |first=Bianca |last=Bosker}}</ref> Google Watch je kritikovao Googleov PageRank algoritam, govoreći da diskriminiraju nove web-sajtove i favoriziraju postojeće stranice.<ref>{{cite web |url=http://www.alternet.org/rights/14001/ |title=Conspiracy Researcher Says Google's No Good |author=Farhad Manjoo |date=30. 8. 2002 |publisher=AlterNet |access-date=12. 12. 2009 |archive-date=9. 5. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100509173640/http://www.alternet.org/rights/14001/ |url-status=dead }}</ref> Sajt je također navodio da postoje veze između Googlea i [[National Security Agency]] (NSA), te [[Centralna Obavještajna Agencija|Centralne obavještajne agencije]] (CIA).<ref name="sptimes">{{Cite news|url=http://www.sptimes.com/2003/04/14/Technology/Despite_popularly__Go.shtml|title=Despite popularly, Google under fire for privacy issues|newspaper=[[St. Petersburg Times]]|author=Dave Gussow|date=14. 4. 2003|access-date=11. 10. 2008|archive-date=12. 2. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100212063545/http://www.sptimes.com/2003/04/14/Technology/Despite_popularly__Go.shtml|url-status=dead}}</ref> Google također hostira [[Google Books]]. Kompanija je počela pretragu knjiga i postavljanjem ograničenih prikaza, a čitave knjige gdje je dopušteno, na svoju novu pretragu knjiga. [[Authors Guild]], grupa koja reprezentira 8.000 autora iz SAD, je podnijela tužbu federalnom sudu u New Yorku protiv Googlea u 2005. zbog ove usluge. Google je odgovorio da je u skladu sa svim postojećim aplikacijama i historijskim zakonima o autorskim pravima u vezi knjiga.<ref>{{cite web |first=China |last=Martin |url=http://www.infoworld.com/t/platforms/google-hit-second-lawsuit-over-library-project-722 |title=Google hit with second lawsuit over Library project |publisher=[[InfoWorld]] |date=26. 11. 2007}}</ref> Google je konačno došao do revidiranog sporazuma u 2009. godini da ograniči svoje skeniranje za knjige iz SAD-a, Velike Britanije, Australije i Kanade.<ref>{{Cite news|author=Pettersson, Edvard|title=Google Wins Preliminary Approval of Online Books Settlement|url=http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=newsarchive&sid=ahUxORgasDFs|publisher=Bloomberg L.P.|date=20. 11. 2009|access-date=18. 12. 2009}}</ref> Dalje, Pariski građanski sud je presudio protiv Googlea krajem 2009, tražeći da se uklone djela La Martinière ([[Éditions du Seuil]]) iz [[Baza podataka|baze podataka]].<ref name=Smith>{{Cite news|author=Smith, Heather|title=Google's French Book Scanning Project Halted by Court |url=http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=newsarchive&sid=apZ3UG9CPLo8|publisher=Bloomberg L.P.|date=18. 12. 2009|access-date=18. 12. 2009}}</ref> U konkurenciji sa web-sajtom [[Amazon.com]], Google prodaje digitalne verzije novih knjiga.<ref>{{Cite news |author=Rich, Motoko| title=Preparing to Sell E-Books, Google Takes on Amazon |url=http://www.nytimes.com/2009/06/01/technology/internet/01google.html|date=31. 5. 2009|work=The New York Times |access-date=18. 12. 2009 }}</ref> 21. jula 2010, u odgovoru na [[Bing]], Google je nadogradio pretragu slika da prikaže streaming sekvencu [[thumbnail]]ove koji se povećaju kada se na njih klikne. Iako su se web pretrage i dalje se pojavljivale u seriji po stranici formata, 23. jula 2010. godine, rječnik definicija za određene engleske riječi počele su se pojavljivati iznad povezanih rezultata za web pretrage.<ref>{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2010/07/this-week-in-search-72510.html |title=This Week in Search 7/25/10 |last1=Mayer |first1=Marissa |publisher=Google, Inc. |date=25. 7. 2010 |access-date=28. 7. 2010}}</ref> Nadogradnja "Hummingbird" za Googleovu pretragu predstavljena je u septembru 2013. Nadogradnja je pokrenuta preko mjesec dana prije predstavljanja i dopušta korisnicima pitanje pretrage na prirodnom jeziku umjesto kucanja riječi unutar kutije za pretragu.<ref>{{cite news|title=Google introduces the biggest algorithm change in three years|url=http://www.theguardian.com/technology/2013/sep/27/google-biggest-algorithm-change-hummingbird|access-date=29. 9. 2013|newspaper=Guardian|date=27. 9. 2013|author=Samuel Gibbs}}</ref> === Alati za produktivnost === [[Gmail]], besplatni internetski email servis kojeg omogućuje Google, pokrenut je kao samo preko poziva [[Betaware|beta program]] 1. aprila 2004,<ref name="GmailCashmore" /> i postao generalno dostupan 7. februara 2007.<ref>{{cite web |url=http://googlesystem.blogspot.com/2007/02/anyone-can-signup-for-gmail-account.html |title=More People Can Sign up for a Gmail Account |last=Chitu |first=Ionut Alex. |date=7. 2. 2007 |publisher=Google Operating System Blog |access-date=3. 4. 2010}}</ref> Servis je nadograđen s beta statusa 7. jula 2009,<ref name="appsoutofbeta">{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2009/07/google-apps-is-out-of-beta-yes-really.html |title=Google Apps is out of beta (yes, really) |first=Matthew |last=Glotzbach |date=7. 7. 2009 |publisher=Google, Inc. |access-date=2. 4. 2010}}</ref> s tim da je u to vrijeme imao 146 miliona korisnika mjesečno.<ref>{{cite web |url=http://www.geek.com/articles/news/facebook-strikes-back-at-google-integrates-its-chat-with-aol-instant-messenger-20100211/ |title=Facebook strikes back at Google, integrates its chat with AOL Instant Messenger |first=Christian |last=Zibreg |date=11. 2. 2010 |publisher=Geek.com |at=para. 5 |access-date=2. 4. 2010 |quote=While Gmail's 146 million monthly users are no match for Facebook's 400+ million-strong user base, not all of them use built-in chat. |archive-date=16. 1. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130116193604/http://www.geek.com/articles/news/facebook-strikes-back-at-google-integrates-its-chat-with-aol-instant-messenger-20100211/ |url-status=dead }}</ref> Servis je bio prvi internetski email servis sa jednim [[gigabajt]]om raspoloživog kapaciteta. Također je bio prvi koji čuva emailove iz iste konverzacije zajedno u jednom nizu, jednako kao na internetskim forumima.<ref name="GmailCashmore">{{Cite news |url=http://www.cnn.com/2010/TECH/04/01/cashmore.gmail/ |title=Six ways Gmail revolutionized e-mail |first=Pete |last=Cashmore |date=1. 4. 2010 |publisher=Turner Broadcasting System, Inc. |location=London, England |access-date=2. 4. 2010}}</ref> Servis nudi preko 15 GB slobodnog prostora, dijeljenog sa ostalim Google Apps, sa dodatnim prostorom između 20 GB i 16 TB dostupno za $0,25 po 1 GB po godini.<ref>{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2009/11/twice-storage-for-quarter-of-price.html |title=Twice the storage for a quarter of the price |last=Lee |first=Elvin |date=10. 11. 2009 |publisher=Google, Inc. |access-date=3. 4. 2010}}</ref> Gmail koristi [[Ajax (programiranje)|AJAX]], programsku tehniku koja dopušta web-stranicama da budu interaktivne bez osvježavanja stranice u pregledniku.<ref>{{cite web |url=http://www.techradar.com/news/internet/happy-sixth-birthday-google-mail--680998 |title=Happy sixth birthday, Google Mail! |first=Gary |last=Marshall |date=1. 4. 2010 |publisher=TechRadar|access-date=3. 4. 2010}}</ref> [[Steve Ballmer]] (Microsoftov bivši CEO),<ref>[http://www.crn.com/software/202300583 Microsoft's Ballmer: Google Reads Your Mail] ChannelWeb, oktobar 2007</ref> [[Liz Figueroa]],<ref>{{cite web|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/business/3621169.stm|title=Google's Gmail could be blocked|publisher=|access-date=9. 9. 2014}}</ref> [[Mark Rasch]],<ref>{{cite web|last=Rasch |first=Mark |url=http://www.theregister.co.uk/2004/06/15/gmail_spook_heaven/ |title=Google Gmail: Spook Heaven |publisher=The Register |date=15. 6. 2004 |access-date=26. 10. 2010}}</ref> i urednici Google Watcha<ref>{{cite web |url=http://www.google-watch.org/gmail.html |title=Gmail is too creepy |publisher=Google Watch |archive-url=https://www.webcitation.org/61rOfd8To?url=http://www.google-watch.org/gmail.html |archive-date=21. 9. 2011 |access-date=31. 10. 2014 }}</ref> kritikovali su privatnost Gmaila, ali Google tvrdi da se mail poslan prema Gmaila ili s njega ne čita od čovjeka koji je iza i samo se koristi da poboljša relevantnost reklama.<ref>{{cite web |url= http://www.google.com/privacypolicy.html |title=Google Privacy Center – Privacy Policy |publisher=Google |date=3. 10. 2010 |access-date=26. 10. 2010}}</ref> 2004, Google je počeo hosting projekt za [[softver otvorenog koda]], nazvan [[Google Code]], koji dopušta programerima da skidaju nezavršene programe bez naplate. [[Google Docs]], drugi dio Googleovog servisa za produktivnost, dopušta korisnicima da kreiraju, uređuju i sarađuju na dokumentima u internetskom okruženju, jednakom kao [[Microsoft Word]]. Servis je sprva nazvan Writely, ali ga je preuzeo Google 9. marta 2006. i pokrenut je kao prikaz samo po pozivu.<ref>{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2006/03/writely-so.html |title=Writely so |last=Mazzon |first=Jen |date=9. 3. 2006 |publisher=Google, Inc. |access-date=3. 4. 2010}}</ref> 6. juna nakon akvizicije, Google je kreirao eksperimentalni program za uređivanje tabela,<ref>{{Cite press release |title=Google Announces limited test on Google Labs: Google Spreadsheets |publisher=Google, Inc. |date=6. 6. 2006 |url=http://www.google.com/intl/en/press/annc/spreadsheets.html |access-date=4. 4. 2010}}</ref> koji je bio kombiniran sa Google Docs 10. oktobra.<ref>{{cite web |url=http://techcrunch.com/2006/10/10/google-docs-spreadsheets-launches/ |title=Google "Docs & Spreadsheets" Launches |last=Arrington |first=Michael |date=10. 10. 2006 |publisher=TechCrunch |access-date=4. 4. 2010}}</ref> ===Proizvodi za preduzeća=== [[Datoteka:Google Search Appliance.jpg|thumb|upright|Googleova pretraga (aparat) na 2008 [[RSA Conference]]|alt=Google's search appliance|208x208px]] [[Google Search Appliance]] je pokrenut u februaru 2002, ciljan za usluživanje tehnologije pretraživanja za veće organizacije.<ref name="milestones"/> Google je pokrenuo [[Google Mini|Mini]] tri godine kasnije, što je ciljano za manje organizacije. Kasnije u 2006, Google je počeo prodaju Custom Search Business Edition, omogućavajući korisnicima bez reklama prozore u Google.com-ovom indeksu. Servis je preimenovan u Google Site Search u 2008.<ref name="csbe2gss">{{cite web |url=http://searchengineland.com/google-rebrands-custom-search-business-edition-as-google-site-search-14123 |title=Google Rebrands Custom Search "Business Edition" As "Google Site Search" |last1=Sterling |first1=Greg |date=3. 6. 2008 |publisher=Search Engine Land |access-date=16. 6. 2010}}</ref> [[Google Apps]] dopušta organizacijama da pridonesu Googleove web aplikativne ponude, kao [[Gmail]] i [[Google Docs]], u svoje domene. Servis je dostupan nekoliko izdanja: osnovno besplatno izdanje (prije poznato kao Google Apps Standard edition), Google Apps for Business, Google Apps for Education, i Google Apps for Government. U istoj godini kad je Google Apps pokrenut, Google je kupio [[Postini]]<ref>{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2007/09/weve-officially-acquired-postini.html |title=We've Officially Acquired Postini |last1=Girouard |first1=Dave |date=13. 9. 2007 |publisher=Google, Inc. |access-date=16. 6. 2010}}</ref> i nastavio da integrira kompanijine sigurnosne tehnologije u Google Apps<ref>{{Cite press release |title=Google Adds Postini's Security and Compliance Capabilities to Google Apps |publisher=Google, Inc. |date=3. 10. 2007 |url=http://www.google.com/intl/en/press/pressrel/apps_postini_20071003.html |access-date=15. 6. 2010 |archive-date=22. 5. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120522221840/http://www.google.com/intl/en/press/pressrel/apps_postini_20071003.html |url-status=dead }}</ref> pod imenom Google Postini Services.<ref>{{cite web |url=http://www.google.com/a/help/intl/en/security/index.html |title=Postini |publisher=Google, Inc. |access-date=16. 6. 2010}}</ref> ===Ostali proizvodi=== [[Datoteka:Nexus 5 Front View.png|thumb|upright|[[Nexus 5]], posljednji "[[Google Nexus|Google Phone]]"|220x220px]] [[Google Translate]] je sa strane servera mašinski prevodilački servis, koji može prevoditi između 80 različitih jezika.<ref>{{cite web|title=Find out how our translations are created|url=http://translate.google.com/about/intl/en_ALL/|website=translate.google.com|publisher=Google|access-date=3. 9. 2014}}</ref> Za neke jezike, prepoznaja pisanja rukom, ili prepoznavanje govora može biti korišteno kao ulaz, a prevedeni tekst može biti izgovoren korištenjem sinteze govora.<ref>{{cite web|url=https://support.google.com/translate/|title=Google Translate Help|publisher=Google|access-date=4. 9. 2014}}</ref> Seftver koristi corpus lingvističke tehnike, gdje program "uči" od profesionalno prevedenih dokumenata, posebno onih od UN-a i Evropskog Parlamenta.<ref>{{Cite news |title=Google's Computing Power Refines Translation Tool |first=Miguel |last=Helft |url=http://www.nytimes.com/2010/03/09/technology/09translate.html |newspaper=The New York Times |date=8. 3. 2010 |at=para. 15 |access-date=2. 5. 2010}}</ref> Google je pokrenio svoj [[Google News]] servis u 2002, automatizirani servis koji daje pregled članaka sa raznih web-sajtova.<ref>{{Cite news |first=Joshua |last=Macht |title=Automatic for the People |url=http://www.time.com/time/business/article/0,8599,356152,00.html |work=Time |date=30. 9. 2002 |access-date=2. 11. 2014 |archive-date=22. 10. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101022094519/http://www.time.com/time/business/article/0,8599,356152,00.html |url-status=dead }}</ref> U martu 2005, [[Agence France Presse]] (AFP) tužila je Google za kršenje autorskih prava u federalnom sudu u Distriktu Columbia, slučaj koji je Google izmirio za neobjavljen iznos u dogovoru koji je uključivao dozvolu za puni tekst AFP članaka za upotrebu na Google News.<ref>{{Cite news |first=Hannibal |last=Travis |title=Opting Out of the Internet in the United States and the European Union: Copyright, Safe Harbors, and International Law |url=http://papers.ssrn.com/sol3/papers.cfm?abstract_id=1221642 |work=Notre Dame Law Review, vol. 55, str. 391–92 |publisher=President and Trustees of Notre Dame University in South Bend, IN | year=2008 |access-date=4. 6. 2010}}</ref> U 2006, Google je napravio ponudu nudeći besplatni WiFi širokopojasni pristup širom grada San Francisco zajedno sa ISP-om [[EarthLink]]. Velike telekomunikacijske kompanije poput [[Comcast]]a i [[Verizon]]a protivile su se naporima, tvrdeći da je to "nepoštena konkurencija" i da bi gradovi kršili svoje obaveze da nude lokalne monopole ovim kompanijama. U svom iskazu pred Kongresom za mrežnu neutralnost u 2006, Googleov Glavni Internet Evangelist [[Vint Cerf]] krivio je taktiku zbog činjenice da skoro polovina svih korisnika nemaju izbora širokopojasnih mreža.<ref>{{Cite news |first=Hannibal |last=Travis |title=Wi-Fi Everywhere: Universal Broadband Access as Antitrust and Telecommunications Policy |url=http://papers.ssrn.com/sol3/papers.cfm?abstract_id=903425 |work=American University Law Review, sv. 55, str. 1701 |publisher=President and Trustees of American University in Washington, DC | year=2006 |access-date=4. 6. 2010}}</ref> Google trenutno nudi besplatne WiFi pristupe u svom "rodnom gradu" Mountain View (Kalifornija).<ref>{{cite web |url=http://wifi.google.com/ |title=Google WiFi for Mountain View |publisher=Google, Inc. |access-date=16. 6. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100620062233/http://wifi.google.com/ |archive-date=20. 6. 2010 }}</ref> Godine 2010. Google je objavio projekt [[Google Fiber]] s planovima da izgradi ultravisokobrzinsku širokopojasnu mrežu za 50.000 do 500.000 korisnika u jednom ili više američkih gradova.<ref name="HELFT march 21">{{cite news| last= HELFT| first= | url= http://www.nytimes.com/2010/03/22/technology/22stunts.html | title= Hoping for Gift From Google? Go Jump in the Lake| work= The New York Times| date=21. 3. 2010}}</ref> 30. marta 2011, Google je objavio da će Kansas City biti prvo društvo gdje će nova mreža biti razvijena.<ref>{{cite web|title=Ultra high-speed broadband is coming to Kansas City, Kansas|url=http://googleblog.blogspot.com/2011/03/ultra-high-speed-broadband-is-coming-to.html|publisher=Google.com}}</ref> U julu 2012, Google je završio konstrukciju optičke širokopojasne internet mrežne infrastrukture u Kansasu, te nakon izgradnje infrastrukture, Google je objavio cjenovnik za Google Fiber. Servis će nuditi tri opcije uključujući besplatnu širokopojasnu internet opciju, 1Gbps internet opciju za $70 mjesečno, te verziju koja uključuje TV servis za $120 mjesečno.<ref name="Google Fiber Cable TV Business"/> U 2007, izvještaji su pokazivali da je Google planirao izdanje vlastitog mobilnog telefona, moguće konkurenta za [[Apple Inc.|Apple]]<nowiki/>ov [[iPhone]].<ref name="smith">{{Cite news |url=http://www.guardian.co.uk/technology/2006/dec/17/news.mobilephones |title=The future for Orange could soon be Google in your pocket |last1=Smith |first1=David |date=17. 12. 2006 |work=The Guardian |publisher=Guardian News and Media Ltd. |access-date=16. 6. 2010 | location=London}}</ref><ref name="orlowski">{{cite web |url=http://www.theregister.co.uk/2007/03/16/google_phone_confirmed/ |title=Google Phone – it's for real |last1=Orlowski |first1=Andrew |date=16. 3. 2007 |publisher=The Register |access-date=16. 6. 2010}}</ref><ref name="ricker">{{cite web |url=http://www.engadget.com/2007/01/18/the-google-switch-an-iphone-killer/ |title=The Google Switch: an iPhone killer |last1=Ricker |first1=Thomas |date=18. 1. 2007 |publisher=Engadget |access-date=16. 6. 2010}}</ref> Projekat, nazvan [[Android (operating system)|Android]], ispostavilo se da nije telefon nego [[operativni sistem]] za mobilne uređaje, kojeg je Google kupio a kasnije izdao kao [[open source]] projekat pod [[Apache License|Apache 2.0]]<nowiki/>licencom.<ref>{{cite web |url=http://source.android.com/source/licenses.html |title=Licenses |publisher=Google, Inc. |access-date=4. 4. 2010}}</ref> Google omogućava SDK za razvojne programere tako da aplikacije mogu biti kreirane da se pokreću na Android telefonima. U septembru 2008, [[T-Mobile]] je izdao [[T-Mobile G1|G1]], prvi Android telefon.<ref>{{cite web |url=http://news.cnet.com/t-mobile-g1-details-price-and-launch-date-revealed/ |title=T-Mobile G1 details, price, and launch date revealed |last=Lee |first=Nicole |date=23. 9. 2008 |work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]] |access-date=4. 4. 2010}}</ref> 5. januara 2010, Google je izdao Android telefon pod imenom vlastite kompanije nazvan [[Nexus One]].<ref>{{cite web |url=http://techcrunch.com/2010/01/05/nexus-one-event/ |title=The Droid You're Looking For: Live from the Nexus One Event |last=Siegler |first=MG |date=5. 1. 2010 |publisher=TechCrunch |access-date=4. 4. 2010}}</ref> Izvještaj iz jula 2013. tvrdio je kako je Googleov udjel na globalnom smartphone tržištu, vođen Samsungovim proizvodima, bio 64% u martu 2013.<ref>{{cite web|title=Android, Led By Samsung, Continues To Storm The Smartphone Market, Pushing A Global 70% Market Share|url=http://techcrunch.com/2013/07/01/android-led-by-samsung-continues-to-storm-the-smartphone-market-pushing-a-global-70-market-share/?ncid=tcdaily|work=TechCrunch|publisher=AOL Inc|access-date=2. 7. 2013|author=Ingrid Lunden|date=1. 7. 2013}}</ref> Ostali projekti na kojima je Google radio uključuju novi kolaborativni komunikacijski servis, internetski preglednik, i mobilni operativni sistem. Prvi od ovih bio je sprva najavljen 27. maja 2009. Kompanija je opisala [[Google Wave]] kao proizvod koji pomaže korisnicima da komuniciraju i sarađuju na webu. Servis je Googleov "redizajnirani email", sa uređivanjem u stvarnom vremenu, mogućnošću da ugradi audio, video, i ostale media datoteke, i ekstenzijama koje dalje povećavaju iskustvo komuniciranja. Google Wave je bio sprva u razvojnom pregledu, gdje su zainteresirani korisnici morali biti pozvani da testiraju servis, ali je izdat za opću javnost 19 maja 2010, na Googleovom I/O uvodu. 1. septembra 2008, Google je prethodno najavio nadolazeću mogućnost za [[Google Chrome]], [[open-source software|open source]] [[internetski preglednik]],<ref>{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2008/09/fresh-take-on-browser.html |title=A fresh take on the browser |last1=Pichai |first1=Sundar |date=1. 9. 2008 |publisher=Google, Inc. |access-date=16. 6. 2010}}</ref> koji je bio izdat 2. septembra 2008. 7. jula 2009, Google je najavio [[Google Chrome OS]], open source [[Linux|Linux-bazirani]] operativni sistem koji sadržava samo internetski preglednik i dizajniran je da upisuje korisnike u njihov Google račun.<ref>{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2009/07/introducing-google-chrome-os.html |title=Introducing the Google Chrome OS |last1=Pichai |first1=Sundar |date=7. 7. 2009 |publisher=Google, Inc. |access-date=16. 6. 2010}}</ref><ref>{{Cite news |title=Google sees window of opportunity to launch operating system |first1=Pham |last1=Alex |last2=Hirsch |first2=Jerry |newspaper=Los Angeles Times |date=9. 7. 2009 |url=http://articles.latimes.com/2009/jul/09/business/fi-google9}}</ref> [[Google Goggles]] jeste mobilna aplikacija za Android i iOS korištena za raspoznavanje slika i netekstualnih pretraga. U dodatku sa skeniranjem [[QR code|QR]]<nowiki/>kodova, aplikacija može prepoznati historijske orijentire, uvoziti biznis kartice te rješavati Sudoku puzle.<ref>T3 website: [http://www.t3.com/news/google-goggles-can-now-solve-sudoku-puzzles?=52345 Goggles can now solve sudoku puzzles], 11. 1. 2011. Visited 6. 8. 2011</ref> Dok naočale mogu originalno identificirati i ljude, Google je ograničio tu funkcionalnost radi zaštite privatnosti.<ref>{{cite book |title=The Mobile Wave: How Mobile Intelligence Will Change Everything |url=https://archive.org/details/mobilewavehowmob0000sayl |last=Saylor |first=Michael |year=2012 |publisher=Perseus Books/Vanguard Press |isbn=978-1593157203 |page=304}}</ref> U 2011, Google je najavio [[Google Wallet]], mobilnu aplikaciju za bežična plaćanja.<ref name="Bernard">{{cite news |last=Bernard |first=Tara Siegel |title=Google Unveils App For Paying With Phone |work=The New York Times |page=3 |date=27. 5. 2011|url=http://www.nytimes.com/2011/05/27/technology/27google.html}}</ref> Krajem juna 2011, Google je pokrenuo društvenu mrežu[[social networking service| ]]<nowiki/>nazvanu [[Google+]].<ref>{{cite web |last=Parr |first=Ben |url=http://www.mashable.com/2011/06/28/google-plus |title=Google Launches Google+ To Battle Facebook &#91;PICS&#93; |work=Mashable.com |date=28. 6. 2011 |access-date=28. 6. 2011 |archive-date=17. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110717175135/http://mashable.com/2011/06/28/google-plus/ |url-status=dead }}</ref> 14. jula 2011, Google je najavio da je Google+ dostigao 10 miliona korisnika samo dvije sedmice nakon što je pokrenut u "ograničenoj" fazi.<ref name="Google+ grows to 10 million users">{{cite news |url=http://money.cnn.com/2011/07/14/technology/google_q2_earnings/index.htm |title=Google+ grows to 10 million users |date=14. 7. 2011 |access-date=15. 7. 2011 |publisher=CNN |archive-date=9. 1. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190109164726/https://money.cnn.com/2011/07/14/technology/google_q2_earnings/index.htm |url-status=dead }}</ref> Nakon četiri sedmice u operiranju, broj korisnika je prešao 25 miliona.<ref>{{cite web |last=Wasserman |first=Todd |url=http://mashable.com/2011/08/02/google-plus-25-million-visitors/ |title=Google+ Hits 25 Million Visitors, Gets More Sticky [STUDY] |date=21. 7. 2011}}</ref> Na launch događaju 24. jula 2013, u San Franciscu, nova verzija Nexusa 7, Googleovog tablet uređaja, izdata je za javnost, zajedno sa [[Chromecast]] koji dopušta korisnicima streaming YouTubea i Netflix videa preko pametnog telefona.<ref>{{cite news|title=Ads Not by This Site Google unveils Chromecast along with slimmer Nexus 7 tablet|url=http://www.guardian.co.uk/technology/2013/jul/24/google-new-nexus-7-tablet?CMP=EMCNEWEML6619I2|access-date=25. 7. 2013|newspaper=The Guardian|date=25. 7. 2013|author=Reuters|location=London|archive-date=21. 9. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130921122813/http://www.theguardian.com/technology/2013/jul/24/google-new-nexus-7-tablet?CMP=EMCNEWEML6619I2|url-status=dead}}</ref> U 2013, Google je pokrenuo [[Google Shopping Express]], servis za pošiljke sprva dostupan samo u San Franciscu i Silicon Valley.<ref>{{cite news |last=Somerville |first=Heather |url=http://www.mercurynews.com/business/ci_24171776/exclusive-google-same-day-delivery-makes-public-debut |title=Google same-day delivery makes public debut |newspaper=Mercury News |date=25. 9. 2013}}</ref> 3. februara 2014, Google je izdao svoj prvi Chromecast SDK.<ref>By Tom Cheredar, VentureBeat."[http://venturebeat.com/2014/02/03/google-finally-releases-a-chromecast-sdk/ / Google finally releases a Chromecast SDK] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140811001828/http://venturebeat.com/2014/02/03/google-finally-releases-a-chromecast-sdk/ |date=11. 8. 2014 }}." 3. 2. 2014. Retrieved 3. 2. 2014.</ref> ==Korporativni poslovi i kulture== [[Datoteka:Schmidt-Brin-Page-20080520.jpg|thumb|Tadašnji CEO, sada Chairman Googlea [[Eric Schmidt]] sa [[Sergey Brin|Sergeyom Brinom]] i [[Larry Page|Larryjem Pageom]] (s lijeva na desno) u 2008.|alt=Eric Schmidt, Sergey Brin, and Larry Page sitting together]] Na ''[[Fortune (časopis)|Fortune]]'' magazinovoj listi najboljih kompanija za raditi u, Google je rangiran prvi u 2007, 2008 i 2012<ref name="best_company">{{Cite journal |last1=Levering |first1=Robert |last2=Moskowitz |first2=Milton |editor1-first=Andrew |editor1-last=Serwer |editor1-link=Andrew Serwer |date=22. 1. 2007 |title=In good company |journal=Fortune Magazine |volume=155 |issue=1 |publisher=Cable News Network |url=http://money.cnn.com/magazines/fortune/fortune_archive/2007/01/22/8398125/index.htm |access-date=19. 6. 2010 |archive-date=1. 3. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100301175257/http://money.cnn.com/magazines/fortune/fortune_archive/2007/01/22/8398125/index.htm |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Levering |first1=Robert |last2=Moskowitz |first2=Milton |editor1-first=Andrew |editor1-last=Serwer |editor1-link=Andrew Serwer |date=4. 2. 2008 |title=The 2008 list |journal=Fortune Magazine |volume=157 |issue=2 |publisher=Cable News Network |url=http://money.cnn.com/magazines/fortune/bestcompanies/2008/full_list/index.html |access-date=19. 6. 2010 |archive-date=23. 7. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100723223729/http://money.cnn.com/magazines/fortune/bestcompanies/2008/full_list/index.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite journal |title=The 2012 list |journal=Fortune Magazine |url=http://money.cnn.com/magazines/fortune/best-companies/2012/full_list/ |access-date=26. 2. 2012 |archive-date=31. 10. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121031135647/http://money.cnn.com/magazines/fortune/best-companies/2012/full_list/ |url-status=dead }}</ref> te četvrti u 2009. i 2010.<ref>{{Cite journal |last1=Levering |first1=Robert |last2=Moskowitz |first2=Milton |editor1-first=Andrew |editor1-last=Serwer |editor1-link=Andrew Serwer |date=2. 2. 2009 |title=The 2009 list |journal=Fortune Magazine |volume=159 |issue=2 |publisher=Cable News Network |url=http://money.cnn.com/magazines/fortune/bestcompanies/2009/full_list/index.html |access-date=19. 6. 2010 |archive-date=29. 1. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140129075726/http://money.cnn.com/magazines/fortune/bestcompanies/2009/full_list/index.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Levering |first1=Robert |last2=Moskowitz |first2=Milton |editor1-first=Andrew |editor1-last=Serwer |editor1-link=Andrew Serwer |date=8. 2. 2010 |title=The 2010 list |journal=Fortune Magazine |volume=161 |issue=2 |publisher=Cable News Network |url=http://money.cnn.com/magazines/fortune/bestcompanies/2010/full_list/ |access-date=19. 6. 2010 |archive-date=13. 4. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140413092612/http://money.cnn.com/magazines/fortune/bestcompanies/2010/full_list/ |url-status=dead }}</ref> Google je također bio nominiran u 2010. kao svjetski najatraktivniji uposlenik za diplomske studente u Universum Communications talent atrakcijskom indeksu.<ref>{{cite web |url=http://www.universumglobal.com/IDEAL-Employer-Rankings/Global-Top-50 |title=The World's Most Attractive Employers 2010 |date=28. 9. 2010 |publisher=Universum Global |access-date=28. 10. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101112131208/http://www.universumglobal.com/IDEAL-Employer-Rankings/Global-Top-50 |archive-date=12. 11. 2010 }}</ref> Googleova korporativna filozofija uključuje principe kao "ti možeš zaraditi nova ne radeći zlo," "možeš biti ozbiljan ne noseći odijelo," i "rad treba biti izazovan i izazov treba biti zabava".<ref>{{cite web |url=http://www.google.com/corporate/tenthings.html |title=Our Philosophy |publisher=Google, Inc. |access-date=20. 6. 2010}}</ref> ===Zaposlenici=== Od 2013. Google je imao 47.756 zaposlenih (u četvrtom kvartalu, uključujući Motorolu),<ref name= 10K>{{cite web| url= http://investor.google.com/financial/tables.html |title=Google's Income Statement Information| publisher = Google}}</ref> među kojima više od 10.000 softverskih razvojnih programera baziranih u više o 40 ureda.<ref>John Micco: [http://www.eclipsecon.org/2013/sites/eclipsecon.org.2013/files/2013-03-24%20Continuous%20Integration%20at%20Google%20Scale.pdf Continuous Integration at Google Scale], EclipseCon 2013 (p.2)</ref> Nakon kompanijinog IPO-a u 2004, osnivači Sergey Brin i Larry Page, te CEO Eric Schmidt, zahtjevali su da njihova bazna plaća bude srezana na $1. Naknadne ponude kompanije da povećaju njihove plaće su odbijene, primarno zbog njihove glavne kompenzacije - koja dolazi od vlastite dionice u Googleu. Prije 2004, Schmidt je zarađivao $250.000 godišnje, a Page i Brin su primali godišnju platu od po $150.000.<ref name="topsalaries">{{Cite news |url=http://money.cnn.com/2006/03/31/technology/google/index.htm |title=Google leaders stick with $1 salary |last1=La Monica |first1=Paul R. |date=31. 3. 2006 |publisher=Cable News Network |access-date=20. 6. 2010 |archive-date=5. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151105072403/http://money.cnn.com/2006/03/31/technology/google/index.htm |url-status=dead }}</ref> [[Datoteka:Eric Schmidt at the 37th G8 Summit in Deauville 037.jpg|thumb|upright|left|[[Eric Schmidt]]]] U 2007 i početkom 2008, nekoliko vrhovnih rukovodioca napustilo je Google. U oktobru 2007, bivši šef finansija YouTubea, Gideon Yu, pridružio se [[Facebook]]u<ref>{{cite web |url=http://venturebeat.com/2008/03/04/facebook-hires-sheryl-sandberg-to-be-its-new-coo/ |title=Another Googler goes to Facebook: Sheryl Sandberg becomes new COO |publisher=Venture Beat |date=4. 3. 2008 |access-date=31. 3. 2008 |archive-date=8. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151108110547/http://venturebeat.com/2008/03/04/facebook-hires-sheryl-sandberg-to-be-its-new-coo/ |url-status=dead }}</ref> zajedno s Benjaminom Lingon, visoko-rangiranim iženjerom.<ref>{{Cite news |url=http://money.cnn.com/2008/03/04/news/newsmakers/moritz_google_exec.fortune/ |title=Top Google exec jumps to Facebook |publisher=Fortune |date=4. 3. 2008 |access-date=31. 3. 2008 |first=Scott |last=Moritz |archive-date=13. 4. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080413012722/http://money.cnn.com/2008/03/04/news/newsmakers/moritz_google_exec.fortune/ |url-status=dead }}</ref> U martu 2008. [[Sheryl Sandberg]], tadašnja potpredsjednica globalnih internetskih prodaja i operacija, započela je svoju poziciju kao operativni šef na Facebooku.<ref>{{Cite news |url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2008/03/04/AR2008030402766.html|title=Facebook Raids Google for Executive |work=The Washington Post |date=5. 3. 2008 |access-date=31. 3. 2008 |first=Michael | last=Liedtke}}</ref> U isto vrijeme, Ash ElDifrawi, prethodno glava reklamiranja brendova, odlazi da postane šef marketinga na [[Hayneedle|Netshops]].<ref>{{cite press release |url=http://www.prnewswire.com/news-releases/netshops-inc-appoints-ash-eldifrawi-as-companys-first-chief-marketing-officer-57141127.html |title=Netshops Inc. Appoints Ash ElDifrawi as Company's First Chief Marketing Officer |publisher=NetShops |date=26. 3. 2008 |access-date=31. 3. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130507072222/http://www.prnewswire.com/news-releases/netshops-inc-appoints-ash-eldifrawi-as-companys-first-chief-marketing-officer-57141127.html |archive-date=7. 5. 2013 }}</ref> Dana 4. aprila 2011. Page postaje izvršni direktor, dok Schmidt postaje izvršni predsjedavajući u Googleu.<ref>{{cite web|url=http://investor.google.com/earnings/2010/Q4_google_earnings.html |title=Google Announces Fourth quarter and Fiscal Year 2010 Results and Management Changes |publisher=Google |access-date=25. 4. 2011}}</ref> U julu 2012, Googleov prvi ženski uposlenik, [[Marissa Mayer]], napušta Google da postane [[Yahoo!]]-ov CEO.<ref>{{cite news|last=Rushie|first=Dominic|title=Google executive Marissa Mayer to become Yahoo CEO in surprise move|url=http://www.guardian.co.uk/technology/2012/jul/16/google-marissa-mayer-yahoo-ceo|access-date=1. 9. 2012|newspaper=The Guardian|date=16. 7. 2012|location=London}}</ref> [[Datoteka:Noogler.png|thumb|upright|alt=Asian man in his twenties wearing a blue, green, yellow and red propeller hat that says "Noogle"|Novi uposlenici se zovu "Nooglers", i dobijaju kapu sa propelerom da nose na svoj prvi petak.<ref>{{cite web |url=http://www.zorgloob.com/2004/09/23/noogler-chez-google/ |title=Noogler chez Google |language=French |access-date=2. 11. 2014 |archive-date=11. 5. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110511081744/http://www.zorgloob.com/2004/09/23/noogler-chez-google/ |url-status=dead }}</ref>]] Kao motivacijska tehnika, Google koristi politiku često nazvanu ''Innovation Time Off'', gdje se Googleovi inženjeri podsiču da provode 20% njihovog radnog vremena na projektima koji ih interesuju. Neki od Googleovih novijih servisa, kao što je Gmail, Google News, Orkut i AdSense, imaju porijeklo od ovih aktivnosti.<ref>{{Cite news |title=The Google Way: Give Engineers Room |first=Bharat |last=Mediratta |url=http://www.nytimes.com/2007/10/21/jobs/21pre.html |newspaper=The New York Times |date=21. 10. 2007 |access-date=20. 6. 2010}}</ref> U razgovoru na Stanford Univerzitetu, [[Marissa Mayer]], Googleov potpredsjednik za ''Search Products and User Experience'' do jula 2012, pokazala je da je polovina od svih novih projekata pokrenuta u drugoj polovini 2005 nastala od ''Innovation Time Offa''. ===Googleplex=== {{Glavni|Googleplex}} [[Datoteka:Google Mountain View campus garden.jpg|thumb|Bašta kampusa u Google Montana View]] [[Datoteka:Google Mountain View campus dinosaur skeleton 'Stan'.jpg|thumb|Google Mountain View, dinosaur 'Stan']] [[Datoteka:Google bike.jpg|thumb|Bicikli obojeni u šemu boja Googlea su dostupni za besplatnu upotrebu od bilo kojeg uposlenika koji hoda Googleplexom]] Googleovo sjedište u [[Mountain View, California|Mountain View]], CA, referirano je kao "[[Googleplex]]", kao igra riječi termina za broj ''[[googolplex]]'' i sjedišta koje se naziva ''komplex'' zgrada. Lobi je dekoriran sa klavirima, lava lampama, starim serverskim klasterima, te projekcijom pretraživačkih upita na zidu. Hodnici su puni lopti za vježbanje i bicikala. Dosta zaposlenika imaju pristup korporativnom rekreacionom centru. Rekreacioni sadržaju su razbacani širom kampusa i sadrže sobe za trening sa mašinama za veslanje i tegovima, svlačionice, podloške i sušila, masažnu sobu, asortiman video igara, stolni nogomet, baby grand [[klavir]], bilijarski stol, te ping pong. U dodatku sa rekreacijskom sobom, postoje i sobe za užinu opremljene raznim jelima i pićima, sa posebnim naglaskom stavljenim na ishranu.<ref>"[http://www.google.com/corporate/culture.html About the Googleplex]." Google. Retrieved 5. 3. 2008.</ref> Besplatna hrana je dostupna uposlenicima 24/7, sa ponudama koje plaćeni automati proračunaju na bazi i favorizirajući one boljih nutritivnih vrijednosti.<ref>{{Cite news | url = http://www.theatlantic.com/life/print/2011/07/what-googles-famous-cafeterias-can-teach-us-about-health/241876/ | title = What Google's Famous Cafeterias Can Teach Us About Health |publisher=[[The Atlantic]] |author= [[Marion Nestle]]| date = juli 2011 | access-date=8. 5. 2013 }}</ref> Googleove opsežne usluge nisu dostupne svim radnicima. Privremeni radnici kao što su oni koji skeniraju knjige nemaju pristup šatlovima, Googleovima cafeima ili drugim privilegijama.<ref>{{Cite news | url = http://searchengineland.com/does-google-have-a-class-system-for-googlers-75457 | title = Does Google Have A Class System For Googlers? | publisher = [[SearchEngineLand]] | author = [[Barry Schwartz]] | date=2. 5. 2011 | access-date=22. 4. 2013 }}</ref> Tokom 2006, Google se preselio u 28.900 m<sup>2</sup> uredskog prostora u [[New York]], na 111 [[Eighth Avenue]], Manhattan.<ref name="manhattan">Reardon, Marguerite. "[http://news.cnet.com/2100-1024_3-6121970.html Google takes a bigger bite of Big Apple]." [[CNET]]. 2. 10. 2006. Retrieved 9. 10. 2006.</ref> Ured je posebno dizajniran i sagrađen za Google i udomljuje njegov najveći reklamno-prodavački tim, koji je bio instrumentala za osiguravanje velikih partnerstava.<ref name="manhattan" /> Sjedište u New Yorku je slično po dizajnu i funkcionalnosti sa onim iz Mountain Viewa, te uključuje sobu za igranje, mikro-kuhinje i područje za video-igre.<ref>{{cite web|title=The Ultimate Office: Inside Google's NYC Compound|url=http://www.refinery29.com/google-office#slide-1|work=Refinery29|publisher=Refinery29|access-date=24. 9. 2013|author=ANNIE GEORGIA GREENBERG|date=11. 9. 2012}}</ref> Od februara 2012, značajan inženjerski tim je baziran u gradu New Yorku.<ref>{{cite news|title=Google Web Grows in City|url=http://online.wsj.com/article/SB10001424052970204653604577251293275921060.html|access-date=24. 9. 2013|newspaper=Wall Street Journal|date=29. 2. 2012|author=Emily Glazer}}</ref> Od septembra 2013, Googleov [[Istočna obala SAD|ured na istočnoj obali]] je lociran na 76 Ninth Ave, New York City, New York.<ref>{{cite web|title=Google New York|url=http://www.google.com/about/jobs/locations/new-york/|work=Google Jobs|publisher=Google, Inc|access-date=24. 9. 2013|date=septembar 2013}}</ref> U novembru 2006. Google je otvorio urede na [[Carnegie Mellon]] kampusu u [[Pittsburgh]]u, fokusirajući se na kodiranje shopping reklama i [[smartphone aplikacija]] i programa.<ref>{{Cite news | url = http://www.thepittsburghchannel.com/technology/10346550/detail.html | archive-url = https://www.webcitation.org/5hGpTE0LB?url=http://www.thepittsburghchannel.com/technology/10346550/detail.html | archive-date=4. 6. 2009 | title = Google Completes Pittsburgh Office, Holds Open House | date=17. 11. 2006 | access-date=13. 1. 2008 |publisher = [[WTAE TV|WTAE]] }}</ref><ref>{{cite web |url=http://triblive.com/x/pittsburghtrib/business/s_712700.html |title=Google search: Tech-minded workers |last=Olson |first=Thomas |date=8. 12. 2010 |publisher=[[Trib Total Media]] |access-date=8. 12. 2010}}</ref> Krajem 2006, Google je također utemeljio nove urede za svoje AdWords divizije u [[Ann Arbor, Michigan]].<ref>{{cite web| url=http://www.informationweek.com/news/internet/webdev/showArticle.jhtml?articleID=202600809| title=Inside Google's Michigan Office| date=24. 10. 2007| publisher=[[InformationWeek]]| access-date=7. 11. 2014| archive-date=3. 5. 2008| archive-url=https://web.archive.org/web/20080503233009/http://www.informationweek.com/news/internet/webdev/showArticle.jhtml?articleID=202600809| url-status=dead}}</ref> Ostale lokacije ureda u SAD uključuju [[Ann Arbor, Michigan]]; [[Atlanta, Georgia]]; [[Austin, Texas]]; [[Boulder, Colorado]]; [[Cambridge, Massachusetts]]; New York City; [[San Francisco]], [[California]]; [[Seattle, Washington]]; [[Reston, Virginia]], te [[Washington, D.C.]] Nadalje, Google ima nekoliko međunarodnih ureda. [[Datoteka:PONYA Inland Term 1 jeh.JPG|thumb|Googleova NYC uredska zgrada udomljuje svoj najveći tim za prodaju reklama.<ref name="manhattan" />|alt=Google's NYC office building]] U oktobru 2006, kompanija je objavila planove da instalira hiljade [[solarni panel|solarnih panela]] za omogućavanje do 1,6 mega[[watt]]a elektriciteta, dovoljno da zadovolji približno 30% energetskih potreba kampusa.<ref name="solar">Richmond, Riva. "[http://www.post1.net/lowem/entry/google_plans_to_build_huge Google plans to build huge solar energy system for headquarters] {{Webarchive|url=http://arquivo.pt/wayback/20160519010259/http://www.post1.net/lowem/entry/google_plans_to_build_huge|date=19 Maj 2016}}." [[MarketWatch]]. 17. oktobar 2006. Pregledano: 17. oktobar 2006.</ref> Sistem će biti najveći solarni napojni sistem kostruiran na SAD-ovom korporativnom kampusu i jedan od najvećih od bilo kojeg korporativnog mjesta u svijetu.<ref name="solar" /> Dodatno, Google je objavio 2009. da je to raspoređivalo stado koza da zadrži travnjake oko Googleplexa kratke, pomažući zaštiti od prijetnji sezonskih požara, dok se usput reducira ugljen-dioksid zs košenje ogromnih zemljišta.<ref>{{cite web| url=http://googleblog.blogspot.com/2009/05/mowing-with-goats.html | title=Official Google Blog: Mowing with goats| date=1. 5. 2009| publisher=Google}}</ref><ref>{{Cite news| url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2009/05/04/AR2009050400027.html | work=[[The Washington Post]] | title=My Day With The Google Goats | first=MG | last=Siegler | date=3. 5. 2009 | access-date=3. 5. 2010}}</ref> Ideja podrezivanja travnjaka korištenjem koza potiče od [[R. J. Widlar]]a, inženjera koji je radio za firmu [[National Semiconductor]].<ref>{{cite web |url=http://www.national.com/rap/Horrible/sheep.html | archive-url= https://web.archive.org/web/19990506135340/http://www.national.com/rap/Horrible/sheep.html| archive-date=6. 5. 1999|title=Sheep Mow Lawns |publisher=[[National Semiconductor]] |access-date=5. 7. 2010}}{{dead link|date=juni 2012}}</ref> Godine 2008, Google se suočio sa optužbama u ''[[Harper's Magazine]]'' jer je navodno "energetski žderonja". Kompanija je optuživana za korištenje svog "[[Don't be evil]]" mottoa i svoje javne [[energy-saving]] kampanje da sakrije ili zataška velike količine energije koje zahtjevaju njegovi serveri.<ref>[[Ginger Strand|Strand, Ginger]]. "[https://web.archive.org/web/20090703171603/http://harpers.org/media/slideshow/annot/2008-03/index.html Keyword: Evil]." Retrieved 9. 4. 2008.</ref> ===Google Doodle=== {{Glavni|Google Doodle}} Od 1998, Google je dizajnirao specijalne, privremene zamjenske logoe da postavlja na svoju [[početna stranica|početnu stranicu]] koja teži da obilježi [[godišnjice]], događaje, postignuća i ljude. Prvi Googleov [[Doodle]] bio je u čast [[Burning Man|Burning Man Festival]]u iz 1998.<ref>{{cite web|url=http://www.google.com/doodle4google/history.html |title=Doodle 4 Google |publisher=Google.com |date= |access-date=23. 4. 2014}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.google.com/doodles/burning-man-festival |title=Burning Man Festival |publisher=Google.com |date=30. 8. 1998 |access-date=23. 4. 2014}}</ref> Doodle su dizajnirali [[Larry Page]] i [[Sergey Brin]] da obavijeste korisnike o svojoj odsutnosti u slučaju da se serveri obore. Naknadni Google Doodleovi su dizajnirani vanjskim doprinositeljima, dok Larry i Sergey nisu pitali tadašnjeg stažistu [[Dennis Hwang|Dennisa Hwanga]] da dizajnira logo za [[Bastille Day]] u 2000. Sa te tačke naovamo, Doodleovi su bili organizirani i kreirani od strane tima nazvanog "Doodleri".<ref>{{cite web|url=http://www.theguardian.com/technology/2014/apr/12/meet-people-behind-google-doodles-logo|title=Meet the people behind the Google Doodles|publisher=The Guardian|date=12. 4. 2014|access-date=27. 9. 2014}}</ref> === Filantropija === {{Glavni|Google.org}} Godine 2004. Google je formirao neprofitnu filantropsku organizaciju [[Google.org]], sa početnim fondom od $1 milijardu.<ref name="philanthropy">{{cite web|url=http://www.google.org/about.html|title=About the Foundation|publisher=Google, Inc.|access-date=16. 7. 2010 |archive-url= https://web.archive.org/web/20100714080922/http://www.google.org/about.html|archive-date=14. 7. 2010}}</ref> Misija organizacije je da kreira svijest o [[klima]]tskim promjenama, globalnom javnom zdravlju i globalnom siromaštvu. Jedan od njenih prvih projekata bio je razvijanje održivog [[plug-in hibrid]]nog [[električni automobil|električnog automobila]] koji može postići 100 milja po galonu. Google je unajmio [[Larry Brilliant]]a kao izvršnog direktora programa u 2004,<ref>{{Cite news |last1=Hafner |first1=Katie |url=http://www.nytimes.com/2006/09/14/technology/14google.html |title=Philanthropy Google's Way: Not the Usual |newspaper=The New York Times |date=14. 9. 2006 |access-date=16. 7. 2010}}</ref> and the current director is Megan Smith.<ref>{{Cite news |last1=Helft |first1=Miguel |url=http://www.nytimes.com/2009/02/24/technology/companies/24google.html |title=Philanthropy Google's Way: Not the Usual |newspaper=[[The New York Times]] |date=23. 2. 2009 |access-date=16. 7. 2010}}</ref> Godine 2008. Google je predstavio svoj "projekt 10<sup>100</sup>" koji je prohvatao ideje kako pomoći društvu, a potom dopuštao Googleovim korisnicima da glasaju o svojim omiljenim.<ref>{{cite web |url=http://www.project10tothe100.com/ |title=Project 10 to the 100th |publisher=Google, Inc. |access-date=16. 7. 2010 |archive-date=10. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110710075927/http://www.project10tothe100.com/ |url-status=dead }}</ref> Nakon dvije godine šutnje, tokom koje je većina razmišljala šta se desilo sa programom,<ref>{{cite news |url=http://www.wired.com/epicenter/2010/06/google-struggles-to-give-away-10-million/ |title=Google Struggles to Give Away $10 million |last1=Van Burskirk |first1=Elliot |date=28. 6. 2010 |work=[[Wired (website)|Wired]] |access-date=26. 9. 2010}}</ref> Google je objavio pobjednike projekta, dajući ukupno deset miliona dolara za razne ideje opsegom od neprofitnih organizacija koje promoviraju obrazovanje web-sajtu koji teži da napravi sve zakonske dokumente javne i internetski dostupne.<ref>{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2010/09/10-million-for-project-10100-winners.html |title=$10 million for Project 10^100 winners |date=24. 9. 2010 |last1=Twohill |first1=Lorraine |publisher=Google, Inc. |access-date=26. 9. 2010}}</ref> U 2011, Google je donirao 1 milion eura za [[Međunarodna matematička olimpijada|Međunarodnu matematičku olimpijadu]] da podrži sljedećih pet godišnjih Međunarodnih matematičkih olimpijada (2011–2015).<ref>{{cite web |url=https://www.imo2011.nl/node/39 |title=Google donating 1 million euros to IMO |date=20. 1. 2011 |access-date=4. 2. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110724154518/https://www.imo2011.nl/node/39 |archive-date=24. 7. 2011 }}</ref> U julu 2012, Google je pokrenuo "[[Legalize Love]]" kampanju u podršci za [[prava homoseksualaca]].<ref>{{cite web|url=http://www.pinknews.co.uk/2012/07/08/google-launches-legalise-love-gay-rights-campaign/|title=Google launches 'Legalise Love' gay rights campaign|work=PinkNews.co.uk|access-date=9. 9. 2014}}</ref> === Izbjegavanje poreza === Google koristi razne strategije izbjegavanja poreza. Na listi najvećih internetskih kompanija, Google plaća najmanje poreze zemljama porijekla svojih prihoda. Kompanija uspijeva ovo uraditi djelomično licenciranjem tehnologije kroz podružnice u Irskoj, Bermudama, Bahamima i Holandiji.<ref>Metz, Cade. [http://www.theregister.co.uk/2010/10/22/google_double_irish_tax_loophole/ "Google slips $3.1bn through 'Double Irish' tax loophole."] The Register, 22. 10. 2010.</ref> Ovo je navodno izazvalo francuske istrage u Googleovu praksu [[transferne cijene|transfernih cijena]].<ref>{{cite web|last=Leach |first=Anna |url=http://www.theregister.co.uk/2012/10/31/google_france_tax_office_billion_euros/ |title=French gov 'plans to hand Google €1bn tax bill' – report. |publisher=Theregister.co.uk |date=31. 10. 2012 |access-date=2. 1. 2013}}</ref> Prateći kriticizam na količinu korporativnih poreza koje je Google platio u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]], predsjednik Eric Schmidt je rekao, "To se zove kapitalizam. Mi smo ponosno kapitalistični." Tokom istog decembarskog (2012) intervjua, Schmidt "je potvrdio da kompanija nema namjere i dalje plaćati ministarstvu finansija UK-a."<ref>{{cite news |url = http://www.independent.co.uk/news/uk/home-news/google-boss-im-very-proud-of-our-tax-avoidance-scheme-8411974.html |title = Google boss: I'm very proud of our tax avoidance scheme |last1 = Kumar |first1 = Nikhil |last2 = Wright |first2 = Oliver |date = 13. 12. 2012 |publisher = The Independent |access-date = 17. 12. 2012 |location = London |archive-date = 17. 12. 2012 |archive-url = https://web.archive.org/web/20121217052403/http://www.independent.co.uk/news/uk/home-news/google-boss-im-very-proud-of-our-tax-avoidance-scheme-8411974.html |url-status = dead }}</ref> U 2013, Schmidt je odgovorio na pitanja o taksama plaćenim u UK pokazujući na reklamne naknade kojima je Google naplaćivao UK kompanijama kao izvor ekonomskog rasta.<ref>{{cite news|last=Arthur |first=Charles |url=http://www.guardian.co.uk/technology/2013/apr/22/google-eric-schmidt-tax-avoidance |title=Google chairman Eric Schmidt defends tax avoidance policies |publisher=The Guardian |date=22. 4. 2013 |access-date=22. 4. 2013 |location=London}}</ref> Googleov potpredsjednik [[Matt Brittin]] svjedočio je za Javni odbor računa Britanskog parlamenta da njegov prodajni tim iz UK nije napravio kupovine i stoga ne duguje porez na promet u Velikoj Britaniji.<ref>{{cite web|author=Brid-Aine Parnell, 17. 5. 2013 |url=http://www.theregister.co.uk/2013/05/17/quotw_ending_may_17/ |title='I think you DO do evil, using smoke and mirrors to avoid tax'. |publisher=Theregister.co.uk |date=17. 5. 2013 |access-date=13. 3. 2014}}</ref> === Okolina === Od 2007, Google je težio karbonskoj neutralnosti u smislu svojih operacija.<ref>{{cite web|title=Google’s Green Initiative: Environmentally Conscious Technology|url=http://www.technobuffalo.com/2011/05/18/googles-green-initiative-environmentally-conscious-technology/|work=TechnoBuffalo|publisher=TechnoBuffalo LLC|access-date=12. 7. 2013|author=Jack McGrath|date=18. 5. 2011}}</ref><ref>{{cite web|title=Home|url=http://www.google.com/green/|work=Google Green|publisher=Google, Inc|access-date=12. 7. 2013|year=2013}}</ref> Google je objelodanio u septembru 2011. da "neprekidno koristi dovoljno elektriciteta za snabdjevanje 200.000 domova", skoro 260 miliona watta ili oko četvrtina emisije nuklearne elektrane. Ukupne ugljične emisije za 2010. bile su upravo ispod 1,5 miliona metričkih tona, najviše zbog korištenja fosilnih goriva koja omogućavaju elektricitet za podatkovne centre. Google je izjavio da je 25 procenata svoje energije isporučeno obnovljivim gorivima u 2010. Prosječna pretraga koristi samo 0,3 watt-sata elektriciteta, tako da sve globalne pretrage su samo 12,5 miliona watta ili 5% ukupne elektricitetske potrošnje Googlea.<ref>{{cite news|last=Glanz|first=James|title=Google Details, and Defends, Its Use of Electricity|url=http://www.nytimes.com/2011/09/09/technology/google-details-and-defends-its-use-of-electricity.html?_r=0|access-date=24. 3. 2014|newspaper=NY Times|date=8. 9. 2011}}</ref> U junu 2013, ''Washington Post'' je izjavio da je Google donirao US$50.000 za [[Competitive Enterprise Institute]], libertarijanski istraživački centar koji naziva ljudske ugljične emisije pozitivnim faktorom za okolinu i izjavljuje da globalno zagrijavanje nije problem.<ref>{{cite news|title=Anatomy of a Washington dinner: Who funds the Competitive Enterprise Institute?|url=http://www.washingtonpost.com/blogs/the-fix/wp/2013/06/20/anatomy-of-a-washington-dinner-who-funds-the-competitive-enterprise-institute/|access-date=12. 7. 2013|newspaper=The Washington Post|date=20. 6. 2013|author=Juliet Eilperin}}</ref> U julu 2013, izjavljeno je da je Google ugostio događaj prikupljanja novčanih sredstava za [[Oklahoma]] Senatora [[Jim Inhofe]], koji je nazvao klimatske promjene "podvalom".<ref>{{cite news|title=Google hosts fundraiser for climate change denying US senator|url=http://www.guardian.co.uk/environment/2013/jul/09/google-climate-denier-jim-inhofe|access-date=12. 7. 2013|newspaper=The Guardian|date=9. 7. 2013|author=Suzanne Goldenberg|location=London}}</ref> == Također pogledajte == * [[Usporedba internetskih pretraživača]] * [[Don't be evil]] * [[Googleov logo]] * [[Google Maps]] * [[Google platform]] * [[Google Street View]] * [[Google+]] * [[Googlebot]] – web crawler * [[Googlization]] * [[Ungoogleable]] == Reference == {{refspisak|3}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} * [https://www.google.com Google] * [https://mail.google.com Gmail] * [https://earth.google.com/ Google Earth] {{Google}} {{Istaknuti članak}} [[Kategorija:Google]] [[Kategorija:Internet pretraživači]] [[Kategorija:Multinacionalne kompanije sa sjedištem u SAD-u]] [[Kategorija:Računarska preduzeća u SAD-u]] 32icmu79oe8aptg0j0e03fl9s04l2hd 3917371 3917369 2026-08-10T06:12:46Z ~2026-43892-51 184526 /* */ https://youtube.com/@h2oremix88?si=seyp5mnUsQtfqFmy 3917371 wikitext text/x-wiki {{O...|kompaniji|pretraživač interneta|Google (pretraživač)}} {{Infokutija kompanija | grupa = Google LLC | ime = Google LLC | slika = Google 2015 logo.svg | logo_veličina = 250px | slika2 = Googleplex HQ (cropped).jpg | logo_veličina2 = 250px | vrsta = Javna ([[NASDAQ]]: [http://quotes.nasdaq.com/asp/SummaryQuote.asp?symbol=GOOG&selected=GOOG GOOG]), (LSE: [http://www.londonstockexchange.com/en-gb/pricesnews/prices/Trigger/genericsearch.htm?bsg=true&ns=GGEA GGEA]) | osnivanje = [[Menlo Park]], [[Kalifornija]] (27. septembra 1998) | osnivači = [[Larry Page]] i [[Sergey Brin]] | sjedište = [[Googleplex]] - [[Mountain View]], [[Kalifornija]], [[SAD]] | predsjednik = | ključneosobe = [[Sundar Pichai]]<br /><small>([[glavni izvršni direktor]])</small><br />[[Ruth Porat]] <small>(predsjednica)</small><br />[[John L. Hennessy]] <small>(predsjedavajući)</small><br />[[Anat Ashkenazi]]<br /><small>([[glavni finansijski direktor]])</small> | industrija = [[internet]], [[softver]], [[hardver]] | proizvodi = v. [[Spisak Googleovih proizvoda]] | zaposleni = 19,665 ([[30. septembar|30. septembra]] [[2009]].) | holding = | slogan = "Don't Be Evil"<br><small>({{bs|ne budi zao}})</small> | web/https://youtube.com/@h2oremix88?si=u0Ak8T4hPs-xq5x2/ = http://www.google.com/ | sjedište_grad = | sjedište_država = | pod_posluženo = Globalno | usluge = | prihod = [[Američki dolar|USD$]]10,604 milijardi | operativni_prihod = [[Američki dolar|USD$]]5,084 milijardi | neto_dobit = [[Američki dolar|USD$]]3,077 milijardi | divizije = | podruž = AdMob, DoubleClick, On2 Technologies, Picnik, YouTube, Zagat, Waze, Blogger, SlickLogin, Boston Dynamics, Bump, Nest Labs, DeepMind Technologies, WIMM One, VirusTotal | vlasnik = | prestala_postojati = | dodatak = |}} '''Google''' je [[SAD|američka]] multinacionalna [[korporacija]] specijalizirana u [[internet]]skim servisima i proizvodima, koji uključuju internetske reklamne tehnologije, pretragu, internetsko skladištenje i [[softver]], dok se veći dio profita ostvaruje preko [[AdWords]]a.<ref name="financialtables">{{cite web |url=http://investor.google.com/fin_data.html |title=Financial Tables |publisher=Google, Inc. |access-date=2. 5. 2012}}</ref><ref>{{Cite news |title=Online Ads Give Google Huge Gain in Profit |first=David A. |last=Vise |url=https://archive.org/details/googlehetverhaal0000vise|newspaper=The Washington Post |date=21. 10. 2005}}</ref> <!-- historija-->Google su osnovali [[Larry Page]] i [[Sergey Brin]] dok su bili na doktorskom studiju na [[Univerzitet Stanford|Univerzitetu Stanford]]. Zajedno posjeduju oko 14% dionica, ali kontroliraju 56% dioničarske glasačke moći kroz tzv. "superglasačke zalihe". Oni su osnovali Google kao privatno preduzeće 4. septembra 1998. Početna javna ponuda je bila 19. augusta 2004. Njihov opis misije od samog početka je bio "da organiziraju svjetske informacije i naprave ih univerzalno dostupnim i koristivim",<ref name="corporate">{{cite web |url=http://www.google.com/corporate/ |title=Google Corporate Information |publisher=Google, Inc. |access-date=14. 2. 2010}}</ref> a njihov neslužbeni slogan je bio "[[Don't be evil]]"<ref>{{cite web |url=http://investor.google.com/conduct.html |title=Google Code of Conduct |date=8. 4. 2009 |publisher=Google, Inc. |access-date=5. 7. 2010}}</ref><ref>{{cite web |url=http://blogoscoped.com/archive/2007-07-16-n55.html |title=Paul Buchheit on Gmail, AdSense and More |first=Philip|last=Lenssen |date=16. 7. 2007 |publisher=Google Blogoscoped |access-date=14. 2. 2010}}</ref> ({{bs|ne budi zao}}). 2004, Google se premjestio u novo sjedište u [[Mountain View (Kalifornija)|Mountain View, Kalifornija]], koje je nazvano [[Googleplex]].<ref>{{cite web |url=http://www.google.com/about/company/history/#2004 |title=Google history in depth}}</ref> <!-- portfolio -->Brzi rast od osnivanja je povukao lanac proizvoda, nabavki i partnerstava van [[Google pretraga|Googleove pretrage]]. Prema tome, oni nude internetske servise poput softvera za produktivnost uključujući email ([[Gmail]]), internetsko spremanje podataka ([[Google Drive]]), uredski paket ([[Google Docs]]) i sl. Desktop-proizvodi uključuju aplikacije za internetsko pregledanje, organiziranje i uređivanje slika i brzo dopisivanje. Kompanija drži razvoj mobilnog operativnog sistema [[Android (operativni sistem)|Android]] i operativni sistem [[Chrome OS]]<ref>{{cite web|url=http://www.google.com/chromebook |title=Chromebook |publisher=Google |access-date=17. 8. 2011}}</ref> za [[netbook]] poznat kao [[Chromebook]]. Google se snažno uključio u komunikacijski hardver: ima partnerstvo sa velikim elektronskim proizvođačima<ref>{{cite web|last1=Ricker|first1=Thomas|title=Google: Nexus program explained, unfazed by Motorola acquisition|url=http://www.theverge.com/2011/08/15/motorola-google-nexus-program-explained|website=theverge.com|publisher=Vox Media|access-date=31. 7. 2014}}</ref> u produkciji svog "visoko-kvalitetnog i jeftinog"<ref>{{cite web|last1=Kleinman|first1=Jacob|title=Google Exec: New Nexus Coming|url=http://www.technobuffalo.com/2014/06/27/google-exec-new-nexus-coming/|website=technobuffalo.com|publisher=TechnoBuffalo|access-date=31. 7. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140708010647/http://www.technobuffalo.com/2014/06/27/google-exec-new-nexus-coming/|archive-date=8. 7. 2014}}</ref> [[Google Nexus|Nexus]] uređaja i [[Motorola Mobility]] kupljenog u maju 2012.<ref name="Hardware company">{{cite news|title=It's Official: Google Is Now a Hardware Company|url=http://www.businessweek.com/articles/2012-05-22/its-official-google-is-now-a-hardware-company|access-date=4. 9. 2012|newspaper=Bloomberg Businessweek|date=22. 5. 2012|author=Brad Stone|author2=Peter Burrows}}</ref> U 2012, infrastruktura optičkih vlakana instalirana je u gradu [[Kansas]] za opremanje [[Google Fiber]] radio servisa.<ref name="Google Fiber Cable TV Business">{{cite web|last=Hesseldahl|first=Arik|title=Google Gets Into the Cable TV Business, for Real|url=http://allthingsd.com/20120726/google-gets-into-the-cable-tv-business-for-real/|publisher=AllThingsD.com|access-date=15. 9. 2012|date=26. 7. 2012}}</ref> <!-- tehnički dio-->Korporacija, procjenjuje se, pokreće više od milion servera u podatkovnim centrima u svijetu (od 2007)<ref>{{cite web |url=http://www.pandia.com/sew/481-gartner.html |title=Pandia Search Engine News – Google: one million servers and counting |date=2. 7. 2007 |publisher=Pandia Search Engine News |access-date=14. 2. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110716084624/http://www.pandia.com/sew/481-gartner.html |archive-date=16. 7. 2011 }}</ref> i upravlja s više od milijardu zahtjeva za pretragu<ref>{{Cite news |url=http://politicalticker.blogs.cnn.com/2009/12/18/google-unveils-top-political-searches-of-2009/ |title=CNN Politics – Political Ticker... Google unveils top political searches of 2009 |first=Eric |last=Kuhn |date=18. 12. 2009 |publisher=CNN |access-date=14. 2. 2010 |archive-date=12. 10. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121012045324/http://politicalticker.blogs.cnn.com/2009/12/18/google-unveils-top-political-searches-of-2009/ |url-status=dead }}</ref> i približno 24 petabajta korisnički generisanih podataka svaki dan (od 2009).<ref>{{cite web|url=http://portal.acm.org/citation.cfm?doid=1327452.1327492 |title=MapReduce |publisher=Portal.acm.org |access-date=16. 8. 2009}}</ref><ref>{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2008/11/sorting-1pb-with-mapreduce.html |title=Sorting 1PB with MapReduce |last=Czajkowski |first=Grzegorz |date=21. 11. 2008 |publisher=Google, Inc. |access-date=5. 7. 2010}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.niallkennedy.com/blog/2008/01/google-mapreduce-stats.html |title=Google processes over 20 petabytes of data per day |last=Kennedy |first=Niall |date=8. 1. 2008 |publisher=Niall Kennedy |access-date=5. 7. 2010 |archive-date=28. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150928091137/http://www.niallkennedy.com/blog/2008/01/google-mapreduce-stats.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web |url=http://techcrunch.com/2008/01/09/google-processing-20000-terabytes-a-day-and-growing/ |title=Google Processing 20,000 Terabytes A Day, And Growing |last=Schonfeld |first=Erick |date=9. 1. 2008 |publisher=TechCrunch |access-date=16. 2. 2010}}</ref> <!-- popularnost-->U decembru 2013, [[Alexa Internet|Alexa]] je označila google.com kao najposjećeniji [[web-sajt]] u svijetu. Veliki broj Googleovih sajtova na ostalim jezicima nalaze se među prvih stotinu, kao i ostalih nekoliko sajtova koje posjeduje Google, kao što su [[YouTube]] i [[Blogger (servis)|Blogger]].<ref>{{cite web |title=Alexa Traffic Rank for Google (three month average) |publisher=[[Alexa Internet]] |url=http://www.alexa.com/siteinfo/google.com |access-date=10. 12. 2013 |archive-date=26. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151226074120/http://www.alexa.com/siteinfo/google.com |url-status=dead }}</ref> Njihova dominacija na tržištu je vodila ka velikoj medijskoj pokrivenosti, uključujući kritikovanje kompanije zbog problema kao što su autorska prava, cenzura i privatnost.<ref>{{Cite news |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/technology/6740075.stm |work=BBC News |title=Google ranked 'worst' on privacy |date=11. 6. 2007 |access-date=30. 4. 2010}}</ref><ref name="gatekeepers">{{Cite news |first= Jeffrey |last=Rosen |title=Google's Gatekeepers |url=http://www.nytimes.com/2008/11/30/magazine/30google-t.html |work=The New York Times |date=30. 11. 2008 |access-date=5. 7. 2010}}</ref> ==Historija== {{Glavni|Historija Googlea}} Google je s radom počeo u januaru 1996. kao istraživački projekt studenata [[Larry Page|Larryja Page]]a i [[Sergey Brin|Sergeyja Brina]] kada su oba bili na doktorskom studiju na [[Univerzitet Stanford|Univerzitetu Stanford]] u [[Kalifornija|Kaliforniji]].<ref name="milestones">{{cite web |url=http://www.google.com/intl/en/corporate/history.html |title=Google Milestones |publisher=Google, Inc. |access-date=28. 9. 2010}}</ref> Dok su konvencionalne pretraživačke mašine rangirale rezultate brojanjem koliko puta se traženi termin pojavio na stranici, dvojica su teoretisala o boljem sistemu koji je analizirao veze između web-sajtova.<ref>{{cite web |url=http://ilpubs.stanford.edu:8090/422/ |title=The PageRank Citation Ranking: Bringing Order to the Web |last1=Page |first1=Lawrence |last2=Brin |first2=Sergey |last3=Motwani |first3=Rajeev |last4=Winograd |first4=Terry |date=11. 11. 1999 |publisher=Stanford University |access-date=15. 2. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091118014915/http://ilpubs.stanford.edu:8090/422/ |archive-date=18. 11. 2009 }}</ref> Nazvali su ovu novu tehnologiju [[PageRank]]; ona je određivala relevantnost web-sajta prema broju stranica i važnost tih stranica, koje su povezivale nazad na originalni sajt.<ref>{{cite web |url=http://www.google.com/corporate/tech.html |title=Technology Overview |publisher=Google, Inc. |access-date=15. 2. 2010}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www-diglib.stanford.edu/cgi-bin/WP/get/SIDL-WP-1997-0072?1 |title=PageRank: Bringing Order to the Web |last=Page |first=Larry |publisher=Stanford Digital Library Project |date=18. 8. 1997 |archive-url=https://web.archive.org/web/20020506051802/http://www-diglib.stanford.edu/cgi-bin/WP/get/SIDL-WP-1997-0072?1 |archive-date=6. 5. 2002 |access-date=27. 11. 2010 }}</ref><ref>{{Cite journal |last=Brin|first=Sergey|author-link=Sergey Brin|last2=Page|first2=Lawrence|author-link2=Larry Page|year=1998|title=The anatomy of a large-scale hypertextual Web search engine|url=http://infolab.stanford.edu/pub/papers/google.pdf|journal=Computer Networks and ISDN Systems |volume= 30 |issue=1–7|pages=107–117|doi=10.1016/S0169-7552(98)00110-X}}</ref><ref>{{cite journal |last=Barroso |first=L.A. |last2=Dean |first2=J. |last3=Holzle |first3=U. |date=29. 4. 2003 |title=Web search for a planet: the google cluster architecture |journal=IEEE Micro |volume=23 |issue=2 |pages=22–28 |doi=10.1109/mm.2003.1196112 |quote=We believe that the best price/performance tradeoff for our applications comes from fashioning a reliable computing infrastructure from clusters of unreliable commodity PCs.|url=https://semanticscholar.org/paper/8db8e53c92af2f97974707119525aa089f6ed53a }}</ref> Mala pretraživačka mašina zvana "RankDex" od kompanije IDD Information Services dizajnirana od strane [[Robin Li]] već je, od 1996, istraživala jednaku strategiju za bodovanje sajtova, kao i rangiranje stranica.<ref>{{Cite journal |last=Li |first=Yanhong |date=6. 8. 2002 |title=Toward a qualitative search engine |journal=Internet Computing, IEEE |volume=2 |issue=4 |pages=24–29 |publisher=IEEE Computer Society |issn=1089-7801 |doi=10.1109/4236.707687 |url=http://ieeexplore.ieee.org/search/freesrchabstract.jsp?tp=&arnumber=707687 |access-date=14. 2. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111107235943/http://ieeexplore.ieee.org/search/freesrchabstract.jsp?tp=&arnumber=707687 |archive-date=7. 11. 2011 }}</ref> Tehonologija u RankDexu je patentirana u julu 1999.<ref>{{Cite patent |country=US |number=5920859 |status=patent |title=Hypertext document retrieval system and method |gdate=6. 7. 1999 |fdate=5. 2. 1997 |invent1=Li, Yanhong |assign1=IDD Enterprises, L.P. |class=G06F17/30D |access-date=27. 11. 2010}}</ref> i korištena kasnije kada je Li osnovao [[Baidu]] u Kini.<ref>{{Cite news |url=http://www.forbes.com/forbes/2009/1005/technology-baidu-robin-li-man-whos-beating-google_2.html |title=The Man Who's Beating Google |last=Greenberg |first=Andy |work=Forbes |date=5. 10. 2009 |access-date=12. 10. 2010 |archive-date=18. 9. 2012 |archive-url=https://archive.today/20120918202225/http://www.forbes.com/forbes/2009/1005/technology-baidu-robin-li-man-whos-beating-google_2.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.rankdex.com/about.html |title=About: RankDex |publisher=RankDex.com |access-date=12. 10. 2010 |archive-date=20. 1. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120120002301/http://www.rankdex.com/about.html |url-status=dead }}</ref> Page i Brin su originalno nazvali svoj program "BackRub", jer je sistem provjeravao vanjske linkove da odredi važnost sajta.<ref>{{Cite news |title=The Birth of Google |first=John |last=Battelle |newspaper=Wired |date=august 2005 |url=http://www.wired.com/wired/archive/13.08/battelle.html?tw=wn_tophead_4 |access-date=12. 10. 2010}}</ref><ref>{{cite web|last1=Trex|first1=Ethan|title=9 People, Places & Things That Changed Their Names|url=http://mentalfloss.com/article/20890/9-people-places-things-changed-their-names|website=Mental Floss|access-date=4. 8. 2014}}</ref><ref>{{cite web |url=http://huron.stanford.edu |title=Backrub search engine at Stanford University |archive-url=https://web.archive.org/web/19961224105215/http://huron.stanford.edu/ |archive-date=24. 12. 1996 |access-date=12. 3. 2011 }}</ref> Eventualno, oni su izmijenili ime u Google, riječ koja je nastala od pogrešnog izgovora riječi "[[googol]]",<ref>{{cite web |url=http://graphics.stanford.edu/~dk/google_name_origin.html |title=Origin of the name "Google" |last=Koller |first=David |date=januar 2004 |publisher=Stanford University |access-date=4. 7. 2012 |archive-url=https://www.webcitation.org/68ubHzYs7?url=http://graphics.stanford.edu/~dk/google_name_origin.html |archive-date=4. 7. 2012 }}</ref><ref>{{Cite news |url=http://www.stanforddaily.com/2003/02/12/from-googol-to-google/ |title=From Googol to Google |last=Hanley |first=Rachael |date=12. 2. 2003 |newspaper=The Stanford Daily |publisher=Stanford University |access-date=15. 2. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110511111017/http://www.stanforddaily.com/2003/02/12/from-googol-to-google/ |archive-date=11. 5. 2011 }}</ref> broj jedan je praćen sa 100 nula, što je odabrano kao naznaka da je pretraga težila omogućiti veliku količinu informacija.<ref>{{cite web |url=http://www.google.com/company.html |title=Google! Beta website |publisher=Google, Inc. |archive-url= https://web.archive.org/web/19990221202430/http://www.google.com/company.html |archive-date=21. 2. 1999 |access-date=12. 10. 2010 |url-status=live}}</ref> U početku je Google pokretan na web-sajtu Stanford univerziteta, s domenama ''google.stanford.edu'' i ''z.stanford.edu''.<ref>{{cite web |url=http://google.stanford.edu |title=Google! Search Engine |archive-url=https://web.archive.org/web/19981111183552/http://google.stanford.edu/ |publisher=Stanford University |archive-date=11. 11. 1998 |access-date=12. 10. 2010}}</ref><ref>{{cite web |url=http://z.stanford.edu/ |title=Google! Search Engine |archive-url=https://web.archive.org/web/19981201235013/http://z.stanford.edu/ |publisher=Stanford University |archive-date=1. 12. 1998 |access-date=14. 8. 2012}}</ref> Ime domene za Google je registrirano 15. septembra 1997,<ref>{{cite web |url=http://whois.dnsstuff.com/tools/whois.ch?ip=google.com |title=WHOIS – google.com |access-date=5. 7. 2010 |archive-url=https://archive.today/20120529002442/http://whois.dnsstuff.com/tools/whois.ch?ip=google.com |archive-date=29. 5. 2012 }}</ref> a kompanija je inkorporirana 4. septembra 1998. Bila je zasnovana u garaži prijateljice ([[Susan Wojcicki]]<ref name="milestones"/>) u [[Menlo Park (Kalifornija)|Menlo Parku]] (Kalifornija). Kolega s doktorskog studija na Stanfordu, Craig Silverstein, bio je prvi zaposlenik.<ref name="milestones"/><ref>{{cite web |url=http://www-cs-students.stanford.edu/~csilvers/ |title=Craig Silverstein's website |archive-url=https://web.archive.org/web/19991002122809/http://www-cs-students.stanford.edu/~csilvers/ |archive-date=2. 10. 1999 |publisher=Stanford University |access-date=12. 10. 2010 }}</ref><ref>{{Cite news |last=Kopytoff |first=Verne |url=http://articles.sfgate.com/2008-09-07/news/17161124_1_larry-page-google-search-engine |title=Craig Silverstein grew a decade with Google |newspaper=San Francisco Chronicle |publisher=Hearst Communications, Inc. |date=7. 9. 2008 |access-date=12. 10. 2010 |archive-date=7. 11. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121107075029/http://www.sfgate.com/news/article/Craig-Silverstein-grew-a-decade-with-Google-3270079.php |url-status=dead }}</ref> U maju 2011, broj mjesečnih unikatnih posjetioca Googlea prešao je jednu milijardu po prvi put, što je 8,4%-ni rast od maja 2010 (931 million).<ref>{{cite web |url=http://itsalltech.com/2011/06/22/googles-new-record-1-billion-visitors-in-may/ |title=Google's new record, 1 billion visitors in May &#124; It's All Tech |publisher=Itsalltech.com |access-date=2. 1. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120321165022/http://itsalltech.com/2011/06/22/googles-new-record-1-billion-visitors-in-may/ |archive-date=21. 3. 2012 }}</ref> U januaru 2013, Google je objavio zaradu od US$50 milijardi godišnjeg prihoda za 2012. godinu. Ovo je označilo prvi put da je kompanija dostigla ovaj podvig, na vrhu 2011. ukupno US$38 milijardi.<ref>Fiegerman, Seth. 22. 1. 2013. "Google Has Its First $50 Billion Year." http://mashable.com/2013/01/22/google-q4-earnings/</ref> ===Finansiranje i početne javne ponude=== [[Datoteka:Google’s First Production Server.jpg|upright|thumb|Googleov prvi proizvodni server. Googleovi proizvodni serveri nastavljaju bivati izgrađeni od jeftinog hardvera.<ref>{{cite web |url=http://www.computerhistory.org/collections/accession/102662167 |title=Google Server Assembly |publisher=Computer History Museum |access-date=4. 7. 2010}}</ref>|alt=Google's first servers, showing lots of exposed wiring and circuit boards]] Prva sredstva za Google u iznosu US$100 hiljada od [[Andy Bechtolsheim|Andyja Bechtolsheima]], suosnivača [[Sun Microsystems]]a, data su u augustu 1998. prije nego je Google inkorporiran.<ref name="Bechtolsheim">{{Cite news|url=http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?file=/chronicle/archive/2004/04/29/MNGLD6CFND34.DTL|archive-url=https://www.webcitation.org/5hT7GniEG?url=http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?file=%2Fchronicle%2Farchive%2F2004%2F04%2F29%2FMNGLD6CFND34.DTL|archive-date=12. 6. 2009|title=For early Googlers, key word is $$$|last=Kopytoff|first=Verne|date=29. 4. 2004|newspaper=San Francisco Chronicle|publisher=Hearst Communications |access-date=19. 2. 2010|location=San Francisco |url-status=live}}</ref> Početkom 1999, doktoranti Brin i Page odlučili su da je pretraga koju su razvijali uzimala mnogo vremena i odvraćala ih od akademskih ciljeva, te su otišli kod izvršnog direktora firme Excite, Georgea Bella, i ponudili da mu je prodaju za milion dolara. On je odbio ponudu i kasnije je kritikovao [[Vinod Khosla|Vinoda Khoslu]], iz firme Excite, nakon što je pregovarao s Brinom i Pageom o cifri 750.000 dolara. Dana 7. juna 1999. najavljena je tranša finansijskih sredstava u iznosu 25 miliona dolara,<ref>{{Cite press release |url=http://www.google.com/pressrel/pressrelease1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20010212052759/http://www.google.com/pressrel/pressrelease1.html |archive-date=12. 2. 2001 |title=Google Receives $25 Million in Equity Funding |date=7. 6. 1999 |location=Palo Alto, Calif. |publisher=Google |access-date=16. 2. 2009 |url-status=dead }}</ref> s većim ulagačima, uključujući firme [[Kleiner Perkins Caufield & Byers]] i [[Sequoia Capital]].<ref name="Bechtolsheim"/> Googleova početna javna ponuda (IPO) uzela je maha pet godina kasnije, 19. augusta 2004. U to vrijeme Larry Page, Sergey Brin i [[Eric Schmidt]] složili su se da rade zajedno u Googleu na period od 20 godina – do 2024.<ref>{{Cite news |url=http://money.cnn.com/2008/01/18/news/companies/google.fortune/index.htm |title=Google wins again |date=29. 1. 2008 |newspaper=Fortune |publisher=Time Warner |access-date=22. 1. 2011 |first=Adam |last=Lashinsky |archive-date=22. 10. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121022200031/http://money.cnn.com/2008/01/18/news/companies/google.fortune/index.htm |url-status=dead }}</ref> Kompanija je ponudila 19.605.052 dionica po cijeni od $85 po dionici.<ref name="IPO">{{Cite news|url=http://www.businessweek.com/technology/content/aug2004/tc20040819_6843_tc120.htm|title=Google: Whiz Kids or Naughty Boys?|last=Elgin|first=Ben|date=19. 8. 2004|newspaper=BusinessWeek|publisher=Bloomberg, L.P.|access-date=19. 2. 2010}}</ref><ref>{{cite web|url=http://investor.google.com/pdf/2004_AnnualReport.pdf|title=2004 Annual Report|year=2004|publisher=Google, Inc.|page=29|access-date=19. 2. 2010|location=Mountain View, California}}</ref> Dionice su prodate u formatu internetske aukcije koristeći sistem koje su napravili [[Morgan Stanley]] i [[Credit Suisse]], potpisnici ugovora.<ref>{{Cite news|url=http://money.cnn.com/2004/04/29/technology/google/|title=Google sets $2.7 billion IPO|last=La Monica|first=Paul R.|date=30. 4. 2004|publisher=CNN Money|access-date=19. 2. 2010|archive-date=23. 4. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120423090507/http://money.cnn.com/2004/04/29/technology/google/|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.zdnet.com/news/want-in-on-googles-ipo/135799|title=Want In on Google's IPO?|last=Kawamoto|first=Dawn|date=29. 4. 2004|publisher=ZDNet|access-date=19. 2. 2010}}</ref> Prodaja od $1,67 milijardi dala je Googleu tržišnu kapitalizaciju od više od $23 milijarde.<ref name="washpost">{{Cite news|url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/articles/A14939-2004Aug19.html|title=Google's IPO: Grate Expectations|last=Webb|first=Cynthia L.|newspaper=The Washington Post|access-date=19. 2. 2010|location=Washington, D.C. | date=19. 8. 2004}}</ref> U januaru 2014, njihova tržišna kapitalizacija je porasla na $397 milijardi.<ref name=Marketwatch>{{cite web|title=Google Overview|url=http://www.marketwatch.com/investing/stock/goog|publisher=Marketwatch|access-date=2. 2. 2014}}</ref> Ogromna većina od 271 milion dionica ostao je pod kontrolom Googlea, te su mnogi Googleovi uposlenici postali istovremeni milioneri na papiru. [[Yahoo!]], konkurent Googlea, također je imao koristi jer je držao 8,4 miliona dionica Googlea prije nego je IPO zauzeo mjesto.<ref name="yahooshares">{{Cite news|url=http://www.internetnews.com/bus-news/article.php/3392781|title=Yahoo and Google Settle|last=Kuchinskas|first=Susan|date=9. 8. 2004|publisher=internet.com|access-date=19. 2. 2010}}</ref> Postojala je zabrinutost da će Googleov IPO dovesti do izmjena u kulturi kompanije. Razlozi su imali opseg od pritiska dioničara na smanjenje dobitka zaposlenika zbog činjenice da će dosta direktora kompanije postati istovremeni milioneri u papirima.<ref>{{Cite news |agency=Associated Press |url=http://www.wired.com/techbiz/media/news/2004/04/63241 |title=Quirky Google Culture Endangered? |newspaper=Wired |date=28. 4. 2004 |access-date=27. 11. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100814174333/http://www.wired.com/techbiz/media/news/2004/04/63241 |archive-date=14. 8. 2010 }}</ref> Kao odgovor na ovu zabrinutost, suosnivači Sergey Brin i Larry Page obećali su u izvještaju prema potencijanlim investitorima da IPO neće izmijeniti kulturu kompanije.<ref>{{cite web |last1=Olsen |first1=Stefanie |last2=Kawamoto |first2=Dawn |url=http://news.cnet.com/2100-1024-5201978.html |title=Google IPO at $2.7 billion |work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]] |date=30. 4. 2004 |access-date=27. 11. 2010}}</ref> Godine 2005, članci u ''[[The New York Times]]'' i ostalim izvorima počeli su sugerisati da je Google izgubio svoji nekorporativnu, nepokvarenu filozofiju.<ref>Richard Utz, "The Good Corporation? Google's Medievalism and Why It Matters." ''Studies in Medievalism'' 23 (2013): 21-28.</ref><ref>{{Cite news |last=Rivlin |first=Gary |url=http://www.nytimes.com/2005/08/24/technology/24valley.html |title=Relax, Bill Gates; It's Google's Turn as the Villain |newspaper=The New York Times |date=24. 8. 2005 |access-date=27. 11. 2010}}</ref><ref>{{Cite news |last1=Gibson |first1=Owen |last2=Wray |first2=Richard |url=http://www.smh.com.au/news/technology/search-giant-may-outgrow-its-fans/2005/08/25/1124562975596.html3001.asp |title=Search giant may outgrow its fans |newspaper=The Sydney Morning Herald |date=25. 8. 2005 |access-date=27. 11. 2010}}</ref><ref>{{cite web |last=Ranka |first=Mohit |url=http://www.osnews.com/story/17928/Google--Dont-Be-Evil |title=Google – Don't Be Evil |publisher=OSNews |date=17. 5. 2007 |access-date=27. 11. 2010}}</ref> U težnji da zadrže unikatnu kulturu kompanije, Google je uveo poziciju ''"''Šefa kulture", koji također snosi funkciju direktora za ljudske resurse. Svrha Šefa kulture je razviti i održati kulturu i rad na načine da se zadrži iskren odnos prema osnovnim vrijednostima na kojima je kompanija zasnovana: stambena organizacija sa saradničkim okruženjem.<ref name="CCO">{{cite web |last=Mills |first=Elinor |url=http://www.zdnet.com.au/meet-google-s-culture-czar-339275147.htm |title= Google's culture czar |publisher=ZDNet |date=30. 4. 2007 |access-date=27. 11. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101031155723/http://www.zdnet.com.au/meet-google-s-culture-czar-339275147.htm |archive-date=31. 10. 2010 }}</ref> Google se također suočio sa navođenjem seksizma i starosne segregacije od bivših zaposlenika.<ref>{{cite web |last=Kawamoto |first=Dawn |url=http://news.cnet.com/Google-hit-with-job-discrimination-lawsuit/2100-1030_3-5807158.html?tag=nl |title=Google hit with job discrimination lawsuit |work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]] |date=27. 7. 2005 |access-date=27. 11. 2010}}</ref><ref>{{Cite news |agency=Associated Press |url=http://www.ctv.ca/servlet/ArticleNews/story/CTVNews/20071006/google_old_071006/20071006 |title=Google accused of ageism in reinstated lawsuit |publisher=CTV Television Network |date=6. 10. 2007 |access-date=27. 11. 2010 |archive-date=11. 10. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071011205140/http://www.ctv.ca/servlet/ArticleNews/story/CTVNews/20071006/google_old_071006/20071006 |url-status=dead }}</ref> Trgovanje se dobro odvijalo nakon IPO, sa dionicama koje su dostizale $700 po prvi put 31. oktobra 2007,<ref>{{cite web |url=http://weblogs.baltimoresun.com/business/hancock/blog/2007/10/google_shares_hit_700.html |title=Google shares hit $700 |date=31. 10. 2007 |last=Hancock |first=Jay |publisher=The Baltimore Sun |access-date=27. 11. 2010 |archive-date=8. 5. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130508163840/http://weblogs.baltimoresun.com/business/hancock/blog/2007/10/google_shares_hit_700.html |url-status=dead }}</ref> prvenstveno zbog boljih prodaja i prihoda na tržištu internetskog reklamiranja.<ref name="bowlingforgoogle">{{Cite news |last=La Monica |first=Paul R. |url=http://money.cnn.com/2005/05/25/technology/techinvestor/lamonica/index.htm |title=Bowling for Google |publisher=CNN |date=25. 5. 2005 |access-date=28. 2. 2007 |archive-date=19. 6. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120619060640/http://money.cnn.com/2005/05/25/technology/techinvestor/lamonica/index.htm |url-status=dead }}</ref> Porast u cijeni trgovanja je uglavnom podstaknuto od strane zasebnih investitora, za razliku od velikih institucionalnih investitora i međusobnih sredstava.<ref name="bowlingforgoogle" /> Kompanija je upisana na [[NASDAQ]] berzi pod satnim simbolom GOOG, a na [[Frankfurt]]skoj berzi pod satnim simbolom GGQ1. ===Rast=== U martu 1999, kompanija je preselila svoje urede u [[Palo Alto]], Kalifornija, što je dom za nekoliko poznatih tehnoloških početaka [[Silicijska dolina|Silicijske doline]].<ref name="165univave">{{Cite news|url=http://news.cnet.com/2100-1040-960790.html|title=A building blessed with tech success|last=Fried|first=Ian|date=4. 10. 2002|work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]]|access-date=15. 2. 2010}}</ref> Sljedeće godine, unatoč početnom oponiranju Pagea i Brina prema reklamno-profitnoj pretrazi,<ref>{{Cite book|last=Stross|first=Randall|title=Planet Google: One Company's Audacious Plan to Organize Everything We Know|publisher=Free Press|location=New York|date=septembar 2008|pages=3–4|chapter=Introduction|isbn=978-1-4165-4691-7|url=http://books.google.com/?id=xOk3EIUW9VgC&printsec=frontcover|access-date=14. 2. 2010|chapterurl=http://books.google.com/books?id=xOk3EIUW9VgC&printsec=frontcover}}</ref> Google je počeo prodavati reklamiranje sa pretraživačkim ključnim riječima.<ref name="milestones" /> U cilju dobijanja čistog dizajna stranice i povećane brzine, reklame su bile isključivo tekstualnog karaktera. Ključne riječi koje su prodavane bile su bazirane na kombinaciji cijena i klikova, sa naplaćivanjem koje je počinjalo s 5 centi po kliku.<ref name="milestones" /> Ovaj model prodaje na osnovu ključnih riječi bio je prvi put korišten na sajtu ''Goto.com'', [[Idealab]] spin-off kojeg je kreirao [[Bill Gross (entrepreneur)|Bill Gross]].<ref name="goto strong">{{Cite news|url=http://searchenginewatch.com/2166331|title=GoTo Going Strong |last= Sullivan |first=Danny|date=1. 7. 1998|publisher=SearchEngineWatch|access-date=18. 2. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20091014204451/http://searchenginewatch.com/2166331|archive-date=14. 10. 2009}}</ref><ref name="cnet p4p">{{Cite news|url=http://news.cnet.com/Pay-for-placement-gets-another-shot/2100-1023_3-208309.html|title=Pay-for-placement gets another shot|last=Pelline|first=Jeff|date=19. 2. 1998|work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]] |access-date=18. 2. 2010}}</ref> Kada je kompanija promijenila imena u Overture Services, tužila je Google zbog kršenja autorskih prava patenata "pay per click" i licitacije. Uvodni servisi bi kasnije bili kupljeni od Yahoo!-a i preimenovani u [[Yahoo! Search Marketing]]. Slučaj je kasnije smaknut sa suda; Google je prihvatio izdavanje zajedničkih dionica Yahoo!-u u zamjenu za stalnu dozvolu.<ref>{{Cite news|url=http://news.cnet.com/Google,-Yahoo-bury-the-legal-hatchet/2100-1024_3-5302421.html|title=Google, Yahoo bury the legal hatchet|last=Olsen|first=Stephanie|date=9. 8. 2004|work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]]|access-date=18. 2. 2010}}</ref> Godine 2001, Google je dobio patent za svoj PageRank mehanizam.<ref name="patent">{{Ref patent |country=US |number=6285999 |status=patent |title=Method for node ranking in a linked database |gdate=4. 9. 2001 |fdate=9. 1. 1998 |invent1=Page, Lawrence |assign1=The Board of Trustees of the Leland Stanford Junior University |class=G06F17/30}}</ref> Patent je službeno dodijeljen na Univerzitetu Stanford i potpisuje Lawrencea Pagea kao izumitelja. Godine 2003. kompanija je zakupila uredski kompleks od kompanije [[Silicon Graphics]] na 1600 Amphitheatre Parkway u [[Mountain View (Kalifornija)|Mountain View]], Kalifornija.<ref name="sgibldg">{{Cite news|url=http://news.cnet.com/Googles-movin-on-up/2110-1032_3-1025111.html|title=Google's movin' on up|last=Olsen|first=Stephanie|date=11. 7. 2003|work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]]|access-date=15. 2. 2010}}</ref> Kompleks je postao poznat kao [[Googleplex]], igra riječi od [[googolplex]], broj gdje jedinicu slijedi googol nula. [[Googleplex]] interijere su dizajnirali arhitekti [[Clive Wilkinson]]. Tri godine kasnije, Google je kupio imovinu od SGI za $319 miliona.<ref name="googleplexpurchase">{{Cite news|url=http://sanjose.bizjournals.com/sanjose/stories/2006/06/19/newscolumn3.html|title=Google to buy headquarters building from Silicon Graphics|date=16. 6. 2006|newspaper=Silicon Valley / San Jose Business Journal|publisher=American City Business Journals|access-date=15. 2. 2010|location=San Jose}}</ref> Do tada, ime "Google" je našlo svoj put u svakodnevni govor, uzrokujući da glagol "google" bude dodan u [[Merriam-Webster]] Collegiate Dictionary i [[Oxford English Dictionary]], označavajući ga "koristiti Google pretragu da se dobiju informacije na Internetu."<ref>{{cite web|url=http://googleblog.blogspot.com/2006/10/do-you-google.html|title=Do You "Google"?|last=Krantz|first=Michael|date=25. 10. 2006|publisher=Google, Inc.|access-date=17. 2. 2010}}</ref><ref>{{cite web|url=http://msnbc.msn.com/id/13720643/|title=To Google or Not to Google|last=Bylund|first=Anders|date=5. 7. 2006|publisher=msnbc.com|access-date=17. 2. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20060707062623/http://msnbc.msn.com/id/13720643/|archive-date=7. 7. 2006}}</ref> ===2013 - danas=== Google je objavio pokretanje nove kompanije naziva [[Calico (company)|Calico]] 19. septembra 2013, kojom će upravljati šef Applea [[Arthur D. Levinson|Arthur Levinson]]. U službenom javnom izvještaju, Page je objasnio da "zdravlje i blagostanje" kompanije će se fokusirati na "izazov starenja i povezanih bolesti".<ref>{{cite news|title=Google spin-off Calico to search for answers to ageing|url=http://www.bbc.co.uk/news/technology-24158924|access-date=20. 9. 2013|newspaper=BBC News|date=19. 9. 2013|author=Jane Wakefield}}</ref> Od septembra 2013, Google upravlja sa 70 ureda u više od 40 zemalja.<ref>{{cite web|title=Google locations|url=http://www.google.com/about/company/facts/locations/|work=Google Company|publisher=Google, Inc|access-date=24. 9. 2013|date=septembar 2013}}</ref> Google je proslavio svoju 15-godišnjicu 27. septembra 2013, iako je koristio druge datume za svoj službeni rođendan.<ref>{{cite web|url=http://searchengineland.com/google-is-10-years-old-finding-the-real-google-birthday-12172|title=Google Is 10 Years Old? Finding The Real Google Birthday|last=Sullivan|first=Danny|date=14. 9. 2007|access-date=28. 9. 2013|archive-date=24. 9. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130924011919/http://searchengineland.com/google-is-10-years-old-finding-the-real-google-birthday-12172|url-status=dead}}</ref> Razlog izbora 27. septembra ostaje nepoznat, a spor sa konkurentskom pretraživačkom stranicom [[Yahoo! Search]] iz 2005 smatra se razlogom.<ref>{{Cite news |last=Peterson |first=Andrea|url=http://www.washingtonpost.com/blogs/the-switch/wp/2013/09/27/is-today-really-googles-birthday/ |title=Is today really Google’s birthday? |newspaper=Washington Post|date=27. 9. 2013 |access-date=28. 9. 2013}}</ref><ref>{{cite news|title=Google celebrates 15th birthday with interactive piñata 'doodle'|url=http://www.independent.co.uk/life-style/gadgets-and-tech/news/google-celebrates-15th-birthday-with-interactive-piata-doodle-8842436.html|access-date=28. 9. 2013|newspaper=The Independent|date=26. 9. 2013|author=John Hall|location=London|archive-date=28. 9. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130928223219/http://www.independent.co.uk/life-style/gadgets-and-tech/news/google-celebrates-15th-birthday-with-interactive-piata-doodle-8842436.html|url-status=dead}}</ref> Alliance for Affordable Internet (A4AI) je pokrenuta u oktobru 2013. i Google je dio koalicije javnih i privatnih organizacija koje uključuju [[Facebook]], [[Intel]] i [[Microsoft]]. Vođena od strane [[Tim Berners-Lee]]ja, A4AI se bori napraviti pristup internetu dostupnijim tako da je pristup proširen na zemlje u razvoju, gdje je samo 31% ljudi priključeno. Google će pomagati smanjenju cijena pristupa internetu tako da one padnu ispod UN-ovog Broadband Commission svjetskog cilja od 5% mjesečnog primanja.<ref>{{cite news|title=Sir Tim Berners-Lee and Google lead coalition for cheaper internet|url=http://www.theguardian.com/technology/2013/oct/07/google-berners-lee-alliance-broadband-africa?CMP=EMCNEWEML6619I2&et_cid=51918&et_rid=7107573&Linkid=http%3a%2f%2fwww.theguardian.com%2ftechnology%2f2013%2foct%2f07%2fgoogle-berners-lee-alliance-broadband-africa|access-date=8. 10. 2013|newspaper=The Guardian|date=7. 10. 2013|author=Samuel Gibbs}}</ref> Korporacijski ujedinjeni prihod za treći kvartal 2013. objavljen je sredinom oktobra 2013. od US$14,89 milijardi, koji pokazuje rast od 12% u odnosu na prethodni kvartal. Googleov internetski biznis je odgovoran za US$10,8 milijardi od ovog iznosa, sa rastom u broju korisničkih klikova na reklame.<ref>{{cite news|title=Google earnings up 12% in third quarter even as Motorola losses deepen|url=http://www.theguardian.com/technology/2013/oct/17/google-q3-revenue-earnings-report?CMP=EMCNEWEML6619I2&et_cid=53346&et_rid=sundaybottle@hotmail.com&Linkid=http%3a%2f%2fwww.theguardian.com%2ftechnology%2f2013%2foct%2f17%2fgoogle-q3-revenue-earnings-report|access-date=18. 10. 2013|newspaper=The Guardian|date=17. 10. 2013|author=Reuters|archive-date=24. 2. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150224132350/http://www.theguardian.com/technology/2013/oct/17/google-q3-revenue-earnings-report?CMP=EMCNEWEML6619I2&et_cid=53346&et_rid=sundaybottle@hotmail.com&Linkid=http%3a%2f%2fwww.theguardian.com%2ftechnology%2f2013%2foct%2f17%2fgoogle-q3-revenue-earnings-report|url-status=dead}}</ref> U novembru 2013, Google je objavio planove za novi (93.000 m<sup>2</sup>) ured u Londonu, koji se treba otvoriti u 2016. Nove prostorije će biti u mogućnosti smjestiti 4.500 uposlenika i ovo se smatra kao jedna od najvećih komercijalnih nabavki imanja u Britaniji.<ref>{{cite news|title=Inside Google’s new 1-million-square-foot London office—three years before it’s ready|url=http://qz.com/139794/inside-googles-new-1-million-square-foot-london-office-three-years-before-its-ready/|access-date=6. 11. 2013|newspaper=Quartz|date=1. 11. 2013|author=Leo Mirani}}</ref> U oktobru 2014, prema [[Interbrand]] rangiranju, Google je bio drugi najvrijedniji brend u svijetu (iza [[Apple Inc.|Applea]]) sa vrijednošću od $107,4 milijarde.<ref>[http://www.nytimes.com/2014/10/09/business/media/tech-companies-lead-ranking-of-most-valuable-brands-.html?_r=0 Technology titans lead ranking of most valuable brands], ''NYTimes.com'', 8. 10. 2014. Retrieved 9. 10. 2014.</ref> ===Nabavke i partnerstva=== [[Datoteka:Google page brin.jpg|thumb|[[Larry Page]] i [[Sergey Brin]] u 2003.|220x220px]] Od 2001, Google je kupio dosta kompanija, prvenstveno male firme sa ulaganjem kapitala. Godine 2004, Google je kupio [[Keyhole, Inc]].<ref>{{Cite press release |title=Google Acquires Keyhole Corp |publisher=Google, Inc. |date=27. 10. 2004 |url=http://www.google.com/press/pressrel/keyhole.html |access-date=27. 11. 2010}}</ref> Startna kompanija razvijala je proizvod Earth Viewer koji je davao 3D prikaz slike Zemlje. Google je preimenovao ime servisa u [[Google Earth]] 2005. godine. Google je kupio [[Urchin (software)|Urchin Software]] u aprilu 2005, koristeći svoj 'Urchin on Demand' proizvod za kreiranje [[Google Analytics]] u 2006. U oktobru 2006. Google je objavio da je kupio sajt za razmjenu videosnimaka [[YouTube]] za 1,65 milijardi dolara u Googleovoj zalihi, te da je ugovor završen 13. novembra 2006.<ref>{{Cite news |title= Google closes $A2b YouTube deal |author= [[Reuters]] |work= The Age |location=[[Melbourne]]| url= http://www.theage.com.au/news/Business/Google-closes-A2b-YouTube-deal/2006/11/14/1163266548827.html |access-date=5. 7. 2010 |date=14. 11. 2006}}</ref> Google ne omogućuje detaljne podatke za YouTubeove pokretajuće troškove, te su YouTubeove dobiti u 2007. opisane kao "nematerijalne" u regulatornom smislu.<ref name=Moneyclip>{{Cite news |first= Yi-Wyn |last= Yen |date=25. 3. 2008 |url= http://techland.blogs.fortune.cnn.com/2008/03/25/youtube-looks-for-the-money-clip |title= YouTube Looks For the Money Clip |access-date=5. 7. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100117010826/http://techland.blogs.fortune.cnn.com/2008/03/25/youtube-looks-for-the-money-clip/ |archive-date=17. 1. 2010}}</ref> U junu 2008. članak magazina ''[[Forbes]]'' predstavio je YouTubeov prihod u 2008. od 200 miliona dolara, bilježeći napredak u reklamnim prodajama.<ref name="Forbes08">{{Cite news |first= Quentin |last= Hardy |author2= Evan Hessel |url= http://www.forbes.com/forbes/2008/0616/050.html|title=GooTube|work=Forbes|date=22. 5. 2008|access-date=5. 7. 2010}}</ref> Dana 13. aprila 2007. Google je postigao sporazum o kupovini [[DoubleClick]]a za 3,1 milijardu dolara, što je Googleu dalo vrijedne veze koje je DoubleClick imao s web-izdavačima i reklamnim agencijama.<ref name="DoubleClicknyt">{{Cite news|url=http://www.nytimes.com/2007/04/14/technology/14DoubleClick.html |title=Google Buys DoubleClick for $3.1 Billion|last=Story|first=Louise|last2=Helft|first2=Miguel|date=17. 4. 2007|newspaper=The New York Times|access-date=26. 2. 2010|location=New York}}</ref> Kasnije iste te godine, Google je kupio [[GrandCentral]] za $50 miliona.<ref>{{cite web|url=http://googleblog.blogspot.com/2007/07/all-aboard.html|title=All aboard|last=Chan|first=Wesley|date=2. 7. 2007|publisher=Google, Inc.|access-date=26. 2. 2010}}</ref> Sajt će kasnije biti preimenovan u [[Google Voice]]. 5. augusta 2009, Google je kupio svoju prvu javnu kompaniju, kupujući softver za kreiranje videa [[On2 Technologies]] za $106,5 miliona.<ref>{{cite web|url=http://www.google.com/intl/en/press/pressrel/ir_20090805.html|title=Google to Acquire On2 Technologies|publisher=Google Press release|date=5. 8. 2009|access-date=5. 7. 2010}}</ref> Google je također kupio [[Aardvark (search engine)|Aardvark]], pretragu za društvene mreže, za $50 miliona, te komentarisao na svom internom blogu, "mi gledamo unaprijed za saradnju da vidimo gdje šta možemo uzeti".<ref>{{cite web|access-date=12. 2. 2010 |url=http://googleblog.blogspot.com/2010/02/google-acquires-aardvark.html |title=Google Acquires Aardvark |publisher=Google, Inc. |quote=we're excited to announce that we've acquired Aardvark, a unique technology company.}}</ref> U aprilu 2010, Google je objavio da je kupio hardverski startup, Agnilux.<ref>{{cite web |url=http://www.marketwatch.com/story/google-buys-stealthy-start-up-agnilux-2010-04-21 |title=Google buys stealthy start-up Agnilux |date=21. 4. 2010 |last=Letzing |first=John |publisher=MarketWatch |access-date=27. 11. 2010}}</ref> U dodatku mnogih kompanija koje je Google kupio, kompanija je imala partnerstvo sa ostalim organizacijama za istraživanje, reklamiranje i ostale aktivnosti. 2005, Google je imao partnerstvo sa [[NASA]]-ovim [[Ames Research Center|Ames]] istražnim centrom za izgradnju 93.000 m<sup>2</sup> ureda.<ref name="nasaames">{{cite web|url=http://news.cnet.com/Can-Google-beat-the-new-office-curse/2100-1030_3-5884957.html|title=Can Google beat the new-office curse?|last=Mills|first=Elinor|date=29. 9. 2005|publisher=[[CNET]] |access-date=26. 2. 2010}}</ref> Uredi bi se koristili za istraživačke projekte uključujući velikoobimni podatkovni menadžment, [[Mašinski inženjering#Nanotehnologija|nanotehnologiju]], distribuirano računarstvo, te istraživačku svemirsku industriju. Google je ušao u partnerstvo sa firmom [[Sun Microsystems]] u oktobru 2005. radi pomoći oko razmjene i distribuiranja međusobnih tehnologija.<ref name="googlesun">{{Cite news|url=http://www.usatoday.com/tech/news/2005-10-03-google-sun-team_x.htm|title=Google, Sun make 'big deal' together|last=Kessler|first=Michelle|last2=Acohido|first2=Byron|date=3. 10. 2005|newspaper=[[USA Today]]|publisher=[[Gannett Co. Inc.]]|access-date=26. 2. 2010}}</ref> Kompanija je imala partnerstvo sa [[AOL]]-om<ref name="googleaol">{{cite web|url=http://news.cnet.com/What-the-Google-AOL-deal-means-for-users/2100-1024_3-6010327.html|title=What the Google-AOL deal means for users|last=Mills|first=Elinor|date=28. 12. 2005|work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]]|access-date=26. 2. 2010}}</ref> radi poboljšanja međusobne pretrage video servisa. Googleova partnerstva 2005. također su sadržavala finansiranje nove [[.mobi]] vrhunske domene za mobilne uređaje, zajedno s ostalim kompanijama, uključujući i [[Microsoft]], [[Nokia]] i [[Ericsson]].<ref>{{cite web|url=http://finance.yahoo.com/news/DotMobi-Sells-Mobi-DomainName-paidcontent-2969792871.html?x=0&.v=1|title=DotMobi Sells .Mobi Domain-Name Operator|last=Lunden|first=Ingrid|date=12. 2. 2010|publisher=[[Yahoo!]]|access-date=26. 2. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20110623143032/http://finance.yahoo.com/news/DotMobi-Sells-Mobi-DomainName-paidcontent-2969792871.html?x=0&.v=1|archive-date=23. 6. 2011}}</ref> Google bi kasnije pokrenuo "[[AdSense for Mobile]]", uzimajući maha na razvoju mobilnog reklamnog tržišta.<ref name="adsense_mobile">{{cite web|url=http://www.google.com/intl/en/press/annc/20070917_mobileads.html|title=Google AdSense for Mobile unlocks the potential of the mobile advertising market|date=17. 9. 2007 |publisher= Google, Inc.|access-date=26. 2. 2010}}</ref> Povećavajući svoj marketinški nivo još dalje, Google i [[News Corp. Digital Media|Fox Interactive Media]] od [[News Corporation]] ušli su u sporazum vrijedan 900 miliona dolara radi omogućavanja pretrage i reklamiranja tadašnje popularne društvene mreže [[MySpace]].<ref name="googlemyspace">{{Cite news|url=http://findarticles.com/p/articles/mi_m0EIN/is_2006_August_7/ai_n16610613/|title=Fox Interactive Media Enters into Landmark Agreement with Google Inc.; Multi-Year Pact Calls for Google to Provide Search and Advertising across Fox Interactive Media's Growing Online Network Including the MySpace Community|date=7. 8. 2006|publisher=B Net|access-date=26. 2. 2010|archive-date=9. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160109065331/http://findarticles.com/p/articles/mi_m0EIN/is_2006_August_7/ai_n16610613/|url-status=dead}}</ref> U 2007, Google je počeo sponzorirati [[NORAD Tracks Santa]], isključujući bivšeg sponzora AOL. NORAD Tracks Santa tvrdi da prati Djeda Mrazov napredak na Badnju večer,<ref name="Tracking Santa: NORAD & Google Team Up For Christmas, Dec 1, 2007, Danny Sullivan">{{cite web |url=http://searchengineland.com/tracking-santa-norad-google-team-up-for-christmas-12817 |title=Tracking Santa: NORAD & Google Team Up For Christmas, Dec 1, 2007, Danny Sullivan |access-date=5. 7. 2010 |publisher=Search Engine Land }}</ref> koristeći Google Earth da "prati djeda Mraza" u 3D-u po prvi put.<ref name="Behind the scenes: NORAD's Santa tracker for Thur, Dec 21, 2009 By Daniel Terdiman, CNET">{{cite web |url=http://news.cnet.com/8301-13772_3-10418101-52.html |title=Behind the scenes: NORAD's Santa tracker for Thur, Dec 21, 2009 By Daniel Terdiman, CNET |access-date=31. 12. 2009 |work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]] }}</ref> Googleov servis YouTube dao je ''NORAD Tracks Santa'' vlastiti kanal.<ref name="Instructions On Tracking Santa With NORAD & Google: The 2007 Edition, Dec 24, 2007, Danny Sullivan">{{cite web |url=http://searchengineland.com/instructions-on-tracking-santa-with-norad-google-the-2007-edition-13001 |title=Instructions On Tracking Santa With NORAD & Google: The 2007 Edition, Dec 24, 2007, Danny Sullivan |access-date=5. 7. 2010 |publisher=Search Engine Land }}</ref> U 2008, Google je razvio partnerstvo sa [[GeoEye]] da pokrene satelit koji opskrbljuje Google sa visoko-razlučivim (0,41 m monochrome, 1,65 m color) prikazom za Google Earth. Satelit je pokrenut iz [[Vandenberg Air Force Base]] 6. septembra 2008.<ref>{{Cite news|url=http://www.reuters.com/article/2008/09/06/us-geoeye-idUSN0633403420080906|title=GeoEye launches high-resolution satellite|last=Shalal-Esa|first=Andrea|date=6. 9. 2008|publisher=Reuters|access-date=26. 2. 2010|location=Washington|archive-date=4. 7. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150704142406/http://www.reuters.com/article/2008/09/06/us-geoeye-idUSN0633403420080906|url-status=dead}}</ref> Google je također najavio u 2008. da servira arhivu fotografija magazina [[Life (časopis)|Life Magazine]]. Neke od slika u arhivi nikad nisu objavljene u magazinu.<ref>{{Cite news |title=Google gives online life to Life mag's photos |url=http://www.msnbc.msn.com/id/27802744/ |quote=Google Inc. has opened an online photo gallery that will include millions of images from ''[[Life (časopis)|Life]]'' magazine's archives that have never been seen by the public before. |agency=[[Associated Press]] |date=20. 11. 2008 |access-date=25. 2. 2010 |location=Mountain View, California}}</ref> Slike su obilježene vodenim pečatom i originalno su imale napomene o autorskim pravima na svim slikama, bez obzira na status javne domene.<ref>{{cite web |url=http://searchengineland.com/google-to-host-10-million-time-life-unpublished-images-15513 |title=Google Hosting Time-Life Photo Archive, 10 Million Unpublished Images Now Live |publisher=[[Search Engine Land]] |author=Greg Stirling |date=18. 11. 2008 |access-date=5. 7. 2010}}</ref> U 2010, [[Google Energy]] napravio je svoje prvo investiranje u projekt obnovljive energije, ulažući $38,8 miliona u dvije vjetroelektrane u [[North Dakota|Sjevernoj Dakoti]]. Kompanija je objavila da dvije lokacije generiraju 169,5 megavata snage, dovoljno da opskrbe 55.000 domova. Farme, koje je razvila firma [[NextEra Energy Resources]], će smanjiti korištenje fosilnih goriva u regiji i vratiti profite. NextEra Energy Resources prodala je Googleu 20% udjela u projektu da dobije ulog za svoj razvoj.<ref>{{Cite news |title=Google Invests in Two Wind Farms |first1=Scott |last1=Morrison |first2=Cassandra |last2=Sweet |newspaper=[[The Wall Street Journal]] |date=4. 5. 2010 |url=http://online.wsj.com/article/SB10001424052748704342604575222420304732394.html |access-date=27. 11. 2010}}</ref> U februaru 2010, [[Federal Energy Regulatory Commission]] (FERC) autorizirala je Google da kupuje i prodaje energiju po tržišnim cijenama.<ref>''[http://news.cnet.com/8301-11128_3-10456435-54.html Google Energy can now buy and sell energy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140122140309/http://news.cnet.com/8301-11128_3-10456435-54.html |date=22. 1. 2014 }}, on Cnet.com''.</ref> Red jasno navodi da Google Energy—podružnica Googlea—drži prava "za prodaju energije, kapaciteta i pomoćnih servisa po tržišno-baziranim stopama", ali i obznanjuje that niti Google Energy niti podružnice "posjeduju ili kontrolišu bio koje generativne ili prijenosne" objekte.<ref>{{cite web|title=Google gets go-ahead to buy, sell energy|url=http://news.cnet.com/8301-11128_3-10456435-54.html|work=[[CNET]]|publisher=CBS Interactive Inc|access-date=23. 9. 2013|author=Candace Lombardi|date=19. 2. 2010|archive-date=23. 12. 2018|archive-url=https://archive.today/20181223203337/https://www.cnet.com/news/google-gets-go-ahead-to-buy-sell-energy/|url-status=dead}}</ref> Korporacija ostvaruje ovo odobrenje u septembru 2013. godine, kada je najavila da će kupiti sve proizvedene električne energije od strane još neizgrađenih 240 megavata Happy Hereford [[vjetroelektrana]].<ref>{{cite news|title=Google is on the way to quietly becoming an electric utility|url=http://qz.com/125407/google-is-on-the-way-to-quietly-becoming-an-electric-utility/|access-date=23. 9. 2013|newspaper=Quartz|date=18. 9. 2013|author=Todd Woody}}</ref> Također 2010, Google je kupio [[Global IP Solutions]], norvešku kompaniju koja omogućava telekonferencije i ostale slične servise. Ova akvizicija omogućila je Googleu da doda telefonske servise u svoju listu proizvoda.<ref>{{Cite news |last1=Gomes |first1=Lee |date=18. 5. 2010 |title=Google's Latest Telephony Play |work=[[Forbes]]|url=http://www.forbes.com/2010/05/18/google-microsoft-videoconferencing-technology-telephony.html |access-date=27. 11. 2010}}</ref> 27. maja 2010, Google je objavio da je zaključio akviziciju mobilne marketinške mreže [[AdMob]]. Ovo se desilo par dana nakon što je Savezna trgovinska komisija zatvorila istragu kupovine.<ref>{{cite web |url=http://www.appscout.com/2010/05/google_closes_acquisition_of_a.php |title=Google Closes Acquisition of AdMob |last1=Albanesius |first1=Chloe |date=27. 5. 2010 |publisher=AppScout |access-date=16. 6. 2010 |archive-date=16. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110716180347/http://www.appscout.com/2010/05/google_closes_acquisition_of_a.php |url-status=dead }}</ref> Google je dobio kompaniju za nepoznat iznos.<ref>{{cite news |url=http://www.pcmag.com/article2/0,2817,2355609,00.asp |title=Google Acquires Mobile Display Ad Firm AdMob |last1=Albanesius |first1=Chloe |date=9. 11. 2010 |work=PC Magazine |publisher=Ziff Davis Publishing Holdings Inc. |access-date=16. 6. 2010}}</ref> U julu 2010, Google je potpisao sporazum sa Iowa vjetrenjačama da kupi 114 megavata energije za 20 godina.<ref name="wind energy">{{cite web |url=http://news.techworld.com/green-it/3232690/google-buys-power-from-iowa-wind-farm/?olo=rss |title=Google buys power from Iowa wind farm |publisher=News.techworld.com |date=21. 7. 2010 |access-date=26. 10. 2010 |archive-date=5. 7. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140705231858/http://news.techworld.com/green-it/3232690/google-buys-power-from-iowa-wind-farm/?olo=rss |url-status=dead }}</ref> 4. aprila 2011, ''[[The Globe and Mail]]'' objavio je da Google nudi $900 miliona za šest hiljada [[Nortel Networks]] patenata.<ref>{{cite news |url=http://www.theglobeandmail.com/report-on-business/google-bids-900-million-for-nortel-patents/article1969788/ |title=Bid for Nortel patents marks Google's new push into mobile world |work=Globe and Mail |date=4. 4. 2011 |access-date=25. 4. 2011 |location=Toronto |archive-url=https://web.archive.org/web/20110407100606/http://www.theglobeandmail.com/report-on-business/google-bids-900-million-for-nortel-patents/article1969788/ |archive-date=7. 4. 2011 }}</ref> 15. augusta 2011, Google je napravio svoju najveću ikad akviziciju dotad kada je izjavio da će kupiti [[Motorola Mobility]] za 12,5 milijardi dolara<ref>{{cite news |url=http://www.washingtonpost.com/blogs/faster-forward/post/google-agrees-to-acquire-motorola-mobility/2011/08/15/gIQABmTkGJ_blog.html |title=Google agrees to acquire Motorola Mobility |author=Tsukayama, Hayley |work=The Washington Post |date=15. 8. 2011 |access-date=17. 8. 2011 }}</ref><ref>{{cite web|url=http://investor.google.com/releases/2011/0815.html |title=Google to Acquire Motorola Mobility — Google Investor Relations |publisher=Google |access-date=17. 8. 2011}}</ref> subjekat za odobrenje regulatora u Sjedinjenim Državama i Evropi. U postu na Googleovom blogu, Googleov izvršni direktor i suosnivač Larry Page objavio je da je akvizicija bila strateški potez da ojača Googleov portfolio patenata. Kompanijin Android operativni sistem je došao u vatru u industrijskoj širokoj bici, jer su Apple i Microsoft tužili kreatore uređaja Android poput HTC-a, Samsunga i Motorole.<ref name="appleinsider1">{{cite web |last=Hughes |first=Neil |url=http://www.appleinsider.com/articles/11/08/15/google_ceo_anticompetitive_apple_microsoft_forced_motorola_deal.html |title=Google CEO: 'Anticompetitive' Apple, Microsoft forced Motorola deal |publisher=AppleInsider |access-date=17. 8. 2011 |archive-date=10. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150910081804/http://appleinsider.com/articles/11/08/15/google_ceo_anticompetitive_apple_microsoft_forced_motorola_deal.html |url-status=dead }}</ref> Spajanje je dovršeno 22. maja 2012, nakon dopuštenja [[Narodna Republika Kina|Narodne Republike Kine]].<ref>{{cite news|url=http://www.bbc.co.uk/news/business-18164190|title=Google |access-date=23. 5. 2012 | work=BBC News|date=22. 5. 2012}}</ref> Ova kupovina je napravljena djelomično da pomogne da Google dobije Motorolin značajni portfolio za patent na mobilnim uređajima i bežičnim tehnologijama da pomogne zaštititi to na nadolazećim patentnim sporovima sa ostalim kompanijama,<ref name="supercharging android">{{cite web|last=Page |first=Larry |url=http://googleblog.blogspot.com/2011/08/supercharging-android-google-to-acquire.html |title=Official Google Blog: Supercharging Android: Google to Acquire Motorola Mobility |publisher=Googleblog.blogspot.com |access-date=17. 8. 2011}}</ref> uglavnom [[Apple Inc.|Applea]] i [[Microsoft]]a<ref name="appleinsider1"/> i da omogući da nastavi da besplatno nudi [[Android (operating system)|Android]].<ref name="cnet">{{cite web|title=Google to buy Motorola Mobility for $12.5B|url=http://news.cnet.com/8301-1035_3-20092362-94/google-to-buy-motorola-mobility-for-$12.5b/|first=Roger|last=Cheng|date=15. 8. 2011}}</ref> Nakon što je akvizicija zatvorena, Google je počeo da restruktuira Motorola biznis da se uklopi s Googleovom strategijom. Dana 13. augusta 2012, Google je objavio planove otpuštanja 4000 Motorola Mobility zaposlenika.<ref>{{cite news | url=http://www.reuters.com/article/2012/08/13/us-motorolamobility-jobs-idUSBRE87C07F20120813 | title=Google to cut 4,000 Motorola Mobility jobs, shares rise | date=13. 8. 2012 | work=Reuters | access-date=28. 10. 2014 | archive-date=26. 11. 2014 | archive-url=https://web.archive.org/web/20141126075614/http://www.reuters.com/article/2012/08/13/us-motorolamobility-jobs-idUSBRE87C07F20120813 | url-status=dead }}</ref> Dana 10. decembra 2012. Google je prodao proizvodne operacije firme Motorola Mobility firmi [[Flextronics]] za $75 miliona.<ref>{{cite news| url=http://www.engadget.com/2012/12/11/motorola-flextronics/ |title= Motorola's retreat continues, sells factories in China and Brazil to Flextronics for $75 million | date=11. 12. 2012}}</ref> Kao dio sporazuma, Flextronics će proizvoditi neotkriveno Android i ostale mobilne uređaje.<ref>{{cite news| url=http://www.zdnet.com/cn/flextronics-acquires-motorola-mobilitys-plants-in-china-brazil-7000008603/ | title= Flextronics acquires Motorola Mobility's plants in China, Brazil | date=11. 12. 2012}}</ref> 19. decembra 2012, Google je prodao Motorola Home, poslovni odjel Motorola Mobilityja, firmi [[Arris Group]]u za 2,35 milijardi dolara u gotovini i dioničkoj transakciji. Kao dio ovog ugovora, Google je dobio 15,7% udjela u Arris Groupu, koji vrijedi 300 miliona dolara.<ref>{{cite news |url=http://www.arrisi.com/_docs/ARRIS_Announcement_Release.pdf |title=Arris To Acquire Motorola Home Business For $2.35 Billion In Cash And Stock | date=19. 12. 2012 | access-date=28. 10. 2014 | archive-url=https://www.webcitation.org/6DOGJROQI?url=http://www.arrisi.com/_docs/ARRIS_Announcement_Release.pdf | archive-date=3. 1. 2013 }}</ref> 5. juna 2012, Google je objavio da je kupio [[Quickoffice]], kompaniju široko poznatu za njihove mobilne produktivne servise za iOS i Android. Google planira da integrira Quickofficeovu tehnologiju u njihov vlastiti uredski servis.<ref>Lardinois, Frederic. 5. 6. 2012. "Google Acquires Mobile Productivity Company Quickoffice." http://techcrunch.com/2012/06/05/google-acquires-mobile-productivity-company-quickoffice/</ref> 6. februara 2013, Google je objavio da je kupio Channel Intelligence za $125 miliona. Channel Intelligence, tehnološka kompanija koja pomaže korisnicima da kupe proizvode online, jeste aktivna globalno u 31 različitoj zemlji i radi sa više od 850 trgovaca. Google će koristiti ovu tehnologiju da poboljša svoj e-commerce biznis.<ref>6. 2. 2013. Lunden, Ingrid. "Google Acquires Channel Intelligence For $125M To Boost Product Referrals And E-Commerce With Users." http://techcrunch.com/2013/02/06/google-acquires-channel-intelligence-to-boost-product-recommendations-and-e-commer-with-users/</ref> Službena potvrda Googleove kupovine izraelskog startupa [[Waze]] desila se u junu 2013. Waze se promovira kao "društveno-bazirana prometna i navigacijska aplikacija".<ref name="Waze">{{cite web|title=Google Bought Waze For $1.1B, Giving A Social Data Boost To Its Mapping Business|url=http://techcrunch.com/2013/06/11/its-official-google-buys-waze-giving-a-social-data-boost-to-its-location-and-mapping-business/|work=TechCrunch|publisher=AOL Inc|access-date=29. 7. 2013|author=Ingrid Lunden|date=11. 6. 2013}}</ref> Prateći kupovinu Wazea, Google je dostavio "10-Q" podnesak sa [[U.S. Securities and Exchange Commission|Securities Exchange Commission]] (SEC) koji objelodanjuje da je korporacija utrošila US$1,3 milijarde na akvizicije tokom prve polovine 2013. Podnesak također govori da je Waze akvizicija koštala Google US$966 miliona, umjesto US$1.1 milijardi, broj koji je sprva bio predstavljen u medijskim izvorima.<ref name="Waze" /><ref>{{cite web|title=Yahoo And Google Are Both Spending Big Money On Acquisition Sprees And What That Says About Their Futures|url=http://techcrunch.com/2013/07/29/yahoo-and-google-are-both-spending-big-money-on-acquisition-sprees-and-what-that-says-about-their-futures/?ncid=tcdaily|work=TechCrunch|publisher=AOL Inc|access-date=29. 7. 2013|author=Rip Empson|date=29. 7. 2013}}</ref><ref>{{cite web|title=Google and Waze seal the deal on their $1.1B purchase acquisition.|url=http://www.geektime.com/2013/06/11/mazal-tov-google-and-waze-officially-tie-the-knot/|work=Geektime|publisher=Geektime|access-date=29. 7. 2013|author=Avi Schneider|date=11. 6. 2013|archive-date=11. 2. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150211143955/http://www.geektime.com/2013/06/11/mazal-tov-google-and-waze-officially-tie-the-knot/|url-status=dead}}</ref> Akvizicija iz 2012. firme WIMM Labs, koja je prethodno napravila Android pametni sat, potvrđena je u augustu 2013. Od 31. augusta 2013, Google nije javno komentarisao na vijesti u vezi sa WIMM Labs.<ref>{{cite web|title=Google Confirms It Has Acquired Android Smartwatch Maker WIMM Labs|url=http://techcrunch.com/2013/08/31/google-acquires-wimm-labs/?ncid=tcdaily|work=TechCrunch|publisher=AOL Inc|access-date=8. 9. 2013|author=Natasha Lomas|date=31. 8. 2013}}</ref> Akvizicija Fluttera, kreatora tehnologije prepoznavanja pokreta rukom, je potvrđena od korporacije ranog oktobra 2013. Zabilježena cijena je US$40 miliona i Googleov glasnogovornik je izjavio: "Mi smo stvarno impresirani sa Flutterovom timskom mogućnošću da dizajnira novu tehnologiju baziranu na oštrom istraživanju." Flutterova tehnologija dopupta korisnicima da donose ručne pokrete za kontrolu navigacije za aplikacije poput iTunesa, Windows Media Playera i Winampa.<ref>{{cite web|title=Google Acquires Flutter, Creator of Hand Gesture Recognition Technology|url=http://searchenginewatch.com/article/2298628/Google-Acquires-Flutter-Creator-of-Hand-Gesture-Recognition-Technology|work=Search Engine Watch|publisher=Incisive Interactive Marketing LLC|access-date=8. 10. 2013|author=Jennifer Clegg|date=3. 10. 2013}}</ref> 26. januara 2014. Google Inc. je izjavio sporazum od kupovini [[DeepMind Technologies]], privatnu firmu umjetne inteligencije iz [[London]]a. DeepMind opisuje sebe kao imanje mogućnosti kombiniranja najboljih tehnologija mašinskog učenja i sistema neuronauke da napravi opće algoritme. DeepMindove prve komercijalne aplikacije su korištene u simulacijama, e-commerce i igrama. Od decembra 2013, izjavljeno je da DeepMind ima približno 75 zaposelnika.<ref name=Chowdhry-DeepMind>{{cite news|last=Chowdhry|first=Amit|title=Google To Acquire Artificial Intelligence Company DeepMind|url=http://www.forbes.com/sites/amitchowdhry/2014/01/27/google-to-acquire-artificial-intelligence-company-deepmind/|access-date=27. 1. 2014|newspaper=Forbes|date=27. 1. 2014}}</ref> Web-sajt za tehnološke vijesti [[Re/code]] objavile su da je kompanija kupljena za $400 miliona iako nije rečeno odakle je došla informacija. Googleov glasnogovornik nije komentarisao cijenu.<ref name="Helgren- DeepMind">{{cite news|last=Helgren|first=Chris|title=Google to buy artificial intelligence company DeepMind|url=http://www.reuters.com/article/2014/01/27/us-google-deepmind-idUSBREA0Q03220140127|access-date=27. 1. 2014|newspaper=Reuters|date=27. 1. 2014|archive-date=27. 1. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140127042513/http://www.reuters.com/article/2014/01/27/us-google-deepmind-idUSBREA0Q03220140127|url-status=dead}}</ref><ref name="Ribeiro- DeepMind">{{cite news|last=Ribeiro|first=Jon|title=Google buys artificial intelligence company DeepMind|url=http://www.pcworld.com/article/2091500/google-acquires-artificial-intelligence-company-deepmind.html|access-date=27. 1. 2014|newspaper=PC World|date=27. 1. 2014}}</ref> Kupovina DeepMinda pomaže u Googleovom nedavnom rastu u umjetnoj inteligenciji i robotici.<ref name="Opan- DeepMind">{{cite news|last=Opam|first=Kwame|title=Google buying AI startup DeepMind for a reported $400 million|url=http://www.theverge.com/2014/1/26/5348640/google-deepmind-acquisition-robotics-ai|access-date=27. 1. 2014|newspaper=The Verge|date=27. 1. 2014}}</ref> Dana 29. januara 2014. Google je objavio da prodaje svoju [[Motorola Mobility]] jedinicu kineskom [[Lenovo|Lenovu]], za 2,91 milijardu dolara. Kompanija je držala proširenu kolekciju patenata korištenu za razvoj Android proizvoda, što se smatra najvrijednijim dijelom originalnog dogovora.<ref name="Opan- DeepMind"/> Bez obzira na to, prodajna cijena je bila znatno manja od 12,5 milijardi dolara kad je Google kupio Motorola Mobility. Cijena 2,91 milijardi dolara sastojala se od 660 miliona u gotovini, 750 miliona u redovnim dionicama Lenova i 1,5 milijardi trogodišnjih mjenica.<ref name="GoogleSale">{{cite news|title=US Moto X production plant of Motorola to be shut down by year end|url=http://www.fortworthnews.net/index.php/sid/222467207/scat/42acbe017a594c30/ht/US-Moto-X-production-plant-of-Motorola-to-be-shut-down-by-year-end|access-date=1. 6. 2014|publisher=Fort Worth News.Net|archive-url=https://web.archive.org/web/20140706104322/http://www.fortworthnews.net/index.php/sid/222467207/scat/42acbe017a594c30/ht/US-Moto-X-production-plant-of-Motorola-to-be-shut-down-by-year-end|archive-date=6. 7. 2014}}</ref> U martu 2014. Google je potvrdio da je kupio ostatke početnog projekta igre, Green Throttle Games, koji su razvili [[Bluetooth]] upravljač za igre za [[Android (operativni sistem)|Android]].<ref>By Devindra Hardawar, VentureBeat."[http://venturebeat.com/2014/03/12/google-buys-green-throttle-games-which-could-be-a-big-part-of-its-set-top-box/ / Google buys Green Throttle Games, which could be a big part of its Android set-top box]." 12. 3. 2014. Pristupljeno: 12. mart 2014.</ref> U maju 2014, Google je objavio da je kupio [[Quest Visual]], kreatora prošireni stvarni prevodilac aplikacije Word Lens.<ref>{{cite web|title=Google Acquires Quest Visual, Maker of 'Word Lens' App: Image-Based Translation Works With iOS, Android, Glass|url=http://www.latinpost.com/articles/12891/20140518/google-acquires-quest-visual-maker-of-word-lens-app-image-based-translation-works-with-ios-android-glass.htm|publisher=LatinPost|access-date=19. 5. 2014}}</ref> U junu 2014, Google je kupio firmu za satelitsko snimanje [[Skybox Imaging]] za $500 miliona.<ref>{{cite web|url=http://www.bbc.co.uk/news/technology-27785546 |title=Google buys satellite firm Skybox Imaging for $500m|work=BBC News|date=10. 6. 2014|access-date=11. 6. 2014}}</ref> U julu 2014, Google je kupio internetski muzički servis [[Songza]].<ref>{{cite web|url=http://www.cnet.com/news/google-buys-songza-a-pandora-like-player-where-context-is-king/ |title=Google buys Songza, a Pandora-like player where context is king|work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]]|date=1. 7. 2014|access-date=1. 7. 2014}}</ref> ===Lobiranje=== U 2013. godini, Google je rangiran kao 5. u potrošnji na lobiranje, napredujući od 213. pozicije iz 2003.<ref name=lobby1>{{cite news|url=http://www.washingtonpost.com/politics/how-google-is-transforming-power-and-politicsgoogle-once-disdainful-of-lobbying-now-a-master-of-washington-influence/2014/04/12/51648b92-b4d3-11e3-8cb6-284052554d74_story.html?tid=pm_politics_pop|title=Google, once disdainful of lobbying, now a master of Washington influence|publisher=[[The Washington Post]] | first1=Tom|last1=Hamburger|first2=Matea|last2=Gold|date=13. 4. 2014}}</ref> === Googleovi podatkovni centri === Od 2014, Google Inc. posjeduje i operira sa šest Google modularnih podatkovnih centara širom SAD, i po jednom u Čileu, Finskoj, Irskoj, Belgiji, Singapuru i u [[Tajvan]]u.<ref name=google>{{cite web|title=Datacenter locations|url=http://www.google.com/about/datacenters/inside/locations/index.html|publisher=Google|access-date=22. 7. 2014}}</ref> In 2011, kompanija je objavila planove za izgradnju tri podatkovna centra po cijeni od više od $200 miliona u Aziji (Singapur, [[Hong Kong]] i Tajvan) i rečeno je da će biti u funkciji unutar dvije godine.<ref>{{cite news |url= http://online.wsj.com/article/BT-CO-20110928-700133.html |title=UPDATE: Google To Build Three Data Centers In Asia, Investment To Exceed $200M |date=28. 9. 2011 |work=The Wall Street Journal |access-date=29. 10. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110928174147/http://online.wsj.com/article/BT-CO-20110928-700133.html |archive-date=28. 9. 2011 }}</ref><ref>{{cite web |url= http://www.datacenterknowledge.com/archives/2011/09/28/google-to-build-three-data-centers-in-asia/ |title=Google to Build Three Data Centers in Asia |publisher=Datacenterknowledge.com |access-date=13. 3. 2014}}</ref> U oktobru 2013. ''[[The Washington Post]]'' je objavio da je SAD-ova Nacionalna Sigurnosna Agencija prekinula komunikacije između Googleovih podatkovnih centara, kao dio programa pod nazivom [[Muscular (program nadzora)|MUSCULAR]].<ref>{{cite news|url=http://www.washingtonpost.com/world/national-security/nsa-infiltrates-links-to-yahoo-google-data-centers-worldwide-snowden-documents-say/2013/10/30/e51d661e-4166-11e3-8b74-d89d714ca4dd_story.html|title=NSA infiltrates links to Yahoo, Google data centers worldwide, Snowden documents say|first1=Barton |last1=Gellman |first2=Ashkan |last2=Soltani|work=The Washington Post|date=30. 10. 2013|access-date=1. 11. 2013}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.nytimes.com/2013/10/31/technology/nsa-is-mining-google-and-yahoo-abroad.html|title=N.S.A. Said to Tap Google and Yahoo Abroad|work=The New York Times|first1=Charlie|last1=Savage|first2=Claire|last2=Miller|first3=Nicole|last3=Perlroth|date=30. 10. 2013|access-date=1. 11. 2013}}</ref> Ovo prisluškivanje je omogućeno jer Google nije šifrirao podatke koji prolaze unutar sopstvene mreže.<ref>{{cite news|url=http://arstechnica.com/information-technology/2013/10/how-the-nsas-muscular-tapped-googles-and-yahoos-private-networks/|title=How the NSA’s MUSCULAR tapped Google’s and Yahoo’s private networks|first=Sean|last=Gallagher|work=Ars Technica|date=31. 10. 2013|access-date=1. 11. 2013}}</ref> Google je počeo šifriranje podataka poslatih između podatkovnih centara u 2013.<ref>{{cite news|url=http://www.nytimes.com/2013/11/01/technology/angry-over-us-surveillance-tech-giants-bolster-defenses.html?hp&_r=1&pagewanted=all&|title=Angry Over U.S. Surveillance, Tech Giants Bolster Defenses|work=The New York Times|first=Claire|last=Miller|date=31. 10. 2013|access-date=1. 11. 2013}}</ref> == Proizvodi i servisi == {{Također pogledajte|Spisak Googleovih proizvoda}} === Reklamiranje === [[Datoteka:Ad-tech London 2010 (2).JPG|thumb|Google na ad-techu; [[London]], 2010.]] Za 2006. fiskalnu godinu, kompanija je izvjestila $10,492 milijardi ukupnih reklamnih prihoda i samo $112 miliona u licenciranju i ostalim prihodima.<ref name="10-K">{{cite web|url=http://www.sec.gov/Archives/edgar/data/1288776/000119312507044494/d10k.htm|title=Form 10-K – Annual Report|access-date=5. 7. 2010|publisher=SEC }}</ref> U 2011. godini, 96% prihoda Googla je postignuto od njegovih programa oglašavanja.<ref name="Google-Inc-Jan-2012-10-K">{{cite web|url=http://pdf.secdatabase.com/44/0001193125-12-025336.pdf |title=Google Inc, Form 10-K, Annual Report, Filing Date Jan 26, 2012 |publisher=secdatabase.com |access-date=8. 3. 2013}}</ref> Koristeći tehnologiju od kompanije [[DoubleClick]], Google može odrediti korisničke interese i ciljati reklamama tako da su one relevantne njihovom kontekstu i korisniku koji ih vidi.<ref>{{Cite news|author=Nakashima, Ellen |title=Some Web Firms Say They Track Behavior Without Explicit Consent |url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2008/08/11/AR2008081102270_pf.html |date=12. 8. 2008 |work=The Washington Post |access-date=5. 7. 2010}}</ref><ref>{{Cite news |author=Helft, Miguel|title=Google to Offer Ads Based on Interests |url=http://www.nytimes.com/2009/03/11/technology/internet/11google.html |work=The New York Times |date=11. 3. 2009 |access-date=5. 7. 2010}}</ref> [[Google Analytics]] dopušta posjednicima web-sajtova da prate gdje i kako ljudi koriste svoje web-sajtove, naprimjer procjenom broja klikova za sve linkove na stranici.<ref>{{Cite news |author=Bright, Peter |title=Surfing on the sly with IE8's new "InPrivate" Internet |url=http://arstechnica.com/microsoft/news/2008/08/surfing-on-the-sly-ie8s-inprivate-internet.ars |date=27. 8. 2008 |publisher=Ars Technica |access-date=1. 9. 2008}}</ref> Google reklame mogu biti pozicionirane na web-sajtove treće strane u dvodjelnom programu. Googleov [[AdWords]] dopušta onima koji reklamiraju da prikažu svoje reklame u Googleovoj mreži sadržaja, bilo da je to šemi cijena-po-kliku ili cijena-po-pregledu. Sestrinski servis, Google [[AdSense]], dopušta posjednicima web-sajtova da prikazuju ove reklame na svojim stranicama i zarade novac svaki put kada je reklama kliknuta.<ref name="AdSense">{{cite web |url=https://www.google.com/adsense/login/en_US/?sourceid=aso&subid=uk-en-ha&utm_medium=ha&utm_term=adsense&gsessionid=O---pJlnnf2wFZF8qu81Lg |title=AdSense |access-date=11. 10. 2009}}</ref> Jedna od kritika ovog programa je mogućnost [[prevara u klikanju|prevare s klikanjem]], koja se dešava kada osoba ili automatizirana skripta klika na reklame bez interesa za proizvod, uzrokujući oglašivaču da neopravdano plaća Googleu novac. Izvještaji iz industrije u 2006. kazuju kako su približno 14 do 20 procenata klikova bili prevara ili neispravni.<ref>Mills, Elinor. "[http://news.cnet.com/Google-to-offer-advertisers-click-fraud-stats/2100-1024_3-6098469.html Google to offer advertisers click fraud stats]." CNET. 25. 7. 2006. Preuzeto 29. juli 2006.</ref> U februaru 2003, Google je prestao prikazivati reklame [[Oceana (neprofitna grupa)|Oceana]], neprofitne organizacije koja je protestirala tretman kanalizacije za velike kruzere. Google je citirao svoju policu tog vremena, dajući do znanja da "Google ne prihvata reklamiranje ako reklama ili stranica zagovara protiv drugih individua, grupa ili organizacija."<ref>{{cite web|url= http://www.webpronews.com/topnews/2004/05/17/google-somewhat-lifts-oceana-ad-ban|title= Google Somewhat Lifts Oceana Ad Ban|publisher= webpronews.com|access-date=29. 10. 2014|archive-url= https://web.archive.org/web/20090130095413/http://www.webpronews.com/topnews/2004/05/17/google-somewhat-lifts-oceana-ad-ban|archive-date=30. 1. 2009}}</ref> Politika je kasnije izmijenjena.<ref>{{cite web |url=https://www.google.com/adsense/static/en_US/Terms.html|title= Google AdSense Online Standard Terms and Conditions |publisher=Google AdSense}}</ref> U junu 2008. Google je postigao reklamni sporazum sa Yahoo!-om, koji je dopuštao Yahoo!-u da označava Googleove reklame na svojim [[web stranica]]ma. Alijansa između dvije kompanije nije nikad u potpunosti realizirana zbog [[Zakon o konkurenciji|antimonopolske]] zabrinutosti od strane [[Ministarstvo pravde Sjedinjenih Američkih Država|američkog ministarstva pravde]]. Kao rezultat, Google se povukao iz ugovora u novembru 2008.<ref>{{cite web |url=http://www.bloggingstocks.com/2008/10/31/yahoo-and-google-may-dump-their-deal/print/ |title=Yahoo and Google may dump their deal |last=Mclntyre |first=Douglas |publisher=Bloggingstocks.com |date=31. 10. 2008 |access-date=26. 10. 2010 |archive-date=29. 10. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131029194613/http://www.bloggingstocks.com/2008/10/31/yahoo-and-google-may-dump-their-deal/print/ |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web|url=http://googleblog.blogspot.com/2008/11/ending-our-agreement-with-yahoo.html |title=Ending our agreement with Yahoo!|last= Drummond|first=David|date=5. 11. 2008 |access-date=26. 10. 2010|publisher=Google, Inc}}</ref> U pokušaju da reklamira vlastite proizvode, Google je pokrenuo web-sajt nazvan Demo Slam, razvijen da demonstrira [[tehnološka demonstracija|tehnološke demoe]] [[Spisak Googleovih proizvoda|Googleovih proizvoda]].<ref>{{cite web |url=http://www.demoslam.com/#/what |title=Google Demo Slam |publisher=Google, Inc. |access-date=18. 11. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101116175709/http://demoslam.com/#/what |archive-date=16. 11. 2010 }}</ref> === Pretraživač === {{Glavni|Google pretraga}} [[Datoteka:Google web search.png|thumb|250px|Googleova početna [[web-stranica]].]] Prema istraživanju tržišta koje je objavio [[comScore]] u novembru 2009, [[Google pretraga]] dominantna je pretraživačka mašina u Sjedinjenim Državama, s [[tržišni udjel|tržišnim udjelom]] 65,6%.<ref name="comscore">{{Cite news|date=16. 12. 2006| title=comScore Releases November 2009 U.S. Search Engine Rankings|url=http://www.comscore.com/Press_Events/Press_Releases/2009/12/comScore_Releases_November_2009_U.S._Search_Engine_Rankings|access-date=5. 7. 2010}}</ref> Google indeksira milijarde<ref>{{cite web|first=Michael |last=Arrington |url=http://techcrunch.com/2008/07/25/googles-misleading-blog-post-on-the-size-of-the-web/ |title=Google's Misleading Blog Post: The Size Of The Web And The Size Of Their Index Are Very Different |publisher=Techcrunch.com |date=25. 7. 2008 |access-date=31. 12. 2010}}</ref> web-stranica, tako da korisnici mogu pretraživati informacije koje žele korištenjem ključnih riječi i [[Operator (računarsko programiranje)|operatora]]. Godine 2003, ''[[The New York Times]]'' se žalio zbog Googleovog indeksiranja, tvrdeći da Googleov [[web keš|keš]] sadržaj na svom sajtu krši autorska prava o sadržaju.<ref>{{cite web |url=http://news.cnet.com/2100-1038_3-1024234.html |title=Google cache raises copyright concerns |last1=Olsen |first1=Stefanie |date=9. 7. 2003 |work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]] |access-date=13. 6. 2010}}</ref> U ovom slučaju, SAD-ov okružni sud u [[Nevada|Nevadi]] presudio je u korist Googlea u slučajevima ''[[Field v. Google]]'' i ''Parker v. Google''.<ref>{{Cite court |litigants=Field v. Google |opinion=CV-S-04-0413-RCJ-LRL |court=Nevada [[United States district court|District Court]] |date=19. 1. 2006 |url=http://www.eff.org/IP/blake_v_google/google_nevada_order.pdf |archive-url=http://www.webcitation.org/5DJ5j1k0g |archive-date=29. 1. 2006}}{{dead link|date=februar 2013}}</ref><ref>{{Cite court |litigants=Parker v. Google |opinion=04-CV-3918 |court=[[United States district court|Eastern Pennsylvania District Court]] |date=10. 3. 2006 |url=http://www.paed.uscourts.gov/documents/opinions/06D0306P.pdf |quote=}}</ref> Publikacija [[2600: The Hacker Quarterly]] je kompajlirala spisak riječi koje internetski gigant, odnosno nova [[Google Instant|instant pretraga]], neće tražiti.<ref>{{cite news|url=http://www.huffingtonpost.com/2010/09/29/google-instant-censorship_n_743203.html |title=Google Instant Censorship: The Strangest Terms Blacklisted By Google |work=The Huffington Post |date=29. 9. 2010|access-date=26. 10. 2010 |first=Bianca |last=Bosker}}</ref> Google Watch je kritikovao Googleov PageRank algoritam, govoreći da diskriminiraju nove web-sajtove i favoriziraju postojeće stranice.<ref>{{cite web |url=http://www.alternet.org/rights/14001/ |title=Conspiracy Researcher Says Google's No Good |author=Farhad Manjoo |date=30. 8. 2002 |publisher=AlterNet |access-date=12. 12. 2009 |archive-date=9. 5. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100509173640/http://www.alternet.org/rights/14001/ |url-status=dead }}</ref> Sajt je također navodio da postoje veze između Googlea i [[National Security Agency]] (NSA), te [[Centralna Obavještajna Agencija|Centralne obavještajne agencije]] (CIA).<ref name="sptimes">{{Cite news|url=http://www.sptimes.com/2003/04/14/Technology/Despite_popularly__Go.shtml|title=Despite popularly, Google under fire for privacy issues|newspaper=[[St. Petersburg Times]]|author=Dave Gussow|date=14. 4. 2003|access-date=11. 10. 2008|archive-date=12. 2. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100212063545/http://www.sptimes.com/2003/04/14/Technology/Despite_popularly__Go.shtml|url-status=dead}}</ref> Google također hostira [[Google Books]]. Kompanija je počela pretragu knjiga i postavljanjem ograničenih prikaza, a čitave knjige gdje je dopušteno, na svoju novu pretragu knjiga. [[Authors Guild]], grupa koja reprezentira 8.000 autora iz SAD, je podnijela tužbu federalnom sudu u New Yorku protiv Googlea u 2005. zbog ove usluge. Google je odgovorio da je u skladu sa svim postojećim aplikacijama i historijskim zakonima o autorskim pravima u vezi knjiga.<ref>{{cite web |first=China |last=Martin |url=http://www.infoworld.com/t/platforms/google-hit-second-lawsuit-over-library-project-722 |title=Google hit with second lawsuit over Library project |publisher=[[InfoWorld]] |date=26. 11. 2007}}</ref> Google je konačno došao do revidiranog sporazuma u 2009. godini da ograniči svoje skeniranje za knjige iz SAD-a, Velike Britanije, Australije i Kanade.<ref>{{Cite news|author=Pettersson, Edvard|title=Google Wins Preliminary Approval of Online Books Settlement|url=http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=newsarchive&sid=ahUxORgasDFs|publisher=Bloomberg L.P.|date=20. 11. 2009|access-date=18. 12. 2009}}</ref> Dalje, Pariski građanski sud je presudio protiv Googlea krajem 2009, tražeći da se uklone djela La Martinière ([[Éditions du Seuil]]) iz [[Baza podataka|baze podataka]].<ref name=Smith>{{Cite news|author=Smith, Heather|title=Google's French Book Scanning Project Halted by Court |url=http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=newsarchive&sid=apZ3UG9CPLo8|publisher=Bloomberg L.P.|date=18. 12. 2009|access-date=18. 12. 2009}}</ref> U konkurenciji sa web-sajtom [[Amazon.com]], Google prodaje digitalne verzije novih knjiga.<ref>{{Cite news |author=Rich, Motoko| title=Preparing to Sell E-Books, Google Takes on Amazon |url=http://www.nytimes.com/2009/06/01/technology/internet/01google.html|date=31. 5. 2009|work=The New York Times |access-date=18. 12. 2009 }}</ref> 21. jula 2010, u odgovoru na [[Bing]], Google je nadogradio pretragu slika da prikaže streaming sekvencu [[thumbnail]]ove koji se povećaju kada se na njih klikne. Iako su se web pretrage i dalje se pojavljivale u seriji po stranici formata, 23. jula 2010. godine, rječnik definicija za određene engleske riječi počele su se pojavljivati iznad povezanih rezultata za web pretrage.<ref>{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2010/07/this-week-in-search-72510.html |title=This Week in Search 7/25/10 |last1=Mayer |first1=Marissa |publisher=Google, Inc. |date=25. 7. 2010 |access-date=28. 7. 2010}}</ref> Nadogradnja "Hummingbird" za Googleovu pretragu predstavljena je u septembru 2013. Nadogradnja je pokrenuta preko mjesec dana prije predstavljanja i dopušta korisnicima pitanje pretrage na prirodnom jeziku umjesto kucanja riječi unutar kutije za pretragu.<ref>{{cite news|title=Google introduces the biggest algorithm change in three years|url=http://www.theguardian.com/technology/2013/sep/27/google-biggest-algorithm-change-hummingbird|access-date=29. 9. 2013|newspaper=Guardian|date=27. 9. 2013|author=Samuel Gibbs}}</ref> === Alati za produktivnost === [[Gmail]], besplatni internetski email servis kojeg omogućuje Google, pokrenut je kao samo preko poziva [[Betaware|beta program]] 1. aprila 2004,<ref name="GmailCashmore" /> i postao generalno dostupan 7. februara 2007.<ref>{{cite web |url=http://googlesystem.blogspot.com/2007/02/anyone-can-signup-for-gmail-account.html |title=More People Can Sign up for a Gmail Account |last=Chitu |first=Ionut Alex. |date=7. 2. 2007 |publisher=Google Operating System Blog |access-date=3. 4. 2010}}</ref> Servis je nadograđen s beta statusa 7. jula 2009,<ref name="appsoutofbeta">{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2009/07/google-apps-is-out-of-beta-yes-really.html |title=Google Apps is out of beta (yes, really) |first=Matthew |last=Glotzbach |date=7. 7. 2009 |publisher=Google, Inc. |access-date=2. 4. 2010}}</ref> s tim da je u to vrijeme imao 146 miliona korisnika mjesečno.<ref>{{cite web |url=http://www.geek.com/articles/news/facebook-strikes-back-at-google-integrates-its-chat-with-aol-instant-messenger-20100211/ |title=Facebook strikes back at Google, integrates its chat with AOL Instant Messenger |first=Christian |last=Zibreg |date=11. 2. 2010 |publisher=Geek.com |at=para. 5 |access-date=2. 4. 2010 |quote=While Gmail's 146 million monthly users are no match for Facebook's 400+ million-strong user base, not all of them use built-in chat. |archive-date=16. 1. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130116193604/http://www.geek.com/articles/news/facebook-strikes-back-at-google-integrates-its-chat-with-aol-instant-messenger-20100211/ |url-status=dead }}</ref> Servis je bio prvi internetski email servis sa jednim [[gigabajt]]om raspoloživog kapaciteta. Također je bio prvi koji čuva emailove iz iste konverzacije zajedno u jednom nizu, jednako kao na internetskim forumima.<ref name="GmailCashmore">{{Cite news |url=http://www.cnn.com/2010/TECH/04/01/cashmore.gmail/ |title=Six ways Gmail revolutionized e-mail |first=Pete |last=Cashmore |date=1. 4. 2010 |publisher=Turner Broadcasting System, Inc. |location=London, England |access-date=2. 4. 2010}}</ref> Servis nudi preko 15 GB slobodnog prostora, dijeljenog sa ostalim Google Apps, sa dodatnim prostorom između 20 GB i 16 TB dostupno za $0,25 po 1 GB po godini.<ref>{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2009/11/twice-storage-for-quarter-of-price.html |title=Twice the storage for a quarter of the price |last=Lee |first=Elvin |date=10. 11. 2009 |publisher=Google, Inc. |access-date=3. 4. 2010}}</ref> Gmail koristi [[Ajax (programiranje)|AJAX]], programsku tehniku koja dopušta web-stranicama da budu interaktivne bez osvježavanja stranice u pregledniku.<ref>{{cite web |url=http://www.techradar.com/news/internet/happy-sixth-birthday-google-mail--680998 |title=Happy sixth birthday, Google Mail! |first=Gary |last=Marshall |date=1. 4. 2010 |publisher=TechRadar|access-date=3. 4. 2010}}</ref> [[Steve Ballmer]] (Microsoftov bivši CEO),<ref>[http://www.crn.com/software/202300583 Microsoft's Ballmer: Google Reads Your Mail] ChannelWeb, oktobar 2007</ref> [[Liz Figueroa]],<ref>{{cite web|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/business/3621169.stm|title=Google's Gmail could be blocked|publisher=|access-date=9. 9. 2014}}</ref> [[Mark Rasch]],<ref>{{cite web|last=Rasch |first=Mark |url=http://www.theregister.co.uk/2004/06/15/gmail_spook_heaven/ |title=Google Gmail: Spook Heaven |publisher=The Register |date=15. 6. 2004 |access-date=26. 10. 2010}}</ref> i urednici Google Watcha<ref>{{cite web |url=http://www.google-watch.org/gmail.html |title=Gmail is too creepy |publisher=Google Watch |archive-url=https://www.webcitation.org/61rOfd8To?url=http://www.google-watch.org/gmail.html |archive-date=21. 9. 2011 |access-date=31. 10. 2014 }}</ref> kritikovali su privatnost Gmaila, ali Google tvrdi da se mail poslan prema Gmaila ili s njega ne čita od čovjeka koji je iza i samo se koristi da poboljša relevantnost reklama.<ref>{{cite web |url= http://www.google.com/privacypolicy.html |title=Google Privacy Center – Privacy Policy |publisher=Google |date=3. 10. 2010 |access-date=26. 10. 2010}}</ref> 2004, Google je počeo hosting projekt za [[softver otvorenog koda]], nazvan [[Google Code]], koji dopušta programerima da skidaju nezavršene programe bez naplate. [[Google Docs]], drugi dio Googleovog servisa za produktivnost, dopušta korisnicima da kreiraju, uređuju i sarađuju na dokumentima u internetskom okruženju, jednakom kao [[Microsoft Word]]. Servis je sprva nazvan Writely, ali ga je preuzeo Google 9. marta 2006. i pokrenut je kao prikaz samo po pozivu.<ref>{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2006/03/writely-so.html |title=Writely so |last=Mazzon |first=Jen |date=9. 3. 2006 |publisher=Google, Inc. |access-date=3. 4. 2010}}</ref> 6. juna nakon akvizicije, Google je kreirao eksperimentalni program za uređivanje tabela,<ref>{{Cite press release |title=Google Announces limited test on Google Labs: Google Spreadsheets |publisher=Google, Inc. |date=6. 6. 2006 |url=http://www.google.com/intl/en/press/annc/spreadsheets.html |access-date=4. 4. 2010}}</ref> koji je bio kombiniran sa Google Docs 10. oktobra.<ref>{{cite web |url=http://techcrunch.com/2006/10/10/google-docs-spreadsheets-launches/ |title=Google "Docs & Spreadsheets" Launches |last=Arrington |first=Michael |date=10. 10. 2006 |publisher=TechCrunch |access-date=4. 4. 2010}}</ref> ===Proizvodi za preduzeća=== [[Datoteka:Google Search Appliance.jpg|thumb|upright|Googleova pretraga (aparat) na 2008 [[RSA Conference]]|alt=Google's search appliance|208x208px]] [[Google Search Appliance]] je pokrenut u februaru 2002, ciljan za usluživanje tehnologije pretraživanja za veće organizacije.<ref name="milestones"/> Google je pokrenuo [[Google Mini|Mini]] tri godine kasnije, što je ciljano za manje organizacije. Kasnije u 2006, Google je počeo prodaju Custom Search Business Edition, omogućavajući korisnicima bez reklama prozore u Google.com-ovom indeksu. Servis je preimenovan u Google Site Search u 2008.<ref name="csbe2gss">{{cite web |url=http://searchengineland.com/google-rebrands-custom-search-business-edition-as-google-site-search-14123 |title=Google Rebrands Custom Search "Business Edition" As "Google Site Search" |last1=Sterling |first1=Greg |date=3. 6. 2008 |publisher=Search Engine Land |access-date=16. 6. 2010}}</ref> [[Google Apps]] dopušta organizacijama da pridonesu Googleove web aplikativne ponude, kao [[Gmail]] i [[Google Docs]], u svoje domene. Servis je dostupan nekoliko izdanja: osnovno besplatno izdanje (prije poznato kao Google Apps Standard edition), Google Apps for Business, Google Apps for Education, i Google Apps for Government. U istoj godini kad je Google Apps pokrenut, Google je kupio [[Postini]]<ref>{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2007/09/weve-officially-acquired-postini.html |title=We've Officially Acquired Postini |last1=Girouard |first1=Dave |date=13. 9. 2007 |publisher=Google, Inc. |access-date=16. 6. 2010}}</ref> i nastavio da integrira kompanijine sigurnosne tehnologije u Google Apps<ref>{{Cite press release |title=Google Adds Postini's Security and Compliance Capabilities to Google Apps |publisher=Google, Inc. |date=3. 10. 2007 |url=http://www.google.com/intl/en/press/pressrel/apps_postini_20071003.html |access-date=15. 6. 2010 |archive-date=22. 5. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120522221840/http://www.google.com/intl/en/press/pressrel/apps_postini_20071003.html |url-status=dead }}</ref> pod imenom Google Postini Services.<ref>{{cite web |url=http://www.google.com/a/help/intl/en/security/index.html |title=Postini |publisher=Google, Inc. |access-date=16. 6. 2010}}</ref> ===Ostali proizvodi=== [[Datoteka:Nexus 5 Front View.png|thumb|upright|[[Nexus 5]], posljednji "[[Google Nexus|Google Phone]]"|220x220px]] [[Google Translate]] je sa strane servera mašinski prevodilački servis, koji može prevoditi između 80 različitih jezika.<ref>{{cite web|title=Find out how our translations are created|url=http://translate.google.com/about/intl/en_ALL/|website=translate.google.com|publisher=Google|access-date=3. 9. 2014}}</ref> Za neke jezike, prepoznaja pisanja rukom, ili prepoznavanje govora može biti korišteno kao ulaz, a prevedeni tekst može biti izgovoren korištenjem sinteze govora.<ref>{{cite web|url=https://support.google.com/translate/|title=Google Translate Help|publisher=Google|access-date=4. 9. 2014}}</ref> Seftver koristi corpus lingvističke tehnike, gdje program "uči" od profesionalno prevedenih dokumenata, posebno onih od UN-a i Evropskog Parlamenta.<ref>{{Cite news |title=Google's Computing Power Refines Translation Tool |first=Miguel |last=Helft |url=http://www.nytimes.com/2010/03/09/technology/09translate.html |newspaper=The New York Times |date=8. 3. 2010 |at=para. 15 |access-date=2. 5. 2010}}</ref> Google je pokrenio svoj [[Google News]] servis u 2002, automatizirani servis koji daje pregled članaka sa raznih web-sajtova.<ref>{{Cite news |first=Joshua |last=Macht |title=Automatic for the People |url=http://www.time.com/time/business/article/0,8599,356152,00.html |work=Time |date=30. 9. 2002 |access-date=2. 11. 2014 |archive-date=22. 10. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101022094519/http://www.time.com/time/business/article/0,8599,356152,00.html |url-status=dead }}</ref> U martu 2005, [[Agence France Presse]] (AFP) tužila je Google za kršenje autorskih prava u federalnom sudu u Distriktu Columbia, slučaj koji je Google izmirio za neobjavljen iznos u dogovoru koji je uključivao dozvolu za puni tekst AFP članaka za upotrebu na Google News.<ref>{{Cite news |first=Hannibal |last=Travis |title=Opting Out of the Internet in the United States and the European Union: Copyright, Safe Harbors, and International Law |url=http://papers.ssrn.com/sol3/papers.cfm?abstract_id=1221642 |work=Notre Dame Law Review, vol. 55, str. 391–92 |publisher=President and Trustees of Notre Dame University in South Bend, IN | year=2008 |access-date=4. 6. 2010}}</ref> U 2006, Google je napravio ponudu nudeći besplatni WiFi širokopojasni pristup širom grada San Francisco zajedno sa ISP-om [[EarthLink]]. Velike telekomunikacijske kompanije poput [[Comcast]]a i [[Verizon]]a protivile su se naporima, tvrdeći da je to "nepoštena konkurencija" i da bi gradovi kršili svoje obaveze da nude lokalne monopole ovim kompanijama. U svom iskazu pred Kongresom za mrežnu neutralnost u 2006, Googleov Glavni Internet Evangelist [[Vint Cerf]] krivio je taktiku zbog činjenice da skoro polovina svih korisnika nemaju izbora širokopojasnih mreža.<ref>{{Cite news |first=Hannibal |last=Travis |title=Wi-Fi Everywhere: Universal Broadband Access as Antitrust and Telecommunications Policy |url=http://papers.ssrn.com/sol3/papers.cfm?abstract_id=903425 |work=American University Law Review, sv. 55, str. 1701 |publisher=President and Trustees of American University in Washington, DC | year=2006 |access-date=4. 6. 2010}}</ref> Google trenutno nudi besplatne WiFi pristupe u svom "rodnom gradu" Mountain View (Kalifornija).<ref>{{cite web |url=http://wifi.google.com/ |title=Google WiFi for Mountain View |publisher=Google, Inc. |access-date=16. 6. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100620062233/http://wifi.google.com/ |archive-date=20. 6. 2010 }}</ref> Godine 2010. Google je objavio projekt [[Google Fiber]] s planovima da izgradi ultravisokobrzinsku širokopojasnu mrežu za 50.000 do 500.000 korisnika u jednom ili više američkih gradova.<ref name="HELFT march 21">{{cite news| last= HELFT| first= | url= http://www.nytimes.com/2010/03/22/technology/22stunts.html | title= Hoping for Gift From Google? Go Jump in the Lake| work= The New York Times| date=21. 3. 2010}}</ref> 30. marta 2011, Google je objavio da će Kansas City biti prvo društvo gdje će nova mreža biti razvijena.<ref>{{cite web|title=Ultra high-speed broadband is coming to Kansas City, Kansas|url=http://googleblog.blogspot.com/2011/03/ultra-high-speed-broadband-is-coming-to.html|publisher=Google.com}}</ref> U julu 2012, Google je završio konstrukciju optičke širokopojasne internet mrežne infrastrukture u Kansasu, te nakon izgradnje infrastrukture, Google je objavio cjenovnik za Google Fiber. Servis će nuditi tri opcije uključujući besplatnu širokopojasnu internet opciju, 1Gbps internet opciju za $70 mjesečno, te verziju koja uključuje TV servis za $120 mjesečno.<ref name="Google Fiber Cable TV Business"/> U 2007, izvještaji su pokazivali da je Google planirao izdanje vlastitog mobilnog telefona, moguće konkurenta za [[Apple Inc.|Apple]]<nowiki/>ov [[iPhone]].<ref name="smith">{{Cite news |url=http://www.guardian.co.uk/technology/2006/dec/17/news.mobilephones |title=The future for Orange could soon be Google in your pocket |last1=Smith |first1=David |date=17. 12. 2006 |work=The Guardian |publisher=Guardian News and Media Ltd. |access-date=16. 6. 2010 | location=London}}</ref><ref name="orlowski">{{cite web |url=http://www.theregister.co.uk/2007/03/16/google_phone_confirmed/ |title=Google Phone – it's for real |last1=Orlowski |first1=Andrew |date=16. 3. 2007 |publisher=The Register |access-date=16. 6. 2010}}</ref><ref name="ricker">{{cite web |url=http://www.engadget.com/2007/01/18/the-google-switch-an-iphone-killer/ |title=The Google Switch: an iPhone killer |last1=Ricker |first1=Thomas |date=18. 1. 2007 |publisher=Engadget |access-date=16. 6. 2010}}</ref> Projekat, nazvan [[Android (operating system)|Android]], ispostavilo se da nije telefon nego [[operativni sistem]] za mobilne uređaje, kojeg je Google kupio a kasnije izdao kao [[open source]] projekat pod [[Apache License|Apache 2.0]]<nowiki/>licencom.<ref>{{cite web |url=http://source.android.com/source/licenses.html |title=Licenses |publisher=Google, Inc. |access-date=4. 4. 2010}}</ref> Google omogućava SDK za razvojne programere tako da aplikacije mogu biti kreirane da se pokreću na Android telefonima. U septembru 2008, [[T-Mobile]] je izdao [[T-Mobile G1|G1]], prvi Android telefon.<ref>{{cite web |url=http://news.cnet.com/t-mobile-g1-details-price-and-launch-date-revealed/ |title=T-Mobile G1 details, price, and launch date revealed |last=Lee |first=Nicole |date=23. 9. 2008 |work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]] |access-date=4. 4. 2010}}</ref> 5. januara 2010, Google je izdao Android telefon pod imenom vlastite kompanije nazvan [[Nexus One]].<ref>{{cite web |url=http://techcrunch.com/2010/01/05/nexus-one-event/ |title=The Droid You're Looking For: Live from the Nexus One Event |last=Siegler |first=MG |date=5. 1. 2010 |publisher=TechCrunch |access-date=4. 4. 2010}}</ref> Izvještaj iz jula 2013. tvrdio je kako je Googleov udjel na globalnom smartphone tržištu, vođen Samsungovim proizvodima, bio 64% u martu 2013.<ref>{{cite web|title=Android, Led By Samsung, Continues To Storm The Smartphone Market, Pushing A Global 70% Market Share|url=http://techcrunch.com/2013/07/01/android-led-by-samsung-continues-to-storm-the-smartphone-market-pushing-a-global-70-market-share/?ncid=tcdaily|work=TechCrunch|publisher=AOL Inc|access-date=2. 7. 2013|author=Ingrid Lunden|date=1. 7. 2013}}</ref> Ostali projekti na kojima je Google radio uključuju novi kolaborativni komunikacijski servis, internetski preglednik, i mobilni operativni sistem. Prvi od ovih bio je sprva najavljen 27. maja 2009. Kompanija je opisala [[Google Wave]] kao proizvod koji pomaže korisnicima da komuniciraju i sarađuju na webu. Servis je Googleov "redizajnirani email", sa uređivanjem u stvarnom vremenu, mogućnošću da ugradi audio, video, i ostale media datoteke, i ekstenzijama koje dalje povećavaju iskustvo komuniciranja. Google Wave je bio sprva u razvojnom pregledu, gdje su zainteresirani korisnici morali biti pozvani da testiraju servis, ali je izdat za opću javnost 19 maja 2010, na Googleovom I/O uvodu. 1. septembra 2008, Google je prethodno najavio nadolazeću mogućnost za [[Google Chrome]], [[open-source software|open source]] [[internetski preglednik]],<ref>{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2008/09/fresh-take-on-browser.html |title=A fresh take on the browser |last1=Pichai |first1=Sundar |date=1. 9. 2008 |publisher=Google, Inc. |access-date=16. 6. 2010}}</ref> koji je bio izdat 2. septembra 2008. 7. jula 2009, Google je najavio [[Google Chrome OS]], open source [[Linux|Linux-bazirani]] operativni sistem koji sadržava samo internetski preglednik i dizajniran je da upisuje korisnike u njihov Google račun.<ref>{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2009/07/introducing-google-chrome-os.html |title=Introducing the Google Chrome OS |last1=Pichai |first1=Sundar |date=7. 7. 2009 |publisher=Google, Inc. |access-date=16. 6. 2010}}</ref><ref>{{Cite news |title=Google sees window of opportunity to launch operating system |first1=Pham |last1=Alex |last2=Hirsch |first2=Jerry |newspaper=Los Angeles Times |date=9. 7. 2009 |url=http://articles.latimes.com/2009/jul/09/business/fi-google9}}</ref> [[Google Goggles]] jeste mobilna aplikacija za Android i iOS korištena za raspoznavanje slika i netekstualnih pretraga. U dodatku sa skeniranjem [[QR code|QR]]<nowiki/>kodova, aplikacija može prepoznati historijske orijentire, uvoziti biznis kartice te rješavati Sudoku puzle.<ref>T3 website: [http://www.t3.com/news/google-goggles-can-now-solve-sudoku-puzzles?=52345 Goggles can now solve sudoku puzzles], 11. 1. 2011. Visited 6. 8. 2011</ref> Dok naočale mogu originalno identificirati i ljude, Google je ograničio tu funkcionalnost radi zaštite privatnosti.<ref>{{cite book |title=The Mobile Wave: How Mobile Intelligence Will Change Everything |url=https://archive.org/details/mobilewavehowmob0000sayl |last=Saylor |first=Michael |year=2012 |publisher=Perseus Books/Vanguard Press |isbn=978-1593157203 |page=304}}</ref> U 2011, Google je najavio [[Google Wallet]], mobilnu aplikaciju za bežična plaćanja.<ref name="Bernard">{{cite news |last=Bernard |first=Tara Siegel |title=Google Unveils App For Paying With Phone |work=The New York Times |page=3 |date=27. 5. 2011|url=http://www.nytimes.com/2011/05/27/technology/27google.html}}</ref> Krajem juna 2011, Google je pokrenuo društvenu mrežu[[social networking service| ]]<nowiki/>nazvanu [[Google+]].<ref>{{cite web |last=Parr |first=Ben |url=http://www.mashable.com/2011/06/28/google-plus |title=Google Launches Google+ To Battle Facebook &#91;PICS&#93; |work=Mashable.com |date=28. 6. 2011 |access-date=28. 6. 2011 |archive-date=17. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110717175135/http://mashable.com/2011/06/28/google-plus/ |url-status=dead }}</ref> 14. jula 2011, Google je najavio da je Google+ dostigao 10 miliona korisnika samo dvije sedmice nakon što je pokrenut u "ograničenoj" fazi.<ref name="Google+ grows to 10 million users">{{cite news |url=http://money.cnn.com/2011/07/14/technology/google_q2_earnings/index.htm |title=Google+ grows to 10 million users |date=14. 7. 2011 |access-date=15. 7. 2011 |publisher=CNN |archive-date=9. 1. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190109164726/https://money.cnn.com/2011/07/14/technology/google_q2_earnings/index.htm |url-status=dead }}</ref> Nakon četiri sedmice u operiranju, broj korisnika je prešao 25 miliona.<ref>{{cite web |last=Wasserman |first=Todd |url=http://mashable.com/2011/08/02/google-plus-25-million-visitors/ |title=Google+ Hits 25 Million Visitors, Gets More Sticky [STUDY] |date=21. 7. 2011}}</ref> Na launch događaju 24. jula 2013, u San Franciscu, nova verzija Nexusa 7, Googleovog tablet uređaja, izdata je za javnost, zajedno sa [[Chromecast]] koji dopušta korisnicima streaming YouTubea i Netflix videa preko pametnog telefona.<ref>{{cite news|title=Ads Not by This Site Google unveils Chromecast along with slimmer Nexus 7 tablet|url=http://www.guardian.co.uk/technology/2013/jul/24/google-new-nexus-7-tablet?CMP=EMCNEWEML6619I2|access-date=25. 7. 2013|newspaper=The Guardian|date=25. 7. 2013|author=Reuters|location=London|archive-date=21. 9. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130921122813/http://www.theguardian.com/technology/2013/jul/24/google-new-nexus-7-tablet?CMP=EMCNEWEML6619I2|url-status=dead}}</ref> U 2013, Google je pokrenuo [[Google Shopping Express]], servis za pošiljke sprva dostupan samo u San Franciscu i Silicon Valley.<ref>{{cite news |last=Somerville |first=Heather |url=http://www.mercurynews.com/business/ci_24171776/exclusive-google-same-day-delivery-makes-public-debut |title=Google same-day delivery makes public debut |newspaper=Mercury News |date=25. 9. 2013}}</ref> 3. februara 2014, Google je izdao svoj prvi Chromecast SDK.<ref>By Tom Cheredar, VentureBeat."[http://venturebeat.com/2014/02/03/google-finally-releases-a-chromecast-sdk/ / Google finally releases a Chromecast SDK] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140811001828/http://venturebeat.com/2014/02/03/google-finally-releases-a-chromecast-sdk/ |date=11. 8. 2014 }}." 3. 2. 2014. Retrieved 3. 2. 2014.</ref> ==Korporativni poslovi i kulture== [[Datoteka:Schmidt-Brin-Page-20080520.jpg|thumb|Tadašnji CEO, sada Chairman Googlea [[Eric Schmidt]] sa [[Sergey Brin|Sergeyom Brinom]] i [[Larry Page|Larryjem Pageom]] (s lijeva na desno) u 2008.|alt=Eric Schmidt, Sergey Brin, and Larry Page sitting together]] Na ''[[Fortune (časopis)|Fortune]]'' magazinovoj listi najboljih kompanija za raditi u, Google je rangiran prvi u 2007, 2008 i 2012<ref name="best_company">{{Cite journal |last1=Levering |first1=Robert |last2=Moskowitz |first2=Milton |editor1-first=Andrew |editor1-last=Serwer |editor1-link=Andrew Serwer |date=22. 1. 2007 |title=In good company |journal=Fortune Magazine |volume=155 |issue=1 |publisher=Cable News Network |url=http://money.cnn.com/magazines/fortune/fortune_archive/2007/01/22/8398125/index.htm |access-date=19. 6. 2010 |archive-date=1. 3. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100301175257/http://money.cnn.com/magazines/fortune/fortune_archive/2007/01/22/8398125/index.htm |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Levering |first1=Robert |last2=Moskowitz |first2=Milton |editor1-first=Andrew |editor1-last=Serwer |editor1-link=Andrew Serwer |date=4. 2. 2008 |title=The 2008 list |journal=Fortune Magazine |volume=157 |issue=2 |publisher=Cable News Network |url=http://money.cnn.com/magazines/fortune/bestcompanies/2008/full_list/index.html |access-date=19. 6. 2010 |archive-date=23. 7. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100723223729/http://money.cnn.com/magazines/fortune/bestcompanies/2008/full_list/index.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite journal |title=The 2012 list |journal=Fortune Magazine |url=http://money.cnn.com/magazines/fortune/best-companies/2012/full_list/ |access-date=26. 2. 2012 |archive-date=31. 10. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121031135647/http://money.cnn.com/magazines/fortune/best-companies/2012/full_list/ |url-status=dead }}</ref> te četvrti u 2009. i 2010.<ref>{{Cite journal |last1=Levering |first1=Robert |last2=Moskowitz |first2=Milton |editor1-first=Andrew |editor1-last=Serwer |editor1-link=Andrew Serwer |date=2. 2. 2009 |title=The 2009 list |journal=Fortune Magazine |volume=159 |issue=2 |publisher=Cable News Network |url=http://money.cnn.com/magazines/fortune/bestcompanies/2009/full_list/index.html |access-date=19. 6. 2010 |archive-date=29. 1. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140129075726/http://money.cnn.com/magazines/fortune/bestcompanies/2009/full_list/index.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Levering |first1=Robert |last2=Moskowitz |first2=Milton |editor1-first=Andrew |editor1-last=Serwer |editor1-link=Andrew Serwer |date=8. 2. 2010 |title=The 2010 list |journal=Fortune Magazine |volume=161 |issue=2 |publisher=Cable News Network |url=http://money.cnn.com/magazines/fortune/bestcompanies/2010/full_list/ |access-date=19. 6. 2010 |archive-date=13. 4. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140413092612/http://money.cnn.com/magazines/fortune/bestcompanies/2010/full_list/ |url-status=dead }}</ref> Google je također bio nominiran u 2010. kao svjetski najatraktivniji uposlenik za diplomske studente u Universum Communications talent atrakcijskom indeksu.<ref>{{cite web |url=http://www.universumglobal.com/IDEAL-Employer-Rankings/Global-Top-50 |title=The World's Most Attractive Employers 2010 |date=28. 9. 2010 |publisher=Universum Global |access-date=28. 10. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101112131208/http://www.universumglobal.com/IDEAL-Employer-Rankings/Global-Top-50 |archive-date=12. 11. 2010 }}</ref> Googleova korporativna filozofija uključuje principe kao "ti možeš zaraditi nova ne radeći zlo," "možeš biti ozbiljan ne noseći odijelo," i "rad treba biti izazovan i izazov treba biti zabava".<ref>{{cite web |url=http://www.google.com/corporate/tenthings.html |title=Our Philosophy |publisher=Google, Inc. |access-date=20. 6. 2010}}</ref> ===Zaposlenici=== Od 2013. Google je imao 47.756 zaposlenih (u četvrtom kvartalu, uključujući Motorolu),<ref name= 10K>{{cite web| url= http://investor.google.com/financial/tables.html |title=Google's Income Statement Information| publisher = Google}}</ref> među kojima više od 10.000 softverskih razvojnih programera baziranih u više o 40 ureda.<ref>John Micco: [http://www.eclipsecon.org/2013/sites/eclipsecon.org.2013/files/2013-03-24%20Continuous%20Integration%20at%20Google%20Scale.pdf Continuous Integration at Google Scale], EclipseCon 2013 (p.2)</ref> Nakon kompanijinog IPO-a u 2004, osnivači Sergey Brin i Larry Page, te CEO Eric Schmidt, zahtjevali su da njihova bazna plaća bude srezana na $1. Naknadne ponude kompanije da povećaju njihove plaće su odbijene, primarno zbog njihove glavne kompenzacije - koja dolazi od vlastite dionice u Googleu. Prije 2004, Schmidt je zarađivao $250.000 godišnje, a Page i Brin su primali godišnju platu od po $150.000.<ref name="topsalaries">{{Cite news |url=http://money.cnn.com/2006/03/31/technology/google/index.htm |title=Google leaders stick with $1 salary |last1=La Monica |first1=Paul R. |date=31. 3. 2006 |publisher=Cable News Network |access-date=20. 6. 2010 |archive-date=5. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151105072403/http://money.cnn.com/2006/03/31/technology/google/index.htm |url-status=dead }}</ref> [[Datoteka:Eric Schmidt at the 37th G8 Summit in Deauville 037.jpg|thumb|upright|left|[[Eric Schmidt]]]] U 2007 i početkom 2008, nekoliko vrhovnih rukovodioca napustilo je Google. U oktobru 2007, bivši šef finansija YouTubea, Gideon Yu, pridružio se [[Facebook]]u<ref>{{cite web |url=http://venturebeat.com/2008/03/04/facebook-hires-sheryl-sandberg-to-be-its-new-coo/ |title=Another Googler goes to Facebook: Sheryl Sandberg becomes new COO |publisher=Venture Beat |date=4. 3. 2008 |access-date=31. 3. 2008 |archive-date=8. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151108110547/http://venturebeat.com/2008/03/04/facebook-hires-sheryl-sandberg-to-be-its-new-coo/ |url-status=dead }}</ref> zajedno s Benjaminom Lingon, visoko-rangiranim iženjerom.<ref>{{Cite news |url=http://money.cnn.com/2008/03/04/news/newsmakers/moritz_google_exec.fortune/ |title=Top Google exec jumps to Facebook |publisher=Fortune |date=4. 3. 2008 |access-date=31. 3. 2008 |first=Scott |last=Moritz |archive-date=13. 4. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080413012722/http://money.cnn.com/2008/03/04/news/newsmakers/moritz_google_exec.fortune/ |url-status=dead }}</ref> U martu 2008. [[Sheryl Sandberg]], tadašnja potpredsjednica globalnih internetskih prodaja i operacija, započela je svoju poziciju kao operativni šef na Facebooku.<ref>{{Cite news |url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2008/03/04/AR2008030402766.html|title=Facebook Raids Google for Executive |work=The Washington Post |date=5. 3. 2008 |access-date=31. 3. 2008 |first=Michael | last=Liedtke}}</ref> U isto vrijeme, Ash ElDifrawi, prethodno glava reklamiranja brendova, odlazi da postane šef marketinga na [[Hayneedle|Netshops]].<ref>{{cite press release |url=http://www.prnewswire.com/news-releases/netshops-inc-appoints-ash-eldifrawi-as-companys-first-chief-marketing-officer-57141127.html |title=Netshops Inc. Appoints Ash ElDifrawi as Company's First Chief Marketing Officer |publisher=NetShops |date=26. 3. 2008 |access-date=31. 3. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130507072222/http://www.prnewswire.com/news-releases/netshops-inc-appoints-ash-eldifrawi-as-companys-first-chief-marketing-officer-57141127.html |archive-date=7. 5. 2013 }}</ref> Dana 4. aprila 2011. Page postaje izvršni direktor, dok Schmidt postaje izvršni predsjedavajući u Googleu.<ref>{{cite web|url=http://investor.google.com/earnings/2010/Q4_google_earnings.html |title=Google Announces Fourth quarter and Fiscal Year 2010 Results and Management Changes |publisher=Google |access-date=25. 4. 2011}}</ref> U julu 2012, Googleov prvi ženski uposlenik, [[Marissa Mayer]], napušta Google da postane [[Yahoo!]]-ov CEO.<ref>{{cite news|last=Rushie|first=Dominic|title=Google executive Marissa Mayer to become Yahoo CEO in surprise move|url=http://www.guardian.co.uk/technology/2012/jul/16/google-marissa-mayer-yahoo-ceo|access-date=1. 9. 2012|newspaper=The Guardian|date=16. 7. 2012|location=London}}</ref> [[Datoteka:Noogler.png|thumb|upright|alt=Asian man in his twenties wearing a blue, green, yellow and red propeller hat that says "Noogle"|Novi uposlenici se zovu "Nooglers", i dobijaju kapu sa propelerom da nose na svoj prvi petak.<ref>{{cite web |url=http://www.zorgloob.com/2004/09/23/noogler-chez-google/ |title=Noogler chez Google |language=French |access-date=2. 11. 2014 |archive-date=11. 5. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110511081744/http://www.zorgloob.com/2004/09/23/noogler-chez-google/ |url-status=dead }}</ref>]] Kao motivacijska tehnika, Google koristi politiku često nazvanu ''Innovation Time Off'', gdje se Googleovi inženjeri podsiču da provode 20% njihovog radnog vremena na projektima koji ih interesuju. Neki od Googleovih novijih servisa, kao što je Gmail, Google News, Orkut i AdSense, imaju porijeklo od ovih aktivnosti.<ref>{{Cite news |title=The Google Way: Give Engineers Room |first=Bharat |last=Mediratta |url=http://www.nytimes.com/2007/10/21/jobs/21pre.html |newspaper=The New York Times |date=21. 10. 2007 |access-date=20. 6. 2010}}</ref> U razgovoru na Stanford Univerzitetu, [[Marissa Mayer]], Googleov potpredsjednik za ''Search Products and User Experience'' do jula 2012, pokazala je da je polovina od svih novih projekata pokrenuta u drugoj polovini 2005 nastala od ''Innovation Time Offa''. ===Googleplex=== {{Glavni|Googleplex}} [[Datoteka:Google Mountain View campus garden.jpg|thumb|Bašta kampusa u Google Montana View]] [[Datoteka:Google Mountain View campus dinosaur skeleton 'Stan'.jpg|thumb|Google Mountain View, dinosaur 'Stan']] [[Datoteka:Google bike.jpg|thumb|Bicikli obojeni u šemu boja Googlea su dostupni za besplatnu upotrebu od bilo kojeg uposlenika koji hoda Googleplexom]] Googleovo sjedište u [[Mountain View, California|Mountain View]], CA, referirano je kao "[[Googleplex]]", kao igra riječi termina za broj ''[[googolplex]]'' i sjedišta koje se naziva ''komplex'' zgrada. Lobi je dekoriran sa klavirima, lava lampama, starim serverskim klasterima, te projekcijom pretraživačkih upita na zidu. Hodnici su puni lopti za vježbanje i bicikala. Dosta zaposlenika imaju pristup korporativnom rekreacionom centru. Rekreacioni sadržaju su razbacani širom kampusa i sadrže sobe za trening sa mašinama za veslanje i tegovima, svlačionice, podloške i sušila, masažnu sobu, asortiman video igara, stolni nogomet, baby grand [[klavir]], bilijarski stol, te ping pong. U dodatku sa rekreacijskom sobom, postoje i sobe za užinu opremljene raznim jelima i pićima, sa posebnim naglaskom stavljenim na ishranu.<ref>"[http://www.google.com/corporate/culture.html About the Googleplex]." Google. Retrieved 5. 3. 2008.</ref> Besplatna hrana je dostupna uposlenicima 24/7, sa ponudama koje plaćeni automati proračunaju na bazi i favorizirajući one boljih nutritivnih vrijednosti.<ref>{{Cite news | url = http://www.theatlantic.com/life/print/2011/07/what-googles-famous-cafeterias-can-teach-us-about-health/241876/ | title = What Google's Famous Cafeterias Can Teach Us About Health |publisher=[[The Atlantic]] |author= [[Marion Nestle]]| date = juli 2011 | access-date=8. 5. 2013 }}</ref> Googleove opsežne usluge nisu dostupne svim radnicima. Privremeni radnici kao što su oni koji skeniraju knjige nemaju pristup šatlovima, Googleovima cafeima ili drugim privilegijama.<ref>{{Cite news | url = http://searchengineland.com/does-google-have-a-class-system-for-googlers-75457 | title = Does Google Have A Class System For Googlers? | publisher = [[SearchEngineLand]] | author = [[Barry Schwartz]] | date=2. 5. 2011 | access-date=22. 4. 2013 }}</ref> Tokom 2006, Google se preselio u 28.900 m<sup>2</sup> uredskog prostora u [[New York]], na 111 [[Eighth Avenue]], Manhattan.<ref name="manhattan">Reardon, Marguerite. "[http://news.cnet.com/2100-1024_3-6121970.html Google takes a bigger bite of Big Apple]." [[CNET]]. 2. 10. 2006. Retrieved 9. 10. 2006.</ref> Ured je posebno dizajniran i sagrađen za Google i udomljuje njegov najveći reklamno-prodavački tim, koji je bio instrumentala za osiguravanje velikih partnerstava.<ref name="manhattan" /> Sjedište u New Yorku je slično po dizajnu i funkcionalnosti sa onim iz Mountain Viewa, te uključuje sobu za igranje, mikro-kuhinje i područje za video-igre.<ref>{{cite web|title=The Ultimate Office: Inside Google's NYC Compound|url=http://www.refinery29.com/google-office#slide-1|work=Refinery29|publisher=Refinery29|access-date=24. 9. 2013|author=ANNIE GEORGIA GREENBERG|date=11. 9. 2012}}</ref> Od februara 2012, značajan inženjerski tim je baziran u gradu New Yorku.<ref>{{cite news|title=Google Web Grows in City|url=http://online.wsj.com/article/SB10001424052970204653604577251293275921060.html|access-date=24. 9. 2013|newspaper=Wall Street Journal|date=29. 2. 2012|author=Emily Glazer}}</ref> Od septembra 2013, Googleov [[Istočna obala SAD|ured na istočnoj obali]] je lociran na 76 Ninth Ave, New York City, New York.<ref>{{cite web|title=Google New York|url=http://www.google.com/about/jobs/locations/new-york/|work=Google Jobs|publisher=Google, Inc|access-date=24. 9. 2013|date=septembar 2013}}</ref> U novembru 2006. Google je otvorio urede na [[Carnegie Mellon]] kampusu u [[Pittsburgh]]u, fokusirajući se na kodiranje shopping reklama i [[smartphone aplikacija]] i programa.<ref>{{Cite news | url = http://www.thepittsburghchannel.com/technology/10346550/detail.html | archive-url = https://www.webcitation.org/5hGpTE0LB?url=http://www.thepittsburghchannel.com/technology/10346550/detail.html | archive-date=4. 6. 2009 | title = Google Completes Pittsburgh Office, Holds Open House | date=17. 11. 2006 | access-date=13. 1. 2008 |publisher = [[WTAE TV|WTAE]] }}</ref><ref>{{cite web |url=http://triblive.com/x/pittsburghtrib/business/s_712700.html |title=Google search: Tech-minded workers |last=Olson |first=Thomas |date=8. 12. 2010 |publisher=[[Trib Total Media]] |access-date=8. 12. 2010}}</ref> Krajem 2006, Google je također utemeljio nove urede za svoje AdWords divizije u [[Ann Arbor, Michigan]].<ref>{{cite web| url=http://www.informationweek.com/news/internet/webdev/showArticle.jhtml?articleID=202600809| title=Inside Google's Michigan Office| date=24. 10. 2007| publisher=[[InformationWeek]]| access-date=7. 11. 2014| archive-date=3. 5. 2008| archive-url=https://web.archive.org/web/20080503233009/http://www.informationweek.com/news/internet/webdev/showArticle.jhtml?articleID=202600809| url-status=dead}}</ref> Ostale lokacije ureda u SAD uključuju [[Ann Arbor, Michigan]]; [[Atlanta, Georgia]]; [[Austin, Texas]]; [[Boulder, Colorado]]; [[Cambridge, Massachusetts]]; New York City; [[San Francisco]], [[California]]; [[Seattle, Washington]]; [[Reston, Virginia]], te [[Washington, D.C.]] Nadalje, Google ima nekoliko međunarodnih ureda. [[Datoteka:PONYA Inland Term 1 jeh.JPG|thumb|Googleova NYC uredska zgrada udomljuje svoj najveći tim za prodaju reklama.<ref name="manhattan" />|alt=Google's NYC office building]] U oktobru 2006, kompanija je objavila planove da instalira hiljade [[solarni panel|solarnih panela]] za omogućavanje do 1,6 mega[[watt]]a elektriciteta, dovoljno da zadovolji približno 30% energetskih potreba kampusa.<ref name="solar">Richmond, Riva. "[http://www.post1.net/lowem/entry/google_plans_to_build_huge Google plans to build huge solar energy system for headquarters] {{Webarchive|url=http://arquivo.pt/wayback/20160519010259/http://www.post1.net/lowem/entry/google_plans_to_build_huge|date=19 Maj 2016}}." [[MarketWatch]]. 17. oktobar 2006. Pregledano: 17. oktobar 2006.</ref> Sistem će biti najveći solarni napojni sistem kostruiran na SAD-ovom korporativnom kampusu i jedan od najvećih od bilo kojeg korporativnog mjesta u svijetu.<ref name="solar" /> Dodatno, Google je objavio 2009. da je to raspoređivalo stado koza da zadrži travnjake oko Googleplexa kratke, pomažući zaštiti od prijetnji sezonskih požara, dok se usput reducira ugljen-dioksid zs košenje ogromnih zemljišta.<ref>{{cite web| url=http://googleblog.blogspot.com/2009/05/mowing-with-goats.html | title=Official Google Blog: Mowing with goats| date=1. 5. 2009| publisher=Google}}</ref><ref>{{Cite news| url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2009/05/04/AR2009050400027.html | work=[[The Washington Post]] | title=My Day With The Google Goats | first=MG | last=Siegler | date=3. 5. 2009 | access-date=3. 5. 2010}}</ref> Ideja podrezivanja travnjaka korištenjem koza potiče od [[R. J. Widlar]]a, inženjera koji je radio za firmu [[National Semiconductor]].<ref>{{cite web |url=http://www.national.com/rap/Horrible/sheep.html | archive-url= https://web.archive.org/web/19990506135340/http://www.national.com/rap/Horrible/sheep.html| archive-date=6. 5. 1999|title=Sheep Mow Lawns |publisher=[[National Semiconductor]] |access-date=5. 7. 2010}}{{dead link|date=juni 2012}}</ref> Godine 2008, Google se suočio sa optužbama u ''[[Harper's Magazine]]'' jer je navodno "energetski žderonja". Kompanija je optuživana za korištenje svog "[[Don't be evil]]" mottoa i svoje javne [[energy-saving]] kampanje da sakrije ili zataška velike količine energije koje zahtjevaju njegovi serveri.<ref>[[Ginger Strand|Strand, Ginger]]. "[https://web.archive.org/web/20090703171603/http://harpers.org/media/slideshow/annot/2008-03/index.html Keyword: Evil]." Retrieved 9. 4. 2008.</ref> ===Google Doodle=== {{Glavni|Google Doodle}} Od 1998, Google je dizajnirao specijalne, privremene zamjenske logoe da postavlja na svoju [[početna stranica|početnu stranicu]] koja teži da obilježi [[godišnjice]], događaje, postignuća i ljude. Prvi Googleov [[Doodle]] bio je u čast [[Burning Man|Burning Man Festival]]u iz 1998.<ref>{{cite web|url=http://www.google.com/doodle4google/history.html |title=Doodle 4 Google |publisher=Google.com |date= |access-date=23. 4. 2014}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.google.com/doodles/burning-man-festival |title=Burning Man Festival |publisher=Google.com |date=30. 8. 1998 |access-date=23. 4. 2014}}</ref> Doodle su dizajnirali [[Larry Page]] i [[Sergey Brin]] da obavijeste korisnike o svojoj odsutnosti u slučaju da se serveri obore. Naknadni Google Doodleovi su dizajnirani vanjskim doprinositeljima, dok Larry i Sergey nisu pitali tadašnjeg stažistu [[Dennis Hwang|Dennisa Hwanga]] da dizajnira logo za [[Bastille Day]] u 2000. Sa te tačke naovamo, Doodleovi su bili organizirani i kreirani od strane tima nazvanog "Doodleri".<ref>{{cite web|url=http://www.theguardian.com/technology/2014/apr/12/meet-people-behind-google-doodles-logo|title=Meet the people behind the Google Doodles|publisher=The Guardian|date=12. 4. 2014|access-date=27. 9. 2014}}</ref> === Filantropija === {{Glavni|Google.org}} Godine 2004. Google je formirao neprofitnu filantropsku organizaciju [[Google.org]], sa početnim fondom od $1 milijardu.<ref name="philanthropy">{{cite web|url=http://www.google.org/about.html|title=About the Foundation|publisher=Google, Inc.|access-date=16. 7. 2010 |archive-url= https://web.archive.org/web/20100714080922/http://www.google.org/about.html|archive-date=14. 7. 2010}}</ref> Misija organizacije je da kreira svijest o [[klima]]tskim promjenama, globalnom javnom zdravlju i globalnom siromaštvu. Jedan od njenih prvih projekata bio je razvijanje održivog [[plug-in hibrid]]nog [[električni automobil|električnog automobila]] koji može postići 100 milja po galonu. Google je unajmio [[Larry Brilliant]]a kao izvršnog direktora programa u 2004,<ref>{{Cite news |last1=Hafner |first1=Katie |url=http://www.nytimes.com/2006/09/14/technology/14google.html |title=Philanthropy Google's Way: Not the Usual |newspaper=The New York Times |date=14. 9. 2006 |access-date=16. 7. 2010}}</ref> and the current director is Megan Smith.<ref>{{Cite news |last1=Helft |first1=Miguel |url=http://www.nytimes.com/2009/02/24/technology/companies/24google.html |title=Philanthropy Google's Way: Not the Usual |newspaper=[[The New York Times]] |date=23. 2. 2009 |access-date=16. 7. 2010}}</ref> Godine 2008. Google je predstavio svoj "projekt 10<sup>100</sup>" koji je prohvatao ideje kako pomoći društvu, a potom dopuštao Googleovim korisnicima da glasaju o svojim omiljenim.<ref>{{cite web |url=http://www.project10tothe100.com/ |title=Project 10 to the 100th |publisher=Google, Inc. |access-date=16. 7. 2010 |archive-date=10. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110710075927/http://www.project10tothe100.com/ |url-status=dead }}</ref> Nakon dvije godine šutnje, tokom koje je većina razmišljala šta se desilo sa programom,<ref>{{cite news |url=http://www.wired.com/epicenter/2010/06/google-struggles-to-give-away-10-million/ |title=Google Struggles to Give Away $10 million |last1=Van Burskirk |first1=Elliot |date=28. 6. 2010 |work=[[Wired (website)|Wired]] |access-date=26. 9. 2010}}</ref> Google je objavio pobjednike projekta, dajući ukupno deset miliona dolara za razne ideje opsegom od neprofitnih organizacija koje promoviraju obrazovanje web-sajtu koji teži da napravi sve zakonske dokumente javne i internetski dostupne.<ref>{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2010/09/10-million-for-project-10100-winners.html |title=$10 million for Project 10^100 winners |date=24. 9. 2010 |last1=Twohill |first1=Lorraine |publisher=Google, Inc. |access-date=26. 9. 2010}}</ref> U 2011, Google je donirao 1 milion eura za [[Međunarodna matematička olimpijada|Međunarodnu matematičku olimpijadu]] da podrži sljedećih pet godišnjih Međunarodnih matematičkih olimpijada (2011–2015).<ref>{{cite web |url=https://www.imo2011.nl/node/39 |title=Google donating 1 million euros to IMO |date=20. 1. 2011 |access-date=4. 2. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110724154518/https://www.imo2011.nl/node/39 |archive-date=24. 7. 2011 }}</ref> U julu 2012, Google je pokrenuo "[[Legalize Love]]" kampanju u podršci za [[prava homoseksualaca]].<ref>{{cite web|url=http://www.pinknews.co.uk/2012/07/08/google-launches-legalise-love-gay-rights-campaign/|title=Google launches 'Legalise Love' gay rights campaign|work=PinkNews.co.uk|access-date=9. 9. 2014}}</ref> === Izbjegavanje poreza === Google koristi razne strategije izbjegavanja poreza. Na listi najvećih internetskih kompanija, Google plaća najmanje poreze zemljama porijekla svojih prihoda. Kompanija uspijeva ovo uraditi djelomično licenciranjem tehnologije kroz podružnice u Irskoj, Bermudama, Bahamima i Holandiji.<ref>Metz, Cade. [http://www.theregister.co.uk/2010/10/22/google_double_irish_tax_loophole/ "Google slips $3.1bn through 'Double Irish' tax loophole."] The Register, 22. 10. 2010.</ref> Ovo je navodno izazvalo francuske istrage u Googleovu praksu [[transferne cijene|transfernih cijena]].<ref>{{cite web|last=Leach |first=Anna |url=http://www.theregister.co.uk/2012/10/31/google_france_tax_office_billion_euros/ |title=French gov 'plans to hand Google €1bn tax bill' – report. |publisher=Theregister.co.uk |date=31. 10. 2012 |access-date=2. 1. 2013}}</ref> Prateći kriticizam na količinu korporativnih poreza koje je Google platio u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]], predsjednik Eric Schmidt je rekao, "To se zove kapitalizam. Mi smo ponosno kapitalistični." Tokom istog decembarskog (2012) intervjua, Schmidt "je potvrdio da kompanija nema namjere i dalje plaćati ministarstvu finansija UK-a."<ref>{{cite news |url = http://www.independent.co.uk/news/uk/home-news/google-boss-im-very-proud-of-our-tax-avoidance-scheme-8411974.html |title = Google boss: I'm very proud of our tax avoidance scheme |last1 = Kumar |first1 = Nikhil |last2 = Wright |first2 = Oliver |date = 13. 12. 2012 |publisher = The Independent |access-date = 17. 12. 2012 |location = London |archive-date = 17. 12. 2012 |archive-url = https://web.archive.org/web/20121217052403/http://www.independent.co.uk/news/uk/home-news/google-boss-im-very-proud-of-our-tax-avoidance-scheme-8411974.html |url-status = dead }}</ref> U 2013, Schmidt je odgovorio na pitanja o taksama plaćenim u UK pokazujući na reklamne naknade kojima je Google naplaćivao UK kompanijama kao izvor ekonomskog rasta.<ref>{{cite news|last=Arthur |first=Charles |url=http://www.guardian.co.uk/technology/2013/apr/22/google-eric-schmidt-tax-avoidance |title=Google chairman Eric Schmidt defends tax avoidance policies |publisher=The Guardian |date=22. 4. 2013 |access-date=22. 4. 2013 |location=London}}</ref> Googleov potpredsjednik [[Matt Brittin]] svjedočio je za Javni odbor računa Britanskog parlamenta da njegov prodajni tim iz UK nije napravio kupovine i stoga ne duguje porez na promet u Velikoj Britaniji.<ref>{{cite web|author=Brid-Aine Parnell, 17. 5. 2013 |url=http://www.theregister.co.uk/2013/05/17/quotw_ending_may_17/ |title='I think you DO do evil, using smoke and mirrors to avoid tax'. |publisher=Theregister.co.uk |date=17. 5. 2013 |access-date=13. 3. 2014}}</ref> === Okolina === Od 2007, Google je težio karbonskoj neutralnosti u smislu svojih operacija.<ref>{{cite web|title=Google’s Green Initiative: Environmentally Conscious Technology|url=http://www.technobuffalo.com/2011/05/18/googles-green-initiative-environmentally-conscious-technology/|work=TechnoBuffalo|publisher=TechnoBuffalo LLC|access-date=12. 7. 2013|author=Jack McGrath|date=18. 5. 2011}}</ref><ref>{{cite web|title=Home|url=http://www.google.com/green/|work=Google Green|publisher=Google, Inc|access-date=12. 7. 2013|year=2013}}</ref> Google je objelodanio u septembru 2011. da "neprekidno koristi dovoljno elektriciteta za snabdjevanje 200.000 domova", skoro 260 miliona watta ili oko četvrtina emisije nuklearne elektrane. Ukupne ugljične emisije za 2010. bile su upravo ispod 1,5 miliona metričkih tona, najviše zbog korištenja fosilnih goriva koja omogućavaju elektricitet za podatkovne centre. Google je izjavio da je 25 procenata svoje energije isporučeno obnovljivim gorivima u 2010. Prosječna pretraga koristi samo 0,3 watt-sata elektriciteta, tako da sve globalne pretrage su samo 12,5 miliona watta ili 5% ukupne elektricitetske potrošnje Googlea.<ref>{{cite news|last=Glanz|first=James|title=Google Details, and Defends, Its Use of Electricity|url=http://www.nytimes.com/2011/09/09/technology/google-details-and-defends-its-use-of-electricity.html?_r=0|access-date=24. 3. 2014|newspaper=NY Times|date=8. 9. 2011}}</ref> U junu 2013, ''Washington Post'' je izjavio da je Google donirao US$50.000 za [[Competitive Enterprise Institute]], libertarijanski istraživački centar koji naziva ljudske ugljične emisije pozitivnim faktorom za okolinu i izjavljuje da globalno zagrijavanje nije problem.<ref>{{cite news|title=Anatomy of a Washington dinner: Who funds the Competitive Enterprise Institute?|url=http://www.washingtonpost.com/blogs/the-fix/wp/2013/06/20/anatomy-of-a-washington-dinner-who-funds-the-competitive-enterprise-institute/|access-date=12. 7. 2013|newspaper=The Washington Post|date=20. 6. 2013|author=Juliet Eilperin}}</ref> U julu 2013, izjavljeno je da je Google ugostio događaj prikupljanja novčanih sredstava za [[Oklahoma]] Senatora [[Jim Inhofe]], koji je nazvao klimatske promjene "podvalom".<ref>{{cite news|title=Google hosts fundraiser for climate change denying US senator|url=http://www.guardian.co.uk/environment/2013/jul/09/google-climate-denier-jim-inhofe|access-date=12. 7. 2013|newspaper=The Guardian|date=9. 7. 2013|author=Suzanne Goldenberg|location=London}}</ref> == Također pogledajte == * [[Usporedba internetskih pretraživača]] * [[Don't be evil]] * [[Googleov logo]] * [[Google Maps]] * [[Google platform]] * [[Google Street View]] * [[Google+]] * [[Googlebot]] – web crawler * [[Googlization]] * [[Ungoogleable]] == Reference == {{refspisak|3}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} * [https://www.google.com Google] * [https://mail.google.com Gmail] * [https://earth.google.com/ Google Earth] {{Google}} {{Istaknuti članak}} [[Kategorija:Google]] [[Kategorija:Internet pretraživači]] [[Kategorija:Multinacionalne kompanije sa sjedištem u SAD-u]] [[Kategorija:Računarska preduzeća u SAD-u]] gcfx6gc9pu5rwrz6sm12ugc3n05vzgj 3917372 3917371 2026-08-10T06:14:00Z ~2026-43892-51 184526 /* https://youtube.com/@h2oremix88?si=4HkD4Rv-k8189GLX */ https://youtube.com/@h2oremix88?si=2HHX6LQxOG9lT9lr 3917372 wikitext text/x-wiki {{O...|kompaniji|pretraživač interneta|Google (pretraživač)}} {{Infokutija kompanija | grupa = Google LLC | ime = Google LLC | slika = Google 2015 logo.svg | logo_veličina = 250px | slika2 = Googleplex HQ (cropped).jpg | logo_veličina2 = 250px | vrsta = Javna ([[NASDAQ]]: [http://quotes.nasdaq.com/asp/SummaryQuote.asp?symbol=GOOG&selected=GOOG GOOG]), (LSE: [http://www.londonstockexchange.com/en-gb/pricesnews/prices/Trigger/genericsearch.htm?bsg=true&ns=GGEA GGEA]) | osnivanje = [[Menlo Park]], [[Kalifornija]] (27. septembra 1998) | osnivači = [[Larry Page]] i [[Sergey Brin]] | sjedište = [[Googleplex]] - [[Mountain View]], [[Kalifornija]], [[SAD]] | predsjednik = | ključneosobe = [[Sundar Pichai]]<br /><small>([[glavni izvršni direktor]])</small><br />[[Ruth Porat]] <small>(predsjednica)</small><br />[[John L. Hennessy]] <small>(predsjedavajući)</small><br />[[Anat Ashkenazi]]<br /><small>([[glavni finansijski direktor]])</small> | industrija = [[internet]], [[softver]], [[hardver]] | proizvodi = v. [[Spisak Googleovih proizvoda]] | zaposleni = 19,665 ([[30. septembar|30. septembra]] [[2009]].) | holding = | slogan = "Don't Be Evil"<br><small>({{bs|ne budi zao}})</small> | web/https://youtube.com/@h2oremix88?si=u0Ak8T4hPs-xq5x2/ = http://www.google.com/ | sjedište_grad = | sjedište_država = | pod_posluženo = Globalno | usluge = | prihod = [[Američki dolar|USD$]]10,604 milijardi | operativni_prihod = [[Američki dolar|USD$]]5,084 milijardi | neto_dobit = [[Američki dolar|USD$]]3,077 milijardi | divizije = | podruž = AdMob, DoubleClick, On2 Technologies, Picnik, YouTube, Zagat, Waze, Blogger, SlickLogin, Boston Dynamics, Bump, Nest Labs, DeepMind Technologies, WIMM One, VirusTotal | vlasnik = | prestala_postojati = | dodatak = |}} '''Google''' je [[SAD|američka]] multinacionalna [[korporacija]] specijalizirana u [[internet]]skim servisima i proizvodima, koji uključuju internetske reklamne tehnologije, pretragu, internetsko skladištenje i [[softver]], dok se veći dio profita ostvaruje preko [[AdWords]]a.<ref name="financialtables">{{cite web |url=http://investor.google.com/fin_data.html |title=Financial Tables |publisher=Google, Inc. |access-date=2. 5. 2012}}</ref><ref>{{Cite news |title=Online Ads Give Google Huge Gain in Profit |first=David A. |last=Vise |url=https://archive.org/details/googlehetverhaal0000vise|newspaper=The Washington Post |date=21. 10. 2005}}</ref> <!-- historija-->Google su osnovali [[Larry Page]] i [[Sergey Brin]] dok su bili na doktorskom studiju na [[Univerzitet Stanford|Univerzitetu Stanford]]. Zajedno posjeduju oko 14% dionica, ali kontroliraju 56% dioničarske glasačke moći kroz tzv. "superglasačke zalihe". Oni su osnovali Google kao privatno preduzeće 4. septembra 1998. Početna javna ponuda je bila 19. augusta 2004. Njihov opis misije od samog početka je bio "da organiziraju svjetske informacije i naprave ih univerzalno dostupnim i koristivim",<ref name="corporate">{{cite web |url=http://www.google.com/corporate/ |title=Google Corporate Information |publisher=Google, Inc. |access-date=14. 2. 2010}}</ref> a njihov neslužbeni slogan je bio "[[Don't be evil]]"<ref>{{cite web |url=http://investor.google.com/conduct.html |title=Google Code of Conduct |date=8. 4. 2009 |publisher=Google, Inc. |access-date=5. 7. 2010}}</ref><ref>{{cite web |url=http://blogoscoped.com/archive/2007-07-16-n55.html |title=Paul Buchheit on Gmail, AdSense and More |first=Philip|last=Lenssen |date=16. 7. 2007 |publisher=Google Blogoscoped |access-date=14. 2. 2010}}</ref> ({{bs|ne budi zao}}). 2004, Google se premjestio u novo sjedište u [[Mountain View (Kalifornija)|Mountain View, Kalifornija]], koje je nazvano [[Googleplex]].<ref>{{cite web |url=http://www.google.com/about/company/history/#2004 |title=Google history in depth}}</ref> <!-- portfolio -->Brzi rast od osnivanja je povukao lanac proizvoda, nabavki i partnerstava van [[Google pretraga|Googleove pretrage]]. Prema tome, oni nude internetske servise poput softvera za produktivnost uključujući email ([[Gmail]]), internetsko spremanje podataka ([[Google Drive]]), uredski paket ([[Google Docs]]) i sl. Desktop-proizvodi uključuju aplikacije za internetsko pregledanje, organiziranje i uređivanje slika i brzo dopisivanje. Kompanija drži razvoj mobilnog operativnog sistema [[Android (operativni sistem)|Android]] i operativni sistem [[Chrome OS]]<ref>{{cite web|url=http://www.google.com/chromebook |title=Chromebook |publisher=Google |access-date=17. 8. 2011}}</ref> za [[netbook]] poznat kao [[Chromebook]]. Google se snažno uključio u komunikacijski hardver: ima partnerstvo sa velikim elektronskim proizvođačima<ref>{{cite web|last1=Ricker|first1=Thomas|title=Google: Nexus program explained, unfazed by Motorola acquisition|url=http://www.theverge.com/2011/08/15/motorola-google-nexus-program-explained|website=theverge.com|publisher=Vox Media|access-date=31. 7. 2014}}</ref> u produkciji svog "visoko-kvalitetnog i jeftinog"<ref>{{cite web|last1=Kleinman|first1=Jacob|title=Google Exec: New Nexus Coming|url=http://www.technobuffalo.com/2014/06/27/google-exec-new-nexus-coming/|website=technobuffalo.com|publisher=TechnoBuffalo|access-date=31. 7. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140708010647/http://www.technobuffalo.com/2014/06/27/google-exec-new-nexus-coming/|archive-date=8. 7. 2014}}</ref> [[Google Nexus|Nexus]] uređaja i [[Motorola Mobility]] kupljenog u maju 2012.<ref name="Hardware company">{{cite news|title=It's Official: Google Is Now a Hardware Company|url=http://www.businessweek.com/articles/2012-05-22/its-official-google-is-now-a-hardware-company|access-date=4. 9. 2012|newspaper=Bloomberg Businessweek|date=22. 5. 2012|author=Brad Stone|author2=Peter Burrows}}</ref> U 2012, infrastruktura optičkih vlakana instalirana je u gradu [[Kansas]] za opremanje [[Google Fiber]] radio servisa.<ref name="Google Fiber Cable TV Business">{{cite web|last=Hesseldahl|first=Arik|title=Google Gets Into the Cable TV Business, for Real|url=http://allthingsd.com/20120726/google-gets-into-the-cable-tv-business-for-real/|publisher=AllThingsD.com|access-date=15. 9. 2012|date=26. 7. 2012}}</ref> <!-- tehnički dio-->Korporacija, procjenjuje se, pokreće više od milion servera u podatkovnim centrima u svijetu (od 2007)<ref>{{cite web |url=http://www.pandia.com/sew/481-gartner.html |title=Pandia Search Engine News – Google: one million servers and counting |date=2. 7. 2007 |publisher=Pandia Search Engine News |access-date=14. 2. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110716084624/http://www.pandia.com/sew/481-gartner.html |archive-date=16. 7. 2011 }}</ref> i upravlja s više od milijardu zahtjeva za pretragu<ref>{{Cite news |url=http://politicalticker.blogs.cnn.com/2009/12/18/google-unveils-top-political-searches-of-2009/ |title=CNN Politics – Political Ticker... Google unveils top political searches of 2009 |first=Eric |last=Kuhn |date=18. 12. 2009 |publisher=CNN |access-date=14. 2. 2010 |archive-date=12. 10. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121012045324/http://politicalticker.blogs.cnn.com/2009/12/18/google-unveils-top-political-searches-of-2009/ |url-status=dead }}</ref> i približno 24 petabajta korisnički generisanih podataka svaki dan (od 2009).<ref>{{cite web|url=http://portal.acm.org/citation.cfm?doid=1327452.1327492 |title=MapReduce |publisher=Portal.acm.org |access-date=16. 8. 2009}}</ref><ref>{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2008/11/sorting-1pb-with-mapreduce.html |title=Sorting 1PB with MapReduce |last=Czajkowski |first=Grzegorz |date=21. 11. 2008 |publisher=Google, Inc. |access-date=5. 7. 2010}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.niallkennedy.com/blog/2008/01/google-mapreduce-stats.html |title=Google processes over 20 petabytes of data per day |last=Kennedy |first=Niall |date=8. 1. 2008 |publisher=Niall Kennedy |access-date=5. 7. 2010 |archive-date=28. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150928091137/http://www.niallkennedy.com/blog/2008/01/google-mapreduce-stats.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web |url=http://techcrunch.com/2008/01/09/google-processing-20000-terabytes-a-day-and-growing/ |title=Google Processing 20,000 Terabytes A Day, And Growing |last=Schonfeld |first=Erick |date=9. 1. 2008 |publisher=TechCrunch |access-date=16. 2. 2010}}</ref> <!-- popularnost-->U decembru 2013, [[Alexa Internet|Alexa]] je označila google.com kao najposjećeniji [[web-sajt]] u svijetu. Veliki broj Googleovih sajtova na ostalim jezicima nalaze se među prvih stotinu, kao i ostalih nekoliko sajtova koje posjeduje Google, kao što su [[YouTube]] i [[Blogger (servis)|Blogger]].<ref>{{cite web |title=Alexa Traffic Rank for Google (three month average) |publisher=[[Alexa Internet]] |url=http://www.alexa.com/siteinfo/google.com |access-date=10. 12. 2013 |archive-date=26. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151226074120/http://www.alexa.com/siteinfo/google.com |url-status=dead }}</ref> Njihova dominacija na tržištu je vodila ka velikoj medijskoj pokrivenosti, uključujući kritikovanje kompanije zbog problema kao što su autorska prava, cenzura i privatnost.<ref>{{Cite news |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/technology/6740075.stm |work=BBC News |title=Google ranked 'worst' on privacy |date=11. 6. 2007 |access-date=30. 4. 2010}}</ref><ref name="gatekeepers">{{Cite news |first= Jeffrey |last=Rosen |title=Google's Gatekeepers |url=http://www.nytimes.com/2008/11/30/magazine/30google-t.html |work=The New York Times |date=30. 11. 2008 |access-date=5. 7. 2010}}</ref> ==Historija== {{Glavni|Historija Googlea}} Google je s radom počeo u januaru 1996. kao istraživački projekt studenata [[Larry Page|Larryja Page]]a i [[Sergey Brin|Sergeyja Brina]] kada su oba bili na doktorskom studiju na [[Univerzitet Stanford|Univerzitetu Stanford]] u [[Kalifornija|Kaliforniji]].<ref name="milestones">{{cite web |url=http://www.google.com/intl/en/corporate/history.html |title=Google Milestones |publisher=Google, Inc. |access-date=28. 9. 2010}}</ref> Dok su konvencionalne pretraživačke mašine rangirale rezultate brojanjem koliko puta se traženi termin pojavio na stranici, dvojica su teoretisala o boljem sistemu koji je analizirao veze između web-sajtova.<ref>{{cite web |url=http://ilpubs.stanford.edu:8090/422/ |title=The PageRank Citation Ranking: Bringing Order to the Web |last1=Page |first1=Lawrence |last2=Brin |first2=Sergey |last3=Motwani |first3=Rajeev |last4=Winograd |first4=Terry |date=11. 11. 1999 |publisher=Stanford University |access-date=15. 2. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091118014915/http://ilpubs.stanford.edu:8090/422/ |archive-date=18. 11. 2009 }}</ref> Nazvali su ovu novu tehnologiju [[PageRank]]; ona je određivala relevantnost web-sajta prema broju stranica i važnost tih stranica, koje su povezivale nazad na originalni sajt.<ref>{{cite web |url=http://www.google.com/corporate/tech.html |title=Technology Overview |publisher=Google, Inc. |access-date=15. 2. 2010}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www-diglib.stanford.edu/cgi-bin/WP/get/SIDL-WP-1997-0072?1 |title=PageRank: Bringing Order to the Web |last=Page |first=Larry |publisher=Stanford Digital Library Project |date=18. 8. 1997 |archive-url=https://web.archive.org/web/20020506051802/http://www-diglib.stanford.edu/cgi-bin/WP/get/SIDL-WP-1997-0072?1 |archive-date=6. 5. 2002 |access-date=27. 11. 2010 }}</ref><ref>{{Cite journal |last=Brin|first=Sergey|author-link=Sergey Brin|last2=Page|first2=Lawrence|author-link2=Larry Page|year=1998|title=The anatomy of a large-scale hypertextual Web search engine|url=http://infolab.stanford.edu/pub/papers/google.pdf|journal=Computer Networks and ISDN Systems |volume= 30 |issue=1–7|pages=107–117|doi=10.1016/S0169-7552(98)00110-X}}</ref><ref>{{cite journal |last=Barroso |first=L.A. |last2=Dean |first2=J. |last3=Holzle |first3=U. |date=29. 4. 2003 |title=Web search for a planet: the google cluster architecture |journal=IEEE Micro |volume=23 |issue=2 |pages=22–28 |doi=10.1109/mm.2003.1196112 |quote=We believe that the best price/performance tradeoff for our applications comes from fashioning a reliable computing infrastructure from clusters of unreliable commodity PCs.|url=https://semanticscholar.org/paper/8db8e53c92af2f97974707119525aa089f6ed53a }}</ref> Mala pretraživačka mašina zvana "RankDex" od kompanije IDD Information Services dizajnirana od strane [[Robin Li]] već je, od 1996, istraživala jednaku strategiju za bodovanje sajtova, kao i rangiranje stranica.<ref>{{Cite journal |last=Li |first=Yanhong |date=6. 8. 2002 |title=Toward a qualitative search engine |journal=Internet Computing, IEEE |volume=2 |issue=4 |pages=24–29 |publisher=IEEE Computer Society |issn=1089-7801 |doi=10.1109/4236.707687 |url=http://ieeexplore.ieee.org/search/freesrchabstract.jsp?tp=&arnumber=707687 |access-date=14. 2. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111107235943/http://ieeexplore.ieee.org/search/freesrchabstract.jsp?tp=&arnumber=707687 |archive-date=7. 11. 2011 }}</ref> Tehonologija u RankDexu je patentirana u julu 1999.<ref>{{Cite patent |country=US |number=5920859 |status=patent |title=Hypertext document retrieval system and method |gdate=6. 7. 1999 |fdate=5. 2. 1997 |invent1=Li, Yanhong |assign1=IDD Enterprises, L.P. |class=G06F17/30D |access-date=27. 11. 2010}}</ref> i korištena kasnije kada je Li osnovao [[Baidu]] u Kini.<ref>{{Cite news |url=http://www.forbes.com/forbes/2009/1005/technology-baidu-robin-li-man-whos-beating-google_2.html |title=The Man Who's Beating Google |last=Greenberg |first=Andy |work=Forbes |date=5. 10. 2009 |access-date=12. 10. 2010 |archive-date=18. 9. 2012 |archive-url=https://archive.today/20120918202225/http://www.forbes.com/forbes/2009/1005/technology-baidu-robin-li-man-whos-beating-google_2.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.rankdex.com/about.html |title=About: RankDex |publisher=RankDex.com |access-date=12. 10. 2010 |archive-date=20. 1. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120120002301/http://www.rankdex.com/about.html |url-status=dead }}</ref> Page i Brin su originalno nazvali svoj program "BackRub", jer je sistem provjeravao vanjske linkove da odredi važnost sajta.<ref>{{Cite news |title=The Birth of Google |first=John |last=Battelle |newspaper=Wired |date=august 2005 |url=http://www.wired.com/wired/archive/13.08/battelle.html?tw=wn_tophead_4 |access-date=12. 10. 2010}}</ref><ref>{{cite web|last1=Trex|first1=Ethan|title=9 People, Places & Things That Changed Their Names|url=http://mentalfloss.com/article/20890/9-people-places-things-changed-their-names|website=Mental Floss|access-date=4. 8. 2014}}</ref><ref>{{cite web |url=http://huron.stanford.edu |title=Backrub search engine at Stanford University |archive-url=https://web.archive.org/web/19961224105215/http://huron.stanford.edu/ |archive-date=24. 12. 1996 |access-date=12. 3. 2011 }}</ref> Eventualno, oni su izmijenili ime u Google, riječ koja je nastala od pogrešnog izgovora riječi "[[googol]]",<ref>{{cite web |url=http://graphics.stanford.edu/~dk/google_name_origin.html |title=Origin of the name "Google" |last=Koller |first=David |date=januar 2004 |publisher=Stanford University |access-date=4. 7. 2012 |archive-url=https://www.webcitation.org/68ubHzYs7?url=http://graphics.stanford.edu/~dk/google_name_origin.html |archive-date=4. 7. 2012 }}</ref><ref>{{Cite news |url=http://www.stanforddaily.com/2003/02/12/from-googol-to-google/ |title=From Googol to Google |last=Hanley |first=Rachael |date=12. 2. 2003 |newspaper=The Stanford Daily |publisher=Stanford University |access-date=15. 2. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110511111017/http://www.stanforddaily.com/2003/02/12/from-googol-to-google/ |archive-date=11. 5. 2011 }}</ref> broj jedan je praćen sa 100 nula, što je odabrano kao naznaka da je pretraga težila omogućiti veliku količinu informacija.<ref>{{cite web |url=http://www.google.com/company.html |title=Google! Beta website |publisher=Google, Inc. |archive-url= https://web.archive.org/web/19990221202430/http://www.google.com/company.html |archive-date=21. 2. 1999 |access-date=12. 10. 2010 |url-status=live}}</ref> U početku je Google pokretan na web-sajtu Stanford univerziteta, s domenama ''google.stanford.edu'' i ''z.stanford.edu''.<ref>{{cite web |url=http://google.stanford.edu |title=Google! Search Engine |archive-url=https://web.archive.org/web/19981111183552/http://google.stanford.edu/ |publisher=Stanford University |archive-date=11. 11. 1998 |access-date=12. 10. 2010}}</ref><ref>{{cite web |url=http://z.stanford.edu/ |title=Google! Search Engine |archive-url=https://web.archive.org/web/19981201235013/http://z.stanford.edu/ |publisher=Stanford University |archive-date=1. 12. 1998 |access-date=14. 8. 2012}}</ref> Ime domene za Google je registrirano 15. septembra 1997,<ref>{{cite web |url=http://whois.dnsstuff.com/tools/whois.ch?ip=google.com |title=WHOIS – google.com |access-date=5. 7. 2010 |archive-url=https://archive.today/20120529002442/http://whois.dnsstuff.com/tools/whois.ch?ip=google.com |archive-date=29. 5. 2012 }}</ref> a kompanija je inkorporirana 4. septembra 1998. Bila je zasnovana u garaži prijateljice ([[Susan Wojcicki]]<ref name="milestones"/>) u [[Menlo Park (Kalifornija)|Menlo Parku]] (Kalifornija). Kolega s doktorskog studija na Stanfordu, Craig Silverstein, bio je prvi zaposlenik.<ref name="milestones"/><ref>{{cite web |url=http://www-cs-students.stanford.edu/~csilvers/ |title=Craig Silverstein's website |archive-url=https://web.archive.org/web/19991002122809/http://www-cs-students.stanford.edu/~csilvers/ |archive-date=2. 10. 1999 |publisher=Stanford University |access-date=12. 10. 2010 }}</ref><ref>{{Cite news |last=Kopytoff |first=Verne |url=http://articles.sfgate.com/2008-09-07/news/17161124_1_larry-page-google-search-engine |title=Craig Silverstein grew a decade with Google |newspaper=San Francisco Chronicle |publisher=Hearst Communications, Inc. |date=7. 9. 2008 |access-date=12. 10. 2010 |archive-date=7. 11. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121107075029/http://www.sfgate.com/news/article/Craig-Silverstein-grew-a-decade-with-Google-3270079.php |url-status=dead }}</ref> U maju 2011, broj mjesečnih unikatnih posjetioca Googlea prešao je jednu milijardu po prvi put, što je 8,4%-ni rast od maja 2010 (931 million).<ref>{{cite web |url=http://itsalltech.com/2011/06/22/googles-new-record-1-billion-visitors-in-may/ |title=Google's new record, 1 billion visitors in May &#124; It's All Tech |publisher=Itsalltech.com |access-date=2. 1. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120321165022/http://itsalltech.com/2011/06/22/googles-new-record-1-billion-visitors-in-may/ |archive-date=21. 3. 2012 }}</ref> U januaru 2013, Google je objavio zaradu od US$50 milijardi godišnjeg prihoda za 2012. godinu. Ovo je označilo prvi put da je kompanija dostigla ovaj podvig, na vrhu 2011. ukupno US$38 milijardi.<ref>Fiegerman, Seth. 22. 1. 2013. "Google Has Its First $50 Billion Year." http://mashable.com/2013/01/22/google-q4-earnings/</ref> ===Finansiranje i početne javne ponude=== [[Datoteka:Google’s First Production Server.jpg|upright|thumb|Googleov prvi proizvodni server. Googleovi proizvodni serveri nastavljaju bivati izgrađeni od jeftinog hardvera.<ref>{{cite web |url=http://www.computerhistory.org/collections/accession/102662167 |title=Google Server Assembly |publisher=Computer History Museum |access-date=4. 7. 2010}}</ref>|alt=Google's first servers, showing lots of exposed wiring and circuit boards]] Prva sredstva za Google u iznosu US$100 hiljada od [[Andy Bechtolsheim|Andyja Bechtolsheima]], suosnivača [[Sun Microsystems]]a, data su u augustu 1998. prije nego je Google inkorporiran.<ref name="Bechtolsheim">{{Cite news|url=http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?file=/chronicle/archive/2004/04/29/MNGLD6CFND34.DTL|archive-url=https://www.webcitation.org/5hT7GniEG?url=http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?file=%2Fchronicle%2Farchive%2F2004%2F04%2F29%2FMNGLD6CFND34.DTL|archive-date=12. 6. 2009|title=For early Googlers, key word is $$$|last=Kopytoff|first=Verne|date=29. 4. 2004|newspaper=San Francisco Chronicle|publisher=Hearst Communications |access-date=19. 2. 2010|location=San Francisco |url-status=live}}</ref> Početkom 1999, doktoranti Brin i Page odlučili su da je pretraga koju su razvijali uzimala mnogo vremena i odvraćala ih od akademskih ciljeva, te su otišli kod izvršnog direktora firme Excite, Georgea Bella, i ponudili da mu je prodaju za milion dolara. On je odbio ponudu i kasnije je kritikovao [[Vinod Khosla|Vinoda Khoslu]], iz firme Excite, nakon što je pregovarao s Brinom i Pageom o cifri 750.000 dolara. Dana 7. juna 1999. najavljena je tranša finansijskih sredstava u iznosu 25 miliona dolara,<ref>{{Cite press release |url=http://www.google.com/pressrel/pressrelease1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20010212052759/http://www.google.com/pressrel/pressrelease1.html |archive-date=12. 2. 2001 |title=Google Receives $25 Million in Equity Funding |date=7. 6. 1999 |location=Palo Alto, Calif. |publisher=Google |access-date=16. 2. 2009 |url-status=dead }}</ref> s većim ulagačima, uključujući firme [[Kleiner Perkins Caufield & Byers]] i [[Sequoia Capital]].<ref name="Bechtolsheim"/> Googleova početna javna ponuda (IPO) uzela je maha pet godina kasnije, 19. augusta 2004. U to vrijeme Larry Page, Sergey Brin i [[Eric Schmidt]] složili su se da rade zajedno u Googleu na period od 20 godina – do 2024.<ref>{{Cite news |url=http://money.cnn.com/2008/01/18/news/companies/google.fortune/index.htm |title=Google wins again |date=29. 1. 2008 |newspaper=Fortune |publisher=Time Warner |access-date=22. 1. 2011 |first=Adam |last=Lashinsky |archive-date=22. 10. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121022200031/http://money.cnn.com/2008/01/18/news/companies/google.fortune/index.htm |url-status=dead }}</ref> Kompanija je ponudila 19.605.052 dionica po cijeni od $85 po dionici.<ref name="IPO">{{Cite news|url=http://www.businessweek.com/technology/content/aug2004/tc20040819_6843_tc120.htm|title=Google: Whiz Kids or Naughty Boys?|last=Elgin|first=Ben|date=19. 8. 2004|newspaper=BusinessWeek|publisher=Bloomberg, L.P.|access-date=19. 2. 2010}}</ref><ref>{{cite web|url=http://investor.google.com/pdf/2004_AnnualReport.pdf|title=2004 Annual Report|year=2004|publisher=Google, Inc.|page=29|access-date=19. 2. 2010|location=Mountain View, California}}</ref> Dionice su prodate u formatu internetske aukcije koristeći sistem koje su napravili [[Morgan Stanley]] i [[Credit Suisse]], potpisnici ugovora.<ref>{{Cite news|url=http://money.cnn.com/2004/04/29/technology/google/|title=Google sets $2.7 billion IPO|last=La Monica|first=Paul R.|date=30. 4. 2004|publisher=CNN Money|access-date=19. 2. 2010|archive-date=23. 4. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120423090507/http://money.cnn.com/2004/04/29/technology/google/|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.zdnet.com/news/want-in-on-googles-ipo/135799|title=Want In on Google's IPO?|last=Kawamoto|first=Dawn|date=29. 4. 2004|publisher=ZDNet|access-date=19. 2. 2010}}</ref> Prodaja od $1,67 milijardi dala je Googleu tržišnu kapitalizaciju od više od $23 milijarde.<ref name="washpost">{{Cite news|url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/articles/A14939-2004Aug19.html|title=Google's IPO: Grate Expectations|last=Webb|first=Cynthia L.|newspaper=The Washington Post|access-date=19. 2. 2010|location=Washington, D.C. | date=19. 8. 2004}}</ref> U januaru 2014, njihova tržišna kapitalizacija je porasla na $397 milijardi.<ref name=Marketwatch>{{cite web|title=Google Overview|url=http://www.marketwatch.com/investing/stock/goog|publisher=Marketwatch|access-date=2. 2. 2014}}</ref> Ogromna većina od 271 milion dionica ostao je pod kontrolom Googlea, te su mnogi Googleovi uposlenici postali istovremeni milioneri na papiru. [[Yahoo!]], konkurent Googlea, također je imao koristi jer je držao 8,4 miliona dionica Googlea prije nego je IPO zauzeo mjesto.<ref name="yahooshares">{{Cite news|url=http://www.internetnews.com/bus-news/article.php/3392781|title=Yahoo and Google Settle|last=Kuchinskas|first=Susan|date=9. 8. 2004|publisher=internet.com|access-date=19. 2. 2010}}</ref> Postojala je zabrinutost da će Googleov IPO dovesti do izmjena u kulturi kompanije. Razlozi su imali opseg od pritiska dioničara na smanjenje dobitka zaposlenika zbog činjenice da će dosta direktora kompanije postati istovremeni milioneri u papirima.<ref>{{Cite news |agency=Associated Press |url=http://www.wired.com/techbiz/media/news/2004/04/63241 |title=Quirky Google Culture Endangered? |newspaper=Wired |date=28. 4. 2004 |access-date=27. 11. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100814174333/http://www.wired.com/techbiz/media/news/2004/04/63241 |archive-date=14. 8. 2010 }}</ref> Kao odgovor na ovu zabrinutost, suosnivači Sergey Brin i Larry Page obećali su u izvještaju prema potencijanlim investitorima da IPO neće izmijeniti kulturu kompanije.<ref>{{cite web |last1=Olsen |first1=Stefanie |last2=Kawamoto |first2=Dawn |url=http://news.cnet.com/2100-1024-5201978.html |title=Google IPO at $2.7 billion |work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]] |date=30. 4. 2004 |access-date=27. 11. 2010}}</ref> Godine 2005, članci u ''[[The New York Times]]'' i ostalim izvorima počeli su sugerisati da je Google izgubio svoji nekorporativnu, nepokvarenu filozofiju.<ref>Richard Utz, "The Good Corporation? Google's Medievalism and Why It Matters." ''Studies in Medievalism'' 23 (2013): 21-28.</ref><ref>{{Cite news |last=Rivlin |first=Gary |url=http://www.nytimes.com/2005/08/24/technology/24valley.html |title=Relax, Bill Gates; It's Google's Turn as the Villain |newspaper=The New York Times |date=24. 8. 2005 |access-date=27. 11. 2010}}</ref><ref>{{Cite news |last1=Gibson |first1=Owen |last2=Wray |first2=Richard |url=http://www.smh.com.au/news/technology/search-giant-may-outgrow-its-fans/2005/08/25/1124562975596.html3001.asp |title=Search giant may outgrow its fans |newspaper=The Sydney Morning Herald |date=25. 8. 2005 |access-date=27. 11. 2010}}</ref><ref>{{cite web |last=Ranka |first=Mohit |url=http://www.osnews.com/story/17928/Google--Dont-Be-Evil |title=Google – Don't Be Evil |publisher=OSNews |date=17. 5. 2007 |access-date=27. 11. 2010}}</ref> U težnji da zadrže unikatnu kulturu kompanije, Google je uveo poziciju ''"''Šefa kulture", koji također snosi funkciju direktora za ljudske resurse. Svrha Šefa kulture je razviti i održati kulturu i rad na načine da se zadrži iskren odnos prema osnovnim vrijednostima na kojima je kompanija zasnovana: stambena organizacija sa saradničkim okruženjem.<ref name="CCO">{{cite web |last=Mills |first=Elinor |url=http://www.zdnet.com.au/meet-google-s-culture-czar-339275147.htm |title= Google's culture czar |publisher=ZDNet |date=30. 4. 2007 |access-date=27. 11. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101031155723/http://www.zdnet.com.au/meet-google-s-culture-czar-339275147.htm |archive-date=31. 10. 2010 }}</ref> Google se također suočio sa navođenjem seksizma i starosne segregacije od bivših zaposlenika.<ref>{{cite web |last=Kawamoto |first=Dawn |url=http://news.cnet.com/Google-hit-with-job-discrimination-lawsuit/2100-1030_3-5807158.html?tag=nl |title=Google hit with job discrimination lawsuit |work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]] |date=27. 7. 2005 |access-date=27. 11. 2010}}</ref><ref>{{Cite news |agency=Associated Press |url=http://www.ctv.ca/servlet/ArticleNews/story/CTVNews/20071006/google_old_071006/20071006 |title=Google accused of ageism in reinstated lawsuit |publisher=CTV Television Network |date=6. 10. 2007 |access-date=27. 11. 2010 |archive-date=11. 10. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071011205140/http://www.ctv.ca/servlet/ArticleNews/story/CTVNews/20071006/google_old_071006/20071006 |url-status=dead }}</ref> Trgovanje se dobro odvijalo nakon IPO, sa dionicama koje su dostizale $700 po prvi put 31. oktobra 2007,<ref>{{cite web |url=http://weblogs.baltimoresun.com/business/hancock/blog/2007/10/google_shares_hit_700.html |title=Google shares hit $700 |date=31. 10. 2007 |last=Hancock |first=Jay |publisher=The Baltimore Sun |access-date=27. 11. 2010 |archive-date=8. 5. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130508163840/http://weblogs.baltimoresun.com/business/hancock/blog/2007/10/google_shares_hit_700.html |url-status=dead }}</ref> prvenstveno zbog boljih prodaja i prihoda na tržištu internetskog reklamiranja.<ref name="bowlingforgoogle">{{Cite news |last=La Monica |first=Paul R. |url=http://money.cnn.com/2005/05/25/technology/techinvestor/lamonica/index.htm |title=Bowling for Google |publisher=CNN |date=25. 5. 2005 |access-date=28. 2. 2007 |archive-date=19. 6. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120619060640/http://money.cnn.com/2005/05/25/technology/techinvestor/lamonica/index.htm |url-status=dead }}</ref> Porast u cijeni trgovanja je uglavnom podstaknuto od strane zasebnih investitora, za razliku od velikih institucionalnih investitora i međusobnih sredstava.<ref name="bowlingforgoogle" /> Kompanija je upisana na [[NASDAQ]] berzi pod satnim simbolom GOOG, a na [[Frankfurt]]skoj berzi pod satnim simbolom GGQ1. ===Rast=== U martu 1999, kompanija je preselila svoje urede u [[Palo Alto]], Kalifornija, što je dom za nekoliko poznatih tehnoloških početaka [[Silicijska dolina|Silicijske doline]].<ref name="165univave">{{Cite news|url=http://news.cnet.com/2100-1040-960790.html|title=A building blessed with tech success|last=Fried|first=Ian|date=4. 10. 2002|work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]]|access-date=15. 2. 2010}}</ref> Sljedeće godine, unatoč početnom oponiranju Pagea i Brina prema reklamno-profitnoj pretrazi,<ref>{{Cite book|last=Stross|first=Randall|title=Planet Google: One Company's Audacious Plan to Organize Everything We Know|publisher=Free Press|location=New York|date=septembar 2008|pages=3–4|chapter=Introduction|isbn=978-1-4165-4691-7|url=http://books.google.com/?id=xOk3EIUW9VgC&printsec=frontcover|access-date=14. 2. 2010|chapterurl=http://books.google.com/books?id=xOk3EIUW9VgC&printsec=frontcover}}</ref> Google je počeo prodavati reklamiranje sa pretraživačkim ključnim riječima.<ref name="milestones" /> U cilju dobijanja čistog dizajna stranice i povećane brzine, reklame su bile isključivo tekstualnog karaktera. Ključne riječi koje su prodavane bile su bazirane na kombinaciji cijena i klikova, sa naplaćivanjem koje je počinjalo s 5 centi po kliku.<ref name="milestones" /> Ovaj model prodaje na osnovu ključnih riječi bio je prvi put korišten na sajtu ''Goto.com'', [[Idealab]] spin-off kojeg je kreirao [[Bill Gross (entrepreneur)|Bill Gross]].<ref name="goto strong">{{Cite news|url=http://searchenginewatch.com/2166331|title=GoTo Going Strong |last= Sullivan |first=Danny|date=1. 7. 1998|publisher=SearchEngineWatch|access-date=18. 2. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20091014204451/http://searchenginewatch.com/2166331|archive-date=14. 10. 2009}}</ref><ref name="cnet p4p">{{Cite news|url=http://news.cnet.com/Pay-for-placement-gets-another-shot/2100-1023_3-208309.html|title=Pay-for-placement gets another shot|last=Pelline|first=Jeff|date=19. 2. 1998|work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]] |access-date=18. 2. 2010}}</ref> Kada je kompanija promijenila imena u Overture Services, tužila je Google zbog kršenja autorskih prava patenata "pay per click" i licitacije. Uvodni servisi bi kasnije bili kupljeni od Yahoo!-a i preimenovani u [[Yahoo! Search Marketing]]. Slučaj je kasnije smaknut sa suda; Google je prihvatio izdavanje zajedničkih dionica Yahoo!-u u zamjenu za stalnu dozvolu.<ref>{{Cite news|url=http://news.cnet.com/Google,-Yahoo-bury-the-legal-hatchet/2100-1024_3-5302421.html|title=Google, Yahoo bury the legal hatchet|last=Olsen|first=Stephanie|date=9. 8. 2004|work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]]|access-date=18. 2. 2010}}</ref> Godine 2001, Google je dobio patent za svoj PageRank mehanizam.<ref name="patent">{{Ref patent |country=US |number=6285999 |status=patent |title=Method for node ranking in a linked database |gdate=4. 9. 2001 |fdate=9. 1. 1998 |invent1=Page, Lawrence |assign1=The Board of Trustees of the Leland Stanford Junior University |class=G06F17/30}}</ref> Patent je službeno dodijeljen na Univerzitetu Stanford i potpisuje Lawrencea Pagea kao izumitelja. Godine 2003. kompanija je zakupila uredski kompleks od kompanije [[Silicon Graphics]] na 1600 Amphitheatre Parkway u [[Mountain View (Kalifornija)|Mountain View]], Kalifornija.<ref name="sgibldg">{{Cite news|url=http://news.cnet.com/Googles-movin-on-up/2110-1032_3-1025111.html|title=Google's movin' on up|last=Olsen|first=Stephanie|date=11. 7. 2003|work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]]|access-date=15. 2. 2010}}</ref> Kompleks je postao poznat kao [[Googleplex]], igra riječi od [[googolplex]], broj gdje jedinicu slijedi googol nula. [[Googleplex]] interijere su dizajnirali arhitekti [[Clive Wilkinson]]. Tri godine kasnije, Google je kupio imovinu od SGI za $319 miliona.<ref name="googleplexpurchase">{{Cite news|url=http://sanjose.bizjournals.com/sanjose/stories/2006/06/19/newscolumn3.html|title=Google to buy headquarters building from Silicon Graphics|date=16. 6. 2006|newspaper=Silicon Valley / San Jose Business Journal|publisher=American City Business Journals|access-date=15. 2. 2010|location=San Jose}}</ref> Do tada, ime "Google" je našlo svoj put u svakodnevni govor, uzrokujući da glagol "google" bude dodan u [[Merriam-Webster]] Collegiate Dictionary i [[Oxford English Dictionary]], označavajući ga "koristiti Google pretragu da se dobiju informacije na Internetu."<ref>{{cite web|url=http://googleblog.blogspot.com/2006/10/do-you-google.html|title=Do You "Google"?|last=Krantz|first=Michael|date=25. 10. 2006|publisher=Google, Inc.|access-date=17. 2. 2010}}</ref><ref>{{cite web|url=http://msnbc.msn.com/id/13720643/|title=To Google or Not to Google|last=Bylund|first=Anders|date=5. 7. 2006|publisher=msnbc.com|access-date=17. 2. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20060707062623/http://msnbc.msn.com/id/13720643/|archive-date=7. 7. 2006}}</ref> ===2013 - danas=== Google je objavio pokretanje nove kompanije naziva [[Calico (company)|Calico]] 19. septembra 2013, kojom će upravljati šef Applea [[Arthur D. Levinson|Arthur Levinson]]. U službenom javnom izvještaju, Page je objasnio da "zdravlje i blagostanje" kompanije će se fokusirati na "izazov starenja i povezanih bolesti".<ref>{{cite news|title=Google spin-off Calico to search for answers to ageing|url=http://www.bbc.co.uk/news/technology-24158924|access-date=20. 9. 2013|newspaper=BBC News|date=19. 9. 2013|author=Jane Wakefield}}</ref> Od septembra 2013, Google upravlja sa 70 ureda u više od 40 zemalja.<ref>{{cite web|title=Google locations|url=http://www.google.com/about/company/facts/locations/|work=Google Company|publisher=Google, Inc|access-date=24. 9. 2013|date=septembar 2013}}</ref> Google je proslavio svoju 15-godišnjicu 27. septembra 2013, iako je koristio druge datume za svoj službeni rođendan.<ref>{{cite web|url=http://searchengineland.com/google-is-10-years-old-finding-the-real-google-birthday-12172|title=Google Is 10 Years Old? Finding The Real Google Birthday|last=Sullivan|first=Danny|date=14. 9. 2007|access-date=28. 9. 2013|archive-date=24. 9. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130924011919/http://searchengineland.com/google-is-10-years-old-finding-the-real-google-birthday-12172|url-status=dead}}</ref> Razlog izbora 27. septembra ostaje nepoznat, a spor sa konkurentskom pretraživačkom stranicom [[Yahoo! Search]] iz 2005 smatra se razlogom.<ref>{{Cite news |last=Peterson |first=Andrea|url=http://www.washingtonpost.com/blogs/the-switch/wp/2013/09/27/is-today-really-googles-birthday/ |title=Is today really Google’s birthday? |newspaper=Washington Post|date=27. 9. 2013 |access-date=28. 9. 2013}}</ref><ref>{{cite news|title=Google celebrates 15th birthday with interactive piñata 'doodle'|url=http://www.independent.co.uk/life-style/gadgets-and-tech/news/google-celebrates-15th-birthday-with-interactive-piata-doodle-8842436.html|access-date=28. 9. 2013|newspaper=The Independent|date=26. 9. 2013|author=John Hall|location=London|archive-date=28. 9. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130928223219/http://www.independent.co.uk/life-style/gadgets-and-tech/news/google-celebrates-15th-birthday-with-interactive-piata-doodle-8842436.html|url-status=dead}}</ref> Alliance for Affordable Internet (A4AI) je pokrenuta u oktobru 2013. i Google je dio koalicije javnih i privatnih organizacija koje uključuju [[Facebook]], [[Intel]] i [[Microsoft]]. Vođena od strane [[Tim Berners-Lee]]ja, A4AI se bori napraviti pristup internetu dostupnijim tako da je pristup proširen na zemlje u razvoju, gdje je samo 31% ljudi priključeno. Google će pomagati smanjenju cijena pristupa internetu tako da one padnu ispod UN-ovog Broadband Commission svjetskog cilja od 5% mjesečnog primanja.<ref>{{cite news|title=Sir Tim Berners-Lee and Google lead coalition for cheaper internet|url=http://www.theguardian.com/technology/2013/oct/07/google-berners-lee-alliance-broadband-africa?CMP=EMCNEWEML6619I2&et_cid=51918&et_rid=7107573&Linkid=http%3a%2f%2fwww.theguardian.com%2ftechnology%2f2013%2foct%2f07%2fgoogle-berners-lee-alliance-broadband-africa|access-date=8. 10. 2013|newspaper=The Guardian|date=7. 10. 2013|author=Samuel Gibbs}}</ref> Korporacijski ujedinjeni prihod za treći kvartal 2013. objavljen je sredinom oktobra 2013. od US$14,89 milijardi, koji pokazuje rast od 12% u odnosu na prethodni kvartal. Googleov internetski biznis je odgovoran za US$10,8 milijardi od ovog iznosa, sa rastom u broju korisničkih klikova na reklame.<ref>{{cite news|title=Google earnings up 12% in third quarter even as Motorola losses deepen|url=http://www.theguardian.com/technology/2013/oct/17/google-q3-revenue-earnings-report?CMP=EMCNEWEML6619I2&et_cid=53346&et_rid=sundaybottle@hotmail.com&Linkid=http%3a%2f%2fwww.theguardian.com%2ftechnology%2f2013%2foct%2f17%2fgoogle-q3-revenue-earnings-report|access-date=18. 10. 2013|newspaper=The Guardian|date=17. 10. 2013|author=Reuters|archive-date=24. 2. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150224132350/http://www.theguardian.com/technology/2013/oct/17/google-q3-revenue-earnings-report?CMP=EMCNEWEML6619I2&et_cid=53346&et_rid=sundaybottle@hotmail.com&Linkid=http%3a%2f%2fwww.theguardian.com%2ftechnology%2f2013%2foct%2f17%2fgoogle-q3-revenue-earnings-report|url-status=dead}}</ref> U novembru 2013, Google je objavio planove za novi (93.000 m<sup>2</sup>) ured u Londonu, koji se treba otvoriti u 2016. Nove prostorije će biti u mogućnosti smjestiti 4.500 uposlenika i ovo se smatra kao jedna od najvećih komercijalnih nabavki imanja u Britaniji.<ref>{{cite news|title=Inside Google’s new 1-million-square-foot London office—three years before it’s ready|url=http://qz.com/139794/inside-googles-new-1-million-square-foot-london-office-three-years-before-its-ready/|access-date=6. 11. 2013|newspaper=Quartz|date=1. 11. 2013|author=Leo Mirani}}</ref> U oktobru 2014, prema [[Interbrand]] rangiranju, Google je bio drugi najvrijedniji brend u svijetu (iza [[Apple Inc.|Applea]]) sa vrijednošću od $107,4 milijarde.<ref>[http://www.nytimes.com/2014/10/09/business/media/tech-companies-lead-ranking-of-most-valuable-brands-.html?_r=0 Technology titans lead ranking of most valuable brands], ''NYTimes.com'', 8. 10. 2014. Retrieved 9. 10. 2014.</ref> ===Nabavke i partnerstva=== [[Datoteka:Google page brin.jpg|thumb|[[Larry Page]] i [[Sergey Brin]] u 2003.|220x220px]] Od 2001, Google je kupio dosta kompanija, prvenstveno male firme sa ulaganjem kapitala. Godine 2004, Google je kupio [[Keyhole, Inc]].<ref>{{Cite press release |title=Google Acquires Keyhole Corp |publisher=Google, Inc. |date=27. 10. 2004 |url=http://www.google.com/press/pressrel/keyhole.html |access-date=27. 11. 2010}}</ref> Startna kompanija razvijala je proizvod Earth Viewer koji je davao 3D prikaz slike Zemlje. Google je preimenovao ime servisa u [[Google Earth]] 2005. godine. Google je kupio [[Urchin (software)|Urchin Software]] u aprilu 2005, koristeći svoj 'Urchin on Demand' proizvod za kreiranje [[Google Analytics]] u 2006. U oktobru 2006. Google je objavio da je kupio sajt za razmjenu videosnimaka [[YouTube]] za 1,65 milijardi dolara u Googleovoj zalihi, te da je ugovor završen 13. novembra 2006.<ref>{{Cite news |title= Google closes $A2b YouTube deal |author= [[Reuters]] |work= The Age |location=[[Melbourne]]| url= http://www.theage.com.au/news/Business/Google-closes-A2b-YouTube-deal/2006/11/14/1163266548827.html |access-date=5. 7. 2010 |date=14. 11. 2006}}</ref> Google ne omogućuje detaljne podatke za YouTubeove pokretajuće troškove, te su YouTubeove dobiti u 2007. opisane kao "nematerijalne" u regulatornom smislu.<ref name=Moneyclip>{{Cite news |first= Yi-Wyn |last= Yen |date=25. 3. 2008 |url= http://techland.blogs.fortune.cnn.com/2008/03/25/youtube-looks-for-the-money-clip |title= YouTube Looks For the Money Clip |access-date=5. 7. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100117010826/http://techland.blogs.fortune.cnn.com/2008/03/25/youtube-looks-for-the-money-clip/ |archive-date=17. 1. 2010}}</ref> U junu 2008. članak magazina ''[[Forbes]]'' predstavio je YouTubeov prihod u 2008. od 200 miliona dolara, bilježeći napredak u reklamnim prodajama.<ref name="Forbes08">{{Cite news |first= Quentin |last= Hardy |author2= Evan Hessel |url= http://www.forbes.com/forbes/2008/0616/050.html|title=GooTube|work=Forbes|date=22. 5. 2008|access-date=5. 7. 2010}}</ref> Dana 13. aprila 2007. Google je postigao sporazum o kupovini [[DoubleClick]]a za 3,1 milijardu dolara, što je Googleu dalo vrijedne veze koje je DoubleClick imao s web-izdavačima i reklamnim agencijama.<ref name="DoubleClicknyt">{{Cite news|url=http://www.nytimes.com/2007/04/14/technology/14DoubleClick.html |title=Google Buys DoubleClick for $3.1 Billion|last=Story|first=Louise|last2=Helft|first2=Miguel|date=17. 4. 2007|newspaper=The New York Times|access-date=26. 2. 2010|location=New York}}</ref> Kasnije iste te godine, Google je kupio [[GrandCentral]] za $50 miliona.<ref>{{cite web|url=http://googleblog.blogspot.com/2007/07/all-aboard.html|title=All aboard|last=Chan|first=Wesley|date=2. 7. 2007|publisher=Google, Inc.|access-date=26. 2. 2010}}</ref> Sajt će kasnije biti preimenovan u [[Google Voice]]. 5. augusta 2009, Google je kupio svoju prvu javnu kompaniju, kupujući softver za kreiranje videa [[On2 Technologies]] za $106,5 miliona.<ref>{{cite web|url=http://www.google.com/intl/en/press/pressrel/ir_20090805.html|title=Google to Acquire On2 Technologies|publisher=Google Press release|date=5. 8. 2009|access-date=5. 7. 2010}}</ref> Google je također kupio [[Aardvark (search engine)|Aardvark]], pretragu za društvene mreže, za $50 miliona, te komentarisao na svom internom blogu, "mi gledamo unaprijed za saradnju da vidimo gdje šta možemo uzeti".<ref>{{cite web|access-date=12. 2. 2010 |url=http://googleblog.blogspot.com/2010/02/google-acquires-aardvark.html |title=Google Acquires Aardvark |publisher=Google, Inc. |quote=we're excited to announce that we've acquired Aardvark, a unique technology company.}}</ref> U aprilu 2010, Google je objavio da je kupio hardverski startup, Agnilux.<ref>{{cite web |url=http://www.marketwatch.com/story/google-buys-stealthy-start-up-agnilux-2010-04-21 |title=Google buys stealthy start-up Agnilux |date=21. 4. 2010 |last=Letzing |first=John |publisher=MarketWatch |access-date=27. 11. 2010}}</ref> U dodatku mnogih kompanija koje je Google kupio, kompanija je imala partnerstvo sa ostalim organizacijama za istraživanje, reklamiranje i ostale aktivnosti. 2005, Google je imao partnerstvo sa [[NASA]]-ovim [[Ames Research Center|Ames]] istražnim centrom za izgradnju 93.000 m<sup>2</sup> ureda.<ref name="nasaames">{{cite web|url=http://news.cnet.com/Can-Google-beat-the-new-office-curse/2100-1030_3-5884957.html|title=Can Google beat the new-office curse?|last=Mills|first=Elinor|date=29. 9. 2005|publisher=[[CNET]] |access-date=26. 2. 2010}}</ref> Uredi bi se koristili za istraživačke projekte uključujući velikoobimni podatkovni menadžment, [[Mašinski inženjering#Nanotehnologija|nanotehnologiju]], distribuirano računarstvo, te istraživačku svemirsku industriju. Google je ušao u partnerstvo sa firmom [[Sun Microsystems]] u oktobru 2005. radi pomoći oko razmjene i distribuiranja međusobnih tehnologija.<ref name="googlesun">{{Cite news|url=http://www.usatoday.com/tech/news/2005-10-03-google-sun-team_x.htm|title=Google, Sun make 'big deal' together|last=Kessler|first=Michelle|last2=Acohido|first2=Byron|date=3. 10. 2005|newspaper=[[USA Today]]|publisher=[[Gannett Co. Inc.]]|access-date=26. 2. 2010}}</ref> Kompanija je imala partnerstvo sa [[AOL]]-om<ref name="googleaol">{{cite web|url=http://news.cnet.com/What-the-Google-AOL-deal-means-for-users/2100-1024_3-6010327.html|title=What the Google-AOL deal means for users|last=Mills|first=Elinor|date=28. 12. 2005|work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]]|access-date=26. 2. 2010}}</ref> radi poboljšanja međusobne pretrage video servisa. Googleova partnerstva 2005. također su sadržavala finansiranje nove [[.mobi]] vrhunske domene za mobilne uređaje, zajedno s ostalim kompanijama, uključujući i [[Microsoft]], [[Nokia]] i [[Ericsson]].<ref>{{cite web|url=http://finance.yahoo.com/news/DotMobi-Sells-Mobi-DomainName-paidcontent-2969792871.html?x=0&.v=1|title=DotMobi Sells .Mobi Domain-Name Operator|last=Lunden|first=Ingrid|date=12. 2. 2010|publisher=[[Yahoo!]]|access-date=26. 2. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20110623143032/http://finance.yahoo.com/news/DotMobi-Sells-Mobi-DomainName-paidcontent-2969792871.html?x=0&.v=1|archive-date=23. 6. 2011}}</ref> Google bi kasnije pokrenuo "[[AdSense for Mobile]]", uzimajući maha na razvoju mobilnog reklamnog tržišta.<ref name="adsense_mobile">{{cite web|url=http://www.google.com/intl/en/press/annc/20070917_mobileads.html|title=Google AdSense for Mobile unlocks the potential of the mobile advertising market|date=17. 9. 2007 |publisher= Google, Inc.|access-date=26. 2. 2010}}</ref> Povećavajući svoj marketinški nivo još dalje, Google i [[News Corp. Digital Media|Fox Interactive Media]] od [[News Corporation]] ušli su u sporazum vrijedan 900 miliona dolara radi omogućavanja pretrage i reklamiranja tadašnje popularne društvene mreže [[MySpace]].<ref name="googlemyspace">{{Cite news|url=http://findarticles.com/p/articles/mi_m0EIN/is_2006_August_7/ai_n16610613/|title=Fox Interactive Media Enters into Landmark Agreement with Google Inc.; Multi-Year Pact Calls for Google to Provide Search and Advertising across Fox Interactive Media's Growing Online Network Including the MySpace Community|date=7. 8. 2006|publisher=B Net|access-date=26. 2. 2010|archive-date=9. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160109065331/http://findarticles.com/p/articles/mi_m0EIN/is_2006_August_7/ai_n16610613/|url-status=dead}}</ref> U 2007, Google je počeo sponzorirati [[NORAD Tracks Santa]], isključujući bivšeg sponzora AOL. NORAD Tracks Santa tvrdi da prati Djeda Mrazov napredak na Badnju večer,<ref name="Tracking Santa: NORAD & Google Team Up For Christmas, Dec 1, 2007, Danny Sullivan">{{cite web |url=http://searchengineland.com/tracking-santa-norad-google-team-up-for-christmas-12817 |title=Tracking Santa: NORAD & Google Team Up For Christmas, Dec 1, 2007, Danny Sullivan |access-date=5. 7. 2010 |publisher=Search Engine Land }}</ref> koristeći Google Earth da "prati djeda Mraza" u 3D-u po prvi put.<ref name="Behind the scenes: NORAD's Santa tracker for Thur, Dec 21, 2009 By Daniel Terdiman, CNET">{{cite web |url=http://news.cnet.com/8301-13772_3-10418101-52.html |title=Behind the scenes: NORAD's Santa tracker for Thur, Dec 21, 2009 By Daniel Terdiman, CNET |access-date=31. 12. 2009 |work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]] }}</ref> Googleov servis YouTube dao je ''NORAD Tracks Santa'' vlastiti kanal.<ref name="Instructions On Tracking Santa With NORAD & Google: The 2007 Edition, Dec 24, 2007, Danny Sullivan">{{cite web |url=http://searchengineland.com/instructions-on-tracking-santa-with-norad-google-the-2007-edition-13001 |title=Instructions On Tracking Santa With NORAD & Google: The 2007 Edition, Dec 24, 2007, Danny Sullivan |access-date=5. 7. 2010 |publisher=Search Engine Land }}</ref> U 2008, Google je razvio partnerstvo sa [[GeoEye]] da pokrene satelit koji opskrbljuje Google sa visoko-razlučivim (0,41 m monochrome, 1,65 m color) prikazom za Google Earth. Satelit je pokrenut iz [[Vandenberg Air Force Base]] 6. septembra 2008.<ref>{{Cite news|url=http://www.reuters.com/article/2008/09/06/us-geoeye-idUSN0633403420080906|title=GeoEye launches high-resolution satellite|last=Shalal-Esa|first=Andrea|date=6. 9. 2008|publisher=Reuters|access-date=26. 2. 2010|location=Washington|archive-date=4. 7. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150704142406/http://www.reuters.com/article/2008/09/06/us-geoeye-idUSN0633403420080906|url-status=dead}}</ref> Google je također najavio u 2008. da servira arhivu fotografija magazina [[Life (časopis)|Life Magazine]]. Neke od slika u arhivi nikad nisu objavljene u magazinu.<ref>{{Cite news |title=Google gives online life to Life mag's photos |url=http://www.msnbc.msn.com/id/27802744/ |quote=Google Inc. has opened an online photo gallery that will include millions of images from ''[[Life (časopis)|Life]]'' magazine's archives that have never been seen by the public before. |agency=[[Associated Press]] |date=20. 11. 2008 |access-date=25. 2. 2010 |location=Mountain View, California}}</ref> Slike su obilježene vodenim pečatom i originalno su imale napomene o autorskim pravima na svim slikama, bez obzira na status javne domene.<ref>{{cite web |url=http://searchengineland.com/google-to-host-10-million-time-life-unpublished-images-15513 |title=Google Hosting Time-Life Photo Archive, 10 Million Unpublished Images Now Live |publisher=[[Search Engine Land]] |author=Greg Stirling |date=18. 11. 2008 |access-date=5. 7. 2010}}</ref> U 2010, [[Google Energy]] napravio je svoje prvo investiranje u projekt obnovljive energije, ulažući $38,8 miliona u dvije vjetroelektrane u [[North Dakota|Sjevernoj Dakoti]]. Kompanija je objavila da dvije lokacije generiraju 169,5 megavata snage, dovoljno da opskrbe 55.000 domova. Farme, koje je razvila firma [[NextEra Energy Resources]], će smanjiti korištenje fosilnih goriva u regiji i vratiti profite. NextEra Energy Resources prodala je Googleu 20% udjela u projektu da dobije ulog za svoj razvoj.<ref>{{Cite news |title=Google Invests in Two Wind Farms |first1=Scott |last1=Morrison |first2=Cassandra |last2=Sweet |newspaper=[[The Wall Street Journal]] |date=4. 5. 2010 |url=http://online.wsj.com/article/SB10001424052748704342604575222420304732394.html |access-date=27. 11. 2010}}</ref> U februaru 2010, [[Federal Energy Regulatory Commission]] (FERC) autorizirala je Google da kupuje i prodaje energiju po tržišnim cijenama.<ref>''[http://news.cnet.com/8301-11128_3-10456435-54.html Google Energy can now buy and sell energy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140122140309/http://news.cnet.com/8301-11128_3-10456435-54.html |date=22. 1. 2014 }}, on Cnet.com''.</ref> Red jasno navodi da Google Energy—podružnica Googlea—drži prava "za prodaju energije, kapaciteta i pomoćnih servisa po tržišno-baziranim stopama", ali i obznanjuje that niti Google Energy niti podružnice "posjeduju ili kontrolišu bio koje generativne ili prijenosne" objekte.<ref>{{cite web|title=Google gets go-ahead to buy, sell energy|url=http://news.cnet.com/8301-11128_3-10456435-54.html|work=[[CNET]]|publisher=CBS Interactive Inc|access-date=23. 9. 2013|author=Candace Lombardi|date=19. 2. 2010|archive-date=23. 12. 2018|archive-url=https://archive.today/20181223203337/https://www.cnet.com/news/google-gets-go-ahead-to-buy-sell-energy/|url-status=dead}}</ref> Korporacija ostvaruje ovo odobrenje u septembru 2013. godine, kada je najavila da će kupiti sve proizvedene električne energije od strane još neizgrađenih 240 megavata Happy Hereford [[vjetroelektrana]].<ref>{{cite news|title=Google is on the way to quietly becoming an electric utility|url=http://qz.com/125407/google-is-on-the-way-to-quietly-becoming-an-electric-utility/|access-date=23. 9. 2013|newspaper=Quartz|date=18. 9. 2013|author=Todd Woody}}</ref> Također 2010, Google je kupio [[Global IP Solutions]], norvešku kompaniju koja omogućava telekonferencije i ostale slične servise. Ova akvizicija omogućila je Googleu da doda telefonske servise u svoju listu proizvoda.<ref>{{Cite news |last1=Gomes |first1=Lee |date=18. 5. 2010 |title=Google's Latest Telephony Play |work=[[Forbes]]|url=http://www.forbes.com/2010/05/18/google-microsoft-videoconferencing-technology-telephony.html |access-date=27. 11. 2010}}</ref> 27. maja 2010, Google je objavio da je zaključio akviziciju mobilne marketinške mreže [[AdMob]]. Ovo se desilo par dana nakon što je Savezna trgovinska komisija zatvorila istragu kupovine.<ref>{{cite web |url=http://www.appscout.com/2010/05/google_closes_acquisition_of_a.php |title=Google Closes Acquisition of AdMob |last1=Albanesius |first1=Chloe |date=27. 5. 2010 |publisher=AppScout |access-date=16. 6. 2010 |archive-date=16. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110716180347/http://www.appscout.com/2010/05/google_closes_acquisition_of_a.php |url-status=dead }}</ref> Google je dobio kompaniju za nepoznat iznos.<ref>{{cite news |url=http://www.pcmag.com/article2/0,2817,2355609,00.asp |title=Google Acquires Mobile Display Ad Firm AdMob |last1=Albanesius |first1=Chloe |date=9. 11. 2010 |work=PC Magazine |publisher=Ziff Davis Publishing Holdings Inc. |access-date=16. 6. 2010}}</ref> U julu 2010, Google je potpisao sporazum sa Iowa vjetrenjačama da kupi 114 megavata energije za 20 godina.<ref name="wind energy">{{cite web |url=http://news.techworld.com/green-it/3232690/google-buys-power-from-iowa-wind-farm/?olo=rss |title=Google buys power from Iowa wind farm |publisher=News.techworld.com |date=21. 7. 2010 |access-date=26. 10. 2010 |archive-date=5. 7. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140705231858/http://news.techworld.com/green-it/3232690/google-buys-power-from-iowa-wind-farm/?olo=rss |url-status=dead }}</ref> 4. aprila 2011, ''[[The Globe and Mail]]'' objavio je da Google nudi $900 miliona za šest hiljada [[Nortel Networks]] patenata.<ref>{{cite news |url=http://www.theglobeandmail.com/report-on-business/google-bids-900-million-for-nortel-patents/article1969788/ |title=Bid for Nortel patents marks Google's new push into mobile world |work=Globe and Mail |date=4. 4. 2011 |access-date=25. 4. 2011 |location=Toronto |archive-url=https://web.archive.org/web/20110407100606/http://www.theglobeandmail.com/report-on-business/google-bids-900-million-for-nortel-patents/article1969788/ |archive-date=7. 4. 2011 }}</ref> 15. augusta 2011, Google je napravio svoju najveću ikad akviziciju dotad kada je izjavio da će kupiti [[Motorola Mobility]] za 12,5 milijardi dolara<ref>{{cite news |url=http://www.washingtonpost.com/blogs/faster-forward/post/google-agrees-to-acquire-motorola-mobility/2011/08/15/gIQABmTkGJ_blog.html |title=Google agrees to acquire Motorola Mobility |author=Tsukayama, Hayley |work=The Washington Post |date=15. 8. 2011 |access-date=17. 8. 2011 }}</ref><ref>{{cite web|url=http://investor.google.com/releases/2011/0815.html |title=Google to Acquire Motorola Mobility — Google Investor Relations |publisher=Google |access-date=17. 8. 2011}}</ref> subjekat za odobrenje regulatora u Sjedinjenim Državama i Evropi. U postu na Googleovom blogu, Googleov izvršni direktor i suosnivač Larry Page objavio je da je akvizicija bila strateški potez da ojača Googleov portfolio patenata. Kompanijin Android operativni sistem je došao u vatru u industrijskoj širokoj bici, jer su Apple i Microsoft tužili kreatore uređaja Android poput HTC-a, Samsunga i Motorole.<ref name="appleinsider1">{{cite web |last=Hughes |first=Neil |url=http://www.appleinsider.com/articles/11/08/15/google_ceo_anticompetitive_apple_microsoft_forced_motorola_deal.html |title=Google CEO: 'Anticompetitive' Apple, Microsoft forced Motorola deal |publisher=AppleInsider |access-date=17. 8. 2011 |archive-date=10. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150910081804/http://appleinsider.com/articles/11/08/15/google_ceo_anticompetitive_apple_microsoft_forced_motorola_deal.html |url-status=dead }}</ref> Spajanje je dovršeno 22. maja 2012, nakon dopuštenja [[Narodna Republika Kina|Narodne Republike Kine]].<ref>{{cite news|url=http://www.bbc.co.uk/news/business-18164190|title=Google |access-date=23. 5. 2012 | work=BBC News|date=22. 5. 2012}}</ref> Ova kupovina je napravljena djelomično da pomogne da Google dobije Motorolin značajni portfolio za patent na mobilnim uređajima i bežičnim tehnologijama da pomogne zaštititi to na nadolazećim patentnim sporovima sa ostalim kompanijama,<ref name="supercharging android">{{cite web|last=Page |first=Larry |url=http://googleblog.blogspot.com/2011/08/supercharging-android-google-to-acquire.html |title=Official Google Blog: Supercharging Android: Google to Acquire Motorola Mobility |publisher=Googleblog.blogspot.com |access-date=17. 8. 2011}}</ref> uglavnom [[Apple Inc.|Applea]] i [[Microsoft]]a<ref name="appleinsider1"/> i da omogući da nastavi da besplatno nudi [[Android (operating system)|Android]].<ref name="cnet">{{cite web|title=Google to buy Motorola Mobility for $12.5B|url=http://news.cnet.com/8301-1035_3-20092362-94/google-to-buy-motorola-mobility-for-$12.5b/|first=Roger|last=Cheng|date=15. 8. 2011}}</ref> Nakon što je akvizicija zatvorena, Google je počeo da restruktuira Motorola biznis da se uklopi s Googleovom strategijom. Dana 13. augusta 2012, Google je objavio planove otpuštanja 4000 Motorola Mobility zaposlenika.<ref>{{cite news | url=http://www.reuters.com/article/2012/08/13/us-motorolamobility-jobs-idUSBRE87C07F20120813 | title=Google to cut 4,000 Motorola Mobility jobs, shares rise | date=13. 8. 2012 | work=Reuters | access-date=28. 10. 2014 | archive-date=26. 11. 2014 | archive-url=https://web.archive.org/web/20141126075614/http://www.reuters.com/article/2012/08/13/us-motorolamobility-jobs-idUSBRE87C07F20120813 | url-status=dead }}</ref> Dana 10. decembra 2012. Google je prodao proizvodne operacije firme Motorola Mobility firmi [[Flextronics]] za $75 miliona.<ref>{{cite news| url=http://www.engadget.com/2012/12/11/motorola-flextronics/ |title= Motorola's retreat continues, sells factories in China and Brazil to Flextronics for $75 million | date=11. 12. 2012}}</ref> Kao dio sporazuma, Flextronics će proizvoditi neotkriveno Android i ostale mobilne uređaje.<ref>{{cite news| url=http://www.zdnet.com/cn/flextronics-acquires-motorola-mobilitys-plants-in-china-brazil-7000008603/ | title= Flextronics acquires Motorola Mobility's plants in China, Brazil | date=11. 12. 2012}}</ref> 19. decembra 2012, Google je prodao Motorola Home, poslovni odjel Motorola Mobilityja, firmi [[Arris Group]]u za 2,35 milijardi dolara u gotovini i dioničkoj transakciji. Kao dio ovog ugovora, Google je dobio 15,7% udjela u Arris Groupu, koji vrijedi 300 miliona dolara.<ref>{{cite news |url=http://www.arrisi.com/_docs/ARRIS_Announcement_Release.pdf |title=Arris To Acquire Motorola Home Business For $2.35 Billion In Cash And Stock | date=19. 12. 2012 | access-date=28. 10. 2014 | archive-url=https://www.webcitation.org/6DOGJROQI?url=http://www.arrisi.com/_docs/ARRIS_Announcement_Release.pdf | archive-date=3. 1. 2013 }}</ref> 5. juna 2012, Google je objavio da je kupio [[Quickoffice]], kompaniju široko poznatu za njihove mobilne produktivne servise za iOS i Android. Google planira da integrira Quickofficeovu tehnologiju u njihov vlastiti uredski servis.<ref>Lardinois, Frederic. 5. 6. 2012. "Google Acquires Mobile Productivity Company Quickoffice." http://techcrunch.com/2012/06/05/google-acquires-mobile-productivity-company-quickoffice/</ref> 6. februara 2013, Google je objavio da je kupio Channel Intelligence za $125 miliona. Channel Intelligence, tehnološka kompanija koja pomaže korisnicima da kupe proizvode online, jeste aktivna globalno u 31 različitoj zemlji i radi sa više od 850 trgovaca. Google će koristiti ovu tehnologiju da poboljša svoj e-commerce biznis.<ref>6. 2. 2013. Lunden, Ingrid. "Google Acquires Channel Intelligence For $125M To Boost Product Referrals And E-Commerce With Users." http://techcrunch.com/2013/02/06/google-acquires-channel-intelligence-to-boost-product-recommendations-and-e-commer-with-users/</ref> Službena potvrda Googleove kupovine izraelskog startupa [[Waze]] desila se u junu 2013. Waze se promovira kao "društveno-bazirana prometna i navigacijska aplikacija".<ref name="Waze">{{cite web|title=Google Bought Waze For $1.1B, Giving A Social Data Boost To Its Mapping Business|url=http://techcrunch.com/2013/06/11/its-official-google-buys-waze-giving-a-social-data-boost-to-its-location-and-mapping-business/|work=TechCrunch|publisher=AOL Inc|access-date=29. 7. 2013|author=Ingrid Lunden|date=11. 6. 2013}}</ref> Prateći kupovinu Wazea, Google je dostavio "10-Q" podnesak sa [[U.S. Securities and Exchange Commission|Securities Exchange Commission]] (SEC) koji objelodanjuje da je korporacija utrošila US$1,3 milijarde na akvizicije tokom prve polovine 2013. Podnesak također govori da je Waze akvizicija koštala Google US$966 miliona, umjesto US$1.1 milijardi, broj koji je sprva bio predstavljen u medijskim izvorima.<ref name="Waze" /><ref>{{cite web|title=Yahoo And Google Are Both Spending Big Money On Acquisition Sprees And What That Says About Their Futures|url=http://techcrunch.com/2013/07/29/yahoo-and-google-are-both-spending-big-money-on-acquisition-sprees-and-what-that-says-about-their-futures/?ncid=tcdaily|work=TechCrunch|publisher=AOL Inc|access-date=29. 7. 2013|author=Rip Empson|date=29. 7. 2013}}</ref><ref>{{cite web|title=Google and Waze seal the deal on their $1.1B purchase acquisition.|url=http://www.geektime.com/2013/06/11/mazal-tov-google-and-waze-officially-tie-the-knot/|work=Geektime|publisher=Geektime|access-date=29. 7. 2013|author=Avi Schneider|date=11. 6. 2013|archive-date=11. 2. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150211143955/http://www.geektime.com/2013/06/11/mazal-tov-google-and-waze-officially-tie-the-knot/|url-status=dead}}</ref> Akvizicija iz 2012. firme WIMM Labs, koja je prethodno napravila Android pametni sat, potvrđena je u augustu 2013. Od 31. augusta 2013, Google nije javno komentarisao na vijesti u vezi sa WIMM Labs.<ref>{{cite web|title=Google Confirms It Has Acquired Android Smartwatch Maker WIMM Labs|url=http://techcrunch.com/2013/08/31/google-acquires-wimm-labs/?ncid=tcdaily|work=TechCrunch|publisher=AOL Inc|access-date=8. 9. 2013|author=Natasha Lomas|date=31. 8. 2013}}</ref> Akvizicija Fluttera, kreatora tehnologije prepoznavanja pokreta rukom, je potvrđena od korporacije ranog oktobra 2013. Zabilježena cijena je US$40 miliona i Googleov glasnogovornik je izjavio: "Mi smo stvarno impresirani sa Flutterovom timskom mogućnošću da dizajnira novu tehnologiju baziranu na oštrom istraživanju." Flutterova tehnologija dopupta korisnicima da donose ručne pokrete za kontrolu navigacije za aplikacije poput iTunesa, Windows Media Playera i Winampa.<ref>{{cite web|title=Google Acquires Flutter, Creator of Hand Gesture Recognition Technology|url=http://searchenginewatch.com/article/2298628/Google-Acquires-Flutter-Creator-of-Hand-Gesture-Recognition-Technology|work=Search Engine Watch|publisher=Incisive Interactive Marketing LLC|access-date=8. 10. 2013|author=Jennifer Clegg|date=3. 10. 2013}}</ref> 26. januara 2014. Google Inc. je izjavio sporazum od kupovini [[DeepMind Technologies]], privatnu firmu umjetne inteligencije iz [[London]]a. DeepMind opisuje sebe kao imanje mogućnosti kombiniranja najboljih tehnologija mašinskog učenja i sistema neuronauke da napravi opće algoritme. DeepMindove prve komercijalne aplikacije su korištene u simulacijama, e-commerce i igrama. Od decembra 2013, izjavljeno je da DeepMind ima približno 75 zaposelnika.<ref name=Chowdhry-DeepMind>{{cite news|last=Chowdhry|first=Amit|title=Google To Acquire Artificial Intelligence Company DeepMind|url=http://www.forbes.com/sites/amitchowdhry/2014/01/27/google-to-acquire-artificial-intelligence-company-deepmind/|access-date=27. 1. 2014|newspaper=Forbes|date=27. 1. 2014}}</ref> Web-sajt za tehnološke vijesti [[Re/code]] objavile su da je kompanija kupljena za $400 miliona iako nije rečeno odakle je došla informacija. Googleov glasnogovornik nije komentarisao cijenu.<ref name="Helgren- DeepMind">{{cite news|last=Helgren|first=Chris|title=Google to buy artificial intelligence company DeepMind|url=http://www.reuters.com/article/2014/01/27/us-google-deepmind-idUSBREA0Q03220140127|access-date=27. 1. 2014|newspaper=Reuters|date=27. 1. 2014|archive-date=27. 1. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140127042513/http://www.reuters.com/article/2014/01/27/us-google-deepmind-idUSBREA0Q03220140127|url-status=dead}}</ref><ref name="Ribeiro- DeepMind">{{cite news|last=Ribeiro|first=Jon|title=Google buys artificial intelligence company DeepMind|url=http://www.pcworld.com/article/2091500/google-acquires-artificial-intelligence-company-deepmind.html|access-date=27. 1. 2014|newspaper=PC World|date=27. 1. 2014}}</ref> Kupovina DeepMinda pomaže u Googleovom nedavnom rastu u umjetnoj inteligenciji i robotici.<ref name="Opan- DeepMind">{{cite news|last=Opam|first=Kwame|title=Google buying AI startup DeepMind for a reported $400 million|url=http://www.theverge.com/2014/1/26/5348640/google-deepmind-acquisition-robotics-ai|access-date=27. 1. 2014|newspaper=The Verge|date=27. 1. 2014}}</ref> Dana 29. januara 2014. Google je objavio da prodaje svoju [[Motorola Mobility]] jedinicu kineskom [[Lenovo|Lenovu]], za 2,91 milijardu dolara. Kompanija je držala proširenu kolekciju patenata korištenu za razvoj Android proizvoda, što se smatra najvrijednijim dijelom originalnog dogovora.<ref name="Opan- DeepMind"/> Bez obzira na to, prodajna cijena je bila znatno manja od 12,5 milijardi dolara kad je Google kupio Motorola Mobility. Cijena 2,91 milijardi dolara sastojala se od 660 miliona u gotovini, 750 miliona u redovnim dionicama Lenova i 1,5 milijardi trogodišnjih mjenica.<ref name="GoogleSale">{{cite news|title=US Moto X production plant of Motorola to be shut down by year end|url=http://www.fortworthnews.net/index.php/sid/222467207/scat/42acbe017a594c30/ht/US-Moto-X-production-plant-of-Motorola-to-be-shut-down-by-year-end|access-date=1. 6. 2014|publisher=Fort Worth News.Net|archive-url=https://web.archive.org/web/20140706104322/http://www.fortworthnews.net/index.php/sid/222467207/scat/42acbe017a594c30/ht/US-Moto-X-production-plant-of-Motorola-to-be-shut-down-by-year-end|archive-date=6. 7. 2014}}</ref> U martu 2014. Google je potvrdio da je kupio ostatke početnog projekta igre, Green Throttle Games, koji su razvili [[Bluetooth]] upravljač za igre za [[Android (operativni sistem)|Android]].<ref>By Devindra Hardawar, VentureBeat."[http://venturebeat.com/2014/03/12/google-buys-green-throttle-games-which-could-be-a-big-part-of-its-set-top-box/ / Google buys Green Throttle Games, which could be a big part of its Android set-top box]." 12. 3. 2014. Pristupljeno: 12. mart 2014.</ref> U maju 2014, Google je objavio da je kupio [[Quest Visual]], kreatora prošireni stvarni prevodilac aplikacije Word Lens.<ref>{{cite web|title=Google Acquires Quest Visual, Maker of 'Word Lens' App: Image-Based Translation Works With iOS, Android, Glass|url=http://www.latinpost.com/articles/12891/20140518/google-acquires-quest-visual-maker-of-word-lens-app-image-based-translation-works-with-ios-android-glass.htm|publisher=LatinPost|access-date=19. 5. 2014}}</ref> U junu 2014, Google je kupio firmu za satelitsko snimanje [[Skybox Imaging]] za $500 miliona.<ref>{{cite web|url=http://www.bbc.co.uk/news/technology-27785546 |title=Google buys satellite firm Skybox Imaging for $500m|work=BBC News|date=10. 6. 2014|access-date=11. 6. 2014}}</ref> U julu 2014, Google je kupio internetski muzički servis [[Songza]].<ref>{{cite web|url=http://www.cnet.com/news/google-buys-songza-a-pandora-like-player-where-context-is-king/ |title=Google buys Songza, a Pandora-like player where context is king|work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]]|date=1. 7. 2014|access-date=1. 7. 2014}}</ref> ===Lobiranje=== U 2013. godini, Google je rangiran kao 5. u potrošnji na lobiranje, napredujući od 213. pozicije iz 2003.<ref name=lobby1>{{cite news|url=http://www.washingtonpost.com/politics/how-google-is-transforming-power-and-politicsgoogle-once-disdainful-of-lobbying-now-a-master-of-washington-influence/2014/04/12/51648b92-b4d3-11e3-8cb6-284052554d74_story.html?tid=pm_politics_pop|title=Google, once disdainful of lobbying, now a master of Washington influence|publisher=[[The Washington Post]] | first1=Tom|last1=Hamburger|first2=Matea|last2=Gold|date=13. 4. 2014}}</ref> === Googleovi podatkovni centri === Od 2014, Google Inc. posjeduje i operira sa šest Google modularnih podatkovnih centara širom SAD, i po jednom u Čileu, Finskoj, Irskoj, Belgiji, Singapuru i u [[Tajvan]]u.<ref name=google>{{cite web|title=Datacenter locations|url=http://www.google.com/about/datacenters/inside/locations/index.html|publisher=Google|access-date=22. 7. 2014}}</ref> In 2011, kompanija je objavila planove za izgradnju tri podatkovna centra po cijeni od više od $200 miliona u Aziji (Singapur, [[Hong Kong]] i Tajvan) i rečeno je da će biti u funkciji unutar dvije godine.<ref>{{cite news |url= http://online.wsj.com/article/BT-CO-20110928-700133.html |title=UPDATE: Google To Build Three Data Centers In Asia, Investment To Exceed $200M |date=28. 9. 2011 |work=The Wall Street Journal |access-date=29. 10. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110928174147/http://online.wsj.com/article/BT-CO-20110928-700133.html |archive-date=28. 9. 2011 }}</ref><ref>{{cite web |url= http://www.datacenterknowledge.com/archives/2011/09/28/google-to-build-three-data-centers-in-asia/ |title=Google to Build Three Data Centers in Asia |publisher=Datacenterknowledge.com |access-date=13. 3. 2014}}</ref> U oktobru 2013. ''[[The Washington Post]]'' je objavio da je SAD-ova Nacionalna Sigurnosna Agencija prekinula komunikacije između Googleovih podatkovnih centara, kao dio programa pod nazivom [[Muscular (program nadzora)|MUSCULAR]].<ref>{{cite news|url=http://www.washingtonpost.com/world/national-security/nsa-infiltrates-links-to-yahoo-google-data-centers-worldwide-snowden-documents-say/2013/10/30/e51d661e-4166-11e3-8b74-d89d714ca4dd_story.html|title=NSA infiltrates links to Yahoo, Google data centers worldwide, Snowden documents say|first1=Barton |last1=Gellman |first2=Ashkan |last2=Soltani|work=The Washington Post|date=30. 10. 2013|access-date=1. 11. 2013}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.nytimes.com/2013/10/31/technology/nsa-is-mining-google-and-yahoo-abroad.html|title=N.S.A. Said to Tap Google and Yahoo Abroad|work=The New York Times|first1=Charlie|last1=Savage|first2=Claire|last2=Miller|first3=Nicole|last3=Perlroth|date=30. 10. 2013|access-date=1. 11. 2013}}</ref> Ovo prisluškivanje je omogućeno jer Google nije šifrirao podatke koji prolaze unutar sopstvene mreže.<ref>{{cite news|url=http://arstechnica.com/information-technology/2013/10/how-the-nsas-muscular-tapped-googles-and-yahoos-private-networks/|title=How the NSA’s MUSCULAR tapped Google’s and Yahoo’s private networks|first=Sean|last=Gallagher|work=Ars Technica|date=31. 10. 2013|access-date=1. 11. 2013}}</ref> Google je počeo šifriranje podataka poslatih između podatkovnih centara u 2013.<ref>{{cite news|url=http://www.nytimes.com/2013/11/01/technology/angry-over-us-surveillance-tech-giants-bolster-defenses.html?hp&_r=1&pagewanted=all&|title=Angry Over U.S. Surveillance, Tech Giants Bolster Defenses|work=The New York Times|first=Claire|last=Miller|date=31. 10. 2013|access-date=1. 11. 2013}}</ref> == Proizvodi i servisi == {{Također pogledajte|Spisak Googleovih proizvoda}} === Reklamiranje === [[Datoteka:Ad-tech London 2010 (2).JPG|thumb|Google na ad-techu; [[London]], 2010.]] Za 2006. fiskalnu godinu, kompanija je izvjestila $10,492 milijardi ukupnih reklamnih prihoda i samo $112 miliona u licenciranju i ostalim prihodima.<ref name="10-K">{{cite web|url=http://www.sec.gov/Archives/edgar/data/1288776/000119312507044494/d10k.htm|title=Form 10-K – Annual Report|access-date=5. 7. 2010|publisher=SEC }}</ref> U 2011. godini, 96% prihoda Googla je postignuto od njegovih programa oglašavanja.<ref name="Google-Inc-Jan-2012-10-K">{{cite web|url=http://pdf.secdatabase.com/44/0001193125-12-025336.pdf |title=Google Inc, Form 10-K, Annual Report, Filing Date Jan 26, 2012 |publisher=secdatabase.com |access-date=8. 3. 2013}}</ref> Koristeći tehnologiju od kompanije [[DoubleClick]], Google može odrediti korisničke interese i ciljati reklamama tako da su one relevantne njihovom kontekstu i korisniku koji ih vidi.<ref>{{Cite news|author=Nakashima, Ellen |title=Some Web Firms Say They Track Behavior Without Explicit Consent |url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2008/08/11/AR2008081102270_pf.html |date=12. 8. 2008 |work=The Washington Post |access-date=5. 7. 2010}}</ref><ref>{{Cite news |author=Helft, Miguel|title=Google to Offer Ads Based on Interests |url=http://www.nytimes.com/2009/03/11/technology/internet/11google.html |work=The New York Times |date=11. 3. 2009 |access-date=5. 7. 2010}}</ref> [[Google Analytics]] dopušta posjednicima web-sajtova da prate gdje i kako ljudi koriste svoje web-sajtove, naprimjer procjenom broja klikova za sve linkove na stranici.<ref>{{Cite news |author=Bright, Peter |title=Surfing on the sly with IE8's new "InPrivate" Internet |url=http://arstechnica.com/microsoft/news/2008/08/surfing-on-the-sly-ie8s-inprivate-internet.ars |date=27. 8. 2008 |publisher=Ars Technica |access-date=1. 9. 2008}}</ref> Google reklame mogu biti pozicionirane na web-sajtove treće strane u dvodjelnom programu. Googleov [[AdWords]] dopušta onima koji reklamiraju da prikažu svoje reklame u Googleovoj mreži sadržaja, bilo da je to šemi cijena-po-kliku ili cijena-po-pregledu. Sestrinski servis, Google [[AdSense]], dopušta posjednicima web-sajtova da prikazuju ove reklame na svojim stranicama i zarade novac svaki put kada je reklama kliknuta.<ref name="AdSense">{{cite web |url=https://www.google.com/adsense/login/en_US/?sourceid=aso&subid=uk-en-ha&utm_medium=ha&utm_term=adsense&gsessionid=O---pJlnnf2wFZF8qu81Lg |title=AdSense |access-date=11. 10. 2009}}</ref> Jedna od kritika ovog programa je mogućnost [[prevara u klikanju|prevare s klikanjem]], koja se dešava kada osoba ili automatizirana skripta klika na reklame bez interesa za proizvod, uzrokujući oglašivaču da neopravdano plaća Googleu novac. Izvještaji iz industrije u 2006. kazuju kako su približno 14 do 20 procenata klikova bili prevara ili neispravni.<ref>Mills, Elinor. "[http://news.cnet.com/Google-to-offer-advertisers-click-fraud-stats/2100-1024_3-6098469.html Google to offer advertisers click fraud stats]." CNET. 25. 7. 2006. Preuzeto 29. juli 2006.</ref> U februaru 2003, Google je prestao prikazivati reklame [[Oceana (neprofitna grupa)|Oceana]], neprofitne organizacije koja je protestirala tretman kanalizacije za velike kruzere. Google je citirao svoju policu tog vremena, dajući do znanja da "Google ne prihvata reklamiranje ako reklama ili stranica zagovara protiv drugih individua, grupa ili organizacija."<ref>{{cite web|url= http://www.webpronews.com/topnews/2004/05/17/google-somewhat-lifts-oceana-ad-ban|title= Google Somewhat Lifts Oceana Ad Ban|publisher= webpronews.com|access-date=29. 10. 2014|archive-url= https://web.archive.org/web/20090130095413/http://www.webpronews.com/topnews/2004/05/17/google-somewhat-lifts-oceana-ad-ban|archive-date=30. 1. 2009}}</ref> Politika je kasnije izmijenjena.<ref>{{cite web |url=https://www.google.com/adsense/static/en_US/Terms.html|title= Google AdSense Online Standard Terms and Conditions |publisher=Google AdSense}}</ref> U junu 2008. Google je postigao reklamni sporazum sa Yahoo!-om, koji je dopuštao Yahoo!-u da označava Googleove reklame na svojim [[web stranica]]ma. Alijansa između dvije kompanije nije nikad u potpunosti realizirana zbog [[Zakon o konkurenciji|antimonopolske]] zabrinutosti od strane [[Ministarstvo pravde Sjedinjenih Američkih Država|američkog ministarstva pravde]]. Kao rezultat, Google se povukao iz ugovora u novembru 2008.<ref>{{cite web |url=http://www.bloggingstocks.com/2008/10/31/yahoo-and-google-may-dump-their-deal/print/ |title=Yahoo and Google may dump their deal |last=Mclntyre |first=Douglas |publisher=Bloggingstocks.com |date=31. 10. 2008 |access-date=26. 10. 2010 |archive-date=29. 10. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131029194613/http://www.bloggingstocks.com/2008/10/31/yahoo-and-google-may-dump-their-deal/print/ |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web|url=http://googleblog.blogspot.com/2008/11/ending-our-agreement-with-yahoo.html |title=Ending our agreement with Yahoo!|last= Drummond|first=David|date=5. 11. 2008 |access-date=26. 10. 2010|publisher=Google, Inc}}</ref> U pokušaju da reklamira vlastite proizvode, Google je pokrenuo web-sajt nazvan Demo Slam, razvijen da demonstrira [[tehnološka demonstracija|tehnološke demoe]] [[Spisak Googleovih proizvoda|Googleovih proizvoda]].<ref>{{cite web |url=http://www.demoslam.com/#/what |title=Google Demo Slam |publisher=Google, Inc. |access-date=18. 11. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101116175709/http://demoslam.com/#/what |archive-date=16. 11. 2010 }}</ref> === Pretraživač === {{Glavni|Google pretraga}} [[Datoteka:Google web search.png|thumb|250px|Googleova početna [[web-stranica]].]] Prema istraživanju tržišta koje je objavio [[comScore]] u novembru 2009, [[Google pretraga]] dominantna je pretraživačka mašina u Sjedinjenim Državama, s [[tržišni udjel|tržišnim udjelom]] 65,6%.<ref name="comscore">{{Cite news|date=16. 12. 2006| title=comScore Releases November 2009 U.S. Search Engine Rankings|url=http://www.comscore.com/Press_Events/Press_Releases/2009/12/comScore_Releases_November_2009_U.S._Search_Engine_Rankings|access-date=5. 7. 2010}}</ref> Google indeksira milijarde<ref>{{cite web|first=Michael |last=Arrington |url=http://techcrunch.com/2008/07/25/googles-misleading-blog-post-on-the-size-of-the-web/ |title=Google's Misleading Blog Post: The Size Of The Web And The Size Of Their Index Are Very Different |publisher=Techcrunch.com |date=25. 7. 2008 |access-date=31. 12. 2010}}</ref> web-stranica, tako da korisnici mogu pretraživati informacije koje žele korištenjem ključnih riječi i [[Operator (računarsko programiranje)|operatora]]. Godine 2003, ''[[The New York Times]]'' se žalio zbog Googleovog indeksiranja, tvrdeći da Googleov [[web keš|keš]] sadržaj na svom sajtu krši autorska prava o sadržaju.<ref>{{cite web |url=http://news.cnet.com/2100-1038_3-1024234.html |title=Google cache raises copyright concerns |last1=Olsen |first1=Stefanie |date=9. 7. 2003 |work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]] |access-date=13. 6. 2010}}</ref> U ovom slučaju, SAD-ov okružni sud u [[Nevada|Nevadi]] presudio je u korist Googlea u slučajevima ''[[Field v. Google]]'' i ''Parker v. Google''.<ref>{{Cite court |litigants=Field v. Google |opinion=CV-S-04-0413-RCJ-LRL |court=Nevada [[United States district court|District Court]] |date=19. 1. 2006 |url=http://www.eff.org/IP/blake_v_google/google_nevada_order.pdf |archive-url=http://www.webcitation.org/5DJ5j1k0g |archive-date=29. 1. 2006}}{{dead link|date=februar 2013}}</ref><ref>{{Cite court |litigants=Parker v. Google |opinion=04-CV-3918 |court=[[United States district court|Eastern Pennsylvania District Court]] |date=10. 3. 2006 |url=http://www.paed.uscourts.gov/documents/opinions/06D0306P.pdf |quote=}}</ref> Publikacija [[2600: The Hacker Quarterly]] je kompajlirala spisak riječi koje internetski gigant, odnosno nova [[Google Instant|instant pretraga]], neće tražiti.<ref>{{cite news|url=http://www.huffingtonpost.com/2010/09/29/google-instant-censorship_n_743203.html |title=Google Instant Censorship: The Strangest Terms Blacklisted By Google |work=The Huffington Post |date=29. 9. 2010|access-date=26. 10. 2010 |first=Bianca |last=Bosker}}</ref> Google Watch je kritikovao Googleov PageRank algoritam, govoreći da diskriminiraju nove web-sajtove i favoriziraju postojeće stranice.<ref>{{cite web |url=http://www.alternet.org/rights/14001/ |title=Conspiracy Researcher Says Google's No Good |author=Farhad Manjoo |date=30. 8. 2002 |publisher=AlterNet |access-date=12. 12. 2009 |archive-date=9. 5. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100509173640/http://www.alternet.org/rights/14001/ |url-status=dead }}</ref> Sajt je također navodio da postoje veze između Googlea i [[National Security Agency]] (NSA), te [[Centralna Obavještajna Agencija|Centralne obavještajne agencije]] (CIA).<ref name="sptimes">{{Cite news|url=http://www.sptimes.com/2003/04/14/Technology/Despite_popularly__Go.shtml|title=Despite popularly, Google under fire for privacy issues|newspaper=[[St. Petersburg Times]]|author=Dave Gussow|date=14. 4. 2003|access-date=11. 10. 2008|archive-date=12. 2. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100212063545/http://www.sptimes.com/2003/04/14/Technology/Despite_popularly__Go.shtml|url-status=dead}}</ref> Google također hostira [[Google Books]]. Kompanija je počela pretragu knjiga i postavljanjem ograničenih prikaza, a čitave knjige gdje je dopušteno, na svoju novu pretragu knjiga. [[Authors Guild]], grupa koja reprezentira 8.000 autora iz SAD, je podnijela tužbu federalnom sudu u New Yorku protiv Googlea u 2005. zbog ove usluge. Google je odgovorio da je u skladu sa svim postojećim aplikacijama i historijskim zakonima o autorskim pravima u vezi knjiga.<ref>{{cite web |first=China |last=Martin |url=http://www.infoworld.com/t/platforms/google-hit-second-lawsuit-over-library-project-722 |title=Google hit with second lawsuit over Library project |publisher=[[InfoWorld]] |date=26. 11. 2007}}</ref> Google je konačno došao do revidiranog sporazuma u 2009. godini da ograniči svoje skeniranje za knjige iz SAD-a, Velike Britanije, Australije i Kanade.<ref>{{Cite news|author=Pettersson, Edvard|title=Google Wins Preliminary Approval of Online Books Settlement|url=http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=newsarchive&sid=ahUxORgasDFs|publisher=Bloomberg L.P.|date=20. 11. 2009|access-date=18. 12. 2009}}</ref> Dalje, Pariski građanski sud je presudio protiv Googlea krajem 2009, tražeći da se uklone djela La Martinière ([[Éditions du Seuil]]) iz [[Baza podataka|baze podataka]].<ref name=Smith>{{Cite news|author=Smith, Heather|title=Google's French Book Scanning Project Halted by Court |url=http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=newsarchive&sid=apZ3UG9CPLo8|publisher=Bloomberg L.P.|date=18. 12. 2009|access-date=18. 12. 2009}}</ref> U konkurenciji sa web-sajtom [[Amazon.com]], Google prodaje digitalne verzije novih knjiga.<ref>{{Cite news |author=Rich, Motoko| title=Preparing to Sell E-Books, Google Takes on Amazon |url=http://www.nytimes.com/2009/06/01/technology/internet/01google.html|date=31. 5. 2009|work=The New York Times |access-date=18. 12. 2009 }}</ref> 21. jula 2010, u odgovoru na [[Bing]], Google je nadogradio pretragu slika da prikaže streaming sekvencu [[thumbnail]]ove koji se povećaju kada se na njih klikne. Iako su se web pretrage i dalje se pojavljivale u seriji po stranici formata, 23. jula 2010. godine, rječnik definicija za određene engleske riječi počele su se pojavljivati iznad povezanih rezultata za web pretrage.<ref>{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2010/07/this-week-in-search-72510.html |title=This Week in Search 7/25/10 |last1=Mayer |first1=Marissa |publisher=Google, Inc. |date=25. 7. 2010 |access-date=28. 7. 2010}}</ref> Nadogradnja "Hummingbird" za Googleovu pretragu predstavljena je u septembru 2013. Nadogradnja je pokrenuta preko mjesec dana prije predstavljanja i dopušta korisnicima pitanje pretrage na prirodnom jeziku umjesto kucanja riječi unutar kutije za pretragu.<ref>{{cite news|title=Google introduces the biggest algorithm change in three years|url=http://www.theguardian.com/technology/2013/sep/27/google-biggest-algorithm-change-hummingbird|access-date=29. 9. 2013|newspaper=Guardian|date=27. 9. 2013|author=Samuel Gibbs}}</ref> === Alati za produktivnost === [[Gmail]], besplatni internetski email servis kojeg omogućuje Google, pokrenut je kao samo preko poziva [[Betaware|beta program]] 1. aprila 2004,<ref name="GmailCashmore" /> i postao generalno dostupan 7. februara 2007.<ref>{{cite web |url=http://googlesystem.blogspot.com/2007/02/anyone-can-signup-for-gmail-account.html |title=More People Can Sign up for a Gmail Account |last=Chitu |first=Ionut Alex. |date=7. 2. 2007 |publisher=Google Operating System Blog |access-date=3. 4. 2010}}</ref> Servis je nadograđen s beta statusa 7. jula 2009,<ref name="appsoutofbeta">{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2009/07/google-apps-is-out-of-beta-yes-really.html |title=Google Apps is out of beta (yes, really) |first=Matthew |last=Glotzbach |date=7. 7. 2009 |publisher=Google, Inc. |access-date=2. 4. 2010}}</ref> s tim da je u to vrijeme imao 146 miliona korisnika mjesečno.<ref>{{cite web |url=http://www.geek.com/articles/news/facebook-strikes-back-at-google-integrates-its-chat-with-aol-instant-messenger-20100211/ |title=Facebook strikes back at Google, integrates its chat with AOL Instant Messenger |first=Christian |last=Zibreg |date=11. 2. 2010 |publisher=Geek.com |at=para. 5 |access-date=2. 4. 2010 |quote=While Gmail's 146 million monthly users are no match for Facebook's 400+ million-strong user base, not all of them use built-in chat. |archive-date=16. 1. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130116193604/http://www.geek.com/articles/news/facebook-strikes-back-at-google-integrates-its-chat-with-aol-instant-messenger-20100211/ |url-status=dead }}</ref> Servis je bio prvi internetski email servis sa jednim [[gigabajt]]om raspoloživog kapaciteta. Također je bio prvi koji čuva emailove iz iste konverzacije zajedno u jednom nizu, jednako kao na internetskim forumima.<ref name="GmailCashmore">{{Cite news |url=http://www.cnn.com/2010/TECH/04/01/cashmore.gmail/ |title=Six ways Gmail revolutionized e-mail |first=Pete |last=Cashmore |date=1. 4. 2010 |publisher=Turner Broadcasting System, Inc. |location=London, England |access-date=2. 4. 2010}}</ref> Servis nudi preko 15 GB slobodnog prostora, dijeljenog sa ostalim Google Apps, sa dodatnim prostorom između 20 GB i 16 TB dostupno za $0,25 po 1 GB po godini.<ref>{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2009/11/twice-storage-for-quarter-of-price.html |title=Twice the storage for a quarter of the price |last=Lee |first=Elvin |date=10. 11. 2009 |publisher=Google, Inc. |access-date=3. 4. 2010}}</ref> Gmail koristi [[Ajax (programiranje)|AJAX]], programsku tehniku koja dopušta web-stranicama da budu interaktivne bez osvježavanja stranice u pregledniku.<ref>{{cite web |url=http://www.techradar.com/news/internet/happy-sixth-birthday-google-mail--680998 |title=Happy sixth birthday, Google Mail! |first=Gary |last=Marshall |date=1. 4. 2010 |publisher=TechRadar|access-date=3. 4. 2010}}</ref> [[Steve Ballmer]] (Microsoftov bivši CEO),<ref>[http://www.crn.com/software/202300583 Microsoft's Ballmer: Google Reads Your Mail] ChannelWeb, oktobar 2007</ref> [[Liz Figueroa]],<ref>{{cite web|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/business/3621169.stm|title=Google's Gmail could be blocked|publisher=|access-date=9. 9. 2014}}</ref> [[Mark Rasch]],<ref>{{cite web|last=Rasch |first=Mark |url=http://www.theregister.co.uk/2004/06/15/gmail_spook_heaven/ |title=Google Gmail: Spook Heaven |publisher=The Register |date=15. 6. 2004 |access-date=26. 10. 2010}}</ref> i urednici Google Watcha<ref>{{cite web |url=http://www.google-watch.org/gmail.html |title=Gmail is too creepy |publisher=Google Watch |archive-url=https://www.webcitation.org/61rOfd8To?url=http://www.google-watch.org/gmail.html |archive-date=21. 9. 2011 |access-date=31. 10. 2014 }}</ref> kritikovali su privatnost Gmaila, ali Google tvrdi da se mail poslan prema Gmaila ili s njega ne čita od čovjeka koji je iza i samo se koristi da poboljša relevantnost reklama.<ref>{{cite web |url= http://www.google.com/privacypolicy.html |title=Google Privacy Center – Privacy Policy |publisher=Google |date=3. 10. 2010 |access-date=26. 10. 2010}}</ref> 2004, Google je počeo hosting projekt za [[softver otvorenog koda]], nazvan [[Google Code]], koji dopušta programerima da skidaju nezavršene programe bez naplate. [[Google Docs]], drugi dio Googleovog servisa za produktivnost, dopušta korisnicima da kreiraju, uređuju i sarađuju na dokumentima u internetskom okruženju, jednakom kao [[Microsoft Word]]. Servis je sprva nazvan Writely, ali ga je preuzeo Google 9. marta 2006. i pokrenut je kao prikaz samo po pozivu.<ref>{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2006/03/writely-so.html |title=Writely so |last=Mazzon |first=Jen |date=9. 3. 2006 |publisher=Google, Inc. |access-date=3. 4. 2010}}</ref> 6. juna nakon akvizicije, Google je kreirao eksperimentalni program za uređivanje tabela,<ref>{{Cite press release |title=Google Announces limited test on Google Labs: Google Spreadsheets |publisher=Google, Inc. |date=6. 6. 2006 |url=http://www.google.com/intl/en/press/annc/spreadsheets.html |access-date=4. 4. 2010}}</ref> koji je bio kombiniran sa Google Docs 10. oktobra.<ref>{{cite web |url=http://techcrunch.com/2006/10/10/google-docs-spreadsheets-launches/ |title=Google "Docs & Spreadsheets" Launches |last=Arrington |first=Michael |date=10. 10. 2006 |publisher=TechCrunch |access-date=4. 4. 2010}}</ref> ===Proizvodi za preduzeća=== [[Datoteka:Google Search Appliance.jpg|thumb|upright|Googleova pretraga (aparat) na 2008 [[RSA Conference]]|alt=Google's search appliance|208x208px]] [[Google Search Appliance]] je pokrenut u februaru 2002, ciljan za usluživanje tehnologije pretraživanja za veće organizacije.<ref name="milestones"/> Google je pokrenuo [[Google Mini|Mini]] tri godine kasnije, što je ciljano za manje organizacije. Kasnije u 2006, Google je počeo prodaju Custom Search Business Edition, omogućavajući korisnicima bez reklama prozore u Google.com-ovom indeksu. Servis je preimenovan u Google Site Search u 2008.<ref name="csbe2gss">{{cite web |url=http://searchengineland.com/google-rebrands-custom-search-business-edition-as-google-site-search-14123 |title=Google Rebrands Custom Search "Business Edition" As "Google Site Search" |last1=Sterling |first1=Greg |date=3. 6. 2008 |publisher=Search Engine Land |access-date=16. 6. 2010}}</ref> [[Google Apps]] dopušta organizacijama da pridonesu Googleove web aplikativne ponude, kao [[Gmail]] i [[Google Docs]], u svoje domene. Servis je dostupan nekoliko izdanja: osnovno besplatno izdanje (prije poznato kao Google Apps Standard edition), Google Apps for Business, Google Apps for Education, i Google Apps for Government. U istoj godini kad je Google Apps pokrenut, Google je kupio [[Postini]]<ref>{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2007/09/weve-officially-acquired-postini.html |title=We've Officially Acquired Postini |last1=Girouard |first1=Dave |date=13. 9. 2007 |publisher=Google, Inc. |access-date=16. 6. 2010}}</ref> i nastavio da integrira kompanijine sigurnosne tehnologije u Google Apps<ref>{{Cite press release |title=Google Adds Postini's Security and Compliance Capabilities to Google Apps |publisher=Google, Inc. |date=3. 10. 2007 |url=http://www.google.com/intl/en/press/pressrel/apps_postini_20071003.html |access-date=15. 6. 2010 |archive-date=22. 5. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120522221840/http://www.google.com/intl/en/press/pressrel/apps_postini_20071003.html |url-status=dead }}</ref> pod imenom Google Postini Services.<ref>{{cite web |url=http://www.google.com/a/help/intl/en/security/index.html |title=Postini |publisher=Google, Inc. |access-date=16. 6. 2010}}</ref> ===Ostali proizvodi=== [[Datoteka:Nexus 5 Front View.png|thumb|upright|[[Nexus 5]], posljednji "[[Google Nexus|Google Phone]]"|220x220px]] [[Google Translate]] je sa strane servera mašinski prevodilački servis, koji može prevoditi između 80 različitih jezika.<ref>{{cite web|title=Find out how our translations are created|url=http://translate.google.com/about/intl/en_ALL/|website=translate.google.com|publisher=Google|access-date=3. 9. 2014}}</ref> Za neke jezike, prepoznaja pisanja rukom, ili prepoznavanje govora može biti korišteno kao ulaz, a prevedeni tekst može biti izgovoren korištenjem sinteze govora.<ref>{{cite web|url=https://support.google.com/translate/|title=Google Translate Help|publisher=Google|access-date=4. 9. 2014}}</ref> Seftver koristi corpus lingvističke tehnike, gdje program "uči" od profesionalno prevedenih dokumenata, posebno onih od UN-a i Evropskog Parlamenta.<ref>{{Cite news |title=Google's Computing Power Refines Translation Tool |first=Miguel |last=Helft |url=http://www.nytimes.com/2010/03/09/technology/09translate.html |newspaper=The New York Times |date=8. 3. 2010 |at=para. 15 |access-date=2. 5. 2010}}</ref> Google je pokrenio svoj [[Google News]] servis u 2002, automatizirani servis koji daje pregled članaka sa raznih web-sajtova.<ref>{{Cite news |first=Joshua |last=Macht |title=Automatic for the People |url=http://www.time.com/time/business/article/0,8599,356152,00.html |work=Time |date=30. 9. 2002 |access-date=2. 11. 2014 |archive-date=22. 10. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101022094519/http://www.time.com/time/business/article/0,8599,356152,00.html |url-status=dead }}</ref> U martu 2005, [[Agence France Presse]] (AFP) tužila je Google za kršenje autorskih prava u federalnom sudu u Distriktu Columbia, slučaj koji je Google izmirio za neobjavljen iznos u dogovoru koji je uključivao dozvolu za puni tekst AFP članaka za upotrebu na Google News.<ref>{{Cite news |first=Hannibal |last=Travis |title=Opting Out of the Internet in the United States and the European Union: Copyright, Safe Harbors, and International Law |url=http://papers.ssrn.com/sol3/papers.cfm?abstract_id=1221642 |work=Notre Dame Law Review, vol. 55, str. 391–92 |publisher=President and Trustees of Notre Dame University in South Bend, IN | year=2008 |access-date=4. 6. 2010}}</ref> U 2006, Google je napravio ponudu nudeći besplatni WiFi širokopojasni pristup širom grada San Francisco zajedno sa ISP-om [[EarthLink]]. Velike telekomunikacijske kompanije poput [[Comcast]]a i [[Verizon]]a protivile su se naporima, tvrdeći da je to "nepoštena konkurencija" i da bi gradovi kršili svoje obaveze da nude lokalne monopole ovim kompanijama. U svom iskazu pred Kongresom za mrežnu neutralnost u 2006, Googleov Glavni Internet Evangelist [[Vint Cerf]] krivio je taktiku zbog činjenice da skoro polovina svih korisnika nemaju izbora širokopojasnih mreža.<ref>{{Cite news |first=Hannibal |last=Travis |title=Wi-Fi Everywhere: Universal Broadband Access as Antitrust and Telecommunications Policy |url=http://papers.ssrn.com/sol3/papers.cfm?abstract_id=903425 |work=American University Law Review, sv. 55, str. 1701 |publisher=President and Trustees of American University in Washington, DC | year=2006 |access-date=4. 6. 2010}}</ref> Google trenutno nudi besplatne WiFi pristupe u svom "rodnom gradu" Mountain View (Kalifornija).<ref>{{cite web |url=http://wifi.google.com/ |title=Google WiFi for Mountain View |publisher=Google, Inc. |access-date=16. 6. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100620062233/http://wifi.google.com/ |archive-date=20. 6. 2010 }}</ref> Godine 2010. Google je objavio projekt [[Google Fiber]] s planovima da izgradi ultravisokobrzinsku širokopojasnu mrežu za 50.000 do 500.000 korisnika u jednom ili više američkih gradova.<ref name="HELFT march 21">{{cite news| last= HELFT| first= | url= http://www.nytimes.com/2010/03/22/technology/22stunts.html | title= Hoping for Gift From Google? Go Jump in the Lake| work= The New York Times| date=21. 3. 2010}}</ref> 30. marta 2011, Google je objavio da će Kansas City biti prvo društvo gdje će nova mreža biti razvijena.<ref>{{cite web|title=Ultra high-speed broadband is coming to Kansas City, Kansas|url=http://googleblog.blogspot.com/2011/03/ultra-high-speed-broadband-is-coming-to.html|publisher=Google.com}}</ref> U julu 2012, Google je završio konstrukciju optičke širokopojasne internet mrežne infrastrukture u Kansasu, te nakon izgradnje infrastrukture, Google je objavio cjenovnik za Google Fiber. Servis će nuditi tri opcije uključujući besplatnu širokopojasnu internet opciju, 1Gbps internet opciju za $70 mjesečno, te verziju koja uključuje TV servis za $120 mjesečno.<ref name="Google Fiber Cable TV Business"/> U 2007, izvještaji su pokazivali da je Google planirao izdanje vlastitog mobilnog telefona, moguće konkurenta za [[Apple Inc.|Apple]]<nowiki/>ov [[iPhone]].<ref name="smith">{{Cite news |url=http://www.guardian.co.uk/technology/2006/dec/17/news.mobilephones |title=The future for Orange could soon be Google in your pocket |last1=Smith |first1=David |date=17. 12. 2006 |work=The Guardian |publisher=Guardian News and Media Ltd. |access-date=16. 6. 2010 | location=London}}</ref><ref name="orlowski">{{cite web |url=http://www.theregister.co.uk/2007/03/16/google_phone_confirmed/ |title=Google Phone – it's for real |last1=Orlowski |first1=Andrew |date=16. 3. 2007 |publisher=The Register |access-date=16. 6. 2010}}</ref><ref name="ricker">{{cite web |url=http://www.engadget.com/2007/01/18/the-google-switch-an-iphone-killer/ |title=The Google Switch: an iPhone killer |last1=Ricker |first1=Thomas |date=18. 1. 2007 |publisher=Engadget |access-date=16. 6. 2010}}</ref> Projekat, nazvan [[Android (operating system)|Android]], ispostavilo se da nije telefon nego [[operativni sistem]] za mobilne uređaje, kojeg je Google kupio a kasnije izdao kao [[open source]] projekat pod [[Apache License|Apache 2.0]]<nowiki/>licencom.<ref>{{cite web |url=http://source.android.com/source/licenses.html |title=Licenses |publisher=Google, Inc. |access-date=4. 4. 2010}}</ref> Google omogućava SDK za razvojne programere tako da aplikacije mogu biti kreirane da se pokreću na Android telefonima. U septembru 2008, [[T-Mobile]] je izdao [[T-Mobile G1|G1]], prvi Android telefon.<ref>{{cite web |url=http://news.cnet.com/t-mobile-g1-details-price-and-launch-date-revealed/ |title=T-Mobile G1 details, price, and launch date revealed |last=Lee |first=Nicole |date=23. 9. 2008 |work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]] |access-date=4. 4. 2010}}</ref> 5. januara 2010, Google je izdao Android telefon pod imenom vlastite kompanije nazvan [[Nexus One]].<ref>{{cite web |url=http://techcrunch.com/2010/01/05/nexus-one-event/ |title=The Droid You're Looking For: Live from the Nexus One Event |last=Siegler |first=MG |date=5. 1. 2010 |publisher=TechCrunch |access-date=4. 4. 2010}}</ref> Izvještaj iz jula 2013. tvrdio je kako je Googleov udjel na globalnom smartphone tržištu, vođen Samsungovim proizvodima, bio 64% u martu 2013.<ref>{{cite web|title=Android, Led By Samsung, Continues To Storm The Smartphone Market, Pushing A Global 70% Market Share|url=http://techcrunch.com/2013/07/01/android-led-by-samsung-continues-to-storm-the-smartphone-market-pushing-a-global-70-market-share/?ncid=tcdaily|work=TechCrunch|publisher=AOL Inc|access-date=2. 7. 2013|author=Ingrid Lunden|date=1. 7. 2013}}</ref> Ostali projekti na kojima je Google radio uključuju novi kolaborativni komunikacijski servis, internetski preglednik, i mobilni operativni sistem. Prvi od ovih bio je sprva najavljen 27. maja 2009. Kompanija je opisala [[Google Wave]] kao proizvod koji pomaže korisnicima da komuniciraju i sarađuju na webu. Servis je Googleov "redizajnirani email", sa uređivanjem u stvarnom vremenu, mogućnošću da ugradi audio, video, i ostale media datoteke, i ekstenzijama koje dalje povećavaju iskustvo komuniciranja. Google Wave je bio sprva u razvojnom pregledu, gdje su zainteresirani korisnici morali biti pozvani da testiraju servis, ali je izdat za opću javnost 19 maja 2010, na Googleovom I/O uvodu. 1. septembra 2008, Google je prethodno najavio nadolazeću mogućnost za [[Google Chrome]], [[open-source software|open source]] [[internetski preglednik]],<ref>{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2008/09/fresh-take-on-browser.html |title=A fresh take on the browser |last1=Pichai |first1=Sundar |date=1. 9. 2008 |publisher=Google, Inc. |access-date=16. 6. 2010}}</ref> koji je bio izdat 2. septembra 2008. 7. jula 2009, Google je najavio [[Google Chrome OS]], open source [[Linux|Linux-bazirani]] operativni sistem koji sadržava samo internetski preglednik i dizajniran je da upisuje korisnike u njihov Google račun.<ref>{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2009/07/introducing-google-chrome-os.html |title=Introducing the Google Chrome OS |last1=Pichai |first1=Sundar |date=7. 7. 2009 |publisher=Google, Inc. |access-date=16. 6. 2010}}</ref><ref>{{Cite news |title=Google sees window of opportunity to launch operating system |first1=Pham |last1=Alex |last2=Hirsch |first2=Jerry |newspaper=Los Angeles Times |date=9. 7. 2009 |url=http://articles.latimes.com/2009/jul/09/business/fi-google9}}</ref> [[Google Goggles]] jeste mobilna aplikacija za Android i iOS korištena za raspoznavanje slika i netekstualnih pretraga. U dodatku sa skeniranjem [[QR code|QR]]<nowiki/>kodova, aplikacija može prepoznati historijske orijentire, uvoziti biznis kartice te rješavati Sudoku puzle.<ref>T3 website: [http://www.t3.com/news/google-goggles-can-now-solve-sudoku-puzzles?=52345 Goggles can now solve sudoku puzzles], 11. 1. 2011. Visited 6. 8. 2011</ref> Dok naočale mogu originalno identificirati i ljude, Google je ograničio tu funkcionalnost radi zaštite privatnosti.<ref>{{cite book |title=The Mobile Wave: How Mobile Intelligence Will Change Everything |url=https://archive.org/details/mobilewavehowmob0000sayl |last=Saylor |first=Michael |year=2012 |publisher=Perseus Books/Vanguard Press |isbn=978-1593157203 |page=304}}</ref> U 2011, Google je najavio [[Google Wallet]], mobilnu aplikaciju za bežična plaćanja.<ref name="Bernard">{{cite news |last=Bernard |first=Tara Siegel |title=Google Unveils App For Paying With Phone |work=The New York Times |page=3 |date=27. 5. 2011|url=http://www.nytimes.com/2011/05/27/technology/27google.html}}</ref> Krajem juna 2011, Google je pokrenuo društvenu mrežu[[social networking service| ]]<nowiki/>nazvanu [[Google+]].<ref>{{cite web |last=Parr |first=Ben |url=http://www.mashable.com/2011/06/28/google-plus |title=Google Launches Google+ To Battle Facebook &#91;PICS&#93; |work=Mashable.com |date=28. 6. 2011 |access-date=28. 6. 2011 |archive-date=17. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110717175135/http://mashable.com/2011/06/28/google-plus/ |url-status=dead }}</ref> 14. jula 2011, Google je najavio da je Google+ dostigao 10 miliona korisnika samo dvije sedmice nakon što je pokrenut u "ograničenoj" fazi.<ref name="Google+ grows to 10 million users">{{cite news |url=http://money.cnn.com/2011/07/14/technology/google_q2_earnings/index.htm |title=Google+ grows to 10 million users |date=14. 7. 2011 |access-date=15. 7. 2011 |publisher=CNN |archive-date=9. 1. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190109164726/https://money.cnn.com/2011/07/14/technology/google_q2_earnings/index.htm |url-status=dead }}</ref> Nakon četiri sedmice u operiranju, broj korisnika je prešao 25 miliona.<ref>{{cite web |last=Wasserman |first=Todd |url=http://mashable.com/2011/08/02/google-plus-25-million-visitors/ |title=Google+ Hits 25 Million Visitors, Gets More Sticky [STUDY] |date=21. 7. 2011}}</ref> Na launch događaju 24. jula 2013, u San Franciscu, nova verzija Nexusa 7, Googleovog tablet uređaja, izdata je za javnost, zajedno sa [[Chromecast]] koji dopušta korisnicima streaming YouTubea i Netflix videa preko pametnog telefona.<ref>{{cite news|title=Ads Not by This Site Google unveils Chromecast along with slimmer Nexus 7 tablet|url=http://www.guardian.co.uk/technology/2013/jul/24/google-new-nexus-7-tablet?CMP=EMCNEWEML6619I2|access-date=25. 7. 2013|newspaper=The Guardian|date=25. 7. 2013|author=Reuters|location=London|archive-date=21. 9. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130921122813/http://www.theguardian.com/technology/2013/jul/24/google-new-nexus-7-tablet?CMP=EMCNEWEML6619I2|url-status=dead}}</ref> U 2013, Google je pokrenuo [[Google Shopping Express]], servis za pošiljke sprva dostupan samo u San Franciscu i Silicon Valley.<ref>{{cite news |last=Somerville |first=Heather |url=http://www.mercurynews.com/business/ci_24171776/exclusive-google-same-day-delivery-makes-public-debut |title=Google same-day delivery makes public debut |newspaper=Mercury News |date=25. 9. 2013}}</ref> 3. februara 2014, Google je izdao svoj prvi Chromecast SDK.<ref>By Tom Cheredar, VentureBeat."[http://venturebeat.com/2014/02/03/google-finally-releases-a-chromecast-sdk/ / Google finally releases a Chromecast SDK] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140811001828/http://venturebeat.com/2014/02/03/google-finally-releases-a-chromecast-sdk/ |date=11. 8. 2014 }}." 3. 2. 2014. Retrieved 3. 2. 2014.</ref> ==Korporativni poslovi i kulture== [[Datoteka:Schmidt-Brin-Page-20080520.jpg|thumb|Tadašnji CEO, sada Chairman Googlea [[Eric Schmidt]] sa [[Sergey Brin|Sergeyom Brinom]] i [[Larry Page|Larryjem Pageom]] (s lijeva na desno) u 2008.|alt=Eric Schmidt, Sergey Brin, and Larry Page sitting together]] Na ''[[Fortune (časopis)|Fortune]]'' magazinovoj listi najboljih kompanija za raditi u, Google je rangiran prvi u 2007, 2008 i 2012<ref name="best_company">{{Cite journal |last1=Levering |first1=Robert |last2=Moskowitz |first2=Milton |editor1-first=Andrew |editor1-last=Serwer |editor1-link=Andrew Serwer |date=22. 1. 2007 |title=In good company |journal=Fortune Magazine |volume=155 |issue=1 |publisher=Cable News Network |url=http://money.cnn.com/magazines/fortune/fortune_archive/2007/01/22/8398125/index.htm |access-date=19. 6. 2010 |archive-date=1. 3. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100301175257/http://money.cnn.com/magazines/fortune/fortune_archive/2007/01/22/8398125/index.htm |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Levering |first1=Robert |last2=Moskowitz |first2=Milton |editor1-first=Andrew |editor1-last=Serwer |editor1-link=Andrew Serwer |date=4. 2. 2008 |title=The 2008 list |journal=Fortune Magazine |volume=157 |issue=2 |publisher=Cable News Network |url=http://money.cnn.com/magazines/fortune/bestcompanies/2008/full_list/index.html |access-date=19. 6. 2010 |archive-date=23. 7. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100723223729/http://money.cnn.com/magazines/fortune/bestcompanies/2008/full_list/index.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite journal |title=The 2012 list |journal=Fortune Magazine |url=http://money.cnn.com/magazines/fortune/best-companies/2012/full_list/ |access-date=26. 2. 2012 |archive-date=31. 10. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121031135647/http://money.cnn.com/magazines/fortune/best-companies/2012/full_list/ |url-status=dead }}</ref> te četvrti u 2009. i 2010.<ref>{{Cite journal |last1=Levering |first1=Robert |last2=Moskowitz |first2=Milton |editor1-first=Andrew |editor1-last=Serwer |editor1-link=Andrew Serwer |date=2. 2. 2009 |title=The 2009 list |journal=Fortune Magazine |volume=159 |issue=2 |publisher=Cable News Network |url=http://money.cnn.com/magazines/fortune/bestcompanies/2009/full_list/index.html |access-date=19. 6. 2010 |archive-date=29. 1. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140129075726/http://money.cnn.com/magazines/fortune/bestcompanies/2009/full_list/index.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Levering |first1=Robert |last2=Moskowitz |first2=Milton |editor1-first=Andrew |editor1-last=Serwer |editor1-link=Andrew Serwer |date=8. 2. 2010 |title=The 2010 list |journal=Fortune Magazine |volume=161 |issue=2 |publisher=Cable News Network |url=http://money.cnn.com/magazines/fortune/bestcompanies/2010/full_list/ |access-date=19. 6. 2010 |archive-date=13. 4. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140413092612/http://money.cnn.com/magazines/fortune/bestcompanies/2010/full_list/ |url-status=dead }}</ref> Google je također bio nominiran u 2010. kao svjetski najatraktivniji uposlenik za diplomske studente u Universum Communications talent atrakcijskom indeksu.<ref>{{cite web |url=http://www.universumglobal.com/IDEAL-Employer-Rankings/Global-Top-50 |title=The World's Most Attractive Employers 2010 |date=28. 9. 2010 |publisher=Universum Global |access-date=28. 10. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101112131208/http://www.universumglobal.com/IDEAL-Employer-Rankings/Global-Top-50 |archive-date=12. 11. 2010 }}</ref> Googleova korporativna filozofija uključuje principe kao "ti možeš zaraditi nova ne radeći zlo," "možeš biti ozbiljan ne noseći odijelo," i "rad treba biti izazovan i izazov treba biti zabava".<ref>{{cite web |url=http://www.google.com/corporate/tenthings.html |title=Our Philosophy |publisher=Google, Inc. |access-date=20. 6. 2010}}</ref> ===Zaposlenici=== Od 2013. Google je imao 47.756 zaposlenih (u četvrtom kvartalu, uključujući Motorolu),<ref name= 10K>{{cite web| url= http://investor.google.com/financial/tables.html |title=Google's Income Statement Information| publisher = Google}}</ref> među kojima više od 10.000 softverskih razvojnih programera baziranih u više o 40 ureda.<ref>John Micco: [http://www.eclipsecon.org/2013/sites/eclipsecon.org.2013/files/2013-03-24%20Continuous%20Integration%20at%20Google%20Scale.pdf Continuous Integration at Google Scale], EclipseCon 2013 (p.2)</ref> Nakon kompanijinog IPO-a u 2004, osnivači Sergey Brin i Larry Page, te CEO Eric Schmidt, zahtjevali su da njihova bazna plaća bude srezana na $1. Naknadne ponude kompanije da povećaju njihove plaće su odbijene, primarno zbog njihove glavne kompenzacije - koja dolazi od vlastite dionice u Googleu. Prije 2004, Schmidt je zarađivao $250.000 godišnje, a Page i Brin su primali godišnju platu od po $150.000.<ref name="topsalaries">{{Cite news |url=http://money.cnn.com/2006/03/31/technology/google/index.htm |title=Google leaders stick with $1 salary |last1=La Monica |first1=Paul R. |date=31. 3. 2006 |publisher=Cable News Network |access-date=20. 6. 2010 |archive-date=5. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151105072403/http://money.cnn.com/2006/03/31/technology/google/index.htm |url-status=dead }}</ref> [[Datoteka:Eric Schmidt at the 37th G8 Summit in Deauville 037.jpg|thumb|upright|left|[[Eric Schmidt]]]] U 2007 i početkom 2008, nekoliko vrhovnih rukovodioca napustilo je Google. U oktobru 2007, bivši šef finansija YouTubea, Gideon Yu, pridružio se [[Facebook]]u<ref>{{cite web |url=http://venturebeat.com/2008/03/04/facebook-hires-sheryl-sandberg-to-be-its-new-coo/ |title=Another Googler goes to Facebook: Sheryl Sandberg becomes new COO |publisher=Venture Beat |date=4. 3. 2008 |access-date=31. 3. 2008 |archive-date=8. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151108110547/http://venturebeat.com/2008/03/04/facebook-hires-sheryl-sandberg-to-be-its-new-coo/ |url-status=dead }}</ref> zajedno s Benjaminom Lingon, visoko-rangiranim iženjerom.<ref>{{Cite news |url=http://money.cnn.com/2008/03/04/news/newsmakers/moritz_google_exec.fortune/ |title=Top Google exec jumps to Facebook |publisher=Fortune |date=4. 3. 2008 |access-date=31. 3. 2008 |first=Scott |last=Moritz |archive-date=13. 4. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080413012722/http://money.cnn.com/2008/03/04/news/newsmakers/moritz_google_exec.fortune/ |url-status=dead }}</ref> U martu 2008. [[Sheryl Sandberg]], tadašnja potpredsjednica globalnih internetskih prodaja i operacija, započela je svoju poziciju kao operativni šef na Facebooku.<ref>{{Cite news |url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2008/03/04/AR2008030402766.html|title=Facebook Raids Google for Executive |work=The Washington Post |date=5. 3. 2008 |access-date=31. 3. 2008 |first=Michael | last=Liedtke}}</ref> U isto vrijeme, Ash ElDifrawi, prethodno glava reklamiranja brendova, odlazi da postane šef marketinga na [[Hayneedle|Netshops]].<ref>{{cite press release |url=http://www.prnewswire.com/news-releases/netshops-inc-appoints-ash-eldifrawi-as-companys-first-chief-marketing-officer-57141127.html |title=Netshops Inc. Appoints Ash ElDifrawi as Company's First Chief Marketing Officer |publisher=NetShops |date=26. 3. 2008 |access-date=31. 3. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130507072222/http://www.prnewswire.com/news-releases/netshops-inc-appoints-ash-eldifrawi-as-companys-first-chief-marketing-officer-57141127.html |archive-date=7. 5. 2013 }}</ref> Dana 4. aprila 2011. Page postaje izvršni direktor, dok Schmidt postaje izvršni predsjedavajući u Googleu.<ref>{{cite web|url=http://investor.google.com/earnings/2010/Q4_google_earnings.html |title=Google Announces Fourth quarter and Fiscal Year 2010 Results and Management Changes |publisher=Google |access-date=25. 4. 2011}}</ref> U julu 2012, Googleov prvi ženski uposlenik, [[Marissa Mayer]], napušta Google da postane [[Yahoo!]]-ov CEO.<ref>{{cite news|last=Rushie|first=Dominic|title=Google executive Marissa Mayer to become Yahoo CEO in surprise move|url=http://www.guardian.co.uk/technology/2012/jul/16/google-marissa-mayer-yahoo-ceo|access-date=1. 9. 2012|newspaper=The Guardian|date=16. 7. 2012|location=London}}</ref> [[Datoteka:Noogler.png|thumb|upright|alt=Asian man in his twenties wearing a blue, green, yellow and red propeller hat that says "Noogle"|Novi uposlenici se zovu "Nooglers", i dobijaju kapu sa propelerom da nose na svoj prvi petak.<ref>{{cite web |url=http://www.zorgloob.com/2004/09/23/noogler-chez-google/ |title=Noogler chez Google |language=French |access-date=2. 11. 2014 |archive-date=11. 5. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110511081744/http://www.zorgloob.com/2004/09/23/noogler-chez-google/ |url-status=dead }}</ref>]] Kao motivacijska tehnika, Google koristi politiku često nazvanu ''Innovation Time Off'', gdje se Googleovi inženjeri podsiču da provode 20% njihovog radnog vremena na projektima koji ih interesuju. Neki od Googleovih novijih servisa, kao što je Gmail, Google News, Orkut i AdSense, imaju porijeklo od ovih aktivnosti.<ref>{{Cite news |title=The Google Way: Give Engineers Room |first=Bharat |last=Mediratta |url=http://www.nytimes.com/2007/10/21/jobs/21pre.html |newspaper=The New York Times |date=21. 10. 2007 |access-date=20. 6. 2010}}</ref> U razgovoru na Stanford Univerzitetu, [[Marissa Mayer]], Googleov potpredsjednik za ''Search Products and User Experience'' do jula 2012, pokazala je da je polovina od svih novih projekata pokrenuta u drugoj polovini 2005 nastala od ''Innovation Time Offa''. ===Googleplex=== {{Glavni|Googleplex}} [[Datoteka:Google Mountain View campus garden.jpg|thumb|Bašta kampusa u Google Montana View]] [[Datoteka:Google Mountain View campus dinosaur skeleton 'Stan'.jpg|thumb|Google Mountain View, dinosaur 'Stan']] [[Datoteka:Google bike.jpg|thumb|Bicikli obojeni u šemu boja Googlea su dostupni za besplatnu upotrebu od bilo kojeg uposlenika koji hoda Googleplexom]] Googleovo sjedište u [[Mountain View, California|Mountain View]], CA, referirano je kao "[[Googleplex]]", kao igra riječi termina za broj ''[[googolplex]]'' i sjedišta koje se naziva ''komplex'' zgrada. Lobi je dekoriran sa klavirima, lava lampama, starim serverskim klasterima, te projekcijom pretraživačkih upita na zidu. Hodnici su puni lopti za vježbanje i bicikala. Dosta zaposlenika imaju pristup korporativnom rekreacionom centru. Rekreacioni sadržaju su razbacani širom kampusa i sadrže sobe za trening sa mašinama za veslanje i tegovima, svlačionice, podloške i sušila, masažnu sobu, asortiman video igara, stolni nogomet, baby grand [[klavir]], bilijarski stol, te ping pong. U dodatku sa rekreacijskom sobom, postoje i sobe za užinu opremljene raznim jelima i pićima, sa posebnim naglaskom stavljenim na ishranu.<ref>"[http://www.google.com/corporate/culture.html About the Googleplex]." Google. Retrieved 5. 3. 2008.</ref> Besplatna hrana je dostupna uposlenicima 24/7, sa ponudama koje plaćeni automati proračunaju na bazi i favorizirajući one boljih nutritivnih vrijednosti.<ref>{{Cite news | url = http://www.theatlantic.com/life/print/2011/07/what-googles-famous-cafeterias-can-teach-us-about-health/241876/ | title = What Google's Famous Cafeterias Can Teach Us About Health |publisher=[[The Atlantic]] |author= [[Marion Nestle]]| date = juli 2011 | access-date=8. 5. 2013 }}</ref> Googleove opsežne usluge nisu dostupne svim radnicima. Privremeni radnici kao što su oni koji skeniraju knjige nemaju pristup šatlovima, Googleovima cafeima ili drugim privilegijama.<ref>{{Cite news | url = http://searchengineland.com/does-google-have-a-class-system-for-googlers-75457 | title = Does Google Have A Class System For Googlers? | publisher = [[SearchEngineLand]] | author = [[Barry Schwartz]] | date=2. 5. 2011 | access-date=22. 4. 2013 }}</ref> Tokom 2006, Google se preselio u 28.900 m<sup>2</sup> uredskog prostora u [[New York]], na 111 [[Eighth Avenue]], Manhattan.<ref name="manhattan">Reardon, Marguerite. "[http://news.cnet.com/2100-1024_3-6121970.html Google takes a bigger bite of Big Apple]." [[CNET]]. 2. 10. 2006. Retrieved 9. 10. 2006.</ref> Ured je posebno dizajniran i sagrađen za Google i udomljuje njegov najveći reklamno-prodavački tim, koji je bio instrumentala za osiguravanje velikih partnerstava.<ref name="manhattan" /> Sjedište u New Yorku je slično po dizajnu i funkcionalnosti sa onim iz Mountain Viewa, te uključuje sobu za igranje, mikro-kuhinje i područje za video-igre.<ref>{{cite web|title=The Ultimate Office: Inside Google's NYC Compound|url=http://www.refinery29.com/google-office#slide-1|work=Refinery29|publisher=Refinery29|access-date=24. 9. 2013|author=ANNIE GEORGIA GREENBERG|date=11. 9. 2012}}</ref> Od februara 2012, značajan inženjerski tim je baziran u gradu New Yorku.<ref>{{cite news|title=Google Web Grows in City|url=http://online.wsj.com/article/SB10001424052970204653604577251293275921060.html|access-date=24. 9. 2013|newspaper=Wall Street Journal|date=29. 2. 2012|author=Emily Glazer}}</ref> Od septembra 2013, Googleov [[Istočna obala SAD|ured na istočnoj obali]] je lociran na 76 Ninth Ave, New York City, New York.<ref>{{cite web|title=Google New York|url=http://www.google.com/about/jobs/locations/new-york/|work=Google Jobs|publisher=Google, Inc|access-date=24. 9. 2013|date=septembar 2013}}</ref> U novembru 2006. Google je otvorio urede na [[Carnegie Mellon]] kampusu u [[Pittsburgh]]u, fokusirajući se na kodiranje shopping reklama i [[smartphone aplikacija]] i programa.<ref>{{Cite news | url = http://www.thepittsburghchannel.com/technology/10346550/detail.html | archive-url = https://www.webcitation.org/5hGpTE0LB?url=http://www.thepittsburghchannel.com/technology/10346550/detail.html | archive-date=4. 6. 2009 | title = Google Completes Pittsburgh Office, Holds Open House | date=17. 11. 2006 | access-date=13. 1. 2008 |publisher = [[WTAE TV|WTAE]] }}</ref><ref>{{cite web |url=http://triblive.com/x/pittsburghtrib/business/s_712700.html |title=Google search: Tech-minded workers |last=Olson |first=Thomas |date=8. 12. 2010 |publisher=[[Trib Total Media]] |access-date=8. 12. 2010}}</ref> Krajem 2006, Google je također utemeljio nove urede za svoje AdWords divizije u [[Ann Arbor, Michigan]].<ref>{{cite web| url=http://www.informationweek.com/news/internet/webdev/showArticle.jhtml?articleID=202600809| title=Inside Google's Michigan Office| date=24. 10. 2007| publisher=[[InformationWeek]]| access-date=7. 11. 2014| archive-date=3. 5. 2008| archive-url=https://web.archive.org/web/20080503233009/http://www.informationweek.com/news/internet/webdev/showArticle.jhtml?articleID=202600809| url-status=dead}}</ref> Ostale lokacije ureda u SAD uključuju [[Ann Arbor, Michigan]]; [[Atlanta, Georgia]]; [[Austin, Texas]]; [[Boulder, Colorado]]; [[Cambridge, Massachusetts]]; New York City; [[San Francisco]], [[California]]; [[Seattle, Washington]]; [[Reston, Virginia]], te [[Washington, D.C.]] Nadalje, Google ima nekoliko međunarodnih ureda. [[Datoteka:PONYA Inland Term 1 jeh.JPG|thumb|Googleova NYC uredska zgrada udomljuje svoj najveći tim za prodaju reklama.<ref name="manhattan" />|alt=Google's NYC office building]] U oktobru 2006, kompanija je objavila planove da instalira hiljade [[solarni panel|solarnih panela]] za omogućavanje do 1,6 mega[[watt]]a elektriciteta, dovoljno da zadovolji približno 30% energetskih potreba kampusa.<ref name="solar">Richmond, Riva. "[http://www.post1.net/lowem/entry/google_plans_to_build_huge Google plans to build huge solar energy system for headquarters] {{Webarchive|url=http://arquivo.pt/wayback/20160519010259/http://www.post1.net/lowem/entry/google_plans_to_build_huge|date=19 Maj 2016}}." [[MarketWatch]]. 17. oktobar 2006. Pregledano: 17. oktobar 2006.</ref> Sistem će biti najveći solarni napojni sistem kostruiran na SAD-ovom korporativnom kampusu i jedan od najvećih od bilo kojeg korporativnog mjesta u svijetu.<ref name="solar" /> Dodatno, Google je objavio 2009. da je to raspoređivalo stado koza da zadrži travnjake oko Googleplexa kratke, pomažući zaštiti od prijetnji sezonskih požara, dok se usput reducira ugljen-dioksid zs košenje ogromnih zemljišta.<ref>{{cite web| url=http://googleblog.blogspot.com/2009/05/mowing-with-goats.html | title=Official Google Blog: Mowing with goats| date=1. 5. 2009| publisher=Google}}</ref><ref>{{Cite news| url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2009/05/04/AR2009050400027.html | work=[[The Washington Post]] | title=My Day With The Google Goats | first=MG | last=Siegler | date=3. 5. 2009 | access-date=3. 5. 2010}}</ref> Ideja podrezivanja travnjaka korištenjem koza potiče od [[R. J. Widlar]]a, inženjera koji je radio za firmu [[National Semiconductor]].<ref>{{cite web |url=http://www.national.com/rap/Horrible/sheep.html | archive-url= https://web.archive.org/web/19990506135340/http://www.national.com/rap/Horrible/sheep.html| archive-date=6. 5. 1999|title=Sheep Mow Lawns |publisher=[[National Semiconductor]] |access-date=5. 7. 2010}}{{dead link|date=juni 2012}}</ref> Godine 2008, Google se suočio sa optužbama u ''[[Harper's Magazine]]'' jer je navodno "energetski žderonja". Kompanija je optuživana za korištenje svog "[[Don't be evil]]" mottoa i svoje javne [[energy-saving]] kampanje da sakrije ili zataška velike količine energije koje zahtjevaju njegovi serveri.<ref>[[Ginger Strand|Strand, Ginger]]. "[https://web.archive.org/web/20090703171603/http://harpers.org/media/slideshow/annot/2008-03/index.html Keyword: Evil]." Retrieved 9. 4. 2008.</ref> ===Google Doodle=== {{Glavni|Google Doodle}} Od 1998, Google je dizajnirao specijalne, privremene zamjenske logoe da postavlja na svoju [[početna stranica|početnu stranicu]] koja teži da obilježi [[godišnjice]], događaje, postignuća i ljude. Prvi Googleov [[Doodle]] bio je u čast [[Burning Man|Burning Man Festival]]u iz 1998.<ref>{{cite web|url=http://www.google.com/doodle4google/history.html |title=Doodle 4 Google |publisher=Google.com |date= |access-date=23. 4. 2014}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.google.com/doodles/burning-man-festival |title=Burning Man Festival |publisher=Google.com |date=30. 8. 1998 |access-date=23. 4. 2014}}</ref> Doodle su dizajnirali [[Larry Page]] i [[Sergey Brin]] da obavijeste korisnike o svojoj odsutnosti u slučaju da se serveri obore. Naknadni Google Doodleovi su dizajnirani vanjskim doprinositeljima, dok Larry i Sergey nisu pitali tadašnjeg stažistu [[Dennis Hwang|Dennisa Hwanga]] da dizajnira logo za [[Bastille Day]] u 2000. Sa te tačke naovamo, Doodleovi su bili organizirani i kreirani od strane tima nazvanog "Doodleri".<ref>{{cite web|url=http://www.theguardian.com/technology/2014/apr/12/meet-people-behind-google-doodles-logo|title=Meet the people behind the Google Doodles|publisher=The Guardian|date=12. 4. 2014|access-date=27. 9. 2014}}</ref> === Filantropija === {{Glavni|Google.org}} Godine 2004. Google je formirao neprofitnu filantropsku organizaciju [[Google.org]], sa početnim fondom od $1 milijardu.<ref name="philanthropy">{{cite web|url=http://www.google.org/about.html|title=About the Foundation|publisher=Google, Inc.|access-date=16. 7. 2010 |archive-url= https://web.archive.org/web/20100714080922/http://www.google.org/about.html|archive-date=14. 7. 2010}}</ref> Misija organizacije je da kreira svijest o [[klima]]tskim promjenama, globalnom javnom zdravlju i globalnom siromaštvu. Jedan od njenih prvih projekata bio je razvijanje održivog [[plug-in hibrid]]nog [[električni automobil|električnog automobila]] koji može postići 100 milja po galonu. Google je unajmio [[Larry Brilliant]]a kao izvršnog direktora programa u 2004,<ref>{{Cite news |last1=Hafner |first1=Katie |url=http://www.nytimes.com/2006/09/14/technology/14google.html |title=Philanthropy Google's Way: Not the Usual |newspaper=The New York Times |date=14. 9. 2006 |access-date=16. 7. 2010}}</ref> and the current director is Megan Smith.<ref>{{Cite news |last1=Helft |first1=Miguel |url=http://www.nytimes.com/2009/02/24/technology/companies/24google.html |title=Philanthropy Google's Way: Not the Usual |newspaper=[[The New York Times]] |date=23. 2. 2009 |access-date=16. 7. 2010}}</ref> Godine 2008. Google je predstavio svoj "projekt 10<sup>100</sup>" koji je prohvatao ideje kako pomoći društvu, a potom dopuštao Googleovim korisnicima da glasaju o svojim omiljenim.<ref>{{cite web |url=http://www.project10tothe100.com/ |title=Project 10 to the 100th |publisher=Google, Inc. |access-date=16. 7. 2010 |archive-date=10. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110710075927/http://www.project10tothe100.com/ |url-status=dead }}</ref> Nakon dvije godine šutnje, tokom koje je većina razmišljala šta se desilo sa programom,<ref>{{cite news |url=http://www.wired.com/epicenter/2010/06/google-struggles-to-give-away-10-million/ |title=Google Struggles to Give Away $10 million |last1=Van Burskirk |first1=Elliot |date=28. 6. 2010 |work=[[Wired (website)|Wired]] |access-date=26. 9. 2010}}</ref> Google je objavio pobjednike projekta, dajući ukupno deset miliona dolara za razne ideje opsegom od neprofitnih organizacija koje promoviraju obrazovanje web-sajtu koji teži da napravi sve zakonske dokumente javne i internetski dostupne.<ref>{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2010/09/10-million-for-project-10100-winners.html |title=$10 million for Project 10^100 winners |date=24. 9. 2010 |last1=Twohill |first1=Lorraine |publisher=Google, Inc. |access-date=26. 9. 2010}}</ref> U 2011, Google je donirao 1 milion eura za [[Međunarodna matematička olimpijada|Međunarodnu matematičku olimpijadu]] da podrži sljedećih pet godišnjih Međunarodnih matematičkih olimpijada (2011–2015).<ref>{{cite web |url=https://www.imo2011.nl/node/39 |title=Google donating 1 million euros to IMO |date=20. 1. 2011 |access-date=4. 2. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110724154518/https://www.imo2011.nl/node/39 |archive-date=24. 7. 2011 }}</ref> U julu 2012, Google je pokrenuo "[[Legalize Love]]" kampanju u podršci za [[prava homoseksualaca]].<ref>{{cite web|url=http://www.pinknews.co.uk/2012/07/08/google-launches-legalise-love-gay-rights-campaign/|title=Google launches 'Legalise Love' gay rights campaign|work=PinkNews.co.uk|access-date=9. 9. 2014}}</ref> === Izbjegavanje poreza === Google koristi razne strategije izbjegavanja poreza. Na listi najvećih internetskih kompanija, Google plaća najmanje poreze zemljama porijekla svojih prihoda. Kompanija uspijeva ovo uraditi djelomično licenciranjem tehnologije kroz podružnice u Irskoj, Bermudama, Bahamima i Holandiji.<ref>Metz, Cade. [http://www.theregister.co.uk/2010/10/22/google_double_irish_tax_loophole/ "Google slips $3.1bn through 'Double Irish' tax loophole."] The Register, 22. 10. 2010.</ref> Ovo je navodno izazvalo francuske istrage u Googleovu praksu [[transferne cijene|transfernih cijena]].<ref>{{cite web|last=Leach |first=Anna |url=http://www.theregister.co.uk/2012/10/31/google_france_tax_office_billion_euros/ |title=French gov 'plans to hand Google €1bn tax bill' – report. |publisher=Theregister.co.uk |date=31. 10. 2012 |access-date=2. 1. 2013}}</ref> Prateći kriticizam na količinu korporativnih poreza koje je Google platio u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]], predsjednik Eric Schmidt je rekao, "To se zove kapitalizam. Mi smo ponosno kapitalistični." Tokom istog decembarskog (2012) intervjua, Schmidt "je potvrdio da kompanija nema namjere i dalje plaćati ministarstvu finansija UK-a."<ref>{{cite news |url = http://www.independent.co.uk/news/uk/home-news/google-boss-im-very-proud-of-our-tax-avoidance-scheme-8411974.html |title = Google boss: I'm very proud of our tax avoidance scheme |last1 = Kumar |first1 = Nikhil |last2 = Wright |first2 = Oliver |date = 13. 12. 2012 |publisher = The Independent |access-date = 17. 12. 2012 |location = London |archive-date = 17. 12. 2012 |archive-url = https://web.archive.org/web/20121217052403/http://www.independent.co.uk/news/uk/home-news/google-boss-im-very-proud-of-our-tax-avoidance-scheme-8411974.html |url-status = dead }}</ref> U 2013, Schmidt je odgovorio na pitanja o taksama plaćenim u UK pokazujući na reklamne naknade kojima je Google naplaćivao UK kompanijama kao izvor ekonomskog rasta.<ref>{{cite news|last=Arthur |first=Charles |url=http://www.guardian.co.uk/technology/2013/apr/22/google-eric-schmidt-tax-avoidance |title=Google chairman Eric Schmidt defends tax avoidance policies |publisher=The Guardian |date=22. 4. 2013 |access-date=22. 4. 2013 |location=London}}</ref> Googleov potpredsjednik [[Matt Brittin]] svjedočio je za Javni odbor računa Britanskog parlamenta da njegov prodajni tim iz UK nije napravio kupovine i stoga ne duguje porez na promet u Velikoj Britaniji.<ref>{{cite web|author=Brid-Aine Parnell, 17. 5. 2013 |url=http://www.theregister.co.uk/2013/05/17/quotw_ending_may_17/ |title='I think you DO do evil, using smoke and mirrors to avoid tax'. |publisher=Theregister.co.uk |date=17. 5. 2013 |access-date=13. 3. 2014}}</ref> === Okolina === Od 2007, Google je težio karbonskoj neutralnosti u smislu svojih operacija.<ref>{{cite web|title=Google’s Green Initiative: Environmentally Conscious Technology|url=http://www.technobuffalo.com/2011/05/18/googles-green-initiative-environmentally-conscious-technology/|work=TechnoBuffalo|publisher=TechnoBuffalo LLC|access-date=12. 7. 2013|author=Jack McGrath|date=18. 5. 2011}}</ref><ref>{{cite web|title=Home|url=http://www.google.com/green/|work=Google Green|publisher=Google, Inc|access-date=12. 7. 2013|year=2013}}</ref> Google je objelodanio u septembru 2011. da "neprekidno koristi dovoljno elektriciteta za snabdjevanje 200.000 domova", skoro 260 miliona watta ili oko četvrtina emisije nuklearne elektrane. Ukupne ugljične emisije za 2010. bile su upravo ispod 1,5 miliona metričkih tona, najviše zbog korištenja fosilnih goriva koja omogućavaju elektricitet za podatkovne centre. Google je izjavio da je 25 procenata svoje energije isporučeno obnovljivim gorivima u 2010. Prosječna pretraga koristi samo 0,3 watt-sata elektriciteta, tako da sve globalne pretrage su samo 12,5 miliona watta ili 5% ukupne elektricitetske potrošnje Googlea.<ref>{{cite news|last=Glanz|first=James|title=Google Details, and Defends, Its Use of Electricity|url=http://www.nytimes.com/2011/09/09/technology/google-details-and-defends-its-use-of-electricity.html?_r=0|access-date=24. 3. 2014|newspaper=NY Times|date=8. 9. 2011}}</ref> U junu 2013, ''Washington Post'' je izjavio da je Google donirao US$50.000 za [[Competitive Enterprise Institute]], libertarijanski istraživački centar koji naziva ljudske ugljične emisije pozitivnim faktorom za okolinu i izjavljuje da globalno zagrijavanje nije problem.<ref>{{cite news|title=Anatomy of a Washington dinner: Who funds the Competitive Enterprise Institute?|url=http://www.washingtonpost.com/blogs/the-fix/wp/2013/06/20/anatomy-of-a-washington-dinner-who-funds-the-competitive-enterprise-institute/|access-date=12. 7. 2013|newspaper=The Washington Post|date=20. 6. 2013|author=Juliet Eilperin}}</ref> U julu 2013, izjavljeno je da je Google ugostio događaj prikupljanja novčanih sredstava za [[Oklahoma]] Senatora [[Jim Inhofe]], koji je nazvao klimatske promjene "podvalom".<ref>{{cite news|title=Google hosts fundraiser for climate change denying US senator|url=http://www.guardian.co.uk/environment/2013/jul/09/google-climate-denier-jim-inhofe|access-date=12. 7. 2013|newspaper=The Guardian|date=9. 7. 2013|author=Suzanne Goldenberg|location=London}}</ref> == Također pogledajte == * [[Usporedba internetskih pretraživača]] * [[Don't be evil]] * [[Googleov logo]] * [[Google Maps]] * [[Google platform]] * [[Google Street View]] * [[Google+]] * [[Googlebot]] – web crawler * [[Googlization]] * [[Ungoogleable]] == https://youtube.com/@h2oremix88?si=4HkD4Rv-k8189GLX == {{refspisak|3}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} * [https://www.google.com Google] * [https://mail.google.com Gmail] * [https://earth.google.com/ Google Earth] {{Google}} {{Istaknuti članak}} [[Kategorija:Google]] [[Kategorija:Internet pretraživači]] [[Kategorija:Multinacionalne kompanije sa sjedištem u SAD-u]] [[Kategorija:Računarska preduzeća u SAD-u]] ll29t8k4c21qxtpq5b86iz26qibz5jl 3917374 3917372 2026-08-10T06:15:02Z نوفاك اتشمان 16322 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/~2026-43892-51|~2026-43892-51]] ([[User talk:~2026-43892-51|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:NDG|NDG]] 3901922 wikitext text/x-wiki {{O...|kompaniji|pretraživač interneta|Google (pretraživač)}} {{Infokutija kompanija | grupa = Google LLC | ime = Google LLC | slika = Google 2015 logo.svg | logo_veličina = 250px | slika2 = Googleplex HQ (cropped).jpg | logo_veličina2 = 250px | vrsta = Javna ([[NASDAQ]]: [http://quotes.nasdaq.com/asp/SummaryQuote.asp?symbol=GOOG&selected=GOOG GOOG]), (LSE: [http://www.londonstockexchange.com/en-gb/pricesnews/prices/Trigger/genericsearch.htm?bsg=true&ns=GGEA GGEA]) | osnivanje = [[Menlo Park]], [[Kalifornija]] (27. septembra 1998) | osnivači = [[Larry Page]] i [[Sergey Brin]] | sjedište = [[Googleplex]] - [[Mountain View]], [[Kalifornija]], [[SAD]] | predsjednik = | ključneosobe = [[Sundar Pichai]]<br /><small>([[glavni izvršni direktor]])</small><br />[[Ruth Porat]] <small>(predsjednica)</small><br />[[John L. Hennessy]] <small>(predsjedavajući)</small><br />[[Anat Ashkenazi]]<br /><small>([[glavni finansijski direktor]])</small> | industrija = [[internet]], [[softver]], [[hardver]] | proizvodi = v. [[Spisak Googleovih proizvoda]] | zaposleni = 19,665 ([[30. septembar|30. septembra]] [[2009]].) | holding = | slogan = "Don't Be Evil"<br><small>({{bs|ne budi zao}})</small> | web = http://www.google.com/ | sjedište_grad = | sjedište_država = | pod_posluženo = Globalno | usluge = | prihod = [[Američki dolar|USD$]]10,604 milijardi | operativni_prihod = [[Američki dolar|USD$]]5,084 milijardi | neto_dobit = [[Američki dolar|USD$]]3,077 milijardi | divizije = | podruž = AdMob, DoubleClick, On2 Technologies, Picnik, YouTube, Zagat, Waze, Blogger, SlickLogin, Boston Dynamics, Bump, Nest Labs, DeepMind Technologies, WIMM One, VirusTotal | vlasnik = | prestala_postojati = | dodatak = |}} '''Google''' je [[SAD|američka]] multinacionalna [[korporacija]] specijalizirana u [[internet]]skim servisima i proizvodima, koji uključuju internetske reklamne tehnologije, pretragu, internetsko skladištenje i [[softver]], dok se veći dio profita ostvaruje preko [[AdWords]]a.<ref name="financialtables">{{cite web |url=http://investor.google.com/fin_data.html |title=Financial Tables |publisher=Google, Inc. |access-date=2. 5. 2012}}</ref><ref>{{Cite news |title=Online Ads Give Google Huge Gain in Profit |first=David A. |last=Vise |url=https://archive.org/details/googlehetverhaal0000vise|newspaper=The Washington Post |date=21. 10. 2005}}</ref> <!-- historija-->Google su osnovali [[Larry Page]] i [[Sergey Brin]] dok su bili na doktorskom studiju na [[Univerzitet Stanford|Univerzitetu Stanford]]. Zajedno posjeduju oko 14% dionica, ali kontroliraju 56% dioničarske glasačke moći kroz tzv. "superglasačke zalihe". Oni su osnovali Google kao privatno preduzeće 4. septembra 1998. Početna javna ponuda je bila 19. augusta 2004. Njihov opis misije od samog početka je bio "da organiziraju svjetske informacije i naprave ih univerzalno dostupnim i koristivim",<ref name="corporate">{{cite web |url=http://www.google.com/corporate/ |title=Google Corporate Information |publisher=Google, Inc. |access-date=14. 2. 2010}}</ref> a njihov neslužbeni slogan je bio "[[Don't be evil]]"<ref>{{cite web |url=http://investor.google.com/conduct.html |title=Google Code of Conduct |date=8. 4. 2009 |publisher=Google, Inc. |access-date=5. 7. 2010}}</ref><ref>{{cite web |url=http://blogoscoped.com/archive/2007-07-16-n55.html |title=Paul Buchheit on Gmail, AdSense and More |first=Philip|last=Lenssen |date=16. 7. 2007 |publisher=Google Blogoscoped |access-date=14. 2. 2010}}</ref> ({{bs|ne budi zao}}). 2004, Google se premjestio u novo sjedište u [[Mountain View (Kalifornija)|Mountain View, Kalifornija]], koje je nazvano [[Googleplex]].<ref>{{cite web |url=http://www.google.com/about/company/history/#2004 |title=Google history in depth}}</ref> <!-- portfolio -->Brzi rast od osnivanja je povukao lanac proizvoda, nabavki i partnerstava van [[Google pretraga|Googleove pretrage]]. Prema tome, oni nude internetske servise poput softvera za produktivnost uključujući email ([[Gmail]]), internetsko spremanje podataka ([[Google Drive]]), uredski paket ([[Google Docs]]) i sl. Desktop-proizvodi uključuju aplikacije za internetsko pregledanje, organiziranje i uređivanje slika i brzo dopisivanje. Kompanija drži razvoj mobilnog operativnog sistema [[Android (operativni sistem)|Android]] i operativni sistem [[Chrome OS]]<ref>{{cite web|url=http://www.google.com/chromebook |title=Chromebook |publisher=Google |access-date=17. 8. 2011}}</ref> za [[netbook]] poznat kao [[Chromebook]]. Google se snažno uključio u komunikacijski hardver: ima partnerstvo sa velikim elektronskim proizvođačima<ref>{{cite web|last1=Ricker|first1=Thomas|title=Google: Nexus program explained, unfazed by Motorola acquisition|url=http://www.theverge.com/2011/08/15/motorola-google-nexus-program-explained|website=theverge.com|publisher=Vox Media|access-date=31. 7. 2014}}</ref> u produkciji svog "visoko-kvalitetnog i jeftinog"<ref>{{cite web|last1=Kleinman|first1=Jacob|title=Google Exec: New Nexus Coming|url=http://www.technobuffalo.com/2014/06/27/google-exec-new-nexus-coming/|website=technobuffalo.com|publisher=TechnoBuffalo|access-date=31. 7. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140708010647/http://www.technobuffalo.com/2014/06/27/google-exec-new-nexus-coming/|archive-date=8. 7. 2014}}</ref> [[Google Nexus|Nexus]] uređaja i [[Motorola Mobility]] kupljenog u maju 2012.<ref name="Hardware company">{{cite news|title=It's Official: Google Is Now a Hardware Company|url=http://www.businessweek.com/articles/2012-05-22/its-official-google-is-now-a-hardware-company|access-date=4. 9. 2012|newspaper=Bloomberg Businessweek|date=22. 5. 2012|author=Brad Stone|author2=Peter Burrows}}</ref> U 2012, infrastruktura optičkih vlakana instalirana je u gradu [[Kansas]] za opremanje [[Google Fiber]] radio servisa.<ref name="Google Fiber Cable TV Business">{{cite web|last=Hesseldahl|first=Arik|title=Google Gets Into the Cable TV Business, for Real|url=http://allthingsd.com/20120726/google-gets-into-the-cable-tv-business-for-real/|publisher=AllThingsD.com|access-date=15. 9. 2012|date=26. 7. 2012}}</ref> <!-- tehnički dio-->Korporacija, procjenjuje se, pokreće više od milion servera u podatkovnim centrima u svijetu (od 2007)<ref>{{cite web |url=http://www.pandia.com/sew/481-gartner.html |title=Pandia Search Engine News – Google: one million servers and counting |date=2. 7. 2007 |publisher=Pandia Search Engine News |access-date=14. 2. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110716084624/http://www.pandia.com/sew/481-gartner.html |archive-date=16. 7. 2011 }}</ref> i upravlja s više od milijardu zahtjeva za pretragu<ref>{{Cite news |url=http://politicalticker.blogs.cnn.com/2009/12/18/google-unveils-top-political-searches-of-2009/ |title=CNN Politics – Political Ticker... Google unveils top political searches of 2009 |first=Eric |last=Kuhn |date=18. 12. 2009 |publisher=CNN |access-date=14. 2. 2010 |archive-date=12. 10. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121012045324/http://politicalticker.blogs.cnn.com/2009/12/18/google-unveils-top-political-searches-of-2009/ |url-status=dead }}</ref> i približno 24 petabajta korisnički generisanih podataka svaki dan (od 2009).<ref>{{cite web|url=http://portal.acm.org/citation.cfm?doid=1327452.1327492 |title=MapReduce |publisher=Portal.acm.org |access-date=16. 8. 2009}}</ref><ref>{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2008/11/sorting-1pb-with-mapreduce.html |title=Sorting 1PB with MapReduce |last=Czajkowski |first=Grzegorz |date=21. 11. 2008 |publisher=Google, Inc. |access-date=5. 7. 2010}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.niallkennedy.com/blog/2008/01/google-mapreduce-stats.html |title=Google processes over 20 petabytes of data per day |last=Kennedy |first=Niall |date=8. 1. 2008 |publisher=Niall Kennedy |access-date=5. 7. 2010 |archive-date=28. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150928091137/http://www.niallkennedy.com/blog/2008/01/google-mapreduce-stats.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web |url=http://techcrunch.com/2008/01/09/google-processing-20000-terabytes-a-day-and-growing/ |title=Google Processing 20,000 Terabytes A Day, And Growing |last=Schonfeld |first=Erick |date=9. 1. 2008 |publisher=TechCrunch |access-date=16. 2. 2010}}</ref> <!-- popularnost-->U decembru 2013, [[Alexa Internet|Alexa]] je označila google.com kao najposjećeniji [[web-sajt]] u svijetu. Veliki broj Googleovih sajtova na ostalim jezicima nalaze se među prvih stotinu, kao i ostalih nekoliko sajtova koje posjeduje Google, kao što su [[YouTube]] i [[Blogger (servis)|Blogger]].<ref>{{cite web |title=Alexa Traffic Rank for Google (three month average) |publisher=[[Alexa Internet]] |url=http://www.alexa.com/siteinfo/google.com |access-date=10. 12. 2013 |archive-date=26. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151226074120/http://www.alexa.com/siteinfo/google.com |url-status=dead }}</ref> Njihova dominacija na tržištu je vodila ka velikoj medijskoj pokrivenosti, uključujući kritikovanje kompanije zbog problema kao što su autorska prava, cenzura i privatnost.<ref>{{Cite news |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/technology/6740075.stm |work=BBC News |title=Google ranked 'worst' on privacy |date=11. 6. 2007 |access-date=30. 4. 2010}}</ref><ref name="gatekeepers">{{Cite news |first= Jeffrey |last=Rosen |title=Google's Gatekeepers |url=http://www.nytimes.com/2008/11/30/magazine/30google-t.html |work=The New York Times |date=30. 11. 2008 |access-date=5. 7. 2010}}</ref> ==Historija== {{Glavni|Historija Googlea}} Google je s radom počeo u januaru 1996. kao istraživački projekt studenata [[Larry Page|Larryja Page]]a i [[Sergey Brin|Sergeyja Brina]] kada su oba bili na doktorskom studiju na [[Univerzitet Stanford|Univerzitetu Stanford]] u [[Kalifornija|Kaliforniji]].<ref name="milestones">{{cite web |url=http://www.google.com/intl/en/corporate/history.html |title=Google Milestones |publisher=Google, Inc. |access-date=28. 9. 2010}}</ref> Dok su konvencionalne pretraživačke mašine rangirale rezultate brojanjem koliko puta se traženi termin pojavio na stranici, dvojica su teoretisala o boljem sistemu koji je analizirao veze između web-sajtova.<ref>{{cite web |url=http://ilpubs.stanford.edu:8090/422/ |title=The PageRank Citation Ranking: Bringing Order to the Web |last1=Page |first1=Lawrence |last2=Brin |first2=Sergey |last3=Motwani |first3=Rajeev |last4=Winograd |first4=Terry |date=11. 11. 1999 |publisher=Stanford University |access-date=15. 2. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091118014915/http://ilpubs.stanford.edu:8090/422/ |archive-date=18. 11. 2009 }}</ref> Nazvali su ovu novu tehnologiju [[PageRank]]; ona je određivala relevantnost web-sajta prema broju stranica i važnost tih stranica, koje su povezivale nazad na originalni sajt.<ref>{{cite web |url=http://www.google.com/corporate/tech.html |title=Technology Overview |publisher=Google, Inc. |access-date=15. 2. 2010}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www-diglib.stanford.edu/cgi-bin/WP/get/SIDL-WP-1997-0072?1 |title=PageRank: Bringing Order to the Web |last=Page |first=Larry |publisher=Stanford Digital Library Project |date=18. 8. 1997 |archive-url=https://web.archive.org/web/20020506051802/http://www-diglib.stanford.edu/cgi-bin/WP/get/SIDL-WP-1997-0072?1 |archive-date=6. 5. 2002 |access-date=27. 11. 2010 }}</ref><ref>{{Cite journal |last=Brin|first=Sergey|author-link=Sergey Brin|last2=Page|first2=Lawrence|author-link2=Larry Page|year=1998|title=The anatomy of a large-scale hypertextual Web search engine|url=http://infolab.stanford.edu/pub/papers/google.pdf|journal=Computer Networks and ISDN Systems |volume= 30 |issue=1–7|pages=107–117|doi=10.1016/S0169-7552(98)00110-X}}</ref><ref>{{cite journal |last=Barroso |first=L.A. |last2=Dean |first2=J. |last3=Holzle |first3=U. |date=29. 4. 2003 |title=Web search for a planet: the google cluster architecture |journal=IEEE Micro |volume=23 |issue=2 |pages=22–28 |doi=10.1109/mm.2003.1196112 |quote=We believe that the best price/performance tradeoff for our applications comes from fashioning a reliable computing infrastructure from clusters of unreliable commodity PCs.|url=https://semanticscholar.org/paper/8db8e53c92af2f97974707119525aa089f6ed53a }}</ref> Mala pretraživačka mašina zvana "RankDex" od kompanije IDD Information Services dizajnirana od strane [[Robin Li]] već je, od 1996, istraživala jednaku strategiju za bodovanje sajtova, kao i rangiranje stranica.<ref>{{Cite journal |last=Li |first=Yanhong |date=6. 8. 2002 |title=Toward a qualitative search engine |journal=Internet Computing, IEEE |volume=2 |issue=4 |pages=24–29 |publisher=IEEE Computer Society |issn=1089-7801 |doi=10.1109/4236.707687 |url=http://ieeexplore.ieee.org/search/freesrchabstract.jsp?tp=&arnumber=707687 |access-date=14. 2. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111107235943/http://ieeexplore.ieee.org/search/freesrchabstract.jsp?tp=&arnumber=707687 |archive-date=7. 11. 2011 }}</ref> Tehonologija u RankDexu je patentirana u julu 1999.<ref>{{Cite patent |country=US |number=5920859 |status=patent |title=Hypertext document retrieval system and method |gdate=6. 7. 1999 |fdate=5. 2. 1997 |invent1=Li, Yanhong |assign1=IDD Enterprises, L.P. |class=G06F17/30D |access-date=27. 11. 2010}}</ref> i korištena kasnije kada je Li osnovao [[Baidu]] u Kini.<ref>{{Cite news |url=http://www.forbes.com/forbes/2009/1005/technology-baidu-robin-li-man-whos-beating-google_2.html |title=The Man Who's Beating Google |last=Greenberg |first=Andy |work=Forbes |date=5. 10. 2009 |access-date=12. 10. 2010 |archive-date=18. 9. 2012 |archive-url=https://archive.today/20120918202225/http://www.forbes.com/forbes/2009/1005/technology-baidu-robin-li-man-whos-beating-google_2.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.rankdex.com/about.html |title=About: RankDex |publisher=RankDex.com |access-date=12. 10. 2010 |archive-date=20. 1. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120120002301/http://www.rankdex.com/about.html |url-status=dead }}</ref> Page i Brin su originalno nazvali svoj program "BackRub", jer je sistem provjeravao vanjske linkove da odredi važnost sajta.<ref>{{Cite news |title=The Birth of Google |first=John |last=Battelle |newspaper=Wired |date=august 2005 |url=http://www.wired.com/wired/archive/13.08/battelle.html?tw=wn_tophead_4 |access-date=12. 10. 2010}}</ref><ref>{{cite web|last1=Trex|first1=Ethan|title=9 People, Places & Things That Changed Their Names|url=http://mentalfloss.com/article/20890/9-people-places-things-changed-their-names|website=Mental Floss|access-date=4. 8. 2014}}</ref><ref>{{cite web |url=http://huron.stanford.edu |title=Backrub search engine at Stanford University |archive-url=https://web.archive.org/web/19961224105215/http://huron.stanford.edu/ |archive-date=24. 12. 1996 |access-date=12. 3. 2011 }}</ref> Eventualno, oni su izmijenili ime u Google, riječ koja je nastala od pogrešnog izgovora riječi "[[googol]]",<ref>{{cite web |url=http://graphics.stanford.edu/~dk/google_name_origin.html |title=Origin of the name "Google" |last=Koller |first=David |date=januar 2004 |publisher=Stanford University |access-date=4. 7. 2012 |archive-url=https://www.webcitation.org/68ubHzYs7?url=http://graphics.stanford.edu/~dk/google_name_origin.html |archive-date=4. 7. 2012 }}</ref><ref>{{Cite news |url=http://www.stanforddaily.com/2003/02/12/from-googol-to-google/ |title=From Googol to Google |last=Hanley |first=Rachael |date=12. 2. 2003 |newspaper=The Stanford Daily |publisher=Stanford University |access-date=15. 2. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110511111017/http://www.stanforddaily.com/2003/02/12/from-googol-to-google/ |archive-date=11. 5. 2011 }}</ref> broj jedan je praćen sa 100 nula, što je odabrano kao naznaka da je pretraga težila omogućiti veliku količinu informacija.<ref>{{cite web |url=http://www.google.com/company.html |title=Google! Beta website |publisher=Google, Inc. |archive-url= https://web.archive.org/web/19990221202430/http://www.google.com/company.html |archive-date=21. 2. 1999 |access-date=12. 10. 2010 |url-status=live}}</ref> U početku je Google pokretan na web-sajtu Stanford univerziteta, s domenama ''google.stanford.edu'' i ''z.stanford.edu''.<ref>{{cite web |url=http://google.stanford.edu |title=Google! Search Engine |archive-url=https://web.archive.org/web/19981111183552/http://google.stanford.edu/ |publisher=Stanford University |archive-date=11. 11. 1998 |access-date=12. 10. 2010}}</ref><ref>{{cite web |url=http://z.stanford.edu/ |title=Google! Search Engine |archive-url=https://web.archive.org/web/19981201235013/http://z.stanford.edu/ |publisher=Stanford University |archive-date=1. 12. 1998 |access-date=14. 8. 2012}}</ref> Ime domene za Google je registrirano 15. septembra 1997,<ref>{{cite web |url=http://whois.dnsstuff.com/tools/whois.ch?ip=google.com |title=WHOIS – google.com |access-date=5. 7. 2010 |archive-url=https://archive.today/20120529002442/http://whois.dnsstuff.com/tools/whois.ch?ip=google.com |archive-date=29. 5. 2012 }}</ref> a kompanija je inkorporirana 4. septembra 1998. Bila je zasnovana u garaži prijateljice ([[Susan Wojcicki]]<ref name="milestones"/>) u [[Menlo Park (Kalifornija)|Menlo Parku]] (Kalifornija). Kolega s doktorskog studija na Stanfordu, Craig Silverstein, bio je prvi zaposlenik.<ref name="milestones"/><ref>{{cite web |url=http://www-cs-students.stanford.edu/~csilvers/ |title=Craig Silverstein's website |archive-url=https://web.archive.org/web/19991002122809/http://www-cs-students.stanford.edu/~csilvers/ |archive-date=2. 10. 1999 |publisher=Stanford University |access-date=12. 10. 2010 }}</ref><ref>{{Cite news |last=Kopytoff |first=Verne |url=http://articles.sfgate.com/2008-09-07/news/17161124_1_larry-page-google-search-engine |title=Craig Silverstein grew a decade with Google |newspaper=San Francisco Chronicle |publisher=Hearst Communications, Inc. |date=7. 9. 2008 |access-date=12. 10. 2010 |archive-date=7. 11. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121107075029/http://www.sfgate.com/news/article/Craig-Silverstein-grew-a-decade-with-Google-3270079.php |url-status=dead }}</ref> U maju 2011, broj mjesečnih unikatnih posjetioca Googlea prešao je jednu milijardu po prvi put, što je 8,4%-ni rast od maja 2010 (931 million).<ref>{{cite web |url=http://itsalltech.com/2011/06/22/googles-new-record-1-billion-visitors-in-may/ |title=Google's new record, 1 billion visitors in May &#124; It's All Tech |publisher=Itsalltech.com |access-date=2. 1. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120321165022/http://itsalltech.com/2011/06/22/googles-new-record-1-billion-visitors-in-may/ |archive-date=21. 3. 2012 }}</ref> U januaru 2013, Google je objavio zaradu od US$50 milijardi godišnjeg prihoda za 2012. godinu. Ovo je označilo prvi put da je kompanija dostigla ovaj podvig, na vrhu 2011. ukupno US$38 milijardi.<ref>Fiegerman, Seth. 22. 1. 2013. "Google Has Its First $50 Billion Year." http://mashable.com/2013/01/22/google-q4-earnings/</ref> ===Finansiranje i početne javne ponude=== [[Datoteka:Google’s First Production Server.jpg|upright|thumb|Googleov prvi proizvodni server. Googleovi proizvodni serveri nastavljaju bivati izgrađeni od jeftinog hardvera.<ref>{{cite web |url=http://www.computerhistory.org/collections/accession/102662167 |title=Google Server Assembly |publisher=Computer History Museum |access-date=4. 7. 2010}}</ref>|alt=Google's first servers, showing lots of exposed wiring and circuit boards]] Prva sredstva za Google u iznosu US$100 hiljada od [[Andy Bechtolsheim|Andyja Bechtolsheima]], suosnivača [[Sun Microsystems]]a, data su u augustu 1998. prije nego je Google inkorporiran.<ref name="Bechtolsheim">{{Cite news|url=http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?file=/chronicle/archive/2004/04/29/MNGLD6CFND34.DTL|archive-url=https://www.webcitation.org/5hT7GniEG?url=http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?file=%2Fchronicle%2Farchive%2F2004%2F04%2F29%2FMNGLD6CFND34.DTL|archive-date=12. 6. 2009|title=For early Googlers, key word is $$$|last=Kopytoff|first=Verne|date=29. 4. 2004|newspaper=San Francisco Chronicle|publisher=Hearst Communications |access-date=19. 2. 2010|location=San Francisco |url-status=live}}</ref> Početkom 1999, doktoranti Brin i Page odlučili su da je pretraga koju su razvijali uzimala mnogo vremena i odvraćala ih od akademskih ciljeva, te su otišli kod izvršnog direktora firme Excite, Georgea Bella, i ponudili da mu je prodaju za milion dolara. On je odbio ponudu i kasnije je kritikovao [[Vinod Khosla|Vinoda Khoslu]], iz firme Excite, nakon što je pregovarao s Brinom i Pageom o cifri 750.000 dolara. Dana 7. juna 1999. najavljena je tranša finansijskih sredstava u iznosu 25 miliona dolara,<ref>{{Cite press release |url=http://www.google.com/pressrel/pressrelease1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20010212052759/http://www.google.com/pressrel/pressrelease1.html |archive-date=12. 2. 2001 |title=Google Receives $25 Million in Equity Funding |date=7. 6. 1999 |location=Palo Alto, Calif. |publisher=Google |access-date=16. 2. 2009 |url-status=dead }}</ref> s većim ulagačima, uključujući firme [[Kleiner Perkins Caufield & Byers]] i [[Sequoia Capital]].<ref name="Bechtolsheim"/> Googleova početna javna ponuda (IPO) uzela je maha pet godina kasnije, 19. augusta 2004. U to vrijeme Larry Page, Sergey Brin i [[Eric Schmidt]] složili su se da rade zajedno u Googleu na period od 20 godina – do 2024.<ref>{{Cite news |url=http://money.cnn.com/2008/01/18/news/companies/google.fortune/index.htm |title=Google wins again |date=29. 1. 2008 |newspaper=Fortune |publisher=Time Warner |access-date=22. 1. 2011 |first=Adam |last=Lashinsky |archive-date=22. 10. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121022200031/http://money.cnn.com/2008/01/18/news/companies/google.fortune/index.htm |url-status=dead }}</ref> Kompanija je ponudila 19.605.052 dionica po cijeni od $85 po dionici.<ref name="IPO">{{Cite news|url=http://www.businessweek.com/technology/content/aug2004/tc20040819_6843_tc120.htm|title=Google: Whiz Kids or Naughty Boys?|last=Elgin|first=Ben|date=19. 8. 2004|newspaper=BusinessWeek|publisher=Bloomberg, L.P.|access-date=19. 2. 2010}}</ref><ref>{{cite web|url=http://investor.google.com/pdf/2004_AnnualReport.pdf|title=2004 Annual Report|year=2004|publisher=Google, Inc.|page=29|access-date=19. 2. 2010|location=Mountain View, California}}</ref> Dionice su prodate u formatu internetske aukcije koristeći sistem koje su napravili [[Morgan Stanley]] i [[Credit Suisse]], potpisnici ugovora.<ref>{{Cite news|url=http://money.cnn.com/2004/04/29/technology/google/|title=Google sets $2.7 billion IPO|last=La Monica|first=Paul R.|date=30. 4. 2004|publisher=CNN Money|access-date=19. 2. 2010|archive-date=23. 4. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120423090507/http://money.cnn.com/2004/04/29/technology/google/|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.zdnet.com/news/want-in-on-googles-ipo/135799|title=Want In on Google's IPO?|last=Kawamoto|first=Dawn|date=29. 4. 2004|publisher=ZDNet|access-date=19. 2. 2010}}</ref> Prodaja od $1,67 milijardi dala je Googleu tržišnu kapitalizaciju od više od $23 milijarde.<ref name="washpost">{{Cite news|url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/articles/A14939-2004Aug19.html|title=Google's IPO: Grate Expectations|last=Webb|first=Cynthia L.|newspaper=The Washington Post|access-date=19. 2. 2010|location=Washington, D.C. | date=19. 8. 2004}}</ref> U januaru 2014, njihova tržišna kapitalizacija je porasla na $397 milijardi.<ref name=Marketwatch>{{cite web|title=Google Overview|url=http://www.marketwatch.com/investing/stock/goog|publisher=Marketwatch|access-date=2. 2. 2014}}</ref> Ogromna većina od 271 milion dionica ostao je pod kontrolom Googlea, te su mnogi Googleovi uposlenici postali istovremeni milioneri na papiru. [[Yahoo!]], konkurent Googlea, također je imao koristi jer je držao 8,4 miliona dionica Googlea prije nego je IPO zauzeo mjesto.<ref name="yahooshares">{{Cite news|url=http://www.internetnews.com/bus-news/article.php/3392781|title=Yahoo and Google Settle|last=Kuchinskas|first=Susan|date=9. 8. 2004|publisher=internet.com|access-date=19. 2. 2010}}</ref> Postojala je zabrinutost da će Googleov IPO dovesti do izmjena u kulturi kompanije. Razlozi su imali opseg od pritiska dioničara na smanjenje dobitka zaposlenika zbog činjenice da će dosta direktora kompanije postati istovremeni milioneri u papirima.<ref>{{Cite news |agency=Associated Press |url=http://www.wired.com/techbiz/media/news/2004/04/63241 |title=Quirky Google Culture Endangered? |newspaper=Wired |date=28. 4. 2004 |access-date=27. 11. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100814174333/http://www.wired.com/techbiz/media/news/2004/04/63241 |archive-date=14. 8. 2010 }}</ref> Kao odgovor na ovu zabrinutost, suosnivači Sergey Brin i Larry Page obećali su u izvještaju prema potencijanlim investitorima da IPO neće izmijeniti kulturu kompanije.<ref>{{cite web |last1=Olsen |first1=Stefanie |last2=Kawamoto |first2=Dawn |url=http://news.cnet.com/2100-1024-5201978.html |title=Google IPO at $2.7 billion |work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]] |date=30. 4. 2004 |access-date=27. 11. 2010}}</ref> Godine 2005, članci u ''[[The New York Times]]'' i ostalim izvorima počeli su sugerisati da je Google izgubio svoji nekorporativnu, nepokvarenu filozofiju.<ref>Richard Utz, "The Good Corporation? Google's Medievalism and Why It Matters." ''Studies in Medievalism'' 23 (2013): 21-28.</ref><ref>{{Cite news |last=Rivlin |first=Gary |url=http://www.nytimes.com/2005/08/24/technology/24valley.html |title=Relax, Bill Gates; It's Google's Turn as the Villain |newspaper=The New York Times |date=24. 8. 2005 |access-date=27. 11. 2010}}</ref><ref>{{Cite news |last1=Gibson |first1=Owen |last2=Wray |first2=Richard |url=http://www.smh.com.au/news/technology/search-giant-may-outgrow-its-fans/2005/08/25/1124562975596.html3001.asp |title=Search giant may outgrow its fans |newspaper=The Sydney Morning Herald |date=25. 8. 2005 |access-date=27. 11. 2010}}</ref><ref>{{cite web |last=Ranka |first=Mohit |url=http://www.osnews.com/story/17928/Google--Dont-Be-Evil |title=Google – Don't Be Evil |publisher=OSNews |date=17. 5. 2007 |access-date=27. 11. 2010}}</ref> U težnji da zadrže unikatnu kulturu kompanije, Google je uveo poziciju ''"''Šefa kulture", koji također snosi funkciju direktora za ljudske resurse. Svrha Šefa kulture je razviti i održati kulturu i rad na načine da se zadrži iskren odnos prema osnovnim vrijednostima na kojima je kompanija zasnovana: stambena organizacija sa saradničkim okruženjem.<ref name="CCO">{{cite web |last=Mills |first=Elinor |url=http://www.zdnet.com.au/meet-google-s-culture-czar-339275147.htm |title= Google's culture czar |publisher=ZDNet |date=30. 4. 2007 |access-date=27. 11. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101031155723/http://www.zdnet.com.au/meet-google-s-culture-czar-339275147.htm |archive-date=31. 10. 2010 }}</ref> Google se također suočio sa navođenjem seksizma i starosne segregacije od bivših zaposlenika.<ref>{{cite web |last=Kawamoto |first=Dawn |url=http://news.cnet.com/Google-hit-with-job-discrimination-lawsuit/2100-1030_3-5807158.html?tag=nl |title=Google hit with job discrimination lawsuit |work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]] |date=27. 7. 2005 |access-date=27. 11. 2010}}</ref><ref>{{Cite news |agency=Associated Press |url=http://www.ctv.ca/servlet/ArticleNews/story/CTVNews/20071006/google_old_071006/20071006 |title=Google accused of ageism in reinstated lawsuit |publisher=CTV Television Network |date=6. 10. 2007 |access-date=27. 11. 2010 |archive-date=11. 10. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071011205140/http://www.ctv.ca/servlet/ArticleNews/story/CTVNews/20071006/google_old_071006/20071006 |url-status=dead }}</ref> Trgovanje se dobro odvijalo nakon IPO, sa dionicama koje su dostizale $700 po prvi put 31. oktobra 2007,<ref>{{cite web |url=http://weblogs.baltimoresun.com/business/hancock/blog/2007/10/google_shares_hit_700.html |title=Google shares hit $700 |date=31. 10. 2007 |last=Hancock |first=Jay |publisher=The Baltimore Sun |access-date=27. 11. 2010 |archive-date=8. 5. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130508163840/http://weblogs.baltimoresun.com/business/hancock/blog/2007/10/google_shares_hit_700.html |url-status=dead }}</ref> prvenstveno zbog boljih prodaja i prihoda na tržištu internetskog reklamiranja.<ref name="bowlingforgoogle">{{Cite news |last=La Monica |first=Paul R. |url=http://money.cnn.com/2005/05/25/technology/techinvestor/lamonica/index.htm |title=Bowling for Google |publisher=CNN |date=25. 5. 2005 |access-date=28. 2. 2007 |archive-date=19. 6. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120619060640/http://money.cnn.com/2005/05/25/technology/techinvestor/lamonica/index.htm |url-status=dead }}</ref> Porast u cijeni trgovanja je uglavnom podstaknuto od strane zasebnih investitora, za razliku od velikih institucionalnih investitora i međusobnih sredstava.<ref name="bowlingforgoogle" /> Kompanija je upisana na [[NASDAQ]] berzi pod satnim simbolom GOOG, a na [[Frankfurt]]skoj berzi pod satnim simbolom GGQ1. ===Rast=== U martu 1999, kompanija je preselila svoje urede u [[Palo Alto]], Kalifornija, što je dom za nekoliko poznatih tehnoloških početaka [[Silicijska dolina|Silicijske doline]].<ref name="165univave">{{Cite news|url=http://news.cnet.com/2100-1040-960790.html|title=A building blessed with tech success|last=Fried|first=Ian|date=4. 10. 2002|work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]]|access-date=15. 2. 2010}}</ref> Sljedeće godine, unatoč početnom oponiranju Pagea i Brina prema reklamno-profitnoj pretrazi,<ref>{{Cite book|last=Stross|first=Randall|title=Planet Google: One Company's Audacious Plan to Organize Everything We Know|publisher=Free Press|location=New York|date=septembar 2008|pages=3–4|chapter=Introduction|isbn=978-1-4165-4691-7|url=http://books.google.com/?id=xOk3EIUW9VgC&printsec=frontcover|access-date=14. 2. 2010|chapterurl=http://books.google.com/books?id=xOk3EIUW9VgC&printsec=frontcover}}</ref> Google je počeo prodavati reklamiranje sa pretraživačkim ključnim riječima.<ref name="milestones" /> U cilju dobijanja čistog dizajna stranice i povećane brzine, reklame su bile isključivo tekstualnog karaktera. Ključne riječi koje su prodavane bile su bazirane na kombinaciji cijena i klikova, sa naplaćivanjem koje je počinjalo s 5 centi po kliku.<ref name="milestones" /> Ovaj model prodaje na osnovu ključnih riječi bio je prvi put korišten na sajtu ''Goto.com'', [[Idealab]] spin-off kojeg je kreirao [[Bill Gross (entrepreneur)|Bill Gross]].<ref name="goto strong">{{Cite news|url=http://searchenginewatch.com/2166331|title=GoTo Going Strong |last= Sullivan |first=Danny|date=1. 7. 1998|publisher=SearchEngineWatch|access-date=18. 2. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20091014204451/http://searchenginewatch.com/2166331|archive-date=14. 10. 2009}}</ref><ref name="cnet p4p">{{Cite news|url=http://news.cnet.com/Pay-for-placement-gets-another-shot/2100-1023_3-208309.html|title=Pay-for-placement gets another shot|last=Pelline|first=Jeff|date=19. 2. 1998|work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]] |access-date=18. 2. 2010}}</ref> Kada je kompanija promijenila imena u Overture Services, tužila je Google zbog kršenja autorskih prava patenata "pay per click" i licitacije. Uvodni servisi bi kasnije bili kupljeni od Yahoo!-a i preimenovani u [[Yahoo! Search Marketing]]. Slučaj je kasnije smaknut sa suda; Google je prihvatio izdavanje zajedničkih dionica Yahoo!-u u zamjenu za stalnu dozvolu.<ref>{{Cite news|url=http://news.cnet.com/Google,-Yahoo-bury-the-legal-hatchet/2100-1024_3-5302421.html|title=Google, Yahoo bury the legal hatchet|last=Olsen|first=Stephanie|date=9. 8. 2004|work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]]|access-date=18. 2. 2010}}</ref> Godine 2001, Google je dobio patent za svoj PageRank mehanizam.<ref name="patent">{{Ref patent |country=US |number=6285999 |status=patent |title=Method for node ranking in a linked database |gdate=4. 9. 2001 |fdate=9. 1. 1998 |invent1=Page, Lawrence |assign1=The Board of Trustees of the Leland Stanford Junior University |class=G06F17/30}}</ref> Patent je službeno dodijeljen na Univerzitetu Stanford i potpisuje Lawrencea Pagea kao izumitelja. Godine 2003. kompanija je zakupila uredski kompleks od kompanije [[Silicon Graphics]] na 1600 Amphitheatre Parkway u [[Mountain View (Kalifornija)|Mountain View]], Kalifornija.<ref name="sgibldg">{{Cite news|url=http://news.cnet.com/Googles-movin-on-up/2110-1032_3-1025111.html|title=Google's movin' on up|last=Olsen|first=Stephanie|date=11. 7. 2003|work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]]|access-date=15. 2. 2010}}</ref> Kompleks je postao poznat kao [[Googleplex]], igra riječi od [[googolplex]], broj gdje jedinicu slijedi googol nula. [[Googleplex]] interijere su dizajnirali arhitekti [[Clive Wilkinson]]. Tri godine kasnije, Google je kupio imovinu od SGI za $319 miliona.<ref name="googleplexpurchase">{{Cite news|url=http://sanjose.bizjournals.com/sanjose/stories/2006/06/19/newscolumn3.html|title=Google to buy headquarters building from Silicon Graphics|date=16. 6. 2006|newspaper=Silicon Valley / San Jose Business Journal|publisher=American City Business Journals|access-date=15. 2. 2010|location=San Jose}}</ref> Do tada, ime "Google" je našlo svoj put u svakodnevni govor, uzrokujući da glagol "google" bude dodan u [[Merriam-Webster]] Collegiate Dictionary i [[Oxford English Dictionary]], označavajući ga "koristiti Google pretragu da se dobiju informacije na Internetu."<ref>{{cite web|url=http://googleblog.blogspot.com/2006/10/do-you-google.html|title=Do You "Google"?|last=Krantz|first=Michael|date=25. 10. 2006|publisher=Google, Inc.|access-date=17. 2. 2010}}</ref><ref>{{cite web|url=http://msnbc.msn.com/id/13720643/|title=To Google or Not to Google|last=Bylund|first=Anders|date=5. 7. 2006|publisher=msnbc.com|access-date=17. 2. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20060707062623/http://msnbc.msn.com/id/13720643/|archive-date=7. 7. 2006}}</ref> ===2013 - danas=== Google je objavio pokretanje nove kompanije naziva [[Calico (company)|Calico]] 19. septembra 2013, kojom će upravljati šef Applea [[Arthur D. Levinson|Arthur Levinson]]. U službenom javnom izvještaju, Page je objasnio da "zdravlje i blagostanje" kompanije će se fokusirati na "izazov starenja i povezanih bolesti".<ref>{{cite news|title=Google spin-off Calico to search for answers to ageing|url=http://www.bbc.co.uk/news/technology-24158924|access-date=20. 9. 2013|newspaper=BBC News|date=19. 9. 2013|author=Jane Wakefield}}</ref> Od septembra 2013, Google upravlja sa 70 ureda u više od 40 zemalja.<ref>{{cite web|title=Google locations|url=http://www.google.com/about/company/facts/locations/|work=Google Company|publisher=Google, Inc|access-date=24. 9. 2013|date=septembar 2013}}</ref> Google je proslavio svoju 15-godišnjicu 27. septembra 2013, iako je koristio druge datume za svoj službeni rođendan.<ref>{{cite web|url=http://searchengineland.com/google-is-10-years-old-finding-the-real-google-birthday-12172|title=Google Is 10 Years Old? Finding The Real Google Birthday|last=Sullivan|first=Danny|date=14. 9. 2007|access-date=28. 9. 2013|archive-date=24. 9. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130924011919/http://searchengineland.com/google-is-10-years-old-finding-the-real-google-birthday-12172|url-status=dead}}</ref> Razlog izbora 27. septembra ostaje nepoznat, a spor sa konkurentskom pretraživačkom stranicom [[Yahoo! Search]] iz 2005 smatra se razlogom.<ref>{{Cite news |last=Peterson |first=Andrea|url=http://www.washingtonpost.com/blogs/the-switch/wp/2013/09/27/is-today-really-googles-birthday/ |title=Is today really Google’s birthday? |newspaper=Washington Post|date=27. 9. 2013 |access-date=28. 9. 2013}}</ref><ref>{{cite news|title=Google celebrates 15th birthday with interactive piñata 'doodle'|url=http://www.independent.co.uk/life-style/gadgets-and-tech/news/google-celebrates-15th-birthday-with-interactive-piata-doodle-8842436.html|access-date=28. 9. 2013|newspaper=The Independent|date=26. 9. 2013|author=John Hall|location=London|archive-date=28. 9. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130928223219/http://www.independent.co.uk/life-style/gadgets-and-tech/news/google-celebrates-15th-birthday-with-interactive-piata-doodle-8842436.html|url-status=dead}}</ref> Alliance for Affordable Internet (A4AI) je pokrenuta u oktobru 2013. i Google je dio koalicije javnih i privatnih organizacija koje uključuju [[Facebook]], [[Intel]] i [[Microsoft]]. Vođena od strane [[Tim Berners-Lee]]ja, A4AI se bori napraviti pristup internetu dostupnijim tako da je pristup proširen na zemlje u razvoju, gdje je samo 31% ljudi priključeno. Google će pomagati smanjenju cijena pristupa internetu tako da one padnu ispod UN-ovog Broadband Commission svjetskog cilja od 5% mjesečnog primanja.<ref>{{cite news|title=Sir Tim Berners-Lee and Google lead coalition for cheaper internet|url=http://www.theguardian.com/technology/2013/oct/07/google-berners-lee-alliance-broadband-africa?CMP=EMCNEWEML6619I2&et_cid=51918&et_rid=7107573&Linkid=http%3a%2f%2fwww.theguardian.com%2ftechnology%2f2013%2foct%2f07%2fgoogle-berners-lee-alliance-broadband-africa|access-date=8. 10. 2013|newspaper=The Guardian|date=7. 10. 2013|author=Samuel Gibbs}}</ref> Korporacijski ujedinjeni prihod za treći kvartal 2013. objavljen je sredinom oktobra 2013. od US$14,89 milijardi, koji pokazuje rast od 12% u odnosu na prethodni kvartal. Googleov internetski biznis je odgovoran za US$10,8 milijardi od ovog iznosa, sa rastom u broju korisničkih klikova na reklame.<ref>{{cite news|title=Google earnings up 12% in third quarter even as Motorola losses deepen|url=http://www.theguardian.com/technology/2013/oct/17/google-q3-revenue-earnings-report?CMP=EMCNEWEML6619I2&et_cid=53346&et_rid=sundaybottle@hotmail.com&Linkid=http%3a%2f%2fwww.theguardian.com%2ftechnology%2f2013%2foct%2f17%2fgoogle-q3-revenue-earnings-report|access-date=18. 10. 2013|newspaper=The Guardian|date=17. 10. 2013|author=Reuters|archive-date=24. 2. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150224132350/http://www.theguardian.com/technology/2013/oct/17/google-q3-revenue-earnings-report?CMP=EMCNEWEML6619I2&et_cid=53346&et_rid=sundaybottle@hotmail.com&Linkid=http%3a%2f%2fwww.theguardian.com%2ftechnology%2f2013%2foct%2f17%2fgoogle-q3-revenue-earnings-report|url-status=dead}}</ref> U novembru 2013, Google je objavio planove za novi (93.000 m<sup>2</sup>) ured u Londonu, koji se treba otvoriti u 2016. Nove prostorije će biti u mogućnosti smjestiti 4.500 uposlenika i ovo se smatra kao jedna od najvećih komercijalnih nabavki imanja u Britaniji.<ref>{{cite news|title=Inside Google’s new 1-million-square-foot London office—three years before it’s ready|url=http://qz.com/139794/inside-googles-new-1-million-square-foot-london-office-three-years-before-its-ready/|access-date=6. 11. 2013|newspaper=Quartz|date=1. 11. 2013|author=Leo Mirani}}</ref> U oktobru 2014, prema [[Interbrand]] rangiranju, Google je bio drugi najvrijedniji brend u svijetu (iza [[Apple Inc.|Applea]]) sa vrijednošću od $107,4 milijarde.<ref>[http://www.nytimes.com/2014/10/09/business/media/tech-companies-lead-ranking-of-most-valuable-brands-.html?_r=0 Technology titans lead ranking of most valuable brands], ''NYTimes.com'', 8. 10. 2014. Retrieved 9. 10. 2014.</ref> ===Nabavke i partnerstva=== [[Datoteka:Google page brin.jpg|thumb|[[Larry Page]] i [[Sergey Brin]] u 2003.|220x220px]] Od 2001, Google je kupio dosta kompanija, prvenstveno male firme sa ulaganjem kapitala. Godine 2004, Google je kupio [[Keyhole, Inc]].<ref>{{Cite press release |title=Google Acquires Keyhole Corp |publisher=Google, Inc. |date=27. 10. 2004 |url=http://www.google.com/press/pressrel/keyhole.html |access-date=27. 11. 2010}}</ref> Startna kompanija razvijala je proizvod Earth Viewer koji je davao 3D prikaz slike Zemlje. Google je preimenovao ime servisa u [[Google Earth]] 2005. godine. Google je kupio [[Urchin (software)|Urchin Software]] u aprilu 2005, koristeći svoj 'Urchin on Demand' proizvod za kreiranje [[Google Analytics]] u 2006. U oktobru 2006. Google je objavio da je kupio sajt za razmjenu videosnimaka [[YouTube]] za 1,65 milijardi dolara u Googleovoj zalihi, te da je ugovor završen 13. novembra 2006.<ref>{{Cite news |title= Google closes $A2b YouTube deal |author= [[Reuters]] |work= The Age |location=[[Melbourne]]| url= http://www.theage.com.au/news/Business/Google-closes-A2b-YouTube-deal/2006/11/14/1163266548827.html |access-date=5. 7. 2010 |date=14. 11. 2006}}</ref> Google ne omogućuje detaljne podatke za YouTubeove pokretajuće troškove, te su YouTubeove dobiti u 2007. opisane kao "nematerijalne" u regulatornom smislu.<ref name=Moneyclip>{{Cite news |first= Yi-Wyn |last= Yen |date=25. 3. 2008 |url= http://techland.blogs.fortune.cnn.com/2008/03/25/youtube-looks-for-the-money-clip |title= YouTube Looks For the Money Clip |access-date=5. 7. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100117010826/http://techland.blogs.fortune.cnn.com/2008/03/25/youtube-looks-for-the-money-clip/ |archive-date=17. 1. 2010}}</ref> U junu 2008. članak magazina ''[[Forbes]]'' predstavio je YouTubeov prihod u 2008. od 200 miliona dolara, bilježeći napredak u reklamnim prodajama.<ref name="Forbes08">{{Cite news |first= Quentin |last= Hardy |author2= Evan Hessel |url= http://www.forbes.com/forbes/2008/0616/050.html|title=GooTube|work=Forbes|date=22. 5. 2008|access-date=5. 7. 2010}}</ref> Dana 13. aprila 2007. Google je postigao sporazum o kupovini [[DoubleClick]]a za 3,1 milijardu dolara, što je Googleu dalo vrijedne veze koje je DoubleClick imao s web-izdavačima i reklamnim agencijama.<ref name="DoubleClicknyt">{{Cite news|url=http://www.nytimes.com/2007/04/14/technology/14DoubleClick.html |title=Google Buys DoubleClick for $3.1 Billion|last=Story|first=Louise|last2=Helft|first2=Miguel|date=17. 4. 2007|newspaper=The New York Times|access-date=26. 2. 2010|location=New York}}</ref> Kasnije iste te godine, Google je kupio [[GrandCentral]] za $50 miliona.<ref>{{cite web|url=http://googleblog.blogspot.com/2007/07/all-aboard.html|title=All aboard|last=Chan|first=Wesley|date=2. 7. 2007|publisher=Google, Inc.|access-date=26. 2. 2010}}</ref> Sajt će kasnije biti preimenovan u [[Google Voice]]. 5. augusta 2009, Google je kupio svoju prvu javnu kompaniju, kupujući softver za kreiranje videa [[On2 Technologies]] za $106,5 miliona.<ref>{{cite web|url=http://www.google.com/intl/en/press/pressrel/ir_20090805.html|title=Google to Acquire On2 Technologies|publisher=Google Press release|date=5. 8. 2009|access-date=5. 7. 2010}}</ref> Google je također kupio [[Aardvark (search engine)|Aardvark]], pretragu za društvene mreže, za $50 miliona, te komentarisao na svom internom blogu, "mi gledamo unaprijed za saradnju da vidimo gdje šta možemo uzeti".<ref>{{cite web|access-date=12. 2. 2010 |url=http://googleblog.blogspot.com/2010/02/google-acquires-aardvark.html |title=Google Acquires Aardvark |publisher=Google, Inc. |quote=we're excited to announce that we've acquired Aardvark, a unique technology company.}}</ref> U aprilu 2010, Google je objavio da je kupio hardverski startup, Agnilux.<ref>{{cite web |url=http://www.marketwatch.com/story/google-buys-stealthy-start-up-agnilux-2010-04-21 |title=Google buys stealthy start-up Agnilux |date=21. 4. 2010 |last=Letzing |first=John |publisher=MarketWatch |access-date=27. 11. 2010}}</ref> U dodatku mnogih kompanija koje je Google kupio, kompanija je imala partnerstvo sa ostalim organizacijama za istraživanje, reklamiranje i ostale aktivnosti. 2005, Google je imao partnerstvo sa [[NASA]]-ovim [[Ames Research Center|Ames]] istražnim centrom za izgradnju 93.000 m<sup>2</sup> ureda.<ref name="nasaames">{{cite web|url=http://news.cnet.com/Can-Google-beat-the-new-office-curse/2100-1030_3-5884957.html|title=Can Google beat the new-office curse?|last=Mills|first=Elinor|date=29. 9. 2005|publisher=[[CNET]] |access-date=26. 2. 2010}}</ref> Uredi bi se koristili za istraživačke projekte uključujući velikoobimni podatkovni menadžment, [[Mašinski inženjering#Nanotehnologija|nanotehnologiju]], distribuirano računarstvo, te istraživačku svemirsku industriju. Google je ušao u partnerstvo sa firmom [[Sun Microsystems]] u oktobru 2005. radi pomoći oko razmjene i distribuiranja međusobnih tehnologija.<ref name="googlesun">{{Cite news|url=http://www.usatoday.com/tech/news/2005-10-03-google-sun-team_x.htm|title=Google, Sun make 'big deal' together|last=Kessler|first=Michelle|last2=Acohido|first2=Byron|date=3. 10. 2005|newspaper=[[USA Today]]|publisher=[[Gannett Co. Inc.]]|access-date=26. 2. 2010}}</ref> Kompanija je imala partnerstvo sa [[AOL]]-om<ref name="googleaol">{{cite web|url=http://news.cnet.com/What-the-Google-AOL-deal-means-for-users/2100-1024_3-6010327.html|title=What the Google-AOL deal means for users|last=Mills|first=Elinor|date=28. 12. 2005|work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]]|access-date=26. 2. 2010}}</ref> radi poboljšanja međusobne pretrage video servisa. Googleova partnerstva 2005. također su sadržavala finansiranje nove [[.mobi]] vrhunske domene za mobilne uređaje, zajedno s ostalim kompanijama, uključujući i [[Microsoft]], [[Nokia]] i [[Ericsson]].<ref>{{cite web|url=http://finance.yahoo.com/news/DotMobi-Sells-Mobi-DomainName-paidcontent-2969792871.html?x=0&.v=1|title=DotMobi Sells .Mobi Domain-Name Operator|last=Lunden|first=Ingrid|date=12. 2. 2010|publisher=[[Yahoo!]]|access-date=26. 2. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20110623143032/http://finance.yahoo.com/news/DotMobi-Sells-Mobi-DomainName-paidcontent-2969792871.html?x=0&.v=1|archive-date=23. 6. 2011}}</ref> Google bi kasnije pokrenuo "[[AdSense for Mobile]]", uzimajući maha na razvoju mobilnog reklamnog tržišta.<ref name="adsense_mobile">{{cite web|url=http://www.google.com/intl/en/press/annc/20070917_mobileads.html|title=Google AdSense for Mobile unlocks the potential of the mobile advertising market|date=17. 9. 2007 |publisher= Google, Inc.|access-date=26. 2. 2010}}</ref> Povećavajući svoj marketinški nivo još dalje, Google i [[News Corp. Digital Media|Fox Interactive Media]] od [[News Corporation]] ušli su u sporazum vrijedan 900 miliona dolara radi omogućavanja pretrage i reklamiranja tadašnje popularne društvene mreže [[MySpace]].<ref name="googlemyspace">{{Cite news|url=http://findarticles.com/p/articles/mi_m0EIN/is_2006_August_7/ai_n16610613/|title=Fox Interactive Media Enters into Landmark Agreement with Google Inc.; Multi-Year Pact Calls for Google to Provide Search and Advertising across Fox Interactive Media's Growing Online Network Including the MySpace Community|date=7. 8. 2006|publisher=B Net|access-date=26. 2. 2010|archive-date=9. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160109065331/http://findarticles.com/p/articles/mi_m0EIN/is_2006_August_7/ai_n16610613/|url-status=dead}}</ref> U 2007, Google je počeo sponzorirati [[NORAD Tracks Santa]], isključujući bivšeg sponzora AOL. NORAD Tracks Santa tvrdi da prati Djeda Mrazov napredak na Badnju večer,<ref name="Tracking Santa: NORAD & Google Team Up For Christmas, Dec 1, 2007, Danny Sullivan">{{cite web |url=http://searchengineland.com/tracking-santa-norad-google-team-up-for-christmas-12817 |title=Tracking Santa: NORAD & Google Team Up For Christmas, Dec 1, 2007, Danny Sullivan |access-date=5. 7. 2010 |publisher=Search Engine Land }}</ref> koristeći Google Earth da "prati djeda Mraza" u 3D-u po prvi put.<ref name="Behind the scenes: NORAD's Santa tracker for Thur, Dec 21, 2009 By Daniel Terdiman, CNET">{{cite web |url=http://news.cnet.com/8301-13772_3-10418101-52.html |title=Behind the scenes: NORAD's Santa tracker for Thur, Dec 21, 2009 By Daniel Terdiman, CNET |access-date=31. 12. 2009 |work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]] }}</ref> Googleov servis YouTube dao je ''NORAD Tracks Santa'' vlastiti kanal.<ref name="Instructions On Tracking Santa With NORAD & Google: The 2007 Edition, Dec 24, 2007, Danny Sullivan">{{cite web |url=http://searchengineland.com/instructions-on-tracking-santa-with-norad-google-the-2007-edition-13001 |title=Instructions On Tracking Santa With NORAD & Google: The 2007 Edition, Dec 24, 2007, Danny Sullivan |access-date=5. 7. 2010 |publisher=Search Engine Land }}</ref> U 2008, Google je razvio partnerstvo sa [[GeoEye]] da pokrene satelit koji opskrbljuje Google sa visoko-razlučivim (0,41 m monochrome, 1,65 m color) prikazom za Google Earth. Satelit je pokrenut iz [[Vandenberg Air Force Base]] 6. septembra 2008.<ref>{{Cite news|url=http://www.reuters.com/article/2008/09/06/us-geoeye-idUSN0633403420080906|title=GeoEye launches high-resolution satellite|last=Shalal-Esa|first=Andrea|date=6. 9. 2008|publisher=Reuters|access-date=26. 2. 2010|location=Washington|archive-date=4. 7. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150704142406/http://www.reuters.com/article/2008/09/06/us-geoeye-idUSN0633403420080906|url-status=dead}}</ref> Google je također najavio u 2008. da servira arhivu fotografija magazina [[Life (časopis)|Life Magazine]]. Neke od slika u arhivi nikad nisu objavljene u magazinu.<ref>{{Cite news |title=Google gives online life to Life mag's photos |url=http://www.msnbc.msn.com/id/27802744/ |quote=Google Inc. has opened an online photo gallery that will include millions of images from ''[[Life (časopis)|Life]]'' magazine's archives that have never been seen by the public before. |agency=[[Associated Press]] |date=20. 11. 2008 |access-date=25. 2. 2010 |location=Mountain View, California}}</ref> Slike su obilježene vodenim pečatom i originalno su imale napomene o autorskim pravima na svim slikama, bez obzira na status javne domene.<ref>{{cite web |url=http://searchengineland.com/google-to-host-10-million-time-life-unpublished-images-15513 |title=Google Hosting Time-Life Photo Archive, 10 Million Unpublished Images Now Live |publisher=[[Search Engine Land]] |author=Greg Stirling |date=18. 11. 2008 |access-date=5. 7. 2010}}</ref> U 2010, [[Google Energy]] napravio je svoje prvo investiranje u projekt obnovljive energije, ulažući $38,8 miliona u dvije vjetroelektrane u [[North Dakota|Sjevernoj Dakoti]]. Kompanija je objavila da dvije lokacije generiraju 169,5 megavata snage, dovoljno da opskrbe 55.000 domova. Farme, koje je razvila firma [[NextEra Energy Resources]], će smanjiti korištenje fosilnih goriva u regiji i vratiti profite. NextEra Energy Resources prodala je Googleu 20% udjela u projektu da dobije ulog za svoj razvoj.<ref>{{Cite news |title=Google Invests in Two Wind Farms |first1=Scott |last1=Morrison |first2=Cassandra |last2=Sweet |newspaper=[[The Wall Street Journal]] |date=4. 5. 2010 |url=http://online.wsj.com/article/SB10001424052748704342604575222420304732394.html |access-date=27. 11. 2010}}</ref> U februaru 2010, [[Federal Energy Regulatory Commission]] (FERC) autorizirala je Google da kupuje i prodaje energiju po tržišnim cijenama.<ref>''[http://news.cnet.com/8301-11128_3-10456435-54.html Google Energy can now buy and sell energy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140122140309/http://news.cnet.com/8301-11128_3-10456435-54.html |date=22. 1. 2014 }}, on Cnet.com''.</ref> Red jasno navodi da Google Energy—podružnica Googlea—drži prava "za prodaju energije, kapaciteta i pomoćnih servisa po tržišno-baziranim stopama", ali i obznanjuje that niti Google Energy niti podružnice "posjeduju ili kontrolišu bio koje generativne ili prijenosne" objekte.<ref>{{cite web|title=Google gets go-ahead to buy, sell energy|url=http://news.cnet.com/8301-11128_3-10456435-54.html|work=[[CNET]]|publisher=CBS Interactive Inc|access-date=23. 9. 2013|author=Candace Lombardi|date=19. 2. 2010|archive-date=23. 12. 2018|archive-url=https://archive.today/20181223203337/https://www.cnet.com/news/google-gets-go-ahead-to-buy-sell-energy/|url-status=dead}}</ref> Korporacija ostvaruje ovo odobrenje u septembru 2013. godine, kada je najavila da će kupiti sve proizvedene električne energije od strane još neizgrađenih 240 megavata Happy Hereford [[vjetroelektrana]].<ref>{{cite news|title=Google is on the way to quietly becoming an electric utility|url=http://qz.com/125407/google-is-on-the-way-to-quietly-becoming-an-electric-utility/|access-date=23. 9. 2013|newspaper=Quartz|date=18. 9. 2013|author=Todd Woody}}</ref> Također 2010, Google je kupio [[Global IP Solutions]], norvešku kompaniju koja omogućava telekonferencije i ostale slične servise. Ova akvizicija omogućila je Googleu da doda telefonske servise u svoju listu proizvoda.<ref>{{Cite news |last1=Gomes |first1=Lee |date=18. 5. 2010 |title=Google's Latest Telephony Play |work=[[Forbes]]|url=http://www.forbes.com/2010/05/18/google-microsoft-videoconferencing-technology-telephony.html |access-date=27. 11. 2010}}</ref> 27. maja 2010, Google je objavio da je zaključio akviziciju mobilne marketinške mreže [[AdMob]]. Ovo se desilo par dana nakon što je Savezna trgovinska komisija zatvorila istragu kupovine.<ref>{{cite web |url=http://www.appscout.com/2010/05/google_closes_acquisition_of_a.php |title=Google Closes Acquisition of AdMob |last1=Albanesius |first1=Chloe |date=27. 5. 2010 |publisher=AppScout |access-date=16. 6. 2010 |archive-date=16. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110716180347/http://www.appscout.com/2010/05/google_closes_acquisition_of_a.php |url-status=dead }}</ref> Google je dobio kompaniju za nepoznat iznos.<ref>{{cite news |url=http://www.pcmag.com/article2/0,2817,2355609,00.asp |title=Google Acquires Mobile Display Ad Firm AdMob |last1=Albanesius |first1=Chloe |date=9. 11. 2010 |work=PC Magazine |publisher=Ziff Davis Publishing Holdings Inc. |access-date=16. 6. 2010}}</ref> U julu 2010, Google je potpisao sporazum sa Iowa vjetrenjačama da kupi 114 megavata energije za 20 godina.<ref name="wind energy">{{cite web |url=http://news.techworld.com/green-it/3232690/google-buys-power-from-iowa-wind-farm/?olo=rss |title=Google buys power from Iowa wind farm |publisher=News.techworld.com |date=21. 7. 2010 |access-date=26. 10. 2010 |archive-date=5. 7. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140705231858/http://news.techworld.com/green-it/3232690/google-buys-power-from-iowa-wind-farm/?olo=rss |url-status=dead }}</ref> 4. aprila 2011, ''[[The Globe and Mail]]'' objavio je da Google nudi $900 miliona za šest hiljada [[Nortel Networks]] patenata.<ref>{{cite news |url=http://www.theglobeandmail.com/report-on-business/google-bids-900-million-for-nortel-patents/article1969788/ |title=Bid for Nortel patents marks Google's new push into mobile world |work=Globe and Mail |date=4. 4. 2011 |access-date=25. 4. 2011 |location=Toronto |archive-url=https://web.archive.org/web/20110407100606/http://www.theglobeandmail.com/report-on-business/google-bids-900-million-for-nortel-patents/article1969788/ |archive-date=7. 4. 2011 }}</ref> 15. augusta 2011, Google je napravio svoju najveću ikad akviziciju dotad kada je izjavio da će kupiti [[Motorola Mobility]] za 12,5 milijardi dolara<ref>{{cite news |url=http://www.washingtonpost.com/blogs/faster-forward/post/google-agrees-to-acquire-motorola-mobility/2011/08/15/gIQABmTkGJ_blog.html |title=Google agrees to acquire Motorola Mobility |author=Tsukayama, Hayley |work=The Washington Post |date=15. 8. 2011 |access-date=17. 8. 2011 }}</ref><ref>{{cite web|url=http://investor.google.com/releases/2011/0815.html |title=Google to Acquire Motorola Mobility — Google Investor Relations |publisher=Google |access-date=17. 8. 2011}}</ref> subjekat za odobrenje regulatora u Sjedinjenim Državama i Evropi. U postu na Googleovom blogu, Googleov izvršni direktor i suosnivač Larry Page objavio je da je akvizicija bila strateški potez da ojača Googleov portfolio patenata. Kompanijin Android operativni sistem je došao u vatru u industrijskoj širokoj bici, jer su Apple i Microsoft tužili kreatore uređaja Android poput HTC-a, Samsunga i Motorole.<ref name="appleinsider1">{{cite web |last=Hughes |first=Neil |url=http://www.appleinsider.com/articles/11/08/15/google_ceo_anticompetitive_apple_microsoft_forced_motorola_deal.html |title=Google CEO: 'Anticompetitive' Apple, Microsoft forced Motorola deal |publisher=AppleInsider |access-date=17. 8. 2011 |archive-date=10. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150910081804/http://appleinsider.com/articles/11/08/15/google_ceo_anticompetitive_apple_microsoft_forced_motorola_deal.html |url-status=dead }}</ref> Spajanje je dovršeno 22. maja 2012, nakon dopuštenja [[Narodna Republika Kina|Narodne Republike Kine]].<ref>{{cite news|url=http://www.bbc.co.uk/news/business-18164190|title=Google |access-date=23. 5. 2012 | work=BBC News|date=22. 5. 2012}}</ref> Ova kupovina je napravljena djelomično da pomogne da Google dobije Motorolin značajni portfolio za patent na mobilnim uređajima i bežičnim tehnologijama da pomogne zaštititi to na nadolazećim patentnim sporovima sa ostalim kompanijama,<ref name="supercharging android">{{cite web|last=Page |first=Larry |url=http://googleblog.blogspot.com/2011/08/supercharging-android-google-to-acquire.html |title=Official Google Blog: Supercharging Android: Google to Acquire Motorola Mobility |publisher=Googleblog.blogspot.com |access-date=17. 8. 2011}}</ref> uglavnom [[Apple Inc.|Applea]] i [[Microsoft]]a<ref name="appleinsider1"/> i da omogući da nastavi da besplatno nudi [[Android (operating system)|Android]].<ref name="cnet">{{cite web|title=Google to buy Motorola Mobility for $12.5B|url=http://news.cnet.com/8301-1035_3-20092362-94/google-to-buy-motorola-mobility-for-$12.5b/|first=Roger|last=Cheng|date=15. 8. 2011}}</ref> Nakon što je akvizicija zatvorena, Google je počeo da restruktuira Motorola biznis da se uklopi s Googleovom strategijom. Dana 13. augusta 2012, Google je objavio planove otpuštanja 4000 Motorola Mobility zaposlenika.<ref>{{cite news | url=http://www.reuters.com/article/2012/08/13/us-motorolamobility-jobs-idUSBRE87C07F20120813 | title=Google to cut 4,000 Motorola Mobility jobs, shares rise | date=13. 8. 2012 | work=Reuters | access-date=28. 10. 2014 | archive-date=26. 11. 2014 | archive-url=https://web.archive.org/web/20141126075614/http://www.reuters.com/article/2012/08/13/us-motorolamobility-jobs-idUSBRE87C07F20120813 | url-status=dead }}</ref> Dana 10. decembra 2012. Google je prodao proizvodne operacije firme Motorola Mobility firmi [[Flextronics]] za $75 miliona.<ref>{{cite news| url=http://www.engadget.com/2012/12/11/motorola-flextronics/ |title= Motorola's retreat continues, sells factories in China and Brazil to Flextronics for $75 million | date=11. 12. 2012}}</ref> Kao dio sporazuma, Flextronics će proizvoditi neotkriveno Android i ostale mobilne uređaje.<ref>{{cite news| url=http://www.zdnet.com/cn/flextronics-acquires-motorola-mobilitys-plants-in-china-brazil-7000008603/ | title= Flextronics acquires Motorola Mobility's plants in China, Brazil | date=11. 12. 2012}}</ref> 19. decembra 2012, Google je prodao Motorola Home, poslovni odjel Motorola Mobilityja, firmi [[Arris Group]]u za 2,35 milijardi dolara u gotovini i dioničkoj transakciji. Kao dio ovog ugovora, Google je dobio 15,7% udjela u Arris Groupu, koji vrijedi 300 miliona dolara.<ref>{{cite news |url=http://www.arrisi.com/_docs/ARRIS_Announcement_Release.pdf |title=Arris To Acquire Motorola Home Business For $2.35 Billion In Cash And Stock | date=19. 12. 2012 | access-date=28. 10. 2014 | archive-url=https://www.webcitation.org/6DOGJROQI?url=http://www.arrisi.com/_docs/ARRIS_Announcement_Release.pdf | archive-date=3. 1. 2013 }}</ref> 5. juna 2012, Google je objavio da je kupio [[Quickoffice]], kompaniju široko poznatu za njihove mobilne produktivne servise za iOS i Android. Google planira da integrira Quickofficeovu tehnologiju u njihov vlastiti uredski servis.<ref>Lardinois, Frederic. 5. 6. 2012. "Google Acquires Mobile Productivity Company Quickoffice." http://techcrunch.com/2012/06/05/google-acquires-mobile-productivity-company-quickoffice/</ref> 6. februara 2013, Google je objavio da je kupio Channel Intelligence za $125 miliona. Channel Intelligence, tehnološka kompanija koja pomaže korisnicima da kupe proizvode online, jeste aktivna globalno u 31 različitoj zemlji i radi sa više od 850 trgovaca. Google će koristiti ovu tehnologiju da poboljša svoj e-commerce biznis.<ref>6. 2. 2013. Lunden, Ingrid. "Google Acquires Channel Intelligence For $125M To Boost Product Referrals And E-Commerce With Users." http://techcrunch.com/2013/02/06/google-acquires-channel-intelligence-to-boost-product-recommendations-and-e-commer-with-users/</ref> Službena potvrda Googleove kupovine izraelskog startupa [[Waze]] desila se u junu 2013. Waze se promovira kao "društveno-bazirana prometna i navigacijska aplikacija".<ref name="Waze">{{cite web|title=Google Bought Waze For $1.1B, Giving A Social Data Boost To Its Mapping Business|url=http://techcrunch.com/2013/06/11/its-official-google-buys-waze-giving-a-social-data-boost-to-its-location-and-mapping-business/|work=TechCrunch|publisher=AOL Inc|access-date=29. 7. 2013|author=Ingrid Lunden|date=11. 6. 2013}}</ref> Prateći kupovinu Wazea, Google je dostavio "10-Q" podnesak sa [[U.S. Securities and Exchange Commission|Securities Exchange Commission]] (SEC) koji objelodanjuje da je korporacija utrošila US$1,3 milijarde na akvizicije tokom prve polovine 2013. Podnesak također govori da je Waze akvizicija koštala Google US$966 miliona, umjesto US$1.1 milijardi, broj koji je sprva bio predstavljen u medijskim izvorima.<ref name="Waze" /><ref>{{cite web|title=Yahoo And Google Are Both Spending Big Money On Acquisition Sprees And What That Says About Their Futures|url=http://techcrunch.com/2013/07/29/yahoo-and-google-are-both-spending-big-money-on-acquisition-sprees-and-what-that-says-about-their-futures/?ncid=tcdaily|work=TechCrunch|publisher=AOL Inc|access-date=29. 7. 2013|author=Rip Empson|date=29. 7. 2013}}</ref><ref>{{cite web|title=Google and Waze seal the deal on their $1.1B purchase acquisition.|url=http://www.geektime.com/2013/06/11/mazal-tov-google-and-waze-officially-tie-the-knot/|work=Geektime|publisher=Geektime|access-date=29. 7. 2013|author=Avi Schneider|date=11. 6. 2013|archive-date=11. 2. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150211143955/http://www.geektime.com/2013/06/11/mazal-tov-google-and-waze-officially-tie-the-knot/|url-status=dead}}</ref> Akvizicija iz 2012. firme WIMM Labs, koja je prethodno napravila Android pametni sat, potvrđena je u augustu 2013. Od 31. augusta 2013, Google nije javno komentarisao na vijesti u vezi sa WIMM Labs.<ref>{{cite web|title=Google Confirms It Has Acquired Android Smartwatch Maker WIMM Labs|url=http://techcrunch.com/2013/08/31/google-acquires-wimm-labs/?ncid=tcdaily|work=TechCrunch|publisher=AOL Inc|access-date=8. 9. 2013|author=Natasha Lomas|date=31. 8. 2013}}</ref> Akvizicija Fluttera, kreatora tehnologije prepoznavanja pokreta rukom, je potvrđena od korporacije ranog oktobra 2013. Zabilježena cijena je US$40 miliona i Googleov glasnogovornik je izjavio: "Mi smo stvarno impresirani sa Flutterovom timskom mogućnošću da dizajnira novu tehnologiju baziranu na oštrom istraživanju." Flutterova tehnologija dopupta korisnicima da donose ručne pokrete za kontrolu navigacije za aplikacije poput iTunesa, Windows Media Playera i Winampa.<ref>{{cite web|title=Google Acquires Flutter, Creator of Hand Gesture Recognition Technology|url=http://searchenginewatch.com/article/2298628/Google-Acquires-Flutter-Creator-of-Hand-Gesture-Recognition-Technology|work=Search Engine Watch|publisher=Incisive Interactive Marketing LLC|access-date=8. 10. 2013|author=Jennifer Clegg|date=3. 10. 2013}}</ref> 26. januara 2014. Google Inc. je izjavio sporazum od kupovini [[DeepMind Technologies]], privatnu firmu umjetne inteligencije iz [[London]]a. DeepMind opisuje sebe kao imanje mogućnosti kombiniranja najboljih tehnologija mašinskog učenja i sistema neuronauke da napravi opće algoritme. DeepMindove prve komercijalne aplikacije su korištene u simulacijama, e-commerce i igrama. Od decembra 2013, izjavljeno je da DeepMind ima približno 75 zaposelnika.<ref name=Chowdhry-DeepMind>{{cite news|last=Chowdhry|first=Amit|title=Google To Acquire Artificial Intelligence Company DeepMind|url=http://www.forbes.com/sites/amitchowdhry/2014/01/27/google-to-acquire-artificial-intelligence-company-deepmind/|access-date=27. 1. 2014|newspaper=Forbes|date=27. 1. 2014}}</ref> Web-sajt za tehnološke vijesti [[Re/code]] objavile su da je kompanija kupljena za $400 miliona iako nije rečeno odakle je došla informacija. Googleov glasnogovornik nije komentarisao cijenu.<ref name="Helgren- DeepMind">{{cite news|last=Helgren|first=Chris|title=Google to buy artificial intelligence company DeepMind|url=http://www.reuters.com/article/2014/01/27/us-google-deepmind-idUSBREA0Q03220140127|access-date=27. 1. 2014|newspaper=Reuters|date=27. 1. 2014|archive-date=27. 1. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140127042513/http://www.reuters.com/article/2014/01/27/us-google-deepmind-idUSBREA0Q03220140127|url-status=dead}}</ref><ref name="Ribeiro- DeepMind">{{cite news|last=Ribeiro|first=Jon|title=Google buys artificial intelligence company DeepMind|url=http://www.pcworld.com/article/2091500/google-acquires-artificial-intelligence-company-deepmind.html|access-date=27. 1. 2014|newspaper=PC World|date=27. 1. 2014}}</ref> Kupovina DeepMinda pomaže u Googleovom nedavnom rastu u umjetnoj inteligenciji i robotici.<ref name="Opan- DeepMind">{{cite news|last=Opam|first=Kwame|title=Google buying AI startup DeepMind for a reported $400 million|url=http://www.theverge.com/2014/1/26/5348640/google-deepmind-acquisition-robotics-ai|access-date=27. 1. 2014|newspaper=The Verge|date=27. 1. 2014}}</ref> Dana 29. januara 2014. Google je objavio da prodaje svoju [[Motorola Mobility]] jedinicu kineskom [[Lenovo|Lenovu]], za 2,91 milijardu dolara. Kompanija je držala proširenu kolekciju patenata korištenu za razvoj Android proizvoda, što se smatra najvrijednijim dijelom originalnog dogovora.<ref name="Opan- DeepMind"/> Bez obzira na to, prodajna cijena je bila znatno manja od 12,5 milijardi dolara kad je Google kupio Motorola Mobility. Cijena 2,91 milijardi dolara sastojala se od 660 miliona u gotovini, 750 miliona u redovnim dionicama Lenova i 1,5 milijardi trogodišnjih mjenica.<ref name="GoogleSale">{{cite news|title=US Moto X production plant of Motorola to be shut down by year end|url=http://www.fortworthnews.net/index.php/sid/222467207/scat/42acbe017a594c30/ht/US-Moto-X-production-plant-of-Motorola-to-be-shut-down-by-year-end|access-date=1. 6. 2014|publisher=Fort Worth News.Net|archive-url=https://web.archive.org/web/20140706104322/http://www.fortworthnews.net/index.php/sid/222467207/scat/42acbe017a594c30/ht/US-Moto-X-production-plant-of-Motorola-to-be-shut-down-by-year-end|archive-date=6. 7. 2014}}</ref> U martu 2014. Google je potvrdio da je kupio ostatke početnog projekta igre, Green Throttle Games, koji su razvili [[Bluetooth]] upravljač za igre za [[Android (operativni sistem)|Android]].<ref>By Devindra Hardawar, VentureBeat."[http://venturebeat.com/2014/03/12/google-buys-green-throttle-games-which-could-be-a-big-part-of-its-set-top-box/ / Google buys Green Throttle Games, which could be a big part of its Android set-top box]." 12. 3. 2014. Pristupljeno: 12. mart 2014.</ref> U maju 2014, Google je objavio da je kupio [[Quest Visual]], kreatora prošireni stvarni prevodilac aplikacije Word Lens.<ref>{{cite web|title=Google Acquires Quest Visual, Maker of 'Word Lens' App: Image-Based Translation Works With iOS, Android, Glass|url=http://www.latinpost.com/articles/12891/20140518/google-acquires-quest-visual-maker-of-word-lens-app-image-based-translation-works-with-ios-android-glass.htm|publisher=LatinPost|access-date=19. 5. 2014}}</ref> U junu 2014, Google je kupio firmu za satelitsko snimanje [[Skybox Imaging]] za $500 miliona.<ref>{{cite web|url=http://www.bbc.co.uk/news/technology-27785546 |title=Google buys satellite firm Skybox Imaging for $500m|work=BBC News|date=10. 6. 2014|access-date=11. 6. 2014}}</ref> U julu 2014, Google je kupio internetski muzički servis [[Songza]].<ref>{{cite web|url=http://www.cnet.com/news/google-buys-songza-a-pandora-like-player-where-context-is-king/ |title=Google buys Songza, a Pandora-like player where context is king|work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]]|date=1. 7. 2014|access-date=1. 7. 2014}}</ref> ===Lobiranje=== U 2013. godini, Google je rangiran kao 5. u potrošnji na lobiranje, napredujući od 213. pozicije iz 2003.<ref name=lobby1>{{cite news|url=http://www.washingtonpost.com/politics/how-google-is-transforming-power-and-politicsgoogle-once-disdainful-of-lobbying-now-a-master-of-washington-influence/2014/04/12/51648b92-b4d3-11e3-8cb6-284052554d74_story.html?tid=pm_politics_pop|title=Google, once disdainful of lobbying, now a master of Washington influence|publisher=[[The Washington Post]] | first1=Tom|last1=Hamburger|first2=Matea|last2=Gold|date=13. 4. 2014}}</ref> === Googleovi podatkovni centri === Od 2014, Google Inc. posjeduje i operira sa šest Google modularnih podatkovnih centara širom SAD, i po jednom u Čileu, Finskoj, Irskoj, Belgiji, Singapuru i u [[Tajvan]]u.<ref name=google>{{cite web|title=Datacenter locations|url=http://www.google.com/about/datacenters/inside/locations/index.html|publisher=Google|access-date=22. 7. 2014}}</ref> In 2011, kompanija je objavila planove za izgradnju tri podatkovna centra po cijeni od više od $200 miliona u Aziji (Singapur, [[Hong Kong]] i Tajvan) i rečeno je da će biti u funkciji unutar dvije godine.<ref>{{cite news |url= http://online.wsj.com/article/BT-CO-20110928-700133.html |title=UPDATE: Google To Build Three Data Centers In Asia, Investment To Exceed $200M |date=28. 9. 2011 |work=The Wall Street Journal |access-date=29. 10. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110928174147/http://online.wsj.com/article/BT-CO-20110928-700133.html |archive-date=28. 9. 2011 }}</ref><ref>{{cite web |url= http://www.datacenterknowledge.com/archives/2011/09/28/google-to-build-three-data-centers-in-asia/ |title=Google to Build Three Data Centers in Asia |publisher=Datacenterknowledge.com |access-date=13. 3. 2014}}</ref> U oktobru 2013. ''[[The Washington Post]]'' je objavio da je SAD-ova Nacionalna Sigurnosna Agencija prekinula komunikacije između Googleovih podatkovnih centara, kao dio programa pod nazivom [[Muscular (program nadzora)|MUSCULAR]].<ref>{{cite news|url=http://www.washingtonpost.com/world/national-security/nsa-infiltrates-links-to-yahoo-google-data-centers-worldwide-snowden-documents-say/2013/10/30/e51d661e-4166-11e3-8b74-d89d714ca4dd_story.html|title=NSA infiltrates links to Yahoo, Google data centers worldwide, Snowden documents say|first1=Barton |last1=Gellman |first2=Ashkan |last2=Soltani|work=The Washington Post|date=30. 10. 2013|access-date=1. 11. 2013}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.nytimes.com/2013/10/31/technology/nsa-is-mining-google-and-yahoo-abroad.html|title=N.S.A. Said to Tap Google and Yahoo Abroad|work=The New York Times|first1=Charlie|last1=Savage|first2=Claire|last2=Miller|first3=Nicole|last3=Perlroth|date=30. 10. 2013|access-date=1. 11. 2013}}</ref> Ovo prisluškivanje je omogućeno jer Google nije šifrirao podatke koji prolaze unutar sopstvene mreže.<ref>{{cite news|url=http://arstechnica.com/information-technology/2013/10/how-the-nsas-muscular-tapped-googles-and-yahoos-private-networks/|title=How the NSA’s MUSCULAR tapped Google’s and Yahoo’s private networks|first=Sean|last=Gallagher|work=Ars Technica|date=31. 10. 2013|access-date=1. 11. 2013}}</ref> Google je počeo šifriranje podataka poslatih između podatkovnih centara u 2013.<ref>{{cite news|url=http://www.nytimes.com/2013/11/01/technology/angry-over-us-surveillance-tech-giants-bolster-defenses.html?hp&_r=1&pagewanted=all&|title=Angry Over U.S. Surveillance, Tech Giants Bolster Defenses|work=The New York Times|first=Claire|last=Miller|date=31. 10. 2013|access-date=1. 11. 2013}}</ref> == Proizvodi i servisi == {{Također pogledajte|Spisak Googleovih proizvoda}} === Reklamiranje === [[Datoteka:Ad-tech London 2010 (2).JPG|thumb|Google na ad-techu; [[London]], 2010.]] Za 2006. fiskalnu godinu, kompanija je izvjestila $10,492 milijardi ukupnih reklamnih prihoda i samo $112 miliona u licenciranju i ostalim prihodima.<ref name="10-K">{{cite web|url=http://www.sec.gov/Archives/edgar/data/1288776/000119312507044494/d10k.htm|title=Form 10-K – Annual Report|access-date=5. 7. 2010|publisher=SEC }}</ref> U 2011. godini, 96% prihoda Googla je postignuto od njegovih programa oglašavanja.<ref name="Google-Inc-Jan-2012-10-K">{{cite web|url=http://pdf.secdatabase.com/44/0001193125-12-025336.pdf |title=Google Inc, Form 10-K, Annual Report, Filing Date Jan 26, 2012 |publisher=secdatabase.com |access-date=8. 3. 2013}}</ref> Koristeći tehnologiju od kompanije [[DoubleClick]], Google može odrediti korisničke interese i ciljati reklamama tako da su one relevantne njihovom kontekstu i korisniku koji ih vidi.<ref>{{Cite news|author=Nakashima, Ellen |title=Some Web Firms Say They Track Behavior Without Explicit Consent |url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2008/08/11/AR2008081102270_pf.html |date=12. 8. 2008 |work=The Washington Post |access-date=5. 7. 2010}}</ref><ref>{{Cite news |author=Helft, Miguel|title=Google to Offer Ads Based on Interests |url=http://www.nytimes.com/2009/03/11/technology/internet/11google.html |work=The New York Times |date=11. 3. 2009 |access-date=5. 7. 2010}}</ref> [[Google Analytics]] dopušta posjednicima web-sajtova da prate gdje i kako ljudi koriste svoje web-sajtove, naprimjer procjenom broja klikova za sve linkove na stranici.<ref>{{Cite news |author=Bright, Peter |title=Surfing on the sly with IE8's new "InPrivate" Internet |url=http://arstechnica.com/microsoft/news/2008/08/surfing-on-the-sly-ie8s-inprivate-internet.ars |date=27. 8. 2008 |publisher=Ars Technica |access-date=1. 9. 2008}}</ref> Google reklame mogu biti pozicionirane na web-sajtove treće strane u dvodjelnom programu. Googleov [[AdWords]] dopušta onima koji reklamiraju da prikažu svoje reklame u Googleovoj mreži sadržaja, bilo da je to šemi cijena-po-kliku ili cijena-po-pregledu. Sestrinski servis, Google [[AdSense]], dopušta posjednicima web-sajtova da prikazuju ove reklame na svojim stranicama i zarade novac svaki put kada je reklama kliknuta.<ref name="AdSense">{{cite web |url=https://www.google.com/adsense/login/en_US/?sourceid=aso&subid=uk-en-ha&utm_medium=ha&utm_term=adsense&gsessionid=O---pJlnnf2wFZF8qu81Lg |title=AdSense |access-date=11. 10. 2009}}</ref> Jedna od kritika ovog programa je mogućnost [[prevara u klikanju|prevare s klikanjem]], koja se dešava kada osoba ili automatizirana skripta klika na reklame bez interesa za proizvod, uzrokujući oglašivaču da neopravdano plaća Googleu novac. Izvještaji iz industrije u 2006. kazuju kako su približno 14 do 20 procenata klikova bili prevara ili neispravni.<ref>Mills, Elinor. "[http://news.cnet.com/Google-to-offer-advertisers-click-fraud-stats/2100-1024_3-6098469.html Google to offer advertisers click fraud stats]." CNET. 25. 7. 2006. Preuzeto 29. juli 2006.</ref> U februaru 2003, Google je prestao prikazivati reklame [[Oceana (neprofitna grupa)|Oceana]], neprofitne organizacije koja je protestirala tretman kanalizacije za velike kruzere. Google je citirao svoju policu tog vremena, dajući do znanja da "Google ne prihvata reklamiranje ako reklama ili stranica zagovara protiv drugih individua, grupa ili organizacija."<ref>{{cite web|url= http://www.webpronews.com/topnews/2004/05/17/google-somewhat-lifts-oceana-ad-ban|title= Google Somewhat Lifts Oceana Ad Ban|publisher= webpronews.com|access-date=29. 10. 2014|archive-url= https://web.archive.org/web/20090130095413/http://www.webpronews.com/topnews/2004/05/17/google-somewhat-lifts-oceana-ad-ban|archive-date=30. 1. 2009}}</ref> Politika je kasnije izmijenjena.<ref>{{cite web |url=https://www.google.com/adsense/static/en_US/Terms.html|title= Google AdSense Online Standard Terms and Conditions |publisher=Google AdSense}}</ref> U junu 2008. Google je postigao reklamni sporazum sa Yahoo!-om, koji je dopuštao Yahoo!-u da označava Googleove reklame na svojim [[web stranica]]ma. Alijansa između dvije kompanije nije nikad u potpunosti realizirana zbog [[Zakon o konkurenciji|antimonopolske]] zabrinutosti od strane [[Ministarstvo pravde Sjedinjenih Američkih Država|američkog ministarstva pravde]]. Kao rezultat, Google se povukao iz ugovora u novembru 2008.<ref>{{cite web |url=http://www.bloggingstocks.com/2008/10/31/yahoo-and-google-may-dump-their-deal/print/ |title=Yahoo and Google may dump their deal |last=Mclntyre |first=Douglas |publisher=Bloggingstocks.com |date=31. 10. 2008 |access-date=26. 10. 2010 |archive-date=29. 10. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131029194613/http://www.bloggingstocks.com/2008/10/31/yahoo-and-google-may-dump-their-deal/print/ |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web|url=http://googleblog.blogspot.com/2008/11/ending-our-agreement-with-yahoo.html |title=Ending our agreement with Yahoo!|last= Drummond|first=David|date=5. 11. 2008 |access-date=26. 10. 2010|publisher=Google, Inc}}</ref> U pokušaju da reklamira vlastite proizvode, Google je pokrenuo web-sajt nazvan Demo Slam, razvijen da demonstrira [[tehnološka demonstracija|tehnološke demoe]] [[Spisak Googleovih proizvoda|Googleovih proizvoda]].<ref>{{cite web |url=http://www.demoslam.com/#/what |title=Google Demo Slam |publisher=Google, Inc. |access-date=18. 11. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101116175709/http://demoslam.com/#/what |archive-date=16. 11. 2010 }}</ref> === Pretraživač === {{Glavni|Google pretraga}} [[Datoteka:Google web search.png|thumb|250px|Googleova početna [[web-stranica]].]] Prema istraživanju tržišta koje je objavio [[comScore]] u novembru 2009, [[Google pretraga]] dominantna je pretraživačka mašina u Sjedinjenim Državama, s [[tržišni udjel|tržišnim udjelom]] 65,6%.<ref name="comscore">{{Cite news|date=16. 12. 2006| title=comScore Releases November 2009 U.S. Search Engine Rankings|url=http://www.comscore.com/Press_Events/Press_Releases/2009/12/comScore_Releases_November_2009_U.S._Search_Engine_Rankings|access-date=5. 7. 2010}}</ref> Google indeksira milijarde<ref>{{cite web|first=Michael |last=Arrington |url=http://techcrunch.com/2008/07/25/googles-misleading-blog-post-on-the-size-of-the-web/ |title=Google's Misleading Blog Post: The Size Of The Web And The Size Of Their Index Are Very Different |publisher=Techcrunch.com |date=25. 7. 2008 |access-date=31. 12. 2010}}</ref> web-stranica, tako da korisnici mogu pretraživati informacije koje žele korištenjem ključnih riječi i [[Operator (računarsko programiranje)|operatora]]. Godine 2003, ''[[The New York Times]]'' se žalio zbog Googleovog indeksiranja, tvrdeći da Googleov [[web keš|keš]] sadržaj na svom sajtu krši autorska prava o sadržaju.<ref>{{cite web |url=http://news.cnet.com/2100-1038_3-1024234.html |title=Google cache raises copyright concerns |last1=Olsen |first1=Stefanie |date=9. 7. 2003 |work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]] |access-date=13. 6. 2010}}</ref> U ovom slučaju, SAD-ov okružni sud u [[Nevada|Nevadi]] presudio je u korist Googlea u slučajevima ''[[Field v. Google]]'' i ''Parker v. Google''.<ref>{{Cite court |litigants=Field v. Google |opinion=CV-S-04-0413-RCJ-LRL |court=Nevada [[United States district court|District Court]] |date=19. 1. 2006 |url=http://www.eff.org/IP/blake_v_google/google_nevada_order.pdf |archive-url=http://www.webcitation.org/5DJ5j1k0g |archive-date=29. 1. 2006}}{{dead link|date=februar 2013}}</ref><ref>{{Cite court |litigants=Parker v. Google |opinion=04-CV-3918 |court=[[United States district court|Eastern Pennsylvania District Court]] |date=10. 3. 2006 |url=http://www.paed.uscourts.gov/documents/opinions/06D0306P.pdf |quote=}}</ref> Publikacija [[2600: The Hacker Quarterly]] je kompajlirala spisak riječi koje internetski gigant, odnosno nova [[Google Instant|instant pretraga]], neće tražiti.<ref>{{cite news|url=http://www.huffingtonpost.com/2010/09/29/google-instant-censorship_n_743203.html |title=Google Instant Censorship: The Strangest Terms Blacklisted By Google |work=The Huffington Post |date=29. 9. 2010|access-date=26. 10. 2010 |first=Bianca |last=Bosker}}</ref> Google Watch je kritikovao Googleov PageRank algoritam, govoreći da diskriminiraju nove web-sajtove i favoriziraju postojeće stranice.<ref>{{cite web |url=http://www.alternet.org/rights/14001/ |title=Conspiracy Researcher Says Google's No Good |author=Farhad Manjoo |date=30. 8. 2002 |publisher=AlterNet |access-date=12. 12. 2009 |archive-date=9. 5. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100509173640/http://www.alternet.org/rights/14001/ |url-status=dead }}</ref> Sajt je također navodio da postoje veze između Googlea i [[National Security Agency]] (NSA), te [[Centralna Obavještajna Agencija|Centralne obavještajne agencije]] (CIA).<ref name="sptimes">{{Cite news|url=http://www.sptimes.com/2003/04/14/Technology/Despite_popularly__Go.shtml|title=Despite popularly, Google under fire for privacy issues|newspaper=[[St. Petersburg Times]]|author=Dave Gussow|date=14. 4. 2003|access-date=11. 10. 2008|archive-date=12. 2. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100212063545/http://www.sptimes.com/2003/04/14/Technology/Despite_popularly__Go.shtml|url-status=dead}}</ref> Google također hostira [[Google Books]]. Kompanija je počela pretragu knjiga i postavljanjem ograničenih prikaza, a čitave knjige gdje je dopušteno, na svoju novu pretragu knjiga. [[Authors Guild]], grupa koja reprezentira 8.000 autora iz SAD, je podnijela tužbu federalnom sudu u New Yorku protiv Googlea u 2005. zbog ove usluge. Google je odgovorio da je u skladu sa svim postojećim aplikacijama i historijskim zakonima o autorskim pravima u vezi knjiga.<ref>{{cite web |first=China |last=Martin |url=http://www.infoworld.com/t/platforms/google-hit-second-lawsuit-over-library-project-722 |title=Google hit with second lawsuit over Library project |publisher=[[InfoWorld]] |date=26. 11. 2007}}</ref> Google je konačno došao do revidiranog sporazuma u 2009. godini da ograniči svoje skeniranje za knjige iz SAD-a, Velike Britanije, Australije i Kanade.<ref>{{Cite news|author=Pettersson, Edvard|title=Google Wins Preliminary Approval of Online Books Settlement|url=http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=newsarchive&sid=ahUxORgasDFs|publisher=Bloomberg L.P.|date=20. 11. 2009|access-date=18. 12. 2009}}</ref> Dalje, Pariski građanski sud je presudio protiv Googlea krajem 2009, tražeći da se uklone djela La Martinière ([[Éditions du Seuil]]) iz [[Baza podataka|baze podataka]].<ref name=Smith>{{Cite news|author=Smith, Heather|title=Google's French Book Scanning Project Halted by Court |url=http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=newsarchive&sid=apZ3UG9CPLo8|publisher=Bloomberg L.P.|date=18. 12. 2009|access-date=18. 12. 2009}}</ref> U konkurenciji sa web-sajtom [[Amazon.com]], Google prodaje digitalne verzije novih knjiga.<ref>{{Cite news |author=Rich, Motoko| title=Preparing to Sell E-Books, Google Takes on Amazon |url=http://www.nytimes.com/2009/06/01/technology/internet/01google.html|date=31. 5. 2009|work=The New York Times |access-date=18. 12. 2009 }}</ref> 21. jula 2010, u odgovoru na [[Bing]], Google je nadogradio pretragu slika da prikaže streaming sekvencu [[thumbnail]]ove koji se povećaju kada se na njih klikne. Iako su se web pretrage i dalje se pojavljivale u seriji po stranici formata, 23. jula 2010. godine, rječnik definicija za određene engleske riječi počele su se pojavljivati iznad povezanih rezultata za web pretrage.<ref>{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2010/07/this-week-in-search-72510.html |title=This Week in Search 7/25/10 |last1=Mayer |first1=Marissa |publisher=Google, Inc. |date=25. 7. 2010 |access-date=28. 7. 2010}}</ref> Nadogradnja "Hummingbird" za Googleovu pretragu predstavljena je u septembru 2013. Nadogradnja je pokrenuta preko mjesec dana prije predstavljanja i dopušta korisnicima pitanje pretrage na prirodnom jeziku umjesto kucanja riječi unutar kutije za pretragu.<ref>{{cite news|title=Google introduces the biggest algorithm change in three years|url=http://www.theguardian.com/technology/2013/sep/27/google-biggest-algorithm-change-hummingbird|access-date=29. 9. 2013|newspaper=Guardian|date=27. 9. 2013|author=Samuel Gibbs}}</ref> === Alati za produktivnost === [[Gmail]], besplatni internetski email servis kojeg omogućuje Google, pokrenut je kao samo preko poziva [[Betaware|beta program]] 1. aprila 2004,<ref name="GmailCashmore" /> i postao generalno dostupan 7. februara 2007.<ref>{{cite web |url=http://googlesystem.blogspot.com/2007/02/anyone-can-signup-for-gmail-account.html |title=More People Can Sign up for a Gmail Account |last=Chitu |first=Ionut Alex. |date=7. 2. 2007 |publisher=Google Operating System Blog |access-date=3. 4. 2010}}</ref> Servis je nadograđen s beta statusa 7. jula 2009,<ref name="appsoutofbeta">{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2009/07/google-apps-is-out-of-beta-yes-really.html |title=Google Apps is out of beta (yes, really) |first=Matthew |last=Glotzbach |date=7. 7. 2009 |publisher=Google, Inc. |access-date=2. 4. 2010}}</ref> s tim da je u to vrijeme imao 146 miliona korisnika mjesečno.<ref>{{cite web |url=http://www.geek.com/articles/news/facebook-strikes-back-at-google-integrates-its-chat-with-aol-instant-messenger-20100211/ |title=Facebook strikes back at Google, integrates its chat with AOL Instant Messenger |first=Christian |last=Zibreg |date=11. 2. 2010 |publisher=Geek.com |at=para. 5 |access-date=2. 4. 2010 |quote=While Gmail's 146 million monthly users are no match for Facebook's 400+ million-strong user base, not all of them use built-in chat. |archive-date=16. 1. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130116193604/http://www.geek.com/articles/news/facebook-strikes-back-at-google-integrates-its-chat-with-aol-instant-messenger-20100211/ |url-status=dead }}</ref> Servis je bio prvi internetski email servis sa jednim [[gigabajt]]om raspoloživog kapaciteta. Također je bio prvi koji čuva emailove iz iste konverzacije zajedno u jednom nizu, jednako kao na internetskim forumima.<ref name="GmailCashmore">{{Cite news |url=http://www.cnn.com/2010/TECH/04/01/cashmore.gmail/ |title=Six ways Gmail revolutionized e-mail |first=Pete |last=Cashmore |date=1. 4. 2010 |publisher=Turner Broadcasting System, Inc. |location=London, England |access-date=2. 4. 2010}}</ref> Servis nudi preko 15 GB slobodnog prostora, dijeljenog sa ostalim Google Apps, sa dodatnim prostorom između 20 GB i 16 TB dostupno za $0,25 po 1 GB po godini.<ref>{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2009/11/twice-storage-for-quarter-of-price.html |title=Twice the storage for a quarter of the price |last=Lee |first=Elvin |date=10. 11. 2009 |publisher=Google, Inc. |access-date=3. 4. 2010}}</ref> Gmail koristi [[Ajax (programiranje)|AJAX]], programsku tehniku koja dopušta web-stranicama da budu interaktivne bez osvježavanja stranice u pregledniku.<ref>{{cite web |url=http://www.techradar.com/news/internet/happy-sixth-birthday-google-mail--680998 |title=Happy sixth birthday, Google Mail! |first=Gary |last=Marshall |date=1. 4. 2010 |publisher=TechRadar|access-date=3. 4. 2010}}</ref> [[Steve Ballmer]] (Microsoftov bivši CEO),<ref>[http://www.crn.com/software/202300583 Microsoft's Ballmer: Google Reads Your Mail] ChannelWeb, oktobar 2007</ref> [[Liz Figueroa]],<ref>{{cite web|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/business/3621169.stm|title=Google's Gmail could be blocked|publisher=|access-date=9. 9. 2014}}</ref> [[Mark Rasch]],<ref>{{cite web|last=Rasch |first=Mark |url=http://www.theregister.co.uk/2004/06/15/gmail_spook_heaven/ |title=Google Gmail: Spook Heaven |publisher=The Register |date=15. 6. 2004 |access-date=26. 10. 2010}}</ref> i urednici Google Watcha<ref>{{cite web |url=http://www.google-watch.org/gmail.html |title=Gmail is too creepy |publisher=Google Watch |archive-url=https://www.webcitation.org/61rOfd8To?url=http://www.google-watch.org/gmail.html |archive-date=21. 9. 2011 |access-date=31. 10. 2014 }}</ref> kritikovali su privatnost Gmaila, ali Google tvrdi da se mail poslan prema Gmaila ili s njega ne čita od čovjeka koji je iza i samo se koristi da poboljša relevantnost reklama.<ref>{{cite web |url= http://www.google.com/privacypolicy.html |title=Google Privacy Center – Privacy Policy |publisher=Google |date=3. 10. 2010 |access-date=26. 10. 2010}}</ref> 2004, Google je počeo hosting projekt za [[softver otvorenog koda]], nazvan [[Google Code]], koji dopušta programerima da skidaju nezavršene programe bez naplate. [[Google Docs]], drugi dio Googleovog servisa za produktivnost, dopušta korisnicima da kreiraju, uređuju i sarađuju na dokumentima u internetskom okruženju, jednakom kao [[Microsoft Word]]. Servis je sprva nazvan Writely, ali ga je preuzeo Google 9. marta 2006. i pokrenut je kao prikaz samo po pozivu.<ref>{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2006/03/writely-so.html |title=Writely so |last=Mazzon |first=Jen |date=9. 3. 2006 |publisher=Google, Inc. |access-date=3. 4. 2010}}</ref> 6. juna nakon akvizicije, Google je kreirao eksperimentalni program za uređivanje tabela,<ref>{{Cite press release |title=Google Announces limited test on Google Labs: Google Spreadsheets |publisher=Google, Inc. |date=6. 6. 2006 |url=http://www.google.com/intl/en/press/annc/spreadsheets.html |access-date=4. 4. 2010}}</ref> koji je bio kombiniran sa Google Docs 10. oktobra.<ref>{{cite web |url=http://techcrunch.com/2006/10/10/google-docs-spreadsheets-launches/ |title=Google "Docs & Spreadsheets" Launches |last=Arrington |first=Michael |date=10. 10. 2006 |publisher=TechCrunch |access-date=4. 4. 2010}}</ref> ===Proizvodi za preduzeća=== [[Datoteka:Google Search Appliance.jpg|thumb|upright|Googleova pretraga (aparat) na 2008 [[RSA Conference]]|alt=Google's search appliance|208x208px]] [[Google Search Appliance]] je pokrenut u februaru 2002, ciljan za usluživanje tehnologije pretraživanja za veće organizacije.<ref name="milestones"/> Google je pokrenuo [[Google Mini|Mini]] tri godine kasnije, što je ciljano za manje organizacije. Kasnije u 2006, Google je počeo prodaju Custom Search Business Edition, omogućavajući korisnicima bez reklama prozore u Google.com-ovom indeksu. Servis je preimenovan u Google Site Search u 2008.<ref name="csbe2gss">{{cite web |url=http://searchengineland.com/google-rebrands-custom-search-business-edition-as-google-site-search-14123 |title=Google Rebrands Custom Search "Business Edition" As "Google Site Search" |last1=Sterling |first1=Greg |date=3. 6. 2008 |publisher=Search Engine Land |access-date=16. 6. 2010}}</ref> [[Google Apps]] dopušta organizacijama da pridonesu Googleove web aplikativne ponude, kao [[Gmail]] i [[Google Docs]], u svoje domene. Servis je dostupan nekoliko izdanja: osnovno besplatno izdanje (prije poznato kao Google Apps Standard edition), Google Apps for Business, Google Apps for Education, i Google Apps for Government. U istoj godini kad je Google Apps pokrenut, Google je kupio [[Postini]]<ref>{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2007/09/weve-officially-acquired-postini.html |title=We've Officially Acquired Postini |last1=Girouard |first1=Dave |date=13. 9. 2007 |publisher=Google, Inc. |access-date=16. 6. 2010}}</ref> i nastavio da integrira kompanijine sigurnosne tehnologije u Google Apps<ref>{{Cite press release |title=Google Adds Postini's Security and Compliance Capabilities to Google Apps |publisher=Google, Inc. |date=3. 10. 2007 |url=http://www.google.com/intl/en/press/pressrel/apps_postini_20071003.html |access-date=15. 6. 2010 |archive-date=22. 5. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120522221840/http://www.google.com/intl/en/press/pressrel/apps_postini_20071003.html |url-status=dead }}</ref> pod imenom Google Postini Services.<ref>{{cite web |url=http://www.google.com/a/help/intl/en/security/index.html |title=Postini |publisher=Google, Inc. |access-date=16. 6. 2010}}</ref> ===Ostali proizvodi=== [[Datoteka:Nexus 5 Front View.png|thumb|upright|[[Nexus 5]], posljednji "[[Google Nexus|Google Phone]]"|220x220px]] [[Google Translate]] je sa strane servera mašinski prevodilački servis, koji može prevoditi između 80 različitih jezika.<ref>{{cite web|title=Find out how our translations are created|url=http://translate.google.com/about/intl/en_ALL/|website=translate.google.com|publisher=Google|access-date=3. 9. 2014}}</ref> Za neke jezike, prepoznaja pisanja rukom, ili prepoznavanje govora može biti korišteno kao ulaz, a prevedeni tekst može biti izgovoren korištenjem sinteze govora.<ref>{{cite web|url=https://support.google.com/translate/|title=Google Translate Help|publisher=Google|access-date=4. 9. 2014}}</ref> Seftver koristi corpus lingvističke tehnike, gdje program "uči" od profesionalno prevedenih dokumenata, posebno onih od UN-a i Evropskog Parlamenta.<ref>{{Cite news |title=Google's Computing Power Refines Translation Tool |first=Miguel |last=Helft |url=http://www.nytimes.com/2010/03/09/technology/09translate.html |newspaper=The New York Times |date=8. 3. 2010 |at=para. 15 |access-date=2. 5. 2010}}</ref> Google je pokrenio svoj [[Google News]] servis u 2002, automatizirani servis koji daje pregled članaka sa raznih web-sajtova.<ref>{{Cite news |first=Joshua |last=Macht |title=Automatic for the People |url=http://www.time.com/time/business/article/0,8599,356152,00.html |work=Time |date=30. 9. 2002 |access-date=2. 11. 2014 |archive-date=22. 10. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101022094519/http://www.time.com/time/business/article/0,8599,356152,00.html |url-status=dead }}</ref> U martu 2005, [[Agence France Presse]] (AFP) tužila je Google za kršenje autorskih prava u federalnom sudu u Distriktu Columbia, slučaj koji je Google izmirio za neobjavljen iznos u dogovoru koji je uključivao dozvolu za puni tekst AFP članaka za upotrebu na Google News.<ref>{{Cite news |first=Hannibal |last=Travis |title=Opting Out of the Internet in the United States and the European Union: Copyright, Safe Harbors, and International Law |url=http://papers.ssrn.com/sol3/papers.cfm?abstract_id=1221642 |work=Notre Dame Law Review, vol. 55, str. 391–92 |publisher=President and Trustees of Notre Dame University in South Bend, IN | year=2008 |access-date=4. 6. 2010}}</ref> U 2006, Google je napravio ponudu nudeći besplatni WiFi širokopojasni pristup širom grada San Francisco zajedno sa ISP-om [[EarthLink]]. Velike telekomunikacijske kompanije poput [[Comcast]]a i [[Verizon]]a protivile su se naporima, tvrdeći da je to "nepoštena konkurencija" i da bi gradovi kršili svoje obaveze da nude lokalne monopole ovim kompanijama. U svom iskazu pred Kongresom za mrežnu neutralnost u 2006, Googleov Glavni Internet Evangelist [[Vint Cerf]] krivio je taktiku zbog činjenice da skoro polovina svih korisnika nemaju izbora širokopojasnih mreža.<ref>{{Cite news |first=Hannibal |last=Travis |title=Wi-Fi Everywhere: Universal Broadband Access as Antitrust and Telecommunications Policy |url=http://papers.ssrn.com/sol3/papers.cfm?abstract_id=903425 |work=American University Law Review, sv. 55, str. 1701 |publisher=President and Trustees of American University in Washington, DC | year=2006 |access-date=4. 6. 2010}}</ref> Google trenutno nudi besplatne WiFi pristupe u svom "rodnom gradu" Mountain View (Kalifornija).<ref>{{cite web |url=http://wifi.google.com/ |title=Google WiFi for Mountain View |publisher=Google, Inc. |access-date=16. 6. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100620062233/http://wifi.google.com/ |archive-date=20. 6. 2010 }}</ref> Godine 2010. Google je objavio projekt [[Google Fiber]] s planovima da izgradi ultravisokobrzinsku širokopojasnu mrežu za 50.000 do 500.000 korisnika u jednom ili više američkih gradova.<ref name="HELFT march 21">{{cite news| last= HELFT| first= | url= http://www.nytimes.com/2010/03/22/technology/22stunts.html | title= Hoping for Gift From Google? Go Jump in the Lake| work= The New York Times| date=21. 3. 2010}}</ref> 30. marta 2011, Google je objavio da će Kansas City biti prvo društvo gdje će nova mreža biti razvijena.<ref>{{cite web|title=Ultra high-speed broadband is coming to Kansas City, Kansas|url=http://googleblog.blogspot.com/2011/03/ultra-high-speed-broadband-is-coming-to.html|publisher=Google.com}}</ref> U julu 2012, Google je završio konstrukciju optičke širokopojasne internet mrežne infrastrukture u Kansasu, te nakon izgradnje infrastrukture, Google je objavio cjenovnik za Google Fiber. Servis će nuditi tri opcije uključujući besplatnu širokopojasnu internet opciju, 1Gbps internet opciju za $70 mjesečno, te verziju koja uključuje TV servis za $120 mjesečno.<ref name="Google Fiber Cable TV Business"/> U 2007, izvještaji su pokazivali da je Google planirao izdanje vlastitog mobilnog telefona, moguće konkurenta za [[Apple Inc.|Apple]]<nowiki/>ov [[iPhone]].<ref name="smith">{{Cite news |url=http://www.guardian.co.uk/technology/2006/dec/17/news.mobilephones |title=The future for Orange could soon be Google in your pocket |last1=Smith |first1=David |date=17. 12. 2006 |work=The Guardian |publisher=Guardian News and Media Ltd. |access-date=16. 6. 2010 | location=London}}</ref><ref name="orlowski">{{cite web |url=http://www.theregister.co.uk/2007/03/16/google_phone_confirmed/ |title=Google Phone – it's for real |last1=Orlowski |first1=Andrew |date=16. 3. 2007 |publisher=The Register |access-date=16. 6. 2010}}</ref><ref name="ricker">{{cite web |url=http://www.engadget.com/2007/01/18/the-google-switch-an-iphone-killer/ |title=The Google Switch: an iPhone killer |last1=Ricker |first1=Thomas |date=18. 1. 2007 |publisher=Engadget |access-date=16. 6. 2010}}</ref> Projekat, nazvan [[Android (operating system)|Android]], ispostavilo se da nije telefon nego [[operativni sistem]] za mobilne uređaje, kojeg je Google kupio a kasnije izdao kao [[open source]] projekat pod [[Apache License|Apache 2.0]]<nowiki/>licencom.<ref>{{cite web |url=http://source.android.com/source/licenses.html |title=Licenses |publisher=Google, Inc. |access-date=4. 4. 2010}}</ref> Google omogućava SDK za razvojne programere tako da aplikacije mogu biti kreirane da se pokreću na Android telefonima. U septembru 2008, [[T-Mobile]] je izdao [[T-Mobile G1|G1]], prvi Android telefon.<ref>{{cite web |url=http://news.cnet.com/t-mobile-g1-details-price-and-launch-date-revealed/ |title=T-Mobile G1 details, price, and launch date revealed |last=Lee |first=Nicole |date=23. 9. 2008 |work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]] |access-date=4. 4. 2010}}</ref> 5. januara 2010, Google je izdao Android telefon pod imenom vlastite kompanije nazvan [[Nexus One]].<ref>{{cite web |url=http://techcrunch.com/2010/01/05/nexus-one-event/ |title=The Droid You're Looking For: Live from the Nexus One Event |last=Siegler |first=MG |date=5. 1. 2010 |publisher=TechCrunch |access-date=4. 4. 2010}}</ref> Izvještaj iz jula 2013. tvrdio je kako je Googleov udjel na globalnom smartphone tržištu, vođen Samsungovim proizvodima, bio 64% u martu 2013.<ref>{{cite web|title=Android, Led By Samsung, Continues To Storm The Smartphone Market, Pushing A Global 70% Market Share|url=http://techcrunch.com/2013/07/01/android-led-by-samsung-continues-to-storm-the-smartphone-market-pushing-a-global-70-market-share/?ncid=tcdaily|work=TechCrunch|publisher=AOL Inc|access-date=2. 7. 2013|author=Ingrid Lunden|date=1. 7. 2013}}</ref> Ostali projekti na kojima je Google radio uključuju novi kolaborativni komunikacijski servis, internetski preglednik, i mobilni operativni sistem. Prvi od ovih bio je sprva najavljen 27. maja 2009. Kompanija je opisala [[Google Wave]] kao proizvod koji pomaže korisnicima da komuniciraju i sarađuju na webu. Servis je Googleov "redizajnirani email", sa uređivanjem u stvarnom vremenu, mogućnošću da ugradi audio, video, i ostale media datoteke, i ekstenzijama koje dalje povećavaju iskustvo komuniciranja. Google Wave je bio sprva u razvojnom pregledu, gdje su zainteresirani korisnici morali biti pozvani da testiraju servis, ali je izdat za opću javnost 19 maja 2010, na Googleovom I/O uvodu. 1. septembra 2008, Google je prethodno najavio nadolazeću mogućnost za [[Google Chrome]], [[open-source software|open source]] [[internetski preglednik]],<ref>{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2008/09/fresh-take-on-browser.html |title=A fresh take on the browser |last1=Pichai |first1=Sundar |date=1. 9. 2008 |publisher=Google, Inc. |access-date=16. 6. 2010}}</ref> koji je bio izdat 2. septembra 2008. 7. jula 2009, Google je najavio [[Google Chrome OS]], open source [[Linux|Linux-bazirani]] operativni sistem koji sadržava samo internetski preglednik i dizajniran je da upisuje korisnike u njihov Google račun.<ref>{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2009/07/introducing-google-chrome-os.html |title=Introducing the Google Chrome OS |last1=Pichai |first1=Sundar |date=7. 7. 2009 |publisher=Google, Inc. |access-date=16. 6. 2010}}</ref><ref>{{Cite news |title=Google sees window of opportunity to launch operating system |first1=Pham |last1=Alex |last2=Hirsch |first2=Jerry |newspaper=Los Angeles Times |date=9. 7. 2009 |url=http://articles.latimes.com/2009/jul/09/business/fi-google9}}</ref> [[Google Goggles]] jeste mobilna aplikacija za Android i iOS korištena za raspoznavanje slika i netekstualnih pretraga. U dodatku sa skeniranjem [[QR code|QR]]<nowiki/>kodova, aplikacija može prepoznati historijske orijentire, uvoziti biznis kartice te rješavati Sudoku puzle.<ref>T3 website: [http://www.t3.com/news/google-goggles-can-now-solve-sudoku-puzzles?=52345 Goggles can now solve sudoku puzzles], 11. 1. 2011. Visited 6. 8. 2011</ref> Dok naočale mogu originalno identificirati i ljude, Google je ograničio tu funkcionalnost radi zaštite privatnosti.<ref>{{cite book |title=The Mobile Wave: How Mobile Intelligence Will Change Everything |url=https://archive.org/details/mobilewavehowmob0000sayl |last=Saylor |first=Michael |year=2012 |publisher=Perseus Books/Vanguard Press |isbn=978-1593157203 |page=304}}</ref> U 2011, Google je najavio [[Google Wallet]], mobilnu aplikaciju za bežična plaćanja.<ref name="Bernard">{{cite news |last=Bernard |first=Tara Siegel |title=Google Unveils App For Paying With Phone |work=The New York Times |page=3 |date=27. 5. 2011|url=http://www.nytimes.com/2011/05/27/technology/27google.html}}</ref> Krajem juna 2011, Google je pokrenuo društvenu mrežu[[social networking service| ]]<nowiki/>nazvanu [[Google+]].<ref>{{cite web |last=Parr |first=Ben |url=http://www.mashable.com/2011/06/28/google-plus |title=Google Launches Google+ To Battle Facebook &#91;PICS&#93; |work=Mashable.com |date=28. 6. 2011 |access-date=28. 6. 2011 |archive-date=17. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110717175135/http://mashable.com/2011/06/28/google-plus/ |url-status=dead }}</ref> 14. jula 2011, Google je najavio da je Google+ dostigao 10 miliona korisnika samo dvije sedmice nakon što je pokrenut u "ograničenoj" fazi.<ref name="Google+ grows to 10 million users">{{cite news |url=http://money.cnn.com/2011/07/14/technology/google_q2_earnings/index.htm |title=Google+ grows to 10 million users |date=14. 7. 2011 |access-date=15. 7. 2011 |publisher=CNN |archive-date=9. 1. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190109164726/https://money.cnn.com/2011/07/14/technology/google_q2_earnings/index.htm |url-status=dead }}</ref> Nakon četiri sedmice u operiranju, broj korisnika je prešao 25 miliona.<ref>{{cite web |last=Wasserman |first=Todd |url=http://mashable.com/2011/08/02/google-plus-25-million-visitors/ |title=Google+ Hits 25 Million Visitors, Gets More Sticky [STUDY] |date=21. 7. 2011}}</ref> Na launch događaju 24. jula 2013, u San Franciscu, nova verzija Nexusa 7, Googleovog tablet uređaja, izdata je za javnost, zajedno sa [[Chromecast]] koji dopušta korisnicima streaming YouTubea i Netflix videa preko pametnog telefona.<ref>{{cite news|title=Ads Not by This Site Google unveils Chromecast along with slimmer Nexus 7 tablet|url=http://www.guardian.co.uk/technology/2013/jul/24/google-new-nexus-7-tablet?CMP=EMCNEWEML6619I2|access-date=25. 7. 2013|newspaper=The Guardian|date=25. 7. 2013|author=Reuters|location=London|archive-date=21. 9. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130921122813/http://www.theguardian.com/technology/2013/jul/24/google-new-nexus-7-tablet?CMP=EMCNEWEML6619I2|url-status=dead}}</ref> U 2013, Google je pokrenuo [[Google Shopping Express]], servis za pošiljke sprva dostupan samo u San Franciscu i Silicon Valley.<ref>{{cite news |last=Somerville |first=Heather |url=http://www.mercurynews.com/business/ci_24171776/exclusive-google-same-day-delivery-makes-public-debut |title=Google same-day delivery makes public debut |newspaper=Mercury News |date=25. 9. 2013}}</ref> 3. februara 2014, Google je izdao svoj prvi Chromecast SDK.<ref>By Tom Cheredar, VentureBeat."[http://venturebeat.com/2014/02/03/google-finally-releases-a-chromecast-sdk/ / Google finally releases a Chromecast SDK] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140811001828/http://venturebeat.com/2014/02/03/google-finally-releases-a-chromecast-sdk/ |date=11. 8. 2014 }}." 3. 2. 2014. Retrieved 3. 2. 2014.</ref> ==Korporativni poslovi i kulture== [[Datoteka:Schmidt-Brin-Page-20080520.jpg|thumb|Tadašnji CEO, sada Chairman Googlea [[Eric Schmidt]] sa [[Sergey Brin|Sergeyom Brinom]] i [[Larry Page|Larryjem Pageom]] (s lijeva na desno) u 2008.|alt=Eric Schmidt, Sergey Brin, and Larry Page sitting together]] Na ''[[Fortune (časopis)|Fortune]]'' magazinovoj listi najboljih kompanija za raditi u, Google je rangiran prvi u 2007, 2008 i 2012<ref name="best_company">{{Cite journal |last1=Levering |first1=Robert |last2=Moskowitz |first2=Milton |editor1-first=Andrew |editor1-last=Serwer |editor1-link=Andrew Serwer |date=22. 1. 2007 |title=In good company |journal=Fortune Magazine |volume=155 |issue=1 |publisher=Cable News Network |url=http://money.cnn.com/magazines/fortune/fortune_archive/2007/01/22/8398125/index.htm |access-date=19. 6. 2010 |archive-date=1. 3. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100301175257/http://money.cnn.com/magazines/fortune/fortune_archive/2007/01/22/8398125/index.htm |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Levering |first1=Robert |last2=Moskowitz |first2=Milton |editor1-first=Andrew |editor1-last=Serwer |editor1-link=Andrew Serwer |date=4. 2. 2008 |title=The 2008 list |journal=Fortune Magazine |volume=157 |issue=2 |publisher=Cable News Network |url=http://money.cnn.com/magazines/fortune/bestcompanies/2008/full_list/index.html |access-date=19. 6. 2010 |archive-date=23. 7. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100723223729/http://money.cnn.com/magazines/fortune/bestcompanies/2008/full_list/index.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite journal |title=The 2012 list |journal=Fortune Magazine |url=http://money.cnn.com/magazines/fortune/best-companies/2012/full_list/ |access-date=26. 2. 2012 |archive-date=31. 10. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121031135647/http://money.cnn.com/magazines/fortune/best-companies/2012/full_list/ |url-status=dead }}</ref> te četvrti u 2009. i 2010.<ref>{{Cite journal |last1=Levering |first1=Robert |last2=Moskowitz |first2=Milton |editor1-first=Andrew |editor1-last=Serwer |editor1-link=Andrew Serwer |date=2. 2. 2009 |title=The 2009 list |journal=Fortune Magazine |volume=159 |issue=2 |publisher=Cable News Network |url=http://money.cnn.com/magazines/fortune/bestcompanies/2009/full_list/index.html |access-date=19. 6. 2010 |archive-date=29. 1. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140129075726/http://money.cnn.com/magazines/fortune/bestcompanies/2009/full_list/index.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Levering |first1=Robert |last2=Moskowitz |first2=Milton |editor1-first=Andrew |editor1-last=Serwer |editor1-link=Andrew Serwer |date=8. 2. 2010 |title=The 2010 list |journal=Fortune Magazine |volume=161 |issue=2 |publisher=Cable News Network |url=http://money.cnn.com/magazines/fortune/bestcompanies/2010/full_list/ |access-date=19. 6. 2010 |archive-date=13. 4. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140413092612/http://money.cnn.com/magazines/fortune/bestcompanies/2010/full_list/ |url-status=dead }}</ref> Google je također bio nominiran u 2010. kao svjetski najatraktivniji uposlenik za diplomske studente u Universum Communications talent atrakcijskom indeksu.<ref>{{cite web |url=http://www.universumglobal.com/IDEAL-Employer-Rankings/Global-Top-50 |title=The World's Most Attractive Employers 2010 |date=28. 9. 2010 |publisher=Universum Global |access-date=28. 10. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101112131208/http://www.universumglobal.com/IDEAL-Employer-Rankings/Global-Top-50 |archive-date=12. 11. 2010 }}</ref> Googleova korporativna filozofija uključuje principe kao "ti možeš zaraditi nova ne radeći zlo," "možeš biti ozbiljan ne noseći odijelo," i "rad treba biti izazovan i izazov treba biti zabava".<ref>{{cite web |url=http://www.google.com/corporate/tenthings.html |title=Our Philosophy |publisher=Google, Inc. |access-date=20. 6. 2010}}</ref> ===Zaposlenici=== Od 2013. Google je imao 47.756 zaposlenih (u četvrtom kvartalu, uključujući Motorolu),<ref name= 10K>{{cite web| url= http://investor.google.com/financial/tables.html |title=Google's Income Statement Information| publisher = Google}}</ref> među kojima više od 10.000 softverskih razvojnih programera baziranih u više o 40 ureda.<ref>John Micco: [http://www.eclipsecon.org/2013/sites/eclipsecon.org.2013/files/2013-03-24%20Continuous%20Integration%20at%20Google%20Scale.pdf Continuous Integration at Google Scale], EclipseCon 2013 (p.2)</ref> Nakon kompanijinog IPO-a u 2004, osnivači Sergey Brin i Larry Page, te CEO Eric Schmidt, zahtjevali su da njihova bazna plaća bude srezana na $1. Naknadne ponude kompanije da povećaju njihove plaće su odbijene, primarno zbog njihove glavne kompenzacije - koja dolazi od vlastite dionice u Googleu. Prije 2004, Schmidt je zarađivao $250.000 godišnje, a Page i Brin su primali godišnju platu od po $150.000.<ref name="topsalaries">{{Cite news |url=http://money.cnn.com/2006/03/31/technology/google/index.htm |title=Google leaders stick with $1 salary |last1=La Monica |first1=Paul R. |date=31. 3. 2006 |publisher=Cable News Network |access-date=20. 6. 2010 |archive-date=5. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151105072403/http://money.cnn.com/2006/03/31/technology/google/index.htm |url-status=dead }}</ref> [[Datoteka:Eric Schmidt at the 37th G8 Summit in Deauville 037.jpg|thumb|upright|left|[[Eric Schmidt]]]] U 2007 i početkom 2008, nekoliko vrhovnih rukovodioca napustilo je Google. U oktobru 2007, bivši šef finansija YouTubea, Gideon Yu, pridružio se [[Facebook]]u<ref>{{cite web |url=http://venturebeat.com/2008/03/04/facebook-hires-sheryl-sandberg-to-be-its-new-coo/ |title=Another Googler goes to Facebook: Sheryl Sandberg becomes new COO |publisher=Venture Beat |date=4. 3. 2008 |access-date=31. 3. 2008 |archive-date=8. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151108110547/http://venturebeat.com/2008/03/04/facebook-hires-sheryl-sandberg-to-be-its-new-coo/ |url-status=dead }}</ref> zajedno s Benjaminom Lingon, visoko-rangiranim iženjerom.<ref>{{Cite news |url=http://money.cnn.com/2008/03/04/news/newsmakers/moritz_google_exec.fortune/ |title=Top Google exec jumps to Facebook |publisher=Fortune |date=4. 3. 2008 |access-date=31. 3. 2008 |first=Scott |last=Moritz |archive-date=13. 4. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080413012722/http://money.cnn.com/2008/03/04/news/newsmakers/moritz_google_exec.fortune/ |url-status=dead }}</ref> U martu 2008. [[Sheryl Sandberg]], tadašnja potpredsjednica globalnih internetskih prodaja i operacija, započela je svoju poziciju kao operativni šef na Facebooku.<ref>{{Cite news |url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2008/03/04/AR2008030402766.html|title=Facebook Raids Google for Executive |work=The Washington Post |date=5. 3. 2008 |access-date=31. 3. 2008 |first=Michael | last=Liedtke}}</ref> U isto vrijeme, Ash ElDifrawi, prethodno glava reklamiranja brendova, odlazi da postane šef marketinga na [[Hayneedle|Netshops]].<ref>{{cite press release |url=http://www.prnewswire.com/news-releases/netshops-inc-appoints-ash-eldifrawi-as-companys-first-chief-marketing-officer-57141127.html |title=Netshops Inc. Appoints Ash ElDifrawi as Company's First Chief Marketing Officer |publisher=NetShops |date=26. 3. 2008 |access-date=31. 3. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130507072222/http://www.prnewswire.com/news-releases/netshops-inc-appoints-ash-eldifrawi-as-companys-first-chief-marketing-officer-57141127.html |archive-date=7. 5. 2013 }}</ref> Dana 4. aprila 2011. Page postaje izvršni direktor, dok Schmidt postaje izvršni predsjedavajući u Googleu.<ref>{{cite web|url=http://investor.google.com/earnings/2010/Q4_google_earnings.html |title=Google Announces Fourth quarter and Fiscal Year 2010 Results and Management Changes |publisher=Google |access-date=25. 4. 2011}}</ref> U julu 2012, Googleov prvi ženski uposlenik, [[Marissa Mayer]], napušta Google da postane [[Yahoo!]]-ov CEO.<ref>{{cite news|last=Rushie|first=Dominic|title=Google executive Marissa Mayer to become Yahoo CEO in surprise move|url=http://www.guardian.co.uk/technology/2012/jul/16/google-marissa-mayer-yahoo-ceo|access-date=1. 9. 2012|newspaper=The Guardian|date=16. 7. 2012|location=London}}</ref> [[Datoteka:Noogler.png|thumb|upright|alt=Asian man in his twenties wearing a blue, green, yellow and red propeller hat that says "Noogle"|Novi uposlenici se zovu "Nooglers", i dobijaju kapu sa propelerom da nose na svoj prvi petak.<ref>{{cite web |url=http://www.zorgloob.com/2004/09/23/noogler-chez-google/ |title=Noogler chez Google |language=French |access-date=2. 11. 2014 |archive-date=11. 5. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110511081744/http://www.zorgloob.com/2004/09/23/noogler-chez-google/ |url-status=dead }}</ref>]] Kao motivacijska tehnika, Google koristi politiku često nazvanu ''Innovation Time Off'', gdje se Googleovi inženjeri podsiču da provode 20% njihovog radnog vremena na projektima koji ih interesuju. Neki od Googleovih novijih servisa, kao što je Gmail, Google News, Orkut i AdSense, imaju porijeklo od ovih aktivnosti.<ref>{{Cite news |title=The Google Way: Give Engineers Room |first=Bharat |last=Mediratta |url=http://www.nytimes.com/2007/10/21/jobs/21pre.html |newspaper=The New York Times |date=21. 10. 2007 |access-date=20. 6. 2010}}</ref> U razgovoru na Stanford Univerzitetu, [[Marissa Mayer]], Googleov potpredsjednik za ''Search Products and User Experience'' do jula 2012, pokazala je da je polovina od svih novih projekata pokrenuta u drugoj polovini 2005 nastala od ''Innovation Time Offa''. ===Googleplex=== {{Glavni|Googleplex}} [[Datoteka:Google Mountain View campus garden.jpg|thumb|Bašta kampusa u Google Montana View]] [[Datoteka:Google Mountain View campus dinosaur skeleton 'Stan'.jpg|thumb|Google Mountain View, dinosaur 'Stan']] [[Datoteka:Google bike.jpg|thumb|Bicikli obojeni u šemu boja Googlea su dostupni za besplatnu upotrebu od bilo kojeg uposlenika koji hoda Googleplexom]] Googleovo sjedište u [[Mountain View, California|Mountain View]], CA, referirano je kao "[[Googleplex]]", kao igra riječi termina za broj ''[[googolplex]]'' i sjedišta koje se naziva ''komplex'' zgrada. Lobi je dekoriran sa klavirima, lava lampama, starim serverskim klasterima, te projekcijom pretraživačkih upita na zidu. Hodnici su puni lopti za vježbanje i bicikala. Dosta zaposlenika imaju pristup korporativnom rekreacionom centru. Rekreacioni sadržaju su razbacani širom kampusa i sadrže sobe za trening sa mašinama za veslanje i tegovima, svlačionice, podloške i sušila, masažnu sobu, asortiman video igara, stolni nogomet, baby grand [[klavir]], bilijarski stol, te ping pong. U dodatku sa rekreacijskom sobom, postoje i sobe za užinu opremljene raznim jelima i pićima, sa posebnim naglaskom stavljenim na ishranu.<ref>"[http://www.google.com/corporate/culture.html About the Googleplex]." Google. Retrieved 5. 3. 2008.</ref> Besplatna hrana je dostupna uposlenicima 24/7, sa ponudama koje plaćeni automati proračunaju na bazi i favorizirajući one boljih nutritivnih vrijednosti.<ref>{{Cite news | url = http://www.theatlantic.com/life/print/2011/07/what-googles-famous-cafeterias-can-teach-us-about-health/241876/ | title = What Google's Famous Cafeterias Can Teach Us About Health |publisher=[[The Atlantic]] |author= [[Marion Nestle]]| date = juli 2011 | access-date=8. 5. 2013 }}</ref> Googleove opsežne usluge nisu dostupne svim radnicima. Privremeni radnici kao što su oni koji skeniraju knjige nemaju pristup šatlovima, Googleovima cafeima ili drugim privilegijama.<ref>{{Cite news | url = http://searchengineland.com/does-google-have-a-class-system-for-googlers-75457 | title = Does Google Have A Class System For Googlers? | publisher = [[SearchEngineLand]] | author = [[Barry Schwartz]] | date=2. 5. 2011 | access-date=22. 4. 2013 }}</ref> Tokom 2006, Google se preselio u 28.900 m<sup>2</sup> uredskog prostora u [[New York]], na 111 [[Eighth Avenue]], Manhattan.<ref name="manhattan">Reardon, Marguerite. "[http://news.cnet.com/2100-1024_3-6121970.html Google takes a bigger bite of Big Apple]." [[CNET]]. 2. 10. 2006. Retrieved 9. 10. 2006.</ref> Ured je posebno dizajniran i sagrađen za Google i udomljuje njegov najveći reklamno-prodavački tim, koji je bio instrumentala za osiguravanje velikih partnerstava.<ref name="manhattan" /> Sjedište u New Yorku je slično po dizajnu i funkcionalnosti sa onim iz Mountain Viewa, te uključuje sobu za igranje, mikro-kuhinje i područje za video-igre.<ref>{{cite web|title=The Ultimate Office: Inside Google's NYC Compound|url=http://www.refinery29.com/google-office#slide-1|work=Refinery29|publisher=Refinery29|access-date=24. 9. 2013|author=ANNIE GEORGIA GREENBERG|date=11. 9. 2012}}</ref> Od februara 2012, značajan inženjerski tim je baziran u gradu New Yorku.<ref>{{cite news|title=Google Web Grows in City|url=http://online.wsj.com/article/SB10001424052970204653604577251293275921060.html|access-date=24. 9. 2013|newspaper=Wall Street Journal|date=29. 2. 2012|author=Emily Glazer}}</ref> Od septembra 2013, Googleov [[Istočna obala SAD|ured na istočnoj obali]] je lociran na 76 Ninth Ave, New York City, New York.<ref>{{cite web|title=Google New York|url=http://www.google.com/about/jobs/locations/new-york/|work=Google Jobs|publisher=Google, Inc|access-date=24. 9. 2013|date=septembar 2013}}</ref> U novembru 2006. Google je otvorio urede na [[Carnegie Mellon]] kampusu u [[Pittsburgh]]u, fokusirajući se na kodiranje shopping reklama i [[smartphone aplikacija]] i programa.<ref>{{Cite news | url = http://www.thepittsburghchannel.com/technology/10346550/detail.html | archive-url = https://www.webcitation.org/5hGpTE0LB?url=http://www.thepittsburghchannel.com/technology/10346550/detail.html | archive-date=4. 6. 2009 | title = Google Completes Pittsburgh Office, Holds Open House | date=17. 11. 2006 | access-date=13. 1. 2008 |publisher = [[WTAE TV|WTAE]] }}</ref><ref>{{cite web |url=http://triblive.com/x/pittsburghtrib/business/s_712700.html |title=Google search: Tech-minded workers |last=Olson |first=Thomas |date=8. 12. 2010 |publisher=[[Trib Total Media]] |access-date=8. 12. 2010}}</ref> Krajem 2006, Google je također utemeljio nove urede za svoje AdWords divizije u [[Ann Arbor, Michigan]].<ref>{{cite web| url=http://www.informationweek.com/news/internet/webdev/showArticle.jhtml?articleID=202600809| title=Inside Google's Michigan Office| date=24. 10. 2007| publisher=[[InformationWeek]]| access-date=7. 11. 2014| archive-date=3. 5. 2008| archive-url=https://web.archive.org/web/20080503233009/http://www.informationweek.com/news/internet/webdev/showArticle.jhtml?articleID=202600809| url-status=dead}}</ref> Ostale lokacije ureda u SAD uključuju [[Ann Arbor, Michigan]]; [[Atlanta, Georgia]]; [[Austin, Texas]]; [[Boulder, Colorado]]; [[Cambridge, Massachusetts]]; New York City; [[San Francisco]], [[California]]; [[Seattle, Washington]]; [[Reston, Virginia]], te [[Washington, D.C.]] Nadalje, Google ima nekoliko međunarodnih ureda. [[Datoteka:PONYA Inland Term 1 jeh.JPG|thumb|Googleova NYC uredska zgrada udomljuje svoj najveći tim za prodaju reklama.<ref name="manhattan" />|alt=Google's NYC office building]] U oktobru 2006, kompanija je objavila planove da instalira hiljade [[solarni panel|solarnih panela]] za omogućavanje do 1,6 mega[[watt]]a elektriciteta, dovoljno da zadovolji približno 30% energetskih potreba kampusa.<ref name="solar">Richmond, Riva. "[http://www.post1.net/lowem/entry/google_plans_to_build_huge Google plans to build huge solar energy system for headquarters] {{Webarchive|url=http://arquivo.pt/wayback/20160519010259/http://www.post1.net/lowem/entry/google_plans_to_build_huge|date=19 Maj 2016}}." [[MarketWatch]]. 17. oktobar 2006. Pregledano: 17. oktobar 2006.</ref> Sistem će biti najveći solarni napojni sistem kostruiran na SAD-ovom korporativnom kampusu i jedan od najvećih od bilo kojeg korporativnog mjesta u svijetu.<ref name="solar" /> Dodatno, Google je objavio 2009. da je to raspoređivalo stado koza da zadrži travnjake oko Googleplexa kratke, pomažući zaštiti od prijetnji sezonskih požara, dok se usput reducira ugljen-dioksid zs košenje ogromnih zemljišta.<ref>{{cite web| url=http://googleblog.blogspot.com/2009/05/mowing-with-goats.html | title=Official Google Blog: Mowing with goats| date=1. 5. 2009| publisher=Google}}</ref><ref>{{Cite news| url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2009/05/04/AR2009050400027.html | work=[[The Washington Post]] | title=My Day With The Google Goats | first=MG | last=Siegler | date=3. 5. 2009 | access-date=3. 5. 2010}}</ref> Ideja podrezivanja travnjaka korištenjem koza potiče od [[R. J. Widlar]]a, inženjera koji je radio za firmu [[National Semiconductor]].<ref>{{cite web |url=http://www.national.com/rap/Horrible/sheep.html | archive-url= https://web.archive.org/web/19990506135340/http://www.national.com/rap/Horrible/sheep.html| archive-date=6. 5. 1999|title=Sheep Mow Lawns |publisher=[[National Semiconductor]] |access-date=5. 7. 2010}}{{dead link|date=juni 2012}}</ref> Godine 2008, Google se suočio sa optužbama u ''[[Harper's Magazine]]'' jer je navodno "energetski žderonja". Kompanija je optuživana za korištenje svog "[[Don't be evil]]" mottoa i svoje javne [[energy-saving]] kampanje da sakrije ili zataška velike količine energije koje zahtjevaju njegovi serveri.<ref>[[Ginger Strand|Strand, Ginger]]. "[https://web.archive.org/web/20090703171603/http://harpers.org/media/slideshow/annot/2008-03/index.html Keyword: Evil]." Retrieved 9. 4. 2008.</ref> ===Google Doodle=== {{Glavni|Google Doodle}} Od 1998, Google je dizajnirao specijalne, privremene zamjenske logoe da postavlja na svoju [[početna stranica|početnu stranicu]] koja teži da obilježi [[godišnjice]], događaje, postignuća i ljude. Prvi Googleov [[Doodle]] bio je u čast [[Burning Man|Burning Man Festival]]u iz 1998.<ref>{{cite web|url=http://www.google.com/doodle4google/history.html |title=Doodle 4 Google |publisher=Google.com |date= |access-date=23. 4. 2014}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.google.com/doodles/burning-man-festival |title=Burning Man Festival |publisher=Google.com |date=30. 8. 1998 |access-date=23. 4. 2014}}</ref> Doodle su dizajnirali [[Larry Page]] i [[Sergey Brin]] da obavijeste korisnike o svojoj odsutnosti u slučaju da se serveri obore. Naknadni Google Doodleovi su dizajnirani vanjskim doprinositeljima, dok Larry i Sergey nisu pitali tadašnjeg stažistu [[Dennis Hwang|Dennisa Hwanga]] da dizajnira logo za [[Bastille Day]] u 2000. Sa te tačke naovamo, Doodleovi su bili organizirani i kreirani od strane tima nazvanog "Doodleri".<ref>{{cite web|url=http://www.theguardian.com/technology/2014/apr/12/meet-people-behind-google-doodles-logo|title=Meet the people behind the Google Doodles|publisher=The Guardian|date=12. 4. 2014|access-date=27. 9. 2014}}</ref> === Filantropija === {{Glavni|Google.org}} Godine 2004. Google je formirao neprofitnu filantropsku organizaciju [[Google.org]], sa početnim fondom od $1 milijardu.<ref name="philanthropy">{{cite web|url=http://www.google.org/about.html|title=About the Foundation|publisher=Google, Inc.|access-date=16. 7. 2010 |archive-url= https://web.archive.org/web/20100714080922/http://www.google.org/about.html|archive-date=14. 7. 2010}}</ref> Misija organizacije je da kreira svijest o [[klima]]tskim promjenama, globalnom javnom zdravlju i globalnom siromaštvu. Jedan od njenih prvih projekata bio je razvijanje održivog [[plug-in hibrid]]nog [[električni automobil|električnog automobila]] koji može postići 100 milja po galonu. Google je unajmio [[Larry Brilliant]]a kao izvršnog direktora programa u 2004,<ref>{{Cite news |last1=Hafner |first1=Katie |url=http://www.nytimes.com/2006/09/14/technology/14google.html |title=Philanthropy Google's Way: Not the Usual |newspaper=The New York Times |date=14. 9. 2006 |access-date=16. 7. 2010}}</ref> and the current director is Megan Smith.<ref>{{Cite news |last1=Helft |first1=Miguel |url=http://www.nytimes.com/2009/02/24/technology/companies/24google.html |title=Philanthropy Google's Way: Not the Usual |newspaper=[[The New York Times]] |date=23. 2. 2009 |access-date=16. 7. 2010}}</ref> Godine 2008. Google je predstavio svoj "projekt 10<sup>100</sup>" koji je prohvatao ideje kako pomoći društvu, a potom dopuštao Googleovim korisnicima da glasaju o svojim omiljenim.<ref>{{cite web |url=http://www.project10tothe100.com/ |title=Project 10 to the 100th |publisher=Google, Inc. |access-date=16. 7. 2010 |archive-date=10. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110710075927/http://www.project10tothe100.com/ |url-status=dead }}</ref> Nakon dvije godine šutnje, tokom koje je većina razmišljala šta se desilo sa programom,<ref>{{cite news |url=http://www.wired.com/epicenter/2010/06/google-struggles-to-give-away-10-million/ |title=Google Struggles to Give Away $10 million |last1=Van Burskirk |first1=Elliot |date=28. 6. 2010 |work=[[Wired (website)|Wired]] |access-date=26. 9. 2010}}</ref> Google je objavio pobjednike projekta, dajući ukupno deset miliona dolara za razne ideje opsegom od neprofitnih organizacija koje promoviraju obrazovanje web-sajtu koji teži da napravi sve zakonske dokumente javne i internetski dostupne.<ref>{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2010/09/10-million-for-project-10100-winners.html |title=$10 million for Project 10^100 winners |date=24. 9. 2010 |last1=Twohill |first1=Lorraine |publisher=Google, Inc. |access-date=26. 9. 2010}}</ref> U 2011, Google je donirao 1 milion eura za [[Međunarodna matematička olimpijada|Međunarodnu matematičku olimpijadu]] da podrži sljedećih pet godišnjih Međunarodnih matematičkih olimpijada (2011–2015).<ref>{{cite web |url=https://www.imo2011.nl/node/39 |title=Google donating 1 million euros to IMO |date=20. 1. 2011 |access-date=4. 2. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110724154518/https://www.imo2011.nl/node/39 |archive-date=24. 7. 2011 }}</ref> U julu 2012, Google je pokrenuo "[[Legalize Love]]" kampanju u podršci za [[prava homoseksualaca]].<ref>{{cite web|url=http://www.pinknews.co.uk/2012/07/08/google-launches-legalise-love-gay-rights-campaign/|title=Google launches 'Legalise Love' gay rights campaign|work=PinkNews.co.uk|access-date=9. 9. 2014}}</ref> === Izbjegavanje poreza === Google koristi razne strategije izbjegavanja poreza. Na listi najvećih internetskih kompanija, Google plaća najmanje poreze zemljama porijekla svojih prihoda. Kompanija uspijeva ovo uraditi djelomično licenciranjem tehnologije kroz podružnice u Irskoj, Bermudama, Bahamima i Holandiji.<ref>Metz, Cade. [http://www.theregister.co.uk/2010/10/22/google_double_irish_tax_loophole/ "Google slips $3.1bn through 'Double Irish' tax loophole."] The Register, 22. 10. 2010.</ref> Ovo je navodno izazvalo francuske istrage u Googleovu praksu [[transferne cijene|transfernih cijena]].<ref>{{cite web|last=Leach |first=Anna |url=http://www.theregister.co.uk/2012/10/31/google_france_tax_office_billion_euros/ |title=French gov 'plans to hand Google €1bn tax bill' – report. |publisher=Theregister.co.uk |date=31. 10. 2012 |access-date=2. 1. 2013}}</ref> Prateći kriticizam na količinu korporativnih poreza koje je Google platio u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]], predsjednik Eric Schmidt je rekao, "To se zove kapitalizam. Mi smo ponosno kapitalistični." Tokom istog decembarskog (2012) intervjua, Schmidt "je potvrdio da kompanija nema namjere i dalje plaćati ministarstvu finansija UK-a."<ref>{{cite news |url = http://www.independent.co.uk/news/uk/home-news/google-boss-im-very-proud-of-our-tax-avoidance-scheme-8411974.html |title = Google boss: I'm very proud of our tax avoidance scheme |last1 = Kumar |first1 = Nikhil |last2 = Wright |first2 = Oliver |date = 13. 12. 2012 |publisher = The Independent |access-date = 17. 12. 2012 |location = London |archive-date = 17. 12. 2012 |archive-url = https://web.archive.org/web/20121217052403/http://www.independent.co.uk/news/uk/home-news/google-boss-im-very-proud-of-our-tax-avoidance-scheme-8411974.html |url-status = dead }}</ref> U 2013, Schmidt je odgovorio na pitanja o taksama plaćenim u UK pokazujući na reklamne naknade kojima je Google naplaćivao UK kompanijama kao izvor ekonomskog rasta.<ref>{{cite news|last=Arthur |first=Charles |url=http://www.guardian.co.uk/technology/2013/apr/22/google-eric-schmidt-tax-avoidance |title=Google chairman Eric Schmidt defends tax avoidance policies |publisher=The Guardian |date=22. 4. 2013 |access-date=22. 4. 2013 |location=London}}</ref> Googleov potpredsjednik [[Matt Brittin]] svjedočio je za Javni odbor računa Britanskog parlamenta da njegov prodajni tim iz UK nije napravio kupovine i stoga ne duguje porez na promet u Velikoj Britaniji.<ref>{{cite web|author=Brid-Aine Parnell, 17. 5. 2013 |url=http://www.theregister.co.uk/2013/05/17/quotw_ending_may_17/ |title='I think you DO do evil, using smoke and mirrors to avoid tax'. |publisher=Theregister.co.uk |date=17. 5. 2013 |access-date=13. 3. 2014}}</ref> === Okolina === Od 2007, Google je težio karbonskoj neutralnosti u smislu svojih operacija.<ref>{{cite web|title=Google’s Green Initiative: Environmentally Conscious Technology|url=http://www.technobuffalo.com/2011/05/18/googles-green-initiative-environmentally-conscious-technology/|work=TechnoBuffalo|publisher=TechnoBuffalo LLC|access-date=12. 7. 2013|author=Jack McGrath|date=18. 5. 2011}}</ref><ref>{{cite web|title=Home|url=http://www.google.com/green/|work=Google Green|publisher=Google, Inc|access-date=12. 7. 2013|year=2013}}</ref> Google je objelodanio u septembru 2011. da "neprekidno koristi dovoljno elektriciteta za snabdjevanje 200.000 domova", skoro 260 miliona watta ili oko četvrtina emisije nuklearne elektrane. Ukupne ugljične emisije za 2010. bile su upravo ispod 1,5 miliona metričkih tona, najviše zbog korištenja fosilnih goriva koja omogućavaju elektricitet za podatkovne centre. Google je izjavio da je 25 procenata svoje energije isporučeno obnovljivim gorivima u 2010. Prosječna pretraga koristi samo 0,3 watt-sata elektriciteta, tako da sve globalne pretrage su samo 12,5 miliona watta ili 5% ukupne elektricitetske potrošnje Googlea.<ref>{{cite news|last=Glanz|first=James|title=Google Details, and Defends, Its Use of Electricity|url=http://www.nytimes.com/2011/09/09/technology/google-details-and-defends-its-use-of-electricity.html?_r=0|access-date=24. 3. 2014|newspaper=NY Times|date=8. 9. 2011}}</ref> U junu 2013, ''Washington Post'' je izjavio da je Google donirao US$50.000 za [[Competitive Enterprise Institute]], libertarijanski istraživački centar koji naziva ljudske ugljične emisije pozitivnim faktorom za okolinu i izjavljuje da globalno zagrijavanje nije problem.<ref>{{cite news|title=Anatomy of a Washington dinner: Who funds the Competitive Enterprise Institute?|url=http://www.washingtonpost.com/blogs/the-fix/wp/2013/06/20/anatomy-of-a-washington-dinner-who-funds-the-competitive-enterprise-institute/|access-date=12. 7. 2013|newspaper=The Washington Post|date=20. 6. 2013|author=Juliet Eilperin}}</ref> U julu 2013, izjavljeno je da je Google ugostio događaj prikupljanja novčanih sredstava za [[Oklahoma]] Senatora [[Jim Inhofe]], koji je nazvao klimatske promjene "podvalom".<ref>{{cite news|title=Google hosts fundraiser for climate change denying US senator|url=http://www.guardian.co.uk/environment/2013/jul/09/google-climate-denier-jim-inhofe|access-date=12. 7. 2013|newspaper=The Guardian|date=9. 7. 2013|author=Suzanne Goldenberg|location=London}}</ref> == Također pogledajte == * [[Usporedba internetskih pretraživača]] * [[Don't be evil]] * [[Googleov logo]] * [[Google Maps]] * [[Google platform]] * [[Google Street View]] * [[Google+]] * [[Googlebot]] – web crawler * [[Googlization]] * [[Ungoogleable]] == Reference == {{refspisak|3}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} * [https://www.google.com Google] * [https://mail.google.com Gmail] * [https://earth.google.com/ Google Earth] {{Google}} {{Istaknuti članak}} [[Kategorija:Google]] [[Kategorija:Internet pretraživači]] [[Kategorija:Multinacionalne kompanije sa sjedištem u SAD-u]] [[Kategorija:Računarska preduzeća u SAD-u]] 32icmu79oe8aptg0j0e03fl9s04l2hd Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina 0 22759 3917300 3844653 2026-08-09T16:31:18Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917300 wikitext text/x-wiki {{Infokutija bivša država | zvanično_ime = Demokratska<br />Bosna i Hercegovina<br />{{nobold|{{smaller|(1943–1945)}}}}<hr>Federalna Država<br />Bosna i Hercegovina<br />{{nobold|{{smaller|(1945–1946)}}}}<hr>Narodna Republika<br />Bosna i Hercegovina<br />{{nobold|{{smaller|(1946–1963)}}}}<hr>Socijalistička Republika<br />Bosna i Hercegovina<br />{{nobold|{{smaller|(1963–1992)}}}} | status = Konstitutivna republika [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]] | genitiv = SR Bosne i Hercegovine | razdoblje = 1943–1992. | država_prije1 = Kraljevina Jugoslavija | država_prije_zastava1 = Flag of the Kingdom of Yugoslavia.svg | država_prije2 = Nezavisna Država Hrvatska | država_prije_zastava2 = Flag of Croatia (1941–1945).svg | država_poslije1 = Republika Bosna i Hercegovina | država_poslije_zastava1 = Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg | zastava = Flag of SR Bosnia and Herzegovina.svg | grb = Coat of Arms of the Socialist Republic of Bosnia and Herzegovina.svg | uzrečica = ''[[Bratstvo i jedinstvo]]'' | himna = ''[[Hej, Slaveni]]''{{Center|[[Datoteka:United States Navy Band - Hey, Slavs.ogg]]}} | karta = Locator map Bosnia and Herzegovina in Yugoslavia.svg | glavni_grad = [[Sarajevo]] | glavni_grad_koordinate = {{coord|43|51|22.8|N|18|24|47.6|E|type:city|display=inline,title}} | najveći_grad = [[Sarajevo]] | službeni_jezik = [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]] [[Ijekavski govor|ijekavskog izgovora]]<ref name="Geršković">Geršković, Leon; Đokić, Aleksandar; Ivanović, Branislav; Marković, Mileta; Misajlovski, Vasko; Šinkovec, Borut; Petković, Svetomir; Milinić, Obrad; Stanojević, Novak; Kršul, Ivan. ''Ustavi i ustavni zakoni : tekstovi Ustava i ustavnih zakona : osnovne karakteristike novog ustavnog sistema'' (Informatorovi priručnici), knj. 1. i 2., Informator, Zagreb, 1974., [http://books.google.com/books?id=4wgNAQAAIAAJ&q=ijekavskog str. 70.,] {{COBISS.BH|3400193}}</ref> | sistem_pisanja = {{hlist|[[Latinica]]|[[Ćirilica]]}} | etničke_grupe = {{unbulleted list | [[Muslimani (narod)|Muslimani]] (43.47%) | [[Srbi]] (31.21%) | [[Hrvati]] (17.38%) | [[Jugoslaveni]] (5.54%) | [[Etničke grupe u Jugoslaviji|Ostali]] (2.38%)<ref name="Popis991">{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nacionalni%20sastav%20stanovnistva%20po%20naseljenim%20mjestima%20bilten%20234.pdf |title='''''Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima'''''; Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine; Statistički bilten 1993. Sarajevo 1993. godine |access-date=26. 1. 2024 |archive-date=5. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305040829/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nacionalni%20sastav%20stanovnistva%20po%20naseljenim%20mjestima%20bilten%20234.pdf |url-status=dead }}</ref> }} | religija = [[Sekularna država]]<ref name="Avramovic_2007_p599">{{harvnb|Avramović|2007|p=599|loc=[https://www.iclrs.org/content/blurb/files/Serbia.1.pdf Understanding Secularism in a Post-Communist State: Case of Serbia]}}</ref><ref name="Kideckel-Halpern_2000">{{harvnb|Kideckel|Halpern|2000|p=165|loc=[https://books.google.com/books?id=EEBkON-ySQUC&pg=PA165 Neighbors at War: Anthropological Perspectives on Yugoslav Ethnicity, Culture, and History]}}</ref><br />[[Državni ateizam]] (''[[de facto]]'') | demonim = {{hlist|[[Bosanci]]|[[Hercegovci]]}}<ref>{{cite web |title=Bosnia and Herzegovina Country facts PopulationData.net |url=https://en.populationdata.net/countries/bosnia-and-herzegovina/ |website=PopulationData.net |access-date=8. 4. 2020 |archive-date=12. 6. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200612065815/https://en.populationdata.net/countries/bosnia-and-herzegovina/ |url-status=live }}</ref><ref>{{cite web |title=Danas se iz Norveške kući vraća 13 državljana BiH, a šta je sa ostalima? |url=https://mojabih.oslobodjenje.ba/vijesti/danas-se-iz-norveske-kuci-vraca-13-drzavljana-bih-a-sta-je-sa-ostalima/2700 |website=MojaBiH |date=5. 4. 2020 |language=bs |access-date=8. 4. 2020 |archive-date=12. 6. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200612065815/https://mojabih.oslobodjenje.ba/vijesti/danas-se-iz-norveske-kuci-vraca-13-drzavljana-bih-a-sta-je-sa-ostalima/2700 |url-status=live }}</ref> | državno_uređenje = '''1943–1945:'''<br />[[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine|Privremena vlada]]<br />'''1945–1946:'''<br />[[Parlamentarna republika|parlamentarna]] [[Federacija|federalna država]]<br />'''1946–1948:'''<br />[[Marksizam-lenjinizam|marksističko-lenjinistička]] [[Jednopartijski sistem|jednopartijska]] [[Parlamentarna republika|parlamentarna]] [[Narodna republika|narodna]] [[republika]]<br />'''1948–1963:'''<br />[[Titoizam|titoistička]] [[Jednopartijski sistem|jednopartijska]] [[Parlamentarna republika|parlamentarna]] [[Narodna republika|narodna]] [[republika]]<br />'''1963–1974:'''<br />[[Titoizam|titoistička]] [[Jednopartijski sistem|jednopartijska]] [[Parlamentarna republika|parlamentarna]] [[Socijalistička republika|socijalistička]] [[republika]]<br />'''1974–1990:'''<br />[[Titoizam|titoistička]] [[Jednopartijski sistem|jednopartijska]] [[Parlamentarna republika|parlamentarna]] [[Socijalistička republika|socijalistička]] [[Direktorijski sistem|direktorijska]] [[republika]]<br />'''1990–1992:'''<br />[[Parlamentarna republika|parlamentarna]]<br />[[Direktorijski sistem|direktorijska]] [[republika]] | vrsta_vlasti = [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Predsjednik Skupštine]] | godina_prve_vlasti = 1943–1946. | vladar_prva_vlast = [[Vojislav Kecmanović]] {{Small|(prvi)}} | vrsta_vlasti2 = | godina_druge_vlasti = 1990–1992. | vladar_druga_vlast = [[Momčilo Krajišnik]] {{Small|(zadnji)}} | vrsta_vlasti3 = [[Izvršno vijeće Skupštine SR Bosne i Hercegovine|Predsjednik Izvršnog vijeća]] | godina_treće_vlasti = 1948–1953. | vladar_treća_vlast = [[Đuro Pucar]] {{Small|(prvi)}} | vrsta_vlasti4 = | godina_četvrti_vlasti = 1990–1992. | vladar_četvrti_vlast = [[Jure Pelivan]] {{Small|(zadnji)}} | vrsta_vlasti5 = [[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Predsjednik Predsjedništva]] | godina_peti_vlasti = 1974–1978. | vladar_peti_vlast = [[Ratomir Dugonjić]] {{Small|(prvi)}} | vrsta_vlasti6 = | godina_šesti_vlasti = 1990–1992. | vladar_šesti_vlast = [[Alija Izetbegović]] {{Small|(zadnji)}} | zakonodavstvo = | vrsta_prvog_zakonodavstva = 1943–1945. | naziv_prvog_zakonodavstva = [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine|ZAVNOBiH]] | vrsta_drugog_zakonodavstva = 1945–1963. | naziv_drugog_zakonodavstva = [[Narodna skupština Bosne i Hercegovine|Narodna skupština]] | vrsta_trećeg_zakonodavstva = 1963–1992. | naziv_trećeg_zakonodavstva = [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupština SR BiH]] | vrsta_četvrtog_zakonodavstva = | naziv_četvrtog_zakonodavstva = | vrsta_petog_zakonodavstva = | naziv_petog_zakonodavstva = | tip_suvereniteta = [[Historija Bosne i Hercegovine|Historija]] | nota_suvereniteta = | nastanak = | događaj1 = [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine|ZAVNOBiH]] | događaj_datum1 = 25. novembar 1943. | događaj2 = BiH u sastavu [[Demokratska Federativna Jugoslavija|DFJ]] | događaj_datum2 = 29. novembar 1945. | događaj3 = [[Ustav Jugoslavije iz 1963.|Preimenovanje iz NR u SRBiH]] | događaj_datum3 = 7. april 1963. | događaj4 = [[Ustav Jugoslavije iz 1974.|Dobijanje statusa konstitutivnog naroda]] [[Muslimani (narod)|Muslimanima]] | događaj_datum4 = 21. februar 1974. | događaj5 = [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|Prvi višestranački izbori]] | događaj_datum5 = 18. novembar 1990. | događaj6 = [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|Referendum o nezavisnosti]] | događaj_datum6 = 1. mart 1992. | događaj7 = [[Historija Bosne i Hercegovine#Proces osamostaljenja|Deklaracija nezavisnosti]] od [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] | događaj_datum7 = 3. mart 1992. | događaj8 = Početak [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]] | događaj_datum8 = 1. april 1992. | događaj9 = Odluka [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva RBiH]] o promjeni imena države u [[Republika Bosna i Hercegovina|Republiku BiH]] | događaj_datum9 = 8. april 1992. <!--Ima sve do događaj20 i događaj_datum20 --> | osnivanje = 25. novembar 1943. | ukidanje = 8. april 1992. | nezavisnost = | nezavisnost_priznato = | površina = 51.197 | po_površini_na_svijetu = | procenat_vode = 1.4% | stanovnika = 4.377.033<ref name="Popis991"/> | stanovnika_godina = 1991 | po_broju_stanovnika_na_svijetu = | procjena = | procjena_godina = | gustoća = 85,5 | po_broju_gustoće_na_svijetu = | valuta = [[jugoslavenski dinar]] ([[ISO 4217|YUD]]) | vremenska_zona = [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] [[UTC+01:00|+1]] ([[Istočnoevropsko vrijeme|EET]]) | ljetno_računanje_vremena = [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] [[UTC+02:00|+2]] ([[Istočnoevropsko ljetno vrijeme|EEST]]) | format_datuma = D. M. GGGG. ([[Nova era|NE]]) | vozacka_strana = desna | pozivni_broj = +38 | danas_dio = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | komentar = }} {{Historija BiH}} '''Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina''', koja se obično nazivala '''Socijalistička Bosna''' ili jednostavno '''Bosna''', bila je jedna od šest konstitutivnih saveznih [[Socijalizam|socijalističkih]] republika koje su činile [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističku Federativnu Republiku Jugoslaviju]]. Bila je to prethodnica današnje [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], koja je postojala između 1945. i 1992, pod nizom različitih formalnih naziva. Unutar [[Jugoslavija|Jugoslavije]], Bosna i Hercegovina bila je jedinstvena [[Federacija|federalna država]] bez dominantne etničke grupe, kao što je bio slučaj u drugim [[Konstitutivni narod|konstitutivnim državama]], koje su sve bile i nacionalne države [[Jugoslaveni|južnoslavenskih naroda]]. Upravljano je pod strogim uslovima sankcionisanog [[Konsocijacionalizam|konsocijacionalizma]], lokalno poznatog kao "etnički ključ" ili "nacionalni ključ", na osnovu ravnoteže političke zastupljenosti 3 najveće etničke grupe ([[Muslimani (narod)|Muslimani]], [[Srbi]] i [[Hrvati]]). [[Sarajevo]] je služilo kao glavni grad i ostalo je nakon [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|proglašenja nezavisnosti]]. Svi nivoi vlasti bili su u isključivoj kontroli [[Savez komunista Bosne i Hercegovine|Saveza komunista Bosne i Hercegovine]], bosanskohercegovačkog ogranka [[Savez komunista Jugoslavije|Saveza komunista Jugoslavije]], sve do 20. decembra 1990. nakon [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|prvih višestranačkih izbora]], gdje vlast preuzimaju tkz. ''nacionalne stranke'': [[Stranka demokratske akcije]] (SDA), [[Srpska demokratska stranka]] (SDS) i [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine]] (HDZ BiH). Granice SR Bosne i Hercegovine bile su gotovo identične onoj [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|kondominijumu Bosne i Hercegovine]] u periodu [[Austro-Ugarska|austro-ugarske vladavine]] koja je trajala do 1918. Te godine Bosna je postala dio [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]] i podijeljena na nekoliko [[Banovine Kraljevine Jugoslavije|banovina]] (regionalnih administrativnih jedinica), odnosno dijelovi [[Vrbaska banovina|Vrbaske]], [[Drinska banovina|Drinske]], [[Zetska banovina|Zetske]] i [[Primorska banovina|Primorske]] (kasnije [[Banovina Hrvatska|Hrvatske]]) banovine. Uspostavom Narodne Republike ocrtane su njene moderne granice. Svoj najveći industrijski procvat Bosna i Hercegovina je doživjela baš u ovom periodu. Zbog toga su se na njenom grbu nalazili [[fabrika|fabrički]] dimnjaci kao simbol moderne Bosne i Hercegovine temeljene na [[Industrija|industrijskom]] razvoju. == Naziv == Naziv '''Demokratska Bosna i Hercegovina''' službeno je dobila na osnivačkoj skupštini [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine|Zemaljskog antifašističkog vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine]] (ZAVNOBiH) noći 25. i 26. novembra 1943. u [[Mrkonjić Grad]]u. Nosila je to ime sve do [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine#Treće zasjedanje|Trećeg zasjedanja]] [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine|ZAVNOBiH]]-a održanom od 26. do 28. aprila 1945. u [[Sarajevska operacija|oslobođenom]] [[Sarajevo|Sarajevu]] gdje dobija ime '''Federalna Država Bosna i Hercegovina''' (ili samo Federalna Bosna i Hercegovina). Promjenom imena [[Demokratska Federativna Jugoslavija|Demokratske Federativne Jugoslavije]] u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Federativna Narodna Republika Jugoslavija]] 29. novembra 1945, kao i proglašenjem prvog [[Ustav Federativne Narodne Republike Jugoslavije|Ustava FNRJ]] dva mjeseca kasnije u januaru, njene konstitutivne jedinice su također promijenile svoja imena. FD Bosna i Hercegovina je tako postala poznata kao '''Narodna Republika Bosna i Hercegovina'''. Ovaj ustavni sistem ([[narodna demokratija]]) je trajao do novog [[Ustav Jugoslavije iz 1963.|jugoslavenskog ustava]]. Dana 7. aprila 1963. Jugoslavija je rekonstituisana kao [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]], a NR Bosna i Hercegovina, kao i ostale [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija#Teritorijalna podjela|jugoslavenske republike]], promijenila je ime u '''Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina''' Nakon sticanja [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|nezavisnosti]], država je 8. aprila 1992. preimenovana u [[Republika Bosna i Hercegovina|'''Republiku Bosnu i Hercegovinu''']]. Nakon potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] 14. decembra 1995. država postaje [[Federacija|federalna]] [[Parlamentarni sistem|parlamentarna]] [[Direktorijski sistem|direktorijska]] [[republika]] danas poznata kao '''[[Bosna i Hercegovina]]'''.<ref>{{Citation|title=Bosnia and Herzegovina|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/bosnia-and-herzegovina/|publisher=Central Intelligence Agency|date=8. 8. 2023|access-date=15. 8. 2023|language=en|archive-date=24. 1. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210124195757/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/bosnia-and-herzegovina/|url-status=dead}}</ref><ref name="aerodromi u BiH">{{Cite web|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html|title=CIA - The World Factbook - B&H|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html|archive-date=15. 3. 2018|url-status=dead|access-date=27. 8. 2007}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.predsjednistvobih.ba/o-bih/?cid=8143,2,1|title=Lična karta BiH|archive-url=https://web.archive.org/web/20101122083944/http://www.predsjednistvobih.ba/o-bih/?cid=8143,2,1|archive-date=22. 11. 2010|url-status=dead|access-date=3. 11. 2010}}</ref> == Historija == {{Glavni|Historija Bosne i Hercegovine}} === Pozadina === {{Glavni|Bosna i Hercegovina u prvoj Jugoslaviji|Aprilski rat}}Područje [[Bosna (regija)|Bosne]] i [[Hercegovina|Hercegovine]] je poslije završetka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], 29. oktobra 1918. osnivanjem [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|Države Slovenaca, Hrvata i Srba]], postalo dio nove [[Južni Slaveni|južnoslavenske]] države. Od 1918. do 1924 područje je teritorijalno određeno kao [[Bosna i Hercegovina (1918−1924)|pokrajina Bosna i Hercegovina]], jedna od [[Pokrajine Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca|7 pokrajina]] [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca]]. Nakon ujedinjenja, umjesto Narodne vlade formirane u državi Slovenaca, Hrvata i Srba, osnovana je [[Zemaljska vlada Bosne i Hercegovine]], koja je imala manji broj resora. Kasnije je, umjesto Zemaljske vlade, osnovana [[Pokrajinska uprava za Bosnu i Hercegovinu]], a njeno ukidanje je izvršeno u februaru 1923.<ref>[http://www.inisbgd.co.rs/celo/2010_2.pdf TOKOVI ISTORIJE Časopis Instituta za noviju istoriju Srbije]</ref> Politički život u BiH u to vrijeme obilježili su dva glavna događaja: socijalni i ekonomski nemiri zbog agrarne reforme 1918-1919, manifestirani kroz masovnu kolonizaciju i oduzimanje imovine,<ref>An International Symposium "South-Eastern Europe 1918–995" [http://www.hic.hr/books/seeurope/010e-semiz.htm#top Serbian Land Reform and Colonization in 1918] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060822164923/http://www.hic.hr/books/seeurope/010e-semiz.htm#top|date=22. 8. 2006}}</ref> te osnivanje nekoliko političkih stranaka koje su često mijenjale koalicije i saveze sa strankama u drugim jugoslavenskim područjima. Preovladavajući [[Ideologija|ideološki]] sukob jugoslavenske države bio je između [[Hrvati|hrvatskog]] [[Regionalizam|regionalizma]] i [[Srbi|srpskog]] [[Centralizam|centralizma]], dok su etničke grupe iz Bosne i Hercegovine tome prilazile u zavisnosti od ukupne političke atmosfere. Iako je [[Oblasti Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca|početna podjela zemlje na 33 oblasti]] izbrisala prisustvo tradicionalnih geografskih entiteta sa karte, napori bosanskohercegovačkih političara, kao što je [[Mehmed Spaho]], osigurali su da se šest oblasti ([[Bihaćka oblast|Bihaćka]], [[Mostarska oblast|Mostarska]], [[Sarajevska oblast|Sarajevska]], [[Travnička oblast|Travnička]], [[Tuzlanska oblast|Tuzlanska]] i [[Vrbaska oblast|Vrbaska]]), koje su uklesane iz Bosne i Hercegovine, poklapaju sa [[Bosanski pašaluk|šest sandžaka]] iz [[Osmansko Carstvo|osmanskih]] vremena i u skladu s tradicionalnim granicama zemlje kao cjeline. [[Šestojanuarska diktatura|Uspostavljenje Kraljevine Jugoslavije]] 1929. donijelo je ponovno [[Banovine Kraljevine Jugoslavije|povlačenje granica u banovine]] koji su namjerno zaobilazile sve etničke i historijske linije. Nastavljaju se srpskohrvatske tenzije oko organizovanja jugoslavenske države, sa konceptom odvojene bosanske upravne teritorijalne jedinice koja je dobila malo ili nimalo pažnje. [[Sporazum Cvetković–Maček|Sporazumom Cvetković-Maček]] iz 1939. kojim je stvorena [[Banovina Hrvatska|Hrvatska banovina]], praktički je podijelila Bosnu i Hercegovinu između [[Banovina Srbija|Srbije]] i Hrvatske. Međutim, vanjske političke okolnosti prisilile su jugoslavenske političare da skrenu pažnju na rastuću prijetnju koju je predstavljala [[Nacistička Njemačka]] pod vođstvom [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]]. Međutim, taj period bio je obilježen početkom [[Drugi svjetski rat|Drugog Svjetskog Rata]] već 1939. u [[Evropa|Evropi]], dok će Jugoslavija postati meta tek poslije 25. marta 1941, kada je pristupila [[Trojni pakt|trojnom paktu]], ali ubrzo i izašla iz njega kada je izvršen [[Državni udar u Jugoslaviji 1941.|državni udar]]. To je razbjesnilo Hitlera koji je obećao potpuno uništenje jugoslavenske države, koja je napadnuta 6. aprila 1941, čime počinje [[Aprilski rat]]. === Narodnooslobodilačka borba i nastanak === {{Glavni|Bosna i Hercegovina tokom Drugog svjetskog rata|Bosna i Hercegovina u Narodnooslobodilačkoj borbi}} Ubrzo nakon što su [[Nacizam|nacističke]] snage osvojile Jugoslaviju, čitava [[Bosna i Hercegovina]] je stavljena pod kontrolu profašističke [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]]. Tokom rata, vlasti NDH su sistematski protjerivale i ubijala [[Jevreji|jevrejsko]] i [[Srbi|srpsko]] stanovništvo. To je ponukalo mnoge [[Srbi|Srbe]] da se pridruže [[Četnici|četničkom]] pokretu, koji je osim početne borbe protiv okupatora, počeo da vrši zločine nad [[Bošnjaci]]ma, većinom u [[Podrinje|istočnoj Bosni]]. Početkom 1941. [[Savez komunista Jugoslavije|Jugoslavenski komunisti]] su, sa [[Josip Broz Tito|Josipom Brozom Titom]] na čelu, organizovali [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|multietnični pokret otpora]] nazvani [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizani]]. [[Glavni štab NOP odreda Bosne i Hercegovine|Glavni štab Narodnoosolobodilačkih partizanskih odreda Bosne i Hercegovine]] na području [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], formiran je 13. jula 1941. na sjednici Pokrajinskog komiteta KPJ za Bosnu i Hercegovinu. Bio je potčinjen [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnom štabu Narodnooslobodilačkih partizanskih odreda Jugoslavije]] (NOVJ). Osim borbe protiv nacističkih snaga, [[partizani]] su bili protivnici četnicima. Od 1943. i [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznici]] počinju podržavati partizane, a četnici od tada gube svaku vanjsku podršku. Nakon toga, partizani ostvaruju nekoliko vojnih uspjeha, i na kraju bivaju najuspješnija protivgerilska grupa koja će do kraja rata osloboditi čitavu Jugoslaviju. Dana 25. novembra 1943. [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine|ZAVNOBiH]] je u [[Mrkonjić Grad]]u uspostavio Demokratsku Bosnu i Hercegovinu kao republiku unutar [[Demokratska Federativna Jugoslavija|Demokratske Federativne Jugoslavije]], sa historijskim granicama, koje su datirale još iz [[Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu|osmanskog doba]], te se taj datum obilježava i dan danas kao [[Dan državnosti Bosne i Hercegovine|Dan državnosti]]. U [[Jajce|Jajcu]], četiri dana kasnije, održano [[Drugo zasjedanje AVNOJ-a|Drugo zasedanje]] [[Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije|AVNOJ]]-a, na kome su udareni temelji nove jugoslavenske države i taj datum se u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] obilježavao kao [[Dan Republike]]. Još je važan datum i 27. juli [[Dan ustanka naroda Bosne i Hercegovine|Dan ustanka naroda BiH]] kada je 1941, [[Drvar u Narodnooslobodilačkoj borbi|oružanom akcijom u Drvaru]], počeo ustanak protiv [[Ustaše|okupatora]]. === Bosna i Hercegovina u drugoj Jugoslaviji === Nakon ulaska partizanskih trupa u [[Sarajevo]] 26. aprila 1945. sazvano je i [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine#Treće zasjedanje|treće zasjedanje]] [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine|ZAVNOBiH]]-a koje je bilo posljednje ratno i uopšte posljednje zasjedanje ovog tijela. Državna struktura Federalne Bosne i Hercegovine zaokružena je na tom zasjedanju. Tada je, najprije, odobren rad [[Prezidijum Narodne skupštine Bosne i Hercegovine|Prezidijuma ZAVNOBiH]]-a između dva zasjedanja, a zatim se ZAVNOBiH konstituisao u [[Narodna skupština Bosne i Hercegovine|Privremenu Narodnu skupštinu Bosne i Hercegovine]]. Tada je, također, imenovana [[Prva vlada Rodoljuba Čolakovića|Narodna Vlada FD Bosne i Hercegovine]]. Po [[Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije|AVNOJ]]-skim dogovorima i [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenskim]] [[ustav]]ima definisana je kao srpska, hrvatska i muslimanska (bošnjačka) zajednička teritorija. Nedjeljiva po principima [[Historija|historijskih]] činjenica postojanja bosanske teritorije definisana je kao jedna od 6 sastavnih federalnih jedinica socijalističke [[Jugoslavija|Jugoslavije]] pod nazivom ''Narodna Republika Bosna i Hercegovina'', a kasnije ''Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina''. Priznata je kao najrazličitija republika u okviru [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|bivše Jugoslavije]]. Imala je svoju posebnost, jer je u svom sastavu imala tri glavna [[Južni Slaveni|južnoslavenska]] naroda i ostale svoje građane. [[Josip Broz Tito]] je često naglašavao da je BiH nedjeljiva, te je jednom izjavio:<ref>{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=TV4YdlXnotQ|title=Bosna će bit Bosna!" Josip Broz Tito|date=29. 3. 2015|website=youtube.com|access-date=15. 4. 2024}}</ref> {{Citat3|Pošto je Bosna bila kamen spoticanja između Srba i Hrvata, rekoh: “Nećete ni jedni ni drugi, nego će Bosna bit Bosna”. Pa neka bude republika bosanska. To smo mi riješili još od početka, kada smo počeli da vodimo narodnooslobodilački rat. Imali smo tu namjeru da napravimo. Tu za podjele neke apsolutno nije imalo smisla. ''Mi smo išli postepeno, napravili smo federaciju. Kad može Hrvatska, neka bude Hrvatska, Srbija - Srbija, Crna Gora - Crna Gora, Makedonija - Makedonija, Slovenija - Slovenija…pa neka i Bosna bude Bosna, bez obzira što to nije jedna nacija tamo.'' ''Dakle, Bosna je, po našem shvatanju, zapravo prva bila oblik jedne socijalističke tvorevine, koja nije upućivala na nacionalnu osnovu.''}} Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina je jedinstven dio [[Historija Bosne i Hercegovine|historije Bosne i Hercegovine]]. Jugoslavenski komunistički slogan "[[bratstvo i jedinstvo]]" uistinu je ujedinio multietničku Bosnu i Hercegovinu i u njoj stvorio jedinstven sistem kulturne, socijalne, etničke i vjerske tolerancije. Zbog svog središnjeg geografskog položaja u sklopu Jugoslavenske federacije, poslijeratna Bosna i Hercegovina je označena kao osnova za razvijanje vojne odbrane.<ref>{{Cite journal|last=Sancaktar|first=Caner|date=Spring 2012|title=Historical Construction And Development of Bosniak Nation|journal=[[Alternatives: Turkish Journal of International Relations]]}}</ref> To je značilo veliku koncentraciju [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] i razvoj namjenske industrije. Nekoliko godina nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog Svjetskog Rata]] kreće se sa obnovom i izgradnjom razorene zemlje, grade se nove željezničke pruge, ceste, tvornice i hidroelektrane. Dolazi do ubrzanog razvoja industrije, posebno, metalurške, namjenske, mašinske, prehrambene, tekstilne, proizvodnje lijekova, izgradnje elektro-energetskog sistema, hidrocentrala, novih gradova i tvornica, škola i visokoškolskih ustanova, bolnica, domova zdravlja, uspostava sistema zdravstvene i socijalne zaštite za cjelokupno stanovništvo. Čitav taj ubrzani privredni i prometni razvoj znači širenje postojećih gradova, te nastanak novih, kao i porast broja stanovnika u urbanim sredinama, te velike seobe iz ruralnih sredina. Važnost SR Bosne i Hercegovine u SFRJ i svijetu potvrđena je i izborom [[Sarajevo|Sarajeva]] za domaćina [[Zimske olimpijske igre 1984.|Zimskih olimpijskih igara 1984]]. [[Datoteka:Neretva_most.jpg|mini|225x225piksel|Most kod [[Jablanica|Jablanice]], srušen tokom [[Bitka na Neretvi|Bitke na Neretvi]]]] ==== Politika ==== Iako se smatrala političkim zaostalom u SFRJ, tokom većeg dijela 50-ih i 60-ih godina, 70-te su doživjele uspon jake bosanske političke elite. Dok su radili u komunističkom sistemu, političari poput [[Džemal Bijedić|Džemala Bijedića]], [[Branko Mikulić|Branka Mikulića]] i [[Hamdija Pozderac|Hamdije Pozderca]] jačali su i štitili suverenitet Bosne i Hercegovine. Njihovi napori su se pokazali ključnim tokom turbulentnog perioda nakon [[Smrt Josipa Broza Tita|Titove smrti]] 1980, a danas se smatraju jednim od ranih koraka ka bosanskohercegovačkoj nezavisnosti. Međutim, republika je jedva izbjegla sve više nacionalističku klimu tog vremena, neozlijeđena.<ref>{{Cite journal|last=Armakolas|first=Loannis|date=mart 2011|title=The 'Paradox' of Tuzla City: Explaining Non-nationalist Local Politics during the Bosnian War|url=https://archive.org/details/sim_europe-asia-studies_2011-03_63_2/page/229|journal=Europe-Asia Studies|volume=63|issue=2|pages=229–261|doi=10.1080/09668136.2011.547697|s2cid=145068402}}</ref> Nakon Titove smrti, rastuće nacionalističke ideje, prvenstveno zapažene u [[Srpska akademija nauka i umjetnosti|Srpskoj akademiji nauke i umjetnosti]] (SANU), izvršile su pritisak na BiH da se pozabavi optužbama o rastućem [[Nacionalizam|nacionalizmu]] u sopstvenom društvu. Jedan od najkontroverznijih događaja, koji je bosanskohercegovačko političko rukovodstvo pogodilo, bio je [[Sarajevski proces]] 1983. u kojem je, pod značajnim pritiskom političkog vrha [[Socijalistička Republika Srbija|Srbije]], bosanskohercegovačka politička elita iskoristila svoj uticaj kako bi osigurala osuđujuće presude za nekoliko [[Muslimani (narod)|muslimana]] nacionalista, kao vrstu političke žrtve za sticanje političkih poena u borbi protiv srpskih nacionalista. Sarajevski proces se fokusirao na osudu [[Alija Izetbegović|Alije Izetbegovića]] za pisanje "[[Islamska deklaracija|Islamske deklaracije]]", književnog djela koje se u jugoslavenskom [[Socijalizam|socijalističkom]] režimu smatralo [[Radikalizam|radikalnim]] pristupom socijalističkim idealima Jugoslavije, koji su bili zasnovani na suzbijanju nacionalizma i kršenju te doktrine, te je bilo kažnjivo po zakonu. Ovakva suđenja u komunističkom režimu bila su prilično uobičajena i tipična praksa suzbijanja [[Sloboda govora|prava na slobodu govora]]. Bosanskohercegovački političari su ovu praksu iskoristili da reafirmišu svoje političko protivljenje srpskim nacionalističkim tendencijama, a posebno politici [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] koji je pokušavao da poništi [[Ustav Jugoslavije iz 1974.|Ustav iz 1974.]] koji je, između ostalog, republike definisao kao države i [[Samoupravna zajednica|samoupravne zajednice]],{{sfn|Mahić|2003|p=4}} a [[Bošnjaci]] su dobili status [[Konstitutivni narod|konstitutivnog naroda]] unutar republike, pod nazivom [[Muslimani (narod)|Muslimani]].<ref>{{cite news|title=Intervju dana Mustafa Imamović, Šta hoće SDA: ummu muslimana ili modernu državu?!|url=http://bhdani.com/arhiva/195/intervju.shtml|access-date=22. 4. 2019|work=Arhiva BH Dani broj 195|agency=[[BH Dani]]|date=2. 3. 2001|archive-date=22. 5. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130522135332/http://bhdani.com/arhiva/195/intervju.shtml|url-status=bot: unknown}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Bergholz|first=Max|date=juni 2013|title=Sudden Nationhood: The Microdynamics of Intercommunal Relations in Bosnia-Herzegovina After World War II|url=https://archive.org/details/sim_american-historical-review_2013-06_118_3/page/678|journal=American Historical Review|volume=118|issue=3|pages=679–707|doi=10.1093/ahr/118.3.679|doi-access=free}}</ref> Proces je također imao negativne rezultate, jer je srpski lobi insistirao na tome da je BiH "mračna nacija" u kojoj će biti procesuirani svi oni koji se protive vladi, gdje će muslimanski komunisti procesuirati muslimanske vjernike. Takva [[propaganda]] privukla je mnoge muslimane na njihov način razmišljanja. Drugi su Sarajevski proces tumačili kao način uklanjanja političkih amatera koji bi mogli poremetiti proces bosanskohercegovačke nezavisnosti. === Raspad Jugoslavije i nezavisnost === {{Glavni|Raspad Jugoslavije|Ratovi u bivšoj Jugoslaviji|Historija nezavisne Bosne i Hercegovine}} [[Revolucije 1989.|Padom komunizma]] i početkom [[Raspad Jugoslavije|raspada Jugoslavije]], stara [[Komunizam|komunistička]] doktrina tolerancije počela je gubiti snagu, stvarajući priliku [[Nacionalizam|nacionalističkim]] elementima u društvu da šire svoj uticaj. U novembru 1990. na [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|prvim višestranačkim izborima]] pobijedile su tri najveće nacionalne stranke: [[Stranka demokratske akcije]] (SDA), [[Srpska demokratska stranka]] (SDS) i [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]] (HDZ BiH), koje su kasnije formirale [[Koalicija|koaliciju]]. Stranke su dijelile vlast po etničkoj liniji, tako da je [[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine#Spisak predsjednika Predsjedništva|predsjednik]] [[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] bio [[Bošnjaci|Bošnjak]] ([[Alija Izetbegović]]), [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine#Spisak predsjednika|predsjednik]] [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|skupštine]] [[Srbi]]n ([[Momčilo Krajišnik]]), a [[Izvršno vijeće Skupštine SR Bosne i Hercegovine#Spisak predsjednika|predsjednik]] [[Izvršno vijeće Skupštine SR Bosne i Hercegovine|izvršnog vijeća]] (vlade) [[Hrvati|Hrvat]] ([[Jure Pelivan]]). U oktobru 1991, Bosna i Hercegovina započinje put ka nezavisnosti, da bi potom uslijedio i [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|referendum o nezavisnost]] 29. februara i 1. marta 1992. Nakon proglašenja nezavisnosti 3. marta i [[Međunarodno priznanje nezavisnosti Republike Bosne i Hercegovine|međunarodnog priznanja BiH]], u aprilu 1992. izbio je [[rat u Bosni i Hercegovini]]. Dana 8. aprila 1992, na sjednici [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine]], donesena je odluka o promjeni naziva Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina u novo ime - [[Republika Bosna i Hercegovina]], gdje država službeno prestaje biti [[Socijalizam|socijalistička]] [[republika]].<ref name=":12">{{Cite web|url=https://hrcak.srce.hr/file/28970|title=Dokumenti Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine 1991 - 1994.|last=Šimić|first=Tomo|date=2006|website=hrcak.srce.hr|publisher=Hrčak Srce|access-date=20. 1. 2024}}</ref> == Geografija == [[Datoteka:Neum02450.JPG|desno|mini|[[Neum]]]] {{Glavni|Geografija Bosne i Hercegovine}} === Položaj === Smještena je na jugoistoku [[Evropa|Evrope]], u zapadnom dijelu Balkanskog poluostrva, između [[42. paralela (sjever)|42.]] i [[46. paralela (sjever)|46. stepena]] [[Geografska širina|sjeverne geografske širine]] i [[15. meridijan (istok)|15.]] i [[20. meridijan (istok)|20. stepena]] [[Geografska dužina|istočne geografske dužine]]. Površina joj je 51.129&nbsp;km<sup>2</sup>.<ref name="Stat">{{Cite web|url=http://www.fzs.ba/Statisticki%20godisnjak%202009.pdf|title=Statistički godišnjak Federacije Bosne i Hercegovine iz 2009.|archive-url=https://web.archive.org/web/20100307061052/http://www.fzs.ba/Statisticki%20godisnjak%202009.pdf|archive-date=7. 3. 2010|url-status=dead|access-date=7. 3. 2010}}</ref> Dužina granice sa susjednim republika iznosi 1.538&nbsp;km, a od toga je suhozemna granica duga 774&nbsp;km, riječna 751&nbsp;km, a morska 13&nbsp;km. Graniči sa [[Socijalistička Republika Hrvatska|SR Hrvatskom]] na sjeveru, sjeverozapadu i jugu ([[Granica između Bosne i Hercegovine i Hrvatske|932 km]]), [[Socijalistička Republika Srbija|SR Srbijom]] na istoku ([[Granica između Bosne i Hercegovine i Srbije|357 km]]) i [[Socijalistička Republika Crna Gora|SR Crnom Gorom]] na jugoistoku ([[Granica između Bosne i Hercegovine i Crne Gore|248 km]]).<ref name="Stat" /> Na krajnjem jugu, na teritoriji općine [[Neum]], izlazi na [[Jadransko more]] u dužini 20-ak km.<ref>{{cite web|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html#|title=Field Listing – Coastline|work=The World Factbook|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html|archive-date=15. 3. 2018|url-status=dead|access-date=22. 8. 2006}}</ref> Granice su uglavnom prirodnog porijekla i većinom je čine rijeke [[Drina]], [[Sava]] i [[Una]], te planine, kao [[Dinara]] na jugozapadu. Najviši je vrh [[Maglić]] (2.386 m), u jugoistočnom dijelu, na [[Granica|granici]] sa SR Crnom Gorom. Najduža rijeka koja protječe jest Sava, a od [[Jezero|jezera]] je najveće [[Buško jezero|Buško]], vještačka hidroakumulacija površine 56,7&nbsp;km<sup>2</sup>. === Geografske cjeline === {{Glavni|Regije u Bosni i Hercegovini|Geologija Bosne i Hercegovine}}Bosna i Hercegovina sastoji se od dvije geografske i historijske cjeline: većeg [[Bosna (regija)|bosanskog]] dijela na sjeveru (otprilike 40.000&nbsp;km<sup>2</sup>) i manjeg [[Hercegovina|hercegovačkog]] na jugu. Bosna je mahom planinska zemlja, a isto se odnosi i na [[Hercegovina|Hercegovinu]], s tom razlikom da je riječ o različitim tipovima [[Tlo|tla]]. Na sjeveru se planinsko područje spušta u brežuljkasto područje [[Posavina|Posavine]], odnosne dalje pretvara u [[Panonska nizija|Panonsku niziju]]. Dinarski dijelovi Bosne prostiru se od zapada ka istoku. Hercegovinu čine planinska (visoka) i jadranska (niska) Hercegovina, koja užim pojasom između [[Neum]]a i poluostrva [[Klek (poluostrvo)|Klek]] izbija i na Jadransko more. Važna su i polja, odnosno zaravni, koje se pružaju duž najvećih rijeka ([[Una]], [[Vrbas]], [[Bosna (rijeka)|Bosna]], [[Drina]]), od juga ka sjeveru, odnosno, u slučaju [[Neretva|Neretve]], od sjevera ka jugu, a poseban oblik u krajoliku čine prostrana [[Kraško polje|kraška polja]] na jugozapadu, jugu i jugoistoku ([[Livanjsko polje|Livanjsko]], [[Duvanjsko polje|Duvanjsko]], [[Popovo polje|Popovo]] i druga). Plodna zemlja čini 13,6% površine, a samo 2,96% zemlje upotrebljava se za [[Poljoprivreda|poljoprivredu]], dok je 83,44% zemlje poljoprivredno gotovo neiskorišteno. U [[Prirodni resursi|prirodne resurse]] ubrajaju se [[ugalj]], [[željezo]], [[boksit]], [[mangan]], [[bakar]], [[hrom]], [[cink]], te [[Drvo (materijal)|drvo]] i znatne [[Voda|vodene mase]]. Rijetki [[zemljotres]]i i poplave čine jedinu ozbiljnu prirodnu opasnost u Bosni i Hercegovini. U najvažnije [[Ekologija|ekološke]] probleme spadaju [[zagađenost zraka]] iz [[Industrija|industrijskih]] postrojenja, opća zagađenost prostora zbog nedostatka opće kulture i ekološke svijesti i intenzivno [[krčenje šume]]. Gotovo je 50% teritorije Bosne i Hercegovine pod [[šuma]]ma. Najveća šumska područja u centralnom su, istočnom i zapadnom dijelu Bosne. [[Klima]] je [[Kontinentalna klima|umjereno kontinentalna]] s toplim [[Ljeto|ljetima]] i hladnim [[zima]]ma. Područja s velikom [[Nadmorska visina|nadmorskom visinom]] imaju kratka hladna ljeta i duge, ponekad žestoke zime. U primorju i na jugu zemlje zime su blage i [[Kiša|kišovite]]. === Rijeke i jezera === {{Glavni|Hidrografija Bosne i Hercegovine}}Bosna i Hercegovina obiluje [[rijeka]]ma i jezerima. Sve rijeke pripadaju [[Crno more|crnomorskom]] i [[Jadransko more|jadranskom slivu]]. Najduža je [[Sava]], koja formira znatan dio granice sa [[Socijalistička Republika Hrvatska|SR Hrvatskom]]. Najduža rijeka koja izvire, odnosno nastaje u Bosni i Hercegovini jest [[Drina]], koja je, poput Save, velikim dijelom toka [[pogranična rijeka]], jer formira veći dio granice sa [[Socijalistička Republika Srbija|SR Srbijom]]. Od dužih rijeka tu su još [[Bosna (rijeka)|Bosna]] (s najvećim unutardržavnim slivom), [[Vrbas]], [[Una]], [[Sana]], [[Ukrina]] i [[Spreča]], koje teku prema sjeveru i pripadaju crnomorskom slivu, dok je na jugu najveća rijeka [[Neretva]], koja je i jedina rijeka koja se ulijeva u [[Jadransko more]]. S površinom 55,8&nbsp;km<sup>2</sup> najveće je jezero [[Buško jezero|Buško]], koje je na granici općina [[Livno]] i [[Tomislavgrad|Duvno]], na nadmorskoj visini 716 m. Akumulacija jezera iznosi 782 miliona m<sup>3</sup> i po tome je jedno od najvećih jezera u Evropi. Veća jezera još su [[Modrac|Modračko]], [[Ramsko jezero|Ramsko]], [[Bilećko jezero|Bilećko]], [[Jablaničko jezero|Jablaničko]], [[Veliko Plivsko jezero|Veliko Plivsko]], [[Blidinje jezero|Blidinje]]. Mnogo je planinskih jezera, uglavnom ledničkog porijekla, a koja posjeduju znatan turistički potencijal, a poznatija su [[Prokoško jezero|Prokoško]] (na [[Vranica|Vranici]]), [[Orlovačko jezero|Orlovačko]], [[Štirinsko jezero|Štirinsko]], [[Bijelo jezero (Zelengora)|Bijelo]] i [[Kladopoljsko jezero]] (na [[Zelengora|Zelengori]]), [[Šatorsko jezero|Šatorsko]] na [[Šator (planina)|istoimenoj]] planini itd. === Nacionalni parkovi === [[Datoteka:Perucica.jpg|mini|Prašuma [[Perućica]] u okviru [[Nacionalni park Sutjeska|Nacionalnog parka Sutjeska]].]] {{Glavni|Nacionalni parkovi i parkovi prirode u Bosni i Hercegovini}}Za vrijeme postojanja republike, osnovana su dva [[Nacionalni park|nacionalna parka]]: * [[Nacionalni park Sutjeska]] (173&nbsp;km²), osnovan 1965. * [[Nacionalni park Kozara]] (34&nbsp;km²), osnovan 1967. ==== Nacionalni park Sutjeska ==== {{Glavni|Nacionalni park Sutjeska}} [[Narodna skupština Bosne i Hercegovine]] 1952. je donijela zakon o proglašenju područja Sutjeske nacionalnim parkom. Iste godine [[Vlada Narodne Republike Bosne i Hercegovine|Vlada NR Bosne i Hercegovine]] donijela odluku o izdvajanju [[Perućica|Perućice]] (1.234 ha) ''iz redovnog šumarskog gospodarenja, kao šumarski objekat potreban naučnim istraživanjima i nastavi''. Rješenjem [[Zemaljski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti Bosne i Hercegovine|Zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti Bosne i Hercegovine]] 1954. područje Perućice uvećano je za 200 ha (1.434 ha) ''i stavljeno pod zaštitu države kao prirodni rezervat''. Razvoj NPS-a u prošlosti uglavnom je bio baziran na historijskim događajima iz [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. U spomen [[Bitka na Sutjesci|bitke na Sutjesci]], poznate kao Peta neprijateljska ofanziva, u periodu od 1958. do 1975. izgrađen je [[Memorijalni kompleks Tjentište]], sa spomen-kosturnicom u kojoj su sahranjeni posmrtni ostaci 3.301-og borca sa Sutjeske, spomenikom, rad [[Miodrag Živković|Miodraga Živkovića]] i spomen kućom bitke na Sutjesci. ==== Nacionalni park Kozara ==== {{Glavni|Nacionalni park Kozara}} Dana 6. aprila 1967. Kozara je postala [[nacionalni park]], sa ciljem zaštite kulturno-historijskih i prirodnih vrijednosti planine [[Kozara|Kozare]].<ref>{{Cite web|url=https://npkozara.com/|title=Nacionalni park Kozara – planinarenje, biciklizam, šetnje , skijalište, smještaj|date=23. 10. 2023|language=bs-BA|access-date=2. 2. 2024}}</ref> Kozara je niska, ostrvska planina, smještena između [[Panonska nizija|Panonske nizije]] na sjeveru i [[Dinaridi|Dinarida]] na jugu, te omeđena rijekama [[Sava|Savom]], [[Una|Unom]], [[Vrbas]]om i [[Sana|Sanom]]. Poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] planina Kozara postala je čuvena po borbama ([[Bitka na Kozari]]) naroda ovog kraja za slobodu. Kao pjesničko svjedočanstvo stradanja naroda kozaračkog kraja nastala je čuvena pjesma [[Stojanka majka Knežopoljka]] koju je napisao [[Skender Kulenović]] 1942. Na Mrakovici, centralnom dijelu nacionalnog parka, uređen je [[Memorijalni kompleks Kozara]], kojeg čine: Spomenik Revoluciji, memorijalni zid i muzej.<ref>{{Cite web|url=http://www.npkozara.com/v1/index.php/sr-yu/9-najnovije-vijesti/33-kozara|title=Kozara - Nacionalni park Kozara|archive-url=https://web.archive.org/web/20200811142605/http://www.npkozara.com/v1/index.php/sr-yu/9-najnovije-vijesti/33-kozara|archive-date=11. 8. 2020|url-status=dead|access-date=27. 8. 2020}}</ref> == Administrativna podjela == U februaru 1942. [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovni štab Narodnooslobilačke vojske Jugoslavije]] donio je neke od prvih propisa o formiranju, organizaciji i radu [[Narodnooslobodilački odbor|narodnooslobodilačkih odbora]] na slobodnoj teritoriji poznatih kao [[Fočanski propisi]], koji su definisali mjesne narodnooslobodilačke odbore kao privremene organe narodne vlasti koje bira biračko tijelo slobodno i neposredno.<ref name="Pejanović">{{cite journal|last1=Mirko|first1=Pejanović|date=2014|title=Društveno-istorijski razvoj lokalne samouprave u Bosni i Hercegovini U XX stoljeću|url=https://pregled.unsa.ba/index.php/pregled/article/view/353|journal=Pregled|publisher=|volume=|issue=3|pages=27-70|doi=|s2cid=}}</ref> Prvi odbori formirani su u [[Bosanska krajina|Bosanskoj Krajini]] i [[Podrinje|Podrinju]], čiji je broj porastao na 911 sela, 131 općinu, 19 kotara i jednu oblast ([[Hercegovina]]) 1942.<ref name="Pejanović" /> [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine#Drugo zasjedanje|Drugom zasjedanju]] [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine|ZAVNOBiH]]-a u [[Sanski Most|Sanskom Mostu]] 1944. regulisani su izbori mjesnih narodnooslobodilačkih odbora, definišući ih kao ''"temelj narodne vlasti u Federalnoj Bosni i Hercegovini"''.<ref name="Pejanović" /> U neposrednom periodu nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] administrativne jedinice u Bosni i Hercegovini bili su: [[Općina|općine]], urbana naselja, gradske regije, [[grad]]ovi, [[kotar]]i i okruzi.<ref name="Pejanović" /> [[Datoteka:Srezovi i opštine u NRBiH 1955.jpg|mini|Područja kotara (srezova) i općina u NRBiH 1955.]] Godine 1946. SR Bosna i Hercegovina bila je podijeljena na 7 okruga, 1 gradski okrug, 78 kotara, 9 gradskih kotara, kao i na 1293 mjesna narodna odbora (iako je njihov broj smanjen od 1947. do 1948).<ref name="Pejanović" /> Između 1949. i 1950. SR BiH bila je podijeljena na 4 okruga ([[Tuzlanski okrug|Tuzlanska]], [[Sarajevski okrug|Sarajevska]], [[Mostarski okrug|Mostarska]] i [[Banjalučki okrug|Banjalučka]]), 67 kotara, 14 gradova (koji nisu bili u sastavu kotara), 26 općina (koji su bili u sastavu kotara) i 880 mjesna narodna odbora. Godine 1951. ukinuta je prva kategorija oblasti.<ref name="Pejanović" /> === Kotari === [[Datoteka:Kotari BiH.png|mini|Podjela NRBiH na kotare nakon 1957.]] Između 1953. i 1955. (kada je uveden novi zakon o općinama i kotarima) 880 mjesnih narodnih odbora transformisano je u 363 općine, dok je broj kotara smanjen na 15: [[Banja Luka]], [[Bihać]], [[Brčko]], [[Derventa]], [[Doboj]], [[Goražde]], [[Jajce]], [[Livno]], [[Mostar]], [[Prijedor]], [[Sarajevo]], [[Trebinje]], [[Tuzla]], [[Zenica]] i [[Zvornik]].<ref name="Sloga">Mardešić, Petar; Dugački, Zvonimir; Zoričić, Josip. ''Geografski atlas i statističko–geografski pregled svijeta'', V. prošireno izdanje, 'Seljačka sloga', Zagreb, 1956., str. 40. i 41.</ref> {| class="wikitable" !Kotar <sup>(1953)</sup> !Površina (km<sup>2</sup>) !Kotar <sup>(1953)</sup> !Površina (km<sup>2</sup>) !Kotar <sup>(1953)</sup> !Površina (km<sup>2</sup>) |- |[[Banja Luka]] |3.956 |[[Goražde]] |3.462 |[[Sarajevo]] |4.915 |- |[[Bihaćka republika|Bihać]] |3.992 |[[Jajce]] |2.684 |[[Trebinje]] |2.849 |- |[[Brčko]] |2.399 |[[Livno]] |4.459 |[[Tuzla]] |3.025 |- |[[Derventa]] |1.616 |[[Mostar]] |6.492 |[[Zenica]] |2.735 |- |[[Doboj]] |2.732 |[[Prijedor]] |3.492 |[[Zvornik]] |2.298 |} Godine 1957. ukinuta su 3 kotara ([[Derventa]], [[Trebinje]] i [[Zvornik]]) i pripojena susjednim kotarima.<ref name="Pejanović" /> Treći po redu [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1961.|popis stanovništva u SR BiH]], objavljen 30. marta 1961, donio je značajne promjene. Ukinuta je podjela na kotare i uvedena podjela na okruge. Umjesto dotadašnjih 66 kotara, ustanovljeno je 12 okruga koji su bili podijeljeni na 122 općine. Ova podjela, uz neke manje promjene, potrajala je sve do danas, s mnogim općinama koje još uvijek imaju granice povučene 1961. Na kraju su okruzi potpuno ukinuti 1964. === Općine === [[Datoteka:Bosnia and Herzegovina division 1995.png|mini|Podjela SRBiH na općine, stanje prije [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]].]] Tokom godina, početni broj od 363 općine smanjen je na 134 (1959), zatim na 122 (1961), a kasnije na 107 (1966).<ref name="Pejanović" /> Broj općina je povećan na 109 uoči [[Zimske olimpijske igre 1984.|Zimskih olimpijskih igara 1984.]] u [[Sarajevo|Gradu Sarajevu]] kada su se formirale dvije nove općine [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]] i [[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]], pa je na popisima iz 1981. i 1991, SR Bosna i Hercegovina imala 109 općina, i to:<ref name="Pejanović" /> * [[Sarajevo|Grad Sarajevo]] (10 općina): [[Centar (Sarajevo)]], [[Hadžići]], [[Ilidža]], [[Ilijaš]], [[Novi Grad (Sarajevo)]], [[Novo Sarajevo]], [[Pale]], [[Stari Grad (Sarajevo)]], [[Trnovo]] i [[Vogošća]]. * Ostale općine: [[Banovići]], [[Banja Luka]], [[Bijeljina]], [[Bileća]], [[Bihać]], [[Gradiška|Bosanska Gradiška]], [[Kozarska Dubica|Bosanska Dubica]], [[Bosanska Krupa]], [[Brod (općina)|Bosanski Brod]], [[Novi Grad|Bosanski Novi]], [[Bosanski Petrovac]], [[Šamac|Bosanski Šamac]], [[Bosansko Grahovo]], [[Bratunac]], [[Breza (općina)|Breza]], [[Brčko]], [[Bugojno]], [[Busovača]], [[Cazin]], [[Čajniče]], [[Čapljina]], [[Čelinac]], [[Čitluk]], [[Derventa]], [[Doboj]], [[Donji Vakuf]], [[Tomislavgrad|Duvno]], [[Fojnica]], [[Foča]], [[Gacko]], [[Glamoč]], [[Goražde]], [[Gornji Vakuf-Uskoplje|Gornji Vakuf]], [[Gradačac]], [[Gračanica]], [[Grude]], [[Han-Pijesak]], [[Jablanica]], [[Jajce]], [[Kakanj]], [[Kalesija]], [[Kalinovik]], [[Kiseljak]], [[Kladanj]], [[Ključ (općina)|Ključ]], [[Konjic]], [[Kotor-Varoš]], [[Kreševo]], [[Kupres (Federacija Bosne i Hercegovine)|Kupres]], [[Laktaši]], [[Livno]], [[Široki Brijeg|Lištica]], [[Lopare]], [[Lukavac]], [[Ljubinje]], [[Ljubuški]], [[Maglaj]], [[Modriča]], [[Mostar]], [[Mrkonjić Grad]], [[Nevesinje]], [[Neum]], [[Olovo (općina)|Olovo]], [[Orašje]], [[Odžak]], [[Posušje]], [[Prijedor]], [[Prnjavor]], [[Prozor-Rama|Prozor]], [[Novi Travnik|Pucarevo]], [[Rogatica]], [[Rudo]], [[Sanski Most]], [[Kneževo|Skender Vakuf]], [[Sokolac]], [[Srbac]], [[Srebrenik]], [[Srebrenica]], [[Stolac]], [[Šekovići]], [[Šipovo]], [[Teslić]], [[Tešanj]], [[Drvar|Titov Drvar]], [[Travnik]], [[Trebinje]], [[Tuzla]], [[Ugljevik]], [[Vareš]], [[Velika Kladuša]], [[Visoko]], [[Vitez (općina)|Vitez]], [[Višegrad]], [[Vlasenica]], [[Zavidovići]], [[Zenica]], [[Zvornik]], [[Žepče]] i [[Živinice]]. ==== Bivša imena općina ==== Nazivi određenih općina u vrijeme SR Bosne i Hercegovine bili su: * Bosanski Brod - danas [[Brod (općina)|Brod]], * Bosanska Dubica - danas [[Kozarska Dubica]], * Bosanska Gradiška - danas [[Gradiška]], * Bosanski Novi - danas [[Novi Grad]], * Bosanski Šamac - danas [[Šamac]], * Dobratići - danas [[Dobretići]], * Duvno - danas [[Tomislavgrad]], * Gornji Vakuf - danas [[Gornji Vakuf-Uskoplje]], * Lištica - danas [[Široki Brijeg]], * Prozor - danas [[Prozor-Rama]], * Pucarevo - danas [[Novi Travnik]] (od 1980; po [[Đuro Pucar|Đuri Pucaru]]), * Skender Vakuf - danas [[Kneževo]], * Titov Drvar - danas [[Drvar]] (od 1981; po [[Josip Broz Tito|Josipu Brozu Titu]]). == Politika == Funkciju šefa države SR Bosne i Hercegovine obavljao je predsjednik [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine|ZAVNOBiH]]-a (od 1943. do 1945), odnosno predsjednik [[Prezidijum Narodne skupštine Bosne i Hercegovine|Prezidijuma]] [[Narodna skupština Bosne i Hercegovine|Narodne skupštine BiH]] (od 1945. do 1953). Nakon ukidanja ove funkcije, od 1953. do 1974. funkciju šefa države je obavljao [[Spisak predsjednika skupština Bosne i Hercegovine|predsjednik skupštine]]. Funkcija predsjednika, odnosno predsjednika [[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva SR Bosne i Hercegovine]] uvedena je [[Ustav Jugoslavije iz 1974.|Ustavom 1974]].<ref>{{Cite web|url=http://www.rulers.org/rulb1.html#bosnia_and_herzegovina|title=Bosnia and Herzegovina|website=www.rulers.org|access-date=24. 1. 2024}}</ref> === Zakonodavstvo === [[Datoteka:Muzej_ZAVNOBiH-a.JPG|desno|mini|250x250piksel|Kuća u kojoj je održano [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine#Prvo zasjedanje|prvo zasjedanje]] [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine|ZAVNOBiH]]-a, [[Mrkonjić Grad]].]] [[Datoteka:Dom_ZAVNOBiH-a.JPG|desno|mini|250x250piksel|Dom ZAVNOBiH-a, [[Mrkonjić Grad]].]] ==== ZAVNOBiH ==== {{Glavni|Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine}} [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine]] (ZAVNOBiH) bilo je najviši politički - predstavnički i zakonodavni organ Demokratske Bosne i Hercegovine u periodu od 25. novembar 1943. do 26. aprila 1945. Prvobitno se sastojao od 173 vijećnika. ZAVNOBiH je održao tri zasjedanja, a na [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine#Treće zasjedanje|trećem zasjedanje]] prerastao u [[Narodna skupština Bosne i Hercegovine|Narodnu skupštinu Bosne i Hercegovine]]. Prvi predsjednik bio je dr. [[Vojislav Kecmanović]], prvi potpredsjednik [[Avdo Humo]], drugi potpredsjednik [[Aleksandar Preka]], treći potpredsjednik [[Đuro Pucar|Đuro Pucar - Stari]] i sekretar [[Hasan Brkić]]. Predsjednik, potpredsjednici i sekretar su činili uže rukovodstvo Prezidijuma, odnosno Predsjedništvo Prezidijuma i ujedno Predsjedništvo ZAVNOBiH-a. ==== Narodna skupština ==== {{Glavni|Narodna skupština Bosne i Hercegovine}} [[Narodna skupština Bosne i Hercegovine|Narodna skupština Narodne Republike Bosne i Hercegovine]] bila je najviše zakonodavno tijelo Federalne Države Bosne i Hercegovine (kasnije Narodne Republike Bosne i Hercegovine) ustanovljeno na [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine#Treće zasjedanje|Trećem zasjedanju]] [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine|ZAVNOBiH]]-a u [[Sarajevska operacija|oslobođenom]] [[Sarajevo|Sarajevu]]. Sastojala se od dva doma (vijeća): [[Republičko vijeće Narodne skupštine Bosne i Hercegovine|Republičko vijeće]] sa 114 poslanika i [[Vijeće proizvođača Narodne skupštine Bosne i Hercegovine|Vijeće proizvođača]] sa 82 poslanika. Narodna skupština Bosne i Hercegovine naslijedila je [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine|ZAVNOBiH]] na trećem zasjedanju održanom od 26. do 28. aprila 1945. Treće zasijedanje ZAVNOBiH-a bilo je ujedno i prva sjednica Narodne skupštine BiH gdje je, između ostalog, uspostavljena državna i predstavnička vlast u Bosni i Hercegovini. ===== Skupština SR BiH ===== {{Glavni|Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine}} [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] bila je najviše zakonodavno tijelo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine ustanovljeno [[Ustav Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Ustavom SR BiH]]. Dana 10. aprila 1963. usvojen je [[Ustav Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] gdje je Narodna Republika Bosna i Hercegovina preimenovana u Socijalističku Republiku Bosnu i Hercegovinu čime službeno [[Narodna skupština Bosne i Hercegovine|Narodnu skupštinu BiH]] naslijeđuje Skupština SR BiH. Skupština SR Bosne i Hercegovine je kroz svoju historiju imala tri različita sistema domova: [[Petodomni sistem|petodomni]], [[Trodomni sistem|trodomni]] i [[dvodomni sistem]]. Ustavom iz 1963. uvedena je Skupština SR Bosne i Hercegovine s pet domova (vijeća), a to su bili: [[Republičko vijeće Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Republičko vijeće]] kao vijeće delegata građana u općinama sa 120 poslanika, [[Privredno vijeće Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Privredno vijeće]], [[Prosvjetno-kulturno vijeće Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Prosvjetno-kulturno vijeće]], [[Socijalno-zdravstveno vijeće Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Socijalno-zdravstveno vijeće]] i [[Organizacijsko-političko vijeće Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Organizacijsko-političko vijeće]], kao vijeće delegata radnih ljudi u radnim zajednicama sa po 70 poslanika. Kasnijim amandmanima Organizacijsko-političko vijeće preimenovano je u [[Društveno-političko vijeće Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Društveno-političko vijeće]]. Prema [[Ustav Jugoslavije iz 1974.|Ustavu iz 1974]], nova struktura Skupštine SR BiH činila je tri doma (vijeća): [[Vijeće udruženog rada Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće udruženog rada]] sa 160 delegata, [[Društveno-političko vijeće Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Društveno-političko vijeće]] i [[Vijeće općina Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće općina]] sa po 80 delegata. Amandmana LIX - LXXX na [[Ustav Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] donesenih u julu 1990. Skupština SR BiH ponovno je reorganizirana, ovaj put u dva doma (vijeća): [[Vijeće građana Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće građana]] sa 130 predstavnika i [[Vijeće općina Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće općina]] sa 110 predstavnika, po jedan za svaku općinu i grad u državi. ==== Spisak predsjednika skupština ==== {{Glavni|Spisak predsjednika skupština Bosne i Hercegovine}} {| class="wikitable" style="text-align:center" !# !Portret ! width="180" |Ime i prezime ! colspan="2" |Mandat !Stranka |- ! colspan="6" |Predsjednik [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine|ZAVNOBiH]]-a |- ! style="background-color:#FF0000; color:white;" |1. |[[Datoteka:Vojislav Kecmanović (cropped2).jpg|110x110piksel]] |[[Vojislav Kecmanović]] {{small|(1881–1961)}} |25. novembar 1943. |26. april 1945. |[[Savez komunista Bosne i Hercegovine|KP BiH]] ([[Savez komunista Jugoslavije|KPJ]]) |- ! colspan="6" |Predsjednik [[Prezidijum Narodne skupštine Bosne i Hercegovine|Prezidijuma Narodne skupštine BiH]] |- ! style="background-color:#FF0000; color:white;" |(1.) |[[Datoteka:Vojislav Kecmanović (cropped2).jpg|110x110piksel]] |[[Vojislav Kecmanović]] {{small|(1881–1961)}} |26. april 1945. |1946. | rowspan="2" |[[Savez komunista Bosne i Hercegovine|KP BiH]] ([[Savez komunista Jugoslavije|KPJ]]) |- ! style="background-color:#FF0000; color:white;" |2. |[[Datoteka:Đuro_Pucar_(cropped).jpg|122x122piksel]] |[[Đuro Pucar]] {{small|(1899–1979)}} |1946. |1948. |- ! style="background-color:#FF0000; color:white;" |3. |[[Datoteka:Vlado_Segrt_EPLJ.JPG|107x107piksel]] |[[Vlado Šegrt]] {{small|(1907–1991)}} |1948. |1953. |[[Savez komunista Bosne i Hercegovine|SK BiH]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |- ! colspan="6" |Predsjednik [[Narodna skupština Bosne i Hercegovine|Narodne skupštine NR BiH]] |- ! style="background-color:#FF0000; color:white;" |4. |[[Datoteka:Đuro_Pucar_(cropped).jpg|122x122piksel]] |[[Đuro Pucar]] {{small|(1899–1979)}} |decembar 1953. |juni 1963. |[[Savez komunista Bosne i Hercegovine|SK BiH]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |- ! colspan="6" |Predsjednik [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupštine SR BiH]] |- ! style="background-color:#FF0000; color:white;" |5. |[[Datoteka:Ratomir_Dugonjić.jpg|146x146piksel]] |[[Ratomir Dugonjić]] {{small|(1916–1987)}} |juni 1963. |1967. | rowspan="9" |[[Savez komunista Bosne i Hercegovine|SK BiH]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |- ! style="background-color:#FF0000; color:white;" |6. |[[Datoteka:Visit_of_Džemal_Bijedić,_Yougoslav_Prime_Minister,_to_the_CEC_(cropped).jpg|112x112piksel]] |[[Džemal Bijedić]] {{small|(1917–1977)}} |1967. |30. juli 1971. |- ! style="background-color:#FF0000; color:white;" |7. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Hamdija Pozderac]] {{small|(1924–1988)}} |30. juli 1971. |1978. |- ! style="background-color:#FF0000; color:white;" |8. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Niko Mihaljević]] |1978. |1981. |- ! style="background-color:#FF0000; color:white;" |9. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Vaso Gačić]] |1981. |1983. |- ! style="background-color:#FF0000; color:white;" |10. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Ivica Blažević]] |1983. |1984. |- ! style="background-color:#FF0000; color:white;" |11. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Salko Oruč]] |1984. |1987. |- ! style="background-color:#FF0000; color:white;" |12. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Savo Čečur]] |1987. |1989. |- ! style="background-color:#FF0000; color:white;" |13. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Zlatan Karavdić]] |1989. |20. decembar 1990. |- ! style="background-color:#38659C; color:white;" |14. |[[Datoteka:Momcilo_Krajisnik_crop.jpeg|107x107piksel]] |[[Momčilo Krajišnik]] {{small|(1945–2020)}} |20 decembar 1990. |14. septembar 1992. |[[Srpska demokratska stranka|SDS]] |} === Predsjedništvo === [[Datoteka:Sarajevo BH-Presidency 2011-10-31 (3).jpg|mini|Zgrada [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] u [[Sarajevo|Sarajevu]].]]{{Glavni|Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine}} [[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] bio je naziv za kolektivnog šefa države u SR Bosni i Hercegovini od 1974. do 1992. Iako je Bosna i Hercegovina postala Republika, još 1943, kao i ostale republike [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]] nije imala funkciju predsjednika Republike već je funkciju šefa države obavljao najprije predsjednik skupštine. [[Ustav Jugoslavije iz 1974.|Ustavom SR Bosne i Hercegovine iz 1974.]] formirano je Predsjedništvo SR Bosne i Hercegovine, po uzoru na [[Predsjedništvo SFRJ]], formirano juna 1971. Pod ovim nazivom postojalo je do 8. aprila 1992. kada je u skladu sa odlukom o preimenovanju Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine u [[Republika Bosna i Hercegovina|Republiku Bosnu i Hercegovinu]], preimenovano u [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine]].<ref>{{Cite web|url=https://hrcak.srce.hr/file/28970|title=Dokumenti Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine 1991 - 1994.|last=Šimić|first=Tomo|date=2006|website=hrcak.srce.hr|publisher=Hrčak Srce|access-date=20. 1. 2024}}</ref> Nakon potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]], 13. oktobra 1996. formirano je današnje tročlano [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]].<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/Content/Read/183?title=Parlamentarizam-u-Bosni-i-Hercegovini-u-uslovima-politi%C4%8Dkog-pluralizma-(1990.%E2%80%931995.)|title=Parlamentarizam u Bosni i Hercegovini u uslovima političkog pluralizma (1990.–1995.)|website=www.parlament.ba|access-date=20. 1. 2024|archive-date=20. 1. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240120031233/https://www.parlament.ba/Content/Read/183?title=Parlamentarizam-u-Bosni-i-Hercegovini-u-uslovima-politi%C4%8Dkog-pluralizma-(1990.%E2%80%931995.)|url-status=dead}}</ref> Predsjedništvo SR Bosne i Hercegovine imalo je 9 članova (do 1990): 8 koje je birala Skupština i jednog po položaju (do 1989). Mandat članova Predsjedništva bilo je četiri godine, a mandat predsjednika prvobitno četiri, a od 1982. po jednu godinu. U periodu od 1974. do 1992. na čelu Predsjedništva nalazilo se devet predsjednika. ==== Spisak predsjednika Predsjedništva ==== {{Glavni|Spisak predsjednika Bosne i Hercegovine}} {| class="wikitable" style="text-align:center" !# !Portret ! width="180" |Ime i prezime ! colspan="2" |Mandat !Stranka |- ! colspan="6" |Predsjednik [[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva SR Bosne i Hercegovine]] |- ! style="background-color:#FF0000; color:white;" |1. |[[Datoteka:Ratomir_Dugonjić.jpg|146x146piksel]] |[[Ratomir Dugonjić]] {{small|(1916–1987)}} |maj 1974. |april 1978. | rowspan="8" |[[Savez komunista Bosne i Hercegovine|SK BiH]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |- ! style="background-color:#FF0000; color:white;" |2. |[[Datoteka:Raif Dizdarević (političar) (cropped).jpg|112x112piksel]] |[[Raif Dizdarević]] {{small|(rođ. 1926)}} |april 1978. |april 1982. |- ! style="background-color:#FF0000; color:white;" |3. |[[Datoteka:Branko Mikulić (1988).jpg|112x112piksel]] |[[Branko Mikulić]] {{small|(1928–1994)}} |april 1982. |26. april 1984. |- ! style="background-color:#FF0000; color:white;" |4. |[[Datoteka:Milanko Renovica.jpg|84x84px]] |[[Milanko Renovica]] {{small|(1928-2013)}} |26. april 1984. |26. april 1985. |- ! style="background-color:#FF0000; color:white;" |5. |[[Datoteka:Munir Mesihović.jpg|112x112piksel]] |[[Munir Mesihović]] {{small|(1928-2016)}} |26. april 1985. |april 1987. |- ! style="background-color:#FF0000; color:white;" |6. |[[Datoteka:Mato Andrić.jpg|112x112piksel]] |[[Mato Andrić]] {{small|(1928-2015)}} |april 1987. |april 1988. |- ! style="background-color:#FF0000; color:white;" |7. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Nikola Filipović]] {{small|(1926-2001)}} |april 1988. |april 1989. |- ! style="background-color:#FF0000; color:white;" |8. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Obrad Piljak]] {{small|(1933-2013)}} |april 1989. |decembar 1990. |- ! style="background-color:#00A859; color:white;" |9. |[[Datoteka:Alija Izetbegovic (cropped).jpg|112x112piksel]] |[[Alija Izetbegović]] {{small|(1925-2003)}} |decembar 1990. |8. april 1992. |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |} === Izvršno vijeće === {{Glavni|Izvršno vijeće Skupštine SR Bosne i Hercegovine}} [[Izvršno vijeće Skupštine SR Bosne i Hercegovine|Izvršno vijeće Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] bio je naziv za izvršnu vlast u SR Bosni i Hercegovini od 1953. do 1990. Izvršno vijeće je, prema [[Ustav Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine iz 1974.|Ustavu SRBiH]], predstavljalo izvršni organ [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] i sačinjavali su ju: predsjednik, članovi koje bira skupština i republički sekretari (ministri). Zvanični nazivi tokom postojanja SR Bosne i Hercegovine, od 1943. do 1992, bili su:<ref>{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/Content/Read/182?title=ParlamentarizamuBosniiHercegoviniuperiodu1945.%E2%80%931990.|title=Parlamentarizam u Bosni i Hercegovini u periodu 1945.–1990.|website=www.parlament.ba|access-date=3. 2. 2024|archive-date=12. 4. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260412052355/https://www.parlament.ba/Content/Read/182?title=ParlamentarizamuBosniiHercegoviniuperiodu1945.%E2%80%931990.|url-status=dead}}</ref> * ''Narodna vlada Federalne Države Bosne i Hercegovine'' - od 1945. do 1946. * ''Vlada Narodne Republike Bosne i Hercegovine'' - do 1946. do 1953. * ''Izvršno vijeće Narodne skupštine Narodne Republike Bosne i Hercegovine'' - od 1953. do 1963. * ''Izvršno vijeće Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine'' - od 1963. do 1990. * ''Vlada Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine'' - do 1990. do 1992. Također, u zvaničnoj upotrebi koristio se i naziv ''Republičko izvršno vijeće'', da bi se razlikovalo od [[Savezno izvršno vijeće|Saveznog izvršnog vijeća]]. Često su se koristile i skraćene varijante imena: ''Izvršno vijeće SRBiH'' ili ''Izvršno vijeće BiH''. ==== Spisak predsjednika vlada ==== {{Glavni|Spisak predsjednika vlada Bosne i Hercegovine}} {| class="wikitable" style="text-align:center" !# !Portret ! width="180" |Ime i prezime ! colspan="2" |Mandat !Stranka |- ! colspan="6" |'''Ministar za Bosnu i Hercegovinu u [[Privremena vlada DFJ|Privremenoj vladi DFJ]]''' |- ! style="background-color:#FF0000; color:white;" |1. |[[Datoteka:Rodoljub Čolaković 1.jpg|110x110piksel]] |[[Rodoljub Čolaković]] {{small|(1900–1983)}} |7. mart 1945. |26. april 1945. |[[Savez komunista Bosne i Hercegovine|KP BiH]] ([[Savez komunista Jugoslavije|KPJ]]) |- ! colspan="6" |'''Predsjednik [[Narodna vlada Bosne i Hercegovine|Narodne vlade Bosne i Hercegovine]]''' |- ! style="background-color:#FF0000; color:white;" |(1.) |[[Datoteka:Rodoljub Čolaković 1.jpg|110x110piksel]] |[[Rodoljub Čolaković]] {{small|(1900–1983)}} |26. april 1945. |14. februar 1946. |[[Savez komunista Bosne i Hercegovine|KP BiH]] ([[Savez komunista Jugoslavije|KPJ]]) |- ! colspan="6" |Predsjednik vlade NR BiH |- ! style="background-color:#FF0000; color:white;" |2. |[[Datoteka:Rodoljub Čolaković 1.jpg|110x110piksel]] |[[Rodoljub Čolaković]] {{small|(1900–1983)}} |22. novembar 1946. |septembar 1948. | rowspan="2" |[[Savez komunista Bosne i Hercegovine|KP BiH]] ([[Savez komunista Jugoslavije|KPJ]]) |- ! style="background-color:#FF0000; color:white;" |3. |[[Datoteka:Đuro_Pucar_(cropped).jpg|122x122piksel]] |[[Đuro Pucar]] {{small|(1899–1979)}} |septembar 1948. |mart 1953. |- ! colspan="6" |'''Predsjednik [[Izvršno vijeće Skupštine SR Bosne i Hercegovine|Izvršnog vijeća NR BiH]]''' |- ! style="background-color:#FF0000; color:white;" |(3.) |[[Datoteka:Đuro_Pucar_(cropped).jpg|122x122piksel]] |[[Đuro Pucar]] {{small|(1899–1979)}} |mart 1953. |decembar 1953. | rowspan="3" |[[Savez komunista Bosne i Hercegovine|SK BiH]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |- ! style="background-color:#FF0000; color:white;" |4. |[[Datoteka:Avdo Humo.jpg|bez okvira|118x118piksel]] |[[Avdo Humo]] {{small|(1914–1983)}} |decembar 1953. |1956. |- ! style="background-color:#FF0000; color:white;" |5. |[[Datoteka:Osman Karabegovic.jpg|bez okvira|104x104piksel]] |[[Osman Karabegović]] {{small|(1914–1983)}} |1956. |1963. |- ! colspan="6" |'''Predsjednik [[Izvršno vijeće Skupštine SR Bosne i Hercegovine|Izvršnog vijeća SR BiH]]''' |- ! style="background-color:#FF0000; color:white;" |6. |[[Datoteka:Hasan brkic cropped.png|bez okvira|121x121piksel]] |[[Hasan Brkić]] {{small|(1913–1965)}} |1963. |1965. | rowspan="9" |[[Savez komunista Bosne i Hercegovine|SK BiH]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |- ! style="background-color:#FF0000; color:white;" |7. |[[Datoteka:Rudi Kolak.jpg|bez okvira|130x130piksel]] |[[Rudi Kolak]] |1965. |1967. |- ! style="background-color:#FF0000; color:white;" |8. |[[Datoteka:Branko Mikulić (1988).jpg|112x112piksel]] |[[Branko Mikulić]] {{small|(1928–1994)}} |1967. |1969. |- ! style="background-color:#FF0000; color:white;" |9. |[[Datoteka:Dragutin Kosovac.jpg|bez okvira|112x112piksel]] |[[Dragutin Kosovac]] {{small|(1924–2012)}} |1969. |april 1974. |- ! style="background-color:#FF0000; color:white;" |10. |[[Datoteka:Milanko Renovica.jpg|84x84px]] |[[Milanko Renovica]] {{small|(1928-2013)}} |april 1974. |28. april 1982. |- ! style="background-color:#FF0000; color:white;" |11. |[[Datoteka:Seid Maglajlija.jpg|bez okvira|121x121piksel]] |[[Seid Maglajlija]] |28. april 1982. |28. april 1984. |- ! style="background-color:#FF0000; color:white;" |12. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Gojko Ubiparip]] |28. april 1984. |april 1986. |- ! style="background-color:#FF0000; color:white;" |13. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Josip Lovrenović]] |april 1986. |april 1988. |- ! style="background-color:#FF0000; color:white;" |14. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Marko Ćeranić]] |april 1988. |20. decembar 1990. |- ! colspan="6" |'''Predsjednik [[Izvršno vijeće Skupštine SR Bosne i Hercegovine|Vlade SR BiH]]''' |- ! style="background-color:#0064AA; color:white;" |15. |[[Datoteka:Jure Pelivan.jpg|bez okvira|107x107piksel]] |[[Jure Pelivan]] {{small|(1928–2014)}} |20. decembar 1990. |8. april 1992. |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |} == Demografija == [[Datoteka:BiH-Ethnic-1948.jpg|mini|Demografija Bosne i Hercegovine 1948.|202x202piksel]]{{Glavni|Demografija Bosne i Hercegovine}}Tokom svog postojanja, SR Bosna i Hercegovina imala je šest popisa stanovništva. === Popis iz 1948. === {{Glavni|Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1948.}} Na [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1948.|prvom popisu stanovništva]] nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], izvršenom 15. marta 1948 na površini od 51.200&nbsp;km<sup>2</sup>, živjelo je 2.564.308 stanovnika. Popis je vršen u svim republikama [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]], a osnovne popisne jedinice bile su kotari i gradovi. Etničku većinu činili su [[Srbi]] sa 1.136.116 (44.29%) stanovnika, 788.403 (30.73%) bili su neopredijeljeni, 614.123 (23.94%) [[Hrvati]] i 26.635 (1.04%) ostali. Nije postojala mogućnost izjašnjavanja kao [[Muslimani (narod)|Musliman]] ([[Bošnjaci|Bošnjak]]), pa se većina izjašnjavala kao neopredijeljeni. [[Datoteka:BiH-1953-Ethnic-muni.jpg|mini|202x202piksel|Demografija Bosne i Hercegovine 1953.]] === Popis iz 1953. === {{Glavni|Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1953.}} [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1953.|Drugi po redu popis stanovništva]] bio je objavljen 31. marta 1953. Administrativna organizacija u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] bila je gotovo identična onoj iz 1948, s tim da je kotar [[Odžak]] ukinut i pridružen kotaru [[Modriča]]. Na ovom popisu, kao i na popisu 1948, nije postojala mogućnost izjašnjavanja kao Musliman, ali je dodana opcija [[Jugoslaveni|Jugoslaveni - neopredijeljeni]]. Na površini od 51.221&nbsp;km<sup>2</sup> 1953. u BiH živjelo je 2.847.459 stanovnika, od toga: 1.264.372 (44.40%) bili su [[Srbi]], 891.800 (31.32%) [[Jugoslaveni|Jugoslaveni - neopredijeljeni]], 654.229 (22.97%) [[Hrvati]] i 39.398 (1.34%) ostali. [[Datoteka:BiH - Etnicki sastav po opstinama 1961 2.gif|mini|196x196piksel|Demografija Bosne i Hercegovine 1961.]] === Popis iz 1961. === {{Glavni|Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1961.}} [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1961.|Treći popis stanovništva]] bio je objavljen 30. marta 1961. Učinjen osam godina nakon prijašnjeg, ovaj popis je donio značajne promjene. Ukinuta je podjela na [[kotare]], i uvedena podijela na okruge. Umjesto dotadašnjih 66 kotara, ustanovljeno je 12 okruga koji su bili podijeljeni na 122 općine. Druga značajna promjena je ta, da je uvedena kategorija [[Muslimani (narod)|Muslimana]] kao etničke pripadnosti, iako se dio današnjih [[Bošnjaci|Bošnjaka]] još uvijek izjašnjavao kao neopredijeljeni [[Jugoslaveni]]. Na površini od 51.197&nbsp;km<sup>2</sup> 1961. u BiH živjelo je 3.277.948 stanovnika, od toga: 1.406.057 (42.89%) bili su [[Srbi]], 842.248 (25.69%) [[Muslimani (narod)|Muslimani]], 711.665 (21.71%) [[Hrvati]], 275.883 (8.42%) [[Jugoslaveni]] i 42.095 (1.28%) ostali. [[Datoteka:BiH - Etnicki sastav po opstinama 1971 2.gif|mini|196x196piksel|Demografija Bosne i Hercegovine 1971.]] === Popis iz 1971. === {{Glavni|Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1971.}} [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1971.|Četvrti popis stanovništva]] bio je izvršen 31. marta 1971. Za razliku od prethodnog, ukinuti su okruzi i jedina administrativna podjela bila je na 107 općina, od kojih je osam bilo u sastavu [[Sarajevo|Grada Sarajeva]]. Na površini od 51.197&nbsp;km<sup>2</sup> 1971. u BiH živjelo je 3.746.111 stanovnika, od toga: 1.482.430 (39.57%) bili su [[Muslimani (narod)|Muslimani]], 1.393.148 (37.19%) [[Srbi]], 772.491 (20.62%) [[Hrvati]], 43.796 (1.17%) [[Jugoslaveni]] i 54.246 (1.46%) ostali. [[Datoteka:BiH - Etnicki sastav po opstinama 1981 2.gif|mini|196x196piksel|Demografija Bosne i Hercegovine 1981.]] === Popis iz 1981. === {{Glavni|Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1981.}} [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1981.|Peti popis stanovništva]] bio je obavljen 31. marta 1981. Broj općina je povećan na 109 uoči [[Zimske olimpijske igre 1984.|Zimskih olimpijskih igara 1984.]] u [[Sarajevo|Gradu Sarajevu]] kada su se formirale dvije nove općine [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]] i [[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]], pa je od tada SR Bosna i Hercegovina imala 109 općina.<ref name="Pejanović" /> Na površini od 51.197&nbsp;km<sup>2</sup> 1981. u BiH živjelo je 4.124.256 stanovnika, od toga: 1.630.033 (39.52%) bili su [[Muslimani (narod)|Muslimani]], 1.320.738 (32.02%) [[Srbi]], 758.140 (18.38%) [[Hrvati]], 326.316 (7.91%) [[Jugoslaveni]] i 89.029 (2.07%) ostali. [[Datoteka:Bosnia Herzegovina Ethnic 1991.png|mini|194x194piksel|Demografija Bosne i Hercegovine 1991.]] === Popis iz 1991. === {{Glavni|Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.}} [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.|Šesti i posljednji popis stanovništva]] SR Bosne i Hercegovine bio je izvršen u martu 1991. Na površini od 51.197&nbsp;km<sup>2</sup> 1991. u BiH živjelo je 4.377.033 stanovnika, od toga: 1.902.956 (43.47%) bili su [[Muslimani (narod)|Muslimani]], 1.366.104 (32.21%) [[Srbi]], 760.852 (17.38%) [[Hrvati]], 242.682 (5.54%) [[Jugoslaveni]] i 103.809 (2.38%) ostali. == Privreda == {{Glavni|Privreda Bosne i Hercegovine}} Uz [[Socijalistička Republika Makedonija|SR Makedoniju]] i [[Socijalistička Republika Crna Gora|SR Crnu Goru]], SR Bosna i Hercegovina se ubrajala u red siromašnijih republika [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]]. [[Poljoprivreda]] je uglavnom bila u privatnim rukama, ali posjedi su bili mali i neprofitabilni, dok se hrana uglavnom uvozila. I danas se vide posljedice centralnog planiranja privrede, a glavna je nevolja prevelik broj radnika u industriji. U periodu postojanja [[Socijalizam|socijalizma]] u Bosni i Hercegovini forsirana je teška i vojna industrija, pa je republika imala velik dio jugoslavenskih vojnih postrojenja. Glavni poljoprivredni proizvodi su žitarice, te razne vrste voća i povrća. Glavne su industrijske grane proizvodnja [[čelik]]a, [[Ugalj|uglja]], [[Željezo|željeza]], automobilska industrija, tekstilna industrija, proizvodnja [[duhan]]a, namještaja i prerada [[Nafta|nafte]]. == Infrastruktura == ===Energetika === {{Glavni|Spisak elektrana u Bosni i Hercegovini}}{{Energetski izvori SR BiH}}Zahvaljujući socijalističkom sistemu, Bosna i Hercegovina posjeduje znatan broj energetskih objekata, s instaliranim energetskim kapacitetima koji zadovoljavaju potrebe za električnom energijom. S obzirom na hidropotencijal i velike rezerve [[Ugalj|uglja]], najveći udio proizvedene električne energije ostvaruje se iskorištavanjem bogatog hidropotencijala i sagorijevanjem [[Fosilna goriva|fosilnih goriva]], tj. uglja. Neke od takvih [[termoelektrana]] su: [[Termoelektrana Kakanj|TE Kakanj]] (450 MW, 1985), [[Termoelektrana Gacko|TE Gacko]] (300 MW, 1983), [[Termoelektrana Tuzla|TE Tuzla]] (723 MW, 1963) i [[Termoelektrana Ugljevik|TE Ugljevik]] (300 MW, 1985). Rijeke u Bosni i Hercegovini uglavnom su planinske (pogotovo gornji i srednji tok) i uz znatnu visinsku razliku izvora u odnosu na ušće, što im daje znatnu vrijednost [[Potencijalna energija|potencijalne energije]] idealan su obnovljivi izvor energije. Zahvaljujući tom faktoru i reljefu kroz koji protječu (uske doline i kanjoni), potencijalna energija mnogih vodotoka iskorištena je za proizvodnju električne energije. Gornji tokovi [[Drina|Drine]], [[Neretva|Neretve]], [[Vrbas]]a, [[Una|Une]] i drugih rijeka obiluju ogromnim hidropotencijalom, usljed čega su upravo na tim mjestima izgrađene najveće hidroelektrane u državi. Neke od takvih hidroelektrana su: [[Hidroelektrana Salakovac|HE Salakovac]] (210 MW, izgrađena 1981), [[Hidroelektrana Grabovica|HE Grabovica]] (114 MW, 1982), [[Jablanička brana|HE Jablanica]] (180 MW, 1955), [[Hidroelektrana Višegrad|HE Višegrad]] (315 MW 1989), [[Hidroelektrana Jajce I|HE Jajce I]], [[Hidroelektrana Jajce II|HE Jajce II]], [[Hidroelektrana Trebinje I|HE Trebinje I]], [[Hidroelektrana Trebinje II|HE Trebinje II]]. == Kultura == {{Glavni|Kultura u Socijalističkoj Republici Bosni i Hercegovini}} Kultura Bosne i Hercegovine proizvod je mješavine utjecaja sa istoka i zapada, a od 1945. pečat njenom ukupnom kulturnom razvoju daje novi [[Socijalizam|socijalistički]] društvenoekonomski poredak.<ref>{{Cite web|url= https://www.afsusa.org/countries/bosnia-and-herzegovina/|title= ''Bosnia and Herzegovina|work= afsusa.org|access-date= 27. 1. 2024}}</ref> U maju 1945. u [[Sarajevo|Sarajevu]] je osnovana [[Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine|Narodna i univerzitetska biblioteka]], kao središnja bibliotekarska ustanova, koja djeluje i danas. Godine 1946. s radom nastavlja [[Narodno pozorište Sarajevo]] koje je središnja pozorišna kuća u Bosni i Hercegovini. Tokom 1949. i 1950. počinju s radom i pozorišta u [[Narodno pozorište Mostar|Mostar]]u, [[Narodno pozorište Tuzla|Tuzli]] i [[Bosansko narodno pozorište Zenica|Zenici]]. Godine 1946. osnovan je [[Sarajevski balet]], a 9. novembra iste godine svoju umjetničku djelatnost započela je [[Sarajevska opera]], svečanom premijerom "[[Prodana nevjesta (opera)|Prodana nevjesta]]" [[Bedřich Smetana|Bedricha Smetane]]. Time je učinjen veliki napredak u razvijanju muzičke kulture u Bosni i Hercegovini. Također, osnovana je [[Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine]] u Sarajevu 1946. i Državni arhiv Bosne i Hercegovine (1947), koji je kasnije promijenio ime u [[Arhiv Bosne i Hercegovine]]. U ovoj galeriji svoja slikarska djela izlagali su mnogi istaknuti bosanskohercegovački umjetnici: [[Mersad Berber]], [[Jovan Bijelić]], [[Roman Petrović]], [[Vojo Dimitrijević]], [[Emir Dragulj]], [[Ismet Mujezinović]], te "posljednji bosanski [[Bogumili|bogumil]]" [[Lazar Drljača]] (kako su ga nazivali njegove slikarske kolege) kao i mnogi drugi. Bosna i Hercegovina je uz [[Mađarska|Mađarsku]], jedina zemlja u regiji, koja je dala više od jednog dobitnika [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]]: [[Vladimir Prelog]] (rođeni Sarajlija), za [[Hemija|hemiju]] 1975. i [[Ivo Andrić]] 1961. za [[književnost]]. Upravo je Andrić bio jedan od najznačajnijih predstavnika bosanskohercegovačke i jugoslavenske književnosti, a od ostalih posebno su se istakli: [[Meša Selimović]], [[Derviš Sušić]], [[Branko Ćopić]], [[Hamza Humo]], [[Mak Dizdar|Mehmedalija "Mak" Dizdar]], [[Skender Kulenović]], [[Abdulah Sidran]], [[Izet Sarajlić]] i drugi. Posebno značajan dio kulturnog stvaralaštva Bosne i Hercegovine čini [[bosanskohercegovački film]], koji je i do danas ostao najuspješniji na prostorima bivše Jugoslavije. U prvim decenijama nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] obrađivane su mahom teme iz narodne revolucije i rata, filmski su obrađivane najznačajnije teme iz NOB-a, među kojima su poznate i slavne bitke partizana protiv stranih okupatora i domaćih izdajnika (filmovi "[[Kozara (film)|Kozara]]", "[[Sutjeska (film)|Sutjeska]]", "[[Bitka na Neretvi (film)|Bitka na Neretvi]]", "[[Valter brani Sarajevo]]"). Prvi dugometražni igrani film u historiji bosanskohercegovačke kinematografije bio je "[[Major Bauk]]" snimljen po scenariju [[Branko Ćopić|Branka Ćopića]]. Posebno je bio zanimljiv [[Zuko Džumhur|Zulfikar "Zuko" Džumhur]] sa svojim putopisnim reportažama iz serije [[Hodoljublje]] za koje je pisao scenarije i bio voditelj snimivši je zajedno sa režiserom [[Mirza Idrizović|Mirzom Idrizovićem]]. Upravo ovaj serijal je bio najveći televizijski projekt u bivšoj Jugoslaviji, koji je ne samo u reporterskom nego i u umjetničkom smislu nadilazio format televizijske reportaže. Džumhur je bio i pisac scenarija za film "[[Miris dunja]]". Značajno je napomenuti pisca i filmskog scenaristu Abdulaha Sidrana, koji je sarađivao s nekim od najznačajnijih bosanskohercegovačkih režisera u filmovima poput: "[[Sjećaš li se Dolly Bell?]]", "[[Kuduz]]", "[[Ovo malo duše]]" Najveći uspjesi ostvareni su na polju muzike, gdje su bosanskohercegovački instrumentalisti i pjevači ostvarili velike uspjehe u okvirima bivše Jugoslavije. Multikonfesionalno Sarajevo bilo je magnet za mnoge pjevače i muzičare, a najbolji primjeri su [[Nada Mamula]] (rođena u Beogradu), virtuozi na harmonici braća [[Jovica Petković|Jovica]] i [[Ratomir Petković]] (rođeni u Smederevu), [[Gabor Lenđel]] i drugi.<ref name= "nps"/> == Obrazovanje == {{Glavni|Obrazovanje u Socijalističkoj Republici Bosni i Hercegovini}} Nakon razornog [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] koji je najviše pogodio Bosnu i Hercegovinu tokom [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|narodnooslobodilačkog rata]], nove jugoslavenske vlasti odmah su počele s oživljavanjem kulturnog života u okviru kojeg je posebna pažnja usmjerena ka opismenjavanju stanovništva, te obnavljanju i otvaranju novih škola i visokoškolskih ustanova.<ref name= "nps">{{Cite web |url=http://nps.ba/Program.aspx?id=1&lang=BS |title= ''Arhivirana kopija''|access-date=31. 10. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131125194058/http://nps.ba/Program.aspx?id=1&lang=BS |archive-date=25. 11. 2013}}</ref> Ovakav nagli napredak bio je diktiran potrebama pivrednog razvitka, industrijalizacije zemlje i prelaskom radne snage iz poljoprivrede, kao i promjenama u cijeloj društvenopolitičkoj strukturi, te potrebi da svi radni ljudi i građani svojim odlučivanjem i angažiranjem sudjeluju u razvoju socijalističkog društva. Škola je postala narodna, dostupna, obavezna za sve i besplatna. Pedagogija nakon Drugog svjetskog rata dijeli se na dvije razvojne faze: od 1945. do 1949. traje faza etatiziranog socijalističkom ideologijom monopoliziranog pedagoškog razvoja pod vođstvom [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]], a od 1950. započinje faza deetatizacije i izgradnje trećeg puta s otklonom od pluralizirane buržoaske, ali i monistički strukturirane [[Etatizam|etatističke]] pedagogije. U prvoj fazi etatiziranog socijalističkog razvoja neposredno nakon Drugog svjetskog rata pedagogija se nekritički izgrađuje po uzoru na sovjetsku socijalističku pedagogiju. Druga faza vodi udaljavanju od Sovjetskog Saveza i bloka socijalističkih zemalja, te započinje postupni razvoj [[Pedagogija|pedagogije]] u okviru proklamirane ideološke doktrine trećeg puta razvoja [[Samoupravni socijaliam|samoupravnog socijalizma]].<ref>{{Cite web|url= https://www.academia.edu/32684044/Razvoj_%C5%A1kolstva_u_Bosni_i_Hercegovini_u_razdoblju_nakon_Drugog_svjetskog_rata_do_1970_ih_godina|title= ''Razvoj školstva u Bosni i Hercegovini u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata do 1970-ih''|work= academia.edu|access-date= 29. 1. 2024}}</ref> Istovremeno, sprovodi se program [[Sekularizam|sekularizacije]] u okviru kojeg dolazi do ukidanja mnogih tradicionalnih muslimanskih institucija, kao što su kur'anske osnovne škole, bogate dobrotvorne fondacije i [[derviš]]ki vjerski redovi.<ref>{{Cite web|url= https://www.britannica.com/place/Bosnia-and-Herzegovina/Postwar-Bosnia-and-Herzegovina|title= ''Bosnia and Herzegovina in communist Yugoslavia''|work= britannica.com|access-date= 27. 1. 2024}}</ref> Godine 1946. obnovljen je [[Univerzitet u Sarajevu]], a potom 1961, otvara se prva visokoškolska ustanova u [[Zenica|Zenici]] ([[Metalurško-tehnološki fakultet u Zenici|Fakultet za metalurgiju]]), te kasnije javni univerziteti u [[Univerzitet u Banjoj Luci|Banjoj Luci]] (1975), [[Univerzitet u Tuzli|Tuzli]] (1976) i [[Univerzitet u Mostaru|Mostaru]] (1977).<ref name= "nps"/> == Sport == {{Proširiti sekciju}} === Nogomet === ==== Nogometno prvenstvo 1945. ==== {{Glavni|Nogometno prvenstvo Jugoslavije 1945.}} Prvo [[nogomet]]no prvenstvo [[Demokratska Federativna Jugoslavija|Demokratske Federativne Jugoslavije]] nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] odigrano je od 3. do 9. septembra 1945. Ono je bilo specifično, jer su u njemu učestvovale republičke reprezentacije, kao i ekipe [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske armije]] i [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina|AP Vojvodine]]. Organizacija ovakvog tipa takmičenja bila je potpora fiskulturi ([[sport]]u) u novooslobođenoj teritoriji. Timovi su bili sastavljeni od igrača iz saveznih republika, a većina igrača bila je iz kasnije najjačih klubova u republikama. Također su organizovana i takmičenja okruga. Svi mečevi su se igrali po jednostrukom kup-sistemu i igrani su u [[Beograd]]u na stadionu "20. oktobar" (kasnije Stadion CDJA)<ref>{{Cite web|url=https://crnobelanostalgija.com/2019/08/stadion-partizana.html|title=Stadion Partizana|last=cbnostalgija|date=4. 8. 2019|website=Crno-bela Nostalgija|language=sr-RS|access-date=28. 1. 2024}}</ref> u sklopu fiskulturnog programa.<ref name=":1">{{Cite web|url=http://www.exyufudbal.in.rs/statistika/prva-liga/17-prva-liga-sfrj/5-1945|title=Nogometno prvenstvo 1945.|date=5. 6. 2018|website=exyufudbal.in.rs|publisher=Ex-Yu Fudbal|access-date=28. 1. 2024|archive-date=5. 6. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180605211935/http://www.exyufudbal.in.rs/statistika/prva-liga/17-prva-liga-sfrj/5-1945|url-status=dead}}</ref> Ekipa FDBiH odigrala je samo 1 utakmicu, izgubivši u četvrtfinalu 6:1 protiv [[Socijalistička Republika Hrvatska|FD Hrvatske]], a prvak prvenstva bila je [[Socijalistička Republika Srbija|FD Srbija]], pobjedom od 1:0 protiv ekipe Jugoslavenske armije. ===== Rezultat ===== {{Sklopiva nogometna kutija|datum=3. septembar 1945.|vrijeme=16:00 ([[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] [[UTC+02:00|+2]])|tim1={{ZD|SR Hrvatska|1945}} [[Socijalistička Republika Hrvatska|FD Hrvatska]]|rezultat=6–1|izvještaj=[https://web.archive.org/web/20180605211935/http://www.exyufudbal.in.rs/statistika/prva-liga/17-prva-liga-sfrj/5-1945#detalji-utakmice-hrvatska-bosna-i-hercegovina Izvještaj]|tim2={{ZD|NR Bosna i Hercegovina|1943}} '''FD Bosna i Hercegovina'''|golovi1=[[Zvonimir Cimermančić|Cimermančić]] {{gol|?||?}}<br />[[Vinko Golob|Golob]] {{gol|?||?}}<br />[[Zvonko Reberski|Reberski]] {{gol|?}}<br />[[Ivica Reiss|Reiss]] {{gol|?}}|golovi2=[[Mirko Matijašević|Matijašević]] {{gol|?}}|stadion=[[Stadion Partizana|Stadion "20. oktobar"]]|lokacija=[[Beograd]]|gledalaca=5.000|sudac={{ZD|SR Makedonija|1944}} [[Moni Kario]]|ishod=POR}} ===== Sastavi ===== * FD Bosna i Hercegovina:<ref name=":1" /> ** Ekipa: Pudar, Branko Stanković, Šestić, [[Vojislav Marjanović]], Lavorović, [[Nikola Marks|Marks]], [[Mirko Matijašević|Matijašević]], Novaković, Predrag Đajić, [[Milan Rajlić]], Čišić. ** Tehnički rukovoditelj: [[Slavko Zagorac]] * [[Socijalistička Republika Hrvatska|FD Hrvatska]]:<ref name=":1" /> ** Ekipa: [[Franjo Šoštarić|Šoštarić]], [[Ivan Kolaković|Kolaković]], [[Krešimir Pukšec|Pukšec]], Šimunović, [[Gustav Lechner|Lechner]], Dubravčić, Lončarević, [[Ivica Reiss|Reiss]], [[Zvonimir Cimermančić|Cimermančić]], [[Ratko Kacian|Kacian]], [[Vinko Golob|Golob]], [[Zvonko Reberski|Reberski]] i [[Željko Čajkovski]]. ** Tehnički rukovoditelj: [[Márton Bukovi]] == Simboli == === Zastava === {{Glavni|Zastava Bosne i Hercegovine#Zastava Bosne i Hercegovine 1946-92.}} [[Zastava Bosne i Hercegovine#Zastava Bosne i Hercegovine 1946-92.|Zastava SR Bosne i Hercegovine]] sastojala se od crvene podloge, što je predstavljalo [[Socijalizam|socijalističke]] i [[Komunizam|komunističke]] ideale Bosne i Hercegovine i [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]], u čijem se lijevom gornjem uglu nalazila umanjena [[zastava Jugoslavije]], obrubljena zlatnožutom trakom. Odnos širine i dužine zastave bio je jedan prema dva. Zastava je proglašena Ustavom Narodne Republike Bosne i Hercegovine i bila je u upotrebi od 31. decembra 1946. Prije usvajanja ove zastave, kao zastava Bosne i Hercegovine koristila se crvena zastava sa zlatno obrubljenom zvijezdom u sredini. Koristila se sve do 4. marta 1992. kada ju je zamijenila [[Zastava Bosne i Hercegovine#Zastava Bosne i Hercegovine 1992-98.|Zastava Republike Bosne i Hercegovine]]. <center><gallery> Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina (1946–1992).svg|Zastava Narodne / Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine. Datoteka:First Proposed Flag of the Peoples Republic of Bosnia and Herzegovina.svg|Izgled prvog prijedloga zastave za Narodnu Republiku Bosnu i Hercegovinu.<ref name="crwflags">{{Cite web|url=https://www.crwflags.com/fotw/flags/yu_fy-ba.html|title=Republic of Bosnia and Herzegovina (Socialist Yugoslavia)|website=www.crwflags.com|access-date=28. 1. 2024}}</ref> Datoteka:1947 Proposed Flag of the People's Republic of Bosnia and Herzegovina.svg|Izgled prijedloga zastave za Narodnu Republiku Bosnu i Hercegovinu iz 1947.<ref name="crwflags" /> Datoteka:Bosnian-Herzegovinian Partisans flag.svg|Zastava [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|bosanskohercegovačkih partizana]] korištena od 1943. do 1946.<ref name="crwflags" /> </gallery></center> === Grb === {{Glavni|Grb Bosne i Hercegovine#Grb Bosne i Hercegovine od 1946. do 1992.}} [[Grb Bosne i Hercegovine#Grb Bosne i Hercegovine od 1946. do 1992.|Grb SR Bosne i Hercegovine]] bio je [[Heraldika|heraldički]] simbol [[Socijalizam|socijalističkog]] i [[Komunizam|komunističkog]] režima i kao takav nije imao uporišta u [[Historija|historijskoj]] tradiciji Bosne i Hercegovine kao njeni prethodni [[Grb Bosne i Hercegovine|grbovi]]. Grb je usvojen istog dana kao i zastava, 31. decembra 1946. Državni grb tada NR Bosne i Hercegovine<ref name="Filipović">Filipović, Emir O. ''Grb i zastava Bosne i Hercegovine u 20. stoljeću'' <code>u:</code> Bosna franciscana : časopis Franjevačke teologije Sarajevo, god. XVI, br. 28/2008, ISSN 1330-7487, str. 103-126.</ref> bilo je polje okruženo s lijeve strane grančicama bjelogorice, a s desne strane grančicama crnogorice koje su dolje povezane vrpcom. Između vrhova grančica nalazi se [[petokraka zvijezda]]. U polju iznad vrpce su dva tvornička dimnjaka (iz kojih se puši dim), a u podnožju leže dva snopa žita. U pozadini se ocrtava silueta grada [[Jajce|Jajca]], lokacije [[Drugo zasjedanje AVNOJ-a|Drugog zasijedanja]] [[Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije|AVNOJ]]-a.<ref>Đorđević, Jovan. Ustavno pravo FNRJ, Izd. Arhiva za pravne i društvene nauke, Beograd, 1953., str. 427.</ref> Postojao je i prijedlog da grb SR BiH sadrži buktinju, koju drže tri ruke, kao simbol tri naroda Bosne i Hercegovine.<ref>Suljević, Kasim. ''Nacionalnost muslimana : između teorije i politike'' (doktorska disertacija), "Otokar Keršovani", Rijeka, 1981., str. 228-229., {{COBISS.BH|20300032}}</ref> Koristio se sve do 4. marta 1992. kada ju je zamijenio [[Grb Bosne i Hercegovine#Grb Bosne i Hercegovine od 1992. do 1998.|Grb Republike Bosne i Hercegovine]]. <center><gallery> Datoteka:Coat of arms of the Socialist Republic of Bosnia and Herzegovina.png|Izgled originalnog grba iz Službenog lista SR Bosne i Hercegovine. Datoteka:Coat of Arms of the Socialist Republic of Bosnia and Herzegovina.svg|Grb Narodne / Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine. </gallery></center> == Praznici == {{Glavni|Praznici u SFRJ#Republički praznici}} U [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji]] (SFRJ) postojala je podjela na državne (savezne) praznike, republičke praznike i ostale praznike, odnosno značajnije datume. Religijski blagdani nisu bili službeno obilježavani. Državni (savezni) praznici bili su: * [[1. januar|1.]] i [[2. januar]] – [[Nova godina]], * [[1. maj|1.]] i [[2. maj]] – [[Međunarodni praznik rada]], * [[9. maj]] – [[Dan pobjede nad fašizmom]], * [[4. juli]] – [[Dan borca]], * [[29. novembar|29.]] i [[30. novembar]] – [[Dan Republike]]. Osim saveznih praznika, SR Bosna i Hercegovina obilježavala je i: * [[27. juli]] – [[Dan ustanka naroda Bosne i Hercegovine]], * [[25. novembar]] – [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine#Prvo zasjedanje|Prvo zasjedanje]] [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine|ZAVNOBiH]]-a (kasnije nazvan [[Dan državnosti Bosne i Hercegovine]]). Ako je jedan od praznika padao u nedjelju smatrao se praznikom i prvi sljedeći radni dan. == Također pogledajte == * [[Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije|AVNOJ]] * [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine|ZAVNOBiH]] * [[Narodna skupština Bosne i Hercegovine]] * [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] * [[Republika Bosna i Hercegovina]] * [[Bosna i Hercegovina]] * [[Demokratska Federativna Jugoslavija]] * [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] == Reference == {{Refspisak}} {{SFRJ portal}} {{Teme o BiH}} {{Republike Jugoslavije}} {{Jugoslavenska hronologija}} [[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1943.|Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Države i teritorije ukinute 1992.|Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:1943. u Jugoslaviji]] [[Kategorija:1992. u Jugoslaviji]] [[Kategorija:Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|*]] [[Kategorija:Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Historija Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Socijalizam u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Bivše socijalističke republike|Bosna i Hercegovina]] fvve2l7qhzb3r7vgnmz47pcvwjc8l96 Vjerovno pismo 0 31511 3917383 3807338 2026-08-10T07:28:08Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917383 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} '''Vjerovno pismo''' je srednjovjekovno akreditivno pismo.<ref>{{Cite web|url=https://faisalkhan.com/knowledge-center/magazine/trade-trade-finance/the-history-of-the-letter-of-credit/|title=The History of the Letter of Credit|website=Faisal Khan|language=en-US|access-date=23. 1. 2026|archive-date=7. 12. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20251207030402/https://faisalkhan.com/knowledge-center/magazine/trade-trade-finance/the-history-of-the-letter-of-credit/|url-status=dead}}</ref> U odnosima srednjovjekovne Bosne i njenih susjeda poštivali su se određeni diplomatski običaji kojima je olakšavana saradnja i međusobna komunikacija. Jedan od takvih ustaljenih običaja bila je i mogućnost da [[poslanik]] u potpunosti zastupa određenog subjekta bez njegovog prisustva. To je bilo moguće ukoliko je imao čime dokazati da ga predstavlja i zastupa njegova stajališta u pojedinim pitanjima. Vjerovnim pismom, [[pečat]]om ovjerenom izjavom subjekta da ga poslanik zastupa to je bilo lako moguće. Uz vjerovno pismo poslanik je priman u inostranstvu sa onim počastima i pozicijama koje bi primio i subjekt kojeg predstavlja. Svi poslovi koji su obavljani bili su time validni. Vjerovno pismo važilo je samo za jednu misiju poslanika i preciziralo je okvire ovlaštenja i poslove poslanika koje može uraditi. Bosanski poslanici dolazili su sa vjerovnim pismom radi podizanja [[tribut]]a, radi različitih financijskih transakcija te raznih političkih pitanja. No, bilo je situacija u kojima se prepoznaje da odnosi među susjedima nisu bili najbolji u nekim pitanjima. Kada su odnosi među susjedima bili dobri tada je subjekt u vjerovnom pismu samo navodio da: ''sve što kaže poslanik moje su riječi'', a kada su odnosi poremećeni tada je subjekt zahtijevao da u odgovoru njegovom poslaniku prvo bude navedeno šta je njegov poslanik izjavio o pojedinom pitanju. Sačuvan je mali broj originalnih vjerovnih pisama bosanskih vladara i [[velmoža]], ali sasvim dovoljno da se kaže da je diplomatska služba u srednjovjekovnoj Bosni bila na onovremenoj evropskoj razini. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Društvo srednjovjekovne Bosne]] [[Kategorija:Diplomatska služba u srednjovjekovnoj Bosni]] 7wniaabn9em3d3w8ou0gp2rr143f3xg Šablon:- 10 35030 3917297 2641874 2026-08-09T16:04:34Z Xqbot 17178 Robot: Popravlja dvostruka preusmjerenja na [[Šablon:Clear]] 3917297 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Clear]] e7y0hcpmsi6l90hib50zy6p1333tn0f Spisak naseljenih mjesta u općini Tomislavgrad 0 35722 3917269 3310666 2026-08-09T12:54:02Z ~2026-43856-54 184536 /* T */ 3917269 wikitext text/x-wiki {{TOC}} == Opći podaci == '''[[Tomislavgrad]]''' je naselje i [[općina]] koja se nalazi u [[Kanton 10|Kantonu 10]], [[Bosna i Hercegovina]]. Naseljena mjesta u općini [[Tomislavgrad]], po popisu stanovništva iz 2013. (ukupno 61) su: == B == * [[Baljci (Tomislavgrad)|Baljci]] * [[Blažuj]] * [[Bobara]] * [[Bogdašić (Tomislavgrad)|Bogdašić]] * [[Borčani]] * [[Bukova Gora (Tomislavgrad)|Bukova Gora]] * [[Bukovica (Tomislavgrad)|Bukovica]] == C == * [[Cebara]] * [[Crvenice]] == Ć == * [[Ćavarov Stan]] == D == * [[Dobrići]] * [[Donji Brišnik]] == E == * [[Eminovo Selo]] == G == * [[Galečić]] * [[Gornja Prisika]] * [[Gornji Brišnik]] * [[Grabovica (Tomislavgrad)|Grabovica]] == J == * [[Jošanica (Tomislavgrad)|Jošanica]] == K == * [[Kazaginac]] * [[Kolo (Tomislavgrad)|Kolo]] * [[Kongora]] * [[Korita (Tomislavgrad)|Korita]] * [[Kovači (Tomislavgrad)|Kovači]] * [[Krnjin]] * [[Kuk (Tomislavgrad)|Kuk]] == L == * [[Letka]] * [[Lipa (Tomislavgrad)|Lipa]] * [[Liskovača]] * [[Lug (Tomislavgrad)|Lug]] == M == * [[Mandino Selo]] * [[Mesihovina]] * [[Mijakovo Polje]] * [[Mokronoge (Tomislavgrad)|Mokronoge]] * [[Mrkodol]] == O == * [[Omerovići (Tomislavgrad)|Omerovići]] * [[Omolje]] * [[Oplećani]] * Ostatak općine Tomislavgrad == P == * [[Pasić]] * [[Podgaj (Tomislavgrad)|Podgaj]] * [[Prisoje (Tomislavgrad)|Prisoje]] == R == * [[Radoši (Tomislavgrad)|Radoši]] * [[Rašćani (Tomislavgrad)|Rašćani]] * [[Rašeljke]] * [[Renići]] * [[Roško Polje]] * [[Rošnjače]] == S == * [[Sarajlije]] * [[Seonica (Tomislavgrad)|Seonica]] * [[Srđani]] * [[Stipanjići]] == Š == * [[Šuica (Tomislavgrad)|Šuica]] == T == * [[Tomislavgrad]] * Tubolja == V == * [[Vedašić (Tomislavgrad)|Vedašić]] * [[Vinica (Tomislavgrad)|Vinica]] * [[Vojkovići (Tomislavgrad)|Vojkovići]] * [[Vranjače]] * [[Vrilo]] == Z == * [[Zaljiće]] * [[Zaljut]] * [[Zidine (Tomislavgrad)|Zidine]] {{Spisak naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini po općinama}} [[Kategorija:Naseljena mjesta u Tomislavgradu|*]] [[Kategorija:Spiskovi naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini|Tomislavgrad]] mjtv2haqgieh7ntv7ye27ql6jeizrbc 3917270 3917269 2026-08-09T12:56:42Z ~2026-43856-54 184536 /* T */ nedostajalo je selo Tubolja na popisu naseljenih mjesta u općini Tomislavgrad pa sam ga dodala 3917270 wikitext text/x-wiki {{TOC}} == Opći podaci == '''[[Tomislavgrad]]''' je naselje i [[općina]] koja se nalazi u [[Kanton 10|Kantonu 10]], [[Bosna i Hercegovina]]. Naseljena mjesta u općini [[Tomislavgrad]], po popisu stanovništva iz 2013. (ukupno 61) su: == B == * [[Baljci (Tomislavgrad)|Baljci]] * [[Blažuj]] * [[Bobara]] * [[Bogdašić (Tomislavgrad)|Bogdašić]] * [[Borčani]] * [[Bukova Gora (Tomislavgrad)|Bukova Gora]] * [[Bukovica (Tomislavgrad)|Bukovica]] == C == * [[Cebara]] * [[Crvenice]] == Ć == * [[Ćavarov Stan]] == D == * [[Dobrići]] * [[Donji Brišnik]] == E == * [[Eminovo Selo]] == G == * [[Galečić]] * [[Gornja Prisika]] * [[Gornji Brišnik]] * [[Grabovica (Tomislavgrad)|Grabovica]] == J == * [[Jošanica (Tomislavgrad)|Jošanica]] == K == * [[Kazaginac]] * [[Kolo (Tomislavgrad)|Kolo]] * [[Kongora]] * [[Korita (Tomislavgrad)|Korita]] * [[Kovači (Tomislavgrad)|Kovači]] * [[Krnjin]] * [[Kuk (Tomislavgrad)|Kuk]] == L == * [[Letka]] * [[Lipa (Tomislavgrad)|Lipa]] * [[Liskovača]] * [[Lug (Tomislavgrad)|Lug]] == M == * [[Mandino Selo]] * [[Mesihovina]] * [[Mijakovo Polje]] * [[Mokronoge (Tomislavgrad)|Mokronoge]] * [[Mrkodol]] == O == * [[Omerovići (Tomislavgrad)|Omerovići]] * [[Omolje]] * [[Oplećani]] * Ostatak općine Tomislavgrad == P == * [[Pasić]] * [[Podgaj (Tomislavgrad)|Podgaj]] * [[Prisoje (Tomislavgrad)|Prisoje]] == R == * [[Radoši (Tomislavgrad)|Radoši]] * [[Rašćani (Tomislavgrad)|Rašćani]] * [[Rašeljke]] * [[Renići]] * [[Roško Polje]] * [[Rošnjače]] == S == * [[Sarajlije]] * [[Seonica (Tomislavgrad)|Seonica]] * [[Srđani]] * [[Stipanjići]] == Š == * [[Šuica (Tomislavgrad)|Šuica]] == T == * [[Tomislavgrad]] * [[:en:Tubolja|Tubolja]] == V == * [[Vedašić (Tomislavgrad)|Vedašić]] * [[Vinica (Tomislavgrad)|Vinica]] * [[Vojkovići (Tomislavgrad)|Vojkovići]] * [[Vranjače]] * [[Vrilo]] == Z == * [[Zaljiće]] * [[Zaljut]] * [[Zidine (Tomislavgrad)|Zidine]] {{Spisak naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini po općinama}} [[Kategorija:Naseljena mjesta u Tomislavgradu|*]] [[Kategorija:Spiskovi naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini|Tomislavgrad]] h1v39pu30m68x1kgfsef8ufwrx7kdo5 Saadi Širazi 0 36394 3917265 3850878 2026-08-09T12:06:41Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917265 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Saadi Širazi | slika =Sadi_in_a_Rose_garden.jpg | veličina_slike = | opis = Saadi u ružičnjaku (Pripisano Govardhan-u) | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1213||}} | mjesto_rođenja = Širaz, Iran | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1283|||1213||}} | mjesto_smrti = Širaz, Iran }} '''Abu-Muḥamad Muṣliḥ al-Din bin Abdalah Širazi''' ([[perzijski]]: ''ابومحمد مصلح الدین بن عبدالله شیرازی'') poznatiji kao '''Saʿdī''' ili jednostavnije '''Saadi''' je jedan od najznačajniji pjesnika [[Perzijska književnost|perzijske književnosti]] u srednjem vijeku. == Biografija == Rođen je 1213. godine u [[Širaz]]u, [[Perzija]].<ref>* http://bosnian.irib.ir/radiokultura/perzijska-knji%C5%BEevnost/istaknute-li%C4%8Dnosti/item/147617-%C5%A1ejh-sadi-%C5%A1irazi-%C4%91ulistan-i {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150325005324/http://bosnian.irib.ir/radiokultura/perzijska-knji%C5%BEevnost/istaknute-li%C4%8Dnosti/item/147617-%C5%A1ejh-sadi-%C5%A1irazi-%C4%91ulistan-i |date=25. 3. 2015 }}</ref> Nakon općeg obrazovanja uputio se u [[Bagdad]] koji je bio jedan od najvećih kulturnih centara tadašnjeg islamskog svijeta. Tamo nastavlja školovanje. Nakon završetka školovanja krenuo je na višegodišnje putovanje na kojem je obišao gotovo sve muslimanske zemlje. Po povratku u rodni Širaz posvetio se pisanju, te je u samo dvije godine napisao dva svoja najpoznatija djela: ''Voćnjak'' (Bustan) i ''Ružićnjak'' (Đulistan).<ref>* http://www.iran.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=346:sadi&catid=69:vaznijeosobe&Itemid=128 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305000309/http://www.iran.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=346:sadi&catid=69:vaznijeosobe&Itemid=128 |date=5 Mart 2016 }}</ref> == Bibliografija == Njegova djela se smatraju najvećim klasicima sufijske književnosti. U svim djelama je pisao pripovjetke i pjesme o svojim doživljajima. Njegova djela nose moralnu poruku. Njegovi stihovi danas stoje na ulazu u zgradu [[UN]]-a u [[New York]]u kao poziv da se prevaziđu sve međurasne i međureligijske prepreke. Stihovi glase: ''Svi ljudi dijelovi jednoga tijela su,''<br> ''jer stvoreni od jedne biti su;''<br> ''Kad oboli jedan organ ni drugi dijelovi mirni nisu,''<br> ''Ti koji zbog tuđe patnje ne žališ ne zaslužuješ da čovjekom te zovu.'' == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.iranchamber.com/literature/saadi/saadi.php Saadi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180416140334/http://www.iranchamber.com/literature/saadi/saadi.php |date=16. 4. 2018 }} na iranchamber.com {{Geografija i kartografija u srednjovjekovnom islamu}} {{DEFAULTSORT:Širazi, Saadi}} [[Kategorija:Iranski pjesnici]] [[Kategorija:Sufijski pjesnici]] [[Kategorija:Perzijska književnost]] [[Kategorija:Biografije, Širaz]] [[Kategorija:Rođeni 1213.]] [[Kategorija:Umrli 1283.]] oi4kzxcuiqdy3nksactq2wdl2ubnsjs Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine 0 37956 3917396 3823665 2026-08-10T09:36:53Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 6 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917396 wikitext text/x-wiki {{Infokutija parlament | ime = Zastupnički dom<br>Parlamentarne skupštine<br>Bosne i Hercegovine | saziv = [[Deveti saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Zastupnički dom|IX saziv]] | logo = Logo of the Parliamentary Assembly of Bosnia and Herzegovina.png | vrsta = [[Donji dom]] | ograničenje_mandata = 4 godine | osnovano = 14. decembar 1995. {{Small|([[Dejtonski sporazum]])}}<br>'''Prvi saziv: '''<br>3. januar 1997.<ref>{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/session/SessionDetails?id=2411&ConvernerId=1|title=1. sjednica Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|website=www.parlament.ba|access-date=24. 1. 2024|archive-date=20. 1. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240120031233/https://www.parlament.ba/session/SessionDetails?id=2411&ConvernerId=1|url-status=dead}}</ref> | prethodnik = [[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupština Republike BiH]] {{Small|([[Vijeće građana Skupštine Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće građana]])}} | početak_saziva = 1. decembar 2022. | lider1_vrsta = Predsjedavajući | lider1 = [[Darko Babalj]] | stranka1 = [[Srpska demokratska stranka|SDS]] | datum_izbora1 = 1. aprila 2026 | lider2_vrsta = Prvi zamjenik | lider2 = [[Denis Zvizdić]] | stranka2 = [[Narod i pravda|NiP]] | datum_izbora2 = | lider3_vrsta = Drugi zamjenik | lider3 = [[Marinko Čavara]] | stranka3 = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] | datum_izbora3 = | zastupnici = 42 | struktura1 = BiH HoR 2022–2026.svg | struktura1_rez = 250px | političke_grupe1 = '''[[Vlada]] (20):''' * {{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SNSD|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] &nbsp;(6) * {{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SDP|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] &nbsp;(5) * {{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|HDZ BiH|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] &nbsp;(4) * {{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|NS|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Naša stranka|NS]] &nbsp;(3) * {{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|NiP|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Narod i pravda|NiP]] &nbsp;(2) '''[[Povjerenje i ponuda (politika)|Podržavaju]] (3):''' * {{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|DEMOS|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Demokratski savez|DEMOS]] &nbsp;(1) * {{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|US|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Ujedinjena Srpska|US]] &nbsp;(1) * {{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|BHI|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Bosanskohercegovačka inicijativa|BHI]] &nbsp;(1) '''[[Opozicija (politika)|Opozicija]] (19):''' * {{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SDA|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Stranka demokratske akcije|SDA]] &nbsp;(8) * {{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|DF|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Demokratska fronta|DF]]–[[Građanski savez (Bosna i Hercegovina)|GS]] &nbsp;(3) * {{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SDS|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Srpska demokratska stranka|SDS]]&nbsp;(2) * {{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|PDP|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Partija demokratskog progresa|PDP]]&nbsp;(2) * {{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|NES|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Narodni evropski savez|NES]]&nbsp;(2) * {{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|ZPR|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Za pravdu i red|ZPR]] &nbsp;(1) * {{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|NPD|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Naprijed|NPD]] &nbsp;(1) | posljednji_izbori1 = [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|2. oktobar 2022.]] | sljedeći_izbori1 = [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.|2026.]] | prostor_zasjedanja = Flags of Bosnia and herzegovina.JPG | mjesto_zasjedanja = [[Zgrada Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zgrada Parlamenta]]<br>Trg Bosne i Hercegovine 1, [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | web-stranica = [https://www.parlament.ba/Content/Read/58 www.parlament.ba] }} {{Politika Bosne i Hercegovine}} '''Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine''' jest [[donji dom]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] i Zastupničko tijelo državljana [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Zajedno s [[Gornji dom|gornjim domom]], tj. [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Domom naroda]], koji predstavlja tri konstitutivna naroda Bosne i Hercegovine ([[Bošnjaci|Bošnjake]], [[Hrvati|Hrvate]] i [[Srbi|Srbe]]) čini najviše [[Zakonodavna vlast|zakonodavno tijelo]] države, [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine]]. == Struktura == Sastoji se od 42 zastupnika, od kojih se dvije trećine (28) biraju s teritorije [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]], a jedna (14) s teritorije [[Republika Srpska|Republike Srpske]] i koji se biraju neposredno na izborima. Većina svih članova (22) čini [[kvorum]].<ref name="PS">{{cite web|url=http://www.parlament.ba/Content/Read/58?title=Op%C4%87ipodaci|title=Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine - Opći podaci|publisher=parlament.ba|access-date=15. 12. 2017|archive-date=8. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171208152203/http://parlament.ba/Content/Read/58?title=Op%C4%87ipodaci|url-status=dead}}</ref> Na čelu Doma je predsjedavajući s dva zamjenika, koji ne mogu biti iz istog [[Konstitutivni narod|konstitutivnog naroda]] i koji se rotiraju svakih osam mjeseci u periodu četiri godine. Da bi određeni zakon bio usvojen u ovom domu, potrebne su najmanje dvije trećine ukupnih glasova (28 glasova), a od toga mora biti najmanje polovina iz svakog entiteta (14 iz Federacije BiH i sedam iz Republike Srpske). Ovakav način glasanja zove se entitetsko glasanje i utvrđen je članom 4. [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustava Bosne i Hercegovine]] i bio je jedna od tačaka [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]]. === Kolegij === Kolegij Zastupničkog doma [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] čine predsjedavajući doma, prvi i drugi zamjenik predsjedavajućeg. Sjednice Doma saziva i dnevni red predlaže predsjedavajući u dogovoru sa zamjenicima. Prema Poslovniku Zastupničkog doma, Kolegij je zadužen za ostvarivanje prava i dužnosti zastupnika, koji su u vezi s obavljanjem njihove dužnosti te izradu prijedloga kriterija kojima se reguliraju prava i obaveze zastupnika na profesionalnom radu, zatim saradnju s [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Domom naroda]], uključujući održavanje plenarne sjednice oba doma na svoj ili na zahtjev [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Kolegij|Kolegija Doma naroda]], te za održavanje zajedničkih sjednica kolegija, ostvarivanje prava i dužnosti Doma prema [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništvu BiH]] i [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeću ministara BiH]], u skladu sa [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustavom BiH]], zakonom i Poslovnikom, kao i druge poslove.<ref>{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/Content/Read/268?title=%C4%8Clanovi-Kolegija-Predstavni%C4%8Dkog-doma|title=Članovi Kolegija Predstavničkog doma|website=www.parlament.ba|access-date=7. 4. 2024|archive-date=7. 4. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240407133143/https://www.parlament.ba/Content/Read/268?title=%C4%8Clanovi-Kolegija-Predstavni%C4%8Dkog-doma|url-status=dead}}</ref> === Trenutni sastav === {{Glavni|Deveti saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Zastupnički dom}} {| class="wikitable" ! colspan="2" |Stranka !Broj glasova !% !Zastupnici |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};" | |[[Stranka demokratske akcije]] | style="text-align:center;" |273.545 | style="text-align:center;" |15,78 | style="text-align:center;" |9 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};" | |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] | style="text-align:center;" |255.515 | style="text-align:center;" |14,74 | style="text-align:center;" |6 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};" | |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]{{Efn|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] je na izbore za [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarnu skupštinu BiH]], [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlament FBiH]], [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednika]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednika]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]], [[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU]], [[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević Bosne i Hercegovine|HSPAS]], [[Hrvatska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HDU]], [[Hrvatska stranka prava Herceg-Bosne|HSPHB]] i [[Hrvatski savez HKDU-HRAST|HRAST]].|naziv=HDZ-Drzavni nivo|grupa=koalicije}} | style="text-align:center;" |137.340 | style="text-align:center;" |7,92 | style="text-align:center;" |4 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};" | |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]] | style="text-align:center;" |129.499 | style="text-align:center;" |7,47 | style="text-align:center;" |5 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};" | |[[Srpska demokratska stranka]] | style="text-align:center;" |112.250 | style="text-align:center;" |6,47 | style="text-align:center;" |2 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}};" | |[[Demokratska fronta]]–[[Građanski savez (Bosna i Hercegovina)|Građanski savez]] | style="text-align:center;" |101.713 | style="text-align:center;" |5,86 | style="text-align:center;" |3 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|svijetlo|BS}};" | |[[Narod i pravda]] | style="text-align:center;" |79.555 | style="text-align:center;" |4,58 | style="text-align:center;" |3 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|PDP|tamno|BS}};" | |[[Partija demokratskog progresa]] | style="text-align:center;" |73.023 | style="text-align:center;" |4,21 | style="text-align:center;" |2 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}};" | |[[Naša stranka]] | style="text-align:center;" |49.481 | style="text-align:center;" |2,85 | style="text-align:center;" |2 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NES|tamno|BS}};" | |[[Narodni evropski savez]] | style="text-align:center;" |47.157 | style="text-align:center;" |2,72 | style="text-align:center;" |2 |- | style="background:#343399;" | |[[Za pravdu i red]] | style="text-align:center;" |32.982 | style="text-align:center;" |1,90 | style="text-align:center;" |1 |- | style="background:#ED1C24;" | |[[Demokratski savez]] | style="text-align:center;" |30.591 | style="text-align:center;" |1,76 | style="text-align:center;" |1 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|US|tamno|BS}};" | |[[Ujedinjena Srpska]] | style="text-align:center;" |24.313 | style="text-align:center;" |1,40 | style="text-align:center;" |1 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}};" | |[[Bosanskohercegovačka inicijativa]] | style="text-align:center;" |18.697 | style="text-align:center;" |1,07 | style="text-align:center;" |1 |- ! colspan="2" |Ukupno ! colspan="2" |1.365.661 !42 |} == Način rada i odlučivanja == Zastupnički dom ravnopravan je s Domom naroda, što podrazumijeva da su odluke usvojene tek kad ih oba doma prihvate u istom sadržaju.<ref name=":1">{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/data/dokumenti/pdf/Monografijabs.pdf|title=Monografija Bosne i Hercegovine|year=2010|website=parlament.ba|publisher=Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|publication-place=[[Sarajevo]]|access-date=26. 3. 2024|archive-date=8. 3. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240308234012/https://www.parlament.ba/data/dokumenti/pdf/Monografijabs.pdf|url-status=dead}}</ref> Ustavom Bosne i Hercegovine odlučeno je da u Zastupničkom domu postoje dva načina odlučivanja: * odlučivanje [[Većina|prostom većinom]] * odlučivanje [[Kvalificirana većina|kvalificiranom većinom]]. Poslovnik se donosi većinom glasova, a tako se biraju i predsjedavajući i dvojica dopredsjedavajućih Doma, s tim da svaki od njih mora biti iz reda različitih konstitutivnih naroda. Na dužnosti predsjedavajućeg, odnosno dopredsjedavajućeg smjenjuju se svakih osam mjeseci, s tim što predsjedavajući Zastupničkog ne smije biti iste nacionalnosti kao i predsjedavajući Doma naroda. == Komisije == Komisije imaju veoma važnu ulogu i doprinose racionalnijem i efikasnijem radu domova. Zastupnički dom ima sedam stalnih komisija: * Ustavnopravnu * za vanjske poslove * za vanjsku trgovinu i carine * za finansije i budžet * za saobraćaj i komunikacije * za ostvarivanje ravnopravnosti spolova * za pripremu izbora [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeća ministara BiH]]. Dom također može, na prijedlog zastupnika, osnovati privremene komisije doma ili, na prijedlog drugog doma, privremene zajedničke komisije za realizaciju ili pripremanje određenog akta ili pitanja, kao i istražne komisije.<ref name=":1" /> == Predsjedavajući == {| class="wikitable" style="text-align:left; font-size: 90%;" !# !Ime ! colspan="2" |Mandat !Saziv !Partija |- !1. |[[Ivo Lozančić]] |3. januar 1997. |2. septembar 1997. | rowspan="3" |[[Prvi saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Zastupnički dom|I saziv]] |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- !2. |[[Slobodan Bijelić]] |2. septembar 1997. |2. maj 1998. |[[Srpska demokratska stranka|SDS]] |- !3. | rowspan="2" |[[Halid Genjac]] |2. maj 1998. |3. decembra 1998. | rowspan="2" |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- !4. |3. decembra 1998. |2. augusta 1999. | rowspan="3" |[[Drugi saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Zastupnički dom|II saziv]] |- !5. |[[Mirko Banjac]] |2. augusta 1999. |2. aprila 2000. |[[Srpska demokratska stranka|SDS]] |- !6. |[[Pero Skopljak]] |2. aprila 2000. |29. decembar 2000. |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- !7. |[[Sead Avdić]] |29. decembar 2000. |28. august 2001. | rowspan="3" |[[Treći saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Zastupnički dom|III saziv]] |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |- !8. |[[Željko Mirjanić]] |28. august 2001. |28. april 2002. |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |- !9. |[[Mariofil Ljubić]] |28. april 2002. |9. decemar 2002. |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- !10. |[[Šefik Džaferović]] |9. decemar 2002. |8. august 2003. | rowspan="6" |[[Četvrti saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Zastupnički dom|IV saziv]] |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- !11. |[[Nikola Špirić]] |8. august 2003. |8. april 2004. |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |- !12. |[[Martin Raguž]] |8. april 2004. |8. decembra 2004. |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- !13. |[[Šefik Džaferović]] |8. decembra 2004. |8. august 2005. |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- !14. |[[Nikola Špirić]] |8. august 2005. |8. april 2006. |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |- !15. |[[Martin Raguž]] |8. april 2006. |11. januar 2007. |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- !16. |[[Beriz Belkić]] |11. januar 2007. |10. septembar 2007. | rowspan="6" |[[Peti saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Zastupnički dom|V saziv]] |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] |- !17. |[[Milorad Živković]] |10. septembar 2007. |10. maj 2008. |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |- !18. |[[Niko Lozančić]] |10. maj 2008. |10. januar 2009. |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- !19. |[[Beriz Belkić]] |10. januar 2009. |10. septembar 2009. |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] |- !20. |[[Milorad Živković]] |10. septembar 2009. |10. maj 2010. |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |- !21. |[[Niko Lozančić]] |10. maj 2010. |30. novembar 2010. |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- !22. |[[Adnan Bašić]] |30. novembar 2010. |20. maj 2011. | rowspan="7" |[[Šesti saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Zastupnički dom|VI saziv]] |[[Savez za bolju budućnost Bosne i Hercegovine|SBB BiH]] |- !23. |[[Denis Bećirović]] |20. maj 2011. |19. januar 2012. |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |- !24. |[[Milorad Živković]] |19. januar 2012. |19. septembar 2012. |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |- !25. |[[Božo Ljubić]] |19. septembar 2012. |19. maj 2013. |[[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]] |- !26. |[[Denis Bećirović]] |19. maj 2013. |19. januar 2014. |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |- !27. |[[Milorad Živković]] |19. januar 2014. |19. septembar 2014. |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |- !28. |[[Božo Ljubić]] |19. septembar 2014. |9. decembar 2014. |[[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]] |- !29. |[[Šefik Džaferović]] |9. decembar 2014. |8. august 2015. | rowspan="6" |[[Sedmi saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Zastupnički dom|VII saziv]] |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- !30. |[[Borjana Krišto]] |8. august 2015. |8. april 2016. |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- !31. |[[Mladen Bosić]] |8. april 2016. |8. decembar 2016. |[[Srpska demokratska stranka|SDS]] |- !32. |[[Šefik Džaferović]] |8. decembar 2016. |8. august 2017. |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- !33. |[[Borjana Krišto]] |8. august 2017. |8. april 2018. |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- !34. |[[Mladen Bosić]] |8. april 2018. |6. decembar 2018. |[[Srpska demokratska stranka|SDS]] |- !35. |[[Borjana Krišto]] |6. decembar 2018. |5. august 2019. | rowspan="6" |[[Osmi saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Zastupnički dom|VIII saziv]] |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- !36. |[[Denis Zvizdić]] |5. august 2019. |5. april 2020. |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- !37. |[[Nebojša Radmanović]] |5. april 2020. |5. decembar 2020. |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |- !38. |[[Borjana Krišto]] |5. decembar 2020. |5. august 2021. |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- !39. |[[Denis Zvizdić]] |5. august 2021. |5. april 2022. |[[Narod i pravda|NiP]] |- !40. |[[Nebojša Radmanović]] |5. april 2022. |1. decembar 2022. |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |- !41. |[[Denis Zvizdić]] |1. decembar 2022. |1. august 2023. | rowspan="6" |[[Deveti saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Zastupnički dom|IX saziv]] |[[Narod i pravda|NiP]] |- !42. |[[Marinko Čavara]] |1. august 2023. |1. april 2024. |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- !43. |[[Nebojša Radmanović]] |1. april 2024. |1. decembar 2024. |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |- !44. |[[Denis Zvizdić]] |1. decembar 2024. |1. august 2025. |[[Narod i pravda|NiP]] |- !45. |[[Marinko Čavara]] |1. august 2025. |1. april 2026. |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- !46. |[[Darko Babalj]] |1. april 2026. |''trenutno'' |[[Srpska demokratska stranka|SDS]] |} ==Također pogledajte== *[[Politika Bosne i Hercegovine]] * [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] *[[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine]] *[[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine]] *[[Narodna skupština Republike Srpske]] *[[Skupština Brčko distrikta]] *[[Šablon:Parlamenti Bosne i Hercegovine|Prethodna zakonodavna tijela]]: **[[Stanak|Bosanski stanak]] (1354–1463) **[[Bosanski sabor]] (1878–1918) **[[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine|ZAVNOBiH]] (1943–1945) **[[Narodna skupština Bosne i Hercegovine|Narodna skupština BiH]] (1945–1963) **[[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupština SR BiH]] (1963–1992) **[[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupština Republike BiH]] (1992–1996) == Napomene == <references group="lower-alpha"/> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Parliamentary Assembly of Bosnia and Herzegovina}} * [https://www.parlament.ba/ Službeni sajt Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200724195959/http://www.parlament.ba/ |date=24. 7. 2020 }} * [https://www.parlament.ba/data/dokumenti/pdf/Poslovik%20PD%20bs.pdf Poslovnik Zastupničkog doma PS BiH] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210628074006/https://www.parlament.ba/data/dokumenti/pdf/Poslovik%20PD%20bs.pdf |date=28. 6. 2021 }} {{Bosna i Hercegovina po temama}} {{Sazivi Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine}} {{Predsjedavajući Predstavničkog doma PSBiH}} [[Kategorija:Institucije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|*]] [[Kategorija:Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine| ]] [[Kategorija:Donji domovi|Bosna i Hercegovina]] jqw8m4o8q871rtj5hy6e7ivx6tgs7m2 Izudin Bajrović 0 46145 3917313 3851069 2026-08-09T18:46:48Z ~2026-43774-37 184546 /* Serije */ 3917313 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Izudin Bajrović | slika = | opis = | datum_rođenja = {{datum rođenja i godine|1963|02|09}} | mjesto_rođenja = [[Pljevlja]], [[NR Crna Gora]], [[FNRJ]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | prebivalište = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | alma_mater = [[Akademija scenskih umjetnosti u Sarajevu]] | zanimanje = [[Glumac]] | godine_aktivnosti = 1986–sada }} '''Izudin Bajrović''' (9. februar 1963) jest [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] pozorišni i filmski glumac.<ref>{{Cite web|url=https://www.imdb.com/name/nm0048081/|title=Izudin Bajrovic {{!}} Actor|website=IMDb|language=en-US|access-date=5. 12. 2023}}</ref> == Biografija == Rođen je 1963. u [[Pljevlja|Pljevljima]], [[NR Crna Gora]], [[FNRJ]]. Završio je [[Akademija scenskih umjetnosti u Sarajevu|Akademiju scenskih umjetnosti]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] 1987. u klasi prof. [[Borislav Stjepanović|Bore Stjepanovića]]. Iste godine postaje član Drame [[Narodno pozorište Sarajevo|Narodnog pozorišta Sarajevo]], gdje i danas radi. U periodu 1993-2007. bio je angažovan kao predavač na predmetu Gluma na ASU u Sarajevu. Obavljao je dužnost direktora Drame Narodnog pozorišta Sarajevo od 1997-2001. Odigrao je veliki broj uloga u bosanskohercegovačkim pozorištima, te u Crnoj Gori, [[Slovenija|Sloveniji]], [[Švicarska|Švicarskoj]], [[Švedska|Švedskoj]]. Igrao je u filmskim i TV projektima u domaćoj i stranoj produkciji.<ref>{{Cite web|url=https://nps.ba/direkcija/izudin-bajrovic/5|title=Izudin Bajrović / Drama|website=nps.ba|language=bs|access-date=5. 12. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://nps.ba/team/izudin-bajrovic-v-d-umjetnickog-direktora-drame/|title=Izudin Bajrović – Narodno pozorište Sarajevo|website=nps.ba|language=bs-BA|access-date=2. 4. 2018|archive-date=22. 2. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210222005655/https://www.nps.ba/team/izudin-bajrovic/|url-status=dead}}</ref> Najznačajnije uloge u predstavama: ''Tri sestre'', ''Čudo u Latinluku'', ''Požar strasti'', ''Kidaj od svoje žene'', ''Zid'', ''Alkestis'', ''Hamlet'', ''Derviš i smrt'', ''Tvrđava'', ''Hamlet-mašina'', ''Kvartet'', ''U samoći pamučnih polja'', ''Policajci'', ''Američki bizon'', ''Ljepotica Lineina'', ''Filoktet'', ''Dantonova smrt'', ''Leonce i Lena'', ''Woyzeck'', ''Kraljevo'', ''Art'', ''Antigona u New Yorku'', ''U Zvorniku ja sam ostavio svoje srce'', ''Romeo i Julija'', ''Revizor'', ''Legenda o Ali-paši'', ''Prvi put s ocem na izbore'', ''Ponoćna igra'', ''Igra plakanja'', ''Richard III'', ''Dvojica na mostu'', ''Kad bi ovo bio film…'', ''Balkanski špijun u Sarajevu''. == Filmografija == *[[Mirna (Film)|Mirna]], 1985. *[[Posljednji skretničar uzanog kolosijeka]] - Radnik 1986. *[[Games of Desire]], 1990. *''[[MGM Sarajevo: Čovjek, Bog, Monstrum]]'', 1994. *''[[Elvis]]'', 1994. *[[Savršeni krug]], 1997. *[[Mumijevi]],1997. *''[[Prvo smrtno iskustvo]]'', 1999. *''[[Warriors]]'' (Ratnici) - Boric 1999. *[[His name is Daniel]], 2001. * [[Viza za budućnost|Viza za budućnost:]] Novogodišnji specijal - Miro 2002. * [[Viza za budućnost]]: Novogodišnji specijal - Miro 2003. * [[Remake (film)|Remake]] - Jovo 2003. *[[Gori vatra]] - Mugdim 2003. *[[Viza za budućnost|Viza za budućnost:]] Novogodišnji special - Miro 2004. *''[[Kod amidže Idriza]] - Izudin'' 2004. *[[Slunjska brda - život ili smrt]] - Mustafa 2006. *''[[Živi i mrtvi (film)|Živi i mrtvi]] - Stojan'' 2007. *''[[Teško je biti fin]] - Doktor'' 2007. *''[[Zapamtite Vukovar]]'', 2008. *[[Nevrijeme]] - Branco Stanić 2009. *[[Na putu (film)|Na putu]] - Jusuf 2010. *[[Cirkus Columbia (film)|Cirkus Columbia]] - Major Kostelić 2010. *''[[Halimin put (2012)]]'' - Salko 2012. *[[Obrana i zaštita]] - dajidža 2013. *[[Reket film|Reket]] - Mufid [[2014.]] godine *[[The Prosecutor, the Defender, the Father and His Son]] - otac 2015. *[[Min faster i Sarajevo]] - Suad 2016. *[[Smrt u Sarajevu]] - Omer 2016. *[[Muškarci ne plaču]] - Recepcioner 2017. *[[The Book*[[The Books of Knjige: Slucajevi Pravde]] - Načelnik Baćović 2017. *[[Sam samcat (film)]] - Radoslav - 2018. *[[Izbrisana (film)]] - otac - 2018. *[[Sin (film)]] - doktor - 2019. *[[Pun mjesec]] - Muhamed - 2019. *Sympathie pour le diable. - Dušan - 2019. *[[Otac (film)]] - Kosta - 2020. *[[Koncentriši se, baba]] - Ranko - 2020. *[[Quo vadis Aida]] - 2020. *[[Tabija]] - Branko - 2021. *[[Deset u pola]] - Izo - 2021. * Darkroom - otac - 2022. *[[Praznik praznine]] - Sabić - 2022. *[[Sigurno mjesto]] - doktor - 2022. *[[Najsrećniji čovjek na svijetu]] - Asim - 2022. *[[Sirin (film)]] - major - 2023. *[[Ekskurzija (film)]] - deda - 2023. == Serije == *[[Misija majora Atertona]], 1988. *[[Ranjenik]] - Joza 1989. *''[[Viza za budućnost]] - Miro'' 2002-2008. *Mikrofon je vaš ~ [[Viza za budućnost]]: Novogodišnji special - Miro 2006. *''[[Crna hronika]] - Mirko'' 2004.-2005. *''[[Tata i zetovi]] - Jusuf Ljajić'' 2007. *''[[Pečat]] -'' Strika 2008. godine *''[[Lud, zbunjen, normalan]] -'' inspektor nad San Remom *''[[Dva smo svijeta različita]] - Fadil Opančić (pilot epizoda) 2010.'' *''[[Foliranti]]'' - Izudin 2011.- 2012. *''[[Novine (TV-serija)|Novine]]'' - 2016. *''[[Državni službenik]]'' - Munižaba - 2020. *''[[Područje bez signala]]'' - 2021.<ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-60932292|title=Glumac Izudin Bajrović o „sarajevskoj bajci" i „ljudima starog kova kojih više nema"|date=1. 4. 2022|website=BBC News na srpskom|language=sr-latn|access-date=5. 12. 2023}}</ref> *''[[Kotlina (serija)]]'' - Žarko - 2022. *''[[Pad (TV serija)]]'' - Rade Kovačević - 2023. *''[[Kamiondžije d.o.o]]'' - Meša - 2022-2023. *''[[Južni vetar: Na granici]]'' - Sava - 2023. *''[[Nemirni (serija)]]'' - prof. Sokolović - 2023. *''[[Poseta (serija)]]'' - Žarković - 2023. *''[[Znam kako dišeš]]'' - Halid Kapić - 2023. *''[[Pevačica (serija)]]'' - Crni Mag - 2021-2023. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Imdb name|id=0048081|name=Izudin Bajrović}} * [http://www.refresh.ba/gorivatra/uloge.php?ime=izudin Izudin Bajrović na blogu filma Gori Vatra] {{Crna Gora portal}} {{DEFAULTSORT:Bajrović, Izudin}} [[Kategorija:Rođeni 1963.]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački glumci]] [[Kategorija:Potpisnici Deklaracije o zajedničkom jeziku]] [[Kategorija:Biografije, Pljevlja]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Narodno pozorište u Sarajevu]] q302w0xnr5k1w00bav4psfsa3hr3qst Sedimentne stijene 0 54807 3917277 3873049 2026-08-09T13:46:02Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917277 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Limestoneshale7342.jpg|frame|desno|Dva tipa sedimentnih stijena: šejl prekriven krečnjakom.]] '''Sedimente stijene''' su [[stijena|stijene]] nastale taloženjem ostataka drugih stijena djelovanjem [[voda|vode]], [[led]]a i [[vjetar|vjetra]], taloženjem kao rezultatom biološke aktivnosti te taloženjem iz [[otopina|otopine]]. Sedimentne stijene uključuju uobičajene stijene kao što su kreda, [[krečnjak]] i šejl. Prekrivaju 75% površine [[Zemlja|Zemlje]].<ref name=":0">{{Cite web|url=http://zagonetna-zemlja.ador.hr/stijene/sedimentne-stijene/|title=Sedimentne stijene {{!}} Zagonetna Zemlja|website=zagonetna-zemlja.ador.hr|language=hr|access-date=6. 5. 2025}}</ref> == Postanak == Sedimentne stijene nastaju zbog preopterećenja kako se čestice [[sediment]]a talože iz [[zrak]]a, leda, vjetra ili vodenih tokova. Kako taloženje sedimenta napreduje, litostatski [[pritisak]] ga pritišće u uslojenu krutinu procesom litifikacije (nastanka stijene) pri čemu se istiskuje fluid kojim je donešen. Dijageneza je naziv koji se koristi za opisivanje svih hemijskih, fizikalnih i bioloških promjena, uključujući i cementaciju, kroz koje prolazi [[Sedimenti|sediment]] nakon taloženja kroz svoju litifikaciju, bez obzira na površinsko trošenje. Sedimentne stijene su posložene u slojeve. Svaki novi sloj se polaže horizontalno na stariji u procesu zvanom superpozicija. Obično postoje praznine u slijedu koje se nazivaju [[diskordancija|diskordancije]]. One predstavljaju razdoblja u kojima nije dolazilo do taloženja ili u kojima su stariji slojevi bili izdignuti iznad razine mora i erodirani. Sedimentne stijene sadrže važne podatke o historiji Zemlje. U njima su sačuvani [[fosil]]i iz kojih možemo saznati o razvoju života, a koje nažalost ne možemo naći u [[magmatske stijene|magmatskim]] ili [[metamorfne stijene|metamorfnim stijenama]] zato što pritisci i temperature na kojima se formiraju uništavaju fosilne ostatke. Iz sedimentnih stijena također možemo saznati o okolišima u kojima se se taložile.<ref name=":0" /> Prekrivaju veliki dio [[Zemljina kora|Zemljine kore]], ali njihov ukupni udio je procijenjen na svega 5%, što znači da predstavljaju samo tanku glazuru preko kore koja se sastoji uglavnom od [[Magmatske stijene|magmatskih]] i [[Metamorfne stijene|metamorfnih]] stijena.<ref name=":0" /> == Podjela == Sedimentne stijene su podijeljene u tri grupe: [[#Klastične|klastične]], [[#Evaporiti|hemijske]] i [[#Biohemijske|biohemijske]].<ref name=":0" /> === Klastične === '''Klastične''' sedimentne stijene građene su od diskretnih fragmenata ili klasta [[mineral]]a nastalih iz drugih stijena, koji se nalaze u matriksu. Uglavnom se sastoje od [[kvarc]]a s nekim uobičajenim mineralima uključujući [[muskovit]], [[feldspat]]e, [[amfibol]]e, minerale glina i ponekad egzotičnije minerale iz magmatskih i metamorfnih stijena.<ref name=":1">{{Cite web|url=https://rudar.rgn.hr/~bruntom/nids_bruntom/PDF%20Sumarstvo/04%20Sedimentne%20stijene%202014.pdf|title=Sedimentne stijene|website=rudar.rgn.hr|access-date=6. 5. 2025|archive-date=15. 11. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20241115063327/http://rudar.rgn.hr/~bruntom/nids_bruntom/PDF%20Sumarstvo/04%20Sedimentne%20stijene%202014.pdf|url-status=dead}}</ref> Mogu se razmatrati s obzirom na veličinu zrna, sa šejlom kao najfinijim s česticama manjim od 0.004 mm, nešto većim siltom (od 0.004 do 0.06 mm), pješčenjakom (od 0.06 do 2 mm) te konglomeratom i brečom kao najkrupnijima sa zrnima od 2 do 256 mm.<ref name=":1" /> Razlika između breče i konglomerata je u tome što breča ima oštra zrna, dok konglomerat ima zaobljena zrna što upućuje na zaključak da se sediment duže transportirao. ''Arenit'' je naziv za sedimentnu stijenu sa zrnima veličine [[Pijesak|pijeska]]. Podjela klastičnih stijena je složena zbog uticaja mnogo faktora. U obzir moraju biti uzeti veličina zrna (uključujući i prosječnu veličinu i raspon veličina zrna), sastav zrna, cement i matriks (naziv za manje čestice prisutne u prostoru između zrna). Šejlovi, koji se većinom sastoje od minerala [[glina]], općenito su podijeljeni na temelju sastava i načina na koji su uslojeni.<ref name=":1" /> Krupnozrnate klastične stijene su podijeljene s obzirom na sastav i veličinu zrna. Ortokvarcit je vrlo čist kvarcni pješčenjak, arkoz je pješčenjak s kvarcom i velikom količinom feldspata, grauvaka je pješčenjak s kvarcom, mineralima glina, feldspatima i fragmentima metamorfnih stijena koji su formirani iz sedimenata nošenih turbiditnim strujama. Sve stijene se dezintegriraju vrlo sporo zbog mehaničkog i hemijskog trošenja. '''Mehaničko trošenje''' je razaranje stijene na manje čestice bez uzrokovanja promjena u hemijskom sastavu minerala u određenom stijeni. Jedan od najvažnijih agensa mehaničkog trošenja je led. Voda ulazi u pukotine i rascjepe u stijeni, zaledi se i širi. Sila uzrokovana ekspanzijom dovoljna je za povećanje pukotina i slamanje dijelova stijene.<ref name=":1" /> Zagrijavanje i hlađenje stijene također rezultira u ekspanziji i kontrakciji, što potpomaže proces. Mehaničko trošenje doprinosi daljnjem slamanju stijene povećanjem površinskog područja koje je izloženo hemijskom trošenju.<ref name=":0" /> '''Hemijsko trošenje''' je usitnjavanje stijene hemijskim reakcijama. U ovome procesu minerali u stijeni su izmijenjeni su čestice koje vrlo lahko mogu biti odnešene. Zrak i voda su također uključeni u mnoge kompleksne [[Hemijska reakcija|hemijske reakcije]]. Minerali u magmatskim stijenama mogu biti nestabilni pri normalnim [[atmosfera|atmosferskim]] uvjetima. Vrlo često su ''napadnuti'' vodom, posebno kiselim ili alkalnim otopinama, i svi uobičajeni minerali koji formiraju magmatske stijene (kvarc je iznimka jer je vrlo rezistentan) su na ovaj način izmijenjeni u minerale glina. Čestice stijena dalje se transportiraju agensima [[Erozija|erozije]] (obično vodom, rjeđe ledom i vjetrom) na nove lokacije gdje su nanovo taloženi u slojeve, općenito na nižim [[Nadmorska visina|nadmorskim visinama]]. Prilikom transporta se smanjuje veličina čestice te se sortiraju po veličini. Sedimenti donešeni potocima i rijekama tvore aluvijalne lepeze, naplavne ravnice, delte, a mogu biti istaloženi i na jezerskom ili okeanskom dnu. Ledenjaci transportiraju i talože velike količine obično nesortiranog materijala kao što je til. Istaložene čestice na kraju se zbijaju i cementiraju, formirajući klastične sedimentne stijene. Takve stijene sadrže inertne minerale koji su otporni na mehaničko i hemijsko trošenje kao što su kvarc, [[cirkon]], [[rutil]] i [[magnetit]]. Kvarc je jedan od mehanički i hemijski najotpornijih minerala. === Biohemijske === '''Biohemijske sedimentne stijene''' se sastoje od materijala proizvedenih živim organizmima, pa uključuju [[karbonatni minerali|karbonatne minerale]] stvorene djelovanjem organizama poput [[Korali|koralja]], [[Mehkušci|mekušaca]] i formanifera, koji prekrivaju okeansko dno s naslagama [[kalcit]]a koji kasnije može formirati krečnjak. [[Ugalj]] je također biohemijska sedimentna stijena.<ref name=":0" /> === Evaporiti === '''Evaporiti''' se formiraju kada mineralna otopina, kao što je [[morska voda]], isparava. Najčešći evaporitni minerali su [[halit]] i [[gips]].<ref>{{Cite web|url=https://abcgeografija.com/teme/sedimentne-cijene/|title=Sedimentne stijene prekrivaju oko tri četvrtine kopnene površine Zemlje|last=Geografija|first=A. B. C.|date=2022-01-12|website=ABC Geografija|language=hr|access-date=6. 5. 2025|archive-date=6. 5. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250506200057/https://abcgeografija.com/teme/sedimentne-cijene/|url-status=dead}}</ref> == Također pogledajte == * [[Erozija]] == Reference == {{refspisak}} {{Commonscat|Sedimentary rocks}} [[Kategorija:Petrologija]] [[Kategorija:Sedimentne stijene]] 7gsr3sr27n329ffns3j31mqly1n9m3f Stanari 0 67577 3917353 3832509 2026-08-10T02:35:49Z Sàádî 169075 ([[c:GR|GR]]) [[File:Stanari municipality.svg]] → [[File:BiH municipality location Stanari.svg]] [[c:COM:FR#FR1|Criterion 1]] (original uploader’s request) 3917353 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Stanari | drugo_ime = | službeno_ime = Opština Stanari | naselje_vrsta = Općina i naseljeno mjesto | slika = Stanari.jpg | slika_veličina = | slika_alt = | slika_opis = Pogled na Stanare | slika_zastava = | zastava_alt = | slika_grb = GrbStanara.png | grb_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = | slika_karta = BiH municipality location Stanari.svg | karta_alt = | karta_opis = Općina Stanari u Bosni i Hercegovini | koordinate = {{coord|44|45|10.7|N|17|50|25.4|E|type:city|display=inline,title}} | entitet = [[Republika Srpska]] | osnovan = | osnivač = | sjedište = | načelnik = Radojica Ćelić<ref name="izbori2020">{{cite web |title=Stanari |url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=27&langId=1#/8/40/0 |website=izbori.ba |publisher=Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine |access-date=6. 12. 2020}}</ref> | načelnik_stranka = [[Ujedinjena Srpska|US]] | površina_naselja = 12.29 | površina_općine = 161.09 | površina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_bilješka = | nadmorska_visina = | visina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | najveća_visina = | najveća_visina_vrh = | najmanja_visina = | najmanja_visina_vrh = | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | stanovništvo_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | stanovništvo_naselje = 1075 | stanovništvo_naselje_izvor = | stanovništvo_općina = 7329 | stanovništvo_općina_izvor = | stanovništvo_demonim = | poštanski_broj = 74 208 | pozivni_broj = (+387) 53 | matični_broj_naselja = 207829<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_općine = | veb-sajt = {{URL|https://www.opstinastanari.com/}} | fusnote = }} '''Stanari''' su [[općina]] i [[naseljeno mjesto]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Općina je osnovana 2014. godine.<ref>{{Cite web |url=http://pressrs.ba/sr/vesti/vesti_dana/story/69264/Osnovana+op%C5%A1tina+Stanari.html |title=Osnovana općina Stanari |access-date=18. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150416104741/http://pressrs.ba/sr/vesti/vesti_dana/story/69264/Osnovana+op%C5%A1tina+Stanari.html |archive-date=16. 4. 2015 |url-status=dead }}</ref> Do 2014. godine općina je teritorijalno pripadala [[Doboj]]u. Općina je poznata po rudniku [[lignit]]a i po termoelektrani koja je u izgradnji. Broji oko 3000 stanovnika na prostoru od 2&nbsp;km<sup>2</sup>. == Stanovništvo == {{Glavni|Spisak naseljenih mjesta u općini Stanari}} === Općina Stanari === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Stanari | vrsta_naseljenog_mjesta = općina | maticni_broj = 207829 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.">{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 38) |work=fzs.ba |access-date= 18. 1. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 18. 1. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 18. 1. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 7329 | g2013_bosnjaci = 4 | g2013_srbi = 7076 | g2013_hrvati = 106 | g2013_romi = 7 | g2013_muslimani = 1 | g2013_jugosloveni = 5 | g2013_ukrajinci = 4 | g2013_pravoslavci = 2 | g2013_makedonci = 1 | g2013_nisu_izjasnili = 24 | g2013_nepoznato = 10 | g1991_ukupno = 11238 | g1991_muslimani = 8 | g1991_srbi = 9606 | g1991_hrvati = 1162 | g1991_jugosloveni = 250 }} === Naseljeno mjesto Stanari === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Stanari | vrsta_naseljenog_mjesta = naseljeno mjesto | maticni_broj = 207829 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013"/> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.">{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 38) |work=fzs.ba |access-date= 18. 1. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 18. 1. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 18. 1. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 1075 | g2013_srbi = 1042 | g2013_hrvati = 15 | g2013_ukrajinci = 4 | g2013_makedonci = 1 | g2013_nisu_izjasnili = 8 | g2013_nepoznato = 1 | g1991_ukupno = 1299 | g1991_muslimani = 1 | g1991_srbi = 1204 | g1991_hrvati = 20 | g1991_jugosloveni = 45 | g1981_ukupno = 1301 | g1981_muslimani = 2 | g1981_srbi = 1143 | g1981_hrvati = 13 | g1981_jugosloveni = 89 | g1981_crnogorci = 13 | g1981_makedonci = 2 | g1971_ukupno = 1224 | g1971_muslimani = 3 | g1971_srbi = 1176 | g1971_hrvati = 17 | g1971_jugosloveni = 7 | g1971_crnogorci = 6 }} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Stanari}} {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://opstinastanari.com/ Zvanični sajt općine Stanari] {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Općina Stanari}} [[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine Republike Srpske]] [[Kategorija:Stanari|*]] [[Kategorija:Doboj]] 3b4m16fz8v2ymja6h0imrmm2sonafzd Angora koza 0 77766 3917407 3386200 2026-08-10T11:34:44Z Palapa 383 3917407 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Angora goat arp.jpg|mini|desno|300px|Angora koza]] '''Angora koza''' je rasa [[koze]] porijeklom iz regije Angora, danas [[Ankara]], [[Turska]]. == Historija == Ova rasa se prvi put spominje u vremenu [[Mojsije|Mojsija]], oko [[1500. p. n. e.]] Prve angora koze u [[Evropa|Evropu]] je doveo [[Karlo V, car Svetog Rimskog Carstva|Karlo V]] oko [[1554]]. == Vuna == Vuna dobivena od ove rase koza se zove [[moher]]. Jedna koza proizvede 5-8 kg vune godišnje. Angora koze se šišaju dva puta godišnje. Duže vremena angora koze su se uzgajale samo radi bijele vune, ali od 1998 počele su se uzgajati i koze sa drukčijim bojama vune, crnom, sivom, crvenom i smeđom. Najveći proizvođači mohera su [[SAD]], [[Turska]] i [[Južnoafrička Republika]]. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Angora goat}} * https://web.archive.org/web/20120325003016/http://www.springharvestfarm.ca/?page_id=3 * http://www.tumbledownfarm.com/drupal/Cyclopedia_of_American_Agriculture/Animals/III_NA_Farm_Animals/Goats {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120425080123/http://www.tumbledownfarm.com/drupal/Cyclopedia_of_American_Agriculture/Animals/III_NA_Farm_Animals/Goats |date=25. 4. 2012 }} [[Kategorija:Rase koza]] ssvuof7qknqvl6r7l8lmsnxrndbh47y Susak 0 78987 3917336 3827877 2026-08-09T22:05:03Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917336 wikitext text/x-wiki {{Drugo_značenje|Susak (višeznačnica)}} [[Datoteka:Susak_Village.jpg|250px|mini|desno|Susak]] [[Datoteka:Croatia_-_Susak.PNG|250px|mini|desno|Položaj ostrva Susak]] '''Susak''' je [[ostrvo|otok]] u [[Jadransko more|Jadranskom moru]],<ref>{{Cite web|url=https://www.dinarskogorje.com/susak.html|title=Susak|website=DINARSKO GORJE|language=en|access-date=5. 8. 2023}}</ref> na [[Hrvatska|hrvatskom]] dijelu Jadrana, u otočnoj grupi [[Cres]]-[[Lošinj]]. Otok je geološki različit od ostalih jadranskih otoka, jer je formiran od pijeska položenog na stijeni. Na otoku postoji samo jedno mjesto, Susak. Na ostrvu postoje dva naselja, Donje Selo ili Spjaža, i starije, Gornje Selo. Udaljenost između tih dvaju sela je stotinjak metara, a prometnica koja ih povezuje je zapravo krivudavo kameno stubište koje ide kroz trstiku. Gornje Selo je malo udaljenije od mora, a Donje Selo, odnosno Spjaža, kako sam naziv sugerira, je priobalno. == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|Island of Susak}} * [http://www.susak.si Susak - turističke informacije - kuće] * [http://www.otok-susak.org/en/ Island of Susak - turističke informacije] * [https://web.archive.org/web/20120301090549/http://www.susakexpo.org/ Službeni Susak sajt] * [https://web.archive.org/web/20121102001137/http://www.susakklapa.com/index.html Susak Klapa Online] * [http://www.cosy.sbg.ac.at/~zzspri/travels/susak/index.html ostvo Susak] * [https://web.archive.org/web/20110808115929/http://www.susak.org/ Susak.org] * [http://www.sansego.net/ Sansego.net] * [http://www.youtube.com/watch?v=i6ZZGa_LrOI Slajdovi sa vjenčanja održanog 1957.] * [http://www.apartmani-grgac-susak.com/index.htm Otok Susak ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160714184035/http://www.apartmani-grgac-susak.com/index.htm |date=14. 7. 2016 }} * [http://www.istrianet.org/ Istra na internetu] * [http://www.istrianet.org/istria/customs/costumes/04narodne.htm Narodne nošnje iz Istre] * [http://www.susakpress.com/ Susak Press] * https://hrcak.srce.hr/file/308622 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230805095616/https://hrcak.srce.hr/file/308622 |date=5. 8. 2023 }} {{stub-geog}} {{Naseljena ostrva u Hrvatskoj}} [[Kategorija:Jadransko more]] [[Kategorija:Ostrva u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Ostrva u Jadranskom moru]] [[Kategorija:Mali Lošinj]] h4rp7mstnpji7tqeyuvc8jeoebvyyio Vašingtonski sporazum 0 82753 3917362 3849564 2026-08-10T05:28:57Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917362 wikitext text/x-wiki {{Infokutija sporazum | ime = Vašingtonski sporazum | puno_ime = | slika = Bosnian President Alija Izetbegovic and Croatian President Franjo Tudjman sign the Croat-Muslim Federation Peace Agreement - Flickr - The Central Intelligence Agency.jpg | veličina_slike = 200px | alt = Predsjednik [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Republike BiH]] [[Alija Izetbegović]] i [[Predsjednik Republike Hrvatske|predsjednik Hrvatske]] [[Franjo Tuđman]] potpisuju Vašingtonski sporazum. | opis_slike = Predsjednik [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Republike BiH]] [[Alija Izetbegović]] i [[Predsjednik Republike Hrvatske|predsjednik Hrvatske]] [[Franjo Tuđman]] potpisuju Vašingtonski sporazum. | vrsta = [[Mirovni sporazum]] | kontekst = [[Bošnjačko-hrvatski sukob]] | datum_izrade = | datum_potpis = {{Početni datum|1994|03|18}} | mjesto_potpis = [[Washington, D.C.|Washington, D.C]], [[Sjedinjene Američke Države]]<br>[[Beč]], [[Austrija]] | datum_pečaćenja = {{Početni datum|1994|03|24}} | datum_aktivacije = | stupio_na_snagu = {{Početni datum|1994|03|30}} | uslov_aktivacije = | amandman = | aneks = | datum_isteka = | privremena_primjena = | medijatori = <!-- format this as a bullet list --> | pregovarači = <!-- format this as a bullet list --> | prvobitni_potpisnici = <!-- format this as a bullet list --> | potpisnici = {{ZD|Republika Bosna i Hercegovina}} [[Alija Izetbegović]]<br>{{ZD|Republika Bosna i Hercegovina}} [[Haris Silajdžić]]<br>{{ZD|Hrvatska}} [[Franjo Tuđman]]<br>{{ZD|Hrvatska}} [[Mate Granić]]<br>{{ZD|Hrvatska Republika Herceg-Bosna}} [[Krešimir Zubak]] | strane = {{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}}<br>{{ZID|Hrvatska}}<br>{{ZID|Herceg-Bosna}}<hr>Svjedočili:<br>{{ZID|Sjedinjene Američke Države}} | ratifikatori = [[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupština Republike BiH]]<br>[[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Ustavotvorna skupština Federacije BiH]] | depozitar = <!-- OR: --> | depozitari = <!-- format this as a bullet list --> | navodi = <!-- format as XX [[Article on Treaty Series|TS]] YYY --> | jezik = <!-- OR: --> | jezici = {{hlist|[[Bosanski jezik|bosanski]]|[[Hrvatski jezik|hrvatski]]}} | wikizvor = <!-- OR: --> | wikizvor1 = <!-- Up to 5 wikizvorN variables may be specified --> | wikizvor2 = | wikizvor3 = | wikizvor4 = | wikizvor5 = | fusnote = }} '''Vašingtonski sporazum''' bio je [[mirovni sporazum]] između [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]] i [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatske Republike Herceg-Bosne]] prvobitno potpisan 18. marta 1994. u [[Washington, D.C.|Washingtonu, D.C]], u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]].<ref name="Bethlehem1997pliii">{{cite book|last1=Bethlehem|first1=Daniel L.|url=https://books.google.com/books?id=7SczBzxA6-IC&pg=PR54|title=The 'Yugoslav' Crisis in International Law|last2=Weller|first2=Marc|publisher=Cambridge University Press|year=1997|isbn=978-0-521-46304-1|series=Cambridge International Documents Series|volume=5|page=liiv}}</ref> Potpisali su ga [[Vlada Republike Bosne i Hercegovine#Spisak predsjednika|predsjednik]] [[Vlada Republike Bosne i Hercegovine|Vlade Republike Bosne i Hercegovine]] [[Haris Silajdžić]], [[Ministarstvo vanjskih poslova Hrvatske|ministar vanjskih poslova]] [[Hrvatska|Hrvatske]] [[Mate Granić]] i [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna#Predsjednik|predsjednik]] [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatske Republike Herceg-Bosne]] [[Krešimir Zubak]].<ref>{{Cite web|url=http://www.usip.org/sites/default/files/file/resources/collections/peace_agreements/washagree_03011994.pdf|title=Washington Agreement|last=|first=|date=|website=|publisher=|access-date=|archive-date=15. 4. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230415205136/https://www.usip.org/sites/default/files/file/resources/collections/peace_agreements/washagree_03011994.pdf|url-status=dead}}</ref> Prema sporazumu, kombinovana teritorija koju su držale hrvatske i bosanskohercegovačke (u to vrijeme većinom [[Bošnjaci|bošnjačke]]) vladine snage podijeljena je na deset autonomnih kantona, čime je uspostavljena [[Federacija Bosne i Hercegovine]] i okončan [[bošnjačko-hrvatski sukob]]. Kantonalni sistem je odabran da spriječi dominaciju jedne etničke grupe nad drugom. [[Federacija Bosne i Hercegovine]] je kasnije postala [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|jedan od dva entiteta]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], po Aneksu IV. [[Dejtonski sporazum|dejtonskog sporazuma]].<ref>{{Cite news|title=Bosnia and Herzegovina|pages=1|work=[[European Commissions]]|url=https://national-policies.eacea.ec.europa.eu/youthwiki/chapters/bosnia-and-herzegovina/51-general-context?adlt=strict&toWww=1&redig=031AA3B388444B338D4FD3F016F7446B|access-date=1. 10. 2022|archive-date=1. 10. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221001103052/https://national-policies.eacea.ec.europa.eu/youthwiki/chapters/bosnia-and-herzegovina/51-general-context?adlt=strict&toWww=1&redig=031AA3B388444B338D4FD3F016F7446B|url-status=live}}</ref> Naknadno potpisana [[Splitska deklaracija]] za jedan od ciljeva imala je stvaranje konfederacije između Hrvatske i Federacije Bosne i Hercegovine.<ref>{{cite book|author=Lester H. Brune|url=https://books.google.com/books?id=ZUqupCeumTUC&pg=PA1248|title=Chronological History of U.S. Foreign Relations Volume III 1989–2000|publisher=Routledge|year=2003|pages=1247–1248|access-date=19. 2. 2013}}</ref> == Pozadina == === Uvod === {{Glavni|Raspad Jugoslavije}}U intervalu između 1980. koju je obilježila [[smrt Josipa Broza Tita]] i 1989. kada se raspao [[Savez komunista Jugoslavije]] na [[Četrnaesti kongres Saveza komunist Jugoslavije|Četrnaestom kongresu]], u svim [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija#Teritorijalna podjela|jugoslavenskim republikama]] pojavljivale su se različite političke opcije, udruženja i pokreti. U [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosni i Hercegovini]] intenzivniji [[Pluralizam|pluralistički]] interesi javno su se iskazali nakon [[Deseti kongres Saveza komunista Bosne i Hercegovine|Desetog kongresa Saveza komunista Bosne i Hercegovine]]. Ozbiljno pripremanje novih političkih stranaka odvijalo se još u vrijeme kada su se u redovima [[Savez komunista Bosne i Hercegovine|Saveza komunista Bosne i Hercegovine]] vodile debate da li uopće dozvoliti stranke na nacionalnoj osnovi. Već u proljeće 1990. počele su nastajati prve političke stranke na nacionalnoj osnovi: 26. maja 1990. [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] (SDA), 12. jula 1990. [[Srpska demokratska stranka|Srpske demokratske stranke]] (SDS) i 18. augusta 1990. [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatske demokratske zajednice BiH]] (HDZ BiH). Osim ovih stranaka, pojavile su se i stranke ljevice: Savez komunista – Socijalistička demokratska partija (SK BiH pod novim imenom), [[Demokratski socijalistički savez Bosne i Hercegovine|Demokratski socijalistički savez BiH]] i [[Savez reformskih snaga Jugoslavije|Savez reformskih snaga]]. Uvođenje višestranačkog političkog sistema u SR Bosni i Hercegovini i održavanje višestranačkih izbora stvorene su usvajanjem amandmana na [[Ustav Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] donesenih u julu 1990. Zagarantirana je sloboda političkog organiziranja i djelovanja, a zabranjeno organiziranje i djelovanje usmjereno na nasilno rušenje ustavog poretka. Također, utvrđeno je da građani na osnovu općeg i jednakog biračkog prava, neposrednim i tajnim glasanjem biraju predstavnike u skupštine društveno-političkih zajednica na mandat od četiri godine.<ref name=":02">{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/Content/Read/183?title=Parlamentarizam-u-Bosni-i-Hercegovini-u-uslovima-politi%C4%8Dkog-pluralizma-(1990.%E2%80%931995.)|title=Parlamentarizam u Bosni i Hercegovini u uslovima političkog pluralizma (1990.–1995.)|website=www.parlament.ba|access-date=20. 1. 2024|archive-date=20. 1. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240120031233/https://www.parlament.ba/Content/Read/183?title=Parlamentarizam-u-Bosni-i-Hercegovini-u-uslovima-politi%C4%8Dkog-pluralizma-(1990.%E2%80%931995.)|url-status=dead}}</ref> Prvi višestranački [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|opći]] i [[Lokalni izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|lokalni]] izbori, održani 18. novembra 1990, raspisani su na osnovu Odluke predsjednika Skupštine SRBiH istovremeno za članove [[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]], [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupštinu]] [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SRBiH]], skupštine 109 općina i Skupštine [[Sarajevo|grada Sarajeva]]. Pri registraciji birača primijenjena je pasivna registracija na nivou općine, na osnovu podataka koje su građani prijavljivali prilikom prijave stalnog mjesta boravka. Ukupan broj građana upisanih u opće biračke spiskove bio je 3.033.921, od čega 100.432 na privremenom radu u inozemstvu. Da bi bili legitimni, bilo je potrebno da na izbore izađe više od 50% birača upisanih u opće biračke spiskove.<ref name=":02" /> Za izbor članova Predsjedništva SRBiH bile su formirane četiri kandidatske liste (štampane kao dijelovi glasačkog lista) na kojima su bili kandidati: [[Muslimani (narod)|Muslimani]]{{Efn|Modalitet [[Bošnjaci]] zamijenio je modalitet [[Muslimani (narod)|Muslimani]] tek nakon [[Prvi bošnjački sabor|Prvog bošnjačkog sabora]] održanom 27. i 28. septembra 1993, a u [[Ustav Republike Bosne i Hercegovine|Ustavu Republike BiH]] tek 4. aprila 1994.|naziv=modalitet}}, [[Srbi]], [[Hrvati]] i [["Ostali" u Bosni i Hercegovini|Ostali]], koji se nisu nacionalno izjasnili ili su pripadali drugim narodima i narodnostima. Za članove Predsjedništva izabrani su oni koji su dobili relativnu većinu iz svakog naroda. [[Predsjednik Predsjedništva Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Predsjednik Predsjedništva SRBiH]] postao je [[Alija Izetbegović]]. Izbor 240 poslanika u dva doma Skupštine morao je odražavati zastupljenost [[Konstitutivni narod|konstitutivnih naroda]] u Bosni i Hercegovini prema [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1981.|popisu iz 1981]], uz dozvoljeno odstupanje +/-15%. Na izbore je od 43 registrirane stranke izašlo, samostalno ili u koalicijama, njih 15. Uvjerljivom većinom pobijedile su [[Stranka demokratske akcije|SDA]], [[Srpska demokratska stranka|SDS]] i [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] sa 84% poslaničkih mandata u skupštini, 75,5% delegatskih mandata u općinskim skupštinama, te 60,83% delegatskih mandata u [[Gradsko vijeće Sarajeva|Skupštini grada Sarajeva]]. Za predsjednika Skupštine SRBiH izabran je [[Momčilo Krajišnik]], a za [[Predsjednik Vlade Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|predsjednika Vlade]] [[Jure Pelivan]].<ref name=":02" /> Na osnovu izbornih rezultata, stvorena je koalicija tri političke stranke s nacionalnim predznakom na prostoru Bosne i Hercegovine. Međutim, već na prvim sjednicama jasno su se pokazale duboke razlike u rješavanju otvorenih pitanja. Njihovi politički interesi bili su dijametralno suprotni, prije svega u vezi s najvažnijim pitanjima suverenosti državne vlasti.<ref name=":02" /> === Predratni period === {{Glavni|Arbitražna komisija Mirovne konferencije o Jugoslaviji|Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine}}Nakon izbora 1990, otvorena politička razmimoilaženja nastavljena su u političkim predstavničkim tijelima Republike Bosne i Hercegovine. To je bilo vrijeme [[Raspad Jugoslavije|raspada Jugoslavije]] i intenzivnih pregovora šest predsjednika republičkih predsjedništava koji nisu mogli naći izlaz iz duboke jugoslavenske krize. Nepunu godinu dana nakon prvih višestranačkih izbora u Republici Bosni i Hercegovini, [[Rat u Hrvatskoj|prva ratna dešavanja]] koja su se već uveliko događala u [[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatskoj]] prenesena su u [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]]. Prvo bosanskohercegovačko mjesto koje je već u septembru 1991. napadnuto od strane [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] (JNA) bilo je selo [[Ravno]] na krajnjem jugu [[Hercegovina|Hercegovine]].<ref name=":02" /> [[Datoteka:Glasački listić - Referendum o nezavisnosti BiH.png|mini|169x169piksel|Izgled glasačkog listića za referendum o nezavisnosti.]] U političkom životu [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] pojavila se ideja o ponovnom uspostavljanju nezavisnosti. Nastojanja u tom pravcu samo su se pojačala nakon što su tri jugoslavenske republike ([[Slovenija]], [[Hrvatska]] i [[Sjeverna Makedonija|Makedonija]]) učinile konkretne korake, te se nametnulo jednostavno pitanje, da li će Republika iskoristiti svoje pravo na samoopredjeljenje (prema [[Ustav Jugoslavije iz 1974.|Ustavu SFRJ iz 1974]]) ili će ostati u tzv. ''krnjoj Jugoslaviji'', što je po mnogima bilo samo drugo ime za [[Velika Srbija|Veliku Srbiju]]. Nakon što su Slovenija i Hrvatska 25. juna proglasile nezavisnost,<ref name="raspadSFRJ">{{cite web|url=http://www.ejil.org/pdfs/4/1/1207.pdf|title=Priznanje država:Raspad Jugoslavije i SSSR-a|website=web.archive.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20120421143955/http://www.ejil.org/pdfs/4/1/1207.pdf|archive-date=21. 4. 2012|url-status=bot: unknown|access-date=22. 5. 2018}}</ref> a potom i prekinule sve državne veze sa ostatkom SFRJ, [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupština SR Bosne i Hercegovine]] 15. oktobra 1991. usvaja [[Akt o reafirmaciji suverenosti Republike Bosne i Hercegovine]].<ref>{{cite book|last1=Lukić|first1=Reneo|url=https://books.google.ba/books?id=WPhhLfp8huIC&printsec=frontcover&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false|title=Evropa od Balkana do Urala:Dezintegracija Jugoslavije i SSSR-a|date=1996|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-829200-5|location=Oxford|page=204.}}</ref> Tim činom odlučeno je da se povuku predstavnici BiH iz rada saveznih organa dok se ne postigne dogovor o budućnosti Jugoslavije. [[Raspad Jugoslavije]] pratio je i proces formiranja paralelnih struktura vlasti. Na [[Pale (Republika Srpska)|Palama]], blizu [[Sarajevo|Sarajeva]], 24. oktobra 1991. formirana je [[Narodna skupština Republike Srpske|Skupština srpskog naroda u Bosni i Hercegovini]]. Ova skupština je 9. januara 1992. usvojila i [[s:Deklaracija o proglašenju Republike srpskog naroda u Bosni i Hercegovini|Deklaraciju o proglašenju Republike srpskog naroda u Bosni i Hercegovini]], a ime je 12. augusta iste godine promijenjenila u [[Republika Srpska (1992–1995)|Republika Srpska]]. U [[Grude|Grudama]] je 18. novembra 1991. proglašena [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna#Historija|Hrvatska zajednica Herceg-Bosna]], koja je prerasla [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu]] 28. augusta 1993.<ref name=":02" /> Krajem 1991. odlučivalo se o sudbini Jugoslavije i u okviru međunarodne zajednice. Nakon [[Mirovna konferencija o Jugoslaviji|Mirovne konferencije o Jugoslaviji]], održane 5. novembra 1991. godine u [[Den Haag]]u, [[Arbitražna komisija Mirovne konferencije o Jugoslaviji|Arbitražna komisija]] konačno je javno ocijenila da se radi o disoluciji (raspadu), a ne secesiji (otcjepljenjem) pojedinih država članica [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]], što je značilo da ona nema više pravni identitet. [[Evropska ekonomska zajednica|Evropska zajednica]] donijela je [[Deklaracija o Jugoslaviji|Deklaraciju o Jugoslaviji]] 16. decembra 1991, s pozivom svim jugoslavenskim republikama da do 23. decembra 1991. apliciraju za nezavisan državni status.<ref name="raspadSFRJ" /> [[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo SR Bosne i Hercegovine]] je 20. decembra 1991. donijelo Odluku o podnošenju zahtjeva za priznavanje SR Bosne i Hercegovine kao nezavisne države, uz napomenu da ova odluka nije imala podršku srpskih članova Predsjedništva. Međutim, na osnovu izvještaja Arbitražne komisije, međunarodno priznanje Bosne i Hercegovine uslovljeno je provođenjem općeg referenduma pod međunarodnom kontrolom.{{sfn|Walling|2013|p=93}}{{sfn|Burg|Shoup|2000|p=96}} U skladu s tim, [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupština SR Bosne i Hercegovine]] je na zajedničkoj sjednici oba vijeća, 25. januara 1992, donijela Odluku o raspisivanju republičkog referenduma o suverenosti i nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Ni ova odluka nije dobila podršku većeg broja predstavnika srpskog naroda, koji su tada i napustili Skupštinu.<ref name=":02" /> [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine]] održan je 29. februara i 1. marta 1992. Od ukupnog broja glasača (3.253.847) na republički referendum za utvrđivanje statusa Bosne i Hercegovine izašlo je i glasalo 64,31% građana sa pravom glasa, a od toga je 99,44% glasalo "za". Rezultati referenduma omogućili su i međunarodno priznanje Bosne i Hercegovine, kao nezavisne države.<ref name=":02" /> === Ratni period === {{Glavni|Rat u Bosni i Hercegovini|Bošnjačko-hrvatski sukob}} ==== Prvi sukobi ==== [[Datoteka:Territorial_changes_in_Bosnia_and_Herzegovina_since_January_1993.jpg|mini|Teritorijalne promjene od januara 1993. do maja 1995. Također prikazuje i područja zajedničke kontrole HVO-a i ARBiH prije početka sukoba.]] Veliki broj srpskih ofanziva je počeo u martu 1992. u [[Podrinje|istočnoj]] i [[Posavina|sjevernoj Bosni]]. Prateći napeti period eskalirajućih tenzija i mjestimične vojne incidente, otvoreno ratovanje u [[Sarajevo|Sarajevu]] je počelo 6. aprila.<ref name="Malcolm">Malcolm, Noel (1994). Bosnia A Short History. New York University Press. {{ISBN|0-8147-5520-8}}.</ref> [[Međunarodno priznanje nezavisnosti Republike Bosne i Hercegovine|Međunarodno priznanje Bosne i Hercegovine]] je značilo da se [[Jugoslavenska narodna armija]] (JNA) mora povući sa teritorije države, iako su se njeni srpski članovi pridružili [[Vojska Republike Srpske|Vojsci Republike Srpske]] (VRS). Naoružana i opremljena iz zaliha JNA, te podržana od paravojnih organizacija iz BiH i Srbije, [[Vojska Republike Srpske]] je 1992. uspjela zauzeti većinu teritorije naseljenom [[Srbi]]ma.<ref name="Malcolm" /> Godine 1993, kada je [[bošnjačko-hrvatski sukob]] započeo između vlade u Sarajevu i samoproglašene [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatske Republike Herceg-Bosne]], oko 70% teritorije države je bilo pod kontrolom Vojske Republike Srpske.<ref name="Riedlmayer">Riedlmayer, Andras (1993). [http://www.kakarigi.net/manu/briefhis.htm A Brief History of Bosnia-Herzegovina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060618040332/http://www.kakarigi.net/manu/briefhis.htm|date=18. 6. 2006}}. The Bosnian Manuscript Ingathering Project.</ref> Zategnuti odnosi doveli su do brojnih lokalnih sukoba manjih razmjera krajem oktobra 1992. Ovi sukobi su uglavnom započinjali kako bi se zadobila kontrola nad vojnim zalihama, ključnim objektima i komunikacionim linijama, ili da bi se testirala sposobnost druge strane.{{Sfn|Shrader|2003}} Prvi od njih bio je oružani sukob u [[Novi Travnik|Novom Travniku]] 18. oktobra. Počelo je kao spor oko benzinske pumpe koju su dijelile obje vojske. Verbalni sukob je prerastao u oružani u kojem je poginuo vojnik [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike BiH]]. Ubrzo su izbile borbe u cijelom gradu. I ARBiH i [[Hrvatsko vijeće odbrane]] mobilisale su svoje jedinice na tom području i postavile blokade na putevima. Sukobi manjeg obima brzo su se širili u regionu.{{Sfn|Shrader|2003}}{{Sfn|Marijan|2006}} Situacija se pogoršala 20. oktobra nakon što je ubijen zapovjednik HVO-a [[Ivica Stojak]] iz [[Travnik]]a, {{Sfn|Shrader|2003}} za što je HVO optužio [[7. muslimanska viteška oslobodilačka brigada|7. muslimansku vitešku brigadu]]. {{Sfn|Marijan|2004}} Dvije vojske su se međusobno sukobljavale na putu snabdevanja [[Jajce]]<nowiki/>m 21. oktobra,{{Sfn|CIA|2002}} kao rezultat blokade puta kod [[Ahmići|Ahmića]] postavljene prethodnog dana po nalogu "Koordinacionog odbora za zaštitu Muslimana", a ne ARBiH komande. Snage ARBiH na blokadi puta odbile su pustiti HVO da prođe prema Jajcu, a sukob koji je uslijedio rezultirao je jednim ubijenim vojnikom ARBiH. Dva dana kasnije blokada je uklonjena.{{Sfn|Shrader|2003}} Idućeg dana došlo je do novog okršaja u općini [[Vitez (općina)|Vitez]].{{Sfn|CIA|2002}} Ovi sukobi su trajali nekoliko dana sve dok Zaštitne snage [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] ([[UNPROFOR]]) nisu pregovarale o prekidu vatre.{{Sfn|Shrader|2003}} Dana 23. oktobra izbio je još jedan sukob, ovoga puta u [[Prozor-Rama|Prozoru]], gradu u sjevernoj Hercegovini, u općini s oko 12.000 Hrvata i 7.000 Muslimana. Međutim, tačne okolnosti koje su izazvale izbijanje nisu poznate.{{Sfn|CIA|2002}} Veći dio Prozora ubrzo je bio pod kontrolom HVO-a, osim istočnih dijelova općine.{{Sfn|Marijan|2006}} HVO je doveo pojačanje iz Tomislavgrada koje je pružilo artiljerijsku podršku.{{Sfn|CIA|2002}} Do 25. oktobra preuzeli su punu kontrolu nad općinom Prozor. Mnogi Muslimani su pobjegli iz Prozora kada su borbe počele, ali su se postepeno vraćali nekoliko dana ili sedmica nakon što su borbe prestale.{{Sfn|Prlic et al. judgement vol.2|2013}} Nakon bitke mnoge muslimanske kuće su spaljene. Prema izvještaju HVO-a nakon bitke, HVO je imao 5 poginulih i 18 ranjenih vojnika. Prvi izvještaji Općinske odbrane ARBiH su ukazivali da je ubijeno nekoliko stotina Muslimana, ali kasniji izvještaji ARBiH u novembru 1992. pokazuju da je ubijeno jedanaest vojnika i tri civila. U drugom izvještaju ARBiH, pripremljenom u martu 1993, revidirane su brojke u kojima se navodi da je ubijeno osam civila i tri vojnika ARBiH, dok je 13 vojnika i 10 civila ranjeno.{{Sfn|Marijan|2006}} Dana 29. oktobra, [[Vojska Republike Srpske]] je [[Operacija "Vrbas '92"|zauzela Jajce]] zbog nesposobnosti snaga ARBiH i HVO-a da izgrade kooperativnu odbranu.{{Sfn|Hoare|2010}} VRS je imala prednost u veličini vojnika i vatrenoj moći, štabnom radu, a svojim planiranjem bila je znatno superiornija u odnosu na branioce Jajca.{{Sfn|CIA|2002}} Izbjeglice hrvatske nacionalnosti iz Jajca pobjegle su u [[Hercegovina|Hercegovinu]] i [[Hrvatska|Hrvatsku]], dok je oko 20.000 muslimanskih izbjeglica ostalo u [[Travnik]]<nowiki/>u, [[Novi Travnik|Novom Travniku]], [[Vitez (općina)|Vitez]]<nowiki/>u, [[Busovača|Busovači]] i selima kod [[Zenica|Zenice]].{{Sfn|Shrader|2003}} Do novembra 1992. HVO je kontrolirao oko 20% [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]].{{Sfn|Ramet|2006}} Do decembra 1992. veći dio [[Srednja Bosna|srednje Bosne]] je bio pod kontrolom Herceg-Bosne.{{Sfn|Kordić & Čerkez Judgement|2001}} Bosanskohercegovačke vlasti zabranile su Hrvatima da napuste gradove poput [[Bugojno|Bugojna]] i [[Zenica|Zenice]], a povremeno su organizirali razmjenu lokalnih Hrvata za Muslimane.<ref name="UNHCHR">{{Cite web|url=http://www.unhchr.ch/huridocda/huridoca.nsf/70ef163b25b2333fc1256991004de370/3e70ccf5ab7cd9c9802566710056e56f?OpenDocument|title=Fifth periodic report on the situation of human rights in the territory of the former Yugoslavia|last=Mazowiecki|first=Tadeusz|date=17. 11. 1993|publisher=United Nations – Commission on Human Rights|archive-url=https://web.archive.org/web/20131104173309/http://www.unhchr.ch/huridocda/huridoca.nsf/70ef163b25b2333fc1256991004de370/3e70ccf5ab7cd9c9802566710056e56f?OpenDocument|archive-date=4. 11. 2013|url-status=dead}}</ref> Dana 18. decembra, HVO je preuzeo vlast u područjima koja je kontrolirao: raspustio je zakonite skupštine općina, smijenio načelnike i članove lokalnih vlasti koji su bili protiv sukoba s Muslimanima i razoružao preostale muslimanske vojnike osim onih u [[Posavina|Posavini]].{{Sfn|Magaš|Žanić|2001}} ==== Izbijanje sukoba ==== Uprkos oktobarskom obračunu u Travniku i Prozoru, i sa obje strane koja je okrivljavala drugu za pad Jajca, nije bilo sukoba većih razmjera, a opći vojni savez je i dalje bio na snazi.{{Sfn|Malcolm|1995}} Period rastućih tenzija, praćen padom Jajca, dostigao je vrhunac početkom 1993. u srednjoj Bosni.{{Sfn|Christia|2012}} HVO i ARBiH sukobili su se 11. januara u [[Gornji Vakuf-Uskoplje|Gornjem Vakufu]], gradu u kojem je živjelo oko 10.000 Hrvata i 14.000 Bošnjaka, uz oprečne izvještaje o tome kako su borbe počele i šta ih je izazvalo. HVO je imao oko 300 snaga u gradu i 2.000 u okolini, dok je ARBiH rasporedila nekoliko brigada svog [[Treći korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|3. korpusa]]. Uspostavljena je linija fronta kroz centar grada. Artiljerija HVO-a pucala je sa položaja na brdima na jugoistoku na snage ARBiH u Gornjem Vakufu nakon što su odbijeni njihovi zahtjevi za predaju. Borbe su se vodile iu obližnjim selima, posebno u [[Duša (Gornji Vakuf-Uskoplje)|Duši]] gdje je od artiljerijske granate HVO-a poginulo 7 civila, među kojima troje djece. Ubrzo je dogovoren privremeni prekid vatre.{{Sfn|CIA|2002}}{{Sfn|Shrader|2003}} Kako se situacija smirivala u Gornjem Vakufu, sukob je eskalirao u Busovači, vojnom stožeru HVO-a u srednjoj Bosni.{{Sfn|Tanner|2001}} Dana 24. januara 1993. godine, ARBiH je upala iz zasjede i ubila dva vojnika HVO-a izvan grada u selu Kaćuni.{{Sfn|CIA|2002}} Dana 26. januara, ARBiH je pogubila šest Hrvata i jednog srpskog civila u selu Dusina kod Zenice, sjeverno od Busovače.{{Sfn|Hadzihasanovic & Kubura Judgement Summary|2006}} Sljedećeg dana snage HVO-a blokirale su sve puteve u srednjoj Bosni i tako zaustavile transport oružja u ARBiH. Nastavljene su intenzivne borbe na području Busovače, gdje je HVO napao dio grada Kadića Strana, u kojem su protjerani ili ubijeni brojni bošnjački civili,{{Sfn|Kordić & Čerkez Appeals Judgement Summary|2004}} sve do potpisanog primirja 30. januara.{{Sfn|CIA|2002}} HVO je u svojoj Operativnoj zoni "[[Srednja Bosna|Središnja Bosna]]" imao 8.750 ljudi. Treći korpus ARBiH, koji je bio baziran u srednjoj Bosni, izvijestio je da je u tom periodu imao otprilike 26.000 oficira i ljudi.{{Sfn|Shrader|2003}} Odnos 3:1 u srednjoj Bosni bio je rezultat ekspanzije bošnjačkih snaga tokom 1993, što se ogledalo u povećanom transferu oružja, prilivu izbjeglica iz Jajca, vojno sposobnih izbjeglica iz [[Podrinje|istočne Bosne]] i dolasku [[mudžahedin]]a iz inostranstva.{{Sfn|Christia|2012}}{{Sfn|Shrader|2003}} Početkom 1993. ARBiH je također imala prednost u naoružanju u odnosu na HVO središnju Bosnu.{{Sfn|Shrader|2003}} Time je ARBiH po prvi put omogućila ofanzivnu akciju velikih razmjera.{{Sfn|Shrader|2003}} Povećanje relativne moći bošnjačke strane dovelo je do promjene odnosa između Hrvata i Bošnjaka u srednjoj Bosni.{{Sfn|Christia|2012}} Uprkos rastućim tenzijama, transfer oružja iz [[Hrvatska|Hrvatske]] u BiH nastavljen je tokom marta i aprila.{{Sfn|Marijan|2004}} ==== Mirovni planovi ==== {{Glavni|Mirovni planovi prije i tokom rata u Bosni i Hercegovini}}Prije Vašingtonskog sporazuma, koji je okončao bošnjačko-hrvatski sukob, i Dejtonskog sporazuma, koji je okončao rat u BiH, bilo je nekoliko neuspjelih mirovnih planova za prekid rata. Prvi od njih bio je [[Vance–Owenov plan]]. Početkom januara 1993. specijalni izaslanik UN-a [[Cyrus Vance]] i predstavnik EK [[David Owen|Lord Owen]] započeli su pregovore o mirovnom prijedlogu sa liderima zaraćenih strana u BiH. Prijedlog, koji je postao poznat kao "Vance-Owenov mirovni plan", uključivao je podjelu BiH na deset poluautonomnih kantona i dobio je podršku UN-a.{{Sfn|Tanner|2001}}{{Sfn|CIA|2002}} [[Predsjednik Republike Srpske|Predsjednik]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]] [[Radovan Karadžić]] potpisao je plan 30. aprila. Međutim, [[Narodna skupština Republike Srpske]] ga je odbacila 6. maja,<ref name="UNHCR">{{Cite web|url=http://www.refworld.org/docid/469f386dc.html|title=Minorities at Risk Project, Chronology for Serbs in Bosnia, 2004|website=Refworld|publisher=Minorities at Risk Project|language=en|access-date=20. 2. 2017}}</ref>{{Sfn|Myers|06 May 1993}} te isti uputila na [[Referendum u Republici Srpskoj 1993.|referendum]].<ref>[https://www.chicagotribune.com/1993/05/06/bosnian-serbs-spurn-un-pact-set-referendum/ Bosnian Serbs Spurn Un Pact, Set Referendum] Chicago Trubune, 6 May 1993</ref> Plan je odbacilo 96,79% birača,<ref name="DD">[http://www.sudd.ch/event.php?lang=en&id=ba011993 Republika Srpska (Bosnien-Herzegowina), 16. Mai 1993 : Vance-Owen-Friedensplan] Direct Democracy</ref> iako su posrednici referendum nazvali "prevarom".<ref name="UNHCR" /> Lord Owen je 18. juna izjavio da je plan "mrtav". Krajem jula predstavnici tri zaraćene strane ušli su u novu rundu pregovora. Dana 20. augusta, posrednici UN-a [[Thorvald Stoltenberg]] i [[David Owen]] predstavili su mapu koja će podijeliti Bosnu i Hercegovinu u zajednicu triju etničkih republika,{{Sfn|Marijan|2004}} u kojoj će srpskoj strani biti dato 53% teritorije Bosne i Hercegovine, bošnjačkoj 30%, a hrvatskoj preostalih 17%. U [[Grude|Grudama]] je 28. augusta, u skladu sa [[Owen–Stoltenbergov plan|Owen–Stoltenbergov mirovnim planom]], proglašena [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna]] kao „Republika Hrvata u Bosni i Hercegovini“.{{Sfn|Klemenčić|Pratt|Schofield|1994}}{{Sfn|Tanner|2001}} Dana 29. augusta 1993. bošnjačka strana je odbacila plan.<ref name=":0">{{Cite news|date=8. 7. 2016|title=The vain attempts of the European Community to mediate in Yugoslavia|page=3|work=[[cvce.eu]]|url=https://www.cvce.eu/content/publication/2003/5/15/cf4477b6-87a5-4efb-982d-fb694beac969/publishable_en.pdf}}</ref> Kasnije, između februara i oktobra 1994, [[Kontakt grupa]] ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]], [[Rusija]], [[Francuska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i [[Njemačka]]) ostvarila je stalan napredak ka sporazumnom rješavanju [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. To je bilo poznato kao [[plan Kontakt grupe]], a na srpsku stranu izvršen je jak pritisak da prihvate plan, kada je [[Savezna Republika Jugoslavija]] uvela embargo na rijeku [[Drina|Drinu]]. On je također odbijen na [[Referendum o planu Kontakt grupe 1994.|referendumu]] održanom 28. augusta 1994.<ref>[http://www.sudd.ch/event.php?lang=en&id=ba011994 Republika Srpska (Bosnien-Herzegowina), 28. August 1994 : Teilungsplan der internationalen Kontaktgruppe] Direct Democracy</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.theslovenian.com/articles/klemencic2b.htm|title=The International Community and the FRY/Belligerents III|last=Klemencic|first=Matjaz|website=[[The Slovenian]]}}</ref> Plan bi dao 49% [[Republika Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]], oko trećinu manje nego što su imali pod kontrolom u to vrijeme,<ref name="NYT2">[https://www.nytimes.com/1994/08/30/world/bosnian-serbs-in-referendum-reject-peace-plan.html Bosnian Serbs, in Referendum, Reject Peace Plan] New York Times, 30 August 1994</ref> međutim odbilo ga je 96,65% birača.<ref name=":022">{{Cite web|url=https://www.sudd.ch/event.php?id=ba011994|title=Republika Srpska (Bosnien-Herzegowina), 28. August 1994 : Teilungsplan der internationalen Kontaktgruppe -- [in German]|last=ch|first=Beat Müller, beat (at-sign) sudd (dot)|website=www.sudd.ch|language=en|access-date=2. 11. 2022}}</ref> Nakon referenduma, tadašnji [[predsjednik Republike Srpske]] [[Radovan Karadžić]] rekao je ''"Tražit ćemo još jednu kartu... Očekujemo novu konferenciju, nove mirovne pregovore."<ref name="NYT2" />'' Međutim, Kontakt grupa je referendum nazvala prevarom.''<ref name="NYT2" />'' === Potpisivanje sporazuma === {{Quote box|width=30%|align=right|quote="HVO je eliminisan sa područja Jablanice, Konjica, Fojnice, Kaknja, Zenice, Travnika i Bugojna, završen citat, znači kompletna jedna provincija ili kanton po Vens Ovenovom planu sa sjedištem u Travniku."|source=[[Rasim Delić]], General Armije Republike BiH, u februaru 1994.{{sfn|Marijan|2004|p=266}}}} Počevši od 1994, HVO je bio u defanzivnoj pat poziciji protiv progresivno organizovanije ARBiH.{{Sfn|Toal|Dahlman|2011}} U januaru 1994. Izetbegović je Tuđmanu dostavio dva različita plana podjele Bosne i Hercegovine i oba su odbijena.{{Sfn|Ramet|2010}} Istog mjeseca, Tuđman je u govoru zaprijetio da će poslati još vojnika [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatske vojske]] u Bosnu i Hercegovinu da podrže HVO.{{Sfn|Williams|15 January 1994}} Do februara 1994, [[Generalni sekretar Ujedinjenih nacija|generalni sekretar UN]]-a je izvijestio da se u Bosni i Hercegovini nalazi između 3.000 i 5.000 hrvatskih redovnih vojnika, a [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeće sigurnosti UN]]-a osudilo je Hrvatsku, upozoravajući da će, ako ne okonča "sve oblike miješanja", doći do poduzete "ozbiljne mjere".{{Sfn|Tanner|2001}}{{Sfn|Lewis|4 February 1994}} {{Multiple image|align=right|direction=horizontal|image1=Begining of Bosniak-Croat war.png|width1=110|image2=End of Bosniak-Croat war.png|width2=110|footer=Teritorije koje su držali ARBiH (zeleno) i HVO (plavo) prije i na kraju sukoba.}}U februaru 1994. godine, Boban i tvrdolinijaši HVO-a su smijenjeni s vlasti,{{Sfn|Tanner|2001}} dok su iz ARBiH smijenjeni "kriminalni elementi".{{Sfn|Christia|2012}} U [[Washington, D.C.|Washingtonu]] su 26. februara počeli razgovori između čelnika bosanskohercegovačke vlade i [[Mate Granić]]a, [[Ministarstvo vanjskih poslova Hrvatske|hrvatskog ministra vanjskih poslova]], kako bi razgovarali o mogućnostima trajnog prekida vatre i konfederacije bošnjačkih i hrvatskih regija.{{Sfn|Bethlehem|Weller|1997}} Pod snažnim američkim pritiskom{{Sfn|Tanner|2001}}, u Washingtonu je 1. marta postignut privremeni sporazum o [[Federacija Bosne i Hercegovine|bošnjačko-hrvatskoj federaciji]]. 18. marta, na svečanosti koju je priredio [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|američki predsjednik]] [[Bill Clinton]], [[Vlada Republike Bosne i Hercegovine#Spisak predsjednika|predsjednik]] [[Vlada Republike Bosne i Hercegovine|Vlade Republike Bosne i Hercegovine]] [[Haris Silajdžić]], [[Ministarstvo vanjskih poslova Hrvatske|ministar vanjskih poslova]] [[Hrvatska|Hrvatske]] [[Mate Granić]] i [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna#Predsjednik|predsjednik]] [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatske Republike Herceg-Bosne]] [[Krešimir Zubak]] potpisali su mirovni sporazum. Sporazum su u [[Beč]]u također potpisali i predsjednik [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Republike BiH]] [[Alija Izetbegović]] i [[Predsjednik Republike Hrvatske|Predsjednik Hrvatske]] [[Franjo Tuđman]], čime je faktički okončan sukob.{{Sfn|Bethlehem|Weller|1997}} Prema sporazumu, zajednička teritorija koju su držale hrvatske i bosanskohercegovačke vladine snage podijeljena je na deset autonomnih kantona. Prema Tuđmanu, hrvatska podrška je došla samo pod uvjetom američkog osiguranja teritorijalnog integriteta Hrvatske, međunarodnog zajma za obnovu, članstva u NATO-ovom programu [[Partnerstvo za mir]] i članstva u [[Vijeće Evrope|Vijeću Evrope]]. Prema pisanju zapadnih medija, Tuđman je primio intenzivan američki pritisak, uključujući prijetnju sankcijama i izolacijom.{{Sfn|Burg|Shoup|1999}} Na kraju rata, HVO je držao oko 13% teritorije Bosne i Hercegovine, dok je teritorija koju je držala ARBiH procijenjena na 21% teritorije zemlje.{{Sfn|Mrduljaš|2009}} HVO je kontrolirao oko 16% prije sukoba.{{Sfn|Mrduljaš|2009}} U toku sukoba, ARBiH je od HVO-a zauzela oko 4% teritorije Bosne i Hercegovine, uglavnom u srednjoj Bosni i sjevernoj Hercegovini. HVO je od ARBiH zauzeo oko 1% Bosne i Hercegovine.{{Sfn|Mrduljaš|2009}} Nakon prestanka neprijateljstava između Hrvata i Bošnjaka, krajem 1994. HV je intervenirala u Bosni i Hercegovini protiv VRS-a od 1. do 3. novembra, u [[Bitka za Kupres (1994)|operaciji Cincar]] kod [[Kupres (Federacija Bosne i Hercegovine)|Kupresa]],{{Sfn|CIA|2002}} i od 29. novembra do 24. decembra u [[Operacija Zima ’94|Operaciji Zima '94]], kod [[Dinara|Dinare]] i [[Livno|Livna]]. Ove operacije su poduzete da se odvrati od opsade [[Bihać|bihaćke regije]] i da se sa sjevera približi glavnom gradu [[Republika Srpska Krajina|Republike Srpske Krajine]] - [[Knin]]u, izolujući ga sa tri strane.{{Sfn|CIA|2002}} Do 1995. odnos snaga se značajno promijenio. Srpske snage su u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini bile sposobne ubaciti oko 130.000 vojnika, dok su ARBiH, HV i HVO zajedno imali oko 250.000 vojnika i 570 tenkova.{{Sfn|Ramet|2006}} == Posljedice == U novembru 1995. [[Dejtonski sporazum]] potpisali su predsjednici Hrvatske, Republike Bosne i Hercegovine i [[Predsjednik Srbije|Srbije]] kojim je okončan rat u Bosni. Federacija Bosne i Hercegovine je definirana kao jedan od dva entiteta Bosne i Hercegovine i činila je 51% teritorije. Republika Srpska je činila ostalih 49%. Međutim, bilo je problema sa njegovom implementacijom zbog različitog tumačenja sporazuma.{{Sfn|Goldstein|1999}} [[Vojska Federacije Bosne i Hercegovine]] je trebala biti stvorena spajanjem jedinica ARBiH i HVO-a, iako je taj proces bio uglavnom neefikasan.{{Sfn|Schindler|2007}} Federacija je podijeljena na 10 kantona. U tri od njih Hrvati su bili većina, a u pet Bošnjaci. Dva kantona su bila etnički mješovita, a u općinama koje su bile podijeljene tokom rata ostale su paralelne lokalne uprave.{{Sfn|Toal|Dahlman|2011}} Povratak izbjeglica trebao je početi u tim kantonima.{{Sfn|Toal|Dahlman|2011}} Sporazumom je bilo predviđeno da se Herceg-Bosna ukine u roku od dvije sedmice.{{Sfn|Gosztonyi|2003}} Federacija je prvobitno djelovala samo na papiru i nije funkcionirala kao radna vlada, uprkos pritiscima iz Washingtona i uz uvjeravanja predsjednika Tuđmana i Izetbegovića da će se hrvatski i bošnjački političari udružiti u novu vladu. [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna]] formalno je ukinuta 17. decembra 1996. godine, ali je 27. januara 1997. uspostavljena nova Hrvatska zajednica Herceg-Bosna kao zamjena.{{Sfn|Gosztonyi|2003}} Hercegbosanske strukture su nastavile funkcionisati, a paralelna vlada je djelovala na proširenju nezavisnosti svojih finansijskih institucija. Čelnici HDZ-a su tvrdili da "hercegbosanska strana nije mogla prihvatiti zajednički finansijski sistem, jer takav sistem nije dozvoljavao Hrvatima u BiH da finansiraju vlastitu vojsku i da dugoročno ispunjavaju svoje društvene obaveze".{{Sfn|ESI|14 October 1999}} Paralelni herceg-bosanski budžetski sistemi prikupljaju prihode od kantona pod kontrolom Hrvata. Zavod za platni promet Herceg-Bosne kontroliše privrednu aktivnost Hrvata i postoje odvojena hrvatska javna komunalna preduzeća, socijalne službe, fondovi socijalnog osiguranja i uprave za šumarstvo. Održava se segregirani obrazovni sistem s herceg-bosanskim nastavnim planom i programom i udžbenicima iz Hrvatske.{{Sfn|ESI|14 October 1999}} Herceg-Bosna je nastavila primati finansijsku podršku Hrvatske, posebno [[Ministarstva odbrane Republike Hrvatske|Ministarstva odbrane]]. Penzioni i obrazovni sistemi i plaće hrvatskih političara i vojnih časnika subvencionira [[Vlada Republike Hrvatske|Vlada Hrvatske]].{{Sfn|ESI|14 October 1999}} U izvještaju [[Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju|Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju]] (OSCE) dvije godine nakon završetka rata zaključeno je da je Herceg-Bosna postala "u svakom pogledu, od vojnih i sigurnosnih pitanja do poslovnih veza, dio Hrvatske".{{Sfn|Moore|2013}}{{Sfn|Burg|Shoup|1999}} Tokom pregovora u [[Dayton (Ohio)|Dejtonu]] dogovoreno je da se razmjene raseljenih lica izvrše u [[Jajce|Jajcu]], [[Stolac|Stocu]], [[Bugojno|Bugojnu]] i [[Travnik]]u, ali su vlasti u sve četiri općine kočile taj proces.{{Sfn|Toal|Dahlman|2011}} Povratak hrvatskih izbjeglica u općinu Travnik opstruirali su lokalni zvaničnici. Tokom 1997. u selima oko Travnika ubijeno je pet povratnika. Kardinal [[Vinko Puljić]] rekao je da je vođena kampanja Vlade i medija da se Srbi i Hrvati osjećaju kao da ne pripadaju Bosni i Hercegovini.{{Sfn|Hedges|16 November 1997}} [[Stranka demokratske akcije]] i njihovi članovi (SDA) opstruirali su povratak izbjeglica u Travnik, Bugojno i [[Gornji Vakuf-Uskoplje|Gornji Vakuf]].{{Sfn|Toal|Dahlman|2011}} U februaru 1997, tokom praznika [[Kurban-bajram|Kurban-Bajrama]], u [[Mostar]]<nowiki/>u se dogodio incident između hrvatskih policajaca i grupe od nekoliko stotina Bošnjaka koji su krenuli ka groblju u ulici Liska. Tokom marša došlo je do tuče i pucnjave u kojoj je jedan Bošnjak ubijen, a 24 su povrijeđena. Načelnik mostarske policije optužen je na Kanontalnom sudu u [[Mostar]]u zbog namjernog napada. Odbrana je tvrdila da je masa prvo na policiju gađala kamenjem i da je nekoliko policajaca zadobilo ubodne rane, a povorka nije bila unaprijed najavljena.<ref>{{Cite web|url=http://www.bljesak.info/rubrika/vijesti/clanak/nastavljeno-sudenje-maki-radicu-i-drugima/31508|title=Nastavljeno suđenje Maki Radiću i drugima|date=1. 10. 2012|publisher=bljesak.info|archive-url=https://web.archive.org/web/20170410213733/http://www.bljesak.info/rubrika/vijesti/clanak/nastavljeno-sudenje-maki-radicu-i-drugima/31508|archive-date=10. 4. 2017|url-status=live|access-date=9. 4. 2017}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.bljesak.info/rubrika/vijesti/clanak/sudenje-marku-radicu-i-ostalima-u-predmetu-liska-park/45379|title=Suđenje Marku Radiću i ostalima, u predmetu Liska park|date=27. 3. 2012|publisher=bljesak.info|archive-url=https://web.archive.org/web/20170410214112/http://www.bljesak.info/rubrika/vijesti/clanak/sudenje-marku-radicu-i-ostalima-u-predmetu-liska-park/45379|archive-date=10. 4. 2017|url-status=live|access-date=9. 4. 2017}}</ref> U augustu 1997, bošnjačke povratnike u [[Jajce]] napali su gomile, uključujući miliciju HVO-a, na poticaj lokalnih političkih lidera, uključujući Darija Kordića, bivšeg potpredsjednika Herceg-Bosne. Pobjeglo je oko 500 Bošnjaka povratnika, podmetnut je požar u kućama, a jedan povratnik je poginuo.{{Sfn|Toal|Dahlman|2011}} [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visoki predstavnik]] 1998. smijenio je HDZ-ove tvrdolinijaše na funkcijama u [[Drvar]]u i Stocu koji su kočili povratak izbjeglica.{{Sfn|ESI|14 October 1999}} [[Dejtonski sporazum]] zahtijevao je odlazak svih stranih boraca iz Bosne i Hercegovine.{{Sfn|O'Connor|16 December 1995}} Izetbegović je 1995. godine pozvao džihadiste da napuste zemlju, što je dovelo do njegove osude od strane drugih islamista.{{Sfn|Farmer|2010}} [[Francuska|Francuski]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] vojni obavještajci procjenjuju da je u BiH krajem 1995. ostalo čak 2.000 mudžahedina, dok su neke diplomate kazale da ih je ostalo duplo više. Dana 16. decembra došlo je do sukoba između mudžahedina i hrvatske policije na barikadi u blizini [[Žepče|Žepča]]. U pucnjavi je ubijeno pet mudžahedina, a ranjena su dva hrvatska policajca.{{Sfn|O'Connor|16 December 1995}} Godine 1996. [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] su izvršile pritisak na bošnjačko rukovodstvo da zatvori preostale veze sa islamističkim grupama i smijeni [[Hasan Čengić|Hasana Čengića]], koji je bio uključen u isporuku [[iran]]skog oružja u zemlju, sa mjesta zamjenika ministra odbrane. {{Sfn|Takeyh|Gvosdev|2004}} [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeće ministara BiH]] je 2007. oduzelo državljanstvo stotinama bivših mudžahedina.<ref>[http://www.balkanpeace.org/index.php?index=article&articleid=14300 Bosnia Revokes Citizenship Of 100s of Its Jihadists] {{Webarchive}}, balkanpeace.org; accessed 23 November 2015</ref> Dejtonski sporazum također nije dao Hrvatima [[Treći entitet u Bosni i Hercegovini|teritorijalnu jedinicu]] kojom bi mogli autonomno upravljati, a unutar Federacije BiH često su bili preglasani.{{Sfn|Coakley|2013}} Po njihovom mišljenju, institucionalna struktura stvorena dejtonom ih je marginalizirala.{{Sfn|Coakley|2013}} Oni su pozvali na stvaranje [[Treći entitet u Bosni i Hercegovini|trećeg entiteta]] koji bi imao hrvatsku većinu, što je tadašnji visoki predstavnik [[Carlos Westendorp]] nazvao "neprihvatljivim" 1999.{{Sfn|Chicago Tribune|02 June 1999}} Britanska televizija [[Channel 4]] je 2000. emitovala prilog o snimcima [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]] u kojima je navodno govorio o podjeli Bosne i Hercegovine sa Srbima nakon Dejtonskog sporazuma. Tvrdili su da im je tadašnji [[Predsjednik Republike Hrvatske|predsjednik Hrvatske]] [[Stjepan Mesić]] dao uvid u 17.000 transkripata.{{Sfn|Lashmar|Bruce|Cookson|1 November 2000}} Mesić i njegov Ured negirali su da su dali bilo kakve transkripte britanskim novinarima i nazvali izvještaj "senzacionalističkom pričom koja nema veze s istinom". {{Sfn|Lušić|3 November 2000}} == Također pogledajte == * [[Federacija Bosne i Hercegovine]] * [[Republika Bosna i Hercegovina]] * [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna]] * [[Hrvatska]] * [[Rat u Bosni i Hercegovini]] * [[Bošnjačko-hrvatski sukob]] * [[Rat u Hrvatskoj]] * [[Splitska deklaracija]] * [[Dejtonski sporazum]] == Napomene == {{Napspisak}} == Fusnote == {{Commonscat|Washington Agreement}} {{Refspisak|2}} == Reference == {{refbegin|35em}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=7SczBzxA6-IC|title=The Yugoslav Crisis in International Law|first1=Daniel|last1=Bethlehem|first2=Marc|last2=Weller|publisher=Cambridge University Press|year=1997|isbn=9780521463041|access-date=17. 3. 2016|archive-date=24. 9. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200924102134/https://books.google.com/books?id=7SczBzxA6-IC|url-status=live}} *{{cite journal|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=66622&lang=en|journal=Journal for General Social Issues|publisher=Institute of Social Sciences Ivo Pilar|location=Zagreb|title=Hrvatska politika unutar Bosne i Hercegovine u kontekstu deklarativnog i realnoga opsega Hrvatska zajednice / republike Herceg-Bosne|trans-title=Croatian policy in Bosnia and Herzegovina in the context of declarative and real extent of the Croatian Community / Republic of Herzeg-Bosnia|language=hr|volume=18|year=2009|first=Saša|last=Mrduljaš|pages=249–289|access-date=26. 7. 2016|archive-date=28. 3. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190328231310/https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=66622&lang=en|url-status=live}} *{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=c8Xb6x2XYvIC |last=Schindler |first=John R. |title=Unholy Terror: Bosnia, Al-Qa'ida, and the Rise of Global Jihad |location=New York City |publisher=Zenith Press |year=2007 |isbn=9780760330036 |access-date=27. 2. 2016 |archive-date=16. 2. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220216085027/https://books.google.com/books?id=c8Xb6x2XYvIC |url-status=live }} * {{cite news | last = Myers | first = Linnet | title = Bosnian Serbs Spurn Un Pact, Set Referendum | publisher = Chicago Tribune | date = 6. 5. 1993 | url = https://www.chicagotribune.com/1993/05/06/bosnian-serbs-spurn-un-pact-set-referendum/ | ref = {{harvid|Myers|06 May 1993}} | access-date = 28. 2. 2016 | archive-date = 30. 6. 2015 | archive-url = https://web.archive.org/web/20150630104316/http://articles.chicagotribune.com/1993-05-06/news/9305070003_1_bosnian-serbs-muslims-and-croatians-bloody-ethnic-war | url-status = live }} * {{cite book | last1 = Klemenčić | first1 = Mladen | last2 = Pratt | first2 = Martin | last3 = Schofield | first3 = Clive H. | title = Territorial Proposals for the Settlement of the War in Bosnia-Hercegovina | url = https://books.google.com/books?id=V9DtlRfO6JMC | publisher = IBRU | year = 1994 | isbn = 9781897643150 | access-date = 27. 9. 2016 | archive-date = 17. 3. 2020 | archive-url = https://web.archive.org/web/20200317050810/https://books.google.com/books?id=V9DtlRfO6JMC | url-status = live }} * {{cite book | last = Goldstein | first = Ivo | author-link = Ivo Goldstein | title = Croatia: A History | publisher = C. Hurst & Co. | location = London | year = 1999 | isbn = 978-1-85065-525-1 | url = https://books.google.com/books?id=pSxJdE4MYo4C | access-date = 27. 9. 2016 | archive-date = 31. 10. 2020 | archive-url = https://web.archive.org/web/20201031221700/https://books.google.com/books?id=pSxJdE4MYo4C | url-status = live }} * {{cite news | last = Williams | first = Carol J. | title = Serbs, Croats Met Secretly to Split Bosnia | url = https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1992-05-09-mn-1603-story.html | newspaper = Los Angeles Times | date = 9. 5. 1992 | ref = {{harvid|Williams|9 May 1992}} | access-date = 26. 8. 2012 | archive-date = 4. 12. 2013 | archive-url = https://web.archive.org/web/20131204051617/http://articles.latimes.com/1992-05-09/news/mn-1603_1_united-states | url-status = live }} * {{cite book | last = Gosztonyi | first = Kristóf | chapter = Non-Existent States with Strange Institutions | year = 2003 | title = Potentials of Disorder: Explaining Conflict and Stability in the Caucasus and in the Former Yugoslavia | editor1-last = Koehler | editor1-first = Jan | editor2-last = Zürcher | editor2-first = Christoph | pages = 46–61 | publisher = Manchester University Press | location = Manchester | isbn = 9780719062414 | url = https://books.google.com/books?id=_C6rxHwEkN4C | access-date = 27. 9. 2016 | archive-date = 3. 8. 2020 | archive-url = https://web.archive.org/web/20200803195910/https://books.google.com/books?id=_C6rxHwEkN4C | url-status = live }} * {{cite book | last = Moore | first = Adam | title = Peacebuilding in Practice: Local Experience in Two Bosnian Towns | publisher = Cornell University Press | location = Ithaca | year = 2013 | isbn = 978-0-8014-5199-7 | url = https://books.google.com/books?id=ac8OAAAAQBAJ | access-date = 23. 3. 2016 | archive-date = 12. 3. 2020 | archive-url = https://web.archive.org/web/20200312010510/https://books.google.com/books?id=ac8OAAAAQBAJ | url-status = live }} * {{cite news | last = Hedges | first = Chris | title = At Home and Under Duress With Bosnian Croats | url = https://www.nytimes.com/1997/11/16/world/at-home-and-under-duress-with-bosnian-croats.html | newspaper = New York Times | date = 16. 11. 1997 | ref = {{harvid|Hedges|16 November 1997}} | access-date = 7. 2. 2017 | archive-date = 21. 3. 2020 | archive-url = https://web.archive.org/web/20200321030055/https://www.nytimes.com/1997/11/16/world/at-home-and-under-duress-with-bosnian-croats.html | url-status = live }} * {{cite book | last1 = Toal | first1 = Gerard | last2 = Dahlman | first2 = Carl T. | title = Bosnia Remade: Ethnic Cleansing and Its Reversal | publisher = Oxford University Press | location = New York | year = 2011 | isbn = 978-0-19-973036-0 | url = https://books.google.com/books?id=Q1TrvGxJeasC | access-date = 27. 9. 2016 | archive-date = 6. 7. 2014 | archive-url = https://web.archive.org/web/20140706230527/http://books.google.com/books?id=Q1TrvGxJeasC | url-status = live }} * {{cite report | title = Reshaping International Priorities In Bosnia And Herzegovina – Part I – Bosnian Power Structures | publisher = European Stability Initiative | date = 14. 10. 1999 | url = http://www.esiweb.org/pdf/esi_document_id_4.pdf | ref = {{harvid|ESI|14 October 1999}} | access-date = 10. 3. 2016 | archive-date = 1. 10. 2018 | archive-url = https://web.archive.org/web/20181001092248/https://www.esiweb.org/pdf/esi_document_id_4.pdf | url-status = live }} * {{cite book | last1 = Takeyh | first1 = Ray | last2 = Gvosdev | first2 = Nikolas K. | title = The Receding Shadow of the Prophet: The Rise and Fall of Radical Political Islam | publisher = Greenwood Publishing Group | location = London | year = 2004 | isbn = 9780275976293 | url = https://books.google.com/books?id=85BTay8abYsC | access-date = 23. 3. 2016 | archive-date = 10. 3. 2020 | archive-url = https://web.archive.org/web/20200310034347/https://books.google.com/books?id=85BTay8abYsC | url-status = live }} * {{cite news | last = O'Connor | first = Mike | title = 5 Islamic Soldiers Die in Shootout With Croats | url = https://www.nytimes.com/1995/12/16/world/5-islamic-soldiers-die-in-shootout-with-croats.html | newspaper = New York Times | date = 16. 12. 1995 | ref = {{harvid|O'Connor|16 December 1995}} | access-date = 7. 2. 2017 | archive-date = 18. 3. 2020 | archive-url = https://web.archive.org/web/20200318220112/https://www.nytimes.com/1995/12/16/world/5-islamic-soldiers-die-in-shootout-with-croats.html | url-status = live }} * {{cite news | title = West Rejects Revision Of Dayton Accords | url = https://www.chicagotribune.com/1999/06/02/west-rejects-revision-of-dayton-accords/ | newspaper = Chicago Tribune | date = 2. 6. 1999 | ref = {{harvid|Chicago Tribune|02 June 1999}} | access-date = 23. 3. 2016 | archive-date = 6. 4. 2016 | archive-url = https://web.archive.org/web/20160406152427/http://articles.chicagotribune.com/1999-06-02/news/9906020134_1_bosnian-croats-muslim-croat-federation-carlos-westendorp | url-status = live }} * {{cite book | last = Coakley | first = John | title = Pathways from Ethnic Conflict: Institutional Redesign in Divided Societies | publisher = Routledge | location = New York | year = 2013 | isbn = 9781317988472 | url = https://books.google.com/books?id=3VXcAAAAQBAJ | access-date = 23. 3. 2016 | archive-date = 8. 3. 2020 | archive-url = https://web.archive.org/web/20200308053100/https://books.google.com/books?id=3VXcAAAAQBAJ | url-status = live }} * {{cite news | last = Lušić | first = Bisera | title = Britanci su od Mesića dobili samo intervju, ne i transkripte | trans-title = The British only got an interview from Mesić, not the transcripts | date = 3. 11. 2000 | newspaper = Slobodna Dalmacija | url = http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20001103/novosti.htm | ref = {{harvid|Lušić|3 November 2000}} | access-date = 18. 3. 2016 | archive-date = 23. 10. 2010 | archive-url = https://web.archive.org/web/20101023064322/http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20001103/novosti.htm | url-status = live }} * {{cite book | last1 = Burg | first1 = Steven L. | last2 = Shoup | first2 = Paul S. | title = The War in Bosnia-Herzegovina: Ethnic Conflict and International Intervention | publisher = M. E. Sharpe | location = Armonk | year = 1999 | isbn = 978-0-7656-3189-3 | url = https://archive.org/details/warinbosniaherze00stev | url-access = registration }} * {{cite news | last1 = Lashmar | first1 = Paul | last2 = Bruce | first2 = Cabell | last3 = Cookson | first3 = John | title = Secret recordings link dead dictator to Bosnia crimes | date = 1. 11. 2000 | newspaper = The Independent | url = https://www.independent.co.uk/news/world/europe/secret-recordings-link-dead-dictator-to-bosnia-crimes-635184.html | ref = {{harvid|Lashmar|Bruce|Cookson|1 November 2000}} | access-date = 26. 8. 2017 | archive-date = 15. 2. 2020 | archive-url = https://web.archive.org/web/20200215155229/https://www.independent.co.uk/news/world/europe/secret-recordings-link-dead-dictator-to-bosnia-crimes-635184.html | url-status = live }} *{{cite book|last=Farmer|first=Brian R.|title=Radical Islam in the West: Ideology and Challenge|url=https://books.google.com/books?id=XCxV7ERw09oC|year=2010|publisher=McFarland|isbn=978-0-7864-6210-0|access-date=27. 9. 2016|archive-date=17. 3. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200317031724/https://books.google.com/books?id=XCxV7ERw09oC|url-status=live}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=1_ceXJTw71MC|title=The Muslim-Croat Civil War in Central Bosnia: A Military History, 1992–1994|first=Charles R.|last=Shrader|publisher=[[Texas A&M University Press]]|location=College Station, Texas|year=2003|isbn=978-1-58544-261-4|access-date=27. 9. 2016|archive-date=10. 6. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160610190055/https://books.google.com/books?id=1_ceXJTw71MC|url-status=live}} * {{cite book|last=Malcolm|first=Noel|author-link=Noel Malcolm|title=Povijest Bosne: kratki pregled|trans-title=Bosnia: A Short History|url=https://books.google.com/books?id=Y8BKAQAACAAJ|year=1995|isbn=9789536045037|publisher=Erasmus Gilda|access-date=4. 3. 2016|archive-date=15. 3. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200315173648/https://books.google.com/books?id=Y8BKAQAACAAJ|url-status=live}} *{{cite journal|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=11730&lang=en|journal=Journal of Contemporary History|publisher=Croatian Institute of History|location=Zagreb, Croatia|issn=0590-9597|title=Sukob HVO-a i ABIH u Prozoru, u listopadu 1992.|trans-title=Clash of the HVO and the ARBiH in Prozor, in October 1992|language=hr|volume=38|issue=2|date=decembar 2006|first=Davor|last=Marijan|pages=379–402|access-date=13. 2. 2016|archive-date=17. 3. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200317183041/https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=11730&lang=en|url-status=live}} *{{cite journal|url=http://hrcak.srce.hr/103326?lang=en|journal=Journal of Contemporary History|publisher=Croatian Institute of History|location=Zagreb, Croatia|title=Expert Opinion: On the War Connections of Croatia and Bosnia and Herzegovina (1991 – 1995)|volume=36|year=2004|first=Davor|last=Marijan|pages=249–289|access-date=9. 3. 2016|archive-date=2. 1. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200102142459/https://hrcak.srce.hr/103326?lang=en|url-status=live}} * {{cite book |last=Mojzes |first=Paul |year=2011 |title=Balkan Genocides: Holocaust and Ethnic Cleansing in the 20th Century |publisher=Rowman and Littlefield Publishers |location=Plymouth |isbn=978-1-4422-0663-2 |url=https://books.google.com/books?id=KwW2O7v7CUcC }} *{{cite book|ref={{harvid|CIA|2002}}|url=https://books.google.com/books?id=_oZpAAAAMAAJ|title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995, Volume 1|author=[[Central Intelligence Agency]], Office of Russian and European Analysis|publisher=Central Intelligence Agency|location=Washington, D.C.|year=2002|isbn=978-0-16-066472-4|access-date=27. 9. 2016|archive-date=20. 5. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200520053341/https://books.google.com/books?id=_oZpAAAAMAAJ|url-status=live}} *{{cite book|ref={{harvid|CIA|2002b}}|url=https://books.google.com/books?id=jodpAAAAMAAJ|title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995, Volume 2|author=[[Central Intelligence Agency]], Office of Russian and European Analysis|publisher=Central Intelligence Agency|location=Washington, D.C.|year=2002|isbn=978-0-16-066472-4|access-date=27. 9. 2016|archive-date=18. 3. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200318001038/https://books.google.com/books?id=jodpAAAAMAAJ|url-status=live}} *{{cite book|ref={{harvid|CIA|1993}}|url=http://www.foia.cia.gov/sites/default/files/document_conversions/1817859/1993-07-01b.pdf|title=Combatant Forces in the Former Yugoslavia|author=[[Central Intelligence Agency]]|publisher=Central Intelligence Agency|location=Washington, D.C.|year=1993|access-date=27. 2. 2016|archive-date=14. 10. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131014203647/http://www.foia.cia.gov/sites/default/files/document_conversions/1817859/1993-07-01b.pdf|url-status=live}} *{{cite web|ref={{harvid|Prlic et al. judgement vol.2|2013}}|url=http://www.icty.org/x/cases/prlic/tjug/en/130529-2.pdf|title=Prosecutor v. Jadranko Prlić, Bruno Stojić, Slobodan Praljak, Milivoj Petković, Valentin Ćorić, Berislav Pušić – Judgement – Volume 2 of 6|publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|date=29. 5. 2013|access-date=12. 7. 2015|archive-date=8. 5. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220508020604/https://www.icty.org/x/cases/prlic/tjug/en/130529-2.pdf|url-status=live}} * {{cite journal | last = Hoare | first = Marko Attila | author-link = Marko Attila Hoare | title = The Croatian Project to Partition Bosnia-Hercegovina, 1990–1994 | url = https://archive.org/details/sim_east-european-quarterly_1997-03_31_1/page/120 | journal = East European Quarterly | date = mart 1997 | volume = 31 | number = 1 | pages = 121–138 | ref = {{harvid|Hoare|March 1997}} }} * {{cite book | last = Hoare | first = Marko Attila | title = How Bosnia Armed | publisher = Saqi Books | year = 2004 | location = London | isbn = 978-0-86356-367-6 }} * {{cite book | last = Hoare | first = Marko Attila | contribution = The War of Yugoslav Succession | editor-last = Ramet | editor-first = Sabrina P. | title = Central and Southeast European Politics Since 1989 | pages = 111–136 | year = 2010 | publisher = Cambridge University Press | location = Cambridge | isbn = 978-1-139-48750-4 | url = https://books.google.com/books?id=oFXdiS25N78C | access-date = 27. 9. 2016 | archive-date = 29. 7. 2020 | archive-url = https://web.archive.org/web/20200729205323/https://books.google.com/books?id=oFXdiS25N78C | url-status = live }} * {{cite book | last1 = Magaš | first1 = Branka | last2 = Žanić | first2 = Ivo | year = 2001 | title = The War in Croatia and Bosnia-Herzegovina 1991–1995 | publisher = Frank Cass | location = London | isbn = 978-0-7146-8201-3 | url = https://books.google.com/books?id=9NljlSh2vpIC | access-date = 27. 9. 2016 | archive-date = 11. 1. 2018 | archive-url = https://web.archive.org/web/20180111043757/https://books.google.com/books?id=9NljlSh2vpIC | url-status = live }} * {{cite book | last = Christia | first = Fotini | title = Alliance Formation in Civil Wars | publisher = Cambridge University Press | location = Cambridge | year = 2012 | isbn = 978-1-13985-175-6 | url = https://books.google.com/books?id=psYgAwAAQBAJ | access-date = 27. 9. 2016 | archive-date = 5. 2. 2022 | archive-url = https://web.archive.org/web/20220205173618/https://books.google.com/books?id=psYgAwAAQBAJ | url-status = live }} * {{cite book | last = Tanner | first = Marcus | title = Croatia: A Nation Forged in War | publisher = Yale University Press | location = New Haven | year = 2001 | isbn = 978-0-300-09125-0 | url = https://books.google.com/books?id=sfcpsAoSoewC | access-date = 27. 9. 2016 | archive-date = 13. 5. 2016 | archive-url = https://web.archive.org/web/20160513075415/https://books.google.com/books?id=sfcpsAoSoewC | url-status = live }} * {{cite web|title=Prosecutor v. Kordić and Čerkez Judgement|url=http://www.icty.org/x/cases/kordic_cerkez/tjug/en/kor-tj010226e.pdf|publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|date=26. 2. 2001|ref={{harvid|Kordić & Čerkez Judgement|2001}}|access-date=8. 1. 2010|archive-date=29. 6. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120629204823/http://www.icty.org/x/cases/kordic_cerkez/tjug/en/kor-tj010226e.pdf|url-status=live}} {{Refend}} {{Rat u Bosni i Hercegovini}} {{Bosna i Hercegovina po temama}} [[Kategorija:Sporazumi Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Sporazumi Hrvatske]] [[Kategorija:Mirovni planovi Bosne i Hercegovine|Vašingtonski sporazum]] [[Kategorija:Mirovni sporazumi|Vašingtonski sporazum]] [[Kategorija:Rat u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Sporazumi potpisani 1994.]] [[Kategorija:Historija Beča]] [[Kategorija:Historija Washingtona, D.C.]] [[Kategorija:1994. u Austriji]] [[Kategorija:1994. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1994. u Hrvatskoj]] [[Kategorija:1994. u Sjedinjenim Američkim Državama]] [[Kategorija:Odnosi Bosna i Hercegovina–Hrvatska]] [[Kategorija:Politička historija Austrije]] [[Kategorija:Politička historija Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Politička historija Hrvatske]] [[Kategorija:Politička historija Sjedinjenih Američkih Država]] [[Kategorija:Historija Federacije Bosne i Hercegovine]] onnuua1yp7oizv3g0o3u5qpxng295ju Ugrožena vrsta 0 101247 3917356 3913018 2026-08-10T04:04:48Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917356 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Bison skull pile-restored.jpg|mini|desno|300px|Populacija [[Američki bizon|američkog bizona]] je zbog pretjeranog lova [[1890]]. dovedena do broja od 750 jedinki.]] '''Ugrožena vrsta''' je [[vrsta]] čija je populacija tako malena da postoji velika vjerovatnoća da će [[izumiranje|izumirijeti]] u bliskoj budućnosti, bilo u cijelom svijetu ili u određenoj političkoj jurisdikciji. Ugrožene vrste mogu biti ugrožene zbog faktora kao što su gubitak staništa, krivolov i invazivne vrste. [[Crvena lista IUCN|Crvena lista]] [[Međunarodne unije za očuvanje prirode (IUCN)]] navodi globalni status očuvanja mnogih vrsta, a razne druge agencije procjenjuju status vrsta unutar određenih područja. Mnoge nacije imaju zakone koji štite vrste i koje, na primjer, zabranjuju lov, ograničavaju razvoj zemljišta ili stvaraju zaštićena područja. Neke ugrožene vrste su meta opsežnih napora za očuvanje, kao što su uzgoj u zatočeništvu i obnova staništa. Ljudska aktivnost je značajan uzrok ugrožavanja nekih vrsta.<ref>{{cite web|title=Giant Panda WWF|url=https://www.worldwildlife.org/species/giant-panda|access-date = 19. 9. 2022}}</ref><ref>{{cite web|title = Grey Long-Eared Bat Mammal Society|url = https://www.mammal.org.uk/species-grey-long-eared-bat|access-date = 19. 9. 2022|archive-date = 25. 2. 2023|archive-url = https://web.archive.org/web/20230225043953/https://www.mammal.org.uk/species-grey-long-eared-bat/|url-status = dead}}</ref> Ispočetka korišten jedino od [[biolog]]a i [[ekolog]]a, ovaj je pojam dobio i svoje pravno značenje kada su mnoge države, pod pritiskom pokreta za zaštitu okoline, donijele zakone kojima se određene vrste definiraju kao ugrožene te na temelju njih donose razne mjere u svrhu sprječavanja njihovog izumiranja, najčešće u obliku zabrane lova ili privrednog iskorištavanja pojedinih prirodnih staništa.<ref>Škrijelj R., Đug S. (2009): Uvod u ekologiju životinja.Prirodno-matematički fakultet Sarajevo, Sarajevo, {{ISBN|978 9958-592-03-4}}.</ref> Stavljanje određenih vrsta na listu ugroženih, odnosno skidanje s nje čest je predmet kontroverzi i političkih sukoba iza kojih stoje različiti ekonomski, politički i socijalni interesi. ==Status očuvanosti vrste== Status očuvanosti vrste ukazuje na vjerovatnoću da će ona izumrijeti. Više faktora se uzima u obzir prilikom procjene statusa vrste; na primjer preostali broj, ukupno povećanje ili smanjenje populacije tokom vremena, stope uspješnosti razmnožavanja ili poznate prijetnje.<ref>{{cite web |url=http://www.natureserve.org/infonatura/Lnsstatus.htm |title=NatureServe Conservation Status |date=april 2007 |publisher=NatureServe |access-date=2. 6. 2012 |archive-date=21. 9. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130921055302/http://www.natureserve.org/infonatura/Lnsstatus.htm |url-status=live }}</ref> IUCN crvena lista ugroženih vrsta je najpoznatija svjetska lista statusa očuvanosti i sistem rangiranja.<ref>{{cite web|url=http://www.iucnredlist.org/about/red-list-overview |title=Red List Overview |date=Februar 2011 |publisher=IUCN |access-date=2. 6. 2012 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120527175928/http://www.iucnredlist.org/about/red-list-overview |archive-date=27. 5. 2012 }}</ref>. Procjenjuje se da je više od 50% svjetskih vrsta u opasnosti od izumiranja.<ref>{{cite web|url=http://www.conservationandwildlife.com/threatened-species/ |title=Threatened Species |publisher=Conservation and Wildlife |access-date=2. 6. 2012 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120913043721/http://www.conservationandwildlife.com/threatened-species |archive-date=13. 9. 2012 }}</ref> Na međunarodnom nivou, 195 zemalja potpisalo je sporazum o izradi akcionih planova za biodiverzitet koji će zaštititi ugrožene vrste. U Sjedinjenim Državama takvi planovi se obično nazivaju ''Planovi oporavka vrsta''. ==Crvena lista Međunarodne unije za očuvanje prirode (IUCN)== Iako je POZNATAkao lista, IUCN crvena lista je sistem procjene globalnog statusa očuvanja vrsta koji uključuje vrste s nedostatkom podataka (DD) – vrste za koje je potrebno više podataka i procjena prije nego što se može utvrditi njihova situacija – kao i vrste sveobuhvatno procijenjen IUCN-ovim procesom procjene vrsta.<ref name=":0">{{Cite web |date=7. 2. 2018 |title=IUCN Red List of Threatened Species |url=https://www.iucn.org/resources/conservation-tools/iucn-red-list-threatened-species |access-date=22. 4. 2022 |website=IUCN |language=en}}</ref> Vrste pod indeksom uključuju: [[Sisari|sisare]], [[ptice]], [[Vodozemci|vodozemce]], [[cikade]] i [[koral]]e. Procijenjene su vrste koje imaju status "skoro ugroženih" (NT) i "najmanje zabrinutosti" (LC) i utvrđeno je da imaju relativno robusne i zdrave populacije, iako one mogu biti u opadanju. Za razliku od njihove općenitije upotrebe na drugim mjestima, Lista koristi izraze "ugrožene vrste" i "vrste u opasnosti" s posebnim značenjima: "Ugrožene" (EN) vrste se nalaze između "ranjivih" (VU) i "kritično ugroženih" (CR) vrsta. U 2012. godini, IUCN Crvena lista je navela 3.079 životinjskih i 2.655 biljnih vrsta kao ugrožene vrste (EN) širom svijeta.<ref name=":0" /> ==Brazil== [[Brazil]] je jedna od zemalja sa najvećim biodiverzitetom na svijetu. U njemu se nalazi šuma [[Amazona]] i Atlantska šuma, Cerrado nalik [[Savana|savani]] pored ostalih bioma.<ref>{{Cite web |date=21. 5. 2016 |title=The top 10 most biodiverse countries |url=https://news.mongabay.com/2016/05/top-10-biodiverse-countries/ |access-date=3. 12. 2022 |website=Mongabay Environmental News |language=en-US}}</ref> Zbog velike gustoće nekih dobro očuvanih [[prašuma]], trgovina divljim životinjama, koja je uz krčenje šuma jedan od najvećih opasnosti u Brazilu, postala je izazov. Zemlja ima širok pravni sistem namijenjen zaštiti okoliša, uključujući svoj Ustav, kao i nekoliko federalnih, državnih i lokalnih vladinih agencija koje imaju zadatak da štite floru i faunu, kažnjavaju pojedince ili kompanije povezane s ekološkim zločinima i oduzimaju ilegalno oduzete divlje životinje. Iako takve agencije mogu prikupljati svoje podatke, svaki sistem radi relativno samostalno kada je u pitanju trgovina divljim životinjama. Međutim, i agencije i nevladine organizacije koje rade u Brazilu slažu se da [[ptice]] čine oko 80% vrsta kojima se trguje u zemlji.<ref>{{Cite web |title=A máfia dos bichos: Muito além de reality, tráfico de animais no Brasil tira 38 milhões de bichos da mata por ano e gira R$ 3 bi |url=https://www.uol.com.br/ecoa/reportagens-especiais/trafico-no-brasil-tira-por-ano-35-milhoes-de-animais-da-floresta-e-gira-r-3-bilhoes/ |access-date=3. 12. 2022 |website=www.uol.com.br |language=pt-br}}</ref> Odnos između krijumčarenja divljih životinja, drugih ekoloških zločina prema brazilskom zakonu, kao što je krčenje šuma, i ugroženih vrsta posebno je zamršen i zabrinjavajući jer što je rjeđa životinja ili biljka postaje najtraženija i najvrednija na crnom tržištu, što dovodi do veće ugroženosti te vrsta.<ref>{{Cite web |last=KKIENERM |title=Wildlife, Forest & Fisheries Crime Module 1 Key Issues: Implications of Wildlife Trafficking |url=https://www.unodc.org/e4j/en/wildlife-crime/module-1/key-issues/implications-of-wildlife-trafficking.html |access-date=4. 12. 2022 |website=www.unodc.org |language=en}}</ref> Pored toga, mnogi stručnjaci za životnu sredinu i naučnici ističu raspuštanje ekoloških agencija i ukidanje zakona u Brazilu pod predsjedavanjem [[Jair Bolsonaro|Jaira Bolsonara]] kao jedan od razloga za porast broja ugroženih vrsta.<ref>{{Cite web |last=Magazine |first=Hakai |title=In COVID’s Shadow, Illegal Fishing Flourishes |url=https://hakaimagazine.com/news/in-covids-shadow-illegal-fishing-flourishes/ |access-date=6. 12. 2022 |website=Hakai Magazine |language=en}}</ref> Jednom prilikom tokom njegovog predsjedništva neke novčane kazne u ukupnom iznosu od 3,1 USD za ekološke kriminalce su opozvane i najmanje jedna novčana kazna (u vezi s ilegalnim ribolovom) izrečena samom Bolsonaru je poništena, a agent koji ga je kaznio je degradiran.<ref>{{Cite web |title=Ato do governo Bolsonaro deve anular até R$ 16 bilhões em multas ambientais |url=https://noticias.uol.com.br/meio-ambiente/ultimas-noticias/redacao/2022/09/20/ibama-multa-ambiental-eduardo-bim-governo-bolsonaro-notificacao-por-edital.htm |access-date=4. 12. 2022 |website=noticias.uol.com.br |language=pt-br}}</ref> U prošlosti je Brazil uspješno spasio endemsku vrstu [[Tamarin zlatni lav|Tamarin zlatnog lava]] od izumiranja. Ogromne kampanje za podizanje svijesti među ljudima od strane nevladinih organizacija i vlada, koje su uključivale štampanje prikaza zlatnog lava tamarina na brazilskim novčanicama, zaslužne su za skidanjem ove vrste s liste kritično ugroženih životinja.<ref>{{Cite web |title=Mico-leão-dourado é "case" de sucesso para preservação, mas vê nova ameaça |url=https://www.uol.com.br/ecoa/ultimas-noticias/2020/06/05/mico-leao-dourado-e-case-de-sucesso-para-preservacao-mas-ve-nova-ameaca.htm |access-date=4. 12. 2022 |website=www.uol.com.br |language=pt-br}}</ref><ref>{{Cite web |date=1. 6. 2022 |title=How Brazil is working to save the rare lion tamarins of the Atlantic Forest |url=https://news.mongabay.com/2022/06/how-brazil-is-working-to-save-the-rare-lion-tamarins-of-the-atlantic-forest/ |access-date=4. 12. 2022 |website=Mongabay Environmental News |language=en-US}}</ref> ==Sjedinjene Američke Države== Postoje podaci iz [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Država]] koji pokazuju korelaciju između ljudske populacije i ugroženih i ugroženih vrsta. Koristeći podatke o vrstama iz baze podataka o ekonomiji i upravljanju ugroženim vrstama (DEMES) i periodu u kojem postoji Zakon o ugroženim vrstama (ESA) od 1970. do 1997. godine, napravljena je tabela koja sugeriše pozitivan odnos između ljudske aktivnosti i ugroženosti vrsta.<ref>{{cite book|editor1-last=Shogren|editor1-first=Jason F.|editor2-last=Tschirhart|editor2-first=John |title=Protecting Endangered Species in the United States: Biological Needs, Political Realities, Economic Choices|url=https://archive.org/details/protectingendang0000unse|url-access=limited|year=2001|publisher=Cambridge University Press|isbn=0521662109|pages=[https://archive.org/details/protectingendang0000unse/page/1 1]}}</ref> ===Zakon o ugroženim vrstama=== Prema Zakonu o ugroženim vrstama iz 1973. u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]], vrste mogu biti navedene kao "ugrožene" ili "u opasnosti". Tigrasta buba Salt Creek (Cicindela nevadica lincolniana) primjer je ugrožene podvrste zaštićene ESA. ''Američka služba za ribu i divlje životinje'', kao i ''Nacionalna služba za morsko ribarstvo'', odgovorni su za klasifikaciju i zaštitu ugroženih vrsta. Oni su također odgovorni za dodavanje određene vrste na listu, što može biti dug i kontroverzan proces.<ref>{{cite journal |last1=Wilcove |first1=D.S. |last2=Master |first2=L.L. |title=How Many Endangered Species are there in the United States? |journal=Frontiers in Ecology and the Environment |date=2005 |volume=3 |issue=8 |page=414 |doi=10.2307/3868657 |jstor=3868657 |url=https://www.jstor.org/stable/3868657 |access-date=1. 6. 2021 |archive-date=2. 6. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210602231055/https://www.jstor.org/stable/3868657 |url-status=live }}</ref> Neki zakoni o ugroženim vrstama su kontroverzni. Tipične oblasti kontroverzi uključuju kriterijume za stavljanje vrste na listu ugroženih vrsta i pravila za uklanjanje vrste sa liste kada se njena populacija oporavi. Da li ograničenja u razvoju zemljišta predstavljaju "uzimanje" zemlje od strane vlade; povezano pitanje da li privatnim vlasnicima zemljišta treba nadoknaditi gubitak korištenja svojih površina; i dobijanje razumnih izuzetaka od zakona o zaštiti. Lobiranje lovaca i raznih industrija kao što su naftna industrija, građevinska industrija i i drvna industrija također su bili prepreka u uspostavljanju zakona o ugroženim vrstama. Bushova administracija ukinula je politiku koja je zahtijevala od saveznih zvaničnika da se konsultuju sa stručnjakom za divlje životinje prije poduzimanja radnji koje bi mogle oštetiti ugrožene vrste. Pod Obaminom administracijom, ova politika je ponovo uspostavljena.<ref>{{Cite web|date=3. 3. 2009|title=Reversing Bush Rule, Obama Resumes Safeguards for Endangered Species|url=https://www.pbs.org/newshour/science/science-jan-june09-speciesrule_03-03|access-date=23. 7. 2021|website=PBS NewsHour|language=en-us|archive-date=3. 9. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190903123529/https://www.pbs.org/newshour/science/science-jan-june09-speciesrule_03-03|url-status=live}}</ref> Biti na listi ugroženih vrsta može imati negativne posljedice jer bi to moglo učiniti vrstu poželjnijom za kolekcionare i krivolovce.<ref>{{cite journal |last=Courchamp |first=Franck |author2=Elena Angulo |author3=Philippe Rivalan |author4=Richard J. Hall |author5=Laetitia Signoret |author6=Leigh Bull |author7=Yves Meinard |title=Rarity Value and Species Extinction: The Anthropogenic Allee Effect |journal=PLOS Biology |volume=4 |issue=12 |pages=e415 |doi=10.1371/journal.pbio.0040415 |pmid=17132047 |pmc=1661683 |year=2006 }}</ref> Ovaj efekat se potencijalno može smanjiti, kao na primjer u [[Kina|Kini]] gdje [[kornjače]] koje se uzgajaju u komercijalnom uzgoju mogu smanjiti dio pritiska na krivolov ugroženih vrsta.<ref>{{cite journal |last=Dharmananda |first=Subhuti |title=Endangered Species issues affecting turtles and tortoises used in Chinese medicine |journal=PLOS Biology |volume=4 |issue=12 |pages=e415 |publisher=Institute for Traditional Medicine, Portland, Oregon |doi=10.1371/journal.pbio.0040415 |pmid=17132047 |pmc=1661683 |year=2006 }}</ref> Još jedan problem s popisom vrsta je njegov učinak podsticanja upotrebe metode "pucaj, zakopaj i začepi" za čišćenje ugroženih vrsta s područja zemljišta. Neki vlasnici zemljišta trenutno mogu primijetiti smanjenje vrijednosti svog zemljišta nakon što na njemu pronađu ugroženu životinju. Oni su se navodno odlučili da ubiju i zakopaju životinje ili da tiho unište stanište. Na taj način otklanjaju problem sa njihove zemlje, ali u isto vrijeme dodatno smanjuju populaciju ugrožene vrste.<ref>{{cite web |url=http://www.reason.com/news/show/34933.html |title=Shoot, Shovel and Shut Up |work=Reasononline |publisher=Reason Magazine |date=31. 12. 2003 |access-date=23. 12. 2006 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090921131035/http://www.reason.com/news/show/34933.html |archive-date=21. 9. 2009 |url-status=dead }}</ref> Učinkovitost Zakona o ugroženim vrstama – koji je skovao termin „ugrožene vrste“ – dovedena je u pitanje od strane poslovnih lobističkih grupa i njihovih publikacija, ali je ipak široko priznata od strane naučnika koji se bave divljim životinjama i koji rade s tim vrstoma što je djelotvoran alat za oporavak. Devetnaest vrsta je skinuto i pronađeno<ref>{{cite web |url=http://ecos.fws.gov/tess_public/DelistingReport.do |title=USFWS Threatened and Endangered Species System (TESS) |publisher=U. S. Fish & Wildlife Service |access-date=6. 8. 2007 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20070728035106/http://ecos.fws.gov/tess_public/DelistingReport.do |archive-date=28. 7. 2007 }}</ref>, a 93% popisanih vrsta na sjeveroistoku [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Država]] ima populaciju koja se oporavlja ili je stabilna.<ref>{{cite web|url=http://www.esasuccess.org/reports/|title=ESA Successes|website=www.esasuccess.org|access-date=24. 1. 2007 |archive-date=10 .2. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100210193041/http://www.esasuccess.org/reports/|url-status=live}}</ref> Trenutno je 1.556 ugroženih vrsta pod zaštitom vladinog zakona. Ova procjena, međutim, ne uzima u obzir vrste kojima prijeti opasnost, a koje nisu obuhvaćene zaštitom zakona poput Zakona o ugroženim vrstama. Prema ''Globalnom statusu očuvanja NatureServea'', približno trinaest posto [[Kičmenjaci|kičmenjaka]] (isključujući morsku [[Riba|ribu]]), sedamnaest posto vaskularnih [[Biljke|biljaka]] i šest do osamnaest posto [[Gljive|gljiva]] smatra se ugroženim.<ref name="WM2005">Wilcove & Master 2005.</ref><sup>: 415</sup>  Dakle, ukupno između sedam i osamnaest posto poznatih životinja, gljiva i biljaka u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]] su blizu izumiranja.<ref name="WM2005" /><sup>: 416</sup>  Ovo ukupno je znatno više od broja vrsta zaštićenih u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]] prema Zakonu o ugroženim vrstama. Otkako je [[čovječanstvo]] počelo loviti da bi se sačuvalo, prekomjerni [[lov]] i [[ribolov]] su veliki i opasan problem. Od svih vrsta koje su izumrle zbog uplitanja čovječanstva, ptica dodo, golub putnik, velika auk, tasmanijski tigar i Stellerova morska krava su neki od poznatijih primjera; s Bjeloglavim orlom, medvjedom grizlijem, američkim bizonom, istočnim drvenim vukom i morskom kornjačom koji su bili izlovljeni do skorog izumiranja. Mnogi su počeli kao izvori hrane koji su smatrani neophodnim za preživljavanje, ali su postali meta sporta. Međutim, zbog velikih napora da se spriječi izumiranje, Bjeloglavi orao, ili Haliaeetus leucocephalus, sada je pod kategorijom najmanje zabrinutih na crvenoj listi.<ref>{{cite iucn |author=BirdLife International |date=2016 |title=''Haliaeetus leucocephalus'' |volume=2016 |page=e.T22695144A93492523 |doi=10.2305/IUCN.UK.2016-3.RLTS.T22695144A93492523.en |access-date=11. 11. 2021}}</ref> Današnji primjer prekomjernog lova neke vrste može se vidjeti u [[okean]]ima jer su populacije određenih [[Kitovi|kitova]] znatno smanjene. Veliki kitovi kao što su [[plavi kit]], [[grenlandski kit]], kit peraja, sivi kit, kit sperma i grbavi kit su neki od osam kitova koji su još uvijek uključeni na Listu ugroženih vrsta. Poduzete su radnje kako bi se pokušalo smanjiti kitolov i povećati broj populacije. Radnje uključuju zabranu svaki lov na kitove u vodama Sjedinjenih Država, formiranje CITES ugovora koji štiti sve kitove, zajedno sa formiranjem Međunarodne komisije za kitolov (IWC). Ali iako su svi ovi pokreti uspostavljeni, zemlje kao što je [[Japan]] nastavljaju loviti kitove pod tvrdnjom o "naučnim svrhama".<ref>{{cite journal |last=Freedman |first=Bill |title=Endangered species |journal=Gale |volume=46 |issue=44 |pages=25 |year=2008 |edition=4th|pmid=30399289 }}</ref> Prekomjerni lov, klimatske promjene i gubitak staništa dovode do dodavanja vrsta na listi ugroženih vrsta. To bi moglo značiti da bi se stope izumiranja mogle povećati u velikoj mjeri u budućnosti. ==Kanada== Ugrožene vrste rješavaju se kroz kanadski Zakon o ugroženim vrstama. Vrsta se smatra ugroženom ili u opasnosti kada je na rubu izumiranja ili istrebljenja. Kada se smatra da je vrsta ugrožena ili u opasnosti, Zakon zahtijeva da se izradi plan oporavka koji pokazuje kako zaustaviti ili preokrenuti pad populacije vrste.<ref>{{Cite web |last=Canada |first=Environment and Climate Change |date=26. 2. 2018 |title=Species at Risk Act: recovery strategies |url=https://www.canada.ca/en/environment-climate-change/services/species-risk-public-registry/recovery-strategies.html |access-date=1. 8. 2022 |website=www.canada.ca |archive-date=22. 8. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220822200038/https://www.canada.ca/en/environment-climate-change/services/species-risk-public-registry/recovery-strategies.html |url-status=dead }}</ref> Od 2021. godine, Komitet za status ugroženih divljih životinja u [[Kanada|Kanadi]] (COSEWIC) procijenio je 369 vrsta ugroženih u Kanadi. ==Indija== ''World Wide Fund India'' izaziva zabrinutost zbog dugovječnosti sljedećih životinjskih vrsta: [[Crvena panda|crvene pande]], [[Bengalski tigar|bengalskog tigra]], [[delfin]]a rijeke [[Ganges]], azijskog [[slon]]a.<ref>{{cite web |last1=Duffy |first1=Molly |title=The endangered animals of India |url=https://www.thegazette.com/kids-articles/the-endangered-animals-of-india/ |website=The Gazette |publisher=The Gazette |access-date=22. 4. 2022}}</ref> Indija je potpisala ''Zakon o zaštiti divljih životinja'', a također se pridružila ''Konvenciji o međunarodnoj trgovini'' 1976. godine, kako bi spriječila da krivolov nanese štetu njenoj divljini.<ref>{{cite web |last1=Kabała |first1=Natasha |title=India's Wildlife Trade: Success and Failures of Protecting Endangered Species |url=https://www.stoppoaching-now.org/post/india-s-wildlife-trade-success-and-failures-of-protecting-endangered-species#:~:text=Wildlife%20Protection&text=Many%20endangered%20animals%2C%20including%20tigers,wild%20animals%20or%20animal%20parts. |website=Stop Poaching Now! |date=29. 4. 2019 |publisher=Stop Poaching Now! |access-date=22. 4. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201126151045/https://www.stoppoaching-now.org/post/india-s-wildlife-trade-success-and-failures-of-protecting-endangered-species |archive-date=26. 11. 2020 |url-status=dead }}</ref> ==Invazivne vrste== Unošenje neautohtonih vrsta u neko područje može poremetiti ekosistem do te mjere da autohtone vrste postanu ugrožene. Takve vrste se mogu nazvati stranim ili [[Invazivne vrste|invazivnim vrstama]]. U nekim slučajevima, invazivne vrste se takmiče sa domaćim vrstama za hranu ili su predatori domaće vrste. U drugim slučajevima, stabilna ekološka ravnoteža može biti narušena predatorstvom ili drugim uzrocima koji dovode do neočekivanog propadanja vrsta. Nove vrste također mogu nositi bolesti kojima autohtona vrsta nije izložena niti otporna.<ref>{{cite journal |last=Chiras |first=Daniel D. |title=Invader Species |url=http://www.scholastic.com/browse/article.jsp?id=3753825 |journal=Grolier |year=2011 |series=Online |access-date=4. 3. 2015 |archive-date=9. 10. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181009013252/http://www.scholastic.com/browse/article.jsp?id=3753825 |url-status=dead }}</ref> {{galerija |title=Ugrožene vrste |width=120 |height=100 |align=center |Datoteka:Golden_lion_tamarin_portrait3.jpg |[[Zlatni lav tamarin]], endem i jedna od ugroženih vrsta spašena od izumiranja u Brazilu |Datoteka:Gymnogyps_californianus_-Bitter_Creek_National_Wildlife_Refuge,_California,_USA_-flying-8.jpg |[[Kalifornijski kondor]] je [[Kritično ugrožena vrsta|kritično ugrožena]] vrsta. Obratite pažnju na [[Prstenovanje ptica|oznake krila]] koje se koriste za praćenje populacije. |Datoteka:Pusa_hispida_saimensis_ca_1956.jpg|Fotografija ''Pusa hispida saimensis'', također poznate kao [[Saimaa prstenasta foka]], iz 1956. Žive samo u [[Jezero Saimaa|jezeru Saimaa]] [[Finska|u Finskoj]], Saimaa prstenaste foke spadaju među najugroženije foke na svijetu, sa ukupnom populacijom od samo oko 400 jedinki.<ref>{{Cite web|url=https://wwf.fi/en/saimaaringedseal/|title=Saimaa Ringed Seal|archive-url=https://web.archive.org/web/20181225014047/https://wwf.fi/en/saimaaringedseal/|archive-date=25. 12. 2018|url-status=live|access-date=22. 12. 2018}}</ref> |Datoteka:Panthera_tigris_altaica_13_-_Buffalo_Zoo.jpg|[[Sibirski tigar]] je ugrožena (EN) [[Tigar|podvrsta tigra]]. Tri podvrste tigrova su već izumrle (vidi [[Spisak mesoždera po populaciji|Spisak mesoždera prema populaciji]]).<ref>{{Cite web|url=http://www.sundarbantigerproject.info/viewpage.php?page_id=2|title=The Tiger|publisher=Sundarbans Tiger Project|archive-url=https://archive.today/20120917192637/http://www.sundarbantigerproject.info/viewpage.php?page_id=2|archive-date=17. 9. 2012|url-status=dead|access-date=2. 6. 2012}}</ref> |Datoteka:AraGlaucogularisFull.jpg| [[Plavogrla ara]], kritično ugrožena ptica |Datoteka:BrownSpiderMonkey_(edit2).jpg|[[Smeđi pauk majmun]], kritično ugroženi sisar |Datoteka:Siamese_Crocodiles.JPG| [[Sijamski krokodil]], kritično ugrožen reptil |Datoteka:Mexican_Wolf_2_yfb-edit_1.jpg| [[Meksički vuk]], najugroženija podvrsta sjevernoameričkog [[Vuk|sivog vuka]] . Otprilike 143 žive u divljini. }} == Također pogledajte == * [[Biološka raznolikost]] * [[Izumiranje]] == Reference == {{refspisak}} {{Commonscat|Species by IUCN Red List category}} [[Kategorija:Ugrožene vrste]] [[Kategorija:Habitat]] [[Kategorija:Crvena lista IUCN-a]] [[Kategorija:Bioraznolikost]] 3ujdlpkarvy0hc8xq8085jhvte0w211 Álvaro Parente 0 101518 3917405 3556704 2026-08-10T11:02:53Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917405 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:P1010988 Parente.JPG|mini|Parente]] '''Álvaro Parente''' ([[Porto]], [[4. oktobar]] [[1984]]) je [[portugal]]ski vozač.<ref>{{Cite web|url=https://www.fiawec.com/en/driver/289|title=Alvaro Parente - FIA World Endurance Championship|website=www.fiawec.com|access-date=3. 12. 2023|archive-date=3. 12. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231203163121/https://www.fiawec.com/en/driver/289|url-status=dead}}</ref> ===Sažetak karijere=== {| border="2" cellpadding="2" cellspacing="0" style="margin: 0 1em 0 0; background: #f9f9f9; border: 1px #aaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 95%;" | align="center" | '''Godina''' | align="center" | '''Kategorija''' | align="center" | '''Ekipa''' | align="center" | '''Utrke''' | align="center" | '''Pobjede''' | align="center" | '''Najbalje startene pozicije''' | align="center" | '''Bodovi''' | align="center" | '''Poredak''' |- | rowspan=2 align="center" | 2001 | rowspan=2 align="center" | Spanish F3 Championship | align="left" | G-Tec | rowspan=2 align="center" | 9 | rowspan=2 align="center" | 0 | rowspan=2 align="center" | 0 | rowspan=2 align="center" | 50 | rowspan=2 align="center" | 12. |- | align="left" | E.V. Racing |- | align="center" | 2002 | align="center" | Spanish F3 Championship | align="left" | Racing Engineering | align="center" | 13 | align="center" | 1 | align="center" | 1 | align="center" | 139 | align="center" | 4. |- | align="center" rowspan=6| 2003 | align="center" | F3 Euroseries Championship | align="left" rowspan=3| Team Ghinzani | align="center" | 19 | align="center" | 0 | align="center" | 0 | align="center" | 1 | align="center" | 25. |- | align="center" | Italian F3 Championship | align="center" | 2 | align="center" | 1 | align="center" | 1 | align="center" | 34 | align="center" | 9. |- | align="center" | Masters of Formula 3 | align="center" | 1 | align="center" | 0 | align="center" | 0 | align="center" | ? | align="center" | 22. |- | align="center" | F3 Macau Grand Prix | align="left" rowspan=3| Carlin Motorsport | align="center" | 1 | align="center" | 0 | align="center" | 0 | align="center" | ? | align="center" | - |- | align="center" | F3 Korea Super Prix | align="center" | 1 | align="center" | 0 | align="center" | 0 | align="center" | ? | align="center" | 10. |- | align="center" | British F3 Championship | align="center" | 2 | align="center" | 0 | align="center" | 0 | align="center" | 7 | align="center" | 22. |- | align="center" rowspan=4| 2004 | align="center" | British F3 Championship | align="left" rowspan=4| Carlin Motorsport | align="center" | 24 | align="center" | 1 | align="center" | 2 | align="center" | 137 | align="center" | 7. |- | align="center" | Masters of Formula 3 | align="center" | 1 | align="center" | 0 | align="center" | 0 | align="center" | ? | align="center" | 34. |- | align="center" | F3 European Cup | align="center" | 1 | align="center" | 0 | align="center" | 0 | align="center" | ? | align="center" | 8. |- | align="center" | F3 Macau Grand Prix | align="center" | 1 | align="center" | 0 | align="center" | 0 | align="center" | ? | align="center" | - |- | align="center" | 2005 | align="center" | British F3 Championship | align="left" | Carlin Motorsport | align="center" | 18 | align="center" | 11 | align="center" | 9 | align="center" | 289 | align="center" bgcolor="#FFFFBF"| '''1.''' |- | align="center" | 2005–06 | align="center" | A1 Grand Prix | align="left" | A1 Team Portugal | align="center" | 20 | align="center" | 0 | align="center" | 0 | align="center" | 66 | align="center" | 9. |- | align="center" | 2006 | align="center" | World Series by Renault | align="left" | Victory Engineering | align="center" | 15 | align="center" | 3 | align="center" | 0 | align="center" | 94 | align="center" | 5. |- | align="center" | 2006–07 | align="center" | A1 Grand Prix | align="left" | A1 Team Portugal | align="center" | 6 | align="center" | 0 | align="center" | 0 | align="center" | 10 | align="center" | 17. |- | align="center" | 2007 | align="center" | World Series by Renault | align="left" | Tech 1 Racing | align="center" | 17 | align="center" | 2 | align="center" | 2 | align="center" | 129 | align="center" bgcolor="#FFFFBF"| '''1.''' |- | align="center" | 2008 | align="center" | GP2 Series | align="left" | Super Nova Racing | align="center" | 20 | align="center" | 1 | align="center" | 0 | align="center" | 34 | align="center" | 8. |- | align="center" | 2008–09 | align="center" | GP2 Asia Series | align="left" | Qi-Meritus Mahara | align="center" | 6 | align="center" | 0 | align="center" | 0 | align="center" | 1 | align="center" | 21. |- | align="center" rowspan=3| 2009 | align="center" | GP2 Series | align="left" | Ocean Racing Technology | align="center" | 20 | align="center" | 1 | align="center" | 1 | align="center" | 30 | align="center" | 8. |- | align="center" | Spanish GT Championship | align="left" | Aurora Racing Team | align="center" | 2 | align="center" | 0 | align="center" | 1 | align="center" | 10 | align="center" | 25 |- | align="center" | Superleague Formula | align="left" | F.C. Porto (Superleague Formula Team) | align="center" | 2 | align="center" | 1 | align="center" | 0 | align="center" | 302 | align="center" | 5 |} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * http://alvaroparentegp2.wordpress.com/ {{commonscat|Álvaro Parente}} [[Kategorija:Rođeni 1984.]] tdiemtkkxyeo6xvv8cha1e58ehrkyjk Holesterol 0 115645 3917314 3776478 2026-08-09T18:54:19Z Hadži-Rifat 184547 3917314 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} [[Datoteka:Cholesterol.svg|mini|desno|250px|Struktura molekule holesterola]] '''Holesterol''' je [[lipid]] koji se nalazi u [[ćelijska membrana|ćelijskim membranama]] svih [[tkivo|tkiva]], a potreban je za normalan rad [[organizam|organizma]]. Holesterol se svrstava i u [[steroli|sterole]] jer je u njegovom sastavu kombinacija [[steroid]]a i [[alkohol]]a. Male količine holesterola se nalaze i u membranama [[biljke|biljaka]] i [[gljiva]]. [[Organizam]] koristi holesterol u stvaranju [[hormoni|hormona]], [[vitamin]]a [[vitamin A|A]], [[vitamin D|D]] i [[vitamin E|E]] te [[žučne kiseline|žučnih kiselina]]. Manji dio holesterola se nalazi u [[krv]]i. Ako se taj holesterol nakuplja na zidovima [[krvni sudovi|krvnih sudova]], može doći do začepljenja ili smanjenog [[krv]]nog protoka. Posljedice na zdravlje mogu biti velike, pa se u takvim slučajevima količina holesterola u krvi reguliše medicinskim preparatima. [[Hemijska formula]] holesterola je C<sub>27</sub>H<sub>46</sub>O. ==Taođer pogledajte== *[[Porodična hiperholesterolemija]] {{Commonscat|Cholesterol}} [[Kategorija:Biomolekule]] [[Kategorija:Steroli]] [[Kategorija:Neurosteroidi]] [[Kategorija:Ishrana]] fd7xa4sun1sgikzzwe75zzud1m4ti0e Veliki hadronski sudarač 0 121443 3917364 3848665 2026-08-10T05:59:10Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917364 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Large Hadron Collider at CERN map.svg|mini|desno|250px|Mapa Velikog hadronskog sudarača (LHC) u CERN-u]] Veliki hadronski sudarač (engleski:The '''Large Hadron Collider''' ('''LHC''')) je ubrzivač fizičkih čestica sa najvećom snagom, u svijetu.<ref name="TheLHC">{{Cite web|url=https://home.cern/topics/large-hadron-collider|title=The Large Hadron Collider|date=28 June 2023|publisher=CERN|access-date=3. 2. 2024|archive-date=4. 11. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181104211428/https://home.cern/topics/large-hadron-collider|url-status=dead}}</ref><ref name="Harman">{{Cite journal|last=Joel Achenbach|date=March 2012|title=The God Particle|url=http://ngm.nationalgeographic.com/2008/03/god-particle/achenbach-text|journal=[[National Geographic Magazine]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20080225104327/http://ngm.nationalgeographic.com/2008/03/god-particle/achenbach-text|archive-date=25 February 2008|access-date=25 February 2008}}</ref> LHC leži u tunelu kružnog oblika, obima 27 km, 175 metara pod zemljom ispod [[Francuska|francusko]]-švicarske granice, nedaleko od Ženeve, [[Švicarska]]. LHC je sagrađen od strane Evropske organizacije za atomska istraživanja (engleski: the European Organization for Nuclear Research ([[CERN]])),<ref>{{Cite news|first=Roger|last=Highfield|date=16 September 2008|title=Large Hadron Collider: Thirteen ways to change the world|url=https://www.telegraph.co.uk/science/large-hadron-collider/3351899/Large-Hadron-Collider-thirteen-ways-to-change-the-world.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20090924011335/http://www.telegraph.co.uk/science/large-hadron-collider/3351899/Large-Hadron-Collider-thirteen-ways-to-change-the-world.html|archive-date=24 September 2009|work=[[The Daily Telegraph]]|access-date=10 October 2008|location=London}}</ref> sa namjerom različitih testiranja u oblasti fizike visokih energija, uključujući i postajanje hipotetskog [[Higgsov bozon|higgsovog bozona]] i velike porodice novih čestica predviđenih teorijom supesimetrije. Utemeljen je i izgrađen u saradnji više od 10 000 naučnika iz preko 100 zemalja kao i stotina univerziteta i laboratorija. Udarač ima četiri tačke ukrštanja na kojima se sudaraju ubrzane čestice. Devet detektora,<ref name="FactsFiguresAnoutLHC">{{Cite web|url=https://home.cern/resources/faqs/facts-and-figures-about-lhc|title=Facts and figures about the LHC|publisher=CERN|access-date=17 April 2023}}</ref> od kojih je svaki dizajniran da detektuje različite pojave, postavljeno je oko tačaka prelaza. LHC prvenstveno sudara zrake protona, ali također može ubrzati zrake teških [[Ion|iona]], kao što su [[Olovo|sudari]] olovo-olovo i sudari [[proton]] -olovo.<ref>{{Cite web|url=https://home.cern/news/news/accelerators/time-lead-collisions-lhc|title=Time for lead collisions in the LHC|date=2023-10-07|website=CERN|language=en|access-date=2023-10-10}}{{Mrtav link}}</ref> Cilj LHC-a je omogućiti fizičarima da testiraju predviđanja različitih teorija [[Fizika elementarnih čestica|fizike čestica]], uključujući mjerenje svojstava [[Higgsov bozon|Higgsovog bozona]],<ref>{{Cite web|url=http://public.web.cern.ch/public/en/Science/Higgs-en.html|title=Missing Higgs|year=2008|publisher=CERN|access-date=10 October 2008|archive-date=18. 2. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130218020035/http://public.web.cern.ch/public/en/science/higgs-en.html|url-status=dead}}</ref> traženje velike porodice novih čestica predviđenih [[Supersimetrija|supersimetričnim teorijama]],<ref>{{Cite web|url=http://public.web.cern.ch/public/en/Science/Superforce-en.html|title=Towards a superforce|year=2008|publisher=CERN|access-date=10 October 2008|archive-date=18. 2. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130218015509/http://public.web.cern.ch/public/en/science/Superforce-en.html|url-status=dead}}</ref> i proučavanje drugih [[Spisak neriješenih problema u fizici|neriješenih pitanja iz fizike čestica]]. Podaci koje je proizveo LHC, kao i simulacija vezana za LHC, procijenjeni su na 200 [[Bajt|petabajta]] godišnje.<ref name="wwlhccg">{{Cite web|url=http://wlcg.web.cern.ch/|title=Welcome to the Worldwide LHC Computing Grid|website=Worldwide LHC Computing Grid|publisher=CERN|access-date=13 May 2017}}</ref> [[LHC računarska mreža|LHC Computing Grid]]<ref name="citesciences">{{Cite web|url=http://www.cite-sciences.fr/francais/ala_cite/science_actualites/sitesactu/question_actu.php?langue=fr&id_article=16043|title=grille de production : les petits pc du lhc|publisher=Cite-sciences.fr|access-date=22 May 2011|archive-date=2. 11. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131102060654/http://www.cite-sciences.fr/francais/ala_cite/science_actualites/sitesactu/question_actu.php?langue=fr&id_article=16043|url-status=dead}}</ref> je konstruisan kao dio LHC dizajna, kako bi obradio ogromne količine podataka koje se očekuju za njegove kolizije. To je međunarodni kolaborativni projekat koji se sastoji od [[Računarska mreža|računarske mrežne]] infrastrukture koja u početku povezuje 140 računarskih centara u 35 zemalja. Dizajnirao ga je [[CERN]] za rukovanje značajnom količinom podataka proizvedenih LHC eksperimentima,<ref name="gridabout">{{Cite web|url=http://wlcg-public.web.cern.ch/about|title=About|website=Worldwide LHC Computing Grid|publisher=CERN|access-date=13 May 2017}}</ref> uključujući privatne kablovske veze sa optičkim vlaknima i postojeće brze dijelove javnog [[Internet|Interneta]] kako bi se omogućio prijenos podataka od CERN-a do akademskih institucija širom svijeta. LHC Computing Grid se sastoji od globalnih federacija širom Evrope, Azije i Pacifika i Amerike <ref name="wwlhccg2">{{Cite web|url=http://wlcg.web.cern.ch/|title=Welcome to the Worldwide LHC Computing Grid|website=Worldwide LHC Computing Grid|publisher=CERN|access-date=13 May 2017}}</ref> [[Datoteka:LHC_quadrupole_magnets.jpg|mini|Superprovodni [[Kvadrupolni magnet|kvadrupolni elektromagneti]] se koriste za usmjeravanje snopa do četiri tačke ukrštanja, gdje se odvija interakcija između ubrzanih protona.]] == Također pogledajte == * [[Bose–Einsteinova statistika]] {{Commonscat|Large Hadron Collider}} == Reference == {{Refspisak}}{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Veliki hadronski sudarač]] [[Kategorija:Međunarodni naučni eksperimenti]] [[Kategorija:Laboratorije u Francuskoj]] [[Kategorija:Laboratorije u Švicarskoj]] [[Kategorija:Postrojenja CERN-a]] dwfuaqvgf7sg58n9qgdaafey639zr7i Tremor 0 129682 3917351 3807585 2026-08-10T02:33:03Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917351 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zdravstveno stanje | slika = Tremor_illustration_by_hariadhi.svg | fetchwikidata = [[Neurologija]] | simptomi = | komplikacije = | dijagnoza = | diferencijalna_dijagnoza = | liječenje = | tretman = | frekvencija = }} '''Tremor'''<ref>{{Cite web|url=https://www.sciencedirect.com/topics/neuroscience/tremor|title=Tremor - an overview {{!}} ScienceDirect Topics|website=www.sciencedirect.com|access-date=18. 1. 2026}}</ref> je upadljivo nevoljno drhtanje cijelog [[Tijelo|tijela]], [[ekstremitet]]a ili određenih [[grupa]] [[mišića]], usljed brzog naizmjeničnog grčenja. Tremor može biti hronični [[simptom]] nekog organskog, [[Neurologija|neurološkog]] ili [[Psihologija|psihičkog]] oboljenja, ali i prolazna normalna pojava. Ove više ili manje ritmične [[oscilacije]] mogu imati različite [[Amplituda|amplitude]]; od jedva vidljivih do veoma velikih koje mogu izazvati potpunu nesposobnost osobe. [[Datoteka:TremorParkinson.gif|mini|Analiza tremora kod [[Parkinsonova bolest|Parkinsonove bolesti]]]] == Također pogledajte == * [[Neurologija]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * https://app.pulsenotes.com/presentations/neurosciences/notes/tremor {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20251118134706/https://app.pulsenotes.com/presentations/neurosciences/notes/tremor |date=18. 11. 2025 }} * https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC3907068/ * https://web.archive.org/web/20071006173318/http://www.ninds.nih.gov/disorders/tremor/tremor.htm {{Normativna kontrola}}{{Stub-med}} [[Kategorija:Neurologija]] dbw0xo50mzhs8mx4h66n2718yh158xn Stenogrami Franje Tuđmana o podjeli Bosne i Hercegovine 0 137674 3917327 3311712 2026-08-09T20:30:33Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917327 wikitext text/x-wiki '''''Stenogrami Franje Tuđmana o podjeli Bosne i Hercegovine''''' jest knjiga hrvatskog novinara [[Predrag Lucić|Predraga Lucića]]. Knjiga sadrži dokumente sa sastanaka koje je [[Franjo Tuđman]] vodio s članovima državnog vrha [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] i čelnicima [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine]] (HDZ BiH), [[Hrvatsko vijeće odbrane|Hrvatskog vijeća odbrane]] (HVO) i tadašnje hrvatske paradržave u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatske Republike Herceg-Bosne]], od 1991. do 1995.<ref>{{Cite web|url=https://avaz.ba/globus/region/327206/knjiga-stenogrami-o-podjeli-bosne-ovako-je-govorio-franjo-tudman|title=Knjiga "Stenogrami o podjeli Bosne": Ovako je govorio Franjo Tuđman|website=Avaz.ba|language=bs-BA|access-date=8. 3. 2021}}</ref> U priopćenju tužilaštva nakon [[Prlić i drugi|presude u predmetu Prlić i drugi]], osim osuđene šestorke, i visoki dužnosnici hrvatskog vodstva, uključujući [[Franjo Tuđman|Franju Tuđmana]], [[Gojko Šušak|Gojka Šuška]] i [[Janko Bobetko|Janka Bobetka]]''',''' bili su ključni sudionici udruženog zločinačkog pothvata etničkog čišćenja muslimana.<ref>{{Cite web|url=https://www.telegram.hr/politika-kriminal/mozda-bismo-jednostavno-svi-trebali-opet-procitati-tudmanove-izjave-o-bih/|title=Možda bismo jednostavno svi trebali opet pročitati Tuđmanove izjave o BIH|last=Telegram.hr|website=Telegram.hr|language=hr|access-date=8. 3. 2021}}</ref> Glavna tema razgovora je bila: kako proširiti "neprirodne" granice [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] nauštrb susjedne [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://hrcak.srce.hr/file/46062 Predrag Lucić: Stenogrami o podjeli Bosne i Hercegovine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210130031227/https://hrcak.srce.hr/file/46062 |date=30. 1. 2021 }} – ''[[Feral Tribune]]'', [[Split]]; ''[[Dani (časopis)|Dani]],'' [[Sarajevo]], 2005 {{Kurzivni naslov}} [[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]] 3o1je43o0waomc0o2gfrlfh0euaneyl Višegradska kapi-kula 0 151106 3917382 3757501 2026-08-10T07:26:17Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917382 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} [[Datoteka:Sarajevo Višegradska kapija 3.jpg|mini|Višegradska kapija - ulaz u Stari grad Sarajevo]] '''Višegradska kapi-kula ili Višegradska kapija''' nalazi se u sklopu bedema [[Vratnik (Sarajevo)|vratničkog grada]], sjeveroistočno od [[Bijela tabija|Bijele tabije]], na lokalitetu Carina u opštini [[Stari Grad (Sarajevo)|Stari grad]] u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Sastavni dio fortifikacione arhitekture vratničkog grada čine bedemi, tabije, kapi-kule i kapijice, izgrađene na inicijativu bosanskog namjesnika Ahmed-paše Rustempašića u periodu od 1729. do 1739. godine. Višegradska kapi-kula zidana je od grubo tesanog [[kamen]]a [[krečnjak]]a i sedre od strane [[Dubrovačka Republika|dubrovačkih]] zidara. U osnovici je kvadrat, u sredini je prolaz pokriven bačvastim [[svod]]om. Pokrivena je drvenom krovnom konstrukcijom. Krov je četvorovodan, pokriven šindrom.<ref>{{Cite web|url=https://kasadoo.com/sr/bosna-i-hercegovina/sarajevo/znamenitosti/visegradska-kapija|title=Višegradska kapija|last=kasadoo.com|website=KASADOO|language=sr|access-date=27. 8. 2024|archive-date=27. 8. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240827172000/https://kasadoo.com/sr/bosna-i-hercegovina/sarajevo/znamenitosti/visegradska-kapija|url-status=dead}}</ref> Višegradska kapi-kula se nalazi unutar graditeljske cjeline [[Stari grad Vratnik]] koja je proglašena [[Spisak Nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Sarajevu|Nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine]] 2005. godine.<ref>{{Cite web|url=https://starigrad.ba/v2022/vijest.php?id=11794|title=Počela zamjena pokrova na nacionalnom spomeniku Višegradska kapija|website=Općina Stari Grad|language=en|access-date=27. 8. 2024|archive-date=27. 8. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240827172000/https://starigrad.ba/v2022/vijest.php?id=11794|url-status=dead}}</ref> == Vanjski linkovi == * [http://www.starigrad.ba/bs/vijest.php?id=1626 Općina Stari Grad - Obnovljena Višegradska kapi-kula]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} * [https://web.archive.org/web/20150403193841/http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2547 Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika - Graditeljska cjelina – Stari grad Vratnik u Sarajevu] {{Građevine u Sarajevu}} [[Kategorija:Građevine u Sarajevu]] [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Sarajevu]] 5gxd7zt8glzu4fjvtjg0bmjgcsajj3d Stephen Fry 0 170984 3917329 3842619 2026-08-09T20:35:23Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917329 wikitext text/x-wiki {{Prijevod}}{{Preuređivanje}}{{Čišćenje}}{{Infokutija osoba | ime = Stephen Fry | slika = Stephen Fry at Berlinale 2024 Ausschnitt.jpg | opis = Fry 2024. | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1957|08|24}} | mjesto_rođenja = Hampstead, [[London]], [[Engleska]] | obrazovanje = Škola Uppingham <br/> Koledž Paston <br/> Norfolk Koledž Umetnosti i Tehnologije <br/> Norwich Gradski Koledž | alma_mater = Kraljičin koledž, Kembridž | zanimanje = {{hlist | Humorist | glumac | emiter | komičar | direktor | pisac}} | godine_aktivnosti = 1980–danas | supružnik = {{brak|Elliott Spencer|2015}} | veb-sajt = {{url|stephenfry.com}} | potpis = Stephen Fry signature.svg }} '''Stephen John Fry''' (''Stiven Fraj'', rođen [[24. august]]a, [[1957]].) jeste [[engleska|engleski]]<ref>{{cite news| url=http://www.telegraph.co.uk/comment/personal-view/3623250/Stephen-Fry-is-too-English-to-be-an-example-of-anything.html | work=The Daily Telegraph | location=London | title=Stephen Fry is too English to be an example of anything | first=Tom | last=Utley | date=24. 2. 2006 | access-date=24. 8. 2010}}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.stephenfry.com/dongle/press/PressRelease_StephenFry_DongleOfDonaldTrefusis.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=19. 8. 2012 |archive-date=17. 9. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120917091527/http://www.stephenfry.com/dongle/press/PressRelease_StephenFry_DongleOfDonaldTrefusis.pdf |url-status=dead }}</ref> glumac, pisac, novinar, komičar, televizijski voditelj, režiser i upravnik fudbalskog kluba [[Norwich City Football Club]]<ref>{{cite web|url=http://www.bbc.co.uk/news/uk-england-norfolk-10968940|title=Stephen Fry joins Norwich City board|date=13. 8. 2010|access-date=24. 8. 2010|publisher=[[BBC]]}}</ref>. Pažnju je prvi put privukao 1982. godine na prezentaciji "The Cellar Tapes" tokom [[Cambridge Footlights Revue]], zajedno sa [[Hugh Laurie]]jem, [[Emma Thompson|Emmom Thompson]] i [[Tony Slattery]]jem. Sa Lauriejem je nastupao kao duo [[Fry and Laurie]], i bio je koscenarista u humorističkoj emisiji ''[[A Bit of Fry and Laurie]]'': Zajedno su nastupali i u naslovnim ulogama u ''[[Jeeves and Wooster]]''. Kao solo glumac, Fry je igrao glavnu ulogu u filmu ''[[Wilde (film)|Wilde]]'', zatim je glumio [[Melchett]]a u seriji ''[[Blackadder]]'', kao i u glavnoj ulozi u seriji ''[[Kingdom (TV serija)|Kingdom]]''. Fry je, takođe, bio voditelj kviza ''[[QI]]''. Bio je voditelj i serije ''[[Stephen Fry in America]]'', koja ga prikazuje kako putuje kroz 50 američkih država u toku šest epizoda. Osim rada na televiziji, Fry se bavi i pisanjem; objavljuje kolumne i članke u časopisima i novinama, napisao je četiri romana i autobiografiju, ''[[Moab Is My Washpot]]''. Često se pojavljuje na radiju [[radio BBC 4|BBC 4]], igrajući u seriji ''[[Absolute Power (komedija)|Absolute Power]]'' i čest je gost u igrama kao što su ''[[Just a Minute]]'' i u ''[[I'm Sorry I Haven't a Clue]]'', gdje je bio jedan od tri voditelja koji su naslijedili voditelja [[Humphrey Lyttelton]]a. == Biografija == Fry je rođen u Hampsteadu u Londonu, 24. augusta, 1957. godine, kao sin Marianne Eve Fry (née Newman) i Alan John Fry, koji je bio engleski fizičar i izumitelj.<ref>{{cite web|url=http://www.filmreference.com/film/71/Stephen-Fry.html|title=Stephen Fry Biography (1957–)|publisher=Filmreference.com|access-date=24. 8. 2010}}</ref><ref name="whothink">{{cite web|url=http://www.bbc.co.uk/history/familyhistory/get_started/wdytya_s2_celeb_gallery_03.shtml|title="Who Do You Think You Are?", Series Two: Celebrity Gallery|access-date=24. 8. 2010}}</ref> Njegovi baka i djed po majci, Martin i Rosa Neumann,<ref name=whothink/> su bili mađarski [[Jevreji]] iz grada [[Šurany]], koji je danas u [[Slovačka|Slovačkoj]],<ref name=whothink/><ref>{{cite news|last=Hamilton|first=Alan|url=http://www.timesonline.co.uk/tol/news/world/article507549.ece|title=Candles light heart of darkness – Times Online|publisher=Times Online|access-date=24. 8. 2010|location=London|date=28. 1. 2005}}{{Mrtav link}}</ref><ref>{{cite news|author=David Smith |url=http://www.guardian.co.uk/uk/2005/jun/05/religion.hayfestival2005 |title=I saw hate in a graveyard – Stephen Fry |publisher=Guardian |date=5. 6. 2005|access-date=24. 8. 2010 | location=London}}</ref> a tetka njegove majke i njeni rođaci su umrli u [[Auschwitz )koncentracioni logor)|Auschwitzu]].<ref name=whothink/> Fry je odrastao u selu [[Booton, Norfolk|Booton]] u blizini [[Reepham, Norfolk|Reephama]], u [[Norfolk]]u, gde se preselio iz [[Chesham]]a, [[Buckinghamshire]] u ranim godinama. Sa 17 godina je pobjegao sa kreditnom karticom, ukradenom od porodičnog prijatelja, zbog čega je uhapšen i proveo je 3 mjeseca u zatvoru.<ref name="Moab"> {{cite book|last=Fry|first=Stephen |authorlink=Stephen Fry |title=Moab Is My Washpot&nbsp;— An Autobiography |url=https://archive.org/details/moabismywashpot0000frys|publisher=[[Hutchinson (publisher)|Hutchinson]] |location=London |year=1997 |pages=[https://archive.org/details/moabismywashpot0000frys/page/305 305]–335 |isbn=0091801613}} Citirano prema tekstu na engelskoj Wikipediji.</ref> Nakon izlazka iz zatvora nastavio je sa školovanem i počeo je pripreme za upis na [[Univerzitet u Cambridgeu|Cambridge]]. Nakon prijemnog, dobio je stipendiju [[Queens' College, Cambridge|Queens' College]]-a na Cambridgeu. Tokom studija priključio se amaterskoj glumačkoj grupi [[Footlights|Cambridge Footlights]], učestvovao je u takmičenju ''[[University Challenge]]'' i dobio je diplomu iz engleske književnosti.<ref>{{cite web|url=http://www.ukgameshows.com/ukgs/University_Challenge|title=University Challenge page at UK Game Shows}}</ref> Na Cambidgeu je sreo svog budućeg saradnika i prijatelja, [[Hugh Laurie]]ja. == Karijera == {{Further|Rad Stephena Frya}} === Televizija === [[Datoteka:Stephen Fry Book Signing.jpg|mini|Fry na potpisivanju autobiografije, London, 2009.]] Fryova karijera na televiziji je započela 1982, prenosom ''[[The Cellar Tapes]]'', revije grupe Footlights iz 1981. godine, koju su napisali Fry, [[Hugh Laurie]], [[Emma Thompson]] i [[Tony Slattery]]. Revija je privukla pažnju televizije [[Granada Television|Granada]], koja je, želeći da ponovi uspjeh BBC-eve serije ''[[Not the Nine O'Clock News]]'', angažirala Frya, Laurija i Thompsonovu da glume uz [[Ben Elton|Bena Eltona]] u seriji ''[[Alfresco (TV serija)|There's Nothing to Worry About!]].'' Druga sezona, pod imenom ''[[Alfresco (TV serija)|Alfresco]]'', bila je emitirana 1983., a treća 1984. godine. Fry i Laurie su izgradili reputaciju komičnog dua. Godine 1983. BBC im je ponudio show ''[[The Crystal Cube]]'', koji je prestao da se daje poslije prve sezone. Fry i Laurie su se pojavili u jednoj epizodi serije ''[[The Young Ones (TV serija)|The Young Ones]]'', 1984. i Fry je glumio u seriji ''[[Happy Families (TV serija)|Happy Families]]''. Tokom 1986. i 1987. Fry i Laurie su izvodili skečeve na showu ''[[Saturday Live (TV serija, UK)|Saturday Live]]''. Godine 1986. [[BBC]] je ponudio Fryu i Laurieu još jednu emisiju, koja će postati ''[[A Bit of Fry and Laurie]]''. Emisija je imala 26 epizode, podijeljene u 4 sezone, koje su se emitirale od 1986. do 1995. i bile su veoma uspješne. Tokom ovog perioda, Fry je glumio u ''[[Blackadder II]]'' kao Lord Melchett, i pojavljivao se u ''[[Blackadder#3 Serija: Blackadder the Third|Blackadder the Third]]'' kao [[Arthur Wellesley, 1st Duke of Wellington|Duke of Wellington]], i vratio se za seriju ''[[Blackadder Goes Forth]]'' kao general Melchett. Godine 1988. postao je redovni takmičar u popularnoj improvizacijskoj radijskoj komediji, ''[[Whose Line Is It Anyway?]]''. Međutim, kada je premještena na televiziju, pojavio se samo tri puta, dva puta u prvoj i jednom u devetoj sezoni. Između 1990. i 1993. Fry je glumio [[Jeeves]]a u ''[[Jeeves and Wooster]]'', zajedno sa [[Hugh Laurie]]jem. Godine 2000. Fry je glumio profesora Bellgrovea u seriji ''[[Gormenghast (TV serija)|Gormenghast]]'' na [[BBC]]-u. ==== QI ==== Godine 2003. počeo je da vodi ''[[QI]]'', panelnu igru, koja je postala jedna od najgledanijih zabavnih programa na britanskoj televiziji.<ref>{{cite web|url=http://www.qi.com/tv/audience.php|title=QI Audience Statistics|access-date=19. 8. 2012|archive-date=7. 2. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120207132649/http://www.qi.com/tv/audience.php|url-status=dead}}</ref> Godine 2006. dobio je [[Rose d'Or]] za "Najbolji takmičarski show" za svoj rad na ovoj emisiji.<ref>{{cite web|url=http://www.imdb.com/name/nm0000410/awards|title=IMDB: Stephen Fry — Awards|publisher=Imdb.com|access-date=24. 8. 2010}}</ref> ==== Druge serije ==== Godine 2006. Fry je snimio dokumentarnu emisiju ''[[The Secret Life of the Manic Depressive]]'', koja je dobila [[Emmy Award|nagradu Emmy]]. Narednedne godine snimio je dokumentarac na temu [[HIV]]/[[AIDS]]-a, ''[[HIV and Me]]''. Također, 2006. pojavio se u seriji o genealogiji, ''[[Who Do You Think You Are? (TV serija, UK)|Who Do You Think You Are?]]'', prateći svoje genealoško stablo do svojih jevrejskih predaka u Slovačkoj. Njegov šestodjelni putopis ''Stephen Fry in America'' počeo je 12. oktobra, 2008. na [[BBC]]-u.<ref name="autogenerated1">{{cite web|url=http://stephenfry.com/blog/?p=21|title=StephenFry.com&nbsp;— Blog Entry&nbsp;— I Give Up}}</ref> Petodjelna serija, ''More Fry in America'', je planirana za BBC4, koja sadrži dublje analize, koje Fry nije mogao da ubaci u originalnu seriju zbog manjka vremena.<ref>{{cite web|url=http://www.digitalspy.co.uk/tv/a97117/fry-to-offer-thoughts-on-usa-for-bbc4.html|title=Digital Spy: Fry to offer thoughts on USA for BBC4|access-date=19. 8. 2012|archive-date=22. 7. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090722115628/http://www.digitalspy.co.uk/tv/a97117/fry-to-offer-thoughts-on-usa-for-bbc4.html|url-status=dead}}</ref> Fry je učestvovao i u prirodnjačkim emisijama: radio je naraciju za ''Spectacled Bears: Shadow of the Forest'' za BBC-evu seriju ''[[Natural World (BBC TV serija)|Natural World]]'', 2008.<ref>{{cite web|url=http://www.imdb.com/title/tt1229305|title=IMDB: The Natural World}}</ref> Fry se pojavljivao sa zoologom [[Mark Carwardine]]om, gdje njih dvojica istražuju ugrožene vrste; neki od ovih snimaka se pojavljuju u seriji ''[[Last Chance to See]]''. Konačna emisija je emitirana tokom 2009.<ref>{{cite web|url=http://www.bbc.co.uk/pressoffice/proginfo/tv/2009/wk36/last_chance_feature.shtml |title=BBC Press Office: ''Last Chance to See'' |publisher=bbc.co.uk |date= |access-date=24. 8. 2010}}</ref> Od 2007. do 2009. Fry je glumio i bio je izvršni producent u drami ''[[Kingdom (TV serija)|Kingdom]]'', koja je emitovana tri sezone na [[ITV1]].<ref>{{cite web |url=http://www.digitalspy.co.uk/tv/news/a181343/itv-axes-stephen-frys-kingdom.html |title=ITV axes Stephen Fry's 'Kingdom' |publisher=Digital Spy |date=9. 10. 2009 |access-date=24. 8. 2010 |archive-date=8. 3. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100308154641/http://www.digitalspy.co.uk/tv/news/a181343/itv-axes-stephen-frys-kingdom.html |url-status=dead }}</ref> Glumio je psihijatra u američkoj seriji ''[[Bones (TV serija)|Bones]]''. Fry je 7. maja, 2008. održao predavanje na temu budućnosti javnog televizijskog servisa u Ujedinjenom kraljevstvu,<ref name="future">{{cite web|title=BBC&nbsp;— The future role of public service broadcasting&nbsp;— Stephen Fry|access-date=24. 8. 2010|url=http://www.bbc.co.uk/thefuture/video_fry.shtml|archive-url=https://web.archive.org/web/20080517101235/http://www.bbc.co.uk/thefuture/video_fry.shtml|archive-date=17. 5. 2008|url-status=live}}</ref> koje je kasnije snimljeno za emitovanje. Fry se pojavljuje i kao narator engleske verzije španske dječije animirane serije, ''[[Pocoyo]]''.<ref>{{cite web|url=http://www.citv.co.uk/page.asp?partid=68|title=Pocoyo|publisher=CITV|access-date=24. 8. 2010|archive-date=20. 12. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20081220042734/http://www.citv.co.uk/page.asp?partid=68|url-status=dead}}</ref> === Film === Nakon filmskog debija u filmu iz 1985., ''[[The Good Father]]'', Fry je imao malu ulogu u ''[[A Fish Called Wanda]]'', a zatim u glavnoj ulozi u ''[[Peter's Friends]]'' [[Kenneth Branagh|Kennetha Branaghe]], 1992. godine. U romantičnoj komediji, [[I.Q. (film)|I.Q.]] iz 1994. igrao je ulogu Jamesa Morelanda.<ref>http://www.imdb.com/title/tt0110099/</ref> Pojavljujući se kao [[Oscar Wilde]] (koji mu je bio idol od djetinjstva) u filmu iz 1997. godine, ''[[Wilde (film)|Wilde]]'', ispunio je ulogu za koju je rečeno da je rođen. Godine 2001. igrao je u filmu [[Robert Altman|Roberta Altmana]], ''[[Gosford Park]]'' i u holandskom filmu ''[[De ontdekking van de hemel]]'', režisera [[Jeroen Krabbé]]a prema knjizi [[Harry Mulisch]]a. Godine 2003. Fry je imao svoj režiserski debi sa filmom ''[[Bright Young Things]]'', koji je sam adaptirao prema romanu ''[[Vile Bodies]]''. Godine 2001. počeo je da bude domaćin [[British Academy of Film and Television Arts#Nagrade dodeljivane u Londonu|dodele nagrada BAFTA]], i to je radio do 2006.<ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/entertainment/5413838.stm|title=Fry quits as host of film Baftas|publisher=BBC News|date=6. 10. 2006|access-date=24. 8. 2010}}</ref> Iste godine je napisao [[libreto]] i dijaloge za filmsku adaptaciju Kennetha Branaghe opere ''[[The Magic Flute (film iz 2006.)|The Magic Flute]]''. Fry se redovno pojavljuje u filmovima; najčešće u obradama književnih klasika. Bio je narator u filmu [[The Hitchhiker's Guide to the Galaxy (film)|filmskoj verziji iz 2005.]] romana ''[[The Hitchhiker's Guide to the Galaxy]]'', a 2005. godine pojavio se još i u ''[[A Cock and Bull Story]]'', zasnovanom na romanu ''[[Tristram Shandy]]'', i u filmu ''[[V for Vendetta (film)|V for Vendetta]]''.<ref>{{imdb name|name = Stephen Fry|id = 0000410}}</ref> Godine 2006. glumio je u filmu ''[[Stormbreaker (film)|Stormbreaker]]'', a 2007. se pojavio u vlastitom liku kao voditelj kviza u filmu ''[[St Trinian's (2007 film)|St Trinian's]]''. Godine 2007, Fry je napisao scenarij za [[Dambusters (film iz 2008.)|remake]] filma ''[[The Dam Busters (film)|The Dam Busters]]'' reditelja [[Peter Jackson]]a.<ref>{{cite news|author=By|url=http://www.variety.com/article/VR1117973025.html?categoryid=2523&cs=1|title=script writer for Dambusters film|publisher=Variety|access-date=24. 8. 2010 | date=28. 9. 2007}}</ref> Godine 2008. učestvovao je u filmu koji slavi 25. rođendan GNU-a, ''Happy Birthday to GNU''. Bila mu je ponuđena uloga u filmu ''[[Valkyrie (film)|Valkyrie]]'', ali nije mogao učestvovati.<ref>{{cite web|title=Friday Night with Jonathan Ross: Series 16: Episode 1|work=[[BBC iPlayer]]|date=23. 1. 2009 |url=http://www.bbc.co.uk/iplayer/episode/b00fm6wz/Friday_Night_with_Jonathan_Ross_Series_16_Episode_1/|access-date=24. 8. 2010}}</ref> Fry je glumio u [[Tim Burton|Burtonovoj]] verziji ''[[Alice in Wonderland (film iz 2010.)|Alice in Wonderland]]'', kao [[Cheshire Cat|The Cheshire Cat]], pored [[Johnny Depp]]a, [[Helena Bonham Carter|Helene Bonham Carter]] i [[Anne Hathaway (glumica)|Anne Hathaway]].<ref>{{cite news|url=http://www.list.co.uk/article/20826-tim-burtons-alice-in-wonderland/|title=Tim Burton's Alice in Wonderland|last=Mitchell|first=Lizzie|date=10. 9. 2009|publisher=[[The List (magazin)]]|access-date=24. 8. 2010}}</ref> === Pozorište === Fry je napisao predstavu ''Latin!'' (ili ''Tobacco and Boys'') za [[Edinburgh Festival Fringe|Edinburgh Festival]], 1980. godine, gdje je dobio nagradu "Fringe First".<ref>{{cite web|url=http://www.thinknoevil.com/latin_review.htm|title=Reviews for Latin!|access-date=19. 8. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20110717044937/http://www.thinknoevil.com/latin_review.htm|archive-date=17. 7. 2011|url-status=dead}}</ref> Predstava je ponovo igrana 2009. godine u Londonu u režiji Adama Spreadbury-Maher.<ref>{{cite web |url=http://www.notesfromtheunderground.co.uk/fryandley.html |title=Review of Latin! |publisher=Notesfromtheunderground.co.uk |date= |access-date=24. 8. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090727010942/http://www.notesfromtheunderground.co.uk/fryandley.html |archive-date=27. 7. 2009 |url-status=dead }}</ref> ''The Cellar Tapes'', iz 1981, je dobila [[Perrier Comedy Award]]. Godine 1984. Fry je adaptirao veoma uspješan mjuzikl iz 1930-ih, ''[[Me and My Girl]]'', za [[West End]], gdje se igrala osam godina. Igrao je u predstavi Simona Graya, ''[[Cell Mates (predstava)|Cell Mates]]'', koju je napustio nakon samo tri dana igranja na West Endu, nakon tuče na sceni. Kasnije je ovaj incident objašnjavao kao hipomaničnu epizodu u dokumentarcu o [[bipolarni poremećaj|bipolarnom poremećaju]]. Godine 2007. Fry je napisao božićnu pantomimu, ''Cinderella'', koja se igrala u Londonu.<ref>{{cite web|url=http://www.oldvictheatre.com/whatson.php?id=37|title=Old Vic Theatre&nbsp;— Cinderella|access-date=19. 8. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20110927085436/http://www.oldvictheatre.com/whatson.php?id=37|archive-date=27. 9. 2011|url-status=dead}}</ref> Nakon tri nastupa u Australiji, Fry je najavio "nešto kao stand-up" nastup u [[Royal Albert Hall]]u u Londonu, septembra, 2010.<ref>[http://www.guardian.co.uk/media/2010/aug/12/stephen-fry-stand-up-show "Stephen Fry takes on stand-up comedy"] ''[[The Guardian]]'', 12.8.2010</ref> === Audio knjige === Snimio je britanske verzije svih dijelova serijala o [[Harry Potter|Harryju Potteru]], autorice [[J. K. Rowling]]. Također, snimio je audio knjigu za ''[[The Hitchhiker's Guide To The Galaxy]]''. Čitao je i neke od svojih knjiga, kao što je ''[[The Stars' Tennis Balls]]''. === Videoigre === Fry je posudio glas Reaveru u videogiri ''[[Fable II]]'' i bio je pripovjedač igre ''[[LittleBigPlanet]]''.<ref>{{cite web|url=http://www.1up.com/do/newsStory?cId=3173855|title=Stephen Fry Lending British Charm to Little Big Planet PSP: News from 1UP.com|publisher=1UP.com|date=21. 4. 2009|access-date=24. 8. 2010|archive-date=17. 10. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121017222718/http://www.1up.com/do/newsStory?cId=3173855|url-status=dead}}</ref> Bio je, također, narator za prve četiri igre ''[[Harry Potter]]''(''[[Harry Potter and the Philosopher's Stone (videoigra)|Philosopher's Stone]]'', ''[[Harry Potter and the Chamber of Secrets (videoigra)|Chamber of Secrets]]'', ''[[Harry Potter and the Prisoner of Azkaban (videoigra)|Prisoner of Azkaban]]'' i ''[[Harry Potter and the Goblet of Fire (videoigra)|Goblet of Fire]]''). Najavljeno je da će ponoviti ulogu naratora u ''[[LittleBigPlanet 2]]'' i ''[[Fable 3]]'', 2010. godine.<ref>{{cite web|url=http://blog.us.playstation.com/2010/05/10/littlebigplanet-2-for-ps3-officially-announced-for-winter-2010/#comment-401630 |title=LittleBigPlanet 2 for PS3 Officially Announced for Winter 2010! – PlayStation Blog |publisher=Blog.us.playstation.com |date=10. 5. 2010 |access-date=24. 8. 2010}}</ref><ref>Hicks, John. "News: Stephen Fry Returns in Fable 3 – Official Xbox 360 Magazine." Gaming News, Reviews, Previews, Cheats & Tips – Official Xbox 360 Magazine. X Box 360, 5 Mar. 2010. Web. 21 June 2010. <http://www.oxm.co.uk/article.php?id=17908>.</ref> === Reklame === Fry se pojavljivao u brojnim reklamama za kompanije i proizvode kao što su [[Marks and Spencer]], [[Twinings]], [[Kenco]], [[Vauxhall]], [[Direct Line]], [[Calpol]], [[Heineken]], [[Alliance & Leicester]], [[After Eights]] i [[Orange Mobile]]. === Književnost === Nakon objavljivanja prvog romana, ''[[The Liar (roman)|The Liar]]'' ([[#CITEREFFry1993|1993]]), Fry je bjavio još tri romana i nekoliko drugih dijela, kao i jednu autobiografiju. ''[[Making History (roman)|Making History]]'' ([[#CITEREFFry1997|1997]]) jeste smješten u alternativnu realnost u kojoj je otac Adolfa Hitlera neplodan i njegova zamjena se pokazuje kao efikasniji Führer. Knjiga je osvojila [[Sidewise Award for Alternate History|nagradu Sidewise za alternativnu istoriju]]. ''[[The Hippopotamus]]'' ([[#CITEREFFry1994|1994]]) se fokusira na Edwarda (Ted/Tedwarda) Wallacea i njegov boravak kod prijatelja Lorda Logana na seoskom imanju u Norfolku. ''[[The Stars' Tennis Balls]]'' ([[#CITEREFFry2000b|2000]]) jeste moderna verzija romana ''[[Le Comte de Monte-Cristo]]''. Fryova knjiga, ''[[The Ode Less Travelled: Unlocking the Poet Within]]'' je vodič u pisanje poezije. Kada piše prikaze knjiga za ''[[Tatler]]'', Fry piše pod [[pseudonim]]om Williver Hendry, urednik ''Najčudnijeg prijateljstva: Korespondencija Lorda Alfreda Douglasa i Jacka Dumpseya''. Nekada je bio kolumnista za ''[[The Listener (magazin)|The Listener]]'' i ''[[The Daily Telegraph]]''. Danas piše nedeljnu kolumnu o tehnici za subotnje izdanje ''[[The Guardian]]a''. Njegov [http://www.stephenfry.com/blog/ blog] je privukao više od 300.000 posjetilaca samo u prve dvije sedmice.<ref name=autogenerated1/> U januaru 2010. Fry je najavio da "gasi vezu sa vanjskim svijetom" da bi završio drugi dio svoje autobiografije.<ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/entertainment/8437603.stm |title=Stephen Fry quits the web to write his autobiography |publisher=BBC News |date=2. 1. 2010|access-date=24. 8. 2010}}</ref> === Fudbal === Fry je 13. augusta, 2010. postao član odbora direktora [[fudbal]]skog [[fudbalski klub|kluba]] [[Norwich City Football Club]]<ref>http://www.bbc.co.uk/news/uk-england-norfolk-10968940</ref>. Kao dugogodišnji navijač i redovni posjetilac utakmica, Fry je izjavio da je veoma sretan i ponosan zbog ulaska u direktorski odbor. === Twitter === Fry je dobio značajan uticaj preko društvene mreže [[Twitter]].<ref>{{cite news| url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/magazine/8406898.stm | work=BBC News | title=A portrait of the decade | date=14. 12. 2009 | access-date=24. 8. 2010}}</ref><ref>{{cite news |url=http://www.telegraph.co.uk/comment/columnists/gill-hornby/6349700/Dont-laugh---Stephen-Fry-is-giving-the-orders-now.html |title=Don't laugh – Stephen Fry is giving the orders now |publisher=Telegraph |access-date=24. 8. 2010 |location=London |first=Gill |last=Hornby |date=16. 10. 2009 |archive-date=19. 10. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091019223004/http://www.telegraph.co.uk/comment/columnists/gill-hornby/6349700/Dont-laugh---Stephen-Fry-is-giving-the-orders-now.html |url-status=dead }}</ref> Fry često dobija ponude za promociju na njegovom nalogu, koji često pada zbog ogromnog prometa i velikog broja pratilaca.<ref>{{cite web|author=Stephen Fry: |url=http://www.stephenfry.com/2009/08/26/servers-with-a-smile/#more-1197 |title=Servers With A Smile « The New Adventures of Stephen Fry |publisher=Stephenfry.com |date=26. 8. 2009 |access-date=24. 8. 2010}}</ref> Fry često koristi svoj uticaj da promoviše nedovoljno vidljive muzičare i autore (što je često praćeno velikim porastom prodaje ili posjete njihovim sajtovima)<ref>{{cite news|author=Published: 7:00AM BST 11 September 2009 |url=http://www.telegraph.co.uk/technology/twitter/6170777/Stephen-Frys-Twitter-posts-on-David-Eagleman-novel-sparks-6000-sales-spike.html |title=Stephen Fry's Twitter posts on David Eagleman novel sparks 6000% sales spike |publisher=Telegraph |date=11. 9. 2009 |access-date=24. 8. 2010 | location=London}}</ref><ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/wales/north_east/8306827.stm |title=UK &#124; Wales &#124; North West Wales &#124; Fry's Twitter lift for singer, 16 |publisher=BBC News |access-date=24. 8. 2010 | date=14. 10. 2009}}</ref> ili da proširi vijesti koje se tiču medija i politike, kao što je bila oštra kritika koju je uputio kolumnisti [[Jan Moir]]u iz ''[[Daily Mail]]''-a povodom njegovog teksta o preminulom članu grupe [[Boyzone]], [[Stephen Gately|Stephenu Gatelyju]].<ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/uk/8311499.stm |title=UK &#124; Anger over Mail column on Gately |publisher=BBC News |access-date=24. 8. 2010 | date=116. 10. 2009}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.digitalspy.co.uk/showbiz/news/a182344/twitter-outrage-over-gately-smear.html |title=Showbiz – News – Twitter outrage over Gately smear |publisher=Digital Spy |access-date=24. 8. 2010 |archive-date=19. 10. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091019061841/http://www.digitalspy.co.uk/showbiz/news/a182344/twitter-outrage-over-gately-smear.html |url-status=dead }}</ref> Fry je 15. novembra, 2009. godine dosegao broj od 1.000.000 pratilaca na Twitteru. Ovaj događaj je obilježio humorističnim video blogom u kome se njegov klon, 'Step Hen Fry' javlja iz 2034. godine, kada su govori [[MySpace]], [[Facebook]] i [[Twitter]] spojeni u 'Twit on MyFace'.<ref>{{cite news |url=http://www.stephenfry.com/2009/11/14/twillionth/ |title=Twillionth |access-date=19. 8. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091117154947/http://www.stephenfry.com/2009/11/14/twillionth/ |archive-date=17. 11. 2009 |url-status=dead }}</ref> === Priznanja === [[Datoteka:Stephenfrynightingale.JPG|mini|Stephen Fry, London, 2009.]] Fry je 1995. postao počasni doktor na [[University of Dundee|univerzitetu Dundee]], koji je imenovao svoju studentsku asocijaciju prema njegovom romanu ''[[The Liar (roman)|The Liar]]''. Fry je [[mecena]] pozorišne grupe Lip Theatre Company.<ref>{{cite web|url=http://www.dusa.dundee.ac.uk/lip/history/history.htm|title=Lip Theatre: History|publisher=Dusa.dundee.ac.uk|access-date=24. 8. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20090115023419/http://www.dusa.dundee.ac.uk/lip/history/history.htm|archive-date=15. 1. 2009|url-status=dead}}</ref> Također, bio je dvije uzastopne godine [[Rektor Univerziteta Dundee]]. Fry je dobio u počasnu diplomu sa [[Anglia Ruskin University|Univerziteta Anglia Ruskin]] u Cambridgeu, 2005.<ref>{{cite web|url=http://www.anglia.ac.uk/ruskin/en/home/microsites/honorary/fry.html|title=Anglia Ruskin University's Honorary Graduate Site|publisher=Anglia.ac.uk|access-date=24. 8. 2010|archive-url=https://archive.today/20121223074517/http://www.anglia.ac.uk/ruskin/en/home/microsites/honorary/fry.html|archive-date=23. 12. 2012|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/england/cambridgeshire/4459724.stm|title=England &#124; Cambridgeshire &#124; Fry talks of Cambridge 'elitism'|publisher=BBC News|date=22. 11. 2005|access-date=24. 8. 2010}}</ref> i imenovan je u počasnog predsjednika udruženja Cambridge University Quiz Society i za počasnog člana [[Queens' College, Cambridge|Queens' Collegea]] na Cambridgeu. On je mecena pozorišta Norwich Playhouse i potpredsjednik društva The Noël Coward Society.<ref>{{cite web|url=http://www.noelcoward.net/html/committee2007.html|title=Welcome to the Noël Coward Society|publisher=Noelcoward.net|access-date=24. 8. 2010|archive-date=4. 5. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090504011456/http://www.noelcoward.net/html/committee2007.html|url-status=dead}}</ref> U julu 2010. imenovan je u počasnog člana [[Cardiff University]]-a<ref>{{cite news|url=http://www.cardiff.ac.uk/news/articles/honouring-excellence.html|title=Honouring excellence|publisher=[[Cardiff University]]|date=10. 6. 2010|access-date=24. 8. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20101129161552/http://cardiff.ac.uk/news/articles/honouring-excellence.html|archive-date=29. 11. 2010|url-status=dead}}</ref>. Decembra, 2006. našao se na šestom mjestu BBC-eve top liste živih ikona.<ref>{{cite web|url=http://www.bbc.co.uk/pressoffice/pressreleases/stories/2006/12_december/01/icons.shtml|title=Living Icons|publisher=BBC|date=11. 12. 2006|access-date=24. 8. 2010}}</ref> Čitaoci ''[[Radio Times]]''-a su ga izglasali za najinteligentnijeg čovjeka na televiziji. Pink List novina ''[[Independent on Sunday]]'' imenovala ga je za drugu najuticajniju [[gej]] osobu u Britaniji u maju 2007. Prethodine godine našao se na 23. mjestu iste liste.<ref>{{cite news|url=http://news.independent.co.uk/uk/this_britain/article2516664.ece|title=Independent on Sunday Pink List 2007|publisher=News.independent.co.uk|date=6. 5. 2007|access-date=24. 8. 2010|location=London|archive-url=https://web.archive.org/web/20080704211658/http://news.independent.co.uk/uk/this_britain/article2516664.ece|archive-date=4. 7. 2008|url-status=dead}}</ref> Iste godine (2007), časopis ''[[Broadcast (magazin)|Broadcast]]'' svrstao ga je na 4. mjesto najuticajnijih ljudi sa ekrana, opisujući ga kao [[polimat]]a i "[[nacionalno blago]]".<ref>{{cite news|title=Hot 100: Talent|url=http://www.broadcastnow.co.uk/news/people/2007/12/hot_100_talent.html|work=[[Broadcast (časopis)|Broadcast]]|date=18. 12. 2007|access-date=24. 8. 2010|format=free registration required|archive-date=5. 2. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090205160021/http://www.broadcastnow.co.uk/news/people/2007/12/hot_100_talent.html|url-status=dead}}</ref> [[BBC Four]] mu je posvetio dvije večeri programa 2007. povodom njegovog 50. rođendana. Prvo veče je sadržalo šesdesetominutni dokumentarac, ''[[Stephen Fry: 50 Not Out]]''. Drugo veče je sadržalo interviju sa [[Mark Lawson]]om i polusatnu emisiju ''Stephen Fry: Guilty Pleasures''. ''Stephen Fry Weekend'' je imao takvu gledanost da je u toku septembra program repriziran na kanalu BBC Two. Grupa [[dan le sac vs Scroobius Pip]] ga pominje u pjesmi "[[Thou Shalt Always Kill]]", u tekstu: "thou shalt not question Stephen Fry". Tvrdi se da Fry drži britanski rekord u broju izgovaranja reči "[[fuck]]" u emisijama uživo.<ref>Stephen Fry, ''Paperweight'' (Random House, 1992), p.173</ref> == Privatni život == Fry se trudio da svoju [[homoseksualnost]] sačuva kao tajnu tokom svog tinejdžerskog perioda u srednjoj školi. Fry tvrdi da nije imao seks 16 godina, od 1979. do 1995.<ref>{{cite web |title=The Adventures of Mr Stephen Fry |url=http://www.stephenfry.com/moab/one-mans-journey/ |access-date=24. 8. 2010}}</ref><ref>{{cite news |last=The Sunday Herald |title=Borne to be Wilde |url=http://findarticles.com/p/articles/mi_qn4156/is_20030928/ai_n12584983 |access-date=24. 8. 2010 |work=The Sunday Herald |date=28. 9. 2003 |archive-date=22. 5. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080522091013/http://findarticles.com/p/articles/mi_qn4156/is_20030928/ai_n12584983/print |url-status=dead }}</ref> Kada mu je postavljeno pitanje kada je prvi put spoznao svoju [[seksualna orijentacija|seksualnu orijentaciju]], Fry je odgovorio: "Mislim da se to desilo kada sam izašao iz materice. Okrenuo sam se i pogledao u svoju majku i pomislio, 'Ovo je posljednji put da ulazim u ovo.'"<ref name="10things2007">{{cite news |first=Nick |last=Levine |title=Ten Things You Never Knew About Stephen Fry |date=19. 9. 2007 |url=http://www.digitalspy.com/showbiz/a75964/ten-things-you-never-knew-about-stephen-fry.html |work=[[Digital Spy]] |access-date=24. 8. 2010}}</ref> Fry je bio 14 godina u vezi sa svojim bivšim partnerom, Danielom Cohenom. U julu 2010. je objavljeno da je u vezi sa glumcem [[Steven Webb|Stevenom Webbom]].<ref>[http://www.dailymail.co.uk/news/article-1294470/Stephen-Frys-Quite-Interesting-love-life.html "Stephen Fry dumps long-term partner for young actor as love life becomes Quite Interesting" Daily Mail 14. jul, 2010] Pristupljeno na 24.8.2010.</ref><ref>{{cite news|url=http://www.independent.co.uk/news/people/profiles/stephen-fry-a-restless-soul-546925.html|title=Stephen Fry: A restless soul|access-date=24. 8. 2010|date=20. 9. 2004|publisher=[[The Independent]]|location=London|archive-date=5. 12. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20081205171852/http://www.independent.co.uk/news/people/profiles/stephen-fry-a-restless-soul-546925.html|url-status=dead}}</ref> Živi u Londonu i vozi [[TX4]] londonski taksi. Fry aktivno podržava [[Laburistička partija|Laburističku partiju]] već dugo godina i pojavljivao se u političkoj emisiji sa Hugh Lauriejem i [[Michelle Collins]]om u novembru 1993. Uprkos tome, nije glasao na izborima 2005. godine, jer se nije slagao sa stavom u vezi sa [[Rat u Iraku|ratom u Iraku]] nijedne partije. Iako je hvalio Blair/Brownovu vladu, kritikovao je njihov koncept "trećeg puta". Blizak je sa [[Charles, princ od Walesa|Princem Charlesom]] i bio je gost na njegovom vjenčanju sa Camillom 2005. godine. Fry je prijatelj s britanskim glumcem i komičarem, [[Rowan Atkinson|Rowanom Atkinsonom]] i bio je kum na njegovom vjenčanju. Također je dobar prijatelj sa glumcem [[John Mills|Johnom Millsom]].<ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/entertainment/film/4476875.stm|title=Entertainment &#124; Film &#124; Acting legend Sir John Mills dies|publisher=BBC News|date=24. 4. 2009|access-date=24. 8. 2010}}</ref> Bio je kum na vjenčanju [[Hugh Laurie|Hugha Lauriea]] i krstio je svo troje njegove djece. Fry je veoma zainteresovan za digitalnu tehnologiju i tvrdi da je kupio treći [[Macintosh]] koji je prodat u UK-u (njegov prijatelj [[Douglas Adams]] je kupio prva dva) i u šali kaže da nikada nije vidio [[smartphone]] koji nije kupio.<ref>{{cite news|url=http://www.guardian.co.uk/technology/series/dorktalk|title=Dork talk|publisher=Guardian|access-date=24. 8. 2010 | location=London | date=9. 11. 2007}}</ref> Fry navodi [[Wikipedia|Wikipediju]] kao jedan od njegovih omiljenih sajtova, "jer volim da saznam da sam umro i da sam trenutno u baletu u Kini, kao i mnoge druge tačne i važne informacije koje nam Wikipedia donosi."<ref>{{cite web|url=http://www.videojug.com/interview/stephen-fry-the-internet|title=Videojug: Interview with Stephen Fry|publisher=Videojug.com|date=31. 5. 2007|access-date=424. 8. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20090211141802/http://www.videojug.com/interview/stephen-fry-the-internet|archive-date=11. 2. 2009|url-status=dead}}</ref> == Bibliografija == * {{Cite book |last1=Fry |first1=Stephen |year=1990 |title=A Bit of Fry and Laurie |url=https://archive.org/details/bitoffrylaurie0000frys |first2=Hugh |last2=Laurie |publisher=Mandarin |isbn=9780749307059 }} * {{Cite book |last=Fry |first=Stephen |year=1993 |title=[[The Liar (novel)|The Liar]] |publisher=Soho |isbn=9780939149827 }} * {{Cite book |last=Fry |first=Stephen |year=1994 |title=[[The Hippopotamus]] |publisher=Soho Press |isbn=9781569470541 }} * {{Cite book |last=Fry |first=Stephen |year=1997 |title=[[Making History (novel)|Making History]] |publisher=Arrow |isbn=9780099464815}} * {{Cite book |last=Fry |first=Stephen |year=2000 |title=[[Moab Is My Washpot]] |publisher=Soho Press |isbn=9781569472026}} * {{Cite book |last=Fry |first=Stephen |year=2000 |title=[[The Stars' Tennis Balls]] |publisher=Hutchinson |isbn=9780091801519 |ref=CITEREFFry2000b}} * {{Cite book |last=Fry |first=Stephen |year=2003 |title=[[Revenge: A Novel]] |edition=reprint |publisher=Random House |isbn=9780812968194 }} * {{Cite book |last=Fry |first=Stephen |year=2005 |title=[[The Ode Less Travelled: Unlocking the Poet Within]] |publisher=Hutchinson |isbn=9780091796617}} * {{Cite book |last1=Lloyd |first1=John |year=2006 |title=[[The Book of General Ignorance]] |first2=Stephen |last2=Fry |first3=John |last3=Mitchinson |editor1=John Mitchinson |publisher=Faber and Faber |isbn=9780571233687 }} * {{Cite book |last1=Carwardine |first1=Mark |year=2009 |title=Last Chance to See |url=https://archive.org/details/isbn_9780007859078 |first2=Stephen |last2=Fry |publisher=HarperCollins Publishers Limited |isbn=9780007290727 }} * {{Cite book |last=Fry |first=Stephen |year=2010 |title=The Fry Chronicles: An Autobiography |url=https://archive.org/details/frychronicles0000frys_q4x7 |publisher=Michael Joseph |isbn=0718154835 }} (to be published in the UK Sep 13, 2010) == Reference == {{Refspisak|3}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Stephen Fry}} * [http://www.stephenfry.com/ Zvanični sajt] * {{twitter|stephenfry}} * {{dmoz|Arts/People/F/Fry,_Stephen}} * {{imdb name|name=Stephen Fry|id=0000410}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Fry, Stephen}} [[Kategorija:Rođeni 1957.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, London]] [[Kategorija:Britanski glumci]] [[Kategorija:Naratori i naratorke audio knjiga]] [[Kategorija:Engleski glumci]] [[Kategorija:Engleski Jevreji]] [[Kategorija:Engleski komičari]] [[Kategorija:Engleski pisci]] [[Kategorija:Engleski režiseri]] [[Kategorija:Engleski blogeri]] [[Kategorija:Engleski voditelji]] [[Kategorija:Engleski radijski glumci]] [[Kategorija:Engleski pisci naučne fantastike]] [[Kategorija:Engleski scenaristi]] [[Kategorija:Gej glumci]] [[Kategorija:Gej pisci]] [[Kategorija:LGBTQ režiseri i režiserke]] [[Kategorija:LGBTQ komičari i komičarke]] [[Kategorija:LGBTQ scenaristi i scenaristkinje]] [[Kategorija:LGBTQ televizijske ličnosti]] [[Kategorija:LGBTQ osobe iz Engleske]] [[Kategorija:Osobe sa bipolarnim poremećajem]] [[Kategorija:Harry Potter]] [[Kategorija:Rektori univerziteta Dundee]] [[Kategorija:Dobitnici Nagrade "Sidewise"]] gk22pec1fs9ixl5j9ye04vvql4ko6s7 Vlasi Predojevići 0 173518 3917385 3807752 2026-08-10T07:41:36Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917385 wikitext text/x-wiki '''Vlasi Predojevići'''<ref>{{Cite book|last=Abaspahić|first=Amina|url=https://www.ff.unsa.ba/files/zavDipl/22_23/arh/Amina-Abaspahic.pdf|title=Vlasi u trgovini u srednjovjekovnoj Bosni (završni magistarski rad)|access-date=15. 1. 2026|archive-date=16. 6. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250616062349/https://ff.unsa.ba/files/zavDipl/22_23/arh/Amina-Abaspahic.pdf|url-status=dead}}</ref> su [[Vlasi|vlaška]] skupina/katun, smještena na području [[Bileća|Bileće]], gdje se nalazio njihov glavni naseobinski kompleks (de vila de Predouich), a ponekada se spominju i u obliženjm [[Gacko|Gacku]], [[Nevesinje|Nevesinju]] i [[Rudine|Rudinama]]. Vlasi Predojevići doživjeli su i imaju značajnu literaturnu promociju preko čuvenog [[Gazi Hasan-paša Predojević|Hasan-paše Predojevića]], osvajača [[Bihać]]a (druga polovina [[16. vijek|XVI stoljeća]]). On je predstavljan njihovim potomkom, prvim poznatim islamiziranim članom ‘porodice Predojević’, mada relevantnih potvrda za to nema u izvorima. Katun Predojevića je vjerovatno izrastao iz neke veće vlaške skupine, no podaci o tome, kao ni o katunaru imena Predoje nisu sačuvani. Prvi izvorni podaci o Predojevićima potiču iz augusta [[1372|1372. godine]], kada se imenom spominju četvorica prvih poznatih pripadnika katuna Predojevog: Milaš Grubetić, Brajko Boljojević, Bjeloje Boljojević i Nenad Bratošević. Kao i sve druge vlaške skupine i Predojevići se pretežno bave [[stočarstvo]]m, ulaze u razne poslovne poduhvate sa Dubrovčanima, uključujući [[Karavanska trgovina u srednjovjekovnoj Bosni|karavanski prevoz]] raznih artikala, većinom soli. Kao dodatni izvor prihoda Predojevići praktikuju pljačke i prepade na dubrovačke trgovce. Istaknutiji pripadnici ovog [[vlaški katun|katuna]] bili su: Čeprnja Brajanović sa sinovima Stjepanom, Vukcem, Lukačem i Bogdanom Čeprnjićem, zatim Zagorac Brajanović sa sinom Jurjem Zagorčićem i unucima Obradom, Vukotom, Radičem, Ivanišem, Radojom, Vukićem i Mladienom Jurjević Zagorčićem. Predojevići su jedno vrijeme bili ljudi vlasteoske porodice [[Pavlovići|Pavlovića]], da bi prije dolaska [[Osmanlije|Osmanlija]] priznavali seniorstvo [[Kosače|Kosača]]. Nakon [[pad srednjovjekovnog Bosanskog kraljevstva|pada srednjovjekovnog Bosanskog kraljevstva]] od vlaha Predojevića se spominju Mrkša Radosalić, Juraj Vukčić i Bogdan Vučihnić. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi i literatura== * [[Bogumil Hrabak|Храбак, Богумил]], "[https://drive.google.com/file/d/0B3ma9plMXxAEUkNfVVYyOXlwX2M/view?resourcekey=0-hrhkFZj1ilab8tdSmXAK4w О херцеговачким влашким катунима према пословној књизи Дубровчанина Џивана Припчиновића]", Гласник Земаљског музеја 11 (Историја и етнографија), Сарајево 1956, 29-39. * [[Desanka Kovačević-Kojić|Ковачевић Десанка]], "Средњовјековни катуни по дубровачким изворима", Симпозијум о средњовјековном катуну, Научно друштво СР Босне и Херцеговине, Посебна издања, књига II, Одјељење Историјско-филолошких наука I, Urednik Milenko Filipović, Sarajevo 1963, 121-142. * [[Esad Kurtović|Kurtović Esad]], "Iz historije vlaha Predojevića", Godišnjak Centra za balkanološka istraživanja 40, ANU BiH, Sarajevo 2011, 243-254. * [[Esad Kurtović|Kurtović Esad]], "Seniori hercegovačkih vlaha", Zbornik radova Hum i Hercegovina kroz povijest, Hrvatski institut za povijest, Zagreb 2011, 647-695. * [[Đuro Tošić|Тошић Ђуро]], "Прилог проучаванју Донјих влаха у источној Херцеговини", Зборник за историју БиХ 4, Београд 2004. {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Vlasi u srednjovjekovnoj Bosni|Predojevici]] 3d74gnz374i9pfp86bjxafsqqgh0zkt Skijaški skokovi 0 178785 3917291 3915749 2026-08-09T15:40:19Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917291 wikitext text/x-wiki {{Infokutija sport | ime = Skijaški skokovi | slika = Vikersund skiflygingsbakke.jpg | opis_slike = [[Vikersundbakken]] u [[Vikersund]]u najveća je skakaonica na svijetu | najviša_upravna_organizacija = [[Međunarodna skijaška federacija|FIS]] | nadimak = | kontakt = | broj_članova_tima = Pojedinačno i ekipno | kategorija = | oprema = [[Skije]], vezovi, kombinezon, kaciga | mjesto = | država/regija = [[Skandinavija]], [[Srednja Evropa]], [[Sjeverna Amerika|Sj. Amerika]], [[Japan]] | olimpijski_sport = Od [[Skijaški skokovi na Zimskim olimpijskim igrama 1924.|ZOI 1924]] (muškarci) <br/> Od [[Skijaški skokovi na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|ZOI 2014]] (žene) }} [[Datoteka:Einsiedeln IMG 2768.JPG|mini|230px|Skakaonice u [[Einsiedeln]]u ([[Švicarska]])]] [[Datoteka:Trampolino pragelato.jpg|mini|230px|Kompleks skakaonica u [[Pragelato|Pragelatu]] tokom [[ZOI 2006.]] u [[Torino|Torinu]]]] [[Datoteka:Matti Nykasen maki in Jyvaskyla 2007-06-14.jpg|mini|238px|Skakaonica "Matti Nykänen" (K-100) i manja skakaonica (K-64) u [[Jyväskylä|Jyväskyli]] ([[Finska]])]] '''Skijaški skokovi''' su [[sport]]ska disciplina skakanja na skijama u kojoj se [[skijanje|skijaš]] spušta niz posebno konstruiranu skakaonicu te nakon odraza pokušava "preletjeti" što veću udaljenost. Skakaonica je prekrivena [[snijeg]]om, pa su takmičenja moguća samo u [[zima|zimskim]] uslovima. Ipak, danas postoje i varijante izrade skakaonice s vještačkom podlogom te se takmičenja mogu održavati cijele godine, a jedna varijanta tog sporta izvodi se i na [[voda|vodi]]. Skijaški skokovi su [[Skijaški skokovi na Zimskim olimpijskim igrama|standardni sport]] na [[Zimske olimpijske igre|Zimskim olimpijskim igrama]]. Oni su i sastavni dio sporta koji se naziva [[nordijska kombinacija]], a koji se sastoji od takmičenja u [[Skijaško trčanje|skijaškom trčanju]] i skijaškim skokovima. [[Datoteka:Calgary.jpg|mini|desno|200px|Ski-skakač u [[Calgary]]ju ([[Kanada]])]] == Historija == Kao većina skijaških disciplina, i skijaški skokovi najranije se spominju u [[Skandinavija|skandinavskim]] zemljama. Nastali su u [[Morgedal]]u ([[Norveška]]). U početku, oko 1810. godine, skakalo se s odskočišta napravljenog od nabacanog snijega ispod neke prirodne strme padine. Skakač je dobijao zalet spustivši se niz padinu, a zatim bi se odrazio s odskočišta i letio 15–20&nbsp;m. Oko 1840. skakači su odskočište smjestili na samu strminu padine. Sačuvani crteži iz 1862, 1880. i 1888. prikazuju skakače kako skaču s jednim dugim štapom u ruci, skupljenih koljena, i nakon doskoka izvode [[Telemark (skijanje)|telemark]]. Prvi poznati skijaš-skakač bio je [[Olaf Rye]], norveški poručnik. On se 1809. lansirao 9,5&nbsp;m u zrak pred publikom koju su činili ostali [[vojnik|vojnici]]. [[Sondre Nordheim]] prvi je počeo skakati bez štapa, pa je njegov "elegantni" skok pobudio veliku pažnju, označivši prekretnicu u ovom sportu. Tek 1860-ih počinju se graditi skijaške skakaonice, od kojih je vjerovatno skakaonica [[Holmenkollen (skakaonica)|Holmenkollen]] kod [[Oslo|Osla]] bila jedna od prvih. Prve norveške skakaonice bile su za današnje pojmove veoma kratke, tako da je rekordna dužina Nordheimovog skoka 1868. iznosila 19&nbsp;m, a skokovi 1910 (H. Hansen), 1914 (A. Amundsen) 54, dok je 1933. [[Sigmund Ruud]] skočio 86&nbsp;m. Prvo poznatije takmičenje bilo je [[Husebyrennet]], održano u Oslu 1879. Tada je Olaf Haugann postavio i [[Svjetski rekordi u skijaškim skokovima|prvi svjetski rekord]]: 20&nbsp;m.<ref>[http://www.skisprungschanzen.com/EN/Ski+Jumps/NOR-Norway/ Arhiva ski-skakaonica: Norveška], ''skisprungschanzen.com''.</ref> Ovo je takmičenje 1892. prebačeno na Holmenkollen, koji je i do danas ostao jedna od najprestižnijih skakaonica. == Takmičenja == [[Datoteka:Hochfirstschanze.jpg|mini|desno|150p|Savremena skijaška skakaonica]] Takmičenja se održavaju uglavnom na trima vrstama skakaonica, koje se razlikuju po veličini: * 90-metarska skakaonica – obračunska tačka na daljini je od 80 do 100&nbsp;m (najčešće 90), a skakači postižu daljine do 110&nbsp;m u optimalnim uvjetima. * 120-metarska skakaonica – obračunska tačka na udaljenosti je od 120 do 130&nbsp;m, zavisno od skakaonice. Na onim malo većim mogu se postići daljine i do 145&nbsp;m. * Skijaška letaonica – to su skakaonice s obračunskom tačkom preko 185&nbsp;m i na njima se mogu postići dužine do čak 250&nbsp;m. Često se za takmičenje na takvim skakaonicama koristi naziv "skijaški letovi", da bi se naglasila velika dužina skokova. Standardno takmičenje sastoji se od jednog probnog skoka i dva skoka koji se ocjenjuju, a bodovi za oba skoka sabiru se za konačni poredak. Postoji i ekipno takmičenje, u kojem se sabiru bodovi četiri člana jedne ekipe. Amaterska i juniorska takmičenja održavaju se na manjim skakaonicama. === Ljetna takmičenja === Takmičenja se mogu održavati i ljeti. Skakači se tada spuštaju po porculanskim "špurama" za skije, a umjesto snijegom padina je prekrivena plastičnom travom, koja se u kraćim intervalima polijeva vodom. FIS je organizirao i posebno takmičenje pod nazivom [[Ljetni Grand Prix (skijaški skokovi)|Ljetni Grand Prix]], a održava se na sljedećim skakaonicama: {{col-begin|width = 60%}} {{col-break}} * [[Hinterzarten]] (K-95) * [[Courchevel]] (K-120) * [[Einsiedeln]] (K-105) * [[Klingenthal]] (K-125) * [[Zakopane]] (K-120) * [[Hakuba (skakaonica)|Hakuba]] (K-120) * [[Pragelato]] (K-125) {{col-break}} * [[Liberec]] (K-120) * [[Kranj]] (K-100) * [[Wisła (mjesto)|Wisła]] (K-120) * [[Szczyrk]] (K-90) * [[Hinzenbach]] (K-85) * [[Almati]] (K-120) * [[Örnsköldsvik]] (K-90) {{col-break}} {{col-end}} [[FIS-kup]] i [[Kontinentalni kup u skijaškim skokovima|Kontinentalni kup]] također imaju ljetna takmičenja, čak i više nego Svjetski kup. === Ženski skijaški skokovi === [[FIS]] je 26. maja 2006. odlučio dozvoliti ženama da skaču na [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2009.|SP 2009.]] u [[Češka|češkom]] [[Liberec]]u, a da se zatim na [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2011.|idućem SP-u]] održe ženski ekipni skokovi. FIS je također odlučio uputiti prijedlog [[MOK]]-u da dozvoli ženama da se takmiče na [[ZOI 2010.]] u [[Vancouver]]u.<ref>{{cite web |url= http://www.fis-ski.com/uk/news/pressreleases/pressreleases2006/gacongressdecisions.html |title= Decisions of the 45th International Ski Congress in Vilamoura/Algarve |publisher=fis-ski.com|date=26. 5. 2006 |access-date=9. 3. 2013 |archive-url= https://archive.today/20130123053734/http://www.fis-ski.com/uk/news/pressreleases/pressreleases2006/gacongressdecisions.html |archive-date=23. 1. 2013}}</ref> Izvršni odbor MOK-a 28. novembra 2006. odbio je taj prijedlog uz obrazloženje da nema dovoljnog broja takmičarki, kao ni zemalja, te da se ženski ski-skokovi tek moraju etablirati na međunarodnom nivou.<ref>{{cite web |author= Nathaniel Vinton |url= http://www.nytimes.com/2007/01/22/sports/othersports/22ski.html?_r=0 |title= Olympics Are Still a Dream for Some Female Athletes |publisher=[[The New York Times]]|date=22. 1. 2007}}</ref> [[Jacques Rogge]], tadašnji predsjednik MOK-a, rekao je da ženski ski-skokovi neće biti u programu OI jer "ne želimo da medalje budu rastopljene i isprane vodom" (tj. da im vrijednost bude umanjena), aludirajući na relativno mali broj potencijalnih takmičarki.<ref>{{cite web |url= http://www.ctvnews.ca/rogge-women-jumpers-would-dilute-olympics-medals-1.279442 |title= Rogge: Women jumpers would dilute Olympics medals |publisher= CTV News |date= 28. 2. 2008 |access-date= 9. 3. 2013 |archive-date= 31. 3. 2019 |archive-url= https://web.archive.org/web/20190331081331/https://www.ctvnews.ca/rogge-women-jumpers-would-dilute-olympics-medals-1.279442 |url-status= dead }}</ref> Navedeno je da, iako broj žena u ski-skokovima nije beznačajan, kod njih postoji veći raspon u pogledu talenta nego kod muškaraca budući da su najbolji skakači vrlo blizu jedni drugima po takmičarskoj jačini, dok žene više variraju, čak i u najjačim takmičenjima.<ref>{{cite web |author= Christa Case Bryant |url= http://www.csmonitor.com/USA/Society/2009/1109/p17s03-ussc.html |title= Why women can't ski jump in the Winter Olympics |publisher=Christian Science Monitor|date=9. 11. 2009}}</ref> Grupa od 15 ski-skakačica podnijela je tužbu protiv Organizacijskog komiteta Zimskih olimpijskih i paraolimpijskih igara u Vancouveru ([[VANOC]]-a) navodeći da bi održavanje muških skokova na ZOI u Vancouveru bez ženskog takmičenja bilo direktno kršenje 15. stavka Kanadske povelje o pravima i slobodama.<ref>{{cite web | url=http://www.theepochtimes.com/n2/content/view/16139/ | title=Female Ski Jumpers Seem Olympic Inclusion | author=Cindy Chan | date=29. 4. 2009 | publisher=Epoch Times | access-date=14. 11. 2009 }}{{Mrtav link}}</ref> Argumenti povezani s ovom tužbom predstavljeni su od 20. do 24. aprila 2009, a presuda je donesena 10. juna, protiv skakačica. Sudija je odredio da je ova stvar, iako se radi o slučaju diskriminiranja žena<ref>{{cite web | url=http://www.ctvolympics.ca/ski-jumping/news/newsid=12739.html#no+female+flight+2010?cid=rssctv | title=No female flight in 2010: B.C. court rejects ski jump bid | author=Rod Mickelburgh | date=10. 7. 2009 | publisher=CTV Olympics | access-date=14. 11. 2009 | archive-date=9. 1. 2010 | archive-url=https://web.archive.org/web/20100109131020/http://www.ctvolympics.ca/ski-jumping/news/newsid%3D12739.html#no+female+flight+2010?cid=rssctv | url-status=dead }}</ref>, odgovornost MOK-a te stoga nije obuhvaćena Poveljom. Dalje je određeno da se Povelja ne odnosi na VANOC.<ref>{{cite web |url= http://www.cbc.ca/canada/british-columbia/story/2009/07/10/bc-olympic-women-ski-jump-decision.html |title=Female ski jumpers lose Olympic battle |author=CBC News |date=10. 7. 2009 |publisher=CBC News |access-date=14. 11. 2009 |archive-url= https://web.archive.org/web/20090714160644/http://www.cbc.ca/canada/british-columbia/story/2009/07/10/bc-olympic-women-ski-jump-decision.html |archive-date=14. 7. 2009}}</ref> Trojica sudija iz [[Britanska Kolumbija|Britanske Kolumbije]] jednoglasno su odbili žalbu 13. novembra. [[SAD|Američka]] [[glumica]] i [[filmski producent|producentica]] [[dokumentarni film|dokumentarnih]] [[film]]ova, [[Virginia Madsen]], zabilježila je napore kanadskog tima u filmu iz 2009. pod nazivom ''Fighting Gravity'' (''U borbi protiv [[gravitacija|gravitacije]]'').<ref>{{cite web |author= Tatiana Siegel |url= http://www.variety.com/article/VR1118002265.html?categoryid=13&cs=1 |title= Virginia Madsen to defy 'Gravity' |publisher=[[Variety]]|date=8. 4. 2009 |access-date=9. 3. 2013 |archive-url= https://web.archive.org/web/20100104025544/http://www.variety.com/article/VR1118002265.html?categoryid=13&cs=1 |archive-date=4. 1. 2010}}</ref> MOK je 6. aprila 2011. službeno prihvatio ženske ski-skokove u program [[ZOI 2014.]] u [[Rusija|ruskom]] [[Soči]]ju.<ref>{{cite web |url= http://www.olympic.org/news/women-s-ski-jumping-will-make-its-debut-in-innsbruck-and-sochi/124211 |title= Women’s ski jumping will make its debut in Innsbruck and Sochi |publisher=Olympic.org|date=6. 4. 2011}}</ref> Godine 2013, u periodu od nekoliko [[mjesec (period)|mjeseci]], pet skakačica iz samog svjetskog vrha zadobilo je ozbiljne povrede [[koljeno|koljena]] i morale su se povući na dugoročni oporavak, dovodeći u opasnost njihove šanse za dobar uspjeh u Sočiju. [[Daniela Iraschko]], svjetska prvakinja iz 2011, pala je u Hinterzartenu 12. januara i povukla se<ref>Pogledajte [http://berkutschi.com/de/front/news/show/2590-daniela-iraschko-erfolgreich-operiert vijest o njenoj operaciji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140102010740/http://berkutschi.com/de/front/news/show/2590-daniela-iraschko-erfolgreich-operiert |date=2. 1. 2014}}</ref>; 17. marta teže se povrijedila [[Anja Tepeš]] na Holmenkollenu u Oslu<ref>Pogledajte [http://berkutschi.com/en/front/news/2792-anja-tepes-seriously-injured ovaj link].</ref>; pobjednica ''Cup de Francea'', Espiau, povrijedila je koljeno u junu<ref>Pogledajte [http://www.ladiesskijumping.com/wiadomosci/467/French-preparation-is-on-target ovdje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131203100809/http://www.ladiesskijumping.com/wiadomosci/467/French-preparation-is-on-target/ |date=3. 12. 2013}}.</ref>; 12. augusta [[Alexandra Pretorius]], dvostruka pobjednica ženskog ''Grand Prixa'', zadobila je sličnu povredu u Courchevelu<ref>Pogledajte [http://www.calgaryherald.com/sports/Calgary+jumper+injures+knee+during+training+France/8780737/story.html. ovu vijest]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}.</ref>; konačno, 21. augusta u Oberstdorfu je ligamente koljena povrijedila i [[Sarah Hendrickson]], svjetska prvakinja iz 2013.<ref>Pogledajte [http://olympictalk.nbcsports.com/2013/08/21/sarah-hendrickson-ski-jumping-injury/ ovaj link] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130823070537/http://olympictalk.nbcsports.com/2013/08/21/sarah-hendrickson-ski-jumping-injury/ |date=23. 8. 2013 }}.</ref> Skakačicama je potreban duži zalet nego skakačima kako bi nadoknadile manju težinu i postigle potrebnu brzinu. Zbog njihove manje težine skakačice postižu dužine koje nisu ispod onih koje postižu njihove muške kolege. U medijskim izvještajima navodi se da bi ovo moglo preopteretiti koljena skakačica, s [[fiziologija|fiziološkog]] aspekta. === Mješoviti timovi === U [[Ljubljana|Ljubljani]] je 16. juna 2012. održano historijsko, premijerno takmičenje u mješovitim ski-skokovima, gdje svaku ekipu sačinjavaju dva muškarca i dvije žene, koji skaču naizmjenično.<ref>{{cite web |url= http://www.szlj.si/novice/1674 |title= Prvič v zgodovini smučarskih skokov – tekma mešanih parov |publisher= Sportski savez Ljubljane |date= 16. 6. 2012 |language= slovenski |access-date= 9. 3. 2013 |archive-date= 20. 11. 2016 |archive-url= https://web.archive.org/web/20161120213003/http://www.szlj.si/novice/1674 |url-status= dead }}</ref> Takmičenje je nazvano ''Borba rodova'' ili ''Duel rodova'', a održano je u okviru 42. međunarodnih revijalnih ski-skokova na skakaonicama u Areni Triglav Mostec, kompleksu smještenom u ljubljanskom distriktu [[Šiška]].<ref>[http://www.skisprungschanzen.com/EN/Ski+Jumps/SLO-Slovenia/Ljubljana/0464-Mostec/ Skakaonice u Mostecu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130716120620/http://www.skisprungschanzen.com/EN/Ski+Jumps/SLO-Slovenia/Ljubljana/0464-Mostec/ |date=16. 7. 2013 }}, ''skisprungschanzen.com''</ref> Na četiri skakaonice (HS 14, HS 23, HS 38 i HS 62) mješoviti timovi (ovog puta samo parovi) takmičili su se prvi put po sistemu eliminacije. Prvi pobjednici u historiji postali su domaći takmičari [[Maja Vtič]] i [[Tomaž Naglič]].<ref>{{cite web |url= http://tvslo.si/#ava2.138976125;; |title= Video |publisher=tvslo.si|date=16. 6. 2012}}</ref> Na skakaonici [[Le Praz]] (HS 96) u [[Francuska|francuskom]] [[Courchevel]]u 14. augusta održano je prvo potpuno mješovito takmičenje (2 + 2), prvo takvo takmičenje u Ljetnom Grand Prixu i prvo na vještačkoj podlozi, a prvi pobjednik bila je ekipa Japana. 23. novembra održano je i prvo ovakvo takmičenje u okviru Svjetskog kupa, i to u [[Lillehammer]]u, na olimpijskoj skakaonici [[Lysgårdsbakken]] (HS 100). Prvi pobjednik postala je ekipa Norveške. == Najposjećenija takmičenja == (Pojedinačna takmičenja s posjetom većom od 50.000 ljudi. Spisak nije potpun.) {| class="wikitable sortable" style="text-align: center;" !Plasman ! class="unsortable" |Broj gledalaca !Mjesto !Datum !Skakaonica ! class="unsortable" |Takmičenje |- | 1. || 143.000 || align=left|{{ZD|NOR}} [[Holmenkollen]] ([[Oslo]]) || 14. 2. 1952. || align=left|[[Holmenkollen (skakaonica)|Holmenkollen]] || align=left| [[Skijaški skokovi na ZOI 1952.|ZOI 1952.]] |- | 2. || 130.000 || align=left|{{ZD|NNJE}} [[Garmisch-Partenkirchen]] || 16. 2. 1936. || align=left|[[Velika olimpijska skakaonica (Garmisch-Partenkirchen)|Velika olimpijska skakaonica]] || align=left| [[Skijaški skokovi na ZOI 1936.|ZOI 1936.]] |- | 3. || 120.000 || align=left|{{ZD|POLJ}} [[Zakopane]] || 18. 2. 1962. || align=left|[[Wielka Krokiew]] || align=left|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 1962.|SP 1962.]] |- | 4. || 111.000 || align=left|{{ZD|SLO}} [[Planica]] || 20. 3. 2016. || align=left| [[Letalnica]] || align=left| Finale [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2015/2016.|Svjetskog kupa 2015/16.]] |- | 5. || 106.000 || align=left|{{ZD|NOR}} [[Holmenkollen]] ([[Oslo]]) || mart 1946. || align=left|[[Holmenkollen (skakaonica)|Holmenkollen]] || align=left| [[Skijaški festival Holmenkollen]] |- | 6. || 100.000 || align=left|{{ZD|JUG}} [[Planica]] || 16. 3. 1985. || align=left|[[Letalnica]] || align=left| [[SP u ski-letovima 1985.]] |- | 7. || 70.000 || align=left|{{ZD|SLO}} [[Planica]] || 22. 3. 1997. || align=left| [[Letalnica]] || align=left| Finale [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1996/1997.|Svjetskog kupa 1996/97.]] |- | || 70.000 || align=left|{{ZD|NOR}} [[Holmenkollen]] ([[Oslo]]) || 3. 3. 2011. || align=left|[[Holmenkollen (skakaonica)|Holmenkollen]] || align=left| [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2011.|SP 2011.]] |- | 8. || 57.000 || align=left|{{ZD|AUT}} [[Tauplitz]] || 17. 1. 2016. || align=left| [[Kulm (letaonica)|Kulm]] || align=left| [[SP u ski-letovima 2016.]] |- | 9. || 55.000 || align=left|{{ZD|SLO}} [[Planica]] || 20. 3. 2010. || align=left| [[Letalnica]] || align=left| [[SP u ski-letovima 2010.]] |- | 10. || 50.000 || align=left|{{ZD|JUG}} [[Planica]] || 14. 3. 1987. || align=left| [[Letalnica]] || align=left| Finale [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1986/1987.|Svjetskog kupa 1986/87.]] |- | || 50.000 || align=left|{{ZD|JAP}} [[Hakuba]] ([[Nagano]]) || 17. 2. 1998. || align=left| [[Hakuba (skakaonica)|Hakuba]] || align=left| [[Skijaški skokovi na ZOI 1998.|ZOI 1998.]] |} == Rekordi == Uključena su sva takmičenja prije Svjetskog kupa, Olimpijske igre, svjetska prvenstva i Svjetski kup <small>(podaci do 24. 3. 2019).</small> {| class="wikitable" |- ! Kategorija !! Skakač !! Rekord |- | colspan="3" align="center" bgcolor="#FFFF99" | '''[[Skijaški skokovi na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]''' ([[Skijaški skokovi na ZOI 1924.|1924]]–[[Skijaški skokovi na ZOI 2018.|2018]]) | colspan="3" | |- | Pojedinačne pobjede || [[Simon Ammann]] || align=center|4 |- | Osvojene medalje (pojedinačno + ekipno) || [[Matti Nykänen]] || align=center|5 |- | Ekipne pobjede || Finska, Njemačka, Austrija || align=center|2 |- | Ekipne medalje || Austrija || align=center|5 |- | Najmlađi pojedinačni pobjednik <small>([[Skijaški skokovi na ZOI 1992.|Albertville '92]])</small> || [[Toni Nieminen]] || 16 godina i 261 dan |- | Najstariji pojedinačni pobjednik <small>([[Skijaški skokovi na ZOI 2018.|Pyeongchang 2018]])</small> || [[Kamil Stoch]] || 30 godina i 268 dana |- | Broj učešća na ZOI || [[Noriaki Kasai]] || align=center|8 |- | colspan="3" align="center" bgcolor="#A4C639" | '''[[Svjetski prvaci u skijaškim skokovima|Svjetska prvenstva]]''' ([[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 1925.|1925]]–[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2019.|2019]]) | colspan="3" | |- | Najviše pojedinačnih pobjeda || [[Adam Małysz]] || align=center|4 |- | Najviše pojedinačnih medalja || [[Adam Małysz]] || align=center|6 |- | Osvojene medalje (pojedinačno + ekipno) || [[Gregor Schlierenzauer]] || align=center|12 |- | Najviše ekipnih pobjeda || Austrija || align=center|9 |- | Najviše ekipnih medalja || Austrija || align=center|20 |- | Najmlađi pojedinačni pobjednik <small>([[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 1995.|Thunder Bay '95]])</small> || [[Tommy Ingebrigtsen]] || 17 godina i 222 dana |- | Najstariji pojedinačni pobjednik <small>([[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2013.|Val di Fiemme '13]])</small> || [[Anders Bardal]] || 30 godina i 183 dana |- | Broj učešća na Svjetskim prvenstvima || [[Noriaki Kasai]] || align=center|13 |- | colspan="3" align="center" bgcolor="#FBCEB1" | '''[[Svjetsko prvenstvo u skijaškim letovima]]''' ([[SP u ski-letovima 1972.|1972]]–[[SP u ski-letovima 2018.|2018]]) | colspan="3" | |- | Najviše pojedinačnih pobjeda || [[Walter Steiner]], [[Sven Hannawald]], [[Roar Ljøkelsøy]] || align=center|2 |- | Najviše pojedinačnih medalja || [[Matti Nykänen]] || align=center|5 |- | Osvojene medalje (pojedinačno + ekipno) || [[Janne Ahonen]] || align=center|7 |- | Najviše ekipnih pobjeda || Austrija || align=center|3 |- | Najviše ekipnih medalja || Norveška || align=center|5 |- | Najmlađi pojedinačni pobjednik <small>([[SP u ski-letovima 2008.|Oberstdorf '08]])</small> || [[Gregor Schlierenzauer]] || 18 godina i 47 dana |- | Najstariji pojedinačni pobjednik <small>([[SP u ski-letovima 2012.|Vikersund '12]])</small> || [[Robert Kranjec]] || 30 godina i 224 dana |- | Broj učešća na Svjetskim prvenstvima || [[Noriaki Kasai]] || align=center|11 |- | colspan="3" align="center" bgcolor="#FFBF00" | '''[[Spisak pobjednika Turneje 4 skakaonice|Turneja 4 skakaonice]]''' ([[Turneja 4 skakaonice 1953.|1952]]–[[Turneja 4 skakaonice 2018/2019.|2019]]) | colspan="3" | |- | Najviše ukupnih pobjeda || [[Janne Ahonen]] || align=center|5 |- | Najviše pojedinačnih pobjeda || [[Jens Weißflog]] || align=center|10 |- | Najmlađi pojedinačni pobjednik <small>([[Schattenberg (skakaonica)|Oberstdorf]] [[Turneja 4 skakaonice 1991/1992.|'91]])</small> || [[Toni Nieminen]] || 16 godina i 212 dana |- | Najstariji pojedinačni pobjednik <small>([[Skakaonica "Paul Ausserleitner"|Bischofshofen]] [[Turneja 4 skakaonice 1995/1996.|'96]])</small> || [[Jens Weißflog]] || 31 godina i 169 dana |- | Najmlađi ukupni pobjednik || [[Toni Nieminen]] || 16 godina i 220 dana |- | Najstariji ukupni pobjednik || [[Jens Weißflog]] || 31 godina i 169 dana |- | Najviše nastupa || [[Noriaki Kasai]] || align=center|28 |- | colspan="3" align="center" bgcolor="#BCD4E6" | '''Svjetski kup''' ([[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1979/1980.|1979]]–[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2018/2019.|2019]]) | colspan="3" | |- | Najviše ukupnih pobjeda || [[Matti Nykänen]], [[Adam Małysz]] || align=center|4 |- | Najviše pojedinačnih pobjeda || [[Gregor Schlierenzauer]] || align=center|53 |- | Najviše pojedinačnih postolja || [[Janne Ahonen]] || align=center|108 |- | Najviše pojedinačnih plasmana među top 10 || [[Janne Ahonen]] || align=center|248 |- | Najviše ekipnih pobjeda || Austrija || align=center|29 |- | Najviše ekipnih postolja || Austrija || align=center|75 |- | Najviše pojedinačnih nastupa || [[Noriaki Kasai]] || align=center|566 |- | Najviše ekipnih nastupa || [[Noriaki Kasai]] || align=center|71 |- | Ukupan broj nastupa (pojedinačno + ekipno) || [[Noriaki Kasai]] || align=center|637 |- | Najviše sezona || [[Noriaki Kasai]] || align=center|30 |- | Najviše pojedinačnih pobjeda u letovima || [[Gregor Schlierenzauer]] || align=center|14 |- | Najmlađi pojedinačni pobjednik <small>(Lahti '90)</small> || [[Steve Collins (ski-skakač)|Steve Collins]] || 15 godina i 362 dana |- | Najstariji pojedinačni pobjednik <small>(Kuusamo '14)</small> || [[Noriaki Kasai]] || 42 godina i 176 dana |- | Najmlađi ukupni pobjednik ([[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1991/1992.|1991/92]]) || [[Toni Nieminen]] || 16 godina i 303 dana |- | Najstariji ukupni pobjednik ([[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2017/2018.|2017/18]]) || [[Kamil Stoch]] || 30 godina i 304 dana |- | Najstariji učesnik u Svjetskom kupu || [[Noriaki Kasai]] || 45 godina i 292 dana |- | Najstariji skakač na postolju pojedinačno || [[Noriaki Kasai]] || 44 godine i 293 dana |- | Najstariji skakač među top 10 pojedinačno || [[Noriaki Kasai]] || 45 godina i 285 dana |- | Najviše pojedinačnih pobjeda u sezoni || [[Peter Prevc]] || align=center|15 |- | Najviše bodova u sezoni || [[Peter Prevc]] || align=center|2303 |- | Najviše puta među osvajačima bodova || [[Noriaki Kasai]] || align=center|462 puta |- | colspan="3" align="center" bgcolor="#FE6F5E" | '''Ostali rekordi''' | colspan="3" | |- | Prvi skok ikad preko 100 m – pad <small>([[Ponte di Legno]], 1935)</small> || [[Olav Ulland]] || align=center|103,5 m |- | Prvi službeni skok preko 100 m <small>([[Planica]], 1936)</small> || [[Josef Bradl|Sepp Bradl]] || align=center|101,5 m |- | Prvi skok ikad preko 200 m – pad <small>([[Planica]], [[SP u ski-letovima 1994.|1994]])</small> || [[Andreas Goldberger]] || align=center|202 m |- | Prvi službeni skok preko 200 m <small>([[Planica]], [[SP u ski-letovima 1994.|1994]])</small> || [[Toni Nieminen]] || align=center|203 m |- | Najviše letova preko 200 m || [[Robert Kranjec]] || align=center|206 |- | Svjetski rekorder <small>([[Vikersundbakken|Vikersund '17]])</small> || [[Stefan Kraft]] || align=center|253,5 m |- | Svjetski rekorder s [[kamera|kamerom]] na kacigi <small>(Planica '15)</small> || [[Jurij Tepeš]] || align=center|237,5 m |- | Svjetski rekorder (30+ godina) <small>(Vikersund '12)</small> || [[Robert Kranjec]] || align=center|244 m <!-- |- | Svjetski rekorder (35+ godina) <small>(Vikersund '17)</small> || [[Noriaki Kasai]] || align=center|241,5 m --> |- | Svjetski rekorder (40+ godina) <small>(Vikersund '17)</small> || [[Noriaki Kasai]] || align=center|241,5 m |- | Juniorski svjetski rekorder <small>(Planica '10)</small> || [[Gregor Schlierenzauer]] || align=center|232,5 m |- | Prvo pojedinačno takmičenje u Svjetskom kupu || [[Cortina d'Ampezzo]] || align=center|1979. |- | Prvo ekipno takmičenje u Svjetskom kupu || [[Lahti]] || align=center|1990. |- | Prvo mješovito takmičenje ikad – 2 člana || [[Mostec]] ([[Ljubljana]]) || align=center|2012. |- | Prvo mješovito takmičenje ikad – 4 člana || [[Courchevel]] || align=center|2012. |- | Prvo mješovito takmičenje u Svjetskom kupu || [[Lillehammer]] || align=center|2012. |- | Prvi tandemski skok ikad i svjetski rekord <br/> <small>([[Nordijski centar Planica|Planica HS 45]], 2016)</small> || [[Rok Urbanc]] i [[Jaka Rus]] || align=center|35 m |} == Bodovanje == Pobjednik se odlučuje po sistemu bodovanja zasnovanom na dužini skoka, stilu, dužini zaleta i smjeru vjetra. Svaka skakaonica ima cilj koji se zove ''obračunska tačka'' (ili ''K-tačka'' ili "kritična tačka", termin popularan na prostoru bivše Jugoslavije). Ova tačka označena je ''K-linijom'' u zoni doskoka, a predstavlja tačku u kojoj doskočna padina počinje prelaziti u râvan (mjereno od kraja zaleta). Kod takmičenja na 90-metarskoj, odnosno 120-metarskoj skakaonici K-linija nalazi se na 90, odnosno 120&nbsp;m. Za skok tačno na obračunsku tačku skakač dobija 60 bodova. Za svaki metar manje/više dodaje se ili oduzima 1,8 bodova po m (kod letova to iznosi 1,2 boda).<ref>Ovo je najčešća bodovna vrijednost 1 metra, no ona može biti i manja ili veća, zavisno od veličine same skakaonice.</ref> Stoga je moguće da takmičar ostvari negativan rezultat ako je njegov skok veoma kraći od kritične tačke, uz loše ocjene za stil (ovo je tipično u slučaju pada). Iako je cilj takmičenja u skijaškim skokovima preskočiti što veću udaljenost, ocjenjuje se i stil skakača, pa je za pobjedu, osim dugog skoka, potrebno prikazati i dobru tehniku leta te siguran doskok. Ukupni bodovi izračunavaju se po ostvarenoj dužini skoka te zbiru srednje 3 ocjene petorice sudija (najveća i najmanja ocjena se brišu), od kojih svaki može za stil dodijeliti maksimalno 20 bodova. Sudije se nalaze u posebnom tornju, obično s lijeve strane očekivane tačke doskoka. Bodovi za dužinu skoka dodjeljuju se prema odnosu dužine skoka i položaja obračunske tačke pojedine skakaonice. U januaru 2010. uveden je novi sistem bodovanja koji obuhvata vremenske uvjete. Aerodinamika i brzina na mostu važne su varijable koje određuju vrijednost skoka, a ako se vremenski uslovi mijenjaju u toku takmičenja, uslovi neće biti jednaki za sve, što nije fer. Skakaču se po novom sistemu dodaju ili oduzimaju bodovi ako se zaletište ("kapija") povisuje ili snižava. Naprednija kalkulacija određuje i plus/minus bodove za uslove vjetra u vrijeme skoka. Ovi se bodovi dodaju ili odbijaju od ukupnog broja bodova za skok. U pojedinačnim takmičenjima sabiraju se vrijednosti dvaju takmičarskih skokova kako bi se odredio pobjednik, dok se u ekipnim takmičenjima sabiraju rezultati svih skokova članova ekipe (4 x 2 skoka). U slučaju loših vremenskih uslova, tj. kad nije moguće održati zadani broj serija, takmičenje se prekida (budući da je sigurnost skakača glavni prioritet), a za službene rezultate uzimaju se oni nakon posljednje kompletirane serije. == Pravila == Skakači koji su lakši od donje težinske granice kažnjavaju se kraćom maksimalnom dužinom skija, što smanjuje aerodinamički uzgon koji mogu postići. Ova se pravila pripisuju tendenciji sprečavanja najozbiljnijih slučajeva niske mase skakača, ali neki i dalje gube težinu kako bi povećali dužinu koju mogu preskočiti.<ref>{{cite web |url= http://www.nytimes.com/2010/02/12/sports/olympics/12skijump.html |title= For Ski Jumpers, a Sliding Scale of Weight, Distance and Health |publisher=New York Times|date=12. 2. 2010}}</ref> == Tehnika == Iako se tehnika skoka s razvojem ovog sporta dosta mijenjala kroz historiju, tehnika doskoka uglavnom je ona prema tehnici "telemark". Preovladavajuća tehnika položaja tijela tokom leta je tzv. [[V-stil|V-tehnika]], prilikom koje skakač drži skije u V-položaju, s repovima skija skupljenim, a vrhovima odvojenim. Moderni V-stil rezultat je stila koji je prvi primijenio [[Jan Boklöv]] u [[Švedska|Švedskoj]] 1985. kako bi se produžile dužine leta za oko 10% u odnosu na raniji stil paralelnih skija, kakav pamtimo s [[Matti Nykänen|Nykänenom]]. U modernim skokovima [[aerodinamika]] je postala jak faktor i tiče se dizajna skijaških kombinezona. Prva tehnika bila je ''[[kongsberška tehnika|kongsberška]]'', koju je razvio [[Jacob Tullin Thams]] u norveškom gradu [[Kongsberg]]u, a sastojala se u stavu čučnja s rukama pored tijela na zaletištu, a onda se uspravno izleti s rukama paralelnim ispred tijela. Dužine ovih skokova bile su od 45 do 100&nbsp;m. Tek su 1950. [[Andreas Däscher]] i [[Erich Windisch]] iz Njemačke razvili tehniku nazvanu "riblja" jer su ruke bile uz tijelo i to je podsjećalo na [[riba|riblje]] [[peraje]]. Ova tehnika bila je standard do 1985, a skije su bile paralelne. Onda je Boklöv razvio V-stil, koji je danas apsolutno preovladao kod skakača u [[Svjetski kup u skijaškim skokovima|Svjetskom kupu]]. Završetak skoka je u telemark-stilu, kad se tlo dodiruje jednom nogom u polučučnju ispred druge noge, dok je doskok na dvije noge stilski nekorektan (ocjene se smanjuju), ali ispravan. Do sredine 1970-ih skakači su tokom zaleta držali ruke ispred sebe. To se promijenilo kad je [[Istočna Njemačka|istočnonjemački]] skakač [[Jochen Danneberg]] uveo novu tehniku zaleta s rukama usmjerenim unazad, što je bio aerodinamičniji položaj. == Popularnost == Skijaški skokovi nastali su u [[Skandinavija|skandinavskim]] zemljama, pa su i danas tamo najpopularniji među gledaocima i [[televizija|TV]]-publikom. Najbolji takmičari redovno dolaze iz skandinavskih zemalja, prije svih [[Norveška|Norveške]] i [[Finska|Finske]], a još jedan jak region u tom sportu jeste [[Srednja Evropa]], naročito [[Njemačka]], [[Austrija]], [[Slovenija]], [[Poljska]], [[Češka]] i [[Švicarska]]. Jedina zemlja izvan [[Evropa|Evrope]] koja ima dugu tradiciju u ovom sportu i koja je dala dosta uspješnih takmičara jest [[Japan]]. Naravno, ovaj sport postoji i u drugim zemljama, ali njihovi takmičari rijetko ostvaruju zapaženije rezultate (tokom 1980-ih izvjestan uspjeh imali su, npr., [[Kanada|kanadski]] skakači). Među najpopularnija takmičenja svakako spada novogodišnja [[Turneja 4 skakaonice]] (dvije u Njemačkoj i dvije u Austriji). Bilo je pokušaja da se popularnost ski-skokova proširi pronalaženjem načina za lakšu izgradnju i održavanje skakaonica za treninge i takmičenja. To uključuje [[plastika|plastični]] snijeg koji bi osigurao klizavu podlogu za skije čak i u ljetnim mjesecima i na lokacijama gdje su snježne padavine rijetka pojava. == Historijski skokovi == === Muškarci === {| cellpadding="3" cellspacing="0" border="1" style="background:#f7f8ff; font-size:95%; border:gray solid 1px; border-collapse:collapse;" |- style="background:#ccc; text-align:center;" ! width="150"|Prvi skok ! width="90"|Datum ! width="150"|Skakač ! width="200"|Skakaonica ! width="200"|Mjesto ! width="60"|Dužina (m) |- | U historiji || novembar 1808. || {{ZD|NOR}} [[Olaf Rye]] || Crkva u [[Eidsberg]]u || {{ZD|NOR}} [[Eidsberg]] || align=center|9,5 |- | Preko 50&nbsp;m || 16. 2. 1913. || {{ZD|SAD}} [[Ragnar Omtvedt]] || [[Wolverine (skakaonica)|Wolverine]] || {{ZD|SAD}} [[Ironwood (Michigan)|Ironwood]] || align=center|51,5 |- | Preko 100&nbsp;m || 15. 3. 1936. || {{ZD|AUT}} [[Josef Bradl]] || [[Bloudekova velikanka]] || {{ZD|KJUG}} [[Planica]] || align=center|101,5 |- | Preko 150&nbsp;m || 11. 2. 1967. || {{ZD|NOR}} [[Lars Grini]] || [[Skakaonica "Heini Klopfer"|"Heini Klopfer"]] || {{ZD|SRNJ}} [[Oberstdorf]] || align=center|150 |- | Preko 200&nbsp;m || 17. 3. 1994. || {{ZD|FIN}} [[Toni Nieminen]] || [[Letalnica]] || {{ZD|SLO}} [[Planica]] || align=center|203 |- | Preko 250&nbsp;m || 14. 2. 2015. || {{ZD|SLO}} [[Peter Prevc]] || [[Vikersundbakken]] || {{ZD|NOR}} [[Vikersund]] || align=center|250 |} === Žene === {| cellpadding="3" cellspacing="0" border="1" style="background:#f7f8ff; font-size:95%; border:gray solid 1px; border-collapse:collapse;" |- style="background:#ccc; text-align:center;" ! width="150"|Prvi skok ! width="90"|Datum ! width="150"|Skakačica ! width="200"|Skakaonica ! width="200"|Mjesto ! width="60"|Dužina (m) |- | U historiji || 1897. || {{ZD|NOR|1844}} Ragna Pettersen || Nydalsbakken || {{ZD|NOR|1844}} [[Aker (Norveška)|Aker]] || align=center|12 |- | Preko 50&nbsp;m || 1932. || {{ZD|NOR}} Johanne Kolstad || Gråkallbakken || {{ZD|NOR}} [[Trondheim]] || align=center|62 |- | Preko 100&nbsp;m || 29. 3. 1981. || {{ZD|FIN}} Tiina Lehtola || [[Rukatunturi]] || {{ZD|FIN}} [[Kuusamo]] || align=center|110 |- | Preko 150&nbsp;m || 5. 2. 1994. || {{ZD|AUT}} [[Eva Ganster]] || [[Kulm (letaonica)|Kulm]] || {{ZD|AUT}} [[Tauplitz]]/[[Bad Mitterndorf]] || align=center|161 |- | Preko 200&nbsp;m || 29. 1. 2003. || {{ZD|AUT}} [[Daniela Iraschko-Stolz|Daniela Iraschko]] || [[Kulm (letaonica)|Kulm]] || {{ZD|AUT}} [[Tauplitz]]/[[Bad Mitterndorf]] || align=center|200 |} === Tandem === {| cellpadding="3" cellspacing="0" border="1" style="background:#f7f8ff; font-size:90%; border:grey solid 1px; border-collapse:collapse;" |- style="background:#ccc; text-align:center;" ! width="150"|Prvi skok ! width="120"|Datum ! width="150"|Skakači ! width="200"|Skakaonica ! width="200"|Mjesto ! width="60"|Dužina (m) |- | U historiji || 18. 2. 2016<ref>{{cite web |url= http://www.siol.net/sportal/zimski-sporti/ne-boste-verjeli-slovenca-prva-na-svetu-s-smucmi-skocila-v-tandemu-video-405809 |title= Ne boste verjeli: Slovenca prva na svetu s smučmi skočila v tandemu! (video) |author = Marko Filej |date=22. 2. 2016 |access-date=7. 4. 2016 |language= slovenski}}</ref> || {{ZD|SLO}} [[Rok Urbanc]] <br/> {{ZD|SLO}} [[Jaka Rus]] || [[Nordijski centar Planica#Napuštene skakaonice|Planica HS 45]] || {{ZD|SLO}} [[Planica]] || align=center|35 |} == Skijaški letovi == Skijaški skokovi potječu iz Norveške, ali domovina skijaških letova jeste Slovenija, u kojoj je 1930-ih [[Stanko Bloudek]] konstruirao prvu letaonicu na svijetu, koja je po njemu nazvana [[Bloudekova velikanka]]. Kasnije je konstruktorsku tradiciju nastavio [[Janez Gorišek]], [[građevinarstvo|građevinski]] [[inženjer]], sportist i entuzijastični sportski promotor, koji je 1969. konstruirao novu letaonicu na Planici, kao i još nekoliko letaonica i skakaonica širom svijeta. Godine 1936. FIS je počeo regulirati izgradnju skakaonica i odredio međunarodne standarde. U to vrijeme bilo je zabranjeno graditi skakaonice na kojima su bilo mogući skokovi duži od 80&nbsp;m. Ipak, sagrađena je spomenuta letaonica na Planici (Bloudekova), ali proteklo je nekoliko godina dok FIS nije odobrio održavanje takmičenja na njoj. Letovi su ekstremna vrsta skijaških skokova. Iste su forme kao i skokovi, samo što se takmičenja održavaju na velikim skakaonicama, tj. letaonicama, na kojima je [[kritična tačka]] najmanje 185&nbsp;m. Kod letova je naglasak više na sposobnosti jedrenja [[zrak]]om nego na samim skakačkim sposobnostima. Trenutno ima pet takvih skakaonica u svijetu: [[Vikersundbakken]] u [[Vikersund]]u ([[Norveška]]), [[Skakaonica "Heini Klopfer"|"Heini Klopfer"]] u [[Oberstdorf]]u ([[Njemačka]]), [[Kulm (letaonica)|Kulm]] u [[Tauplitz]]u/[[Bad Mitterndorf]]u ([[Austrija]]), [[Letalnica]] u [[Planica|Planici]] ([[Slovenija]]) i [[Čerťák]] u [[Harrachov]]u ([[Češka]]). Šesta letaonica, [[Copper Peak]] u [[Michigan]]u ([[SAD]]), trenutno se ne koristi jer ne odgovara [[FIS]]-ovim standardima, iako postoje planovi za rekonstrukciju. Također postoje planovi za izgradnju još letaonica, čak i za dvoransku u finskom mjestu [[Ylitornio]].<ref>{{cite web |url= http://www.skisprungschanzen.com/EN/Ski+Jumps/FIN-Finland/LL-Lapland/Ylitornio/0288/ |title= Projekt skakaonice u Ylitorniju |publisher=skisprungschanzen.com|language= engleski}}</ref> Na ovim skakaonicama postižu se najveće dužine i na svakoj je moguće preći 200&nbsp;m. Trenutni svjetski rekord iznosi 254,5&nbsp;m, a postavio ga je [[Slovenci|Slovenac]] [[Domen Prevc]] na [[Letalnica|Letalnici]] 2025. Od [[SP u ski-letovima 1972.|1972]]. svake druge godine održava se [[Svjetsko prvenstvo u skijaškim letovima]], s tim da je bilo prebačeno iz parnih u neparne godine, pa je opet vraćeno na parne. Takmičenje se odvija u dva dana, odnosno četiri serije, čiji se rezultati sabiru. Na [[SP u ski-letovima 1992.|SP 1992]], [[SP u ski-letovima 1994.|1994]], [[SP u ski-letovima 1996.|1996.]] i [[SP u ski-letovima 1998.|1998.]] pojedinačne dnevne pobjede (nakon dvije serije) također su se računale i kao pobjede u Svjetskom kupu. Većina najboljih takmičara u "običnim" ski-skokovima često su među najboljima i u letovima. Ipak, neki skakači, kao što su Austrijanac [[Martin Koch (ski-skakač)|Martin Koch]], [[Johan Remen Evensen]] ili [[Slovenci|Slovenac]] [[Robert Kranjec]], smatraju se specijalistima za letove. === Spisak letaonica === {| class="wikitable sortable" !Ime !Lokacija !Otvorena !K-tačka !Veličina !Rekord |- |{{ZD|SLO}} [[Letalnica]] |[[Planica]] |align=center |1969. |K-200 |HS 240 |254,5&nbsp;m {{WR}} |- |{{ZD|NOR}} [[Vikersundbakken]] |[[Vikersund]] |align=center |1936. |K-200 |HS 240 |253,5&nbsp;m |- |{{ZD|AUT}} [[Kulm (letaonica)|Kulm]] |[[Tauplitz]] |align=center |1950. |K-200 |HS 225 |247,5&nbsp;m |- |{{ZD|NJE}} [[Skakaonica "Heini Klopfer"|"Heini Klopfer"]] |[[Oberstdorf]] |align=center |1950. |K-200 |HS 225 |242,5&nbsp;m |- |{{ZD|ČEŠ}} [[Čerťák]] |[[Harrachov]] |align=center |1979. |K-185 |HS 205 |214,5&nbsp;m |- |{{ZD|SAD}} [[Copper Peak]] |[[Ironwood (Michigan)|Ironwood]] |align=center |1970. |K-170 |HS 180 |158&nbsp;m |} === Skijaški letovi i [[padobranstvo]] === Skijaši-letači oslanjaju se na iste aerodinamičke položaje tijela kao i padobranci (tzv. ''tracking''<ref>Zauzimanje položaja tijela koji padobrancu omogućava da se pomjera horizontalno tokom [[slobodni pad|slobodnog pada]].</ref> i delta-formacije). Budući da su se [[tehnologija]] opreme i tehnike leta poboljšale tokom 1970-ih, izgleda da su oba sporta razvila ove aerodinamički stabilne položaje tijela. U zavisnosti od opreme koja se koristi, odnos "klizanja" po [[zrak]]u za ''tracking'' i delta-položaj u oba sporta može biti do 2:1, što znači da skijaš-letač ili padobranac za svaki metar visine koji izgube mogu dobiti 2&nbsp;m horizontalne putanje. Općenito, padobranci "lete" zrakom dvostruko brže od ski-letača. Učesnici u oba sporta sebe nazivaju "skakačima". === Broj službenih letova preko 200&nbsp;m === * {{small|Do 25. 3. 2018.}} {| class="wikitable" !Plasman !Skakač !# |- style="background:#E6E6FA" |align=center|'''1.''' |{{ZD|SLO}} '''[[Robert Kranjec]]''' |align=right|'''206''' |- style="background:#E6E6FA" |align=center|2. |{{ZD|ŠVI}} [[Simon Ammann]] |align=right|166 |- style="background:#E6E6FA" |align=center|3. |{{ZD|AUT}} [[Gregor Schlierenzauer]] |align=right|147 |- |align=center rowspan=2|4. |{{ZD|AUT}} [[Martin Koch (ski-skakač)|Martin Koch]] |align=right|138 |- |- style="background:#E6E6FA" |{{ZD|POLJ}} [[Kamil Stoch]] |align=right|138 |- style="background:#E6E6FA" |align=center|6. |{{ZD|SLO}} [[Peter Prevc]] |align=right|132 |- style="background:#E6E6FA" |align=center|7. |{{ZD|JAP}} [[Noriaki Kasai]] |align=right|126 |- style="background:#E6E6FA" |align=center|8. |{{ZD|SLO}} [[Jurij Tepeš]] |align=right|119 |- |align=center|9. |{{ZD|POLJ}} [[Adam Małysz]] |align=right|112 |- style="background:#E6E6FA" |align=center|10. |{{ZD|NJE}} [[Richard Freitag]] |align=right|110 |} * aktivni skakači obojeni su [[ljubičasta|ljubičasto]] == Savršeni skokovi == "Savršen skok" jest slučaj kad skakač dobije maksimalnu ocjenu za stil (20) od svih pet sudija. Dosad je to pošlo za rukom desetorici skakača: {| cellpadding="3" cellspacing="0" border="1" style="background:#f7f8ff; font-size:95%; border:gray solid 1px; border-collapse:collapse;" |- style="background:#ccc; text-align:center;" ! width="30"| Br. ! width="100"| Datum ! width="200"| Skakač ! width="20"| Plasman ! width="260"| Skakaonica ! width="30"| Veličina ! width="200"| Mjesto ! width="60"| Serija ! width="290"| Takmičenje ! width="55"| Dužina (m) ! width="30"| Video |- | align="center" | 1. | 7. 3. 1976. | {{ZD|AUT}} [[Toni Innauer]] | align="center" | 1. | [[Skakaonica "Heini Klopfer"|"Heini Klopfer"]] K-175 | align="center" |L | {{ZD|NJE}} [[Oberstdorf]] | align="center" | – | KOP Međunarodna sedmica ski-letova | align="center" |176 | align="center" | [https://www.youtube.com/watch?v=N4O6sR1ic2I] |- | align="center" | 2. | 24. 1. 1998. | {{ZD|JAP}} [[Kazuyoshi Funaki]] | align="center" | 2. | [[Skakaonica "Heini Klopfer"|"Heini Klopfer"]] K-185 | align="center" |L | {{ZD|NJE}} [[Oberstdorf]] | align="center" |druga | [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1997/1998.|Svjetski kup]] / [[Svjetsko prvenstvo u skijaškim letovima 1998.|SP u letovima]] | align="center" |187,5 | align="center" |[https://www.youtube.com/watch?v=2tJ7WTZsj2M] |- | align="center" | 3. | 25. 1. 1998. | {{ZD|JAP}} [[Kazuyoshi Funaki]] | align="center" | 1. | [[Skakaonica "Heini Klopfer"|"Heini Klopfer"]] K-185 | align="center" |L | {{ZD|NJE}} [[Oberstdorf]] | align="center" |druga | [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1997/1998.|Svjetski kup]] / [[Svjetsko prvenstvo u skijaškim letovima 1998.|SP u letovima]] | align="center" |205,5 | align="center" |[https://www.youtube.com/watch?v=2tJ7WTZsj2M] |- | align="center" | 4. | 15. 2. 1998. | {{ZD|JAP}} [[Kazuyoshi Funaki]] | align="center" | 1. | [[Hakuba (skakaonica)|Hakuba]] K-120 | align="center" |V | {{ZD|JAP}} [[Nagano]] | align="center" |druga | [[Skijaški skokovi na ZOI 1998.|Olimpijske igre]] | align="center" |132,5 | align="center" | [https://www.youtube.com/watch?v=xe410PG-xBM] |- | align="center" | 5. | 17. 1. 1999. | {{ZD|JAP}} [[Kazuyoshi Funaki]] | align="center" | 2. | [[Wielka Krokiew]] K-116 | align="center" |V | {{ZD|POLJ}} [[Zakopane]] | align="center" |prva | [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1998/1999.|Svjetski kup]] | align="center" |119 | align="center" | [https://www.youtube.com/watch?v=n-7AKfxT8XU] |- | align="center" | 6. | 8. 2. 2003. | {{ZD|NJE}} [[Sven Hannawald]] | align="center" | 1. | [[Mühlenkopf (skakaonica)|Mühlenkopf]] K-130 | align="center" |V | {{ZD|NJE}} [[Willingen (Upland)|Willingen]] | align="center" |prva | [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2002/2003.|Svjetski kup]] | align="center" |142 | align="center" |[https://www.youtube.com/watch?v=cBvX5xSxJ9k] |- | align="center" | 7. | 8. 2. 2003. | {{ZD|JAP}} [[Hideharu Miyahira]] | align="center" | 6. | [[Mühlenkopf (skakaonica)|Mühlenkopf]] K-130 | align="center" |V | {{ZD|NJE}} [[Willingen (Upland)|Willingen]] | align="center" |druga | [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2002/2003.|Svjetski kup]] | align="center" |135,5 | |- | align="center" | 8. | 6. 1. 2009. | {{ZD|AUT}} [[Wolfgang Loitzl]] | align="center" | 1. | [[Skakaonica "Paul Ausserleitner"|"Paul Ausserleitner"]] HS 140 <small>(noćni)</small> | align="center" |V | {{ZD|AUT}} [[Bischofshofen]] | align="center" |prva | [[Turneja 4 skakaonice 2008/2009.|Novogodišnja turneja]] | align="center" |142,5 | align="center" |[https://www.youtube.com/watch?v=fc238ZLMjoU] |- | align="center" | 9. | 20. 3. 2015. | {{ZD|SLO}} [[Peter Prevc]] | align="center" | 1. | [[Letalnica]] HS 225 | align="center" |L | {{ZD|SLO}} [[Planica]] | align="center" |druga | [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2014/2015.|Svjetski kup]] | align="center" |233 | align="center" |[https://www.youtube.com/watch?v=Zqu0K14FGQE] |- | align="center" | 10. | 22. 3. 2015. | {{ZD|SLO}} [[Jurij Tepeš]] | align="center" | 1. | [[Letalnica]] HS 225 | align="center" |L | {{ZD|SLO}} [[Planica]] | align="center" |druga | [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2014/2015.|Svjetski kup]] | align="center" |244 | align="center" |[https://www.youtube.com/watch?v=I6cIwNMceJw] |- | align="center" | 11. | 28. 3. 2025. | {{ZD|AUT}} [[Daniel Tschofenig]] | align="center" | 4. | [[Letalnica]] HS 240 | align="center" |L | {{ZD|SLO}} [[Planica]] | align="center" |druga | [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2024/2025.|Svjetski kup]] | align="center" |233,5 | align="center" | [https://www.eurosport.de/skispringen/planica/2024-2025/skifliegen-in-planica-funfmal-200-daniel-tschofenig-fliegt-mit-perfekter-wertung-zum-gesamtweltcupsieg_vid2347314/video.shtml] |- | align="center" | 12. | 29. 3. 2026. | {{ZD|NJE}} [[Andreas Wellinger]] | align="center" | 11. | [[Letalnica]] HS 240 | align="center" |L | {{ZD|SLO}} [[Planica]] | align="center" |prva | [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2025/2026.|Svjetski kup]] | align="center" |238,5 | align="center" | [https://www.youtube.com/watch?v=eDzoZ5w6Cf0] |- | align="center" | 13. | 29. 3. 2026. | {{ZD|NOR}} [[Marius Lindvik]] | align="center" | 1. | [[Letalnica]] HS 240 | align="center" |L | {{ZD|SLO}} [[Planica]] | align="center" |prva | [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2025/2026.|Svjetski kup]] | align="center" |238,5 | align="center" | |- | align="center" | 14. | 29. 3. 2026. | {{ZD|AUT}} [[Daniel Tschofenig]] | align="center" | 4. | [[Letalnica]] HS 240 | align="center" |L | {{ZD|SLO}} [[Planica]] | align="center" |druga | [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2025/2026.|Svjetski kup]] | align="center" |238 | align="center" | |} Hannawaldu i Loitzlu za njihov drugi skok tog dana sudije su dodijelile po još četiri 20-ice (+ dodatnih 19,5), tako da su dobili devet 20-ica u okviru jednog takmičenja. Ostali poznati skakači mogu se naći na sljedećim spiskovima: * [[Spisak pobjednika Svjetskog kupa u skijaškim skokovima|Osvajači Svjetskog kupa]] * [[Spisak osvajača olimpijskih medalja u skijaškim skokovima|Osvajači olimpijskih medalja]] * [[Spisak osvajača medalja u skijaškim skokovima na svjetskim prvenstvima|Osvajači medalja na svjetskim prvenstvima]] * [[Spisak pobjednika Turneje 4 skakaonice|Pobjednici Turneje 4 skakaonice]] == Najpoznatiji skakači == kako bi bili uvršteni na ovaj spisak, muškarci moraju imati ili najmanje 20 pobjeda u Svjetskom kupu, 400 nastupa u Svjetskom kupu ili tri olimpijske medalje.<ref>{{cite web|url=https://data.fis-ski.com/global-links/statistics/competitors-having-more-than-one-podium.html?place=&season=ALL&sector=JP&nbr=2&gender=M&category=WC&positions=1&nation=&discipline=ALL&Submit=SEARCH|title=Competitors having more than one victory – World Cup (male)|publisher=FIS|access-date=14. 3. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170315085436/https://data.fis-ski.com/global-links/statistics/competitors-having-more-than-one-podium.html?place=&season=ALL&sector=JP&nbr=2&gender=M&category=WC&positions=1&nation=&discipline=ALL&Submit=SEARCH|archive-date=15. 3. 2017}}</ref><ref>{{cite web|url=https://data.fis-ski.com/global-links/statistics/competitors-having-more-than-one-podium.html?place=&season=ALL&sector=JP&nbr=4&gender=M&category=OWG&positions=1&nation=&discipline=ALL&Submit=SEARCH|title=Competitors having at least one podium – Olympic Winter Games (male)|publisher=FIS|access-date=14. 3. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170315085201/https://data.fis-ski.com/global-links/statistics/competitors-having-more-than-one-podium.html?place=&season=ALL&sector=JP&nbr=4&gender=M&category=OWG&positions=1&nation=&discipline=ALL&Submit=SEARCH|archive-date=15. 3. 2017}}</ref> Žene moraju imati najmanje deset pobjeda u Svjetskom kupu ili jednu olimpijsku medalju.<ref>{{cite web|url=https://data.fis-ski.com/global-links/statistics/competitors-having-more-than-one-podium.html?place=&season=ALL&sector=JP&nbr=2&gender=L&category=WC&positions=1&nation=&discipline=ALL&Submit=SEARCH|title=Competitors having at least one victory – World Cup (female)|publisher=FIS|access-date=14. 3. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170315085433/https://data.fis-ski.com/global-links/statistics/competitors-having-more-than-one-podium.html?place=&season=ALL&sector=JP&nbr=2&gender=L&category=WC&positions=1&nation=&discipline=ALL&Submit=SEARCH|archive-date=15. 3. 2017}}</ref><ref>{{cite web|url=https://data.fis-ski.com/global-links/statistics/competitors-having-more-than-one-podium.html?place=&season=ALL&sector=JP&nbr=4&gender=L&category=OWG&positions=1&nation=&discipline=ALL&Submit=SEARCH|title=Competitors having at least one podium – Olympic Winter Games (female)|publisher=FIS|access-date=14. 3. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170315085551/https://data.fis-ski.com/global-links/statistics/competitors-having-more-than-one-podium.html?place=&season=ALL&sector=JP&nbr=4&gender=L&category=OWG&positions=1&nation=&discipline=ALL&Submit=SEARCH|archive-date=15. 3. 2017}}</ref> {{col-begin}} {{col-break}} ;Muškarci * {{flagicon|AUT}} [[Gregor Schlierenzauer]] * {{flagicon|AUT}} [[Thomas Morgenstern]] * {{flagicon|AUT}} [[Andreas Goldberger]] * {{flagicon|AUT}} [[Andreas Felder]] * {{flagicon|AUT}} [[Andreas Kofler]] * {{flagicon|AUT}} [[Andreas Widhölzl]] * {{flagicon|AUT}} [[Martin Höllwarth]] * {{flagicon|AUT}} [[Heinz Kuttin]] * {{flagicon|FIN}} [[Matti Nykänen]] * {{flagicon|FIN}} [[Toni Nieminen]] * {{flagicon|FIN}} [[Jari Puikkonen]] * {{flagicon|FIN}} [[Janne Ahonen]] * {{flagicon|FIN}} [[Matti Hautamäki]] * {{flagicon|JPN}} [[Kazuyoshi Funaki]] * {{flagicon|JPN}} [[Masahiko Harada]] * {{flagicon|JPN}} [[Noriaki Kasai]] * {{flagicon|NOR}} [[Lars Bystøl]] * {{flagicon|NOR}} [[Birger Ruud]] * {{flagicon|NOR}} [[Robert Johansson (ski-skakač)|Robert Johansson]] * {{flagicon|GER}} [[Sven Hannawald]] * {{flagicon|GER}} [[Dieter Thoma]] * {{flagicon|GER}} [[Jens Weißflog]] * {{flagicon|GER}} [[Severin Freund]] * {{flagicon|GER}} [[Martin Schmitt]] * {{flagicon|GER}} [[Andreas Wellinger]] * {{flagicon|POL}} [[Kamil Stoch]] * {{flagicon|POL}} [[Adam Małysz]] * {{flagicon|SLO}} [[Peter Prevc]] * {{flagicon|SUI}} [[Simon Ammann]] {{col-break}} [[Datoteka:FIS Ski Jumping World Cup 2014 - Engelberg - 20141220 - Gregor Schlierenzauer 2.jpg|mini|200px|[[Gregor Schlierenzauer]] ima najviše pobjeda u Svjetskom kupu (53)]] [[Datoteka:Carina Vogt 2013.JPG|mini|200px|[[Carina Vogt]] prva je olimpijska pobjednica u skijaškim skokovima (2014)]] ;Žene * {{flagicon|AUT}} [[Daniela Iraschko-Stolz]] * {{flagicon|FRA}} [[Coline Mattel]] * {{flagicon|JPN}} [[Sara Takanashi]] * {{flagicon|NOR}} [[Maren Lundby]] * {{flagicon|GER}} [[Carina Vogt]] * {{flagicon|GER}} [[Katharina Althaus]] * {{flagicon|USA}} [[Sarah Hendrickson]] {{col-end}} ;Neuspješni * {{ZD|JUG}} {{ZD|SLO}} [[Vinko Bogataj]] – najpoznatiji kao "Čovjek agonije poraza" zbog česte upotrebe snimka njegovog spektakularnog pada u uvodnoj špici emisije ''[[ABC's Wide World of Sports]]'' * {{ZD|UK}} [[Eddie Edwards]] – miljenik publike na [[ZOI 1988.|ZOI 1988]], ali i općenito, zbog svog [[humor]]ističkog pristupa takmičenjima == Važna odredišta == [[Datoteka:Planica.jpg|mini|desno|225px|[[Letalnica]] u [[Planica|Planici]]]] {{col-begin|width=70%}} {{col-break}} ;[[Svjetski kup u skijaškim skokovima|Svjetski kup]] * {{ZD|AUT}} [[Tauplitz]] * {{ZD|AUT}} [[Villach (grad)|Villach]] * {{ZD|ČEŠ}} [[Harrachov]] * {{ZD|ČEŠ}} [[Liberec]] * {{ZD|FIN}} [[Kuopio]] * {{ZD|FIN}} [[Kuusamo]] * {{ZD|FIN}} [[Lahti]] * {{ZD|ITA}} [[Pragelato]] * {{ZD|ITA}} [[Predazzo]] * {{ZD|JAP}} [[Sapporo]] * {{ZD|NJE}} [[Klingenthal]] * {{ZD|NJE}} [[Titisee-Neustadt]] * {{ZD|NJE}} [[Willingen (Upland)|Willingen]] * {{ZD|POLJ}} [[Wisła (mjesto)|Wisła]] * {{ZD|POLJ}} [[Zakopane]] * {{ZD|SLO}} [[Planica]] * {{ZD|ŠVI}} [[Engelberg]] {{col-break}} ;[[Turneja 4 skakaonice]] * {{ZD|NJE}} [[Oberstdorf]] * {{ZD|NJE}} [[Garmisch-Partenkirchen]] * {{ZD|AUT}} [[Innsbruck]] * {{ZD|AUT}} [[Bischofshofen]] ;[[Raw Air]] * {{ZD|NOR}} [[Lillehammer]] * {{ZD|NOR}} [[Oslo]] * {{ZD|NOR}} [[Trondheim]] * {{ZD|NOR}} [[Vikersund]] {{col-end}} == Nacionalni rekordi == {| class="wikitable" |- | style="background:#efefef;" align=center| '''Rang''' | style="background:#efefef;" align=center | '''Država''' | style="background:#efefef;" align=center | '''Rekorder''' | style="background:#efefef;" align=center | '''Dužina (m)''' | style="background:#efefef;" align=center | '''Lokacija''' | style="background:#efefef;" align=center | '''Godina''' | style="background:#efefef;" align=center | '''Izvor''' |- | 1. | {{ZID|Slovenija}} | [[Domen Prevc]] | 254,5 | [[Planica]] | 2025. |<ref>{{cite web |url= https://siol.net/sportal/zimski-sporti/smucarski-poleti-zakljucek-svetovnega-pokala-planica-posamicna-tekma-1-658970 |title= Domen Prevc dosegel nov svetovni rekord, zmaga Lanišku! |work= Siol |date= 30. 3. 2025 |access-date= 30. 3. 2025 |language=sl}}</ref> |- | 2. | {{ZID|Austrija}} | [[Stefan Kraft]] | 253,5 | [[Vikersund]] | 2017. |<ref>{{cite web | url = http://www.skokinarciarskie.pl/aktualnosci/16009,Sobota_w_Vikersund_Dwa_rekordy_swiata_trzy_rekordy_krajow_czternastu_skoczkow_z_zyciowkami | title = Sobota w Vikersund: Dwa rekordy świata, trzy rekordy krajów, czternastu skoczków z życiówkami | author = Andrzej Mysiak | date= 19. 3. 2017 | website = skokinarciarskie.pl | access-date=21. 3. 2017 |language=pl}}</ref> |- | rowspan=2|3. | {{ZID|Norveška}} | [[Robert Johansson (ski-skakač)|Robert Johansson]] | rowspan=2|252 | Vikersund | 2017. |<ref>{{cite web |url= https://www.skokinarciarskie.pl/aktualnosci/16009,Sobota_w_Vikersund_Dwa_rekordy_swiata_trzy_rekordy_krajow_czternastu_skoczkow_z_zyciowkami |title= Sobota w Vikersund: Dwa rekordy świata, trzy rekordy krajów, czternastu skoczków z życiówkami |author= Andrzej Mysiak |website= skokinarciarskie.pl |date=19. 3. 2017 |access-date=12. 4. 2019 |language=pl}}</ref> |- | {{ZID|Japan}} | [[Ryōyū Kobayashi]] | Planica | 2019. |<ref name=pla19n>{{cite web | url = https://www.skokinarciarskie.pl/aktualnosci/17843,PS_Planica_Kobayashi_stawia_kropke_nad_i_Zyla_czwarty | title = PŚ Planica: Kobayashi stawia kropkę nad i, Żyła czwarty | author = Andrzej Mysiak | date=24. 3. 2019 | website = skokinarciarskie.pl | access-date= 24. 3. 2019 |language=pl}}</ref> |- | 4. | {{ZID|Poljska}} | [[Kamil Stoch]] | 251,5 | Planica | 2017. |<ref name="DE + PL"/><ref>{{cite web | url = http://www.skokinarciarskie.pl/aktualnosci/16898,Sobota_w_Planicy_Piec_rekordow_zyciowych_drugi_najdalszy_skok_Stocha | title = Sobota w Planicy: Pięć rekordów życiowych, drugi najdalszy skok Stocha | author = Andrzej Mysiak | date=24. 3. 2018 | website = skokinarciarskie.pl | access-date=24. 3. 2018 |language=pl}}</ref> |- | 5. | {{ZID|Njemačka}} | [[Markus Eisenbichler]] | 248 | Planica | 2017 / 2019. | <ref name="DE + PL">{{cite web |url= https://www.skokinarciarskie.pl/aktualnosci/16043,Sobota_w_Planicy_Byl_rekord_czy_nie |title= Sobota w Planicy: Był rekord czy nie? |author=Andrzej Mysiak| date=25. 3. 2017 | website = skokinarciarskie.pl | access-date= 12. 4. 2019 |language=pl}}</ref><ref>{{cite web | url = https://www.skokinarciarskie.pl/aktualnosci/17817,Czwartek_w_Planicy_Rekordy_zyciowe_rekordy_krajow_i_zwiazane_z_nimi_niejasnosci | title = Czwartek w Planicy: Rekordy życiowe, rekordy krajów i związane z nimi niejasności | author = Andrzej Mysiak | date= 21. 3. 2019 | website = skokinarciarskie.pl | access-date= 22. 3. 2019 |language=pl}}</ref> |- | 6. | {{ZID|SAD}} | [[Kevin Bickner]] | 244,5 | Vikersund | 2017. |<ref>{{Cite web |url= http://www.skijumping.pl/wiadomosci/23105/Raw-Air-w-Vikersund-Seria-probna-dla-Tepesa/ |title= Raw Air w Vikersund: Seria próbna dla Tepesa |author= Adam Buholz |website= skijumping.pl |date= 19. 3. 2017 | access-date=19. 3. 2017 |language=pl}}</ref> |- | 7. | {{ZID|Finska}} | [[Janne Happonen]] | 240 | Vikersund | 2011. |<ref>{{cite web|url=http://www.skokinarciarskie.pl/aktualnosci/8918,PS_Vikersund_Zwyciestwo_Schlierenzauera_Morgenstern_z_Pucharem_Swiata_Malysz_z_rekordem_Polski |title= PŚ Vikersund: Zwycięstwo Schlierenzauera, Morgenstern z Pucharem Świata, Małysz z rekordem Polski |author= Andrzej Mysiak |date= 13. 2. 2011 |website= skokinarciarskie.pl |access-date= 6. 4. 2012 |language=pl}}</ref> |- | 8. | {{ZID|Švicarska}} | [[Simon Ammann]] | 239,5 | Planica | 2017. | <ref name=pla19p>{{cite web | url = https://www.skokinarciarskie.pl/aktualnosci/17826,Piatek_w_Planicy_Rekord_Estonii_szesc_nowych_zyciowek_i_dwie_cofniete | title = Piątek w Planicy: Rekord Estonii, sześć nowych życiówek i... dwie cofnięte | author = Andrzej Mysiak | date= 22. 3. 2019 | website = skokinarciarskie.pl | access-date= 12. 4. 2019 |language=pl}}</ref> |- | 9. | {{ZID|Rusija}} | [[Jevgenij Klimov]] | 237 | Planica | 2020. |<ref>{{cite web |url= https://www.skijumping.pl/wiadomosci/28849/mswl-w-planicy-geiger-liderem-na-polmetku-trzech-polakow-w-dziesiatce/ |title= MŚwL w Planicy: Geiger liderem na półmetku, trzech Polaków w dziesiątce |author= Adam Bucholz |date= 11. 12. 2020 |website= skijumping.pl |access-date= 11. 12. 2020 |language=pl}}</ref> |- | 10. | {{ZID|Češka}} | [[Antonín Hájek (ski-skakač)|Antonín Hájek]] | 236 | Planica | 2010. |<ref>{{cite web|url= http://medias1.fis-ski.com/pdf/2010/JP/3054/2010JP3054RL.pdf|title=FIS Ski Flying World Championships 2010 – Planica (SLO) – Flying Hill Individual - Official Results Final Round |date= 20. 3. 2010 |publisher= FIS |access-date= 8. 4. 2012 |archive-url= https://web.archive.org/web/20100330235817/http://www.fis-ski.com/pdf/2010/JP/3054/2010JP3054RL.pdf |archive-date= 30. 3. 2010 |language=en}}</ref> |- | 11. | {{ZID|Italija}} | [[Alex Insam]] | 234 | Planica | 2025. | <ref name="rek270325">{{cite web |url= https://www.skokinarciarskie.pl/aktualnosci/22207,Czwartek_w_Planicy_Trzynastu_z_zyciowkami_trzech_z_rekordami_krajow |title= Czwartek w Planicy: Trzynastu z życiówkami, trzech z rekordami krajów |author= Andrzej Mysiak |date= 27. 3. 2025 |website= skokinarciarskie.pl |access-date= 27. 3. 2025 |language=pl}}</ref> |- | 12. | {{ZID|Francuska}} | [[Vincent Descombes Sevoie]] | 230,5 | Vikersund | 2016. |<ref>{{cite web | url = http://www.skijumping.pl/news.php?pokaz_news=21035 | title = PŚ w Vikersund: Peter Prevc zwycięzcą festiwalu dalekich lotów | author = Adam Bucholz | date=14. 2. 2016 | website = skijumping.pl | access-date= 14. 2. 2016 | archive-url = https://web.archive.org/web/20160404072504/http://www.skijumping.pl/news.php?pokaz_news=21035 | archive-date= 4. 4. 2016 |language=pl}}</ref> |- | 13. | {{ZID|Ukrajina}} | [[Jevhen Marusjak]] | 228,5 | Planica | 2024. |<ref>{{cite web |url = https://www.skijumping.pl/wiadomosci/35130/ps-w-planicy-r-kobayashi-wygrywa-kwalifikacje-zyla-drugi/ |title= PŚ w Planicy: R. Kobayashi wygrywa kwalifikacje, Żyła drugi! |author = Adam Bucholz |date = 21. 3. 2024 |website = skijumping.pl |access-date = 11. 4. 2024 |language=pl}}</ref> |- | 14. | {{ZID|Estonija}} | [[Artti Aigro]] | 228 | Planica | 2019. |<ref name=pla19p/> |- | 15. | {{ZID|Kanada}} | [[Mackenzie Boyd-Clowes]] | 224&nbsp;m | Planica | 2016. |<ref name=pla16>{{cite web | url = http://www.skokinarciarskie.pl/aktualnosci/15036,PS_Planica_Peter_Prevc_deklasuje_na_treningu | title = PŚ Planica: Peter Prevc deklasuje na treningu | author= Paweł Stawowczyk | date= 17. 3. 2016 | website = skijumping.pl | access-date= 17. 3. 2016 |language=pl}}</ref> |- | 16. | {{ZID|Bugarska}} | [[Vladimir Zografski]] | 215 | [[Oberstdorf]] | 2025. |<ref>{{cite web |url = https://www.skijumping.pl/wiadomosci/36273/ps-w-oberstdorfie-forfang-lanisek-i-hayboeck-najlepsi-na-treningu/ |title = PŚ w Oberstdorfie: Forfang, Lanisek i Hayboeck najlepsi na treningu |author = Adam Bucholz |date = 24. 1. 2025 |website = skijumping.pl |access-date = 27. 3. 2025 |language=pl}}</ref> |- | 17. | {{ZID|Turska}} | [[Muhammed Ali Bedir]] | 212,5 m | [[Tauplitz]] | 2023. |<ref>{{cite web |url = https://www.skokinarciarskie.pl/aktualnosci/20661,Piatek_na_Kulm_Kilkanascie_rekordow_zyciowych_dwa_rekordy_krajow |title = Piątek na Kulm: Kilkanaście rekordów życiowych, dwa rekordy krajów |author = Andrzej Mysiak |date = 27. 1. 2023 |website = skokinarciarskie.pl |access-date = 29. 1. 2023 |language=pl}}</ref> |- | rowspan=2|18. | {{ZID|Švedska}} | [[Isak Grimholm]] | rowspan=2|207,5 | Planica | 2007. |<ref>{{cite web|url=http://medias1.fis-ski.com/pdf/2007/JP/3128/2007JP3128RLT.pdf |title= FIS World Cup Ski Jumping, 30th World Cup Competition Planica (SLO), Flying Hill Individual, Results – Training |publisher=FIS |access-date= 8. 4. 2012 |language=en}}</ref> |- | {{ZID|Južna Koreja}} | [[Choi Heung-Chul]] | Planica | 2008. |<ref>{{cite web|url=http://medias1.fis-ski.com/pdf/2008/JP/3011/2008JP3011RTRIA.pdf|title="e.on Ruhrgas" FIS World Cup Ski Jumping – 30th World Cup Competition – Planica (SLO) – Flying Hill Individual – Results Trial Round|date=14. 3. 2008|publisher=FIS|access-date=8. 4. 2012|language=en}}</ref> |- | 19. | {{ZID|Slovačka}} | [[Hektor Kapustík]] | 202 | Planica | 2025. |<ref name="rek270325"/> |- | 20. | {{ZID|Kazahstan}} | [[Sergej Tkačenko (ski-skakač)|Sergej Tkačenko]] | 199,5 | Planica | 2019. |<ref>{{cite web|url=https://www.skokinarciarskie.pl/aktualnosci/17778,PS_Vikersund_Kobayashi_przed_Kraftem_w_kwalifikacjach_Kubacki_szosty |title= PŚ Vikersund: Kobayashi przed Kraftem w kwalifikacjach, Kubacki szósty | author = Andrzej Mysiak |website = skokinarciarskie.pl |date=15. 3. 2019 |access-date=12. 4. 2019 |language=pl}}</ref> |- | 21. | {{ZID|Bjelorusija}} | [[Pjotr Čadajev (ski-skakač)|Pjotr Čadajev]] | 197,5 | [[Kulm (letaonica)|Kulm]] | 2006. |<ref name="BLR+SVK">{{cite web |url = http://medias1.fis-ski.com/pdf/2006/JP/3008/2006JP3008RLT.pdf |title = FIS Ski-Flying World Championships 2006 Tauplitz / Bad Mitterndorf (AUT) Flying Hill Individual Results Training |date = 12. 1. 2006 |publisher = FIS |language=en |access-date = 8. 4. 2012}}</ref> |- | 22. | {{ZID|Nizozemska}} | [[Boy van Baarle]] | 197 | Tauplitz | 2005. |<ref>{{cite web |url = https://www.youtube.com/watch?v=maPvivKbTY0 |title = Boy van Baarle 197m Personal Best |publisher = [[YouTube]] |language= en |access-date = 10. 2. 2018}}</ref><ref>{{cite web |url = http://www.skispringers.nl/Historie/Nederlandse%20geschiedenis.htm |title = Geschiedenis van het skispringen in Nederland Deel 1: Skispringen, schansspringen en de noordse combinatie in Nederland |website = skispringers.nl |language=nl |archive-url = https://web.archive.org/web/20100726121810/http://www.skispringers.nl/Historie/Nederlandse%20geschiedenis.htm |archive-date = 26. 7. 2010 |access-date = 10. 2. 2018}}</ref> |- | 23. | {{ZID|Grčka}} | [[Nico Polychronidis]] | 186 | [[Oberstdorf]] | 2013. |<ref name="Bibliografia"/><ref name=Grecja>{{cite web | url = http://nicesport.pl/sportyzimowe/142636/ps-w-oberstdorfie-treningi-dla-schlierenzauera-i-freitaga-nowy-rekord-grecji | title = PŚ w Oberstdorfie: Treningi dla Schlierenzauera i Freitaga, nowy rekord Grecji | author = Dominika Babiarczyk | date = 15. 2. 2013 | website = nicesport.pl | access-date = 28. 5. 2013 | archive-date = 4. 3. 2016 | archive-url = https://web.archive.org/web/20160304095609/http://nicesport.pl/sportyzimowe/142636/ps-w-oberstdorfie-treningi-dla-schlierenzauera-i-freitaga-nowy-rekord-grecji | url-status = dead |language=pl}}</ref> |- | 24. | {{ZID|Rumunija}} | [[Daniel Cacina]] | 169,5 | Planica | 2025. ||<ref name="rek270325"/> |- | 25. | {{ZID|Kina}} | [[Zhao Jiawen]] | 144 | [[Kuusamo]] | 2023. |<ref>{{cite web |url = https://stylowoztelemarkiem.pl/puchar-kontynentalny-w-ruce-seidl-triumfuje-jiawen-zhao-w-najlepszej-dziesiatce/ |title = Puchar Kontynentalny w Ruce: Seidl triumfuje, Jiawen Zhao w najlepszej dziesiątce! |author = Martyna Okrzesik |date = 17. 12. 2023 |work = Stylowo z Telemarkiem |access-date= 19. 12. 2023 |language=pl}}</ref> |- | 26. | {{ZID|Gruzija}} | [[Koba Cakadze]] | 142 | Vikersund | 1967. |<ref>{{cite journal|title=Skifliegen: Zwei Weltrekorde|journal=[[Arbeiter-Zeitung]]|year=1967|pages=10|url=http://www.arbeiter-zeitung.at/cgi-bin/archiv/flash.pl?year=1967&month=2&day=11&page=12&html=1|access-date=12. 2. 2013|archive-date=12. 12. 2019|archive-url= https://web.archive.org/web/20191212114355/http://www.arbeiter-zeitung.at/cgi-bin/archiv/flash.pl?year=1967&month=2&day=11&page=12&html=1|url-status=dead |language=de}}</ref> |- | 27. | {{ZID|Španija}} | [[Bernat Sola]] | 141 | Kulm | 1986. |<ref name="Bibliografia">{{cite web |url= http://www.skokinarciarskie.pl/rekordy-i-statystyki-lotow-narciarskich |title= Rekordy i statystyki: Loty narciarskie |website= skokinarciarskie.pl |access-date= 7. 4. 2012 |language=pl}}</ref><ref name="Egzotyka">{{cite web |url = http://www.skijumping.pl/wiadomosci/10604/Egzotyczne-skoki-narciarskie/ |title = Egzotyczne skoki narciarskie |author = Adrian Dworakowski |date = 19. 6. 2009 |website = skijumping.pl | access-date= 7. 4. 2012 |language=pl}}</ref> |- | 28. | {{ZID|Mađarska}} | [[Gábor Gellér]] | 139 | [[Harrachov]] | 1980. |<ref name="Egzotyka"/> |- | 29. | {{ZID|Danska}} | [[Andreas Bjelke Nygaard]] | 137 | [[Lillehammer]] | 2000-ite |<ref>{{cite web|url=http://politiken.dk/sport/ECE102748/dansk-skihopper-opgiver-karrieren/|title=Dansk skihopper opgiver karrieren|author=Rasmus Bech|date=29. 12. 2004|website=politiken.dk|access-date=8. 4. 2012 |language=da}}</ref> |- | 30. | {{ZID|Velika Britanija}} | [[Sam Bolton]] | 134,5 | [[Skakaonice Whistler|Whistler]] | 2019. |<ref>{{cite web | url = https://www.usanordic.org/wp-content/uploads/2019/03/Mar17LHmen.pdf | title = NorAm Whistler 17.03.2019 Ski Jumping Canada Whistler Ski Jumping Results | website = usanordic.org | access-date=18. 3. 2019}}</ref><ref>{{cite web |url = http://www.skijumping.pl/wiadomosci/20237/Brytyjczycy-wystartuja-w-mistrzostwach-swiata-juniorow/ |title = Brytyjczycy wystartują w mistrzostwach świata juniorów? |author = Paweł Borkowski |date = 29. 10. 2015 |website = skijumping.pl |access-date= 4. 11. 2015 |language=pl}}</ref> |- | 31. | {{ZID|Latvija}} | [[Markuss Vinogradovs]] | 130 | [[Trondheim]] | 2020/21. |<ref>{{cite web |url = https://www.skijumping.pl/wiadomosci/29824/rekordzista-lotwy-niemal-pewny-wystepu-w-pekinie/ |title= Rekordzista Łotwy niemal pewny występu w Pekinie |author = Adrian Dworakowski |date = 24. 4. 2021 |website = skijumping.pl |access-date = 25. 4. 2021 |language=pl}}</ref> |- | 32. | {{ZID|Island}} | [[Anton Øyvindsson]] | 127 | [[Zakopane]] | 2021. |<ref>{{Cite web |url = https://www.skijumping.pl/wiadomosci/30380/na-wielkiej-krokwi-padl-rekord-islandii/ |title = Na Wielkiej Krokwi padł rekord Islandii |author = Adrian Dworakowski |date = 23. 9. 2021 |website = skijumping.pl |access-date = 23. 9. 2021 |language=pl}}</ref> |- | 33. | {{ZID|Kirgistan}} | [[Dmitrij Čvikov]] | 124 | [[Innsbruck]] | 2002. |<ref>{{cite web|title=Results Training 1 Innsbruck, THU 3 JAN 2002|url=http://www.fis-ski.com/pdf/2002/JP/3156/3156RLT.pdf|publisher=FIS |access-date=12. 2. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20030514132714/http://www.fis-ski.com/pdf/2002/JP/3156/3156RLT.pdf|archive-date=14. 5. 2003|language=en}}</ref> |- | 34. | {{ZID|Hrvatska}} | [[Josip Šporer]] | 102 | Planica | 1940-e |<ref>{{cite web|url=http://www.skokinarciarskie.pl/aktualnosci/3892,Skoki_w_Chorwacji_-_reaktywacja|title=Skoki w Chorwacji – reaktywacja |author1= Magdalena Kobus |author2= Paweł Stawowczyk |date=1. 3. 2006|website=skokinarciarskie.pl|access-date=7. 4. 2012 |language=pl}}</ref> |- | 35. | {{ZID|Tajland}} | [[Korawik Saendee]] | 100 | [[Lahti]] | 2024. |<ref>{{cite web |url = https://www.instagram.com/korawik_saendee/ |title= Profil Korawika Saendeea |publisher= [[Instagram]] |access-date = 11. 11. 2024}}</ref> |- | 36. | {{ZID|Uganda}} | [[Dunstan Odeke]] | 87 | [[Norveška]] | 1990-e |<ref>{{cite web |url = https://sport.tvp.pl/51431371/skoki-narciarskie-w-afryce-rekordzista-trenowal-z-mikeska-skakal-na-duzej-skoczni-w-lillehammer |title = Rekordzista Afryki w skokach: gdybym zaczął wcześniej, mógłbym skakać w PŚ |author = Mateusz Leleń |date = 12. 12. 2020 |website = sport.tvp.pl |access-date = 12. 12. 2020 |language=pl}}</ref> |- | 37. | {{ZID|Litvanija}} | [[Zbigniew Kiwert]] | 86 | [[Nižnji Novgorod]] | 1960. |<ref>{{cite web|title=Ptaki w locie naśladując|url=http://www.tygodnik.lt/200605/sport1.html|website=tygodnik.lt|access-date=12. 2. 2013|author=Henryk Mażul|date=1. 5. 2006|archive-date=3. 12. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131203011347/http://www.tygodnik.lt/200605/sport1.html|url-status=dead |language=pl}}</ref> |- | 38. | {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | Jovan Radovanović | 69,5 | [[Travnik]] | 1984. |<ref>{{cite web |url = https://www.aa.com.tr/ba/sport/jovan-radovanovi%C4%87-jedan-od-orli%C4%87a-s-vla%C5%A1i%C4%87a-u%C4%8De%C5%A1%C4%87e-na-olimpijadi-treba-do%C5%BEivjeti-/999626 |title = Jovan Radovanović, jedan od "orlića s Vlašića": Učešće na Olimpijadi treba doživjeti |publisher = [[Agencija Anadolija]] |access-date = 11. 4. 2024}}</ref><ref>{{cite web |url = https://balkans.aljazeera.net/teme/2024/2/3/vlasicki-orlici-mala-ali-znacajna-uloga-na-olimpijskim-igrama-u-sarajevu |title= Vlašićki orlići – mala, ali značajna uloga na Olimpijskim igrama u Sarajevu |publisher = [[Al Jazeera Balkans]] |access-date = 11. 4. 2024}}</ref><ref>{{cite web |url = https://www.glassrpske.com/lat/plus/teme/orao-s-vlasica-pripremao-skakaonicu-za-nikenena/445822 |title= "Orao s Vlašića" pripremao skakaonicu za Nikenena |work= Glas Srpske |access-date = 11. 4. 2024}}</ref> |- | 39. | {{ZID|Srbija}} | [[Nikola Stevanović]] | 65 | Planica | 2019. |<ref>{{cite web |url = https://www.kurir.rs/sport/ostali-sportovi/3347775/srpski-ski-skakac-sve-bolji-nikola-stevanovic-osvojio-22-mesto |title = SRPSKI SKI-SKAKAČ SVE BOLJI: Nikola Stevanović osvojio 22. mesto! (FOTO) |date = 28. 10. 2019 |work = Kurir |access-date = 28. 3. 2020}}</ref> |- | 40. | {{ZID|Andora}} | [[Tomás Cano]] | 64,5 | [[La Molina]] | 1992. |<ref>{{cite journal |title = Bernat Solá, campió naciónal |url = http://hemeroteca.mundodeportivo.com/preview/1992/01/22/pagina-46/1243946/pdf.html |journal = [[El Mundo Deportivo]] |page = 46 |language = es |date = 22. 1. 1992 |access-date = 16. 2. 2016 |archive-date = 5. 3. 2014 |archive-url = https://web.archive.org/web/20140305095224/http://hemeroteca.mundodeportivo.com/preview/1992/01/22/pagina-46/1243946/pdf.html |url-status = dead }}</ref><ref>{{cite web |url = http://data.fis-ski.com/dynamic/athlete-biography.html?sector=JP&listid=&competitorid=8651&type=result |title= CANO Thomas |publisher = FIS |language=en |access-date = 4. 5. 2013}}</ref><ref>{{cite journal |title = Copa dél Rey en La Molina |url = http://hemeroteca.mundodeportivo.com/preview/1992/01/27/pagina-34/1441854/pdf.html |journal = El Mundo Deportivo |page = 34 |language = es |date = 24. 1. 1992 |access-date = 16. 2. 2016 |archive-date = 5. 3. 2014 |archive-url = https://web.archive.org/web/20140305092604/http://hemeroteca.mundodeportivo.com/preview/1992/01/27/pagina-34/1441854/pdf.html |url-status = dead }}</ref> |- | 41. | {{ZID|Sjeverna Makedonija}} | Goga Popov mlađi | 62 | Planica | 1952. |<ref>{{cite web |url = http://www.novamakedonija.com.mk/NewsDetal.asp?vest=15121911273&id=20&prilog=0&setIzdanie=22474 |title = Пред "Четирите скокалници" имаше четирикатна скокалница на Шапка |author = Aleksandar Samardžijev |website = novamakedonija.com.mk |language = mk |access-date = 27. 12. 2012 |archive-date = 13. 4. 2013 |archive-url = https://archive.today/20130413171615/http://www.novamakedonija.com.mk/NewsDetal.asp?vest=15121911273&id=20&prilog=0&setIzdanie=22474 |url-status = bot: unknown }}</ref> |- | 42. | {{ZID|Australija}} | [[Bruce Neville]] | 57,5 | [[Westby (Wisconsin)|Westby]] | 1997. |<ref>{{cite web |url = http://www.wyniki-skoki.hostingasp.pl/Zawodnik.aspx?name=NEVILLE%20Bruce |title = NEVILLE Bruce AUS |author = Adam Kwieciński |website= wyniki-skoki.hostingasp.pl |access-date = 10. 2. 2018}}</ref> |- | 43. | {{ZID|Lihtenštajn}} | Norbert Frick | 54,5 | [[Riezlern]] | 1981. |<ref>{{cite web |url = http://www.wyniki-skoki.hostingasp.pl/Zawodnik.aspx?name=FRICK%20Norbert |title = FRICK Norbert LIE |author = Adam Kwieciński |website = wyniki-skoki.hostingasp.pl |access-date = 13. 7. 2015}}</ref> |- | 44. | {{ZID|Crna Gora}} | Božo Čvorović | 46 | [[Žabljak]] | 1962. |<ref>{{cite web |url = http://www.vijesti.me/vijesti/skija-i-na-koncu-osme-decenije-bozo-cuva-uspomene-i-rekord-star-pola-vijeka-925265 |title = Skija i na koncu osme decenije: Božo čuva uspomene i rekord star pola vijeka |author = Obrad Pješivac |date = 18. 2. 2017 |website= vijesti.me |archive-url = https://web.archive.org/web/20180406040333/http://www.vijesti.me/vijesti/skija-i-na-koncu-osme-decenije-bozo-cuva-uspomene-i-rekord-star-pola-vijeka-925265 |archive-date = 6. 4. 2018 |access-date = 5. 4. 2018}}</ref> |- | 45. | {{ZID|Grenland}} | Hans Holm | 45 | [[Oslo]] | 1956. |<ref>{{cite web |url = https://www.sjmanager.pl/oskokach.php?p=1&s=2 |title = Kraje egzotyczne |website = sjmanager.gl |access-date = 10. 2. 2018}}</ref><ref>{{Cite journal |author = A. Lars Svendsen |title = Grønlandsk ungdom for første gang med i Olympiade |url = http://timarit.is/view_page_init.jsp?pageId=3779001 |journal = Atuagagdliutit |page= 19 |language = da |date = 31. 1. 1957}}</ref> |- | 46. | {{ZID|Belgija}} | Jeno Farinon | 37 | [[Höhnhart]] | 2019. |<ref>{{cite web |url = https://www.skijumping.pl/wiadomosci/26675/jeno-farinon-z-nowym-rekordem-belgii/ |title = Jeno Farinon z nowym rekordem Belgii |author = Natalia Żaczek |date = 6. 8. 2019 |website= skijumping.pl |access-date = 6. 8. 2019 |language=pl}}</ref> |- | 47. | {{ZID|Meksiko}} | José Miguel Banda Ceja | 35 | [[Park City (Utah)|Park City]] | 2012. |<ref>{{cite web |url = https://web.archive.org/web/20120508010517fw_/http://www.skijumpingcentral.com/index_htm_files/Elimination%20Results.PDF |title = 2012 Junior National Championships |website= skijumpingcentral.com |language= en |access-date = 9. 11. 2024}}</ref><ref>{{citation |author = Jeremy Peters |date= 25. 3. 2012 |title = Jose Miguel Banda of Mexico absorbs techniques of ski jumping |access-date = 9. 10. 2024 |work= [[Anchorage Daily News]] |url = https://www.adn.com/sports/article/jose-miguel-banda-mexico-absorbs-techniques-ski-jumping/2012/03/25/ |language=en}}</ref><ref>{{Citation |title = Four Anchorage Youths in Ski Jump, Nordic Combined Nationals |date = 6. 3. 2012 |access-date = 9. 10. 2024 |publisher = Alaska Public Media |url = https://alaskapublic.org/2012/03/05/four-anchorage-youths-in-ski-jump-nordic-combined-nationals/ |language=en}}</ref> |- | 48. | {{ZID|Čile}} | Alfredo Aliaga | 30 | [[Farellones]] | 1955. |<ref>{{Cite journal |title = COPA DE ORO |url = https://www.perrosalpinos.cl/imagenes/relatosdelosperros/austria/Revista%20Andina%20CACH/Andina%2082%20-%201955.PDF |journal= Revista Andina |volume = 82 |page= 11 |language=es |date= 1955}}</ref><ref name="losangeles">{{cite web |url = https://www.skijumping.pl/wiadomosci/27294/na-poludnie-od-los-angeles-czyli-egzotyczne-epizody-skokowe/ |title = Na południe od Los Angeles, czyli egzotyczne epizody skokowe |author = Paweł Borkowski |date = 24. 12. 2019 |website= skijumping.pl |access-date = 24. 12. 2019 |language=pl}}</ref> |- | 49. | {{ZID|Novi Zeland}} | [[Roy McKenzie]] | 25,3 | [[Arrowtown|Coronet Peak]] | 1947. |<ref>{{cite web |url = https://www.skijumping.pl/wiadomosci/31903/z-wizyta-na-koncu-swiata-czyli-skoki-narciarskie-w-nowej-zelandii/ |title = Z wizytą na końcu świata, czyli skoki narciarskie w Nowej Zelandii |author = Adrian Dworakowski |date = 2. 6. 2022 |website = skijumping.pl |access-date = 3. 9. 2022 |language=en}}</ref> |- | 50. | {{ZID|Argentina}} | [[Luis de Ridder]] | 25 | [[Farellones]] | 1954. |<ref name="losangeles" /><ref>{{Cite journal |title = Trofeo Copa de Oro |url = https://www.andeshandbook.org/media/documents/Andina_N%c2%ba81_1955.PDF |journal= Revista Andina |volume= 81 |page= 11 |language=es |date = 1955}}</ref> |- | 51. | {{ZID|Liban}} | Nadim Barrage | 16 | [[Baszarri]] | 1968. |<ref>{{citation |author = |title = C’était hier. Only in Lebanon |date = 2. 1. 2021 |access-date = 11. 4. 2024 | publisher = [[Facebook]] |url = https://www.facebook.com/Beyrouthdaybyday/photos/a.2051150998437708/2847454505474016/?type=3 |language=fr}}</ref><ref>{{cite web |url = https://www.skisprungschanzen.com/PL/Skocznie/LIB-Liban/Bsharri/3887/ |title = Bsharri |website= skisprungschanzen.com |access-date = 11. 4. 2024}}</ref> |- | 52. | {{ZID|Bolivija}} | [[René Farwig]] | >10 | [[Farellones]] | 1954. |<ref>{{cite web |url = https://przegladsportowy.onet.pl/sporty-zimowe/skoki-narciarskie/rekord-kraju-wynosi-10-metrow-egzotyka-w-skokach-narciarskich/075rhm6 |title = Rekord kraju wynosi... 10 metrów. Egzotyka w skokach narciarskich |date = 25. 1. 2024 |work = Przegląd Sportowy Onet |access-date = 2. 2. 2024 |language=pl}}</ref><ref>{{cite journal |title = Trofeo Copa de Oro |url = https://www.andeshandbook.org/media/documents/Andina_N%c2%ba81_1955.PDF |journal = Revista Andina |volume= 81 |page = 12 |language=es |date = 1955}}</ref> |- | 53. | {{ZID|Farska ostrva}} | Hilbert Isaksen|nolink | 6,8 | [[Klaksvík]] | 1970. |<ref>{{Cite journal |title = Fyrsta skíðkapping í Føroyum |journal= Dagblaðið |page= 4 |language= fo |date = 18. 2. 1970}}</ref> |} == Skijaški skokovi na vodi == {{Također pogledajte|Skijanje na vodi}} Skok se izvodi na dvjema dugačkim skijama, sličnim onima koje koriste početnici, sa specijalnim repnim stabilizatorom, koji je nešto kraći i dosta širi (tako da nosi težinu skijaša kad je na rampi za skok). Skijaši koje vuče [[čamac]] fiksiranom [[brzina|brzinom]] izvode manevre kako bi postigli maksimalnu brzinu kada dolaze na rampu koja pluta na vodi i lansiraju se u zrak s ciljem da pređu što veću dužinu dok ponovo ne dodirnu vodu. Profesionalci mogu postići dužine 70&nbsp;m. Skijaš mora uspješno doksočiti i zadržati kontrolu nad užetom kako bi mu se daljina priznala. Ekstremnu verziju ovog sporta, nazvanu (također) "ski-letovi", u kojoj su povećane i brzina čamca i visina rampi promovirali su Scot Ellis i Jim Cara. == Također pogledajte == * [[Turneja 4 skakaonice]] * [[Svjetsko prvenstvo u skijaškim letovima]] * [[Skijaški skokovi na ZOI]] * [[Svjetski kup u skijaškim skokovima]] == Reference == {{refspisak|30em}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Ski jumping}} * [https://www.fis-ski.com/en/ski-jumping Zvanični sajt (FIS)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201219222048/https://www.fis-ski.com/en/ski-jumping |date=19. 12. 2020 }} * [http://www.olympic.org/uk/sports/programme/history_uk.asp?DiscCode=SJ&sportCode=SI/ Historija olimpijskih skijaških sportova] {{Ski-skokovi}} {{Olimpijski sportovi}} {{Istaknuti članak}} {{DEFAULTSORT:Skijaški skokovi}} [[Kategorija:Skijaški skokovi|*]] [[Kategorija:Sportovi na Olimpijskim igrama]] [[Kategorija:Zimski sportovi]] [[Kategorija:Individualni sportovi]] tw92ntg3k4e6mhkyrry2l78mevqepq8 Spisak slovenskih pisaca 0 263254 3917312 3873834 2026-08-09T18:45:55Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917312 wikitext text/x-wiki Ova stranica prikazuje listu slovenskih pisaca. {{TOC}} == A == *[[Jože Abram]] ([[1875]]–[[1938]]) * [[Vera Albreht]] ([[1895]]–[[1971]]) *[[Bernard Ambrožič]] ([[1892]]–[[1973]]) *[[Jože Ambrožič (pisatelj)|Jože Ambrožič]] ([[1884]]–[[1923]]) *[[Jernej Andrejka]] ([[1850]]–[[1926]]) *[[Rudolf Andrejka]] ([[1880]]–[[1948]]) *[[Andraž Arko]] ([[1977]]–) *[[Vojko Arko]] ([[1920]]–[[2000]]) *[[Ivan Artač]] ([[1921]]–[[2005]]) *[[Imre Augustič]] ([[1837]]–[[1879]]) == B == *[[Jožef Bagari]] ([[1840]]–[[1919]]) *[[Miháo Bakoš]] ([[1742]]–[[1803]]) *[[Števan Baler]] ([[1760]]–[[1835]]) *[[Irena Barber]] ([[1939]]–[[2006]]) *[[Miháo Barla]] ([[1778]]–[[1824]]) *[[Igor Bizjan]] ([[1958]]–) *[[Vladimir Bartol]] ([[1903]]–[[1967]]) *[[Jernej Basar]] ([[1683]]–[[1738]]) *[[Ivan Baša]] ([[1875]]–[[1931]]) *[[Jožef Baša Miroslav]] ([[1894]]–[[1916]]) *[[Vinko Beličič]] ([[1913]]–[[1999]]) *[[Lajos Bence]] ([[1956]]–) *[[Louis Beniger]] ([[1894]]–[[1979]]) *[[Aleš Berger]] ([[1946]]–) *[[Franc Berke]] ([[1764]]–[[1840]]) *[[Ivan Berke]] ([[1814]]–[[1908]]) *[[France Bevk]] ([[1890]]–[[1970]]) *[[Andrej Blatnik]] ([[1963]]–) *[[France Blatnik]] ([[1899]]–[[1977]]) *[[Franček Bohanec]] ([[1923]]–) *[[Peter Bohinjec]] ([[1864]]–[[1919]]) *[[Berta Bojetu]] ([[1946]]–[[1997]]) *[[Matej Bor|Matej Bor (Vladimir Pavšič)]] ([[1913]]–[[1993]]) *[[Rado Bordon]] ([[1915]]–[[1992]]) *[[Silvija Borovnik]] ([[1960]]–) *[[Jožef Borovnjak]] ([[1826]]–[[1909]]) * [[Bojan Bizjak]] (1959 -) *[[Peter Božič]] ([[1932]]–[[2009]]) *[[Julija Bračič]] ([[1913]]-[[1994]]) *[[Ivan Bratko (1914)|Ivan Bratko]] ([[1914]]–) *[[Igor Bratož]] ([[1960]]–) *[[Matej Brence]] ([[1856]]-[[1887]]) *[[Kristina Brenk]] ([[1911]]–[[2009]]) *[[Natalija Brumen]] ([[1974]]–) *[[Andrej Brvar]] ([[1945]]–) *[[Andrej Budal]] ([[1889]]–[[1972]]) *[[Elza Budau]] ([[1941]]–) *[[Ivan Bukovinski]] ([[1886]]–[[1957]]) *[[Jožef Burger]] ([[1800]]–[[1870]]) *[[Frank Bükvič]] ([[1923]]–[[1995]]) *[[Peter Butkovič]] ([[1888]]–[[1953]])) == C == *[[Stanko Cajnkar]] ([[1900]]–[[1977]]) *[[Ivan Cankar]] ([[1876]]–[[1918]]) *[[Izidor Cankar]] ([[1886]]–[[1958]] *[[Andrej Capuder]] ([[1942]]–) *[[Alojzij Carli]] ([[1846]]–[[1891]]) *[[Fran Celestin]] ([[1843]]–[[1895]]) *[[Ludvik Ceglar]] ([[1917]]–[[1989]] *[[Angelo Cerkvenik]] ([[1894]]–[[1981]]) *[[Janez Cigler]] ([[1792]]–[[1869]]) *[[Juri Cipot]] ([[1793]]/[[1794|94]]–[[1834]]) *[[Rudolf Cipot]] ([[1825]]–[[1901]]) *[[Valentin Cundrič]] ([[1938]]–) *[[Matjaž Chvatal]] ([[1960]]-) == Č == *[[Ivanka Čadež]] ([[1938]]-) *[[Ivan Čampa]] ([[1914]]–[[1942]]) *[[Jože Čampa]] ([[1893]]–[[1989]]) *[[Janez Čandek]] ([[1581]]–[[1624]]) *[[Dušan Čater]] ([[1968]]-) *[[Aleš Čar]] ([[1971]]–) *[[Albin Čebular]] ([[1900]]–[[1952]]) * [[Darka Čeh]] ([[1949]]–) *[[Anica Černej]] ([[1900]]–[[1944]]) * [[Frank Česen]] ([[1890]]–[[1983]]) == D == * [[Josip Daneš]] ([[1883]]–[[1954]]) *[[Dane Debič]] ([[1927]]–) *[[Peter Dajnko]] ([[1787]]–[[1873]]) *[[Jurij Dalmatin]] (okoli [[1547]]–[[1589]]) *[[Aleš Debeljak]] ([[1961]]-) *[[Janez Debevec]] ([[1758]]–[[1821]]) *[[Jože Debevec]] ([[1867]]–[[1938]]) *[[Milan Dekleva]] ([[1946]]–) *[[Avgust Demšar]] *[[Fran Detela]] ([[1850]]–[[1926]]) *[[Lev Detela]] ([[1939]]–) *[[Dušan Dim]] ([[1972]]–) *[[Jaro Dolar]] ([[1911]]–[[1999]]) *[[Ivan Dolenc]] ([[1927]]–[[2006]]) *[[Mate Dolenc]] ([[1945]]–) *[[Hinko Dolenec]] ([[1838]]–[[1908]]) *[[Julia Doria]] *[[Alojz Dravec]] ([[1866]]–[[1915]]) *[[Ciril Drekonja]] ([[1896]]–[[1944]]) *[[Drago Druškovič]] (psevdonim [[Rok Arih]]) ([[1920]]–[[2009]]) *[[Jože Dular]] ([[1915]]–[[2000]]) == E == *[[Fran Erjavec]] ([[1834]]–[[1887]]) == F == *[[Franc Fabinc]] ([[1881]]–[[1923]]) *[[Jože Felc]] ([[1958]]–[[2010]]) *[[Janko Ferk]] ([[1958]]–) *[[Emil Filipčič]] ([[1951]]–) *[[France Filipič]] ([[1919]]–[[2009]]) *[[Fran Saleški Finžgar]] ([[1871]]–[[1962]]) *[[Bogo Flander]], psevdonim Klusov Joža ([[1918]]–[[1944]]) *[[Božidar Flegerič]] *[[Evald Flisar]] ([[1945]]–) *[[Janoš Flisar]] ([[1856]]–[[1947]]) *[[France Forstnerič]] ([[1933]]–[[2007]]) *[[Franjo Frančič]] ([[1958]]–) *[[Ervin Fritz]] ([[1940]]–) *[[Marinka Fritz Kunc]] ([[1942]]–) *[[Jasna Furlan]] ([[1988]]–) == G == *[[Nada Gaborovič]] ([[1924]]–[[2006]]) *[[Josip Gabrovšek]] ([[1867]]-[[1894]]) *[[Andrej Gabršček]] ([[1864]]–[[1938]]) *[[Vladimir Gajšek]] ([[1946]]–) *[[Engelbert Gangl]] ([[1873]]–[[1950]]) *[[Alojz Gašpar]] ([[1848]]–[[1919]]) *[[Karel Gašpar]] *[[Herman Germ]] ([[1931]]–) *[[Fran Gestrin]] ([[1865]]–[[1893]]) *[[Juri Gjurgovitš]] *[[Polona Glavan]] ([[1974]]–) *[[Goran Gluvić]] ([[1957]]–) *[[Ferdo Godina]] ([[1912]]–[[1994]]) *[[Matjaž Godina]] ([[1768]]–[[1835]]) *[[Cvetko Golar]] ([[1879]]–[[1965]]) *[[Alenka Goljevšček Kermauner]] ([[1933]]–) *[[Berta Golob]] ([[1932]]–) *[[Rudolf Golouh]] ([[1887]]–[[1982]]) *[[Fran Govekar]] ([[1871]]–[[1949]]) *[[Karel Grabeljšek]] ([[1906]]–[[1985]]) *[[Branko Gradišnik]] ([[1951]]–) *[[Janez Gradišnik]] ([[1917]]–[[2009]]) *[[Niko Grafenauer]] ([[1940]]–) *[[Drago Grah]] ([[1937]]–[[1980]]) *[[Jože Grdina]] ([[1892]]–[[1974]]) *[[Slavko Grum]] ([[1901]]–[[1949]]) *[[Anastasius Grün]] ([[1806]]–[[1876]]) *[[Franc Gumilar]] ([[1880]]–[[1972]]) *[[Ožbalt Gutsman]] ([[1725]]–[[1790]]) == H == *[[Vladimir Habjan]] ([[1957]]-) *[[Vlado Habjan]] ([[1919]]–[[2003]]) *[[Matevž Hace]] ([[1910]]–[[1979]]) *[[Maja Haderlap]] ([[1961]]–) *[[Kristina Hafner|Krista Hafner]] ([[1893]]–[[1969]]) *[[Fabjan Hafner]] ([[1964]]–) *[[Peter Handke]] ([[1942]]–) *[[Milka Hartman]] ([[1902]]–[[1999]]) *[[Herman Koroški|Herman Koroški (Herman de Carinthia)]] (okoli [[1100]]–[[1160]]) *[[Ivanka Hergold]] ([[1943]]–) *[[Peter Hicinger]] ([[1812]]–[[1867]]) *[[Andrej Hieng]] ([[1925]]–[[2000]]) *[[Jožef Hirnök]] *[[Katarina Munda–Hirnök]] *[[Zoran Hočevar]] ([[1944]]–) *[[Branko Hofman]] ([[1929]]–[[1991]]) *[[Karel Holec]] ([[1969]]–) *[[Andraš Horvat]] ([[18. stoletje]]–[[19. stoletje]]) *[[Oskar Hudales]] ([[1905]]–[[1968]]) *[[Jože Hudeček]] ([[1937]]–[[2011]]) *[[Marko Hudnik]] ([[1931]]–) == I == *[[Theodor Illek]] ([[1984]]–) *[[Alojz Ihan]] ([[1961]]–) *[[Anton Ingolič]] ([[1907]]–[[1992]]) *[[Andrej Inkret]] ([[1943]]–) *[[Franc Ivanoci]] ([[1857]]–[[1913]]) *[[Andrej Ivanuša]] ([[1958]]–) == J == *[[Fran Jaklič]] ([[1868]]–[[1937]]) *[[Gitica Jakopin]] ([[1928]]–) *[[Janez Jalen]] ([[1891]]–[[1966]]) *[[Ivan Jan]] ([[1921]]–[[2007]]) *[[Drago Jančar]] ([[1948]]–) *[[Gustav Januš]] ([[1939]]–) *[[Jurij Japelj]] ([[1744]]–[[1807]]) *[[Miran Jarc]] ([[1900]]–[[1942]]) *[[Mirko Javornik]] ([[1909]]–[[1986]]) *[[Jože Javoršek]] ([[1920]]–[[1990]]) (pravo ime Jože Brejc) *[[Dušan Jelinčič]] ([[1953]]–) *[[Simon Jenko]] ([[1835]]–[[1869]]) *[[Vida Jeraj]] ([[1875]]–[[1932]]) *[[Luka Jeran]] ([[1818]]–[[1896]]) *[[Zoran Jerin]] ([[1925]]–[[2005]]) *[[Marjetka Jeršek]] *[[Milan Jesih]] ([[1950]]–) *[[Angela Gelč Jontez]] ([[1906]]–[[1973]]) *[[Ivan Jontez]] ([[1902]]–[[1979]]) *[[Dušan Jovanović]] ([[1939]]–) *[[Branka Jurca]] ([[1914]]–[[1999]]) *[[Ruda Jurčec]] ([[1905]]–[[1975]]) *[[Josip Jurčič]] ([[1844]]–[[1881]]) *[[Edelman Jurinčič]] ([[1952]]–) == K == *[[Janko Kač]] ([[1891]]–[[1952]]) * [[Mija Kalan]] ([[1927]]-) * [[Mara Kalan]] ([[1934]]-) *[[Uroš Kalčič]] ([[1951]]) *[[Janez Kajzer]] ([[1938]]–) *[[Marjeta Novak-Kajzer]] ([[1951]]–) *[[Varja Kališnik]] *[[Ignac Kamenik]] ([[1926]]–) *[[Janoš Kardoš]] ([[1801]]–[[1873]]) *[[Alma Maksimiljana Karlin]] ([[1889]]–[[1950]]) *[[Jože Kastelic]] ([[1913]]–[[2003]]) *[[Vladimir Kavčič]] ([[1932]]–) *[[Irena Kazazić]] ([[1972]]–) *[[Damjana Kenda Hussu]] *[[Taras Kermauner]] ([[1930]]–[[2008]]) *[[Janko Kersnik]] ([[1852]]–[[1897]]) *[[Frank Kerže]] ([[1876]]–[[1961]]) *[[Milan Kleč]] ([[1954]]–) *[[Jožef Klekl (politik)|Jožef Klekl]] ([[1874]]–[[1948]]) *[[Jožef Klekl (duhovnik)|Jožef Klekl]] ([[1879]]–[[1936]]) *[[Miha Klinar]] ([[1922]]–[[1983]]) *[[Matjaž Kmecl]] ([[1934]]–) *[[Zlata Kopač Medic]] *[[Špela Kuclar]] ([[1972]]–) *[[Marija Kmet]] ([[1891]]–[[1974]]) *[[Andrew Kobal]] ([[1899]]–[[1988]]) *[[Aleksij Kobal]] ([[1962]]–) *[[Darinka Kobal]]([[1946]]–) *[[Edvard Kocbek]] ([[1904]]–[[1981]]) *[[Fran Kocbek]] ([[1863]]–[[1930]]) *[[Matjaž Kocbek]] ([[1946]]–) *[[Stanko Kociper]] ([[1917]]–) *[[Anton Kocjančič]] ([[1884]]–[[1962]]) *[[Anton Koder]] ([[1851]]–[[1918]]) *[[Tatjana Kokalj]] ([[1956]]–) *[[Andrej Kokot]] ([[1936]]–) *[[Marjan Kolar]] ([[1933]]–) *[[Peter Kolar]] ([[1855]]–[[1908]]) *[[Jana Kolarič]] ([[1954]]–) *[[Franc Kolenc]] ([[1908]]–?) *[[Karolina Kolmanič]] ([[1930]]–) *[[Mihael Kološa]] *[[Peter Kolšek]] ([[1951]]–) *[[Ignac Koprivec]] ([[1907]]–[[1980]]) *[[Gregor Koritnik]] ([[1886]]–[[1967]]) *[[Anton Kosi]] ([[1864]]–[[1945]]) *[[Ciril Kosmač]] ([[1910]]–[[1980]]) *[[Josip Kostanjevec]] ([[1864]]–[[1934]]) *[[Jožef Košič]] ([[1788]]–[[1867]]) *[[Niko Košir]] ([[1919]]–) *[[Miran Košuta]] ([[1960]]–) *[[Miroslav Košuta]] ([[1936]]–) *[[Polonca Kovač]] ([[1937]]–) *[[Tita Kovač]] ([[1930]]–) *[[Jani Kovačič]] ([[1953]]–) *[[Števan Kovatš]] ([[1866]]–[[1945]]) *[[Lojze Kovačič]] ([[1928]]–[[2004]]) *[[Vladimir Kovačič]] ([[1953]]–) *[[Kajetan Kovič]] ([[1931]]–) *[[Ferdo Kozak]] ([[1894]]–[[1957]]) *[[Juš Kozak]] ([[1982]]–[[1964]]) *[[Primož Kozak]] ([[1929]]–[[1981]]) *[[France Kozar]] ([[1904]]–[[1944]]) *[[Lojze Kozar]] ([[1910]]–[[1999]]) *[[Karel Krajcar]] ([[1936]]–) *[[Vladimir Kralj]] ([[1901]]–[[1969]]) *[[Željko Kozinc]] ([[1939]]–) (psevdonim [[Peter Malik]]) *[[Lojz Kraigher]] ([[1877]]–) *[[Nada Kraigher]] ([[1911]]–[[2000]]) *[[Marijan Kramberger]] ([[1938]]–) *[[Jože Kranjc]] ([[1904]]–[[1966]]) *[[Miško Kranjec]] ([[1908]]–[[1983]]) *[[Marko Kravos]] ([[1943]]–) *[[Bratko Kreft]] ([[1905]]–[[1996]]) *[[Janez Evangelist Krek]] ([[1865]]–[[1917]]) *[[Sebastijan Krelj]] ([[1538]]–[[1567]]) *[[Anton Krempl]] ([[1790]]–[[1844]]) *[[Ivanka Kremžar]] ([[1887]]–[[1954]]) *[[Marko Kremžar]] ([[1928]]–) *[[Rudolf Kresal]] ([[1905]]–[[1975]]) *[[Etbin Kristan]] ([[1867]]–[[1975]]) *[[Jože Krivec]] ([[1916]]–[[1991]]) *[[Lovro Kuhar|Lovro Kuhar (Prežihov Voranc)]] ([[1893]]–[[1950]]) *[[Mirko Kuhel]] ([[1904]]–[[1958]]) * [[Filip Kumbatovič Kalan]] ([[1910]]-[[1989]]) *[[Mirko Kunčič]] ([[1899]]–[[1984]]) *[[France Kunstelj]] ([[1914]]–[[1945]]) *[[Tone Kuntner]] ([[1943]]–) *[[Benedikt Kuripečič]] (ok. 1490–?) *[[Floriš Kühar]] ([[1893]]–[[1943]]) *[[Janoš Kühar]] ([[1901]]–[[1987]]) *[[Števan Kühar (pisatelj)|Števan Kühar z Bratonec]] ([[1882]]–[[1915]]) *[[Števan Kühar|Števan Kühar z Gradišča]] ([[1887]]–[[1922]]) *[[Števan Kühar (novinar)|Števan Kühar z Markišavec]] ([[1890]]–[[1963]]) *[[Mikloš Küzmič]] ([[1737]]–[[1804]]) *[[Števan Küzmič]] ([[1723]]–[[1779]]) *[[Zofka Kveder]] ([[1878]]–[[1926]]) == L == *[[Ivan Lah]] ([[1881]]–[[1938]]) *[[Feri Lainšček]] ([[1959]]–) *[[Evgen Lampe]] ([[1874]]–[[1918]]) *[[Frančišek Lampe]] ([[1859]]–[[1900]]) *[[Janez Langerholz]] ([[1880]]-[[1948]]) *[[Janko Lavrin]] ([[1887]]–[[1986]]) *[[Josip Lavtižar]] ([[1851]]–[[1943]]) *[[Mirko Lenaršič]] ([[1882]]–[[1966]]) *[[Fran Levstik]] ([[1831]]–[[1887]]) *[[Vladimir Levstik]] ([[1886]]–[[1957]]) *[[Anton Leskovec]] ([[1891]]–[[1930]]) *[[Mirana Likar Bajželj]] ([[1961]]–) *[[Anton Tomaž Linhart]] ([[1756]]–[[1795]]) *[[Milan Lipovec]] ([[1912]]–[[1997]]) *[[Florjan Lipuš]] ([[1937]]–) *[[Manica Lobnik]] ([[1927]]–[[1974]]) *[[Danilo Lokar]] ([[1892]]–[[1989]]) *[[Jakob Lorber]] ([[1800]]–[[1864]]) *[[Joža Lovrenčič]] ([[1890]]–[[1952]]) *[[Evgen Lovšin]] ([[1895]]–[[1987]]) *[[Adam Lutar]] *[[Gregor Lutar]] *[[Miháo Lutar]] (umrl po letu [[1651]]) *[[Mikloš Lutar]] *[[Pavel Lutar]] *[[Pavel Lužan]] ([[1946]]–) *[[Števan Lülik]] (?–[[1847]]) *[[Milan Petek Levokov]] ([[1960]]–) == M == *[[Bogomir Magajna]] ([[1904]]–[[1963]]) *[[France Magajna]] ([[1895]]–[[1971]]) *[[Anton Mahnič]] ([[1850]]–[[1920]]) *[[Matija Majar]] ([[1809]]–[[1892]]) *[[Stanko Majcen]] ([[1888]]–[[1970]]) *[[Gregor Majdič]] ([[1967]]–) *[[Svetlana Makarovič]] ([[1939]]–) *[[Vitan Mal]] ([[1946]]–) *[[Franc Malavašič]] ([[1818]]–[[1863]]) *[[Ivan Malavašič]] ([[1927]]–) *[[Mimi Malenšek]] ([[1919]]–) *[[Matija Malešič]] ([[1891]]–[[1940]]) *[[Miroslav Malovrh]] ([[1861]]–[[1922]]) *[[Valentin Mandelc]] ([[1837]]–[[1872]]) *[[Marjan Marinc]] ([[1921]]–[[1990]]) *[[Katarina Marinčič]] ([[1968]]-) *[[Marjan Marinšek]] ([[1941]]-[[2011]]) *[[Fran Maselj - Podlimbarski]] ([[1852]]–[[1917]]) *[[Ivan Matičič]] ([[1887]]–[[1979]]) *[[Nada Matičič]] ([[1922]]–[[2004]]) *[[Neža Maurer]] ([[1930]]–) *[[Karel Mauser]] ([[1918]]–[[1977]]) *[[Miha Mazzini]] ([[1961]]–) *[[Andrej Medved]] ([[1947]]–) *[[Pavel Medvešček]] ([[1933]]–) *[[Danica Melihar Lovrečič]] ([[1911]]–[[2005]]) *[[Janez Menart]] ([[1929]]–[[2004]]) *[[Janez Mencinger]] ([[1838]]–[[1912]]) *[[Ace Mermolja]] ([[1951]]–) *[[Janko Messner]] ([[1921]]–[[2011]]) *[[Ivanka Mestnik]] ([[1934]]–) *[[Ksaver Meško]] ([[1874]]–[[1964]]) *[[Dušan Mevlja]] ([[1920]]–[[2008]]) *[[Mira Mihelič]] ([[1912]]–[[1985]]) *[[Miloš Mikeln]] ([[1930]]–) *[[Branko Miklavc]] ([[1922]]–[[2011]]) *[[Fran Milčinski]] ([[1867]]–[[1932]]) *[[Frane Milčinski - Ježek]] ([[1914]]–[[1988]]) * [[Fortunant Mikuletič]] ([[1886]]–[[1965]]) *[[Ivan Minatti]] ([[1924]]–) *[[Frank Mlakar]] ([[1913]]–[[1967]]) *[[Janko Mlakar]] ([[1874]]–[[1953]]) *[[John Modic]] ([[1922]]–) *[[Milena Mohorič]] ([[1905]]–[[1972]]) *[[Mary Molek]] ([[1909]]–[[1982]]) *[[Jože Moškrič]] ([[1902]]–[[1943]]) *[[Marjana Moškrič]] ([[1958]]–) *[[Vinko Möderndorfer]] ([[1958]]–) *[[Ivan Mrak]] ([[1906]]–[[1986]]) *[[Ludvik Mrzel]] ([[1904]]–[[1971]] *[[Francek Mukič]] ([[1952]]–) *[[Marija Kozar Mukič]] ([[1952]]–) == N == *[[Marica Nadlišek-Bartol]] ([[1867]]–[[1940]]) *[[Bogdan Novak]] ([[1944]]–) *[[Boris A. Novak]] ([[1953]]–) *[[Franc Novak (pisatelj)|Franc Novak s Tešanovec]] ([[1791]]–[[1836]]) *[[Lojze Novak]] *[[Marjeta Novak]] ([[1951]]–) *[[Zvonko Novak]] ([[1882]]–[[1953]]) *[[Lela B. Njatin]] ([[1963]]–) *[[Anton Novačan]] ([[1887]]–[[1951]]) *[[France Novšak]] ([[1916]]–[[1991]]) *[[Tomo Novosel]] ([[1989]]–) == O == *[[Vasja Ocvirk]] ([[1920]]–[[1985]]) *[[Josip Ogrinec]] ([[1844]]–[[1879]]) *[[Iztok Osojnik]] ([[1951]]–) *[[Franc Ošlai]] ([[1883]]–[[1932]]) *[[Vinko Ošlak]] ([[1947]]–) *[[Jelka Ovaska]] ([[1947]]–) *[[Joško Oven]] ([[1890]]–[[1947]]) *[[Irma Ožbalt]] ([[1926]]–) == P == *[[Miha Frančišek Paglovec]] ([[1679]]–[[1759]]) *[[Josip Pagliaruzzi]] ([[1859]]–[[1885]]) *[[Boris Pahor]] ([[1913]]–) *[[Jože Pahor]] ([[1888]]–[[1964]]) *[[Pavlina Pajk]] ([[1854]]–[[1901]]) *[[France Papež]] ([[1924]]–) *[[Tone Partljič]] ([[1940]]–) *[[Avgust Pavel]] ([[1886]]–[[1946]]) *[[Irena Pavlič]] ([[1934]]–) *[[Rudolf Pečjak]] ([[1891]]−[[1940]]) *[[Vid Pečjak]] ([[1929]]–) *[[Vanja Pegan]] ([[1967]]–) *[[Franc Henrik Penn]] ([[1838]]–[[1918]]) *[[Tone Perčič]] ([[1954]]–) *[[Saša Pergar]] *[[Franc Pernišek]] ([[1907]]–) *[[Ela Peroci]] ([[1922]]–[[2001]]) *[[Damjan Perme]] *[[Mateja Perpar]] ([[1974]]–) *[[Ivan Perša]] ([[1861]]–[[1935]]) *[[Tone Peršak]] ([[1947]]–) *[[Aleksander Peršolja]] *[[Rajko Perušek]] ([[1854]]–[[1917]]) *[[Luiza Pesjak]] ([[1828]]–[[1898]]) *[[Žarko Petan]] ([[1929]]–) *[[Jože Peternelj]] ([[1927]]-) *[[Metod Pevec]] ([[1958]]–) *[[France Pibernik]] ([[1928]]–) *[[Zlatka Pirnat-Cognard]] ([[1912]]–) *[[Zora Piščanc]] ([[1912]]–[[1989]]) *[[Jan Plestenjak (pisatelj)]] ([[1899]]–[[1947]]) *[[Stane Pleško]] ([[1923]]–) *[[Josip Podmilšak]] (psevdonim Andrejčkov Jože) ([[1845]]–[[1874]]) *[[Tone Polda]] ([[1917]]–[[1945]]) *[[Denis Poniž]] ([[1948]]–) *[[Rok Poles]] ([[1973]]–) *[[Jure Potokar]] *[[Ivan Potrč]] ([[1931]]–[[1993]]) *[[Aleksij Pregarc]] ([[1936]]–) *[[Ivan Pregelj]] ([[1883]]–[[1960]]) *[[Sebastijan Pregelj]] ([[1970]]–) *[[Slavko Pregl]] ([[1945]]–) *[[Ljuba Prenner]] ([[1906]]–[[1977]]) *[[Bert Pribac]] ([[1933]]–) *[[Marjan Pungartnik]] ([[1948]]–) *[[Ivan Pucelj]] ([[1977]]–[[1945]]) *[[Milan Pugelj]] ([[1883]]–[[1929]]) *[[Helena Puhar]] ([[1929]]–[[1968]]) *[[Frane Puntar]] ([[1936]]–) *[[Jožef Pustai]] ([[1864]]–[[1934]]) *[[Ludvik Puš]] ([[1896]]–[[1989]]) == R == *[[Judita Rajnar]] *[[Vendel Ratkovič]] ([[1834]]–[[1907]]) *[[Davorin Ravljen]] ([[1898]]–[[1965]]) *[[Matevž Ravnikar]] ([[1776]]–[[1845]]) *[[Vili Ravnjak]] *[[Nežka Raztresen]] *[[Radivoj Rehar]] ([[1894]]–[[1969]]) *[[Alojz Rebula]] ([[1924]]–) *[[Maksimilijan Redeskini]] ([[1740]]–[[1814]]) *[[Izidor Rejc]] ([[1936]]–) *[[Alojzij Remec]] ([[1886]]–[[1952]]) *[[Miha Remec]] ([[1928]]–) *[[Ivan Ribič]] ([[1920]]–[[1982]]) *[[Josip Ribičič]] ([[1886]]–[[1969]]) *[[Ivan Rob]] *[[Anton-Zvonko Robar]] *[[Jože Rode]] ([[1936]]–) *[[Janko Rogelj]] ([[1895]]–[[1974]]) *[[Pavla Rovan]] *[[Andrej Rot]] ([[1953]]–) *[[Gregor Rozman]] ([[1974]]–) *[[Smiljan Rozman]] ([[1927]]–[[2007]]) *[[Marjan Rožanc]] ([[1930]]–[[1990]] ) *[[Branko Rudolf]] ([[1904]]–[[1987]]) *[[Franček Rudolf]] ([[1944]]–) *[[Aldo Rupel]] ([[1941]]–) *[[Dimitrij Rupel]] ([[1946]]–) *[[Miran Rustja]] ([[1957]]–) == S == *[[Jakob Sabar]] ([[1802]]/[[1803|03]]–[[1863]]) *[[Jožef Sakovič]] ([[1874]]–[[1930]]) *[[Anej Sam]] ([[1947]]–) *[[Smiljan Samec]] ([[1912]]–[[1995]]) *[[Bojan Schwentner]] ([[1957]]–) *[[Tone Seliškar]] ([[1900]]–[[1969]]) *[[Števan Selmar]] ([[1820]]–[[1877]]) *[[Miháo Sever Vaneča]] ([[1699]]–[[1750]]) *[[Sonja Sever]] ([[1900]]–[[1995]]) *[[Števan Sijarto]] ([[1765]]–[[1833]]) *[[Zorko Simčič]] ([[1921]]–) *[[Barbara Simoniti]] ([[1963]]–) *[[Sandi Sitar]] ([[1937]]–) *[[Ivan Sivec]] ([[1949]]-) *[[Adam Skalar]] (?–[[1658]]) *[[Selma Skenderović]] ([[2001]]–) *[[Jakob Sket]] ([[1852]]–[[1912]]) *[[Andrej Skubic]] ([[1967]]–) *[[Miroslav Slana]] ([[1949]]–) *[[Julij Slapšak]] ([[1874]]–[[1951]]) *[[Janoš Slepec]] ([[1872]]–[[1936]]) *[[Franc Valentin Slemenik]] ([[1843]]–[[1871]]) *[[Jožef Smej]] ([[1922]]–) *[[Števan Smodiš]] ([[1758]]–[[1799]]) *[[Dominik Smole]] ([[1929]]–[[1992]]) *[[Breda Smolnikar]] (1941 - ) *[[Jože Snoj]] ([[1934]]–) *[[Ladislav Sobotin]] ([[18. stoletje]]) *[[France Sodja]] ([[1914]]–) *[[Jasna Branka Staman]] ([[1961]]–) *[[Karl Starc]] ([[1920]]–[[1944]]) *[[Josip Stare]] ([[1842]]–[[1907]]) *[[Anton Stražar]] ([[1895]]–[[1959]]) *[[Janez Strehovec]] ([[1950]]–) *[[Josip Stritar]] ([[1836]]–[[1923]]) *[[Gregor Strniša]] ([[1930]]–[[1987]]) *[[Gustav Strniša]] ([[1887]]–[[1970]]) *[[Ahacij Stržinar]] ([[1676]]–[[1741]]) *[[Jana Stržinar]] ([[1963]]–) *[[Leopold Suhodolčan]] ([[1928]]–[[1980]]) *[[Luka Svetec]] ([[1826]]–[[1921]]) *[[Mihael Svetec]] *[[Ivo Svetina]] ([[1948]]–) *[[Tone Svetina]] ([[1925]]–[[1998]]) == Š == *[[Tomaž Šalamun]] ([[1941]]–) *[[Ivan Šašelj]] ([[1859]]–[[1944]]) *[[Fran Šbül]] ([[1825]]–[[1864]]) *[[Milan Šega]] ([[1915]]–[[1998]]) *[[Rudi Šeligo]] ([[1935]]–[[2004]]) *[[Igor Šentjurc]] ([[1927]]–[[1996]]) *[[Tone Šifrer]] ([[1911]]–[[1942]]) *[[Gustav Šilih]] ([[1893]]–[[1961]]) *[[Damijan Šinigoj]] *[[Avgust Šinkovec - Črtomir]] ([[1914]]–[[1983]]) *[[Karel Širok]] ([[1889]]–[[1942]]) *[[Igor Škamperle]] ([[1962]]–) *[[Tone Škarja]] ([[1937]]–) *[[Matija Škerbec]] ([[1886]]–[[1963]]) *[[Stanislav Škrabec]] ([[1844]]–[[1918]]) *[[Polona Škrinjar]] *[[Jože Šmit]] ([[1922]]–[[2004]]) *[[Makso Šnuderl]] ([[1895]]–[[1979]]) *[[Ivo Šorli]] ([[1877]]–[[1958]]) *[[Branko Šömen]] ([[1936]]–) *[[Jakob Špicar]] ([[1884]]–[[1970]]) *[[Katja Špur]] ([[1908]]–[[1991]]) *[[Anton Števanec]] ([[1861]]–[[1921]]) *[[Bina Štampe Žmavc]] ([[1951]]–) *[[Jaka Štoka]] ([[1867]]–[[1922]]) *[[Jože Štucin]] ([[1955]]–) *[[Klavdija Šumrada]] *[[Andrej Šuster]] ([[1768]]–[[1825]]) *[[Aleksa Šušulić]] *[[Marko Švabič]] ([[1949]]–[[1993]]) *[[Janez Švajncer]] ([[1920]]–[[2007]]) *[[Janez J. Švajncer]] ([[1948]]–) *[[Jurij Švajncer]] ([[1988]]–) *[[Brina Švigelj-Mérat]] ([[1954]]–) == T == *[[Franc Talanji]] ([[1883]]–[[1959]]) *[[Anton Tanc]] ([[1887]]–[[1947]]) *[[Veno Taufer]] ([[1933]]–) *[[Ivan Tavčar]] ([[1851]]–[[1923]]) *[[Josip Tavčar]] ([[1920]]–[[1989]]) *[[Zora Tavčar]] ([[1923]]–) *[[Franc Temlin]] (17. stoletje–?) *[[Anton Terbovec]] ([[1882]]–[[1962]]) *[[Aleksander Terplan]] ([[1816]]—[[1858]]) *[[Jože Tomažič (pisatelj)|Jože Tomažič]] ([[1906]]–[[1970]]) *[[Marjan Tomšič]] ([[1939]]—) *[[Igor Torkar|Igor Torkar (Boris Fakin)]] ([[1913]]–[[2004]]) *[[Janez Trdina]] ([[1830]]–[[1905]]) *[[Vinko Trinkaus]] ([[1927]]–) *[[Davorin Trstenjak]] ([[1817]]–[[1890]]) *[[Primož Trubar]] ([[1508]]–[[1586]]) *[[Jurij Matej Trunk]] ([[1870]]–[[1973]]) *[[Ivan Tul]] ([[1877]]–[[1959]]) *[[Janž Tulščak]] (?–[[1594]]) *[[Lavoslava Turk]] ([[1895]]–[[1979]]) *[[Metod Turnšek]] ([[1909]]–[[1979]]) *[[Ivan Tušek]] ([[1835]]–[[1877]]) == U == *[[Jože Udovič]] ([[1912]]–[[1986]]) *[[Jože Urbanija]] ([[1886]]–[[1955]]) == V == *[[Bazilij Valentin]] ([[1924]]–[[1997]]) *[[Josip Vandot]] ([[1884]]–[[1944]]) *[[Ilka Vašte]] ([[1891]]–[[1967]]) *[[Narte Velikonja]] ([[1891]]–[[1945]]) *[[Sergej Verč]] *[[Janez Vidmajer]] *[[Janja Vidmar]] ([[1962]]–) *[[Josip Vidmar]] ([[1895]]–[[1992]]) *[[Milan Vidmar]] ([[1885]]–[[1962]]) *[[Maja Vidmar (pisateljica)|Maja Vidmar]] *[[Jernej Vilfan]] *[[Milan Vincetič]] *[[Jani Virk]] ([[1962]]–) *[[Urban Vovk]] ([[1971]]–) *[[Tomaž Vrabič]] ([[1954]]–) *[[Saša Vrandečič]] ([[1975]]–) *[[Božo Vodušek]] ([[1905]]–[[1978]]) *[[Goran Vojnović]] ([[1980]]–) *[[Mitja Vošnjak]] ([[1923]]–[[2003]]) *[[Zlata Vokač]] ([[1926]]–[[1995]]) *[[Jože Volarič]] ([[1932]]–) *[[Zlata Volarič]] ([[1930]]–[[2008]]) *[[Lucijan Vuga]] *[[Saša Vuga]] ([[1930]]–) *[[France Vurnik]] ([[1934]]–) == W == *[[Venceslav Winkler]] ([[1907]]–[[1975]]) *[[Borivoj Wudler]] ([[1932]]–[[1981]]) == Z == *[[Mihael Zagajšek]] ([[1739]]–[[1827]]) *[[Cvetko Zagorski]] ([[1916]]–[[2006]]) *[[Dane Zajc]] ([[1929]]–[[2005]]) *[[Lenart Zajc]] *[[Zlatko Zajc]] *[[Kazimir Zakrajšek]] ([[1878]]–[[1958]]) *[[Fran Zbašnik]] ([[1855]]–[[1935]]) *[[Pavle Zidar|Pavle Zidar (Zdravko Slamnik)]] ([[1932]]–[[1992]]) *[[Ciril Zlobec]] ([[1925]]–) *[[Jaša Zlobec]] ([[1951]]–) *[[Ivan Zorec]] ([[1880]]–[[1952]]) *[[Ivo Zorman]] ([[1926]]–[[2009]]) *[[Božo Zuanella]] ([[1941]]–) *[[Dim Zupan]] ([[1946]]–) *[[John Zupan]] ([[1875]]–[[1950]]) *[[Vitomil Zupan]] ([[1914]]–[[1987]]) *[[Tomo Zupan]] ([[1839]]–[[1937]]) *[[Lojze Zupanc]] ([[1906]]–[[1973]]) *[[Beno Zupančič]] ([[1925]]–[[1980]]) *[[Jacob Zupančič]] ([[1895]]–[[1980]]) *[[Katka Zupančič]] ([[1889]]–[[1967]]) *[[Mirko Zupančič]] ([[1925]]–[[2014]])<ref>{{Cite news|url=https://old.delo.si/kultura/oder/mirko-zupancic-1925ndash-2014.html|title=Mirko Zupančič (1925–2014) - Nekrolog.|date=16. 4. 2014|publisher=Delo|access-date=12. 11. 2020|archive-date=8. 12. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221208093351/https://old.delo.si/kultura/oder/mirko-zupancic-1925ndash-2014.html|url-status=dead}}</ref> == Ž == *[[Lojze Jože Žabkar]] ([[1910]]–[[1983]]) *[[Vlado Žabot]] ([[1958]]–) *[[Janez Žagar]] ([[1903]]–[[1972]]) *[[Zdenka Žebre]] ([[1920]]–) *[[Matija Žegar]] (prva pol. 18. stoletja–?) *[[Števan Žemlič]] ([[1840]]–[[1891]]) *[[Jožef Žemlja]] ([[1805]]–[[1843]]) *[[Irena Žerjal]] ([[1940]]–) *[[Branimir Žganjer]] ([[1919]]–[[1999]]) *[[Darko Žlebnik]] ([[1951]]–) *[[Benjamin Žnidaršič]] ([[1959]]–) *[[Fran Žnideršič]] *[[Oton Župančič]] ([[1878]]–[[1949]]) *[[Bina Štampe-Žmavc]] ([[1951]]–) *[[Vilmoš Županek]] ([[1897]]–[[1978]]) *[[Branko Žužek]] ([[1921]]–[[2001]]) == Reference == {{refspisak}} == Također pogledajte == * [[Slovenska književnost]] * [[Spisak slovenskih pjesnika]] * [[Slovenska književnost u Mađarskoj]] [[Kategorija:Spiskovi Slovenaca|Piscii]] [[Kategorija:Slovenski pisci|*]] 83ntqkorcy1i6w4gw6oeahvwqsddmjx World Business Dialogue 0 265387 3917391 3681672 2026-08-10T08:54:46Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917391 wikitext text/x-wiki ''World Business Dialogue'' je najveća internacionalna poslovana konvencija koju vode studenti, te koja se organizuje na godišnjem nivou, a domaćin je Organisationsforum Wirtschaftskongress (OFW). World Business Dialogue je impulsivni kongres, na kojem se analiziraju trenutne inovacije i društveni trendovi, te se razgovara o njihovom uticaju i šansama za stvaranje novih poslovnih modela. Stoga okuplja vrhunske studente koji su odlične ličnosti iz područja ekonomije, politike i nauka, te im nudi platformu za međugeneracijski i međukulturološki dijalog. == Porijeklo == Ovaj događaj organizuje incijativa studenata volontera: [[Organisationsforum Wirtschaftskongress]] (OFW). To je neprofitna inicijativa koju vode studenti, te koja pruža najboljim studentima (Spiegel Magazine) mogućnost da svoje teorijsko znanje pretvore u poslovne poduzetničke aktivnosti. U tu svrhu, OFW godišnje organizira World Business Dialogue. Prvi World Business Dialogue održan je na Univerzitetu u Kelnu 1987. Tada je to bila samo nacionalna konvencija pod nazivom "Deutscher Wirtschaftskongress". == Vanjski linkovi == * [http://www.ofw.de/ Official homepage OFW gemeinnützige GmbH] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131015014829/http://www.ofw.de/ |date=15. 10. 2013 }} * [http://www.world-business-dialogue.com/ Official World Business Dialogue homepage.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131027201156/http://www.world-business-dialogue.com/ |date=27. 10. 2013 }} * [http://www.oscar.de/ Official homepage of the OFW Student Consulting and Research (OSCAR) GmbH] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130829132452/http://www.oscar.de/ |date=29. 8. 2013 }} [[Kategorija:Događaji]] 4mggvz2iuwzfvzq99qh24hkgrfs1cx1 Nedeljko Bajić Baja 0 268926 3917413 3741073 2026-08-10T11:55:37Z Palapa 383 /* Diskografija */ ref 3917413 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar |ime_muzičara = Nedeljko Bajić Baja |žanr = Pop-folk |bgcolour = solo_izvođač |slika = |država = [[Srbija]] |karijera = 1992– |rođenje = 9. juni 1968, [[Šipovo]] |smrt = |instrument = |izdavač = Discos<br/>ZAM<br/>GOLD<br/>VIP<br/>PGP RTS |zanimanje = |angažman = |URL = http://www.nedeljkobajicbaja.com |najnoviji_album = ''[[Snovi od stakla]]'' |godina3 = 2014 |album2 = ''[[Album dragih uspomena]]'' |godina2 = 2010 |album1 = ''[[Zapisano je u vremenu]]'' |godina1 = 2007 }} '''Nedeljko Bajić Baja''' bosanskohercegovački je i srbijanski pjevač.<ref>{{Cite web|url=http://www.nedeljkobajicbaja.com/|title=Nedeljko Bajic Baja - official web|website=www.nedeljkobajicbaja.com|access-date=2026-08-10}}</ref> == Biografija == Odrastao je u siromašnoj porodici s majkom, dvije sestre i dva brata, dok je oca izgubio u ranom djetinjstvu. Početkom 1990-ih seli se u [[Srbija|Srbiju]], nakratko u [[Zrenjanin]], a do 1999. boravi u [[Novi Sad|Novom Sadu]], gdje izdaje svoj prvi album 1992. Tri godine kasnije počinje saradnju s [[Novica Urošević|Novicom Uroševićem]]. Godine 1999. odlazi u [[Beograd]]. Prijeloman momenat u karijeri je doživio izlaskom na [[TV Pink]]. Trenutno živi u [[Austrija|Austriji]]. == Diskografija == * ''Vreme briše sve'' (1992) * ''Eh, Neno, Neno'' (1994) * ''Usijanje'' (1996) * ''Ljubavnik'' (1997) * ''Čežnja, strast i mržnja'' (1998) * ''Svetski čovek'' (1999) * ''Došlo vreme'' (2002) * ''Koktel ljubavi'' (2004) * ''Zapisano u vremenu'' (2007) * ''Album dragih uspomena'' (2010) * ''Snovi od stakla'' (2014) == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Cite web|url=https://www.discogs.com/artist/2603766-Nedeljko-Baji%C4%87-Baja|title=Nedeljko Bajić Baja|website=Discogs|language=en|access-date=2026-08-10}} {{Normativna kontrola}}{{DEFAULTSORT:Bajić, Nedeljko}} [[Kategorija:Rođeni 1968.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Šipovo]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pjevači]] [[Kategorija:Srbijanski pjevači]] n6r76zt5f7vt419q4lne59bgl7t24x6 Čičak 0 377254 3917412 3880908 2026-08-10T11:49:58Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917412 wikitext text/x-wiki {{taksokvir |boja = lightgreen |naziv = Čičak |slika = Arctium_nemorusum.jpg |regnum = [[Plantae]] |ordo = [[Asterales]] |familia = [[Asteraceae]] |genus = ''[[Arctium]]'' |species = '''''A. lappa''''' |dvoimeno = ''Arctium lappa'' |dvoimeno_autorstvo = [[Carl Linné|L.]] |}} Čičak ([[Latinski jezik|lat.]]Arctium lappa) je dvogodišnja ljekovita i jestiva biljka iz porodice glavočika.<br /> Drugi nazivi: lopuh, lapušina, veliki čičak, veliki ripanj. {{Hranjiva vrijednost | naziv=Svijež korijen čička | kJ=302 | protein=1.53 g | fat=0.15 g | carbs=17.34 g | fiber=3.3 g | sugars=2.9 | calcium_mg=41 | iron_mg=0.8 | magnesium_mg=38 | phosphorus_mg=51 | potassium_mg=308 | sodium_mg=5 | zinc_mg=0.33 | manganese_mg=0.232 | vitC_mg=3 | thiamin_mg=0.01 | riboflavin_mg=0.03 | niacin_mg=0.3 | pantothenic_mg=0.321 | vitB6_mg=0.24 | folate_ug=23 | vitE_mg=0.38 | vitK_ug=1.6 | source_usda = 1 | note=[http://ndb.nal.usda.gov/ndb/search/list?qlookup=11104&format=Full Link to USDA Database entry] }} == Karakteristike == Čičak može da naraste i do 2 metara visine. Postoje i niže vrste koje se u latinskom jeziku označavaju drugim imenom (Arcitum minus, Hill, Bernh). Sve vrste čička su po karakteristikama vrlo slične. Otporan je na mraz i dobro podnosi hladnu klimu. Cvijeta od jula do septembra. Sjeme sazrijeva od septembra do oktobra. Cvjetovi su hemafrodični, to jest sadrže i tučak i prašnike (muške i ženske organe potrebne za razmnožavanje). == Hemijski sastav == Čičak, odnosno kroijen, sadrži najviše [[inulin]]a, čak i do 50%. Zatim nekih gorkih materija, amara. Sadrži brojne isparljive i neisparljive organske [[kiseline]]: sirćetne, propionskbuterne, izovalerijanske, laurinske, miristinske, sarinske, palmitinske. U ljekovite svrhe se koristi i sjeme čička (Semen Bardanae ili Fractus Bardanae) koje sadrži dosta i [[tanin]]a, lignina, sitosterola, stigmastirola. Treba navesti i [[aminokiseline]], te minerale [[kalcij]]a, [[magnezij]]a, [[kalijum]]a, [[fosfor]]a, [[selen]]a, [[cink]]a, [[Bakar|bakra]], [[hrom]]a, željeza, [[mangan]]a i [[silicij]]a. Od vitamina sjeme sadrži: B1, B2, B3 i C. Sjeme, odnosno plodovi sadrže i oko 25% ulja. Listovi, pored ostalog sadrže i taraksasterola, po čemu su slični [[Maslačak|maslačku]]. == Upotreba == Pored ljekovitih svojstava i upotrebe u klinarstvu, ulje iz sjemena čička se koristi u nekim kozmetičkim proizvodima protiv čelavosti. == Upotreba u medicini == Sintetički proizvodi farmaceutske industrije su gotovo poptpuno potisnuli primjenu čička u medicini. Čičak djeluje kao antioksidant, zatim stimulator imunog i digestivnog sistema, te jetrenih funkcija žuči, drugim riječima kao holagozi i holeretici. Droga djeluje kao antimutageni agent kod kanceroznih oboljenja, na taj način što kontroliše mutaciju ćelija. Treba znati da droga pročišćava [[krv]], te pokazuje i antitoksične aktivnost, antihepatotoksične aktivnosti konkretno kod trovanja jetre uljenotetrahloridom, djeluje kao diuretik, naročito kod eliminacije mokraćne kiseline iz bubrega. Izraziti je antidiabetik, posebno sjeme koje normalizuje sadržaj glukoze u krvi. Indikacije čička: Dugotrajna hronična oboljenja jetre, posebno kod hepatitisa B i C. Smatra se za jednu od najljekovitih biljaka za [[hepatitis]] C<ref>[http://jetra.org/hepatitis-c/ ''Čičak i hepatitis C, jetra.org] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150121044143/http://jetra.org/hepatitis-c/ |date=21. 1. 2015 }}; pristupljeno: 26. 1. 2015.</ref>. Intoksikacija jetre, posebno organskim rastvaračima. Diabetes. Povišeni LDL holesterol. Bubrežni kamenci. == Upotreba u narodnoj medicini == Upotreba čička u narodnoj medicini svodi se na liječenje bolesti jetre kao što su ciroza hepatitis, žutica i masna [[jetra]]. Čaj od čička<ref>[http://e-ljekarna.net/caj-od-cicka/ ''Čaj od ćička, e-ljekarna.net] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305045820/http://e-ljekarna.net/caj-od-cicka/ |date=5. 3. 2016 }}; pristupljeno: 26. 1. 2015.</ref>, upotrebljava se i kod [[dijabetes]]a i za oboljenja vezana za urinarni trakt. == Jestivost == Mladi korijen čička može se jesti svijež dok je za stariji preporučljivi kuhanje. Korijen nema neki izražajan ukus, ali ima osobinu prihvatanja ukusa drugih dodataka koji se kuhaju sa njim. Korijen sadrži inulin koje je jedna vrsta skroba koju ljudski organizam ne vari te može izazvati nadimanje, medjutim inulin se može preraditi i dobtit zasladjivać koji mogu koristiti i diabetičari. Pržen korijen se može koristiti kao zamjena za kafu. Mladi listovi se mogu jesti sirovi ili kuhani. Izvor su proteina, bjelančevina i nešto masnoće. Mlade stabljike i grane se mogu pripremati kao [[špargla]] ili [[špinat]]. Ukus je bolji ako se ogule. Sjeme se može prikupiti i ostaviti na vlažnoj podlozi do početka klijanja i tako koristiti kao dobar izvor vitamina.<ref>[http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Arctium+lappa ''Čičak u ishrani, pfaf.org]; pristupljeno: 26. 1. 2015. {{Simboli jezika|en|engleski}}</ref>. Rani proljetni listovi se mogu upotrijebiti za salate kao i listovi [[Maslačak|maslačka]]. == Dodatna literatura == * Dr. Enes Hasanagić, ''Ljekovito bilje i jetra'', Svjetlost, Sarajevo, 1984. str.184,185 * Richard Willfort, "Gesundheit durch Heilkräuter"(njemački), June 1, 2010 * British Herbal Pharmacopoeia, 1983. * The Complete German Commission E Monographs, Američko izdanje 1998). Str. 318. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == *[http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Arctium+lappa PFAF database Arctium lappa] <gallery> Datoteka:ArctiumLappa1.jpg|Čičak stabljika Datoteka:Arctium lappa 1.JPG|Čičak pupoljci Datoteka:Arctium lappa02.jpg|Čičak cvijet Datoteka:Burdock2.jpg|Osušen plod čička Datoteka:Gewone klit vruchtjes.jpg|Sjeme čička Datoteka:Arctium lappa 2006.10.14 11.01.25-pa140017.jpg|Ljekoviti i jestivi korijen čička Datoteka:BurdockLeafInHand.gif|Veliki list čička </gallery> [[Kategorija:U začetku, Biologija]] [[Kategorija:Ljekovito bilje]] [[Kategorija:Samoniklo jestivo bilje]] 3efc1jf7p9s2cmreurx5sz71ktxwoxc Google Play 0 377616 3917376 3682763 2026-08-10T06:16:30Z ~2026-43892-51 184526 /* https://youtube.com/@h2oremix88?si=70EBJ8dT9mXJxt-4 */ https://youtube.com/@h2oremix88?si=70EBJ8dT9mXJxt-4 3917376 wikitext text/x-wiki {{Infokutija softver | naziv = Google Play | logo = Google Play 2022 logo.svg | alt_logoa = | tekst_logoa = | snimak_ekrana = Google Play Katalog.png | alt_snimka_ekrana = | tekst = | sklopivo = <!-- Šta god upišete u ovo polje učinit će kutiju sklopivom. --> | autor = | programer = [[Google]] | prvo_izdanje = | obustavljeno = <!-- Ako se softver više ne proizvodi/održava, navedite "da". U suprotnom, izostavite. --> | izgled_verzija = <!-- Pojednostavljeno (predodređeno) ili naslagano. --> | najnovija_stabilna_verzija = | datum_najnovije_stabilne_verzije = | najnovija_probna_verzija = | datum_najnovije_probne_verzije = | centralna_arhiva = <!-- {{URL|primjer.org}} --> | razvojno_stanje = | programski_jezik = [[Android]] i iOS (ograničeno na aplikacije Play Muzika i Play Filmovi i TV) | operativni_sistem = | platforma = | veličina = | standard = | jezici = | broj_jezika = | fusnota_o_jezicima = | vrsta = Digitalna distribucija | licenca = | alexa = | veb-sajt = {{URL|play.google.com}} | ažurirano = }} '''Google Play''' (ranije poznat kao '''Android Market''') jest [[Google]]ova digitalna distribucijska platforma. Služi kao zvanična prodavnica na operativnom sistemu [[Android (operativni sistem)|Android]] i omogućava korisnicima da pretražuju i preuzimaju aplikacije koje su napravljene pomoću alata Android SDK i objavljene preko prodavnice. Google Play također radi kao digitalna prodavnica koja pruža [[Muzika|muziku]], [[časopis]]e, [[Knjiga|knjige]], [[film]]ove i televizijske programe. Korisnici u određenim zemljama mogu i kupiti uređaje putem prodavnice.<ref>{{cite web|url=https://play.google.com/store/devices?hl=en%7CTitle|title=Google Store - Nexus, Chromecast and more|publisher=[[Google]]|access-date=2. 6. 2015}}</ref> Aplikacije su dostupne besplatno ili po određenim cijenama. Mogu se izravno instalirati na Android ili Android TV putem Google Playa ili daljinskom instalacijom sa sajta.<ref>{{cite web|url=https://support.google.com/googleplay/answer/113409?hl=en&ref_topic=3365058|title=Install or purchase apps & digital content|publisher=[[Google]]|access-date=2. 6. 2015}}</ref> Mnoge aplikacije mogu se posebno napraviti za određene uređaje ili za određene dijelove hardvera koji neki uređaji imaju, kao što su, naprimjer, aplikacije za videopozive dostupne samo za uređaje s prednjom kamerom. Usluga Google Play predstavljena je 6. marta 2012. kada je zamijenila tri servisa – Android Market, Google Music i Google eBookstore time označivši promjene u načinu na koji Google vrši digitalnu distribuciju.<ref>{{cite web|url=http://googleblog.blogspot.com/2012/03/introducing-google-play-all-your.html|title=Official Google Blog: Introducing Google Play: All your entertainment, anywhere you go|work=Official Google Blog|access-date=2. 6. 2015}}</ref> Google Play pruža sljedeće servise: Google Play Muzika, Google Play Knjige, Google Play Kiosk, Google Play Filmovi i TV i Google Play Igre. Prodavnica je prekoračila 1,3 miliona objavljenih aplikacija<ref>{{cite web|url=http://www.t3.com/news/microsoft-says-windows-phone-now-touts-300000-apps|title=Microsoft says Windows Phone now touts 300,000 apps|first=Sean|last=Keach|work=T3|access-date=2. 6. 2015}}</ref> i preko 50 milijardi preuzimanja.<ref>{{cite web|url=http://www.phonearena.com/news/Androids-Google-Play-beats-App-Store-with-over-1-million-apps-now-officially-largest_id45680|title=Android's Google Play beats App Store with over 1 million apps, now officially largest|work=Phone Arena|access-date=2. 6. 2015}}</ref> == Sadržaj kataloga == === Aplikacije === Besplatne aplikacije dostupne su širom svijeta (osim u zemljama koje su pod embargom [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]])<ref>{{cite web|url=https://support.google.com/googleplay/bin/answer.py?hl=en&p=play_faq&answer=2490014|title=Google Play Help|publisher=[[Google]]|access-date=2. 6. 2015}}</ref> dok su aplikacije koje se plaćaju dostupne u 135 zemalja.<ref>{{cite web|url=https://support.google.com/googleplay/bin/answer.py?hl=en&answer=143779|title=Paid app availability|publisher=[[Google]]|access-date=2. 6. 2015}}</ref> Po podacima sa sajta AppBrain Stats, u prodavnici je dostupno približno 1.450.000 aplikacija (ažurirano u januaru 2015)<ref>{{cite web|url=http://www.appbrain.com/stats/number-of-android-apps|title=AppBrain|work=appbrain.com|access-date=2. 6. 2015}}</ref> od kojih je preko 1.250.000 besplatno, a njih 210.000 potrebno je kupiti.<ref>{{cite web|url=http://www.appbrain.com/stats/free-and-paid-android-applications|title=AppBrain|work=appbrain.com|access-date=2. 6. 2015}}</ref> Google uklanja aplikacije lošeg kvaliteta jednom svake četvrtine godine, te tada broj aplikacija padne. === Muzika === [[Datoteka:Google Play Music Availability.png|Dostupnost servisa Google Play Muzika|thumb]] Google Play nudi internetsku muzičku prodavnicu s katalogom od 22 miliona pjesama, mrežnu pohranu s najviše 20.000 pjesmi bez dodatnih troškova i uslugu muzičkog [[streaming]]a koja se zove All Access (doslovno "pristup svemu"). Google Play Muzika dostupna je u 58 zemalja.<ref name="google.com">{{cite web|url=https://support.google.com/googleplay/answer/2843119?hl|title=Country availability for apps & digital content|publisher=[[Google]]|access-date=2. 6. 2015}}</ref> === Knjige === [[Datoteka:World map of countries where Google Play Books are available.png|Dostupnost servisa Google Play Knjige|thumb]] Google Play Knjige najveća je internetska knjižara na svijetu s preko 4 miliona knjiga.<ref>{{cite web|url=http://techcrunch.com/2013/03/06/google-play-offers-over-5m-ebooks-and-more-than-18m-songs-one-year-after-its-rebranding/|title=Google Play Offers Over 5M eBooks And More Than 18M Songs, One Year After Its Rebranding|first=Darrell|last=Etherington|publisher=AOL|work=TechCrunch|access-date=2. 6. 2015}}</ref> Kupljene knjige sačuvane su na internetu i mogu se preuzeti u formatima [[PDF]] i EPUB.<ref>{{cite web|url=http://www.changinghands.com/page/google-ebooks-help|title=Google eBooks Help|work=changinghands.com|access-date=2. 6. 2015}}</ref> Za [[DRM]], Google koristi Adobe Content Server 4. Knjige se mogu prebaciti i čitati na uređajima koji podržavaju ovu vrstu DRM-a.<ref>{{cite web|url=http://blogs.adobe.com/digitalpublishing/2010/12/google-ebooks.html|title=Google adopts Adobe eBook DRM|work=Adobe Digital Publishing|access-date=2. 6. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20141018180142/http://blogs.adobe.com/digitalpublishing/2010/12/google-ebooks.html|archive-date=18. 10. 2014|url-status=dead}}</ref> Knjige se mogu čitati s bilo kojeg [[Browser|internetskog preglednika]]<ref>{{cite web|url=https://support.google.com/googleplay/answer/179849?p=books_devices&hl=en&rd=1|title=Supported reading devices ("best for")|publisher=[[Google]]|access-date=2. 6. 2015}}</ref>, aplikacije Google Play Knjige za [[Android]] i iOS ili preko samostalne aplikacije za preglednik [[Google Chrome]] koja se može preuzeti s veb-prodavnice.<ref>{{cite web|url=https://support.google.com/googleplay/answer/2851654?hl=en-IN&ref_topic=2450651|title=Read books offline|publisher=[[Google]]|access-date=2. 6. 2015}}</ref> Knjige se mogu kupiti u 65 zemalja.<ref name="google.com"/> Kao i za muzički servis, korisnici moraju imati naveden način plaćanja, pa i ako planiraju uzimati besplatne knjige. Korisnici također mogu prenijeti vlastite knjige ili dokumente u formatima [[PDF]] i EPUB koje će se biti sačuvane na internetu, odnosno na Googleovim serverima, bez dodatnih troškova. Najviše je moguće imati 1.000 knjiga. === https://youtube.com/@h2oremix88?si=70EBJ8dT9mXJxt-4 === [[Datoteka:Google TV Availability.svg|Dostupnost servisa Google Play Filmovi i TV|thumb]] Katalog filmova i televizijskih emisija sadrži preko hiljadu naslova, od kojih su neki dostupni u HD rezoluciji i raznim žanrovima kao što su [[Komedija|komedije]], [[Drama|drame]], [[Animirani film|animirani]], akcijski i [[dokumentarni film]]ovi.<ref>{{cite web|url=http://www.minkme.org/mesh|title=online live web chat with mesh|work=minkme.org|access-date=2. 6. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20140912125458/http://www.minkme.org/mesh|archive-date=12. 9. 2014|url-status=dead}}</ref> Pri kupovini filmova postoje dvije opcije: iznajmljivanje i kupovina filma. Iznajmljivanje korisniku omogućava da privremeno dobije film u svoju biblioteku, te zavisno od toga kako je određeni izdavač odredio, najčešće će mu biti pruženo 30 dana od dana iznajmljivanja da počne s gledanjem i onda 48 sati da završi. Ovi uslovi mogu biti različiti zavisno od izdavača.<ref>{{cite web|url=https://support.google.com/googleplay/answer/1266226?hl=en|title=Find a rental period for movies & TV shows|publisher=[[Google]]|access-date=2. 6. 2015}}</ref> Kupovinom filma korisnik zadržava film u svojoj biblioteci i može ga bilo kada gledati bez ikakvih ograničenja pomoću aplikacije Google Play Filmovi i TV. [[Datoteka:Google Play Newsstand Availablity (2012-2018).png|Dostupnost servisa Google Play Kiosk|thumb]] Filmovi su dostupni u 70 zemalja, dok su televizijske emisije dostupne u [[Australija|Australiji]], [[Kanada|Kanadi]], [[Japan]]u, [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]].<ref name="google.com"/> === Vijesti i časopisi === Google Play pruža pretplate besplatnim publikacijama vijesti i onima koje zahtijevaju plaćanje za čitanje u aplikaciji Google Play Kiosk. Kada je prvo počeo s radom, Kiosk je pružao oko 1.900 publikacija. == Reference == {{refspisak}} [[Kategorija:Internet]] [[Kategorija:Google]] [[Kategorija:Osnivanja u 2008.]] ebmtqzsybk3nrhw6dblaxm8fiysozlw 3917377 3917376 2026-08-10T06:17:26Z Icodense 82984 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/~2026-43892-51|~2026-43892-51]] ([[User talk:~2026-43892-51|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:PowerBUL|PowerBUL]] 3682763 wikitext text/x-wiki {{Infokutija softver | naziv = Google Play | logo = Google Play 2022 logo.svg | alt_logoa = | tekst_logoa = | snimak_ekrana = Google Play Katalog.png | alt_snimka_ekrana = | tekst = | sklopivo = <!-- Šta god upišete u ovo polje učinit će kutiju sklopivom. --> | autor = | programer = [[Google]] | prvo_izdanje = | obustavljeno = <!-- Ako se softver više ne proizvodi/održava, navedite "da". U suprotnom, izostavite. --> | izgled_verzija = <!-- Pojednostavljeno (predodređeno) ili naslagano. --> | najnovija_stabilna_verzija = | datum_najnovije_stabilne_verzije = | najnovija_probna_verzija = | datum_najnovije_probne_verzije = | centralna_arhiva = <!-- {{URL|primjer.org}} --> | razvojno_stanje = | programski_jezik = [[Android]] i iOS (ograničeno na aplikacije Play Muzika i Play Filmovi i TV) | operativni_sistem = | platforma = | veličina = | standard = | jezici = | broj_jezika = | fusnota_o_jezicima = | vrsta = Digitalna distribucija | licenca = | alexa = | veb-sajt = {{URL|play.google.com}} | ažurirano = }} '''Google Play''' (ranije poznat kao '''Android Market''') jest [[Google]]ova digitalna distribucijska platforma. Služi kao zvanična prodavnica na operativnom sistemu [[Android (operativni sistem)|Android]] i omogućava korisnicima da pretražuju i preuzimaju aplikacije koje su napravljene pomoću alata Android SDK i objavljene preko prodavnice. Google Play također radi kao digitalna prodavnica koja pruža [[Muzika|muziku]], [[časopis]]e, [[Knjiga|knjige]], [[film]]ove i televizijske programe. Korisnici u određenim zemljama mogu i kupiti uređaje putem prodavnice.<ref>{{cite web|url=https://play.google.com/store/devices?hl=en%7CTitle|title=Google Store - Nexus, Chromecast and more|publisher=[[Google]]|access-date=2. 6. 2015}}</ref> Aplikacije su dostupne besplatno ili po određenim cijenama. Mogu se izravno instalirati na Android ili Android TV putem Google Playa ili daljinskom instalacijom sa sajta.<ref>{{cite web|url=https://support.google.com/googleplay/answer/113409?hl=en&ref_topic=3365058|title=Install or purchase apps & digital content|publisher=[[Google]]|access-date=2. 6. 2015}}</ref> Mnoge aplikacije mogu se posebno napraviti za određene uređaje ili za određene dijelove hardvera koji neki uređaji imaju, kao što su, naprimjer, aplikacije za videopozive dostupne samo za uređaje s prednjom kamerom. Usluga Google Play predstavljena je 6. marta 2012. kada je zamijenila tri servisa – Android Market, Google Music i Google eBookstore time označivši promjene u načinu na koji Google vrši digitalnu distribuciju.<ref>{{cite web|url=http://googleblog.blogspot.com/2012/03/introducing-google-play-all-your.html|title=Official Google Blog: Introducing Google Play: All your entertainment, anywhere you go|work=Official Google Blog|access-date=2. 6. 2015}}</ref> Google Play pruža sljedeće servise: Google Play Muzika, Google Play Knjige, Google Play Kiosk, Google Play Filmovi i TV i Google Play Igre. Prodavnica je prekoračila 1,3 miliona objavljenih aplikacija<ref>{{cite web|url=http://www.t3.com/news/microsoft-says-windows-phone-now-touts-300000-apps|title=Microsoft says Windows Phone now touts 300,000 apps|first=Sean|last=Keach|work=T3|access-date=2. 6. 2015}}</ref> i preko 50 milijardi preuzimanja.<ref>{{cite web|url=http://www.phonearena.com/news/Androids-Google-Play-beats-App-Store-with-over-1-million-apps-now-officially-largest_id45680|title=Android's Google Play beats App Store with over 1 million apps, now officially largest|work=Phone Arena|access-date=2. 6. 2015}}</ref> == Sadržaj kataloga == === Aplikacije === Besplatne aplikacije dostupne su širom svijeta (osim u zemljama koje su pod embargom [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]])<ref>{{cite web|url=https://support.google.com/googleplay/bin/answer.py?hl=en&p=play_faq&answer=2490014|title=Google Play Help|publisher=[[Google]]|access-date=2. 6. 2015}}</ref> dok su aplikacije koje se plaćaju dostupne u 135 zemalja.<ref>{{cite web|url=https://support.google.com/googleplay/bin/answer.py?hl=en&answer=143779|title=Paid app availability|publisher=[[Google]]|access-date=2. 6. 2015}}</ref> Po podacima sa sajta AppBrain Stats, u prodavnici je dostupno približno 1.450.000 aplikacija (ažurirano u januaru 2015)<ref>{{cite web|url=http://www.appbrain.com/stats/number-of-android-apps|title=AppBrain|work=appbrain.com|access-date=2. 6. 2015}}</ref> od kojih je preko 1.250.000 besplatno, a njih 210.000 potrebno je kupiti.<ref>{{cite web|url=http://www.appbrain.com/stats/free-and-paid-android-applications|title=AppBrain|work=appbrain.com|access-date=2. 6. 2015}}</ref> Google uklanja aplikacije lošeg kvaliteta jednom svake četvrtine godine, te tada broj aplikacija padne. === Muzika === [[Datoteka:Google Play Music Availability.png|Dostupnost servisa Google Play Muzika|thumb]] Google Play nudi internetsku muzičku prodavnicu s katalogom od 22 miliona pjesama, mrežnu pohranu s najviše 20.000 pjesmi bez dodatnih troškova i uslugu muzičkog [[streaming]]a koja se zove All Access (doslovno "pristup svemu"). Google Play Muzika dostupna je u 58 zemalja.<ref name="google.com">{{cite web|url=https://support.google.com/googleplay/answer/2843119?hl|title=Country availability for apps & digital content|publisher=[[Google]]|access-date=2. 6. 2015}}</ref> === Knjige === [[Datoteka:World map of countries where Google Play Books are available.png|Dostupnost servisa Google Play Knjige|thumb]] Google Play Knjige najveća je internetska knjižara na svijetu s preko 4 miliona knjiga.<ref>{{cite web|url=http://techcrunch.com/2013/03/06/google-play-offers-over-5m-ebooks-and-more-than-18m-songs-one-year-after-its-rebranding/|title=Google Play Offers Over 5M eBooks And More Than 18M Songs, One Year After Its Rebranding|first=Darrell|last=Etherington|publisher=AOL|work=TechCrunch|access-date=2. 6. 2015}}</ref> Kupljene knjige sačuvane su na internetu i mogu se preuzeti u formatima [[PDF]] i EPUB.<ref>{{cite web|url=http://www.changinghands.com/page/google-ebooks-help|title=Google eBooks Help|work=changinghands.com|access-date=2. 6. 2015}}</ref> Za [[DRM]], Google koristi Adobe Content Server 4. Knjige se mogu prebaciti i čitati na uređajima koji podržavaju ovu vrstu DRM-a.<ref>{{cite web|url=http://blogs.adobe.com/digitalpublishing/2010/12/google-ebooks.html|title=Google adopts Adobe eBook DRM|work=Adobe Digital Publishing|access-date=2. 6. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20141018180142/http://blogs.adobe.com/digitalpublishing/2010/12/google-ebooks.html|archive-date=18. 10. 2014|url-status=dead}}</ref> Knjige se mogu čitati s bilo kojeg [[Browser|internetskog preglednika]]<ref>{{cite web|url=https://support.google.com/googleplay/answer/179849?p=books_devices&hl=en&rd=1|title=Supported reading devices ("best for")|publisher=[[Google]]|access-date=2. 6. 2015}}</ref>, aplikacije Google Play Knjige za [[Android]] i iOS ili preko samostalne aplikacije za preglednik [[Google Chrome]] koja se može preuzeti s veb-prodavnice.<ref>{{cite web|url=https://support.google.com/googleplay/answer/2851654?hl=en-IN&ref_topic=2450651|title=Read books offline|publisher=[[Google]]|access-date=2. 6. 2015}}</ref> Knjige se mogu kupiti u 65 zemalja.<ref name="google.com"/> Kao i za muzički servis, korisnici moraju imati naveden način plaćanja, pa i ako planiraju uzimati besplatne knjige. Korisnici također mogu prenijeti vlastite knjige ili dokumente u formatima [[PDF]] i EPUB koje će se biti sačuvane na internetu, odnosno na Googleovim serverima, bez dodatnih troškova. Najviše je moguće imati 1.000 knjiga. === Filmovi i TV === [[Datoteka:Google TV Availability.svg|Dostupnost servisa Google Play Filmovi i TV|thumb]] Katalog filmova i televizijskih emisija sadrži preko hiljadu naslova, od kojih su neki dostupni u HD rezoluciji i raznim žanrovima kao što su [[Komedija|komedije]], [[Drama|drame]], [[Animirani film|animirani]], akcijski i [[dokumentarni film]]ovi.<ref>{{cite web|url=http://www.minkme.org/mesh|title=online live web chat with mesh|work=minkme.org|access-date=2. 6. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20140912125458/http://www.minkme.org/mesh|archive-date=12. 9. 2014|url-status=dead}}</ref> Pri kupovini filmova postoje dvije opcije: iznajmljivanje i kupovina filma. Iznajmljivanje korisniku omogućava da privremeno dobije film u svoju biblioteku, te zavisno od toga kako je određeni izdavač odredio, najčešće će mu biti pruženo 30 dana od dana iznajmljivanja da počne s gledanjem i onda 48 sati da završi. Ovi uslovi mogu biti različiti zavisno od izdavača.<ref>{{cite web|url=https://support.google.com/googleplay/answer/1266226?hl=en|title=Find a rental period for movies & TV shows|publisher=[[Google]]|access-date=2. 6. 2015}}</ref> Kupovinom filma korisnik zadržava film u svojoj biblioteci i može ga bilo kada gledati bez ikakvih ograničenja pomoću aplikacije Google Play Filmovi i TV. [[Datoteka:Google Play Newsstand Availablity (2012-2018).png|Dostupnost servisa Google Play Kiosk|thumb]] Filmovi su dostupni u 70 zemalja, dok su televizijske emisije dostupne u [[Australija|Australiji]], [[Kanada|Kanadi]], [[Japan]]u, [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]].<ref name="google.com"/> === Vijesti i časopisi === Google Play pruža pretplate besplatnim publikacijama vijesti i onima koje zahtijevaju plaćanje za čitanje u aplikaciji Google Play Kiosk. Kada je prvo počeo s radom, Kiosk je pružao oko 1.900 publikacija. == Reference == {{refspisak}} [[Kategorija:Internet]] [[Kategorija:Google]] [[Kategorija:Osnivanja u 2008.]] 6src0h0256njhvhdecz9zfu584eegr1 Černjihiv 0 380162 3917409 3823718 2026-08-10T11:36:22Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917409 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje |Grb = Coat of Arms of Chernihiv.svg |Karta = |Država = {{ZID|Ukrajina}} |ImeSrednjegNivoaVlasti = |SrednjiNivoVlasti = |Općina = |Stanovništvo = 286000 |StanovništvoGodina = 2007 |Površina = |Nadmorska visina = |Pozivni broj = +380 46 |Poštanski broj = 04xxx |VrstaNaselja = Grad |Načelnik = Oleksandr Lomako |Web = www.chernigiv-rada.gov.ua |Slika = Троїцький монастир.jpg |SlikaInfo = }} '''Černjihiv''' ([[Ukrajinski jezik|ukr.]]: Чернігів) jest grad u sjevernoj [[Ukrajina|Ukrajini]]. Glavni je grad [[Černjihivska oblast|Černjihivske oblasti]] i Černjihivskog okruga. Prema podacima iz 2015, imao je 294.727 stanovnika. Spada među najstarije ukrajinske gradove i bio je važan grad tokom historije. == Geografija == Smješten je u zapadnom dijelu Černjihivske oblasti, u [[Dnjeparska nizija|Dnjeparskoj niziji]], na desnoj obali rijeke [[Desna (pritoka Dnjepra)|Desne]]. === Klima === Grad je u području koje karakteriše kontinentalna klima. Najtopliji mjesec je [[juli]] s prosječnom temperaturom 18,9&nbsp;°C, a najhladniji je [[januar]], s prosječnom temperaturom -5,6&nbsp;°C.<ref>{{Cite web |url=http://www.weatherbase.com/weather/weather-summary.php3?s=53133&cityname=Chernihiv%2C+Chernihiv%2C+Ukraine&units= |title=Кlіма Čеrnіgivа |access-date=18. 4. 2019 |archive-date=2. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160402021209/http://www.weatherbase.com/weather/weather-summary.php3?s=53133&cityname=Chernihiv%2C+Chernihiv%2C+Ukraine&units= |url-status=dead }}</ref> == Porijeklo imena grada == Prema legendi, grad je dobio ime u čast prvog lokalnog princa – Crnog. Danas postoji mnogo različitih legendi i prevoda vezanih za ime grada. Prema jednoj od njih, povezano je s imenom kćeri istog princa "Crnog", koji se bacio s prozora kneževog tornja kako bi izbjegao zlostavljanje neprijatelja koji su stajali oko opkoljenog grada. Druge legende kažu da grad ime duguje mračnim, gustim, "crnim" šumama, koje su ga okruživale sa svih strana.<ref>{{cite web |url=http://bestofukraine.com/ukraine-travel-center/north/chernihiv/general-review.html?type=98&no_cache=1&print=1 |title=Pregled historije Černigiva |publisher=bestofukraine.com |date=18. 4. 2019 |access-date=19. 4. 2019 |language= |archive-date=27. 10. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201027130750/http://bestofukraine.com/ukraine-travel-center/north/chernihiv/general-review.html?type=98&no_cache=1&print=1 |url-status=dead }}</ref> == Historija == [[Datoteka:NSH Chernigiv Spaso-Preobrazhenskiy Sobor 001.JPG|thumb|225px|lijevo|Katedrala Spasitelja u Černjihivu, izgrađena 1030-ih, najstarija je u Ukrajini]] Prvi se put spominje u [[Rusko-bizntijski mir (907)|Rusko-bizantijskom ugovoru iz 907.]] (kao Černigov), ali vrijeme osnivanja nije poznato. Prema predmetima koji su otkriveni arheološkim iskopavanjima naselja, među kojima su i predmeti iz [[Hazari|Hazarskog]] kaganata, čini se da je naselje postojalo barem u 9. stoljeću. Krajem sljedećeg grad je vjerovatno imao svoje vladare. Tamo je [[Crna mogila (Černjihiv)|Crna mogila]] (ukrajinski: Чорна Могила), jedna od najvećih i najstarijih kraljevskih grobnica u [[Istočna Evropa|istočnoj Evropi]], iskopana u 19. stoljeću. U južnom dijelu [[Kijevska Rusija|Kijevske Rusije]] grad je bio drugi po važnosti i bogatstvu.<ref>[http://nasledie.russportal.ru/index.php?id=histrus.klhist07 Nasledie Svyatoy Rusi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180402225507/http://nasledie.russportal.ru/index.php?id=histrus.klhist07 |date=2. 4. 2018 }} URL accessed on January 12, 2006</ref> Od početka 11. stoljeća tu je bilo sjedište moćne [[Velika Černjihivska Kneževina|Velike Černjihivske Kneževine]], čiji su vladari ponekad bili pobjednici u borbi za vlast s kijevskim velikim knezovima i često su ih zbacivali i zauzimali vladarsko mjesto u [[Kijev]]u. Velika kneževina bila je najveća u Kijevskoj Rusiji i obuhvatala je ne samo [[Severija|severijske]] gradove nego i udaljena područja kao što su [[Murom]], [[Rjazanj]] i [[Tmutarakan]]. Zlatno doba Černjihiva, kada je gradsko stanovništvo dostiglo brojku od 25.000, trajalo je do 1239, kada su grad opljačkale [[Mongoli|mongolske]] horde [[Batu-kan]]a, čime je počeo dug period relativne nejasnoće u vezi s događajima u gradu. Područje je potpalo pod vlast [[Velika Kneževina Litvanija|Velike Kneževine Litvanije]] 1353. Grad je ponovo spalio [[Krimski kanat|krimski kan]] [[Meñli I Giraj]] 1482. i 1497. Od 15. do 17. stoljeća nekoliko puta prelazi pod vlast Litvanije, [[Velika Moskovska Kneževina|Velike Moskovske Kneževine]] (1408–1420.) i [[Državna Zajednica Poljske i Litvanije|Državne Zajednice Poljske i Litvanije]] (1618–1648), gdje je 1623. dobio [[Magdeburško pravo]], a od 1635. bio je sjedište [[Černjihivsko Vojvodstvo|Černjihivskog Vojvodstva]]. Važnost ovog područja ponovo je porasla sredinom 17. stoljeća za vrijeme i poslije [[Ustanak Bogdana Hmeljnickog|Hmeljničkog ustanka]]. U [[Zaporoški kozaci|Hetmanskoj državi]] Černjihiv je bio grad u kojem je bio raspoređen Černjihivski [[Kozački hetmanat|kozački puk]] (vojna i teritorijalna jedinica tog vremena). U skladu sa[[Andrusovski sporazum|Andrusovskim sporazumom]] iz 1667, zakonski suverenitet nad tim područjem prepušten je [[Rusko Carstvo|Ruskom Carstvu]], a Černjihiv je ostao važno središte autonomnog kozačkog hetmanata. Ukidanjem hetmanata grad je postao obično administrativno središte Ruskog Carstva i lokalnih administrativnih jedinica. Područje je bilo pod upravom guvernera imenovanog iz [[Sankt Peterburg]]a, carske prijestonice, a Černjihiv je bio glavni grad lokalnog [[vicekralj]]a (namjesnika) pokrajine iz 1782, [[Malorusska gubernija|Maloruske gubernije]] (1796–1802) ili [[Mala Rusija|Male Rusije]] (od 1797) i [[Černjihivska gubernija|Černjihivske gubernije]] (od 1808). Prema popisu iz 1897, u gradu je bilo približno 11.000 [[Jevreji|Jevreja]] od ukupno 27.006 stanovnika. Njihova glavna zanimanja bila su industrijska i komercijalna. Mnoge plantaže [[duhan]]a i voćni vrtovi u susjedstvu bili su u vlasništvu Jevreja. U Černjihivu je bio 1321 jevrejski zanatlija, uključujući 404 krojača i krojačice, ali je potražnja za zanatskim radom bila ograničena na grad. Bilo je 69 jevrejskih radnika, gotovo isključivo timski rad, ali malo ih je bilo angažovano u fabrikama.<ref>[http://jewishencyclopedia.com/view.jsp?artid=431&letter=C jewishencyclopedia.com Copy from 12-volume Jewish Encyclopedia, which was originally published between 1901-1906.]</ref> Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] grad je okupirala [[Wehrmacht|njemačka vojska]] od 9. septembra 1941. do 21. septembra 1943. == Galerija == <center> <gallery> Image:AX Chernihiv Pyatnytska Church.jpg|[[Pjatnicka crkva (Černjihiv)|Pjatnicka crkva]], izgrađena krajem 12. i početkom 13. stoljeća. NSH Chernigiv Spaso-Preobrazhenskiy Sobor 001.JPG|[[Katedrala Spasitelja (Černjihiv)|Crkva Spasitelja]], izgrađena 1030-ih, najstarija katedrala u Ukrajini Чернигов. Елецкий монастырь.jpg|[[Elecki manastir]], izgrađen u 12. stoljeću File:Chernigiv Desna hotel IMG 8722 74-101-0076.JPG|Hotel "Desna" File:Chernihiv City Council.jpg|Gradska vijećnica St. Catherine Church.jpg|[[Crкva sv. Katarine (Černjihiv)|Crkva sv. Katarine]] </gallery> </center> == Vanjski linkovi == * [http://map.cn.ua/map Karta Černjihiva] * [http://ecity.cn.ua Чернігівський Міський Портал] * [http://ru.foursquare.com/cult_chernihiv/list/churches-and-cathedrals Храми та Собори Чернігова] * [http://ru.foursquare.com/maysheff/list/cafes-and-restaurants-in-chernihiv Кафе та ресторани Чернігова] * [http://www.chernigiv-rada.gov.ua/ Веб-портал Чернігівської міської ради] * [http://www.regadm.cn.ua/ Веб-сайт Чернігівської облдержадміністрації] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160109230414/http://regadm.cn.ua/ |date=9. 1. 2016}} * [http://www.cult.gov.ua/ Офіційний веб-портал Департаменту культури і туризму, національностей та релігій Чернігівської обласної державної адміністрації] * [http://cult.gov.ua/index/0-15/ Веб-камери: Чернігів] * [http://sketchup.google.com/3dwarehouse/search?q=Chernihiv&styp=m&btnG=%D0%9F%D0%BE%D1%88%D1%83%D0%BA&reps=3&scoring=d 3D-моделі архітектурних пам'яток міста (Google Earth)]{{Mrtav link}} * [http://jewua.org/chernigov/ Історія єврейської громади] {{en simbol}} == Reference == {{refspisak}} {{Stub-grad}} {{Administrativna podjela Ukrajine}} [[Kategorija:Černjihiv| ]] [[Kategorija:Gradovi u Ukrajini]] 7xbckm93hp0943fl34dl10wixdwr9sl Sport u Bosni i Hercegovini 0 398408 3917318 3848376 2026-08-09T19:07:17Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917318 wikitext text/x-wiki '''Sport u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]''' obuhvata i tretira sve vrste sportskih aktivnosti, bilo da su ustrojene na profesionalnom ili amaterskom nivou. Prema Zakonu o sportu, koji predstavlja državni zakonski okvir za taj sektor, sport u Bosni i Hercegovini zasniva se na principima i standardima utvrđenim u Evropskoj povelji o sportu, [[Evropska konvencija o ljudskim pravima|Evropskoj konvenciji o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda]], [[Konvencija Ujedinjenih nacija o pravima djeteta|Konvenciji UN-a o pravima djeteta]], Međunarodnoj konvenciji protiv dopinga u sportu, Evropskoj konvenciji o nasilju i nedoličnom ponašanju gledalaca na sportskim priredbama, [[Olimpijska povelja|Olimpijskoj povelji]], Paraolimpijskoj povelji, pravilima međunarodnih sportskih asocijacija, Evropskom kodeksu o sportskoj etici, Deklaraciji o sportu, toleranciji i fer-pleju, te Izjavi iz [[Lausanne]] o organiziranju sporta u Bosni i Hercegovini. Nadležno ministarstvo na nivou Bosne i Hercegovine jest [[Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine|Ministarstvo civilnih poslova]]. == Sportski savezi == Ustrojstvo sportskih saveza u Bosni i Hercegovini uveliko prati administrativnu podjelu države, tako da osim nacionalnih sportskih saveza, koji su najvišeg nivoa, kod većine sportova postoje i entitetski, kantonalni i savezi na nivou [[Distrikt Brčko|Distrikta Brčko]]. U [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]] postoji 37 sportskih saveza, u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] 35, a u Distriktu Brčko tri sportska saveza. Po kantonima, broj saveza jest sljedeći: * [[Kanton Sarajevo]] – 16 * [[Tuzlanski kanton]] – 14 * [[Zeničko-dobojski kanton]] – 14 * [[Srednjobosanski kanton]] – 9 * [[Unsko-sanski kanton]] – 8 * [[Zapadnohercegovački kanton]] – 7 * [[Bosansko-podrinjski kanton Goražde]] – 4 * [[Hercegovačko-neretvanski kanton]] – 4 * [[Kanton 10]] – 2 * [[Posavski kanton]] – 1 Broj sportskih klubova: * Federacija Bosne i Hercegovine – 1.221 * Republika Srpska – 603 * Brčko Distrikt – 75 == Nogomet == {{Glavni|Nogomet u Bosni i Hercegovini}} == Košarka == {{Glavni|Košarka u Bosni i Hercegovini}} == Rukomet == {{Glavni|Rukomet u Bosni i Hercegovini}} == Učešće na [[Olimpijske igre|Olimpijskim igrama]] == {{Glavni|Bosna i Hercegovina na Olimpijskim igrama}} == Ostali sportovi == Banjalučki rukometni klub [[RK Borac Banja Luka|Borac]] postao je evropski prvak u rukometu 1976. godine. Sarajevski košarkaški klub [[KK Bosna Royal|Bosna]] osvojila je Evropsko klupsko košarkaško prvenstvo 1979, a tuzlansko Jedinstvo Aida je 1989. postalo evropski prvak u ženskoj košarci. [[FK Sarajevo|Sarajevo]], [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] i [[FK Velež Mostar|Velež]] među najpoznatijim su nogometnim klubovima iz ovog dijela Evrope. Neki čuveni bosanskohercegovački sportisti jesu [[Abas Arslanagić]], [[Asim Ferhatović]], [[Ivica Osim]], [[Mirza Delibašić]] (proglašen najboljim bosanskohercegovačkim sportistom ikad), [[Safet Sušić]], [[Dušan Bajević]], [[Sergej Barbarez]], [[Hasan Salihamidžić]], [[Nenad Marković]], [[Svetlana Kitić]] i [[Razija Mujanović]]. === Brzo klizanje na kratkim stazama === Edin Branković, član seniorske reprezentacije Bosne i Hercegovine u [[brzo klizanje na kratkim stazama|brzom klizanju na kratkim stazama]], zauzeo je 25. mjesto na Svjetskom prvenstvu 2016. u [[Seoul]]u.<ref>{{Cite web|url = http://www.klix.ba/sport/edin-brankovic-25-na-svjetskom-prvenstvu-u-seulu/160314061|title = Edin Branković 25. na Svjetskom prvenstvu u Seulu|website = Klix.ba|access-date = 14. 3. 2016}}</ref> === Alpinizam === {{Glavni|Historija alpinizma u Bosni i Hercegovini}} == Također pogledajte == * [[Sportista godine Bosne i Hercegovine]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20160809100715/http://www.mcp.gov.ba/zakoni_akti/strategije/default.aspx?id=1672&langTag=bs-BA Strategija razvoja sporta u Bosni i Hercegovini], mcp.gov.ba *[Https://www.parlament.ba/law/DownloadDocument?lawDocumentId=1ef6c855-c0d5-44dd-a8c6-08d194e5abf9&langTag=bs ZAKON O SPORTU U BOSNI I HERCEGOVINI ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241215084844/https://www.parlament.ba/law/DownloadDocument?lawDocumentId=1ef6c855-c0d5-44dd-a8c6-08d194e5abf9&langTag=bs |date=15. 12. 2024 }} * http://mcp.gov.ba/Content/Read/sport-po%C4%8Detna {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240605175841/http://mcp.gov.ba/Content/Read/sport-po%C4%8Detna |date=5. 6. 2024 }} {{BiH po temama}} [[Kategorija:Sport u Bosni i Hercegovini|*]] ek43i4wo6e2iml3adqzjv8jmz87mcih Seoča 0 403471 3917281 3862561 2026-08-09T14:17:02Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917281 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Seoča | vrsta = Naseljeno mjesto | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojski]] | grad = [[Visoko]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 44.0538 | dužina_stepeni = 18.102 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 604 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 32 | matični broj = 158089<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=21. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 11126 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Seoča u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }}'''Seoča''' je [[naseljeno mjesto]] u sastavu [[Visoko|Grada Visoko]] u [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskom kantonu]], [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. U historijskim izvorima područje Seoče vezuje se za [[Rimsko Carstvo|rimsko]] doba, [[Osmansko Carstvo|osmanski]] administrativni sistem i kasnije upravne promjene na području visočkog kraja.<ref name="ZMVRimskaCesta"/><ref name="CarDrnda"/> == Historija == === Antika === Na širem području Visokog zabilježeni su ostaci [[Rimski putevi|rimske ceste]] koja je pratila tok [[Bosna (rijeka)|rijeke Bosne]] i povezivala zenički i sarajevski kraj. Prema podacima Zavičajnog muzeja Visoko, jedna od dionica te komunikacije prolazila je i kroz [[Donja Seoča|Donju Seoču]].<ref name="ZMVRimskaCesta">{{cite web|url=https://www.zavicajnimuzej.com/na-podrucju-visokog-nalaze-se-i-ostaci-rimske-ceste/|title=Na području Visokog nalaze se i ostaci rimske ceste|date=20. 3. 2018|website=Zavičajni muzej Visoko|access-date=17. 3. 2026}}</ref> U arheološkoj literaturi evidentiran je i lokalitet '''Veliki Grad''' na Gradini u području '''Seoča–Gerdečići''', opisan kao rimski [[kastel]] iz perioda od 1. do 3. stoljeća. Na lokalitetu su zabilježeni vidljivi temelji manje rimske utvrde dužine oko 30 metara.<ref>{{cite web|url=https://www.ff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/arh/Mehmed-Muminovic.pdf|title=Vojni logori i objekti na tlu Bosne i Hercegovine|website=Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu|access-date=17. 3. 2026|archive-date=1. 8. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240801150814/https://ff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/arh/Mehmed-Muminovic.pdf|url-status=dead}}</ref> === Osmanski period === Najstariji do sada sačuvani osmanski popis koji neposredno bilježi naselje vezano za današnju Seoču jeste katastarski popis visočke nahije iz 1468/1469. godine, u kojem se mjesto javlja kao '''Selce (Seoca)'''. Isti izvor pokazuje da je naselje tada bilo dio šire upravne cjeline [[Visočka nahija|visočke nahije]].<ref name="CarDrnda">{{cite web|url=https://pof.ois.unsa.ba/index.php/pof/article/download/447/pdf/1333|title=Teritorijalna i upravna organizacija visočke nahije do početka 17. stoljeća|website=Prilozi za orijentalnu filologiju / Univerzitet u Sarajevu|access-date=17. 3. 2026}}</ref> U istom radu navodi se da se '''Selce''' pojavljuje i u kasnijim popisima visočke nahije krajem 15. i početkom 16. stoljeća, što svjedoči o kontinuitetu naselja u osmanskom administrativnom okviru.<ref name="CarDrnda" /> === 19. i 20. stoljeće === U literaturi o islamskim sakralnim spomenicima visočkog kraja navodi se džamija u Seoči s godinom '''1900''', što pokazuje da je naselje i u austrougarskom periodu imalo razvijen vjerski život i lokalnu zajednicu.<ref>{{cite web|url=https://www.academia.edu/10866458/Islamska_umjetnost_u_Austro_Ugarskoj_Monarhiji_slu%C4%8Daj_islamske_kaligrafije_u_Bosni_i_Hercegovini_Islamic_Art_in_the_Austro_Hungarian_Monarchy_The_Case_of_Islamic_Calligraphy_in_Bosnia_and_Herzegovina_|title=Islamska umjetnost u Austro-Ugarskoj Monarhiji: slučaj islamske kaligrafije u Bosni i Hercegovini|website=Academia.edu|access-date=17. 3. 2026}}</ref> Novija istraživanja kulturnohistorijskog naslijeđa Visokog bilježe i '''mezarje sa turbetom u Seoči (Donja Seoča)''', čime je potvrđeno prisustvo vrijednih osmanskih i postosmanskih sepulkralnih spomenika na prostoru naselja.<ref>{{cite web|url=https://www.academia.edu/126295506/ZAVI%C4%8CAJNOG_MUZEJA_VISOKO|title=Stara muslimanska mezarja u Lužnici i Podvincima kod Visokog|website=Academia.edu|access-date=17. 3. 2026}}</ref> U periodu [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevine SHS]] i [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] Seoča je bila u sastavu neorganizirane seoske općine '''Mokronoge''', zajedno s Buzićima, Džindićima i Hlapčevićima.<ref>{{cite web|url=https://www.academia.edu/126846561/Enes_S_Omerovi%C4%87_Visoko_u_KHS_Jugoslaviji|title=Enes S. Omerović, ''Visoko u KHS-Jugoslaviji''|website=Academia.edu|access-date=17. 3. 2026}}</ref> == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Seoča | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 158089 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 116/7/8) |work=fzs.ba |access-date= 21. 12. 2015}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 21. 12. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 21. 12. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 604 | g2013_bosnjaci = 581 | g2013_hrvati = 9 | g2013_bosanci = 6 | g2013_bosanciihercegovci = 3 | g2013_jugosloveni = 1 | g2013_nisu_izjasnili = 3 | g1991_ukupno = 737 | g1991_muslimani = 650 | g1991_srbi = 33 | g1991_hrvati = 40 | g1991_jugosloveni = 4 | g1981_ukupno = 659 | g1981_muslimani = 559 | g1981_srbi = 37 | g1981_hrvati = 54 | g1981_jugosloveni = 4 | g1971_ukupno = 618 | g1971_muslimani = 478 | g1971_srbi = 65 | g1971_hrvati = 73 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.visoko.gov.ba/ Zvanični sajt grada Visokog] {{Grad Visoko}} 2ycyx796kgzjjdyr07tttmv4ka4rmbc Sinapsa 0 405734 3917288 3915099 2026-08-09T15:12:20Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917288 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Synapse diag6.png|mini|Despolarizacija nadraženog neurona neurona, uzrokovana sinapsnim odgovorom]] '''Sinapse''' su mjesta i procesi putem kojih se prenose i realiziraju informacije koje organizam, preko [[čulo|čula]] (receptora) , prima iz vanjske i unutartjelesne sredine, u obliku bioelektričnih struja koje se označavaju kao nervni impulsi. Kada ti signali dođu do kraja jednog nerva, prenose se na drugi ili u neku ćeliju [[efektor]]nog organa ([[mišić]]i i [[žlijezda|žlijezde]]). To je omogućeno preko posebnih [[neuromišićnea veza|veza]] koje se zovu '''sinapse'''. To su spojevi između samih nervnih ćelija i između nervnih i efektorskih ćelija. Sinapse se posmatraju i kao citološko-anatomski fenomen, ali i kao sam proces transfera bioloških i hemijskih informacija.<ref>Hall J. E., Guyton A. C. (2006): Textbook of medical physiology, 11th edition. Elsevier Saunders, St. Louis, Mo, {{ISBN|0-7216-0240-1}}.</ref><ref>Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|9958-10-222-6}}.</ref><ref>Hunter G. K. (2000): Vital Forces. The discovery of the molecular basis of life. Academic Press, London 2000, {{ISBN|0-12-361811-8}}.</ref><ref>Hadžiselimović R., Maslić E. (1999): Osnovi etologije – Biologija ponašanja životinja i ljudi. Sarajevo Publishing, Sarajevo, {{ISBN|9958-21-091-6}}.</ref> ==Tipovi transmisije impulsa== Sinapse se mogu se svrstati prema načinu povezivanja struktura koje su uključene prije- i poslije-sinapsnih komponenti. Velika većina sinapsi u nervnom sistemu [[sisavar]]a su klasični Aksonsko-dendritske sinapse, ali postoje i razni drugi aranžmani. Ovo uključuje, ali nije ograničeno na Akso-akonske, Dendro-dendritske, Akso-sekrecijske i somato-dendritske, Dendro-somatske i somato-somatske sinapse. Akson može imati sinapse nakon dendrita, ćelijskog tijela ili drugog aksona ili aksonskog terminala, kao i u krvotoku ili difuzno u susjednom [[Nervno tkivo|nervnom tkivu]]. == Električne sinapse == [[Datoteka:Synapse diag2.png|thumb|right|300px|Prikaz električne sinapse A-B: <br>('''1''') [[mitocondrija]]; <br>('''2''') Pukotinski spojevi formiraju koneksine;<br> ('''3''') Električni signal]] [[električna sinapsa|Električne sinapse]] kod [[kičmenjak]]a, uključujuči i ljude, su [[neuron|međuneuronski]] spojevi koji postoje u [[srce|srčanim]] i [[mišić|ćelijama glatkih mišića]]. Ove sinapse su u stvari direktni kanali za provođenje električnoih impulsa od jedne ćelije efektora (izvršitelja radnje) na drugu. Ti kanali se zovu [[pukotinske veze]] ([[engleski jezik|eng.]] ''gap junctions''). Sastoje se od dva kružna kanala-[[konekson]]a koji dolaze iz ćelija koje grade sinapsu i spajaju se u jedan kanal. Koneksoni nastaju od šest [[protein]]skih molekula-koneksina koji su, u njegovim zidovima, kržno raspoređene. Bioelektrični impulsi u ovim sinapsama se prenose veoma brzo, što omogućava da se sve mišićne ćelije jednog glatkog mišića ili srca istovremeno kontrahiraju. Preko njih se informacije prenose dvosmjerno: u oba pravca, sa presinapsne na postsinapsnu ćeliju i obrnuto. Električne sinapse se ne zamaraju.<ref>Warrell D. A., Cox T. M., Firth J. D. (2010): [http://otm.oxfordmedicine.com/ The Oxford Textbook of Medicine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120321002102/http://otm.oxfordmedicine.com/ |date=21 Mart 2012 }} (5th ed.). Oxford University Press</ref> <ref>Coulehan J. L., Block M. R. (2005): The Medical Interview: Mastering skills for clinical practice, 5th Ed. F. A. Davis. {{ISBN|0-8036-1246-X}}. OCLC 232304023.</ref><ref>Noble J. (1987): Textbook of general medicine and primary care. Little Brown & Co, IS BN-13: 978-0316611503; {{ISBN|0316611506}}.</ref> == Hemijske sinapse == Sve sinapse u ljudskom [[centralni nervni sistem|centralnom nervnom sistemu]] su hemijske sinapse. Kada nervni impuls stigne do kraja presinapsnog [[neuron]]a (nervne ćelije), ona na svojim krajevima luči supstancu koja ima funkciju [[neurotransmiter]]a. Ona se veže za [[receptor]]e na postsinapsnom neuronu i pokreće električni impuls. Na taj način se električni impuls pretvara u hemijski i ponovo konvertira u električni impuls susednog neurona. Ovaj proces zove se podraživanje ili '''ekscitacija'''. Uloga neurotransmitera nije samo u prenosu impulsa na druge neurone, jer mogu i blokirati njihovo prenošenje. Taj proces i sama pojava se zovu '''inhibicija'''. Hemijske sinapse su jednosmjerne, tj. provode nervne impulse samo u jednom pravcu: sa presinapsnog na postsinapsni neuron. To ih čini veoma djelotvornim u prenosu informacija u [[CNS|centralnom nervnom sistemu]], jer omogućavaju da se nervni signali brzo usmjere ka ciljnim strukturama.<ref>Sembulingam K., Sembulingam P. (2012). Essentials of medical physiology. JP Medical Ltd., {{ISBN|9789350259368}}.</ref> === Anatomija hemijskih sinaspsi === {{Glavni|Neurotransmiter}} [[Datoteka:Synapse v int.png|mini|400p|A - Presinapsni čvor,<br> B - Sinapsna pukotina,<br> C -Postsinapsni neuron,<br> 1 - Sinapsna vezikula,<br> 2 - Postinapsne promjene ([[sekundarni glasnik]]), <br>3 - Naponski-zavisni [[kalcij]]ski kanali, <br>4 - [[Neurotransmiter]] unutar vezikule,<br> 5 - Kanali za resorpciju neurotransmitera, <br>6 - postsinapsni receptor]] Hemijske sinapse uključuju: * '''presinapsni završetak''', * '''sinapsne pukotine''', i *'''postsinapsni receptor'''. Presinapsni završeci izgledaju kao dugmići (čvorići), zbog čega se zovu i završni čvorići ili sinapsni čvorići (dugmići). Unutar presinapsnog završetka nalaze se [[mitohondrija|mitihondrije]] i sinapsne [[vezikula|vezikule]] (=mjehurići) . U sinapsnim vezikulama se nalaze [[neurotransmiter]]i. Mitohondrije su generatori energije u procesu razgradnje ([[katabolizam]]) [[ATP|adenozin trifosfata]], koja je potrebna za sintezu neurotransmitera. [[Akcijski potencijal]] nervnog impulsa se širi i putuje duž nerva izazivajući njegovu depolarizaciju. Kada dostigne presinapsne čvoriće, izaziva njihovu depolarizaciju. [[Ćelijska membrana]] presinapsnog završetka sadrži dosta naponski-zavisnih [[kalcij]]evih kanala. Nakon depolarizacije membrane, otvaraju se ulazi ovih kanalia pa kalcijevi [[ion]]i, iz okolnog medija ulaze u presinapsni završetak. Oni se vežu na određena mjesta na unutrašnjoj površini membrane koja se zovu mjesto za oslobađanje. To izaziva pokrete sinapsnih vezikula i islobađanje neurotransmitera u sinapsnu pukotinu. Pritom se ne prazne sve vezikule već samo jedan njihov dio. Na membrani postsinaptičkog neurona nalaze se različiti receptori, koji sadrže dvije komponente: * '''vezujuća''' strši spolja i veže neurotransmiter, a * '''ionoformna''' prolazi kroz ćelijsku membranu – u unutarćelijski sadržaj. Ionoformska komponenta se javlja u vidu [[Ionski kanal|ionskih kanala]] koji dozvoljavaju prolaz specifičnih iona kroz membranu ili u obliku sistema [[Sistem sekundarnih glasnika|sekundarnog glasnika]]. Sekundarni glasnici su supstance unutarćelijski prenosnici informacije do [[jedro|jedra]]. ==Ionski kanali== Ionski kanali imaju dva oblika: [[anion]]ski i [[kation]]ski. Anionski propuštaju negativne, najvećim dijelom ione [[hlor]]a. To su inhibicijski kanali. Kationski kanali propuštaju ione [[natrij]]a, [[kalcij]]a i [[kalij]]a. Natrijski i kalcijski kanali imaju podražujuću (ekcitatacijsku), a kalijski – inhibicijsku funkciju. Svi ionski kanali deluju brzo i kratko. ==Sistem sekundarnih glasnika== Mnoge od funkcija [[nervni sistem|nervnog sistema]], kao što je npr. [[pamćenje]] zahtijevaju dugotrajne promjene, posebno kod dugoročnog [[pamćenje|pamćenja]]. Ionski kanali, međutim, nisu osposobljeni za ovu funkciju. Dugotrajne promjene se ostvaruju aktivacijom sistema sekundarnog glasnika. Postoje više vidova ovog procesa, a najčešći je [[G protein spregnuti receptori|G-protein]]. [[G-protein]] je zakačen, sa unutrašnje strane ćelijske membrane , zakačen za dio postsinapsnog receptora. Sadrži tri komponente: *α komponenta je aktivatorski dio G-proteina, a *β i γ pričvršćuju G protein na ćelijsku membranu i receptor. Nakon aktivacije receptora, komponenta α se odvaja od β i γ dijela G-proteina i kreće se slobodno u ćelijskoj [[Citoplazma|citoplazmi]]. Unutar citoplzme, podjedinica α može imati sljedeće uloge: # Otvaranje specifičnih ionskih kanala, koji su otvoreni duže nego kad se aktiviraju bez posredovanja sekundarnog glasnika; # Aktivacija [[ciklični adenozin monofosfat|cikličnog adenozin monofosfata]] ([[cAMP]]) ili [[ciklični guanozin monofosfat|cikličnog guanozin monofosfata]] ([[cGMP]]). Ove supstance uzrokuju dalje promjene; #Aktivacija jednog ili više intracelularnih enzima. #Aktivacija [[transkripcija|transkripcije]] gena, što rezultira sintezom novih [[protein]]a u ćeliji i promjenu njene strukture, funkcije i metabolizma. === Osobenosti hemijskih sinapsi === ====Zamor sinapse==== Ako se hemijske sinapse uzastopno stimuliraju, učestalost prenosa signala na postsinapsni [[neuron]] se postepeno smanjuje. Ova pojava ima važnu ulogu u regulaciji prenošenja impulsa u nervnom sistemu. Primjerice, kada dođe do [[epilepsija|epileptičnog napada]] , sinapse se stimuliraju velikom brzinom. Vremenom se zamore i, usljed prekida prenosa impulsa, pa epileptični napad prestaje. Glavni uzrok zamaranja sinapse je utrošak neurotransmitera u sinapsnim vezikulama. Potrebno je dovoljno vremena za sintezu novih količina. ====Uticaj nekih faktora na brzinu transmisije impulsa==== *'''[[Alkaloza]]''' pojačava podražljivost neurona, a '''[[acidoza]]''' je smanjuje. *'''[[Hipoksija]] – prekid snabdijevanja kisikom smaljuje ekscitabilnost sinapsi. *[[Kofein]], [[teofilin]] i [[teobromin]] povećavaju brzinu sinapsne transmisije. ====Kašnjenje sinapsi==== U toku transmisije nervnog impulsa potrebno je određeno vrijeme za početak odvijanja procesa lučenja neurotransmitera, njegovu difuziju kroz sinapsnu pukotinu, vezanje i aktiviranje receptora. To vreme obuhvata kašnjenje sinapse u prenošenju impulsa. ==Ekscitacija i inhibicija == Pri aktivaciji, neki postsinapsni receptori izazivaju aktivaciju (podražaj, ekscitaciju) postsinapsnog neurona, dok ga drugi inhibiraju. === Ekscitacija === {{Glavni|Akcijski potencijal}} Ekscitaciju nastaje zbog sljedećih promena na postsinapsnom neuronu: #Otvaranje natrijskih kanalaː Ulaskom iona natrija u ćeliju, raste membranski potencijal (negativnost potencijala mirovanja se smanjuje), što može dovesti do njegove depolarizacije, odnosno pojave električnog impulsa (akcijskog potencijala). #Zatvaranje kalijskih i [[Hloridni kanal|hloridnih kanala]].Ioni kalija izlaze iz ćelije, kroz pomenute kanale. Izlaskom kalija membranski potencijal se smanjuje (tj. negativnost se povećava), čime se potencijal udaljava od praga akcijskog potencijala.Ioni hlora su negativno naelektrizirani pa njihov ulazak spolja također povećava negativnost potencijala mirovanja. #Različite promjene unutrašnjeg ćelijskog [[metabolizam|metabolizma]] povećavaju podražljivost ćelije. ==== Električne promjene tokom ekscitacije==== {{Glavni|Membranski potencijal}} Električni potencijal nervne ćelije u mirovanju je od -65 do -90 mV, zavisno od veličine ćelije i debljine nervnog vlakna. Usljed aktiviranja sinapse, lučenja neurotransmitera i njegovog vezanja za postsinapsne receptore, otvaraju se kanali ulaska iona natrija u unutrašnjost ćelije, što izaziva porast ćelijskog potencijala. Ako taj potencijal dovoljno poraste, počinjedepolarizacija [[neuron]]a. Naime, porast potencijala aktivira otvaranje novih naponski-zavisnih natrijskih kanala pa dolazi do novog porasta potencijala i do stvaranja akcijskog potencijala. Za izazvanje ove promjene, porast potencijala mora biti dovoljno velik, npr. sa -65 na oko -45 mV. Taj porast zove se '''eksitacijski potsinapsnki potencijal''' (EPSP). Tada porast iznosi oko +20 mV. Ukoliko vezivanje [[neurotransmiter]]a ne izazove dovoljno veliku promjenu mirovnog potencijala, da bi se aktivirali naponski-zavisni natrijski kanali, stvaranje nervnog impulsa će izostati i informacija neće biti proslijeđena na postsinapsni neuron. Aktiviranje jedne sinapse nikada ne može samostalno izazvati EPSP, jer je količina neurotransmitera siviše mala. Za aktivaciju je potrebna aktivacija velikog broja sinapsi. === Inhibicija === Inhibiciju transmisije izazivaju sledeće promjene: . #Otvaranje kanala za jone hlora; #Otvaranje kalijskih kanala; #Zatvaranje natrijskih kanala. ==== Električne promjene tokom inhibicije==== Inhibicija može biti presinaptička i postsinaptička. *'''Presinaptička inhibicija''' **'''se dešava u presinapsnim čvorićima. Nervni impuls koji se širi niz presinapsni neuron, otvaranjem hloridnih kanala smanjuje se i poništava. Tako izostaje oslobađanje neurotransmitera iz presinapsnih čvorića.''' '''Ovaj oblik inhibicije izaziva neurotransmiter [[Gama-aminobuterna kiselina]] (GABA) (γ-amunobuterna kiselina). Hiperpolarizaciju također izaziva i ispuštanje kalijevih iona iz ćelije''' *'''Postsinaptička inhibicija''' (IPSP) **nastaje zbog pojave inhibicijskog postsinapsnog potencijala (IPSP). Kod inhibicije neurona vezivanje neurotransmitera dovodi do aktivacije hlornih kanala. Ulazak iona hlora dodatno smanjuje potencijal mirovanja, kao npr. sa -65 na -70 mV. Na taj način taj potencijal se udaljava od praga aktivacije (npr. -45 mV). Ova pojava zove se '''hiperpolarizacija''', a potencijal inhibicijski postsinapsni potencijal Ovaj oblik inhibicije izaziva neurotransmiter [[glicin]] === Vremenska i prostorna sumacija === '''Sumacija''' je pojava da veliki broj električnih potencijala koji su slabi i samostalno ne mogu da izazovu EPSP, zbirno mogu izazvati EPSP, odnosno depolarizaciju neurona. To zbrajanje potencijala može biti *prostorno, istovremneno na različitim mjestima neurona, i *vremensko, ukoliko u vrlo kratkom periodu nakon prve aktivacije sinapsi slijedi druga aktivacija istih sinapsi. Promjena [[Membranski potencijal|membranskog potencijala]] koju izazove prva promjena traje oko 15 ms; ako u ovom roku dođe do nove promjene potencijala, one se sumiraju. ==Dodatne slike== <gallery> Image:Neuron synapse.svg|Tipska [[nervni sistem|sinapsa]] Image:Active zone3.JPG|Ciklus sinapse i njenih vezikula Image:Chemical synapse schema cropped.jpg|Glavni elementi transmisije impulsa u hemijskoj sinapsi </gallery> == Također pogledajte== * [[Neurotransmiter]] * [[Nervni sistem]] * [[Neuron]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commons|Synapse}} * [http://www.biopsicologia.net/fichas/page_8.html Ficha con descripción funcional.] * [http://bibliotecadigital.ilce.edu.mx/sites/ciencia/volumen3/ciencia3/130/html/sec_9.html La sinapsis: estructura y función.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160101230842/http://bibliotecadigital.ilce.edu.mx/sites/ciencia/volumen3/ciencia3/130/html/sec_9.html |date=1. 1. 2016 }} Por Simón Brailowsky. * [http://highered.mcgraw-hill.com/olc/dl/120107/anim0015.swf Animación de una sinapsis química.] Sitio de Ed. McGraw-Hill (en inglés). * [https://web.archive.org/web/20110718112137/http://tsalawaly.wordpress.com/2009/10/26/comunicacion-interneuronal Comunicación interneuronal.] Apuntes de fisiología animal. [[Kategorija:Fiziologija]] [[Kategorija:Neurologija]] [[Kategorija:Biofizika]] [[Kategorija:Biohemija]] [[Kategorija:Neurofiziologija]] [[Kategorija:Nervna sinapsa]] d8dpwqnsz7xjwq1ovh26gkelm7suh67 Učeća organizacija 0 408722 3917360 3916688 2026-08-10T05:04:21Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917360 wikitext text/x-wiki {{Orphan|date=februar 2017}} '''Učeća organizacija''' ili '''organizacija koja uči''' je [[organizacija]] u kojoj se [[znanje]], iskustvo i vještine [[ljudi]] koji čine organizaciju neprestano razvijaju kroz procese [[Učenje|učenja]] i promjena i prenose na organizaciju koja se i sama u tom procesu mijenja i razvija. Koncept učeće organizacije je [[Proizvod (višeznačnica)|produkt]] [[rad]]a i [[Istraživanje|istraživanja]] [[Nauka|naučnika]] iz [[SAD]]-a po imenu [[Peter Senge]]<ref><!-- fusnota, izbrisati nakon pisanja članka -->Peter Michael Senge (1947), autor [[Knjiga|knjige]] "The Fifth Discipline: The Art and Practice of the Learning Organization", naučnik iz [[SAD]]-a, predavač na MIT Sloan School of Management, osnivač Society for Organizational learning, više na [https://en.wikipedia.org/wiki/Peter_Senge]</ref> i kolegâ ([[Mike Pedler]],<ref><!-- fusnota, izbrisati nakon pisanja članka -->Mike Pedler, profesor emeritus na Henley Business School, Univerzitet Reading (UK), autor, između ostalog, "A guide to the learning organization".</ref> [[Chris Argyris]]<ref><!-- fusnota, izbrisati nakon pisanja članka -->Chris Argyris, teoretičar sa Univerziteta Harward, autor, između ostalog, Education for Leading-Learning, Organizational Dynamics, te (koautor sa Donald A. Schön): Organizational Learning II, Addison-Wesley, 1996.</ref> i dr.) Sâm Senge [[Definicija|definira]] učeće organizacije kao: "...organizacije u kojima ljudi kontinuirano povećavaju svoje kapacitete u svrhu postizanja rezultata koje zaista žele ostvariti, u kojoj se gaje novi i sve širi obrasci [[Mišljenje|mišljenja]], gdje su kolektivne aspiracije oslobođene i gdje ljudi kontinuirano uče kako bi cjelinu mogli vidjeti zajedno."<ref><!-- fusnota, multiple cite book/author instead of cite web -->"…organizations where people continually expand their capacity to create the results they truly desire, where new and expansive patterns of thinking are nurtured, where collective aspiration is set free, and where people are continually learning to see the whole together."{{cite web| url = http://infed.org/mobi/peter-senge-and-the-learning-organization/| title = Peter Senge and the learning organization| last = Smith| first = Mark| date = | website = INFED| publisher = | access-date = 7. 3. 2016| language = en| archive-date = 13. 2. 2021| archive-url = https://web.archive.org/web/20210213110442/https://infed.org/peter-senge-and-the-learning-organization/| url-status = dead}}</ref> [[Datoteka:Peter Senge.jpg|mini|desno|Peter Senge]] == Koncept == Teorija i praksa organizacijskog razvoja ({{jez-en|organizational development}}) i [[Dinamika|dinamike]] [[sistem]]a bili su temelj za uspostavljanje koncepta učeće organizacije. Među prvima koji su proučavali dinamiku grupe i organizacijski razvoja bio je [[Kurt Zadek Lewin]] (1890–1947), [[Njemačka|njemačko]]-[[SAD|američki]] [[psihologija|psiholog]], "otac socijalne psihologije". Zasluge za sintagmu "organizacijski razvoj" pripisuju se [[Douglas McGregor|Douglasu McGregoru]] i [[Richard Beckhard|Richardu Beckhardu]]. Posebno važan doprinos učenja organizacijskog razvoja je [[fokus]]iranje na [[Humanizam|humanistički]] aspekt u organizaciji. U krugovima koji se bave praksom organizacijskog razvoja učeće organizacije smatraju se dijelom organizacijskog razvoja. Također je zastupljeno i mišljenje da zapravo nema pravih učećih organizacija. S druge strane, najuspješnije organizacije su postigle svoj uspjeh zahvaljujući upravo tome što su usvojile koncept učeće organizacije i na taj način savladavaju probleme i izazove [[Globalizacija|globalne]] [[Ekonomija|ekonomije]]. Prepoznavanje i uvažavanje vrijednosti [[individua]] – ljudi, kao najvažnijeg [[Resurs (višeznačnica)|resursa]]/potencijala, dakle, humanistički aspekt, sve češće se primjenjuje u praksi i postaje osnova za uspjeh organizacija.<ref>{{cite web | url = http://studomat.ba/prelaz-sa-tradicionalne-organizacije-na-organizaciju-koja-uci/2805/| title = Prelaz sa tradicionalne na organizaciju koja uči| last = Kuka| first = Ermin| date = 7. 9. 2012| website = Studomat| publisher = | access-date = 6. 3. 2016| language = }}</ref> Razlika učećih organizacija u odnosu na obične se nalazi u njihovoj sposobnosti trajnog transfera individualnog [[Znanje|znanja]] na organizaciju (Senge i Pedler). Ustanovljeno je da se geneza pojavnog oblika organizacije koji se naziva učeća organizacija dogodila zbog nekoliko faktora:<ref>{{cite book |last1= Pedler|first1= M.|last2= Burgoyne|first2= J.|last3= Boydell|first3= T.|date= 1991|title= "The Learning Company"|trans-title= Učeća kompanija|url=https://archive.org/details/learningcompanys0000pedl_g2m2|language= |location= London|publisher= McGraw-Hill|isbn= |access-date= }}</ref> # u [[Teorija|teoriji]] i praksi organizacijskog razvoja sproveo se dovoljan [[broj]] [[Istraživanje|istraživanja]] sa empirijskim rezultatima i proizilazećim kvalitetom i kvantitetom znanja, # prema birokraciji i institucijama koje ne vode računa o dobrostanju svojih pripadnika stvaraju se reakcije i razvija se otpor, # rađanje težnje k izvrsnosti – koncept koji se odnosi na neophodno uvođenje korjenitih promjena u organizaciji, prema [[Tom Peters|Petersu]] i [[Robert Waterman|Watermanu]].<ref>{{cite book |last1= Peters|first1= Tom|last2= Waterman|first2= Robert H. (1982, 2004)|title= "In Search of Excellence"|year= 1982|trans-title= U potrazi za izvrsnošću|url=https://archive.org/details/insearchofexcell00thom|url-access= registration|language= en|location= |publisher= |isbn= |access-date= }}</ref> === Uvjeti za nastanak koncepta učeća organizacija === ==== Promjene ==== [[Društvo|Društva]] i [[Poslovanje|poslovna]] okruženja u XXI [[Stoljeće|stoljeću]] prolaze kroz neprestane promjene u kojima organizacije traže način da stvore i održe konkurentsku prednost. Na prelazu iz [[Industrija|industrijskog]] u "društvo znanja", znanje koje organizacija posjeduje jedan je od odlučujućih faktora u borbi za opstanak i ostvarivanje povoljnijeg položaja i naročito, prevlasti na [[Tržište|tržištu]]. Ovo sve više dobija na značaju shvati li se da [[ekonomija]] sve više gubi svoj osnovni smisao iz njene [[Definicija|definicije]], po kojem je riječ o vještini upravljanja i korištenja ograničenih resursa radi proizvodnje [[Roba|dobara]] i [[usluga]] u svrhu zadovoljenja čovjekovih potreba, a poprima novi smisao po kojem se ekonomija sve više iskorištava (zloupotrebljava) kao način za (prekomjerno) bogaćenje.<ref>[[Karl Marx]]: "The Concentration and Centralisation of Capital", "Law of Increasing Poverty",</ref><ref>{{cite book |last= Picketty|first= Thomas|date= 2014|title= Capital in the Twenty-First Century|trans-title= Kapital u XXI stoljeću|url=https://archive.org/details/snj.capitalintwentyf0000pike_o7x0|language= en|location= |publisher= Harward University press |isbn= |access-date= }}</ref><ref>{{cite web | url = http://www.pekintimes.com/article/20151216/news/151219496| title = Knight: The rich get richer, the rest get by| last = Knight| first = Bill| date = 16. 12. 2015| website = Pekin Daily Times| publisher = | access-date = 6. 3. 2016| language = en}}</ref> ==== Promjena u funkciji organizacijskog razvoja ==== <!-- problem! [[Datoteka:Kurt_Lewin_Photo.jpg|mini|desno|Na fotografiji je Kurt Zadek Lewin (1890-1947), njemačko-američki psiholog, "otac socijalne psihologije".]]--> Postizanje uspješnosti je prolazak ili put kroz određene faze do promjene. [[Kurt Lewin|Kurt Z. Lewin]] je utvrdio put od tri koraka koji se primjenjuje za postizanje promjene u planiranom smjeru, dostizanje planiranog cilja, odnosno, postizanje uspješnosti u radu tima. Prvi korak u promjeni ponašanje je "odmrzavanje" trenutne situacije (stanja [[Ravnoteža|ekvilibrijuma]], ''[[Status quo|statusa quo]]''). U ovom koraku prevazilaze se individualni otpori i [[konformizam]] grupe. Drugi korak je kretanje; potrebno je [[sistem]] koji se mijenja pokrenuti i usmjeriti ka zadatom cilju. Način na koji se to postiže je ubjeđivanje članova tima da nemaju koristi od ''statusa quo'', da sagledaju problem iz nove [[Perspektiva|perspektive]], potraže nove, relevantne [[Informacija|informacije]] i povežu se sa onim u ljudima [[Hijerarhija|hijerarhiji]] organizacije koji će podržati promjenu. Treći korak je ponovno "zamrzavanje" – nakon što je promjena implementirana nju treba učiniti održivom i zadržati je kako bi se spriječio povratak na staro. Svrha ponovnog zamrzavanja je integracija i stabilizacija novih vrijednosti u timu. Lewinova teorija o tri koraka na putu ka promjeni proširena je na [[Teorija|teoriju]] koja se više fokusira na ulogu i odgovornosti agenta promjene nego na [[Evolucija|evoluciju]] same promjene. Sedam je koraka na putu do promjene (postizanja uspješnosti:<ref>{{cite book |last1= Lipitt|first1= Ronald|last2= Watson|first2= Jeanne|last3= Westley|first3= Bruce|date= 1958|title= "Dynamics of planned change"|trans-title= Dinamika planirane promjene|url=https://archive.org/details/bwb_Y0-ABH-239_s9h9|language= en|location= |publisher= |isbn= |access-date= }}</ref> # [[Dijagnoza]] problema. # Procjena motivacije i [[Kapacitet (višeznačnica)|kapaciteta]] za promjenu. # Procjena resursa i motivacije agenta promjene. To uključuje posvećenost agenta prema promjeni, njegovu snagu i izdržljivost. # Odabir predmeta progresivne promjene. U ovom koraku razvijaju se akcioni planovi i uspostavljaju strategije. # Određivanje uloge agenta: učiniti je jasnom svima tako da se zna šta se može očekivati. Primjeri uloga su: motivator, facilitator i ekspert. # Održavanje promjene. [[Komunikacija]], povratne informacije i koordinacija grupe su esencijalni elementi u ovom koraku procesa promjene. # Postepeno ukidanje odnosa u kome agent asistira. Agent promjene će se s vremenom povlačiti iz svoje uloge, a povlačenje završava onda kada promjena postane dio organizacije. Ovdje je bitno naglasiti da se informacije kontinuirano razmjenjuju tokom procesa promjene. Lippitt smatra da grupe/timovi djeluju na četiri nivoa: očekivanje organizacije, grupni zadaci, grupna podrška i individualne potrebe.<ref>{{cite book |last1= Lippitt |first1= R.|last2= Watson|first2= J. |last3= Westley|first3= B.|title= The Dynamicsof Planned Change |year= 1958 |trans-title= |url=https://archive.org/details/dynamicsofplanne6374lipp|language= |location= New York |publisher= Harcourt, Brace & World, Inc.|isbn= |access-date= }}</ref> Podrška uključuje ohrabrivanje pokazivanjem poštovanja prema ostalima, iskazivanjem i istraživanjem osjećaja u grupi, priznavajući greške i ispravljajući ih, učestvovanje svakog člana i utvrđivanje standarda za evaluaciju grupnog funkcioniranja i [[Proizvodnja|proizvodnje]]. ==== Ljudski potencijali ==== Kadrovi tj. ljudski potencijali ili resursi su najvažniji resurs svake organizacije. Istraživanja su pokazala da je ulaganje u ljudske potencijale efektivnije od ulaganja u nekretnine, [[Mašina|mašine]] i opremu.<ref>{{cite web | url = http://www.oecd.org/site/progresskorea/44109779.pdf| title = Human Capital and its Measurement| last = Kwon| first = Dae-Bong| date = 27. 10. 2009| website = OECD.org| publisher = OECD| access-date = 6. 3. 2016| language = en }}</ref> Globalna ekonomska kriza na kraju prve [[Decenija|deceniji]] XXI stoljeća "zaobišla" je one zemlje koje su više ulagale u [[obrazovanje]], npr. [[Finska|Finsku]].<ref>{{cite web| url = http://www.educationincrisis.net/blog/item/818-education-reform-in-times-of-crisis-emulating-finland| title = Education reform in times of crisis: Emulating Finland?| last = Verger| first = Antoni| date = 7. 12. 2012| website = Education in Crisis| publisher = | access-date = 6. 3. 2016| language = en| archive-url = https://web.archive.org/web/20130304031146/http://www.educationincrisis.net/blog/item/818-education-reform-in-times-of-crisis-emulating-finland| archive-date=4. 3. 2013| url-status = dead}}</ref> Naročito je obrazovanje u [[Tehnika|tehničkim]] oblastima i primjena tog znanja bitna za opći razvitak i prosperitet [[Društvo|društva]].<ref>{{cite web| url = http://www.herdata.org/public/BABOS-Information-about-the-state-of-science-in-the-Federation-BiH.pdf| title = Informacija o stanju nauke u FBiH| last = Ministarstvo obrazovanja i nauke| first = FBiH| date = | website = HER Data| publisher = | access-date = 6. 3. 2016| language = | archive-date = 13. 2. 2021| archive-url = https://web.archive.org/web/20210213110439/http://www.herdata.org/public/BABOS-Information-about-the-state-of-science-in-the-Federation-BiH.pdf| url-status = dead}}</ref><ref>{{cite web | url = https://books.google.ba/books?id=Tu05tylH0esC&printsec=frontcover#v=onepage&q&f=false| title = XI međunarodni simpozij - "Evropski put BiH u funkciji razvoja"| last = Dmitrović| first = Milan, urednik| date = 2010| website = | publisher = Revicon| access-date = 6. 3. 2016| language = }}</ref><ref>{{cite web| url = http://www.mcp.gov.ba/zakoni_akti/strategije/default.aspx?id=1251&langTag=bs-BA| title = Strategija razvoja nauke u BiH 2010-2015| last = Vijeće Ministara| first = BiH| date = 20. 11. 2009| website = | publisher = | access-date = 6. 3. 2016| language = }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> ==== Društvo, čovjek i znanje ==== [[Društvo]] u kojem [[čovjek]] živi i čiji je dio, u neprestanom je kretanju<ref><!-- fusnota -->isp. [[Heraklit]] (Panta Rhei)</ref><ref><!-- fusnota -->isp. {{cite book |last1= Haferkamp|first1= Hans|last2= Smelser|first2= Neil J. (1991/1992)|date= |title= "Social Change and Modernity."|trans-title= Socijalna promjena i modernizam|url= |language= en|location= Berkeley|publisher= University of California Press|isbn= |access-date= }}</ref> i podvrgnuto promjenama. Uporedo sa tim promjenama mijenjaju se i čovjekove potrebe i sâm čovjek. Razvitak [[Nauka|nauke]], uvođenje novih [[tehnologija]], naročito [[Informaciona tehnologija|informacionih]], i njihova primjena u čovjekovom okruženju uslovljavaju potrebu za stalnim usavršavanjem i usvajanjem novih [[Znanje|znanja]]. Nova znanja donose i nove promjene. Čovjek, svjestan stalnih promjena i novih potreba, naročito novih okolnosti koje zahtijevaju nova znanja, shvata da mora usvajati nova znanja da bi da mogao opstati u novim uslovima koje nameću, između ostalog, globalni ekonomski odnosi. Ipak, sve je češći slučaj među pripadnicima generacije rođene na prelazu između XX i XXI stoljeća da su u smislu posjedovanja praktičnih vještina vjerovatno najmanje sposobni.<ref>{{cite web| url = http://www.educationincrisis.net/blog/item/818-education-reform-in-times-of-crisis-emulating-finland| title = Education reform in times of crisis: Emulating Finland?| last = Verger| first = Antoni| date = 7. 12. 2012| website = | publisher = | access-date = 5. 3. 2016| language = en| archive-url = https://web.archive.org/web/20130304031146/http://www.educationincrisis.net/blog/item/818-education-reform-in-times-of-crisis-emulating-finland| archive-date=4. 3. 2013| url-status = dead}}</ref><ref>{{cite web | url = http://www.dailymail.co.uk/sciencetech/article-2253170/Inventor-warns-Google-generation-spend-life-screens-losing-creativity-skills.html| title = Inventor warns: Google generations spend life loosing creativity and skills| last = Stevens | first = John| date = 25. 12. 2012| website = Daily Mail| publisher = | access-date = 5. 3. 2016| language = en}}</ref><ref>{{cite web | url = http://www.telegraph.co.uk/education/educationnews/10713188/Generation-of-children-left-without-vital-skills.html| title = Generation of children left without vital skills| last = Paton | first = Greame| date = 23. 3. 2014| website = Telegraph| publisher = | access-date = 5. 3. 2016 | language = en}}</ref><ref>{{cite web | url = https://lockerdome.com/askmen/7428604460021268| title = U.S. Millennials Lag In Global Skills Study| last = Lang| first = Ian| date = 12. 2. 2015| website = Lockerdome| publisher = | access-date = 5. 3. 2016| language = en}}</ref><ref>{{cite web | url = http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-//EP//NONSGML+COMPARL+PE-560.693+01+DOC+WORD+V0//HR&language=HR| title = Prijedlog rezolucije EU parlamenta o politici za razvoj vještina u borbi protiv nezaposlenosti mladih | last = Plura| first = Marek| date = 26. 6. 2015| website = European Parliament| publisher = | access-date = 5. 3. 2016| language = }}</ref><ref>{{cite web | url = http://www.6yka.com/novost/50746/nezaposlenost-mladih-u-bih-ne-sanjajte-iskljucivo-o-poslu-u-javnoj-upravi-bice-ga-sve-manje| title = Nezaposlenost mladih u BiH| last = Padalović| first = Elvir| date = 5. 5. 2014| website = Buka.com| publisher = | access-date = 5. 3. 2016| language = }}</ref><ref>{{cite web | url = http://studentski.hr/vijesti/svijet/bosna-i-hercegovina-biljezi-60-nezaposlenih-mladih-osoba| title = BiH bilježi 60% nezaposlenosti mladih | last = Vuksan| first = Laura| date = 10. 4. 2014| website = Studentski.hr| publisher = | access-date = 5. 3. 2016| language = }}</ref><ref>{{cite web | url = https://www.cin.ba/studenti-izlaze-sa-fakulteta-bez-potrebnih-prakticnih-znanja/| title = Studenti izlaze sa fakulteta bez potrebnih praktičnih znanja | last = CIN | first = Centar za istraživačko novinarstvo| date = | website = CIN.ba| publisher = | access-date = 1. 3. 2016| language = }}</ref> ==== Obrazovanje kao preduslov ==== U svim profesijama, zahtjevi radnog mjesta za znanjem i vještinama postaju sve veći tako da visoko [[Obrazovanje|obrazovani]] kadrovi, naročito oni koji svoja znanja grade multidisciplinarno, sve više dobijaju na značaju i ističu se kao preduslov za održavanje i unaprijeđivanje položaja [[organizacija]] u društveno-[[Ekonomija|ekonomskim]] odnosima XXI stoljeća. Svaka veća organizacija treba imati u svojoj strukturi timove sa kompetentnim kadrom odgovornim za obrazovanje/stručno usavršavanje. Koncepcija [[Obrazovanje|obrazovanja]] se mijenjala i razvijala kroz [[Historija|historiju]], rasla je i napredovala zahvaljujući različitim formama obrazovanja stvaranim i korištenim u prošlosti a također se javljaju i nove forme obrazovanja. Pored obaveznog i formalnog obrazovanja, čovjek koji želi biti konkurentan na [[Tržište|tržištu]] radne snage mora se neprekidno usavršavati, "raditi na sebi", usvajati nova znanja i vještine. Cjeloživotno i doživotno obrazovanje su potreba i obaveza čovjeka koji živi u XXI stoljeću. Učeća organizacija ili organizacija koja uči, je zasnovana na dvjema premisama:<ref>{{cite book |last= Perović|first= Milan J.|date= |title= Obuka i osposobljavanje u funkciji integrisanog sistema menadžmenta|url= http://www.cqm.rs/2007/pdf/34/01.pdf|location= |publisher= Asocijacija za standardizaciju i kvalitet Srbije|page= |isbn= |access-date= 6. 3. 2016}}</ref> * Znanje je važan, a vjerovatno i dominantan resurs svake organizacije i predstavlja njenu bitnu, ako ne i najvažniju konkurentnu prednost<ref>{{cite web | url = http://studomat.ba/prelaz-sa-tradicionalne-organizacije-na-organizaciju-koja-uci/2805/| title = Prelaz sa tradicionalne organizacije na organizaciju koja uči, članak | last = Ermin| first = Kuka| date = | website = Studomat.ba| publisher = | access-date = 6. 3. 2016| language = }}</ref><ref>{{cite web | url = http://www.unze.ba/download/modulinovacije/UpravljanjeKarijerom%20.pdf| title = Upravljanje karijerom| last = Slatina| first = Mujo| date = | website = UNZE| publisher = Univerzitet u Zenici| access-date = 7. 3. 2016| language = }}</ref><ref>{{cite book |last1 = Krstić| first1 = Bojan|last2 = Vukadinović| first2 = Dragana|date= |title= Ekonomske teme, godina XLVI, broj 3, 2008, Upravljanje znanjem kao izvor održive konkurentnosti preduzeća, str. 85-99 |url= http://www.eknfak.ni.ac.rs/dl/et2008-3.pdf|location= |publisher= Ekonomski fakultet Niš|page= |isbn= |access-date= 7. 3. 2016}}</ref> * Znanje kao resurs organizacije predstavlja ukupno znanje svih zaposlenih. Kontekst XX stoljeća učinio je da individualno učenje postane nedovoljno i uslovio potrebu za učenjem kolektiviteta, organizacionim učenjem i znanjem. Kolektivno, eksplicitno znanje i intelektualni [[kapital]], u najširem smislu "neopipljiva imovina" ({{jez-en|intangible assets, property}}) postaje sve više najmoćnije konkurentsko oruđe XXI stoljeća. Obrazovanje, osposobljavanje i obuka pojedinaca, preko timova do organizacije u njenoj cjelosti, put je ka organizaciji koja uči. == Organizacijsko učenje == [[Datoteka:Learning Theories.pdf|Zbirka tekstova o teorijama učenja sa Wikipedije (Wikibooks.org)|thumb]] Kreiranje [[Organizacija|organizacijskog]] znanja neodvojivo je vezano uz problem transfera individualnih vještina, iskustva znanja pojedinca, u povećanje kapaciteta organizacije za rješavanje problema, za ostvarivanje boljeg položaja u odnosu na okruženje. Organizacije bi, dakle, trebalo da uče preko svojih individualnih članova. Organizacija može učiti jedino crpeći znanje, iskustvo i djelovanje pojedinaca ali individudalno učenje pojedinca ne rezultuje direktnim povećanjem znanja organizacije. Organizacijsko učenje se temelji na individualnom ali individualno učenje ne garantuje organizacijsko. Učeni pojedinac ili više njih neće omogućiti spontani prelazak organizacije iz "obične" u učeću. Ako se znanje nalazi u pojedinačnim pripadnicima organizacije potrebno je pronaći [[mehanizam]] kojim se to znanje može staviti u funkciju organizacije kao cjeline, i to takav mehanizam koji će omogućiti voljan a ne prisilan transfer. S druge strane, individualno i organizacijsko učenje može se podudarati u slučaju organizacija čiji je broj članova mali. Takve su organizacije u fazi svoje geneze/početnog razvoja, ili prosto spadaju u tu kategoriju. Sve što organizacija zna, a potrebno joj je za ostvarivanje ciljeva organizacije, zapravo je ukupno znanje svih njenih pripadnika. Organizacijsko učenje povezuje s procesima prepoznavanja i identifikacije promjena u okruženju. Model koji se koristi u tu svrhu ima tri značajne komponente:<ref>{{cite web| url = http://www.univ-montp3.fr/miap/ens/site/pub/uploads/ESEEC.HomePage/GRH2.pdf| title = Toward a model of organisations as interpretation systems, Academy of management review, Nr. 2, vol. 9, str. 286| last = Richard L. Daft| first = Karl E. Weick| date = | website = Université Paul-Valery Montpellier 3| publisher = Academy of management review| access-date = 29. 2. 2016| language = en| archive-date = 13. 2. 2021| archive-url = https://web.archive.org/web/20210213110455/https://www.univ-montp3.fr/miap/ens/site/pub/uploads/ESEEC.HomePage/GRH2.pdf| url-status = dead}}</ref> * [[Skener|skeniranje]] okruženja kao proces kojim se detektuju i identifikuju promjene u okruženju, * interpretacija, kao proces kojim se prikupljenim podacima i informacijama iz okruženja pridružuje značaj s aspekta i u kontekstu organizacijskih interesa i područja djelovanja, te * učenje koje za krajnji rezultat ima preduzimanje konkretnih postupaka – za dobrobit i u interesu organizacije. == Ostvarivanje koncepta učeća organizacija == [[Tradicija|Tradicionalne]] organizacije se oblikuju i usmjeravaju svoje djelovanje na [[efikasnost]] dok se učeće organizacije posvećuju rješavanju problema. Učeća organizacija je organizacija koja uči i ohrabruje učenje ljudi u organizaciji. Potencira razmjenu [[informacija]] između pripadnika organizacije i omogućava im da posjeduju više različitih znanja. Ovako se stvara organizacija koja se lako i brzo prilagođava promjenama, čiji pripadnici prihvataju nove ideje i promjene, adaptiraju se, razvijaju i dijele zajedničku viziju.<ref>{{cite web | url = http://www.adb.org/sites/default/files/publication/27563/building-learning-organization.pdf| title = Building a learning Organization| last = Serrat| first = Olivier| date = 21. 11. 2011| website = Asian Development Bank| publisher = Knowledge solutions| access-date = 7. 3. 2016| language = }}</ref><ref>{{cite web | url = https://hbr.org/1993/07/building-a-learning-organization| title = Building a Learning Organization| last = Garvin| first = David A. (1993)| date = | website = Harvard Business Review| publisher = | access-date = 7. 3. 2016| language = }}</ref><ref>{{cite web| url = http://www.fatih.edu.tr/~jesr/jesr.torlak.pdf| title = Learning Organizations| last = Torlak| first = Gökhan| date = 18. 1. 2007| website = Fatih Üniversitesi| publisher = Journal of Economic and Social Research 6 (2), 87–116| access-date = 7. 3. 2016| language = | archive-url = https://web.archive.org/web/20160327142742/http://www.fatih.edu.tr/~jesr/jesr.torlak.pdf| archive-date=27. 3. 2016| url-status = dead}}</ref><ref>{{cite web| url = https://www.engr.wisc.edu/services/elc/lor/files/Learning_Org_Lit_Review.pdf| title = What Is a Learning Organization? Reflections on the Literature and Practitioner Perspectives| last = Cors| first = Rebecca| date = 5. 5. 2003| website = University of Wisconsin-Madison| publisher = | access-date = 28. 2. 2016| language = | archive-url = https://web.archive.org/web/20160118172602/http://www.engr.wisc.edu/services/elc/lor/files/Learning_Org_Lit_Review.pdf| archive-date=18. 1. 2016| url-status = dead}}</ref> Učeća organizacija se stvara u nekoliko faza: izgradnja temelja (svijest, učenje, osnaživanje, okruženje, vođstvo) određivanje [[Strategija|strategije]] implementacije (mogući putevi za razvoj učeće organizacije: nasumični pristup, subverzivna i deklarisana strategija), promjene u ponašanju (pet osnovnih disciplina učeće organizacije: timsko učenje, lično usavršavanje, identifikacija mentalnih modela, zajednička vizija, sistemsko mišljenje). ;Svijest Individue i organizacije prije svega trebaju spoznati potrebu za učenjem. Učenje u organizaciji mora biti zastupljeno na svim nivoima, od upravljačkog, preko [[Menadžment|menadžerskog]] do operativnog. Prihvatanje promjena u organizaciji mora pratiti i stvaranje uslova za promjenu – učenje. ;Učenje Učenje je proces kojim se usvaja novo znanje, vještina ili navika. "Učenje je progresivno i relativno trajno menjanje individue nastalo pod uticajem sredine i izazvano potrebama individue koja se menja."<ref>{{cite book |last= Stevanović|first= Borislav|date= |title= Učenje i pamćenje (1973)|url= |location= Beograd|publisher= Zavod za osnovno obrazovanje i obrazovanje nastavnika SRS|page= |isbn= |access-date= }}</ref> Učenjem se postižu relativno stalne promjene u ponašanju koje se mogu mjeriti. Učenje kao proces kojim se usvaja novo znanje je proces u toku kojeg se [[Informacija|informacije]] (koje čine [[Logika|logički]] i [[smisao]]no kombinovani podaci), postavljaju u odnose, upoređuju i razvijaju, [[Pamćenje|pamte]] (retencija) da bi se mogle u datom trenutku prepoznati (rekognicija) ili [[Reprodukcija|reprodukovati]]. [[Skup]] informacija koje se postave u međusobni odnos predstavlja znanje a [[sinergija]] znanja i iskustva rezultuje sticanjem [[mudrost]]i. Takozvane učeće [[Laboratorija|laboratorije]] – laboratorije za učenje pružaju mogućnost da organizacije uče kroz rad sa modelima koji reprodukuju [[Stvarnost|stvarne]] situacije. [[Igra|Igre]] [[Simulacija|simulacije]] su još jedan način za učenje, njihova posebna prednost je što mogućavaju uočavanje grešaka iz kojih se uči, bez negativnih posljedica grešaka. Na ovakav način se može dobiti ono pravo znanje, ono koje zaista zna primijeniti u [[Praksa|praksi]] ono što je naučeno. ;Osnaživanje [[Datoteka:Klasični model hijerarhijskog odlučivanja.jpg|mini|Shema klasičnog modela hijerarhijskog odlučivanja]] [[Datoteka:Složena hijerarhija po modelu učeće organizacije.jpg|mini|Shema složene hijerarhije po modelu učeće organizacije]] [[Hijerarhija|Hijerarhijski]] nižim pripadnicima organizacije daje se dio kontrole (upravljači i menadžeri se ne isključuju) nad njihovim djelovanjem i odgovornost za njihove postupke. Na taj način oni se osnažuju. Menadžeri moraju ohrabrivati i usmjeravati pripadnike organizacije, motivisati, navoditi na aktivnosti i osmišljavati [[rad]]. Svi, na svim nivioma, trebaju imati jednake mogućnosti za učestvovanje – tako se pospješuje učenje jednih od drugih, i to simultano. ;Okruženje Organizacije sa rigidnom, centralizovanom strukturom ne stvaraju dobro okruženje jer njeni pripadnici nemaju sveobuhvatnu sliku cijele organizacije i njenih ciljeva. Struktura organizacije mora biti fleksibilnija, ohrabrivati [[Inovacija|inovacije]], ohrabrivati protok informacija i tako stvarati bolje informisane pripadnike. Menadžment se mora opredijeliti za novu [[Filozofija|filozofiju]] i dati aktivnu podršku promjenama; podsticati otvoreno davanje/razmjenu ideja, omogućiti [[Kritika|kritiku]] bez [[strah]]a od sankcija, prihvaćati nesigurnost i [[Tolerancija|tolerisati]] greške. (Paralela sa principima brainstorminga.<ref>{{cite book |last= Osborn|first= Alex F.|date= 15. 3. 2007|title= "Your Creative Power"|url= |location= |publisher= Myers Press|at= 33. glava|isbn= |access-date= }}</ref> ;Vodstvo Ovdje je odgovornost menadžmenta u predanosti stalnom učenju (i u smislu osiguravanja resursa: [[novac]], [[vrijeme]], osoblje). Upravljači i menadžeri trebaju njegovati koncept sistemskog mišljenja i ohrabrivati učenje davanjem podrške individualnom i organizacijskom učenju. Raspoloživi resursi određuju kvantitetu i kvalitetu učenja – organizacija, dakle, mora biti spremna poduprijeti učenje. == Discipline == [[Datoteka:Pet disciplina učeće organizacije - shema.png|mini|Pet disciplina učeće organizacije]] Peter Senge navodi pet osnovnih disciplina u građenju učeće organizacije: * lično usavršavanje, * prepoznavanje mentalnih modela, * timsko učenje, * zajedničku viziju i * sistemsko mišljenje. === Lično usavršavanje === Lično usavršavanje je kontinuirani rad na sebi. Stvar je ličnog osvještenja i izbora i odnosi se na kontinuirano objektivno istraživanje razlike između trenutka u sadašnjosti i željene budućnosti. Lično usavršavanje podrazumijeva njegovanje i poboljšanje vještina, razvija samoprocjenu i stvara pouzdanje prilikom suočavanja sa novim izazovima i njihovom rješavanju. Ono što želimo postići u životu predstavlja cilj ličnog usavršavanja. U skladu sa funkcijama strategijskog menadžementa, odgovarajuća riječ bi mogla biti "vizija". Lično usavršavanje je dio doživotnog procesa obrazovanja. Peter Senge opisuje lično usavršavanje kao jednu od temeljnih disciplina neophodnih za izgradnju učeće organizacije. Lično usavršavanje odnosi se na individualno obrazovanje/učenje, a Senge smatra da organizacija ne može učiti sve dok njeni članovi ne počnu učiti. Izdvajaju se dva definirajuća uslova: # prvo neko treba definisati cilj koji se želi postići, a zatim # potrebno je precizno odrediti udaljenost od cilja. Senge naziva razliku između onoga gdje se trenutno nalazimo i onoga što želimo postići "kreativnom tenzijom". U stanju nezadovoljstva trenutnom situacijom potaknuti smo na promjenu, a to rezultira kreativnošću. U [[Dimenzija|dimenziji]] ličnog usavršavanja, koja je paralelna sa prethodno navedenim, individua treba da ima jasan koncept trenutne stvarnosti, sa naglaskom na riječi "jasan". Dakle, potrebno je imati sposobnost jasnog sagledavanja stvarnosti, bez predrasuda i pogrešnih koncepata. Sa jasnom i tačnom slikom stvarnosti uviđaju se i ograničenja. Kreativna individua čak i ograničenja može pretvoriti u prednost. === Mentalni modeli === Svaka individua ima svoju, intimnu sliku [[svijet]]a, sa duboko usađenim pretpostavkama (stavovima). Ponašat će se u skladu s mentalnim modelima koje podsvjesno podržavaju, a ne prema [[teorija]]ma za koje tvrde da u njih vjeruju. Ako članovi tima mogu konstruktivno propitivati svoje ideje i stavove, mogu početi prepoznavati svoje mentalne modele, a zatim ih mijenjati u zajednički mentalni model tima. === Timsko učenje === Prema Sengeu, timsko učenje je: "...proces usklađivanja i razvoja sposobnosti tima za dostizanje rezultata koje njegovi članovi zaista žele ostvariti. Timsko učenje se temelji na disciplini stvaranja zajedničke vizije i na disciplini ličnog usavršavanja pošto se sposobni timovi uvijek sastoje od sposobnih pojedinaca."<ref>{{cite book |last= Senge|first= Peter|title= The Fifth Discipline: The art and practice of the learning organization 1990/2006|url= https://archive.org/details/fifthdisciplinea0000seng_k2n0|year= 2006|location= London|publisher= Random House|page= |isbn= }}</ref> Timsko učenje fokusira se na sposobnost grupnog učenja. Pod pretpostavkom da organizaciju čine odrasli, za odrasle važi da najbolje uče jedni od drugih, kroz dijalog, produktivnu diskusiju, ispitivanje pretpostavki, razmjenu [[ideja]] i [[informacija]], primanje i davanje povratnih informacija od tima i iz svojih rezultata. S timskim učenjem sposobnost učenja grupe postaje veća nego sposobnost učenja bilo kojeg pojedinca u grupi posebno. Timsko učenje ima za rezultat promjenu načina razmišljanja. === Zajednička vizija === Svi članovi organizacije moraju razumjeti, dijeliti i doprinijeti viziji kako bi postala stvarnost. Sa zajedničkom vizijom ljudi će raditi jer to žele, a ne zato što moraju. === Sistemsko mišljenje === [[Teorija|Teorije]] [[Socijalna psihologija|socijalne psihologije]] i teorije organizacijskog razvoja dale su temelje za primjenu sistemskog razmišljanja sredinom XX stoljeća. Organizacije su sistemi izloženi direktnim i posrednim uticajima okoline i promjena u njoj. Opstanak organizacija pod tim uticajima ponajviše zavisi od njihovog kapaciteta, sposobnosti i volje da prate promjene i da im se prilagođavaju. Sistemski pristup proučavanja osim vanjskih djejstava na organizaciju također se bavi elementima sistema, njihovoj interakciji i međuzavisnostima. Sa sistemskim mišljenjem i pristupom, organizacija dobija u određenoj mjeri ljudsku dimenziju i [[Atribut|atribuira]] joj se i sposobnost učenja. Naravno, organizacija može učiti onoliko koliko je spremna i sposobna omogućiti transfer znanja pojedinca na članove tima, između timova i, na kraju, na samu sebe. Peter Senge je koncept sistemskog pristupa primjenio u svom razmišljanju i radu te je 1990. godine objavio prvo izdanje svoje knjige ''Peta disciplina: principi i praksa učeće organizacije''. Ova se knjiga smatra jednim od najuticajnijih radova na temu učećih organizacija. Nemala je i zasluga Sengeovog rada za popularizaciju ovog koncepta u praksi. Spoznavanje cjelokupne slike o organizaciji i njenom okruženju i sistemsko razmišljanje je [[Kohezija (višeznačnica)|kohezivni]] faktor jedinstva u organizaciji, [[potencijalna energija]] koja ima moć da stvori učeću organizaciju.<ref>{{cite web| url = http://infed.org/mobi/peter-senge-and-the-learning-organization/| title = Peter Senge and the learning organization (2001)| last = Smith| first = Mark K.| date = | website = infed| publisher = | access-date = 7. 3. 2016| language = en| archive-date = 13. 2. 2021| archive-url = https://web.archive.org/web/20210213110442/https://infed.org/peter-senge-and-the-learning-organization/| url-status = dead}}</ref><ref>{{cite web| url = http://www.thechangeforum.com/Learning_Disciplines.htm| title = Five Learning Disciplines (2004)| last = Cropper| first = Bill| date = | website = The Change Forum| publisher = | access-date = 7. 3. 2016| language = | archive-date = 13. 2. 2021| archive-url = https://web.archive.org/web/20210213110506/http://www.thechangeforum.com/Learning_Disciplines.htm| url-status = dead}}</ref><ref>{{cite web | url = http://www.moyak.com/papers/learning-organization.html| title = What is a learning organization?| last = Mason| first = Moya K.| date = | website = MKM Rese@rch| publisher = | access-date = | language = }}</ref> Sistemsko mišljenje predstavlja fundament svake učeće organizacije. To je sposobnost sagledavanja globalne [[Slika|slike]], međusobnih odnosa dijelova [[sistem]]a i odnosa između sistema, proučavanja kontinuiranih i složenih procesa umjesto samo dijelova procesa i prostih detalja. Sistemsko mišljenje otkriva nam da sistem ne određuje prosti zbir njegovih dijelova nego interakcija i sinergija tih dijelova. Ovo je ujedno i razlog što je tzv. peta disciplina – sistemsko mišljenje – ključna za svaku učeću organizaciju: to je disciplina koja se koristi za provođenje svih ostalih disciplina. Bez sistemskog mišljenja svaka pojedinačna disciplina bi bila izolovana i zbog toga ne bi mogla postići svoj cilj. S druge strane, ni sistemsko mišljenje ne bi bilo ostvarivo bez ostalih ključnih disciplina. Svaka od osnovnih disciplina potrebna je za uspješno provođenje sistemskog mišljenja.<ref>{{cite book |last= Senge |first= Peter|date= |title= The Fifth Discipline. The art and practice of the learning organization 1990/2006|trans-title= Peta disciplina, umijeće i praksa učeće organizacije| url= |language= en|location= London |publisher= Random House |isbn= |access-date= }}</ref> == Timovi == Timovi su osnovne jedinice organizacije u strukturalnom smislu a timski/grupni rad je osnova za ostvarivanje ciljeva organizacije u operativnom smislu. Ova dva elementa su ključni za dostizanje postavljenog cilja i poboljšanje funkcioniranja organizacije, dakle, za uspješnost organizacije. Organizacijski razvoj ima prioritetno [[Humanizam|humanističku]] dimenziju, on se fokusira na ljude koji čine organizaciju, jer, već je rečeno, ljudi su najvažniji resurs/potencijal jedne organizacije. Smatra se da su individue koje imaju kontrolu nad svojim radom zadovoljnije svojim poslom i rade bolje od onih koji nemaju tu kontrolu. Organizacijski razvoj to naziva osnaživanje (eng. ''empowerment''). Izvanredni rezultati timova u kojima rade osnaženi individualci dokaz su koji potvrđuje teoriju organizacijskog razvoja.<ref>{{cite book |last1= Wendell L.|first1= French|last2= Bell|first2= Cecil|date= |title= "Organisational Development: Behavioral Science Interventions for Organization Improvement" (1999)|trans-title= |url= |language= en|location= |publisher= Prentice Hall|isbn= |access-date= }}</ref> Smatrase da je preduslov organizacijskog razvoja rad u timovima, temeljni dio procesa koji se odvijaju u organizaciji i sistema koji čine organizaciju. Drugo temeljno uvjerenje je da timovi moraju imati slobodu upravljanja nad sopstvenim procesima, sistemima i odnosima jer su tako efektivniji. Centralna uloga timova u organizacijskom uspjehu potvrđena je u [[Teorija|teoriji]], istraživanjima i praksi. Timovi i timski rad su uslov organizacijskog razvoja i uspjeha. Da bi tim mogao učiti, prvo mora postati tim. Identificirane su četiri faze kroz koje tim mora proći da bi postao uspješan:<ref>{{cite web| url = http://openvce.net/sites/default/files/Tuckman1965DevelopmentalSequence.pdf| title = Developmental sequence in small groups| last = Tuckman| first = Bruce Wayne (1965/70)| date = | website = OpenVCE| publisher = | access-date = 7. 3. 2016| language = | archive-url = https://web.archive.org/web/20151129012409/http://openvce.net/sites/default/files/Tuckman1965DevelopmentalSequence.pdf| archive-date=29. 11. 2015| url-status = dead}}.</ref> * Formiranje ({{jez-en|forming}}): grupa tek uči kako će se ponašati; vrijeme kada je posao na minimumu realizacije. * Burni period ({{jez-en|storming}}): period [[stres]]nog pregovaranja uslova pod kojima će tim raditi zajedno. * Normiranje ({{jez-en|norming}}): vrijeme kada su uloge prihvaćene, razvija se timski osjećaj i informacije se slobodno dijele. * Izvođenje ({{jez-en|performing}}): ostvareni su optimalna produktivnost, kvalitet, donošenje odluka, alokacija resursa i interpersonalna međuzavisnost. Smatra se da nijedan tim ne prelazi direktno iz faze formiranja u fazu izvođenja. Timsko učenje je timska vještina koja se može naučiti. Praksa se stiče kroz dijalog, učeće laboratorije i mikro-svjetove. Mikro-svjetovi su [[računar]]ski generisani mikro[[kosmos]]i stvarnosti u kojima se uči pomoću [[eksperiment]]isanja. [[Simulacija]] je, vjeruje Senge, oruđe za učenje koje daje odgovore na pitanja "Kako stvari rade?" i "Kako bi mogle raditi drugačije?". === Uspješni timovi === Postoji veliki broj istraživanja kojima se pokušalo odgovoriti na pitanje "šta utiče na uspješnost tima?". Već je utvrđeno da organizaciju čine ljudi i da su oni najvažniji element organizacije. Uspješnost tima dakle primarno zavisi od osobina, sposobnosti i znanja ljudi koji čine tim, a zatim od njihovih odnosa. Faktori koji mogu učiniti jedan tim uspješnim su, između ostalih, slijedeći:<ref>{{cite web | url = http://www.brighthubpm.com/monitoring-projects/62415-seven-factors-of-effective-team-performance/| title = Seven factors of effective team performance| last = Plowman| first = N.| date = 15. 6. 2015| website = Bright Hub Project Management| publisher = | access-date = 28. 2. 2016| language = en}}</ref><ref>{{cite web| url = http://www.teamworkdynamics.com/id20.html| title = Ten Critical Success Factors of Teamwork| last = | first = | date = | website = Dynamic Teamwork| publisher = | access-date = 28. 2. 2016| language = en| archive-url = https://web.archive.org/web/20161006200424/http://www.teamworkdynamics.com/id20.html| archive-date=6. 10. 2016| url-status = dead}}</ref><ref>{{cite web | url = http://smallbusiness.chron.com/key-factors-effective-team-building-13903.html| title = Key Factors of Effective Team Building| last = Brown| first = Denise| date = | website = Chron| publisher = | access-date = 28. 2. 2016| language = en}}</ref> * kompetentnost članova tima, * predanost radu i ciljevima, * ujedinjenost u stremljenju ka zajedničkim ciljevima, * polivalentna saradnja, * jasno određeni cilj, * struktura tima izgrađena prema zadatom cilju – željenim rezultatima, * visoko postavljeni standardi, * podrška drugih timova, posebno upravljačkih i strategijskih. Lippitt objašnjava timski rad kao sposobnost grupe da rješava svoje probleme. Timski rad u grupi iskazuje se kroz: * "sposobnost grupe da istraži proces svog konstantnog usavršavanja kao tima" i * "stvaranje uvjeta za povjerenje i otvorenost u [[Komunikacija|komunikaciji]] i odnosima." Prvo karakteriše grupna interakcija, interpersonalni odnosi, grupni ciljevi i komunikacija. Drugo se odnosi na visoku toleranciju prema različitim mišljenjima i ličnostima. == Pogodnosti koje donosi učeća organizacija == * Održavanje visokog inovativnosti i konkurentnosti<ref name="MCH">{{cite book |last1= McHugh|first1= D. |last2= Groves|first2= D.|last3= Alker|first3= A.|date= |title= Managing learning: what do we learn from a learning organization?, The Learning Organization, 1998|trans-title= |url= |language= en|location= 5 (5) str .209-220|publisher= |isbn= |access-date= }}</ref> * Bolja pozicija i spremnost na reagovanje na valjske uticaje<ref name ="MCH" /> * Bolje povezivanje resursa organizacije sa potrebama klijenata<ref name="Pedler">{{cite book |last1= Pedler|first1= M.|last2= Burgogyne|first2= J.|last3= Boydell|first3= T.|title= The Learning Company: A strategy for sustainable development, 1997|year= 1997|trans-title= |url=https://archive.org/details/learningcompanys0000pedl|url-access= registration|language= |location= London|publisher= McGraw-Hill|isbn= |access-date= }}</ref> * Poboljšanje kvaliteta<ref name="Pedler"/> * Brže promjene unutar organizacije<ref name="Pedler"/> == Izazovi za transformaciju == U knjizi ''Ples promjene'', grupa autora (''The Dance of Change'' – Peter Senge, [[Art Kleiner]], [[Richard Ross]], [[George Roth]] i [[Bryan Smith]]) navodi se mnoge razlozi koji mogu uzrokovati probleme organizaciji koja je na putu da se transformira u učeću organizaciju. Prvi razlog je nedostatak vremena. Radnici i menadžeri mogu imati određene prioritete koji nadilaze nastojanja da se promijene praksa i ponašanje u organizaciji. Da bi se organizacija mogla promijeniti, potrebno je da poznaje mjere koje treba primijeniti da bi riješila problem. Jedno od mogućih rješenja je angažovanje mentora ili trenera koji dobro poznaje koncept učeće organizacije. Neka od pitanja koja se odnose na učeću organizaciju je fragmentacija, kompetitivnost i reaktivnost, o tome su pisali i autori [[Sarita Chawla]] i [[John Renesch]] u radu ''Učeće organizacije'' ({{jez-en|Learning Organizations}}). Fragmentacija se odnosi na raščlanjivanje problema. Na primjer, većina organizacija ima posebne dijelove koji se bave određenim [[Ekonomija|ekonomskim]] funkcijama (nabavka, finansije, [[marketing]], prodaja, i sl.) Kompetitivnost nastaje kada pojedinci nastoje nadmašiti kolege umjesto da sarađuju. Reaktivnost nastaje kada se organizacija mijenja jer reaguje na vanjske uticaje. Obavljanje nekog posla samo zato što je dodijeljen a ne jer se radi o kontinuiranoj kreaciji također nije optimalno. Ove pojave su tipične za poslovanje u [[Kapitalizam|kapitalizmu]] i nastojanju da se generiše što veći [[profit]].<ref><!-- fusnota -->1. "Our judgments are extremely biased because we live in a society that rests on private property, profit, and power as the pillars of its existence." – 2. "Because the society we live in is devoted to acquiring property and making a profit, we rarely see any evidence of the being mode of existence and most people see the having mode as the most natural mode of existence, even the only acceptable way of life." Prevod: 1. "Naše prosuđivanje je krajnje pristrasno jer živimo u društvu koje počiva na privatnoj svojini, profitu i moći kao stubovima svoga postojanja." – 2. "Pošto je društvo u kome živimo posvećeno sticanju imovine i stvaranju profita, rijetko vidimo dokaze bivanja kao modusa postojanja i većina ljudi vidi modus imanja kao najprirodniji modus postojanja, čak kao jedini prihvatljivi način življenja." {{cite book|last=Erich|first=Fromm |title=To have or to be |year=2008 |location=New York, London |publisher=Continuum |isbn=0-8264-1738-8 |ref=}}</ref> == Završne napomene == XX i XXI stoljeće su period u kojem, naročito na području ekonomije i poslovanja, preovladava promišljanje prema kojem je znanje gotovo isključivi temeljni resurs koji može stvoriti trajno postizanje superiornog položaja onih organizacija (kompanija) koje intenzivno koriste znanje o odnosu na one koje znanju ne pridaju dovoljno pažnje i značaja. [[Engleska|Engleski]] [[filozof]] [[Francis Bacon]] je na početku XVII stoljeća dao izreku "znanje je moć". Sticanje individualnog znanja i postizanje superiornog položaja u odnosu na druge su dugo vremena bili tretirani kao imperativ.<ref><!-- fusnota -->Veoma rane reference se mogu naći i u [[Tora|Tori]], [[Kuran]]u... Vidjeti npr. "The supremacy of knowledge: Dr Mohd Farid Mohd Shahran, Friday Khutbah delivered in IIUM Mosque on 22. 5. 2009."</ref> Organizacije koje aktivno i sistematski stavljaju znanje u funkciju imaju veću elastičnost i sposobnost prilagođavanja i relativno brže pronalaze nove načine za upravljanje ograničenim resursima i prilagođavanje okruženju koje donosi sve brže i turbulentnije promjene.<ref>{{cite web| url = http://w3.uqo.ca/collpi01/en/chang_mng_part1.pdf| title = Managing organisational change; Part one: Change in turbulent times| last1 = Collerete| first1 = Pierre| last2 = Schenider| first2 = Robert| last3 = Legris| first3 = Paul| date = | website = UQO| publisher = ISO Management system| access-date = 29. 2. 2016| language = en}}{{Mrtav link}}</ref><ref>{{cite web| url = http://www.efos.unios.hr/arhiva/dokumenti/Uceca%20organizacija_Alpeza_za%20nastavu.pdf| title = Učeća organizacija| last = Alpeza| first = Mirela| date = | website = EFOS| publisher = Ekonomski fakultet u Osijeku| access-date = 7. 3. 2016| language = | archive-date = 13. 2. 2021| archive-url = https://web.archive.org/web/20210213110507/http://www.efos.unios.hr/arhiva/dokumenti/Uceca%20organizacija_Alpeza_za%20nastavu.pdf| url-status = dead}}</ref> Znanje, metode, praksa i procesi sticanja i unaprijeđivanja znanja i vještina oduvijek su bili, prvenstveno potreba, a posebno i objekat velike pažnje istraživanja i proučavanja u različitim naukama. Znanjem su se najprije bavili propitivački umovi filozofa žedni spoznaje, na samo o pitanjima znanja; [[Platon]] u Antičko doba, Descartes, "otac" moderne zapadne filozofske misli,<ref>{{cite book |last= Russel|first= Bertrand|date= |title= History of western philosophy (2004)|trans-title= Historija zapadne filozofije|url= |language= en|location= |publisher= Routledge Classics|isbn= |access-date= }}</ref> [[Hegel]] sa svojim kanonskim doprinosom filozofiji,<ref><!-- fusnota -->Bilo koji tekst koji koji donosi uvod u filozofiju.</ref> samo su neki od mnogih. Slijedili su ih [[Sociologija znanja|sociolozi]], [[Psihologija|psiholozi]], [[Antropologija|antropolozi]], [[Lingvistika|lingvisti]], edukatori pa i [[Hermeneutika|hermeneutičari]] barem u dijelu koji se odnosi upravo na značenje i interpretaciju pojma "znanje". Sasvim sigurno da je znanje bilo važno oduvijek, čak od postanka čovjeka, tada mu je bilo neophodno za preživljavanje, a sa razvitkom ljudskog govora znanje se moglo znatno brže razmjenjivati. Od najstarijih civlizacija na području [[Mezopotamija|Mezopotamije]], [[Indija|Indije]], preko [[Stara Grčka|Stare Grčke]], [[Antički Rim|Antičkog Rima]] i [[Renesansa|renesanse]] do [[Industrija|industrijskog]] društva i "društva znanja" znanje postaje sve važnije. Pitanje granica ljudskog znanja, o kognitivnim ograničenjima čovjeka, također je bilo i ostaje predmet naučne pažnje. Na pitanje "koliki je kapacitet ljudskog uma za spoznajom" možda može vrlo lako biti odgovoreno: on je neograničen.<ref>{{cite web | url = https://books.google.ba/books?id=LsROCgAAQBAJ&printsec=frontcover#v=onepage&q&f=false| title = Knowledge management in organizations; K. Abu Bakar et al.: Measurement model or Relationship between KM enablers and KM performance in public sector| last1 = Uden| first1 = Lorna| last2 = Heričko| first2 = Marjan|last3 = Ting| first3 = I-Hsien|date = | website = | publisher = Springer IP Switzerland| access-date = 7. 3. 2016| language = en}}</ref> Dok se znanje tradicionalno shvatalo kao statično i apsolutno po svojoj prirodi, teoretičari XX i XXI stoljeća, temeljeći svoje stavove i na saznanjima svojih prethodnika, smatraju da je sticanje znanja dinamičan proces mijenjanja ličnih stavova kao dio potrage za istinom.<ref>{{cite book |last1= Blackler|first1= F.|last2= Nonaka|first2= I.|date= |title= Knowledge, knowledge work and organizations: an overview and interpretation" in Starkey et al: "How Organizations Learn, str. 165–201, 339–362|trans-title= |url= |language= |location= |publisher= Thomson, 2nd Edition, 2004.|isbn= |access-date= }}</ref><ref><!-- fusnota -->Derivat iz, između stalog, epistemologije Jamesa Fredericka Ferriera (v. Scottish Philosophy: The old and the New, sažetak iz 1856), iz radova antičkih grčkih filozofa (npr. [[Platon]]), i još, ranije, [[Vede|Vedskih spisa]].</ref> Čovjek se neprestano mijenja, uz pomoć znanja i rada, opstaje u prirodi mijenjajući je, tako poboljšava svoj položaj u njoj i mijenja sebe, neminovno gradeći put ka boljoj budućnosti.<ref>{{cite web| url = http://novebojeznanja.hr/UserDocsImages/Dokumenti%20i%20publikacije/Dokumenti%20i%20publikacije%20referirani%20u%20SOZT-u%20%28popis%201%29/011%20137%20HAZU%20Deklaracija%20o%20znanju%20-%20Hrvatska%20temeljena%20na%20znanju%20i%20primjeni%20znanja.pdf| title = Deklaracija o znanju (2004)| last = HAZU| first = Zagreb| date = | website = Nove boje znanja| publisher = | access-date = 7. 3. 2016| language = | archive-date = 13. 2. 2021| archive-url = https://web.archive.org/web/20210213110509/http://novebojeznanja.hr/UserDocsImages/Dokumenti%20i%20publikacije/Dokumenti%20i%20publikacije%20referirani%20u%20SOZT-u%20%28popis%201%29/011%20137%20HAZU%20Deklaracija%20o%20znanju%20-%20Hrvatska%20temeljena%20na%20znanju%20i%20primjeni%20znanja.pdf| url-status = dead}}</ref> == Također pogledajte == * [[Učenje]] * [[Znanje]] * [[Organizacija]] * [[Obrazovna tehnologija]] == Reference i bilješke == {{Refspisak|2}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{cite web| url = http://qiroadmap.org/download/Phase%201%20Resources/Kritsonis,%20Alicia%20Comparison%20of%20Change%20Theories.pdf| title = Comparison of Change Theories| last = Kritsonis| first = Alicia| date = | website = Roadmap to a Culture of Quality Improvement| publisher = International journal of scholarly academic intellectual diversity| access-date = 7. 3. 2016| language = en| archive-url = https://web.archive.org/web/20151010064821/http://qiroadmap.org/download/Phase%201%20Resources/Kritsonis,%20Alicia%20Comparison%20of%20Change%20Theories.pdf| archive-date = 10. 10. 2015| url-status = dead}} * {{cite web| url = http://www.efos.unios.hr/arhiva/dokumenti/Uceca%20organizacija_Alpeza_za%20nastavu.pdf| title = Učeća organizacija| last = Alpeza| first = Mirela| date = | website = Ekonomski fakultet u Osijeku| publisher = | access-date = 7. 3. 2016| language = | archive-date = 13. 2. 2021| archive-url = https://web.archive.org/web/20210213110507/http://www.efos.unios.hr/arhiva/dokumenti/Uceca%20organizacija_Alpeza_za%20nastavu.pdf| url-status = dead}} * {{cite web| url = http://old.radiostudent.si/projekti/ngo/teksti/Raos.html| title = Učeća organizacija| last = Raos| first = Marija| date = | website = Radiostudent.si| publisher = | access-date = 7. 3. 2016| language = }} * {{cite web| url = http://www.unze.ba/download/modulinovacije/UpravljanjeKarijerom%20.pdf| title = Upravljanje karijerom| last = Slatina| first = Mujo| date = | website = Univerzitet u Zenici| publisher = | access-date = 7. 3. 2016| language = }} * {{cite book |last1= Čokorilo|first1= Radovan|last2= Milošević|first2= Zoran|date= |title= Menadžment obrazovanja|url= |location= |publisher= |page= |isbn= |access-date= }} {{refend}} == Vanjski linkovi == * [http://www.inc.com/encyclopedia/organization-theory.html "Organization theory"] na stranici ''inc.com''. * [http://home.uchicago.edu/~aabbott/Papers/swo.pdf Andrew Abbott: "Sociology of work and occupations"] na stranici [[Univerzitet u Chicagu|Univerziteta u Chicagu]]. [[Kategorija:Sociologija]] [[Kategorija:Ekonomija]] [[Kategorija:Obrazovanje]] 9f33zc5c5p4ztvwjx75fra4cdaa2id8 Špijunaža 0 412622 3917317 3917225 2026-08-09T19:06:37Z Bosancica by MK 173186 Rad na reviziji članka 3917317 wikitext text/x-wiki {{Obavještajni rad}} [[Datoteka:Wolkowski-Craucher.jpg|mini|desno|300px|[[Minna Craucher]] (desno), finska pripadnica [[društvena elita|društvene elite]] i špijunka, sa svojim vozačem Borisom Wolkowskim (lijevo), 1930-ih]] '''Špijunaža''' ili '''špijuniranje''' je tajno prikupljanje informacija koje imaju obavještajnu vrijednost, najčešće bez znanja ili saglasnosti njihovog izvora ili vlasnika.<ref name="MI5_State_Threats">{{cite web |title=Countering state threats |url=https://www.mi5.gov.uk/what-we-do/countering-state-threats |website=MI5 - The Security Service |publisher=Security Service |access-date=8. 8. 2026 |language=en}}</ref> Kao dio [[obavještajni rad|obavještajnog rada]], špijunaža se prvenstveno odnosi na prikriveno pribavljanje informacija od ljudi i drugih izvora, posebno onih koje nisu javno dostupne. Prikupljene informacije mogu imati politički, vojni, sigurnosni, privredni, tehnološki ili drugi značaj.<ref name="SpyMuseum_Language">{{cite web |title=Language of Espionage |url=https://www.spymuseum.org/education-programs/spy-resources/language-of-espionage/ |website=International Spy Museum |publisher=International Spy Museum |access-date=9. 8. 2026 |language=en}}</ref> Pojam špijunaže najčešće se povezuje s djelovanjem država i njihovih [[obavještajna služba|obavještajnih službi]], ali se može odnositi i na druge aktere, uključujući [[Vrste privrednih subjekata|privredne subjekte]]. U državnom kontekstu špijunaža se najčešće provodi radi pribavljanja podataka o drugim državama, njihovim institucijama, oružanim snagama, političkim procesima, tehnologiji ili drugim pitanjima od značaja za nacionalnu sigurnost. U privrednom kontekstu, [[industrijska špijunaža]] obuhvata tajno pribavljanje [[Poslovanje|poslovnih]], tehnoloških i drugih povjerljivih informacija. Špijunaža se može provoditi u inostranstvu, na području vlastite države ili na daljinu. Zbog svoje prikrivene prirode, aktivnosti špijunaže u pravilu se provode tako da subjekt prema kojem su usmjerene nije upoznat s njihovim postojanjem. Špijunaža predstavlja samo jedan dio šireg procesa prikupljanja [[obavještajni podaci|obavještajnih podataka]]. Obavještajni podaci mogu se prikupljati različitim metodama, uključujući korištenje [[Ljudski obavještajni izvori|ljudskih izvora]] (HUMINT), [[Obavještajni podaci iz otvorenih izvora|otvorenih izvora]] (OSINT), tehničkih sredstava i drugih obavještajnih oblasti. Zbog toga se špijunaža ne smatra sinonimom za cjelokupnu obavještajnu djelatnost. Osoba koja prikuplja informacije za obavještajnu službu može djelovati kao profesionalni [[obavještajni službenik]] ili kao agent odnosno drugi izvor informacija. U zavisnosti od okolnosti, špijunske aktivnosti mogu uključivati vrbovanje i upravljanje izvorima, infiltraciju u ciljane organizacije, pribavljanje povjerljivih dokumenata i podataka te druge oblike prikrivenog prikupljanja informacija. U određenim slučajevima špijunaža može biti povezana i s drugim prikrivenim aktivnostima, poput [[sabotaža|sabotaže]] ili [[dezinformacija|dezinformacijskih operacija]]. Jedan od tradicionalnih načina pribavljanja informacija jeste infiltracija u strukture organizacije ili države prema kojoj je djelovanje usmjereno. Na taj način mogu se prikupljati podaci o brojnosti, rasporedu i sposobnostima oružanih snaga, političkim i sigurnosnim strukturama, tehnološkim kapacitetima ili drugim pitanjima od obavještajnog značaja. Špijunske mreže mogu također pokušavati identifikovati osobe unutar ciljane organizacije koje su spremne na saradnju i od njih pribavljati dodatne informacije.<ref name="FischbacherSmith_2015">{{cite journal |last=Fischbacher-Smith |first=Denis |title=The enemy has passed through the gate: Insider threats, the dark triad, and the challenges around security |url=https://www.emerald.com/joepp/article/2/2/134/255518/The-enemy-has-passed-through-the-gateInsider |journal=Journal of Organizational Effectiveness: People and Performance |volume=2 |issue=2 |pages=134–156 |date=2015 |doi=10.1108/JOEPP-03-2015-0010 |doi-access=free |access-date=9. 8. 2026 |language=en}}</ref> [[Kontrašpijunaža]] obuhvata mjere usmjerene na otkrivanje, sprječavanje i suzbijanje špijunaže i drugih obavještajnih aktivnosti stranih ili drugih protivničkih aktera. Ona može uključivati zaštitu osjetljivih informacija, otkrivanje špijunskih mreža, identifikaciju obavještajnih operativaca i druge aktivnosti usmjerene na zaštitu države ili organizacije od obavještajnog djelovanja. Većina država u svom zakonodavstvu predviđa krivična djela povezana sa špijunažom, pri čemu se kazne razlikuju zavisno od države i prirode počinjenog djela. == Historija == {{Glavni|Historija špijunaže}} === Antički period === Značaj špijunaže u vojnim operacijama prepoznat je još u [[Antičko ratovanje|antičkom dobu]]. Najstariji poznati klasificirani dokument predstavlja izvještaj koji je sastavio špijun prerušen u [[Ministar (diplomatski rang)|diplomatskog izaslanika]] na dvoru [[Hamurabi|kralja Hamurabija]], koji je umro oko 1750. p. n. e. [[Stari Egipat]] raspolagao je razvijenom tajnom službom, a špijunaža se spominje i u ''[[Ilijada|Ilijadi]]'', ''[[Biblija|Bibliji]]'' i ''[[Pisma iz Amarne|Pismima iz Amarne]]''.<ref name="SpyMuseum_Facts">{{cite web |title=Espionage Facts |url=https://www.spymuseum.org/education-programs/spy-resources/espionage-facts/ |website=International Spy Museum |publisher=International Spy Museum |access-date=9. 8. 2026 |language=en}}</ref> Špijunaža je također imala značajnu ulogu u [[Grčko-rimski svijet|grčko-rimskom svijetu]], gdje su se za prikupljanje podataka često koristili nepismeni saradnici zaposleni u [[javna služba|javnoj službi]].<ref name="Richmond_1998">{{cite journal |last=Richmond |first=J. A. |title=Spies in Ancient Greece |url=https://www.jstor.org/stable/643204 |journal=Greece & Rome |volume=45 |issue=1 |pages=1–18 |date=1998 |doi=10.1093/gr/45.1.1 |issn=0017-3835 |jstor=643204 |url-access=subscription |access-date=9. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="NacoDelHoyo_2014">{{cite journal |last=Ñaco del Hoyo |first=Toni |title=Roman and Pontic Intelligence Strategies: Politics and War in the Time of Mithradates VI |url=https://www.jstor.org/stable/26098615 |journal=War in History |volume=21 |issue=4 |pages=401–421 |date=2014 |doi=10.1177/0968344513505528 |s2cid=220652440 |jstor=26098615 |url-access=subscription |access-date=9. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Howard_2006">{{cite web |last=Howard |first=Elizabeth |title=Espionage in Ancient Rome |url=https://historynet.com/espionage-ancient-rome/ |website=HistoryNet |publisher=World History Group |date=2006 |access-date=9. 8. 2026 |language=en}}</ref> [[Datoteka:Bamboo book - binding - UCR.jpg|mini|desno|300px|Bambusna verzija djela ''Umijeće ratovanja'', koje je napisao [[Sun Tzu]], a sadrži savjete o taktici špijunaže]] Tezu da [[Obavještajni rad|obavještajni rad]] i špijunaža imaju centralnu ulogu i u [[rat]]u i u [[mir]]u iznesena u djelima ''[[Umijeće ratovanja (knjiga)|Umijeću ratovanja]]'' i u ''[[Arthašastra|Arthašastri]]''. U ''Umijeću ratovanja'' opisano je pet osnovnih vrsta špijuna koje su neophodne za uspješno prikupljanje obavještajnih podataka i ostvarenje pobjede: * lokalni špijuni – [[doušnik|doušnici]] iz neprijateljskog područja; * unutrašnji špijuni – osobe regrutovane unutar neprijateljskih redova, uključujući [[dvostruki agent|dvostruke agente]]; * preobraćeni špijuni – [[prebjeg]]i ili neprijateljski agenti koji su pridobijeni da rade za drugu stranu; * žrtvovani špijuni – agenti koji namjerno šire dezinformacije i služe kao mamac za neprijateljski [[kontraobavještajni rad]]; * preživjeli špijuni – agenti koji se nakon izvršene misije vraćaju sa tačnim i pouzdanim obavještajnim podacima.<ref name="SunTzu_Spies_MIT">{{cite web |last=Sun |first=Tzu |title=XIII: On The Use Of Spies |url=https://web.mit.edu/~dcltdw/AOW/13.html |website=Massachusetts Institute of Technology |publisher=MIT |access-date=9. 8. 2026 |language=en}}</ref> === Postklasična historija === ==== Evropa ==== Tokom [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]] evropske države razvile su metode koje se danas smatraju ranim oblicima borbe protiv [[subverzija|subverzivnog djelovanja]]. U tom kontekstu [[inkvizicija|katoličke inkvizicije]] organizovane su s ciljem suzbijanja [[hereza|hereze]]. Inkvizicije su bile prepoznatljive po centralizovano organizovanom velikom broju ispitivanjima i detaljnom vođenju evidencije. Tokom [[Renesansa|renesanse]] zapadnoevropska špijunaža doživjela je značajne promjene kada su italijanski [[grad-država|gradovi-države]] počeli uspostavljati stalna [[ambasador|diplomatska predstavništva]] u stranim [[Glavni grad|prijestolnicama]] radi prikupljanja političkih i drugih obavještajnih podataka. ===== Renesansa ===== Renesansna [[Mletačka Republika]] pridavala je izuzetnu važnost obavještajnom radu. [[Vijeće desetorice]], koje je formalno bilo nadležno za državnu sigurnost, nije dopuštalo ni [[Dužd|duždu]] slobodan pristup državnim [[arhiv]]ima. Godine 1481. Vijeće desetorice zabranilo je svim mletačkim državnim službenicima kontakte sa stranim ambasadorima i drugim strancima. Odavanje [[klasifikacija informacija|službenih tajni]] moglo se kazniti i [[smrtna kazna|smrtnom kaznom]]. Mletačka Republika posvećivala je veliku pažnju špijunaži jer je uspjeh njene [[međunarodna trgovina|međunarodne trgovine]] u velikoj mjeri zavisio od zaštite [[poslovna tajna|poslovnih tajni]]. Za vrijeme vladavine kraljice [[Elizabeta I|Elizabete I]] (1558–1603), [[Francis Walsingham]] (oko 1532–1590) obavljao je dužnost državnog sekretara i rukovodioca obavještajne službe.<ref name="Andrew_2018">{{cite book |last=Andrew |first=Christopher |title=Secret World: A History of Intelligence |url=https://www.jstor.org/stable/j.ctv5cg9n4 |publisher=Yale University Press |year=2018 |isbn=978-0-300-23844-0 |doi=10.2307/j.ctv5cg9n4 |jstor=j.ctv5cg9n4 |url-access=subscription |access-date=9. 8. 2026 |language=en}}</ref> Pisac i novinar [[Daniel Defoe]] (umro 1731), osim što je radio za britansku vladu kao obavještajac, razvio je i teoriju špijunaže koja je u određenoj mjeri nagovijestila savremene metode [[policijska država|policijske države]].<ref name="Ulfkotte_1997">{{cite book |last=Ulfkotte |first=Udo |title=Verschlusssache BND |edition=2 |publisher=Koehler & Amelang |year=1997 |isbn=978-3-7338-0214-1 |url=https://books.google.ba/books?id=V_oEAQAAIAAJ |quote=Novi tip špijuna bio je Daniel Defoe (1650–1731), autor svjetski poznatog romana "Robinson Crusoe" ... Osim toga, Defoe je napisao teoriju špijunaže u kojoj je vladi preporučio cinkaroške/špijunske metode policijske države. |access-date=9. 8. 2026 |language=de}}</ref> === Moderna historija === ==== Sjedinjene Američke Države ==== Tokom [[Američki rat za nezavisnost|Američkog rata za nezavisnost]] [[Nathan Hale]] i [[Benedict Arnold]] stekli su reputaciju poznatih špijuna, dok je tokom [[Američki građanski rat|Američkog građanskog rata]] špijunaža bila široko rasprostranjena na obje zaraćene strane.<ref name="Allen_CivilWar_2007">{{cite report |last=Allen |first=Thomas |title=Intelligence in the Civil War |url=https://irp.fas.org/cia/product/civilwar.pdf |publisher=Central Intelligence Agency, Office of Public Affairs |year=2007 |isbn=1-929667-12-4 |format=PDF |access-date=9. 8. 2026 |language=en}}</ref> Iako nije bio špijun, [[George Washington]] smatra se prvim američkim rukovodiocem obavještajnih aktivnosti ({{en|spymaster}}), jer je sistematski koristio špijunažu i obavještajne metode u borbi protiv britanskih snaga.<ref name="SpyMuseum_Facts" /> ==== 21. stoljeće ==== Savremene obavještajne službe usmjeravaju svoje aktivnosti na praćenje [[ilegalna trgovina drogom|ilegalne trgovine drogom]], [[terorizam|terorizma]] i djelovanja stranih država.<ref>Arrillaga, Pauline. [http://www.cbsnews.com/stories/2011/05/07/ap/national/main20060765.shtml "China's spying seeks secret US info."] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20110519102542/http://www.cbsnews.com/stories/2011/05/07/ap/national/main20060765.shtml |date=May 19, 2011 }} ''AP'', 7 May 2011.</ref> Obavještajne službe različitih država daju prednost različitim metodama prikupljanja obavještajnih podataka. Nekadašnji [[Sovjetski Savez]] oslanjao se prvenstveno na [[Ljudski obavještajni izvori|ljudske izvore]] (HUMINT), dok su [[Sjedinjene Američke Države]] veći naglasak stavljale na tehnološke metode, kao što su [[Obavještajni podaci dobiveni presretanjem signala|SIGINT]] (obavještajni podaci dobiveni presretanjem signala) i [[Obavještajni podaci dobiveni analizom snimaka|IMINT]] (obavještajni podaci dobiveni analizom snimaka). U Sovjetskom Savezu uspješnost službenika političke obavještajne službe ([[KGB]]) i [[Vojno-obavještajni rad|vojne obavještajne službe]] ([[Glavna obavještajna Uprava (Sovjetski Savez)|GRU]]) često se procjenjivala prema broju agenata koje su uspjeli regrutovati.<ref name="Suvorov_1987">{{cite book |last=Suvorov |first=Viktor |title=Inside the Aquarium: The Making of a Top Soviet Spy |url=https://archive.org/details/insideaquariumma0000suvo |publisher=Berkley Books |year=1987 |isbn=978-0-425-09474-7 |access-date=9. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Spisak poznatih špijuna == [[Datoteka:Mather howard burnham 1915.jpg|mini|desno|300px|[[Howard Burnham]] ([[1915]].)]] [[Datoteka:Fbi duquesne.jpg|mini|desno|300px|Fotografija [[FBI]] vođe špijunskog prstena ''Duquesne'' ([[1941]].)]] * '''Vladavina engleske kraljice [[Elizabeta I|Elizabete I]] (''Elizabeth I of England'')''' *: [[Sir Francis Walsingham]] *: [[Christopher Marlowe]] * '''[[Američka revolucija]]''' *: [[Thomas Knowlton]], prvi američki špijun *: [[Nathan Hale]] *: [[John Andre]] *: [[James Armistead]] *: [[Benjamin Tallmadge]], slučaj agenta koji je pripadao špijunskom prestenu ''Culper'' u [[New York]]u * '''[[Napoleonski ratovi]]''' *: [[Karl Schulmeister|Charles-Louis Schulmeister]] *: [[William Wickham (špijun)|William Wickham]] * '''[[Američki građanski rat]]''' *: Jedna od novina u Američkom građanskom ratu bila je upotreba vlasničkih kompanija za prikupljanje obavještajnih podataka za Uniju; pogledajte [[Allan Pinkerton]] *: [[Konfederacijska tajna služba]] *: [[Belle Boyd]]<ref>{{cite web |author= |url=http://archives.cnn.com/2001/US/02/21/spies.in.history/ |title=Famous Spies in History, CNN |publisher=Archives.cnn.com |date=21. 2. 2001 |access-date=7. 7. 2012 |archive-date=21. 8. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130821154323/http://archives.cnn.com/2001/US/02/21/spies.in.history/ |url-status=dead }}</ref> * '''[[Aceški rat]]''' *: Holandski profesor Snouck Hurgronje, vodeći svjetski autoritet za islam, bio je zagovornik špijunaže da se uguši muslimanski otpor u [[Aceh]]u [[Indija|Holandskoj Indiji]]. U svojoj ulozi kolonijskog savjetnika za Orientalne poslove, okupio je obavještajce pod nazivom "Haji Abdul Ghaffar". <br /> On je iskoristio svoje znanje [[islam]]a i Aceh kulture da osmisle strategiju koja je značajno pomogla u slamanju otpora stanovništva Aceha i nametne holandska kolonijska vlast, koja završava nakon 40 godina [[Aceški rat|Aceškog rata]]. Procjene posljedica se kreću između 50.000 i 100.000 mrtvih i oko milion ranjenih stanovnika. *: [[Christiaan Snouck Hurgronje]] * '''[[Drugi burski rat]]''' *: [[Fritz Joubert Duquesne]] *: [[Sidney Reilly]] * '''[[Rusko-Japanski rat]]''' *: [[Sidney Reilly]] *: Ho Liang-Shung *: [[Akashi Motojiro]] === Prvi svjetski rat === * [[Fritz Joubert Duquesne]] * [[Jules C. Silber]] * [[Mata Hari]] * [[Howard Burnham]] * [[T.E. Lawrence]] * [[Sidney Reilly]] * [[Maria de Victorica]] * [[Elsbeth Schragmüller]] U [[london]]skom Toweru, tokom Prvog svjetskog rata, pogubljeno je 11 njemačkih špijuna.<ref>{{cite book |title=Shot in the Tower: The Story of the Spies Executed in the Tower of London During the First World War|year=2009 |first=Leonard |last=Sellers |publisher=[[Pen and Sword Books|Pen & Sword Military]] |isbn= 978-1848840263 }}</ref> * Izvršeno: - [[Carl Hans Lody]], 6. novembra [[1914]]. godine, u Miniature Rifle Range. * Izvršeno: - [[Carl Frederick Muller]], 23. juna [[1915]]. godine, u Miniature Rifle Range. Za egzekuciju su korištene preparirani meci. *Izvršeno :- [[Haicke Marinus Janssen]] & [[Willem Johannes Roos]], oba 30 jula [[1915]]., oba u Kuli. *Izvršeno :- [[Ernst Waldemar Melin]], 10 septembra [[1915]]., Miniature Rifle Range. *Izvršeno:- [[Augusto Alfredo Roggen]], 17 septembra [[1915]], Miniature Rifle Range. *Izvršeno :- [[Fernando Buschman]], 19. oktobra [[1915]]., Miniature Rifle Range. *Izvršeno:- [[George Traugott Breeckow]], inače poznat kao Reginald Rowland ili George T. Parker, 26. oktobra [[1915]]., Miniature Rifle Range. Radio je sa damom zvanom Lizzie Louise Wertheim, koja je osuđena na deset godina robije. Kasnije, 17. januara [[1918]]., pottvrđena je kao luda, a umrla je u Broadmoor kznenoj ludnici, 29. jula 1920. * Izvršeno: - [[Irving Guy Ries]], 27. oktobar [[1915]]., Miniature Rifle Range. *Izvršeno :- [[Albert Mayer (špijun)|Albert Mayer]], 2. decembra [[1915]]., Miniature Rifle Range. *Izvršeno :- [[Ludovico Hurwitz-y-Zender]], 11, april [[1916]], Miniature Rifle Range. Carl Hans Lody ima grob i crni nadgrobni spomenik u Istočnom londonskom groblju (''East London Cemetery''), Plaistow, Newham. Ostali su sahranjeni oko 150 metara pod mali spomen kamen pored puta. === Drugi svjetski rat=== [[Datoteka:INF3-267 Anti-rumour and careless talk German Intelligence Officer.jpg|thumb|Zamišljeni njemački obavještajni oficir u britanskim snagama za odavanje detalja djelovanja (''Graham & Gillies Advertising'')]] Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], informanti su bili uobičajena pojava. U novembru [[1939]]., [[Nijemac]] [[Hans Ferdinand Mayer]] poslao ono što se naziva [[Oslo Izvještaj]] , obavijest o britanskoj i njemačkoj tehnologiji i projekatima, u nastojanju da potkopa nacistički režim. [[Réseau AGIR]] je bio francuska obavještajna mreža koja razvijena nakon pada Francuske, a prijavili su Britancima početak izgradnje [[V-oružje|V oružja]], instalacija u okupiranoj [[Francuska|Francuskoj]] Kontrašpijunaža je uključila korištenje sistema dvostrukih agenata da dezinformiraju uticaji nacističke Njemačke u ''Blitzkriegu'' i japanska internacija u [[SAD]]-u protiv ''Kempeitai'' „Japanskog ratnog špijunskog programa“. Dodatni primjeri špijunaže Drugog svjetskog rata su [[Klaus Fuchs]], sovjetski špijun za projekat „Manhattan“ u SAD, za njemački špijunski prsten ''Duquesne'', koji je osuđen u SAD-u, i sovjetske špijunaže ''Red Orchestra'' u nacističkoj Njemačkoj. Na početku rata, Americi je nedostaje posebna agencija, ali je brzo formiran [[„Office of Strategic Services“]] (OSS).<ref>{{cite web|title=Special Operations Executive|url=http://www.spartacus.schoolnet.co.uk/2WWsoe.htm|publisher=Spartacus Educational|access-date=27. 5. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20130802183927/http://www.spartacus.schoolnet.co.uk/2WWsoe.htm|archive-date=2. 8. 2013|url-status=dead}}</ref> Njihov zadatak je bio da prenose informacije iz okupirane Francuske savezničkim snagama. Glavni strateški razlog je da se ljudi u Francuskoj suočavaju sa visokim rizikom ako budu špijunirali nacističke trupe, ali su bile manje šanse da sumnju pobude uključene žene. Na taj način su dobili dobre kurire, koji su se pokazli kao jednaki, ako ne i efikasniji nego njihove muške kolege. Njihovo učešće u organizaciji i operacijama putem radio veze također je bilo od vitalnog značaja za uspjeh mnogih operacije, uključujući i glavnu mreže između [[Pariz]]a i [[London]]a. === Poslijeratni period === U [[SAD]], postoji 17<ref>{{Cite web |url=http://www.intelligence.gov/about-the-intelligence-community/ |title=Arhivirana kopija |access-date=27. 5. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130502012837/http://www.intelligence.gov/about-the-intelligence-community/ |archive-date=2. 5. 2013 |url-status=dead }}</ref> (uključujući vojnu obavještajnu službu 22) federalne agencije koje čine njihovu obavještajnu zajednicu. [[CIA|Centralna obavještajna agencija]] (CIA) operira [[NCS|Nacionalnu tajnu službu]] (NCS)<ref>{{cite web |url=https://www.cia.gov/offices-of-cia/clandestine-service/who-we-are.html |publisher=cia.gov |title=Offices of CIA > Clandestine Service > Who We Are |access-date=18. 6. 2010 |archive-date=24. 3. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100324154432/https://www.cia.gov/offices-of-cia/clandestine-service/who-we-are.html |url-status=dead }}</ref> za prikupljanje obavještajnih podataka i pripremu operacije vrbovanje konvertitskih i dvojnih agenata.<ref>{{cite web |url=https://www.cia.gov/offices-of-cia/clandestine-service/our-mission.html |publisher=cia.gov |title=Offices of CIA > Clandestine Service > Our Mission |access-date=18. 6. 2010 |archive-date=24. 3. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100324154434/https://www.cia.gov/offices-of-cia/clandestine-service/our-mission.html |url-status=dead }}</ref> [[NSA]] prikuplja [[signal]]ne obavještajene podatke. Izvorno, [[CIA]] je predvodila obavještajne službe u SAD. U skladu sa situacijom nakon [[napad 11. septembra|napada od 11. septembra]], formiran je organ pod nazivom Ured Direktora Nacionalne obavještajne službe (''Director of National Intelligence'') (ODNI) da omogući razmjenu informacija. *[[Kim Philby]] *[[Ray Mawby]] U [[2016]], otkriveno je da je [[azerbejdžan]]ski ministar finansija [[Samir Sharifov]] služio kao ljudsko sredstvo (agent) za [[rusija|Rusku obavještajnu zajednicu]], Nacionalnu obavještajnu organizaciju Turske i [[SAD|obavještajnu zajednicu SAD]], prema informacijama koje su procurili preko izvora unutar ruske obavještajne zajednice. Objavljeni su u [[Ukrajina|ukrajinskim]] novinama ''Gordonua'', 9. marta, [[2016]].<ref name="gordonua">{{Cite news|url=http://gordonua.com/publications/sokursnik-putina-shvec-kompanii-zarabatyvayut-5055-mln-dengi-idut-v-karman-lavrova-123261.html|title=Сокурсник Путина Швец: Фирмы при консульствах России на Западе получают $50–55 млн в год. Деньги идут в карман Лаврова|last=|first=|date=9. 3. 2016|work=Gordonua|language=Russian|access-date=9. 3. 2016|via=}}</ref><ref name="wikinews">{{Cite news|url=https://en.wikinews.org/wiki/Azerbaijani_official_Samir_Sharifov_accused_of_spying|title=Azerbaijani official Samir Sharifov accused of spying|last=|first=|date=9. 3. 2016|work=Wikinews|access-date=25. 3. 2016|via=}}</ref> ==Reference== {{Refspisak}} == Dodatna literatura == {{refbegin|30em}} * Jenkins, Peter. ''Surveillance Tradecraft: The Professional's Guide to Surveillance Training'' {{ISBN|978-0-9535378-2-2}} * Felix, Christopher [pseudonym for James McCarger] {{cite web |title=Intelligence Literature: Suggested Reading List |url=https://www.cia.gov/library/intelligence-literature/index.html#espionage |publisher=US CIA |access-date=2. 9. 2012 |archive-date=15. 9. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120915020040/https://www.cia.gov/library/intelligence-literature/index.html#espionage |url-status=dead }} ''A Short Course in the Secret War, 4th Edition''. Madison Books, November 19, 2001. * West, Nigel. ''MI6: British Secret Intelligence Service Operations 1909–1945'' 1983 * Smith Jr., W. Thomas. ''[[Encyclopedia of the Central Intelligence Agency]]'' 2003 * Richelson, Jeffery T. ''The U.S. Intelligence Community'' 1999 fourth edition * Richelson, Jeffery T. ''A Century of Spies: Intelligence in the Twentieth Century'' 1977 * Owen, David. ''Hidden Secrets: A Complete History of Espionage and the Technology Used to Support It'' * O'Toole, George. ''Honorable Treachery: A History of U.S. Intelligence, Espionage, Covert Action from the American Revolution to the CIA'' 1991 * Lerner, Brenda Wilmoth & K. Lee Lerner, eds. ''Terrorism: essential primary sources'' Thomas Gale 2006 {{ISBN|978-1-4144-0621-3}} * Lerner, K. Lee and Brenda Wilmoth Lerner, eds. ''Encyclopedia of Espionage, Intelligence and Security'' 2003 1100 pages. * Knightley, Philip ''The Second Oldest Profession: Spies and Spying in the Twentieth Century'' Norton 1986 * Kahn, David. ''The Codebreakers: The Comprehensive History of Secret Communication from Ancient Times to the Internet'' 1996 Revised edition. First published in 1967. * Johnson, Robert. ''Spying for Empire: The Great Game in Central and South Asia, 1757–1947'' London: Greenhill 2006 * Friedman, George. ''America's Secret War: Inside the Hidden Worldwide Struggle Between the United States and Its Enemies'' 2005 *[[David W. Doyle|Doyle, David W.]], ''A Memoir of True Men and Traitors'' (2000) * Tunney, Thomas Joseph and Paul Merrick Hollister ''Throttled!: The Detection of the German and Anarchist Bomb Plotters'' Boston: Small, Maynard & company 1919 | available on [[Wikisource]]: [[s:Throttled!]] * Beesly, Patrick. ''Room 40'', 1982. * [[Frederick Russell Burnham|Burnham, Frederick Russell]] ''Taking Chances'' 1944 * May, Ernest (ed.) ''Knowing One's Enemies: Intelligence Assessment before the Two World Wars'' 1984 * Tuchman, Barbara W. ''The Zimmermann Telegram'' Ballantine Books 1966 * Words: Matt Bolton; photographs: Matt Munro. [https://web.archive.org/web/20131113200915/http://www.hot.ee/aasa/LPL_1211.pdf "The Tallinn Cables: A Glimpse into Tallinn's Secret History of Espionage"]. Lonely Planet Magazine, December 2011 {{refend}} ==Vanjski linkovi == * {{Commons category-inline|Espiunage|Špijunaža}} * [http://www.wilsoncenter.org/publication/the-rosenberg-archive-historical-timeline/ Interactive Rosenberg Timeline] * [https://web.archive.org/web/20160326042449/http://www.konstantynowicz.info/family_history_genealogy_historia_rodzina_genealogia/Italy_UK_Switzerland_Estonia_Sweden_Belarus_Russia_Poland_France/Belarusian_Estonian_Polish_Russian_genealogical_historical_database/Europe_1789_1815_1914_1917_1937/1989/index.html History of an espionage in] [[Kategorija:Špijunaža]] [[Kategorija:Obavještajne službe]] [[Kategorija:Sociologija]] 2logkpimjyqpb8v23fbet8fwi0fp4kf 3917325 3917317 2026-08-09T20:04:13Z Bosancica by MK 173186 Rad na reviziji članka 3917325 wikitext text/x-wiki {{Obavještajni rad}} [[Datoteka:Wolkowski-Craucher.jpg|mini|desno|300px|[[Minna Craucher]] (desno), finska pripadnica [[društvena elita|društvene elite]] i špijunka, sa svojim vozačem Borisom Wolkowskim (lijevo), 1930-ih]] '''Špijunaža''' ili '''špijuniranje''' je tajno prikupljanje informacija koje imaju obavještajnu vrijednost, najčešće bez znanja ili saglasnosti njihovog izvora ili vlasnika.<ref name="MI5_State_Threats">{{cite web |title=Countering state threats |url=https://www.mi5.gov.uk/what-we-do/countering-state-threats |website=MI5 - The Security Service |publisher=Security Service |access-date=8. 8. 2026 |language=en}}</ref> Kao dio [[obavještajni rad|obavještajnog rada]], špijunaža se prvenstveno odnosi na prikriveno pribavljanje informacija od ljudi i drugih izvora, posebno onih koje nisu javno dostupne. Prikupljene informacije mogu imati politički, vojni, sigurnosni, privredni, tehnološki ili drugi značaj.<ref name="SpyMuseum_Language">{{cite web |title=Language of Espionage |url=https://www.spymuseum.org/education-programs/spy-resources/language-of-espionage/ |website=International Spy Museum |publisher=International Spy Museum |access-date=9. 8. 2026 |language=en}}</ref> Pojam špijunaže najčešće se povezuje s djelovanjem država i njihovih [[obavještajna služba|obavještajnih službi]], ali se može odnositi i na druge aktere, uključujući [[Vrste privrednih subjekata|privredne subjekte]]. U državnom kontekstu špijunaža se najčešće provodi radi pribavljanja podataka o drugim državama, njihovim institucijama, oružanim snagama, političkim procesima, tehnologiji ili drugim pitanjima od značaja za nacionalnu sigurnost. U privrednom kontekstu, [[industrijska špijunaža]] obuhvata tajno pribavljanje [[Poslovanje|poslovnih]], tehnoloških i drugih povjerljivih informacija. Špijunaža se može provoditi u inostranstvu, na području vlastite države ili na daljinu. Zbog svoje prikrivene prirode, aktivnosti špijunaže u pravilu se provode tako da subjekt prema kojem su usmjerene nije upoznat s njihovim postojanjem. Špijunaža predstavlja samo jedan dio šireg procesa prikupljanja [[obavještajni podaci|obavještajnih podataka]]. Obavještajni podaci mogu se prikupljati različitim metodama, uključujući korištenje [[Ljudski obavještajni izvori|ljudskih izvora]] (HUMINT), [[Obavještajni podaci iz otvorenih izvora|otvorenih izvora]] (OSINT), tehničkih sredstava i drugih obavještajnih oblasti. Zbog toga se špijunaža ne smatra sinonimom za cjelokupnu obavještajnu djelatnost. Osoba koja prikuplja informacije za obavještajnu službu može djelovati kao profesionalni [[obavještajni službenik]] ili kao agent odnosno drugi izvor informacija. U zavisnosti od okolnosti, špijunske aktivnosti mogu uključivati vrbovanje i upravljanje izvorima, infiltraciju u ciljane organizacije, pribavljanje povjerljivih dokumenata i podataka te druge oblike prikrivenog prikupljanja informacija. U određenim slučajevima špijunaža može biti povezana i s drugim prikrivenim aktivnostima, poput [[sabotaža|sabotaže]] ili [[dezinformacija|dezinformacijskih operacija]]. Jedan od tradicionalnih načina pribavljanja informacija jeste infiltracija u strukture organizacije ili države prema kojoj je djelovanje usmjereno. Na taj način mogu se prikupljati podaci o brojnosti, rasporedu i sposobnostima oružanih snaga, političkim i sigurnosnim strukturama, tehnološkim kapacitetima ili drugim pitanjima od obavještajnog značaja. Špijunske mreže mogu također pokušavati identifikovati osobe unutar ciljane organizacije koje su spremne na saradnju i od njih pribavljati dodatne informacije.<ref name="FischbacherSmith_2015">{{cite journal |last=Fischbacher-Smith |first=Denis |title=The enemy has passed through the gate: Insider threats, the dark triad, and the challenges around security |url=https://www.emerald.com/joepp/article/2/2/134/255518/The-enemy-has-passed-through-the-gateInsider |journal=Journal of Organizational Effectiveness: People and Performance |volume=2 |issue=2 |pages=134–156 |date=2015 |doi=10.1108/JOEPP-03-2015-0010 |doi-access=free |access-date=9. 8. 2026 |language=en}}</ref> [[Kontrašpijunaža]] obuhvata mjere usmjerene na otkrivanje, sprječavanje i suzbijanje špijunaže i drugih obavještajnih aktivnosti stranih ili drugih protivničkih aktera. Ona može uključivati zaštitu osjetljivih informacija, otkrivanje špijunskih mreža, identifikaciju obavještajnih operativaca i druge aktivnosti usmjerene na zaštitu države ili organizacije od obavještajnog djelovanja. Većina država u svom zakonodavstvu predviđa krivična djela povezana sa špijunažom, pri čemu se kazne razlikuju zavisno od države i prirode počinjenog djela. == Historija == {{Glavni|Historija špijunaže}} === Antički period === Značaj špijunaže u vojnim operacijama prepoznat je još u [[Antičko ratovanje|antičkom dobu]]. Najstariji poznati klasificirani dokument predstavlja izvještaj koji je sastavio špijun prerušen u [[Ministar (diplomatski rang)|diplomatskog izaslanika]] na dvoru [[Hamurabi|kralja Hamurabija]], koji je umro oko 1750. p. n. e. [[Stari Egipat]] raspolagao je razvijenom tajnom službom, a špijunaža se spominje i u ''[[Ilijada|Ilijadi]]'', ''[[Biblija|Bibliji]]'' i ''[[Pisma iz Amarne|Pismima iz Amarne]]''.<ref name="SpyMuseum_Facts">{{cite web |title=Espionage Facts |url=https://www.spymuseum.org/education-programs/spy-resources/espionage-facts/ |website=International Spy Museum |publisher=International Spy Museum |access-date=9. 8. 2026 |language=en}}</ref> Špijunaža je također imala značajnu ulogu u [[Grčko-rimski svijet|grčko-rimskom svijetu]], gdje su se za prikupljanje podataka često koristili nepismeni saradnici zaposleni u [[javna služba|javnoj službi]].<ref name="Richmond_1998">{{cite journal |last=Richmond |first=J. A. |title=Spies in Ancient Greece |url=https://www.jstor.org/stable/643204 |journal=Greece & Rome |volume=45 |issue=1 |pages=1–18 |date=1998 |doi=10.1093/gr/45.1.1 |issn=0017-3835 |jstor=643204 |url-access=subscription |access-date=9. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="NacoDelHoyo_2014">{{cite journal |last=Ñaco del Hoyo |first=Toni |title=Roman and Pontic Intelligence Strategies: Politics and War in the Time of Mithradates VI |url=https://www.jstor.org/stable/26098615 |journal=War in History |volume=21 |issue=4 |pages=401–421 |date=2014 |doi=10.1177/0968344513505528 |s2cid=220652440 |jstor=26098615 |url-access=subscription |access-date=9. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Howard_2006">{{cite web |last=Howard |first=Elizabeth |title=Espionage in Ancient Rome |url=https://historynet.com/espionage-ancient-rome/ |website=HistoryNet |publisher=World History Group |date=2006 |access-date=9. 8. 2026 |language=en}}</ref> [[Datoteka:Bamboo book - binding - UCR.jpg|mini|desno|300px|Bambusna verzija djela ''Umijeće ratovanja'', koje je napisao [[Sun Tzu]], a sadrži savjete o taktici špijunaže]] Tezu da [[Obavještajni rad|obavještajni rad]] i špijunaža imaju centralnu ulogu i u [[rat]]u i u [[mir]]u iznesena u djelima ''[[Umijeće ratovanja (knjiga)|Umijeću ratovanja]]'' i u ''[[Arthašastra|Arthašastri]]''. U ''Umijeću ratovanja'' opisano je pet osnovnih vrsta špijuna koje su neophodne za uspješno prikupljanje obavještajnih podataka i ostvarenje pobjede: * lokalni špijuni – [[doušnik|doušnici]] iz neprijateljskog područja; * unutrašnji špijuni – osobe regrutovane unutar neprijateljskih redova, uključujući [[dvostruki agent|dvostruke agente]]; * preobraćeni špijuni – [[prebjeg]]i ili neprijateljski agenti koji su pridobijeni da rade za drugu stranu; * žrtvovani špijuni – agenti koji namjerno šire dezinformacije i služe kao mamac za neprijateljski [[kontraobavještajni rad]]; * preživjeli špijuni – agenti koji se nakon izvršene misije vraćaju sa tačnim i pouzdanim obavještajnim podacima.<ref name="SunTzu_Spies_MIT">{{cite web |last=Sun |first=Tzu |title=XIII: On The Use Of Spies |url=https://web.mit.edu/~dcltdw/AOW/13.html |website=Massachusetts Institute of Technology |publisher=MIT |access-date=9. 8. 2026 |language=en}}</ref> === Postklasična historija === ==== Evropa ==== Tokom [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]] evropske države razvile su metode koje se danas smatraju ranim oblicima borbe protiv [[subverzija|subverzivnog djelovanja]]. U tom kontekstu [[inkvizicija|katoličke inkvizicije]] organizovane su s ciljem suzbijanja [[hereza|hereze]]. Inkvizicije su bile prepoznatljive po centralizovano organizovanom velikom broju ispitivanjima i detaljnom vođenju evidencije. Tokom [[Renesansa|renesanse]] zapadnoevropska špijunaža doživjela je značajne promjene kada su italijanski [[grad-država|gradovi-države]] počeli uspostavljati stalna [[ambasador|diplomatska predstavništva]] u stranim [[Glavni grad|prijestolnicama]] radi prikupljanja političkih i drugih obavještajnih podataka. ===== Renesansa ===== Renesansna [[Mletačka Republika]] pridavala je izuzetnu važnost obavještajnom radu. [[Vijeće desetorice]], koje je formalno bilo nadležno za državnu sigurnost, nije dopuštalo ni [[Dužd|duždu]] slobodan pristup državnim [[arhiv]]ima. Godine 1481. Vijeće desetorice zabranilo je svim mletačkim državnim službenicima kontakte sa stranim ambasadorima i drugim strancima. Odavanje [[klasifikacija informacija|službenih tajni]] moglo se kazniti i [[smrtna kazna|smrtnom kaznom]]. Mletačka Republika posvećivala je veliku pažnju špijunaži jer je uspjeh njene [[međunarodna trgovina|međunarodne trgovine]] u velikoj mjeri zavisio od zaštite [[poslovna tajna|poslovnih tajni]]. Za vrijeme vladavine kraljice [[Elizabeta I|Elizabete I]] (1558–1603), [[Francis Walsingham]] (oko 1532–1590) obavljao je dužnost državnog sekretara i rukovodioca obavještajne službe.<ref name="Andrew_2018">{{cite book |last=Andrew |first=Christopher |title=Secret World: A History of Intelligence |url=https://www.jstor.org/stable/j.ctv5cg9n4 |publisher=Yale University Press |year=2018 |isbn=978-0-300-23844-0 |doi=10.2307/j.ctv5cg9n4 |jstor=j.ctv5cg9n4 |url-access=subscription |access-date=9. 8. 2026 |language=en}}</ref> Pisac i novinar [[Daniel Defoe]] (umro 1731), osim što je radio za britansku vladu kao obavještajac, razvio je i teoriju špijunaže koja je u određenoj mjeri nagovijestila savremene metode [[policijska država|policijske države]].<ref name="Ulfkotte_1997">{{cite book |last=Ulfkotte |first=Udo |title=Verschlusssache BND |edition=2 |publisher=Koehler & Amelang |year=1997 |isbn=978-3-7338-0214-1 |url=https://books.google.ba/books?id=V_oEAQAAIAAJ |quote=Novi tip špijuna bio je Daniel Defoe (1650–1731), autor svjetski poznatog romana "Robinson Crusoe" ... Osim toga, Defoe je napisao teoriju špijunaže u kojoj je vladi preporučio cinkaroške/špijunske metode policijske države. |access-date=9. 8. 2026 |language=de}}</ref> === Moderna historija === ==== Sjedinjene Američke Države ==== Tokom [[Američki rat za nezavisnost|Američkog rata za nezavisnost]] [[Nathan Hale]] i [[Benedict Arnold]] stekli su reputaciju poznatih špijuna, dok je tokom [[Američki građanski rat|Američkog građanskog rata]] špijunaža bila široko rasprostranjena na obje zaraćene strane.<ref name="Allen_CivilWar_2007">{{cite report |last=Allen |first=Thomas |title=Intelligence in the Civil War |url=https://irp.fas.org/cia/product/civilwar.pdf |publisher=Central Intelligence Agency, Office of Public Affairs |year=2007 |isbn=1-929667-12-4 |format=PDF |access-date=9. 8. 2026 |language=en}}</ref> Iako nije bio špijun, [[George Washington]] smatra se prvim američkim rukovodiocem obavještajnih aktivnosti ({{en|spymaster}}), jer je sistematski koristio špijunažu i obavještajne metode u borbi protiv britanskih snaga.<ref name="SpyMuseum_Facts" /> ==== 21. stoljeće ==== Savremene obavještajne službe usmjeravaju svoje aktivnosti na praćenje [[ilegalna trgovina drogom|ilegalne trgovine drogom]], [[terorizam|terorizma]] i djelovanja stranih država.<ref>Arrillaga, Pauline. [http://www.cbsnews.com/stories/2011/05/07/ap/national/main20060765.shtml "China's spying seeks secret US info."] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20110519102542/http://www.cbsnews.com/stories/2011/05/07/ap/national/main20060765.shtml |date=May 19, 2011 }} ''AP'', 7 May 2011.</ref> Obavještajne službe različitih država daju prednost različitim metodama prikupljanja obavještajnih podataka. Nekadašnji [[Sovjetski Savez]] oslanjao se prvenstveno na [[Ljudski obavještajni izvori|ljudske izvore]] (HUMINT), dok su [[Sjedinjene Američke Države]] veći naglasak stavljale na tehnološke metode, kao što su [[Obavještajni podaci dobiveni presretanjem signala|SIGINT]] (obavještajni podaci dobiveni presretanjem signala) i [[Obavještajni podaci dobiveni analizom snimaka|IMINT]] (obavještajni podaci dobiveni analizom snimaka). U Sovjetskom Savezu uspješnost službenika političke obavještajne službe ([[KGB]]) i [[Vojno-obavještajni rad|vojne obavještajne službe]] ([[Glavna obavještajna Uprava (Sovjetski Savez)|GRU]]) često se procjenjivala prema broju agenata koje su uspjeli regrutovati.<ref name="Suvorov_1987">{{cite book |last=Suvorov |first=Viktor |title=Inside the Aquarium: The Making of a Top Soviet Spy |url=https://archive.org/details/insideaquariumma0000suvo |publisher=Berkley Books |year=1987 |isbn=978-0-425-09474-7 |access-date=9. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Ciljevi špijunaže == Obavještajni operativci koji provode špijunažu najčešće su posebno obučeni za oblast u kojoj djeluju, kako bi mogli razlikovati uobičajene informacije od onih koje imaju obavještajnu vrijednost za organizaciju ili državu u čijem interesu rade. Pravilno prepoznavanje i odabir cilja predstavlja osnovni preduslov uspješne špijunske operacije.<ref name="SpyMuseum_Facts" /> Najčešće oblasti interesa špijunaže uključuju: * [[Prirodni resursi]] – prikupljanje podataka o strateški važnim resursima, njihovoj proizvodnji, dostupnosti i procjeni značaja (hrana, energija, sirovine i drugi resursi). Izvori informacija često se nalaze među državnim službenicima i drugim osobama koje upravljaju tim resursima. * [[Javno mnijenje]] – prikupljanje podataka o stavovima stanovništva prema unutrašnjoj i vanjskoj politici, uključujući mišljenja građana, društvenih elita i drugih utjecajnih grupa. Kao izvori informacija mogu se koristiti novinari, istraživači, studenti na međunarodnoj razmjeni i stručnjaci iz oblasti društvenih nauka. * Strateške ekonomske sposobnosti – informacije o proizvodnji, naučnim istraživanjima, industriji, tehnologiji i infrastrukturi. Izvori se često nalaze u akademskim ustanovama, istraživačkim institutima, privrednim subjektima, a rjeđe među vojnim stručnjacima. * [[Vojna sposobnost|Vojne sposobnosti]] – podaci o ofanzivnim i odbrambenim kapacitetima, manevrima, pomorskim, zračnim i svemirskim snagama. Operativci angažovani na ovim zadacima prolaze posebnu obuku iz [[Vojno-obavještajni rad|vojnog obavještajnog rada]] i djeluju pod prikrivenim identitetom radi zaštite svog identiteta i smanjenja rizika od otkrivanja. * [[Kontraobavještajni rad]] – aktivnosti usmjerene prema protivničkim obavještajnim službama, uključujući kompromitovanje njihove komunikacije, otkrivanje njihovih operativaca te regrutovanje [[prebjeg]]a ili [[krtica (špijunaža)|krtica]] unutar njihovih organizacija. == Metode i terminologija == === Definicija špijunaže u Sjedinjenim Američkim Državama === Iako se u medijima često govori o "špijunskim satelitima" i sličnim sredstvima, pojam "špijunaža" nije sinonim za sve oblike prikupljanja obavještajnih podataka. Ona predstavlja samo jedan od oblika [[Ljudski obavještajni izvori|obavještajnog prikupljanja iz ljudskih izvora]] (HUMINT). Aktivnosti poput dešifrovanja komunikacija ([[kriptoanaliza]] ili [[Obavještajni podaci dobiveni presretanjem signala|COMINT]]), snimanja iz zraka ili putem satelita ([[IMINT]]) te analize javno dostupnih izvora ([[Obavještajni podaci iz otvorenih izvora|OSINT]]) također predstavljaju obavještajne discipline, ali se u američkoj doktrini ne smatraju špijunažom. Isto važi i za mnoge druge aktivnosti HUMINT-a, kao što su [[ispitivanje]] zarobljenika, izvještaji vojnih [[izviđanje|izviđačkih]] patrola ili informacije koje dostavljaju diplomate. U američkom shvatanju špijunaža podrazumijeva neovlašteno pribavljanje ili odavanje osjetljivih, odnosno klasifikovanih informacija osobama koje za njih nemaju odgovarajuće sigurnosno ovlaštenje ili pravo pristupa. Za razliku od drugih [[Spisak metoda prikupljanja obavještajnih podataka|obavještajnih metoda]], špijunaža najčešće podrazumijeva neposredan pristup mjestu na kojem se tražene informacije nalaze ili kontakt s osobama koje raspolažu tim informacijama i koje ih, putem različitih oblika [[obmana|obmane]], prikrivanja ili vrbovanja, prenose špijunu. Izuzeci postoje, kao što pokazuju slučajevi [[Izvještaj iz Osla|Izvještaja iz Osla]] ili [[Robert Hanssen|Roberta Hanssena]], koji je izbjegavao lične susrete s osobama kojima je dostavljao informacije. Prema američkom zakonodavstvu, špijunaža predstavlja "pribavljanje, dostavljanje, prenošenje, saopštavanje ili primanje informacija koje se odnose na nacionalnu odbranu, uz namjeru ili osnovanu pretpostavku da bi te informacije mogle biti iskorištene na štetu Sjedinjenih Američkih Država ili u korist strane države". ''[[Blekov pravni rječnik]]'' (1990) špijunažu definiše kao "prikupljanje, prenošenje ili gubitak informacija koje se odnose na [[vojska|nacionalnu odbranu]]". Špijunaža predstavlja kršenje američkog zakonodavstva, uključujući Glavu 18 Zakona SAD-a (18 U.S.C. §§ 792–798) i član 106a [[Jedinstveni kodeks vojnog pravosuđa|Jedinstvenog kodeksa vojnog pravosuđa]].<ref name="USCode_Title18_Ch37">{{cite web |title=18 U.S. Code Chapter 37 – Espionage and Censorship |url=https://www.law.cornell.edu/uscode/text/18/part-I/chapter-37 |website=Legal Information Institute |publisher=Cornell Law School |access-date=9. 8. 2026 |language=en}}</ref> Kao i većina država, i Sjedinjene Američke Države provode špijunažu prema drugim državama putem svojih obavještajnih službi. U [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] za provođenje vanjske obavještajne djelatnosti nadležna je [[MI6]]. == Spisak poznatih špijuna == [[Datoteka:Mather howard burnham 1915.jpg|mini|desno|300px|[[Howard Burnham]] ([[1915]].)]] [[Datoteka:Fbi duquesne.jpg|mini|desno|300px|Fotografija [[FBI]] vođe špijunskog prstena ''Duquesne'' ([[1941]].)]] * '''Vladavina engleske kraljice [[Elizabeta I|Elizabete I]] (''Elizabeth I of England'')''' *: [[Sir Francis Walsingham]] *: [[Christopher Marlowe]] * '''[[Američka revolucija]]''' *: [[Thomas Knowlton]], prvi američki špijun *: [[Nathan Hale]] *: [[John Andre]] *: [[James Armistead]] *: [[Benjamin Tallmadge]], slučaj agenta koji je pripadao špijunskom prestenu ''Culper'' u [[New York]]u * '''[[Napoleonski ratovi]]''' *: [[Karl Schulmeister|Charles-Louis Schulmeister]] *: [[William Wickham (špijun)|William Wickham]] * '''[[Američki građanski rat]]''' *: Jedna od novina u Američkom građanskom ratu bila je upotreba vlasničkih kompanija za prikupljanje obavještajnih podataka za Uniju; pogledajte [[Allan Pinkerton]] *: [[Konfederacijska tajna služba]] *: [[Belle Boyd]]<ref>{{cite web |author= |url=http://archives.cnn.com/2001/US/02/21/spies.in.history/ |title=Famous Spies in History, CNN |publisher=Archives.cnn.com |date=21. 2. 2001 |access-date=7. 7. 2012 |archive-date=21. 8. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130821154323/http://archives.cnn.com/2001/US/02/21/spies.in.history/ |url-status=dead }}</ref> * '''[[Aceški rat]]''' *: Holandski profesor Snouck Hurgronje, vodeći svjetski autoritet za islam, bio je zagovornik špijunaže da se uguši muslimanski otpor u [[Aceh]]u [[Indija|Holandskoj Indiji]]. U svojoj ulozi kolonijskog savjetnika za Orientalne poslove, okupio je obavještajce pod nazivom "Haji Abdul Ghaffar". <br /> On je iskoristio svoje znanje [[islam]]a i Aceh kulture da osmisle strategiju koja je značajno pomogla u slamanju otpora stanovništva Aceha i nametne holandska kolonijska vlast, koja završava nakon 40 godina [[Aceški rat|Aceškog rata]]. Procjene posljedica se kreću između 50.000 i 100.000 mrtvih i oko milion ranjenih stanovnika. *: [[Christiaan Snouck Hurgronje]] * '''[[Drugi burski rat]]''' *: [[Fritz Joubert Duquesne]] *: [[Sidney Reilly]] * '''[[Rusko-Japanski rat]]''' *: [[Sidney Reilly]] *: Ho Liang-Shung *: [[Akashi Motojiro]] === Prvi svjetski rat === * [[Fritz Joubert Duquesne]] * [[Jules C. Silber]] * [[Mata Hari]] * [[Howard Burnham]] * [[T.E. Lawrence]] * [[Sidney Reilly]] * [[Maria de Victorica]] * [[Elsbeth Schragmüller]] U [[london]]skom Toweru, tokom Prvog svjetskog rata, pogubljeno je 11 njemačkih špijuna.<ref>{{cite book |title=Shot in the Tower: The Story of the Spies Executed in the Tower of London During the First World War|year=2009 |first=Leonard |last=Sellers |publisher=[[Pen and Sword Books|Pen & Sword Military]] |isbn= 978-1848840263 }}</ref> * Izvršeno: - [[Carl Hans Lody]], 6. novembra [[1914]]. godine, u Miniature Rifle Range. * Izvršeno: - [[Carl Frederick Muller]], 23. juna [[1915]]. godine, u Miniature Rifle Range. Za egzekuciju su korištene preparirani meci. *Izvršeno :- [[Haicke Marinus Janssen]] & [[Willem Johannes Roos]], oba 30 jula [[1915]]., oba u Kuli. *Izvršeno :- [[Ernst Waldemar Melin]], 10 septembra [[1915]]., Miniature Rifle Range. *Izvršeno:- [[Augusto Alfredo Roggen]], 17 septembra [[1915]], Miniature Rifle Range. *Izvršeno :- [[Fernando Buschman]], 19. oktobra [[1915]]., Miniature Rifle Range. *Izvršeno:- [[George Traugott Breeckow]], inače poznat kao Reginald Rowland ili George T. Parker, 26. oktobra [[1915]]., Miniature Rifle Range. Radio je sa damom zvanom Lizzie Louise Wertheim, koja je osuđena na deset godina robije. Kasnije, 17. januara [[1918]]., pottvrđena je kao luda, a umrla je u Broadmoor kznenoj ludnici, 29. jula 1920. * Izvršeno: - [[Irving Guy Ries]], 27. oktobar [[1915]]., Miniature Rifle Range. *Izvršeno :- [[Albert Mayer (špijun)|Albert Mayer]], 2. decembra [[1915]]., Miniature Rifle Range. *Izvršeno :- [[Ludovico Hurwitz-y-Zender]], 11, april [[1916]], Miniature Rifle Range. Carl Hans Lody ima grob i crni nadgrobni spomenik u Istočnom londonskom groblju (''East London Cemetery''), Plaistow, Newham. Ostali su sahranjeni oko 150 metara pod mali spomen kamen pored puta. === Drugi svjetski rat=== [[Datoteka:INF3-267 Anti-rumour and careless talk German Intelligence Officer.jpg|thumb|Zamišljeni njemački obavještajni oficir u britanskim snagama za odavanje detalja djelovanja (''Graham & Gillies Advertising'')]] Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], informanti su bili uobičajena pojava. U novembru [[1939]]., [[Nijemac]] [[Hans Ferdinand Mayer]] poslao ono što se naziva [[Oslo Izvještaj]] , obavijest o britanskoj i njemačkoj tehnologiji i projekatima, u nastojanju da potkopa nacistički režim. [[Réseau AGIR]] je bio francuska obavještajna mreža koja razvijena nakon pada Francuske, a prijavili su Britancima početak izgradnje [[V-oružje|V oružja]], instalacija u okupiranoj [[Francuska|Francuskoj]] Kontrašpijunaža je uključila korištenje sistema dvostrukih agenata da dezinformiraju uticaji nacističke Njemačke u ''Blitzkriegu'' i japanska internacija u [[SAD]]-u protiv ''Kempeitai'' „Japanskog ratnog špijunskog programa“. Dodatni primjeri špijunaže Drugog svjetskog rata su [[Klaus Fuchs]], sovjetski špijun za projekat „Manhattan“ u SAD, za njemački špijunski prsten ''Duquesne'', koji je osuđen u SAD-u, i sovjetske špijunaže ''Red Orchestra'' u nacističkoj Njemačkoj. Na početku rata, Americi je nedostaje posebna agencija, ali je brzo formiran [[„Office of Strategic Services“]] (OSS).<ref>{{cite web|title=Special Operations Executive|url=http://www.spartacus.schoolnet.co.uk/2WWsoe.htm|publisher=Spartacus Educational|access-date=27. 5. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20130802183927/http://www.spartacus.schoolnet.co.uk/2WWsoe.htm|archive-date=2. 8. 2013|url-status=dead}}</ref> Njihov zadatak je bio da prenose informacije iz okupirane Francuske savezničkim snagama. Glavni strateški razlog je da se ljudi u Francuskoj suočavaju sa visokim rizikom ako budu špijunirali nacističke trupe, ali su bile manje šanse da sumnju pobude uključene žene. Na taj način su dobili dobre kurire, koji su se pokazli kao jednaki, ako ne i efikasniji nego njihove muške kolege. Njihovo učešće u organizaciji i operacijama putem radio veze također je bilo od vitalnog značaja za uspjeh mnogih operacije, uključujući i glavnu mreže između [[Pariz]]a i [[London]]a. === Poslijeratni period === U [[SAD]], postoji 17<ref>{{Cite web |url=http://www.intelligence.gov/about-the-intelligence-community/ |title=Arhivirana kopija |access-date=27. 5. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130502012837/http://www.intelligence.gov/about-the-intelligence-community/ |archive-date=2. 5. 2013 |url-status=dead }}</ref> (uključujući vojnu obavještajnu službu 22) federalne agencije koje čine njihovu obavještajnu zajednicu. [[CIA|Centralna obavještajna agencija]] (CIA) operira [[NCS|Nacionalnu tajnu službu]] (NCS)<ref>{{cite web |url=https://www.cia.gov/offices-of-cia/clandestine-service/who-we-are.html |publisher=cia.gov |title=Offices of CIA > Clandestine Service > Who We Are |access-date=18. 6. 2010 |archive-date=24. 3. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100324154432/https://www.cia.gov/offices-of-cia/clandestine-service/who-we-are.html |url-status=dead }}</ref> za prikupljanje obavještajnih podataka i pripremu operacije vrbovanje konvertitskih i dvojnih agenata.<ref>{{cite web |url=https://www.cia.gov/offices-of-cia/clandestine-service/our-mission.html |publisher=cia.gov |title=Offices of CIA > Clandestine Service > Our Mission |access-date=18. 6. 2010 |archive-date=24. 3. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100324154434/https://www.cia.gov/offices-of-cia/clandestine-service/our-mission.html |url-status=dead }}</ref> [[NSA]] prikuplja [[signal]]ne obavještajene podatke. Izvorno, [[CIA]] je predvodila obavještajne službe u SAD. U skladu sa situacijom nakon [[napad 11. septembra|napada od 11. septembra]], formiran je organ pod nazivom Ured Direktora Nacionalne obavještajne službe (''Director of National Intelligence'') (ODNI) da omogući razmjenu informacija. *[[Kim Philby]] *[[Ray Mawby]] U [[2016]], otkriveno je da je [[azerbejdžan]]ski ministar finansija [[Samir Sharifov]] služio kao ljudsko sredstvo (agent) za [[rusija|Rusku obavještajnu zajednicu]], Nacionalnu obavještajnu organizaciju Turske i [[SAD|obavještajnu zajednicu SAD]], prema informacijama koje su procurili preko izvora unutar ruske obavještajne zajednice. Objavljeni su u [[Ukrajina|ukrajinskim]] novinama ''Gordonua'', 9. marta, [[2016]].<ref name="gordonua">{{Cite news|url=http://gordonua.com/publications/sokursnik-putina-shvec-kompanii-zarabatyvayut-5055-mln-dengi-idut-v-karman-lavrova-123261.html|title=Сокурсник Путина Швец: Фирмы при консульствах России на Западе получают $50–55 млн в год. Деньги идут в карман Лаврова|last=|first=|date=9. 3. 2016|work=Gordonua|language=Russian|access-date=9. 3. 2016|via=}}</ref><ref name="wikinews">{{Cite news|url=https://en.wikinews.org/wiki/Azerbaijani_official_Samir_Sharifov_accused_of_spying|title=Azerbaijani official Samir Sharifov accused of spying|last=|first=|date=9. 3. 2016|work=Wikinews|access-date=25. 3. 2016|via=}}</ref> ==Reference== {{Refspisak}} == Dodatna literatura == {{refbegin|30em}} * Jenkins, Peter. ''Surveillance Tradecraft: The Professional's Guide to Surveillance Training'' {{ISBN|978-0-9535378-2-2}} * Felix, Christopher [pseudonym for James McCarger] {{cite web |title=Intelligence Literature: Suggested Reading List |url=https://www.cia.gov/library/intelligence-literature/index.html#espionage |publisher=US CIA |access-date=2. 9. 2012 |archive-date=15. 9. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120915020040/https://www.cia.gov/library/intelligence-literature/index.html#espionage |url-status=dead }} ''A Short Course in the Secret War, 4th Edition''. Madison Books, November 19, 2001. * West, Nigel. ''MI6: British Secret Intelligence Service Operations 1909–1945'' 1983 * Smith Jr., W. Thomas. ''[[Encyclopedia of the Central Intelligence Agency]]'' 2003 * Richelson, Jeffery T. ''The U.S. Intelligence Community'' 1999 fourth edition * Richelson, Jeffery T. ''A Century of Spies: Intelligence in the Twentieth Century'' 1977 * Owen, David. ''Hidden Secrets: A Complete History of Espionage and the Technology Used to Support It'' * O'Toole, George. ''Honorable Treachery: A History of U.S. Intelligence, Espionage, Covert Action from the American Revolution to the CIA'' 1991 * Lerner, Brenda Wilmoth & K. Lee Lerner, eds. ''Terrorism: essential primary sources'' Thomas Gale 2006 {{ISBN|978-1-4144-0621-3}} * Lerner, K. Lee and Brenda Wilmoth Lerner, eds. ''Encyclopedia of Espionage, Intelligence and Security'' 2003 1100 pages. * Knightley, Philip ''The Second Oldest Profession: Spies and Spying in the Twentieth Century'' Norton 1986 * Kahn, David. ''The Codebreakers: The Comprehensive History of Secret Communication from Ancient Times to the Internet'' 1996 Revised edition. First published in 1967. * Johnson, Robert. ''Spying for Empire: The Great Game in Central and South Asia, 1757–1947'' London: Greenhill 2006 * Friedman, George. ''America's Secret War: Inside the Hidden Worldwide Struggle Between the United States and Its Enemies'' 2005 *[[David W. Doyle|Doyle, David W.]], ''A Memoir of True Men and Traitors'' (2000) * Tunney, Thomas Joseph and Paul Merrick Hollister ''Throttled!: The Detection of the German and Anarchist Bomb Plotters'' Boston: Small, Maynard & company 1919 | available on [[Wikisource]]: [[s:Throttled!]] * Beesly, Patrick. ''Room 40'', 1982. * [[Frederick Russell Burnham|Burnham, Frederick Russell]] ''Taking Chances'' 1944 * May, Ernest (ed.) ''Knowing One's Enemies: Intelligence Assessment before the Two World Wars'' 1984 * Tuchman, Barbara W. ''The Zimmermann Telegram'' Ballantine Books 1966 * Words: Matt Bolton; photographs: Matt Munro. [https://web.archive.org/web/20131113200915/http://www.hot.ee/aasa/LPL_1211.pdf "The Tallinn Cables: A Glimpse into Tallinn's Secret History of Espionage"]. Lonely Planet Magazine, December 2011 {{refend}} ==Vanjski linkovi == * {{Commons category-inline|Espiunage|Špijunaža}} * [http://www.wilsoncenter.org/publication/the-rosenberg-archive-historical-timeline/ Interactive Rosenberg Timeline] * [https://web.archive.org/web/20160326042449/http://www.konstantynowicz.info/family_history_genealogy_historia_rodzina_genealogia/Italy_UK_Switzerland_Estonia_Sweden_Belarus_Russia_Poland_France/Belarusian_Estonian_Polish_Russian_genealogical_historical_database/Europe_1789_1815_1914_1917_1937/1989/index.html History of an espionage in] [[Kategorija:Špijunaža]] [[Kategorija:Obavještajne službe]] [[Kategorija:Sociologija]] pix3xrr3xmdr6d99eckhz3t6kmolf8e Urobilinogen 0 422876 3917358 3671300 2026-08-10T04:43:24Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917358 wikitext text/x-wiki {{Infokutija hemijski spoj | Strukturna formula = [[Datoteka:Urobilinogen.svg |250px|]] | Hemijski spoj = Urobilinogen | Druga imena = | Sumarna formula = C<sub>33</sub>H<sub>44</sub>N<sub>4</sub>O<sub>6</sub> | CAS registarski broj =14684-37-8 | SMILES = | InChI = | Kratki opis = | Molarna masa = 592,726 (g/mol) | Agregatno stanje = | Gustoća = | Tačka topljenja = | Tačka ključanja = | Pritisak pare = | Rastvorljivost = | Viskoznost = | Dipolni moment = <br>[[PubChem]]=26818 | NFPA 704 = }} '''Urobilinogen''' je bezbojni sporedni proizvod redukcije [[bilirubin]]a. Formiraju ga crijevne [[bakterije]] prilikom djelovanja na bilirubin. Oko polovine formiranog urobilinogena reapsorbira se i odlazi preko portne vene na jetru, ulazi u cirkulaciju i izlučuje putem [[bubreg]]a.<ref name="Sofradzija">{{cite book|author=Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. |year= 2004|title= Biologija 1.|publisher= Svjetlost, Sarajevo|isbn=9958-10-686-8}}</ref><ref name="Medical Physiology">Guyton, A.C. & Hall, J.E. (2006) ''Textbook of Medical Physiology'' (11th ed.) Philadelphia: Elsevier Saunder {{ISBN|0-7216-0240-1}}</ref><ref name="Međedović">{{cite book|author=Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R.|year=2002|title=Biologija 2. |publisher=Svjetlost, Sarajevo|isbn=9958-10-222-6}}</ref><ref name="Hadži-Masl">{{cite book|author=Hadžiselimović R., Maslić E. |year= 1996|title=Biologija 1|publisher=Federecija Bosne i Hercegovine – Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta|place= Sarajevo}}</ref> Pri opstrukciji [[žuč]]i, ispod normalne količine konjugiranog bilirubina u crevima pretvara se u urobilinogen. Sa ograničenjem urobilinogena dostupnog za resorpciju i izlučivanje, u urinu javlja se nizak urobilina. Visoke količine topivog konjugiranog bilirubina ulaze u cirkulaciju, gdje su se izlučuju putem bubrega. Pri opstrukciji žuči, ovi mehanizmi su odgovorni za tamnu boju [[urin]]a i blijedu stolicu. Prilikom [[hemoliza|hemolize]], stvaraju se povećane količine bilirubina i koji povećva količinu urobilinogena u stomaku. U bolestima jetre (kao što je hepatitis), inhibira se unutarjetreni urobilinogenski ciklus, što također povećava razinu urobilinogen. Urobilinogen se pretvara u žuto pigmentirani [[urobilin]] što je vidljivo u urinu. Urobilinogen u crijevima se direktno reducira na smeđi [[sterkobilin]], što daje izmet karakteristične boje. Može se reducirati na [[sterkobilinogen]], koji se onda može dalje oksidirati u sterkobilin. To predstavlja normalan „enterohepatični urobilinogenski ciklus“. Nizak nivo urinskog urobilinogena može biti posljedica kongenitalne enzimskih žutice (hiperbilirubinemijski sindrom) ili upotrebe lijekova koji zakiseljavaju urin, kao što su [[amonij-lorid]] ili [[askorbinska kiselina]]. Povišene razine mogu ukazivati na hemolitsku anemiju (pretjerano razlaganje crvenih krvnih zrnaca), preopterećenje jetre, povećanje proizvodnje urobilinogena, reapsorpciju – veliki [[hematom]], ograničenu funkciju ili infekciju jetre, trovanja ili cirozu.<ref>{{cite web | url = http://www.family-health-information.com/lab-tests/urobilinogen.htm | title = Urobilinogen | publisher = Family Health Information | access-date = 30. 3. 2008 | archive-date = 9. 7. 2019 | archive-url = https://web.archive.org/web/20190709181458/https://family-health-information.com/lab-tests/urobilinogen.htm | url-status = dead }}</ref><ref>{{cite web | url = http://www.anytestkits.com/utk-urobilinogen-in-urine.htm | title = Urobilinogen in urine | publisher = Home test kist | access-date = 30. 3. 2008 | archive-date = 5. 11. 2012 | archive-url = https://web.archive.org/web/20121105144010/http://www.anytestkits.com/utk-urobilinogen-in-urine.htm | url-status = dead }}</ref> ==Nomenklatura== Urobilinogen (aka D-urobilinogen) blisko srodan je ostalim žučnim spojevima: mezobilirubinogenu (aka I-urobilinogenu) i sterkobilinogenu (aka L-urobilinogenu).<ref name=expasy_pathways>{{cite web|title=Biochemical Pathways Map No. L5 L6|url=http://web.expasy.org/cgi-bin/pathways/show_image?L6&up|publisher=ExPASy Bioinformatics Resource Portal|access-date=12. 12. 2011}}{{Mrtav link}}</ref> Naime, urobilinogen može se reducirati na mezobilirubinogen, a mezobilirubinogen može biti dodatno reduciran u oblik sterkobilinogena.<ref name=expasy_pathways /> Zbunjujuća je, međutim praksa da se ponekad sva tri ova spoja skupno označavaju kao "urobilinogeni".<ref name=Henrys543>{{cite book|title=Henry's clinical diagnosis and management by laboratory methods.|publisher=Elsevier/Saunders|location=Philadelphia, PA|isbn=978-1-4377-0974-2|pages=543|url=http://www.mdconsult.com/das/book/pdf/307240054-3/978-1-4377-0974-2/4-u1.0-B978-1-4377-0974-2..00031-2..DOCPDF.pdf?isbn=978-1-4377-0974-2&eid=4-u1.0-B978-1-4377-0974-2..00031-2..DOCPDF|edition=22nd}}</ref> ==Ehrlichova jedinica== Sadržaj urobilinogena određuje se reakcijom sa [[Ehrlichov reagens|Erlichovim reagensom]], koji sadrži [[para-dimetilaminobenzaldehid]] i može se mjeriti u ''Ehrlichovim jedinicama''. Ehrlichov reagens reagira s urobilinogenom i daje ružičasto-crveno obojenje. Za najbolje rezultate, Ehrlichov testa treba se provoditi na 22-26 stepeni Celzija, zbog reaktivnosti trake na višim temperaturama. Jedna Ehrlichova jedinica je jednaka jednom miligramu urobilinogen po decilitru uzorka (1&nbsp;mg/dL).<ref>[http://www.medialabinc.net/urobilinogen-keyword.aspx Urobilinogenfrom Information and Courses MediaLab, Inc.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121214134858/http://www.medialabinc.net/urobilinogen-keyword.aspx |date=14. 12. 2012 }} Retrieved on Jan 8, 2009</ref> ==Također pogledajte== * [[Urobilin]] ==Reference== {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|Urobilinogen}} *[http://www.expasy.ch/cgi-bin/show_image?L6&up Biochemicals pathways Map] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110525140058/http://www.expasy.ch/cgi-bin/show_image?L6&up |date=25. 5. 2011 }} {{Tipovi tetrapirola}} {{Metabolički međuproizvodi hema}} [[Kategorija:Tetrapiroli]] [[Kategorija:Hepatologija]] odsc6d2n6c2qvkxp6fmtbhtfndb3fvg Versiera 0 428037 3917370 3883405 2026-08-10T06:10:43Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917370 wikitext text/x-wiki U geometriji, '''versiera''', '''versoria''' ili češće '''Vještica Agnesija''' ili '''Vještica Marije Agnesi''' je kriva u nekoj ravni, koja se konstruira primjenom elementarnih geometrijskih metoda i koja se analitički izražava preko racionalne funkcije. Njena osnovna grafička karakteristika je njen zvonasti oblik, koji je sličan obliku kojeg ima [[Normalna distribucija|Gausova (normalna) raspodjela]]. == Historija == [[Datoteka:Witch_of_Agnesi_2.svg|mini|315x315piksel|Konstrukcija versiere]] Ovu krivu je proučavalo nekoliko matematičara tokom 17. i 18. vijeka, ali se njena konstrukcija uglavnom pripisuje matematičarki [[Maria Gaetana Agnesi|Mariji Gaetana Agnesi]]. "Versoria" je ime koje je ovoj krivoj dao ime [[Guido Grandi]]. Riječ dolazi iz latinskog jezika i označava homonim za "uže koje je povezano na kraj jedra", koje je korišteno za njegovo usmjeravanje. Maria Gaetana Agnesi je bila prva koja je uvela ime versiera. Vremenom riječ versaria je dobila novo značenje. Iz latinskog jezika, se uzima riječ ''adversaria'', koja tokom vremena gubi slovo ''a'', što na kraju rezultira da novonastala riječ ''versaria'' označava žensko biće koje je u suprotnosti s Bogom. Tokom prevođenja na engleski jezik taj naziv se prevodio u naziv "vještica".<ref>{{Cite web|url=http://www.2dcurves.com/cubic/cubicr.html#versiera|title=resonance curve|website=www.2dcurves.com|access-date=6. 3. 2017}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://xahlee.org/SpecialPlaneCurves_dir/WitchOfAgnesi_dir/witchOfAgnesi.html|title=Witch of Agnesi|website=xahlee.org|access-date=6. 3. 2017}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www-history.mcs.st-andrews.ac.uk/Curves/Witch.html|title=Witch|website=www-history.mcs.st-andrews.ac.uk|access-date=6. 3. 2017}}</ref> == Konstrukcija == Versiera se konstruiše na sljedeći način: [[Datoteka:Witch_of_Agnesi,_construction.svg|mini|360x360piksel|Versiera sa naznačenim tačkama]] Uzme se neka fiksna [[kružnica]], na kojoj se izabere tačka ''O'', koja naprimjer leži u koordinatnom početku. Zatim se izabere i tačka ''M'', koja treba da leži na suprotnom kraju kružnice u odnosu na tačku ''O''. Kroz bilo koju drugu tačku na kružnici, naprimjer kroz tačku ''A'', povuče se [[sekanta]], koja treba prolazi i kroz tačku ''O''. Navedena sekanta treba također da presijeca i [[Tangenta|tangentu]] tačke ''M'', u nekoj tački ''N''. Zatim se povuče jedna prava, koja je [[Paralelnost (geometrija)|paralelna]] pravcu ''OM'' i koja prolazi kroz tačku ''P,'' gdje se ta tačka ''P'' treba nalaziti na istom pravcu kao i tačka ''A''. Sem toga, ta [[Prava (geometrija)|prava]] treba da presijeca tangentu tačke ''M,'' u tački ''N''. Nakon toga se povuče [[poluprava]], koja započinje u tački ''A'', koja je normalna na pravac ''OM'', i prethodnu pravu i presijeca je u tački ''P''. Za svaki korak u kojem se vrši pomijeranje tačaka ''A'' i ''P'', za neke vrijednosti <math>\Delta x</math> i <math>\Delta y</math> u odnosu na ose, vrši se postepeno iscrtavanje linija, od prethodnog do novog položaja tačke ''P''. Ako su pomjeranja dovoljno mala, dobit će se glatka kriva, a tokom iscrtavanja, tačka ''A'' se pomijera po kružnici. Sa slike se može primijetiti da je tangenta tačke ''O'', u stvari [[Funkcija (matematika)#Asimptote funkcije|asimptota]] ove krive. == Jednačine == [[Datoteka:Agnesi.gif|mini|300x300piksel|Animacija koja prikazuje konstrukciju Versiere]] Pretpostavimo da je tačka ''O'' početna tačka, a da se tačka ''M'' nalazi na pozitivnom dijelu ''y''-ose. Također pretpostavimo da je poluprečnik kruga <math>a</math>.U tom slučaju, kriva ima [[Koordinatni sistem|Kartezijevu]] jednačinu oblika: : <math>y = \frac{8a^3}{x^2+4a^2}.</math> Ako je <math>a=\frac{1}{2}</math>, jednakost se pojednostavljuje i dobije se: : <math>y = \frac{1}{x^2+1}.</math> Prethodna jednakost predstavlja [[Derivacija|izvod]] arkus tangensa [[Funkcija (matematika)|funkcije]].[[Datoteka:Witch_of_Agnesi,_a_1,_2,_4,_8.svg|mini|247x247piksel|Versiera sa različitim parametrima gdje su {{math|1=''a'' = 1}}, {{math|1=''a'' = 2}}, {{math|1=''a'' = 4}}, i {{math|1=''a'' = 8}}]]Ako bi se koodinate izrazile parametarski, uz uslov da je [[ugao]] <math>\theta</math> između ''OM'' and ''OA'', usmjeren kao kazaljka na satu , onda se kriva može definisati preko sljedećih jednačina: : <math>x = 2a \tan \theta;\quad y = 2a \cos ^2 \theta = a \operatorname{vercosin}(2\theta).\,</math> U slučaju da je ugao <math>\theta</math> zaklopljen sa ''OA'' i ''x''-osom i da je usmjeren obrnuto od kazalje na satu, imamo sljedeće: : <math>x = 2a \cot \theta;\quad y = 2a\sin ^2 \theta = a \operatorname{versin}(2\theta). </math> Sređivanjem bilo kojeg para jednakosti, uz odgovarajuće zamjene, dobijamo parametriziranu [[Jednačina|jednačinu]] versiere: : <math>x = 2at;\quad y = \frac{2a}{1+t^2} . </math> == Primjena == [[Datoteka:Shallow_water_wave.png|mini|Poprečni presjek vodenog vala koji ima sličan oblik kao i Versiera.]] Versiera se primjenjuje u [[Fizika|fizici]], za opis nekih rezonantnih fenomena. Naprimjer, [[atom]], ili generalnije [[molekula]], kao mikroskopski sistemi su obično u nekoj fazi ekvilibrija. Pri uobičajenim uslovima, [[Čestica|čestice]] unutar atoma i molekula se nalaze u stanju termodinamičkog ekvilibrija, što podrazumjeva da se nalaze na niskim energetskim nivoima. Ako je tim česticama data neka [[energija]], naprimjer u vidu monohromatske [[Elektromagnetno zračenje|elektromagnetske radijacije]], te čestice će apsorbovati tu energiju i preći u viši energetski nivo, nakon čega će se ponovo vratiti u stabilno stanje prelaskom u niži stabilni nivo, uz emitovanje prethodno apsorbovane energije. Versiera se također može koristiti za aproksimaciju distribucije spektralne energije, spektralnih linija kod [[Rendgensko zračenje|X-zraka]],<ref>{{cite journal|date=1940|title=Properties of the Witch of Agnesi—Application to Fitting the Shapes of Spectral Lines|url=https://www.osapublishing.org/josa/abstract.cfm?uri=josa-30-9-415|journal=Journal of the Optical Society of America|volume=30|issue=9|pages=415-419|last1=Spencer|first1=Roy C.}}</ref> ali i kod drugih tipova zračenja. Što se tiče njene primjene u [[Statistika|statistici]], preko versiere se može predstaviti [[Cauchyjeva funkcija raspodjele|Cauchyeva funkcija raspodjele]]. Kod [[Matematičko modeliranje|matematičkog modeliranja]], versiera se primjenjuje za opis neke generičke topografske prepreke za neki tok.<ref>{{cite journal|display-authors=etal|title=The structure of strongly stratified flow over hills: dividing-streamline concept|url=http://www.cpom.org/people/jcrh/jfm-152.pdf|journal=J. Fluid Mech.|volume=152|pages=249–288|doi=10.1017/s0022112085000684|last1=Snyder|first1=William H.|access-date=12. 1. 2014|date=|archive-url=https://web.archive.org/web/20150923210906/http://www.cpom.org/people/jcrh/jfm-152.pdf|archive-date=23. 9. 2015|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite journal|last=Lamb|first=Kevin G.|title=Numerical simulations of stratified inviscid flowover a smooth obstacle|url=http://mseas.mit.edu/download/evheubel/LambJFM1994.pdf|journal=J. Fluid Mech.|volume=260|pages=1–22|doi=10.1017/s0022112094003411|access-date=12. 1. 2014|archive-date=5. 5. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160505212112/http://mseas.mit.edu/download/evheubel/LambJFM1994.pdf|url-status=dead}}</ref> == Također pogledajte == * [[Cauchyjeva raspodjela]] * [[Versinus i haversinus|Versinus i vercosinus]] * [[Tetiva (geometrija)|Tetiva]] == Reference == {{refspisak}} == Literatura == * {{MathWorld|urlname=WitchofAgnesi|title=Witch of Agnesi}} * [http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Curves/Witch.html "Witch of Agnesi" at MacTutor's Famous Curves Index] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170324030858/http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/%7Ehistory/Curves//Witch.html |date=24. 3. 2017 }} * [http://www.mathcurve.com/courbes2d/agnesi/agnesi.shtml "Cubique d'Agnesi" at Encyclopédie des Formes Mathématiques Remarquables] {{Fr simbol}} * {{cite web|url=http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Biographies/Agnesi.html|title=MacTutor biography of Agnesi|access-date=6. 3. 2017|archive-date=22. 3. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170322153535/http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Biographies/Agnesi.html|url-status=dead}} * {{cite episode|transcripturl=http://www.uh.edu/engines/epi1741.htm|series=The Engines of Our Ingenuity|serieslink=The Engines of Our Ingenuity|number=1741|transcript=The Witch of Agnesi|credits=John H. Lienhard|network=NPR|station=KUHF-FM Houston|airdate=2002}} == Vanjski linkovi == {{commons|Witch of Agnesi}} * [http://demonstrations.wolfram.com/WitchOfAgnesi/ Witch of Agnesi] od Chrisa Bouchera bazirano na radu [[Eric W. Weisstein|Erica W. Weissteina]], [[The Wolfram Demonstrations Project]]. * [http://mathforum.org/dynamic/java_gsp/witch.html The Witch of Agnesi] – Mathforum.org Java applet [[Kategorija:Krive]] tj7kax4d9ex683dbw5et15a79b1ucxd Emirates Cup 0 429587 3917330 3760767 2026-08-09T21:11:53Z Topnik95 56539 3917330 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometna liga | država = {{ZID|Engleska}} | ekipe = 2 | ime = Emirates Cup | konfederacija = | logo = Emirates Cup (20191123862).jpg | najuspješniji_klub = [[Arsenal FC|Arsenal]] (9 titula-muškarci) <br /> [[FC Bayern München (ženski odjel)|Bayern]] (1 titula - žene) | osnovana = {{start date and age|2007|df=yes}}. | piksela = 250 | sezona = | trenutno = | šampioni = [[Borussia Dortmund]] (1. titula) | internet_stranica = [https://www.arsenal.com/feature/the-complete-history-of-the-emirates-cup-aJEZe6T67OT9 Internet stranica] }} '''Emirates Cup''' je pred-sezonsko nogometno takmičenje na kojem je domaćin engleski nogometni klub [[Arsenal FC|Arsenal]]. Utakmice se igraju na [[Stadion Emirates|Emirates Stadionu]] u [[London]]u. Takmičenje je osnovano 2007. godine po istoimenom glavnom Arsenalovom sponzoru Emirates.<ref>{{Cite web|url=http://www.emirates.com/english/about/emirates-sponsorships/football/emirates-cup.aspx|title=The Emirates Cup {{!}} Emirates Sponsorships {{!}} Football|date=5. 4. 2016|access-date=26. 4. 2017|archive-date=5. 4. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160405101439/http://www.emirates.com/english/about/emirates-sponsorships/football/emirates-cup.aspx|url-status=bot: unknown}}</ref> Emirates Cup se održao svakog ljeta, osim 2012. zbog [[Olimpijske igre 2012.|Olimpijskih igara]] , 2016. zbog [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2016.|Evropskog Prvenstva]], 2018. zbog renoviranja stadiona te 2020 i 2021 zbog [[COVID-19]] pandemije. Arsenal je najuspješniji klub sa 9 titula. Trenutni aktuelni prvak je [[Borussia Dortmund]]. == Turniri == {| class="wikitable" |+'''Emirates Cup – Muškarci''' !# !Godina !Prvak !Drugoplasirani !Trećeplasirani !Četvrtoplasirani !Ref. |- |1 |[[Emirates Cup 2007.|2007]] |{{ZD|ENG}} [[Arsenal FC|Arsenal]] |{{ZD|FRA}} [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]] |{{ZD|ŠPA}} [[Valencia CF|Valencia]] |{{ZD|ITA}} [[FC Inter Milano|Inter]] |<ref>{{Cite web|url=http://www.rsssf.com/tablese/emiratescup07.html|title=Emirates Cup 2007|website=www.rsssf.com|access-date=26. 4. 2017}}</ref> |- |2 |[[Emirates Cup 2008.|2008]] |{{ZD|NJE}} [[Hamburger SV|Hamburg]] |{{ZD|ŠPA}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] |{{ZD|ENG}} [[Arsenal FC|Arsenal]] |{{ZD|ITA}} [[Juventus FC|Juventus]] |<ref>{{Cite web|url=http://www.rsssf.com/tablese/emiratescup08.html|title=Emirates Cup 2008|website=www.rsssf.com|access-date=26. 4. 2017}}</ref> |- |3 |[[Emirates Cup 2009.|2009]] |{{ZD|ENG}} [[Arsenal FC|Arsenal]] |{{ZD|ŠKO}} [[Rangers FC|Rangers]] |{{ZD|ŠPA}} [[Atlético Madrid]] |{{ZD|FRA}} [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]] |<ref>{{Cite web|url=http://www.rsssf.com/tablese/emiratescup09.html|title=Emirates Cup 2009|website=www.rsssf.com|access-date=26. 4. 2017}}</ref> |- |4 |[[Emirates Cup 2010.|2010]] |{{ZD|ENG}} [[Arsenal FC|Arsenal]] |{{ZD|FRA}} [[Olympique Lyonnais|Lyon]] |{{ZD|ŠKO}} [[Celtic FC|Celtic]] |{{ZD|ITA}} [[AC Milan]] |<ref>{{Cite web|url=http://www.rsssf.com/tablese/emiratescup10.html|title=Emirates Cup 2010|website=www.rsssf.com|access-date=26. 4. 2017}}</ref> |- |5 |[[Emirates Cup 2011.|2011]] |{{ZD|USA}} [[New York Red Bulls]] |{{ZD|FRA}} [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]] |{{ZD|ENG}} [[Arsenal FC|Arsenal]] |{{ZD|ARG}} [[Boca Juniors]] |<ref>{{Cite web|url=http://www.rsssf.com/tablese/emiratescup11.html|title=Emirates Cup 2011|website=www.rsssf.com|access-date=26. 4. 2017}}</ref> |- |6 |[[Emirates Cup 2013.|2013]] |{{ZD|TUR}} [[Galatasaray SK|Galatasaray]] |{{ZD|POR}} [[FC Porto|Porto]] |{{ZD|ENG}} [[Arsenal FC|Arsenal]] |{{ZD|ITA}} [[SSC Napoli|Napoli]] |<ref>{{Cite web|url=http://www.rsssf.com/tablese/emiratescup13.html|title=Emirates Cup 2013|website=www.rsssf.com|access-date=26. 4. 2017}}</ref> |- |7 |[[Emirates Cup 2014.|2014]] |{{ZD|ŠPA}} [[Valencia CF|Valencia]] |{{ZD|ENG}} [[Arsenal FC|Arsenal]] |{{ZD|FRA}} [[AS Monaco FC|Monaco]] |{{ZD|POR}} [[SL Benfica|Benfica]] |<ref>{{Cite web|url=http://www.rsssf.com/tablese/emiratescup14.html|title=Emirates Cup 2014|website=www.rsssf.com|access-date=26. 4. 2017}}</ref> |- |8 |[[Emirates Cup 2015.|2015]] |{{ZD|ENG}} [[Arsenal FC|Arsenal]] |{{ZD|ŠPA}} [[Villarreal CF|Villarreal]] |{{ZD|NJE}} [[VfL Wolfsburg|Wolfsburg]] |{{ZD|FRA}} [[Olympique Lyonnais|Lyon]] |<ref>{{Cite web|url=http://www.rsssf.com/tablese/emiratescup15.html|title=Emirates Cup 2015|website=www.rsssf.com|access-date=26. 4. 2017}}</ref> |- |9 |[[Emirates Cup 2017.|2017]] |{{ZD|ENG}} [[Arsenal FC|Arsenal]] |{{ZD|ŠPA}} [[Sevilla FC|Sevilla]] |{{ZD|NJE}} [[RB Leipzig]] |{{ZD|POR}} [[SL Benfica|Benfica]] |<ref>{{Cite web|url=https://indianexpress.com/article/sports/football/arsenal-win-emirates-cup-despite-lesser-wins-than-sevilla-4775228/|title=Arsenal win Emirates Cup despite lesser wins than Sevilla|date=31. 7. 2017|website=The Indian Express|language=en|access-date=6. 8. 2023}}</ref> |- |10 |[[Emirates Cup 2019.|2019]] |{{ZD|FRA}} [[Olympique Lyonnais|Lyon]] |{{ZD|ENG}} [[Arsenal FC|Arsenal]] | colspan="2" |— |<ref>{{Cite web|url=https://www.espn.co.uk/football/report/_/gameId/540531|title=Arsenal 1-2 Lyon (28 Jul, 2019) Game Analysis|website=ESPN|language=en|access-date=6. 8. 2023}}</ref> |- |11 |[[Emirates Cup 2022.|2022]] |{{ZD|ENG}} [[Arsenal FC|Arsenal]] |{{ZD|ŠPA}} [[Sevilla FC|Sevilla]] | colspan="2" |— |<ref>{{Cite web|url=https://www.skysports.com/football/news/11095/12661436/arsenal-6-0-sevilla-gabriel-jesus-scores-hat-trick-as-bukayo-saka-and-eddie-nketiah-round-off-emirates-cup-thrashing|title=Arsenal 6-0 Sevilla: Gabriel Jesus scores hat-trick as Bukayo Saka and Eddie Nketiah round off Emirates Cup thrashing|website=Sky Sports|language=en|access-date=6. 8. 2023}}</ref> |- |12 |[[Emirates Cup 2023.|2023]] |{{ZD|ENG}} [[Arsenal FC|Arsenal]] |{{ZD|FRA}} [[AS Monaco FC|Monaco]] | colspan="2" |— |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/emirates-cup-match-report-eddie-nketiah-gabriel-penalty-shootout|title=Report: Arsenal 1-1 Monaco (5-4 pens)|date=2. 8. 2023|website=Report: Arsenal 1-1 Monaco (5-4 pens)|language=en|access-date=6. 8. 2023}}</ref> |- |13 |[[Emirates Cup 2024.|2024]] |{{ZD|ENG}} [[Arsenal FC|Arsenal]] |{{ZD|FRA}} [[Olympique Lyonnais|Lyon]] | colspan="2" |— |<ref>{{Cite web|url=https://www.standard.co.uk/sport/football/arsenal-fc-vs-lyon-result-emirates-cup-b1175895.html|title=Arsenal rely on familiar threat in final pre-season win over Lyon|last=Verri|first=Matt|date=11. 8. 2024|website=Evening Standard|language=en|access-date=11. 8. 2024}}</ref> |- |14 |[[Emirates Cup 2025.|2025]] |{{ZD|ENG}} [[Arsenal FC|Arsenal]] |{{ZD|ŠPA}} [[Athletic Bilbao]] | colspan="2" |— |<ref>{{Cite web|url=https://www.standard.co.uk/sport/football/arsenal-fc-vs-athletic-club-emirates-cup-result-gyokeres-b1242224.html|title=Arsenal Emirates Cup highlights: Gyokeres off the mark in easy win over Athletic Club|last=Deniran-Alleyne|first=Tashan|date=9. 8. 2025|website=The Standard|language=en|access-date=14. 9. 2025}}</ref> |- |15 |[[Emirates Cup 2026.|2026]] |{{ZD|ENG}} [[Arsenal FC|Arsenal]] |{{ZD|NJE}} [[Borussia Dortmund]] | colspan="2" |— |<ref>{{Cite web|url=https://www.skysports.com/football/news/11670/13571075/arsenal-2-3-borussia-dortmund-mikel-artetas-side-defend-poorly-but-christos-tzolis-shines-as-gunners-lose-emirates-cup|title=arsenal 2-3 borussia-dortmund|access-date=9. 8. 2026}}</ref> |} {| class="wikitable" |+'''Emirates Cup – Žene''' !# !Godina !Prvak !Rezultat !Drugoplasirani !Ref. |- |1 |[[Emirates Cup 2019.|2019]] |{{ZD|NJE}} [[FC Bayern München (ženski odjel)|Bayern München]] |1–0 |{{ZD|ENG}} [[Arsenal LFC|Arsenal]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.espn.co.uk/football/report/_/gameId/540531|title=Arsenal 1-2 Lyon (28 Jul, 2019) Game Analysis|website=ESPN|language=en|access-date=6. 8. 2023}}</ref> |} == Osvajači == {| class="wikitable sortable" |+Muškarci !Tim !Prvak !Drugoplasirani !Trećeplasirani !Četvrtoplasirani |- |{{ZD|ENG}} [[Arsenal FC|Arsenal]] |9 |3 |3 |— |- |{{ZD|FRA}} [[Olympique Lyonnais|Lyon]] |1 |2 |— |1 |- |{{ZD|ŠPA}} [[Valencia CF|Valencia]] |1 |— |1 |— |- |{{ZD|TUR}} [[Galatasaray SK|Galatasaray]] |1 |— |— |— |- |{{ZD|NJE}} [[Hamburger SV|Hamburg]] |1 |— |— |— |- |{{ZD|USA}} [[New York Red Bulls]] |1 |— |— |— |- |{{ZD|NJE}} [[Borussia Dortmund]] |1 |— |— |— |- |{{ZD|FRA}} [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]] |— |2 |— |1 |- |{{ZD|ŠPA}} [[Sevilla FC|Sevilla]] |— |2 |— |— |- |{{ZD|FRA}} [[AS Monaco FC|Monaco]] |— |1 |1 |— |- |{{ZD|ŠPA}} [[Athletic Bilbao]] |— |1 |— |— |- |{{ZD|POR}} [[FC Porto|Porto]] |— |1 |— |— |- |{{ZD|ŠKO}} [[Rangers FC|Rangers]] |— |1 |— |— |- |{{ZD|ŠPA}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] |— |1 |— |— |- |{{ZD|ŠPA}} [[Villarreal CF|Villarreal]] |— |1 |— |— |- |{{ZD|ŠPA}} [[Atlético Madrid]] |— |— |1 |— |- |{{ZD|ŠKO}} [[Celtic FC|Celtic]] |— |— |1 |— |- |{{ZD|NJE}} [[RB Leipzig]] |— |— |1 |— |- |{{ZD|NJE}} [[VfL Wolfsburg|Wolfsburg]] |— |— |1 |— |- |{{ZD|POR}} [[SL Benfica|Benfica]] |— |— |— |2 |- |{{ZD|ARG}} [[Boca Juniors]] |— |— |— |1 |- |{{ZD|ITA}} [[FC Inter Milano|Inter]] |— |— |— |1 |- |{{ZD|ITA}} [[Juventus FC|Juventus]] |— |— |— |1 |- |{{ZD|ITA}} [[AC Milan]] |— |— |— |1 |- |{{ZD|ITA}} [[SSC Napoli|Napoli]] |— |— |— |1 |} {| class="wikitable sortable" |+Žene !Tim !Prvak !Drugoplasirani |- |{{ZD|NJE}} [[FC Bayern München (ženski odjel)|Bayern München]] |1 |— |- |{{ZD|ENG}} [[Arsenal LFC|Arsenal]] |— |1 |} == Reference == <references responsive="" />{{Emirates Cup}}{{Arsenal FC}} [[Kategorija:Arsenal FC]] [[Kategorija:Emirates Cup]] ar8qtlerr1u4el0728t1lpe3lk5tez8 Slatinski Dol 0 433404 3917332 3868630 2026-08-09T21:34:32Z ~2026-43971-08 184551 3917332 wikitext text/x-wiki {{Infobox |titlestyle = background:#cedff2; |title = Slatinski Dol |header1 = Osnovni podaci |label2 = Država |data2 = [[Slovenija]] |label3 = Regija |data3 = [[Štajerska]] |label4 = Statistička regija |data4 = [[Podravska statistička regija]] |label5 = Općina |data5 = [[Općina Kungota|Kungota]] |label6 = Površina |data6 = 2,63 km² |label7 = Stanovništvo |data7 = 197 (2026.) |label8 = Nadmorska visina |data8 = 295,5 m |label9 = Koordinate |data9 = {{coord|46|39|4.44|N|15|36|13.01|E|region:SI|display=inline,title}} |image10 = {{Location map|Slovenia|lat=46.65123|long=15.60361|label=Slatinski Dol|caption=Lega Slatinskog Dola u Sloveniji}} }} '''Slatinski Dol''' je [[razloženo naselje]] u zapadnom dijelu [[Slovenske gorice|Slovenskih gorica]] u sjeveroistočnoj [[Slovenija|Sloveniji]]. Dio je [[Općina Kungota|Općine Kungota]] u [[Podravska statistička regija|Podravskoj statističkoj regiji]]. Naselje se nalazi u ruralnom području sjeverno i zapadno od [[Zgornja Kungota|Zgornje Kungote]] te je dio šireg područja oko [[Svečina|Svečine]]. == Geografija == Slatinski Dol nalazi se u zapadnom dijelu Slovenskih gorica, brežuljkastom području sjeveroistočne Slovenije u blizini granice s [[Austrija|Austrijom]]. Naselje ima razuđen raspored kuća, poljoprivrednih gazdinstava i drugih ruralnih objekata, bez jednog zbijenog središta. Naselje zauzima površinu od približno 2,63 km². Nalazi se na nadmorskoj visini od približno 295,5 metara. Slatinski Dol smješten je između [[Zgornja Kungota|Zgornje Kungote]] i [[Svečina|Svečine]]. Okolni krajolik čine valovita brda, poljoprivredne površine, vinogradi, voćnjaci i šumovita područja. Približne koordinate naselja su {{coord|46.65123|15.60361|region:SI|name=Slatinski Dol}}. == Krajolik == Krajolik oko Slatinskog Dola karakterističan je za zapadne Slovenske gorice. Gazdinstva i kuće raštrkani su po padinama, dok poljoprivredne površine prate prirodni oblik terena. Vinogradi su važan dio šireg područja Kungote i Svečine. Kombinacija vinograda, voćnjaka, polja, šuma i raštrkanih gazdinstava daje području karakterističan ruralni izgled. Okolna brda pružaju pogled na Slovenske gorice i susjedni austrijski krajolik. == Poljoprivreda i vinogradarstvo == Poljoprivreda je tradicionalno važan dio života u Slatinskom Dolu i okolnim naseljima. Šire područje Svečine posebno je povezano s [[vinogradarstvo|vinogradarstvom]] i voćarstvom. Vinogradi se nalaze na pogodnim sunčanim padinama, dok se ostalo poljoprivredno zemljište koristi za uzgoj usjeva, stočarstvo i voćnjake. Proizvodnja vina važan je dio lokalne privrede i kulturnog identiteta Općine Kungota. Područje pripada vinorodnom području [[Štajerska Slovenija]]. == Stanovništvo == Prema [[Statistički ured Republike Slovenije|Statističkom uredu Republike Slovenije]] (SURS), Slatinski Dol je prema [[Popis stanovništva Slovenije 2002.|popisu stanovništva iz 2002. godine]] imao 195 stanovnika. Popis iz 2002. godine zabilježio je 98 muškaraca i 97 žena. Naselje je imalo 68 domaćinstava, s prosječno približno 2,9 stanovnika po domaćinstvu. {| class="wikitable" |+ Stanovništvo Slatinskog Dola ! Godina ! Stanovništvo | ! Domaćinstva | | ------------- | | 2002. | | 195 | | 68 | | - | | 2026. | | 197 | | | | } | == Uprava == Slatinski Dol dio je [[Općina Kungota|Općine Kungota]], jedne od općina u sjeveroistočnoj Sloveniji. Općina se nalazi u zapadnim Slovenskim goricama i graniči s Austrijom. Administrativno središte općine je [[Zgornja Kungota]]. Slatinski Dol pripada mjesnoj zajednici [[Svečina]]. Mjesna zajednica obuhvata područje oko Svečine i nekoliko okolnih ruralnih naselja. == Historija == Slatinski Dol dio je historijskog područja [[Svečina|Svečine]]. Naselje je historijski bilo povezano sa župom Svečina i okolnim ruralnim zajednicama. Historijski župni zapisi Svečine sadrže podatke o stanovnicima okolnih naselja. U župi su sačuvane historijske matične knjige koje datiraju nekoliko stoljeća unazad. Razvoj Slatinskog Dola bio je usko povezan s poljoprivredom, vinogradarstvom te mrežom gazdinstava i ruralnih puteva u Slovenskim goricama. == Saobraćaj == Slatinski Dol povezan je s okolnim naseljima lokalnim cestama. Naselje je dio lokalne cestovne mreže koja povezuje područja Svečine i Zgornje Kungote. Najbliži veći urbani centar je [[Maribor]], koji se nalazi južno od naselja. Do [[Autocesta A1 (Slovenija)|autoceste A1]] i drugih glavnih saobraćajnih pravaca može se doći preko šireg područja Maribora. == Turizam == Ruralni krajolik oko Slatinskog Dola dio je turističkog područja Općine Kungota i Svečine. Pješačke i biciklističke staze prolaze okolnim područjem i povezuju vinograde, gazdinstva i naselja Slovenskih gorica. Staza ''Put prijateljstva i kulture'' ({{lang|sl|Pot prijateljstva in kulture}}) prolazi kroz Slatinski Dol i nekoliko drugih naselja na području Svečine. Staza povezuje područja uz granicu s Austrijom s naseljima i kulturnim znamenitostima Općine Kungota. Okolni vinogradarski krajolik također je povezan s vinskim turizmom, planinarenjem i biciklizmom. == Lokalna zajednica == Slatinski Dol dio je ruralne zajednice oko Svečine. Aktivnosti lokalne zajednice organizuju se kroz Općinu Kungota i lokalne strukture mjesnih zajednica. Šire područje Svečine obuhvata različite kulturne, poljoprivredne i turističke aktivnosti. == Privreda == Naselje ima pretežno ruralni karakter. Poljoprivreda, vinogradarstvo i voćarstvo tradicionalno čine osnovu lokalne privrede. Za okolno područje karakteristična su manja gazdinstva i porodična poljoprivredna imanja. Turizam i smještajne djelatnosti također su dio lokalne privrede. == Obližnja naselja == Slatinski Dol okružen je s nekoliko naselja u Općini Kungota, među kojima su: * [[Svečina]] * [[Zgornja Kungota]] * [[Slatina, Kungota|Slatina]] * [[Špičnik]] * [[Ciringa]] * [[Plač]] * [[Podigrac]] * [[Zgornje Vrtiče]] == Vidi također == * [[Općina Kungota]] * [[Svečina]] * [[Slovenske gorice]] * [[Štajerska]] * [[Podravska statistička regija]] * [[Slovenija]] == Izvori == {{Reflist}} == Vanjske poveznice == * [https://www.kungota.si/ Općina Kungota] * [https://www.geopedia.world/#T12_L362_F2473:3631_x1735102.4441871634_y5886884.391945628_s14_b2345 Slatinski Dol na Geopediji] [[Kategorija:Naseljena mjesta u Općini Kungota]] gv3ebhssnhtlm0s0brfrpz533vo3qk2 Izvršno vijeće Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine 0 452906 3917303 3789062 2026-08-09T16:37:19Z Z1KA 87045 3917303 wikitext text/x-wiki {{Infokutija izvršna vlast | ime = Izvršno vijeće Skupštine<br>SR Bosne i Hercegovine | izvorno_ime = Vlada Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine | saziv = [[Spisak saziva Izvršnog vijeća Skupštine SR Bosne i Hercegovine|Spisak saziva]] | slika = Coat of Arms of the Socialist Republic of Bosnia and Herzegovina.svg | veličina_slike = 100px | opis_slike = [[Grb]] [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]] | osnovano = 26. april 1945.<br>{{Small|([[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine#Treće zasjedanje|Treće zasjedanje]] [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine|ZAVNOBiH]]-a)}} | raspušteno = 15. juni 1992. | teritorija = {{ZID|SR Bosna i Hercegovina}} | titula_vođe = [[Izvršno vijeće Skupštine SR Bosne i Hercegovine#Spisak predsjednika|Predsjednik Izvršnog vijeća Skupštine]] | imenuje = [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupština SRBiH]] | glavni_organ = [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupština SRBiH]] | ministarstva = | okvir_stil = | naslov = 9 | naslov_stil = font-weight:normal; text-align:left; | podaci_stil = | podaci = | responsible = [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupština SRBiH]] | budžet = | sjedište = [[Zgrada prijateljstva između Grčke i Bosne i Hercegovine|Zgrada Izvršnog vijeća]], Trg Đure Pucara 1, [[Sarajevo]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]] | veb-sajt = }} '''Izvršno vijeće Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine''' bio je naziv za [[Izvršna vlast|izvršnu vlast]] ([[Vlada|vladu]]) [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]], u periodu od 1953. do 1990, dok je naziv Vlada korišten u dva navrata, od 1945. do 1953. i od 1990. do 1992.<ref>{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/Content/Read/182?title=ParlamentarizamuBosniiHercegoviniuperiodu1945.%E2%80%931990.|title=Parlamentarizam u Bosni i Hercegovini u periodu 1945.–1990.|website=www.parlament.ba|access-date=3. 2. 2024}}</ref> == Naziv == Zvanični nazivi ove institucije tokom svog postojanja, od 1945. do 1992, bili su: * ''Narodna vlada Federalne Države Bosne i Hercegovine'' - od 1945. do 1946. * ''Vlada Narodne Republike Bosne i Hercegovine'' - do 1946. do 1953. * ''Izvršno vijeće [[Narodna skupština Bosne i Hercegovine|Narodne skupštine Narodne Republike Bosne i Hercegovine]]'' - od 1953. do 1963. * ''Izvršno vijeće Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine'' - od 1963. do 1990. * ''Vlada Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine'' - do 1990. do 1992. Također, u zvaničnoj upotrebi koristio se i naziv ''Republičko izvršno vijeće'', da bi se razlikovalo od [[Savezno izvršno vijeće|Saveznog izvršnog vijeća]]. Često su se koristile i skraćene varijante imena: ''Izvršno vijeće SRBiH'' ili ''Izvršno vijeće BiH''. == Sastav == Prema [[Ustav Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Ustavu SRBiH]], Izvršno vijeće predstavljalo je izvršni organ [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupštine SR Bosne i Hercegovine]] i sačinjavali su ga: * Predsjednik izvršnog vijeća, odnosno predsjednik vlade, * Članovi vijeća, koje je birala skupština, * Republički sekretari vijeća, odnosno ministri. == Historija == {{sekcija}} == Spisak predsjednika == {{Glavni|Spisak predsjednika vlada Bosne i Hercegovine}} {| class="wikitable" style="text-align:center" !# !Portret ! width="180" |Ime i prezime ! colspan="2" |Mandat !Saziv !Stranka |- ! colspan="7" |Ministar za Bosnu i Hercegovinu u [[Privremena vlada Demokratske Federativne Jugoslavije|Privremenoj vladi DFJ]] |- ! style="background-color:#FF0000; color:white;" |- |[[Datoteka:Rodoljub_Čolaković_1.jpg|110x110piksel]] |[[Rodoljub Čolaković]] {{small|(1900–1983)}} |7. mart 1945. |27. april 1945. |[[Privremena vlada Demokratske Federativne Jugoslavije|Privremena vlada DFJ]] |[[Savez komunista Bosne i Hercegovine|KP BiH]] ([[Savez komunista Jugoslavije|KPJ]]) |- ! colspan="7" |Predsjednik Narodne vlade Federalne Države BiH |- ! style="background-color:#FF0000; color:white;" |1. |[[Datoteka:Rodoljub_Čolaković_1.jpg|110x110piksel]] |[[Rodoljub Čolaković]] {{small|(1900–1983)}} |27. april 1945. |14. februar 1946. |[[Saziv Narodne vlade FD Bosne i Hercegovine (Rodoljub Čolaković)|Narodna vlada FDBiH]] |[[Savez komunista Bosne i Hercegovine|KP BiH]] ([[Savez komunista Jugoslavije|KPJ]]) |- ! colspan="7" |Predsjednik vlade Narodne Republike BiH |- ! style="background-color:#FF0000; color:white;" |2. |[[Datoteka:Rodoljub_Čolaković_1.jpg|110x110piksel]] |[[Rodoljub Čolaković]] {{small|(1900–1983)}} |22. novembar 1946. |septembar 1948. |[[Saziv Vlade NR Bosne i Hercegovine (Rodoljub Čolaković)|I Vlada NRBiH]] | rowspan="2" |[[Savez komunista Bosne i Hercegovine|KP BiH]] ([[Savez komunista Jugoslavije|KPJ]]) |- ! style="background-color:#FF0000; color:white;" |3. |[[Datoteka:Đuro_Pucar_(cropped).jpg|122x122piksel]] |[[Đuro Pucar]] {{small|(1899–1979)}} |septembar 1948. |mart 1953. |[[Saziv Vlade NR Bosne i Hercegovine (Đuro Pucar)|II Vlada NRBiH]] |- ! colspan="7" |Predsjednik Izvršnog vijeća Narodne Republike BiH |- ! style="background-color:#FF0000; color:white;" |(3.) |[[Datoteka:Đuro_Pucar_(cropped).jpg|122x122piksel]] |[[Đuro Pucar]] {{small|(1899–1979)}} |mart 1953. |decembar 1953. |[[Saziv Vlade NR Bosne i Hercegovine (Đuro Pucar)|II Vlada NRBiH]] | rowspan="3" |[[Savez komunista Bosne i Hercegovine|SK BiH]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |- ! style="background-color:#FF0000; color:white;" |4. |[[Datoteka:Avdo_Humo.jpg|118x118piksel|bez okvira]] |[[Avdo Humo]] {{small|(1914–1983)}} |decembar 1953. |1956. |[[Saziv Izvršnog vijeća NR Bosne i Hercegovine (Avdo Humo)|I Izvršno vijeće NRBiH]] |- ! style="background-color:#FF0000; color:white;" |5. |[[Datoteka:Osman_Karabegovic.jpg|104x104piksel|bez okvira]] |[[Osman Karabegović]] {{small|(1914–1983)}} |1956. |1963. |[[Saziv Izvršnog vijeća NR Bosne i Hercegovine (Osman Karabegović)|II Izvršno vijeće NRBiH]] |- ! colspan="7" |Predsjednik Izvršnog vijeća Socijalističke Republike BiH |- ! style="background-color:#FF0000; color:white;" |6. |[[Datoteka:Hasan_brkic_cropped.png|121x121piksel|bez okvira]] |[[Hasan Brkić]] {{small|(1913–1965)}} |1963. |1965. |[[Saziv Izvršnog vijeća SR Bosne i Hercegovine (Hasan Brkić)|III Izvršno vijeće SRBiH]] | rowspan="9" |[[Savez komunista Bosne i Hercegovine|SK BiH]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |- ! style="background-color:#FF0000; color:white;" |7. |[[Datoteka:Rudi_Kolak.jpg|130x130piksel|bez okvira]] |[[Rudi Kolak]] |1965. |1967. |[[Saziv Izvršnog vijeća SR Bosne i Hercegovine (Rudi Kolak)|IV Izvršno vijeće SRBiH]] |- ! style="background-color:#FF0000; color:white;" |8. |[[Datoteka:Branko_Mikulić_(1988).jpg|112x112piksel]] |[[Branko Mikulić]] {{small|(1928–1994)}} |1967. |1969. |[[Saziv Izvršnog vijeća SR Bosne i Hercegovine (Branko Mikulić)|V Izvršno vijeće SRBiH]] |- ! style="background-color:#FF0000; color:white;" |9. |[[Datoteka:Dragutin_Kosovac.jpg|112x112piksel|bez okvira]] |[[Dragutin Kosovac]] {{small|(1924–2012)}} |1969. |april 1974. |[[Saziv Izvršnog vijeća SR Bosne i Hercegovine (Dragutin Kosovac)|VI Izvršno vijeće SRBiH]] |- ! style="background-color:#FF0000; color:white;" |10. |[[Datoteka:Milanko_Renovica.jpg|84x84piksel]] |[[Milanko Renovica]] {{small|(1928-2013)}} |april 1974. |28. april 1982. |[[Saziv Izvršnog vijeća SR Bosne i Hercegovine (Milanko Renovica)|VII Izvršno vijeće SRBiH]]<br>[[Saziv Izvršnog vijeća SR Bosne i Hercegovine (Milanko Renovica II)|VIII Izvršno vijeće SRBiH]] |- ! style="background-color:#FF0000; color:white;" |11. |[[Datoteka:Seid_Maglajlija.jpg|121x121piksel|bez okvira]] |[[Seid Maglajlija]] |28. april 1982. |28. april 1984. |[[Saziv Izvršnog vijeća SR Bosne i Hercegovine (Seid Maglajlija)|XI Izvršno vijeće SRBiH]] |- ! style="background-color:#FF0000; color:white;" |12. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Gojko Ubiparip]] |28. april 1984. |april 1986. |[[Saziv Izvršnog vijeća SR Bosne i Hercegovine (Gojko Ubiparip)|X Izvršno vijeće SRBiH]] |- ! style="background-color:#FF0000; color:white;" |13. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Josip Lovrenović]] |april 1986. |april 1988. |[[Saziv Izvršnog vijeća SR Bosne i Hercegovine (Josip Lovrenović)|XI Izvršno vijeće SRBiH]] |- ! style="background-color:#FF0000; color:white;" |14. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Marko Ćeranić]] |april 1988. |20. decembar 1990. |[[Saziv Izvršnog vijeća SR Bosne i Hercegovine (Marko Ćeranić)|XII Izvršno vijeće SRBiH]] |- ! colspan="7" |Predsjednik Vlade Socijalističke Republike BiH |- ! style="background-color:#0064AA; color:white;" |15. |[[Datoteka:Jure_Pelivan.jpg|107x107piksel|bez okvira]] |[[Jure Pelivan]] {{small|(1928–2014)}} |20. decembar 1990. |15. juni 1992. |[[Saziv Vlade SR Bosne i Hercegovine (Jure Pelivan)|I Vlada SRBiH]] |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |} == Također pogledajte == * [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina]] * [[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] * [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine|ZAVNOBiH]] * [[Narodna skupština Bosne i Hercegovine]] * [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] == Literatura == {{portal|SFRJ}} * ''Hronologija Radničkog pokreta i SKJ 1919-1979'' (knjiga treća). "Institut za savremenu istoriju" Beograd i "Narodna knjiga" Beograd, 1980. == Reference == {{Refspisak}} {{Vlade SFRJ}} {{Kabineti Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Izvršno vijeće Skupštine SR Bosne i Hercegovine|*]] [[Kategorija:Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Vlade republika SFRJ|Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Vlade Bosne i Hercegovine]] 9tfb9a9um5svhadlnnxz4hazv4lu8av Siret (rijeka) 0 456220 3917289 3871460 2026-08-09T15:20:20Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917289 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Siret | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = Pogled na rijeku Siret u blizini Mirceștija | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | izvor = [[Istočni Karpati]], [[Černjivačka oblast]], [[Ukrajina]] | ušće = Dunav ([[Galați]], [[Galați (olrug)|Okrug Galați]], [[Rumunija]]) | progresija = | države kroz koje protiče = [[Ukrajina]], [[Rumunija]] | lokacija = | etimologija = | dužina = 647 | dužina_km = | dužina_mi = | nadmorska visina izvora = 1.238 | nadmorska visina ušća = | prosječni protok = 250&nbsp;m<sup>3</sup>/s | sliv = [[Crno more|Crnomorski]] | površina sliva = 44.811 | riječni_sistem = | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = | prazno_ime = | prazno_info = }} '''Siret''' ({{jez-uk|Сірет ili Серет}}; {{jez-hu|Szeret}}; {{jez-ru|Сирет}}) je [[rijeka]] koja izvire u [[Karpati]]ma, u sjevernom dijelu historijske regije [[Bukovina|Bukovine]] u [[Ukrajina|Ukrajini]]. Uglavnom teče prema jugu, manjim dijelom kroz Ukrajinu a ostatkom toka kroz Rumuniju gdje se kod grada [[Galați]]ja uliva u [[Dunav]]. Dužine je 647&nbsp;km,<ref name=rowater>[http://www.rowater.ro/dasiret/planul%20de%20management%20al%20bazinului%20hidrografic%20sire/planul%20de%20management%20al%20spatiului%20hidrografic%20siret/plan%20management%20sh%20siret%20-%20vol.%20i.pdf Planul de management al spațiului hidrografic Siret] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190807232335/http://www.rowater.ro/dasiret/planul%20de%20management%20al%20bazinului%20hidrografic%20sire/planul%20de%20management%20al%20spatiului%20hidrografic%20siret/plan%20management%20sh%20siret%20-%20vol.%20i.pdf |date=7. 8. 2019 }}, Administrația Națională Apele Române</ref> od čega je 559&nbsp;km toka kroz Rumuniju<ref name=rowater/><ref name=Das>{{cite journal |last=Dăscălița |first=Dan |date=2011 |title=Integrated water monitoring system applied by Siret river basin administration from Romania |url=http://pesd.ro/articole/nr.5/2/05.%20Das.pdf |journal=Present Environment and Sustainable Development |publisher= |volume=5 |issue=2 |pages=45-60 |doi= |access-date=14. 10. 2019 |archive-date=9. 10. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161009213713/http://pesd.ro/articole/nr.5/2/05.%20Das.pdf |url-status=dead }}</ref> a ostatak kroz Ukrajinu. Površina sliva iznosi 44.811&nbsp;km<sup>2</sup> od čega je 42.890&nbsp;km<sup>2</sup> u Rumuniji. Prosječan protok je 250 m<sup>3</sup>. == Gradovi i naselja == Tokom svog toka rijeka Siret protiče kroz mnoge gradove i naselja a neka od njih su (poredano od izvora ka ušću): Berehomet, Storozhynets, Siret, Grămești, Zvoriștea, Liteni, Dolhasca, Pașcani, Stolniceni-Prăjescu, Roman, Bacău, Adjud, Mărășești, Galați. == Pritoke == Slijedeće rijeke su pritoke Sireta (od izvora ka ušću): Lijeve: Bahna (Mihăileni), Molnița, Bahna (Lozna), Gârla Sirețel, Gârla Huțanilor, Vorona, Pleșu, Turbata, Pitrosul (ili Pietrosul), Trestioara, Sirețel, Sodomeni, Stolniceni, Hărmănești, Pârâul Țigăncilor, Mihailei, Boca, Albuia, Rediu, Vulpășești, Țiganca, Icușești, Glodeni, Râpaș, Moara, Valea Morii, Răcătău, Soci, Fulgeriș, Polocin, Lupa, Bârlad, Călmățui, Geru, Lozova, Valea lui Odobescu, Rusca, Mălina i Cătușa. Desne: Malyi Seret, Găvan, Negostina, Pârâul Mare, Verehia, Baranca, Leahu, Hănțești, Grigorești, Sălăgeni, Suceava, Șomuzul Mic, Șomuzul Mare, Probota, Conțeasca, Ruja, Valea Părului, Podul Turcului (ili Draga), Tămășeni, Moldova, Valea Neagră, Turbata, [[Bistrița (rijeka)|Bistrița]], Cleja, Răcăciuni, Orbeni, Valea Seacă, Botohan, Fântânele, Conțești, Trotuș, Valea Boului, Carecna, Zăbrăuț, Șușița, Gârla Morilor, Putna, Leica, Râmnicul Sărat i [[Buzău (rijeka)|Buzău]]. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commons category|Siret River}} {{Dunav}} [[Kategorija:Rijeke u Ukrajini]] [[Kategorija:Rijeke u Rumuniji]] [[Kategorija:Pritoke Dunava]] [[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]] gjiaaw0dk3sud7p7cnbd2zod39gvyqc Veliko ropsko jezero 0 459168 3917365 3917174 2026-08-10T05:59:49Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917365 wikitext text/x-wiki {{Geokutija|Jezero <!-- *** Gornji dio *** --> | ime =Veliko ropsko jezero | izvorno_ime = | drugo_ime =Tıdeè, Tinde’e, Tu Nedhé, Tucho | kategorija =Jezero <!-- *** Ime **** --> | etimologija = | nadimak = <!-- *** Slika *** --> | slika =Canada.A2002160.1920.721.250m.jpg | opis_slike =Satelitski prikaz Velikog ropskog jezera i jezera Athabasca <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | država = Kanada | zastava_države =da | politička_podjela1 = | politička_podjela1_vrsta = | politička_podjela2 = | politička_podjela2_vrsta = | regija = | regija_vrsta =Sjeverozapadne teritorije | općina = <!-- *** Glavno jezero, objekti što pripadaju u ovaj dio i.t.d *** --> | matični = | grad =Yellowknife, Hay River, Benchoko, Fort Resolution, Lutselk'e, Hay River Reserve, Ndilo | rijeka = | znamenitost = <!-- *** Pritoci *** --> | pritoke_lijevo = | pritoke_desno = <!-- *** Položaj, izvor i ušće *** --> | izvor = | izvor_položaj = | izvor_regija = | izvor_država = | izvor_visina = | source_lat_d = | source_lat_m = | source_lat_s = | source_lat_NS = | source_long_d = | source_long_m = | source_long_s = | source_long_EW = | izvor_sliv = | ušće = | ušće_položaj = | ušće_regija = | ušće_država = | ušće_visina = | mouth_lat_d = | mouth_lat_m = | mouth_lat_s = | mouth_lat_NS = | mouth_long_d = | mouth_long_m = | mouth_long_s = | mouth_long_EW = <!-- *** Dimenzije *** --> | nadmorska_visina = | površina = | dužina =469 | širina =203 | dubina =41 | zapremina =1.580.000.000.000 | razvodnica = <!-- *** Tok *** --> | pražnjenje = | pražnjenje_max = | pražnjenje_min = <!-- *** Slobodni polji *** --> | prazno = | prazno_vrsta = <!-- *** Karta *** --> | karta = | razmjer_karte = | karta_lokacija_x = 35| širina_minuta = 25| širina_sekundi = 23 | širina_SJ = S | karta_lokacija_y = 32| dužina_minuta = 29| dužina_sekundi = 17| dužina_IZ = I <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} '''Veliko ropsko jezero''' (engleski: ''Great Slave Lake''; francuski: ''Grand lac des Esclaves'') je drugo po veličini [[jezero]] [[Sjeverozapadne teritorije|Sjeverozapadnih teritorija]] [[Kanada|Kanade]] (iza [[Veliko medvjeđe jezero|Velikog medvjeđeg jezera]]). Najdublje je jezero [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]] (dubina od 614 metara),<ref>Hebert, Paul (2007). "[https://web.archive.org/web/20120112102959/http://www.eoearth.org/article/Great_Slave_Lake,_Northwest_Territories Encyclopedia of Earth]". Great Slave Lake, Northwest Territories. Environmental Information Coalition, National Council for Science and the Environment. [http://www.eoearth.org/article/Great_Slave_Lake,_Northwest_Territories Original] arhiviran 12. januara 2012. Pristupljeno 21. 1. 2026.</ref> peto u Americi, a deseto na svijetu po površini. Dugo je 469&nbsp;km, a široko od 20 do 203&nbsp;km. Prostire se na površini od 27.200&nbsp;km<sup>2</sup>, a s pripadajućim [[Ostrvo|ostrvima]] čitava površina iznosi 28.568&nbsp;km<sup>2</sup>. Zapremina jezera kreće se od 1.070&nbsp;km<sup>3</sup> do 1.580&nbsp;km<sup>3</sup>,<ref>Schertzer, William M.; Rouse, Wayne R.; Blanken, Peter D.; Walker, Anne E. (August 2003). "[https://web.archive.org/web/20121013225252/http://www.colorado.edu/geography/blanken/PDF%20Copies%20of%20my%20papers/Over-lake%20meteorology%20and%20estimated%20bulk%20heat%20exchange%20of%20Great%20Slave%20Lake%20in%201998%20and%201999.pdf Over-Lake Meteorology and Estimated Bulk Heat Exchange of Great Slave Lake in 1998 and 1999]" (PDF). ''Journal of Hydrometeorology''. '''4''' (4). American Meteorological Society: 650. Bibcode: 2003JHyMe...4..649S. doi:10.1175/1525-7541(2003)004<0649:OMAEBH>2.0.CO;2. S2CID 24895512. [http://www.colorado.edu/geography/blanken/PDF%20Copies%20of%20my%20papers/Over-lake%20meteorology%20and%20estimated%20bulk%20heat%20exchange%20of%20Great%20Slave%20Lake%20in%201998%20and%201999.pdf Original] arhiviran 13. oktobra 2012. Pristupljeno 21. 1. 2026. <q>''The surface area of Great Slave Lake is 27,200 km2 with a total volume of 1,070 km3'' (van der Leeden et al. 1990)</q></ref> pa čak i do 2.088&nbsp;km<sup>3</sup>, što ga čini 10. ili 12. po veličini u svijetu. Jezero dijeli ime sa [[Domorodački narodi Amerike|domorodačkim]] [[narod]]om Slavey, pripadnicima porodice Dene, iako je naziv nastao iz egzonima koje su koristili njihovi susjedi Cree, a ne iz značenja vezanog za [[Robovlasništvo|ropstvo]] u savremenom smislu.<ref>Alexander Mackenzie. Voyages from Montreal, on the River St. Lawrence, through the continent of North America, to the Frozen and Pacific Oceans; in the years 1789 and 1793. With a preliminary account of the rise, progress, and present state of the Fur Trade of that country. London: Printed for T. Cadell, Jun, and W. Davis, Stand; Cobbett and Morgan, Pall-Mall; and W. Creech, at Edinburgh, by R. Noble, Old Bailey, 1801. pg. 3, footnote.</ref> Naselja koja se nalaze na jezeru uključuju (kružno od istoka): Łutselk'e, Fort Resolution, Hay River, Hay River Reserve, Behchokǫ̀, Yellowknife, Ndilǫ i Dettah. Jedina zajednica na istočnom kraku je Łutselk'e, hamlet od oko 350 ljudi, većinom pripadnika naroda Chipewyan (Dene). Na području jezera nalaze se i napušteni zimski kamp, [[pošta]] kompanije Hudson’s Bay, tvrđava Fort Reliance, kao i napušteni rudnik Pine Point i istoimeni grad na južnoj obali. == Porijeklo i geologija == Veliko ropsko jezero nastalo je kao rezultat [[Geologija|geoloških]] promjena tokom povlačenja [[Lednik|glečera]] u periodu [[holocen]]a, koji je započeo krajem [[pleistocen]]a, prije otprilike 11.400 godina, na području Sjeverozapadnih teritorija unutar [[Kanadski štit|Kanadskog štita]]. Na ostrvu Blanchet i na južnim i istočnim obalama jezera vidljivi su slojevi starih [[Sedimentne stijene|sedimentnih stijena]] koje su se taložile pod drevnim morima, dok tvrdi granitni pojasi otkrivaju drevni geološki reljef. Veliki dio jezera i okolnih ravnica nekada je pripadao prostranom ledničkom jezeru McConnell, koje je povezivalo Veliko ropsko jezero s Velikim medvjeđim i jezerom Athabasca, oblikujući današnji [[Pejzaž|krajolik]] s brojnim [[zaliv]]ima i [[ravnica]]ma. == Historija == === Domorodačko naseljavanje === Domorodački narodi naselili su područje oko Velikog ropskog jezera nakon povlačenja ledenjaka. Arheološki nalazi pokazuju kontinuitet naseljavanja dug više od 8.000 godina, uključujući kulture i tradicije Northern Plano, Shield Archaic, Arctic Small Tool i Taltheilei. Ovi nalazi ukazuju da je paleoindijska kultura i tradicija bila prisutna hiljadama godina, sa raznim oruđima i artefaktima koji svjedoče o životu i adaptacijama stanovnika u tom području.<ref>Pritzker, Barry (2000). [https://books.google.com/books?id=uiCWatRVT0gC&pg=PA512 A Native American encyclopedia : history, culture, and peoples]. Oxford University Press. S. 512. ISBN <bdi>9780195138979</bdi>.</ref> === Trgovina krznom === Veliko ropsko jezero pojavilo se na evropskim kartama sredinom 18. vijeka, u vrijeme širenja trgovine krznom iz [[Hudsonov zaliv|zaliva Hudson]] prema sjeverozapadu. Francuski istraživači ga nazivaju ''Grand lac des Esclaves'', što je kasnije prevedeno na engleski kao ''Great Slave Lake''.<ref>W.C. Noble (1981) "Prehistory of the Great Slave Lake and Great Bear Lake Region," In: Handbook of the North American Indians - Subarctic, Volume Six. Smithsonian Institution.</ref> Britanski trgovac krznom Samuel Hearne istraživao je jezero 1771. godine, dajući mu naziv Athapuscow. Godine 178, Laurent Leroux, trgovac [[krzno]]m, putuje prema sjeverozapadu Kanade i učestvuje u otvaranju toka rijeke [[Mackenzie]] za [[Trgovina|trgovinu]] krznom, postajući jedan od prvih evropskih istraživača obala jezera. === Američki graničari i pioniri === Godine 1897/98. američki graničar Charles "Buffalo" Jones otputovao je u [[Arktički krug]], gdje je njegova grupa prezimila u [[Koliba|kolibi]] izgrađenoj u blizini jezera. Njihovu priču o lovu na čopor vukova u blizini jezera potvrdili su 1907. godine Ernest Thompson Seton i Edward Alexander Preble, koji su pronašli [[Fosili|ostatke životinja]] u napuštenoj kolibi. === Rudarska historija i osnivanje Yellowknifea === Na sjevernom rubu jezera, tokom 1930-ih, otkriveno je [[zlato]], što je dovelo do formiranja grada [[Yellowknife]], koji je ubrzo postao glavni grad Sjeverozapadnih teritorija. Godine 1960. izgrađen je stalni put uz zapadnu obalu jezera, produžetak autoputa Mackenzie, danas poznat kao Autocesta Yellowknife ili Highway 3. === Moderni događaji i nesreće === Dana 24. januara 1978. [[Sovjetski Savez|sovjetski]] [[satelit]] [[Kosmos 954]], koji je sadržavao [[nuklearni reaktor]], pao je iz [[Orbita|orbite]] i raspao se u blizini Velikog ropskog jezera. Komadi nuklearne jezgre pali su u toj oblasti, a gotovo sav nuklearni otpad uklonjen je tokom zajedničke kanadsko-američke Operacije Jutarnje svjetlo.<ref>Quentin Bristow. "[https://web.archive.org/web/20110716023825/http://gsc.nrcan.gc.ca/gamma/ml_e.php Operation Morning Light]". Natural Resources Canada. [http://gsc.nrcan.gc.ca/gamma/ml_e.php Original] arhiviran 16. jula 2011. Pristupljeno 21. 1. 2026.</ref> === Prijedlozi za preimenovanje jezera === Krajem 2010-ih, mnogim mjestima u Sjeverozapadnim teritorijama vraćena su u prvobitna autohtona imena. Članovi organizacije Prvi narodi Dene Nahjo predložili su da se ime Velikog ropskog jezera promijeni jer se smatra neprimjerenim. Dëneze Nakehk'o, edukator i osnivač organizacije, izjavio je:<blockquote>"Veliko ropsko jezero zapravo je vrlo strašno ime, osim ako ste zagovornik ropstva. Ovo je prekrasno mjesto, veličanstveno je i ogromno, i trenutno ime na karti ne priliči ovom mjestu."</blockquote>Predloženi alternativni nazivi su Tu Nedhé (Dene Soline) i Tucho (Dehcho Dene).<ref>Cohen, Sidney (Septembar–Oktobar 2020). "Big Lake". ''Up Here''. Vol. 36, Br. 5. Pristupljeno 21. 1. 2026.</ref><ref>Mandeville, Curtis (21. juni 2016). "[https://www.cbc.ca/news/canada/north/decolonizing-nwt-place-names-1.3640819 Goodbye Great Slave Lake? Movement to decolonize N.W.T. maps is growing]". ''CBC News''. Pristupljeno 21. 1. 2026.</ref> == Geografija i priroda == [[File:Mackenzie River drainage basin.PNG|thumb|left|Sliv rijeke Mackenzie koji prikazuje položaj Velikog ropskog jezera u zapadnom Kanadskom Arktiku]] === Glavne karakteristike === Veliko ropsko jezero je dugo 469&nbsp;km, široko između 20 i 203&nbsp;km, sa površinom od oko 27.200&nbsp;km<sup>2</sup>, dok ukupna površina uključujući ostrva iznosi približno 28.568&nbsp;km<sup>2</sup>. Zapremina jezera varira između 1.070&nbsp;km<sup>3</sup> i 2.088&nbsp;km<sup>3</sup>, što ga svrstava među najveća jezera svijeta. Najveća dubina iznosi 614 m, što ga čini najdubljim jezerom u Sjevernoj Americi. === Obale i reljef === Glavne pritoke su rijeke Hay, Slave (sa pritokom Peace), Lockhart i Taltson, dok iz jezera ističe rijeka Mackenzie. Zapadna obala je pretežno šumovita. Istočna obala i sjeverni krak otvoreniji su, sa niskom vegetacijom, ravnicama i [[Žbun|grmljem]]. Južna i istočna obala dosežu rub Kanadskog štita. Obala je vrlo nepravilna, s brojnim zalivima i ostrvima. Istočni krak bogat je ostrvima i dio je predloženog Nacionalnog parka Thaidene Nene. Poluotok Pethei razdvaja istočni krak na zaliv McLeod na sjeveru i zaliv Christie na jugu, gdje je izmjerena najveća dubina jezera. === Led i močvare === [[Datoteka:Late April on Yellowknife Bay, NWT, Canada..JPG|thumb|center|upright=4|Zaliv Yellowknife u aprilu 2012. godine. Površinsko topljenje leda počinje otežavati kretanje i prevoz kućnim čamcim u blizini ostrva Jolliffe]] Jezero je u prosjeku poluzaleđeno osam mjeseci godišnje. Na nekim ravnicama koje ga okružuju formirale su se [[Močvara|močvare]]. Veliki dio jezera i okolnih ravnica nekada je bio dio ledničkog [[Jezero McConnell|jezera McConnell]], zajedno s Velikim medvjeđim i [[Athabasca (jezero)|jezerom Athabasca]]. Postoji i poznati ledeni put Dettah, dug 6,5 kilometara, koji zimi povezuje Yellowknife s domorodačkom zajednicom Dettah. Tokom ljeta, kada se jezero odledi, put od glavnog grada do domorodačkog naselja vodi preko Ingraham staze, duge 27 kilometara. === Ekologija i vodeni život === Zahvaljujući visokim nivoima hranjivih tvari koje donosi rijeka Slave, odsustvu zagađenja i invazivnih vrsta, jezero je bogato vodenom [[Fauna|faunom]], uključujući [[ribe]] i druge organizme. Jezero je bogato sljedećim vrstama riba: ozimica, [[jezerska pastrmka]], [[štuka]], [[smuđ]] i manić, a jezerska bijela riba je najzastupljenija. [[Klimatske promjene]], posebno kraći period [[Led|zaleđenosti]], utiču na populaciju riba. U jezeru su prisutni i rakovi veslonošci, dok je ribolov od vitalnog značaja za lokalnu [[Ekonomija|ekonomiju]] i [[Ishrana|ishranu]] [[Stanovništvo (biologija)|stanovništva]].<ref>{{Cite web|url=https://thecanadianencyclopedia.ca/en/article/great-slave-lake|title=Great Slave Lake|website=thecanadianencyclopedia.ca|language=en|access-date=21. 1. 2026}}</ref> === Kvalitet vode i zagađenje === Od 1999. godine postoji program praćenja potencijalnih zagađivača na rijeci Slave, jer su ranije studije pokazale da čak i netaknute vode Velikog ropskog jezera mogu biti osjetljive na zagađenje. Zabrinutost postoji zbog industrijskih aktivnosti na rijekama Peace i Athabasca, rudarske industrije u regionu, te atmosferskog transporta zagađivača s udaljenih industrijskih područja. Otkriveni zagađivači uključuju POP, PCB, DDT, toksafene i PAH. Istraživači vjeruju da će se situacija poboljšati smanjenjem izvora zagađenja. Očuvanje ekosistema je ključno za zdravlje vodenog svijeta, koji je važan kao hrana za lokalno stanovništvo, ali i za izvoz. == Vodene površine i pritoke == <div style="column-count:2;"> * Rijeka Emile * Rijeka Snare * Rijeka Wecho * Rijeka Stagg * Rijeka Yellowknife * Rijeka Beaulieu * Rijeka Waldron * Rijeka Hoarfrost * Rijeka Lockhart * Rijeka Snowdrift * Rijeka La Loche * Rijeka Thubun * Rijeka Terhul * Rijeka Taltson * Rijeka Slave * Rieka Little Buffalo * Rijeka Buffalo * Rijeka Hay * Potok Mosquito * Rijeka Duport * Jezero Marian * North Arm (sjeverni rukavac?) * Zaljev Yellowknife * Zaljev Resolution * Zaljev Deep * Zaljev McLeod * Zaljev Christie * Uvala Sulphur * Uvala Presqu’ile * Rijeka Rocher * Kanal Frank </div> == [[Turizam]] i [[Zabava|rekreacija]] == Veliko ropsko jezero, iako smješteno na visokoj sjevernoj geografskoj širini (sjeverno od 60. paralele), omogućava vodene i nautičke aktivnosti, slično jezerima u umjerenim klimatskim zonama. Jezero je slobodno od leda u periodu od maja do septembra, što omogućava plovidbu, jedrenje, kajakarenje, ribolov i krstarenje. Zbog svog geografskog položaja blizu Arktičkog kruga, ljetni dani traju od 18 do 20 sati, što dodatno pogoduje aktivnostima na otvorenom. Prosječne temperature u julu iznose 16,8&nbsp;°C. Sportski i komercijalni ribolov je zastupljen. Veći dio ulova, posebno bijele ribe, izvozi se u SAD za prehrambenu industriju dimljene ribe. Ribolov je i ključan za lokalnu ekonomiju i prehranu zajednica Prvih naroda. === Ptičji ekosistem === Zbog geografskog položaja, Veliko ropsko jezero se nalazi na migracijskoj ruti brojnih [[Ptice|ptica]]. Otoci, močvare i obale pružaju gnijezdilišta za razne vrste, a ovo područje služi i kao odmorište za ptice selice. Nakon odmora, ptice nastavljaju migracijski put dolinom rijeke Mackenzie prema obalama [[Arktički okean|Arktičkog okeana]]. Četiri ključna područja pružaju stanište sezonskoj populaciji ptica, zaštićenoj Konvencijom o pticama selicama: * Sjeverni krak: plitke, mutne vode, močvare i brojna ostrva pogodni su za čubaste patke, crvenogrle pilane, sjeverne šiljaste patke i divlje patke. Hiljade gusaka, labudova i pataka ovdje se hrane i odmaraju tokom proljetne migracije. * Zapadna ostrva Mirage: 97 ostrva koja služe gnijezdilištima za crvenogrle gnjurce, sjeverne falalope, parazitske pomornike i druge ptice gnijezdarice. * Istočni krak: bistre, duboke vode, stjenovita ostrva i litice pružaju gnijezdilišta galebovima, čigrama, patkama, ćelavim orlovima i drugim pticama grabljivicama. * Južne i zapadne obale: zalivi, močvare i nekoliko ostrva gdje se nalaze kalifornijski galebovi, srebrni galebovi, obični galebovi, galebovi jednokljuni i obične čigre. Ostrvo Egg je također stanište mnogih galebova. === Formiranje nacionalnog parka === Godine 1970, vlasti su odredile 7.407 kvadratnih kilometara istočnog dijela jezera kao moguće područje za [[nacionalni park]]. Nakon toga, 2005. godine, [[Parkovi Kanade]] preispitali su granice prijedloga nacionalnog parka iz 1970. godine, proširujući ga na površinu od 33.525 kilometara kvadratnih. U oktobru 2006, prijedlog za nacionalni park u istočnom kraku Velikog ropskog jezera uključen je u protokol o razumijevanju između poglavice Prvih naroda i kanadskog ministra za zaštitu okoliša, kako bi se provela studija izvodljivosti. Planirano je da konzultacije i pregovori sa uključenim zajednicama traju najmanje četiri godine. Dana 21. novembra 2007, Vlada Kanade najavila je stavljanje više od 10 miliona hektara zemljišta pod privremenu zaštitu u području istočnog dijela Velikog ropskog jezera, rijeke Ramparts i njenih močvara u Sjeverozapadnim teritorijama. Mjera je predstavljala korak ka uspostavljanju nacionalnog parka u području istočnog dijela Velikog ropskog jezera i nacionalnog područja za zaštitu divljih životinja rijeke Ramparts, kao i močvara u tom dijelu.<ref>{{Cite web|url=https://www.canada.ca/errors/404.html|title=Government of Canada Takes Landmark Action to Conserve Canada's North|last=Canada|first=Service|date=13. 10. 2015|website=www.canada.ca|access-date=9. 8. 2026|archive-date=2. 9. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240902234055/https://www.canada.ca/errors/404.html|url-status=dead}}</ref> {{efn|Ukupna površina od više od 10 miliona hektara odnosi se na sva područja obuhvaćena najavom Vlade Kanade od 21. novembra 2007, uključujući istočni rukavac jezera, rijeku Ramparts i njene močvarne predijele, te područje obuhvaćeno sporazumom s Prvim narodima Akaitcho Dene.}} == U popularnoj kulturi == === Televizija i emisije === Televizijski kanal ''[[Animal Planet]]'' je od 2014. do 2016. emitovao dokumentarnu seriju ''Ice Lake Rebels'', koja prikazuje svakodnevni život ljudi i [[Ribarstvo|ribara]] na području Velikog ropskog jezera.<ref>{{Cite web|url=https://www.rottentomatoes.com/tv/ice_lake_rebels|title=Ice Lake Rebels {{!}} Rotten Tomatoes|website=www.rottentomatoes.com|language=en|access-date=9. 8. 2026}}</ref> Također, šesta i sedma sezona emisije o preživljavanju pod imenom ''Alone'' snimane su uz obalu istočnog kraka jezera, oko 400 kilometara južno od Arktičkog kruga. === Književnost === Spominje se u romanu ''Journey'' (1989), autora Jamesa A. Michenera, gdje se opisuje prelazak pionira preko jezera 1897. godine.<ref>{{Cite news|title=MICHENER'S COLD LEFTOVERS|url=https://www.washingtonpost.com/archive/lifestyle/1989/07/05/micheners-cold-leftovers/c2e4303f-a024-4393-bcd3-9ebf9d708ac2/|newspaper=The Washington Post|date=5. 7. 1989|access-date=9. 8. 2026|issn=0190-8286|language=en-US|first=Gary|last=Paulsen}}</ref> == Također pogledajte == * [[Spisak jezera u Kanadi]] * [[Sjeverna željeznica Mackenzie]] == Reference == {{refspisak}} == Napomene == <references group="lower-alpha"/> == Dodatni izvori == * Canada. (1981). ''Sailing directions, Great Slave Lake and Mackenzie River''. Ottawa: Dept. of Fisheries and Oceans. ISBN <bdi>0-660-11022-9</bdi> * Gibson, J. J., Prowse, T. D., & Peters, D. L. (2006). "Partitioning impacts of climate and regulation on water level variability in Great Slave Lake." ''Journal of Hydrology''. 329 (1), 196. * Hicks, F., Chen, X., & Andres, D. (1995). "Effects of ice on the hydraulics of Mackenzie River at the outlet of Great Slave Lake, N.W.T.: A case study." ''Canadian Journal of Civil Engineering''. Revue Canadienne De G̐ưenie Civil. 22 (1), 43. * Kasten, H. (2004). ''The captain's course secrets of Great Slave Lake''. Edmonton: H. Kasten. ISBN <bdi>0-9736641-0-X</bdi> * Jenness, R. (1963). ''Great Slave Lake fishing industry''. Ottawa: Northern Co-ordination and Research Centre. Dept. of Northern Affairs and National Resources. * Keleher, J. J. (1972). ''Supplementary information regarding exploitation of Great Slave Lake salmonid community''. Winnipeg: Fisheries Research Board, Freshwater Institute. * Mason, J. A. (1946). ''Notes on the Indians of the Great Slave Lake area''. New Haven: Yale University Department of Anthropology, Yale University Press. * Sirois, J., Fournier, M. A., & Kay, M. F. (1995). ''The colonial waterbirds of Great Slave Lake, Northwest Territories an annotated atlas''. Ottawa, Ont: Canadian Wildlife Service. ISBN <bdi>0-662-23884-2</bdi> [[Kategorija:Jezera u Kanadi]] 11v6xj21qnmbg5or2lfe6ju2p0nweu5 Stolon 0 461033 3917331 3906437 2026-08-09T21:29:38Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917331 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Pink Panda 10 ies.jpg|thumb|right|250px|Stolon [[jagoda|divlje jagode]].]] [[Datoteka:RowOfPlants.JPG|right|thumb|''Ficinia spiralis'' širi se formiranjem stolona u pijesku.]] [[Datoteka:Zilverschoon plant Potentilla anserina.jpg|right|thumb|''[[Argentina anserina]]'' ima stolone.]] '''Stoloni''' ([[Latinski|lat,]] stolō = grana) – [[biologija|biologiji]] – su vodoravne [[Anatomija|anatomske]] poveznice između organizama. Mogu biti dio organizma ili njegovog [[skelet]]a; tipski, stoloni [[životinja]] su [[vanjski skelet]]i. ==Biljke== Kod [[biljke|biljaka]], stoloni su [[stabljika|stabljike]] koje raste na površini [[tlo|tla]] ili tik ispod zemlje i koje formira [[adventivni korijen]] u [[čvor (botanika)|čvorovima]] na kojima nastaju [[pupoljak|pupoljci]] za izrastanje nove biljke.<ref name=Hickey&King>{{cite book|author1=Hickey, M. |author2=King, C. |year=2001 |title= The Cambridge Illustrated Glossary of Botanical Terms |publisher=Cambridge University Press }}</ref><ref>{{cite web | title=Stolon | url=http://dictionary.reference.com/browse/stolon | publisher=Dictionary.com | access-date=7. 5. 2007 }}</ref> Na nekim stranim jezicima, stoloni se često označavaju kao trkači ([[engleski|eng.]] ''runner''), zato što omogućavaju brzo širenje matične biljke na okolni prostor. [[Rizom]], nasuprot tome, su korjenolike stabljike koje mogu rasti ili vodoravno na površini tla ili u drugim orijentacijama pod zemljom. Dakle, ne postavljaju se sve ovakve stabljike horizontalno. Biljke sa stolonima nazivaju se ''stoloniferne''. Stolon je u funkciji širenje biljaka, strategija i kompleks jedinki koje formira matična biljka i svi njeni [[kloniranje|klonovi]] proizvedeni iz stolona formiraju jednu genetičku jedinku, zvanu [[genet (biologija)|genet]] . === Morfologija === [[Datoteka:Corm stolons5680.jpg|left|thumb| Ovi stoloni iz stabljike ''[[Crocosmia]] '' nastali su iz aksilarnih pupoljaka na čvorovima [[lukovica|listića lukovice]].]] Stoloni mogu, ali ne moraju imati duge [[čvor (botanika)|internodije]]. Listovi duž stolona su obično vrlo sitni, ali u nekoliko slučajeva poput ''[[Stachys sylvatica]]'' normalne su veličine.<ref>{{cite book|author=Goebel, K.E.v. |origyear=1905|year=1969 |title= Organography of plants, especially of the Archegoniatae and Spermaphyta |url=https://archive.org/details/organographyofpl0000goeb |publisher=Hofner publishing company |location=New York}}</ref> Stoloni niču iz biljne osnove.<ref>{{cite book|last=Gleason| first= G. A.|title=The new Britton and Brown illustrated flora of the Northeastern United States and adjacent Canada, Volume 1| location=New York| publisher=Hafner Press| isbn=0-02-845240-2|year=1963| page=ixxiv}}</ref> Kod [[jagoda]] baza iznad površine tla; u mnogim vrstama lukovičastih biljaka, stoloni ostaju pod zemljom i na krajevima ili iz čvorovima formiraju izdanke koji se uzdižu do površine. Iz čvorove stolona izrasta korijenje, često svuda oko čvora, a hormoni koje proizvodi korijen uzrokuju da stolon pokrene izbojke s normalnim lišćem.<ref>{{cite journal| last=Woolley| first=D. J.| author2=P. F. Wareing|date=mart 1972| title=The role of roots, cytokinins and apical dominance in the control of lateral shoot form in ''Solanum andigena''| url=https://archive.org/details/sim_planta_1972_105_1/page/33|journal=Planta | volume=105| issue=1| pages=33–42 |doi=10.1007/BF00385161| pmid=24477700}}</ref> Nakon formiranja nove biljke, stolon obično odumire<ref>{{cite journal| last=Wijesinghe | first=Dushyantha K. | author2=Dennis F. Whigham| title=Nutrient foraging in woodland herbs: a comparison of three species of ''Uvularia'' (Liliaceae) with contrasting belowground morphologies|journal=American Journal of Botany |date=juni 2001 |url=http://www.amjbot.org/cgi/content/full/88/6/1071| volume=88| issue=6| pages=1071–1079| access-date=| doi=10.2307/2657090}}</ref> za godinu ili dvije, dok se rizomi zadržavaju normalno dugi niz godina ili tokom života biljke, produžavajući se svake godine na krajeva, aktivnim rastom. Horizontalni rast stolona rezultat je međusobnog djelovanja različitih hormona proizvedenih u fazi rasta i hormona iz glavne biljke, a neka istraživanja pokazuju da na rast stolona i rizoma utiče i količina sjenovite svjetlosti koju biljka prima povećanom proizvodnjom i razgranavanjem od biljke izložene mješovitoj sjeni i suncu. Biljke na cjelodnevnom suncu ili cijeloj hladovini proizvode manje stolona.<ref>{{Cite journal| first= M.| last = Méthy| author2 = P. Alpert| author3= J. Roy| title = Effects of light quality and quantity on growth of the clonal plant Eichhornia crassipes| url= https://archive.org/details/sim_oecologia_1990-09_84_2/page/265| journal = Oecologia|date=septembar 1990| volume = 84| issue = 2| pages = 265–271 | doi = 10.1007/BF00318283| pmid = 28312764| bibcode = 1990Oecol..84..265M}}</ref> Brojne biljke imaju rizome na nivou tla ili nadzemne, uključujući vrste roda ''[[Iris (biljka)|Iris]]'' i mnoge vrste [[orhideje]]. === Biljke sa stolonima === [[Datoteka:Fragaria hybrid Lipstick.jpg|thumb|upright=2|[[Hibridi]] Fragaria × Comaru|Hibridna jagoda „ruž za usne“ (''Comarum palustre''×''Fragaria × ananassa' ') duž stolona.]] Kod nekih vrsta roda ''[[Cyperus]]'', stoloni se završavaju rastom gomolja; gomolji su zadebljali stoloni koji daju nove biljke.<ref>{{Cite web| last=Tucker| first=Gordon C.|author2=Brian G. Marcks |author3=J. Richard Carter | title=''Cyperus serotinus''|url= http://www.efloras.org/florataxon.aspx?flora_id=1&taxon_id=242101127| work=Flora of North America| publisher=eFloras.org| access-date=10. 5. 2005}}</ref> Neke [[vrste]] puzavih biljaka mogu također klijati adventističkim korijenjem, ali se ne smatraju stolonifernim: stolon je proklijao iz postojeće stabljike i može proizvesti puno jedinku. Primjeri biljaka koje se šire putem stolona uključuju neke vrste iz [[Rod (biologija)|rodova]] ''[[Argentina (biljka)|Argentina)]]'' (srebrna trava), ''[[Cynodon]]'', ''[[jagoda|Fragaria]]'', i ''[[Pilosella]]'' (sokolovo sjeme), ''[[Zoysia]] japonica'', ''[[Ranunculus repens]] ''. Ostale biljke sa stolonima ispod površine tla uključuju mnogo trava, rodove '' [[Ajuga]]'', ''[[Mentha]]''<ref>{{cite journal| last=Aflatuni| first=Abbas| author2=J. Uusitalo| author3=S. Ek| author4=A. Hohtola| date=January–February 2005| title=Variation in the Amount of Yield and in the Extract Composition Between Conventionally Produced and Micropropagated Peppermint and Spearmint| journal=Journal of Essential Oil Research| volume=17| issue=1| pages=66–70| issn=1041-2905| url=http://findarticles.com/p/articles/mi_qa4091/is_200501/ai_n9474312| access-date=10. 5. 2005| doi=10.1080/10412905.2005.9698833| archive-date=17. 6. 2007| archive-url=https://web.archive.org/web/20070617160248/http://findarticles.com/p/articles/mi_qa4091/is_200501/ai_n9474312| url-status=dead}}</ref> i ''[[Stachys]]''. ''Convallaria majalis'' ima rizome koji rastu kao stolonike stabljike zvane stoloniferni rizomi ili leptomorfni rizomi. Među brojnim biljkama koje imaju stoloniferne rizome je i rod [[Aster (rod)|Asters]].<ref>{{cite journal |last=Jones |first=Almut G. |date=januar 1978 |title=Observations on Reproduction and Phenology in Some Perennial Asters |url=https://archive.org/details/sim_american-midland-naturalist_1978-01_99_1/page/184 |journal=American Midland Naturalist |volume=99 |issue=1 |pages=184–97 |doi=10.2307/2424942 |jstor=2424942}}</ref> Ti stolonskii korijeni su dugi i tanki, s dugim internodijima i neodređenim rastom, s bočnim pupoljcima na čvoru, koji uglavnom ostaju uspavani. U [[krompir]]skim stolonima<ref>{{cite journal |last=Visser |first=Richard G. F. |author2=Dick Vreugdenhil |author3=Theo Hendriks |author4=Evert Jacobsen |date=februar 1994 |title=Gene expression and carbohydrate content during stolon to tuber transition in potatoes (''Solanum tuberosum'') |journal=Physiologia Plantarum |volume=90 |issue=2 |pages=285–92 |doi=10.1111/j.1399-3054.1994.tb00389.x}}</ref> počinju rasti u roku od 10 dana, kada klijanci biljke izlaze iznad zemlje, pri čemu se [[gomolj]]i obično počinju formirati na kraju stolona,<ref>{{cite web| author=Monaco Educational Service| title=Introduction to stems| url=http://www.personal.psu.edu/faculty/w/x/wxm15/Online/Botany/Stems/stem_lecture_01.htm| work=Botany| access-date=10. 5. 2005 |archive-url = https://web.archive.org/web/20050413012738/http://www.personal.psu.edu/faculty/w/x/wxm15/Online/Botany/Stems/stem_lecture_01.htm <!-- Bot retrieved archive --> |archive-date = 13. 4. 2005}}</ref> Gomolji su modificirani stoloni<ref>{{cite book |last=Hartmann |first=Hudson Thomas |author2=Dale E Kester |title=Plant propagation : principles and practices |url=https://archive.org/details/plantpropagation0000hart |year=1983 |publisher=Prentice-Hall |location=Englewood Cliffs|isbn=0-13-681007-1 |page=[https://archive.org/details/plantpropagation0000hart/page/508 508]}}</ref> koji skradište rezerve hrane, s nekoliko pupoljaka koji izrastu u stabljike. Budući da je rizom ne stvara korijenje, ali novi izdanak stabljike koji izraste na površinu proizvodi korijenje. Vrste roda ''[[Hydrilla]]'' ima stolone koji proizvode gomolje da se šire, kako bi preživjele sušne periode u vodenim staništima.<ref>{{cite web| title=Hydrilla in the Catawba River Basin|url=http://www.weedscience.ncsu.edu/aquaticweeds/catawba.pdf |publisher= NCSU Aquatic Weed Management Program| access-date=10. 5. 2005}}</ref> ''[[Erythronium]]'', obično zvani pastrmski ljiljan, imaju bijele stolone koji rastu iz lukovice. Većina raste vodoravno, bilo pod zemljom, ili duž površine tla ispod listova. Mnoge [[lukovica|lukovičaste]] vrste, također proizvode stolone, poput ''[[Erythronium propullans]]''. [[Cvjetnice]] često nemaju stolone.<ref>{{Cite web| last=weakley| first=Alan S.| title=Flora of the Carolinas, Virginia, and Georgia, and Surrounding Areas, Part 6| url=http://www.herbarium.unc.edu/WeakleysFloraPart6.pdf| pages=808| access-date=10. 5. 2005| archive-date=4. 3. 2006| archive-url=https://web.archive.org/web/20060304021820/http://www.herbarium.unc.edu/WeakleysFloraPart6.pdf| url-status=dead}}</ref> ''[[Convolvulus arvensis]]'' je vrsta poljoprivrednog korova, koja se širi podzemnim stolonima sa završnim rizomima.<ref>{{cite web| last=Harris| first=Peter| title=Field and Hedge bindweeds ''Convolvulus arvensis'' L. and ''Calystegia sepium'' (L.) R. Br.| url=http://res2.agr.ca/lethbridge/weedbio/plant/convolvulus_e.htm| work=Classical Biological Control of Weeds| publisher=Agriculture and Agri-Food Canada, Lethbridge Research Centre| access-date=10. 5. 2005| archive-url=https://web.archive.org/web/20070926235000/http://res2.agr.ca/lethbridge/weedbio/plant/convolvulus_e.htm| archive-date=26. 9. 2007}}</ref> U studijama na vrstama [[trava]], kod biljaka koje proizvode stolone ili rizome i biljaka koje proizvode oboje, i stolone i rizome, primijećene su morfološke i fiziološke razlike. Stoloni imaju duži međuodnos i funkcioniraju kao sredstvo za traženje svjetlosti i koriste se za razmnožavanje biljke, dok su rizomi ko organi za skladištenje [[ugljikohidrat]]a i održavanje [[meristem]]skog tkiva, kako bi se matična biljka održala živom od jedne godine do slijeedeće.<ref>{{cite journal |last=Pierdominici |first=Maria Grazia |author2=Ming Dong |date=januar 1995 |title= Morphology and growth of stolons and rhizomes in three clonal grasses, as affected by different light supply |url=https://archive.org/details/sim_plant-ecology_1995-01_116_1/page/n30 |journal=Plant Ecology |volume=116 |issue=1 |pages=25–32 |doi=10.1007/BF00045274|}}</ref> ==Gljive== Kod [[gljiva]], stolon se definira kao povremeno septat [[hifa]], koji povezuje [[sporangija|sporangije]] zajedno. Na stolonu mogu se pojaviti i korjenolike strukture nazvane [[rizoid]]i, koji pričvršćuju hife na [[supstrat (biologija)|supstrat]]. Stolon se obično nalazi u [[hljebna plijesan|hljebnih plijesni]] i vidi se kako se horizontalno širi preko površine plijesni. ==Životinje== [[Datoteka:Polypodium hydriforme A.jpg|thumb|right|Knidarijsgi riblji parazit ''[[Polypodium hydriforme]]'' ima stolonski stadij međusobno povezanih meduzoida]] [[Datoteka:Recherches sur les syllidiens (Plate I) BHL46684392.jpg|thumb|upright| Pripadnici roda „Myrianida“ u [[Polychaete]] formiraju stolone koji sadrže jajašce ili spermu.]] Neke [[Bryozoa]] tvore kolonije povezivanjem pojedinih jedinica preko stolona. Ostale kolonije uključuju listaste i uspravne kolonije.<ref>Levinton, Jeffrey S. "Marine Biology." 3rd Edition. Oxford Press. 2008.</ref><ref>[http://designyoutrust.com/2016/09/royal-society-photo-contest-winners-capture-breathtaking-details-of-our-rapidly-changing-world/ “Polychaetous worm with engine and wagons” by Fredrik Pleijel|]</ref> ==Palaeontologija== Smatra se da su reprodukciju zasnovanu na stolonima imali pripadnici oblika [[Rangeomorpha]], koji su se pojavili još u [[edijakarij]]skom dobu.<ref>Mitchell et al. (2015), doi:10.1038/nature14646</ref><ref>Peterson et al. (2003), ''Integr Comp Biol'', '''43''':127-36</ref> ==Također pogledaje== *[[Gomolj]] *[[Korijen]] *[[Rizom]] *[[Vegetativno razmnožavanje]] ==Reference== {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Commons|Plant stems#Stolons|Plant stolons}} [[Kategorija:Morfologija biljaka]] [[Kategorija:Anatomija biljaka]] [[Kategorija:Razmnožavanje biljaka]] cty3j7lah2e373iht2iwh30jzmh68fe Činovi u Armiji Republike Bosne i Hercegovine 0 461792 3917411 3871649 2026-08-10T11:46:41Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917411 wikitext text/x-wiki '''Činovi u [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armiji Republike Bosne i Hercegovine]]''' uređeni su na osnovu člana 33. stav 3. Uredbe sa zakonskom snagom o Oružanim snagama Republike Bosne i Hercegovine ("Službeni list RBiH", broj 4/92), [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo]] [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike BiH]], donijelo je odluku: "Pravilo o vojnim uniformama, zastavi, oznakama činova, rodova i dužnosti pripadnika Armije Republike BiH za vrijeme ratnog stanja". PE. broj: 1263/92, 1. augusta 1992. u [[Sarajevo|Sarajevu]].<ref>{{Cite web|url=https://propisi.ks.gov.ba/sites/propisi.ks.gov.ba/files/sl_rbih13_94.pdf|title=Ukaz o proglašenju zakona o potvrđivanju uredbi sa zakonskom snagom|date=1. 6. 1994|website=propisi.ks.gov.ba|publisher=[[Službeni list Republike Bosne i Hercegovine]]|access-date=3. 2. 2025|archive-date=7. 8. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240807082647/https://propisi.ks.gov.ba/sites/propisi.ks.gov.ba/files/sl_rbih13_94.pdf|url-status=dead}}</ref> == Činovi == === Generalski činovi === {| class="wikitable" align="center" width="60%" ! colspan="5" |'''Generalski činovi''' |- ! width="20%" |[[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine#Spisak članova Predsjedništva|Predsjednik Predsjedništva]] ! width="20%" |[[Ministarstvo odbrane Republike Bosne i Hercegovine#Spisak ministara|Ministar odbrane]] ! width="20%" |[[Armijski general]] ! width="20%" |[[Divizijski general]] ! width="20%" |[[Brigadni general]] |- | align="center" |[[Datoteka:20-Član Predsjedništva ARBiH 1992.png|100px]] | align="center" |[[Datoteka:19-Ministar odbrane ARBiH 1992.png|100px]] | align="center" |[[Datoteka:18-Armijski general ARBiH 1992.png|100px]] | align="center" |[[Datoteka:17-Divizijski general ARBiH 1992.png|100px]] | align="center" |[[Datoteka:16-Brigadni general ARBiH 1992.png|100px]] |} === Oficirski činovi === {| class="wikitable" align="center" width="60%" ! colspan="7" |'''Oficirski činovi''' |- ! width="33%" |[[Brigadir]] ! width="34%" |[[Pukovnik]] ! width="33%" |[[Major]] ! width="25%" |[[Nadkapetan]] ! width="25%" |[[Kapetan]] ! width="25%" |[[Natporučnik]] ! width="25%" |[[Poručnik]] |- | align="center" |[[Datoteka:15-Brigadir ARBiH 1992.png|100px]] | align="center" |[[Datoteka:14-Pukovnik ARBiH 1992.png|100px]] | align="center" |[[Datoteka:13-Major ARBiH 1992.png|100px]] | align="center" |[[Datoteka:12-Nadkapetan ARBiH 1992.png|100px]] | align="center" |[[Datoteka:11-Kapetan ARBiH 1992.png|100px]] | align="center" |[[Datoteka:10-Nadporučnik ARBiH 1992.png|100px]] | align="center" |[[Datoteka:09-Poručnik ARBiH 1992.png|100px]] |} === Podoficirski činovi === {| class="wikitable" align="center" width="60%" ! colspan="5" |'''Podoficirski činovi''' |- ! width="14%" |[[Glavni narednik]] ! width="15%" |[[Viši narednik]] ! width="14%" |[[Narednik 1. klase]] ! width="14%" |[[Štabni narednik]] ! width="15%" |[[Narednik]] |- | align="center" |[[Datoteka:08-Glavni narednik ARBiH 1992.png|100px]] | align="center" |[[Datoteka:07-Viši narednik ARBiH 1992.png|100px]] | align="center" |[[Datoteka:06-Narednik 1. klase ARBiH 1992.png|100px]] | align="center" |[[Datoteka:05-Štabni narednik ARBiH 1992.png|100px]] | align="center" |[[Datoteka:04-Narednik ARBiH 1992.png|100px]] |} === Vojnički činovi === {| class="wikitable" align="center" width="60%" ! colspan="4" |'''Vojnički činovi''' |- ! width="25%" |[[Kaplar]] ! width="25%" |[[Vojnik 1. klase]] ! width="25%" |[[Vojnik]] ! width="25%" |[[Regrut]] |- | align="center" |[[Datoteka:03-Kaplar ARBiH 1992.png|100px]] | align="center" |[[Datoteka:02-Vojnik 1. klase ARBiH 1992.png|100px]] | align="center" |[[Datoteka:01-Vojnik ARBiH 1992.png|100px]] | align="center" |[[Datoteka:00-Regrut ARBiH 1992.png|100px]] |} == Također pogledajte == * [[Oružane snage Bosne i Hercegovine]] * [[Ministarstvo odbrane Republike Bosne i Hercegovine]] * [[Činovi u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine]] * [[Ordeni, odlikovanja i medalje Republike Bosne i Hercegovine]] ==Reference== {{refspisak}} {{Armija RBiH}} [[Kategorija:Armija Republike Bosne i Hercegovine]] 2nxkfr7hie7brmm5o3c6j4skncicill Neno Murić 0 462316 3917304 3744057 2026-08-09T17:30:56Z ~2026-43660-51 184544 /* */ dodatak 3917304 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar | background = solo_izvođač | počasni_prefiks = | ime = Neno Murić | počasni_sufiks = | slika = | slika_veličina = | široka_slika = <!-- 'da' ako je široka slika, inače ostaviti prazno --> | alt = | opis = | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | ime_po_rođenju = Nedžad Murić<ref name=" Genius.com ">{{cite web |url=https://genius.com/artists/Neno-muric|title=Neno Murić Biography|author-link= Genius.com |publisher= Genius.com |date=7. 4. 2020 |website= Genius.com |access-date=7. 4. 2020}}</ref><ref name=" Ekskluziva.ba ">{{cite web|url=https://www.ekskluziva.ba/neno-muric-jedva-sam-izvukao-zivu-glavu/27181|title=Neno Murić: Jedva sam izvukao živu glavu !|author-link=Džana O.|publisher=Ekskluziva.ba|date=8. 8. 2013|website=Ekskluziva.ba|access-date=7. 4. 2020|archive-date=7. 4. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200407182657/https://www.ekskluziva.ba/neno-muric-jedva-sam-izvukao-zivu-glavu/27181|url-status=dead}}</ref> | alias = Neno Murić | datum_rođenja = 1977.<ref name="Genius.com"/> | mjesto_rođenja = [[Rožaje]], [[SFR Jugoslavija]]<ref name="Genius.com"/> | porijeklo = [[Crna Gora]]<ref name="Genius.com"/> | datum_smrti = <!-- {{datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (prvo datum smrti) --> | mjesto_smrti = | žanr = {{flatlist| * [[Pop-muzika|pop]] * [[Folk muzika|folk]] * [[Zabavna muzika|zabavna]] * [[reggaeton]] }} | zanimanje = [[Pjevanje|Pjevač]] | instrument = | karijera = 2005–sada<ref name="Genius.com"/> | izdavač = [[Gold Music]], [[Bosanskohercegovačka radio-televizija|BHRT]], [[Grand produkcija]]<ref name="Genius.com"/><ref name=" Estradnjaci.ba ">{{cite web|url=https://estradnjaci.ba/neno-muric-se-u-teretani-sprema-za-gostovanja-u-grandu/|title=Neno Murić se u teretani sprema za gostovanja u Grandu|author-link=Dina.|publisher=Estradnjaci.ba|date=24. 1. 2020|website=Genius.com|access-date=7. 4. 2020|archive-date=7. 4. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200407182646/https://estradnjaci.ba/neno-muric-se-u-teretani-sprema-za-gostovanja-u-grandu/|url-status=dead}}</ref> | povezani_umjetnici = [[Hari Varešanović]], [[Brano Likić]], [[Fahrudin Pecikoza]], [[Alen Slavica]], [[Orče Zafirovski]], [[Nikša Bratoš]], [[Samir Mujagić]], [[Džejla Ramović]] | web_stranica = | značajni_instrumenti = | modul = | Prebivalište = [[Sarajevo]] }} '''Nedžad Murić''' (rođen 1977. u [[Rožaje|Rožaju]], [[Crna Gora]])<ref name=" Oslobođenje ">{{cite web |url=https://www.oslobodjenje.ba/o2/zivot/putovanja/neno-muric-odmara-u-rodnom-gradu-rozaje-je-moja-oaza-mira|title=Neno Murić odmara u rodnom gradu: Rožaje je moja oaza mira|author-link= A. Handžar |publisher= Oslobođenje |date=26. 6. 2017|website= Oslobodjenje.ba|access-date=7. 4. 2020}}</ref>, poznatiji kao '''Neno Murić''' je [[Crna Gora|crnogorski]] [[Pjevanje|pjevač]] [[Pop muzika|pop]] [[Muzika|muzike]].<ref name="Genius.com"/> Popularnost je stekao objavom 2 studijska [[album]]a: [[Nedostaješ mi ti]] i [[Budan sam]], te hit pjesmom [[Stope da ti ljubim (Neno Murić)|Stope da ti ljubim]], čiji autor je bio [[Hari Varešanović]], te ostalih pjesama kao što su [[Baraba mekog (Neno Murić)|Baraba mekog srca]]<ref name="Oslobođenje"/>, [[Boli duša (Neno Murić)|Boli duša]], [[Ti si ono najbolje (Neno Murić)|Ti si ono najbolje]] i [[Ukrao sam je (Neno Murić)|Ukrao sam je]]. Dobitnik je mnogobrojnih muzičkih nagrada i priznanja.<ref name="Genius.com"/> == Biografija == Neno Murić je rođen 1977. u [[Rožaje|Rožaju]] u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. Ima brata blizanca koji se također bavi muzikom.<ref name=" Asinfo.info ">{{cite web|url=https://asinfo.info/asinfo-intervju-neno-muric-pjevac/|title=ASinfo INTERVJU: NENO MURIĆ, PJEVAČ|author-link=Boro Dukić|publisher=Asinfo.info|date=8. 8. 2016|website=Asinfo.info|access-date=7. 4. 2020|archive-date=7. 4. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200407182703/https://asinfo.info/asinfo-intervju-neno-muric-pjevac/|url-status=dead}}</ref> Početkom 1999, dolazi u [[Sarajevo]] da studira, gdje ostaje da živi<ref name="Oslobođenje"/> i nakon završetka studija.<ref name="Genius.com"/> Po zanimanju je [[profesor]] [[Historija|historije]]<ref name="Ekskluziva.ba"/>. ==Karijera== Svoju profesionalnu muzičku karijeru započinje 2005. Nekoliko godina za redom učestvovao je na festivalskim takmičenjima, poput Ohrid festa na kojem je često osvajao nagrade, kao i međunarodne festivale u [[Bugarska|Bugarskoj]] i [[Turska|Turskoj]]. U tom periodu nastaje pjesma [[Stope da ti ljubim]] koju za njega komponuju [[Hari Varešanović]] i [[Fahrudin Pecikoza]]. Neno Murić spada u klubske pjevače, i njegove nastupe prati bend pod nazivom [[Rock trajanja]]<ref name=" Expresstabloid.ba ">{{cite web |url=https://expresstabloid.ba/vijesti/111217/za-grad-celika-ga-vezu-samo-lijepe-uspomene-prvi-solisticki-koncert-nene-murica-u-zenici/|title=ZA GRAD ČELIKA GA VEŽU SAMO LIJEPE USPOMENE: Prvi solistički koncert Nene Murića u Zenici|author-link= Expresstabloid.ba |publisher= Expresstabloid.ba |date=1. 8. 2018 |website= Expresstabloid.ba |access-date=7. 4. 2020}}</ref> sa kojim je nastupao na svojim solističkim koncertima. Neno kombinuje [[Pop-muzika|pop]], [[Folk muzika|folk]] i [[reggaeton]] sa etno-folk balkanskim zvukom, te često pjeva balade.<ref name="Genius.com"/> === Album Budan sam (2005) === Prvi studijski album objavljuje 1. januara 2005. i nosi naziv [[Budan sam]]<ref name=" Music.apple.com ">{{cite web|url=https://music.apple.com/us/album/budan-sam/797268278|title=Budan sam|author-link=Music.apple.com|publisher=Music.apple.com|date=2. 11. 2016|website=Music.apple.com|access-date=7. 4. 2020|archive-date=7. 4. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200407185130/https://music.apple.com/us/album/budan-sam/797268278|url-status=dead}}</ref>. Na albumu se nalazi ukupno 10 pjesama i objavljuje ga pod izdavačkom kućom [[Gold Music]] iz Srbije. Izdvajaju se pjesme [[Magija (Neno Murić)|Magija]], [[Djevojka mog druga (Neno Murić)|Djevojka mog druga]], [[Matura (Neno Murić)|Matura]], te [[Dosta je (Neno Murić|Dosta je]]. Na albumu se nalaze i dvije live verzije za pjesme Djevojka mog druga i Dosta je. === Album Nedostaješ mi ti (2012) === Drugi album nosi naziv [[Nedostaješ mi ti]] objavljen je 25. maja 2012. u produkciji [[Bosanskohercegovačka radio-televizija|BHRT-a]] na kojem se nalazi 10 pjesama<ref name="Klix (1)"/> čiji su autori bili bosanskohercegovački i regionalni tekstopisci, kompozitori i aranžeri kao što su Hari Mata Hari, [[Alen Slavica]], [[Brano Likić]], Fahrudin Pecikoza, [[Orče Zafirovski]], [[Nikša Bratoš]], [[Samir Mujagić]]. Zaštitni znak ovog albuma je pjesma [[Stope da ti ljubim (Neno Murić)|Stope da ti ljubim]] koju su napisali Hari Varešanović i Fahrudin Pecikoza<ref name="Klix (1)"/>. Naslovnu kompoziciju [[Nedostaješ mi ti (Neno Murić)|Nedostaješ mi ti]] napisao je Alen Slavica, dok je kantautor Brano Likić komponovao dvije kompozicije od kojih jednu Neno izvodi u duetu sa [[Mirza Alijagić|Mirzom Alijagićem]], basom sarajevske pop scene i liderom benda [[Mirzino jato]]. Jedan od autora na ovom albumu je bio i Neno, i to na pjesmi [[Zahir (Neno Murić)|Zahir]].<ref name="Klix (1)"/><ref name=" Discogs.com ">{{cite web |url=https://www.discogs.com/Neno-Muri%C4%87-Nedostaje%C5%A1-Mi-Ti/release/7357907|title=Neno Murić |author-link= Discogs.com |publisher= Discogs.com |date=7. 12. 2012 |website= Genius.com |access-date=7. 4. 2020}}</ref> == Diskografija == === Albumi === * ''[[Budan sam]]'' (2005)<ref name="Genius.com"/><ref name="Music.apple.com"/> * ''[[Nedostaješ mi ti]]'' (2012)<ref name="Genius.com"/><ref name=" Klix (1) ">{{cite web |url=https://www.klix.ba/magazin/muzika/neno-muric-promovisao-album-nedostajes-mi-ti/120525081|title=Neno Murić promovisao album "Nedostaješ mi ti"|author-link= Klix.ba (1) |publisher= Klix.ba (1)|date=25. 5. 2012 |website= Klix.ba (1) |access-date=6. 4. 2020}}</ref><ref name="Discogs.com"/> === Singlovi === * „Stope da ti ljubim” (2005) * „Pustinja” (2011) * „Uno moja jedina” (2013) * „Baraba mekog srca” (2013)<ref name="Oslobođenje"/> * „Nek' je zdravlja i sreće” (2013) * „Biće moja duet sa grupom” [[Charter]] (2014) * „Bole daljine” (2015) * „Umirem, a rađam se” (2016) * „Zauvijek imaš me” (2016) * „Boli duša” (2017) * „Mjesec iznad Rožaja” (2017) * „Nedostaješ mi ti” (2017) * „Ukrao sam je” (2017)<ref name=" Expresstabloid ">{{cite web |url=https://expresstabloid.ba/paparazzo/62394/odlicni-nastupi-jednog-od-najboljih-klupskih-pjevaca-neno-muric-jaci-od-lavine/|title=ODLIČNI NASTUPI JEDNOG OD NAJBOLJIH KLUPSKIH PJEVAČA: Neno Murić jači i od lavine|author-link= Expresstabloid |publisher= Expresstabloid |date=5. 5. 2018 |website= Expresstabloid |access-date=7. 4. 2020}}</ref> * „Na tvojoj strani jastuka” (2018) * „Ti si ono najbolje” (2018)<ref name=" Klix ">{{cite web |url=https://www.klix.ba/magazin/muzika/neno-muric-predstavio-spot-za-pjesmu-koja-je-inspirisana-muzikom-toseta-proeskog/181017017|title=Neno Murić predstavio spot za pjesmu koja je inspirisana muzikom Tošeta Proeskog|author-link= Klix.ba |publisher= Klix|date=17. 10. 2018 |website= Klix.ba |access-date=7. 4. 2020}}</ref> * „Trag” (2020)<ref name=" Klix.ba ">{{cite web |url=https://www.klix.ba/magazin/muzika/neno-muric-predstavio-spot-trag-lezanje-na-mokrom-asfaltu-kostalo-me-upale-pluca/200125047|title=Neno Murić predstavio spot "Trag": Ležanje na mokrom asfaltu koštalo me upale pluća|author-link= E. Sl. |publisher= Klix.ba |date=30. 1. 2020 |website= Klix.ba |access-date=7. 4. 2020}}</ref> * „Ljubiš mi se" (2024) == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Murić}} [[Kategorija:Rođeni 1977.]] [[Kategorija:Biografije, Rožaje]] [[Kategorija:Crnogorski muzičari]] ta9o89fb9y9ajrsgfrmqtufpmrazyzt 3917305 3917304 2026-08-09T17:34:07Z ~2026-43660-51 184544 /* */ tacan dodatak prebivališta 3917305 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar | background = solo_izvođač | počasni_prefiks = | ime = Neno Murić | počasni_sufiks = | slika = | slika_veličina = | široka_slika = <!-- 'da' ako je široka slika, inače ostaviti prazno --> | alt = | opis = | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | ime_po_rođenju = Nedžad Murić<ref name=" Genius.com ">{{cite web |url=https://genius.com/artists/Neno-muric|title=Neno Murić Biography|author-link= Genius.com |publisher= Genius.com |date=7. 4. 2020 |website= Genius.com |access-date=7. 4. 2020}}</ref><ref name=" Ekskluziva.ba ">{{cite web|url=https://www.ekskluziva.ba/neno-muric-jedva-sam-izvukao-zivu-glavu/27181|title=Neno Murić: Jedva sam izvukao živu glavu !|author-link=Džana O.|publisher=Ekskluziva.ba|date=8. 8. 2013|website=Ekskluziva.ba|access-date=7. 4. 2020|archive-date=7. 4. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200407182657/https://www.ekskluziva.ba/neno-muric-jedva-sam-izvukao-zivu-glavu/27181|url-status=dead}}</ref> | alias = Neno Murić | datum_rođenja = 1977.<ref name="Genius.com"/> | mjesto_rođenja = [[Rožaje]], [[SFR Jugoslavija]]<ref name="Genius.com"/> | porijeklo = [[Crna Gora]]<ref name="Genius.com"/> | datum_smrti = <!-- {{datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (prvo datum smrti) --> | mjesto_smrti = | žanr = {{flatlist| * [[Pop-muzika|pop]] * [[Folk muzika|folk]] * [[Zabavna muzika|zabavna]] * [[reggaeton]] }} | zanimanje = [[Pjevanje|Pjevač]] | instrument = | karijera = 2005–sada<ref name="Genius.com"/> | izdavač = [[Gold Music]], [[Bosanskohercegovačka radio-televizija|BHRT]], [[Grand produkcija]]<ref name="Genius.com"/><ref name=" Estradnjaci.ba ">{{cite web|url=https://estradnjaci.ba/neno-muric-se-u-teretani-sprema-za-gostovanja-u-grandu/|title=Neno Murić se u teretani sprema za gostovanja u Grandu|author-link=Dina.|publisher=Estradnjaci.ba|date=24. 1. 2020|website=Genius.com|access-date=7. 4. 2020|archive-date=7. 4. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200407182646/https://estradnjaci.ba/neno-muric-se-u-teretani-sprema-za-gostovanja-u-grandu/|url-status=dead}}</ref> | povezani_umjetnici = [[Hari Varešanović]], [[Brano Likić]], [[Fahrudin Pecikoza]], [[Alen Slavica]], [[Orče Zafirovski]], [[Nikša Bratoš]], [[Samir Mujagić]], [[Džejla Ramović]] | web_stranica = | značajni_instrumenti = | modul = | prebivalište = [[Sarajevo]] }} '''Nedžad Murić''' (rođen 1977. u [[Rožaje|Rožaju]], [[Crna Gora]])<ref name=" Oslobođenje ">{{cite web |url=https://www.oslobodjenje.ba/o2/zivot/putovanja/neno-muric-odmara-u-rodnom-gradu-rozaje-je-moja-oaza-mira|title=Neno Murić odmara u rodnom gradu: Rožaje je moja oaza mira|author-link= A. Handžar |publisher= Oslobođenje |date=26. 6. 2017|website= Oslobodjenje.ba|access-date=7. 4. 2020}}</ref>, poznatiji kao '''Neno Murić''' je [[Crna Gora|crnogorski]] [[Pjevanje|pjevač]] [[Pop muzika|pop]] [[Muzika|muzike]].<ref name="Genius.com"/> Popularnost je stekao objavom 2 studijska [[album]]a: [[Nedostaješ mi ti]] i [[Budan sam]], te hit pjesmom [[Stope da ti ljubim (Neno Murić)|Stope da ti ljubim]], čiji autor je bio [[Hari Varešanović]], te ostalih pjesama kao što su [[Baraba mekog (Neno Murić)|Baraba mekog srca]]<ref name="Oslobođenje"/>, [[Boli duša (Neno Murić)|Boli duša]], [[Ti si ono najbolje (Neno Murić)|Ti si ono najbolje]] i [[Ukrao sam je (Neno Murić)|Ukrao sam je]]. Dobitnik je mnogobrojnih muzičkih nagrada i priznanja.<ref name="Genius.com"/> == Biografija == Neno Murić je rođen 1977. u [[Rožaje|Rožaju]] u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. Ima brata blizanca koji se također bavi muzikom.<ref name=" Asinfo.info ">{{cite web|url=https://asinfo.info/asinfo-intervju-neno-muric-pjevac/|title=ASinfo INTERVJU: NENO MURIĆ, PJEVAČ|author-link=Boro Dukić|publisher=Asinfo.info|date=8. 8. 2016|website=Asinfo.info|access-date=7. 4. 2020|archive-date=7. 4. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200407182703/https://asinfo.info/asinfo-intervju-neno-muric-pjevac/|url-status=dead}}</ref> Početkom 1999, dolazi u [[Sarajevo]] da studira, gdje ostaje da živi<ref name="Oslobođenje"/> i nakon završetka studija.<ref name="Genius.com"/> Po zanimanju je [[profesor]] [[Historija|historije]]<ref name="Ekskluziva.ba"/>. ==Karijera== Svoju profesionalnu muzičku karijeru započinje 2005. Nekoliko godina za redom učestvovao je na festivalskim takmičenjima, poput Ohrid festa na kojem je često osvajao nagrade, kao i međunarodne festivale u [[Bugarska|Bugarskoj]] i [[Turska|Turskoj]]. U tom periodu nastaje pjesma [[Stope da ti ljubim]] koju za njega komponuju [[Hari Varešanović]] i [[Fahrudin Pecikoza]]. Neno Murić spada u klubske pjevače, i njegove nastupe prati bend pod nazivom [[Rock trajanja]]<ref name=" Expresstabloid.ba ">{{cite web |url=https://expresstabloid.ba/vijesti/111217/za-grad-celika-ga-vezu-samo-lijepe-uspomene-prvi-solisticki-koncert-nene-murica-u-zenici/|title=ZA GRAD ČELIKA GA VEŽU SAMO LIJEPE USPOMENE: Prvi solistički koncert Nene Murića u Zenici|author-link= Expresstabloid.ba |publisher= Expresstabloid.ba |date=1. 8. 2018 |website= Expresstabloid.ba |access-date=7. 4. 2020}}</ref> sa kojim je nastupao na svojim solističkim koncertima. Neno kombinuje [[Pop-muzika|pop]], [[Folk muzika|folk]] i [[reggaeton]] sa etno-folk balkanskim zvukom, te često pjeva balade.<ref name="Genius.com"/> === Album Budan sam (2005) === Prvi studijski album objavljuje 1. januara 2005. i nosi naziv [[Budan sam]]<ref name=" Music.apple.com ">{{cite web|url=https://music.apple.com/us/album/budan-sam/797268278|title=Budan sam|author-link=Music.apple.com|publisher=Music.apple.com|date=2. 11. 2016|website=Music.apple.com|access-date=7. 4. 2020|archive-date=7. 4. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200407185130/https://music.apple.com/us/album/budan-sam/797268278|url-status=dead}}</ref>. Na albumu se nalazi ukupno 10 pjesama i objavljuje ga pod izdavačkom kućom [[Gold Music]] iz Srbije. Izdvajaju se pjesme [[Magija (Neno Murić)|Magija]], [[Djevojka mog druga (Neno Murić)|Djevojka mog druga]], [[Matura (Neno Murić)|Matura]], te [[Dosta je (Neno Murić|Dosta je]]. Na albumu se nalaze i dvije live verzije za pjesme Djevojka mog druga i Dosta je. === Album Nedostaješ mi ti (2012) === Drugi album nosi naziv [[Nedostaješ mi ti]] objavljen je 25. maja 2012. u produkciji [[Bosanskohercegovačka radio-televizija|BHRT-a]] na kojem se nalazi 10 pjesama<ref name="Klix (1)"/> čiji su autori bili bosanskohercegovački i regionalni tekstopisci, kompozitori i aranžeri kao što su Hari Mata Hari, [[Alen Slavica]], [[Brano Likić]], Fahrudin Pecikoza, [[Orče Zafirovski]], [[Nikša Bratoš]], [[Samir Mujagić]]. Zaštitni znak ovog albuma je pjesma [[Stope da ti ljubim (Neno Murić)|Stope da ti ljubim]] koju su napisali Hari Varešanović i Fahrudin Pecikoza<ref name="Klix (1)"/>. Naslovnu kompoziciju [[Nedostaješ mi ti (Neno Murić)|Nedostaješ mi ti]] napisao je Alen Slavica, dok je kantautor Brano Likić komponovao dvije kompozicije od kojih jednu Neno izvodi u duetu sa [[Mirza Alijagić|Mirzom Alijagićem]], basom sarajevske pop scene i liderom benda [[Mirzino jato]]. Jedan od autora na ovom albumu je bio i Neno, i to na pjesmi [[Zahir (Neno Murić)|Zahir]].<ref name="Klix (1)"/><ref name=" Discogs.com ">{{cite web |url=https://www.discogs.com/Neno-Muri%C4%87-Nedostaje%C5%A1-Mi-Ti/release/7357907|title=Neno Murić |author-link= Discogs.com |publisher= Discogs.com |date=7. 12. 2012 |website= Genius.com |access-date=7. 4. 2020}}</ref> == Diskografija == === Albumi === * ''[[Budan sam]]'' (2005)<ref name="Genius.com"/><ref name="Music.apple.com"/> * ''[[Nedostaješ mi ti]]'' (2012)<ref name="Genius.com"/><ref name=" Klix (1) ">{{cite web |url=https://www.klix.ba/magazin/muzika/neno-muric-promovisao-album-nedostajes-mi-ti/120525081|title=Neno Murić promovisao album "Nedostaješ mi ti"|author-link= Klix.ba (1) |publisher= Klix.ba (1)|date=25. 5. 2012 |website= Klix.ba (1) |access-date=6. 4. 2020}}</ref><ref name="Discogs.com"/> === Singlovi === * „Stope da ti ljubim” (2005) * „Pustinja” (2011) * „Uno moja jedina” (2013) * „Baraba mekog srca” (2013)<ref name="Oslobođenje"/> * „Nek' je zdravlja i sreće” (2013) * „Biće moja duet sa grupom” [[Charter]] (2014) * „Bole daljine” (2015) * „Umirem, a rađam se” (2016) * „Zauvijek imaš me” (2016) * „Boli duša” (2017) * „Mjesec iznad Rožaja” (2017) * „Nedostaješ mi ti” (2017) * „Ukrao sam je” (2017)<ref name=" Expresstabloid ">{{cite web |url=https://expresstabloid.ba/paparazzo/62394/odlicni-nastupi-jednog-od-najboljih-klupskih-pjevaca-neno-muric-jaci-od-lavine/|title=ODLIČNI NASTUPI JEDNOG OD NAJBOLJIH KLUPSKIH PJEVAČA: Neno Murić jači i od lavine|author-link= Expresstabloid |publisher= Expresstabloid |date=5. 5. 2018 |website= Expresstabloid |access-date=7. 4. 2020}}</ref> * „Na tvojoj strani jastuka” (2018) * „Ti si ono najbolje” (2018)<ref name=" Klix ">{{cite web |url=https://www.klix.ba/magazin/muzika/neno-muric-predstavio-spot-za-pjesmu-koja-je-inspirisana-muzikom-toseta-proeskog/181017017|title=Neno Murić predstavio spot za pjesmu koja je inspirisana muzikom Tošeta Proeskog|author-link= Klix.ba |publisher= Klix|date=17. 10. 2018 |website= Klix.ba |access-date=7. 4. 2020}}</ref> * „Trag” (2020)<ref name=" Klix.ba ">{{cite web |url=https://www.klix.ba/magazin/muzika/neno-muric-predstavio-spot-trag-lezanje-na-mokrom-asfaltu-kostalo-me-upale-pluca/200125047|title=Neno Murić predstavio spot "Trag": Ležanje na mokrom asfaltu koštalo me upale pluća|author-link= E. Sl. |publisher= Klix.ba |date=30. 1. 2020 |website= Klix.ba |access-date=7. 4. 2020}}</ref> * „Ljubiš mi se" (2024) == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Murić}} [[Kategorija:Rođeni 1977.]] [[Kategorija:Biografije, Rožaje]] [[Kategorija:Crnogorski muzičari]] q229dncmrxfyxa42cwdd7kpvdlpzxpp Sifet Podžić 0 462611 3917286 3841589 2026-08-09T14:56:22Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917286 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa |ime = Sifet Podžić |slika = Immediate Response 21 Distinguished Visitor Day in Bosnia and Herzegovina (6659735) (cropped).jpg |redoslijed = [[Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine|Ministar odbrane]] |vrijeme_na_vlasti = 23. decembar 2019 – 25. januar 2023. |prethodnik = [[Marina Pendeš]] |nasljednik = [[Zukan Helez]] |redoslijed2 = Delegat [[Dom naroda Bosne i Hercegovine|Doma naroda Bosne i Hercegovine]] iz reda Bošnjaka |vrijeme_na_vlasti2 = 2014 - 2019. |prethodnik2 = |nasljednik2 = |redoslijed3 = |vrijeme_na_vlasti3 = |prethodnik3 = |nasljednik3 = |datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1959|5|1}} |mjesto_rođenja = [[Rogatica]], [[FNRJ]] |datum_smrti = |puno_ime = |nacionalnost = |politička_stranka = [[Demokratska fronta|Demokratska fronta (DF)]] |supruga = |djeca = |obrazovanje = [[Vojna akademija u Beogradu]]<br />[[Univerzitet u Sarajevu]]<br />[[Fakultet političkih nauka u Sarajevu]] |vjera = |potpis = |web_stranica = }} '''Sifet Podžić''' (Žepa, 1. maj 1959.) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je general, diplomata, doktor političkih nauka i političar, od decembra 2019. do januara 2023. godine [[Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine|ministar odbrane Bosne i Hercegovine]]. Član je [[Demokratska fronta|Demokratske fronte]] (DF).<ref>{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/delegate/detail/248|title=Delegati|last=|first=|date=|website=www.parlament.ba|publisher=Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|access-date=2. 5. 2020|archive-date=17. 2. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200217083021/https://www.parlament.ba/delegate/detail/248|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.vijeceministara.gov.ba/ministarstva/odbrana/default.aspx?id=31935&langTag=bs-BA|title=Sifet Podžić|last=|first=|date=|website=www.vijeceministara.gov.ba|publisher=Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|access-date=2. 5. 2020}}{{Mrtav link}}</ref> == Biografija == Podžić je rođen 1. maja 1959. godine u [[Žepa (Rogatica)|Žepi]], općina [[Rogatica]]. Nakon završetka osnovne škole pohađao je Srednju vojnu školu u [[Sarajevo|Sarajevu]], koju je 1978. završio. Dvije godine kasnije, Podžić se upisuje na [[Vojna akademija u Beogradu|Vojnu akademiju u Beogradu]], koju je 1984. položio. Obrazovanje je nastavio između 2009. i 2011. na [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu|Fakultetu političkih nauka u Sarajevu]], gdje je magistrirao, te 2014. doktorirao u oblasti političkih nauka. Tema doktorata glasi "Odnosi BiH i NATO saveza u komparativnoj perspektivi Zapadnog Balkana". Nakon završetka srednje škole, Podžić je dvije godine djelovao kao mlađi oficir [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslovenske narodne armije]], da bi po završetku Vojne akademije 1984. ponovo bio oficir u JNA. Sve do početka [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], vršio je dužnost komandanta bataljona u [[Postojna|Postojni]], [[Ljubljana|Ljubljani]] i [[Sarajevo|Sarajevu]]. Sa početkom rata u BiH, Podžić je napustio jugoslovenske snage i pristupio novoosnovanoj [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armiji Republike Bosne i Hercegovine]], u kojoj je do kraja rata služio kao komandant bataljona, zamjenik komandanta brigade i komandant brigade u Sarajevu. Krajem rata 1995. godine, prešao je u redove novoosnovane [[Vojska Federacije Bosne i Hercegovine|Vojske Federacije BiH]], u kojoj je do stvaranja [[Oružane snage Bosne i Hercegovine|Oružanih snaga Bosne i Hercegovine]] bio na pozicijima zamjenika komandanta brigade za brza dejstva prve operativne jedinice, te načelnik štaba i zatim komandant V korpusa Vojske FBiH u [[Bihać]]u. Poslije vojske na nivou države, Podžić postaje prvi načelnik Zajedničkog štaba Oružanih snaga BiH. Ostao je u Oružanim snagama sve do 2009. godine. Nakon vojne, Podžić započinje karijeru kao diplomata, tako što je 2009. izabran za ambasadora Bosne i Hercegovine u [[Bugarska|Bugarskoj]]. Tu funkciju je vršio sve do 2012. godine. Političku karijeru Podžić je započeo 2013. godine, kada je se učlanio u novoosnovanu Demokratsku frontu [[Željko Komšić|Željka Komšića]]. Poslije idućih [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014.|općih izbora u BiH 2014]], izabran je za delegata iz reda Bošnjaka u [[Dom naroda Bosne i Hercegovine|Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]]. Tokom tog vremena, bio je član Zajedničke komisije za europske integracije ispred oba doma Parlamentarne skupštine BiH te predsjednik Zajedničke Komisije za odbranu i sigurnost oba doma Parlamentarne skupštine BiH. Na idućim izborima nije ponovo izabran za delegata u Dom naroda, već je, usljed formiranja novog saziva [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeća ministara Bosne i Hercegovine]] krajem 2019, Podžić 23. decembra 2019. izabran za ministra odbrane BiH. === Privatni život === Podžić je oženjen i ima dvoje djece. == Reference == {{refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Podžić, Sifet}} [[Kategorija:Oficiri Jugoslavenske narodne armije]] [[Kategorija:Oficiri Armije Republike Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Biografije, Rogatica]] [[Kategorija:Ambasadori Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački ministri odbrane]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Političari Demokratske fronte]] [[Kategorija:Rođeni 1959.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Političari Federacije Bosne i Hercegovine]] leug0rr12ub5osd1f5hjy6l6ylh5ccx Shroud 0 468723 3917284 3841588 2026-08-09T14:45:07Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917284 wikitext text/x-wiki {{Infokutija | naslov = | naslovstil = | iznad = Shroud | iznadstil = background-color:#6441A4; color:white; | slika = [[Slika:Shroud at PUBG PGI 2018 (cropped).jpg|225px]] | tekst = Shroud na PUBG Global Invitational 2018. | zaglavljestil = background-color:#6441A4; color:white; | zaglavlje1 = Lične informacije | oznaka2 = Rođenje | podaci2 = {{plainlist| * Michael Grzesiek * {{Datum rođenja i godine|1994|6|2}} * [[Toronto]], [[Ontario|ON]], [[Kanada]]<ref name="HTCOrigin">{{Cite AV media |url=https://www.youtube.com/watch?v=ozLruzKlNS8 |title=HTC Origins {{!}} shroud |date=3. 3. 2016 |last=HTC Gaming |type=Video |access-date=13. 8. 2020 |via=[[YouTube]] |url-status=live}}</ref> }} | oznaka3 = Nacionalnost | podaci3 = {{flatlist| * [[Kanada|Kanađanin]] * [[Poljaci|Poljak]] }} | oznaka5 = Rodni grad | podaci5 = [[Mississauga]], [[Ontario|ON]]<ref name="HTCOrigin" /> | oznaka6 = Zanimanje | podaci6 = {{flatlist| * [[Twitch.tv|Twitch-strimer]] * [[YouTube|Jutjuber]] }} | zaglavlje7 = Informacije o kanalu na Twitchu | oznaka9 = Kanal | podaci9 = {{URL|twitch.tv/Shroud|shroud}} | oznaka10 = Godine aktivnosti | podaci10 = 2014–danas | oznaka11 = Žanr | podaci11 = [[Video igra|Gaming]] | oznaka12 = Kanal | podaci12 = {{plainlist| * [[Counter-Strike#Global Offensive|CS:GO]] * [[PlayerUnknown's Battlegrounds]] * [[Valorant]] }} | oznaka13 = Pratilaca | podaci13 = {{plainlist| * 8,2 miliona * <small>(3. 10. 2020)</small> }} | oznaka14 = Ukupno pregleda | podaci14 = {{plainlist| * 390 miliona * <small>(3. 10. 2020)</small> }} }} {{Infokutija | naslov = [[Esports]] <br /> <small>''[[Counter-Strike]]''</small> | iznad = | zaglavlje1 = Timovi | oznaka2 = 2013–2014. | podaci2 = Slow-Motion | oznaka3 = 2014. | podaci3 = Exertus eSports | oznaka5 = 2014. | podaci5 = Manajuma | oznaka6 = 2014. | podaci6 = CompLexity Gaming | oznaka9 = 2014–2018. | podaci9 = Cloud9 | zaglavlje10 = Nagrade i dostignuća | oznaka11 = | podaci11 = ''EPL prvak'' (2016) }} {{Infokutija | iznad = Shroud | iznadstil = background-color:#B60000; color:white; | slika = | zaglavljestil = background-color:#B60000; color:white; | zaglavlje1 = Informacije o kanalu na YouTubeu | oznaka2 = Kanal | podaci2 = {{URL|youtube.com/channel/UCoz3Kpu5lv-ALhR4h9bDvcw|Shroud}} | oznaka3 = Žanr | podaci3 = [[Video igra|Gaming]] | oznaka4 = Pretplatnika | podaci4 = {{plainlist| * 6.56 miliona * <small>(3. 10. 2020)</small> }} | oznaka5 = Ukupno pregleda | podaci5 = {{plainlist| * 763 miliona * <small>(3. 10. 2020)</small> }} | oznaka15 = Play Button | podaci15 = {{plainlist| * {{font color|#A9A9A9|'''Silver'''}} - 100,000 <small>(2017)</small> * {{font color|#DAA520|'''Gold'''}} - 1,000,000 <small>(2018)</small> }} | zaglavlje16 = Shroudy Rowdy | oznaka17 = Kanal | podaci17 = {{URL|youtube.com/channel/UCmteEZzq7A2qVtXPMeYhAHg|Shroudy Rowdy}} | oznaka18 = Žanr | podaci18 = [[Video igra|Gaming]], razni sadržaj | oznaka19 = Pretplatnika | podaci19 = {{plainlist| * 1.04 miliona * <small>(3. 10. 2020)</small> }} | oznaka20 = Ukupno pregleda | podaci20 = {{plainlist| * 131.7 miliona * <small>(3. 10. 2020)</small> }} | oznaka21 = Play Button | podaci21 = {{plainlist| * {{font color|#A9A9A9|'''Silver'''}} - 100,000 <small>(2018)</small> * {{font color|#DAA520|'''Gold'''}} - 1,000,000 <small>(2020)</small> }} }} '''Michael Grzesiek''' ([[Fonetika|fonetski]]: ''Majkl Gržešjek''; rođen 2. juna 1994), poznatiji po svom [[pseudonim]]u '''Shroud''' (fonetski: ''Šraud'') ili ranije kao '''mEclipse''', jest [[Kanada|kanadski]] [[Twitch.tv|Twitch-strimer]], [[YouTube|Jutjuber]] i bivši profesionalni igrač ''[[Counter-Strike#Global Offensive|Counter-Strike: Global Offensivea]]'' [[Poljaci|poljskog]] porijekla.<ref>{{Cite web|url=https://dotesports.com/counter-strike/news/shroud-lan-exploit-crowd-noise-15065|title=Shroud reveals LAN exploit involving crowd noise|date=6. 6. 2017|website=[[Dot Esports]]|access-date=12. 3. 2018|archive-date=13. 3. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180313031459/https://dotesports.com/counter-strike/news/shroud-lan-exploit-crowd-noise-15065|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.gamereactor.eu/esports/541473/Cloud9s+Shroud+says+players+can+exploit+crowd+noise+at+LANs/|title=Cloud9's Shroud says players can exploit crowd noise at LANs – Counter-Strike: Global Offensive|last=Bishop|first=Sam|website=[[Gamereactor]]|access-date=26. 6. 2017}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://dotesports.com/counter-strike/jasonr-csgo-scene-bubble-15346|title=JasonR: 'The CS:GO pro scene is a big bubble'|date=20. 6. 2017|website=[[Dot Esports]]|access-date=26. 6. 2017|archive-date=1. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170901155801/https://dotesports.com/counter-strike/jasonr-csgo-scene-bubble-15346|url-status=dead}}</ref><ref name="ThorinTreatment">{{Cite web|url=https://dotesports.com/counter-strike/the-thorin-treatment-shroud-will-still-try-14922|title=The Thorin Treatment: Shroud will still try|date=29. 5. 2017|website=[[Dot Esports]]|access-date=23. 6. 2017|archive-date=1. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170901153648/https://dotesports.com/counter-strike/the-thorin-treatment-shroud-will-still-try-14922|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://realsport101.com/news/sports/esports/csgo/cloud9-decimate-expectations-in-london/|title=Cloud9 Decimate Expectations in London|last=Vitale|first=Anthony|website=RealSport|access-date=26. 6. 2017|archive-date=1. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170901160352/https://realsport101.com/news/sports/esports/csgo/cloud9-decimate-expectations-in-london/|url-status=dead}}</ref> Poznat je po igranju [[pucačina u prvom licu]] i battle royale igri poput ''Counter-Strike: Global Offensive'', ''PlayerUnknown's Battlegrounds'', ''Apex Legends'', ''Escape from Tarkov'' i ''[[Valorant]].'' Često je prepoznat kao jedan od najboljih "ciljača".<ref>{{Cite web|url=https://www.dexerto.com/entertainment/n0thing-shroud-one-of-the-best-aimers-of-all-time-1216076|title=N0thing explains why shroud "is one of the best aimers of all time"|website=Dexerto|access-date=5. 7. 2020}}</ref> Od oktobra 2020. njegov kanal na [[Twitch.tv|Twitchu]] dosegao je 8,3 miliona pratilaca, svrstavajući ga na treće mjesto po broju pratilaca na platformi,<ref name="Top50Twitch">{{Cite web|url=https://socialblade.com/twitch/top/50/followers|title=Top 50 Twitch Users by Followers|website=[[Social Blade]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20200813012544/https://socialblade.com/twitch/top/50/followers|archive-date=13. 9. 2020|url-status=live|access-date=13. 9. 2020}}</ref> a njegov kanal na [[YouTube]]u ima preko 6,5 miliona pretplatnika. == Karijera == === Counter-Strike: Global Offensive === Započeo je svoju karijeru u ''[[Counter-Strike#Global Offensive|Counter-Strike: Global Offensiveu]]'' (''CS:GO'') s nekoliko ESEA timova, posebno ''Exertus eSports'' i ''Manajuma''. Ubrzo su ga potpisali ''CompLexity Gaming'' kao ''stand-in'', a kasnije i ''Cloud9'' u augustu 2014. kada su stekli spisak CompLexity-ja. Pomogao je da Cloud9 dođe do prvog mjesta u ''ESL Pro League Season 4'' u 2016. i do drugog mjesta u ''ESL One Cologne 2017''.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://liquipedia.net/counterstrike/Shroud|title=shroud|last=|first=|date=|website=[[Liquipedia]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20180928082751/https://liquipedia.net/counterstrike/Shroud|archive-date=28. 9. 2018|url-status=dead|access-date=12. 11. 2018}}</ref> Dana 16. augusta 2017. objavljeno je da će on i dugogodišnji suigrač Jordan "n0thing" Gilbert odstupiti iz aktivnog popisa Cloud9.<ref>{{Cite web|url=https://www.hltv.org/news/21243/rush-and-tarik-join-cloud9-n0thing-and-shroud-benched|title=RUSH and tarik join Cloud9; n0thing and shroud benched|website=[[HLTV]]|access-date=29. 10. 2018}}</ref> Dana 18. aprila 2018. Shroud je napustio Cloud9 i povukao se iz profesionalnog ''CS:GO-a''.<ref>{{Cite news|title=Shroud officially retires from competitive CS:GO, leaves Cloud9|work=[[Dot Esports]]|url=https://dotesports.com/counter-strike/news/shroud-retires-csgo-leaves-cloud9-22871|access-date=21. 6. 2018}}</ref> === Streaming i stvaranje zabavnog sadržaja === Otkako je prešao od profesionalnog igrača ''CS:GO''-a do trajnog strimera na [[Twitch.tv|Twitchu]], Shroud održava raznovrstan set igri. Od maja 2020. strimovao je više od 7,500 sati na platformi i stekao više od 390 miliona pregleda.<ref>{{Cite web|url=https://twitchtracker.com/shroud|title=TwitchTracker – Shroud|website=TwitchTracker|access-date=19. 5. 2020}}</ref> Dana 10. marta 2019. dostigao je 100,000 pretplatnika na Twitchu – i sutradan je stekao novih 14,000 – što je učinilo da njegov broj pretplatnika bude dvostruko veći od tadašnjeg drugoplasiranog strimera, [[TimTheTatman]]a.<ref>{{Cite web|url=https://dotesports.com/culture/news/shroud-surpasses-100000-twitch-subscribers|title=Shroud surpasses 100,000 Twitch subscribers|date=10. 3. 2019|website=[[Dot Esports]]|access-date=6. 3. 2020}}</ref> Nastavio je sa strimovanjem na Twitchu do oktobra 2019. Dana 24. oktobra 2019. Shroud je službeno najavio prelazak sa Twitcha na Mixer i strimovat će isključivo na [[Microsoft]]ovoj streaming-platformi, slijedeći korake svog prijatelja [[Ninja (gejmer)|Ninje]], koji je najavio sličan dogovor ranije te godine. Ova odluka iznenadila je njegove pratioce, jer je ranije izjavio: "Hej čovječe, Ninje nema...&nbsp;Sve sam to ja, dušo. Moram iskoristiti prednost."<ref>{{Cite web|url=https://www.theverge.com/2019/10/24/20930647/twitch-shroud-mixer-microsoft-ninja-amazon-exclusive|title=Twitch megastar Shroud is joining Ninja on Mixer as an exclusive streamer|website=[[The Verge]]|access-date=24. 10. 2019}}</ref> Tvrdio je: "Mislim da je to najbolji potez za moju karijeru."<ref>{{Cite web|url=https://dotesports.com/streaming/news/shroud-explains-his-decision-to-move-to-mixer|title=Shroud explains his decision to move to Mixer|date=25. 10. 2019|website=[[Dot Esports]]|access-date=6. 3. 2020}}</ref> Dana 22. juna 2020. [[Microsoft]] je najavio da će ugasiti Mixer i umjesto toga, partnerovati se s [[Facebook|Facebook Gamingom]]. Tvrdilo se da je Shroud od Facebooka dobio ponudu koja bi finansijski premašila ponudu Mixera. Shroud je u međuvremenu odbio ponudu i primio ostatak trenutne isplate po ugovoru. On je putem svog računa na [[Twitter]]u objavio izjavu u kojoj se kaže: "[...] Volim vas momci i smišljam svoje sljedeće korake."<ref>{{Cite web|url=https://www.businessinsider.com/ninja-and-shroud-are-free-agents-as-microsoft-kills-mixer-2020-6|title=Microsoft just released top streamers Ninja and Shroud from their contracts as it shutters Mixer, after spending millions on exclusive deals with them|website=[[Business Insider]]|access-date=23. 6. 2020}}</ref> Dana 11. augusta 2020. Shroud je najavio da će se vratiti strimovanju isključivo na Twitchu.<ref>{{Cite news|last=Park|first=Gene|date=11. 8. 2020|title=Shroud is returning to Twitch|work=[[The Washington Post]]|url=https://www.washingtonpost.com/video-games/2020/08/11/shroud-returns-twitch/|access-date=12. 8. 2020}}</ref> Njegov prvi stream narednog dana dosegao je preko 516,000 istovremenih gledalaca.<ref>{{Cite web|url=https://www.polygon.com/2020/8/12/21365375/shroud-twitch-return-stream-viewer-count-valorant|title=Even Shroud is shocked at his Twitch viewer count after returning|last=Lee|first=Julia|date=12. 8. 2020|website=[[Polygon (website)|Polygon]]|url-status=live|access-date=12. 8. 2020}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://dotesports.com/streaming/news/shrouds-first-stream-back-on-twitch-watched-by-over-500000-viewers|title=Shroud's first stream back on Twitch watched by over 500,000 viewers|last=Esguerra|first=Tyler|date=12. 8. 2020|website=[[Dot Esports]]|url-status=dead|access-date=16. 8. 2020|archive-date=17. 8. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200817000622/https://dotesports.com/streaming/news/shrouds-first-stream-back-on-twitch-watched-by-over-500000-viewers}}</ref><ref>{{Cite tweet|number=1293725176748679169|user=shroud|title=I pictured an epic return... not quite like this though <3|date=12. 8. 2020|access-date=13. 8. 2020|archive-url=https://archive.today/20200813021952/https://twitter.com/shroud/status/1293725176748679169|archive-date=13. 8. 2020|url-status=live|last=Grzesiek|first=Michael}}</ref> == Nagrade i nominacije == {| class="wikitable sortable plainrowheaders" |- ! scope="col" | Godina ! scope="col" | Nagrada ! scope="col" | Kategorija ! scope="col" | Rezultat ! scope="col" class="unsortable" | {{Abbr|Ref.|Reference}} |- | 2017. | The Game Awards | Gejmer u trendu | {{Nominiran}} | style="text-align: center;" | <ref>{{Cite web |last=Alexander |first=Julia |date=7. 12. 2017 |title=The Game Awards crowns The Legend of Zelda: Breath of the Wild best game of 2017 |url=https://www.polygon.com/2017/12/7/16748460/game-award-winners-nominations-zelda-breath-of-the-wild-best-game-tga-2017 |url-status=live |archive-url=https://archive.today/20171208094837/https://www.polygon.com/2017/12/7/16748460/game-award-winners-nominations-zelda-breath-of-the-wild-best-game-tga-2017 |archive-date=8. 12. 2017 |access-date=7. 12. 2017 |website=[[Polygon (website)|Polygon]]}}</ref> |- | rowspan="2" | 2019. | Esports Awards | Strimer godine | {{Nominiran}} | style="text-align: center;" | <ref>{{Cite web |last=Bethany Koepp |first=Meg |date=16. 11. 2019 |title=Esports Awards 2019 results |url=https://www.dexerto.com/esports/esports-awards-2019-results-updating-1287494 |url-status=live |access-date=13. 8. 2020 |website=Dexerto}}</ref> |- | The Game Awards | Kreator sadržaja godine | {{Dobitnik}} | style="text-align: center;" | <ref>{{Cite web |last=Goslin |first=Austen |date=13. 12. 2019 |title=All the winners from The Game Awards 2019 |url=https://www.polygon.com/game-awards-tga/2019/12/13/21020351/game-awards-2019-winners-nominees-tga |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191213183848/https://www.polygon.com/game-awards-tga/2019/12/13/21020351/game-awards-2019-winners-nominees-tga |archive-date=13. 12. 2019 |access-date=13. 12. 2019 |website=[[Polygon (website)|Polygon]]}}</ref> |- |} {{commons category}} == Reference == {{Refspisak}} [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Rođeni 1994.]] [[Kategorija:YouTube ličnost]] [[Kategorija:Strimeri na Twitchu]] l4tikljblzvixqv7wmtikxi0tdthgze Sisa 0 470765 3917276 3885144 2026-08-09T13:39:14Z Marnanel 184537 /* Broj i položaj kod životinja */ svg 3917276 wikitext text/x-wiki [[Slika:Cow udders02.jpg|thumb|250px| Sise u [[vime]]nu [[krava|krave]]]] [[Slika:Bundesarchiv Bild 183-17369-0004, Barby, Bauer eine Melkmaschine präsentierend.jpg|thumb|Dio uređaja za mužnju koji se stavlja na kravlje sise]] '''Sisa''' je projekcija iz [[mliječna žlijezda|mlečne žlijezde]] [[sisari|sisara]] iz koje [[mlijeko]] teče ili ga sisaju mladi. Za sise [[žena]], standardni naziv je [[dojka]].<ref>{{cite web|url=https://en.wiktionary.org/wiki/teat#English|title=teat - Wiktionary|website=en.wiktionary.org|access-date=12. 8. 2017}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.merriam-webster.com/dictionary/teat|title=Definition of TEAT|website=www.merriam-webster.com|access-date=12. 8. 2017}}</ref><ref>{{cite web|url=https://en.oxforddictionaries.com/definition/teat|title=teat - definition of teat in English - Oxford Dictionaries|website=Oxford Dictionaries - English|access-date=12. 8. 2017|archive-date=12. 8. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170812212644/https://en.oxforddictionaries.com/definition/teat|url-status=dead}}</ref> Kod mnogih sisara, sisa izlazi iz [[vime]]na. Broj sisa varira u zavisnosti od [[vrste]] sisara i često odgovara veličini prosjeka [[leglo (životinja)|legla]] za tu životinju.<ref name="Frandson2013">{{citation|title=Anatomy and Physiology of Farm Animals|date=1. 4. 2013|author1=Rowen D. Frandson|author2=W. Lee Wilke|author3=Anna Dee Fails|pages=449–451|publisher=John Wiley & Sons|isbn=978-1-118-68601-0}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.earthlife.net/mammals/milk.html|title=Mammalian Milk|website=www.earthlife.net|access-date=12. 8. 2017}}</ref> U nekim slučajevima sise ženskih životinja se [[muža|muzu]] u svrhu prehrane ljudi. Kvalitet nekih pripitomljenih životinja određuje se uspostavljanjem željenih karakteristika, kao što su veličina i položaj sisa.<ref>{{cite web|title=Teat Structure Chart|url=http://abga.org/abga-education/teat-structure-chart/|publisher=American Boer Goat Association|access-date=22. 11. 2017|language=en|archive-date=8. 2. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160208120508/http://abga.org/abga-education/teat-structure-chart/|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|last1=Blackburn|first1=Lorrie|title=More on Teats|url=http://www.npga-pygmy.com/resources/conformation/teats.asp|publisher=The National Pygmy Goat Association|access-date=22. 11. 2017|archive-date=7. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171207020525/http://www.npga-pygmy.com/resources/conformation/teats.asp|url-status=dead}}</ref> == Broj i položaj kod životinja == [[Slika:Milk lines.svg|thumb|Mliječne linije kod žene. Prekobrojne (manje sise) mogu se pojaviti na bilo kojoj poziciji.]] Broj i položaj mliječnih žlijezda i sisa vrlo se razlikuje među sisarima. Izbočene dudice i prateće žlijezde mogu se nalaziti bilo gdje duž dvije [[mliječna linija|mliječne linije]]. Općenito, većina sisara razvija mliječne žlijezde u parovima duž ovih linija, s brojem koji približno odgovara broju mladih obično rođenih u isto vrijeme. Broj sisa varira od dvije (kod većine [[primat]]a) do 18 (kod [[svinja]]). [[Marsupialia]] obično imaju 4 do 12 sisa,<ref name="Lombardi2012">{{cite book|author=Julian Lombardi|title=Comparative Vertebrate Reproduction|url=https://books.google.com/books?id=tXvjBwAAQBAJ&q=teats|date=6. 12. 2012|publisher=Springer Science & Business Media|isbn=978-1-4615-4937-6}}</ref> ali [[oposum|virginija oposum]] ima 13 i jedan je od rijetkih sisara s neparnim brojem.<ref>{{cite web |url=http://digitalcollections.fiu.edu/wild/transcripts/possums1.htm |title=With the Wild Things – Transcripts |publisher=Digitalcollections.fiu.edu |access-date=5. 4. 2013 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130323001102/http://digitalcollections.fiu.edu/wild/transcripts/possums1.htm |archive-date=23. 3. 2013 }}</ref><ref>Stockard, Mary (2005) [https://web.archive.org/web/20100701012225/http://www.awrc.org/Baby%20Opossums.htm Raising Orphaned Baby Opossums]. Alabama Wildlife Center.</ref> Sljedeća tabela navodi broj i položaj sisa i žlijezda kod sisara: {| class="wikitable" !Vrsta<ref>{{cite book|authors=C. Unningham, Merle, LaTour, Mickey A., Acker, Duane|year=2005|title=Animal Science and Industry|publisher=Pearson Prentice Hall|isbn= 978-0-13-046256-5}}</ref> !Prednje<br/>([[grudni koš|grudne]]) !Srednje <br/>([[trbuh|trbušne]]) !Stražnje<br/>([[Prepone|Preponske]]) !Ukupno |- | [[Koza]], [[ovca]], [[konj]]<br>[[zamorac]] |0 |0 |0 |2 |2 |- |[[Krava]] |0 |0 |4 |4 |- |[[Mačka]] |2 |2 |4 |8 |- |[[Pas]] |4 |2 |2 ili 4 |8 ili 10 |- |[[Miš]] |6 |0 |4 |10 |- |[[Pacov]] |6 |2 |4 |12 |- |[[Svinja]] |6 |6 |6 |18 |- |[[Surlaši]], [[primati]] |2 |0 |0 |2 |} == Bolesti sisa == Brojne bolesti mogu utjecati na kravlje sise.<ref>{{cite web|last1=Ruegg|first1=Pamela L.|title=Diseases of Bovine Teats and Skin - Reproductive System|url=http://www.merckvetmanual.com/reproductive-system/udder-diseases/diseases-of-bovine-teats-and-skin|website=Merck Veterinary Manual|access-date=22. 11. 2017|archive-date=18. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171018155540/http://www.merckvetmanual.com/reproductive-system/udder-diseases/diseases-of-bovine-teats-and-skin|url-status=dead}}</ref> * [[Pseudokozice]] * Bradavice uzrokovane [[papiloma virus]]om * [[Hiperkeratoza sisa]] * [[Dermatitis]] * [[Ozeblina]] * [[Čireve vimena]] ili nekrotični dermatitis Koze su takođe pogođene bolestima sisa.<ref>{{cite web|title=Mastitis and Ketosis: Health Problems of Lactating Does|url=http://www.tennesseemeatgoats.com/articles2/mastitisketosis.html|website=www.tennesseemeatgoats.com}}</ref> ==Također pogledajte== *[[Bradavica (dojka)|Bradavica]] *[[Dojka]] ==Reference== {{refspisak}} [[Kategorija:Anatomija sisara]] [[Kategorija:Životinjsko mlijeko]] [[Kategorija:Bolesti sisara]] [[Kategorija:Žlijezde]] f50dggk7nrclklwp542kkacwox00p7w Crni labudovi 0 472996 3917292 3885319 2026-08-09T15:44:33Z Z1KA 87045 3917292 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojna jedinica | ime = Crni labudovi | slika = Crni Labudovi.jpg | veličina_slike = 100px | opis_slike = | aktivan = 1992–1998 | osnovana = | država = {{ZD|Bosna i Hercegovina|1992}} [[Republika Bosna i Hercegovina]] | grana = | vrsta = Specijalne snage | dio = | glavno_sjedište = [[Konjic]], (Republika) Bosna i Hercegovina | nadimak = | moto = Selam ti je hadžija | boje = {{Color box|Black|border=darkgray}} | oprema = | bitke = *[[Rat u Bosni i Hercegovini]] *[[Bitka za Vozuću]] *[[Operacija Sana '95]] *[[Opsada Sarajeva]] | veb-sajt = | komandir1_oznaka = | komandir1 = [[Mehdin Hodžić]]<ref>[http://www.heroji.ba/mehdin-hodzic/ Mehdin-Senad Hodžić]</ref> | komandir2_oznaka = | komandir2 = [[Hajrudin Mešić]] | komandir3_oznaka = | komandir3 = Hase Tirić | komandir4_oznaka = | komandir4 = }} '''Crni labudovi''' ("120. lahka brigada GŠ Armije R BiH Crni labudovi") bili su specijalna jedinica unutar [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]].<ref>[https://documents.tips/documents/nedzad-latic-zehrudin-isakovic-armija-bosne-i-hercegovine.html Documents.tips] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210216093607/https://pdfslide.tips/documents/nedzad-latic-zehrudin-isakovic-armija-bosne-i-hercegovine.html |date=16. 2. 2021 }} Armija BiH. Pripremili Nedžad Latić i Zehrudin Isaković. Hase Tirić: '' 'Crni labudovi'' su endemska vrsta'', str. 57-60. NIPP Ljiljan. (pristupljeno 10. februara 2020.)''</ref> Bila je to jedinica [[Patriotska liga|Patriotske lige]] formirana 1992. godine u [[Nezuk (Sapna)|Nezuku]], pod [[Drugi korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|2. korpusom]] (kasnije u [[Prvi korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|1. korpusu]]) koja je eventualno brojala 800 ljudi. Imala je reputaciju za hrabrost na ratištu. Prvi komandant, [[Mehdin Hodžić]] zvani Kapetan Senad, bio je član Specijalne antiterorističke jedinice u Ministarstvu unutarnjih poslova SFRJ. Kada je preuzeo komandu nad Crnim labudovima, dobio je nadimak "Kapetan Labud". Kapetan [[Hajrudin Mešić]] je kasnije preuzeo komandujuću poziciju privremeno. Najuspješniji i najdugotrajniji komandant bio je brigadir [[Hase Tirić]]. Glavno područje djelovanja Crnih labudova bili su [[Konjic]], [[Igman]] i [[Jablanica]], a jedinica se borila i na ostalim ratištima u Bosni i Hercegovini, u zoni odgovornosti svih korpusa Armije Republike Bosne i Hercegovine.<ref name="nkp">[https://www.nkp.ba/kalesijski-crni-labudovi-najsvjetliji-primjeri-borbe-za-odbranu-domovine/ Nezavisni Kalesijski Portal] ''Kalesijski “Crni labudovi“ – najsvjetliji primjeri borbe za odbranu domovine'' 15. juli 2018. (pristupljeno 10. februara 2020.)</ref> Učestvovala je u brojnim bitkama. U ratu u BiH imala je 79 poginulih te 414 teže i lakše ranjenih.<ref>[https://stav.ba/hamze-i-gazije-kod-crnih-labudova/ Stav] ''Hamze” i “Gazije” kod “Crnih labudova”'', 8. april 2018. (pristupljeno 10. februara 2020.)</ref> Crni labudovi su nosili crne ili šumske maskirne uniforme (bosanskog, američkog, ili komercijalnog porijekla) sa oznakom jedinice na desnom rukavu i oznakom [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] na lijevom rukavu. Ipak, neki članovi su nosili oznaku Crnih labudova na lijevom rukavu, na jednom od džepova na prsima ili čak na prsluku. Također, civilna odjeća (majice kratkih rukava, patike, kape) bila je veoma česta. Nošen je čitav niz beretki, šalova, traka za glavu, crnih kapa, maskirnih kapa i civilnih kapa (kape za kamionete u crnoj ili crno-bijeloj boji bile su uobičajene). Zelene trake za glavu sa [[šehadet]]om ispisanim arapskim pismom mogle su se također vidjeti. US surplus M1 kacige u kompletu s ERDL uzorkom ili M81 [[U.S. Woodland]] kacige bile su također česte. Dosta boraca jedinice se borilo bez ikakve kacige. Prsluci su uglavnom bili iz ARBiH. Korišteni su i različiti tipovi civilnih ili vojnih crnih ili taktičkih prsluka. Ostala oprema je obično bila od bivše JNA, NATO-a ili komercijalnog porijekla. Nasuprot uniformiranom i taktičkom izgledu poslijeratnog udruženja Crni labudovi, ratni Crni labudovi bili su jedinica koja je nabavljala uniforme i opremu svugdje gdje su je mogli pronaći, slično kao i ostatak bosanskih oružanih snaga. Izbor naoružanja koje je jedinica koristila: [[Zastava M70]], [[Heckler & Koch MP5]], [[Heckler & Koch G3]], [[FN FAL]], [[AKM]], [[FAMAS]], [[Milkor MGL]]. == Reference == {{refspisak}} {{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}} [[Kategorija:Bosanskohercegovačke paravojne formacije]] [[Kategorija:Crni labudovi|*]] himjnlmjwn2093qgw5wkud74hcfdt29 Zemljotres u Petrinji 2020. 0 474293 3917399 3843066 2026-08-10T10:00:02Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917399 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zemljotres | naslov = Zemljotres u Petrinji 2020. | karta = 2020-12-29 Petrinja, Croatia M6.4 earthquake shakemap (USGS).jpg | karta2 = {{Lokacijska karta | Hrvatska | label= | lat=45.4002 | long=16.2187 | mark=Bullseye1.svg | marksize=40 | position=top | width= 260 | float=right | caption= | relief=yes}} | tekst = | datum = {{Start date|2021|12|29|df=yes}} | vrijeme nastanka = 12:19 ([[Srednjoevropsko vrijeme|CET]]) | trajanje = | jačina = 6,4 [[Skala momentne magnitude|M<sub>W</sub>]] | dubina = 10 km | lokacija = {{coord|45.87|N|16.03|E|display =inline,title|type:event}} | intenzitet = {{MMI|IX}} | vrsta = | pogođene države = [[Hrvatska]], [[Slovenija]], sjeverozapadna [[Bosna i Hercegovina]] | šteta = | cunami = | klizište = | afteršokovi = Najjači: 4,9 M<sub>W</sub> u 17:01 CET, 6. januar 2021. | žrtve = 1 poginula, 26 povrijeđenih }} '''Zemljotres u Petrinji 2020.''' magnitude 6,4 [[Skala momentne magnitude|M<sub>W</sub>]] dogodio se 29. decembra u 12:20 s [[Epicentar|epicentrom]] 3&nbsp;km jugozapadno od [[Petrinja|Petrinje]].<ref>{{Cite web|url=https://earthquake.usgs.gov/earthquakes/eventpage/us6000d3zh/executive|title=Petrinja 2020 : M 6.4 - 3 km WSW of Petrinja, Croatia|website=earthquake.usgs.gov|access-date=28. 3. 2021}}</ref> Maksimalni intenzitet osjećaja procijenjen je na od VIII. (jako štetno) do IX. (razorno) stepena na [[Evropska makroseizmička skala|Evropskoj makroseizmičkoj skali]]. Ovom događaju prethodila su tri velika zemljotresa, od kojih najjači magnitude 5,2 [[Skala momentne magnitude|M<sub>W</sub>]]. Zemljotresu su slijedili brojni potresi, od kojih je najjači bio magnitude 4,9 [[Skala momentne magnitude|M<sub>W</sub>]]. Štetom pogođena područja bila su uglavnom u [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačkoj županiji]] i drugim obližnjim hrvatskim županijama, kao i nekim od obližnjih područja [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i [[Slovenija|Slovenije]]. Potvrđeno je da je sedam osoba poginulo, a 26 povrijeđeno, od kojih je šest imalo ozbiljne povrede. Prvi izvještaji pokazuju da je u Petrinji uništeno mnogo zgrada.<ref name="jutarnji first report">{{cite web|url=https://www.jutarnji.hr/video/news/snazan-potres-magnitude-6-2-pogodio-petrinju-prizori-su-dramaticni-jako-se-tresao-i-zagreb-15039620|title=Snažan potres magnitude 6,2 pogodio Petrinju, prizori su dramatični, jako se tresao i Zagreb|date=29. 12. 2020|website=[[Jutarnji list]]|language=hr|access-date=28. 3. 2021}}</ref> Tadašnji gradonačelnik Petrinje Darinko Dumbović rekao je da je polovina grada uništena.<ref>{{Cite news|title=Croatia earthquake: Seven dead as rescuers search rubble for survivors|language=en|work=BBC|url=https://www.bbc.com/news/world-europe-55474230|access-date=28. 3. 2021}}</ref><ref>{{Cite news|title=Second earthquake in two days strikes central Croatia, killing seven and damaging buildings|language=en|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/article/rcom-europe/idUSKBN293166?il=0}}</ref><ref name="auto">{{Cite web |url= https://bhrt.ba/iz-minute-u-minutu-snazan-zemljotres-pogodio-petrinju-najmanje-20-povrijedenih-poginulo-jedno-dijete/|title=Iz minute u minutu: Snažan zemljotres pogodio Petrinju, najmanje 20 povrijeđenih, poginulo jedno dijete!|date=29. 12. 2020|website=BHRT|language=bs|access-date=29. 12. 2020|archive-date=29. 12. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201229164447/https://bhrt.ba/iz-minute-u-minutu-snazan-zemljotres-pogodio-petrinju-najmanje-20-povrijedenih-poginulo-jedno-dijete/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.nbcnews.com/news/world/least-7-dead-after-magnitude-6-3-earthquake-strikes-croatia-n1252495|title=At least 7 dead after magnitude 6.3 earthquake strikes Croatia|website=NBC News|language=en|access-date=29. 12. 2020}}</ref> Prvi multidisciplinarni naučni rad o potresu u Petrinji objavljen je u časopisu ''[[Remote Sensing (časopis)|Remote Sensing]]'' u martu 2021.<ref>{{Cite web|url=https://www.mdpi.com/2072-4292/13/6/1095|title=Destructive M6.2 Petrinja Earthquake (Croatia) in 2020—Preliminary Multidisciplinary Research}}</ref> == Tektonika == Epicentar zemljotresa nalazio se u brdovitom području južno od [[Aluvijalna ravan|aluvijalne ravni]] na potezu od rijeka [[Kupa|Kupe]] do [[Sava|Save]], sa [[Zrinska gora|Zrinskom gorom]] i ostatkom [[Dinaridi|Dinarida]] na jugu. Seizmičko područje [[Pokuplje|Pokuplja]] slijedi dolinu rijeke Kupe od [[Karlovac|Karlovca]] do [[Sisak|Siska]]. Ovo je područje tokom historije pogodilo nekoliko zemljotresa, od kojih je najpoznatiji veliki potres iz 1909. godine, čiji je epicentar bio u blizini Pokupskog, s naknadnim potresima koji su se nastavili tokom 1910. godine. Imao je maksimalni intenzitet od VIII na MCS ljestvici. Ta je seizmičnost povezana s reaktivacijom normalnih rasjeda na jugoistoku, koji čine jugozapadnu granicu [[Panonska nizija|Panonske nizije]].<ref>{{cite book|last=Markušić|first=Snježana|url=https://www.researchgate.net/publication/251165760_Seismicity_of_Croatia|title=Earthquake Monitoring and Seismic Hazard Mitigation in Balkan Countries|date=januar 2008|editor-last=Husebye|editor-first=Eystein S.|page=87|chapter=Seismicity of Croatia|doi=10.1007/978-1-4020-6815-7_5}}</ref><ref name="Herak_etal_2009">{{Cite journal|last=Herak|first=Davorka|last2=Herak|first2=Marijan|last3=Tomljenović|first3=Bruno|year=2009|title=Seismicity and earthquake focal mechanisms in North-Western Croatia|url=http://rudar.rgn.hr/~bruntom/nids_bruntom/PDF%20Strukturna%20geomorfologija/Herak%20et%20al_2009_Tectphy.pdf|journal=Tectonophysics|volume=465|issue=1–4|page=215|doi=10.1016/j.tecto.2008.12.005|access-date=28. 3. 2021|archive-date=8. 8. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170808072605/http://rudar.rgn.hr/~bruntom/nids_bruntom/PDF%20Strukturna%20geomorfologija/Herak%20et%20al_2009_Tectphy.pdf|url-status=dead}}</ref> Posljednji zemljotres na teritoriji Hrvatske jačine 6,0 po Richterovoj ljestvici bio je u [[Ston]]u 1996. godine. Godine 1962. potresi od 5,9 i 6,2 po Richterovoj ljestvici pogodili su makarsko područje. Godine 1969. sastav rasjeda koji se proteže od [[Jastrebarsko]]g preko ovoga područja prema [[Banja Luka|Banjoj Luci]] pogođen je [[Zemljotres u Banjoj Luci 1969.|zemljotresom]] od 6,6 po Richterovoj ljestvici, koji je pogodio Banju Luku, a tom su danu prethodile i značajne prethodne trešnje. Godine 1880. [[Zemljotres u Zagrebu 1880.|zemljotres]] od 6,3 po Richterovoj ljestvici pogodio je područje sjeveroistočno od Zagreba. U martu 2020. grad Zagreb pogodio je [[Zemljotres u Zagrebu 2020.|zemljotres]] s magnitudom 5,5 po Richterovoj ljestvici.<ref>{{cite web|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/danas-se-treslo-60-puta-jace-od-jucer-ovo-nije-isto-kao-zg-potres-u-petrinji-se-ponovila-banja-luka-15039667|title=‘Danas se treslo 60 puta jače od jučer: Ovo nije isto kao ZG potres, u Petrinji se ponovila Banja Luka‘|last=Rudež|first=Tanja|date=29. 12. 2020|publisher=[[Jutarnji list]]|access-date=28. 3. 2021}}</ref> == Zemljotres == Prema Naprednom nacionalnom seizmičkom sistemu (ANSS) i [[Evropsko-mediteranskI seizmološkI centar|Evropsko-mediteranskom seizmološkom centrom]] (EMSC),<ref name="EMSC">{{Cite news|title=Earthquake, Magnitude 6.4 - CROATIA - 2020 December 29, 11:19:54 UTC|language=en|work=EMSC-CSEM|url=https://www.emsc.eu/Earthquake/earthquake.php?id=933701|access-date=28. 3. 2021}}</ref> zemljotres je imao jačinu od 6,4 [[Skala momentne magnitude|M<sub>W</sub>]] na dubini od 10 kilometar, a Hrvatska seizmološka služba je izmjerila jačinu od 6,2 [[Skala lokalne magnitude|M<sub>L</sub>]]. Maksimalni intenzitet osjećaja bio je od VIII ("jako štetan") do IX ("destruktivan") po evropskoj makroseizmičkoj ljestvici (EMS)<ref>{{Cite web|url=https://www.pmf.unizg.hr/geof/seizmoloska_sluzba/izvjesca_o_potresima?@=1m68n#news_45225|title=Razoran potres kod Petrinje|website=www.pmf.unizg.hr|language=hr|access-date=30. 3. 2021}}</ref> i VIII ("ozbiljan") na modificiranoj Mercallijevoj skali (MMI). Mjesto i dubina ovog događaja pokazuju da je riječ o zemljotresu unutar tektonske ploče koji se dogodio kao rezultat plitkog rasjeda klizanja unutar [[Evroazijska ploča|Evroazijske ploče]]. Izračunavanje žarišnog mehanizma za ovaj događaj ukazuje na to da je do puknuća došlo na skoro vertikalnom rasjedu u pravcu jugoistoka ili jugozapada.<ref>{{Cite web|url=https://earthquake.usgs.gov/earthquakes/eventpage/us6000d3zh/executive|title=M 6.4 - 2 km WSW of Petrinja, Croatia|website=earthquake.usgs.gov|access-date=30. 3. 2021}}</ref> Zemljotres se je osjetio u sjevernoj Hrvatskoj, kao i u velikim dijelovima [[Slovenija|Slovenije]], [[Austrija|Austrije]], [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[Srbija|Srbije]], [[Mađarska|Mađarske]], [[Slovačka|Slovačke]] i [[Italija|Italije]], kao i u nekim dijelovima [[Crna Gora|Crne Gore]], [[Njemačka|Njemačke]] i [[Češka|Češke]].<ref>{{Cite web|url=https://m.emsc.eu/index.php|title=LastQuake: Felt an earthquake? Share your testimony and become a citizen seismologist!|website=m.emsc.eu|access-date=30. 3. 2021}}</ref> === Zemljotresi pred najvećim zemljotresom === Tri zemljotresa pogodila su isto područje dan ranije, a CSS ih je procijenio na magnitude 5,0, 4,7 i 4,1.<ref>{{Cite web|url=https://www.total-croatia-news.com/news/49158-earthquake-rocks-zagreb|title=5.2 Magnitude Earthquake Rocks Central Croatia (& Update on Aftershocks)|website=www.total-croatia-news.com|language=en|access-date=30. 3. 2021|archive-date=28. 12. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201228081704/https://www.total-croatia-news.com/news/49158-earthquake-rocks-zagreb|url-status=dead}}</ref> {| class="wikitable sortable" |+Zemljotresi jačine 4,0 [[Skala momentne magnitude|M<sub>W</sub>]] ili jači ! scope="col" |Datum ! scope="col" |Vrijeme ([[UTC]]) ! scope="col" |[[Skale seizmičkih magnituda|M]] ! scope="col" |[[Modificirana Mercallijeva skala|MMS]] ! scope="col" |Dubina ! scope="col" class="unsortable" |{{tooltip|Ref.|Referenca}} |- bgcolor="FFFF00" |28. decembar |05:28 |5.2 |{{ntsh|7}} VII |10,0&nbsp;km |<ref>{{cite web|url=https://earthquake.usgs.gov/earthquakes/eventpage/us6000d3kv/executive|title=M 5.2 - 8 km W of Petrinja, Croatia|website=earthquake.usgs.gov|access-date=30. 3. 2021}}</ref> |- |28. decembar |06:49 |4.7 |{{ntsh|6}} VI |10,0&nbsp;km |<ref>{{cite web|url=https://earthquake.usgs.gov/earthquakes/eventpage/us6000d3lf/executive|title=M 4.7 - 4 km SSE of Petrinja, Croatia|website=earthquake.usgs.gov|access-date=30. 3. 2021}}</ref> |} === Zemljotresi nakon najvećeg zemljotresa === Prema CSS-u, zabilježeno je 16 potresnih udara jačine 3,0 [[Skala lokalne magnitude|M<sub>L</sub>]] ili jače u roku od šest sati nakon najvećeg zemljotresa. {| class="wikitable sortable" |+Zemljotresi jačine 3,0 [[Skala lokalne magnitude|M<sub>L</sub>]] ili jači ! scope="col" |Datum ! scope="col" |Vrijeme ([[UTC]]) ! scope="col" |[[Skale seizmičkih magnituda|M]] ! scope="col" |[[Modificirana Mercallijeva skala|MMS]] ! scope="col" |Dubina ! scope="col" class="unsortable" |{{tooltip|Ref.|Referenca}} |- |29. decembar |12:34 |4,4 |{{ntsh|6}} VI |10,0&nbsp;km |<ref>{{cite web|url=https://earthquake.usgs.gov/earthquakes/eventpage/us6000d3zz/executive|title=M 4.4 - 9 km WNW of Petrinja, Croatia|website=earthquake.usgs.gov|access-date=30. 3. 2021}}</ref> |- |30. decembar |05:15 |4,8 |{{ntsh|5}} V |10,0&nbsp;km |<ref>{{cite web|url=https://earthquake.usgs.gov/earthquakes/eventpage/us6000d48z/executive|title=M 4.8 - 9 km WNW of Petrinja, Croatia|website=earthquake.usgs.gov|access-date=30. 3. 2021}}</ref> |- |30. decembar |05:26 |4,7 |{{ntsh|4}} IV |10,0&nbsp;km |<ref>{{cite web|url=https://earthquake.usgs.gov/earthquakes/eventpage/us6000d497/executive|title=M 4.7 - 6 km SSW of Lekenik, Croatia|website=earthquake.usgs.gov|access-date=30. 3. 2021}}</ref> |- |31. decembar |08:15 |3,7 |V |10,0&nbsp;km |<ref>{{Cite web|url=https://earthquake.usgs.gov/earthquakes/eventpage/us6000d4ii/executive|title=M 3.7 - 7 km SSW of Lekenik, Croatia|website=USGS-ANSS|access-date=30. 3. 2021}}</ref> |- |2. januar |18:00 |3,4 |III |9,3&nbsp;km |<ref>{{Cite web|url=https://earthquake.usgs.gov/earthquakes/eventpage/us6000d52g/executive|title=M 3.4 - 3 km W of Petrinja, Croatia|website=USGS-ANSS|access-date=30. 3. 2021}}</ref> |- |4. januar |06:49 |4,4 |III |10,0&nbsp;km |<ref>{{Cite web|url=https://earthquake.usgs.gov/earthquakes/eventpage/us6000d5di/executive|title=M 4.4 - 5 km W of Petrinja, Croatia|website=USGS-ANSS|access-date=30. 3. 2021}}</ref> |- |5. januar |06:11 |3,3 |II |10,0&nbsp;km |<ref>{{Cite web|url=https://earthquake.usgs.gov/earthquakes/eventpage/us6000d5pk/executive|title=M 3.3 - 1 km WNW of Petrinja, Croatia|website=USGS-ANSS|access-date=5. 1. 2021}}</ref> |- |6. januar |17:01 |4,9 |V |10,0&nbsp;km |<ref>{{Cite web|url=https://earthquake.usgs.gov/earthquakes/eventpage/us6000d66s/executive|title=M 4.9 - 6 km WSW of Petrinja, Croatia|last=|first=|date=|website=earthquake.usgs.gov|archive-url=|archive-date=|url-status=live|access-date=30. 3. 2021}}</ref> |- |7. januar |11:06 |4,0 |III |9,9&nbsp;km |<ref>{{Cite web|url=https://earthquake.usgs.gov/earthquakes/eventpage/us6000d6ff/executive|title=M 4.0 - 5 km NW of Petrinja, Croatia|last=|first=|date=|website=earthquake.usgs.gov|archive-url=|archive-date=|url-status=live|access-date=30. 3. 2021}}</ref> |- |9. januar |21:29 |4,8 |VI |8,7&nbsp;km |<ref>{{Cite web|url=https://earthquake.usgs.gov/earthquakes/eventpage/us6000d73g/executive|title=M 4.8 - 2 km SSE of Petrinja, Croatia|last=|first=|date=|website=earthquake.usgs.gov|archive-url=|archive-date=|url-status=live|access-date=30. 3. 2021}}</ref> |- |10. januar |23:28 |3,8 |IV |9,6&nbsp;km |<ref>{{Cite web|url=https://earthquake.usgs.gov/earthquakes/eventpage/us6000d7bt/executive|title=M 3.8 - 7 km WNW of Petrinja, Croatia|last=|first=|date=|website=earthquake.usgs.gov|archive-url=|archive-date=|url-status=live|access-date=30. 3. 2021}}</ref> |- |15. januar |12:01 |4,4 |II |10,0&nbsp;km |<ref>{{cite web|url=https://earthquake.usgs.gov/earthquakes/eventpage/us7000d0aq/executive|title=M 4.4 - 8 km ESE of Lasinja, Croatia|website=earthquake.usgs.gov|access-date=30. 3. 2021}}</ref> |- |24. februar |09:58 |3,9 |IV |10,0&nbsp;km |<ref>{{cite web|url=https://earthquake.usgs.gov/earthquakes/eventpage/us6000dkmi/executive|title=M 3.9 - 3 km W of Petrinja, Croatia|website=earthquake.usgs.gov|access-date=30. 3. 2021}}</ref> |- |3. mart |04:37 |4.1 |III |10,9&nbsp;km |<ref>{{cite web|url=https://earthquake.usgs.gov/earthquakes/eventpage/us7000df1q/executive|title=M 4.1 - 12 km NNW of Glina, Croatia|website=earthquake.usgs.gov|access-date=30. 3. 2021}}</ref> |} == Šteta == Petrinja je bila najviše pogođena, jer su se mnoge zgrade srušile i došlo je do velikog nestanka struje.<ref>{{Cite web|url=https://www.jutarnji.hr/video/news/snazan-potres-magnitude-6-2-pogodio-petrinju-raste-broj-zrtava-mnogo-je-ozlijedenih-15039620|title=Jutarnji list - Snažan potres magnitude 6,2 pogodio Petrinju, raste broj žrtava, mnogo je ozlijeđenih|date=29. 12. 2020|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr|access-date=31. 3. 2021}}</ref> Oštećenja i nestanci električne energije zabilježeni su i u [[Dvor (Hrvatska)|Dvoru]], [[Glina (Hrvatska)|Glini]], [[Gvozd (Hrvatska)|Gvozdu]], [[Hrvatska Kostajnica|Hrvatskoj Kostajnici]], [[Kutina|Kutini]], [[Sisak|Sisku]], [[Sunja|Sunji]], [[Topusko]]m, [[Velika Gorica|Velikoj Gorici]] i [[Zagreb]]u, kao i susjednim zemljama Bosni i Hercegovini i Sloveniji.<ref>{{Cite web|url=https://www.24sata.hr/news/velik-potres-u-zagrebu-736781|title=Uživo iz Petrinje: Poginulo je 7 ljudi, grad je u ruševinama...|website=www.24sata.hr|language=hr|access-date=31. 3. 2021}}</ref> Ukupnu štetu procijenili su savjetnici [[Svjetska banka|Svjetske banke]] u saradnji s [[Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Republike Hrvatske|Ministarstvom zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Republike Hrvatske]] i [[Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Evropske unije Republike Hrvatske|Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU]]. Ukupna šteta procjenjuje se na 5 milijardi eura i na kraju može porasti na 5,5 milijardi eura.<ref>{{Cite web|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/procijenjena-je-steta-nastala-u-potresu-na-baniji-upola-je-manja-od-one-u-zagrebu-15057450|title=Jutarnji list - Procijenjena je šteta nastala u potresu na Baniji, upola je manja od one u Zagrebu|date=13. 3. 2021|website=www.jutarnji.hr|language=hr|access-date=31. 3. 2021}}</ref> <gallery mode="nolines"> 2020 Petrinja earthquake 01.jpg| 2020 Petrinja earthquake 02.jpg| 2020 Petrinja earthquake 03.jpg| 2020 Petrinja earthquake 04.jpg| 2020 Petrinja earthquake 05.jpg| </gallery> === Sisačko-moslovačka županija === U Petrinji, gradu najbližem epicentru, oštećene su gotovo sve kuće.<ref>{{Cite web|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/snazan-potres-u-zagrebu-jako-je-zatreslo-prepala-sam-se-1456939|title=U ponedjeljak navečer slabiji potres kod Velike Gorice, u Sisku i okolici oštećeno između 700 i 1000 kuća|website=www.vecernji.hr|language=hr|access-date=31. 3. 2021}}</ref> Čitav centar grada je teško oštećen.<ref>{{Cite web|url=https://www.jutarnji.hr/video/news/jutarnji-u-mjestu-kod-samog-epicentra-potresa-gotovo-da-nema-kuce-koja-nije-stradala-15039384|title=Jutarnji list - Jutarnji u mjestu kod samog epicentra potresa: ‘Gotovo da nema kuće koja nije stradala...‘|date=28. 12. 2020|website=www.jutarnji.hr|language=hr|access-date=31. 3. 2021}}</ref> Uništen je krov općinske zgrade i crkva sv. Lovre<ref>{{Cite web|url=https://www.24sata.hr/news/nije-dobro-okolica-petrinje-tesko-je-stradala-tamo-je-lose-736559|title='Nije dobro. Okolica Petrinje teško je stradala, tamo je loše'|website=www.24sata.hr|language=hr|access-date=31. 3. 2021}}</ref>, a čitavo selo [[Brest Pokupski]] kod Petrinje teško je oštećeno. Grad [[Sisak]], smješten otprilike 20&nbsp;km sjeveroistočno od epicentra, pretrpio je velika oštećenja na bolnici, kao i na općinskoj zgradi. Uprkos šteti, bolnica nije zatvorena.<ref>{{Cite web|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/velike-stete-i-u-sisku-bolnica-je-tesko-stradala-gradonacelnica-se-slomila-potreseni-smo-15039644|title=Jutarnji list - Velike štete i u Sisku, bolnica je teško stradala, gradonačelnica se slomila: ‘Potreseni smo‘|date=29. 12. 2020|website=www.jutarnji.hr|language=hr|access-date=31. 3. 2021}}</ref> Najviše štete naneseno je na starim zgradama u centru grada, a procjenjuje se da je u Sisku i obližnjim selima oštećeno između 700 i 1000 kuća.<ref>{{Cite web|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/snazan-potres-u-zagrebu-jako-je-zatreslo-prepala-sam-se-1456939|title=U ponedjeljak navečer slabiji potres kod Velike Gorice, u Sisku i okolici oštećeno između 700 i 1000 kuća|website=www.vecernji.hr|language=hr|access-date=31. 3. 2021}}</ref> U selu [[Strašnik]] u kojem se nalazio epicentar, kao i u obližnjem selu [[Sibić]], oštećene su skoro sve kuće. Dio stanovništva sela je evakuisan, a šatori sa hranom i vodom su postavljeni.<ref>{{Cite web|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/snazan-potres-u-zagrebu-jako-je-zatreslo-prepala-sam-se-1456939|title=U ponedjeljak navečer slabiji potres kod Velike Gorice, u Sisku i okolici oštećeno između 700 i 1000 kuća|website=www.vecernji.hr|language=hr|access-date=31. 3. 2021}}</ref> [[Majske Poljane]] su selo koje je pretrpelo najveću štetu u zemljotresu; sve zgrade su oštećene, a mnoge su se srušile. To je i mjesto s najvećim brojem smrtnih slučajeva, od ukupno sedam smrtno stradalih, pet ih je bilo u Majskim Poljanama.<ref>{{Cite web|url=https://direktno.hr/domovina/dogradonacelnica-gline-majske-poljane-najteze-stradale-jos-vade-ljude-iz-rusevina-gotovo-sve-kuce-su-218865/|title=Dogradonačelnica Gline: Majske Poljane najteže stradale; još vade ljude iz ruševina, gotovo sve kuće su pogođene|date=29. 12. 2020|website=direktno.hr|language=hr|access-date=31. 3. 2021|archive-date=30. 12. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201230173618/https://direktno.hr/domovina/dogradonacelnica-gline-majske-poljane-najteze-stradale-jos-vade-ljude-iz-rusevina-gotovo-sve-kuce-su-218865/|url-status=dead}}</ref> U [[Žažina|Žažini]] su, zbog urušavanja crkve, tri osobe ranjene i jedna poginula.<ref>{{Cite web|url=https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/uzivo-spasioci-u-lekeniku-traze-osobu-pod-rusevinama-crkve---634064.html|title=VIDEO Tijelo muškarca pronađeno usred javljanja uživo, tragičan kraj potrage u ruševinama crkve|website=Dnevnik.hr|language=hr|access-date=31. 3. 2021}}</ref> === Zagrebačka županija i Grad Zagreb === U [[Pokupsko]]m, koji se nalazi otprilike 20&nbsp;km sjeverozapadno od epicentra, oštećene su mnoge zgrade uključujući i školu, vrtić i crkvu iz 18. stoljeća.<ref>{{Cite web|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/epicentar-potresa-u-pokupskom-nacelnik-ljudi-su-istrcali-van-u-strahu-su-bio-je-jaci-nego-onaj-zagrebacki-1456963|title=Epicentar potresa u Pokupskom. Načelnik: Ljudi su istrčali van, u strahu su. Bio je jači nego onaj zagrebački|website=www.vecernji.hr|language=hr|access-date=6. 4. 2021}}</ref> U [[Zaprešić]]u, otprilike 60&nbsp;km od epicentra, četiri stambene kuće pretrpjele su štetu, prislijavajući više od 80 porodica da napuste grad. [[Saborska palača]] pretrpjela je oštećenja.<ref>[https://www.vecernji.hr/vijesti/foto-zgrada-sabora-pretpjela-je-nova-ostecenja-1457700 FOTO Zgrada Sabora pretrpjela je nova oštećenja], [[24sata]], objavljeno 30. decembra 2020, pristupljeno 30. decembra 2020.</ref> U zagrebačkim [[Remete (Zagreb)|Remetama]] u [[Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Remetama|crkvi i svetištu Majke Božje Remetske]] popucala je žbuka, a najveća oštećenja nastala su na [[slavoluk]]u.<ref>Željka Krmpotić, [https://www.24sata.hr/news/ostecena-je-crkva-u-remetama-736572 Oštećena je crkva u Remetama], [[24sata]], objavljeno 28. decembra 2020, pristupljeno 28. decembra 2020.</ref> Velika oštećenja pretrpjele su i crkve [[Crkva sv. Marka u Zagrebu|sv. Marka]], [[Crkva sv. Katarine u Zagrebu|sv. Katarine]]<ref>{{Citiranje weba|url=https://ika.hkm.hr/novosti/u-potresu-tesko-ostecene-akademska-crkva-sv-katarine-i-zupna-crkva-sv-marka-ev-u-zagrebu/|title=U potresu teško oštećene akademska crkva Sv. Katarine i župna crkva Sv. Marka ev. u Zagrebu|date=29. 12. 2020|work=ika.hkm.hr|publisher=[[Informativna katolička agencija]]|language=|access-date=6. 4. 2020|author=}}</ref> i crkva Krista Kralja na [[Mirogoj]]u,<ref>Ivan Pandžić, [https://www.24sata.hr/news/kula-s-crkve-na-mirogoju-moze-pasti-na-tudmanov-grob-mora-se-ukloniti-jer-visi-na-sajli-736969 Kula s crkve na Mirogoju može pasti na Tuđmanov grob: Mora se ukloniti jer visi na sajli...], [[24 sata]], objavljeno 30. decembra 2020, pristupljeno6. aprila 2021.</ref> a u [[Bazilika Srca Isusova u Zagrebu|bazilici Srca Isusova]] nastala su nova oštećenja na stropu građevine.<ref>{{Citiranje weba|url=https://ika.hkm.hr/novosti/novo-ostecenje-na-stropu-bazilike-srca-isusova-u-zagrebu/|title=Novo oštećenje na stropu bazilike Srca Isusova u Zagrebu|date=29. 12. 2020|work=ika.hkm|publisher=Informativna katolička mreža|language=|access-date=29. 12. 2020|author=}}</ref> [[Kraš]] je bio zatvorio svoju Bonbonnière trgovinu na [[Trg bana Jelačića (Zagreb)|Trgu bana Josipa Jelačića]] zbog oštećenja u potresu. Pojedine zgrade ostale su oštećene, a veliki dijelovi grada ostali su bez struje. Oštećenja u [[Zagrebačka katedrala|zagrebačkoj katedrali]] iz [[Zemljotres u Zagrebu 2020.|potresa devet mjeseci ranije]] ovim su potresom bila povećana, posebice na [[svod]]u i orebrenju.<ref>[http://zg-nadbiskupija.hr/dokumenti/aktualnosti/u-potresu-nastala-nova-ostecenja-na-katedrali-do-daljnjega-se-obustavljaju-misna-slavlja U potresu nastala nova oštećenja na katedrali. Do daljnjega se obustavljaju misna slavlja] ''[[Zagrebačka nadbiskupija]]'', 30. decembra 2020. Pristupljeno 6. aprila 2021.</ref> === Bosna i Hercegovina === Zgrade su oštećene u više gradova na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine ([[Unsko-sanski kanton]] i sjever [[Republika Srpska|Republike Srpske]]). Gradovi koji su ostali oštećeni bili su [[Bihać]], [[Cazin]], [[Kozarska Dubica]] i [[Kostajnica]], koja je u BiH pretrpjela najveću štetu u zemljotresu. U Bosanskoj Kostajnici proglašeno je izvanredno stanje,<ref>{{Cite web|url=https://www.24ur.com/novice/tujina/v-bosanski-kostajnici-mestu-ob-meji-s-hrvasko-razglasili-izredno-stanje.html|title=V bosanski Kostajnici, mestu ob meji s Hrvaško, razglasili izredno stanje|website=www.24ur.com|access-date=6. 4. 2021}}</ref> zemljotres je uzrokovao 6 požara, a mnoge su zgrade ostale oštećene, uključujući gradsku vijećnicu, koja je proglašena nefunkcionalnom. === Slovenija === U [[Slovenija|Sloveniji]], zgrade su ostale oštećene u nekoliko područja i gradova, uglavnom u blizini [[Slovensko-hrvatska granica|slovensko-hrvatske granice]]. Ljudi su prijavili oštećenja fasada, krovova i dimnjaka u jugoistočnim gradovima [[Krško]]m, [[Brežice|Brežicama]] i starom gradu [[Kostanjevica na Krki|Kostanjevici na Krki]]. [[Nuklearna elektrana Krško]] automatski je zatvorena, a kasnije je sistemski pregledana, ali nije bila prijavljena nikakva šteta. U sjeveroistočnoj Sloveniji došlo je do nestanka struje i telekomunikacija na području njezinog središnjeg grada [[Maribor]]a. Oštećena je općinska zgrada u obližnjem [[Ptuj]]u i crkva u [[Sveta Trojica v Slovenskih goricah|Svetoj Trojici]]. U glavnom gradu [[Ljubljana|Ljubljani]] moralo se prekinuti zasjedanje [[Slovenski parlament|parlamenta]], a unutrašnjost zgrade istog pretrpjela je manju štetu. U Sloveniji nisu zabilježene ozljede ljudi.<ref>{{cite news|url=https://www.rtvslo.si/slovenija/poskodbe-na-fasadah-strehah-in-dimnikih-kosi-ometa-padali-tudi-v-predsedniski-palaci/547256|title=Poškodbe na fasadah, strehah in dimnikih, kosi ometa padali tudi v predsedniški palači|language=|publisher=MMC RTV Slovenija|date=29. 12. 2020|access-date=6. 4. 2021}}</ref> == Žrtve == [[Datoteka:Crkva_u_Žažini_srušena_u_potresu_2020.jpg|mini|Crkva u Žažini nakon zemljotresa]] U Petrinji je umrla 13-godišnjakinja, a najmanje 20 osoba je ranjeno. Dvadesetogodišnjak i njegov otac ubijeni su kad im se kuća srušila u [[Majske Poljane|Majskim Poljanama]] kod [[Glina (Hrvatska)|Gline]]. Još troje ljudi je kasnije pronađeno mrtvo u istom selu.<ref>{{cite news|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/u-glini-pronadeno-tijelo-ispod-rusevina-gradonacelnik-bojim-se-da-ima-vise-poginulih-1457365|language=hr|newspaper=[[Večernji list]]|title=Pet žrtava potresa: Preminulo je još četvero ljudi kraj Gline!|trans-title=|date=29. 12. 2020|access-date=6. 4. 2021}}</ref><ref name="24h">{{cite news|title=Deseci ozlijeđenih, druga žrtva potresa je mladić kod Gline. Na više lokacija tragaju za ljudima|url=https://www.24sata.hr/news/velik-potres-u-zagrebu-736781|publisher=[[24 sata (Croatia)]]|access-date=6. 4. 2021|date=29. 12. 2020}}</ref> Majske Poljane bile su najteže pogođene od svih naselja pogođenih zemljotresom. Jedna osoba je kasnije pronađena mrtva u Žažini nakon što se srušila crkva. Dana 3. januara 2021. godine, dobrovoljni spasilac je poginuo tako što je pao sa zgrade dok je popravljao štetu od zemljotresa.<ref>{{Cite news|agency=[[HINA]]|last=Hrnčić|first=Fabijan|date=3. 1. 2021|title=Preminuo volonter u Petrinji: Sumnja se da je pao s krova...|url=https://www.24sata.hr/news/petrinja-pao-s-krova-i-poginuo-737555|access-date=6. 4. 2021|publisher=[[24sata (Croatia)|24sata]]|language=hr}}</ref> Još jedan radnik umro je 20. januara, nakon što se na njega srušio zid dok je popravljao kuću u Sisku.<ref>{{Cite web|url=https://dnevnik.hr/vijesti/crna-kronika/u-sisku-poginuo-muskarac-koji-je-radio-na-kuci---636651.html|title=Urušio se zid: U Sisku poginuo muškarac (34) dok je sanirao štetu od potresa|last=M. V.|date=20. 1. 2021|website=Dnevnik.hr|language=hr|archive-url=|archive-date=|url-status=live|access-date=6. 4. 2021}}</ref> == Međunarodni odjek == [[Datoteka:Countries that helped Croatia during Petrinja Earthquake.png|thumb|Države koje su ponudile pomoć Hrvatskoj tokom zemljotresa]] === Države === * [[Albanija]] – Albanska vlada izdvojila je 250.000 eura za humanitarnu pomoć i buduću obnovu Petrinje.<ref>{{Cite web|url=https://euronews.al/al/vendi/2020/12/30/shqiperia-i-jep-250-mije-euro-ndihme-kroacise-pas-termetit-tragjik/|title=Shqipëria i jep 250 mijë euro ndihmë Kroacisë pas tërmetit tragjik|date=30. 12. 2020|website=Euronews Albania|language=|access-date=6. 4. 2020|archive-date=18. 4. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210418131905/https://euronews.al/al/vendi/2020/12/30/shqiperia-i-jep-250-mije-euro-ndihme-kroacise-pas-termetit-tragjik/|url-status=dead}}</ref> * [[Bosna i Hercegovina]] − [[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine]] ponudilo je [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Hrvatske|hrvatskom Ministarstvu unutrašnjih poslova]] - Štabu civilne zaštite - pomoć nakon zemljotresa. Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine, nakon konzultacija i koordinacije s institucijama u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, stavilo je na raspolaganje dva tima za zaštitu i spašavanje. Bila je riječ o timu Federalne uprave civilne zaštite s 42 spasitelja i timu Republičke uprave civilne zaštite [[Republika Srpska|Republike Srpske]] s 18 spasitelja, koji će biti upućeni na pogođeno područje s pripadajućom opremom ako Hrvatska prihvati pomoć.<ref>{{Cite web|url=http://ba.n1info.com/Vijesti/a499319/Regija-uz-Hrvatsku-Brojne-zemlje-ponudile-pomoc.html|title=Regija uz Hrvatsku: Brojne zemlje ponudile pomoć|date=29. 12. 2020|website=N1 BA|language=bs|access-date=6. 4. 2021|archive-date=29. 12. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201229154550/http://ba.n1info.com/Vijesti/a499319/Regija-uz-Hrvatsku-Brojne-zemlje-ponudile-pomoc.html|url-status=dead}}</ref> * [[Bugarska]] – [[Ministarstvo vanjskih poslova Bugarske|Ministarstvo vanjskih poslova]] izrazilo je sućut u ime bugarskog naroda i potvrdilo da će vlada Bugarske poslati 100.000 eura za obnovu dvije zgrade sa značajnom kulturnom vrijednošću za bugarski narod u Hrvatskoj.<ref>{{Cite web|url=https://www.vesti.bg/sviat/bylgariia-pomaga-na-hyrvatiia-sys-100-000-evro-6119510|title=България помага на Хърватия със 100 000 евро|website=Vesti.bg|language=bg|access-date=6. 4. 2021}}</ref> * [[Finska]] – Ministar vanjskih poslova [[Pekka Haavisto]] izrazio je sućut žrtvama i izjavio da je Finska ponudila pomoć putem [[Evropska komisija za humanitarnu pomoć i odjel za civilnu zaštitu|Evropske komisije za humanitarnu pomoć i odjela za civilnu zaštitu]]. * [[Grčka]] – [[Predsjednik vlade Grčke|Premijer]] [[Kyriakos Mitsotakis]] izrazio je saučešće porodicama žrtava, potvrđujući istovremeno da je grčki Generalni sekretarijat za civilnu zaštitu spreman da pomogne.<ref>{{Cite web|url=https://greekcitytimes.com/2020/12/30/greece-solidarity-croatia-earthquake/|title=Greek Officials Express Solidarity With Croatia After Strong Earthquake - Greek City Times|language=en|access-date=6. 4. 2021}}</ref> * [[Mađarska]] – [[Predsjednik vlade Mađarske|Premijer]] [[Viktor Orbán]] ponudio je pomoć u ublažavanju katastrofa i obnovi u pismu hrvatskom ambasadoru.<ref>{{Cite web|url=https://kormany.hu/hirek/orban-viktor-levelben-ajanlotta-fel-magyarorszag-segitseget-horvatorszagnak|title=Orbán Viktor levélben ajánlotta fel Magyarország segítségét Horvátországnak|last=MTI|date=29. 12. 2020|website=|language=en|access-date=6. 4. 2021}}</ref> * [[Italija]] – [[Predsjednik vlade Italije|Premijer]] [[Giuseppe Conte]] rekao je na [[Twitter]]u da je Italija spremna pružiti Hrvatskoj svu pomoć.<ref>{{Cite web|url=https://www.agensir.it/quotidiano/2020/12/29/terremoto-in-croazia-conte-italia-pronta-a-fornire-tutta-lassistenza-e-laiuto-necessario/|title=Terremoto in Croazia: Conte, "Italia pronta a fornire tutta l'assistenza e l'aiuto necessario"|date=29. 12. 2020|website=agensir.it|language=it}}</ref> * [[Kosovo]] – [[Predsjednik Kosova|Predsjednica]] [[Vjosa Osmani]] i premijer [[Avdullah Hoti]] ponudili su da u Hrvatsku pošalju timove za potragu i spašavanje kako bi pomogli tamo gdje je to potrebno.<ref>{{Cite web|url=https://www.botasot.info/evrope-bota/1469635/pasgoditjet-tronditin-kroacine/|title=Pasgoditjet tronditin Kroacinë|website=Bota Sot|language=|access-date=6. 4. 2021}}</ref> * [[Crna Gora]] – [[Predsjednik Crne Gore|Predsjednik]] [[Milo Đukanović]] rekao je da je Crna Gora spremna pomoći Hrvatskoj.<ref name="jutarnji.hr">{{Cite web|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/cijela-regija-uz-hrvatsku-javili-se-vucic-dukanovic-jansa-i-pahor-zaev-nasa-vlada-salje-novac-15039645|title=Jutarnji list - Cijela regija uz Hrvatsku, javili se Vučić, Đukanović, Janša i Pahor; Zaev: ‘Naša vlada šalje novac‘|date=29. 12. 2020|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr|access-date=6. 4. 2021}}</ref> [[Dritan Abazović]], potpredsjednik [[Vlada Crne Gore|Vlade Crne Gore]], dodao je da Hrvatska može očekivati ​​da Crna Gora pruži bilo kakvu pomoć koja joj je potrebna.<ref>{{Cite web|url=https://www.cdm.me/politika/abazovic-vlada-crne-gore-ce-pomoci-hrvatskoj-u-saniranju-stete/|title=Abazović: Vlada Crne Gore će pomoći Hrvatskoj u saniranju štete - CdM|website=www.cdm.me|language=|access-date=6. 4. 2021}}</ref> * [[Sjeverna Makedonija]] – [[Predsjednik vlade Sjeverne Makedonije|Premijer]] [[Zoran Zaev]] objavio je da je njegov kabinet donio odluku da u Hrvatsku pošalje 6.000.000 [[Makedonski denar|makedonskih denara]] (100.000 eura).<ref name=":1">{{Cite web|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/cijela-regija-uz-hrvatsku-javili-se-vucic-dukanovic-jansa-i-pahor-zaev-nasa-vlada-salje-novac-15039645|title=Jutarnji list - Cijela regija uz Hrvatsku, javili se Vučić, Đukanović, Janša i Pahor; Zaev: 'Naša vlada šalje novac'|date=29. 12. 2020|website=www.jutarnji.hr|language=hr|access-date=6. 4. 2021}}</ref> * [[Rumunija]] – [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Rumunije|Odjel za vanredne situacije]] (DSU) pokazao je spremnost da interveniše i pruži podršku hrvatskim vlastima. DSU-ovi timovi za traganje i spašavanje izjavili su spremnost za intervenciju u Hrvatskoj na osnovu zahtjeva za pomoć kojeg je uputila hrvatska vlada.<ref>{{Cite web|url=https://www.mediafax.ro/social/echipele-de-cautare-salvare-ale-dsu-pregatite-sa-intervina-in-croatia-19832884|title=Echipele de căutare-salvare ale DSU, pregătite să intervină în Croaţia|website=Mediafax.ro|language=ro|access-date=6. 4. 2021}}</ref> [[Raed Arafat]], šef Odjela za vanredne situacije, zatražio je da timovi RO-USAR ([[Rumunski jezik|rumunjski]]: urbana potraga i spašavanje) budu spremni za intervenciju.<ref>{{Cite web|url=https://www.b1.ro/stiri/eveniment/romania-pregatita-sa-acorde-ajutor-croatiei-in-urma-cutremurului-raed-arafat-a-cerut-ca-echipele-de-cautare-salvare-ro-usar-sa-fie-pregatite-pentru-a-interveni-355502.html|title=România, pregătită să acorde ajutor Croaţiei, în urma cutremurului. Raed Arafat a cerut ca echipele de Căutare-Salvare RO-USAR să fie pregătite pentru a interveni {{!}} B1.ro|website=www.b1.ro|language=ro|access-date=6. 4. 2021}}</ref> Dana 30. decembra, [[Predsjednik vlade Rumunije|premijer]] [[Florin Cîțu]] objavio je da je njegov kabinet odobrio odluku da se putem DSU-a i Nacionalne uprave državnih rezervi pošalje pomoć u iznosu od približno 131.500 eura, koja se sastoji od kontejnera, šatora, kreveta, dušeka i vreća za spavanje.<ref>{{Cite web|url=https://www.digi24.ro/stiri/actualitate/romania-trimite-ajutoare-umanitare-in-croatia-de-peste-640-000-de-lei-1426069|title=România trimite ajutoare umanitare în Croația de peste 640.000 de lei|website=www.digi24.ro|language=ro|access-date=6. 4. 2021}}</ref> * [[Srbija]] – [[Predsjednik Srbije|Predsjednik]] [[Aleksandar Vučić]] najavio je da je Srbija spremna da pomogne Hrvatskoj i finansijski i tehnički.<ref name="bbc.com">{{Cite web|url=https://www.bbc.com/serbian/lat/svet-55464510|title=Novi jači zemljotres u Hrvatskoj - 4,1 stepen Rihtera|date=28. 12. 2020|website=BBC News na srpskom|language=sr-latn|access-date=6. 4. 2021}}</ref> Sutradan, Vlada Srbije odlučila je donirati 1.000.000 eura Hrvatskoj za sanaciju štete.<ref>{{Cite web|url=https://www.srbija.gov.rs/vest/509835/srbija-donira-milion-evra-hrvatskoj-za-sanaciju-stete-od-zemljotresa.php|title=Србијa донира милион евра Хрватској за санацију штете од земљотреса|last=srbija.gov.rs|website=www.srbija.gov.rs|language=sr|access-date=6. 4. 2021}}</ref> Grupa srpskih građana iz [[Beograd]]a okupila se ispred hrvatske ambasade u znak podrške. [[Privredna komora Srbije]] donirala je dodatnih 50.000 €.<ref>{{Cite web|url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=2242949|title=Veleposlanik Hrvatske na rubu suza na skupu solidarnosti u Beogradu, pogledajte video|website=www.index.hr|language=hr|access-date=6. 4. 2021}}</ref> *[[Slovenija]] – [[Premijer Slovenije|Premijer]] [[Janez Janša]] ponudio je da pošalje šatore, krevete i grijalice da pomognu zbrinjavanju onih koji su izgubili domove; također je ponudio da pošalje stručnjake na procjenu štete.<ref name="jutarnji.hr"/> Slovenski Caritas prikupio je više od 110 hiljada eura novčane pomoći.<ref>[https://ika.hkm.hr/novosti/slovenski-caritas-dosad-prikupio-110-400-eura-pomoci-za-stradale-u-potresu-u-hrvatskoj/ Slovenski Caritas dosad prikupio 110.400 eura pomoći za stradale u potresu u Hrvatskoj] ''[[Informativna katolička agencija]]'', 31. decembra 2020, pristupljeno 6. aprila 2021.</ref> *[[Turska]] – [[Predsjednik Turske|Predsjednik]] [[Recep Tayyip Erdoğan]] izrazio je sućut u telefonskim pozivima hrvatskom predsjedniku [[Zoran Milanović|Zoranu Milanoviću]]. Erdoğan je također izjavio da je Turska spremna pružiti timove za traganje i spašavanje i svu drugu pomoć koja bi mogla biti potrebna.<ref>{{Cite web|url=https://www.aa.com.tr/en/turkey/turkish-president-condoles-with-quake-hit-croatia/2092670|title=Turkish president condoles with quake-hit Croatia|website=www.aa.com.tr|access-date=6. 4. 2021|archive-date=29. 12. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201229191932/https://www.aa.com.tr/en/turkey/turkish-president-condoles-with-quake-hit-croatia/2092670|url-status=dead}}</ref> === Međunarodne organizacije === * [[Evropska unija]] – Predsjednica [[Evropska komisija|Evropske komisije]] [[Ursula von der Leyen]] rekla je da je Evropska unija spremna pružiti potporu zemlji te da je tražila od [[Janez Lenarčič|Janeza Lenarčiča]], evropskog povjerenika za upravljanje krizama, da otputuje u Hrvatsku.<ref name="bbc.com"/> * [[UEFA]] – [[Predsjednik UEFA-e]], Aleksander Čeferin, donirao je 50.000 eura u ime organizacije. UEFA je također organizirala dobrotvornu utakmicu u Petrinji između legendi nogometa Hrvatske i Slovenije, koja je odigrana 13. marta 2021. pobjedom Slovenije 2–1.<ref>{{Cite web|url=https://www.uefa.com/insideuefa/member-associations/news/0267-11cb94535919-4a34a3d1fc87-1000--croatia-and-slovenia-legends-turn-out-in-force-for-petrinja/|title=Croatia and Slovenia legends turn out in force for Petrinja {{!}} Inside UEFA|last=UEFA.com|date=14. 3. 2021|website=UEFA.com|language=en|access-date=6. 4. 2021}}</ref> === Hrvatska i Hrvati u ostalim državama === [[Vlada Republike Hrvatske]] otvorila je službeni bankovni račun Državne riznice pri [[Hrvatska narodna banka|Hrvatskoj narodnoj banci]] za prikupljanje [[donacija]] novčanih sredstava za zemljotresom pogođena područja.<ref>[http://apn.hr/novosti/vlada-je-otvorila-racun-za-donacije-financijskih-sredstava-u-akciji-pomoc-za-obnovu-nakon-potresa Vlada je otvorila račun za donacije financijskih sredstava u akciji "Pomoć za obnovu nakon potresa"]{{Mrtav link}} ''Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama'', 30. prosinca 2020., pristupljeno 30. prosinca 2020.</ref> Nakon što su gradovi [[Dubrovnik]], [[Split]], [[Šibenik]] i [[Zadar]] objavili otkazivanje [[Nova godina|novogodišnjih proslava]] i [[vatromet]]a s ciljem uplaćivanja sredstava za pomoć krajevima pogođenima u zemljotresu, novčana sredstva za obnovu potresom pogođenih područja iz svojih su proračuna uplatili i [[Samobor]], [[Rijeka]], [[Opatija (Hrvatska)|Opatija]], [[Đakovo]], [[Koprivnica]], [[Križevci]], [[Velika Gorica]], [[Bakar (grad)|Bakar]], [[Brinje]], [[Crikvenica]], [[Kaštela]], [[Knin]], [[Varaždin]], [[Vodice]], [[Omiš]], [[Osijek]], [[Imotski]], [[Trilj]], [[Nin]], [[Solin]], [[Metković]], [[Vinkovci]], [[Vrbovec]], [[Karlovac]], [[Gospić]], [[Trogir]], [[Kastav]], [[Prelog]], [[Ivanić-Grad]], [[Bjelovar]], [[Zabok]], [[Novi Vinodolski]], [[Donja Stubica]], [[Otok (Vukovarsko-srijemska županija)|Otok]], [[Belišće]], [[Istarska županija]], [[Cres]], [[Krk]], [[Mali Lošinj]], [[Rab (grad)|Rab]], [[Lipik]], [[Kutjevo]], [[Pakrac]], [[Pleternica]], [[Požega]], [[Supetar]], [[Makarska]], [[Valpovo]], [[Drniš]], [[Pregrada]], [[Čakovec]], [[Beli Manastir]], [[Grubišno Polje]], [[Čazma]], [[Skradin]] i [[Ivanec]].<ref>M.P.D. [https://gradonacelnik.hr/home-glavna-vijest/gradovi-za-petrinju-otkazujuu-se-novogodisnji-programi-i-vatrometi-salje-novac-iz-pricuve-evo-koji-su-se-gradovi-prvi-mobilizirali/ Otkazuju se novogodišnji programi i vatrometi, šalje novac iz pričuve – polovica gradova već je uplatila pomoć, prikupljeno preko šest milijuna kuna] ''Gradonačelnik.hr'', 30. decembra 2020. pristupljeno 6. aprila 2021.</ref> Stotine obitelji diljem Hrvatske ponudilo je smještaj za zbrinjavanje kučanstva zemljotresom pogođenih područja.<ref>[https://potres.herokuapp.com/ Pomozimo žrtvama potresa. Petrinja, Sisak i okolna mjesta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210319223716/https://www.potres-petrinja.hr/ |date=19. 3. 2021 }}, pristupljeno 6. aprila 2021.</ref><ref>[https://www.vecernji.hr/vijesti/gradani-diljem-hrvatske-nude-smjestaj-i-pomoc-obiteljima-pogodenim-potresom-1457392 Građani nude smještaj i pomoć, ali i apeliraju: Ne zaboravite Glinu i okolna mjesta] ''[[Večernji list]]'', 29. decembra 2020, pristupljeno 6. aprila 2021.</ref> Hrvatski nogometaš [[Dejan Lovren]] ponudio je smještaj za šesnaest obitelji pogođenih zemljotresom u svom hotelu u [[Novalja|Novalji]].<ref>[https://www.dailymail.co.uk/sport/football/article-9096231/Dejan-Lovren-offers-shelter-16-families-hotel-Croatia-earthquake.html Former Liverpool defender Dejan Lovren offers shelter to 16 families at his hotel in Croatia following devastating earthquake near Zagreb] ''[[Daily Mail]]'', 29. decembra 2020, pristupljeno 6. april 2021.</ref> U raščišćavanju ruševina u Petrinji pomagao je košarkaš [[KK Cibona|Cibone]] Filip Bundović.<ref>Tolić, Josip. [https://www.24sata.hr/sport/pomagao-vojsci-do-6-ujutro-12-sati-poslije-bio-igrac-utakmice-737071 Pomagao vojsci do 6 ujutro, 12 sati poslije bio - igrač utakmice!] ''24 sata'', 30. decembra 2020, pristupljeno 6. aprila 2021.</ref> Nogometni klubovi [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] Zakladom »Nema predaje«<ref>[https://gnkdinamo.hr/hr/Novosti/Clanak/doniraj-za-pomoc-pogodenima-potresom Zaklada Nema predaje] ''[[GNK Dinamo]]'', 30. prosinca 2020., pristupljeno 30. prosinca 2020.</ref> i [[HNK Hajduk Split|Hajduk]] humanitarnom akcijom »Bilo srce kuca za vas«<ref>[https://hajduk.hr/vijest/bilo-srce-kuca-za-sve-vas-/13388 Bilo srce kuca za vas] ''[[HNK Hajduk]]'', 30. decembra 2020. pristupljeno 6. aprila 2021.</ref> prikupljaju novčana sredstva za pomoć stradalima. U čišćenju ruševina u Petrinji, Sisku i okolnim pogođenim područjima te prikupljanju potrepština priključili su se pripadnici navijačkih skupina »[[Armada|Armade]]«, »[[Bad Blue Boys]]a«, »[[Demoni Pula|Demona]]«, »[[Kohorta (navijači)|Kohorte]]«, »[[Torcida|Torcide]]« i »[[Šibenski Funcuti|Funcuta]]«.<ref>[https://sport.hrt.hr/695005/navijaci-ujedinjeni-u-pomoci Navijačke skupine pomažu i prikupljaju potrepštine] ''[[Hrvatska radiotelevizija]]'', 29. decembra 2020, pristupljeno 6. aprila 2021.</ref><ref>[https://sport.hrt.hr/694663/bbb-krenuli-prema-petrinji-torcida-prikuplja-pomoc Navijači ujedinjeni: čiste ruševine i skupljaju pomoć] ''[[Hrvatska radiotelevizija]]'', 29. decembra 2020, pristupljeno 6. aprila 2021.</ref> Hrvatske podružnice trgovačkih lanaca [[Lidl]]a i [[Kaufland]]a donirale su 15 miliona kuna na račun državnog proračuna za potrebe obnove pogođenih područja.<ref>[https://www.24sata.hr/news/lidl-i-kaufland-stradalima-u-potresu-donirali-15-milijuna-kn-737041 Lidl i Kaufland stradalima u potresu donirali 15 milijuna kn] ''24 sata'', 30. decembra 2020, pristupljeno 6. aprila 2021.</ref> [[Hrvatska biskupska konferencija]] donijela je odluku o darivanju sedam miliona kuna žurne financijske pomoći pogođenim područjima.<ref>[https://ika.hkm.hr/novosti/odluka-hbk-hrvatski-biskupi-doniraju-sedam-milijuna-kuna-zurne-pomoci-stradalima-u-potresu/ ODLUKA HBK Hrvatski biskupi doniraju sedam milijuna kuna žurne pomoći stradalima u potresu] ''[[Informativna katolička agencija]]'', 31. decembra 2020, pristupljeno 6. aprila 2021.</ref> [[Hrvatski Caritas|Caritasi]] hrvatskih biskupija i nadbiskupija uputili su apele za prikupljanje novčane i humanitarne pomoći,<ref>[http://zg-nadbiskupija.hr/dokumenti/aktualnosti/apel-caritasa-zagrebacke-nadbiskupije-za-pomoc-stradalima-od-potresa-u-petrinji-glini-sisku-i-okolici Apel Caritasa Zagrebačke nadbiskupije za pomoć stradalima od potresa u Petrinji, Glini, Sisku i okolici] ''[[Zagrebačka nadbiskupija]]'', 30. decembra 2020, pristupljeno 6. aprila 2021</ref><ref>[https://ika.hkm.hr/novosti/pomoc-stradaloj-sisackoj-biskupiji-okruznica-nadbiskupa-hranica/ Pomoć stradaloj Sisačkoj biskupiji – okružnica nadbiskupa Hranića] ''[[Informativna katolička agencija]]'', 30. decembra 2020, pristupljeno 6. aprila 2021.</ref> a Caritasove podružnice dopremile su i raspodijelile desetke tona robe i potrepština na pogođenim područjima.<ref>[https://ika.hkm.hr/novosti/caritas-sisacke-biskupije-distribuirao-stradalima-40-slepera-pomoci/ Caritas Sisačke biskupije distribuirao stradalima 40 šlepera pomoći] ''[[Informativna katolička agencija]]'', 30. decembra 2020, pristupljeno 6. aprila 2021.</ref><ref>[https://ika.hkm.hr/novosti/akcija-zadarske-nadbiskupije-pomoc-nastradalima-u-potresu-na-podrucju-sisacke-biskupije/ Akcija Zadarske nadbiskupije: „Pomoć nastradalima u potresu na području Sisačke biskupije"] ''[[Informativna katolička agencija]]'', 30. decembra 2020, pristupljeno 6. aprila 2021.</ref><ref>[https://ika.hkm.hr/novosti/akcije-caritasa-dubrovacke-biskupije-za-pomoc-stradalima-u-potresu/ Akcije Caritasa Dubrovačke biskupije za pomoć stradalima u potresu] ''[[Informativna katolička agencija]]'', 30. prosinca 2020., pristupljeno 31. prosinca 2020.</ref> [[Hrvatski Caritas]] darovao je, u saradnji s međunarodnim Caritasom i [[Malteški red|Malteškim redom]] stotinu stambenih modula kompanije ''Tehnix'' za obitelji u području epicentra prvog zemljotresa.<ref>IKA. [https://ika.hkm.hr/novosti/hrvatski-caritas-daruje-100-stambenih-modula-zrtvama-potresa/ Hrvatski Caritas daruje 100 stambenih modula žrtvama potresa] ''[[Hrvatska katolička mreža]]'', 8. februara 2021, pristupljeno 6. aprila 2021.</ref> Komapnija ''Jedinstvo'' iz [[Krapina|Krapine]] isporučila je početkom januara 2021. 250 stambenih jedinica na područja [[Banovina|Banovine]] pogođena zemljotresom.<ref>S.V. [https://narod.hr/hrvatska/stambeni-kontejneri-za-pogodene-potresom-proizvode-se-u-hrvatskoj Stambeni kontejneri za pogođene potresom proizvode se u Hrvatskoj] 11. januara 2021, pristupljeno 6. aprila 2021.</ref> Početkom februara [[Hrvatski Caritas]] osigurao je još stotinu stambenih modula za žrtve zemljotresa.<ref>[https://hkm.hr/vijesti/domovina/hrvatski-caritas-osigurao-jos-100-stambenih-modula-zrtvama-potresa-na-banovini/ Hrvatski Caritas osigurao još 100 stambenih modula žrtvama potresa na Banovini] ''[[Hrvatska katolička mreža]]'', objavljeno 6. februara 2021, pristupljeno 6. aprila 2021.</ref> Pod vodstvom dr. Nele Sršen, počasne hrvatske konzulice u [[Italija|Italiji]], u istoj je humanitarnom akcijom »Volontariato Energia & Sorrisi Onlus« prikupljeno 30 tona potrepština u nekoliko italijanskih gradova ([[Padova|Padovi]], [[Verona|Veroni]], [[Treviso|Trevisu]] i dr) te dostavljeno na Banovinu.<ref>[https://ika.hkm.hr/novosti/u-organizaciji-dr-nele-srsen-na-banovinu-stiglo-30-tona-pomoci-iz-sjeverne-italije/ U organizaciji dr. Nele Sršen na Banovinu stiglo 30 tona pomoći iz sjeverne Italije] ''[[Hrvatska katolička mreža]]'', 12. februara 2021, pristupljeno 6. aprila 2021.</ref> Hrvatska dominikanska provincija izdvojila je pola milijuna kuna i uručila devet tona potrepština Caritasu [[Sisačka biskupija|Sisačke biskupije]] te je u humanitanoj akciji sudioništvom vjernika prikupljeno još pola miliona kuna. [[Hrvatski svjetski kongres]] pozvao je [[hrvatsko iseljeništvo]] na prikupljanje novčane pomoći za [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačku županiju]].<ref>[https://mojahrvatska.vecernji.hr/vijesti/hrvatski-svjetski-kongres-pozvao-hrvatsko-izvandomovinstvo-na-prikupljanje-pomoci-1457805 Hrvatski svjetski kongres pozvao hrvatsko izvandomovinstvo na prikupljanje pomoći] ''Moja Hrvatska'', 31. decembra 2020, pristupljeno 6. aprila 2021</ref> [[Gradišćanski Hrvati]], u saradnji s Veleposlanstvom Republike Hrvatske u Austriji pokrenuli su humanitarnu akciju,<ref>[https://mojahrvatska.vecernji.hr/vijesti/gradiscanski-hrvati-iz-austrije-slovacke-i-madarske-prikupljaju-novac-za-bolnicu-u-sisku-1457770 Gradišćanski Hrvati iz Austrije, Slovačke i Mađarske prikupljaju novac za bolnicu u Sisku] ''Moja Hrvatska'', 30. decembra 2020, pristupljeno 6. aprila 2021.</ref> [[Hrvati u Njemačkoj]] su preko akcije Hrvatske katoličke misije u [[Berlin]]u prikupili više od 1,8 miliona kuna pomoći, [[Hrvati u Kanadi]] preko akcije župe sv. Križa u Hamiltonu više od 800 hiljada kuna,<ref>[https://www.bitno.net/vijesti/hrvatska/fra-zvonko-tolic-skupio-vec-150-tisuca-eura-za-pomoc-unesrecenima-u-potresuhttps://www.bitno.net/vijesti/hrvatska/pomoc-koju-je-prikupio-fra-tolic-sada-je-presla-18-milijuna-i-raste-hrvati-u-kanadi-blizu-milijunu/ Pomoć koju je prikupio fra Tolić sada je prešla 1,8 milijuna i raste, Hrvati u Kanadi blizu milijunu] ''Bitno.net'', 31. decembra 2020., pristupljeno 6. aprila 2021.</ref>, Hrvatska zajednica Sydneya prikupila je više od 400.000 dolara<ref>[http://www.dijaspora.hr/hrvati-iz-sydneya-u-domovinu-salju-gotovo-500-tisuca-dolara/1497 Hrvati iz Sydneya šalju u domovinu gotovo 500 tisuća dolara] ''Dijaspora.hr'', 2. januara 2021, pristupljeno 6. aprila 2021.</ref>, a novčana su sredstva prikupljali i Caritas [[Hercegovačko-neretvanski kanton|Hercegovačko-neretvanskog kantona]]<ref>[https://hms.ba/u-ponedjeljak-krece-humanitarna-akcija-crvenog-kriza-zzh-srcem-za-hrvatsku/ U ponedjeljak kreće humanitarna akcija Crvenog križa ŽZH “Srcem za Hrvatsku”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210305205126/https://hms.ba/u-ponedjeljak-krece-humanitarna-akcija-crvenog-kriza-zzh-srcem-za-hrvatsku/ |date=5. 3. 2021 }} ''Hrvatski medijski servis'', 31. decembra 2020, pristupljeno 6. aprila 2021.</ref> te veće organizacije hrvatske dijaspore (Udruženje hrvatskih američkih profesionalaca, Kanadsko-hrvatska gospodarska komora, HAZUD-a. Hrvatska zaklada Windsor i dr). U prikupljanju humanitarne pomoći sudjelovali su i Hrvati u [[Irska|Irskoj]]<ref>HINA/G.Š. [https://narod.hr/hrvatska/hrvati-iz-irske-salju-pomoc-nastradaloj-banovini Hrvati iz Irske šalju pomoć nastradaloj] 10. januara 2021, pristupljeno 6. aprila 2021.</ref> i [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Bosni i Hercegovini]], pa je pomoć skupljana i u [[Neum]]u<ref>[https://hmsBanovine.ba/tri-kombija-osnovne-pomoci-za-petrinju-vracena-s-granice/ Tri kombija osnovne pomoći za Petrinju vraćena s granice]{{Mrtav link}} ''Hrvatski medijski servis'', 30. decembra 2020, pristupljeno 6. aprila 2021.</ref>, [[Mostar]]u, [[Žepče|Žepču]]<ref>[https://www.vecernji.ba/vijesti/pogledajte-kako-zepcaci-pomazu-ziteljima-petrinje-i-gline-1457765 Pogledajte kako Žepčaci pomažu žiteljima Petrinje i Gline] ''Večernji list Bosne i Hercegovine'', 30. decembra, pristupljeno 6. aprila 2021.</ref> i u drugim gradovima. Središnja uprava [[HKD Napredak]] donijela je odluku o pružanju novčane pomoći, [[Univerzitet u Mostaru]] je pozvao na darovanje novčane pomoći [[Hrvatski Crveni križ|Hrvatskom Crvenom križu]]<ref>[https://www.sum.ba/objave/novosti/sveuciliste-za-petrinju,-sisak-i-sva-potresom-pogodena-mjesta Sveučilište za Petrinju, Sisak i sva potresom pogođena mjesta] ''[[Sveučilište u Mostaru]]'', 29. prosinca 2020., pristupljeno 2. siječnja 2021.</ref>, a kompanija ''Violeta'' iz [[Grude|Gruda]] donirala petnaest montažnih kućica za zbrinjavanje žrtava zemljotresa. [[Hrvati u Srbiji]] u tri dana nakon zemljotresa prikupili su više od pola miliona [[Srpski dinar|dinara]].<ref>H.R. [http://www.hrvatskarijec.rs/vijest/5983/Za-tri-radna-dana-prikupljeno-vise-od-pola-milijuna-dinara/ Za tri radna dana prikupljeno više od pola milijuna dinara] ''[[Hrvatska riječ]]'', objavljeno 5. siječnja 2021., pristupljeno 6. veljače 2021.</ref> Novčana sredstva prikupljana su [[Skupno financiranje|skupnim financiranjem]] preko mrežne platforme GoFundme preko cijelog svijeta. == Posljedice == [[Nuklearna elektrana Krško]] automatski je zatvorena, a kasnije je sistemski pregledana, ali nije bila prijavljena nikakva šteta. [[Nuklearna elektrana Paks]] u Mađarskoj, udaljena otprilike 300&nbsp;km od epicentra, također je osjetila zemljotres, ali nije prekinula s radom.<ref>{{Cite news|title=Strong Earthquake Strikes Central Croatia|url=https://www.nytimes.com/2020/12/29/world/europe/croatia-earthquake.html|newspaper=The New York Times|date=29. 12. 2020|access-date=6. 4. 2021|issn=0362-4331|language=en-US|first=Marc|last=Santora|first2=Joe|last2=Orovic}}</ref> Dana 30. decembra ukinuta su ograničenja ulaska i izlaska iz zemlje u humanitarne svrhe i za žrtve zemljotresa.<ref>{{Cite web|url=https://dnevnik.hr/vijesti/koronavirus/zbog-potresa-ukinuta-i-neka-ogranicenja-za-prelazak-drzavne-granice-doznajte-na-koga-se-to-sve-odnosi---634202.html|title=Zbog potresa ukinuta i neka ograničenja za prelazak državne granice, doznajte na koga se to sve odnosi|website=Dnevnik.hr|language=hr|access-date=6. 4. 2021}}</ref> Cestarina na autocesti A11 koja povezuje regiju sa Zagrebom privremeno je ukinuta. Putovanje autocestom ostalo je besplatno od aprila 2021.<ref>{{Cite web|url=http://www.vgdanas.hr/grad/i-u-travnju-bez-naplate-cestarine-na-a11/|title=I u travnju bez naplate cestarine na A11|website=VG danas|language=en|access-date=6. 4. 2021}}</ref> Hrvatska je 2. januara 2021. proglasila [[dan žalosti]] u čast žrtava ovog zemljotresa. == Također pogledajte == * [[Zemljotres u Zagrebu 2020.]] * [[Zemljotres u Zagrebu 1880.]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|2020 Petrinja earthquake}} * [https://mobile.twitter.com/seizmo_hr Seizmološka služba RH] na [[Twitter]]u * [https://www.pmf.unizg.hr/geof/seizmoloska_sluzba Seizmološka služba RH] * [https://mobile.twitter.com/tancredipalmeri/status/1343893921278132225 Zemljotres snimljen tokom emitiranja uživo] * [https://www.emsc-csem.org/Earthquake/?filter=yes&start_date=2020-12-28&min_lat=44.3&max_lat=46.8&min_long=15&max_long=17&min_mag=1.5&region=CROATIA&min_intens=0&max_intens=8&view=1 Potpuni spisak svih zemljotresa jačine M<sub>L</sub> 1,5 ili više od 28. 12. 2020.] [[EMSC]]-a * [https://www.emsc-csem.org/Earthquake/Map/gmap_kml.php?kml=/Earthquake/kml.php?filter%3Dyes%26start_date%3D2020-10-20%26min_lat%3D45.0%26max_lat%3D46.8%26min_long%3D15%26max_long%3D17%26min_mag%3D1.5%26region%3DCROATIA%26min_intens%3D0%26max_intens%3D8 Prikaz svih zemljotresa jačine M<sub>L</sub> 1,5 ili više od 28. 12. 2020.] na [[Google Karte|Google Kartama]] {{Zemljotresi u Hrvatskoj}} {{Zemljotresi u 2020.}} [[Kategorija:Zemljotresi u 2020.]] [[Kategorija:2020. u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Zemljotresi u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Katastrofe u 2020.]] q0vsoylbp8hunswssjszh6xn5c10ygg Yadira Guevara-Prip 0 479985 3917393 3886194 2026-08-10T09:00:35Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917393 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Yadira Guevara-Prip | slika = | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1995|5|22}}<ref name="Couden, 2019">{{cite news |last1=Couden |first1=Matt |title=Yadira Guevara-Prip: Who is the Bow Lion actor on See for Apple TV Plus? |url=https://www.monstersandcritics.com/smallscreen/yadira-guevara-prip-who-is-the-bow-lion-actor-on-see-for-apple-tv-plus/ |access-date=25. 11. 2019 |work=Monsters and Critics |date=2. 11. 2019}}</ref> | mjesto_rođenja = [[Manhattan]], [[New York]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = | druga_imena = Yadi Prip | zanimanje = [[Glumac|glumica]] | godine_aktivnosti = 2014– | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Yadira Helena Guevara-Prip''' (rođena 22. maj 1995) [[Sjedinjene Američke Države|američka]] je [[Glumac|glumica]], najpoznatija po ulogama u "Zvjezdane staze: Otkriće", "Lovci na natprirodno", "13. razloga zašto" i "Vidi". == Karijera == Guevara-Prip započela je svoju karijeru glumice u [[New York|New Yorku]]. Tokom 2010. godine, Guevara-Prip obavljala je glumački posao u produkcijama od strane Atlantic Theatre Company,<ref name="Isherwood, Feb 2017">{{cite news |last1=Isherwood |first1=Charles |title=Review: ‘Tell Hector I Miss Him’ Sketches Love and Addiction in Puerto Rico |url=https://www.nytimes.com/2017/01/23/theater/tell-hector-i-miss-him-review.html |access-date=18. 11. 2019 |work=The New York Times |date=19. 2. 2017}}</ref> Cherry Lane pozorište,<ref name="Rocco, 2013">{{cite news |last1=Rocco |first1=Claudia La |title=Its Streets Are Paved With Drama |url=https://www.nytimes.com/2013/05/24/theater/reviews/basilica-by-mando-alvarado-at-the-cherry-lane-theater.html |access-date=18. 11. 2019 |work=The New York Times |date=22. 6. 2013}}</ref> i INTAR pozorište.<ref name="Soloski, 2015">{{cite news |last1=Soloski |first1=Alexis |title=Review: ‘Se Llama Cristina,’ a Search for Identity, at the Intar Theater |url=https://www.nytimes.com/2015/04/18/theater/review-se-llama-cristina-a-search-for-identity-at-the-intar-theater.html |access-date=18. 11. 2019 |work=The New York Times |date=3. 5. 2015}}</ref> 2016. godine, Guevara-Prip tumačila je lik Lale u svjetskoj premijeri predstave "Pia Scala-Zankel" (Djeca ulice), za koju je pohvalio The New York Times.<ref name="Isherwood, Dec 2016">{{cite news |last1=Isherwood |first1=Charles |title=Review: Transgender ‘Street Children,’ Out on a Pier |url=https://www.nytimes.com/2016/12/09/theater/review-transgender-street-children-out-on-a-pier.html |access-date=18. 11. 2019|work=The New York Times |date=17. 12. 2016}}</ref> Guevara-rip je 2016. godine, tumačila je ulogu Zinky u seriji "Ludi psi", koja se emitirala na [[Amazon Prime Video]].<ref name="Petski, 2018">{{cite news |last1=Petski |first1=Denise |title=‘See’: Yadira Guevara-Prip & Nesta Cooper To Co-Star In Apple Drama Series From Steven Knight & Francis Lawrence |url=https://deadline.com/2018/08/see-yadira-guevara-prip-nesta-cooper-to-co-star-in-apple-drama-series-from-steven-knight-francis-lawrence-1202438453/ |access-date=18. 11. 2019 |work=Deadline |date=1. 8. 2018 |language=en}}</ref> 2017. godine, dobila je ulogu Kaie Nieves u seriji [[Lovci na natprirodo (serija)|Lovvci na natprirodno]], u 13. 14. i 15. sezoni. 2018.<ref name="Highfill, 2017">{{cite news |last1=Highfill |first1=Samantha |title='Supernatural' spin-off 'Wayward Sisters' casts Yadira Guevara-Prip as Kaia |url=https://ew.com/tv/2017/09/28/supernatural-spin-off-wayward-sisters-yadira-guevara-prip-kaia/ |access-date=18. 11. 2019 |work=Entertainment Weekly |date=28. 9. 2017 |language=en}}</ref><ref name="Vance, 2020">{{cite news |last1=Vance |first1=Rhonda |title=TV guide - Supernatural season 15 Trailer promises 'Nothing ever ends' - Entertainment - Austin 360 |url=https://mashviral.com/tv-guide-supernatural-season-15-trailer-promises-nothing-ever-ends-entertainment-austin-360/ |access-date=12. 1. 2020 |work=Mash Viral |date=11. 1. 2020 |archive-date=12. 1. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200112232314/https://mashviral.com/tv-guide-supernatural-season-15-trailer-promises-nothing-ever-ends-entertainment-austin-360/ |url-status=dead }}</ref> 2018. godine Guevara-Prip prvi put se pojavila u serijalu "Zvjezdane staze: Otrkiće", koja tumači ulogu Xahean kraljicu. Epizoda se emitirala pod imenom "Short Treks" na [[CBS neograničeni pristup]]. Kasnije se vratila u seriju "Zvjezdane staze: Otkriće", u posljedne dvije epizode, druge sezone.<ref name="Bloom, 2018">{{cite news |last1=Bloom |first1=Mike |title='Star Trek: Short Treks' Episode 1 Packs a Lot into 15 Minutes |url=https://www.hollywoodreporter.com/live-feed/star-trek-short-treks-runaway-implications-discovery-1149337 |access-date=18. 11. 2019|work=The Hollywood Reporter |date=5. 10. 2018 |language=en}}</ref> 2018. godine Guevara-Prip je radio sa Fondacijom za razbijanje zidova, kako bi doveo desetak tinejdžera iz cijelog vijeta u Santiago u Čileu, radi boravka u radionicama pozorišnog i kreativnog pisanja.<ref name="Ingham, 2018">{{cite news |last1=Ingham |first1=Alexandria |title=Yadira Guevara Prip helps Breaking Walls with beautiful performance |url=https://spnhunters.com/2018/06/11/yadira-guevara-prip-breaking-performance/ |access-date=18. 11. 2018 |work=SPN Hunters |agency=Fansided |date=11. 6. 2018 }}{{Mrtav link}}</ref> 2020. godine, Guevara-Prip pojavila se u epizodi HBO-ovog Viskogo Održavanja.<ref name="Crain, 2020">{{cite news |last1=Crain |first1=Caemeron |title=High Maintenance S4E6 "Adelante" {{!}} 25YL {{!}} TV Analysis |url=https://25yearslatersite.com/2020/03/14/high-maintenance-s4e6-adelante/ |access-date=14. 4. 2020 |work=25YL |date=15. 3. 2020 |archive-date=20. 11. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221120205920/https://25yearslatersite.com/2020/03/14/high-maintenance-s4e6-adelante/ |url-status=dead }}</ref> == Filmografija == === Filmovi === {| class="wikitable" |+ ! Godina ! Naziv ! Uloga ! Napomena |- | 2012 | ''#JasamOvdje - Poziv'' | Teresa | Kratki film |- | 2014 | ''O Brookieju'' | Lauren | Kratki film |} === Serije === {| class="wikitable" |+ !Year !TItle !Role !Notes |- |2016 |[[Mad Dogs (američka TV-serija)|''Mad Dogs'']] |Zinky |2. epizode |- |2017 |''Neimenovan Jenny Lumet Projekt'' |Monica |Neprodan pilot |- |2017–2020 |[[Lovci na natprirodno (serija)|''Lovci na natprirodno'']] |Kaia Nieves / Dark Kaia |5. epizoda |- |2018 |''Hello Apartment'' |Girl |Kratko |- |2018 |''[[Zvjezdane staze: Kratke staze]]'' | rowspan="2" |Me Hani Ika Hali Ka Po |Epizoda: "Runaway" |- |2019 |''[[Zvjezdane staze: Otkriće]]'' |2. epizoda |- |2019 |[[See (serija)|''See'']] |Bow Lion / The Shadow |8. epizoda |- |2020 |''[[High Maintenance]]'' |Minnie |Epizodae: "Adelante" |- |2020 |''[[13. razloga zašto]]'' |Valerie Diaz |2. epizoda |} == Vanjski linkovi == * {{IMDb name|id=5522598|name= Yadira Guevara-Prip}} == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Yadira, Guevara-Prip}} [[Kategorija:Rođeni 1995.]] [[Kategorija:Biografije, Manhattan]] [[Kategorija:Američke glumice]] khh7d3qpueysaj3yoz5tdnsf5haiyel Skupština Brčko distrikta 0 481203 3917293 3787750 2026-08-09T15:48:16Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917293 wikitext text/x-wiki {{Infokutija parlament | ime = Skupština Brčko distrikta<br/>Bosne i Hercegovine | izvorno_ime = | ime_transkripcija = | boja_pozadine = royalblue | saziv = [[Sedmi saziv Skupštine Brčko distrikta|VII saziv]] | logo = Skupstina brcko logo.png | logo_širina = 250px | logo_opis = Logo Skupštine Brčko distrikta BiH | vrsta = [[Jednodomni sistem]] | domovi = | ograničenje_mandata = 4 godine | osnovano = 8. mart 2000. | raspušteno = | prethodnik = | sljedbenik = | početak_saziva = 21. mart 2000. | lider1_vrsta = [[Skupština Brčko distrikta#Dosadašnji predsjednici|Predsjednik]] | lider1 = [[Damir Bulčević]] | stranka1 = [[Narod i pravda|NiP]] | datum_izbora1 = 29. novembra 2024. | lider2_vrsta = Potpredsjednik | lider2 = [[Ivo Filipović]] ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]) | stranka2 = | datum_izbora2 = | lider3_vrsta = | lider3 = | stranka3 = | datum_izbora3 = | lider4_vrsta = | lider4 = | stranka4 = | datum_izbora4 = | lider5_vrsta = | lider5 = | stranka5 = | datum_izbora5 = | lider6_vrsta = | lider6 = | stranka6 = | datum_izbora6 = | zastupnici = 31 | dom1 = | dom2 = | struktura1 = Brčko District BiH Assembly 2024.svg | struktura1_rez = 250px | struktura1_alt = | struktura2 = | struktura2_rez = | struktura2_alt = | političke_grupe1 = * {{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Stranka demokratske akcije|SDA]] (4) * {{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] - [[Socijalistička partija Srpske|SPS]] (4) * {{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija|SP|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Socijalistička partija Republike Srpske|SP]] - [[Demokratski narodni savez|DNS]] - [[Partija ujedinjenih penzionera|PUP]] (3) * {{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija|US|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Ujedinjena Srpska|US]] (3) * {{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] (3) * {{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija|PDP|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Partija demokratskog progresa|PDP]] (2) * {{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija|SBB|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Savez za bolju budućnost|SBB]] (2) * {{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Narod i pravda|NiP]] (2) * {{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Naša stranka|NS]] (2) * {{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] (1) * {{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Srpska demokratska stranka|SDS]] (1) * {{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] (1) * {{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ 1990|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Hrvatska seljačka stranka - Braća Radić|HSS-BR]] - [[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]] (1) '''Nacionalne manjine:''' * {{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Nezavisni kandidat|Nez.]]&nbsp;(2) | političke_grupe2 = | odbori1 = | odbori2 = | zajednički_odbori = | izborni_sistem1 = | izborni_sistem2 = | posljednji_izbori1 = [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2024.|6. oktobar 2024.]] | posljednji_izbori2 = | posljednji_izbori3 = | sljedeći_izbori1 = [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2028.|2028.]] | sljedeći_izbori2 = | sljedeći_izbori3 = | prostor_zasjedanja = | zasjedanja_rez = | zasjedanja_alt = | mjesto_zasjedanja = Zgrada Skupštine Brčko distrikta, Ulica Mladena Maglova 2, [[Brčko]], [[Bosna i Hercegovina]] | web-stranica = {{URL|https://www.skupstinabd.ba/ba/}} | fusnote = }} {{Politika Brčko distrikta}} '''Skupština Brčko distrikta Bosne i Hercegovine''' jest predstavničko tijelo naroda i najviše [[Zakonodavna vlast|zakonodavno tijelo]] u [[Brčko distrikt|Brčko distriktu BiH]] sa sjedištem u gradu [[Brčko]]. Prva prijelazna Skupština Brčko distrikta imenovana je nalogom [[Međunarodni supervizor za Brčko|međunarodnog supervizora za Brčko]] 21. marta 2000,<ref name=":1">{{Cite web|url=https://www.brckosupervizija.ba/web/?p=171|title=NALOG SUPERVIZORA O USPOSTAVLJANJU PRELAZNE SKUPŠTINE BRČKO DISTRIKTA BOSNE I HERCEGOVINE|last=|first=|date=21. 3. 2000|website=brckosupervizija.ba|publisher=[[Međunarodni supervizor za Brčko]]: [[Robert W. Farrand]]|access-date=7. 7. 2024|archive-date=8. 7. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240708183819/https://www.brckosupervizija.ba/web/?p=171|url-status=dead}}</ref> dok je prva demokratski izabrana Skupština konstituisana 24. novembra 2004. Drugi saziv Skupštine konstituisan je 19. novembra 2008. Skupština Brčko distrikta zakonodavno je tijelo Brčko distrikta, u čijoj je nadležnosti određivanje opće politike distrikta. Skupština se sastoji od 31 predstavnika, od kojih dva predstavnika predstavljaju nacionalne manjine u Brčko distriktu. Predstavnici se biraju na općim, slobodnim i otvorenim demokratskim izborima, tajnim glasanjem, u skladu sa zakonima Bosne i Hercegovine i Brčko distrikta. Mandat Skupštine traje 4 godine. Predstavnici imaju imunitet i ne mogu biti krivično ni građanskopravno odgovorni za počinjena djela, izražena mišljenja i glasove date za vrijeme obavljanja svojih dužnosti.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://skupstinabd.ba/ba/o-skuptini.html|title=Skupština Brčko distrikta - O Skupštini|website=skupstinabd.ba|access-date=25. 8. 2021}}</ref> == Nadležnosti == Nadležnosti Skupštine Brčko distrikta su:<ref name=":0" /> * usvajanje Statuta distrikta, Poslovnika o radu Skupštine, proračuna i zakona Brčko distrikta i njihovih izmjena i dopuna; * usvajanje odluka i rezolucija, u skladu sa Statutom i Poslovnikom o radu Skupštine; * odlučivanje o javnim zajmovima i zaduživanjima Brčko distrikta; * izbor i razrješenje predsjednika i potpredsjednika Skupštine i gradonačelnika Brčko distrikta i davanje suglasnosti na imenovanja zvaničnika; * nadgledanje rada Vlade i cjelokupne uprave distrikta, naročito u pogledu upravljanja prihodima i rashodima; * službena procjena rada gradonačelnika, direktora Direkcije za financije Brčko distrikta, ravnatelja Trezora, ravnatelja Porezne uprave, šefa Policije, ravnatelja Ureda za upravljanje javnom imovinom, glavnog revizora Ureda za reviziju i zvaničnika koji se imenuju uz suglasnost Skupštine, najmanje jednom godišnje na redovno zakazanoj sjednici; * razmatranje godišnjih financijskih izvještaja koje sačinjavaju institucije Brčko distrikta za financijsku kontrolu, uključujući i Ureda za reviziju. * pokretanje spora pred [[Ustavni sud Bosne i Hercegovine|Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine]] u skladu s članom 6.4 [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustava Bosne i Hercegovine]]. Skupština ima predsjednika i potpredsjednika. Radi koordinacije u radu Skupštine, a naročito tokom priprema dnevnog reda, dva ili više zastupnika mogu oformiti zastupnički klub. U Skupštini se formiraju i skupštinske komisije, radi kvalitetnije pripreme nacrta zakona i obavljanja drugih dužnosti. Administrativnu podršku radu Skupštine pruža Stručna služba. Svaki predstavnik, i gradonačelnik u ime Vlade, imaju pravo predlagati zakone. Za pripremu i dostavljanje Skupštini zakona koji se odnose na organizaciju i rad sudstva Brčko distrikta, Ureda za pravnu pomoć, Tužiteljstva Brčko distrikta BiH i Pravobranilaštva, kao i na reguliranje rada advokata i notara, nadležna je Pravosudna komisija.<ref name=":0" /> == Spisak predsjednika == {| class="wikitable" |- !<abbr>#</abbr> ! colspan="2" |Predsjednik ! colspan="2" |Mandat !Saziv !Stranka |- ! style="background-color:#FF0000; color:white" |1 |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Mirsad Đapo]] |21. mart 2000. |24. novembar 2004. |[[Prvi saziv Skupštine Brčko distrikta|I saziv]] |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |- ! style="background-color:#FF5555; color:white" |2 |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Milan Tomić (političar)|Milan Tomić]] |24. novembar 2004. |19. novembar 2008. |[[Drugi saziv Skupštine Brčko distrikta|II saziv]] |[[Socijalistička partija Republike Srpske|SP RS]] |- ! style="background-color:#FF0000; color:white" |3 |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Esad Atić]] |19. novembar 2008. |23. novembar 2012. |[[Treći saziv Skupštine Brčko distrikta|III saziv]] |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |- ! style="background-color:#C40000; color:white" |4 |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Đorđe Kojić]] |23. novembar 2012. |15. novembar 2016. |[[Četvrti saziv Skupštine Brčko distrikta|IV saziv]] |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |- ! style="background-color:#009933; color:white" |5 |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Esed Kadrić]] |15. novembar 2016. |23. decembar 2020. |[[Peti saziv Skupštine Brčko distrikta|V saziv]] |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! style="background-color:#C40000; color:white" |6 |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Siniša Milić]] |23. decembar 2020. |29. novembar 2024. |[[Šesti saziv Skupštine Brčko distrikta|VI saziv]] |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |- ! style="background-color:#000080; color:white" |7 |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Damir Bulčević]] |29. novembar 2024. |''Trenutno'' |[[Sedmi saziv Skupštine Brčko distrikta|VII saziv]] |[[Narod i pravda|NiP]] |} == Trenutni saziv == {{Glavni|Sedmi saziv Skupštine Brčko distrikta}} {| class="wikitable" |+Skupština Brčko distrikta !# !Politički subjekt !Skr. !Broj glasova !% !Mandati |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" |1. |[[Stranka demokratske akcije]] | style="text-align:center;" |SDA | style="text-align:center;" |6.024 | style="text-align:center;" |15,93 | style="text-align:center;" |4 |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}; color:white;" |2. |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] - [[Socijalistička partija Srpske]] | style="text-align:center;" |SNSD - SPS | style="text-align:center;" |5.945 | style="text-align:center;" |15,72 | style="text-align:center;" |4 |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SP|tamno|BS}}; color:white;" |3. |[[Socijalistička partija Republike Srpske|Socijalistička partija]] - [[Demokratski narodni savez]] - [[Partija ujedinjenih penzionera]] | style="text-align:center;" |SP - DNS - PUP | style="text-align:center;" |3.489 | style="text-align:center;" |9,23 | style="text-align:center;" |3 |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|US|tamno|BS}}; color:white;" |4. |[[Ujedinjena Srpska]] | style="text-align:center;" |US | style="text-align:center;" |3.431 | style="text-align:center;" |9,07 | style="text-align:center;" |3 |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" |5. |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine]] | style="text-align:center;" |HDZ BiH | style="text-align:center;" |3.387 | style="text-align:center;" |8,96 | style="text-align:center;" |3 |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|PDP|tamno|BS}}; color:white;" |6. |[[Partija demokratskog progresa]] | style="text-align:center;" |PDP | style="text-align:center;" |2.321 | style="text-align:center;" |6,14 | style="text-align:center;" |2 |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SBB|tamno|BS}}; color:white;" |7. |[[Savez za bolju budućnost]] | style="text-align:center;" |SBB | style="text-align:center;" |2.271 | style="text-align:center;" |6,01 | style="text-align:center;" |2 |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}}; color:white;" |8. |[[Narod i pravda]] | style="text-align:center;" |NiP | style="text-align:center;" |2.224 | style="text-align:center;" |5,88 | style="text-align:center;" |2 |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}}; color:white;" |9. |[[Naša stranka]] | style="text-align:center;" |NS | style="text-align:center;" |2.053 | style="text-align:center;" |5,43 | style="text-align:center;" |2 |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}; color:white;" |10. |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine]] | style="text-align:center;" |SDP BiH | style="text-align:center;" |1.988 | style="text-align:center;" |5,26 | style="text-align:center;" |1 |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}; color:white;" |11. |[[Srpska demokratska stranka|Srpska demokratska stranka - Volja naroda]] | style="text-align:center;" |SDS | style="text-align:center;" |1.752 | style="text-align:center;" |4,63 | style="text-align:center;" |1 |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}}; color:white;" |12. |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]] | style="text-align:center;" |SBiH | style="text-align:center;" |1.385 | style="text-align:center;" |3,66 | style="text-align:center;" |1 |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ 1990|tamno|BS}}; color:white;" |13. |[[Hrvatska seljačka stranka - Braća Radić]] - [[Hrvatska demokratska zajednica 1990]] | style="text-align:center;" |HSS-BR - HDZ 1990 | style="text-align:center;" |1.201 | style="text-align:center;" |3,18 | style="text-align:center;" |1 |- ! colspan="3" |Ukupno ! colspan="2" |37.471 !29 |} === Nacionalne manjine === {| class="wikitable" !# !Politički subjekt !Kandidat !Broj Glasova !% !Broj mandata |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}}; color:white;" |1. | rowspan="2" |[[Nezavisni kandidat]] |Alija Denjagić | style="text-align:center;" |276 | style="text-align:center;" |35,43 | style="text-align:center;" |1 |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}}; color:white;" |2. |Radoslav Subotić | style="text-align:center;" |157 | style="text-align:center;" |20,15 | style="text-align:center;" |1 |- ! colspan="3" |Ukupno ! colspan="2" |433 !2 |} == Također pogledajte == * [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine]] * [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine]] * [[Narodna skupština Republike Srpske]] * [[Spisak gradonačelnika Brčko distrikta]] * [[Vlada Brčko distrikta]] * [[Međunarodni supervizor za Brčko]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://skupstinabd.ba/ba/index.html Službena stranica] {{Sazivi Skupštine Brčko distrikta}} [[Kategorija:Institucije Brčko distrikta]] [[Kategorija:Brčko distrikt]] [[Kategorija:Skupština Brčko distrikta|*]] [[Kategorija:Jednodomna zakonodavna tijela|Brčko distrikt]] o8yv23fdvdq036nw3lut39nrg0k3ryi Wikipedia:Igralište/DNK-vezujući domen 4 485104 3917320 3374972 2026-08-09T19:21:16Z ~2026-43860-81 184548 Uklonjen cjelokupan sadržaj stranice 3917320 wikitext text/x-wiki phoiac9h4m842xq45sp7s6u21eteeq1 3917323 3917320 2026-08-09T19:45:58Z PIVO-sy 184549 3917323 wikitext text/x-wiki [[File:LacI Dimer Structure Annotated.png|thumb|300px|right|Primjer DNK-vezujućeg domena u kontekstu proteina. [[N-terminal]]ni domen za vezivanje DNK (označen) [[Lac-represor]]a reguliran je [[C-terminal]]nim regulatornim domenom (označen). Regulatorni domen veže alosternu efektorsku molekulu (zeleno). Alosterni odgovor proteina prenosi se iz regulatornog domena na DNK-vezujući domen, putem linker regije.<ref name="pmid19269243">{{cite journal | vauthors = Swint-Kruse L, Matthews KS | title = Allostery in the LacI/GalR family: variations on a theme | journal = Current Opinion in Microbiology | volume = 12 | issue = 2 | pages = 129–37 | date = April 2009 | pmid = 19269243 | pmc = 2688824 | doi = 10.1016/j.mib.2009.01.009 }}</ref>]] '''DNK-vezujući domen''' ('''DBD''') nezavisno je savijeni [[proteinski domen]] koji sadrži barem jedan strukturni motiv koji prepoznaje dvolančanu ili jednolančanu [[DNK]]. DBD može prepoznati specifičnu DNK sekvencu (sekvencu za prepoznavanje) ili imati opći afinitet prema DNK.<ref>{{cite book | last = Lilley | first = David M. J. | name-list-style = vanc |title= DNA-protein: structural interactions |publisher= IRL Press at Oxford University Press |location= Oxford |year= 1995 |isbn= 0-19-963453-X }}</ref> Neki DNK-vezujući domeni mogu također uključivati [[nukleinske kiseline]] u svoju presavijenu strukturu. == Funkcija == Jedan ili više DNK-vezujućih domena često su dio većeg [[protein]]a koji se sastoji od daljnjih [[proteinski domen|proteinskih domena]] s različitom funkcijom. Dodatni domeni često reguliraju aktivnost DNK-vezujućeg domena. Funkcija vezivanja DNK je ili strukturna ili uključuje [[regulacija transkripcije| regulaciju transkripcije]], pri čemu se dvije uloge ponekad preklapaju. Domeni koji vežu DNK s funkcijama koje uključuju strukturu [[DNK]] imaju biološke uloge u [[replikacija DNK|replikaciji DNK]], [[popravka DNK|reparaciji]], [[skladištenje hromatina|hromatina]] i modifikaciji, kao što je [[metilacija DNK]]. Mnogi proteini uključeni u [[regulacija ekspresije gena|regulaciju ekspresije gena]] sadrže DNK-vezujuće domene. Naprimjer, proteini koji regulišu [[Transkripcija (genetika)|transkripciju]] vezivanjem DNK nazivaju se [[transkripcijski faktor]]i. Konačni rezultat većine [[ćelijska signalizacija|ćelijskih signalnih kaskada]] jeste regulacija gena. DBD interreaguje sa [[DNK-sekvenca|nukleotidima DNK]] na DNK [[sekvenca prepoznavanja|sekvencijski specifičan]] ili sekvencijski nespecifičan način, ali čak i sekvencijno nespecifično prepoznavanje uključuje neku vrstu [[molekularno prepoznavanje|molekularne komplementarnosti]] između proteina i DNK. Prepoznavanje DNK od strane DBD-a može se dogoditi na glavnom ili sporednom žlijebu DNK ili na šećerno-fosfatnom lancu DNK (pogledajte strukturu [[DNK]]). Svaka specifična vrsta prepoznavanja DNK prilagođena je funkciji proteina. Naprimjer, [[enzim]] [[Deoksiribonukleaza I|DNKaza I]] koji reže DNK gotovo nasumično i stoga se mora vezati za DNK na sekvencijski nespecifičan način. Ali, čak i tako, DNK-aza I prepoznaje određenu 3D DNK [[molekularna geometrija|strukturu]], dajući donekle specifičan obrazac cijepanja DNK koji može biti koristan za proučavanje prepoznavanja DNK tehnikom koja se naziva [[DNK-otisak]]. Mnogi DNK-vezujući domeni moraju prepoznati specifične DNK sekvence, kao što su DBD-ovi transkripcijskih faktora koji aktiviraju specifične gene ili one [[enzim]]e koji modificiraju DNK na specifičnim mjestima, poput [[restrikcijski enzim|restrikcijskih enzima]] i [[telomeraza| telomeraze]]. Obrazac [[vodikova veza|vodikovih veza]] u glavnom žlijebu DNK manje je degeneriran od onog u manjem žlijebu DNK, što pruža atraktivnije mjesto za [[DNK-sekvenca|sekvencu]]-specifično prepoznavanje DNK. Specifičnost [[DNK-vezujući protein|DNK-vezujućih proteina]] može se proučavati korištenjem mnogih biohemijskih i biofizičkih tehnika, kao što su [[gel.elektroforeza]], [[ultracentrifuga|analitička ultracentrifugiranja]], [[kalorimetrija]], DNK [[mutacija]], mutacija ili modifikacija [[struktura proteina|strukture proteina]], [[nuklearna magnetna rezonanca]], [[rendgenska kristalografija]], [[rezonanca površinskog plazmona]], [[elektronska paramagnetna rezonanca]], [[umrežavanje]] i [[mikroskalna termoforeza]] (MST). == DNK-vezujući protein u genomima == {{Glavni| DNK-vezujući protein}} Veliki dio gena u svakom genomu [[kodon|kodira]] DNK-vezujuće proteine (vidi Tabelu). Međutim, samo prilično mali broj [[proteinska porodica|proteinskih porodica]] veže se za DNK. Naprimjer, više od 2000 od ~20.000 ljudskih proteina su "DNK-vezujući", uključujući oko 750 proteina sa [[cinkov prst|cinkovim prstom]].<ref>{{Cite web|url=https://www.uniprot.org/uniprot/?query=proteome:UP000005640%20reviewed:yes|title=reviewed:yes AND organism:"Homo sapiens (Human) [9606]" AND proteome:up000005640 in UniProtKB|website=www.uniprot.org|language=en|access-date=2017-10-25}}</ref> {| class="wikitable" ![[Vrsta]] !DNA-vezujući proteini<ref name="Malhotra-2013">{{cite journal | vauthors = Malhotra S, Sowdhamini R | title = Genome-wide survey of DNA-binding proteins in Arabidopsis thaliana: analysis of distribution and functions | journal = Nucleic Acids Research | volume = 41 | issue = 15 | pages = 7212–9 | date = August 2013 | pmid = 23775796 | doi = 10.1093/nar/gkt505 | pmc=3753632}}</ref> !DNK-vezujuće porodice <ref name="Malhotra-2013"/> |- |''[[Arabidopsis thaliana]]'' (Thalova potočarka) |4471 |300 |- |''[[Saccharomyces cerevisiae]]'' (kvasac) |720 |243 |- |''[[Caenorhabditis elegans]]'' ([[oble gliste|obla glista]) |2028 |271 |- |''[[Drosophila melanogaster]]'' (voćna mušica) |2620 |283 |} == Tipovi== [[Slika:Transcription factors DNA binding sites.svg|thumb|300px|right|DNK kontakti različitih tipova DNK-vezujućih domena]] === Heliks-okret-heliks === {{Glavni|Heliks-okret-heliks}} Prvobitno otkriven kod bakterija, motiv [[heliks-okret-heliks]] se obično nalazi u represorskim proteinima i dug je oko 20 [[aminokiselina]]. Kod [[eukariot]]a, [[homeodomen]] sastoji se od dva [[alfa-heliks|heliksa]], od kojih jedan prepoznaje DNK (poznat i kao heliks prepoznavanja). Uobičajeni su u proteinima koji regulišu razvojne procese.<ref name="l353">{{cite web | title=HTH search at PROSITE| website=Expasy | url=https://prosite.expasy.org/cgi-bin/prosite/prosite_search_full.pl?SEARCH=hth | access-date=2024-06-17}}</ref> === Heliks-ukosnica-heliks === {{Glavni|Heliks-ukosnica-heliks}} Heliks-ukosnica-heliks nalazi se u proteinima koji interaguju sa DNK na način koji nije specifičan za sekvencu.<ref name="Doherty-1996">{{cite journal |last1=Doherty |first1=AJ |last2=Serpell |first2=LC |last3=Ponting |first3=CP |title=The helix-hairpin-helix DNA-binding motif: a structural basis for non-sequence-specific recognition of DNA. |journal=Nucleic Acids Research |date=1 July 1996 |volume=24 |issue=13 |pages=2488–97 |doi=10.1093/nar/24.13.2488 |pmid=8692686|pmc=145986 }}</ref> Sastoji se od dva antiparalelna [[Alfa-heliks|alfa-heliksa]] povezana kratkom ukosnicom. Dva alfa-heliksa pakirana supod oštrim [[ugao|uglom]] od ~25–50° koji diktira karakteristični obrazac [[hidrofob]]nosti u sekvencama, dok se druge strukture koje vežu DNK, poput motiva heliks-okret-heliks, koji je također formiran parom heliksa, mogu lahko razlikovati po pakiranju heliksa pod gotovo pravim uglom.<ref name=":1">{{Cite journal |date=2000 |title=Common fold in helix-hairpin-helix proteins |journal=Nucleic Acids Research |pmid=10908318 |last1=Shao |first1=X. |last2=Grishin |first2=N. V. |volume=28 |issue=14 |pages=2643–2650 |doi=10.1093/nar/28.14.2643 |pmc=102670 }}</ref> === Cinkov prst === {{Glavni|Cinkov prst}} [[Slika:1r4o.png|thumb|300px|Kristalografska struktura ([[PDB|1R4O]]) dimera cinkovog prsta koji sadrži DBD [[glukokortikoidni receptor|glukokortikoidnog receptora]] (gore) vezanog za DNK (dolje). Atomi cinka predstavljeni su sivim sferama, a koordinirajući bočni lanci cisteina kao štapići.]] Domen [[Cinkov prst|cinkovog prsta]] uglavnom se nalazi kod eukariota, ali neki primjeri su pronađeni i kod [[bakterija]].<ref>{{cite journal | vauthors = Malgieri G, Palmieri M, Russo L, Fattorusso R, Pedone PV, Isernia C | title = The prokaryotic zinc-finger: structure, function and comparison with the eukaryotic counterpart | journal = The FEBS Journal | volume = 282 | issue = 23 | pages = 4480–96 | date = December 2015 | pmid = 26365095 | doi = 10.1111/febs.13503 | doi-access = free }}</ref> Domen cinkovog prsta dug je uglavnom između 23 i 28 aminokiselina i stabiliziran je koordinacijom cinkovih iona s pravilno raspoređenim ostacima koji koordiniraju cink ([[histidin]]i ili [[cistein]]i). Najčešća klasa cinkovih prstiju (Cys2His2) koordinira jedan cinkov ion i sastoji se od spirale za prepoznavanje i dvolančanog [[Beta-list|beta-lista]].<ref name="pmid11395410">{{cite journal | vauthors = Pabo CO, Peisach E, Grant RA | title = Design and selection of novel Cys2His2 zinc finger proteins | journal = Annual Review of Biochemistry | volume = 70 | pages = 313–40 | year = 2001 | pmid = 11395410 | doi = 10.1146/annurev.biochem.70.1.313 }}</ref> U transkripcijskim faktorima, ovi domeni često se nalaze u nizovima (obično odvojenim kratkim linker sekvencama), a susjedni prsti su razmaknuti na intervalima od tri [[bazni par|bazna para]], kada su vezani za DNK. === Leucinski zatvarač === {{Glavni|Leucinski zatvarač}} Osnovni domen [[leucinski zatvarač|leucinskog zatvarača]] ([[bZIP-domen|bZIP]]) uglavnom se nalazi kod [[eukariot]]a i u ograničenoj mjeri kod [[bakterija]]. BZIP domen sadrži [[alfa-heliks]] sa [[leucin]]om na svakoj 7. aminokiselini. Ako se dva takva helikasa pronađu jedan na drugom, leucini mogu interreagovati kao zubi u zatvaraču, omogućavajući [[proreinski dimer|dimerizaciju dva proteina]]. Prilikom vezivanja za [[DNK]], ostaci osnovnih aminokiselina vežu se za šećerno-fosfatni lanac, dok se heliksi nalaze u glavnim žljebovima. Reguliše [[ekspresija gena|ekspresiju gena]]. === Krilata spirala === Sastoji se od oko 110 aminokiselina, domen [[transkripcijski faktor krilata spirala|krilata spirala]] (WH) ima četiri [[alfa-heliks|heliksa]] i dvolančani [[beta-list]]. === Krilata spirala-okret-spirala === Domen [[krilata spirala-okret-spirala]] (wHTH) {{SCOP|46785}} obično jedug 85–90 aminokiselina. Formiran je od 3-spiralnog snopa i 4-lančansa [[beta-list]]a (krila). === Heliks-petlja-spirala === Domen [[osnovna spirala-petlja-spirala]] (bHLH) nalazi se u nekim [[transkripcijski faktor|[transkripcijskim faktorima]] i karakteriziraju ga dva [[alfa-heliks|α-heliksa]], povezana petljom. Jedna spirala je obično manja i zbog fleksibilnosti petlje omogućava dimerizaciju, savijanjem i pakovanjem uz drugi heliks. Veća heliksa obično sadrži DNK-vezujuće regije. === HMG-kutija === Domeni [[HMG-kutija|HMG-kutije]] nalaze se u proteinima visoke mobilnosti, koji su uključeni u različite procese zavisne od DNK, poput replikacije i transkripcije. Oni također mijenjaju fleksibilnost DNK induciranjem [[savijanje proteina|savijanja]].<ref>{{cite journal | vauthors = Murugesapillai D ''et al.'' | year = 2014 | title = DNA bridging and looping by HMO1 provides a mechanism for stabilizing nucleosome-free chromatin | journal = Nucleic Acids Res | volume = 42 | issue = 14| pages = 8996–9004 | doi=10.1093/nar/gku635 | pmid=25063301 | pmc=4132745}}</ref><ref>{{cite journal | pmid = 28303166 | doi=10.1007/s12551-016-0236-4 | pmc=5331113 | volume=9 | issue=1 | title=Single-molecule studies of high-mobility group B architectural DNA bending proteins | year=2017 | journal=Biophys Rev | pages=17–40 | vauthors=Murugesapillai D, McCauley MJ, Maher LJ 3rd, Williams MC}}</ref> Domen se sastoji od tri [[alfa-heliks]]a odvojena petljama. === Wor3 domen === Wor3 domeni, nazvani po White-Opaque regulatoru 3 (Wor3) kod ''[[Candida albicans]]'', nastali su u novijem evolucijskom periodu od većine prethodno opisanih DNK-vezujućih domena i ograničeni su na mali broj [[gljiva]].<ref name="pmid23610392">{{cite journal | vauthors = Lohse MB, Hernday AD, Fordyce PM, Noiman L, Sorrells TR, Hanson-Smith V, Nobile CJ, DeRisi JL, Johnson AD | title = Identification and characterization of a previously undescribed family of sequence-specific DNA-binding domains | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 110 | issue = 19 | pages = 7660–5 | date = May 2013 | pmid = 23610392 | pmc = 3651432 | doi = 10.1073/pnas.1221734110 | bibcode = 2013PNAS..110.7660L | doi-access = free }}</ref> === OB-nabor domena === [[OB-nabor]] mali je strukturni motiv, prvobitno nazvan po svojim svojstvima vezivanja [[oligonukleotid|<u>o</u>ligonukleotid]]/[[oligosaharid|<u>o</u>ligosaharid]]. OB-nabor domena ima dužinu između 70 i 150 [[aminokiselina]].<ref name="pmid20515430">{{cite journal | vauthors = Flynn RL, Zou L | title = Oligonucleotide/oligosaccharide-binding fold proteins: a growing family of genome guardians | journal = Critical Reviews in Biochemistry and Molecular Biology | volume = 45 | issue = 4 | pages = 266–75 | date = August 2010 | pmid = 20515430 | pmc = 2906097 | doi = 10.3109/10409238.2010.488216 }}</ref> OB-nabori vežu jednolančanu DNK i stoga su [[proteini vezivanja jednolančane DNK]].<ref name="pmid20515430"/> OB-naborni proteini identificirani su kao ključni za [[replikacija DNK|replikaciju DNK]], [[genetička rekombinacija|rekombinaciju]] i [[popravka DNK|popravku DNK]], [[transkripcija (genetika)|transkripciju]], [[translacija (genetika)|translaciju]], [[odgovor na hladni šok]] i održavanje [[telomera]].<ref name="pmid12598368">{{cite journal | vauthors = Theobald DL, Mitton-Fry RM, Wuttke DS | title = Nucleic acid recognition by OB-fold proteins | journal = Annual Review of Biophysics and Biomolecular Structure | volume = 32 | pages = 115–33 | year = 2003 | pmid = 12598368 | pmc = 1564333 | doi = 10.1146/annurev.biophys.32.110601.142506 }}</ref> == Neobični == === Imunoglobulinski nabor === [[imunoglobulinski domen]] ([[InterPro|IPR013783]]) sastoji se od [[beta-list]]aste strukture s velikim spojnim petljama, koje služe za prepoznavanje glavnih žljebova DNK ili [[antigen]]a. Obično se nalaze u [[imunoglobulin]]skim proteinima, a prisutni su i u Stat-proteinima [[citokin]]skog puta. To je vjerovatno zato što se citokinski put razvio relativno nedavno i koristio je sisteme koji su već bili funkcionalni, umjesto da stvara svoje vlastite. === B3-domen === [[B3-domen|B3]] DBD ([[InterPro|IPR003340]], [[SCOP|117343]]) nalazi seisključivo u [[transkripcijski faktor|transkripcijskim faktorima]] iz [[cvjetnice|viših biljaka]] i [[restrikcijska endonukleaza|restrikcijskim endonukleazama]] [[EcoRII]] i BfiI i obično sastoji se od 100–120 ostataka. Uključuje sedam [[beta-list]]ova i dva [[alfa-heliks|alfa-heliksa]], koji formiraju pseudobarni [[tercijarna struktura|proteinski nabor]]. === TAL-efektor === [[TAL-efektor]]i nalaze se u bakterijskim biljnim [[patogen]]ima [[rod (biologija)|roda]] ''[[Xanthomonas]]'' i uključeni su u regulaciju gena biljke domaćina, kako bi se olakšala bakterijska [[virulencija]], proliferacija i širenje.<ref name="pmid19400638">{{cite journal | vauthors = Boch J, Bonas U | title = Xanthomonas AvrBs3 family-type III effectors: discovery and function | journal = Annual Review of Phytopathology | volume = 48 | pages = 419–36 | year = 2010 | issue = 1 | pmid = 19400638 | doi = 10.1146/annurev-phyto-080508-081936 | bibcode = 2010AnRvP..48..419B }}</ref> Sadrže centralni region 33–35 [[tandemsko ponavljanje|tandemskih ponavljanja]] ostataka i svaki ponovljeni region kodira jednu bazu DNK na mestu vezivanja TALE-a.<ref>{{cite journal | vauthors = Moscou MJ, Bogdanove AJ | title = A simple cipher governs DNA recognition by TAL effectors | journal = Science | volume = 326 | issue = 5959 | pages = 1501 | date = December 2009 | pmid = 19933106 | doi = 10.1126/science.1178817 | bibcode = 2009Sci...326.1501M | s2cid = 6648530 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Boch J, Scholze H, Schornack S, Landgraf A, Hahn S, Kay S, Lahaye T, Nickstadt A, Bonas U | title = Breaking the code of DNA binding specificity of TAL-type III effectors | journal = Science | volume = 326 | issue = 5959 | pages = 1509–12 | date = December 2009 | pmid = 19933107 | doi = 10.1126/science.1178811 | bibcode = 2009Sci...326.1509B | s2cid = 206522347 }}</ref> Unutar ponavljanja, samo ostatak 13 direktno kontaktira DNK bazu, određujući specifičnost sekvence, dok druge pozicije ostvaruju kontakt sa DNK osnovom, stabilizirajući DNK-vezujuću interakciju.<ref>{{cite journal | vauthors = Mak AN, Bradley P, Cernadas RA, Bogdanove AJ, Stoddard BL | title = The crystal structure of TAL effector PthXo1 bound to its DNA target | journal = Science | volume = 335 | issue = 6069 | pages = 716–9 | date = February 2012 | pmid = 22223736 | pmc = 3427646 | doi = 10.1126/science.1216211 | bibcode = 2012Sci...335..716M }}</ref> Svako ponavljanje unutar niza ima oblik uparenih [[alfa-heliks]]a, dok cijeli niz ponavljanja formira desnoruki superheliks, koji se obavija oko dvostruke spirale DNK. Pokazano je da se TAL-efektorski nizovi ponavljanja kontrahiraju nakon vezivanja za DNK, a predložen je i mehanizam pretraživanja s dva stanja, pri čemu izduženi TALE počinje da se kontrahuje oko [[DNK]], počevši s uspješnim prepoznavanjem timina s jedinstvene ponavljajuće jedinice [[N-terminal]]nog jezgra TAL-efektorskog niza ponavljanja.<ref>{{cite journal | vauthors = Cuculis L, Abil Z, Zhao H, Schroeder CM | title = Direct observation of TALE protein dynamics reveals a two-state search mechanism | journal = Nature Communications | volume = 6 | pages = 7277 | date = June 2015 | pmid = 26027871 | pmc = 4458887 | doi = 10.1038/ncomms8277 | bibcode = 2015NatCo...6.7277C }}</ref> Srodni proteini se nalaze u bakterijskim biljnim [[patogen]]ima''Ralstonia solanacearum'',<ref>{{cite journal | vauthors = de Lange O, Schreiber T, Schandry N, Radeck J, Braun KH, Koszinowski J, Heuer H, Strauß A, Lahaye T | title = Breaking the DNA-binding code of Ralstonia solanacearum TAL effectors provides new possibilities to generate plant resistance genes against bacterial wilt disease | journal = The New Phytologist | volume = 199 | issue = 3 | pages = 773–86 | date = August 2013 | pmid = 23692030 | doi = 10.1111/nph.12324 | doi-access = free | bibcode = 2013NewPh.199..773D }}</ref> gljivičnom [[endosimbioza|endosimbiontu]] ''Burkholderia rhizoxinica''<ref>{{cite journal | vauthors = Juillerat A, Bertonati C, Dubois G, Guyot V, Thomas S, Valton J, Beurdeley M, Silva GH, Daboussi F, Duchateau P | title = BurrH: a new modular DNA binding protein for genome engineering | journal = Scientific Reports | volume = 4 | pages = 3831 | date = January 2014 | pmid = 24452192 | doi = 10.1038/srep03831 | pmc=5379180| bibcode = 2014NatSR...4.3831J }}</ref> i dva još uvijek neidentificirana morska mikroorganizma.<ref>{{cite journal | vauthors = de Lange O, Wolf C, Thiel P, Krüger J, Kleusch C, Kohlbacher O, Lahaye T | title = DNA-binding proteins from marine bacteria expand the known sequence diversity of TALE-like repeats | journal = Nucleic Acids Research | volume = 43 | issue = 20 | pages = 10065–80 | date = November 2015 | pmid = 26481363 | pmc = 4787788 | doi = 10.1093/nar/gkv1053 }}</ref> Kod za DNK-vezivanje i struktura niza ponavljanja su [[konzervirana sekvenca|konzerviran]] između ovih grupa, koje se zajednički nazivaju [[TALE-lika grupa]]. == Također pogledajte== * Za strukturnu klasifikaciju domena za vezivanje DNK prisutnih u genomima kopnenih biljaka, pogledajte<ref>{{Cite journal |last1=Blanc-Mathieu |first1=Romain |last2=Dumas |first2=Renaud |last3=Turchi |first3=Laura |last4=Lucas |first4=Jérémy |last5=Parcy |first5=François |date=July 2023 |title=Plant-TFClass: a structural classification for plant transcription factors |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1360138523002273 |journal=Trends in Plant Science |volume=29 |issue=1 |pages=40–51 |language=en |doi=10.1016/j.tplants.2023.06.023|pmid=37482504 }}</ref> * [[Poređenje softvera za simulaciju nukleinskih kiselina]] *[[Proteinski domen]] == Reference == {{refspisak|35em}} == Vanjski linkovi == * [http://transcriptionfactor.org/ DBD database of predicted transcription factors] {{cite journal | vauthors = Kummerfeld SK, Teichmann SA | title = DBD: a transcription factor prediction database | journal = Nucleic Acids Research | volume = 34 | issue = Database issue | pages = D74-81 | date = January 2006 | pmid = 16381970 | pmc = 1347493 | doi = 10.1093/nar/gkj131 }} Uses a curated set of DNA-binding domains to predict transcription factors in all completely sequenced genomes * [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK21115/table/A7039/ Table of DNA-binding motifs] * {{MeshName|DNA+Footprinting}} * {{MeshName|DNA-Binding+Proteins}} * [http://www.expasy.org/cgi-bin/prosite-search-ful?SEARCH=DNA+binding DNA-binding domains]{{Dead link|date=January 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} in [[PROSITE]] [[Kategorija:Molekularna genetika]] [[Kategorija:Proteinski domeni]] [[Kategorija:Proteinske natporodice]] 85j7bchjfxf1zlmjbrcl3ydi2dhrtct 3917343 3917323 2026-08-10T00:44:30Z Palapa 383 Palapa premjestio je stranicu [[DNK-vezujući domen]] na [[Wikipedia:Igralište/DNK-vezujući domen]] bez ostavljanja preusmjerenja: yahadžija 3917323 wikitext text/x-wiki [[File:LacI Dimer Structure Annotated.png|thumb|300px|right|Primjer DNK-vezujućeg domena u kontekstu proteina. [[N-terminal]]ni domen za vezivanje DNK (označen) [[Lac-represor]]a reguliran je [[C-terminal]]nim regulatornim domenom (označen). Regulatorni domen veže alosternu efektorsku molekulu (zeleno). Alosterni odgovor proteina prenosi se iz regulatornog domena na DNK-vezujući domen, putem linker regije.<ref name="pmid19269243">{{cite journal | vauthors = Swint-Kruse L, Matthews KS | title = Allostery in the LacI/GalR family: variations on a theme | journal = Current Opinion in Microbiology | volume = 12 | issue = 2 | pages = 129–37 | date = April 2009 | pmid = 19269243 | pmc = 2688824 | doi = 10.1016/j.mib.2009.01.009 }}</ref>]] '''DNK-vezujući domen''' ('''DBD''') nezavisno je savijeni [[proteinski domen]] koji sadrži barem jedan strukturni motiv koji prepoznaje dvolančanu ili jednolančanu [[DNK]]. DBD može prepoznati specifičnu DNK sekvencu (sekvencu za prepoznavanje) ili imati opći afinitet prema DNK.<ref>{{cite book | last = Lilley | first = David M. J. | name-list-style = vanc |title= DNA-protein: structural interactions |publisher= IRL Press at Oxford University Press |location= Oxford |year= 1995 |isbn= 0-19-963453-X }}</ref> Neki DNK-vezujući domeni mogu također uključivati [[nukleinske kiseline]] u svoju presavijenu strukturu. == Funkcija == Jedan ili više DNK-vezujućih domena često su dio većeg [[protein]]a koji se sastoji od daljnjih [[proteinski domen|proteinskih domena]] s različitom funkcijom. Dodatni domeni često reguliraju aktivnost DNK-vezujućeg domena. Funkcija vezivanja DNK je ili strukturna ili uključuje [[regulacija transkripcije| regulaciju transkripcije]], pri čemu se dvije uloge ponekad preklapaju. Domeni koji vežu DNK s funkcijama koje uključuju strukturu [[DNK]] imaju biološke uloge u [[replikacija DNK|replikaciji DNK]], [[popravka DNK|reparaciji]], [[skladištenje hromatina|hromatina]] i modifikaciji, kao što je [[metilacija DNK]]. Mnogi proteini uključeni u [[regulacija ekspresije gena|regulaciju ekspresije gena]] sadrže DNK-vezujuće domene. Naprimjer, proteini koji regulišu [[Transkripcija (genetika)|transkripciju]] vezivanjem DNK nazivaju se [[transkripcijski faktor]]i. Konačni rezultat većine [[ćelijska signalizacija|ćelijskih signalnih kaskada]] jeste regulacija gena. DBD interreaguje sa [[DNK-sekvenca|nukleotidima DNK]] na DNK [[sekvenca prepoznavanja|sekvencijski specifičan]] ili sekvencijski nespecifičan način, ali čak i sekvencijno nespecifično prepoznavanje uključuje neku vrstu [[molekularno prepoznavanje|molekularne komplementarnosti]] između proteina i DNK. Prepoznavanje DNK od strane DBD-a može se dogoditi na glavnom ili sporednom žlijebu DNK ili na šećerno-fosfatnom lancu DNK (pogledajte strukturu [[DNK]]). Svaka specifična vrsta prepoznavanja DNK prilagođena je funkciji proteina. Naprimjer, [[enzim]] [[Deoksiribonukleaza I|DNKaza I]] koji reže DNK gotovo nasumično i stoga se mora vezati za DNK na sekvencijski nespecifičan način. Ali, čak i tako, DNK-aza I prepoznaje određenu 3D DNK [[molekularna geometrija|strukturu]], dajući donekle specifičan obrazac cijepanja DNK koji može biti koristan za proučavanje prepoznavanja DNK tehnikom koja se naziva [[DNK-otisak]]. Mnogi DNK-vezujući domeni moraju prepoznati specifične DNK sekvence, kao što su DBD-ovi transkripcijskih faktora koji aktiviraju specifične gene ili one [[enzim]]e koji modificiraju DNK na specifičnim mjestima, poput [[restrikcijski enzim|restrikcijskih enzima]] i [[telomeraza| telomeraze]]. Obrazac [[vodikova veza|vodikovih veza]] u glavnom žlijebu DNK manje je degeneriran od onog u manjem žlijebu DNK, što pruža atraktivnije mjesto za [[DNK-sekvenca|sekvencu]]-specifično prepoznavanje DNK. Specifičnost [[DNK-vezujući protein|DNK-vezujućih proteina]] može se proučavati korištenjem mnogih biohemijskih i biofizičkih tehnika, kao što su [[gel.elektroforeza]], [[ultracentrifuga|analitička ultracentrifugiranja]], [[kalorimetrija]], DNK [[mutacija]], mutacija ili modifikacija [[struktura proteina|strukture proteina]], [[nuklearna magnetna rezonanca]], [[rendgenska kristalografija]], [[rezonanca površinskog plazmona]], [[elektronska paramagnetna rezonanca]], [[umrežavanje]] i [[mikroskalna termoforeza]] (MST). == DNK-vezujući protein u genomima == {{Glavni| DNK-vezujući protein}} Veliki dio gena u svakom genomu [[kodon|kodira]] DNK-vezujuće proteine (vidi Tabelu). Međutim, samo prilično mali broj [[proteinska porodica|proteinskih porodica]] veže se za DNK. Naprimjer, više od 2000 od ~20.000 ljudskih proteina su "DNK-vezujući", uključujući oko 750 proteina sa [[cinkov prst|cinkovim prstom]].<ref>{{Cite web|url=https://www.uniprot.org/uniprot/?query=proteome:UP000005640%20reviewed:yes|title=reviewed:yes AND organism:"Homo sapiens (Human) [9606]" AND proteome:up000005640 in UniProtKB|website=www.uniprot.org|language=en|access-date=2017-10-25}}</ref> {| class="wikitable" ![[Vrsta]] !DNA-vezujući proteini<ref name="Malhotra-2013">{{cite journal | vauthors = Malhotra S, Sowdhamini R | title = Genome-wide survey of DNA-binding proteins in Arabidopsis thaliana: analysis of distribution and functions | journal = Nucleic Acids Research | volume = 41 | issue = 15 | pages = 7212–9 | date = August 2013 | pmid = 23775796 | doi = 10.1093/nar/gkt505 | pmc=3753632}}</ref> !DNK-vezujuće porodice <ref name="Malhotra-2013"/> |- |''[[Arabidopsis thaliana]]'' (Thalova potočarka) |4471 |300 |- |''[[Saccharomyces cerevisiae]]'' (kvasac) |720 |243 |- |''[[Caenorhabditis elegans]]'' ([[oble gliste|obla glista]) |2028 |271 |- |''[[Drosophila melanogaster]]'' (voćna mušica) |2620 |283 |} == Tipovi== [[Slika:Transcription factors DNA binding sites.svg|thumb|300px|right|DNK kontakti različitih tipova DNK-vezujućih domena]] === Heliks-okret-heliks === {{Glavni|Heliks-okret-heliks}} Prvobitno otkriven kod bakterija, motiv [[heliks-okret-heliks]] se obično nalazi u represorskim proteinima i dug je oko 20 [[aminokiselina]]. Kod [[eukariot]]a, [[homeodomen]] sastoji se od dva [[alfa-heliks|heliksa]], od kojih jedan prepoznaje DNK (poznat i kao heliks prepoznavanja). Uobičajeni su u proteinima koji regulišu razvojne procese.<ref name="l353">{{cite web | title=HTH search at PROSITE| website=Expasy | url=https://prosite.expasy.org/cgi-bin/prosite/prosite_search_full.pl?SEARCH=hth | access-date=2024-06-17}}</ref> === Heliks-ukosnica-heliks === {{Glavni|Heliks-ukosnica-heliks}} Heliks-ukosnica-heliks nalazi se u proteinima koji interaguju sa DNK na način koji nije specifičan za sekvencu.<ref name="Doherty-1996">{{cite journal |last1=Doherty |first1=AJ |last2=Serpell |first2=LC |last3=Ponting |first3=CP |title=The helix-hairpin-helix DNA-binding motif: a structural basis for non-sequence-specific recognition of DNA. |journal=Nucleic Acids Research |date=1 July 1996 |volume=24 |issue=13 |pages=2488–97 |doi=10.1093/nar/24.13.2488 |pmid=8692686|pmc=145986 }}</ref> Sastoji se od dva antiparalelna [[Alfa-heliks|alfa-heliksa]] povezana kratkom ukosnicom. Dva alfa-heliksa pakirana supod oštrim [[ugao|uglom]] od ~25–50° koji diktira karakteristični obrazac [[hidrofob]]nosti u sekvencama, dok se druge strukture koje vežu DNK, poput motiva heliks-okret-heliks, koji je također formiran parom heliksa, mogu lahko razlikovati po pakiranju heliksa pod gotovo pravim uglom.<ref name=":1">{{Cite journal |date=2000 |title=Common fold in helix-hairpin-helix proteins |journal=Nucleic Acids Research |pmid=10908318 |last1=Shao |first1=X. |last2=Grishin |first2=N. V. |volume=28 |issue=14 |pages=2643–2650 |doi=10.1093/nar/28.14.2643 |pmc=102670 }}</ref> === Cinkov prst === {{Glavni|Cinkov prst}} [[Slika:1r4o.png|thumb|300px|Kristalografska struktura ([[PDB|1R4O]]) dimera cinkovog prsta koji sadrži DBD [[glukokortikoidni receptor|glukokortikoidnog receptora]] (gore) vezanog za DNK (dolje). Atomi cinka predstavljeni su sivim sferama, a koordinirajući bočni lanci cisteina kao štapići.]] Domen [[Cinkov prst|cinkovog prsta]] uglavnom se nalazi kod eukariota, ali neki primjeri su pronađeni i kod [[bakterija]].<ref>{{cite journal | vauthors = Malgieri G, Palmieri M, Russo L, Fattorusso R, Pedone PV, Isernia C | title = The prokaryotic zinc-finger: structure, function and comparison with the eukaryotic counterpart | journal = The FEBS Journal | volume = 282 | issue = 23 | pages = 4480–96 | date = December 2015 | pmid = 26365095 | doi = 10.1111/febs.13503 | doi-access = free }}</ref> Domen cinkovog prsta dug je uglavnom između 23 i 28 aminokiselina i stabiliziran je koordinacijom cinkovih iona s pravilno raspoređenim ostacima koji koordiniraju cink ([[histidin]]i ili [[cistein]]i). Najčešća klasa cinkovih prstiju (Cys2His2) koordinira jedan cinkov ion i sastoji se od spirale za prepoznavanje i dvolančanog [[Beta-list|beta-lista]].<ref name="pmid11395410">{{cite journal | vauthors = Pabo CO, Peisach E, Grant RA | title = Design and selection of novel Cys2His2 zinc finger proteins | journal = Annual Review of Biochemistry | volume = 70 | pages = 313–40 | year = 2001 | pmid = 11395410 | doi = 10.1146/annurev.biochem.70.1.313 }}</ref> U transkripcijskim faktorima, ovi domeni često se nalaze u nizovima (obično odvojenim kratkim linker sekvencama), a susjedni prsti su razmaknuti na intervalima od tri [[bazni par|bazna para]], kada su vezani za DNK. === Leucinski zatvarač === {{Glavni|Leucinski zatvarač}} Osnovni domen [[leucinski zatvarač|leucinskog zatvarača]] ([[bZIP-domen|bZIP]]) uglavnom se nalazi kod [[eukariot]]a i u ograničenoj mjeri kod [[bakterija]]. BZIP domen sadrži [[alfa-heliks]] sa [[leucin]]om na svakoj 7. aminokiselini. Ako se dva takva helikasa pronađu jedan na drugom, leucini mogu interreagovati kao zubi u zatvaraču, omogućavajući [[proreinski dimer|dimerizaciju dva proteina]]. Prilikom vezivanja za [[DNK]], ostaci osnovnih aminokiselina vežu se za šećerno-fosfatni lanac, dok se heliksi nalaze u glavnim žljebovima. Reguliše [[ekspresija gena|ekspresiju gena]]. === Krilata spirala === Sastoji se od oko 110 aminokiselina, domen [[transkripcijski faktor krilata spirala|krilata spirala]] (WH) ima četiri [[alfa-heliks|heliksa]] i dvolančani [[beta-list]]. === Krilata spirala-okret-spirala === Domen [[krilata spirala-okret-spirala]] (wHTH) {{SCOP|46785}} obično jedug 85–90 aminokiselina. Formiran je od 3-spiralnog snopa i 4-lančansa [[beta-list]]a (krila). === Heliks-petlja-spirala === Domen [[osnovna spirala-petlja-spirala]] (bHLH) nalazi se u nekim [[transkripcijski faktor|[transkripcijskim faktorima]] i karakteriziraju ga dva [[alfa-heliks|α-heliksa]], povezana petljom. Jedna spirala je obično manja i zbog fleksibilnosti petlje omogućava dimerizaciju, savijanjem i pakovanjem uz drugi heliks. Veća heliksa obično sadrži DNK-vezujuće regije. === HMG-kutija === Domeni [[HMG-kutija|HMG-kutije]] nalaze se u proteinima visoke mobilnosti, koji su uključeni u različite procese zavisne od DNK, poput replikacije i transkripcije. Oni također mijenjaju fleksibilnost DNK induciranjem [[savijanje proteina|savijanja]].<ref>{{cite journal | vauthors = Murugesapillai D ''et al.'' | year = 2014 | title = DNA bridging and looping by HMO1 provides a mechanism for stabilizing nucleosome-free chromatin | journal = Nucleic Acids Res | volume = 42 | issue = 14| pages = 8996–9004 | doi=10.1093/nar/gku635 | pmid=25063301 | pmc=4132745}}</ref><ref>{{cite journal | pmid = 28303166 | doi=10.1007/s12551-016-0236-4 | pmc=5331113 | volume=9 | issue=1 | title=Single-molecule studies of high-mobility group B architectural DNA bending proteins | year=2017 | journal=Biophys Rev | pages=17–40 | vauthors=Murugesapillai D, McCauley MJ, Maher LJ 3rd, Williams MC}}</ref> Domen se sastoji od tri [[alfa-heliks]]a odvojena petljama. === Wor3 domen === Wor3 domeni, nazvani po White-Opaque regulatoru 3 (Wor3) kod ''[[Candida albicans]]'', nastali su u novijem evolucijskom periodu od većine prethodno opisanih DNK-vezujućih domena i ograničeni su na mali broj [[gljiva]].<ref name="pmid23610392">{{cite journal | vauthors = Lohse MB, Hernday AD, Fordyce PM, Noiman L, Sorrells TR, Hanson-Smith V, Nobile CJ, DeRisi JL, Johnson AD | title = Identification and characterization of a previously undescribed family of sequence-specific DNA-binding domains | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 110 | issue = 19 | pages = 7660–5 | date = May 2013 | pmid = 23610392 | pmc = 3651432 | doi = 10.1073/pnas.1221734110 | bibcode = 2013PNAS..110.7660L | doi-access = free }}</ref> === OB-nabor domena === [[OB-nabor]] mali je strukturni motiv, prvobitno nazvan po svojim svojstvima vezivanja [[oligonukleotid|<u>o</u>ligonukleotid]]/[[oligosaharid|<u>o</u>ligosaharid]]. OB-nabor domena ima dužinu između 70 i 150 [[aminokiselina]].<ref name="pmid20515430">{{cite journal | vauthors = Flynn RL, Zou L | title = Oligonucleotide/oligosaccharide-binding fold proteins: a growing family of genome guardians | journal = Critical Reviews in Biochemistry and Molecular Biology | volume = 45 | issue = 4 | pages = 266–75 | date = August 2010 | pmid = 20515430 | pmc = 2906097 | doi = 10.3109/10409238.2010.488216 }}</ref> OB-nabori vežu jednolančanu DNK i stoga su [[proteini vezivanja jednolančane DNK]].<ref name="pmid20515430"/> OB-naborni proteini identificirani su kao ključni za [[replikacija DNK|replikaciju DNK]], [[genetička rekombinacija|rekombinaciju]] i [[popravka DNK|popravku DNK]], [[transkripcija (genetika)|transkripciju]], [[translacija (genetika)|translaciju]], [[odgovor na hladni šok]] i održavanje [[telomera]].<ref name="pmid12598368">{{cite journal | vauthors = Theobald DL, Mitton-Fry RM, Wuttke DS | title = Nucleic acid recognition by OB-fold proteins | journal = Annual Review of Biophysics and Biomolecular Structure | volume = 32 | pages = 115–33 | year = 2003 | pmid = 12598368 | pmc = 1564333 | doi = 10.1146/annurev.biophys.32.110601.142506 }}</ref> == Neobični == === Imunoglobulinski nabor === [[imunoglobulinski domen]] ([[InterPro|IPR013783]]) sastoji se od [[beta-list]]aste strukture s velikim spojnim petljama, koje služe za prepoznavanje glavnih žljebova DNK ili [[antigen]]a. Obično se nalaze u [[imunoglobulin]]skim proteinima, a prisutni su i u Stat-proteinima [[citokin]]skog puta. To je vjerovatno zato što se citokinski put razvio relativno nedavno i koristio je sisteme koji su već bili funkcionalni, umjesto da stvara svoje vlastite. === B3-domen === [[B3-domen|B3]] DBD ([[InterPro|IPR003340]], [[SCOP|117343]]) nalazi seisključivo u [[transkripcijski faktor|transkripcijskim faktorima]] iz [[cvjetnice|viših biljaka]] i [[restrikcijska endonukleaza|restrikcijskim endonukleazama]] [[EcoRII]] i BfiI i obično sastoji se od 100–120 ostataka. Uključuje sedam [[beta-list]]ova i dva [[alfa-heliks|alfa-heliksa]], koji formiraju pseudobarni [[tercijarna struktura|proteinski nabor]]. === TAL-efektor === [[TAL-efektor]]i nalaze se u bakterijskim biljnim [[patogen]]ima [[rod (biologija)|roda]] ''[[Xanthomonas]]'' i uključeni su u regulaciju gena biljke domaćina, kako bi se olakšala bakterijska [[virulencija]], proliferacija i širenje.<ref name="pmid19400638">{{cite journal | vauthors = Boch J, Bonas U | title = Xanthomonas AvrBs3 family-type III effectors: discovery and function | journal = Annual Review of Phytopathology | volume = 48 | pages = 419–36 | year = 2010 | issue = 1 | pmid = 19400638 | doi = 10.1146/annurev-phyto-080508-081936 | bibcode = 2010AnRvP..48..419B }}</ref> Sadrže centralni region 33–35 [[tandemsko ponavljanje|tandemskih ponavljanja]] ostataka i svaki ponovljeni region kodira jednu bazu DNK na mestu vezivanja TALE-a.<ref>{{cite journal | vauthors = Moscou MJ, Bogdanove AJ | title = A simple cipher governs DNA recognition by TAL effectors | journal = Science | volume = 326 | issue = 5959 | pages = 1501 | date = December 2009 | pmid = 19933106 | doi = 10.1126/science.1178817 | bibcode = 2009Sci...326.1501M | s2cid = 6648530 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Boch J, Scholze H, Schornack S, Landgraf A, Hahn S, Kay S, Lahaye T, Nickstadt A, Bonas U | title = Breaking the code of DNA binding specificity of TAL-type III effectors | journal = Science | volume = 326 | issue = 5959 | pages = 1509–12 | date = December 2009 | pmid = 19933107 | doi = 10.1126/science.1178811 | bibcode = 2009Sci...326.1509B | s2cid = 206522347 }}</ref> Unutar ponavljanja, samo ostatak 13 direktno kontaktira DNK bazu, određujući specifičnost sekvence, dok druge pozicije ostvaruju kontakt sa DNK osnovom, stabilizirajući DNK-vezujuću interakciju.<ref>{{cite journal | vauthors = Mak AN, Bradley P, Cernadas RA, Bogdanove AJ, Stoddard BL | title = The crystal structure of TAL effector PthXo1 bound to its DNA target | journal = Science | volume = 335 | issue = 6069 | pages = 716–9 | date = February 2012 | pmid = 22223736 | pmc = 3427646 | doi = 10.1126/science.1216211 | bibcode = 2012Sci...335..716M }}</ref> Svako ponavljanje unutar niza ima oblik uparenih [[alfa-heliks]]a, dok cijeli niz ponavljanja formira desnoruki superheliks, koji se obavija oko dvostruke spirale DNK. Pokazano je da se TAL-efektorski nizovi ponavljanja kontrahiraju nakon vezivanja za DNK, a predložen je i mehanizam pretraživanja s dva stanja, pri čemu izduženi TALE počinje da se kontrahuje oko [[DNK]], počevši s uspješnim prepoznavanjem timina s jedinstvene ponavljajuće jedinice [[N-terminal]]nog jezgra TAL-efektorskog niza ponavljanja.<ref>{{cite journal | vauthors = Cuculis L, Abil Z, Zhao H, Schroeder CM | title = Direct observation of TALE protein dynamics reveals a two-state search mechanism | journal = Nature Communications | volume = 6 | pages = 7277 | date = June 2015 | pmid = 26027871 | pmc = 4458887 | doi = 10.1038/ncomms8277 | bibcode = 2015NatCo...6.7277C }}</ref> Srodni proteini se nalaze u bakterijskim biljnim [[patogen]]ima''Ralstonia solanacearum'',<ref>{{cite journal | vauthors = de Lange O, Schreiber T, Schandry N, Radeck J, Braun KH, Koszinowski J, Heuer H, Strauß A, Lahaye T | title = Breaking the DNA-binding code of Ralstonia solanacearum TAL effectors provides new possibilities to generate plant resistance genes against bacterial wilt disease | journal = The New Phytologist | volume = 199 | issue = 3 | pages = 773–86 | date = August 2013 | pmid = 23692030 | doi = 10.1111/nph.12324 | doi-access = free | bibcode = 2013NewPh.199..773D }}</ref> gljivičnom [[endosimbioza|endosimbiontu]] ''Burkholderia rhizoxinica''<ref>{{cite journal | vauthors = Juillerat A, Bertonati C, Dubois G, Guyot V, Thomas S, Valton J, Beurdeley M, Silva GH, Daboussi F, Duchateau P | title = BurrH: a new modular DNA binding protein for genome engineering | journal = Scientific Reports | volume = 4 | pages = 3831 | date = January 2014 | pmid = 24452192 | doi = 10.1038/srep03831 | pmc=5379180| bibcode = 2014NatSR...4.3831J }}</ref> i dva još uvijek neidentificirana morska mikroorganizma.<ref>{{cite journal | vauthors = de Lange O, Wolf C, Thiel P, Krüger J, Kleusch C, Kohlbacher O, Lahaye T | title = DNA-binding proteins from marine bacteria expand the known sequence diversity of TALE-like repeats | journal = Nucleic Acids Research | volume = 43 | issue = 20 | pages = 10065–80 | date = November 2015 | pmid = 26481363 | pmc = 4787788 | doi = 10.1093/nar/gkv1053 }}</ref> Kod za DNK-vezivanje i struktura niza ponavljanja su [[konzervirana sekvenca|konzerviran]] između ovih grupa, koje se zajednički nazivaju [[TALE-lika grupa]]. == Također pogledajte== * Za strukturnu klasifikaciju domena za vezivanje DNK prisutnih u genomima kopnenih biljaka, pogledajte<ref>{{Cite journal |last1=Blanc-Mathieu |first1=Romain |last2=Dumas |first2=Renaud |last3=Turchi |first3=Laura |last4=Lucas |first4=Jérémy |last5=Parcy |first5=François |date=July 2023 |title=Plant-TFClass: a structural classification for plant transcription factors |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1360138523002273 |journal=Trends in Plant Science |volume=29 |issue=1 |pages=40–51 |language=en |doi=10.1016/j.tplants.2023.06.023|pmid=37482504 }}</ref> * [[Poređenje softvera za simulaciju nukleinskih kiselina]] *[[Proteinski domen]] == Reference == {{refspisak|35em}} == Vanjski linkovi == * [http://transcriptionfactor.org/ DBD database of predicted transcription factors] {{cite journal | vauthors = Kummerfeld SK, Teichmann SA | title = DBD: a transcription factor prediction database | journal = Nucleic Acids Research | volume = 34 | issue = Database issue | pages = D74-81 | date = January 2006 | pmid = 16381970 | pmc = 1347493 | doi = 10.1093/nar/gkj131 }} Uses a curated set of DNA-binding domains to predict transcription factors in all completely sequenced genomes * [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK21115/table/A7039/ Table of DNA-binding motifs] * {{MeshName|DNA+Footprinting}} * {{MeshName|DNA-Binding+Proteins}} * [http://www.expasy.org/cgi-bin/prosite-search-ful?SEARCH=DNA+binding DNA-binding domains]{{Dead link|date=January 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} in [[PROSITE]] [[Kategorija:Molekularna genetika]] [[Kategorija:Proteinski domeni]] [[Kategorija:Proteinske natporodice]] 85j7bchjfxf1zlmjbrcl3ydi2dhrtct 3917344 3917343 2026-08-10T00:45:02Z Palapa 383 Zaštitio je stranicu "[[Wikipedia:Igralište/DNK-vezujući domen]]": Ustrajno [[Wikipedia:Čaraparko|čaraparenje]] ([Uređivanje=Dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (neodređeno) [Premještanje=Dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (neodređeno)) 3917323 wikitext text/x-wiki [[File:LacI Dimer Structure Annotated.png|thumb|300px|right|Primjer DNK-vezujućeg domena u kontekstu proteina. [[N-terminal]]ni domen za vezivanje DNK (označen) [[Lac-represor]]a reguliran je [[C-terminal]]nim regulatornim domenom (označen). Regulatorni domen veže alosternu efektorsku molekulu (zeleno). Alosterni odgovor proteina prenosi se iz regulatornog domena na DNK-vezujući domen, putem linker regije.<ref name="pmid19269243">{{cite journal | vauthors = Swint-Kruse L, Matthews KS | title = Allostery in the LacI/GalR family: variations on a theme | journal = Current Opinion in Microbiology | volume = 12 | issue = 2 | pages = 129–37 | date = April 2009 | pmid = 19269243 | pmc = 2688824 | doi = 10.1016/j.mib.2009.01.009 }}</ref>]] '''DNK-vezujući domen''' ('''DBD''') nezavisno je savijeni [[proteinski domen]] koji sadrži barem jedan strukturni motiv koji prepoznaje dvolančanu ili jednolančanu [[DNK]]. DBD može prepoznati specifičnu DNK sekvencu (sekvencu za prepoznavanje) ili imati opći afinitet prema DNK.<ref>{{cite book | last = Lilley | first = David M. J. | name-list-style = vanc |title= DNA-protein: structural interactions |publisher= IRL Press at Oxford University Press |location= Oxford |year= 1995 |isbn= 0-19-963453-X }}</ref> Neki DNK-vezujući domeni mogu također uključivati [[nukleinske kiseline]] u svoju presavijenu strukturu. == Funkcija == Jedan ili više DNK-vezujućih domena često su dio većeg [[protein]]a koji se sastoji od daljnjih [[proteinski domen|proteinskih domena]] s različitom funkcijom. Dodatni domeni često reguliraju aktivnost DNK-vezujućeg domena. Funkcija vezivanja DNK je ili strukturna ili uključuje [[regulacija transkripcije| regulaciju transkripcije]], pri čemu se dvije uloge ponekad preklapaju. Domeni koji vežu DNK s funkcijama koje uključuju strukturu [[DNK]] imaju biološke uloge u [[replikacija DNK|replikaciji DNK]], [[popravka DNK|reparaciji]], [[skladištenje hromatina|hromatina]] i modifikaciji, kao što je [[metilacija DNK]]. Mnogi proteini uključeni u [[regulacija ekspresije gena|regulaciju ekspresije gena]] sadrže DNK-vezujuće domene. Naprimjer, proteini koji regulišu [[Transkripcija (genetika)|transkripciju]] vezivanjem DNK nazivaju se [[transkripcijski faktor]]i. Konačni rezultat većine [[ćelijska signalizacija|ćelijskih signalnih kaskada]] jeste regulacija gena. DBD interreaguje sa [[DNK-sekvenca|nukleotidima DNK]] na DNK [[sekvenca prepoznavanja|sekvencijski specifičan]] ili sekvencijski nespecifičan način, ali čak i sekvencijno nespecifično prepoznavanje uključuje neku vrstu [[molekularno prepoznavanje|molekularne komplementarnosti]] između proteina i DNK. Prepoznavanje DNK od strane DBD-a može se dogoditi na glavnom ili sporednom žlijebu DNK ili na šećerno-fosfatnom lancu DNK (pogledajte strukturu [[DNK]]). Svaka specifična vrsta prepoznavanja DNK prilagođena je funkciji proteina. Naprimjer, [[enzim]] [[Deoksiribonukleaza I|DNKaza I]] koji reže DNK gotovo nasumično i stoga se mora vezati za DNK na sekvencijski nespecifičan način. Ali, čak i tako, DNK-aza I prepoznaje određenu 3D DNK [[molekularna geometrija|strukturu]], dajući donekle specifičan obrazac cijepanja DNK koji može biti koristan za proučavanje prepoznavanja DNK tehnikom koja se naziva [[DNK-otisak]]. Mnogi DNK-vezujući domeni moraju prepoznati specifične DNK sekvence, kao što su DBD-ovi transkripcijskih faktora koji aktiviraju specifične gene ili one [[enzim]]e koji modificiraju DNK na specifičnim mjestima, poput [[restrikcijski enzim|restrikcijskih enzima]] i [[telomeraza| telomeraze]]. Obrazac [[vodikova veza|vodikovih veza]] u glavnom žlijebu DNK manje je degeneriran od onog u manjem žlijebu DNK, što pruža atraktivnije mjesto za [[DNK-sekvenca|sekvencu]]-specifično prepoznavanje DNK. Specifičnost [[DNK-vezujući protein|DNK-vezujućih proteina]] može se proučavati korištenjem mnogih biohemijskih i biofizičkih tehnika, kao što su [[gel.elektroforeza]], [[ultracentrifuga|analitička ultracentrifugiranja]], [[kalorimetrija]], DNK [[mutacija]], mutacija ili modifikacija [[struktura proteina|strukture proteina]], [[nuklearna magnetna rezonanca]], [[rendgenska kristalografija]], [[rezonanca površinskog plazmona]], [[elektronska paramagnetna rezonanca]], [[umrežavanje]] i [[mikroskalna termoforeza]] (MST). == DNK-vezujući protein u genomima == {{Glavni| DNK-vezujući protein}} Veliki dio gena u svakom genomu [[kodon|kodira]] DNK-vezujuće proteine (vidi Tabelu). Međutim, samo prilično mali broj [[proteinska porodica|proteinskih porodica]] veže se za DNK. Naprimjer, više od 2000 od ~20.000 ljudskih proteina su "DNK-vezujući", uključujući oko 750 proteina sa [[cinkov prst|cinkovim prstom]].<ref>{{Cite web|url=https://www.uniprot.org/uniprot/?query=proteome:UP000005640%20reviewed:yes|title=reviewed:yes AND organism:"Homo sapiens (Human) [9606]" AND proteome:up000005640 in UniProtKB|website=www.uniprot.org|language=en|access-date=2017-10-25}}</ref> {| class="wikitable" ![[Vrsta]] !DNA-vezujući proteini<ref name="Malhotra-2013">{{cite journal | vauthors = Malhotra S, Sowdhamini R | title = Genome-wide survey of DNA-binding proteins in Arabidopsis thaliana: analysis of distribution and functions | journal = Nucleic Acids Research | volume = 41 | issue = 15 | pages = 7212–9 | date = August 2013 | pmid = 23775796 | doi = 10.1093/nar/gkt505 | pmc=3753632}}</ref> !DNK-vezujuće porodice <ref name="Malhotra-2013"/> |- |''[[Arabidopsis thaliana]]'' (Thalova potočarka) |4471 |300 |- |''[[Saccharomyces cerevisiae]]'' (kvasac) |720 |243 |- |''[[Caenorhabditis elegans]]'' ([[oble gliste|obla glista]) |2028 |271 |- |''[[Drosophila melanogaster]]'' (voćna mušica) |2620 |283 |} == Tipovi== [[Slika:Transcription factors DNA binding sites.svg|thumb|300px|right|DNK kontakti različitih tipova DNK-vezujućih domena]] === Heliks-okret-heliks === {{Glavni|Heliks-okret-heliks}} Prvobitno otkriven kod bakterija, motiv [[heliks-okret-heliks]] se obično nalazi u represorskim proteinima i dug je oko 20 [[aminokiselina]]. Kod [[eukariot]]a, [[homeodomen]] sastoji se od dva [[alfa-heliks|heliksa]], od kojih jedan prepoznaje DNK (poznat i kao heliks prepoznavanja). Uobičajeni su u proteinima koji regulišu razvojne procese.<ref name="l353">{{cite web | title=HTH search at PROSITE| website=Expasy | url=https://prosite.expasy.org/cgi-bin/prosite/prosite_search_full.pl?SEARCH=hth | access-date=2024-06-17}}</ref> === Heliks-ukosnica-heliks === {{Glavni|Heliks-ukosnica-heliks}} Heliks-ukosnica-heliks nalazi se u proteinima koji interaguju sa DNK na način koji nije specifičan za sekvencu.<ref name="Doherty-1996">{{cite journal |last1=Doherty |first1=AJ |last2=Serpell |first2=LC |last3=Ponting |first3=CP |title=The helix-hairpin-helix DNA-binding motif: a structural basis for non-sequence-specific recognition of DNA. |journal=Nucleic Acids Research |date=1 July 1996 |volume=24 |issue=13 |pages=2488–97 |doi=10.1093/nar/24.13.2488 |pmid=8692686|pmc=145986 }}</ref> Sastoji se od dva antiparalelna [[Alfa-heliks|alfa-heliksa]] povezana kratkom ukosnicom. Dva alfa-heliksa pakirana supod oštrim [[ugao|uglom]] od ~25–50° koji diktira karakteristični obrazac [[hidrofob]]nosti u sekvencama, dok se druge strukture koje vežu DNK, poput motiva heliks-okret-heliks, koji je također formiran parom heliksa, mogu lahko razlikovati po pakiranju heliksa pod gotovo pravim uglom.<ref name=":1">{{Cite journal |date=2000 |title=Common fold in helix-hairpin-helix proteins |journal=Nucleic Acids Research |pmid=10908318 |last1=Shao |first1=X. |last2=Grishin |first2=N. V. |volume=28 |issue=14 |pages=2643–2650 |doi=10.1093/nar/28.14.2643 |pmc=102670 }}</ref> === Cinkov prst === {{Glavni|Cinkov prst}} [[Slika:1r4o.png|thumb|300px|Kristalografska struktura ([[PDB|1R4O]]) dimera cinkovog prsta koji sadrži DBD [[glukokortikoidni receptor|glukokortikoidnog receptora]] (gore) vezanog za DNK (dolje). Atomi cinka predstavljeni su sivim sferama, a koordinirajući bočni lanci cisteina kao štapići.]] Domen [[Cinkov prst|cinkovog prsta]] uglavnom se nalazi kod eukariota, ali neki primjeri su pronađeni i kod [[bakterija]].<ref>{{cite journal | vauthors = Malgieri G, Palmieri M, Russo L, Fattorusso R, Pedone PV, Isernia C | title = The prokaryotic zinc-finger: structure, function and comparison with the eukaryotic counterpart | journal = The FEBS Journal | volume = 282 | issue = 23 | pages = 4480–96 | date = December 2015 | pmid = 26365095 | doi = 10.1111/febs.13503 | doi-access = free }}</ref> Domen cinkovog prsta dug je uglavnom između 23 i 28 aminokiselina i stabiliziran je koordinacijom cinkovih iona s pravilno raspoređenim ostacima koji koordiniraju cink ([[histidin]]i ili [[cistein]]i). Najčešća klasa cinkovih prstiju (Cys2His2) koordinira jedan cinkov ion i sastoji se od spirale za prepoznavanje i dvolančanog [[Beta-list|beta-lista]].<ref name="pmid11395410">{{cite journal | vauthors = Pabo CO, Peisach E, Grant RA | title = Design and selection of novel Cys2His2 zinc finger proteins | journal = Annual Review of Biochemistry | volume = 70 | pages = 313–40 | year = 2001 | pmid = 11395410 | doi = 10.1146/annurev.biochem.70.1.313 }}</ref> U transkripcijskim faktorima, ovi domeni često se nalaze u nizovima (obično odvojenim kratkim linker sekvencama), a susjedni prsti su razmaknuti na intervalima od tri [[bazni par|bazna para]], kada su vezani za DNK. === Leucinski zatvarač === {{Glavni|Leucinski zatvarač}} Osnovni domen [[leucinski zatvarač|leucinskog zatvarača]] ([[bZIP-domen|bZIP]]) uglavnom se nalazi kod [[eukariot]]a i u ograničenoj mjeri kod [[bakterija]]. BZIP domen sadrži [[alfa-heliks]] sa [[leucin]]om na svakoj 7. aminokiselini. Ako se dva takva helikasa pronađu jedan na drugom, leucini mogu interreagovati kao zubi u zatvaraču, omogućavajući [[proreinski dimer|dimerizaciju dva proteina]]. Prilikom vezivanja za [[DNK]], ostaci osnovnih aminokiselina vežu se za šećerno-fosfatni lanac, dok se heliksi nalaze u glavnim žljebovima. Reguliše [[ekspresija gena|ekspresiju gena]]. === Krilata spirala === Sastoji se od oko 110 aminokiselina, domen [[transkripcijski faktor krilata spirala|krilata spirala]] (WH) ima četiri [[alfa-heliks|heliksa]] i dvolančani [[beta-list]]. === Krilata spirala-okret-spirala === Domen [[krilata spirala-okret-spirala]] (wHTH) {{SCOP|46785}} obično jedug 85–90 aminokiselina. Formiran je od 3-spiralnog snopa i 4-lančansa [[beta-list]]a (krila). === Heliks-petlja-spirala === Domen [[osnovna spirala-petlja-spirala]] (bHLH) nalazi se u nekim [[transkripcijski faktor|[transkripcijskim faktorima]] i karakteriziraju ga dva [[alfa-heliks|α-heliksa]], povezana petljom. Jedna spirala je obično manja i zbog fleksibilnosti petlje omogućava dimerizaciju, savijanjem i pakovanjem uz drugi heliks. Veća heliksa obično sadrži DNK-vezujuće regije. === HMG-kutija === Domeni [[HMG-kutija|HMG-kutije]] nalaze se u proteinima visoke mobilnosti, koji su uključeni u različite procese zavisne od DNK, poput replikacije i transkripcije. Oni također mijenjaju fleksibilnost DNK induciranjem [[savijanje proteina|savijanja]].<ref>{{cite journal | vauthors = Murugesapillai D ''et al.'' | year = 2014 | title = DNA bridging and looping by HMO1 provides a mechanism for stabilizing nucleosome-free chromatin | journal = Nucleic Acids Res | volume = 42 | issue = 14| pages = 8996–9004 | doi=10.1093/nar/gku635 | pmid=25063301 | pmc=4132745}}</ref><ref>{{cite journal | pmid = 28303166 | doi=10.1007/s12551-016-0236-4 | pmc=5331113 | volume=9 | issue=1 | title=Single-molecule studies of high-mobility group B architectural DNA bending proteins | year=2017 | journal=Biophys Rev | pages=17–40 | vauthors=Murugesapillai D, McCauley MJ, Maher LJ 3rd, Williams MC}}</ref> Domen se sastoji od tri [[alfa-heliks]]a odvojena petljama. === Wor3 domen === Wor3 domeni, nazvani po White-Opaque regulatoru 3 (Wor3) kod ''[[Candida albicans]]'', nastali su u novijem evolucijskom periodu od većine prethodno opisanih DNK-vezujućih domena i ograničeni su na mali broj [[gljiva]].<ref name="pmid23610392">{{cite journal | vauthors = Lohse MB, Hernday AD, Fordyce PM, Noiman L, Sorrells TR, Hanson-Smith V, Nobile CJ, DeRisi JL, Johnson AD | title = Identification and characterization of a previously undescribed family of sequence-specific DNA-binding domains | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 110 | issue = 19 | pages = 7660–5 | date = May 2013 | pmid = 23610392 | pmc = 3651432 | doi = 10.1073/pnas.1221734110 | bibcode = 2013PNAS..110.7660L | doi-access = free }}</ref> === OB-nabor domena === [[OB-nabor]] mali je strukturni motiv, prvobitno nazvan po svojim svojstvima vezivanja [[oligonukleotid|<u>o</u>ligonukleotid]]/[[oligosaharid|<u>o</u>ligosaharid]]. OB-nabor domena ima dužinu između 70 i 150 [[aminokiselina]].<ref name="pmid20515430">{{cite journal | vauthors = Flynn RL, Zou L | title = Oligonucleotide/oligosaccharide-binding fold proteins: a growing family of genome guardians | journal = Critical Reviews in Biochemistry and Molecular Biology | volume = 45 | issue = 4 | pages = 266–75 | date = August 2010 | pmid = 20515430 | pmc = 2906097 | doi = 10.3109/10409238.2010.488216 }}</ref> OB-nabori vežu jednolančanu DNK i stoga su [[proteini vezivanja jednolančane DNK]].<ref name="pmid20515430"/> OB-naborni proteini identificirani su kao ključni za [[replikacija DNK|replikaciju DNK]], [[genetička rekombinacija|rekombinaciju]] i [[popravka DNK|popravku DNK]], [[transkripcija (genetika)|transkripciju]], [[translacija (genetika)|translaciju]], [[odgovor na hladni šok]] i održavanje [[telomera]].<ref name="pmid12598368">{{cite journal | vauthors = Theobald DL, Mitton-Fry RM, Wuttke DS | title = Nucleic acid recognition by OB-fold proteins | journal = Annual Review of Biophysics and Biomolecular Structure | volume = 32 | pages = 115–33 | year = 2003 | pmid = 12598368 | pmc = 1564333 | doi = 10.1146/annurev.biophys.32.110601.142506 }}</ref> == Neobični == === Imunoglobulinski nabor === [[imunoglobulinski domen]] ([[InterPro|IPR013783]]) sastoji se od [[beta-list]]aste strukture s velikim spojnim petljama, koje služe za prepoznavanje glavnih žljebova DNK ili [[antigen]]a. Obično se nalaze u [[imunoglobulin]]skim proteinima, a prisutni su i u Stat-proteinima [[citokin]]skog puta. To je vjerovatno zato što se citokinski put razvio relativno nedavno i koristio je sisteme koji su već bili funkcionalni, umjesto da stvara svoje vlastite. === B3-domen === [[B3-domen|B3]] DBD ([[InterPro|IPR003340]], [[SCOP|117343]]) nalazi seisključivo u [[transkripcijski faktor|transkripcijskim faktorima]] iz [[cvjetnice|viših biljaka]] i [[restrikcijska endonukleaza|restrikcijskim endonukleazama]] [[EcoRII]] i BfiI i obično sastoji se od 100–120 ostataka. Uključuje sedam [[beta-list]]ova i dva [[alfa-heliks|alfa-heliksa]], koji formiraju pseudobarni [[tercijarna struktura|proteinski nabor]]. === TAL-efektor === [[TAL-efektor]]i nalaze se u bakterijskim biljnim [[patogen]]ima [[rod (biologija)|roda]] ''[[Xanthomonas]]'' i uključeni su u regulaciju gena biljke domaćina, kako bi se olakšala bakterijska [[virulencija]], proliferacija i širenje.<ref name="pmid19400638">{{cite journal | vauthors = Boch J, Bonas U | title = Xanthomonas AvrBs3 family-type III effectors: discovery and function | journal = Annual Review of Phytopathology | volume = 48 | pages = 419–36 | year = 2010 | issue = 1 | pmid = 19400638 | doi = 10.1146/annurev-phyto-080508-081936 | bibcode = 2010AnRvP..48..419B }}</ref> Sadrže centralni region 33–35 [[tandemsko ponavljanje|tandemskih ponavljanja]] ostataka i svaki ponovljeni region kodira jednu bazu DNK na mestu vezivanja TALE-a.<ref>{{cite journal | vauthors = Moscou MJ, Bogdanove AJ | title = A simple cipher governs DNA recognition by TAL effectors | journal = Science | volume = 326 | issue = 5959 | pages = 1501 | date = December 2009 | pmid = 19933106 | doi = 10.1126/science.1178817 | bibcode = 2009Sci...326.1501M | s2cid = 6648530 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Boch J, Scholze H, Schornack S, Landgraf A, Hahn S, Kay S, Lahaye T, Nickstadt A, Bonas U | title = Breaking the code of DNA binding specificity of TAL-type III effectors | journal = Science | volume = 326 | issue = 5959 | pages = 1509–12 | date = December 2009 | pmid = 19933107 | doi = 10.1126/science.1178811 | bibcode = 2009Sci...326.1509B | s2cid = 206522347 }}</ref> Unutar ponavljanja, samo ostatak 13 direktno kontaktira DNK bazu, određujući specifičnost sekvence, dok druge pozicije ostvaruju kontakt sa DNK osnovom, stabilizirajući DNK-vezujuću interakciju.<ref>{{cite journal | vauthors = Mak AN, Bradley P, Cernadas RA, Bogdanove AJ, Stoddard BL | title = The crystal structure of TAL effector PthXo1 bound to its DNA target | journal = Science | volume = 335 | issue = 6069 | pages = 716–9 | date = February 2012 | pmid = 22223736 | pmc = 3427646 | doi = 10.1126/science.1216211 | bibcode = 2012Sci...335..716M }}</ref> Svako ponavljanje unutar niza ima oblik uparenih [[alfa-heliks]]a, dok cijeli niz ponavljanja formira desnoruki superheliks, koji se obavija oko dvostruke spirale DNK. Pokazano je da se TAL-efektorski nizovi ponavljanja kontrahiraju nakon vezivanja za DNK, a predložen je i mehanizam pretraživanja s dva stanja, pri čemu izduženi TALE počinje da se kontrahuje oko [[DNK]], počevši s uspješnim prepoznavanjem timina s jedinstvene ponavljajuće jedinice [[N-terminal]]nog jezgra TAL-efektorskog niza ponavljanja.<ref>{{cite journal | vauthors = Cuculis L, Abil Z, Zhao H, Schroeder CM | title = Direct observation of TALE protein dynamics reveals a two-state search mechanism | journal = Nature Communications | volume = 6 | pages = 7277 | date = June 2015 | pmid = 26027871 | pmc = 4458887 | doi = 10.1038/ncomms8277 | bibcode = 2015NatCo...6.7277C }}</ref> Srodni proteini se nalaze u bakterijskim biljnim [[patogen]]ima''Ralstonia solanacearum'',<ref>{{cite journal | vauthors = de Lange O, Schreiber T, Schandry N, Radeck J, Braun KH, Koszinowski J, Heuer H, Strauß A, Lahaye T | title = Breaking the DNA-binding code of Ralstonia solanacearum TAL effectors provides new possibilities to generate plant resistance genes against bacterial wilt disease | journal = The New Phytologist | volume = 199 | issue = 3 | pages = 773–86 | date = August 2013 | pmid = 23692030 | doi = 10.1111/nph.12324 | doi-access = free | bibcode = 2013NewPh.199..773D }}</ref> gljivičnom [[endosimbioza|endosimbiontu]] ''Burkholderia rhizoxinica''<ref>{{cite journal | vauthors = Juillerat A, Bertonati C, Dubois G, Guyot V, Thomas S, Valton J, Beurdeley M, Silva GH, Daboussi F, Duchateau P | title = BurrH: a new modular DNA binding protein for genome engineering | journal = Scientific Reports | volume = 4 | pages = 3831 | date = January 2014 | pmid = 24452192 | doi = 10.1038/srep03831 | pmc=5379180| bibcode = 2014NatSR...4.3831J }}</ref> i dva još uvijek neidentificirana morska mikroorganizma.<ref>{{cite journal | vauthors = de Lange O, Wolf C, Thiel P, Krüger J, Kleusch C, Kohlbacher O, Lahaye T | title = DNA-binding proteins from marine bacteria expand the known sequence diversity of TALE-like repeats | journal = Nucleic Acids Research | volume = 43 | issue = 20 | pages = 10065–80 | date = November 2015 | pmid = 26481363 | pmc = 4787788 | doi = 10.1093/nar/gkv1053 }}</ref> Kod za DNK-vezivanje i struktura niza ponavljanja su [[konzervirana sekvenca|konzerviran]] između ovih grupa, koje se zajednički nazivaju [[TALE-lika grupa]]. == Također pogledajte== * Za strukturnu klasifikaciju domena za vezivanje DNK prisutnih u genomima kopnenih biljaka, pogledajte<ref>{{Cite journal |last1=Blanc-Mathieu |first1=Romain |last2=Dumas |first2=Renaud |last3=Turchi |first3=Laura |last4=Lucas |first4=Jérémy |last5=Parcy |first5=François |date=July 2023 |title=Plant-TFClass: a structural classification for plant transcription factors |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1360138523002273 |journal=Trends in Plant Science |volume=29 |issue=1 |pages=40–51 |language=en |doi=10.1016/j.tplants.2023.06.023|pmid=37482504 }}</ref> * [[Poređenje softvera za simulaciju nukleinskih kiselina]] *[[Proteinski domen]] == Reference == {{refspisak|35em}} == Vanjski linkovi == * [http://transcriptionfactor.org/ DBD database of predicted transcription factors] {{cite journal | vauthors = Kummerfeld SK, Teichmann SA | title = DBD: a transcription factor prediction database | journal = Nucleic Acids Research | volume = 34 | issue = Database issue | pages = D74-81 | date = January 2006 | pmid = 16381970 | pmc = 1347493 | doi = 10.1093/nar/gkj131 }} Uses a curated set of DNA-binding domains to predict transcription factors in all completely sequenced genomes * [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK21115/table/A7039/ Table of DNA-binding motifs] * {{MeshName|DNA+Footprinting}} * {{MeshName|DNA-Binding+Proteins}} * [http://www.expasy.org/cgi-bin/prosite-search-ful?SEARCH=DNA+binding DNA-binding domains]{{Dead link|date=January 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} in [[PROSITE]] [[Kategorija:Molekularna genetika]] [[Kategorija:Proteinski domeni]] [[Kategorija:Proteinske natporodice]] 85j7bchjfxf1zlmjbrcl3ydi2dhrtct Krok 0 490709 3917406 3835117 2026-08-10T11:29:17Z Skot 162292 Higher resolution version of image #NKCR 3917406 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Krok | slika = | alt_slike = | opis = | izvorno_ime = Krok | izvorni_jezik = ru | datum_rođenja = | mjesto_rođenja = | datum_smrti = 709 | mjesto_smrti = | zanimanje = [[Knez Čeha]] | prethodnik = [[Čeh (eponim)|Čeh]] | nasljednik = [[Libuše]] | djeca = Kazi, Tetka, [[Libuše]] | vjeroispovjed = [[slavensko paganstvo]] }} '''Krok''' je bio [[Legenda|legendarni]] vladar [[Čeh|Čeha]], njegov prethodnik na ovom mjestu bio je [[Čeh (eponim)|Čeh]]. Prvi put se spominje u [[Češka hronika|Hronici Kuzme Praškog]], koja je bila napisana početkom 12.vijeka. Tamo je predstavljen, ne samo kao Čehov nasljednik, već i kao utemeljitelj monarhije i tvorac prvog skupa zakona. Po legendi, poslije smrti Čeha, posjed njegovih zemalja ponuđen je njegovom bratu [[Leh (knez)|Lehu]], ali on se odrekao vladavine u korist Kroka, koji je bio glava jednog od klanova. Krok je prihvatio prijedlog i prešao u [[Budeč]]. Krok je bio čarobnjak i znao je govoriti s bogovima. Kada je tražio bezopasno mjesto za osnivanje grada, počeo je moliti bogove i uskoro je našao to mjesto na desnoj strani rijeke [[Vltava|Vltave]] u gustoj šumi. Tamo, na visokoj stijeni on je osnovao grad i tvrđavu [[Vyšehrad]]. Krok se može smatrati jednim od "osnivača zakonika" koji imaju i drugi [[Slaveni|Slavenski narodi]]: [[Poljaci]] [[Krak]], [[Ruski|Rusi]] [[Kij (knez )|Kij]], [[Srbi]] [[Klukas]]. == Porodica == [[Datoteka:Josef Mathauser - Kníže Krok s dcerami (Historie českého národa v obrazech, obr. 003) retouched.jpg|desno|mini|300x300piksel|[[Josef Mathauser]] — Knez Krok i kćeri.]] Krok je imao tri kćerke: * [[Kazi (mitologijs)|Kazi]] — najstarija, [[Vračar|vračarka]] i liječnik. * [[Tetka (mitologija)|Tetka]] — srednja, svećenica. * [[Libuše]] — najmlađa, mudra i pametna. Poslije smrti Kroka postala je vladarica Čeha. == Bilješke == * [[Vaclav Gajek]] iz Libočana pretpostavljao je da je Krok umro 709. godine. * [[Jan Dlugoš]] poistovjećivao je Kroka sa poljskim [[Krak]]om. * [[František Palacki]] vjerovao je da je lik Kroka nastao pod utjecajem povijesne ličnosti [[Samo]]. == Literatura == * Strzelczyk Jerz. Mity, podania i wierzenia dawnych Słowian. Rebis. Poznań. 2007. 978-83-7301-973-7 * [[Alois Jirásek]], Staré pověsti české. Ilustrace Mikoláš Aleš. Praha : Cesty, 1999. Kapitola O Krokovi a jeho dcerách, s. 14-18. * HÁJEK Z LIBOČAN, Václav. Pověsti o počátcích českého národu a o českých pohanských knížatech. Příprava vydání Jan Kočí. Praha : Kočí, 1917. — kapitola Krok a jeho dcery, s. 12-28. * KOSMAS. Kosmova kronika česká. Překlad Karel Hrdina a Marie Bláhová. Praha : Svoboda, 1972. — kapitola III. a IV., s. 14-25. == Pogledati također == * [[Slavenski kraljevi]] [[Kategorija:Historija Češke]] [[Kategorija:Češka kultura]] [[Kategorija:Heroji slavenskih mitova]] [[Kategorija:Legendarni vladari Češke]] [[Kategorija:Eponimi]] [[Kategorija:Přemislovići]] emmcysjenyhr1mzhb88ei6rb6uhnd3m Spisak kraških vrela u Bosni i Hercegovini 0 491141 3917307 3847358 2026-08-09T17:46:33Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917307 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pećina | naziv = Spisak kraških vrela u Bosni i Hercegovini | slika = Bosnia and Herzegovina Apr-28-2012 006 (7156010742).jpg | širina_slike = 400 | tekst = [[Vrelo Bune]] | map = | relief = | map_alt = | map_caption = | label = | label_position = | mark = | mark_width = | lokacija = [[Bosna i Hercegovina]] | coords = | coords_ref = | geologija = [[Kraška jama|Kraške jame]], [[Dinaridi]] | veb-sajt = [http://www.centarzakrs.ba Centar za krš – CZK]; [http://www.devonkarst.org.uk/Fatnicko%20Polje/FP2.htm#S2.3.3. devonkarst.org.uk – Fatnićko polje – FP2 – Vrelo Trebišnjice]}} {{Lokacijska karta+ | Bosna i Hercegovina | width = 400 | float = right | border = | caption = Lokacija u Bosni i Hercegovini | alt = | relief = da | AlternativeMap = | overlay_image = | places = {{Lokacijska karta~|Bosna i Hercegovina | label=[[Izvor Mokranjske Miljacke (pećina)|Mokro]] | lat=43.8347241 | long=18.4889174 | label_size=75 | mark=Cave symbol.svg | marksize=15 | position=top}} {{Lokacijska karta~|Bosna i Hercegovina | label=[[Vrelo Bune]] | lat=43.257222 | long=17.886389 | label_size=75 | mark=Cave symbol.svg | marksize=15 | position=top}} {{Lokacijska karta~|Bosna i Hercegovina | label=[[Mračna pećina|Banja stijena]]| lat=43.775250 | long=18.889722 | label_size=75 | mark=Cave symbol.svg | marksize=15 | position=top}} {{Lokacijska karta~|Bosna i Hercegovina | label=[[Duman]] | lat=43.832545 | long=17.008634 | label_size=75 | mark=Cave symbol.svg | marksize=15 | position=top}} {{Lokacijska karta~|Bosna i Hercegovina | label=[[Dabarska pećina]] | lat=44.7093913 | long=16.6378605 | label_size=75 | mark=Cave symbol.svg | marksize=15 | position=top}} {{Lokacijska karta~|Bosna i Hercegovina | label=[[Vilina pećina]] | lat=43.094358 | long=18.484379 | label_size=75 | mark=Cave symbol.svg | marksize=15 | position=right}} {{Lokacijska karta~|Bosna i Hercegovina | label=[[Vrela Trebišnjice|Dejanova pećina]] | lat=42.8644525 | long=18.4212613 | label_size=75 | mark=Cave symbol.svg | marksize=15 | position=right}} {{Lokacijska karta~|Bosna i Hercegovina | label=[[Krupa (Vrbas)|Vrela Krupe]] | lat=44.6185773 | long=17.1058846 | label_size=75 | mark=Cave symbol.svg | marksize=15 | position=left}} {{Lokacijska karta~|Bosna i Hercegovina | label=[[Vrelo Krušnice]] | lat=44.844545 | long=16.1682969 | label_size=75 | mark=Cave symbol.svg | marksize=15 | position=left}} }} Ovo je spisak [[kraški izvor|kraških vrela]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Većina kraških vrela u državi pripada [[Dinaridi|dinarskom]] [[krečnjak|krečnjačkom]] i [[fliš]]nom sistemu i/ili njihovoj tektonskoj zoni kontakta. To su gotovo redovno veliki izvori iz [[hidrogeologija|hidrogeološke]] perspektive, s velikim prosječnim godišnjim protokom i izuzetno visokim amplitudama između minimalnog i maksimalnog protoka, što zavisi od godišnjeg doba, količine padavina, drugih raznih [[hidrologija|hidroloških]] parametara te ponekad [[antropologija|antropoloških]] utjecaja. Voda obično izbija iz velikih [[kraška pećina|kraških jama]], sa složenim podzemnim tokom u mnogim slučajevima, različitim [[krš|kraškim karakteristikama]] i [[endem]]skom [[biološka raznolikost|bioraznolikošću]], formirajući kratke riječne tokove s relativno velikim protokom.<ref name="centarzakrs.ba">{{cite web |title= Centar za krš i speleologiju (CKS) |url= http://www.centarzakrs.ba/ |website= centarzakrs.ba |publisher= Centar za krš i speleologiju |access-date= 31. 8. 2018 |archive-date= 26. 3. 2023 |archive-url= https://web.archive.org/web/20230326082634/http://www.centarzakrs.ba/ |url-status= dead }}</ref><ref name="devon-contents">{{cite web |title= Devon Karst – contents |url= http://www.devonkarst.org.uk/Website%20CONTENTS%20PAGE.html |website= devonkarst.org.uk |publisher= Devon Karst |access-date= 31. 8. 2018 |language= en |archive-date= 1. 9. 2018 |archive-url= https://web.archive.org/web/20180901003723/http://www.devonkarst.org.uk/Website%20CONTENTS%20PAGE.html |url-status= dead }}</ref><ref name="DINARIC-KARST-BiH">{{cite web |title= Karstography DINARIC KARST BiH |publisher= Devon Karst |url= http://www.devonkarst.org.uk/Karstography%20of%20DINARIC%20KARST%20in%20BiH.html |website= devonkarst.org.uk |access-date= 31. 8. 2018 |language= en |archive-date= 16. 8. 2020 |archive-url= https://web.archive.org/web/20200816113149/http://www.devonkarst.org.uk/Karstography%2520of%2520DINARIC%2520KARST%2520in%2520BiH.html |url-status= dead }}</ref><ref name="www.devonkarst.org.uk-FP2-Vrelo-Trebišnjice">{{cite web |title= Vrela Trebišnjica – The Devon Karst Research Society & Speleološko Društvo "Zelena Brda" – KARST HYDROLOGY & HYDROGEOLOGY – HIDROLOGIJA i HIDROGEOLOGIJA KRŠA |url= http://www.devonkarst.org.uk/Fatnicko%20Polje/FP2.htm#S2.3.3. |website= devonkarst.org.uk |publisher= The Devon Karst Research Society |access-date= 26. 10. 2018 |language= en |archive-date= 10. 3. 2016 |archive-url= https://web.archive.org/web/20160310155807/http://www.devonkarst.org.uk/fatnicko%20polje/fp2.htm#S2.3.3. |url-status= dead }}</ref> {| class="wikitable" |- !style=background:#FFDEAD;| Slika !style=background:#FFDEAD;| Ime !style=background:#FFDEAD;| Dimenzije !style=background:#FFDEAD;| Lokacija !style=background:#FFDEAD;| Napomene |- | [[Datoteka:Banj Stijena 05,.jpg|100px]] || [[Mračna pećina|Banja stijena]] || m || || Drugo ime: Mračna pećina |- | [[Datoteka:Livno, ricka Bistrica vyverajici ve skalni stene nad mestem.jpg|100px]] || [[Duman]] || m || || Vrelo [[Bistrica (Plovuča)|Bistrice]] |- | [[Datoteka:Dabarska Pecina - panoramio (1).jpg|100px]] || [[Dabarska pećina|Dabarska pećina 1]] || m || || rowspan=2|Vrelo [[Dabar (rijeka)|Dabra]] |- | [[Datoteka:Sanski most, jeskyne s pramenem ricky Dabar.jpg|100px]] || [[Dabarska pećina|Dabarska pećina 2]] || m || |- | [[Datoteka:Trebinjica (i.e. Trebisnjica) River the source Herzegowina Austro-Hungary.jpg|100px]] || [[Vrela Trebišnjice|Vrelo Trebišnjice]] || m || [[Bileća]] || Dejanova pećina glavni je izvor u grupi vrela Trebišnjice |- | [[Datoteka:Говјештица 02.jpg|100px]] || [[Govještica]] || m || || Drugo ime: Dugovještica |- | || [[Izvor Mokranjske Miljacke (pećina)|Vrelo Miljacke]] || m || || Izvor Mokranjske Miljacke |- | [[Datoteka:Tihaljina Peć Mlini00212.jpg|100px]] || [[Trebižat|Peć Mlini]] || m || [[Peć Mlini]] || Vrelo Trebižata |- | || [[Vilina pećina]] || m || [[Ključ (Gacko)|Ključ]], [[Cerničko polje]] || |- | [[Datoteka:Buna source.jpg|100px]] || [[Vrelo Bune]] || m || [[Blagaj (Mostar)|Blagaj]] || |- | [[Datoteka:Krušnica 03.jpg|100px]] || [[Vrelo Krušnice]] || m || [[Bosanska Krupa]] || |- | [[Datoteka:Krupa na Vrbasu from above.jpg|100px]] || [[Ponor (Vrbas)|Krupa]] || m || [[Krupa na Vrbasu]] || |- | || [[Estavela]] [[Šuica (rijeka)|Kovači]] || m || [[Kovači (Tomislavgrad)|Kovači]], [[Duvanjsko polje]] || |} == Također pogledajte == * [[Spisak pećina u Bosni i Hercegovini]] == Reference == {{refspisak}} {{Commonscat-inline|Karst springs in Bosnia and Herzegovina}} {{Izvori u Bosni i Hercegovini}} {{Pećine u Bosni i Hercegovini}} {{Hidrografija Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Spiskovi vezani za Bosnu i Hercegovinu|Kraška vrela]] [[Kategorija:Kraške formacije u Bosni i Hercegovini|*]] [[Kategorija:Geologija Bosne i Hercegovine|*]] 7a266537da772szwr8qlayckmc6cibf Zgošćanski stećak 0 492913 3917400 3743143 2026-08-10T10:04:34Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917400 wikitext text/x-wiki [[File:Stecak Zmeljaski Muzej Sarajevo.jpg|mini|desno|Zgošćanski stećak, pogled na istočnu čeonu i južnu bočnu stranu]] ''' Zgošćanski stećak ''' po svojoj veličini, umjetničkoj obradi i ornamentici, predstavlja jedan od najreprezentativnijih primjera pronađenih [[stećak]]a. Pronađen je na [[Nekropola Crkvina (Zgošća)|nekropoli Crkvina]] u [[Zgošća|Donjoj Zgošći]] kod [[Kakanj|Kaknja]], gotovo podjednako udaljene od dviju kraljevskih rezidencija u [[Kraljeva Sutjeska|Sutjesci]] i na [[Bobovac|Bobovcu]]. U [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljski muzej]] stećak je prenesen 1913. godine zajedno sa jednim stupom sa istog lokaliteta,<ref name="emamazrak">{{Cite web |url= https://hrcak.srce.hr/file/381365 |title= Ema Mazrak: Stupac iz Donje Zgošće kod Kaknja: analiza i interpretacija ikonografskih sadržaja, historijskoga i naručiteljskoga konteksta |work= Univerzitet u Sarajevu, Akademija likovnih umjetnosti |access-date= 31. 8. 2022 }}{{Mrtav link}}</ref> nakon što je [[Ćiro Truhelka]] izvršio rekognosciranje. Konzervatorski radovi su rađeni u periodu austrougarske uprave, zatim nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Rekonstrukcija oštećenih dijelova, kao i sastavljanje prelomljenog sljemenjaka urađen je cementom. Posljednjih 15–20 godina stećak je samo održavan pranjem. I dalje je bez zaštite i izložen stalnom propadanju.<ref name="muzej">{{Cite web |url= https://www.zemaljskimuzej.ba/bs/arheologija/srednji-vijek/zgo%C5%A1%C4%87anski-sljemenjak |title= Zgošćanski sljemenjak |work= Zemaljski muzej |access-date= 31. 7. 2022 |archive-date= 19. 8. 2022 |archive-url= https://web.archive.org/web/20220819013036/https://zemaljskimuzej.ba/bs/arheologija/srednji-vijek/zgo%C5%A1%C4%87anski-sljemenjak |url-status= dead }}</ref> Izrađena je i replika Zgošćanskog stećka koja je postavljena na Trgu Bosne i Hercegovine ispred zgrade Parlamentarne skupštine BiH i Vijeća ministara BiH, te replika [[Stup iz Zgošće|zgošćanskog stupa]] koja je postavljena u centralnoj gradskoj jezgri Kaknja.<ref name="ema">{{Cite web|url= https://www.bib.irb.hr/626507 |title= Ema Mazrak: Stećak sljemenjak iz Donje Zgošće kod Kaknja - novo ikonografsko tumačenje |work= CROSBI Hrvatska znanstvena bibliografija - Izvornik: Bosna franciscana : časopis Franjevačke teologije Sarajevo (1330-7487) 36 (2012); 99-132 |access-date= 31. 8. 2022}}</ref> Multidisciplinarna istraživanja na lokalitetu Donje Zgošće obavljena su 2011. i početkom 2012. godine. Danas se stećak nalazi u Botaničkoj bašti Zemaljskog muzeja u [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Bosna i Hercegovina]], kao dio zbirke sa 33 kamenih spomenika iz srednjeg vijeka. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj 26. juna 2019. godine, donijela je odluku da se zbirka proglasi za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].<ref name="Spomenik">{{Cite web |url= http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=14 |title= Nacionalni spomenici u Sarajevu |work= Komisija za nacionalne spomenike |access-date= 31. 7. 2022 |archive-date= 10. 6. 2024 |archive-url= https://web.archive.org/web/20240610080745/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=14 |url-status= dead }}</ref><ref name="Zbirka">{{Cite web |url= http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Sarajevo%20stecci%20Zemaljski%20muzej%20BOS.pdf |title= Zbirka antičkih i srednjovjekovnih kamenih spomenika u Zemaljskom muzeju u Sarajevu |work= Komisija za nacionalne spomenike |access-date= 31. 7. 2022 |archive-date= 15. 12. 2023 |archive-url= https://web.archive.org/web/20231215171901/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Sarajevo%20stecci%20Zemaljski%20muzej%20BOS.pdf |url-status= dead }}</ref> Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Amir Pašić (predsjedavajući), Goran Milojević i Radoje Vidović. == Opis == Dimenzije stećka [[Oblici stećaka|oblika sljemenaka]] sa pločom su: sarkofag 248&nbsp;cm x 136&nbsp;cm x 142&nbsp;cm, ploča 310&nbsp;cm x 204&nbsp;cm x 34&nbsp;cm. Težina je oko 14 tona.<ref name="Zbirka"/> Bogatstvo ukrasa stećka ogleda se na sve četiri strane sljemenjaka ornamentisane ljudskim i životinjskim figurama, biljnom i geometrijskom ornamentikom i Arhitektura|arhitektonskim motivima. Posebnu pažnju privlači istočna čeona strana spomenika, vanredno likovno zanimljiva. Podijeljena je u tri horizontalne zone, s tim da se između prve, odnosno prizemne i druge zone nalazi traka sa [[flora]]lnim motivima koji se ritmički smjenjuju. Tako se dvije gornje zone vizualno povezuju i svojim sadržajem odvajaju od donje zone. Na gornjoj zoni prikazan je na strmoj stijeni grad sa kapijom, do nje dvije visoke kule, a na uglovima po dvije manje kule. Pred gradom sjedi osoba na prijestolu, a do nje lijevo i desno stoje dvije osobe. Na jednoj od kula sjedi na otvorenom balkonu osoba i gleda napolje. U donjoj zoni prikazana su su dva konjušara koji osedlana konja spremna da ih gospoda uzjašu. Sjeverna bočna strana je u vidu biljne stilizacije, horizontalnom širom trakom podijeljena na dva dijela: u gornjem dijelu prikazano je pet vitezova na konjima, koji jašu jedan za drugim prema istočnoj čeonoj strani. Vitezovi su u oklopu, imaju šljem sa čelenkom, u denoj ruci koplje. Zapadna čeona strana spomenika je u vidu biljne stilizacije, horizontalnom užom trakom, podijeljena na dva dijela kao i sjeverna bočna strana. U gornjem dijelu prikazane su četiri arkade, u kojima su prikazana po četiri koluta u dva niza sa šesterolistom u kolutu. U donjem dijelu su prikazane također četiri koluta, u čijoj unutrašnjosti je prikazan šesterolist. Prostor oko koluta ukrašen je manjim cvjetovima, 28 primjeraka. Sa južne bočne strane istovjetna je podjela na dva polja. U gornjem polju nalazi se osam rozeta i Drvo života, a u donjem pet konjanika sa ustremljenim kopljima. Četiri viteza su okrenuta prema čeonoj istočnoj strani, a peti je okrenut prema zapadnoj čeonoj strani, odnosno prema prva četiri viteza.<ref name="Zbirka"/> == Tumačenja == Historičar [[Đorđe Stratimirović]] u Glasniku Zemaljskog muzeja (XXXVIII iz 1926. godine), tvrdi da je stećak nadgrobni spomenik na grobu [[Stjepan II Kotromanić|Stjepana II Kotromanića]] koji je umro 1353. godine. Stratimirović je smatrao da četiri ljudske figure na pročelju pripadaju banu Stjepanu, njegovoj ženi i kćerci [[Elizabeta Kotromanić|Elizabeti]] udatoj za mađarskog kralja [[Ludovik I, kralj Ugarske|Ludovika I]] i banovom sinovcu i nasljedniku [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtku]].<ref name="anubih">{{Cite web |url= https://publications.anubih.ba/bitstream/handle/123456789/742/6.%20Halilovic%2C%20Z%2C%20Delalic%2C%20A..pdf?sequence=8&isAllowed=y |title= Zijad Halilović, Azra Delalić: Srednjovjekovni kameni spomenici u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovin |work= ANUBiH - Godišnjak, 2021 |access-date= 9. 2. 2017 |archive-date= 17. 8. 2022 |archive-url= https://web.archive.org/web/20220817104138/https://publications.anubih.ba/bitstream/handle/123456789/742/6.%20Halilovic%2C%20Z%2C%20Delalic%2C%20A..pdf?sequence=8&isAllowed=y |url-status= dead }}</ref> Svoju tvrdnju zasnivao je na dvije pločice sa natpisom. Danas pločice nisu u muzeju. [[Ćiro Truhelka]] je stećak pripisao banu [[Prijezda I Kotromanić|Prijezdi]]. Najtačniji opis ovoga stećka daje [[Šefik Bešlagić]] u monografiji o stećima centralne Bosne (1967.), ali bez ikakvih objašnjenja ili tumačenja. Stubac i sljemenjak datira u XV. stoljeće. [[Marian Wenzel]] (1999.) ističe da bi ispod stupca mogao biti sahranjen [[Vuk Vukčić|Vuk]] ili [[Hrvatinići|Vojislav Hrvatinić]] koji obojica nestaju iz pisanih izvora 1401. godine, a sve to na osnovu duktusa slovâ iz dokumenata i rezbarija nastalih oko 1400. godine iz vremena kralja [[Stjepan Ostoja, kralj Bosne|Ostoje]], podudarnih s natpisom sa stupa. Po njenom tumačenju onda ne bi bilo nemoguće da je sljemenjak bio nadgrobnik [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoja Vukčića]]. [[Dubravko Lovrenović]] je mišljenja da ne postoje dokazi za tvrdnje o pripadnosti bilo kojoj ličnosti, ali se slaže da četiri ljudske figure predstavljaju članove jedne od feudalnih porodica [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|srednjovjekovne Bosne]]. [[Ema Mazrak]] se osvrće na sva dosadašnja istraživanja i tumačenja likovnog repertoara stećka te iznosi tumačenja ikonografske i likovne analize sljemenjaka kao cjeline. Detaljna analiza se odnosi na simboliku religijskih motiva knjige ''Otkrivenja'' i bazira se na srednjovjekovne rukopise Bosne i iluminacije [[Hvalov zbornik|Hvalovog zbornika]], Mletačkog Radosavljevog zbornika, te Nikoljskog evanđelja i Giljferdingovog Apostola. Njen zaključak je: * sljemenjak je posvećan dvojici visokih bosanskih vlastelina, koji su u krvnom srodstvu, s tim da je jedan od njih bio višeg društvenog ranga. * analizom rozeta koje u osnovi imaju šesterolist, sljemanjak bi mogao pripadati nekome iz dinastije Kotromanića ili nekome veoma bliskom njima. Tome u prilog idu i slijedeće činjenice: ** određenim emisijama novca Stjepana II. Kotromanića se u štitu kao grb pojavljuje šesterolisna rozeta, ** od arheoloških nalaza iz crkve svetog Nikole u [[Arheološko područje Mile|Milima]] kod [[Visoko]]g (grobnice Kotromanića) je prsten pečatnjak sa šesterolisnom rozetom, ** šesterolist se nalazi na nekim od pečata kralja Tvrtka I. i [[Tvrtko II, kralj Bosne|Tvrtka II]]. * stećak je iz druge polovine XIV i početka XV stoljeća na osnovu tipova oružja, odjeće, šljemova/kaciga te načina izvedbe, * likovna prezentacija sljemenjaka potekla je iz krila [[Crkva bosanska|Crkve bosanske]] (Krist Sudac, Nebeski Jerusalem) * stećak je zasigurno rad jednog umjetnika<ref name="anubih"/> [[File:Bosnia Bogomil Tombstone 1901.jpg|mini|desno|Nekropola Crkvina (Zgošća) 1901. god. Desno je [[Stup iz Zgošće]], većim dijelom utonuo, lijevo je Zgošćanski stećak, tada razbijen u potrazi vandala za dragocjenostima.]] === Zgošćanski stećak i Stupac iz Zgošće === Posljednju sveobuhvatnu analizu Zgošćanskog stećka uradila je Ema Mazrak 2021. Njeno je mišljenje da se vjerodostojno tumačenje ovog stećka mora bazirati na stanju prije nego što su premješteni u Zemaljski muzej i: * kako su stećci bili grupirani na nekropoli Crkvini u odnosu na crkvu * kako su bili orijentisani U tom smislu autorica konstatuje da je stupac pozicioniran u središnjem dijelu nekropole. Ovaj je podatak za daljnje analize veoma važan iz dva razloga: 1. To je jedini uspravni stećak na ovom lokalitetu koji se svojom visinom izdvaja; 2. U njegovu se vrhu na sve četiri strane nalazi epitaf. Veliki sljemenjak (Zgošćanski stećak) pročeljem je bio okrenut prema crkvi, a stupac svojim pročeljem (zapadna strana) prema sljemenjaku. Stupac se svojom visinom i ikonografskom topografskom postavkom u vidu materijalne "zemaljske" i duhovne "nebeske" sfere, u čijem vrhu stoji "najvažniji" epitaf, nameće kao primarni spomenik koji određuje hijerarhijsku ulogu svih preminulih. Transkript epitafa Eme Mazraka na stupu, oslanjajući se na rezultate istraživanja Ćire Truhelke i Lejle Nakaš glasi ovako: 1.red{{Citat|сʜє ʌ(єжʜ стѣпɑ)ɴ(ь) (Бɑɴь Босьɴѣ) ʜ Б(ρ)ɑть мɣ (Б)г(ом)д(ɑɴь) ʜ дρɑгʜшɑ}} 2.red{{Citat|(κɴє)ʒ(ɑ) Бɑтɑʌɑ (ʜ κɴє)ʒ(ɑ) ст(ɑɴьцɑ) ʜ твρь(тκо)s (с)дρɣжʜʌь<ref name="emamazrak">{{Cite web |url= https://hrcak.srce.hr/file/381365 |title= Ema Mazrak: Stupac iz Donje Zgošće kod Kaknja: analiza i interpretacija ikonografskih sadržaja, historijskoga i naručiteljskoga konteksta |work= Univerzitet u Sarajevu, Akademija likovnih umjetnosti |access-date= 31. 8. 2022 }}{{Mrtav link}}</ref>}} Njen zaključuk je da je ove spomenike posthumno podigao [[Tvrtko II, kralj Bosne|Tvrtko II]] banu [[Stjepan I Kotromanić|Stjepanu I. Kotromaniću]] i njegovom bratu banu [[Prijezda II KOtromanić|Prijezdi II]], svom pradjedu i njegovu bratu, kao istaknutim ličnostima dinastije [[Kotromanići|Kotromanića]], ali u skladu s ukusom i stilom koji je bio prisutan s početka 15. stoljeća. Svjedok je bio [[Batalo]], vlastelin i [[tepčija]] sa kraljevskog dvora. Ličnost Stanka nije moguće odrediti. == Literatura == * [[Ema Mazrak]] - Stećak sljemenjak iz Donje Zgošće kod Kaknja – novo ikonografsko tumačenje - Katedra za historiju i teoriju umjetnosti, Akademija likovnih umjetnosti, Sarajevo == Reference == {{Refspisak}} {{Commonscat|Zgošćanski stećak}} {{Portal|Bosna i Hercegovina}} [[Kategorija:Stećci u Kaknju]] [[Kategorija:Stećci u Sarajevu]] [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Sarajevu]] 7jrcdtswpg352eaedwix0ps4gmdnkzf Stup iz Zgošće 0 493031 3917333 3743056 2026-08-09T21:40:57Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917333 wikitext text/x-wiki [[File:Bosnia Bogomil Tombstone 1901.jpg|mini|desno|Nekropola Crkvina (Zgošća) 1901. god. Desno je '''Stup iz Zgošće''', većim dijelom utonuo, lijevo je [[Zgošćanski stećak]], tada razbijen u potrazi vandala]] ''' Stupac iz Zgošće ''' je jedini uspravni [[stećak]] sa [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|srednjevjekovnog]] [[Arheologija|arheološkog]] lokaliteta Crkvina u [[Zgošća|Donjoj Zgošći]] kod [[Kakanj|Kaknja]], [[Bosna i Hercegovina]].<ref name="ema">{{Cite web|url= https://www.bib.irb.hr/626507 |title= Ema Mazrak: Stećak sljemenjak iz Donje Zgošće kod Kaknja - novo ikonografsko tumačenje |work= CROSBI Hrvatska znanstvena bibliografija - Izvornik: Bosna franciscana : časopis Franjevačke teologije Sarajevo (1330-7487) 36 (2012); 99-132 |access-date= 31. 8. 2022}}</ref> == Arheologija == Istraživanja nekropole iz Zgošće obavio je [[Đorđe Stratimirović]], koji je u [[Glasnik Zemaljskog muzeja BiH|Glasniku Zemaljskog muzeja]] iz 1891. godine prvi put iznio opšte podatke o ovom lokalitetu. Osim otkopavanja temelja manje crkve na platou i tipološkog selektiranja nađenih stećaka, Stratimirović je naveo kako se na nekropoli izdvaja pet stećaka: * [[Zgošćanski stećak|veliki sljemenjak]], * stup, pozicioniran u središnjem dijelu nekropole i to je jedini uspravni stećak na ovom lokalitetu koji se svojom visinom izdvaja. Svojim pročeljem (zapadna strana) bio je okrenut prema velikom sljemenjaku. * dva "blizanca" oblika sanduka, najbliža crkvi, u kojima su prilikom kasnijih arheoloških istraživanja [[Irma Čremošnik|Irme Čremošnik]] i [[Lidija Fekeže|Lidije Fekeže-Martinović]] pronađeni ostaci brokatne tkanine, dvije staklene posude, prstenje i [[Srebro|srebrna]] dugmad. * udaljeni sljemenjak. Stratimirović je dao i analizu dva stećka – velikog [[Oblici stećaka|sljemenjaka i stupa]]. Stećke je datirao u drugu polovinu XIV. stoljeća, ističući kako je to djelo [[Dalmacija|dalmatinskog majstora]]. Stup je pripisao svećeniku – djedu [[Crkva bosanska|Crkve bosanske]] koji je za života bio odan svome gospodaru ispod sljemenjaka. == Nacionalni spomenik == Danas se stup nalazi u Botaničkoj bašti Zemaljskog muzeja u [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Bosna i Hercegovina]], kao dio zbirke od 33 kamena spomenika iz srednjeg vijeka. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj 26. juna 2019. godine, donijela je odluku da se zbirka proglasi za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].<ref name="Spomenik">{{Cite web |url= http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=14 |title= Nacionalni spomenici u Sarajevu |work= Komisija za nacionalne spomenike |access-date= 31. 7. 2022 |archive-date= 10. 6. 2024 |archive-url= https://web.archive.org/web/20240610080745/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=14 |url-status= dead }}</ref><ref name="Zbirka">{{Cite web |url= http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Sarajevo%20stecci%20Zemaljski%20muzej%20BOS.pdf |title= Zbirka antičkih i srednjovjekovnih kamenih spomenika u Zemaljskom muzeju u Sarajevu |work= Komisija za nacionalne spomenike |access-date= 31. 7. 2022 |archive-date= 15. 12. 2023 |archive-url= https://web.archive.org/web/20231215171901/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Sarajevo%20stecci%20Zemaljski%20muzej%20BOS.pdf |url-status= dead }}</ref> Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Amir Pašić (predsjedavajući), Goran Milojević i Radoje Vidović. == Opis == Stupac je visok 246–247&nbsp;cm, a ukrašavanjem u čijem vrhu stoji epitaf, nameće se kao primarni spomenik, čijim tumačenjem je moguće tumačiti i ostale spomenike na nekropoli.<ref name="anubih">{{Cite web |url= https://publications.anubih.ba/bitstream/handle/123456789/742/6.%20Halilovic%2C%20Z%2C%20Delalic%2C%20A..pdf?sequence=8&isAllowed=y |title= Zijad Halilović, Azra Delalić: Srednjovjekovni kameni spomenici u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovin |work= ANUBiH - Godišnjak, 2021 |access-date= 9. 2. 2017 |archive-date= 17. 8. 2022 |archive-url= https://web.archive.org/web/20220817104138/https://publications.anubih.ba/bitstream/handle/123456789/742/6.%20Halilovic%2C%20Z%2C%20Delalic%2C%20A..pdf?sequence=8&isAllowed=y |url-status= dead }}</ref> Donji dio, postolje i “glavica“ je u obliku četverostrane prizme, a “tijelo“ je osmerostrano. Ovakav oblik je originalan, i ne može se pronaći u starijim pronalascima. [[Đoko Mazalić]] ga je doveo u vezu sa [[nišan]]ima, potkrepljujući to činjenicom da je oblik četverostrane [[Prizma|prizme]] i osmerostranog tijela tipičan za “[[islam]]sko graditeljstvo“, te da je još tipičniji za to graditeljstvo način na koji se izvodi prelaz iz kvadrata, u osmero, odnosno višeugaonu prizmu. To je koso otsjecanje uglova kvadrata, odnosno četverostrane prizme, gdje osmerostrana ili višestrana [[munara]] nastaje prelazom iz svoje [[kvadrat]]ne baze u poligon. === Ukrašavanje === Stupac je u svome donjem dijelu bogato ukrašen na sve četiri strane. Sa sjeverne strane u donjem dijelu ukras počinje sa dvostrukom spiralom, nastavlja geometrijskim oblicima, većom rozetom, jednostrukom spiralom te nizom manjih rozeta – šest primjeraka. U gornjem dijelu dvije unakrsne paralelne opruge se u gornjem dijelu pretvaraju u luk, u čijem međuprostoru su raspoređene četiri manje i jedna veća rozeta. Sa južne strane, gornjeg dijela, isklesana je jedna veća rozeta na kojoj uspravno stoji jedna opruga, dok su sa strana geometrijski motivi, donji dio je ukrašen jednom tordiranom trakom koja se proteže od dna prema vrhu. Gornji dio istočne strane stuba ukrašen je rozetom, kružnicom i geometrijskim motivima, sa dvije ribe, stolom (trpezom) i kaležom, dok je donji dio bez dekoracije. Sjeverna strana na donjem dijelu ima tordiranu traku, dok je u gornjem dijelu vidljiva jedna opruga i luk. Dno cijelog stuba također je bogato ukrašeno geometrijskim motivima, dok je gornji dio na sve četiri strane uokviren tordiranom trakom. === Epitaf i tumačenja === Stupac se svojom visinom i ikonografskom topografskom postavkom u vidu materijalne "zemaljske" i duhovne "nebeske" sfere, u čijem vrhu stoji "najvažniji" epitaf, nameće kao primarni spomenik koji određuje hijerarhijsku ulogu svih preminulih. [[Epitaf]] se nalazi na vrhu stupca, na sve četiri strane, pisan [[Bosančica|bosančicom]]. Tokom vremena brojni autori su tumačili tekst počevši od ([[Ćiro Truhelka|Ćire Truhelke]] i Đorđa Stratimirovića, ali na različite načine, sa različitim tumačenjem sadržaja. [[Šefik Bešlagić]] je na osnovu imena Dragiša stupac povezao s bratom [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoja Vukčića Hrvatinića]] i poveljom iz 1392. godine. Te godine je Hrvoje dobio selo u župi [[Trstivnica|Trstivnici]] ("u ime Kakanj") pa nije nemoguće da je taj posjed ustupio svome bratu Dragiši koji je tu živio i umro. [[Đoko Mazalić]] neobičan i jedinstven oblik stupca povezao je s nišanima. On je ustvrdio, komparirajući ga s obeliscima / nišanima iz Gornjih Bakića kod Olova i Rogatice (obelisci / [[Nišan Mahmuta Brankovića|nišani Mahmuta Brankovića]] i [[Nišan Radivoja Oprašića|Radivoja Oprašića]]) kako je "i zgošćanski 'obelisk' nišan turskog vremena", podignut nakon 1463. godine, odnosno na prijelazu iz 15. u 16. st. Točnije, pod stupcem je zakopan "vjerovatno neki filurdžijski poglavar (vojvoda, knez, premićur)" koji je bio [[Kršćanstvo|hrišćanin]]. [[Marian Wenzel]] u svojoj analizi stećaka svrstava stupac iz Zgošće u grupu stećaka čija se forma mijenja pod utjecajem islamske sepulkralne umjetnosti. U tom smislu ona pretpostavlja da je stupac nešto ranije izveden i da su njegovi sadržaji u potpunosti kršćanski, a specifičnu formu povezuje s islamskim mamelučkim stelama. Na osnovu oblika slova preostala natpisa (Dragiša) spomenik datira u vrijeme kralja [[Stjepan Ostoja, kralj Bosne|Ostoje]], tj. u 1401. godinu i da je nadgrobnik Vuka ili Vojislava Vukčića. Te godine njih dvojica se javljaju posljednji put javljaju u dokumentarnoj diplomatičkoj građi. Posljednju analizu je dala [[Ema Mazrak]]. Njen transkript glasi: :''1. red) сʜє ʌ(єжʜ стѣпɑ)ɴ(ь) || (Бɑɴь Босьɴѣ) || ʜ Б(ρ)ɑть мɣ (Б)г(ом)д(ɑɴь) || ʜ дρɑгʜшɑ'' :''2. red) (κɴє)ʒ(ɑ) Бɑтɑʌɑ || (ʜ κɴє)ʒ(ɑ) ст(ɑɴьцɑ) || ʜ твρь(тκо)s || (с)дρɣжʜʌь''<ref name="emamazrak">{{Cite web |url= https://hrcak.srce.hr/file/381365 |title= Ema Mazrak: Stupac iz Donje Zgošće kod Kaknja: analiza i interpretacija ikonografskih sadržaja, historijskoga i naručiteljskoga konteksta |work= Univerzitet u Sarajevu, Akademija likovnih umjetnosti |access-date= 31. 8. 2022 }}{{Mrtav link}}</ref> Gornji red epitafa odnosi se na trojicu pokojnika sahranjenih na ovoj nekropoli, pri čemu su prva dvojica braća, a treći Dragiša. Mazrak je kao prva, u drugom redu pročitala imena: [[Batalo]], Stanko i Tvrtko, Mazrak zaključuje da je ove spomenike posthumno podigao [[Tvrtko II, kralj Bosne|Tvrtko II]] banu [[Stjepan I Kotromanić|Stjepanu I. Kotromaniću]] i njegovom bratu banu [[Prijezda II Kotromanić|Prijezdi II.]], svom pradjedu i njegovu bratu, kao istaknutim ličnostima dinastije [[Kotromanići|Kotromanića]], ali u skladu s ukusom i stilom koji je bio prisutan s početka 15. stoljeća. Svjedok je bio Batalo, vlastelin i tepčija sa kraljevskog dvora. Ličnost Stanka nije moguće odrediti. == Reference == {{Refspisak|2}} {{Portal|Bosna i Hercegovina}} {{DEFAULTSORT:Z,}} [[Kategorija:Srednja Bosna]] [[Kategorija:Stećci u Sarajevu]] [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Sarajevu]] [[Kategorija:Stećci u Kaknju]] [[Kategorija:Stećci sa natpisom]] cgkhi8qhk2md3ecxew3v4f443blt5g8 The Animals 0 494499 3917347 3873711 2026-08-10T00:57:20Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917347 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar | ime = The Animals | slika = Eric Burdon & the Animals.jpg | slika_veličina = | široka_slika = | alt = | opis = | pozadina = skupina | alias = Eric Burdon and the Animals (1966–1969, 2003–2008, 2016–sada) <br/> Valentine's Animals (1992) <br/> Animals II (1992–1999) <br/> Animals & Friends (2001–sada) | porijeklo = Newcastle upon Tyne, [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | žanr = Rock|R&B|blues | karijera = 1963–1969|1975–1976|1983|1992–sada | izdavač = Columbia (EMI)|Decca|MGM|Jet|I.R.S.|Atco|Atlantic | povezani_umjetnici = | veb-sajt = {{URL|animalsandfriends.info}} | trenutni_članovi = '''Eric Burdon and the Animals''': <br>[[Eric Burdon]]<br>Johnzo West<br>Davey Allen<br>Dustin Koester<br>Justin Andres<br>Ruben Salinas<br>Evan Mackey<br>'''Animals and Friends''':<br>[[John Steel (drummer)|John Steel]]<br>Roberto Ruiz<br>Danny Handley<br>Barney Williams | bivši_članovi = [[Hilton Valentine]]<br>[[Alan Price]]<br>[[Chas Chandler]]<br>[[Mick Gallagher]]<br>[[Dave Rowberry]]<br>[[Barry Jenkins (musician)|Barry Jenkins]]<br>[[John Weider]]<br>[[Vic Briggs]]<br>[[Danny McCulloch]]<br>[[Zoot Money]]<br>[[Andy Summers]] | modul = | modul2 = | modul3 = }} '''The Animals''' (također nazvan Eric Burdon and the Animals) su [[Engleska|engleski]] [[Rok-muzika|rock bend]], osnovan u [[Newcastle na Tyneu]] početkom 1960-ih. Bend se preselio u [[London]] nakon što je stekao slavu 1964. ''The Animals'' su bili poznati po svom grubom, [[bluz]] zvuku i frontmenu dubokog glasa [[Eric Burdon]]u, što je ilustrovano njihovom prepoznatljivom pjesmom i transatlantskim hit singlom "The House of the Rising Sun" kao i hitovima kao što su "We Gotta Get Out of This Place", "It's My Life", "Don't Bring Me Down", "I'm Crying", "See See Rider" i "Don't Let Me Be Misunderstood." Bend je balansirao teške pop singlove sa rock ritmom i [[Bluz|bluesom]] orijentisanim albumskim materijalom i bili su dio britanske invazije na [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]. ''The Animals'' su prošli brojne kadrovske promjene sredinom 1960-ih, i patili su od lošeg poslovnog upravljanja, što je dovelo do toga da se originalna grupa razišla 1966. godine. [[Eric Burdon|Burdon]] je okupio uglavnom novu postavu muzičara pod imenom ''Eric Burdon and the Animals''; promenjeni bend preselio se u [[Kalifornija|Kaliforniju]] i postigao komercijalni uspijeh kao psihodelični i [[hard rock]] bend sa hitovima kao što su "San Franciscan Nights", "When I Was Young" i "Sky Pilot" prije nego što se raspao krajem decenije.<ref>{{cite magazine|url=https://www.rollingstone.com/music/artists/the-animals/biography|title=The Animals Biography|magazine=Rolling Stone|year=2001|access-date=7. 8. 2016}}</ref> Grupa je ukupno imala 10 top-20 hitova i na [[UK Singles Chart]]-u i na američkoj [[Billboard Hot 100]] listi. Originalna postava Burdona, [[Alan Price|Alana Pricea]], [[Chase Chandler|Chasa Chandlera]], [[Hilton Valentine|Hiltona Valentinea]] i [[John Steel|Johna Steel-a]] ponovo se okupila na jednokratnom dobrotvornom koncertu u [[Newcastle na Tyneu|Newcastleu]] 1968. godine. Kasnije su pokrenuli kratke povratke 1975. i 1983. Nekoliko djelomičnih regrupisanja članova originalne ere pojavljivalo se od tada pod raznim imenima. ''The Animals'' su uvršteni u [[Rock and Roll Hall of Fame]] 1994. godine. == Historija == === The Animals (1962–1966) === Osnovani u [[Newcastle na Tyneu]] tokom 1962. i 1963. godine kada se Burdon pridružio Alan Price Rhythm and Blues Combo, originalna postava je bila Burdon (vokal), Price (orgulje i klavijature), Hilton Valentine (gitara), John Steel (bubnjevi) i Bryan " Chas" Chandler (bas).<ref name="RHOF">[http://rockhall.com/inductees/the-animals/bio/ The Animals] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180809215952/https://www.rockhall.com/inductees/the-animals/bio|date=9. 8. 2018}} [[Rock and Roll Hall of Fame]], 1994. Retrieved 28. 2. 2011.</ref><ref>[http://www.allmusic.com/artist/the-animals-p3555 The Animals: Biography] [[AllMusic]] Retrieved 28 February 2011.</ref> Nazvali su ih ''The Animals'' navodno zbog njihovog divljeg scenskog nastupa, a ime se zadržalo.<ref name="Making Time">[http://www.makingtime.co.uk/animals.html Making Time] The Animals. Retrieved 2. 11. 2007.</ref> U intervjuu iz 2013. godine, Burdon je to demantovao, navodeći da je to ime odavanje počasti prijatelju poznatom kao "Animal" Hogg.<ref name="720 Perth Interview">{{cite web|url=http://www.abc.net.au/local/audio/2013/10/29/3879502.htm?site=perth&program=720_drive|title=Eric Burdon on Vinyl Tuesday – ABC Perth|last=Woolf|first=Russell|date=29. 10. 2013|publisher=Australian Broadcasting Corporation|access-date=24. 4. 2014}}</ref> U intervjuu 2021., Steel je potvrdio da im je ime dao [[Graham Bond]].<ref>{{Cite web|url=https://the-shortlisted.co.uk/john-steel-animals-interview/|title=The House of the Rising Sun & the 1960s British Invasion: interview with The Animals' John Steel|date=27. 4. 2021|website=The Shortlisted|language=en-GB|access-date=5. 9. 2021}}</ref> Uspjeh Animalsa u njihovom rodnom gradu i veza s menadžerom [[Yardbirds]]a [[Giorgio Gomelsky|Giorgiom Gomelskyjem]] motivisali su ih da se presele u [[London]] 1964. godine, neposredno nakon [[The Beatles|Beatlemanije]] i preuzimanja popularne muzičke scene, upravo na vrijeme da igraju važnu ulogu u Britanskoj invaziji na američke muzičke top liste. ''The Animals'' su izvodile vatrene verzije osnovnog "ritam i bluz repertoara", obrađujući pjesme izvođača kao što su [[Jimmy Reed]], [[John Lee Hooker]], [[Nina Simone]]. Nakon što su potpisali sa izdavačem za EMI-jevu Columbia , njihov prvi singl bio je potresna verzija standarda "Baby Let Me Follow You Down" (preimenovana "Baby Let Me Take You Home").<ref>{{cite book|author1=David Hatch|url=https://books.google.com/books?id=FyO8AAAAIAAJ&pg=PA102|title=From Blues to Rock: An Analytical History of Pop Music|author2=Stephen Millward|publisher=Manchester University Press|year=1987|isbn=978-0-7190-2349-1|page=102}}</ref> U junu 1964. godine objavljen je transatlantski hit broj jedan "The House of the Rising Sun". Burdonov vokal i poseban aranžman, koji sadrži Priceove opsjedajuće orguljske rifove, stvorili su možda prvi folk-rock hit.<ref>Marsh, Dave [http://www.lexjansen.com/cgi-bin/marsh_xml.php?fn=87 ''The Heart of Rock & Soul: The 1001 Greatest Singles Ever Made'', NAL, 1989. Entry #91.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070928164554/http://www.lexjansen.com/cgi-bin/marsh_xml.php?fn=87 |date=28. 9. 2007 }}</ref><ref>Ralph McLean, [http://www.bbc.co.uk/northernireland/music/story_behind/houseofrisingsun.shtml "Stories Behind the Song: 'House of the Rising Sun'"], [[BBC]], undated. Retrieved 4. 5. 2007.</ref> Nastavlja se rasprava u vezi sa inspiracijom Animalsa za aranžman, koji su na različite načine pripisivali prethodnim verzijama [[Bob Dylan]], folk pjevač [[Dave Van Ronk]], bluz pjevač [[Josh White]] (koji ga je snimio dva puta 1944. i 1949.) i pjevač /pijanistkinja [[Nina Simone]] (koja ju je snimila 1962. za ''Nina at the Village Gate''). Rečeno je da aranžman mnogo duguje želji benda da postane upečatljiviji od mnogih izvođača na turneji u Velikoj Britaniji. Dvogodišnja karijera na top listama The Animalsa, sa njihovim pjesmama koje je producirao [[Mickie Most]], uključivala je intenzivne, oštre pop-muzičke obrade poput Sam Cookeaovog "Bring It On Home to Me" i Simone popularne numere "Don't Let Me Be Misunderstood." Nasuprot tome, njihove albumske numere su ostale u ritmu i bluzu, sa "Boom Boom" [[John Lee Hooker|Johna Leeja Hookera]] i "I Believe to My Soul" [[Ray Charles|Raya Charlesa]] kao zapaženim primjerima. U oktobru 1964. godine, Animals su posjetili [[New York]] za nastup, te za nastup u emisiji ''[[Ed Sullivan Show]]''. Prevezeni su sa aerodroma na [[Manhattan]] u motokoloni, za kojom su trčale mlade obožavateljice vrišteći. The Animals su otpevali "I'm Crying" i "The House of the Rising Sun" u dvorani prepunoj histeričnih devojaka koje su vrištale tokom oba nastupa u Sullivanovoj emisiji. U decembru je objavljen [[Metro-Goldwyn-Mayer|MGM]]-ov film ''Get Yourself a College Girl,'' u kojem su nastupili The Animals i [[Dave Clark Five]]. The Animals su u filmu opjevali pjesmu [[Chuck Berry|Chucka Berryja]] "Around and Around".<ref>[http://www.tcm.com/tcmdb/title.jsp?stid=2452&category=Full%20Credits Get Yourself a College Girl (1964)] Retrieved 28. 2. 2011.</ref> Do maja 1965. grupa je počela da osjeća unutrašnje pritiske. Price je otišao zbog ličnih i muzičkih razlika, kao i zbog straha od letenja tokom turneje.<ref name="Making Time" /> Nastavio je uspješnu karijeru kao solo umjetnik i s bendom [[Alan Price Set]]. [[Mick Gallagher]] je nakratko zamijenio Price na klavijaturama<ref>{{cite web|url=https://www.therockpit.net/2019/interview-the-animals-mick-gallagher/|title=INTERVIEW: Mick Gallagher - the Animals|date=25. 11. 2019}}</ref> dok [[Dave Rowberry]] nije zamijenio Gallaghera.<ref>{{cite web|url=https://www.independent.co.uk/news/obituaries/dave-rowberry-36606.html|title=Dave Rowberry|date=8. 6. 2003|website=[[Independent.co.uk]]}}</ref> Rowberry je odlično izveo u hit pjesmama "We Gotta Get Out of This Place" i "It's My Life". The Animals su okupili veliki bend koji će svirati na petom godišnjem ''British Jazz and Blues'' festivalu u [[Richmond (Virginia)|Richmondu]]. ''The Animals Big Band'' je imao svoj prvi javni nastup 5. augusta 1965. godine. Pored Burdona, Rowberryja, Valentinea, Chandlera i Steela, bend je uključivao i duhačku sekciju [[Ian Carr|Iana Carra]], [[Kenny Wheeler|Kennyja Wheelera]] i [[Greg Brown|Grega Browna]] na trubi i [[Stan Robinson|Stana Robinsona]], [[Al Gay]], [[Dick Morrissey]] i [[Paul Carroll]] na [[saksofon]]u. Mnogi hitovi Animalsa potiču od tekstopisaca [[Brill Building]]a kojeg je angažovao [[Mickie Most]], ali grupa, a posebno Burdon, smatrali su da je to previše kreativno ograničavajuće. Kako je 1965. godina završila, grupa je potpisala novi ugovor sa svojom američkom izdavačkom kućom [[MGM Records]] za [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] i [[Kanada|Kanadu]] i prešla na [[Decca Records]] za ostatak svijeta. Također su prekinuli saradnju sa Mostom i počeli sarađivati ​​s producentom MGM Records Tomom Wilsonom, koji im je omogućio više umjetničke slobode.<ref>[https://books.google.com/books?id=HCkEAAAAMBAJ&pg=PA26&dq=%22animals+to+switch+to+MGM%22&hl=en&ei=_rpGTsu-CY3HsQKykO32BQ&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CCoQ6AEwAA#v=onepage&q=%22animals%20to%20switch%20to%20MGM%22&f=false Animals to Switch to MGM] ''[[Billboard (časopis)|Billboard]]'' (25. 9. 1965). Retrieved 11. 9. 2011.</ref> Početkom 1966. godine MGM je prikupio hitove benda na kompilaciju ''The Best of The Animals'', koji je postao njihov najprodavaniji album u SAD-u. U februaru 1966. godine Steel je napustio bend i zamijenio ga je [[Barry Jenkins]]. Ostatak izvedbe Goffin–Kingove pjesme "Don't Bring Me Down" bio je posljednji hit grupe kao The Animals. Sljedeći singl, "See See Rider", potpisan je pod ''Eric Burdon and the Animals''. Do septembra 1966. prvobitna inkarnacija grupe se razdvojila.<ref>{{cite web|url=https://www.uncut.co.uk/features/the-making-of-the-animals-the-house-of-the-rising-sun-24476/|title=The Making Of… the Animals' the House of the Rising Sun|date=25. 3. 2013}}</ref> Njihova posljednja serija snimaka objavljena je na albumu Animalism u novembru 1966. Burdon je započeo rad na solo albumu pod nazivom ''Eric Is Here'', na kojem je također bio njegov solo hit singl broj 14 u Velikoj Britaniji "Help Me, Girl", koji je snažno promovisao u TV emisijama poput Ready Steady Go! i ''Top of the Pops'' krajem 1966. ''Eric Is Here'' bilo je Burdonovo posljednje izdanje za [[Decca Records]]. U to vrijeme, poslovi The Animalsa su bili "u potpunom haosu" prema Chandleru (koji je nastavio upravljati [[Jimi Hendrix|Jimijem Hendrixom]] i producirati [[Slade]]a) i grupa se raspala. Čak i po tadašnjim standardima, kada su umjetnici bili finansijski naivni, The Animals su zaradili vrlo malo novca, na kraju kriveći za to loše upravljanje i krađu od strane njihovog menadžera [[Michael Jeffery|Michaela Jefferyja]].<ref>Goodman, Fred (2015), ''Allen Klein: The Man Who Bailed Out the Beatles, Made the Stones, and Transformed Rock & Roll'', Houghton Mifflin Harcourt, New York, 978-0-547-89686-1, str. 66–68.</ref> === Eric Burdon and the Animals (1966–1968) === Grupa s Burdonom, Jenkinsom i novim članovima Johnom Weiderom (gitara/violina/bas), [[Vic Briggs|Vicom Briggsom]] (gitara/klavir) i [[Danny McCulloch|Dannyjem McCullochom]] (bas) nastala je pod imenom Eric Burdon and the Animals (ili ponekad Eric Burdon and the New Animals) u decembru 1966. godine i promijenila je smjer. Snažni bluz zvuk transformiran je u Burdonovu verziju [[Psihodelična muzika|psihodelije]] kada se Geordie (koji je kasnije rekao da se nikada ne bi mogao naviknuti na Newcastle "gdje kiša pada na tebe bočno") preselio u [[Kalifornija|Kaliforniju]] i postao glasnogovornik [[Love Generation]]. Rani nastupi ove grupe nisu uključivali nijedan od hitova po kojima je originalna grupa postala poznata.<ref>T. Curtis Forbes, [http://www.chickenonaunicycle.com/19670221.jpg ‘Animals’ tamed for concert here—they add a violin]. ''[[Newport Daily News]]'', 21. 2. 1967, via Ross Hanna and Corry Arnold (2010), [http://www.chickenonaunicycle.com/Eric%20Burdon.htm Eric Burdon and The Animals]. Retrieved 14 March 2017.</ref> Neki od novih hitova Animalsa uključuju "San Franciscan Nights", "Monterey" (počast [[Monterey Pop Festival]]u 1967) i "Sky Pilot". Njihov zvuk je bio mnogo teži od zvuka originalne grupe, a Burdon je vikao više i glasnije na live verzijama "Paint It Black" i "Hey Gyp". Do 1968. godine razvili su eksperimentalniji zvuk na pjesmama kao što su "We Love You Lil" i 19-minutna "New York 1963–America 1968" sa albuma ''Every One of Us''. [[Zoot Money]] je pristupio sastavu u aprilu 1968. godine, u početku samo kao orguljaš/pijanista, ali nakon McCullochovog odlaska, preuzeo je bas i povremene glavne vokale.<ref>{{cite book|last1=Lime|first1=Harry|url=https://books.google.com/books?id=Lj2eDwAAQBAJ&dq=Zoot+money+April+1968&pg=PA7|title=The Animals|isbn=9780244792275}}</ref> U julu 1968. godine [[Andy Summers]] (kasnije gitarista ''[[The Police]]'') zamijenio je Briggsa. I Money i Summers su ranije bili iz britanske psihodelične grupe Dantalian's Chariot, a veliki dio seta ove nove postave bio je sastavljen od pjesama [[Dantalian's Chariot]], što je privuklo Burdonovo interesovanje.<ref>Summers, Andy (2006). ''One Train Later''. New York: St. Martin's Press. {{ISBN|978-0-312-35914-0}}. Page 123.</ref> Zbog Moneyjevog multiinstrumentalnog opterećenja, u live nastupima, bas su naizmjenično svirali Weider i Summers.<ref name="Historia">Sutcliffe, Phil & Fielder, Hugh (1981). ''L'Historia Bandido''. London and New York: Proteus Books. {{ISBN|0-906071-66-6}}. Page&nbsp;47–48.</ref> Do decembra 1968. ova inkarnacija Animalsa se raspala, ali je njihov dvostruki album ''Love Is'' objavljen međunarodno, sa singlovima "Ring of Fire" i "River Deep – Mountain High". Brojni razlozi su navedeni za raspad, od kojih je najpoznatiji bio prekinuta japanska turneja. Turneja je bila zakazana za septembar 1968. godine, ali je odgođena do novembra zbog poteškoća u dobijanju viza.<ref name="Historia" /> Samo nekoliko dana u toku turneje, promotori (za koje bend nije znao da su [[yakuza]]) kidnapovali su menadžera benda i natherali ga da pod pretnjom pištolja napiše dokument u kome potvrđuje da im je dužan novac u iznosu od 25.000 dolara za pokrivanje gubitaka nastalih odgađanjem turneje.<ref name="Historia" /> Tačno pretpostavljajući da njegovi otmičari ne znaju da čitaju engleski, dodao je napomenu u dokumentu da je napisana pod prisilom.<ref>Summers, Andy (2006). ''One Train Later''. New York: St. Martin's Press. {{ISBN|978-0-312-35914-0}}. str. 134–5.</ref> Jakuza se ga pustile, ali su ga upozorili da će on i grupa morati da napuste [[Japan]] sljedećeg dana ili će biti ubijeni. Animalsi su odmah pobjegli iz zemlje, ostavljajući svu svoju opremu za turneje.<ref name="Historia" /> Money i Summers su se bavili solo karijerom, Weider se prijavio za Family, a Burdon je udružio snage sa funk/r&b/rock grupom iz [[Long Beach]]a u [[Kalifornija|Kaliforniji]] pod nazivom [[War]]. === Ponovno okupljanje Animalsa === Originalna postava Animalsa u sastavu Burdon, Price, Valentine, Chandler i Steel ponovo se okupila na dobrotvornom koncertu u [[Newcastle na Tyneu|Newcastleu]] u decembru 1968. godine te krajem 1975. godine da bi ponovo snimali.<ref>{{cite book|title=Rolling Stone Encyclopedia of Rock & Roll|date=2001|publisher=Rolling Stone Touchstone|page=22}}</ref> Burdon je kasnije rekao da nikome nije jasno zašto su pristali na ovo kratko okupljanje. Krenuli su na kratku turneju 1976. i snimili spotove za svoje nove pjesme kao što su "Lonely Avenue" i "Please Send Me Someone to Love". Izdali su album 1977. godine koji je bio prikladno nazvan ''Before We Were So Rudely Interrupted''.<ref>{{cite web|url=http://rockhall.com/inductees/the-animals/bio/|title=The Animals Biography &#124; The Rock and Roll Hall of Fame and Museum|publisher=Rockhall.com|access-date=18. 8. 2015|archive-date=9. 8. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180809215952/https://www.rockhall.com/inductees/the-animals/bio|url-status=dead}}</ref> Album je dobio pohvale kritike. Burdon i Valentine su u to vrijeme snimili i neke demo snimke koji nikada nisu objavljeni. 12. 12. 1982. Burdon je nastupio sa Priceom i kompletnom postavom, najavljujući buduće događaje. Svih pet originalnih članova benda ponovo se okupilo 1983. godine za album ''Ark'' i svjetsku koncertnu turneju, koju su dopunili [[Zoot Money]] na [[Klavijature|klavijaturama]], [[Nippy Noya]] na perkusijama, [[Steve Gregory]] na [[saksofon]]u i [[Steve Grant]] na [[Gitara|gitari]]. Prvi singl, "The Night", dostigao je 48. mjesto na [[Billboard Hot 100]] listi. Bend je objavio drugi singl pod nazivom "Love Is for All Time", koji se nije našao na top listama. Pjesme izvedene na turneji Ark uključivale su neke iz 1960-ih, ali većina je bila sa savremenog repertoara benda, kao što su "Heart Attack", "No More Elmore" (obje objavljene godinu dana ranije od strane Burdona), "Oh Lucky Man" (iz album sa soundtrackom iz 1973. za O Lucky Man! od Pricea), "It's Too Late", "Tango" i "Young Girls" (kasnije objavljen na Burdonovom kompilacijskom albumu ''The Night''). Njihov koncert u [[Wembley Arena|Wembley Areni]] 31. decembra 1983.godine (podržavajući Police) objavljen je na live albumu ''Rip it To Shreds'' 1984. nakon što su se Animals ponovo raspali. Njihov koncert održan 29. novembra 1983. u Royal Oak Theatreu u [[Royal Oak]], [[Michigan]], objavljen je 27. februara 2008. kao ''Last Live Show''. Film o reunion turneji je snimljen, ali nikada nije objavljen. Chandler je umro od [[Aneurizma|aneurizme]] 1996. godine, čime je stavljena tačka na svaku mogućnost ponovnog okupljanja kompletne originalne postave.<ref>{{cite news|last=Welch|first=Chris|title=Obituaries: Chas Chandler|url=https://www.independent.co.uk/news/people/obituaries-chas-chandler-1329256.html|newspaper=[[The Independent]]|date=17. 7. 1996|access-date=28. 2. 2011}}</ref> === Spor oko vlasništva nad imenom benda === Godine 2008., sudija je utvrdio da je originalni bubnjar Animalsa [[John Steel]] vlasnik imena "The Animals" u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] zbog registracije žiga koju je Steel podnio. Eric Burdon se usprotivio registraciji žiga, tvrdeći da on lično oličava bilo kakvu dobru volju povezanu s imenom "Animalsa". Burdonov argument je odbijen, djelimično zato što je sebe proglasio "Eric Burdon and the Animals" još 1967. godine, čime je odvojio dobru volju povezanu s njegovim imenom od imena benda. Dana 9. septembra 2013. Burdonova žalba je odobrena i sada mu je dozvoljeno da koristi naziv "The Animals". == Diskografija == * ''[[The Animals (album)|The Animals]]'' (1964; US)/''The Animals'' (1964; UK) * ''[[The Animals on Tour]]'' (1965; US) * ''[[Animal Tracks]]'' (1965; UK)/''Animal Tracks'' (1965; US) * ''[[Animalisms]]'' (1966; UK)/''Animalization'' (1966; US) * ''[[Animalism]]'' (1966; US) === Kao Eric Burdon and the Animals === * ''[[Eric is Here]]'' (1967, SAD) * ''[[Winds of Change]]'' (1967) * ''[[The Twain Shall Meet]]'' (1968) * ''[[Every One of Us]]'' (1968; SAD) * ''[[Love Is]]'' (1968) === Kao the Animals === * ''[[Before We Were So Rudely Interrupted]]'' (1977) . Reizdanje iz 2020., Secret Records Limited * ''[[Ark]]'' (1983) == Reference == {{refspisak}} [[Kategorija:Britanske muzičke grupe]] [[Kategorija:Britanske rok-grupe]] [[Kategorija:Muzičke grupe osnovane 1962.]] 2m2ruxxrhvhhucfi41sl63x6xxpao60 Televizijska prava za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024. 0 494655 3917342 3904588 2026-08-10T00:32:34Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917342 wikitext text/x-wiki [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2024.]] (''UEFA Euro 2024'') [[nogomet]]ni je turnir koji se održava od 14. juna do 14. jula 2024. na kojem učestvuju 24 muške reprezentacije iz nacija koje su članice Unije evropskih fudbalskih asocijacija ([[UEFA]]). Turnir se prenosi putem televizije i radija širom svijeta. == Televizija == === UEFA === {| class="wikitable" !Teritorija !Nosilac prava !Ref |- |Albanija |{{flatlist| *[[Televizioni Klan|TV Klan]] *Tring}} |<ref>{{Cite web|title=Tv Klan blen të drejtat ekskluzive për Euro 2024|url=https://tvklan.al/tv-klan-blen-te-drejtat-ekskluzive-per-euro-2024/|access-date=24. 11. 2023|publisher=TV Klan|date=17. 11. 2023}}</ref><ref>{{Cite Web|title=Kampionati Europian i Futbollit, ekskluzivisht për të gjithë abonentët e platformës Tring|url=https://shqiptarja.com/lajm/euro-2024-tring-fiton-te-drejten-ekskluzive-te-trasmetimit-te-kampionatit-dy-kanale-te-dedikuara|access-date=21. 5. 2024|publisher=shqiptarja.com|date=15. 5. 2024}}</ref> |- |Andora |{{flatlist| *[[RTVE]] *[[TF1 Group|TF1]] *[[Groupe M6|M6]]}} |<ref name=M6/><ref name=TF1/><ref name=TVE/> |- |Armenija |[[Armenia TV]] |<ref name=UEFA>{{Cite web|title=ISO UEFA EURO 2024|url=https://editorial.uefa.com/resources/0271-143d5ca22321-81cd74fb3de0-1000/iso_uefa_euro_2024_-_20220119.pdf|access-date=19. 1. 2022|website=uefa.com|publisher=UEFA|archive-date=20. 1. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220120135936/https://editorial.uefa.com/resources/0271-143d5ca22321-81cd74fb3de0-1000/iso_uefa_euro_2024_-_20220119.pdf|url-status=dead}}</ref> |- |Austrija |{{flatlist| *[[ORF (emiter)|ORF]] *[[ServusTV]] }} |<ref>{{cite news|title=TV-Knaller: EURO 2024 und 2028 auf ServusTV|url=https://www.oe24.at/sport/fussball/international/tv-knaller-euro-2024-und-2028-auf-servustv/471597757|access-date=1. 4. 2021|work=sport 24 auto|publisher=oe24.at|date=1. 4. 2021|language=de}}</ref><ref>{{cite news|title=ServusTV und ORF kooperieren bei FIFA WM 2022 und UEFA EURO 2024|url=https://www.servustv.com/sport/a/servustv-und-orf-kooperieren-bei-fifa-wm-2022-und-uefa-euro-2024/239899/|access-date=23. 6. 2022|work=ServusTV|date=23. 6. 2022|language=de|archive-date=17. 10. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221017111854/https://www.servustv.com/sport/a/servustv-und-orf-kooperieren-bei-fifa-wm-2022-und-uefa-euro-2024/239899/|url-status=dead}}</ref> |- |Azerbejdžan |{{flatlist|*[[İctimai Television]] *CBC Sport }} |<ref>{{Cite web|title=Azərbaycanda Avropa çempionatını bu kanal yayımlayacaq|date=9. 2. 2023 |url=https://sportline.az/post/azerbaycanda-avropa-chempionatini-bu-kanal-yayimlayacaq|access-date=27. 5. 2023|publisher=Sportline}}</ref><ref>{{cite news|title=Azərbaycanlı futbol azarkeşləri üçün Avropa çempionatında sürpriz|url=https://oxu.az/idman/azerbaycanli-futbol-azarkesleri-ucun-avropa-cempionatinda-surpriz|access-date=13. 6. 2024|date=12. 6. 2024}}</ref> |- |Belgija |{{flatlist}} *[[RTBF]] *[[VRT (emiter)|VRT]] {{endflatlist}} |<ref>{{Cite web|title=Les Diables sur la RTBF jusqu’en 2028!|url=https://www.rtbf.be/sport/football/euro/detail_les-diables-sur-la-rtbf-jusqu-en-2028?id=10802321|access-date=23. 7. 2021|website=rtbf.be|date=12. 7. 2021}}</ref><ref>{{cite news|title=Kijk deze zomer en de komende jaren naar het EK voetbal|url=https://sporza.be/nl/2021/04/28/kijk-deze-zomer-en-de-komende-jaren-naar-het-ek-voetbal-basketbal-en-hockey-op-sporza~1619624477083/|access-date=27. 5. 2021|publisher=Sporza|date=29. 4. 2021}}</ref> |- |Bjelorusija |{{Flatlist|*[[Capital TV (Bjelorusija)|Capital TV]] *RTR}} |<ref>{{Cite news|title=Мировой футбол в Беларуси! ЗАО «Столичное телевидение» – официальный партнер УЕФА по трансляции ЧЕ|url=https://sport5.by/news/football/evro-2024/Matchi-Evro2024-s-zavtrashnego-dnya-v-Belarusi-mozhno-uvidet-po-TV|date=13. 6. 2024|access-date=14. 6. 2024|archive-date=14. 6. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240614140459/https://sport5.by/news/football/evro-2024/Matchi-Evro2024-s-zavtrashnego-dnya-v-Belarusi-mozhno-uvidet-po-TV/|url-status=dead}}</ref> |- |Bosna i Hercegovina |[[Bosanskohercegovačka radio-televizija|BHRT]] |<ref name=UEFA/> |- |Bugarska |{{flatlist| *[[Bugarska nacionalna televizija|BNT]] *[[Nova (bugarski TV kanal)|Nova]] }} |<ref>{{cite news|title=Nova Broadcasting Group secures broadcasting rights to UEFA EURO 2024™ and UEFA EURO 2028™|url=https://nova.bg/accents/view/2022/02/17/357421/nova-broadcasting-group-secures-broadcasting-rights-touefa-euro-2024-and-uefa-euro-2028/|access-date=17. 2. 2022|work=Nova|date=17. 2. 2022}}</ref> |- |Crna Gora |{{flatlist| *[[Radio-televizija Crne Gore|RTCG]] *[[Arena Sport]] }} |<ref name=UEFA/><ref>{{cite news|title=Uz RTCG gledajte najbolji fudbal i čitajte najzanimljivije vijesti|url=https://rtcg.me/cir/euro2024/vijesti/564134/uz-rtcg-gledajte-najbolji-fudbal-i-citajte-najzanimljivije-vijesti.html|access-date=10. 6. 2024|publisher=RTCG|date=10. 6. 2024}}</ref> |- |Češka |[[Češka televizija|ČT]] |<ref>{{Cite web|title=Reprezentační fotbal bude do roku 2028 na České televizi, práva má na další dvě Eura|url=https://sport.ceskatelevize.cz/clanek/fotbal/reprezentacni-fotbal-bude-do-roku-2028-na-ceske-televizi-prava-ma-na-dalsi-dve-eura/61602595d60dfef4a41f85da|access-date=11. 10. 2021|website=sport.ceskatelevise.cz|date=8. 10. 2021}}</ref> |- |Danska |{{flatlist| *[[DR (emiter)|DR]] *[[TV 2 (Danska)|TV 2]]}} |<ref name=Denmark>{{cite news|last1=Svenson|first1=David|title=TV2 Denmark dislodges Discovery by acquiring all Uefa national team rights|url=https://www.sportbusiness.com/news/tv2-denmark-dislodges-discovery-by-acquiring-all-uefa-national-team-rights/|access-date=10. 9. 2020|work=SportBusiness|date=10. 9. 2020}}</ref> |- |Estonija |{{flatlist| *[[Eesti Rahvusringhääling|ERR]] *[[TV3 Group (Baltik)|TV3]] }} |<ref name=Baltics>{{cite news|title=NENT Group's Viaplay becomes home of UEFA national team football in Estonia, Latvia and Lithuania|url=https://www.viaplaygroup.com/news/news-releases/nent-groups-viaplay-becomes-home-uefa-national-team-football-estonia-latvia-and|work=NENT|date=1. 9. 2021}}</ref><ref>{{cite web |title=TV3 Group and Viaplay Group enter Baltics agreement |url=https://tv3group.eu/newsstream/tv3-group-and-viaplay-group-enter-baltics-agreement/ |website=TV3 Group |access-date=16. 3. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240316022328/https://tv3group.eu/newsstream/tv3-group-and-viaplay-group-enter-baltics-agreement/ |archive-date=16. 3. 2024 |date=1. 2. 2024}}</ref><ref>{{cite web |title=Jalgpalli EM finaalturniiri näitavad Eestis TV3 ja ETV |url=https://sport.tv3.ee/uefa-euro-2024/jalgpalli-em-finaalturniiri-naitavad-eestis-tv3-ja-etv/ |website=Sport.tv3.ee |publisher=TV3 |access-date=30. 5. 2024 |language=Estonian |date=9. 5. 2024 |archive-date=23. 1. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250123183403/https://sport.tv3.ee/uefa-euro-2024/jalgpalli-em-finaalturniiri-naitavad-eestis-tv3-ja-etv/ |url-status=dead }}</ref> |- |Finska |[[Yle]] |<ref>{{cite news|last1=Ross|first1=Martin|title=YLE regains Finnish national team rights in six-year Uefa deal|url=https://www.sportbusiness.com/news/yle-regains-finnish-national-team-rights-in-six-year-uefa-deal/|access-date=23. 9. 2020|work=SportBusiness|date=23. 9. 2020}}</ref> |- |Francuska |{{flatlist| *[[TF1 Group|TF1]] *[[Groupe M6|M6]] *[[beIN Sports (francuski TV kanal)|beIN Sports]] }} |<ref name=M6>{{Cite web|title=LE GROUPE M6 DIFFUSEUR DES MATCHS DES BLEUS DE LA LIGUE DES NATIONS 2022/2023 ET DE L'EURO 2024|url=https://www.groupem6.fr/le-groupe-m6-diffuseur-des-matchs-des-bleus-de-la-ligue-des-nations-2022-2023-et-de-leuro-2024/|access-date=5. 5. 2022|publisher=M6|archive-date=31. 8. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240831112902/https://www.groupem6.fr/le-groupe-m6-diffuseur-des-matchs-des-bleus-de-la-ligue-des-nations-2022-2023-et-de-leuro-2024/|url-status=dead}}</ref><ref name=TF1>{{Cite web|title=LE GROUPE TF1 ACQUIERT AUPRÉS DE L'UEFA LES DROITS DES MATCHS DE L'ÉQUIPE DE FRANCE|url=https://groupe-tf1.fr/sites/default/files/communiques/communique_de_presse_le_groupe_tf1_acquiert_aupres_de_luefa_les_droits_des_matchs_de_lequipe_de_france.pdf|access-date=5. 5. 2022|publisher=TF1}}</ref><ref>{{cite news|title=Euro 2024 : L'UEFA Euro 2024™ et l'UEFA Euro 2028™ diffusés en intégralité sur beIN SPORTS !|url=https://www.beinsports.com/fr-fr/football/euro/articles/euro-2024-l-uefa-euro-2024-et-l-uefa-euro-2028-diffus%C3%A9s-en-int%C3%A9gralit%C3%A9-sur-bein-sports-2024-06-07|access-date=7. 6. 2024|publisher=beIN Sports|date=7. 6. 2024}}</ref> |- |Grčka |[[Grčka radio-televizija|ERT]] |<ref>{{cite news|title=Η ΕΡΤ «κατέκτησε» το Euro 2024 και το Euro 2028|url=https://www.newsbeast.gr/media/arthro/7469083/i-ert-katektise-to-euro-2024-kai-to-euro-2028|access-date=14. 7. 2021|work=Newsbeast.gr|date=5. 2. 2021|language=greek}}</ref> |- |Gruzija |[[Gruzijski javni emiter|GPB]] |<ref name=UEFA/> |- |Hrvatska |[[Hrvatska radiotelevizija|HRT]] |<ref>{{Cite web|title=Vrhunski nogomet i dalje u programu Hrvatske radiotelevizije!|url=https://sport.hrt.hr/medunarodni-nogomet/vrhunski-nogomet-i-dalje-u-programu-hrvatske-radiotelevizije-7517359|access-date=23. 5. 2022|website=sport.hrt.hr|publisher=HRT}}</ref> |- |Irska |[[RTÉ]] |<ref name=UEFA/> |- |Island |[[RÚV]] |<ref>{{cite news|last1=Örn Jónsson|first1=Einar|title=EM í fótbolta 2024 og 2028 á RÚV|url=https://www.ruv.is/frett/2021/02/05/em-i-fotbolta-2024-og-2028-a-ruv|access-date=25. 3. 2021|work=RÚV|date=2. 6. 2021|language=is}}</ref> |- |Italija |{{flatlist| *[[RAI]] *[[Sky Sport (Italija)|Sky Sport]] }} |<ref name=UEFA/><ref name=ITA>{{cite news|title=Europei 2024 su Sky Sport: date, format e stadi|url=https://sport.sky.it/calcio/europei/europei-2024-gironi-partite-guida#00|access-date=5. 7. 2023|publisher=Sky Sport|date=4. 7. 2023|language=it}}</ref> |- |Izrael |{{flatlist| *Charlton *[[Izraelski javni emiter|KAN]] }} |<ref name=UEFA/><ref>{{cite news|title=חגיגת כדורגל: ספורט 1 ישדר את יורו 2024 {{!}} רשימת המשחקים|url=https://m.maariv.co.il/culture/tv/Article-1097250|access-date=30. 5. 2024|date=7. 5. 2024}}</ref> |- |Kazahstan |[[Kazahstanska radio-televizija|Qazaqstan]] |<ref name="UEFA2">{{Cite|title=Where to watch the UEFA EURO 2024: TV broadcast partners, TV broadcast partners, live streams|url=https://www.uefa.com/euro2024/news/028c-1aac3485461c-41747e62ee85-1000--where-to-watch-uefa-euro-2024-tv-broadcast-partners-live-st/|date=23. 4. 2024|publisher=UEFA}}</ref><ref>{{Cite web|title=XVII чемпионат Европы по футболу в прямом эфире покажут телеканалы «Qazaqstan» и «Qazsport»|url=https://www.qazsporttv.kz/ru/news/17493/|access-date=30. 5. 2024|publisher=Qazsport|date=17. 5. 2024}}</ref> |- |Kosovo |Artmotion |<ref>{{Cite web|title=Kosova, Nations League, Kampionatet Evropiane, Kualifikimet për Botërorin dhe Ndeshjet Miqesore në Futboll i Bashkohen Familjes ARTMOTION|url=https://www.artmotion.net/2022/06/10/kosova-nations-league-kampionatet-evropiane-kualifikimet-per-boterorin-dhe-ndeshjet-miqesore-ne-futboll-i-bashkohen-familjes-artmotion/|access-date=17. 6. 2022|publisher=Artmotion|language=sq|archive-date=25. 6. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220625232416/https://www.artmotion.net/2022/06/10/kosova-nations-league-kampionatet-evropiane-kualifikimet-per-boterorin-dhe-ndeshjet-miqesore-ne-futboll-i-bashkohen-familjes-artmotion/|url-status=dead}}</ref> |- |Latvija |[[TV3 Group (Baltik)|TV3]] |<ref name=Baltics/> |- |Lihtenštajn |[[Swiss Broadcasting Corporation|SRG SSR]] |<ref name=SRG/> |- |Litvanija |[[TV3 Group (Baltik)|TV3]] |<ref name=Baltics/> |- |Mađarska |[[MTVA (Mađarska)|MTVA]] |<ref>{{Cite web|title=Újabb történelmi bejelentés: 2028-ig az M4 Sport a magyar labdarúgó-válogatott és a következő két Eb kizárólagos otthona|url=https://m4sport.hu/magyar-foci/cikk/2021/11/15/ujabb-tortenelmi-bejelentes-2028-ig-az-m4-sport-a-magyar-labdarugo-valogatott-es-a-kovetkezo-ket-eb-kizarolagos-otthona/|access-date=18. 11. 2021|website=m4sport.hu|publisher=MTVA|language=hu}}</ref> |- |Malta |[[Public Broadcasting Services|PBS]] |<ref name=UEFA/> |- |Moldavija |[[Teleradio-Moldova|TRM]] |<ref>{{Cite web|title=Teleradio-Moldova a încheiat un acord cu UEFA care îi permite să transmită în următorii 5 ani meciurile echipei naţionale de fotbal şi două campionate europene de fotbal|url=https://trm.md/ro/comunicate-trm/teleradio-moldova-a-incheiat-un-acord-cu-uefa-care-ii-permite-sa-transmita-in-urmatorii-5-ani-meciurile-echipei-nationale-de-fotbal-si-doua-campionate-europene-de-fotbal|access-date=17. 11. 2023|publisher=TRM|date=16. 11. 2023|archive-date=27. 11. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20241127053431/https://trm.md/ro/comunicate-trm/teleradio-moldova-a-incheiat-un-acord-cu-uefa-care-ii-permite-sa-transmita-in-urmatorii-5-ani-meciurile-echipei-nationale-de-fotbal-si-doua-campionate-europene-de-fotbal|url-status=dead}}</ref> |- |Nizozemska |[[Nederlandse Omroep Stichting|NOS]] |<ref>{{cite news|title=EK voetbal ook in 2024 live te zien bij NOS|url=https://nos.nl/collectie/13781/artikel/2386426-ek-voetbal-ook-in-2024-live-te-zien-bij-nos|access-date=24. 6. 2021|work=NOS.nl|date=24. 6. 2021|language=nl}}</ref> |- |Norveška |{{flatlist| *[[NRK]] *[[TV 2 Group|TV 2]] }} |<ref>{{cite news|last1=Svenson|first1=David|title=TV2, NRK secure Uefa national team rights in long-term deal|url=https://www.sportbusiness.com/news/tv2-nrk-secure-uefa-national-team-rights-in-long-term-deal/|access-date=10. 9. 2020|work=SportBusiness|date=8. 9. 2020}}</ref> |- |Njemačka |{{flatlist| *[[ARD (emiter)|ARD]] *[[ZDF]] *[[RTL Deutschland|RTL]] *[[:de:Magenta Sport|Magenta Sport]] }} |<ref>{{cite news|title=Einigung zwischen ARD/ZDF und der Deutschen Telekom über die UEFA EURO 2020, die FIFA WM 2022 und die UEFA EURO 2024|url=https://presseportal.zdf.de/pressemitteilung/mitteilung/einigung-zwischen-ardzdf-und-der-deutschen-telekom-ueber-die-uefa-euro-2020-die-fifa-wm-2022-und-di/|access-date=9. 3. 2021|publisher=ZDF|date=9. 3. 2021|language=de}}</ref><ref>{{Cite web|title=Mediengruppe RTL zeigt 17 Spiele der Europameisterschaft 2024|url=https://www.rtl.de/cms/em-2024-mediengruppe-rtl-zeigt-17-spiele-der-europameisterschaft-2024-im-free-tv-4718812.html|access-date=7. 12. 2023|publisher=RTL|date=9. 3. 2021}}</ref><ref>{{cite news|title=Telekom sichert sich Medienrechte für die Heim-EM 2024|url=https://www.telekom.com/de/medien/medieninformationen/detail/telekom-sichert-sich-medienrechte-fuer-die-heim-em-2024-583472|access-date=7. 12. 2023|publisher=Telekom|date=23. 10. 2019|language=de}}</ref><ref>{{cite news|last1=Bassam|first1=Tom|title=Report: Euro 2024 rights go to Deutsche Telekom |url=http://www.sportspromedia.com/news/euro-2024-tv-rights-germany-deutsche-telekom|access-date=23. 9. 2019|work=SportsPro|date=23. 9. 2019}}</ref> |- |Poljska |[[Telewizja Polska|TVP]] |<ref>{{cite news|title=Mecze reprezentacji Polski do 2028 roku w Telewizji Polskiej. W tym Euro 2024 i Euro 2028!|url=https://sport.tvp.pl/52924516/reprezentacja-polski-w-tvp-do-2028-roku-euro-2024-i-euro-2028-w-telewizji-polskiej-prawa-transmisyjne|access-date=23. 3. 2021|work=TVP|date=23. 3. 2021|language=Pl}}</ref> |- |Portugal |{{flatlist|*[[Rádio e Televisão de Portugal|RTP]] *[[Sociedade Independente de Comunicação|SIC]] *[[Televisão Independente|TVI]] *[[Sport TV|SportTV]] }} |<ref>{{Cite web|title=Euro 2024: estreia de Portugal é na SIC|url=https://sicnoticias.pt/desporto/2023-12-06-Euro-2024-estreia-de-Portugal-e-na-SIC-1987e8fc|access-date=7. 12. 2023|publisher=SIC|date=6. 12. 2023|archive-date=6. 1. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240106080227/https://sicnoticias.pt/desporto/2023-12-06-Euro-2024-estreia-de-Portugal-e-na-SIC-1987e8fc|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|title=Euro 2024: os jogos que vão dar na TVI (e os outros em canal aberto)|url=https://maisfutebol.iol.pt/euro-2024/jogos/euro-2024-os-jogos-que-vao-dar-na-tvi-e-os-outros-em-canal-aberto|access-date=7. 12. 2023|publisher=TVI|date=6. 12. 2023}}</ref><ref>{{cite web |title=Euro2024: RTP assegura transmissão de 12 jogos, SIC e TVI cinco |url=https://desporto.sapo.pt/futebol/euro/artigos/euro2024-rtp-assegura-transmissao-de-12-jogos-sic-e-tvi-cinco |website=SAPO Desporto |publisher=SAPO |access-date=6. 12. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231206220241/https://desporto.sapo.pt/futebol/euro/artigos/euro2024-rtp-assegura-transmissao-de-12-jogos-sic-e-tvi-cinco |archive-date=6. 12. 2023 |url-status=live |language=pt-PT |date=6. 12. 2023}}</ref> |- |Rumunija |[[Pro TV]] |<ref>{{cite news|last1=Boerescu|first1=Gabriela|title=PRO TV anunță achiziționarea drepturilor de difuzare pentru UEFA EURO 2024 și 2028!|url=https://www.protv.ro/exclusiv/pro-tv-anunta-achizitionarea-drepturilor-de-difuzare-pentru-uefa-euro-2024-si-2028.html|access-date=12. 7. 2021|work=Pro TV|date=11. 7. 2021|language=ro}}</ref> |- |Rusija |{{flatlist| *[[Match TV]] *Okko Sport }} |<ref>{{cite news|title=Евро-2024 в России покажут «Матч ТВ» и Okko|trans-title=Match TV and Okko will broadcast Euro-2024 in Russia|url=https://matchtv.ru/football/matchtvnews_NI2063268_Jevro_2024_v_Rossii_pokazhut_Match_TV_i_Okko|access-date=28. 5. 2024|work=Match TV|date=28. 5. 2024|language=ru}}</ref> |- |San Marino |{{flatlist| *[[RAI]] *[[Sky Sport (Italija)|Sky Sport]] }} |<ref name=UEFA/><ref name=ITA/> |- |Srbija |{{flatlist| *[[Radio-televizija Srbije|RTS]] *[[Arena Sport]] }} |<ref name=UEFA/><ref>{{cite news|title=Vest koja će obradovati sve navijače: Cela Srbija će od sada MOĆI DA GLEDA fudbalsku reprezentaciju|url=https://sport.blic.rs/a-m-p-article?uuid=eee5b1f2-cfa4-44fb-8ceb-da2fe773c147&type=article&id=PULS_CMS-Article-eee5b1f2-cfa4-44fb-8ceb-da2fe773c147&gem_id=zDhAsjBAM4sJJDzrazyWz8eAj8L85kOpLV2.bu1DJkv.g7&tpv=SPORT_MOBILE_FUDBAL/DOMACI_FUDBAL&tdv=SPORT_BLIC_RS/sportblic/fudbal/domaci_fudbal/ART|access-date=24. 3. 2022|work=Blic|publisher=sport.blic.rs|date=24. 3. 2022|language=Serbian}}</ref> |- |Slovačka |[[Markíza]] |<ref>{{Cite web|title=Skupina Markíza získala exkluzívne vysielacie práva na futbalové EURO 2024 a EURO 2028|url=https://www.tvnoviny.sk/sport/futbal/2044581_skupina-markiza-ziskala-exkluzivne-vysielacie-prava-na-futbalove-euro-2024-a-euro-2028|access-date=17. 11. 2021|website=tvnoviny.sk|publisher=TV Noviny}}</ref><ref>{{cite news|title=EURO 2024 a 2028 nebudú na RTVS. Vysielacie práva získala iná televízia|url=https://sportnet.sme.sk/spravy/futbal-markiza-ziskala-vysielacie-prava-na-euro-2024-aj-euro-2028/|access-date=16. 11. 2021|work=SME|date=16. 11. 2021|language=sk}}</ref> |- |Slovenija |{{flatlist| *[[Radiotelevizija Slovenija|RTV]] *[[Sport Klub]] }} |<ref name=UEFA/><ref>{{Cite web|title=Slovenija po 24 letih znova na evropskem prvenstvu!|url=https://www.rtvslo.si/sport/nogomet/evropsko-prvenstvo-v-nogometu/slovenija-po-24-letih-znova-na-evropskem-prvenstvu/688910|access-date=7. 12. 2023|publisher=RTV|date=21. 11. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|title=Evropsko prvenstvo v Nemčiji 2024 na programih Sportkluba|url=https://sportklub.n1info.si/nogomet/evropsko-prvenstvo-v-nemciji-2024-na-programih-sportkluba/|access-date=21. 11. 2023|publisher=SportKlub|date=21. 11. 2023}}</ref> |- |Španija |[[RTVE]] |<ref name=TVE>{{cite news|title=RTVE con la Selección RTVE refuerza su compromiso con la Selección Española de Fútbol: emitirá la Eurocopa 2024 de Alemania|url=https://www.rtve.es/rtve/20220526/rtve-emitira-eurocopa-2024-alemania/2351691.shtml|access-date=26. 5. 2022|publisher=RTVE|date=26. 5. 2022|language=es}}</ref> |- |Švedska |{{flatlist| *[[Sveriges Television|SVT]] *[[TV4 (Sweden)|TV4]] }} |<ref>{{cite news|last1=Ross|first1=Martin|title=TV4 and SVT retain Uefa European Championships rights|url=https://www.sportbusiness.com/news/tv4-and-svt-retain-uefa-european-championships-rights/|access-date=10. 11. 2020|work=SportBusiness|date=10. 11. 2020}}</ref> |- |Švicarska |[[SRG SSR]] |<ref name=SRG>{{Cite web|title=Nationalmannschafts-Fussball bis 2028 bei der SRG|url=https://www.srgssr.ch/de/news-medien/news/nationalmannschafts-fussball-bis-2028-bei-der-srg|access-date=24. 6. 2021|website=srgssr.ch|date=24. 6. 2021}}</ref> |- |Turska |[[Turska radio-televizija|TRT]] |<ref name=UEFA/> |- |Ukrajina |{{flatlist| *[[Suspilne]] *[[Megogo]] }} |<ref>{{cite web|title=Суспільне та MEGOGO покажуть УЄФА ЄВРО-2024|url=https://corp.suspilne.media/newsdetails/9526|access-date=18. 4. 2024|work=Suspilne|date=18. 4. 2024|language=uk}}</ref> |- |Ujedinjeno Kraljevstvo |{{flatlist| *[[BBC]] *[[ITV (TV mreža)|ITV]] }} |<ref>{{cite news|title=The BBC and ITV to show UEFA Euro 2024 and UEFA Euro 2028|url=https://www.bbc.com/mediacentre/2022/bbc-itv-uefa-euro-2024-euro-2028|access-date=9. 11. 2022|work=BBC|date=9. 11. 2022}}</ref> |- |Vatikan |{{flatlist|*[[RAI]] *[[Sky Sport (Italija)|Sky Sport]]}} |<ref name="UEFA2"/><ref>{{Cite web |last=Sport |first=Sky |date=21. 11. 2023 |title=Euro 2024 su Sky Sport: tutto quello che c'è da sapere |url=https://sport.sky.it/calcio/europei/europei-2024-gironi-partite-guida |access-date=22. 5. 2024 |website=sport.sky.it |language=it}}</ref> |} === Na letovima i na otvorenom moru === {| class="wikitable" !Nosilac prava !Ref |- |[[Sport 24]] |<ref>{{Cite web |last=Jones |first=Rory |date=22. 4. 2024 |title=Euro 2024 lands on IMG-owned Sport 24 |url=https://www.sportindustry.biz/news-categories/news/euro-2024-uefa-img-sport-24-broadcast-coverage/ |access-date=29. 4. 2024 |website=Sport Industry Group |language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite web |last=Jordan |first=Thea |title=IMG's Sport 24 Announces Deal To Broadcast UEFA Euro 2024 |url=https://www.img.com/sports/our-news/imgs-sport-24-announces-deal-to-broadcast-uefa-euro-2024 |access-date=29. 4. 2024 |website=IMG |language=en-GB |archive-date=23. 1. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250123184153/https://www.img.com/sports/our-news/imgs-sport-24-announces-deal-to-broadcast-uefa-euro-2024 |url-status=dead }}</ref> |} === Ostatak svijeta === {| class="wikitable" !Teritorija !Nosilac prava !Ref |- |Australija |[[Optus Sport]] |<ref>{{cite news|title=Optus Sport secures the rights to broadcast UEFA EURO 2024|url=https://sport.optus.com.au/articles/os43930/optus-sport-uefa-euro-2024-broadcast-rights-announcement|access-date=7. 6. 2022|work=Optus Sport|date=7. 6. 2022}}</ref> |- |[[Karibi]] |C Sport |<ref>{{cite news|title=CSport Channels Kickoff with Premier League|url=https://verticastmediagroup.com/press-release/85-csport-channels-kickoff-with-premier-league|access-date=1. 8. 2022|date=26. 7. 2022|archive-date=27. 7. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220727145501/https://verticastmediagroup.com/press-release/85-csport-channels-kickoff-with-premier-league|url-status=dead}}</ref> |- |[[MENA]] |[[beIN Sports (Srednjo istočni TV Kanal)|beIN Sports]] |<ref>{{cite news|title=UEFA & beIN SPORTS agree major 3-year rights renewal for MENA until 2024|url=https://www.beinsports.com/en/football/news/uefa-bein-sports-agree-major-3-year-rights-re/1701285|access-date=14. 7. 2021|work=beIN Sports|date=10. 6. 2021}}</ref> |- |Novi Zeland |[[Spark New Zealand#Spark Sport|Spark Sport]] |<ref>{{cite news|title=Streaming wars: Spark Sport extends Uefa deal for Euro 2024 and 2028|url=https://www.nzherald.co.nz/business/streaming-wars-spark-sport-extends-uefa-deal-for-euro-2024-and-2028/SVTNAPYRQ3RDHIPHRY6OG3AVPY/|access-date=9. 5. 2022|date=9. 5. 2022}}</ref> |- |[[Supsaharska Afrika]] |New World TV |<ref>{{cite news|title=New World TV lands Uefa national team rights in long-term deal|url=https://www.sportcal.com/News/FeaturedNews/137211|access-date=8. 1. 2022|work=Sportcal|date=7. 1. 2022|archive-date=8. 1. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220108230159/https://www.sportcal.com/News/FeaturedNews/137211|url-status=dead}}</ref> |- |Sjedinjene Američke Države |{{flatlist| *[[Fox Sports (Sjedinjene Američke Države)|Fox Sports]] *[[FuboTV]] }} |<ref>{{Cite web |date=3. 11. 2021 |title=FOX Sports Scores Media Rights to UEFA European Championship in Landmark Deal |url=https://www.foxsports.com/presspass/latest-news/2021/11/03/fox-sports-scores-media-rights-uefa-european-championship-landmark-deal |archive-url=https://web.archive.org/web/20220311154000/https://www.foxsports.com/presspass/latest-news/2021/11/03/fox-sports-scores-media-rights-uefa-european-championship-landmark-deal |archive-date=3. 11. 2021 |access-date=3. 11. 2021}}</ref><ref>{{cite news|title=fuboTV Acquires Exclusive Rights to Select UEFA National Team Football and UEFA European Championship Matches Through FOX Sports|url=https://www.businesswire.com/news/home/20220124005188/en/fuboTV-Acquires-Exclusive-Rights-to-Select-UEFA-National-Team-Football-and-UEFA-European-Championship-Matches-Through-FOX-Sports|access-date=25. 1. 2022|work=Business Wire|date=24. 1. 2022}}</ref> |} == Reference == {{refspisak}}{{Evropsko prvenstvo u nogometu 2024.}} f2nv15dx9wbbe46bedf83cl8chk92mo Točak sa centralnim zaključavanjem 0 496002 3917349 3685301 2026-08-10T02:07:21Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917349 wikitext text/x-wiki '''Točak''' '''sa centralnim zaključavanjem''' je tip [[Točak|točka]] kod kojeg se točak za osovinu pričvršćuje pomoću jedne centralne matice, umjesto uobičajenog korištenja 4 ili 5 matica ili vijaka. == Istorijat == [[Datoteka:Vauxhall_wheel_-_Flickr_-_exfordy.jpg|alt=Rudge-Whitworth wire wheel and knock-off nut on a 1922 Vauxhall 25|mini| Rudge-Whitworth žičani točak i matica za otkucavanje na Vauxhallu 25 iz 1922.]] Početkom 1900-ih Rudge-Whitworth je uveo u upotrebu sistem centralnog zaključavanja automobilskih žičanih točkova. Prvobitno nazvan "QD" (za "Quickly Disconnectable" - "brzo odspojivo"), osnovni mehanizam centralnog zaključavanja tokova ("knock-off" stil) patentiran je 1908. godine. Brzo je prihvaćen od strane proizvođača automobila i trkača. Iako su. zbog sigurnosnih razloga, točkovi sa knock-off zaključavanjem, isključeni iz VN Francuske 1908. do 1913. [[tehnologija]] je široko prihvaćena u Grand Prix automobilskim utrkama.<ref name=":1">{{Cite web|url=https://www.hemmings.com/blog/article/rudge-whitworth/|title=Rudge-Whitworth|last=Shea|first=Terry|date=septembar 2012|website=www.hemmings.com|access-date=18. 3. 2020}}</ref> Godine 1922. Carlo Borrani je licencirao Rudge-Whitwortha "knock off" [[patent]] i pokrenuo vlastitu kompaniju za njihovu proizvodnju. Borrani žičani točkovi su dodatno popularizirali dizajn točkove sa centralnim zaključavanjem i korišteni su u mnogim trkačkim i cestovnim automobilima. Njihov dizajn koristio je naplatke od aluminijumske legure umjesto čelika, poboljšavajući performanse automobila. Prvi kupci Borrani felga bili su [[Alfa Romeo]], Isotta Fraschini, [[Fiat]], [[Lancia]], [[Porsche]] i [[Mercedes-Benz]].<ref>{{Cite web|url=https://www.hemmings.com/blog/article/borrani/|title=Borrani|last=Shea|first=Terry|date=mart 2015|website=www.hemmings.com|access-date=19. 3. 2020}}</ref> Kasnih 1960-ih, propisi o sigurnosti vozila na cestama u SAD i Njemačkoj doveli su, kod automobila za drumsku upotrebu, do postepenog udaljavanja od sistema sa centralnim zaključavanjem, ka sistemima za pričvršćivanje točkova sa 4, 5 ili 6 matica ili vijaka.<ref name=":0">{{Cite book|last=Matteucci|first=Marco|title=History of the Motor Car|url=https://archive.org/details/historyofmotorca0000matt|publisher=Crown Publishers, Inc.|year=1976|isbn=0-7064-0000-3|location=New York, NY|pages=[https://archive.org/details/historyofmotorca0000matt/page/250 250]|oclc=4168687}}</ref> Točkovi sa centralnim zaključavanjem nastavili su se koristiti za trkačke automobile, iako su se detalji dizajna mijenjali i udaljavali od originalnog Rudge-Whitworth dizajna. [[Formula 1]], NASCAR i mnoge druge vrste utrka koriste točkove sa centralnim zaključavanjem. Točkovi sa centralnim zaključavanjem su pogodniji za trke, jer se mogu ukloniti i pričvrstiti brže tokom zaustavljanja u boksu, omogućavaju dizajn točka sa više prostora za velike kočione diskove i imaju veću snagu kada su pravilno instalirani. Zbog veze centralnog zaključavanja sa trkama i visokim performansama, neki proizvođači automobila i tjuneri koriste centralno zaključavanje točkova i na sportskim automobilima za puteve.<ref name=":3">{{Cite web|url=https://www.velospinner.com/blogs/news/what-are-center-lock-wheels|title=What Are Center Lock Wheels?|last=Delgado|first=Jesus|date=22. 1. 2019|website=VeloSpinner|language=en|access-date=18. 3. 2020}}</ref><ref name=":4">{{Cite web|url=https://www.nascar.com/news-media/2020/03/02/nascar-single-lug-nut-design-wheel-next-gen-car/|title=NASCAR moving to single lug-nut design for Next Gen car {{!}} NASCAR|last=Albert|first=Zack|date=2. 3. 2020|website=Official Site Of NASCAR|language=en-US|access-date=18. 3. 2020}}</ref> == Mehanizam == === Knock-off čvorišta === [[Datoteka:Mercedes-Benz_W196R_(exploded_view)_front_brake_Mercedes-Benz_Museum.jpg|alt=Front brake and hub of a Mercedes W196R, showing the Rudge-Whitworth knock off hub shaft|mini| Prednji točak Mercedes-Benz W196R iz 1954. godine, prikazuje osovinu tipa Rudge-Whitworth]] Prvi sistemi točkova sa centralnim zaključavanjem bili su tipa "knock-off". Centar točka ima unutrašnje utore i odgovarajući konus za njegovo poravnavanje i centriranje na osovinu. Točkovi se pričvršćuju pomoću krilaste matice sa navojem, koja se naziva "knock-off" ili "spinner". Desni navoj se koristi na lijevoj strani vozila, a lijevi navoj na desnoj strani vozila, a kako bi navoj ostao zategnut dok je auto u kretanju naprijed. Ova matica se zateže i otpušta udarcima čekića po krilima, što je dovelo do naziva "knock-off".<ref name=":1"/><ref name=":2">{{Cite web|url=https://www.roadandtrack.com/car-culture/a28133/lost-art-the-smiting-of-the-knockoffs/|title=The Smiting of the Knockoffs|last=Egan|first=Peter|date=21. 3. 2016|website=Road & Track|language=en-US|access-date=18. 3. 2020}}</ref> === Moderna centralna čvorišta === [[Datoteka:McLaren_MP4-14_(exploded_view)_rear_brake_Mercedes-Benz_Museum.jpg|alt=A modern centerlock hub on a McLaren MP4/14 Formula One car|mini| Moderno centralno čvorište na McLaren MP4/14 bolidu Formule 1]] Većina modernih točkova sa centralnim zaključavanjem pričvršćena je za osovinu jednom velikom šesterougaonom maticom.<ref name=":3"/> Šuplje, suženo vratilo centrira točak na osovinu. Obrtni moment se prenosi klinovima i odgovarajućim rupama na spoju osovina-točak. Matica za pričvršćivanje zahtijeva veliki moment, pa se za zatezanje koristi moment ključ s dugom ručkom ili snažan udarni ključ. Točkovi ovog tipa se koriste na mnogim modernim trkaćim automobilima, uključujući NASCAR, [[Formula 1|Formulu 1]] i trkaće sportske automobile.<ref name=":4"/><ref>{{Cite web|url=https://us.motorsport.com/nascar-cup/news/nascar-center-locking-wheels-nut/4711048/?nrt=119|title=NASCAR shifts to center-locking wheels for 2021|last=DeGroot|first=Nick|date=2. 3. 2020|website=us.motorsport.com|language=en|access-date=18. 3. 2020}}</ref><ref name=":6">{{Cite web|url=http://www.formula1-dictionary.net/wheel_gun_wheel_nut.html|title=Wheel Gun & Wheel Nut|website=www.formula1-dictionary.net|access-date=22. 4. 2020}}</ref> Među proizvođačima se mogu uočiti određene varijacije u dizajnu centralnog mehanizma za zaključavanje. Konkretno, Porsche je razvio vlasitit dizajn centralnog zaključavanja za upotrebu na trkačkim i drumskim automobilima kao što su RS Spyder i 911 Turbo.<ref name=":5">{{Cite web|url=https://www.autoblog.com/2008/10/29/porsche-rs-spyder-center-lock-wheels-now-available-for-the-stree/|title=Porsche RS Spyder center lock wheels now available for the street|last=Abuelsamid|first=Sam|website=Autoblog|language=en|access-date=18. 3. 2020}}</ref> [[Datoteka:2009_997_GT3_19-inch_wheel_with_central_locking_device.jpg|alt=A modern centerlock wheel mounted on a 2009 Porsche 997 GT3|mini| Moderni točak sa centralnim zaključavanjem montiran na Porsche 997 GT3 iz 2009. godine, sa kopčom specifičnim za Porsche]] === Adapteri === Pojedini proizvođači automobilskih dijelova proizvode adaptere za centralno zaključavanje, dizajnirane da pretvaraju sisteme za pričvršćivanje maticama za prihvatanje točkova sa centralnim zaključavanjem.<ref>{{Cite web|url=https://cdn.shopify.com/s/files/1/0015/6205/0611/products/centerlock-diagram-revised-1024x576_931a1785-dff7-41ea-86aa-e98163668bc1_1600x.jpg?v=1527104880|title=Joy CENTERLOCK (Email for Pricing)|language=en-US|access-date=19. 2. 2019}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.superlitecars.com/parts/centerlock|title=Centerlock Wheel Package|website=Superlite Cars|language=en-US|access-date=18. 3. 2020|archive-date=18. 3. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200318195603/http://www.superlitecars.com/parts/centerlock|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://rvlwheels.com/centerlock/|title=Centerlock|website=RVL Wheels|language=en-US|access-date=18. 3. 2020|archive-date=18. 3. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200318195604/https://rvlwheels.com/centerlock/|url-status=dead}}</ref> == Upotreba == Nekoliko vozila je fabrički opremljeno točkovima sa centralnim zaključavanjem. * [[Porsche Carrera GT]] <ref name=":3"/> * Porsche 918 Spyder <ref name=":3" /> * Porsche 997 (GT3, GT2, GTS, opciono) <ref name=":5"/> * Porsche 991 * Koenigsegg One:1 <ref>{{Cite web|url=https://www.koenigsegg.com/car/one1/|title=One:1|website=Koenigsegg|language=en-US|access-date=22. 4. 2020|archive-date=3. 9. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190903223213/https://www.koenigsegg.com/car/one1/|url-status=dead}}</ref> * Koenigsegg Regera <ref>{{Cite web|url=https://www.koenigsegg.com/car/regera/|title=Regera|website=Koenigsegg|language=en-US|access-date=22. 4. 2020|archive-date=12. 6. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180612163224/https://www.koenigsegg.com/regera/|url-status=dead}}</ref> * [[Lamborghini Aventador|Lamborghini Aventador SV]] i [[Lamborghini Aventador|SVJ]] (opciono) * Lamborghini Huracán (opciono) <ref>{{Cite web|url=https://uk.motor1.com/news/96564/lamborghini-huracan-gets-optional-racing-stripes-and-center-lock-wheels/|title=Lamborghini Huracan gets optional racing stripes and center-lock wheels|last=Bruce|first=Chris|date=28. 7. 2016|website=Motor1.com|language=en-gb|access-date=22. 4. 2020}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} [[Kategorija:Automobili]] [[Kategorija:Točkovi]] e6555jac8pvbi1snwncexj9xpunbh6k Sutilija (Seget Gornji) 0 496696 3917337 3707731 2026-08-09T22:07:10Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917337 wikitext text/x-wiki {{Infokutija planina | ime = Sutilija | slika = Arheološka nalazišta Gradina Sutilija i rimski kamenolom, zajedno s crkvom sv. Ilije.jpg | opis_slike = Pogled na brdo Sutiliju iz zraka | država = {{ZID|Hrvatska}} | lokacija = [[Seget Gornji]], [[Trogir]], [[Splitsko-dalmatinska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]] | lanac = [[Dinaridi]] | visina = 302 | karta = Hrvatska | karta_opis = Lokacija u Hrvatskoj | koordinate = {{coord|43|31|44|N|16|13|04|E|display=inline,title}} }} '''Sutilija''' je brdo kod naselja [[Seget Gornji]] blizu [[Trogir]]a, [[Splitsko-dalmatinska županija]], Republika [[Hrvatska]]. Njegova najviša tačka nalazi se na [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 302 [[Metar|metra]]. Na brdu postoji nekoliko zaštićenih [[Kultura|kulturnih]] dobara. Brdo je smješteno sa [[sjeverozapad]]ne strane trogirskog Malog polja. Raslinje na njemu je vrlo oskudno, osim na samom vrhu, gdje mjestimično raste [[Drvo|drveće]]. Na sjeveroistočnom obronku brda postoji dubok [[majdan]], koji se tamo nalazi još od [[Stari Rim|rimskog]] doba, a u funkciji je i danas. Na području brda postoje lokalni putevi, a prema [[Arheologija|arheološkim]] nalazima uza zapadne obronke išao je starorimski put. Sa Sutilije se pruža pogled na jug prema Trogiru, [[Ostrvo|ostrvu]] [[Čiovo|Čiovu]] te dalje prema otvorenom moru i udaljenim ostrvima. Brdo je uključeno u [[Turistička destinacija|turističke]] aranžmane pa tuda prolaze izletničke rute koje vode duž sela trogirske i segetske rivijere i zaleđe, kroz [[vinograd]]e, [[Maslinarstvo|maslinike]] i [[Ratarstvo|polja]]. One uključuju nekadašnji Napoleonov put i [[Srednji vijek|srednjovjekovnu]] crkvu svetog Ilije, koja je na vrhu Sutilije. Bogata arheološka nalazišta na brdu uključuju ostatke kamenih [[bedem]]a, prapovijesne primjerke lokalne [[Grnčarija|grnčarije]], amfora i keramičkih posuda, te [[nakit]] i druge metalne predmete ([[Fibula (nakit)|fibule]], [[Pinceta|pincete]] i slično). Zbog dobrog strateškog položaja, mogućnosti kontrole okolne teritorije i [[Akvatorija|akvatorije]] [[Kaštelanski zaliv|Kaštelanskog zaljeva]] i [[Šoltanski kanal|Šoltanskog kanala]], na brdu je u [[željezno doba]] podignuto naselje. Ostaci bedema upućuju na to da je ovdje postojala starovjekovna [[Utvrđenje|gradina-utvrđenje]], nastala najvjerovatnije u [[8. vijek p. n. e.|8. vijeku p.n.e]]. U rimskom periodu tu se nalazio kamenolom, kojeg pominje [[Plinije Stariji]], antički [[pisac]] i ugledan [[nauka|naučnik]]. [[Romanika|Romanička]] [[rimokatolička crkva]] [[Sveti Ilija|sv. Ilije]] još je jedno od zaštićenih kulturnih dobara, a podignuta je na najvišoj tački Sutilije u 12. vijeku, i po njoj je brdo dobilo ime. Uz crkvu je lokalno [[groblje]]. == Galerija == {| class="wikitable" align=center valign=top cellspacing=2 |- bgcolor=#BFCD99 align=center valign=top ||[[Datoteka:Sv.Ilija 3 Z-3256.jpg|220px|centar]]<p style="font-size: 85%"> Na najvišoj tački brda su arheološki objekti ||[[Datoteka:Sv.Ilija-2- Z-3256.jpg|220px|centar]]<p style="font-size: 85%"> Crkva svetog Ilije ||[[Datoteka:Sv.Ilija Z-3256.png|220px|centar]]<p style="font-size: 85%"> Pogled sa Sutilije prema moru |} == Također pogledajte == * [[Dinaridi]] * [[Rimski toponimi antičke Bosne]] == Vanjski linkovi == * [https://hrcak.srce.hr/file/393053 Brdo Sutilija nadvisuje trogirsko Malo polje sa sjeverozapadne strane] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230207222923/https://hrcak.srce.hr/file/393053 |date=7. 2. 2023 }} * [https://www.academia.edu/6349178/Gradina_Sutilija_povrh_Trogira_i_nalazi_rane_keramike_tipa_Alto-Adriatico Antička naseobina na Sutiliji] * [http://houseteo.com/trogir-new/?lang=hr O Trogiru] * [https://www.shutterstock.com/image-photo/seget-gornji-croatia-june-2020-aerial-1833511324 Pogled od Sutilije prema Trogiru] [[Kategorija:Planine u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Seget]] [[Kategorija:Splitsko-dalmatinska županija]] [[Kategorija:Turizam u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Hrvatskoj]] o27qxndxdi4h0aqqde4fv40g31iwq8e Sulejman Mataradžija 0 498914 3917334 3895327 2026-08-09T21:49:01Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917334 wikitext text/x-wiki '''Sulejman Refik Mataradžija''' je bio bosanskohercegovački pisac, pjesnik, književni prevodilac s njemačkog jezika i sakupljač usmene književnosti. ==Biografija== Rođen 1919. u [[Visoko]]m. Od 1936. uključuje u rad časopisa [[Novi behar|Novi Behar]] i [[Dječiji Novi Behar]] u kojem objavljuje kratke priče, pjesme, te književnost za djecu. U Dječijem Novom Beharu objavljuje također i zagonetke u rubrici "Šarada".<ref>{{Cite web |url=https://www.ff.unsa.ba/files/zavDipl/19_20/kbh/Dzenita-Radeljas.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=16. 5. 2023 |archive-date=16. 5. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230516065448/https://www.ff.unsa.ba/files/zavDipl/19_20/kbh/Dzenita-Radeljas.pdf |url-status=dead }}</ref> Prevodi i s njemačkog jezika. Pred početak [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] odlazi u [[Zagreb]] na studij filozofije. Iz Zagreba se vraća u Visoko 1943, te odlazi s partizanima, nakon čega mu se gubi svaki trag. Njegovo ime se kasnije pojavljuje na spisku žrtava u [[Koncentracijski logor Jasenovac|Koncentracionom logoru Jasenovac]]<ref>http://www.jasenovac.org/victim_list.php?letter=M&page=39250&limit=50&order=yobup{{Mrtav link}}</ref>, no nema detaljnijih pouzdanih informacija o njegovoj smrti. ==Bibliografija == ;Novi Behar * Mataradžija, Sulejman R. Čežnja za dragom. – 16 (1944), br. 10, str. 163. * Mataradžija, Sulejman R. Ljubomora. – 14 (1941-1942), br. 4, str. 109. * Mataradžija, Sulejman R. Rudari. – 16 (1944), br. 10, str. 162. ;Dječiji Novi Behar * Mataradžija, Sulejman (s njemačkog): "Plačljivo dijete", Dječiji Novi Behar [Sarajevo], 1942, br. 7-9, str. 42. * Mataradžija, Sulejman (s njemačkog): "Seljak u gradu", Dječiji Novi Behar [Sarajevo], 1942, br. 7-9, str. 46. * Mataradžija, Sulejman (s njemačkog): "U školi", Dječiji Novi Behar [Sarajevo], 1942, br. 7-9, str. 45. * Mataradžija, Sulejman R. (s njemačkog): "Dvojica kočijaša", Dječiji Novi Behar [Sarajevo], 1942, br. 7-9, str. 47. * Mataradžija, Sulejman R.: "Kritaljka", Dječiji Novi Behar [Sarajevo], 1935, br. 1- 3, str. 8. * Mataradžija, Sulejman R.: "Lav sa ostalim tivotinjama", Dječiji Novi Behar [Sarajevo], 1935, br. 1-3, str. 3. * Mataradžija, Sulejman R.: "Šarada", Dječiji Novi Behar [Sarajevo], 1935, br. 16, str. 64. * Mataražija, Sulejman: "Dobar savjet", Dječiji Novi Behar [Sarajevo], 1936, br. 1- 3, str. 7. * Mataražija, Sulejman: "Nagrada za dosjetljivost", Dječiji Novi Behar [Sarajevo], 1936, br. 1-3, str. 6. * Mataradžija, Sulejman: "Neće muta", Dječiji Novi Behar [Sarajevo], 1936, br. 4- 5, str. 15. * Mataradžija, Sulejman: "Neobičan propis", Dječiji Novi Behar [Sarajevo], 1936, br. 1-3, str. 8. * Mataradžija, Sulejman: "Perzijski car Kisra i seljak", Dječiji Novi Behar [Sarajevo], 1936, br. 1-3, str. 7. ==Reference== {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * [https://www.ghb.ba/wp-content/uploads/uimages/udoc/bibliografije/Bibliografija%20Novog%20Behara.pdf Bibliografija Novog Behara] {{DEFAULTSORT:Mataradžija, Sulejman}} [[Kategorija:Rođeni 1919.]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] [[Kategorija:Biografije, Visoko]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 4wyvr5085qubqmq7at62mxg7gkc00h6 Skupština Srednjobosanskog kantona 0 500372 3917296 3787756 2026-08-09T15:50:57Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917296 wikitext text/x-wiki {{Infokutija parlament | ime = Skupština Srednjobosanskog kantona | izvorno_ime = | ime_transkripcija = | boja_pozadine = green | saziv = | logo = Coat of arms of Central Bosnia.svg | logo_širina = 100px | logo_opis = [[Grb Srednjobosanskog kantona]] | vrsta = [[Jednodomni sistem|Jednodomni]] | domovi = | ograničenje_mandata = 4 godine | osnovano = | raspušteno = | prethodnik = | sljedbenik = | početak_saziva = | lider1_vrsta = Predsjedavajući | lider1 = [[Dražen Matišić]] | stranka1 = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] | datum_izbora1 = 22. novembra 2022.<ref>{{Cite web|url=https://sbk-ksb.gov.ba/hr/novosti/odrzana-i-konstituirajuca-sjednica-skupstine-srednjobosanskog-kantona-6.html|title=‏‏‎ ‎Održana I. Konstituirajuća sjednica Skupštine Srednjobosanskog kantona - Vlada SBK - KSB|website=sbk-ksb.gov.ba|access-date=11. 8. 2023|archive-date=11. 8. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230811233856/https://sbk-ksb.gov.ba/hr/novosti/odrzana-i-konstituirajuca-sjednica-skupstine-srednjobosanskog-kantona-6.html|url-status=dead}}</ref> | lider2_vrsta = Dopredsjedavajući | lider2 = Ljubinka Atanasijević ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]])<br>Salkan Merdžanić ([[Stranka demokratske akcije|SDA]]) | stranka2 = | datum_izbora2 = | lider3_vrsta = | lider3 = | stranka3 = | datum_izbora3 = | lider4_vrsta = | lider4 = | stranka4 = | datum_izbora4 = | lider5_vrsta = | lider5 = | stranka5 = | datum_izbora5 = | lider6_vrsta = | lider6 = | stranka6 = | datum_izbora6 = | zastupnici = 30 | dom1 = | dom2 = | struktura1 = SBKassembly 2022.svg | struktura1_rez = 200px | struktura1_alt = | struktura2 = | struktura2_rez = | struktura2_alt = | političke_grupe1 = * {{Color box|#00a859|border=darkgray}} [[Stranka demokratske akcije|SDA]] (11) * {{Color box|#0064AA|border=darkgray}} [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] (9){{Efn|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] je u [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanskom]] [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantonu]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Hrvatska seljačka stranka - Stjepan Radić|HSSSR]], [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS]], [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]], [[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU]], [[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević Bosne i Hercegovine|HSPAS]], [[Hrvatska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HDU]] i [[Hrvatski savez HKDU-HRAST|HRAST]].|naziv=Napomena 1|grupa=koalicija}} * {{Color box|#FF0000|border=darkgray}} [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] (4) * {{Color box|#000080|border=darkgray}} [[Narod i pravda|NiP]] (2) * {{Color box|#F16822|border=darkgray}} [[Demokratska fronta|DF]] - [[Građanski savez|GS]] (2) * {{Color box|#A3DCFF|border=darkgray}} [[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]] (2){{Efn|[[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]] je u [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanskom]] [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantonu]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Hrvatska stranka prava Herceg-Bosne|HSPHB]] i [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]].|naziv=Napomena 2|grupa=koalicija}} | političke_grupe2 = | odbori1 = | odbori2 = | zajednički_odbori = | izborni_sistem1 = | izborni_sistem2 = | posljednji_izbori1 = [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|2. oktobar 2022.]] | posljednji_izbori2 = | posljednji_izbori3 = | sljedeći_izbori1 = [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.|2026.]] | sljedeći_izbori2 = | sljedeći_izbori3 = | prostor_zasjedanja = | zasjedanja_rez = | zasjedanja_alt = | mjesto_zasjedanja = Aleja Konzula bb, [[Travnik]], [[Bosna i Hercegovina]] | web-stranica = [https://sbk-ksb.gov.ba/hr/pocetna-skupstina.html sbk-ksb.gov.ba] | fusnote = }} '''Skupština Srednjobosanskog kantona''' jest institucija i zakonodavno tijelo u [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanskom kantonu]]. Sastoji se od jednog doma, čiji je broj poslanika 30, utvrđen u odnosu na nacionalnu strukturu stanovništva ovog kantona.<ref name="U">{{Cite web|url=http://www.ustavnisudfbih.ba/bs/dokumenti/ustav_precisceni_tekst.pdf|title=Ustav Federacije BiH - prečišćeni tekst|website=Ustavni sud Federacije BiH|publisher=[[Federacija Bosne i Hercegovine]]}}</ref> Poslanici u Skupštini imaju mandat od četiri godine, koji se biraju na općim demokratskim i neposrednim izborima, tajnim glasanjem, na cijeloj teritoriji kantona. Prije svakih izbora, svaka registrirana stranka objavljuje svoju izbornu listu kandidata. Kantonalni poslanici biti će birani sa vrha liste te stranke prema broju osvojenih glasova. Zamjene za poslanike vrše se od osoba koje slijede na ostatku liste, a svaki stanovnik kantona može biti biran za kantonalnog poslanika.<ref name="U" /> == Ovlasti == Federalna vlast i kanton nadležni su, kao zakonodavna vlast za:<ref name="U" /> # jamčenje i provođenje ljudskih prava; # zdravstvo; # politiku zaštite čovjekove okoline; # komunikacijsku i transportnu infrastrukturu, u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, # socijalnu politiku; # provođenje zakona i drugih propisa o državljanstvu i putnim ispravama državljana Bosne i Hercegovine sa teritorije Federacije, i o boravku i kretanju stranaca; # turizam; # korištenje prirodnih bogatstava. Skupština kantona priprema i dvotrećinskom većinom usvaja kantonalni ustav, donosi ostale propise za izvršavanje kantonalnih nadležnosti i usvaja budžet kantona i donosi zakone o oporezivanju i na druge načine osigurava potrebno finansiranje. Nakon izbora Skupština bira izvršnu vlast odnosno Vladu kantona, premijera odnosno predsjednika vlade kantona i ministre.<ref name="U" /> == Također pogledajte == * [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine]] * [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine]] * [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine]] ** [[Skupština Unsko-sanskog kantona]] ** [[Skupština Posavskog kantona]] ** [[Skupština Tuzlanskog kantona]] ** [[Skupština Zeničko-dobojskog kantona]] ** [[Skupština Bosansko-podrinjskog kantona Goražde]] ** [[Skupština Hercegovačko-neretvanskog kantona]] ** [[Skupština Zapadnohercegovačkog kantona]] ** [[Skupština Kantona Sarajevo]] ** [[Skupština Kantona 10]] == Napomene == <references group="lower-alpha" responsive="1"></references> == Reference == {{Refspisak}} {{Skupštine kantona FBiH}} [[Kategorija:Institucije Srednjobosanskog kantona]] [[Kategorija:Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|6]] [[Kategorija:Skupština Srednjobosanskog kantona|*]] [[Kategorija:Jednodomna zakonodavna tijela|Federacija Bosne i Hercegovine, Srednjobosanski kanton]] 6h5uth9w7fco4qps8vwkvyujdq3typ3 Sedmi saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine 0 500551 3917278 3695110 2026-08-09T13:51:29Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 4 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917278 wikitext text/x-wiki '''Sedmi saziv [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]]''' konstituisan je 9. decembra 2014. za [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom]],<ref>{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/Publication/Read/837?title=konstituirajuca-sjednica-zastupnickog-doma-zakazana-za-utorak-9.-prosinac&pageId=0|title=Konstituirajuća sjednica Predstavničkog doma zakazana za utorak 9. decembar|website=parlament.ba|access-date=28. 8. 2023|archive-date=28. 8. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230828164749/https://www.parlament.ba/Publication/Read/837?title=konstituirajuca-sjednica-zastupnickog-doma-zakazana-za-utorak-9.-prosinac&pageId=0|url-status=dead}}</ref> a 16. februara 2015. za [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda]]<ref>{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/Publication/Read/743?title=nastavak-konstituirajuce-sjednice-doma-naroda-zakazan-za-ponedjeljak,-16.-februar&pageId=238|title=Nastavak konstituirajuće sjednice Doma naroda zakazan za ponedjeljak, 16. februar|website=parlament.ba|access-date=28. 8. 2023|archive-date=28. 8. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230828164750/https://www.parlament.ba/Publication/Read/743?title=nastavak-konstituirajuce-sjednice-doma-naroda-zakazan-za-ponedjeljak,-16.-februar&pageId=238|url-status=dead}}</ref> na osnovu rezultata [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014.|općih izbora]] koji su održani 12. oktobra 2014. == Zastupnički dom == [[Datoteka:BiH HoR 2014.svg|mini|{{Color box|#00A859|border=darkgray}} [[Stranka demokratske akcije|SDA]]&nbsp;(6) <br>{{Color box|#990000|border=darkgray}} [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]&nbsp;(6) <br>{{Color box|#FF6600|border=darkgray}} [[Demokratska fronta|DF]]&nbsp;(5) <br>{{Color box|#0064AA|border=darkgray}} [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]&nbsp;(4) <br>{{Color box|#213381|border=darkgray}} [[Savez za bolju budućnost Bosne i Hercegovine|SBB]]&nbsp;(4) <br>{{Color box|#FF0000|border=darkgray}} [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]&nbsp;(3) <br>{{Color box|#38659C|border=darkgray}} [[Srpska demokratska stranka|SDS]]&nbsp;(3) <br>{{Color box|#2B0E72|border=darkgray}} [[Demokratski narodni savez|DNS]]&nbsp;(2) <br>{{Color box|#343399|border=darkgray}} [[Partija demokratskog progresa|PDP]]-[[Narodni demokratski pokret|NDP]]&nbsp;(1) <br>{{Color box|#78bb34|border=darkgray}} [[Stranka demokratske aktivnosti|A-SDA]]&nbsp;(1) <br>{{Color box|#65C4FF|border=darkgray}} [[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]]&nbsp;(1) <br>{{Color box|#005826|border=darkgray}} [[Bosanskohercegovačka patriotska stranka - Sefer Halilović|BPS]]&nbsp;(1) <br>{{Color box|#808080|border=darkgray}} [[Nezavisni kandidat|Nezav.]] &nbsp;(5) ]] {| class="wikitable" |+[[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] !Naziv poslaničke grupe ! colspan="2" |Broj mandata |- |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] | colspan="2" style="text-align:center;" |6 |- |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] | colspan="2" style="text-align:center;" |6 |- |[[Demokratska fronta|DF]] | colspan="2" style="text-align:center;" |5 |- |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] | colspan="2" style="text-align:center;" |4 |- |[[Savez za bolju budućnost Bosne i Hercegovine|SBB]] | colspan="2" style="text-align:center;" |4 |- |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] | colspan="2" style="text-align:center;" |3 |- |[[Srpska demokratska stranka|SDS]] | colspan="2" style="text-align:center;" |3 |- |[[Demokratski narodni savez|DNS]] | colspan="2" style="text-align:center;" |2 |- |[[Partija demokratskog progresa|PDP]]-[[Narodni demokratski pokret|NDP]] | colspan="2" style="text-align:center;" |1 |- |[[Stranka demokratske aktivnosti|A-SDA]] | colspan="2" style="text-align:center;" |1 |- |[[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]] | colspan="2" style="text-align:center;" |1 |- |[[Bosanskohercegovačka patriotska stranka - Sefer Halilović|BPS]] | colspan="2" style="text-align:center;" |1 |- |[[Nezavisni kandidat|Nezavisni]] | colspan="2" style="text-align:center;" |5 |- !Ukupno ! colspan="2" |42 |- | colspan="3" |Izvor: PD PSBiH<ref>{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/Representative/List?mandateId=8&memberType=1|title=Klubovi poslanika u Predstavničkom domu|website=parlament.ba|access-date=28. 8. 2023|archive-date=29. 3. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230329061250/https://www.parlament.ba/Representative/List?mandateId=8&memberType=1|url-status=dead}}</ref> |} == Dom naroda == [[Datoteka:BiH HoP 2014.svg|mini|'''Klub Bošnjaka (5)''': <br>{{Color box|#00A859|border=darkgray}} [[Stranka demokratske akcije|SDA]]&nbsp;(3) <br>{{Color box|#FF6600|border=darkgray}} [[Demokratska fronta|DF]]&nbsp;(1) <br>{{Color box|#213381|border=darkgray}} [[Savez za bolju budućnost Bosne i Hercegovine|SBB]]&nbsp;(1) <br>'''Klub Hrvata (5)''': <br>{{Color box|#013971|border=darkgray}} [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]&nbsp;(3) <br>{{Color box|#A3DCFF|border=darkgray}} [[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]]&nbsp;(1) <br>{{Color box|#BBCCBB|border=darkgray}} [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS BiH]]&nbsp;(1) <br>'''Klub Srba (5)''': <br>{{Color box|#990000|border=darkgray}} [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]&nbsp;(2) <br>{{Color box|#38659C|border=darkgray}} [[Srpska demokratska stranka|SDS]]&nbsp;(1) <br>{{Color box|#2B0E72|border=darkgray}} [[Demokratski narodni savez|DNS]]&nbsp;(1) <br>{{Color box|#808080|border=darkgray}} [[Nezavisni kandidat|Nezav.]]&nbsp;(1) ]] {| class="wikitable" |+[[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] !Naziv poslaničke grupe !Broj mandata |- ! colspan="2" |Klub Bošnjaka (5) |- |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] | style="text-align:center;" |3 |- |[[Demokratska fronta|DF]] | style="text-align:center;" |1 |- |[[Savez za bolju budućnost Bosne i Hercegovine|SBB]] | style="text-align:center;" |1 |- ! colspan="2" |Klub Hrvata (5) |- |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] | style="text-align:center;" |3 |- |[[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]] | style="text-align:center;" |1 |- |[[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS BiH]] | style="text-align:center;" |1 |- ! colspan="2" |Klub Srba (5) |- |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] | style="text-align:center;" |2 |- |[[Srpska demokratska stranka|SDS]] | style="text-align:center;" |1 |- |[[Demokratski narodni savez|DNS]] | style="text-align:center;" |1 |- |[[Nezavisni kandidat|Nezavisni]] | style="text-align:center;" |1 |- !Ukupno !15 |- | colspan="2" |Izvor: DN PSBiH<ref>{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/Delegate/List?page=2&mandateId=8|title=Delegati doma naroda|website=parlament.ba|access-date=28. 8. 2023|archive-date=27. 3. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240327004353/https://www.parlament.ba/Delegate/List?page=2&mandateId=8|url-status=dead}}</ref> |} == Reference == {{Refspisak}} {{S-start}} {{Redoslijed| |prije = [[Šesti saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|VI saziv]] |naslov = VII saziv |poslije = [[Osmi saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|VIII saziv]]}} {{S-end}} {{Sazivi Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|7]] [[Kategorija:2014. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:2015. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:2016. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:2017. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:2018. u Bosni i Hercegovini]] bqk5lf397tsd2hb6ej68sy0913fjwc9 Korisnik:Tulum387/Igralište 2 500884 3917267 3917254 2026-08-09T12:23:43Z Tulum387 155909 3917267 wikitext text/x-wiki '''Bosnistika je filološka i interdisciplinarna znanstvena disciplina koja se bavi cjelovitim proučavanjem Bosne i Hercegovine, njenog historijskog, jezičkog, književnog i kulturnog prostora. U užem, filološkom smislu, bosnistika proučava bosanski jezik, njegovu historiju, strukturu i razvoj, kao i književnost, pisanu baštinu i kulturne pojave povezane s bosanskohercegovačkim prostorom.''' '''U širem smislu, obuhvata i proučavanje historijskih, društvenih, kulturnih i civilizacijskih procesa, te njihovih međusobnih veza. Kao takva, bosnistika povezuje lingvistički, književnohistorijski i kulturološki pristup, te predstavlja posebnu granu južnoslavenske filologije i slavistike.'''<ref>Određenje bosnistike kao filološke discipline na prvi pogled jednostavno je, ili barem ništa složenije nego određenje npr. kroatistike ili srbistike, odnosno montenegristike. Međutim, već samo poređenje bosnistike te kroatistike, srbistike i montene­gristike, a posebno poređenje mogućih određenja bosnistike u lingvističkim i književnohistorijskim istraživanima ukazuje na naročitu složenost ovog pitanja, odnosno na niz problema koji se javljaju s ovim u vezi. Npr., ako se i složimo da se u lingvistič­koj perspektivi bosnistika bavi bosanskim jezikom, ma kako ga definirali (a što je, ipak, samo jedna mogućnost određenja bosni­stike u lingvistici), postavlja se pitanje čime se to bosnistika bavi u književnohistorijskoj perspektivi, tj. koja je to književnost ili koje su to književnosti kojima se bavi bosnistika u književno­historijskim istraživanjima, npr. bošnjačka ili bosanskohercego­vačka književnost, ili neka druga, treća..., i zašto? Iako ni lingvi­stički pristup nije lišen mogućih otvorenih pitanja u određenju bosnistike, posebne probleme otvara, dakle, književni aspekt bosnistike, što ne treba čuditi jer je pitanje određenja književno­sti u Bosni i Hercegovini i samo po sebi izrazito složeno. Pritom, bez određenja bosnistike i u književnohistorijskoj perspektivi, nije moguće ni potpunije određenje bosnistike u lingvističkoj perspektivi, a naročito ne cjelovito određenje bosnistike kao fi­lološke discipline. A to je upravo ono čemu teži predloženi rad – cjelovito odrediti bosnistiku kao filološku disciplinu, uzima­jući u obzir i lingvistički, ali i vrlo složeni književnohistorij­ski te, konačno, i još složeniji kulturološki aspekt ovog pitanja i problema, i to kako pojedinačno, tako i s obzirom na njihove složene međusobne veze i odnose. Riječ je, dakle, o nastojanju u smjeru holističkog određenja bosnistike, a što je pitanje od fun­damentalne važnosti za bosnistiku kao takvu. - Sažetak, Sanjin Kodrić, Bosnisitka, Vol. 30 Br. 2 (2022): Lingua Montenegrina, https://linguamontenegrina.me/index.php/lm/article/view/957</ref> {{Infokutija pisac | ime = Senahid Halilović | slika = | opis_slike = | puno_ime = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1958|03|22}} | mjesto_rođenja = [[Kladanj]], [[NR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2023|04|24|1958|03|22}} | mjesto_smrti = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | zanimanje = [[lingvist]] | jezik = [[bosanski]] | nacionalnost = [[Bošnjak]] | obrazovanje = [[Univerzitet u Beogradu]] | period = | žanr = | poznata_djela = ''Pravopis bosanskoga jezika'' (1996)<br />''Pravopis bosanskoga jezika'' (2018) | supružnik = | djeca = | nagrade = | potpis = | web_stranica = {{URL|Pravopis.ba}} }} '''Senahid Halilović''' (22. mart 1958 – 24. april 2023) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[lingvist]], dijalektolog i [[akademik]], član [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]]. Bavio se proučavanjem bosanskog jezika, posebno dijalektologijom, standardizacijom i normiranjem jezika. Objavio je više od stotinu stručnih i naučnih radova, kao i niz knjiga i jezičkih priručnika. Govorio je [[Ruski jezik|ruski]], [[Njemački jezik|njemački]] i [[engleski jezik]].<ref name="slavistickikomitet.ba" /> Umro je 24. aprila 2023. u Sarajevu.<ref>{{Cite web|url=https://avaz.ba/vijesti/bih/824774/senahid-halilovic-autor-pravopisa-jezika-koji-i-danas-mnogi-osporavaju|title=Senahid Halilović: Autor pravopisa jezika koji i danas mnogi osporavaju|date=25. 4. 2023|website=Dnevni avaz|language=|access-date=9. 8. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/preminuo-akademik-senahid-halilovic-autor-pravopisa-bosanskoga-jezika/230425028|title=Preminuo akademik Senahid Halilović, autor Pravopisa bosanskoga jezika|date=25. 4. 2023|website=Klix.ba|language=|access-date=9. 8. 2026}}</ref> Poznat je po radu na standardizaciji bosanskog jezika, autorstvu i koautorstvu značajnih jezičkih priručnika (Bosanski jezik, Pravopis bosanskog jezika i Gramatika bosanskog jezika). Jedno od najznačanijih djela, Pravopis bosanskog jezika, objavio je 1996, čije je novije izdanje izašlo 2018. Pored normativistike, Halilović je značaj doprinos dao i proučavanju bosanskohercegovačkih govora, istražujući istočnobosanski dijalekt, govor u Tuholju kod Kladnja, te govorne tipove u Poneretvlju i Rijeci dubrovačkoj. == Biografija == Halilović je studirao na Filološkom fakultetu [[Univerzitet u Beogradu|Univerziteta u Beogradu]], gdje je 1980. diplomirao na grupi za južnoslavenske jezike i književnosti. Na istom fakultetu završio je postdiplomski studij 1985 odbranom rada ''Govor Muslimana Tuholja (okolina Kladnja)'', a 1990. odbranio je doktorsku disertaciju na temu ''Hercegovački govorni tipovi u međuriječju Neretve i Dubrovačke rijeke''. Tokom stručnog usavršavanja 1989. boravio je na [[Humboldtov univerzitet u Berlinu|Humboldtovom univerzitetu u Berlinu]]. Školske 1980/1981. radio je kao profesor u Gimnaziji u Kladnju, a krajem 1981. kao novinar u Brčkom. Od 1982. do 1994. bio je zaposlen u Institutu za jezik u Sarajevu, gdje je u Odjeljenju za dijalektologiju napredovao kroz zvanja asistenta, asistenta istraživača i naučnog saradnika. Od 1994. radio je na [[Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu|Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu]], najprije kao docent, od 1996. kao vanredni profesor, a od 2003. kao redovni profesor. Kao univerzitetski profesor i mentor učestvovao je u obrazovanju generacija studenata, magistranata i doktoranada iz oblasti bosnistike i lingvistike. U naučnom radu bavio se različitim područjima lingvistike, posebno [[Dijalektologija|dijalektologijom]], lingvističkom geografijom, sociolingvistikom i normativistikom. Istraživao je istočnobosanski dijalekt i hercegovačke govore Poneretvlja, a učestvovao je u približno dvadeset domaćih i međunarodnih naučnih projekata, među kojima su [[Općeslavenski lingvistički atlas]], [[Evropski lingvistički atlas]] i Bosanskohercegovački lingvistički atlas, kao i projekti ''Jezik u Bosni i Hercegovini'' i ''Rječnik bosanskoga jezika''. Objavio je trinaest knjiga, od kojih osam autorskih i pet koautorskih, te više od stotinu naučnih i stručnih radova. Pod njegovim rukovodstvom realizovan je i projekat istraživanja urbanog govora Sarajeva, čiji je rezultat bila knjiga ''Govor grada Sarajeva i razgovorni bosanski jezik'', objavljena 2009. Tokom karijere bio je odgovorni urednik ''Bosanskohercegovačkog dijalektološkog zbornika'' i član redakcije međunarodnog časopisa ''Socjolingwistyka'' iz Krakova. Bio je i član redakcije Općeslavenskog lingvističkog atlasa pri [[Međunarodni komitet slavista|Međunarodnom komitetu slavista]] u Moskvi, te predsjednik Komisije za Općeslavenski lingvistički atlas pri ANUBiH. Jedan je od osnivača Slavističkog komiteta Bosne i Hercegovine, čiji je predsjednik bio od 2008. do 2021. Za dopisnog člana [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]] izabran je 2018. godine. == Standardizacija bosanskoga jezika == Halilović je jedan od autora čiji rad posebno obrađuje savremeni [[bosanski jezik]]. Među njegovim najpoznatijim djelima iz ove oblasti su ''Bosanski jezik'', ''Pravopis bosanskoga jezika'' i ''Gramatika bosanskoga jezika'', na kojoj je radio kao jedan od tri koautora. === ''Pravopis bosanskoga jezika'' iz 1996. === [[Datoteka:Halilovic.jpg|desno||mini|Pravopis bosanskoga jezika]] ''Pravopis bosanskoga jezika'' objavljen je 1996. u Sarajevu, a Halilović je bio njegov glavni autor i član Pravopisne komisije, koju je činilo osamnaest istaknutih lingvista. Komisija je pravopisna rješenja prihvatila 11. novembra 1995. Djelo je predstavljalo jedan od prvih sistematskih pravopisnih priručnika za standardni bosanski jezik nakon raspada srpskohrvatskog jezičkog standarda, kao i prvi pravopisni priručnik čiji je autor Bošnjak.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/uskoro-novo-izdanje-i-mobilna-aplikacija-pravopisa-bosanskoga-jezika/180411049|title=Uskoro novo izdanje i mobilna aplikacija Pravopisa bosanskoga jezika|date=11. 4. 2018|website=Klix.ba|language=|access-date=9. 8. 2026}}</ref> Njegova osnovna namjera bila je uspostaviti pravopisne norme za bosanski standardni jezik i doprinijeti njegovom zasebnom normiranju u odnosu na hrvatski i srpski standard, uz očuvanje zajedničkih jezičkih osobina.<ref name=":0" /> Karakteristika pravopisne koncepcije jeste ekvidistanca prema hrvatskoj i srpskoj jezičkoj normi u pravopisnim i morfološkim rješenjima, uz normiranje pojedinih oblika povezanih s bosanskom jezičkom tradicijom. Posebno su istaknuti oblici s fonemom ''h'', poput ''me'''h'''ko'', ''la'''h'''ko'', ''ka'''h'''va'' i ''ma'''h'''rama'', koji su povezani s jezičkom tradicijom Bošnjaka, kao i način pisanja pojedinih imena islamske provenijencije, među kojima su ''Allah'' i ''Muhammed''. Pravopisna pravila u velikom su broju slučajeva potkrijepljena primjerima iz djela bošnjačkih pisaca 20. vijeka, među kojima su Hamza Humo, Skender Kulenović i Musa Ćazim Ćatić, kao i drugi autori. ''Pravopis bosanskoga jezika'' imao je značajnu ulogu u oblikovanju normativnog okvira bosanskog standardnog jezika i njegovoj primjeni u obrazovanju, izdavaštvu i javnoj komunikaciji. ==== Kritike ==== Dojam nekih hrvatskih lingvista o ''Pravopisu bosanskoga jezika'' je da se radi o djelu koje slijedi "srpskohrvatski" pravopis iz predratnog doba, ali također mijenja određen broj pravila, zbog sistematskog srbiziranja bosanskog jezika u prošlosti, pa je njegovo djelo i pokušaj ispravljanja toga nasilja nad jezikom i povratka na uglavnom slobodnije normiran jezički izraz bosanskohercegovačkih i bošnjačkih pisaca novijeg doba, s naglaskom na predratne književnike (Muradbegović, Alić, Bašagić, Mulabdić i drugi). Jedan dio srpskih i hrvatskih lingvista osporava kako bosanski jezik, tako i samo ime jezika kojeg pokušavaju zamijeniti sa odrednicom ''bošnjački jezik''. Kritike načina standardizacije bosanskog jezika publikovanjem pravopisa, gramatike i rječnika argumentovano dolaze i od bosanskohercegovačkog lingviste, [[Midhat Riđanović|Midhata Riđanovića]]. === ''Pravopis bosanskog jezika'' iz 2018. === Halilović je nakon 22 godine od prvog ''Pravopisa'' najavio novi ''[[Pravopis bosanskoga jezika (2018)|Pravopis bosanskoga jezika]]'' koristeći zvanični [[web-sajt]] ''Pravopis.ba'' početkom 2018. Novo izdanje pravopisa promovirano je 17. aprila 2018, u velikoj sali [[Stari Grad (Sarajevo)|Općine Stari Grad]]. Halilović novi pravopis smatra osavremenjenim izdanjem, dok za Pravopis iz 1996. tvrdi da je zastario i da ne odgovara trenutnom stanju u bosanskom jeziku. Nedugo zatim, 14. juna 2018, objavljene su besplatne [[Android (operativni sistem)|Android]] i [[iOS]] aplikacije za mobitele, kako je ranije najavljeno. Po izdavanju pravopisa, Halilović je potpisao [[Deklaracija o zajedničkom jeziku|Deklaraciju o zajedničkom jeziku]], dok je na svojoj web-stranici objavio kako smatra da su [[Bosanski jezik|bosanski]], [[Hrvatski jezik|hrvatski]] i [[srpski jezik]] različita imena za jedan isti jezik, te da svako ima pravo svoj jezik imenovati kako hoće. U novom izdanju ''Pravopisa bosanskoga jezika'' posebna pažnja posvećena je rodno osjetljivijoj upotrebi jezika, što se ogleda u većoj zastupljenosti ženskih oblika zanimanja i funkcija u primjerima i pravopisnom rječniku.<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/halilovic-novo-izdanje-pravopisa-bosanskoga-jezika-je-otvorenije-i-osavremenjeno/180416113|title=Halilović: Novo izdanje Pravopisa bosanskoga jezika je otvorenije i osavremenjeno|date=16. 4. 2018|website=Klix.ba|language=|access-date=9. 8. 2026}}</ref> Novo izdanje donijelo je liberalniji pristup pravopisnoj normi, uz veći broj dopuštenih dubleta i veće uvažavanje jezičke upotrebe. Među primjerima navode se oblici poput općina/opština, lako/lahko, meko/mehko, utjecaj/uticaj, prijevod/prevod, te bit ću/biću. Pravopis je proširen i pravilima o bjelini, pisanju simbola i citiranju, kao i obimnim rječnikom skraćenica. Posebna pažnja posvećena je pisanju posuđenica, naročito iz engleskog jezika, pri čemu se za neke riječi dopuštaju i prilagođeni i izvorni oblici. U izradi pravopisa učestvovalo je oko 30 saradnika.<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/bh-lingvisti-novi-pravopis-bosanskoga-jezika-odgovara-danasnjim-potrebama-govornika/180608057|title=Bh. lingvisti: Novi Pravopis bosanskoga jezika odgovara današnjim potrebama govornika|date=8. 6. 2018|website=Klix.ba|language=|access-date=9. 8. 2026}}</ref> Suvremeni kriteriji ne uključuju autorska djela u službene izvore rječničke materije. == Slavistički komitet == Halilović je jedan od osnivača i bivši predsjednik Slavističkog komiteta u BiH.<ref name="slavistickikomitet.ba2" /> Slavistički komitet septembra 2008. zvanično je primljen u Međunarodni slavistički komitet (MSK), svjetsku zajednicu slavističkih udruženja. Pod njegovom organizacijom održani su Bosanskohercegovački slavistički kongresi 2011. i 2015. u Sarajevu, najbrojniji događaji tog tipa u historiji Bosne i Hercegovine, koji su okupili više od 200 slavista širom svijeta.<ref>{{Cite web|url=https://www.unsa.ba/novosti/memoriam-akademik-senahid-halilovic|title=In Memoriam {{!}} Akademik Senahid Halilović|website=Univerzitet u Sarajevu|language=|access-date=9. 8. 2026}}</ref> U biblioteci Bosnistika Slavističkog komiteta BiH koautorisao je knjigu "Govor grada Sarajeva" koja je objavljena 2009. == Smrt i naslijeđe == Senahid Halilović preminuo je u 65. godini u Sarajevu. Komemoracija je održana 27. aprila u [[Narodno pozorište Sarajevo|Narodnom pozorištu Sarajevo]], a istog dana obavljena je dženaza na Gradskom groblju Bare.<ref name=":1">{{Cite web|url=https://avaz.ba/vijesti/bih/824935/jasminko-halilovic-se-oprostio-od-oca-senahida-objavio-i-termin-dzenaze|title=Jasminko Halilović se oprostio od oca Senahida: Objavio i termin dženaze|date=25. 4. 2023|website=Dnevni avaz|language=|access-date=9. 8. 2026}}</ref> Senahidov sin, Jasminko Halilović, osnivač je i aktuelni direktor [[Muzej ratnog djetinjstva|Muzeja ratnog djetinjstva]].<ref name=":1" /> == Bibliografija == * ''Bosanskohercegovački dijalektološki zbornik: Govor Tuholja kod Kladnja – knjiga VI'', Institut za jezik, Sarajevo, 1990. * ''Bosanski jezik'', Baština, Sarajevo, 1991. * ''Pravopis bosanskoga jezika'', Preporod, Sarajevo, 1996. * ''Bosanskohercegovački dijalektološki zbornik: Govorni tipovi u međuriječju Neretve i Rijeke dubrovačke – knjiga VII'', Institut za jezik, Sarajevo, 1996. * ''Gnijezdo lijepih riječi: Pravilno – nepravilno u bosanskom jeziku'', Baština, Libris, Sarajevo, 1996. * ''Pravopis bosanskoga jezika: Priručnik za škole'', Dom štampe, Sarajevo, 1999. * ''Gramatika bosanskoga jezika'' (koautorstvo), Dom štampe, Zenica, 2000. * ''Govor grada Sarajeva i razgovorni bosanski jezik'' (koautorstvo), Slavistički komitet, Sarajevo, 2009. [[COBISS|COBISS.BH]] * ''Rječnik bosanskoga jezika'' (koautorstvo), Filozofski fakultet, Sarajevo, 2010. * ''Pravopis bosanskoga jezika'', Slavistički komitet, Sarajevo, 2018. == Reference == <references /> == Vanjski linkovi == {{Wikicitat|Senahid Halilović}} * [http://pravopis.ba Pravopis.ba] * [http://www.xs4all.nl/~eteia/kitabhana/Halilovic_Senahid/index.html Gnijezdo lijepih riječi i kraća savjetodavna djela] {{Članovi ANU BiH}} 8vcneje48ud85yg4riprj2ohv4plhv3 3917359 3917267 2026-08-10T05:02:24Z Tulum387 155909 Proširen članak. 3917359 wikitext text/x-wiki '''Bosnistika''' (poznata i pod nazivom '''bosanske studije''') filološka je i interdisciplinarna naučna disciplina koja se bavi sistemskim i cjelovitim proučavanjem Bosne i Hercegovine, njezinog historijskog, jezičkog, književnog, društvenog, kulturnog i civilizacijskog prostora. U užem, filološkom smislu, fokusira se na bosanski jezik, njegovu historiju, strukturu, razvoj i upotrebu, te na književnost, pisanu baštinu i kulturne fenomene povezane s bosanskohercegovačkim prostorom, zbog čega predstavlja posebnu granu južnoslavenske filologije i slavistike. U širem, savremenom akademskom kontekstu, bosnistika, odnosno bosanske studije, integrišu lingvističke, književnohistorijske, historijske, društvene i kulturološke pristupe radi proučavanja stanovništva, društava, kultura, dijaspore, kulturnog naslijeđa i međusobno povezanih društvenih procesa. Njeno područje interesa nije ograničeno isključivo na granice savremene države Bosne i Hercegovine, niti na institucije unutar nje, već obuhvata i međunarodno proučavanje bosanskohercegovačkih zajednica u širem regionalnom i svjetskom kontekstu.<ref name="Kodrić">Kodrić, S. (2018). Bosnistika – šta je to? Pitanja, problemi i mogućnosti određenja bosnistike u lingvističkim, književnohistorijskim i kulturološkim istraživanjima. Bosnian Studies, 2(1), 11-29.</ref> == Naziv i terminologija == Naziv ''bosnistika'' izveden je iz toponima ''Bosna'', uz sufiks koji označava naučnu oblast ili sistemsko proučavanje određenog predmeta. U domaćoj akademskoj upotrebi termin se najčešće odnosi na filološko proučavanje bosanskog jezika, književnosti i kulture, dok se u širem interdisciplinarnom značenju koristi za proučavanje Bosne i Hercegovine kao historijskog i kulturnog prostora. U međunarodnom akademskom kontekstu prevladava izraz ''bosanske studije'' (eng''. Bosnian Studies'') koji naglašava interdisciplinarnost područja i omogućava njegovo upoređivanje s drugim sličnim oblastima poput srbistike, kroatistike, slovenistike ili balkanistike. Pojam ''bosnologija'' također se povremeno koristi kao sinonim za sistemsko i interdisciplinarno proučavanje Bosne i Hercegovine, iako njegova terminološka upotreba nije u potpunosti ustaljena. U pojedinim kontekstima, bosnologija se pojavljuje kao bliska značenjskom pojmu bosnistike, dok se bosnistika češće koristi kada se želi naglasiti veza s filologijom, jezikom i književnošću. Terminološke razlike djelimično proizlaze iz činjenice da je bosnistika polidisciplinarno područje u razvoju, čije se granice razlikuju ovisno o nacionalnim akademskim tradicijama, univerzitetskim sistemima i metodološkim pristupima. {{Infokutija pisac | ime = Senahid Halilović | slika = | opis_slike = | puno_ime = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1958|03|22}} | mjesto_rođenja = [[Kladanj]], [[NR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2023|04|24|1958|03|22}} | mjesto_smrti = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | zanimanje = [[lingvist]] | jezik = [[bosanski]] | nacionalnost = [[Bošnjak]] | obrazovanje = [[Univerzitet u Beogradu]] | period = | žanr = | poznata_djela = ''Pravopis bosanskoga jezika'' (1996)<br />''Pravopis bosanskoga jezika'' (2018) | supružnik = | djeca = | nagrade = | potpis = | web_stranica = {{URL|Pravopis.ba}} }} '''Senahid Halilović''' (22. mart 1958 – 24. april 2023) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[lingvist]], dijalektolog i [[akademik]], član [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]]. Bavio se proučavanjem bosanskog jezika, posebno dijalektologijom, standardizacijom i normiranjem jezika. Objavio je više od stotinu stručnih i naučnih radova, kao i niz knjiga i jezičkih priručnika. Govorio je [[Ruski jezik|ruski]], [[Njemački jezik|njemački]] i [[engleski jezik]].<ref name="slavistickikomitet.ba" /> Umro je 24. aprila 2023. u Sarajevu.<ref>{{Cite web|url=https://avaz.ba/vijesti/bih/824774/senahid-halilovic-autor-pravopisa-jezika-koji-i-danas-mnogi-osporavaju|title=Senahid Halilović: Autor pravopisa jezika koji i danas mnogi osporavaju|date=25. 4. 2023|website=Dnevni avaz|language=|access-date=9. 8. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/preminuo-akademik-senahid-halilovic-autor-pravopisa-bosanskoga-jezika/230425028|title=Preminuo akademik Senahid Halilović, autor Pravopisa bosanskoga jezika|date=25. 4. 2023|website=Klix.ba|language=|access-date=9. 8. 2026}}</ref> Poznat je po radu na standardizaciji bosanskog jezika, autorstvu i koautorstvu značajnih jezičkih priručnika (Bosanski jezik, Pravopis bosanskog jezika i Gramatika bosanskog jezika). Jedno od najznačanijih djela, Pravopis bosanskog jezika, objavio je 1996, čije je novije izdanje izašlo 2018. Pored normativistike, Halilović je značaj doprinos dao i proučavanju bosanskohercegovačkih govora, istražujući istočnobosanski dijalekt, govor u Tuholju kod Kladnja, te govorne tipove u Poneretvlju i Rijeci dubrovačkoj. == Biografija == Halilović je studirao na Filološkom fakultetu [[Univerzitet u Beogradu|Univerziteta u Beogradu]], gdje je 1980. diplomirao na grupi za južnoslavenske jezike i književnosti. Na istom fakultetu završio je postdiplomski studij 1985 odbranom rada ''Govor Muslimana Tuholja (okolina Kladnja)'', a 1990. odbranio je doktorsku disertaciju na temu ''Hercegovački govorni tipovi u međuriječju Neretve i Dubrovačke rijeke''. Tokom stručnog usavršavanja 1989. boravio je na [[Humboldtov univerzitet u Berlinu|Humboldtovom univerzitetu u Berlinu]]. Školske 1980/1981. radio je kao profesor u Gimnaziji u Kladnju, a krajem 1981. kao novinar u Brčkom. Od 1982. do 1994. bio je zaposlen u Institutu za jezik u Sarajevu, gdje je u Odjeljenju za dijalektologiju napredovao kroz zvanja asistenta, asistenta istraživača i naučnog saradnika. Od 1994. radio je na [[Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu|Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu]], najprije kao docent, od 1996. kao vanredni profesor, a od 2003. kao redovni profesor. Kao univerzitetski profesor i mentor učestvovao je u obrazovanju generacija studenata, magistranata i doktoranada iz oblasti bosnistike i lingvistike. U naučnom radu bavio se različitim područjima lingvistike, posebno [[Dijalektologija|dijalektologijom]], lingvističkom geografijom, sociolingvistikom i normativistikom. Istraživao je istočnobosanski dijalekt i hercegovačke govore Poneretvlja, a učestvovao je u približno dvadeset domaćih i međunarodnih naučnih projekata, među kojima su [[Općeslavenski lingvistički atlas]], [[Evropski lingvistički atlas]] i Bosanskohercegovački lingvistički atlas, kao i projekti ''Jezik u Bosni i Hercegovini'' i ''Rječnik bosanskoga jezika''. Objavio je trinaest knjiga, od kojih osam autorskih i pet koautorskih, te više od stotinu naučnih i stručnih radova. Pod njegovim rukovodstvom realizovan je i projekat istraživanja urbanog govora Sarajeva, čiji je rezultat bila knjiga ''Govor grada Sarajeva i razgovorni bosanski jezik'', objavljena 2009. Tokom karijere bio je odgovorni urednik ''Bosanskohercegovačkog dijalektološkog zbornika'' i član redakcije međunarodnog časopisa ''Socjolingwistyka'' iz Krakova. Bio je i član redakcije Općeslavenskog lingvističkog atlasa pri [[Međunarodni komitet slavista|Međunarodnom komitetu slavista]] u Moskvi, te predsjednik Komisije za Općeslavenski lingvistički atlas pri ANUBiH. Jedan je od osnivača Slavističkog komiteta Bosne i Hercegovine, čiji je predsjednik bio od 2008. do 2021. Za dopisnog člana [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]] izabran je 2018. godine. == Standardizacija bosanskoga jezika == Halilović je jedan od autora čiji rad posebno obrađuje savremeni [[bosanski jezik]]. Među njegovim najpoznatijim djelima iz ove oblasti su ''Bosanski jezik'', ''Pravopis bosanskoga jezika'' i ''Gramatika bosanskoga jezika'', na kojoj je radio kao jedan od tri koautora. === ''Pravopis bosanskoga jezika'' iz 1996. === [[Datoteka:Halilovic.jpg|desno||mini|Pravopis bosanskoga jezika]] ''Pravopis bosanskoga jezika'' objavljen je 1996. u Sarajevu, a Halilović je bio njegov glavni autor i član Pravopisne komisije, koju je činilo osamnaest istaknutih lingvista. Komisija je pravopisna rješenja prihvatila 11. novembra 1995. Djelo je predstavljalo jedan od prvih sistematskih pravopisnih priručnika za standardni bosanski jezik nakon raspada srpskohrvatskog jezičkog standarda, kao i prvi pravopisni priručnik čiji je autor Bošnjak.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/uskoro-novo-izdanje-i-mobilna-aplikacija-pravopisa-bosanskoga-jezika/180411049|title=Uskoro novo izdanje i mobilna aplikacija Pravopisa bosanskoga jezika|date=11. 4. 2018|website=Klix.ba|language=|access-date=9. 8. 2026}}</ref> Njegova osnovna namjera bila je uspostaviti pravopisne norme za bosanski standardni jezik i doprinijeti njegovom zasebnom normiranju u odnosu na hrvatski i srpski standard, uz očuvanje zajedničkih jezičkih osobina.<ref name=":0" /> Karakteristika pravopisne koncepcije jeste ekvidistanca prema hrvatskoj i srpskoj jezičkoj normi u pravopisnim i morfološkim rješenjima, uz normiranje pojedinih oblika povezanih s bosanskom jezičkom tradicijom. Posebno su istaknuti oblici s fonemom ''h'', poput ''me'''h'''ko'', ''la'''h'''ko'', ''ka'''h'''va'' i ''ma'''h'''rama'', koji su povezani s jezičkom tradicijom Bošnjaka, kao i način pisanja pojedinih imena islamske provenijencije, među kojima su ''Allah'' i ''Muhammed''. Pravopisna pravila u velikom su broju slučajeva potkrijepljena primjerima iz djela bošnjačkih pisaca 20. vijeka, među kojima su Hamza Humo, Skender Kulenović i Musa Ćazim Ćatić, kao i drugi autori. ''Pravopis bosanskoga jezika'' imao je značajnu ulogu u oblikovanju normativnog okvira bosanskog standardnog jezika i njegovoj primjeni u obrazovanju, izdavaštvu i javnoj komunikaciji. ==== Kritike ==== Dojam nekih hrvatskih lingvista o ''Pravopisu bosanskoga jezika'' je da se radi o djelu koje slijedi "srpskohrvatski" pravopis iz predratnog doba, ali također mijenja određen broj pravila, zbog sistematskog srbiziranja bosanskog jezika u prošlosti, pa je njegovo djelo i pokušaj ispravljanja toga nasilja nad jezikom i povratka na uglavnom slobodnije normiran jezički izraz bosanskohercegovačkih i bošnjačkih pisaca novijeg doba, s naglaskom na predratne književnike (Muradbegović, Alić, Bašagić, Mulabdić i drugi). Jedan dio srpskih i hrvatskih lingvista osporava kako bosanski jezik, tako i samo ime jezika kojeg pokušavaju zamijeniti sa odrednicom ''bošnjački jezik''. Kritike načina standardizacije bosanskog jezika publikovanjem pravopisa, gramatike i rječnika argumentovano dolaze i od bosanskohercegovačkog lingviste, [[Midhat Riđanović|Midhata Riđanovića]]. === ''Pravopis bosanskog jezika'' iz 2018. === Halilović je nakon 22 godine od prvog ''Pravopisa'' najavio novi ''[[Pravopis bosanskoga jezika (2018)|Pravopis bosanskoga jezika]]'' koristeći zvanični [[web-sajt]] ''Pravopis.ba'' početkom 2018. Novo izdanje pravopisa promovirano je 17. aprila 2018, u velikoj sali [[Stari Grad (Sarajevo)|Općine Stari Grad]]. Halilović novi pravopis smatra osavremenjenim izdanjem, dok za Pravopis iz 1996. tvrdi da je zastario i da ne odgovara trenutnom stanju u bosanskom jeziku. Nedugo zatim, 14. juna 2018, objavljene su besplatne [[Android (operativni sistem)|Android]] i [[iOS]] aplikacije za mobitele, kako je ranije najavljeno. Po izdavanju pravopisa, Halilović je potpisao [[Deklaracija o zajedničkom jeziku|Deklaraciju o zajedničkom jeziku]], dok je na svojoj web-stranici objavio kako smatra da su [[Bosanski jezik|bosanski]], [[Hrvatski jezik|hrvatski]] i [[srpski jezik]] različita imena za jedan isti jezik, te da svako ima pravo svoj jezik imenovati kako hoće. U novom izdanju ''Pravopisa bosanskoga jezika'' posebna pažnja posvećena je rodno osjetljivijoj upotrebi jezika, što se ogleda u većoj zastupljenosti ženskih oblika zanimanja i funkcija u primjerima i pravopisnom rječniku.<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/halilovic-novo-izdanje-pravopisa-bosanskoga-jezika-je-otvorenije-i-osavremenjeno/180416113|title=Halilović: Novo izdanje Pravopisa bosanskoga jezika je otvorenije i osavremenjeno|date=16. 4. 2018|website=Klix.ba|language=|access-date=9. 8. 2026}}</ref> Novo izdanje donijelo je liberalniji pristup pravopisnoj normi, uz veći broj dopuštenih dubleta i veće uvažavanje jezičke upotrebe. Među primjerima navode se oblici poput općina/opština, lako/lahko, meko/mehko, utjecaj/uticaj, prijevod/prevod, te bit ću/biću. Pravopis je proširen i pravilima o bjelini, pisanju simbola i citiranju, kao i obimnim rječnikom skraćenica. Posebna pažnja posvećena je pisanju posuđenica, naročito iz engleskog jezika, pri čemu se za neke riječi dopuštaju i prilagođeni i izvorni oblici. U izradi pravopisa učestvovalo je oko 30 saradnika.<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/bh-lingvisti-novi-pravopis-bosanskoga-jezika-odgovara-danasnjim-potrebama-govornika/180608057|title=Bh. lingvisti: Novi Pravopis bosanskoga jezika odgovara današnjim potrebama govornika|date=8. 6. 2018|website=Klix.ba|language=|access-date=9. 8. 2026}}</ref> Suvremeni kriteriji ne uključuju autorska djela u službene izvore rječničke materije. == Slavistički komitet == Halilović je jedan od osnivača i bivši predsjednik Slavističkog komiteta u BiH.<ref name="slavistickikomitet.ba2" /> Slavistički komitet septembra 2008. zvanično je primljen u Međunarodni slavistički komitet (MSK), svjetsku zajednicu slavističkih udruženja. Pod njegovom organizacijom održani su Bosanskohercegovački slavistički kongresi 2011. i 2015. u Sarajevu, najbrojniji događaji tog tipa u historiji Bosne i Hercegovine, koji su okupili više od 200 slavista širom svijeta.<ref>{{Cite web|url=https://www.unsa.ba/novosti/memoriam-akademik-senahid-halilovic|title=In Memoriam {{!}} Akademik Senahid Halilović|website=Univerzitet u Sarajevu|language=|access-date=9. 8. 2026}}</ref> U biblioteci Bosnistika Slavističkog komiteta BiH koautorisao je knjigu "Govor grada Sarajeva" koja je objavljena 2009. == Smrt i naslijeđe == Senahid Halilović preminuo je u 65. godini u Sarajevu. Komemoracija je održana 27. aprila u [[Narodno pozorište Sarajevo|Narodnom pozorištu Sarajevo]], a istog dana obavljena je dženaza na Gradskom groblju Bare.<ref name=":1">{{Cite web|url=https://avaz.ba/vijesti/bih/824935/jasminko-halilovic-se-oprostio-od-oca-senahida-objavio-i-termin-dzenaze|title=Jasminko Halilović se oprostio od oca Senahida: Objavio i termin dženaze|date=25. 4. 2023|website=Dnevni avaz|language=|access-date=9. 8. 2026}}</ref> Senahidov sin, Jasminko Halilović, osnivač je i aktuelni direktor [[Muzej ratnog djetinjstva|Muzeja ratnog djetinjstva]].<ref name=":1" /> == Bibliografija == * ''Bosanskohercegovački dijalektološki zbornik: Govor Tuholja kod Kladnja – knjiga VI'', Institut za jezik, Sarajevo, 1990. * ''Bosanski jezik'', Baština, Sarajevo, 1991. * ''Pravopis bosanskoga jezika'', Preporod, Sarajevo, 1996. * ''Bosanskohercegovački dijalektološki zbornik: Govorni tipovi u međuriječju Neretve i Rijeke dubrovačke – knjiga VII'', Institut za jezik, Sarajevo, 1996. * ''Gnijezdo lijepih riječi: Pravilno – nepravilno u bosanskom jeziku'', Baština, Libris, Sarajevo, 1996. * ''Pravopis bosanskoga jezika: Priručnik za škole'', Dom štampe, Sarajevo, 1999. * ''Gramatika bosanskoga jezika'' (koautorstvo), Dom štampe, Zenica, 2000. * ''Govor grada Sarajeva i razgovorni bosanski jezik'' (koautorstvo), Slavistički komitet, Sarajevo, 2009. [[COBISS|COBISS.BH]] * ''Rječnik bosanskoga jezika'' (koautorstvo), Filozofski fakultet, Sarajevo, 2010. * ''Pravopis bosanskoga jezika'', Slavistički komitet, Sarajevo, 2018. == Reference == <references /> == Vanjski linkovi == {{Wikicitat|Senahid Halilović}} * [http://pravopis.ba Pravopis.ba] * [http://www.xs4all.nl/~eteia/kitabhana/Halilovic_Senahid/index.html Gnijezdo lijepih riječi i kraća savjetodavna djela] {{Članovi ANU BiH}} pn9rxv11pa7iqnhr6dzw7a90vzh4gsl 3917361 3917359 2026-08-10T05:04:51Z Tulum387 155909 3917361 wikitext text/x-wiki '''Bosnistika''' (poznata i pod nazivom '''bosanske studije''') filološka je i interdisciplinarna naučna disciplina koja se bavi sistemskim i cjelovitim proučavanjem Bosne i Hercegovine, njezinog historijskog, jezičkog, književnog, društvenog, kulturnog i civilizacijskog prostora.<ref>''Određenje bosnistike kao filološke discipline na prvi pogled jednostavno je, ili barem ništa složenije nego određenje npr. kroatistike ili srbistike, odnosno montenegristike. Međutim, već samo poređenje bosnistike te kroatistike, srbistike i montene­gristike, a posebno poređenje mogućih određenja bosnistike u lingvističkim i književnohistorijskim istraživanima ukazuje na naročitu složenost ovog pitanja, odnosno na niz problema koji se javljaju s ovim u vezi. Npr., ako se i složimo da se u lingvistič­koj perspektivi bosnistika bavi bosanskim jezikom, ma kako ga definirali (a što je, ipak, samo jedna mogućnost određenja bosni­stike u lingvistici), postavlja se pitanje čime se to bosnistika bavi u književnohistorijskoj perspektivi, tj. koja je to književnost ili koje su to književnosti kojima se bavi bosnistika u književno­historijskim istraživanjima, npr. bošnjačka ili bosanskohercego­vačka književnost, ili neka druga, treća..., i zašto? Iako ni lingvi­stički pristup nije lišen mogućih otvorenih pitanja u određenju bosnistike, posebne probleme otvara, dakle, književni aspekt bosnistike, što ne treba čuditi jer je pitanje određenja književno­sti u Bosni i Hercegovini i samo po sebi izrazito složeno. Pritom, bez određenja bosnistike i u književnohistorijskoj perspektivi, nije moguće ni potpunije određenje bosnistike u lingvističkoj perspektivi, a naročito ne cjelovito određenje bosnistike kao fi­lološke discipline. A to je upravo ono čemu teži predloženi rad – cjelovito odrediti bosnistiku kao filološku disciplinu, uzima­jući u obzir i lingvistički, ali i vrlo složeni književnohistorij­ski te, konačno, i još složeniji kulturološki aspekt ovog pitanja i problema, i to kako pojedinačno, tako i s obzirom na njihove složene međusobne veze i odnose. Riječ je, dakle, o nastojanju u smjeru holističkog određenja bosnistike, a što je pitanje od fun­damentalne važnosti za bosnistiku kao takvu''. Sažetak, Sanjin Kodrić, Bosnisitka, Vol. 30 Br. 2 (2022): Lingua Montenegrina, https://linguamontenegrina.me/index.php/lm/article/view/957</ref> U užem, filološkom smislu, fokusira se na bosanski jezik, njegovu historiju, strukturu, razvoj i upotrebu, te na književnost, pisanu baštinu i kulturne fenomene povezane s bosanskohercegovačkim prostorom, zbog čega predstavlja posebnu granu južnoslavenske filologije i slavistike. U širem, savremenom akademskom kontekstu, bosnistika, odnosno bosanske studije, integrišu lingvističke, književnohistorijske, historijske, društvene i kulturološke pristupe radi proučavanja stanovništva, društava, kultura, dijaspore, kulturnog naslijeđa i međusobno povezanih društvenih procesa. Njeno područje interesa nije ograničeno isključivo na granice savremene države Bosne i Hercegovine, niti na institucije unutar nje, već obuhvata i međunarodno proučavanje bosanskohercegovačkih zajednica u širem regionalnom i svjetskom kontekstu.<ref name="Kodrić">Kodrić, S. (2018). Bosnistika – šta je to? Pitanja, problemi i mogućnosti određenja bosnistike u lingvističkim, književnohistorijskim i kulturološkim istraživanjima. Bosnian Studies, 2(1), 11-29.</ref> == Naziv i terminologija == Naziv ''bosnistika'' izveden je iz toponima ''Bosna'', uz sufiks koji označava naučnu oblast ili sistemsko proučavanje određenog predmeta. U domaćoj akademskoj upotrebi termin se najčešće odnosi na filološko proučavanje bosanskog jezika, književnosti i kulture, dok se u širem interdisciplinarnom značenju koristi za proučavanje Bosne i Hercegovine kao historijskog i kulturnog prostora. U međunarodnom akademskom kontekstu prevladava izraz ''bosanske studije'' (eng''. Bosnian Studies'') koji naglašava interdisciplinarnost područja i omogućava njegovo upoređivanje s drugim sličnim oblastima poput srbistike, kroatistike, slovenistike ili balkanistike. Pojam ''bosnologija'' također se povremeno koristi kao sinonim za sistemsko i interdisciplinarno proučavanje Bosne i Hercegovine, iako njegova terminološka upotreba nije u potpunosti ustaljena. U pojedinim kontekstima, bosnologija se pojavljuje kao bliska značenjskom pojmu bosnistike, dok se bosnistika češće koristi kada se želi naglasiti veza s filologijom, jezikom i književnošću. Terminološke razlike djelimično proizlaze iz činjenice da je bosnistika polidisciplinarno područje u razvoju, čije se granice razlikuju ovisno o nacionalnim akademskim tradicijama, univerzitetskim sistemima i metodološkim pristupima. {{Infokutija pisac | ime = Senahid Halilović | slika = | opis_slike = | puno_ime = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1958|03|22}} | mjesto_rođenja = [[Kladanj]], [[NR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2023|04|24|1958|03|22}} | mjesto_smrti = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | zanimanje = [[lingvist]] | jezik = [[bosanski]] | nacionalnost = [[Bošnjak]] | obrazovanje = [[Univerzitet u Beogradu]] | period = | žanr = | poznata_djela = ''Pravopis bosanskoga jezika'' (1996)<br />''Pravopis bosanskoga jezika'' (2018) | supružnik = | djeca = | nagrade = | potpis = | web_stranica = {{URL|Pravopis.ba}} }} '''Senahid Halilović''' (22. mart 1958 – 24. april 2023) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[lingvist]], dijalektolog i [[akademik]], član [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]]. Bavio se proučavanjem bosanskog jezika, posebno dijalektologijom, standardizacijom i normiranjem jezika. Objavio je više od stotinu stručnih i naučnih radova, kao i niz knjiga i jezičkih priručnika. Govorio je [[Ruski jezik|ruski]], [[Njemački jezik|njemački]] i [[engleski jezik]].<ref name="slavistickikomitet.ba" /> Umro je 24. aprila 2023. u Sarajevu.<ref>{{Cite web|url=https://avaz.ba/vijesti/bih/824774/senahid-halilovic-autor-pravopisa-jezika-koji-i-danas-mnogi-osporavaju|title=Senahid Halilović: Autor pravopisa jezika koji i danas mnogi osporavaju|date=25. 4. 2023|website=Dnevni avaz|language=|access-date=9. 8. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/preminuo-akademik-senahid-halilovic-autor-pravopisa-bosanskoga-jezika/230425028|title=Preminuo akademik Senahid Halilović, autor Pravopisa bosanskoga jezika|date=25. 4. 2023|website=Klix.ba|language=|access-date=9. 8. 2026}}</ref> Poznat je po radu na standardizaciji bosanskog jezika, autorstvu i koautorstvu značajnih jezičkih priručnika (Bosanski jezik, Pravopis bosanskog jezika i Gramatika bosanskog jezika). Jedno od najznačanijih djela, Pravopis bosanskog jezika, objavio je 1996, čije je novije izdanje izašlo 2018. Pored normativistike, Halilović je značaj doprinos dao i proučavanju bosanskohercegovačkih govora, istražujući istočnobosanski dijalekt, govor u Tuholju kod Kladnja, te govorne tipove u Poneretvlju i Rijeci dubrovačkoj. == Biografija == Halilović je studirao na Filološkom fakultetu [[Univerzitet u Beogradu|Univerziteta u Beogradu]], gdje je 1980. diplomirao na grupi za južnoslavenske jezike i književnosti. Na istom fakultetu završio je postdiplomski studij 1985 odbranom rada ''Govor Muslimana Tuholja (okolina Kladnja)'', a 1990. odbranio je doktorsku disertaciju na temu ''Hercegovački govorni tipovi u međuriječju Neretve i Dubrovačke rijeke''. Tokom stručnog usavršavanja 1989. boravio je na [[Humboldtov univerzitet u Berlinu|Humboldtovom univerzitetu u Berlinu]]. Školske 1980/1981. radio je kao profesor u Gimnaziji u Kladnju, a krajem 1981. kao novinar u Brčkom. Od 1982. do 1994. bio je zaposlen u Institutu za jezik u Sarajevu, gdje je u Odjeljenju za dijalektologiju napredovao kroz zvanja asistenta, asistenta istraživača i naučnog saradnika. Od 1994. radio je na [[Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu|Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu]], najprije kao docent, od 1996. kao vanredni profesor, a od 2003. kao redovni profesor. Kao univerzitetski profesor i mentor učestvovao je u obrazovanju generacija studenata, magistranata i doktoranada iz oblasti bosnistike i lingvistike. U naučnom radu bavio se različitim područjima lingvistike, posebno [[Dijalektologija|dijalektologijom]], lingvističkom geografijom, sociolingvistikom i normativistikom. Istraživao je istočnobosanski dijalekt i hercegovačke govore Poneretvlja, a učestvovao je u približno dvadeset domaćih i međunarodnih naučnih projekata, među kojima su [[Općeslavenski lingvistički atlas]], [[Evropski lingvistički atlas]] i Bosanskohercegovački lingvistički atlas, kao i projekti ''Jezik u Bosni i Hercegovini'' i ''Rječnik bosanskoga jezika''. Objavio je trinaest knjiga, od kojih osam autorskih i pet koautorskih, te više od stotinu naučnih i stručnih radova. Pod njegovim rukovodstvom realizovan je i projekat istraživanja urbanog govora Sarajeva, čiji je rezultat bila knjiga ''Govor grada Sarajeva i razgovorni bosanski jezik'', objavljena 2009. Tokom karijere bio je odgovorni urednik ''Bosanskohercegovačkog dijalektološkog zbornika'' i član redakcije međunarodnog časopisa ''Socjolingwistyka'' iz Krakova. Bio je i član redakcije Općeslavenskog lingvističkog atlasa pri [[Međunarodni komitet slavista|Međunarodnom komitetu slavista]] u Moskvi, te predsjednik Komisije za Općeslavenski lingvistički atlas pri ANUBiH. Jedan je od osnivača Slavističkog komiteta Bosne i Hercegovine, čiji je predsjednik bio od 2008. do 2021. Za dopisnog člana [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]] izabran je 2018. godine. == Standardizacija bosanskoga jezika == Halilović je jedan od autora čiji rad posebno obrađuje savremeni [[bosanski jezik]]. Među njegovim najpoznatijim djelima iz ove oblasti su ''Bosanski jezik'', ''Pravopis bosanskoga jezika'' i ''Gramatika bosanskoga jezika'', na kojoj je radio kao jedan od tri koautora. === ''Pravopis bosanskoga jezika'' iz 1996. === [[Datoteka:Halilovic.jpg|desno||mini|Pravopis bosanskoga jezika]] ''Pravopis bosanskoga jezika'' objavljen je 1996. u Sarajevu, a Halilović je bio njegov glavni autor i član Pravopisne komisije, koju je činilo osamnaest istaknutih lingvista. Komisija je pravopisna rješenja prihvatila 11. novembra 1995. Djelo je predstavljalo jedan od prvih sistematskih pravopisnih priručnika za standardni bosanski jezik nakon raspada srpskohrvatskog jezičkog standarda, kao i prvi pravopisni priručnik čiji je autor Bošnjak.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/uskoro-novo-izdanje-i-mobilna-aplikacija-pravopisa-bosanskoga-jezika/180411049|title=Uskoro novo izdanje i mobilna aplikacija Pravopisa bosanskoga jezika|date=11. 4. 2018|website=Klix.ba|language=|access-date=9. 8. 2026}}</ref> Njegova osnovna namjera bila je uspostaviti pravopisne norme za bosanski standardni jezik i doprinijeti njegovom zasebnom normiranju u odnosu na hrvatski i srpski standard, uz očuvanje zajedničkih jezičkih osobina.<ref name=":0" /> Karakteristika pravopisne koncepcije jeste ekvidistanca prema hrvatskoj i srpskoj jezičkoj normi u pravopisnim i morfološkim rješenjima, uz normiranje pojedinih oblika povezanih s bosanskom jezičkom tradicijom. Posebno su istaknuti oblici s fonemom ''h'', poput ''me'''h'''ko'', ''la'''h'''ko'', ''ka'''h'''va'' i ''ma'''h'''rama'', koji su povezani s jezičkom tradicijom Bošnjaka, kao i način pisanja pojedinih imena islamske provenijencije, među kojima su ''Allah'' i ''Muhammed''. Pravopisna pravila u velikom su broju slučajeva potkrijepljena primjerima iz djela bošnjačkih pisaca 20. vijeka, među kojima su Hamza Humo, Skender Kulenović i Musa Ćazim Ćatić, kao i drugi autori. ''Pravopis bosanskoga jezika'' imao je značajnu ulogu u oblikovanju normativnog okvira bosanskog standardnog jezika i njegovoj primjeni u obrazovanju, izdavaštvu i javnoj komunikaciji. ==== Kritike ==== Dojam nekih hrvatskih lingvista o ''Pravopisu bosanskoga jezika'' je da se radi o djelu koje slijedi "srpskohrvatski" pravopis iz predratnog doba, ali također mijenja određen broj pravila, zbog sistematskog srbiziranja bosanskog jezika u prošlosti, pa je njegovo djelo i pokušaj ispravljanja toga nasilja nad jezikom i povratka na uglavnom slobodnije normiran jezički izraz bosanskohercegovačkih i bošnjačkih pisaca novijeg doba, s naglaskom na predratne književnike (Muradbegović, Alić, Bašagić, Mulabdić i drugi). Jedan dio srpskih i hrvatskih lingvista osporava kako bosanski jezik, tako i samo ime jezika kojeg pokušavaju zamijeniti sa odrednicom ''bošnjački jezik''. Kritike načina standardizacije bosanskog jezika publikovanjem pravopisa, gramatike i rječnika argumentovano dolaze i od bosanskohercegovačkog lingviste, [[Midhat Riđanović|Midhata Riđanovića]]. === ''Pravopis bosanskog jezika'' iz 2018. === Halilović je nakon 22 godine od prvog ''Pravopisa'' najavio novi ''[[Pravopis bosanskoga jezika (2018)|Pravopis bosanskoga jezika]]'' koristeći zvanični [[web-sajt]] ''Pravopis.ba'' početkom 2018. Novo izdanje pravopisa promovirano je 17. aprila 2018, u velikoj sali [[Stari Grad (Sarajevo)|Općine Stari Grad]]. Halilović novi pravopis smatra osavremenjenim izdanjem, dok za Pravopis iz 1996. tvrdi da je zastario i da ne odgovara trenutnom stanju u bosanskom jeziku. Nedugo zatim, 14. juna 2018, objavljene su besplatne [[Android (operativni sistem)|Android]] i [[iOS]] aplikacije za mobitele, kako je ranije najavljeno. Po izdavanju pravopisa, Halilović je potpisao [[Deklaracija o zajedničkom jeziku|Deklaraciju o zajedničkom jeziku]], dok je na svojoj web-stranici objavio kako smatra da su [[Bosanski jezik|bosanski]], [[Hrvatski jezik|hrvatski]] i [[srpski jezik]] različita imena za jedan isti jezik, te da svako ima pravo svoj jezik imenovati kako hoće. U novom izdanju ''Pravopisa bosanskoga jezika'' posebna pažnja posvećena je rodno osjetljivijoj upotrebi jezika, što se ogleda u većoj zastupljenosti ženskih oblika zanimanja i funkcija u primjerima i pravopisnom rječniku.<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/halilovic-novo-izdanje-pravopisa-bosanskoga-jezika-je-otvorenije-i-osavremenjeno/180416113|title=Halilović: Novo izdanje Pravopisa bosanskoga jezika je otvorenije i osavremenjeno|date=16. 4. 2018|website=Klix.ba|language=|access-date=9. 8. 2026}}</ref> Novo izdanje donijelo je liberalniji pristup pravopisnoj normi, uz veći broj dopuštenih dubleta i veće uvažavanje jezičke upotrebe. Među primjerima navode se oblici poput općina/opština, lako/lahko, meko/mehko, utjecaj/uticaj, prijevod/prevod, te bit ću/biću. Pravopis je proširen i pravilima o bjelini, pisanju simbola i citiranju, kao i obimnim rječnikom skraćenica. Posebna pažnja posvećena je pisanju posuđenica, naročito iz engleskog jezika, pri čemu se za neke riječi dopuštaju i prilagođeni i izvorni oblici. U izradi pravopisa učestvovalo je oko 30 saradnika.<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/bh-lingvisti-novi-pravopis-bosanskoga-jezika-odgovara-danasnjim-potrebama-govornika/180608057|title=Bh. lingvisti: Novi Pravopis bosanskoga jezika odgovara današnjim potrebama govornika|date=8. 6. 2018|website=Klix.ba|language=|access-date=9. 8. 2026}}</ref> Suvremeni kriteriji ne uključuju autorska djela u službene izvore rječničke materije. == Slavistički komitet == Halilović je jedan od osnivača i bivši predsjednik Slavističkog komiteta u BiH.<ref name="slavistickikomitet.ba2" /> Slavistički komitet septembra 2008. zvanično je primljen u Međunarodni slavistički komitet (MSK), svjetsku zajednicu slavističkih udruženja. Pod njegovom organizacijom održani su Bosanskohercegovački slavistički kongresi 2011. i 2015. u Sarajevu, najbrojniji događaji tog tipa u historiji Bosne i Hercegovine, koji su okupili više od 200 slavista širom svijeta.<ref>{{Cite web|url=https://www.unsa.ba/novosti/memoriam-akademik-senahid-halilovic|title=In Memoriam {{!}} Akademik Senahid Halilović|website=Univerzitet u Sarajevu|language=|access-date=9. 8. 2026}}</ref> U biblioteci Bosnistika Slavističkog komiteta BiH koautorisao je knjigu "Govor grada Sarajeva" koja je objavljena 2009. == Smrt i naslijeđe == Senahid Halilović preminuo je u 65. godini u Sarajevu. Komemoracija je održana 27. aprila u [[Narodno pozorište Sarajevo|Narodnom pozorištu Sarajevo]], a istog dana obavljena je dženaza na Gradskom groblju Bare.<ref name=":1">{{Cite web|url=https://avaz.ba/vijesti/bih/824935/jasminko-halilovic-se-oprostio-od-oca-senahida-objavio-i-termin-dzenaze|title=Jasminko Halilović se oprostio od oca Senahida: Objavio i termin dženaze|date=25. 4. 2023|website=Dnevni avaz|language=|access-date=9. 8. 2026}}</ref> Senahidov sin, Jasminko Halilović, osnivač je i aktuelni direktor [[Muzej ratnog djetinjstva|Muzeja ratnog djetinjstva]].<ref name=":1" /> == Bibliografija == * ''Bosanskohercegovački dijalektološki zbornik: Govor Tuholja kod Kladnja – knjiga VI'', Institut za jezik, Sarajevo, 1990. * ''Bosanski jezik'', Baština, Sarajevo, 1991. * ''Pravopis bosanskoga jezika'', Preporod, Sarajevo, 1996. * ''Bosanskohercegovački dijalektološki zbornik: Govorni tipovi u međuriječju Neretve i Rijeke dubrovačke – knjiga VII'', Institut za jezik, Sarajevo, 1996. * ''Gnijezdo lijepih riječi: Pravilno – nepravilno u bosanskom jeziku'', Baština, Libris, Sarajevo, 1996. * ''Pravopis bosanskoga jezika: Priručnik za škole'', Dom štampe, Sarajevo, 1999. * ''Gramatika bosanskoga jezika'' (koautorstvo), Dom štampe, Zenica, 2000. * ''Govor grada Sarajeva i razgovorni bosanski jezik'' (koautorstvo), Slavistički komitet, Sarajevo, 2009. [[COBISS|COBISS.BH]] * ''Rječnik bosanskoga jezika'' (koautorstvo), Filozofski fakultet, Sarajevo, 2010. * ''Pravopis bosanskoga jezika'', Slavistički komitet, Sarajevo, 2018. == Reference == <references /> == Vanjski linkovi == {{Wikicitat|Senahid Halilović}} * [http://pravopis.ba Pravopis.ba] * [http://www.xs4all.nl/~eteia/kitabhana/Halilovic_Senahid/index.html Gnijezdo lijepih riječi i kraća savjetodavna djela] {{Članovi ANU BiH}} q0f3qhnmd6lmnoyd507ego1zow9f8ke Skupština Republike Bosne i Hercegovine 0 503015 3917294 3902178 2026-08-09T15:48:22Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 3 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917294 wikitext text/x-wiki {{Infokutija parlament | ime = Skupština Republike<br>Bosne i Hercegovine | izvorno_ime = | ime_transkripcija = | boja_pozadine = #003e9e | saziv = [[Saziv Skupštine Republike Bosne i Hercegovine|Saziv]] | logo = Coat of arms of Bosnia and Herzegovina (1992–1998).svg | logo_širina = 100px | logo_opis = [[Grb Republike Bosne i Hercegovine]] | vrsta = [[Dvodomni sistem]] | domovi = [[Vijeće građana Skupštine Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće građana]]<br>[[Vijeće općina Skupštine Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće općina]] | ograničenje_mandata = 4 godine | osnovano = 8. april 1992. | raspušteno = 27. august 1996. | prethodnik = [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupština SR BiH]] | sljedbenik = [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarna skupština BiH]] | početak_saziva = | lider1_vrsta = [[Predsjednik Skupštine Republike Bosne i Hercegovine|Predsjednik Skupštine]] | lider1 = [[Miro Lazović]] | stranka1 = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] | datum_izbora1 = | lider2_vrsta = Potpredsjednik Skupštine | lider2 = [[Mariofil Ljubić]] | stranka2 = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] | datum_izbora2 = | lider3_vrsta = [[Vijeće građana Skupštine Republike Bosne i Hercegovine#Spisak predsjednika|Predsjednik Vijeća građana]] | lider3 = [[Abdulah Konjicija]] | stranka3 = [[Stranka demokratske akcije|SDA]] | datum_izbora3 = | lider4_vrsta = [[Vijeće općina Skupštine Republike Bosne i Hercegovine#Spisak predsjednika|Predsjednik Vijeća općina]] | lider4 = [[Petko Čančar]] | stranka4 = | datum_izbora4 = | lider5_vrsta = Generalni sekretar | lider5 = [[Avdo Čampara]] | stranka5 = [[Stranka demokratske akcije|SDA]] | datum_izbora5 = | lider6_vrsta = | lider6 = | stranka6 = | datum_izbora6 = | zastupnici = 240 (ukupno) | dom1 = [[Vijeće građana Skupštine Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće građana]] | dom2 = [[Vijeće općina Skupštine Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće općina]] | struktura1 = SR Bosnia and Herzegovina Chamber of Citizens 1990.svg | struktura1_rez = 200px | struktura1_alt = Vijeće građana | struktura2 = SR Bosnia and Herzegovina Chamber of Municipalities 1990.svg | struktura2_rez = 200px | struktura2_alt = Vijeće općina | političke_grupe1 = {{legend|#00A859|[[Stranka demokratske akcije|SDA]]: 43}} {{legend|#38659C|[[Srpska demokratska stranka|SDS]]: 34}} {{legend|#0064AA|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]: 21}} {{legend|#DD0000|[[Savez komunista Bosne i Hercegovine|SKBiH-SDP]]: 15}} {{legend|#F08080|[[Savez reformskih snaga Jugoslavije|SRSJ]]: 12}} {{legend|#FF7F50|[[Savez Socijalističke Omladine Bosne i Hercegovine|SSO BiH]]-[[Demokratski savez Zelenih|DSZ]]: 2}} {{legend|#008000|[[Muslimanska bošnjačka organizacija|MBO]]: 2}} {{legend|#FFFF00|[[Demokratski socijalistički savez Bosne i Hercegovine|DSS BiH]]: 1}} | političke_grupe2 = {{legend|#00A859|[[Stranka demokratske akcije|SDA]]: 43}} {{legend|#38659C|[[Srpska demokratska stranka|SDS]]: 38}} {{legend|#0064AA|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]: 23}} {{legend|#DD0000|[[Savez komunista Bosne i Hercegovine|SKBiH-SDP]]: 4}} {{legend|#F08080|[[Savez reformskih snaga Jugoslavije|SRSJ]]: 1}} {{legend|#FFFF00|[[Srpski pokret obnove|SPO]]: 1}} | odbori1 = | odbori2 = | zajednički_odbori = | izborni_sistem1 = | izborni_sistem2 = | posljednji_izbori1 = | posljednji_izbori2 = | posljednji_izbori3 = [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|18. novembar 1990.]] | sljedeći_izbori1 = | sljedeći_izbori2 = | sljedeći_izbori3 = | prostor_zasjedanja = | zasjedanja_rez = 200px | zasjedanja_alt = | mjesto_zasjedanja = [[Zgrada Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zgrada Skupštine]], [[Sarajevo]] | web-stranica = | fusnote = }} '''Skupština Republike Bosne i Hercegovine''' bila je najviše zakonodavno tijelo [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]] ustanovljeno [[Ustav Republike Bosne i Hercegovine|Ustavom Republike BiH]]. Sastojala se od dva doma (vijeća): [[Vijeće građana Skupštine Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće građana]] sa 130 predstavnika i [[Vijeće općina Skupštine Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće općina]] sa 110 predstavnika, po jedan za svaku općinu i grad u državi. Skupština Republike BiH je 8. aprila 1992. naslijedila [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupštinu SR BiH]], kada je na sjednici [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine]] donesena odluka o promjeni naziva Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina u novo ime - [[Republika Bosna i Hercegovina]].<ref name=":1">{{Cite web|url=https://hrcak.srce.hr/file/28970|title=Dokumenti Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine 1991 - 1994.|last=Šimić|first=Tomo|date=2006|website=hrcak.srce.hr|publisher=Hrčak Srce|access-date=20. 1. 2024}}</ref> Skupština je u ratnom periodu, do potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]], održala 19 sjednica. U radu Skupštine učestvovalo je osam parlamentarnih stranaka i dva nezavisna poslanika. [[Predsjednik Skupštine Republike Bosne i Hercegovine|Predsjednik Skupštine]] u tom periodu bio je [[Miro Lazović]]. Posljednja sjednica Skupštine održana je 27. augusta 1996, prije [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996.|prvih poslijeratnih izbora]] za [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine]].<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/Content/Read/183?title=Parlamentarizam-u-Bosni-i-Hercegovini-u-uslovima-politi%C4%8Dkog-pluralizma-(1990.%E2%80%931995.)|title=Parlamentarizam u Bosni i Hercegovini u uslovima političkog pluralizma (1990.–1995.)|website=www.parlament.ba|access-date=20. 1. 2024|archive-date=20. 1. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240120031233/https://www.parlament.ba/Content/Read/183?title=Parlamentarizam-u-Bosni-i-Hercegovini-u-uslovima-politi%C4%8Dkog-pluralizma-(1990.%E2%80%931995.)|url-status=dead}}</ref> == Historija == === Uvod === {{Glavni|Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine}} U intervalu između 1980. koju je obilježila [[smrt Josipa Broza Tita]] i 1989. kada se raspao [[Savez komunista Jugoslavije]] na [[Četrnaesti kongres Saveza komunist Jugoslavije|Četrnaestom (vanrednom) kongresu]], u svim [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija#Teritorijalna podjela|jugoslavenskim republikama]] pojavljivale su se različite političke opcije, udruženja i pokreti. U [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosni i Hercegovini]] intenzivniji [[Pluralizam|pluralistički]] interesi javno su se iskazali nakon [[Deseti kongres Saveza komunista Bosne i Hercegovine|Desetog kongresa Saveza komunista Bosne i Hercegovine]]. Ozbiljno pripremanje novih političkih stranaka odvijalo se još u vrijeme kada su se u redovima [[Savez komunista Bosne i Hercegovine|Saveza komunista Bosne i Hercegovine]] vodile debate da li uopće dozvoliti stranke na nacionalnoj osnovi. Već u proljeće 1990. počele su nastajati prve političke stranke na nacionalnoj osnovi: 26. maja 1990. [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] (SDA), 12. jula 1990. [[Srpska demokratska stranka|Srpske demokratske stranke]] (SDS) i 18. augusta 1990. [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatske demokratske zajednice BiH]] (HDZ BiH). Osim ovih stranaka, pojavile su se i stranke ljevice: Savez komunista – Socijalistička demokratska partija (SK BiH pod novim imenom), [[Demokratski socijalistički savez Bosne i Hercegovine|Demokratski socijalistički savez BiH]] i [[Savez reformskih snaga Jugoslavije|Savez reformskih snaga]]. Uvođenje višestranačkog političkog sistema u SR Bosni i Hercegovini i održavanje višestranačkih izbora stvorene su usvajanjem amandmana na [[Ustav Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] donesenih u julu 1990. Zagarantirana je sloboda političkog organiziranja i djelovanja, a zabranjeno organiziranje i djelovanje usmjereno na nasilno rušenje ustavog poretka. Također, utvrđeno je da građani na osnovu općeg i jednakog biračkog prava, neposrednim i tajnim glasanjem biraju predstavnike u skupštine društveno-političkih zajednica na mandat od četiri godine.<ref name=":0" /> Tim amandmanima [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] reorganizirana je u dva vijeća: [[Vijeće građana Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće građana]] za koje se neposredno biralo 130 poslanika i [[Vijeće općina Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće općina]] u koje svaka općina i gradska zajednica biraju po jednog poslanika. Skupština SR BiH bila je ovlaštena da bira i razrješava člana [[Predsjedništvo SFRJ|Predsjedništva SFRJ]] iz Bosne i Hercegovine tajnim glasanjem, na prijedlog [[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]], uz prethodno neposredno izjašnjavanje građana. Taj izborni postupak bio je prvi put primijenjen 1989, kada je na upražnjeno mjesto člana [[Predsjedništvo SFRJ|Predsjedništva SFRJ]] iz SR BiH izabran [[Bogić Bogićević]]. Također je uređeno da sedmočlano Predsjedništvo SR BiH biraju građani direktno, općim i tajnim glasanjem na četiri godine uz mogućnost za još jedan uzastopni mandat.<ref name=":0" /> === Prvi višestranački izbori === {{Glavni|Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.}} [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|Opći izbori u SR BiH]] održani 18. novembra 1990. raspisani su na osnovu Odluke predsjednika Skupštine SR BiH istovremeno za članove [[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] i za [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupštinu]] [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR BiH]]. Pri registraciji birača primijenjena je pasivna registracija na nivou općine, na osnovu podataka koje su građani prijavljivali prilikom prijave stalnog mjesta boravka. Ukupan broj građana upisanih u opće biračke spiskove bio je 3.033.921, od čega 100.432 na privremenom radu u inozemstvu. Da bi bili legitimni, bilo je potrebno da na izbore izađe više od 50% birača upisanih u opće biračke spiskove.<ref name=":0" /> Za izbor članova Predsjedništva SR BiH bile su formirane četiri kandidatske liste (štampane kao dijelovi ogromnog glasačkog lista), i to na kojima su bili: kandidati [[Muslimani (narod)|Muslimani]], [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbi]], [[Hrvati]] i [["Ostali" u Bosni i Hercegovini|Ostali]] koji se nisu nacionalno izjasnili ili su pripadali drugim narodima. Za članove Predsjedništva izabrani su oni koji su dobili relativnu većinu iz svakog naroda. [[Predsjednik Predsjedništva Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Predsjednik Predsjedništva SR BiH]] postao je [[Alija Izetbegović]]. Izbor 240 poslanika u dva doma Skupštine morao je odražavati zastupljenost [[Konstitutivni narod|konstitutivnih naroda]] u Bosni i Hercegovini prema [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1981.|popisu iz 1981]], uz dozvoljeno odstupanje +/-15%. Na izbore je od 43 registrirane stranke izašlo, samostalno ili u koalicijama, njih 15. Uvjerljivom većinom pobijedile su [[Stranka demokratske akcije|SDA]], [[Srpska demokratska stranka|SDS]] i [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] sa 84% poslaničkih mandata u skupštini, 75,5% odborničkih mandata u općinskim skupštinama, te 60,83% odborničkih mandata u [[Gradsko vijeće Sarajeva|Skupštini grada Sarajeva]]. Za predsjednika Skupštine SR BiH izabran je [[Momčilo Krajišnik]], a za [[Predsjednik Vlade Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|predsjednika Vlade]] [[Jure Pelivan]].<ref name=":0" /> Na osnovu takvih izbornih rezultata, stvorena je koalicija tri političke stranke s nacionalnim predznakom na prostoru Bosne i Hercegovine. Međutim, već na prvim sjednicama jasno su se pokazale duboke razlike u rješavanju otvorenih pitanja. Njihovi politički interesi bili su dijametralno suprotni, prije svega u vezi s najvažnijim pitanjima suverenosti državne vlasti.<ref name=":0" /> === Predratni period === [[Datoteka:Glasački listić - Referendum o nezavisnosti BiH.png|mini|205x205piksel|Izgled glasačkog listića za referendum o nezavisnosti.]] {{Glavni|Raspad Jugoslavije|Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine}} Nakon izbora 1990, otvorena politička razmimoilaženja nastavljena su u političkim predstavničkim tijelima Bosne i Hercegovine. To je bilo vrijeme [[Raspad Jugoslavije|raspada Jugoslavije]] i intenzivnih pregovora šest predsjednika republičkih predsjedništava koji nisu mogli naći izlaz iz duboke jugoslavenske krize. Nepunu godinu dana nakon prvih višestranačkih izbora u Bosni i Hercegovini, [[Rat u Hrvatskoj|prva ratna dešavanja]] koja su se već uveliko događala u [[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatskoj]] prenesena su u [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]]. Prvo bosanskohercegovačko mjesto koje je već u septembru 1991. napadnuto od strane [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] (JNA) bilo je selo [[Ravno]] na krajnjem jugu [[Hercegovina|Hercegovine]]. [[Raspad Jugoslavije]] pratio je i proces formiranja paralelnih struktura vlasti. Na [[Pale (RS)|Palama]], blizu [[Sarajevo|Sarajeva]], 24. oktobra 1991. formirana je [[Narodna skupština Republike Srpske|Skupština srpskog naroda u Bosni i Hercegovini]]. Ova skupština je 9. januara 1992. usvojila i [[s:Deklaracija o proglašenju Republike srpskog naroda u Bosni i Hercegovini|Deklaraciju o proglašenju Republike srpskog naroda u Bosni i Hercegovini]], a ime je 12. augusta iste godine promijenjenila u [[Republika Srpska (1992–1995)|Republika Srpska]]. U [[Grude|Grudama]] je 18. novembra 1991. proglašena [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna#Historija|Hrvatska zajednica Herceg-Bosna]], koja je prerasla [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu]] 28. augusta 1993.<ref name=":0" /> [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina (1992–1998).svg|mini|204x204piksel|Izgled [[Zastava Bosne i Hercegovine#Zastava Bosne i Hercegovine 1992-98.|zastave Republike Bosne i Hercegovine]], usvojene 4.maja 1992. nakon proglašenja nezavisnosti.]] Krajem 1991. odlučivalo se o sudbini Jugoslavije i u okviru međunarodne zajednice. Nakon [[Mirovna konferencija o Jugoslaviji|Mirovne konferencije o Jugoslaviji]], održane 5. novembra 1991. godine u [[Den Haag]]u, [[Arbitražna komisija Mirovne konferencije o Jugoslaviji|Arbitražna komisija]] konačno je javno ocijenila da se radi o disoluciji (raspadu), a ne secesiji (otcjepljenjem) pojedinih država članica [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]], što je značilo da ona nema više pravni identitet. [[Evropska ekonomska zajednica|Evropska zajednica]] donijela je Deklaraciju o Jugoslaviji 16. decembra 1991, s pozivom svim jugoslavenskim republikama da do 23. decembra 1991. apliciraju za nezavisan državni status. Predsjedništvo SR Bosne i Hercegovine je 20. decembra 1991. donijelo Odluku o podnošenju zahtjeva za priznavanje SR Bosne i Hercegovine kao nezavisne države, uz napomenu da ova odluka nije imala podršku srpskih članova Predsjedništva. Međutim, na osnovu izvještaja Arbitražne komisije, međunarodno priznanje Bosne i Hercegovine uslovljeno je provođenjem općeg referenduma pod međunarodnom kontrolom. U skladu s tim, [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupština SR Bosne i Hercegovine]] je na zajedničkoj sjednici oba vijeća, 25. januara 1992, donijela Odluku o raspisivanju republičkog referenduma o suverenosti i nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Ni ova odluka nije dobila podršku većeg broja predstavnika srpskog naroda, koji su tada i napustili Skupštinu.<ref name=":0" /> [[Datoteka:Bosnia_Herzegovina_Ethnic_1991.png|desno|mini|194x194piksel|Etnička kompozicija stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.]] [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine]] održan je 29. februara i 1. marta 1992. Od ukupnog broja glasača (3.253.847) na republički referendum za utvrđivanje statusa Bosne i Hercegovine izašlo je i glasalo 64,31% građana sa pravom glasa, a od toga je 99,44% glasalo "za". Rezultati referenduma omogućili su i međunarodno priznanje Bosne i Hercegovine, kao nezavisne države.<ref name=":0" /> Republiku Bosnu i Hercegovinu prva je priznala [[Bugarska]] 31. januara 1992,<ref name="medjunarodno priznanje BiH">{{cite web|url=http://www.mvp.gov.ba/vanjska_politika_bih/bilateralni_odnosi/datumi_priznanja_i_uspostave_diplomatskih_odnosa/?id=6|title=Spisak država koje su priznale Bosnu i Hercegovinu|publisher=www.mvp.gov.ba|access-date=23. 11. 2017|ref=Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine|archive-date=18. 7. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160718044900/http://www.mvp.gov.ba/vanjska_politika_bih/bilateralni_odnosi/datumi_priznanja_i_uspostave_diplomatskih_odnosa/?id=6|url-status=dead}}</ref> prije i održavanja Referenduma o nezavisnosti. Uslijedilo je [[Turska|tursko]] priznanje 6. februara.<ref name="medjunarodno priznanje BiH" /> Zemlje članice [[Evropska unija|Evropske zajednice]] su 6. aprila 1992, a dan kasnije i [[Sjedinjene Američke Države]] priznale Bosnu i Hercegovinu kao nezavisnu i suverenu državu. Bosna i Hercegovina je 22. maja 1992. godine postala članica Organizacije [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]. U isto vrijeme oružani sukobi u pojedinim dijelovima Bosne i Hercegovine prerasli su u pravi rat, koji je prouzrokovao ljudske žrtve i patnje, kao i materijalna razaranja.<ref name=":0" /> === Ratni i poslijeratni period === {{Glavni|Rat u Bosni i Hercegovini|Vašingtonski sporazum|Dejtonski sporazum}} [[Datoteka:Bosnian war header.no.png|mini|Slijeva nadesno, u smjeru kazaljke na satu: 1. [[Zgrada prijateljstva između Grčke i Bosne i Hercegovine|Zgrada Izvršnog Vijeća]] gori u plamenu nakon što je pogođena sa srpskih položaja oko [[Sarajevo|Sarajeva]]; 2. Maj 1992; [[Ratko Mladić]] s [[Vojska Republike Srpske|vojnicima VRS-a]]; 3. [[Norveška|Norveški]] [[Ujedinjene nacije|UN]] vojnik u Sarajevu.]] U početku ratnog perioda dok se Skupština nije mogla redovno sastajati, [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine]] je, u skladu sa ustavnim ovlaštenjima, imalo i zakonodavnu funkciju donoseći uredbe sa zakonskom snagom, koje je Skupština naknadno odobravala.<ref name=":0" /> Istovremeno, na područjima koja su se za vrijeme rata nalazila pod kontrolom organa vlasti [[Republika Srpska (1992–1995)|Republike Srpske]] zakonodavnu vlast vršila je [[Narodna skupština Republike Srpske]]. Također, nakon što je proglašena [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna]], 28. augusta 1993, njeno Predsjedništvo zajedno s poslanicima [[hrvatskog naroda]] u [[Vijeće općina Skupštine Republike Bosne i Hercegovine|Vijeću općina Skupštine Republike BiH]] donijelo je odluku o formiranju [[Predstavnički dom Hrvatske Republike Herceg-Bosne|Predstavničkog doma Hrvatske Republike Herceg-Bosne]]. Ovo predstavničko tijelo prestalo je raditi nakon formiranja [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] i konstituiranja [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]]. Narodna skupština Republike Srpske je, pak, nastavila postojati i nakon završetka rata u Bosni i Hercegovini kao entitetsko predstavničko i zakonodavno tijelo.<ref name=":0" /> Za vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] od 1992. do 1995. održano je više međunarodnih konferencija i diplomatskih pokušaja zaustavljanja rata. Međutim, prvi relevantan međunarodni sporazum je ''Prvi okvirni sporazum o Federaciji Bosne i Hercegovine'' potpisan 18. marta 1994, u [[Washington, D.C.|Washingtonu]] pod pokroviteljstvom [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]], poznat kao [[Vašingtonski sporazum]]. Ovim sporazumom prestaje [[Bošnjačko-hrvatski sukob]], koji se odvijao za vrijeme rata u BiH, često nazvan ''"Rat u ratu"''. Predviđeno je da teritorija koju su kontrolirali [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armija Republike Bosne i Hercego­vine]] (ARBiH) i [[Hrvatsko vijeće odbrane|Hrvatsko vijeće obrane]] (HVO) ima federalno uređenje sa deset kantona, koji su kasnije formirali svoje skupštine i donijeli svoje ustave. Na osnovu ovog sporazuma, donesen je [[Ustav Federacije Bosne i Hercegovine]], na sjednici [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Ustavotvorne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine]], održanoj 30. marta 1994. Ovaj ustav sadrži i odredbu prema kojoj će odluke o ustavnom statusu teritorije s većinskim [[Srbi u Bosni i Hercegovini|srpskim]] stanovništvom biti donesene u toku pregovora o miru na [[Međunarodna konferencija o bivšoj Jugoslaviji|Međunarodnoj konferenciji o bivšoj Jugoslaviji]]. Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine prethodilo je donošenje Ustavnog zakona o dopunama [[Ustav Republike Bosne i Hercegovine|Ustava Republike Bosne i Hercegovine]], kojim je osiguran ustavni osnov da se izvrši unutrašnje preoblikovanje dijela [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]].<ref name=":0" /> [[Datoteka:DaytonAgreement.jpg|mini|Sjede sa lijeva na desno: [[Slobodan Milošević]], [[Alija Izetbegović]] i [[Franjo Tuđman]] parafiraju [[Dejtonski sporazum|Dejtonski mirovni sporazum]] u vojnoj zračnoj luci Right-Paterson 21. novembra 1995.]] Međutim, tek okončanjem mirovnih pregovora u [[Dayton (Ohio)|Daytonu]] ([[Ohio]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]) 21. novembra 1995. i potpisivanjem [[Dejtonski sporazum|Mirovnog sporazuma]] u [[Pariz]]<nowiki/>u 14. decembra 1995. zaustavljen je [[rat u Bosni i Hercegovini]]. Potpisali su ga predsjednici tri države: [[Alija Izetbegović]] ([[Republika Bosna i Hercegovina]]), [[Slobodan Milošević]] ([[Savezna Republika Jugoslavija]], koju su tada činile samo [[Republika Srbija (1992–2006)|Srbija]] i [[Republika Crna Gora (1992–2006)|Crna Gora]]) i [[Franjo Tuđman]] ([[Hrvatska|Republika Hrvatska]]). Sporazum je potvrdio Republiku Bosnu i Hercegovinu kao samostalnu i suverenu državu, koja nastavlja svoje pravno postojanje kao [[Bosna i Hercegovina]],<ref>{{Cite web|url=https://www.ustavnisud.ba/public/down/USTAV_BOSNE_I_HERCEGOVINE_bos.pdf|title=Ustav Bosne i Hercegovine|date=29. 2. 2024|website=ustavnisud.ba|publisher=[[Ustavni sud Bosne i Hercegovine]]|access-date=29. 2. 2024}}</ref> u postojećim međunarodno priznatim granicama, s modificiranom unutrašnjom strukturom koju čine dvije federalne jedinice (entiteti): [[Federacija Bosne i Hercegovine]] i [[Republika Srpska]], te kasnije i treća federalna jedinica - [[Brčko distrikt]].<ref name=":0" /> [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]], svojom prvom sjednicom 3. januara 1997, službeno je naslijedila Skupštinu Republike Bosne i Hercegovine.<ref>{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/session/SessionDetails?id=2411&ConvernerId=1|title=1. sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|website=www.parlament.ba|access-date=20. 1. 2024|archive-date=20. 1. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240120031233/https://www.parlament.ba/session/SessionDetails?id=2411&ConvernerId=1|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/session/SessionDetails?id=2537&ConvernerId=2|title=1. sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|website=www.parlament.ba|access-date=20. 1. 2024|archive-date=20. 1. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240120031234/https://www.parlament.ba/session/SessionDetails?id=2537&ConvernerId=2|url-status=dead}}</ref> == Nadležnosti == {{Proširiti sekciju}} == Struktura == Skupština se sastojala se od dva doma (vijeća): [[Vijeće građana Skupštine Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće građana]] sa 130 predstavnika i [[Vijeće općina Skupštine Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće općina]] sa 110 predstavnika, po jedan za svaku općinu i grad u državi. === Vijeće građana === {{Glavni|Vijeće građana Republike Bosne i Hercegovine}} [[Vijeće građana Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće građana]] bio je [[donji dom]] Skupštine Republike BiH. Ovo vijeće je vršio predstavničku funkciju, te građani su mogli direktnim glasanjem birati kandidate koji su zastupali njihove interese, na temelju općeg prava glasa. Vijeće je imalo 130 predstavnika iz svih dijelova države. === Vijeće općina === {{Glavni|Vijeće općina Republike Bosne i Hercegovine}} [[Vijeće općina Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće općina]] bio je [[gornji dom]] Skupštine Republike BiH. Ovo vijeće je bilo sastavljeno od po jednog predstavnika za sve [[Općina|općine]] i [[grad]]<nowiki/>ove u državi. Prema načelima [[Bikameralizam|bikameralizma]], gornji dom treba predstavljati federalne jedinice, a s obzirom da je Republika BiH bila [[unitarna država]], tu ulogu su preuzele [[Općine Bosne i Hercegovine|općine]] i [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|gradovi]]. Cilj Vijeća općina bio je da osigura ravnopravnu zastupljenost svih dijelova zemlje, posebno manjih i manje razvijenih općina, te da promoviše interese lokalnih zajednica na državnom nivou. Vijeće je imalo 110 predstavnika, 109 predstavnika općina i jednog predstavnika glavnog grada [[Sarajevo|Sarajeva]]. == Spisak predsjednika == {{Glavni|Spisak predsjednika skupština Bosne i Hercegovine}} {| class="wikitable" style="text-align:center" !# !Portret ! width="180" |Ime i prezime ! colspan="2" |Mandat !Saziv !Stranka |- ! style="background-color:#38659C; color:white;" | '''—''' |[[File:Momcilo Krajisnik crop.jpeg|80px]] |[[Momčilo Krajišnik]]<br />{{small|(1945–2020)}} |8. april 1992.{{Efn|Skupština Republike BiH je 8. aprila 1992. naslijedila [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupštinu SR BiH]], kada je na sjednici [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine]] donesena odluka o promjeni naziva [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina]] u novo ime - [[Republika Bosna i Hercegovina]].<ref name=":1"/>|naziv=Napomena 1}} |14. septembar 1992.{{Efn|[[Momčilo Krajišnik]] je službeno bio [[Predsjednik Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Predsjednik Skupštine]] sve do njegovog razriješenja sa dužnosti od strane [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike BiH]] 14. septembra 1992.<ref name=":1"/> Međutim, on se povukao dosta ranije, za vrijeme formiranja [[Narodna skupština Republike Srpske#Historija|paralelnih institucija]] od strane [[Republika Srpska (1992–1995)|Republike Srpske]] 1991.|naziv=Napomena 2}} | rowspan="4" |[[Saziv Skupštine Republike Bosne i Hercegovine|I saziv]] |[[Srpska demokratska stranka|SDS]] |-- ! style="background-color:#0064AA; color:white;" | '''—''' | [[File:No image.png|80px]]|| [[Mariofil Ljubić]] {{small|(''vršilac dužnosti'')}}{{Efn|[[Mariofil Ljubić]] bio je, po službenoj dužnosti, Potpredsjednik Skupštine, te je postao vršilac dužnosti Predsjednika Skupštine od dana razriješenja [[Momčilo Krajišnik|Momčila Krajišnika]]. Međutim, zbog čestog neprisustva, sjednice je vodio [[Abdulah Konjicija]], Predsjednik [[Vijeće građana|Vijeća građana]].<ref name=":1"/>|naziv=Napomena 3}} | rowspan="2" | 14. septembar 1992.{{Efn|naziv=Napomena 3}}|| rowspan="2" | januar 1993. || [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! style="background-color:#009933; color:white;" | '''—''' |[[File:No image.png|80px]] |[[Abdulah Konjicija]] {{small|(''vršilac dužnosti'')}}{{Efn|naziv=Napomena 3}} |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |-- ! style="background-color:#FF0000; color:white;" | 1. | [[File:Miro Lazović.jpg|80px]]|| [[Miro Lazović]]<br />{{small|(1954–)}}|| januar 1993. || 3. januar 1997. || [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |} == Također pogledajte == * [[Politika Bosne i Hercegovine]] * [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine|ZAVNOBiH]] * [[Narodna skupština Bosne i Hercegovine]] * [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] * [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine]] == Napomene == {{Napomene}} == Reference == {{Refspisak}} {{Parlamenti Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Institucije Republike Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Skupština Republike Bosne i Hercegovine|*]] [[Kategorija:Skupštine po državama|Republika Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Dvodomna zakonodavna tijela|Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Državne institucije]] 4fjbbh5mas5g4cku6dhwlawlui7kiff Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine 0 503191 3917295 3902177 2026-08-09T15:48:23Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917295 wikitext text/x-wiki {{Infokutija parlament | ime = Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine | izvorno_ime = | ime_transkripcija = | boja_pozadine = red | saziv = [[Spisak saziva Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Spisak saziva]] | logo = Coat of Arms of the Socialist Republic of Bosnia and Herzegovina.svg | logo_širina = 100px | logo_opis = [[Grb]] [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]] | vrsta = '''1963–1974:'''<br>[[Višedomni sistem|Petodomni sistem]]<br>'''1974–1990:'''<br>[[Trodomni sistem]]<br>'''1990–1992:'''<br>[[Dvodomni sistem]] | domovi = '''1963–1968:'''<br>[[Republičko vijeće Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Republičko vijeće]]<br> [[Privredno vijeće Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Privredno vijeće]]<br>[[Prosvjetno-kulturno vijeće Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Prosvjetno-kulturno vijeće]]<br>[[Socijalno­-zdravstveno vijeće Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Socijalno­-zdravstveno vijeće]]<br>[[Organizacijsko-političko vijeće Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Organizacijsko-političko vijeće]]<br>'''1968–1974:'''<br>[[Republičko vijeće Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Republičko vijeće]]<br>[[Privredno vijeće Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Privredno vijeće]]<br>[[Prosvjetno-kulturno vijeće Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Prosvjetno-kulturno vijeće]]<br>[[Socijalno­-zdravstveno vijeće Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Socijalno­-zdravstveno vijeće]]<br>[[Društveno-političko vijeće Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Društveno-političko vijeće]]<br>'''1974–1990:'''<br>[[Vijeće udruženog rada Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće udruženog rada]]<br>[[Društveno-političko vijeće Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Društveno-političko vijeće]]<br>[[Vijeće općina Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće općina]]<br>'''1990–1992:'''<br>[[Vijeće građana Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće građana]]<br>[[Vijeće općina Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće općina]] | ograničenje_mandata = 4 godine | osnovano = 10. april 1963. | raspušteno = 8. april 1992. | prethodnik = [[Narodna skupština Bosne i Hercegovine|Narodna skupština BiH]] | sljedbenik = [[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupština Republike BiH]] | početak_saziva = | lider1_vrsta = | lider1 = '''[[Spisak predsjednika skupština Bosne i Hercegovine|Predsjednik skupštine]]''' | stranka1 = | datum_izbora1 = | lider2_vrsta = 1963-1967. | lider2 = [[Ratomir Dugonjić]] | stranka2 = [[Savez komunista Bosne i Hercegovine|SK BiH]] (prvi) | datum_izbora2 = | lider3_vrsta = 1990-1992. | lider3 = [[Momčilo Krajišnik]] | stranka3 = [[Srpska demokratska stranka|SDS]] (zadnji) | datum_izbora3 = | lider4_vrsta = | lider4 = | stranka4 = | datum_izbora4 = | lider5_vrsta = | lider5 = | stranka5 = | datum_izbora5 = | lider6_vrsta = | lider6 = | stranka6 = | datum_izbora6 = | zastupnici = | dom1 = | dom2 = | struktura1 = | struktura1_rez = | struktura1_alt = | struktura2 = | struktura2_rez = | struktura2_alt = | političke_grupe1 = | političke_grupe2 = | odbori1 = | odbori2 = | zajednički_odbori = | izborni_sistem1 = | izborni_sistem2 = | posljednji_izbori1 = | posljednji_izbori2 = | posljednji_izbori3 = [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|18. novembar 1990.]] | sljedeći_izbori1 = | sljedeći_izbori2 = | sljedeći_izbori3 = | prostor_zasjedanja = | zasjedanja_rez = | zasjedanja_alt = | mjesto_zasjedanja = [[Zgrada prijateljstva između Grčke i Bosne i Hercegovine|Zgrada Skupštine]], [[Sarajevo]] | web-stranica = | fusnote = }} '''Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine''' bila je najviše zakonodavno tijelo [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] ustanovljeno [[Ustav Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Ustavom SR BiH]].<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/Content/Read/182?title=Parlamentarizam-u-Bosni-i-Hercegovini-u-periodu-1945.%E2%80%931990.|title=Parlamentarizam u Bosni i Hercegovini u periodu 1945.–1990.|website=www.parlament.ba|access-date=24. 1. 2024|archive-date=24. 1. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240124124515/https://www.parlament.ba/Content/Read/182?title=Parlamentarizam-u-Bosni-i-Hercegovini-u-periodu-1945.%E2%80%931990.|url-status=dead}}</ref> Dana 10. aprila 1963. usvojen je [[Ustav Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] gdje je [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina#Historija|Narodna Republika Bosna i Hercegovina]] preimenovana u Socijalističku Republiku Bosnu i Hercegovinu čime službeno [[Narodna skupština Bosne i Hercegovine|Narodnu skupštinu BiH]] naslijeđuje Skupština SR BiH. [[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupština Republike BiH]] je 8. aprila 1992. naslijedila Skupštinu SR BiH, kada je na sjednici [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine]] donesena odluka o promjeni naziva [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina]] u novo ime - [[Republika Bosna i Hercegovina]].<ref name=":1">{{Cite web|url=https://hrcak.srce.hr/file/28970|title=Dokumenti Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine 1991 - 1994.|last=Šimić|first=Tomo|date=2006|website=hrcak.srce.hr|publisher=Hrčak Srce|access-date=20. 1. 2024}}</ref> == Historija == === Uvod === {{Glavni|Narodna skupština Bosne i Hercegovine|Ustav Jugoslavije iz 1963.}}Nakon deset godina, u aprilu 1963, donesen je novi savezni ustav, a potom su usvajani republički ustavi. [[Ustav Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] usvojen je 10. aprila 1963, a dograđivan je ustavnim amandmanima 1967, 1969. i 1972. Novim ustavom Narodna Republika Bosna i Hercegovina preimenovana je u Socijalističku Republiku Bosnu i Hercegovinu čime se nastojao obilježiti početak [[Samoupravni socijalizam|socijalističke samoupravne demokratije]] za razliku od one prethodne, koja je definirana kao [[narodna demokratija]]. Ovaj Ustav SFRJ nazvan je i "poveljom samoupravljanja", jer se od tada model samoupravljanja proširio u sve sfere društvenog života. Ustavom su definirane društveno-političke zajednice u republici, a to su bile: općina, srez i republika. Novim ustavom obrazovana su gradska vijeća kao organ samoupravljanja u gradovima s više općina. Kao osnovna teritorijalna jedinica novog političkog sistema uvedena je [[mjesna zajednica]] kao samoupravna zajednica građana kojom je rukovodio savjet biran na zborovima birača. Sljedeća društveno-politička zajednica posebno definirana novim ustavom bila je [[srez]]. Skupštinu sreza čine odbornici izabrani na općinskim skupštinama srazmjerno broju stanovnika u njima.<ref name=":0" /> === Struktura države === U pogledu sastava skupštine došlo je do značajnih promjena. Ustavom iz 1963. uvedena je Skupština SR Bosne i Hercegovine s pet domova (vijeća), a to su bili: [[Republičko vijeće Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Republičko vijeće]], kao vijeće delegata građana u općinama, [[Privredno vijeće Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Privredno vijeće]], [[Prosvjetno-kulturno vijeće Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Prosvjetno-kulturno vijeće]], [[Socijalno­-zdravstveno vijeće Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Socijalno­-zdravstveno vijeće]] i [[Organizacijsko-političko vijeće Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Organizacijsko-političko vijeće]], kao vijeće delegata radnih ljudi u radnim zajednicama. Jedino je Republičko vijeće brojalo 120, a ostala četiri po 70 poslanika. U Republičko vijeće mogao je biti biran svaki građanin koji ima biračko pravo, a u ostala vijeća svaki radni čovjek ili član rukovodstva radne organizacije, kao i funkcioneri sindikata u odgovarajućim oblastima rada. Za politički izvršni organ Skupštine SR Bosne i Hercegovine Ustavom je imenovano [[Izvršno vijeće Skupštine SR Bosne i Hercegovine|Izvršno vijeće Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]], koje ima predsjednika i više potpredsjenika, a ostale članove bira Republičko vijeće između poslanika Skupštine. Ustavom je regulisana republička uprava, općinski i okružni sudovi, zatim [[Vrhovni sud Bosne i Hercegovine]], [[Javno tužilaštvo Bosne i Hercegovine|Javno tužilaštvo]] i [[Ustavni sud Bosne i Hercegovine]]. Ustavni zakon donesen je radi provođenja u praksu Ustava iz 1963, kojim je bilo predviđeno da [[Narodna skupština Bosne i Hercegovine]] donese više izbornih zakona: zakon za izbor republičkih poslanika, zakon o izboru sreskih i općinskih poslanika, zakon o organizaciji i radu Izvršnog vijeća, zakon o izbornim jedinicama za izbor republičkih poslanika i druge propise. Prema novom ustavu, utvrđeno je da se svake dvije godine bira polovina članova svakog vijeća Skupštine, polovina republičkih poslanika pa su tako sljedeći izbori održani 4. i 8. aprila 1965, te 9. i 23. aprila 1967. U periodu od 1963. do 1967. [[Spisak predsjednika skupština Bosne i Hercegovine|predsjednik skupštine]] bio je [[Rato Dugonjić]], a nakon izbora 1967. ovu funkciju preuzeo je [[Džemal Bijedić]] i obavljao je do 1971. Izborni sistem u Bosni i Hercegovini mijenjao se i prema usvojenim amandmanima na Ustav SR BiH iz 1963. Amandmanima je promijenjena struktura republičke skupštine preimenovanjem Organizacijsko u [[Društveno-političko vijeće Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Društveno-političko vijeće]], zatim da se svi članovi svakog od vijeća biraju na četiri godine, da niko ne može biti biran više od dva puta za republičkog poslanika i slično. Nosilac i organizator ukupne političke aktivnosti u izboru poslanika bio je [[Socijalistički savez radnog naroda Bosne i Hercegovine]].<ref name=":0" /> Zakonodavna djelatnost bila je intenzivna šezdesetih godina, od Ustavnog zakona o ukidanju srezova 27. aprila 1966, zatim amandmana na Ustav od 20. aprila 1967. i 6. februara 1969, koji su ustavni sistem usaglasili sa promjenama Ustava SFRJ. Nastavak korigiranja republičkog ustava uslijedio je donošenjem 24 amandmana na Ustav SR BiH u skladu s amandmanima na Ustav SFRJ 1971. Do 15. februara 1972. aktivno se radilo na usvajanju ustavnih amandmana. Stalne izmjene i dopune ustavnih rješenja nisu mogle stvoriti [[Demokratija|demokratsko]] društvo zbog [[Jednopartijski sistem|jednopartijskog sistema]] i daljnje dominantne uloge [[Savez komunista Jugoslavije|Saveza komunista Jugoslavije]] u društvu. Česte privredne reforme, koje nisu donosile željene rezultate i ideje o liberalizaciji društva ranih sedamdesetih godina, dovele su do dubokih političkih kriza u jugoslavenskom društvu.<ref name=":0" /> === Ustav iz 1974. === {{Glavni|Ustav Jugoslavije iz 1974.}} U procesu traženja više nezavisnosti i nadležnosti za republičke u odnosu na saveznu vlast došlo je do usvajanja novog Ustava Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine, proglašenog na sjednici svih skupštinskih vijeća 25. februara 1974. Ovaj ustav je u uslovima socijalističkog samoupravljanja već bio pripremljen ranijim amandmanima. Najveća novina koju je donio ustav bilo je uvođenje kolektivnog predsjedničkog organa. Kao nova institucija u tadašnjem društveno-političkom sistemu, [[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] imalo je funkciju kolektivnog predsjednika Republike devet članova.<ref name=":0" /> Za prvog [[Spisak predsjednika Bosne i Hercegovine#Spisak|predsjednika Predsjedništva Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] izabran je [[Rato Dugonjić]]. Skupština je, na sjednici svih vijeća 29. aprila 1974, imenovala članove i predsjednika Predsjedništva koji su tom parlamentarnom tijelu odgovarali za svoj rad. Prema novom ustavu (četvrtom po redu poslije oslobođenja), strukturu Skupštine SR BiH činila su tri doma (vijeća): [[Vijeće udruženog rada Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće udruženog rada]] (160 delegata), [[Društveno-političko vijeće Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Društveno-političko vijeće]] (80) i [[Vijeće općina Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće općina]] (80). Skupštinski sistem bio je zasnovan na delegatskom principu, odnosno utvrđeno je formiranje delegatskih skupština počev od općine, preko grada [[Sarajevo|Sarajeva]] do Republike. Općinsku skupštinu činila su tri vijeća: vijeće mjesnih zajednica, vijeće udruženog rada i društveno-političko vijeće. Gradska skupština i Republička skupština imale su ista vijeća. Samo su na općinskom nivou delegati birani neposredno, a gradske i Republička skupština formirane su od izabranih delegata, tj. posrednim putem.<ref name=":0" /> Ustavom iz 1974. [[Muslimani (narod)|Muslimani]] su i ustavno priznati kao ravnopravna nacija u Bosni i Hercegovini, iako je u praksi uvažavan politički subjektivitet i konstitutivnost Muslimana Bosne i Hercegovine. Od vremena [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] ovo pitanje različito je tretirano. Nakon oslobođenja postojala je mogućnost izjašnjavanja u [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1948.|popisu 1948.]] kao [[Srbi]], [[Hrvati]], [[Albanci]] i slično, ali je najveći broj bio "neopredijeljen". Prema [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1953.|popisu iz 1953.]] uz izjašnjavanje kao Srbi, Hrvati i slično mogli su se izjasniti i kao "[[Jugoslaveni]] – neopredijeljeni", dok je u [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1961.|popisu 1961.]] među narodnosne oznake uvedena i rubrika "Musliman (etnička pripadnost)". Međutim, tek [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1971.|popis stanovništva 1971.]] omogućava izjašnjavanje "Musliman u nacionalnom smislu". Od 1993. upotrebljava se ime [[Bošnjaci]]. U ovom značajnom periodu od 1971. do maja 1974. predsjednik Narodne skupštine bio je [[Hamdija Pozderac]], s ponovljenim mandatom do aprila 1978. Nakon njega, do 1981, dužnost predsjednika obavlja [[Niko Mihaljević]]. Mandate predsjednika Skupštine nastavili su [[Vaso Gačić]] do maja 1983, [[Ivica Blažević]] do aprila 1984, a u periodu od 1984. do aprila 1987. ovu dužnost obavljao je [[Salko Oruč]].<ref name=":0" /> Na Ustav SR BiH iz 1974. već su 12. jula 1976. usvojeni amandmani I - IV, kojima je uvedena institucija promjenjivog delegata i povećano učešće skupština samoupravnih i interesnih zajednica u radu skupštine. Kako se tražio odgovor na probleme u [[Jugoslaveni|jugoslavenskom društvu]], povećavao se i broj amandmana na Ustav. Skupština je 21. jula 1981. usvojila osam novih amandmana na Ustav SR BiH. Donošenje amandmana pratio je paralelni proces kojim se, prema saveznom ustavu, u predstavničkim organima smanjio mandat na jednu, a u izvršnim organima na dvije godine bez mogućnosti ponovnog izbora. [[Spisak predsjednika skupština Bosne i Hercegovine#Spisak|Predsjednika Predsjedništva Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] nije birala Skupština nego članovi Predsjedništva između sebe. U martu 1984. usvojeno je šest novih amandmana kojima se poboljšavao Ustav SR BiH u odnosu na razradu principa prema udruženom radu, odlučivanju i stepenu odgovornosti i slično. Međutim, ovi amandmani nisu mogli popraviti društvo jednopartijskog sistema koje je nastojalo preživjeti eksperimentiranjem sa samoupravnim i udruženim radom, kolektivnom odgovornošću itd.<ref name=":0" /> === Kraj jednopartijskog sistema === Druga polovina osamdesetih godina donijela je krupne promjene u demokratskom životu Bosne i Hercegovine. Dotadašnji centri političke moći koji su se nalazili u [[Savez komunista Bosne i Hercegovine|Savezu komunista Bosne i Hercegovine]] i pod njegovim uticajem u tadašnjim društveno-političkim organizacijama: [[Socijalistički savez radnog naroda Bosne i Hercegovine|Socijalističkom savezu radnog naroda Bosne i Hercegovine]], [[Savez sindikata Bosne i Hercegovine|Savezu sindikata Bosne i Hercegovine]] i [[Savez socijalističke omladine Bosne i Hercegovine|Savezu socijalističke omladine Bosne i Hercegovine]] također su se pred pritiskom javnosti demokratizirali. Centar svih zbivanja i previranja bila je skupština u kojoj su vođene burne debate i traženi odgovori o budućem državnom i društvenom razvoju. Brojni štrajkovi i nezadovoljstva radnika, građana i studenata, afere poput afere "[[Afera Agrokomerc|Agokomerc]]" (izdavanje ovoj firmi mjenica bez pokrića), "[[Afera "Neum"|Neum]]" (izgradnja vikendica funkcionera pod privilegiranim uslo­vima) i druge, duboko su potresale bosanskohercegovačko društvo i vladajuću partiju i u suštini su značile traženje proširenja ljudskih i građanskih prava kroz nove forme demokratske predstavničke vlasti, pa i temeljne promjene društvenog uređenja. Ovo se dešavalo u vrijeme paralelnih procesa u republikama bivše [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] i pada socijalističkih režima u [[Istočna Evropa|Istočnoj Evropi]]. U tom periodu, od aprila 1987. do januara 1989, predsjednik Skupštine bio je [[Savo Čečur]], a nakon njega [[Zlatan Karavdić]], do decembra 1990.<ref name=":0" /> Novih 38 amandmana na Ustav SR BiH, donesenih 11. aprila 1989, učinilo je kraj [[Jednopartijski sistem|jednopartijskom sistemu]] uvođenjem izbonih listi što je otvorilo vrata slobodnim izborima i ukupnoj demokratizaciji društva. Naredne godine, u julu 1990, 31 amandmanskom izmjenom na Ustav SR BiH provedena je opsežna ustavna reforma koja će u velikoj mjeri uticati na buduće događaje. Njima je Bosna i Hercegovina definirana kao "demokratska i suverena država ravnopravnih građana, naroda Bosne i Hercegovine – [[Muslimani (narod)|Muslimana]], [[Srba]], [[Hrvata]] i pripadnika drugih naroda i narodnosti koji u njoj žive". Utvrđeno je da je teritorija Bosne i Hercegovine jedinstvena i nedjeljiva i da se "granice Republike mogu mijenjati samo u skladu s voljom građana cijele Republike, izraženom njihovim prethodnim izjašnjavanjem putem referenduma, ako se za mijenjanje izjasni najmanje dvije trećine ukupnog broja birača". Značajna promjena izvršena je amandmanom po kojem su "svi oblici svojine ravnopravni i uživaju zaštitu", kao i da je "slobodno obavljanje privredne i druge djelatnosti sred­stvima u svim oblicima svojine", čime je napušteno dotadašnje favoriziranje društvenog sistema privrede. Uveden je i princip podjele vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku, u odnosu na dotadašnje jedinstvo vlasti, tako da je [[Izvršno vijeće Skupštine SR Bosne i Hercegovine|Izvršno vijeće]] preimenovano u Vladu Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine. Usvajanjem ustavnih amandmana i donošenjem novog izbornog zakonodavstva omogućeno je održavanje [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|prvih višestranačkih izbora u Bosni i Hercegovini]], na kojima su građani slobodno mogli birati svoje predstavnike između više političkih stranaka i opcija. Od velikog značaja je tadašnja Odluka [[Ustavni sud Bosne i Hercegovine|Ustavnog suda Bosne i Hercegovine]] o ustavnosti organiziranja političkih stranaka na nacionalnoj osnovi, što je otvorilo prostor formiranju i osnivanju više političkih stranaka s nacionalnim predznakom. Ovim ustavnim promjenama došlo do značajnog osamostaljivanja i jačanja državnosti Bosne i Hercegovine u okviru tada [[Savezna Republika Jugoslavija|savezne federalne Jugoslavije]].<ref name=":0" /> === Početak raspada Jugoslavije === {{Glavni|Raspad Jugoslavije}}U intervalu između 1980. koju je obilježila [[smrt Josipa Broza Tita]] i 1989. kada se raspao [[Savez komunista Jugoslavije]] na njegovom posljednjem [[Četrnaesti kongres Saveza komunist Jugoslavije|Četrnaestom (vanrednom) kongresu]], u svim [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija#Teritorijalna podjela|jugoslavenskim republikama]] pojavljivale su se različite političke opcije, udruženja i pokreti. U [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosni i Hercegovini]] intenzivniji [[Pluralizam|pluralistički]] interesi javno su se iskazali nakon [[Deseti kongres Saveza komunista Bosne i Hercegovine|Desetog kongresa Saveza komunista Bosne i Hercegovine]]. Ozbiljno pripremanje novih političkih stranaka odvijalo se još u vrijeme kada su se u redovima [[Savez komunista Bosne i Hercegovine|Saveza komunista Bosne i Hercegovine]] vodile debate da li uopće dozvoliti stranke na nacionalnoj osnovi. Već 26. maja 1990. održana je Osnivačka skupština [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] (SDA); 12. jula 1990. [[Srpska demokratska stranka|Srpske demokratske stranke]] (SDS) i 18. augusta 1990. [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatske demokratske zajednice BiH]] (HDZ BiH). Osim ovih stranaka, pojavile su se i stranke ljevice: Savez komunista – Socijalistička demokratska partija (SK BiH pod novim imenom), [[Demokratski socijalistički savez Bosne i Hercegovine|Demokratski socijalistički savez BiH]] i [[Savez reformskih snaga Jugoslavije|Savez reformskih snaga]]. Ustavne pretpostavke za uvođenje višestranačkog političkog sistema u Bosni i Hercegovini i održavanje višestranačkih izbora stvorene su usvajanjem amandmana LIX - LXXX na [[Ustav Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] donesenih u julu 1990. Zagarantirana je sloboda političkog organiziranja i djelovanja, a zabranjeno organiziranje i djelovanje usmjereno na nasilno rušenje ustavog poretka. Također, utvrđeno je da građani na osnovu općeg i jednakog biračkog prava, neposrednim i tajnim glasanjem biraju predstavnike u skupštine društveno-političkih zajednica na mandat od četiri godine.<ref name=":03">{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/Content/Read/183?title=Parlamentarizam-u-Bosni-i-Hercegovini-u-uslovima-politi%C4%8Dkog-pluralizma-(1990.%E2%80%931995.)|title=Parlamentarizam u Bosni i Hercegovini u uslovima političkog pluralizma (1990.–1995.)|website=www.parlament.ba|access-date=20. 1. 2024|archive-date=20. 1. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240120031233/https://www.parlament.ba/Content/Read/183?title=Parlamentarizam-u-Bosni-i-Hercegovini-u-uslovima-politi%C4%8Dkog-pluralizma-(1990.%E2%80%931995.)|url-status=dead}}</ref> Spomenutim amandmanima Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine reorganizirana je u dva vijeća: [[Vijeće građana Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće građana]] za koje se neposredno biralo 130 poslanika i [[Vijeće općina Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće općina]] sa 110 poslanika, za svaku općinsku i gradsku zajednicu po jedan poslanik. Skupština SR BiH bila je ovlaštena da bira i razrješava člana [[Predsjedništvo SFRJ|Predsjedništva SFRJ]] iz Bosne i Hercegovine tajnim glasanjem, na prijedlog [[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]], uz prethodno neposredno izjašnjavanje građana. Međutim, u Bosni i Hercegovini taj izborni postupak bio je primijenjen ranije, 1989, kada je na upražnjeno mjesto člana Predsjedništva SFRJ iz SR BiH izabran [[Bogić Bogićević]]. Amandmanskim postupkom uređeno je da sedmočlano Predsjedništvo SR BiH biraju građani neposredno, općim i tajnim glasanjem na četiri godine uz mogućnost za još jedan uzastopni mandat. Ustavnim zakonom za provođenje amandmana na Ustav SR BiH određeno je da se do 15. septembra 1990. donesu brojni zakoni: o izboru odbornika i poslanika u skupštinu društveno-političkih zajednica, izboru i opozivu članova Predsjedništva SR BiH, izbornim jedinicama za izbor poslanika u vijeća Skupštine SR BiH, biračkim spiskovima, političkim organizacijama, javnom informiranju i Zakon o [[Radiotelevizija Sarajevo|Radioteleviziji Sarajevo]]. Svim tim ustavnim rješenjima i pratećim propisima promovirana je etnička pripadnost kao osnova političkog predstavljanja, odnosno političkog legitimiteta.<ref name=":03" /> === Prvi višestranački izbori === {{Glavni|Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.}}[[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|Opći izbori u SR BiH]] održani 18. novembra 1990. raspisani su na osnovu Odluke predsjednika Skupštine SR BiH istovremeno za članove [[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] i za Skupštinu [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR BiH]]. Pri registraciji birača primijenjena je pasivna registracija na nivou općine, na osnovu podataka koje su građani prijavljivali prilikom prijave stalnog mjesta boravka. Ukupan broj građana upisanih u opće biračke spiskove bio je 3.033.921, od čega 100.432 na privremenom radu u inozemstvu. Da bi bili legitimni, bilo je potrebno da na izbore izađe više od 50% birača upisanih u opće biračke spiskove.<ref name=":03" /> Za izbor članova Predsjedništva SR BiH bile su formirane četiri kandidatske liste (štampane kao dijelovi ogromnog glasačkog lista), i to na kojima su bili: kandidati [[Muslimani (narod)|Muslimani]], [[Srbi]], [[Hrvati]] i [["Ostali" u Bosni i Hercegovini|Ostali]] koji se nisu nacionalno izjasnili ili su pripadali drugim narodima. Za članove Predsjedništva izabrani su oni koji su dobili relativnu većinu iz svakog naroda. [[Predsjednik Predsjedništva Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Predsjednik Predsjedništva SR BiH]] postao je [[Alija Izetbegović]]. Izbor 240 poslanika u dva doma Skupštine morao je odražavati zastupljenost [[Konstitutivni narod|konstitutivnih naroda]] u Bosni i Hercegovini prema [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1981.|popisu iz 1981]], uz dozvoljeno odstupanje +/-15%. Na izbore je od 43 registrirane stranke izašlo, samostalno ili u koalicijama, njih 15. Uvjerljivom većinom pobijedile su [[Stranka demokratske akcije|SDA]], [[Srpska demokratska stranka|SDS]] i [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] sa 84% poslaničkih mandata u skupštini, 75,5% odborničkih mandata u općinskim skupštinama, te 60,83% odborničkih mandata u [[Gradsko vijeće Sarajeva|Skupštini grada Sarajeva]]. Za predsjednika Skupštine SR BiH izabran je [[Momčilo Krajišnik]], a za [[Predsjednik Vlade Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|predsjednika Vlade]] [[Jure Pelivan]].<ref name=":03" /> Na osnovu takvih izbornih rezultata, stvorena je koalicija tri političke stranke s nacionalnim predznakom na prostoru Bosne i Hercegovine. Međutim, već na prvim sjednicama jasno su se pokazale duboke razlike u rješavanju otvorenih pitanja. Njihovi politički interesi bili su dijametralno suprotni, prije svega u vezi s najvažnijim pitanjima suverenosti državne vlasti.<ref name=":03" /> === Predratni period === {{Glavni|Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|Rat u Bosni i Hercegovini}}Nakon izbora 1990, otvorena politička razmimoilaženja nastavljena su u političkim predstavničkim tijelima Bosne i Hercegovine. To je bilo vrijeme [[Raspad Jugoslavije|raspada Jugoslavije]] i intenzivnih pregovora šest predsjednika republičkih predsjedništava koji nisu mogli naći izlaz iz duboke jugoslavenske krize. Nepunu godinu dana nakon prvih višestranačkih izbora u Bosni i Hercegovini, [[Rat u Hrvatskoj|ratna djelovanja]] koja su se već uveliko događala u [[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatskoj]] prenesena su u [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]]. Prvo bosanskohercegovačko mjesto koje je već u septembru 1991. napadnuto od strane [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] (JNA) bilo je selo [[Ravno]] na krajnjem jugu [[Hercegovina|Hercegovine]]. Raspad Jugoslavije pratio je i proces formiranja paralelnih struktura vlasti. Na [[Pale (RS)|Palama]], nedaleko od [[Sarajevo|Sarajeva]], 24. oktobra 1991. formirana je [[Narodna skupština Republike Srpske|Skupština srpskog naroda u Bosni i Hercegovini]]. Ova skupština je 9. januara 1992. usvojila i [[s:Deklaracija o proglašenju Republike srpskog naroda u Bosni i Hercegovini|Deklaraciju o proglašenju Republike srpskog naroda u Bosni i Hercegovini]], a ime je 12. augusta iste godine promijenjenila u [[Republika Srpska (1992–1995)|Republika Srpska]]. U [[Grude|Grudama]] je 18. novembra 1991. proglašena [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatska zajednica Herceg-Bosna]].<ref name=":03" /> Osim na unutrašnjem političkom planu, krajem 1991. odlučivalo se o sudbini Jugoslavije i u okviru međunarodne zajednice. Nakon [[Mirovna konferencija o Jugoslaviji|Mirovne konferencije o Jugoslaviji]], održane 5. novembra 1991. godine u [[Den Haag]]u, [[Arbitražna komisija Mirovne konferencije o Jugoslaviji|Arbitražna komisija]] konačno je javno ocijenila da se radi o disoluciji (raspadu), a ne secesiji (otcjepljenjem) pojedinih država članica [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]], što je značilo da ona nema više pravni identitet. [[Evropska ekonomska zajednica|Evropska zajednica]] donijela je Deklaraciju o Jugoslaviji 16. decembra 1991, s pozivom svim jugoslavenskim republikama da do 23. decembra 1991. apliciraju za nezavisan državni status. Vrlo brzo Predsjedništvo SR Bosne i Hercegovine je 20. decembra 1991. donijelo Odluku o podnošenju zahtjeva za priznavanje SR Bosne i Hercegovine kao nezavisne države, uz napomenu da ova odluka nije imala podršku srpskih članova Predsjedništva. Međutim, na osnovu izvještaja Arbitražne komisije Mirovne konferencije o Jugoslaviji, međunarodno priznanje Bosne i Hercegovine uslovljeno je provođenjem općeg referenduma pod međunarodnom kontrolom. U skladu s tim, Skupština SR Bosne i Hercegovine je na zajedničkoj sjednici oba vijeća, 25. januara 1992, donijela Odluku o raspisivanju republičkog referenduma o suverenosti i nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Ni ova odluka nije dobila podršku većeg broja predstavnika srpskog naroda, koji su tada i napustili Skupštinu Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine.<ref name=":03" /> [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine]] održan je 29. februara i 1. marta 1992. Od ukupnog broja glasača (3.253.847) na republički referendum za utvrđivanje statusa Bosne i Hercegovine izašlo je i glasalo 64,31% građana sa pravom glasa, a od toga je 99,44% glasalo "za" suverenu Bosnu i Hercegovinu. Rezultati referenduma omogućili su i međunarodno priznanje Bosne i Hercegovine, kao nezavisne države.<ref name=":03" /> [[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupština Republike BiH]] je 8. aprila 1992. naslijedila Skupštinu SR BiH, kada je na sjednici [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine]] donesena odluka o promjeni naziva [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina]] u novo ime - [[Republika Bosna i Hercegovina]], te time službeno prestaje postojati [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina]].<ref name=":1" /> == Nadležnosti == {{Proširiti sekciju}} == Struktura == Skupština SR Bosne i Hercegovine je kroz svoju historiju imala tri različita sistema domova: [[Višedomni sistem|Petodomni]], [[Trodomni sistem|trodomni]] i [[dvodomni sistem]]. === Petodomni sistem === Ustavom iz 1963. uvedena je Skupština SR Bosne i Hercegovine s pet domova (vijeća), a to su bili: [[Republičko vijeće Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Republičko vijeće]] kao vijeće delegata građana u općinama sa 120 poslanika, [[Privredno vijeće Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Privredno vijeće]], [[Prosvjetno-kulturno vijeće Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Prosvjetno-kulturno vijeće]], [[Socijalno­-zdravstveno vijeće Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Socijalno­-zdravstveno vijeće]] i [[Organizacijsko-političko vijeće Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Organizacijsko-političko vijeće]], kao vijeće delegata radnih ljudi u radnim zajednicama sa po 70 poslanika. Kasnijim amandmanima Organizacijsko-političko vijeće preimenovano je u [[Društveno-političko vijeće Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Društveno-političko vijeće]]. === Trodomni sistem === Prema [[Ustav Jugoslavije iz 1974.|Ustavu iz 1974]], nova struktura Skupštine SR BiH činila je tri doma (vijeća): [[Vijeće udruženog rada Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće udruženog rada]] sa 160 delegata, [[Društveno-političko vijeće Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Društveno-političko vijeće]] i [[Vijeće općina Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće općina]] sa po 80 delegata. === Dvodomni sistem === Amandmana LIX - LXXX na [[Ustav Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] donesenih u julu 1990. Skupština SR BiH ponovno je reorganizirana, ovaj put u dva doma (vijeća): [[Vijeće građana Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće građana]] sa 130 predstavnika i [[Vijeće općina Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće općina]] sa 110 predstavnika, po jedan za svaku općinu i grad u državi. == Spisak predsjednika == {{Glavni|Spisak predsjednika skupština Bosne i Hercegovine}} {| class="wikitable" style="text-align:center" !# !Portret ! width="180" |Ime i prezime ! colspan="2" |Mandat !Saziv !Stranka |- ! style="background-color:#FF0000; color:white;" |1. |[[Datoteka:Ratomir_Dugonjić.jpg|146x146piksel]] |[[Ratomir Dugonjić]] {{small|(1916–1987)}} |juni 1963. |1967. |[[Prvi saziv Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|I saziv]] | rowspan="9" |[[Savez komunista Bosne i Hercegovine|SK BiH]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |- ! style="background-color:#FF0000; color:white;" |2. |[[Datoteka:Visit_of_Džemal_Bijedić,_Yougoslav_Prime_Minister,_to_the_CEC_(cropped).jpg|112x112piksel]] |[[Džemal Bijedić]] {{small|(1917–1977)}} |1967. |30. juli 1971. |[[Drugi saziv Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|II saziv]] [[Treći saziv Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|III saziv]] |- ! style="background-color:#FF0000; color:white;" |3. |[[Datoteka:Hamdija_Pozderac.png|110x110piksel|bez okvira]] |[[Hamdija Pozderac]] {{small|(1924–1988)}} |30. juli 1971. |1978. |[[Treći saziv Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|III saziv]] [[Četvrti saziv Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|IV saziv]] |- ! style="background-color:#FF0000; color:white;" |4. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Niko Mihaljević]] |1978. |1981. |[[Peti saziv Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|V saziv]] |- ! style="background-color:#FF0000; color:white;" |5. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Vaso Gačić]] |1981. |1983. |[[Peti saziv Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|V saziv]] [[Šesti saziv Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|VI saziv]] |- ! style="background-color:#FF0000; color:white;" |6. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Ivica Blažević]] |1983. |1984. |[[Šesti saziv Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|VI saziv]] |- ! style="background-color:#FF0000; color:white;" |7. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Salko Oruč]] |1984. |1987. |[[Šesti saziv Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|VI saziv]] [[Sedmi saziv Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|VII saziv]] |- ! style="background-color:#FF0000; color:white;" |8. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Savo Čečur]] |1987. |1989. | rowspan="2" |[[Sedmi saziv Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|VII saziv]] |- ! style="background-color:#FF0000; color:white;" |9. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Zlatan Karavdić]] |1989. |20. decembar 1990. |- ! style="background-color:#38659C; color:white;" |10. |[[Datoteka:Momcilo_Krajisnik_crop.jpeg|107x107piksel]] |[[Momčilo Krajišnik]] {{small|(1945–2020)}} |20. decembar 1990. |8. april 1992. |[[Osmi saziv Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|VIII saziv]] |[[Srpska demokratska stranka|SDS]] |} == Također pogledajte == * [[Politika Bosne i Hercegovine]] * [[ZAVNOBiH]] * [[Narodna skupština Bosne i Hercegovine]] * [[Skupština Republike Bosne i Hercegovine]] * [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine]] == Reference == {{Refspisak}} {{Parlamenti Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Institucije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|*]] [[Kategorija:Skupštine po državama|Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Višedomna zakonodavna tijela|Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Trodomna zakonodavna tijela|Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Dvodomna zakonodavna tijela|Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Državne institucije]] 7zrtz86gv6pocek6nx9o859tkvfg7y6 Razgovor s korisnikom:Renamed user 22f482e7665b9b98d65790f24b885f40 3 503435 3917302 3571095 2026-08-09T16:37:04Z Deepfriedokra 116596 Deepfriedokra premjestio je stranicu [[Razgovor s korisnikom:Armolino]] na [[Razgovor s korisnikom:Renamed user 22f482e7665b9b98d65790f24b885f40]] bez ostavljanja preusmjerenja: Automatsko premještanje stranice zbog preimenovanja korisnika "[[Special:CentralAuth/Armolino|Armolino]]" u "[[Special:CentralAuth/Renamed user 22f482e7665b9b98d65790f24b885f40|Renamed user 22f482e7665b9b98d65790f24b885f40]]" 3571095 wikitext text/x-wiki {{Dobrodošlica}} gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny Safeta Obhođaš 0 503699 3917266 3575952 2026-08-09T12:17:26Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917266 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Safeta Obhođaš | slika = | opis_slike = | puno_ime = | rođen_kao = | datum_rođenja = {{Godina rođenja i godine|1951||}} | mjesto_rođenja = [[Pale]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavija]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | mjesto_smrti = | zanimanje = [[Književnost|Književnica]] | jezik = [[Bosanski jezik|Bosanski]] i [[njemački jezik]] | nacionalnost = | obrazovanje = | period = | žanr = | poznata_djela = | supružnik = | djeca = | nagrade = | potpis = | veb-sajt = }} '''Safeta Obhođaš''' (1951.) jest bosanskohercegovačka književnica.<ref>{{Cite web|url=http://www.safetaobhodjas.de/html/biographie.html|title=c Safeta Obhodjas|date=8. 6. 2017|website=web.archive.org|access-date=14. 2. 2024|archive-date=8. 6. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170608144448/http://www.safetaobhodjas.de/html/biographie.html|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://library.foi.hr/autori/autor.php?B=1&A=0000004320&E=E0001IZD-K.K.%20Hof%20und%20Staatsdruckerei,%20WIEN&V=|title=library.foi.hr|website=library.foi.hr|access-date=14. 2. 2024|archive-date=14. 2. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240214120157/https://library.foi.hr/autori/autor.php?B=1&A=0000004320&E=E0001IZD-K.K.%20Hof%20und%20Staatsdruckerei,%20WIEN&V=|url-status=dead}}</ref> Od 1992. živi u [[Njemačka|Njemačkoj]] i pisala je na [[Bosanski jezik|bosanskom]] i [[Njemački jezik|njemačkom jeziku]] o problematici žena među kulturama. == Biografija == Rođena je 1951. na Palama, gdje je završila osnovnu školu. Srednje obrazovanje je stekla u Sarajevu. Iako se rano udala, uspjela je studirati novinarstvo na [[Univerzitet u Sarajevu|Univerzitetu u Sarajevu]], a odgajala je dvije kćeri i radila kao kancelarijski radnik. Godine 1979. prvi put je objavila devet priča pod naslovom "Žena i tajna". Dobila je Republičku nagradu Bosne i Hercegovine 1987. za priču Australijska zeba. Između 1980. i 1992. objavila je nekoliko radio drama. Starija djela su joj prevedena na njemački; "Rache und Illusion – eine bosnisches Gastmahl", objavljen je na njemačkom jeziku. Početkom rata u Bosni i Hercegovini izbjegla je u Njemačku. Godine 1997. dobila je stipendiju za rad od države [[Sjeverna Rajna-Vestfalija]] za Štutgartsku kuću pisaca, gdje je napisala roman "Šeherezada u Winterlandu". Rezultat muslimansko kršćanskog susreta bila je knjiga "Legende i prah", koju je napisala 2002. zajedno sa iračkim kršćaninom Sargonom Boulosom. Nakon završetka rata u Bosni, poduzela je nekoliko čitalačkih putovanja u Bosnu. Njena knjiga, roman Trbušna plesačica, objavljena je na bosanskom jeziku 2006. == Objavljena djela == === Na bosanskom jeziku=== * 1987. "Žena i tajna", pripovijetke, "V. Masleša", Sarajevo * 1999. "Šeherezade u zemlji dugih zima", roman, "Bosanska riječ", Tuzla * 2001. "Legende i prašina", knjiga-mozaik, "Bosanska riječ", Tuzla * 2006. "Trbušna plesačica", roman, "Bosanska riječ", Tuzla * 2008. "Džamilin uzor", pozorišni komad, Amatersko pozorište "Theater Art" Sanski Most === Na njemačkom jeziku === * 1995. "Hana", Roman, Izdavač "Melina", Ratingen * 1996. "Das Gehemnis –die Frau", org. "Žena i tajna", pripovijetke, Izdavač "Melina", Ratingen * 1996. "Rache und Illusion – ein bosnisches Gastmahl", Na jednoj bosanskoj gozbi, * 1997. "Scheherezade im Winterland" org. "Šeherezade u zemlji dugih zima", roman, Izdavač "Melina", Ratingen * 2002. "Džamilas Vorbild", org. Džamilin uzor", pozorišni komad, Wupper-Theater, Wuppertal * 2002. "Legenden und staub", Org. "Legende i prašina", Izdavač "LIT Verlag", Muenster * 2009. "Frauen aus der Karawane Sinais", na bosanskom Žene iz Sinaj-karavana", pripovijetke, Izdavač NordPark Verlag, Wuppertal * 2009. "Ketten reissen nie von selbst", na bosanskom: "Lanci se ne kidaju sami od sebe", Audio-knjiga, NordPark Verlag, Wuppertal == Vanjski linkovi == * {{DNB-Portal|120099160}} * [http://www.deutschlandfunk.de/muslimische-islamkritikerin-muetter-erziehen-ihre-soehne-zu.886.de.html?dram:article_id=358413 Portret Christiana Röthera] na Deutschlandfunk, 28. juna 2016] * [http://www.safetaobhodjas.de Sajt Safete Obhođaš] == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Obhođaš, Safeta}} [[Kategorija:Biografije, Pale]] [[Kategorija:Rođeni 1951.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] c8gxyv1ax0ab0bzlqsc829jwjj4co2r Zgrada Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine 0 503785 3917401 3616780 2026-08-10T10:14:51Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 3 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917401 wikitext text/x-wiki {{Infokutija građevina | naziv = Zgrada Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine | nativno_ime = | domaći_jezik = | logo = | logo_veličina = | logo_alt = | logo_tekst = | slika = Flags of Bosnia and herzegovina.JPG | veličina_slike = | alt_slika = Izgled zgrade | tekst = Izgled zgrade | latd = 43 | latm = 51 | lats = 16.57 | latNS = N | longd = 18 | longm = 24 | longs = 20.42 | longEW = E | bivši_nazivi = Zgrada [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupštine SR BiH]] | alternativna_imena = Zgrada Parlamenta BiH | etimologija = | status = | prekinuto = | vrsta_građevine = [[Zgrada]] | stil = [[Moderna arhitektura|Moderna]] | klasifikacija = | lokacija = [[Centar (Sarajevo)|Općina Centar]], [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | adresa = Trg Bosne i Hercegovine 1 | lokacija_grad = <!-- ili |lokacija_naselje = --> | altitude = | trenutni_stanari = | nazvano_po = [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine]] | datum_kamen_temeljac= | početak = 1978. | završetak_datum = 1982. | datum_otvaranja = | datum_inauguracije = | datum_preještanja = | datum_renoviranja = 1996 - 2009. | datum_zatvaranja = | datum_demoliranja = | trošak = | trošak_renoviranja = | klijent = [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine]] | vlasnik = [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine]] | gazda = | udruženje = | visina = | arhitektonski = | tip = | antena_na_tornju = | krov = | zadnji_sprat = | osmatračnica = | prečnik = | obim = | dužina = 107m | ostale_dimenzije = | strukturni_sistem = | materijal = staklo, beton | veličina = 25.000m<sup>2</sup> | broj_spratova = 4 | podna_površina = | broj_liftova = | temelji = | arhitekt = [[Juraj Neidhardt]]<br>[[Hamdija Salihović]] | kompanija_izgradnje = | razvojnik = | inženjer = | građevinski_inženjer= | ostali_dizajneri = | potpisnik_ugovora = | nagrade = | poznato_po = | ren_arhitekt = | ren_kompanija = | ren_inženjer = | ren_građ_inženjer = | ren_ostali_dizajneri= | ren_potpisnik = | ren_nagrade = | tip_sjedala = | kapacitet_sjedišta = | broj_sob = <!-- ili |broj_jedinica = --> | parking = | web-sajt = [https://www.parlament.ba/Content/Read/195?title=ZgradaParlamentarneskup%C5%A1tineBiH parlament.ba] | reference = | fusnote = }} '''Zgrada Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine''' jest poslovna zgrada smještena u [[Centar (Sarajevo)|Općini Centar]] u [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Bosna i Hercegovina]]. U zgradi je trenutno smještena [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine]] s velikim brojem tijela, službi, komisija i ostalih institucija Bosne i Hercegovine.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/Content/Read/195?title=Zgrada-Parlamentarne-skup%C5%A1tine-BiH&lang=bs|title=Zgrada Parlamentarne skupštine BiH|website=www.parlament.ba|access-date=21. 2. 2024|archive-date=21. 2. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240221212126/https://www.parlament.ba/Content/Read/195?title=Zgrada-Parlamentarne-skup%C5%A1tine-BiH&lang=bs|url-status=dead}}</ref> == Historija == Nakon [[Sarajevska operacija|oslobođenja Sarajeva]] od [[Sile Osovine|Sila Osovine]] 1945. [[ZAVNOBiH|Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine]] (ZAVNOBiH), kao preteča buduće Narodne skupštine, bilo je smješteno u zgradi današnje [[Centralna banka Bosne i Hercegovine|Centralne banke]] u ulici [[Maršala Tita (ulica, Sarajevo)|Maršala Tita]]. Zbog naraslih potreba [[Narodna skupština Bosne i Hercegovine|Narodne skupštine Bosne i Hercegovine]] 1952. izgrađen je objekat u sarajevskom naselju [[Bistrik]], no ubrzo je procijenjeno da ni njegovi kapaciteti ne mogu dugoročno zadovoljiti potrebe ove institucije. Zbog toga je već 1954. odlučeno da se započnu pripreme za izgradnju nove zgrade u naselju [[Marijin Dvor]], koji je od ranije planiran kao budući administrativno-politički centar grada. Iste godine raspisan je konkurs za dostavljanje [[Arhitektura|arhitektonskih]] projekata buduće zgrade na kojem je pobijedio projekat arhitekte [[Juraj Neidhardt|Juraja Neidhardta]] i njegovog asistenta Džemala Čelića. Na osnovu ovog projekta izrađen je i investicioni plan koji je 1956. i prihvaćen.<ref name=":0" /><ref>{{Cite web|url=https://ba.ekapija.com/news/178641/zgrada-parlamentarne-skupstine-bih-konkurs-otvoren-1954-a-zavrsena-1980-godine|title=(1980.) Zgrada Parlamentarne skupštine BiH: Konkurs otvoren 1954., a završena 1980. godine|website=ba.ekapija.com|language=bs|access-date=22. 2. 2024}}</ref> Na početak izgradnje se čekalo 24 godine, a tome su najviše kumovale ekonomske poteškoće. U međuvremenu pojavila se i ideja o izgradnji objekta u kojem bi bili smješteni svi republički organi uprave. Ta ideja je zaživljela 1964. odlukom da se pored zgrade Skupštine izgradi i [[soliter]]. Bilo je zamišljeno i da se ove dvije građevine povežu, ali to se nije dogodilo.<ref name=":0" /><ref name=":1">{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/upoznajte-arhitekturu-parlamenta-bih-zgrada-sa-strukom-marilyn-monroe/210304059|title=Upoznajte arhitekturu Parlamenta BiH: Zgrada sa strukom Marilyn Monroe|website=www.klix.ba|language=hr|access-date=22. 2. 2024}}</ref> Početak izgradnje zgrade Skupštine, sada već [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]], započet je 1978. Dana 13. jula 1979. autor projekta, [[Juraj Neidhardt]], je preminuo, te daljnju gradnju nastavio je profesor [[Hamdija Salihović]].<ref name=":0" /><ref name=":1" /> === Izgled === Današnja zgrada [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] je završetkom izgradnje 1982. postala sjedište tadašnje [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]]. Budući da se radilo o skupštini koja je imala veoma složenu organizacionu strukturu, u okviru koje je djelovao veliki broj vijeća i komisija, ova zgrada morala je odgovoriti vrlo složenim funkcionalnim zahtjevima. U vrijeme završetka njene izgradnje zgrada je bila jedina građevina takve namjene u regionu, projektirana u stilu [[Moderna arhitektura|moderne]].<ref name=":0" /> Konačni izgled zgrade mnogo je odstupao od prvobitnog. Današnja zgrada je viša za jedan sprat, a napravljene su i naknadne izmjene izgleda same fasade. Vjerovatno najveće odstupanje od projekta nastalo je izostavljanjem segmentnog oblika nad glavnom dvoranom, koji je u obliku [[Ljuska (anatomija)|ljuske]] trebalo da simbolizira okupljanje. Uprkos svemu, zgrada je zadržala najvažnije elemente prvobitne ideje i vizije.<ref name=":0" /> U zgradi se nalaze tri sale: Velika sala, koja raspolaže sa ukupno 655 mjesta (526 standardnih mjesta, 112 mjesta u galeriji za posjetioce i medije i 17 mjesta za prevodioce), Bijela sala, koja raspolaže sa 180 mjesta u kojoj zasjeda [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom]] i Plava sala, koja raspolaže sa 126 mjesta u kojoj zasjeda [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda]].<ref name=":0" /> === Ratni period === Na trgu ispred zgrade su 5. aprila 1992. održani [[Antiratni protesti u Sarajevu 1992.|veliki antiratni protesti]], koji su se na kraju pretvorili u krvoproliće i označile početak [[Opsada Sarajeva|opsade Sarajeva]]. Zbog konstantnog granatiranja od strane [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] (VRS) u [[Rat u Bosni i Hercegovini|ratu u Bosni i Hercegovini]], zgrada tada [[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupštine Republike Bosne i Hercegovine]] pretrpjela je velika oštećenja fasade i enterijera, zajedno sa zgradom vlade, uslijed čega je nastao požar i ona je izgorila. == Obnova == Zgrada Parlamentarne skupštine prošla je nekoliko obnova. Prvi radovi na obnovi oštećenja počeli su u jesen 1996, i to obnavljanjem kupole. Radove je finasirala je [[Evropska komisija]] i njihova svrha bila je ograničena na zaštitu od [[padavina]] i [[Vlaga|vlage]] i stavljanje bar jednog dijela oštećenog objekta u funkciju zbog rastućih potreba institucija Bosne i Hercegovine.<ref name=":0" /> U martu 2004. okončana je obnova Bijele sale, te time su nakon 12 godina stvoreni uslovi da se zasjedanja domova ponovo održavaju u namijenjenim prostorima. Troškove obnove snosila je [[Evropska unija]] na osnovu sporazuma o finansiranju ''"Obnova 2000 – Evropa za Sarajevo"''.<ref name=":0" /><ref>{{Cite web|url=http://www.idoconline.info/article/83118|title=KOF DAO SUGLASNOST ZA POTPISIVANJE SPORAZUMA ZA PROGRAM 'OBNOVA 2000'|last=ONASA|first=|website=infobiro.ba|access-date=22. 2. 2024|archive-date=22. 2. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240222022734/http://www.idoconline.info/article/83118|url-status=dead}}</ref> Godinu dana kasnije, 30. septembra 2005, konačno je obnovljena i Velika sala. Obnova je izvršena uz pomoć [[Vlada Norveške|Vlade Kraljevine Norveške]] i tadašnjeg predsjednika [[Parlament Norveške|Parlamenta]] [[Jørgena Kosmoa]]. Posljednja obnovljena sala, Plava sala, stavljena je u funkciju u septembru 2008, a njena obnova u potpunosti je finansirana budžetskim sredstvima Parlamentarne skupštine.<ref name=":0" /> Što se tiče vanjskog dijela zgrade, zbog objektivnih okolnosti i nedostatka finansijskih sredstava, obnova je tek započeta 2008. Rekonstrukcija i obnova zgrade ponovno je finansirana uz pomoć [[Norveška|Kraljevine Norveške]]. Renovacija zgrade, koja je trajala 11 godina, konačno je završena početkom 2009, kada je okončana sanacija fasade. Tokom obnove urađene su određene izmjene na fasadi, koje su bile u funkciji moderniziranja i poboljšanja izgleda zgrade.<ref name=":0" /> Budući da su obnovljene obje zgrade, 2010. su potpuno okončani radovi na obnovi Trga Bosne i Hercegovine. Obnova je finansirana iz budžeta, a obuhvatala je isključivo zahvate koji su bili potrebni da bi se trgu vratio njegov prijeratni izgled, kako ga je projektirao arhitekta [[Dušan Džamonja]].<ref name=":0" /> Firme koje su izvršile obnove zgrade bile su: * Unigradnja d.d. Sarajevo, 2005 - 2007, potpuna izgradnja objekta sa enterijerom i vanjskim uređenjem.<ref>{{Cite web|url=https://www.unigradnja.ba/projekti/zgrada-parlamenta-bih/|title=Zgrada Parlamenta BiH {{!}} UNIGRADNJA d.d. Sarajevo|website=unigradnja.ba|access-date=22. 2. 2024}}</ref> * Arching inženjering d.o.o, 2006 - 2007, gips-kartonski radovi.<ref>{{Cite web|url=https://arching.ba/zgrada-parlamentarne-skupstine-bih/|title=Zgrada Parlamentarne Skupštine BiH|website=arching.ba|publisher=|language=bs|access-date=22. 2. 2024}}</ref> == Galerija == <center><gallery> Datoteka:Flags of B&H.jpg|[[Zastava Bosne i Hercegovine|Zastave Bosne i Hercegovine]]. Datoteka:Pope Francis in Sarajevo 08.JPG|[[Zastava Bosne i Hercegovine|Zastave Bosne i Hercegovine]]. Datoteka:Sarajevo Parliamentary-Assembly 2011-09-26.jpg|Fontana ispred zgrade. Datoteka:Sarajevo Tram-712 Line-1 2011-10-28.jpg|[[Tramvaj]] na raskrisnici kod zgrade. </gallery></center> == Također pogledajte == * [[Zgrada prijateljstva između Grčke i Bosne i Hercegovine]] * [[Zgrada Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] * [[Zgrada Narodne banke Bosne i Hercegovine]] * [[Juraj Neidhardt]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Building of the Parliamentary Assembly of Bosnia and Herzegovina}} * {{Službeni sajt|https://www.parlament.ba/|Službeni sajt Parlamentarne skupštine BiH}} * [https://www.parlament.ba/Content/Read/195?title=ZgradaParlamentarneskup%C5%A1tineBiH Zgrada Parlamentarne skupštine BiH] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240221212127/https://www.parlament.ba/Content/Read/195?title=ZgradaParlamentarneskup%C5%A1tineBiH |date=21. 2. 2024 }} * [https://www.parlament.ba/Content/Read/196?title=Monumentalno-djelo-Juraja-Neidharta Monumentalno djelo Juraja Neidharta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240221212128/https://www.parlament.ba/Content/Read/196?title=Monumentalno-djelo-Juraja-Neidharta |date=21. 2. 2024 }} {{Građevine u Sarajevu}} {{Sarajevo}} [[Kategorija:Građevine u Sarajevu]] [[Kategorija:2009. u arhitekturi]] l7yfa2vxbmuld6ht4c0p764isusworm Četvrti saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine 0 504542 3917410 3695122 2026-08-10T11:44:12Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 4 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917410 wikitext text/x-wiki '''Četvrti saziv [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]]''' konstituisan je 9. decembra 2002. za [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom]],<ref>{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/session/SessionDetails?id=2326&ConvernerId=1|title=Konstituirajuća sjednica Predstavničkog doma|website=parlament.ba|access-date=28. 8. 2023|archive-date=27. 3. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240327212621/https://www.parlament.ba/session/SessionDetails?id=2326&ConvernerId=1|url-status=dead}}</ref> a 31. januara 2003. za [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda]]<ref>{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/session/SessionDetails?id=2474&ConvernerId=2|title=Konstituirajuća sjednica Doma naroda|website=parlament.ba|access-date=28. 8. 2023|archive-date=27. 3. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240327212622/https://www.parlament.ba/session/SessionDetails?id=2474&ConvernerId=2|url-status=dead}}</ref> na osnovu rezultata [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002.|općih izbora]] koji su održani 5. oktobra 2002. == Zastupnički dom == [[Datoteka:BiH HoR 2002.svg|mini|{{Color box|#00A859|border=darkgray}} [[Stranka demokratske akcije|SDA]]&nbsp;(10) <br>{{Color box|#ffcc00|border=darkgray}} [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]]&nbsp;(6) <br>{{Color box|#0064AA|border=darkgray}} [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] - [[Hrvatski demokršćani|HD]]&nbsp;(5) <br>{{Color box|#38659C|border=darkgray}} [[Srpska demokratska stranka|SDS]]&nbsp;(5) <br>{{Color box|#FF0000|border=darkgray}} [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]&nbsp;(3) <br>{{Color box|#C40000|border=darkgray}} [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]&nbsp;(3) <br>{{Color box|#343399|border=darkgray}} [[Partija demokratskog progresa|PDP]]&nbsp;(2) <br>{{Color box|#808080|border=darkgray}} [[Stranka penzionera-umirovljenika Bosne i Hercegovine|SPU BiH]]&nbsp;(1) <br>{{Color box|#FF5555|border=darkgray}} [[Socijalistička partija Republike Srpske|SP RS]]&nbsp;(1) <br>{{Color box|#0000ff|border=darkgray}} [[Nova hrvatska inicijativa|NHI]]&nbsp;(1) <br>{{Color box|#E17D19|border=darkgray}} [[Demokratska narodna zajednica|DNZ]]&nbsp;(1) <br>{{Color box|#00CCCC|border=darkgray}} [[Hrvatska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HDU BiH]] - [[Narodna stranka Radom za boljitak|NSRzB]] &nbsp;(1) <br>{{Color box|#08457b|border=darkgray}} [[Srpska radikalna stranka Republike Srpske|SRS RS]]&nbsp;(1) <br>{{Color box|#550000|border=darkgray}} [[Bosanska stranka|BOSS]]&nbsp;(1) <br>{{Color box|#FF557F|border=darkgray}} [[Socijaldemokratska unija Bosne i Hercegovine|SDU BiH]]&nbsp;(1) ]] {| class="wikitable" |+[[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] !Naziv poslaničke grupe !Broj mandata |- |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] | style="text-align:center;" |10 |- |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] | style="text-align:center;" |6 |- |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] - [[Hrvatski demokršćani|HD]] | style="text-align:center;" |5 |- |[[Srpska demokratska stranka|SDS]] | style="text-align:center;" |5 |- |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] | style="text-align:center;" |3 |- |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] | style="text-align:center;" |3 |- |[[Partija demokratskog progresa|PDP]] | style="text-align:center;" |2 |- |[[Stranka penzionera-umirovljenika Bosne i Hercegovine|SPU BiH]] | style="text-align:center;" |1 |- |[[Socijalistička partija Republike Srpske|SP RS]] | style="text-align:center;" |1 |- |[[Nova hrvatska inicijativa|NHI]] | style="text-align:center;" |1 |- |[[Demokratska narodna zajednica|DNZ]] | style="text-align:center;" |1 |- |[[Hrvatska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HDU BiH]] - [[Narodna stranka Radom za boljitak|NSRzB]] | style="text-align:center;" |1 |- |[[Srpska radikalna stranka Republike Srpske|SRS RS]] | style="text-align:center;" |1 |- |[[Bosanska stranka|BOSS]] | style="text-align:center;" |1 |- |[[Socijaldemokratska unija Bosne i Hercegovine|SDU BiH]] | style="text-align:center;" |1 |- !Ukupno !42 |- | colspan="2" |Izvor: PD PSBiH<ref>{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/Representative/List?mandateId=5&memberType=1|title=Poslanici Predstavničkog doma|website=parlament.ba|access-date=28. 8. 2023|archive-date=27. 3. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240327212621/https://www.parlament.ba/Representative/List?mandateId=5&memberType=1|url-status=dead}}</ref> |} == Dom naroda == [[Datoteka:BiH HoP 2002.svg|mini|'''Klub Bošnjaka (5)''': <br>{{Color box|#00A859|border=darkgray}} [[Stranka demokratske akcije|SDA]]&nbsp;(4) <br>{{Color box|#ffcc00|border=darkgray}} [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]]&nbsp;(1) <br>'''Klub Hrvata (5)''': <br>{{Color box|#013971|border=darkgray}} [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]&nbsp;(4) <br>{{Color box|#FF0000|border=darkgray}} [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]&nbsp;(1) <br>'''Klub Srba (5)''': <br>{{Color box|#38659C|border=darkgray}} [[Srpska demokratska stranka|SDS]]&nbsp;(3) <br>{{Color box|#343399|border=darkgray}} [[Partija demokratskog progresa|PDP]]&nbsp;(2) ]] {| class="wikitable" |+[[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] !Naziv poslaničke grupe !Broj mandata |- ! colspan="2" |Klub Bošnjaka (5) |- |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] | style="text-align:center;" |4 |- |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] | style="text-align:center;" |1 |- ! colspan="2" |Klub Hrvata (5) |- |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] | style="text-align:center;" |4 |- |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] | style="text-align:center;" |1 |- ! colspan="2" |Klub Srba (5) |- |[[Srpska demokratska stranka|SDS]] | style="text-align:center;" |3 |- |[[Partija demokratskog progresa|PDP]] | style="text-align:center;" |2 |- !Ukupno !15 |- | colspan="2" |Izvor: DN PSBiH<ref>{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/Delegate/List?page=1&mandateId=5|title=Delegati doma naroda|website=parlament.ba|access-date=28. 8. 2023|archive-date=27. 3. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240327212621/https://www.parlament.ba/Delegate/List?page=1&mandateId=5|url-status=dead}}</ref> |} == Reference == {{Refspisak}} {{S-start}} {{Redoslijed| |prije = [[Treći saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|III saziv]] |naslov = IV saziv |poslije = [[Peti saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|V saziv]]}} {{S-end}} {{Sazivi Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|4]] [[Kategorija:2002. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:2003. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:2004. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:2005. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:2006. u Bosni i Hercegovini]] 9pn6q9w4wjpym2awe8qow5iwjt1wfip Treći saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine 0 504544 3917354 3916681 2026-08-10T02:41:40Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 3 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917354 wikitext text/x-wiki '''Treći saziv [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]]''' konstituisan je 29. decembra 2000. za [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom]],<ref>{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/session/SessionDetails?id=2294&ConvernerId=1|title=Konstituirajuća sjednica Predstavničkog doma|website=parlament.ba|access-date=28. 8. 2023|archive-date=27. 3. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240327231622/https://www.parlament.ba/session/SessionDetails?id=2294&ConvernerId=1|url-status=dead}}</ref> a 20. mart 2001. za [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda]]<ref>{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/session/SessionDetails?id=2448&ConvernerId=2|title=Konstituirajuća sjednica Doma naroda|website=parlament.ba|access-date=28. 8. 2023|archive-date=27. 3. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240327231623/https://www.parlament.ba/session/SessionDetails?id=2448&ConvernerId=2|url-status=dead}}</ref> na osnovu rezultata [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2000.|općih izbora]] koji su održan 11. novembra 2000. == Zastupnički dom == [[Datoteka:BiH HoR 2000.svg|mini|{{Color box|#FF0000|border=darkgray}} [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]&nbsp;(9) <br>{{Color box|#00A859|border=darkgray}} [[Stranka demokratske akcije|SDA]]&nbsp;(8) <br>{{Color box|#38659C|border=darkgray}} [[Srpska demokratska stranka|SDS]]&nbsp;(6) <br>{{Color box|#ffcc00|border=darkgray}} [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]]&nbsp;(5) <br>{{Color box|#0064AA|border=darkgray}} [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]&nbsp;(5) <br>{{Color box|#343399|border=darkgray}} [[Partija demokratskog progresa|PDP]]&nbsp;(2) <br>{{Color box|#C40000|border=darkgray}} [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] - [[Demokratska socijalistička partija|DSP]]&nbsp;(1) <br>{{Color box|#d2b829|border=darkgray}} [[Demokratska stranka penzionera|DSP BiH]]&nbsp;(1) <br>{{Color box|#FF5555|border=darkgray}} [[Socijalistička partija Republike Srpske|SP RS]]&nbsp;(1) <br>{{Color box|#0000ff|border=darkgray}} [[Nova hrvatska inicijativa|NHI]]&nbsp;(1) <br>{{Color box|#E17D19|border=darkgray}} [[Demokratska narodna zajednica|DNZ]]&nbsp;(1) <br>{{Color box|#780078|border=darkgray}} [[Srpski narodni savez Republike Srpske|SNS]]&nbsp;(1) <br>{{Color box|#005826|border=darkgray}} [[Bosanskohercegovačka patriotska stranka|BPS]]&nbsp;(1) ]] {| class="wikitable" |+[[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] !Naziv poslaničke grupe !Broj mandata |- |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] | style="text-align:center;" |9 |- |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] | style="text-align:center;" |8 |- |[[Srpska demokratska stranka|SDS]] | style="text-align:center;" |6 |- |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] | style="text-align:center;" |5 |- |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] | style="text-align:center;" |5 |- |[[Partija demokratskog progresa|PDP]] | style="text-align:center;" |2 |- |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] - [[Demokratska socijalistička partija|DSP]] | style="text-align:center;" |1 |- |[[Demokratska stranka penzionera|DSP BiH]] | style="text-align:center;" |1 |- |[[Socijalistička partija Republike Srpske|SP RS]] | style="text-align:center;" |1 |- |[[Nova hrvatska inicijativa|NHI]] | style="text-align:center;" |1 |- |[[Demokratska narodna zajednica|DNZ]] | style="text-align:center;" |1 |- |[[Srpski narodni savez Republike Srpske|SNS]] | style="text-align:center;" |1 |- |[[Bosanskohercegovačka patriotska stranka|BPS]] | style="text-align:center;" |1 |- !Ukupno !42 |- | colspan="2" |Izvor: PD PSBiH<ref>{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/Representative/List?page=1&mandateId=4&memberType=1|title=Poslanici Predstavničkog doma|website=parlament.ba|access-date=28. 8. 2023|archive-date=27. 3. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240327231622/https://www.parlament.ba/Representative/List?page=1&mandateId=4&memberType=1|url-status=dead}}</ref> |} == Dom naroda == [[Datoteka:BiH HoP 2000.svg|mini|'''Klub Bošnjaka (5)''': <br>{{Color box|#00A859|border=darkgray}} [[Stranka demokratske akcije|SDA]]&nbsp;(2) <br>{{Color box|#ffcc00|border=darkgray}} [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]]&nbsp;(1) <br>{{Color box|#006600|border=darkgray}} [[Građanska demokratska stranka Bosne i Hercegovine|GDS]]&nbsp;(1) <br>{{Color box|#FF0000|border=darkgray}} [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]&nbsp;(1) <br>'''Klub Hrvata (5)''': <br>{{Color box|#FF0000|border=darkgray}} [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]&nbsp;(2) <br>{{Color box|#BBCCBB|border=darkgray}} [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS]]&nbsp;(1) <br>{{Color box|#00CCCC|border=darkgray}} [[Narodna stranka Radom za boljitak|NSRzB]]&nbsp;(1) <br>{{Color box|#0000ff|border=darkgray}} [[Nova hrvatska inicijativa|NHI]]&nbsp;(1) <br>'''Klub Srba (5)''': <br>{{Color box|#38659C|border=darkgray}} [[Srpska demokratska stranka|SDS]]&nbsp;(1) <br>{{Color box|#343399|border=darkgray}} [[Partija demokratskog progresa|PDP]]&nbsp;(1) <br>{{Color box|#C40000|border=darkgray}} [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]&nbsp;(1) <br>{{Color box|#2B0E72|border=darkgray}} [[Demokratski narodni savez|DNS]]&nbsp;(1) <br>{{Color box|#FF5555|border=darkgray}} [[Socijalistička partija Republike Srpske|SP RS]]&nbsp;(1) ]] {| class="wikitable" |+[[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] !Naziv poslaničke grupe !Broj mandata |- ! colspan="2" |Klub Bošnjaka (5) |- |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] | style="text-align:center;" |2 |- |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] | style="text-align:center;" |1 |- |[[Građanska demokratska stranka Bosne i Hercegovine|GDS]] | style="text-align:center;" |1 |- |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] | style="text-align:center;" |1 |- ! colspan="2" |Klub Hrvata (5) |- |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] | style="text-align:center;" |2 |- |[[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS]] | style="text-align:center;" |1 |- |[[Narodna stranka Radom za boljitak|NSRzB]] | style="text-align:center;" |1 |- |[[Nova hrvatska inicijativa|NHI]] | style="text-align:center;" |1 |- ! colspan="2" |Klub Srba (5) |- |[[Srpska demokratska stranka|SDS]] | style="text-align:center;" |1 |- |[[Partija demokratskog progresa|PDP]] | style="text-align:center;" |1 |- |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] | style="text-align:center;" |1 |- |[[Demokratski narodni savez|DNS]] | style="text-align:center;" |1 |- |[[Socijalistička partija Republike Srpske|SP RS]] | style="text-align:center;" |1 |- !Ukupno !15 |- | colspan="2" |Izvor: DN PSBiH<ref>{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/Delegate/List?page=1&mandateId=4|title=Delegati Doma naroda|website=parlament.ba|access-date=28. 8. 2023|archive-date=27. 3. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240327231622/https://www.parlament.ba/Delegate/List?page=1&mandateId=4|url-status=dead}}</ref> |} == Reference == {{Refspisak}} {{S-start}} {{Redoslijed| |prije = [[Drugi saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|II saziv]] |naslov = III saziv |poslije = [[Četvrti saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|IV saziv]]}} {{S-end}} {{Sazivi Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|3]] [[Kategorija:2000. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:2001. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:2002. u Bosni i Hercegovini]] ha1m8ma4grj89c1jgwvyjmyvm7biqqy Vida Tomšič 0 504589 3917378 3903229 2026-08-10T06:21:20Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917378 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojna osoba | ime = Vida Tomšič | slika = Vida Tomšič.jpg | opis = | veličina = | datum rođenja = {{Datum rođenja|1913|6|26}}. | mjesto rođenja = [[Ljubljana]], [[Austro-Ugarska]] | datum smrti = {{Datum smrti i godine|1998|12|10|1913|6|26}} | mjesto smrti = [[Ljubljana]], [[Slovenija]] | nacionalnost = | puno ime = | nadimak = | supruga = | suprug = Tone Tomšič | titule = | knjige = | služba = | čin = | ratovi = [[Drugi svjetski rat]] | bitke = | vojska = | rod = | jedinice = | zapovijedao = | nagrade = [[Orden narodnog heroja]] }} '''Vida Tomšič''' rođena '''Bernot''' (26. juni 1913 – 10. decembar 1998) bila je [[slovenija|slovenska]] [[Partizani|partizanka]] u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]], istaknuta [[Savez komunista Jugoslavije|komunistička]] političarka, aktivistkinja i narodni heroj u poslijeratnoj Jugoslaviji. U periodu između dva svjetksa rata postala je antifašistička aktivistkinja. Uhapšena je i mučena od strane okupacionih snaga tokom rata, a njen suprug Tone Tomšić je pogubljen. Poslije rata bila je vođa [[Antifašistički front žena Jugoslavije|Antifašističkog fronta žena Jugoslavije]] (AFŽ).<ref>{{Cite web |date=24. 10. 2012 |title=Women’s emancipation in socialist Yugoslavia {{!}} CITSEE.eu |url=https://www.citsee.eu/citsee-story/becoming-citizens-politics-women%E2%80%99s-emancipation-socialist-yugoslavia |access-date= |website=www.citsee.eu |archive-date=24. 3. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240324183703/https://www.citsee.eu/citsee-story/becoming-citizens-politics-women%E2%80%99s-emancipation-socialist-yugoslavia |url-status=dead }}</ref> Rođena je i umrla u [[Ljubljana|Ljubljani]] i tokom svoje dugogodišnje karijere obavljala je mnoge državne funkcije u [[Socijalistička Republika Slovenija|Sloveniji]] i [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]].<ref>Slovenska biografija: http://www.slovenska-biografija.si/oseba/sbi712560/</ref> Bila je [[Marksistički feminizam|marksistička feministkinja]] koja je "vidjela da su prava žena strogo zavisna od društvenog i ekonomskog razvoja zemlje u cjelini."<ref>Chiara Bonfigioli, "[https://doi.org/10.1111/1468-0424.12343 Feminist Translations in a Socialist Context: The Case of Yugoslavia]," ''Gender & History'', Vol. 30, No. 1, March 2018: 240-254, page 243</ref> == Život i rad == Rođena je u porodici učiteljice koja je živjela u Ljubljani, kao jedna od petero djece.<ref>{{cite book|last1=Antič |first1=Milica |last2=Vidmar |first2=Ksenija H. |editor-last1=Saurer |editor-first1=Edith |editor-last2=Lanzinger |editor-first2=Margareth |editor-last3=Frysak |editor-first3=Elisabeth |title=Women's Movements: Networks and Debates in Post-communist Countries in the 19th and 20th Centuries |url=https://archive.org/details/womensmovementsn0000unse |chapter=Women's Identity in Slovenia |date=2006 |publisher=Böhlau |location=Köln |pages=[https://archive.org/details/womensmovementsn0000unse/page/291 291]– |isbn=9783412322052}}</ref> Studirala je pravo u Ljubljani i diplomirala 1941. U studentskim danima uključila se u ljevičarski pokret, a zvanično se pridružila [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističkoj partiji Jugoslavije]] (KPJ) 1934. Zbog aktivnosti u KPJ uhapšena je 1934. provela jedanaest mjeseci u zatvoru.<ref name="auto">{{cite web |title=Vida Tomšič |work=Slovenska Biografija |url=http://www.slovenska-biografija.si/oseba/sbi712560/ |access-date=11. 3. 2016}}</ref> Svog muža [[Tone Tomšič|Toneta Tomšiča]] upoznala je 1937, koji je također bio uhapšen zbog komunističkih aktivnosti. Vida Tomšič je na kraju puštena iz zatvora, a 1940. primljena je za člana CK KPJ. Za vrijeme italijanske okupacije 1941, koristila je ime Mary Singer i rodila sina, ali su do decembra te godine i ona i njen muž uhapšeni zbog ilegalnog političkog djelovanja u podršci Komunističkoj partiji. Italijanski vojni sud osudio je muža na smrt, a nju na 25 godina zatvora. Razdvojena od sina, bila je zatvorena u nizu italijanskih zatvora sve do pada Italije, kada je osnovala jednu od prvih prekomorskih partizanskih brigada.<ref name="auto"/> Na kraju se vratila u Jugoslaviju i nastanila se u Sloveniji, gdje je izabrana u [[Slovensko narodnooslobodilačko vijeće]] (SNOS) i posvetila se ratnim političkim aktivnostima, posebno među ženama.<ref name="auto1">Mateja Jeraj, “Vida Tomšič” in Francisca de Haan, Krasimira Daskalova, Anna Loutfi (eds), ''A Biographical Dictionary of Women's Movements and Feminisms: Central, Eastern and South Eastern Europe, 19th and 20th Centuries''. Budapest: Central European University Press, 2006: 575-579</ref> U maju 1945. imenovana je od strane Narodne vlade Slovenije za ministra socijalne politike, a do penzije ostala je na važnim dužnostima u Vladi Socijalističke Republike Slovenije. Predavala je kao profesor porodičnog prava na Pravnom fakultetu Univerziteta u Ljubljani 1970-ih i bila je prva predsjednica Savezne ženske organizacije.<ref name="auto1"/> == Međunardoni odnosi == [[File:Vida Tomšič 1961.jpg|thumb|Vida Tomšič 1961.]] Često je predstavljala Jugoslaviju na međunarodnoj sceni, kako u bilateralnim diplomatskim odnosima, tako i u okviru [[Pokret nesvrstanih|Pokreta nesvrstanih]]. Bila je u više jugoslovenskih delegacija pri [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenim nacijama]]. Bila je delegat na visokom nivou 1957. sa [[Ada Krivić|Adom Krivic]] i [[Mara Naceva|Marom Nacevom]] u susretu sa predstavnicima Međunarodne demokratske federacije žena [[Eugénie Cotton]].<ref name="Haan2013">{{cite book|author=Francisca de Haan|title=Women's Activism: Global Perspectives from the 1890s to the Present|url=https://books.google.com/books?id=f5mrIppA9c4C&pg=PA67|year=2013|publisher=Routledge|isbn=978-0-415-53575-5|page=67}}</ref> Od 1979. do 1985. bila je članica Odbora Međunarodnog instituta za istraživanje i obuku za unaprjeđenje žena (INSTRAW) u [[Santo Domingo|Santo Domingu]],<ref>[https://trainingcentre.unwomen.org/pluginfile.php/72/mod_data/content/26526/Instraw%20Legacy%20English%20pdf.pdf The Legacy of INSTRAW in Promoting the Rights of Women: A Historical Record of the Institute between 1976 and 2010] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160508060542/https://trainingcentre.unwomen.org/pluginfile.php/72/mod_data/content/26526/Instraw%20Legacy%20English%20pdf.pdf |date=8. 5. 2016 }}. UN Women's Training Center</ref> i bila je jugoslovenska predstavnica u Komisiji za socijalni razvoj pri Ekonomsko-socijalnom Vijeće Ujedinjenih nacija (ECOSOC) 1960.–1963. i 1971.–1974., a predsjedavala je komisijom 1963.<ref>{{cite book |last1=Jain |first1=Devaki |title=Women, Development, and the UN a Sixty-Year Quest for Equality and Justice |url=https://archive.org/details/womendevelopment0000jain |date=2005 |publisher=Indiana University Press |location=Bloomington |isbn=9780253346971 |page=[https://archive.org/details/womendevelopment0000jain/page/84 84]}}</ref> == Dodatna literatura == *Mateja Jeraj, “Vida Tomšič” in Francisca de Haan, Krasimira Daskalova, Anna Loutfi (eds), ''A Biographical Dictionary of Women's Movements and Feminisms: Central, Eastern and South Eastern Europe, 19th and 20th Centuries''. Budapest: Central European University Press, 2006: 575-579 *Chiara Bonfigioli, [https://www.academia.edu/3025831/Revolutionary_networks._Women_s_political_and_social_activism_in_Cold_War_Italy_and_Yugoslavia_1945-1957_ ''Revolutionary networks. Women’s political and social activism in Cold War Italy and Yugoslavia (1945-1957)''], Dissertation filed at the University of Utrecht, *Chiara Bonfigioli, "On Vida Tomšič, Marxist Feminism, and Agency," in Forum - Ten Years After: Communism and Feminism Revisited, edited by Francisca de Haan, ''Aspasia: The International Yearbook of Central, Eastern, and Southeastern European Women's and Gender History'', Volume 10, Issue 1, 2016: 145-151. DOI: https://doi.org/10.3167/asp.2016.100107 ==Reference== {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Vida Tomšič}} {{Narodni heroji iz Slovenije}} {{DEFAULTSORT:Tomšič, Vida}} [[Kategorija:Biografije, Ljubljana]] [[Kategorija:Rođeni 1913.]] [[Kategorija:Umrli 1998.]] [[Kategorija:Nosioci Ordena narodnog heroja]] 57wgjk60yi0ju6dymua0lj7z5kmh1ci Unutarbošnjački sukob u Bosanskoj krajini 0 505645 3917357 3904925 2026-08-10T04:27:25Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917357 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojni sukob | sukob = Unutarbošnjački sukob u [[Bosanska krajina|Bosanskoj krajini]] | sirina = <!-- širina infokutije --> | dio = [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] | slika = Western Bosnia 1994.png | velicina_slike = 220 | alt = Mapa Bihaćke enklave (pod kontrolom vlade Bosne i Hercegovine), opkoljena Republikom Srpskom Krajinom (na sjeveroistoku), AP Zapadnom Bosnom (na sjeveru) i Republikom Srpskom (na jugoistoku) | datum = 27. septembar 1993 &ndash; 7. august 1995. | mjesto = [[Cazinska krajina]] | koordinate = <!-- koristiti {{coord}} šablon --> | karta_vrsta = | karta_reljef = | karta_velicina = | karta_znakvel = | karta_opis = | karta_oznaka = | teritorija = [[Republika Bosna i Hercegovina]] preuzima kontrolu nad čitavom teritorijom bivše AP Zapadna Bosna | rezultat = Pobjeda [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]] | akcija = | status = | strane_zaglavlje = Sukobljene strane | strana1 = {{ZID|Autonomna pokrajina Zapadna Bosna}}{{Napomena|Dana 26. jula 1995. proglašena je Republikom Zapadnom Bosnom.}} '''Podrška:'''<br />{{ZID|Republika Srpska}}<br />{{ZID|Republika Srpska Krajina}}<br />{{ZID|Savezna Republika Jugoslavija}} | strana1a = | strana2 = {{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}} '''Logistička podrška:'''<br />{{ZID|Hrvatska}} | strana3 = | strana3a = | komandant1 = {{ZD|Autonomna pokrajina Zapadna Bosna}} [[Fikret Abdić]]<br />{{ZD|Autonomna pokrajina Zapadna Bosna}} [[Asim Delić]]<br />{{ZD|Republika Srpska}} [[Radovan Karadžić]]<br />{{ZD|Republika Srpska}} [[Ratko Mladić]]<br />{{ZD|Republika Srpska Krajina}} [[Milan Martić]]<br />{{ZD|Republika Srpska Krajina}} [[Mile Novaković]]<br /> {{ZD|Savezna Republika Jugoslavija}} [[Radojica Božović]] | komandant1a = | komandant2 = {{ZD|Republika Bosna i Hercegovina}} [[Alija Izetbegović]]<br />{{ZD|Republika Bosna i Hercegovina}} [[Rasim Delić]]<br />{{ZD|Republika Bosna i Hercegovina}} [[Ramiz Dreković]] (do novembra 1993)<br />{{ZD|Republika Bosna i Hercegovina}} [[Atif Dudaković]]<br /> | komandant2a = | komandant3 = | komandant3a = | jedinice1 = [[Datoteka:Logo of the National Defense Of Western Bosnia.png|20px]] [[Narodna odbrana Zapadne Bosne]]<br />[[Datoteka:Patch of the Army of Republika Srpska.svg|20px]] [[Vojska Republike Srpske]]<br />[[Datoteka:Srpska vojska Krajine, oficirski emblem. 1993-1995.png|20px]] [[Srpska vojska Krajine]] | jedinice2 = [[Datoteka:Logo of the Army of the Republic of Bosnia and Herzegovina.svg|20px]] [[Peti korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|5. korpus]] [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije RBiH]] | jedinice3 = | snage1 = {{ZD|Autonomna pokrajina Zapadna Bosna}} 4.000–5.000{{sfn|Šadinlija|2018|p=553}}<br />{{ZD|Republika Srpska}} 8.000–10.500{{sfn|CIA|2002|p=150}}{{Napomena|Oko 6.000–7.500 iz [[2. krajiški korpus Vojske Republike Srpske|2. krajiškog korpusa]] i 2.000–3.000 iz [[1. krajiški korpus Vojske Republike Srpske|1. krajiškog korpusa]].}}<br />{{ZD|Republika Srpska Krajina}} 3.000–5.000<ref>{{cite web| work= [[New York Times]]| url= https://www.nytimes.com/1994/11/30/world/conflict-in-the-balkans-strategy-croat-warns-of-wider-war-if-bihac-falls.html| author= Michael R. Gordon| title= Conflict in the Balkans: Croats Warn of Wider War if Bihać Falls| date= 30. 10. 1994| access-date= 2. 5. 2024}}</ref>{{Napomena|Brojno stanje snaga SVK usmjerenih prema 5. korpusu Armije RBiH znatno je variralo u zavisnosti od intenziteta borbenih dejstava. U decembru 1994. nasuprot 5. korpusu bilo je angažovano 6.638 boraca SVK{{sfn|Sekulić|2000|p=93}}, a u julu 1995. čak 14.690.{{sfn|Sekulić|2000|p=159}}}}<br />{{ZD|Savezna Republika Jugoslavija}} oko 500{{sfn|CIA|2002|p=294}}{{Napomena|Oko 500 pripadnika [[Korpus specijalnih jedinica Vojske Jugoslavije|Korpusa specijalnih jedinica]] [[Vojska Jugoslavije|Vojske Jugoslavije]], [[Srpska dobrovoljačka garda|Srpske dobrovoljačke garde]] i [[Crvene beretke|Jedinice za specijalne namjene]], poznatije pod nazivom Crvene beretke, uzelo je učešća u [[Operacija "Pauk"|operaciji "Pauk"]].}} | snage2 = {{ZD|Republika Bosna i Hercegovina}} oko 17.000{{sfn|Sekulić|2000|p=159}} | snage3 = | polsnaga1 = | polsnaga2 = | polsnaga3 = | vojsnaga1 = | vojsnaga2 = | vojsnaga3 = | žrtve1 = {{ZD|Autonomna pokrajina Zapadna Bosna}} 558 poginulih{{sfn|Tokača|2012|p=160}}<br />{{ZD|Republika Srpska Krajina}} 121+ poginuli<br>202+ ranjena<br>4+ povrijeđenih{{sfn|Sekulić|2000|p=97}}{{sfn|Sekulić|2000|p=161}}{{sfn|Sekulić|2000|p=253}} | žrtve2 = {{ZD|Republika Bosna i Hercegovina}} 672+ poginula<br>1.638+ teže ranjenih<br>3.981+ lakše ranjen{{sfn|Felić|2002|p=647}} | žrtve3 = | napomena = | vojna_kampanja = }}{{Jugoslavenski ratovi}} '''Unutarbošnjački sukob u Bosanskoj krajini''' bio je oružani sukob između [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] (ARBiH), lojalne [[Republika Bosna i Hercegovina|centralnoj vladi]] [[Alija Izetbegović|Alije Izetbegovića]] u [[Sarajevo|Sarajevu]], i [[Autonomna pokrajina Zapadna Bosna|Autonomne pokrajine Zapadna Bosna]], lojalne [[Fikret Abdić|Fikretu Abdiću]] u [[Velika Kladuša|Velikoj Kladuši]]. Trajao je od 27. septembra 1993. do 7. augusta 1995. Završio je osvajanjem teritorije Zapadne Bosne zajedničkom [[Operacija "Oluja"|Operacijom "Oluja"]] [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatske vojske]] (HV), [[Hrvatsko vijeće odbrane|Hrvatskog vijeća odbrane]] (HVO) i ARBiH-a. == Pozadina == Regija [[Cazinska krajina|Cazinske krajine]] koja se nalazi u širem regionu [[Bosanska krajina|Bosanske Krajine]] imala je nešto veći BDP po glavi stanovnika u odnosu na prosjek [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]].{{Sfn|Fotini|2008}} Regija je bila uglavnom naseljena Bošnjacima i obuhvata općine [[Bihać]], [[Cazin]] i [[Velika Kladuša|Veliku Kladušu]]. Na sjeveru i zapadu graniči sa [[Hrvatska|Hrvatskom]] i odsječena je od ostatka bošnjačkog stanovništva na jugu i istoku gusto naseljenim područjima s većinskim srpskim stanovništvom.{{Sfn|Fotini|2008}} [[Fikret Abdić]] je osnovao lokalno poljoprivredno preduzeće [[Agrokomerc]] sa sjedištem u Velikoj Kladuši i tokom 1970-ih i 1980-ih uspio pretvoriti Cazinsku krajinu u uspješnu regionalnu ekonomiju, ranije siromašnu seljačku oblast. Agrokomerc je postao najveći prehrambeno-prerađivački konglomerat u Jugoslaviji, zapošljavajući 13.000 ljudi i posjedujući mnoge tvornice i lokale. Cijeli grad Velika Kladuša i okolica živjeli su od uspjeha Agrokomerca. Abdić je uspio stvoriti kult ličnosti, dobio je nadimak "Babo".{{Sfn|Fotini|2008}} Nakon borbe za politički monopol, [[Savez komunista Jugoslavije]] izgubio je izbore od nacionalističkih partija. U [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Socijalističkoj Republici Bosni i Hercegovini]] Srbi su podržavali [[Srpska demokratska stranka|Srpsku demokratsku stranku]] (SDS), dok su Hrvati podržavali [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatsku demokratsku zajednicu]] (HDZ). Bošnjaci okupljeni oko [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] (SDA) koju je vodio [[Alija Izetbegović]], bivši osuđenik i član [[Mladi muslimani|Mladih muslimana]], koji je bio glavni optuženik tokom [[Sarajevski proces|Sarajevskog procesa]] 1983. Abdić, bivši član Saveza komunista, pristupio je SDA kao jedan od njenih lidera.{{Sfn|Lučić|2005}} Na [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|izborima za Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine 1990.]] Abdić je osvojio 200.000 glasova više od Izetbegovića.{{Sfn|Martins Branco|2009}} I on i Izetbegović izabrani su za predstavnike Muslimana u Predsjedništvu, dok je [[Ejup Ganić]], također član SDA, izabran u Predsjedništvo kao predstavnik Jugoslavena.{{Sfn|Lučić|2005}} Abdić se tako pojavio kao glavna prijetnja Izetbegovićevoj dominaciji nad SDA i potencijalni predsjednik Predsjedništva. Moguća je i Abdićeva linija da prestigne SDA. Međutim, Abdić se povukao nakon izolacije od strane čelnika SDA i pristao da bude samo član Predsjedništva nakon protivljenja tvrdolinijaša SDA.{{Sfn|Martins Branco|2009}} Smijenjen je iz Predsjedništva 1993. nakon što je proglasio [[Autonomna pokrajina Zapadna Bosna|Autonomnu pokrajinu Zapadnu Bosnu]]. Umjesto njega u [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo]] je imenovan [[Nijaz Duraković]]. [[Rat u Bosni i Hercegovini]] zahvatio je Cazinsku krajinu u maju 1992, neuspješnim nastojanjem [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] (VRS) da [[Opsada Bihaća|zauzme Bihać]]. Iako je Cazinska krajina bila stalno okružena VRS-om, borbe su deeskalirane početkom 1993, posebno nakon što je Bihać proglašen [[Zaštićene zone Ujedinjenih nacija|zaštićenom zonom UN-a]] u aprilu 1993.{{Sfn|Fotini|2008}} == Historija == [[Fikret Abdić]], muslimanski član Predsjedništva [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]] i lokalni vođa koji je stvorio ekonomsko carstvo oko [[Agrokomerc]]a, proglasio je [[Autonomna pokrajina Zapadna Bosna|Autonomnu pokrajinu Zapadnu Bosnu]] 27. septembra 1993. u Velikoj Kladuši. AP Zapadna Bosna je djelovala kao mini-država, sa premijerom i parlamentom.{{Sfn|Fotini|2008}} Bošnjaci iz Bihaća protivili su se autonomiji i ostali lojalni Republici Bosni i Hercegovini. U vrijeme kada su Bošnjaci bili u otvorenom ratu sa [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbima]] i [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvatima]], Fikret Abdić je u oktobru 1993. potpisao pakt o saradnji sa [[Republika Srpska|Republikom Srpskom]] i sporazum o razvoju političke saradnje sa [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Herceg-Bosnom]] u novembru 1993. Abdić je uživao snažnu lokalnu podršku.{{Sfn|Fotini|2008}} 521. i 527. brigada [[Peti korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|5. korpusa ARBiH]] iz Velike Kladuše prebjegle su i pridružile se Abdiću.{{Sfn|Fotini|2008}} Bošnjake koji su ostali lojalni Republici Bosni i Hercegovini predvodio je [[Atif Dudaković]], komandant 5. korpusa ARBiH. Cazinska krajina bila je podijeljena između Abdića i Dudakovića, pri čemu su Velika Kladuša i Cazin bili na strani Abdića, a Bihać uz Dudakovića. Do januara 1994. veći dio teritorije Cazinske krajine bio je pod kontrolom 5. korpusa. Istog mjeseca Dudaković je s Abdićem potpisao primirje. Međutim, prekid vatre je prekinut 18. februara 1994. kada je Abdić započeo ofanzivu na 5. korpus. Borbe su trajale do ljeta 1994, a do kraja sukoba 30.000 Abdićevih snaga bježalo je prema susjednoj Hrvatskoj. Iako je 5. korpus ostvario nekoliko pobjeda, Velika Kladuša je u decembru 1994. ponovo bila pod Abdićevom kontrolom. Peti korpus uspio je probiti linije VRS-a oko Bihaća i ojačati ih [[Vašingtonski sporazum|Vašingtonskim sporazumom]] između Hrvatske, Herceg-Bosne i Republike Bosne i Hercegovine 1994. Naredne 1995. u [[Operacija "Oluja"|operaciji Oluja]], 5. korpus uspio je ostvariti odlučujuće pobjede protiv Abdićeve vojske.{{Sfn|Fotini|2008}} == Napomene == {{Napomene}} == Fusnote == {{Refspisak}} == Bibliografija == {{Refbegin|30em}} * [[Centralna obavještajna agencija]] (2002). ''Balkan Battlegrounds, Volume I: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995''. [[Washington D.C.|Washington D.C]]: Centralna obavještajna agencija. *{{cite book|first=Bejdo|last=Felić|title=Peti korpus: (1992-1995.)|publisher=Ljiljan|location=[[Sarajevo]]|year=2002|isbn=9958-22-098-9}} * {{cite journal|last=Fotini|first=Christia|date=2008|title=Following the Money: Muslim versus Muslim in Bosnia's Civil War|url=https://www.jstor.org/stable/20434096|journal=Comparative Politics|volume=40|issue=4|pages=461&ndash;480|doi=10.5129/001041508X12911362383390|jstor=20434096|access-date=1. 5. 2024}} * {{cite journal|last=Lučić|first=Ivica|date=2005|title=Evolution and Condition of the Elites in Bosnia-Herzegovina – A Personal View|url=https://hrcak.srce.hr/file/28965|journal=National Security and the Future|volume=3&ndash;4|issue=6|pages=151&ndash;174|doi=|access-date=1. 5. 2024|archive-date=15. 9. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240915235340/https://hrcak.srce.hr/file/28965|url-status=dead}} * {{cite journal|last=Martins Branco|first=Carlos Manuel|date=2009|title=The Muslim National Question in Bosnia. An Historical Overview and an Analytical Reappraisal.|url=https://www.revistamilitar.pt/artigopdf/475|journal=Revista Militar|issue=2488|pages=567&ndash;0|doi=|access-date=1. 5. 2024|archive-date=7. 12. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207225238/https://www.revistamilitar.pt/artigopdf/475|url-status=dead}} *{{cite book|first=Milisav|last=Sekulić|title=Knin je pao u Beogradu|publisher=Nidda Verlag|location=[[Bad Vilbel]]|year=2000|isbn=}} *{{cite book|first=Mesud|last=Šadinlija|title=Između pravde i realpolitike: odnos mirovnih planova i vojnih operacija u Bosni i Hercegovini 1992-1995|publisher=Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta]]|location=[[Sarajevo]]|year=2018|isbn=978-9958-028-29-8}} *{{cite book|first=Mirsad|last=Tokača|title=Bosanska knjiga mrtvih I: ljudski gubici u Bosni i Hercegovini 1991-1995|publisher=Istraživačko dokumentacioni centar|location=[[Sarajevo]]|year=2012|isbn=978-9958-9544-5-0}} {{Refend}} {{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}} [[Kategorija:1995. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1994. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1993. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Sukobi u 1995.]] [[Kategorija:Sukobi u 1994.]] [[Kategorija:Sukobi u 1993.]] [[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Hrvatske]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Srbije]] [[Kategorija:Bosanska krajina]] [[Kategorija:Historija Federacije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Vojna historija Bosne i Hercegovine]] lwn3rvff7psfpyyldwrt5xojuzgeu5l Zinka Zorko 0 505805 3917403 3900477 2026-08-10T10:30:38Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917403 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Zinka Zorko | slika = Zinka Zorko.jpg | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1936|2|24}} | mjesto_rođenja = [[Spodnja Kapla]], [[Kraljevina Jugoslavija]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2019|3|22|1936|2|24}} | mjesto_smrti = [[Selnica ob Dravi]], [[Slovenija]] | prebivalište = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | državljanstvo = | narodnost = | etnicitet = | polje = | radna_institucija = [[Univerzitet u Ljubljani]] <br/> [[Univerzitet u Mariboru]] | alma_mater = [[Univerzitet u Ljubljani]] | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | akademski_savjetnici = | uticao_na = | uticali_na_njega = | poznat_po = | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = | religija = | fusnote = }} '''Zinka Zorko''' (24. februar 1936 – 22. mart 2019) bila je [[Slovenija|slovenska]] [[Lingvistika|lingvistkinja]] i [[Akademik|akademkinja]]. Njeno istraživanje fokusiralo se na fonetske, teološke, sintaktičke i vokabularne pojave [[koruška|koruških]], [[Štajerska (pokrajina)|štajerskih]] i [[Panoni|panonskih]] dijalekatskih grupa. Godine 2003. izabrana je za redovnog člana [[Slovenska akademija nauka i umjetnosti|Slovenske akademije nauka i umjetnosti]], a deceniju kasnije dobila je Zoisovu nagradu za životno djelo. == Biografija == Terezija ("Zinka") Lep rođena je u [[Spodnja Kapla|Spodnjoj Kapli]] 24. februara 1936.<ref name="1.Rojena">''Rojena v narečje: akademikinji prof. dr. Zinki Zorko ob 80-letnici'', ur. Marko Jesenšek, Maribor: FF, 2016 (Zora 114), 721. At many places written as ''Leb''. (in Slovenian)</ref><ref name="2.maribor24">{{cite news |title=Umrla je prva akademikinja mariborske univerze |url=https://maribor24.si/kultura/umrla-je-prva-akademikinja-mariborske-univerze |access-date=18. 12. 2019 |work=maribor24.si |date=23. 3. 2019 |language=sl-SI}}</ref> Diplomirala je na [[Filozofski fakultet Univerziteta u Ljubljani|Filozofskom fakultetu Univerziteta u Ljubljani]] 1961. [[Slovenski jezik|slovenski]] i [[ruski jezik]] te slovensku i rusku književnost. Tamo je doktorirala 1986. s disertacijom ''Koroški govori dravskega obmejnega hribovja od Ojstrice do Duha na Ostrem vrhu''. U početku je predavala u srednjim školama na [[Ravne na Koroškem|Ravnama na Koroškem]]. Od 1961. radila je na Pedagoškom fakultetu Univerziteta u Mariboru, a nakon 1996. kao redovni profesor historije i dijalektologije slovenskog jezika. Od 1986. do 1996. predavala je i na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Ljubljani. [[Univerzitet u Mariboru]] joj je po odlasku u penziju dodijelio zvanje počasnog profesora. Proučavala je dijalekte i njihovu društvenu ulogu, posebno iz Koruške i istočne Slovenije. U Koruškoj je posebnu pažnju posvetila dijalektu u djelima [[Prežihov Voranc|Prežihova Voranca]], posebno u njegovim ''Jamnico'', ''Samorastnike'' i ''Solzice''. Bavila se višejezičnim preplitanjem prije svega s [[Njemački jezik|njemačkim]] i [[Mađarski jezik|mađarskim]], a analizirala je istočnoslovenske dijalekte u poređenju sa standardnim slovenskim. Bila je autor nekoliko udžbenika i mentor nastavnicima u susjednim zemljama. Godine 1996. i 1999. organizirala je dva međunarodna dijalektološka simpozijuma.<ref name="3.Enciklopedija">Enciklopedija Slovenije (2001). Knjiga 15. Ljubljana: Mladinska knjiga. (in Slovenian)</ref> [[Slovenska akademija nauka i umjetnosti]] je 2003. izabrala je za vanrednog, a 2009. za redovnog člana.<ref name ="4.Veliki">''Veliki splošni leksikon'' (2006). Knjiga 20. Ljubljana: DZS. (in Slovenian)</ref> Godine 2013. dobila je Zoisovu nagradu za životno djelo za istraživanje [[Fonologija|fonologije]], [[Morfologija (lingvistika)|morfologije]], [[Sintaksa|sintakse]] i vokabulara koruškog, štajerskog i panonskog dijalekta.<ref name="5.delo">{{cite news |last1=Znanost |first1=I. K. |title=Nagrajeni raziskovalni dosežki |url=https://www.delo.si/novice/znanoteh/nagrajeni-raziskovalni-dosezki.html |access-date=18. 12. 2019 |work=www.delo.si |date=22. 11. 2013 |language=sl-si |archive-date=18. 12. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191218185221/https://www.delo.si/novice/znanoteh/nagrajeni-raziskovalni-dosezki.html |url-status=dead }}</ref> Umrla je u [[Selnica ob Dravi|Selnici ob Dravi]] 22. marta 2019.<ref name="2.maribor24" /> ==External links== * {{cite journal |url=https://www.mohorjeva.org/wp-content/uploads/2020/02/17816_16613_ZVON_1_2016_split_1.pdf |first1=Zinka |last1=Zorko |first2=Puc |last2=Ivan |title=Intervju s Zinko Zorko: Slovenščina je narečno globoko ukoreninjena – to jo bo ohranilo |language=sl |trans-title=Intervju sa Zinkom Zorko: Slovenski je duboko ukorijenjen u dijalektima – ovo će ga sačuvati |journal=Zvon |volume=19 |issue=1 |publisher=Mohorjeva družba |year=2016 |access-date=6. 5. 2024 |archive-date=1. 7. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240701221829/https://www.mohorjeva.org/wp-content/uploads/2020/02/17816_16613_ZVON_1_2016_split_1.pdf |url-status=dead }} == Također pogledajte == * [[Spisak akademika SAZU]] == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Zorko, Zinka}} [[Kategorija:Biografije, Spodnja Kapla]] [[Kategorija:Slovenski lingvisti]] [[Kategorija:Rođeni 1936.]] [[Kategorija:Umrli 2019.]] [[Kategorija:Članovi SAZU]] 7wzg6hj4vq4p40lm7i3ztx9drphfw56 Saziv Skupštine Republike Bosne i Hercegovine 0 506409 3917275 3708874 2026-08-09T13:32:36Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 3 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917275 wikitext text/x-wiki '''Prvi saziv [[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupštine Republike Bosne i Hercegovine]]''' konstituisan je 8. aprila 1992. u [[Sarajevo|Sarajevu]], naslijedivši [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupštinu]] [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]], i trajala je sve do 3. januara 1997. U ovom sazivu je održano ukupno 19 sjednica.<ref>{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/Content/Read/183?title=ParlamentarizamuBosniiHercegoviniuuslovimapoliti%C4%8Dkogpluralizma(1990.%E2%80%931995.)|title=Parlamentarizam u Bosni i Hercegovini u uslovima političkog pluralizma (1990.–1995.)|website=www.parlament.ba|access-date=5. 6. 2024|archive-date=31. 5. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240531024717/https://parlament.ba/Content/Read/183?title=ParlamentarizamuBosniiHercegoviniuuslovimapoliti%C4%8Dkogpluralizma(1990.%E2%80%931995.)|url-status=dead}}</ref> == Vijeće građana == [[Datoteka:SR Bosnia and Herzegovina Chamber of Citizens 1990.svg|mini|{{legend|#00A859|[[Stranka demokratske akcije|SDA]]: 43}}{{legend|#38659C|[[Srpska demokratska stranka|SDS]]: 34}}{{legend|#0064AA|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]: 21}}{{legend|#DD0000|[[Savez komunista Bosne i Hercegovine|SKBiH-SDP]]: 15}}{{legend|#F08080|[[Savez reformskih snaga Jugoslavije|SRSJ]]: 12}}{{legend|#FF7F50|[[Savez Socijalističke Omladine Bosne i Hercegovine|SSO BiH]]-[[Demokratski savez Zelenih|DSZ]]: 2}}{{legend|#008000|[[Muslimanska bošnjačka organizacija|MBO]]: 2}}{{legend|#FFFF00|[[Demokratski socijalistički savez Bosne i Hercegovine|DSS BiH]]: 1}}]] {| class="wikitable" |+[[Vijeće građana Skupštine Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće građana]] ! rowspan="2" |Politička stranka !Broj mandata |- !1992. |- |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |43 |- |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SDS]] |34 |- |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |21 |- |[[Savez komunista Bosne i Hercegovine|SKBiH-SDP]] |15 |- |[[Savez reformskih snaga Jugoslavije|SRSJ]] |12 |- |[[Savez Socijalističke Omladine Bosne i Hercegovine|SSOBiH]]-[[Demokratski savez Zelenih|DSZ]] |2 |- |[[Muslimanska bošnjačka organizacija|MBO]] |2 |- |[[Demokratski socijalistički savez Bosne i Hercegovine|DSS BiH]] |2 |- !Ukupno !130 |- | colspan="2" |Izvor: [https://www.parlament.ba/Content/Read/183?title=ParlamentarizamuBosniiHercegoviniuuslovimapolitičkogpluralizma(1990.–1995.) parlament.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240527143325/https://www.parlament.ba/Content/Read/183?title=ParlamentarizamuBosniiHercegoviniuuslovimapoliti%C4%8Dkogpluralizma(1990.%E2%80%931995.) |date=27. 5. 2024 }} |} == Vijeće općina == [[Datoteka:SR Bosnia and Herzegovina Chamber of Municipalities 1990.svg|mini|{{legend|#00A859|[[Stranka demokratske akcije|SDA]]: 43}}{{legend|#38659C|[[Srpska demokratska stranka|SDS]]: 38}}{{legend|#0064AA|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]: 23}}{{legend|#DD0000|[[Savez komunista Bosne i Hercegovine|SKBiH-SDP]]: 4}}{{legend|#F08080|[[Savez reformskih snaga Jugoslavije|SRSJ]]: 1}}{{legend|#FFFF00|[[Srpski pokret obnove|SPO]]: 1}}]] {| class="wikitable" |+[[Vijeće općina Skupštine Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće općina]] ! rowspan="2" |Politička stranka !Broj mandata |- !1992. |- |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |43 |- |[[Srpska demokratska stranka|SDS]] |34 |- |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |23 |- |[[Savez komunista Bosne i Hercegovine|SKBiH-SDP]] |4 |- |[[Narod i pravda|SRSJ]] |1 |- |[[Srpski pokret obnove|SPO]] |1 |- !Ukupno !110 |- | colspan="2" |Izvor: [https://www.parlament.ba/Content/Read/183?title=ParlamentarizamuBosniiHercegoviniuuslovimapolitičkogpluralizma(1990.–1995.) parlament.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240527143325/https://www.parlament.ba/Content/Read/183?title=ParlamentarizamuBosniiHercegoviniuuslovimapoliti%C4%8Dkogpluralizma(1990.%E2%80%931995.) |date=27. 5. 2024 }} |} == Reference == {{Refspisak}} {{S-start}} {{Redoslijed| |prije = [[Osmi saziv Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|VIII saziv]]<br><small>([[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupština SRBiH]])</small> |naslov = I saziv<br><small>([[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupština RBiH]])</small> |poslije = [[Prvi saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|I saziv]]<br><small>([[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarna skupština BiH]])}} {{S-end}} {{Sazivi Parlamenata Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Skupština Republike Bosne i Hercegovine|1]] [[Kategorija:1992. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1993. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1994. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1995. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1996. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1997. u Bosni i Hercegovini]] kyck2t8y1xonzp2l0kjoj8y5bbliebx 3917299 3917275 2026-08-09T16:27:28Z Z1KA 87045 3917299 wikitext text/x-wiki '''Prvi saziv [[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupštine Republike Bosne i Hercegovine]]''' konstituisan je 8. aprila 1992. u [[Sarajevo|Sarajevu]], naslijedivši [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupštinu]] [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]], i trajala je sve do 3. januara 1997. U ovom sazivu je održano ukupno 19 sjednica.<ref>{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/Content/Read/183?title=ParlamentarizamuBosniiHercegoviniuuslovimapoliti%C4%8Dkogpluralizma(1990.%E2%80%931995.)|title=Parlamentarizam u Bosni i Hercegovini u uslovima političkog pluralizma (1990.–1995.)|website=www.parlament.ba|access-date=5. 6. 2024|archive-date=31. 5. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240531024717/https://parlament.ba/Content/Read/183?title=ParlamentarizamuBosniiHercegoviniuuslovimapoliti%C4%8Dkogpluralizma(1990.%E2%80%931995.)|url-status=dead}}</ref> == Vijeće građana == [[Datoteka:SR Bosnia and Herzegovina Chamber of Citizens 1990.svg|mini|{{legend|#00A859|[[Stranka demokratske akcije|SDA]]: 43}}{{legend|#38659C|[[Srpska demokratska stranka|SDS]]: 34}}{{legend|#0064AA|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]: 21}}{{legend|#DD0000|[[Savez komunista Bosne i Hercegovine|SKBiH-SDP]]: 15}}{{legend|#F08080|[[Savez reformskih snaga Jugoslavije|SRSJ]]: 12}}{{legend|#FF7F50|[[Savez Socijalističke Omladine Bosne i Hercegovine|SSO BiH]]-[[Demokratski savez Zelenih|DSZ]]: 2}}{{legend|#008000|[[Muslimanska bošnjačka organizacija|MBO]]: 2}}{{legend|#FFFF00|[[Demokratski socijalistički savez Bosne i Hercegovine|DSS BiH]]: 1}}]] {| class="wikitable" |+[[Vijeće građana Skupštine Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće građana]] ! rowspan="2" |Politička stranka !Broj mandata |- !1992. |- |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |43 |- |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SDS]] |34 |- |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |21 |- |[[Savez komunista Bosne i Hercegovine|SKBiH-SDP]] |15 |- |[[Savez reformskih snaga Jugoslavije|SRSJ]] |12 |- |[[Savez Socijalističke Omladine Bosne i Hercegovine|SSOBiH]]-[[Demokratski savez Zelenih|DSZ]] |2 |- |[[Muslimanska bošnjačka organizacija|MBO]] |2 |- |[[Demokratski socijalistički savez Bosne i Hercegovine|DSS BiH]] |2 |- !Ukupno !130 |- | colspan="2" |Izvor: [https://www.parlament.ba/Content/Read/183?title=ParlamentarizamuBosniiHercegoviniuuslovimapolitičkogpluralizma(1990.–1995.) parlament.ba] |} == Vijeće općina == [[Datoteka:SR Bosnia and Herzegovina Chamber of Municipalities 1990.svg|mini|{{legend|#00A859|[[Stranka demokratske akcije|SDA]]: 43}}{{legend|#38659C|[[Srpska demokratska stranka|SDS]]: 38}}{{legend|#0064AA|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]: 23}}{{legend|#DD0000|[[Savez komunista Bosne i Hercegovine|SKBiH-SDP]]: 4}}{{legend|#F08080|[[Savez reformskih snaga Jugoslavije|SRSJ]]: 1}}{{legend|#FFFF00|[[Srpski pokret obnove|SPO]]: 1}}]] {| class="wikitable" |+[[Vijeće općina Skupštine Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće općina]] ! rowspan="2" |Politička stranka !Broj mandata |- !1992. |- |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |43 |- |[[Srpska demokratska stranka|SDS]] |34 |- |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |23 |- |[[Savez komunista Bosne i Hercegovine|SKBiH-SDP]] |4 |- |[[Narod i pravda|SRSJ]] |1 |- |[[Srpski pokret obnove|SPO]] |1 |- !Ukupno !110 |- | colspan="2" |Izvor: [https://www.parlament.ba/Content/Read/183?title=ParlamentarizamuBosniiHercegoviniuuslovimapolitičkogpluralizma(1990.–1995.) parlament.ba] |} == Reference == {{Refspisak}} {{S-start}} {{Redoslijed| |prije = [[Osmi saziv Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|VIII saziv]]<br><small>([[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupština SRBiH]])</small> |naslov = I saziv<br><small>([[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupština RBiH]])</small> |poslije = [[Prvi saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|I saziv]]<br><small>([[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarna skupština BiH]])}} {{S-end}} {{Sazivi Parlamenata Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Skupština Republike Bosne i Hercegovine|1]] [[Kategorija:1992. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1993. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1994. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1995. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1996. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1997. u Bosni i Hercegovini]] hui9eg9u57hu8i5lygxbstyh7bbhj04 Srpski narodni savez Republike Srpske 0 507518 3917321 3872156 2026-08-09T19:26:05Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917321 wikitext text/x-wiki {{Infokutija stranka | ime_bosanski = Srpski narodni savez | izvorno_ime = Republike Srpske | logo = Logo SNS RS.png | skraćenica = SNS RS | predsjednik = | predsjednik_osnivač = [[Biljana Plavšić]] | potpredsjednik = | predsjedavajući = | generalni_sekretar = | sekretar = | glasnogovornik = | osnivač = | godina osnivanja = august 1997. | raspuštena = iza 2006. | prethodnik = [[Srpska demokratska stranka]] | nasljednik = [[Demokratski narodni savez]] | slogan = | himna = | sjedište = [[Banja Luka]], [[Bosna i Hercegovina]] | adresa = | novine = | mladi_ogranak = | broj članova = | politička_pozicija = [[Desni centar]] | ideologija = [[Srpski nacionalizam]]<br>[[Konzervativizam]]<br>[[Proevropejstvo]]<br>[[Reformizam]] | međunarodno_članstvo = | evropska_stranka = | boje = {{Colorbox|#780078}} | sestrinske_stranke = | skupština1 = | broj_mandata1 = | skupština2 = | broj_mandata2 = | skupština3 = | broj_mandata3 = | skupština4 = | broj_mandata4 = | skupština5 = | broj_mandata5 = | skupština6 = | broj_mandata6 = | skupština7 = | broj_mandata7 = | veb-sajt = }} '''Srpski narodni savez Republike Srpske''' ('''SNS RS'''), jednostavnije '''Srpski narodni savez''' ('''SNS'''), jest bivša [[Spisak političkih stranaka u Bosni i Hercegovini|parlamentarna politička stranka]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. == Historija == {{Glavni|Kriza u Republici Srpskoj 1997. i 1998.}} Zbog sve veće izolacije [[Republika Srpska|Republike Srpske]] nakon potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] 14. decembra 1995, [[Biljana Plavšić]] je prekinula sve veze sa [[Srpska demokratska stranka|Srpskom demokratskom strankom]] (SDS) i formirala SNS u augustu 1997.<ref>{{Cite web|url=https://www.pressonline.rs/info/politika/79799/biografija-biljane-plavsic.html/|title=Press Online: Biografija Biljane Plavšić|date=27. 5. 2015|website=pressonline.rs|access-date=17. 7. 2024|archive-date=27. 5. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150527201238/https://www.pressonline.rs/info/politika/79799/biografija-biljane-plavsic.html/|url-status=bot: unknown}}</ref> Nakon pobjede na [[Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 1997.|prijevremenim izborima 1997.]] imenovala je [[Milorad Dodik|Milorada Dodika]], tadašnjeg poslanika u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] čiji je [[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] (SNSD) imao samo dva poslanika, za [[Predsjednik Vlade Republike Srpske|predsjednika vlade]]. To je označilo početak političkih reformi u Republici Srpskoj i saradnje sa [[Međunarodna zajednica|međunarodnom zajednicom]]. Međutim, izgubila je [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998 - predsjednik Republike Srpske|predsjedničke izbore 1998.]] od zajedničkog kandidata SDS-a i [[Srpska radikalna stranka Republike Srpske|Srpske radikalne stranke Republike Srpske]] (SRS RS) [[Nikola Poplašen|Nikole Poplašenog]]. Bila je vladajuća stranka u Republici Srpskoj, sve do [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2000 - Narodna skupština Republike Srpske|općih izbora 2000.]] Tokom 2000. dolazi do raskola u stranci, kada dio članstva osniva [[Demokratski narodni savez]] (DNS), a početkom 2001, Biljana Plavšić odlazi u [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ), zbog optužnice za ratne zločine tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. To i loši izborni rezultati dovelo je do slabljenja stranke. Stranka je posljednji mandat u NSRS imala u [[Šesti saziv Narodne skupštine Republike Srpske|šestom sazivu]] od 2002. do 2006, nakon čega nestaje se političke scene. == Spisak predsjednika == {| class="wikitable" ! rowspan="2" |# ! colspan="2" rowspan="2" |Predsjednik ! colspan="3" |Mandat |- !Od !Do !Trajanje |- !1. |[[Datoteka:Biljana Plavsic.JPG|bez okvira|104x104piksel]] |[[Biljana Plavšić]] <small>(r. 1930)</small> |august 1997. |2006. |9 godina |} == Izbori == === Opći izbori === ==== Predsjedništvo ==== {| class="wikitable" |+[[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]] !Godina !# !Kandidat !Broj glasova !% !Konstitutivni narod !Izabran? |- !''[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|1998.]]{{Efn|SNS je na općim izborima 1998. nastupio u političkoj koaliciji "[[Koalicija Sloga|Sloga]]" sa [[Socijalistička partija Republike Srpske|SP RS]] i [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]].|naziv=Sloga|grupa=lower-alpha}}'' |''1.'' |''[[Živko Radišić]]'' | style="text-align:center;" |''359.937'' |''51,31'' | rowspan="2" |[[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbi]] | style="text-align:center;background-color:limegreen;" |Da |- ![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|2002.]] |10. |[[Svetozar Mihajlović]] | style="text-align:center;" |5.143 |1,01 | style="text-align:center;background-color:#FF7F7F;" |Ne |} ==== Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ==== {| class="wikitable" style="text-align:center;" |+[[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine]] !Godina !Pozicija !Broj glasova !% ![[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom]] ![[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda]] !Vlada |- ![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998.|1998.]]''{{Efn|naziv=Sloga}}'' |2. |''214.716'' |''13,80'' |{{Infokutija stranka/mandati|4|42|#780078}} |{{Infokutija stranka/mandati|1|15|#780078}} | rowspan="2" style="background:#FF7F7F;vertical-align:middle;text-align:center;" |Opozicija |- ![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2000.|2000.]] |9. |28.125 |4,5 |{{Infokutija stranka/mandati|1|42|#780078}} |{{Infokutija stranka/mandati|0|15|#780078}} |- ![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002.|2002.]] |23. |4.410 |0,36 |{{Infokutija stranka/mandati|0|42|#780078}} |{{Infokutija stranka/mandati|0|15|#780078}} | style="background:#F99;vertical-align:middle;text-align:center;" |Vanparlamentarna |} ==== Predsjednik Republike Srpske ==== {| class="wikitable" |+[[Predsjednik Republike Srpske]] !Godina !# !Kandidat !Broj glasova !% !Izabran? |- ![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998 - predsjednik Republike Srpske|1998.]]{{Efn|naziv=Sloga}} |2. |[[Biljana Plavšić]] | style="text-align:center;" |286.606 |39,0 | style="text-align:center;background-color:limegreen;" |Da |- ![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2000 - predsjednik Republike Srpske|2000.]] | colspan="5" | |- ![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002 - predsjednik Republike Srpske|2002.]] |10. |[[Branislav Lolić]] | style="text-align:center;" |4.689 |1,0 | style="text-align:center;background-color:#FF7F7F;" |Ne |} ==== Narodna skupština Republike Srpske ==== {| class="wikitable" style="text-align:center;" |+[[Narodna skupština Republike Srpske]] !Godina !Pozicija !Broj glasova !% !Mandati !Vlada |- ![[Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 1997.|1997.]] |4. |124.746 |15.73 |{{Infokutija stranka/mandati|15|83|#780078}} | rowspan="2" style="text-align:center;background-color:limegreen;" |Vlast |- ![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998 - Narodna skupština Republike Srpske|1998.]] |4. |95.817 |12,9 |{{Infokutija stranka/mandati|12|83|#780078}} |- ![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2000 - Narodna skupština Republike Srpske|2000.]] |10. |14.239 |2,3 |{{Infokutija stranka/mandati|2|83|#780078}} | rowspan="2" style="background:#FF7F7F;vertical-align:middle;text-align:center;" |Opozicija |- ![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002 - Narodna skupština Republike Srpske|2002.]] |12. |4.992 |1,00 |{{Infokutija stranka/mandati|1|83|#780078}} |} === Lokalni izbori === ==== Skupština Brčko distrikta ==== {| class="wikitable" style="text-align:center;" |+[[Skupština Brčko distrikta]] !Godina !Broj glasova !% !Mandati |- ![[Prvi saziv Skupštine Brčko distrikta|2000.]] | colspan="2" | {{Efn|[[Prvi saziv Skupštine Brčko distrikta|Prvi saziv]] [[Skupština Brčko distrikta|Skupštine Brčko distrikta]] bio je prva prijelazna skupština imenovana 21. marta 2000, 13 dana nakon uspostave [[Brčko distrikt|Brčko distrikta Bosne i Hercegovine]], na osnovu naloga [[Međunarodni supervizor za Brčko|međunarodnog supervizora za Brčko]] [[Robert W. Farrand|Roberta W. Farranda]]. Na osnovu tog naloga, SNS RS dobio je 2 od 29 mjesta u skupštini.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://skupstinabd.ba/ba/o-skuptini.html|title=Skupština Brčko distrikta - O Skupštini|website=skupstinabd.ba|access-date=25. 8. 2021}}</ref><ref name=":1">{{Cite web|url=https://www.brckosupervizija.ba/web/?p=171|title=NALOG SUPERVIZORA O USPOSTAVLJANJU PRELAZNE SKUPŠTINE BRČKO DISTRIKTA BOSNE I HERCEGOVINE|last=|first=|date=21. 3. 2000|website=brckosupervizija.ba|publisher=[[Međunarodni supervizor za Brčko]]: [[Robert W. Farrand]]|access-date=7. 7. 2024|archive-date=8. 7. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240708183819/https://www.brckosupervizija.ba/web/?p=171|url-status=dead}}</ref>|naziv=Brčko|grupa=lower-alpha}} |{{Infokutija stranka/mandati|2|29|#780078}} |- ![[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2004 (Brčko)|2004.]] | colspan="3" style="text-align:center;background-color:#ddd;" |''Nije učestvovala'' |} == Također pogledajte == * [[Spisak političkih stranaka u Bosni i Hercegovini]] * [[Srpska demokratska stranka]] * [[Demokratski narodni savez]] == Napomene == {{Napomene}} == Reference == {{refspisak}} [[Kategorija:Političke stranke osnovane 1997.]] [[Kategorija:Političke stranke raspuštene 2006.]] [[Kategorija:Bivše političke stranke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Bivše političke stranke u Republici Srpskoj]] [[Kategorija:Nacionalističke stranke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Srpske političke stranke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Srpski narodni savez Republike Srpske|*]] [[Kategorija:Srpska demokratska stranka]] etm5my16l7o6bgbkd3k6tl79ohesct8 Vizni režim za državljane Bosne i Hercegovine 0 513992 3917380 3915453 2026-08-10T07:22:16Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917380 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Passport.svg|alt=|thumb|200px|Izgled prednje korice savremenog [[Pasoš Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačkog pasoša]].]] '''Vizni režim za državljane Bosne i Hercegovine''' jest administrativno ograničenje ulaska od strane vlasti drugih država koje postavljaju državljanima [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Od 2024. godine građani Bosne i Hercegovine imali su pristup bez vize ili vize po dolasku u 123 zemlje i teritorije, čime je [[pasoš Bosne i Hercegovine]] na 43. mjestu, zajedno sa [[Pasoš Albanije|albanskim pasošem]], u svijetu prema [[Henleyjev indeks pasoša|Henleyjevom indeksu pasoša]].<ref>{{cite web | url=https://www.henleyglobal.com/passport-index/ranking | title=Global Passport Ranking}}</ref> Pasoš Bosne i Hercegovine je 2016. proglašen jednim od 5 pasoša s najviše poboljšanim rejtingom od 2006.<ref>{{cite press release | url=http://www.prnewswire.com/news-releases/the-henley--partners-visa-restrictions-index-celebrates-ten-years-530277751.html | title = The Henley & Partners Visa Restrictions Index Celebrates Ten Years}}</ref> == Karta == [[Datoteka:Visa Requirements for Bosnian Citizens.svg|thumb|800px|none|Vizni režim za građane Bosne i Hercegovine:{{legend|#002377|Bosna i Hercegovina}}{{legend|#22B14C|Bezvizni pristup}}{{legend|#0d93e4|Zemlje pristupačne ličnom kartom}}{{legend|#B5E61D|Viza po dolasku}}{{legend|#7CD243|Elektronska prijava za vizu}}{{legend|#61C7A1|eVisa}}{{legend|#79D343|Viza dostupna i po dolasku i putem interneta}}{{legend|#ABABAB|Potrebna viza prije dolaska}}]] == Vizni režim == === Neosporene države i teritorije === {| class="sortable wikitable" |- ! style="width:18%;" | Država ! style="width:22%;" | Status ! Period ! Napomene (isključujući naknade za odlazak) |- | {{ZID|Afganistan}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=AF}}</ref> | | |- | {{ZID|Albanija}} | {{Slobodno|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=AL}}</ref> | 90 dana | * Mogućnost ulaska i sa [[Lična karta Bosne i Hercegovine|ličnom kartom]]. |- | {{ZID|Alžir}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=DZ}}</ref> | | |- | {{ZID|Andora}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=AD}}</ref> | 90 dana | |- | {{ZID|Angola}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=AO}}</ref> | | |- | {{ZID|Antigva i Barbuda}} | {{Da2|eVisa}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=AG}}</ref><ref>{{cite web | url=https://evisa.immigration.gov.ag/agEvisa-app/ | title=Antigua and Barbuda eVisa}}</ref> | | |- | {{ZID|Argentina}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=AR}}</ref> | 90 dana | |- | {{ZID|Armenija}} | {{Neobavezno|eVisa / Viza po dolasku}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=AM}}</ref><ref>{{cite web | url=https://evisa.mfa.am | title=Armenia eVisa}}</ref> | 120 dana | |- | {{ZID|Australija}} | {{Ne|Potrebna viza (Online)}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=AU}}</ref><ref>{{cite web | url=https://immi.homeaffairs.gov.au/visas/getting-a-visa/visa-listing/visitor-600 | title=Australia Subclass 600}}</ref> | | * Mogućnost prijave putem interneta (Online Visitor e600 visa). |- | {{ZID|Austrija}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=AT}}</ref> | 90 dana | * 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].<ref group="Nap" name="biometric">Samo vlasnici [[Biometrijski pasoš|biometrijskih pasoša]].</ref> |- | {{ZID|Azerbejdžan}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>[https://mfa.gov.az/en/category/visa/visa-free-countries Visa free countries]</ref> | 90 dana | |- | {{ZID|Bahami}} | {{Da2|eVisa}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=BS}}</ref> | 90 dana | |- | {{ZID|Bahrein}} | {{Neobavezno|eVisa / Viza po dolasku}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=BH}}</ref> | 14 dana | |- | {{ZID|Bangladeš}} | {{Da-ne|Viza po dolasku}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=BD}}</ref> | 30 dana | |- | {{ZID|Barbados}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=BB}}</ref> | | |- | {{ZID|Belgija}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=BE}}</ref> | 90 dana | * 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].<ref group="Nap" name="biometric" /> |- | {{ZID|Beliz}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=BZ}}</ref> | | |- | {{ZID|Benin}} | {{Da2|eVisa}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=BJ}}</ref><ref>{{cite web | url=https://evisa.gouv.bj/en/ | title=Benin eVisa}}</ref> | 30 dana | * Obavezan međunarodni certifikat o vakcinaciji. |- | {{ZID|Bjelorusija}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref name="mfa.gov.by">{{cite web | title=Statement of Belarus Foreign Ministry on visa-free travel to Belarus for the citizens of 35 European countries | url=https://mfa.gov.by/en/press/news_mfa/f52b67856b84f2d5.html | access-date=19. 7. 2024 | archive-date=16. 8. 2024 | archive-url=https://web.archive.org/web/20240816112746/https://mfa.gov.by/en/press/news_mfa/f52b67856b84f2d5.html | url-status=dead }}</ref> | {{sort|30|30 dana}}<ref name="mfa.gov.by"/> | * Bezvizni pristup do 31. decembra 2026.<ref>{{Cite web|url=https://gpk.gov.by/peresechenie-granitsy/bezvizovyy-vezd-v-belarus-dlya-grazhdan-litvy-i-latvii/|title=Безвизовый въезд в Беларусь для граждан европейских стран|website=Государственный пограничный комитет Республики Беларусь|language=ru|access-date=21. 4. 2026}}</ref> |- | {{ZID|Bolivija}} | {{Neobavezno|Online Visa / Viza po dolasku}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=BO}}</ref> | 90 dana<ref>{{cite web | url=https://visas.cancilleria.gob.bo | title=Bolivia Online Visa}}</ref> | |- | {{ZID|Bocvana}} | {{Da2|eVisa}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=BW}}</ref><ref>{{cite web | url=https://evisa.gov.bw | title=Botswana eVisa}}</ref> | 90 dana | |- | {{ZID|Brazil}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=BA}}</ref> | 90 dana | |- | {{ZID|Brunej}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=BN}}</ref> | | |- | {{ZID|Bugarska}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=BG}}</ref> | 90 dana | * 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].<ref group="Nap" name="biometric" /> |- | {{ZID|Burkina Faso}} | {{Da2|eVisa}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=BF}}</ref><ref>{{cite web | url=https://applicant.visaburkina.bf | title=Burkina Faso eVisa}}</ref> | | |- | {{ZID|Burundi}} | {{Da-ne|Viza po dolasku}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=BI}}</ref> | 30 dana | |- | {{ZID|Butan}} | {{Da2|eVisa}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=BT}}</ref><ref>{{cite web | url=https://visit.doi.gov.bt/ | title=Bhutan eVisa | access-date=1. 11. 2024 | archive-date=17. 11. 2023 | archive-url=https://web.archive.org/web/20231117164952/https://visit.doi.gov.bt/ | url-status=dead }}</ref> | | |- | {{ZID|Crna Gora}} | {{Slobodno|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=ME}}</ref> | 90 dana | * Mogućnost ulaska i s biometrijskom [[Lična karta Bosne i Hercegovine|ličnom kartom]] do 30 dana. |- | {{ZID|Čad}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=TD}}</ref> | | |- | {{ZID|Češka}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=CZ}}</ref> | 90 dana | * 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].<ref group="Nap" name="biometric" /> |- | {{ZID|Čile}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=CL}}</ref> | 90 dana | |- | {{ZID|Danska}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=DK}}</ref> | 90 dana | * 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].<ref group="Nap" name="biometric" /> |- | {{ZID|Demokratska Republika Kongo}} | {{Da2|eVisa}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=CD}}</ref><ref>{{cite web | url=https://evisa.gouv.cd | title=DR Congo eVisa}}</ref> | 7 dana | |- | {{ZID|Dominika}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=DM}}</ref> | 21 dana | |- | {{ZID|Dominikanska Republika}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=DO}}</ref> | 90 dana | * produženje boravka moguće je do 120 dana uz naknadu. |- | {{ZID|Džibuti}} | {{Da2|eVisa}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=DJ}}</ref><ref>{{cite web | url=https://www.evisa.gouv.dj | title=Djibouti eVisa}}</ref> | 90 dana | |- | {{ZID|Egipat}} | {{Da2|eVisa}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=EG}}</ref><ref>{{cite web | url=https://www.visa2egypt.gov.eg | title=Egypt eVisa}}</ref> | 30 dana | |- | {{ZID|Ekvador}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=EC}}</ref> | 90 dana | |- | {{ZID|Ekvatorska Gvineja}} | {{Da2|eVisa}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=GQ}}</ref><ref>{{cite web | url=https://equatorialguinea-evisa.com | title=Equatorial Guinea eVisa}}</ref> | | |- | {{ZID|El Salvador}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=SV}}</ref> | | * 90 dana bez vize ako imate važeću vizu izdatu od [[Kanada|Kanade]], [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] ili zemlje članice [[Šengenska zona|Šengenske zone]]. |- | {{ZID|Eritreja}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=ER}}</ref> | | |- | {{ZID|Estonija}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=EE}}</ref> | 90 dana | * 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].<ref group="Nap" name="biometric" /> |- | {{ZID|Esvatini}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=SZ}}</ref> | 30 dana | |- | {{ZID|Etiopija}} | {{Neobavezno|eVisa / Viza po dolasku}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=ET}}</ref><ref>{{cite web | url=https://www.evisa.gov.et | title=Ethiopia eVisa}}</ref> | up to 90 dana | * Viza po dolasku može se dobiti samo na [[Međunarodni aerodrom Addis Ababa Bole|Međunarodnom aerodromu Addis Ababa Bole]]. * Vlasnici eVisa moraju ući preko [[Međunarodni aerodrom Addis Ababa Bole|Međunarodnog aerodroma Addis Ababa Bole]]. |- | {{ZID|Fidži}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=FJ}}</ref> | | |- | {{ZID|Filipini}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=PH}}</ref> | | |- | {{ZID|Finska}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=FI}}</ref> | 90 dana | * 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].<ref group="Nap" name="biometric" /> |- | {{ZID|Francuska}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=FR}}</ref> | 90 dana | * 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].<ref group="Nap" name="biometric" /> (u [[Regije Francuske|Regijama Francuske]]) |- | {{ZID|Gabon}} | {{Da2|eVisa}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=GA}}</ref><ref>{{cite web | url=https://evisa.dgdi.ga | title=Gabon eVisa}}</ref> | 90 dana | * Vlasnici eVisa moraću ući u zemlju preko [[Međunarodni aerodrom Libreville|Međunarodnog aerodroma Libreville]]. |- | {{ZID|Gambija}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=GM}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.gid.gov.gm/entry |title=ENTRY INTO THE GAMBIA. GAMBIA IMMIGRATION DEPARTMENT |publisher=gid.gov.gm |date=23. 12. 2017 |access-date=23. 12. 2017 |archive-date=12. 10. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181012184839/http://www.gid.gov.gm/entry |url-status=dead }}</ref> | | |- | {{ZID|Gana}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=GH}}</ref> | | |- | {{ZID|Grčka}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=GR}}</ref> | 90 dana | * 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].<ref group="Nap" name="biometric" /> |- | {{ZID|Grenada}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{cite web |url=https://www.grenadaembassyusa.org/wp-content/uploads/2018/04/Complete-Visa-Requirements-List-Apr-2018.pdf |title=Visa Requirements for Grenada: Complete List |date=april 2018 |website=Embassy of Grenada to the United States of America}}</ref> | | * Nosioci pisma o odobrenju mogu preuzeti vizu po dolasku. |- | {{ZID|Gruzija}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=GE}}</ref> | 1 godina | |- | {{ZID|Gvajana}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=GY}}</ref> | | |- | {{ZID|Gvatemala}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=GT}}</ref> | | * 90 dana bez vize ako imate važeću vizu izdatu od [[Kanada|Kanade]], [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] ili zemlje članice [[Šengenska zona|Šengenske zone]]. |- | {{ZID|Gvineja}} | {{Da2|eVisa}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=GN}}</ref><ref>{{cite web | url=https://www.paf.gov.gn/visa | title=Guinea eVisa}}</ref> | 90 dana | |- | {{ZID|Gvineja Bisau}} | {{Da-ne|Viza po dolasku}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=GW}}</ref> | 90 dana | |- | {{ZID|Haiti}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=HT}}</ref> | 90 dana | |- | {{ZID|Honduras}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=HN}}</ref> | | * 90 dana bez vize ako imate važeću vizu izdatu od [[Kanada|Kanade]], [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] ili zemlje članice [[Šengenska zona|Šengenske zone]]. |- | {{ZID|Hrvatska}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref name="ReferenceA">{{Timatic|država=BA|destinacija=HR}}</ref> | 90 dana | * 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].<ref group="Nap" name="biometric" /> |- | {{ZID|Indija}} | {{Da2|eVisa}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=IN}}</ref> | 30 dana | {{#section-h::Šablon:Uključeni dijelovi za članke o vizama|Indija. eVisa}} |- | {{ZID|Indonezija}} | {{Neobavezno|e-VPD / Viza po dolasku}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=ID}}</ref> | 30 dana<ref>{{cite web | url=https://molina.imigrasi.go.id/ | title=Indonesia e-VOA | access-date=1. 11. 2024 | archive-date=21. 4. 2023 | archive-url=https://web.archive.org/web/20230421191355/https://molina.imigrasi.go.id/ | url-status=dead }}</ref> | |- | {{ZID|Irak}} | {{Da2|eVisa}}<ref>[https://evisa.iq/en Iraq eVisa portal]</ref> | | |- | {{ZID|Iran}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=IR}}</ref><ref>{{cite web | url=https://evisa.mfa.ir | title=Iran eVisa}}</ref> | 15 dana | |- | {{ZID|Irska}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=IE}}</ref> | | * Viza se izdaje besplatno.<ref>[https://www.dfa.ie/travel/visas/visas-for-ireland/#tabs-3 No fee required].</ref> * Ukidanje viza za nosioce 'C' vize za [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] do oktobra 2016. Ulaz je dozvoljen samo ako je prva tačka ulaska u [[Zajednička zona putovanja|Zajedničku zonu putovanja]] u UK.<ref>[http://www.inis.gov.ie/en/INIS/Visa%20Waiver%20Programme%20Information%20Note%20March%202012.pdf/Datotekas/Visa%20Waiver%20Programme%20Information%20Note%20March%202012.pdf The Irish Short-stay Visa Waiver Programme]{{Mrtav link}}</ref> |- | {{ZID|Island}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=IS}}</ref> | 90 dana | * 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].<ref group="Nap" name="biometric" /> |- | {{ZID|Istočni Timor}} | {{Da-ne|Viza po dolasku}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=TL}}</ref> | 30 dana | |- | {{ZID|Italija}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=IT}}</ref> | 90 dana | * 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].<ref group="Nap" name="biometric" /> |- | {{ZID|Izrael}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=IL}}</ref> | | |- | {{ZID|Jamajka}} | {{Da-ne|Viza po dolasku}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=JM}}</ref> | 90 dana | * Bezvizni pristup do 30 dana ako imate važeću vizu koju je izdala bilo koja država članica [[Šengenska zona|Šengenske zone]], [[Kanada]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] ili [[Sjedinjene Američke Države]] i ako imate dokaz da su cijepljeni protiv malih boginja, rubeole i dječje paralize. |- | {{ZID|Japan}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=JP}}</ref> | | |- | {{ZID|Jemen}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=YE}}</ref> | | |- | {{ZID|Jordan}} | {{Neobavezno|eVisa / Viza po dolasku}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=JO}}</ref><ref>{{cite web | url=https://eservices.moi.gov.jo | title=Jordan E-Services}}</ref> | 30 dana | |- | {{ZID|Južna Koreja}} | {{Da|[[Elektronski sistem za autorizaciju putovanja|ESTA]]}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=KR}}</ref><ref>{{cite web | url=http://www.k-eta.go.kr | title=K-ETA}}</ref> | 30 dana | * Period važenja K-ETA je 3 godine od datuma odobrenja.<ref>{{cite web | url=https://www.k-eta.go.kr/portal/guide/viewetaapplication.do | title=K-ETA Application Guide}}</ref> |- | {{ZID|Južni Sudan}} | {{Da2|eVisa}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=SS}}</ref><ref>{{cite web | url=https://www.evisa.gov.ss | title=South Sudan eVisa}}</ref> | | * Mogućnost prijave putem interneta. * Odštampano odobrenje za vizu mora biti predočeno u vrijeme putovanja. |- | {{ZID|Južnoafrička Republika}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=ZA}}</ref> | | |- | {{ZID|Katar}} | {{Neobavezno|eVisa / Viza po dolasku}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=QA}}</ref><ref>{{cite web | url=https://hayya.qa | title=Qatar Hayya}}</ref> | 30 dana | |- | {{ZID|Kazahstan}} | {{Da2|eVisa}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=KZ}}</ref><ref>{{cite web | url=https://www.vmp.gov.kz | title=Kazakhstan eVisa}}</ref> | | |- | {{ZID|Kambodža}} | {{Neobavezno|eVisa / Viza po dolasku}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=KH}}</ref><ref>{{cite web | url=https://www.evisa.gov.kh | title=Cambodia eVisa}}</ref> | 30 dana | |- | {{ZID|Kamerun}} | {{Da2|eVisa}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=CM}}</ref><ref>{{cite web | url=https://www.evisacam.com | title=Cameroon eVisa}}</ref> | | |- | {{ZID|Kanada}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=CA}}</ref> | | |- | {{ZID|Kenija}} | {{Da|[[Elektronski sistem za autorizaciju putovanja|ESTA]]}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=KE}}</ref><ref>{{cite web | url=https://www.etakenya.go.ke | title=Kenya eTA}}</ref> | 90 dana | {{#section-h::Šablon:Uključeni dijelovi za članke o vizama|Kenija. eTA}} |- | {{ZID|Kina}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=CN}}</ref> | 90 dana | * 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana.<ref>[https://web.archive.org/web/20180505004847/http://www.xinhuanet.com/english/2018-05/05/c_137156745.htm China-BiH visa-free regime to go into effect]</ref> * Također bezvizni pristup u {{ZID|Hong Kong}} do 14 dana;<ref name="ReferenceB">{{Timatic|država=BA|destinacija=HK}}</ref> {{ZID|Makao}} do 90 dana.<ref name="ReferenceC">{{Timatic|država=BA|destinacija=MO}}</ref> |- | {{ZID|Kipar}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=CY}}</ref> | 90 dana | * 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana.<ref group="Nap" name="biometric" /> |- | {{ZID|Kirgistan}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=KG}}</ref> | 60 dana | |- | {{ZID|Kiribati}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=KI}}</ref> | | |- | {{ZID|Kolumbija}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=CO}}</ref> | 90 dana | |- | {{ZID|Komori}} | {{Da-ne|Viza po dolasku}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=KM}}</ref> | 45 dana | |- | {{ZID|Kongo}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=CG}}</ref> | | |- | {{ZID|Kostarika}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=CR}}</ref> | | * Bez vize do 90 dana ako posjedujete važeću vizu za više ulazaka ili boravišnu dozvolu koju su izdali [[Kanada]], država članica [[Evropska unija|Evropske unije]], [[Island]], [[Norveška]], [[Švicarska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] ili [[Sjedinjene Američke Države]] |- | {{ZID|Kuba}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=CU}}</ref> | 90 dana | |- | {{ZID|Kuvajt}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=KW}}</ref> | | |- | {{ZID|Laos}} | {{Neobavezno|eVisa / Viza po dolasku}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=LA}}</ref> | 30 dana | {{#section-h::Šablon:Uključeni dijelovi za članke o vizama|Laos. VPD}} |- | {{ZID|Latvija}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=LV}}</ref> | 90 dana | * 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].<ref group="Nap" name="biometric" /> |- | {{ZID|Lesoto}} | {{Da2|eVisa}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=LS}}</ref><ref>{{cite web | url=http://evisalesotho.com | title=Lesotho eVisa}}</ref> | | |- | {{ZID|Liban}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=LB}}</ref> | | * Pored vize, potrebno je dobiti i odobrenje od Imigracionog odjela [[Generalni direktorat za opću sigurnost Libana|Generalnog direktorata za opću sigurnost]] (''La Surete Generale''). |- | {{ZID|Liberija}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=LR}}</ref> | | |- | {{ZID|Libija}} | {{Da2|eVisa}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=LY}}</ref><ref>{{cite web | url=https://evisa.gov.ly | title=Libya eVisa}}</ref> | | |- | {{ZID|Lihtenštajn}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=LI}}</ref> | 90 dana | * 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].<ref group="Nap" name="biometric" /> |- | {{ZID|Litvanija}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=LT}}</ref> | 90 dana | * 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].<ref group="Nap" name="biometric" /> |- | {{ZID|Luksemburg}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=LU}}</ref> | 90 dana | * 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].<ref group="Nap" name="biometric" /> |- | {{ZID|Madagaskar}} | {{Da-ne|Viza po dolasku}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=MG}}</ref> | 60 dana | |- | {{ZID|Mađarska}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=HU}}</ref> | 90 dana | * 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].<ref group="Nap" name="biometric" /> |- | {{ZID|Malavi}} | {{Neobavezno|eVisa / Viza po dolasku}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=MW}}</ref><ref>{{cite web | url=https://evisa.gov.mw | title=Malawi eVisa}}</ref> | 90 dana | |- | {{ZID|Maldivi}} | {{Da-ne|Besplatna viza po dolasku}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=MV}}</ref> | 30 dana | |- | {{ZID|Malezija}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=MY}}</ref> | 90 dana | |- | {{ZID|Mali}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=ML}}</ref> | | |- | {{ZID|Malta}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=MT}}</ref> | 90 dana | * 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].<ref group="Nap" name="biometric" /> |- | {{ZID|Maroko}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=MA}}</ref> | | * e-Visa dostupna za strane državljane koji borave u državi ili imaju boravišnu dozvolu koja važi najmanje 180 dana na dan podnošenja zahtjeva za e-vizu i borave u jednoj od zemalja [[Evropska unija|Evropske unije]], [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], [[Australija|Australiji]], [[Kanada|Kanadi]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]], [[Japan]], [[Norveška]], [[Novi Zeland]] i [[Švicarska]], kao i strani državljani koji posjeduju neelektronske vize zemalja [[Šengenska zona|Šengenske zone]], Sjedinjenih Američkih Država, Australije, Kanade, Ujedinjenog Kraljevstva, [[Irska|Irske]] i Novog Zelanda, s više ulazaka i koje vrijede najmanje 90 dana od dana podnošenja zahtjeva za eVisu.<ref>{{cite web | url=https://www.acces-maroc.ma/ | title=Morocco eVisa}}</ref><ref>{{cite web | url=https://diplomatie.ma/en/launch-electronic-visa-%E2%80%9Cevisa%E2%80%9D | title=Launch of electronic visas for Morocco | access-date=1. 11. 2024 | archive-date=18. 6. 2024 | archive-url=https://web.archive.org/web/20240618043718/https://diplomatie.ma/en/launch-electronic-visa-%E2%80%9Cevisa%E2%80%9D | url-status=dead }}</ref> |- | {{ZID|Maršalska Ostrva}} | {{Da-ne|Viza po dolasku}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=MH}}</ref> | 90 dana | |- | {{ZID|Mauricijus}} | {{Da-ne|Viza po dolasku}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=MU}}</ref> | 60 dana | |- | {{ZID|Mauritanija}} | {{Da-ne|Viza po dolasku}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=MR}}</ref> | | * Dostupna na [[Međunarodni aerodrom Nouakchott–Oumtounsy|Međunarodnom aerodromu Nouakchott–Oumtounsy]]. |- | {{ZID|Meksiko}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=MX}}</ref> | | * Bezvizni pristup do 180 dana za nosioce važeće vize ili dozvole stalnog boravka izdate od strane [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], [[Kanada|Kanade]], [[Japan]]a, [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] ili države članice [[Šengenska zona|Šengenske zone]]. |- | {{ZID|Mikronezija}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=FM}}</ref> | 30 dana | |- | {{ZID|Mjanmar}} | {{Da2|eVisa}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=MM}}</ref><ref>{{cite web | url=https://evisa.moip.gov.mm | title=Myanmar eVisa}}</ref> | 28 dana | * Nosioci e-Visa moraju stići preko aerodroma [[Međunarodni aerodrom Yangon|Yangon]], [[Aerodrom Naypyidaw|Naypyidaw]] ili [[Međunarodni aerodrom Mandalay|Mandalay]] ili preko kopnenih graničnih prijelaza s [[Tajland]]om ([[Tachileik]], [[Myawaddy]] i [[Kawthaung]]) ili [[Indija|Indijom]] ([[Rih Khaw Dar]] i [[Tamu, Indija|Tamu]]). * E-visa dostupna samo turistima. |- | {{ZID|Moldavija}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=MD}}</ref> | 90 dana | * 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana. |- | {{ZID|Monako}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=MC}}</ref> | 90 dana | |- | {{ZID|Mongolija}} | {{Da2|eVisa}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=MN}}</ref><ref>{{cite web | url=https://en.consul.mn/visa/c/153 | title=Consul.mn | access-date=1. 11. 2024 | archive-date=29. 5. 2023 | archive-url=https://web.archive.org/web/20230529025945/https://en.consul.mn/visa/c/153 | url-status=dead }}</ref> | 30 dana | |- | {{ZID|Mozambik}} | {{Neobavezno|eVisa / Viza po dolasku}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=MZ}}</ref><ref>{{cite web | url=https://evisa.gov.mz | title=Mozambique eVisa}}</ref> | 30 dana | |- | {{ZID|Namibija}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=NA}}</ref> | | |- | {{ZID|Nauru}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=NR}}</ref> | | |- | {{ZID|Nepal}} | {{Neobavezno|Online Viza / Viza po dolasku}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=NP}}</ref> | 90 dana<ref>{{cite web | url=https://nepaliport.immigration.gov.np | title=Nepal Online Visa}}</ref> | |- | {{ZID|Niger}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=NE}}</ref> | | |- | {{ZID|Nigerija}} | {{Da2|eVisa}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=NG}}</ref><ref>{{cite web | url=https://visa.immigration.gov.ng | title=Nigeria Immigration Services}}</ref> | 90 dana | |- | {{ZID|Nikaragva}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=NI}}</ref> | | * Viza po dolasku sa važećom vizom izdatom od strane [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], [[Kanada|Kanade]] ili države članice [[Šengenska zona|Šengenske zone]]. |- | {{ZID|Nizozemska}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=NL}}</ref> | 90 dana | * 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]]<ref group="Nap" name="biometric" /> ([[Nizozemska|Evropska Nizozemska]]). |- | {{ZID|Norveška}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=NO}}</ref> | 90 dana | * 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].<ref group="Nap" name="biometric" /> |- | {{ZID|Novi Zeland}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=NZ}}</ref> | | * Nositeljima australijske vize za stalni boravak ili vize za povratak može se odobriti rezidentna viza Novog Zelanda po dolasku koja dozvoljava neograničen boravak (u skladu sa [[Trans-Tasman putovni aranžman|Trans-Tasmanovim putovnim aranžmanom]]), podložno ispunjavanju karakterističnih zahtjeva i pribavljanjem elektroničkih putnih ovlaštenja prije polaska.<ref name="Australian Resident Visa">{{cite web | url=https://www.immigration.govt.nz/new-zealand-visas/apply-for-a-visa/visa-factsheet/australian-resident-visa | title=Information about: Australian Resident Visa | website=immigration.govt.nz | publisher=Immigration New Zealand | access-date=21. 5. 2020 | quote=Australian citizens and permanent residents can visit, work and live in New Zealand. You do not need a visa before you travel to New Zealand.}}</ref> |- | {{ZID|Njemačka}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=DE}}</ref> | 90 dana | * 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].<ref group="Nap" name="biometric" /> |- | {{ZID|Obala Slonovače}} | {{Da2|eVisa}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=CI}}</ref><ref>{{cite web | url=https://snedai.com/e-visa/ | title=CI eVisa}}</ref> | 90 dana | * Vlasnici eVisa moraću ući u zemlju preko [[Aerodrom Port Bouet|aerodorma Port Bouet]]. |- | {{ZID|Oman}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=OM}}</ref><ref>{{cite web | url=https://fm.gov.om/oman-to-give-visa-free-10-day-entry-to-103-countries-to-boost-tourism/ | archive-url=https://web.archive.org/web/20210123123702/https://fm.gov.om/oman-to-give-visa-free-10-day-entry-to-103-countries-to-boost-tourism/ | archive-date=23. 1. 2021 | title=Oman to give visa-free 10-day entry to 103 countries to boost tourism | date=10. 12. 2020 }}</ref> | 14 dana<ref>{{cite web | url=https://www.arabnews.com/node/1795541/middle-east | title=Oman extends visa-free period for visitors from 103 countries | date=20. 1. 2021 }}</ref> | |- | {{ZID|Pakistan}} | {{Da2|eVisa}}<ref>{{cite web | url=https://visa.nadra.gov.pk/list-of-countries-for-visa-prior-to-arrival/ | title=List of Countries for Visa Prior to Arrival | access-date=1. 11. 2024 | archive-date=16. 3. 2025 | archive-url=https://web.archive.org/web/20250316195020/https://visa.nadra.gov.pk/list-of-countries-for-visa-prior-to-arrival/ | url-status=dead }}</ref> | 90 dana | |- | {{ZID|Palau}} | {{Da-ne|Besplatna viza po dolasku}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=PW}}</ref> | 30 dana | |- | {{ZID|Panama}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=PA}}</ref> | 90 dana | |- | {{ZID|Papua Nova Gvineja}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=PG}}</ref><ref>{{cite web | url=https://evisa.ica.gov.pg/evisa/account/Apply | title=PNG eVisa}}</ref> | | {{#section-h::Šablon:Uključeni dijelovi za članke o vizama|Papua Nova Gvineja. eVisa}} |- | {{ZID|Paragvaj}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=PY}}</ref> | | |- | {{ZID|Peru}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=PE}}</ref> | | |- | {{ZID|Poljska}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=PL}}</ref> | 90 dana | * 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].<ref group="Nap" name="biometric" /> |- | {{ZID|Portugal}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=PT}}</ref> | 90 dana | * 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].<ref group="Nap" name="biometric" /> |- | {{ZID|Ruanda}} | {{Neobavezno|eVisa / Viza po dolasku}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=RW}}</ref><ref>{{cite web | url=https://irembo.gov.rw/home/citizen/all_services | title=Rwanda E-Services}}</ref> | 30 dana | |- | {{ZID|Rumunija}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref name="ReferenceA"/> | 90 dana | * 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].<ref group="Nap" name="biometric" /> |- | {{ZID|Rusija}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=RU}}</ref> | 30 dana | * 30 dana u bilo kojem periodu od 60 dana. |- | {{ZID|Samoa}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=WS}}</ref> | 60 dana | |- | {{ZID|San Marino}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=SM}}</ref> | 90 dana | |- | {{ZID|Saudijska Arabija}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=SA}}</ref> | | |- | {{ZID|Sejšeli}} | {{Da-ne|[[Elektronski granični sistem]]}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=SC}}</ref> | 90 dana | |- | {{ZID|Senegal}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=SN}}</ref> | | |- | {{ZID|Sijera Leone}} | {{Da2|eVisa}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=SL}}</ref><ref>{{cite web | url=https://evisa.sl | title=Sierra Leone eVisa}}</ref> | 90 dana | |- | {{ZID|Singapur}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=SG}}</ref> | 30 dana | |- | {{ZID|Sirija}} | {{Da2|eVisa}}<ref>[https://evisa.sy/home-content eVisa Syria]</ref> | | |- | {{ZID|Sjedinjene Američke Države}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=US}}</ref> | | |- | {{ZID|Sjeverna Koreja}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=KP}}</ref> | | |- | {{ZID|Sjeverna Makedonija}} | {{Slobodno|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=MK}}</ref> | 90 dana | * Mogućnost ulaska i sa [[Lična karta Bosne i Hercegovine|ličnom kartom]]. |- | {{ZID|Slovačka}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=SK}}</ref> | 90 dana | * 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].<ref group="Nap" name="biometric" /> |- | {{ZID|Slovenija}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=SI}}</ref> | 90 dana | * 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].<ref group="Nap" name="biometric" /> |- | {{ZID|Solomonska Ostrva}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=SB}}</ref> | | |- | {{ZID|Somalija}} | {{Da-ne|Viza po dolasku}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=SO}}</ref> | 30 dana | {{#section-h::Šablon:Uključeni dijelovi za članke o vizama|Somalija. VPD}} |- | {{ZID|Srbija}} | {{Slobodno|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=RS}}</ref> | 90 dana | * Mogućnost ulaska i sa [[Lična karta Bosne i Hercegovine|ličnom kartom]]. |- | {{ZID|Srednjoafrička Republika}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=CF}}</ref> | | |- | {{ZID|Sudan}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=SD}}</ref> | | |- | {{ZID|Surinam}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=SR}}</ref><ref>{{cite web | url=https://suriname.vfsevisa.com/suriname/online/home/index | title=Suriname eVisa | access-date=1. 11. 2024 | archive-date=7. 3. 2023 | archive-url=https://web.archive.org/web/20230307214615/https://suriname.vfsevisa.com/suriname/online/home/index | url-status=dead }}</ref> | 90 dana | {{#section-h::Šablon:Uključeni dijelovi za članke o vizama|Surinam. Informacije}} |- | {{ZID|Sveta Lucija}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=LC}}</ref> | 42 dana | |- | {{ZID|Sveti Kristofor i Nevis}} | {{Da2|eVisa}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=KN}}</ref> | | |- | {{ZID|Sveti Toma i Princip}} | {{Da2|eVisa}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=ST}}</ref><ref>{{cite web | url=http://www.smf.st/evisa/ | title=ST eVisa}}</ref> | | |- | {{ZID|Sveti Vincent i Grenadini}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=VC}}</ref> | 90 dana | |- | {{ZID|Španija}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=ES}}</ref> | 90 dana | * 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].<ref group="Nap" name="biometric" /> |- | {{ZID|Šri Lanka}} | {{Neobavezno|eVisa / Viza po dolasku}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=LK}}</ref><ref>{{cite web | url=https://www.srilankaevisa.lk | title=SL eVisa}}</ref> | 60 dana / 30 dana | {{#section-h::Šablon:Uključeni dijelovi za članke o vizama|Šri Lanka. eVisa}} |- | {{ZID|Švedska}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=SE}}</ref> | 90 dana | * 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].<ref group="Nap" name="biometric" /> |- | {{ZID|Švicarska}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=CH}}</ref> | 90 dana | * 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].<ref group="Nap" name="biometric" /> |- | {{ZID|Tadžikistan}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref name="MFA2024">{{cite web|url=https://www.mfa.tj/en/main/view/14951/the-list-of-countries-eligible-for-the-unilateral-visa-free-entry-system-has-been-expanded-and-the-visa-application-process-for-citizens-of-certain-countries-to-the-republic-of-tajikistan-has|title= The list of countries eligible for the unilateral visa-free entry system has been expanded, and the visa application process for citizens of certain countries to the Republic of Tajikistan has been simplified}}</ref> | 30 dana | *Viza dostupna putem interneta.<ref>[https://www.evisa.tj/index.evisa.html#/help Tajikistan e-Visa]</ref> |- | {{ZID|Tajland}} | {{Neobavezno|eVisa / Viza po dolasku}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=TH}}</ref><ref>{{cite web | url=https://www.thaievisa.go.th | title=Thai eVisa}}</ref> | 60 dana | *Viza po dolasku 15 dana |- | {{ZID|Tanzanija}} | {{Neobavezno|eVisa / Viza po dolasku}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=TZ}}</ref><ref>{{cite web | url=https://visa.immigration.go.tz | title=Tanzania eVisa}}</ref> | 90 dana | |- | {{ZID|Togo}} | {{Da2|eVisa}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=TG}}</ref><ref>{{cite web | url=https://voyage.gouv.tg | title=Togo eVisa}}</ref> | 15 dana | |- | {{ZID|Tonga}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=TO}}</ref> | | |- | {{ZID|Trinidad i Tobago}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=TT}}</ref> | 90 dana | |- | {{ZID|Tunis}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=TN}}</ref> | 90 dana | |- | {{ZID|Turkmenistan}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=TM}}</ref> | | |- | {{ZID|Turska}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=TR}}</ref> | 90 dana | * 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana. Mogućnost ulaska i sa [[Lična karta Bosne i Hercegovine|ličnom kartom]]. |- | {{ZID|Tuvalu}} | {{Da-ne|Viza po dolasku}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=TV}}</ref> | 30 dana | |- | {{ZID|Uganda}} | {{Neobavezno|eVisa}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=UG}}</ref><ref>{{cite web | url=https://visas.immigration.go.ug | title=Uganda eVisa}}</ref> | 90 dana | |- | {{ZID|Ukrajina}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=UA}}</ref> | 30 dana | * 30 dana u bilo kojem periodu od 60 dana. |- | {{ZID|Ujedinjeni Arapski Emirati}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=AE}}</ref> | 90 dana | |- | {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=GB}}</ref> | | |- | {{ZID|Urugvaj}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=UY}}</ref> | | |- | {{ZID|Uzbekistan}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=UZ}}</ref> | 30 dana | |- | {{ZID|Vanuatu}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=VU}}</ref> | | |- | {{ZID|Vatikan}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=VA}}</ref> | 90 dana | |- | {{ZID|Venecuela}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=VE}}</ref> | | |- | {{ZID|Vijetnam}} | {{Da2|eVisa}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=VN}}</ref><ref>{{cite web | url=https://evisa.xuatnhapcanh.gov.vn/web/guest/trang-chu-ttdt | title=Vietnam eVisa}}</ref> | 90 dana | * Za ostrvo [[Phú Quốc]] bezvizni pristup do 30 dana. |- | {{ZID|Zambija}} | {{Neobavezno|eVisa / Viza po dolasku}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=ZM}}</ref><ref>{{cite web | url=http://evisa.zambiaimmigration.gov.zm/ | title=Zambia eVisa | access-date=1. 11. 2024 | archive-date=9. 8. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20150809101333/http://evisa.zambiaimmigration.gov.zm/ | url-status=dead }}</ref> | 90 dana | |- | {{ZID|Zelenortska Ostrva}} | {{Da-ne|Viza po dolasku}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=CV}}</ref> | | |- | {{ZID|Zimbabve}} | {{Da-ne|Viza po dolasku}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=ZW}}</ref> | 30 dana | |} === Sporne države i teritorije === Vizni režim za građane Bosne i Hercegovine za posjete spornim državama, teritorijama i ograničenim zonama: {| class="wikitable" |- ! Država / Teritorija ! Vizni režim ! Period ! Napomene (isključujući naknade za odlazak) |- ! colspan="4" | [[Evropa]] |- | {{ZID|Kosovo}} | {{Slobodno|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=XK}}</ref><ref>{{cite web | url=https://en.vijesti.me/world-a/balkan/728301/from-January-1%2C-2025%2C-kurti-kosovo-will-allow-citizens-of-bih-to-enter-with-an-identity-card | title=Entry to Kosovo with Bosnian ID card}}</ref> | 90 dana | Od 1. januara 2025. Kosovo je omogućilo bezvizni pristup građanima Bosne i Hercegovine i pristup samo sa ličnim kartama. |- ! colspan="4" | [[Azija]] |- | {{ZID|Tajvan}} | {{Da2|eVisa}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=TW}}</ref> | 30 dana | |- |{{ZID|Palestina}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=PS}}</ref> | | Formalno, viza nije potrebna za ulazak u [[Palestina|Palestinu]]. Međutim, kontrolu graničnih prijelaza u potpunosti sprovode [[Izrael|izraelske vlasti]], za koje građani Bosne i Hercegovine moraju imati vizu. |} === Zavisne i autonomne države i teritorije === {| class="wikitable" style="text-align: center; table-layout: fixed;" |- ! style="width:18%;" | Država / Teritorija ! style="width:19%;" | Vizni režim ! Period ! Napomene |- ! colspan="4" | {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} |- | style="text-align: left;" |{{ZID|Angvila}} | {{Da2|Potrebna eVisa}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=AI}}</ref> | | Nosioci važeće vize ili boravišne dozvole za [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], [[Sjedinjene Američke Države]] ili [[Kanada|Kanadu]] ne trebaju vizu. |- | style="text-align: left;" |{{ZID|Bermudi}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=BM}}</ref> | | |- | style="text-align: left;" |{{ZID|Britanska Djevičanska ostrva}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=VG}}</ref> | | Nosioci važeće vize za [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], [[Sjedinjene Američke Države]] ili [[Kanada|Kanadu]] ne trebaju vizu. Viza za te zemlje mora imati najmanje 6 mjeseci važenja prije putovanja. |- | style="text-align: left;" |{{ZID|Folklandska ostrva}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=FK}}</ref> | | |- | style="text-align: left;" |{{ZID|Gibraltar}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=GI}}</ref> | | |- | style="text-align: left;" |{{ZID|Guernsey}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{cite web |url=http://www.gov.gg/doirequireanentryclearance |title=Do I require an entry clearance/ VISA |access-date=9. 5. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131202222421/http://www.gov.gg/doirequireanentryclearance |archive-date=2. 12. 2013 |url-status=dead }}</ref> | | |- | style="text-align: left;" |{{ZID|Jersey}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Cite web|url=http://www.gov.je/Travel/InformationAdvice/Visitors/Pages/VisaPassport.aspx|title=Visa and passport requirements for visitors}}</ref> | | |- | style="text-align: left;" |{{ZID|Kajmanska ostrva}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=KY}}</ref> | | |- | style="text-align: left;" |{{ZID|Montserrat}} | {{Da2|eVisa}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=MS}}</ref> | | Nosioci važeće vize za [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], [[Sjedinjene Američke Države]], [[Kanada|Kanadu]] ili državu članicu [[Evropska unija|Evropske unije]] ne trebaju vizu. |- | style="text-align: left;" |{{ZID|Ostrvo Man}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{cite web |url=http://www.gov.im/categories/home-and-neighbourhood/immigration/foreign-nationals/ |title=Immigration Details for the Isle of Man |access-date=30. 7. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140629181047/http://www.gov.im/categories/home-and-neighbourhood/immigration/foreign-nationals/ |archive-date=29. 6. 2014 |url-status=dead }}</ref> | | |- | style="text-align: left;" |{{ZID|Sveta Helena}} | {{Da2|eVisa}}<ref>{{cite web|title=Saint Helena eVisa|url=https://evisa.sainthelena.gov.sh|website=Saint Helena Government}}</ref> | | |- | style="text-align: left;" |{{ZID|Turks i Caicos}} | {{Ne|Potrebna viza}} | | Nosioci važeće vize ili boravišne dozvole za [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], [[Sjedinjene Američke Države]] ili [[Kanada|Kanadu]] ne trebaju vizu. |- ! colspan="4" | {{ZID|Kina}} |- | style="text-align: left;" |{{ZID|Hong Kong}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref name="ReferenceB"/> | 14 dana | |- | style="text-align: left;" |{{ZID|Makao}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref name="ReferenceC"/> | 90 dana | |- ! colspan="4" | {{ZID|Danska}} |- | style="text-align: left;" |{{ZID|Farska Ostrva}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{cite web | url=http://www.visitfaroeislands.com/en/about-the-faroe-islands/important-facts-for-travelers/passport-and-visa/ | title=Passport and visa | access-date=30. 7. 2014 | archive-url=https://web.archive.org/web/20140720043911/http://www.visitfaroeislands.com/en/about-the-faroe-islands/important-facts-for-travelers/passport-and-visa/ | archive-date=20. 7. 2014 | url-status=dead}}</ref> | 90 dana | |- | style="text-align: left;" |{{ZID|Grenland}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{cite web|url=https://www.greenland-travel.com/practical-information/|title=Practical information|website=Greenland Travel EN}}</ref> | 90 dana | |- ! colspan="4" | {{ZID|Nizozemska}} |- | style="text-align: left;" |{{ZID|Aruba}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=AW}}</ref> | 30 dana | |- | style="text-align: left;" |{{ZID|Curaçao}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=CW}}</ref> | 90 dana | |- | style="text-align: left;" |{{ZD|Nizozemska}} [[Karipska Nizozemska]] | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=BQ}}</ref> | 90 dana | uključuje [[Bonaire]], [[Sveti Eustahije]] i [[Saba|Sabu]] |- | style="text-align: left;" |{{ZID|Sint Maarten}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=SX}}</ref> | 90 dana | |- ! colspan="4" | {{ZID|Francuska}} |- | style="text-align: left;" |{{ZID|Francuska Gvajana}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=GF}}</ref> | 90 dana | |- | style="text-align: left;" |{{ZID|Francuska Polinezija}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=PF}}</ref> | 90 dana | |- | style="text-align: left;" |{{ZD|Francuska}} [[Francuski Antili]] | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=GP}}</ref> | 90 dana | uključuje prekomorske departmane [[Guadeloupe]] i [[Martinique]] i prekomorske zajednice [[Sveti Martin (Francuska)|Sveti Martin]] i [[Sveti Bartolomej]] |- | style="text-align: left;" |{{ZID|Mayotte}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=YT}}</ref> | 90 dana | |- | style="text-align: left;" |{{ZID|Nova Kaledonija}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=NC}}</ref> | 90 dana | |- | style="text-align: left;" |{{ZID|Réunion}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=RE}}</ref> | 90 dana | |- | style="text-align: left;" |{{ZID|Sveti Petar i Mikelon}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref name="autogenerated1">{{cite web | url=https://www.diplomatie.gouv.fr/en/coming-to-france/requesting-a-visa/ | title=Requesting a visa | first=Ministère de l'Europe et des Affaires | last=étrangères | website=France Diplomacy - Ministry for Europe and Foreign Affairs}}</ref> | 90 dana | |- | style="text-align: left;" |{{ZID|Wallis i Futuna}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref name="autogenerated1"/> | 90 dana | |- ! colspan="4" | {{ZID|Novi Zeland}} |- | style="text-align: left;" |{{ZID|Cookova Ostrva}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=CK}}</ref> | 31 dana | |- | style="text-align: left;" |{{ZID|Niue}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=NU}}</ref> | 30 dana | |- | style="text-align: left;" |{{ZID|Tokelau}} | {{Ne|Potrebna dozvola za ulazak}}<ref>{{cite web | url=https://www.timaticweb.com/cgi-bin/tim_website_client.cgi?FullText=1&COUNTRY=NZ&SECTION=VI&SUBSECTION=AI&user=KLMB2C&subuser=KLMB2C | title=Welcome to nginx! | access-date=15. 3. 2014 | archive-url=https://archive.today/20140315034207/https://www.timaticweb.com/cgi-bin/tim_website_client.cgi?FullText=1&COUNTRY=NZ&SECTION=VI&SUBSECTION=AI&user=KLMB2C&subuser=KLMB2C | archive-date=15. 3. 2014 | url-status=dead}}</ref> | | |- ! colspan="4" | {{ZID|Južna Koreja}} |- | style="text-align: left;" |{{ZID|Jeju}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{cite web | url=https://www.hikorea.go.kr/info/InfoDatail.pt?CAT_SEQ=161&PARENT_ID=135 | title=Immigration Clearance for non-Koreans}}</ref> | 30 dana | |- ! colspan="4" | {{ZID|Sjedinjene Američke Države}} |- | style="text-align: left;" |{{ZID|Američka Djevičanska ostrva}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=VI}}</ref> | | |- | style="text-align: left;" |{{ZID|Američka Samoa}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=AS}}</ref> | | |- | style="text-align: left;" |{{ZID|Guam}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=GU}}</ref> | | |- | style="text-align: left;" |{{ZID|Portoriko}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=PR}}</ref> | | |- | style="text-align: left;" |{{ZID|Sjeverna Marijanska ostrva}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=MP}}</ref> | | |} == Diplomatski i službeni pasoši == {| class="wikitable" style="font-size:90%" |- ! style="width:300px;"|Država !Period |- | {{ZID|Bjelorusija}}<ref name="autogenerated1" /> | 30 dana |- | {{ZID|Egipat}}<ref name="autogenerated1" /> | 90 dana |- | {{ZID|Izrael}}<ref name="autogenerated2">{{cite web | url=http://www.mvp.gov.ba/konzularne_informacije/vize/Default.aspx?template_id=16&s1=209&id=4804 | title=IZRAEL | access-date=1. 11. 2024 | archive-date=15. 12. 2018 | archive-url=https://web.archive.org/web/20181215122021/http://www.mvp.gov.ba/konzularne_informacije/vize/Default.aspx?template_id=16&s1=209&id=4804 | url-status=dead }}</ref> | 90 dana |- |{{ZID|Japan}}<ref>{{cite web | url=http://www.bhrt.ba/vijesti/svijet/crnadak-u-japanu-prioritet-nove-investicije/ | title=BHRT}}</ref> | 90 dana |- | {{ZID|Kazahstan}}<ref name="autogenerated2" /> | 30 dana |- | {{ZID|Kina}}<ref name="autogenerated3">{{cite web | url=http://mvp.gov.ba/konzularne_informacije/vize/Default.aspx?template_id=16&s1=224&id=7162 | title=Narodna Republika KINA | access-date=1. 11. 2024 | archive-date=22. 12. 2017 | archive-url=https://web.archive.org/web/20171222051958/http://mvp.gov.ba/konzularne_informacije/vize/Default.aspx?template_id=16&s1=224&id=7162 | url-status=dead }}</ref> | 90 dana |- | {{ZID|Liban}}<ref name="autogenerated2"/> | 30 dana<sup>*</sup> |- | {{ZID|Rusija}}<ref>{{cite web | url=http://mvp.gov.ba/konzularne_informacije/vize/Default.aspx?template_id=16&s1=295&id=5083 | title=RUSKA Federacija | access-date=1. 11. 2024 | archive-date=15. 12. 2018 | archive-url=https://web.archive.org/web/20181215123958/http://mvp.gov.ba/konzularne_informacije/vize/Default.aspx?template_id=16&s1=295&id=5083 | url-status=dead }}</ref> | 90 dana<sup>**</sup> |} <sub>* - dostupna i Viza po dolasku.</sub><br /> <sub>** - za obični pasoš do 30 dana u bilo kojem periodu od 60 dana.</sub> ==Također pogledajte== {{Portal|Bosna i Hercegovina}} * [[Vizni režim Bosne i Hercegovine]] * [[Pasoš Bosne i Hercegovine]] == Napomene == {{refspisak|30em|group="Nap"}} == Reference == {{Refspisak|30em}} {{Bosna i Hercegovina po temama}} [[Kategorija:Vanjski odnosi Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Vizni režim po državljanima|Bosna i Hercegovina]] 8py97nam6mxeoh3oymnaue8leoazq53 Saziv Bosanskog sabora 0 514142 3917273 3762657 2026-08-09T13:27:45Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917273 wikitext text/x-wiki '''Prvi saziv [[Bosanski sabor|Sabora Bosne i Hercegovine]]''' konstituisan je 15. juna 1910, nakon [[Parlamentarni izbori u Bosni i Hercegovini 1910.|parlamentarnih izbora]] održanih od 18. do 28. maja 1910, i trajao je sve do 9. jula 1914, kada je raspušten.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/Content/Read/179?title=Periodaustrougarskevladavine|title=Period austro-ugarske vladavine|website=Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|publisher=Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|access-date=|archive-date=27. 10. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221027064905/https://www.parlament.ba/Content/Read/179?title=Periodaustrougarskevladavine|url-status=dead}}</ref> == Sastav == [[Datoteka:Diet of Bosnia 1910.svg|mini|{{legend|#{{Izborni dijagram/Partija|SNO|tamno|BS}}|[[Srpska narodna organizacija|SNO]]: 31}}{{legend|#{{Izborni dijagram/Partija|MNO|tamno|BS}}|[[Muslimanska narodna organizacija|MNO]]: 24}}{{legend|#{{Izborni dijagram/Partija|HNZ|tamno|BS}}|[[Hrvatska narodna zajednica|HNZ]]: 12}}{{legend|#{{Izborni dijagram/Partija|HKU|tamno|BS}}|[[Hrvatska katolička udruga|HKU]]: 4}}{{legend|#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}}|Ostali: 1}}]] Najviše mandata na izborima je dobila [[Srpska narodna organizacija]] (31), koja je osvojila sve mandate pravoslavnog stanovništva, zatim [[Muslimanska narodna organizacija]] (24), kojoj su pripali svi mandati predviđeni za [[musliman]]<nowiki/>e, te [[Hrvatska narodna zajednica]] (12) i [[Hrvatska katolička udruga]] (4), koje su podijelile mandate za pripadnike katoličke konfesije. Posljednji mandat pripao je [[Jevreji|jevreju]].<ref name=":0" /> {| class="wikitable" ! colspan="2" |Stranka !Skr. !Broj mandata |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNO|tamno|BS}};" | |[[Srpska narodna organizacija]] | style="text-align:center;" |SNO | style="text-align:center;" |31 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|MNO|tamno|BS}};" | |[[Muslimanska narodna organizacija]] | style="text-align:center;" |MNO | style="text-align:center;" |24 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HNZ|tamno|BS}};" | |[[Hrvatska narodna zajednica]] | style="text-align:center;" |HNZ | style="text-align:center;" |12 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HKU|tamno|BS}};" | |[[Hrvatska katolička udruga]] | style="text-align:center;" |HKU | style="text-align:center;" |4 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};" | |Ostali ([[Jevreji u Bosni i Hercegovini|Jevrej]]) | style="text-align:center;" | - | style="text-align:center;" |1 |- ! colspan="3" |Ukupno: !72 |} == Spisak predsjednika sabora == {{Glavni|Spisak predsjednika skupština Bosne i Hercegovine}} {| class="wikitable" style="text-align:center" !# !Portret ! width="180" |Ime i prezime ! colspan="2" |Mandat !Stranka |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|MNO|tamno|BS}};; color:white;" |1. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Ali-beg Firdus]]<br>{{small|(1862–1910)}} | rowspan="2" |15. juni 1910. | rowspan="2" |30. juni 1910. |[[Muslimanska narodna organizacija|MNO]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SNO|tamno|BS}};; color:white;" |'''—''' |[[Datoteka:Vojislav Šola.jpg|bez okvira|119x119piksel]] |[[Vojislav Šola]]<br>{{small|(1862–1910)}}<br>{{small|(''vršilac dužnosti'')}}{{Efn|U periodu od 15. juna do 30. juna 1910. [[Vojislav Šola]] vršio je dužnost Predsjednika sabora umjesto [[Ali-beg Firdus]]a.|naziv=VŠ|grupa=lower-alpha}} |[[Srpska narodna organizacija|SNO]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|MNO|tamno|BS}};; color:white;" |2. |[[Datoteka:Safvet beg Bašagić.jpg|bez okvira|106x106piksel]] |[[Safvet-beg Bašagić]]<br>{{small|(1870–1934)}} |1910. |1912. |[[Muslimanska narodna organizacija|MNO]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|HNZ|tamno|BS}};; color:white;" |3. |[[Datoteka:Nikola Mandić.JPG|bez okvira|102x102piksel]] |[[Nikola Mandić]]<br>{{small|(1869–1945)}} |1912. |9. juli 1914. |[[Hrvatska narodna zajednica|HNZ]] |} == Napomene == {{Napspisak}} == Također pogledajte == * [[Bosanski sabor]] * [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj]] * [[Austrougarsko osvajanje Bosne i Hercegovine]] == Reference == {{Refspisak}} {{S-start}} {{Redoslijed| |prije = [[Saziv Bosanske Vilajetske skupštine]]<br><small>([[Bosanska Vilajetska skupština]])</small> |naslov = I saziv<br><small>([[Bosanski sabor]])</small> |poslije = [[Saziv Narodnog vijeća Bosne i Hercegovine|Saziv Narodnog vijeća BiH]]<br><small>([[Narodno vijeće Bosne i Hercegovine]])</small>}} {{S-end}} {{Sazivi Parlamenata Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Bosanski sabor|1]] [[Kategorija:1910. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1910. u Austro-Ugarskoj]] [[Kategorija:1911. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1911. u Austro-Ugarskoj]] [[Kategorija:1912. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1912. u Austro-Ugarskoj]] [[Kategorija:1913. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1913. u Austro-Ugarskoj]] [[Kategorija:1914. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1914. u Austro-Ugarskoj]] lubjuujxpuyizlfjmcw0jsmowf5vfna Saziv Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine 0 516903 3917274 3766617 2026-08-09T13:27:52Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917274 wikitext text/x-wiki '''Prvi saziv [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine]]''' ujedno je i jedini saziv Predsjedništva, konstituisan 8. aprila 1992, kada je na sjednici [[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] donesena odluka o promjeni naziva [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina]] u novo ime - [[Republika Bosna i Hercegovina]],<ref name=":1">{{Cite web|url=https://hrcak.srce.hr/file/28970|title=Dokumenti Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine 1991 - 1994.|last=Šimić|first=Tomo|date=2006|website=hrcak.srce.hr|publisher=Hrčak Srce|access-date=20. 1. 2024}}</ref> i trajao je sve do 13. oktobra 1996, kada je konstituisan [[Prvi saziv Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Prvi saziv]] [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]]. Činilo ga je 7 članova: 2 [[Muslimani (narod)|Muslimana]], 2 [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvata]], 2 [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbina]] i 1 [["Ostali" u Bosni i Hercegovini|Ostali]].<ref>{{Cite web|url=http://www.predsjednistvobih.ba/hron/?cid=74,2,1|title=Hronologija Predsjedništva BiH|archive-url=https://web.archive.org/web/20130213041822/http://www.predsjednistvobih.ba/hron/?cid=74,2,1|archive-date=13. 2. 2013|url-status=dead|access-date=18. 10. 2014}}</ref> Prema [[Ustav Republike Bosne i Hercegovine|Ustavu]], Predsjedništvo je za svoj rad odgovaralo građanima i [[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupštini]].<ref name="ustav">{{cite web|url=http://www.orbus.be/bih/Ustav_Republike_BiH.pdf|title=Ustav Republike Bosne i Hercegovine (Prečišćeni tekst)|date=14. 3. 1993|work=Službeni list Republike Bosne i Hercegovine|location=Sarajevo|format=PDF|archive-url=https://web.archive.org/web/20180120194132/http://www.orbus.be/bih/Ustav_Republike_BiH.pdf|archive-date=20. 1. 2018|url-status=live|access-date=20. 1. 2018|quote=U Republici Bosni i Hercegovini u službenoj upotrebi je srpskohrvatski odnosno hrvatskosrpski jezik ijekavskog izgovora.}}</ref> Također je bilo i [[vrhovni komandant]] [[Republika Bosna i Hercegovina#Oružane snage|oružanih snaga Republike BiH]], što je uključivalo [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armiju RBiH]], [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Bosne i Hercegovine|MUP RBiH]], te paravojske [[Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine|Teritorijalna odbrana BiH]], [[Zelene beretke (Bosna i Hercegovina)|Zelene beretke]] i [[Hrvatske odbrambene snage]] (HOS) na početku [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]]. Za Predsjednika Predsjedništva, internim dogovorom unutar [[Stranka demokratske akcije]] (SDA), izabran je [[Alija Izetbegović]], a ne [[Fikret Abdić]], koji je na [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|prvim višestranačkim izborima]] osvojio najveći broj glasova.<ref name=":1122">{{Cite web|url=https://arhiv.slobodnadalmacija.hr/pvpages/pvpages/viewPage/?displaySizeSelect=75&pv_page_id=194813&autocomplete_text=&page=5&pv_issue_no=901221_A|title=Međustranački dogovor u Sarajevu: Predsjednik BiH - Alija Izetbegović|date=21. 12. 1990|website=arhiv.slobodnadalmacija.hr|publisher=[[Slobodna Dalmacija]]|page=6|access-date=12. 2. 2025}}</ref> Na početku ratnog perioda, dok se [[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupština]] nije mogla redovno sastajati, Predsjedništvo je, u skladu sa ustavnim ovlaštenjima, imalo i zakonodavnu funkciju donoseći uredbe sa zakonskom snagom, koje je Skupština naknadno odobravala.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/Content/Read/183?title=Parlamentarizam-u-Bosni-i-Hercegovini-u-uslovima-politi%C4%8Dkog-pluralizma-(1990.%E2%80%931995.)|title=Parlamentarizam u Bosni i Hercegovini u uslovima političkog pluralizma (1990.–1995.)|website=www.parlament.ba|access-date=20. 1. 2024|archive-date=20. 1. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240120031233/https://www.parlament.ba/Content/Read/183?title=Parlamentarizam-u-Bosni-i-Hercegovini-u-uslovima-politi%C4%8Dkog-pluralizma-(1990.%E2%80%931995.)|url-status=dead}}</ref> == Sastav == {| class="wikitable" style="text-align:center" !# !Portret !Ime i prezime !Funkcija !Stranka |- ! colspan="5" |[[Muslimani (narod)|Muslimani]] |- ! rowspan="2" style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" |1. | [[Datoteka:Fikret_Abdić.png|bez okvira|102x102piksel]] |[[Fikret Abdić]]{{Efn|[[Nijaz Duraković]] zamijenio je [[Fikret Abdić|Fikreta Abdića]], koji je 20. oktobra 1993. razriješen dužnosti zbog [[Autonomna pokrajina Zapadna Bosna|protivustavnih aktivnosti]].|naziv=Nijaz Duraković|grupa=lower-alpha}} |Član {{Small|(1992-1993)}} | rowspan="2" |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- |[[Datoteka:Alija_Izetbegovic_(cropped).jpg|112x112piksel]] |[[Alija Izetbegović]] |Predsjednik |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}; color:white;" |2. |[[Datoteka:Nijaz_Duraković.jpg|115x115piksel|bez okvira]] |[[Nijaz Duraković]]{{Efn|naziv=Nijaz Duraković}} |Član {{Small|(1993-1996)}} |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |- ! colspan="5" |[[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvati]] |- ! rowspan="2" style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" |1. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Stjepan Kljuić]]{{Efn|[[Stjepan Kljuić]] podnio je pismenu ostavku 9. novembra 1992. Ali se ponovo vratio u Predsjedništvo nakon smjene [[Miro Lasić|Mire Lasića]] 20. oktobra 1993. Također, napustio je [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] 1994. zbog stava stranke o [[Rat u Bosni i Hercegovini|ratu u Bosni i Hercegovini]], te je osnovao [[Republikanska stranka (Bosna i Hercegovina)|Republikansku stranku BiH]].|naziv=Stjepan Kljuić|grupa=lower-alpha}} |Član {{Small|(1992)}} |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Franjo Boras]]{{Efn|[[Ivo Komšić]] zamijenio je [[Franjo Boras|Franju Borasa]], koji je 20. oktobra 1993. razriješen dužnosti zbog [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|protivustavnih aktivnosti]].|naziv=Ivo Komšić|grupa=lower-alpha}} | rowspan="2" |Član {{Small|(1992-1993)}} |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! style="background-color:#0064AA; color:white;" |2. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Miro Lasić]]{{Efn|[[Miro Lasić]] zamijenio je [[Stjepan Kljuić|Stjepana Kljuića]] 9. novembra 1992. Međutim, on biva razriješen dužnosti 20. oktobra 1993. zbog [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|protivustavnih aktivnosti]].}} | |- ! style="background-color:#0064AA; color:white;" |(1.) | rowspan="2" |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] | rowspan="2" |[[Stjepan Kljuić]]{{Efn|naziv=Stjepan Kljuić}} | rowspan="3" |Član {{Small|(1993-1996)}} |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|RS|tamno|BS}}; color:white;" | |[[Republikanska stranka (Bosna i Hercegovina)|RS]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|HSS BiH|tamno|BS}}; color:white;" |2. |[[Datoteka:Ivo_Komsic_Sarajevo_1353_(cropped).jpg|113x113piksel|bez okvira]] |[[Ivo Komšić]]{{Efn|naziv=Ivo Komšić}} |[[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS BiH]] |- ! colspan="5" |[[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbi]] |- ! rowspan="2" style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}; color:white;" |1. |[[Datoteka:Biljana_Plavsic.JPG|104x104piksel|bez okvira]] |[[Biljana Plavšić]]{{Efn|[[Biljana Plavšić]] i [[Nikola Koljević]] službeno su podnijeli ostavke 8. aprila 1992, a iste su prihvaćene tek dan kasnije.|naziv=SDS|grupa=lower-alpha}} | rowspan="2" |Član {{Small|(1992)}} | rowspan="2" |[[Srpska demokratska stranka|SDS]] |- |[[Datoteka:Nikola_Koljević_(Никола_Кољевић)_(cropped).jpg|106x106piksel|bez okvira]] |[[Nikola Koljević]]{{Efn|naziv=SDS}} |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}}; color:white;" |2. |[[Datoteka:Nenad_Kecmanovic-mc.rs.jpg|103x103piksel|bez okvira]] |[[Nenad Kecmanović]]{{Efn|[[Nenad Kecmanović]] zamijenio je [[Biljana Plavšić|Biljanu Plavšić]] 17. juna 1992. Međutim, on biva smijenjen početkom marta 1993.|naziv=Nenad Kecmanović|grupa=lower-alpha}} |Član {{Small|(1992-1993)}} |[[Stranka reformista Bosne i Hercegovine|SRBiH]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}; color:white;" |2. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Mirko Pejanović]]{{Efn|[[Mirko Pejanović]] zamijenio je [[Nikola Koljević|Nikolu Koljevića]] 17. juna 1992.|naziv=Mirko Pejanović|grupa=lower-alpha}} |Član {{Small|(1992-1996)}} | rowspan="2" |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}; color:white;" |3. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Tatjana Ljujić-Mijatović]]{{Efn|[[Tatjana Ljujić-Mijatović]] zamijenila je [[Nenad Kecmanović|Nenada Kecmanovića]] početkom marta 1993.|naziv=Tatjana Ljujić-Mijatović|grupa=lower-alpha}} |Član {{Small|(1993-1996)}} |- ! colspan="5" |[["Ostali" u Bosni i Hercegovini|Ostali]] |- ! rowspan="2" style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" |1. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Ejup Ganić]]{{Efn|[[Ejup Ganić]] se na izborima izjasnio kao [[Jugoslaveni|Jugoslaven]].|naziv=Ejup Ganić|grupa=lower-alpha}} |Član {{Small|(1992-1996)}} |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |} == Napomene == {{Napomene}} == Reference == {{Refspisak}} {{S-start}} {{Redoslijed| |prije = [[Peti saziv Predsjedništva SR Bosne i Hercegovine|V saziv]]<br><small>([[Alija Izetbegović]])</small> |naslov = I saziv<br><small>([[Alija Izetbegović]])</small> |poslije = [[Prvi saziv Predsjedništva Bosne i Hercegovine|I saziv BiH]]<br><small>([[Alija Izetbegović]]/[[Momčilo Krajišnik]]/[[Krešimir Zubak]])</small> }} {{S-end}} {{Sazivi predsjedništava Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|1]] [[Kategorija:1992. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1993. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1994. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1995. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1996. u Bosni i Hercegovini]] t4n76miqdwk2l1li567wx7fxzcpm31n Uglješa Kesić 0 517250 3917379 3914460 2026-08-10T07:04:19Z ~2026-43984-19 184561 /* Zbornici: */ 3917379 wikitext text/x-wiki '''Uglješa Kesić''' (rođen 1980. u Banjoj Luci) je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[književnik]]. == Biografija == Rođen je 1980. u Banjoj Luci, gdje završava osnovnu, srednju školu i fakultet, gdje stiče titulu profesora historije. Književnošću se bavi od 2010.godine i iza sebe ima četiri odštampane zbirke poezije i jednu knjigu bajki za djecu:<ref>{{Cite web|url=https://dunjalucar.wordpress.com/ugljesa-kesic/|title=Uglješa Kesić|date=11. 11. 2022|website=Dunjalučar|language=bs-BA|access-date=23. 4. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.kns.ba/index.php/projekti/knjizevni-dijalog/638-pjesnicki-profil-kesic-ugljesa|title=Pjesnički portret - Kesić Uglješa|website=www.kns.ba|access-date=23. 4. 2025|archive-date=28. 4. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250428194007/https://kns.ba/index.php/projekti/knjizevni-dijalog/638-pjesnicki-profil-kesic-ugljesa|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.nezavisne.com/kultura/knjizevnost/Ugljesa-Kesic-za-Nezavisne-Uspjeh-je-ako-sam-neko-dijete-odvojio-od-displeja-telefona/786814|title=Kesić za "Nezavisne": Uspjeh je ako sam neko dijete odvojio od displeja telefona|last=Rakulj|first=Milan|date=31. 8. 2023|website=Nezavisne novine|language=sr|access-date=23. 4. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://srpskainfo.com/tag/ugljesa-kesic/|title=Uglješa Kesić|website=Srpskainfo|language=sr|access-date=23. 4. 2025}}</ref> Stalni je saradnik časopisa BH dijaspore "Bosanske pošte"(Norveška) i magazina Šeher Banjaluka (Švedska). Pjesme i priče su mu prevedene na mađarski i italijanski jezik. Član je [[P.E.N. Centar Bosne i Hercegovine|P.E.N. centra BiH]], [[Društvo pisaca Bosne i Hercegovine|Društva pisaca Bosne i Hercegovine]], [[Institut za dečiju književnost|Instituta za dečiju književnosti]] i član je Udruženja književnika "Riječi sa Une" == Bibliografija: == * 2018 - Zažmiri, "Art print", Banjaluka * 2020 - Noć kada su palili knjige, "Art print", Banjaluka * 2023 - Vilenjak Jan, "Art Print", Banjaluka * 2025 - Najbolje je biti dijete, "Art print", Banjaluka * 2026 - Bosansko kraljevstvo: Bajke o vladarima Bosne , Banjaluka [[Datoteka:Ugi.jpg|mini]] === '''Zbornici:''' === * 2018 - Drinski književni susreti, Zvornik * 2020 - Zbornik pesama za decu "Čuvari detinjstva", Trstenik * 2024 - Zbornik pesama za decu "Od tik-taka do tik-toka" Malo Crniće * 2024 - Zbornik "Sokobanja" Srbija * 2024 - Zbornik radova VII međunarodnih susreta "Riječi sa Une", Bihać * 2025 - Almanah Bosanske književnosti "Bosnoljublje" Sarajevo * 2025 - Neću da odrastem, Internacionalna kulturna asocijacija, Crna Gora * 2025 - Kuća za riječi, Zbirka poezije učesnika pjesničkog maratona u Aleji pisaca, Tešanj * 2025 - Panorama zlatnih stihova, Udruženje kultura spaja svijet, Sarajevo * 2025 - 120 Poetskih jednačina, Udruženje "Kultura spaja svijet" Sarajevo * 2026 - Pregršt uspomene, Zbirka poezije učesnika Planjaxovog pjesničkog maratona, Tešanj * 2026 - Boje djetinjstva, Zbornik naljepših priča za djecu i omladinu, Tešanj * 2026 - Vrelo nadahnuća, Međunarodni zbornik poezije, Sarajevo == Nagrade == Dobitnik je nagrada: * Musa Ćazim Ćatić za najbolju dječiju pjesmu u konkurenciji od 262. pjesme * Za najuspješnijeg autora u oblasti dječije književnosti u USA, West Chester, Pennsylvania. * Treća nagrada na internacionalnom festivalu "Nasmij me pjesmom" u Crnoj Gori 2025. * Treća nagrada "Bronzani stih" na pjesničkom maratonu u Tešnju 2026. godine == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Kesić, Uglješa}} [[Kategorija:Biografije, Banja Luka]] [[Kategorija:Rođeni 1980.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] dgcqg1mxyn1ixua0wfh4hievz7jwpg8 Ziba Qəniyeva 0 519559 3917402 3758150 2026-08-10T10:19:53Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917402 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Ziba Qəniyeva | slika = Зиба_Ганиева_(cropped).jpg | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = Qəniyeva Ziba Paşa | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1923|08|23}} | mjesto_rođenja = [[Şamaxı (grad)|Şamaxı]], [[Azerbejdžanska Sovjetska Socijalistička Republika|ASSR]], [[SSSR]]{{efn|name=rod|Po nekim izvorima je rođena u [[Šimkent]]u, [[Kazaška Sovjetska Socijalistička Republika]].}} | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2010|||1923|08|23}} | mjesto_smrti = [[Moskva]], [[Rusija]] | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = vojnik, filolog | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = | nagrade = {{{!}} style="background:transparent" {{!}} ''Sovjetska odlikovanja:'' {{!}}} {{{!}} style="background:transparent" {{!}} {{Orden otadžbinskog rata1}} {{!}}} }} '''Ziba Qəniyeva''' ({{jez-az|Ziba Paşa qızı Qəniyeva}}, {{jez-ru|Зиба Пашаевна Ганиева}}), rođena 23. augusta 1923. je bila vojnik, [[snajper]]istica [[Crvena armija|Crvene armije]] za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].<ref name="sn">{{cite web | url =http://soviet-aces-1936-53.ru/snipers/abc/g/ganieva.htm | title =Ганиева Зиба | authorlink = | last = | first = | date = | website =soviet-aces-1936-53.ru | publisher =Советские снайперы Великой Отечественной войны 1941-1945 гг | access-date =13. 4. 2025 | language =ru }}</ref> == Biografija == Ziba Ganiyeva rođena je od oca etničkog Azerbajdžanca i majke Uzbekistanke.<ref name=":2">{{Cite web |date=22. 3. 2013 |title=Город моей молодости. Таир Салахов: Послевоенный Баку был потрясающий – вовсю заработала Кубинка, рынок, как из фильма "Багдадский вор"... |trans-title=City of my youth. Tahir Salakhov: Post-war Baku was amazing – Kubinka, the market, like from the movie "The Thief of Baghdad" earned with might and main... |url=https://1news.az/news/20130322010954963-Gorod-moei-molodosti-Tair-Salakhov-Poslevoennyi-Baku-byl-potryasayushcii-vovsyu-zarabotala-Kubinka-rynok-kak-iz-filma-Bagdadskii-vor |website=1news.az |language=ru}}</ref><ref>{{Cite news |last=Jaid |first=Arzu |date=9. 2. 2020 |title=HER STORY: История первой женщины-снайпера Азербайджана |work=Nargis Magazine |url=https://nargismagazine.az/articles/article_her-story-1/}}</ref> Izvori se uvelike razlikuju o mjestu njezina rođenja; većina navodi da je rođena u [[Şamaxı]]ju,<ref name=":6">{{Cite news |last=Ismailzade |first=Aliya |date=9. 5. 2014 |title=Зиба Ганиева. История женщины-легенды – ФОТО |language=ru |trans-title=Ziba Ganieva. The story of the legendary woman – PHOTO |work=oxu.az |url=https://ru.oxu.az/society/24326}}</ref><ref name=":4">{{Cite web |last=Bulanova |first=O. |date=30. 1. 2018 |title=Зиба Ганиева: история женщины-легенды |url=https://azerhistory.com/?p=8349 |website=azerhistory.com |language=ru}}</ref> ali [[Azerbajdžanska sovjetska enciklopedija]] kaže da je rođena u [[Guliston]]u,<ref name=":0">''Azerbaijan Soviet Encyclopedia'' (1979), vol. 3, p. 137</ref> "Večernjaja Moskva" kaže da je rođena u [[Uzbekistan]]u,<ref>{{Cite news |last=Dolgopolov |first=Mikhail |date=6. 5. 1943 |title=Зиба Ганиева |pages=3 |work=Verchernayaya Moskva |url=https://electro.nekrasovka.ru/books/5748591/pages/3 |url-status=}}</ref> a baza podataka "Podvig naroda" kaže da je rođena u [[Šimkent]]u.<ref name=":5">[https://podvignaroda.ru/ entry in podvignaroda.ru]</ref> Godine 1937. tokom [[Velika čistka|Velike čistke]] njezina je majka uhapšena, pa ju je otac poslao od kuće zbog vlastite sigurnosti. Ubrzo se preselila u [[Taškent]], gdje je ušla u novoosnovani koreografski odjel Uzbekistanske filharmonije. Zatim se preselila u Moskvu 1940. i počela pohađati [[Lunačarski državni institut za pozorišnu umjetnost]].<ref name=":6" /><ref name=":4" /> === Drugi svjetski rat === ==== Borbeni put ==== Godine 1941. nakon njemačke invazije na Sovjetski Savez, Qəniyeva se dobrovoljno pridružila Crvenoj armiji i služila u 3. moskovskoj komunističkoj streljačkoj diviziji. Prošla je vrlo kratku obuku u gađanju, korištenju mitraljeza i izviđanju, te aktivno promicala snajperski pokret.<ref name="sn" /> Brzo se sprijateljila s drugim vojnicama u diviziji, a bliska je postala i sa snajeperisticom [[Nina Solovej|Ninom Solovejom]].<ref name="sn" /><ref>{{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=w1FLAAAAMAAJ |title=Плечом к плечу |date=1988 |publisher=Азербайджанское гос. изд-во |language=ru}}</ref> Dana 7. novembra 1941. marširala je na poznatoj paradi Crvene armije. U januaru 1942. godine 3. moskovska komunistička streljačka divizija postala je 130. streljačka divizija, a Qəniyeva je postala snajperistica u 151. samostalnom motoriziranom streljačkom izviđačkom bataljonu.<ref name="sn" /> Tokom rata sudjelovala je u misijama s Herojima Sovjetskog Saveza [[Natalija Kovšova|Natalijom Kovšovom]] i [[Marija Polivanova|Marijom Polivanovom]].<ref>{{Cite book |last=Drabkin |first=Artyom |url=https://books.google.com/books?id=9z3ADwAAQBAJ&pg=PT5 |title=Снайперы |date=16. 4. 2022 |publisher=Litres |isbn=978-5-04-203115-1 |language=ru}}</ref><ref>{{Cite news |last=Baksheeva |first=G |date=9. 5. 1965 |title=Мамины ордена |pages=8 |work=[[Pravda Vostoka]] |url=http://press.natlib.uz/ru/editions/77010 |access-date=13. 4. 2025 |archive-date=9. 12. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241209145040/https://press.natlib.uz/ru/editions/77010 |url-status=dead }}</ref> Osim što je služila kao snajperistica, radila je kao radiooperater u izviđačkim misijama, a tokom zime 1941. prešla je na neprijateljski teritorij 16 puta.<ref name=":4" /> Dana 23. maja 1942. istaknula se u bitci za selo Boljšoje Vragovo u okrugu Marijovskij. Tijekom bitke ona i nekoliko njezinih kolega snajperista organizirali su vatru na grupu neprijateljskih vojnika koji su se povlačili nakon što ih je napao tenkovski vod. Tijekom bitke koja je uslijedila otkrio ih je neprijateljski mitraljezac stacioniran u srušenoj zgradi. Ziba i njegov suborci ušuljali su se iza mitraljesca i upucali ga iz neposredne blizine.<ref name=":4" /> Međutim, ubrzo je teško ranjena gelerom od eksplozije, a njezini prijatelji Nina Solovej, [[Fjodor Kirilov]] i [[Jakov Koljako]] odnijeli su je u bolnicu.<ref>{{Cite news |date=7. 5. 2010 |title=История одного портрета |work=azerizv.az |url=http://www.azerizv.az/news/print-4801.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150923181843/http://www.azerizv.az/news/print-4801.html |archive-date=23. 9. 2015}}</ref> Budući da je patila od trovanja krvi, o njoj se brinula Marija Švernik, supruga političara [[Nikolaja Švernika]]. Samo jedanaest mjeseci kasnije puštena je iz bolnice, ali se nakon ozljede nije upustila u borbu.<ref name="sn" /><ref>{{Cite web |last=Nazarli |first=Amina |date=2. 7. 2015 |title=Azerbaijani women snipers: fragile, but fearless |url=http://www.azernews.az/azerbaijan/84696.html |access-date=2. 6. 2016 |website=AzerNews}}</ref> Njezin najviši čin bio je potporučnik.<ref>{{Cite news |date=5. 5. 1979 |title=Снайпер и разведчик |pages=4 |work=Pravda Vostoka |url=http://press.natlib.uz/ru/editions/71949 |language=ru |access-date=13. 4. 2025 |archive-date=22. 2. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250222135918/https://press.natlib.uz/ru/editions/71949 |url-status=dead }}</ref> ==== Publicitet ==== Tokom rata njezina je fotografija bila objavljena u [[Večernjaja Moskva]],<ref name=":7" /> [[Komsomolskaja pravda]]<ref name=":3">Газета «Комсомольская Правда» № 262 (5357) от 6 ноября 1942 года, стр. 2</ref> i na naslovnici časopisa [[Ogonek]].<ref>Журнал «Огонёк» №28 (789) от 1942 года</ref> Apel koji je napisala upućen majkama Kavkaza pozivajući ih da podrže ratne napore objavljen je u broju 19-20 časopisa [[Rabotnica]] 1942.<ref>Журнал «Работница» № 19-20, 1942 г.</ref> ==== Kontroverze ==== Tačan broj pogođenih ili ubijenih Qəniyeva je sporan: u dodjeli [[Orden Crvene zastave (Sovjetski Savez)|Ordena Crvene zastave]]<ref>{{Cite web |url=https://pamyat-naroda.ru/heroes/podvig-chelovek_nagrazhdenie6015092/ |title=Order of the Red Banner award sheet |access-date=13. 4. 2025 |archive-date=26. 8. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230826022204/https://pamyat-naroda.ru/heroes/podvig-chelovek_nagrazhdenie6015092/ |url-status=dead }}</ref> i izdanju novina Večernjaja Moskva objavljeno u julu 1942.<ref name=":7">[https://api.electro.nekrasovka.ru/api/books/5533453/pages/2/img/original Газета «Вечерняя Москва» № 138 (5579) от 15 июня 1942 года]</ref> piše da je pogodila 20 neprijateljskih vojnika, ruska historičarka [[Vera Murmanceva]] pripisala joj je 21 ubojstvo,<ref>{{Cite book |last=Murmantseva |first=Vera |url=https://books.google.com/books?id=BCJnAAAAMAAJ |title=Советские женщины в Великой Отечественной войне |date=1979 |publisher=Мысль |pages=161 |language=ru}}</ref> [[Komsomolskaja pravda]] pripisala joj je 28<ref name=":3" /> dok je [[Tahir Salahov]] tvrdio da je ubila 129 vojnika.<ref name=":2" /> === Poslijeratni period === Nakon rata vratila se pozorišnoj karijeri i udala se za sovjetskog diplomata [[Tofika Kadirova]]. Glumila je u filmu "[[Tahir i Zuhra]]" uzbekistanskog redatelja [[Nabija Ganieva|Nabija Ganijeva]] kao perzijski šahini.<ref name=":4" /> Od 1955. do 1956. vodila je Odsjek za jezik i književnost Visoke partijske škole u Bakuu, a 1956. postala je istraživačica na Institutu za orijentalne studije Sovjetske akademije znanosti. Stekla je diplomu kandidatkinje znanosti iz filologije. Umrla je u Moskvi 2010.<ref name=":4" /><ref name=":5" /> == Nagrade == * [[Orden Crvene zastave (Sovjetski Savez)|Orden Crvene zastave]] * [[Orden Otadžbinskog rata]] * [[Orden Crvene zvijezde (Sovjetski Savez)|Orden Crvene zvijezde]] * [[Medalja za odbranu Moskve]] == Napomene == {{Napspisak}} == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Qəniyeva, Ziba}} [[Kategorija:Rođeni 1923.]] [[Kategorija:Umrli 2010.]] [[Kategorija:Sovjetski snajperisti]] [[Kategorija:Nosioci Ordena crvene zastave (Sovjetski Savez)]] [[Kategorija:Nosioci Ordena otadžbinskog rata]] knbc69ih0i2x3ycq82l45rvl67nsk5n Google knjige 0 524535 3917373 3748277 2026-08-10T06:14:57Z ~2026-43892-51 184526 /* https://youtube.com/@h2oremix88?si=sk1Avr6iIuZviKYt */ https://youtube.com/@h2oremix88?si=sk1Avr6iIuZviKYt 3917373 wikitext text/x-wiki '''Google knjige''' (ranije poznate kao '''Google pretraga knjiga''', '''Google štampa''' i pod kodnim nazivom '''Project Ocean''')<ref>{{Cite web|url=http://www.businessinsider.com/google-books-2013-12|title=An Inside Look At One Of Google's Most Controversial Projects|last=Love|first=Dylan|website=Business Insider|archive-url=https://web.archive.org/web/20171021164705/http://www.businessinsider.com/google-books-2013-12|archive-date=21. 10. 2017|url-status=live|access-date=21. 10. 2017}}</ref> su [[Google]]ova usluga koja pretražuje puni tekst knjiga i časopisa koje je Google skenirao, pretvorio u tekst pomoću [[Optičko prepoznavanje znakova|optičkog prepoznavanja znakova]] (OCR) i pohranio u svoju digitalnu bazu podataka.<ref name="GoogleLinks">The basic Google book link is found at: https://books.google.com/ {{Webarchive}}. The "advanced" interface allowing more specific searches is found at: https://books.google.com/advanced_book_search</ref> Knjige obezbjeđuju ili izdavači i autori putem Google Books Partner Programa ili Googleovi bibliotečki partneri putem Library Projecta.<ref name="book sources">{{Cite web|url=https://support.google.com/books/answer/43726?hl=en-IN&ref_topic=4359341|title=Where do these books come from?|website=Google Books Help|archive-url=https://web.archive.org/web/20141224075455/https://support.google.com/books/answer/43726?hl=en-IN&ref_topic=4359341|archive-date=24. 12. 2014|url-status=live|access-date=10. 11. 2014}}</ref> Osim toga, Google je sklopio partnerstvo s brojnim izdavačima časopisa kako bi digitalizirao njihove arhive.<ref>{{Cite web|url=http://www.makeuseof.com/tag/read-complete-magazine-archives-in-google-books/|title=Read Complete Magazines Online in Google Books|last=Mark O'Neill|date=28. 1. 2009|website=Make Use Of|archive-url=https://web.archive.org/web/20160402125554/http://www.makeuseof.com/tag/read-complete-magazine-archives-in-google-books/|archive-date=2. 4. 2016|url-status=live|access-date=15. 4. 2016}}</ref><ref name="magazines">{{Cite web|url=https://support.google.com/books/answer/116502?hl=en-IN&ref_topic=4359341|title=About Magazines search|website=Google Books Help|archive-url=https://web.archive.org/web/20150514114726/https://support.google.com/books/answer/116502?hl=en-IN&ref_topic=4359341|archive-date=14. 5. 2015|url-status=live|access-date=13. 1. 2015}}</ref> Program izdavača je prvi put bio poznat kao Google Print kada je predstavljen na [[Sajam knjiga u Frankfurtu|Sajmu knjiga u Frankfurtu]] u oktobru 2004. godine. Projekat biblioteke Google knjiga, koji skenira djela u kolekcijama partnerskih biblioteka i dodaje ih u digitalni inventar, najavljen je u decembru 2004. godine. [[Datoteka:Hand_of_Google.png|desno|mini|Ruka skenirana u Google knjizi]] [[Datoteka:Google_Book_Search_-_notice_board_at_michigan_university_library.jpg|mini|Obavještenje o projektu u biblioteci Univerziteta Michigan|lijevo]] == https://youtube.com/@h2oremix88?si=sk1Avr6iIuZviKYt == {{Refspisak}}{{Google}}{{Knjige}}{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Google]] 3qrleuz6883boffsvlu00s9xilrkb91 3917375 3917373 2026-08-10T06:15:09Z نوفاك اتشمان 16322 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/~2026-43892-51|~2026-43892-51]] ([[User talk:~2026-43892-51|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:WumpusBot|WumpusBot]] 3748277 wikitext text/x-wiki '''Google knjige''' (ranije poznate kao '''Google pretraga knjiga''', '''Google štampa''' i pod kodnim nazivom '''Project Ocean''')<ref>{{Cite web|url=http://www.businessinsider.com/google-books-2013-12|title=An Inside Look At One Of Google's Most Controversial Projects|last=Love|first=Dylan|website=Business Insider|archive-url=https://web.archive.org/web/20171021164705/http://www.businessinsider.com/google-books-2013-12|archive-date=21. 10. 2017|url-status=live|access-date=21. 10. 2017}}</ref> su [[Google]]ova usluga koja pretražuje puni tekst knjiga i časopisa koje je Google skenirao, pretvorio u tekst pomoću [[Optičko prepoznavanje znakova|optičkog prepoznavanja znakova]] (OCR) i pohranio u svoju digitalnu bazu podataka.<ref name="GoogleLinks">The basic Google book link is found at: https://books.google.com/ {{Webarchive}}. The "advanced" interface allowing more specific searches is found at: https://books.google.com/advanced_book_search</ref> Knjige obezbjeđuju ili izdavači i autori putem Google Books Partner Programa ili Googleovi bibliotečki partneri putem Library Projecta.<ref name="book sources">{{Cite web|url=https://support.google.com/books/answer/43726?hl=en-IN&ref_topic=4359341|title=Where do these books come from?|website=Google Books Help|archive-url=https://web.archive.org/web/20141224075455/https://support.google.com/books/answer/43726?hl=en-IN&ref_topic=4359341|archive-date=24. 12. 2014|url-status=live|access-date=10. 11. 2014}}</ref> Osim toga, Google je sklopio partnerstvo s brojnim izdavačima časopisa kako bi digitalizirao njihove arhive.<ref>{{Cite web|url=http://www.makeuseof.com/tag/read-complete-magazine-archives-in-google-books/|title=Read Complete Magazines Online in Google Books|last=Mark O'Neill|date=28. 1. 2009|website=Make Use Of|archive-url=https://web.archive.org/web/20160402125554/http://www.makeuseof.com/tag/read-complete-magazine-archives-in-google-books/|archive-date=2. 4. 2016|url-status=live|access-date=15. 4. 2016}}</ref><ref name="magazines">{{Cite web|url=https://support.google.com/books/answer/116502?hl=en-IN&ref_topic=4359341|title=About Magazines search|website=Google Books Help|archive-url=https://web.archive.org/web/20150514114726/https://support.google.com/books/answer/116502?hl=en-IN&ref_topic=4359341|archive-date=14. 5. 2015|url-status=live|access-date=13. 1. 2015}}</ref> Program izdavača je prvi put bio poznat kao Google Print kada je predstavljen na [[Sajam knjiga u Frankfurtu|Sajmu knjiga u Frankfurtu]] u oktobru 2004. godine. Projekat biblioteke Google knjiga, koji skenira djela u kolekcijama partnerskih biblioteka i dodaje ih u digitalni inventar, najavljen je u decembru 2004. godine. [[Datoteka:Hand_of_Google.png|desno|mini|Ruka skenirana u Google knjizi]] [[Datoteka:Google_Book_Search_-_notice_board_at_michigan_university_library.jpg|mini|Obavještenje o projektu u biblioteci Univerziteta Michigan|lijevo]] == Reference == {{Refspisak}}{{Google}}{{Knjige}}{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Google]] jjg4qs9cvvx1m5vap9msi1yrl508qwx Selen u biologiji 0 525140 3917280 3903746 2026-08-09T14:03:53Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917280 wikitext text/x-wiki [[Slika:Selenocysteine skeletal 3D.svg|thumb|[[Selenocistein]] je glavna organska molekula koja uključuje [[selen]] kod [[ljudi]].]] [[Selen]] je esencijalni [[mineral]]ni [[mikronutrijent]] za životinje, iako je toksičan u velikim dozama. U biljkama se ponekad javlja u toksičnim količinama kao [[krmno bilje]], npr. [[lokovka]]. Selen je komponenta [[aminokiselina]] [[selenocistein]]a i [[selenometionin]]a. Kod ljudi, selen je [[dijetalni mineral|element u tragovima]] nutrijent koji funkcionira kao [[kofaktor]] za [[glutation-peroksidaza|glutation-peroksidaze]] i određene oblike [[tioredoksin-reduktaza|tioredoksin-reduktaze]].<ref>S. J. Lippard, J. M. Berg "Principles of Bioinorganic Chemistry" University Science Books: Mill Valley, CA; 1994. {{ISBN|0-935702-73-3}}.</ref> Proteini koji sadrže selen proizvode se iz neorganskog selena putem intermedijara [[selenofosfat-sintetaza 1|selenofosfata]] (PSeO<sub>3</sub><sup>3−</sup>). == Funkcije kod životinja == Selen je esencijalni [[mikronutrijent]] kod sisara, ali se u prekomjernoj količini prepoznaje i kao toksičan. Selen ostvaruje svoje biološke funkcije putem [[selenoprotein]]a, koji sadrže [[aminoliselina|aminokiselinu]] [[selenocistein]]. Dvadeset pet selenoproteina kodirano je u [[ljudski genom|ljudskom genomu]].<ref>{{cite book |first1=Suguru |last1= Kurokawa |first2= Marla J. |last2= Berry |editor=Astrid Sigel, Helmut Sigel and Roland K. O. Sigel |title=Interrelations between Essential Metal Ions and Human Diseases |series=Metal Ions in Life Sciences |volume=13 |year=2013 |publisher=Springer |pages=499–534 Selenium. Role of the Essential Metalloid in Health |doi=10.1007/978-94-007-7500-8_16 |pmid= 24470102 |pmc= 4339817 |chapter= Selenium. Role of the Essential Metalloid in Health |isbn= 978-94-007-7499-5 }}</ref> ===Glutation-peroksidaza=== Porodica enzima [[glutation-peroksidaza]] (skraćeno GSH-Px) katalizira redukciju [[vodik-peroksid]]a i organskih [[hidroperoksid]]a: :2GSH + H<sub>2</sub>O<sub>2</sub> → GSSG + 2 H<sub>2</sub>O Dva [[vodik|H]] atoma doniraju [[tiol]]i u procesu koji počinje oksidacijom [[selenol]] [[bočni lanac|bočnog lanca]] u GSH-Px. [[organoselenijumski spoj]] [[ebselen]] je lijek koji se koristi za dopunjavanje djelovanja GSH-Px. Funkcionira kao [[katalizator]] za uništavanje [[vodik-peroksid]]a.<ref>{{cite journal | author = Bhabak Krishna P., Mugesh Govindasamy | year = 2010 | title = Functional Mimics of Glutathione Peroxidase: Bioinspired Synthetic Antioxidants | journal = Acc. Chem. Res. | volume = 43 | issue = 11| pages = 1408–1419 | doi = 10.1021/ar100059g | pmid = 20690615 | last2 = Mugesh }}</ref> Srodni [[enzim]] koji sadrži selen u nekim biljkama i životinjama ([[tioredoksin- reduktaza]]) generira reducirani tioredoksin, ditiol koji služi kao izvor elektrona za peroksidaze, a također i važan redukcijski enzim [[ribonukleotid-reduktaza]] koji stvara prekursore [[DNK]] iz prekursora [[RNK]].<ref name="Stadtman">{{cite journal |author=Stadtman TC |title=Selenocysteine |url=https://archive.org/details/sim_annual-review-of-biochemistry_1996_65/page/82 |journal=Annual Review of Biochemistry |volume=65 |pages=83–100 |year=1996 |pmid=8811175 |doi=10.1146/annurev.bi.65.070196.000503}}</ref> ===Dejodinaze=== Selen također ima ulogu u funkcioniranju [[štitna žlijezda|štitne žlijezde]]. Učestvuje kao [[kofaktor]] za tri [[hormoni štitne žlijezde|hormona štitne žlijezde]], [[dejodinaza]]. Ovi enzimi aktiviraju, a zatim deaktiviraju različite hormone štitne žlijezde i njihove [[metabolit]]e.<ref>{{cite web |url = http://lpi.oregonstate.edu/infocenter/minerals/selenium/ |publisher = Linus Pauling Institute at Oregon State University |title = Selenium |access-date = 5. 1. 2009|date = 23. 4. 2014 }}</ref> Može inhibirati [[Hashimotov tireoiditis|Hashimotovu bolest]], autoimunsku bolest kod koje [[imunski sistem]] napada vlastite ćelije štitnjače. Prijavljeno je smanjenje antitijela na [[TPO-peroksidaza|štitnjaču]] za 21% pri unosu 0,2&nbsp;mg selena putem prehrane.<ref>{{cite journal |pmid=17696828 |title = Effects of 12 months treatment with L-selenomethionine on serum anti-TPO Levels in Patients with Hashimoto's thyroiditis |year=2007 |last1=Mazokopakis |first1=EE |last2=Papadakis |first2=JA |last3=Papadomanolaki |first3=MG |last4=Batistakis |first4=AG |last5=Giannakopoulos |first5=TG |last6=Protopapadakis |first6=EE |last7=Ganotakis |first7=ES |volume=17 |issue=7 |pages=609–12 |doi=10.1089/thy.2007.0040 |journal=Thyroid}}</ref> ===Formiat-dehidrogenaza=== Neki [[mikroorganizmi]] koriste selen u [[format-dehidrogenaza|format-dehidrogenazi]]. Format se proizvodi u velikim količinama u [[mitohondrija]]ma jetre (ćelije jetre) [[embrion]]skih ćelija i u ćelijama raka putem folatnog ciklusa.<ref>H Frederik Nijhout, et al, In silico experimentation with a model of hepatic mitochondrial folate metabolism, Theoretical Biology and Medical Modeling, 2006, 3:40, link http://www.tbiomed.com/content/3/1/40/abstract).</ref> Format se reverzibilno oksidira enzimom [[format-dehidrogenaza]]:<ref>{{cite journal | author = Reda T., Plugge C. M., Abram N. J., Hirst J. | year = 2008 | title = Reversible interconversion of carbon dioxide and formate by an electroactive enzyme | journal = PNAS | volume = 105 | issue = 31| pages = 10654–10658 | doi = 10.1073/pnas.0801290105 | pmid = 18667702 | last2 = Plugge | last3 = Abram | last4 = Hirst | pmc = 2491486 | bibcode = 2008PNAS..10510654R | doi-access = free }}</ref> :HCO<sub>2</sub><sup>−</sup> → CO<sub>2</sub> + H<sup>+</sup> + 2 e<sup>−</sup> === Tioredoksin-reduktaza === [[Tioredoksin-reduktaza]] koristi par cistein-selenocistein za redukciju [[disulfid]]a u [[tioredoksin]]. Selenocistein je raspoređen u neobičnu Sec-His-Glu [[katalitska trijada|katalitsku trijadu]], koja podešava njegov pKa.<ref name=":0">{{cite journal|last1=Brandt|first1=Wolfgang|last2=Wessjohann|first2=Ludger A.|date=4. 2. 2005|title=The Functional Role of Selenocysteine (Sec) in the Catalysis Mechanism of Large Thioredoxin Reductases: Proposition of a Swapping Catalytic Triad Including a Sec-His-Glu State|journal=ChemBioChem|language=en|volume=6|issue=2|pages=386–394|doi=10.1002/cbic.200400276|pmid=15651042|s2cid=25575160|issn=1439-7633}}</ref> == Uloge kod neživotinja == Selenoproteini koji sadrže selenocistein nalaze se u širokom spektru organizama, iako nisu univerzalni. Drugim riječima, neki oblici života nemaju potrebu za selenom.<ref>{{Cite journal |last1=Tsuji |first1=Petra A. |last2=Santesmasses |first2=Didac |last3=Lee |first3=Byeong J. |last4=Gladyshev |first4=Vadim N. |last5=Hatfield |first5=Dolph L. |date=21. 12. 2021 |title=Historical Roles of Selenium and Selenoproteins in Health and Development: The Good, the Bad and the Ugly |journal=International Journal of Molecular Sciences |language=en |volume=23 |issue=1 |pages=5 |doi=10.3390/ijms23010005 |doi-access=free |pmid=35008430 |pmc=8744743 |issn=1422-0067}}</ref> Pored selenoproteina koji sadrže [[selenocistein]], postoje i neki selenoproteini poznati iz bakterijskih vrsta, koji imaju [[selen]] [[kovalentna veza|nekovalentno vezan]]. Smatra se da većina ovih proteina sadrži selenidni ligand za kofaktor [[molibdopterin]] na svojim [[aktivno mjesto|aktivnim mjestima]] (npr. [[nikotinat-dehidrogenaza]] iz ''[[Eubacterium barkeri]]'' ili [[ksantin-dehidrogenaza]]). Selen je također specifično ugrađen u modificirane baze nekih bakterijskih [[tRNK]] (kao [[5-metilaminometil-2-selenouridin]]).<ref name=Sumner19>{{Cite journal |last1=Sumner |first1=Sarah E. |last2=Markley |first2=Rachel L. |last3=Kirimanjeswara |first3=Girish S. |date=novembar 2019 |title=Role of Selenoproteins in Bacterial Pathogenesis |journal=Biological Trace Element Research |volume=192 |issue=1 |pages=69–82 |doi=10.1007/s12011-019-01877-2 |issn=0163-4984 |pmc=6801102 |pmid=31489516|bibcode=2019BTER..192...69S }}</ref> [[Biljke]] poznate kao hiperakumulatori selena sposobne su koncentrirati selen u svoje nadzemne dijelove. One ne samo da mogu tolerirati visoke nivoe selena u svojim tijelima, već i aktivno traže selen u tlu. Vjeruje se da ovo djeluje kao odbrana od [[biljojed]]a i [[patogen]]a, jer ovi drugi organizmi nemaju isti nivo otpornosti na toksičnost selena. Ovo također može imati alelopatski učinak protiv konkurentskih biljaka.<ref>{{cite journal |last1=Montanari |first1=Sofia |last2=Salinitro |first2=Mirko |last3=Simoni |first3=Andrea |last4=Ciavatta |first4=Claudio |last5=Tassoni |first5=Annalisa |title=Foraging for selenium: a comparison between hyperaccumulator and non-accumulator plant species |journal=Scientific Reports |date=30. 6. 2023 |volume=13 |issue=1 |page=10661 |doi=10.1038/s41598-023-37249-z|pmid=37391494 |bibcode=2023NatSR..1310661M |hdl=11585/956055 |hdl-access=free |pmc=10313833 }}</ref> == U ljudskoj ishrani == ===Preporuke za ishranu=== Američki institut za medicinu (IOM) ažurirao je 2000. godine Procijenjene prosječne potrebe (EAR) i Preporučene prehrambene doze (RDA) za selen. Ako nema dovoljno informacija za utvrđivanje EAR i RDA, umjesto toga se koristi procjena označena kao [[Adekvatan unos]] (AI). Trenutni EAR za selen za osobe starosti 14 i više godina iznosi 45 μg/dan. RDA iznosi 55 μg/dan. RDA su veće od EAR kako bi se identifikovale količine koje će pokriti osobe sa potrebama višim od prosječnih. RDA za trudnoću iznosi 60 μg/dan. RDA za [[dojenje]] iznosi 70 μg/dan. Za djecu uzrasta 1-13 godina, RDA se povećava sa godinama od 20 do 40 μg/dan. Što se tiče sigurnosti, IOM postavlja [[gornji nivo unosa]] (UL) za vitamine i minerale kada postoje dovoljni dokazi. U slučaju selena, UL je 400 μg/dan. Zajedno, EAR, RDA, AI i UL se nazivaju [[unos dijetetskih preporuka]] (DRI-i).<ref name="DRItext">{{cite book | last1 = Institute of Medicine | title = Dietary Reference Intakes for Vitamin C, Vitamin E, Selenium, and Carotenoids | chapter = Selenium | publisher = The National Academies Press | year = 2000 | location = Washington, DC | pages = 284–324 | doi = 10.17226/9810 | pmid = 25077263 | isbn = 978-0-309-06935-9 | chapter-url = https://www.nap.edu/read/9810/chapter/9| author1= Institute of Medicine }}</ref> [[Evropska agencija za sigurnost hrane]] (EFSA) naziva kolektivni skup informacija Dijetetskim referentnim vrijednostima, s referentnim unosom populacije (PRI) umjesto RDA i prosječnim potrebama umjesto EAR. AI i UL definirani su isto kao u [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Za žene i muškarce starije od 15 godina, AI je postavljen na 70 μg/dan. AI za trudnoću iznosi 70 μg/dan; za dojenje 85 μg/dan. Za djecu uzrasta 1-14 godina, AI se povećavaju s godinama od 15 do 55 μg/dan. Ovi AI su viši od američkih RDA.<ref>{{cite web | title = Overview on Dietary Reference Values for the EU population as derived by the EFSA Panel on Dietetic Products, Nutrition and Allergies| year = 2017| url = https://www.efsa.europa.eu/sites/default/files/assets/DRV_Summary_tables_jan_17.pdf}}</ref> Evropska agencija za sigurnost hrane pregledala je isto sigurnosno pitanje i postavila svoju UL na 300 μg/dan, što je niže od vrijednosti u SAD-u.<ref>{{citation| title = Tolerable Upper Intake Levels For Vitamins And Minerals| publisher = European Food Safety Authority| year = 2006| url = http://www.efsa.europa.eu/sites/default/files/efsa_rep/blobserver_assets/ndatolerableuil.pdf}}</ref> U Sjedinjenim Američkim Državama, nedostatak selena nije uobičajen. Federalno istraživanje o potrošnji hrane utvrdilo je da je za žene i muškarce starije od 19 godina prosječna konzumacija hrane i pića bila 89, odnosno 125 μg/dan. Za žene i muškarce svih uzrasta manje od 3% konzumiralo je manje od preporučene dnevne doze selena.<ref>[https://www.ars.usda.gov/ARSUserFiles/80400530/pdf/0102/usualintaketables2001-02.pdf What We Eat In America, NHANES 2001–2002] . Table A15: Selenium.</ref> ====Označavanje==== Za potrebe označavanja hrane i dodataka prehrani u SAD-u, količina u porciji izražava se kao postotak dnevne vrijednosti (%DV). Za potrebe označavanja selena, 100% dnevne vrijednosti bilo je 70 μg, ali od 27. maja 2016. godine revidirano je na 55 μg.<ref name="FedReg">{{cite web|url=https://www.gpo.gov/fdsys/pkg/FR-2016-05-27/pdf/2016-11867.pdf |title=Federal Register May 27, 2016 Food Labeling: Revision of the Nutrition and Supplement Facts Labels. FR page 33982.}}</ref><ref>{{cite web | title=Daily Value Reference of the Dietary Supplement Label Database (DSLD) | website=Dietary Supplement Label Database (DSLD) | url=https://www.dsld.nlm.nih.gov/dsld/dailyvalue.jsp | access-date=16. 5. 2020 | archive-date=7. 4. 2020 | archive-url=https://web.archive.org/web/20200407073956/https://dsld.nlm.nih.gov/dsld/dailyvalue.jsp | url-status=dead }}</ref> A table of the old and new adult daily values is provided at [[Reference Daily Intake]]. Tabela starih i novih preporučenih dnevnih vrijednosti za odrasle data je na [[Referentni dnevni unos]]. ===Izvori hrane=== Selen u ishrani dolazi iz orašastih plodova, [[žitarice|žitarica]], [[meso|mesa]], [[gljiva]], [[ribe]] i [[jaja (hrana)|jaja]]. [[Brazilski orah]] je najbogatiji uobičajeni izvor selena u ishrani i može izazvati toksičnost selena ako se redovno konzumira - iako stvarna koncentracija selena (kao i kod bilo kojeg izvora hrane biljnog porijekla, kao što je još jedan "rajski orah" [[Lecythis]] koji akumulira selen, a pripada istoj porodici ''[[Lecythidaceae]]'') zavisi od tla i može značajno varirati u zavisnosti od geografske lokacije. U opadajućem redoslijedu koncentracije, visoki nivoi se nalaze i u [[bubreg]]u, [[tuna|tuni]], [[rak]]u i [[jastog]]u.<ref>{{cite journal |last = Barclay |first = Margaret N. I. |author2=Allan MacPherson |author3=James Dixon |year = 1995 |title=Selenium content of a range of UK food |journal=Journal of Food Composition and Analysis |volume=8 |issue=4 |pages = 307–318 |doi = 10.1006/jfca.1995.1025 }}</ref><ref>Spisak namirnica bogatih selenom možete pronaći na [https://ods.od.nih.gov/factsheets/selenium-HealthProfessional/ The Office of Dietary Supplements Selenium Fact Sheet].{{usgovpd}}</ref> Vjeruje se da je sadržaj selena u ljudskom tijelu u rasponu od 13 do 20 [[miligram]]a.<ref>The most popular web reference for this is [http://www.osti.gov/energycitations/product.biblio.jsp?osti_id=6424964].</ref> == Toksičnost i nedostatak == Postoji optimalni raspon koncentracije selena kod životinja (ili općenito govoreći, u gotovo svakom obliku života koji ovisi o selenu). Previše selena rezultira toksičnošću, premalo dovodi do nedostatka. ===[[Toksičnost]]=== Iako je selen esencijalni [[dijetalni mineral|element u tragovima]], toksičan je ako se uzima u prekomjernoj količini. Prekoračenje [[Referentni unos u prehrani|gornje podnošljive razine unosa]] od 400 mikrograma dnevno može dovesti do selenoze.<ref>{{cite web |url = https://ods.od.nih.gov/factsheets/selenium-HealthProfessional/ |title = Dietary Supplement Fact Sheet: Selenium |publisher = National Institutes of Health; Office of Dietary Supplements |access-date = 5. 1. 2009}}</ref> Ovaj podnošljivi gornji nivo unosa od 400 mikrograma ([[mikrogram|μg]]) zasniva se prvenstveno na studiji iz 1986. godine na pet kineskih pacijenata koji su pokazivali očigledne znakove selenoze i na studiji praćenja istih pet osoba iz 1992. godine.<ref>{{cite book |title = Dietary Reference Intakes for Vitamin C, Vitamin E, Selenium, and Carotenoids |publisher = Institute of Medicine |date = 15. 8. 2000 |pages = 314–315 |url = http://www.nap.edu/openbook.php?record_id=9810&page=315 |isbn = 978-0-309-06949-6 |author = a report of the Panel on Dietary Antioxidants and Related Compounds, Subcommittees on Upper Reference Leves of Nutrients and of Interpretation and Use of Dietary Reference Intakes, and the Standing Committee on the Scientific Evaluation of Dietary Reference Intakes, Food and Nutrition Board, Institute of Medicine.}}</ref> Studija iz 1992. godine zapravo je utvrdila da je maksimalni siguran unos Se putem prehrane otprilike 800 mikrograma dnevno (15 mikrograma po kilogramu tjelesne težine), ali je predložila 400 mikrograma dnevno ne samo kako bi se izbjegla [[toksičnost]], već i kako bi se izbjeglo stvaranje neravnoteže hranjivih tvari u prehrani i kako bi se uzeli u obzir podaci iz drugih zemalja.<ref> {{cite journal |last = Yang |first = G. |author2 = Zhou, R. |year = 1994 |title = Further Observations on the Human Maximum Safe Dietary Selenium Intake in a Seleniferous Area of China |journal = Journal of Trace Elements and Electrolytes in Health and Disease |volume = 8 |issue = 3–4 |pages = 159–165 |pmid=7599506 }}</ref> U Kini, ljudi koji su konzumirali [[kukuruz]] uzgojen u izuzetno selenom bogatom kamenom uglju (ugljični [[škriljac]]) patili su od trovanja selenom. Pokazalo se da ovaj ugalj ima sadržaj selena čak 9,1%, što je najveća koncentracija u uglju ikada zabilježena u literaturi.<ref> {{cite journal |last = Yang |first = Guang-Qi |author2 = Xia, Yi-Ming |year = 1995 |title = Studies on Human Dietary Requirements and Safe Range of Dietary Intakes of Selenium in China and Their Application in the Prevention of Related Endemic Diseases |journal = Biomedical and Environmental Sciences |volume = 8 |issue = 3 |pages = 187–201 |pmid = 8561918 }}</ref> Simptomi selenoze uključuju miris bijelog luka u dahu, gastrointestinalne poremećaje, gubitak kose, ljuštenje noktiju, [[umor]], razdražljivost i neurološka oštećenja. Ekstremni slučajevi selenoze mogu dovesti do [[ciroza jetre|ciroze jetre]], plućnog [[edem]]a i smrti.<ref name="tp92-c3">{{cite web |url = http://www.atsdr.cdc.gov/toxprofiles/tp92-c3.pdf |publisher = Agency for Toxic Substances and Disease Registry |title = Public Health Statement: Health Effects |access-date = 5. 1. 2009}}</ref> Elementarni [[selen]] i većina [[metal]]nih selenida imaju relativno nisku toksičnost zbog svoje niske [[bioraspoloživost]]i. Nasuprot tome, selenati i seleniti su vrlo toksični, s oksidativnim načinom djelovanja sličnim [[arsen-trioksid]]u. Hronična toksična doza selenita za ljude je oko 2400 do 3000 mikrograma selena dnevno tokom dužeg perioda.<ref>{{cite journal |last = Wilber |first = C. G. |title = Toxicology of selenium |url = https://archive.org/details/sim_clinical-toxicology_1980-09_17_2/page/170 |year = 1980 |journal = Clinical Toxicology |volume = 17 |pages = 171–230 |doi = 10.3109/15563658008985076 |pmid = 6998645|issue = 2}}</ref>[[Vodik-selenid]] je izuzetno otrovan, korozivan plin.<ref>{{cite journal |doi = 10.3109/10915818609140736 |title = Selenium Toxicity in Animals with Emphasis on Man |year = 1986 |author = Olson, O.E. |journal = International Journal of Toxicology |volume = 5 |page = 45|s2cid = 74619246 |doi-access = free }}</ref> Selen se također javlja u organskim spojevima, kao što su dimetil selenid, [[selenometionin]], [[selenocistein]] i [[metilselenocistein]], koji svi imaju visoku [[bioraspoloživost]] i toksični su u velikim dozama. [[Administracija za sigurnost i zdravlje na radu]] (OSHA) postavila je zakonsku granicu ([[dozvoljena granica izloženosti]]) za selen na radnom mjestu na 0,2&nbsp;mg/m<sup>3</sup> tokom 8-satnog radnog dana. [[Nacionalni institut za sigurnost i zdravlje na radu]] (NIOSH) postavio je [[Preporučena granica izloženosti|preporučenu granicu izloženosti]] (REL) od 0,2&nbsp;mg/m<sup>3</sup> tokom 8-satnog radnog dana. Na nivoima od 1&nbsp;mg/m<sup>3</sup>, selen je [[IDLH|neposredno opasan po život i zdravlje]].<ref>{{Cite web|title = NIOSH Pocket Guide to Chemical Hazards – Selenium|url = https://www.cdc.gov/niosh/npg/npgd0550.html|publisher = National Institute for Occupational Safety & Health|location=United States|access-date = 21. 11. 2015}}</ref> ==== Zagađenje selenom ==== Zagađenje vodnih sistema selenom može nastati kad god novi poljoprivredni otpadni tok prolazi kroz inače suha, nerazvijena zemljišta. Ovaj proces ispušta prirodne rastvorljive spojeve selena (kao što su selenati) u vodu, koji se zatim mogu koncentrirati u novim "močvarama" kako voda isparava. Utvrđeno je da visoki nivoi selena proizvedeni na ovaj način uzrokuju određene kongenitalne poremećaje kod ptica močvarica.<ref>{{cite book |chapter-url = https://books.google.com/books?id=qN0I3husm50C&pg=PA477 |chapter = Ecotoxicology of selenium |title = Handbook of ecotoxicology |first = H. M. |last = Ohlendorf |year = 2003 |pages = 466–491 |isbn = 978-1-56670-546-2 |publisher = Lewis Publishers |location = Boca Raton}}</ref> ==== Značajniji slučajevi toksičnosti ==== Dana 19. aprila 2009. godine, 21 [[polo poni]] je uginuo neposredno prije utakmice na Otvorenom prvenstvu Sjedinjenih Država u polu. Tri dana kasnije, apoteka je objavila saopštenje u kojem se objašnjava da su konji primili pogrešnu dozu jednog od sastojaka koji se koriste u [[vitamin]]sko-[[mineral]]nom dodatku prehrani koji je nepravilno pripremljen u [[apoteka za proizvodnju|apoteci za proizvodnju]]. Analiza nivoa [[neorganski spoj|anorganskih spojeva]] u krvi u dodatku prehrani pokazala je da su koncentracije selena bile 10 do 15 puta veće od normalnih u [[uzorak krvi|uzorcima krvi]] i 15 do 20 puta veće od normalnih u uzorcima jetre. Kasnije je potvrđeno da je selen toksični faktor.<ref>{{cite web| date= 6. 5. 2009| url= http://www.horsetalk.co.nz/news/2009/05/033.shtml| title= Polo pony selenium levels up to 20 times higher than normal| access-date= 5. 5. 2009| archive-date= 19. 8. 2016| archive-url= https://web.archive.org/web/20160819235242/http://www.horsetalk.co.nz/news/2009/05/033.shtml| url-status= dead}}</ref> ===Nedostatak=== {{glavni|Nedostatak selena}} Nedostatak selena može se javiti kod pacijenata sa teško narušenom funkcijom [[crijeva]], onih koji su na [[totalna parenteralna ishrana|totalnoj parenteralnoj ishrani]] i <ref>{{cite journal |title = Effect of micronutrient status on natural killer cell immune function in healthy free-living subjects aged >=90 y1 |url = https://archive.org/details/sim_american-journal-of-clinical-nutrition_2000-02_71_2/page/590 |author = Ravaglia |volume = 71 |issue = 2 |pages = 590–598 |journal = American Journal of Clinical Nutrition |pmid = 10648276 |date=1. 2. 2000 |last2 = Forti |first2 = P |last3 = Maioli |first3 = F |last4 = Bastagli |first4 = L |last5 = Facchini |first5 = A |last6 = Mariani |first6 = E |last7 = Savarino |first7 = L |last8 = Sassi |first8 = S |last9 = Cucinotta |first9 = D|last10 = Lenaz |first10 = G |doi = 10.1093/ajcn/71.2.590 |doi-access = free }}</ref> kod osoba starije životne dobi (preko 90 godina). Također, u opasnosti su i osobe koje ovise o hrani uzgojenoj iz tla siromašnog selenom. Iako [[Novi Zeland]] ima nizak nivo selena u svom tlu, nisu otkriveni štetni učinci na zdravlje.<ref>{{cite web| url = http://www.medsafe.govt.nz/Profs/PUarticles/Sel.htm |work = Prescriber Update Articles |title = Selenium |access-date = 13. 7. 2009 |publisher = New Zealand Medicines and Medical Devices Safety Authority |author = MedSafe Editorial Team }}</ref> Nedostatak selena, definiran niskim (<60% normalnih) nivoima aktivnosti selenoenzima u mozgu i endokrinim tkivima, javlja se samo kada je nizak status selena povezan s dodatnim [[stres]]om, kao što je visoka izloženost živi.<ref>{{cite journal|last=Ralston|first=N.V.C.|author2=Raymond, L.J. |title=Dietary selenium's protective effects against methylmercury toxicity|journal=Toxicology|year=2010|volume=278|issue=1|pages=112–123|doi=10.1016/j.tox.2010.06.004|pmid=20561558|bibcode=2010Toxgy.278..112R }}</ref> ili kao rezultat povećanog [[oksidativni stres|oksidativnog stresa]] zbog nedostatka vitamina E.<ref>{{cite book| title =Essentials of Human Nutrition | url =https://archive.org/details/essentialsofhuma0000unse_d8k8 |edition = 2nd |publisher = Oxford University Press |year = 2002 |isbn = 978-0-19-262756-8 |first1 = Jim |last1 = Mann |first2 = A. Stewart |last2 = Truswell}}</ref> Selen stupa u interakciju s drugim nutrijentima, kao što su [[jodid]] i [[vitamin E]]. Interakcija je uočena u [[etiologija|etiologiji]] mnogih bolesti uzrokovanih nedostatkom selena kod životinja, a nedostatak čistog selena je rijedak. Učinak nedostatka selena na zdravlje ostaje neizvjestan, posebno u vezi s [[Kashin-Beckova bolest|Kashin-Beckovom bolešću]].<ref>{{cite journal |title = Selenium and iodine supplementation of rural Tibetan children affected by Kashin-Beck osteoarthropathy |first1 = Rodrigo |last1 =Moreno-Reyes |first2 = Jean |last2 =Mathieu| first3 = Marleen |last3 =Vanderpas| first4 = Françoise |last4 = Begaux| first5 = Carl |last5 =Suetens| first6 = Maria T. |last6 =Rivera| first7 = Jean |last7 =Nève| first8 = Noémi |last8 =Perlmutter |journal = American Journal of Clinical Nutrition |volume = 78 |issue = 1 |pages = 137–144 |year = 2003 |author9=V |pmid=12816783 |doi = 10.1093/ajcn/78.1.137 |doi-access = free }}</ref> U nekim regijama (npr. regijama unutar Sjeverne Amerike) gdje niske razine selena u tlu dovode do niskih koncentracija u biljkama, neke životinjske vrste mogu imati manjak selena osim ako se selen ne dopunjava prehranom ili [[injekcija]]ma.<ref>Nacionalno istraživačko vijeće,Subcommittee on Sheep Nutrition (1985). ''Nutrient requirements of sheep''. 6th ed., National Academy Press, Washington, {{ISBN|0309035961}}.</ref> [[Preživari]] su posebno osjetljivi. Općenito, apsorpcija selena iz prehrane je niža kod preživara nego kod drugih životinja, a niža je u krmnom bilju nego u žitaricama.<ref name="NRCsr2007">National Research Council, Committee on Nutrient Requirements of Small Ruminants (2007). ''Nutrient requirements of small ruminants''. National Academies Press, Washington, {{ISBN|0-309-10213-8}}.</ref> Preživari koji pasu određenu vrstu hrane za životinje, npr. neke sorte bijele djeteline koje sadrže cijanogene [[glikozid]]e, mogu imati veće potrebe za selenom,<ref name="NRCsr2007" /> vjerovatno zato što se [[cijanid]] oslobađa iz [[aglikon]]a aktivnošću [[glukozidaza]] u [[burag]]u<ref>{{cite journal|last1=Coop |first1=I. E.|last2=Blakely |first2=R. L. |date=1949|title= The metabolism and toxicity of cyanides and cyanogenic glycosides in sheep|journal= New Zealand Journal of Science and Technology|volume= 30|pages= 277–291}}</ref> i glutation-peroksidaze se deaktiviraju djelovanjem cijanida na glutationskom [[Hemijski dio|dijelu]].<ref>{{cite journal|last1=Kraus |first1=R. J.|last2=Prohaska |first2=J. R.|last3=Ganther |first3=H. E. |date=1980|title= Oxidized forms of ovine erythrocyte glutathione peroxidase. Cyanide inhibition of 4-glutathione:4-selenoenzyme|journal= Biochimica et Biophysica Acta (BBA) - Enzymology |pmid=7426660|volume=615|pages= 19–26|doi=10.1016/0005-2744(80)90004-2|issue=1}}</ref> Novorođenim preživarima koji su u riziku od [[Nutritivna mišićna distrofija|bolesti bijelih mišića]] mogu se davati i selen i [[vitamin E]] injekcijom; neke od WMD [[Miopatija|miopatije]] reaguju samo na selen, neke samo na vitamin E, a neke na bilo koji od ova dva faktora.<ref>Kahn, C. M. (ed.) (2005). ''Merck Veterinary Manual''. 9th ed. Merck & Co., Inc., Whitehouse Station, {{ISBN|0911910506}}.</ref> === Kod divljih životinja === [[Slika:Se dose-response curve for juvenile salmon mortality - percent scale.jpg|thumb| Veza između preživljavanja mladih [[losos]]a i koncentracije selena u njihovim tkivima nakon 90 dana (losos činuk <ref name="Hamilton"/>) ili 45 dana ([[atlantski losos]]<ref name="Poston"/>) izloženosti selenu u ishrani. Nivo letalnosti od 10% (LC10=1,84 μg/g) izveden je primjenom dvofaznog modela Braina i Cousensa<ref>{{cite journal|last1=Brain |first1=P.|title=An equation to describe dose responses where there is stimulation of growth at low doses|url=https://archive.org/details/sim_weed-research_1989-04_29_2/page/92 |journal=Weed Research|last2=Cousens |first2=R.|date=1989|doi=10.1111/j.1365-3180.1989.tb00845.x|volume= 29|pages= 93–96|issue=2|bibcode=1989WeedR..29...93B }}</ref> samo na podatke o lososu činuk. Podaci o lososu činuk obuhvataju dvije serije dijetetskih tretmana, ovdje kombinovanih jer su efekti na preživljavanje nerazlučivi.]] Kod riba i drugih divljih životinja, selen je neophodan za život, ali je toksičan u visokim dozama. Za [[losos]]a, optimalna koncentracija selena je oko jedan mikrogram selena po gramu ukupne tjelesne težine. Mnogo ispod tog nivoa, mladi lososi uginu od nedostatka;<ref name="Poston">{{cite journal| last1= Poston|first1=H. A.| date= 1976| title= Vitamin E and selenium interrelations in the diet of Atlantic salmon (''Salmo salar''): gross, histological and biochemical signs| url= https://archive.org/details/sim_journal-of-nutrition_1976-07_106_7/page/892|pmid=932827|journal= Journal of Nutrition|volume= 106|pages= 892–904| last2= Combs| first2=G. F. Jr.| last3= Leibovitz| first3=L.| issue= 7|doi=10.1093/jn/106.7.892}}</ref> mnogo iznad, uginu od viška [[toksin]]a.<ref name="Hamilton">{{cite journal| last1= Hamilton|first1= Steven J. |date= 1990| title= Toxicity of organic selenium in the diet to chinook salmon| url= https://archive.org/details/sim_environmental-toxicology-and-chemistry_1990_9_3/page/346|journal= Environ. Toxicol. Chem.|volume= 9|issue = 3| pages= 347–358|doi =10.1002/etc.5620090310| last2= Buhl| first2= Kevin J.| last3= Faerber| first3= Neil L.| last4= Bullard| first4= Fern A.| last5= Wiedmeyer| first5= Raymond H. |bibcode= 1990EnvTC...9..347H |display-authors=3}}</ref> === U modelnim organizmima === Bakterija ''[[E. coli]]'' i kvasac ''[[S. cerevisiae]]'' su dva [[modelni organizam|modelna organizma]] koja se obično koriste za biološka istraživanja. Također se koriste kao [[ekspresijski sistem]]i za proizvodnju proteina supstituiranih selenom, koji se koriste u obliku [[rendgenska kristalografija|rendgenske kristalografije]] koja se naziva [[anomalna disperzija jedne talasne dužine|jednostruka]] ili [[anomalna difrakcija više talasnih dužina]] za određivanje [[tercijarna struktura|tercijarne strukture]] proteina.<ref>{{cite journal|first=W. A. |last=Hendrickson |title=Maturation of MAD phasing for the determination of macromolecular structures |journal=Journal of Synchrotron Radiation |volume=6 |issue=4 |pages=845–851 |date=1999|doi=10.1107/S0909049599007591 |doi-access=free |bibcode=1999JSynR...6..845H }}</ref> Da bi ovi organizmi proizvodili supstituirane proteine, uzgajaju se u okruženjima s visokim sadržajem selena, što također rezultira znacima toksičnosti. Dio ove toksičnosti posljedica je nasumične zamjene metionina i cisteina u proteinima verzijom koja sadrži selen. Iako je to precizan cilj ove vrste proizvodnje proteina, izmjena vlastitih proteina organizma na ovaj način može ih učiniti nefunkcionalnima..<ref>{{cite journal |last1=Hoffman |first1=KS |last2=Vargas-Rodriguez |first2=O |last3=Bak |first3=DW |last4=Mukai |first4=T |last5=Woodward |first5=LK |last6=Weerapana |first6=E |last7=Söll |first7=D |last8=Reynolds |first8=NM |title=A cysteinyl-tRNA synthetase variant confers resistance against selenite toxicity and decreases selenocysteine misincorporation. |journal=The Journal of Biological Chemistry |date=23. 8. 2019 |volume=294 |issue=34 |pages=12855–12865 |doi=10.1074/jbc.RA119.008219 |doi-access=free |pmid=31296657|pmc=6709638 }}</ref><ref name="Plateau17">{{cite journal |last1=Plateau |first1=Pierre |last2=Saveanu |first2=Cosmin |last3=Lestini |first3=Roxane |last4=Dauplais |first4=Marc |last5=Decourty |first5=Laurence |last6=Jacquier |first6=Alain |last7=Blanquet |first7=Sylvain |last8=Lazard |first8=Myriam |title=Exposure to selenomethionine causes selenocysteine misincorporation and protein aggregation in Saccharomyces cerevisiae |journal=Scientific Reports |date=17. 3. 2017 |volume=7 |issue=1 |page=44761 |doi=10.1038/srep44761|bibcode=2017NatSR...744761P |pmc=5355996 }}</ref> == Interakcija s drugim hranjivim tvarima == Selen stupa u interakciju s jodom i vitaminom E; pogledajte odjeljak "Nedostatak" iznad. Selen stupa u interakciju s drugim mineralima, kao što su [[cink]] i [[bakar]]. Visoke doze dodataka selena kod gravidnih životinja mogu poremetiti omjer cinka i bakra i dovesti do smanjenja cinka; u takvim slučajevima liječenja treba pratiti nivo cinka. Potrebna su daljnja istraživanja kako bi se potvrdile ove interakcije.<ref>{{cite journal|title= The effect of dietary organic and inorganic selenium supplementation on serum Se, Cu, Fe and Zn status during the late pregnancy in Merghoz goats and their kids|first1=R.|last1 =Kachuee |first2=M. |last2= Moeini |first3=M. |last3= Suori |volume= 110 |issue= 1 |pages= 20–27 |journal= Small Ruminant Research |date=2013 |doi=10.1016/j.smallrumres.2012.08.010}}</ref> == Detekcija == ===Detekcija u biološkim tekućinama=== Selen se može mjeriti u krvi, plazmi, serumu ili urinu radi praćenja prekomjerne izloženosti okolišu ili na radnom mjestu, potvrde dijagnoze trovanja kod hospitaliziranih žrtava ili radi pomoći u forenzičkoj istrazi u slučaju fatalnog predoziranja. Neke analitičke tehnike mogu razlikovati organske od neorganskih oblika elementa. I organski i neorganski oblici selena se uveliko pretvaraju u [[monosaharid]]ne konjugate (selenošećere) u tijelu prije nego što se eliminiraju urinom. Pacijenti oboljeli od raka koji primaju dnevne oralne doze selenotionina mogu postići vrlo visoke koncentracije selena u plazmi i urinu.<ref>R. Baselt, ''Disposition of Toxic Drugs and Chemicals in Man'', 8th edition, Biomedical Publications, Foster City, CA, 2008, pp. 1416–1420.</ref> ===Indikatorske biljke=== Određene vrste biljaka smatraju se indikatorima visokog sadržaja selena u tlu, budući da im je potreban visok nivo selena za uspjeh. Glavne biljke indikatori selena su vrste ''[[Astragalus]]'' (uključujući neke [[llokogliste]]), prinčevo perje (''[[Stanleya]]'' sp), drvenaste astre (''[[Xylorhiza]]'' sp), i lažni zlatni [[korov]] (''[[Oonopsis]]'' sp)<ref>{{cite web |url = https://www.ars.usda.gov/ARSUserFiles/20801500/PPClassPPSlides/3-27-08DavisSelenium.pdf |title = Selenium in Plants |access-date = 5. 12. 2008 |author= Zane Davis, T. |year = 2008 |page=8}}</ref> ==Medicinska upotreba sintetskih spojeva selena== Supstanca koja se labavo naziva [[selenij-disulfid]] (približne formule SeS<sub>2</sub>) je aktivni sastojak u nekim [[šampon]]ima protiv peruti.<ref>{{cite web |url = http://pharmacycode.com/Selenium(IV)_sulfide.html ref>{{cite web |url = http://pharmacycode.com/Selenium(IV)_sulfide.html |title =Selenium(IV)_sulfide |publisher = Pharmacy Codes |access-date = 6. 1. 2009}}</ref> Spoj selena ubija gljivu vlasišta *Malassezia*, koja uzrokuje ljuštenje suhih fragmenata kože. Sastojak se također koristi u losionima za tijelo za liječenje *Tinea versicolor*, uzrokovane infekcijom drugom vrstom gljivice *Malassezia*.<ref>{{cite web |url = http://dermnetnz.org/treatments/selenium.html |title = Selenium sulfide |publisher = DermNet NZ |access-date = 6. 1. 2009}}</ref> Nekoliko kliničkih ispitivanja procijenilo je upotrebu suplemenata selena kod kritično bolesnih odraslih osoba; međutim, efikasnost i potencijalne koristi suplementacije selena u ovom kontekstu nisu dobro shvaćene.<ref>{{cite journal|last1=Allingstrup|first1=Mikkel|last2=Afshari|first2=Arash|date=27. 7. 2015|title=Selenium supplementation for critically ill adults|journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews|volume=2018 |issue=7|pages=CD003703|doi=10.1002/14651858.CD003703.pub3|issn=1469-493X|pmc=6517228|pmid=26214143}}</ref> ==Ljudsko zdravlje== ===Selen kod raka=== [[Slika:Selenium paradox.jpg|thumb|300x300px|Selen u nutritivnim nivoima je potreban za homeostazu ćelija, igrajući ulogu antioksidansa putem selenoproteina, te stoga djeluju kao hemopreventivno sredstvo protiv raka. Nasuprot tome, supranutritivni nivoi djeluju kao prooksidansi i toksični su u tumorskim ćelijama.<ref name=":1">{{cite journal|last1=Razaghi|first1=Ali|last2=Poorebrahim|first2=Mansour|last3=Sarhan|first3=Dhifaf|last4=Björnstedt|first4=Mikael|date=septembar 2021|title=Selenium stimulates the antitumour immunity: Insights to future research|journal=European Journal of Cancer|volume=155|pages=256–267|doi=10.1016/j.ejca.2021.07.013|pmid=34392068|issn=0959-8049|doi-access=free}}</ref>]] [[Selen]] ima bimodalno biološko djelovanje ovisno o koncentraciji. Pri niskim nutritivnim dozama, selen djeluje kao [[antioksidans]] putem [[selenoproteina]], hvatajući [[reaktivne vrste kisika|ROS]], podržavajući preživljavanje i rast ćelija; dok, pri višim farmakološkim dozama iznad nutritivnih, selen djeluje kao [[prooksidans]] generirajući [[reaktivne vrste kisika|ROS]] i inducirajući [[ćelijsku smrt]]. Kod raka, studije su uglavnom provedene o koristima unosa selena u smanjenju rizika od pojave raka na nutritivnom nivou; Međutim, manje studija je istraživalo efekte supranutritivnih ili farmakoloških doza selena na rak.<ref name=":1" /> "Iako je u nekim opservacijskim studijama pronađena inverzna povezanost između izloženosti selenu i rizika od nekih vrsta raka, to se ne može uzeti kao dokaz uzročne veze i ove rezultate treba tumačiti s oprezom... Za neke vrste raka prijavljeni su kontradiktorni rezultati, uključujući inverzne, nulte i direktne povezanosti... RCT-ovi koji procjenjuju efekte suplementacije selenom na rizik od raka dali su nekonzistentne rezultate... Do danas ne postoje uvjerljivi dokazi koji ukazuju na to da suplementi selena mogu spriječiti rak kod ljudi."<ref>{{cite journal|last1=Vinceti|first1=Marco|last2=Filippini|first2=Tommaso|last3=Del Giovane|first3=Cinzia|last4=Dennert|first4=Gabriele|last5=Zwahlen|first5=Marcel|last6=Brinkman|first6=Maree|last7=Zeegers|first7=Maurice Pa|last8=Horneber|first8=Markus|last9=D'Amico|first9=Roberto|date=29. 1. 2018|title=Selenium for preventing cancer|journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews|volume=1|issue=2 |pages=CD005195|doi=10.1002/14651858.CD005195.pub4|issn=1469-493X|pmid=29376219|pmc=6491296}}</ref> ==== Selen u antitumorskoj imunosti ==== [[Slika:Selenium and anti-tumour immunity.jpg|thumb|300x300px| Selen može igrati [[oksidacija|prooksidativnu]] ulogu indukujući [[reaktivne vrste kisika|ROS]], aktivirajući [[NF-κB put|Akt–NF–κB put]] ili imati [[antioksidans|antioksidativnu]] ulogu putem sinteze [[selenoprotein]]a kao što je premještanje [[TXNRD1|TXNRD]] u jedro i aktiviranje [[NF-κB]], što rezultira daljnjom aktivacijom [[leukocit]]a i proinflamatornih [[citokin]]skih gena.<ref name=":1"/>]] Do danas su provedene mnoge studije o koristima unosa selena u smanjenju rizika od [[učestačpst raka|učestalosti raka]] na nutritivnom nivou, što ukazuje da selen vjerovatno funkcioniše kao [[imunostimulator]], tj. preokreće [[imunosupresija|imunosupresiju]] u [[mikrookruženje tumora|mikrookruženju tumora]] prema antitumorskom [[imunost]]i aktiviranjem [[leukocit|imunske ćelije]] (npr. [[Makrofagi|M1 makrofagi]] i [[CD8+ T-limfocit]]i, povećan broj [[neutrofil]]a i aktiviranih citotoksičnih Prirodna [[ćelija ubica|NK ćelije]]) i oslobađanje [[upala|proinflamatornih]] [[citokin]]a kao što su [[IFNγ]] i [[Faktor tumorske nekroze|TNFα]].<ref name=":1"/> ===[[HIV]]/AIDS=== Čini se da [[AIDS]] uključuje spor i progresivan pad nivoa selena u tijelu. Da li je ovaj pad nivoa selena direktan rezultat replikacije HIV-a ili je općenito povezan s ukupnom malapsorpcijom hranjivih tvari kod pacijenata s AIDS-om, ostaje debata. Opservacijske studije su pronašle vezu između smanjenog nivoa selena i lošijih ishoda kod pacijenata s HIV-om, iako su ove studije uglavnom provedene prije trenutno učinkovitih tretmana visoko aktivnom antiretrovirusnom terapijom ([[HAART]]). Trenutno nema dovoljno dokaza za preporuku rutinske suplementacije selenom za HIV pacijente i preporučuju se daljnja istraživanja.<ref>{{cite journal |vauthors=Stone CA, Kawai K, Kupka R, Fawzi WW |title=Role of selenium in HIV infection |journal=Nutr. Rev. |volume=68 |issue=11 |pages=671–81 |date=novembar 2010 |pmid=20961297 |pmc=3066516 |doi=10.1111/j.1753-4887.2010.00337.x }}</ref> ===Smrtnost=== Suplementacija selenom nema utjecaja na ukupnu [[smrtnost]].<ref>{{cite journal|pmid =22419320|year =2012|last1 =Bjelakovic|first1 =G|last2 =Nikolova|first2 =D|last3 =Gluud|first3 =LL|last4 =Simonetti|first4 =RG|last5 =Gluud|first5 =C|title =Antioxidant supplements for prevention of mortality in healthy participants and patients with various diseases|volume =2012|issue =3|pages =CD007176|doi =10.1002/14651858.CD007176.pub2|journal =Cochrane Database of Systematic Reviews|pmc =8407395|editor1-last =Bjelakovic|editor1-first =Goran|type =Submitted manuscript|hdl =10138/136201|hdl-access =free}}</ref> ===[[Tuberkuloza]]=== Kao i kod drugih vrsta suplementacije, ne postoje dobri dokazi da suplementacija selenom pomaže u liječenju tuberkuloze.<ref>{{cite journal |vauthors=Grobler L, Nagpal S, Sudarsanam TD, Sinclair D |title=Nutritional supplements for people being treated for active tuberculosis |journal=Cochrane Database Syst Rev |issue=6 |pages=CD006086 |year=2016 |volume=2016 |pmid=27355911 |pmc=4981643 |doi=10.1002/14651858.CD006086.pub4 }}</ref> ===[[Dijabetes]]=== Meta-analiza četiri randomizirana kontrolirana istraživanja zaključila je da nema dokaza za suplementaciju selenom u prevenciji dijabetesa melitusa tipa 2 kod [[kavkazoidi|bijele rase]].<ref>{{cite journal |vauthors=Mao S, Zhang A, Huang S |title=Selenium supplementation and the risk of type 2 diabetes mellitus: a meta-analysis of randomized controlled trials |journal=Endocrine |volume=47 |issue=3 |pages=758–63 |year=2014 |pmid=24858736 |doi=10.1007/s12020-014-0298-7 |s2cid=22669723 }}</ref> ===Ljudski [[reproduktivni sistem]]=== Neobično visoki ili niski nivoi selena u ishrani mogu imati negativan uticaj na kvalitet sperme, sa posljedičnim smanjenjem [[plodnost]]i.<ref>{{cite journal |vauthors=Ahsan U, Kamran Z, Raza I, etal |title=Role of selenium in male reproduction - a review |journal=Anim. Reprod. Sci. |volume=146 |issue=1–2 |pages=55–62 |date=april 2014 |pmid=24613013 |doi=10.1016/j.anireprosci.2014.01.009 |type=Review|doi-access=free }}</ref> === Trovanje živom === Selen ima zaštitni učinak protiv toksičnosti žive. Živa se veže za selen s visokim afinitetom, tako da ovaj metal može inhibirati [[enzim]]e zavisne od selena. Međutim, povećan unos selena može očuvati aktivnost enzima, smanjujući štetne efekte uzrokovane izloženošću živi.<ref>{{cite journal |last1=Berry |first1=Marla J. |last2=Ralston |first2=Nicholas V. C. |date=1. 12. 2008 |title=Mercury Toxicity and the Mitigating Role of Selenium |url=https://doi.org/10.1007/s10393-008-0204-y |journal=EcoHealth |language=en |volume=5 |issue=4 |pages=456–459 |doi=10.1007/s10393-008-0204-y |pmid=19198945 |s2cid=29418315 |issn=1612-9210|url-access=subscription }}</ref><ref>{{cite journal |last=Spiller |first=Henry A. |date=4. 5. 2018 |title=Rethinking mercury: the role of selenium in the pathophysiology of mercury toxicity |url=https://doi.org/10.1080/15563650.2017.1400555 |journal=Clinical Toxicology |volume=56 |issue=5 |pages=313–326 |doi=10.1080/15563650.2017.1400555 |issn=1556-3650 |pmid=29124976|s2cid=4295652 |url-access=subscription }}</ref> ==Evolucija== === Porijeklo selenoproteina === Prije otprilike tri milijarde godina, [[prokarioti|prokariotske]] su evoluirale porodice selenoproteina koje se fokusiraju na selenocisteinski mehanizam. Nekoliko porodica selenoproteina poznato je kod bakterija, arheja i [[eukariot]]a, uvijek zbog prisustva selenocisteina. Oni štite svoje ćelije domaćina od oksidativnog oštećenja. Enzimi selena uključeni su u korištenje malih reducirajućih molekula [[glutation]]a i [[tioredoksin]]a, uobičajenih intracelularnih [[antioksidans]]a i [[redoks]] partnera.<ref name="glady">{{cite journal |title=Selenocysteine-containing proteins in mammals |journal=Journal of Biomedical Science |volume=6 |issue=3 |pages=151–160 |date=1999 |pmid=10343164 |doi=10.1007/BF02255899 |last1=Gladyshev |first1=Vadim N. |last2=Hatfield |first2=Dolph L.|url=https://digitalcommons.unl.edu/biochemgladyshev/77 }}</ref><ref>{{cite journal |title=The prokaryotic selenoproteome |journal=EMBO Reports |volume=5 |issue=5 |pages=538–43 |date=2004 |pmid=15105824 |pmc=1299047 |doi=10.1038/sj.embor.7400126 |last1=Kryukov |first1=Gregory V. |last2=Gladyshev |first2=Vadim N.}}</ref><ref>{{cite journal |title=Selenoprotein synthesis in archaea: identification of an mRNA element of ''Methanococcus jannaschii'' probably directing selenocysteine insertion |journal=Journal of Molecular Biology |volume=266 |issue=4 |pages=637–41 |date=1997 |pmid=9102456 |doi=10.1006/jmbi.1996.0812 |last1=Wilting |first1=R. |last2=Schorling |first2=S. |last3=Persson |first3=B. C. |last4=Böck |first4=A.}}</ref><ref>{{cite journal |title=The microbial selenoproteome of the Sargasso Sea |journal=Genome Biology |volume=6 |issue=4 |pages=R37 |date=2005 |pmid=15833124 |pmc=1088965 |doi=10.1186/gb-2005-6-4-r37 |last1=Zhang |first1=Yan |last2=Fomenko |first2=Dmitri E. |last3=Gladyshev |first3=Vadim N. |doi-access=free }}</ref> Selenoproteinske porodice GSH-Px i dejodinaze eukariotskih ćelija izgleda imaju bakterijsko [[Filogenetika|filogenetsko]] porijeklo. Oblik koji sadrži selenocistein javlja se kod [[vrsta]] raznolikih kao što su [[zelene alge]], [[diatomeje]], [[bodljokošci|morski ježevi]], [[ribe]] i [[kokoš]]i.<ref>{{cite journal |last=Stadtman |first=T. C. |title=Selenocysteine |journal=Annual Review of Biochemistry |volume=65 |pages=83–100 |date=1996 |issue=1 |pmid=8811175 |doi=10.1146/annurev.bi.65.070196.000503}}</ref> === Širenje i gubitak === Tipični enzimi GSH-Px i superoksid-dismutaza zahtijevaju elemente u tragovima, uključujući selen, [[vanadij]], [[magnezij]], [[bakar]] i [[cink]]. Ovi elementi su obično obilni u morskim okruženjima, ali mogu nedostajati u nekim kopnenim područjima s nedostatkom minerala.<ref name="glady"/> Organizmi su shodno tome proširili ili smanjili svoje seleno-[[proteom]]e (arsenal selenoproteina) kako bi se prilagodili situaciji.<ref name=Lobanov07>{{cite journal |vauthors=Lobanov AV, Fomenko DE, Zhang Y, Sengupta A, Hatfield DL, Gladyshev VN |title=Evolutionary dynamics of eukaryotic selenoproteomes: large selenoproteomes may associate with aquatic life and small with terrestrial life |journal=Genome Biology |volume=8 |issue=9 |pages=R198 |year=2007 |pmid=17880704 |pmc=2375036 |doi=10.1186/gb-2007-8-9-r198 |doi-access=free }}</ref><ref>{{cite journal|title = The selenium content of SEPP1 versus selenium requirements in vertebrates|journal = PeerJ|pmc = 4699779|pmid = 26734501|volume = 3|pages = e1244|doi = 10.7717/peerj.1244|first1 = Sam|last1 = Penglase|first2 = Kristin|last2 = Hamre|first3 = Ståle|last3 = Ellingsen|year = 2015 | doi-access=free }}</ref> Kako su se kopnene biljke prilagođavale kopnenom okruženju prije otprilike 500 miliona godina, i one su se suočile s problemom nedostatka ovih elemenata. Shodno tome, većina kopnenih biljaka ne proizvodi selenoproteine.]]<ref name=Lobanov07/> Za svoje antioksidativne potrebe, polahko su optimizirale proizvodnju "novih" endogenih antioksidanasa kao što su [[askorbinska kiselina]] (vitamin C), [[polifenol]]i (uključujući flavonoide), [[tokoferoli]] itd. Neki od njih pojavili su se nedavno, u posljednjih 50-200 miliona godina, u plodovima i cvjetovima biljaka [[kriptosjemenjače| kriptosjemenjača. U stvari, kriptosjemenjača (dominantna vrsta biljke danas) i većina njihovih antioksidativnih pigmenata evoluirali su tokom kasnog [[Jura|jurskog]] perioda.<ref>{{Cite journal |vauthors=Benzie IF |date=septembar 2003 |title=Evolution of dietary antioxidants |journal=Comparative Biochemistry and Physiology A |volume=136 |issue=1 |pages=113–26 |doi=10.1016/S1095-6433(02)00368-9 |pmid=14527634 |hdl-access=free |hdl=10397/34754}}</ref> [[Kičmenjaci]] od prije 500 miliona godina bili su morske [[ribe]]. Odlučili su proširiti svoje seleno-proteome, a najznačajnije je bilo razviti štitnu žlijezdu s visokom koncentracijom selena i joda i pridružene sisteme. Jedna grupa njih, tetrapodi, kasnije se prilagodila životu na kopnu, ali je zadržala mnoge od predačkih selenoproteina. Međutim, nisu zadržani svi selenoproteini: selenoprotein U kod riba i kokoši sadrži selenocistin, ali [[sisari]] (uključujući ljude) imaju verziju ovog proteina bez selena, zamjenjujući selenocistin [[cistein]]om (ljudski geni [[PRXL2A]], [[PRXL2B]], [[PRXL2C]]).<ref name=Lobanov07/> Drugi primjer su ljudski [[GPX5]] i glodarski [[GPX6]], koji imaju zaostali [[SECIS element]]e što jasno ukazuje na selenocistinsku prošlost.<ref>{{cite journal |title=Reconsidering the evolution of eukaryotic selenoproteins: a novel nonmammalian family with scattered phylogenetic distribution |journal=EMBO Reports |volume=5 |issue=1 |pages=71–7 |date=2004 |pmid=14710190 |pmc=1298953 |doi=10.1038/sj.embor.7400036 |last1=Castellano |first1=Sergi |last2=Novoselov |first2=Sergey V. |last3=Kryukov |first3=Gregory V. |last4=Lescure |first4=Alain |last5=Blanco |first5=Enrique |last6=Krol |first6=Alain |last7=Gladyshev |first7=Vadim N. |last8=Guigó |first8=Roderic |display-authors=3}}</ref> ==Također pogledajte== {{Portal|Biologija|Ishrana}} {{div col|colwidth=20em}} * [[:Kategorija:Biologija i farmakologija hemijskih elemenata|Biologija i farmakologija hemijskih elemenata]] * [[Antioksidans]] * [[Akcijski potencijal]] * [[Kalcij u biologiji]] *[[Jod u biologiji]] * [[Magnezij u biologiji]] * [[Membranski potencijal]] * [[Kalij u biologiji]] * [[Selen kvasca]] *[[Natrij u biologiji]] *[[SEPP1]] {{div col end}} ==Reference== {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Commons|Selenium}} {{wiktionary|selenium}} *[https://www.webelements.com/webelements/elements/text/Se/index.html WebElements – Selenium] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080516064416/http://www.webelements.com/webelements/elements/text/Se/index.html |date=16. 5. 2008 }} *[https://ods.od.nih.gov/factsheets/Selenium-Consumer/ NIH – Selenium Fact Sheet for Consumers] *[https://www.sas-centre.org/assays/trace-elements/selenium Assay – Supra-Regional Assay Service] *[https://wwwn.cdc.gov/TSP/ToxProfiles/ToxProfiles.aspx?id=153&tid=28 ATSDR – Toxicological Profile for Selenium] *[https://elements.vanderkrogt.net/element.php?sym=Se Elementymology & Elements Multidict – Selenium page by Peter van der Krogt] {{clear}} {{PSE}} {{Antioksidansi}} {{Elementi u biologiji}} [[Kategorija:Antioksidansi]] [[Kategorija:Biološki sistemi]] [[Kategorija:Biologija i farmakologija hemijskih elemenata]] [[Kategorija:Halkogeni]] [[Kategorija:Dijetetski minerali]] [[Kategorija:Ishrana]] [[Kategorija:Selen]] kbisar3eci98pqp4z3tukmxrxsan0i3 Vozačka dozvola Bosne i Hercegovine 0 525319 3917388 3843041 2026-08-10T08:02:08Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917388 wikitext text/x-wiki {{Infokutija identifikacioni dokument | naziv = Vozačka dozvola<br>Bosne i Hercegovine | slika = BH Driver's licence front.jpg | veličina_slike = 200px | opis_slike = Prednja strana vozačke dozvole. | slika2 = BH Driver's licence back.jpg | veličina_slike2 = 200px | opis_slike2 = Zadnja strana vozačke dozvole. | država = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | vrsta = [[Identifikacioni dokument]] | izdaje = *[[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacija BiH]]: kantonalni MUP-ovi *[[Republika Srpska]]: [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske|MUP RS]] *[[Brčko distrikt]]: [[Odjeljenje za javni registar Brčko distrikta|Odjeljenje za javni registar]] | datum_prvog_izdavanja = | u_opticaju = {{Početni datum|2006|1|31}}<ref>{{Cite web|url=http://www.sluzbenilist.ba/page/i/qhskgmL2WPg=|title=Službeni list BiH broj 6/06|date=31. 1. 2006|website=www.sluzbenilist.ba|access-date=21. 8. 2025}}</ref> | svrha = Identifikacija, dokaz o pravu upravljanja određenim kategorijama ili vrstama vozila | prazna_oznaka1 = Nadležna agencija | prazni_podaci1 = [[Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine|IDDEEA]] | vrijedi_u = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}<br>Priznaje se u: ''[[Vozačka dozvola Bosne i Hercegovine#Priznavanje u svijetu|Vidi spisak]]'' | uslovi = *Fizička i psihička sposobnost upravljanja motornim vozilom<ref name="zakon">{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/law/LawDetails?lawId=1204|title=Zakon o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini|date=1. 7. 2023|website=parlament.ba|publisher=[[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine]]|access-date=21. 8. 2025|archive-date=24. 11. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20251124190538/https://parlament.ba/law/LawDetails?lawId=1204|url-status=dead}}</ref> *Navršene neophodne godine starosti *Položeni vozački ispit *Da nema zabranu nadležnog organa | datum_isteka = *10 godina za osobe do 55 godina<ref name="zakon"/> *3 godine za osobe starije od 65 godina<ref name="zakon"/> *Za osobe starije od 55 godina, do navršavanja 65 godine starosti<ref name="zakon"/> | cijena = 60 [[Konvertibilna marka|KM]]<ref name="cijena">{{Cite web|url=https://ap.ks.gov.ba/administrativni-postupak/izdavanje-vozacke-dozvole|title=Vozačka dozvola {{!}} Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo|website=ap.ks.gov.ba|access-date=21. 8. 2025}}{{Mrtav link}}</ref> | prava = | veličina = 86 × 54 [[milimetar|mm]] | veb-sajt = [https://www.iddeea.gov.ba/bs/vozacke-dozvole/ iddeea.gov.ba] }} '''Vozačka dozvola Bosne i Hercegovine''' jest [[identifikacioni dokument]], odnosno javna isprava kojom se dokazuje pravo vlasnika da upravlja određenim kategorijama ili vrstama vozila. Vozačka dozvola se izdaje u skladu sa odredbama Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] (“Službeni glasnik BiH”, broj. 6/06).<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.iddeea.gov.ba/bs/vozacke-dozvole/|title=Vozačke dozvole – IDDEEA|website=iddeea.gov.ba|publisher=[[IDDEEA]]|language=bs-BA|access-date=21. 8. 2025}}</ref> == O dokumentu == Pravo podnošenja zahtjeva za izdavanje vozačke dozvole imaju svi državljani Bosne i Hercegovine koji ispunjavaju sljedeće uslove:<ref name="cijena" /> * Da je osoba fizički i psihički sposobna upravljati motornim vozilom, * Da je osoba navršila godine starosti neophodne za kategoriju ili potkategoriju, * Da osoba ima položen vozački ispit i * Da nema zabranu upravljanja motornim vozilom od strane nadležnog organa. Izdaje se sa rokom važenja od 10 godina za osobe do 55 godina, te 3 godine za osobe starije od 65 godina. Osobama starijim od 55 godina izdaje se do navršavanja 65 godine starosti, s tim da rok trajanja ne može biti kraći od 3 godine.<ref name="cijena" /> Izdavanje, poništavanje i zamjenu vozačkih dozvola, u okviru svoje nadležnosti, u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]] vrše [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantonalna]] [[Ministarstva unutrašnjih poslova po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine|ministarstva unutarnjih poslova]], u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske|Ministarstvo unutarnjih poslova RS]]-a i u [[Brčko distrikt]]u [[Odjeljenje za javni registar Brčko distrikta|Odjeljenje za javni registar]].<ref name=":0" /> === Izgled === Izrađena je od plastike i pravougaonog je oblika, nalik na kreditnu karticu, dimenzija 86 × 54 [[milimetar]]a. Na lijevoj strani nalazi se fotografija nosioca, dok se na suprotnoj strani nalazi [[ISO 3166-1]] kod za državu, ''BIH''. Na gornjoj ivici kartice, odnosno "zaglavlju", stoji naziv dokumenta na pet jezika ([[Bosanski jezik|bosanski]]/[[Hrvatski jezik|hrvatski]], [[Srpski jezik|srpski]], [[Francuski jezik|francuski]] i [[Engleski jezik|engleski]]) i dva pisma ([[latinica]] i [[ćirilica]]): (''VOZAČKA DOZVOLA / ВОЗАЧКА ДОЗВОЛА / PERMIS DE CONDUIRE / DRIVING LICENCE''); a na njenoj poleđini ispisan je naziv države na istim jezicima i pismima: (''BOSNA I HERCEGOVINA / БОСНА И ХЕРЦЕГОВИНА / BOSNIE-HERZEGOVINE / BOSNIA AND HERZEGOVINA''). == Podaci == Opisi polja u kojima su vidljivi podaci o osobi prikazani su na tri jezika i dva pisma službena u državi. Prednja strana: * 1. [[Prezime]]; * 2. [[Ime]](na); * 3. Datum i mjesto rođenja; * 4a. Datum izdavanja; * 4b. Datum isteka; * 4c. Nadležni organ; * 5. Serijski broj; * 7. Potpis; * 8. Općina prebivališta; * 9. Kategorija. Zadnja strana: * 4d. Jedinstveni matični broj (JMB), linearni [[barkod]]; * 9. Kategorija; * 10. Važi od (kategorija); * 11. Važi do (kategorija); * 12. Zabrane; * 13. Napomena. == Priznavanje u svijetu == [[Bosna i Hercegovina]] je potpisnica, odnosno nasljednica potpisa [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]], [[Konvencija o cestovnom saobraćaju|Bečke konvencije o cestovnom saobraćaju]] iz 1968. što znači da je vozačka dozvola BiH međunarodno priznata u zemljama potpisnicama za privremenu vožnju, te da građani mogu koristiti [[Međunarodna vozačka dozvola|Međunarodnu vozačku dozvolu]] (IDP) kao dopunski dokument prilikom vožnje u inozemstvu. === Priznavanje u Evropi === Vozačka dozvola Bosne i Hercegovine priznata je u sljedećim državama [[Evropa|Evrope]]: * {{ZID|Austrija}} - priznata i omogućena zamjena B kategorije bez polaganja vozačkog ispita;<ref name=":1">{{Cite web|url=https://www.072info.com/koje-drzave-priznaju-vozacku-dozvolu-iz-bih-koje-su-odbile/|title=Koje države priznaju vozačku dozvolu iz BiH, a koje su to odbile|last=072INFO|date=31. 1. 2018|website=Portal 072info|language=hr|access-date=21. 8. 2025}}</ref> * {{ZID|Danska}} - priznata i omogućena zamjena B kategorije bez polaganja vozačkog ispita;<ref name=":1" /> * {{ZID|Francuska}} - priznata i omogućena zamjena B kategorije bez polaganja vozačkog ispita;<ref name=":1" /> * {{ZID|Italija}} - potpisan bilateralni sporazum o uzajamnom priznanju u oblasti zamjene vozačkih dozvola;<ref>{{Cite web|url=https://www.mkt.gov.ba/publication/read/nakon-16-godina-bit-ce-priznate-bh-vozacke-dozvole-u-italiji?pageId=0|title=Nakon 16 godina bit će priznate BH vozačke dozvole u Italiji|date=7. 5. 2024|website=mkt.gov.ba|publisher=Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine|access-date=21. 8. 2025}}{{Mrtav link}}</ref> * {{ZID|Njemačka}} - uzajamno priznanje i omogućena zamjena A1, A i B kategorije bez polaganja vozačkog ispita. Trenutno su radi na proširenju na sve kategorije;<ref name=":1" /> * {{ZID|Sjeverna Makedonija}} - sporazum o priznavanju i zamijeni dozvola na snazi je od 2017.<ref>{{Cite web|url=https://www.aa.com.tr/ba/balkan/skoplje-bih-i-makedonija-potpisale-sporazum-o-me%C4%91usobnom-priznavanju-i-zamjeni-voza%C4%8Dkih-dozvola/909310|title=BiH i Makedonija potpisale Sporazum o vozačkim dozvolama|date=13. 9. 2017|website=aa.com.tr|publisher=[[Agencija Anadolija]]|language=ba|access-date=26. 4. 2026}}</ref> * {{ZID|Slovenija}} - državljani BiH mogu u roku od godinu dana nakon prijave prebivališta podnijeti zahtjev za zamjenu vozačke dozvole bez polaganja praktičnog dijela ispita.<ref>{{Cite web|url=https://www.bhrt.ba/slovenija-priznala-voza%C4%8Dke-dozvole-iz-zemalja-regiona|title=Slovenija priznala vozačke dozvole iz zemalja regiona|date=26. 11. 2025|website=bhrt.ba|publisher=[[BHRT]]|access-date=26. 4. 2026}}</ref> Vozačka dozvola Bosne i Hecegovine nije priznata u sljedećim državama [[Evropa|Evrope]]: * {{ZID|Albanija}} - inicijativa za potpisivanje sporazuma s Albanijom pokrenuta je još 2013. Međutim, uoči početka pregovora Albanija ih je otkazala. Proces je ponovo pokrenut 2022. i za sada se očekuje odgovor albanske strane. * {{ZID|Grčka}} - BiH je inicirala zaključivanje bilateralnih sporazuma o uzajamnom priznavanju i zamjeni vozačkih dozvola, međutim bez odgovora.<ref name=":2">{{Cite web|url=https://www.fokus.ba/vijesti/bih/u-ovim-zemljama-nisu-priznate-vozacke-dozvole-iz-bih/3155058/|title=U ovim zemljama nisu priznate vozačke dozvole iz BiH|last=Fokus.ba|date=8. 5. 2024|website=Fokus.ba|language=bs-BA|access-date=21. 8. 2025}}</ref> * {{ZID|Kipar}} - BiH je inicirala zaključivanje bilateralnih sporazuma o uzajamnom priznavanju i zamjeni vozačkih dozvola, međutim bez odgovora.<ref name=":2" /> * {{ZID|Malta}} - BiH je inicirala zaključivanje bilateralnih sporazuma o uzajamnom priznavanju i zamjeni vozačkih dozvola, međutim bez odgovora.<ref name=":2" /> * {{ZID|Moldavija}} - BiH je inicirala zaključivanje bilateralnih sporazuma o uzajamnom priznavanju i zamjeni vozačkih dozvola, međutim bez odgovora.<ref name=":2" /> * {{ZID|Nizozemska}} - BiH je inicirala zaključivanje bilateralnih sporazuma o uzajamnom priznavanju i zamjeni vozačkih dozvola, međutim bez konkretnog odgovora.<ref name=":2" /> * {{ZID|Norveška}} - BiH je inicirala zaključivanje bilateralnih sporazuma o uzajamnom priznavanju i zamjeni vozačkih dozvola, međutim bez odgovora.<ref name=":2" /> * {{ZID|Irska}} - BiH je inicirala zaključivanje bilateralnih sporazuma o uzajamnom priznavanju i zamjeni vozačkih dozvola, međutim bez odgovora.<ref name=":2" /> * {{ZID|Švedska}} - BiH je inicirala zaključivanje bilateralnih sporazuma o uzajamnom priznavanju i zamjeni vozačkih dozvola, međutim Švedska je odbila potpisati sporazum.<ref name=":1" /> * {{ZID|Španija}} - [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo BiH]] usvojilo sporazum, čeka se na vladu Španije da uradi isto.<ref name=":2" /> * {{ZID|Švicarska}} - BiH je inicirala zaključivanje bilateralnih sporazuma o uzajamnom priznavanju i zamjeni vozačkih dozvola, međutim bez odgovora.<ref name=":2" /> === Priznavanje u Aziji === Vozačka dozvola Bosne i Hercegovine priznata je u sljedećim državama [[Azija|Azije]]: * {{ZID|Katar}}<ref name=":1" /> * {{ZID|Ujedinjeni Arapski Emirati}}<ref>{{Cite web|url=https://radiosarajevo.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/vijece-ministara-bih-usvojilo-sporazum-bh-vozacke-dozvole-uskoro-priznate-i-u-uae/619868|title=Vijeće ministara BiH usvojilo sporazum: Bh. vozačke dozvole uskoro priznate i u UAE|date=29. 12. 2025|website=radiosarajevo.ba|publisher=[[Radio Sarajevo]]|access-date=29. 12. 2025}}</ref> === Priznavanje u Australiji i Okeaniji === Vozačka dozvola Bosne i Hercegovine priznata je u sljedećim državama [[Australija (kontinent)|Australije]] i [[Okeanija|Okeanije]]: * {{ZID|Australija}}<ref name=":1" /> == Također pogledajte == * [[Državljanstvo Bosne i Hercegovine]] * [[Pasoš Bosne i Hercegovine]] * [[Lična karta Bosne i Hercegovine]] == Reference == {{Refspisak}} [[Kategorija:Politika Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Vozačke dozvole po državama|Bosna i Hercegovina]] 4gm6u1xd195qf7ozup0wn0iiup3arpi Samir Avdić 0 525374 3917306 3803326 2026-08-09T17:42:58Z ~2026-43660-51 184544 /* */ tacan dodatak prebivališta 3917306 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Samir Avdić | slika = Samir Avdić.jpg | opis_slike = | redoslijed = [[Spisak gradonačelnika Sarajeva|41. gradonačelnik]] [[Sarajevo|Sarajeva]] | vrijeme_na_vlasti = od 16. jula 2025. | prethodnik = [[Predrag Puharić]] | nasljednik = | redoslijed2 = Zamjenik [[Spisak gradonačelnika Sarajeva|gradonačelnika]] [[Sarajevo|Sarajeva]] | vrijeme_na_vlasti2 = 26. juli 2023 – 18. novembar 2024.<br>zajedno sa [[Anja Margetić|Anjom Margetić]] | prethodnik2 = [[Haris Bašić]] | nasljednik2 = [[Mirela Džehverović]]<br>[[Predrag Puharić]] | redoslijed3 = [[Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo|Ministar kulture i sporta]] [[Kanton Sarajevo|Kantona Sarajevo]] | vrijeme_na_vlasti3 = 5. januar 2021 – 24. mart 2023. | prethodnik3 = [[Kenan Alikadić]] | nasljednik3 = [[Kenan Magoda]] | redoslijed4 = Vijećnik u [[Općinsko vijeće Novog Sarajeva|Općinskom vijeću]] [[Novo Sarajevo|Novog Sarajeva]] | vrijeme_na_vlasti4 = 2012 – 2016. | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1967|3|21}} | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | puno_ime = | nacionalnost = [[Bošnjaci|Bošnjak]] | etnicitet = | politička_stranka = [[Narod i pravda]] {{Malo|(od 2018)}}<br>[[Stranka demokratske akcije]] {{Malo|(2012-2018)}} | supružnik = | djeca = dvoje | obrazovanje = '''Visoko: '''[[Fakultet za sport i tjelesni odgoj u Sarajevu|Fakultet za sport i tjelesni odgoj]], [[Univerzitet u Sarajevu]]<br>'''Master: '''[[Fakultet za sport i tjelesni odgoj u Sarajevu|Fakultet za sport i tjelesni odgoj]], [[Univerzitet u Sarajevu]] | zanimanje = [[košarka]]š, [[političar]] | vjera = | potpis = | veb-sajt = | nagrade = | pripadnost = | vojska = | godine_službe = | čin = | komandovao = | ratovi = | ordeni = | modul = {{Infokutija košarkaš | embed = yes | državljanstvo = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}<br>{{ZID|Turska}} | visina = 2,08 [[Metar|m]] | težina = | nadimak = | pozicija = [[Krilni bek]] | trajanje_karijere = 1985–2003. | NBA_draft = <!-- Informacija o klubu --> | trenutni_klub = | broj_na_dresu = <!-- Profesionalni klubovi --> | godine1 = 1985–1993 | klub1 = [[KK Bosna]] | godine2 = 1993–1994 | klub2 = [[Baloncesto Málaga|Unicaju Málagu]] | godine3 = 1995–1997 | klub3 = [[KK Tofaş|Tofaş]] | godine4 = 1998–1999 | klub4 = [[KK Tuborg Pilsener|Tuborg Izmir]] | godine5 = 2002–2003 | klub5 = [[KK Bosna]] <!-- Trenirane ekipe --> | tgodine1 = | tklub1 = <!-- Nagrade --> | nagrade = | medalje = {{MedaljaSport|Muška [[košarka]]}} {{MedaljaDržava|{{KOŠ|SFRJ}}}} {{MedaljaTakmičenje|[[Svjetsko prvenstvo u košarci U-19|Svjetsko prvenstvo U-19]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u košarci U-19 1987.|Italija 1987.]]|[[Košarkaška reprezentacija Jugoslavije U-19|U-19]]}} }} | prebivalište = [[Sarajevo]] | državljanstvo = {{zastava|Bosna i Hercegovina}} }} '''Samir Avdić''' ([[Sarajevo]], 21. mart 1967) jest [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[političar]] i bivši profesionalni [[košarka]]š koji trenutno obavlja funkciju [[Spisak gradonačelnika Sarajeva|41. gradonačelnika]] Sarajeva od 16. jula 2025. Prethodno je obavljao funkciju zamjenika gradonačelnika Sarajeva od 2023. do 2024. i funkciju [[Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo|ministra kulture i sporta]] [[Kanton Sarajevo|Kantona Sarajevo]] od 2021. do 2023. Tokom svoje profesionalne košarkaške karijere, Avdić je igrao kao [[krilni bek]], predstavljajući i [[Košarkaška reprezentacija Jugoslavije|SFR Jugoslaviju]], a kasnije i [[Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentaciju Bosne i Hercegovine]], koju je također predvodio kao [[Kapiten (košarka)|kapiten]]. Jedan je od najboljih strijelaca bosanskohercegovačke reprezentacije svih vremena. == Biografija == === Rani život i obrazovanje === Rođen je 21. marta 1967 u [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]],[[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]]. Ima diplomu prvog i drugog stepena iz [[Sportski menadžment|sportskog menadžmenta]] sa [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]].<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.sarajevo.ba/bs/article/15320/biografija-gradonacelnika-sarajeva-samir-avdic|title=Biografija gradonačelnika Grada Sarajeva: Samir Avdić {{!}} Sarajevo.ba|website=www.sarajevo.ba|language=bs|access-date=29. 9. 2025}}</ref> === Košarkaška karijera === Prošao je kroz omladinski sistem bivšeg evropskog prvaka [[KK Bosna|KK Bosne]], gdje je počeo profesionalnu karijeru. Kasnije je igrao u [[Španija|Španiji]] za [[Baloncesto Málaga|Unicaju]] i u [[Turska|Turskoj]] za [[KK Tofaş|Tofaş]] i [[KK Tuborg Pilsener|Tuborg Izmir]].<ref name=":0" /> Bio je ključni član reprezentacije Bosne i Hercegovine i igrao je na [[Evropsko prvenstvo u košarci|EuroBasket]]<nowiki/>u [[Evropsko prvenstvo u košarci 1993.|1993]], [[Evropsko prvenstvo u košarci 1997.|1997]]. i [[Evropsko prvenstvo u košarci 1999.|1999]]. Bosna i Hercegovina je uspjela doći do četvrtfinala 1993.<ref>{{Cite web|url=http://www.archive.fiba.com/pages/eng/fa/team/p/sid/2264/tid/2602/_/1993_European_Championship_for_Men/index.html|title=Bosnia and Herzegovina {{!}} 1993 European Championship for Men {{!}} ARCHIVE.FIBA.COM|website=www.archive.fiba.com|access-date=29. 9. 2025|archive-date=13. 8. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230813131727/https://archive.fiba.com/pages/eng/fa/team/p/sid/2264/tid/2602/_/1993_European_Championship_for_Men/index.html|url-status=dead}}</ref> Predstavljao je Jugoslaviju na omladinskim nivoima, osvojivši balkanska, evropska i svjetska prvenstva, uključujući i [[Svjetsko prvenstvo u košarci U-19 1987.|FIBA ​​Svjetsko prvenstvo]] [[Svjetsko prvenstvo u košarci U-19 1987.|U-19 1987]]. Nakon [[Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine|nezavisnosti Bosne i Hercegovine]] postao je kapiten košarkaške reprezentacije te zemlje. Nakon penzionisanja obavljao je funkciju sportskog direktora bosanskohercegovačke reprezentacije.<ref name=":0"/> === Politička karijera === U politiku je ušao nakon što je kao vijećnik izabran u Općinsko vijeće [[Novo Sarajevo|Novog Sarajeva]] na [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2012.|lokalnim izborima 2012]] ispred [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] (SDA).<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati/RezultatiPotvrdjeni/files/Politicki_subjekti_trka_9_opstina_139_pc_00090.html|title=Lokalni izbori 2012 - Potvrđeni rezultati|date=6. 11. 2012|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=29. 9. 2025}}</ref> Pridružio se stranci [[Narod i pravda]] (NiP) 2018, a obavljao je funkciju [[Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo|ministra kulture i sporta]] [[Kanton Sarajevo|Kantona Sarajevo]] od 5. januara 2021. do 24. marta 2023.<ref>{{Cite web|url=https://mks.ks.gov.ba/ministarstvo/ministar|title=Ministri {{!}} Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo|website=mks.ks.gov.ba|access-date=29. 9. 2025}}</ref> Imenovan je za zamjenika gradonačelnika Sarajeva 26. jula 2023, a na toj funkciji bio je do 18. novembra 2024.<ref>{{Cite web|url=https://dnevni.ba/index.php/clanak/samir-avdic-izabran-za-zamjenika-gradonacelnice-grada-sarajeva|title=Samir Avdić izabran za zamjenika gradonačelnice Grada Sarajeva {{!}} Dnevni.ba|last=Dnevni.ba|website=dnevni.ba|language=bs|access-date=29. 9. 2025}}</ref> U novembru 2024. [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija]] nominirala je [[Predrag Puharić|Predraga Puharića]] za gradonačelnika Sarajeva, nakon što je njegova prethodnica [[Benjamina Karić]] izabrana za načelnicu općine Novo Sarajevo mjesec dana ranije na [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2024.|lokalnim izborima 2024]].<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/predrag-puharic-je-prijedlog-sdp-a-za-gradonacelnika-sarajeva/241129006|title=Predrag Puharić je prijedlog SDP-a za gradonačelnika Sarajeva|website=Klix.ba|language=hr|access-date=29. 9. 2025}}</ref> [[Gradsko vijeće Grada Sarajeva]] imenovalo ga je za gradonačelnika 29. novembra do formiranja novog saziva Gradskog vijeća i imenovanja novog gradonačelnika.<ref>{{Cite web|url=https://faktor.ba/bosna-i-hercegovina/aktuelno/predrag-puharic-novi-gradonacelnik-sarajeva/204473|title=Predrag Puharić novi gradonačelnik Sarajeva|website=faktor.ba|language=en|access-date=29. 9. 2025}}</ref> Nakon dugih koalicijskih pregovora NiP je nominirao Avdića, koga je Gradsko vijeće na kraju izabralo za gradonačelnika 16. jula 2025.<ref>{{Cite news|title=Samir Avdić iz Konakovićeve stranke izabran za gradonačelnika Sarajeva|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/samir-avdic-novi-gradonacelnik-sarajeva/33475597.html|newspaper=Radio Slobodna Evropa|date=16. 7. 2025|access-date=29. 9. 2025|language=sh|first=Radio Slobodna|last=Evropa}}</ref> Po imenovanju Avdić je izjavio da "mandat ne doživljava kao političku funkciju već kao poziv da služi građanima Sarajeva."<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/avdic-ovaj-mandat-ne-dozivljavam-kao-politicku-funkciju-vec-kao-poziv-na-sluzenje-gradanima/250716050|title=Avdić: Ovaj mandat ne doživljavam kao političku funkciju, već kao poziv na služenje građanima|website=Klix.ba|language=hr|access-date=29. 9. 2025}}</ref> === Privatni život === Oženjen je i ima dva sina. Osim maternjeg [[Bosanski jezik|bosanskog jezika]], govori i [[Engleski jezik|engleski]], [[Španski jezik|španski]] i [[turski jezik]].<ref name=":0" /> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.fiba.basketball/en/players/102521-samir-avdic FIBA-profil] {{Gradonačelnici Sarajeva}} {{Sastav Bosne i Hercegovine na EP 1993}} {{Sastav Bosne i Hercegovine na EP 1997}} {{DEFAULTSORT:Avdić, Samir}} [[Kategorija:Rođeni 1967.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački košarkaši]] [[Kategorija:Jugoslavenski košarkaši]] [[Kategorija:Sportisti iz Sarajeva]] [[Kategorija:Krilni bekovi]] [[Kategorija:Košarkaši KK Bosne]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Političari iz Sarajeva]] [[Kategorija:Političari Stranke demokratske akcije]] [[Kategorija:Političari Naroda i pravde]] [[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Sarajevu]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački košarkaši u Španiji]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački košarkaši u Turskoj]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 20. vijeka]] 02db7pusx41ytq76gjb0z6bquomnb62 3917324 3917306 2026-08-09T19:59:38Z Z1KA 87045 Državljanstvo već piše, a parametar prebivalište ne postoji. Ako je Gradonačelnik Sarajeva, valjda živi u Sarajevu? 3917324 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Samir Avdić | slika = Samir Avdić.jpg | opis_slike = | redoslijed = [[Spisak gradonačelnika Sarajeva|41. gradonačelnik]] [[Sarajevo|Sarajeva]] | vrijeme_na_vlasti = od 16. jula 2025. | prethodnik = [[Predrag Puharić]] | nasljednik = | redoslijed2 = Zamjenik [[Spisak gradonačelnika Sarajeva|gradonačelnika]] [[Sarajevo|Sarajeva]] | vrijeme_na_vlasti2 = 26. juli 2023 – 18. novembar 2024.<br>zajedno sa [[Anja Margetić|Anjom Margetić]] | prethodnik2 = [[Haris Bašić]] | nasljednik2 = [[Mirela Džehverović]]<br>[[Predrag Puharić]] | redoslijed3 = [[Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo|Ministar kulture i sporta]] [[Kanton Sarajevo|Kantona Sarajevo]] | vrijeme_na_vlasti3 = 5. januar 2021 – 24. mart 2023. | prethodnik3 = [[Kenan Alikadić]] | nasljednik3 = [[Kenan Magoda]] | redoslijed4 = Vijećnik u [[Općinsko vijeće Novog Sarajeva|Općinskom vijeću]] [[Novo Sarajevo|Novog Sarajeva]] | vrijeme_na_vlasti4 = 2012 – 2016. | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1967|3|21}} | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | puno_ime = | nacionalnost = [[Bošnjaci|Bošnjak]] | etnicitet = | politička_stranka = [[Narod i pravda]] {{Malo|(od 2018)}}<br>[[Stranka demokratske akcije]] {{Malo|(2012-2018)}} | supružnik = | djeca = dvoje | obrazovanje = '''Visoko: '''[[Fakultet za sport i tjelesni odgoj u Sarajevu|Fakultet za sport i tjelesni odgoj]], [[Univerzitet u Sarajevu]]<br>'''Master: '''[[Fakultet za sport i tjelesni odgoj u Sarajevu|Fakultet za sport i tjelesni odgoj]], [[Univerzitet u Sarajevu]] | zanimanje = [[košarka]]š, [[političar]] | vjera = | potpis = | veb-sajt = | nagrade = | pripadnost = | vojska = | godine_službe = | čin = | komandovao = | ratovi = | ordeni = | modul = {{Infokutija košarkaš | embed = yes | državljanstvo = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}<br>{{ZID|Turska}} | visina = 2,08 [[Metar|m]] | težina = | nadimak = | pozicija = [[Krilni bek]] | trajanje_karijere = 1985–2003. | NBA_draft = <!-- Informacija o klubu --> | trenutni_klub = | broj_na_dresu = <!-- Profesionalni klubovi --> | godine1 = 1985–1993 | klub1 = [[KK Bosna]] | godine2 = 1993–1994 | klub2 = [[Baloncesto Málaga|Unicaju Málagu]] | godine3 = 1995–1997 | klub3 = [[KK Tofaş|Tofaş]] | godine4 = 1998–1999 | klub4 = [[KK Tuborg Pilsener|Tuborg Izmir]] | godine5 = 2002–2003 | klub5 = [[KK Bosna]] <!-- Trenirane ekipe --> | tgodine1 = | tklub1 = <!-- Nagrade --> | nagrade = | medalje = {{MedaljaSport|Muška [[košarka]]}} {{MedaljaDržava|{{KOŠ|SFRJ}}}} {{MedaljaTakmičenje|[[Svjetsko prvenstvo u košarci U-19|Svjetsko prvenstvo U-19]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u košarci U-19 1987.|Italija 1987.]]|[[Košarkaška reprezentacija Jugoslavije U-19|U-19]]}} }}}} '''Samir Avdić''' ([[Sarajevo]], 21. mart 1967) jest [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[političar]] i bivši profesionalni [[košarka]]š koji trenutno obavlja funkciju [[Spisak gradonačelnika Sarajeva|41. gradonačelnika]] Sarajeva od 16. jula 2025. Prethodno je obavljao funkciju zamjenika gradonačelnika Sarajeva od 2023. do 2024. i funkciju [[Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo|ministra kulture i sporta]] [[Kanton Sarajevo|Kantona Sarajevo]] od 2021. do 2023. Tokom svoje profesionalne košarkaške karijere, Avdić je igrao kao [[krilni bek]], predstavljajući i [[Košarkaška reprezentacija Jugoslavije|SFR Jugoslaviju]], a kasnije i [[Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentaciju Bosne i Hercegovine]], koju je također predvodio kao [[Kapiten (košarka)|kapiten]]. Jedan je od najboljih strijelaca bosanskohercegovačke reprezentacije svih vremena. == Biografija == === Rani život i obrazovanje === Rođen je 21. marta 1967 u [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]],[[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]]. Ima diplomu prvog i drugog stepena iz [[Sportski menadžment|sportskog menadžmenta]] sa [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]].<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.sarajevo.ba/bs/article/15320/biografija-gradonacelnika-sarajeva-samir-avdic|title=Biografija gradonačelnika Grada Sarajeva: Samir Avdić {{!}} Sarajevo.ba|website=www.sarajevo.ba|language=bs|access-date=29. 9. 2025}}</ref> === Košarkaška karijera === Prošao je kroz omladinski sistem bivšeg evropskog prvaka [[KK Bosna|KK Bosne]], gdje je počeo profesionalnu karijeru. Kasnije je igrao u [[Španija|Španiji]] za [[Baloncesto Málaga|Unicaju]] i u [[Turska|Turskoj]] za [[KK Tofaş|Tofaş]] i [[KK Tuborg Pilsener|Tuborg Izmir]].<ref name=":0" /> Bio je ključni član reprezentacije Bosne i Hercegovine i igrao je na [[Evropsko prvenstvo u košarci|EuroBasket]]<nowiki/>u [[Evropsko prvenstvo u košarci 1993.|1993]], [[Evropsko prvenstvo u košarci 1997.|1997]]. i [[Evropsko prvenstvo u košarci 1999.|1999]]. Bosna i Hercegovina je uspjela doći do četvrtfinala 1993.<ref>{{Cite web|url=http://www.archive.fiba.com/pages/eng/fa/team/p/sid/2264/tid/2602/_/1993_European_Championship_for_Men/index.html|title=Bosnia and Herzegovina {{!}} 1993 European Championship for Men {{!}} ARCHIVE.FIBA.COM|website=www.archive.fiba.com|access-date=29. 9. 2025|archive-date=13. 8. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230813131727/https://archive.fiba.com/pages/eng/fa/team/p/sid/2264/tid/2602/_/1993_European_Championship_for_Men/index.html|url-status=dead}}</ref> Predstavljao je Jugoslaviju na omladinskim nivoima, osvojivši balkanska, evropska i svjetska prvenstva, uključujući i [[Svjetsko prvenstvo u košarci U-19 1987.|FIBA ​​Svjetsko prvenstvo]] [[Svjetsko prvenstvo u košarci U-19 1987.|U-19 1987]]. Nakon [[Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine|nezavisnosti Bosne i Hercegovine]] postao je kapiten košarkaške reprezentacije te zemlje. Nakon penzionisanja obavljao je funkciju sportskog direktora bosanskohercegovačke reprezentacije.<ref name=":0"/> === Politička karijera === U politiku je ušao nakon što je kao vijećnik izabran u Općinsko vijeće [[Novo Sarajevo|Novog Sarajeva]] na [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2012.|lokalnim izborima 2012]] ispred [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] (SDA).<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati/RezultatiPotvrdjeni/files/Politicki_subjekti_trka_9_opstina_139_pc_00090.html|title=Lokalni izbori 2012 - Potvrđeni rezultati|date=6. 11. 2012|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=29. 9. 2025}}</ref> Pridružio se stranci [[Narod i pravda]] (NiP) 2018, a obavljao je funkciju [[Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo|ministra kulture i sporta]] [[Kanton Sarajevo|Kantona Sarajevo]] od 5. januara 2021. do 24. marta 2023.<ref>{{Cite web|url=https://mks.ks.gov.ba/ministarstvo/ministar|title=Ministri {{!}} Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo|website=mks.ks.gov.ba|access-date=29. 9. 2025}}</ref> Imenovan je za zamjenika gradonačelnika Sarajeva 26. jula 2023, a na toj funkciji bio je do 18. novembra 2024.<ref>{{Cite web|url=https://dnevni.ba/index.php/clanak/samir-avdic-izabran-za-zamjenika-gradonacelnice-grada-sarajeva|title=Samir Avdić izabran za zamjenika gradonačelnice Grada Sarajeva {{!}} Dnevni.ba|last=Dnevni.ba|website=dnevni.ba|language=bs|access-date=29. 9. 2025}}</ref> U novembru 2024. [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija]] nominirala je [[Predrag Puharić|Predraga Puharića]] za gradonačelnika Sarajeva, nakon što je njegova prethodnica [[Benjamina Karić]] izabrana za načelnicu općine Novo Sarajevo mjesec dana ranije na [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2024.|lokalnim izborima 2024]].<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/predrag-puharic-je-prijedlog-sdp-a-za-gradonacelnika-sarajeva/241129006|title=Predrag Puharić je prijedlog SDP-a za gradonačelnika Sarajeva|website=Klix.ba|language=hr|access-date=29. 9. 2025}}</ref> [[Gradsko vijeće Grada Sarajeva]] imenovalo ga je za gradonačelnika 29. novembra do formiranja novog saziva Gradskog vijeća i imenovanja novog gradonačelnika.<ref>{{Cite web|url=https://faktor.ba/bosna-i-hercegovina/aktuelno/predrag-puharic-novi-gradonacelnik-sarajeva/204473|title=Predrag Puharić novi gradonačelnik Sarajeva|website=faktor.ba|language=en|access-date=29. 9. 2025}}</ref> Nakon dugih koalicijskih pregovora NiP je nominirao Avdića, koga je Gradsko vijeće na kraju izabralo za gradonačelnika 16. jula 2025.<ref>{{Cite news|title=Samir Avdić iz Konakovićeve stranke izabran za gradonačelnika Sarajeva|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/samir-avdic-novi-gradonacelnik-sarajeva/33475597.html|newspaper=Radio Slobodna Evropa|date=16. 7. 2025|access-date=29. 9. 2025|language=sh|first=Radio Slobodna|last=Evropa}}</ref> Po imenovanju Avdić je izjavio da "mandat ne doživljava kao političku funkciju već kao poziv da služi građanima Sarajeva."<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/avdic-ovaj-mandat-ne-dozivljavam-kao-politicku-funkciju-vec-kao-poziv-na-sluzenje-gradanima/250716050|title=Avdić: Ovaj mandat ne doživljavam kao političku funkciju, već kao poziv na služenje građanima|website=Klix.ba|language=hr|access-date=29. 9. 2025}}</ref> === Privatni život === Oženjen je i ima dva sina. Osim maternjeg [[Bosanski jezik|bosanskog jezika]], govori i [[Engleski jezik|engleski]], [[Španski jezik|španski]] i [[turski jezik]].<ref name=":0" /> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.fiba.basketball/en/players/102521-samir-avdic FIBA-profil] {{Gradonačelnici Sarajeva}} {{Sastav Bosne i Hercegovine na EP 1993}} {{Sastav Bosne i Hercegovine na EP 1997}} {{DEFAULTSORT:Avdić, Samir}} [[Kategorija:Rođeni 1967.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački košarkaši]] [[Kategorija:Jugoslavenski košarkaši]] [[Kategorija:Sportisti iz Sarajeva]] [[Kategorija:Krilni bekovi]] [[Kategorija:Košarkaši KK Bosne]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Političari iz Sarajeva]] [[Kategorija:Političari Stranke demokratske akcije]] [[Kategorija:Političari Naroda i pravde]] [[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Sarajevu]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački košarkaši u Španiji]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački košarkaši u Turskoj]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 20. vijeka]] r7i9wrt4mae9r05fgupa2xa3oc3cofy Spisak premijera kantona Federacije Bosne i Hercegovine 0 526205 3917311 3848357 2026-08-09T18:43:02Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917311 wikitext text/x-wiki {{Politika Federacije Bosne i Hercegovine}} Ovo je spisak trenutnih [[Predsjednik vlade|premijer]]a [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantona]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]], [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|entiteta]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. == Statistika == {| class="wikitable" style="text-align:center;" !# ! colspan="2" |Politička stranka !Premijeri |- ! rowspan="2" |1. ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}" | |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |{{Infokutija stranka/mandati|3|10|#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}}} |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}" | |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |{{Infokutija stranka/mandati|3|10|#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}}} |- ! rowspan="4" |3. ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|NES|tamno|BS}}" | |[[Narodni evropski savez|NES]] |{{Infokutija stranka/mandati|1|10|#{{Izborni dijagram/Partija|NES|tamno|BS}}}} |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}}" | |[[Narod i pravda|NiP]] |{{Infokutija stranka/mandati|1|10|#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}}}} |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}}" | |[[Naša stranka|NS]] |{{Infokutija stranka/mandati|1|10|#{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}}}} |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|HNP|tamno|BS}}" | |[[Hrvatski nacionalni pomak|HNP]] |{{Infokutija stranka/mandati|1|10|#{{Izborni dijagram/Partija|HNP|tamno|BS}}}} |} == Spisak == {| class="wikitable" ! colspan="2" rowspan="2" |Kanton ! rowspan="2" |Premijer<br>{{Malo|(rođenje–smrt)}} ! colspan="2" rowspan="2" |Politička stranka ! colspan="2" |Mandat ! rowspan="2" |Sastav vlade |- !Početak !Trajanje |- !1. |{{ZID|Unsko-sanski kanton}} |style="text-align:center;"|[[Mustafa Ružnić]]<ref>{{Cite web|url=https://vladausk.ba/v4/sadrzaj/premijer/52|title=VLADA USK|website=vladausk.ba|access-date=16. 4. 2025}}</ref><br>{{Malo|(r. 1976)}} | style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|NES|tamno|BS}}" | |[[Narodni evropski savez]] |23. septembar 2025. |{{ayd|2025|09|23}} |{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|NES|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Narodni evropski savez|NES]]<br>{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SDP BiH|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]<br>{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|DF|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Demokratska fronta|DF]]<br>{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|NiP|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Narod i pravda|NiP]]<br>{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SBiH|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] |- !2. |{{ZID|Posavski kanton}} |style="text-align:center;"|[[Đuro Topić]]<ref>{{Cite web|url=https://www.zupanijaposavska.ba/clanovi-vlade-zupanije-posavske/#|title=Članovi Vlade Županije Posavske {{!}} Vlada Županije Posavske|date=9. 9. 2016|language=hr|access-date=16. 4. 2025}}</ref><br>{{Malo|(r. 1972)}} | style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}" | |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]] |30. januar 2019. |{{ayd|2019|01|30}} |{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|HDZ BiH|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]<br>{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SDP BiH|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |- !3. |{{ZID|Tuzlanski kanton}} |style="text-align:center;"|[[Irfan Halilagić]]<ref>{{Cite web|url=https://www.vladatk.kim.ba/premijer|title=Premijer {{!}} Vlada Tuzlanskog Kantona|last=Kantona|first=Vlada Tuzlanskog|website=www.vladatk.kim.ba|language=bs|access-date=16. 4. 2025}}</ref><br>{{Malo|(r. 1988)}} | style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}" | |[[Stranka demokratske akcije]] |1. mart 2025. |{{ayd|2025|3|1}} |{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SDA|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Stranka demokratske akcije|SDA]]<br>{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|DF|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Demokratska fronta|DF]] |- !4. |{{ZID|Zeničko-dobojski kanton}} |style="text-align:center;"|[[Nezir Pivić]]<ref>{{Cite web|url=https://zdk.ba/nezir-pivic|title=Nezir Pivić|last=Dejan|date=25. 12. 2023|website=Zeničko-dobojski kanton|language=hr-hr|access-date=16. 4. 2025}}</ref><br>{{Malo|(r. 1983)}} | style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}" | |[[Stranka demokratske akcije]] |26. oktobar 2023. |{{ayd|2023|10|26}} |{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SDA|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Stranka demokratske akcije|SDA]]<br>{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|DF|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Demokratska fronta|DF]]<br>{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|NES|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Narodni evropski savez|NES]]<br>{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SBB|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Savez za bolju budućnost|SBB]] |- !5. |{{ZID|Bosansko-podrinjski kanton Goražde}} |style="text-align:center;"|[[Senad Čeljo]]<ref>{{Cite web|url=https://bpkg.gov.ba/vlada/3093/premijer|title=Premijer|website=Vlada Bosansko-podrinjskog kantona Goražde|language=bs-BA|access-date=16. 4. 2025}}</ref><br>{{Malo|(r. 1977)}} | style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}}" | |[[Narod i pravda]] |13. novembar 2025. |{{ayd|2025|11|13}} |{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|NiP|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Narod i pravda|NiP]]<br>{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SDP BiH|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]<br>{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SBB|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Savez za bolju budućnost|SBB]]<br>{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SBiH|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]]<br>{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|NES|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Narodni evropski savez|NES]]<br>{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|NPI|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Nova politička inicijativa|NPI]]<br>{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|NGL|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Nezavisna građanska lista|NGL]]<br>{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|BHD|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Bosanskohercegovački demokrati|BHD]] |- !6. |{{ZID|Srednjobosanski kanton}} |style="text-align:center;"|[[Tahir Lendo]]<ref>{{Cite web|url=https://sbk-ksb.gov.ba/hr/predsjednik.html|title=Predsjednik - Vlada SBK - KSB|website=sbk-ksb.gov.ba|access-date=16. 4. 2025|archive-date=30. 4. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250430030309/https://www.sbk-ksb.gov.ba/hr/predsjednik.html|url-status=dead}}</ref><br>{{Malo|(r. 1961)}} | style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}" | |[[Stranka demokratske akcije]] |10. maj 2011. |{{ayd|2011|06|10}} |{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SDA|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Stranka demokratske akcije|SDA]]<br>{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|HDZ BiH|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- !7. |{{ZID|Hercegovačko-neretvanski kanton}} |style="text-align:center;"|[[Marija Buhač]]<ref>{{Cite web|url=https://www.vlada-hnz-k.ba/bs/predsjednica-vlade-0|title=Predsjednica Vlade {{!}} Vlada HNZ|website=www.vlada-hnz-k.ba|access-date=16. 4. 2025}}{{Mrtav link}}</ref><br>{{Malo|(r. 1981)}} | style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}" | |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]] |9. novembar 2023. |{{ayd|2023|11|09}} |{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SDA|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Stranka demokratske akcije|SDA]]<br>{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|HDZ BiH|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]<br>{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SDP BiH|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |- !8. |{{ZID|Zapadnohercegovački kanton}} |style="text-align:center;"|[[Predrag Čović]]<ref>{{Cite web|url=http://www.vladazzh.com/ured-predsjednika.aspx|title=Ured predsjednika|website=www.vladazzh.com|access-date=16. 4. 2025}}</ref><br>{{Malo|(r. 1969)}} | style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}" | |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]] |27. mart 2023. |{{ayd|2023|03|27}} |{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|HDZ BiH|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- !9. |{{ZID|Kanton Sarajevo}} |style="text-align:center;"|[[Nihad Uk]]<ref>{{Cite web|url=https://vlada.ks.gov.ba/vlada/saziv/aktuelni/nihad-uk|title=Nihad Uk {{!}} Vlada Kantona Sarajevo|website=vlada.ks.gov.ba|access-date=16. 4. 2025}}</ref><br>{{Malo|(r. 1989)}} | style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}}" | |[[Naša stranka]] |24. mart 2023. |{{ayd|2023|03|24}} |{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|NiP|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Narod i pravda|NiP]]<br>{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SDP BiH|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]<br>{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|NS|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Naša stranka|NS]]<br>{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|ZNG|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Za nove generacije|ZNG]] |- !10. |{{ZID|Kanton 10}} |style="text-align:center;"|[[Ivan Vukadin]]<ref>{{Cite web|url=https://www.vladahbz.com/vlada/|title=Članovi Vlade|website=Vlada Hercegbosanske županije|language=hr|access-date=16. 4. 2025}}</ref><br>{{Malo|(r. 1975)}} | style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|HNP|tamno|BS}}" | |[[Hrvatski nacionalni pomak]] |21. decembar 2020. |{{ayd|2020|12|21}} |{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|HNP|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Hrvatski nacionalni pomak|HNP]]<br>{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|HDZ 1990|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]]<br>{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SDA|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Stranka demokratske akcije|SDA]]<br>{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SNSD|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |} == Također pogledajte == * [[Spisak premijera Federacije Bosne i Hercegovine]] * [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine]] * [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine]] * [[Vlade kantona Federacije Bosne i Hercegovine]] * [[Predsjednik kantona (Federacija Bosne i Hercegovine)|Predsjednik kantona]] == Reference == {{Refspisak}} [[Kategorija:Spiskovi vezani za politiku u Bosni i Hercegovini|Premijeri kantona]] [[Kategorija:Političari Federacije Bosne i Hercegovine|Premijeri kantona]] [[Kategorija:Vlade kantona Federacije Bosne i Hercegovine|Premijeri kantona]] evb72nm70ntoecc32z2yw0k7jbmjjds Zapovednik 0 526380 3917395 3915936 2026-08-10T09:20:21Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 3 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917395 wikitext text/x-wiki [[Slika:Заповедник "Брянский Лес". Река Теребушка.jpg|thumb|350px| Pogled na [[Prirodni rezervat]], zapovednik Rusije]] '''Zapovednik'''{{efn|{{IPAc-en|ˌ|z|æ|p|oʊ|ˈ|v|ɛ|d|n|ɪ|k}} {{respell|ZAP|oh|VED|nik}}; {{IPA|ru|zəpɐˈvʲedʲnʲɪk|}}}} je ustaljeni termin na [[Sovjetski savez|teritoriji bivšeg Sovjetskog Saveza]] za zaštićeno područje koje se "zauvijek čuva u divljini". To je najviši stepen [[ekologija|zaštite okoliša]] za dodijeljena područja, koja su strogo zaštićena. Pristup javnosti je ograničen. ==Pregled== Doslovni engleski prijevod riječi ''zapovednik'' je "utočište prirode" (poput [[utočište za životinje]]); međutim, u praksi, zapovednici se ponekad bave zaštitom stvari koje nisu priroda i mogu uključivati historijsko-kulturnu, historijsko-arheološku i druge vrste kulturne ili prirodne baštine. Oni također funkcioniraju kao važna mjesta za historijska istraživanja i obrazovanje te su stoga usporedivi s [[Mjesto od posebnog naučnog interesa|Mjesta od posebnog naučnog interesa]] kakva se nalaze u [[UK|Ujedinjenom Kraljevstvu]] i [[Mjesto od posebnog naučnog interesa|Mjesta od posebnog naučnog interesa]] u [[Hong Kong]]u. Termin ''zapovednik'', koji se odnosi na rezervat, osoblje i infrastrukturu, korišten je u bivšem Sovjetskom Savezu i još uvijek se koristi u Ruskoj Federaciji i nekim drugim bivšim sovjetskim republikama. Mnogi rezervati imaju područja s različitim stupnjevima zaštite; ponekad je [[pašnjak|ispaša]] dozvoljena do određene mjere. Druge vrste zaštićenih područja uključuju [[nacionalni park]], zakaznike (što se odnosi na "državni rezervat divljači" jer je tamo dozvoljen ograničen [[lov]], prirodne spomenike (često pojedinačna stabla, geološke eksponate ili druga mala područja) itd. Neki zapovednici su prepoznati kao rezervati [[biosfera|biosfere]] (ili utočišta). U Rusiji postoji 101 zapovednik koji pokrivaju oko 330.000&nbsp;km² ili oko 1,4% ukupne površine zemlje. Obuhvataju sve, od izolovanih delova stepe do velikih prostranstava [[Sibir]]a i [[Arktik]]a, a veličina im varira od Galičke Gore na 2,31&nbsp;km<sup>2</sup> (570 hektara) do [[Veliki arktički državni prirodni rezervat|Velikog arktičkog državnog prirodnog rezervata]] na 41692 km2. Rusko Ministarstvo prirodnih resursa nadgleda 99 rezervata. Izuzeci su Ilmenskij, kojim upravlja [[Ruska akademija nauka]], i Galička Gora, kojom upravlja [[Voronješki državni univerzitet]].<ref>Tsentr dickoy prirody</ref> ==Teorija zapovednosti== Teorijsko opravdanje zapovednika poznato je kao ''zapovednost''' (заповедность) - što znači "stanje zaštićenosti u ''zapovedniku''". Razvijena je 1890-ih i početkom 20. stoljeća, uglavnom od strane biologa tla [[Vasilij Dokučajev|Vasilija Dokučajeva]]. Osnovna ideja ''zapovednosti''' je isključenje ljudi i zabrana ekonomske aktivnosti, s jedinim izuzecima koji su dozvoljeni naučnicima i čuvarima prirode.<ref>Shtilmark (2003) p.2.</ref> Zapovednici su zamišljeni kao dijelovi netaknutih prirodnih [[ekosistem]]a koji se mogu proučavati kao standardi s kojima se uspoređuju upravljani ekosistemi, kakvi se stvaraju u [[poljoprivreda|poljoprivredi]] i [[šumarstvo|šumarstvu]].<ref>Weiner (2000), p.91.</ref> U tu svrhu, zapovednici moraju biti dovoljno veliki da budu samodostatni, sa kompletnim rasponom trofičkih nivoa sve do najviših [[predator]]a.<ref>Shtilmark (2003), pp.12-13.</ref> Godine 1910. teoriju „zapovednosti“ razvio je I. P. Borodin, koji je tvrdio da zapovednike ne treba osnivati postupno, već kao planirani sistem [[rezervat]]a koji uključuje uzorke svih glavnih prirodnih regija u zemlji.<ref>Shtilmark (2003), pp.17-18.</ref> U 1940-im [[Aldo Leopold]] razumio je potrebu za rezervatima tipa zapovednika: "Dok čak i najveća područja divljine postaju djelimično poremećena, bilo je potrebno samo nekoliko divljih hektara da [[John Ernst Weaver|J.&nbsp;E. Weaver]] otkrije zašto je [[flora]] prerije otpornija na sušu od agronomske flore koja ju je zamijenila." Odgovor je bio da divlja [[prerija]] ima mnogo složeniji i efikasniji korijenov sistem, a to se moglo otkriti samo proučavanjem netaknutog prirodnog ekosistema.<ref>Leopold (1968), pp.196-7.</ref> Bilo bi teško, ako ne i nemoguće, uspostaviti danas „savršen“ zapovednik, potpuno prirodan i samodovoljan, posebno imajući u vidu naknadne efekte koji uključuju zagađenje i stakleničke plinove. Ipak, mnogi ruski zapovednici su dobra aproksimacija ideala i djeluju kao naučne institucije već mnogo decenija. {{Citation needed|date=januar 2025}} ==Historija== Prvi zapovednici osnovani su u stepskoj regiji Ruskog Carstva 1890-ih. Neki su bili opremljeni istraživačkim stanicama. [[Vasilij Dokučajev]] bio je vodeći duh iza ovih ranih zapovednika. Područja stepe odabrana su za prve zapovednike zbog brzog nestanka djevičanske stepe dok je preoravana, i zato što se smatralo da oranje može pogoršati posljedice [[suša]]. Istraživanje je bilo potrebno kako bi se razumjela stepa i kako se ona može najbolje iskoristiti.<ref>Shtilmark (2003), pp.10-13;Weiner (2000), p.12.</ref> Motivacija primijenjene nauke za osnivanje zapovednika nastavljena je u prvom državno organiziranom zapovedniku. [[Rezervat prirode Barguzin]] osnovala je carska vlada 1916. na istočnoj obali [[Bajkalsko jezero|Bajkalskog jezera]]. Njegova svrha bila je zaštita i proučavanje populacije [[samur]]a – vrijedne vrste krzna koja je opadala zbog prekomjernog lova.<ref>Shtilmark (2003), p.25.</ref> Čini se da su i ostali zapovednici osnovani otprilike u isto vrijeme, ali su ili propali (npr. Sajan) ili nisu dobili formalno priznanje sve do kasnije.<ref>{{Cite web|url=http://www.wild-russia.org/bioregion13/13_KEDROVAYA-PAD/2_kedro.htm|title=Kedrovaya Pad'}}</ref><ref>Shtilmark (2003), pp.24-25.</ref> [[Lenjin]]ova nacionalizacija zemljišta 1917. i 1918. stvorila je pravno povoljno okruženje za sovjetski sistem zapovednika, budući da obezbjeđivanje zemljišta za tu svrhu od privatnih vlasnika više nije bio problem.<ref>Shtilmark (2003), p.29.</ref> Lenjin je možda bio zainteresiran za zaštitu prirode jer je dozvola za stvaranje 1919. odmah data <ref>{{Cite web|url=http://www.wild-russia.org/bioregion3/astrakhan/3_astrakhan.htm|title=Astrakhan Zapovednik}}</ref> u [[Delta Volge|Delti Vollge]] na sjeverozapadnoj obali [[Kaspiisko more|Kaspijskog mora]].<ref>Shtilmark (2003), p.30; Weiner (2000), p.27.</ref> Priznavanje zapovednika dobilo je čvrstu pravnu osnovu Zakonom "O zaštiti prirodnih spomenika, vrtova i parkova", koji je Lenjin potpisao 1921.<ref>Shtilmark (2003), p.34; Weiner (2000), p.28.</ref> Stvaranje zapovednika se nastavilo, ali je mjera također omogućila osnivanje nacionalnih parkova, iako nijedan nije osnovan u Sovjetskom Savezu narednih pola stoljeća. Do 1933. u [[Rusija|Rusiji]] je bilo 15 državnih zapovednika,<ref>Weiner (2000), p. 251.</ref>, a do 1995. ih je bilo 115. Prosječna površina novih zapovednika smanjila se sa 780&nbsp;km² u periodu 1916–25. na 110&nbsp;km² u periodu 1936–45, a zatim porasla na 5.060&nbsp;km² u periodu 1986–95.<ref>Shtilmark (2003), p.206.</ref> U 2007. godini postojao je 101 operativni zapovednik, što odražava mali broj novih otvorenih od 1995, ali i dva perioda zatvaranja i smanjenja sistema. Prvi od njih planirao je [[Aleksandr Malinovskii]]; proveden je 1951. s ciljem pretvaranja zapovednika u "komercijalne i istraživačke" institucije, kao i oslobađanja značajnih površina zaštićenih [[šuma]] za komercijalnu eksploataciju.<ref>Shtilmark (2003), p.118; Weiner (1999), p.102.</ref> Tokom sljedećih 10 godina, sistem zapovednika se donekle oporavio, ali ga je 1961. [[Nikita Hruščov]] kritikovao, poznato referirajući se na film o njima<ref>{{Cite web|url=http://www.wild-russia.org/bioregion9/9-altai.htm|title=Altay Zapovednik}}</ref> u kojem je prikazan naučnik kako posmatra vjevericu koja glođe [[orah]].<ref>Shtilmark (2003), p.135; Weiner (1999), p.296.</ref> Šest zapovednika je zatvoreno, a drugi su spojeni ili im je površina smanjena. >Shtilmark (2003), p.&nbsp;137.</ref> Iako je zapovednik u teoriji prostrano područje netaknutih prirodnih [[ekosistem]]a koji se koristi za naučna istraživanja sa stalnim osobljem naučnika i čuvara prirode, historija mnogih zapovednika je zapravo bila prilično drugačija, ponekad uključujući zatvaranje, eksploataciju (uključujući sječu šuma) i konačno ponovno otvaranje. Uprkos tome, neki zapovednici su imali gotovo besprijekornu historiju i većina je zadržala prvobitnu viziju naučnoistraživačkih institucija koje nisu otvorene za javnu rekreaciju. ==Zaštićena okolina== [[Slika:Zapsmap.jpg|thumb|right|450px|Mapa zapovednika u Rusiji]] Nije lako sažeti pokrivenost ekosistema koje štite zapovednici, ali gruba ideja se može dobiti brojanjem broja rezervata u glavnim zonama prirodne vegetacije. Na karti su to, od sjevera prema jugu: * '''[[Arktička pustinja]]''' (bez drveća; bez kontinuiranog vegetacijskog pokrivača) i '''tundra''' (bez drveća; mali [[grm]]ovi, [[šaš]], [[mahovine]]) * '''[[tajga]]''' (četinarska borealna šuma s primjesom breze i drugog listopadnog drveća) * '''[[listopadna šuma']]'' (diskontinuirana zona kojom dominiraju hrast i druge listopadne vrste) * '''[[stepa]]''' (bez drveća, dominiraju [[zeljasta biljka|zeljaste biljke]] na sjeveru i [[trave]] na jugu). Ovo je vrlo pojednostavljena klasifikacija. Svaka glavna zona je podijeljena na podzone, a postoje i prelazni tipovi vegetacije. Štaviše, mnogi zapovednici, posebno ako se nalaze u prelaznoj zoni ili pokrivaju niz nadmorskih visina, sadržavat će primjere nekoliko tipova vegetacije. S tim kvalifikacijama, broj lokacija zapovednika (neki zapovednici zauzimaju široko raspršena mjesta, od kojih su neka ovdje zasebno obračunata) u različitim zonama je sljedeći: Arktička pustinja i tundra – oko 15; tajga – oko 40; listopadna šuma – oko 13; stepa – oko 30. Oko pola tuceta su pretežno [[Planina|planinski]], posebno na [[Kavkaz]]u. [[Komandorski zapovednik|Komandorski]] i [[Ostrvo Wrangel]] su udaljena ostrva. Nekoliko njih su uglavnom [[močvara|močvarna područja]]. ==Upravljanje i korištenje== Iako princip ''zapovednosti''' ne propisuje nikakvu ekonomsku upotrebu, u praksi se od zapovednika često tražilo da doprinesu nacionalnoj ekonomiji. Voronješki zapovednik, naprimjer, uzgajao je evropske dabrove za ponovno uvođenje u druga područja u svrhu podrške industriji krzna.<ref>Shtilmark (2003), p.71.</ref> Nekoliko zapovednika se također smatra leglom za druge komercijalno vrijedne krznaše, poput [[samur]]a i desmana, što im omogućava da se šire u susjedna nezaštićena područja radi podrške komercijalnom lovu.<ref>Shtilmark (2003), p.67.</ref> Neintervencijsko upravljanje je teško primjenjivati u stepskim zapovednicima, koji su često premaleni da bi podržali samoodrživi ekosistem, uključujući divlje biljojede (poput sajge) koji su možda bili migratori. Ponekad se pribjegava različitim režimima košnje, koji međutim ne mogu zadovoljavajuće zamijeniti prirodne procese u mjeri u kojoj ne recikliraju hranjive tvari i organsku tvar kroz lanac ishrane [[biljojed]]a i [[mesojed]]a, niti mogu replicirati efekte gaženja. Važna aktivnost u svim zapovednicima je redovno praćenje sezonskih događaja ([[fenologija]]). Ovo je sada standardizirano u programu posmatranja poznatom kao Hronika prirode (Летопись природы). Naziv je predložio [[Aleksandr Formozov]] 1937, iako su program praćenja razvijali V.N. Sukačev 1914. i [[Grigorii Kozhevnikov]] 1928.<ref>Shtilmark (2003), pp.67, 84, 96; Volkov (1996), p.9.</ref> Upute za vođenje Hronike prirode se periodično ažuriraju.<ref>Filonov & Nukhimovskaya (1990).</ref> Pod pritiskom da postanu samofinansirajući, neki zapovednici su u raznim periodima pokušavali razviti ekološki turizam - obično u tampon zoni rezervata, izbjegavajući tako kršenje principa „zapovednosti“. Međutim, u nekim slučajevima turizam postaje ozbiljan problem zbog blizine rekreacijskih centara, npr. u Teberdinskom zapovedniku na Kavkazu. Rekreacijski centar Dombaj, dugo omiljena ruska destinacija za alpsko skijanje, nalazi se blizu centra zapovednika, a utjecaj turizma u tom području, budući da ga posjećuje sve više Rusa i stranaca, stvorio je pritisak na očuvane ekosisteme oko njega. ==Međunarodni značaj sistema zapovednika== [[Ljudi|Antropogeni utjecaj na okoliš]] - zbog zagađenja, klimatskih promjena i konačno rasta ljudske populacije - stvara sve ozbiljnije probleme, čije će rješenje ovisiti o boljem razumijevanju [[biosfera|biosfere]] nego što ga već imamo. Da bi se obezbijedili uslovi u kojima se takvo razumijevanje može razviti, neophodno je sačuvati koliko god je to moguće netaknute primjerke prirodnih [[ekosistem]]a, a zapovednici su jedini veliki sistem zaštićenih područja stvoren prvenstveno u tu svrhu. U slučaju erozije tla, naprimjer, samo poređenjem stope formiranja tla i gubitka iz netaknute stepe ili prerije i sa iste tipove zemljišta pod intenzivnom poljoprivredom možemo shvatiti koliko je potonji često destruktivan za [[prirodni kapital]].<ref>Montgomery (2007), pp.150-8, 172-4.</ref> Redovno dugoročno praćenje prirodnih pojava u zapovednicima također je pružilo osnovni skup podataka koji je sada vrijedan za procjenu kako antropogeni pritisak, prvenstveno kroz klimatske promjene, utiče na prirodne ekosisteme. Budući da ovi potonji obavljaju esencijalne funkcije kao što su vezivanje ugljika i kruženje hranjivih tvari, očito je važno znati kako su ove [[ekosistemska usluga|ekosistemske usluge]] pogođene antropogenim pritiskom.<ref>Kokorin et al.</ref> ==Lista prirodnih rezervata u Rusiji== {| class="wikitable sortable plainrowheaders" style="width:98%" !scope="col" |Ime !scope="col" class="unsortable"|Slika !scope="col" |Lokacija !scope="col" |Website !scope="col" |Područje !scope="col" |Godina !scope="col" |Opis |- !scope='row' | [[Altajski prirodni rezervat|Altaj]] | [[Slika:Chulyshman reka 01.jpg|150px|alt=Altajski zapovednik]] | [[Altajska Republika]] <br /><small>{{coord|52|52|0|N|88|57|0 |E|name=Altai|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.altzapovednik.ru/ Алтайский] | 881238 ha | 1932 | [[Altajske planine]] južno-centralne Rusije. Dio [[UNESCO]] [[Svjetska baština|Svjetske baštine]] "[[Zlatne planine Altaja]]".<ref name="parksite-Altai">{{cite web|title=Altai (Official Reserve Website)|url=http://www.altzapovednik.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Altai">{{cite web|title=Altai (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/1/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Astrahanski prirodni rezervat|Astrahan]] | [[Slika:Astrachan Volgadelta.jpg|150px| Astrahan, delta Volge]] | [[Astrahanska oblast]] <br /><small>{{coord|45|34|52|N|47|54|59 |E|name=Astrakhan|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://astrakhanzapoved.ru/ Астраханский] | 66816 ha | 1919. | Ostrvo i močvarno područje na jugozapadnom uglu [[Volga|delte Volge]]. [[Trska]], [[rogoz]], [[vrba|vrbe]]. 50 [[vrsta]] [[riba]], uključujući [[jesetra|belugu jesetru]].<ref name="parksite-Astrakhan">{{cite web|title=Astrakhan (Official Reserve Website)|url=http://astrakhanzapoved.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Astrakhan">{{cite web|title=Astrakhan (Protected Russia)|url=http://russia.rin.ru/guides/6321.html|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Azas|Azas]] | [[Slika:Вид с берега на озеро (зима).JPG|150px|alt=Azaški zapovednik]] | [[Tuva]] <br /><small>{{coord|52|28|12|N|96|8|11 |E|name=Azas|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://zapovednik-azas.ru/ Азас] | 300390 ha | 1985. | Smješten u središnjem dijelu Todžanskog bazena (ogromna međuplaninska dolina unutar [[Altajsko-sajanska regija|Altajsko-sajanske planinske zemlje]]) u sjeveroistočnoj Tuvi i proteže se duž rijeke Azas.<ref name="parksite-Azas">{{cite web|title=Azas (Official Reserve Website)|url=http://zapovednik-azas.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Azas">{{cite web|title=Azas (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/25/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Bajkalski prirodni rezervat|Bajkal]] | [[Slika:Baikal reservate -2.jpg|150px|alt=Bajkalski zapovednik]] | [[Burjatija]] <br /><small>{{coord|51|20|36|N|105|9|27 |E|name=Baikalsky|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.baikal-zapovednik.ru/ Байкальский] | 165724 ha | 1968. | Na jugoistočnoj obali Bajkalskog jezera. Štiti tajgu i planinska staništa duž jezera i susjednog središnjeg dijela [[Kamar-Dabanski planinski lanac|Kamar-Dabanskog planinskog lanca]].<ref name="parksite-Baikalsky">{{cite web|title=Baikalsky (Official Reserve Website)|url=http://www.baikal-zapovednik.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Baikalsky">{{cite web|title=Baikalsky (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/3/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Bajkal-Lenski rezervat prirode|Bajkal-Lena]] | [[Slika:Baykal-Lena nature reserve.jpg|150px|alt=Bajkal-Lenski zapovednik]] | [[Irkutska oblast]] <br /><small>{{coord|55|13|0|N|107|45|0 |E|name=Baykal-Lena|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.baikal-1.ru/ Байкало-Ленский] | 660000 ha | 1986. | Smješten na sjeverozapadnoj obali Bajkalskog jezera, proteže se duž zapadne obale Bajkalskog jezera oko 120&nbsp;km, sa prosječnom širinom od 65&nbsp;km.<ref name="parksite-Baykal-Lena">{{cite web|title=Baykal-Lena (Official Reserve Website)|url=http://www.baikal-1.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Baykal-Lena">{{cite web|title=Baykal-Lena (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/26/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Barguzin|Barguzin]] | [[Slika:Davsha.jpg|150px|alt=Barguzinski zapovednik]] | [[Burjatija]] <br /><small>{{coord|54|30|0|N|109|50|0 |E|name=Barguzin|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://zapovednoe-podlemorye.ru/ Баргузинский] | 366868 ha | 1916. | Na zapadnoj padini [[Barguzinsko gorje|Barguzinskog gorja]], uključujući sjeveroistočne obale Bajkalskog jezera, dio jezera i [[rijeka Barguzin|rijeku Barguzin]].<ref name="parksite-Barguzin">{{cite web|title=Barguzin (Official Reserve Website)|url=http://zapovednoe-podlemorye.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Barguzin">{{cite web|title=Barguzin (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/4/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Basegi] |Basegi]] | [[Slika:Басеги 04.JPG|150px|alt=Basegi zapovednik]] | [[Permski kraj]] <br /><small>{{coord|58|3|0|N|58|2|0 |E|name=Basegi|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.basegi.ru/ Басеги] | 37935 ha | 1982. | Glavne rijeke su: [[Rijeka Usva]] (sjeverna granica prirodnog rezervata) i [[Rijeka Vilva]] (južna granica). Postoje i neke manje rijeke, poput tipičnih planinskih brzaka i kanala.<ref name="parksite-Basegi">{{cite web|title=Basegi (Official Reserve Website)|url=http://www.basegi.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Basegi">{{cite web|title=Basegi (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/5/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Baškirija|Baškirija]] | [[Slika:Pink mountain Masim.jpg|150px|alt=Baškirijski zapovednik]] | [[Baškortostan]] <br /><small>{{coord|53|20|44|N|57|46|40 |E|name=Bashkirski|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.zapoved.ru/catalog/7/ Башкирский] | 49609 ha | 1930. | Centralni dio Baškirije (Južni) [[Ural]]. Šumovita planinska obronka do rijeke Kaga; prelaz u stepsko-šumsku regiju.<ref name="parksite-Bashkirski">{{cite web|title=Bashkirski (Official Reserve Website)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/7/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Bashkirski">{{cite web|title=Bashkirski (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/7/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Bastak|Bastak]] | [[Slika:Тигр Заветный.jpg|150px|alt= Amurski [[tigar]] u rezervatu Bastak]] | [[Jevrejska autonomna oblast]] <br /><small>{{coord|48|56|37|N|133|7|13 |E|name=Bastak|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.bastak-eao.ru/ Бастак] | 91375 ha | 1997. | Smješten u slivu [[rijeka Amur|rijeke Amur]], teritorija rezervata obuhvata jugoistočne ogranke grebena Bureja i sjevernu periferiju Srednjeamurske nizije. Rezervat je bio mjesto uspješnog ponovnog naseljavanja ugrožene vrste amurskog tigra.<ref name="parksite-Bastak">{{cite web|title=Bastak (Official Reserve Website)|url=http://www.bastak-eao.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Bastak">{{cite web|title=Bastak (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/6/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Rezervat prirode Belogorje|Belogorje]] | [[Slika:Лес на Ворскле 02.jpg|150px|alt=Belogorje zapovednik]] | [[Belgorodska oblast]] <br /><small>{{coord|50|37|12|N|35|58|12 |E|name=Belogorye|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.zapovednik-belogorye.ru/ Белогорье] | 2131 ha | 1935. | Jugozapadna padina Centralnih brda na zapadnom rubu Rusije. [[kreda (period)|Kredno- krečnjački]] reljefni oblici.<ref name="parksite-Belogorye">{{cite web|title=Belogorye (Official Reserve Website)|url=http://www.zapovednik-belogorye.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Belogorye">{{cite web|title=Belogorye (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/8/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Bogdo-Baskunchak Nature Reserve|Bogdo-Baskunchak]] | [[Slika:Богдо.jpg|150px|alt= Bogdo-Baskunčaski zapovednik]] | [[Astrahanska oblast]] <br /><small>{{coord|48|12|42|N|46|52|50 |E|name=Bogdo-Baskunchak|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.bogdozap.ru/ Богдинско-Баскунчакский] | 18780 ha | 1997. | Polusušno područje oko [[jezero Baskunčak|jezera Baskunčak]] (slanog jezera) i planine Big Bogdo, sjeverno od [[delta Volge|delte Volge]].<re]].<ref name="parksite-Bogdinsko-Baskunchakski">{{cite web|title=Bogdinsko-Baskunchakski (Official Reserve Website)|url=http://www.bogdozap.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Bogdinsko-Baskunchakski">{{cite web|title=Bogdinsko-Baskunchakski (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/9/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Bolon|Bolon]] | [[Slika:Водно-болотные угодья Болоньского заповедника. лето.jpg|150px|alt=Bolonski zapovednik]] | [[Habarovski kraj]] <br /><small>{{coord|49|34|7|N|135|54|49 |E|name=Bolon|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.zapovedamur.ru/zapovednik_bolonskij Болоньский] | 103000 ha | 1997. | Smješten na nizinama Srednjeg Amura, uz jugozapadno od jezera Bolon, rezervat obuhvata močvare od međunarodnog značaja. Veliki broj ptica selica koje vode [[ptice|plovke]] koriste ovo područje za gniježđenje i zaustavljanje na dugim letovima.<ref name="parksite-Bolon">{{cite web|title=Bolon (Official Reserve Website)|url=http://www.zapovedamur.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Bolon">{{cite web|title=Bolon (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/10/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Bolšoehehcirskij prirodni rezervat|Bolšohcirski]] | [[Slika:Хребет Большой Хехцир.JPG|150px|alt= Veliki greben Hehtsir]] | [[Habarovski kraj]] <br /><small>{{coord|49|34|7|N|135|54|49 |E|name=KhekhtsirskyBolon|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.zapoved.ru/catalog/12/ Большехехцирский] | 45439 ha | 1963. | Rezervat obuhvata i dobio je ime po Velikom Hehtsirskom grebenu, oko 20&nbsp;km južno od grada [[Habarovsk]]a, na Dalekom istoku Rusije. Rezervat je značajan zbog svog položaja blizu grada i kao ostrvo planinsko-šumske biološke raznolikosti okruženo nižim poplavnim ravnicama rijeka.<ref name="zap-Kekhtsirsky">{{cite web|title=Khekhtsirsky (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/12/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=23. 2. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Boča|Boča]] | [[Slika:Ikha River, Khabarovsk Krai.jpg|150px|alt=Rijeka Ikha]] | [[Khabarovsk Krai]] <br /><small>{{coord|48|8|11|N|139|13|16 |E|name=Botcha|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://xn----7sbeckflmcalhd0bfgii4cr9h.xn--p1ai/ Ботчинский] | 267380 ha | 1994. | Najsjeverniji rezervat u kojem obitava [[ugrožena vrsta]] [[Amurski tigar|amurskog tigra]]. Rezervat se nalazi u sjeveroistočnom dijelu planinskog lanca Sihote-Alin, obuhvata sliv rijeke Botchi na njegovim istočnim padinama, u Sovjetskoj Gavani, Habarovska oblast.<ref name="parksite-Botcha">{{cite web|title=Botcha (Official Reserve Website)|url=http://xn----7sbeckflmcalhd0bfgii4cr9h.xn--p1ai/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Botcha">{{cite web|title=Botcha (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/14/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Brjanska šuma|Brjanska šuma]] | [[File:Nerussa river.jpg|150px|alt=Zapovednik Brjanska šuma]] | [[Brjanska oblast]] <br /><small>{{coord|52|30|0|N|34|0|0 |E|name=Bryansk Forest|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.bryansky-les.ru/ Брянский Лес] | 12186 ha | 1987. | Jedna od posljednjih preostalih netaknutih [[šuma]] na južnom kraju evropske širokolisne šume, koja podržava obilje divljih životinja u šumama i [[močvara]]ma.<ref name="parksite-Bryansk Forest">{{cite web|title=Bryansk Forest (Official Reserve Website)|url=http://www.bryansky-les.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Bryansk Forest">{{cite web|title=Bryansk Forest (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/15/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Bureja|Bureja]] | [[Slika:Озеро Медвежье.jpg|150px|alt= Zapovednik Bureja]] | [[Habarovski kraj]] <br /><small>{{coord|51|55|46|N|134|35|44 |E|name=Bureya|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://zapbureya.ru/ Буреинский] | 358444 ha | 1987. | Planinska tundra, jezera, rijeke i jezera, [[ariš]]ove šume, [[smrčevo-jelova šuma|smrčevo-jelove šume]], šikare [[sibirski bor|sibirskog bora]], poplavne intrazonalne šume. Smješteno na zapadnom rubu Habarovskog kraja na ruskom [[Daleki istok|Dalekom istoku]].<ref name="parksite-Bureya">{{cite web|title=Bureya (Official Reserve Website)|url=http://zapbureya.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Bureya">{{cite web|title=Bureya (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/16/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Kavkaski prirodni rezervat|Kavkaz]] | [[Slika:Kaukasian nature reserve.jpg|150px|alt=Kavkaski zapovednik]] | [[Krasnodarski kraj]] <br /><small>{{coord|43|50|10|N|40|24|3 |E|name=Caucasus|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.kavkazzapoved.ru Кавказский им. Х.Г. Шапошникова] | 280335 ha | 1924. | Najveći i najstariji na teritoriji posebno zaštićenog prirodnog područja na Sjevernom [[Kavkaz]]u.<ref name="parksite-Caucasus">{{cite web|title=Caucasus (Official Reserve Website)|url=http://kgpbz.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Caucasus">{{cite web|title=Caucasus (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/40/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Centralna Crna Zemlja|Centralna Crna Zemlja]] | [[File:20140613 204426 Richtone(HDR).jpg|150px|alt=Central Black Earth Zapovednik]] | [[Kursk Oblast]] <br /><small>{{coord|51|8|49|N|36|25|48 |E|name=Central Black Earth|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://zapoved-kursk.ru/ Centralno-Černozëmnyj] | 5287 ha | 1935 | Rezervat se nalazi u jugozapadnom dijelu Visoravanjskog područja unutar srednjeg pojasa šumsko-stepske zone, na teritoriji [[Medvenski okrug|Medvenskog]], [[Manturovski okrug, Kurska oblast|Manturovskog]] i [[Goršečenski okrug|Goršečenskog okruga]].<ref name="parksite-Central Tsernozemsky">{{cite web|title=Central Tsernozemsky (Official Reserve Website)|url=http://zapoved-kursk.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Central Tsernozemsky">{{cite web|title=Central Tsernozemsky (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/98/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Centralne šume|Centralna šuma]] | [[Slika:Boloto02.JPG|150px|alt=Zapovednik Centralne šume]] | [[Tverska oblast]] <br /><small>{{coord|56|27|18|N|32|58|36 |E|name=Central Forest|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.clgz.ru/ Centralno-Lesnoj] | 24447 ha | 1931. | Smješten u jugozapadnom dijelu [[Valdajska brda|Valdajskih brda]], blizu razvodnice između slivova Atlantika ([[Zapadna Dvina]] i [[rijeka Lovat|Lovata]]) i [[Kaspijsko more|Kaspijskog mora]] ([[rijeka Volga|Volga]]). Pejzaž unutar prirodnog rezervata je uglavnom brdovit, s velikom površinom koju zauzimaju močvare.<ref name="parksite-Central Forest">{{cite web|title=Central Forest (Official Reserve Website)|url=http://www.clgz.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Central Forest">{{cite web|title=Central Forest (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/97/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Centralnog Sibira|Centralni Sibir]] | [[Slika:Bakhta. Вечер у поселка - panoramio.jpg|150px|alt= Zapovednik Centralnog Sibira]] | [[Krasnojarski kraj]] <br /><small>{{coord|62|21|25|N|90|39|51 |E|name=Central Siberia|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://centralsib.com/ Centralno-Sibirski] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161016025443/http://centralsib.com/ |date=16. 10. 2016 }} | 1021469 ha | 1985. | Rezervat "Centralnosibirski" je jedan od najvećih šumskih rezervata na svijetu. [[Rijeka Jenisej|Jenisej]], [[Rijeka Bakhta]] i [[Rijeka Podkamena Tunguska]].<ref name="parksite-Central Siberia">{{cite web|title=Central Siberia (Official Reserve Website)|url=http://centralsib.com/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=16. 10. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161016025443/http://centralsib.com/|url-status=dead}}</ref><ref name="zap-Central Siberia">{{cite web|title=Central Siberia (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/99/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> Podređeno mu je [[Rijeka Jeloguj|Prirodni rezervat rijeke Jeloguj]].<ref>{{Cite web|url=http://oopt.info/index.php?oopt=389|title=ООПТ России - Елогуйский федеральный заказник|website=oopt.info}}</ref> |- !scope='row' | [[Rezervat prirode Černje Zemli|Černje Zemli]] | [[Slika:Saiga tatarica in Chyornye zemli nature reserve.jpg|150px|alt= Sajge u Černim Zemljama]] | [[Republika Kalmikija]] <br /><small>{{coord|46|2|0|N|46|8|0 |E|name= Čornje Zemlje |type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://zapovednik-chernyezemli.ru/ Čornje Zemlje] | 121901 ha | 1990. | (Na ruskom, "Crne zemlje"). Prvobitno je osnovan 1990. radi zaštite sajge (''Saiga tatarica''). Glavni dio rezervata nalazi se u Kaspijskoj depresiji, sjeverozapadno od Kaspijskog mora. Rezervat također ima kolonije [[čaplja|čaplji]], [[kormoran]]a i rijetkih [[pelikan]]a.<ref name="parksite-Chyornye Zemli">{{cite web|title=Chyornye Zemli (Official Reserve Website)|url=http://zapovednik-chernyezemli.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Chyornye Zemli">{{cite web|title=Chyornye Zemli (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/100/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Dagestanski prirodni rezervat|Dagestan]] | [[File:Бархан.jpg|150px|alt=Dagestanski zapovednik]] | [[Dagestan]] <br /><small>{{coord|44|42|3|N|47|0|22 |E|name=Dagestan|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.dagzapoved.ru/ Дагестанский] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012155418/http://dagzapoved.ru/ |date=12. 10. 2019 }} | 19061 ha | 1987. | Zimovalište za [[ptice selice]], sa pješčanim dinama i grebenima na sjeverozapadnoj obali Kaspijskog mora. Pješčana dina Sarah Kum je najviša pješčana dina u Evropi, sa 262 metra.<ref name="parksite-Dagestan">{{cite web|title=Dagestan (Official Reserve Website)|url=http://www.dagzapoved.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=12. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191012155418/http://dagzapoved.ru/|url-status=dead}}</ref><ref name="zap-Dagestan">{{cite web|title=Dagestan (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.net/index.php/News/%D0%A0%D0%B5%D0%B3%D0%B8%D0%BE%D0%BD%D1%8B/%D0%A1%D0%B5%D0%B2%D0%B5%D1%80%D0%BE-%D0%9A%D0%B0%D0%B2%D0%BA%D0%B0%D0%B7%D1%81%D0%BA%D0%B8%D0%B9-%D0%BE%D0%BA%D1%80%D1%83%D0%B3/%D0%A0%D0%B5%D1%81%D0%BF%D1%83%D0%B1%D0%BB%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%94%D0%B0%D0%B3%D0%B5%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD/%D0%9A%D1%83%D0%BC%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%BA%D0%B0%D0%BB%D0%B8%D0%BD%D1%81%D0%BA%D0%B8%D0%B9_%D1%80%D0%B0%D0%B9%D0%BE%D0%BD/%D0%94%D0%B0%D0%B3%D0%B5%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD%D1%81%D0%BA%D0%B8%D0%B9_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Dalekoistočni morski prirodni rezervat|Dalekoistočni]] | [[Slika:Спасения бухта, ДВГМЗ 1.jpg|150px|alt= Dalekoistočni morski rezervat]] | [[Primorski kraj]] <br /><small>{{coord|42|33|59|N|131|12|0 |E|name= Dalekoistočna marina|vrsta: znamenitost}}</small> | Park:<br />[http://dvmarine.ru/ Dalekoistočna morski] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170617091125/http://dvmarine.ru/ |date=17. 6. 2017 }} | 64316 ha | 1978. | Morski rezervat u [[Zaliv Petra Velikog|zalivu Petra Velikog]], [[Japansko more]]. Za rezervat su utvrđena četiri područja s različitim režimima zaštite ukupne površine 64.311,6 hektara, uključujući 63.000 hektara morskog područja, te odobrena zaštitna zona oko pomorske granice širine 3 milje, a oko kopnene - 500 metara.<ref name="parksite-Dalnevostochny Morskoy">{{cite web|title=Dalnevostochny Morskoy (Official Reserve Website)|url=http://dvmarine.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=17. 6. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170617091125/http://dvmarine.ru/|url-status=dead}}</ref><ref name="zap-Dalnevostochny Morskoy">{{cite web|title=Dalnevostochny Morskoy (Protected ussia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/29/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Darwin|Darwin]] | [[Slika:Darwin nature reserve.jpg|150px|alt=Darwinski zapovednik]] | [[Vologdska oblast]] <br /><small>{{coord|58|35|0|N|37|59|0 |E|name=Darwin|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.xn--80aeesagfxyn.xn--p1ai/ Darwinski] | 11267 ha | 1945. | Prirodni rezervat Darwin nalazi se na ravnici Šeksna-Mologa i ravničarski je. Veliki dio rezervata prekriven je crnogoričnom šumom (tajgom) i močvarama. Zimi, močvare, rijeke i akumulacijsko jezero Rybinsk ostaju zaleđeni nekoliko mjeseci.<ref name="parksite-Darwin">{{cite web|title=Darwin (Official Reserve Website)|url=http://www.xn--80aeesagfxyn.xn--p1ai/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Darwin">{{cite web|title=Darwin (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/30/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Daurski prirodni rezervat|Daurija]] | [[Slika:Сопки на севере озера Зун-Торей.jpg|150px|alt=Daurijski zapovednik]] | [[Čitanska oblast]] <br /><small>{{coord|50|4|0|N|115|39|0 |E|name=Daurija|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.daurzapoved.com/index.php/en/ Даурский] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160127051950/http://www.daurzapoved.com/index.php/en/ |date=27. 1. 2016 }} | 44752 ha | 1987. | Suhe stepe i močvare Centralne Azije, u regiji Čita.<ref name="parksite-Dauriya">{{cite web|title=Dauriya (Official Reserve Website)|url=http://www.daurzapoved.com/index.php/en/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=27. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160127051950/http://www.daurzapoved.com/index.php/en/|url-status=dead}}</ref><ref name="zap-Dauriya">{{cite web|title=Dauriya (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/31/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Denezkinski kamen|Denezkinski kamen]] | [[File:Гора Денежкин Камень.jpg|150px|alt= Zapovednik Denezkinski kamen]] | [[Sverdlovska oblast]] <br /><small>{{coord|60|30|29|N|59|29|39 |E|name=Denez kinski kamen|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.denkamen.ru/ Denezkinski kamen] | 78192 ha | 1991. | Smješteno na planini Denezkinski kamen, u Centralnom [[Ural]]u, te okolnim rijekama i šumama. 38% tajge smrekovo-borovo-jelove šume, 12% borove šume, 35% mješovite šume.<ref name="parksite-Denezhkin Kamen">{{cite web|title=Denezhkin Kamen (Official Reserve Website)|url=http://www.denkamen.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Denezhkin Kamen">{{cite web|title=Denezhkin Kamen (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/32/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Džerginski prirodni rezervat|Džerginski]] | [[Slika:Bargujin1.jpg|150px|alt=Zapovednik Džerginski]] | [[Burjatija]] <br /><small>{{coord|55|6|51|N|111|27|32 |E|name= Džerginski |type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.barguzin-istok.ru/ Džerginski] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200225173507/http://www.barguzin-istok.ru/ |date=25. 2. 2020 }} | 238088 ha | 1992 | East of the north end of Lake Baikal, covers, the upper reaches of the Barguzin River at the junction of three major mountain ranges - the Barguzin, Ikat and South Muya ridges. Mountainous territory dominated by larch forests.<ref name="parksite-Dzherginsky">{{cite web|title=Dzherginsky (Official Reserve Website)|url=http://www.barguzin-istok.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=25. 2. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200225173507/http://www.barguzin-istok.ru/|url-status=dead}}</ref><ref name="zap-Dzherginsky">{{cite web|title=Dzherginsky (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/33/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Rezervat prirode Dzhugdzur|Dzhugdzur]] | [[Slika:Dzhugzhursky Nature Reserve Boundaries.png|150px|alt=Sekcija Dzugdzug (mapa)]] | [[Habarovski kraj]] <br /><small>{{coord|57|6|15|N|138|15|26 |E|name=Dzhugdzur|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.djugdjur.ru/ Džugdžurski] | 859956 ha | 1990. | Rezervat na obali [[Ohotsko more|Ohotskog mora]], na teritoriji Ajano-Majskog rejona Habarovskog kraja. Obuhvata južni dio obalnog lanca i središnji dio Džugdžurskog grebena, plus primorske dijelove.<ref>"Dzhugdzursky (Official Reserve Website)" (in Russian), Ministry of Natural Resources and Environment (Russia).</ref><ref name="zap-Dzhugdzursky">{{cite web|title=Dzhugdzursky (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/34/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Istočnog Urala|Istočni Ural]] | [[Slika:Ecodefense Mayak Exhibition 26 Reserve.jpg|150px|alt=East Ural Zapovednik]] | [[Čeljabinska oblast]] <br /><small>{{coord|55|48|52|N|60|53|58 |E|name=East Ural|type:landmark}}</small> | Park:<br />[Istočno-Uralski] | 16600 ha | 1968. | Državni "radijacijski rezervat", smješten u šumsko-stepskoj zoni na istočnoj padini južnog [[Ural]]skog gorja. U blizini mjesta katastrofe u Kištimu 1957, drugog najgoreg ispuštanja radijacije nakon [[Černobil]]a.<ref name="parksite-East Ural">"East Ural (Official Reserve Website)" (in Russian), Ministry of Natural Resources and Environment (Russia).</ref><ref name="zap-East Ural">"East Ural (Protected Russia)" (in Russian), Ministry of Natural Resources and Environment (Russia).</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Erzi|Erzi]] | [[Slika:Typical Ingush Castle.jpg|150px|alt= Zapovednik Erzi]] | [[Ingušetija]] <br /><small>{{coord|42|45|0|N|45|0|0 |E|name=Erzi|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.erziri.ru/ Erzi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200718033136/http://www.erziri.ru/ |date=18. 7. 2020 }} | 5970 ha | 2000. | Smješten na sjevernoj padini Velikog [[Kavkaz]]a u Džejrahskom Asinskom bazenu, uz Stjenovit greben. Rijeke u rezervatu uključuju Assu i Armhi koje se ulijevaju u rijeku Terek. Sjeverna trećina teritorije je pošumljena, područje grebena su alpske livade i planinske stepe.<ref name="parksite-Erzi">{{cite web|title=Erzi (Official Reserve Website)|url=http://www.erziri.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=18. 7. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200718033136/http://www.erziri.ru/|url-status=dead}}</ref><ref name="zap-Erzi">"Erzi (Protected Russia)" (in Russian), Ministry of Natural Resources and Environment (Russia).</ref> |- !scope='row' | [[Rezervat prirode Galicijska Gora|Galicijska Gora]] | [[Slika:Vorgol.jpg|150px|alt= Zapovednik Galicijska gora]] | [[Lipecka oblast]] <br /><small>{{coord|52|36|5|N|38|55|42 |E|name=Galcijska gora|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://zapovednik.h1.ru/index.shtml?ru Галичья Гора] | 231 ha | 1925. | Na desnoj obali Dona nalazi se poznata planina [[Galicija]], jedinstvena prirodna znamenitost centralne Rusije. Ovom kraju je odavno poznato bogatstvo i raznolikost flore i faune.<ref name="parksite-Galitsya Gora">{{cite web|title=Galitsya Gora (Official Reserve Website)|url=http://zapovednik.h1.ru/index.shtml?ru|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Galitsya Gora">{{cite web|title=Galitsya Gora (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/24/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Veliki arktički državni prirodni rezervat|Veliki Arktik]] | [[Slika:Ursus maritimus in Alaska.jpg|150px|alt= Zapovednik Veliki Arktik]] | [[Krasnojarski kraj]] <br /><small>{{coord|75|30|0|N|92|36|0 |E|name=Veliki Arktik|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.zapovedsever.ru/ Большой Арктический] | 4169222 ha | 1993. | Najveći rezervat Rusije i Evroazije, kao i jedan od najvećih na svijetu. Opsežni dijelovi morskih ostrva, poluostrva i riječnih slivova.<ref name="parksite-Great Arctic">{{cite web|title=Great Arctic (Official Reserve Website)|url=http://www.zapovedsever.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Great Arctic">{{cite web|title=Great Arctic (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/13/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Gydan|Gydan]] | | [[Yamalo-Nenets Autonomous Okrug]] <br /><small>{{coord|71|50|35|N|78|12|23 |E|name=Gydan|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://gdanskiyzp.ru/ Гыданский] | 878174 ha | 1996. | Najsjeverniji rezervat u zapadnom [[Sibir]]u. Prostire se na Gydanskom poluotoku u autonomnom okrugu Jamalo-Nenets.<ref name="parksite-Gydan">{{cite web|title=Gydan (Official Reserve Website)|url=http://gdanskiyzp.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Gydan">{{cite web|title=Gydan (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/194/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Ilmen|Ilmen]] | [[File:Ilmenzapoved.JPG|150px|alt=Ilmen Zapovednik]] | [[Chelyabinsk Oblast]] <br /><small>{{coord|55|0|55|N|60|9|32 |E|name=Ilmen|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://igz.ilmeny.ac.ru/ Ильменский] | 34380 ha | 1920. | Osnovan 1920. kao mineraloški prirodni rezervat, mjesto nalazišta mnogih rijetkih zemalja. Ovdje je prvi put otkriveno 16 minerala. Borove i [[ariš]]ove šume na niskim planinama; podnožja na istočnoj strani južnog Urala. U prošlosti se u tom području nalazilo 400 rudnika.<ref name="parksite-Ilmen">{{cite web|title=Ilmen (Official Reserve Website)|url=http://igz.ilmeny.ac.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Ilmen">{{cite web|title=Ilmen (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/38/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Kabardino-Balkarija|Kabardino-Balkarija]] | [[Slika:Summit shot (west) from Semenovskogo.jpg|150px|alt= Zapovednik Kabardino-Balkarija]] | [[Kabardino-Balkarska Republika]] <br /><small>{{coord|43|2|56|N|43|14|33 |E|name=Kabardino-Balkaria|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://zapovednik-kbr.ru/ Kabardino-balkarski] | 82507 ha | 1976. | Glavni kavkaski greben ovdje formira poznati "Bezengijski zid" koji se sastoji od vrhova Gestola (4859 m), Katyntau (4858,8 m), Džangi-Tau (5058 m), Istočni Džangi-Tau (5033 m) i Šhara (5068 m). U rezervatu se nalazi 256 [[glečer]]a.<ref name="parksite-Kabardino-Balkarski">{{cite web|title=Kabardino-Balkarski (Official Reserve Website)|url=http://zapovednik-kbr.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Kabardino-Balkarski">{{cite web|title=Kabardino-Balkarski (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/39/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Kaluški rezervati Rezervat prirode|Kaluški rezervati]] | [[Slika:Kaluzhskiye Zaseki.jpg|150px|alt= Rezervat prirode Kaluga zapovednik]] | [[Kaluška oblast]] <br /><small>{{coord|53|35|26|N|35|47|17 |E|name=Kaluški zapovednik|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://zaseki.ru/ Kaluški zapovednik] | 18533 ha | 1992. | Zaseki je ruska riječ koja sugerira 'barikadu od oborenog drveća'. U srednjem vijeku, oblast Kaluga bila je odbrambena linija između ruskih šuma na sjeveru i potencijalnih osvajača s juga. Rezervat je u nekim dijelovima zaštićen već hiljadu godina i ostaje netaknuta šuma.<ref name="parksite-Kaluzhskiye Zaseki">{{cite web|title=Kaluzhskiye Zaseki (Official Reserve Website)|url=http://zaseki.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Kaluzhskiye Zaseki">{{cite web|title=Kaluzhskiye Zaseki (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/41/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Rezervat prirode Kandalaksha|Kandalaksha]] | [[Slika:Kandalaksha nature reserve.jpg|150px|alt= Zapovednik Kandalakša]] | [[Murmanska oblast]] <br /><small>{{coord|67|4|34|N|32|31|30 |E|name=Kandalaksha|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.kandalaksha-reserve.ru/ Kandalakša] | 70530 ha | 1932. Prirodni rezervat u Murmanskoj oblasti i Kareliji. Jedan od najstarijih u Rusiji. Smješten na obali i otocima Barencovog mora i Kandalakškog zaljeva [[Bijelo more|Bijelog mora]].<ref name="parksite-Kandalaksha">{{cite web|title=Kandalaksha (Official Reserve Website)|url=http://www.kandalaksha-reserve.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Kandalaksha">{{cite web|title=Kandalaksha (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/42/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Katunski prirodni rezervat|Katun]] | [[Slika:Katun nature reserve.jpg|150px|alt=Katunski zapovednik]] | [[Altajska Republika]] <br /><small>{{coord|49|38|0|N|86|6|0 |E|name=Katun|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.katunskiy.ru/ Katunski] | 150079 ha | 1991. | Visoravan centralnog Altaja u južnoj centralnoj Rusiji. Dio [[UNESCO]]-ve svjetske baštine "Zlatne planine Altaja".<ref name="parksite-Katun">{{cite web|title=Katun (Official Reserve Website)|url=http://www.katunskiy.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Katun">{{cite web|title=Katun (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/43/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Rezervat prirode Kedrovaya Pad|Kedrovaya Pad']] | [[Slika:Кедровая падь.jpg|150px|alt= Zapovednik Kedrovaja Pad]] | [[Primorski kraj]] <br /><small>{{coord|43|6|18|N|131|30|45 |E|name=Kedrovaja Pad|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.leopard-land.ru/ Kedrovaja Pad] | 17900 ha | 1925. | Kedrovaja Pad se nalazi na obalnim ograncima Mandžurskih planina. Granice rezervata se približavaju rijeci Barabaševka (do 1973. Mongugaj ili Bolšoj Mongugaj) na sjeveroistoku i rijeci Narva (do 1973. Sidimi) na jugozapadu. Na jugoistoku ga Dalekoistočna željeznica odvaja od Amurskog zaliva, koji je udaljen manje od 5&nbsp;km.<ref name="parksite-Kedrovaya Pad">{{cite web|title=Kedrovaya Pad (Official Reserve Website)|url=http://www.leopard-land.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Kedrovaya Pad">{{cite web|title=Kedrovaya Pad (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/44/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Kerzenetski prirodni rezervat|Kerzeneti]] | [[Slika:Одно небольшое из большого множества болот заповедника.jpg|150px|alt=Kerzenetski zapovednik]] | [[Nižnjenovgorodska oblast]] <br /><small>{{coord|56|37|0|N|44|16|0 |E|name=Kerzhinski|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.kerzhenskiy.ru/ Kerzenetski] | 46940 ha | 1993. | Rezervat se nalazi u srednjem slivu rijeke Kerženec (pritoka Volge). Teren je otprilike pola [[šuma]], a pola [[močvara]].<ref name="parksite-Kerzhinski">{{cite web|title=Kerzhinski (Official Reserve Website)|url=http://www.kerzhenskiy.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Kerzhinski">{{cite web|title=Kerzhinski (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/45/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Hanka prirodni rezervat|Hanka]] | [[Slika:Закат над Ханкой.jpg|150px|alt= Zalazak sunca nad jezerom Hanka]] | [[Primorski kraj]] <br /><small>{{coord|45|0|0|N|132|9|0 |E|name=Khanka|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.khanka-lake.ru/ Hankanski] | 43679 ha | 1990. | Uključuje vode jezera Hanka i njegovu obalu. Teritorija je podijeljena na pet izoliranih područja.<ref name="parksite-Khanka">{{cite web|title=Khanka (Official Reserve Website)|url=http://www.khanka-lake.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Khanka">{{cite web|title=Khanka (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/94/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Hankazija|Hankazija]] | [[File:Khakasski nature reserve.jpg|150px|alt= Zapovednik Hakasija]] | [[Khakassia]] <br /><small>{{coord|52|6|0|N|89|17|0 |E|name=Khakassia|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://zapovednik-khakassky.ru/en/Hankasija]{{Mrtav link}} | 267483 ha | 1999. | Dva velika planinska područja (alpsko i planinsko-stepsko), te stepska grupa uključuju sedam klaster lokacija smještenih unutar lijeve obale Minusinske depresije.<ref name="parksite-Khakasski">{{cite web|title=Khakasski (Official Reserve Website)|url=http://zapovednik-khakassky.ru/en|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Khakasski">{{cite web|title=Khakasski (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/93/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Hinganski prirodni rezervat|Hinganski]] | [[Slika:Khingan Nature Reserve.jpg|150px|alt=Hinganski zapovednik]] | [[Amur Oblast]] <br /><small>{{coord|49|1|1|N|130|26|49 |E|name=Khingan|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.khingan.ru/ Hinganski] | 93995 ha | 1963. | Krajnji jugoistok Amurske regije unutar Arharinske nizije (70%) i ogranaka Malog Hingana (30%). Stepski i šumsko-stepski pejzaži. Gniježđenje usurskih [[ždral]]ova.<ref name="parksite-Khingan">"Khingan (Official Reserve Website)" (in Russian),Ministry of Natural Resources and Environment (Russia).</ref><ref name="zap-Khingan">{{cite web|title=Khingan (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/95/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Khopyor Nature Reserve|Khopyor]] | [[Slika:Novokhopyorsk of Voronezh region. Khopyorsky State Reserve. Khopyor river.JPG|150px|alt=Hopiorski zapovednik]] | [[Voronješka oblast]] <br /><small>{{coord|51|11|41|N|41|43|58 |E|name=Khopyor|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.hoperzap.ru/index.php Хопёрский] | 16178 ha | 1935. | Teritorija se proteže 50&nbsp;km duž rijeke Hopper u Voronješkoj oblasti. Oko 80% površine prekriveno je šumama, među kojima dominiraju poplavne i brdske hrastove šume, mala područja [[stepa]] i [[livada]]. Postoji oko 400 jezera i mrtvaja.<ref name="parksite-Khopyor">{{cite web|title=Khopyor (Official Reserve Website)|url=http://www.hoperzap.ru/index.php|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Khopyor">{{cite web|title=Khopyor (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/96/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Kivač|Kivač]]] | [[Slika:Kivach 2008.JPG|150px|alt=Kivački zapovednik]] | [[Republika Karelija]] <br /><small>{{coord|62|20|0|N|33|55|0 |E|name=Kivach|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.zapkivach.ru/ Кивач] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160111024646/http://zapkivach.ru/ |date=11. 1. 2016 }} | 10880 ha | 1931 | Uključuje poznati [[vodopad]] Kivač na rijeci Suna, visok 10,7 m. Rezervat je osnovan 1931. radi proučavanja i zaštite karelijskog tigra.<ref name="parksite-Kivach">{{cite web|title=Kivach (Official Reserve Website)|url=http://www.zapkivach.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=11. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160111024646/http://zapkivach.ru/|url-status=dead}}</ref><ref name="zap-Kivach">{{cite web|title=Kivach (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/46/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Kologrivski|Kologrivski les]] | [[File:Кологривский лес 2.jpg|150px|alt=Kologrivsky Zapovednik]] | [[Kostroma Oblast]] <br /><small>{{coord|58|56|0|N|43|51|0 |E|name=Kologrivsky|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://kologrivskiy-les.ru/ Кологривский лес] | 58940 ha | 2006. | Tamna crnogorična šuma u prelaznoj zoni između sjeverne i južne tajge, na sjeveroistoku Ruske ravnice, 350&nbsp;km sjeveroistočno od Moskve. Sadrži šumarke stare smrče i služi za očuvanje i naučno proučavanje regeneracije šuma.<ref name="parksite-Kologrivsky">{{cite web|title=Kologrivsky Les (Official Reserve Website)|url=http://kologrivskiy-les.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=24. 7. 2016}}</ref><ref name="zap-Kologrivsky">{{cite web|title=Kologrivsky Les (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/47/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=24. 7. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Zapovednik Komandorski|Komandor]] | [[Slika:О. Медный 45624.jpg|150px|alt=Komandorski zapovednik]] | [[Kamchatka Krai]] <br /><small>{{coord|54|0|0|N|165|0|0 |E|name=Komandor|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.komandorsky.ru/ Командорский] | 3648679 ha | 1993 | Komandorski otoci, najzapadniji od Aleutskih otoka (od kojih se većina nalazi u američkoj saveznoj državi Aljasci), su ostrva bez drveća i rijetko naseljena, 110 milja istočno od ruskog poluostrva [[Kamčatka]].<ref name="parksite-Komandor">{{cite web|title=Komandor (Official Reserve Website)|url=http://www.komandorsky.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Komandor">{{cite web|title=Komandor (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/48/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Komsomolsk|Komsomolsk]] | [[Slika:Hemerocallis middendorffii (Hemerocallidaceae) (36162213775).jpg|150px|alt=Komsomolski zapovednik]] | [[Habarovsk kraj]] <br /><small>{{coord|50|48|36|N|137|43|9 |E|name=Komsomolsk|type:landmark}}</small> | Park:<br />[ Комсомольский] | 64278 ha | 1963 | Pokriva izvorište rijeke Gorin, lijeve pritoke Amura, u dolini rijeke Amur u Habarovskom kraju na ruskom Dalekom istoku.<ref name="parksite-Komsomolsk">"Komsomolsk (Official Reserve Website)" (in Russian), Ministry of Natural Resources and Environment (Russia).</ref><ref name="zap-Komsomolsk">{{cite web|title=Komsomolsk (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/49/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Koryak|Koryak]] | [[Slika:Korjaksky nature reserve.jpg|150px|alt= Zapovednik Koryak]] | [[Kamchatka Krai]] <br /><small>{{coord|59|48|28|N|166|11|45 |E|name=Koryak|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.koryakskigpz.ru/ Корякский] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250830080728/https://koryakskigpz.ru/ |date=30. 8. 2025 }} | 327106 ha | 1995. Smješten na sjeveru poluotoka Kamčatka, u dolini rijeke Kujul, rezervat obuhvata okolne planine poluotoka Gauvin i susjedne vode u Lavrovovom zalivu.<ref name="parksite-Koryak">{{cite web|title=Koryak (Official Reserve Website)|url=http://www.koryakskigpz.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=24. 2. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150224193443/http://www.koryakskigpz.ru/|url-status=dead}}</ref><ref name="zap-Koryak">{{cite web|title=Koryak (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/54/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Rezervat prirode Kostomukša|Kostomukša]] | [[Slika:Река Каменная.jpg|150px|alt=Rijeka Kamenaja]] | [[Republika Karelija]] <br /><small>{{coord|64|28|23|N|30|16|27 |E|name=Kostmuksha|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://kost-zap.ru/ Костомукшский] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060626053330/http://www.kost-zap.ru/ |date=26. 6. 2006 }} | 47569 ha | 1983 | Šume, jezera i tekuće vodene površine i druga močvarna područja. Dio prekograničnog rezervata s Finskom na zapadu.<ref name="parksite-Kostamuksha">{{cite web|title=Kostamuksha (Official Reserve Website)|url=http://kost-zap.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=26. 6. 2006|archive-url=https://web.archive.org/web/20060626053330/http://www.kost-zap.ru/|url-status=dead}}</ref><ref name="zap-Kostamuksha">{{cite web|title=Kostamuksha (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/55/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Kronotsky|Kronotsky]] | [[Slika:Uzon caldera.jpg|150px|alt= Zapovednik Kronotsky]] | [[Kamčatka|Kamčatski kraj]] <br /><small>{{coord|54|40|0|N|161|0|0 |E|name=Kronotsky|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.kronoki.ru/ Кроноцкий] | 1142134 ha | 1967 | Opisan kao "Zemlja vatre i leda", rezervat obuhvata nekoliko planinskih lanaca s mnogim vulkanima - aktivnim i ugašenim - i jedinim otvorenim gejzirskim bazenom u Rusiji ("Dolina gejzira"<ref name="parksite-Kronotski">{{cite web|title=Kronotsky (Official Reserve Website)|url=http://www.kronoki.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name=".<zap-Kronotski">{{cite web|title=Kronotski (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/56/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Kurilski otoci|Kurili]] | [[Slika:Kurils nature reserve.jpg|150px|alt=Kurilski zapovednik]] | [[Sakhalin Oblast]] <br /><small>{{coord|45|5|0|N|145|59|0 |E|name=Kurils|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.kurilskiy.ru/ Курильский] | 65364 ha | 1984. | Ostrvo Kunašir i ostrva Malog Kurilskog grebena.<ref name="parksite-Kurils">{{cite web|title=Kurils (Official Reserve Website)|url=http://www.kurilskiy.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Kurils">{{cite web|title=Kurils (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/59/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Rezervat prirode Kuznetski Alatau|Kuznjecki Alatau]] | [[Slika:Kuznetsk Alatau 1.jpg|150px|alt= Zapovednik Kuznetski Alatau]] | [[Oblast Kemerovo]] <br /><small>{{coord|53|45|0|N|89|15|0 |E|name=Kuznetski Alatau|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.kuz-alatau.ru/ Кузнецкий Алатау] | 401811.7447 ha | 1989. | | Niska, srednje visoka visoravan u planinskoj regiji Altai-Sayan na jugu Zapadnog Sibira. Kuznjecki Alatau nije jedinstven planinski lanac, već se sastoji od nekoliko lanaca srednje visine, između kojih se nalaze riječne doline. To je sliv rijeka Tom i Čuli.<ref name="parksite-Kuznetsk Alatau">{{cite web|title=Kuznetsk Alatau (Official Reserve Website)|url=http://www.kuz-alatau.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Kuznetsk Alatau">{{cite web|title=Kuznetsk Alatau (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/58/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Laponije|Laponija]] | [[Slika:Lapland reservate-2.jpg|150px|alt=Laponijski zapovednik]] | [[Murmanska oblast]] <br /><small>{{coord|67|49|0|N|32|28|0 |E|name=Lapland|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.laplandzap.ru/ Laponijski] | 278436 ha | 1957. | Rezervat biosfere [[Laponija]] nalazi se na sjeverozapadu Rusije, u središtu zapadnog dijela poluotoka Kola. Reljef rezervata karakteriziraju Laponske planine ([[tundra]]), koje se protežu jugoistočno od granice s Finskom.<ref name="parksite-Lapland">{{cite web|title=Lapland (Official Reserve Website)|url=http://www.laplandzap.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Lapland">{{cite web|title=Lapland (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/61/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Lazovski prirodni rezervat|Lazovski]] | [[File:Petrov-002.jpg|150px|alt=Lazovsky Zapovednik]] | [[Primorsky Krai]] <br /><small>{{coord|43|14|0|N|133|24|0 |E|name=Lazovsky|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.lazovzap.ru/ Лазовский] | 120989 ha | 1957. | Lazovski prirodni rezervat nalazi se u istom okrugu u jugoistočnom dijelu Primorskog kraja, na obroncima planinskog lanca Sihote-Alin, okrenut prema [Japansko more|[Japanskom moru]]. 95% je pošumljeno, s najvećim porastom tise na ruskom Dalekom istoku.<ref name="parksite-Lazovski">{{cite web|title=Lazovski (Official Reserve Website)|url=http://www.lazovzap.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Lazovski">{{cite web|title=Lazovski (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/60/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Rezervat divljih životinja Delta Lene|Delta Lene]] | [[Slika:На Большой Туматской.tif|150px|alt= Zapovednik Delta Lene]] | [[Republika Saha]] <br /><small>{{coord|73|0|0|N|127|0|0 |E|name=Lena Delta|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.ustlensky.ru/ Усть-Ленский] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160111181552/http://ustlensky.ru/ |date=11. 1. 2016 }} | 1433000 ha | 1985. | Smješten u delti rijeke Lene u Republici Saha, na krajnjem sjeveru istočnog Sibira u Rusiji.<ref name="parksite-Lena Delta">{{cite web|title=Lena Delta (Official Reserve Website)|url=http://www.ustlensky.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=11. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160111181552/http://ustlensky.ru/|url-status=dead}}</ref><ref name="zap-Lena Delta">{{cite web|title=Lena Delta (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/92/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Mala Sosva|Mala Sosva]] | [[Slika:Malaya Sosva Reserve (Borders).png|150px|alt= Zapovednik Mala Sosva]] | [[Hantijsko-mansijski autonomni okrug]] <br /><small>{{coord|62|4|59|N|62|5|47 |E|name=Little Sosva|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.m-sosva.ru/ Малая Сосьва] | 225562 ha | 1976 | The reserve "Malaya Sosva" is located in the Northern Urals in the territory of the West Siberian Plain. Sosvinsky Ob River; broken relief, a significant incision of river valleys, and a developed river system.<ref name="parksite-Little Sosva">{{cite web|title=Little Sosva (Official Reserve Website)|url=http://www.m-sosva.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Little Sosva">{{cite web|title=Little Sosva (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/64/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Magadanski rezervat prirode|Magadan]] | [[Slika:Побережье Охотского моря. Ольский участок.JPG|150px|alt=Magadanski zapovednik]] | [[Magadan Oblast]] <br /><small>{{coord|59|38|31|N|147|26|55 |E|name=Magadan|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.magterra.ru/ Магаданский] | 883817 ha | 1982. | Nalazi se na jugu Magadanske oblasti, blizu sjeverne obale [[Ohotsko more|Ohotskog mora]]. Sva nalazišta su udaljena jedno od drugog, nemaju naselja i saobraćajnih ruta.<ref name="parksite-Magadan">{{cite web|title=Magadan (Official Reserve Website)|url=http://www.magterra.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Magadan">{{cite web|title=Magadan (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/63/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Mordovski rezervat prirode|Mordovski]] | [[Slika:Lake in Mordovsky Zapovednik.png|150px|alt= ZapovednikMordovski]] | [[Mordovija]] <br /><small>{{coord|54|49|15|N|43|20|26 |E|name=Mordovski|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.zapovednik-mordovia.ru/ru/ Мордовский им. П. Г. Смидовича] {{Webarchive|url=http://arquivo.pt/wayback/20160524104402/http://zapovednik-mordovia.ru/ru/ |date=24. 5. 2016 }} | 32148 ha | 1935. | Na sjeveru Republike Mordovije, na desnoj obali rijeke Mokše, na rubu crnogorično-listopadnih [[šuma]] i [[stepa]].<ref name="parksite-Mordovski">{{cite web|title=Mordovski (Official Reserve Website)|url=http://www.zapovednik-mordovia.ru/ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=24. 5. 2016|archive-url=http://arquivo.pt/wayback/20160524104402/http://zapovednik-mordovia.ru/ru/|url-status=dead}}</ref><ref name="zap-Mordovski">{{cite web|title=Mordovski (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/65/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Nenetski prirodni rezervat|Neneti]] | [[Slika:Русский Заворот.jpg|150px|alt=Nenetski zapovednik]] | [[Nenetski Autonomni Okrug]] <br /><small>{{coord|68|35|35|N|53|45|27 |E|name=Nenets|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.nenetz.ru/ Ненецкий] | 313400 ha | 1997. | Sjeverni Arktik na obali Barencovog mora i delti rijeke Pečore, u Nenečkom autonomnom okrugu. Obilne močvare, rijeke i morski otoci pružaju stanište hiljadama [[ptica selica]] i drugih [[životinja]].<ref name="parksite-Nenets">{{cite web|title=Nenets (Official Reserve Website)|url=http://www.nenetz.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Nenets">{{cite web|title=Nenets (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/66/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Nižnesvirski|Nižnesvirski]] | [[Slika:Север России (111).JPG|150px|alt= Zapovednik Nižnesvirski]] | [[Lenjingradska oblast]] <br /><small>{{coord|60|36|0|N|33|0|0 |E|name=Nizhnesvirsky|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.n-svirsky.ru/ Нижнесвирский] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160126124109/http://n-svirsky.ru/ |date=26. 1. 2016 }} | 42390 ha | 1980 | Štiti pejzaže istočne obale jezera Ladoga. Teritorija zauzima nizine na desnoj obali donjeg toka rijeke Svir.<ref name="parksite-Nizhnesvirsky">{{cite web|title=Nizhnesvirsky (Official Reserve Website)|url=http://www.n-svirsky.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=26. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160126124109/http://n-svirsky.ru/|url-status=dead}}</ref><ref name="zap-Nizhnesvirsky">{{cite web|title=Nizhnesvirsky (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/67/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervatz Nora|Nora]] | [[Slika:Norsky Nature Reserve (borders).png|150px|alt= Zapovednik Nora]] | [[Amurska Oblast]] <br /><small>{{coord|52|30|4|N|130|17|33 |E|name=Nora|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://norzap.ru/ Норский] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160126174439/http://norzap.ru/ |date=26. 1. 2016 }} | 211168 ha | 1998. | Sjeveroistočni dio Amursko-zejske ravnice između rijeka Nore i Selemdže. Rasprostranjene šume ''[[Chenopodiaceae]]'' i termokrš tipičnih područja sjeverno od Amurske regije.<ref name="parksite-Nora">{{cite web|title=Nora (Official Reserve Website)|url=http://norzap.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=26. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160126174439/http://norzap.ru/|url-status=dead}}</ref><ref name="zap-Nora">{{cite web|title=Nora (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/68/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Sjeverne Osetije|Sjeverna Osetija]] | [[Slika:Высокогорные цветы.jpg|150px|alt= Zapovednik Sjeverna Osetija]] | [[Sjeverna Osetija-Alanija]] <br /><small>{{coord|42|47|0|N|44|5|0 |E|name=Sjeverna Osetija|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.zapovednik15-osetia.ru/ Северо-Осетинский] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160122015007/http://www.zapovednik15-osetia.ru/ |date=22. 1. 2016 }} | 29000 ha | 1967. | Visokoplaninski rezervat smješten na sjevernoj padini Kavkaskih planina, na visini od 650 do 4.249 metara. U rezervatu se nalazi 76 glečera.<ref name="parksite-North Ossetia">{{cite web|title=North Ossetia (Official Reserve Website)|url=http://www.zapovednik15-osetia.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=22. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160122015007/http://www.zapovednik15-osetia.ru/|url-status=dead}}</ref><ref name="zap-North Ossetia">{{cite web|title=North Ossetia (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/83/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Nurguš|Nurguš]] | [[Slika:Nurgush.jpg|150px|alt= Nurguški greben, Južni Ural]] | [[Kirovska Oblast]] <br /><small>{{coord|58|0|43|N|48|27|24 |E|name=Nurgush|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://nurgush.org/ Нургуш] | 23449.7 ha | 1994. | Jedan od rijetkih netaknutih šumskih pejzaža sjeverne evropske Rusije, praktično netaknut ljudskim aktivnostima.<ref name="parksite-Nurgush">{{cite web|title=Nurgush (Official Reserve Website)|url=http://nurgush.org/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Nurgush">{{cite web|title=Nurgush (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/69/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)]]|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Oka|Oka]] | [[Slika:Oka nature reserve.jpg|150px|alt= Zapovednik Oka]] | [[Rjazanska oblast]] <br /><small>{{coord|54|45|0|N|40|45|0 |E|name=Oka|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://oksky-reserve.ru/ Окский] | 55722 ha | 1935. | Glavni dio rezervata nalazi se na lijevoj obali rijeke Pra. Rezervat također uključuje rijeke Lamšu i Crnu. Najšira parcela poplavne ravnice Oke i jezera poplavne ravnice.<ref name="parksite-Oka">{{cite web|title=Oka (Official Reserve Website)|url=http://oksky-reserve.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Oka">{{cite web|title=Oka (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/71/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Oljokma|Oljokma]] | [[Slika:Krestjah river in Olekminsky nature reserve.jpg|150px|alt= Zapovednik Oljokma]] | [[Republika Saha]] <br /><small>{{coord|58|39|22|N|122|15|28 |E|name=Olyokma|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://olekminskiy.ru/ Олёкминский] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130522192055/http://olekminskiy.ru/ |date=22. 5. 2013 }} | 847102 ha | 1984. | Smješten južno od srednjeg toka rijeke Lene na desnoj obali njene druge najveće pritoke - Olekme, na spoju Aldanskog gorja i Prilenskog platoa u Oljokminskom okrugu Republike Saha (Jakutija).<ref name="parksite-Olyokma">{{cite web|title=Olyokma (Official Reserve Website)|url=http://olekminskiy.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=22. 5. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130522192055/http://olekminskiy.ru/|url-status=dead}}</ref><ref name="zap-Olyokma">{{cite web|title=Olyokma (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/70/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Orenburg|Orenburg]] | [[Slika:Burtunskaya step.jpg|150px|alt=Orenburški zapovednik]] | [[Orenburška oblast]] <br/><small>{{coord|51|5|8|N|57|41|13 |E|name=Orenburg|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.orenzap.ru/ Оренбургский] | 21653 ha | 1988. | Svrha rezervata - očuvanje i obnova jedinstvenih stepskih pejzaža nekoliko sličnih područja - istočno od Volge, Urala, Južnog Urala i Transurala.<ref name="parksite-Orenburg">{{cite web|title=Orenburg (Official Reserve Website)|url=http://www.orenzap.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Orenburg">{{cite web|title=Orenburg (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/72/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Pasvik|Pasvik]] | [[Slika:Pasvik Zapovednik, River Paz.jpg|150px|alt= Zapovednik Pasvik]] | [[Murmanska Oblast]] <br /><small>{{coord|69|8|31|N|29|13|59 |E|name=Pasvik|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.pasvik51.ru/ Пасвик] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160111211904/http://pasvik51.ru/ |date=11. 1. 2016 }} | 14727 ha | 1992. | Bilateralni prirodni rezervat smješten u dolini rijeke Pasvikdalen u [[Norveška|Norveškoj]] i [[Rusija|Rusiji]]. Na ruskoj strani, rezervat je veliko područje borove šume koje nije direktno povezano s rezervoarom Fjærvann na norveškoj strani.<ref name="parksite-Pasvik">{{cite web|title=Pasvik (Official Reserve Website)|url=http://www.pasvik51.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)]]|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=11. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160111211904/http://pasvik51.ru/|url-status=dead}}</ref><ref name="zap-Pasvik">{{cite web|title=Pasvik (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/74/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Pečora-Ilič|Pečora-Ilič]] | [[Slika:Плато Маньпупунер.jpg|150px|alt= Zapovednik Pečoro-Ilič]] | [[Komi Republic]] <br /><small>{{coord|52|35|0|N|58|15|0 |E|name=Pechoro-Ilych|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.pechora-reserve.ru/ru Печоро-Илычский] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160313010040/http://www.pechora-reserve.ru/ru |date=13. 3. 2016 }} | 721322 ha | 1930. | U jugoistočnom uglu Republike Komi (Troitsko-Pečorski okrug), na zapadnim obroncima Uralskih planina i susjednim podnožjima i nizinama. Područje se drenira gornjim tokom rijeke Pečore i njene pritoke Ilič.<ref name="parksite-Pechoro-Ilych">{{cite web|title=Pechoro-Ilych (Official Reserve Website)|url=http://www.pechora-reserve.ru/ru|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=13. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160313010040/http://www.pechora-reserve.ru/ru|url-status=dead}}</ref><ref name="zap-Pechoro-Ilych">{{cite web|title=Pechoro-Ilych (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/107/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Pinezhsky|Pinezhsky]] | [[Slika:Golubino cave 8.JPG|150px|alt= Zapovednik Pinezhsky]] | [[Arhangelska Oblast]] <br /><small>{{coord|64|40|36|N|43|11|57 |E|name=Pinezhsky|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.zapovednik-pinega.ru/ Пинежский] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160117041000/http://www.zapovednik-pinega.ru/ |date=17. 1. 2016 }} | 51522 ha | 1974. | Tajga kompleksi jugoistočnog dijela Bijelog mora i visoravni Kuloi.<ref name="parksite-Pinezhsky">{{cite web|title=Pinezhsky (Official Reserve Website)|url=http://www.zapovednik-pinega.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=17. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160117041000/http://www.zapovednik-pinega.ru/|url-status=dead}}</ref><ref name="zap-Pinezhsky">{{cite web|title=Pinezhsky (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/75/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[prirodni rezervat Polistovski|Polistovski]] | [[Slika:Клюквенное болото вблизи.JPG|150px|alt= Zapovednik Politovsky]] | [[Pskovska oblast]]]] <br /><small>{{coord|57|10|15|N|30|33|25 |E|name=Polistovsky|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://polistovsky.ru/ Полистовский] | 36026 ha | 1994. | Štiti močvarne [[ekosistem]]e na sjeverozapadu Rusije, u močvarnom sistemu Polist-Lovat.<ref name="parksite-Polistovsky">"Polistovsky (Official Reserve Website)" (in Russian), Ministry of Natural Resources and Environment (Russia).</ref><ref name="zap-Polistovsky">{{cite web|title=Polistovsky (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/76/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Poronajski|Poronajski]] | [[Slika:Sakhalin Poronaisk.jpg|150px|alt= Zapovednik Poronaysky]] | [[Sahalinska Oblast]] <br /><small>{{coord|49|03|30|N|144|21|00|E|name=Poronaysky|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.zapovednik-65.ru/ Поронайский] | 56695 ha | 1988. | Prirodni rezervat u istočnom dijelu ostrva Sahalin. Obuhvata Rt Strpljenja, južni dio Istočnosahalinskih planina, najširi dio doline Tim-Poronaisk.<ref name="parksite-Poronaysky">{{cite web|title=Poronaysky (Official Reserve Website)|url=http://www.zapovednik-65.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Poronaysky">{{cite web|title=Poronaysky (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/78/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Privolshky Les|Privolsky Les]]]] | [[Slika:Privolzhskaya lesostep 102.jpg|150px|alt= Zapovednik Pribolsky Les]] | [[Penza Oblast]] <br /><small>{{coord|53|20|20|N|46|51|55 |E|name=Pribolshky Les|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://zpls.ru/ Приволжская лесостепь] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160605155122/http://zpls.ru/ |date=5. 6. 2016 }} | 8373 ha | 1989. | Stepsko područje smješteno u slivu između rijeka Volge i Dona, rezervat sadrži pet klastera (sekcija) smještenih u zapadnom dijelu Volške visoravni na teritoriji Penzenske oblasti.<ref name="parksite-Pribolshky Les">{{cite web|title=Pribolshky Les (Official Reserve Website)|url=http://zpls.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=5. 6. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160605155122/http://zpls.ru/|url-status=dead}}</ref><ref name="zap-Pribolshky Les">"Pribolshky Les (Protected Russia)" (in Russian), Ministry of Natural Resources and Environment (Russia).</ref> |- !scope='row' | [[Rezervat prirode Prioksko-Terrasny|Prioksko-Terrasny]] | [[Slika:Zubr v zapovednike.JPG|150px|alt= Zapovednik Prioksko-Terasni]] | [[Moskovska Oblast]] <br /><small>{{coord|54|54|13|N|37|32|48 |E|name=Prioksko-Terasni|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://pt-zapovednik.ru/ Приокско-Террасный] | 4945 ha | 1945. Jedan od najmanjih ruskih zapovednika (rezervata prirode), koji se prostire na površini od 5.000 hektara duž lijeve obale rijeke Oke u Serpuhovskom okrugu Moskovske oblasti.<ref name="parksite-Prioksko-Terrasny">{{cite web|title=Prioksko-Terrasny (Official Reserve Website)|url=http://pt-zapovednik.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Prioksko-Terrasny">{{cite web|title=Prioksko-Terrasny (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/104/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Prisurski|Prisurski]] | | [[Čuvaška Republika]] <br /><small>{{coord|55|2|0|N|46|45|0 |E|name=Prisursky|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.zapoved.ru/catalog/105/ Присурский] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130218190613/http://www.zapoved.ru/catalog/105/ |date=18. 2. 2013 }} | 9150.4 ha | 1995. | Tri dijela: Alatirski prirodni rezervat, smješten u dolini rijeke Sure (mješovite crnogorične i listopadne šume), i dva mala stepska dijela na jugoistoku (Batirevski Jaltjikski.)<ref name="parksite-Prisurski">{{cite web|title=Prisurski (Official Reserve Website)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/105/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=18. 2. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130218190613/http://www.zapoved.ru/catalog/105/|url-status=dead}}</ref><ref name="zap-Prisurski">{{cite web|title=Prisurski (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/105/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=18. 2. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130218190613/http://www.zapoved.ru/catalog/105/|url-status=dead}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Putorana|Putorana]] | [[Slika:Plato Putorana 01.jpg|150px|alt=ZapovednikPutorana]] | [[Krasnojarski kraj]] <br /><small>{{coord|68|52|34|N|94|48|36 |E|name=Putorana|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.zapovedsever.ru/ Путоранский] | 1887251 ha | 1988. | Smješten u središtu visoravni Putorana, u sjevernom dijelu centralnog Sibira, oko 100&nbsp;km sjeverno od Arktičkog kruga. Sadrži kompletne subarktičke i arktičke ekosisteme u izoliranom planinskom lancu.<ref name="parksite-Putorana">{{cite web|title=Putorana (Official Reserve Website)|url=http://www.zapovedsever.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Putorana">{{cite web|title=Putorana (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/79/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | Rezervat prirode Rdeysky]] | [[File:Tupichenka.JPG|150px|alt= Zapovednik Rdeysky]] | [[Novgorod Oblast]] <br /><small>{{coord|57|16|0|N|30|48|0 |E|name=Rdeysky|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://rdeysky.org/ Рдейский] | 36922 ha | 1994. | Prirodni rezervat je stvoren radi zaštite ekosistema uzdignutih močvara sjeverozapadne Rusije. Jezero Rdejskoje, veliko jezero na sjeverozapadu rezervata, čiji dio obale pripada rezervatu, izvor je rijeke Redja, glavne lijeve pritoke rijeke Lovat.<ref name="parksite-Rdeysky">{{cite web|title=Rdeysky (Official Reserve Website)|url=http://rdeysky.org/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Rdeysky">{{cite web|title=Rdeysky (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/80/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | Prirodni rezervat Rostov|Rostov]] | [[Slika:Wild horses in Rostovsky nature reserve.jpg|150px|alt= Zapovednik Rostov]] | [[Rostovska Oblast]] <br /><small>{{coord|46|27|53|N|43|3|2 |E|name=Rostov|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.rgpbz.ru/ Ростовский] | 9465 ha | 1995. | Sjeverozapadni dio jezera Manič - ostrva Gudilo, Spaljena ostrva i susjedne vode jezera. Umjereno suha [[stepa]] doline Manič.<ref name="parksite-Rostov">{{cite web|title=Rostov (Official Reserve Website)|url=http://www.rgpbz.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Rostov">{{cite web|title=Rostov (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/81/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Sajano-Šušenski|Sajano-Šušenski]] | [[Slika:Sayano-Shushensky reservate, Enisey river.jpg|150px|alt=Sajano-Šušenski Zapovednik]] | [[Krasnoajarski kral]] <br /><small>{{coord|52|7|44|N|91|47|34 |E|name=Sayano-Shushenski|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.sayanzapoved.ru/ Саяно-Шушенский] | 390368 ha | 1976. | Rezervat u udaljenom području Zapadnog Sajana na jugu Krasnojarskog kraja na lijevoj obali rijeke [[Jenisej]] u području utjecaja akumulacijskog jezera Sajano-Šušensko.<ref name="parksite-Sayano-Shushenski">{{cite web|title=Sayano-Shushenski (Official Reserve Website)|url=http://www.sayanzapoved.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Sayano-Shushenski">{{cite web|title=Sayano-Shushenski (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/82/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=24. 12. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151224103813/http://www.zapoved.ru/catalog/82|url-status=dead}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Šajtan-Tau|Šajtan-Tau]] | [[Slika:Р.Сакмар.jpg|150px|alt= Zapovednik Shatan-Tau]] | [[Orenburška Oblast]] <br /><small>{{coord|51|47|17|N|57|25|3 |E|name=Shaytan-Tau|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.orenzap.ru/ Шайтан-Тау] | 6726 ha | 2014. | Smješten unutar planinskog lanca Shaytantau na Južnom Uralu. Glavna svrha rezervata je očuvanje Dubravne stepe, kao i važnih staništa rijetkih vrsta biljaka i životinja.<ref name="parksite-Shaytan-Tay">{{cite web|title=Shaytan-Tay (Official Reserve Website)|url=http://www.orenzap.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Shaytan-Tay">{{cite web|title=Shaytan-Tay (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/262|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=25. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160125135748/http://www.zapoved.ru/catalog/262|url-status=dead}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Šulgan-Taš|Šulgan-Taš]] | [[Slika:Капова пещера.jpg|150px|alt=Kapovapećina u Šulgan-Tašu]] | [[Bashkortostan]] <br /><small>{{coord|53|2||N|57|3| |E|name=Shulgan-Tash|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.shulgan-tash.ru/Шульган-Таш]{{Dead link|date=juli 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} | 22531 ha | 2014. | Šulgan-Taš sadrži neke od najstarijih pećina ljudskih nastambi ([[Kapova pećina]]), koje datiraju iz 14-17 stoljeća prije nove ere. Rezervat je također poznat kao jedini rezervat na svijetu za drevnu praksu [[pčelarstvo|pčelarstva]]) uzgoja divljih [[medonosna pčela|medonosnih pčela]] u šupljinama drveća.<ref name="parksite-Shatan-Tay">{{cite web|title=Shatan-Tay (Official Reserve Website)|url=http://www.orenzap.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Shatan-Tay">{{cite web|title=Shatan-Tay (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/262|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=25. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160125135748/http://www.zapoved.ru/catalog/262|url-status=dead}}</ref> |- !scope='row' | Rezervat prirode Sikhote-Alin|Sikhote-Alin]] | [[File:Sopka in south Sikhote-Alin.JPG|150px|alt= Zapovednik Sikhote-Alin]] | [[Primorsky Krai]] <br /><small>{{coord|45|20|0|N|136|10|0 |E|name=Sikhote-Alin|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.xn--80apbllt6f.xn--p1ai/ Сихотэ-Алинский им. К.Г. Абрамова] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160126023338/http://www.xn--80apbllt6f.xn--p1ai/ |date=26. 1. 2016 }} | 401428 ha | 1935. | Planinski lanac u Primorskom i Habarovskom kraju, Rusija, koji se proteže oko 900 kilometara sjeveroistočno od ruske pacifičke luke Vladivostok. [Umjerena šuma i visoka [[biološka raznolikost]].<ref name="parksite-Sikhote-Alin">{{cite web|title=Sikhote-Alin (Official Reserve Website)|url=http://www.xn--80apbllt6f.xn--p1ai/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=26. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160126023338/http://www.xn--80apbllt6f.xn--p1ai/|url-status=dead}}</ref><ref name="zap-Sikhote-Alin">{{cite web|title=Sikhote-Alin (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/84/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Sokhondo|Sokhondo]] | [[Slika:Sokhondo Nature Reserve.jpg|150px|alt=Sokhondo Zapovednik]] | [[Chita Oblast]] <br /><small>{{coord|49|41|37|N|111|5|27 |E|name=Sokhondo|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://sokhondo.ru/ Сохондинский] | 210985 ha | 1973. | Jedan od najviših dijelova visočja Khentei-Chikoy s planinskim lancem [[Sokhondo]]. Golet Sokhondo je drevni vulkan. Rezervat uključuje niz jezera glacijalnog porijekla.<ref name="parksite-Sokhondo">{{cite web|title=Sokhondo (Official Reserve Website)|url=http://sokhondo.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Sokhondo">{{cite web|title=Sokhondo (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/85/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | Prirodni rezervat Južnog Urala|Južni Ural]] | [[Slika:Лес вокруг г.Ямантау.jpg|150px|alt= Zapovednik Južni Ural]] | [[Baškortostan]]] <br /><small>{{coord|54|20|48|N|57|53|9 |E|name=Južni Ural|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.south-ural-reserve.ru/ Южно-Уральский] | 252800 ha | 1979. | [[Ekosistem]]i planinske tajge u najvišem dijelu Južnog Urala u Republici Baškortostan i Čeljabinskoj oblasti. Nekoliko planinskih lanaca - Mašak, Zigalga, Nara, Kumardak i Jamantau. Velika planina Jamantau, visoka 1640 metara, najviša je planina Južnog Urala.<ref name="parksite-South Ural">{{cite web|title=South Ural (Official Reserve Website)|url=http://www.south-ural-reserve.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-South Ural">{{cite web|title=South Ural (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/108/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Rezervat prirode Tajmir|Tajmir]] | [[Slika:Вовсю цветет мощный мытник лисохвостовидный.jpg|150px|alt=Tajmirski zapovednik]] | [[Krasnojarski kraj]] <br /><small>{{coord|73|57|0|N|99|1|0 |E|name=Taymyr|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.zapovedsever.ru/ Таймырский] | 1781928 ha | 1979. | Smješteno na poluotoku Tajmir u Krasnojarskom kraju. Područje je osnovano zbog mjesta za [[razmnožavanje]] crvenogrle guske (''Branta ruficollis''), kao i ljetnih prebivališta divljih sobova (''Rangifer tarandus'') i očuvanja biodiverziteta jezera Tajmir.<ref name="parksite-Taymyr">{{cite web|title=Taymyr (Official Reserve Website)|url=http://www.zapovedsever.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Taymyr">{{cite web|title=Taymyr (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/87/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=28. 4. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160428070235/http://zapoved.ru/catalog/87|url-status=dead}}</ref> |- !scope='row' | [[Rezervat prirode Teberda|Teberda]] | [[Slika:Гора Белалакая.JPG|150px|alt= Zapovednik Teberda]] | [[Karachay-Cherkess Republic]] <br /><small>{{coord|43|21|0|N|41|42|0 |E|name=Teberda|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://teberda.org.ru/ Тебердинский] | 84996 ha | 1936. | Smješten na sjevernim obroncima Velikog Kavkaskog planinskog lanca. Teren pokazuje ekstremne varijacije: 31,7% šume, 20% livade, 8,5% glečeri, 38,4% stijene i sipar, 0,7% - voda (postoji 157 jezera i 109 glečera)).<ref name="parksite-Teberda">{{cite web|title=Teberda (Official Reserve Website)|url=http://teberda.org.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Teberda">{{cite web|title=Teberda (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/88/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=4. 2. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160204184740/http://www.zapoved.ru/catalog/88/|url-status=dead}}</ref> |- !scope='row' | [[Rezervat prirode Tigireksky|Tigireksky]] | [[Slika:Shlyapnaya mountain.jpg|150px|alt= Zapovednik Tigireksky]] | [[Altajska Republika]] <br /><small>{{coord|51|0|0|N|82|55|0 |E|name=Tigireksky|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://tigirek.ru// Тигирекский] | 40693 ha | 1999. | Jugozapadni dio Altajskog kraja, uključujući granicu. Černevska tajga i stepa; krški pejzaž i pećine.<ref name="parksite-Tigirekskiy">{{cite web|title=Tigirekskiy (Official Reserve Website)|url=http://tigirek.ru//|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Tigirekskiy">{{cite web|title=Tigirekskiy (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/37/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Tunguski prirodni rezervat|Tunguski]] | [[Slika:Росомаха подошла к следу снегохода и вернулась.jpg|150px|alt=Tunguska]] | [[Krasnojarski kraj]] <br /><small>{{coord|60|43|53|N|101|58|3 |E|name=Tunguska|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.tunzap.ru/ Тунгусский] | 296562 ha | 1995. | Smješteno u središnjem dijelu Centralne Sibirske visoravni. Kao posljedica pada meteorita 1908, više od 2.000&nbsp;km² borealnih šuma je posječeno i spaljeno. [[Tajga]] pogođena u području katastrofe obnovljena je u posljednjih 100 godina.<ref name="parksite-Tunguska">{{cite web|title=Tunguska (Official Reserve Website)|url=http://www.tunzap.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Tunguska">{{cite web|title=Tunguska (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/89/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Rezervat biosfere Ubsunur Hollow|Ubsunur Hollow]] | | [[Tuva]] <br /><small>{{coord|50|41|0|N|94|2|0 |E|name=Ubsunur Hollow|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://ubsunur.3dn.ru/ Убсунурская котловина] | 323198.4 ha | 1993. | Krhka planinska udubina ili depresija smještena na teritorijalnoj granici Mongolije i Republike Tuvain Ruske Federacije među planinama - planinama Tannu-Ola i regijom Altajskih planina - dio je kombinacije uzvišenja i depresija. Ovdje se najsjevernija pustinja na svijetu susreće s najjužnijom zonom tundre na svijetu.<ref name="parksite-Ubsunur Hollow">{{cite web|title=Ubsunur Hollow (Official Reserve Website)|url=http://ubsunur.3dn.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Ubsunur Hollow">{{cite web|title=Ubsunur Hollow (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/90/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Gornji Taz|Gornji Taz]] | [[Slika:Прекрасный Верхне-Тазовский заповедник)).jpg|150px|alt= Zapovednik Gornji Taz]] | [[Jamalo-Nenecki autonomni okrug]] <br /><small>{{coord|63|30|14|N|84|3|28 |E|name=Upper Taz|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.xn-----7kcbgccqcagtcmgjpj5bokhwk6av1f.xn--p1ai/ Верхне-Тазовский] | 631308 ha | 1986. | Smještena na istočno-centralnom rubu Zapadnosibirske ravnice, teritorija je podijeljena na dvije šume - Pokolskoe i Taz, koje štite lijevu obalu rijeke Rata.<ref name="parksite-Upper Taz">{{cite web|title=Upper Taz (Official Reserve Website)|url=http://www.xn-----7kcbgccqcagtcmgjpj5bokhwk6av1f.xn--p1ai/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Upper Taz">{{cite web|title=Upper Taz (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/17/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=25. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160125144212/http://www.zapoved.ru/catalog/17/|url-status=dead}}</ref> |- !scope='row' | [[Usurski prirodni rezervat|Usurski]] | [[Slika:Уссурийский заповедник.jpg|150px|alt=Usuriski Zapovednik]] | [[Primorski kraj]] <br /><small>{{coord|43|40|49|N|132|32|44 |E|name=Ussurisky|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.ussuriysky.ru/ Уссурийский] | 40432 ha | 1932. | Smješten na južnom obronku Prževalskih planina, u gornjem toku rijeke Komarovke. Na istoku rezervata nalaze se izvorišta desnih pritoka rijeke Artemivke.<ref name="parksite-Ussurisky">{{cite web|title=Ussurisky (Official Reserve Website)|url=http://www.ussuriysky.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Ussurisky">{{cite web|title=Ussurisky (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/91/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Rezervat prirode Višera|Višera]] | [[Slika:Ишерим.JPG|150px|alt= Zapovednik Višera]] | [[Permski kraj]] <br /><small>{{coord|61|29|0|N|59|13|0 |E|name=Vishera|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.vishersky.ru/ Вишерский] | 241200 ha | 1991. | Više od 75% teritorije prekriveno je šumom, a glavna rijeka je rijeka Višera, koja teče kroz prirodni rezervat u dužini od oko 130&nbsp;km. Krajnja sjeverna tačka prirodnog rezervata (koja je ujedno i najsjevernija u Permskom kraju) podijeljena je slivovima rijeka Kame, Pečore i Oba. Malobrojno stanovništvo ovog mjesta čine Mansi, što ga čini zanimljivom etnografskom regijom.<ref name="parksite-Vishera">{{cite web|title=Vishera (Official Reserve Website)|url=http://www.vishersky.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Vishera">{{cite web|title=Vishera (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/20/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Visim|Visim]] | [[Slika:Гора "Старик-камень".jpg|150px|alt= Stara Kamena Planina, u tampon zoni Visim Zapovednika| [[Sverdlovska Oblast]] <br /><small>{{coord|57|24|25|N|59|33|55 |E|name=Visim|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://visimskiy.ru/ Висимский] | 33487 ha | 1971. | Južna [[tajga]] niskog Srednjeg Urala. Većina rezervata nalazi se na njegovoj zapadnoj padini u izvorištu rijeke Suljom, desne pritoke rijeke Čusovoj, dijela prostranog Volgo-Kamskog bazena.<ref name="parksite-Visim">{{cite web|title=Visim (Official Reserve Website)|url=http://visimskiy.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Visim">{{cite web|title=Visim (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/192/%D0%92%D0%B8%D1%81%D0%B8%D0%BC%D1%81%D0%BA%D0%B8%D0%B9-%D0%B3%D0%BE%D1%81%D1%83%D0%B4%D0%B0%D1%80%D1%81%D1%82%D0%B2%D0%B5%D0%BD%D0%BD%D1%8B%D0%B9-%D0%BF%D1%80%D0%B8%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D1%8B%D0%B9-%D0%B1%D0%B8%D0%BE%D1%81%D1%84%D0%B5%D1%80%D0%BD%D1%8B%D0%B9-%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Vitim|Vitim]] | [[Slika:Озеро Угловое.jpg|150px|alt= Prema istoku, redoslijed Vitim Zapovednika]] | [[Irkutsk Oblast]] <br /><small>{{coord|57|12|10|N|116|48|28 |E|name=Vitim|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.vitimskiy.ru/ Витимский] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160127025824/http://www.vitimskiy.ru/ |date=27. 1. 2016 }} | 585021 ha | Dio planinskog i jezerskog područja Sajano-Bajkal, sjeveroistočno od Bajkalskog jezera. Od posebne naučne i kulturne vrijednosti je [[Oronsko jezero]] <ref name="parksite-Vitim">{{cite web|title=Vitim (Official Reserve Website)|url=http://www.vitimskiy.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=27. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160127025824/http://www.vitimskiy.ru/|url-status=dead}}</ref><ref name="zap-Vitim">{{cite web|title=Vitim (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/19/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Rezervat prirode Volga-Kama|Volga-Kama]] | [[Slika:Раифское озеро.jpg|150px|alt= Zapovednik Volga-Kama]] | [[Tatarstan]] <br /><small>{{coord|55|18|10|N|49|17|10 |E|name=Volga-Kama|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.sopkgu.narod.ru/vkgpz.htm Волжско-Камский] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161221235813/http://www.sopkgu.narod.ru/vkgpz.htm |date=21. 12. 2016 }} | 10091 ha | 1960. | Rezervat Volga-Kama. Smješten na lijevoj obali terasa rijeke Volge.<ref name="parksite-Vosshko-Kamisky">{{cite web|title=Vosshko-Kamisky (Official Reserve Website)|url=http://www.sopkgu.narod.ru/vkgpz.htm|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=21. 12. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161221235813/http://www.sopkgu.narod.ru/vkgpz.htm|url-status=dead}}</ref><ref name="zap-Vosshko-Kamisky">{{cite web|title=Vosshko-Kamisky (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/21/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Voronješki rezervat prirode|Voronjež]] | [[Slika:Река Усманка.JPG|150px|alt=Voronješki zapovednik]] | [[Voronezh Oblast]] <br /><small>{{coord|51|44|8|N|39|34|9 |E|name=Voronezh|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://zapovednik-vrn.ru/ Воронежский] | 31053 ha | 1927. | Jedan od najstarijih prirodnih rezervata u Rusiji nalazi se 40&nbsp;km sjeverno od centra Voronježa. Ovo je prvi svjetski eksperimentalni uzgoj dabrova i njihovo proučavanje.<ref name="parksite-Voronezh">{{cite web|title=Voronezh (Official Reserve Website)|url=http://zapovednik-vrn.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Voronezh">{{cite web|title=Voronezh (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/22/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Voronina|Voronina]] | [[Slika:Воронинский заповедник.jpg|150px|alt=ZapovednikVoronina]] | [[Tambovska Oblast]] <br /><small>{{coord|51|31|29|N|42|36|52 |E|name=Voronina|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.voroninsky.ru/ Воронинский] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171021164322/http://www.voroninsky.ru/ |date=21. 10. 2017 }} | 10819 ha | 1994. | Smješten u dolini rijeke Krou (desne pritoke rijeke Hoper), šumsko-stepska zona, regija.<ref name="parksite-Voronina">{{cite web|title=Voronina (Official Reserve Website)|url=http://www.voroninsky.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=21. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171021164322/http://www.voroninsky.ru/|url-status=dead}}</ref><ref name="zap-Voronina">{{cite web|title=Voronina (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/23/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Ostrvo Wrangel]] | [[Slika:Wrangel sunrise.jpg|150px|alt= Zapovednik Wrangelškog ostrva]] | [[Autonomni okrug Čukotka]] <br /><small>{{coord|71|14|0|N|179|25|0 |E|name=Wrangel Island|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.ostrovwrangelya.org/ Остров Врангеля] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160121004205/http://www.ostrovwrangelya.org/ |date=21. 1. 2016 }} | 2225650 ha | 1976 | Ostrvo u Arktičkom okeanu, između Čukotskog mora i Istočnosibirskog mora. Ostrvo Wrangel leži na meridijanu od 180°. Sastoji se od južne obalne ravnice široke i do 15&nbsp;km (9,3 milje); centralnog pojasa planina niskog reljefa; i sjeverne obalne ravnice široke i do 25&nbsp;km (16 milja).<ref name="parksite-Wrangel Island">{{cite web|title=Wrangel Island (Official Reserve Website)|url=http://www.ostrovwrangelya.org/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=21. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160121004205/http://www.ostrovwrangelya.org/|url-status=dead}}</ref><ref name="zap-Wrangel Island">{{cite web|title=Wrangel Island (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/73/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Juganski|Juganski]] | [[Slika:Юганский заповедник. р. Негусьях.JPG|150px|alt= Zapovednik Jerginski]] | [[Republika Mari El]] <br /><small>{{coord|59|32|21|N|74|37|48 |E|name=Jerginsky|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://ugansky.ru/ Юганский] | 648636 ha | 1982. | U slivu Velikog Jugana (lijeva pritoka Oba).<ref name="parksite-Jerginsky">{{cite web|title=Jerginsky (Official Reserve Website)|url=http://ugansky.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Jerginsky">{{cite web|title=Jerginsky (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/102|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | Prirodni rezervat Zeya|Zeya]] | [[Slika:Зейский заповедник.jpg|150px|alt Zapovednik]=Zeja] | [[Amurska Oblast]] <br /><small>{{coord|53|57|46|N|127|22|21 |E|name=Zeya|type:landmark}}</small> | Park:<br />[ Зейский] | 99390 ha | 1963. | Planinsko područje na istočnom kraju grebena Tukuringra. Tajga, ariš, mongolski hrast.<ref name="parksite-Zeya">"Zeya (Official Reserve Website)" (in Russian), Ministry of Natural Resources and Environment (Russia).</ref><ref name="zap-Zeya">{{cite web|title=Zeya (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/36/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Rezervat prirode Zhiguli|Zhiguli]] | [[Slika:Самарская Лука, гора Стрельная.jpg|150px|alt= Zapovednik Zhiguli]] | [[Samarska oblast]] <br /><small>{{coord|53|24|54|N|49|49|17 |E|name=Zhiguli|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://zhreserve.ru/ Жигулёвский им. И. И. Спрыгина] | 23157 ha | 1966. | Smješten na Samarskom zavoju u Samarskoj oblasti, gdje rijeka Volga obavija Žiguli planine.<ref name="parksite-Zhiguli">{{cite web|title=Zhiguli (Official Reserve Website)|url=http://zhreserve.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Zhiguli">{{cite web|title=Zhiguli (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/35/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |} == Zaštita [[UNESCO]]-a u Rusiji == === Rezervati biosfere === Od 1978, više od trideset ruskih prirodnih rezervata je od strane [[UNESCO]]-a proglašeno [[rezervat biosfere|rezervatima biosfere]].<ref>{{Cite web|title=Europe & North America &#124; United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization|url=http://www.unesco.org/new/en/natural-sciences/environment/ecological-sciences/biosphere-reserves/europe-north-america/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20080222011712/http://www.unesco.org/mab/BRs/EurBRlist.shtml|archive-date=22. 2. 2008|website=www.unesco.org}}</ref> ===Mjesta svjetske baštine=== Neki od prirodnih rezervata u Rusiji su također zaštićeni od strane [[UNESCO]] kao prirodna [[Mjesta svjetske baštine]]: * [[Bajkalsko jezero]] (uključuje Barguzin, Baikal-Lena, Bajkalski zapovednici, tri nacionalna parka i druga zaštićena područja); * [[Kavkaz|Zapadni Kavkaz]] (uključuje Kavkaski rezervat biosfere, druga zaštićena područja; u perspektivi i dijelove Teberda rezervata biosfere i Nacionalnog parka Soči); * [[Sikhote-Alin]] (uključuje Sikote-Alin zapovednik i druge teritorije); * [[Altaj|Zlatne planine Altaja]] (uključuje Altajske i Katunske zapovednike i druga zaštićena područja); * [[Vulkan]]i na [[Kamčatka|KaKamčatki]] (uključuje Kronotski zapovednik i četiri regionalna parka prirode); * [[Kuroska kosa]] (uključuje Nacionalni park Kurroska kosa); * [[Koma|Djevičanske šume Komi]] (uključuje [[Prirodni rezervat Pečora-Ilič|Rezervat biosfere Pečora-Ilič]] i Nacionalni park «[[Yugyd va]]»); * [[Bazen Uvs Nuura]] (uključuje Prirodni rezervat Uvs Nuura); * [[Ostrvo Wrangel]] (uključuje Zapovednik ostrva Wrangel). Obično prirodni rezervat zauzima samo dio mnogo većeg lokaliteta svjetske baštine. ==Također pogledajte== * [[Spisak nacionalnih parkova Rusije]] {{Portal|Ekologija|Rusija}} ==Reference== {{refspisak|30em}} ===Napomene=== {{Notelist}} ===Izvori=== * Filonov, K.P. & Nukhimovskaya, Yu. D. (1990) ''Letopis' prirody v zapovednikakh SSSR: metodicheskoye posobiye''. Moscow: Nauka. {{ISBN|5-02-005470-4}}. * Kokorin, A.O, Kozharinov, A.V. & Minin A.A. (2001) ''Climate Change Impact on Ecosystems''. Moscow: WWF. {{ISBN|5-89932-024-9}}. * Leopold, Aldo (1968) ''Sand County Almanac''. London (&c): Oxford University Press. {{ISBN|0-19-500777-8}}. * Montgomery, D.R. ''Dirt: the Erosion of Civilizations''. Berkeley (&c): University of California Press. {{ISBN|0-520-24870-8}}. * Shtil'mark, F.R. (2003) ''History of the Russian Zapovedniks 1895-1995''. Edinburgh: Russian Nature Press. {{ISBN|0-9532990-2-3}}. * Volkov, A.E. (ed.) (1996) ''Strict Nature Reserves (Zapovedniki) of Russia: Collection of Chronicle of Nature data for 1991-1992''. Moscow: Sabashnikov Publishers. {{ISBN|5-8242-0051-3}}. * Weiner, D.R. (1999) ''A Little Corner of Freedom: Russian Nature Protection from Stalin to Gorbachev''. Berkeley: University of California Press. {{ISBN|0-520-23213-5}}. * Weiner, D.R. (2000) ''Models of Nature: Ecology, Conservation & Cultural Revolution in Soviet Russia'' (2nd edition). Pittsburgh Pa: University of Pittsburgh Press. {{ISBN|0-8229-5733-7}}. * [http://www.russianconservation.org/opttypes.html#zaps Zapovedniks], under "Russian Protected Areas," at russianconservation.org, retrieved December 19, 2005. ==Vanjski linkovi== {{Commons category|Nature reserves in Russia}} * [http://www.wild-russia.org/html/tour.htm Wild-russia.org: Descriptions of 47 Zapovedniks and National Parks] — ''text and images, arranged by bio-region.'' * {{in lang|en}}—[http://www.rusnatpress.org.uk/rnp-zaps1.htm Rusnatpress.org: List of Russian Zapovedniks] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070623173036/http://www.rusnatpress.org.uk/rnp-zaps1.htm |date=23. 6. 2007 }} — ''with brief descriptions, contact details, and map coordinates''. * {{in lang|ru}}—[http://oopt.info/zp.html Oopt.info/zp: Tsentr dikoy prirody] — ''lists all Zapovedniks, with maps and images.'' * [http://www.isar.org/pubs/ST/RUzbd47.html Isar.org: "Russia's Zapovednik System Reaches Out."]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141006095051/http://www.isar.org/pubs/ST/RUzbd47.html |date=6. 10. 2014 }} * [http://www.russianconservation.org/articles/vladivostok.html Russianconservation.org: "Taking the Future of Russia's Protected Areas in Their Own Hands: Zapovednik Directors Meet in Vladivostok."] * {{in lang|en}}—[http://eng.altai-republic.ru/modules.php?op=modload&name=Sections&file=index&req=viewarticle&artid=27&page=2&POSTNUKESID=ab67941ce5fa86c867f631280ccd065fAltai Altai-republic.ru: The Altai Reserve] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927230026/http://eng.altai-republic.ru/modules.php?op=modload&name=Sections&file=index&req=viewarticle&artid=27&page=2&POSTNUKESID=ab67941ce5fa86c867f631280ccd065fAltai |date=27. 9. 2007 }} {{Ruski zapovednici}} {{Authority control}} [[Kategorija:Zapovednik| ]] [[Kategorija:Rezervati prirode u Rusiji]] [[Kategorija:Zaštita prirode u Rusiji]] [[Kategorija:Zaštićena područja Rusije|.]] [[Kategorija:Liste zaštićenih područja po državama|Rusija]] [[Kategorija:Liste vezane za geografiju Rusije]] [[Kategorija:Okoliš Sovjetskog Saveza|.]] [[Kategorija:Rezervati prirode]] [[ru:Заповедник]] 76oigl8px34iyfj5q0o929zesmndaxv Vodeni organizam 0 526445 3917386 3890612 2026-08-10T07:47:43Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917386 wikitext text/x-wiki [[Slika:Jordania zonope.jpg|thumb|[[Dugoperajni ljuskar]] (''Jordania zonope'')|237x237piksel]] [[Slika:Mother and baby sperm whale.jpg|thumb|[[Ulješura]], primjer vodenih životinja koje dišu [[zrak]]|218x218piksel]] '''Vodena životinja''' je bilo koja [[životinja]], bilo da je [[kičmenjak]] ili [[beskičmenjak]], koja živi u [[vodena površina|vodenoj površini]] cijeli ili veći dio svog životnog vijeka.<ref>[http://www.biology-online.org/dictionary/Aquatic Biology Online Dictionary: "Aquatic"] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090531033904/http://www.biology-online.org/dictionary/Aquatic |date=31. 5. 2009 }}</ref> Vodene životinje uglavnom provode [[izmjena plinova|izmjenu plinova]] u vodi izdvajanjem [[rastvoreni kisik|rastvorenog kisika]] putem specijaliziranih [[respiratorni sistem|respiratornih]] [[organ]]a koji se nazivaju [[škrge]], [[kožno disanje|kroz kožu]] ili [[enteralno disanje|preko enteralne sluznice]], iako su neki [[sekundarno vodeni tetrapodi|sekundarno vodene životinje]] (npr. [[morski reptil]]i [[morski sisari]]) [[evolucija|evolucijom]] nastali od kopnenih predaka koji su se ponovo [[adaptacija|adaptirali]] na vodena okruženja, u kom slučaju oni zapravo koriste [[pluća]] za [[disanje|udisanje]] [[zrak]]a i u suštini [[apneja|zadržavanje daha]] kada žive u vodi. Neke vrste [[gastropoda]] [[mehkušac]]a, kao što je [[Elysia chlorotica|istočni smaragdni morski puž]], čak su sposobne za [[kleptoplastičnost|kleptoplastičnu]] [[fotosinteza|fotosintezu]] putem [[endosimbioza|endosimbioze]] s unesenim [[žutozelene alge|žutozelenim algama]]. Gotovo sve vodene životinje [[razmnožavanje|razmnožavaju se]] u vodi, bilo [[oviparnost|oviparno]] ili [[živoparnost|živoparno]], a mnoge vrste rutinski [[migriracijs|migriraju]] između različitih vodenih tijela tokom svog [[biološki životni ciklus|životnog ciklusa]]. Neke [[životinje]] imaju potpuno vodene životne faze (obično kao [[jaje|jaja]] i [[larva|larve]]), dok kao [[adultni oblik|odrasle]] jedinke postaju [[kopnene životinje|kopnene]] ili [[poluvodeni orgabizam|poluvodene]] nakon što prođu [[metamorfoza|metamorfozu]]. Takvi primjeri uključuju [[vodozemci|vodozemce]] poput [[žaba]], mnoge leteće [[insekt]]e poput [[komarac]]a, vodenih [[mušica]], [[vilin konjic|vilinih konjica]] i vodenih mušica, kao i nekih [[vrsta]] [[glavonošci|glavonožaca]] [[mehkušci|mehkušaca]] poput [[alge|algine]] [[hobotnica|hobotnice]] ''[[Abdopus aculeatus]]'' (čije su larve potpuno [[plankton]]ske, ali su odrasli uglavnom kopneni). Vodene životinje su raznolika [[polifiletizam|polifiletička]] grupa zasnovana isključivo na [[prirodno okruženja|prirodnom okruženju]] koje nastanjuju, a mnoge morfološke i bihevioralne sličnosti među njima rezultat su [[konvergentna evolucija|konvergentne evolucije]]. Razlikuju se od kopnenih i poluvodenih životinja, koje mogu preživjeti daleko od vodenih tijela, dok vodene životinje često uginu od [[drhidracija|dehidracije]] ili [[hipoksija|hipoksije]] nakon dužeg vađenja iz vode zbog otkazivanja škrga ili kompresijskih [[ašfiksija]] vlastitom tjelesnom težinom (kao u slučaju [[nasukavanje kitova|nasukavanja kitova]]). Zajedno s [[vodena biljka|vodenim biljkama]], [[alge|algama]] i [[mikrobi]]ma, vodene životinje formiraju [[lanac ishrane|mrežu ishrane]] različitih [[morski ekosistem|morskih]], [[bočatna voda|bočatih]] i [[slatka voda|slatkovodnih]] [[ekosistem|vodenih ekosistema]]. ==Opis== [[Slika:Neuston, Plankton, Nekton, Benthos.jpg|thumb| Četiri glavne vrste vodenih životinja: [[neuston]]i, [[plankton]], [[nekton]]i i [[bentos]]]] Termin vodeni može se primijeniti na životinje koje žive ili u [[slatkoj vodi]] ili u [[slana voda|slanoj vodi]]. Međutim, pridjev [[okean|morski]] se najčešće koristi za životinje koje žive u slanoj vodi ili ponekad u [[bočatna voda|bočatoj vodi]], tj. u [[okean]]ima, [[mpreplitkom moru]], [[estuarij]]ima itd. Vodene životinje mogu se podijeliti u četiri glavne grupe prema njihovom položaju unutar [[vodenog stupca]]. * [[Neuston]]i ("plutači"), preciznije ''zooneustoni'', nastanjuju [[ekosistem površine okeana|površinski ekosistem]] i koriste [[plutanje]] da ostanu na [[mikrosloju površine mora|površini vode]], ponekad sa [[dodatcima]] koji vise s donje strane za [[traženje hrane]] (npr. [[portugalski ratni čorak]], [[hondrofore]]i i [[plutača školjka]]). Kreću se samo putem [[pasivnog kretanja]], što znači da imaju [[vagilnost]], ali ne i [[pokretljivost]]. * [[Plankton]]i ("plivači"), preciznije [[zooplankton|metazojski zooplankton]]i, su [[suspenzija (hemija)|suspendovani]] unutar vodenog stupca bez pokretljivosti (većina vodenih [[larva|larvi]]) ili ograničene pokretljivosti (npr. [[meduza]], [[salpa]], [[larva]] i [[kopepoda]], što uzrokuje da ih uglavnom nose [[vodena struja|vodene struje]]i. * [[Nekton]]i ("plivači") imaju aktivnu pokretljivost koja je dovoljno jaka da se pokreću i savladaju uticaj vodenih struja. Ovo su vodene životinje koje su najpoznatije općepoznatom svijetu, jer su njihovi pokreti očigledni na makroskopskoj skali, a [[akvakultura]] i [[ribolov]] njihove [[biomasa|biomase]] najvažniji su za ljude kao i za morske plodove. Nektoni često imaju snažne [[rep]]ove, dijelove u obliku lopatica/lepeza s velikim vlažnim površinama (npr. riblja [[peraja]], peraje ili plivaće kožice na stopalima) i/ili mlazni pogon (u slučaju [[glavonošci|glavonožaca]]) kako bi postigli kretanje po vodi. * [[Bentos]] ("stanovnici dna") nastanjuju [[bentoska zona|bentosnu zonu]] na [[morsko dno|dnu]] vodenih tijela, koja uključuju i [[plitko more]] ([[morski obalni ekosistem|obalni]], [[litoral]] i [[neritski pojas]]) i [[dubokomorska zajednica|dubokomorske zajednice]]. Ove [[životinje]] uključuju organizme koji [[sesilnost (pokretljivost)|sedilne]] organizme (npr. [[spužve]], [[anemone]], [[koral]]e, pera, morske pera, morske ljiljane i mjehuriće, od kojih su neki graditelji grebena ključni za [[biodiverzitet]] morskih [[ekosistem]]a), sjedilačke organizme koji se hrane filtriranjem (npr. [[školjke]], školjkaši) i [[grabljivice]] (npr. pljosnate [[ribe]] i crvi bobbit, koji često kopaju rupe ili se kamufliraju unutar morskog sedimenta), te aktivnije pokretne organizme koji se hrane po dnu, plivaju (npr. pridnene ribe) i puze okolo (npr. desetonošci). [[rakovi]], morski [[helicerati]], [[hobotnice]], većina nedvoškoljkaša, [[bodljokožci]] itd.). Mnoge [[bentos]]ke životinje su [[zgavkari]], [[detrivori]] i [[strvožderi]] koji su važni [[potrošač (lanac ishrane)|bazalni potrošači]] i posrednici u [[ciklus dušika|morskom ciklusu dušika]]. Četiri glavne vrste vodenih životinja: [[neuston]]i, [[plankton]]i, [[nekton]]i i [[bentos]] Termin vodeni može se primijeniti na životinje koje žive ili u [[slatkoj vodi]] ili u [[moskoj vodi|slanoj vodi]]. Međutim, pridjev [[okean|morski]] se najčešće koristi za životinje koje žive u slanoj vodi ili ponekad u [[bočatoj vodi]], tj. u [[okeanima]]ima, [[plitkom moru]], [[estuarijima]] itd. Vodene životinje mogu se podijeliti u četiri glavne grupe prema njihovom položaju unutar [[vodenog stupca]]. * [[Neuston]]i ("plutači"), preciznije ''zooneustoni'', nastanjuju [[ekosistem površine okeana|površinski ekosistem]] i koriste [[plutanje]] da ostanu na [[mikrosloj morske površine|površini vode]], ponekad sa [[dodatak|dodacima]] koji vise s donje strane za [[traženje hrane]] (npr. [[portugalski ratni čorak]], [[hondrofore]]i i [[plutača školjka]]). Kreću se samo putem [[pasivno kretanje|pasivnog kretanja]], što znači da imaju [[vagilnost]], ali ne i [[pokretljivost]]. * [[Plankton]]i ("plivači"), preciznije [[zooplankton#Metazoa (životinje)|metazojski zooplankton]]i, su [[suspenzija (hemija)|suspendovani]] unutar vodenog stupca bez pokretljivosti (većina vodenih [[larvi]]a) ili ograničene pokretljivosti (npr. [[meduze]], [[salpe]]i, [[larvace]]i i [[reakcija bijega]]kopepoda]]a, što uzrokuje da ih uglavnom nose [[vodene struje]]i. * [[Nekton]]i ("plivači") imaju aktivnu pokretljivost koja je dovoljno jaka da se pokreću i savladaju utjecaj vodenih struja. Ovo su vodene životinje koje su najpoznatije općepoznatom svijetu, jer su njihovi pokreti očigledni na makroskopskoj skali, a akvakultura i ribolov njihove biomase najvažniji su za ljude kao i za morske plodove. Nektoni često imaju snažne repove, dijelove u obliku lopatica/lepeza s velikim vlažnim površinama (npr. riblje peraje, peraje ili plivaće kožice na stopalima) i/ili mlazni pogon (u slučaju glavonožaca) kako bi postigli kretanje po vodi. * [[Bentos]] ("stanovnici dna") nastanjuju [[bentosnu zonu]] na [[morskom dnu|dnu]] vodenih tijela, koja uključuju i [[plitko more]] ([[morski obalni ekosistem|obalni]], [[litoral]] i [[neritski]]) i [[dubokomorske zajednice]]. Ove životinje uključuju organizme koji sede (pokretljivost)|sedilne]] organizme (npr. spužve, anemone, koralje, pera, morske pera, morske ljiljane i mjehuriće, od kojih su neki graditelji grebena ključni za biodiverzitet morskih ekosistema), sjedilačke organizme koji se hrane filtriranjem (npr. školjke, školjkaši) i grabežljivce (npr. pljosnate ribe i crvi bobbit, koji često kopaju rupe ili se kamufliraju unutar morskog sedimenta), te aktivnije pokretne organizme koji se hrane po dnu, plivaju (npr. pridnene ribe) i puze okolo (npr. desetonošci). [[rakovi]], morski [[helicerati]], [[hobotnice]], većina nedvoškoljaka, [[bodljokožci]] itd.). Mnoge bentoske životinje su [[algivori]], [[detrivori]] i [[strvožderi]] koji su važni [[potrošači (lanac ishrane|bazalni potrošači]] i posrednici u [[ciklus morsskog dušika|ciklusu morskog dušika]]. Vodene životinje (posebno slatkovodne životinje) često su od posebne važnosti za [[etika očuvanja|konzervatore]] zbog krhkosti njihovog okruženja. Vodene životinje su izložene pritisku od [[prekomjerni ribolov|prekomjernog ribolova]]/[[lov]]a, [[efekat ribolova na okoliš|destruktivnog ribolova]], [[zagađenje vode|zagađenja vode]], [[zakiseljavanje okeana|zakiseljavanja]], [[ribarstvo|ribarstva]] i [[klimatske promjene|klimatskih promjena]] i [[konkurencija (biologija)|konkurencije]] od [[invazivna vrsta|invazivnih vrsta]]. Mnogi vodeni [[ekosistem]]i su u opasnosti od [[uništavanje staništa|uništavanja staništa]]/[[fragmentacij staništa|fragmentacije]], što također dovodi u opasnost vodene [[životinje]].<ref>{{Cite web|title=Protecting Marine Wildlife|url=https://www.humanesociety.org/all-our-fights/protecting-marine-wildlife|access-date=7. 10. 2020|website=The Humane Society of the United States|language=en}}</ref> Vodene životinje igraju važnu ulogu u svijetu. Biodiverzitet vodenih životinja osigurava [[hrana|hranu]], [[energija|energiju]], pa čak i radna mjesta.<ref>{{Cite book|date=2. 11. 2016|chapter=World Organisation for Animal Health (OIE)|chapter-url=http://dx.doi.org/10.1787/9789264244047-41-en|access-date=|pages=162–163|doi=10.1787/9789264244047-41-en|isbn=9789264266254|title=International Regulatory Co-operation}}</ref> === Slatkovodne vodene životinje === Slatkovodne životinje stvaraju hipotonično okruženje za vodene organizme. Ovo je problematično za organizme sa propusnom [[koža|kožom]] i [[škrge|škrgama]], čije [[ćelijska membrana|ćelijske membrane]] mogu pući ako se višak vode ne izluči. Neki [[protisti]] to postižu pomoću kontraktilnih [[vakuola]], dok [[slatkovodne ribe]] izlučuju višak vode putem [[bubreg]]a.<ref>{{cite web|date=3. 11. 2002|title=Vertebrate Kidneys|url=http://users.rcn.com/jkimball.ma.ultranet/BiologyPages/V/VertebrateKidneys.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20060429045409/http://users.rcn.com/jkimball.ma.ultranet/BiologyPages/V/VertebrateKidneys.html|archive-date=29. 4. 2006|access-date=14. 5. 2006}}</ref> Iako većina vodenih organizama ima ograničenu sposobnost regulisanja svoje [[osmoza|osmotske ravnoteže]] i stoga mogu živjeti samo u uskom rasponu [[salinitet]]a, [[dijadromne ribe]] imaju sposobnost migracije između [[slatka voda|slatkovodnih]] i [[slana voda|slanih vodenih tijela]]. Tokom ovih [[migracija]] one prolaze kroz promjene kako bi se prilagodile okolini s promijenjenim [[salinitet]]om; ovi procesi su hormonski kontrolirani. [[Jegulja]] (''[[Anguilla anguilla]]'') koristi [[hormon]] [[prolaktin]],<ref>{{cite journal|last=Kalujnaia|first=S.|display-authors=etal|year=2007|title=Salinity adaptation and gene profiling analysis in the European eel (Anguilla anguilla) using microarray technology|journal=Gen. Comp. Endocrinol.|volume=152|issue=2007|pages=274–80|doi=10.1016/j.ygcen.2006.12.025|pmid=17324422}}</ref> a [[losos]] (''[[Salmo salar]]'' hormon [[kortizol]].<ref>{{cite journal|last=Bisal|first=G.A.|author2=Specker, J.L.|date=24. 1. 2006|title=Cortisol stimulates hypo-osmoregulatory ability in Atlantic salmon, Salmo salar L|journal=Journal of Fish Biology|volume=39|issue=3|pages=421–432|doi=10.1111/j.1095-8649.1991.tb04373.x}}</ref> [[Slatkovodni mekušci]] uključuju [[slatkovodni puževi|slatkovodne puževe]] i [[slatkovodne školjke]]. Slatkovodni [[rakovi]] uključuju [[slatkovodne kozice]], [[Slatkovodni rakovi|slatkovodne rakove]], [[rakove]] i [[kopepode]].<ref>{{Cite web|url=http://abf.tdu.edu.vn/tin-t%E1%BB%A9c-s%E1%BB%B1-ki%E1%BB%87n/275-nu%C3%B4i-tr%E1%BB%93ng-th%E1%BB%A7y-s%E1%BA%A3n,-ng%C3%A0nh-h%E1%BB%8Dc-v%E1%BB%9Bi-nhi%E1%BB%81u-c%C6%A1-h%E1%BB%99i-vi%E1%BB%87c-l%C3%A0m,-%C4%91%C3%A1p-%E1%BB%A9ng-nhu-c%E1%BA%A7u-x%C3%A3-h%E1%BB%99i.html|title=Nuôi trồng thủy sản, ngành học với nhiều cơ hội việc làm, đáp ứng nhu cầu xã hội|archive-date=11. 11. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161111200820/http://abf.tdu.edu.vn/tin-t%E1%BB%A9c-s%E1%BB%B1-ki%E1%BB%87n/275-nu%C3%B4i-tr%E1%BB%93ng-th%E1%BB%A7y-s%E1%BA%A3n,-ng%C3%A0nh-h%E1%BB%8Dc-v%E1%BB%9Bi-nhi%E1%BB%81u-c%C6%A1-h%E1%BB%99i-vi%E1%BB%87c-l%C3%A0m,-%C4%91%C3%A1p-%E1%BB%A9ng-nhu-c%E1%BA%A7u-x%C3%A3-h%E1%BB%99i.html|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.fistenet.gov.vn/fileupload/tu-dien-thuat-ngu-ntts-fao-edit.pdf|title=Từ điển THUẬT NGỮ NUÔI TRỒNG THỦY SẢN của FAO năm 2008|archive-date=8. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160108232320/http://www.fistenet.gov.vn/fileupload/tu-dien-thuat-ngu-ntts-fao-edit.pdf}}</ref> === Vodene životinje koje dišu vodu === Pored životinja koje dišu vodu (npr. [[ribe]], većina [[mekušaca]], itd.), termin "vodena životinja" može se primijeniti na [[sekundarno vodene tetrapode]] koji dišu zrak, a koji su potomci [[kopnenih životinja|kopnenih]] [[kičmenjaka]] i koji su evoluirali i u potpunosti [[adaptacija (biologija)|prilagođeni]] vodenom životu. Najrazvijenija postojeća grupa su morski sisari, kao što su kitovi (kitovi, delfini i morske svinje, s nekim vrstama slatkovodnih delfina) i sireni (dugonzi i morske krave), koji su evolucijski previše evoluirani da bi vodeni život uopće preživio na kopnu (gdje će uginuti od nasukavanja kitova), kao i visoko vodeno prilagođeni, ali kopneni perajari (pravi tuljani, uhati tuljani i morž). Termin "[[vodeni sisar]]" se također primjenjuje na priobalne sisare poput [[vidra|riječne vidre]] (''[[Lontra canadensis]]'') i [[dabar|dabrova]] (porodica ''[[Castoridae]]''), iako su oni tehnički [[poluvodeni organizmi]] ili [[vodozemci]].<ref name = ocean>{{Cite web|date=31. 10. 2016|title=Ocean Habitat|url=https://kids.nationalgeographic.com/nature/habitats/article/ocean|access-date=28. 10. 2020|publisher= National Geographic|language=en}}</ref> Za razliku od češćih vodenih životinja sa škrgama, ove životinje koje dišu zrak imaju pluća<ref>{{Cite web|title=Kakvo je disanje životinja i kako se razlikuje|url=https://net.hr/magazin/ljubimci/kakvo-je-disanje-zivotinja-i-kako-se-razlikuje-54fd7b56-b9f2-11ec-83e6-0242ac130012|website=net.hr|date=23. 4. 2019|access-date=31. 1. 2026|language=hr}}</ref> (koja su homologna plivačkom mjehuru kod koštanih riba) i periodično moraju izroniti na površinu kako bi promijenile dah, ali njihov domet nije ograničen zasićenošću kisikom u vodi, iako promjene slanosti i dalje mogu donekle utjecati na njihovu fiziologiju.<ref>{{Cite book|title=Air breathing fish|url=https://utkaluniversity.ac.in/wp-content/uploads/2022/06/Air-breathing-fish.pdf|access-date=31. 1. 2026|archive-date=8. 2. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250208000426/https://utkaluniversity.ac.in/wp-content/uploads/2022/06/Air-breathing-fish.pdf|url-status=dead}}</ref> Postoje i gmizavci koji su visoko evoluirali za život u vodi, iako je većina postojećih vodenih gmizavaca, uključujući krokodile, kornjače, vodene zmije i morske iguane, tehnički poluvodeni, a ne potpuno vodeni, i većina njih nastanjuje samo slatkovodne ekosisteme. Morski reptili<ref>{{Cite web|title=Marine Reptiles ~ MarineBio Conservation Society|url=https://www.marinebio.org/creatures/marine-vertebrates/marine-reptiles/|website=www.marinebio.org|access-date=31. 1. 2026|language=en-US}}</ref> su nekada bili dominantna grupa okeanskih predatora koji su [[mezozojska morska revolucija|izmijenili morsku faunu]] tokom [[mezozoika]], s nekim kladama poput [[Ichthyosauria|ihtiosaura]]<ref>{{Cite web|title=The Sea Monsters of the Mesozoic: Ichthyosaurs, Pliosaurs & Mosasaurs – Dino World|url=https://dino-world.com/the-sea-monsters-of-the-mesozoic-ichthyosaurs-pliosaurs-mosasaurs-4-3771/|date=22. 12. 2025|access-date=31. 1. 2026|language=en-US}}</ref> koje su evoluirale i postale vrlo slične ribama, iako je većina njih izumrla tokom [[izumiranja krede i paleogena]]. Danas morske kornjače i morske zmije (koje su se razvile tokom Kenozoika) provode većinu ili cijeli svoj život u slanoj vodi. [[Vodozemci]], iako im je i dalje potreban pristup vodi za život, odvojeni su u vlastitu ekološku klasifikaciju. Većina vodozemaca - osim reda [[Gymnophiona]] ([[cecilije]]), koji su uglavnom kopneni [[jarci]]i - imaju potpuno vodeni [[larva]]lni oblik poznat kao [[punoglavac]], ali oni iz reda [[žaba|Anura]] ([[žabe]] i [[krastače]]) i neki iz reda [[Urodela]] ([[daždevnjaci]]) će [[metamorfoza|metamorfozirati]] u [[pluća|plućno]] i ponekad [[kožno disanje|disanje kože]] kopnene odrasle jedinke, a većina njih se može vratiti u vodu da se [[razmnožavanje|razmnožavaju]]. [[Aksolotl]], meksički daždevnjak koji zadržava svoje larvalne [[vanjske škrge]] u odrasloj dobi, jedini je postojeći vodozemac koji ostaje potpuno vodeni tokom cijelog [[biološki životni ciklus|životnog ciklusa]]. Određene [[dvodidalice|vodozemne ribe]] su također evoluirale da udišu zrak kako bi preživjele [[anoksična voda|vodu lišenu kisika]], kao što su [[mudskipper]], [[labirintne ribe]], [[bihiri]], [[arapaima]] i [[hodajući som]]. Njihova sposobnost udisanja atmosferskog kisika postiže se putem disanja preko kože, [[crijevno disanje|enteralnog disanja]] ili specijaliziranih škržnih organa kao što su [[labirintni organ]], pa čak i primitivna [[pluća]] ([[Dipnoa]] i bihiri). Većina mekušaca ima škrge, dok su neki slatkovodni gastropodi (npr. ''[[Planorbidae]]'') razvili palijalna pluća, a neke vodozemne vrste (npr. ''[[Ampullariidae]]'') imaju oboje.<ref name = ocean/> Mnoge vrste hobotnica imaju kožno disanje koje im omogućava da prežive izvan vode u međuplimnoj zoni, pri čemu barem jedna [[vrsta]] (''[[Abdopus aculeatus]]'') rutinski lovi rakove na kopnu među plimnim bazenima na kamenitoj obali. == Također pogledajte == {{Portal|Biologija}} {{Div col}} * [[Vodeni ekosistem]] * [[Kretanje u vodi]] * [[Vodeni sisar]] * [[Vodena biljka]] * [[Slatkovodni puž]] * [[Morska biologija]] * [[Morski beskičmenjaci]] * [[Morski sisar]] * [[Morski kičmenjak]] * [[Kopnena životinja]] * [[Kopneni ekosistem]] * [[Kretanje kopnenim putem]] * [[Kopnena biljka]] * [[Močvara]] * [[Status indikatora močvare]] * [[Zoologija]] {{div col end}} ==Izvori== {{Free-content attribution | title = The State of World Fisheries and Aquaculture 2024 | publisher = FAO | documentURL = https://openknowledge.fao.org/items/06690fd0-d133-424c-9673-1849e414543d | license statement URL = https://openknowledge.fao.org/server/api/core/bitstreams/f985caed-cc7a-457e-8107-7ce16c6ef209/content | license = CC BY 4.0 }} ==Reference== {{refspisak}} ==External links== * {{commons|Aquqtic animals}} {{teme o vodenim ekosistemima}} {{vodeni organizmi}} {{Authority control}} {{DEFAULTSORT:Aquatic Animal}} [[Kategorija:Vodene životinje| ]] [[Kategorija:Životinje po adaptaciji]] tqfbnm4v10sgutbvepin1itb3dzvpiz Amila Ramović 0 529503 3917283 3838971 2026-08-09T14:35:12Z ~2026-43926-63 184540 Pravopisne izmjene u skladu sa standardima Wikipedije na bosanskom jeziku. 3917283 wikitext text/x-wiki {{Standardi}}{{Čišćenje}}{{Preuređivanje}} '''Amila Ramović''' (rođena 1977, [[Sarajevo]]) bosanskohercegovačka je kustosica i muzikologinja. Profesorica je na [[Univerzitet u Sarajevu|Univerzitetu u Sarajevu]]. Bila je izvršna direktorica fondacije [[Ars Aevi]]. === Obrazovanje === Odrasla je u Sarajevu, SR Bosna i Hercegovina. Srednju školu, [[Prva gimnazija (Sarajevo)|Prvu gimnaziju]] i Srednju muzičku školu završila je (1992–1995). Iskustva umjetničkog života iz ratnog Sarajeva postat će kasnije kontinuirani predmet njenog profesionalnog interesa.<ref>{{Cite web|url=https://www.archivum.org/events/art-as-memory-records-of-artistic-practices-during-the-siege-of-sarajevo-1992-1995|title=Art as Memory: Records of Artistic Practices During the Siege of Sarajevo 1992–1995|website=Blinken OSA Archivum|language=en|access-date=21. 12. 2025}}</ref> Studirala je [[Muzička akademija u Sarajevu|Muzičku akademiju]] Univerziteta u Sarajevu. Doktorirala je 2015. pod mentorstvom hrvatskog muzikologa akademika [[Nikša Gligo|Nikše Gliga]] s temom ,,Zvuk kao materijal u savremenoj umjetnosti".<ref>{{Cite web|url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/data/cobib/22321926|title=Zvuk kao oblikovni materijal u savremenoj umjetnosti. Doktorska disertacija - Amila Ramović}}</ref> === Karijera === Karijeru je započela kao dio tima Projekta Ars Aevi za Muzej savremene umjetnosti Sarajevo od 2000. Bila je izvršna direktorica Fondacije Ars Aevi od 2005. do 2017. Fondacija je bila fokusirana na stvaranje uslova za izgradnju budućeg Muzeja savremene umjetnosti Ars Aevi po arhitektonskim projektima Renza Piana. Tokom tog perioda bila je angažirana na postavci, zaštiti i promociji Kolekcije Ars Aevi u sarajevskom Art Depou. Organizirala je desetine izložbi i projekata iz oblasti savremene umjetnosti u BiH i inostranstvu, među kojima izložbe Michelangela Pistoletta, Grupe Irwin, Daniela Burena, Josepha Kosutha, Jannisa Kounellisa, Josepha Beuysa, [[Jusuf Hadžifejzović|Jusufa Hadžifejzovića]], [[Bizhana Bassirija]], Maje Bajević, Prvog paviljona Bosne i Hercegovine na Venecijanskom bijenalu 2003 godine<ref>{{Cite web|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/705070.html|title=Muzej moderne umjetnosti u Sarajevu}}</ref>, te izložbe 16 bh. umjetnika Artefacts: Bosna i Hercegovina na [[Venecijansko bijenale|Venecijanskom bijenalu]] 1992-2013 u Domu mladih u Sarajevu (2015). ==== Venecijansko bijenale ==== Bila je koordinatorica u projektu predstavljanja prvog bosanskohercehovačkog paviljona na [[Venecijansko bijenale|Venecijanskom bijenalu]], 2003. u produkciji Ars Aevi na kojem su predstavljena četiri bh. umjetnika za četiri bijenala koja je BiH „propustila“ od svoje nezavisnosti, Maja Bajević, [[Jusuf Hadžifejzović]], [[Edin Numankadić]], [[Nebojša Šerić Shoba]]. Bila je kustosica samostalne izložbe [[Braco Dimitrijević|Brace Dimitrijevića]] Future Post History<ref>{{Cite web|url=https://www.alaintruong.com/archives/2009/05/27/13876295.html|title=“Braco Dimitrijević: Future Post History&quot; @ Ca’ Pesaro Museum &amp; Ca’ Farsetti palace, Venezia|last=Truong|first=Alain|website=Alain.R.Truong|language=fr|access-date=21. 12. 2025}}</ref> na Venecijanskom bijenalu u Muzeju moderne umjetnosti Ca' Pesaro (2009) u produkciji Ars Aevi. Izložba je kasnije predstavljena u Vijećnici u Sarajevu (2010). ==== Saradnja s bosanskohercegovačkim umjetnicima ==== U saradnji s grupom Sing Sing (Anur, Juriša Boras, [[Damir Nikšić]], Kurt&Plasto, Shoba) kurirala je samostalne izložbe [[Anur Hadžiomerspahić|Anura Hadžiomerspahića]] i [[Nebojše Šerića Shobe]] u Centru za savremenu umjetnost Spazio Gerra u Italiji (2010).<ref>{{Cite news|title=Muzej moderne umjetnosti u Sarajevu|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/705070.html|newspaper=Radio Slobodna Evropa|date=25. 9. 2007|access-date=21. 12. 2025|language=sh|first=Budo|last=Vukobrat}}</ref> Kurirala je veliku retrospektivnu izložba grupe Sing Sing ,,Fašizam je opijum za mase" postavljene u sarajevskoj Vijećnici (2011) i te u Muzeju moderne i savremene umjetnosti u Saint Etienneu] u Francuskoj (2012). Prema konceptu [[Amile Buturović]], kurirala je izložbu Memories in Stone (Azra Akšamija, Amila Buturović, Velibor Božović, Addis Fejzić) u [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine]] (2018). Kurirala je samostalnu izložbu [[Bojan Stojčić|Bojana Stojčića]] Viva la Transicion! u [[Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine|Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine]] 2020. 2021. producirala je i kurirala prvu veliku monografsku samostalnu izložbu [[Selma Selman|Selme Selman]] u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine.<ref>{{Cite web|url=https://www.e-flux.com/announcements/406664/selma-selman|title=Selma Selman - Announcements|website=e-flux|language=en|access-date=21. 12. 2025}}</ref> Održala je predavanja i radionice u mnogim institutcijama savremene umjetnosti, poput [[Tate Modern]], [[Schirn Kunsthalle]], [[Gropius Bau]].<ref>{{Cite web|url=https://www.schirn.de/en/beteiligte/amila-ramovic-en/|title=Speaker Amila Ramović|website=SCHIRN KUNSTHALLE FRANKFURT|language=en|access-date=21. 12. 2025}}</ref><ref>{{Citation|title=Amila Ramović talk - Art Is... at Tate Modern 9th April 2016|url=https://vimeo.com/164249594|date=26. 4. 2016|accessdate=21. 12. 2025|first=Freelands|last=Foundation}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.berlinerfestspiele.de/en/gropius-bau/programm/2018/veranstaltungen/museum-als-schule---schule-als-museum|title=Museum as School - School as Museum|website=www.berlinerfestspiele.de|language=en|access-date=21. 12. 2025}}</ref> ==== Projekti u oblasti muzike ==== U projektu ''Sarajevo Sonic Studio'' koji je realizirala s kompozitorima: Heiner Goebbels, Peter Ablinger, Philippe Manoury, Vinko Globokar,<ref>{{Cite journal|last=Ramovic|first=Amila|date=1. 1. 2018|title=Respecting the Differences, Composing the Distances: Heiner Goebbels’ Works as Landscapes with Sonic Paradoxes|url=https://www.academia.edu/40032294/Respecting_the_Differences_Composing_the_Distances_Heiner_Goebbels_Works_as_Landscapes_with_Sonic_Paradoxes|journal=Clash! Generationen – Kulturen – Identitäten in der Gegenwartsmusik (=Veröffentlichungen des Instituts für Neue Musik und Musikerziehung Darmstadt), Ed. Jorn-Peter Hiekel}}</ref> kurirala je izložbu Petera Ablingera ''Fonorealizmi'' (2014) u Hanikahu u Sarajevu. Bila izvršna direktorica ''Sarajevo Chamber Music Festivala'' u saradnji s Manhattan Quartetom (2012–2017). Predaje teoriju savremene muzike na Muzičkoj akademiji Univerziteta u Sarajevu. ==== Ostali projekti ==== Nakon saradnje u programu film.factory u Sarajevu 2015–2016, sarađivala je s rediteljem Bélom Tarrom na produkciji njegove samostalne izložbe Till the End of the World<ref>{{Cite web|url=https://www.scribd.com/document/660904849/belatarr-broch-eng-def|title=Client Challenge|website=www.scribd.com|}}</ref> Eye Filmmuseum] u Amsterdamu gdje je bila dio kustoskog tima (2018), a zatim i monumentalnog instalativno-performativnog projekta Missing People<ref>{{Cite web|url=https://www.berlinale.de/en/2020/topics/bela-tarr.html|title=On Béla Tarr’s latest work Missing People|website=www.berlinale.de|language=en|access-date=21. 12. 2025}}</ref> koji je za Wiener Festwochen ostvaren s učešćem 250 bečkih beskućnika (2019).<ref>{{Cite web|url=http://www.prae.hu/article/11115-tarr-bela-utolso-utani-szava/|title=Tarr Béla utolsó utáni szava / Missing People (Hiányzó emberek) Tarr Béla mozgó csendélete a Bécsi Ünnepi Heteken / PRAE.HU - a művészeti portál|website=PRAE.HU - a művészeti portál|language=hu|access-date=21. 12. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://evrovizion.ifa.de/en/https://evrovizion.ifa.de/en/people/amila-ramovic|title=Amila Ramović {{!}} Evrovizion|website=evrovizion.ifa.de|language=en|access-date=21. 12. 2025}}{{Mrtav link}}</ref> S [[Damir Uzunović|Damirom Uzunovićem]] i [[Aleksandar Hemon|Aleksandrom Hemonom]], suosnivačica je i koodirektorica ''Bookstan Festivala Bookstan No East, No West'' (2016-2018).<ref>{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=dPgnsY3Uh7M|title=John Freeman in Conversation with Amila Ramović}}</ref> === Priznanja === Dodijeljeno joj je priznanje Honorary Fellow of Arts University Plymouth - Plymouth College or Art u Velikoj Britaniji.<ref>{{Cite web|url=https://www.aup.ac.uk/people/dr-amila-ramovi%C4%87|title=Dr Amila Ramovic: Curator, Art Producer, Professor & Honorary Fellow (2019)}}</ref> Godine 2022. Primila je AMUS-ovu nagradu “Vlado Milošević” za muzikologiju i muzičku publicistiku.<ref>{{Cite web|url=https://www.unsa.ba/novosti/prof-dr-amila-ramovic-25-godina-muzikoloskog-drustva-fbih-kao-stabilne-platforme-znanja-o|title=25 godina Muzikološkog društva FBiH kao stabilne platforme znanja o muzici u BiH}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački muzikolozi]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački kustosi]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] phs4dv0o6l268cw96gioh922h0uu2o2 Čemerska planina 0 531853 3917408 3890962 2026-08-10T11:35:45Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917408 wikitext text/x-wiki {{Infokutija planina | ime = Čemerska planina | država = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Kanton Sarajevo]] | općina = [[Ilijaš]] | najviši_vrh = [[Dernek]] | visina = 1466 }} '''Čemerska planina''' jest [[planina]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], na području [[Ilijaš|općine Ilijaš]] u [[Kanton Sarajevo|Kantonu Sarajevo]]. Najviši vrh planine jest '''Dernek''', visok 1466 m.<ref name="Planinarenje"/> Nalazi se oko 30 kilometara od [[Sarajevo|Sarajeva]], a pruža se pravcem sjeveroistok–jugozapad. U planinarskim i geografskim opisima navodi se da je omeđena dolinama rijeka [[Misoča|Misoče]] i Ljubine.<ref name="Planinarenje">{{cite web |title=Čemerska planina |url=https://planinarenje.ba/planinarski-imenik/planine/1465-cemerska-planina |website=Planinarenje.ba |access-date=16. 3. 2026}}</ref><ref>{{cite web |title=Čemerska planina (4. 5. 2025) |url=https://planinarenje.ba/planinarske-ture/cemerska-planina/1894-cemerska-planina-4-5-2025 |website=Planinarenje.ba |date=5. 5. 2025 |access-date=16. 3. 2026}}</ref> Čemerska planina spominje se i u planskim dokumentima Općine Ilijaš, u kojima je predviđena izrada elaborata za valorizaciju zaštićenog područja ''Misoča i Čemerska planina''.<ref>{{cite web |title=Trogodišnji plan rada Općine Ilijaš za period 2026–2028. godina |url=https://www.ilijas.ba/PDF/2026/TrogodisnjiplanradaOpcineIlijaszaperiod20262028godina.pdf |website=Općina Ilijaš |date=18. 12. 2025 |access-date=16. 3. 2026 |archive-date=10. 5. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260510203523/https://www.ilijas.ba/PDF/2026/TrogodisnjiplanradaOpcineIlijaszaperiod20262028godina.pdf |url-status=dead }}</ref> == Također pogledaj == * [[Ilijaš]] * [[Dernek]] * [[Kanton Sarajevo]] == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Cemerska planina}} [[Kategorija:Planine Federacije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Geografija Kantona Sarajevo]] [[Kategorija:Ilijaš]] rde6pzpdo705ms8dtlpcp524l4eh7by Salko Oruč 0 533198 3917268 3829218 2026-08-09T12:27:00Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917268 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Salko Oruč | slika = | redoslijed = Predsjednik [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupštine SR Bosne i Hercegovine]] | vrijeme_na_vlasti = 1984 – april 1987. | prethodnik = [[Ivica Blažević]] | nasljednik = [[Savo Čečur]] | redoslijed2 = Predsjednik Narodnog odbora Općine [[Visoko]] | vrijeme_na_vlasti2 = septembar 1955 – novembar 1960. | prethodnik2 = [[Halid Sirčo]] | nasljednik2 = [[Nikola Radosavljević]] | datum_rođenja = 4. novembar 1926. | mjesto_rođenja = [[Visoko]], [[Kraljevina SHS]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2018|1|26|1926|11|4}} | mjesto_smrti = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | politička_stranka = [[Savez komunista Jugoslavije]] | slika_veličina = 200px }} '''Salko Oruč''' ([[Visoko]], 4. novembar 1926 – [[Sarajevo]], 26. januar 2018) bio je bosanskohercegovački društveno-politički radnik, učesnik [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|Narodnooslobodilačke borbe]] i funkcioner [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]].<ref name="visoko-bio">{{cite web |title=Preminuo Salko Oruč – predsjednik Narodnog odbora Općine Visoko od 1955. do 1960. |url=https://magazinplus.eu/preminuo-salko-oruc-predsjednik-narodnog-odbora-opcine-visoko-od-1955-do-1960/ |website=Magazin Plus |date=26. 1. 2018 |access-date=11. 4. 2026}}</ref> Obavljao je dužnosti predsjednika Narodnog odbora Općine Visoko, predsjednika [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupštine SR Bosne i Hercegovine]], potpredsjednika Vlade SR Bosne i Hercegovine i člana [[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva SR Bosne i Hercegovine]].<ref name="visoko-bio" /><ref name="parlament">{{cite web |title=Parlamentarizam u Bosni i Hercegovini u periodu 1945.–1990. |url=https://www.parlament.ba/Content/Read/182?title=ParlamentarizamuBosniiHercegoviniuperiodu1945.%E2%80%931990. |website=Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine |access-date=11. 4. 2026 |archive-date=12. 4. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260412052355/https://www.parlament.ba/Content/Read/182?title=ParlamentarizamuBosniiHercegoviniuperiodu1945.%E2%80%931990. |url-status=dead }}</ref> == Rani život i ratni period == Rođen je u Visokom kao sin Esada i Ehlimane Oruč, rođene Alagić.<ref name="muzej">{{cite web |title=Načelnici općine Visoko 1945–2016 |url=https://zavicajnimuzej.com/izdavackadjelatnost/wp-content/uploads/2020/03/nacelnici-visokog_katalog.pdf |website=Zavičajni muzej Visoko |access-date=11. 4. 2026}}</ref> Osnovnu školu i Državnu realnu gimnaziju pohađao je u Visokom.<ref name="visoko-bio" /><ref name="muzej" /> Tokom [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|Drugog svjetskog rata]] priključio se [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|Narodnooslobodilačkom pokretu]] kao aktivan član [[Savez komunističke omladine Jugoslavije|SKOJ]]-a.<ref name="visoko-bio" /> Od 1943. bio je prvi sekretar obnovljenog skojevskog aktiva u Visokom, član Okružnog komiteta SKOJ-a u Sarajevu i učesnik u poslovima vezanim za izgradnju pruge Šamac–Sarajevo.<ref name="visoko-bio" /><ref name="muzej" /> == Politička i javna djelatnost == U Visoko se vratio 1950, kada je obavljao dužnost sekretara Općinskog komiteta [[Komunistička partija Jugoslavije|KPJ]].<ref name="visoko-bio" /><ref name="muzej" /> Od proljeća 1951. do ljeta 1952. bio je predsjednik Sreskog narodnog odbora Visoko.<ref name="visoko-bio" /><ref name="muzej" /> Za predsjednika Narodnog odbora Općine Visoko izabran je 1955. i na toj dužnosti ostao do novembra 1960.<ref name="visoko-bio" /><ref name="muzej" /> Kasnije je obavljao više visokih funkcija u republičkim organima vlasti i privredi. Bio je predsjednik [[Privredna komora Federacije Bosne i Hercegovine|Privredne komore Bosne i Hercegovine]], potpredsjednik Vlade SR Bosne i Hercegovine od 1974. do 1982. i potpredsjednik Izvršnog vijeća Skupštine SR Bosne i Hercegovine.<ref name="visoko-bio" /><ref name="muzej" /> Prema službenoj monografiji Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, dužnost predsjednika Skupštine SR Bosne i Hercegovine obavljao je od 1984. do aprila 1987.<ref name="parlament" /> U poznijem razdoblju bio je i član Predsjedništva SR Bosne i Hercegovine.<ref name="visoko-bio" /> Oruč je pripadao generaciji lokalnih i republičkih funkcionera koja je učestvovala u poslijeratnoj obnovi i institucionalnom razvoju Bosne i Hercegovine. U Visokom je ostao upamćen i kao jedan od članova inicijativnog odbora za osnivanje [[Zavičajni muzej u Visokom|Zavičajnog muzeja Visoko]] 1953. Živio je u Sarajevu, gdje je umro 26. januara 2018.<ref name="visoko-bio" /> Sahranjen je na groblju Bare u Sarajevu.<ref name="visoko-bio" /> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Oruc, Salko}} [[Kategorija:Rođeni 1926.]] [[Kategorija:Umrli 2018.]] [[Kategorija:Biografije, Visoko]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Društveno-politički radnici SR Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Predsjednici Skupštine SR Bosne i Hercegovine]] 2omfvv3zib97wumvaazwn1xp3cbfi8g Savinja 0 533816 3917272 3891216 2026-08-09T13:22:37Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917272 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Savinja | slika = Celje Savinja 001.jpg | opis_slike = Savinja u Celju, prije skretanja na jug prema Laškom | države = [[Slovenija]] | dužina = 101,8 | sliv = 1848 km² | izvor = [[Rinka (vodopad)|Rinka]] | ušće = [[Sava]] | koordinati_ušća = {{coord|46.0838|15.1720|display=it|region:SI_type:river}} | visina_izvora = 1310 m | mapframe = yes | mapframe-zoom = 8 }} [[Datoteka:Slap_Rinka_2.JPG|mini|Slap Rinka, izvor Savinje]] [[Datoteka:ZidaniMost1914.jpg|mini|Ušće Savinje u Savu kod [[Zidani Most (Laško)|Zidanog Mosta]], gdje Savinju premošćuju tri mosta. Fotografija iz 1914. godine.]] '''Savinja''' je rijeka u sjeveroistočnoj [[Slovenija|Sloveniji]] koja teče uglavnom kroz Gornju i Donju Savinjsku dolinu ({{Jez-sl|Zgornja in Spodnja Savinjska dolina}}) te kroz gradove [[Celje]] i [[Laško]]. Savinja je glavna rijeka [[Kamniško-Savinjske Alpe|Savinjskih Alpa]]. Ulijeva se u rijeku [[Sava|Savu]] kod mjesta [[Zidani Most (Laško)|Zidani Most]]. Rijeka je često plavila, kao što je to bio slučaj 1960-ih, 1990. i 1995. godine. Savinja ima dužinu od 101,75 km i površinu sliva od 1.847,7 km².<ref>https://www.arso.gov.si/vode/publikacije%20in%20poro%C4%8Dila/bilanca6190_2_BESEDILO.pdf</ref> == Izvori == Potok nastaje iz vodopada [[Rinka]], koji teče regulisanim koritom do donjeg kraja [[Logarska dolina|Logarske doline]], gdje se ulijeva u potok Jezera, od koje tačke postaje rijeka Savinja. Ovaj izvor je proglašen objektom prirodne baštine. Vodopad Rinka je najviši vodopad od 20 vodopada u Logarskoj dolini i posjećuje se tokom cijele godine. Zimi je popularan za penjače po ledu. Najbolji pogled na vodopad pruža se sa Kamniškog sedla. == Pritoke == Glavne pritoke Savinje su Jušef i Klobaša kod [[Solčava|Solčave]], Lučnica kod [[Luče (Slovenija)|Luča]], Ljubnica kod [[Ljubno ob Savinji|Ljubna]], [[Dreta]] kod [[Nazarje|Nazarja]], [[Paka (rijeka)|Paka]] kod [[Šmartno ob Paki|Šmartna ob Paki]], te [[Ložnica (rijeka)|Ložnica]] i [[Voglajna (rijeka)|Voglajna]] sa [[Hudinja (rijeka)|Hudinjom]] kod Celja. == Kvalitet vode == Kvalitet vode je prve klase do mjesta [[Radmirje]], zatim opada na drugu klasu, a kasnije na treću. == Hidronim i etimologija == Ime ''Savinja'' (posvjedočeno u pisanim izvorima 980. godine kao ''Sovuina'') potiče od ''*Savьn′a'', što je zauzvrat izvedeno iz [[Hidronim|hidronima]] ''Sava'', čija je ona pritoka. Njemačko ime ''Sann'' zabilježeno je kasnije. U lokalnom dijalektu rijeka je poznata kao ''Sáu̯ńe''. Oblik *''Savьn′a'' trebao je dati ''Savnja'' kao sadašnji slovenski naziv, ali je preoblikovan prema modelu rijeke [[Hudinja (rijeka)|Hudinje]]. Vjeruje se da ime ultimativno nije slavenskog porijekla, već starijeg predslavenskog porijekla.<ref>Snoj, Marko. 2009. ''Etimološki slovar slovenskih zemljepisnih imen''. Ljubljana: Modrijan and Založba ZRC, p. 368.</ref> Njemačko ime ''Sann'' se koristilo i u nekim starijim izvorima na engleskom jeziku; na primjer, u devetom izdanju Encyclopædia Britannica iz 1911. godine. Neki drugi nazivi za rijeku uključuju: * ''fluvius Sana'' (9. vijek)<ref name="udolph">{{cite web|url=https://hrcak.srce.hr/file/36682|title=Alteuropa in Kroatien: der Name der Sava/Save|last=Udolph|first=Jürgen|year=2003–2004|work=Folia onomastica Croatica|language=de|format=PDF|access-date=2009-04-19|archive-date=16. 9. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240916021033/https://hrcak.srce.hr/file/36682|url-status=dead}}</ref> * ''Souina'' (980)<ref name="udolph" /> * ''inter fluenta Souuuę et Sounę'' (1016)<ref name="udolph" /> * ''Seuna'' (1016)<ref name="udolph" /> * ''Souna'' (1025, 1028)<ref name="udolph" /> * ''inter fluenta Souuuae et Sounae'' (1028)<ref name="udolph" /> * ''Sounital'' (1042)<ref name="udolph" /> Keltska boginja [[Adsaluta]], čiji su oltari pronađeni na području naselja [[Sava (Litija)|Sava]], dugo je poistovjećivana sa Savinjom.<ref>{{cite book|last1=Turner|first1=Patricia|url=https://books.google.com/books?id=jEcpkWjYOZQC&dq=%2Bnymph+%2Bsavus&pg=PA17|title=Patricia Turner and Charles Russel Coulter. Dictionary of ancient deities. Oxford University Press, 2000.|last2=Coulter|first2=Charles Russell|year=2001|isbn=978-0-19-514504-5}}</ref> Moderni naučnici su tu povezanost odbacili.<ref>{{cite book|last=Šašel Kos|first=Marjeta|url=http://iza.zrc-sazu.si/pdf/Sasel_Kos_Ukrocena_lepotica.pdf|title=Ukročena lepotica: Sava in njene zgodbe|publisher=Javni zavod za kulturo, šport, turizem in mladinske dejavnosti|year=2009|isbn=978-961-92735-0-0|editor-last=Barachini|editor-first=Jožef|place=Sevnica|pages=42–50 (44–46)|language=sl, en|trans-title=The Tamed Beauty: The Sava and Its Stories|chapter=Reka kot božanstvo - Sava v antiki|trans-chapter=River as a Deity – The Sava in Antiquity|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304041135/http://iza.zrc-sazu.si/pdf/Sasel_Kos_Ukrocena_lepotica.pdf|archive-date=2016-03-04|url-status=dead}}</ref> == Život uz rijeku == Splavari iz Ljubna putovali su rijekom sve do 1950-ih. U znak sjećanja na njih, na lijevoj obali rijeke u Celju stoji bronzana skulptura splavara (''Splavar''), koju je 1961. godine izradio [[Boris Kalin]].<ref>{{Cite web|url=https://www.kamra.si/novice/22-maja-1975-je-umrl-boris-kalin-slovenski-kipar/|title=22. maja 1975 je umrl Boris Kalin, slovenski kipar|language=sl-SI|access-date=2026-05-03}}</ref> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat-inline|Savinja}} * Stanje Savinje na nekoliko lokacija (od gornjeg do donjeg toka): ** [http://www.arso.gov.si/vode/podatki/amp/H09_g_30.html Nazarje]{{Mrtav link}} – grafikoni vodostaja i protoka (ARSO) ** [http://www.arso.gov.si/vode/podatki/amp/H33_g_30.html Letuš] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304001445/http://www.arso.gov.si/vode/podatki/amp/H33_g_30.html |date=4. 3. 2016 }} – grafikoni vodostaja, protoka i temperature (ARSO) ** [http://www.arso.gov.si/vode/podatki/amp/H19_g_30.html Laško] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304054626/http://www.arso.gov.si/vode/podatki/amp/H19_g_30.html |date=4. 3. 2016 }} – grafikoni vodostaja, protoka i temperature (ARSO) {{Hidrografija Slovenije}} {{Sava}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Savinja| ]] [[Kategorija:Pritoke Save]] [[Kategorija:Rijeke u Sloveniji]] 1gd0q57ql2p6ygutwnj4yarv9y6h3lm Sibela Zvizdić 0 535385 3917285 3899039 2026-08-09T14:50:49Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 3 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917285 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Sibela Zvizdić | slika = | slika_širina = 250px | naslov = Bosanskohercegovačka psihologinja i univerzitetska profesorica | datum_rođenja = | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | prebivalište = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | državljanstvo = Bosanskohercegovačko | narodnost = | etnicitet = | polje = {{Plainlist| * [[Školska psihologija]] * [[Pedagoška psihologija|Psihologija obrazovanja]] * [[Zdravstvena psihologija]] * [[Klinička psihologija]] }} | radna_institucija = [[Univerzitet u Sarajevu]] ([[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofski fakultet]]) | alma_mater = {{Plainlist| * [[Univerzitet u Sarajevu]] ([[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofski fakultet]]) * [[Univerzitet u Zagrebu]] (Filozofski fakultet) }} | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | akademski_savjetnici = | uticao_na = | uticali_na_njega = | poznat_po = {{Plainlist| * [[Pedagoška psihologija|Psihologija obrazovanja]] * Motivacijsko-socijalni procesi u školi * Mentalno zdravlje djece i mladih * Psihologija u zajednici * Rezilijencija u djetinjstvu i adolescenciji * Psihologija obrazovanja učenika s teškoćama }} | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = | religija = | fusnote = Redovna profesorica Odsjeka za psihologiju [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu]]. Na Filozofskom fakultetu zaposlena od 1996. }} '''Sibela Zvizdić''' (Sarajevo, Bosna i Hercegovina) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] je [[Psihologija|psihologinja]], univerzitetska profesorica i istraživačica iz oblasti [[Školska psihologija|školske psihologije]], [[Pedagoška psihologija|psihologije obrazovanja]], [[Zdravstvena psihologija|zdravstvene]] i [[Klinička psihologija|kliničke psihologije]]. Redovna je profesorica na Odsjeku za psihologiju [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu]].<ref name="FFUNSA_Odsjeci">{{cite web |title=Odsjek za psihologiju |url=https://www.ff.unsa.ba/index.php/bs/2014-12-15-22-46-38 |access-date=19. 6. 2026 |website=ff.unsa.ba |publisher=Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu |language=bs |archive-date=19. 6. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260619040827/https://www.ff.unsa.ba/index.php/bs/2014-12-15-22-46-38 |url-status=dead }}</ref> == Obrazovanje == Sibela Zvizdić završila je studij psihologije na Odsjeku za psihologiju [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu]] 1996. Magistarski studij iz psihologije završila je završila je 1999. na Filozofskom fakultetu [[Univerzitet u Zagrebu|Univerzitet u Zagrebu]]. Godine 2001. stekla je zvanje specijaliste traumatske psihologije kroz program realizovan u saradnji [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]] i Ludwig-Maximilians-Universitäta u [[München|Minhen]]u. Doktorat iz psihologije odbranila je 2004. na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu]].<ref name="ECRIS_Zvizdic">{{cite web |title=dr. Sibela Zvizdić (istraživač) |url=https://cris.cobiss.net/e-cris/bh/bs/researcher/1496 |access-date=19. 6. 2026 |website=E-CRIS.BH |publisher=Informacijski sistem o istraživačkoj djelatnosti u Bosni i Hercegovini |language=bs}}</ref><ref name="Izvjestaj_Redovni_Profesor_2021">{{cite web |title=Izvještaj Komisije za pripremu prijedloga za izbor nastavnika u zvanje redovni profesor (dr. Sibela Zvizdić) |url=https://ff.unsa.ba/IzvjestajiKomisijaIzbori/20-21/juli/Izvjestaj-Komisije-za-izbor-u-zvanje-REDOVNI-PROF-PSI.pdf |website=Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu |date=juli 2021 |access-date=19. 6. 2026 |language=bs |archive-date=19. 6. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260619103108/https://ff.unsa.ba/IzvjestajiKomisijaIzbori/20-21/juli/Izvjestaj-Komisije-za-izbor-u-zvanje-REDOVNI-PROF-PSI.pdf |url-status=dead }}</ref> == Akademska karijera == Na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu]] zaposlena je od 1996.<ref name="ECRIS_Zvizdic" /> Tokom akademske karijere napredovala je kroz sva nastavna i naučna zvanja, od asistenta do redovnog profesora. U zvanje [[docent]]ice izabrana je 2004, a u zvanje vanredne profesorice 2015. za naučne oblasti školska psihologija i psihologija obrazovanja te zdravstvena i klinička psihologija. 2021. je izabrana u zvanje redovne profesorice na istim oblastima.<ref name="Izvjestaj_Redovni_Profesor_2021" /> Na Odsjeku za psihologiju izvodi nastavu na dodiplomskim, master i doktorskim studijima. Predmeti koje predaje uključuju: * Uvod u psihologiju obrazovanja, * Edukacijska psihologija: motivacijsko-socijalni procesi, * Psihologija obrazovanja: motivacijsko-socijalni procesi, * Mentalno zdravlje, * Psihologija u zajednici, * Psihologija obrazovanja I, * Rezilijencija: teorija, istraživanja i praksa, * Psihologija obrazovanja učenika s teškoćama u školi.<ref name="FFUNSA_Odsjeci" /><ref name="FFUNSA_Izvjestaj_2023">{{cite web |title=Izvještaj Komisije za pripremu prijedloga za izbor u akademsko zvanje vanredni profesor na Odsjeku za psihologiju |date=august 2023 |url=https://www.ff.unsa.ba/IzvjestajiKomisijaIzbori/22-23/august/Izvjestaj-Komisije-za-izbor-u-zvanje-VANREDNI-PROFESOR-na-Odsjeku-za-psihologiju.pdf |access-date=19. 6. 2026 |website=ff.unsa.ba |publisher=Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu |language=bs }}{{Mrtav link}}</ref> Od 2013. izvodi nastavu na doktorskom studiju psihologije Univerziteta u Sarajevu na predmetima "Motivacija za učenje: teorija, istraživanja i praksa" i "Motivacija u obrazovanju: teorija, istraživanja i praksa".<ref name="Izvjestaj_Redovni_Profesor_2021" /> U periodu od 2004. do 2010. bila je voditeljica modula "Odabrane teme iz edukacijske psihologije" na postdiplomskom magistarskom studiju Savremenih islamskih studija [[Fakultet islamskih nauka u Sarajevu|Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu]]. Od 2005. do 2010. izvodila je nastavu iz predmeta "[[Razvojna psihologija]]" na [[Fakultet islamskih nauka u Sarajevu|Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu]]. U akademskoj 2004/2005. bila je angažovana na [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu|Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu]] kao predavač na predmetu "[[Socijalna psihologija]]".<ref name="Izvjestaj_Redovni_Profesor_2021" /> Tokom 2000. i 2001. radila je kao viša asistentica na grupi psiholoških predmeta na Pedagoškoj akademiji u Sarajevu.<ref name="Izvjestaj_Redovni_Profesor_2021" /> Također učestvuje u radu komisija za izbor nastavnika i saradnika u akademska zvanja te u razvoju studijskih programa iz oblasti psihologije.<ref name="FFUNSA_Izvjestaj_2023" /> == Naučni i stručni rad == Naučni interes Sibele Zvizdić obuhvata:<ref name="ECRIS_Zvizdic" /> * motivacijske i socijalne procese u školi,<ref name="Dautbegovic_Zvizdic_Markovic_2017">{{cite journal |last1=Dautbegović |first1=Amela |last2=Zvizdić Meco |first2=Sibela |last3=Marković Pavlović |first3=Mirna |title=Povezanost doživljaja opterećenja u školi sa psihosocijalnim faktorima kod mlađih adolescents |date=2017 |journal=Zbornik radova Kongresa psihologa Bosne i Hercegovine |issue=4 |pages=43–61 |url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=516437 |access-date=19. 6. 2026 |language=bs}}</ref> * psihologiju učenja i poučavanja,<ref name="Zvizdic_Misetic_Hasanbegovic_2020">{{cite conference |last1=Zvizdić |first1=Sibela |last2=Mišetić |first2=Katarina |last3=Hasanbegović-Anić |first3=Enedina |title=Prokrastinacija i traćenje vremena kod studenata |conference=Naučno-stručni skup Sarajevski dani psihologije |book-title=Zbornik radova |date=2020 |pages=43–61 |issn=2490-2306 |url=https://www.drustvo-vkt.org/e_files/content/V_medijih/ZR-Sarajevski-dani-psihologije-6.pdf |access-date=19. 6. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="Dragunic_Zvizdic_2017">{{cite journal |last1=Dragunić |first1=Edna |last2=Zvizdić Meco |first2=Sibela |title=Osjećaj nastavničke samoefikasnosti i autokratski stil rukovođenja razredom |date=2017 |journal=Zbornik radova Kongresa psihologa Bosne i Hercegovine |issue=4 |pages=24–41 |url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=516431 |access-date=19. 6. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="Dautbegovic_Zvizdic_2017_Prilagodba">{{cite journal |last1=Dautbegović |first1=Amela |last2=Zvizdić Meco |first2=Sibela |title=Značaj socijalne i emocionalne prilagodbe studenata u obrazovnom kontekstu |date=2017 |journal=Radovi Filozofskog fakulteta u Sarajevu |volume=20 |issue=1 |pages=113–127 |publisher=Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu |url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=680294 |access-date=19. 6. 2026 |language=bs}}</ref> * psihologiju obrazovanja učenika s teškoćama, * mentalno zdravlje djece i mladih,<ref name="ZvizdicMeco_Ljubotina_2009">{{cite conference |last1=Zvizdić-Meco |first1=Sibela |last2=Ljubotina |first2=Damir |title=Posljedica traumatskog gubitka oca kao oblik ratne traume kod mlađih adolescenata |conference=1. Kongres psihologa Bosne i Hercegovine sa međunarodnim učešćem |book-title=Zbornik radova |date=2009 |pages= |publisher=Društvo psihologa u Federaciji Bosne i Hercegovine; Društvo psihologa Republike Srpske |location=Sarajevo |url=https://dprs.rs.ba/wp-content/uploads/2020/12/Zbornik_radova_I_Kongresa_psihologa_BiH.pdf |access-date=19. 6. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="Dautbegovic_Zvizdic_2013">{{cite journal |last1=Dautbegović |first1=Amela |last2=Zvizdić Meco |first2=Sibela |title=Percipirana socijalna podrška, učenikovo samopoštovanje i opterećenje u školi kao determinante depresivnih reakcija mlađih adolescenata |date=2013 |journal=Zbornik radova Kongresa psihologa Bosne i Hercegovine |issue=3 |pages=49–64 |url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=92297 |access-date=19. 6. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="Zvizdic_2003_Bujas">{{cite conference |last=Zvizdić |first=Sibela |title=Posttraumatska prilagodba mlađih adolescenata čiji su očevi poginuli tokom rata |conference=XVI. Dani Ramira Bujasa |book-title=Sažeci priopćenja / Abstracts |date=2003 |publisher=Hrvatsko psihološko društvo ; Naklada Slap |location=Zagreb |url=https://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/5611/1/XVI.%20DANI%20RAMIRA%20BUJASA.pdf |access-date=19. 6. 2026 |language=bs}}</ref> * psihologiju u zajednici,<ref name="Omersoftic_Zvizdic_2019">{{cite journal |last1=Omersoftić |first1=Elma |last2=Zvizdić Meco |first2=Sibela |title=Determinante izloženosti mlađih adolescenata nasilju u zajednici u vidu direktne žrtve nasilja |date=2019 |journal=Radovi Filozofskog fakulteta u Sarajevu |volume=22 |issue=1 |pages=229–252 |publisher=Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu |url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=805946 |access-date=19. 6. 2026 |language=bs}}</ref> * prevencijske programe,<ref name="Zvizdic_Dautbegovic_2014">{{cite journal |last1=Zvizdić |first1=Sibela |last2=Dautbegović |first2=Amela |title=Prevencija profesionalnog sagorijevanja nastavnika u visokom obrazovanju |date=2014 |journal=Obrazovanje odraslih |volume=14 |issue=2 |pages=37–56 |url=https://ccu.bkc.ba/wp-content/uploads/2021/12/Sibela-Zvizdic-Amela-Dautbegovic.pdf |access-date=19. 6. 2026 |language=bs}}</ref> * školsku psihologiju,<ref name="Zvizdic_Dautbegovic_2020">{{cite journal |last1=Zvizdić |first1=Sibela |last2=Dautbegović |first2=Amela |title=Preopterećenost učenika školskim obavezama |date=2020 |journal=Radovi Filozofskog fakulteta u Sarajevu (Journal of the Faculty of Philosophy in Sarajevo) |issue=23 |pages=105–123 |issn=2303-6990 |doi=10.46352/23036990.2020.105 |url=https://ff.unsa.ba/subds/ejournals/index.php/radovi/article/download/121/68/552 |access-date=19. 6. 2026 |language=bs |archive-date=12. 2. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260212150003/https://ff.unsa.ba/subds/ejournals/index.php/radovi/article/download/121/68/552 |url-status=dead }}</ref> * rezilijenciju u djetinjstvu i adolescenciji.<ref name="Dautbegovic_Zvizdic_2018">{{cite journal |last1=Dautbegović |first1=Amela |last2=Zvizdić Meco |first2=Sibela |title=Osobno-emocionalna prilagodba studenata - uloga nekih psihosocijalnih faktora |date=2018 |journal=DHS - Društvene i humanističke studije: časopis Filozofskog fakulteta u Tuzli |volume=3 |issue=6 |pages=321–342 |url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=716013 |access-date=19. 6. 2026 |language=bs}}</ref> == Odabrana djela == Autorica je i koautorica brojnih naučnih i stručnih publikacija iz oblasti psihologije. Prema podacima sistema COBISS, objavila je više naučnih monografija, izvornih i preglednih naučnih radova, stručnih članaka te radova prezentiranih na domaćim i međunarodnim naučnim skupovima.<ref name="ECRIS_Zvizdic" /> Njena bibliografija uključuje: * 14 izvornih naučnih članaka, * 2 pregledna naučna članka, * 2 stručna članka, * 16 objavljenih naučnih izlaganja na konferencijama, * 5 naučnih monografija, * više uredničkih i mentorski vođenih naučnoistraživačkih radova.<ref name="ECRIS_Zvizdic" /> === Knjige === * ''Socijalna podrška i rezilijencija kod djece i adolescenata'' (2015),<ref name="Zvizdic_2015_Knjiga">{{cite book |last=Zvizdić |first=Sibela |title=Socijalna podrška i rezilijencija kod djece i adolescenata |editor-last=Fočo |editor-first=Salih |date=2015 |publisher=Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu |location=Sarajevo |isbn=978-9958-625-54-1 |url=https://ebooks.ff.unsa.ba/index.php/ebooks_ffunsa/catalog/view/25/24/99 |access-date=19. 6. 2026 |language=bs}}</ref> * ''Prokrastinacija u svakodnevnom životu i akademskom kontekstu'' (2021),<ref name="Zvizdic_2021_Prokrastinacija">{{cite book |last=Zvizdić |first=Sibela |title=Prokrastinacija u svakodnevnom životu i akademskom kontekstu |date=2021 |publisher=Dobra knjiga |location=Sarajevo |isbn=978-9958-27-607-1 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/en/data/cobib/44110598 |access-date=19. 6. 2026 |language=bs}}</ref> * ''Poremećaji ponašanja: specifična obilježja, tretman i prevencija'' (2021).<ref name="Hasanbegovic_Anic_Zvizdic_2021">{{cite book |last1=Hasanbegović-Anić |first1=Enedina |last2=Zvizdić |first2=Sibela |title=Poremećaji ponašanja: specifična obilježja, tretman i prevencija |date=2021 |publisher=Dobra knjiga |location=Sarajevo |isbn=978-9958-27-603-3 |url=https://books.google.ba/books/about/Poreme%C4%87aji_pona%C5%A1anja.html?id=YkvpzgEACAAJ |access-date=19. 6. 2026 |language=bs}}</ref> == Područja djelovanja == Sibela Zvizdić prepoznata je po doprinosu razvoju [[Školska psihologija|školske]] i [[pedagoška psihologija|obrazovne psihologije]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], posebno u oblastima mentalnog zdravlja djece i mladih, rezilijencije, [[Inkluzija (obrazovanje)|inkluzivnog obrazovanja]] i preventivnih programa u zajednici.<ref name="FFUNSA_Odsjeci" /><ref name="ECRIS_Zvizdic" /> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://cris.cobiss.net/e-cris/bh/en/researcher/1496 CRIS BiH – profil istraživača: Sibela Zvizdić] {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Zvizdić, Sibela}} [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački psiholozi]] [[Kategorija:Školski psiholozi]] [[Kategorija:Pedagoški psiholozi]] [[Kategorija:Zdravstveni psiholozi]] fcf1mkmgeic3zunelq1f015tck603zh Bošnjački ljiljan (simbol) 0 535963 3917387 3906780 2026-08-10T07:48:35Z EmausBot 25303 Robot: Popravlja dvostruka preusmjerenja na [[Ljiljan u bosanskohercegovačkoj heraldici]] 3917387 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Ljiljan u bosanskohercegovačkoj heraldici]] 0lw3tjhovcp6yoy3oaru6o2xhccmd16 Trijaža 0 536015 3917355 3915890 2026-08-10T02:45:18Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917355 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Firstrespondersexercisetbayontarionov08.JPG|mini|desno|300px|Pregled i trijaža povrijeđenih osoba na mjestu događaja]] [[Datoteka:DN-SD-04-12743.JPEG|mini|desno|300px|Trijažni punkt uspostavljen izvan Pentagona 11. septembra 2001.]] U [[medicina|medicini]], '''trijaža''' predstavlja postupak kojim pružaoci zdravstvene zaštite, poput [[zdravstveni radnik|zdravstvenih radnika]] i osoba osposobljenih za pružanje [[prva pomoć|prve pomoći]], određuju redoslijed prioriteta za zbrinjavanje povrijeđenih osoba,<ref name="Robertson_Steel_Triage_2006">{{cite journal |last=Robertson-Steel |first=Iain |title=Evolution of triage systems |date=2006 |journal=Emergency Medicine Journal |volume=23 |issue=2 |pages=154–155 |doi=10.1136/emj.2005.030270 |pmid=16439754 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC2564046/pdf/154.pdf |publisher=BMJ Publishing Group |language=en |access-date=17. 7. 2026}}</ref> odnosno raspoređuju ograničene medicinske resurse kako bi oni bili dostupni onima koji od njih mogu imati najviše koristi.<ref name="Muensterer_2021_Rationing">{{cite web |last1=Muensterer |first1=OJ |last2=Gianicolo |first2=EA |last3=Paul |first3=NW |date=2021 |title=Rationing and triage of scarce, lifesaving therapy in the context of the COVID-19 pandemic: a cross-sectional, social media-driven, scenario-based online query of societal attitudes |url=https://www.ovid.com/jnls/ijsgh/fulltext/10.1097/gh9.0000000000000047~rationing-and-triage-of-scarce-lifesaving-therapy-in-the |website=IJS Global Health |publisher=Wolters Kluwer |doi=10.1097/GH9.0000000000000047 |issn=2576-3342 |s2cid=220847218 |access-date=17. 7. 2026 |language=en}}</ref> Trijaža se primjenjuje u situacijama kada je broj povrijeđenih veći od broja raspoloživih zdravstvenih radnika (što se naziva [[incident s velikim brojem žrtava]]) ili kada nema dovoljno medicinskih sredstava za liječenje svih povrijeđenih.<ref name="Iserson_2007_Triage1">{{cite web |last1=Iserson |first1=Kenneth V. |last2=Moskop |first2=John C. |date=2007 |title=Triage in medicine, part I: Concept, history, and types |url=https://archive.org/details/sim_annals-of-emergency-medicine_2007-03_49_3/page/274/mode/2up |website=Annals of Emergency Medicine |publisher=Elsevier. doi:10.1016/j.annemergmed.2006.05.019. PMID 17141139. |access-date=17. 7. 2026 |language=en}}</ref> Metode trijaže razlikuju se među ustanovama, regijama i državama, ali se svaka od njih zasniva na istim univerzalnim principima.<ref name="WHO_2008_Triage">{{cite book |author=World Health Organization |title=Triage and emergency assessment |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK143755/ |location=Geneva |publisher=World Health Organization |date=2008 |isbn=978-92-4-154765-9 |access-date=17. 7. 2026 |language=en}}</ref> U većini protokola trijaže prednost imaju osobe s [[Teška trauma|najtežim povredama]] koje imaju najveće šanse za preživljavanje, dok se osobe s [[Neizlječiva bolest|neizlječivim (terminalnim) povredama]] svrstavaju u posljednju grupu prioriteta (osim u slučaju obrnute trijaže).<ref name="vanRuler_2022_ShockingInjury">{{cite web |last1=van Ruler |first1=Rick |last2=Eikendal |first2=Ties |last3=Kooij |first3=Fabian O. |last4=Tan |first4=Edward C. T. H. |date=2022 |title=A shocking injury: A clinical review of lightning injuries highlighting pitfalls and a treatment protocol |url=https://www.injuryjournal.com/action/showPdf?pii=S0020-1383%2822%2900586-1 |website=Injury |publisher=Elsevier |access-date=17. 7. 2026 |language=en}}</ref> Protokoli trijaže međusobno se znatno razlikuju te mogu biti zasnovani na unaprijed utvrđenim, mjerljivim kriterijima, poput sistema bodovanja traume, ili na stručnoj medicinskoj procjeni zdravstvenog radnika.<ref name="Petridou_2008_Injuries">{{cite book |last1=Petridou |first1=E.T. |last2=Antonopoulos |first2=C.N. |last3=Alexe |first3=D.M. |date=2008 |editor=Heggenhougen H.K. |title=International Encyclopedia of Public Health |chapter=Injuries, Epidemiology of |url=https://www.sciencedirect.com/science/chapter/referencework/abs/pii/B9780123739605001866 |location=Oxford |publisher=Academic Press |page=609–625 |doi=10.1016/b978-012373960-5.00186-6 |isbn=978-0-12-373960-5 |url-access=subscription |access-date=17. 7. 2026 |language=en}}</ref> Trijaža nije potpuno precizan postupak i može biti prilično subjektivna, naročito kada se zasniva na općem utisku umjesto na standardizovanom bodovanju.<ref name="Xiang_2014_Undertriage">{{cite web |last1=Xiang |first1=Huiyun |last2=Wheeler |first2=Krista Kurz |last3=Groner |first3=Jonathan Ira |last4=Shi |first4=Junxin |last5=Haley |first5=Kathryn Jo |date=2014 |title=Undertriage of major trauma patients in the US emergency departments |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0735675714004069?via%3Dihub |website=The American Journal of Emergency Medicine |publisher=Elsevier |volume=32 |issue=9 |pages=997-1004 |doi=10.1016/j.ajem.2014.05.038 |access-date=17. 7. 2026 |language=en}}</ref><ref name="TureganoFuentes_2008_OverallAsessment">{{cite web |last1=Turégano-Fuentes |first1=F |last2=Pérez-Díaz |first2=D |last3=Sanz-Sánchez |first3=M |last4=Ortiz Alonso |first4=J |date=2008 |title=Overall Asessment of the Response to Terrorist Bombings in Trains, Madrid, 11 March 2004 |url=https://link.springer.com/article/10.1007/s00068-008-8805-2 |website=European Journal of Trauma and Emergency Surgery |publisher=Springer |volume=34 |issue=5 |pages=433–441 |doi=10.1007/s00068-008-8805-2 |pmid=26815987 |s2cid=13657747 |access-date=17. 7. 2026 |language=en}}</ref> Razlog tome je što je pri donošenju odluka potrebno istovremeno uskladiti više, ponekad i međusobno suprotstavljenih ciljeva, uključujući vjerovatnoću preživljavanja, efikasnost liječenja, preostali životni vijek pacijenta te etička načela i religijska uvjerenja. == Etimologija == Termin ''trijaža'' potječe iz [[francuski jezik|francuskog]] jezika, od riječi ''triage'', koja označava radnju odabiranja ili razvrstavanja,<ref name="OED_Triage_Noun">{{cite web |author=Oxford English Dictionary |date=2020 |title=Triage |url=https://www.oed.com/dictionary/triage_n?tl=true |website=Oxford English Dictionary |publisher=Oxford University Press |access-date=17. 7. 2026 |language=en}}</ref> a koja je izvedena je od [[Starofrancuski jezik|starofrancuskog]] glagola ''trier'', koji znači odvojiti, sortirati, razvrstati, prosijati ili odabrati. Glagol ''trier'' vuče korijene iz [[Kasni latinski jezik|kasnolatinskog]] izraza ''tritare'', što znači drobiti ili mljeti.<ref name="MerriamWebster_Triage">{{cite web |author=Merriam-Webster |date=2026 |title=Triage |url=https://www.merriam-webster.com/dictionary/triage |website=Merriam-Webster.com Dictionary |publisher=Merriam-Webster |access-date=17. 7. 2026 |language=en}}</ref> Iako je sam koncept postojao mnogo ranije, najmanje još u vrijeme vladavine [[Maksimilijan I, car Svetog Rimskog Carstva|Maksimilijana I]],<ref name="Cueni_2020_TriageCorona">{{cite web |last1=Cueni |first1=Claude |date=2020 |title=Triage in Zeiten der Corona-Pandemie – Claude Cueni |url=https://www.blick.ch/meinung/kolumnen/kolumne-geschichte-ueber-die-triage-in-der-corona-pandemie-lizenz-zum-sterben-id16215543.html |website=Blick |publisher=Ringier |access-date=17. 7. 2026 |language=de}}</ref> izraz ''trier'' počeo se koristiti za opisivanje postupka trijaže tek početkom 19. vijeka.<ref name="Nakao_2017_HistoryTriage">{{cite web |last1=Nakao |first1=H. |last2=Ukai |first2=I. |last3=Kotani |first3=J. |date=2017 |title=A review of the history of the origin of triage from a disaster medicine perspective |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/ams2.293 |website=Acute Medicine & Surgery |publisher=Wiley |volume=4 |issue=4 |pages=379–384 |doi=10.1002/ams2.293 |pmc=5649292 |pmid=29123897 |doi-access=free |access-date=17. 7. 2026 |language=en}}</ref> U tom periodu [[Dominique-Jean Larrey]], glavni [[hirurg]] [[Napoléon Bonaparte|Napoleonove]] [[Carska garda (Napoleon I)|Carske garde]], postavio osnove onoga što će se razviti u savremenu trijažu,<ref name="Robertson_Steel_Triage_2006" /> princip prema kojem se "ranjenici zbrinjavaju u skladu s utvrđenom težinom njihovih povreda i hitnošću medicinske pomoći, bez obzira na njihov vojni čin ili nacionalnost".<ref name="Skandalakis_2006_LarreyNapoleon">{{cite web |last1=Skandalakis |first1=Panagiotis N. |last2=Lainas |first2=Panagiotis |last3=Zoras |first3=Odyseas |last4=Skandalakis |first4=John E. |last5=Mirilas |first5=Petros |date=2006 |title="To afford the wounded speedy assistance": Dominique Jean Larrey and Napoleon |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1007/s00268-005-0436-8 |website=World Journal of Surgery |publisher=Springer |volume=30 |issue=8 |pages=1392-9 |doi=10.1007/s00268-005-0436-8 |pmid=16850154 |url-access=subscription |access-date=17. 7. 2026 |language=en}}</ref> == Koncepti u trijaži == === Jednostavna trijaža === Jednostavna trijaža najčešće se primjenjuje na mjestu nesreće ili tokom [[incident s velikim brojem žrtava|incidenta s velikim brojem žrtava]] (MCI), s ciljem razvrstavanja pacijenata u nekoliko grupa: one kojima je za preživljavanje neophodna hitna medicinska pomoć i transport u ustanovu sekundarne ili tercijarne zdravstvene zaštite, one kojima za preživljavanje nije potrebna hitna medicinska pomoć, na nepovrijeđene, te na preminule ili one kod kojih je smrt neizbježna u kratkom roku.<ref name="Ciottone_2015_DisasterMedicine">{{cite book |last1=Hanfling |first1=D. |last2=Lang |first2=C.R. |chapter=Aircraft Crash Preparedness and Response |editor1-last=Ciottone |editor1-first=Gregory R. |editor2-last=Biddinger |editor2-first=Paul D |editor3-last=Darling |editor3-first=Robert G. |editor4-last=Fares |editor4-first=Saleh |editor5-last=Keim |editor5-first=Mark E |editor6-last=Molloy |editor6-first=Michael S |editor7-last=Suner |editor7-first=Selim |date=2015 |title=Ciottone's Disaster Medicine E-Book |edition=2. |url=https://books.google.ba/books/about/Ciottone_s_Disaster_Medicine_E_Book.html?id=6r6iCgAAQBAJ |location=Philadelphia |publisher=Elsevier |isbn=978-0-323-35846-0 |access-date=17. 7. 2026 |language=en}}</ref> U Sjedinjenim Američkim Državama najčešće se primjenjuju modeli trijaže [[START trijaža|START]] i SALT, u Kanadi CTAS, a u Australiji ATS.<ref name="Yancey_2023">{{cite book |last1=Yancey |first1=Charles C. |last2=O'Rourke |first2=Maria C. |date=2023 |title=Emergency Department Triage |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK557583/ |location=Treasure Island (FL) |publisher=StatPearls Publishing |pmid=32491515 |access-date=17. 7. 2026 |language=en}}</ref><ref name="CHEMM_SALT_Triage">{{cite web |author=Chemical Hazards Emergency Medical Management |date=2026 |title=SALT Mass Casualty Triage Algorithm |url=https://chemm.hhs.gov/salttriage.htm |website=CHEMM |publisher=U.S. Department of Health and Human Services |access-date=17. 7. 2026 |language=en}}</ref> Procjena obično započinje pozivom svim osobama koje mogu hodati da se udalje u označeni prostor, čime im se dodjeljuje najniži prioritet, nakon čega se pristupa pregledu ostalih pacijenata.<ref name="Yancey_2023" /> Nakon početne procjene koju provodi zdravstveni radnik, zasnovane na [[ABC (medicina)|ABCDE pristupu]],<ref name="WHO_2008_Triage"/><ref name="Thim_2012_ABCDE">{{cite web |last1=Thim |first1=Troels |last2=Krarup |first2=Niels Henrik Vinther |last3=Grove |first3=Erik Lerkevang |last4=Rohde |first4=Claus Valter |last5=Løfgren |first5=Bo |date=2012 |title=Initial assessment and treatment with the Airway, Breathing, Circulation, Disability, Exposure (ABCDE) approach |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC3273374/ |website=International Journal of General Medicine |publisher=Dove Medical Press |volume=5 |pages=117–121 |doi=10.2147/IJGM.S28478 |pmc=3273374 |pmid=22319249 |access-date=17. 7. 2026 |language=en}}</ref> pacijenti se označavaju dostupnim podacima, što uključuje "ime i prezime, spol, povrede, provedene medicinske intervencije, identifikaciju pružaoca pomoći, trijažni skor i jasno vidljivu opću kategoriju trijaže". pacijenti se označavaju dostupnim identifikacijskim i medicinskim podacima, uključujući ime i prezime, spol, povrede, provedene medicinske intervencije, identifikacijske oznake zdravstvenog radnika, rezultat trijaže te jasno vidljivo označenu kategoriju trijaže.<ref name="Ciottone_2015_DisasterMedicine1">{{cite book |last1=Foley |first1=E. |last2=Reisner |first2=A.T. |chapter=Triage |editor1-last=Ciottone |editor1-first=Gregory R. |editor2-last=Biddinger |editor2-first=Paul D |editor3-last=Darling |editor3-first=Robert G. |editor4-last=Fares |editor4-first=Saleh |editor5-last=Keim |editor5-first=Mark E |editor6-last=Molloy |editor6-first=Michael S |editor7-last=Suner |editor7-first=Selim |date=2015 |title=Ciottone's Disaster Medicine E-Book |edition=2. |url=https://books.google.ba/books/about/Ciottone_s_Disaster_Medicine_E_Book.html?id=6r6iCgAAQBAJ |location=Philadelphia |publisher=Elsevier |isbn=978-0-323-35846-0 |access-date=17. 7. 2026 |language=en}}</ref> ==== ABCDE procjena ==== {{Glavni|ABC (medicina)}} ABCDE procjena (čije su druge varijante ABC,<ref name="ARC_ABC_vs_CAB">{{cite web |author=American Red Cross |date=15. 7. 2024 |title=Why has the American Red Cross (ARC) retained the A-B-C (Airway – Breathing – Circulation) mnemonic and does the ARC use the mnemonic C-A-B (Circulation – Airway – Breathing)? |url=https://www.redcross.org/take-a-class/resources/articles/abc-vs-cab?srsltid=AfmBOor22jvyaDN4gRqeLXerqzwJNvFUNATrMsa2GquXBn-k3ZMQKMyZ |website=Red Cross Training Services |publisher=The American National Red Cross |access-date=17. 7. 2026 |language=en}}</ref> ABCD,<ref name="Livingston_1991_Resuscitation">{{cite journal |last1=Livingston |first1=E.H. |last2=Passaro |first2=E.P. |date=1991 |title=Resuscitation. Revival should be the first priority |url=https://www.tandfonline.com/doi/epdf/10.1080/00325481.1991.11700789?needAccess=true |journal=Postgraduate Medicine |volume=89 |issue=1 |pages=117–120, 122 |doi=10.1080/00325481.1991.11700789 |pmid=1985304 |access-date=17. 7. 2026 |language=en}}</ref> ABCDEF<ref name="UK_Ambulance_2013_Guidelines">{{cite book |author=Association of Ambulance Chief Executives |date=2013 |title=UK ambulance services clinical practice guidelines 2013 : pocket book |url=https://archive.org/details/ukambulanceservi0000unse_s4r6 |location=Bridgwater |publisher=Class Professional Publishing |isbn=978-1-85959-365-3 |access-date=17. 7. 2026 |language=en}}</ref> i brojne druge, uključujući verzije prilagođene jezicima koji nisu engleski) predstavlja strukturirani algoritam za brzu procjenu stanja pacijenta. Dizajniran je za sistematski pregled vitalnih funkcija prema stepenu njihove važnosti za preživljavanje organizma.<ref name="Thim_2012_ABCDE" /> {| class="wikitable" |+ Primjer ABCDE procjene<ref name="Thim_2012_ABCDE" /> !Slovo !Naziv !Opis |- |A |Disajni put (''Airway'') |Provjera prohodnosti disajnog puta i postojanja opstrukcije |- |B |Disanje (''Breathing'') |Provjera da li pacijent diše i da li je disanje uredno |- |C |Cirkulacija (''Circulation'') |Procjena srčane frekvencije i vremena kapilarnog punjenja |- |D |Neurološki status (''Disability'') |Procjena stanja svijesti, budnosti i odgovora na bolne podražaje |- |E |Skidanje odjeće i pregled (''Exposure'') |Pregled pacijenta radi utvrđivanja povreda, krvarenja, tjelesne temperature i drugih promjena na koži |} ==== Trijažna oznaka ==== {{Glavni|Trijažna oznaka}} [[Datoteka:Triage 041105 big.jpg|mini|desno|300px|Mnogi protokoli trijaže koriste trijažne oznake standardizovanih oblika]] [[Datoteka:ET Light Picture 352 X 240.jpg|mini|desno|300px|Svjetlosne oznake za hitnu trijažu (E/T), posebno korisne noću ili u nepovoljnim uslovima]] [[Trijažna oznaka]] je unaprijed pripremljena oznaka koja se postavlja na svakog pacijenta i služi za: * identifikacije pacijenta; * evidentiranja rezultata početne procjene; * označavanja prioriteta za pružanje medicinske pomoći i transport s mjesta događaja; * praćenja pacijenta tokom postupka trijaže; * označavanja dodatnih rizika, poput kontaminacije. Trijažne oznake mogu imati različite oblike. U pojedinim državama koriste se nacionalno standardizovane trijažne oznake,<ref name="Idoguchi_2006_TriageTag">{{cite journal |last1=Idoguchi |first1=K. |last2=Mizobata |first2=Y. |date=2006 |title=Usefulness of Our Proposed Format of Triage Tag |url=https://www.jstage.jst.go.jp/article/jjaam1990/17/5/17_5_183/_article/-char/ja/ |journal=Journal of Japanese Association for Acute Medicine |volume=17 |issue=5 |pages=183–191 |doi=10.3893/jjaam.17.183 |doi-access=free |access-date=17. 7. 2026 |language=ja}}</ref> dok se u drugima primjenjuju komercijalno dostupni modeli čiji se izgled i sadržaj razlikuju.<ref name="Nocera_1999_DisasterTriage">{{cite journal |last1=Nocera |first1=A. |last2=Garner |first2=A. |date=1999 |title=Australian disaster triage: a colour maze in the Tower of Babel |url=http://www.ema.gov.au/www/emaweb/rwpattach.nsf/VAP/(084A3429FD57AC0744737F8EA134BACB)~Australian_disaster_triage.pdf/$file/Australian_disaster_triage.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20110314034438/http://www.ema.gov.au/www/emaweb/rwpattach.nsf/VAP/(084A3429FD57AC0744737F8EA134BACB)~Australian_disaster_triage.pdf/$file/Australian_disaster_triage.pdf |archive-date=14. 3. 2011 |journal=The Australian and New Zealand Journal of Surgery |volume=69 |issue=8 |pages=598–602 |doi=10.1046/j.1440-1622.1999.01643.x |pmid=10472919 |access-date=17. 7. 2026 |language=en}}</ref> Neke međunarodne organizacije također koriste standardizovane trijažne oznake, kao što je slučaj s [[NATO]]-om.<ref name="USMC_FMSO107_Triage">{{cite web |author=United States Marine Corps |date=2026 |title=FMSO 107 CONDUCT TRIAGE |url=https://www.trngcmd.marines.mil/Portals/207/Docs/FMTB-E/FMSO/FMSO_107.pdf |website=Field Medical Training Battalion-East |publisher=U.S. Marine Corps, Camp Lejeune |access-date=17. 7. 2026 |language=en |format=PDF }}{{Mrtav link}}</ref> Među najčešće korištenim komercijalnim sistemima nalaze se METTAG,<ref name="METTAG_About_Products">{{cite web |author=METTAG |title=About METTAG Products |url=https://mettag.com/#about |website=METTAG |access-date=17. 7. 2026 |language=en}}</ref> SMARTTAG,<ref name="TSG_SMARTTag">{{cite web |author=TSG Associates |title=SmartTag - Triage & Incident Management |url=https://www.tsgassociates.co.uk/products/smarttag/triage-incident-management |website=TSG Associates |access-date=17. 7. 2026 |language=en}}</ref> E/T LIGHT<ref name="Beidel_2010_MilitaryMedics">{{cite journal |last1=Beidel |first1=E. |date=2010 |title=Military Medics, First Responders Guided By Simple Light |url=http://www.nationaldefensemagazine.org/archive/2010/December/Pages/MilitaryMedics,FirstRespondersGuidedBySimpleLight.aspx |archive-url=https://web.archive.org/web/20110131074100/http://www.nationaldefensemagazine.org/archive/2010/December/Pages/MilitaryMedics,FirstRespondersGuidedBySimpleLight.aspx |archive-date=31. 1. 2011 |journal=National Defense |publisher=National Defense Industrial Association |location=Arlington, VA |access-date=17. 7. 2026 |language=en}}</ref> i CRUCIFORM.<ref name="Tolley_Disaster_Management_2002">{{cite book |last1=Rajapakse |first1=R. |last2=Bartholomew |first2=R. |date=2002 |title=Tolley's handbook of disaster and emergency management : principles and practice |url=https://archive.org/details/tolleyshandbooko0000unse |location=Croydon |publisher=Tolley |isbn=978-0-406-95709-2 |access-date=17. 7. 2026 |language=en}}</ref> Napredniji modeli označavanja sadrže posebne indikatore koji pokazuju da li je pacijent kontaminiran opasnim materijama, kao i perforirane odvojive trake koje olakšavaju praćenje kretanja pacijenata tokom cijelog procesa.<ref name="ASPR_START_Triage_2017">{{cite web |author=Administration for Strategic Preparedness and Response |date=2017 |title=Mass Casualty START Triage and the SMART Tag System |url=https://www.blessinghealth.org/sites/default/files/users/user15/EMS_START_Triage_SMART_Tags_2017.pdf |publisher=U.S. Department of Health and Human Services |access-date=17. 7. 2026 |language=en |format=PDF}}</ref> === Napredna trijaža === Naprednu trijažu provode zdravstveni radnici s višim stepenom stručne osposobljenosti, poput ljekara, medicinskih sestara i tehničara te paramedika. Na osnovu detaljnije kliničke procjene oni donose odluke o daljnjem liječenju, pri čemu se mogu koristiti i naprednim dijagnostičkim metodama, kao što je [[kompjuterizirana tomografija]] (CT).<ref name="Jannat_2014_DisasterTriage">{{cite journal |last1=Jannat |first1=Forouzandeh |last2=Ardalan |first2=Ali |last3=Masoumi |first3=Gholamreza |last4=Vahid Dastjerdi |first4=Marzieh |last5=Alipour |first5=Sadaf |date=2014 |title=Simple and Advanced Triage in Occurrence of Natural Disasters and Examine the Role of Volunteers |url=https://www.academia.edu/attachments/49162373/download_file |journal=International Journal of Current Life Sciences |volume=4 |issue=5 |pages=2169–2171 |issn=2249-1465 |access-date=17. 7. 2026 |language=en}}</ref> Napredna trijaža može predstavljati i oblik sekundarne trijaže, kada se procjena pacijenta obavlja na drugoj lokaciji, poput bolnice,<ref name="Herndon_2012_TotalBurnCare">{{cite book |editor-last=Herndon |editor-first=David N. |date=2012 |title=Total burn care |url=https://archive.org/details/totalburncare0000unse_a5a7 |edition=4. |location=Edinburgh |publisher=Saunders Elsevier |isbn=978-1-4377-2786-9 |access-date=17. 7. 2026 |language=en}}</ref> ili nakon dolaska kvalifikovanijeg medicinskog osoblja na mjesto nesreće. === Obrnuta trijaža === Pod pojmom ''obrnute trijaže'' podrazumijevaju se tri osnovna koncepta. Prvi se odnosi na ubrzani otpust stabilnih pacijenata iz bolnice kako bi se oslobodili kapaciteti za prihvat velikog broja nastradalih u slučaju [[Incident s velikim brojem žrtava|incidenta s velikim brojem žrtava]].<ref name="Pollaris_2016">{{cite journal |last1=Pollaris |first1=Gwen |last2=Sabbe |first2=Marc |date=2016 |title=Reverse triage: more than just another method |url=https://lirias.kuleuven.be/retrieve/077efa3b-ee93-4196-8207-89d36074e316 |journal=European Journal of Emergency Medicine |volume=23 |issue=4 |pages=240–247 |doi=10.1097/MEJ.0000000000000339 |pmid=26479736 |s2cid=23551247 |access-date=17. 7. 2026 |language=en}}</ref> Drugi koncept obrnute trijaže primjenjuje se kod specifičnih stanja, kao što su povrede izazvane udarom groma, kada se osobama koje na prvi pogled izgledaju kao da ne pokazuju znakove života može dati prednost u liječenju u odnosu na druge pacijente, jer postoji velika vjerovatnoća uspješne reanimacije.<ref name="vanRuler_2022_ShockingInjury" /> Treće koncept odnosi se na davanje prednosti liječenju lakše povrijeđenih osoba kako bi se one što prije osposobile za povratak svojim dužnostima. Ovaj pristup vuče korijene iz vojne medicine, gdje vraćanje boraca na ratište može presudno utjecati na ishod borbe, a time i na ukupnu stopu preživljavanja jedinice.<ref name="Pollaris_2016" /> === Podtrijaža i nadtrijaža === '''Podtrijaža''' (''nedovoljna trijaža'') predstavlja potcjenjivanje ozbiljnosti bolesti ili povrede. Primjer ovakve procjene bio bi razvrstavanje pacijenta prioriteta 1 (hitni slučajevi) u prioritet 2 (odgođeno zbrinjavanje) ili prioritet 3 (minimalno zbrinjavanje). Stopa podtrijaže razlikuje se u zavisnosti od mjesta na kojem se provodi trijaža. Pregled trijažne prakse u službama hitne pomoći iz 2014. pokazao je da se u bolnicama u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] podtrijaža javlja u 34% slučajeva,<ref name="Xiang_2014_Undertriage" /> dok su analize vanbolničke trijaže utvrdile znatno nižu stopu od 14%.<ref name="Lokerman_2022_PrehospitalTriage">{{cite journal |last1=Lokerman |first1=Robin D. |last2=Waalwijk |first2=Job F. |last3=van der Sluijs |first3=Rogier |last4=Houwert |first4=Roderick M. |last5=Leenen |first5=Luke P. H. |last6=van Heijl |first6=Mark |date=2022 |title=Evaluating pre-hospital triage and decision-making in patients who died within 30 days post-trauma: A multi-site, multi-center, cohort study |url=https://www.injuryjournal.com/action/showPdf?pii=S0020-1383%2822%2900161-9 |journal=Injury |volume=53 |issue=5 |pages=1699–1706 |doi=10.1016/j.injury.2022.02.047 |access-date=17. 7. 2026 |language=en |format=PDF}}</ref> '''Nadtrijaža''' (''pretjerana trijaža'') označava precjenjivanje ozbiljnosti bolesti ili povrede. Primjer bi bio kada se pacijent prioriteta 3 (minimalno zbrinjavanje) svrsta u prioritet 2 (odgođeno zbrinjavanje) ili prioritet 1 (hitni slučajevi). U cilju sprječavanja podtrijaže i njenih fatalnih posljedica, u praksi se toleriše stopa nadtrijaže čak i do 50%. Pojedine studije ukazuju na to da je pojava nadtrijaže rjeđa kada postupak provode bolnički medicinski timovi nego kada to čine paramedici ili tehničari hitne pomoći na terenu.<ref name="TureganoFuentes_2008_OverallAsessment" /> === Telefonska trijaža === U telefonskoj trijaži zdravstveni radnici, poput kvalifikovani zdravstveni radnici (najčešće [[Zdravstvena njega|medicinske sestre i tehničari]]) procjenjuju simptome i i uzimaju anamnezu pacijenta te na osnovu tih informacija daju preporuku o daljnjem postupanju putem [[telefon]]a.<ref name="Wheeler_2015_TelephoneTriage">{{cite journal |last1=Wheeler |first1=Sheila Q |last2=Greenberg |first2=Mary E |last3=Mahlmeister |first3=Laura |last4=Wolfe |first4=Nicole |date=2015 |title=Safety of clinical and non-clinical decision makers in telephone triage: a narrative review |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/1357633X15571650 |journal=Journal of Telemedicine and Telecare |volume=21 |issue=6 |pages=305–322 |doi=10.1177/1357633x15571650 |pmid=25761468 |s2cid=23049229 |url-access=subscription |access-date=17. 7. 2026 |language=en}}</ref> Analiza dostupne naučne literature pokazala je da ovakve službe pružaju tačne i sigurne informacije u oko 90% slučajeva.<ref name="Huibers_2011_TelephoneTriage">{{cite journal |last1=Huibers |first1=L |last2=Smits |first2=M |last3=Renaud |first3=V |last4=Giesen |first4=P |last5=Wensing |first5=M |date=2011 |title=Safety of telephone triage in out-of-hours care: a systematic review |url=https://www.tandfonline.com/doi/epdf/10.3109/02813432.2011.629150?needAccess=true |journal=Scandinavian Journal of Primary Health Care |volume=29 |issue=4 |pages=198–209 |doi=10.3109/02813432.2011.629150 |pmc=3308461 |pmid=22126218 |access-date=17. 7. 2026 |language=en}}</ref> === Palijativna njega === U uslovima trijaže, [[paliativna njega]] dobija širu primjenu jer određena zdravstvena stanja – koja bi u redovnim okolnostima bila izlječiva – postaju fatalna zbog same prirode [[incident s velikim brojem žrtava|incidenta s velikim brojem žrtava]] i nedostatka resursa.<ref name="Matzo_2009_PalliativeCare">{{cite journal |last1=Matzo |first1=Marianne |last2=Wilkinson |first2=Anne |last3=Lynn |first3=Joan |last4=Galamaga |first4=Rosalind |last5=Phillips |first5=Sally |date=2009 |title=Palliative care considerations in mass casualty events with scarce resources |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1089/bsp.2009.0017 |journal=Biosecurity and Bioterrorism: Biodefense Strategy, Practice, and Science |volume=7 |issue=2 |pages=199–210 |doi=10.1089/bsp.2009.0017 |pmid=19635004 |url-access=subscription |access-date=17. 7. 2026 |language=en}}</ref> Za ove pacijente, kao i za one kod kojih je procjenjeno da im se ne može pomoći, palijativna njega predstavlja razliku između bolne i relativno mirne smrti.<ref name="Arya_2020_PandemicPalliative">{{cite journal |last1=Arya |first1=Amit |last2=Buchman |first2=Sandy |last3=Gagnon |first3=Bruno |last4=Downar |first4=James |date=2020 |title=Pandemic palliative care: beyond ventilators and saving lives |url=https://www.cmaj.ca/content/192/15/E400 |journal=CMAJ |volume=192 |issue=15 |pages=E400–E404 |doi=10.1503/cmaj.200465 |pmc=7162443 |pmid=32234725 |access-date=17. 7. 2026 |language=en}}</ref> Tokom [[Pandemija COVID-19|pandemije bolesti COVID-19]] značaj palijativne njege u postupku trijaže postao je posebno izražen, jer su pojedine države, uslijed nedostatka medicinske opreme i [[respirator]]a, bile primorane ograničiti ili uskratiti liječenje određenim grupama pacijenata.<ref name="Arya_2020_PandemicPalliative" /><ref name="Misek_2022_InjusticeTriage">{{cite journal |last1=Misek |first1=Ryan |date=2022 |title=The Injustice of Categorical Exclusions during Triage |url=https://www.pdcnet.org/pdc/bvdb.nsf/purchase26?openform&fp=ncbq&id=ncbq_2022_0022_0003_0495_0507 |journal=The National Catholic Bioethics Quarterly |volume=22 |issue=3 |pages=495–507 |doi=10.5840/ncbq202222345 |issn=1532-5490 |access-date=17. 7. 2026 |language=en}}</ref> === Evakuacija === Konačni cilj rada na terenu jeste [[Evakuacija povrijeđenih|evakuacija]] svih povrijeđenih,<ref name="Xie_2014_MilitaryMedicine">{{cite journal |last1=Tai |first1=Xie |last2=Xiao-Rong |first2=Liu |last3=Guo-Liang |first3=Chen |last4=Liang |first4=Qi |last5=Zhi-Yin |first5=Xu |last6=Xu-Dong |first6=Liu |date=2014 |title=Progress of military casualty triage technology |url=https://link.springer.com/content/pdf/10.1186/2054-9369-1-12.pdf |journal=Military Medical Research |volume=1 |issue=12 |pages=1–5 |doi=10.1186/2054-9369-1-12 |access-date=17. 7. 2026 |language=en |format=PDF}}</ref> kako bi se mjesto nesreće u potpunosti ispraznilo, po potrebi istražilo i na kraju proglasilo sigurnim. Pri organizaciji evakuacije potrebno je voditi računa i o tome da se ne preopterete raspoloživi zdravstveni kapaciteti u lokalnoj zajednici,<ref name="Pinkert_2008_PrimaryTriage">{{cite journal |last1=Pinkert |first1=Moshe |last2=Lehavi |first2=Ofer |last3=Benin Goren |first3=Odeda |last4=Raiter |first4=Yaron |last5=Shamis |first5=Ari |last6=Priel |first6=Zvi |last7=Schwartz |first7=Dagan |last8=Goldberg |first8=Avishay |last9=Levi |first9=Yehezkel |last10=Bar-Dayan |first10=Yaron |date=august 2008 |title=Primary Triage, Evacuation Priorities, and Rapid Primary Distribution between Adjacent Hospitals—Lessons Learned from a Suicide Bomber Attack in Downtown Tel-Aviv |url=https://www.cambridge.org/core/journals/prehospital-and-disaster-medicine/article/abs/primary-triage-evacuation-priorities-and-rapid-primary-distribution-between-adjacent-hospitalslessons-learned-from-a-suicide-bomber-attack-in-downtown-telaviv/B485914CA6566BCC91CC30919737BC05 |journal=Prehospital and Disaster Medicine |volume=23 |issue=4 |pages=337–341 |doi=10.1017/S1049023X00005975 |pmid=18935948 |s2cid=10929982 |access-date=17. 7. 2026 |language=en}}</ref> što u izuzetnim okolnostima može podrazumijevati i evakuaciju pojedinih pacijenata u druge države. === Alternativne zdravstvene ustanove === Alternativni stacionari (improvizovane bolnice) su objekti namijenjeni zbrinjavanju većeg broja pacijenata ili prostori koji se mogu privremeno prilagoditi toj namjeni. To mogu biti škole, sportske dvorane, stadioni ili veliki kampovi koji se, prema potrebi, organizuju za prihvat, zbrinjavanje i privremeni smještaj velikog broja povrijeđenih ili drugim vanrednim situacijama.<ref name="PHAC_SARS_Toronto_Chapter8">{{cite web |author=Public Health Agency of Canada |title=Chapter 8 - Clinical and Public Health Systems Issues Arising from the Outbreak of Sars in Toronto |url=https://www.canada.ca/content/dam/phac-aspc/migration/phac-aspc/publicat/sars-sras/pdf/chapter8-e.pdf |publisher=Government of Canada |access-date=17. 7. 2026 |language=en |format=PDF}}</ref> Ovakve improvizovane ustanove obično se uspostavljaju u saradnji s lokalnim bolnicama, koje ih koriste kao strategiju za proširenje vlastitih kapaciteta u kriznim situacijama. Iako bolnice ostaju poželjno mjesto zbrinjavanja svih pacijenata, tokom incidenata s velikim brojem žrtava ovakvi objekti mogu se koristiti za prihvat pacijenata s lakšim povredama ili manje hitnim zdravstvenim stanjima, čime se sprječava preopterećenje bolničkih kapaciteta. == Historija trijaže prije savremenog doba == [[Datoteka:Edwin Smith Papyrus v2.jpg|mini|desno|300px|Stranica Edwin Smithovog papirusa]] === Edwin Smithov papirus === Opći koncept trijaže prvi put je opisan u [[Stari Egipat|egipatskom]] dokumentu iz 17. vijeka p. n. e., poznatom kao [[Edwin Smithov papirus]].<ref name="vanMiddendorp_2010">{{cite journal |last1=van Middendorp |first1=Joost J. |last2=Sanchez |first2=Gonzalo M. |last3=Burridge |first3=Alwyn L. |date=2010 |title=The Edwin Smith papyrus: a clinical reappraisal of the oldest known document on spinal injuries |url=https://link.springer.com/content/pdf/10.1007/s00586-010-1523-6.pdf |journal=European Spine Journal |volume=19 |issue=11 |pages=1815–1823 |doi=10.1007/s00586-010-1523-6 |pmc=2989268 |pmid=20697750 |access-date=17. 7. 2026 |language=en |format=PDF}}</ref> Papirus je otkriven 1862. u blizini današnjeg [[Luksor]]a u [[Egipat|Egiptu]],<ref name="Stiefel_2006_EdwinSmith">{{cite journal |last1=Stiefel |first1=Marc |last2=Shaner |first2=Arlene |last3=Schaefer |first3=Steven D. |date=2006 |title=The Edwin Smith Papyrus: The Birth of Analytical Thinking in Medicine and Otolaryngology |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1097/01.mlg.0000191461.08542.a3 |journal=The Laryngoscope |volume=116 |issue=2 |pages=182–188 |doi=10.1097/01.mlg.0000191461.08542.a3 |pmid=16467701 |s2cid=35256503 |url-access=subscription |access-date=17. 7. 2026 |language=en}}</ref> a sadrži opise pregleda i liječenja brojnih medicinskih stanja pri čemu povrede razvrstava u tri kategorije: # "Zdravstveno stanje koje mogu izliječiti."<ref name="vanMiddendorp_2010" /> # "Zdravstveno stanje s kojim se namjeravam boriti."<ref name="vanMiddendorp_2010" /> # "Zdravstveno stanje koje se ne može izliječiti."<ref name="vanMiddendorp_2010" /> === Sveto Rimsko Carstvo === Tokom vladavine cara [[Maksimilijan I, car Svetog Rimskog Carstva|Maksimilijana I]], u ratnim okolnostima uvedeno je pravilo prema kojem su vojnici imali prednost u bolničkom liječenju u odnosu na ostale pacijente, pri čemu su najteže povrijeđeni vojnici prvi dobijali medicinsku pomoć.<ref name="Cueni_2020_TriageCorona" /> == Savremena historija trijaže == [[Datoteka:Larrey's Flying Ambulance.jpg|mini|desno|300px|Nacrt Larreyevih ''letećih ambulantnih kola'']] === Napoleonova trijaža === Savremeni koncept trijaže razvijen je zahvaljujući radu vojnih hirurga [[Dominique Jean Larrey|Dominiquea-Jeana Larreya]] i [[Pierre-François Percy|Pierrea-Françoisa Percyja]] za vrijeme vladavine [[Napoleon I Bonaparta|Napoleona]]. Larrey je posebno zaslužan za uvođenje koncepta "leteće [[Historija ambulante Vozilo hitne pomoći|hitne pomoći]]", pri čemu izraz "leteće" označava [[Vozilo hitne pomoći|prijevozno sredstvo]], a ne letjelicu.<ref name="Robertson_Steel_Triage_2006" /> === Prvi svjetski rat === Godine 1914. [[Belgija|belgijski]] hirurg [[Antoine Depage]] razvio je peterostepeni protokol trijaže ''Ordre de Triage'', kojim su utvrđene smjernice za određivanje prioriteta liječenja i organizovani protokol evakuacije povrijeđenih.<ref name="Hodge">{{cite web |last=Hodge |first=Nathan |title=World War I Centenary: Triage |url=https://graphics.wsj.com/100-legacies-from-world-war-1/ |website=The Wall Street Journal |access-date=17. 7. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Pollock">{{cite journal |last=Pollock |first=Richard A |title=Triage and management of the injured in world war I: the diuturnity of antoine de page and a belgian colleague |journal=Craniomaxillofacial Trauma & Reconstruction |volume=1 |issue=1 |pages=63–70 |date=2008 |pmid=22110790 |pmc=3052731 |doi=10.1055/s-0028-1098965 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC3052731/ |access-date=17. 7. 2026 }}</ref> [[Francuska|Francuski]] i [[Belgija|belgijski]] ljekari počeli su primjenjivati ove principe pri zbrinjavanju ranjenika u poljskim [[Punkt prve pomoći|prihvatilištima za ranjenike]] iza linije fronta.<ref name="Pollock" /><ref name="Thompson">{{cite web |last=Thompson |first=George |title=Battlefield Medicine: Triage-Field Hospital Section |url=https://www.kumc.edu/school-of-medicine/academics/departments/history-and-philosophy-of-medicine/archives/wwi/essays/military-medical-operations/triage-field-hospital-section.html |website=Kansas University Medical Center |access-date=17. 7. 2026 |language=en-us}}</ref> Osobe zadužene za izvlačenje ranjenika s ratišta i njihovo naknadno zbrinjavanje razvrstavale su žrtve u tri osnovne kategorije:<ref name="Iserson_2007_Triage1" /><ref name="Chipman_1980_Triage">{{cite book |last1=Chipman |first1=M. |last2=Hackley |first2=B.E. |last3=Spencer |first3=T.S. |date=1980 |title=Triage of mass casualties: concepts for coping with mixed battlefield injuries |url=https://archive.org/details/sim_military-medicine_1980-02_145_2/page/98/mode/2up |location=Bethesda |publisher=Military Medicine, 145(2) |page=99–100 |access-date=17. 7. 2026 |language=en}}</ref> * one za koje se očekivalo da će preživjeti bez obzira na vrstu i obim pružene pomoći; * one za koje se nije očekivalo da će preživjeti bez obzira na to kakva im se pomoć pruži; * one kod kojih bi hitna medicinska intervencija mogla direktno i presudno utjecati na preživljavanje i pozitivan ishod liječenja. Na osnovu ovih smjernica, medicinsko osoblje je provodilo dalji redoslijed zbrinjavanja (''Ordre de Triage''): ==== Prvi nivo trijaže ==== [[Datoteka:A ward in the 2nd Australian Casualty Clearing Station near Steenvoorde.jpg|mini|desno|300px|Organizacija prihvatilište za ranjenike u okviru drugog nivoa trijaže]] U prvom nivou trijaže ranjenici su evakuisani do prihvatilišta za ranjenike tokom noći, kada je mrak pružao najveću zaštitu od djelovanja snaga [[Njemačko Carstvo|Njemačkog Carstva]].<ref name="Pollock" /><ref name="Lewis_2013">{{cite web |last=Lewis |first=Carolyn Herbst |date=2013 |title=Triage and Trauma Medicine in United States Military History |url=https://lewiscar.sites.grinnell.edu/HistoryofMedicine/uncategorized/triage-and-trauma-medicine-in-united-states-military-history/ |website=Health & Medicine in American History |publisher=Grinnell College |access-date=17. 7. 2026 |language=en}}</ref> ==== Drugi nivo trijaže ==== Po dolasku u prihvatilište za ranjenike, rane su previjane,<ref name="Lewis_2013" /> a ranjenici kojima je bio potreban hitan hirurški zahvat odmah su prevoženi do mjesta za prihvat sanitetskih vozila radi daljnjeg transporta. Oni čije je stanje dopuštalo odgađanje operativnog zahvata evakuisani su sanitetskim vozilima tokom noći.<ref name="Pollock" /> ==== Treći nivo trijaže ==== Sanitetska vozila, kojima su upravljali vozači obučeni u okviru organizacija [[YMCA]] i [[Američki Crveni krst|Američkog Crvenog krsta]], prevozila su ranjenike u mobilne hirurške centre, poznate kao ''postes avancés des hôpitaux du front'' (isturena odjeljenja bolnica na liniji fronta).<ref name="Pollock" /><ref name="Lewis_2013" /> ==== Četvrti nivo trijaže ==== U pokretnim hirurškim bolnicama prvenstveno su liječeni najteže ranjeni, posebno oni za koje se procjenjivalo da neće preživjeti transport do stalne, bolje opremljene bolnice. Ranjenici za koje se smatralo da mogu podnijeti put upućivani su u udaljenije, bolnice koje su se uglavnom nalazile uz obalu.<ref name="Pollock" /><ref name="Lewis_2013" /> ==== Peti nivo trijaže ==== Po dolasku u stalnu bolnicu ranjenicima je pružano potpuno i odgovarajuće liječenje svih zadobijenih povreda.<ref name="Pollock" /><ref name="Lewis_2013" /> === Drugi svjetski rat === Do početka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] američke i britanske oružane snage usvojile su i dodatno razvile protokol trijaže, što su učinile i druge svjetske sile.<ref name="ScienceMuseum_2019">{{cite web |author=Science Museum |date=2019 |title=Medicine in the war zone |url=https://www.sciencemuseum.org.uk/objects-and-stories/medicine/medicine-war-zone |website=Science Museum |publisher=Science Museum Group |access-date=17. 7. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Katoch_2010">{{cite book |last1=Katoch |first1=R. |last2=Rajagopalan |first2=S. |date=2010 |title=Warfare Injuries: History, Triage, Transport and Field Hospital Setup in the Armed Forces |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC4919805/ |publisher=Medical Journal, Armed Forces India, 66(4) |page=304–308 |access-date=17. 7. 2026 |language=en}}</ref> Šira primjena aviona omogućila je brzu evakuaciju povrijeđenih u bolnice izvan ratne zone, što je postalo sastavni dio trijažnog procesa.<ref name="ScienceMuseum_2019" /><ref name="Katoch_2010" /> Iako je osnovna praksa ostala ista kao u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] - početna evakuacija do prihvatilišta za ranjenike, zatim premještanje na više nivoe zdravstvene zaštite i na kraju prijem u stalnu bolnicu - na svakom nivou počela se pružati naprednija medicinska njega. Istovremeno je napušten dotadašnji pristup prema kojem se pružala isključivo najnužnija medicinska pomoć.<ref name="Baker_2007_Creating">{{cite book |last1=Baker |first1=Michael S. |date=2007 |title=Creating Order from Chaos: Part I: Triage, Initial Care, and Tactical Considerations in Mass Casualty and Disaster Response |url=https://doi.org/10.7205/MILMED.172.3.232 |publisher=Military Medicine, 172(3) |page=232–236 |url-access=subscription |access-date=17. 7. 2026 |language=en}}</ref> Iako je gotovo sigurno da je trijaža provođena i neposredno nakon [[Atomsko bombardovanje Hirošime i Nagasakija|atomskih bombardovanja Hirošime i Nagasakija]], haos izazvan razmjerama razaranja onemogućio je vođenje pouzdane dokumentacije. Zbog toga ne postoje vjerodostojni zapisi o provođenju trijaže tokom prvih pet dana nakon napada, dok su kasniji izvori od ograničene historijske vrijednosti.<ref name="Leaning_1986_Burn">{{cite book |last1=Leaning |first1=Jennifer |editor1-last=Solomon |editor1-first=F. |editor2-last=Marston |editor2-first=R.Q. |date=1986 |chapter=Burn and Blast Casualties: Triage in Nuclear War |title=The Medical Implications of Nuclear War |chapter-url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK219175/ |location=Washington (DC) |publisher=National Academies Press (US) |access-date=17. 7. 2026 |language=en}}</ref> ==== Razvoj trijaže u Jugoslaviji ==== Na prostoru [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|bivše Jugoslavije]] prva organizovana primjena trijaže povrijeđenih i ranjeničke (trijažne) karte započela je tokom Drugog svjetskog rata u okviru [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]].<ref name="Nikolis_1962_Iskustva">{{cite journal |last1=Nikoliš |first1=Gojko |date=1962 |title=Iskustva iz evakuacije ranjenika iz Užica 1941. |journal=Vojnosanitetski pregled |url=https://www.vojnodelo.mod.gov.rs/pdf_clanci/vojnodelo110/vd-110-1962-14-5-7-Nikolis.pdf |volume=19 |issue=11 |pages=751–756 |access-date=17. 7. 2026 |language=sh}}</ref> Krajem 1944. formirana je posebna grupa stručnjaka sa zadatkom da izradi prijedlog i organizuje primjenu jedinstvene vojnomedicinske doktrine za trijažu, zbrinjavanje i medicinsku evakuaciju sve većeg broja ranjenika tokom završnih operacija za oslobođenje Jugoslavije. U tu svrhu na tačkama glavnih evakuacijskih pravaca uspostavljene su sanitetske prijemno-otpremne stanice (SANPROST), u kojima su obavljani prijem, prikupljanje i trijaža ranjenika. Istovremeno su organi SOVŠ-a koordinisali angažovanje sanitetskih vozova i sanitetskih autokolona, raspoređivanje pokretnih poljskih bolnica i uspostavljanje novih evakuacijskih centara, čime je omogućena efikasnije provođenje planiranog protokola trijaže i medicinske evakuacije prema stepenu hitnosti.<ref name="Cvetkovic">{{cite journal |last1=Cvetković |first1=Žarko |title=I. Evakacija i lečenje ranjenika i bolesnika u NOR-u |journal=Zbornik radova |url=https://znaci.org/00001/199_1.pdf |access-date=17. 7. 2026 |language=sr}}</ref> === Katastrofa u Texas Cityju (1947) === [[Datoteka:Txcitydisaster5storybuilding.jpg|mini|desno|300px|Uništena tvornica gume nakon katastrofe u Texas Cityju]] [[Katastrofa u Texas Cityju]] dogodila se 1947. kada je eksplodira teretni brod SS ''Grandcamp'' u [[Texas City, Texas|Texas Cityju]] u saveznoj državi [[Teksas]], pri čemu je poginulo oko 600 ljudi, a nekoliko hiljada je povrijeđeno.<ref name="Barnes_2020_Texas">{{cite web |last=Barnes |first=M. |date=2020 |title=Texas history: A witness to one of America's worst human-made disasters |url=https://www.statesman.com/story/news/history/2020/04/17/texas-history-witness-to-one-of-americas-worst-human-made-disasters/1335171007/ |website=Austin American-Statesman |publisher=Gannett |access-date=17. 7. 2026 |language=en}}</ref> U eksploziji su poginuli svi pripadnici gradske vatrogasne službe, nakon čega je uslijedila opsežna improvizovana trijaža velikog broja povrijeđenih.<ref name="MannWall_2015">{{cite journal |last1=Mann Wall |first1=Barbra |date=2015 |title=Disasters, Nursing, and Community Responses: A Historical Perspective |journal=Nursing History Review |url=https://connect.springerpub.com/content/sgrnhr/23/1/11.full.pdf |volume=23 |issue=1 |pages=11–27 |doi=10.1891/1062-8061.23.11 |issn=1062-8061 |pmid=25272474 |access-date=17. 7. 2026 |language=en}}</ref> Apoteke, ambulante i privatne kuće privremeno su pretvorene u punktove za trijažu. Budući da grad nije imao bolnicu, povrijeđeni su evakuirani u zdravstvene ustanove u okolnim područjima, uključujući [[Galveston, Texas|Galveston]] i [[Houston]].<ref name="MannWall_2015" /> Najmanje jedan ljekar pri donošenju odluka o liječenju koristio je iskustva stečena tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].<ref name="Barnes_2020_TexasCity">{{cite web |last=Barnes |first=M. |date=2020 |title=Texas history: Readers relive the horrors of the 1947 Texas City Disaster |url=https://www.statesman.com/story/news/history/2020/05/08/texas-history-readers-relive-horrors-of-1947-texas-city-disaster/1227001007/ |website=Austin American-Statesman |publisher=Gannett |access-date=17. 7. 2026 |language=en}}</ref> === Korejski rat === Tokom [[Korejski rat|Korejskog rata]] uveden je višestepeni protokol trijaže, u kojem su pacijenti razvrstavani u unaprijed definisane kategorije.<ref name="Nocera_1999">{{cite journal |last1=Nocera |first1=Antony |last2=Garner |first2=Alan |date=1999 |title=An Australian Mass Casualty Incident Triage System for the Future Based Upon Triage Mistakes of the Past: The Homebush Triage Standard |journal=ANZ Journal of Surgery |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/epdf/10.1046/j.1440-1622.1999.01644.x |volume=69 |issue=8 |pages=603–608 |doi=10.1046/j.1440-1622.1999.01644.x |issn=1445-1433 |pmid=10472920 |url-access=subscription |access-date=17. 7. 2026 |language=en}}</ref> Kategorije ''hitno'', ''odgođeno'', ''minimalno'' i ''na samrti'' i danas čine osnovu većine savremenih protokola trijaže.<ref name="Nocera_1999" /> Ovaj period obilježio je i napredak u medicinskom razumijevanju stanja poput [[Šok (cirkulatorni)|šoka]], što je omogućilo raniju primjenu efikasnih intervencija tokom samog trijažnog postupka, a to je značajno poboljšalo ishode liječenja.<ref name="Mitchell_2008">{{cite journal |last1=Mitchell |first1=Glenn W. |date=2008 |title=A Brief History of Triage |journal=Disaster Medicine and Public Health Preparedness |url=https://www.cambridge.org/core/journals/disaster-medicine-and-public-health-preparedness/article/abs/brief-history-of-triage/7A06DA1AE46DBBF782BD741C5F5CF4B2 |volume=2 |issue=S1 |pages=S4–S7 |doi=10.1097/DMP.0b013e3181844d43 |issn=1935-7893 |pmid=18769265 |url-access=subscription |access-date=17. 7. 2026 |language=en}}</ref> Istovremeno su uvedene [[pokretna vojna hirurška bolnica|pokretne vojne hirurške bolnice]] (MASH), a za medicinsku evakuaciju počeli su se koristiti helikopteri. Međutim, u tom periodu helikopteri su služili isključivo za transport ranjenika, dok se medicinska pomoć nije pružala tokom leta.<ref name="USMC_FMSO107_Triage" /> Ovi pomaci smanjili su stopu smrtnosti među ranjenim vojnicima i do 30% i značajno promijenili način zbrinjavanja povrijeđenih na ratištu.<ref name="Mitchell_2008" /> === Vijetnamski rat === Specifični uslovi [[Vijetnamski rat|Vijetnamskog rata]] potakli su dalji razvoj koncepata uspostavljenih tokom Korejskog rata. Napredak u primjeni helikoptera omogućio je uvođenje prvih medicinskih timova za zračni transport, koji su tokom leta mogli provoditi [[nadoknada tečnosti|nadoknadu tečnosti]] i druge hitne medicinske intervencije.<ref name="Mitchell_2008" /> Zahvaljujući tome, prosječno vrijeme od ranjavanja do pružanja konačnog odgovarajućeg liječenja skraćeno je na manje od dva sata.<ref name="USMC_FMSO107_Triage" /> Ovaj razvoj imao je utjecaj i na civilno zdravstvo, pa su se sredinom 1960-ih pojavljuju prve civilne helikopterske medicinske službe.<ref name="Mitchell_2008" /> Nakon toga je uslijedila i brza integracija trijažnih postupaka u rad bolničkih hitnih prijema i službi urgentne medicine.<ref name="USMC_FMSO107_Triage" /> === Bombaški napad na Svjetski trgovinski centar (1993) === Godine 1993. izveden je [[Bombaški napad na Svjetski trgovinski centar 1993.|bombaški napad na sjeverni toranj Svjetskog trgovinskog centra]], s ciljem sličnim onome koji su napadači nastojali ostvariti tokom [[Napadi 11. septembra 2001.|napada 11. septembra 2001]].<ref name="911Memorial_1993_Commemoration">{{cite web |date=1993 |title=February 26, 1993 Commemoration |url=https://www.911memorial.org/connect/commemoration/February26-1993 |website=9/11 Memorial & Museum |publisher=National September 11 Memorial & Museum |access-date=17. 7. 2026 |language=en}}</ref> Iako su potraga, spašavanje i trijaža neposredno nakon eksplozije provedeni prema tadašnjim uobičajenim procedurama, napad je predstavljao jedan od prvih velikih napada na teritoriji Sjedinjenih Američkih Država. Spoznaja da Sjedinjene Američke Države više nisu pošteđene takvih prijetnji, zajedno s [[Bombaški napad u Oklahoma Cityju|bombaškim napadom u Oklahoma Cityju]] 1995. i napadima 11. septembra 2001, dovela je do dugoročnih promjena u organizaciji trijaže. Novi pristup stavlja veći naglasak na operativnu sigurnost spasilačkih timova i procjenu rizika od sekundarnih napada usmjerenih na zdravstvene radnike i druge pripadnike službi za hitno djelovanje.<ref name="Eckstein_1999_Medical">{{cite journal |last1=Eckstein |first1=Marc |date=1999 |title=The Medical Response to Modern Terrorism: Why the \"Rules of Engagement\" Have Changed |journal=Annals of Emergency Medicine |url=https://www.annemergmed.com/action/showPdf?pii=S0196-0644%2899%2970232-5 |volume=34 |issue=2 |pages=219–221 |doi=10.1016/S0196-0644(99)70232-5 |pmid=10424924 |access-date=17. 7. 2026 |language=en}}</ref> === Napad sarinom u Matsumotu (1994) === U junu 1994. službe za urgentnu medicinu počele su primati dojave o većem broju osoba sa simptomima izloženosti otrovnom plinu u jednom naselju grada [[Matsumoto]]. Zbog nedostatka odgovarajuće [[lična zaštitna oprema|lične zaštitne opreme]] evakuirano je više od 253 stanovnika, dok je 50 osoba hospitalizovano.<ref name="Kulling_1999_KAMEDO">{{cite journal |last1=Kulling |first1=Per E. J. |last2=Lorin |first2=Henry |date=1999 |title=KAMEDO — A Swedish Disaster Medicine Study Organization |journal=Prehospital and Disaster Medicine |url=https://www.cambridge.org/core/journals/prehospital-and-disaster-medicine/article/abs/kamedo-a-swedish-disaster-medicine-study-organization/80E07A8E088DFA389AA4C5A076117F2F |volume=14 |issue=1 |pages=25–33 |doi=10.1017/S1049023X0002851X |issn=1049-023X |pmid=10537595 |url-access=subscription |access-date=17. 7. 2026 |language=en}}</ref> Na mjesto događaja upućeno je 20 vozila, a u neposrednoj blizini uspostavljen je mobilni operativni centar koji se vjerovatno nalazio unutar kontaminirane zone. Budući da prisustvo [[sarin]]a nije bilo prepoznato, trijaža je provedena prema tadašnjim standardnim postupcima. Kao posljedica toga, osam zdravstvenih radnika zadobilo je blaže trovanje sarinom, dok je nepoznat broj ostalih pripadnika interventnih službi imao opću slabost.<ref name="Okudera_1997">{{cite journal |last1=Okudera |first1=Hiroshi |last2=Morita |first2=Hiroshi |last3=Iwashita |first3=Tomomi |last4=Shibata |first4=Tatsuhiko |last5=Otagiri |first5=Tetsutaro |last6=Kobayashi |first6=Shigeaki |last7=Yanagisawa |first7=Nobuo |date=1997 |title=Unexpected nerve gas exposure in the city of Matsumoto: Report of rescue activity in the first sarin gas terrorism |journal=The American Journal of Emergency Medicine |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0735675797902011?via%3Dihub |volume=15 |issue=5 |pages=527–528 |doi=10.1016/S0735-6757(97)90201-1 |pmid=9270397 |access-date=17. 7. 2026 |language=en}}</ref> U to vrijeme nisu postojali protokoli dekontaminacije niti zaštitne maske namijenjene za intervencije u slučajevima hemijske kontaminacije. Kao odgovor na ovaj događaj, [[Japanske snage za samoodbranu]] osnovale su tim za dekontaminaciju, koji je imao važnu ulogu u odgovoru na [[napad sarinom u tokijskom metrou]] samo sedam mjeseci kasnije.<ref name="Okudera_1997" /> === Savremena trijaža === Razvojem medicinske tehnologije razvijali su se i savremeni pristupi trijaži, koji se sve više zasnivaju na naučno zasnovanim modelima. Razvrstavanje pacijenata često se vrši na osnovu trijažnih bodova (skala) izvedenih iz specifičnih [[fiziologija|fizioloških]] parametara za procjenu težine stanja. Neki modeli, poput [[START trijaža|START]] trijaže, zasnovani su na definisanim protokolima. Kako bi se povećali sigurnost pacijenata i kvalitet zdravstvene zaštite, razvijeni su različiti sistemi za podršku odlučivanju koji pomažu zdravstvenim radnicima u standardizaciji i djelimičnoj automatizaciji postupka trijaže. Takvi sistemi, kao što su eCTAS i [[NHS 111]], primjenjuju se u [[bolnica]]ma i na terenu.<ref name="HospitalNews_2020">{{cite web |date=2020 |title=Digital tools and virtual care in emergency services |url=https://www.hospitalnews.com/digital-tools-and-virtual-care-in-emergency-services/ |website=Hospital News |publisher=Hospital News |access-date=17. 7. 2026 |language=en}}</ref> Najnoviji razvoj metoda [[mašinsko učenje|mašinskog učenja]] otvara mogućnost kreiranja optimalnih trijažnih protokola na osnovu analize podataka. U budućnosti bi takvi modeli mogli dopuniti ili unaprijediti protokole koje su razvili stručnjaci.<ref name="Buchard_2020_Learning">{{cite journal |last1=Buchard |first1=Albert |last2=Bouvier |first2=Baptiste |last3=Prando |first3=Giulia |last4=Beard |first4=Rory |last5=Livieratos |first5=Michail |last6=Busbridge |first6=Dan |last7=Thompson |first7=Daniel |last8=Richens |first8=Jonathan |last9=Gourgoulias |first9=Kostis |last10=Zhang |first10=Yuanzhao |date=2020 |title=Learning medical triage from clinicians using Deep Q-Learning |journal=arXiv preprint arXiv:2003.12828v2 |url=https://arxiv.org/pdf/2003.12828 |doi=10.48550/arXiv.2003.12828 |access-date=17. 7. 2026 |language=en}}</ref> == Posebni protokoli i metode trijaže == [[Datoteka:Tabela medicinske trijaze - bs.png|mini|desno|300px|Vitalni znakovi koji određuju trijažne kategorije označene bojama. RR: [[respiratorna frekvencija]]; SpO2: [[Zasićenost krvi kisikom|periferna zasićenost krvi kisikom]] (pulsna oksimetrija); HR: [[srčana frekvencija]]; GCS: [[Glasgowska skala kome|rezultat na Glasgowskoj skali kome]]; Tp: tjelesna temperatura. Abnormalni vitalni znakovi snažni su prediktori prijema u jedinicu intenzivne njege i bolničke smrtnosti kod odraslih pacijenata trijažiranih u službama urgentne medicine.]] Osnovna svrha trijaže jeste razvrstavanje pacijenata prema težini njihovog zdravstvenog stanja kako bi se donijele odgovarajuće odluke o liječenju i spasio što veći broj ljudi.<ref name="SaveTheChildren_2011_Leadership">{{cite web |title=Leadership During a Pandemic: What your municipality can do |date=2011 |url=https://resourcecentre.savethechildren.net/pdf/leadership-during-a-pandemic.pdf |website=Save the Children Resource Centre |publisher=Save the Children US |type=pdf |access-date=18. 7. 2026 |language=en}}</ref> Iako postoji veliki broj protokola, oznaka bojama, kodova i kategorija, svi postupci trijaže zasnivaju se na istim osnovnim principima.<ref name="WHO_2008_Triage" /><ref name="MSF_2020_What">{{cite web |date=2020 |title=What is the triage procedure? |url=https://www.msf-me.org/media-centre/news-and-stories/what-triage-procedure |website=Ljekari bez granica (MSF) |publisher=Médecins Sans Frontières |access-date=18. 7. 2026 |language=en}}</ref> U svim protokolima najprije se procjenjuju povrede pacijenta,<ref name="WHO_2008_Triage" /><ref name="Hogan_2007_Disaster">{{cite book |editor1-last=Hogan |editor1-first=David E. |editor2-last=Burstein |editor2-first=Jonathan L. |date=2007 |title=Disaster Medicine |url=https://books.google.com.jm/books?id=hgLccSb8DIUC |publisher=Wolters Kluwer Health/Lippincott Williams & Wilkins |location=Philadelphia |isbn=978-0-7817-6262-5 |access-date=18. 7. 2026 |language=en}}</ref> nakon čega se pacijent razvrstava u odgovarajuću kategoriju prema težini povreda.<ref name="WHO_2008_Triage" /> Iako se broj kategorija razlikuje između pojedinih protokola, svi oni imaju najmanje tri zajedničke kategorije: teško povrijeđeni, lakše povrijeđeni i umrli. Pojedini protokoli uključuju i metode bodovanja, kao što su [[Revidirani trauma skor|revidiranog trauma skora]],<ref name="Petridou_2008_Injuries" /> [[Skor težine povrede|skora težine povrede]] i skora težine traume i povrede (TRISS), pri čemu se ovaj posljednji pokazao najefikasnijim u predviđanju konačnog ishoda liječenja. === Protokoli trijaže prema metodologiji === ==== Model S.T.A.R.T. ==== {{Glavni|START trijaža}} S.T.A.R.T. ({{en|Simple Triage and Rapid Treatment}}, {{bs|jednostavna trijaža i brzo liječenje}}) predstavlja jednostavan protokol trijaže koji mogu primjenjivati i osobe s osnovnom obukom, kao i pripadnici službi urgentne medicine u vanrednim situacijama.<ref name="Hogan_2007_Disaster" /> Razvijen je 1983. u bolnici Hoag u [[Newport Beach, Kalifornija|Newport Beachu]] u [[Kalifornija|Kaliforniji]] za potrebe službi urgentne medicine.<ref name="CHEMM_START_Adult">{{cite web |title=START Adult Triage Algorithm |url=https://chemm.hhs.gov/startadult.htm#more |website=Chemical Hazards Emergency Medical Management (CHEMM) |publisher=U.S. Department of Health and Human Services |access-date=18. 7. 2026 |language=en}}</ref> Prema ovom protokolu, povrijeđeni se razvrstavaju u četiri grupe:<ref name="CHEMM_START_Adult" /> * ''Pacijenti na samrti'' – oni kojima se više ne može pomoći. * Povrijeđeni kojima je potreban ''hitan'' transport kako bi preživjeli. * Povrijeđeni čiji se transport može ''odložiti''. * Pacijenti s ''lakšim'' povredama kojima medicinska pomoć nije hitno potrebna. Protokol također određuje prioritete za evakuaciju i transport:<ref name="CHEMM_START_Adult" /> * ''Preminuli'' – ostavljaju se na mjestu gdje su pronađeni. U ovu grupu spadaju osobe koje ne dišu ni nakon pokušaja uspostavljanja prohodnosti disajnog puta. * ''Hitni'' ili ''Prioritet 1'' (crvena oznaka) – zahtijevaju hitan transport u zdravstvenu ustanovu jer im je potrebno napredno medicinsko zbrinjavanje odmah ili u roku od jednog sata. Riječ je o životno ugroženim osobama koje bez neposredne medicinske pomoći vjerovatno neće preživjeti. * ''Odgođeni'' ili ''Prioritet 2'' (žuta oznaka) – njihov transport može se odgoditi dok se ne evakuiraju svi pacijenti iz grupe hitnih slučajeva. Njihovo stanje je stabilno, ali zahtijeva medicinsko zbrinjavanje. * ''Lakše povrijeđeni'' ili ''Prioritet 3'' (zelena oznaka) – evakuiraju se tek nakon što budu zbrinuti svi pacijenti iz kategorija hitnih i odloženih. Obično im nije potrebna napredna medicinska njega tokom narednih nekoliko sati. Njihovo stanje treba periodično ponovno procjenjivati (ponovna trijaža) kako bi se uočilo eventualno pogoršanje. Ovi pacijenti uglavnom mogu hodati i često zahtijevaju samo osnovno zbrinjavanje, poput [[zavoj]]a i [[antiseptik]]a. ==== JumpSTART trijaža ==== {{Glavni|JumpSTART trijaža}} JumpSTART je pedijatrijski protokol trijaže za incidente s velikim brojem žrtava (MCI) i predstavlja prilagođenu verziju modela S.T.A.R.T. Oba protokola služe za razvrstavanje pacijenata u trijažne kategorije tokom [[incident s velikim brojem žrtava|incidenata s velikim brojem žrtava]], ali je JumpSTART razvijen posebno za trijažu djece u uslovima katastrofa. Iako je namijenjen djeci od dojenačke dobi do osme godine života, koristi se kod svih pacijenata za koje se procijeni da su djeca, dok se osobe koje izgledaju kao [[Adolescencija|adolescent]]i ili mladi odrasli razvrstavaju prema modelu S.T.A.R.T.<ref name="CHEMM_JumpSTART_Pediatric">{{cite web |title=JumpSTART Pediatric Triage Algorithm |url=https://chemm-cms.beam.hhs.gov/startpediatric |website=Chemical Hazards Emergency Medical Management (CHEMM) |publisher=United States Department of Health and Human Services |access-date=18. 7. 2026 |language=en }}{{Mrtav link}}</ref> ==== Indeks hitnosti stanja ==== {{Glavni|Indeks hitnosti stanja}} Indeks hitnosti stanja ({{en|Emergency Severity Index}}, ESI) predstavlja petostepeni algoritam za trijažu u [[služba urgentne medicine|službama urgentne medicine]]. Razvili su ga 1998. ljekari urgentne medicine Richard Wurez i David Eitel, u saradnji s medicinskim sestrama urgentne medicine Nicki Gilboy, Taulom Tanabe i Debbie Travers.<ref name="Wolf_2023_ESI">{{cite book |last1=Wolf |first1=Lisa |last2=Ceci |first2=Katrina |last3=McCallum |first3=Danielle |last4=Brecher |first4=Deena |editor1-last=Zahn |editor1-first=Chris |date=2023 |title=Emergency Severity Index Handbook |edition=5. |url=https://media.emscimprovement.center/documents/Emergency_Severity_Index_Handbook.pdf |publisher=Emergency Nurses Association |access-date=18. 7. 2026 |language=en}}</ref> ESI se zasniva na procjeni težine zdravstvenog stanja pacijenta u okviru akutne zdravstvene zaštite, kao i na procjeni broja zdravstvenih resursa koji će vjerovatno biti potrebni za njegovo zbrinjavanje. Ovaj [[algoritam]] najčešće primjenjuju paramedici i [[medicinska sestra|medicinske sestre]] u bolničkim službama urgentne medicine.<ref name="Visser_2018_Fast">{{cite book |last1=Visser |first1=Lynn Sayre |last2=Montejano |first2=Anna Sivo |date=2018 |title=Fast Facts for the Triage Nurse: An Orientation and Care Guide |url=https://www.springerpub.com/fast-facts-for-the-triage-nurse-second-edition-9780826148292.html |edition=2. |publisher=Springer Publishing Company, LLC |location=New York, NY |isbn=978-0-8261-4829-2 |access-date=18. 7. 2026 |language=en}}</ref> ==== Manchesterski protokol trijaže ==== Manchesterski protokol trijaže ({{en|Manchester Triage System}}, MTS) jeste protokol trijaže u [[služba urgentne medicine|službama urgentne medicine]] razvijen tokom 1990-ih u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]]. Pacijenti se pri prvom kontaktu s medicinskim osobljem razvrstavaju u jednu od pet prioritetnih kategorija. MTS se zasniva na tzv. diskriminatorima, odnosno kliničkim indikatorima koji služe za potvrdu ili isključivanje određenih simptoma i kliničkih stanja. U okviru ovog algoritma odlučivanja koristi se 52 standardizovane kartice s najčešćim razlozima dolaska pacijenta u hitnu pomoć.<ref name="Ingielewicz_2024">{{cite journal |last1=Ingielewicz |first1=Anna |last2=Rychlik |first2=Piotr |last3=Sieminski |first3=Mariusz |date=2024 |title=Drinking from the Holy Grail—Does a Perfect Triage System Exist? And Where to Look for It? |journal=Journal of Personalized Medicine |volume=14 |issue=6 |pages=590 |doi=10.3390/jpm14060590 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC11204574/ |doi-access=free |access-date=18. 7. 2026 |language=en}}</ref> {| class="wikitable" |+Manchesterski protokol trijaže (MTS)<ref name="Ingielewicz_2024" /> ! colspan="3" |Nivoi !Prvi kontakt s ljekarom |- |Prioritet 1 |style="background: #FF0000; width: 20px;" | |Crveno |Odmah |- |Prioritet 2 |style="background: #FFA500; width: 20px;" | |Narandžasto |do 10 minuta |- |Prioritet 3 |style="background: #FFFF00; width: 20px;" | |Žuto |do 60 minuta |- |Prioritet 4 |style="background: #008000; width: 20px;" | |Zeleno |do 120 minuta |- |Prioritet 5 |style="background: #0000FF; width: 20px;" | |Plavo |do 240 minuta |} === Protokoli trijaže po državama === ==== Australija i Novi Zeland ==== U bolničkim ustanovama u [[Australija|Australiji]] i [[Novi Zeland|Novom Zelandu]] primjenjuje se Australijska skala trijaže ({{en|Australasian Triage Scale}}, ATS), ranije poznata kao Nacionalna skala trijaže ({{lang-en|National Triage Scale}}).<ref name="Aacharya_2011_Emergency">{{cite journal |last1=Aacharya |first1=Ramesh P. |last2=Gastmans |first2=Chris |last3=Denier |first3=Yvonne |date=2011 |title=Emergency department triage: an ethical analysis |journal=BMC Emergency Medicine |volume=11 |issue=1 |pages=16 |doi=10.1186/1471-227X-11-16 |pmid=21982119 |pmc=3199257 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC3199257/ |doi-access=free |access-date=20. 7. 2026 |language=en}}</ref><ref name="ACEM_2000_Policy">{{cite web |author=Australasian College for Emergency Medicine |date=2000 |title=Policy on the Australasian Triage Scale |url=https://acem.org.au/getmedia/484b39f1-7c99-427b-b46e-005b0cd6ac64/P06_Policy_Australasian_Triage_Scale |website=Australasian College for Emergency Medicine |format=PDF |access-date=20. 7. 2026 |language=en}}</ref><ref name="ACEM_Triage">{{cite web |author=Australasian College for Emergency Medicine |title=Triage |url=https://acem.org.au/Content-Sources/Advancing-Emergency-Medicine/Better-Outcomes-for-Patients/Triage |website=Australasian College for Emergency Medicine |access-date=20. 7. 2026 |language=en}}</ref> Ova skala primjenjuje se od 1994.<ref name="Christ_2010_Modern">{{cite journal |last1=Christ |first1=Michael |last2=Grossmann |first2=Florian |last3=Winter |first3=Daniela |last4=Bingisser |first4=Roland |last5=Platz |first5=Elke |date=2010 |title=Modern triage in the emergency department |journal=Deutsches Ärzteblatt International |volume=107 |issue=50 |pages=892–898 |doi=10.3238/arztebl.2010.0892 |pmid=21246025 |pmc=3021905 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC3021905/ |doi-access=free |access-date=20. 7. 2026 |language=en}}</ref> Sastoji se od pet nivoa prioriteta, pri čemu nivo 1 označava pacijente kojima je potrebna neposredna reanimacija, dok nivo 5 obuhvata pacijente čije stanje nije hitno.<ref name="Aacharya_2011_Emergency" /> {| class="wikitable sortable" |+ Australijska skala trijaže (ATS) ! Nivo ! Kategorija ! Maksimalno vrijeme do pregleda ljekara ! Karakteristike stanja |- | '''1''' | '''Reanimacija''' | Odmah (0 minuta) | Neposredno životno ugrožavajuće stanje |- | '''2''' | '''Hitno''' | 10 minuta | Neposredno prijeteće po život ili stanje koje zahtijeva hitnu medicinsku intervenciju; izrazito jak bol |- | '''3''' | '''Urgentno''' | 30 minuta | Potencijalno životno ugrožavajuće stanje ili stanje koje zahtijeva pravovremenu medicinsku intervenciju |- | '''4''' | '''Poluhitno''' | 60 minuta | Potencijalno ozbiljno stanje ili stanje koje zahtijeva složeniju procjenu i liječenje |- | '''5''' | '''Nije hitno''' | 120 minuta | Manje hitna stanja |} S obzirom da ne postoji jedinstveni nacionalni standard za cijelo područje, u vanbolničkim uslovima i na terenu, koriste se različiti standardizovani protokoli trijaže.<ref name="Field_2012_Australian">{{cite journal |last1=Field |first1=Kate |last2=Norton |first2=Ian |date=2012 |title=Australian triage tags: a prospective, randomised cross-over trial and evaluation of user preference |journal=Emergency Medicine Australasia |volume=24 |issue=3 |pages=321–328 |doi=10.1111/j.1742-6723.2012.01573.x |pmid=22672173 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1742-6723.2012.01573.x |url-access=subscription |access-date=20. 7. 2026 |language=en}}</ref> ==== Francuska ==== U [[Francuska|Francuskoj]] se u vanbolničkim uslovima, u slučaju katastrofa i drugih nesreća s velikim brojem stradalih, primjenjuje višestepeni protokol trijaže koji obuhvata sljedeće kategorije: * Preminuli (''décédé'') ili bez izgleda za preživljavanje (''urgence dépassée'').<ref name="Franceinfo_Attentats">{{cite web |author=Franceinfo |date=2015 |title=Attentats : que signifient "urgence absolue" ou "pronostic vital engagé"? |url=https://www.franceinfo.fr/sante/soigner/attentats-que-signifient-urgence-absolue-ou-pronostic-vital-engage_3098925.html |website=Franceinfo |access-date=20. 7. 2026 |language=fr}}</ref> * Izuzetno hitno stanje (''extrême urgence'') – zahtijeva medicinsko zbrinjavanje u roku od 30 minuta.<ref name="NR_2015_Extreme">{{cite web |author=La Nouvelle République |date=2015 |title=Extrême, absolue, relative: comment trier les urgences |url=https://www.lanouvellerepublique.fr/deux-sevres/extreme-absolue-relative-comment-trier-les-urgences |website=La Nouvelle République |access-date=20. 7. 2026 |language=fr}}</ref> * Apsolutno hitno stanje (''urgence absolue'')<ref name="Carli_2003_Terrorism">{{cite journal |last1=Carli |first1=Pierre |last2=Telion |first2=Caroline |last3=Baker |first3=David |date=2003 |title=Terrorism in France |journal=Prehospital and Disaster Medicine |volume=18 |issue=2 |pages=92–99 |doi=10.1017/S1049023X00000820 |pmid=15074489 |url=https://www.cambridge.org/core/journals/prehospital-and-disaster-medicine/article/abs/terrorism-in-france/84D3863A3CC12856763C3F8D4E54544E |url-access=subscription |access-date=20. 7. 2026 |language=en}}</ref> – zahtijeva medicinsko zbrinjavanje u roku od jednog sata.<ref name="NR_2015_Extreme" /> * Relativno hitno stanje (''urgence relative'')<ref name="Carli_2003_Terrorism" /> – zahtijeva medicinsko zbrinjavanje, ali ne odmah.<ref name="NR_2015_Extreme" /> * Lakše povrijeđeni (''blessé léger'').<ref name="Franceinfo_Attentats" /> * Uključene osobe (''impliqué'') – osobe koje su bile uključene u događaj, ali nisu povrijeđene.<ref name="Franceinfo_Attentats" /> Trijažu provodi ljekar zadužen za razvrstavanje povrijeđenih.<ref name="Wilson_2007_Trauma">{{cite book |editor1-last=Wilson |editor1-first=William C. |editor2-last=Grande |editor2-first=Christopher M. |editor3-last=Hoyt |editor3-first=David B. |date=2007 |title=Trauma: Resuscitation, Perioperative Management, and Critical Care |location=Boca Raton |publisher=CRC Press |doi=10.1201/b16040 |isbn=9780429116384 |url=https://books.google.je/books?id=3H3AIEtvc8YC |doi-access=free |access-date=20. 7. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Hamada_2014_Evaluation">{{cite journal |last1=Hamada |first1=Sophie Rym |last2=Gauss |first2=Tobias |last3=Duchateau |first3=François-Xavier |last4=Truchot |first4=Jennifer |last5=Harrois |first5=Anatole |last6=Raux |first6=Mathieu |last7=Duranteau |first7=Jacques |last8=Mantz |first8=Jean |last9=Paugam-Burtz |first9=Catherine |date=2014 |title=Evaluation of the performance of French physician-staffed emergency medical service in the triage of major trauma patients |journal=Journal of Trauma and Acute Care Surgery |volume=76 |issue=6 |pages=1476–1483 |doi=10.1097/TA.0000000000000239 |url=https://journals.lww.com/jtrauma/abstract/2014/06000/evaluation_of_the_performance_of_french.23.aspx |url-access=subscription |access-date=20. 7. 2026 |language=en}}</ref> ==== Hong Kong ==== U [[Hong Kong]]u trijažu na odjelima hitne medicinske pomoći provode iskusne [[medicinska sestra|medicinske sestre]], a pacijenti se razvrstavaju u pet kategorija: kritično, hitno, urgentno, poluhitno i nije hitno.<ref>{{cite web |title=Guide to Accident & Emergency (A&E) Service| publisher=Hospital Authority |url=http://www.ha.org.hk/visitor/ha_visitor_index.asp?Content_ID=10051&Lang=ENG&Dimension=100&Parent_ID=10042 | access-date = 20. 7. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120908014449/http://www.ha.org.hk/visitor/ha_visitor_index.asp?Content_ID=10051&Lang=ENG&Dimension=100&Parent_ID=10042 |archive-date=8. 9. 2012 |url-status=dead}}</ref> U slučaju incidenata s velikim brojem žrtava primjenjuje se protokol [[START trijaža|START trijaže]].<ref name="Lau_Disaster">{{cite journal |last=Lau |first=Tingleung |title=Disaster response approach in Hong Kong |journal=Shengming Kexue Yi Qi Zazhi |url=https://html.rhhz.net/SYXKZZ/1596268862640-1973378719.htm |access-date=20. 7. 2026 |language=en}}</ref> ==== Japan ==== U [[Japan]]u protokol trijaže prvenstveno primjenjuju zdravstveni radnici. Kategorije trijaže i njima odgovarajuće boje su: {| class="wikitable" |+ Japanski protokol trijaže ! Boja ! Kategorija ! Klinički status i značenje |- | style="background-color: red;" | | '''Kategorija I''' | Pacijenti sa životno ugrožavajućim stanjima kod kojih postoji realna mogućnost preživljavanja uz hitno liječenje. |- | style="background-color: yellow;" | | '''Kategorija II''' | Pacijenti s povredama koje nisu neposredno životno ugrožavajuće, ali zahtijevaju hitno zbrinjavanje. |- | style="background-color: green;" | | '''Kategorija III''' | Pacijenti s lakšim povredama kojima nije potreban transport sanitetski transport. |- | style="background-color: black; color: white;" | | '''Kategorija 0''' | Preminuli ili pacijenti čije su povrede nespojive sa životom. |} ==== Kanada ==== U [[Kanada|Kanadi]] je 1995. uvedena CAEP skala trijaže i hitnosti ({{en|CAEP Triage and Acuity Scale}}) Udruženja ljekara hitne pomoći Kanade, zasnovana na pojednostavljenoj verziji australijske Nacionalne skale trijaže.<ref name="ACEP_1999_Uniform">{{cite web |author=American College of Emergency Physicians |date=1999 |title=A Uniform Triage Scale in Emergency Medicine: Information Paper |url=https://www.acep.org/ |website=American College of Emergency Physicians |format=PDF |access-date=20. 7. 2026 |language=en}}</ref> Ova skala je obuhvatala tri kategorije: kritične, hitne i nehitne slučajeve.<ref>{{Cite web |date=2012 |title=The Canadian Triage and Acuity Scale: Education Manual |url=https://caep.ca/wp-content/uploads/2017/06/module_1_slides_v2.5_2012.pdf |access-date=10. 5. 2023 |publisher=The Canadian Association of Emergency Physicians |archive-date=10. 5. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230510183256/https://caep.ca/wp-content/uploads/2017/06/module_1_slides_v2.5_2012.pdf |url-status=dead }}</ref> Godine 1999. zamijenjena je Kanadskom skalom trijaže i hitnosti ({{en|Canadian Triage and Acuity Scale}}, CTAS), koja se danas primjenjuje u cijeloj zemlji za razvrstavanje pacijenata pri prijemu u hitne službe.<ref name="CAEP_2013_CTAS">{{cite web |author=Canadian Association of Emergency Physicians |date=2013 |title=The Canadian Triage and Acuity Scale: Combined Adult/Paediatric Educational Program Participants Manual |url=http://ctas-phctas.ca/wp-content/uploads/2018/05/participant_manual_v2.5b_november_2013_0.pdf |website=Canadian Triage and Acuity Scale |format=PDF |access-date=20. 7. 2026 |language=en}}</ref><ref>{{cite web |title=Canadian Triage and Acuity Scale (Canadian Association of Emergency Physicians website) |url=http://www.caep.ca/template.asp?id=B795164082374289BBD9C1C2BF4B8D32 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20081210093457/http://www.caep.ca/template.asp?id=B795164082374289BBD9C1C2BF4B8D32 |archive-date=10. 12. 2008 |access-date=20. 7. 2026}}</ref> CTAS razvrstava pacijente na osnovu vrste povrede ili bolesti, kao i fizioloških indikatora, te ih rangira prema stepenu hitnosti od 1 do 5, pri čemu prvi nivo označava najveći stepen hitnosti.<ref name="Alghalyini_2022_Does">{{cite journal |last1=Alghalyini |first1=Baraa |last2=Shakir |first2=Ismail M. |last3=Wahed |first3=Muaz M. |last4=Babar |first4=Sultan M. |last5=Mohamed |first5=Mohamed S. |date=2022 |title=Does SARI Score Predict COVID-19 Positivity? A Retrospective Analysis of Emergency Department Patients in a Tertiary Hospital |journal=Journal of Health and Allied Sciences |volume=13 |issue=1 |pages=077–082 |doi=10.1055/s-0042-1748806 |url=https://www.thieme-connect.de/products/ejournals/pdf/10.1055/s-0042-1748806.pdf |format=PDF |access-date=20. 7. 2026 |language=en}}</ref> Ovaj protokol se ne koristi za trijažu u incidentima s velikim brojem žrtava. U takvim situacijama u Kanadi se najčešće primjenjuju protokol [[START trijaža|START]] i trijažne oznake METTAG.<ref>{{cite web |title=METTAG Triage Tags |url=http://www.mettag.com/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20190328180133/https://www.mettag.com/ |archive-date=28. 3. 2019 |access-date=20. 7. 2026}}</ref> {| class="wikitable sortable" |+ Kanadska skala trijaže i hitnosti (CTAS) ! Nivo ! Kategorija ! Maksimalno vrijeme čekanja na pregled |- | '''1''' | '''Reanimacija''' | 0 minuta |- | '''2''' | '''Hitni slučaj''' | 15 minuta |- | '''3''' | '''Hitno''' | 30 minuta |- | '''4''' | '''Manje hitno''' | 60 minuta |- | '''5''' | '''Nije hitno''' | 120 minuta |} ==== Njemačka ==== [[Njemačka|Njemački]] protokol trijaže zasniva se na četiri kategorije označene bojama.<ref name="Franke_2020">{{cite journal |last1=Franke |first1=Axel |last2=Bieler |first2=Dan |last3=Friemert |first3=Benedikt |last4=Hoth |first4=Patrick |last5=Pape |first5=Hans-Christoph |last6=Achatz |first6=Gerhard |collaboration=Deployment, Disaster and Tactical Surgery Working Group of the German Trauma Society |date=2020 |title=Terrorist incidents: strategic treatment objectives, tactical diagnostic procedures and the estimated need of blood and clotting products |journal=European Journal of Trauma and Emergency Surgery |volume=46 |issue=4 |pages=695–707 |doi=10.1007/s00068-020-01399-w |pmid=32676714 |pmc=7364295 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC7364295/ |doi-access=free |access-date=20. 7. 2026 |language=en}}</ref> {| class="wikitable" |+ Njemački protokol trijaže<ref name="Franke_2020" /> ! Boja ! Kategorija ! Značenje ! Postupak ! Primjeri |- | style="background-color: red;" | | '''Kategorija T1''' | Akutno, po život opasno stanje | Hitna medicinska pomoć i najviši prioritet zbrinjavanja | Arterijske povrede, unutrašnja krvarenja, velike amputacije |- | style="background-color: yellow;" | | '''Kategorija T2''' | Teška povreda koja zahtijeva hitno zbrinjavanje | Brzi transport i medicinski tretman | Manje amputacije, duboke rane, prelomi i iščašenja zglobova |- | style="background-color: green;" | | '''Kategorija T3''' | Lakša povreda ili bez povrede | Ljekarski pregled, procjena i otpuštanje u najkraćem mogućem roku | Manje posjekotine, ugnuća, ogrebotine |- | style="background-color: black; color: white;" | | '''Preminuli''' | Već [[Smrt|preminula]] osoba ili osoba bez izgleda za preživljavanje | Nema ili ima vrlo nizak prioritet. Identifikacija, osiguranje tijela i evakuacija kada je to moguće | Smrt ili povrede nespojive sa životom |} Pored navedenog protokola, u Njemačkoj i drugim zemljama njemačkog govornog područja uveden je i Manchesterski protokol trijaže ({{en|Manchester Triage System}}, MTS). U Njemačkoj je uveden 2004, u [[Austrija|Austriji]] 2009, a u njemačkom govornom području [[Švicarska|Švicarske]] 2011. (vidjeti i [[w:de:Manchester-Triage-System|Manchesterski protokol trijaže]] na njemačkoj Wikipediji). ==== Portugal ==== U [[Portugal]]u se primjenjuje Manchesterski protokol trijaže ({{pt|Sistema de Triagem de Manchester}}).<ref name="GPT_Historia">{{cite web |author=Grupo Português de Triagem |title=História do Protocolo da Triagem de Manchester |url=https://www.grupoportuguestriagem.pt/grupo-portugues-triagem/protocolo-triagem-manchester/ |website=Grupo Português de Triagem |access-date=21. 7. 2026 |language=pt}}</ref> {| class="wikitable sortable" |+ Portugalski protokol trijaže ! Boja ! Nivo ! Kategorija ! Pacijenta treba pregledati u roku od |- | style="background-color: red;" | | '''1''' | '''Hitno stanje''' | 0 minuta; zahtijeva neposredan tretman |- | style="background-color: orange;" | | '''2''' | '''Visok stepen hitnosti''' | 10 minuta; zahtijeva gotovo trenutan tretman |- | style="background-color: yellow;" | | '''3''' | '''Hitno''' | 60 minuta; zahtijeva brzu intervenciju, ali pacijent može sačekati |- | style="background-color: green;" | | '''4''' | '''Manje hitno''' | 120 minuta; pacijent može sačekati ili biti upućen u druge zdravstvene službe |- | style="background-color: blue;" | | '''5''' | '''Nije hitno''' | 240 minuta; pacijent može sačekati ili biti upućen u druge zdravstvene službe |} ==== Singapur ==== Sve javne bolnice u [[Singapur]]u koriste Skalu kategorija hitnosti pacijenata ({{en|Patient Acuity Category Scale}}, PACS) za trijažu pacijenata na odjelima hitne pomoći. PACS je dijagnostički pristup zasnovan na simptomima koji razvrstava pacijente na osnovu njihovih pri prijemu i objektivnih indikatora, kao što su parametri i [[Glasgowska skala kome|Glasgowskoj skali kome]]. Ovo omogućava brzo prepoznavanje životno ugroženih pacijenata i njihovo blagovremeno zbrinjavanje. PACS razvrstava pacijente u četiri osnovne kategorije: P1, P2, P3 i P4.<ref name="Fong_2018">{{cite journal |last1=Fong |first1=Ru Ying |last2=Glen |first2=Wee Sern Sim |last3=Jamil |first3=Ahmad Khairil Mohamed |last4=Tam |first4=Wilson Wai San |last5=Kowitlawakul |first5=Yanika |date=2018 |title=Comparison of the Emergency Severity Index versus the Patient Acuity Category Scale in an emergency setting |journal=International Emergency Nursing |volume=41 |pages=13–18 |doi=10.1016/j.ienj.2018.05.001 |pmid=29887281 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S1755599X18300648 |url-access=subscription |access-date=21. 7. 2026 |language=en}}</ref> {| class="wikitable sortable" |+ Skala kategorija hitnosti pacijenata (PACS)<ref name="Fong_2018" /> ! Kategorija (nivo prioriteta) ! Naziv kategorije ! Opis i klinički status ! Primjeri |- | '''P1''' | '''Kritično stanje – potrebna reanimacija''' | Stanje kardiovaskularnog kolapsa ili neposredna opasnost od kolapsa; zahtijeva hitnu medicinsku intervenciju. | Višestruke teške povrede (politrauma), povrede glave s gubitkom svijesti, otežano disanje (dispneja), besvjesno stanje bilo kojeg uzroka. |- | '''P2''' | '''Teška hitna stanja''' | Pacijenti koji ne mogu hodati i pokazuju znakove ozbiljnog zdravstvenog stanja; na inicijalnom pregledu djeluju stabilno i nisu u neposrednoj neposrednoj životnoj opasnosti, ali zahtijevaju vrlo brzo zbrinjavanje. | Bol u prsima, prijelomi ekstremiteta, iščašenja zglobova, povreda kičmene moždine, povreda trupa uz stabilne vitalne parametre. |- | '''P3''' | '''Manje hitno stanje''' | Pacijenti koji mogu hodati, imaju blage do umjerene simptome i zahtijevaju pravovremeno zbrinjavanje. | Sva ugnuća i istegnuća, blaži kontinuirani bol u trbuhu, višednevna povišena tjelesna temperatura praćena kašljem, ubodi insekata ili ujedi životinja (bez teškog općeg stanja), površinske povrede s manjim krvarenjem ili bez krvarenja, lakše povrede glave (pacijent svjestan, bez povraćanja), strano tijelo u uhu, nosu ili grlu, infekcije urinarnog trakta, glavobolja. |- | '''P4''' | '''Nije hitno''' | Starije povrede ili hronična stanja koja traju duži vremenski period. | Hronični bol u donjem dijelu leđa, povišen holesterol, akne. |} U slučaju incidenta s velikim brojem žrtava u [[Singapur]]u se primjenjuje [[START trijaža|START protokol trijaže]].<ref name="Maruhashi_2019_Tsukui">{{cite journal |last1=Maruhashi |first1=Takaaki |last2=Takeuchi |first2=Ichiro |last3=Hattori |first3=Jun |last4=Kataoka |first4=Yuichi |last5=Asari |first5=Yasushi |date=2019 |title=The Tsukui (Japan) Yamayuri-en Facility Stabbing Mass-Casualty Incident |journal=Prehospital and Disaster Medicine |volume=34 |issue=2 |pages=203–208 |doi=10.1017/S1049023X19000128 |pmid=30957735 |url=https://www.cambridge.org/core/journals/prehospital-and-disaster-medicine/article/abs/tsukui-japan-yamayurien-facility-stabbing-masscasualty-incident/2683D556031B1C85E30CE0BE1DACB9A9 |url-access=subscription |access-date=21. 7. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Suzuki_2020_Current">{{cite journal |last1=Suzuki |first1=Yoko |last2=Tsujiguchi |first2=Takakiyo |last3=Sakamoto |first3=Mizuki |last4=Ito |first4=Katsuhiro |last5=Tokonami |first5=Shinji |last6=Kashiwakura |first6=Ikuo |date=2020 |title=Current Situation of Triage Methods for Exposed Patients in the Acute Phase of a Nuclear Disaster |journal=Radiation Environment and Medicine |volume=9 |issue=1 |pages=41–45 |doi=10.51083/radiatenvironmed.9.1_41 |url=https://www.jstage.jst.go.jp/article/radiatenvironmed/9/1/9_41/_pdf |format=PDF |access-date=21. 7. 2026 |language=en}}</ref> ==== Sjedinjene Američke Države ==== U [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] u upotrebi je veliki broj različitih protokola trijaže i ne postoji jedinstveni nacionalni standard.<ref name="Christian_2019_Triage">{{cite journal |last=Christian |first=Michael D. |date=2019 |title=Triage |journal=Critical Care Clinics |volume=35 |issue=4 |pages=575–589 |doi=10.1016/j.ccc.2019.06.009 |pmid=31445606 |pmc=7127292 |url=https://www.criticalcare.theclinics.com/article/S0749-0704(19)30048-X/fulltext |doi-access=free |access-date=21. 7. 2026 |language=en}}</ref> Među lokalnim, regionalnim, saveznim i međudržavnim protokolima najšire je rasprostranjen [[START trijaža|START protokol trijaže]].<ref name="Yancey_2023" /> ===== Oružane snage Sjedinjenih Američkih Država ===== Oružane snage Sjedinjenih Američkih Država primjenjuju četverostepeni protokol trijaže.<<ref name="USMC_FMSO107_Triage" /> U borbenim uslovima zdravstveno osoblje određuje redoslijed zbrinjavanja povrijeđenih prema hitnosti njihovog stanja, pruža medicinsku pomoć onima kojima se ona može sigurno pružiti na mjestu događaja te organizuje evakuaciju povrijeđenih kojima je to potrebno u ustanove višeg nivoa zdravstvene zaštite, kao što su [[Istraureni hirurški timovi|istureni hirurški tim]] ili [[borbena bolnica za podršku]].<ref name="US_Army_2013_ATP4025">{{cite book |author=Headquarters, Department of the Army |date=10. maj 2013 |title=Casualty Care (ATP 4-02.5) |publisher=Department of the Army |location=Washington, DC |url=https://www.globalsecurity.org/military/library/policy/army/atp/atp4-02-5.pdf |format=PDF |access-date=21. 7. 2026 |language=en}}</ref> Kategorije trijaže (s odgovarajućim oznakama u boji), prema redoslijedu prioriteta, su:<ref name="USMC_FMSO107_Triage" /><ref>{{cite web|url=http://www.armystudyguide.com/content/powerpoint/First_Aid_Presentations/triage-2.shtml|title=US Army Study Guide|access-date=21. 7. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20080914193002/http://www.armystudyguide.com/content/powerpoint/First_Aid_Presentations/triage-2.shtml|archive-date=14. 9. 2008|url-status=dead}}</ref> {| class="wikitable" |+ Kategorije trijaže Oružanih snaga SAD-a<ref name="USMC_FMSO107_Triage" /> ! Boja ! Kategorija ! Opis ! Stanja i indikacije |- | style="background-color: red;" | | '''Neodložno''' | Povrede opasne po život | Problemi s disajnim putevima ili disanjem, obilno krvarenje |- | style="background-color: gold;" | | '''Odloženo''' | Potencijalno životno ugrožavajuće povrede | Šok, prijelomi i iščašenja, povrede trbuha, kičme, grudnog koša ili glave, nekomplikovane teške opekotine |- | style="background-color: green;" | | '''Minimalno''' | Povrede koje ne ugrožavaju život | Posjekotine, modrice, oguljotine, prijelomi manjih kostiju, lakše opekotine, uganuća/iščašenja, promrzline |- | style="background-color: black; color: white;" | | '''Očekujuće''' | Povrede nespojive sa životom | Srčani zastoj, masivna trauma glave ili mozga, opekotine drugog ili trećeg stepena na više od 70% površine tijela |} ==== Španija ==== U [[Španija|Španiji]] se u bolničkim uslovima najčešće primjenjuju dva protokola trijaže: * Strukturirani protokol trijaže ({{es|Sistema Estructurado de Triaje}}, SET), koji predstavlja prilagođenu verziju Andorskog protokola trijaže ({{ca|Model Andorrà de Triatge}}, MAT). Ovaj protokol koristi 650 razloga za dolazak na pregled raspoređenih u 32 kategorije simptoma. Na osnovu ovih parametara, u kombinaciji s podacima o pacijentu i osnovnim dijagnostičkim nalazima, pacijenti se razvrstavaju u jedan od pet nivoa hitnosti. * Manchesterski protokol trijaže ({{en|Manchester Triage System}}, MTS), zasnovan na istoimenom sistemu razvijenom u Ujedinjenom Kraljevstvu.<ref name="Azeredo_2015_Efficacy">{{cite journal |last1=Azeredo |first1=Thereza Raquel Machado |last2=Guedes |first2=Helisamara Mota |last3=de Almeida |first3=Ricardo Alexandre Rebelo |last4=Chianca |first4=Tânia Couto Machado |last5=Martins |first5=José Carlos Amado |date=2015 |title=Efficacy of the Manchester Triage System: A systematic review |journal=International Emergency Nursing |volume=23 |issue=2 |pages=47–52 |doi=10.1016/j.ienj.2014.06.001 |pmid=25087059 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S1755599X14000512 |url-access=subscription |access-date=21. 7. 2026 |language=en}}</ref> Pomoću dijagrama odlučivanja s pitanjima zatvorenog tipa (da/ne), pacijenti se svrstavaju u pet kategorija prema nivou hitnosti. U vanbolničkim uslovima i slučajevima incidenata s velikim brojem žrtava koristi se Vanbolnički protokol napredne trijaže ({{es|Modelo Extrahospitalario de Triaje Avanzado}}, META).<ref name="CastroDelgado_2022">{{cite journal |last1=Castro Delgado |first1=Rafael |last2=Gan |first2=Rick Kye |last3=Cabrera García |first3=Víctor |last4=Arcos González |first4=Pedro |date=2022 |title=Sensitivity and Specificity of Spanish Prehospital Advanced Triage Method (META) |journal=Prehospital and Disaster Medicine |volume=37 |issue=3 |pages=321–326 |doi=10.1017/S1049023X22000504 |url=https://www.cambridge.org/core/journals/prehospital-and-disaster-medicine/article/sensitivity-and-specificity-of-spanish-prehospital-advanced-triage-method-meta/AA6335C8675CD8A4A6FE610B6FDCE0B6 |doi-access=free |access-date=21. 7. 2026 |language=en}}</ref><ref name="ArcosGonzalez_2016">{{cite journal |last1=Arcos González |first1=Pedro |last2=Castro Delgado |first2=Rafael |last3=Cuartas Alvarez |first3=Tatiana |last4=Garijo Gonzalo |first4=Gracia |last5=Martinez Monzon |first5=Carlos |last6=Pelaez Corres |first6=Nieves |last7=Rodriguez Soler |first7=Alberto |last8=Turegano Fuentes |first8=Fernando |date=2016 |title=The development and features of the Spanish prehospital advanced triage method (META) for mass casualty incidents |journal=Scandinavian Journal of Trauma, Resuscitation and Emergency Medicine |volume=24 |issue=1 |pages=63 |doi=10.1186/s13049-016-0255-y |pmid=27130042 |pmc=4850631 |doi-access=free|url=https://link.springer.com/article/10.1186/s13049-016-0255-y |access-date=21. 7. 2026 |language=en}}</ref> META je sedmostepeni sistem koji pacijente razvrstava u kategorije: crvena 1, crvena 2, crvena 3, žuta 1, žuta 2, zelena i preminuli.<ref name="ArcosGonzalez_2016" /> Metodologija ovog protokola usklađena je s protokolom ABCDE. {| class="wikitable" |+ Vanbolnički protokol napredne trijaže<br />''Modelo Extrahospitalario de Triaje Avanzado'' (META)<ref name="ArcosGonzalez_2016" /> ! Boja ! Kategorija ! Značenje |- | style="background-color: red;" | | '''Crvena 1''' | Opstrukcija ili ugroženost disajnih puteva |- | style="background-color: red;" | | '''Crvena 2''' | Prestanak disanja (apneja) ili patološki obrasci disanja |- | style="background-color: red;" | | '''Crvena 3''' | [[Asistolija]], [[Aritmija|aritmije]] ili obilno krvarenje |- | style="background-color: yellow;" | | '''Žuta 1''' | Povrede koje zahtijevaju hitno zbrinjavanje |- | style="background-color: yellow;" | | '''Žuta 2''' | Povrede čije se zbrinjavanje može odgoditi |- | style="background-color: green;" | | '''Zelena''' | Lakše povrijeđeni ili nepovrijeđeni pacijenti |- | style="background-color: black; color: white;" | | '''Preminuli''' | Smrtni ishod |} ==== Ujedinjeno Kraljevstvo ==== U aprilu 2023. [[Nacionalna zdravstvena služba Ujedinjenog Kraljevstva)|Nacionalna zdravstvena služba]] (NHS) i službe hitne medicinske pomoći u Ujedinjenom Kraljevstvu uvele su dva nova alata za trijažu u slučaju [[Upravljanje u vanrednim situacijama|velikih incidenata]], koji su zamijenili dotadašnji sistem NASMeD Triage Sieve.<ref name="Vassallo_2022">{{cite journal |last1=Vassallo |first1=James |last2=Moran |first2=Chris G. |last3=Cowburn |first3=Philip |last4=Smith |first4=Jason |date=2022 |title=New NHS Prehospital Major Incident Triage Tool: from MIMMS to MITT |journal=Emergency Medicine Journal |volume=39 |issue=11 |pages=800–802 |doi=10.1136/emermed-2022-212569 |url=https://emj.bmj.com/content/39/11/800 |doi-access=free |access-date=21. 7. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Moran_Groves_2023_Major">{{cite web |last1=Moran |first1=Chris |last2=Groves |first2=Stephen |date=2023 |title=Major incident triage tools |url=https://www.england.nhs.uk/long-read/major-incident-triage-tools/ |publisher=NHS England |access-date=21. 7. 2026 |language=en}}</ref> Novi alati razvijeni su nakon stručne revizije koju je predvodio NHS, a njihovo uvođenje dodatno je ubrzano nakon što je Istražna komisija o [[Napad u Manchester Areni|napadu u Manchester Areni]] preporučila njihovo usvajanje kao mjeru čije je provođenje trebalo pratiti od strane NHS-a i Nacionalna jedinica za pripravnost službi hitne pomoći.<ref name="Vassallo_2022" /><ref name="Saunders_2022_Manchester">{{cite report |last=Saunders |first=John |date=novembar 2022 |title=Report of the Public Inquiry into the Attack on Manchester Arena on 22nd May 2017 - Volume 2-II: Emergency Response |publisher=Manchester Arena Inquiry |location=London |url=https://assets.publishing.service.gov.uk/media/6363d597e90e0705a35f5754/MAI-Vol2-Part_Ii_Accessible.pdf |format=PDF |access-date=21. 7. 2026 |language=en}}</ref> ===== Protokol desetosekundne trijaže ===== Protokol desetosekundne trijaže ({{en|Ten Second Triage Tool}}, TST) uveden je kako bi sve hitne službe, uključujući policiju i vatrogasne službe, mogle brzo procijeniti i odrediti prioritete zbrinjavanja kod incidenata s velikim brojem žrtava radi pružanja mjera za spašavanje života.<ref name="Moran_Groves_2023_Major" /> Ovaj alat omogućava vrlo brzu procjenu jer ne zahtijeva mjerenje fizioloških vitalnih znakova, već se zasniva na onome što spasilac može uočiti vizuelnim pregledom.<ref name="Moran_Groves_2023_Major" /><ref name="NHS_2025_TenSecond">{{cite web |author=NHS England |date=2025 |title=Ten Second Triage tool |url=https://www.england.nhs.uk/long-read/ten-second-triage-tool/ |website=NHS England |access-date=21. 7. 2026 |language=en}}</ref> {| class="wikitable" |+ Protokol desetosekundne trijaže (TST) ! Boja ! Kategorija ! Opis i mjere zbrinjavanja |- | style="background-color: red;" | | '''P1''' | Pacijenti s obilnim krvarenjem ili opstrukcijom disajnih puteva kojima je potrebna neposredna intervencija za spašavanje života (npr. primjena podveska ili otvaranje disajnih puteva). |- | style="background-color: yellow;" | | '''P2''' | Pacijenti koji ne mogu samostalno hodati, ali nemaju neposredno životno ugrožavajuća krvarenja niti opstrukciju disajnih puteva. |- | style="background-color: green;" | | '''P3''' | Pacijenti koji mogu samostalno hodati i imaju lakše povrede. |- | style="background-color: black; color: white;" | | '''Preminuli''' | Pacijenti koji ne dišu nakon pokušaja otvaranja disajnih puteva. |} ===== NHS-ov protokol trijaže u incidentima s velikim brojem žrtava ===== NHS-ov protokol trijaže u incidentima s velikim brojem žrtava ({{en|NHS Major Incident Triage Tool}}, MITT) služi kao napredniji trijažni algoritam namijenjen medicinskim timovima hitne pomoći za razvrstavanje povrijeđenih.<ref name="Moran_Groves_2023_Major" /> Razvijen je na osnovu Modifikovanog fiziološkog trijažnog protokola ({{en|Modified Physiological Triage Tool}}), a može se primjenjivati i kod odraslih i kod djece. Za razliku od TST-a, uključuje procjenu fizioloških vitalnih parametara.<ref name="Moran_Groves_2023_Major" /><ref name="NHS_2023_MITT">{{cite web |author=NHS England |date=2023 |title=NHS Major Incident Triage Tool (MITT) |url=https://www.england.nhs.uk/long-read/nhs-major-incident-triage-tool-mitt/ |website=NHS England |access-date=21. 7. 2026 |language=en}}</ref> {| class="wikitable" ! Boja ! Kategorija ! Opis i klinički status |- | style="background-color: red;" | | '''P1''' | Životno ugrožavajuće povrede |- | style="background-color: gold;" | | '''P2''' | Pacijent bez svijesti, ali diše |- | style="background-color: green;" | | '''P3''' | Povrede koje ne ugrožavaju život |- | style="background-color: black; color: white;" | | '''Preminuli''' | Bez znakova života ili povrede nespojive sa životom |} == Ograničenja postojećih praksi == U stručnoj literaturi ističe se da pojedini danas korišteni protokoli trijaže za incidente s velikim brojem žrtava imaju određena metodološka ograničenja. Neki autori smatraju da START protokol trijaže i njemu slični trijažni protokoli koji koriste kategorizaciju prema bojama za određivanje prioriteta pružaju slabu procjenu težine povreda, ne omogućavaju uvijek dovoljno preciznu procjenu težine povreda pri čemu spasiocima prepuštaju da subjektivno rješavaju redoslijed zbrinjavanja i raspodjelu resursa unutar samih kategorija.<ref name="Lindsey_2005">{{cite journal |last=Lindsey |first=J. |title=New triage method considers available resources |journal=JEMS: A Journal of Emergency Medical Services |volume=30 |issue=7 |pages=92–94 |date=2005 |pmid=16027670 |doi=10.1016/S0197 |url=http://saccotriage.com/pdf/JEMS_7_05_New_Triage_v2.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304054034/http://saccotriage.com/pdf/JEMS_7_05_New_Triage_v2.pdf | archive-date=4. 3. 2016 |access-date=21. 7. 2026 |language=en}}</ref> Među najčešće navedenim ograničenjima su: * Postojeći protokoli nalažu da se prvi zbrinjavaju najteži pacijenti (kategorija "Neodložno"), iako oni često imaju najmanje šanse da prežive. Time se troše dragocjeni resursi na slučajeve s malim izgledima, umjesto da se spase oni koji imaju veće šanse.<ref name="Lindsey_2005" /><ref name="Lerner_2008">{{cite journal |last1=Lerner |first1=E. Brooke |last2=Schwartz |first2=Richard B. |last3=Coule |first3=Phillip L. |last4=Weinstein |first4=Eric S. |last5=Cone |first5=David C. |last6=Hunt |first6=Richard C. |last7=Sasser |first7=Scott M. |last8=Liu |first8=J. Marc |last9=Nudell |first9=Nikiah G. |last10=Wedmore |first10=Ian S. |last11=Hammond |first11=Jeffrey |last12=Bulger |first12=Eileen M. |last13=Salomone |first13=Jeffrey P. |last14=Sanddal |first14=Teri L. |last15=Lord |first15=Graydon C. |last16=Markenson |first16=David |last17=O'Connor |first17=Robert E. |date=2008 |title=Mass casualty triage: An evaluation of the data and development of a proposed national guideline |journal=Disaster Medicine and Public Health Preparedness |volume=2 |issue=Suppl 1 |pages=S25–S34 |doi=10.1097/DMP.0b013e318182194e |pmid=18769263 |url=https://www.cambridge.org/core/journals/disaster-medicine-and-public-health-preparedness/article/mass-casualty-triage-an-evaluation-of-the-data-and-development-of-a-proposed-national-guideline/1F46780F3780F6C0DE330B5302C0A33F |doi-access=free |access-date=21. 7. 2026 |language=en}}</ref> * Koriste se nepouzdani testovi na terenu (poput brzine punjenja kapilara krvlju).<ref name="Lerner_2008" /> Osim toga, podjela u nekoliko širokih kategorija u bojama ne prikazuje stvarnu težinu povreda niti vjerovatnoću preživljavanja pacijenta. * Unutar iste grupe (npr. među "crvenim" ili "žutim" pacijentima), spasioci sami i po vlastitome nahođenju odlučuju koga će prije zbrinuti. Takva procjena nije ujednačena i često nije optimalna.<ref name="Lindsey_2005" /> * Isti postupak se primjenjuje bilo da ima 3, 30 ili 3.000 povrijeđenih. Protokol uopće ne uzima u obzir koliko spasioca i opreme je stvarno na raspolaganju na terenu.<ref name="Lindsey_2005" /><ref name="Lerner_2008" /> * Protokoli ne prave razliku između mladih i starijih pacijenata, niti uzimaju u obzir je li povreda nastala udarcem ili npr. ranjavanjem vatrenim oružjem, što znatno utječe na preživljavanje. * Zbog nepreciznih procedura, pacijenti se često pogrešno razvrstavaju, što dovodi do nadtrijaže – odnosno dodjeljivanja visokog prioriteta onima kojima to zapravo nije potrebno, čime se bespotrebno opterećuju bolnice. Iako se u zdravstvo ulažu velika sredstva, nikada nisu urađene analize isplativosti i efikasnosti. Ti skriveni troškovi obuhvataju: * Od [[Napadi 11. septembra 2001.|11. septembra 2001.]] utrošena su velika sredstva na razvoj vještina spasioca za primjenu trijažnih protokola.<ref name="Lerner_2008" /> * Nedostatak ujednačenog i pouzdanog sistema usporava zajednički rad različitih službi na terenu.<ref name="Lerner_2008" /> * Zbog nadtrijaže, bolnice i službe hitne pomoći se preopterećuju, čime se stvaraju visoki operativni troškovi i potreba za dodatnim ulaganjima novca poreskih obveznika. * Primjenom novih i naučno potvrđenih trijažnih protokola, spasilo bi se više ljudskih života i smanjili ukupni troškovi sistema.<ref name="Appelbaum_2011_Agencies">{{cite news |last=Appelbaum |first=Binyamin |date=2011 |title=As U.S. Agencies Put More Value on a Life, Businesses Fret |newspaper=The New York Times |url=https://www.nytimes.com/2011/02/17/business/economy/17regulation.html |access-date=21. 7. 2026 |language=en}}</ref>. == Etički aspekti == Budući da se u protokolima trijaže liječenje pojedinih pacijenata namjerno odgađa ili uskraćuje, trijaža sa sobom nosi značajne etičke dileme koje usložnjavaju proces donošenja odluka. Osobe koje provode trijažu moraju sagledavati postupak u cjelini kako bi se osigurala zaštita principa odanosti, istinitosti, pravednosti, autonomije i dobročinstva.<ref name="Repine_2005_Dynamics">{{cite journal |last1=Repine |first1=Thomas B. |last2=Lisagor |first2=Philip |last3=Cohen |first3=David J. |date=juni 2005 |title=The Dynamics and Ethics of Triage: Rationing Care in Hard Times |journal=Military Medicine |volume=170 |issue=6 |pages=505–509 |doi=10.7205/milmed.170.6.505 |pmid=16001601 |url=https://mercyhighered.org/wp-content/uploads/Dynamics-and-Ethics-of-Triage-Rationing-Care-in-Hard-Times-1-1.pdf |format=PDF |access-date=21. 7. 2026 |language=en}}</ref> Etičke implikacije variraju u zavisnosti od okruženja i primijenjenog protokola trijaže. Službama hitne medicine preporučuje se da unaprijed razviju strategije kako bi ublažili emocionalno opterećenje zdravstvenih radnika odgovornih za provođenje trijaže.<ref name="Hick_2012_Allocating">{{cite journal |last1=Hick |first1=John L. |last2=Hanfling |first2=Dan |last3=Cantrill |first3=Stephen V. |date=2012 |title=Allocating Scarce Resources in Disasters: Emergency Department Principles |journal=Annals of Emergency Medicine |volume=59 |issue=3 |pages=177–187 |doi=10.1016/j.annemergmed.2011.06.012 |pmid=21855170 |url=https://www.annemergmed.com/article/S0196-0644(11)00676-7/fulltext |doi-access=free |access-date=21. 7. 2026 |language=en}}</ref> Istovremeno je neophodno održavati odgovarajuće [[standardi zdravstvene zaštite|standarde zdravstvene zaštite]] kako bi se očuvala sigurnost pacijenata i zdravstvenih radnika. Među [[etika|etičarima]] postoji konsenzus da bi trijaža u praksi trebala dati prednost osobama koje imaju najveće izglede za preživljavanje te se zasnivati na jasno definisanim kriterijima koji uzimaju u obzir i kratkoročnu i dugoročnu vjerovatnoću preživljavanja.<ref name="Joebges_2020_Ethics">{{cite journal |last1=Joebges |first1=Susanne |last2=Biller-Andorno |first2=Nikola |date=2020 |title=Ethics guidelines on COVID-19 triage-an emerging international consensus |journal=Critical Care |volume=24 |issue=1 |pages=201 |doi=10.1186/s13054-020-02927-1 |pmid=32375855 |pmc=7202791 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC7202791/ |doi-access=free |access-date=21. 7. 2026 |language=en}}</ref> === Utilitaristički pristup i kritike === Prema [[utilitarizam|utilitarističkom]] pristupu, cilj trijaže jeste ostvariti najveću moguću korist spašavanjem što većeg broja osoba. Takav pristup podrazumijeva da će pojedini pacijenti vjerovatno pretrpjeti štetu ili izgubiti život kako bi se povećale šanse za preživljavanje većeg broja drugih osoba. Zdravstveni radnici koji provode trijažu stoga raspoređuju ograničene resurse uzimajući u obzir potrebe pojedinca, ali i potrebe populacije u cjelini. Neki etičari ističu da princip "spasavanja što većeg broja osoba" nije sasvim pravedan. On često zanemaruje lošije uslove života u kojima žive siromašne i marginalizovane grupe, zbog čega one u startu imaju manje šanse za oporavak. Zato je ovaj pristup u praksi koristan, ali nije dovoljan da bi medicinske pomoći bila u potpunosti pravedna.<ref name="Okorie_2019_Partiality">{{cite journal |last=Okorie |first=Ndukaku |date=2019 |title=Partiality, impartiality and the ethics of triage |journal=Developing World Bioethics |volume=19 |issue=2 |pages=76–85 |doi=10.1111/dewb.12201 |pmid=29933511 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/dewb.12201 |url-access=subscription |access-date=21. 7. 2026 |language=en}}</ref> === Posebne grupe pacijenata === U stručnoj literaturi vodi se rasprava o načinu zbrinjavanja [[Vrlo važna osoba|vrlo važnih osoba]] (VIP) i poznatih osoba u službama hitne pomoći. Općenito se smatra da je pružanje posebnog tretmana ili odstupanje od uobičajenih [[medicinske smjernice|medicinskih protokola]] iz etičkih razloga neprihvatljivo jer se time ugrožava zbrinjavanje drugih pacijenata. Međutim, pojedini autori smatraju da takav pristup može biti moralno opravdan sve dok njihovo zbrinjavanje ne narušava potrebe drugih pacijenata te ako se pri tome vodi računa o pravičnosti, kvaliteti zdravstvene zaštite, zaštiti privatnosti i drugim etičkim aspektima.<ref name="Geiderman_2018">{{cite journal |last1=Geiderman |first1=Joel Martin |last2=Malik |first2=Sanjeev |last3=McCarthy |first3=James J. |last4=Jagoda |first4=Andy |date=2018 |title=The care of VIPs in the emergency department: Triage, treatment and ethics |journal=The American Journal of Emergency Medicine |volume=36 |issue=10 |pages=1881–1885 |doi=10.1016/j.ajem.2018.07.009 |pmid=30238911 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0735675718305667 |url-access=subscription |access-date=21. 7. 2026 |language=en}}</ref> === Predloženi okviri za ratna i krizna područja === Brojni logistički problemi otežavaju provođenje trijaže i pružanje zdravstvene zaštite u područjima zahvaćenim oružanim sukobima. Humanitarne organizacije kao glavne prepreke navode prekide u lancima snabdijevanja hranom i medicinskim materijalom, nedostatak odgovarajućih zdravstvenih ustanova te postojanje politika koje ograničavaju pružanje zdravstvene zaštite pojedinim zajednicama ili grupama stanovništva.<ref name="Broussard_2019">{{cite journal |last1=Broussard |first1=Grant |last2=Rubenstein |first2=Leonard S. |last3=Robinson |first3=Courtland |last4=Maziak |first4=Wasim |last5=Gilbert |first5=Sappho Z. |last6=DeCamp |first6=Matthew |date=2019 |title=Challenges to ethical obligations and humanitarian principles in conflict settings: A systematic review |journal=Journal of International Humanitarian Action |volume=4 |issue=1 |pages=15 |doi=10.1186/s41018-019-0063-x |issn=2364-3404 |url=https://link.springer.com/article/10.1186/s41018-019-0063-x |access-date=21. 7. 2026 |language=en}}</ref> Takve okolnosti ugrožavaju primjenu bioetičkog načela dobročinstva, odnosno obaveze djelovanja u najboljem interesu i za dobrobit drugih.<ref name="Broussard_2019" /> === Izazovi razvoja protokola trijaže u ratnim uslovima === Radi rješavanja etičkih pitanja povezanih s provođenjem trijaže u ratnim i [[Humanitarna kriza|humanitarnim krizama]] predloženi su novi modeli i protokoli klasifikacije pacijenata koji nastoje bolje zaštititi [[ljudska prava]]. Pojedini autori smatraju da bi takvi modeli trebali davati prednost informisanom pristanku te se zasnivati isključivo na utvrđenim medicinskim kriterijima, kako bi se poštovala ljudska prava predviđena [[Ženevske konvencije|ženevskom konvencijom]] iz 1864. i [[Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima|Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima]].<ref name="Domres_2001_Ethics">{{cite journal |last1=Domres |first1=B. |last2=Koch |first2=M. |last3=Manger |first3=A. |last4=Becker |first4=H.D. |date=2001 |title=Ethics and triage |journal=Prehospital and Disaster Medicine |volume=16 |issue=1 |pages=53–58 |doi=10.1017/s1049023x00025590 |pmid=11367943 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/11367943/ |url-access=subscription |access-date=21. 7. 2026 |language=en}}</ref> Međutim, međunarodna tijela do danas nisu usvojila nijedan sveobuhvatan trijažni model te vrste. === Veterinarska trijaža === Načela trijaže primjenjuju se i u veterinarskoj medicini. Veterinarka Jessica Fragola istaknula je 2022. da su etički izazovi veterinarske trijaže postali izraženiji zbog nedostatka stručnog osoblja nakon pandemije bolesti COVID-19, uz istovremeni rast potražnje za veterinarskim uslugama i povećanu upotrebu osiguranja kućnih ljubimaca.<ref name="Fragola_2022_Pets">{{cite news |last=Fragola |first=John |date=7. februar 2022 |title=Pets need vets: Be kind to both |newspaper=Newsday |url=https://www.newsday.com/opinion/commentary/pet-care-veterinary-care-animal-er-p06697 |access-date=21. 7. 2026 |language=en}}</ref> == Također pogledajte == * [[Akutna reakcija na stres u borbi]] * [[Bolnički kodovi za vanredne situacije]] * [[Glasgowska skala kome]] * [[Incident s velikim brojem žrtava]] * [[START trijaža]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Commons category-inline|Trijaža}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Trijaža| ]] [[Kategorija:Urgentna medicina]] [[Kategorija:Upravljanje u vanrednim situacijama]] [[Kategorija:Prva pomoć]] 9u3v93f5xyd0iign0j1pbhoi3omv13n Službe prvog odgovora 0 536176 3917298 3914359 2026-08-09T16:18:30Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917298 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Car accident at Tung Chung Eastern Exchange.JPG|mini|desno|300px|Pripadnici hitnih službi na mjestu [[Saobraćajna nesreća|saobraćajne nesreće]] u [[Hong Kong]]u]] [[Datoteka:Scottish Ambulance Service First Responder vehicle.jpg|mini|desno|300px|Vozilo [[Škotska hitna pomoć|Škotske hitne pomoći]] namenjeno za pružanje prve pomoći na terenu, s oznakom ''"First responder"'']] '''Službe prvog odgovora''' ({{en|first responder}}) predstavljaju organizirane službe čiji pripadnici među prvima dolaze na mjesto nesreće, prirodne katastrofe, [[vanredna situacija|vanredne situacije]] ili drugog događaja koji ugrožava život, zdravlje ljudi, imovinu ili okoliš. Njihova osnovna zadaća jeste brzo procijeniti situaciju, zaštititi mjesto događaja, pružiti hitnu pomoć ugroženim osobama, spriječiti nastanak dodatnih opasnosti i omogućiti sigurno djelovanje ostalih spasilačkih i zdravstvenih službi.<ref name="OxfordReview_FirstResponders">{{cite web |author=The Oxford Review |title=First responders – Definition and Explanation |website=The Oxford Review |url=https://oxford-review.com/the-oxford-review-dei-diversity-equity-and-inclusion-dictionary/first-responders-definition-and-explanation/ |access-date=24. 7. 2026 |language=en}}</ref><ref name="EBSCO_FirstResponder">{{cite web |author=EBSCO Information Services |title=First responder |website=EBSCO Research Starters |url=https://www.ebsco.com/research-starters/health-and-medicine/first-responder |access-date=24. 7. 2026 |language=en}}</ref> U većini država službe prvog odgovora čine [[policija]], [[Vatrogastvo|vatrogasne službe]] i [[Hitna medicinska pomoć|službe hitne medicinske pomoći]],<ref name="FCC_FirstResponders">{{cite web |author=Federal Communications Commission |title=First Responders |website=Federal Communications Commission |url=https://transition.fcc.gov/pshs/first-responders.html |access-date=24. 7. 2026 |language=en}}</ref> dok se u zavisnosti od organizacije sistema zaštite i spašavanja među njih mogu ubrajati i [[Potraga i spašavanje|službe traganja i spašavanja]], [[Civilna zaštita|jedinice civilne zaštite]], [[obalska straža]], specijalizirane spasilačke jedinice, komunalne službe, kao i druge javne službe koje učestvuju u odgovoru na vanredne događaje.<ref name="RHIhub_FirstResponders">{{cite web |author=Rural Health Information Hub |title=The Role of First Responders in Rural Emergency Preparedness and Response |website=Rural Health Information Hub |url=https://www.ruralhealthinfo.org/toolkits/emergency-preparedness/3/first-responders |access-date=24. 7. 2026 |language=en}}</ref> Djelovanje službi prvog odgovora zasniva se na načelima brzine, koordinacije i međusobne saradnje različitih službi. Nakon prijema dojave putem sistema za hitne pozive, njihove aktivnosti obuhvataju procjenu rizika, osiguravanje mjesta događaja, spašavanje i evakuaciju ugroženih osoba, pružanje hitne medicinske pomoći, gašenje požara, [[tehničko spašavanje]] te koordinaciju s drugim službama koje učestvuju u odgovoru na incident.<ref name="WHO_EMT_Standards_2021">{{cite web |author=World Health Organization |title=Classification and minimum standards for emergency medical teams |website=World Health Organization |date=2021 |url=https://www.who.int/publications/i/item/9789240029330 |access-date=24. 7. 2026 |language=en}}</ref><ref name="DHS_FirstResponderGuide_2015">{{cite web |author=U.S. Department of Homeland Security, Office of Health Affairs |title=First Responder Guide for Improving Survivability in Improvised Explosive Device and/or Active Shooter Incidents |website=U.S. Department of Homeland Security |date=2015 |url=https://www.dhs.gov/sites/default/files/publications/First%20Responder%20Guidance%20June%202015%20FINAL%202.pdf |access-date=24. 7. 2026 |language=en}}</ref> Iako se organizacija i nadležnosti razlikuju među državama, zajednička karakteristika svih službi prvog odgovora jeste da predstavljaju početnu i osnovnu kariku u sistemu upravljanja vanrednim situacijama. Njihova pravovremena reakcija značajno utječe na smanjenje broja žrtava, ublažavanje posljedica katastrofa i efikasnost cjelokupnog sistema zaštite i spašavanja.<ref name="RHIhub_FirstResponders" /> == Historijski razvoj == Savremeni koncept službi prvog odgovora razvio se tokom druge polovine 20. stoljeća, uporedo s razvojem organiziranih sistema [[Hitna medicinska pomoć|hitne medicinske pomoći]], [[Vatrogastvo|vatrogastva]] i [[javna sigurnost|javne sigurnosti]]. Iako su policijske i vatrogasne službe postojale mnogo ranije, tek je razvoj integriranih sistema za odgovor na vanredne situacije doveo do stvaranja koncepta prema kojem različite službe koordinirano djeluju od trenutka prijema dojave do završetka intervencije.<ref name="NEMSMF_EMSHistory">{{cite web |author=National EMS Memorial Foundation |title=A Brief History of EMS |website=National EMS Memorial Foundation |url=https://www.emsmemorial.org/ems-history |access-date=24. 7. 2026 |language=en}}</ref> Jedan od najvažnijih događaja u razvoju savremene hitne medicinske pomoći bilo je objavljivanje izvještaja ''Accidental Death and Disability: The Neglected Disease of Modern Society'' 1966. u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]]. U izvještaju su ukazani ozbiljni nedostaci tadašnjeg sistema zbrinjavanja povrijeđenih osoba te je preporučeno uspostavljanje standardizirane pretbolničke hitne medicinske pomoći, jedinstvenih komunikacijskih sistema i specijalizirane obuke osoblja. Ove preporuke predstavljale su osnovu za razvoj modernih sistema hitne medicinske pomoći (EMS), koji su kasnije postali sastavni dio službi prvog odgovora.<ref name="NAS_1966">{{cite book |author1=National Academy of Sciences |author2=National Research Council |title=Accidental Death and Disability: The Neglected Disease of Modern Society |publisher=National Academies Press (US) |location=Washington (DC) |year=1966 |doi=10.17226/9978 |doi-access=free |pmid=25057729 |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK222962/ |access-date=24. 7. 2026 |language=en}}</ref> Tokom 1970-ih i 1980-ih koncept koordiniranog odgovora dodatno je unaprijeđen razvojem [[Sistem upravljanja incidentima|sistema upravljanja incidentima]] ({{en|Incident Command System}} – ICS), koji omogućava jedinstveno komandovanje, efikasnu raspodjelu resursa i saradnju različitih službi na mjestu događaja. Ovaj model postao je osnova za upravljanje velikim nesrećama, prirodnim katastrofama i drugim vanrednim događajima u brojnim državama.<ref name="EMSICS_History">{{cite web |author=EMSICS |title=History of ICS |website=EMSICS |url=https://www.emsics.com/history-of-ics/ |access-date=24. 7. 2026 |language=en}}</ref><ref name="FEMA_NIMS">{{cite web |author=Federal Emergency Management Agency |title=National Incident Management System |website=FEMA.gov |url=https://www.fema.gov/emergency-managers/nims |access-date=24. 7. 2026 |language=en}}</ref> Značajan utjecaj na daljnji razvoj službi prvog odgovora imali su [[napadi 11. septembra 2001.]] u Sjedinjenim Američkim Državama. Nakon tih događaja unaprijeđeni su sistemi međusobne komunikacije, interoperabilnosti i zajedničke obuke policije, vatrogasnih službi i hitne medicinske pomoći, a izraz ''first responder'' postao je široko prihvaćen u međunarodnoj stručnoj literaturi i zakonodavstvu.<ref name="EMSICS_History" /><ref name="LegalDefinitions">{{cite web |author=National Operations Center of Excellence |title=The Legal Definitions of "First Responder" |website=National Operations Center of Excellence |url=https://transportationops.org/research/legal-definitions-first-responder |access-date=24. 7. 2026 |language=en}}</ref> Danas službe prvog odgovora predstavljaju sastavni dio nacionalnih sistema zaštite i spašavanja gotovo svih država svijeta. Njihov rad zasniva se na standardiziranim procedurama, zajedničkim komunikacijskim sistemima i međunarodno prihvaćenim principima upravljanja vanrednim situacijama, pri čemu sve veću ulogu imaju savremene informacijske tehnologije, geografski informacijski sistemi, bespilotne letjelice i telekomunikacijske mreže za hitne službe.<ref name="WHO_EMT_Europe">{{cite web |author=World Health Organization |title=The Emergency Medical Teams initiative in the WHO European Region |website=World Health Organization |url=https://www.who.int/europe/teams/who-health-emergencies-programme-(whe)/the-emergency-medical-teams-initiative-in-the-who-european-region |access-date=24. 7. 2026 |language=en}}</ref> == Etimologija == Izraz ''first responder'' nastao je u savremenom engleskom jeziku kao složenica riječi ''first'' ("prvi") i ''responder'' ("onaj koji odgovara" ili "onaj koji reagira"), a označava osobu koja prva reagira na vanredni događaj. U stručnom značenju termin se odnosi na pripadnika službe koji među prvima dolazi na mjesto nesreće, katastrofe ili druge vanredne situacije radi zaštite života, pružanja hitne pomoći i ograničavanja posljedica događaja.<ref name="CFR_561_5">{{cite web |author=Legal Information Institute |title=49 CFR § 561.5 - Definitions |website=Cornell Law School |url=https://www.law.cornell.edu/cfr/text/49/561.5 |access-date=24. 7. 2026 |language=en}}</ref> Termin se počeo pojavljivati u stručnoj literaturi i dokumentima u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] početkom 1970-ih, zajedno s razvojem savremenih sistema hitne medicinske pomoći (EMS) i integriranog upravljanja vanrednim situacijama. U tom periodu njime su prvenstveno označavani policijski službenici, vatrogasci i osoblje hitne medicinske pomoći koji prvi dolaze na mjesto događaja prije dolaska dodatnih spasilačkih i zdravstvenih timova.<ref name="EMSICS_History" /><ref name="LegalDefinitions" /> Širu međunarodnu prepoznatljivost izraz je stekao nakon [[Napadi 11. septembra 2001.|napada 11. septembra 2001.]] u Sjedinjenim Američkim Državama. Tada je postao uobičajen naziv u zakonodavstvu, stručnim publikacijama i programima obuke za policijske, vatrogasne i medicinske službe, a ubrzo je prihvaćen i u međunarodnim organizacijama koje djeluju u području upravljanja katastrofama i civilne zaštite.<ref name="firstnet">{{cite web |title=History |url=https://firstnet.gov/about/history |website=First Responder Network Authority |access-date=24. juli 2026}}</ref><ref name="nted">{{cite web |title=Who Do We Serve? |url=https://www.firstrespondertraining.gov/drupal/node/28 |website=National Training and Education Division, U.S. Department of Homeland Security |access-date=24. juli 2026}}</ref><ref name="FIRST_TAC_Prirucnik_2025">{{cite book |last1=Anić |first1=Josip |last2=Biletić |first2=Ivica |last3=Čubrilo |first3=Aleksandar |last4=Halambek |first4=Jurica |last5=Žurga |first5=Dubravko |last6=Januškevičius |first6=Andrius |last7=Remeika |first7=Marius |last8=Rulevičius |first8=Romualdas |last9=Jaśkowski |first9=Michał |last10=Kuciński |first10=Przemysław |last11=Latuszewski |first11=Aleksander |last12=Majchrzak |first12=Sebastian |last13=Sadłowski |first13=Filip |last14=Ziobro |first14=Aleksander |last15=Jelovac |first15=Deni |last16=Pinjuh |first16=Ivan |last17=Pranjić |first17=Jurica |last18=Velić |first18=Elvir |editor-last1=Klarić |editor-first1=Minja |editor-last2=Vujčić |editor-first2=Ksenija |title=Priručnik uz obuku o uporabi sredstava prisile i osnovama taktičke medicine za policijske službenike koji prvi dolaze na mjesto događaja |publisher=Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova; MUP RH, Policijska akademija „Prvi hrvatski redarstvenik“ |year=2025 |url=https://first-tac.gov.hr/UserDocsImages/Dokumenti/Handbook%20-%20hrv%20final.pdf |access-date=24. 7. 2026 |language=hr}}</ref> == Organizacija službi prvog odgovora == Organizacija službi prvog odgovora razlikuje se među državama u zavisnosti od njihovog pravnog sistema, administrativnog uređenja i modela upravljanja vanrednim situacijama.<ref name="EC_NationalDisasterManagement">{{cite web |author=European Commission |title=The national disaster management system |website=European Civil Protection and Humanitarian Aid Operations |url=https://civil-protection-humanitarian-aid.ec.europa.eu/what/civil-protection/national-disaster-management-system_en |access-date=24. 7. 2026 |language=en}}</ref> Bez obzira na organizacijske razlike, zajednička karakteristika svih sistema jeste koordinirano djelovanje više službi koje imaju zadatak da u najkraćem mogućem roku odgovore na događaje koji ugrožavaju život, zdravlje ljudi, imovinu ili okoliš.<ref name="ECHO_Pool_2024">{{cite web |author=European Commission |title=European Civil Protection Pool |website=European Civil Protection and Humanitarian Aid Operations Knowledge Network |date=2024 |url=https://civil-protection-knowledge-network.europa.eu/system/files/2024-10/dg-echo-capacity-brochure-v5-final.pdf |access-date=25. 7. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Rantala_2026">{{cite journal |last1=Rantala |first1=Andreas |last2=Conradsson |first2=Anna |last3=Adamsson |first3=Jonathan |last4=Forsell |first4=Lena |last5=Wihlborg |first5=Jonas |title=Collaboration among emergency first responders at major incidents – an explorative focus group study |journal=Scandinavian Journal of Trauma, Resuscitation and Emergency Medicine |volume=34 |pages=75 |year=2026 |doi=10.1186/s13049-026-01606-4 |url=https://link.springer.com/article/10.1186/s13049-026-01606-4 |doi-access=free |access-date=24. 7. 2026 |language=en}}</ref> U većini država osnovu službi prvog odgovora čine [[policija]], [[Vatrogastvo|vatrogasne službe]] i službe [[Hitna medicinska pomoć|hitne medicinske pomoći]]. Ove službe raspolažu stalno dežurnim operativnim jedinicama koje putem [[Dispečer|dispečerskih centara]] primaju dojave o hitnim događajima i upućuju odgovarajuće timove na mjesto intervencije.<ref name="FCC_FirstResponders" /><ref name="Cvetkovic_2025">{{cite journal |last=Cvetković |first=Vladimir M. |title=First responders in the Western Balkans: Strengthening Capacities and Preparedness for a Resilient Future |journal=International Journal of Disaster Risk Management |volume=7 |issue=2 |year=2025 |doi=10.18485/ijdrm.2025.7.2.19 |url=https://internationaljournalofdisasterriskmanagement.com/index.php/Vol1/article/view/130|doi-access=free |access-date=25. 7. 2026 |language=en}}</ref> [[Policija|Policijske službe]] prvenstveno su odgovorne za zaštitu života i imovine, uspostavljanje sigurnosti na mjestu događaja, reguliranje saobraćaja, provođenje uviđaja i [[Upravljanje dokazima|očuvanje dokaza]] kada postoji sumnja na počinjenje krivičnog djela. U slučajevima terorističkih napada, nasilnih incidenata ili drugih sigurnosnih prijetnji policija preuzima vodeću ulogu u zaštiti građana i koordinaciji sigurnosnih aktivnosti.<ref name="WasatchConsulting_2023">{{cite web |last=Wasatch Consulting |title=First Responder vs Police Officer or Firefighter: Understanding the Differences in Emergency Response Roles |website=BluePoint Alert Solution |date=28. 11. 2023 |url=https://bluepointalert.com/first-responder/ |access-date=25. 7. 2026 |language=en}}</ref> [[Vatrogastvo|Vatrogasne službe]], osim gašenja [[požar]]a, provode tehničko spašavanje osoba iz [[Saobraćajna nesreća|saobraćajnih nesreća]], urušenih objekata, [[Poplava|poplavljenih područja]] i drugih opasnih okruženja. U nekim državama njihove nadležnosti uključuju i intervencije pri hemijskim, biološkim, radiološkim i nuklearnim (CBRN) incidentima, kao i djelovanje prilikom prirodnih katastrofa velikih razmjera.<ref name="WasatchConsulting_2023" /> Službe [[Hitna medicinska pomoć|hitne medicinske pomoći]] odgovorne su za pružanje pretbolničke zdravstvene zaštite, procjenu stanja povrijeđenih i oboljelih osoba, provođenje hitnih medicinskih postupaka te njihov siguran transport u odgovarajuću [[Bolnica|zdravstvenu ustanovu]]. U slučaju masovnih nesreća provode [[Trijaža|medicinsku trijažu]], organiziraju privremena mjesta za zbrinjavanje povrijeđenih i sarađuju s bolničkim ustanovama radi raspodjele pacijenata.<ref name="IOM_CrisisStandards_2012">{{cite book |author=Institute of Medicine |title=Crisis Standards of Care: A Systems Framework for Catastrophic Disaster Response |chapter=Prehospital Care Emergency Medical Services (EMS) |publisher=National Academies Press (US) |location=Washington (DC) |year=2012 |chapter-url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK201058/ |access-date=25. 7. 2026 |language=en}}</ref> U pojedinim državama sastavni dio službi prvog odgovora čine i službe traganja i spašavanja (SAR), obalska straža, jedinice civilne zaštite te specijalizirane spasilačke jedinice za intervencije u nepristupačnim područjima ili pri tehnološkim i ekološkim nesrećama. Njihovo angažiranje zavisi od vrste incidenta, geografskih karakteristika i organizacije nacionalnog sistema zaštite i spašavanja. [[Oružane snage]] u pravilu nisu dio službi prvog odgovora u svakodnevnim intervencijama, ali u mnogim državama pružaju podršku tokom velikih prirodnih katastrofa, tehnoloških nesreća i drugih vanrednih situacija kada kapaciteti civilnih i sigurnosnih službi nisu dovoljni. Njihovo angažiranje uređeno je nacionalnim zakonodavstvom i provodi se na zahtjev nadležnih civilnih organa.<ref name="VanHeuven_1970">{{cite journal |last=van Heuven |first=Marten H. A. |title=Civil Emergency Planning in NATO |journal=The International Lawyer |volume=4 |issue=2 |pages=391–398 |year=1970 |jstor=40704637 |url=https://www.jstor.org/stable/40704637 |access-date=25. 7. 2026 |language=en}}</ref> Savremeni sistemi službi prvog odgovora zasnivaju se na međusobnoj [[interoperabilnost]]i, odnosno sposobnosti različitih službi da koriste zajedničke komunikacijske sisteme, razmjenjuju informacije u stvarnom vremenu i djeluju prema usklađenim operativnim procedurama. Takav pristup omogućava efikasnije upravljanje incidentima, optimalno korištenje raspoloživih resursa i brže pružanje pomoći ugroženom stanovništvu.<ref name="CentralSquare_2023">{{cite web |author=CentralSquare |title=Interoperability for Multi-Agency Response |website=CentralSquare |date=6. 10. 2023 |url=https://www.centralsquare.com/resources/articles/interoperability-for-multi-agency-response |access-date=25. 7. 2026 |language=en}}</ref> == Koordinacija službi prvog odgovora == Uspješno djelovanje službi prvog odgovora zasniva se na brzoj razmjeni informacija, jasno utvrđenim nadležnostima i koordiniranom radu svih službi koje učestvuju u odgovoru na [[Vanredna situacija|vanredni događaj]]. Budući da nijedna služba samostalno ne može odgovoriti na sve posljedice [[Incident s velikim brojem žrtava|velikih nesreća]] ili [[katastrofa]], savremeni sistemi upravljanja vanrednim situacijama razvijeni su tako da omogućavaju zajedničko planiranje, međusobnu komunikaciju i koordinirano djelovanje različitih organizacija.<ref name="Fredholm_Goransson_2010">{{cite book |editor1-last=Fredholm |editor1-first=Lars |editor2-last=Göransson |editor2-first=Anna-Lena |title=Emergency Response Management in Today's Complex Society |publisher=Swedish Civil Contingencies Agency (MSB) |location=Karlstad |year=2010 |isbn=978-91-7383-104-8 |url=https://www.mcf.se/siteassets/dokument/publikationer/english-publications/emergency-response-management-in-todays-complex-society.pdf |access-date=25. 7. 2026 |language=en}}</ref> Koordinacija započinje prijemom dojave u operativnom ili dispečerskom centru, gdje se prikupljaju osnovne informacije o događaju, procjenjuje njegova priroda i određuju službe koje će biti upućene na mjesto intervencije. U mnogim državama građanima su na raspolaganju jedinstveni brojevi za hitne slučajeve, poput evropskog broja [[112 (broj za hitne slučajeve)|112]], dok pojedine države koriste zasebne brojeve za policiju, vatrogasce i hitnu medicinsku pomoć.<ref>{{cite web |author=European Commission |title=112 – the EU emergency number |website=European Commission |url=https://digital-strategy.ec.europa.eu/en/policies/112 |access-date=24. 7. 2026 |language=en}}</ref><ref>{{cite web |author=Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine |title=Sistem 112 |website=Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine |url=https://msb.gov.ba/onama/struktura/zastita_spasavanje/hitni_slucajevi/default.aspx?id=4022&langTag=bs-BA |access-date=24. 7. 2026 |language=bs |archive-date=23. 9. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230923163049/http://www.msb.gov.ba/onama/struktura/zastita_spasavanje/hitni_slucajevi/default.aspx?id=4022&langTag=bs-BA |url-status=dead }}</ref> Dolaskom na mjesto događaja službe prvog odgovora provode početnu procjenu opasnosti, utvrđuju neposredne rizike za stanovništvo i spasilačke timove te određuju prioritete djelovanja. U zavisnosti od vrste incidenta uspostavlja se sistem rukovođenja intervencijom kojim se definišu odgovornosti pojedinih službi, raspodjela zadataka i način međusobne komunikacije.<ref>{{cite web |author=Federal Emergency Management Agency |title=Incident Command System Resources |website=FEMA |url=https://training.fema.gov/emiweb/is/icsresource/ |access-date=24. 7. 2026 |language=en}}</ref> U mnogim državama koordinacija intervencija provodi se primjenom [[Komandni sistema za incidente|Komandnog sistema za incidente]] ({{en|Incident Command System}} – ICS), odnosno njegovih nacionalnih ili regionalnih prilagodbi. Ovaj model omogućava jedinstvenu organizaciju rukovođenja bez obzira na broj uključenih službi, vrstu događaja ili administrativnu nadležnost. Njegova osnovna načela uključuju jedinstveno komandovanje, jasno definisane odgovornosti, zajedničku terminologiju, efikasno upravljanje resursima i kontinuiranu razmjenu informacija između svih učesnika intervencije.<ref name="Furin_StatPearls_2024">{{cite book |last1=Furin |first1=Molly |last2=Freeman |first2=Clifford L. |last3=Goldstein |first3=Scott |chapter=EMS Incident Command System |title=StatPearls [Internet] |publisher=StatPearls Publishing |location=Treasure Island (FL) |year=2026 |pmid=28722893 |chapter-url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK441863/ |access-date=25. 7. 2026 |language=en}}</ref><ref name="VladaCG_SajberICS">{{cite web |author=Vlada Crne Gore |title=Primjena komandnog sistema za incidente kao odgovor na sajber incidente |website=Vlada Crne Gore |url=https://www.gov.me/clanak/primjena-komandnog-sistema-za-incidente-kao-odgovor-na-sajber-incidente |access-date=25. 7. 2026 |language=cg}}</ref> Posebno važan element koordinacije predstavlja interoperabilnost, odnosno sposobnost različitih službi da koriste kompatibilne komunikacijske sisteme, razmjenjuju podatke u stvarnom vremenu i zajednički provode operativne postupke. Interoperabilnost obuhvata tehničke, organizacijske i proceduralne aspekte saradnje te se smatra jednim od osnovnih preduslova za efikasno upravljanje velikim nesrećama, prirodnim katastrofama i drugim vanrednim situacijama.<ref name="Kusnezov_DHS_2024">{{cite web |last=Kusnezov |first=Dimitri |title=Interoperability is Key to Effective Emergency Communications |website=U.S. Department of Homeland Security, Science and Technology Directorate |date=2024 |url=https://www.dhs.gov/science-and-technology/news/2024/04/15/interoperability-key-effective-emergency-communications |access-date=25. 7. 2026 |language=en}}</ref> Kod [[Incident s velikim brojem žrtava|incidenata s velikim brojem povrijeđenih]] ili istovremenim djelovanjem više službi koordinacija uključuje uspostavljanje zona rada, određivanje sigurnih prilaza i izlaza, provođenje trijaže, raspoređivanje raspoloživih resursa te stalnu procjenu razvoja situacije. Takav način rada omogućava da se pomoć pruža prema utvrđenim prioritetima, uz očuvanje sigurnosti pripadnika službi prvog odgovora i stanovništva.<ref name="WHO_MassCasualty_2007">{{cite book |author=World Health Organization |title=Mass casualty management systems: strategies and guidelines for building health sector capacity |publisher=World Health Organization |location=Geneva |year=2007 |isbn=978-92-4-159605-3 |url=https://www.who.int/publications/i/item/mass-casualty-management-systems-strategies-and-guidelines-for-building-health-sector-capacity |access-date=25. 7. 2026 |language=en}}</ref> Savremeni sistemi koordinacije sve više koriste digitalne komunikacijske mreže, [[GIS|geografske informacijske sisteme (GIS)]], [[Satelitska navigacija|satelitsku navigaciju]], [[Bespilotna letjelica|bespilotne letjelice]] i druge informacijske tehnologije koje omogućavaju praćenje događaja u realnom vremenu, razmjenu podataka između službi i efikasnije donošenje operativnih odluka. == Uloge i odgovornosti službi prvog odgovora == Osnovna zadaća službi prvog odgovora jeste brzo i koordinirano djelovanje radi zaštite života, zdravlja ljudi, imovine i okoliša neposredno nakon nastanka vanrednog događaja. Njihove aktivnosti usmjerene su na ograničavanje posljedica incidenta, spašavanje ugroženih osoba, sprječavanje nastanka dodatnih opasnosti i stvaranje uslova za djelovanje drugih spasilačkih, zdravstvenih i javnih službi.<ref name="FEMA_NRF_2025">{{cite web |author=Federal Emergency Management Agency |title=National Response Framework |website=FEMA.gov |date=2025 |url=https://www.fema.gov/emergency-managers/national-preparedness/frameworks/response |access-date=25. 7. 2026 |language=en}}</ref> === Procjena mjesta događaja === Po dolasku na mjesto intervencije pripadnici službi prvog odgovora provode početnu procjenu situacije kako bi utvrdili prirodu događaja, broj ugroženih osoba i moguće opasnosti za stanovništvo i spasilačke timove. Tokom procjene posebna pažnja posvećuje se rizicima poput [[požar]]a, [[Eksplozija|eksplozije]], urušavanja objekata, prisustva opasnih materija, [[Električna energija|električne energije]], [[saobraćaj]]a ili [[Nasilje|nasilja]], pri čemu sigurnost pripadnika službi predstavlja osnovni prioritet.<ref name="Klein_StatPearls_2023">{{cite book |last1=Klein |first1=Taylor A. |last2=Tadi |first2=Prasanna |chapter=EMS Scene Safety |title=StatPearls [Internet] |publisher=StatPearls Publishing |location=Treasure Island (FL) |year=2023 |pmid=32491510 |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK557615/ |access-date=25. 7. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Price_StatPearls_2025">{{cite book |last1=Price |first1=Timothy G. |last2=O'Neill |first2=Rory M. |chapter=EMS Crime Scene Responsibility |title=StatPearls [Internet] |publisher=StatPearls Publishing |location=Treasure Island (FL) |year=2025 |pmid=29763198 |chapter-url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK499999/ |access-date=25. 7. 2026 |language=en}}</ref> === Osiguravanje mjesta događaja === Nakon procjene uspostavlja se kontrola nad mjestom događaja radi zaštite povrijeđenih osoba, spasilačkih timova i drugih građana. To uključuje ograničavanje pristupa neovlaštenim osobama, reguliranje saobraćaja, označavanje opasnih područja, uspostavljanje sigurnosnih zona i očuvanje tragova u slučajevima kada postoji sumnja na počinjenje krivičnog djela.<ref name="Colling_York_2010">{{cite book |last1=Colling |first1=Russell L. |last2=York |first2=Tony W. |chapter=Emergency Preparedness - Planning and Management |title=Hospital and Healthcare Security |edition=5. |publisher=Butterworth-Heinemann |location=Boston |year=2010 |pages=591–619 |doi=10.1016/B978-1-85617-613-2.00024-0 |pmc=7152024 |chapter-url=https://www.sciencedirect.com/science/chapter/monograph/pii/B9781856176132000240 |access-date=25. 7. 2026 |language=en}}</ref> === Spašavanje i evakuacija === U zavisnosti od vrste incidenta službe prvog odgovora provode izvlačenje i spašavanje osoba iz oštećenih vozila, urušenih objekata, poplavljenih područja, požara ili drugih opasnih okruženja. Kada postoji neposredna prijetnja životu ili zdravlju ljudi organizira se [[Hitna evakuacija|evakuacija]] stanovništva i njegovo premještanje na sigurnu lokaciju, pri čemu se posebna pažnja posvećuje djeci, starijim osobama i drugim ranjivim kategorijama stanovništva.<ref name="Colling_York_2010" /> === Hitno medicinsko zbrinjavanje === Jedna od najvažnijih aktivnosti službi prvog odgovora jeste pružanje [[Hitna medicinska pomoć|hitne medicinske pomoći]] prije dolaska u [[Bolnica|zdravstvenu ustanovu]]. Ona obuhvata procjenu stanja povrijeđenih ili oboljelih osoba, održavanje prohodnosti disajnih puteva, zaustavljanje životno ugrožavajućih [[Krvarenje|krvarenja]], provođenje [[Kardiopulmonalna reanimacija|kardiopulmonalne reanimacije]], imobilizaciju povreda te druge postupke kojima se održavaju vitalne funkcije do transporta pacijenta.<ref name="ERC_Guidelines_2025">{{cite web |author=European Resuscitation Council |title=ERC Guidelines 2025 |website=European Resuscitation Council |date=2025 |url=https://www.erc.edu/science-research/guidelines/guidelines-2025/ |access-date=25. 7. 2026 |language=en}}</ref><ref name="AHA_Guidelines_2025">{{cite web |author=American Heart Association |title=2025 American Heart Association Guidelines for CPR and ECC |website=CPR & ECC Guidelines - American Heart Association |date=2025 |url=https://cpr.heart.org/en/resuscitation-science/cpr-and-ecc-guidelines |access-date=25. 7. 2026 |language=en}}</ref> Kod [[Incident s većim brojem žrtava|nesreća s većim brojem povrijeđenih]] provodi se [[trijaža|medicinska trijaža]] radi određivanja prioriteta zbrinjavanja i transporta u zdravstvene ustanove. Cilj trijaže jeste da se raspoloživi medicinski resursi usmjere prema osobama kojima hitna pomoć može najviše povećati vjerovatnoću preživljavanja.<ref name="WHO_MassCasualty_2007" /> === Ograničavanje opasnosti === Službe prvog odgovora poduzimaju mjere radi sprječavanja nastanka novih opasnosti i širenja posljedica incidenta. Takve aktivnosti mogu obuhvatati gašenje požara, zatvaranje dovoda plina ili električne energije, zaustavljanje istjecanja opasnih materija, uklanjanje prepreka, stabilizaciju oštećenih konstrukcija i druge mjere kojima se smanjuje rizik za stanovništvo i spasilačke timove.<ref>{{cite web |author=National Fire Protection Association |title=Emergency Response Standards |website=NFPA |url=https://www.nfpa.org |access-date=24. 7. 2026 |language=en}}</ref> === Prikupljanje i razmjena informacija === Tokom cijele intervencije službe prvog odgovora kontinuirano prikupljaju [[informacija|informacije]] o razvoju događaja, broju povrijeđenih, mogućim opasnostima i potrebnim resursima. Dobijeni podaci razmjenjuju se s operativnim centrima i drugim službama kako bi se omogućilo pravovremeno donošenje odluka i prilagođavanje daljnjeg toka intervencije.<ref name="FEMA_NIMS" /> === Podrška oporavku === Nakon završetka neposredne opasnosti službe prvog odgovora učestvuju u osiguravanju mjesta događaja, evidentiranju posljedica, pružanju podrške istražnim organima i drugim nadležnim institucijama te stvaranju uslova za početak oporavka pogođenog područja. Tokom velikih katastrofa njihove aktivnosti mogu uključivati pomoć pri distribuciji [[Humanitarna pomoć|humanitarne pomoći]], privremenom smještaju stanovništva i obnovi osnovnih javnih usluga.<ref name="UNDRR_Sendai_2015">{{cite web |author=United Nations Office for Disaster Risk Reduction |title=Sendai Framework for Disaster Risk Reduction 2015-2030 |website=UNDRR |year=2015 |url=https://www.undrr.org/publication/sendai-framework-disaster-risk-reduction-2015-2030 |access-date=25. 7. 2026 |language=en}}</ref> == Obuka i kompetencije službi prvog odgovora == Pripadnici službi prvog odgovora prolaze specijaliziranu stručnu [[Obuka|obuku]] prilagođenu nadležnostima službe kojoj pripadaju i vrstama događaja na koje odgovaraju. Pored osnovnog stručnog obrazovanja, kontinuirano se osposobljavaju za djelovanje u [[Vanredna situacija|vanrednim situacijama]] kroz teorijsku nastavu, praktične vježbe, simulacije i zajedničke međuresorne obuke.<ref name="EMSPRO_Training_2026">{{cite web |author=EMS PRO |title=The Crucial Role of Ongoing Training and Education for First Responders |website=EMS PRO Expo |url=https://emspro.org/articles/the-crucial-role-of-ongoing-training-and-education-for-first-responders/ |access-date=25. 7. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Anderson_FirstResponder">{{cite web |last=Anderson |first=Jim |title=The Anatomy of a First Responder |website=Injury Management Organization |url=https://injurymanagement.com/the-anatomy-of-a-first-responder/ |access-date=25. 7. 2026 |language=en}}</ref> Bez obzira na profesionalnu pripadnost, od pripadnika službi prvog odgovora očekuje se poznavanje osnovnih principa sigurnosti na mjestu događaja, procjene rizika, komunikacije, rada u timu i koordinacije s drugim službama. Tokom intervencija često djeluju u složenim i promjenjivim okolnostima, zbog čega se posebna pažnja posvećuje razvijanju sposobnosti brzog donošenja odluka, prilagođavanja novonastalim okolnostima i efikasnog upravljanja raspoloživim resursima.<ref name="EMSPRO_Training_2026" /> Jedan od osnovnih segmenata obuke odnosi se na pružanje hitne medicinske pomoći. U zavisnosti od nadležnosti službe i nacionalnih propisa, pripadnici službi prvog odgovora osposobljavaju se za provođenje postupaka [[Osnovno održavanje života|osnovnog održavanja života]] (BLS), upotrebu [[Automatski vanjski defibrilator|automatskog vanjskog defibrilatora]] (AVD), kontrolu životno ugrožavajućih [[Krvarenje|krvarenja]], imobilizaciju povreda, zbrinjavanje disajnog puta i druge hitne postupke koji se provode prije dolaska ili tokom rada medicinskih timova.<ref name="FIRST_TAC_Prirucnik_2025" /><ref name="ERC_Guidelines_2025" /><ref name="AHA_Guidelines_2025" /> Obuka obuhvata i postupke [[Tehničko spašavanje|tehničkog spašavanja]], evakuacije, upravljanja masovnim nesrećama, provođenja [[Trijaža|medicinske trijaže]], rada u uslovima [[Prirodna katastrofa|prirodnih katastrofa]] te odgovora na hemijske, biološke, radiološke i nuklearne (CBRN) incidente. U pojedinim službama provode se i specijalistički programi osposobljavanja za djelovanje u planinskim područjima, na vodi, u ruševinama, pod zemljom ili u drugim posebno zahtjevnim uslovima.<ref>{{cite web |author=United Nations Office for the Coordination of Humanitarian Affairs |title=INSARAG Guidelines |website=INSARAG |url=https://www.insarag.org |access-date=24. 7. 2026 |language=en}}</ref> Zbog potrebe za koordiniranim djelovanjem različitih službi, sve veći značaj imaju zajedničke međuresorne vježbe u kojima učestvuju [[policija]], [[Vatrogastvo|vatrogasne službe]], [[hitna medicinska pomoć]], [[civilna zaštita]] i druge organizacije uključene u upravljanje [[Vanredna situacija|vanrednim situacijama]]. Takve vježbe omogućavaju provjeru operativnih planova, unapređenje međusobne komunikacije i usklađivanje postupaka u stvarnim uslovima rada.<ref name="ARC_FirstResponders">{{cite web |author=American Red Cross |title=First Responder Training & Certification Programs |website=Red Cross |url=https://www.redcross.org/take-a-class/organizations/first-responders |access-date=25. 7. 2026 |language=en}}</ref> Pored tehničkih i stručnih znanja, savremeni programi obuke naglašavaju razvoj komunikacijskih vještina, kriznog rukovođenja, etičkog postupanja, kulturne osjetljivosti i psihološke otpornosti. Pripadnici službi prvog odgovora često rade u uslovima povećanog fizičkog i psihičkog opterećenja, zbog čega se sve više pažnje posvećuje [[Upravljanje stresom|upravljanju stresom]], očuvanju [[Mentalno zdravlje|mentalnog zdravlja]] i prevenciji [[Profesionalno sagorijevanje|profesionalnog sagorijevanja]].<ref name="WHO_MentalHealth_Emergencies">{{cite web |author=World Health Organization |title=Mental Health in Emergencies |website=WHO |url=https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/mental-health-in-emergencies |access-date=25. 7. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Papazoglou_2023">{{cite journal |last=Papazoglou |first=Konstantinos |title=Stress, Prevention, and Resilience among First Responders |journal=International Journal of Environmental Research and Public Health |volume=20 |issue=24 |pages=7174 |date=2023 |doi=10.3390/ijerph20247174 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC10742391/ |access-date=25. 7. 2026 |language=en}}</ref> Kontinuirano stručno usavršavanje smatra se jednim od osnovnih preduslova za održavanje operativne spremnosti službi prvog odgovora. U mnogim državama ono uključuje periodične provjere znanja i praktičnih vještina, obnovu certifikata, redovne terenske vježbe i praćenje novih naučnih saznanja, tehnoloških dostignuća i međunarodnih standarda u području hitnog odgovora i upravljanja vanrednim situacijama. == Oprema službi prvog odgovora == Efikasnost službi prvog odgovora u velikoj mjeri zavisi od raspoloživosti odgovarajuće opreme koja omogućava sigurno, brzo i koordinirano djelovanje u različitim vrstama vanrednih situacija. Vrsta i obim opreme razlikuju se u zavisnosti od nadležnosti pojedine službe, prirode incidenta i procijenjenih rizika, ali je zajednički cilj omogućiti zaštitu pripadnika službi, spašavanje ugroženih osoba i ograničavanje posljedica događaja.<ref name="WHO_EMT_Standards_2021" /> === Lična zaštitna oprema === Pripadnici službi prvog odgovora koriste ličnu zaštitnu opremu radi smanjenja rizika od povreda i izlaganja opasnim materijama. Uobičajenu opremu čine zaštitne kacige, zaštitne naočale ili viziri, rukavice, zaštitna obuća, reflektirajuća odjeća, zaštita sluha i respiratorna zaštitna sredstva. Vrsta zaštitne opreme zavisi od prirode intervencije, a kod hemijskih, bioloških, radioloških i nuklearnih (CBRN) incidenata koriste se specijalizirana zaštitna odijela i uređaji za zaštitu disajnih organa.<ref name="OSHA_PPE">{{cite web |author=Occupational Safety and Health Administration |title=Personal Protective Equipment |website=OSHA.gov |url=https://www.osha.gov/personal-protective-equipment |access-date=25. 7. 2026 |language=en}}</ref> === Medicinska oprema === [[Datoteka:FEMA - 37173 - Red Cross "ready to go" preparedness kit.jpg|mini|desno|300px|Lična medicinska oprema]] Službe koje pružaju hitnu medicinsku pomoć raspolažu opremom za procjenu i održavanje vitalnih funkcija pacijenata. Ona uključuje [[Automatski vanjski defibrilator|automatske vanjske defibrilatore]] (AVD), uređaje za održavanje prohodnosti disajnih puteva, sisteme za primjenu kisika, opremu za kontrolu krvarenja, sredstva za imobilizaciju, nosila te uređaje za praćenje osnovnih životnih funkcija. U zavisnosti od nivoa medicinske pomoći koriste se i napredniji dijagnostički i terapijski uređaji.<ref name="ERC_Guidelines_2025" /> === Spasilačka oprema === Vatrogasne i druge spasilačke službe koriste specijalizirane alate za tehničko spašavanje osoba iz vozila, urušenih objekata i drugih opasnih okruženja. Takva oprema obuhvata hidraulične alate za oslobađanje unesrećenih osoba, [[Spašavanje pomoću užadi|užad]], vitla, pneumatske jastuke za podizanje tereta, [[Termovizijska kamere|termovizijske kamere]], uređaje za detekciju opasnih plinova, opremu za [[Spašavanje na površinskim vodama|spašavanje na vodi]] i u visinama te drugu specijaliziranu opremu namijenjenu različitim vrstama intervencija.<ref name="NFPA_Codes_Standards">{{cite web |author=National Fire Protection Association |title=List of Codes and Standards |website=NFPA |url=https://www.nfpa.org/for-professionals/codes-and-standards/list-of-codes-and-standards |access-date=25. 7. 2026 |language=en}}</ref> === Komunikacijska oprema === Pouzdana komunikacija predstavlja jedan od osnovnih preduslova za koordinirano djelovanje službi prvog odgovora.<ref name="FEMA_NIMS" /> Tokom intervencija koriste se profesionalni radio-komunikacijski sistemi, mobilne komunikacijske mreže, satelitski komunikacijski uređaji i digitalni sistemi za razmjenu podataka između operativnih centara i timova na terenu. U mnogim državama razvijaju se interoperabilni komunikacijski sistemi koji omogućavaju nesmetanu saradnju različitih službi tokom zajedničkih intervencija.<ref name="CISA_NECP">{{cite web |author=Cybersecurity and Infrastructure Security Agency |title=National Emergency Communications Plan |website=CISA |url=https://www.cisa.gov/topics/emergency-communications/national-emergency-communications-plan |access-date=25. 7. 2026 |language=en}}</ref> === Vozila === Službe prvog odgovora koriste različite vrste specijaliziranih vozila prilagođenih vrsti intervencije. To uključuje [[Vozilo hitne medicinske pomoći|vozila hitne medicinske pomoći]], [[vatrogasna vozila]], [[Policijsko vozilo|policijska vozila]], vozila za tehničko spašavanje, komandna vozila, plovila, [[helikopter]]e i druga sredstva namijenjena brzom dolasku na mjesto događaja i prijevozu osoblja, opreme ili unesrećenih osoba. U pojedinim državama u upotrebi su i specijalizirana vozila za odgovor na CBRN incidente, nesreće s velikim brojem žrtava i druge složene vanredne situacije.<ref name="FEMA_NIMS_2017">{{cite book |author=Federal Emergency Management Agency |title=National Incident Management System |edition=3. |publisher=U.S. Department of Homeland Security |year=2017 |url=https://www.fema.gov/pdf/emergency/nims/NIMS_core.pdf |access-date=25. 7. 2026 |language=en}}</ref> === Savremene tehnologije === Posljednjih decenija službe prvog odgovora sve češće koriste napredne informacijske i komunikacijske tehnologije radi unapređenja efikasnosti intervencija. Među njima su [[GIS|geografski informacijski sistemi (GIS)]], [[Primjena GNSS-a|globalni navigacijski satelitski sistemi (GNSS)]], [[Bespilotna letjelica|bespilotne letjelice]], digitalne karte, sistemi za upravljanje incidentima, nosivi senzori za praćenje zdravstvenog stanja pripadnika službi te primjena [[Umjetna inteligencija|umjetne inteligencije]] za analizu podataka i podršku donošenju odluka. Ove tehnologije omogućavaju precizniju procjenu situacije, bržu razmjenu informacija i efikasnije raspoređivanje raspoloživih resursa.<ref name="FEMA_NIMS_2017" /> == Izazovi i budući razvoj == Službe prvog odgovora suočavaju se sa sve složenijim sigurnosnim i humanitarnim izazovima koji zahtijevaju kontinuirano unapređenje organizacije, opreme, obuke i međusobne saradnje. [[Klimatske promjene]], [[urbanizacija]], tehnološki razvoj, globalna mobilnost stanovništva i porast broja prirodnih i tehnoloških katastrofa povećavaju potrebu za efikasnim sistemima hitnog odgovora koji mogu djelovati u različitim vrstama kriznih situacija.<ref name="UNDRR_GAR_2022">{{cite book |author=United Nations Office for Disaster Risk Reduction |title=Global Assessment Report on Disaster Risk Reduction 2022: Our World at Risk: Transforming Governance for a Resilient Future |publisher=United Nations Office for Disaster Risk Reduction |location=Geneva |year=2022 |isbn=978-92-1-232028-1 |url=https://www.undrr.org/media/79595/download |access-date=25. 7. 2026 |language=en}}</ref> Klimatske promjene doprinose povećanju učestalosti i intenziteta [[poplava]], [[Šumski požar|šumskih požara]], [[suša]], oluja i ekstremnih temperatura, zbog čega službe prvog odgovora sve češće učestvuju u intervencijama velikih razmjera koje zahtijevaju angažiranje velikog broja ljudstva i materijalnih resursa. Istovremeno, rast urbanih sredina i razvoj kritične infrastrukture povećavaju složenost spašavanja u gusto naseljenim područjima i industrijskim postrojenjima.<ref name="IPCC_SYR_2023">{{cite book |author=IPCC |editor1-last=Lee |editor1-first=H. |editor2-last=Romero |editor2-first=J. |title=Climate Change 2023: Synthesis Report. Contribution of Working Groups I, II and III to the Sixth Assessment Report of the Intergovernmental Panel on Climate Change |publisher=Intergovernmental Panel on Climate Change (IPCC) |location=Geneva, Switzerland |year=2023 |doi=10.59327/IPCC/AR6-9789291691647 |url=https://www.ipcc.ch/report/ar6/syr/downloads/report/IPCC_AR6_SYR_LongerReport.pdf |access-date=25. 7. 2026 |language=en}}</ref> Pandemija [[COVID-19|bolesti COVID-19]] pokazala je značaj službi prvog odgovora u očuvanju funkcioniranja zdravstvenih sistema i zaštiti stanovništva tokom javnozdravstvenih kriza. Pored uobičajenih intervencija, pripadnici ovih službi učestvovali su u medicinskom zbrinjavanju, transportu pacijenata, provođenju epidemioloških mjera, logističkoj podršci i održavanju kontinuiteta rada osnovnih javnih službi.<ref name="WHO_HEPR_2023">{{cite book |author=World Health Organization |title=Strengthening Health Emergency Prevention, Preparedness, Response and Resilience |publisher=World Health Organization |location=Geneva |year=2023 |url=https://cdn.who.int/media/docs/default-source/emergency-preparedness/who_hepr_wha2023-21051248b.pdf |access-date=25. 7. 2026 |language=en}}</ref> Savremeni razvoj karakteriše intenzivna primjena digitalnih tehnologija u upravljanju vanrednim situacijama. Geografski informacijski sistemi (GIS), bespilotne letjelice, satelitska navigacija, senzorske mreže i sistemi za razmjenu podataka u realnom vremenu omogućavaju preciznije procjene situacije, efikasnije raspoređivanje resursa i bolju koordinaciju različitih službi tokom intervencija.<ref name="UNDRR_GAR_2022" /> Sve značajniju ulogu ima i primjena [[Umjetna inteligencija|umjetne inteligencije]] u analizi velikih količina podataka, procjeni rizika i podršci donošenju operativnih odluka. [[Algoritam|Algoritmi]] zasnovani na umjetnoj inteligenciji koriste se za predviđanje razvoja požara i poplava, analizu satelitskih i zračnih snimaka, optimizaciju ruta vozila hitnih službi te upravljanje raspoloživim resursima tokom velikih katastrofa. Iako takvi sistemi mogu unaprijediti efikasnost intervencija, njihova primjena zahtijeva odgovarajući nadzor, zaštitu podataka i provjeru pouzdanosti donesenih procjena.<ref name="SAM_AI_Crisis_2024">{{cite web |author=Scientific Advice Mechanism |title=Artificial Intelligence in Emergency and Crisis Management |website=Scientific Advice Mechanism to the European Commission |url=https://scientificadvice.eu/advice/ai-in-crisis-management/ |access-date=25. 7. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Hill_EMDS_2023">{{cite book |last1=Hill |first1=Danielle |last2=Drever |first2=Eric |last3=Oliveira |first3=EMERGEN |title=Emergency Management Data Strategy |publisher=Department of Treasury and Finance, Government of South Australia |year=2023 |url=https://www.treasury.sa.gov.au/Our-services/data-sharing/south-australias-data-governance/Emergency-Management-Data-Strategy.pdf |access-date=25. 7. 2026 |language=en}}</ref> Poseban izazov predstavlja očuvanje [[interoperabilnost]]i između različitih službi, institucija i država. Velike prirodne katastrofe, prekogranični incidenti i humanitarne krize često zahtijevaju zajedničko djelovanje velikog broja domaćih i međunarodnih organizacija. Zbog toga međunarodni standardi, zajedničke vježbe i usklađeni komunikacijski sistemi imaju sve važniju ulogu u unapređenju sposobnosti odgovora na vanredne situacije.<ref name="INSARAG_Guidelines">{{cite web |author=INSARAG |title=INSARAG Guidelines |website=INSARAG.org |url=https://insarag.org/methodology/insarag-guidelines/ |access-date=25. 7. 2026 |language=en}}</ref> Jedan od prioriteta budućeg razvoja službi prvog odgovora jeste jačanje otpornosti zajednica na katastrofe kroz unapređenje [[Sistem ranog upozoravanja|sistema ranog upozoravanja]], razvoj preventivnih mjera, kontinuirano stručno usavršavanje pripadnika službi i aktivnije uključivanje stanovništva u programe pripravnosti za vanredne situacije. Savremeni pristup upravljanju katastrofama sve više naglašava da efikasan odgovor ne zavisi isključivo od profesionalnih službi, već i od spremnosti lokalnih zajednica, institucija i građana da zajednički djeluju prije, tokom i nakon nastanka kriznih događaja.<ref name="UNDRR_Sendai_2015" /> == Također pogledajte == * [[112 (broj za hitne slučajeve)]] * [[Civilna zaštita]] * [[Hitna medicinska pomoć]] * [[JumpSTART trijaža]] * [[Kardiopulmonalna reanimacija]] * [[Katastrofa]] * [[Policija]] * [[Potraga i spašavanje]] * [[START trijaža]] * [[Trijaža]] * [[Urgentna medicina]] * [[Vanredna situacija]] * [[Vatrogastvo]] == Reference == {{Refspisak}} == Dodatna literatura == * {{cite journal |last1=López-Villegas |first1=Isaac |last2=Martínez-Rios |first2=Erick Axel |last3=Izquierdo-Reyes |first3=Javier |last4=Bustamante-Bello |first4=Rogelio |last5=Falcone |first5=Francisco |title=A systematic literature review of emergency communications assisted by unnamed aerial vehicles |journal=Ad Hoc Networks |volume=181 |pages=104063 |year=2025 |doi=10.1016/j.adhoc.2025.104063 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1570870525003117 |doi-access=free |language=en}} * {{cite web |author=First Aid Guidance & Training |title=Managing an Emergency Scene: The Complete Guide to First Aid Response |website=First Aid Guidance & Training |url=https://fagt.ca/managing-an-emergency-scene-the-complete-guide-to-first-aid-response/ |language=en}} * {{cite web |author=Occupational Safety and Health Administration |title=Emergency Preparedness and Response |website=OSHA.gov |url=https://www.osha.gov/emergency-preparedness |language=en}} * {{cite book |last1=Colling |first1=Russell L. |last2=York |first2=Tony W. |title=Hospital and Healthcare Security |edition=5. |publisher=Butterworth-Heinemann |location=Boston |year=2010 |isbn=978-1-85617-613-2 |url=https://www.sciencedirect.com/book/monograph/9781856176132/hospital-and-healthcare-security |language=en}} == Vanjski linkovi == * [https://www.erc.edu/science-research/guidelines/guidelines-2025/guidelines-2025-english/ ERC smjernice za reanimaciju 2025.] {{en simbol}} * [https://cpr.heart.org/en/resuscitation-science/cpr-and-ecc-guidelines Smjernice za CPR i ECC – Američko udruženje za srce (AHA)] {{en simbol}} * [https://ems-history.com/documents.html Dokumenti o historiji hitne medicinske pomoći] na sajtu EMS History {{en simbol}} * [https://www.erc.edu/science-research/guidelines/guidelines-2025/ ERC smjernice 2025.] {{en simbol}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Urgentna medicina]] [[Kategorija:Hitna medicinska pomoć]] [[Kategorija:Spašavanje]] [[Kategorija:Policija]] [[Kategorija:Vatrogastvo]] [[Kategorija:Civilna zaštita]] hftl6f5mmmv3iv3tcwypawahfwlbmdf Transdiferencijacija 0 536373 3917350 3915578 2026-08-10T02:17:06Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917350 wikitext text/x-wiki '''Transdiferencijacija''', također poznata kao '''reprogramiranje loze''',<ref>{{Cite journal | last1 = Orkin | first1 = S. H. | last2 = Zon | first2 = L. I. | doi = 10.1016/j.cell.2008.01.025 | title = Hematopoiesis: An Evolving Paradigm for Stem Cell Biology | journal = Cell | volume = 132 | issue = 4 | pages = 631–644 | year = 2008 | pmid = 18295580 | pmc =2628169 }}</ref> proces je u kojem se jedna zrela [[somatska ćelija]] transformira u drugu zrelu somatsku ćeliju bez prolaska kroz međufazu [[Indukovana pluripotentna matična ćelija|pluripotentnosti]] ili [[progenitorska ćelija]].<ref name="Forcing cells to change lineages">{{Cite journal | last1 = Graf | first1 = T. | last2 = Enver | first2 = T. | doi = 10.1038/nature08533 | title = Forcing cells to change lineages | journal = [[Nature]] | volume = 462 | issue = 7273 | pages = 587–594 | year = 2009 | pmid = 19956253 | bibcode = 2009Natur.462..587G | s2cid = 4417323 }}</ref> To je vrsta [[metaplazija]], koja uključuje sve promjene sudbine ćelija, uključujući interkonverziju [[matične ćelije|matičnih ćelija]]. Sadašnja upotreba transdiferencijacije uključuje modeliranje bolesti i [[otkrivanje lijekova]], a u budućnosti bi mogla uključivati [[genska terapija| gensku terapiju]] i [[regenerativna medicina|regenerativnu medicinu]].<ref name="ReferenceA">{{Cite journal | last1 = Pournasr | first1 = B. | last2 = Khaloughi | first2 = K. | last3 = Salekdeh | first3 = G. H. | last4 = Totonchi | first4 = M. | last5 = Shahbazi | first5 = E. | last6 = Baharvand | first6 = H. | doi = 10.1002/stem.760 | title = Concise Review: Alchemy of Biology: Generating Desired Cell Types from Abundant and Accessible Cells | journal = Stem Cells | volume = 29 | issue = 12 | pages = 1933–1941 | year = 2011 | pmid = 21997905 | doi-access = free }}</ref> Termin 'transdiferencijacija' prvobitno su skovali Selman and Kafatos,<ref>{{Cite journal|last1=Selman|first1=Kelly|last2=Kafatos|first2=Fotis C.|date=1974-07-01|title=Transdifferentiation in the labial gland of silk moths: is DNA required for cellular metamorphosis?|journal=Cell Differentiation|volume=3|issue=2|pages=81–94|doi=10.1016/0045-6039(74)90030-X|pmid=4277742}}</ref>1974. za opis promjenu u svojstvima ćelija kako ćelije koje proizvode kutikulu postaju ćelije koje luče so kod [[svilena buba|svilenih moljaca]] koji prolaze kroz [[metamorfoza|metamorfozu]].<ref>{{Cite journal | last1 = Selman | first1 = K. | last2 = Kafatos | first2 = F. C. | title = Transdifferentiation in the labial gland of silk moths: Is DNA required for cellular metamorphosis? | journal = Cell Differentiation | volume = 3 | issue = 2 | pages = 81–94 | year = 2013 | pmid = 4277742 | doi=10.1016/0045-6039(74)90030-x }}</ref> ==Otkriće== Davis i saradnici su 1987. godine izvijestili o prvom slučaju transdiferencijacije gdje se ćelija promijenila iz jednog tipa odrasle ćelije u drugi. Utvrđeno je da je prisiljavanje mišjih embrionalnih [[fibroblast]]a da eksprimiraju [[MyoD]] dovoljno da se te ćelije pretvore u [[mioblast]]e.<ref>{{Cite journal | last1 = Davis | first1 = R. L. | last2 = Weintraub | first2 = H. | last3 = Lassar | first3 = A. B. | title = Expression of a single transfected cDNA converts fibroblasts to myoblasts | journal = Cell | volume = 51 | issue = 6 | pages = 987–1000 | year = 1987 | pmid = 3690668 | doi=10.1016/0092-8674(87)90585-x | s2cid = 37741454 }}</ref> ==Prirodni primjeri== Jedini <ref>{{Cite web |date=2022-02-22 |title=Life with no Limits: The Immortal Jellyfish |url=https://youthmedicaljournal.com/2022/02/21/life-with-no-limits-the-immortal-jellyfish%EF%BF%BC/ |access-date=2025-01-30 |website=Youth Medical Journal |language=en}}</ref> poznati slučajevi gdje se odrasle ćelije direktno mijenjaju iz jedne loze u drugu javljaju se kod vrsta ''[[Turritopsis dohrnii]]'' (također poznata kao besmrtna meduza) i ''[[Turritopsis nutricula]]''. Kod [[triton]]a, kada se ukloni [[očno sočivo]], pigmentirane [[epitel]]ne ćelije se dediferenciraju, a zatim rediferenciraju u ćelije sočiva.<ref>{{Cite journal | last1 = Jopling | first1 = C. | last2 = Boue | first2 = S. | last3 = Belmonte | first3 = J. C. I. | doi = 10.1038/nrm3043 | title = Dedifferentiation, transdifferentiation and reprogramming: Three routes to regeneration | journal = Nature Reviews Molecular Cell Biology | volume = 12 | issue = 2 | pages = 79–89 | year = 2011 | pmid = 21252997 | s2cid = 205494805 }}</ref> Vincenzo Colucci opisao je ovaj [[fenomen]] 1891. godine, a Gustav Wolff je opisao istu stvar 1894. ; pitanje prioriteta se ispituje u [[Nizozemska|Nizozemskoj]] (2021).<ref name=Holland>{{citation |title=Vicenzo Colucci's 1886 memoir, Intorno alla rigenerazione degli arti e della coda nei tritoni, annotated and translated into English as: Concerning regeneration of the limbs and tail in salamanders | first=Nicholas | last=Holland | journal=The European Zoological Journal | volume=88 | year=2021| pages=837–890 | doi=10.1080/24750263.2021.1943549 | doi-access=free }}</ref> Kod ljudi i miševa je dokazano da alfa ćelije u pankreasu mogu spontano promijeniti sudbinu i transdiferencirati se u beta ćelije. Ovo je dokazano i kod zdravih i kod dijabetičkih [[Langenhansovi otočići|pankreasnih ostrvaca]].<ref>{{Cite journal | last1 = van der Meulen | first1 = T. | last2 = Mawla | first2 = A.M. | last3 = DiGruccio | first3 = M.R. | last4 = Adams | first4 = M.W. | last5 = Nies | first5 = V. | last6 = Dolleman | first6 = S. | last7 = Liu | first7 = S. | last8 = Ackermann | first8 = A.M. | last9 = Caceres | first9 = E. | last10 = Hunter | first10 = A.E. | last11 = Kaestner | first11 = K.H. | last12 = Donaldson | first12 = C.J. | last13 = Huising | first13 = M.O. | doi = 10.1016/j.cmet.2017.03.017 | title = Virgin Beta Cells Persist throughout Life at a Neogenic Niche within Pancreatic Islets | journal = Cell Metabolism | volume = 25 | issue = 4 | pages = 911–926 | year = 2017 | pmid = 28380380 | pmc = 8586897 | url = https://escholarship.org/content/qt85r6t1w6/qt85r6t1w6.pdf?t=oxu8pq| doi-access = free}}</ref> Iako se ranije vjerovalo da su ćelije [[jednjak]]a razvijene transdiferencijacijom glatkih mišićnih ćelija, pokazalo se da je to pogrešno.<ref>{{Cite journal | last1 = Rishniw | first1 = M. | last2 = Xin | first2 = H. B. | last3 = Deng | first3 = K. Y. | last4 = Kotlikoff | first4 = M. I. | title = Skeletal myogenesis in the mouse esophagus does not occur through transdifferentiation | doi = 10.1002/gene.10198 | journal = Genesis | volume = 36 | issue = 2 | pages = 81–82 | year = 2003 | pmid = 12820168 | s2cid = 20010447 }}</ref> ==Inducirani i terapijski primjeri== Prvi primjer funkcionalne transdiferencijacije dali su Ferber et al.<ref>Ferber S, Halkin A, Cohen H, Ber I, Einav Y, Goldberg I, Barshack I, Seijffers R, Kopolovic J, Kaiser N, Karasik A (2000) Pancreatic and duodenal homeobox gene 1 induces expression of insulin genes in liver and ameliorates streptozotocin-induced hyperglycemia. http://www.nature.com/nm/journal/v6/n5/full/nm0500_568.html</ref> izazivanjem promjene u razvojnoj sudbini ćelija u jetri i njihovim pretvaranjem u ćelije slične '[[Pankreas|pankreasnim]] [[beta- ćelija| β-ćelijama]]. Ćelije su izazvale širok, funkcionalan i dugotrajan proces transdiferencijacije koji je smanjio efekte [[hiperglikemija|hiperglikemije]] kod dijabeteskih miševa.<ref name="nature.com">Sarah Ferber, Amir Halkin, Hofit Cohen, Idit Ber, Yulia Einav, Iris Goldberg, Iris Barshack, Rhona Seijffers, Juri Kopolovic, Nurit Kaiser & Avraham Karasik (2000) - "[http://www.nature.com/nm/journal/v6/n5/full/nm0500_568.html Pancreatic and duodenal homeobox gene 1 induces expression of insulin genes in liver and ameliorates streptozotocin-induced hyperglycemia]"</ref> Štaviše, utvrđeno je da su transdiferencirane beta-slične ćelije otporne na [[autoimunost|autoimunski]] napad koji karakterizira [[dijabetes tipa 1]].<ref>Shternhall-Ron K et al., Ectopic PDX-1 expression in liver ameliorates type 1 diabetes, Journal of Autoimmunity (2007),doi:10.1016/j.jaut.2007.02.010. http://www.orgenesis.com/uploads/default/files/shternhall-jai-2007.pdf</ref> Drugi korak je bio podvrgnuti se transdiferencijaciji u ljudskim uzorcima. Transdukcijom ćelija jetre jednim genom, Sapir et al. uspjeli su inducirati transdiferencijaciju ljudskih ćelija jetre u ljudske [[beta-ćelija|β –ćelije]].<ref name="pnas.org">Tamar Sapir, Keren Shternhall, Irit Meivar-Levy, Tamar Blumenfeld, Hamutal Cohen, Ehud Skutelsky, Smadar Eventov-Friedman, Iris Barshack, Iris Goldberg, Sarah Pri-Chen, Lya Ben-Dor, Sylvie Polak-Charcon, Avraham Karasik, Ilan Shimon, Eytan Mor, and Sarah Ferber (2005) [http://www.pnas.org/content/102/22/7964 Cell-replacement therapy for diabetes: Generating functional insulin-producing tissue from adult human liver cells]</ref> Ovaj pristup je demonstriran na [[miševi]]ma, [[pacov]]ima, [[Xenopus|ksenopusu]] i ljudskim tkivima.<ref name="Al-Hasani">{{cite journal | last1 = Al-Hasani | first1 = K | last2 = Pfeifer | first2 = A | last3 = Courtney | first3 = M | last4 = Ben-Othman | first4 = N | last5 = Gjernes | first5 = E | last6 = Vieira | first6 = A | last7 = Druelle | first7 = N | last8 = Avolio | first8 = F | last9 = Ravassard | first9 = P | last10 = Leuckx | first10 = G | last11 = Lacas-Gervais | first11 = S | last12 = Ambrosetti | first12 = D | last13 = Benizri | first13 = E | last14 = Hecksher-Sorensen | first14 = J | last15 = Gounon | first15 = P | last16 = Ferrer | first16 = J | last17 = Gradwohl | first17 = G | last18 = Heimberg | first18 = H | last19 = Mansouri | first19 = A | last20 = Collombat | first20 = P | year = 2013 | title = Adult Duct-Lining Cells Can Reprogram into β-like Cells Able to Counter Repeated Cycles of Toxin-Induced Diabetes | journal = Dev. Cell | volume = 26 | issue = 1| pages = 86–100 | doi = 10.1016/j.devcel.2013.05.018 | pmid = 23810513 | doi-access = free | hdl = 11858/00-001M-0000-0014-3C2F-6 | hdl-access = free }}</ref> Shematski model procesa transdiferencijacije [[hepatocit]]a u beta ćelije: Hepatociti se dobijaju biopsijom jetre dijabetičara, kultivišu i ekspandiraju ''[[ex vivo]]'', transduciraju s [[PDX1]] virusom, transdiferenciraju u funkcionalne beta-ćelije koje proizvode [[insulin]] i transplantiraju nazad u pacijenta.<ref name="pnas.org"/>[[Granulosa ćelija|Granulosa]] i [[folikulska teka |teka-ćelije]] u [[Jajnic|jajnicima]] odraslih ženki miševa mogu se transdiferencirati u [[Sertolijeve ćelije|Sertolijeve]] i [[Leydigove ćelije]], putem induciranog [[genski nokaut|nokauta gena]] [[FOXL2]].<ref name="pmid20005806">{{cite journal | vauthors = Uhlenhaut NH, Jakob S, Anlag K, Eisenberger T, Sekido R, Kress J, Treier AC, Klugmann C, Klasen C, Holter NI, Riethmacher D, Schütz G, Cooney AJ, Lovell-Badge R, Treier M | display-authors = 6 | title = Somatic sex reprogramming of adult ovaries to testes by FOXL2 ablation | journal = Cell | volume = 139 | issue = 6 | pages = 1130–42 | date = December 2009 | pmid = 20005806 | doi = 10.1016/j.cell.2009.11.021 | doi-access = free }}</ref> Slično tome, Sertolijeve ćelije u [[testis]]ima odraslih mužjaka miševa mogu se transdiferencirati u granulosa ćelije putem induciranog nokauta gena [[DMRT1]].<ref name="pmid21775990">{{cite journal | vauthors = Matson CK, Murphy MW, Sarver AL, Griswold MD, Bardwell VJ, Zarkower D | title = DMRT1 prevents female reprogramming in the postnatal mammalian testis. | journal = [[Nature]]| volume = 476| issue = 7358| pages = 101–4|date=July 2011 | pmid = 21775990| doi = 10.1038/nature10239 | pmc = 3150961 }}</ref> ==Metode== === Pristup zasnovan na lozi === U ovom pristupu, [[transkripcijski faktor]]i iz [[progenitorske ćelije|progenitorskih ćelija]] ciljnog tipa ćelija se [[transfekcija|transficiraju]] u somatsku ćeliju, kako bi se indukovala transdiferencijacija. Postoje dva različita načina određivanja koje transkripcijske faktore koristiti: počevši s velikim skupom i sužavajući faktore jedan po jedan <ref name="ReferenceB">{{Cite journal | last1 = Ieda | first1 = M. | last2 = Fu | first2 = J. D. | last3 = Delgado-Olguin | first3 = P. | last4 = Vedantham | first4 = V. | last5 = Hayashi | first5 = Y. | last6 = Bruneau | first6 = B. G. | last7 = Srivastava | first7 = D. | doi = 10.1016/j.cell.2010.07.002 | title = Direct Reprogramming of Fibroblasts into Functional Cardiomyocytes by Defined Factors | journal = Cell | volume = 142 | issue = 3 | pages = 375–386 | year = 2010 | pmid = 20691899 | pmc =2919844 }}</ref> ili počevši s jednim ili dva i dodajući još.<ref>{{Cite journal | last1 = Vierbuchen | first1 = T. | last2 = Ostermeier | first2 = A. | last3 = Pang | first3 = Z. P. | last4 = Kokubu | first4 = Y. | last5 = Südhof | first5 = T. C. | last6 = Wernig | first6 = M. | doi = 10.1038/nature08797 | title = Direct conversion of fibroblasts to functional neurons by defined factors | journal = [[Nature]] | volume = 463 | issue = 7284 | pages = 1035–1041 | year = 2010 | pmid = 20107439 | pmc =2829121 | bibcode = 2010Natur.463.1035V }}</ref> Jedna teorija koja objašnjava tačne specifičnosti je da transkripcijski faktori [[ektopija (medicina)|ektopijski]] usmjeravaju ćeliju u ranije progenitorsko stanje, a zatim je preusmjeravaju prema novom tipu ćelije. Preuređenje strukture [[hromatin]]a putem [[metilacija DNK|metilacije DNK]] ili modifikacije [[histon]]a također može imati ulogu.<ref>{{Cite journal | last1 = Ang | first1 = Y. S. | last2 = Gaspar-Maia | first2 = A. | last3 = Lemischka | first3 = I. R. | last4 = Bernstein | first4 = E. | title = Stem cells and reprogramming: Breaking the epigenetic barrier? | doi = 10.1016/j.tips.2011.03.002 | journal = Trends in Pharmacological Sciences | volume = 32 | issue = 7 | pages = 394–401 | year = 2011 | pmid = 21621281 | pmc =3128683 }}</ref> Evo spiska ''[[in vitro]]'' primjera i [[in vivo]]'' transdiferencijacije pristupom zasnovanim na lozi. ''[[In vivo]]'' metode transfekcije specifičnih mišjih ćelija koriste iste vrste vektora kao ''[[in vitro]]'' eksperimenti, osim što se vektor ubrizgava u određeni organ. Zhou et al. (2008) ubrizgali su Ngn3, Pdx1 i Mafa u dorzalni režanj [[slezina|slezine]] miševa, kako bi reprogramirali egzokrine ćelije pankreasa u β-ćelije s ciljem ublažavanja hiperglikemije.<ref>{{Cite journal | last1 = Zhou | first1 = Q. | last2 = Brown | first2 = J. | last3 = Kanarek | first3 = A. | last4 = Rajagopal | first4 = J. | last5 = Melton | first5 = D. A. | title = In vivo reprogramming of adult pancreatic exocrine cells to β-cells | doi = 10.1038/nature07314 | journal = [[Nature]] | volume = 455 | issue = 7213 | pages = 627–632 | year = 2008 | pmid = 18754011 | pmc = 9011918 | bibcode = 2008Natur.455..627Z | s2cid = 205214877 }}</ref> === Pristup početne faze epigenetičke aktivacije === Somatske ćelije se prvo privremeno transficiraju pluripotentnim faktorima reprogramiranja ([[Oct4]], [[Sox2]], [[Homeoboksi protein NANOG|Nanog]], itd.) prije nego što se transficiraju željenim inhibitornim ili aktivirajućim faktorima.<ref>{{Cite journal | last1 = Efe | first1 = J. A. | last2 = Hilcove | first2 = S. | last3 = Kim | first3 = J. | last4 = Zhou | first4 = H. | last5 = Ouyang | first5 = K. | last6 = Wang | first6 = G. | last7 = Chen | first7 = J. | last8 = Ding | first8 = S. | doi = 10.1038/ncb2164 | title = Conversion of mouse fibroblasts into cardiomyocytes using a direct reprogramming strategy | journal = Nature Cell Biology | volume = 13 | issue = 3 | pages = 215–222 | year = 2011 | pmid = 21278734 | s2cid = 5310172 }}</ref> Evo spiska [[Primjeri in vitro transdiferencijacije pristupom početne epigenetičke aktivacijske faze|primjera ''in vitro'']]. ===Farmakološki agensi=== Inhibitor [[metilacija DNK|metilacije DNK]], 5-azacitidin, također je poznat po tome što podstiče fenotipsku transdiferencijaciju srčanih ćelija u skeletne mioblaste.<ref>{{cite journal|last1=kaur|first1=keerat|last2=yang|first2=jinpu|last3=eisenberg|first3=carol|last4=eisenberg|first4=leonard|title=5-azacytidine promotes the transdifferentiation of cardiac cells to skeletal myocytes.|journal=Cellular Reprogramming|date=2014|volume=16|issue=5|pmid=25090621|url=https://www.researchgate.net/publication/264462290|doi=10.1089/cell.2014.0021|pages=324–330}}</ref> Kod [[rak prostate|raka prostate]], liječenje terapijama usmjerenim na [[androgeni receptor| androgene receptore]] inducira neuroendokrinu transdiferencijaciju kod podskupine pacijenata.<ref>{{cite journal |last1=Usmani |first1=S |last2=Orevi |first2=M |last3=Stefanelli |first3=A |last4=Zaniboni |first4=A |last5=Gofrit |first5=ON |last6=Bnà |first6=C |last7=Illuminati |first7=S |last8=Lojacono |first8=G |last9=Noventa |first9=S |last10=Savelli |first10=G |title=Neuroendocrine differentiation in castration resistant prostate cancer. Nuclear medicine radiopharmaceuticals and imaging techniques: A narrative review. |journal=Critical Reviews in Oncology/Hematology |date=June 2019 |volume=138 |pages=29–37 |doi=10.1016/j.critrevonc.2019.03.005 |pmid=31092382|s2cid=131934021 }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Davies |first1=AH |last2=Beltran |first2=H |author3=Amina Zoubeidi|title=Cellular plasticity and the neuroendocrine phenotype in prostate cancer. |journal=Nature Reviews. Urology |date=May 2018 |volume=15 |issue=5 |pages=271–286 |doi=10.1038/nrurol.2018.22 |pmid=29460922|s2cid=4732323 }}</ref> Ne postoji standardna njega za ove pacijente, a oni kojima je dijagnosticiran neuroendokrini karcinom izazvan liječenjem obično se liječe palijativno.<ref>{{cite journal |last1=Aggarwal |first1=R |last2=Zhang |first2=T |last3=Small |first3=EJ |last4=Armstrong |first4=AJ |title=Neuroendocrine prostate cancer: subtypes, biology, and clinical outcomes. |journal=Journal of the National Comprehensive Cancer Network |date=May 2014 |volume=12 |issue=5 |pages=719–26 |doi=10.6004/jnccn.2014.0073 |pmid=24812138}}</ref> === Mehanizam djelovanja === [[Transkripcijski faktor]]i služe kao kratkoročni okidač za nepovratan proces. Transdiferencijacija jetrenih ćelija uočena je osam mjeseci nakon jedne injekcije pdx1.<ref name="nature.com"/> Ektopijski transkripcijski faktori isključuju repertoar [[ekspresija gena]] domaćina u svakoj od ćelija. Međutim, alternativni željeni repertoar uključuje se samo u subpopulaciji predisponiranih ćelija.<ref>{{Cite journal | last1 = Meivar-Levy | first1 = I. | last2 = Sapir | first2 = T. | last3 = Gefen-Halevi | first3 = S. | last4 = Aviv | first4 = V. | last5 = Barshack | first5 = I. | last6 = Onaca | first6 = N. | last7 = Mor | first7 = E. | last8 = Ferber | first8 = S. | doi = 10.1002/hep.21766 | title = Pancreatic and duodenal homeobox gene 1 induces hepatic dedifferentiation by suppressing the expression of CCAAT/enhancer-binding protein β | journal = Hepatology | volume = 46 | issue = 3 | pages = 898–905 | year = 2007 | pmid = 17705277 | doi-access = free }}</ref> Uprkos masovnoj dediferencijaciji – pristup praćenja loze zaista pokazuje da transdiferencijacija potiče iz odraslih ćelija.<ref>{{Cite journal | last1 = Mauda-Havakuk | first1 = M. | last2 = Litichever | first2 = N. | last3 = Chernichovski | first3 = E. | last4 = Nakar | first4 = O. | last5 = Winkler | first5 = E. | last6 = Mazkereth | first6 = R. | last7 = Orenstein | first7 = A. | last8 = Bar-Meir | first8 = E. | last9 = Ravassard | first9 = P. | last10 = Meivar-Levy | first10 = I. | last11 = Ferber | first11 = S. | editor1-last = Linden | editor1-first = Rafael | title = Ectopic PDX-1 Expression Directly Reprograms Human Keratinocytes along Pancreatic Insulin-Producing Cells Fate | doi = 10.1371/journal.pone.0026298 | journal = PLOS ONE | volume = 6 | issue = 10 | year = 2011 | pmid = 22028850 | pmc =3196540 | bibcode = 2011PLoSO...626298M | doi-access = free }}</ref> === Mogrifyev algoritam === Određivanje jedinstvenog skupa ćelijskih faktora koji su potrebni za manipulaciju za svaku konverziju ćelija je dug i skup proces koji je uključivao mnogo pokušaja i grešaka. Kao rezultat toga, ovaj prvi korak u identifikovanju ključnog skupa ćelijskih faktora za konverziju ćelija je glavna prepreka s kojom se istraživači suočavaju u oblasti reprogramiranja ćelija. Međunarodni tim istraživača razvio je algoritam, nazvan Mogrify(1), koji može predvidjeti optimalni skup ćelijskih faktora potrebnih za pretvaranje jednog tipa ljudske ćelije u drugi. Prilikom testiranja, Mogrify je bio u stanju da precizno predvidi skup ćelijskih faktora potrebnih za prethodno objavljene konverzije ćelija. Kako bi dodatno potvrdili Mogrifyjevu prediktivnu sposobnost, tim je proveo dvije nove konverzije ćelija u laboratoriji koristeći ljudske ćelije, a oba pokušaja bila su uspješna isključivo koristeći Mogrifyjeva predviđanja.<ref>{{Cite web |url=http://www.eurekalert.org/pub_releases/2016-01/dms-moc011516.php |title=Mapping out cell conversion |access-date=31. 7. 2026 |archive-date=12. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210412080546/https://www.eurekalert.org/pub_releases/2016-01/dms-moc011516.php |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite journal | last1 = Owen | first1 = Rackham | last2 = Gough | first2 = Julian | year = 2016 | title = A predictive computational framework for direct reprogramming between human cell types | journal = Nature Genetics| volume = 48| issue = 3| pages = 331–335| doi = 10.1038/ng.3487 | pmid=26780608| url = https://research-information.bris.ac.uk/en/publications/a-predictive-computational-framework-for-direct-reprogramming-between-human-cell-types(e6490a78-f3e8-4253-acc4-7ee181c79168).html | hdl = 1983/e6490a78-f3e8-4253-acc4-7ee181c79168 | s2cid = 217524918 | hdl-access = free }}</ref><ref>Jane Byrne (Jul 2021). [https://www.biopharma-reporter.com/Article/2021/07/01/Mogrify-looks-to-transform-cell-therapy-development Mogrify looks to transform cell therapy development] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250114171428/https://www.biopharma-reporter.com/Article/2021/07/01/Mogrify-looks-to-transform-cell-therapy-development/ |date=14. 1. 2025 }}. BIOPHARMA-REPORTER.COM</ref> Mogrify has been made available online for other researchers and scientists.{{cn|date=January 2026}} ==Problemi== ===Evaluacija=== Prilikom ispitivanja transdiferenciranih ćelija, važno je tražiti markere ciljnog tipa ćelije i odsustvo markera donorskih ćelija, što se može postići korištenjem zelenog fluorescentnog proteina ili imunodetekcije. Također je važno ispitati funkciju ćelija, profile [[epigenom]]a, [[transkriptom]]a i [[proteom]]a. Ćelije se također mogu procijeniti na osnovu njihove sposobnosti da se integrišu u odgovarajuće [[tkivo]] ''in vivo''<ref name="ReferenceB"/> i funkcionalno zamijene svoj prirodni pandan. U jednoj studiji, transdiferenciranje repnih [[fibroblast]]a u ćelije slične [[hepatocit]]ima, korištenjem transkripcijskih faktora [[GATA4|Gata4]], Hnf1α i [[FOXA3|Foxa3]], te inaktivacija p19(Arf), obnovili su funkcije jetre slične hepatocitima samo kod polovine miševa, koristeći preživljavanje kao sredstvo evaluacije.<ref>{{Cite journal | last1 = Huang | first1 = P. | last2 = He | first2 = Z. | last3 = Ji | first3 = S. | last4 = Sun | first4 = H. | last5 = Xiang | first5 = D. | last6 = Liu | first6 = C. | last7 = Hu | first7 = Y. | last8 = Wang | first8 = X. | last9 = Hui | first9 = L. | doi = 10.1038/nature10116 | title = Induction of functional hepatocyte-like cells from mouse fibroblasts by defined factors | journal = [[Nature]] | volume = 475 | issue = 7356 | pages = 386–389 | year = 2011 | pmid = 21562492 | s2cid = 1115749 }}</ref> ===Tranzicija sa mišjih na ljudske ćelije=== Općenito, transdiferencijacija koja se dešava u mišjim ćelijama ne utiče na efikasnost ili brzinu u ljudskim ćelijama. Pang i saradnici otkrili su da, dok [[transkripcijski faktor]]i [[ASCL1|Ascl1]], [[Brn2]] i [[Myt1l]] pretvaraju mišje ćelije u zrele neurone, isti skup faktora pretvara samo ljudske ćelije u nezrele neurone. Međutim, dodatak [[NeuroD1]] uspio je povećati efikasnost i pomoći ćelijama da dostignu zrelost.<ref>{{Cite journal | last1 = Pang | first1 = Z. P. | last2 = Yang | first2 = N. | last3 = Vierbuchen | first3 = T. | last4 = Ostermeier | first4 = A. | last5 = Fuentes | first5 = D. R. | last6 = Yang | first6 = T. Q. | last7 = Citri | first7 = A. | last8 = Sebastiano | first8 = V. | last9 = Marro | first9 = S. | last10 = Südhof | doi = 10.1038/nature10202 | first10 = T. C. | last11 = Wernig | first11 = M. | title = Induction of human neuronal cells by defined transcription factors | journal = [[Nature]] | volume = 476 | issue = 7359 | pages = 220–223 | year = 2011 | pmid = 21617644 | pmc =3159048 | bibcode = 2011Natur.476..220P }}</ref> ===Redoslijed ekspresije transkripcijskih faktora=== Redoslijed ekspresije transkripcijskih faktora može usmjeriti sudbinu ćelije. Iwasaki i saradnici (2006) pokazali su da u hematopoetskim lozama, vrijeme ekspresije [[Gata-2]] i [[(C/EBPalfa)]] može promijeniti da li se [[limfoidno posvećeni progenitori]] mogu diferencirati u [[granulocit]]ne/[[monocit]]ne progenitore, [[eozinofil]]ne, [[bazofil]]ne ili bipotentne [[bazofil]]ne/[[mastocit]]ne [[progenitorske ćelije|progenitore]].<ref>{{Cite journal | last1 = Iwasaki | first1 = H. | last2 = Mizuno | first2 = S. -I. | last3 = Arinobu | first3 = Y. | last4 = Ozawa | first4 = H. | last5 = Mori | first5 = Y. | last6 = Shigematsu | first6 = H. | last7 = Takatsu | first7 = K. | last8 = Tenen | first8 = D. G. | last9 = Akashi | first9 = K. | doi = 10.1101/gad.1493506 | title = The order of expression of transcription factors directs hierarchical specification of hematopoietic lineages | journal = Genes & Development | volume = 20 | issue = 21 | pages = 3010–3021 | year = 2006 | pmid = 17079688 | pmc =1620021 }}</ref> ===Imunogenost=== Utvrđeno je da je kod induciranih pluripotentnih matičnih ćelija, kada se ubrizgaju u miševe, imunološki sistem [[sinergija|sinergijskog]] miša odbacio [[teratom]]e koji su se formirali. Dio toga može biti zato što je imunološki sistem prepoznao [[epigenetika|epigenetičke]] markere specifičnih sekvenci ubrizganih ćelija. Međutim, kada su ubrizgane [[embrionalne matične ćelije]], [[imunski odgovor]] bio je mnogo slabiji. Ostaje da se istraži da li će se ovo dogoditi unutar transdiferenciranih ćelija.<ref name="ReferenceA"/> === Metoda transfekcije === Da bi se postigla [[transfekcija]], mogu se koristiti integrirajući [[virusni vektori]] kao što su [[lentivirusi]] ili [[retrovirusi]], neintegrirajući vektori kao što su [[Sendai virusi]] ili [[Adenoviridae|adenovirusi]], [[mikroRNK]] i razne druge metode, uključujući korištenje proteina i [[plazmid]]a;<ref>{{Cite journal | last1 = Patel | first1 = M. | last2 = Yang | first2 = S. | doi = 10.1007/s12015-010-9123-8 | title = Advances in Reprogramming Somatic Cells to Induced Pluripotent Stem Cells | journal = Stem Cell Reviews and Reports | volume = 6 | issue = 3 | pages = 367–380 | year = 2010 | pmid = 20336395 | pmc =2924949 }}</ref> jedan primjer je nevirusna isporuka plazmida koji kodiraju transkripcijske faktore s polimernim nosačem, kako bi se izazvala neuronska transdiferencijacija [[fibroblast]]a.<ref>{{Cite journal | last1 = Adler | first1 = A. F. | last2 = Grigsby | first2 = C. L. | last3 = Kulangara | first3 = K. | last4 = Wang | first4 = H. | last5 = Yasuda | first5 = R. | last6 = Leong | first6 = K. W. | doi = 10.1038/mtna.2012.25 | title = Nonviral Direct Conversion of Primary Mouse Embryonic Fibroblasts to Neuronal Cells | journal = Molecular Therapy: Nucleic Acids | volume = 1 | issue = 7 | pages = e32– | year = 2012 | pmid = 23344148 | pmc =3411320 }}</ref> Kada strane molekule uđu u ćelije, mora se uzeti u obzir moguće nedostatke i potencijal za izazivanje tumorskog rasta. Integrirajući virusni vektori imaju mogućnost da izazovu mutacije kada se umetnu u [[genom]]. Jedan od načina da se ovo zaobiđe je uklanjanje virusnog vektora nakon što se dogodi reprogramiranje, primjer je [[Cre-Lox rekombinacija]]<ref>{{Cite journal | last1 = Sommer | first1 = C. A. | last2 = Sommer | first2 = A. | last3 = Longmire | first3 = T. A. | last4 = Christodoulou | first4 = C. | last5 = Thomas | first5 = D. D. | last6 = Gostissa | first6 = M. | last7 = Alt | first7 = F. W. | last8 = Murphy | first8 = G. J. | last9 = Kotton | first9 = D. N. | doi = 10.1002/stem.255 | last10 = Mostoslavsky | first10 = G. | title = Excision of Reprogramming Transgenes Improves the Differentiation Potential of iPS Cells Generated with a Single Excisable Vector | journal = Stem Cells | volume = 28 | issue = 1 | pages = 64–74 | year = 2009 | pmid = 19904830 | pmc = 4848036}}</ref> Neintegrirajući vektori imaju druge probleme u vezi s efikasnošću reprogramiranja, a također i uklanjanjem vektora.<ref>{{Cite journal | last1 = Zhou | first1 = W. | last2 = Freed | first2 = C. R. | doi = 10.1002/stem.201 | title = Adenoviral Gene Delivery Can Reprogram Human Fibroblasts to Induced Pluripotent Stem Cells | journal = Stem Cells | volume = 27 | issue = 11 | pages = 2667–2674 | year = 2009 | pmid = 19697349 | doi-access = free }}</ref> ==Razlike kod pluripotentnog reprogramiranja== * Gotovo svi faktori koji reprogramiraju ćelije u [[pluripotentnost]] otkriveni su i mogu pretvoriti širok spektar ćelija nazad u [[indukovane pluripotentne matične ćelije|indukovane pluripotentne matične ćelije (iPSC)]]. Međutim, mnogi faktori reprogramiranja koji mogu promijeniti ćelijsku liniju nisu otkriveni i ovi faktori se primjenjuju samo za tu specifičnu liniju.<ref name="pmid18940730">{{Cite journal | last1 = Zhou | first1 = Q. | last2 = Melton | first2 = D. A. | doi = 10.1016/j.stem.2008.09.015 | title = Extreme Makeover: Converting One Cell into Another | journal = Cell Stem Cell | volume = 3 | issue = 4 | pages = 382–388 | year = 2008 | pmid = 18940730 | doi-access = free }}</ref> * Konačni produkti transdiferenciranih ćelija mogu se koristiti u kliničkim studijama, ali iPSC-i moraju biti diferencirani.<ref name="pmid18940730"/> * U budućnosti bi moglo postati moguće koristiti transdiferencijaciju ''in vivo'', dok pluripotentno reprogramiranje može uzrokovati teratome in vivo.<ref name="pmid18940730"/> * Transdiferencirane ćelije će zahtijevati manje epigenetičkih oznaka za resetiranje, dok pluripotentno reprogramiranje zahtijeva uklanjanje gotovo svih, što može postati problem tokom rediferencijacije.<ref name="pmid18940730"/> * Transdiferencijacija je usmjerena na kretanje između sličnih loza, dok pluripotentno reprogramiranje ima neograničen potencijal.<ref name="pmid18940730"/> * Pluripotentne ćelije su sposobne za samoobnavljanje i često prolaze kroz mnoge ćelijske pasaže, što povećava vjerovatnoću akumuliranja mutacija. Kultura ćelija može također favorizirati ćelije koje su prilagođene za preživljavanje u tim uvjetima, za razliku od ćelija unutar organizma. Transdiferencijacija zahtijeva manje ćelijskih prolaza i smanjila bi mogućnost mutacija.<ref name="pmid18940730"/> * Transdiferencijacija također može biti mnogo efikasnija od pluripotentnog reprogramiranja zbog dodatnog koraka uključenog u ovaj posljednji proces.<ref>{{Cite journal | last1 = Passier | first1 = R. | last2 = Mummery | first2 = C. | doi = 10.1016/j.stem.2010.07.004 | title = Getting to the Heart of the Matter: Direct Reprogramming to Cardiomyocytes | journal = Cell Stem Cell | volume = 7 | issue = 2 | pages = 139–141 | year = 2010 | pmid = 20682439 | doi-access = free }}</ref> * I pluripotentne i transdiferencirane ćelije koriste odrasle ćelije, stoga su početne ćelije vrlo dostupne, dok ljudske embrionalne matične ćelije zahtijevaju da se savladaju pravne rupe i da se istraži moralnost debate o istraživanju matičnih ćelija. ==Također pogledajte== * [[Epigenetika]] * [[Indukovana pluripotentna matična ćelija]] * [[Reprogramiranje]] ==Reference== {{Refspisak}} {{Authority control}} [[Kategorija: Biološki procesi]] [[Kategorija: Indukovane matične ćelije]] [[Kategorija: Razvojna biologija]] efdixwmqb4bhwa0hif7ptbjetagjq58 Satoshi Nakamoto 0 536380 3917271 3915609 2026-08-09T13:15:02Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917271 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Satoshi Nakamoto | slika = Bust of Satoshi Nakamoto in Budapest.jpg | opis = Spomenik Satoshiju Nakamotu u [[Budimpešta|Budimpešti]] | izvorno_ime = 中本 哲史 | pseudonim = Satoshi Nakamoto | datum_rođenja = 5. april 1975. (navod s korisničkog profila) | mjesto_rođenja = | prebivalište = [[Japan]] (navod s korisničkog profila) | zanimanje = [[programer]], [[kriptograf]] | poznat_po = stvaranju [[Bitcoin]]a i prvom praktičnom provođenju [[blockchain]]a | godine_aktivnosti = 2008–2011. }} '''Satoshi Nakamoto''' ({{jez-ja|中本 哲史}}) pseudonim je nepoznate osobe ili grupe koja je osmislila [[Bitcoin]], napisala rad ''Bitcoin: A Peer-to-Peer Electronic Cash System'' i razvila njegovu prvu [[softver|softversku]] implementaciju. Pokretanjem Bitcoinove mreže u januaru 2009. uspostavio je prvi uspješan decentralizirani sistem [[digitalni novac|digitalnog novca]] koji je problem [[dvostruko trošenje|dvostrukog trošenja]] rješavao bez [[centralna banka|centralne banke]] ili drugog pouzdanog posrednika.<ref name="Nakamoto">{{cite web |author=Satoshi Nakamoto |title=Bitcoin: A Peer-to-Peer Electronic Cash System |date=2008 |url=https://bitcoin.org/bitcoin.pdf |access-date=31. 7. 2026}}</ref> U sklopu tog sistema praktično je proveo [[blockchain]], distribuiranu evidenciju u kojoj su blokovi transakcija kriptografski povezani i potvrđuju se postupkom [[dokaz rada|dokaza rada]].<ref name="NIST">{{cite report |last=Yaga |first=Dylan |last2=Mell |first2=Peter |last3=Roby |first3=Nik |last4=Scarfone |first4=Karen |title=Blockchain Technology Overview |publisher=National Institute of Standards and Technology |series=NISTIR 8202 |date=oktobar 2018 |doi=10.6028/NIST.IR.8202 |url=https://doi.org/10.6028/NIST.IR.8202 |access-date=31. 7. 2026}}</ref> Nakamoto je od 2008. do 2010. učestvovao u razvoju softvera, razmjenjivao poruke s prvim korisnicima i usmjeravao tehnički razvoj projekta. Nakon što je kontrolu nad spremištem izvornog koda i pojedinim mrežnim funkcijama postepeno prenio drugim programerima, povukao se iz javne komunikacije. Njegov identitet nije pouzdano utvrđen, a osobe koje su novinari, istraživači ili drugi učesnici povezivali s pseudonimom uglavnom su to poricale. Visoki sud Engleske i Walesa utvrdio je 2024. da australski informatičar [[Craig Steven Wright|Craig Wright]], koji se godinama predstavljao kao Nakamoto, nije autor Bitcoinova izvornog rada i softvera niti osoba koja je koristila taj pseudonim.<ref name="COPA">{{cite court |litigants=Crypto Open Patent Alliance protiv Craiga Stevena Wrighta |court=Visoki sud Engleske i Walesa |date=20. 5. 2024 |url=https://www.judiciary.uk/judgments/copa-v-wright/ |title=COPA v Wright |access-date=31. 7. 2026}}</ref> == Nastanak Bitcoina == === Tehnički prethodnici === Bitcoin nije nastao kao potpuno izdvojena ideja, nego je povezao više ranijih dostignuća iz [[kriptografija|kriptografije]], [[distribuirano računarstvo|distribuiranog računarstva]] i istraživanja digitalnog novca. [[David Chaum]] je tokom 1980-ih razvio kriptografske protokole za elektronsko plaćanje, ali su njegovi sistemi zavisili od centralnog izdavaoca. [[Cynthia Dwork]] i Moni Naor opisali su 1992. računarski dokaz rada kao sredstvo za ograničavanje neželjenih elektronskih poruka, a [[Adam Back]] je sličnu zamisao primijenio u sistemu [[Hashcash]].<ref>{{cite conference |last=Dwork |first=Cynthia |last2=Naor |first2=Moni |title=Pricing via Processing or Combatting Junk Mail |book-title=Advances in Cryptology – CRYPTO '92 |publisher=Springer |pages=139–147 |year=1993 |doi=10.1007/3-540-48071-4_10}}</ref><ref>{{cite web |last=Back |first=Adam |title=Hashcash – A Denial of Service Counter-Measure |date=1. 8. 2002 |url=http://www.hashcash.org/papers/hashcash.pdf |access-date=31. 7. 2026}}</ref> [[Wei Dai]] je 1998. predložio ''b-money'', anonimni distribuirani sistem elektronskog novca, dok je [[Nick Szabo]] razvio prijedlog ''bit gold'', u kojem bi se digitalne jedinice stvarale rješavanjem računarskih zadataka i povezivale u provjerljiv slijed. [[Hal Finney]] je 2004. predstavio sistem višekratnog dokaza rada. Nakamoto je te i druge zamisli spojio s mrežom ravnopravnih čvorova, digitalnim potpisima, prilagođavanjem težine rudarenja i ekonomskim poticajima za učesnike.<ref name="Narayanan">{{cite journal |last=Narayanan |first=Arvind |last2=Clark |first2=Jeremy |title=Bitcoin's Academic Pedigree |journal=Communications of the ACM |volume=60 |issue=12 |pages=36–45 |year=2017 |doi=10.1145/3132259}}</ref> Njegov glavni doprinos nije bio izum svake pojedinačne komponente, nego njihovo povezivanje u sistem koji je omogućio da nepovezani i međusobno nepovjerljivi učesnici postignu saglasnost o redoslijedu transakcija. U takvom sistemu pokušaj dvostrukog trošenja postaje sve teži što se više blokova doda nakon određene transakcije.<ref name="Nakamoto"/> === Objava izvornog rada === Domena bitcoin.org registrirana je 18. augusta 2008.<ref name="Wallace">{{cite magazine |last=Wallace |first=Benjamin |title=The Rise and Fall of Bitcoin |magazine=Wired |date=23. 11. 2011 |url=https://www.wired.com/2011/11/mf-bitcoin/ |access-date=31. 7. 2026}}</ref> Nakamoto je 31. oktobra na kriptografskoj e-mail listi objavio da radi na novom sistemu elektronskog novca koji u potpunosti djeluje između ravnopravnih učesnika i ne zahtijeva pouzdanu treću stranu. Uz poruku je priložio rad ''Bitcoin: A Peer-to-Peer Electronic Cash System'', u kojem je na devet stranica opisao strukturu transakcija, mrežno vremensko označavanje, dokaz rada, poticaje za održavanje sistema i pojednostavljenu provjeru plaćanja.<ref name="Nakamoto"/> U radu je predložena javna evidencija transakcija koju održavaju čvorovi u [[mreža ravnopravnih računara|mreži ravnopravnih računara]]. Čvorovi prikupljaju transakcije u blokove i pokušavaju pronaći odgovarajući kriptografski sažetak. Kada pronađu rješenje, blok šalju drugim učesnicima, koji ga prihvataju samo ako su njegove transakcije valjane. Lanac s najvećom ukupnom količinom uloženog rada služi kao dokaz prihvaćene historije mreže.<ref name="Nakamoto"/> Nakamoto je objavio prijedlog u vrijeme [[Svjetska finansijska kriza 2007–2008.|svjetske finansijske krize]], ali u izvornom radu nije iznio širi politički program niti je Bitcoin izričito predstavio kao odgovor na određeni događaj. Sistem je oblikovao kao tehničko rješenje problema plaćanja putem finansijskih ustanova, navodeći troškove posredovanja, mogućnost poništenja transakcija i potrebu za povjerenjem između učesnika.<ref name="Nakamoto"/> === Pokretanje mreže === Nakamoto je 3. januara 2009. izrudario prvi blok Bitcoinova blockchaina, poznat kao [[genezni blok]]. U njegove je podatke unio tekst "The Times 03/Jan/2009 Chancellor on brink of second bailout for banks", naslov s naslovnice britanskog lista ''[[The Times]]'' o mogućoj novoj pomoći bankama. Tekst je služio kao vremenska oznaka koja pokazuje da blok nije mogao biti napravljen prije objavljivanja novina, ali je kasnije tumačen i kao komentar na finansijski sistem.<ref name="Davis">{{cite magazine |last=Davis |first=Joshua |title=The Crypto-Currency: Bitcoin and its mysterious inventor |magazine=The New Yorker |date=10. 10. 2011 |url=https://www.newyorker.com/magazine/2011/10/10/the-crypto-currency |access-date=31. 7. 2026}}</ref> Verziju 0.1 Bitcoinova softvera objavio je 8. januara, a mreža je počela djelovati narednog dana. Program je bio napisan pretežno u programskom jeziku [[C++]], a izvorni kod stavljen je na raspolaganje kao [[softver otvorenog koda]].<ref>{{cite web |author=Satoshi Nakamoto |title=Bitcoin v0.1 released |website=The Cryptography and Cryptography Policy Mailing List |date=8. 1. 2009 |url=https://www.metzdowd.com/pipermail/cryptography/2009-January/014994.html |access-date=31. 7. 2026}}</ref> Hal Finney, programer i član [[cypherpunk]] zajednice, bio je među prvim osobama koje su preuzele i pokrenule softver. Nakamoto mu je 12. januara poslao deset bitcoina, što se smatra prvom zabilježenom transakcijom između dvije osobe u Bitcoinovoj mreži.<ref name="Finney">{{cite news |last=Peterson |first=Andrea |title=Hal Finney received the first Bitcoin transaction. Here's how he describes it |newspaper=The Washington Post |date=3. 1. 2014 |url=https://www.washingtonpost.com/news/the-switch/wp/2014/01/03/hal-finney-received-the-first-bitcoin-transaction-heres-how-he-describes-it/ |access-date=31. 7. 2026}}</ref> == Razvoj projekta == Tokom 2009. i 2010. Nakamoto je održavao izvorni kod, odgovarao na prijave grešaka i raspravljao o tehničkim promjenama s malom zajednicom programera i korisnika. Komunikacija se odvijala putem e-maila, kriptografskih lista i foruma BitcoinTalk, koji je osnovan 2009. U porukama se uglavnom bavio softverom, sigurnošću, načinom izdavanja novih jedinica i potrebom da se mreža širi postepeno.<ref name="Wallace"/> U početnoj fazi većinu blokova izrudario je mali broj učesnika, među kojima je bio i Nakamoto. Rudarenje se tada moglo obavljati običnim [[centralna procesorska jedinica|procesorom]], a bitcoin nije imao utvrđenu tržišnu cijenu. Nagrada za svaki blok iznosila je 50 bitcoina, uz unaprijed određeno prepolovljavanje nakon svakih 210.000 blokova. Ukupna količina u protokolu ograničena je na približno 21 milion jedinica.<ref name="Nakamoto"/> Nakamoto je 2010. omogućio većem broju programera da mijenja projekt. Posebno je sarađivao s [[Gavin Andresen|Gavinom Andresenom]], koji je počeo doprinositi razvoju softvera i kasnije postao njegov glavni održavatelj. Predao mu je pristup spremištu izvornog koda i mrežni ključ za slanje hitnih upozorenja korisnicima.<ref name="Simonite">{{cite magazine |last=Simonite |first=Tom |title=The Man Who Really Built Bitcoin |magazine=MIT Technology Review |date=15. 8. 2014 |url=https://www.technologyreview.com/2014/08/15/171639/the-man-who-really-built-bitcoin/ |access-date=31. 7. 2026 }}{{Mrtav link}}</ref> Kada je organizacija [[WikiLeaks]] krajem 2010. počela razmatrati prihvatanje bitcoina nakon što su joj finansijske kompanije ograničile pristup uslugama, Nakamoto je upozorio da je projekt još mala eksperimentalna zajednica. Smatrao je da bi nagla politička i medijska pažnja mogla dovesti do njegova uništenja prije nego što softver postane dovoljno otporan.<ref name="Wallace"/> == Povlačenje == Posljednju poznatu javnu poruku na forumu objavio je 12. decembra 2010, u raspravi o zaštiti sistema od napada uskraćivanjem usluge. Nakon toga nastavio je kratko komunicirati s pojedinim programerima putem e-maila, ali više nije javno učestvovao u razvoju.<ref name="Wallace"/> Programeru Mikeu Hearnu u aprilu 2011. napisao je da se posvetio drugim stvarima i da je Bitcoin u dobrim rukama s Andresenom i ostalim saradnicima. U jednoj od posljednjih poznatih poruka Andresenu zatražio je da se u javnosti manje govori o njemu kao tajanstvenoj osobi, a više o projektu otvorenog koda i njegovim programerima.<ref name="Wallace"/> Nakon povlačenja nije potvrđena nijedna poruka potpisana kriptografskim ključem za koji se sa sigurnošću zna da mu je pripadao. Nalozi koji su ranije korišteni pod njegovim imenom povremeno su pokazivali aktivnost, ali nije dokazano da je te poruke slao njihov prvobitni korisnik. Nakamotovo odsustvo doprinijelo je decentralizaciji upravljanja projektom jer nijedna osoba nije zadržala formalnu vlast nad protokolom. Razvoj se nastavio putem otvorenog izvornog koda, rasprava među programerima i dobrovoljnog prihvatanja novih verzija softvera od rudara, čvorova, berzi i korisnika. == Identitet == === Poznati podaci === Nakamoto nije objavio provjerljive lične podatke. Na profilu mreže P2P Foundation naveo je da je muškarac rođen 5. aprila 1975. i da živi u Japanu, ali autentičnost tih podataka nije potvrđena. Datum je vjerovatno mogao biti izabran proizvoljno, a neki autori povezivali su ga s američkim ograničenjima privatnog posjedovanja zlata: izvršna naredba kojom je 1933. zabranjeno držanje većeg dijela monetarnog zlata potpisana je 5. aprila, dok su odgovarajuća ograničenja ukinuta krajem 1974. i promjena je stupila na snagu 1975.<ref>{{cite news |last=Frisby |first=Dominic |title=The true fascination of bitcoin is not its mystery inventor |newspaper=The Guardian |date=3. 5. 2016 |url=https://www.theguardian.com/technology/2016/may/03/bitcoin-satoshi-nakamoto-craig-wright |access-date=31. 7. 2026}}</ref> Ime je japanskog porijekla, ali nije poznato predstavlja li stvarno ime, potpuno izmišljeni pseudonim ili zajedničko ime više autora. Nakamoto je pisao tečnim engleskim jezikom i povremeno koristio britanski pravopis, poput oblika ''colour'' i ''optimise'', kao i izraze karakteristične za [[britanski engleski]]. U geneznom bloku citirao je londonski ''The Times''. Te pojedinosti potaknule su pretpostavke da je bio iz [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] ili neke druge zemlje [[Commonwealth|Commonwealtha]], ali ne predstavljaju dokaz njegova porijekla.<ref name="Davis"/> Analize vremena objavljivanja poruka pokazale su smanjenu aktivnost tokom dijela dana koji bi u Japanu odgovarao poslijepodnevnim i večernjim satima. Takav raspored korišten je kao argument da nije živio u vremenskoj zoni koju je naveo, ali je mogao biti namjerno prilagođen radi prikrivanja lokacije. Jezik, radno vrijeme i tehnički stil nude posredne tragove, ali ne omogućavaju pouzdanu identifikaciju. Rani saradnici opisivali su ga kao dobro upućenog u [[kriptografija|kriptografiju]], računarstvo, ekonomiku poticaja i programiranje u C++-u. Pojedini programeri smatrali su da je količina znanja i rada potrebna za izradu sistema mogla ukazivati na grupu ljudi, dok su drugi navodili da su poruke i programske navike djelovale dosljedno kao rad jedne osobe.<ref name="Davis"/> === Mogući kandidati === Od 2011. više je osoba predstavljeno kao mogući autor Bitcoina. Nijedna od tih tvrdnji nije potvrđena odgovarajućim kriptografskim dokazom. Najuvjerljiviji dokaz bio bi potpis nove poruke privatnim ključem povezanim s najranijim poznatim Nakamotovim blokovima ili transakcijama. Samo poznavanje ranih događaja, sličnost stila pisanja ili posjedovanje kopija dokumenata ne dokazuje kontrolu nad tim ključevima. ==== Hal Finney ==== Hal Finney bio je istaknuti kriptografski programer, tvorac sistema višekratnog dokaza rada i prvi poznati primalac Bitcoinove transakcije. Njegovo iskustvo, rana uključenost u projekt i činjenica da je živio nekoliko ulica od Doriana Nakamota potaknuli su pretpostavke da je sam koristio pseudonim ili sarađivao s njegovim vlasnikom.<ref name="Greenberg">{{cite magazine |last=Greenberg |first=Andy |title=Nakamoto's Neighbor: My Hunt for Bitcoin's Creator Led to a Paralyzed Crypto Genius |magazine=Forbes |date=25. 3. 2014 |url=https://www.forbes.com/sites/andygreenberg/2014/03/25/hal-finney-bitcoin-satoshi-nakamoto/ |access-date=31. 7. 2026}}</ref> Finney je to poricao i novinaru Andyju Greenbergu pokazao e-mail prepisku s Nakamotom te zapis prve transakcije. Analiza stila pokazala je određene sličnosti, ali i razlike između njihovih tekstova. Greenberg je nakon pregleda materijala zaključio da dostupni dokazi više podupiru Finneyjevu tvrdnju da je komunicirao s drugom osobom.<ref name="Greenberg"/> ==== Nick Szabo ==== Nick Szabo je pravnik i informatičar koji je prije Bitcoina razvio zamisao ''bit golda'' i skovao izraz [[pametni ugovor]]. Sličnosti između ''bit golda'' i Bitcoinova dizajna, kao i pojedine analize stila pisanja, dovele su do tvrdnji da bi mogao biti Nakamoto.<ref>{{cite news |last=Grey |first=Skye |title=Occam's Razor: Who is Most Likely to be Satoshi Nakamoto? |website=LikeInAMirror |date=1. 12. 2013 |url=https://likeinamirror.wordpress.com/2013/12/01/satoshi-nakamoto-is-probably-nick-szabo/ |access-date=31. 7. 2026}}</ref> Szabo je poricao da je autor Bitcoina. Nakamoto u izvornom radu nije izričito citirao ''bit gold'', iako je u kasnijoj komunikaciji naveo da se Bitcoin može smatrati provođenjem prijedloga poput ''b-moneyja'' i ''bit golda''. Sličnost ideja i jezika ostala je posredna, a nije pronađen dokaz da je Szabo raspolagao Nakamotovim ključevima. ==== Dorian Nakamoto ==== Časopis ''[[Newsweek]]'' objavio je u martu 2014. članak u kojem je kao tvorca Bitcoina predstavio Doriana Prenticea Satoshija Nakamota, japansko-američkog fizičara i sistemskog inženjera iz Kalifornije. Tvrdnja se zasnivala na njegovu imenu, stručnom iskustvu, interesu za privatnost i izjavi novinarki koju je ona protumačila kao priznanje da je ranije radio na projektu.<ref name="Goodman">{{cite magazine |last=Goodman |first=Leah McGrath |title=The Face Behind Bitcoin |magazine=Newsweek |date=6. 3. 2014 |url=https://www.newsweek.com/2014/03/14/face-behind-bitcoin-247957.html |access-date=31. 7. 2026}}</ref> Dorian Nakamoto izjavio je da je pogrešno razumio pitanje i da je govorio o ranijim povjerljivim poslovima, a ne o Bitcoinu. Negirao je da je napisao izvorni rad, razvio softver ili ranije čuo za Bitcoin. Tvrdnja ''Newsweeka'' nije potkrijepljena tehničkim dokazom i nije općeprihvaćena.<ref>{{cite news |title=Man said to create Bitcoin denies it |agency=Associated Press |date=7. 3. 2014 |website=The Guardian |url=https://www.theguardian.com/technology/2014/mar/07/bitcoin-creator-denies-newsweek-satoshi-nakamoto |access-date=31. 7. 2026}}</ref> ==== Adam Back ==== Adam Back je britanski kriptograf koji je razvio Hashcash, sistem dokaza rada citiran u Bitcoinovu izvornom radu. Njegovo iskustvo, poznavanje ranijih projekata digitalnog novca i prepiska s Nakamotom prije objavljivanja rada učinili su ga jednim od često spominjanih kandidata. Novinarske i internetske istrage povezivale su ga s pseudonimom na osnovu vremenskog slijeda, tehničkih interesa i jezičkih sličnosti. Back je više puta izjavio da nije Nakamoto. Ni za tu pretpostavku nije objavljen kriptografski dokaz, a sačuvana prepiska predstavljena je kao komunikacija između dvije različite osobe. ==== Peter Todd ==== Dokumentarni film ''Money Electric: The Bitcoin Mystery'' iz 2024. iznio je pretpostavku da je kanadski programer [[Peter Todd]] mogao biti Nakamoto. Autor filma oslonio se na tumačenje jedne rane forumske rasprave, Toddovo poznavanje kriptografije i pojedine kasnije izjave.<ref>{{cite news |last=Milmo |first=Dan |title=Bitcoin documentary claims to have identified Satoshi Nakamoto |newspaper=The Guardian |date=9. 10. 2024 |url=https://www.theguardian.com/technology/2024/oct/09/bitcoin-documentary-claims-to-have-identified-satoshi-nakamoto |access-date=31. 7. 2026}}</ref> Todd je tvrdnju odbacio kao neosnovanu. U vrijeme kada je Nakamoto navodno počeo razvijati Bitcoin bio je student, a film nije pružio dokaz da je kontrolirao rane kriptografske ključeve. Zaključak dokumentarca nije prihvaćen kao utvrđena identifikacija. === Tvrdnje Craiga Wrighta === Craig Wright počeo je 2015. javno povezivati svoj identitet s Nakamotom, a 2016. izričito je izjavio da je tvorac Bitcoina. Kao dokaz prikazivao je dokumente, blogovske zapise, privatne demonstracije potpisa i svjedočenja saradnika. Stručnjaci su ubrzo utvrdili da javno predstavljeni potpis nije nov dokaz, nego je preuzet iz ranije poznate Bitcoinove transakcije.<ref>{{cite news |last=Greenberg |first=Andy |last2=Branwen |first2=Gwern |title=Bitcoin's Creator Satoshi Nakamoto Is Probably This Unknown Australian Genius |magazine=Wired |date=8. 12. 2015 |url=https://www.wired.com/2015/12/bitcoins-creator-satoshi-nakamoto-is-probably-this-unknown-australian-genius/ |access-date=31. 7. 2026}}</ref> Wright je narednih godina pokretao sudske postupke protiv osoba koje su osporavale njegovu tvrdnju i zahtijevao prava povezana s izvornim radom, bazom podataka i softverom. Crypto Open Patent Alliance pokrenuo je u Ujedinjenom Kraljevstvu postupak radi utvrđivanja da nije Nakamoto. Sudija James Mellor presudio je 2024. da dokazi protiv Wrightove tvrdnje imaju takvu težinu da je zaključak mogao saopćiti odmah nakon završnih izlaganja. U obrazloženju je utvrđeno da Wright nije napisao Bitcoinov izvorni rad, nije razvio njegov početni softver i nije koristio pseudonim Satoshi Nakamoto. Sud je zaključio i da je u velikom obimu izrađivao lažne dokumente i davao neistinit iskaz kako bi podržao svoju tvrdnju.<ref name="COPA"/> == Pripisani bitcoin i imovina == Analitičari blockchaina pokušali su prepoznati blokove koje je u ranoj fazi izrudario isti učesnik na osnovu obrazaca u vremenu i vrijednostima korištenim pri stvaranju blokova. Jedna poznata analiza, nazvana "Patoshi obrazac", pripisala je jednom rudaru približno milion bitcoina i pretpostavila da je taj rudar bio Nakamoto.<ref>{{cite web |last=Lerner |first=Sergio Demian |title=The Well Deserved Fortune of Satoshi Nakamoto, Bitcoin Creator, Visionary and Genius |date=17. 4. 2013 |url=https://bitslog.com/2013/04/17/the-well-deserved-fortune-of-satoshi-nakamoto/ |access-date=31. 7. 2026}}</ref> Ta procjena nije konačna. Kasnija istraživanja potvrdila su da se u ranim blokovima mogu prepoznati određeni obrasci rudarenja, ali nisu dokazala da svi pripadaju Nakamotu niti da iza njih stoji samo jedna osoba. Zbog toga se navodi o približno milion ili 1,1 milion njegovih bitcoina trebaju smatrati procjenama, a ne potvrđenim stanjem imovine.<ref>{{cite web |title=The Satoshi Fortune |publisher=BitMEX Research |date=20. 8. 2018 |url=https://blog.bitmex.com/satoshis-1-million-bitcoin/ |access-date=31. 7. 2026}}</ref> Većina bitcoina pripisanih tom obrascu nije potrošena. Povremeno pomjeranje jedinica iz drugih ranih blokova izazivalo je nagađanja da se Nakamoto vratio, ali starost bloka sama po sebi ne dokazuje njegovo vlasništvo. Nije poznato je li još živ, posjeduje li odgovarajuće privatne ključeve ili je namjerno odlučio ne koristiti sredstva. Vrijednost navodno pripisanih jedinica mijenja se s tržišnom cijenom bitcoina, pa su ga mediji povremeno uvrštavali među najbogatije osobe na svijetu. Takve usporedbe počivaju na nepotvrđenom pripisivanju, pretpostavci da ključevi nisu izgubljeni i tržišnoj cijeni koja se ne bi nužno mogla ostvariti prodajom tako velike količine. == Ideje i način komunikacije == Nakamotove poruke uglavnom su bile tehničke i sažete. Zagovarao je sistem u kojem se elektronske transakcije zasnivaju na kriptografskom dokazu umjesto na povjerenju u finansijske posrednike. U izvornom radu banke je opisao kao ustanove koje posreduju u elektronskim plaćanjima i time stvaraju troškove, potrebu za prikupljanjem podataka o korisnicima i mogućnost poništavanja transakcija.<ref name="Nakamoto"/> Njegovi tekstovi sadrže elemente povezane s [[cypherpunk]] idejama, prema kojima kriptografija može štititi privatnost i ograničiti potrebu za centralnim nadzorom. Ipak, nije objavio cjelovit politički manifest niti se jasno svrstao uz određenu ekonomsku školu. Kasnija libertarijanska, anarhistička i monetarna tumačenja Bitcoina često nadilaze ono što je izričito napisao. U raspravama o razvoju nastojao je izbjeći predstavljanje Bitcoina kao projekta kojim upravlja jedna osoba. Podržavao je objavljivanje izvornog koda, uključivanje drugih programera i postepeno jačanje mreže. Povlačenje prije šireg tržišnog uspjeha doprinijelo je tome da protokol ne ostane neposredno povezan s javnim autoritetom osnivača. == Utjecaj == Nakamotov rad pokrenuo je razvoj kriptovaluta i savremenih blockchain sistema. Bitcoin je pokazao da mreža otvorena nepoznatim učesnicima može održavati provjerljivu evidenciju digitalne imovine bez centralnog upravitelja. Mehanizam koji je uveo u stručnoj se literaturi često naziva Nakamotovim konsenzusom.<ref>{{cite journal |last=Niu |first=Jianyu |last2=Feng |first2=Chen |last3=Dau |first3=Hoang |last4=Huang |first4=Yu-Chih |last5=Zhu |first5=Jingge |title=Analysis of Nakamoto Consensus, Revisited |journal=Cryptology ePrint Archive |year=2019 |url=https://eprint.iacr.org/2019/943 |access-date=31. 7. 2026}}</ref> Na njegovu su se arhitekturu oslonile hiljade kasnijih kriptovaluta i platformi, uključujući [[Litecoin]], [[Namecoin]] i [[Ethereum]]. Dio projekata zadržao je dokaz rada, dok su drugi razvili [[dokaz uloga]], dozvoljene mreže i drukčije modele upravljanja. Blockchain je razmatran i za pametne ugovore, lance opskrbe, digitalni identitet, zemljišne knjige, zdravstvene evidencije i javnu upravu.<ref>{{cite journal |last=Casino |first=Fran |last2=Dasaklis |first2=Thomas K. |last3=Patsakis |first3=Constantinos |title=A systematic literature review of blockchain-based applications: Current status, classification and open issues |journal=Telematics and Informatics |volume=36 |pages=55–81 |year=2019 |doi=10.1016/j.tele.2018.11.006}}</ref> Najmanja obračunska jedinica Bitcoina, stot milioniti dio jednog bitcoina, nazvana je '''satoshi''' u njegovu čast. Skraćeno se označava kao ''sat'', a naziv se ustalio među korisnicima i u softverskim aplikacijama. Njegova anonimnost postala je važan dio kulture povezane s Bitcoinom. Pristalice smatraju da odsustvo poznatog osnivača smanjuje mogućnost lične kontrole nad mrežom i usmjerava pažnju na pravila protokola. Kritičari i istraživači ističu da nepoznat identitet otežava razumijevanje okolnosti u kojima je sistem razvijen, raspodjele prvih jedinica i mogućeg utjecaja velikih ranih vlasnika. U [[Budimpešta|Budimpešti]] je 2021. otkriven spomenik Nakamotu s glatkim, zrcalnim licem. Oblikovan je tako da se u njemu odražava posmatrač, čime autori predstavljaju zamisao da Nakamoto može biti bilo ko i da je razvoj projekta postao zajednički rad njegovih korisnika. == Djela == * ''Bitcoin: A Peer-to-Peer Electronic Cash System'' (2008) * Bitcoin 0.1, prva javna implementacija protokola (2009) * objave, e-mailovi i tehničke rasprave o razvoju Bitcoina (2008–2011) == Također pogledajte == * [[Bitcoin]] * [[Historija Bitcoina]] * [[Blockchain]] * [[Kriptovaluta]] * [[Kriptografija]] * [[Cypherpunk]] * [[Digitalni novac]] * [[Dokaz rada]] * [[Dvostruko trošenje]] * [[Mreža ravnopravnih računara]] * [[Hal Finney]] * [[Gavin Andresen]] * [[Adam Back]] * [[Nick Szabo]] * [[Wei Dai]] == Reference == {{Refspisak}} == Dodatna literatura == * {{cite book |last=Antonopoulos |first=Andreas M. |title=Mastering Bitcoin: Programming the Open Blockchain |edition=2 |publisher=O'Reilly Media |year=2017 |isbn=978-1-4919-5438-6}} * {{cite book |last=Champagne |first=Phil |title=The Book of Satoshi: The Collected Writings of Bitcoin Creator Satoshi Nakamoto |publisher=e53 Publishing |year=2014 |isbn=978-0-9960613-0-8}} * {{cite book |last=Popper |first=Nathaniel |title=Digital Gold: Bitcoin and the Inside Story of the Misfits and Millionaires Trying to Reinvent Money |publisher=Harper |year=2015 |isbn=978-0-06-236249-0}} * {{cite book |last=Narayanan |first=Arvind |last2=Bonneau |first2=Joseph |last3=Felten |first3=Edward |last4=Miller |first4=Andrew |last5=Goldfeder |first5=Steven |title=Bitcoin and Cryptocurrency Technologies |publisher=Princeton University Press |year=2016 |isbn=978-0-691-17169-2}} * {{cite journal |last=Bačević |first=Jelena |title=Potencijal primene Blockchain tehnologije |journal=Trendovi u poslovanju |volume=11 |issue=1 |pages=77–87 |year=2023 |doi=10.5937/trendpos2301077B}} * {{cite journal |last=Cvetković |first=Predrag |title=Blokčejn kao pravni fenomen – uvodna razmatranja |journal=Zbornik radova Pravnog fakulteta u Nišu |volume=59 |issue=87 |pages=127–144 |year=2020 |doi=10.5937/zrpfn0-24710}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Nakamoto, Satoshi}} [[Kategorija:Kriptografi]] [[Kategorija:Programeri]] kr75feeza8aixsjjqns31n7pn50u8yk William Clive 0 536463 3917389 3916489 2026-08-10T08:36:11Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917389 wikitext text/x-wiki William Clive (29. august 1745. – 23. juni 1825.) bio je britanski političar koji je sjedio u Donjem domu parlamenta više od 40 godina, između 1768. i 1820. godine. == Život == [[Datoteka:Styche_Hall_-_geograph.org.uk_-_795240.jpg|mini|Styche Hall, Shropshire – kuća porodice Clive]] Clive je bio šesti sin Richarda Clivea iz Styche Halla i njegove supruge Rebecce Gaskell, kćerke Nathaniela Gaskella iz Manchestera, a rođen je 29. augusta 1745. Školovao se na Eton Collegeu od 1760. do 1761. Pridružio se vojsci i bio je kornet u 1. dragunskom puku 1764. godine.<ref name=":0">{{cite web|url=http://www.historyofparliamentonline.org/volume/1754-1790/member/clive-william-1745-1825|title=CLIVE, William (1745–1825), of Styche Hall, Salop|publisher=History of Parliament Online|access-date=6 October 2017|archive-date=20. 1. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250120040523/https://www.historyofparliamentonline.org/volume/1754-1790/member/clive-william-1745-1825|url-status=dead}}</ref> U jesen 1767. godine, Clive se trebao kandidovati za Leominster na sljedećim općim izborima, ali vjerovatno zato što je njegov brat Lord Clive dobio potpunu kontrolu nad Bishop's Castleom, vraćen je tamo bez protivkandidata kao član Parlamenta. Dvije godine kasnije, u januaru 1770. godine, dao je ostavku na svoje mjesto kada je Lordu Cliveu to mjesto bilo potrebno za Alexandera Wedderburna. Postao je poručnik 1771. godine i penzionisao se iz vojske 1776. godine.<ref name=":0" /> Clivea je ponovo izabrao za zastupnika u Bishops Castleu njegov nećak Edward, Lord Clive, na dopunskim izborima 31. marta 1779. godine. Ponovo je izabran bez protivkandidata 1780, 1784. i 1790. godine. Oženio se svojom rođakinjom iz drugog kolena Elizabeth Clive Rolton, kćerkom Johna Roltona iz Duffielda, Derbyshire, 25. augusta 1790. godine.<ref>U Historiji parlamenta prezime se spominje kao Rolton, ali se u raznim izvorima pojavljuje i kao Rotton. U vjenčanim zapisima Elizabeth i njenog oca, njihovi potpisi su prekriženi iznad oba uspravna dijela.</ref><ref>[https://books.google.ba/books?id=Pn4EAAAAQAAJ&pg=PA505&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false ''The Lady's magazine: or, Entertaining companion for the fair sex 1790''.] 1790. p.&nbsp;505. Retrieved 18 December 2017.</ref>Ponovo je izabran na općim izborima 1796. godine. Godine 1798. imenovan je za komesara namjesništva za Shropshire i tu poziciju obavljao je do 1804. Na izborima 1802. godine održano je izborno nadmetanje u dvorcu Bishops. Iako njegovo vlastito mjesto nije bilo ugroženo, bio je aktivan u suzbijanju protivljenja porodičnim interesima dok je njegov nećak bio odsutan u Indiji. U julu 1803. godine promovirao je dobrovoljce iz Shropshirea. Vraćen je bez protivkandidata 1806., 1807., 1812. i 1818. godine. Penzionisao se suočen s izbornom konkurencijom na općim izborima 1820. godine. Nije poznat nijedan njegov govor iz vremena provedenog u Predstavničkom domu.<ref name=":0" /> Umro je 23. juna 1825. godine u 79. godini života. == Porodica == Clive i njegova supruga Elizabeth imali su sedam sinova i kćerku.<ref name=":0" /> Njegovih prvih šest sinova bili su: # Richard Clive (kršten 1792.; umro 1831.<ref>{{cite web|url=https://www.darwinproject.ac.uk/letter/?docId=nameregs/nameregs_972.xml|title=Richard Clive|website=[[Darwin Correspondence Project]]|language=en|access-date=18 June 2026}}</ref>) – Indijska državna služba<ref name="Dar1">{{cite book|author=Charles Darwin|url=https://books.google.com/books?id=N6eAZ4f0Xc4C&pg=PA619|title=The Correspondence of Charles Darwin: 1821–1836, Volume 1 .|date=1985|publisher=Cambridge University Press|isbn=9780521255875|page=619|access-date=18 December 2017}}</ref> # William Clive (1795–1825) – svećenik, arhiđakon Montgomeryja<ref name="Dar2">{{cite book|author=Charles Darwin, Frederick Burkhardt, Sydney Smith|url=https://books.google.com/books?id=BnEYZjXO9VwC&pg=PA511|title=The Correspondence of Charles Darwin: 1837–1843.|date=1985|publisher=Cambridge University Press|isbn=9780521255882|page=511|access-date=18 December 2017}}</ref> # Robert Herbert Clive (1796–1867) Bengalska državna služba<ref name="Dar2" /> # Edward Clive (1799–1877) Britanska vojska<ref name="Dar2" /> # Henry Bayley Clive (1800–1870) svećenik i član Parlamenta<ref name="Dar2" /> # George Arthur Clive (umro 1881.) svećenik<ref name="Dar2" /> == Reference == [[Kategorija:Umrli 1825.]] [[Kategorija:Rođeni 1745.]] kw2vf5757dx05s4r85ilj78zbjsiloq Korisnik:Tulum387/Korisno štivo i literatura 2 536515 3917322 3917252 2026-08-09T19:31:30Z Tulum387 155909 3917322 wikitext text/x-wiki [https://prilozi.iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2023/05/29-Prilozi-AhmedAlicic.pdf ~HISTORIOGRAFSКA LITERATURA1KOJA SE ODNOSI ...] U radu je cilj ukazati na historiografsku literaturu i objavljene izvore o Bihaćkoj krajini, s fokusom na periode prijelomnih događaja i procesa koji su ... 3. jul 2026. — U prvom dijelu rada, koristeći relevantnu literaturu, autor nudi pregled razvoja historiografije od antike do kraja XX stoljeća, ... Istorijska nauka o Bosni i Hercegovini u razdoblju. 1990-2000. Sarajevo, 30. i 31. oktobar 2001. Redžić, Enver. 2003. Akademija nauka i umjetnosti Bosne i ... '''Korisne adrese: NUBBiH, COBISS.BH, CEEOL univerzitetske biblioteke, arhivi, muzeji, instituti,''' Istražiti i napraviti listu aktuelnih časopisa, zbornika, sedmičnih i mjesečnih izdanja, godišnjaka... * Prilozi Instituta za historiju (UNSA) * Historijska traganja (UNSA) * Historijska misao (UNTZ) * Istraživanja (UNMO) * Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja (ANUBiH) * Prilozi za proučavanje historije Sarajeva (Muzej Sarajeva) * Dijalog - filozofija i društvena teorija i umjetnost (ANUBiH i Međunarodni centar za mir) * '''''Colloqvia franciscana, Bosna franciscana''''' * Anali GHB biblioteke * Glasnik arhivȃ i Arhivističkog udruženja Bosne i Hercegovine * {| class="wikitable" |+Korisno štivo i literatura !Naziv !Vrsta !Autor(i) !Godina !Izdavač !Časopis !Jezik !Mjesto !Tema !DOI/ISBN/ISSN !Link !Napomena |- |'''Studije iz kulturalne bosnistike (Književnoteorijske i književnohistorijske teme)''' |Knjiga / naučna monografija |Sanjin Kodrić |2018. |Slavistički komitet |Biblioteka Bosnistika – Monografije |Bosanski |Sarajevo, Bosna i Hercegovina |Književnost (historija, kritika, kult. studije) |ISBN: 978-9958-648-22-9 (COBISS: 26073350) |https://slavistickikomitet.ba/bosnistika-knjige/20.%20Studije%20iz%20kulturalne%20bosnistike.pdf |✅ Siguran link |} <hr> <small>'''Napomena o autorskim pravima i materijalima:''' Materijali na ovoj podstranici prikupljaju se i organiz</small><small>uju isključivo u informativne, obrazovne, istraživačke i nekomercijalne svrhe. Cilj ove podstranice je objediniti i sistematizirati korisnu literaturu, knjige, stručne i naučne radove, istraživanja, disertacije, časopise, izvore i druge materijale koji mogu biti od koristi</small> <small>svim</small> <small>stranama</small> <small>u radu na Wikipediji</small> <small>ili van nje.</small> <small>Uz materijale se, gdje je moguće, navode bibliografski podaci, podaci o autoru odnosno izdavaču</small><small>, te poveznica na izvorno mjesto na kojem je materijal javno dostupan. Ova podstranica prvenstveno služi kao svojevrsni "hangar/biblioteka knjiga" i zbirka korisnih izvora, odnosno kao mjesto za lakše pronalaženje i snalaženje u materijalima koji su već dostupni na Internetu.</small> <small>Svi autori, izdavači i drugi nositelji autorskih, vlasničkih i drugih prava zadržavaju sva prava na svojim djelima i materijalima. Postavljanjem, navođenjem, katalogiziranjem ili povezivanjem pojedinog materijala na ovoj podstranici ne polaže se nikakvo pravo vlasništva, autorstva ili drugo pravo nad njegovim sadržajem. Ova podstranica također ne predstavlja tvrdnju da je bilo koji materijal slobodan za dalje umnožavanje, distribuciju ili javn</small><small>a saopćenja.</small> <small>Ni Wikipedia niti ova podstranica nisu izvorni odnosno primarni izvor svih ovdje prikupljenih materijala. Materijali mogu pot</small><small>icati iz različitih javno dostupnih izvora na Internetu</small><small>,</small> <small>te se pojedini materijali mogu istovremeno nalaziti i na drugim mrežnim stranicama, repozitorijima, digitalnim bibliotekama, arhivima ili drugim mjestima</small> <small>iz</small><small>van Wikipedije. Navođenje poveznice ili izvora služi prvenstveno radi identifikacije i lakšeg pronalaženja izvornog materijala.</small> <small>Ako ste autor, izdavač, nositelj autorskih prava ili druga ovlaštena osoba i smatrate da je određeni materijal na ovoj podstranici objavljen bez odgovarajućeg dopuštenja ili na drugi način zadire u Vaša prava, možete zatražiti njegovo uklanjanje. Zahtjev je poželjno uputiti uz jasno označavanje konkretnog materijala i, kada je moguće, navođenje osnove po kojoj se polažu prava. Nakon zaprimanja osnovanog zahtjeva, predmetni materijal bit će uklonjen s ove podstranice</small><small>, odnosno njegova dostupnost bit će ograničena.</small> <small>Ova podstranica ne predstavlja komercijalnu ponudu, prodaju, licenciranje ili ustupanje autorskih prava nad navedenim djelima. Materijali se ne predstavljaju kao vlastita djela autora podstranice</small><small>, niti se njihovim prikupljanjem namjerava prisvojiti autorstvo ili vlasništvo nad njima.</small> <small>Korisnici koji pristupaju materijalima odgovorni su za način na koji ih koriste</small><small>, te su dužni poštovati primjenjive propise o autorskim i srodnim pravima, kao i eventualne uvjete korištenja koje je odredio autor, izdavač ili drugi nosilac prava. Kada je moguće, preporučuje se korištenje izvornog izdanja, službenog izvora ili materijala koji je autor odnosno nosi</small><small>lac</small> <small>prava izričito učinio dostupnim za takvu upotrebu.</small> <small>Ova napomena ne predstavlja odricanje od bilo kojeg prava, niti se njome pokušava isključiti odgovornost u slučajevima u kojima se takva odgovornost prema važećim propisima ne može isključiti. Svrha napomene je jasno opisati prirodu, svrhu i način organiziranja ove zbirke, te omogućiti nosiocima prava jednostavan postupak za prijavu i uklanjanje materijala za koji smatraju da ne bi trebao biti dostupan na ovoj podstranici.</small> lfqwo781h8r0p94vsoyg2zdl6aboizp Razgovor s korisnikom:Igor222r 3 536516 3917282 3917263 2026-08-09T14:17:11Z GoodBosnian 170315 Uklonjen cjelokupan sadržaj stranice 3917282 wikitext text/x-wiki phoiac9h4m842xq45sp7s6u21eteeq1 Korisnik:Tarik Fišeković 2 536518 3917279 2026-08-09T14:01:15Z Tarik Fišeković 184538 /* */ 3917279 wikitext text/x-wiki o eb5xnx5c0ukga4l54acq37g5gaebb7a Wikipedia:Igralište/Porodična hiperholesterolemija 4 536519 3917315 2026-08-09T18:56:26Z Hadži-Rifat 184547 Nova stranica: {{Infokutija zdravstveno stanje | ime = Porodična hiperholesterolemija | sinonimi = Porodična hiperholesterolaemija | slika = Xanthelasma palpebrarum.jpg | opis_slike = [[Ksantelazma|Xanthelasma palpebrarum]], žućkaste mrlje koje se sastoje od naslaga holesterola iznad kapaka. Češće su kod osoba sa FH. | specijalnost = [[Endokrinologija]], [[medicinska genetika]] | simptomi =[[Hiperholesterolemija]], posebno vrlo visoki nivoi holesterola lipoproteina... 3917315 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zdravstveno stanje | ime = Porodična hiperholesterolemija | sinonimi = Porodična hiperholesterolaemija | slika = Xanthelasma palpebrarum.jpg | opis_slike = [[Ksantelazma|Xanthelasma palpebrarum]], žućkaste mrlje koje se sastoje od naslaga holesterola iznad kapaka. Češće su kod osoba sa FH. | specijalnost = [[Endokrinologija]], [[medicinska genetika]] | simptomi =[[Hiperholesterolemija]], posebno vrlo visoki nivoi holesterola lipoproteina niske gustoće (LDL-holesterol), u krvi i rane [[kardiovaskularna bolest| kardiovaskularne bolesti]]. Najčešće [[mutacije]] smanjuju broj funkcionalnih [[LDL-receptor]]a u [[jetra|jetri]] ili proizvode abnormalne LDL-receptore, koji nikada ne idu na površinu ćelije da bi pravilno funkcionisali | komplikacije =Pored klasičnih faktora rizika kao što su pušenje, visok krvni pritisak i dijabetes, genetičke studije pokazale su da uobičajena abnormalnost u genu za [[protrombin]] (G20210A) povećava rizik od [[kardiovaskularna bolest|kardiovaskularnih događaja]] kod osoba sa FH | pojava =''[[In utero]]'' | trajanje =Doživotno | vrste =Pet tipova, bez podtipova | uzroci =[[Genetički poremećaj]], nasljeđen [[autosomno nasljeđivanje|autosomno dominantnim obrascem]] | rizici = Rizik od ateroskleroze se dodatno povećava s godinama, a kod pušača postoji i [[dijabetes]], [[hipertenzija]] i porodična anamneza kardiovaskularnih bolesti | dijagnoza =Klinička, [[genetičko testiranje]] | diferencijalna_dijagnoza =[[Porodična kombinovana hiperlipidemija]], [[poligenska hiperholesterolemija]], [[sitosterolemija]] i [[cerebrotetinska ksantomatoza]] | prevencija =[[Genetičko savjetovanje]] | liječenje = Vrlo učinkovito s klasom lijekova za snižavanje lipida | lijek = Ezetimib, [[statin]]i, [[holestiramin]] ili [[kolestipol]]), preparati [[nikotinska kiselina|nikotinske kiseline]] ili fibrati | prognoza =Uz liječenje, relativno povoljna | frekvencija = Globalna prevalencija FH je približno 10 miliona ljudi | smrtnost =Moguća, posebno od pomenutih promjrna i pridruženih stanja }} '''Porodična hiperholesterolemija''' ('''FH''') jeste [[genetički poremećaj]] koji karakterizira [[hiperholesterolemija|visoki nivoi holesterola]], posebno vrlo visoki nivoi [[LDL-holesterol| holesterola lipoproteina niske gustoće]] (LDL-holesterol), u krvi i rane [[kardiovaskularna bolest| kardiovaskularne bolesti]]. Najčešće [[mutacije]] smanjuju broj funkcionalnih [[LDL-receptor]] au [[jetra|jetri]] ili proizvode abnormalne LDL-receptore, koji nikada ne idu na površinu ćelije da bi pravilno funkcionisali (abnormalni transport).<ref>{{Cite web |title=Homozygous familial hypercholesterolemia {{!}} About the Disease {{!}} GARD |url=https://rarediseases.info.nih.gov/diseases/10416/homozygous-familial-hypercholesterolemia |access-date=2025-03-20 |website=rarediseases.info.nih.gov |language=en}}</ref> Budući da je osnovna biohemija tijela malo drugačija kod osoba sa FH, njihovi visoki nivoi [[holesterol]]a manje reaguju na vrste metoda kontrole holesterola koje su obično efikasnije kod osoba bez FH (kao što su modifikacija ishrane i tablete [[statin]]a). Ipak, liječenje (uključujući veće doze statina i PCSK9 inhibitore) je obično efikasno. FH klasifikuje se kao porodična [[dislipidemija]] tipa 2.<ref>{{cite journal | vauthors = Pejic RN | title = Familial Hypercholesterolemia | journal = Ochsner Journal | year=2014 | volume = 14 | issue = 4 | pages = 669–72 | pmid = 25598733 | pmc = 4295745 }}</ref> Postoji pet tipova porodične dislipidemije (ne uključujući podtipove), a svaki je klasifikovan i na osnovu izmijenjenog lipidnog profila i na osnovu genetičke abnormalnosti. Naprimjer, visok LDL (često zbog defekta LDL-receptora) jest tip 2. Drugi uključuju defekte u [[metabolizam|metabolizmu]] hilomikrona, metabolizmu [[triglicerid]]a i metabolizmu drugih [[čestica]] koje sadrže holesterol, kao što su VLDL i IDL. Oko 1/100–200 osoba ima mutacije u genu ''[[LDLR]]'' koji [[kodon|kodira]] protein [[LDL-receptor]], koji normalno uklanja LDL iz cirkulacije, ili u genu ''APOB'' koji kodira [[apolipoprotein B]] (ApoB), dio LDL-čestica, koji se veže za LDL-receptore. Mutacije u drugim genima su rijetke, ali ih je važno znati, uključujući mutacije s pojačanom funkcijom u genu ''[[PCSK9]]'' koji kodira [[enzim]] PCSK9 (koji razgrađuje LDL receptore), što rezultira manjim brojem dostupnih LDL receptora. Prema većini epidemioloških studija, mutacije u genu ''PCSK9'' uzrokuju manje od 5% slučajeva FH.<ref>{{cite journal|last1=Goldberg|first1=AC|last2=Hopkins|first2=PN|last3=Toth|first3=PP|last4=Ballantyne|first4=CM|last5=Rader|first5=DJ|last6=Robinson|first6=JG|last7=Daniels|first7=SR|last8=Gidding|first8=SS|last9=de Ferranti|first9=SD|last10=Ito|first10=MK|last11=McGowan|first11=MP|last12=Moriarty|first12=PM|last13=Cromwell|first13=WC|last14=Ross|first14=JL|last15=Ziajka|first15=PE|last16=National Lipid Association Expert Panel on Familial|first16=Hypercholesterolemia.|title=Familial hypercholesterolemia: screening, diagnosis and management of pediatric and adult patients: clinical guidance from the National Lipid Association Expert Panel on Familial Hypercholesterolemia.|journal=Journal of Clinical Lipidology|date=June 2011|volume=5|issue=3 Suppl|pages=S1–8|doi=10.1016/j.jacl.2011.04.003|pmid=21600525}}</ref> Osobe koje imaju jednu abnormalnu kopiju ([[heterozigot]]ne su) gena ''LDLR'' mogu prerano razviti kardiovaskularne bolesti u dobi od 30 do 40 godina. Posjedovanje dvije abnormalne kopije (homozigotna genetička mutacija) može uzrokovati teške [[kardiovaskularna bolest|kardiovaskularne bolesti]] u djetinjstvu. Heterozigotna FH čest je [[genetički poremećaj]], [[nasljeđivanje|naslijeđen]] [[autosomno nasljeđivanje|autosomno dominantnim obrascem]], koji se javlja kod 1:250 ljudi u većini zemalja;<ref name="pmid28864697">{{cite journal| author=Akioyamen LE, Genest J, Shan SD, Reel RL, Albaum JM, Chu A | display-authors=etal| title=Estimating the prevalence of heterozygous familial hypercholesterolaemia: a systematic review and meta-analysis. | journal=BMJ Open | year= 2017 | volume= 7 | issue= 9 | article-number= e016461 | pmid=28864697 | doi=10.1136/bmjopen-2017-016461 | doi-access=free| pmc=5588988 }}</ref> [[homozigot]]na FH je mnogo rjeđa i javlja se kod 1/300.000 ljudi. Heterozigotna FH se obično liječi [[statin]]ima, [[sekvestrant žučnih kiselina|sekvestrantima žučnih kiselina]] ili drugim [[hipolipidemijsko sredstvo|sredstvima za snižavanje lipida]] koji snižavaju nivo holesterola. Novim slučajevima se obično nudi [[genetičko savjetovanje]]. Homozigotna FH često ne reaguje na medicinsku terapiju i može zahtijevati druge tretmane, uključujući [[LDL-afereza|LDL-aferezu]] (uklanjanje LDL-a metodom sličnom [[dijaliza bubrega|dijalizi]]) i povremeno [[transplantacija jetre|transplantaciju jetre]].<ref name="Rader2003"/> == Znaci i simptomi == ===Fizički znaci=== Visok nivo holesterola obično ne uzrokuje nikakve simptome. Žute naslage [[masti]] bogate holesterolom mogu se vidjeti na raznim mjestima na tijelu, kao što su oko [[očni kapak|kapaka]] (poznato kao [[Xanthelasma|xanthelasma palpebrarum]]), vanjski rub [[Iris (anatomija)|šarenice]] (poznat kao ''[[Arcus senilis|arcus senilis corneae]]''), te u [[tetiva (anatomija)|tetivama]] ruku, laktova, koljena i stopala, posebno [[Ahilova tetiva|Ahilovoj tetivi]] (poznato kao [[ksantom|tetivski ksantom]]).<ref name="Rader2003">{{cite journal |vauthors=Rader DJ, Cohen J, Hobbs HH |title=Monogenic hypercholesterolemia: new insights in pathogenesis and treatment |journal=J. Clin. Invest. |volume=111 |issue=12 |pages=1795–803 |year=2003 |pmid=12813012 |doi=10.1172/JCI18925 |pmc=161432}}</ref><ref name="pmid15816992">{{cite journal |vauthors=Tsouli SG, Kiortsis DN, Argyropoulou MI, Mikhailidis DP, Elisaf MS |title=Pathogenesis, detection and treatment of Achilles tendon xanthomas |journal=Eur. J. Clin. Invest. |volume=35 |issue=4 |pages=236–44 |year=2005 |pmid=15816992 |doi=10.1111/j.1365-2362.2005.01484.x|s2cid=38952905 |doi-access=free }}</ref> ===Kardiovaskularne bolesti=== Ubrzano taloženje [[holesterol]]a u zidovima [[arterija]] dovodi do [[ateroskleroza|ateroskleroze]], osnovnog uzroka kardiovaskularnih bolesti. Najčešći problem kod FH je razvoj koronarne arterijske bolesti (ateroskleroza koronarne arterije koja opskrbljuje srce) u mnogo mlađoj dobi nego što bi se očekivalo u općoj populaciji. To može dovesti do [[angina pektoris|angine pektoris]] (bol u prsima ili stezanje pri naporu) ili [[srčani udar|srčanog udara. Rjeđe su zahvaćene arterije mozga; to može dovesti do prolaznog ishemijskog napada (kratkih epizoda slabosti na jednoj strani tijela ili nemogućnosti [[govor]]a) ili povremeno moždanog udara. Okluzivna bolest perifernih arterija (Periferna arterijska okluzivna bolest; opstrukcija nožnih arterija) javlja se uglavnom kod osoba sa FH koje [[pušenje|puše]] [[duhan]]. Ovo može uzrokovati bol u mišićima lista tokom hodanja, koja prolazi nakon odmora (intermitentna klaudikacija) i probleme zbog smanjenog dotoka krvi u stopala (kao što je [[gangrena]]).<ref name=Durrington>{{cite journal |author=Durrington P |s2cid=208792416 |title=Dyslipidaemia |journal=Lancet |volume=362 |issue=9385 |pages=717–31 |year=2003 |pmid=12957096 |doi=10.1016/S0140-6736(03)14234-1}}</ref> Rizik od ateroskleroze se dodatno povećava s godinama, a kod pušača postoji i [[dijabetes]], [[hipertenzija]] i porodična anamneza kardiovaskularnih bolesti.<ref name="Rader2003"/><ref name="pmid15554949">{{cite journal |author=Jansen AC |title=The contribution of classical risk factors to cardiovascular disease in familial hypercholesterolaemia: data in 2400 patients |journal=J. Intern. Med. |volume=256 |issue=6 |pages=482–90 |year=2004 |pmid=15554949 |doi=10.1111/j.1365-2796.2004.01405.x |author2=van Aalst-Cohen ES |author3=Tanck MW |last4=Trip |first4=M. D. |last5=Lansberg |first5=P. J. |last6=Liem |first6=A. H. |last7=Roeters Van Lennep |first7=H. W. O. |last8=Sijbrands |first8=E. J. G. |last9=Kastelein |first9=J. J. P.|s2cid=25292760 |doi-access=free }}</ref> ==Dijagnoza== {| class="wikitable" style="float:right; width:30em; border:solid 1px #999999; margin:0 0 1em 1em;" |- ! colspan="6" style="background-color: #CCEEEE;" | Kriteriji za dijagnozu vjerovatno heterozigotne FH (98% specifičnost)<ref name="DiagnosingHeFH">{{cite journal|vauthors =Williams RR, Hunt SC, Schumacher MC, et al.|date=1993 |title=Diagnosing heterozygous familial hypercholesterolemia using new practical criteria validated by molecular genetics |journal = Am J Cardiol |issue = 72|volume = 2|pages=171–76|doi = 10.1016/0002-9149(93)90155-6 |pmid=8328379 }}</ref> |- ! colspan="2" | ! colspan="2" | Srodnik prvog stepena ! colspan="2" |Ppća populacija |- ! [[Živptna dob|Godine]] ! [[Holesterol]] ! mg/dL ! mmol/L ! mg/dL ! mmol/L |- | rowspan="2" | < 18 | Ukupno | > 220 | > 5,7 | > 270 | > 7,0 |- | LDL-C | > 155 | > 4,0 | > 200 | > 5,2 |- | rowspan="2" | 20–29 | Ukupno | > 240 | > 6,2 | > 290 | > 7,5 |- | LDL-C | > 170 | > 4,4 | > 220 | > 5,7 |- | rowspan="2" | 30–39 | Ukupno | > 270 | > 7,0 | > 340 | > 8,8 |- | LDL-C | > 190 | > 5,0 | > 240 | > 6,2 |- | rowspan="2" | ≥ 40 | Ukupno | > 290 | > 7,5 | > 360 | > 9,3 |- | LDL-C | > 205 | > 5,3 | > 260 | > 6,7 |- | colspan="7" style="font-size: 90%;"| Srodnici prvog stepena su roditelji, potomci, braća i sestre |- |} Oko 85% osoba sa ovim poremećajem nije dijagnosticirano i posljedično ne primaju tretmane za snižavanje lipida.<ref name="Repas2014"/> Nalazi [[fenotipski pregled|fizičkog pregleda]] mogu pomoći ljekaru da postavi dijagnozu FH. Tetivski ksantomi javljaju se kod 20-40% osoba sa FH i [[psatognomija|patognomični su]] za ovo stanje.<ref name="Repas2014"/> Može se vidjeti i ksantelazam ili arkus rožnjače. Ovi uobičajeni znaci podržavaju dijagnozu, ali su nespecifični nalazi.<ref name="Repas2014"/> ===Mjerenja lipida=== Nivoi [[holesterol]]a mogu se odrediti kao dio zdravstvenog pregleda za [[zdravstveno osiguranje]] ili [[medicina rada|medicinu rada]], kada se uoče vanjski fizički znaci poput ksantelazma, ksantoma, arkusa, razviju se simptomi kardiovaskularne bolesti ili je kod člana porodice utvrđeno da ima FH. Tipično se nalazi obrazac kompatibilan sa [[hiperlipoproteinemija tipa II|hiperlipoproteinemijom tipa II]] na [[Klasifikacija|Fredricksonovoj klasifikaciji]]: povišen nivo ukupnog holesterola, značajno povišen nivo [[lipoprotein]]a niske gustoće (LDL), normalan nivo [[lipoprotein visoke gustoće| lipoproteina visoke gustoće]] (HDL) i normalan nivo [[trigliceridi|triglicerida]]. Ukupni nivoi holesterola od 350–550 mg/dL tipični su za heterozigotnu FH, dok su ukupni nivoi holesterola od 650–1000 mg/dL tipični za homozigotnu FH.<ref name="Repas2014"/> LDL je obično iznad 75 ‰, odnosno 75% zdrave populacije imalo bi niži nivo LDL-a.<ref name="Rader2003"/> Nivoi holesterola mogu biti drastično viši kod osoba sa FH koje su također [[gojaznost|gojazne]].<ref name=Durrington/> ===Analiza mutacija=== Na osnovu izolovanog visokog LDL-a i kliničkih kriterija (koji se razlikuju od zemlje do zemlje), može se izvršiti [[genetičko testiranje]] na mutacije LDL receptora, [[ApoB]] mutacije i ''PCSK9''. [[Mutacije]] otkrivaju se u između 50 i 80% slučajeva; oni bez mutacije često imaju viši nivo triglicerida i mogu imati druge uzroke visokog holesterola, kao što je [[kombinovana hiperlipidemija]] uzrokovana [[metabolički sindrom|metaboličkim sindromom]].<ref name="pmid16825289">{{cite journal |author=van Aalst-Cohen ES |title=Diagnosing familial hypercholesterolaemia: the relevance of genetic testing |journal=Eur. Heart J. |volume=27 |issue=18 |pages=2240–6 |year=2006 |pmid=16825289 |doi= 10.1093/eurheartj/ehl113 |author2=Jansen AC |author3=Tanck MW |last4=Defesche |first4=JC |last5=Trip |first5=MD |last6=Lansberg |first6=PJ |last7=Stalenhoef |first7=AF |last8=Kastelein |first8=JJ|doi-access=free }}</ref> ===Diferencijalna dijagnoza=== FH treba razlikovati od [[porodična kombinovana hiperlipidemija|porodične kombinovane hiperlipidemija]] i [[poligenska hiperholesterolemija|poligenske hiperholesterolemije]]. Nivoi lipida i prisustvo ksantoma mogu potvrditi dijagnozu. [[Sitosterolemija]] i [[cerebrotetinska ksantomatoza]] su dva rijetka stanja koja se također mogu prezentirati preuranjenom aterosklerozom i ksantomima. Općenito, mjerenje holesterola neće razlikovati pacijente sa FH i sitosterolemijom, kod koje se biljni stanol akumulira umjesto holesterola životinjskog porijekla. Liječenje stanja vrlo je učinkovito s klasom lijekova za snižavanje lipida: Ezetimibom. Poligenska hiperholesterolemija može također uključivati ​​neurološke ili psihijatrijske manifestacije, [[katarakt]], [[dijareja|dijareju]] i [[skelet]]e abnormalnosti.<ref name="pmid11939886">{{cite journal |vauthors=Moghadasian MH, Salen G, Frohlich JJ, Scudamore CH |title=Cerebrotendinous xanthomatosis: a rare disease with diverse manifestations |journal=Arch. Neurol. |volume=59 |issue=4 |pages=527–9 |date=April 2002 |pmid=11939886 |doi= 10.1001/archneur.59.4.527|doi-access= }}</ref> Ovo stanje ne karakterizira povišen holesterol u krvi, ali akumulacija derivata holesterola u tetivama može imitirati FH. ==Genetika== Najčešći genetički defekti kod FH su mutacije gubitka funkcije ''LDLR'' ([[prevalencija]] 1/250, ovisno o populaciji),<ref name="pmid28864697"/> mutacije gubitka funkcije ApoB (prevalencija 1/1000), mutacije dobitka funkcije ''[[PCSK9]]'' (manje od 1/2500) i ''[[LDLRAP1]]''. Povezana bolest [[sitosterolemija]], koja ima mnogo sličnosti sa FH i također karakterizira akumulacija holesterola u tkivima, posljedica je mutacija ''[[ABCG5]]'' i ''[[ABCG8]]''.<ref name="Rader2003"/> ===LDL-receptor=== [[Slika:LDLR pathway.png|right|thumb|LDLR-put]] [[Slika:Protein LDLR PDB 1ajj.png|right|thumb|Shematski prikaz proteina LDL receptora.]] Gen [[LDL-receptor]]a nalazi se na kratkom kraku [[hromosom 19|hromosoma 19 (19p13.1-13.3)]].<ref name="Repas2014"/> Sastoji se od 18 [[egzon]]a i obuhvata 45 kb, a u zrelom obliku genski produkt proteina sadrži 839 [[aminokiselina]]. Jedna abnormalna kopija ([[heterozigot]]) FH uzrokuje kardiovaskularne bolesti do 50. godine života u oko 40% slučajeva. Prisustvo dvije abnormalne kopije ([[homozigot]]) uzrokuje ubrzanu aterosklerozu u djetinjstvu, uključujući i njene komplikacije. Nivoi LDL-a u plazmi su obrnuto proporcionalni aktivnosti LDL receptora (LDLR). Homozigoti imaju aktivnost LDLR-a manju od 2%, dok heterozigoti imaju defektnu obradu LDL-a s aktivnošću receptora od 2-25%, ovisno o prirodi mutacije. Poznato je preko 1000 različitih mutacija.<ref name="Rader2003"/> Postoji pet glavnih klasa FH uzrokovanih mutacijama ''LDLR'':<ref name=Hobbs1992>{{cite journal |vauthors=Hobbs HH, Brown MS, Goldstein JL |title=Molecular genetics of the LDLR gene in familial hypercholesterolemia |journal=Hum. Mutat. |volume=1 |issue=6 |pages=445–66 |year=1992 |pmid=1301956 |doi=10.1002/humu.1380010602|s2cid=5756814 |doi-access=free }}</ref> *Klasa I: LDLR se uopće ne sintetizira. *Klasa II: LDLR se ne transportira pravilno iz [[endoplazmatski retikulum|endoplazmatskog retikuluma]] u [[Golgijev aparat]], radi ekspresije na površini ćelije. *Klasa III: LDLR se ne veže pravilno za LDL na površini ćelije zbog defekta u apolipoproteinu B100 (R3500Q) ili u LDL-R. *Klasa IV: LDLR vezan za LDL se ne grupira pravilno u udubljenjima obloženim [[klatrin]]om za [[receptorom posredovana endocitoza|receptorom posredovanu endocitozu]] (korak puta 2). *Klasa V: LDLR se ne reciklira nazad na površinu ćelije (korak puta 5). ===Apolipoprotein B=== [[Apolipoprotein B]], u svom ApoB100 obliku, je glavni [[apolipoprotein]], ili proteinski dio lipoproteinske čestice. Njegov gen se nalazi na [[hromosom 2 |hromosomu 2 (2p24-p23) ]] i dug je 46,2&nbsp;[[kilobaza|kb]]. FH se često povezuje s mutacijom R3500Q, koja uzrokuje zamjenu [[arginin]]a [[glutamin]]om, na poziciji 3500. Mutacija se nalazi na dijelu proteina koji se normalno veže za LDL-receptor, a vezivanje je smanjeno kao posljedica mutacije. Kao i kod ''LDLR'', broj abnormalnih kopija određuje težinu hiperholesterolemije.<ref name="Rader2003"/><ref name=Grundy1986>{{cite journal |vauthors=Vega GL, Grundy SM |title=In vivo evidence for reduced binding of low-density lipoproteins to receptors as a cause of primary moderate hypercholesterolemia |journal=J. Clin. Invest. |volume=78 |issue=5 |pages=1410–4 |year=1986 |pmid=3771801 |doi=10.1172/JCI112729 |pmc=423848}}</ref> ===PCSK9=== Mutacije u genu za [[PCSK9|proprotein-konvertazu subtilizin/keksin tip 9]] (''PCSK9''), povezane su sa [[autosomno nasljeđivanje|autosomno dominantnom]] (tj. potrebnom samo jednom abnormalnom kopijom) FH u izvještaju iz 2003.<ref name="Rader2003"/><ref>{{cite journal |author=Abifadel M |title=Mutations in PCSK9 cause autosomal dominant hypercholesterolemia |journal=Nat. Genet. |volume=34 |issue=2 |pages=154–6 |year=2003 |pmid=12730697 |doi=10.1038/ng1161 |author2=Varret M |author3=Rabès JP |last4=Allard |first4=Delphine |last5=Ouguerram |first5=Khadija |last6=Devillers |first6=Martine |last7=Cruaud |first7=Corinne |last8=Benjannet |first8=Suzanne |last9=Wickham |first9=Louise|s2cid=19462210 }}</ref> Gen nalazi se na [[hromosom 1|prvom hromosomu]] (pozicija 1p34.1-p32) ]] i kodira protein od 666 aminokiselina koji se eksprimira u jetri. Pretpostavlja se da PCSK9 uzrokuje FH uglavnom smanjenjem broja LDL receptora na jetrenim ćelijama.<ref>{{cite journal|vauthors=Seidah NG, Khatib AM, Prat A |s2cid=22395543 |title=The proprotein convertases and their implication in sterol and/or lipid metabolism |journal=Biol. Chem. |volume=387 |issue=7 |pages=871–7 |year=2006 |pmid=16913836 |doi=10.1515/BC.2006.110}}</ref> ===LDLRAP1=== Abnormalnosti u genu ''ARH'', poznatom i kao ''[[LDLRAP1]]'', prvi put su zabilježene u porodici u 1973.<ref>{{cite journal |vauthors=Khachadurian AK, Uthman SM |title=Experiences with the homozygous cases of familial hypercholesterolemia. A report of 52 patients |journal=Nutr Metab |volume=15 |issue=1 |pages=132–40 |year=1973 |pmid=4351242 |doi=10.1159/000175431}}</ref> Za razliku od drugih uzroka, za razvoj FH potrebne su dvije abnormalne kopije gena ([[autosomno nasljeđivanje|autosomno recesivno) [[nasljeđovanje]]. Mutacije u proteinu obično uzrokuju proizvodnju skraćenog proteina. Njegova stvarna funkcija nije jasna, ali čini se da ima ulogu u odnosu između LDL-receptora i [[klatrin]]om obloženih jamica. Osobe s autosomno recesivnom hiperholesterolemijom imaju tendenciju težeg oblika bolesti od ''LDLR''-heterozigota, ali manje teškog od ''LDLR''-homozigota.<ref name="Rader2003"/> ==Patofiziologija== [[Slika:HMG-CoA reductase pathway.svg|thumb| Holesterol se sintetizira u [[HMG-CoA reduktaznom putu]].]] {{glavni|LDL-receptor|ateroskleroza}} LDL-holesterol normalno cirkulira u tijelu 2,5 dana, a nakon toga, dio LDL-holesterola [[apolipoprotein B|apolipoproteina B]] veže se za LDL-receptor na [[hepatocit|ćelijama jetre]], pokrećući njegovu [[endocitoza|preuzimanje i probavu]].<ref name="Repas2014"/> Ovaj proces rezultira uklanjanjem LDL-a iz [[krvotok|cirkulacijskog sistema]]. Sinteza [[holesterol]]a u jetri je potisnuta u [[mevalonatni put|HMG-CoA reduktaznom putu]].<ref>{{cite journal |vauthors=Brown MS, Goldstein JL |title=Familial hypercholesterolemia: defective binding of lipoproteins to cultured fibroblasts associated with impaired regulation of 3-hydroxy-3-methylglutaryl coenzyme A reductase activity |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=71 |issue=3 |pages=788–92 |year=1974 |pmid=4362634 |doi=10.1073/pnas.71.3.788 |pmc=388099|bibcode=1974PNAS...71..788B |doi-access=free }}</ref> Kod FH, funkcija LDL-receptora je smanjena ili odsutna,<ref name="Repas2014"/> a LDL cirkuliše u prosjeku 4,5 dana, što rezultira značajno povećanim nivoom LDL-holesterola u krvi uz normalne nivoe ostalih lipoproteina.<ref name=Durrington/> Kod mutacija ''ApoB'', smanjeno vezivanje LDL-čestica za receptor uzrokuje povećan nivo LDL-holesterola. Nije poznato kako mutacija uzrokuje disfunkciju LDL-receptora kod mutacija ''PCSK9'' i ''ARH''.<ref name="Rader2003"/> Iako se [[ateroskleroza]] javlja u određenoj mjeri kod svih ljudi, osobe sa FH mogu razviti ubrzanu aterosklerozu zbog prekomjernog nivoa LDL-a. Stepen ateroskleroze približno zavisi od ''broja'' LDL-receptora, koji su još uvijek eksprimirani i njihovoj ''funkcionalnosti''. Kod mnogih [[heterozigot]]nih oblika FH, funkcija receptora je samo blago oštećena, a nivoi LDL-a će ostati relativno niski. U ozbiljnijim [[homozigot]]nim oblicima, receptor se uopće ne eksprimira.<ref name="Rader2003"/> Neke studije FH[[kohortna studija|-kohorte]] sugeriraju da su dodatni faktori rizika općenito prisutni kada osoba razvije aterosklerozu.<ref name="Broome1993">{{cite journal |author=Scientific Steering Committee on behalf of the Simon Broome Register Group |title=Risk of fatal coronary heart disease in familial hypercholesterolaemia |journal=BMJ |volume=303 |issue=6807 |pages=893–6 |year=1991 |pmid=1933004 |doi=10.1136/bmj.303.6807.893 |pmc=1671226}}</ref><ref name=Sijbrands2001>{{cite journal |vauthors=Sijbrands EJ, Westendorp RG, Defesche JC, de Meier PH, Smelt AH, Kastelein JJ |title=Mortality over two centuries in large pedigree with familial hypercholesterolaemia: family tree mortality study |journal=BMJ |volume=322 |issue=7293 |pages=1019–23 |year=2001 |pmid=11325764 |doi=10.1136/bmj.322.7293.1019 |pmc=31037 }}</ref> Pored klasičnih faktora rizika kao što su pušenje, visok krvni pritisak i dijabetes, genetičke studije pokazale su da uobičajena abnormalnost u genu za [[protrombin]] (G20210A) povećava rizik od kardiovaskularnih događaja kod osoba sa FH.<ref name="pmid15879303">{{cite journal |author=Jansen AC |title=Genetic determinants of cardiovascular disease risk in familial hypercholesterolemia |journal=Arterioscler. Thromb. Vasc. Biol. |volume=25 |issue=7 |pages=1475–81 |year=2005 |pmid=15879303 |doi=10.1161/01.ATV.0000168909.44877.a7 |author2=van Aalst-Cohen ES |author3=Tanck MW |last4=Cheng |first4=S |last5=Fontecha |first5=MR |last6=Li |first6=J |last7=Defesche |first7=JC |last8=Kastelein |first8=JJ|doi-access=free |citeseerx=10.1.1.498.4838 }}</ref> Nekoliko studija je otkrilo da je visok nivo [[lipoprotein]]a dodatni faktor rizika za ishemijsku bolest srca.<ref name="pmid1971660">{{cite journal| pmid = 1971660| date =Jun 1990|last1=Wiklund |first1=O. |last2=Angelin |first2=B. |last3=Olofsson |first3=S. O. |last4=Eriksson |first4=M. |last5=Fager |first5=G. |last6=Berglund |first6=L. |last7=Bondjers |first7=G. | s2cid =27054208| title = Apolipoprotein(a) and ischaemic heart disease in familial hypercholesterolaemia| volume = 335| issue = 8702| pages = 1360–1363| journal = Lancet | doi = 10.1016/0140-6736(90)91242-3}}</ref><ref name="pmid2139920">{{cite journal | doi = 10.1056/NEJM199005243222104 | pmid = 2139920|last1=Seed |first1=M. |last2=Hoppichler |first2=F. |last3=Reaveley |first3=D. |last4=Mccarthy |first4=S. |last5=Thompson |first5=G. R. |last6=Boerwinkle |first6=E. |last7=Utermann |first7=G. | date=May 1990 | title = Relation of serum lipoprotein(a) concentration and apolipoprotein(a) phenotype to coronary heart disease in patients with familial hypercholesterolemia | volume = 322 | issue = 21 | pages = 1494–1499 | issn = 0028-4793 | journal = The New England Journal of Medicine | url = http://ClinicalTrials.gov/search/term=2139920%20%5BPUBMED-IDS%5D | format = Free full text|doi-access=free }}</ref> Također je utvrđeno da je rizik veći kod osoba sa specifičnim [[genotip]]om [[angiotenzin-konvertirajući enzim|angiotenzin-konvertirajućeg enzima]] (ACE).<ref name="pmid9603531">{{cite journal |vauthors=O'Malley JP, Maslen CL, Illingworth DR |title=Angiotensin-converting enzyme DD genotype and cardiovascular disease in heterozygous familial hypercholesterolemia |journal=Circulation |volume=97 |issue=18 |pages=1780–3 |date=19 May 1998|pmid=9603531 |doi=10.1161/01.CIR.97.18.1780 |doi-access=free }}</ref> ==Skrining== Skrining na holesterol i [[genetičko testiranje]] među članovima porodice osoba sa poznatom FH je [[isplativost|isplativo]].<ref>{{cite journal|last1=Besseling|first1=J|last2=Sjouke|first2=B|last3=Kastelein|first3=JJ|title=Screening and treatment of familial hypercholesterolemia - Lessons from the past and opportunities for the future (based on the Anitschkow Lecture 2014).|journal=Atherosclerosis|date=August 2015|volume=241|issue=2|pages=597–606|pmid=26115072|doi=10.1016/j.atherosclerosis.2015.06.011}}</ref> Druge strategije, kao što je [[univerzalni skrining]] u dobi od 16 godina predložene su u 2001.<ref name="BMJ-screening">{{cite journal |vauthors=Marks D, Wonderling D, Thorogood M, Lambert H, Humphries SE, Neil HA |title=Cost effectiveness analysis of different approaches of screening for familial hypercholesterolaemia |journal=BMJ |volume=324 |issue=7349 |page=1303 |date=June 2002 |pmid=12039822 |doi=10.1136/bmj.324.7349.1303 |pmc=113765 }}</ref><ref name="pmid11213091">{{cite journal |vauthors=Umans-Eckenhausen MA, Defesche JC, Sijbrands EJ, Scheerder RL, Kastelein JJ |s2cid=25342898 |title=Review of first 5 years of screening for familial hypercholesterolaemia in the Netherlands |journal=Lancet |volume=357 |issue=9251 |pages=165–8 |date=January 2001 |pmid=11213091 |doi=10.1016/S0140-6736(00)03587-X}}</ref> Međutim, ovaj posljednji pristup može biti manje isplativ u kratkoročnom periodu.<ref name="pmid12669918">{{cite journal |vauthors=Marks D, Thorogood M, Neil HA, Wonderling D, Humphries SE |title=Comparing costs and benefits over a 10 year period of strategies for familial hypercholesterolaemia screening |journal=J Public Health Med |volume=25 |issue=1 |pages=47–52 |date=March 2003 |pmid=12669918 |doi=10.1093/pubmed/fdg010 |doi-access=free }}</ref> Smatralo se da skrining u dobi mlađoj od 16 godina vjerovatno dovodi do neprihvatljivo visoke stope [[greška tipa I i tipa II|lažno pozitivnih nalaza]].<ref name=Durrington/> [[Meta-analiza]] iz 2007. godine otkrila je da bi "predložena strategija skrininga djece i roditelja na porodičnu hiperholesterolemiju mogla imati značajan uticaj u sprječavanju medicinskih posljedica ovog poremećaja u dvije generacije istovremeno".<ref name=":0">{{cite journal |last1=Wald |first1=David S |last2=Bestwick |first2=Jonathan P |last3=Wald |first3=Nicholas J |title=Child-parent screening for familial hypercholesterolaemia: screening strategy based on a meta-analysis |journal=BMJ |date=22 September 2007 |volume=335 |issue=7620 |page=599 |doi=10.1136/bmj.39300.616076.55 |pmid=17855284 |pmc=1989026 }}</ref> "Korištenje samo ukupnog holesterola može najbolje razlikovati ljude sa i bez FH između 1 – 9 godina starosti."<ref>{{cite journal |last1=Saenger |first1=Amy K |title=Universal Lipid Screening in Children and Adolescents: A Baby Step toward Primordial Prevention? |journal=Clinical Chemistry |date=1 August 2012 |volume=58 |issue=8 |pages=1179–1181 |doi=10.1373/clinchem.2012.182287 |pmid=22510399 |doi-access=free }}</ref><ref name=":0" /> Predložen je skrining mališana, a rezultati ispitivanja na 10.000 jednogodišnjaka objavljeni su 2016. godine. Bilo je potrebno istražiti dali je skrining isplativ i prihvatljiv za porodice.<ref>{{cite web |url=https://www.bbc.co.uk/news/health-37775310 |title=Toddlers 'should get heart risk test' |website=BBC News|date=27 October 2016 |author=Caroline Parkinson|access-date= 27 October 2016}}</ref><ref name="WaldBestwick2016">{{cite journal|last1=Wald|first1=David S.|last2=Bestwick|first2=Jonathan P.|last3=Morris|first3=Joan K.|last4=Whyte|first4=Ken|last5=Jenkins|first5=Lucy|last6=Wald|first6=Nicholas J.|title=Child–Parent Familial Hypercholesterolemia Screening in Primary Care|journal=New England Journal of Medicine|volume=375|issue=17|year=2016|pages=1628–1637|issn=0028-4793|doi=10.1056/NEJMoa1602777|pmid=27783906|doi-access=free}}</ref> [[Genetičko savjetovanje]] može pomoći u [[genetičko testiranje|genetičkom testiranju]], nakon pozitivnog testa holesterola na FH.<ref>{{cite web|date=2020-04-01|title=Genetic Counseling for Familial Hypercholesterolemia {{!}} CDC|url=https://www.cdc.gov/genomics/disease/fh/counseling_FH.htm|access-date=2021-02-12|website=www.cdc.gov|language=en-us}}</ref> ==Liječenje== === Heterozigotna FH === Heterozigotna porodična hiperholesterolemija (HeFH obično) se liječi [[statin]]ima.<ref name="Repas2014"/> Statini djeluju inhibirajući enzim [[HMG-CoA reduktaza|hidroksimetilglutaril CoA reduktazu]] (HMG-CoA-reduktaza) u jetri. Kao odgovor, [[jetra]] proizvodi više LDL-receptora, koji uklanjaju cirkulirajući LDL iz [[krv]]i. Statini efikasno snižavaju nivo holesterola i LDL-a, iako je ponekad potrebna dodatna terapija drugim lijekovima, kao što su [[sekvestranti žučne kiseline]] ([[holestiramin]] ili [[kolestipol]]), preparati [[nikotinska kiselina|nikotinske kiseline]] ili fibrati.<ref>{{cite journal |last1=Nemati |first1=Mohammad Hassan |last2=Astaneh |first2=Behrooz |title=Optimal management of familial hypercholesterolemia: treatment and management strategies |journal=Vasc Health Risk Manag |date=2010 |volume=6 |pages=1079–1088 |doi=10.2147/VHRM.S8283 |pmid=21191428 |pmc=3004511 |doi-access=free }}</ref><ref name="Rader2003"/> Potrebna je kontrola i ostalih faktora rizika za kardiovaskularne bolesti, jer rizik ostaje donekle povišen čak i kada su nivoi holesterola pod kontrolom. Stručne smjernice preporučuju da odluka o liječenju osobe sa FH statinima ne bi trebala biti zasnovana na uobičajenim alatima za predviđanje rizika (kao što su oni izvedeni iz ''Framingham Heart Study''), jer će oni vjerovatno potcijeniti rizik od kardiovaskularnih bolesti; za razliku od ostatka populacije, ljudi sa FH imaju visok nivo holesterola od rođenja, što vjerovatno povećava njihov relativni rizik.<ref name=NICE>{{NICE|71|Familial hypercholesterolaemia|2008}}</ref> Prije uvođenja statina, klofibrat (stariji fibrat koji je često uzrokovao žučne kamence), probukol (posebno kod velikih ksantoma) i tiroksin korišteni su za smanjenje nivoa LDL-holesterola. Kontroverznije je dodavanje ezetimiba, koji inhibira apsorpciju holesterola u crijevima. Iako smanjuje LDL-holesterol, čini se da ne poboljšava marker ateroskleroze koji se naziva debljina intima-medije. Nije poznato da li to znači da ezetimib nema ukupne koristi kod FH.<ref>{{cite journal |author=Kastelein JJ |title=Simvastatin with or without ezetimibe in familial hypercholesterolemia |journal=N. Engl. J. Med. |volume=358 |issue=14 |pages=1431–43 |date=April 2008 |pmid=18376000 |doi=10.1056/NEJMoa0800742 |author2=Akdim F |author3=Stroes ES |last4=Zwinderman |first4=Aeilko H. |last5=Bots |first5=Michiel L. |last6=Stalenhoef |first6=Anton F.H. |last7=Visseren |first7=Frank L.J. |last8=Sijbrands |first8=Eric J.G. |last9=Trip |first9=Mieke D.|s2cid=8085257 |url=http://pdfs.semanticscholar.org/0da4/a48a4d402878a4b01330a3e43a185140f586.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20200629101229/http://pdfs.semanticscholar.org/0da4/a48a4d402878a4b01330a3e43a185140f586.pdf |archive-date=2020-06-29 }}</ref> Ne postoje intervencijske studije koje direktno pokazuju korist snižavanja holesterola u pogledu smrtnosti kod FH. Umjesto toga, dokazi o koristi potiču iz nekoliko ispitivanja provedenih na ljudima koji imaju [[poligen]]sku hiperholesterolemiju (u kojoj nasljedstvo igra manju ulogu). Ipak, opservacijska studija iz 1999. godine, provedena na velikom britanskom registru, pokazala je da se smrtnost kod ljudi sa FH počela poboljšavati početkom 1990-ih kada su uvedeni [[statin]]i.<ref>{{cite journal | author=Scientific Steering Committee on behalf of the Simon Broome Register Group | title=Mortality in treated heterozygous familial hypercholesterolaemia: implications for clinical management | journal=Atherosclerosis | year=1999 | volume=142 | issue=1 | pages=105–12 | doi=10.1016/S0021-9150(98)00200-7 | pmid=9920511}}</ref> [[Kohortna studija]] sugerira da liječenje FH statinima dovodi do smanjenja smrtnosti od koronarne bolesti srca za 48%, do tačke u kojoj ljudi nemaju veću [[vjerovatnoća|vjerovatnoću]] da umru od koronarne bolesti srca u odnosu na opću populaciju. Međutim, ako je osoba već imala koronarnu bolest srca, smanjenje je iznosilo 25%. Rezultati naglašavaju važnost ranog otkrivanja FH i liječenja statinima.<ref>{{cite journal |vauthors=Neil A, Cooper J, Betteridge J, et al |title=Reductions in all-cause, cancer, and coronary mortality in statin-treated patients with heterozygous familial hypercholesterolaemia: a prospective registry study |journal=Eur. Heart J. |volume=29 |issue=21 |pages=2625–33 |date=November 2008 |pmid=18840879 |pmc=2577142 |doi=10.1093/eurheartj/ehn422 }}</ref> [[Alirokumab]] i [[evolokumab]], oba [[monoklonska antitijela]]] protiv [[PCSK9]], posebno su indicirana kao dodatak dijeti i maksimalno toleriranoj terapiji statinima, za liječenje odraslih osoba s heterozigotnom porodičnom hiperholesterolemijom, kojima je potrebno dodatno snižavanje LDL-holesterola.<ref>{{cite journal|last1=Ito|first1=MK|last2=Santos|first2=RD|title=PCSK9 inhibition with monoclonal antibodies-modern management of hypercholesterolemia.|journal=Journal of Clinical Pharmacology|date=16 May 2016|volume=Online first|issue=1|pages=7–32|doi=10.1002/jcph.766|pmid=27195910|pmc=5215586}}</ref> Nedavno je [[Inclisiran]] odobren za liječenje HeFH. Iako su [[monoklonska antitijela]] protiv PCSK9 vrlo učinkovita za pacijente s FH, parenteralna primjena čini je manje prihvatljivom za pacijenta. Postoje mnoge oralne studije PCSK9 u kliničkim ispitivanjima (faza 2 i faza 3) i uskoro će biti usvojen kao tretman za hiperholesterolemiju. === Homozigotna FH === Homozigotna porodična hiperholesterolemija (HoFH) teža je za liječenje. LDL (lipoprotein niske gustoće) receptori su minimalno funkcionalni, ako su uopće. Samo visoke doze [[statin]]a, često u kombinaciji s drugim lijekovima, umjereno su učinkovite u poboljšanju nivoa lipida.<ref>{{cite journal |vauthors=Marais AD, Blom DJ, Firth JC |s2cid=8075552 |title=Statins in homozygous familial hypercholesterolemia |journal=Curr Atheroscler Rep |volume=4 |issue=1 |pages=19–25 |date=January 2002 |pmid=11772418 |doi=10.1007/s11883-002-0058-7}}</ref>[[Probucol]], koji poboljšava uklanjanje LDL-a neovisno o LDL receptoru, trenutno se koristi i u [[Japan]]u, iako su klinička ispitivanja za ovu indikaciju stara (1988.).<ref name="pmid26125504">{{cite journal |vauthors=Yamashita S, Masuda D, Matsuzawa Y |title=Did we abandon probucol too soon? |journal=Current Opinion in Lipidology |volume=26 |issue=4 |pages=304–16 |date=August 2015 |pmid=26125504 |doi=10.1097/MOL.0000000000000199 |quote=LDL-C-lowering effect of probucol involves the pathway other than LDL-receptor as it is effective in LDL receptor-deficient rabbits [12] or patients with homozygous and heterozygous familial hypercholesterolemia [13–15].}}</ref> Ako medicinska terapija nije uspješna u smanjenju nivoa holesterola, može se koristiti [[LDL-afereza]]; ovo filtrira LDL iz [[krvotok]]a, procesom koji podsjeća na [[dijaliza bubrega|dijalizu]].<ref name="Rader2003"/> Vrlo teški slučajevi mogu se razmotriti za [[transplantacijaa jetre| transplantaciju jetre]]; ovo osigurava jetri normalno funkcionalne LDL-receptore i dovodi do brzog poboljšanja nivoa holesterola, ali uz rizik od komplikacija od bilo koje transplantacije čvrstog organa ([[transplantacija]) (kao što su [[odbacivanje transplantata|odbacivanje]], [[infekcije]] ili [[neželjeni efekti|nuspojave]] lijeka potrebnog za suzbijanje odbacivanja).<ref>{{cite journal |doi=10.1056/NEJM198412273112603 |vauthors=Bilheimer DW, Goldstein JL, Grundy SM, Starzl TE, Brown MS |title=Liver transplantation to provide low-density-lipoprotein receptors and lower plasma cholesterol in a child with homozygous familial hypercholesterolemia |journal=N. Engl. J. Med. |volume=311 |issue=26 |pages=1658–64 |date=December 1984 |pmid=6390206 |pmc=2975980}}</ref><ref>{{cite journal |vauthors=Revell SP, Noble-Jamieson G, Johnston P, Rasmussen A, Jamieson N, Barnes ND |title=Liver transplantation for homozygous familial hypercholesterolaemia |journal=Arch. Dis. Child. |volume=73 |issue=5 |pages=456–8 |date=November 1995 |pmid=8554367 |doi=10.1136/adc.73.5.456 |pmc=1511367}}</ref> Ostale hirurške tehnike uključuju [[djelimični ileusni bajpas]], u kojem se dio [[tanko crijevo|tankog crijeva]] premošćuje kako bi se smanjila apsorpcija hranjivih tvari, a time i holesterola, i [[portakavusni šant|portakavusna šantna operacija]], u kojoj se [[portna vena]] povezuje sa ''[[vena cava]]'', kako bi se omogućilo da krv s hranjivim tvarima iz crijeva zaobiđe jetru.<ref name="pmid10770402">{{cite journal |author=López-Santamaria M |title=Liver transplantation in patients with homozygotic familial hypercholesterolemia previously treated by end-to-side portocaval shunt and ileal bypass |journal=J. Pediatr. Surg. |volume=35 |issue=4 |pages=630–3 |date=April 2000 |pmid=10770402 |doi=10.1053/jpsu.2000.0350630 |author2=Migliazza L |author3=Gamez M |last4=Murcia |first4=J |last5=Diaz-Gonzalez |first5=M |last6=Camarena |first6=C |last7=Hierro |first7=L |last8=De La Vega |first8=A |last9=Frauca |first9=E}}</ref><ref name="pmid9625405">{{cite journal |author=Buchwald H |title=Effective lipid modification by partial ileal bypass reduced long-term coronary heart disease mortality and morbidity: five-year posttrial follow-up report from the POSCH. Program on the Surgical Control of the Hyperlipidemias |journal=Arch. Intern. Med. |volume=158 |issue=11 |pages=1253–61 |date=June 1998 |pmid=9625405 |doi= 10.1001/archinte.158.11.1253|author2=Varco RL |author3=Boen JR |last4=Williams |first4=SE |last5=Hansen |first5=BJ |last6=Campos |first6=CT |last7=Campbell |first7=GS |last8=Pearce |first8=MB |last9=Yellin |first9=AE|doi-access= |s2cid=27446759 }}</ref><ref name="pmid172531">{{cite journal |vauthors=Bilheimer DW, Goldstein JL, Grundy SM, Brown MS |title=Reduction in cholesterol and low density lipoprotein synthesis after portacaval shunt surgery in a patient with homozygous familial hypercholesterolemia |journal=J. Clin. Invest. |volume=56 |issue=6 |pages=1420–30 |date=December 1975 |pmid=172531 |doi=10.1172/JCI108223 |pmc=333120}}</ref> [[Lomitapid]], inhibitor [[mikrosomni protein za transfer triglicerida|mikrosomnog proteina za transfer triglicerida]],<ref name="pmid17215532">{{cite journal |author=Cuchel M |title=Inhibition of microsomal triglyceride transfer protein in familial hypercholesterolemia |journal=N. Engl. J. Med. |volume=356 |issue=2 |pages=148–56 |date=January 2007 |pmid=17215532 |doi=10.1056/NEJMoa061189 |author2=Bloedon LT |author3=Szapary PO |last4=Kolansky |first4=Daniel M. |last5=Wolfe |first5=Megan L. |last6=Sarkis |first6=Antoine |last7=Millar |first7=John S. |last8=Ikewaki |first8=Katsunori |last9=Siegelman |first9=Evan S.|doi-access=free }}</ref> Američka FDA odobrila ga je u decembru 2012. godine, kao lijek za rijetke bolesti za liječenje homozigotne porodične hiperholesterolemije.<ref>{{cite press release |url=https://www.fda.gov/NewsEvents/Newsroom/PressAnnouncements/ucm333285.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20121231004854/https://www.fda.gov/NewsEvents/Newsroom/PressAnnouncements/ucm333285.htm |archive-date=31 December 2012 |title=FDA approves new orphan drug for rare cholesterol disorder |date=26 December 2012 |publisher=U.S. Food and Drug Administration }}</ref> Januara 2013. godine, američka FDA odobrila je također i [[mipomersen]], koji inhibira djelovanje gena za [[apolipoprotein B]], za liječenje [[homozigot]]ne porodične hiperholesterolemije.<ref>{{cite journal |last1=Astaneh |first1=Behrooz |last2=Makhdami |first2=Nima |last3=Astaneh |first3=Vala |last4=Guyatt |first4=Gordon |title=The Effect of Mipomersen in the Management of Patients with Familial Hypercholesterolemia: A Systematic Review and Meta-Analysis of Clinical Trials |journal=J Cardiovasc Dev Dis |date=July 2021 |volume=8 |issue=7 |page=82 |doi=10.3390/jcdd8070082 |pmid=34357325 |pmc=8304130 |doi-access=free }}</ref><ref>{{cite news |last1=Pollack |first1=Andrew |title=F.D.A. Approves Genetic Drug to Treat Rare Disease |url=https://www.nytimes.com/2013/01/30/business/fda-approves-genetic-drug-to-treat-rare-disease.html |work=The New York Times |date=29 January 2013 }}</ref><ref>{{cite press release |date=29 January 2013 |url=https://www.fda.gov/NewsEvents/Newsroom/PressAnnouncements/ucm337195.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20130202205414/https://www.fda.gov/NewsEvents/Newsroom/PressAnnouncements/ucm337195.htm |archive-date=2 February 2013 |title=FDA approves new orphan drug Kynamro to treat inherited cholesterol disorder |publisher=U.S. Food and Drug Administration }}</ref> [[Genska terapija]] jeste moguća buduća alternativa.<ref name="pmid7584986">{{cite journal |author=Grossman M |title=A pilot study of ex vivo gene therapy for homozygous familial hypercholesterolaemia |journal=Nat. Med. |volume=1 |issue=11 |pages=1148–54 |date=November 1995 |pmid=7584986 |doi=10.1038/nm1195-1148 |author2=Rader DJ |author3=Muller DW |last4=Kolansky |first4=Daniel M. |last5=Kozarsky |first5=Karen |last6=Clark |first6=Bernard J. |last7=Stein |first7=Evan A. |last8=Lupien |first8=Paul J. |last9=Brewer |first9=H. Bryan|s2cid=3194865 }}</ref> [[Evinacumab]], [[monoklonsko antitijelo]] koje inhibira [[ANGPTL3|protein sličan angiopoetinu 3]], odobreno je 2021. godine za [[Adjuvantna terapija|dodatnu terapiju]], 2021.<ref>{{cite web|url=https://www.fda.gov/drugs/new-drugs-fda-cders-new-molecular-entities-and-new-therapeutic-biological-products/novel-drug-approvals-2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210209155753/https://www.fda.gov/drugs/new-drugs-fda-cders-new-molecular-entities-and-new-therapeutic-biological-products/novel-drug-approvals-2021|archive-date=February 9, 2021|title=Novel Drug Approvals for 2021|date=13 May 2022 |publisher=FDA|language=en}}</ref> ===Djeca=== S obzirom na to da je FH prisutna od rođenja i da aterosklerotske promjene mogu početi rano u životu,<ref name="pmid2914343">{{cite journal |vauthors=Mabuchi H, Koizumi J, Shimizu M, Takeda R |title=Development of coronary heart disease in familial hypercholesterolemia |journal=Circulation |volume=79 |issue=2 |pages=225–32 |date=February 1989 |pmid=2914343 |doi=10.1161/01.CIR.79.2.225|doi-access= }}</ref> ponekad je potrebno liječiti adolescente ili čak tinejdžere sredstvima koja su prvobitno razvijena za odrasle. Zbog sigurnosnih razloga, mnogi ljekari preferiraju upotrebu sekvestranta žučnih kiselina i fenofibrata jer su oni odobreni za upotrebu kod djece.<ref name=Greene>{{cite journal |vauthors=Greene O, Durrington P |title=Clinical management of children and young adults with heterozygous familial hypercholesterolaemia in the UK |journal=J R Soc Med |volume=97 |issue=5 |pages=226–9 |date=May 2004 |pmid=15121812 |doi=10.1177/014107680409700505 |pmc=1079462 }}</ref> Ipak, [[statin]]i izgledaju sigurni i efikasni,<ref>{{cite journal |vauthors=Rodenburg J, Vissers MN, Wiegman A, Trip MD, Bakker HD, Kastelein JJ |s2cid=38754088 |title=Familial hypercholesterolemia in children |journal=Curr. Opin. Lipidol. |volume=15 |issue=4 |pages=405–11 |date=August 2004 |pmid=15243213 |doi=10.1097/01.mol.0000137228.92396.f3}}</ref><ref name="pmid15265847">{{cite journal |author=Wiegman A |title=Efficacy and safety of statin therapy in children with familial hypercholesterolemia: a randomized controlled trial |journal=JAMA |volume=292 |issue=3 |pages=331–7 |date=July 2004 |pmid=15265847 |doi=10.1001/jama.292.3.331 |author2=Hutten BA |author3=de Groot E |last4=Rodenburg |first4=J |last5=Bakker |first5=HD |last6=Büller |first6=HR |last7=Sijbrands |first7=EJ |last8=Kastelein |first8=JJ|doi-access= }}</ref> a kod starije djece može se koristiti kao i kod odraslih.<ref name=Durrington/><ref name=Greene/> Stručni panel je 2006. godine preporučio ranu kombinovanu terapiju sa LDL-aferezom, statinima i inhibitorima apsorpcije holesterola kod djece sa homozigotnom FH koja imaju najveći rizik.<ref name="pmid17130340">{{cite journal |author=Kavey RE |title=Cardiovascular risk reduction in high-risk pediatric patients: a scientific statement from the American Heart Association Expert Panel on Population and Prevention Science; the Councils on Cardiovascular Disease in the Young, Epidemiology and Prevention, Nutrition, Physical Activity and Metabolism, High Blood Pressure Research, Cardiovascular Nursing, and the Kidney in Heart Disease; and the Interdisciplinary Working Group on Quality of Care and Outcomes Research: endorsed by the American Academy of Pediatrics |journal=Circulation |volume=114 |issue=24 |pages=2710–38 |date=December 2006 |pmid=17130340 |doi=10.1161/CIRCULATIONAHA.106.179568 |author2=Allada V |author3=Daniels SR |last4=Hayman |first4=L. L. |last5=McCrindle |first5=B. W. |last6=Newburger |first6=J. W. |last7=Parekh |first7=R. S. |last8=Steinberger |first8=J. |author9=American Heart Association Expert Panel on Population Prevention Science|doi-access=free }}</ref> ==Epidemiologija== Globalna prevalencija FH je približno 10 miliona ljudi.<ref name="Repas2014">{{cite journal|vauthors=Repas TB, Tanner JR |title=Preventing early cardiovascular death in patients with familial hypercholesterolemia |journal=J Am Osteopath Assoc |volume=114 |issue=2 |pages=99–108 |date=February 2014 |pmid=24481802 |doi=10.7556/jaoa.2014.023 |doi-access=free }}</ref> In most populations studied, heterozygous FH occurs in about 1:250 people, but not all develop symptoms.<ref name="pmid28864697"/> Homozygous FH occurs in about 1:1,000,000.<ref name="Rader2003"/><ref name=Durrington/> Mutacije ''LDLR'' češće su u određenim []populacija]]ma, vjerovatno zbog genetičkog [[fenomen]]a poznatog kao ''[[efekat osnivača]]'' – osnovala ih je mala grupa pojedinaca, od kojih je jedan ili više bio [[nositelj (genetika)|noseitelj]] mutacije. Afrikaneri, Francusko-kanadski Kanađani, Libanonci, Kršćani i Finci imaju visoke stope specifičnih mutacija koje čine FH posebno čestim u ovim grupama. Mutacije ''APOB'' su češće u Centralnoj Evropi.<ref name="Rader2003"/> ==Historija== Norveški ljekar dr. Carl Müller prvi je povezao fizičke znakove, visok nivo holesterola i autosomno dominantno nasljeđivanje u 1938.<ref>{{cite journal|author=Müller C|title=Xanthoma, hypercholesterolemia, angina pectoris|journal=Acta Medica Scandinavica|year=1938|volume=95 Suppl|issue=89|pages=75–84 |doi=10.1111/j.0954-6820.1938.tb19279.x}}</ref> Početkom 1970-ih i 1980-ih, genetički uzrok FH opisali su dr. [[Joseph L. Goldstein]] i dr. [[Michael S. Brown]] iz [[Dallas]]a u [[Teksas]]u. U početku su otkrili povećanu aktivnost HMG-CoA reduktaze, ali studije pokazale su da to ne objašnjava vrlo abnormalne nivoe holesterola kod osoba sa FH.<ref>{{cite journal |vauthors=Goldstein JL, Brown MS |title=Familial hypercholesterolemia: identification of a defect in the regulation of 3-hydroxy-3-methylglutaryl coenzyme A reductase activity associated with overproduction of cholesterol |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=70 |issue=10 |pages=2804–8 |date=October 1973 |pmid=4355366 |doi=10.1073/pnas.70.10.2804 |pmc=427113|bibcode=1973PNAS...70.2804G |doi-access=free }}</ref> Fokus se pomjerio na vezivanje LDL-a za njegov receptor i efekte poremećenog vezivanja na [[metabolizam]]; to se pokazalo kao osnovni mehanizam za FH.<ref>{{cite journal |vauthors=Brown MS, Goldstein JL |title=Receptor-mediated control of cholesterol metabolism |journal=Science |volume=191 |issue=4223 |pages=150–4 |date=January 1976 |pmid=174194 |doi=10.1126/science.174194 |bibcode=1976Sci...191..150B }}</ref> Nakon toga, brojne mutacije u proteinu direktno su identificirane sekvenciranjem.<ref name=Hobbs1992/> Kasnije su, 1985. godine osvojili [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu]], za otkriće LDL- receptora i njegovog uticaja na [[metabolizam]] [[lipoprotein]]a.<ref>{{cite web | author=Nobelprize.org| url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1985 |title=Medicine 1985 |access-date=2008-02-28}}</ref> Važan alat u istraživanju FH je Watanabeov heritabilni hiperlipidemični (WHHL) zec, nazvan po svom otkrivaču [[Yoshio Watanabe (istraživač)|Yoshio Watanabe]]. Originalni mutant je pronađen 1973. godine. Soj je uspostavljen 1976. Naknadna selekcija i uzgoj proizveli su oblike sa povećanom osjetljivošću na koronarnu aterosklerozu i [[infarkt miokarda]], jer sama hiperholesterolemija kod zečeva nije bila dovoljna da dovoljno često uzrokuje ove probleme. Watanabe je umro 2008.<ref>{{cite journal |last1=Shiomi |first1=M |last2=Ito |first2=T |title=The Watanabe heritable hyperlipidemic (WHHL) rabbit, its characteristics and history of development: a tribute to the late Dr. Yoshio Watanabe. |journal=Atherosclerosis |date=November 2009 |volume=207 |issue=1 |pages=1–7 |doi=10.1016/j.atherosclerosis.2009.03.024 |pmid=19389675}}</ref> == Također pogledajte == * [[Primarna hiperlipoproteinemija]] * [[Porodična hipertrigliceridemija]] * [[Nedostatak lipoprotein lipaze]] * [[Porodični nedostatak apoproteina CII]] ==Reference== {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == *[http://www.medicineplus.gov/ency/article/000392.htm MedicinePlus: Familial Hypercholesterolemia]{{Dead link|date=November 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{Medicinski izvori | ICD10 = {{ICD10|E|78|0|e|70}} | ICD9 = {{ICD9|272.0}} | ICDO = | OMIM = 143890 | DiseasesDB = 4707 | MedlinePlus = 000392 | eMedicineSubj = med | eMedicineTopic = 1072 | MeshID = D006938 | ICD10CM = {{ICD10CM|E78.01}} }} {{Lipidemije}} {{Nedostatak površinskoćelijskih receptora}} {{DEFAULTSORT: Familial hypercholesterolemia}} [[Kategorija:Poremećaji metabolizma lipida]] [[Kategorija:Autosomno dominantni poremećaji]] 2c73sonewzy0twauggyqvq5b0qbg2qu 3917316 3917315 2026-08-09T19:00:27Z Hadži-Rifat 184547 3917316 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zdravstveno stanje | ime = Porodična hiperholesterolemija | sinonimi = Porodična hiperholesterolaemija | slika = Xanthelasma palpebrarum.jpg | opis_slike = [[Ksantelazma|Xanthelasma palpebrarum]], žućkaste mrlje koje se sastoje od naslaga holesterola iznad kapaka. Češće su kod osoba sa FH. | specijalnost = [[Endokrinologija]], [[medicinska genetika]] | simptomi =[[Hiperholesterolemija]], posebno vrlo visoki nivoi holesterola lipoproteina niske gustoće (LDL-holesterol), u krvi i rane [[kardiovaskularna bolest| kardiovaskularne bolesti]]. Najčešće [[mutacije]] smanjuju broj funkcionalnih [[LDL-receptor]]a u [[jetra|jetri]] ili proizvode abnormalne LDL-receptore, koji nikada ne idu na površinu ćelije da bi pravilno funkcionisali | komplikacije =Pored klasičnih faktora rizika kao što su pušenje, visok krvni pritisak i dijabetes, genetičke studije pokazale su da uobičajena abnormalnost u genu za [[protrombin]] (G20210A) povećava rizik od [[kardiovaskularna bolest|kardiovaskularnih događaja]] kod osoba sa FH | pojava =''[[In utero]]'' | trajanje =Doživotno | vrste =Pet tipova, bez podtipova | uzroci =[[Genetički poremećaj]], nasljeđen [[autosomno nasljeđivanje|autosomno dominantnim obrascem]] | rizici = Rizik od ateroskleroze se dodatno povećava s godinama, a kod pušača postoji i [[dijabetes]], [[hipertenzija]] i porodična anamneza kardiovaskularnih bolesti | dijagnoza =Klinička, [[genetičko testiranje]] | diferencijalna_dijagnoza =[[Porodična kombinovana hiperlipidemija]], [[poligenska hiperholesterolemija]], [[sitosterolemija]] i [[cerebrotetinska ksantomatoza]] | prevencija =[[Genetičko savjetovanje]] | liječenje = Vrlo učinkovito s klasom lijekova za snižavanje lipida | lijek = Ezetimib, [[statin]]i, [[holestiramin]] ili [[kolestipol]]), preparati [[nikotinska kiselina|nikotinske kiseline]] ili fibrati | prognoza =Uz liječenje, relativno povoljna | frekvencija = Globalna prevalencija FH je približno 10 miliona ljudi | smrtnost =Moguća, posebno od pomenutih promjrna i pridruženih stanja }} '''Porodična hiperholesterolemija''' ('''FH''') jeste [[genetički poremećaj]] koji karakterizira [[hiperholesterolemija|visoki nivoi holesterola]], posebno vrlo visoki nivoi [[LDL-holesterol| holesterola lipoproteina niske gustoće]] (LDL-holesterol), u krvi i rane [[kardiovaskularna bolest| kardiovaskularne bolesti]]. Najčešće [[mutacije]] smanjuju broj funkcionalnih [[LDL-receptor]] au [[jetra|jetri]] ili proizvode abnormalne LDL-receptore, koji nikada ne idu na površinu ćelije da bi pravilno funkcionisali (abnormalni transport).<ref>{{Cite web |title=Homozygous familial hypercholesterolemia {{!}} About the Disease {{!}} GARD |url=https://rarediseases.info.nih.gov/diseases/10416/homozygous-familial-hypercholesterolemia |access-date=2025-03-20 |website=rarediseases.info.nih.gov |language=en}}</ref> Budući da je osnovna biohemija tijela malo drugačija kod osoba sa FH, njihovi visoki nivoi [[holesterol]]a manje reaguju na vrste metoda kontrole holesterola koje su obično efikasnije kod osoba bez FH (kao što su modifikacija ishrane i tablete [[statin]]a). Ipak, liječenje (uključujući veće doze statina i PCSK9 inhibitore) je obično efikasno. FH klasifikuje se kao porodična [[dislipidemija]] tipa 2.<ref>{{cite journal | vauthors = Pejic RN | title = Familial Hypercholesterolemia | journal = Ochsner Journal | year=2014 | volume = 14 | issue = 4 | pages = 669–72 | pmid = 25598733 | pmc = 4295745 }}</ref> Postoji pet tipova porodične dislipidemije (ne uključujući podtipove), a svaki je klasifikovan i na osnovu izmijenjenog lipidnog profila i na osnovu genetičke abnormalnosti. Naprimjer, visok LDL (često zbog defekta LDL-receptora) jest tip 2. Drugi uključuju defekte u [[metabolizam|metabolizmu]] hilomikrona, metabolizmu [[triglicerid]]a i metabolizmu drugih [[čestica]] koje sadrže holesterol, kao što su VLDL i IDL. Oko 1/100–200 osoba ima mutacije u genu ''[[LDLR]]'' koji [[kodon|kodira]] protein [[LDL-receptor]], koji normalno uklanja LDL iz cirkulacije, ili u genu ''APOB'' koji kodira [[apolipoprotein B]] (ApoB), dio LDL-čestica, koji se veže za LDL-receptore. Mutacije u drugim genima su rijetke, ali ih je važno znati, uključujući mutacije s pojačanom funkcijom u genu ''[[PCSK9]]'' koji kodira [[enzim]] PCSK9 (koji razgrađuje LDL receptore), što rezultira manjim brojem dostupnih LDL receptora. Prema većini epidemioloških studija, mutacije u genu ''PCSK9'' uzrokuju manje od 5% slučajeva FH.<ref>{{cite journal|last1=Goldberg|first1=AC|last2=Hopkins|first2=PN|last3=Toth|first3=PP|last4=Ballantyne|first4=CM|last5=Rader|first5=DJ|last6=Robinson|first6=JG|last7=Daniels|first7=SR|last8=Gidding|first8=SS|last9=de Ferranti|first9=SD|last10=Ito|first10=MK|last11=McGowan|first11=MP|last12=Moriarty|first12=PM|last13=Cromwell|first13=WC|last14=Ross|first14=JL|last15=Ziajka|first15=PE|last16=National Lipid Association Expert Panel on Familial|first16=Hypercholesterolemia.|title=Familial hypercholesterolemia: screening, diagnosis and management of pediatric and adult patients: clinical guidance from the National Lipid Association Expert Panel on Familial Hypercholesterolemia.|journal=Journal of Clinical Lipidology|date=June 2011|volume=5|issue=3 Suppl|pages=S1–8|doi=10.1016/j.jacl.2011.04.003|pmid=21600525}}</ref> Osobe koje imaju jednu abnormalnu kopiju ([[heterozigot]]ne su) gena ''LDLR'' mogu prerano razviti kardiovaskularne bolesti u dobi od 30 do 40 godina. Posjedovanje dvije abnormalne kopije (homozigotna genetička mutacija) može uzrokovati teške [[kardiovaskularna bolest|kardiovaskularne bolesti]] u djetinjstvu. Heterozigotna FH čest je [[genetički poremećaj]], [[nasljeđivanje|naslijeđen]] [[autosomno nasljeđivanje|autosomno dominantnim obrascem]], koji se javlja kod 1:250 ljudi u većini zemalja;<ref name="pmid28864697">{{cite journal| author=Akioyamen LE, Genest J, Shan SD, Reel RL, Albaum JM, Chu A | display-authors=etal| title=Estimating the prevalence of heterozygous familial hypercholesterolaemia: a systematic review and meta-analysis. | journal=BMJ Open | year= 2017 | volume= 7 | issue= 9|pmid=28864697 | doi=10.1136/bmjopen-2017-016461 | doi-access=free| pmc=5588988 }}</ref> [[homozigot]]na FH je mnogo rjeđa i javlja se kod 1/300.000 ljudi. Heterozigotna FH se obično liječi [[statin]]ima, [[sekvestrant žučnih kiselina|sekvestrantima žučnih kiselina]] ili drugim [[hipolipidemijsko sredstvo|sredstvima za snižavanje lipida]] koji snižavaju nivo holesterola. Novim slučajevima se obično nudi [[genetičko savjetovanje]]. Homozigotna FH često ne reaguje na medicinsku terapiju i može zahtijevati druge tretmane, uključujući [[LDL-afereza|LDL-aferezu]] (uklanjanje LDL-a metodom sličnom [[dijaliza bubrega|dijalizi]]) i povremeno [[transplantacija jetre|transplantaciju jetre]].<ref name="Rader2003"/> == Znaci i simptomi == ===Fizički znaci=== Visok nivo holesterola obično ne uzrokuje nikakve simptome. Žute naslage [[masti]] bogate holesterolom mogu se vidjeti na raznim mjestima na tijelu, kao što su oko [[očni kapak|kapaka]] (poznato kao [[Xanthelasma|xanthelasma palpebrarum]]), vanjski rub [[Iris (anatomija)|šarenice]] (poznat kao ''[[Arcus senilis|arcus senilis corneae]]''), te u [[tetiva (anatomija)|tetivama]] ruku, laktova, koljena i stopala, posebno [[Ahilova tetiva|Ahilovoj tetivi]] (poznato kao [[ksantom|tetivski ksantom]]).<ref name="Rader2003">{{cite journal |vauthors=Rader DJ, Cohen J, Hobbs HH |title=Monogenic hypercholesterolemia: new insights in pathogenesis and treatment |journal=J. Clin. Invest. |volume=111 |issue=12 |pages=1795–803 |year=2003 |pmid=12813012 |doi=10.1172/JCI18925 |pmc=161432}}</ref><ref name="pmid15816992">{{cite journal |vauthors=Tsouli SG, Kiortsis DN, Argyropoulou MI, Mikhailidis DP, Elisaf MS |title=Pathogenesis, detection and treatment of Achilles tendon xanthomas |journal=Eur. J. Clin. Invest. |volume=35 |issue=4 |pages=236–44 |year=2005 |pmid=15816992 |doi=10.1111/j.1365-2362.2005.01484.x|s2cid=38952905 |doi-access=free }}</ref> ===Kardiovaskularne bolesti=== Ubrzano taloženje [[holesterol]]a u zidovima [[arterija]] dovodi do [[ateroskleroza|ateroskleroze]], osnovnog uzroka kardiovaskularnih bolesti. Najčešći problem kod FH je razvoj koronarne arterijske bolesti (ateroskleroza koronarne arterije koja opskrbljuje srce) u mnogo mlađoj dobi nego što bi se očekivalo u općoj populaciji. To može dovesti do [[angina pektoris|angine pektoris]] (bol u prsima ili stezanje pri naporu) ili [[srčani udar|srčanog udara. Rjeđe su zahvaćene arterije mozga; to može dovesti do prolaznog ishemijskog napada (kratkih epizoda slabosti na jednoj strani tijela ili nemogućnosti [[govor]]a) ili povremeno moždanog udara. Okluzivna bolest perifernih arterija (Periferna arterijska okluzivna bolest; opstrukcija nožnih arterija) javlja se uglavnom kod osoba sa FH koje [[pušenje|puše]] [[duhan]]. Ovo može uzrokovati bol u mišićima lista tokom hodanja, koja prolazi nakon odmora (intermitentna klaudikacija) i probleme zbog smanjenog dotoka krvi u stopala (kao što je [[gangrena]]).<ref name=Durrington>{{cite journal |author=Durrington P |s2cid=208792416 |title=Dyslipidaemia |journal=Lancet |volume=362 |issue=9385 |pages=717–31 |year=2003 |pmid=12957096 |doi=10.1016/S0140-6736(03)14234-1}}</ref> Rizik od ateroskleroze se dodatno povećava s godinama, a kod pušača postoji i [[dijabetes]], [[hipertenzija]] i porodična anamneza kardiovaskularnih bolesti.<ref name="Rader2003"/><ref name="pmid15554949">{{cite journal |author=Jansen AC |title=The contribution of classical risk factors to cardiovascular disease in familial hypercholesterolaemia: data in 2400 patients |journal=J. Intern. Med. |volume=256 |issue=6 |pages=482–90 |year=2004 |pmid=15554949 |doi=10.1111/j.1365-2796.2004.01405.x |author2=van Aalst-Cohen ES |author3=Tanck MW |last4=Trip |first4=M. D. |last5=Lansberg |first5=P. J. |last6=Liem |first6=A. H. |last7=Roeters Van Lennep |first7=H. W. O. |last8=Sijbrands |first8=E. J. G. |last9=Kastelein |first9=J. J. P.|s2cid=25292760 |doi-access=free }}</ref> ==Dijagnoza== {| class="wikitable" style="float:right; width:30em; border:solid 1px #999999; margin:0 0 1em 1em;" |- ! colspan="6" style="background-color: #CCEEEE;" | Kriteriji za dijagnozu vjerovatno heterozigotne FH (98% specifičnost)<ref name="DiagnosingHeFH">{{cite journal|vauthors =Williams RR, Hunt SC, Schumacher MC, et al.|date=1993 |title=Diagnosing heterozygous familial hypercholesterolemia using new practical criteria validated by molecular genetics |journal = Am J Cardiol |issue = 72|volume = 2|pages=171–76|doi = 10.1016/0002-9149(93)90155-6 |pmid=8328379 }}</ref> |- ! colspan="2" | ! colspan="2" | Srodnik prvog stepena ! colspan="2" |Ppća populacija |- ! [[Živptna dob|Godine]] ! [[Holesterol]] ! mg/dL ! mmol/L ! mg/dL ! mmol/L |- | rowspan="2" | < 18 | Ukupno | > 220 | > 5,7 | > 270 | > 7,0 |- | LDL-C | > 155 | > 4,0 | > 200 | > 5,2 |- | rowspan="2" | 20–29 | Ukupno | > 240 | > 6,2 | > 290 | > 7,5 |- | LDL-C | > 170 | > 4,4 | > 220 | > 5,7 |- | rowspan="2" | 30–39 | Ukupno | > 270 | > 7,0 | > 340 | > 8,8 |- | LDL-C | > 190 | > 5,0 | > 240 | > 6,2 |- | rowspan="2" | ≥ 40 | Ukupno | > 290 | > 7,5 | > 360 | > 9,3 |- | LDL-C | > 205 | > 5,3 | > 260 | > 6,7 |- | colspan="7" style="font-size: 90%;"| Srodnici prvog stepena su roditelji, potomci, braća i sestre |- |} Oko 85% osoba sa ovim poremećajem nije dijagnosticirano i posljedično ne primaju tretmane za snižavanje lipida.<ref name="Repas2014"/> Nalazi [[fenotipski pregled|fizičkog pregleda]] mogu pomoći ljekaru da postavi dijagnozu FH. Tetivski ksantomi javljaju se kod 20-40% osoba sa FH i [[psatognomija|patognomični su]] za ovo stanje.<ref name="Repas2014"/> Može se vidjeti i ksantelazam ili arkus rožnjače. Ovi uobičajeni znaci podržavaju dijagnozu, ali su nespecifični nalazi.<ref name="Repas2014"/> ===Mjerenja lipida=== Nivoi [[holesterol]]a mogu se odrediti kao dio zdravstvenog pregleda za [[zdravstveno osiguranje]] ili [[medicina rada|medicinu rada]], kada se uoče vanjski fizički znaci poput ksantelazma, ksantoma, arkusa, razviju se simptomi kardiovaskularne bolesti ili je kod člana porodice utvrđeno da ima FH. Tipično se nalazi obrazac kompatibilan sa [[hiperlipoproteinemija tipa II|hiperlipoproteinemijom tipa II]] na [[Klasifikacija|Fredricksonovoj klasifikaciji]]: povišen nivo ukupnog holesterola, značajno povišen nivo [[lipoprotein]]a niske gustoće (LDL), normalan nivo [[lipoprotein visoke gustoće| lipoproteina visoke gustoće]] (HDL) i normalan nivo [[trigliceridi|triglicerida]]. Ukupni nivoi holesterola od 350–550 mg/dL tipični su za heterozigotnu FH, dok su ukupni nivoi holesterola od 650–1000 mg/dL tipični za homozigotnu FH.<ref name="Repas2014"/> LDL je obično iznad 75 ‰, odnosno 75% zdrave populacije imalo bi niži nivo LDL-a.<ref name="Rader2003"/> Nivoi holesterola mogu biti drastično viši kod osoba sa FH koje su također [[gojaznost|gojazne]].<ref name=Durrington/> ===Analiza mutacija=== Na osnovu izolovanog visokog LDL-a i kliničkih kriterija (koji se razlikuju od zemlje do zemlje), može se izvršiti [[genetičko testiranje]] na mutacije LDL receptora, [[ApoB]] mutacije i ''PCSK9''. [[Mutacije]] otkrivaju se u između 50 i 80% slučajeva; oni bez mutacije često imaju viši nivo triglicerida i mogu imati druge uzroke visokog holesterola, kao što je [[kombinovana hiperlipidemija]] uzrokovana [[metabolički sindrom|metaboličkim sindromom]].<ref name="pmid16825289">{{cite journal |author=van Aalst-Cohen ES |title=Diagnosing familial hypercholesterolaemia: the relevance of genetic testing |journal=Eur. Heart J. |volume=27 |issue=18 |pages=2240–6 |year=2006 |pmid=16825289 |doi= 10.1093/eurheartj/ehl113 |author2=Jansen AC |author3=Tanck MW |last4=Defesche |first4=JC |last5=Trip |first5=MD |last6=Lansberg |first6=PJ |last7=Stalenhoef |first7=AF |last8=Kastelein |first8=JJ|doi-access=free }}</ref> ===Diferencijalna dijagnoza=== FH treba razlikovati od [[porodična kombinovana hiperlipidemija|porodične kombinovane hiperlipidemija]] i [[poligenska hiperholesterolemija|poligenske hiperholesterolemije]]. Nivoi lipida i prisustvo ksantoma mogu potvrditi dijagnozu. [[Sitosterolemija]] i [[cerebrotetinska ksantomatoza]] su dva rijetka stanja koja se također mogu prezentirati preuranjenom aterosklerozom i ksantomima. Općenito, mjerenje holesterola neće razlikovati pacijente sa FH i sitosterolemijom, kod koje se biljni stanol akumulira umjesto holesterola životinjskog porijekla. Liječenje stanja vrlo je učinkovito s klasom lijekova za snižavanje lipida: Ezetimibom. Poligenska hiperholesterolemija može također uključivati ​​neurološke ili psihijatrijske manifestacije, [[katarakt]], [[dijareja|dijareju]] i [[skelet]]e abnormalnosti.<ref name="pmid11939886">{{cite journal |vauthors=Moghadasian MH, Salen G, Frohlich JJ, Scudamore CH |title=Cerebrotendinous xanthomatosis: a rare disease with diverse manifestations |journal=Arch. Neurol. |volume=59 |issue=4 |pages=527–9 |date=April 2002 |pmid=11939886 |doi= 10.1001/archneur.59.4.527|doi-access= }}</ref> Ovo stanje ne karakterizira povišen holesterol u krvi, ali akumulacija derivata holesterola u tetivama može imitirati FH. ==Genetika== Najčešći genetički defekti kod FH su mutacije gubitka funkcije ''LDLR'' ([[prevalencija]] 1/250, ovisno o populaciji),<ref name="pmid28864697"/> mutacije gubitka funkcije ApoB (prevalencija 1/1000), mutacije dobitka funkcije ''[[PCSK9]]'' (manje od 1/2500) i ''[[LDLRAP1]]''. Povezana bolest [[sitosterolemija]], koja ima mnogo sličnosti sa FH i također karakterizira akumulacija holesterola u tkivima, posljedica je mutacija ''[[ABCG5]]'' i ''[[ABCG8]]''.<ref name="Rader2003"/> ===LDL-receptor=== [[Slika:LDLR pathway.png|right|thumb|LDLR-put]] [[Slika:Protein LDLR PDB 1ajj.png|right|thumb|Shematski prikaz proteina LDL receptora.]] Gen [[LDL-receptor]]a nalazi se na kratkom kraku [[hromosom 19|hromosoma 19 (19p13.1-13.3)]].<ref name="Repas2014"/> Sastoji se od 18 [[egzon]]a i obuhvata 45 kb, a u zrelom obliku genski produkt proteina sadrži 839 [[aminokiselina]]. Jedna abnormalna kopija ([[heterozigot]]) FH uzrokuje kardiovaskularne bolesti do 50. godine života u oko 40% slučajeva. Prisustvo dvije abnormalne kopije ([[homozigot]]) uzrokuje ubrzanu aterosklerozu u djetinjstvu, uključujući i njene komplikacije. Nivoi LDL-a u plazmi su obrnuto proporcionalni aktivnosti LDL receptora (LDLR). Homozigoti imaju aktivnost LDLR-a manju od 2%, dok heterozigoti imaju defektnu obradu LDL-a s aktivnošću receptora od 2-25%, ovisno o prirodi mutacije. Poznato je preko 1000 različitih mutacija.<ref name="Rader2003"/> Postoji pet glavnih klasa FH uzrokovanih mutacijama ''LDLR'':<ref name=Hobbs1992>{{cite journal |vauthors=Hobbs HH, Brown MS, Goldstein JL |title=Molecular genetics of the LDLR gene in familial hypercholesterolemia |journal=Hum. Mutat. |volume=1 |issue=6 |pages=445–66 |year=1992 |pmid=1301956 |doi=10.1002/humu.1380010602|s2cid=5756814 |doi-access=free }}</ref> *Klasa I: LDLR se uopće ne sintetizira. *Klasa II: LDLR se ne transportira pravilno iz [[endoplazmatski retikulum|endoplazmatskog retikuluma]] u [[Golgijev aparat]], radi ekspresije na površini ćelije. *Klasa III: LDLR se ne veže pravilno za LDL na površini ćelije zbog defekta u apolipoproteinu B100 (R3500Q) ili u LDL-R. *Klasa IV: LDLR vezan za LDL se ne grupira pravilno u udubljenjima obloženim [[klatrin]]om za [[receptorom posredovana endocitoza|receptorom posredovanu endocitozu]] (korak puta 2). *Klasa V: LDLR se ne reciklira nazad na površinu ćelije (korak puta 5). ===Apolipoprotein B=== [[Apolipoprotein B]], u svom ApoB100 obliku, je glavni [[apolipoprotein]], ili proteinski dio lipoproteinske čestice. Njegov gen se nalazi na [[hromosom 2 |hromosomu 2 (2p24-p23) ]] i dug je 46,2&nbsp;[[kilobaza|kb]]. FH se često povezuje s mutacijom R3500Q, koja uzrokuje zamjenu [[arginin]]a [[glutamin]]om, na poziciji 3500. Mutacija se nalazi na dijelu proteina koji se normalno veže za LDL-receptor, a vezivanje je smanjeno kao posljedica mutacije. Kao i kod ''LDLR'', broj abnormalnih kopija određuje težinu hiperholesterolemije.<ref name="Rader2003"/><ref name=Grundy1986>{{cite journal |vauthors=Vega GL, Grundy SM |title=In vivo evidence for reduced binding of low-density lipoproteins to receptors as a cause of primary moderate hypercholesterolemia |journal=J. Clin. Invest. |volume=78 |issue=5 |pages=1410–4 |year=1986 |pmid=3771801 |doi=10.1172/JCI112729 |pmc=423848}}</ref> ===PCSK9=== Mutacije u genu za [[PCSK9|proprotein-konvertazu subtilizin/keksin tip 9]] (''PCSK9''), povezane su sa [[autosomno nasljeđivanje|autosomno dominantnom]] (tj. potrebnom samo jednom abnormalnom kopijom) FH u izvještaju iz 2003.<ref name="Rader2003"/><ref>{{cite journal |author=Abifadel M |title=Mutations in PCSK9 cause autosomal dominant hypercholesterolemia |journal=Nat. Genet. |volume=34 |issue=2 |pages=154–6 |year=2003 |pmid=12730697 |doi=10.1038/ng1161 |author2=Varret M |author3=Rabès JP |last4=Allard |first4=Delphine |last5=Ouguerram |first5=Khadija |last6=Devillers |first6=Martine |last7=Cruaud |first7=Corinne |last8=Benjannet |first8=Suzanne |last9=Wickham |first9=Louise|s2cid=19462210 }}</ref> Gen nalazi se na [[hromosom 1|prvom hromosomu]] (pozicija 1p34.1-p32) ]] i kodira protein od 666 aminokiselina koji se eksprimira u jetri. Pretpostavlja se da PCSK9 uzrokuje FH uglavnom smanjenjem broja LDL receptora na jetrenim ćelijama.<ref>{{cite journal|vauthors=Seidah NG, Khatib AM, Prat A |s2cid=22395543 |title=The proprotein convertases and their implication in sterol and/or lipid metabolism |journal=Biol. Chem. |volume=387 |issue=7 |pages=871–7 |year=2006 |pmid=16913836 |doi=10.1515/BC.2006.110}}</ref> ===LDLRAP1=== Abnormalnosti u genu ''ARH'', poznatom i kao ''[[LDLRAP1]]'', prvi put su zabilježene u porodici u 1973.<ref>{{cite journal |vauthors=Khachadurian AK, Uthman SM |title=Experiences with the homozygous cases of familial hypercholesterolemia. A report of 52 patients |journal=Nutr Metab |volume=15 |issue=1 |pages=132–40 |year=1973 |pmid=4351242 |doi=10.1159/000175431}}</ref> Za razliku od drugih uzroka, za razvoj FH potrebne su dvije abnormalne kopije gena ([[autosomno nasljeđivanje|autosomno recesivno) [[nasljeđovanje]]. Mutacije u proteinu obično uzrokuju proizvodnju skraćenog proteina. Njegova stvarna funkcija nije jasna, ali čini se da ima ulogu u odnosu između LDL-receptora i [[klatrin]]om obloženih jamica. Osobe s autosomno recesivnom hiperholesterolemijom imaju tendenciju težeg oblika bolesti od ''LDLR''-heterozigota, ali manje teškog od ''LDLR''-homozigota.<ref name="Rader2003"/> ==Patofiziologija== [[Slika:HMG-CoA reductase pathway.svg|thumb| Holesterol se sintetizira u [[HMG-CoA reduktaznom putu]].]] {{glavni|LDL-receptor|ateroskleroza}} LDL-holesterol normalno cirkulira u tijelu 2,5 dana, a nakon toga, dio LDL-holesterola [[apolipoprotein B|apolipoproteina B]] veže se za LDL-receptor na [[hepatocit|ćelijama jetre]], pokrećući njegovu [[endocitoza|preuzimanje i probavu]].<ref name="Repas2014"/> Ovaj proces rezultira uklanjanjem LDL-a iz [[krvotok|cirkulacijskog sistema]]. Sinteza [[holesterol]]a u jetri je potisnuta u [[mevalonatni put|HMG-CoA reduktaznom putu]].<ref>{{cite journal |vauthors=Brown MS, Goldstein JL |title=Familial hypercholesterolemia: defective binding of lipoproteins to cultured fibroblasts associated with impaired regulation of 3-hydroxy-3-methylglutaryl coenzyme A reductase activity |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=71 |issue=3 |pages=788–92 |year=1974 |pmid=4362634 |doi=10.1073/pnas.71.3.788 |pmc=388099|bibcode=1974PNAS...71..788B |doi-access=free }}</ref> Kod FH, funkcija LDL-receptora je smanjena ili odsutna,<ref name="Repas2014"/> a LDL cirkuliše u prosjeku 4,5 dana, što rezultira značajno povećanim nivoom LDL-holesterola u krvi uz normalne nivoe ostalih lipoproteina.<ref name=Durrington/> Kod mutacija ''ApoB'', smanjeno vezivanje LDL-čestica za receptor uzrokuje povećan nivo LDL-holesterola. Nije poznato kako mutacija uzrokuje disfunkciju LDL-receptora kod mutacija ''PCSK9'' i ''ARH''.<ref name="Rader2003"/> Iako se [[ateroskleroza]] javlja u određenoj mjeri kod svih ljudi, osobe sa FH mogu razviti ubrzanu aterosklerozu zbog prekomjernog nivoa LDL-a. Stepen ateroskleroze približno zavisi od ''broja'' LDL-receptora, koji su još uvijek eksprimirani i njihovoj ''funkcionalnosti''. Kod mnogih [[heterozigot]]nih oblika FH, funkcija receptora je samo blago oštećena, a nivoi LDL-a će ostati relativno niski. U ozbiljnijim [[homozigot]]nim oblicima, receptor se uopće ne eksprimira.<ref name="Rader2003"/> Neke studije FH[[kohortna studija|-kohorte]] sugeriraju da su dodatni faktori rizika općenito prisutni kada osoba razvije aterosklerozu.<ref name="Broome1993">{{cite journal |author=Scientific Steering Committee on behalf of the Simon Broome Register Group |title=Risk of fatal coronary heart disease in familial hypercholesterolaemia |journal=BMJ |volume=303 |issue=6807 |pages=893–6 |year=1991 |pmid=1933004 |doi=10.1136/bmj.303.6807.893 |pmc=1671226}}</ref><ref name=Sijbrands2001>{{cite journal |vauthors=Sijbrands EJ, Westendorp RG, Defesche JC, de Meier PH, Smelt AH, Kastelein JJ |title=Mortality over two centuries in large pedigree with familial hypercholesterolaemia: family tree mortality study |journal=BMJ |volume=322 |issue=7293 |pages=1019–23 |year=2001 |pmid=11325764 |doi=10.1136/bmj.322.7293.1019 |pmc=31037 }}</ref> Pored klasičnih faktora rizika kao što su pušenje, visok krvni pritisak i dijabetes, genetičke studije pokazale su da uobičajena abnormalnost u genu za [[protrombin]] (G20210A) povećava rizik od kardiovaskularnih događaja kod osoba sa FH.<ref name="pmid15879303">{{cite journal |author=Jansen AC |title=Genetic determinants of cardiovascular disease risk in familial hypercholesterolemia |journal=Arterioscler. Thromb. Vasc. Biol. |volume=25 |issue=7 |pages=1475–81 |year=2005 |pmid=15879303 |doi=10.1161/01.ATV.0000168909.44877.a7 |author2=van Aalst-Cohen ES |author3=Tanck MW |last4=Cheng |first4=S |last5=Fontecha |first5=MR |last6=Li |first6=J |last7=Defesche |first7=JC |last8=Kastelein |first8=JJ|doi-access=free |citeseerx=10.1.1.498.4838 }}</ref> Nekoliko studija je otkrilo da je visok nivo [[lipoprotein]]a dodatni faktor rizika za ishemijsku bolest srca.<ref name="pmid1971660">{{cite journal| pmid = 1971660| date =Jun 1990|last1=Wiklund |first1=O. |last2=Angelin |first2=B. |last3=Olofsson |first3=S. O. |last4=Eriksson |first4=M. |last5=Fager |first5=G. |last6=Berglund |first6=L. |last7=Bondjers |first7=G. | s2cid =27054208| title = Apolipoprotein(a) and ischaemic heart disease in familial hypercholesterolaemia| volume = 335| issue = 8702| pages = 1360–1363| journal = Lancet | doi = 10.1016/0140-6736(90)91242-3}}</ref><ref name="pmid2139920">{{cite journal | doi = 10.1056/NEJM199005243222104 | pmid = 2139920|last1=Seed |first1=M. |last2=Hoppichler |first2=F. |last3=Reaveley |first3=D. |last4=Mccarthy |first4=S. |last5=Thompson |first5=G. R. |last6=Boerwinkle |first6=E. |last7=Utermann |first7=G. | date=May 1990 | title = Relation of serum lipoprotein(a) concentration and apolipoprotein(a) phenotype to coronary heart disease in patients with familial hypercholesterolemia | volume = 322 | issue = 21 | pages = 1494–1499 | issn = 0028-4793 | journal = The New England Journal of Medicine | url = http://ClinicalTrials.gov/search/term=2139920%20%5BPUBMED-IDS%5D | format = Free full text|doi-access=free }}</ref> Također je utvrđeno da je rizik veći kod osoba sa specifičnim [[genotip]]om [[angiotenzin-konvertirajući enzim|angiotenzin-konvertirajućeg enzima]] (ACE).<ref name="pmid9603531">{{cite journal |vauthors=O'Malley JP, Maslen CL, Illingworth DR |title=Angiotensin-converting enzyme DD genotype and cardiovascular disease in heterozygous familial hypercholesterolemia |journal=Circulation |volume=97 |issue=18 |pages=1780–3 |date=19 May 1998|pmid=9603531 |doi=10.1161/01.CIR.97.18.1780 |doi-access=free }}</ref> ==Skrining== Skrining na holesterol i [[genetičko testiranje]] među članovima porodice osoba sa poznatom FH je [[isplativost|isplativo]].<ref>{{cite journal|last1=Besseling|first1=J|last2=Sjouke|first2=B|last3=Kastelein|first3=JJ|title=Screening and treatment of familial hypercholesterolemia - Lessons from the past and opportunities for the future (based on the Anitschkow Lecture 2014).|journal=Atherosclerosis|date=August 2015|volume=241|issue=2|pages=597–606|pmid=26115072|doi=10.1016/j.atherosclerosis.2015.06.011}}</ref> Druge strategije, kao što je [[univerzalni skrining]] u dobi od 16 godina predložene su u 2001.<ref name="BMJ-screening">{{cite journal |vauthors=Marks D, Wonderling D, Thorogood M, Lambert H, Humphries SE, Neil HA |title=Cost effectiveness analysis of different approaches of screening for familial hypercholesterolaemia |journal=BMJ |volume=324 |issue=7349 |page=1303 |date=June 2002 |pmid=12039822 |doi=10.1136/bmj.324.7349.1303 |pmc=113765 }}</ref><ref name="pmid11213091">{{cite journal |vauthors=Umans-Eckenhausen MA, Defesche JC, Sijbrands EJ, Scheerder RL, Kastelein JJ |s2cid=25342898 |title=Review of first 5 years of screening for familial hypercholesterolaemia in the Netherlands |journal=Lancet |volume=357 |issue=9251 |pages=165–8 |date=January 2001 |pmid=11213091 |doi=10.1016/S0140-6736(00)03587-X}}</ref> Međutim, ovaj posljednji pristup može biti manje isplativ u kratkoročnom periodu.<ref name="pmid12669918">{{cite journal |vauthors=Marks D, Thorogood M, Neil HA, Wonderling D, Humphries SE |title=Comparing costs and benefits over a 10 year period of strategies for familial hypercholesterolaemia screening |journal=J Public Health Med |volume=25 |issue=1 |pages=47–52 |date=March 2003 |pmid=12669918 |doi=10.1093/pubmed/fdg010 |doi-access=free }}</ref> Smatralo se da skrining u dobi mlađoj od 16 godina vjerovatno dovodi do neprihvatljivo visoke stope [[greška tipa I i tipa II|lažno pozitivnih nalaza]].<ref name=Durrington/> [[Meta-analiza]] iz 2007. godine otkrila je da bi "predložena strategija skrininga djece i roditelja na porodičnu hiperholesterolemiju mogla imati značajan uticaj u sprječavanju medicinskih posljedica ovog poremećaja u dvije generacije istovremeno".<ref name=":0">{{cite journal |last1=Wald |first1=David S |last2=Bestwick |first2=Jonathan P |last3=Wald |first3=Nicholas J |title=Child-parent screening for familial hypercholesterolaemia: screening strategy based on a meta-analysis |journal=BMJ |date=22 September 2007 |volume=335 |issue=7620 |page=599 |doi=10.1136/bmj.39300.616076.55 |pmid=17855284 |pmc=1989026 }}</ref> "Korištenje samo ukupnog holesterola može najbolje razlikovati ljude sa i bez FH između 1 – 9 godina starosti."<ref>{{cite journal |last1=Saenger |first1=Amy K |title=Universal Lipid Screening in Children and Adolescents: A Baby Step toward Primordial Prevention? |journal=Clinical Chemistry |date=1 August 2012 |volume=58 |issue=8 |pages=1179–1181 |doi=10.1373/clinchem.2012.182287 |pmid=22510399 |doi-access=free }}</ref><ref name=":0" /> Predložen je skrining mališana, a rezultati ispitivanja na 10.000 jednogodišnjaka objavljeni su 2016. godine. Bilo je potrebno istražiti dali je skrining isplativ i prihvatljiv za porodice.<ref>{{cite web |url=https://www.bbc.co.uk/news/health-37775310 |title=Toddlers 'should get heart risk test' |website=BBC News|date=27 October 2016 |author=Caroline Parkinson|access-date= 27 October 2016}}</ref><ref name="WaldBestwick2016">{{cite journal|last1=Wald|first1=David S.|last2=Bestwick|first2=Jonathan P.|last3=Morris|first3=Joan K.|last4=Whyte|first4=Ken|last5=Jenkins|first5=Lucy|last6=Wald|first6=Nicholas J.|title=Child–Parent Familial Hypercholesterolemia Screening in Primary Care|journal=New England Journal of Medicine|volume=375|issue=17|year=2016|pages=1628–1637|issn=0028-4793|doi=10.1056/NEJMoa1602777|pmid=27783906|doi-access=free}}</ref> [[Genetičko savjetovanje]] može pomoći u [[genetičko testiranje|genetičkom testiranju]], nakon pozitivnog testa holesterola na FH.<ref>{{cite web|date=2020-04-01|title=Genetic Counseling for Familial Hypercholesterolemia {{!}} CDC|url=https://www.cdc.gov/genomics/disease/fh/counseling_FH.htm|access-date=2021-02-12|website=www.cdc.gov|language=en-us}}</ref> ==Liječenje== === Heterozigotna FH === Heterozigotna porodična hiperholesterolemija (HeFH obično) se liječi [[statin]]ima.<ref name="Repas2014"/> Statini djeluju inhibirajući enzim [[HMG-CoA reduktaza|hidroksimetilglutaril CoA reduktazu]] (HMG-CoA-reduktaza) u jetri. Kao odgovor, [[jetra]] proizvodi više LDL-receptora, koji uklanjaju cirkulirajući LDL iz [[krv]]i. Statini efikasno snižavaju nivo holesterola i LDL-a, iako je ponekad potrebna dodatna terapija drugim lijekovima, kao što su [[sekvestranti žučne kiseline]] ([[holestiramin]] ili [[kolestipol]]), preparati [[nikotinska kiselina|nikotinske kiseline]] ili fibrati.<ref>{{cite journal |last1=Nemati |first1=Mohammad Hassan |last2=Astaneh |first2=Behrooz |title=Optimal management of familial hypercholesterolemia: treatment and management strategies |journal=Vasc Health Risk Manag |date=2010 |volume=6 |pages=1079–1088 |doi=10.2147/VHRM.S8283 |pmid=21191428 |pmc=3004511 |doi-access=free }}</ref><ref name="Rader2003"/> Potrebna je kontrola i ostalih faktora rizika za kardiovaskularne bolesti, jer rizik ostaje donekle povišen čak i kada su nivoi holesterola pod kontrolom. Stručne smjernice preporučuju da odluka o liječenju osobe sa FH statinima ne bi trebala biti zasnovana na uobičajenim alatima za predviđanje rizika (kao što su oni izvedeni iz ''Framingham Heart Study''), jer će oni vjerovatno potcijeniti rizik od kardiovaskularnih bolesti; za razliku od ostatka populacije, ljudi sa FH imaju visok nivo holesterola od rođenja, što vjerovatno povećava njihov relativni rizik.<ref name=NICE>{{NICE|71|Familial hypercholesterolaemia|2008}}</ref> Prije uvođenja statina, klofibrat (stariji fibrat koji je često uzrokovao žučne kamence), probukol (posebno kod velikih ksantoma) i tiroksin korišteni su za smanjenje nivoa LDL-holesterola. Kontroverznije je dodavanje ezetimiba, koji inhibira apsorpciju holesterola u crijevima. Iako smanjuje LDL-holesterol, čini se da ne poboljšava marker ateroskleroze koji se naziva debljina intima-medije. Nije poznato da li to znači da ezetimib nema ukupne koristi kod FH.<ref>{{cite journal |author=Kastelein JJ |title=Simvastatin with or without ezetimibe in familial hypercholesterolemia |journal=N. Engl. J. Med. |volume=358 |issue=14 |pages=1431–43 |date=April 2008 |pmid=18376000 |doi=10.1056/NEJMoa0800742 |author2=Akdim F |author3=Stroes ES |last4=Zwinderman |first4=Aeilko H. |last5=Bots |first5=Michiel L. |last6=Stalenhoef |first6=Anton F.H. |last7=Visseren |first7=Frank L.J. |last8=Sijbrands |first8=Eric J.G. |last9=Trip |first9=Mieke D.|s2cid=8085257 |url=http://pdfs.semanticscholar.org/0da4/a48a4d402878a4b01330a3e43a185140f586.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20200629101229/http://pdfs.semanticscholar.org/0da4/a48a4d402878a4b01330a3e43a185140f586.pdf |archive-date=2020-06-29 }}</ref> Ne postoje intervencijske studije koje direktno pokazuju korist snižavanja holesterola u pogledu smrtnosti kod FH. Umjesto toga, dokazi o koristi potiču iz nekoliko ispitivanja provedenih na ljudima koji imaju [[poligen]]sku hiperholesterolemiju (u kojoj nasljedstvo igra manju ulogu). Ipak, opservacijska studija iz 1999. godine, provedena na velikom britanskom registru, pokazala je da se smrtnost kod ljudi sa FH počela poboljšavati početkom 1990-ih kada su uvedeni [[statin]]i.<ref>{{cite journal | author=Scientific Steering Committee on behalf of the Simon Broome Register Group | title=Mortality in treated heterozygous familial hypercholesterolaemia: implications for clinical management | journal=Atherosclerosis | year=1999 | volume=142 | issue=1 | pages=105–12 | doi=10.1016/S0021-9150(98)00200-7 | pmid=9920511}}</ref> [[Kohortna studija]] sugerira da liječenje FH statinima dovodi do smanjenja smrtnosti od koronarne bolesti srca za 48%, do tačke u kojoj ljudi nemaju veću [[vjerovatnoća|vjerovatnoću]] da umru od koronarne bolesti srca u odnosu na opću populaciju. Međutim, ako je osoba već imala koronarnu bolest srca, smanjenje je iznosilo 25%. Rezultati naglašavaju važnost ranog otkrivanja FH i liječenja statinima.<ref>{{cite journal |vauthors=Neil A, Cooper J, Betteridge J, et al |title=Reductions in all-cause, cancer, and coronary mortality in statin-treated patients with heterozygous familial hypercholesterolaemia: a prospective registry study |journal=Eur. Heart J. |volume=29 |issue=21 |pages=2625–33 |date=November 2008 |pmid=18840879 |pmc=2577142 |doi=10.1093/eurheartj/ehn422 }}</ref> [[Alirokumab]] i [[evolokumab]], oba [[monoklonska antitijela]]] protiv [[PCSK9]], posebno su indicirana kao dodatak dijeti i maksimalno toleriranoj terapiji statinima, za liječenje odraslih osoba s heterozigotnom porodičnom hiperholesterolemijom, kojima je potrebno dodatno snižavanje LDL-holesterola.<ref>{{cite journal|last1=Ito|first1=MK|last2=Santos|first2=RD|title=PCSK9 inhibition with monoclonal antibodies-modern management of hypercholesterolemia.|journal=Journal of Clinical Pharmacology|date=16 May 2016|volume=Online first|issue=1|pages=7–32|doi=10.1002/jcph.766|pmid=27195910|pmc=5215586}}</ref> Nedavno je [[Inclisiran]] odobren za liječenje HeFH. Iako su [[monoklonska antitijela]] protiv PCSK9 vrlo učinkovita za pacijente s FH, parenteralna primjena čini je manje prihvatljivom za pacijenta. Postoje mnoge oralne studije PCSK9 u kliničkim ispitivanjima (faza 2 i faza 3) i uskoro će biti usvojen kao tretman za hiperholesterolemiju. === Homozigotna FH === Homozigotna porodična hiperholesterolemija (HoFH) teža je za liječenje. LDL (lipoprotein niske gustoće) receptori su minimalno funkcionalni, ako su uopće. Samo visoke doze [[statin]]a, često u kombinaciji s drugim lijekovima, umjereno su učinkovite u poboljšanju nivoa lipida.<ref>{{cite journal |vauthors=Marais AD, Blom DJ, Firth JC |s2cid=8075552 |title=Statins in homozygous familial hypercholesterolemia |journal=Curr Atheroscler Rep |volume=4 |issue=1 |pages=19–25 |date=January 2002 |pmid=11772418 |doi=10.1007/s11883-002-0058-7}}</ref>[[Probucol]], koji poboljšava uklanjanje LDL-a neovisno o LDL receptoru, trenutno se koristi i u [[Japan]]u, iako su klinička ispitivanja za ovu indikaciju stara (1988.).<ref name="pmid26125504">{{cite journal |vauthors=Yamashita S, Masuda D, Matsuzawa Y |title=Did we abandon probucol too soon? |journal=Current Opinion in Lipidology |volume=26 |issue=4 |pages=304–16 |date=August 2015 |pmid=26125504 |doi=10.1097/MOL.0000000000000199 |quote=LDL-C-lowering effect of probucol involves the pathway other than LDL-receptor as it is effective in LDL receptor-deficient rabbits [12] or patients with homozygous and heterozygous familial hypercholesterolemia [13–15].}}</ref> Ako medicinska terapija nije uspješna u smanjenju nivoa holesterola, može se koristiti [[LDL-afereza]]; ovo filtrira LDL iz [[krvotok]]a, procesom koji podsjeća na [[dijaliza bubrega|dijalizu]].<ref name="Rader2003"/> Vrlo teški slučajevi mogu se razmotriti za [[transplantacijaa jetre| transplantaciju jetre]]; ovo osigurava jetri normalno funkcionalne LDL-receptore i dovodi do brzog poboljšanja nivoa holesterola, ali uz rizik od komplikacija od bilo koje transplantacije čvrstog organa ([[transplantacija]) (kao što su [[odbacivanje transplantata|odbacivanje]], [[infekcije]] ili [[neželjeni efekti|nuspojave]] lijeka potrebnog za suzbijanje odbacivanja).<ref>{{cite journal |doi=10.1056/NEJM198412273112603 |vauthors=Bilheimer DW, Goldstein JL, Grundy SM, Starzl TE, Brown MS |title=Liver transplantation to provide low-density-lipoprotein receptors and lower plasma cholesterol in a child with homozygous familial hypercholesterolemia |journal=N. Engl. J. Med. |volume=311 |issue=26 |pages=1658–64 |date=December 1984 |pmid=6390206 |pmc=2975980}}</ref><ref>{{cite journal |vauthors=Revell SP, Noble-Jamieson G, Johnston P, Rasmussen A, Jamieson N, Barnes ND |title=Liver transplantation for homozygous familial hypercholesterolaemia |journal=Arch. Dis. Child. |volume=73 |issue=5 |pages=456–8 |date=November 1995 |pmid=8554367 |doi=10.1136/adc.73.5.456 |pmc=1511367}}</ref> Ostale hirurške tehnike uključuju [[djelimični ileusni bajpas]], u kojem se dio [[tanko crijevo|tankog crijeva]] premošćuje kako bi se smanjila apsorpcija hranjivih tvari, a time i holesterola, i [[portakavusni šant|portakavusna šantna operacija]], u kojoj se [[portna vena]] povezuje sa ''[[vena cava]]'', kako bi se omogućilo da krv s hranjivim tvarima iz crijeva zaobiđe jetru.<ref name="pmid10770402">{{cite journal |author=López-Santamaria M |title=Liver transplantation in patients with homozygotic familial hypercholesterolemia previously treated by end-to-side portocaval shunt and ileal bypass |journal=J. Pediatr. Surg. |volume=35 |issue=4 |pages=630–3 |date=April 2000 |pmid=10770402 |doi=10.1053/jpsu.2000.0350630 |author2=Migliazza L |author3=Gamez M |last4=Murcia |first4=J |last5=Diaz-Gonzalez |first5=M |last6=Camarena |first6=C |last7=Hierro |first7=L |last8=De La Vega |first8=A |last9=Frauca |first9=E}}</ref><ref name="pmid9625405">{{cite journal |author=Buchwald H |title=Effective lipid modification by partial ileal bypass reduced long-term coronary heart disease mortality and morbidity: five-year posttrial follow-up report from the POSCH. Program on the Surgical Control of the Hyperlipidemias |journal=Arch. Intern. Med. |volume=158 |issue=11 |pages=1253–61 |date=June 1998 |pmid=9625405 |doi= 10.1001/archinte.158.11.1253|author2=Varco RL |author3=Boen JR |last4=Williams |first4=SE |last5=Hansen |first5=BJ |last6=Campos |first6=CT |last7=Campbell |first7=GS |last8=Pearce |first8=MB |last9=Yellin |first9=AE|doi-access= |s2cid=27446759 }}</ref><ref name="pmid172531">{{cite journal |vauthors=Bilheimer DW, Goldstein JL, Grundy SM, Brown MS |title=Reduction in cholesterol and low density lipoprotein synthesis after portacaval shunt surgery in a patient with homozygous familial hypercholesterolemia |journal=J. Clin. Invest. |volume=56 |issue=6 |pages=1420–30 |date=December 1975 |pmid=172531 |doi=10.1172/JCI108223 |pmc=333120}}</ref> [[Lomitapid]], inhibitor [[mikrosomni protein za transfer triglicerida|mikrosomnog proteina za transfer triglicerida]],<ref name="pmid17215532">{{cite journal |author=Cuchel M |title=Inhibition of microsomal triglyceride transfer protein in familial hypercholesterolemia |journal=N. Engl. J. Med. |volume=356 |issue=2 |pages=148–56 |date=January 2007 |pmid=17215532 |doi=10.1056/NEJMoa061189 |author2=Bloedon LT |author3=Szapary PO |last4=Kolansky |first4=Daniel M. |last5=Wolfe |first5=Megan L. |last6=Sarkis |first6=Antoine |last7=Millar |first7=John S. |last8=Ikewaki |first8=Katsunori |last9=Siegelman |first9=Evan S.|doi-access=free }}</ref> Američka FDA odobrila ga je u decembru 2012. godine, kao lijek za rijetke bolesti za liječenje homozigotne porodične hiperholesterolemije.<ref>{{cite press release |url=https://www.fda.gov/NewsEvents/Newsroom/PressAnnouncements/ucm333285.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20121231004854/https://www.fda.gov/NewsEvents/Newsroom/PressAnnouncements/ucm333285.htm |archive-date=31 December 2012 |title=FDA approves new orphan drug for rare cholesterol disorder |date=26 December 2012 |publisher=U.S. Food and Drug Administration }}</ref> Januara 2013. godine, američka FDA odobrila je također i [[mipomersen]], koji inhibira djelovanje gena za [[apolipoprotein B]], za liječenje [[homozigot]]ne porodične hiperholesterolemije.<ref>{{cite journal |last1=Astaneh |first1=Behrooz |last2=Makhdami |first2=Nima |last3=Astaneh |first3=Vala |last4=Guyatt |first4=Gordon |title=The Effect of Mipomersen in the Management of Patients with Familial Hypercholesterolemia: A Systematic Review and Meta-Analysis of Clinical Trials |journal=J Cardiovasc Dev Dis |date=July 2021 |volume=8 |issue=7 |page=82 |doi=10.3390/jcdd8070082 |pmid=34357325 |pmc=8304130 |doi-access=free }}</ref><ref>{{cite news |last1=Pollack |first1=Andrew |title=F.D.A. Approves Genetic Drug to Treat Rare Disease |url=https://www.nytimes.com/2013/01/30/business/fda-approves-genetic-drug-to-treat-rare-disease.html |work=The New York Times |date=29 January 2013 }}</ref><ref>{{cite press release |date=29 January 2013 |url=https://www.fda.gov/NewsEvents/Newsroom/PressAnnouncements/ucm337195.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20130202205414/https://www.fda.gov/NewsEvents/Newsroom/PressAnnouncements/ucm337195.htm |archive-date=2 February 2013 |title=FDA approves new orphan drug Kynamro to treat inherited cholesterol disorder |publisher=U.S. Food and Drug Administration }}</ref> [[Genska terapija]] jeste moguća buduća alternativa.<ref name="pmid7584986">{{cite journal |author=Grossman M |title=A pilot study of ex vivo gene therapy for homozygous familial hypercholesterolaemia |journal=Nat. Med. |volume=1 |issue=11 |pages=1148–54 |date=November 1995 |pmid=7584986 |doi=10.1038/nm1195-1148 |author2=Rader DJ |author3=Muller DW |last4=Kolansky |first4=Daniel M. |last5=Kozarsky |first5=Karen |last6=Clark |first6=Bernard J. |last7=Stein |first7=Evan A. |last8=Lupien |first8=Paul J. |last9=Brewer |first9=H. Bryan|s2cid=3194865 }}</ref> [[Evinacumab]], [[monoklonsko antitijelo]] koje inhibira [[ANGPTL3|protein sličan angiopoetinu 3]], odobreno je 2021. godine za [[Adjuvantna terapija|dodatnu terapiju]], 2021.<ref>{{cite web|url=https://www.fda.gov/drugs/new-drugs-fda-cders-new-molecular-entities-and-new-therapeutic-biological-products/novel-drug-approvals-2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210209155753/https://www.fda.gov/drugs/new-drugs-fda-cders-new-molecular-entities-and-new-therapeutic-biological-products/novel-drug-approvals-2021|archive-date=February 9, 2021|title=Novel Drug Approvals for 2021|date=13 May 2022 |publisher=FDA|language=en}}</ref> ===Djeca=== S obzirom na to da je FH prisutna od rođenja i da aterosklerotske promjene mogu početi rano u životu,<ref name="pmid2914343">{{cite journal |vauthors=Mabuchi H, Koizumi J, Shimizu M, Takeda R |title=Development of coronary heart disease in familial hypercholesterolemia |journal=Circulation |volume=79 |issue=2 |pages=225–32 |date=February 1989 |pmid=2914343 |doi=10.1161/01.CIR.79.2.225|doi-access= }}</ref> ponekad je potrebno liječiti adolescente ili čak tinejdžere sredstvima koja su prvobitno razvijena za odrasle. Zbog sigurnosnih razloga, mnogi ljekari preferiraju upotrebu sekvestranta žučnih kiselina i fenofibrata jer su oni odobreni za upotrebu kod djece.<ref name=Greene>{{cite journal |vauthors=Greene O, Durrington P |title=Clinical management of children and young adults with heterozygous familial hypercholesterolaemia in the UK |journal=J R Soc Med |volume=97 |issue=5 |pages=226–9 |date=May 2004 |pmid=15121812 |doi=10.1177/014107680409700505 |pmc=1079462 }}</ref> Ipak, [[statin]]i izgledaju sigurni i efikasni,<ref>{{cite journal |vauthors=Rodenburg J, Vissers MN, Wiegman A, Trip MD, Bakker HD, Kastelein JJ |s2cid=38754088 |title=Familial hypercholesterolemia in children |journal=Curr. Opin. Lipidol. |volume=15 |issue=4 |pages=405–11 |date=August 2004 |pmid=15243213 |doi=10.1097/01.mol.0000137228.92396.f3}}</ref><ref name="pmid15265847">{{cite journal |author=Wiegman A |title=Efficacy and safety of statin therapy in children with familial hypercholesterolemia: a randomized controlled trial |journal=JAMA |volume=292 |issue=3 |pages=331–7 |date=July 2004 |pmid=15265847 |doi=10.1001/jama.292.3.331 |author2=Hutten BA |author3=de Groot E |last4=Rodenburg |first4=J |last5=Bakker |first5=HD |last6=Büller |first6=HR |last7=Sijbrands |first7=EJ |last8=Kastelein |first8=JJ|doi-access= }}</ref> a kod starije djece može se koristiti kao i kod odraslih.<ref name=Durrington/><ref name=Greene/> Stručni panel je 2006. godine preporučio ranu kombinovanu terapiju sa LDL-aferezom, statinima i inhibitorima apsorpcije holesterola kod djece sa homozigotnom FH koja imaju najveći rizik.<ref name="pmid17130340">{{cite journal |author=Kavey RE |title=Cardiovascular risk reduction in high-risk pediatric patients: a scientific statement from the American Heart Association Expert Panel on Population and Prevention Science; the Councils on Cardiovascular Disease in the Young, Epidemiology and Prevention, Nutrition, Physical Activity and Metabolism, High Blood Pressure Research, Cardiovascular Nursing, and the Kidney in Heart Disease; and the Interdisciplinary Working Group on Quality of Care and Outcomes Research: endorsed by the American Academy of Pediatrics |journal=Circulation |volume=114 |issue=24 |pages=2710–38 |date=December 2006 |pmid=17130340 |doi=10.1161/CIRCULATIONAHA.106.179568 |author2=Allada V |author3=Daniels SR |last4=Hayman |first4=L. L. |last5=McCrindle |first5=B. W. |last6=Newburger |first6=J. W. |last7=Parekh |first7=R. S. |last8=Steinberger |first8=J. |author9=American Heart Association Expert Panel on Population Prevention Science|doi-access=free }}</ref> ==Epidemiologija== Globalna prevalencija FH je približno 10 miliona ljudi.<ref name="Repas2014">{{cite journal|vauthors=Repas TB, Tanner JR |title=Preventing early cardiovascular death in patients with familial hypercholesterolemia |journal=J Am Osteopath Assoc |volume=114 |issue=2 |pages=99–108 |date=February 2014 |pmid=24481802 |doi=10.7556/jaoa.2014.023 |doi-access=free }}</ref> In most populations studied, heterozygous FH occurs in about 1:250 people, but not all develop symptoms.<ref name="pmid28864697"/> Homozygous FH occurs in about 1:1,000,000.<ref name="Rader2003"/><ref name=Durrington/> Mutacije ''LDLR'' češće su u određenim []populacija]]ma, vjerovatno zbog genetičkog [[fenomen]]a poznatog kao ''[[efekat osnivača]]'' – osnovala ih je mala grupa pojedinaca, od kojih je jedan ili više bio [[nositelj (genetika)|noseitelj]] mutacije. Afrikaneri, Francusko-kanadski Kanađani, Libanonci, Kršćani i Finci imaju visoke stope specifičnih mutacija koje čine FH posebno čestim u ovim grupama. Mutacije ''APOB'' su češće u Centralnoj Evropi.<ref name="Rader2003"/> ==Historija== Norveški ljekar dr. Carl Müller prvi je povezao fizičke znakove, visok nivo holesterola i autosomno dominantno nasljeđivanje u 1938.<ref>{{cite journal|author=Müller C|title=Xanthoma, hypercholesterolemia, angina pectoris|journal=Acta Medica Scandinavica|year=1938|volume=95 Suppl|issue=89|pages=75–84 |doi=10.1111/j.0954-6820.1938.tb19279.x}}</ref> Početkom 1970-ih i 1980-ih, genetički uzrok FH opisali su dr. [[Joseph L. Goldstein]] i dr. [[Michael S. Brown]] iz [[Dallas]]a u [[Teksas]]u. U početku su otkrili povećanu aktivnost HMG-CoA reduktaze, ali studije pokazale su da to ne objašnjava vrlo abnormalne nivoe holesterola kod osoba sa FH.<ref>{{cite journal |vauthors=Goldstein JL, Brown MS |title=Familial hypercholesterolemia: identification of a defect in the regulation of 3-hydroxy-3-methylglutaryl coenzyme A reductase activity associated with overproduction of cholesterol |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=70 |issue=10 |pages=2804–8 |date=October 1973 |pmid=4355366 |doi=10.1073/pnas.70.10.2804 |pmc=427113|bibcode=1973PNAS...70.2804G |doi-access=free }}</ref> Fokus se pomjerio na vezivanje LDL-a za njegov receptor i efekte poremećenog vezivanja na [[metabolizam]]; to se pokazalo kao osnovni mehanizam za FH.<ref>{{cite journal |vauthors=Brown MS, Goldstein JL |title=Receptor-mediated control of cholesterol metabolism |journal=Science |volume=191 |issue=4223 |pages=150–4 |date=January 1976 |pmid=174194 |doi=10.1126/science.174194 |bibcode=1976Sci...191..150B }}</ref> Nakon toga, brojne mutacije u proteinu direktno su identificirane sekvenciranjem.<ref name=Hobbs1992/> Kasnije su, 1985. godine osvojili [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu]], za otkriće LDL- receptora i njegovog uticaja na [[metabolizam]] [[lipoprotein]]a.<ref>{{cite web | author=Nobelprize.org| url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1985 |title=Medicine 1985 |access-date=2008-02-28}}</ref> Važan alat u istraživanju FH je Watanabeov heritabilni hiperlipidemični (WHHL) zec, nazvan po svom otkrivaču [[Yoshio Watanabe (istraživač)|Yoshio Watanabe]]. Originalni mutant je pronađen 1973. godine. Soj je uspostavljen 1976. Naknadna selekcija i uzgoj proizveli su oblike sa povećanom osjetljivošću na koronarnu aterosklerozu i [[infarkt miokarda]], jer sama hiperholesterolemija kod zečeva nije bila dovoljna da dovoljno često uzrokuje ove probleme. Watanabe je umro 2008.<ref>{{cite journal |last1=Shiomi |first1=M |last2=Ito |first2=T |title=The Watanabe heritable hyperlipidemic (WHHL) rabbit, its characteristics and history of development: a tribute to the late Dr. Yoshio Watanabe. |journal=Atherosclerosis |date=November 2009 |volume=207 |issue=1 |pages=1–7 |doi=10.1016/j.atherosclerosis.2009.03.024 |pmid=19389675}}</ref> == Također pogledajte == * [[Primarna hiperlipoproteinemija]] * [[Porodična hipertrigliceridemija]] * [[Nedostatak lipoprotein lipaze]] * [[Porodični nedostatak apoproteina CII]] ==Reference== {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == *[http://www.medicineplus.gov/ency/article/000392.htm MedicinePlus: Familial Hypercholesterolemia]{{Dead link|date=November 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{Medicinski izvori | ICD10 = {{ICD10|E|78|0|e|70}} | ICD9 = {{ICD9|272.0}} | ICDO = | OMIM = 143890 | DiseasesDB = 4707 | MedlinePlus = 000392 | eMedicineSubj = med | eMedicineTopic = 1072 | MeshID = D006938 | ICD10CM = {{ICD10CM|E78.01}} }} {{Lipidemije}} {{Nedostatak površinskoćelijskih receptora}} {{DEFAULTSORT: Familial hypercholesterolemia}} [[Kategorija:Poremećaji metabolizma lipida]] [[Kategorija:Autosomno dominantni poremećaji]] 78nbejt3f057dv5l2uof9dlap7936qu 3917345 3917316 2026-08-10T00:47:04Z Palapa 383 Palapa premjestio je stranicu [[Porodična hiperholesterolemija]] na [[Wikipedia:Igralište/Porodična hiperholesterolemija]] bez ostavljanja preusmjerenja: yahadžija 3917316 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zdravstveno stanje | ime = Porodična hiperholesterolemija | sinonimi = Porodična hiperholesterolaemija | slika = Xanthelasma palpebrarum.jpg | opis_slike = [[Ksantelazma|Xanthelasma palpebrarum]], žućkaste mrlje koje se sastoje od naslaga holesterola iznad kapaka. Češće su kod osoba sa FH. | specijalnost = [[Endokrinologija]], [[medicinska genetika]] | simptomi =[[Hiperholesterolemija]], posebno vrlo visoki nivoi holesterola lipoproteina niske gustoće (LDL-holesterol), u krvi i rane [[kardiovaskularna bolest| kardiovaskularne bolesti]]. Najčešće [[mutacije]] smanjuju broj funkcionalnih [[LDL-receptor]]a u [[jetra|jetri]] ili proizvode abnormalne LDL-receptore, koji nikada ne idu na površinu ćelije da bi pravilno funkcionisali | komplikacije =Pored klasičnih faktora rizika kao što su pušenje, visok krvni pritisak i dijabetes, genetičke studije pokazale su da uobičajena abnormalnost u genu za [[protrombin]] (G20210A) povećava rizik od [[kardiovaskularna bolest|kardiovaskularnih događaja]] kod osoba sa FH | pojava =''[[In utero]]'' | trajanje =Doživotno | vrste =Pet tipova, bez podtipova | uzroci =[[Genetički poremećaj]], nasljeđen [[autosomno nasljeđivanje|autosomno dominantnim obrascem]] | rizici = Rizik od ateroskleroze se dodatno povećava s godinama, a kod pušača postoji i [[dijabetes]], [[hipertenzija]] i porodična anamneza kardiovaskularnih bolesti | dijagnoza =Klinička, [[genetičko testiranje]] | diferencijalna_dijagnoza =[[Porodična kombinovana hiperlipidemija]], [[poligenska hiperholesterolemija]], [[sitosterolemija]] i [[cerebrotetinska ksantomatoza]] | prevencija =[[Genetičko savjetovanje]] | liječenje = Vrlo učinkovito s klasom lijekova za snižavanje lipida | lijek = Ezetimib, [[statin]]i, [[holestiramin]] ili [[kolestipol]]), preparati [[nikotinska kiselina|nikotinske kiseline]] ili fibrati | prognoza =Uz liječenje, relativno povoljna | frekvencija = Globalna prevalencija FH je približno 10 miliona ljudi | smrtnost =Moguća, posebno od pomenutih promjrna i pridruženih stanja }} '''Porodična hiperholesterolemija''' ('''FH''') jeste [[genetički poremećaj]] koji karakterizira [[hiperholesterolemija|visoki nivoi holesterola]], posebno vrlo visoki nivoi [[LDL-holesterol| holesterola lipoproteina niske gustoće]] (LDL-holesterol), u krvi i rane [[kardiovaskularna bolest| kardiovaskularne bolesti]]. Najčešće [[mutacije]] smanjuju broj funkcionalnih [[LDL-receptor]] au [[jetra|jetri]] ili proizvode abnormalne LDL-receptore, koji nikada ne idu na površinu ćelije da bi pravilno funkcionisali (abnormalni transport).<ref>{{Cite web |title=Homozygous familial hypercholesterolemia {{!}} About the Disease {{!}} GARD |url=https://rarediseases.info.nih.gov/diseases/10416/homozygous-familial-hypercholesterolemia |access-date=2025-03-20 |website=rarediseases.info.nih.gov |language=en}}</ref> Budući da je osnovna biohemija tijela malo drugačija kod osoba sa FH, njihovi visoki nivoi [[holesterol]]a manje reaguju na vrste metoda kontrole holesterola koje su obično efikasnije kod osoba bez FH (kao što su modifikacija ishrane i tablete [[statin]]a). Ipak, liječenje (uključujući veće doze statina i PCSK9 inhibitore) je obično efikasno. FH klasifikuje se kao porodična [[dislipidemija]] tipa 2.<ref>{{cite journal | vauthors = Pejic RN | title = Familial Hypercholesterolemia | journal = Ochsner Journal | year=2014 | volume = 14 | issue = 4 | pages = 669–72 | pmid = 25598733 | pmc = 4295745 }}</ref> Postoji pet tipova porodične dislipidemije (ne uključujući podtipove), a svaki je klasifikovan i na osnovu izmijenjenog lipidnog profila i na osnovu genetičke abnormalnosti. Naprimjer, visok LDL (često zbog defekta LDL-receptora) jest tip 2. Drugi uključuju defekte u [[metabolizam|metabolizmu]] hilomikrona, metabolizmu [[triglicerid]]a i metabolizmu drugih [[čestica]] koje sadrže holesterol, kao što su VLDL i IDL. Oko 1/100–200 osoba ima mutacije u genu ''[[LDLR]]'' koji [[kodon|kodira]] protein [[LDL-receptor]], koji normalno uklanja LDL iz cirkulacije, ili u genu ''APOB'' koji kodira [[apolipoprotein B]] (ApoB), dio LDL-čestica, koji se veže za LDL-receptore. Mutacije u drugim genima su rijetke, ali ih je važno znati, uključujući mutacije s pojačanom funkcijom u genu ''[[PCSK9]]'' koji kodira [[enzim]] PCSK9 (koji razgrađuje LDL receptore), što rezultira manjim brojem dostupnih LDL receptora. Prema većini epidemioloških studija, mutacije u genu ''PCSK9'' uzrokuju manje od 5% slučajeva FH.<ref>{{cite journal|last1=Goldberg|first1=AC|last2=Hopkins|first2=PN|last3=Toth|first3=PP|last4=Ballantyne|first4=CM|last5=Rader|first5=DJ|last6=Robinson|first6=JG|last7=Daniels|first7=SR|last8=Gidding|first8=SS|last9=de Ferranti|first9=SD|last10=Ito|first10=MK|last11=McGowan|first11=MP|last12=Moriarty|first12=PM|last13=Cromwell|first13=WC|last14=Ross|first14=JL|last15=Ziajka|first15=PE|last16=National Lipid Association Expert Panel on Familial|first16=Hypercholesterolemia.|title=Familial hypercholesterolemia: screening, diagnosis and management of pediatric and adult patients: clinical guidance from the National Lipid Association Expert Panel on Familial Hypercholesterolemia.|journal=Journal of Clinical Lipidology|date=June 2011|volume=5|issue=3 Suppl|pages=S1–8|doi=10.1016/j.jacl.2011.04.003|pmid=21600525}}</ref> Osobe koje imaju jednu abnormalnu kopiju ([[heterozigot]]ne su) gena ''LDLR'' mogu prerano razviti kardiovaskularne bolesti u dobi od 30 do 40 godina. Posjedovanje dvije abnormalne kopije (homozigotna genetička mutacija) može uzrokovati teške [[kardiovaskularna bolest|kardiovaskularne bolesti]] u djetinjstvu. Heterozigotna FH čest je [[genetički poremećaj]], [[nasljeđivanje|naslijeđen]] [[autosomno nasljeđivanje|autosomno dominantnim obrascem]], koji se javlja kod 1:250 ljudi u većini zemalja;<ref name="pmid28864697">{{cite journal| author=Akioyamen LE, Genest J, Shan SD, Reel RL, Albaum JM, Chu A | display-authors=etal| title=Estimating the prevalence of heterozygous familial hypercholesterolaemia: a systematic review and meta-analysis. | journal=BMJ Open | year= 2017 | volume= 7 | issue= 9|pmid=28864697 | doi=10.1136/bmjopen-2017-016461 | doi-access=free| pmc=5588988 }}</ref> [[homozigot]]na FH je mnogo rjeđa i javlja se kod 1/300.000 ljudi. Heterozigotna FH se obično liječi [[statin]]ima, [[sekvestrant žučnih kiselina|sekvestrantima žučnih kiselina]] ili drugim [[hipolipidemijsko sredstvo|sredstvima za snižavanje lipida]] koji snižavaju nivo holesterola. Novim slučajevima se obično nudi [[genetičko savjetovanje]]. Homozigotna FH često ne reaguje na medicinsku terapiju i može zahtijevati druge tretmane, uključujući [[LDL-afereza|LDL-aferezu]] (uklanjanje LDL-a metodom sličnom [[dijaliza bubrega|dijalizi]]) i povremeno [[transplantacija jetre|transplantaciju jetre]].<ref name="Rader2003"/> == Znaci i simptomi == ===Fizički znaci=== Visok nivo holesterola obično ne uzrokuje nikakve simptome. Žute naslage [[masti]] bogate holesterolom mogu se vidjeti na raznim mjestima na tijelu, kao što su oko [[očni kapak|kapaka]] (poznato kao [[Xanthelasma|xanthelasma palpebrarum]]), vanjski rub [[Iris (anatomija)|šarenice]] (poznat kao ''[[Arcus senilis|arcus senilis corneae]]''), te u [[tetiva (anatomija)|tetivama]] ruku, laktova, koljena i stopala, posebno [[Ahilova tetiva|Ahilovoj tetivi]] (poznato kao [[ksantom|tetivski ksantom]]).<ref name="Rader2003">{{cite journal |vauthors=Rader DJ, Cohen J, Hobbs HH |title=Monogenic hypercholesterolemia: new insights in pathogenesis and treatment |journal=J. Clin. Invest. |volume=111 |issue=12 |pages=1795–803 |year=2003 |pmid=12813012 |doi=10.1172/JCI18925 |pmc=161432}}</ref><ref name="pmid15816992">{{cite journal |vauthors=Tsouli SG, Kiortsis DN, Argyropoulou MI, Mikhailidis DP, Elisaf MS |title=Pathogenesis, detection and treatment of Achilles tendon xanthomas |journal=Eur. J. Clin. Invest. |volume=35 |issue=4 |pages=236–44 |year=2005 |pmid=15816992 |doi=10.1111/j.1365-2362.2005.01484.x|s2cid=38952905 |doi-access=free }}</ref> ===Kardiovaskularne bolesti=== Ubrzano taloženje [[holesterol]]a u zidovima [[arterija]] dovodi do [[ateroskleroza|ateroskleroze]], osnovnog uzroka kardiovaskularnih bolesti. Najčešći problem kod FH je razvoj koronarne arterijske bolesti (ateroskleroza koronarne arterije koja opskrbljuje srce) u mnogo mlađoj dobi nego što bi se očekivalo u općoj populaciji. To može dovesti do [[angina pektoris|angine pektoris]] (bol u prsima ili stezanje pri naporu) ili [[srčani udar|srčanog udara. Rjeđe su zahvaćene arterije mozga; to može dovesti do prolaznog ishemijskog napada (kratkih epizoda slabosti na jednoj strani tijela ili nemogućnosti [[govor]]a) ili povremeno moždanog udara. Okluzivna bolest perifernih arterija (Periferna arterijska okluzivna bolest; opstrukcija nožnih arterija) javlja se uglavnom kod osoba sa FH koje [[pušenje|puše]] [[duhan]]. Ovo može uzrokovati bol u mišićima lista tokom hodanja, koja prolazi nakon odmora (intermitentna klaudikacija) i probleme zbog smanjenog dotoka krvi u stopala (kao što je [[gangrena]]).<ref name=Durrington>{{cite journal |author=Durrington P |s2cid=208792416 |title=Dyslipidaemia |journal=Lancet |volume=362 |issue=9385 |pages=717–31 |year=2003 |pmid=12957096 |doi=10.1016/S0140-6736(03)14234-1}}</ref> Rizik od ateroskleroze se dodatno povećava s godinama, a kod pušača postoji i [[dijabetes]], [[hipertenzija]] i porodična anamneza kardiovaskularnih bolesti.<ref name="Rader2003"/><ref name="pmid15554949">{{cite journal |author=Jansen AC |title=The contribution of classical risk factors to cardiovascular disease in familial hypercholesterolaemia: data in 2400 patients |journal=J. Intern. Med. |volume=256 |issue=6 |pages=482–90 |year=2004 |pmid=15554949 |doi=10.1111/j.1365-2796.2004.01405.x |author2=van Aalst-Cohen ES |author3=Tanck MW |last4=Trip |first4=M. D. |last5=Lansberg |first5=P. J. |last6=Liem |first6=A. H. |last7=Roeters Van Lennep |first7=H. W. O. |last8=Sijbrands |first8=E. J. G. |last9=Kastelein |first9=J. J. P.|s2cid=25292760 |doi-access=free }}</ref> ==Dijagnoza== {| class="wikitable" style="float:right; width:30em; border:solid 1px #999999; margin:0 0 1em 1em;" |- ! colspan="6" style="background-color: #CCEEEE;" | Kriteriji za dijagnozu vjerovatno heterozigotne FH (98% specifičnost)<ref name="DiagnosingHeFH">{{cite journal|vauthors =Williams RR, Hunt SC, Schumacher MC, et al.|date=1993 |title=Diagnosing heterozygous familial hypercholesterolemia using new practical criteria validated by molecular genetics |journal = Am J Cardiol |issue = 72|volume = 2|pages=171–76|doi = 10.1016/0002-9149(93)90155-6 |pmid=8328379 }}</ref> |- ! colspan="2" | ! colspan="2" | Srodnik prvog stepena ! colspan="2" |Ppća populacija |- ! [[Živptna dob|Godine]] ! [[Holesterol]] ! mg/dL ! mmol/L ! mg/dL ! mmol/L |- | rowspan="2" | < 18 | Ukupno | > 220 | > 5,7 | > 270 | > 7,0 |- | LDL-C | > 155 | > 4,0 | > 200 | > 5,2 |- | rowspan="2" | 20–29 | Ukupno | > 240 | > 6,2 | > 290 | > 7,5 |- | LDL-C | > 170 | > 4,4 | > 220 | > 5,7 |- | rowspan="2" | 30–39 | Ukupno | > 270 | > 7,0 | > 340 | > 8,8 |- | LDL-C | > 190 | > 5,0 | > 240 | > 6,2 |- | rowspan="2" | ≥ 40 | Ukupno | > 290 | > 7,5 | > 360 | > 9,3 |- | LDL-C | > 205 | > 5,3 | > 260 | > 6,7 |- | colspan="7" style="font-size: 90%;"| Srodnici prvog stepena su roditelji, potomci, braća i sestre |- |} Oko 85% osoba sa ovim poremećajem nije dijagnosticirano i posljedično ne primaju tretmane za snižavanje lipida.<ref name="Repas2014"/> Nalazi [[fenotipski pregled|fizičkog pregleda]] mogu pomoći ljekaru da postavi dijagnozu FH. Tetivski ksantomi javljaju se kod 20-40% osoba sa FH i [[psatognomija|patognomični su]] za ovo stanje.<ref name="Repas2014"/> Može se vidjeti i ksantelazam ili arkus rožnjače. Ovi uobičajeni znaci podržavaju dijagnozu, ali su nespecifični nalazi.<ref name="Repas2014"/> ===Mjerenja lipida=== Nivoi [[holesterol]]a mogu se odrediti kao dio zdravstvenog pregleda za [[zdravstveno osiguranje]] ili [[medicina rada|medicinu rada]], kada se uoče vanjski fizički znaci poput ksantelazma, ksantoma, arkusa, razviju se simptomi kardiovaskularne bolesti ili je kod člana porodice utvrđeno da ima FH. Tipično se nalazi obrazac kompatibilan sa [[hiperlipoproteinemija tipa II|hiperlipoproteinemijom tipa II]] na [[Klasifikacija|Fredricksonovoj klasifikaciji]]: povišen nivo ukupnog holesterola, značajno povišen nivo [[lipoprotein]]a niske gustoće (LDL), normalan nivo [[lipoprotein visoke gustoće| lipoproteina visoke gustoće]] (HDL) i normalan nivo [[trigliceridi|triglicerida]]. Ukupni nivoi holesterola od 350–550 mg/dL tipični su za heterozigotnu FH, dok su ukupni nivoi holesterola od 650–1000 mg/dL tipični za homozigotnu FH.<ref name="Repas2014"/> LDL je obično iznad 75 ‰, odnosno 75% zdrave populacije imalo bi niži nivo LDL-a.<ref name="Rader2003"/> Nivoi holesterola mogu biti drastično viši kod osoba sa FH koje su također [[gojaznost|gojazne]].<ref name=Durrington/> ===Analiza mutacija=== Na osnovu izolovanog visokog LDL-a i kliničkih kriterija (koji se razlikuju od zemlje do zemlje), može se izvršiti [[genetičko testiranje]] na mutacije LDL receptora, [[ApoB]] mutacije i ''PCSK9''. [[Mutacije]] otkrivaju se u između 50 i 80% slučajeva; oni bez mutacije često imaju viši nivo triglicerida i mogu imati druge uzroke visokog holesterola, kao što je [[kombinovana hiperlipidemija]] uzrokovana [[metabolički sindrom|metaboličkim sindromom]].<ref name="pmid16825289">{{cite journal |author=van Aalst-Cohen ES |title=Diagnosing familial hypercholesterolaemia: the relevance of genetic testing |journal=Eur. Heart J. |volume=27 |issue=18 |pages=2240–6 |year=2006 |pmid=16825289 |doi= 10.1093/eurheartj/ehl113 |author2=Jansen AC |author3=Tanck MW |last4=Defesche |first4=JC |last5=Trip |first5=MD |last6=Lansberg |first6=PJ |last7=Stalenhoef |first7=AF |last8=Kastelein |first8=JJ|doi-access=free }}</ref> ===Diferencijalna dijagnoza=== FH treba razlikovati od [[porodična kombinovana hiperlipidemija|porodične kombinovane hiperlipidemija]] i [[poligenska hiperholesterolemija|poligenske hiperholesterolemije]]. Nivoi lipida i prisustvo ksantoma mogu potvrditi dijagnozu. [[Sitosterolemija]] i [[cerebrotetinska ksantomatoza]] su dva rijetka stanja koja se također mogu prezentirati preuranjenom aterosklerozom i ksantomima. Općenito, mjerenje holesterola neće razlikovati pacijente sa FH i sitosterolemijom, kod koje se biljni stanol akumulira umjesto holesterola životinjskog porijekla. Liječenje stanja vrlo je učinkovito s klasom lijekova za snižavanje lipida: Ezetimibom. Poligenska hiperholesterolemija može također uključivati ​​neurološke ili psihijatrijske manifestacije, [[katarakt]], [[dijareja|dijareju]] i [[skelet]]e abnormalnosti.<ref name="pmid11939886">{{cite journal |vauthors=Moghadasian MH, Salen G, Frohlich JJ, Scudamore CH |title=Cerebrotendinous xanthomatosis: a rare disease with diverse manifestations |journal=Arch. Neurol. |volume=59 |issue=4 |pages=527–9 |date=April 2002 |pmid=11939886 |doi= 10.1001/archneur.59.4.527|doi-access= }}</ref> Ovo stanje ne karakterizira povišen holesterol u krvi, ali akumulacija derivata holesterola u tetivama može imitirati FH. ==Genetika== Najčešći genetički defekti kod FH su mutacije gubitka funkcije ''LDLR'' ([[prevalencija]] 1/250, ovisno o populaciji),<ref name="pmid28864697"/> mutacije gubitka funkcije ApoB (prevalencija 1/1000), mutacije dobitka funkcije ''[[PCSK9]]'' (manje od 1/2500) i ''[[LDLRAP1]]''. Povezana bolest [[sitosterolemija]], koja ima mnogo sličnosti sa FH i također karakterizira akumulacija holesterola u tkivima, posljedica je mutacija ''[[ABCG5]]'' i ''[[ABCG8]]''.<ref name="Rader2003"/> ===LDL-receptor=== [[Slika:LDLR pathway.png|right|thumb|LDLR-put]] [[Slika:Protein LDLR PDB 1ajj.png|right|thumb|Shematski prikaz proteina LDL receptora.]] Gen [[LDL-receptor]]a nalazi se na kratkom kraku [[hromosom 19|hromosoma 19 (19p13.1-13.3)]].<ref name="Repas2014"/> Sastoji se od 18 [[egzon]]a i obuhvata 45 kb, a u zrelom obliku genski produkt proteina sadrži 839 [[aminokiselina]]. Jedna abnormalna kopija ([[heterozigot]]) FH uzrokuje kardiovaskularne bolesti do 50. godine života u oko 40% slučajeva. Prisustvo dvije abnormalne kopije ([[homozigot]]) uzrokuje ubrzanu aterosklerozu u djetinjstvu, uključujući i njene komplikacije. Nivoi LDL-a u plazmi su obrnuto proporcionalni aktivnosti LDL receptora (LDLR). Homozigoti imaju aktivnost LDLR-a manju od 2%, dok heterozigoti imaju defektnu obradu LDL-a s aktivnošću receptora od 2-25%, ovisno o prirodi mutacije. Poznato je preko 1000 različitih mutacija.<ref name="Rader2003"/> Postoji pet glavnih klasa FH uzrokovanih mutacijama ''LDLR'':<ref name=Hobbs1992>{{cite journal |vauthors=Hobbs HH, Brown MS, Goldstein JL |title=Molecular genetics of the LDLR gene in familial hypercholesterolemia |journal=Hum. Mutat. |volume=1 |issue=6 |pages=445–66 |year=1992 |pmid=1301956 |doi=10.1002/humu.1380010602|s2cid=5756814 |doi-access=free }}</ref> *Klasa I: LDLR se uopće ne sintetizira. *Klasa II: LDLR se ne transportira pravilno iz [[endoplazmatski retikulum|endoplazmatskog retikuluma]] u [[Golgijev aparat]], radi ekspresije na površini ćelije. *Klasa III: LDLR se ne veže pravilno za LDL na površini ćelije zbog defekta u apolipoproteinu B100 (R3500Q) ili u LDL-R. *Klasa IV: LDLR vezan za LDL se ne grupira pravilno u udubljenjima obloženim [[klatrin]]om za [[receptorom posredovana endocitoza|receptorom posredovanu endocitozu]] (korak puta 2). *Klasa V: LDLR se ne reciklira nazad na površinu ćelije (korak puta 5). ===Apolipoprotein B=== [[Apolipoprotein B]], u svom ApoB100 obliku, je glavni [[apolipoprotein]], ili proteinski dio lipoproteinske čestice. Njegov gen se nalazi na [[hromosom 2 |hromosomu 2 (2p24-p23) ]] i dug je 46,2&nbsp;[[kilobaza|kb]]. FH se često povezuje s mutacijom R3500Q, koja uzrokuje zamjenu [[arginin]]a [[glutamin]]om, na poziciji 3500. Mutacija se nalazi na dijelu proteina koji se normalno veže za LDL-receptor, a vezivanje je smanjeno kao posljedica mutacije. Kao i kod ''LDLR'', broj abnormalnih kopija određuje težinu hiperholesterolemije.<ref name="Rader2003"/><ref name=Grundy1986>{{cite journal |vauthors=Vega GL, Grundy SM |title=In vivo evidence for reduced binding of low-density lipoproteins to receptors as a cause of primary moderate hypercholesterolemia |journal=J. Clin. Invest. |volume=78 |issue=5 |pages=1410–4 |year=1986 |pmid=3771801 |doi=10.1172/JCI112729 |pmc=423848}}</ref> ===PCSK9=== Mutacije u genu za [[PCSK9|proprotein-konvertazu subtilizin/keksin tip 9]] (''PCSK9''), povezane su sa [[autosomno nasljeđivanje|autosomno dominantnom]] (tj. potrebnom samo jednom abnormalnom kopijom) FH u izvještaju iz 2003.<ref name="Rader2003"/><ref>{{cite journal |author=Abifadel M |title=Mutations in PCSK9 cause autosomal dominant hypercholesterolemia |journal=Nat. Genet. |volume=34 |issue=2 |pages=154–6 |year=2003 |pmid=12730697 |doi=10.1038/ng1161 |author2=Varret M |author3=Rabès JP |last4=Allard |first4=Delphine |last5=Ouguerram |first5=Khadija |last6=Devillers |first6=Martine |last7=Cruaud |first7=Corinne |last8=Benjannet |first8=Suzanne |last9=Wickham |first9=Louise|s2cid=19462210 }}</ref> Gen nalazi se na [[hromosom 1|prvom hromosomu]] (pozicija 1p34.1-p32) ]] i kodira protein od 666 aminokiselina koji se eksprimira u jetri. Pretpostavlja se da PCSK9 uzrokuje FH uglavnom smanjenjem broja LDL receptora na jetrenim ćelijama.<ref>{{cite journal|vauthors=Seidah NG, Khatib AM, Prat A |s2cid=22395543 |title=The proprotein convertases and their implication in sterol and/or lipid metabolism |journal=Biol. Chem. |volume=387 |issue=7 |pages=871–7 |year=2006 |pmid=16913836 |doi=10.1515/BC.2006.110}}</ref> ===LDLRAP1=== Abnormalnosti u genu ''ARH'', poznatom i kao ''[[LDLRAP1]]'', prvi put su zabilježene u porodici u 1973.<ref>{{cite journal |vauthors=Khachadurian AK, Uthman SM |title=Experiences with the homozygous cases of familial hypercholesterolemia. A report of 52 patients |journal=Nutr Metab |volume=15 |issue=1 |pages=132–40 |year=1973 |pmid=4351242 |doi=10.1159/000175431}}</ref> Za razliku od drugih uzroka, za razvoj FH potrebne su dvije abnormalne kopije gena ([[autosomno nasljeđivanje|autosomno recesivno) [[nasljeđovanje]]. Mutacije u proteinu obično uzrokuju proizvodnju skraćenog proteina. Njegova stvarna funkcija nije jasna, ali čini se da ima ulogu u odnosu između LDL-receptora i [[klatrin]]om obloženih jamica. Osobe s autosomno recesivnom hiperholesterolemijom imaju tendenciju težeg oblika bolesti od ''LDLR''-heterozigota, ali manje teškog od ''LDLR''-homozigota.<ref name="Rader2003"/> ==Patofiziologija== [[Slika:HMG-CoA reductase pathway.svg|thumb| Holesterol se sintetizira u [[HMG-CoA reduktaznom putu]].]] {{glavni|LDL-receptor|ateroskleroza}} LDL-holesterol normalno cirkulira u tijelu 2,5 dana, a nakon toga, dio LDL-holesterola [[apolipoprotein B|apolipoproteina B]] veže se za LDL-receptor na [[hepatocit|ćelijama jetre]], pokrećući njegovu [[endocitoza|preuzimanje i probavu]].<ref name="Repas2014"/> Ovaj proces rezultira uklanjanjem LDL-a iz [[krvotok|cirkulacijskog sistema]]. Sinteza [[holesterol]]a u jetri je potisnuta u [[mevalonatni put|HMG-CoA reduktaznom putu]].<ref>{{cite journal |vauthors=Brown MS, Goldstein JL |title=Familial hypercholesterolemia: defective binding of lipoproteins to cultured fibroblasts associated with impaired regulation of 3-hydroxy-3-methylglutaryl coenzyme A reductase activity |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=71 |issue=3 |pages=788–92 |year=1974 |pmid=4362634 |doi=10.1073/pnas.71.3.788 |pmc=388099|bibcode=1974PNAS...71..788B |doi-access=free }}</ref> Kod FH, funkcija LDL-receptora je smanjena ili odsutna,<ref name="Repas2014"/> a LDL cirkuliše u prosjeku 4,5 dana, što rezultira značajno povećanim nivoom LDL-holesterola u krvi uz normalne nivoe ostalih lipoproteina.<ref name=Durrington/> Kod mutacija ''ApoB'', smanjeno vezivanje LDL-čestica za receptor uzrokuje povećan nivo LDL-holesterola. Nije poznato kako mutacija uzrokuje disfunkciju LDL-receptora kod mutacija ''PCSK9'' i ''ARH''.<ref name="Rader2003"/> Iako se [[ateroskleroza]] javlja u određenoj mjeri kod svih ljudi, osobe sa FH mogu razviti ubrzanu aterosklerozu zbog prekomjernog nivoa LDL-a. Stepen ateroskleroze približno zavisi od ''broja'' LDL-receptora, koji su još uvijek eksprimirani i njihovoj ''funkcionalnosti''. Kod mnogih [[heterozigot]]nih oblika FH, funkcija receptora je samo blago oštećena, a nivoi LDL-a će ostati relativno niski. U ozbiljnijim [[homozigot]]nim oblicima, receptor se uopće ne eksprimira.<ref name="Rader2003"/> Neke studije FH[[kohortna studija|-kohorte]] sugeriraju da su dodatni faktori rizika općenito prisutni kada osoba razvije aterosklerozu.<ref name="Broome1993">{{cite journal |author=Scientific Steering Committee on behalf of the Simon Broome Register Group |title=Risk of fatal coronary heart disease in familial hypercholesterolaemia |journal=BMJ |volume=303 |issue=6807 |pages=893–6 |year=1991 |pmid=1933004 |doi=10.1136/bmj.303.6807.893 |pmc=1671226}}</ref><ref name=Sijbrands2001>{{cite journal |vauthors=Sijbrands EJ, Westendorp RG, Defesche JC, de Meier PH, Smelt AH, Kastelein JJ |title=Mortality over two centuries in large pedigree with familial hypercholesterolaemia: family tree mortality study |journal=BMJ |volume=322 |issue=7293 |pages=1019–23 |year=2001 |pmid=11325764 |doi=10.1136/bmj.322.7293.1019 |pmc=31037 }}</ref> Pored klasičnih faktora rizika kao što su pušenje, visok krvni pritisak i dijabetes, genetičke studije pokazale su da uobičajena abnormalnost u genu za [[protrombin]] (G20210A) povećava rizik od kardiovaskularnih događaja kod osoba sa FH.<ref name="pmid15879303">{{cite journal |author=Jansen AC |title=Genetic determinants of cardiovascular disease risk in familial hypercholesterolemia |journal=Arterioscler. Thromb. Vasc. Biol. |volume=25 |issue=7 |pages=1475–81 |year=2005 |pmid=15879303 |doi=10.1161/01.ATV.0000168909.44877.a7 |author2=van Aalst-Cohen ES |author3=Tanck MW |last4=Cheng |first4=S |last5=Fontecha |first5=MR |last6=Li |first6=J |last7=Defesche |first7=JC |last8=Kastelein |first8=JJ|doi-access=free |citeseerx=10.1.1.498.4838 }}</ref> Nekoliko studija je otkrilo da je visok nivo [[lipoprotein]]a dodatni faktor rizika za ishemijsku bolest srca.<ref name="pmid1971660">{{cite journal| pmid = 1971660| date =Jun 1990|last1=Wiklund |first1=O. |last2=Angelin |first2=B. |last3=Olofsson |first3=S. O. |last4=Eriksson |first4=M. |last5=Fager |first5=G. |last6=Berglund |first6=L. |last7=Bondjers |first7=G. | s2cid =27054208| title = Apolipoprotein(a) and ischaemic heart disease in familial hypercholesterolaemia| volume = 335| issue = 8702| pages = 1360–1363| journal = Lancet | doi = 10.1016/0140-6736(90)91242-3}}</ref><ref name="pmid2139920">{{cite journal | doi = 10.1056/NEJM199005243222104 | pmid = 2139920|last1=Seed |first1=M. |last2=Hoppichler |first2=F. |last3=Reaveley |first3=D. |last4=Mccarthy |first4=S. |last5=Thompson |first5=G. R. |last6=Boerwinkle |first6=E. |last7=Utermann |first7=G. | date=May 1990 | title = Relation of serum lipoprotein(a) concentration and apolipoprotein(a) phenotype to coronary heart disease in patients with familial hypercholesterolemia | volume = 322 | issue = 21 | pages = 1494–1499 | issn = 0028-4793 | journal = The New England Journal of Medicine | url = http://ClinicalTrials.gov/search/term=2139920%20%5BPUBMED-IDS%5D | format = Free full text|doi-access=free }}</ref> Također je utvrđeno da je rizik veći kod osoba sa specifičnim [[genotip]]om [[angiotenzin-konvertirajući enzim|angiotenzin-konvertirajućeg enzima]] (ACE).<ref name="pmid9603531">{{cite journal |vauthors=O'Malley JP, Maslen CL, Illingworth DR |title=Angiotensin-converting enzyme DD genotype and cardiovascular disease in heterozygous familial hypercholesterolemia |journal=Circulation |volume=97 |issue=18 |pages=1780–3 |date=19 May 1998|pmid=9603531 |doi=10.1161/01.CIR.97.18.1780 |doi-access=free }}</ref> ==Skrining== Skrining na holesterol i [[genetičko testiranje]] među članovima porodice osoba sa poznatom FH je [[isplativost|isplativo]].<ref>{{cite journal|last1=Besseling|first1=J|last2=Sjouke|first2=B|last3=Kastelein|first3=JJ|title=Screening and treatment of familial hypercholesterolemia - Lessons from the past and opportunities for the future (based on the Anitschkow Lecture 2014).|journal=Atherosclerosis|date=August 2015|volume=241|issue=2|pages=597–606|pmid=26115072|doi=10.1016/j.atherosclerosis.2015.06.011}}</ref> Druge strategije, kao što je [[univerzalni skrining]] u dobi od 16 godina predložene su u 2001.<ref name="BMJ-screening">{{cite journal |vauthors=Marks D, Wonderling D, Thorogood M, Lambert H, Humphries SE, Neil HA |title=Cost effectiveness analysis of different approaches of screening for familial hypercholesterolaemia |journal=BMJ |volume=324 |issue=7349 |page=1303 |date=June 2002 |pmid=12039822 |doi=10.1136/bmj.324.7349.1303 |pmc=113765 }}</ref><ref name="pmid11213091">{{cite journal |vauthors=Umans-Eckenhausen MA, Defesche JC, Sijbrands EJ, Scheerder RL, Kastelein JJ |s2cid=25342898 |title=Review of first 5 years of screening for familial hypercholesterolaemia in the Netherlands |journal=Lancet |volume=357 |issue=9251 |pages=165–8 |date=January 2001 |pmid=11213091 |doi=10.1016/S0140-6736(00)03587-X}}</ref> Međutim, ovaj posljednji pristup može biti manje isplativ u kratkoročnom periodu.<ref name="pmid12669918">{{cite journal |vauthors=Marks D, Thorogood M, Neil HA, Wonderling D, Humphries SE |title=Comparing costs and benefits over a 10 year period of strategies for familial hypercholesterolaemia screening |journal=J Public Health Med |volume=25 |issue=1 |pages=47–52 |date=March 2003 |pmid=12669918 |doi=10.1093/pubmed/fdg010 |doi-access=free }}</ref> Smatralo se da skrining u dobi mlađoj od 16 godina vjerovatno dovodi do neprihvatljivo visoke stope [[greška tipa I i tipa II|lažno pozitivnih nalaza]].<ref name=Durrington/> [[Meta-analiza]] iz 2007. godine otkrila je da bi "predložena strategija skrininga djece i roditelja na porodičnu hiperholesterolemiju mogla imati značajan uticaj u sprječavanju medicinskih posljedica ovog poremećaja u dvije generacije istovremeno".<ref name=":0">{{cite journal |last1=Wald |first1=David S |last2=Bestwick |first2=Jonathan P |last3=Wald |first3=Nicholas J |title=Child-parent screening for familial hypercholesterolaemia: screening strategy based on a meta-analysis |journal=BMJ |date=22 September 2007 |volume=335 |issue=7620 |page=599 |doi=10.1136/bmj.39300.616076.55 |pmid=17855284 |pmc=1989026 }}</ref> "Korištenje samo ukupnog holesterola može najbolje razlikovati ljude sa i bez FH između 1 – 9 godina starosti."<ref>{{cite journal |last1=Saenger |first1=Amy K |title=Universal Lipid Screening in Children and Adolescents: A Baby Step toward Primordial Prevention? |journal=Clinical Chemistry |date=1 August 2012 |volume=58 |issue=8 |pages=1179–1181 |doi=10.1373/clinchem.2012.182287 |pmid=22510399 |doi-access=free }}</ref><ref name=":0" /> Predložen je skrining mališana, a rezultati ispitivanja na 10.000 jednogodišnjaka objavljeni su 2016. godine. Bilo je potrebno istražiti dali je skrining isplativ i prihvatljiv za porodice.<ref>{{cite web |url=https://www.bbc.co.uk/news/health-37775310 |title=Toddlers 'should get heart risk test' |website=BBC News|date=27 October 2016 |author=Caroline Parkinson|access-date= 27 October 2016}}</ref><ref name="WaldBestwick2016">{{cite journal|last1=Wald|first1=David S.|last2=Bestwick|first2=Jonathan P.|last3=Morris|first3=Joan K.|last4=Whyte|first4=Ken|last5=Jenkins|first5=Lucy|last6=Wald|first6=Nicholas J.|title=Child–Parent Familial Hypercholesterolemia Screening in Primary Care|journal=New England Journal of Medicine|volume=375|issue=17|year=2016|pages=1628–1637|issn=0028-4793|doi=10.1056/NEJMoa1602777|pmid=27783906|doi-access=free}}</ref> [[Genetičko savjetovanje]] može pomoći u [[genetičko testiranje|genetičkom testiranju]], nakon pozitivnog testa holesterola na FH.<ref>{{cite web|date=2020-04-01|title=Genetic Counseling for Familial Hypercholesterolemia {{!}} CDC|url=https://www.cdc.gov/genomics/disease/fh/counseling_FH.htm|access-date=2021-02-12|website=www.cdc.gov|language=en-us}}</ref> ==Liječenje== === Heterozigotna FH === Heterozigotna porodična hiperholesterolemija (HeFH obično) se liječi [[statin]]ima.<ref name="Repas2014"/> Statini djeluju inhibirajući enzim [[HMG-CoA reduktaza|hidroksimetilglutaril CoA reduktazu]] (HMG-CoA-reduktaza) u jetri. Kao odgovor, [[jetra]] proizvodi više LDL-receptora, koji uklanjaju cirkulirajući LDL iz [[krv]]i. Statini efikasno snižavaju nivo holesterola i LDL-a, iako je ponekad potrebna dodatna terapija drugim lijekovima, kao što su [[sekvestranti žučne kiseline]] ([[holestiramin]] ili [[kolestipol]]), preparati [[nikotinska kiselina|nikotinske kiseline]] ili fibrati.<ref>{{cite journal |last1=Nemati |first1=Mohammad Hassan |last2=Astaneh |first2=Behrooz |title=Optimal management of familial hypercholesterolemia: treatment and management strategies |journal=Vasc Health Risk Manag |date=2010 |volume=6 |pages=1079–1088 |doi=10.2147/VHRM.S8283 |pmid=21191428 |pmc=3004511 |doi-access=free }}</ref><ref name="Rader2003"/> Potrebna je kontrola i ostalih faktora rizika za kardiovaskularne bolesti, jer rizik ostaje donekle povišen čak i kada su nivoi holesterola pod kontrolom. Stručne smjernice preporučuju da odluka o liječenju osobe sa FH statinima ne bi trebala biti zasnovana na uobičajenim alatima za predviđanje rizika (kao što su oni izvedeni iz ''Framingham Heart Study''), jer će oni vjerovatno potcijeniti rizik od kardiovaskularnih bolesti; za razliku od ostatka populacije, ljudi sa FH imaju visok nivo holesterola od rođenja, što vjerovatno povećava njihov relativni rizik.<ref name=NICE>{{NICE|71|Familial hypercholesterolaemia|2008}}</ref> Prije uvođenja statina, klofibrat (stariji fibrat koji je često uzrokovao žučne kamence), probukol (posebno kod velikih ksantoma) i tiroksin korišteni su za smanjenje nivoa LDL-holesterola. Kontroverznije je dodavanje ezetimiba, koji inhibira apsorpciju holesterola u crijevima. Iako smanjuje LDL-holesterol, čini se da ne poboljšava marker ateroskleroze koji se naziva debljina intima-medije. Nije poznato da li to znači da ezetimib nema ukupne koristi kod FH.<ref>{{cite journal |author=Kastelein JJ |title=Simvastatin with or without ezetimibe in familial hypercholesterolemia |journal=N. Engl. J. Med. |volume=358 |issue=14 |pages=1431–43 |date=April 2008 |pmid=18376000 |doi=10.1056/NEJMoa0800742 |author2=Akdim F |author3=Stroes ES |last4=Zwinderman |first4=Aeilko H. |last5=Bots |first5=Michiel L. |last6=Stalenhoef |first6=Anton F.H. |last7=Visseren |first7=Frank L.J. |last8=Sijbrands |first8=Eric J.G. |last9=Trip |first9=Mieke D.|s2cid=8085257 |url=http://pdfs.semanticscholar.org/0da4/a48a4d402878a4b01330a3e43a185140f586.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20200629101229/http://pdfs.semanticscholar.org/0da4/a48a4d402878a4b01330a3e43a185140f586.pdf |archive-date=2020-06-29 }}</ref> Ne postoje intervencijske studije koje direktno pokazuju korist snižavanja holesterola u pogledu smrtnosti kod FH. Umjesto toga, dokazi o koristi potiču iz nekoliko ispitivanja provedenih na ljudima koji imaju [[poligen]]sku hiperholesterolemiju (u kojoj nasljedstvo igra manju ulogu). Ipak, opservacijska studija iz 1999. godine, provedena na velikom britanskom registru, pokazala je da se smrtnost kod ljudi sa FH počela poboljšavati početkom 1990-ih kada su uvedeni [[statin]]i.<ref>{{cite journal | author=Scientific Steering Committee on behalf of the Simon Broome Register Group | title=Mortality in treated heterozygous familial hypercholesterolaemia: implications for clinical management | journal=Atherosclerosis | year=1999 | volume=142 | issue=1 | pages=105–12 | doi=10.1016/S0021-9150(98)00200-7 | pmid=9920511}}</ref> [[Kohortna studija]] sugerira da liječenje FH statinima dovodi do smanjenja smrtnosti od koronarne bolesti srca za 48%, do tačke u kojoj ljudi nemaju veću [[vjerovatnoća|vjerovatnoću]] da umru od koronarne bolesti srca u odnosu na opću populaciju. Međutim, ako je osoba već imala koronarnu bolest srca, smanjenje je iznosilo 25%. Rezultati naglašavaju važnost ranog otkrivanja FH i liječenja statinima.<ref>{{cite journal |vauthors=Neil A, Cooper J, Betteridge J, et al |title=Reductions in all-cause, cancer, and coronary mortality in statin-treated patients with heterozygous familial hypercholesterolaemia: a prospective registry study |journal=Eur. Heart J. |volume=29 |issue=21 |pages=2625–33 |date=November 2008 |pmid=18840879 |pmc=2577142 |doi=10.1093/eurheartj/ehn422 }}</ref> [[Alirokumab]] i [[evolokumab]], oba [[monoklonska antitijela]]] protiv [[PCSK9]], posebno su indicirana kao dodatak dijeti i maksimalno toleriranoj terapiji statinima, za liječenje odraslih osoba s heterozigotnom porodičnom hiperholesterolemijom, kojima je potrebno dodatno snižavanje LDL-holesterola.<ref>{{cite journal|last1=Ito|first1=MK|last2=Santos|first2=RD|title=PCSK9 inhibition with monoclonal antibodies-modern management of hypercholesterolemia.|journal=Journal of Clinical Pharmacology|date=16 May 2016|volume=Online first|issue=1|pages=7–32|doi=10.1002/jcph.766|pmid=27195910|pmc=5215586}}</ref> Nedavno je [[Inclisiran]] odobren za liječenje HeFH. Iako su [[monoklonska antitijela]] protiv PCSK9 vrlo učinkovita za pacijente s FH, parenteralna primjena čini je manje prihvatljivom za pacijenta. Postoje mnoge oralne studije PCSK9 u kliničkim ispitivanjima (faza 2 i faza 3) i uskoro će biti usvojen kao tretman za hiperholesterolemiju. === Homozigotna FH === Homozigotna porodična hiperholesterolemija (HoFH) teža je za liječenje. LDL (lipoprotein niske gustoće) receptori su minimalno funkcionalni, ako su uopće. Samo visoke doze [[statin]]a, često u kombinaciji s drugim lijekovima, umjereno su učinkovite u poboljšanju nivoa lipida.<ref>{{cite journal |vauthors=Marais AD, Blom DJ, Firth JC |s2cid=8075552 |title=Statins in homozygous familial hypercholesterolemia |journal=Curr Atheroscler Rep |volume=4 |issue=1 |pages=19–25 |date=January 2002 |pmid=11772418 |doi=10.1007/s11883-002-0058-7}}</ref>[[Probucol]], koji poboljšava uklanjanje LDL-a neovisno o LDL receptoru, trenutno se koristi i u [[Japan]]u, iako su klinička ispitivanja za ovu indikaciju stara (1988.).<ref name="pmid26125504">{{cite journal |vauthors=Yamashita S, Masuda D, Matsuzawa Y |title=Did we abandon probucol too soon? |journal=Current Opinion in Lipidology |volume=26 |issue=4 |pages=304–16 |date=August 2015 |pmid=26125504 |doi=10.1097/MOL.0000000000000199 |quote=LDL-C-lowering effect of probucol involves the pathway other than LDL-receptor as it is effective in LDL receptor-deficient rabbits [12] or patients with homozygous and heterozygous familial hypercholesterolemia [13–15].}}</ref> Ako medicinska terapija nije uspješna u smanjenju nivoa holesterola, može se koristiti [[LDL-afereza]]; ovo filtrira LDL iz [[krvotok]]a, procesom koji podsjeća na [[dijaliza bubrega|dijalizu]].<ref name="Rader2003"/> Vrlo teški slučajevi mogu se razmotriti za [[transplantacijaa jetre| transplantaciju jetre]]; ovo osigurava jetri normalno funkcionalne LDL-receptore i dovodi do brzog poboljšanja nivoa holesterola, ali uz rizik od komplikacija od bilo koje transplantacije čvrstog organa ([[transplantacija]) (kao što su [[odbacivanje transplantata|odbacivanje]], [[infekcije]] ili [[neželjeni efekti|nuspojave]] lijeka potrebnog za suzbijanje odbacivanja).<ref>{{cite journal |doi=10.1056/NEJM198412273112603 |vauthors=Bilheimer DW, Goldstein JL, Grundy SM, Starzl TE, Brown MS |title=Liver transplantation to provide low-density-lipoprotein receptors and lower plasma cholesterol in a child with homozygous familial hypercholesterolemia |journal=N. Engl. J. Med. |volume=311 |issue=26 |pages=1658–64 |date=December 1984 |pmid=6390206 |pmc=2975980}}</ref><ref>{{cite journal |vauthors=Revell SP, Noble-Jamieson G, Johnston P, Rasmussen A, Jamieson N, Barnes ND |title=Liver transplantation for homozygous familial hypercholesterolaemia |journal=Arch. Dis. Child. |volume=73 |issue=5 |pages=456–8 |date=November 1995 |pmid=8554367 |doi=10.1136/adc.73.5.456 |pmc=1511367}}</ref> Ostale hirurške tehnike uključuju [[djelimični ileusni bajpas]], u kojem se dio [[tanko crijevo|tankog crijeva]] premošćuje kako bi se smanjila apsorpcija hranjivih tvari, a time i holesterola, i [[portakavusni šant|portakavusna šantna operacija]], u kojoj se [[portna vena]] povezuje sa ''[[vena cava]]'', kako bi se omogućilo da krv s hranjivim tvarima iz crijeva zaobiđe jetru.<ref name="pmid10770402">{{cite journal |author=López-Santamaria M |title=Liver transplantation in patients with homozygotic familial hypercholesterolemia previously treated by end-to-side portocaval shunt and ileal bypass |journal=J. Pediatr. Surg. |volume=35 |issue=4 |pages=630–3 |date=April 2000 |pmid=10770402 |doi=10.1053/jpsu.2000.0350630 |author2=Migliazza L |author3=Gamez M |last4=Murcia |first4=J |last5=Diaz-Gonzalez |first5=M |last6=Camarena |first6=C |last7=Hierro |first7=L |last8=De La Vega |first8=A |last9=Frauca |first9=E}}</ref><ref name="pmid9625405">{{cite journal |author=Buchwald H |title=Effective lipid modification by partial ileal bypass reduced long-term coronary heart disease mortality and morbidity: five-year posttrial follow-up report from the POSCH. Program on the Surgical Control of the Hyperlipidemias |journal=Arch. Intern. Med. |volume=158 |issue=11 |pages=1253–61 |date=June 1998 |pmid=9625405 |doi= 10.1001/archinte.158.11.1253|author2=Varco RL |author3=Boen JR |last4=Williams |first4=SE |last5=Hansen |first5=BJ |last6=Campos |first6=CT |last7=Campbell |first7=GS |last8=Pearce |first8=MB |last9=Yellin |first9=AE|doi-access= |s2cid=27446759 }}</ref><ref name="pmid172531">{{cite journal |vauthors=Bilheimer DW, Goldstein JL, Grundy SM, Brown MS |title=Reduction in cholesterol and low density lipoprotein synthesis after portacaval shunt surgery in a patient with homozygous familial hypercholesterolemia |journal=J. Clin. Invest. |volume=56 |issue=6 |pages=1420–30 |date=December 1975 |pmid=172531 |doi=10.1172/JCI108223 |pmc=333120}}</ref> [[Lomitapid]], inhibitor [[mikrosomni protein za transfer triglicerida|mikrosomnog proteina za transfer triglicerida]],<ref name="pmid17215532">{{cite journal |author=Cuchel M |title=Inhibition of microsomal triglyceride transfer protein in familial hypercholesterolemia |journal=N. Engl. J. Med. |volume=356 |issue=2 |pages=148–56 |date=January 2007 |pmid=17215532 |doi=10.1056/NEJMoa061189 |author2=Bloedon LT |author3=Szapary PO |last4=Kolansky |first4=Daniel M. |last5=Wolfe |first5=Megan L. |last6=Sarkis |first6=Antoine |last7=Millar |first7=John S. |last8=Ikewaki |first8=Katsunori |last9=Siegelman |first9=Evan S.|doi-access=free }}</ref> Američka FDA odobrila ga je u decembru 2012. godine, kao lijek za rijetke bolesti za liječenje homozigotne porodične hiperholesterolemije.<ref>{{cite press release |url=https://www.fda.gov/NewsEvents/Newsroom/PressAnnouncements/ucm333285.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20121231004854/https://www.fda.gov/NewsEvents/Newsroom/PressAnnouncements/ucm333285.htm |archive-date=31 December 2012 |title=FDA approves new orphan drug for rare cholesterol disorder |date=26 December 2012 |publisher=U.S. Food and Drug Administration }}</ref> Januara 2013. godine, američka FDA odobrila je također i [[mipomersen]], koji inhibira djelovanje gena za [[apolipoprotein B]], za liječenje [[homozigot]]ne porodične hiperholesterolemije.<ref>{{cite journal |last1=Astaneh |first1=Behrooz |last2=Makhdami |first2=Nima |last3=Astaneh |first3=Vala |last4=Guyatt |first4=Gordon |title=The Effect of Mipomersen in the Management of Patients with Familial Hypercholesterolemia: A Systematic Review and Meta-Analysis of Clinical Trials |journal=J Cardiovasc Dev Dis |date=July 2021 |volume=8 |issue=7 |page=82 |doi=10.3390/jcdd8070082 |pmid=34357325 |pmc=8304130 |doi-access=free }}</ref><ref>{{cite news |last1=Pollack |first1=Andrew |title=F.D.A. Approves Genetic Drug to Treat Rare Disease |url=https://www.nytimes.com/2013/01/30/business/fda-approves-genetic-drug-to-treat-rare-disease.html |work=The New York Times |date=29 January 2013 }}</ref><ref>{{cite press release |date=29 January 2013 |url=https://www.fda.gov/NewsEvents/Newsroom/PressAnnouncements/ucm337195.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20130202205414/https://www.fda.gov/NewsEvents/Newsroom/PressAnnouncements/ucm337195.htm |archive-date=2 February 2013 |title=FDA approves new orphan drug Kynamro to treat inherited cholesterol disorder |publisher=U.S. Food and Drug Administration }}</ref> [[Genska terapija]] jeste moguća buduća alternativa.<ref name="pmid7584986">{{cite journal |author=Grossman M |title=A pilot study of ex vivo gene therapy for homozygous familial hypercholesterolaemia |journal=Nat. Med. |volume=1 |issue=11 |pages=1148–54 |date=November 1995 |pmid=7584986 |doi=10.1038/nm1195-1148 |author2=Rader DJ |author3=Muller DW |last4=Kolansky |first4=Daniel M. |last5=Kozarsky |first5=Karen |last6=Clark |first6=Bernard J. |last7=Stein |first7=Evan A. |last8=Lupien |first8=Paul J. |last9=Brewer |first9=H. Bryan|s2cid=3194865 }}</ref> [[Evinacumab]], [[monoklonsko antitijelo]] koje inhibira [[ANGPTL3|protein sličan angiopoetinu 3]], odobreno je 2021. godine za [[Adjuvantna terapija|dodatnu terapiju]], 2021.<ref>{{cite web|url=https://www.fda.gov/drugs/new-drugs-fda-cders-new-molecular-entities-and-new-therapeutic-biological-products/novel-drug-approvals-2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210209155753/https://www.fda.gov/drugs/new-drugs-fda-cders-new-molecular-entities-and-new-therapeutic-biological-products/novel-drug-approvals-2021|archive-date=February 9, 2021|title=Novel Drug Approvals for 2021|date=13 May 2022 |publisher=FDA|language=en}}</ref> ===Djeca=== S obzirom na to da je FH prisutna od rođenja i da aterosklerotske promjene mogu početi rano u životu,<ref name="pmid2914343">{{cite journal |vauthors=Mabuchi H, Koizumi J, Shimizu M, Takeda R |title=Development of coronary heart disease in familial hypercholesterolemia |journal=Circulation |volume=79 |issue=2 |pages=225–32 |date=February 1989 |pmid=2914343 |doi=10.1161/01.CIR.79.2.225|doi-access= }}</ref> ponekad je potrebno liječiti adolescente ili čak tinejdžere sredstvima koja su prvobitno razvijena za odrasle. Zbog sigurnosnih razloga, mnogi ljekari preferiraju upotrebu sekvestranta žučnih kiselina i fenofibrata jer su oni odobreni za upotrebu kod djece.<ref name=Greene>{{cite journal |vauthors=Greene O, Durrington P |title=Clinical management of children and young adults with heterozygous familial hypercholesterolaemia in the UK |journal=J R Soc Med |volume=97 |issue=5 |pages=226–9 |date=May 2004 |pmid=15121812 |doi=10.1177/014107680409700505 |pmc=1079462 }}</ref> Ipak, [[statin]]i izgledaju sigurni i efikasni,<ref>{{cite journal |vauthors=Rodenburg J, Vissers MN, Wiegman A, Trip MD, Bakker HD, Kastelein JJ |s2cid=38754088 |title=Familial hypercholesterolemia in children |journal=Curr. Opin. Lipidol. |volume=15 |issue=4 |pages=405–11 |date=August 2004 |pmid=15243213 |doi=10.1097/01.mol.0000137228.92396.f3}}</ref><ref name="pmid15265847">{{cite journal |author=Wiegman A |title=Efficacy and safety of statin therapy in children with familial hypercholesterolemia: a randomized controlled trial |journal=JAMA |volume=292 |issue=3 |pages=331–7 |date=July 2004 |pmid=15265847 |doi=10.1001/jama.292.3.331 |author2=Hutten BA |author3=de Groot E |last4=Rodenburg |first4=J |last5=Bakker |first5=HD |last6=Büller |first6=HR |last7=Sijbrands |first7=EJ |last8=Kastelein |first8=JJ|doi-access= }}</ref> a kod starije djece može se koristiti kao i kod odraslih.<ref name=Durrington/><ref name=Greene/> Stručni panel je 2006. godine preporučio ranu kombinovanu terapiju sa LDL-aferezom, statinima i inhibitorima apsorpcije holesterola kod djece sa homozigotnom FH koja imaju najveći rizik.<ref name="pmid17130340">{{cite journal |author=Kavey RE |title=Cardiovascular risk reduction in high-risk pediatric patients: a scientific statement from the American Heart Association Expert Panel on Population and Prevention Science; the Councils on Cardiovascular Disease in the Young, Epidemiology and Prevention, Nutrition, Physical Activity and Metabolism, High Blood Pressure Research, Cardiovascular Nursing, and the Kidney in Heart Disease; and the Interdisciplinary Working Group on Quality of Care and Outcomes Research: endorsed by the American Academy of Pediatrics |journal=Circulation |volume=114 |issue=24 |pages=2710–38 |date=December 2006 |pmid=17130340 |doi=10.1161/CIRCULATIONAHA.106.179568 |author2=Allada V |author3=Daniels SR |last4=Hayman |first4=L. L. |last5=McCrindle |first5=B. W. |last6=Newburger |first6=J. W. |last7=Parekh |first7=R. S. |last8=Steinberger |first8=J. |author9=American Heart Association Expert Panel on Population Prevention Science|doi-access=free }}</ref> ==Epidemiologija== Globalna prevalencija FH je približno 10 miliona ljudi.<ref name="Repas2014">{{cite journal|vauthors=Repas TB, Tanner JR |title=Preventing early cardiovascular death in patients with familial hypercholesterolemia |journal=J Am Osteopath Assoc |volume=114 |issue=2 |pages=99–108 |date=February 2014 |pmid=24481802 |doi=10.7556/jaoa.2014.023 |doi-access=free }}</ref> In most populations studied, heterozygous FH occurs in about 1:250 people, but not all develop symptoms.<ref name="pmid28864697"/> Homozygous FH occurs in about 1:1,000,000.<ref name="Rader2003"/><ref name=Durrington/> Mutacije ''LDLR'' češće su u određenim []populacija]]ma, vjerovatno zbog genetičkog [[fenomen]]a poznatog kao ''[[efekat osnivača]]'' – osnovala ih je mala grupa pojedinaca, od kojih je jedan ili više bio [[nositelj (genetika)|noseitelj]] mutacije. Afrikaneri, Francusko-kanadski Kanađani, Libanonci, Kršćani i Finci imaju visoke stope specifičnih mutacija koje čine FH posebno čestim u ovim grupama. Mutacije ''APOB'' su češće u Centralnoj Evropi.<ref name="Rader2003"/> ==Historija== Norveški ljekar dr. Carl Müller prvi je povezao fizičke znakove, visok nivo holesterola i autosomno dominantno nasljeđivanje u 1938.<ref>{{cite journal|author=Müller C|title=Xanthoma, hypercholesterolemia, angina pectoris|journal=Acta Medica Scandinavica|year=1938|volume=95 Suppl|issue=89|pages=75–84 |doi=10.1111/j.0954-6820.1938.tb19279.x}}</ref> Početkom 1970-ih i 1980-ih, genetički uzrok FH opisali su dr. [[Joseph L. Goldstein]] i dr. [[Michael S. Brown]] iz [[Dallas]]a u [[Teksas]]u. U početku su otkrili povećanu aktivnost HMG-CoA reduktaze, ali studije pokazale su da to ne objašnjava vrlo abnormalne nivoe holesterola kod osoba sa FH.<ref>{{cite journal |vauthors=Goldstein JL, Brown MS |title=Familial hypercholesterolemia: identification of a defect in the regulation of 3-hydroxy-3-methylglutaryl coenzyme A reductase activity associated with overproduction of cholesterol |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=70 |issue=10 |pages=2804–8 |date=October 1973 |pmid=4355366 |doi=10.1073/pnas.70.10.2804 |pmc=427113|bibcode=1973PNAS...70.2804G |doi-access=free }}</ref> Fokus se pomjerio na vezivanje LDL-a za njegov receptor i efekte poremećenog vezivanja na [[metabolizam]]; to se pokazalo kao osnovni mehanizam za FH.<ref>{{cite journal |vauthors=Brown MS, Goldstein JL |title=Receptor-mediated control of cholesterol metabolism |journal=Science |volume=191 |issue=4223 |pages=150–4 |date=January 1976 |pmid=174194 |doi=10.1126/science.174194 |bibcode=1976Sci...191..150B }}</ref> Nakon toga, brojne mutacije u proteinu direktno su identificirane sekvenciranjem.<ref name=Hobbs1992/> Kasnije su, 1985. godine osvojili [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu]], za otkriće LDL- receptora i njegovog uticaja na [[metabolizam]] [[lipoprotein]]a.<ref>{{cite web | author=Nobelprize.org| url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1985 |title=Medicine 1985 |access-date=2008-02-28}}</ref> Važan alat u istraživanju FH je Watanabeov heritabilni hiperlipidemični (WHHL) zec, nazvan po svom otkrivaču [[Yoshio Watanabe (istraživač)|Yoshio Watanabe]]. Originalni mutant je pronađen 1973. godine. Soj je uspostavljen 1976. Naknadna selekcija i uzgoj proizveli su oblike sa povećanom osjetljivošću na koronarnu aterosklerozu i [[infarkt miokarda]], jer sama hiperholesterolemija kod zečeva nije bila dovoljna da dovoljno često uzrokuje ove probleme. Watanabe je umro 2008.<ref>{{cite journal |last1=Shiomi |first1=M |last2=Ito |first2=T |title=The Watanabe heritable hyperlipidemic (WHHL) rabbit, its characteristics and history of development: a tribute to the late Dr. Yoshio Watanabe. |journal=Atherosclerosis |date=November 2009 |volume=207 |issue=1 |pages=1–7 |doi=10.1016/j.atherosclerosis.2009.03.024 |pmid=19389675}}</ref> == Također pogledajte == * [[Primarna hiperlipoproteinemija]] * [[Porodična hipertrigliceridemija]] * [[Nedostatak lipoprotein lipaze]] * [[Porodični nedostatak apoproteina CII]] ==Reference== {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == *[http://www.medicineplus.gov/ency/article/000392.htm MedicinePlus: Familial Hypercholesterolemia]{{Dead link|date=November 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{Medicinski izvori | ICD10 = {{ICD10|E|78|0|e|70}} | ICD9 = {{ICD9|272.0}} | ICDO = | OMIM = 143890 | DiseasesDB = 4707 | MedlinePlus = 000392 | eMedicineSubj = med | eMedicineTopic = 1072 | MeshID = D006938 | ICD10CM = {{ICD10CM|E78.01}} }} {{Lipidemije}} {{Nedostatak površinskoćelijskih receptora}} {{DEFAULTSORT: Familial hypercholesterolemia}} [[Kategorija:Poremećaji metabolizma lipida]] [[Kategorija:Autosomno dominantni poremećaji]] 78nbejt3f057dv5l2uof9dlap7936qu 3917346 3917345 2026-08-10T00:47:30Z Palapa 383 Zaštitio je stranicu "[[Wikipedia:Igralište/Porodična hiperholesterolemija]]": Ustrajno [[Wikipedia:Čaraparko|čaraparenje]] ([Uređivanje=Dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (neodređeno) [Premještanje=Dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (neodređeno)) 3917316 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zdravstveno stanje | ime = Porodična hiperholesterolemija | sinonimi = Porodična hiperholesterolaemija | slika = Xanthelasma palpebrarum.jpg | opis_slike = [[Ksantelazma|Xanthelasma palpebrarum]], žućkaste mrlje koje se sastoje od naslaga holesterola iznad kapaka. Češće su kod osoba sa FH. | specijalnost = [[Endokrinologija]], [[medicinska genetika]] | simptomi =[[Hiperholesterolemija]], posebno vrlo visoki nivoi holesterola lipoproteina niske gustoće (LDL-holesterol), u krvi i rane [[kardiovaskularna bolest| kardiovaskularne bolesti]]. Najčešće [[mutacije]] smanjuju broj funkcionalnih [[LDL-receptor]]a u [[jetra|jetri]] ili proizvode abnormalne LDL-receptore, koji nikada ne idu na površinu ćelije da bi pravilno funkcionisali | komplikacije =Pored klasičnih faktora rizika kao što su pušenje, visok krvni pritisak i dijabetes, genetičke studije pokazale su da uobičajena abnormalnost u genu za [[protrombin]] (G20210A) povećava rizik od [[kardiovaskularna bolest|kardiovaskularnih događaja]] kod osoba sa FH | pojava =''[[In utero]]'' | trajanje =Doživotno | vrste =Pet tipova, bez podtipova | uzroci =[[Genetički poremećaj]], nasljeđen [[autosomno nasljeđivanje|autosomno dominantnim obrascem]] | rizici = Rizik od ateroskleroze se dodatno povećava s godinama, a kod pušača postoji i [[dijabetes]], [[hipertenzija]] i porodična anamneza kardiovaskularnih bolesti | dijagnoza =Klinička, [[genetičko testiranje]] | diferencijalna_dijagnoza =[[Porodična kombinovana hiperlipidemija]], [[poligenska hiperholesterolemija]], [[sitosterolemija]] i [[cerebrotetinska ksantomatoza]] | prevencija =[[Genetičko savjetovanje]] | liječenje = Vrlo učinkovito s klasom lijekova za snižavanje lipida | lijek = Ezetimib, [[statin]]i, [[holestiramin]] ili [[kolestipol]]), preparati [[nikotinska kiselina|nikotinske kiseline]] ili fibrati | prognoza =Uz liječenje, relativno povoljna | frekvencija = Globalna prevalencija FH je približno 10 miliona ljudi | smrtnost =Moguća, posebno od pomenutih promjrna i pridruženih stanja }} '''Porodična hiperholesterolemija''' ('''FH''') jeste [[genetički poremećaj]] koji karakterizira [[hiperholesterolemija|visoki nivoi holesterola]], posebno vrlo visoki nivoi [[LDL-holesterol| holesterola lipoproteina niske gustoće]] (LDL-holesterol), u krvi i rane [[kardiovaskularna bolest| kardiovaskularne bolesti]]. Najčešće [[mutacije]] smanjuju broj funkcionalnih [[LDL-receptor]] au [[jetra|jetri]] ili proizvode abnormalne LDL-receptore, koji nikada ne idu na površinu ćelije da bi pravilno funkcionisali (abnormalni transport).<ref>{{Cite web |title=Homozygous familial hypercholesterolemia {{!}} About the Disease {{!}} GARD |url=https://rarediseases.info.nih.gov/diseases/10416/homozygous-familial-hypercholesterolemia |access-date=2025-03-20 |website=rarediseases.info.nih.gov |language=en}}</ref> Budući da je osnovna biohemija tijela malo drugačija kod osoba sa FH, njihovi visoki nivoi [[holesterol]]a manje reaguju na vrste metoda kontrole holesterola koje su obično efikasnije kod osoba bez FH (kao što su modifikacija ishrane i tablete [[statin]]a). Ipak, liječenje (uključujući veće doze statina i PCSK9 inhibitore) je obično efikasno. FH klasifikuje se kao porodična [[dislipidemija]] tipa 2.<ref>{{cite journal | vauthors = Pejic RN | title = Familial Hypercholesterolemia | journal = Ochsner Journal | year=2014 | volume = 14 | issue = 4 | pages = 669–72 | pmid = 25598733 | pmc = 4295745 }}</ref> Postoji pet tipova porodične dislipidemije (ne uključujući podtipove), a svaki je klasifikovan i na osnovu izmijenjenog lipidnog profila i na osnovu genetičke abnormalnosti. Naprimjer, visok LDL (često zbog defekta LDL-receptora) jest tip 2. Drugi uključuju defekte u [[metabolizam|metabolizmu]] hilomikrona, metabolizmu [[triglicerid]]a i metabolizmu drugih [[čestica]] koje sadrže holesterol, kao što su VLDL i IDL. Oko 1/100–200 osoba ima mutacije u genu ''[[LDLR]]'' koji [[kodon|kodira]] protein [[LDL-receptor]], koji normalno uklanja LDL iz cirkulacije, ili u genu ''APOB'' koji kodira [[apolipoprotein B]] (ApoB), dio LDL-čestica, koji se veže za LDL-receptore. Mutacije u drugim genima su rijetke, ali ih je važno znati, uključujući mutacije s pojačanom funkcijom u genu ''[[PCSK9]]'' koji kodira [[enzim]] PCSK9 (koji razgrađuje LDL receptore), što rezultira manjim brojem dostupnih LDL receptora. Prema većini epidemioloških studija, mutacije u genu ''PCSK9'' uzrokuju manje od 5% slučajeva FH.<ref>{{cite journal|last1=Goldberg|first1=AC|last2=Hopkins|first2=PN|last3=Toth|first3=PP|last4=Ballantyne|first4=CM|last5=Rader|first5=DJ|last6=Robinson|first6=JG|last7=Daniels|first7=SR|last8=Gidding|first8=SS|last9=de Ferranti|first9=SD|last10=Ito|first10=MK|last11=McGowan|first11=MP|last12=Moriarty|first12=PM|last13=Cromwell|first13=WC|last14=Ross|first14=JL|last15=Ziajka|first15=PE|last16=National Lipid Association Expert Panel on Familial|first16=Hypercholesterolemia.|title=Familial hypercholesterolemia: screening, diagnosis and management of pediatric and adult patients: clinical guidance from the National Lipid Association Expert Panel on Familial Hypercholesterolemia.|journal=Journal of Clinical Lipidology|date=June 2011|volume=5|issue=3 Suppl|pages=S1–8|doi=10.1016/j.jacl.2011.04.003|pmid=21600525}}</ref> Osobe koje imaju jednu abnormalnu kopiju ([[heterozigot]]ne su) gena ''LDLR'' mogu prerano razviti kardiovaskularne bolesti u dobi od 30 do 40 godina. Posjedovanje dvije abnormalne kopije (homozigotna genetička mutacija) može uzrokovati teške [[kardiovaskularna bolest|kardiovaskularne bolesti]] u djetinjstvu. Heterozigotna FH čest je [[genetički poremećaj]], [[nasljeđivanje|naslijeđen]] [[autosomno nasljeđivanje|autosomno dominantnim obrascem]], koji se javlja kod 1:250 ljudi u većini zemalja;<ref name="pmid28864697">{{cite journal| author=Akioyamen LE, Genest J, Shan SD, Reel RL, Albaum JM, Chu A | display-authors=etal| title=Estimating the prevalence of heterozygous familial hypercholesterolaemia: a systematic review and meta-analysis. | journal=BMJ Open | year= 2017 | volume= 7 | issue= 9|pmid=28864697 | doi=10.1136/bmjopen-2017-016461 | doi-access=free| pmc=5588988 }}</ref> [[homozigot]]na FH je mnogo rjeđa i javlja se kod 1/300.000 ljudi. Heterozigotna FH se obično liječi [[statin]]ima, [[sekvestrant žučnih kiselina|sekvestrantima žučnih kiselina]] ili drugim [[hipolipidemijsko sredstvo|sredstvima za snižavanje lipida]] koji snižavaju nivo holesterola. Novim slučajevima se obično nudi [[genetičko savjetovanje]]. Homozigotna FH često ne reaguje na medicinsku terapiju i može zahtijevati druge tretmane, uključujući [[LDL-afereza|LDL-aferezu]] (uklanjanje LDL-a metodom sličnom [[dijaliza bubrega|dijalizi]]) i povremeno [[transplantacija jetre|transplantaciju jetre]].<ref name="Rader2003"/> == Znaci i simptomi == ===Fizički znaci=== Visok nivo holesterola obično ne uzrokuje nikakve simptome. Žute naslage [[masti]] bogate holesterolom mogu se vidjeti na raznim mjestima na tijelu, kao što su oko [[očni kapak|kapaka]] (poznato kao [[Xanthelasma|xanthelasma palpebrarum]]), vanjski rub [[Iris (anatomija)|šarenice]] (poznat kao ''[[Arcus senilis|arcus senilis corneae]]''), te u [[tetiva (anatomija)|tetivama]] ruku, laktova, koljena i stopala, posebno [[Ahilova tetiva|Ahilovoj tetivi]] (poznato kao [[ksantom|tetivski ksantom]]).<ref name="Rader2003">{{cite journal |vauthors=Rader DJ, Cohen J, Hobbs HH |title=Monogenic hypercholesterolemia: new insights in pathogenesis and treatment |journal=J. Clin. Invest. |volume=111 |issue=12 |pages=1795–803 |year=2003 |pmid=12813012 |doi=10.1172/JCI18925 |pmc=161432}}</ref><ref name="pmid15816992">{{cite journal |vauthors=Tsouli SG, Kiortsis DN, Argyropoulou MI, Mikhailidis DP, Elisaf MS |title=Pathogenesis, detection and treatment of Achilles tendon xanthomas |journal=Eur. J. Clin. Invest. |volume=35 |issue=4 |pages=236–44 |year=2005 |pmid=15816992 |doi=10.1111/j.1365-2362.2005.01484.x|s2cid=38952905 |doi-access=free }}</ref> ===Kardiovaskularne bolesti=== Ubrzano taloženje [[holesterol]]a u zidovima [[arterija]] dovodi do [[ateroskleroza|ateroskleroze]], osnovnog uzroka kardiovaskularnih bolesti. Najčešći problem kod FH je razvoj koronarne arterijske bolesti (ateroskleroza koronarne arterije koja opskrbljuje srce) u mnogo mlađoj dobi nego što bi se očekivalo u općoj populaciji. To može dovesti do [[angina pektoris|angine pektoris]] (bol u prsima ili stezanje pri naporu) ili [[srčani udar|srčanog udara. Rjeđe su zahvaćene arterije mozga; to može dovesti do prolaznog ishemijskog napada (kratkih epizoda slabosti na jednoj strani tijela ili nemogućnosti [[govor]]a) ili povremeno moždanog udara. Okluzivna bolest perifernih arterija (Periferna arterijska okluzivna bolest; opstrukcija nožnih arterija) javlja se uglavnom kod osoba sa FH koje [[pušenje|puše]] [[duhan]]. Ovo može uzrokovati bol u mišićima lista tokom hodanja, koja prolazi nakon odmora (intermitentna klaudikacija) i probleme zbog smanjenog dotoka krvi u stopala (kao što je [[gangrena]]).<ref name=Durrington>{{cite journal |author=Durrington P |s2cid=208792416 |title=Dyslipidaemia |journal=Lancet |volume=362 |issue=9385 |pages=717–31 |year=2003 |pmid=12957096 |doi=10.1016/S0140-6736(03)14234-1}}</ref> Rizik od ateroskleroze se dodatno povećava s godinama, a kod pušača postoji i [[dijabetes]], [[hipertenzija]] i porodična anamneza kardiovaskularnih bolesti.<ref name="Rader2003"/><ref name="pmid15554949">{{cite journal |author=Jansen AC |title=The contribution of classical risk factors to cardiovascular disease in familial hypercholesterolaemia: data in 2400 patients |journal=J. Intern. Med. |volume=256 |issue=6 |pages=482–90 |year=2004 |pmid=15554949 |doi=10.1111/j.1365-2796.2004.01405.x |author2=van Aalst-Cohen ES |author3=Tanck MW |last4=Trip |first4=M. D. |last5=Lansberg |first5=P. J. |last6=Liem |first6=A. H. |last7=Roeters Van Lennep |first7=H. W. O. |last8=Sijbrands |first8=E. J. G. |last9=Kastelein |first9=J. J. P.|s2cid=25292760 |doi-access=free }}</ref> ==Dijagnoza== {| class="wikitable" style="float:right; width:30em; border:solid 1px #999999; margin:0 0 1em 1em;" |- ! colspan="6" style="background-color: #CCEEEE;" | Kriteriji za dijagnozu vjerovatno heterozigotne FH (98% specifičnost)<ref name="DiagnosingHeFH">{{cite journal|vauthors =Williams RR, Hunt SC, Schumacher MC, et al.|date=1993 |title=Diagnosing heterozygous familial hypercholesterolemia using new practical criteria validated by molecular genetics |journal = Am J Cardiol |issue = 72|volume = 2|pages=171–76|doi = 10.1016/0002-9149(93)90155-6 |pmid=8328379 }}</ref> |- ! colspan="2" | ! colspan="2" | Srodnik prvog stepena ! colspan="2" |Ppća populacija |- ! [[Živptna dob|Godine]] ! [[Holesterol]] ! mg/dL ! mmol/L ! mg/dL ! mmol/L |- | rowspan="2" | < 18 | Ukupno | > 220 | > 5,7 | > 270 | > 7,0 |- | LDL-C | > 155 | > 4,0 | > 200 | > 5,2 |- | rowspan="2" | 20–29 | Ukupno | > 240 | > 6,2 | > 290 | > 7,5 |- | LDL-C | > 170 | > 4,4 | > 220 | > 5,7 |- | rowspan="2" | 30–39 | Ukupno | > 270 | > 7,0 | > 340 | > 8,8 |- | LDL-C | > 190 | > 5,0 | > 240 | > 6,2 |- | rowspan="2" | ≥ 40 | Ukupno | > 290 | > 7,5 | > 360 | > 9,3 |- | LDL-C | > 205 | > 5,3 | > 260 | > 6,7 |- | colspan="7" style="font-size: 90%;"| Srodnici prvog stepena su roditelji, potomci, braća i sestre |- |} Oko 85% osoba sa ovim poremećajem nije dijagnosticirano i posljedično ne primaju tretmane za snižavanje lipida.<ref name="Repas2014"/> Nalazi [[fenotipski pregled|fizičkog pregleda]] mogu pomoći ljekaru da postavi dijagnozu FH. Tetivski ksantomi javljaju se kod 20-40% osoba sa FH i [[psatognomija|patognomični su]] za ovo stanje.<ref name="Repas2014"/> Može se vidjeti i ksantelazam ili arkus rožnjače. Ovi uobičajeni znaci podržavaju dijagnozu, ali su nespecifični nalazi.<ref name="Repas2014"/> ===Mjerenja lipida=== Nivoi [[holesterol]]a mogu se odrediti kao dio zdravstvenog pregleda za [[zdravstveno osiguranje]] ili [[medicina rada|medicinu rada]], kada se uoče vanjski fizički znaci poput ksantelazma, ksantoma, arkusa, razviju se simptomi kardiovaskularne bolesti ili je kod člana porodice utvrđeno da ima FH. Tipično se nalazi obrazac kompatibilan sa [[hiperlipoproteinemija tipa II|hiperlipoproteinemijom tipa II]] na [[Klasifikacija|Fredricksonovoj klasifikaciji]]: povišen nivo ukupnog holesterola, značajno povišen nivo [[lipoprotein]]a niske gustoće (LDL), normalan nivo [[lipoprotein visoke gustoće| lipoproteina visoke gustoće]] (HDL) i normalan nivo [[trigliceridi|triglicerida]]. Ukupni nivoi holesterola od 350–550 mg/dL tipični su za heterozigotnu FH, dok su ukupni nivoi holesterola od 650–1000 mg/dL tipični za homozigotnu FH.<ref name="Repas2014"/> LDL je obično iznad 75 ‰, odnosno 75% zdrave populacije imalo bi niži nivo LDL-a.<ref name="Rader2003"/> Nivoi holesterola mogu biti drastično viši kod osoba sa FH koje su također [[gojaznost|gojazne]].<ref name=Durrington/> ===Analiza mutacija=== Na osnovu izolovanog visokog LDL-a i kliničkih kriterija (koji se razlikuju od zemlje do zemlje), može se izvršiti [[genetičko testiranje]] na mutacije LDL receptora, [[ApoB]] mutacije i ''PCSK9''. [[Mutacije]] otkrivaju se u između 50 i 80% slučajeva; oni bez mutacije često imaju viši nivo triglicerida i mogu imati druge uzroke visokog holesterola, kao što je [[kombinovana hiperlipidemija]] uzrokovana [[metabolički sindrom|metaboličkim sindromom]].<ref name="pmid16825289">{{cite journal |author=van Aalst-Cohen ES |title=Diagnosing familial hypercholesterolaemia: the relevance of genetic testing |journal=Eur. Heart J. |volume=27 |issue=18 |pages=2240–6 |year=2006 |pmid=16825289 |doi= 10.1093/eurheartj/ehl113 |author2=Jansen AC |author3=Tanck MW |last4=Defesche |first4=JC |last5=Trip |first5=MD |last6=Lansberg |first6=PJ |last7=Stalenhoef |first7=AF |last8=Kastelein |first8=JJ|doi-access=free }}</ref> ===Diferencijalna dijagnoza=== FH treba razlikovati od [[porodična kombinovana hiperlipidemija|porodične kombinovane hiperlipidemija]] i [[poligenska hiperholesterolemija|poligenske hiperholesterolemije]]. Nivoi lipida i prisustvo ksantoma mogu potvrditi dijagnozu. [[Sitosterolemija]] i [[cerebrotetinska ksantomatoza]] su dva rijetka stanja koja se također mogu prezentirati preuranjenom aterosklerozom i ksantomima. Općenito, mjerenje holesterola neće razlikovati pacijente sa FH i sitosterolemijom, kod koje se biljni stanol akumulira umjesto holesterola životinjskog porijekla. Liječenje stanja vrlo je učinkovito s klasom lijekova za snižavanje lipida: Ezetimibom. Poligenska hiperholesterolemija može također uključivati ​​neurološke ili psihijatrijske manifestacije, [[katarakt]], [[dijareja|dijareju]] i [[skelet]]e abnormalnosti.<ref name="pmid11939886">{{cite journal |vauthors=Moghadasian MH, Salen G, Frohlich JJ, Scudamore CH |title=Cerebrotendinous xanthomatosis: a rare disease with diverse manifestations |journal=Arch. Neurol. |volume=59 |issue=4 |pages=527–9 |date=April 2002 |pmid=11939886 |doi= 10.1001/archneur.59.4.527|doi-access= }}</ref> Ovo stanje ne karakterizira povišen holesterol u krvi, ali akumulacija derivata holesterola u tetivama može imitirati FH. ==Genetika== Najčešći genetički defekti kod FH su mutacije gubitka funkcije ''LDLR'' ([[prevalencija]] 1/250, ovisno o populaciji),<ref name="pmid28864697"/> mutacije gubitka funkcije ApoB (prevalencija 1/1000), mutacije dobitka funkcije ''[[PCSK9]]'' (manje od 1/2500) i ''[[LDLRAP1]]''. Povezana bolest [[sitosterolemija]], koja ima mnogo sličnosti sa FH i također karakterizira akumulacija holesterola u tkivima, posljedica je mutacija ''[[ABCG5]]'' i ''[[ABCG8]]''.<ref name="Rader2003"/> ===LDL-receptor=== [[Slika:LDLR pathway.png|right|thumb|LDLR-put]] [[Slika:Protein LDLR PDB 1ajj.png|right|thumb|Shematski prikaz proteina LDL receptora.]] Gen [[LDL-receptor]]a nalazi se na kratkom kraku [[hromosom 19|hromosoma 19 (19p13.1-13.3)]].<ref name="Repas2014"/> Sastoji se od 18 [[egzon]]a i obuhvata 45 kb, a u zrelom obliku genski produkt proteina sadrži 839 [[aminokiselina]]. Jedna abnormalna kopija ([[heterozigot]]) FH uzrokuje kardiovaskularne bolesti do 50. godine života u oko 40% slučajeva. Prisustvo dvije abnormalne kopije ([[homozigot]]) uzrokuje ubrzanu aterosklerozu u djetinjstvu, uključujući i njene komplikacije. Nivoi LDL-a u plazmi su obrnuto proporcionalni aktivnosti LDL receptora (LDLR). Homozigoti imaju aktivnost LDLR-a manju od 2%, dok heterozigoti imaju defektnu obradu LDL-a s aktivnošću receptora od 2-25%, ovisno o prirodi mutacije. Poznato je preko 1000 različitih mutacija.<ref name="Rader2003"/> Postoji pet glavnih klasa FH uzrokovanih mutacijama ''LDLR'':<ref name=Hobbs1992>{{cite journal |vauthors=Hobbs HH, Brown MS, Goldstein JL |title=Molecular genetics of the LDLR gene in familial hypercholesterolemia |journal=Hum. Mutat. |volume=1 |issue=6 |pages=445–66 |year=1992 |pmid=1301956 |doi=10.1002/humu.1380010602|s2cid=5756814 |doi-access=free }}</ref> *Klasa I: LDLR se uopće ne sintetizira. *Klasa II: LDLR se ne transportira pravilno iz [[endoplazmatski retikulum|endoplazmatskog retikuluma]] u [[Golgijev aparat]], radi ekspresije na površini ćelije. *Klasa III: LDLR se ne veže pravilno za LDL na površini ćelije zbog defekta u apolipoproteinu B100 (R3500Q) ili u LDL-R. *Klasa IV: LDLR vezan za LDL se ne grupira pravilno u udubljenjima obloženim [[klatrin]]om za [[receptorom posredovana endocitoza|receptorom posredovanu endocitozu]] (korak puta 2). *Klasa V: LDLR se ne reciklira nazad na površinu ćelije (korak puta 5). ===Apolipoprotein B=== [[Apolipoprotein B]], u svom ApoB100 obliku, je glavni [[apolipoprotein]], ili proteinski dio lipoproteinske čestice. Njegov gen se nalazi na [[hromosom 2 |hromosomu 2 (2p24-p23) ]] i dug je 46,2&nbsp;[[kilobaza|kb]]. FH se često povezuje s mutacijom R3500Q, koja uzrokuje zamjenu [[arginin]]a [[glutamin]]om, na poziciji 3500. Mutacija se nalazi na dijelu proteina koji se normalno veže za LDL-receptor, a vezivanje je smanjeno kao posljedica mutacije. Kao i kod ''LDLR'', broj abnormalnih kopija određuje težinu hiperholesterolemije.<ref name="Rader2003"/><ref name=Grundy1986>{{cite journal |vauthors=Vega GL, Grundy SM |title=In vivo evidence for reduced binding of low-density lipoproteins to receptors as a cause of primary moderate hypercholesterolemia |journal=J. Clin. Invest. |volume=78 |issue=5 |pages=1410–4 |year=1986 |pmid=3771801 |doi=10.1172/JCI112729 |pmc=423848}}</ref> ===PCSK9=== Mutacije u genu za [[PCSK9|proprotein-konvertazu subtilizin/keksin tip 9]] (''PCSK9''), povezane su sa [[autosomno nasljeđivanje|autosomno dominantnom]] (tj. potrebnom samo jednom abnormalnom kopijom) FH u izvještaju iz 2003.<ref name="Rader2003"/><ref>{{cite journal |author=Abifadel M |title=Mutations in PCSK9 cause autosomal dominant hypercholesterolemia |journal=Nat. Genet. |volume=34 |issue=2 |pages=154–6 |year=2003 |pmid=12730697 |doi=10.1038/ng1161 |author2=Varret M |author3=Rabès JP |last4=Allard |first4=Delphine |last5=Ouguerram |first5=Khadija |last6=Devillers |first6=Martine |last7=Cruaud |first7=Corinne |last8=Benjannet |first8=Suzanne |last9=Wickham |first9=Louise|s2cid=19462210 }}</ref> Gen nalazi se na [[hromosom 1|prvom hromosomu]] (pozicija 1p34.1-p32) ]] i kodira protein od 666 aminokiselina koji se eksprimira u jetri. Pretpostavlja se da PCSK9 uzrokuje FH uglavnom smanjenjem broja LDL receptora na jetrenim ćelijama.<ref>{{cite journal|vauthors=Seidah NG, Khatib AM, Prat A |s2cid=22395543 |title=The proprotein convertases and their implication in sterol and/or lipid metabolism |journal=Biol. Chem. |volume=387 |issue=7 |pages=871–7 |year=2006 |pmid=16913836 |doi=10.1515/BC.2006.110}}</ref> ===LDLRAP1=== Abnormalnosti u genu ''ARH'', poznatom i kao ''[[LDLRAP1]]'', prvi put su zabilježene u porodici u 1973.<ref>{{cite journal |vauthors=Khachadurian AK, Uthman SM |title=Experiences with the homozygous cases of familial hypercholesterolemia. A report of 52 patients |journal=Nutr Metab |volume=15 |issue=1 |pages=132–40 |year=1973 |pmid=4351242 |doi=10.1159/000175431}}</ref> Za razliku od drugih uzroka, za razvoj FH potrebne su dvije abnormalne kopije gena ([[autosomno nasljeđivanje|autosomno recesivno) [[nasljeđovanje]]. Mutacije u proteinu obično uzrokuju proizvodnju skraćenog proteina. Njegova stvarna funkcija nije jasna, ali čini se da ima ulogu u odnosu između LDL-receptora i [[klatrin]]om obloženih jamica. Osobe s autosomno recesivnom hiperholesterolemijom imaju tendenciju težeg oblika bolesti od ''LDLR''-heterozigota, ali manje teškog od ''LDLR''-homozigota.<ref name="Rader2003"/> ==Patofiziologija== [[Slika:HMG-CoA reductase pathway.svg|thumb| Holesterol se sintetizira u [[HMG-CoA reduktaznom putu]].]] {{glavni|LDL-receptor|ateroskleroza}} LDL-holesterol normalno cirkulira u tijelu 2,5 dana, a nakon toga, dio LDL-holesterola [[apolipoprotein B|apolipoproteina B]] veže se za LDL-receptor na [[hepatocit|ćelijama jetre]], pokrećući njegovu [[endocitoza|preuzimanje i probavu]].<ref name="Repas2014"/> Ovaj proces rezultira uklanjanjem LDL-a iz [[krvotok|cirkulacijskog sistema]]. Sinteza [[holesterol]]a u jetri je potisnuta u [[mevalonatni put|HMG-CoA reduktaznom putu]].<ref>{{cite journal |vauthors=Brown MS, Goldstein JL |title=Familial hypercholesterolemia: defective binding of lipoproteins to cultured fibroblasts associated with impaired regulation of 3-hydroxy-3-methylglutaryl coenzyme A reductase activity |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=71 |issue=3 |pages=788–92 |year=1974 |pmid=4362634 |doi=10.1073/pnas.71.3.788 |pmc=388099|bibcode=1974PNAS...71..788B |doi-access=free }}</ref> Kod FH, funkcija LDL-receptora je smanjena ili odsutna,<ref name="Repas2014"/> a LDL cirkuliše u prosjeku 4,5 dana, što rezultira značajno povećanim nivoom LDL-holesterola u krvi uz normalne nivoe ostalih lipoproteina.<ref name=Durrington/> Kod mutacija ''ApoB'', smanjeno vezivanje LDL-čestica za receptor uzrokuje povećan nivo LDL-holesterola. Nije poznato kako mutacija uzrokuje disfunkciju LDL-receptora kod mutacija ''PCSK9'' i ''ARH''.<ref name="Rader2003"/> Iako se [[ateroskleroza]] javlja u određenoj mjeri kod svih ljudi, osobe sa FH mogu razviti ubrzanu aterosklerozu zbog prekomjernog nivoa LDL-a. Stepen ateroskleroze približno zavisi od ''broja'' LDL-receptora, koji su još uvijek eksprimirani i njihovoj ''funkcionalnosti''. Kod mnogih [[heterozigot]]nih oblika FH, funkcija receptora je samo blago oštećena, a nivoi LDL-a će ostati relativno niski. U ozbiljnijim [[homozigot]]nim oblicima, receptor se uopće ne eksprimira.<ref name="Rader2003"/> Neke studije FH[[kohortna studija|-kohorte]] sugeriraju da su dodatni faktori rizika općenito prisutni kada osoba razvije aterosklerozu.<ref name="Broome1993">{{cite journal |author=Scientific Steering Committee on behalf of the Simon Broome Register Group |title=Risk of fatal coronary heart disease in familial hypercholesterolaemia |journal=BMJ |volume=303 |issue=6807 |pages=893–6 |year=1991 |pmid=1933004 |doi=10.1136/bmj.303.6807.893 |pmc=1671226}}</ref><ref name=Sijbrands2001>{{cite journal |vauthors=Sijbrands EJ, Westendorp RG, Defesche JC, de Meier PH, Smelt AH, Kastelein JJ |title=Mortality over two centuries in large pedigree with familial hypercholesterolaemia: family tree mortality study |journal=BMJ |volume=322 |issue=7293 |pages=1019–23 |year=2001 |pmid=11325764 |doi=10.1136/bmj.322.7293.1019 |pmc=31037 }}</ref> Pored klasičnih faktora rizika kao što su pušenje, visok krvni pritisak i dijabetes, genetičke studije pokazale su da uobičajena abnormalnost u genu za [[protrombin]] (G20210A) povećava rizik od kardiovaskularnih događaja kod osoba sa FH.<ref name="pmid15879303">{{cite journal |author=Jansen AC |title=Genetic determinants of cardiovascular disease risk in familial hypercholesterolemia |journal=Arterioscler. Thromb. Vasc. Biol. |volume=25 |issue=7 |pages=1475–81 |year=2005 |pmid=15879303 |doi=10.1161/01.ATV.0000168909.44877.a7 |author2=van Aalst-Cohen ES |author3=Tanck MW |last4=Cheng |first4=S |last5=Fontecha |first5=MR |last6=Li |first6=J |last7=Defesche |first7=JC |last8=Kastelein |first8=JJ|doi-access=free |citeseerx=10.1.1.498.4838 }}</ref> Nekoliko studija je otkrilo da je visok nivo [[lipoprotein]]a dodatni faktor rizika za ishemijsku bolest srca.<ref name="pmid1971660">{{cite journal| pmid = 1971660| date =Jun 1990|last1=Wiklund |first1=O. |last2=Angelin |first2=B. |last3=Olofsson |first3=S. O. |last4=Eriksson |first4=M. |last5=Fager |first5=G. |last6=Berglund |first6=L. |last7=Bondjers |first7=G. | s2cid =27054208| title = Apolipoprotein(a) and ischaemic heart disease in familial hypercholesterolaemia| volume = 335| issue = 8702| pages = 1360–1363| journal = Lancet | doi = 10.1016/0140-6736(90)91242-3}}</ref><ref name="pmid2139920">{{cite journal | doi = 10.1056/NEJM199005243222104 | pmid = 2139920|last1=Seed |first1=M. |last2=Hoppichler |first2=F. |last3=Reaveley |first3=D. |last4=Mccarthy |first4=S. |last5=Thompson |first5=G. R. |last6=Boerwinkle |first6=E. |last7=Utermann |first7=G. | date=May 1990 | title = Relation of serum lipoprotein(a) concentration and apolipoprotein(a) phenotype to coronary heart disease in patients with familial hypercholesterolemia | volume = 322 | issue = 21 | pages = 1494–1499 | issn = 0028-4793 | journal = The New England Journal of Medicine | url = http://ClinicalTrials.gov/search/term=2139920%20%5BPUBMED-IDS%5D | format = Free full text|doi-access=free }}</ref> Također je utvrđeno da je rizik veći kod osoba sa specifičnim [[genotip]]om [[angiotenzin-konvertirajući enzim|angiotenzin-konvertirajućeg enzima]] (ACE).<ref name="pmid9603531">{{cite journal |vauthors=O'Malley JP, Maslen CL, Illingworth DR |title=Angiotensin-converting enzyme DD genotype and cardiovascular disease in heterozygous familial hypercholesterolemia |journal=Circulation |volume=97 |issue=18 |pages=1780–3 |date=19 May 1998|pmid=9603531 |doi=10.1161/01.CIR.97.18.1780 |doi-access=free }}</ref> ==Skrining== Skrining na holesterol i [[genetičko testiranje]] među članovima porodice osoba sa poznatom FH je [[isplativost|isplativo]].<ref>{{cite journal|last1=Besseling|first1=J|last2=Sjouke|first2=B|last3=Kastelein|first3=JJ|title=Screening and treatment of familial hypercholesterolemia - Lessons from the past and opportunities for the future (based on the Anitschkow Lecture 2014).|journal=Atherosclerosis|date=August 2015|volume=241|issue=2|pages=597–606|pmid=26115072|doi=10.1016/j.atherosclerosis.2015.06.011}}</ref> Druge strategije, kao što je [[univerzalni skrining]] u dobi od 16 godina predložene su u 2001.<ref name="BMJ-screening">{{cite journal |vauthors=Marks D, Wonderling D, Thorogood M, Lambert H, Humphries SE, Neil HA |title=Cost effectiveness analysis of different approaches of screening for familial hypercholesterolaemia |journal=BMJ |volume=324 |issue=7349 |page=1303 |date=June 2002 |pmid=12039822 |doi=10.1136/bmj.324.7349.1303 |pmc=113765 }}</ref><ref name="pmid11213091">{{cite journal |vauthors=Umans-Eckenhausen MA, Defesche JC, Sijbrands EJ, Scheerder RL, Kastelein JJ |s2cid=25342898 |title=Review of first 5 years of screening for familial hypercholesterolaemia in the Netherlands |journal=Lancet |volume=357 |issue=9251 |pages=165–8 |date=January 2001 |pmid=11213091 |doi=10.1016/S0140-6736(00)03587-X}}</ref> Međutim, ovaj posljednji pristup može biti manje isplativ u kratkoročnom periodu.<ref name="pmid12669918">{{cite journal |vauthors=Marks D, Thorogood M, Neil HA, Wonderling D, Humphries SE |title=Comparing costs and benefits over a 10 year period of strategies for familial hypercholesterolaemia screening |journal=J Public Health Med |volume=25 |issue=1 |pages=47–52 |date=March 2003 |pmid=12669918 |doi=10.1093/pubmed/fdg010 |doi-access=free }}</ref> Smatralo se da skrining u dobi mlađoj od 16 godina vjerovatno dovodi do neprihvatljivo visoke stope [[greška tipa I i tipa II|lažno pozitivnih nalaza]].<ref name=Durrington/> [[Meta-analiza]] iz 2007. godine otkrila je da bi "predložena strategija skrininga djece i roditelja na porodičnu hiperholesterolemiju mogla imati značajan uticaj u sprječavanju medicinskih posljedica ovog poremećaja u dvije generacije istovremeno".<ref name=":0">{{cite journal |last1=Wald |first1=David S |last2=Bestwick |first2=Jonathan P |last3=Wald |first3=Nicholas J |title=Child-parent screening for familial hypercholesterolaemia: screening strategy based on a meta-analysis |journal=BMJ |date=22 September 2007 |volume=335 |issue=7620 |page=599 |doi=10.1136/bmj.39300.616076.55 |pmid=17855284 |pmc=1989026 }}</ref> "Korištenje samo ukupnog holesterola može najbolje razlikovati ljude sa i bez FH između 1 – 9 godina starosti."<ref>{{cite journal |last1=Saenger |first1=Amy K |title=Universal Lipid Screening in Children and Adolescents: A Baby Step toward Primordial Prevention? |journal=Clinical Chemistry |date=1 August 2012 |volume=58 |issue=8 |pages=1179–1181 |doi=10.1373/clinchem.2012.182287 |pmid=22510399 |doi-access=free }}</ref><ref name=":0" /> Predložen je skrining mališana, a rezultati ispitivanja na 10.000 jednogodišnjaka objavljeni su 2016. godine. Bilo je potrebno istražiti dali je skrining isplativ i prihvatljiv za porodice.<ref>{{cite web |url=https://www.bbc.co.uk/news/health-37775310 |title=Toddlers 'should get heart risk test' |website=BBC News|date=27 October 2016 |author=Caroline Parkinson|access-date= 27 October 2016}}</ref><ref name="WaldBestwick2016">{{cite journal|last1=Wald|first1=David S.|last2=Bestwick|first2=Jonathan P.|last3=Morris|first3=Joan K.|last4=Whyte|first4=Ken|last5=Jenkins|first5=Lucy|last6=Wald|first6=Nicholas J.|title=Child–Parent Familial Hypercholesterolemia Screening in Primary Care|journal=New England Journal of Medicine|volume=375|issue=17|year=2016|pages=1628–1637|issn=0028-4793|doi=10.1056/NEJMoa1602777|pmid=27783906|doi-access=free}}</ref> [[Genetičko savjetovanje]] može pomoći u [[genetičko testiranje|genetičkom testiranju]], nakon pozitivnog testa holesterola na FH.<ref>{{cite web|date=2020-04-01|title=Genetic Counseling for Familial Hypercholesterolemia {{!}} CDC|url=https://www.cdc.gov/genomics/disease/fh/counseling_FH.htm|access-date=2021-02-12|website=www.cdc.gov|language=en-us}}</ref> ==Liječenje== === Heterozigotna FH === Heterozigotna porodična hiperholesterolemija (HeFH obično) se liječi [[statin]]ima.<ref name="Repas2014"/> Statini djeluju inhibirajući enzim [[HMG-CoA reduktaza|hidroksimetilglutaril CoA reduktazu]] (HMG-CoA-reduktaza) u jetri. Kao odgovor, [[jetra]] proizvodi više LDL-receptora, koji uklanjaju cirkulirajući LDL iz [[krv]]i. Statini efikasno snižavaju nivo holesterola i LDL-a, iako je ponekad potrebna dodatna terapija drugim lijekovima, kao što su [[sekvestranti žučne kiseline]] ([[holestiramin]] ili [[kolestipol]]), preparati [[nikotinska kiselina|nikotinske kiseline]] ili fibrati.<ref>{{cite journal |last1=Nemati |first1=Mohammad Hassan |last2=Astaneh |first2=Behrooz |title=Optimal management of familial hypercholesterolemia: treatment and management strategies |journal=Vasc Health Risk Manag |date=2010 |volume=6 |pages=1079–1088 |doi=10.2147/VHRM.S8283 |pmid=21191428 |pmc=3004511 |doi-access=free }}</ref><ref name="Rader2003"/> Potrebna je kontrola i ostalih faktora rizika za kardiovaskularne bolesti, jer rizik ostaje donekle povišen čak i kada su nivoi holesterola pod kontrolom. Stručne smjernice preporučuju da odluka o liječenju osobe sa FH statinima ne bi trebala biti zasnovana na uobičajenim alatima za predviđanje rizika (kao što su oni izvedeni iz ''Framingham Heart Study''), jer će oni vjerovatno potcijeniti rizik od kardiovaskularnih bolesti; za razliku od ostatka populacije, ljudi sa FH imaju visok nivo holesterola od rođenja, što vjerovatno povećava njihov relativni rizik.<ref name=NICE>{{NICE|71|Familial hypercholesterolaemia|2008}}</ref> Prije uvođenja statina, klofibrat (stariji fibrat koji je često uzrokovao žučne kamence), probukol (posebno kod velikih ksantoma) i tiroksin korišteni su za smanjenje nivoa LDL-holesterola. Kontroverznije je dodavanje ezetimiba, koji inhibira apsorpciju holesterola u crijevima. Iako smanjuje LDL-holesterol, čini se da ne poboljšava marker ateroskleroze koji se naziva debljina intima-medije. Nije poznato da li to znači da ezetimib nema ukupne koristi kod FH.<ref>{{cite journal |author=Kastelein JJ |title=Simvastatin with or without ezetimibe in familial hypercholesterolemia |journal=N. Engl. J. Med. |volume=358 |issue=14 |pages=1431–43 |date=April 2008 |pmid=18376000 |doi=10.1056/NEJMoa0800742 |author2=Akdim F |author3=Stroes ES |last4=Zwinderman |first4=Aeilko H. |last5=Bots |first5=Michiel L. |last6=Stalenhoef |first6=Anton F.H. |last7=Visseren |first7=Frank L.J. |last8=Sijbrands |first8=Eric J.G. |last9=Trip |first9=Mieke D.|s2cid=8085257 |url=http://pdfs.semanticscholar.org/0da4/a48a4d402878a4b01330a3e43a185140f586.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20200629101229/http://pdfs.semanticscholar.org/0da4/a48a4d402878a4b01330a3e43a185140f586.pdf |archive-date=2020-06-29 }}</ref> Ne postoje intervencijske studije koje direktno pokazuju korist snižavanja holesterola u pogledu smrtnosti kod FH. Umjesto toga, dokazi o koristi potiču iz nekoliko ispitivanja provedenih na ljudima koji imaju [[poligen]]sku hiperholesterolemiju (u kojoj nasljedstvo igra manju ulogu). Ipak, opservacijska studija iz 1999. godine, provedena na velikom britanskom registru, pokazala je da se smrtnost kod ljudi sa FH počela poboljšavati početkom 1990-ih kada su uvedeni [[statin]]i.<ref>{{cite journal | author=Scientific Steering Committee on behalf of the Simon Broome Register Group | title=Mortality in treated heterozygous familial hypercholesterolaemia: implications for clinical management | journal=Atherosclerosis | year=1999 | volume=142 | issue=1 | pages=105–12 | doi=10.1016/S0021-9150(98)00200-7 | pmid=9920511}}</ref> [[Kohortna studija]] sugerira da liječenje FH statinima dovodi do smanjenja smrtnosti od koronarne bolesti srca za 48%, do tačke u kojoj ljudi nemaju veću [[vjerovatnoća|vjerovatnoću]] da umru od koronarne bolesti srca u odnosu na opću populaciju. Međutim, ako je osoba već imala koronarnu bolest srca, smanjenje je iznosilo 25%. Rezultati naglašavaju važnost ranog otkrivanja FH i liječenja statinima.<ref>{{cite journal |vauthors=Neil A, Cooper J, Betteridge J, et al |title=Reductions in all-cause, cancer, and coronary mortality in statin-treated patients with heterozygous familial hypercholesterolaemia: a prospective registry study |journal=Eur. Heart J. |volume=29 |issue=21 |pages=2625–33 |date=November 2008 |pmid=18840879 |pmc=2577142 |doi=10.1093/eurheartj/ehn422 }}</ref> [[Alirokumab]] i [[evolokumab]], oba [[monoklonska antitijela]]] protiv [[PCSK9]], posebno su indicirana kao dodatak dijeti i maksimalno toleriranoj terapiji statinima, za liječenje odraslih osoba s heterozigotnom porodičnom hiperholesterolemijom, kojima je potrebno dodatno snižavanje LDL-holesterola.<ref>{{cite journal|last1=Ito|first1=MK|last2=Santos|first2=RD|title=PCSK9 inhibition with monoclonal antibodies-modern management of hypercholesterolemia.|journal=Journal of Clinical Pharmacology|date=16 May 2016|volume=Online first|issue=1|pages=7–32|doi=10.1002/jcph.766|pmid=27195910|pmc=5215586}}</ref> Nedavno je [[Inclisiran]] odobren za liječenje HeFH. Iako su [[monoklonska antitijela]] protiv PCSK9 vrlo učinkovita za pacijente s FH, parenteralna primjena čini je manje prihvatljivom za pacijenta. Postoje mnoge oralne studije PCSK9 u kliničkim ispitivanjima (faza 2 i faza 3) i uskoro će biti usvojen kao tretman za hiperholesterolemiju. === Homozigotna FH === Homozigotna porodična hiperholesterolemija (HoFH) teža je za liječenje. LDL (lipoprotein niske gustoće) receptori su minimalno funkcionalni, ako su uopće. Samo visoke doze [[statin]]a, često u kombinaciji s drugim lijekovima, umjereno su učinkovite u poboljšanju nivoa lipida.<ref>{{cite journal |vauthors=Marais AD, Blom DJ, Firth JC |s2cid=8075552 |title=Statins in homozygous familial hypercholesterolemia |journal=Curr Atheroscler Rep |volume=4 |issue=1 |pages=19–25 |date=January 2002 |pmid=11772418 |doi=10.1007/s11883-002-0058-7}}</ref>[[Probucol]], koji poboljšava uklanjanje LDL-a neovisno o LDL receptoru, trenutno se koristi i u [[Japan]]u, iako su klinička ispitivanja za ovu indikaciju stara (1988.).<ref name="pmid26125504">{{cite journal |vauthors=Yamashita S, Masuda D, Matsuzawa Y |title=Did we abandon probucol too soon? |journal=Current Opinion in Lipidology |volume=26 |issue=4 |pages=304–16 |date=August 2015 |pmid=26125504 |doi=10.1097/MOL.0000000000000199 |quote=LDL-C-lowering effect of probucol involves the pathway other than LDL-receptor as it is effective in LDL receptor-deficient rabbits [12] or patients with homozygous and heterozygous familial hypercholesterolemia [13–15].}}</ref> Ako medicinska terapija nije uspješna u smanjenju nivoa holesterola, može se koristiti [[LDL-afereza]]; ovo filtrira LDL iz [[krvotok]]a, procesom koji podsjeća na [[dijaliza bubrega|dijalizu]].<ref name="Rader2003"/> Vrlo teški slučajevi mogu se razmotriti za [[transplantacijaa jetre| transplantaciju jetre]]; ovo osigurava jetri normalno funkcionalne LDL-receptore i dovodi do brzog poboljšanja nivoa holesterola, ali uz rizik od komplikacija od bilo koje transplantacije čvrstog organa ([[transplantacija]) (kao što su [[odbacivanje transplantata|odbacivanje]], [[infekcije]] ili [[neželjeni efekti|nuspojave]] lijeka potrebnog za suzbijanje odbacivanja).<ref>{{cite journal |doi=10.1056/NEJM198412273112603 |vauthors=Bilheimer DW, Goldstein JL, Grundy SM, Starzl TE, Brown MS |title=Liver transplantation to provide low-density-lipoprotein receptors and lower plasma cholesterol in a child with homozygous familial hypercholesterolemia |journal=N. Engl. J. Med. |volume=311 |issue=26 |pages=1658–64 |date=December 1984 |pmid=6390206 |pmc=2975980}}</ref><ref>{{cite journal |vauthors=Revell SP, Noble-Jamieson G, Johnston P, Rasmussen A, Jamieson N, Barnes ND |title=Liver transplantation for homozygous familial hypercholesterolaemia |journal=Arch. Dis. Child. |volume=73 |issue=5 |pages=456–8 |date=November 1995 |pmid=8554367 |doi=10.1136/adc.73.5.456 |pmc=1511367}}</ref> Ostale hirurške tehnike uključuju [[djelimični ileusni bajpas]], u kojem se dio [[tanko crijevo|tankog crijeva]] premošćuje kako bi se smanjila apsorpcija hranjivih tvari, a time i holesterola, i [[portakavusni šant|portakavusna šantna operacija]], u kojoj se [[portna vena]] povezuje sa ''[[vena cava]]'', kako bi se omogućilo da krv s hranjivim tvarima iz crijeva zaobiđe jetru.<ref name="pmid10770402">{{cite journal |author=López-Santamaria M |title=Liver transplantation in patients with homozygotic familial hypercholesterolemia previously treated by end-to-side portocaval shunt and ileal bypass |journal=J. Pediatr. Surg. |volume=35 |issue=4 |pages=630–3 |date=April 2000 |pmid=10770402 |doi=10.1053/jpsu.2000.0350630 |author2=Migliazza L |author3=Gamez M |last4=Murcia |first4=J |last5=Diaz-Gonzalez |first5=M |last6=Camarena |first6=C |last7=Hierro |first7=L |last8=De La Vega |first8=A |last9=Frauca |first9=E}}</ref><ref name="pmid9625405">{{cite journal |author=Buchwald H |title=Effective lipid modification by partial ileal bypass reduced long-term coronary heart disease mortality and morbidity: five-year posttrial follow-up report from the POSCH. Program on the Surgical Control of the Hyperlipidemias |journal=Arch. Intern. Med. |volume=158 |issue=11 |pages=1253–61 |date=June 1998 |pmid=9625405 |doi= 10.1001/archinte.158.11.1253|author2=Varco RL |author3=Boen JR |last4=Williams |first4=SE |last5=Hansen |first5=BJ |last6=Campos |first6=CT |last7=Campbell |first7=GS |last8=Pearce |first8=MB |last9=Yellin |first9=AE|doi-access= |s2cid=27446759 }}</ref><ref name="pmid172531">{{cite journal |vauthors=Bilheimer DW, Goldstein JL, Grundy SM, Brown MS |title=Reduction in cholesterol and low density lipoprotein synthesis after portacaval shunt surgery in a patient with homozygous familial hypercholesterolemia |journal=J. Clin. Invest. |volume=56 |issue=6 |pages=1420–30 |date=December 1975 |pmid=172531 |doi=10.1172/JCI108223 |pmc=333120}}</ref> [[Lomitapid]], inhibitor [[mikrosomni protein za transfer triglicerida|mikrosomnog proteina za transfer triglicerida]],<ref name="pmid17215532">{{cite journal |author=Cuchel M |title=Inhibition of microsomal triglyceride transfer protein in familial hypercholesterolemia |journal=N. Engl. J. Med. |volume=356 |issue=2 |pages=148–56 |date=January 2007 |pmid=17215532 |doi=10.1056/NEJMoa061189 |author2=Bloedon LT |author3=Szapary PO |last4=Kolansky |first4=Daniel M. |last5=Wolfe |first5=Megan L. |last6=Sarkis |first6=Antoine |last7=Millar |first7=John S. |last8=Ikewaki |first8=Katsunori |last9=Siegelman |first9=Evan S.|doi-access=free }}</ref> Američka FDA odobrila ga je u decembru 2012. godine, kao lijek za rijetke bolesti za liječenje homozigotne porodične hiperholesterolemije.<ref>{{cite press release |url=https://www.fda.gov/NewsEvents/Newsroom/PressAnnouncements/ucm333285.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20121231004854/https://www.fda.gov/NewsEvents/Newsroom/PressAnnouncements/ucm333285.htm |archive-date=31 December 2012 |title=FDA approves new orphan drug for rare cholesterol disorder |date=26 December 2012 |publisher=U.S. Food and Drug Administration }}</ref> Januara 2013. godine, američka FDA odobrila je također i [[mipomersen]], koji inhibira djelovanje gena za [[apolipoprotein B]], za liječenje [[homozigot]]ne porodične hiperholesterolemije.<ref>{{cite journal |last1=Astaneh |first1=Behrooz |last2=Makhdami |first2=Nima |last3=Astaneh |first3=Vala |last4=Guyatt |first4=Gordon |title=The Effect of Mipomersen in the Management of Patients with Familial Hypercholesterolemia: A Systematic Review and Meta-Analysis of Clinical Trials |journal=J Cardiovasc Dev Dis |date=July 2021 |volume=8 |issue=7 |page=82 |doi=10.3390/jcdd8070082 |pmid=34357325 |pmc=8304130 |doi-access=free }}</ref><ref>{{cite news |last1=Pollack |first1=Andrew |title=F.D.A. Approves Genetic Drug to Treat Rare Disease |url=https://www.nytimes.com/2013/01/30/business/fda-approves-genetic-drug-to-treat-rare-disease.html |work=The New York Times |date=29 January 2013 }}</ref><ref>{{cite press release |date=29 January 2013 |url=https://www.fda.gov/NewsEvents/Newsroom/PressAnnouncements/ucm337195.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20130202205414/https://www.fda.gov/NewsEvents/Newsroom/PressAnnouncements/ucm337195.htm |archive-date=2 February 2013 |title=FDA approves new orphan drug Kynamro to treat inherited cholesterol disorder |publisher=U.S. Food and Drug Administration }}</ref> [[Genska terapija]] jeste moguća buduća alternativa.<ref name="pmid7584986">{{cite journal |author=Grossman M |title=A pilot study of ex vivo gene therapy for homozygous familial hypercholesterolaemia |journal=Nat. Med. |volume=1 |issue=11 |pages=1148–54 |date=November 1995 |pmid=7584986 |doi=10.1038/nm1195-1148 |author2=Rader DJ |author3=Muller DW |last4=Kolansky |first4=Daniel M. |last5=Kozarsky |first5=Karen |last6=Clark |first6=Bernard J. |last7=Stein |first7=Evan A. |last8=Lupien |first8=Paul J. |last9=Brewer |first9=H. Bryan|s2cid=3194865 }}</ref> [[Evinacumab]], [[monoklonsko antitijelo]] koje inhibira [[ANGPTL3|protein sličan angiopoetinu 3]], odobreno je 2021. godine za [[Adjuvantna terapija|dodatnu terapiju]], 2021.<ref>{{cite web|url=https://www.fda.gov/drugs/new-drugs-fda-cders-new-molecular-entities-and-new-therapeutic-biological-products/novel-drug-approvals-2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210209155753/https://www.fda.gov/drugs/new-drugs-fda-cders-new-molecular-entities-and-new-therapeutic-biological-products/novel-drug-approvals-2021|archive-date=February 9, 2021|title=Novel Drug Approvals for 2021|date=13 May 2022 |publisher=FDA|language=en}}</ref> ===Djeca=== S obzirom na to da je FH prisutna od rođenja i da aterosklerotske promjene mogu početi rano u životu,<ref name="pmid2914343">{{cite journal |vauthors=Mabuchi H, Koizumi J, Shimizu M, Takeda R |title=Development of coronary heart disease in familial hypercholesterolemia |journal=Circulation |volume=79 |issue=2 |pages=225–32 |date=February 1989 |pmid=2914343 |doi=10.1161/01.CIR.79.2.225|doi-access= }}</ref> ponekad je potrebno liječiti adolescente ili čak tinejdžere sredstvima koja su prvobitno razvijena za odrasle. Zbog sigurnosnih razloga, mnogi ljekari preferiraju upotrebu sekvestranta žučnih kiselina i fenofibrata jer su oni odobreni za upotrebu kod djece.<ref name=Greene>{{cite journal |vauthors=Greene O, Durrington P |title=Clinical management of children and young adults with heterozygous familial hypercholesterolaemia in the UK |journal=J R Soc Med |volume=97 |issue=5 |pages=226–9 |date=May 2004 |pmid=15121812 |doi=10.1177/014107680409700505 |pmc=1079462 }}</ref> Ipak, [[statin]]i izgledaju sigurni i efikasni,<ref>{{cite journal |vauthors=Rodenburg J, Vissers MN, Wiegman A, Trip MD, Bakker HD, Kastelein JJ |s2cid=38754088 |title=Familial hypercholesterolemia in children |journal=Curr. Opin. Lipidol. |volume=15 |issue=4 |pages=405–11 |date=August 2004 |pmid=15243213 |doi=10.1097/01.mol.0000137228.92396.f3}}</ref><ref name="pmid15265847">{{cite journal |author=Wiegman A |title=Efficacy and safety of statin therapy in children with familial hypercholesterolemia: a randomized controlled trial |journal=JAMA |volume=292 |issue=3 |pages=331–7 |date=July 2004 |pmid=15265847 |doi=10.1001/jama.292.3.331 |author2=Hutten BA |author3=de Groot E |last4=Rodenburg |first4=J |last5=Bakker |first5=HD |last6=Büller |first6=HR |last7=Sijbrands |first7=EJ |last8=Kastelein |first8=JJ|doi-access= }}</ref> a kod starije djece može se koristiti kao i kod odraslih.<ref name=Durrington/><ref name=Greene/> Stručni panel je 2006. godine preporučio ranu kombinovanu terapiju sa LDL-aferezom, statinima i inhibitorima apsorpcije holesterola kod djece sa homozigotnom FH koja imaju najveći rizik.<ref name="pmid17130340">{{cite journal |author=Kavey RE |title=Cardiovascular risk reduction in high-risk pediatric patients: a scientific statement from the American Heart Association Expert Panel on Population and Prevention Science; the Councils on Cardiovascular Disease in the Young, Epidemiology and Prevention, Nutrition, Physical Activity and Metabolism, High Blood Pressure Research, Cardiovascular Nursing, and the Kidney in Heart Disease; and the Interdisciplinary Working Group on Quality of Care and Outcomes Research: endorsed by the American Academy of Pediatrics |journal=Circulation |volume=114 |issue=24 |pages=2710–38 |date=December 2006 |pmid=17130340 |doi=10.1161/CIRCULATIONAHA.106.179568 |author2=Allada V |author3=Daniels SR |last4=Hayman |first4=L. L. |last5=McCrindle |first5=B. W. |last6=Newburger |first6=J. W. |last7=Parekh |first7=R. S. |last8=Steinberger |first8=J. |author9=American Heart Association Expert Panel on Population Prevention Science|doi-access=free }}</ref> ==Epidemiologija== Globalna prevalencija FH je približno 10 miliona ljudi.<ref name="Repas2014">{{cite journal|vauthors=Repas TB, Tanner JR |title=Preventing early cardiovascular death in patients with familial hypercholesterolemia |journal=J Am Osteopath Assoc |volume=114 |issue=2 |pages=99–108 |date=February 2014 |pmid=24481802 |doi=10.7556/jaoa.2014.023 |doi-access=free }}</ref> In most populations studied, heterozygous FH occurs in about 1:250 people, but not all develop symptoms.<ref name="pmid28864697"/> Homozygous FH occurs in about 1:1,000,000.<ref name="Rader2003"/><ref name=Durrington/> Mutacije ''LDLR'' češće su u određenim []populacija]]ma, vjerovatno zbog genetičkog [[fenomen]]a poznatog kao ''[[efekat osnivača]]'' – osnovala ih je mala grupa pojedinaca, od kojih je jedan ili više bio [[nositelj (genetika)|noseitelj]] mutacije. Afrikaneri, Francusko-kanadski Kanađani, Libanonci, Kršćani i Finci imaju visoke stope specifičnih mutacija koje čine FH posebno čestim u ovim grupama. Mutacije ''APOB'' su češće u Centralnoj Evropi.<ref name="Rader2003"/> ==Historija== Norveški ljekar dr. Carl Müller prvi je povezao fizičke znakove, visok nivo holesterola i autosomno dominantno nasljeđivanje u 1938.<ref>{{cite journal|author=Müller C|title=Xanthoma, hypercholesterolemia, angina pectoris|journal=Acta Medica Scandinavica|year=1938|volume=95 Suppl|issue=89|pages=75–84 |doi=10.1111/j.0954-6820.1938.tb19279.x}}</ref> Početkom 1970-ih i 1980-ih, genetički uzrok FH opisali su dr. [[Joseph L. Goldstein]] i dr. [[Michael S. Brown]] iz [[Dallas]]a u [[Teksas]]u. U početku su otkrili povećanu aktivnost HMG-CoA reduktaze, ali studije pokazale su da to ne objašnjava vrlo abnormalne nivoe holesterola kod osoba sa FH.<ref>{{cite journal |vauthors=Goldstein JL, Brown MS |title=Familial hypercholesterolemia: identification of a defect in the regulation of 3-hydroxy-3-methylglutaryl coenzyme A reductase activity associated with overproduction of cholesterol |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=70 |issue=10 |pages=2804–8 |date=October 1973 |pmid=4355366 |doi=10.1073/pnas.70.10.2804 |pmc=427113|bibcode=1973PNAS...70.2804G |doi-access=free }}</ref> Fokus se pomjerio na vezivanje LDL-a za njegov receptor i efekte poremećenog vezivanja na [[metabolizam]]; to se pokazalo kao osnovni mehanizam za FH.<ref>{{cite journal |vauthors=Brown MS, Goldstein JL |title=Receptor-mediated control of cholesterol metabolism |journal=Science |volume=191 |issue=4223 |pages=150–4 |date=January 1976 |pmid=174194 |doi=10.1126/science.174194 |bibcode=1976Sci...191..150B }}</ref> Nakon toga, brojne mutacije u proteinu direktno su identificirane sekvenciranjem.<ref name=Hobbs1992/> Kasnije su, 1985. godine osvojili [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu]], za otkriće LDL- receptora i njegovog uticaja na [[metabolizam]] [[lipoprotein]]a.<ref>{{cite web | author=Nobelprize.org| url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1985 |title=Medicine 1985 |access-date=2008-02-28}}</ref> Važan alat u istraživanju FH je Watanabeov heritabilni hiperlipidemični (WHHL) zec, nazvan po svom otkrivaču [[Yoshio Watanabe (istraživač)|Yoshio Watanabe]]. Originalni mutant je pronađen 1973. godine. Soj je uspostavljen 1976. Naknadna selekcija i uzgoj proizveli su oblike sa povećanom osjetljivošću na koronarnu aterosklerozu i [[infarkt miokarda]], jer sama hiperholesterolemija kod zečeva nije bila dovoljna da dovoljno često uzrokuje ove probleme. Watanabe je umro 2008.<ref>{{cite journal |last1=Shiomi |first1=M |last2=Ito |first2=T |title=The Watanabe heritable hyperlipidemic (WHHL) rabbit, its characteristics and history of development: a tribute to the late Dr. Yoshio Watanabe. |journal=Atherosclerosis |date=November 2009 |volume=207 |issue=1 |pages=1–7 |doi=10.1016/j.atherosclerosis.2009.03.024 |pmid=19389675}}</ref> == Također pogledajte == * [[Primarna hiperlipoproteinemija]] * [[Porodična hipertrigliceridemija]] * [[Nedostatak lipoprotein lipaze]] * [[Porodični nedostatak apoproteina CII]] ==Reference== {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == *[http://www.medicineplus.gov/ency/article/000392.htm MedicinePlus: Familial Hypercholesterolemia]{{Dead link|date=November 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{Medicinski izvori | ICD10 = {{ICD10|E|78|0|e|70}} | ICD9 = {{ICD9|272.0}} | ICDO = | OMIM = 143890 | DiseasesDB = 4707 | MedlinePlus = 000392 | eMedicineSubj = med | eMedicineTopic = 1072 | MeshID = D006938 | ICD10CM = {{ICD10CM|E78.01}} }} {{Lipidemije}} {{Nedostatak površinskoćelijskih receptora}} {{DEFAULTSORT: Familial hypercholesterolemia}} [[Kategorija:Poremećaji metabolizma lipida]] [[Kategorija:Autosomno dominantni poremećaji]] 78nbejt3f057dv5l2uof9dlap7936qu Obavještajni podaci iz otvorenih izvora 0 536520 3917338 2026-08-09T22:42:20Z Bosancica by MK 173186 Prvi dio teksta 3917338 wikitext text/x-wiki {{Obavještajni rad}} '''Obavještajni podaci iz otvorenih izvora''' ({{en|Open-source intelligence}}, '''OSINT''') predstavljaju prikupljanje i analizu podataka iz otvorenih izvora, odnosno javno dostupnih informacija, s ciljem stvaranja obavještajnih podataka.<ref name="DataEuropa_OSINT">{{cite web |title=What is OSINT: Open-source intelligence? |url=https://data.europa.eu/en/publications/datastories/what-osint-open-source-intelligence |website=data.europa.eu |publisher=Publications Office of the European Union |access-date=9. 8. 2026 |language=en}}</ref> OSINT se prvenstveno primjenjuje u području [[nacionalna sigurnost|nacionalne sigurnosti]], [[policija|policijskom]] radu i [[Konkurentski obavještajni rad|poslovno-konkurentskom obavještajnom radu]], a analitičari ga koriste za odgovaranje na [[obavještajni zahtjev|obavještajne zahtjeve]] koji se odnose na [[klasifikacija podataka|klasifikovane]] i neklasifikovane informacije, kao i na [[poslovna tajna|poslovne tajne]] i druge podatke zaštićene vlasničkim pravima. == Historija == Primjena javno dostupnih informacija u obavještajne svrhe mnogo je starija od savremenog koncepta OSINT-a. Razvojem masovnih medija, radio-televizijskog emitiranja, a kasnije interneta i društvenih mreža, povećavali su se količina javno dostupnih informacija i mogućnosti njihovog sistematskog prikupljanja i analize. Jedan od važnih prethodnika savremenog OSINT-a bila je [[Služba za praćenje stranih radio-emisija]] (FBMS), koju su [[Sjedinjene Američke Države]] osnovale u decembru 1941. radi praćenja stranih radioemisija. Njeni službenici snimali su kratkotalasne radioemisije, odabrane sadržaje prepisivali i prevodili te ih dostavljali vojnim i drugim državnim institucijama u obliku izvještaja.<ref name="Barnouw_1968">{{cite book |last=Barnouw |first=Erik |title=The Golden Web: A History of Broadcasting in the United States, 1933 to 1953 |url=https://archive.org/details/goldenwebhistory00barn |publisher=Oxford University Press |year=1968 |access-date=9. 8. 2026 |language=en}}</ref> Jedan od primjera rada FBMS-a bilo je praćenje ekonomskih indikatora u [[Pariz]]u radi procjene posljedica savezničkih bombardovanja, uključujući analizu promjena cijena [[Naranča|naranči]].<ref name="Bornn_2013">{{cite web |last=Bornn |first=D. Marshall |title=Service members, civilians learn to harness power of 'Open Source' information |url=https://www.army.mil/article/94007/service_members_civilians_learn_to_harness_power_of_open_source_information |website=Army.mil |publisher=U.S. Army |date=2013 |access-date=9. 8. 2026 |language=en}}</ref> Razvoj [[internet]]a krajem 20. i početkom 21. stoljeća znatno je proširio mogućnosti prikupljanja i analize informacija iz otvorenih izvora. Pojava [[društveni mediji|društvenih medija]], internetskih platformi i drugih oblika korisnički generisanog sadržaja omogućila je pristup velikoj količini informacija u gotovo stvarnom vremenu. Istovremeno su se razvijale metode [[geolokacija|geolociranja]], provjere autentičnosti fotografija i videosnimaka, analize satelitskih snimaka i povezivanja podataka iz različitih izvora. OSINT je posebno dobio na značaju tokom oružanih sukoba u kojima su velike količine informacija postale dostupne javnosti putem interneta. Tokom [[Rat u Donbasu|rata u Donbasu]], koji je počeo 2014, istraživačke grupe poput ''Conflict Intelligence Team'' i ''Bellingcat'' koristile su otvorene izvore za praćenje kretanja vojnih jedinica i opreme, identifikaciju učesnika u sukobu i istraživanje pojedinih slučajeva povezanih s [[ratni zločin|ratnim zločinima]].<ref name="Doffman_2019">{{cite news |last=Doffman |first=Zak |title=«Мы могли предотвратить сотни смертей»: основатель Bellingcat о том, как сайт расследовал катастрофу MH17 |trans-title="Mogli smo spriječiti stotine smrti": Osnivač Bellingcata o tome kako je sajt istraživao pad MH17 |url=https://www.forbes.ru/obshchestvo/380037-my-mogli-predotvratit-sotni-smertey-osnovatel-bellingcat-o-tom-kak-sayt |work=Forbes Russia |publisher=Forbes |year=2019 |access-date=9. 8. 2026 |language=ru}}</ref> Prije [[Ruska invazija na Ukrajinu 2022.|ruske invazije na Ukrajinu 2022]], OSINT grupe pratile su kretanje ruskih vojnih jedinica i opreme prema ukrajinskoj granici i znakove povećanja napetosti.<ref name="TVRain_CIT_2021">{{cite news |title=«Свозят в настораживающем количестве». CIT нашел новые видео с передвижением российской военной техники к границе с Украиной |trans-title="Dovoze u zabrinjavajućim količinama". CIT pronašao nove videozapise kretanja ruske vojne opreme prema granici s Ukrajinom |url=https://tvrain.tv/news/cit_nashel_novye_video_s_peredvizheniem_rossijskoj_voennoj_tehniki_k_granitse_s_ukrainoj-542637/ |work=TV Rain |publisher=Telekanal Dozhd |date=2021 |access-date=10. 8. 2026 |language=ru}}</ref> Nakon početka invazije 2022. brojni pojedinci i organizacije počeli su sistematski prikupljati i analizirati podatke o toku rata. Među njima su se istakli projekti poput ''DeepState'',<ref name="DeepStateMap">{{cite web |title=DeepStateMap: Interaktivna karta ratnih dejstava u Ukrajini |url=https://deepstatemap.live/ |website=DeepStateMap.live |publisher=NGO DeepStateUA |access-date=10. 8. 2026 |language=uk}}</ref> koji objavljuje karte zasnovane na informacijama iz otvorenih izvora. Dio OSINT zajednice usmjerio je aktivnosti na geolociranje i analizu vizuelnog materijala, dok su druge grupe prikupljale i provjeravale podatke o vojnim jedinicama, opremi i mogućim ratnim zločinima. OSINT se koristio i u drugim savremenim sukobima. Tokom [[Građanski rat u Siriji|građanskog rata u Siriji]] istraživačke grupe koristile su javno dostupne [[Fotografija|fotografije]], videosnimke, objave na društvenim mrežama i druge izvore za praćenje razvoja sukoba i istraživanje pojedinačnih događaja.<ref name="TVRain_CIT_2016">{{cite news |title=Conflict Intelligence Team сообщила о гибели в Сирии двух российских офицеров |trans-title=Conflict Intelligence Team izvijestio o pogibiji dvojice ruskih oficira u Siriji |url=https://tvrain.tv/news/conflict_intelligence_team-415532/ |work=TV Rain |publisher=Telekanal Dozhd |date=2016 |access-date=10. 8. 2026 |language=ru}}</ref> == Definicija == OSINT obuhvata prikupljanje i analizu javno dostupnih informacija radi stvaranja upotrebljivih obavještajnih podataka.<ref name="Ritu_2023">{{cite web |last=Ritu |first=G. |title=What is Open-Source Intelligence? |url=https://www.sans.org/blog/what-is-open-source-intelligence |website=SANS Institute |publisher=SANS Institute |date=2023 |access-date=10. 8. 2026 |language=en}}</ref> [[Ministarstvo domovinske sigurnosti Sjedinjenih Američkih Država]] definiše OSINT kao obavještajne podatke izvedene iz javno dostupnih informacija, koji se pravovremeno prikupljaju i distribuiraju radi zadovoljavanja konkretnih obavještajnih potreba.<ref name="DHS_OSINT_Ethics_2022">{{cite report |author=Public-Private Analytic Exchange Program |title=Ethical Frameworks in Open-Source Intelligence |url=https://bib.opensourceintelligence.biz/STORAGE/2022.%20ethical%20frameworks%20in%20open%20source%20intelligence.pdf |publisher=United States Department of Homeland Security |year=2022 |format=PDF |access-date=10. 8. 2026 |language=en}}</ref> Izvještaj je izrađen u okviru Programa analitičke razmjene javno-privatnog partnerstva za 2022. godinu. [[NATO]] opisuje OSINT kao obavještajne podatke dobivene iz javno dostupnih informacija i drugih neklasifikovanih podataka čija je distribucija ili dostupnost javnosti ograničena.<ref name="NATO_OSINT_Handbook_2002">{{cite report |author=Supreme Allied Command Atlantic |title=NATO Open Source Intelligence Handbook |edition=Verzija 1.2 |url=https://archive.org/details/NATOOSINTHandbookV1.2/mode/2up |publisher=NATO, Supreme Allied Command Atlantic |year=2002 |location=Norfolk, VA |access-date=10. 8. 2026 |language=en}}</ref> [[Evropska unija]] definiše OSINT kao prikupljanje i analizu informacija iz otvorenih izvora radi stvaranja obavještajnih podataka primjenjivih u praksi, posebno u područjima kao što su nacionalna sigurnost, provođenje zakona i poslovno-konkurentski obavještajni rad.<ref name="DataEuropa_OSINT" /> U [[privatni sektor|privatnom sektoru]], kompanije poput [[IBM]]-a definišu OSINT kao proces prikupljanja i analize javno dostupnih informacija radi procjene prijetnji, donošenja odluka ili odgovaranja na konkretna pitanja. Slično tome, kompanije koje se bave kibernetičkom sigurnošću, poput [[CrowdStrike]]a, opisuju OSINT kao prikupljanje i analizu javno dostupnih podataka u obavještajne svrhe.<ref name="Baker_CrowdStrike_2025">{{cite web |last=Baker |first=Kurt |title=Open Source Intelligence (OSINT) |url=https://www.crowdstrike.com/en-us/cybersecurity-101/threat-intelligence/open-source-intelligence-osint/ |website=CrowdStrike |publisher=CrowdStrike |date=2025 |access-date=10. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Obavještajni podaci iz otvorenih izvora}} [[Kategorija:Obavještajni podaci iz otvorenih izvora]] [[Kategorija:Prikupljanje obavještajnih podataka]] [[Kategorija:Obavještajne discipline]] jtcra09qwl0wpe4q7eslk5l1d36nisc 3917340 3917338 2026-08-09T23:30:43Z Bosancica by MK 173186 Rad na članku 3917340 wikitext text/x-wiki {{Obavještajni rad}} '''Obavještajni podaci iz otvorenih izvora''' ({{en|Open-source intelligence}}, '''OSINT''') predstavljaju prikupljanje i analizu podataka iz otvorenih izvora, odnosno javno dostupnih informacija, s ciljem stvaranja obavještajnih podataka.<ref name="DataEuropa_OSINT">{{cite web |title=What is OSINT: Open-source intelligence? |url=https://data.europa.eu/en/publications/datastories/what-osint-open-source-intelligence |website=data.europa.eu |publisher=Publications Office of the European Union |access-date=9. 8. 2026 |language=en}}</ref> OSINT se prvenstveno primjenjuje u području [[nacionalna sigurnost|nacionalne sigurnosti]], [[policija|policijskom]] radu i [[Konkurentski obavještajni rad|poslovno-konkurentskom obavještajnom radu]], a analitičari ga koriste za odgovaranje na [[obavještajni zahtjev|obavještajne zahtjeve]] koji se odnose na [[klasifikacija podataka|klasifikovane]] i neklasifikovane informacije, kao i na [[poslovna tajna|poslovne tajne]] i druge podatke zaštićene vlasničkim pravima. == Historija == Primjena javno dostupnih informacija u obavještajne svrhe mnogo je starija od savremenog koncepta OSINT-a. Razvojem masovnih medija, radio-televizijskog emitiranja, a kasnije interneta i društvenih mreža, povećavali su se količina javno dostupnih informacija i mogućnosti njihovog sistematskog prikupljanja i analize. Jedan od važnih prethodnika savremenog OSINT-a bila je [[Služba za praćenje stranih radio-emisija]] (FBMS), koju su [[Sjedinjene Američke Države]] osnovale u decembru 1941. radi praćenja stranih radioemisija. Njeni službenici snimali su kratkotalasne radioemisije, odabrane sadržaje prepisivali i prevodili te ih dostavljali vojnim i drugim državnim institucijama u obliku izvještaja.<ref name="Barnouw_1968">{{cite book |last=Barnouw |first=Erik |title=The Golden Web: A History of Broadcasting in the United States, 1933 to 1953 |url=https://archive.org/details/goldenwebhistory00barn |publisher=Oxford University Press |year=1968 |access-date=9. 8. 2026 |language=en}}</ref> Jedan od primjera rada FBMS-a bilo je praćenje ekonomskih indikatora u [[Pariz]]u radi procjene posljedica savezničkih bombardovanja, uključujući analizu promjena cijena [[Naranča|naranči]].<ref name="Bornn_2013">{{cite web |last=Bornn |first=D. Marshall |title=Service members, civilians learn to harness power of 'Open Source' information |url=https://www.army.mil/article/94007/service_members_civilians_learn_to_harness_power_of_open_source_information |website=Army.mil |publisher=U.S. Army |date=2013 |access-date=9. 8. 2026 |language=en}}</ref> Razvoj [[internet]]a krajem 20. i početkom 21. stoljeća znatno je proširio mogućnosti prikupljanja i analize informacija iz otvorenih izvora. Pojava [[društveni mediji|društvenih medija]], internetskih platformi i drugih oblika korisnički generisanog sadržaja omogućila je pristup velikoj količini informacija u gotovo stvarnom vremenu. Istovremeno su se razvijale metode [[geolokacija|geolociranja]], provjere autentičnosti fotografija i videosnimaka, analize satelitskih snimaka i povezivanja podataka iz različitih izvora. OSINT je posebno dobio na značaju tokom oružanih sukoba u kojima su velike količine informacija postale dostupne javnosti putem interneta. Tokom [[Rat u Donbasu|rata u Donbasu]], koji je počeo 2014, istraživačke grupe poput ''Conflict Intelligence Team'' i ''Bellingcat'' koristile su otvorene izvore za praćenje kretanja vojnih jedinica i opreme, identifikaciju učesnika u sukobu i istraživanje pojedinih slučajeva povezanih s [[ratni zločin|ratnim zločinima]].<ref name="Doffman_2019">{{cite news |last=Doffman |first=Zak |title=«Мы могли предотвратить сотни смертей»: основатель Bellingcat о том, как сайт расследовал катастрофу MH17 |trans-title="Mogli smo spriječiti stotine smrti": Osnivač Bellingcata o tome kako je sajt istraživao pad MH17 |url=https://www.forbes.ru/obshchestvo/380037-my-mogli-predotvratit-sotni-smertey-osnovatel-bellingcat-o-tom-kak-sayt |work=Forbes Russia |publisher=Forbes |year=2019 |access-date=9. 8. 2026 |language=ru}}</ref> Prije [[Ruska invazija na Ukrajinu 2022.|ruske invazije na Ukrajinu 2022]], OSINT grupe pratile su kretanje ruskih vojnih jedinica i opreme prema ukrajinskoj granici i znakove povećanja napetosti.<ref name="TVRain_CIT_2021">{{cite news |title=«Свозят в настораживающем количестве». CIT нашел новые видео с передвижением российской военной техники к границе с Украиной |trans-title="Dovoze u zabrinjavajućim količinama". CIT pronašao nove videozapise kretanja ruske vojne opreme prema granici s Ukrajinom |url=https://tvrain.tv/news/cit_nashel_novye_video_s_peredvizheniem_rossijskoj_voennoj_tehniki_k_granitse_s_ukrainoj-542637/ |work=TV Rain |publisher=Telekanal Dozhd |date=2021 |access-date=10. 8. 2026 |language=ru}}</ref> Nakon početka invazije 2022. brojni pojedinci i organizacije počeli su sistematski prikupljati i analizirati podatke o toku rata. Među njima su se istakli projekti poput ''DeepState'',<ref name="DeepStateMap">{{cite web |title=DeepStateMap: Interaktivna karta ratnih dejstava u Ukrajini |url=https://deepstatemap.live/ |website=DeepStateMap.live |publisher=NGO DeepStateUA |access-date=10. 8. 2026 |language=uk}}</ref> koji objavljuje karte zasnovane na informacijama iz otvorenih izvora. Dio OSINT zajednice usmjerio je aktivnosti na geolociranje i analizu vizuelnog materijala, dok su druge grupe prikupljale i provjeravale podatke o vojnim jedinicama, opremi i mogućim ratnim zločinima. OSINT se koristio i u drugim savremenim sukobima. Tokom [[Građanski rat u Siriji|građanskog rata u Siriji]] istraživačke grupe koristile su javno dostupne [[Fotografija|fotografije]], videosnimke, objave na društvenim mrežama i druge izvore za praćenje razvoja sukoba i istraživanje pojedinačnih događaja.<ref name="TVRain_CIT_2016">{{cite news |title=Conflict Intelligence Team сообщила о гибели в Сирии двух российских офицеров |trans-title=Conflict Intelligence Team izvijestio o pogibiji dvojice ruskih oficira u Siriji |url=https://tvrain.tv/news/conflict_intelligence_team-415532/ |work=TV Rain |publisher=Telekanal Dozhd |date=2016 |access-date=10. 8. 2026 |language=ru}}</ref> == Definicija == OSINT obuhvata prikupljanje i analizu javno dostupnih informacija radi stvaranja upotrebljivih obavještajnih podataka.<ref name="Ritu_2023">{{cite web |last=Ritu |first=G. |title=What is Open-Source Intelligence? |url=https://www.sans.org/blog/what-is-open-source-intelligence |website=SANS Institute |publisher=SANS Institute |date=2023 |access-date=10. 8. 2026 |language=en}}</ref> [[Ministarstvo domovinske sigurnosti Sjedinjenih Američkih Država]] definiše OSINT kao obavještajne podatke izvedene iz javno dostupnih informacija, koji se pravovremeno prikupljaju i distribuiraju radi zadovoljavanja konkretnih obavještajnih potreba.<ref name="DHS_OSINT_Ethics_2022">{{cite report |author=Public-Private Analytic Exchange Program |title=Ethical Frameworks in Open-Source Intelligence |url=https://bib.opensourceintelligence.biz/STORAGE/2022.%20ethical%20frameworks%20in%20open%20source%20intelligence.pdf |publisher=United States Department of Homeland Security |year=2022 |format=PDF |access-date=10. 8. 2026 |language=en}}</ref> Izvještaj je izrađen u okviru Programa analitičke razmjene javno-privatnog partnerstva za 2022. godinu. [[NATO]] opisuje OSINT kao obavještajne podatke dobivene iz javno dostupnih informacija i drugih neklasifikovanih podataka čija je distribucija ili dostupnost javnosti ograničena.<ref name="NATO_OSINT_Handbook_2002">{{cite report |author=Supreme Allied Command Atlantic |title=NATO Open Source Intelligence Handbook |edition=Verzija 1.2 |url=https://archive.org/details/NATOOSINTHandbookV1.2/mode/2up |publisher=NATO, Supreme Allied Command Atlantic |year=2002 |location=Norfolk, VA |access-date=10. 8. 2026 |language=en}}</ref> [[Evropska unija]] definiše OSINT kao prikupljanje i analizu informacija iz otvorenih izvora radi stvaranja obavještajnih podataka primjenjivih u praksi, posebno u područjima kao što su nacionalna sigurnost, provođenje zakona i poslovno-konkurentski obavještajni rad.<ref name="DataEuropa_OSINT" /> U [[privatni sektor|privatnom sektoru]], kompanije poput [[IBM]]-a definišu OSINT kao proces prikupljanja i analize javno dostupnih informacija radi procjene prijetnji, donošenja odluka ili odgovaranja na konkretna pitanja. Slično tome, kompanije koje se bave kibernetičkom sigurnošću, poput [[CrowdStrike]]a, opisuju OSINT kao prikupljanje i analizu javno dostupnih podataka u obavještajne svrhe.<ref name="Baker_CrowdStrike_2025">{{cite web |last=Baker |first=Kurt |title=Open Source Intelligence (OSINT) |url=https://www.crowdstrike.com/en-us/cybersecurity-101/threat-intelligence/open-source-intelligence-osint/ |website=CrowdStrike |publisher=CrowdStrike |date=2025 |access-date=10. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Izvori == OSINT se zasniva na prikupljanju informacija iz različitih javno dostupnih izvora. Među najvažnijim izvorima su:<ref name="Richelson_2016">{{cite book |last=Richelson |first=Jeffrey T. |title=The U.S. Intelligence Community |edition=7 |publisher=Routledge |year=2016 |isbn=978-0-8133-4918-3 |url=https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9780429962875_A37405800/preview-9780429962875_A37405800.pdf |access-date=10. 8. 2026 |language=en}}</ref> * [[Mediji]]: štampane [[novine]], [[časopis]]i, [[radio]] i [[televizija]]; * [[Internet]]: [[online publikacija|internetske publikacije]], [[blog]]ovi, grupe za diskusiju]], građanski mediji, odnosno [[digitalni video|videosnimci]] snimljeni mobilnim telefonima i [[korisnički generisan sadržaj]], [[YouTube]] te druge internetske stranice [[društveni mediji|društvenih medija]], kao što su [[Facebook]], [[Twitter]], [[Instagram]] i druge. Ovaj izvor ima prednost u odnosu na brojne druge izvore zbog pravovremenosti informacija i jednostavnog pristupa.<ref name="Kingsbury_2008">{{cite news |last=Kingsbury |first=Alex |title=Spy Agencies Turn to Newspapers, NPR, and Wikipedia for Information |url=https://www.usnews.com/news/national/articles/2008/09/12/spy-agencies-turn-to-newspapers-npr-and-wikipedia-for-information |work=U.S. News & World Report |publisher=U.S. News & World Report |date=2008 |access-date=10. 8. 2026 |language=en}}</ref> * Javni podaci državnih organa: javno dostupni izvještaji državnih organa, podaci o [[budžet]]u i [[demografija|demografiji]], javne rasprave i saslušanja, [[telefonski imenik|telefonski imenici]], konferencije za medije, internetske stranice i govori. Ove informacije potiču iz službenih izvora, javno su dostupne i mogu se otvoreno i slobodno koristiti. * Stručne i akademske publikacije: informacije iz [[naučni časopis|naučnih časopisa]], sa konferencija i simpozija, kao i iz [[naučni rad|naučnih radova]], disertacija i teza. * Komercijalni podaci: [[satelitski snimak|komercijalni satelitski snimci]], finansijske i industrijske analize te baze podataka. * [[Siva literatura]]: tehnički izvještaji, [[preprint|preprinti]], patenti, radni materijali, poslovni dokumenti, neobjavljeni radovi i bilteni. OSINT se razlikuje od istraživačkog rada po tome što primjenjuje obavještajni proces radi stvaranja ciljanih saznanja koja podržavaju donošenje konkretne odluke od strane određene osobe ili grupe.<ref name="Kingsbury_2008" /> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Obavještajni podaci iz otvorenih izvora}} [[Kategorija:Obavještajni podaci iz otvorenih izvora]] [[Kategorija:Prikupljanje obavještajnih podataka]] [[Kategorija:Obavještajne discipline]] cpfdtjiogci7wvobf8cxey21bfgb3hl 3917341 3917340 2026-08-10T00:32:08Z Bosancica by MK 173186 Završen članak 3917341 wikitext text/x-wiki {{Obavještajni rad}} '''Obavještajni podaci iz otvorenih izvora''' ({{en|Open-source intelligence}}, '''OSINT''') predstavljaju prikupljanje i analizu podataka iz otvorenih izvora, odnosno javno dostupnih informacija, s ciljem stvaranja obavještajnih podataka.<ref name="DataEuropa_OSINT">{{cite web |title=What is OSINT: Open-source intelligence? |url=https://data.europa.eu/en/publications/datastories/what-osint-open-source-intelligence |website=data.europa.eu |publisher=Publications Office of the European Union |access-date=9. 8. 2026 |language=en}}</ref> OSINT se prvenstveno primjenjuje u području [[nacionalna sigurnost|nacionalne sigurnosti]], [[policija|policijskom]] radu i [[Konkurentski obavještajni rad|poslovno-konkurentskom obavještajnom radu]], a analitičari ga koriste za odgovaranje na [[obavještajni zahtjev|obavještajne zahtjeve]] koji se odnose na [[klasifikacija podataka|klasifikovane]] i neklasifikovane informacije, kao i na [[poslovna tajna|poslovne tajne]] i druge podatke zaštićene vlasničkim pravima. == Historija == Primjena javno dostupnih informacija u obavještajne svrhe mnogo je starija od savremenog koncepta OSINT-a. Razvojem masovnih medija, radio-televizijskog emitiranja, a kasnije interneta i društvenih mreža, povećavali su se količina javno dostupnih informacija i mogućnosti njihovog sistematskog prikupljanja i analize. Jedan od važnih prethodnika savremenog OSINT-a bila je [[Služba za praćenje stranih radio-emisija]] (FBMS), koju su [[Sjedinjene Američke Države]] osnovale u decembru 1941. radi praćenja stranih radioemisija. Njeni službenici snimali su kratkotalasne radioemisije, odabrane sadržaje prepisivali i prevodili te ih dostavljali vojnim i drugim državnim institucijama u obliku izvještaja.<ref name="Barnouw_1968">{{cite book |last=Barnouw |first=Erik |title=The Golden Web: A History of Broadcasting in the United States, 1933 to 1953 |url=https://archive.org/details/goldenwebhistory00barn |publisher=Oxford University Press |year=1968 |access-date=9. 8. 2026 |language=en}}</ref> Jedan od primjera rada FBMS-a bilo je praćenje ekonomskih indikatora u [[Pariz]]u radi procjene posljedica savezničkih bombardovanja, uključujući analizu promjena cijena [[Naranča|naranči]].<ref name="Bornn_2013">{{cite web |last=Bornn |first=D. Marshall |title=Service members, civilians learn to harness power of 'Open Source' information |url=https://www.army.mil/article/94007/service_members_civilians_learn_to_harness_power_of_open_source_information |website=Army.mil |publisher=U.S. Army |date=2013 |access-date=9. 8. 2026 |language=en}}</ref> Razvoj [[internet]]a krajem 20. i početkom 21. stoljeća znatno je proširio mogućnosti prikupljanja i analize informacija iz otvorenih izvora. Pojava [[društveni mediji|društvenih medija]], internetskih platformi i drugih oblika korisnički generisanog sadržaja omogućila je pristup velikoj količini informacija u gotovo stvarnom vremenu. Istovremeno su se razvijale metode [[geolokacija|geolociranja]], provjere autentičnosti fotografija i videosnimaka, analize satelitskih snimaka i povezivanja podataka iz različitih izvora. OSINT je posebno dobio na značaju tokom oružanih sukoba u kojima su velike količine informacija postale dostupne javnosti putem interneta. Tokom [[Rat u Donbasu|rata u Donbasu]], koji je počeo 2014, istraživačke grupe poput ''Conflict Intelligence Team'' i ''Bellingcat'' koristile su otvorene izvore za praćenje kretanja vojnih jedinica i opreme, identifikaciju učesnika u sukobu i istraživanje pojedinih slučajeva povezanih s [[ratni zločin|ratnim zločinima]].<ref name="Doffman_2019">{{cite news |last=Doffman |first=Zak |title=«Мы могли предотвратить сотни смертей»: основатель Bellingcat о том, как сайт расследовал катастрофу MH17 |trans-title="Mogli smo spriječiti stotine smrti": Osnivač Bellingcata o tome kako je sajt istraživao pad MH17 |url=https://www.forbes.ru/obshchestvo/380037-my-mogli-predotvratit-sotni-smertey-osnovatel-bellingcat-o-tom-kak-sayt |work=Forbes Russia |publisher=Forbes |year=2019 |access-date=9. 8. 2026 |language=ru}}</ref> Prije [[Ruska invazija na Ukrajinu 2022.|ruske invazije na Ukrajinu 2022]], OSINT grupe pratile su kretanje ruskih vojnih jedinica i opreme prema ukrajinskoj granici i znakove povećanja napetosti.<ref name="TVRain_CIT_2021">{{cite news |title=«Свозят в настораживающем количестве». CIT нашел новые видео с передвижением российской военной техники к границе с Украиной |trans-title="Dovoze u zabrinjavajućim količinama". CIT pronašao nove videozapise kretanja ruske vojne opreme prema granici s Ukrajinom |url=https://tvrain.tv/news/cit_nashel_novye_video_s_peredvizheniem_rossijskoj_voennoj_tehniki_k_granitse_s_ukrainoj-542637/ |work=TV Rain |publisher=Telekanal Dozhd |date=2021 |access-date=10. 8. 2026 |language=ru}}</ref> Nakon početka invazije 2022. brojni pojedinci i organizacije počeli su sistematski prikupljati i analizirati podatke o toku rata. Među njima su se istakli projekti poput ''DeepState'',<ref name="DeepStateMap">{{cite web |title=DeepStateMap: Interaktivna karta ratnih dejstava u Ukrajini |url=https://deepstatemap.live/ |website=DeepStateMap.live |publisher=NGO DeepStateUA |access-date=10. 8. 2026 |language=uk}}</ref> koji objavljuje karte zasnovane na informacijama iz otvorenih izvora. Dio OSINT zajednice usmjerio je aktivnosti na geolociranje i analizu vizuelnog materijala, dok su druge grupe prikupljale i provjeravale podatke o vojnim jedinicama, opremi i mogućim ratnim zločinima. OSINT se koristio i u drugim savremenim sukobima. Tokom [[Građanski rat u Siriji|građanskog rata u Siriji]] istraživačke grupe koristile su javno dostupne [[Fotografija|fotografije]], videosnimke, objave na društvenim mrežama i druge izvore za praćenje razvoja sukoba i istraživanje pojedinačnih događaja.<ref name="TVRain_CIT_2016">{{cite news |title=Conflict Intelligence Team сообщила о гибели в Сирии двух российских офицеров |trans-title=Conflict Intelligence Team izvijestio o pogibiji dvojice ruskih oficira u Siriji |url=https://tvrain.tv/news/conflict_intelligence_team-415532/ |work=TV Rain |publisher=Telekanal Dozhd |date=2016 |access-date=10. 8. 2026 |language=ru}}</ref> == Definicija == OSINT obuhvata prikupljanje i analizu javno dostupnih informacija radi stvaranja upotrebljivih obavještajnih podataka.<ref name="Ritu_2023">{{cite web |last=Ritu |first=G. |title=What is Open-Source Intelligence? |url=https://www.sans.org/blog/what-is-open-source-intelligence |website=SANS Institute |publisher=SANS Institute |date=2023 |access-date=10. 8. 2026 |language=en}}</ref> [[Ministarstvo domovinske sigurnosti Sjedinjenih Američkih Država]] definiše OSINT kao obavještajne podatke izvedene iz javno dostupnih informacija, koji se pravovremeno prikupljaju i distribuiraju radi zadovoljavanja konkretnih obavještajnih potreba.<ref name="DHS_OSINT_Ethics_2022">{{cite report |author=Public-Private Analytic Exchange Program |title=Ethical Frameworks in Open-Source Intelligence |url=https://bib.opensourceintelligence.biz/STORAGE/2022.%20ethical%20frameworks%20in%20open%20source%20intelligence.pdf |publisher=United States Department of Homeland Security |year=2022 |format=PDF |access-date=10. 8. 2026 |language=en}}</ref> Izvještaj je izrađen u okviru Programa analitičke razmjene javno-privatnog partnerstva za 2022. godinu. [[NATO]] opisuje OSINT kao obavještajne podatke dobivene iz javno dostupnih informacija i drugih neklasifikovanih podataka čija je distribucija ili dostupnost javnosti ograničena.<ref name="NATO_OSINT_Handbook_2002">{{cite report |author=Supreme Allied Command Atlantic |title=NATO Open Source Intelligence Handbook |edition=Verzija 1.2 |url=https://archive.org/details/NATOOSINTHandbookV1.2/mode/2up |publisher=NATO, Supreme Allied Command Atlantic |year=2002 |location=Norfolk, VA |access-date=10. 8. 2026 |language=en}}</ref> [[Evropska unija]] definiše OSINT kao prikupljanje i analizu informacija iz otvorenih izvora radi stvaranja obavještajnih podataka primjenjivih u praksi, posebno u područjima kao što su nacionalna sigurnost, provođenje zakona i poslovno-konkurentski obavještajni rad.<ref name="DataEuropa_OSINT" /> U [[privatni sektor|privatnom sektoru]], kompanije poput [[IBM]]-a definišu OSINT kao proces prikupljanja i analize javno dostupnih informacija radi procjene prijetnji, donošenja odluka ili odgovaranja na konkretna pitanja. Slično tome, kompanije koje se bave kibernetičkom sigurnošću, poput [[CrowdStrike]]a, opisuju OSINT kao prikupljanje i analizu javno dostupnih podataka u obavještajne svrhe.<ref name="Baker_CrowdStrike_2025">{{cite web |last=Baker |first=Kurt |title=Open Source Intelligence (OSINT) |url=https://www.crowdstrike.com/en-us/cybersecurity-101/threat-intelligence/open-source-intelligence-osint/ |website=CrowdStrike |publisher=CrowdStrike |date=2025 |access-date=10. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Izvori == OSINT se zasniva na prikupljanju informacija iz različitih javno dostupnih izvora. Među najvažnijim izvorima su:<ref name="Richelson_2016">{{cite book |last=Richelson |first=Jeffrey T. |title=The U.S. Intelligence Community |edition=7 |publisher=Routledge |year=2016 |isbn=978-0-8133-4918-3 |url=https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9780429962875_A37405800/preview-9780429962875_A37405800.pdf |access-date=10. 8. 2026 |language=en}}</ref> * [[Mediji]]: štampane [[novine]], [[časopis]]i, [[radio]] i [[televizija]]; * [[Internet]]: [[online publikacija|internetske publikacije]], [[blog]]ovi, grupe za diskusiju]], građanski mediji, odnosno [[digitalni video|videosnimci]] snimljeni mobilnim telefonima i [[korisnički generisan sadržaj]], [[YouTube]] te druge internetske stranice [[društveni mediji|društvenih medija]], kao što su [[Facebook]], [[Twitter]], [[Instagram]] i druge. Ovaj izvor ima prednost u odnosu na brojne druge izvore zbog pravovremenosti informacija i jednostavnog pristupa.<ref name="Kingsbury_2008">{{cite news |last=Kingsbury |first=Alex |title=Spy Agencies Turn to Newspapers, NPR, and Wikipedia for Information |url=https://www.usnews.com/news/national/articles/2008/09/12/spy-agencies-turn-to-newspapers-npr-and-wikipedia-for-information |work=U.S. News & World Report |publisher=U.S. News & World Report |date=2008 |access-date=10. 8. 2026 |language=en}}</ref> * Javni podaci državnih organa: javno dostupni izvještaji državnih organa, podaci o [[budžet]]u i [[demografija|demografiji]], javne rasprave i saslušanja, [[telefonski imenik|telefonski imenici]], konferencije za medije, internetske stranice i govori. Ove informacije potiču iz službenih izvora, javno su dostupne i mogu se otvoreno i slobodno koristiti. * Stručne i akademske publikacije: informacije iz [[naučni časopis|naučnih časopisa]], sa konferencija i simpozija, kao i iz [[naučni rad|naučnih radova]], disertacija i teza. * Komercijalni podaci: [[satelitski snimak|komercijalni satelitski snimci]], finansijske i industrijske analize te baze podataka. * [[Siva literatura]]: tehnički izvještaji, [[preprint|preprinti]], patenti, radni materijali, poslovni dokumenti, neobjavljeni radovi i bilteni. OSINT se razlikuje od istraživačkog rada po tome što primjenjuje obavještajni proces radi stvaranja ciljanih saznanja koja podržavaju donošenje konkretne odluke od strane određene osobe ili grupe.<ref name="Kingsbury_2008" /> == Metode prikupljanja == Obavještajni podaci iz otvorenih izvora mogu se prikupljati na različite načine,<ref name="Leos_2023">{{cite web |last=Leos |first=Devan |title=Think Like a Spy: How Open Source Intelligence Can Give You a Competitive Advantage |editor-last=Zimmerman |editor-first=Micah |url=https://www.entrepreneur.com/growing-a-business/thinking-like-a-spy-how-open-source-intelligence-can-give/444634 |website=Entrepreneur |publisher=Entrepreneur Media |date=28. 2. 2023 |access-date=10. 8. 2026 |language=en}}</ref>, među kojima su: * obavještajni podaci iz [[Društveni mediji|društvenih medija]], koji se prikupljaju praćenjem ili posmatranjem aktivnosti određenog subjekta na njegovim profilima na društvenim mrežama; * pretraživanje i izdvajanje podataka pomoću [[internetski pretraživač|internetskih pretraživača]]; * provjera [[javni registri|javnih registara]]; * povezivanje i provjera informacija pomoću usluga [[Posrednik u prodaji podataka|posrednika podataka]]. == OSINT izvan državnih institucija == Razvojem interneta i dostupnošću satelitskih snimaka visoke rezolucije, društvenih medija i drugih digitalnih izvora, OSINT je postao dostupan i pojedincima, [[Nevladina organizacija|nevladinim organizacijama]], istraživačkim grupama i drugim nedržavnim akterima. Time je prikupljanje i analiza obavještajno relevantnih informacija prestala biti isključivo djelatnost državnih institucija.<ref name="Economist_OSINT_2021">{{cite news |title=Open-source intelligence challenges state monopolies on information |url=https://www.economist.com/briefing/2021/08/07/open-source-intelligence-challenges-state-monopolies-on-information |work=The Economist |publisher=The Economist Newspaper Limited |date=2021 |url-access=subscription |access-date=10. 8. 2026 |language=en}}</ref> Jedna od najpoznatijih istraživačkih organizacija koje primjenjuju OSINT jeste [[Bellingcat]], koju je [[Eliot Higgins]] osnovao 2014. Organizacija je učestvovala u istraživanju brojnih međunarodno značajnih događaja, uključujući [[Let 17 "Malaysia Airlinesa"|obaranje aviona na letu Malaysia Airlinesa 17]] i druge slučajeve povezane s oružanim sukobima i međunarodnom sigurnošću. Savremene OSINT zajednice koriste različite metode za prikupljanje i provjeru informacija, uključujući [[geolokacija|geolociranje]], analizu satelitskih snimaka, provjeru fotografija i videosnimaka, praćenje društvenih medija i povezivanje podataka iz različitih izvora. == Rizici u primjeni OSINT-a == Jedan od glavnih problema u praktičnoj primjeni OSINT-a jeste [[Informacijska eksplozija|velika količina informacija]] koju je potrebno obraditi. Količina podataka koji se javno distribuiraju u svijetu raste takvom brzinom da postaje sve teže [[Rječnik procjenjene vjerovatnoće|procjenjivati pouzdanost izvora]] i [[Obavještajna analiza|vrednovati informacije]].<ref name="Vick_2022">{{cite news |last=Vick |first=Karl |title=Bellingcat's Eliot Higgins Explains Why Ukraine Is Winning the Information War |url=https://ca.news.yahoo.com/bellingcats-eliot-higgins-explains-why-201523640.html |work=Time |publisher=Yahoo News |date=9. 3. 2022 |access-date=10. 8. 2026 |language=en}}</ref> U većini država, nezakonito prikupljanje podataka za potrebe strane vojske ili [[Obavještajna služba|obavještajne službe]] smatra se [[špijunaža|špijunažom]]. Špijunaža koja ne predstavlja akt [[izdaja|veleizdaju]] (odnosno izdaju vlastite države) koristi se kao instrument vođenja državne politike još od antičkih vremena.<ref name="SunTzu_13_Spies">{{cite book |last=Sun |first=Tzu |title=The Art of War |chapter=Chapter 13: The Use of Spies |chapter-url=https://suntzusaid.com/book/13 |publisher=Sun Tzu Said |quote=Neprijateljske vojske mogu se godinama boriti jedna protiv druge, nastojeći ostvariti pobjedu koja se odlučuje u jednom danu. Stoga je krajnje nehumano ostati u neznanju o stanju neprijatelja samo zato što se želi uštedjeti dvjesto unci srebra na nagradama i naknadama. |access-date=10. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Rizik od dezinformacija i krivih informacija == Otvorenost i dostupnost javnih izvora čine podatke prikupljene putem OSINT-a posebno podložnim [[dezinformacija|dezinformacijama]] i [[kriva informacija|krive informacije]]. Zabilježeni su slučajevi u kojima su ekstremističke grupe koristile OSINT za širenje netačnih informacija i promovisanje vlastitih stavova.<ref name="Martynova_2025">{{cite web |last=Martynova |first=Elena |title=The Dark Side of OSINT: How Extremists Exploit Open-Source Intelligence |url=https://www.counterextremism.com/blog/dark-side-osint-how-extremists-exploit-open-source-intelligence |website=Counter Extremism Project |publisher=Counter Extremism Project |date=2025 |access-date=10. 8. 2026 |language=en}}</ref> Dokumentovani su i slučajevi u kojima vlade i drugi državni akteri namjerno šire dezinformacije putem javno dostupnih kanala kako bi utjecali na percepciju javnosti, zbunili protivnike ili narušili povjerenje u nalaze zasnovane na otvorenim izvorima. To može uključivati plasiranje lažnih informacija u medije, na društvene mreže i u službene izjave, kao i manipulisanje geoprostornim podacima s ciljem obmanjivanja korisnika OSINT-a koji se oslanjaju na takve izvore.<ref name="Freear_RUSI_2022">{{cite web |last=Freear |first=Matt |title=OSINT in an Age of Disinformation Warfare |url=https://www.rusi.org/explore-our-research/publications/commentary/osint-age-disinformation-warfare |website=Royal United Services Institute |publisher=Royal United Services Institute |date=2022 |access-date=10. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Također pogledajte == * [[Obavještajna analiza]] * [[Javni registri]] * [[Informacijska eksplozija]] * [[Sistem informacija otvorenog izvora]] == Reference == {{Refspisak}} == Dodatna literatura == * {{cite report |author=Office of the United Nations High Commissioner for Human Rights & Human Rights Center at the University of California, Berkeley |title=Berkeley Protocol on Digital Open Source Investigations: A Practical Guide on the Effective Use of Digital Open Source Information in Investigating Violations of International Criminal, Human Rights and Humanitarian Law |url=https://www.ohchr.org/sites/default/files/2024-01/OHCHR_BerkeleyProtocol.pdf |publisher=United Nations |year=2022 |location=New York and Geneva |isbn=978-92-1-154233-2 |format=PDF |language=en}} * {{cite news |last=Wait |first=Patience |title=Intelligence units mine the benefits of public sources |url=http://www.gcn.com/print/25_6/40152-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20081201184220/http://www.gcn.com/print/25_6/40152-1.html |archive-date=1. 12. 2008 |work=Government Computer News |publisher=1105 Media, Inc. |date=2006 |language=en}} * {{cite report |last=Jardines |first=Eliot A. |title=Written Testimony of Eliot A. Jardines, President of Open Source Publishing, Incorporated, Before the House Committee on Homeland Security, Subcommittee on Intelligence, Information Sharing, and Terrorism Risk Assessment: Hearing on "Using Open-Source Information Effectively" |url=https://irp.fas.org/congress/2005_hr/062105jardines.pdf |publisher=U.S. House of Representatives & Federation of American Scientists |date=2005 |format=PDF |language=en}} * {{cite news |last=Thompson |first=Clive |title=Open-Source Spying |url=https://www.nytimes.com/2006/12/03/magazine/opensource-spying.html |work=The New York Times |publisher=The New York Times Company |date=2006 |language=en}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Obavještajni podaci iz otvorenih izvora}} [[Kategorija:Obavještajni podaci iz otvorenih izvora]] [[Kategorija:Prikupljanje obavještajnih podataka]] [[Kategorija:Obavještajne discipline]] 81o5n2sbisb87n45sf8v4xrn74hee7i Obavještajna procjena 0 536521 3917348 2026-08-10T01:19:37Z Bosancica by MK 173186 Rad na članku 3917348 wikitext text/x-wiki {{Obavještajni rad}} '''Obavještajna procjena''' ({{lang-en|intelligence assessment}}) posebna je faza [[obavještajni ciklus|obavještajnog ciklusa]] u kojoj se, na osnovu dostupnih otvorenih i tajnih [[Obavještajni podaci|obavještajnih podataka]], izrađuju procjene budućeg ponašanja ili preporuke o mogućim pravcima djelovanja za rukovodstvo organizacije. Obavještajna procjena javlja se u dvije faze [[obavještajni ciklus|obavještajnog ciklusa]]: * na početku obavještajnog ciklusa, tokom faze "usmjeravanja" (poznate i kao planiranje ili postavljanje zadataka), obavještajni službenici procjenjuju ranije prikupljene obavještajne podatke, utvrđuju nedostatke u informacijama i određuju koji su novi obavještajni podaci potrebni.<ref name="Warner_2014">{{cite book |last=Warner |first=Michael |title=The Rise and Fall of Intelligence: An International Security History |publisher=Georgetown University Press |year=2014 |isbn=978-1-62616-046-0 |url=https://www.jstor.org/stable/j.ctt6wpkvt |url-access=subscription |access-date=10. 8. 2026 |language=en}}</ref> * obavještajna procjena provodi se i pri kraju obavještajnog ciklusa, tokom faze "analize i izrade obavještajnih proizvoda".<ref name="Lowenthal_2012">{{cite book |last=Lowenthal |first=Mark M. |title=Intelligence: From Secrets to Policy |year=2012 |edition=5. |publisher=CQ Press |isbn=978-1-60871-675-3 |url=https://books.google.ba/books?id=xNBbYNt3JJ0C |access-date=10. 8. 2026 |language=en}}</ref> Ova faza slijedi nakon prikupljanja i obrade podataka, a prethodi njihovom dostavljanju donosiocima odluka. Obavještajne procjene izrađuju se na osnovu zahtjeva rukovodstva radi pružanja informacija potrebnih za [[donošenje odluka|donošenje odluka]]. Procjena se može izrađivati za potrebe [[država|državnih]] organa, [[vojska|vojnih]] struktura ili komercijalnih organizacija, pri čemu se koriste različiti izvori informacija dostupni pojedinoj organizaciji. Obavještajna procjena obuhvata pregled dostupnih informacija i ranijih procjena radi utvrđivanja njihove relevantnosti i ažurnosti. Ako su za procjenu potrebne dodatne informacije, [[obavještajna analiza|analitičar]] može pokrenuti zahtjev za njihovim dodatnim prikupljanjem. == Proces == Obavještajna procjena zasniva se na zahtjevu ili potrebi korisnika obavještajnih podataka. Takav zahtjev može biti trajan ili prilagođen određenim okolnostima, a može biti upućen i kao Zahtjev za informacijama (RFI).<ref name="CIA_WorldFactbook_History">{{cite web |title=A Brief History of Basic Intelligence and The World Factbook |url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/about/history/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20210110215611/https://www.cia.gov/the-world-factbook/about/history/ |archive-date=10. 1. 2021 |website=Central Intelligence Agency |publisher=Central Intelligence Agency |access-date=10. 8. 2026 |language=en}}</ref> Zahtjev se prosljeđuje nadležnoj obavještajnoj službi i obrađuje kroz [[obavještajni ciklus]], strukturirani proces odgovaranja na zahtjev za informacijama.<ref name="Johnson_Wirtz_2011">{{cite book |editor-last1=Johnson |editor-first1=Loch K. |editor-last2=Wirtz |editor-first2=James J. |title=Intelligence: The Secret World of Spies: An Anthology |edition=3. |publisher=Oxford University Press |year=2011 |location=New York |isbn=978-0-19-973369-9 |url=https://archive.org/details/intelligencesecr0000unse |access-date=10. 8. 2026 |language=en}}</ref> Zahtjev za informacijama može sadržavati i podatke o formatu u kojem podnosilac zahtjeva želi primiti obavještajni proizvod.<ref name="Clark_2004">{{cite book |last=Clark |first=Robert M. |title=Intelligence Analysis: A Target-Centric Approach |edition=2. izdanje |publisher=CQ Press |year=2004 |isbn=978-1-56802-830-9 |url=https://books.google.ba/books?id=OpQHAQAAMAAJ |access-date=10. 8. 2026 |language=en}}</ref> Zahtjev pregledava rukovodilac za obavještajne zahtjeve, koji zatim "usmjerava" odgovarajuće zadatke radi njegovog ispunjavanja.<ref name="Jensen_et_al_2022">{{cite book |last1=Jensen |first1=Carl J. |last2=McElreath |first2=David H. |last3=Graves |first3=Melissa |title=Introduction to Intelligence Studies |edition=3. |publisher=Taylor & Francis |year=2022 |isbn=978-1-000-63166-1 |url=https://books.google.ba/books?id=z4WDEAAAQBAJ |access-date=10. 8. 2026 |language=en}}</ref> To može obuhvatiti pregled postojećih materijala, izradu novog analitičkog proizvoda ili prikupljanje novih informacija potrebnih za analizu.<ref name="Johnson_Handbook_2007">{{cite book |editor-last=Johnson |editor-first=Loch K. |title=Handbook of Intelligence Studies |publisher=Routledge |year=2007 |isbn=978-1-135-98687-2 |url=https://books.google.ba/books?id=fXeTAgAAQBAJ |access-date=10. 8. 2026 |language=en}}</ref> Nove informacije mogu se "prikupljati" primjenom jedne ili više obavještajnih metoda, uključujući [[Ljudski obavještajni izvori|obavještajne podatke iz ljudskih izvora]], [[Obavještajni podaci dobiveni presretanjem signala|obavještajne podatke dobivene presretanjem signala]], [[Obavještajni podaci dobiveni analizom snimaka|bavještajne podatke dobivene analizom snimaka]] i [[Obavještajni podaci iz otvorenih izvora|obavještajne podatke iz otvorenih izvora]].<ref name="Walsh_2011">{{cite book |last=Walsh |first=Patrick F. |title=Intelligence and Intelligence Analysis |publisher=Routledge |year=2011 |isbn=978-1-84392-738-9 |url=https://books.google.ba/books/about/Intelligence_and_Intelligence_Analysis.html?id=y3J7tAEACAAJ |access-date=10. 8. 2026 |language=en}}</ref> Priroda zahtjeva za informacijama i njegova hitnost mogu utjecati na izbor metoda prikupljanja, jer neke metode zahtijevaju više vremena za prikupljanje ili provjeru informacija. Obavještajne metode, kao i izvori koji se pri tome koriste, često podliježu visokom stepenu [[klasifikacija podataka|klasifikacije]] i pristupa njima, pri čemu analitičari moraju imati odgovarajući nivo [[sigurnosna provjera|sigurnosne provjere]].<ref name="Andrew_2004">{{cite report |last=Andrew |first=Christopher |title=Intelligence analysis needs to look backwards before looking forward |url=https://historyandpolicy.org/policy-papers/papers/intelligence-analysis-needs-to-look-backwards-before-looking-forward/ |publisher=History & Policy |date=2004 |access-date=10. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Obavještajna procjena}} [[Kategorija:Obavještajne procjene| ]] [[Kategorija:Prikupljanje podataka]] [[Kategorija:Obavještajna analiza]] 410hpso8pf7nan8gk07cd9oks70pbd6 3917390 3917348 2026-08-10T08:40:30Z Bosancica by MK 173186 Rad na članku 3917390 wikitext text/x-wiki {{Obavještajni rad}} '''Obavještajna procjena''' ({{lang-en|intelligence assessment}}) posebna je faza [[obavještajni ciklus|obavještajnog ciklusa]] u kojoj se, na osnovu dostupnih otvorenih i tajnih [[Obavještajni podaci|obavještajnih podataka]], izrađuju procjene budućeg ponašanja ili preporuke o mogućim pravcima djelovanja za rukovodstvo organizacije. Obavještajna procjena javlja se u dvije faze [[obavještajni ciklus|obavještajnog ciklusa]]: * na početku obavještajnog ciklusa, tokom faze "usmjeravanja" (poznate i kao planiranje ili postavljanje zadataka), obavještajni službenici procjenjuju ranije prikupljene obavještajne podatke, utvrđuju nedostatke u informacijama i određuju koji su novi obavještajni podaci potrebni.<ref name="Warner_2014">{{cite book |last=Warner |first=Michael |title=The Rise and Fall of Intelligence: An International Security History |publisher=Georgetown University Press |year=2014 |isbn=978-1-62616-046-0 |url=https://www.jstor.org/stable/j.ctt6wpkvt |url-access=subscription |access-date=10. 8. 2026 |language=en}}</ref> * obavještajna procjena provodi se i pri kraju obavještajnog ciklusa, tokom faze "analize i izrade obavještajnih proizvoda".<ref name="Lowenthal_2012">{{cite book |last=Lowenthal |first=Mark M. |title=Intelligence: From Secrets to Policy |year=2012 |edition=5. |publisher=CQ Press |isbn=978-1-60871-675-3 |url=https://books.google.ba/books?id=xNBbYNt3JJ0C |access-date=10. 8. 2026 |language=en}}</ref> Ova faza slijedi nakon prikupljanja i obrade podataka, a prethodi njihovom dostavljanju donosiocima odluka. Obavještajne procjene izrađuju se na osnovu zahtjeva rukovodstva radi pružanja informacija potrebnih za [[donošenje odluka|donošenje odluka]]. Procjena se može izrađivati za potrebe [[država|državnih]] organa, [[vojska|vojnih]] struktura ili komercijalnih organizacija, pri čemu se koriste različiti izvori informacija dostupni pojedinoj organizaciji. Obavještajna procjena obuhvata pregled dostupnih informacija i ranijih procjena radi utvrđivanja njihove relevantnosti i ažurnosti. Ako su za procjenu potrebne dodatne informacije, [[obavještajna analiza|analitičar]] može pokrenuti zahtjev za njihovim dodatnim prikupljanjem. == Proces == Obavještajna procjena zasniva se na zahtjevu ili potrebi korisnika obavještajnih podataka. Takav zahtjev može biti trajan ili prilagođen određenim okolnostima, a može biti upućen i kao Zahtjev za informacijama (RFI).<ref name="CIA_WorldFactbook_History">{{cite web |title=A Brief History of Basic Intelligence and The World Factbook |url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/about/history/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20210110215611/https://www.cia.gov/the-world-factbook/about/history/ |archive-date=10. 1. 2021 |website=Central Intelligence Agency |publisher=Central Intelligence Agency |access-date=10. 8. 2026 |language=en}}</ref> Zahtjev se prosljeđuje nadležnoj obavještajnoj službi i obrađuje kroz [[obavještajni ciklus]], strukturirani proces odgovaranja na zahtjev za informacijama.<ref name="Johnson_Wirtz_2011">{{cite book |editor-last1=Johnson |editor-first1=Loch K. |editor-last2=Wirtz |editor-first2=James J. |title=Intelligence: The Secret World of Spies: An Anthology |edition=3. |publisher=Oxford University Press |year=2011 |location=New York |isbn=978-0-19-973369-9 |url=https://archive.org/details/intelligencesecr0000unse |access-date=10. 8. 2026 |language=en}}</ref> Zahtjev za informacijama može sadržavati i podatke o formatu u kojem podnosilac zahtjeva želi primiti obavještajni proizvod.<ref name="Clark_2004">{{cite book |last=Clark |first=Robert M. |title=Intelligence Analysis: A Target-Centric Approach |edition=2. izdanje |publisher=CQ Press |year=2004 |isbn=978-1-56802-830-9 |url=https://books.google.ba/books?id=OpQHAQAAMAAJ |access-date=10. 8. 2026 |language=en}}</ref> Zahtjev pregledava rukovodilac za obavještajne zahtjeve, koji zatim "usmjerava" odgovarajuće zadatke radi njegovog ispunjavanja.<ref name="Jensen_et_al_2022">{{cite book |last1=Jensen |first1=Carl J. |last2=McElreath |first2=David H. |last3=Graves |first3=Melissa |title=Introduction to Intelligence Studies |edition=3. |publisher=Taylor & Francis |year=2022 |isbn=978-1-000-63166-1 |url=https://books.google.ba/books?id=z4WDEAAAQBAJ |access-date=10. 8. 2026 |language=en}}</ref> To može obuhvatiti pregled postojećih materijala, izradu novog analitičkog proizvoda ili prikupljanje novih informacija potrebnih za analizu.<ref name="Johnson_Handbook_2007">{{cite book |editor-last=Johnson |editor-first=Loch K. |title=Handbook of Intelligence Studies |publisher=Routledge |year=2007 |isbn=978-1-135-98687-2 |url=https://books.google.ba/books?id=fXeTAgAAQBAJ |access-date=10. 8. 2026 |language=en}}</ref> Nove informacije mogu se '''prikupljati''' primjenom jedne ili više obavještajnih metoda, uključujući [[Ljudski obavještajni izvori|obavještajne podatke iz ljudskih izvora]], [[Obavještajni podaci dobiveni presretanjem signala|obavještajne podatke dobivene presretanjem signala]], [[Obavještajni podaci dobiveni analizom snimaka|obavještajne podatke dobivene analizom snimaka]] i [[Obavještajni podaci iz otvorenih izvora|obavještajne podatke iz otvorenih izvora]].<ref name="Walsh_2011">{{cite book |last=Walsh |first=Patrick F. |title=Intelligence and Intelligence Analysis |publisher=Routledge |year=2011 |isbn=978-1-84392-738-9 |url=https://books.google.ba/books/about/Intelligence_and_Intelligence_Analysis.html?id=y3J7tAEACAAJ |access-date=10. 8. 2026 |language=en}}</ref> Priroda zahtjeva za informacijama i njegova hitnost mogu utjecati na izbor metoda prikupljanja, jer neke metode zahtijevaju više vremena za prikupljanje ili provjeru informacija. Obavještajne metode, kao i izvori koji se pri tome koriste, često podliježu visokom stepenu [[klasifikacija podataka|klasifikacije]] i pristupa njima, pri čemu analitičari moraju imati odgovarajući nivo [[sigurnosna provjera|sigurnosne provjere]].<ref name="Andrew_2004">{{cite report |last=Andrew |first=Christopher |title=Intelligence analysis needs to look backwards before looking forward |url=https://historyandpolicy.org/policy-papers/papers/intelligence-analysis-needs-to-look-backwards-before-looking-forward/ |publisher=History & Policy |date=2004 |access-date=10. 8. 2026 |language=en}}</ref> Proces u kojem se poznate informacije o situacijama i subjektima relevantnim za zahtjev za informacijama (RFI) određuju, opisuju i analiziraju radi procjene budućih događaja naziva se [[Obavještajni podaci iz svih izvora|procjena iz svih izvora]], analiza ili '''obrada'''.<ref name="CyberHoot_AllSource">{{cite web |title=All-Source Analysis |url=https://cyberhoot.com/cybrary/all-source-analysis/ |website=CyberHoot Cybrary |publisher=CyberHoot |access-date=10. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="USArmy_FM2-0_2009">{{cite report |author=Department of the Army |title=FM 2-0: Intelligence (Final Draft) |url=https://www.bits.de/NRANEU/others/amd-us-archive/fm2-0fd%2809%29.pdf |publisher=Headquarters, Department of the Army |date=2009 |format=PDF |type=Field Manual |access-date=10. 8. 2026 |language=en}}</ref> Analitičar koristi informacije iz više izvora kako bi međusobno potvrdio ili isključio one koje nisu u skladu s drugim dostupnim podacima, a zatim donosi zaključak uz navođenje stepena pouzdanosti tog zaključka.<ref name="USGov_TradecraftPrimer_2009">{{cite report |author=United States Government |title=A Tradecraft Primer: Structured Analytic Techniques for Improving Intelligence Analysis |url=https://www.stat.berkeley.edu/~aldous/157/Papers/Tradecraft%20Primer-apr09.pdf |publisher=United States Government |date=2009 |format=PDF |type=Methodological Primer |access-date=10. 8. 2026 |language=en}}</ref> Ako već postoji dovoljno aktuelnih informacija, analiza se može pokrenuti neposredno, bez potrebe za dodatnim prikupljanjem podataka.<ref name="McDowell_2009">{{cite book |last=McDowell |first=Don |editor-last=Goldman |editor-first=Jan |title=Strategic Intelligence: A Handbook for Practitioners, Managers and Users |publisher=Scarecrow Press |year=2009 |location=Lanham, MD |isbn=978-0-8108-6184-8 |url=https://www.lander.odessa.ua/doc/Strategic_Intelligence-_A_Handbook_for_Practitioners,_Managers_and_Users.pdf |format=PDF |access-date=10. 8. 2026 |language=en}}</ref> Rezultati analize zatim se dostavljaju podnosiocu zahtjeva u prethodno određenom formatu. U zavisnosti od sadržaja zahtjeva za informacijama i metoda korištenih u analizi, isti obavještajni proizvod može biti prilagođen i drugim korisnicima i u skladu s tim dalje '''distribuisan'''.<ref name="McDowell_2009" /> Analiza se izrađuje na unaprijed određenom nivou klasifikacije, pri čemu mogu postojati i prilagođene verzije na različitim nivoima klasifikacije radi njihovog daljeg distribuisanja.<ref name="Rovner_2011">{{cite book |last=Rovner |first=Joshua |title=Fixing the Facts: National Security and the Politics of Intelligence |publisher=Cornell University Press |year=2011 |isbn=978-0-8014-4829-4 |url=https://www.jstor.org/stable/10.7591/j.ctt7z94g |url-access=subscription |access-date=10. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Obavještajna procjena}} [[Kategorija:Obavještajne procjene| ]] [[Kategorija:Prikupljanje podataka]] [[Kategorija:Obavještajna analiza]] qesvefxyaas5piidmwjw17uyikva68s 3917394 3917390 2026-08-10T09:15:01Z Bosancica by MK 173186 Rad na članku 3917394 wikitext text/x-wiki {{Obavještajni rad}} '''Obavještajna procjena''' ({{lang-en|intelligence assessment}}) posebna je faza [[obavještajni ciklus|obavještajnog ciklusa]] u kojoj se, na osnovu dostupnih otvorenih i tajnih [[Obavještajni podaci|obavještajnih podataka]], izrađuju procjene budućeg ponašanja ili preporuke o mogućim pravcima djelovanja za rukovodstvo organizacije. Obavještajna procjena javlja se u dvije faze [[obavještajni ciklus|obavještajnog ciklusa]]: * na početku obavještajnog ciklusa, tokom faze "usmjeravanja" (poznate i kao planiranje ili postavljanje zadataka), obavještajni službenici procjenjuju ranije prikupljene obavještajne podatke, utvrđuju nedostatke u informacijama i određuju koji su novi obavještajni podaci potrebni.<ref name="Warner_2014">{{cite book |last=Warner |first=Michael |title=The Rise and Fall of Intelligence: An International Security History |publisher=Georgetown University Press |year=2014 |isbn=978-1-62616-046-0 |url=https://www.jstor.org/stable/j.ctt6wpkvt |url-access=subscription |access-date=10. 8. 2026 |language=en}}</ref> * obavještajna procjena provodi se i pri kraju obavještajnog ciklusa, tokom faze "analize i izrade obavještajnih proizvoda".<ref name="Lowenthal_2012">{{cite book |last=Lowenthal |first=Mark M. |title=Intelligence: From Secrets to Policy |year=2012 |edition=5. |publisher=CQ Press |isbn=978-1-60871-675-3 |url=https://books.google.ba/books?id=xNBbYNt3JJ0C |access-date=10. 8. 2026 |language=en}}</ref> Ova faza slijedi nakon prikupljanja i obrade podataka, a prethodi njihovom dostavljanju donosiocima odluka. Obavještajne procjene izrađuju se na osnovu zahtjeva rukovodstva radi pružanja informacija potrebnih za [[donošenje odluka|donošenje odluka]]. Procjena se može izrađivati za potrebe [[država|državnih]] organa, [[vojska|vojnih]] struktura ili komercijalnih organizacija, pri čemu se koriste različiti izvori informacija dostupni pojedinoj organizaciji. Obavještajna procjena obuhvata pregled dostupnih informacija i ranijih procjena radi utvrđivanja njihove relevantnosti i ažurnosti. Ako su za procjenu potrebne dodatne informacije, [[obavještajna analiza|analitičar]] može pokrenuti zahtjev za njihovim dodatnim prikupljanjem. == Proces == Obavještajna procjena zasniva se na zahtjevu ili potrebi korisnika obavještajnih podataka. Takav zahtjev može biti trajan ili prilagođen određenim okolnostima, a može biti upućen i kao Zahtjev za informacijama (RFI).<ref name="CIA_WorldFactbook_History">{{cite web |title=A Brief History of Basic Intelligence and The World Factbook |url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/about/history/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20210110215611/https://www.cia.gov/the-world-factbook/about/history/ |archive-date=10. 1. 2021 |website=Central Intelligence Agency |publisher=Central Intelligence Agency |access-date=10. 8. 2026 |language=en}}</ref> Zahtjev se prosljeđuje nadležnoj obavještajnoj službi i obrađuje kroz [[obavještajni ciklus]], strukturirani proces odgovaranja na zahtjev za informacijama.<ref name="Johnson_Wirtz_2011">{{cite book |editor-last1=Johnson |editor-first1=Loch K. |editor-last2=Wirtz |editor-first2=James J. |title=Intelligence: The Secret World of Spies: An Anthology |edition=3. |publisher=Oxford University Press |year=2011 |location=New York |isbn=978-0-19-973369-9 |url=https://archive.org/details/intelligencesecr0000unse |access-date=10. 8. 2026 |language=en}}</ref> Zahtjev za informacijama može sadržavati i podatke o formatu u kojem podnosilac zahtjeva želi primiti obavještajni proizvod.<ref name="Clark_2004">{{cite book |last=Clark |first=Robert M. |title=Intelligence Analysis: A Target-Centric Approach |edition=2. izdanje |publisher=CQ Press |year=2004 |isbn=978-1-56802-830-9 |url=https://books.google.ba/books?id=OpQHAQAAMAAJ |access-date=10. 8. 2026 |language=en}}</ref> Zahtjev pregledava rukovodilac za obavještajne zahtjeve, koji zatim "usmjerava" odgovarajuće zadatke radi njegovog ispunjavanja.<ref name="Jensen_et_al_2022">{{cite book |last1=Jensen |first1=Carl J. |last2=McElreath |first2=David H. |last3=Graves |first3=Melissa |title=Introduction to Intelligence Studies |edition=3. |publisher=Taylor & Francis |year=2022 |isbn=978-1-000-63166-1 |url=https://books.google.ba/books?id=z4WDEAAAQBAJ |access-date=10. 8. 2026 |language=en}}</ref> To može obuhvatiti pregled postojećih materijala, izradu novog analitičkog proizvoda ili prikupljanje novih informacija potrebnih za analizu.<ref name="Johnson_Handbook_2007">{{cite book |editor-last=Johnson |editor-first=Loch K. |title=Handbook of Intelligence Studies |publisher=Routledge |year=2007 |isbn=978-1-135-98687-2 |url=https://books.google.ba/books?id=fXeTAgAAQBAJ |access-date=10. 8. 2026 |language=en}}</ref> Nove informacije mogu se '''prikupljati''' primjenom jedne ili više obavještajnih metoda, uključujući [[Ljudski obavještajni izvori|obavještajne podatke iz ljudskih izvora]], [[Obavještajni podaci dobiveni presretanjem signala|obavještajne podatke dobivene presretanjem signala]], [[Obavještajni podaci dobiveni analizom snimaka|obavještajne podatke dobivene analizom snimaka]] i [[Obavještajni podaci iz otvorenih izvora|obavještajne podatke iz otvorenih izvora]].<ref name="Walsh_2011">{{cite book |last=Walsh |first=Patrick F. |title=Intelligence and Intelligence Analysis |publisher=Routledge |year=2011 |isbn=978-1-84392-738-9 |url=https://books.google.ba/books/about/Intelligence_and_Intelligence_Analysis.html?id=y3J7tAEACAAJ |access-date=10. 8. 2026 |language=en}}</ref> Priroda zahtjeva za informacijama i njegova hitnost mogu utjecati na izbor metoda prikupljanja, jer neke metode zahtijevaju više vremena za prikupljanje ili provjeru informacija. Obavještajne metode, kao i izvori koji se pri tome koriste, često podliježu visokom stepenu [[klasifikacija podataka|klasifikacije]] i pristupa njima, pri čemu analitičari moraju imati odgovarajući nivo [[sigurnosna provjera|sigurnosne provjere]].<ref name="Andrew_2004">{{cite report |last=Andrew |first=Christopher |title=Intelligence analysis needs to look backwards before looking forward |url=https://historyandpolicy.org/policy-papers/papers/intelligence-analysis-needs-to-look-backwards-before-looking-forward/ |publisher=History & Policy |date=2004 |access-date=10. 8. 2026 |language=en}}</ref> Proces u kojem se poznate informacije o situacijama i subjektima relevantnim za zahtjev za informacijama (RFI) određuju, opisuju i analiziraju radi procjene budućih događaja naziva se [[Obavještajni podaci iz svih izvora|procjena iz svih izvora]], analiza ili '''obrada'''.<ref name="CyberHoot_AllSource">{{cite web |title=All-Source Analysis |url=https://cyberhoot.com/cybrary/all-source-analysis/ |website=CyberHoot Cybrary |publisher=CyberHoot |access-date=10. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="USArmy_FM2-0_2009">{{cite report |author=Department of the Army |title=FM 2-0: Intelligence (Final Draft) |url=https://www.bits.de/NRANEU/others/amd-us-archive/fm2-0fd%2809%29.pdf |publisher=Headquarters, Department of the Army |date=2009 |format=PDF |type=Field Manual |access-date=10. 8. 2026 |language=en}}</ref> Analitičar koristi informacije iz više izvora kako bi međusobno potvrdio ili isključio one koje nisu u skladu s drugim dostupnim podacima, a zatim donosi zaključak uz navođenje stepena pouzdanosti tog zaključka.<ref name="USGov_TradecraftPrimer_2009">{{cite report |author=United States Government |title=A Tradecraft Primer: Structured Analytic Techniques for Improving Intelligence Analysis |url=https://www.stat.berkeley.edu/~aldous/157/Papers/Tradecraft%20Primer-apr09.pdf |publisher=United States Government |date=2009 |format=PDF |type=Methodological Primer |access-date=10. 8. 2026 |language=en}}</ref> Ako već postoji dovoljno aktuelnih informacija, analiza se može pokrenuti neposredno, bez potrebe za dodatnim prikupljanjem podataka.<ref name="McDowell_2009">{{cite book |last=McDowell |first=Don |editor-last=Goldman |editor-first=Jan |title=Strategic Intelligence: A Handbook for Practitioners, Managers and Users |publisher=Scarecrow Press |year=2009 |location=Lanham, MD |isbn=978-0-8108-6184-8 |url=https://www.lander.odessa.ua/doc/Strategic_Intelligence-_A_Handbook_for_Practitioners,_Managers_and_Users.pdf |format=PDF |access-date=10. 8. 2026 |language=en}}</ref> Rezultati analize zatim se dostavljaju podnosiocu zahtjeva u prethodno određenom formatu. U zavisnosti od sadržaja zahtjeva za informacijama i metoda korištenih u analizi, isti obavještajni proizvod može biti prilagođen i drugim korisnicima i u skladu s tim dalje '''distribuisan'''.<ref name="McDowell_2009" /> Analiza se izrađuje na unaprijed određenom nivou klasifikacije, pri čemu mogu postojati i prilagođene verzije na različitim nivoima klasifikacije radi njihovog daljeg distribuisanja.<ref name="Rovner_2011">{{cite book |last=Rovner |first=Joshua |title=Fixing the Facts: National Security and the Politics of Intelligence |publisher=Cornell University Press |year=2011 |isbn=978-0-8014-4829-4 |url=https://www.jstor.org/stable/10.7591/j.ctt7z94g |url-access=subscription |access-date=10. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Obavještajni ciklus usmjeren na cilj == === Ciklus F3EA === Pristup poznat kao '''F3EA''' ({{en|Find-Fix-Finish-Exploit-Assess}}) predstavlja dopunu [[obavještajni ciklus|obavještajnom ciklusu]] i usmjeren je na samo provođenje operacije.<ref name="Scahill_2015">{{cite news |last=Scahill |first=Jeremy |title=Find, Fix, Finish |url=https://theintercept.com/drone-papers/find-fix-finish/ |work=The Intercept |date=2015 |access-date=10. 8. 2026 |language=en}}</ref> Kada je predmet procjene jasno određen i kada postoje uslovi za provođenje određenog oblika djelovanja prema tom subjektu, može se primijeniti pristup procjeni usmjeren na cilj.<ref name="Scahill_2015" /> * '''Pronalaženje''' ** U ovoj fazi utvrđuje se subjekt prema kojem treba djelovati, odnosno cilj, te se poduzimaju početne aktivnosti radi njegovog pronalaženja i daljeg prikupljanja podataka o njemu. Cilj je utvrditi gdje bi djelovanje prema cilju moglo imati najveći efekat.<ref name="Scahill_2015" /> * '''Lociranje i potvrđivanje''' ** Nakon donošenja odluke o djelovanju poduzimaju se aktivnosti radi lociranja i potvrđivanja cilja, kako bi se povećala vjerovatnoća uspješnog djelovanja i ograničila mogućnost cilja da samostalno promijeni situaciju ili preduzme određene aktivnosti.<ref name="Scahill_2015" /> * '''Izvršenje''' ** U fazi izvršenja provodi se planirano djelovanje prema cilju, što može uključivati lišavanje slobode, kao i postavljanje drugih sredstava za prikupljanje obavještajnih podataka.<ref name="Scahill_2015" /> * '''Iskorištavanje prikupljenih podataka''' ** Nakon djelovanja provodi se iskorištavanje informacija i drugih podataka prikupljenih od cilja ili u vezi s njim. To može dovesti do dodatnog usavršavanja postupka prema povezanim ciljevima. Rezultati ove faze također se uključuju u druge aktivnosti obavještajne procjene.<ref name="Scahill_2015" /> === Ciklus F3EAD === Ciklus '''F3EAD''' ({{en|Find, Fix, Finish, Exploit, Analyze and Disseminate}}) alternativni je model [[obavještajni ciklus|obavještajnog ciklusa]] koji se koristi u vojskama zapadnih zemalja, posebno u operacijama koje mogu rezultirati primjenom smrtonosne sile, kao što su napadi [[Bespilotna letjelica|bespilotnim letjelicama]] i operacije specijalnih snaga.<ref name="ReliaQuest_2019">{{cite web |author=ReliaQuest Threat Research Team |title=Threat Intelligence: A Deep Dive |url=https://reliaquest.com/blog/threat-intelligence-a-deep-dive/ |website=ReliaQuest |date=2019 |access-date=10. 8. 2026 |language=en}}</ref> * '''Analiza''' ** Prikupljene informacije analiziraju se radi utvrđivanja obrazaca, procjene vjerodostojnosti i izrade obavještajnih izvještaja.<ref name="Fox_et_al_2024">{{cite web |last1=Fox |first1=Michael J. |last2=Otterstedt |first2=Matthew |last3=Wheeler |first3=Bernard |last4=Caliva |first4=Kevin H. |title=Optimizing the Alternate Targeting Methodology F3EAD |url=https://www.lineofdeparture.army.mil/Journals/Military-Intelligence/MIPB-January-June-2024/Optimizing-the-Alternate-Targeting-Methodology-F3EAD/ |website=Line of Departure |publisher=Military Intelligence Professional Bulletin |date=2024 |access-date=10. 8. 2026 |language=en}}</ref> * '''Distribucija''' ** Rezultati faze iskorištavanja distribuiraju se korisnicima i uključuju u druge aktivnosti obavještajne procjene.<ref name="Edwards_et_al_2016">{{cite report |last1=Edwards |first1=Lloyd |last2=Gibson |first2=Matt |last3=McCarthy |first3=David |title=From Fix to Finish: The Impact of New Technologies on the Special Operations Approval Process |url=https://www.hks.harvard.edu/sites/default/files/centers/mrcbg/files/56_final.pdf |publisher=Mossavar-Rahmani Center for Business & Government, Harvard Kennedy School |year=2016 |format=PDF |access-date=10. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Obavještajna procjena}} [[Kategorija:Obavještajne procjene| ]] [[Kategorija:Prikupljanje podataka]] [[Kategorija:Obavještajna analiza]] 8m8lpylu3i9dy554z6p6izszhuily7m 3917397 3917394 2026-08-10T09:43:16Z Bosancica by MK 173186 Rad na članku 3917397 wikitext text/x-wiki {{Obavještajni rad}} '''Obavještajna procjena''' ({{en|intelligence assessment}}) posebna je faza [[obavještajni ciklus|obavještajnog ciklusa]] u kojoj se, na osnovu dostupnih otvorenih i tajnih [[Obavještajni podaci|obavještajnih podataka]], izrađuju procjene budućeg ponašanja ili preporuke o mogućim pravcima djelovanja za rukovodstvo organizacije. Obavještajna procjena javlja se u dvije faze [[obavještajni ciklus|obavještajnog ciklusa]]: * na početku obavještajnog ciklusa, tokom faze "usmjeravanja" (poznate i kao planiranje ili postavljanje zadataka), obavještajni službenici procjenjuju ranije prikupljene obavještajne podatke, utvrđuju nedostatke u informacijama i određuju koji su novi obavještajni podaci potrebni.<ref name="Warner_2014">{{cite book |last=Warner |first=Michael |title=The Rise and Fall of Intelligence: An International Security History |publisher=Georgetown University Press |year=2014 |isbn=978-1-62616-046-0 |url=https://www.jstor.org/stable/j.ctt6wpkvt |url-access=subscription |access-date=10. 8. 2026 |language=en}}</ref> * obavještajna procjena provodi se i pri kraju obavještajnog ciklusa, tokom faze "analize i izrade obavještajnih proizvoda".<ref name="Lowenthal_2012">{{cite book |last=Lowenthal |first=Mark M. |title=Intelligence: From Secrets to Policy |year=2012 |edition=5. |publisher=CQ Press |isbn=978-1-60871-675-3 |url=https://books.google.ba/books?id=xNBbYNt3JJ0C |access-date=10. 8. 2026 |language=en}}</ref> Ova faza slijedi nakon prikupljanja i obrade podataka, a prethodi njihovom dostavljanju donosiocima odluka. Obavještajne procjene izrađuju se na osnovu zahtjeva rukovodstva radi pružanja informacija potrebnih za [[donošenje odluka|donošenje odluka]]. Procjena se može izrađivati za potrebe [[država|državnih]] organa, [[vojska|vojnih]] struktura ili komercijalnih organizacija, pri čemu se koriste različiti izvori informacija dostupni pojedinoj organizaciji. Obavještajna procjena obuhvata pregled dostupnih informacija i ranijih procjena radi utvrđivanja njihove relevantnosti i ažurnosti. Ako su za procjenu potrebne dodatne informacije, [[obavještajna analiza|analitičar]] može pokrenuti zahtjev za njihovim dodatnim prikupljanjem. == Proces == Obavještajna procjena zasniva se na zahtjevu ili potrebi korisnika obavještajnih podataka. Takav zahtjev može biti trajan ili prilagođen određenim okolnostima, a može biti upućen i kao Zahtjev za informacijama (RFI).<ref name="CIA_WorldFactbook_History">{{cite web |title=A Brief History of Basic Intelligence and The World Factbook |url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/about/history/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20210110215611/https://www.cia.gov/the-world-factbook/about/history/ |archive-date=10. 1. 2021 |website=Central Intelligence Agency |publisher=Central Intelligence Agency |access-date=10. 8. 2026 |language=en}}</ref> Zahtjev se prosljeđuje nadležnoj obavještajnoj službi i obrađuje kroz [[obavještajni ciklus]], strukturirani proces odgovaranja na zahtjev za informacijama.<ref name="Johnson_Wirtz_2011">{{cite book |editor-last1=Johnson |editor-first1=Loch K. |editor-last2=Wirtz |editor-first2=James J. |title=Intelligence: The Secret World of Spies: An Anthology |edition=3. |publisher=Oxford University Press |year=2011 |location=New York |isbn=978-0-19-973369-9 |url=https://archive.org/details/intelligencesecr0000unse |access-date=10. 8. 2026 |language=en}}</ref> Zahtjev za informacijama može sadržavati i podatke o formatu u kojem podnosilac zahtjeva želi primiti obavještajni proizvod.<ref name="Clark_2004">{{cite book |last=Clark |first=Robert M. |title=Intelligence Analysis: A Target-Centric Approach |edition=2. izdanje |publisher=CQ Press |year=2004 |isbn=978-1-56802-830-9 |url=https://books.google.ba/books?id=OpQHAQAAMAAJ |access-date=10. 8. 2026 |language=en}}</ref> Zahtjev pregledava rukovodilac za obavještajne zahtjeve, koji zatim "usmjerava" odgovarajuće zadatke radi njegovog ispunjavanja.<ref name="Jensen_et_al_2022">{{cite book |last1=Jensen |first1=Carl J. |last2=McElreath |first2=David H. |last3=Graves |first3=Melissa |title=Introduction to Intelligence Studies |edition=3. |publisher=Taylor & Francis |year=2022 |isbn=978-1-000-63166-1 |url=https://books.google.ba/books?id=z4WDEAAAQBAJ |access-date=10. 8. 2026 |language=en}}</ref> To može obuhvatiti pregled postojećih materijala, izradu novog analitičkog proizvoda ili prikupljanje novih informacija potrebnih za analizu.<ref name="Johnson_Handbook_2007">{{cite book |editor-last=Johnson |editor-first=Loch K. |title=Handbook of Intelligence Studies |publisher=Routledge |year=2007 |isbn=978-1-135-98687-2 |url=https://books.google.ba/books?id=fXeTAgAAQBAJ |access-date=10. 8. 2026 |language=en}}</ref> Nove informacije mogu se '''prikupljati''' primjenom jedne ili više obavještajnih metoda, uključujući [[Ljudski obavještajni izvori|obavještajne podatke iz ljudskih izvora]], [[Obavještajni podaci dobiveni presretanjem signala|obavještajne podatke dobivene presretanjem signala]], [[Obavještajni podaci dobiveni analizom snimaka|obavještajne podatke dobivene analizom snimaka]] i [[Obavještajni podaci iz otvorenih izvora|obavještajne podatke iz otvorenih izvora]].<ref name="Walsh_2011">{{cite book |last=Walsh |first=Patrick F. |title=Intelligence and Intelligence Analysis |publisher=Routledge |year=2011 |isbn=978-1-84392-738-9 |url=https://books.google.ba/books/about/Intelligence_and_Intelligence_Analysis.html?id=y3J7tAEACAAJ |access-date=10. 8. 2026 |language=en}}</ref> Priroda zahtjeva za informacijama i njegova hitnost mogu utjecati na izbor metoda prikupljanja, jer neke metode zahtijevaju više vremena za prikupljanje ili provjeru informacija. Obavještajne metode, kao i izvori koji se pri tome koriste, često podliježu visokom stepenu [[klasifikacija podataka|klasifikacije]] i pristupa njima, pri čemu analitičari moraju imati odgovarajući nivo [[sigurnosna provjera|sigurnosne provjere]].<ref name="Andrew_2004">{{cite report |last=Andrew |first=Christopher |title=Intelligence analysis needs to look backwards before looking forward |url=https://historyandpolicy.org/policy-papers/papers/intelligence-analysis-needs-to-look-backwards-before-looking-forward/ |publisher=History & Policy |date=2004 |access-date=10. 8. 2026 |language=en}}</ref> Proces u kojem se poznate informacije o situacijama i subjektima relevantnim za zahtjev za informacijama (RFI) određuju, opisuju i analiziraju radi procjene budućih događaja naziva se [[Obavještajni podaci iz svih izvora|procjena iz svih izvora]], analiza ili '''obrada'''.<ref name="CyberHoot_AllSource">{{cite web |title=All-Source Analysis |url=https://cyberhoot.com/cybrary/all-source-analysis/ |website=CyberHoot Cybrary |publisher=CyberHoot |access-date=10. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="USArmy_FM2-0_2009">{{cite report |author=Department of the Army |title=FM 2-0: Intelligence (Final Draft) |url=https://www.bits.de/NRANEU/others/amd-us-archive/fm2-0fd%2809%29.pdf |publisher=Headquarters, Department of the Army |date=2009 |format=PDF |type=Field Manual |access-date=10. 8. 2026 |language=en}}</ref> Analitičar koristi informacije iz više izvora kako bi međusobno potvrdio ili isključio one koje nisu u skladu s drugim dostupnim podacima, a zatim donosi zaključak uz navođenje stepena pouzdanosti tog zaključka.<ref name="USGov_TradecraftPrimer_2009">{{cite report |author=United States Government |title=A Tradecraft Primer: Structured Analytic Techniques for Improving Intelligence Analysis |url=https://www.stat.berkeley.edu/~aldous/157/Papers/Tradecraft%20Primer-apr09.pdf |publisher=United States Government |date=2009 |format=PDF |type=Methodological Primer |access-date=10. 8. 2026 |language=en}}</ref> Ako već postoji dovoljno aktuelnih informacija, analiza se može pokrenuti neposredno, bez potrebe za dodatnim prikupljanjem podataka.<ref name="McDowell_2009">{{cite book |last=McDowell |first=Don |editor-last=Goldman |editor-first=Jan |title=Strategic Intelligence: A Handbook for Practitioners, Managers and Users |publisher=Scarecrow Press |year=2009 |location=Lanham, MD |isbn=978-0-8108-6184-8 |url=https://www.lander.odessa.ua/doc/Strategic_Intelligence-_A_Handbook_for_Practitioners,_Managers_and_Users.pdf |format=PDF |access-date=10. 8. 2026 |language=en}}</ref> Rezultati analize zatim se dostavljaju podnosiocu zahtjeva u prethodno određenom formatu. U zavisnosti od sadržaja zahtjeva za informacijama i metoda korištenih u analizi, isti obavještajni proizvod može biti prilagođen i drugim korisnicima i u skladu s tim dalje '''distribuisan'''.<ref name="McDowell_2009" /> Analiza se izrađuje na unaprijed određenom nivou klasifikacije, pri čemu mogu postojati i prilagođene verzije na različitim nivoima klasifikacije radi njihovog daljeg distribuisanja.<ref name="Rovner_2011">{{cite book |last=Rovner |first=Joshua |title=Fixing the Facts: National Security and the Politics of Intelligence |publisher=Cornell University Press |year=2011 |isbn=978-0-8014-4829-4 |url=https://www.jstor.org/stable/10.7591/j.ctt7z94g |url-access=subscription |access-date=10. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Obavještajni ciklus usmjeren na cilj == === Ciklus F3EA === Pristup poznat kao '''F3EA''' ({{en|Find-Fix-Finish-Exploit-Assess}}) predstavlja dopunu [[obavještajni ciklus|obavještajnom ciklusu]] i usmjeren je na samo provođenje operacije.<ref name="Scahill_2015">{{cite news |last=Scahill |first=Jeremy |title=Find, Fix, Finish |url=https://theintercept.com/drone-papers/find-fix-finish/ |work=The Intercept |date=2015 |access-date=10. 8. 2026 |language=en}}</ref> Kada je predmet procjene jasno određen i kada postoje uslovi za provođenje određenog oblika djelovanja prema tom subjektu, može se primijeniti pristup procjeni usmjeren na cilj.<ref name="Scahill_2015" /> * '''Pronalaženje''' ** U ovoj fazi utvrđuje se subjekt prema kojem treba djelovati, odnosno cilj, te se poduzimaju početne aktivnosti radi njegovog pronalaženja i daljeg prikupljanja podataka o njemu. Cilj je utvrditi gdje bi djelovanje prema cilju moglo imati najveći efekat.<ref name="Scahill_2015" /> * '''Lociranje i potvrđivanje''' ** Nakon donošenja odluke o djelovanju poduzimaju se aktivnosti radi lociranja i potvrđivanja cilja, kako bi se povećala vjerovatnoća uspješnog djelovanja i ograničila mogućnost cilja da samostalno promijeni situaciju ili preduzme određene aktivnosti.<ref name="Scahill_2015" /> * '''Izvršenje''' ** U fazi izvršenja provodi se planirano djelovanje prema cilju, što može uključivati lišavanje slobode, kao i postavljanje drugih sredstava za prikupljanje obavještajnih podataka.<ref name="Scahill_2015" /> * '''Iskorištavanje prikupljenih podataka''' ** Nakon djelovanja provodi se iskorištavanje informacija i drugih podataka prikupljenih od cilja ili u vezi s njim. To može dovesti do dodatnog usavršavanja postupka prema povezanim ciljevima. Rezultati ove faze također se uključuju u druge aktivnosti obavještajne procjene.<ref name="Scahill_2015" /> === Ciklus F3EAD === Ciklus '''F3EAD''' ({{en|Find, Fix, Finish, Exploit, Analyze and Disseminate}}) alternativni je model [[obavještajni ciklus|obavještajnog ciklusa]] koji se koristi u vojskama zapadnih zemalja, posebno u operacijama koje mogu rezultirati primjenom smrtonosne sile, kao što su napadi [[Bespilotna letjelica|bespilotnim letjelicama]] i operacije specijalnih snaga.<ref name="ReliaQuest_2019">{{cite web |author=ReliaQuest Threat Research Team |title=Threat Intelligence: A Deep Dive |url=https://reliaquest.com/blog/threat-intelligence-a-deep-dive/ |website=ReliaQuest |date=2019 |access-date=10. 8. 2026 |language=en}}</ref> * '''Analiza''' ** Prikupljene informacije analiziraju se radi utvrđivanja obrazaca, procjene vjerodostojnosti i izrade obavještajnih izvještaja.<ref name="Fox_et_al_2024">{{cite web |last1=Fox |first1=Michael J. |last2=Otterstedt |first2=Matthew |last3=Wheeler |first3=Bernard |last4=Caliva |first4=Kevin H. |title=Optimizing the Alternate Targeting Methodology F3EAD |url=https://www.lineofdeparture.army.mil/Journals/Military-Intelligence/MIPB-January-June-2024/Optimizing-the-Alternate-Targeting-Methodology-F3EAD/ |website=Line of Departure |publisher=Military Intelligence Professional Bulletin |date=2024 |access-date=10. 8. 2026 |language=en}}</ref> * '''Distribucija''' ** Rezultati faze iskorištavanja distribuiraju se korisnicima i uključuju u druge aktivnosti obavještajne procjene.<ref name="Edwards_et_al_2016">{{cite report |last1=Edwards |first1=Lloyd |last2=Gibson |first2=Matt |last3=McCarthy |first3=David |title=From Fix to Finish: The Impact of New Technologies on the Special Operations Approval Process |url=https://www.hks.harvard.edu/sites/default/files/centers/mrcbg/files/56_final.pdf |publisher=Mossavar-Rahmani Center for Business & Government, Harvard Kennedy School |year=2016 |format=PDF |access-date=10. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Obavještajni ciklus u Sjedinjenim Američkim Državama == [[Obavještajni ciklus|Obavještajni ciklus]] koji primjenjuje [[Obavještajna zajednica Sjedinjenih Američkih Država|obavještajna zajednica Sjedinjenih Američkih Država]] zasniva se na šest međusobno povezanih faza:<ref name="ODNI_Six_Steps_Cycle">{{cite web |author=Office of the Director of National Intelligence |title=How the IC Works: The Six Steps in the Intelligence Cycle |url=https://www.intelligence.gov/how-the-ic-works |website=Intelligence.gov |publisher=Office of the Director of National Intelligence |access-date=10. 8. 2026 |language=en}}</ref> # [[Plan prikupljanja obavještajnih podataka|Planiranje i usmjeravanje]] # Prikupljanje # Obrada i iskorištavanje # [[Obavještajna analiza|Analiza i izrada]] # [[Upravljanje distribucijom obavještajnih podataka|Distribucija]] # Povratne informacije U američkoj obavještajnoj zajednici veliki značaj imaju tehnološki zasnovane metode prikupljanja obavještajnih podataka, uključujući [[Obavještajni podaci dobiveni presretanjem signala|SIGINT]], [[Obavještajni podaci dobiveni analizom snimaka|IMINT]] i [[Mjerenje i potpis (obavještajni rad)|MASINT]], uz [[Ljudski obavještajni izvori|HUMINT]].<ref name="Lowenthal_2012" /> Analitičke aktivnosti provode različite obavještajne agencije, uključujući [[Centralna obavještajna agencija|CIA-u]], [[[Obavještajna agencija Ministarstva odbrane Sjedinjenih Američkih Država|DIA-u]]] i [[Nacionalna sigurnosna agencija|NSA-u]], dok se distribucija obavještajnih proizvoda odvija kroz formalizovane postupke, uključujući brifinge za potrebe nacionalne sigurnosti.<ref name="Warner_2014" /> === Ciklus obavještajnih informacija === Pored tradicionalnog modela obavještajnog ciklusa, u akademskoj literaturi razvijeni su i drugi konceptualni modeli obavještajnog procesa. Steven Stottlemyre predložio je model '''ciklusa obavještajnih informacija''' koji tradicionalni obavještajni ciklus posmatra kroz četiri pretpostavke:<ref name="Stottlemyre_2022">{{cite conference |last=Stottlemyre |first=Steven |title=Reconceptualizing Intelligence after Benghazi |conference=Colloquium Series, Department of Political Science |publisher=Wayne State University |date=2022 |doi=10.13140/RG.2.2.19732.99204 |url=https://www.researchgate.net/publication/359471850_Reconceptualizing_Intelligence_after_Benghazi |access-date=10. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Stottlemyre_2021_Steele">{{cite journal |last=Stottlemyre |first=Steven A. |title=The United States Intelligence Community, Secrecy and the ‘Steele Dossier’: Reconceptualizing the Intelligence Process |journal=Journal of European and American Intelligence Studies |volume=4 |issue=2 |pages=81–102 |year=2021 |publisher=Research Institute for European and American Studies (RIEAS) |url=https://www.researchgate.net/publication/357660611_The_United_States_Intelligence_Community_Secrecy_and_the_%27Steele_Dossier%27_Reconceptualizing_the_Intelligence_Process |access-date=10. 8. 2026 |language=en}}</ref> # obavještajni podaci su tajne informacije; # obavještajni podaci predstavljaju javno dobro; # obavještajni podaci kreću se ciklično kroz proces; # obavještajni podaci se zadržavaju i ograničava se njihov pristup. Prema ovom modelu, informacije mijenjaju svoj status u zavisnosti od toga ko nad njima ima kontrolu. Informacija koju izvor drži privatnom može postati tajna obavještajna informacija kada se kontrola nad njenim širenjem dijeli s obavještajnim službenikom. Daljim širenjem, odnosno distribucijom izvan obavještajne zajednice, ona može postati javno dostupna informacija. U takvom modelu izdvajaju se dvije osnovne tačke prijelaza. Prva je "prikupljanje", tokom kojeg privatne informacije prelaze u status tajnih obavještajnih informacija, a druga je "distribucija", tokom koje tajne informacije mogu prijeći u javnu sferu. Model nastoji objasniti napetosti koje nastaju u tim prijelazima, kao i utjecaj načina prikupljanja i distribucije informacija na etičke standarde u obavještajnom procesu. == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Obavještajna procjena}} [[Kategorija:Obavještajne procjene| ]] [[Kategorija:Prikupljanje podataka]] [[Kategorija:Obavještajna analiza]] p5aubsrqdk7ubecd01zfmaxq3vau03g