Hadum Jakub-paša

<mediawiki xmlns="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/" xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance" xsi:schemaLocation="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/ http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11.xsd" version="0.11" xml:lang="bs">
  <siteinfo>
    <sitename>Wikipedia</sitename>
    <dbname>bswiki</dbname>
    <base>https://bs.wikipedia.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana</base>
    <generator>MediaWiki 1.47.0-wmf.14</generator>
    <case>first-letter</case>
    <namespaces>
      <namespace key="-2" case="first-letter">Mediji</namespace>
      <namespace key="-1" case="first-letter">Posebno</namespace>
      <namespace key="0" case="first-letter" />
      <namespace key="1" case="first-letter">Razgovor</namespace>
      <namespace key="2" case="first-letter">Korisnik</namespace>
      <namespace key="3" case="first-letter">Razgovor s korisnikom</namespace>
      <namespace key="4" case="first-letter">Wikipedia</namespace>
      <namespace key="5" case="first-letter">Razgovor o Wikipediji</namespace>
      <namespace key="6" case="first-letter">Datoteka</namespace>
      <namespace key="7" case="first-letter">Razgovor o datoteci</namespace>
      <namespace key="8" case="first-letter">MediaWiki</namespace>
      <namespace key="9" case="first-letter">Razgovor o MediaWikiju</namespace>
      <namespace key="10" case="first-letter">Šablon</namespace>
      <namespace key="11" case="first-letter">Razgovor o šablonu</namespace>
      <namespace key="12" case="first-letter">Pomoć</namespace>
      <namespace key="13" case="first-letter">Razgovor o pomoći</namespace>
      <namespace key="14" case="first-letter">Kategorija</namespace>
      <namespace key="15" case="first-letter">Razgovor o kategoriji</namespace>
      <namespace key="100" case="first-letter">Portal</namespace>
      <namespace key="101" case="first-letter">Razgovor o portalu</namespace>
      <namespace key="710" case="first-letter">TimedText</namespace>
      <namespace key="711" case="first-letter">TimedText talk</namespace>
      <namespace key="828" case="first-letter">Modul</namespace>
      <namespace key="829" case="first-letter">Razgovor o modulu</namespace>
      <namespace key="1728" case="first-letter">Event</namespace>
      <namespace key="1729" case="first-letter">Event talk</namespace>
      <namespace key="2600" case="first-letter">Topic</namespace>
    </namespaces>
  </siteinfo>
  <page>
    <title>Hadum Jakub-paša</title>
    <ns>0</ns>
    <id>62</id>
    <revision>
      <id>3917602</id>
      <parentid>3897699</parentid>
      <timestamp>2026-08-11T17:59:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3917602</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3146" sha1="h41g96kd2d4u81tpt8ft7eohfoh8b5x" xml:space="preserve">'''Hadum Jakub-paša'''&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Kužić|first=Krešimir|date=31. 12. 2014|title=Bitka Hrvata – bitka na Krbavskom polju 1493. godine|url=https://hrcak.srce.hr/155962|journal=Historijski zbornik|language=hr|volume=67|issue=1|pages=11–63|issn=0351-2193}}&lt;/ref&gt; bio je bosanski sandžak-beg. Rodom je iz Bosne.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://proleksis.lzmk.hr/28695/|title=Jakub-paša Hadum {{!}} Proleksis enciklopedija|website=proleksis.lzmk.hr|access-date=24. 7. 2023|archive-date=24. 7. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230724090118/https://proleksis.lzmk.hr/28695/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Prvo je stolovao kao princ namjesnik u [[Amasya|Amasyi]], a 1490. [[Bajazit II]] postavlja ga za bosanskog [[sandžak-bega]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://bosnae.info/index.php/krbavska-bitka-jakub-bosnjak-licnost-sa-kojom-je-pocelo-uzdizanje-bosnjaka-u-osmanskom-carstvu-2|title=Krbavska bitka i Jakub paša Bošnjak – ličnost sa kojom je počelo uzdizanje Bošnjaka u Osmanskom Carstvu|last=|date=12. 10. 2022|website=BOSNAE|language=bs-BA|access-date=24. 7. 2023|archive-date=24. 7. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230724091603/https://bosnae.info/index.php/krbavska-bitka-jakub-bosnjak-licnost-sa-kojom-je-pocelo-uzdizanje-bosnjaka-u-osmanskom-carstvu-2|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; U ljeto 1493. s 8000 vojnika krenuo je u vojni pohod prema sjeverozapadu. Prošao je kroz [[Jajce]] i nastavio pohod preko [[Una|Une]] i [[Kupa|Kupe]] i stigao sve do [[Celje|Celja]], [[Ptuj]]a i [[Donja Štajerska|Donje Štajerske]]. Kod [[Zagreb]]a udara na jug, preko [[Modruš]]a ka [[Udbina (Hrvatska)|Udbini]]. Kod prijevoja [[Sadbar]] put mu je bio zakrčen kamenjem i drvećem te biva opkoljen Hrvatima pod vodstvom bana [[Mirko Derenčin|Mirka (Emerika) Derenčina]], koji u zamjenu za slobodan put traži da Jakub-paša sa svojom vojskom oslobodi sve kršćanske zarobljenike i preda sav plijen. Jakub-paša predlaže otkupninu za siguran prijelaz, ali do dogovora nije došlo i Jakub-paša siječe cijelu šumu i prokrčuje put do klanca. Derenčin nameće Jakub-paši bitku na otvorenom polju. Jakub-paša kreće u napad 9. septembra 1493. Hrvatska vojska spušta se u ravnicu ispod [[Udbina|Udbine]], gdje se dvije vojske susreću. Hrvatska vojska biva opkoljena i potpuno razbijena, a njeni su zapovjednici zarobljeni.

Poslije ove pobjede Jakub-paša zaslužno postaje rumelijski [[begler-beg]]. Jakub-paša izvještava sultana [[Bajazit II|Bajazita II]] da je na ratištu palo 9000, a zarobljeno 11.000 hrvatskih vojnika. [[Bitka na Krbavskom polju|Krbavska bitka]] značila je &quot;pravi rasap kraljevstva hrvatskog&quot; i otvaranje kapije prodora prema [[Srednja Evropa|srednjoj Evropi]]. Osim toga što se istakao kao vojskovođa, bio je i pjesnik.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20091027061629/http://www.geocities.com/famous_bosniaks/najistaknutiji_bosnjaci.html Lista najistaknutijih Bošnjaka]
* [http://real-j.mtak.hu/6260/1/HHR2015_2.pdf Hungarian Historical Review 4]

[[Kategorija:Bosanski sandžak-begovi]]
[[Kategorija:Biografije]]
[[Kategorija:Paše]]</text>
      <sha1>h41g96kd2d4u81tpt8ft7eohfoh8b5x</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Psihologija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>746</id>
    <revision>
      <id>3917637</id>
      <parentid>3915887</parentid>
      <timestamp>2026-08-11T21:42:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Revizija članka</comment>
      <origin>3917637</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="38661" sha1="ot5aiqyzq25859azn5acquahl7m6856" xml:space="preserve">{{Psihologija bočna traka}}
'''Psihologija''' je nauka koja se bavi proučavanjem psihičkih procesa i ponašanja.&lt;ref name=&quot;OED&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.oed.com |title=psychology |publisher=Oxford English Dictionary. Oxford University Press |accessdate=13. februar 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Fernald&quot;&gt;{{cite book |last=Fernald |first=Dodge |title=Psychology: Six Perspectives |url=https://archive.org/details/psychologysixper0000fern |publisher=SAGE Publications |year=2008 |isbn=978-1-4129-3867-9 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Njen predmet istraživanja obuhvata ponašanje ljudi i životinja, svjesne i nesvjesne fenomene, te mentalne procese kao što su misli, osjećanja i motivi.

Psihologija je nauka širokog opsega koja objedinjuje principe prirodnih i društvenih nauka. Kao [[Prirodne nauke|prirodna nauka]], ona se manifestuje kroz oblasti poput biološke psihologije, gdje istraživači teže razumijevanju emergentnih svojstava mozga povezujući disciplinu sa neuronaukom. S druge strane, psihologija djeluje kao [[Društvene nauke|društvena nauka]] kada se fokusira na analizu i razumijevanje složenih obrazaca ponašanja pojedinaca i društvenih grupa.&lt;ref name=&quot;Hockenbury&quot;&gt;{{cite book |last1=Hockenbury |first1=D. |last2=Hockenbury |first2=S. |title=Psychology |url=https://archive.org/details/psychology05edhock |publisher=Worth Publishers |year=2010 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;APA&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.apa.org |title=Frequently asked questions about APA |publisher=American Psychological Association |accessdate=13. februar 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

== Etimologija i definicije ==

Riječ ''psihologija'' potječe od grčke riječi ''psyche'' (grč. ψυχή), što znači duh ili duša. Drugi dio riječi, ''-logija'', potječe od sufiksa ''-λογία'' (-logia), što označava nauku, izučavanje ili istraživanje.&lt;ref name=&quot;Etymonline&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.etymonline.com/word/psychology |title=Psychology |publisher=Online Etymology Dictionary |accessdate=15. februar 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Riječ psihologija prvi put se pojavljuje u doba renesanse.&lt;ref name=&quot;dIsa&quot;&gt;{{cite journal |last1=d’Isa |first1=R. |last2=Abramson |first2=C. I. |year=2023 |title=The origin of the phrase comparative psychology: An historical overview |journal=Frontiers in Psychology |volume=14 |pages=1174115 |doi=10.3389/fpsyg.2023.1174115 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; U svom latinskom obliku, ''psychiologia'', prvi ju je upotrijebio hrvatski humanista i latinista Marko Marulić u svojoj knjizi ''Psichiologia de ratione animae humanae'' (Psihologija, o prirodi ljudske duše) u periodu između 1510. i 1520.&lt;ref name=&quot;dIsa&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Krstic1964&quot;&gt;{{cite journal |last=Krstić |first=K. |year=1964 |title=Marko Marulic – The author of the term &quot;psychology&quot; |journal=Acta Instituti Psychologici Universitatis Zagrabiensis |volume=36 |pages=7–13 |url=https://psychclassics.yorku.ca/Krstic/marulic.htm |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Najraniji poznati spomen riječi ''psychology'' u engleskom jeziku potječe iz 1694., kada ju je Steven Blankaart naveo u djelu ''The Physical Dictionary''. U tom rječniku se navodi da se &quot;anatomija bavi tijelom, a psihologija dušom.&quot;&lt;ref name=&quot;Colman2009&quot;&gt;{{cite book |last=Colman |first=A. M. |year=2009 |title=A dictionary of psychology |url=https://archive.org/details/dictionaryofpsyc0000colm_s3f2 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-953406-7 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

Slovo Ψ (psi), prvo slovo grčke riječi ''psyche'' iz koje je izveden termin psihologija, općenito se povezuje sa psihologijom kao naukom i koristi se kao njen simbol.

Godine 1890, William James definisao je psihologiju kao &quot;nauku o mentalnom životu, kako u pogledu njegovih pojava, tako i u pogledu njihovih uslova.&quot;&lt;ref name=&quot;James1983&quot;&gt;{{cite book |last=James |first=W. |year=1983 |title=The principles of psychology |publisher=Harvard University Press |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Ova definicija bila je široko prihvaćena tokom više decenija. Međutim, njeno značenje je osporavano, naročito od strane Johna B. Watsona, koji je 1913. iznio stavove metodološkog biheviorizma, posmatrajući psihologiju kao isključivo objektivnu eksperimentalnu granu prirodne nauke, čiji je teorijski cilj &quot;predviđanje i kontrola ponašanja.&quot;&lt;ref name=&quot;Watson1913&quot;&gt;{{cite journal |last=Watson |first=J. B. |year=1913 |title=Psychology as the behaviorist views it |url=https://archive.org/details/sim_psychological-review_1913-03_20_2/page/158 |journal=Psychological Review |volume=20 |issue=2 |pages=158–177 |doi=10.1037/h0074428 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Od trenutka kada je James definisao pojam &quot;psihologija&quot;, ovaj termin se sve snažnije povezuje s naučnim eksperimentisanjem.&lt;ref name=&quot;Watson1913&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Davis2004&quot;&gt;{{cite book |last=Davis |first=D. R. |year=2004 |chapter=Psychology |editor-last=Gregory |editor-first=R. L. |title=The Oxford companion to the mind |url=https://archive.org/details/oxfordcompaniont0000unse_b9g3 |edition=2. |pages=[https://archive.org/details/oxfordcompaniont0000unse_b9g3/page/762 763]–764 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-866224-2 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Pod pojmom narodna psihologija (eng. ''folk psychology'') podrazumijeva se razumijevanje mentalnih stanja i ponašanja ljudi kakvo imaju obični ljudi, za razliku od stručnog razumijevanja kojeg imaju profesionalni psiholozi.&lt;ref name=&quot;Hutto2007&quot;&gt;{{cite book |editor1-last=Hutto |editor1-first=D. D. |editor2-last=Ratcliffe |editor2-first=M. |year=2007 |title=Folk psychology re-assessed |url=https://archive.org/details/isbn_9781402055577 |publisher=Springer |isbn=978-1-4020-5557-7 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==

Razvoj psihološke misli može se pratiti još od najstarijih civilizacija, u kojima su pitanja o prirodi ljudskog uma i ponašanja bila predmet filozofskih i medicinskih razmatranja. Drevne civilizacije [[Egipat|Egipta]], [[Grčka|Grčke]], [[Kina|Kine]], [[Indija|Indije]] i [[Perzija|Perzije]] razvijale su rane koncepte o psihološkim fenomenima i odnosu između tijela i uma. U starom Egiptu, medicinski tekstovi poput [[Ebersov papirus|Ebersovog papirusa]] svjedoče o prepoznavanju stanja koja se danas povezuju s [[Depresija (raspoloženje)|depresijom]] i poremećajima mišljenja.&lt;ref name=&quot;Okasha_Egypt_2005&quot;&gt;{{cite journal |last=Okasha |first=Ahmed |date=2005 |title=Mental Health in Egypt |journal=The Israel Journal of Psychiatry and Related Sciences |volume=42 |issue=2 |pages=116–125 |pmid=16342608 |url=https://www.researchgate.net/publication/7426670_Mental_health_in_Egypt |access-date=23. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ovi zapisi predstavljaju jedan od najranijih pokušaja da se [[mentalni poremećaj]]i objasne u okviru medicinskog pristupa. Značajniji teorijski razvoj bilježi se u [[Antička Grčka|antičkoj Grčkoj]], gdje su filozofi poput [[Tales|Talesa iz Mileta]], [[Platon]]a i [[Aristotel]]a (posebno u djelu ''De Anima'') razmatrali funkcionisanje ljudskog uma.&lt;ref name=&quot;Green_Groff_2003&quot;&gt;{{cite book |last1=Green |first1=Christopher D. |last2=Groff |first2=Philip R. |date=2003 |title=Early psychological thought: Ancient accounts of mind and soul |url=https://archive.org/details/earlypsychologic0000gree |location=Westport, Connecticut |publisher=Praeger |isbn=978-0275979201 |access-date=23. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Važan pomak u razumijevanju [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]] načinio je grčki ljekar [[Hipokrat]], koji je u 4. vijeku p. n. e. zastupao stav da mentalni poremećaji imaju fizičke uzroke, čime se udaljio od dotadašnjih nadnaravnih objašnjenja.&lt;ref name=&quot;Brink_Psychology_2008&quot;&gt;{{cite book |last=Brink |first=T. L. |date=2008 |title=Psychology: A Student Friendly Approach |url=http://www.saylor.org/site/wp-content/uploads/2012/06/TLBrink_PSYCH01.pdf |pages=9 |publisher=Saylor Academy |access-date=23. april 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120724142236/http://www.saylor.org/site/wp-content/uploads/2012/06/TLBrink_PSYCH01.pdf |archive-date=24. juli 2012 |url-status=live |language=en}}&lt;/ref&gt; U pogledu lokalizacije mentalnih funkcija, među antičkim misliocima nisu postojali jedinstveni stavovi. Oko 387. p. n. e., Platon je iznio mišljenje da se mentalni procesi odvijaju u [[mozak|mozgu]], dok je Aristotel oko 335. p. n. e. zastupao mišljenje da je [[srce]] središte mentalnih funkcija.&lt;ref name=&quot;MNT_Psychology_2018&quot;&gt;{{cite web |last=Brazier |first=Yvette |date=2018 |title=Psychology: Definitions, branches, history, and how to become one |url=https://www.medicalnewstoday.com/articles/154874 |website=Medical News Today |access-date=23. april 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210320030424/https://www.medicalnewstoday.com/articles/154874 |archive-date=20. mart 2021 |url-status=live |language=en}}&lt;/ref&gt;

U Kini su temelji psihološke misli razvijeni u okviru filozofskih učenja drevnih mislioca poput [[Laozi]]ja i [[Konfucije|Konfucija]], kao i pod utjecajem [[Budizam|budizma]].&lt;ref name=&quot;FinancialExpress_Taoism_2018&quot;&gt;{{cite web |last=Redakcija |date=15. januar 2018 |title=Natural harmony in Taoism — a cornerstone of Chinese society |url=https://thefinancialexpress.com.bd/views/views/natural-harmony-in-taoism-a-cornerstone-of-chinese-society-1516031957 |website=The Financial Express |access-date=23. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ova tradicija oslanjala se na [[Introspekcija|introspekciju]], [[opažanje]] i različite tehnike usmjeravanja [[mišljenje|mišljenja]] i [[Ponašanje|ponašanja]], pri čemu se svijet posmatrao kao jedinstvo fizičkog i mentalnog aspekta i njihove međusobne povezanosti.&lt;ref name=&quot;Shi_China_Psychology_2019&quot;&gt;{{cite book |last=Shi |first=Y. |editor-last=Bringmann |editor-first=Wolfgang G. |date=2019 |title=The dawn of psychology in China |book-title=A Pictorial History of Psychology |url=https://archive.org/details/pictorialhistory0000unse_y5p4 |pages=22–27 |publisher=Quintessence Publishing Co. Ltd. |access-date=23. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Kineska filozofija posebno je naglašavala potrebu ″pročišćavanja uma″ radi razvoja [[moral|moralnih vrlina]] i unutrašnje snage. Jedan od najznačajnijih medicinsko-filozofskih tekstova, ''[[Huangdi Neijing]]'' (''Klasik interne medicine Žutog cara''), identifikuje mozak kao središte [[mudrost]]i i osjeta, razvija teorije ličnosti zasnovane na ravnoteži principa [[yin i yang]], te mentalne poremećaje objašnjava kroz fiziološke i društvene neravnoteže. Dalji razvoj proučavanja mozga i mentalnih funkcija u kineskoj tradiciji intenziviran je tokom [[Dinastija Qing|dinastije Qing]], posebno kroz radove učenjaka pod utjecajem zapadne nauke, kao što su Fang Yizhi (1611–1671), Liu Zhi (1660–1730) i Wang Qingren (1768–1831). Wang Qingren je naglašavao ulogu mozga kao središta nervnog sistema, povezao mentalne poremećaje s bolestima mozga, istraživao uzroke snova i [[Nesanica|nesanice]], te razvio ranu teoriju funkcionalne lateralizacije [[Moždana hemisfera|moždanih hemisfera]].&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Baker |editor-first=David B. |date=2012 |title=The Oxford Handbook of the History of Psychology |url=https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9780199710652_A23608123/preview-9780199710652_A23608123.pdf |publisher=Oxford University Press |location=New York |isbn=978-0195366556 |access-date=23. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Pod utjecajem [[Hinduizam|hinduizma]], [[indijska filozofija]] razvila je složena razmatranja o prirodi i vrstama svijesti. U tekstovima poput ''[[Upanišade|Upanišada]]'' i drugih [[Vedski period|vedskih]] spisa, koji čine osnov hinduističke tradicije, posebno se ističe razlikovanje između prolaznog, svakodnevnog aspekta ličnosti i [[atman]]a (trajnog, nepromjenjivog sebstva). Različite hinduističke filozofske škole, kao i [[budizam]], preispitivale su ovakvo shvatanje sebstva, ali su pritom naglašavale značaj postizanja viših stanja svijesti i samospoznaje. U tom kontekstu, [[joga]] obuhvata skup praksi i tehnika usmjerenih ka razvoju svijesti, samodiscipline i unutrašnje ravnoteže. Utjecaj ovih ideja proširio se i izvan indijskog kulturnog prostora. Tako je [[teozofija]], religijsko-filozofski pokret koji je utemeljila [[Helena Blavatsky]], bila inspirisana indijskim učenjima tokom njenog boravka u [[Britanska Indija|Britanskoj Indiji]].&lt;ref name=&quot;Paranjpe_India_2006&quot;&gt;{{cite book |last=Paranjpe |first=Anand C. |editor-last=Brock |editor-first=Adrian C. |date=2006 |title=From Tradition through Colonialism to Globalization: Reflections on the History of Psychology in India |book-title=Internationalizing the History of Psychology |url=https://www.cambridge.org/core/books/internationalizing-the-history-of-psychology/D695536F2C86208B1C8819A293E5D48B |publisher=Cambridge University Press |access-date=23. april 2026 |isbn=978-0521835992 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Raju_Indian_Thought_1985&quot;&gt;{{cite book |last=Raju |first=P. T. |date=1985 |title=Structural Depths of Indian Thought |url=https://archive.org/details/structuraldepths0000raju |publisher=State University of New York Press |location=Albany |pages=35–36 |isbn=978-0887061394 |access-date=23. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Psihologija je bila predmet interesovanja mislioca [[Prosvjetiteljstvo]] u [[Evropa|Evropi]]. U [[Njemačka|Njemačkoj]] je [[Gottfried Wilhelm Leibniz]] (1646–1716) razvio filozofsko shvatanje prema kojem se mentalni procesi odvijaju kontinuirano, bez naglih prekida između različitih stanja svijesti. Oslanjajući se na svoje radove iz [[Matematika|matematike]], posebno na razvoj diferencijalnog i integralnog računa, Leibniz je smatrao da se promjene u svijesti dešavaju postepeno, u vidu neprekidnog niza manjih promjena. U tom okviru uveo je pojam ″malih percepcija″ ([[Latinski jezik|lat.]] ''petites perceptions''), kojim je označio nesvjesne ili jedva primjetne mentalne procese koji, iako pojedinačno nisu dostupni svijesti, zajedno utječu na svjesno iskustvo. Prema njegovom shvatanju, razlika između svjesnih i nesvjesnih sadržaja nije kvalitativna (nije riječ o potpuno različitim vrstama pojava), već kvantitativna (zasniva se na intenzitetu i jasnoći percepcije).&lt;ref name=&quot;Hatfield_1990&quot;&gt;{{cite book |last=Hatfield |first=Gary |date=1990 |title=The Natural and the Normative: Theories of Spatial Perception from Kant to Helmholtz |url=https://archive.org/details/naturalnormative0000hatf |publisher=MIT Press |location=Cambridge, MA |isbn=978-0262081863 |access-date=23. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Leibniz_1989&quot;&gt;{{cite book |last=Leibniz |first=Gottfried Wilhelm |editor-last1=Ariew |editor-first1=Roger |editor-last2=Garber |editor-first2=Daniel |date=1989 |title=Philosophical Essays |url=https://archive.org/details/philosophicaless0000leib |publisher=Hackett Publishing |location=Indianapolis |isbn=978-0872200623 |access-date=23. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Christian Wolff]] je psihologiju nastojao utemeljiti kao posebnu nauku. U djelima ''Psychologia Empirica'' (1732) i ''Psychologia Rationalis'' (1734) sistematski je razradio empirijski i racionalni pristup proučavanju psihičkih pojava.&lt;ref name=&quot;Hatfield_1990&quot; /&gt; [[Immanuel Kant]] je psihologiju posmatrao u okviru [[antropologija|antropologije]], ali je bio skeptičan prema mogućnosti njenog razvoja kao eksperimentalne nauke. Smatrao je da se unutrašnja iskustva ne mogu proučavati na način analogan prirodnim naukama poput hemije, jer se sadržaji svijesti ne mogu izdvojiti, kontrolisati i ponovo kombinovati po volji istraživača. Također je isticao da sam čin posmatranja mijenja stanje posmatranog mentalnog procesa, čime se otežava njegovo objektivno ispitivanje.&lt;ref name=&quot;Hatfield_1990&quot; /&gt;

Krajem 18. stoljeća, Ferdinand Ueberwasser (1752–1812) uveo je naziv ''empirijska psihologija'' u akademski kontekst, te je 1783. na Univerzitetu u Münsteru nosio titulu profesora empirijske psihologije i [[Logika|logike]]. Njegova predavanja predstavljaju jedan od ranih pokušaja institucionalizacije psihologije kao nauke. Međutim, dalji razvoj ovih inicijativa bio je prekinut uslijed političkih i društvenih previranja izazvanih [[Napoleonski ratovi|napoleonskim ratovima]].&lt;ref name=&quot;Schwarz_Pfister_2016&quot;&gt;{{cite journal |last1=Schwarz |first1=Katharina A. |last2=Pfister |first2=Roland |date=2016 |title=Scientific psychology in the 18th century: A historical rediscovery |journal=Perspectives on Psychological Science |volume=11 |issue=3 |pages=399–407 |doi=10.1177/1745691616635601 |url=https://www.academia.edu/96197097/Scientific_Psychology_in_the_18th_Century_A_Historical_Rediscovery |access-date=23. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nakon tog perioda, vlasti u [[Pruska|Pruskoj]] su reformisale obrazovni sistem, pa je psihologija 1825. uvedena kao obavezan predmet, čemu su podršku dali filozofi [[Georg Wilhelm Friedrich Hegel]] i [[Johann Friedrich Herbart]]. Iako je time dobila svoje mjesto u obrazovanju, psihologija se u to vrijeme još uvijek nije razvila kao eksperimentalna nauka.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; U [[Engleska|Engleskoj]] su rana razmišljanja o psihologiji bila povezana s teorijom [[Fenologija|frenologije]], koja je pokušavala objasniti osobine ličnosti na osnovu oblika [[Lobanja|lobanje]]. Istovremeno, interes za psihološka pitanja bio je povezan s društvenim problemima, poput [[Alkoholizam|alkoholizma]], [[Nasilje|nasilja]] i uslova u ustanovama za osobe s psihičkim poteškoćama.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;

=== Počeci eksperimentalne psihologije ===

[[Datoteka:James McKeen Cattell.jpg|mini|desno|300px|[[James McKeen Cattell]], prvi profesor psihologije u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]]]]
[[Datoteka:Wundt-research-group.jpg|mini|desno|300px|[[Wilhelm Wundt]] (sjedi), njemački psiholog, sa saradnicima u svom psihološkom laboratoriju, prvom takve vrste, oko 1880.]]
[[Datoteka:One of Pavlov's dogs.jpg|mini|desno|300px|Jedan od pasa korištenih u eksperimentu ruskog psihologa [[Ivan Pavlov|Ivana Pavlova]] sa hirurški ugrađenom kanilom za mjerenje salivacije, prepariran u Muzeju Pavlova u [[Rjazan]]u u Rusiji]]

Filozof [[John Stuart Mill]] smatrao je da ljudski um može biti predmet naučnog istraživanja, iako je takva nauka u određenoj mjeri neprecizna.&lt;ref name=&quot;Henley_2018_History_Psychology&quot;&gt;{{cite book |last=Henley |first=Tracy |title=Hergenhahn's An Introduction to the History of Psychology |edition=8 |publisher=Cengage Learning |year=2018 |isbn=978-1-337-67125-5 |url=https://books.google.ba/books?id=0g9EDwAAQBAJ |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Mill je predložio koncept &quot;mentalne [[hemija|hemije]]&quot;, prema kojem se jednostavne misli mogu povezivati i tako stvarati složenije ideje. [[Gustav Fechner]] počeo je 1830-ih u [[Leipzig]]u provoditi istraživanja iz oblasti [[psihofizika|psihofizike]]. Formulisao je načelo prema kojem se čovjekova percepcija podražaja mijenja [[logaritam|logaritamski]] u odnosu na njegov intenzitet.&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot;&gt;{{cite book |last=Leahey |first=Thomas Hardy |title=A History of Modern Psychology |edition=3 |publisher=Prentice Hall |year=2001 |isbn=978-0-13-017573-1 |url=https://books.google.ba/books/about/A_History_of_Modern_Psychology.html?id=7ntWAAAAYAAJ |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; To načelo postalo je poznato kao [[Weber-Fechnerov zakon]]. Fechnerovo djelo ''Elementi psihofizike'' iz 1860. osporilo je Kantovo negativno stajalište o mogućnosti kvantitativnog istraživanja uma.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Fechner_1860_Psychophysik_Vol1&quot;&gt;{{cite book |last=Fechner |first=Gustav Theodor |title=Elemente der Psychophysik |volume=1 |publisher=Breitkopf und Härtel |year=1860 |url=https://books.google.ba/books?id=C1cOAAAAQAAJ&amp;printsec=frontcover |access-date=11. 8. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt; Fechner je pokazao da se &quot;mentalnim procesima mogu pridružiti brojčane vrijednosti, ali i da se one mogu mjeriti eksperimentalnim metodama&quot;.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;

U [[Heidelberg]]u je [[Hermann von Helmholtz]] provodio srodna istraživanja čulne percepcije i obučavao [[Fiziologija|fiziologa]] [[Wilhelm Wundt|Wilhelma Wundta]]. Wundt je potom prešao na [[Univerzitet u Leipzigu]], gdje je osnovao psihološki laboratorij koji je označio početak [[Eksperimentalna psihologija|eksperimentalne psihologije]] kao zasebne naučne discipline. Wundt je nastojao razložiti mentalne procese na njihove najosnovnije sastavne dijelove, djelimično pod utjecajem analogije s tadašnjim napretkom u hemiji i njenim uspješnim proučavanjem elemenata i strukture materije.&lt;ref name=&quot;SEP_Wundt&quot;&gt;{{cite encyclopedia |last=Kim |first=Alan |title=Wilhelm Maximilian Wundt |encyclopedia=Stanford Encyclopedia of Philosophy |editor-last=Zalta |editor-first=Edward N. |editor2-last=Nodelman |editor2-first=Uri |publisher=Metaphysics Research Lab, Stanford University |year=2022 |url=https://plato.stanford.edu/entries/wilhelm-wundt/ |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Paul Flechsig]] i [[Emil Kraepelin]] ubrzo su u Leipzigu osnovali još jedan utjecajan laboratorij, usmjeren na eksperimentalnu [[psihijatrija|psihijatriju]].&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;

[[James McKeen Cattell]], profesor psihologije na [[Univerzitet u Pennsylvaniji|Univerzitetu u Pennsylvaniji]] i [[Univerzitet Columbia|Univerzitetu Columbia]] te suosnivač časopisa ''[[Psychological Review]]'', bio je prvi profesor psihologije u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]].&lt;ref name=&quot;NHPRC_Cattell_Letters&quot;&gt;{{cite web |author=National Historical Publications and Records Commission |title=An Education in Psychology: James McKeen Cattell’s Journal and Letters from Germany and England, 1880–1888 |website=National Archives and Records Administration (NARA) |publisher=U.S. National Archives |year=2026 |url=https://www.archives.gov/nhprc/projects/catalog/james-mckeen-cattell |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Njemački psiholog [[Hermann Ebbinghaus]], istraživač na [[Univerzitet u Berlinu|Univerzitetu u Berlinu]], bio je jedan od značajnih istraživača psihologije 19. stoljeća. Bio je pionir eksperimentalnog proučavanja [[Pamćenje|pamćenja]] i razvio je kvantitativne modele [[Učenje|učenja]] i [[Zaboravljanje|zaboravljanja]].&lt;ref name=&quot;Wozniak_1999_Ebbinghaus&quot;&gt;{{cite web |last=Wozniak |first=Robert H. |title=Classics in the History of Psychology -- Ebbinghaus (1885/1913) by R. H. Wozniak |website=Classics in the History of Psychology |publisher=York University |year=1999 |editor-last=Green |editor-first=Christopher D. |url=https://psychclassics.yorku.ca/Ebbinghaus/wozniak.htm |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Početkom 20. stoljeća [[Wolfgang Köhler]], [[Max Wertheimer]] i [[Kurt Koffka]] bili su među osnivačima škole [[Geštalt psihologija|geštalt psihologije]]. Ovaj pristup zasniva se na shvatanju da ljudi pojave doživljavaju kao organizovane cjeline. Za razliku od [[redukcionizam|redukcionističkog]] pristupa, koji [[Misao|misli]] i [[ponašanje]] nastoji svesti na manje sastavne elemente, predstavnici geštalt psihologije naglašavali su da je iskustvo kao cjelina od posebnog značaja te da cjelina predstavlja više od prostog zbira svojih dijelova.&lt;ref name=&quot;Koffka_1935_Gestalt_Psychology&quot;&gt;{{cite book |last=Koffka |first=Kurt |title=Principles of Gestalt Psychology |publisher=Harcourt, Brace and Company |location=New York |year=1935 |page=176 |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.7888 |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Psiholozi u [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Danska|Danskoj]], [[Austrija|Austriji]], [[Engleska|Engleskoj]] i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] ubrzo su slijedili Wundtov primjer i počeli osnivati psihološke laboratorije.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; [[G. Stanley Hall]], Amerikanac koji je studirao kod Wundta, osnovao je psihološki laboratorij koji je stekao međunarodni utjecaj. Laboratorij je djelovao na [[Univerzitet &quot;Johns Hopkins&quot;|Univerzitetu &quot;Johns Hopkins&quot;]]. Hall je kasnije podučavao [[Yūjirō Motora|Yūjirōa Motoru]], koji je eksperimentalnu psihologiju, s naglaskom na psihofiziku, uveo na [[Univerzitet u Tokiju|Carski univerzitet u Tokiju]].&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; Wundtov asistent [[Hugo Münsterberg]] predavao je psihologiju na [[Univerzitet Harvard|Harvardu]], gdje je među njegovim studentima bio i [[Narendra Nath Sen Gupta]], koji je 1905. osnovao odsjek za psihologiju i psihološki laboratorij na [[Univerzitet u Kalkuti|Univerzitetu u Kalkuti]].&lt;ref name=&quot;Paranjpe_India_2006&quot; /&gt; Wundtovi studenti [[Walter Dill Scott]], [[Lightner Witmer]] i [[James McKeen Cattell]] radili su na razvoju testova mentalnih sposobnosti. Cattell, koji je također studirao kod [[Eugenika|eugeničara]] [[Francis Galton|Francisa Galtona]], kasnije je osnovao [[Harcourt Assessment|Psychological Corporation]]. Witmer se usmjerio na psihološko testiranje djece, dok se Scott bavio odabirom zaposlenika.&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot; /&gt;

Drugi Wundtov student, Englez [[Edward Titchener]], osnovao je program psihologije na [[Univerzitet Cornell|Univerzitetu Cornell]] i razvio [[Strukturalizam (psihologija)|strukturalističku psihologiju]]. Osnovna ideja strukturalizma bila je analiza i klasifikacija različitih aspekata uma, prvenstveno metodom [[introspekcija|introspekcije]].&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; [[William James]], [[John Dewey]] i [[Harvey Carr]] razvijali su [[Funkcionalna psihologija|funkcionalizam]], širi pristup psihologiji koji se oslanjao na Darwinovu ideju da svako ponašanje ima svoju svrhu i ulogu u prilagođavanju pojedinca okolini. James je 1890. objavio utjecajno djelo ''[[Principi psihologije]]'', u kojem je dodatno razradio neke ideje strukturalizma. U njemu je opisao [[Tok svijesti (psihologija)|tok svijesti]]. Jamesove ideje privukle su veliki broj američkih studenata novoj naučnoj disciplini.&lt;ref name=&quot;James1983&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot; /&gt; Dewey je povezao psihologiju s društvenim pitanjima, posebno zagovaranjem [[progresivno obrazovanje|progresivnog obrazovanja]], razvijanjem moralnih vrijednosti kod djece i uključivanjem imigranata u društvo.&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot; /&gt;

Drugi pravac eksperimentalne psihologije, snažnije povezan s fiziologijom, razvio se u Južnoj Americi pod vodstvom [[Horacio G. Piñero|Horacija G. Piñera]] na [[Univerzitet u Buenos Airesu|Univerzitetu u Buenos Airesu]].&lt;ref name=&quot;Taiana_2006_Transatlantic_Migration&quot;&gt;{{cite book |last=Taiana |first=Cecilia |chapter=Transatlantic Migration of the Disciplines of Mind: Examination of the Reception of Wundt's and Freud's Theories in Argentina |editor-last=Brock |editor-first=Adrian C. |title=Internationalizing the History of Psychology |publisher=New York University Press |location=New York |year=2006 |pages=34–55 |isbn=978-0-8147-9944-4 |doi=10.18574/nyu/9780814739082.003.0006 |chapter-url=https://www.uplopen.com/reader/chapters/pdf/10.18574/nyu/9780814739082.003.0006 |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; I u [[Rusija|Rusiji]] istraživači su sve veću pažnju posvećivali biološkoj osnovi psihologije. Taj pravac započeo je, između ostalog, esejom [[Ivan Sečenov|Ivana Sečenova]] iz 1873. &quot;Ko treba razvijati psihologiju i kako?&quot;. Sečenov je razvio ideju o [[refleks|moždanim refleksima]] i odlučno zastupao [[determinizam|determinističko]] shvatanje ljudskog ponašanja.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; Rusko-sovjetski [[Filologija|fiziolog]] [[Ivan Pavlov]] otkrio je na primjeru pasa proces učenja poznat kao [[klasično uslovljavanje]], a potom ga je proučavao i u kontekstu ljudskog ponašanja.&lt;ref name=&quot;Windholz_1997_Pavlov&quot;&gt;{{cite journal |last=Windholz |first=George |title=Ivan P. Pavlov: An overview of his life and psychological work |journal=American Psychologist |volume=52 |issue=9 |pages=941–946 |year=1997 |doi=10.1037/0003-066X.52.9.941 |url=https://psycnet.apa.org/record/1997-05605-003 |url-access=subscription |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Etika i etički principi ==

Etički principi i pravila u domenu psihologije mijenjali su se tokom vremena. Neka poznata istraživanja iz prošlosti danas se smatraju neetičkim i suprotnim važećim kodeksima (npr. Kanadski kodeks ponašanja za istraživanja koja uključuju ljude i Belmontov izvještaj). Američko psihološko udruženje (APA) razvilo je skup etičkih principa i kodeks ponašanja za ovu profesiju.&lt;ref name=&quot;APA2016&quot;&gt;{{cite web |author=American Psychological Association |year=2016 |title=Ethical principles of psychologists and code of conduct |url=https://www.apa.org/ethics/code |accessdate=13. februar 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

Savremeni standardi uključuju informisani i dobrovoljni pristanak. Nakon Drugog svjetskog rata, uspostavljen je Nürnberški kodeks zbog zloupotreba ispitanika koji učestvuju u eksperimentu od strane nacista. Nakon toga je većina zemalja (i naučnih časopisa) usvojila Helsinšku deklaraciju. U SAD-u su Nacionalni instituti za zdravlje (NIH) 1966. osnovali Institucionalni odbor za reviziju (''Institutional Review Board''), a 1974. je usvojen Nacionalni zakon o istraživanju. Ove mjere su potaknule istraživače da obavezno dobiju informisani pristanak od učesnika. Do uspostavljanja ovih pravila doveo je određeni broj etički upitnih istraživanja, među kojima su radioizotopske studije u školi Fernald (MIT–Harvard), tragedija s talidomidom, istraživanje hepatitisa u Willowbrooku, Milgramova istraživanja o poslušnosti autoritetu i Stanfordski zatvorski eksperiment.

=== Etika u radu s ljudima ===

Kodeks etike Američkog psihološkog udruženja nastao je 1951. pod nazivom „Etički standardi psihologa“. Ovaj kodeks je usmjeravao donošenje zakona o licenciranju u većini američkih saveznih država. Tokom decenija više puta je mijenjan i sadrži i opće principe i obavezujuće etičke standarde.

Etički principi psihologa i kodeks ponašanja APA sastoje se od pet općih principa, koji imaju zadatak da usmjere psihologe ka višem nivou etičke prakse u situacijama kada se ne primjenjuje određeni standard. Ti principi su:

* ''A. Dobrobit i neškodljivost'' – Psiholozi moraju djelovati u korist onih s kojima rade i „ne nanositi štetu“.
* ''B. Vjernost i odgovornost'' – Svijest o povjerenju javnosti u profesiju i pridržavanje etičkih standarda.
* ''C. Integritet'' – Promovisanje iskrenosti i tačnosti, uz izbjegavanje obmana i prevara.
* ''D. Pravednost'' – Razumijevanje da psihologija mora biti na dobrobit svima.
* ''E. Poštivanje prava i dostojanstva ljudi'' – Zaštita prava osoba u radu s psiholozima, uključujući povjerljivost, privatnost i autonomiju.

APA je 2010. dodatno revidirala kodeks kako bi spriječila njegovu upotrebu za opravdavanje kršenja ljudskih prava, što je bio odgovor na učešće članova APA u ispitivanjima tokom administracije predsjednika SAD-a Georgea W. Busha.&lt;ref name=&quot;APA2010&quot;&gt;{{cite web |title=American Psychological Association amends ethics code |url=https://www.apa.org/news/press/releases/2010/02/ethics-code |publisher=APA.org |accessdate=13. februar 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

Kanadsko psihološko udruženje (CPA) i Evropska federacija udruženja psihologa (EFPA) koriste slične modele zasnovane na principima dostojanstva, odgovornosti i integriteta.&lt;ref name=&quot;CPA2017&quot;&gt;{{cite web |title=Canadian Code of Ethics for Psychologists |url=https://cpa.ca/docs/File/Ethics/CPA_Code_2017_4thEd.pdf |year=2017 |accessdate=13. februar 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;EFPA2015&quot;&gt;{{cite web |title=Model Code of Ethics |url=http://www.efpa.eu |publisher=European Federation of Psychologists' Associations |year=2015 |accessdate=13. februar 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

Među etičkim pitanjima koja se smatraju naročito značajnim su obaveza rada isključivo u okviru vlastite stručnosti, čuvanje povjerljivosti podataka o pacijentima i izbjegavanje seksualnih odnosa s njima. Neke od najčešćih pritužbi protiv kliničkih psihologa odnose se na seksualno neprimjereno ponašanje&lt;ref name=&quot;Jones2003&quot;&gt;{{cite book |last=Jones |first=S. E. |year=2003 |chapter=Ethical issues in clinical psychology |editor-last=Weiner |editor-first=I. B. |title=Handbook of psychology: Vol. 8. Forensic psychology |pages=145–164 |publisher=John Wiley &amp; Sons |isbn=978-0-471-33157-5 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; i povrede povjerljivosti ili privatnosti.

=== Etika u radu sa životinjama ===

Istraživanja na životinjama, također, regulišu univerzitetski etički odbori. Etičke smjernice navode da je upotreba životinja u naučne svrhe prihvatljiva samo kada je šteta nanesena životinjama manja od koristi koje proizlaze iz istraživanja.&lt;ref name=&quot;Sherwin2003&quot;&gt;{{cite journal |last1=Sherwin |first1=C. M. |last2=Christiansen |first2=S. B. |last3=Duncan |first3=I. J. |last4=Erhard |first4=H. W. |last5=Lay |first5=D. C. |last6=Mench |first6=J. A. |last7=O’Connor |first7=C. E. |last8=Petherick |first8=J. C. |year=2003 |title=Guidelines for the ethical use of animals in applied ethology studies |journal=Applied Animal Behaviour Science |volume=81 |issue=3 |pages=291–305 |doi=10.1016/S0168-1591(02)00288-5 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Pažnja i poremećaji pažnje]]
* [[Zaboravljanje]]
* [[Lucidni snovi]]
* [[Psihoterapija UNM metod]]
* [[Parafilija]]
* [[Hans-Štaufenov sindrom]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==

* {{cite book|last1=Badcock|first1=Christopher R.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=340–344|chapter=Nature-Nurture Controversy, History of|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.03136-6}}
* {{cite book|last1=Cascio|first1=Wayne F.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=879–884|chapter=Industrial–Organizational Psychology: Science and Practice|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.22007-2}}
* {{cite book|last1=Chryssochoou|first1=Xenia|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=532–537|chapter=Social Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.24095-6}}
* {{cite book|last1=Deakin|first1=Nicholas|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=31–36|chapter=Philosophy, Psychiatry, and Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.27049-9}}
* {{cite book|last1=Demetriou|first1=Andreas|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=313–322|chapter=Intelligence in Cultural, Social and Educational Context|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.92147-0}}
* {{cite book|last1=Gelso|first1=Charles J.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=69–72|chapter=Counseling Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.21073-8}}
* {{cite book|last1=Henley|first1=Tracy B.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=406–411|chapter=Psychology, History of (Early Period)|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.03235-9}}
* {{cite book|last1=Knowland|first1=Victoria C.P.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|last2=Purser|first2=Harry|last3=Thomas|first3=Michael S.C.|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=354–360|chapter=Cross-Sectional Methodologies in Developmental Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.23235-2}}
* {{cite book|last1=Louw|first1=Dap|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=351–356|chapter=Forensic Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.21074-X}}
* {{cite book|last1=McWilliams|first1=Spencer A.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=412–417|chapter=Psychology, History of (Twentieth Century)|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.03046-4}}
* {{cite book|last1=Pe-Pua|first1=Rogelia|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=788–794|chapter=Indigenous Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.24067-1}}
* {{cite book|last1=Peterson|first1=Roger L.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|last2=Peterson|first2=Donald R.|last3=Abrams|first3=Jules C.|last4=Stricker|first4=George|last5=Ducheny|first5=Kelly|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=517–523|chapter=Training in Clinical Psychology in the United States: Practitioner Model|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.21086-6}}
* {{cite book|last1=Poortinga|first1=Ype H.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=311–317|chapter=Cross-Cultural Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.24011-7}}
* {{cite book|last1=Spinath|first1=Frank M.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|last2=Spinath|first2=Birgit|last3=Borkenau|first3=Peter|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=320–325|chapter=Developmental Behavioral Genetics and Education|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.92009-9}}
* {{cite book|last1=Smith|first1=Edward E.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=103–109|chapter=Cognitive Psychology: History|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.03028-2}}
* {{cite book|last1=Staerklé|first1=Christian|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=427–433|chapter=Political Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.24079-8}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Psychology}}
* [http://www.perfectionnement.info/fr/agenda.php?i_pays=0&amp;i_date=0&amp;keywords=congr International PSY Congresses] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051015201117/http://www.perfectionnement.info/fr/agenda.php?i_pays=0&amp;i_date=0&amp;keywords=congr |date=15. 10. 2005 }}
* [http://free-zd.t-com.hr/psih Psihologija, linkovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051216170940/http://free-zd.t-com.hr/psih/ |date=16. 12. 2005 }}
* [http://www.iltuobenessere.com/ansia/Default.htm Ansia] University of Milan Psychology Research

{{Psihologija}}
{{Društvene nauke}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Psihologija| ]]
[[Kategorija:Društvene nauke]]
[[Kategorija:Nauke o ponašanju]]</text>
      <sha1>ot5aiqyzq25859azn5acquahl7m6856</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3917645</id>
      <parentid>3917637</parentid>
      <timestamp>2026-08-12T00:02:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Rad na članku</comment>
      <origin>3917645</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="46782" sha1="af5b6bfcxr6xzhkv283ff2z9te0368h" xml:space="preserve">{{Psihologija bočna traka}}
'''Psihologija''' je nauka koja se bavi proučavanjem psihičkih procesa i [[Ponašanje|ponašanja]].&lt;ref name=&quot;OED&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.oed.com |title=psychology |publisher=Oxford English Dictionary. Oxford University Press |accessdate=13. februar 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Fernald&quot;&gt;{{cite book |last=Fernald |first=Dodge |title=Psychology: Six Perspectives |url=https://archive.org/details/psychologysixper0000fern |publisher=SAGE Publications |year=2008 |isbn=978-1-4129-3867-9 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Njen predmet istraživanja obuhvata ponašanje ljudi i životinja, svjesne i nesvjesne fenomene, te mentalne procese kao što su misli, osjećanja i motivi.

Psihologija je nauka širokog opsega koja objedinjuje principe [[Prirodne nauke|prirodnih]] i [[Društvene nauke|društvenih nauka]]. Kao [[Prirodne nauke|prirodna nauka]], ona se manifestuje kroz oblasti poput biološke psihologije, gdje istraživači teže razumijevanju emergentnih svojstava mozga povezujući disciplinu sa neuronaukom. S druge strane, psihologija djeluje kao [[Društvene nauke|društvena nauka]] kada se fokusira na analizu i razumijevanje složenih obrazaca ponašanja pojedinaca i društvenih grupa.&lt;ref name=&quot;Hockenbury&quot;&gt;{{cite book |last1=Hockenbury |first1=D. |last2=Hockenbury |first2=S. |title=Psychology |url=https://archive.org/details/psychology05edhock |publisher=Worth Publishers |year=2010 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;APA&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.apa.org |title=Frequently asked questions about APA |publisher=American Psychological Association |accessdate=13. februar 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

== Etimologija i definicije ==

Riječ ''psihologija'' potječe od grčke riječi ''psyche'' (grč. ψυχή), što znači duh ili duša. Drugi dio riječi, ''-logija'', potječe od sufiksa ''-λογία'' (-logia), što označava nauku, izučavanje ili istraživanje.&lt;ref name=&quot;Etymonline&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.etymonline.com/word/psychology |title=Psychology |publisher=Online Etymology Dictionary |accessdate=15. februar 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Riječ psihologija prvi put se pojavljuje u doba renesanse.&lt;ref name=&quot;dIsa&quot;&gt;{{cite journal |last1=d’Isa |first1=R. |last2=Abramson |first2=C. I. |year=2023 |title=The origin of the phrase comparative psychology: An historical overview |journal=Frontiers in Psychology |volume=14 |pages=1174115 |doi=10.3389/fpsyg.2023.1174115 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; U svom latinskom obliku, ''psychiologia'', prvi ju je upotrijebio hrvatski humanista i latinista Marko Marulić u svojoj knjizi ''Psichiologia de ratione animae humanae'' (Psihologija, o prirodi ljudske duše) u periodu između 1510. i 1520.&lt;ref name=&quot;dIsa&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Krstic1964&quot;&gt;{{cite journal |last=Krstić |first=K. |year=1964 |title=Marko Marulic – The author of the term &quot;psychology&quot; |journal=Acta Instituti Psychologici Universitatis Zagrabiensis |volume=36 |pages=7–13 |url=https://psychclassics.yorku.ca/Krstic/marulic.htm |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Najraniji poznati spomen riječi ''psychology'' u engleskom jeziku potječe iz 1694., kada ju je Steven Blankaart naveo u djelu ''The Physical Dictionary''. U tom rječniku se navodi da se &quot;anatomija bavi tijelom, a psihologija dušom.&quot;&lt;ref name=&quot;Colman2009&quot;&gt;{{cite book |last=Colman |first=A. M. |year=2009 |title=A dictionary of psychology |url=https://archive.org/details/dictionaryofpsyc0000colm_s3f2 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-953406-7 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

Slovo Ψ (psi), prvo slovo grčke riječi ''psyche'' iz koje je izveden termin psihologija, općenito se povezuje sa psihologijom kao naukom i koristi se kao njen simbol.

Godine 1890, [[William James]] definisao je psihologiju kao &quot;nauku o mentalnom životu, kako u pogledu njegovih pojava, tako i u pogledu njihovih uslova.&quot;&lt;ref name=&quot;James1983&quot;&gt;{{cite book |last=James |first=W. |year=1983 |title=The principles of psychology |publisher=Harvard University Press |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Ova definicija bila je široko prihvaćena tokom više decenija. Međutim, njeno značenje je osporavano, naročito od strane Johna B. Watsona, koji je 1913. iznio stavove metodološkog biheviorizma, posmatrajući psihologiju kao isključivo objektivnu eksperimentalnu granu prirodne nauke, čiji je teorijski cilj &quot;predviđanje i kontrola ponašanja.&quot;&lt;ref name=&quot;Watson1913&quot;&gt;{{cite journal |last=Watson |first=J. B. |year=1913 |title=Psychology as the behaviorist views it |url=https://archive.org/details/sim_psychological-review_1913-03_20_2/page/158 |journal=Psychological Review |volume=20 |issue=2 |pages=158–177 |doi=10.1037/h0074428 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Od trenutka kada je James definisao pojam &quot;psihologija&quot;, ovaj termin se sve snažnije povezuje s naučnim eksperimentisanjem.&lt;ref name=&quot;Watson1913&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Davis2004&quot;&gt;{{cite book |last=Davis |first=D. R. |year=2004 |chapter=Psychology |editor-last=Gregory |editor-first=R. L. |title=The Oxford companion to the mind |url=https://archive.org/details/oxfordcompaniont0000unse_b9g3 |edition=2. |pages=[https://archive.org/details/oxfordcompaniont0000unse_b9g3/page/762 763]–764 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-866224-2 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Pod pojmom narodna psihologija (eng. ''folk psychology'') podrazumijeva se razumijevanje mentalnih stanja i ponašanja ljudi kakvo imaju obični ljudi, za razliku od stručnog razumijevanja kojeg imaju profesionalni psiholozi.&lt;ref name=&quot;Hutto2007&quot;&gt;{{cite book |editor1-last=Hutto |editor1-first=D. D. |editor2-last=Ratcliffe |editor2-first=M. |year=2007 |title=Folk psychology re-assessed |url=https://archive.org/details/isbn_9781402055577 |publisher=Springer |isbn=978-1-4020-5557-7 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
{{Glavni|Historija psihologije}}
Razvoj psihološke misli može se pratiti još od najstarijih civilizacija, u kojima su pitanja o prirodi ljudskog uma i ponašanja bila predmet filozofskih i medicinskih razmatranja. Drevne civilizacije [[Egipat|Egipta]], [[Grčka|Grčke]], [[Kina|Kine]], [[Indija|Indije]] i [[Perzija|Perzije]] razvijale su rane koncepte o psihološkim fenomenima i odnosu između tijela i uma. U starom Egiptu, medicinski tekstovi poput [[Ebersov papirus|Ebersovog papirusa]] svjedoče o prepoznavanju stanja koja se danas povezuju s [[Depresija (raspoloženje)|depresijom]] i poremećajima mišljenja.&lt;ref name=&quot;Okasha_Egypt_2005&quot;&gt;{{cite journal |last=Okasha |first=Ahmed |date=2005 |title=Mental Health in Egypt |journal=The Israel Journal of Psychiatry and Related Sciences |volume=42 |issue=2 |pages=116–125 |pmid=16342608 |url=https://www.researchgate.net/publication/7426670_Mental_health_in_Egypt |access-date=23. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ovi zapisi predstavljaju jedan od najranijih pokušaja da se [[mentalni poremećaj]]i objasne u okviru medicinskog pristupa. Značajniji teorijski razvoj bilježi se u [[Antička Grčka|antičkoj Grčkoj]], gdje su filozofi poput [[Tales|Talesa iz Mileta]], [[Platon]]a i [[Aristotel]]a (posebno u djelu ''De Anima'') razmatrali funkcionisanje ljudskog uma.&lt;ref name=&quot;Green_Groff_2003&quot;&gt;{{cite book |last1=Green |first1=Christopher D. |last2=Groff |first2=Philip R. |date=2003 |title=Early psychological thought: Ancient accounts of mind and soul |url=https://archive.org/details/earlypsychologic0000gree |location=Westport, Connecticut |publisher=Praeger |isbn=978-0275979201 |access-date=23. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Važan pomak u razumijevanju [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]] načinio je grčki ljekar [[Hipokrat]], koji je u 4. vijeku p. n. e. zastupao stav da mentalni poremećaji imaju fizičke uzroke, čime se udaljio od dotadašnjih nadnaravnih objašnjenja.&lt;ref name=&quot;Brink_Psychology_2008&quot;&gt;{{cite book |last=Brink |first=T. L. |date=2008 |title=Psychology: A Student Friendly Approach |url=http://www.saylor.org/site/wp-content/uploads/2012/06/TLBrink_PSYCH01.pdf |pages=9 |publisher=Saylor Academy |access-date=23. april 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120724142236/http://www.saylor.org/site/wp-content/uploads/2012/06/TLBrink_PSYCH01.pdf |archive-date=24. juli 2012 |url-status=live |language=en}}&lt;/ref&gt; U pogledu lokalizacije mentalnih funkcija, među antičkim misliocima nisu postojali jedinstveni stavovi. Oko 387. p. n. e., Platon je iznio mišljenje da se mentalni procesi odvijaju u [[mozak|mozgu]], dok je Aristotel oko 335. p. n. e. zastupao mišljenje da je [[srce]] središte mentalnih funkcija.&lt;ref name=&quot;MNT_Psychology_2018&quot;&gt;{{cite web |last=Brazier |first=Yvette |date=2018 |title=Psychology: Definitions, branches, history, and how to become one |url=https://www.medicalnewstoday.com/articles/154874 |website=Medical News Today |access-date=23. april 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210320030424/https://www.medicalnewstoday.com/articles/154874 |archive-date=20. mart 2021 |url-status=live |language=en}}&lt;/ref&gt;

U Kini su temelji psihološke misli razvijeni u okviru filozofskih učenja drevnih mislioca poput [[Laozi]]ja i [[Konfucije|Konfucija]], kao i pod utjecajem [[Budizam|budizma]].&lt;ref name=&quot;FinancialExpress_Taoism_2018&quot;&gt;{{cite web |last=Redakcija |date=15. januar 2018 |title=Natural harmony in Taoism — a cornerstone of Chinese society |url=https://thefinancialexpress.com.bd/views/views/natural-harmony-in-taoism-a-cornerstone-of-chinese-society-1516031957 |website=The Financial Express |access-date=23. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ova tradicija oslanjala se na [[Introspekcija|introspekciju]], [[opažanje]] i različite tehnike usmjeravanja [[mišljenje|mišljenja]] i [[Ponašanje|ponašanja]], pri čemu se svijet posmatrao kao jedinstvo fizičkog i mentalnog aspekta i njihove međusobne povezanosti.&lt;ref name=&quot;Shi_China_Psychology_2019&quot;&gt;{{cite book |last=Shi |first=Y. |editor-last=Bringmann |editor-first=Wolfgang G. |date=2019 |title=The dawn of psychology in China |book-title=A Pictorial History of Psychology |url=https://archive.org/details/pictorialhistory0000unse_y5p4 |pages=22–27 |publisher=Quintessence Publishing Co. Ltd. |access-date=23. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Kineska filozofija posebno je naglašavala potrebu ″pročišćavanja uma″ radi razvoja [[moral|moralnih vrlina]] i unutrašnje snage. Jedan od najznačajnijih medicinsko-filozofskih tekstova, ''[[Huangdi Neijing]]'' (''Klasik interne medicine Žutog cara''), identifikuje mozak kao središte [[mudrost]]i i osjeta, razvija teorije ličnosti zasnovane na ravnoteži principa [[yin i yang]], te mentalne poremećaje objašnjava kroz fiziološke i društvene neravnoteže. Dalji razvoj proučavanja mozga i mentalnih funkcija u kineskoj tradiciji intenziviran je tokom [[Dinastija Qing|dinastije Qing]], posebno kroz radove učenjaka pod utjecajem zapadne nauke, kao što su Fang Yizhi (1611–1671), Liu Zhi (1660–1730) i Wang Qingren (1768–1831). Wang Qingren je naglašavao ulogu mozga kao središta nervnog sistema, povezao mentalne poremećaje s bolestima mozga, istraživao uzroke snova i [[Nesanica|nesanice]], te razvio ranu teoriju funkcionalne lateralizacije [[Moždana hemisfera|moždanih hemisfera]].&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Baker |editor-first=David B. |date=2012 |title=The Oxford Handbook of the History of Psychology |url=https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9780199710652_A23608123/preview-9780199710652_A23608123.pdf |publisher=Oxford University Press |location=New York |isbn=978-0195366556 |access-date=23. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Pod utjecajem [[Hinduizam|hinduizma]], [[indijska filozofija]] razvila je složena razmatranja o prirodi i vrstama svijesti. U tekstovima poput ''[[Upanišade|Upanišada]]'' i drugih [[Vedski period|vedskih]] spisa, koji čine osnov hinduističke tradicije, posebno se ističe razlikovanje između prolaznog, svakodnevnog aspekta ličnosti i [[atman]]a (trajnog, nepromjenjivog sebstva). Različite hinduističke filozofske škole, kao i [[budizam]], preispitivale su ovakvo shvatanje sebstva, ali su pritom naglašavale značaj postizanja viših stanja svijesti i samospoznaje. U tom kontekstu, [[joga]] obuhvata skup praksi i tehnika usmjerenih ka razvoju svijesti, samodiscipline i unutrašnje ravnoteže. Utjecaj ovih ideja proširio se i izvan indijskog kulturnog prostora. Tako je [[teozofija]], religijsko-filozofski pokret koji je utemeljila [[Helena Blavatsky]], bila inspirisana indijskim učenjima tokom njenog boravka u [[Britanska Indija|Britanskoj Indiji]].&lt;ref name=&quot;Paranjpe_India_2006&quot;&gt;{{cite book |last=Paranjpe |first=Anand C. |editor-last=Brock |editor-first=Adrian C. |date=2006 |title=From Tradition through Colonialism to Globalization: Reflections on the History of Psychology in India |book-title=Internationalizing the History of Psychology |url=https://www.cambridge.org/core/books/internationalizing-the-history-of-psychology/D695536F2C86208B1C8819A293E5D48B |publisher=Cambridge University Press |access-date=23. april 2026 |isbn=978-0521835992 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Raju_Indian_Thought_1985&quot;&gt;{{cite book |last=Raju |first=P. T. |date=1985 |title=Structural Depths of Indian Thought |url=https://archive.org/details/structuraldepths0000raju |publisher=State University of New York Press |location=Albany |pages=35–36 |isbn=978-0887061394 |access-date=23. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Psihologija je bila predmet interesovanja mislioca [[Prosvjetiteljstvo]] u [[Evropa|Evropi]]. U [[Njemačka|Njemačkoj]] je [[Gottfried Wilhelm Leibniz]] (1646–1716) razvio filozofsko shvatanje prema kojem se mentalni procesi odvijaju kontinuirano, bez naglih prekida između različitih stanja svijesti. Oslanjajući se na svoje radove iz [[Matematika|matematike]], posebno na razvoj diferencijalnog i integralnog računa, Leibniz je smatrao da se promjene u svijesti dešavaju postepeno, u vidu neprekidnog niza manjih promjena. U tom okviru uveo je pojam ″malih percepcija″ ([[Latinski jezik|lat.]] ''petites perceptions''), kojim je označio nesvjesne ili jedva primjetne mentalne procese koji, iako pojedinačno nisu dostupni svijesti, zajedno utječu na svjesno iskustvo. Prema njegovom shvatanju, razlika između svjesnih i nesvjesnih sadržaja nije kvalitativna (nije riječ o potpuno različitim vrstama pojava), već kvantitativna (zasniva se na intenzitetu i jasnoći percepcije).&lt;ref name=&quot;Hatfield_1990&quot;&gt;{{cite book |last=Hatfield |first=Gary |date=1990 |title=The Natural and the Normative: Theories of Spatial Perception from Kant to Helmholtz |url=https://archive.org/details/naturalnormative0000hatf |publisher=MIT Press |location=Cambridge, MA |isbn=978-0262081863 |access-date=23. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Leibniz_1989&quot;&gt;{{cite book |last=Leibniz |first=Gottfried Wilhelm |editor-last1=Ariew |editor-first1=Roger |editor-last2=Garber |editor-first2=Daniel |date=1989 |title=Philosophical Essays |url=https://archive.org/details/philosophicaless0000leib |publisher=Hackett Publishing |location=Indianapolis |isbn=978-0872200623 |access-date=23. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Christian Wolff]] je psihologiju nastojao utemeljiti kao posebnu nauku. U djelima ''Psychologia Empirica'' (1732) i ''Psychologia Rationalis'' (1734) sistematski je razradio empirijski i racionalni pristup proučavanju psihičkih pojava.&lt;ref name=&quot;Hatfield_1990&quot; /&gt; [[Immanuel Kant]] je psihologiju posmatrao u okviru [[antropologija|antropologije]], ali je bio skeptičan prema mogućnosti njenog razvoja kao eksperimentalne nauke. Smatrao je da se unutrašnja iskustva ne mogu proučavati na način analogan prirodnim naukama poput hemije, jer se sadržaji svijesti ne mogu izdvojiti, kontrolisati i ponovo kombinovati po volji istraživača. Također je isticao da sam čin posmatranja mijenja stanje posmatranog mentalnog procesa, čime se otežava njegovo objektivno ispitivanje.&lt;ref name=&quot;Hatfield_1990&quot; /&gt;

Krajem 18. stoljeća, Ferdinand Ueberwasser (1752–1812) uveo je naziv ''empirijska psihologija'' u akademski kontekst, te je 1783. na Univerzitetu u Münsteru nosio titulu profesora empirijske psihologije i [[Logika|logike]]. Njegova predavanja predstavljaju jedan od ranih pokušaja institucionalizacije psihologije kao nauke. Međutim, dalji razvoj ovih inicijativa bio je prekinut uslijed političkih i društvenih previranja izazvanih [[Napoleonski ratovi|napoleonskim ratovima]].&lt;ref name=&quot;Schwarz_Pfister_2016&quot;&gt;{{cite journal |last1=Schwarz |first1=Katharina A. |last2=Pfister |first2=Roland |date=2016 |title=Scientific psychology in the 18th century: A historical rediscovery |journal=Perspectives on Psychological Science |volume=11 |issue=3 |pages=399–407 |doi=10.1177/1745691616635601 |url=https://www.academia.edu/96197097/Scientific_Psychology_in_the_18th_Century_A_Historical_Rediscovery |access-date=23. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nakon tog perioda, vlasti u [[Pruska|Pruskoj]] su reformisale obrazovni sistem, pa je psihologija 1825. uvedena kao obavezan predmet, čemu su podršku dali filozofi [[Georg Wilhelm Friedrich Hegel]] i [[Johann Friedrich Herbart]]. Iako je time dobila svoje mjesto u obrazovanju, psihologija se u to vrijeme još uvijek nije razvila kao eksperimentalna nauka.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; U [[Engleska|Engleskoj]] su rana razmišljanja o psihologiji bila povezana s teorijom [[Fenologija|frenologije]], koja je pokušavala objasniti osobine ličnosti na osnovu oblika [[Lobanja|lobanje]]. Istovremeno, interes za psihološka pitanja bio je povezan s društvenim problemima, poput [[Alkoholizam|alkoholizma]], [[Nasilje|nasilja]] i uslova u ustanovama za osobe s psihičkim poteškoćama.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;

=== Počeci eksperimentalne psihologije ===

[[Datoteka:James McKeen Cattell.jpg|mini|desno|300px|[[James McKeen Cattell]], prvi profesor psihologije u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]]]]
[[Datoteka:Wundt-research-group.jpg|mini|desno|300px|[[Wilhelm Wundt]] (sjedi), njemački psiholog, sa saradnicima u svom psihološkom laboratoriju, prvom takve vrste, oko 1880.]]
[[Datoteka:One of Pavlov's dogs.jpg|mini|desno|300px|Jedan od pasa korištenih u eksperimentu ruskog psihologa [[Ivan Pavlov|Ivana Pavlova]] sa hirurški ugrađenom kanilom za mjerenje salivacije, prepariran u Muzeju Pavlova u [[Rjazan]]u u Rusiji]]

Filozof [[John Stuart Mill]] smatrao je da ljudski um može biti predmet naučnog istraživanja, iako je takva nauka u određenoj mjeri neprecizna.&lt;ref name=&quot;Henley_2018_History_Psychology&quot;&gt;{{cite book |last=Henley |first=Tracy |title=Hergenhahn's An Introduction to the History of Psychology |edition=8 |publisher=Cengage Learning |year=2018 |isbn=978-1-337-67125-5 |url=https://books.google.ba/books?id=0g9EDwAAQBAJ |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Mill je predložio koncept &quot;mentalne [[hemija|hemije]]&quot;, prema kojem se jednostavne misli mogu povezivati i tako stvarati složenije ideje. [[Gustav Fechner]] počeo je 1830-ih u [[Leipzig]]u provoditi istraživanja iz oblasti [[psihofizika|psihofizike]]. Formulisao je načelo prema kojem se čovjekova percepcija podražaja mijenja [[logaritam|logaritamski]] u odnosu na njegov intenzitet.&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot;&gt;{{cite book |last=Leahey |first=Thomas Hardy |title=A History of Modern Psychology |edition=3 |publisher=Prentice Hall |year=2001 |isbn=978-0-13-017573-1 |url=https://books.google.ba/books/about/A_History_of_Modern_Psychology.html?id=7ntWAAAAYAAJ |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; To načelo postalo je poznato kao [[Weber-Fechnerov zakon]]. Fechnerovo djelo ''Elementi psihofizike'' iz 1860. osporilo je Kantovo negativno stajalište o mogućnosti kvantitativnog istraživanja uma.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Fechner_1860_Psychophysik_Vol1&quot;&gt;{{cite book |last=Fechner |first=Gustav Theodor |title=Elemente der Psychophysik |volume=1 |publisher=Breitkopf und Härtel |year=1860 |url=https://books.google.ba/books?id=C1cOAAAAQAAJ&amp;printsec=frontcover |access-date=11. 8. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt; Fechner je pokazao da se &quot;mentalnim procesima mogu pridružiti brojčane vrijednosti, ali i da se one mogu mjeriti eksperimentalnim metodama&quot;.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;

U [[Heidelberg]]u je [[Hermann von Helmholtz]] provodio srodna istraživanja čulne percepcije i obučavao [[Fiziologija|fiziologa]] [[Wilhelm Wundt|Wilhelma Wundta]]. Wundt je potom prešao na [[Univerzitet u Leipzigu]], gdje je osnovao psihološki laboratorij koji je označio početak [[Eksperimentalna psihologija|eksperimentalne psihologije]] kao zasebne naučne discipline. Wundt je nastojao razložiti mentalne procese na njihove najosnovnije sastavne dijelove, djelimično pod utjecajem analogije s tadašnjim napretkom u hemiji i njenim uspješnim proučavanjem elemenata i strukture materije.&lt;ref name=&quot;SEP_Wundt&quot;&gt;{{cite encyclopedia |last=Kim |first=Alan |title=Wilhelm Maximilian Wundt |encyclopedia=Stanford Encyclopedia of Philosophy |editor-last=Zalta |editor-first=Edward N. |editor2-last=Nodelman |editor2-first=Uri |publisher=Metaphysics Research Lab, Stanford University |year=2022 |url=https://plato.stanford.edu/entries/wilhelm-wundt/ |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Paul Flechsig]] i [[Emil Kraepelin]] ubrzo su u Leipzigu osnovali još jedan utjecajan laboratorij, usmjeren na eksperimentalnu [[psihijatrija|psihijatriju]].&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;

[[James McKeen Cattell]], profesor psihologije na [[Univerzitet u Pennsylvaniji|Univerzitetu u Pennsylvaniji]] i [[Univerzitet Columbia|Univerzitetu Columbia]] te suosnivač časopisa ''[[Psychological Review]]'', bio je prvi profesor psihologije u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]].&lt;ref name=&quot;NHPRC_Cattell_Letters&quot;&gt;{{cite web |author=National Historical Publications and Records Commission |title=An Education in Psychology: James McKeen Cattell’s Journal and Letters from Germany and England, 1880–1888 |website=National Archives and Records Administration (NARA) |publisher=U.S. National Archives |year=2026 |url=https://www.archives.gov/nhprc/projects/catalog/james-mckeen-cattell |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Njemački psiholog [[Hermann Ebbinghaus]], istraživač na [[Univerzitet u Berlinu|Univerzitetu u Berlinu]], bio je jedan od značajnih istraživača psihologije 19. stoljeća. Bio je pionir eksperimentalnog proučavanja [[Pamćenje|pamćenja]] i razvio je kvantitativne modele [[Učenje|učenja]] i [[Zaboravljanje|zaboravljanja]].&lt;ref name=&quot;Wozniak_1999_Ebbinghaus&quot;&gt;{{cite web |last=Wozniak |first=Robert H. |title=Classics in the History of Psychology -- Ebbinghaus (1885/1913) by R. H. Wozniak |website=Classics in the History of Psychology |publisher=York University |year=1999 |editor-last=Green |editor-first=Christopher D. |url=https://psychclassics.yorku.ca/Ebbinghaus/wozniak.htm |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Početkom 20. stoljeća [[Wolfgang Köhler]], [[Max Wertheimer]] i [[Kurt Koffka]] bili su među osnivačima škole [[Geštalt psihologija|geštalt psihologije]]. Ovaj pristup zasniva se na shvatanju da ljudi pojave doživljavaju kao organizovane cjeline. Za razliku od [[redukcionizam|redukcionističkog]] pristupa, koji [[Misao|misli]] i [[ponašanje]] nastoji svesti na manje sastavne elemente, predstavnici geštalt psihologije naglašavali su da je iskustvo kao cjelina od posebnog značaja te da cjelina predstavlja više od prostog zbira svojih dijelova.&lt;ref name=&quot;Koffka_1935_Gestalt_Psychology&quot;&gt;{{cite book |last=Koffka |first=Kurt |title=Principles of Gestalt Psychology |publisher=Harcourt, Brace and Company |location=New York |year=1935 |page=176 |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.7888 |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Psiholozi u [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Danska|Danskoj]], [[Austrija|Austriji]], [[Engleska|Engleskoj]] i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] ubrzo su slijedili Wundtov primjer i počeli osnivati psihološke laboratorije.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; [[G. Stanley Hall]], Amerikanac koji je studirao kod Wundta, osnovao je psihološki laboratorij koji je stekao međunarodni utjecaj. Laboratorij je djelovao na [[Univerzitet &quot;Johns Hopkins&quot;|Univerzitetu &quot;Johns Hopkins&quot;]]. Hall je kasnije podučavao [[Yūjirō Motora|Yūjirōa Motoru]], koji je eksperimentalnu psihologiju, s naglaskom na psihofiziku, uveo na [[Univerzitet u Tokiju|Carski univerzitet u Tokiju]].&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; Wundtov asistent [[Hugo Münsterberg]] predavao je psihologiju na [[Univerzitet Harvard|Harvardu]], gdje je među njegovim studentima bio i [[Narendra Nath Sen Gupta]], koji je 1905. osnovao odsjek za psihologiju i psihološki laboratorij na [[Univerzitet u Kalkuti|Univerzitetu u Kalkuti]].&lt;ref name=&quot;Paranjpe_India_2006&quot; /&gt; Wundtovi studenti [[Walter Dill Scott]], [[Lightner Witmer]] i [[James McKeen Cattell]] radili su na razvoju testova mentalnih sposobnosti. Cattell, koji je također studirao kod [[Eugenika|eugeničara]] [[Francis Galton|Francisa Galtona]], kasnije je osnovao [[Harcourt Assessment|Psychological Corporation]]. Witmer se usmjerio na psihološko testiranje djece, dok se Scott bavio odabirom zaposlenika.&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot; /&gt;

Drugi Wundtov student, Englez [[Edward Titchener]], osnovao je program psihologije na [[Univerzitet Cornell|Univerzitetu Cornell]] i razvio [[Strukturalizam (psihologija)|strukturalističku psihologiju]]. Osnovna ideja strukturalizma bila je analiza i klasifikacija različitih aspekata uma, prvenstveno metodom [[introspekcija|introspekcije]].&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; [[William James]], [[John Dewey]] i [[Harvey Carr]] razvijali su [[Funkcionalna psihologija|funkcionalizam]], širi pristup psihologiji koji se oslanjao na Darwinovu ideju da svako ponašanje ima svoju svrhu i ulogu u prilagođavanju pojedinca okolini. James je 1890. objavio utjecajno djelo ''[[Principi psihologije]]'', u kojem je dodatno razradio neke ideje strukturalizma. U njemu je opisao [[Tok svijesti (psihologija)|tok svijesti]]. Jamesove ideje privukle su veliki broj američkih studenata novoj naučnoj disciplini.&lt;ref name=&quot;James1983&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot; /&gt; Dewey je povezao psihologiju s društvenim pitanjima, posebno zagovaranjem [[progresivno obrazovanje|progresivnog obrazovanja]], razvijanjem moralnih vrijednosti kod djece i uključivanjem imigranata u društvo.&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot; /&gt;

Drugi pravac eksperimentalne psihologije, snažnije povezan s fiziologijom, razvio se u Južnoj Americi pod vodstvom [[Horacio G. Piñero|Horacija G. Piñera]] na [[Univerzitet u Buenos Airesu|Univerzitetu u Buenos Airesu]].&lt;ref name=&quot;Taiana_2006_Transatlantic_Migration&quot;&gt;{{cite book |last=Taiana |first=Cecilia |chapter=Transatlantic Migration of the Disciplines of Mind: Examination of the Reception of Wundt's and Freud's Theories in Argentina |editor-last=Brock |editor-first=Adrian C. |title=Internationalizing the History of Psychology |publisher=New York University Press |location=New York |year=2006 |pages=34–55 |isbn=978-0-8147-9944-4 |doi=10.18574/nyu/9780814739082.003.0006 |chapter-url=https://www.uplopen.com/reader/chapters/pdf/10.18574/nyu/9780814739082.003.0006 |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; I u [[Rusija|Rusiji]] istraživači su sve veću pažnju posvećivali biološkoj osnovi psihologije. Taj pravac započeo je, između ostalog, esejom [[Ivan Sečenov|Ivana Sečenova]] iz 1873. &quot;Ko treba razvijati psihologiju i kako?&quot;. Sečenov je razvio ideju o [[refleks|moždanim refleksima]] i odlučno zastupao [[determinizam|determinističko]] shvatanje ljudskog ponašanja.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; Rusko-sovjetski [[Filologija|fiziolog]] [[Ivan Pavlov]] otkrio je na primjeru pasa proces učenja poznat kao [[klasično uslovljavanje]], a potom ga je proučavao i u kontekstu ljudskog ponašanja.&lt;ref name=&quot;Windholz_1997_Pavlov&quot;&gt;{{cite journal |last=Windholz |first=George |title=Ivan P. Pavlov: An overview of his life and psychological work |journal=American Psychologist |volume=52 |issue=9 |pages=941–946 |year=1997 |doi=10.1037/0003-066X.52.9.941 |url=https://psycnet.apa.org/record/1997-05605-003 |url-access=subscription |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Konsolidacija i finansiranje ===

Jedno od prvih psiholoških društava bilo je ''La Société de Psychologie Physiologique'' u [[Francuska|Francuskoj]], koje je djelovalo od 1885. do 1893. Prvi sastanak Međunarodnog kongresa psihologije, pod pokroviteljstvom [[Međunarodna unija psiholoških nauka|Međunarodne unije psiholoških nauka]], održan je u [[Pariz]]u u augustu 1889, u vrijeme održavanja [[Svjetska izložba u Parizu 1889.|Svjetske izložbe]] kojom je obilježena stogodišnjica [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]]. [[William James]] bio je jedan od trojice Amerikanaca među 400 učesnika. [[Američko psihološko udruženje]] (APA) osnovano je ubrzo nakon toga, 1892. Međunarodni kongres nastavio se održavati u različitim evropskim gradovima, uz široko međunarodno učešće. Na Šestom kongresu, održanom u [[Ženeva|Ženevi]] 1909, izlaganja su održana na [[Ruski jezik|ruskom]], [[Kineski jezik|kineskom]] i [[Japanski jezik|japanskom jeziku]], kao i na [[Esperanto|esperantu]]. Nakon prekida uzrokovanog [[Prvi svjetski rat|Prvim svjetskim ratom]], Sedmi kongres održan je u [[Oxford]]u, uz znatno veće učešće britanskih i američkih psihologa, čije su zemlje izašle kao pobjednice iz rata. Godine 1929. kongres je održan na [[Univerzitet Yale|Univerzitetu Yale]] u [[New Haven]]u u [[Connecticut]]u, uz učešće nekoliko stotina članova APA-e.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;

[[Univerzitet u Tokiju|Carski univerzitet u Tokiju]] imao je važnu ulogu u širenju moderne psihologije u istočnoj [[Azija|Aziji]]. Nove ideje u psihologiji iz [[Japan]]a su se potom širile u [[Kina|Kinu]].

Američka psihologija stekla je veći društveni i institucionalni značaj nakon ulaska Sjedinjenih Američkih Država u [[Prvi svjetski rat]]. Stalni odbor kojim je rukovodio [[Robert Yerkes]] provodio je testove mentalnih sposobnosti, poznate kao &quot;[[Army Alpha]]&quot; i &quot;[[Army Beta]]&quot;, na gotovo 1,8 miliona [[vojnik]]a.&lt;ref name=&quot;Tomes_2010&quot;&gt;{{cite book |last=Tomes |first=Nancy |chapter=The Development of Clinical Psychology, Social Work, and Psychiatric Nursing: 1900–1980s |editor-last=Wallace |editor-first=Edwin R. |editor2-last=Gach |editor2-first=John |title=History of Psychiatry and Medical Psychology: With an Epilogue on Psychiatry and the Mind-Body Relation |publisher=Springer Science &amp; Business Media |location=New York |year=2010 |pages=505–528 |isbn=978-0-387-34708-0 |doi=10.1007/978-0-387-34708-0_16 |url=https://books.google.ba/books?id=64Y6wtqzs7IC |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nakon toga, [[porodica Rockefeller]] je, posredstvom [[Vijeće za istraživanje društvenih nauka|Vijeća za istraživanje društvenih nauka]], počela finansirati istraživanja ponašanja.&lt;ref name=&quot;Samelson_1985_Kingdom_Behavior&quot;&gt;{{cite journal |last=Samelson |first=Franz |title=Organizing for the Kingdom of Behavior: Academic Battles and Organizational Policies in the Twenties |journal=Journal of the History of the Behavioral Sciences |volume=21 |issue=1 |pages=33–47 |year=1985 |doi=10.1002/1520-6696(198501)21:1&lt;33::AID-JHBS2300210105&gt;3.0.CO;2-4 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/jhbs.21773 |url-access=subscription |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Pols_1999_World_as_Laboratory&quot;&gt;{{cite book |last=Pols |first=Hans |chapter=The World as Laboratory: Strategies of Field Research Developed by Mental Hygiene Psychologists in Toronto, 1920–1940 |editor-last=Richardson |editor-first=Theresa R. |editor2-last=Fisher |editor2-first=Donald |title=Development of the Social Sciences in the United States and Canada: The Role of Philanthropy |series=Social and Policy Issues in Education / The David C. Anchin Series |publisher=Bloomsbury Academic |year=1999 |pages=115–142 |isbn=978-1-56750-406-4 |url=https://books.google.com/books?id=f_X1AAAAMAAJ |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Dobrotvorne organizacije povezane s porodicom Rockefeller finansirale su Nacionalni komitet za mentalnu higijenu, koji je širio koncept [[Mentalni poremećaj|mentalnih bolesti]] i zalagao se za primjenu psiholoških spoznaja u odgoju djece.&lt;ref name=&quot;Tomes_2010&quot; /&gt; Putem Biroa za socijalnu higijenu, a kasnije i finansiranjem istraživanja [[Alfred Kinsey|Alfreda Kinseyja]], Rockefellerove fondacije pomogle su uspostavljanju istraživanja seksualnosti u Sjedinjenim Američkim Državama.&lt;ref name=&quot;Bullough_1985_Rockefellers&quot;&gt;{{cite journal |last=Bullough |first=Vern L. |title=The Rockefellers and sex research |journal=The Journal of Sex Research |volume=21 |issue=2 |pages=113–125 |year=1985 |doi=10.1080/00224498509551253 |url=https://doi.org/10.1080/00224498509551253 |url-access=subscription |access-date=12. 8. 2026 |language=en |quote=Njihov značaj je teško precijeniti. Zapravo, u periodu između 1914. i 1954, Rockefellerovi su bili gotovo jedini izvor podrške istraživanjima seksualnosti u Sjedinjenim Američkim Državama. Odluke koje su donosili njihovi naučni savjetnici o prirodi istraživanja koja treba podržati i načinu na koji se ona provode, kao i o temama koje ispunjavaju uslove za finansijsku podršku, oblikovale su cjelokupno polje istraživanja seksualnosti i na mnogo načina ga nastavljaju podržavati i danas.}}&lt;/ref&gt;

[[Eugenika u Sjedinjenim Američkim Državama|Eugenički pokret]] izvršio je značajan utjecaj na razvoj američke psihologije, pri čemu su veliku ulogu imale institucije poput [[Ured za evidenciju eugenike|Ureda za evidenciju eugenike]] (koji je finansirala Carnegiejeva fondacija) i [[Fond &quot;Pioneer&quot;|Fonda &quot;Pioneer&quot;]], koji je osnovao [[Wickliffe Draper]]. Tokom 1910-ih i 1920-ih [[eugenika]] je postala uobičajena tema na nastavi psihologije. Psihološki studiji često su služili kao sredstvo širenja eugeničke propagande, a eugeničke teme uključivane su u nastavu na vodećim američkim univerzitetima.&lt;ref name=&quot;Guthrie_1976_Even_Rat_White&quot;&gt;{{cite book |last=Guthrie |first=Robert V. |title=Even the Rat was White: A Historical View of Psychology |chapter=Psychology and Race |publisher=Harper &amp; Row |location=New York |year=1976 |isbn=978-0-06-042561-6 |url=https://books.google.ba/books/about/Even_the_Rat_was_White.html?id=iEruAAAAMAAJ |access-date=12. 8. 2026 |language=en |quote=Kursevi psihologije često su služili kao sredstva za propagandu eugenike. Jedan diplomac programa obuke Ureda za evidenciju eugenike napisao je: 'Nadam se da ću služiti cilju infiltriranjem eugenike u umove nastavnika. Možda će vas zanimati da svaki student koji ovdje sluša psihologiju razrađuje svoju porodičnu historiju i pravi svoje porodično stablo.' Harvard, Columbia, Brown, Cornell, Wisconsin i Northwestern bili su među vodećim akademskim institucijama na kojima se predavala eugenika u okviru kurseva psihologije.}}&lt;/ref&gt;

Za razliku od Sjedinjenih Američkih Država, psihologija je u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] nailazila na otpor naučnih i medicinskih institucija. Do 1939. na univerzitetima u [[Engleska|Engleskoj]] postojalo je samo šest katedri za psihologiju.&lt;ref name=&quot;Michell_1999_Measurement_Psychology&quot;&gt;{{cite book |last=Michell |first=Joel |title=Measurement in Psychology: A Critical History of a Methodological Concept |series=Ideas in Context |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |year=1999 |page=143 |isbn=978-0-521-62120-5 |doi=10.1017/CBO9780511490040 |url=https://books.google.ba/books?id=oNIcvjpDQeQC |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Etika i etički principi ==

Etički principi i pravila u domenu psihologije mijenjali su se tokom vremena. Neka poznata istraživanja iz prošlosti danas se smatraju neetičkim i suprotnim važećim kodeksima (npr. Kanadski kodeks ponašanja za istraživanja koja uključuju ljude i Belmontov izvještaj). [[Američko psihološko udruženje]] (APA) razvilo je skup etičkih principa i kodeks ponašanja za ovu profesiju.&lt;ref name=&quot;APA2016&quot;&gt;{{cite web |author=American Psychological Association |year=2016 |title=Ethical principles of psychologists and code of conduct |url=https://www.apa.org/ethics/code |accessdate=13. februar 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

Savremeni standardi uključuju informisani i dobrovoljni pristanak. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], uspostavljen je Nürnberški kodeks zbog zloupotreba ispitanika koji učestvuju u eksperimentu od strane [[Nacizam|nacista]]. Nakon toga je većina zemalja (i naučnih časopisa) usvojila Helsinšku deklaraciju. U SAD-u su Nacionalni instituti za zdravlje (NIH) 1966. osnovali Institucionalni odbor za reviziju (''Institutional Review Board''), a 1974. je usvojen Nacionalni zakon o istraživanju. Ove mjere su potaknule istraživače da obavezno dobiju informisani pristanak od učesnika. Do uspostavljanja ovih pravila doveo je određeni broj etički upitnih istraživanja, među kojima su radioizotopske studije u školi Fernald (MIT–Harvard), tragedija s talidomidom, istraživanje hepatitisa u Willowbrooku, Milgramova istraživanja o poslušnosti autoritetu i Stanfordski zatvorski eksperiment.

=== Etika u radu s ljudima ===

Kodeks etike [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]] nastao je 1951. pod nazivom &quot;Etički standardi psihologa&quot;. Ovaj kodeks je usmjeravao donošenje zakona o licenciranju u većini američkih saveznih država. Tokom decenija više puta je mijenjan i sadrži i opće principe i obavezujuće etičke standarde.

Etički principi psihologa i kodeks ponašanja APA sastoje se od pet općih principa, koji imaju zadatak da usmjere psihologe ka višem nivou etičke prakse u situacijama kada se ne primjenjuje određeni standard. Ti principi su:

* ''A. Dobrobit i neškodljivost'' – Psiholozi moraju djelovati u korist onih s kojima rade i „ne nanositi štetu“.
* ''B. Vjernost i odgovornost'' – Svijest o povjerenju javnosti u profesiju i pridržavanje etičkih standarda.
* ''C. Integritet'' – Promovisanje iskrenosti i tačnosti, uz izbjegavanje obmana i prevara.
* ''D. Pravednost'' – Razumijevanje da psihologija mora biti na dobrobit svima.
* ''E. Poštivanje prava i dostojanstva ljudi'' – Zaštita prava osoba u radu s psiholozima, uključujući povjerljivost, privatnost i autonomiju.

APA je 2010. dodatno revidirala kodeks kako bi spriječila njegovu upotrebu za opravdavanje kršenja [[Ljudska prava|ljudskih prava]], što je bio odgovor na učešće članova APA u ispitivanjima tokom administracije predsjednika SAD-a [[George W. Bush|Georgea W. Busha]].&lt;ref name=&quot;APA2010&quot;&gt;{{cite web |title=American Psychological Association amends ethics code |url=https://www.apa.org/news/press/releases/2010/02/ethics-code |publisher=APA.org |accessdate=13. februar 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

Kanadsko psihološko udruženje (CPA) i [[Evropski savez psiholoških udruženja]] (EFPA) koriste slične modele zasnovane na principima dostojanstva, odgovornosti i integriteta.&lt;ref name=&quot;CPA2017&quot;&gt;{{cite web |title=Canadian Code of Ethics for Psychologists |url=https://cpa.ca/docs/File/Ethics/CPA_Code_2017_4thEd.pdf |year=2017 |accessdate=13. februar 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;EFPA2015&quot;&gt;{{cite web |title=Model Code of Ethics |url=http://www.efpa.eu |publisher=European Federation of Psychologists' Associations |year=2015 |accessdate=13. februar 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

Među etičkim pitanjima koja se smatraju naročito značajnim su obaveza rada isključivo u okviru vlastite stručnosti, čuvanje povjerljivosti podataka o pacijentima i izbjegavanje seksualnih odnosa s njima. Neke od najčešćih pritužbi protiv [[Klinička psihologija|kliničkih psihologa]] odnose se na seksualno neprimjereno ponašanje&lt;ref name=&quot;Jones_2003_Ethical_Issues&quot;&gt;{{cite book |last=Jones |first=Stanley E. |chapter=Ethical Issues in Clinical Psychology |editor-last=Stricker |editor-first=George |editor2-last=Widiger |editor2-first=Thomas A. |editor3-last=Weiner |editor3-first=Irving B. |title=Handbook of Psychology, Volume 8: Clinical Psychology |publisher=John Wiley &amp; Sons, Inc. |location=Hoboken, NJ |year=2003 |volume=8 |pages=509–532 |isbn=978-0-471-39263-7 |doi=10.1002/0471264385.wei0821 |chapter-url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/0471264385.wei0821 |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; i povrede povjerljivosti ili privatnosti.

=== Etika u radu sa životinjama ===

Istraživanja na [[Životinje|životinjama]], također, regulišu univerzitetski etički odbori. Etičke smjernice navode da je upotreba životinja u naučne svrhe prihvatljiva samo kada je šteta nanesena životinjama manja od koristi koje proizlaze iz istraživanja.&lt;ref name=&quot;Sherwin_2003&quot;&gt;{{cite journal |last=Sherwin |first=Chris M. |last2=Christiansen |first2=Stine B. |last3=Duncan |first3=Ian J. |last4=Erhard |first4=Hans W. |last5=Lay |first5=Don C. |last6=Mench |first6=Joy A. |last7=O’Connor |first7=Cheryl E. |last8=Petherick |first8=J. Carol |title=Guidelines for the ethical use of animals in applied ethology studies |journal=Applied Animal Behaviour Science |volume=81 |issue=3 |pages=291–305 |year=2003 |doi=10.1016/S0168-1591(02)00288-5 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0168159102002885 |url-access=subscription |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Emocije]]
* [[Geštalt psihologija]]
* [[Pamćenje]]
* [[Psihoterapija]]
* [[Učenje]]
* [[Zaboravljanje]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==

* {{cite book|last1=Badcock|first1=Christopher R.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=340–344|chapter=Nature-Nurture Controversy, History of|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.03136-6}}
* {{cite book|last1=Cascio|first1=Wayne F.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=879–884|chapter=Industrial–Organizational Psychology: Science and Practice|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.22007-2}}
* {{cite book|last1=Chryssochoou|first1=Xenia|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=532–537|chapter=Social Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.24095-6}}
* {{cite book|last1=Deakin|first1=Nicholas|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=31–36|chapter=Philosophy, Psychiatry, and Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.27049-9}}
* {{cite book|last1=Demetriou|first1=Andreas|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=313–322|chapter=Intelligence in Cultural, Social and Educational Context|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.92147-0}}
* {{cite book|last1=Gelso|first1=Charles J.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=69–72|chapter=Counseling Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.21073-8}}
* {{cite book|last1=Henley|first1=Tracy B.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=406–411|chapter=Psychology, History of (Early Period)|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.03235-9}}
* {{cite book|last1=Knowland|first1=Victoria C.P.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|last2=Purser|first2=Harry|last3=Thomas|first3=Michael S.C.|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=354–360|chapter=Cross-Sectional Methodologies in Developmental Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.23235-2}}
* {{cite book|last1=Louw|first1=Dap|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=351–356|chapter=Forensic Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.21074-X}}
* {{cite book|last1=McWilliams|first1=Spencer A.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=412–417|chapter=Psychology, History of (Twentieth Century)|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.03046-4}}
* {{cite book|last1=Pe-Pua|first1=Rogelia|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=788–794|chapter=Indigenous Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.24067-1}}
* {{cite book|last1=Peterson|first1=Roger L.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|last2=Peterson|first2=Donald R.|last3=Abrams|first3=Jules C.|last4=Stricker|first4=George|last5=Ducheny|first5=Kelly|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=517–523|chapter=Training in Clinical Psychology in the United States: Practitioner Model|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.21086-6}}
* {{cite book|last1=Poortinga|first1=Ype H.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=311–317|chapter=Cross-Cultural Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.24011-7}}
* {{cite book|last1=Spinath|first1=Frank M.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|last2=Spinath|first2=Birgit|last3=Borkenau|first3=Peter|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=320–325|chapter=Developmental Behavioral Genetics and Education|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.92009-9}}
* {{cite book|last1=Smith|first1=Edward E.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=103–109|chapter=Cognitive Psychology: History|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.03028-2}}
* {{cite book|last1=Staerklé|first1=Christian|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=427–433|chapter=Political Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.24079-8}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Psychology}}
* [http://www.perfectionnement.info/fr/agenda.php?i_pays=0&amp;i_date=0&amp;keywords=congr International PSY Congresses] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051015201117/http://www.perfectionnement.info/fr/agenda.php?i_pays=0&amp;i_date=0&amp;keywords=congr |date=15. 10. 2005 }}
* [http://free-zd.t-com.hr/psih Psihologija, linkovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051216170940/http://free-zd.t-com.hr/psih/ |date=16. 12. 2005 }}
* [http://www.iltuobenessere.com/ansia/Default.htm Ansia] University of Milan Psychology Research

{{Psihologija}}
{{Društvene nauke}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Psihologija| ]]
[[Kategorija:Društvene nauke]]
[[Kategorija:Nauke o ponašanju]]</text>
      <sha1>af5b6bfcxr6xzhkv283ff2z9te0368h</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3917649</id>
      <parentid>3917645</parentid>
      <timestamp>2026-08-12T01:21:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Rad na članku</comment>
      <origin>3917649</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="54734" sha1="mquxv6zt1aobhv0ushem2sufexwjo3m" xml:space="preserve">{{Psihologija bočna traka}}
'''Psihologija''' je nauka koja se bavi proučavanjem psihičkih procesa i [[Ponašanje|ponašanja]].&lt;ref name=&quot;OED&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.oed.com |title=psychology |publisher=Oxford English Dictionary. Oxford University Press |accessdate=13. februar 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Fernald&quot;&gt;{{cite book |last=Fernald |first=Dodge |title=Psychology: Six Perspectives |url=https://archive.org/details/psychologysixper0000fern |publisher=SAGE Publications |year=2008 |isbn=978-1-4129-3867-9 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Njen predmet istraživanja obuhvata ponašanje ljudi i životinja, svjesne i nesvjesne fenomene, te mentalne procese kao što su misli, osjećanja i motivi.

Psihologija je nauka širokog opsega koja objedinjuje principe [[Prirodne nauke|prirodnih]] i [[Društvene nauke|društvenih nauka]]. Kao [[Prirodne nauke|prirodna nauka]], ona se manifestuje kroz oblasti poput biološke psihologije, gdje istraživači teže razumijevanju emergentnih svojstava mozga povezujući disciplinu sa neuronaukom. S druge strane, psihologija djeluje kao [[Društvene nauke|društvena nauka]] kada se fokusira na analizu i razumijevanje složenih obrazaca ponašanja pojedinaca i društvenih grupa.&lt;ref name=&quot;Hockenbury&quot;&gt;{{cite book |last1=Hockenbury |first1=D. |last2=Hockenbury |first2=S. |title=Psychology |url=https://archive.org/details/psychology05edhock |publisher=Worth Publishers |year=2010 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;APA&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.apa.org |title=Frequently asked questions about APA |publisher=American Psychological Association |accessdate=13. februar 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

== Etimologija i definicije ==

Riječ ''psihologija'' potječe od grčke riječi ''psyche'' (grč. ψυχή), što znači duh ili duša. Drugi dio riječi, ''-logija'', potječe od sufiksa ''-λογία'' (-logia), što označava nauku, izučavanje ili istraživanje.&lt;ref name=&quot;Etymonline&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.etymonline.com/word/psychology |title=Psychology |publisher=Online Etymology Dictionary |accessdate=15. februar 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Riječ psihologija prvi put se pojavljuje u doba renesanse.&lt;ref name=&quot;dIsa&quot;&gt;{{cite journal |last1=d’Isa |first1=R. |last2=Abramson |first2=C. I. |year=2023 |title=The origin of the phrase comparative psychology: An historical overview |journal=Frontiers in Psychology |volume=14 |pages=1174115 |doi=10.3389/fpsyg.2023.1174115 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; U svom latinskom obliku, ''psychiologia'', prvi ju je upotrijebio hrvatski humanista i latinista Marko Marulić u svojoj knjizi ''Psichiologia de ratione animae humanae'' (Psihologija, o prirodi ljudske duše) u periodu između 1510. i 1520.&lt;ref name=&quot;dIsa&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Krstic1964&quot;&gt;{{cite journal |last=Krstić |first=K. |year=1964 |title=Marko Marulic – The author of the term &quot;psychology&quot; |journal=Acta Instituti Psychologici Universitatis Zagrabiensis |volume=36 |pages=7–13 |url=https://psychclassics.yorku.ca/Krstic/marulic.htm |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Najraniji poznati spomen riječi ''psychology'' u engleskom jeziku potječe iz 1694., kada ju je Steven Blankaart naveo u djelu ''The Physical Dictionary''. U tom rječniku se navodi da se &quot;anatomija bavi tijelom, a psihologija dušom.&quot;&lt;ref name=&quot;Colman2009&quot;&gt;{{cite book |last=Colman |first=A. M. |year=2009 |title=A dictionary of psychology |url=https://archive.org/details/dictionaryofpsyc0000colm_s3f2 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-953406-7 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

Slovo Ψ (psi), prvo slovo grčke riječi ''psyche'' iz koje je izveden termin psihologija, općenito se povezuje sa psihologijom kao naukom i koristi se kao njen simbol.

Godine 1890, [[William James]] definisao je psihologiju kao &quot;nauku o mentalnom životu, kako u pogledu njegovih pojava, tako i u pogledu njihovih uslova.&quot;&lt;ref name=&quot;James1983&quot;&gt;{{cite book |last=James |first=W. |year=1983 |title=The principles of psychology |publisher=Harvard University Press |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Ova definicija bila je široko prihvaćena tokom više decenija. Međutim, njeno značenje je osporavano, naročito od strane Johna B. Watsona, koji je 1913. iznio stavove metodološkog biheviorizma, posmatrajući psihologiju kao isključivo objektivnu eksperimentalnu granu prirodne nauke, čiji je teorijski cilj &quot;predviđanje i kontrola ponašanja.&quot;&lt;ref name=&quot;Watson1913&quot;&gt;{{cite journal |last=Watson |first=J. B. |year=1913 |title=Psychology as the behaviorist views it |url=https://archive.org/details/sim_psychological-review_1913-03_20_2/page/158 |journal=Psychological Review |volume=20 |issue=2 |pages=158–177 |doi=10.1037/h0074428 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Od trenutka kada je James definisao pojam &quot;psihologija&quot;, ovaj termin se sve snažnije povezuje s naučnim eksperimentisanjem.&lt;ref name=&quot;Watson1913&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Davis2004&quot;&gt;{{cite book |last=Davis |first=D. R. |year=2004 |chapter=Psychology |editor-last=Gregory |editor-first=R. L. |title=The Oxford companion to the mind |url=https://archive.org/details/oxfordcompaniont0000unse_b9g3 |edition=2. |pages=[https://archive.org/details/oxfordcompaniont0000unse_b9g3/page/762 763]–764 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-866224-2 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Pod pojmom narodna psihologija (eng. ''folk psychology'') podrazumijeva se razumijevanje mentalnih stanja i ponašanja ljudi kakvo imaju obični ljudi, za razliku od stručnog razumijevanja kojeg imaju profesionalni psiholozi.&lt;ref name=&quot;Hutto2007&quot;&gt;{{cite book |editor1-last=Hutto |editor1-first=D. D. |editor2-last=Ratcliffe |editor2-first=M. |year=2007 |title=Folk psychology re-assessed |url=https://archive.org/details/isbn_9781402055577 |publisher=Springer |isbn=978-1-4020-5557-7 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
{{Glavni|Historija psihologije}}
Razvoj psihološke misli može se pratiti još od najstarijih civilizacija, u kojima su pitanja o prirodi ljudskog uma i ponašanja bila predmet filozofskih i medicinskih razmatranja. Drevne civilizacije [[Egipat|Egipta]], [[Grčka|Grčke]], [[Kina|Kine]], [[Indija|Indije]] i [[Perzija|Perzije]] razvijale su rane koncepte o psihološkim fenomenima i odnosu između tijela i uma. U starom Egiptu, medicinski tekstovi poput [[Ebersov papirus|Ebersovog papirusa]] svjedoče o prepoznavanju stanja koja se danas povezuju s [[Depresija (raspoloženje)|depresijom]] i poremećajima mišljenja.&lt;ref name=&quot;Okasha_Egypt_2005&quot;&gt;{{cite journal |last=Okasha |first=Ahmed |date=2005 |title=Mental Health in Egypt |journal=The Israel Journal of Psychiatry and Related Sciences |volume=42 |issue=2 |pages=116–125 |pmid=16342608 |url=https://www.researchgate.net/publication/7426670_Mental_health_in_Egypt |access-date=23. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ovi zapisi predstavljaju jedan od najranijih pokušaja da se [[mentalni poremećaj]]i objasne u okviru medicinskog pristupa. Značajniji teorijski razvoj bilježi se u [[Antička Grčka|antičkoj Grčkoj]], gdje su filozofi poput [[Tales|Talesa iz Mileta]], [[Platon]]a i [[Aristotel]]a (posebno u djelu ''De Anima'') razmatrali funkcionisanje ljudskog uma.&lt;ref name=&quot;Green_Groff_2003&quot;&gt;{{cite book |last1=Green |first1=Christopher D. |last2=Groff |first2=Philip R. |date=2003 |title=Early psychological thought: Ancient accounts of mind and soul |url=https://archive.org/details/earlypsychologic0000gree |location=Westport, Connecticut |publisher=Praeger |isbn=978-0275979201 |access-date=23. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Važan pomak u razumijevanju [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]] načinio je grčki ljekar [[Hipokrat]], koji je u 4. vijeku p. n. e. zastupao stav da mentalni poremećaji imaju fizičke uzroke, čime se udaljio od dotadašnjih nadnaravnih objašnjenja.&lt;ref name=&quot;Brink_Psychology_2008&quot;&gt;{{cite book |last=Brink |first=T. L. |date=2008 |title=Psychology: A Student Friendly Approach |url=http://www.saylor.org/site/wp-content/uploads/2012/06/TLBrink_PSYCH01.pdf |pages=9 |publisher=Saylor Academy |access-date=23. april 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120724142236/http://www.saylor.org/site/wp-content/uploads/2012/06/TLBrink_PSYCH01.pdf |archive-date=24. juli 2012 |url-status=live |language=en}}&lt;/ref&gt; U pogledu lokalizacije mentalnih funkcija, među antičkim misliocima nisu postojali jedinstveni stavovi. Oko 387. p. n. e., Platon je iznio mišljenje da se mentalni procesi odvijaju u [[mozak|mozgu]], dok je Aristotel oko 335. p. n. e. zastupao mišljenje da je [[srce]] središte mentalnih funkcija.&lt;ref name=&quot;MNT_Psychology_2018&quot;&gt;{{cite web |last=Brazier |first=Yvette |date=2018 |title=Psychology: Definitions, branches, history, and how to become one |url=https://www.medicalnewstoday.com/articles/154874 |website=Medical News Today |access-date=23. april 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210320030424/https://www.medicalnewstoday.com/articles/154874 |archive-date=20. mart 2021 |url-status=live |language=en}}&lt;/ref&gt;

U Kini su temelji psihološke misli razvijeni u okviru filozofskih učenja drevnih mislioca poput [[Laozi]]ja i [[Konfucije|Konfucija]], kao i pod utjecajem [[Budizam|budizma]].&lt;ref name=&quot;FinancialExpress_Taoism_2018&quot;&gt;{{cite web |last=Redakcija |date=15. januar 2018 |title=Natural harmony in Taoism — a cornerstone of Chinese society |url=https://thefinancialexpress.com.bd/views/views/natural-harmony-in-taoism-a-cornerstone-of-chinese-society-1516031957 |website=The Financial Express |access-date=23. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ova tradicija oslanjala se na [[Introspekcija|introspekciju]], [[opažanje]] i različite tehnike usmjeravanja [[mišljenje|mišljenja]] i [[Ponašanje|ponašanja]], pri čemu se svijet posmatrao kao jedinstvo fizičkog i mentalnog aspekta i njihove međusobne povezanosti.&lt;ref name=&quot;Shi_China_Psychology_2019&quot;&gt;{{cite book |last=Shi |first=Y. |editor-last=Bringmann |editor-first=Wolfgang G. |date=2019 |title=The dawn of psychology in China |book-title=A Pictorial History of Psychology |url=https://archive.org/details/pictorialhistory0000unse_y5p4 |pages=22–27 |publisher=Quintessence Publishing Co. Ltd. |access-date=23. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Kineska filozofija posebno je naglašavala potrebu ″pročišćavanja uma″ radi razvoja [[moral|moralnih vrlina]] i unutrašnje snage. Jedan od najznačajnijih medicinsko-filozofskih tekstova, ''[[Huangdi Neijing]]'' (''Klasik interne medicine Žutog cara''), identifikuje mozak kao središte [[mudrost]]i i osjeta, razvija teorije ličnosti zasnovane na ravnoteži principa [[yin i yang]], te mentalne poremećaje objašnjava kroz fiziološke i društvene neravnoteže. Dalji razvoj proučavanja mozga i mentalnih funkcija u kineskoj tradiciji intenziviran je tokom [[Dinastija Qing|dinastije Qing]], posebno kroz radove učenjaka pod utjecajem zapadne nauke, kao što su Fang Yizhi (1611–1671), Liu Zhi (1660–1730) i Wang Qingren (1768–1831). Wang Qingren je naglašavao ulogu mozga kao središta nervnog sistema, povezao mentalne poremećaje s bolestima mozga, istraživao uzroke snova i [[Nesanica|nesanice]], te razvio ranu teoriju funkcionalne lateralizacije [[Moždana hemisfera|moždanih hemisfera]].&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Baker |editor-first=David B. |date=2012 |title=The Oxford Handbook of the History of Psychology |url=https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9780199710652_A23608123/preview-9780199710652_A23608123.pdf |publisher=Oxford University Press |location=New York |isbn=978-0195366556 |access-date=23. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Pod utjecajem [[Hinduizam|hinduizma]], [[indijska filozofija]] razvila je složena razmatranja o prirodi i vrstama svijesti. U tekstovima poput ''[[Upanišade|Upanišada]]'' i drugih [[Vedski period|vedskih]] spisa, koji čine osnov hinduističke tradicije, posebno se ističe razlikovanje između prolaznog, svakodnevnog aspekta ličnosti i [[atman]]a (trajnog, nepromjenjivog sebstva). Različite hinduističke filozofske škole, kao i [[budizam]], preispitivale su ovakvo shvatanje sebstva, ali su pritom naglašavale značaj postizanja viših stanja svijesti i samospoznaje. U tom kontekstu, [[joga]] obuhvata skup praksi i tehnika usmjerenih ka razvoju svijesti, samodiscipline i unutrašnje ravnoteže. Utjecaj ovih ideja proširio se i izvan indijskog kulturnog prostora. Tako je [[teozofija]], religijsko-filozofski pokret koji je utemeljila [[Helena Blavatsky]], bila inspirisana indijskim učenjima tokom njenog boravka u [[Britanska Indija|Britanskoj Indiji]].&lt;ref name=&quot;Paranjpe_India_2006&quot;&gt;{{cite book |last=Paranjpe |first=Anand C. |editor-last=Brock |editor-first=Adrian C. |date=2006 |title=From Tradition through Colonialism to Globalization: Reflections on the History of Psychology in India |book-title=Internationalizing the History of Psychology |url=https://www.cambridge.org/core/books/internationalizing-the-history-of-psychology/D695536F2C86208B1C8819A293E5D48B |publisher=Cambridge University Press |access-date=23. april 2026 |isbn=978-0521835992 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Raju_Indian_Thought_1985&quot;&gt;{{cite book |last=Raju |first=P. T. |date=1985 |title=Structural Depths of Indian Thought |url=https://archive.org/details/structuraldepths0000raju |publisher=State University of New York Press |location=Albany |pages=35–36 |isbn=978-0887061394 |access-date=23. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Psihologija je bila predmet interesovanja mislioca [[Prosvjetiteljstvo]] u [[Evropa|Evropi]]. U [[Njemačka|Njemačkoj]] je [[Gottfried Wilhelm Leibniz]] (1646–1716) razvio filozofsko shvatanje prema kojem se mentalni procesi odvijaju kontinuirano, bez naglih prekida između različitih stanja svijesti. Oslanjajući se na svoje radove iz [[Matematika|matematike]], posebno na razvoj diferencijalnog i integralnog računa, Leibniz je smatrao da se promjene u svijesti dešavaju postepeno, u vidu neprekidnog niza manjih promjena. U tom okviru uveo je pojam ″malih percepcija″ ([[Latinski jezik|lat.]] ''petites perceptions''), kojim je označio nesvjesne ili jedva primjetne mentalne procese koji, iako pojedinačno nisu dostupni svijesti, zajedno utječu na svjesno iskustvo. Prema njegovom shvatanju, razlika između svjesnih i nesvjesnih sadržaja nije kvalitativna (nije riječ o potpuno različitim vrstama pojava), već kvantitativna (zasniva se na intenzitetu i jasnoći percepcije).&lt;ref name=&quot;Hatfield_1990&quot;&gt;{{cite book |last=Hatfield |first=Gary |date=1990 |title=The Natural and the Normative: Theories of Spatial Perception from Kant to Helmholtz |url=https://archive.org/details/naturalnormative0000hatf |publisher=MIT Press |location=Cambridge, MA |isbn=978-0262081863 |access-date=23. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Leibniz_1989&quot;&gt;{{cite book |last=Leibniz |first=Gottfried Wilhelm |editor-last1=Ariew |editor-first1=Roger |editor-last2=Garber |editor-first2=Daniel |date=1989 |title=Philosophical Essays |url=https://archive.org/details/philosophicaless0000leib |publisher=Hackett Publishing |location=Indianapolis |isbn=978-0872200623 |access-date=23. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Christian Wolff]] je psihologiju nastojao utemeljiti kao posebnu nauku. U djelima ''Psychologia Empirica'' (1732) i ''Psychologia Rationalis'' (1734) sistematski je razradio empirijski i racionalni pristup proučavanju psihičkih pojava.&lt;ref name=&quot;Hatfield_1990&quot; /&gt; [[Immanuel Kant]] je psihologiju posmatrao u okviru [[antropologija|antropologije]], ali je bio skeptičan prema mogućnosti njenog razvoja kao eksperimentalne nauke. Smatrao je da se unutrašnja iskustva ne mogu proučavati na način analogan prirodnim naukama poput hemije, jer se sadržaji svijesti ne mogu izdvojiti, kontrolisati i ponovo kombinovati po volji istraživača. Također je isticao da sam čin posmatranja mijenja stanje posmatranog mentalnog procesa, čime se otežava njegovo objektivno ispitivanje.&lt;ref name=&quot;Hatfield_1990&quot; /&gt;

Krajem 18. stoljeća, Ferdinand Ueberwasser (1752–1812) uveo je naziv ''empirijska psihologija'' u akademski kontekst, te je 1783. na Univerzitetu u Münsteru nosio titulu profesora empirijske psihologije i [[Logika|logike]]. Njegova predavanja predstavljaju jedan od ranih pokušaja institucionalizacije psihologije kao nauke. Međutim, dalji razvoj ovih inicijativa bio je prekinut uslijed političkih i društvenih previranja izazvanih [[Napoleonski ratovi|napoleonskim ratovima]].&lt;ref name=&quot;Schwarz_Pfister_2016&quot;&gt;{{cite journal |last1=Schwarz |first1=Katharina A. |last2=Pfister |first2=Roland |date=2016 |title=Scientific psychology in the 18th century: A historical rediscovery |journal=Perspectives on Psychological Science |volume=11 |issue=3 |pages=399–407 |doi=10.1177/1745691616635601 |url=https://www.academia.edu/96197097/Scientific_Psychology_in_the_18th_Century_A_Historical_Rediscovery |access-date=23. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nakon tog perioda, vlasti u [[Pruska|Pruskoj]] su reformisale obrazovni sistem, pa je psihologija 1825. uvedena kao obavezan predmet, čemu su podršku dali filozofi [[Georg Wilhelm Friedrich Hegel]] i [[Johann Friedrich Herbart]]. Iako je time dobila svoje mjesto u obrazovanju, psihologija se u to vrijeme još uvijek nije razvila kao eksperimentalna nauka.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; U [[Engleska|Engleskoj]] su rana razmišljanja o psihologiji bila povezana s teorijom [[Fenologija|frenologije]], koja je pokušavala objasniti osobine ličnosti na osnovu oblika [[Lobanja|lobanje]]. Istovremeno, interes za psihološka pitanja bio je povezan s društvenim problemima, poput [[Alkoholizam|alkoholizma]], [[Nasilje|nasilja]] i uslova u ustanovama za osobe s psihičkim poteškoćama.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;

=== Počeci eksperimentalne psihologije ===

[[Datoteka:James McKeen Cattell.jpg|mini|desno|300px|[[James McKeen Cattell]], prvi profesor psihologije u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]]]]
[[Datoteka:Wundt-research-group.jpg|mini|desno|300px|[[Wilhelm Wundt]] (sjedi), njemački psiholog, sa saradnicima u svom psihološkom laboratoriju, prvom takve vrste, oko 1880.]]
[[Datoteka:One of Pavlov's dogs.jpg|mini|desno|300px|Jedan od pasa korištenih u eksperimentu ruskog psihologa [[Ivan Pavlov|Ivana Pavlova]] sa hirurški ugrađenom kanilom za mjerenje salivacije, prepariran u Muzeju Pavlova u [[Rjazan]]u u Rusiji]]

Filozof [[John Stuart Mill]] smatrao je da ljudski um može biti predmet naučnog istraživanja, iako je takva nauka u određenoj mjeri neprecizna.&lt;ref name=&quot;Henley_2018_History_Psychology&quot;&gt;{{cite book |last=Henley |first=Tracy |title=Hergenhahn's An Introduction to the History of Psychology |edition=8 |publisher=Cengage Learning |year=2018 |isbn=978-1-337-67125-5 |url=https://books.google.ba/books?id=0g9EDwAAQBAJ |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Mill je predložio koncept &quot;mentalne [[hemija|hemije]]&quot;, prema kojem se jednostavne misli mogu povezivati i tako stvarati složenije ideje. [[Gustav Fechner]] počeo je 1830-ih u [[Leipzig]]u provoditi istraživanja iz oblasti [[psihofizika|psihofizike]]. Formulisao je načelo prema kojem se čovjekova percepcija podražaja mijenja [[logaritam|logaritamski]] u odnosu na njegov intenzitet.&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot;&gt;{{cite book |last=Leahey |first=Thomas Hardy |title=A History of Modern Psychology |edition=3 |publisher=Prentice Hall |year=2001 |isbn=978-0-13-017573-1 |url=https://books.google.ba/books/about/A_History_of_Modern_Psychology.html?id=7ntWAAAAYAAJ |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; To načelo postalo je poznato kao [[Weber-Fechnerov zakon]]. Fechnerovo djelo ''Elementi psihofizike'' iz 1860. osporilo je Kantovo negativno stajalište o mogućnosti kvantitativnog istraživanja uma.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Fechner_1860_Psychophysik_Vol1&quot;&gt;{{cite book |last=Fechner |first=Gustav Theodor |title=Elemente der Psychophysik |volume=1 |publisher=Breitkopf und Härtel |year=1860 |url=https://books.google.ba/books?id=C1cOAAAAQAAJ&amp;printsec=frontcover |access-date=11. 8. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt; Fechner je pokazao da se &quot;mentalnim procesima mogu pridružiti brojčane vrijednosti, ali i da se one mogu mjeriti eksperimentalnim metodama&quot;.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;

U [[Heidelberg]]u je [[Hermann von Helmholtz]] provodio srodna istraživanja čulne percepcije i obučavao [[Fiziologija|fiziologa]] [[Wilhelm Wundt|Wilhelma Wundta]]. Wundt je potom prešao na [[Univerzitet u Leipzigu]], gdje je osnovao psihološki laboratorij koji je označio početak [[Eksperimentalna psihologija|eksperimentalne psihologije]] kao zasebne naučne discipline. Wundt je nastojao razložiti mentalne procese na njihove najosnovnije sastavne dijelove, djelimično pod utjecajem analogije s tadašnjim napretkom u hemiji i njenim uspješnim proučavanjem elemenata i strukture materije.&lt;ref name=&quot;SEP_Wundt&quot;&gt;{{cite encyclopedia |last=Kim |first=Alan |title=Wilhelm Maximilian Wundt |encyclopedia=Stanford Encyclopedia of Philosophy |editor-last=Zalta |editor-first=Edward N. |editor2-last=Nodelman |editor2-first=Uri |publisher=Metaphysics Research Lab, Stanford University |year=2022 |url=https://plato.stanford.edu/entries/wilhelm-wundt/ |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Paul Flechsig]] i [[Emil Kraepelin]] ubrzo su u Leipzigu osnovali još jedan utjecajan laboratorij, usmjeren na eksperimentalnu [[psihijatrija|psihijatriju]].&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;

[[James McKeen Cattell]], profesor psihologije na [[Univerzitet u Pennsylvaniji|Univerzitetu u Pennsylvaniji]] i [[Univerzitet Columbia|Univerzitetu Columbia]] te suosnivač časopisa ''[[Psychological Review]]'', bio je prvi profesor psihologije u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]].&lt;ref name=&quot;NHPRC_Cattell_Letters&quot;&gt;{{cite web |author=National Historical Publications and Records Commission |title=An Education in Psychology: James McKeen Cattell’s Journal and Letters from Germany and England, 1880–1888 |website=National Archives and Records Administration (NARA) |publisher=U.S. National Archives |year=2026 |url=https://www.archives.gov/nhprc/projects/catalog/james-mckeen-cattell |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Njemački psiholog [[Hermann Ebbinghaus]], istraživač na [[Univerzitet u Berlinu|Univerzitetu u Berlinu]], bio je jedan od značajnih istraživača psihologije 19. stoljeća. Bio je pionir eksperimentalnog proučavanja [[Pamćenje|pamćenja]] i razvio je kvantitativne modele [[Učenje|učenja]] i [[Zaboravljanje|zaboravljanja]].&lt;ref name=&quot;Wozniak_1999_Ebbinghaus&quot;&gt;{{cite web |last=Wozniak |first=Robert H. |title=Classics in the History of Psychology -- Ebbinghaus (1885/1913) by R. H. Wozniak |website=Classics in the History of Psychology |publisher=York University |year=1999 |editor-last=Green |editor-first=Christopher D. |url=https://psychclassics.yorku.ca/Ebbinghaus/wozniak.htm |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Početkom 20. stoljeća [[Wolfgang Köhler]], [[Max Wertheimer]] i [[Kurt Koffka]] bili su među osnivačima škole [[Geštalt psihologija|geštalt psihologije]]. Ovaj pristup zasniva se na shvatanju da ljudi pojave doživljavaju kao organizovane cjeline. Za razliku od [[redukcionizam|redukcionističkog]] pristupa, koji [[Misao|misli]] i [[ponašanje]] nastoji svesti na manje sastavne elemente, predstavnici geštalt psihologije naglašavali su da je iskustvo kao cjelina od posebnog značaja te da cjelina predstavlja više od prostog zbira svojih dijelova.&lt;ref name=&quot;Koffka_1935_Gestalt_Psychology&quot;&gt;{{cite book |last=Koffka |first=Kurt |title=Principles of Gestalt Psychology |publisher=Harcourt, Brace and Company |location=New York |year=1935 |page=176 |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.7888 |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Psiholozi u [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Danska|Danskoj]], [[Austrija|Austriji]], [[Engleska|Engleskoj]] i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] ubrzo su slijedili Wundtov primjer i počeli osnivati psihološke laboratorije.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; [[G. Stanley Hall]], Amerikanac koji je studirao kod Wundta, osnovao je psihološki laboratorij koji je stekao međunarodni utjecaj. Laboratorij je djelovao na [[Univerzitet &quot;Johns Hopkins&quot;|Univerzitetu &quot;Johns Hopkins&quot;]]. Hall je kasnije podučavao [[Yūjirō Motora|Yūjirōa Motoru]], koji je eksperimentalnu psihologiju, s naglaskom na psihofiziku, uveo na [[Univerzitet u Tokiju|Carski univerzitet u Tokiju]].&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; Wundtov asistent [[Hugo Münsterberg]] predavao je psihologiju na [[Univerzitet Harvard|Harvardu]], gdje je među njegovim studentima bio i [[Narendra Nath Sen Gupta]], koji je 1905. osnovao odsjek za psihologiju i psihološki laboratorij na [[Univerzitet u Kalkuti|Univerzitetu u Kalkuti]].&lt;ref name=&quot;Paranjpe_India_2006&quot; /&gt; Wundtovi studenti [[Walter Dill Scott]], [[Lightner Witmer]] i [[James McKeen Cattell]] radili su na razvoju testova mentalnih sposobnosti. Cattell, koji je također studirao kod [[Eugenika|eugeničara]] [[Francis Galton|Francisa Galtona]], kasnije je osnovao [[Harcourt Assessment|Psychological Corporation]]. Witmer se usmjerio na psihološko testiranje djece, dok se Scott bavio odabirom zaposlenika.&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot; /&gt;

Drugi Wundtov student, Englez [[Edward Titchener]], osnovao je program psihologije na [[Univerzitet Cornell|Univerzitetu Cornell]] i razvio [[Strukturalizam (psihologija)|strukturalističku psihologiju]]. Osnovna ideja strukturalizma bila je analiza i klasifikacija različitih aspekata uma, prvenstveno metodom [[introspekcija|introspekcije]].&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; [[William James]], [[John Dewey]] i [[Harvey Carr]] razvijali su [[Funkcionalna psihologija|funkcionalizam]], širi pristup psihologiji koji se oslanjao na Darwinovu ideju da svako ponašanje ima svoju svrhu i ulogu u prilagođavanju pojedinca okolini. James je 1890. objavio utjecajno djelo ''[[Principi psihologije]]'', u kojem je dodatno razradio neke ideje strukturalizma. U njemu je opisao [[Tok svijesti (psihologija)|tok svijesti]]. Jamesove ideje privukle su veliki broj američkih studenata novoj naučnoj disciplini.&lt;ref name=&quot;James1983&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot; /&gt; Dewey je povezao psihologiju s društvenim pitanjima, posebno zagovaranjem [[progresivno obrazovanje|progresivnog obrazovanja]], razvijanjem moralnih vrijednosti kod djece i uključivanjem imigranata u društvo.&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot; /&gt;

Drugi pravac eksperimentalne psihologije, snažnije povezan s fiziologijom, razvio se u Južnoj Americi pod vodstvom [[Horacio G. Piñero|Horacija G. Piñera]] na [[Univerzitet u Buenos Airesu|Univerzitetu u Buenos Airesu]].&lt;ref name=&quot;Taiana_2006_Transatlantic_Migration&quot;&gt;{{cite book |last=Taiana |first=Cecilia |chapter=Transatlantic Migration of the Disciplines of Mind: Examination of the Reception of Wundt's and Freud's Theories in Argentina |editor-last=Brock |editor-first=Adrian C. |title=Internationalizing the History of Psychology |publisher=New York University Press |location=New York |year=2006 |pages=34–55 |isbn=978-0-8147-9944-4 |doi=10.18574/nyu/9780814739082.003.0006 |chapter-url=https://www.uplopen.com/reader/chapters/pdf/10.18574/nyu/9780814739082.003.0006 |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; I u [[Rusija|Rusiji]] istraživači su sve veću pažnju posvećivali biološkoj osnovi psihologije. Taj pravac započeo je, između ostalog, esejom [[Ivan Sečenov|Ivana Sečenova]] iz 1873. &quot;Ko treba razvijati psihologiju i kako?&quot;. Sečenov je razvio ideju o [[refleks|moždanim refleksima]] i odlučno zastupao [[determinizam|determinističko]] shvatanje ljudskog ponašanja.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; Rusko-sovjetski [[Filologija|fiziolog]] [[Ivan Pavlov]] otkrio je na primjeru pasa proces učenja poznat kao [[klasično uslovljavanje]], a potom ga je proučavao i u kontekstu ljudskog ponašanja.&lt;ref name=&quot;Windholz_1997_Pavlov&quot;&gt;{{cite journal |last=Windholz |first=George |title=Ivan P. Pavlov: An overview of his life and psychological work |journal=American Psychologist |volume=52 |issue=9 |pages=941–946 |year=1997 |doi=10.1037/0003-066X.52.9.941 |url=https://psycnet.apa.org/record/1997-05605-003 |url-access=subscription |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Konsolidacija i finansiranje ===

Jedno od prvih psiholoških društava bilo je ''La Société de Psychologie Physiologique'' u [[Francuska|Francuskoj]], koje je djelovalo od 1885. do 1893. Prvi sastanak Međunarodnog kongresa psihologije, pod pokroviteljstvom [[Međunarodna unija psiholoških nauka|Međunarodne unije psiholoških nauka]], održan je u [[Pariz]]u u augustu 1889, u vrijeme održavanja [[Svjetska izložba u Parizu 1889.|Svjetske izložbe]] kojom je obilježena stogodišnjica [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]]. [[William James]] bio je jedan od trojice Amerikanaca među 400 učesnika. [[Američko psihološko udruženje]] (APA) osnovano je ubrzo nakon toga, 1892. Međunarodni kongres nastavio se održavati u različitim evropskim gradovima, uz široko međunarodno učešće. Na Šestom kongresu, održanom u [[Ženeva|Ženevi]] 1909, izlaganja su održana na [[Ruski jezik|ruskom]], [[Kineski jezik|kineskom]] i [[Japanski jezik|japanskom jeziku]], kao i na [[Esperanto|esperantu]]. Nakon prekida uzrokovanog [[Prvi svjetski rat|Prvim svjetskim ratom]], Sedmi kongres održan je u [[Oxford]]u, uz znatno veće učešće britanskih i američkih psihologa, čije su zemlje izašle kao pobjednice iz rata. Godine 1929. kongres je održan na [[Univerzitet Yale|Univerzitetu Yale]] u [[New Haven]]u u [[Connecticut]]u, uz učešće nekoliko stotina članova APA-e.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;

[[Univerzitet u Tokiju|Carski univerzitet u Tokiju]] imao je važnu ulogu u širenju moderne psihologije u istočnoj [[Azija|Aziji]]. Nove ideje u psihologiji iz [[Japan]]a su se potom širile u [[Kina|Kinu]].

Američka psihologija stekla je veći društveni i institucionalni značaj nakon ulaska Sjedinjenih Američkih Država u [[Prvi svjetski rat]]. Stalni odbor kojim je rukovodio [[Robert Yerkes]] provodio je testove mentalnih sposobnosti, poznate kao &quot;[[Army Alpha]]&quot; i &quot;[[Army Beta]]&quot;, na gotovo 1,8 miliona [[vojnik]]a.&lt;ref name=&quot;Tomes_2010&quot;&gt;{{cite book |last=Tomes |first=Nancy |chapter=The Development of Clinical Psychology, Social Work, and Psychiatric Nursing: 1900–1980s |editor-last=Wallace |editor-first=Edwin R. |editor2-last=Gach |editor2-first=John |title=History of Psychiatry and Medical Psychology: With an Epilogue on Psychiatry and the Mind-Body Relation |publisher=Springer Science &amp; Business Media |location=New York |year=2010 |pages=505–528 |isbn=978-0-387-34708-0 |doi=10.1007/978-0-387-34708-0_16 |url=https://books.google.ba/books?id=64Y6wtqzs7IC |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nakon toga, [[porodica Rockefeller]] je, posredstvom [[Vijeće za istraživanje društvenih nauka|Vijeća za istraživanje društvenih nauka]], počela finansirati istraživanja ponašanja.&lt;ref name=&quot;Samelson_1985_Kingdom_Behavior&quot;&gt;{{cite journal |last=Samelson |first=Franz |title=Organizing for the Kingdom of Behavior: Academic Battles and Organizational Policies in the Twenties |journal=Journal of the History of the Behavioral Sciences |volume=21 |issue=1 |pages=33–47 |year=1985 |doi=10.1002/1520-6696(198501)21:1&lt;33::AID-JHBS2300210105&gt;3.0.CO;2-4 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/jhbs.21773 |url-access=subscription |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Pols_1999_World_as_Laboratory&quot;&gt;{{cite book |last=Pols |first=Hans |chapter=The World as Laboratory: Strategies of Field Research Developed by Mental Hygiene Psychologists in Toronto, 1920–1940 |editor-last=Richardson |editor-first=Theresa R. |editor2-last=Fisher |editor2-first=Donald |title=Development of the Social Sciences in the United States and Canada: The Role of Philanthropy |series=Social and Policy Issues in Education / The David C. Anchin Series |publisher=Bloomsbury Academic |year=1999 |pages=115–142 |isbn=978-1-56750-406-4 |url=https://books.google.com/books?id=f_X1AAAAMAAJ |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Dobrotvorne organizacije povezane s porodicom Rockefeller finansirale su Nacionalni komitet za mentalnu higijenu, koji je širio koncept [[Mentalni poremećaj|mentalnih bolesti]] i zalagao se za primjenu psiholoških spoznaja u odgoju djece.&lt;ref name=&quot;Tomes_2010&quot; /&gt; Putem Biroa za socijalnu higijenu, a kasnije i finansiranjem istraživanja [[Alfred Kinsey|Alfreda Kinseyja]], Rockefellerove fondacije pomogle su uspostavljanju istraživanja seksualnosti u Sjedinjenim Američkim Državama.&lt;ref name=&quot;Bullough_1985_Rockefellers&quot;&gt;{{cite journal |last=Bullough |first=Vern L. |title=The Rockefellers and sex research |journal=The Journal of Sex Research |volume=21 |issue=2 |pages=113–125 |year=1985 |doi=10.1080/00224498509551253 |url=https://doi.org/10.1080/00224498509551253 |url-access=subscription |access-date=12. 8. 2026 |language=en |quote=Njihov značaj je teško precijeniti. Zapravo, u periodu između 1914. i 1954, Rockefellerovi su bili gotovo jedini izvor podrške istraživanjima seksualnosti u Sjedinjenim Američkim Državama. Odluke koje su donosili njihovi naučni savjetnici o prirodi istraživanja koja treba podržati i načinu na koji se ona provode, kao i o temama koje ispunjavaju uslove za finansijsku podršku, oblikovale su cjelokupno polje istraživanja seksualnosti i na mnogo načina ga nastavljaju podržavati i danas.}}&lt;/ref&gt;

[[Eugenika u Sjedinjenim Američkim Državama|Eugenički pokret]] izvršio je značajan utjecaj na razvoj američke psihologije, pri čemu su veliku ulogu imale institucije poput [[Ured za evidenciju eugenike|Ureda za evidenciju eugenike]] (koji je finansirala Carnegiejeva fondacija) i [[Fond &quot;Pioneer&quot;|Fonda &quot;Pioneer&quot;]], koji je osnovao [[Wickliffe Draper]]. Tokom 1910-ih i 1920-ih [[eugenika]] je postala uobičajena tema na nastavi psihologije. Psihološki studiji često su služili kao sredstvo širenja eugeničke propagande, a eugeničke teme uključivane su u nastavu na vodećim američkim univerzitetima.&lt;ref name=&quot;Guthrie_1976_Even_Rat_White&quot;&gt;{{cite book |last=Guthrie |first=Robert V. |title=Even the Rat was White: A Historical View of Psychology |chapter=Psychology and Race |publisher=Harper &amp; Row |location=New York |year=1976 |isbn=978-0-06-042561-6 |url=https://books.google.ba/books/about/Even_the_Rat_was_White.html?id=iEruAAAAMAAJ |access-date=12. 8. 2026 |language=en |quote=Kursevi psihologije često su služili kao sredstva za propagandu eugenike. Jedan diplomac programa obuke Ureda za evidenciju eugenike napisao je: 'Nadam se da ću služiti cilju infiltriranjem eugenike u umove nastavnika. Možda će vas zanimati da svaki student koji ovdje sluša psihologiju razrađuje svoju porodičnu historiju i pravi svoje porodično stablo.' Harvard, Columbia, Brown, Cornell, Wisconsin i Northwestern bili su među vodećim akademskim institucijama na kojima se predavala eugenika u okviru kurseva psihologije.}}&lt;/ref&gt;

Za razliku od Sjedinjenih Američkih Država, psihologija je u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] nailazila na otpor naučnih i medicinskih institucija. Do 1939. na univerzitetima u [[Engleska|Engleskoj]] postojalo je samo šest katedri za psihologiju.&lt;ref name=&quot;Michell_1999&quot;&gt;{{cite book |last=Michell |first=Joel |title=Measurement in Psychology: A Critical History of a Methodological Concept |series=Ideas in Context |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |year=1999 |page=143 |isbn=978-0-521-62120-5 |doi=10.1017/CBO9780511490040 |url=https://books.google.ba/books?id=oNIcvjpDQeQC |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i [[Hladni rat|Hladnog rata]], američke vojne i obavještajne agencije – uključujući [[Ured za strateške službe]] (OSS) i njegovog nasljednika, [[Centralna obavještajna agencija|Centralnu obavještajnu agenciju]] (CIA) – postale su među vodećim finansijerima psiholoških istraživanja. Psiholog s [[Univerzitet u Michiganu|Univerziteta u Michiganu]] [[Dorwin Cartwright]] izvijestio je da su univerzitetski istraživači 1939–1941. započeli opsežna istraživanja [[propaganda|propagande]]. Primijetio je da je &quot;u posljednjim mjesecima rata socijalni psiholog postao prvenstveno odgovoran za određivanje sedmične propagandne politike Vlade Sjedinjenih Američkih Država&quot;. Cartwright je također naveo da su psiholozi imali značajnu ulogu u upravljanju domaćom privredom.&lt;ref name=&quot;Cartwright_1948_Social_Psychology_WWII&quot;&gt;{{cite journal |last=Cartwright |first=Dorwin |title=Social Psychology in the United States During the Second World War |journal=Human Relations |volume=1 |issue=3 |pages=333–352 |year=1948 |doi=10.1177/001872674800100305 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/001872674800100305 |url-access=subscription |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Američka vojska uvela je novi [[Opći vojni test klasifikacije|opći klasifikacijski test]] za procjenu sposobnosti miliona vojnika. Također je provodila opsežna psihološka istraživanja [[Samuel A. Stouffer|morala i mentalnog zdravlja vojnika]].&lt;ref name=&quot;Schonfeld_2016_Occupational_Health&quot;&gt;{{cite book |last=Schonfeld |first=Irvin Sam |last2=Chang |first2=Chu-Hsiang |title=Occupational Health Psychology: Work, Stress, and Health |publisher=Springer Publishing Company |location=New York |year=2016 |isbn=978-0-8261-9967-6 |doi=10.1891/9780826199683 |url=https://connect.springerpub.com/content/book/978-0-8261-9968-3 |url-access=subscription |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Tokom 1950-ih [[Fondacija &quot;Rockefeller&quot;]] i [[Fondacija &quot;Ford&quot;]] sarađivale su s [[Centralna obavještajna agencija|Centralnom obavještajnom agencijom]] na finansiranju istraživanja [[psihološko ratovanje|psihološkog ratovanja]].&lt;ref name=&quot;Lutz_1997_Epistemology_Bunker&quot;&gt;{{cite book |last=Lutz |first=Catherine |chapter=Epistemology of the Bunker: The Brainwashed and Other New Subjects of Permanent War |editor-last=Pfister |editor-first=Joel |editor2-last=Schnog |editor2-first=Nancy |title=Inventing the Psychological: Toward a Cultural History of Emotional Life in America |publisher=Yale University Press |location=New Haven, CT |year=1997 |pages=245–267 |isbn=978-0-300-06809-2 |chapter-url=https://books.google.ba/books?id=hwVWpV6jBzoC |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Godine 1965. javna kontroverza skrenula je pažnju na vojni [[Projekt &quot;Camelot&quot;]], koji je u javnosti često nazivan &quot;Manhattanskim projektom društvenih nauka&quot; zbog svog ogromnog budžeta i obima. Projekt je uključivao psihologe i [[Antropologija|antropologe]] u analizu planova i politika stranih država u strateške svrhe.&lt;ref name=&quot;Cina_1981&quot;&gt;{{cite thesis |last=Cina |first=Carol |title=Social Science for Whom?: A Structural History of Social Psychology |degree=Ph.D. dissertation |publisher=State University of New York at Stony Brook |location=Stony Brook, NY |year=1981 |id=OCLC 10263081 |url=https://search.worldcat.org/title/Social-science-for-whom-:-a-structural-history-of-social-psychology/oclc/10263081 |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Projekt je, da je realiziran u planiranom obimu, bio zamišljen kao jedan od najvećih i najskuplje finansiranih projekata bihevioralnih istraživanja u historiji Sjedinjenih Američkih Država.&lt;ref name=&quot;Herman_1993_Psychology_Politics&quot;&gt;{{cite thesis |last=Herman |first=Ellen |title=Psychology as Politics: How Psychological Experts Transformed Public Life in the United States, 1940-1970 |degree=Ph.D. dissertation |publisher=Brandeis University |location=Waltham, MA |year=1993 |url=https://books.google.ba/books/about/Psychology_as_Politics.html?id=NzWtZwEACAAJ |access-date=12. 8. 2026 |language=en |quote=Da je ostvaren, projekat CAMELOT bio bi najveći, i zasigurno najizdašnije finansirani, istraživački projekat u oblasti nauka o ponašanju u historiji SAD-a. Sa ugovorom od 4 do 6 miliona dolara tokom trogodišnjeg perioda, smatran je, i često nazivan, pravim projektom Manhattan za nauke o ponašanju, bar od strane mnogih intelektualaca čije su usluge bile veoma tražene.}}&lt;/ref&gt;

U Njemačkoj je nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] psihologija stekla institucionalni utjecaj kroz vojni sektor, koji se u [[Nacistička Njemačka|nacističkom periodu]] znatno proširio zajedno s ostatkom oružanih snaga. Pod vodstvom [[Matthias Göring|Matthiasa Göringa]], rođaka [[Hermann Göring|Hermanna Göringa]], [[Berlinski psihoanalitički institut]] reorganizovan je i preimenovan u Göringov institut. [[Psihoanaliza|Psihoanalitičari]] koji su zastupali [[Sigmund Freud|Freudov]] pristup bili su protjerivani i progonjeni u okviru antijevrejske politike vladajuće partije ([[Nacistička stranka|NSDAP]]), dok su se svi preostali psiholozi morali javno distancirati od radova [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]], osnivača psihoanalize, i [[Alfred Adler|Alfreda Adlera]], osnivača individualne psihologije.&lt;ref name=&quot;Cocks_1985_Psychotherapy_Third_Reich&quot;&gt;{{cite book |last=Cocks |first=Geoffrey |title=Psychotherapy in the Third Reich: The Göring Institute |publisher=Oxford University Press |location=New York |year=1985 |isbn=978-0-19-503461-5 |url=https://books.google.ba/books/about/Psychotherapy_in_the_Third_Reich.html?id=RfzaAAAAMAAJ |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Göringov institut bio je dobro finansiran tokom cijelog rata i imao je zadatak da razvije &quot;novu njemačku psihoterapiju&quot;. Ideja je bila da se psihoterapija ne bavi samo liječenjem simptoma, već aktivnim preodgojem i usmjeravanjem pojedinca prema ciljevima &quot;narodne zajednice&quot;. Primarni cilj bio je vraćanje radne i vojne sposobnosti njemačkih građana kako bi služili ratnim ciljevima [[Nacistička Njemačka|nacističke države]].&lt;ref name=&quot;Cocks_1985_Psychotherapy_Third_Reich&quot; /&gt;

[[Harald Schultz-Hencke]] povezao je psihologiju s nacističkim shvatanjima biologije i rasnog porijekla te kritikovao psihoanalizu kao proučavanje slabih i &quot;degenerisanih&quot; osoba.&lt;ref name=&quot;Cocks_1985_Psychotherapy&quot;&gt;{{cite book |last=Cocks |first=Geoffrey |title=Psychotherapy in the Third Reich: The Göring Institute |publisher=Oxford University Press |location=New York |year=1985 |isbn=978-0-19-503461-5 |url=https://books.google.ba/books/about/Psychotherapy_in_the_Third_Reich.html?id=RfzaAAAAMAAJ |access-date=12. 8. 2026 |language=en |quote=Za Schultz-Henckea u ovom eseju iz 1934, životne ciljeve određivala je ideologija, a ne nauka. U slučaju psihoterapije, zdravlje je definisao u terminima krvi, jake volje, osposobljenosti, discipline (Zucht und Ordnung), zajednice, herojskog držanja i fizičke spreme. Schultz-Hencke je takođe iskoristio priliku 1934. da kritikuje psihoanalizu zbog pružanja nesretne tendencije ka oslobađanju kriminalaca od krivice.}}&lt;/ref&gt;

[[Johannes Heinrich Schultz]], njemački psiholog poznat po razvoju tehnike [[autogeni trening|autogenog treninga]], otvoreno je zagovarao [[prisilna sterilizacija|sterilizaciju]] i [[eutanazija|eutanaziju]] osoba koje su smatrane genetski nepoželjnima te je razvio postupke kojima je trebalo olakšati provođenje tih mjera.&lt;ref name=&quot;Brunner_2008_Schultz_National_Socialism&quot;&gt;{{cite journal |last=Brunner |first=Jürgen |last2=Schrempf |first2=Matthias |last3=Steger |first3=Florian |title=Johannes Heinrich Schultz and National Socialism |journal=The Israel Journal of Psychiatry and Related Sciences |volume=45 |issue=4 |pages=257–262 |year=2008 |url=https://doctorsonly.co.il/wp-content/uploads/2011/12/2008_4_5.pdf |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Etika i etički principi ==

Etički principi i pravila u domenu psihologije mijenjali su se tokom vremena. Neka poznata istraživanja iz prošlosti danas se smatraju neetičkim i suprotnim važećim kodeksima (npr. Kanadski kodeks ponašanja za istraživanja koja uključuju ljude i Belmontov izvještaj). [[Američko psihološko udruženje]] (APA) razvilo je skup etičkih principa i kodeks ponašanja za ovu profesiju.&lt;ref name=&quot;APA2016&quot;&gt;{{cite web |author=American Psychological Association |year=2016 |title=Ethical principles of psychologists and code of conduct |url=https://www.apa.org/ethics/code |accessdate=13. februar 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

Savremeni standardi uključuju informisani i dobrovoljni pristanak. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], uspostavljen je Nürnberški kodeks zbog zloupotreba ispitanika koji učestvuju u eksperimentu od strane [[Nacizam|nacista]]. Nakon toga je većina zemalja (i naučnih časopisa) usvojila Helsinšku deklaraciju. U SAD-u su Nacionalni instituti za zdravlje (NIH) 1966. osnovali Institucionalni odbor za reviziju (''Institutional Review Board''), a 1974. je usvojen Nacionalni zakon o istraživanju. Ove mjere su potaknule istraživače da obavezno dobiju informisani pristanak od učesnika. Do uspostavljanja ovih pravila doveo je određeni broj etički upitnih istraživanja, među kojima su radioizotopske studije u školi Fernald (MIT–Harvard), tragedija s talidomidom, istraživanje hepatitisa u Willowbrooku, Milgramova istraživanja o poslušnosti autoritetu i Stanfordski zatvorski eksperiment.

=== Etika u radu s ljudima ===

Kodeks etike [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]] nastao je 1951. pod nazivom &quot;Etički standardi psihologa&quot;. Ovaj kodeks je usmjeravao donošenje zakona o licenciranju u većini američkih saveznih država. Tokom decenija više puta je mijenjan i sadrži i opće principe i obavezujuće etičke standarde.

Etički principi psihologa i kodeks ponašanja APA sastoje se od pet općih principa, koji imaju zadatak da usmjere psihologe ka višem nivou etičke prakse u situacijama kada se ne primjenjuje određeni standard. Ti principi su:

* ''A. Dobrobit i neškodljivost'' – Psiholozi moraju djelovati u korist onih s kojima rade i „ne nanositi štetu“.
* ''B. Vjernost i odgovornost'' – Svijest o povjerenju javnosti u profesiju i pridržavanje etičkih standarda.
* ''C. Integritet'' – Promovisanje iskrenosti i tačnosti, uz izbjegavanje obmana i prevara.
* ''D. Pravednost'' – Razumijevanje da psihologija mora biti na dobrobit svima.
* ''E. Poštivanje prava i dostojanstva ljudi'' – Zaštita prava osoba u radu s psiholozima, uključujući povjerljivost, privatnost i autonomiju.

APA je 2010. dodatno revidirala kodeks kako bi spriječila njegovu upotrebu za opravdavanje kršenja [[Ljudska prava|ljudskih prava]], što je bio odgovor na učešće članova APA u ispitivanjima tokom administracije predsjednika SAD-a [[George W. Bush|Georgea W. Busha]].&lt;ref name=&quot;APA2010&quot;&gt;{{cite web |title=American Psychological Association amends ethics code |url=https://www.apa.org/news/press/releases/2010/02/ethics-code |publisher=APA.org |accessdate=13. februar 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

Kanadsko psihološko udruženje (CPA) i [[Evropski savez psiholoških udruženja]] (EFPA) koriste slične modele zasnovane na principima dostojanstva, odgovornosti i integriteta.&lt;ref name=&quot;CPA2017&quot;&gt;{{cite web |title=Canadian Code of Ethics for Psychologists |url=https://cpa.ca/docs/File/Ethics/CPA_Code_2017_4thEd.pdf |year=2017 |accessdate=13. februar 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;EFPA2015&quot;&gt;{{cite web |title=Model Code of Ethics |url=http://www.efpa.eu |publisher=European Federation of Psychologists' Associations |year=2015 |accessdate=13. februar 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

Među etičkim pitanjima koja se smatraju naročito značajnim su obaveza rada isključivo u okviru vlastite stručnosti, čuvanje povjerljivosti podataka o pacijentima i izbjegavanje seksualnih odnosa s njima. Neke od najčešćih pritužbi protiv [[Klinička psihologija|kliničkih psihologa]] odnose se na seksualno neprimjereno ponašanje&lt;ref name=&quot;Jones_2003_Ethical_Issues&quot;&gt;{{cite book |last=Jones |first=Stanley E. |chapter=Ethical Issues in Clinical Psychology |editor-last=Stricker |editor-first=George |editor2-last=Widiger |editor2-first=Thomas A. |editor3-last=Weiner |editor3-first=Irving B. |title=Handbook of Psychology, Volume 8: Clinical Psychology |publisher=John Wiley &amp; Sons, Inc. |location=Hoboken, NJ |year=2003 |volume=8 |pages=509–532 |isbn=978-0-471-39263-7 |doi=10.1002/0471264385.wei0821 |chapter-url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/0471264385.wei0821 |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; i povrede povjerljivosti ili privatnosti.

=== Etika u radu sa životinjama ===

Istraživanja na [[Životinje|životinjama]], također, regulišu univerzitetski etički odbori. Etičke smjernice navode da je upotreba životinja u naučne svrhe prihvatljiva samo kada je šteta nanesena životinjama manja od koristi koje proizlaze iz istraživanja.&lt;ref name=&quot;Sherwin_2003&quot;&gt;{{cite journal |last=Sherwin |first=Chris M. |last2=Christiansen |first2=Stine B. |last3=Duncan |first3=Ian J. |last4=Erhard |first4=Hans W. |last5=Lay |first5=Don C. |last6=Mench |first6=Joy A. |last7=O’Connor |first7=Cheryl E. |last8=Petherick |first8=J. Carol |title=Guidelines for the ethical use of animals in applied ethology studies |journal=Applied Animal Behaviour Science |volume=81 |issue=3 |pages=291–305 |year=2003 |doi=10.1016/S0168-1591(02)00288-5 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0168159102002885 |url-access=subscription |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Emocije]]
* [[Geštalt psihologija]]
* [[Pamćenje]]
* [[Psihoterapija]]
* [[Učenje]]
* [[Zaboravljanje]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==

* {{cite book|last1=Badcock|first1=Christopher R.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=340–344|chapter=Nature-Nurture Controversy, History of|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.03136-6}}
* {{cite book|last1=Cascio|first1=Wayne F.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=879–884|chapter=Industrial–Organizational Psychology: Science and Practice|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.22007-2}}
* {{cite book|last1=Chryssochoou|first1=Xenia|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=532–537|chapter=Social Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.24095-6}}
* {{cite book|last1=Deakin|first1=Nicholas|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=31–36|chapter=Philosophy, Psychiatry, and Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.27049-9}}
* {{cite book|last1=Demetriou|first1=Andreas|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=313–322|chapter=Intelligence in Cultural, Social and Educational Context|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.92147-0}}
* {{cite book|last1=Gelso|first1=Charles J.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=69–72|chapter=Counseling Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.21073-8}}
* {{cite book|last1=Henley|first1=Tracy B.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=406–411|chapter=Psychology, History of (Early Period)|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.03235-9}}
* {{cite book|last1=Knowland|first1=Victoria C.P.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|last2=Purser|first2=Harry|last3=Thomas|first3=Michael S.C.|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=354–360|chapter=Cross-Sectional Methodologies in Developmental Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.23235-2}}
* {{cite book|last1=Louw|first1=Dap|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=351–356|chapter=Forensic Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.21074-X}}
* {{cite book|last1=McWilliams|first1=Spencer A.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=412–417|chapter=Psychology, History of (Twentieth Century)|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.03046-4}}
* {{cite book|last1=Pe-Pua|first1=Rogelia|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=788–794|chapter=Indigenous Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.24067-1}}
* {{cite book|last1=Peterson|first1=Roger L.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|last2=Peterson|first2=Donald R.|last3=Abrams|first3=Jules C.|last4=Stricker|first4=George|last5=Ducheny|first5=Kelly|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=517–523|chapter=Training in Clinical Psychology in the United States: Practitioner Model|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.21086-6}}
* {{cite book|last1=Poortinga|first1=Ype H.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=311–317|chapter=Cross-Cultural Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.24011-7}}
* {{cite book|last1=Spinath|first1=Frank M.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|last2=Spinath|first2=Birgit|last3=Borkenau|first3=Peter|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=320–325|chapter=Developmental Behavioral Genetics and Education|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.92009-9}}
* {{cite book|last1=Smith|first1=Edward E.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=103–109|chapter=Cognitive Psychology: History|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.03028-2}}
* {{cite book|last1=Staerklé|first1=Christian|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=427–433|chapter=Political Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.24079-8}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Psychology}}
* [http://www.perfectionnement.info/fr/agenda.php?i_pays=0&amp;i_date=0&amp;keywords=congr International PSY Congresses] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051015201117/http://www.perfectionnement.info/fr/agenda.php?i_pays=0&amp;i_date=0&amp;keywords=congr |date=15. 10. 2005 }}
* [http://free-zd.t-com.hr/psih Psihologija, linkovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051216170940/http://free-zd.t-com.hr/psih/ |date=16. 12. 2005 }}
* [http://www.iltuobenessere.com/ansia/Default.htm Ansia] University of Milan Psychology Research

{{Psihologija}}
{{Društvene nauke}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Psihologija| ]]
[[Kategorija:Društvene nauke]]
[[Kategorija:Nauke o ponašanju]]</text>
      <sha1>mquxv6zt1aobhv0ushem2sufexwjo3m</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3917653</id>
      <parentid>3917649</parentid>
      <timestamp>2026-08-12T02:14:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <origin>3917653</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="56970" sha1="hpksmi8tjcott4td6guvgp2in17254z" xml:space="preserve">{{Psihologija bočna traka}}
'''Psihologija''' je nauka koja se bavi proučavanjem psihičkih procesa i [[Ponašanje|ponašanja]].&lt;ref name=&quot;OED&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.oed.com |title=psychology |publisher=Oxford English Dictionary. Oxford University Press |accessdate=13. februar 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Fernald&quot;&gt;{{cite book |last=Fernald |first=Dodge |title=Psychology: Six Perspectives |url=https://archive.org/details/psychologysixper0000fern |publisher=SAGE Publications |year=2008 |isbn=978-1-4129-3867-9 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Njen predmet istraživanja obuhvata ponašanje ljudi i životinja, svjesne i nesvjesne fenomene, te mentalne procese kao što su misli, osjećanja i motivi.

Psihologija je nauka širokog opsega koja objedinjuje principe [[Prirodne nauke|prirodnih]] i [[Društvene nauke|društvenih nauka]]. Kao [[Prirodne nauke|prirodna nauka]], ona se manifestuje kroz oblasti poput biološke psihologije, gdje istraživači teže razumijevanju emergentnih svojstava mozga povezujući disciplinu sa neuronaukom. S druge strane, psihologija djeluje kao [[Društvene nauke|društvena nauka]] kada se fokusira na analizu i razumijevanje složenih obrazaca ponašanja pojedinaca i društvenih grupa.&lt;ref name=&quot;Hockenbury&quot;&gt;{{cite book |last1=Hockenbury |first1=D. |last2=Hockenbury |first2=S. |title=Psychology |url=https://archive.org/details/psychology05edhock |publisher=Worth Publishers |year=2010 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;APA&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.apa.org |title=Frequently asked questions about APA |publisher=American Psychological Association |accessdate=13. februar 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

== Etimologija i definicije ==

Riječ ''psihologija'' potječe od grčke riječi ''psyche'' (grč. ψυχή), što znači duh ili duša. Drugi dio riječi, ''-logija'', potječe od sufiksa ''-λογία'' (-logia), što označava nauku, izučavanje ili istraživanje.&lt;ref name=&quot;Etymonline&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.etymonline.com/word/psychology |title=Psychology |publisher=Online Etymology Dictionary |accessdate=15. februar 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Riječ psihologija prvi put se pojavljuje u doba renesanse.&lt;ref name=&quot;dIsa&quot;&gt;{{cite journal |last1=d’Isa |first1=R. |last2=Abramson |first2=C. I. |year=2023 |title=The origin of the phrase comparative psychology: An historical overview |journal=Frontiers in Psychology |volume=14 |pages=1174115 |doi=10.3389/fpsyg.2023.1174115 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; U svom latinskom obliku, ''psychiologia'', prvi ju je upotrijebio hrvatski humanista i latinista Marko Marulić u svojoj knjizi ''Psichiologia de ratione animae humanae'' (Psihologija, o prirodi ljudske duše) u periodu između 1510. i 1520.&lt;ref name=&quot;dIsa&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Krstic1964&quot;&gt;{{cite journal |last=Krstić |first=K. |year=1964 |title=Marko Marulic – The author of the term &quot;psychology&quot; |journal=Acta Instituti Psychologici Universitatis Zagrabiensis |volume=36 |pages=7–13 |url=https://psychclassics.yorku.ca/Krstic/marulic.htm |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Najraniji poznati spomen riječi ''psychology'' u engleskom jeziku potječe iz 1694., kada ju je Steven Blankaart naveo u djelu ''The Physical Dictionary''. U tom rječniku se navodi da se &quot;anatomija bavi tijelom, a psihologija dušom.&quot;&lt;ref name=&quot;Colman2009&quot;&gt;{{cite book |last=Colman |first=A. M. |year=2009 |title=A dictionary of psychology |url=https://archive.org/details/dictionaryofpsyc0000colm_s3f2 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-953406-7 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

Slovo Ψ (psi), prvo slovo grčke riječi ''psyche'' iz koje je izveden termin psihologija, općenito se povezuje sa psihologijom kao naukom i koristi se kao njen simbol.

Godine 1890, [[William James]] definisao je psihologiju kao &quot;nauku o mentalnom životu, kako u pogledu njegovih pojava, tako i u pogledu njihovih uslova.&quot;&lt;ref name=&quot;James1983&quot;&gt;{{cite book |last=James |first=W. |year=1983 |title=The principles of psychology |publisher=Harvard University Press |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Ova definicija bila je široko prihvaćena tokom više decenija. Međutim, njeno značenje je osporavano, naročito od strane Johna B. Watsona, koji je 1913. iznio stavove metodološkog biheviorizma, posmatrajući psihologiju kao isključivo objektivnu eksperimentalnu granu prirodne nauke, čiji je teorijski cilj &quot;predviđanje i kontrola ponašanja.&quot;&lt;ref name=&quot;Watson1913&quot;&gt;{{cite journal |last=Watson |first=J. B. |year=1913 |title=Psychology as the behaviorist views it |url=https://archive.org/details/sim_psychological-review_1913-03_20_2/page/158 |journal=Psychological Review |volume=20 |issue=2 |pages=158–177 |doi=10.1037/h0074428 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Od trenutka kada je James definisao pojam &quot;psihologija&quot;, ovaj termin se sve snažnije povezuje s naučnim eksperimentisanjem.&lt;ref name=&quot;Watson1913&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Davis2004&quot;&gt;{{cite book |last=Davis |first=D. R. |year=2004 |chapter=Psychology |editor-last=Gregory |editor-first=R. L. |title=The Oxford companion to the mind |url=https://archive.org/details/oxfordcompaniont0000unse_b9g3 |edition=2. |pages=[https://archive.org/details/oxfordcompaniont0000unse_b9g3/page/762 763]–764 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-866224-2 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Pod pojmom narodna psihologija (eng. ''folk psychology'') podrazumijeva se razumijevanje mentalnih stanja i ponašanja ljudi kakvo imaju obični ljudi, za razliku od stručnog razumijevanja kojeg imaju profesionalni psiholozi.&lt;ref name=&quot;Hutto2007&quot;&gt;{{cite book |editor1-last=Hutto |editor1-first=D. D. |editor2-last=Ratcliffe |editor2-first=M. |year=2007 |title=Folk psychology re-assessed |url=https://archive.org/details/isbn_9781402055577 |publisher=Springer |isbn=978-1-4020-5557-7 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
{{Glavni|Historija psihologije}}
Razvoj psihološke misli može se pratiti još od najstarijih civilizacija, u kojima su pitanja o prirodi ljudskog uma i ponašanja bila predmet filozofskih i medicinskih razmatranja. Drevne civilizacije [[Egipat|Egipta]], [[Grčka|Grčke]], [[Kina|Kine]], [[Indija|Indije]] i [[Perzija|Perzije]] razvijale su rane koncepte o psihološkim fenomenima i odnosu između tijela i uma. U starom Egiptu, medicinski tekstovi poput [[Ebersov papirus|Ebersovog papirusa]] svjedoče o prepoznavanju stanja koja se danas povezuju s [[Depresija (raspoloženje)|depresijom]] i poremećajima mišljenja.&lt;ref name=&quot;Okasha_Egypt_2005&quot;&gt;{{cite journal |last=Okasha |first=Ahmed |date=2005 |title=Mental Health in Egypt |journal=The Israel Journal of Psychiatry and Related Sciences |volume=42 |issue=2 |pages=116–125 |pmid=16342608 |url=https://www.researchgate.net/publication/7426670_Mental_health_in_Egypt |access-date=23. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ovi zapisi predstavljaju jedan od najranijih pokušaja da se [[mentalni poremećaj]]i objasne u okviru medicinskog pristupa. Značajniji teorijski razvoj bilježi se u [[Antička Grčka|antičkoj Grčkoj]], gdje su filozofi poput [[Tales|Talesa iz Mileta]], [[Platon]]a i [[Aristotel]]a (posebno u djelu ''De Anima'') razmatrali funkcionisanje ljudskog uma.&lt;ref name=&quot;Green_Groff_2003&quot;&gt;{{cite book |last1=Green |first1=Christopher D. |last2=Groff |first2=Philip R. |date=2003 |title=Early psychological thought: Ancient accounts of mind and soul |url=https://archive.org/details/earlypsychologic0000gree |location=Westport, Connecticut |publisher=Praeger |isbn=978-0275979201 |access-date=23. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Važan pomak u razumijevanju [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]] načinio je grčki ljekar [[Hipokrat]], koji je u 4. vijeku p. n. e. zastupao stav da mentalni poremećaji imaju fizičke uzroke, čime se udaljio od dotadašnjih nadnaravnih objašnjenja.&lt;ref name=&quot;Brink_Psychology_2008&quot;&gt;{{cite book |last=Brink |first=T. L. |date=2008 |title=Psychology: A Student Friendly Approach |url=http://www.saylor.org/site/wp-content/uploads/2012/06/TLBrink_PSYCH01.pdf |pages=9 |publisher=Saylor Academy |access-date=23. april 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120724142236/http://www.saylor.org/site/wp-content/uploads/2012/06/TLBrink_PSYCH01.pdf |archive-date=24. juli 2012 |url-status=live |language=en}}&lt;/ref&gt; U pogledu lokalizacije mentalnih funkcija, među antičkim misliocima nisu postojali jedinstveni stavovi. Oko 387. p. n. e., Platon je iznio mišljenje da se mentalni procesi odvijaju u [[mozak|mozgu]], dok je Aristotel oko 335. p. n. e. zastupao mišljenje da je [[srce]] središte mentalnih funkcija.&lt;ref name=&quot;MNT_Psychology_2018&quot;&gt;{{cite web |last=Brazier |first=Yvette |date=2018 |title=Psychology: Definitions, branches, history, and how to become one |url=https://www.medicalnewstoday.com/articles/154874 |website=Medical News Today |access-date=23. april 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210320030424/https://www.medicalnewstoday.com/articles/154874 |archive-date=20. mart 2021 |url-status=live |language=en}}&lt;/ref&gt;

U Kini su temelji psihološke misli razvijeni u okviru filozofskih učenja drevnih mislioca poput [[Laozi]]ja i [[Konfucije|Konfucija]], kao i pod utjecajem [[Budizam|budizma]].&lt;ref name=&quot;FinancialExpress_Taoism_2018&quot;&gt;{{cite web |last=Redakcija |date=15. januar 2018 |title=Natural harmony in Taoism — a cornerstone of Chinese society |url=https://thefinancialexpress.com.bd/views/views/natural-harmony-in-taoism-a-cornerstone-of-chinese-society-1516031957 |website=The Financial Express |access-date=23. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ova tradicija oslanjala se na [[Introspekcija|introspekciju]], [[opažanje]] i različite tehnike usmjeravanja [[mišljenje|mišljenja]] i [[Ponašanje|ponašanja]], pri čemu se svijet posmatrao kao jedinstvo fizičkog i mentalnog aspekta i njihove međusobne povezanosti.&lt;ref name=&quot;Shi_China_Psychology_2019&quot;&gt;{{cite book |last=Shi |first=Y. |editor-last=Bringmann |editor-first=Wolfgang G. |date=2019 |title=The dawn of psychology in China |book-title=A Pictorial History of Psychology |url=https://archive.org/details/pictorialhistory0000unse_y5p4 |pages=22–27 |publisher=Quintessence Publishing Co. Ltd. |access-date=23. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Kineska filozofija posebno je naglašavala potrebu ″pročišćavanja uma″ radi razvoja [[moral|moralnih vrlina]] i unutrašnje snage. Jedan od najznačajnijih medicinsko-filozofskih tekstova, ''[[Huangdi Neijing]]'' (''Klasik interne medicine Žutog cara''), identifikuje mozak kao središte [[mudrost]]i i osjeta, razvija teorije ličnosti zasnovane na ravnoteži principa [[yin i yang]], te mentalne poremećaje objašnjava kroz fiziološke i društvene neravnoteže. Dalji razvoj proučavanja mozga i mentalnih funkcija u kineskoj tradiciji intenziviran je tokom [[Dinastija Qing|dinastije Qing]], posebno kroz radove učenjaka pod utjecajem zapadne nauke, kao što su Fang Yizhi (1611–1671), Liu Zhi (1660–1730) i Wang Qingren (1768–1831). Wang Qingren je naglašavao ulogu mozga kao središta nervnog sistema, povezao mentalne poremećaje s bolestima mozga, istraživao uzroke snova i [[Nesanica|nesanice]], te razvio ranu teoriju funkcionalne lateralizacije [[Moždana hemisfera|moždanih hemisfera]].&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Baker |editor-first=David B. |date=2012 |title=The Oxford Handbook of the History of Psychology |url=https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9780199710652_A23608123/preview-9780199710652_A23608123.pdf |publisher=Oxford University Press |location=New York |isbn=978-0195366556 |access-date=23. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Pod utjecajem [[Hinduizam|hinduizma]], [[indijska filozofija]] razvila je složena razmatranja o prirodi i vrstama svijesti. U tekstovima poput ''[[Upanišade|Upanišada]]'' i drugih [[Vedski period|vedskih]] spisa, koji čine osnov hinduističke tradicije, posebno se ističe razlikovanje između prolaznog, svakodnevnog aspekta ličnosti i [[atman]]a (trajnog, nepromjenjivog sebstva). Različite hinduističke filozofske škole, kao i [[budizam]], preispitivale su ovakvo shvatanje sebstva, ali su pritom naglašavale značaj postizanja viših stanja svijesti i samospoznaje. U tom kontekstu, [[joga]] obuhvata skup praksi i tehnika usmjerenih ka razvoju svijesti, samodiscipline i unutrašnje ravnoteže. Utjecaj ovih ideja proširio se i izvan indijskog kulturnog prostora. Tako je [[teozofija]], religijsko-filozofski pokret koji je utemeljila [[Helena Blavatsky]], bila inspirisana indijskim učenjima tokom njenog boravka u [[Britanska Indija|Britanskoj Indiji]].&lt;ref name=&quot;Paranjpe_India_2006&quot;&gt;{{cite book |last=Paranjpe |first=Anand C. |editor-last=Brock |editor-first=Adrian C. |date=2006 |title=From Tradition through Colonialism to Globalization: Reflections on the History of Psychology in India |book-title=Internationalizing the History of Psychology |url=https://www.cambridge.org/core/books/internationalizing-the-history-of-psychology/D695536F2C86208B1C8819A293E5D48B |publisher=Cambridge University Press |access-date=23. april 2026 |isbn=978-0521835992 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Raju_Indian_Thought_1985&quot;&gt;{{cite book |last=Raju |first=P. T. |date=1985 |title=Structural Depths of Indian Thought |url=https://archive.org/details/structuraldepths0000raju |publisher=State University of New York Press |location=Albany |pages=35–36 |isbn=978-0887061394 |access-date=23. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Psihologija je bila predmet interesovanja mislioca [[Prosvjetiteljstvo]] u [[Evropa|Evropi]]. U [[Njemačka|Njemačkoj]] je [[Gottfried Wilhelm Leibniz]] (1646–1716) razvio filozofsko shvatanje prema kojem se mentalni procesi odvijaju kontinuirano, bez naglih prekida između različitih stanja svijesti. Oslanjajući se na svoje radove iz [[Matematika|matematike]], posebno na razvoj diferencijalnog i integralnog računa, Leibniz je smatrao da se promjene u svijesti dešavaju postepeno, u vidu neprekidnog niza manjih promjena. U tom okviru uveo je pojam ″malih percepcija″ ([[Latinski jezik|lat.]] ''petites perceptions''), kojim je označio nesvjesne ili jedva primjetne mentalne procese koji, iako pojedinačno nisu dostupni svijesti, zajedno utječu na svjesno iskustvo. Prema njegovom shvatanju, razlika između svjesnih i nesvjesnih sadržaja nije kvalitativna (nije riječ o potpuno različitim vrstama pojava), već kvantitativna (zasniva se na intenzitetu i jasnoći percepcije).&lt;ref name=&quot;Hatfield_1990&quot;&gt;{{cite book |last=Hatfield |first=Gary |date=1990 |title=The Natural and the Normative: Theories of Spatial Perception from Kant to Helmholtz |url=https://archive.org/details/naturalnormative0000hatf |publisher=MIT Press |location=Cambridge, MA |isbn=978-0262081863 |access-date=23. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Leibniz_1989&quot;&gt;{{cite book |last=Leibniz |first=Gottfried Wilhelm |editor-last1=Ariew |editor-first1=Roger |editor-last2=Garber |editor-first2=Daniel |date=1989 |title=Philosophical Essays |url=https://archive.org/details/philosophicaless0000leib |publisher=Hackett Publishing |location=Indianapolis |isbn=978-0872200623 |access-date=23. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Christian Wolff]] je psihologiju nastojao utemeljiti kao posebnu nauku. U djelima ''Psychologia Empirica'' (1732) i ''Psychologia Rationalis'' (1734) sistematski je razradio empirijski i racionalni pristup proučavanju psihičkih pojava.&lt;ref name=&quot;Hatfield_1990&quot; /&gt; [[Immanuel Kant]] je psihologiju posmatrao u okviru [[antropologija|antropologije]], ali je bio skeptičan prema mogućnosti njenog razvoja kao eksperimentalne nauke. Smatrao je da se unutrašnja iskustva ne mogu proučavati na način analogan prirodnim naukama poput hemije, jer se sadržaji svijesti ne mogu izdvojiti, kontrolisati i ponovo kombinovati po volji istraživača. Također je isticao da sam čin posmatranja mijenja stanje posmatranog mentalnog procesa, čime se otežava njegovo objektivno ispitivanje.&lt;ref name=&quot;Hatfield_1990&quot; /&gt;

Krajem 18. stoljeća, Ferdinand Ueberwasser (1752–1812) uveo je naziv ''empirijska psihologija'' u akademski kontekst, te je 1783. na Univerzitetu u Münsteru nosio titulu profesora empirijske psihologije i [[Logika|logike]]. Njegova predavanja predstavljaju jedan od ranih pokušaja institucionalizacije psihologije kao nauke. Međutim, dalji razvoj ovih inicijativa bio je prekinut uslijed političkih i društvenih previranja izazvanih [[Napoleonski ratovi|napoleonskim ratovima]].&lt;ref name=&quot;Schwarz_Pfister_2016&quot;&gt;{{cite journal |last1=Schwarz |first1=Katharina A. |last2=Pfister |first2=Roland |date=2016 |title=Scientific psychology in the 18th century: A historical rediscovery |journal=Perspectives on Psychological Science |volume=11 |issue=3 |pages=399–407 |doi=10.1177/1745691616635601 |url=https://www.academia.edu/96197097/Scientific_Psychology_in_the_18th_Century_A_Historical_Rediscovery |access-date=23. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nakon tog perioda, vlasti u [[Pruska|Pruskoj]] su reformisale obrazovni sistem, pa je psihologija 1825. uvedena kao obavezan predmet, čemu su podršku dali filozofi [[Georg Wilhelm Friedrich Hegel]] i [[Johann Friedrich Herbart]]. Iako je time dobila svoje mjesto u obrazovanju, psihologija se u to vrijeme još uvijek nije razvila kao eksperimentalna nauka.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; U [[Engleska|Engleskoj]] su rana razmišljanja o psihologiji bila povezana s teorijom [[Fenologija|frenologije]], koja je pokušavala objasniti osobine ličnosti na osnovu oblika [[Lobanja|lobanje]]. Istovremeno, interes za psihološka pitanja bio je povezan s društvenim problemima, poput [[Alkoholizam|alkoholizma]], [[Nasilje|nasilja]] i uslova u ustanovama za osobe s psihičkim poteškoćama.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;

=== Počeci eksperimentalne psihologije ===

[[Datoteka:James McKeen Cattell.jpg|mini|desno|300px|[[James McKeen Cattell]], prvi profesor psihologije u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]]]]
[[Datoteka:Wundt-research-group.jpg|mini|desno|300px|[[Wilhelm Wundt]] (sjedi), njemački psiholog, sa saradnicima u svom psihološkom laboratoriju, prvom takve vrste, oko 1880.]]
[[Datoteka:One of Pavlov's dogs.jpg|mini|desno|300px|Jedan od pasa korištenih u eksperimentu ruskog psihologa [[Ivan Pavlov|Ivana Pavlova]] sa hirurški ugrađenom kanilom za mjerenje salivacije, prepariran u Muzeju Pavlova u [[Rjazan]]u u Rusiji]]

Filozof [[John Stuart Mill]] smatrao je da ljudski um može biti predmet naučnog istraživanja, iako je takva nauka u određenoj mjeri neprecizna.&lt;ref name=&quot;Henley_2018_History_Psychology&quot;&gt;{{cite book |last=Henley |first=Tracy |title=Hergenhahn's An Introduction to the History of Psychology |edition=8 |publisher=Cengage Learning |year=2018 |isbn=978-1-337-67125-5 |url=https://books.google.ba/books?id=0g9EDwAAQBAJ |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Mill je predložio koncept &quot;mentalne [[hemija|hemije]]&quot;, prema kojem se jednostavne misli mogu povezivati i tako stvarati složenije ideje. [[Gustav Fechner]] počeo je 1830-ih u [[Leipzig]]u provoditi istraživanja iz oblasti [[psihofizika|psihofizike]]. Formulisao je načelo prema kojem se čovjekova percepcija podražaja mijenja [[logaritam|logaritamski]] u odnosu na njegov intenzitet.&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot;&gt;{{cite book |last=Leahey |first=Thomas Hardy |title=A History of Modern Psychology |edition=3 |publisher=Prentice Hall |year=2001 |isbn=978-0-13-017573-1 |url=https://books.google.ba/books/about/A_History_of_Modern_Psychology.html?id=7ntWAAAAYAAJ |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; To načelo postalo je poznato kao [[Weber-Fechnerov zakon]]. Fechnerovo djelo ''Elementi psihofizike'' iz 1860. osporilo je Kantovo negativno stajalište o mogućnosti kvantitativnog istraživanja uma.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Fechner_1860_Psychophysik_Vol1&quot;&gt;{{cite book |last=Fechner |first=Gustav Theodor |title=Elemente der Psychophysik |volume=1 |publisher=Breitkopf und Härtel |year=1860 |url=https://books.google.ba/books?id=C1cOAAAAQAAJ&amp;printsec=frontcover |access-date=11. 8. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt; Fechner je pokazao da se &quot;mentalnim procesima mogu pridružiti brojčane vrijednosti, ali i da se one mogu mjeriti eksperimentalnim metodama&quot;.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;

U [[Heidelberg]]u je [[Hermann von Helmholtz]] provodio srodna istraživanja čulne percepcije i obučavao [[Fiziologija|fiziologa]] [[Wilhelm Wundt|Wilhelma Wundta]]. Wundt je potom prešao na [[Univerzitet u Leipzigu]], gdje je osnovao psihološki laboratorij koji je označio početak [[Eksperimentalna psihologija|eksperimentalne psihologije]] kao zasebne naučne discipline. Wundt je nastojao razložiti mentalne procese na njihove najosnovnije sastavne dijelove, djelimično pod utjecajem analogije s tadašnjim napretkom u hemiji i njenim uspješnim proučavanjem elemenata i strukture materije.&lt;ref name=&quot;SEP_Wundt&quot;&gt;{{cite encyclopedia |last=Kim |first=Alan |title=Wilhelm Maximilian Wundt |encyclopedia=Stanford Encyclopedia of Philosophy |editor-last=Zalta |editor-first=Edward N. |editor2-last=Nodelman |editor2-first=Uri |publisher=Metaphysics Research Lab, Stanford University |year=2022 |url=https://plato.stanford.edu/entries/wilhelm-wundt/ |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Paul Flechsig]] i [[Emil Kraepelin]] ubrzo su u Leipzigu osnovali još jedan utjecajan laboratorij, usmjeren na eksperimentalnu [[psihijatrija|psihijatriju]].&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;

[[James McKeen Cattell]], profesor psihologije na [[Univerzitet u Pennsylvaniji|Univerzitetu u Pennsylvaniji]] i [[Univerzitet Columbia|Univerzitetu Columbia]] te suosnivač časopisa ''[[Psychological Review]]'', bio je prvi profesor psihologije u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]].&lt;ref name=&quot;NHPRC_Cattell_Letters&quot;&gt;{{cite web |author=National Historical Publications and Records Commission |title=An Education in Psychology: James McKeen Cattell’s Journal and Letters from Germany and England, 1880–1888 |website=National Archives and Records Administration (NARA) |publisher=U.S. National Archives |year=2026 |url=https://www.archives.gov/nhprc/projects/catalog/james-mckeen-cattell |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Njemački psiholog [[Hermann Ebbinghaus]], istraživač na [[Univerzitet u Berlinu|Univerzitetu u Berlinu]], bio je jedan od značajnih istraživača psihologije 19. stoljeća. Bio je pionir eksperimentalnog proučavanja [[Pamćenje|pamćenja]] i razvio je kvantitativne modele [[Učenje|učenja]] i [[Zaboravljanje|zaboravljanja]].&lt;ref name=&quot;Wozniak_1999_Ebbinghaus&quot;&gt;{{cite web |last=Wozniak |first=Robert H. |title=Classics in the History of Psychology -- Ebbinghaus (1885/1913) by R. H. Wozniak |website=Classics in the History of Psychology |publisher=York University |year=1999 |editor-last=Green |editor-first=Christopher D. |url=https://psychclassics.yorku.ca/Ebbinghaus/wozniak.htm |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Početkom 20. stoljeća [[Wolfgang Köhler]], [[Max Wertheimer]] i [[Kurt Koffka]] bili su među osnivačima škole [[Geštalt psihologija|geštalt psihologije]]. Ovaj pristup zasniva se na shvatanju da ljudi pojave doživljavaju kao organizovane cjeline. Za razliku od [[redukcionizam|redukcionističkog]] pristupa, koji [[Misao|misli]] i [[ponašanje]] nastoji svesti na manje sastavne elemente, predstavnici geštalt psihologije naglašavali su da je iskustvo kao cjelina od posebnog značaja te da cjelina predstavlja više od prostog zbira svojih dijelova.&lt;ref name=&quot;Koffka_1935_Gestalt_Psychology&quot;&gt;{{cite book |last=Koffka |first=Kurt |title=Principles of Gestalt Psychology |publisher=Harcourt, Brace and Company |location=New York |year=1935 |page=176 |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.7888 |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Psiholozi u [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Danska|Danskoj]], [[Austrija|Austriji]], [[Engleska|Engleskoj]] i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] ubrzo su slijedili Wundtov primjer i počeli osnivati psihološke laboratorije.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; [[G. Stanley Hall]], Amerikanac koji je studirao kod Wundta, osnovao je psihološki laboratorij koji je stekao međunarodni utjecaj. Laboratorij je djelovao na [[Univerzitet &quot;Johns Hopkins&quot;|Univerzitetu &quot;Johns Hopkins&quot;]]. Hall je kasnije podučavao [[Yūjirō Motora|Yūjirōa Motoru]], koji je eksperimentalnu psihologiju, s naglaskom na psihofiziku, uveo na [[Univerzitet u Tokiju|Carski univerzitet u Tokiju]].&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; Wundtov asistent [[Hugo Münsterberg]] predavao je psihologiju na [[Univerzitet Harvard|Harvardu]], gdje je među njegovim studentima bio i [[Narendra Nath Sen Gupta]], koji je 1905. osnovao odsjek za psihologiju i psihološki laboratorij na [[Univerzitet u Kalkuti|Univerzitetu u Kalkuti]].&lt;ref name=&quot;Paranjpe_India_2006&quot; /&gt; Wundtovi studenti [[Walter Dill Scott]], [[Lightner Witmer]] i [[James McKeen Cattell]] radili su na razvoju testova mentalnih sposobnosti. Cattell, koji je također studirao kod [[Eugenika|eugeničara]] [[Francis Galton|Francisa Galtona]], kasnije je osnovao [[Harcourt Assessment|Psychological Corporation]]. Witmer se usmjerio na psihološko testiranje djece, dok se Scott bavio odabirom zaposlenika.&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot; /&gt;

Drugi Wundtov student, Englez [[Edward Titchener]], osnovao je program psihologije na [[Univerzitet Cornell|Univerzitetu Cornell]] i razvio [[Strukturalizam (psihologija)|strukturalističku psihologiju]]. Osnovna ideja strukturalizma bila je analiza i klasifikacija različitih aspekata uma, prvenstveno metodom [[introspekcija|introspekcije]].&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; [[William James]], [[John Dewey]] i [[Harvey Carr]] razvijali su [[Funkcionalna psihologija|funkcionalizam]], širi pristup psihologiji koji se oslanjao na Darwinovu ideju da svako ponašanje ima svoju svrhu i ulogu u prilagođavanju pojedinca okolini. James je 1890. objavio utjecajno djelo ''[[Principi psihologije]]'', u kojem je dodatno razradio neke ideje strukturalizma. U njemu je opisao [[Tok svijesti (psihologija)|tok svijesti]]. Jamesove ideje privukle su veliki broj američkih studenata novoj naučnoj disciplini.&lt;ref name=&quot;James1983&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot; /&gt; Dewey je povezao psihologiju s društvenim pitanjima, posebno zagovaranjem [[progresivno obrazovanje|progresivnog obrazovanja]], razvijanjem moralnih vrijednosti kod djece i uključivanjem imigranata u društvo.&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot; /&gt;

Drugi pravac eksperimentalne psihologije, snažnije povezan s fiziologijom, razvio se u Južnoj Americi pod vodstvom [[Horacio G. Piñero|Horacija G. Piñera]] na [[Univerzitet u Buenos Airesu|Univerzitetu u Buenos Airesu]].&lt;ref name=&quot;Taiana_2006_Transatlantic_Migration&quot;&gt;{{cite book |last=Taiana |first=Cecilia |chapter=Transatlantic Migration of the Disciplines of Mind: Examination of the Reception of Wundt's and Freud's Theories in Argentina |editor-last=Brock |editor-first=Adrian C. |title=Internationalizing the History of Psychology |publisher=New York University Press |location=New York |year=2006 |pages=34–55 |isbn=978-0-8147-9944-4 |doi=10.18574/nyu/9780814739082.003.0006 |chapter-url=https://www.uplopen.com/reader/chapters/pdf/10.18574/nyu/9780814739082.003.0006 |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; I u [[Rusija|Rusiji]] istraživači su sve veću pažnju posvećivali biološkoj osnovi psihologije. Taj pravac započeo je, između ostalog, esejom [[Ivan Sečenov|Ivana Sečenova]] iz 1873. &quot;Ko treba razvijati psihologiju i kako?&quot;. Sečenov je razvio ideju o [[refleks|moždanim refleksima]] i odlučno zastupao [[determinizam|determinističko]] shvatanje ljudskog ponašanja.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; Rusko-sovjetski [[Filologija|fiziolog]] [[Ivan Pavlov]] otkrio je na primjeru pasa proces učenja poznat kao [[klasično uslovljavanje]], a potom ga je proučavao i u kontekstu ljudskog ponašanja.&lt;ref name=&quot;Windholz_1997_Pavlov&quot;&gt;{{cite journal |last=Windholz |first=George |title=Ivan P. Pavlov: An overview of his life and psychological work |journal=American Psychologist |volume=52 |issue=9 |pages=941–946 |year=1997 |doi=10.1037/0003-066X.52.9.941 |url=https://psycnet.apa.org/record/1997-05605-003 |url-access=subscription |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Konsolidacija i finansiranje ===

Jedno od prvih psiholoških društava bilo je ''La Société de Psychologie Physiologique'' u [[Francuska|Francuskoj]], koje je djelovalo od 1885. do 1893. Prvi sastanak Međunarodnog kongresa psihologije, pod pokroviteljstvom [[Međunarodna unija psiholoških nauka|Međunarodne unije psiholoških nauka]], održan je u [[Pariz]]u u augustu 1889, u vrijeme održavanja [[Svjetska izložba u Parizu 1889.|Svjetske izložbe]] kojom je obilježena stogodišnjica [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]]. [[William James]] bio je jedan od trojice Amerikanaca među 400 učesnika. [[Američko psihološko udruženje]] (APA) osnovano je ubrzo nakon toga, 1892. Međunarodni kongres nastavio se održavati u različitim evropskim gradovima, uz široko međunarodno učešće. Na Šestom kongresu, održanom u [[Ženeva|Ženevi]] 1909, izlaganja su održana na [[Ruski jezik|ruskom]], [[Kineski jezik|kineskom]] i [[Japanski jezik|japanskom jeziku]], kao i na [[Esperanto|esperantu]]. Nakon prekida uzrokovanog [[Prvi svjetski rat|Prvim svjetskim ratom]], Sedmi kongres održan je u [[Oxford]]u, uz znatno veće učešće britanskih i američkih psihologa, čije su zemlje izašle kao pobjednice iz rata. Godine 1929. kongres je održan na [[Univerzitet Yale|Univerzitetu Yale]] u [[New Haven]]u u [[Connecticut]]u, uz učešće nekoliko stotina članova APA-e.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;

[[Univerzitet u Tokiju|Carski univerzitet u Tokiju]] imao je važnu ulogu u širenju moderne psihologije u istočnoj [[Azija|Aziji]]. Nove ideje u psihologiji iz [[Japan]]a su se potom širile u [[Kina|Kinu]].

Američka psihologija stekla je veći društveni i institucionalni značaj nakon ulaska Sjedinjenih Američkih Država u [[Prvi svjetski rat]]. Stalni odbor kojim je rukovodio [[Robert Yerkes]] provodio je testove mentalnih sposobnosti, poznate kao &quot;[[Army Alpha]]&quot; i &quot;[[Army Beta]]&quot;, na gotovo 1,8 miliona [[vojnik]]a.&lt;ref name=&quot;Tomes_2010&quot;&gt;{{cite book |last=Tomes |first=Nancy |chapter=The Development of Clinical Psychology, Social Work, and Psychiatric Nursing: 1900–1980s |editor-last=Wallace |editor-first=Edwin R. |editor2-last=Gach |editor2-first=John |title=History of Psychiatry and Medical Psychology: With an Epilogue on Psychiatry and the Mind-Body Relation |publisher=Springer Science &amp; Business Media |location=New York |year=2010 |pages=505–528 |isbn=978-0-387-34708-0 |doi=10.1007/978-0-387-34708-0_16 |url=https://books.google.ba/books?id=64Y6wtqzs7IC |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nakon toga, [[porodica Rockefeller]] je, posredstvom [[Vijeće za istraživanje društvenih nauka|Vijeća za istraživanje društvenih nauka]], počela finansirati istraživanja ponašanja.&lt;ref name=&quot;Samelson_1985_Kingdom_Behavior&quot;&gt;{{cite journal |last=Samelson |first=Franz |title=Organizing for the Kingdom of Behavior: Academic Battles and Organizational Policies in the Twenties |journal=Journal of the History of the Behavioral Sciences |volume=21 |issue=1 |pages=33–47 |year=1985 |doi=10.1002/1520-6696(198501)21:1&lt;33::AID-JHBS2300210105&gt;3.0.CO;2-4 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/jhbs.21773 |url-access=subscription |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Pols_1999_World_as_Laboratory&quot;&gt;{{cite book |last=Pols |first=Hans |chapter=The World as Laboratory: Strategies of Field Research Developed by Mental Hygiene Psychologists in Toronto, 1920–1940 |editor-last=Richardson |editor-first=Theresa R. |editor2-last=Fisher |editor2-first=Donald |title=Development of the Social Sciences in the United States and Canada: The Role of Philanthropy |series=Social and Policy Issues in Education / The David C. Anchin Series |publisher=Bloomsbury Academic |year=1999 |pages=115–142 |isbn=978-1-56750-406-4 |url=https://books.google.com/books?id=f_X1AAAAMAAJ |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Dobrotvorne organizacije povezane s porodicom Rockefeller finansirale su Nacionalni komitet za mentalnu higijenu, koji je širio koncept [[Mentalni poremećaj|mentalnih bolesti]] i zalagao se za primjenu psiholoških spoznaja u odgoju djece.&lt;ref name=&quot;Tomes_2010&quot; /&gt; Putem Biroa za socijalnu higijenu, a kasnije i finansiranjem istraživanja [[Alfred Kinsey|Alfreda Kinseyja]], Rockefellerove fondacije pomogle su uspostavljanju istraživanja seksualnosti u Sjedinjenim Američkim Državama.&lt;ref name=&quot;Bullough_1985_Rockefellers&quot;&gt;{{cite journal |last=Bullough |first=Vern L. |title=The Rockefellers and sex research |journal=The Journal of Sex Research |volume=21 |issue=2 |pages=113–125 |year=1985 |doi=10.1080/00224498509551253 |url=https://doi.org/10.1080/00224498509551253 |url-access=subscription |access-date=12. 8. 2026 |language=en |quote=Njihov značaj je teško precijeniti. Zapravo, u periodu između 1914. i 1954, Rockefellerovi su bili gotovo jedini izvor podrške istraživanjima seksualnosti u Sjedinjenim Američkim Državama. Odluke koje su donosili njihovi naučni savjetnici o prirodi istraživanja koja treba podržati i načinu na koji se ona provode, kao i o temama koje ispunjavaju uslove za finansijsku podršku, oblikovale su cjelokupno polje istraživanja seksualnosti i na mnogo načina ga nastavljaju podržavati i danas.}}&lt;/ref&gt;

[[Eugenika u Sjedinjenim Američkim Državama|Eugenički pokret]] izvršio je značajan utjecaj na razvoj američke psihologije, pri čemu su veliku ulogu imale institucije poput [[Ured za evidenciju eugenike|Ureda za evidenciju eugenike]] (koji je finansirala Carnegiejeva fondacija) i [[Fond &quot;Pioneer&quot;|Fonda &quot;Pioneer&quot;]], koji je osnovao [[Wickliffe Draper]]. Tokom 1910-ih i 1920-ih [[eugenika]] je postala uobičajena tema na nastavi psihologije. Psihološki studiji često su služili kao sredstvo širenja eugeničke propagande, a eugeničke teme uključivane su u nastavu na vodećim američkim univerzitetima.&lt;ref name=&quot;Guthrie_1976_Even_Rat_White&quot;&gt;{{cite book |last=Guthrie |first=Robert V. |title=Even the Rat was White: A Historical View of Psychology |chapter=Psychology and Race |publisher=Harper &amp; Row |location=New York |year=1976 |isbn=978-0-06-042561-6 |url=https://books.google.ba/books/about/Even_the_Rat_was_White.html?id=iEruAAAAMAAJ |access-date=12. 8. 2026 |language=en |quote=Kursevi psihologije često su služili kao sredstva za propagandu eugenike. Jedan diplomac programa obuke Ureda za evidenciju eugenike napisao je: 'Nadam se da ću služiti cilju infiltriranjem eugenike u umove nastavnika. Možda će vas zanimati da svaki student koji ovdje sluša psihologiju razrađuje svoju porodičnu historiju i pravi svoje porodično stablo.' Harvard, Columbia, Brown, Cornell, Wisconsin i Northwestern bili su među vodećim akademskim institucijama na kojima se predavala eugenika u okviru kurseva psihologije.}}&lt;/ref&gt;

Za razliku od Sjedinjenih Američkih Država, psihologija je u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] nailazila na otpor naučnih i medicinskih institucija. Do 1939. na univerzitetima u [[Engleska|Engleskoj]] postojalo je samo šest katedri za psihologiju.&lt;ref name=&quot;Michell_1999&quot;&gt;{{cite book |last=Michell |first=Joel |title=Measurement in Psychology: A Critical History of a Methodological Concept |series=Ideas in Context |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |year=1999 |page=143 |isbn=978-0-521-62120-5 |doi=10.1017/CBO9780511490040 |url=https://books.google.ba/books?id=oNIcvjpDQeQC |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i [[Hladni rat|Hladnog rata]], američke vojne i obavještajne agencije – uključujući [[Ured za strateške službe]] (OSS) i njegovog nasljednika, [[Centralna obavještajna agencija|Centralnu obavještajnu agenciju]] (CIA) – postale su među vodećim finansijerima psiholoških istraživanja. Psiholog s [[Univerzitet u Michiganu|Univerziteta u Michiganu]] [[Dorwin Cartwright]] izvijestio je da su univerzitetski istraživači 1939–1941. započeli opsežna istraživanja [[propaganda|propagande]]. Primijetio je da je &quot;u posljednjim mjesecima rata socijalni psiholog postao prvenstveno odgovoran za određivanje sedmične propagandne politike Vlade Sjedinjenih Američkih Država&quot;. Cartwright je također naveo da su psiholozi imali značajnu ulogu u upravljanju domaćom privredom.&lt;ref name=&quot;Cartwright_1948_Social_Psychology_WWII&quot;&gt;{{cite journal |last=Cartwright |first=Dorwin |title=Social Psychology in the United States During the Second World War |journal=Human Relations |volume=1 |issue=3 |pages=333–352 |year=1948 |doi=10.1177/001872674800100305 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/001872674800100305 |url-access=subscription |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Američka vojska uvela je novi [[Opći vojni test klasifikacije|opći klasifikacijski test]] za procjenu sposobnosti miliona vojnika. Također je provodila opsežna psihološka istraživanja [[Samuel A. Stouffer|morala i mentalnog zdravlja vojnika]].&lt;ref name=&quot;Schonfeld_2016_Occupational_Health&quot;&gt;{{cite book |last=Schonfeld |first=Irvin Sam |last2=Chang |first2=Chu-Hsiang |title=Occupational Health Psychology: Work, Stress, and Health |publisher=Springer Publishing Company |location=New York |year=2016 |isbn=978-0-8261-9967-6 |doi=10.1891/9780826199683 |url=https://connect.springerpub.com/content/book/978-0-8261-9968-3 |url-access=subscription |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Tokom 1950-ih [[Fondacija &quot;Rockefeller&quot;]] i [[Fondacija &quot;Ford&quot;]] sarađivale su s [[Centralna obavještajna agencija|Centralnom obavještajnom agencijom]] na finansiranju istraživanja [[psihološko ratovanje|psihološkog ratovanja]].&lt;ref name=&quot;Lutz_1997_Epistemology_Bunker&quot;&gt;{{cite book |last=Lutz |first=Catherine |chapter=Epistemology of the Bunker: The Brainwashed and Other New Subjects of Permanent War |editor-last=Pfister |editor-first=Joel |editor2-last=Schnog |editor2-first=Nancy |title=Inventing the Psychological: Toward a Cultural History of Emotional Life in America |publisher=Yale University Press |location=New Haven, CT |year=1997 |pages=245–267 |isbn=978-0-300-06809-2 |chapter-url=https://books.google.ba/books?id=hwVWpV6jBzoC |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Godine 1965. javna kontroverza skrenula je pažnju na vojni [[Projekt &quot;Camelot&quot;]], koji je u javnosti često nazivan &quot;Manhattanskim projektom društvenih nauka&quot; zbog svog ogromnog budžeta i obima. Projekt je uključivao psihologe i [[Antropologija|antropologe]] u analizu planova i politika stranih država u strateške svrhe.&lt;ref name=&quot;Cina_1981&quot;&gt;{{cite thesis |last=Cina |first=Carol |title=Social Science for Whom?: A Structural History of Social Psychology |degree=Ph.D. dissertation |publisher=State University of New York at Stony Brook |location=Stony Brook, NY |year=1981 |id=OCLC 10263081 |url=https://search.worldcat.org/title/Social-science-for-whom-:-a-structural-history-of-social-psychology/oclc/10263081 |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Projekt je, da je realiziran u planiranom obimu, bio zamišljen kao jedan od najvećih i najskuplje finansiranih projekata bihevioralnih istraživanja u historiji Sjedinjenih Američkih Država.&lt;ref name=&quot;Herman_1993_Psychology_Politics&quot;&gt;{{cite thesis |last=Herman |first=Ellen |title=Psychology as Politics: How Psychological Experts Transformed Public Life in the United States, 1940-1970 |degree=Ph.D. dissertation |publisher=Brandeis University |location=Waltham, MA |year=1993 |url=https://books.google.ba/books/about/Psychology_as_Politics.html?id=NzWtZwEACAAJ |access-date=12. 8. 2026 |language=en |quote=Da je ostvaren, projekat CAMELOT bio bi najveći, i zasigurno najizdašnije finansirani, istraživački projekat u oblasti nauka o ponašanju u historiji SAD-a. Sa ugovorom od 4 do 6 miliona dolara tokom trogodišnjeg perioda, smatran je, i često nazivan, pravim projektom Manhattan za nauke o ponašanju, bar od strane mnogih intelektualaca čije su usluge bile veoma tražene.}}&lt;/ref&gt;

U Njemačkoj je nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] psihologija stekla institucionalni utjecaj kroz vojni sektor, koji se u [[Nacistička Njemačka|nacističkom periodu]] znatno proširio zajedno s ostatkom oružanih snaga. Pod vodstvom [[Matthias Göring|Matthiasa Göringa]], rođaka [[Hermann Göring|Hermanna Göringa]], [[Berlinski psihoanalitički institut]] reorganizovan je i preimenovan u Göringov institut. [[Psihoanaliza|Psihoanalitičari]] koji su zastupali [[Sigmund Freud|Freudov]] pristup bili su protjerivani i progonjeni u okviru antijevrejske politike vladajuće partije ([[Nacistička stranka|NSDAP]]), dok su se svi preostali psiholozi morali javno distancirati od radova [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]], osnivača psihoanalize, i [[Alfred Adler|Alfreda Adlera]], osnivača individualne psihologije.&lt;ref name=&quot;Cocks_1985_Psychotherapy_Third_Reich&quot;&gt;{{cite book |last=Cocks |first=Geoffrey |title=Psychotherapy in the Third Reich: The Göring Institute |publisher=Oxford University Press |location=New York |year=1985 |isbn=978-0-19-503461-5 |url=https://books.google.ba/books/about/Psychotherapy_in_the_Third_Reich.html?id=RfzaAAAAMAAJ |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Göringov institut bio je dobro finansiran tokom cijelog rata i imao je zadatak da razvije &quot;novu njemačku psihoterapiju&quot;. Ideja je bila da se psihoterapija ne bavi samo liječenjem simptoma, već aktivnim preodgojem i usmjeravanjem pojedinca prema ciljevima &quot;narodne zajednice&quot;. Primarni cilj bio je vraćanje radne i vojne sposobnosti njemačkih građana kako bi služili ratnim ciljevima [[Nacistička Njemačka|nacističke države]].&lt;ref name=&quot;Cocks_1985_Psychotherapy_Third_Reich&quot; /&gt;

[[Harald Schultz-Hencke]] povezao je psihologiju s nacističkim shvatanjima biologije i rasnog porijekla te kritikovao psihoanalizu kao proučavanje slabih i &quot;degenerisanih&quot; osoba.&lt;ref name=&quot;Cocks_1985_Psychotherapy&quot;&gt;{{cite book |last=Cocks |first=Geoffrey |title=Psychotherapy in the Third Reich: The Göring Institute |publisher=Oxford University Press |location=New York |year=1985 |isbn=978-0-19-503461-5 |url=https://books.google.ba/books/about/Psychotherapy_in_the_Third_Reich.html?id=RfzaAAAAMAAJ |access-date=12. 8. 2026 |language=en |quote=Za Schultz-Henckea u ovom eseju iz 1934, životne ciljeve određivala je ideologija, a ne nauka. U slučaju psihoterapije, zdravlje je definisao u terminima krvi, jake volje, osposobljenosti, discipline (Zucht und Ordnung), zajednice, herojskog držanja i fizičke spreme. Schultz-Hencke je takođe iskoristio priliku 1934. da kritikuje psihoanalizu zbog pružanja nesretne tendencije ka oslobađanju kriminalaca od krivice.}}&lt;/ref&gt;

[[Johannes Heinrich Schultz]], njemački psiholog poznat po razvoju tehnike [[autogeni trening|autogenog treninga]], otvoreno je zagovarao [[prisilna sterilizacija|sterilizaciju]] i [[eutanazija|eutanaziju]] osoba koje su smatrane genetski nepoželjnima te je razvio postupke kojima je trebalo olakšati provođenje tih mjera.&lt;ref name=&quot;Brunner_2008_Schultz_National_Socialism&quot;&gt;{{cite journal |last=Brunner |first=Jürgen |last2=Schrempf |first2=Matthias |last3=Steger |first3=Florian |title=Johannes Heinrich Schultz and National Socialism |journal=The Israel Journal of Psychiatry and Related Sciences |volume=45 |issue=4 |pages=257–262 |year=2008 |url=https://doctorsonly.co.il/wp-content/uploads/2011/12/2008_4_5.pdf |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] osnovane su nove institucije, iako su pojedini psiholozi, zbog povezanosti s nacističkim režimom, izgubili profesionalni ugled. [[Alexander Mitscherlich (psiholog)|Alexander Mitscherlich]] osnovao je utjecajni časopis za primijenjenu psihoanalizu ''Psyche''. Uz finansijsku podršku [[Fondacija &quot;Rockefeller&quot;]], Mitscherlich je na [[Univerzitet u Heidelbergu|Univerzitetu u Heidelbergu]] osnovao prvi odjel za kliničku psihosomatsku medicinu. Od 1970. psihologija je postala obavezni dio studija medicine.&lt;ref name=&quot;Cocks_1985_Psychotherapy_Third_Reich&quot; /&gt;

Nakon [[Ruska revolucija|Ruske revolucije]], [[Boljševizam|boljševici]] su psihologiju promovisali kao sredstvo oblikovanja &quot;novog čovjeka&quot; [[Socijalizam|socijalizma]]. Zbog toga su univerzitetski odsjeci za psihologiju obrazovali veliki broj studenata. Nakon završetka studija, za njih su bila dostupna radna mjesta u školama, preduzećima, kulturnim ustanovama i vojsci. Sovjetska država posebno je podržavala [[Pedologija (dijete)|pedologiju]] i proučavanje dječijeg razvoja. [[Lev Vigotski]] postao je jedan od najznačajnijih istraživača u oblasti razvoja djece.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;

Boljševici su također promovisali [[slobodna ljubav|slobodnu ljubav]] i prihvatili [[Psihoanaliza|psihoanalizu]] kao sredstvo suprotstavljanja seksualnoj represiji.&lt;ref name=&quot;Kozulin_2008_Psychology_Utopia&quot;&gt;{{cite book |last=Kozulin |first=Alex |title=Psychology in Utopia: Toward a Social History of Soviet Psychology |publisher=MIT Press |location=Cambridge, MA |year=2008 |isbn=978-0-262-51217-6 |url=https://books.google.am/books/about/Psychology_in_Utopia.html?id=Efo-PgAACAAJ |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Proctor_2014_Reason_Displaces_Love&quot;&gt;{{cite news |last=Proctor |first=Hannah |title=Reason Displaces All Love |newspaper=The New Inquiry |date=2014 |url=https://thenewinquiry.com/reason-displaces-all-love/ |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Iako su [[Pedologija (dijete)|pedologija]] i testiranje inteligencije izgubili podršku vlasti 1936, psihologija je zadržala povlašten položaj kao sredstvo [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]].&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; 

== Etika i etički principi ==

Etički principi i pravila u domenu psihologije mijenjali su se tokom vremena. Neka poznata istraživanja iz prošlosti danas se smatraju neetičkim i suprotnim važećim kodeksima (npr. Kanadski kodeks ponašanja za istraživanja koja uključuju ljude i Belmontov izvještaj). [[Američko psihološko udruženje]] (APA) razvilo je skup etičkih principa i kodeks ponašanja za ovu profesiju.&lt;ref name=&quot;APA2016&quot;&gt;{{cite web |author=American Psychological Association |year=2016 |title=Ethical principles of psychologists and code of conduct |url=https://www.apa.org/ethics/code |accessdate=13. februar 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

Savremeni standardi uključuju informisani i dobrovoljni pristanak. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], uspostavljen je Nürnberški kodeks zbog zloupotreba ispitanika koji učestvuju u eksperimentu od strane [[Nacizam|nacista]]. Nakon toga je većina zemalja (i naučnih časopisa) usvojila Helsinšku deklaraciju. U SAD-u su Nacionalni instituti za zdravlje (NIH) 1966. osnovali Institucionalni odbor za reviziju (''Institutional Review Board''), a 1974. je usvojen Nacionalni zakon o istraživanju. Ove mjere su potaknule istraživače da obavezno dobiju informisani pristanak od učesnika. Do uspostavljanja ovih pravila doveo je određeni broj etički upitnih istraživanja, među kojima su radioizotopske studije u školi Fernald (MIT–Harvard), tragedija s talidomidom, istraživanje hepatitisa u Willowbrooku, Milgramova istraživanja o poslušnosti autoritetu i Stanfordski zatvorski eksperiment.

=== Etika u radu s ljudima ===

Kodeks etike [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]] nastao je 1951. pod nazivom &quot;Etički standardi psihologa&quot;. Ovaj kodeks je usmjeravao donošenje zakona o licenciranju u većini američkih saveznih država. Tokom decenija više puta je mijenjan i sadrži i opće principe i obavezujuće etičke standarde.

Etički principi psihologa i kodeks ponašanja APA sastoje se od pet općih principa, koji imaju zadatak da usmjere psihologe ka višem nivou etičke prakse u situacijama kada se ne primjenjuje određeni standard. Ti principi su:

* ''A. Dobrobit i neškodljivost'' – Psiholozi moraju djelovati u korist onih s kojima rade i „ne nanositi štetu“.
* ''B. Vjernost i odgovornost'' – Svijest o povjerenju javnosti u profesiju i pridržavanje etičkih standarda.
* ''C. Integritet'' – Promovisanje iskrenosti i tačnosti, uz izbjegavanje obmana i prevara.
* ''D. Pravednost'' – Razumijevanje da psihologija mora biti na dobrobit svima.
* ''E. Poštivanje prava i dostojanstva ljudi'' – Zaštita prava osoba u radu s psiholozima, uključujući povjerljivost, privatnost i autonomiju.

APA je 2010. dodatno revidirala kodeks kako bi spriječila njegovu upotrebu za opravdavanje kršenja [[Ljudska prava|ljudskih prava]], što je bio odgovor na učešće članova APA u ispitivanjima tokom administracije predsjednika SAD-a [[George W. Bush|Georgea W. Busha]].&lt;ref name=&quot;APA2010&quot;&gt;{{cite web |title=American Psychological Association amends ethics code |url=https://www.apa.org/news/press/releases/2010/02/ethics-code |publisher=APA.org |accessdate=13. februar 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

Kanadsko psihološko udruženje (CPA) i [[Evropski savez psiholoških udruženja]] (EFPA) koriste slične modele zasnovane na principima dostojanstva, odgovornosti i integriteta.&lt;ref name=&quot;CPA2017&quot;&gt;{{cite web |title=Canadian Code of Ethics for Psychologists |url=https://cpa.ca/docs/File/Ethics/CPA_Code_2017_4thEd.pdf |year=2017 |accessdate=13. februar 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;EFPA2015&quot;&gt;{{cite web |title=Model Code of Ethics |url=http://www.efpa.eu |publisher=European Federation of Psychologists' Associations |year=2015 |accessdate=13. februar 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

Među etičkim pitanjima koja se smatraju naročito značajnim su obaveza rada isključivo u okviru vlastite stručnosti, čuvanje povjerljivosti podataka o pacijentima i izbjegavanje seksualnih odnosa s njima. Neke od najčešćih pritužbi protiv [[Klinička psihologija|kliničkih psihologa]] odnose se na seksualno neprimjereno ponašanje&lt;ref name=&quot;Jones_2003_Ethical_Issues&quot;&gt;{{cite book |last=Jones |first=Stanley E. |chapter=Ethical Issues in Clinical Psychology |editor-last=Stricker |editor-first=George |editor2-last=Widiger |editor2-first=Thomas A. |editor3-last=Weiner |editor3-first=Irving B. |title=Handbook of Psychology, Volume 8: Clinical Psychology |publisher=John Wiley &amp; Sons, Inc. |location=Hoboken, NJ |year=2003 |volume=8 |pages=509–532 |isbn=978-0-471-39263-7 |doi=10.1002/0471264385.wei0821 |chapter-url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/0471264385.wei0821 |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; i povrede povjerljivosti ili privatnosti.

=== Etika u radu sa životinjama ===

Istraživanja na [[Životinje|životinjama]], također, regulišu univerzitetski etički odbori. Etičke smjernice navode da je upotreba životinja u naučne svrhe prihvatljiva samo kada je šteta nanesena životinjama manja od koristi koje proizlaze iz istraživanja.&lt;ref name=&quot;Sherwin_2003&quot;&gt;{{cite journal |last=Sherwin |first=Chris M. |last2=Christiansen |first2=Stine B. |last3=Duncan |first3=Ian J. |last4=Erhard |first4=Hans W. |last5=Lay |first5=Don C. |last6=Mench |first6=Joy A. |last7=O’Connor |first7=Cheryl E. |last8=Petherick |first8=J. Carol |title=Guidelines for the ethical use of animals in applied ethology studies |journal=Applied Animal Behaviour Science |volume=81 |issue=3 |pages=291–305 |year=2003 |doi=10.1016/S0168-1591(02)00288-5 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0168159102002885 |url-access=subscription |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Emocije]]
* [[Geštalt psihologija]]
* [[Pamćenje]]
* [[Psihoterapija]]
* [[Učenje]]
* [[Zaboravljanje]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==

* {{cite book|last1=Badcock|first1=Christopher R.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=340–344|chapter=Nature-Nurture Controversy, History of|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.03136-6}}
* {{cite book|last1=Cascio|first1=Wayne F.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=879–884|chapter=Industrial–Organizational Psychology: Science and Practice|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.22007-2}}
* {{cite book|last1=Chryssochoou|first1=Xenia|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=532–537|chapter=Social Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.24095-6}}
* {{cite book|last1=Deakin|first1=Nicholas|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=31–36|chapter=Philosophy, Psychiatry, and Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.27049-9}}
* {{cite book|last1=Demetriou|first1=Andreas|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=313–322|chapter=Intelligence in Cultural, Social and Educational Context|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.92147-0}}
* {{cite book|last1=Gelso|first1=Charles J.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=69–72|chapter=Counseling Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.21073-8}}
* {{cite book|last1=Henley|first1=Tracy B.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=406–411|chapter=Psychology, History of (Early Period)|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.03235-9}}
* {{cite book|last1=Knowland|first1=Victoria C.P.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|last2=Purser|first2=Harry|last3=Thomas|first3=Michael S.C.|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=354–360|chapter=Cross-Sectional Methodologies in Developmental Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.23235-2}}
* {{cite book|last1=Louw|first1=Dap|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=351–356|chapter=Forensic Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.21074-X}}
* {{cite book|last1=McWilliams|first1=Spencer A.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=412–417|chapter=Psychology, History of (Twentieth Century)|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.03046-4}}
* {{cite book|last1=Pe-Pua|first1=Rogelia|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=788–794|chapter=Indigenous Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.24067-1}}
* {{cite book|last1=Peterson|first1=Roger L.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|last2=Peterson|first2=Donald R.|last3=Abrams|first3=Jules C.|last4=Stricker|first4=George|last5=Ducheny|first5=Kelly|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=517–523|chapter=Training in Clinical Psychology in the United States: Practitioner Model|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.21086-6}}
* {{cite book|last1=Poortinga|first1=Ype H.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=311–317|chapter=Cross-Cultural Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.24011-7}}
* {{cite book|last1=Spinath|first1=Frank M.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|last2=Spinath|first2=Birgit|last3=Borkenau|first3=Peter|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=320–325|chapter=Developmental Behavioral Genetics and Education|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.92009-9}}
* {{cite book|last1=Smith|first1=Edward E.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=103–109|chapter=Cognitive Psychology: History|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.03028-2}}
* {{cite book|last1=Staerklé|first1=Christian|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=427–433|chapter=Political Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.24079-8}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Psychology}}
* [http://www.perfectionnement.info/fr/agenda.php?i_pays=0&amp;i_date=0&amp;keywords=congr International PSY Congresses] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051015201117/http://www.perfectionnement.info/fr/agenda.php?i_pays=0&amp;i_date=0&amp;keywords=congr |date=15. 10. 2005 }}
* [http://free-zd.t-com.hr/psih Psihologija, linkovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051216170940/http://free-zd.t-com.hr/psih/ |date=16. 12. 2005 }}
* [http://www.iltuobenessere.com/ansia/Default.htm Ansia] University of Milan Psychology Research

{{Psihologija}}
{{Društvene nauke}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Psihologija| ]]
[[Kategorija:Društvene nauke]]
[[Kategorija:Nauke o ponašanju]]</text>
      <sha1>hpksmi8tjcott4td6guvgp2in17254z</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3917656</id>
      <parentid>3917653</parentid>
      <timestamp>2026-08-12T02:34:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <origin>3917656</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="58863" sha1="6sl7b1kim8189vbah9y6mu77biqp2ph" xml:space="preserve">{{Psihologija bočna traka}}
'''Psihologija''' je nauka koja se bavi proučavanjem psihičkih procesa i [[Ponašanje|ponašanja]].&lt;ref name=&quot;OED&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.oed.com |title=psychology |publisher=Oxford English Dictionary. Oxford University Press |accessdate=13. februar 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Fernald&quot;&gt;{{cite book |last=Fernald |first=Dodge |title=Psychology: Six Perspectives |url=https://archive.org/details/psychologysixper0000fern |publisher=SAGE Publications |year=2008 |isbn=978-1-4129-3867-9 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Njen predmet istraživanja obuhvata ponašanje ljudi i životinja, svjesne i nesvjesne fenomene, te mentalne procese kao što su misli, osjećanja i motivi.

Psihologija je nauka širokog opsega koja objedinjuje principe [[Prirodne nauke|prirodnih]] i [[Društvene nauke|društvenih nauka]]. Kao [[Prirodne nauke|prirodna nauka]], ona se manifestuje kroz oblasti poput biološke psihologije, gdje istraživači teže razumijevanju emergentnih svojstava mozga povezujući disciplinu sa neuronaukom. S druge strane, psihologija djeluje kao [[Društvene nauke|društvena nauka]] kada se fokusira na analizu i razumijevanje složenih obrazaca ponašanja pojedinaca i društvenih grupa.&lt;ref name=&quot;Hockenbury&quot;&gt;{{cite book |last1=Hockenbury |first1=D. |last2=Hockenbury |first2=S. |title=Psychology |url=https://archive.org/details/psychology05edhock |publisher=Worth Publishers |year=2010 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;APA&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.apa.org |title=Frequently asked questions about APA |publisher=American Psychological Association |accessdate=13. februar 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

== Etimologija i definicije ==

Riječ ''psihologija'' potječe od grčke riječi ''psyche'' (grč. ψυχή), što znači duh ili duša. Drugi dio riječi, ''-logija'', potječe od sufiksa ''-λογία'' (-logia), što označava nauku, izučavanje ili istraživanje.&lt;ref name=&quot;Etymonline&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.etymonline.com/word/psychology |title=Psychology |publisher=Online Etymology Dictionary |accessdate=15. februar 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Riječ psihologija prvi put se pojavljuje u doba renesanse.&lt;ref name=&quot;dIsa&quot;&gt;{{cite journal |last1=d’Isa |first1=R. |last2=Abramson |first2=C. I. |year=2023 |title=The origin of the phrase comparative psychology: An historical overview |journal=Frontiers in Psychology |volume=14 |pages=1174115 |doi=10.3389/fpsyg.2023.1174115 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; U svom latinskom obliku, ''psychiologia'', prvi ju je upotrijebio hrvatski humanista i latinista Marko Marulić u svojoj knjizi ''Psichiologia de ratione animae humanae'' (Psihologija, o prirodi ljudske duše) u periodu između 1510. i 1520.&lt;ref name=&quot;dIsa&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Krstic1964&quot;&gt;{{cite journal |last=Krstić |first=K. |year=1964 |title=Marko Marulic – The author of the term &quot;psychology&quot; |journal=Acta Instituti Psychologici Universitatis Zagrabiensis |volume=36 |pages=7–13 |url=https://psychclassics.yorku.ca/Krstic/marulic.htm |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Najraniji poznati spomen riječi ''psychology'' u engleskom jeziku potječe iz 1694., kada ju je Steven Blankaart naveo u djelu ''The Physical Dictionary''. U tom rječniku se navodi da se &quot;anatomija bavi tijelom, a psihologija dušom.&quot;&lt;ref name=&quot;Colman2009&quot;&gt;{{cite book |last=Colman |first=A. M. |year=2009 |title=A dictionary of psychology |url=https://archive.org/details/dictionaryofpsyc0000colm_s3f2 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-953406-7 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

Slovo Ψ (psi), prvo slovo grčke riječi ''psyche'' iz koje je izveden termin psihologija, općenito se povezuje sa psihologijom kao naukom i koristi se kao njen simbol.

Godine 1890, [[William James]] definisao je psihologiju kao &quot;nauku o mentalnom životu, kako u pogledu njegovih pojava, tako i u pogledu njihovih uslova.&quot;&lt;ref name=&quot;James1983&quot;&gt;{{cite book |last=James |first=W. |year=1983 |title=The principles of psychology |publisher=Harvard University Press |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Ova definicija bila je široko prihvaćena tokom više decenija. Međutim, njeno značenje je osporavano, naročito od strane Johna B. Watsona, koji je 1913. iznio stavove metodološkog biheviorizma, posmatrajući psihologiju kao isključivo objektivnu eksperimentalnu granu prirodne nauke, čiji je teorijski cilj &quot;predviđanje i kontrola ponašanja.&quot;&lt;ref name=&quot;Watson1913&quot;&gt;{{cite journal |last=Watson |first=J. B. |year=1913 |title=Psychology as the behaviorist views it |url=https://archive.org/details/sim_psychological-review_1913-03_20_2/page/158 |journal=Psychological Review |volume=20 |issue=2 |pages=158–177 |doi=10.1037/h0074428 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Od trenutka kada je James definisao pojam &quot;psihologija&quot;, ovaj termin se sve snažnije povezuje s naučnim eksperimentisanjem.&lt;ref name=&quot;Watson1913&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Davis2004&quot;&gt;{{cite book |last=Davis |first=D. R. |year=2004 |chapter=Psychology |editor-last=Gregory |editor-first=R. L. |title=The Oxford companion to the mind |url=https://archive.org/details/oxfordcompaniont0000unse_b9g3 |edition=2. |pages=[https://archive.org/details/oxfordcompaniont0000unse_b9g3/page/762 763]–764 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-866224-2 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Pod pojmom narodna psihologija (eng. ''folk psychology'') podrazumijeva se razumijevanje mentalnih stanja i ponašanja ljudi kakvo imaju obični ljudi, za razliku od stručnog razumijevanja kojeg imaju profesionalni psiholozi.&lt;ref name=&quot;Hutto2007&quot;&gt;{{cite book |editor1-last=Hutto |editor1-first=D. D. |editor2-last=Ratcliffe |editor2-first=M. |year=2007 |title=Folk psychology re-assessed |url=https://archive.org/details/isbn_9781402055577 |publisher=Springer |isbn=978-1-4020-5557-7 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
{{Glavni|Historija psihologije}}
Razvoj psihološke misli može se pratiti još od najstarijih civilizacija, u kojima su pitanja o prirodi ljudskog uma i ponašanja bila predmet filozofskih i medicinskih razmatranja. Drevne civilizacije [[Egipat|Egipta]], [[Grčka|Grčke]], [[Kina|Kine]], [[Indija|Indije]] i [[Perzija|Perzije]] razvijale su rane koncepte o psihološkim fenomenima i odnosu između tijela i uma. U starom Egiptu, medicinski tekstovi poput [[Ebersov papirus|Ebersovog papirusa]] svjedoče o prepoznavanju stanja koja se danas povezuju s [[Depresija (raspoloženje)|depresijom]] i poremećajima mišljenja.&lt;ref name=&quot;Okasha_Egypt_2005&quot;&gt;{{cite journal |last=Okasha |first=Ahmed |date=2005 |title=Mental Health in Egypt |journal=The Israel Journal of Psychiatry and Related Sciences |volume=42 |issue=2 |pages=116–125 |pmid=16342608 |url=https://www.researchgate.net/publication/7426670_Mental_health_in_Egypt |access-date=23. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ovi zapisi predstavljaju jedan od najranijih pokušaja da se [[mentalni poremećaj]]i objasne u okviru medicinskog pristupa. Značajniji teorijski razvoj bilježi se u [[Antička Grčka|antičkoj Grčkoj]], gdje su filozofi poput [[Tales|Talesa iz Mileta]], [[Platon]]a i [[Aristotel]]a (posebno u djelu ''De Anima'') razmatrali funkcionisanje ljudskog uma.&lt;ref name=&quot;Green_Groff_2003&quot;&gt;{{cite book |last1=Green |first1=Christopher D. |last2=Groff |first2=Philip R. |date=2003 |title=Early psychological thought: Ancient accounts of mind and soul |url=https://archive.org/details/earlypsychologic0000gree |location=Westport, Connecticut |publisher=Praeger |isbn=978-0275979201 |access-date=23. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Važan pomak u razumijevanju [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]] načinio je grčki ljekar [[Hipokrat]], koji je u 4. vijeku p. n. e. zastupao stav da mentalni poremećaji imaju fizičke uzroke, čime se udaljio od dotadašnjih nadnaravnih objašnjenja.&lt;ref name=&quot;Brink_Psychology_2008&quot;&gt;{{cite book |last=Brink |first=T. L. |date=2008 |title=Psychology: A Student Friendly Approach |url=http://www.saylor.org/site/wp-content/uploads/2012/06/TLBrink_PSYCH01.pdf |pages=9 |publisher=Saylor Academy |access-date=23. april 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120724142236/http://www.saylor.org/site/wp-content/uploads/2012/06/TLBrink_PSYCH01.pdf |archive-date=24. juli 2012 |url-status=live |language=en}}&lt;/ref&gt; U pogledu lokalizacije mentalnih funkcija, među antičkim misliocima nisu postojali jedinstveni stavovi. Oko 387. p. n. e., Platon je iznio mišljenje da se mentalni procesi odvijaju u [[mozak|mozgu]], dok je Aristotel oko 335. p. n. e. zastupao mišljenje da je [[srce]] središte mentalnih funkcija.&lt;ref name=&quot;MNT_Psychology_2018&quot;&gt;{{cite web |last=Brazier |first=Yvette |date=2018 |title=Psychology: Definitions, branches, history, and how to become one |url=https://www.medicalnewstoday.com/articles/154874 |website=Medical News Today |access-date=23. april 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210320030424/https://www.medicalnewstoday.com/articles/154874 |archive-date=20. mart 2021 |url-status=live |language=en}}&lt;/ref&gt;

U Kini su temelji psihološke misli razvijeni u okviru filozofskih učenja drevnih mislioca poput [[Laozi]]ja i [[Konfucije|Konfucija]], kao i pod utjecajem [[Budizam|budizma]].&lt;ref name=&quot;FinancialExpress_Taoism_2018&quot;&gt;{{cite web |last=Redakcija |date=15. januar 2018 |title=Natural harmony in Taoism — a cornerstone of Chinese society |url=https://thefinancialexpress.com.bd/views/views/natural-harmony-in-taoism-a-cornerstone-of-chinese-society-1516031957 |website=The Financial Express |access-date=23. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ova tradicija oslanjala se na [[Introspekcija|introspekciju]], [[opažanje]] i različite tehnike usmjeravanja [[mišljenje|mišljenja]] i [[Ponašanje|ponašanja]], pri čemu se svijet posmatrao kao jedinstvo fizičkog i mentalnog aspekta i njihove međusobne povezanosti.&lt;ref name=&quot;Shi_China_Psychology_2019&quot;&gt;{{cite book |last=Shi |first=Y. |editor-last=Bringmann |editor-first=Wolfgang G. |date=2019 |title=The dawn of psychology in China |book-title=A Pictorial History of Psychology |url=https://archive.org/details/pictorialhistory0000unse_y5p4 |pages=22–27 |publisher=Quintessence Publishing Co. Ltd. |access-date=23. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Kineska filozofija posebno je naglašavala potrebu ″pročišćavanja uma″ radi razvoja [[moral|moralnih vrlina]] i unutrašnje snage. Jedan od najznačajnijih medicinsko-filozofskih tekstova, ''[[Huangdi Neijing]]'' (''Klasik interne medicine Žutog cara''), identifikuje mozak kao središte [[mudrost]]i i osjeta, razvija teorije ličnosti zasnovane na ravnoteži principa [[yin i yang]], te mentalne poremećaje objašnjava kroz fiziološke i društvene neravnoteže. Dalji razvoj proučavanja mozga i mentalnih funkcija u kineskoj tradiciji intenziviran je tokom [[Dinastija Qing|dinastije Qing]], posebno kroz radove učenjaka pod utjecajem zapadne nauke, kao što su Fang Yizhi (1611–1671), Liu Zhi (1660–1730) i Wang Qingren (1768–1831). Wang Qingren je naglašavao ulogu mozga kao središta nervnog sistema, povezao mentalne poremećaje s bolestima mozga, istraživao uzroke snova i [[Nesanica|nesanice]], te razvio ranu teoriju funkcionalne lateralizacije [[Moždana hemisfera|moždanih hemisfera]].&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Baker |editor-first=David B. |date=2012 |title=The Oxford Handbook of the History of Psychology |url=https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9780199710652_A23608123/preview-9780199710652_A23608123.pdf |publisher=Oxford University Press |location=New York |isbn=978-0195366556 |access-date=23. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Pod utjecajem [[Hinduizam|hinduizma]], [[indijska filozofija]] razvila je složena razmatranja o prirodi i vrstama svijesti. U tekstovima poput ''[[Upanišade|Upanišada]]'' i drugih [[Vedski period|vedskih]] spisa, koji čine osnov hinduističke tradicije, posebno se ističe razlikovanje između prolaznog, svakodnevnog aspekta ličnosti i [[atman]]a (trajnog, nepromjenjivog sebstva). Različite hinduističke filozofske škole, kao i [[budizam]], preispitivale su ovakvo shvatanje sebstva, ali su pritom naglašavale značaj postizanja viših stanja svijesti i samospoznaje. U tom kontekstu, [[joga]] obuhvata skup praksi i tehnika usmjerenih ka razvoju svijesti, samodiscipline i unutrašnje ravnoteže. Utjecaj ovih ideja proširio se i izvan indijskog kulturnog prostora. Tako je [[teozofija]], religijsko-filozofski pokret koji je utemeljila [[Helena Blavatsky]], bila inspirisana indijskim učenjima tokom njenog boravka u [[Britanska Indija|Britanskoj Indiji]].&lt;ref name=&quot;Paranjpe_India_2006&quot;&gt;{{cite book |last=Paranjpe |first=Anand C. |editor-last=Brock |editor-first=Adrian C. |date=2006 |title=From Tradition through Colonialism to Globalization: Reflections on the History of Psychology in India |book-title=Internationalizing the History of Psychology |url=https://www.cambridge.org/core/books/internationalizing-the-history-of-psychology/D695536F2C86208B1C8819A293E5D48B |publisher=Cambridge University Press |access-date=23. april 2026 |isbn=978-0521835992 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Raju_Indian_Thought_1985&quot;&gt;{{cite book |last=Raju |first=P. T. |date=1985 |title=Structural Depths of Indian Thought |url=https://archive.org/details/structuraldepths0000raju |publisher=State University of New York Press |location=Albany |pages=35–36 |isbn=978-0887061394 |access-date=23. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Psihologija je bila predmet interesovanja mislioca [[Prosvjetiteljstvo]] u [[Evropa|Evropi]]. U [[Njemačka|Njemačkoj]] je [[Gottfried Wilhelm Leibniz]] (1646–1716) razvio filozofsko shvatanje prema kojem se mentalni procesi odvijaju kontinuirano, bez naglih prekida između različitih stanja svijesti. Oslanjajući se na svoje radove iz [[Matematika|matematike]], posebno na razvoj diferencijalnog i integralnog računa, Leibniz je smatrao da se promjene u svijesti dešavaju postepeno, u vidu neprekidnog niza manjih promjena. U tom okviru uveo je pojam ″malih percepcija″ ([[Latinski jezik|lat.]] ''petites perceptions''), kojim je označio nesvjesne ili jedva primjetne mentalne procese koji, iako pojedinačno nisu dostupni svijesti, zajedno utječu na svjesno iskustvo. Prema njegovom shvatanju, razlika između svjesnih i nesvjesnih sadržaja nije kvalitativna (nije riječ o potpuno različitim vrstama pojava), već kvantitativna (zasniva se na intenzitetu i jasnoći percepcije).&lt;ref name=&quot;Hatfield_1990&quot;&gt;{{cite book |last=Hatfield |first=Gary |date=1990 |title=The Natural and the Normative: Theories of Spatial Perception from Kant to Helmholtz |url=https://archive.org/details/naturalnormative0000hatf |publisher=MIT Press |location=Cambridge, MA |isbn=978-0262081863 |access-date=23. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Leibniz_1989&quot;&gt;{{cite book |last=Leibniz |first=Gottfried Wilhelm |editor-last1=Ariew |editor-first1=Roger |editor-last2=Garber |editor-first2=Daniel |date=1989 |title=Philosophical Essays |url=https://archive.org/details/philosophicaless0000leib |publisher=Hackett Publishing |location=Indianapolis |isbn=978-0872200623 |access-date=23. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Christian Wolff]] je psihologiju nastojao utemeljiti kao posebnu nauku. U djelima ''Psychologia Empirica'' (1732) i ''Psychologia Rationalis'' (1734) sistematski je razradio empirijski i racionalni pristup proučavanju psihičkih pojava.&lt;ref name=&quot;Hatfield_1990&quot; /&gt; [[Immanuel Kant]] je psihologiju posmatrao u okviru [[antropologija|antropologije]], ali je bio skeptičan prema mogućnosti njenog razvoja kao eksperimentalne nauke. Smatrao je da se unutrašnja iskustva ne mogu proučavati na način analogan prirodnim naukama poput hemije, jer se sadržaji svijesti ne mogu izdvojiti, kontrolisati i ponovo kombinovati po volji istraživača. Također je isticao da sam čin posmatranja mijenja stanje posmatranog mentalnog procesa, čime se otežava njegovo objektivno ispitivanje.&lt;ref name=&quot;Hatfield_1990&quot; /&gt;

Krajem 18. stoljeća, Ferdinand Ueberwasser (1752–1812) uveo je naziv ''empirijska psihologija'' u akademski kontekst, te je 1783. na Univerzitetu u Münsteru nosio titulu profesora empirijske psihologije i [[Logika|logike]]. Njegova predavanja predstavljaju jedan od ranih pokušaja institucionalizacije psihologije kao nauke. Međutim, dalji razvoj ovih inicijativa bio je prekinut uslijed političkih i društvenih previranja izazvanih [[Napoleonski ratovi|napoleonskim ratovima]].&lt;ref name=&quot;Schwarz_Pfister_2016&quot;&gt;{{cite journal |last1=Schwarz |first1=Katharina A. |last2=Pfister |first2=Roland |date=2016 |title=Scientific psychology in the 18th century: A historical rediscovery |journal=Perspectives on Psychological Science |volume=11 |issue=3 |pages=399–407 |doi=10.1177/1745691616635601 |url=https://www.academia.edu/96197097/Scientific_Psychology_in_the_18th_Century_A_Historical_Rediscovery |access-date=23. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nakon tog perioda, vlasti u [[Pruska|Pruskoj]] su reformisale obrazovni sistem, pa je psihologija 1825. uvedena kao obavezan predmet, čemu su podršku dali filozofi [[Georg Wilhelm Friedrich Hegel]] i [[Johann Friedrich Herbart]]. Iako je time dobila svoje mjesto u obrazovanju, psihologija se u to vrijeme još uvijek nije razvila kao eksperimentalna nauka.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; U [[Engleska|Engleskoj]] su rana razmišljanja o psihologiji bila povezana s teorijom [[Fenologija|frenologije]], koja je pokušavala objasniti osobine ličnosti na osnovu oblika [[Lobanja|lobanje]]. Istovremeno, interes za psihološka pitanja bio je povezan s društvenim problemima, poput [[Alkoholizam|alkoholizma]], [[Nasilje|nasilja]] i uslova u ustanovama za osobe s psihičkim poteškoćama.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;

=== Počeci eksperimentalne psihologije ===

[[Datoteka:James McKeen Cattell.jpg|mini|desno|300px|[[James McKeen Cattell]], prvi profesor psihologije u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]]]]
[[Datoteka:Wundt-research-group.jpg|mini|desno|300px|[[Wilhelm Wundt]] (sjedi), njemački psiholog, sa saradnicima u svom psihološkom laboratoriju, prvom takve vrste, oko 1880.]]
[[Datoteka:One of Pavlov's dogs.jpg|mini|desno|300px|Jedan od pasa korištenih u eksperimentu ruskog psihologa [[Ivan Pavlov|Ivana Pavlova]] sa hirurški ugrađenom kanilom za mjerenje salivacije, prepariran u Muzeju Pavlova u [[Rjazan]]u u Rusiji]]

Filozof [[John Stuart Mill]] smatrao je da ljudski um može biti predmet naučnog istraživanja, iako je takva nauka u određenoj mjeri neprecizna.&lt;ref name=&quot;Henley_2018_History_Psychology&quot;&gt;{{cite book |last=Henley |first=Tracy |title=Hergenhahn's An Introduction to the History of Psychology |edition=8 |publisher=Cengage Learning |year=2018 |isbn=978-1-337-67125-5 |url=https://books.google.ba/books?id=0g9EDwAAQBAJ |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Mill je predložio koncept &quot;mentalne [[hemija|hemije]]&quot;, prema kojem se jednostavne misli mogu povezivati i tako stvarati složenije ideje. [[Gustav Fechner]] počeo je 1830-ih u [[Leipzig]]u provoditi istraživanja iz oblasti [[psihofizika|psihofizike]]. Formulisao je načelo prema kojem se čovjekova percepcija podražaja mijenja [[logaritam|logaritamski]] u odnosu na njegov intenzitet.&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot;&gt;{{cite book |last=Leahey |first=Thomas Hardy |title=A History of Modern Psychology |edition=3 |publisher=Prentice Hall |year=2001 |isbn=978-0-13-017573-1 |url=https://books.google.ba/books/about/A_History_of_Modern_Psychology.html?id=7ntWAAAAYAAJ |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; To načelo postalo je poznato kao [[Weber-Fechnerov zakon]]. Fechnerovo djelo ''Elementi psihofizike'' iz 1860. osporilo je Kantovo negativno stajalište o mogućnosti kvantitativnog istraživanja uma.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Fechner_1860_Psychophysik_Vol1&quot;&gt;{{cite book |last=Fechner |first=Gustav Theodor |title=Elemente der Psychophysik |volume=1 |publisher=Breitkopf und Härtel |year=1860 |url=https://books.google.ba/books?id=C1cOAAAAQAAJ&amp;printsec=frontcover |access-date=11. 8. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt; Fechner je pokazao da se &quot;mentalnim procesima mogu pridružiti brojčane vrijednosti, ali i da se one mogu mjeriti eksperimentalnim metodama&quot;.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;

U [[Heidelberg]]u je [[Hermann von Helmholtz]] provodio srodna istraživanja čulne percepcije i obučavao [[Fiziologija|fiziologa]] [[Wilhelm Wundt|Wilhelma Wundta]]. Wundt je potom prešao na [[Univerzitet u Leipzigu]], gdje je osnovao psihološki laboratorij koji je označio početak [[Eksperimentalna psihologija|eksperimentalne psihologije]] kao zasebne naučne discipline. Wundt je nastojao razložiti mentalne procese na njihove najosnovnije sastavne dijelove, djelimično pod utjecajem analogije s tadašnjim napretkom u hemiji i njenim uspješnim proučavanjem elemenata i strukture materije.&lt;ref name=&quot;SEP_Wundt&quot;&gt;{{cite encyclopedia |last=Kim |first=Alan |title=Wilhelm Maximilian Wundt |encyclopedia=Stanford Encyclopedia of Philosophy |editor-last=Zalta |editor-first=Edward N. |editor2-last=Nodelman |editor2-first=Uri |publisher=Metaphysics Research Lab, Stanford University |year=2022 |url=https://plato.stanford.edu/entries/wilhelm-wundt/ |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Paul Flechsig]] i [[Emil Kraepelin]] ubrzo su u Leipzigu osnovali još jedan utjecajan laboratorij, usmjeren na eksperimentalnu [[psihijatrija|psihijatriju]].&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;

[[James McKeen Cattell]], profesor psihologije na [[Univerzitet u Pennsylvaniji|Univerzitetu u Pennsylvaniji]] i [[Univerzitet Columbia|Univerzitetu Columbia]] te suosnivač časopisa ''[[Psychological Review]]'', bio je prvi profesor psihologije u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]].&lt;ref name=&quot;NHPRC_Cattell_Letters&quot;&gt;{{cite web |author=National Historical Publications and Records Commission |title=An Education in Psychology: James McKeen Cattell’s Journal and Letters from Germany and England, 1880–1888 |website=National Archives and Records Administration (NARA) |publisher=U.S. National Archives |year=2026 |url=https://www.archives.gov/nhprc/projects/catalog/james-mckeen-cattell |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Njemački psiholog [[Hermann Ebbinghaus]], istraživač na [[Univerzitet u Berlinu|Univerzitetu u Berlinu]], bio je jedan od značajnih istraživača psihologije 19. stoljeća. Bio je pionir eksperimentalnog proučavanja [[Pamćenje|pamćenja]] i razvio je kvantitativne modele [[Učenje|učenja]] i [[Zaboravljanje|zaboravljanja]].&lt;ref name=&quot;Wozniak_1999_Ebbinghaus&quot;&gt;{{cite web |last=Wozniak |first=Robert H. |title=Classics in the History of Psychology -- Ebbinghaus (1885/1913) by R. H. Wozniak |website=Classics in the History of Psychology |publisher=York University |year=1999 |editor-last=Green |editor-first=Christopher D. |url=https://psychclassics.yorku.ca/Ebbinghaus/wozniak.htm |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Početkom 20. stoljeća [[Wolfgang Köhler]], [[Max Wertheimer]] i [[Kurt Koffka]] bili su među osnivačima škole [[Geštalt psihologija|geštalt psihologije]]. Ovaj pristup zasniva se na shvatanju da ljudi pojave doživljavaju kao organizovane cjeline. Za razliku od [[redukcionizam|redukcionističkog]] pristupa, koji [[Misao|misli]] i [[ponašanje]] nastoji svesti na manje sastavne elemente, predstavnici geštalt psihologije naglašavali su da je iskustvo kao cjelina od posebnog značaja te da cjelina predstavlja više od prostog zbira svojih dijelova.&lt;ref name=&quot;Koffka_1935_Gestalt_Psychology&quot;&gt;{{cite book |last=Koffka |first=Kurt |title=Principles of Gestalt Psychology |publisher=Harcourt, Brace and Company |location=New York |year=1935 |page=176 |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.7888 |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Psiholozi u [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Danska|Danskoj]], [[Austrija|Austriji]], [[Engleska|Engleskoj]] i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] ubrzo su slijedili Wundtov primjer i počeli osnivati psihološke laboratorije.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; [[G. Stanley Hall]], Amerikanac koji je studirao kod Wundta, osnovao je psihološki laboratorij koji je stekao međunarodni utjecaj. Laboratorij je djelovao na [[Univerzitet &quot;Johns Hopkins&quot;|Univerzitetu &quot;Johns Hopkins&quot;]]. Hall je kasnije podučavao [[Yūjirō Motora|Yūjirōa Motoru]], koji je eksperimentalnu psihologiju, s naglaskom na psihofiziku, uveo na [[Univerzitet u Tokiju|Carski univerzitet u Tokiju]].&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; Wundtov asistent [[Hugo Münsterberg]] predavao je psihologiju na [[Univerzitet Harvard|Harvardu]], gdje je među njegovim studentima bio i [[Narendra Nath Sen Gupta]], koji je 1905. osnovao odsjek za psihologiju i psihološki laboratorij na [[Univerzitet u Kalkuti|Univerzitetu u Kalkuti]].&lt;ref name=&quot;Paranjpe_India_2006&quot; /&gt; Wundtovi studenti [[Walter Dill Scott]], [[Lightner Witmer]] i [[James McKeen Cattell]] radili su na razvoju testova mentalnih sposobnosti. Cattell, koji je također studirao kod [[Eugenika|eugeničara]] [[Francis Galton|Francisa Galtona]], kasnije je osnovao [[Harcourt Assessment|Psychological Corporation]]. Witmer se usmjerio na psihološko testiranje djece, dok se Scott bavio odabirom zaposlenika.&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot; /&gt;

Drugi Wundtov student, Englez [[Edward Titchener]], osnovao je program psihologije na [[Univerzitet Cornell|Univerzitetu Cornell]] i razvio [[Strukturalizam (psihologija)|strukturalističku psihologiju]]. Osnovna ideja strukturalizma bila je analiza i klasifikacija različitih aspekata uma, prvenstveno metodom [[introspekcija|introspekcije]].&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; [[William James]], [[John Dewey]] i [[Harvey Carr]] razvijali su [[Funkcionalna psihologija|funkcionalizam]], širi pristup psihologiji koji se oslanjao na Darwinovu ideju da svako ponašanje ima svoju svrhu i ulogu u prilagođavanju pojedinca okolini. James je 1890. objavio utjecajno djelo ''[[Principi psihologije]]'', u kojem je dodatno razradio neke ideje strukturalizma. U njemu je opisao [[Tok svijesti (psihologija)|tok svijesti]]. Jamesove ideje privukle su veliki broj američkih studenata novoj naučnoj disciplini.&lt;ref name=&quot;James1983&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot; /&gt; Dewey je povezao psihologiju s društvenim pitanjima, posebno zagovaranjem [[progresivno obrazovanje|progresivnog obrazovanja]], razvijanjem moralnih vrijednosti kod djece i uključivanjem imigranata u društvo.&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot; /&gt;

Drugi pravac eksperimentalne psihologije, snažnije povezan s fiziologijom, razvio se u Južnoj Americi pod vodstvom [[Horacio G. Piñero|Horacija G. Piñera]] na [[Univerzitet u Buenos Airesu|Univerzitetu u Buenos Airesu]].&lt;ref name=&quot;Taiana_2006_Transatlantic_Migration&quot;&gt;{{cite book |last=Taiana |first=Cecilia |chapter=Transatlantic Migration of the Disciplines of Mind: Examination of the Reception of Wundt's and Freud's Theories in Argentina |editor-last=Brock |editor-first=Adrian C. |title=Internationalizing the History of Psychology |publisher=New York University Press |location=New York |year=2006 |pages=34–55 |isbn=978-0-8147-9944-4 |doi=10.18574/nyu/9780814739082.003.0006 |chapter-url=https://www.uplopen.com/reader/chapters/pdf/10.18574/nyu/9780814739082.003.0006 |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; I u [[Rusija|Rusiji]] istraživači su sve veću pažnju posvećivali biološkoj osnovi psihologije. Taj pravac započeo je, između ostalog, esejom [[Ivan Sečenov|Ivana Sečenova]] iz 1873. &quot;Ko treba razvijati psihologiju i kako?&quot;. Sečenov je razvio ideju o [[refleks|moždanim refleksima]] i odlučno zastupao [[determinizam|determinističko]] shvatanje ljudskog ponašanja.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; Rusko-sovjetski [[Filologija|fiziolog]] [[Ivan Pavlov]] otkrio je na primjeru pasa proces učenja poznat kao [[klasično uslovljavanje]], a potom ga je proučavao i u kontekstu ljudskog ponašanja.&lt;ref name=&quot;Windholz_1997_Pavlov&quot;&gt;{{cite journal |last=Windholz |first=George |title=Ivan P. Pavlov: An overview of his life and psychological work |journal=American Psychologist |volume=52 |issue=9 |pages=941–946 |year=1997 |doi=10.1037/0003-066X.52.9.941 |url=https://psycnet.apa.org/record/1997-05605-003 |url-access=subscription |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Konsolidacija i finansiranje ===

Jedno od prvih psiholoških društava bilo je ''La Société de Psychologie Physiologique'' u [[Francuska|Francuskoj]], koje je djelovalo od 1885. do 1893. Prvi sastanak Međunarodnog kongresa psihologije, pod pokroviteljstvom [[Međunarodna unija psiholoških nauka|Međunarodne unije psiholoških nauka]], održan je u [[Pariz]]u u augustu 1889, u vrijeme održavanja [[Svjetska izložba u Parizu 1889.|Svjetske izložbe]] kojom je obilježena stogodišnjica [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]]. [[William James]] bio je jedan od trojice Amerikanaca među 400 učesnika. [[Američko psihološko udruženje]] (APA) osnovano je ubrzo nakon toga, 1892. Međunarodni kongres nastavio se održavati u različitim evropskim gradovima, uz široko međunarodno učešće. Na Šestom kongresu, održanom u [[Ženeva|Ženevi]] 1909, izlaganja su održana na [[Ruski jezik|ruskom]], [[Kineski jezik|kineskom]] i [[Japanski jezik|japanskom jeziku]], kao i na [[Esperanto|esperantu]]. Nakon prekida uzrokovanog [[Prvi svjetski rat|Prvim svjetskim ratom]], Sedmi kongres održan je u [[Oxford]]u, uz znatno veće učešće britanskih i američkih psihologa, čije su zemlje izašle kao pobjednice iz rata. Godine 1929. kongres je održan na [[Univerzitet Yale|Univerzitetu Yale]] u [[New Haven]]u u [[Connecticut]]u, uz učešće nekoliko stotina članova APA-e.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;

[[Univerzitet u Tokiju|Carski univerzitet u Tokiju]] imao je važnu ulogu u širenju moderne psihologije u istočnoj [[Azija|Aziji]]. Nove ideje u psihologiji iz [[Japan]]a su se potom širile u [[Kina|Kinu]].

Američka psihologija stekla je veći društveni i institucionalni značaj nakon ulaska Sjedinjenih Američkih Država u [[Prvi svjetski rat]]. Stalni odbor kojim je rukovodio [[Robert Yerkes]] provodio je testove mentalnih sposobnosti, poznate kao &quot;[[Army Alpha]]&quot; i &quot;[[Army Beta]]&quot;, na gotovo 1,8 miliona [[vojnik]]a.&lt;ref name=&quot;Tomes_2010&quot;&gt;{{cite book |last=Tomes |first=Nancy |chapter=The Development of Clinical Psychology, Social Work, and Psychiatric Nursing: 1900–1980s |editor-last=Wallace |editor-first=Edwin R. |editor2-last=Gach |editor2-first=John |title=History of Psychiatry and Medical Psychology: With an Epilogue on Psychiatry and the Mind-Body Relation |publisher=Springer Science &amp; Business Media |location=New York |year=2010 |pages=505–528 |isbn=978-0-387-34708-0 |doi=10.1007/978-0-387-34708-0_16 |url=https://books.google.ba/books?id=64Y6wtqzs7IC |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nakon toga, [[porodica Rockefeller]] je, posredstvom [[Vijeće za istraživanje društvenih nauka|Vijeća za istraživanje društvenih nauka]], počela finansirati istraživanja ponašanja.&lt;ref name=&quot;Samelson_1985_Kingdom_Behavior&quot;&gt;{{cite journal |last=Samelson |first=Franz |title=Organizing for the Kingdom of Behavior: Academic Battles and Organizational Policies in the Twenties |journal=Journal of the History of the Behavioral Sciences |volume=21 |issue=1 |pages=33–47 |year=1985 |doi=10.1002/1520-6696(198501)21:1&lt;33::AID-JHBS2300210105&gt;3.0.CO;2-4 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/jhbs.21773 |url-access=subscription |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Pols_1999_World_as_Laboratory&quot;&gt;{{cite book |last=Pols |first=Hans |chapter=The World as Laboratory: Strategies of Field Research Developed by Mental Hygiene Psychologists in Toronto, 1920–1940 |editor-last=Richardson |editor-first=Theresa R. |editor2-last=Fisher |editor2-first=Donald |title=Development of the Social Sciences in the United States and Canada: The Role of Philanthropy |series=Social and Policy Issues in Education / The David C. Anchin Series |publisher=Bloomsbury Academic |year=1999 |pages=115–142 |isbn=978-1-56750-406-4 |url=https://books.google.com/books?id=f_X1AAAAMAAJ |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Dobrotvorne organizacije povezane s porodicom Rockefeller finansirale su Nacionalni komitet za mentalnu higijenu, koji je širio koncept [[Mentalni poremećaj|mentalnih bolesti]] i zalagao se za primjenu psiholoških spoznaja u odgoju djece.&lt;ref name=&quot;Tomes_2010&quot; /&gt; Putem Biroa za socijalnu higijenu, a kasnije i finansiranjem istraživanja [[Alfred Kinsey|Alfreda Kinseyja]], Rockefellerove fondacije pomogle su uspostavljanju istraživanja seksualnosti u Sjedinjenim Američkim Državama.&lt;ref name=&quot;Bullough_1985_Rockefellers&quot;&gt;{{cite journal |last=Bullough |first=Vern L. |title=The Rockefellers and sex research |journal=The Journal of Sex Research |volume=21 |issue=2 |pages=113–125 |year=1985 |doi=10.1080/00224498509551253 |url=https://doi.org/10.1080/00224498509551253 |url-access=subscription |access-date=12. 8. 2026 |language=en |quote=Njihov značaj je teško precijeniti. Zapravo, u periodu između 1914. i 1954, Rockefellerovi su bili gotovo jedini izvor podrške istraživanjima seksualnosti u Sjedinjenim Američkim Državama. Odluke koje su donosili njihovi naučni savjetnici o prirodi istraživanja koja treba podržati i načinu na koji se ona provode, kao i o temama koje ispunjavaju uslove za finansijsku podršku, oblikovale su cjelokupno polje istraživanja seksualnosti i na mnogo načina ga nastavljaju podržavati i danas.}}&lt;/ref&gt;

[[Eugenika u Sjedinjenim Američkim Državama|Eugenički pokret]] izvršio je značajan utjecaj na razvoj američke psihologije, pri čemu su veliku ulogu imale institucije poput [[Ured za evidenciju eugenike|Ureda za evidenciju eugenike]] (koji je finansirala Carnegiejeva fondacija) i [[Fond &quot;Pioneer&quot;|Fonda &quot;Pioneer&quot;]], koji je osnovao [[Wickliffe Draper]]. Tokom 1910-ih i 1920-ih [[eugenika]] je postala uobičajena tema na nastavi psihologije. Psihološki studiji često su služili kao sredstvo širenja eugeničke propagande, a eugeničke teme uključivane su u nastavu na vodećim američkim univerzitetima.&lt;ref name=&quot;Guthrie_1976_Even_Rat_White&quot;&gt;{{cite book |last=Guthrie |first=Robert V. |title=Even the Rat was White: A Historical View of Psychology |chapter=Psychology and Race |publisher=Harper &amp; Row |location=New York |year=1976 |isbn=978-0-06-042561-6 |url=https://books.google.ba/books/about/Even_the_Rat_was_White.html?id=iEruAAAAMAAJ |access-date=12. 8. 2026 |language=en |quote=Kursevi psihologije često su služili kao sredstva za propagandu eugenike. Jedan diplomac programa obuke Ureda za evidenciju eugenike napisao je: 'Nadam se da ću služiti cilju infiltriranjem eugenike u umove nastavnika. Možda će vas zanimati da svaki student koji ovdje sluša psihologiju razrađuje svoju porodičnu historiju i pravi svoje porodično stablo.' Harvard, Columbia, Brown, Cornell, Wisconsin i Northwestern bili su među vodećim akademskim institucijama na kojima se predavala eugenika u okviru kurseva psihologije.}}&lt;/ref&gt;

Za razliku od Sjedinjenih Američkih Država, psihologija je u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] nailazila na otpor naučnih i medicinskih institucija. Do 1939. na univerzitetima u [[Engleska|Engleskoj]] postojalo je samo šest katedri za psihologiju.&lt;ref name=&quot;Michell_1999&quot;&gt;{{cite book |last=Michell |first=Joel |title=Measurement in Psychology: A Critical History of a Methodological Concept |series=Ideas in Context |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |year=1999 |page=143 |isbn=978-0-521-62120-5 |doi=10.1017/CBO9780511490040 |url=https://books.google.ba/books?id=oNIcvjpDQeQC |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i [[Hladni rat|Hladnog rata]], američke vojne i obavještajne agencije – uključujući [[Ured za strateške službe]] (OSS) i njegovog nasljednika, [[Centralna obavještajna agencija|Centralnu obavještajnu agenciju]] (CIA) – postale su među vodećim finansijerima psiholoških istraživanja. Psiholog s [[Univerzitet u Michiganu|Univerziteta u Michiganu]] [[Dorwin Cartwright]] izvijestio je da su univerzitetski istraživači 1939–1941. započeli opsežna istraživanja [[propaganda|propagande]]. Primijetio je da je &quot;u posljednjim mjesecima rata socijalni psiholog postao prvenstveno odgovoran za određivanje sedmične propagandne politike Vlade Sjedinjenih Američkih Država&quot;. Cartwright je također naveo da su psiholozi imali značajnu ulogu u upravljanju domaćom privredom.&lt;ref name=&quot;Cartwright_1948_Social_Psychology_WWII&quot;&gt;{{cite journal |last=Cartwright |first=Dorwin |title=Social Psychology in the United States During the Second World War |journal=Human Relations |volume=1 |issue=3 |pages=333–352 |year=1948 |doi=10.1177/001872674800100305 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/001872674800100305 |url-access=subscription |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Američka vojska uvela je novi [[Opći vojni test klasifikacije|opći klasifikacijski test]] za procjenu sposobnosti miliona vojnika. Također je provodila opsežna psihološka istraživanja [[Samuel A. Stouffer|morala i mentalnog zdravlja vojnika]].&lt;ref name=&quot;Schonfeld_2016_Occupational_Health&quot;&gt;{{cite book |last=Schonfeld |first=Irvin Sam |last2=Chang |first2=Chu-Hsiang |title=Occupational Health Psychology: Work, Stress, and Health |publisher=Springer Publishing Company |location=New York |year=2016 |isbn=978-0-8261-9967-6 |doi=10.1891/9780826199683 |url=https://connect.springerpub.com/content/book/978-0-8261-9968-3 |url-access=subscription |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Tokom 1950-ih [[Fondacija &quot;Rockefeller&quot;]] i [[Fondacija &quot;Ford&quot;]] sarađivale su s [[Centralna obavještajna agencija|Centralnom obavještajnom agencijom]] na finansiranju istraživanja [[psihološko ratovanje|psihološkog ratovanja]].&lt;ref name=&quot;Lutz_1997_Epistemology_Bunker&quot;&gt;{{cite book |last=Lutz |first=Catherine |chapter=Epistemology of the Bunker: The Brainwashed and Other New Subjects of Permanent War |editor-last=Pfister |editor-first=Joel |editor2-last=Schnog |editor2-first=Nancy |title=Inventing the Psychological: Toward a Cultural History of Emotional Life in America |publisher=Yale University Press |location=New Haven, CT |year=1997 |pages=245–267 |isbn=978-0-300-06809-2 |chapter-url=https://books.google.ba/books?id=hwVWpV6jBzoC |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Godine 1965. javna kontroverza skrenula je pažnju na vojni [[Projekt &quot;Camelot&quot;]], koji je u javnosti često nazivan &quot;Manhattanskim projektom društvenih nauka&quot; zbog svog ogromnog budžeta i obima. Projekt je uključivao psihologe i [[Antropologija|antropologe]] u analizu planova i politika stranih država u strateške svrhe.&lt;ref name=&quot;Cina_1981&quot;&gt;{{cite thesis |last=Cina |first=Carol |title=Social Science for Whom?: A Structural History of Social Psychology |degree=Ph.D. dissertation |publisher=State University of New York at Stony Brook |location=Stony Brook, NY |year=1981 |id=OCLC 10263081 |url=https://search.worldcat.org/title/Social-science-for-whom-:-a-structural-history-of-social-psychology/oclc/10263081 |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Projekt je, da je realiziran u planiranom obimu, bio zamišljen kao jedan od najvećih i najskuplje finansiranih projekata bihevioralnih istraživanja u historiji Sjedinjenih Američkih Država.&lt;ref name=&quot;Herman_1993_Psychology_Politics&quot;&gt;{{cite thesis |last=Herman |first=Ellen |title=Psychology as Politics: How Psychological Experts Transformed Public Life in the United States, 1940-1970 |degree=Ph.D. dissertation |publisher=Brandeis University |location=Waltham, MA |year=1993 |url=https://books.google.ba/books/about/Psychology_as_Politics.html?id=NzWtZwEACAAJ |access-date=12. 8. 2026 |language=en |quote=Da je ostvaren, projekat CAMELOT bio bi najveći, i zasigurno najizdašnije finansirani, istraživački projekat u oblasti nauka o ponašanju u historiji SAD-a. Sa ugovorom od 4 do 6 miliona dolara tokom trogodišnjeg perioda, smatran je, i često nazivan, pravim projektom Manhattan za nauke o ponašanju, bar od strane mnogih intelektualaca čije su usluge bile veoma tražene.}}&lt;/ref&gt;

U Njemačkoj je nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] psihologija stekla institucionalni utjecaj kroz vojni sektor, koji se u [[Nacistička Njemačka|nacističkom periodu]] znatno proširio zajedno s ostatkom oružanih snaga. Pod vodstvom [[Matthias Göring|Matthiasa Göringa]], rođaka [[Hermann Göring|Hermanna Göringa]], [[Berlinski psihoanalitički institut]] reorganizovan je i preimenovan u Göringov institut. [[Psihoanaliza|Psihoanalitičari]] koji su zastupali [[Sigmund Freud|Freudov]] pristup bili su protjerivani i progonjeni u okviru antijevrejske politike vladajuće partije ([[Nacistička stranka|NSDAP]]), dok su se svi preostali psiholozi morali javno distancirati od radova [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]], osnivača psihoanalize, i [[Alfred Adler|Alfreda Adlera]], osnivača individualne psihologije.&lt;ref name=&quot;Cocks_1985_Psychotherapy_Third_Reich&quot;&gt;{{cite book |last=Cocks |first=Geoffrey |title=Psychotherapy in the Third Reich: The Göring Institute |publisher=Oxford University Press |location=New York |year=1985 |isbn=978-0-19-503461-5 |url=https://books.google.ba/books/about/Psychotherapy_in_the_Third_Reich.html?id=RfzaAAAAMAAJ |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Göringov institut bio je dobro finansiran tokom cijelog rata i imao je zadatak da razvije &quot;novu njemačku psihoterapiju&quot;. Ideja je bila da se psihoterapija ne bavi samo liječenjem simptoma, već aktivnim preodgojem i usmjeravanjem pojedinca prema ciljevima &quot;narodne zajednice&quot;. Primarni cilj bio je vraćanje radne i vojne sposobnosti njemačkih građana kako bi služili ratnim ciljevima [[Nacistička Njemačka|nacističke države]].&lt;ref name=&quot;Cocks_1985_Psychotherapy_Third_Reich&quot; /&gt;

[[Harald Schultz-Hencke]] povezao je psihologiju s nacističkim shvatanjima biologije i rasnog porijekla te kritikovao psihoanalizu kao proučavanje slabih i &quot;degenerisanih&quot; osoba.&lt;ref name=&quot;Cocks_1985_Psychotherapy&quot;&gt;{{cite book |last=Cocks |first=Geoffrey |title=Psychotherapy in the Third Reich: The Göring Institute |publisher=Oxford University Press |location=New York |year=1985 |isbn=978-0-19-503461-5 |url=https://books.google.ba/books/about/Psychotherapy_in_the_Third_Reich.html?id=RfzaAAAAMAAJ |access-date=12. 8. 2026 |language=en |quote=Za Schultz-Henckea u ovom eseju iz 1934, životne ciljeve određivala je ideologija, a ne nauka. U slučaju psihoterapije, zdravlje je definisao u terminima krvi, jake volje, osposobljenosti, discipline (Zucht und Ordnung), zajednice, herojskog držanja i fizičke spreme. Schultz-Hencke je takođe iskoristio priliku 1934. da kritikuje psihoanalizu zbog pružanja nesretne tendencije ka oslobađanju kriminalaca od krivice.}}&lt;/ref&gt;

[[Johannes Heinrich Schultz]], njemački psiholog poznat po razvoju tehnike [[autogeni trening|autogenog treninga]], otvoreno je zagovarao [[prisilna sterilizacija|sterilizaciju]] i [[eutanazija|eutanaziju]] osoba koje su smatrane genetski nepoželjnima te je razvio postupke kojima je trebalo olakšati provođenje tih mjera.&lt;ref name=&quot;Brunner_2008_Schultz_National_Socialism&quot;&gt;{{cite journal |last=Brunner |first=Jürgen |last2=Schrempf |first2=Matthias |last3=Steger |first3=Florian |title=Johannes Heinrich Schultz and National Socialism |journal=The Israel Journal of Psychiatry and Related Sciences |volume=45 |issue=4 |pages=257–262 |year=2008 |url=https://doctorsonly.co.il/wp-content/uploads/2011/12/2008_4_5.pdf |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] osnovane su nove institucije, iako su pojedini psiholozi, zbog povezanosti s nacističkim režimom, izgubili profesionalni ugled. [[Alexander Mitscherlich (psiholog)|Alexander Mitscherlich]] osnovao je utjecajni časopis za primijenjenu psihoanalizu ''Psyche''. Uz finansijsku podršku [[Fondacija &quot;Rockefeller&quot;]], Mitscherlich je na [[Univerzitet u Heidelbergu|Univerzitetu u Heidelbergu]] osnovao prvi odjel za kliničku psihosomatsku medicinu. Od 1970. psihologija je postala obavezni dio studija medicine.&lt;ref name=&quot;Cocks_1985_Psychotherapy_Third_Reich&quot; /&gt;

Nakon [[Ruska revolucija|Ruske revolucije]], [[Boljševizam|boljševici]] su psihologiju promovisali kao sredstvo oblikovanja &quot;novog čovjeka&quot; [[Socijalizam|socijalizma]]. Zbog toga su univerzitetski odsjeci za psihologiju obrazovali veliki broj studenata. Nakon završetka studija, za njih su bila dostupna radna mjesta u školama, preduzećima, kulturnim ustanovama i vojsci. Sovjetska država posebno je podržavala [[Pedologija (dijete)|pedologiju]] i proučavanje dječijeg razvoja. [[Lev Vigotski]] postao je jedan od najznačajnijih istraživača u oblasti razvoja djece.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;

Boljševici su također promovisali [[slobodna ljubav|slobodnu ljubav]] i prihvatili [[Psihoanaliza|psihoanalizu]] kao sredstvo suprotstavljanja seksualnoj represiji.&lt;ref name=&quot;Kozulin_2008&quot;&gt;{{cite book |last=Kozulin |first=Alex |title=Psychology in Utopia: Toward a Social History of Soviet Psychology |publisher=MIT Press |location=Cambridge, MA |year=2008 |isbn=978-0-262-51217-6 |url=https://books.google.am/books/about/Psychology_in_Utopia.html?id=Efo-PgAACAAJ |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Proctor_2014_Reason_Displaces_Love&quot;&gt;{{cite news |last=Proctor |first=Hannah |title=Reason Displaces All Love |newspaper=The New Inquiry |date=2014 |url=https://thenewinquiry.com/reason-displaces-all-love/ |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Iako su [[Pedologija (dijete)|pedologija]] i testiranje inteligencije izgubili podršku vlasti 1936, psihologija je zadržala povlašten položaj kao sredstvo [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]].&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; [[Velika čistka|Staljinove čistke]] teško su pogodile psihologe i stvorile atmosferu straha u toj profesiji, kao i u ostatku sovjetskog društva.&lt;ref name=&quot;Kozulin_2008&quot; /&gt; Među žrtvama čistki bili su i istaknuti [[marksizam|marksistički]] filozofi povezani s psihologijom, uključujući Jurija Frankfurta, Nikolaja Kareva i Ivana Luppola, koji su pogubljeni u zatvorskim logorima. Istu sudbinu doživjeli su [[Aleksej Gastev]] i Isaak Šipilrajn. Psiholozi koji su preživjeli čistke djelovali su u atmosferi stalne sumnje i straha. Pojedinci koji su prethodno bili priznati stručnjaci mogli su preko noći biti proglašeni [[izdaja|izdajnicima]] i &quot;neprijateljima naroda&quot;, dok su njihova imena potom uklanjana iz javnih zapisa i biblioteka.

Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], u okviru ideoloških čišćenja, teorijski pravci jevrejskih psihologa – među kojima su [[Lev Vigotski]], [[Alexander Luria]] i Aron Zalkind – našli su se pod oštrom osudom režima. Istovremeno, učenje [[Ivan Pavlov|Ivana Pavlova]] postumno je uzdignuto u jedinu zvaničnu doktrinu, dok je sam [[Josif Staljin]] slavljen kao vrhovni autoritet i usmjerivač sovjetske nauke.&lt;ref name=&quot;Kozulin_2008&quot; /&gt;

Sovjetski akademski život doživio je određeni stepen liberalizacije tokom [[Hruščovljevo otopljenje|Hruščovljevog otopljenja]]. Teme poput [[kibernetika|kibernetike]], [[lingvistika|lingvistike]] i [[genetika|genetike]] ponovo su postale prihvatljive u naučnim istraživanjima. Razvila se nova oblast [[inženjerska psihologija|inženjerske psihologije]], koja se bavila proučavanjem psiholoških aspekata složenih poslova, poput upravljanja avionom ili rada [[kosmonaut]]a. Interdisciplinarna istraživanja postala su sve zastupljenija, a naučnici poput [[Georgij Ščedrovicki|Georgija Ščedrovickog]] razvijali su sistemske pristupe ljudskom ponašanju.&lt;ref name=&quot;Kozulin_2008&quot; /&gt;

== Etika i etički principi ==

Etički principi i pravila u domenu psihologije mijenjali su se tokom vremena. Neka poznata istraživanja iz prošlosti danas se smatraju neetičkim i suprotnim važećim kodeksima (npr. Kanadski kodeks ponašanja za istraživanja koja uključuju ljude i Belmontov izvještaj). [[Američko psihološko udruženje]] (APA) razvilo je skup etičkih principa i kodeks ponašanja za ovu profesiju.&lt;ref name=&quot;APA2016&quot;&gt;{{cite web |author=American Psychological Association |year=2016 |title=Ethical principles of psychologists and code of conduct |url=https://www.apa.org/ethics/code |accessdate=13. februar 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

Savremeni standardi uključuju informisani i dobrovoljni pristanak. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], uspostavljen je Nürnberški kodeks zbog zloupotreba ispitanika koji učestvuju u eksperimentu od strane [[Nacizam|nacista]]. Nakon toga je većina zemalja (i naučnih časopisa) usvojila Helsinšku deklaraciju. U SAD-u su Nacionalni instituti za zdravlje (NIH) 1966. osnovali Institucionalni odbor za reviziju (''Institutional Review Board''), a 1974. je usvojen Nacionalni zakon o istraživanju. Ove mjere su potaknule istraživače da obavezno dobiju informisani pristanak od učesnika. Do uspostavljanja ovih pravila doveo je određeni broj etički upitnih istraživanja, među kojima su radioizotopske studije u školi Fernald (MIT–Harvard), tragedija s talidomidom, istraživanje hepatitisa u Willowbrooku, Milgramova istraživanja o poslušnosti autoritetu i Stanfordski zatvorski eksperiment.

=== Etika u radu s ljudima ===

Kodeks etike [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]] nastao je 1951. pod nazivom &quot;Etički standardi psihologa&quot;. Ovaj kodeks je usmjeravao donošenje zakona o licenciranju u većini američkih saveznih država. Tokom decenija više puta je mijenjan i sadrži i opće principe i obavezujuće etičke standarde.

Etički principi psihologa i kodeks ponašanja APA sastoje se od pet općih principa, koji imaju zadatak da usmjere psihologe ka višem nivou etičke prakse u situacijama kada se ne primjenjuje određeni standard. Ti principi su:

* ''A. Dobrobit i neškodljivost'' – Psiholozi moraju djelovati u korist onih s kojima rade i „ne nanositi štetu“.
* ''B. Vjernost i odgovornost'' – Svijest o povjerenju javnosti u profesiju i pridržavanje etičkih standarda.
* ''C. Integritet'' – Promovisanje iskrenosti i tačnosti, uz izbjegavanje obmana i prevara.
* ''D. Pravednost'' – Razumijevanje da psihologija mora biti na dobrobit svima.
* ''E. Poštivanje prava i dostojanstva ljudi'' – Zaštita prava osoba u radu s psiholozima, uključujući povjerljivost, privatnost i autonomiju.

APA je 2010. dodatno revidirala kodeks kako bi spriječila njegovu upotrebu za opravdavanje kršenja [[Ljudska prava|ljudskih prava]], što je bio odgovor na učešće članova APA u ispitivanjima tokom administracije predsjednika SAD-a [[George W. Bush|Georgea W. Busha]].&lt;ref name=&quot;APA2010&quot;&gt;{{cite web |title=American Psychological Association amends ethics code |url=https://www.apa.org/news/press/releases/2010/02/ethics-code |publisher=APA.org |accessdate=13. februar 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

Kanadsko psihološko udruženje (CPA) i [[Evropski savez psiholoških udruženja]] (EFPA) koriste slične modele zasnovane na principima dostojanstva, odgovornosti i integriteta.&lt;ref name=&quot;CPA2017&quot;&gt;{{cite web |title=Canadian Code of Ethics for Psychologists |url=https://cpa.ca/docs/File/Ethics/CPA_Code_2017_4thEd.pdf |year=2017 |accessdate=13. februar 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;EFPA2015&quot;&gt;{{cite web |title=Model Code of Ethics |url=http://www.efpa.eu |publisher=European Federation of Psychologists' Associations |year=2015 |accessdate=13. februar 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

Među etičkim pitanjima koja se smatraju naročito značajnim su obaveza rada isključivo u okviru vlastite stručnosti, čuvanje povjerljivosti podataka o pacijentima i izbjegavanje seksualnih odnosa s njima. Neke od najčešćih pritužbi protiv [[Klinička psihologija|kliničkih psihologa]] odnose se na seksualno neprimjereno ponašanje&lt;ref name=&quot;Jones_2003_Ethical_Issues&quot;&gt;{{cite book |last=Jones |first=Stanley E. |chapter=Ethical Issues in Clinical Psychology |editor-last=Stricker |editor-first=George |editor2-last=Widiger |editor2-first=Thomas A. |editor3-last=Weiner |editor3-first=Irving B. |title=Handbook of Psychology, Volume 8: Clinical Psychology |publisher=John Wiley &amp; Sons, Inc. |location=Hoboken, NJ |year=2003 |volume=8 |pages=509–532 |isbn=978-0-471-39263-7 |doi=10.1002/0471264385.wei0821 |chapter-url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/0471264385.wei0821 |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; i povrede povjerljivosti ili privatnosti.

=== Etika u radu sa životinjama ===

Istraživanja na [[Životinje|životinjama]], također, regulišu univerzitetski etički odbori. Etičke smjernice navode da je upotreba životinja u naučne svrhe prihvatljiva samo kada je šteta nanesena životinjama manja od koristi koje proizlaze iz istraživanja.&lt;ref name=&quot;Sherwin_2003&quot;&gt;{{cite journal |last=Sherwin |first=Chris M. |last2=Christiansen |first2=Stine B. |last3=Duncan |first3=Ian J. |last4=Erhard |first4=Hans W. |last5=Lay |first5=Don C. |last6=Mench |first6=Joy A. |last7=O’Connor |first7=Cheryl E. |last8=Petherick |first8=J. Carol |title=Guidelines for the ethical use of animals in applied ethology studies |journal=Applied Animal Behaviour Science |volume=81 |issue=3 |pages=291–305 |year=2003 |doi=10.1016/S0168-1591(02)00288-5 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0168159102002885 |url-access=subscription |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Emocije]]
* [[Geštalt psihologija]]
* [[Pamćenje]]
* [[Psihoterapija]]
* [[Učenje]]
* [[Zaboravljanje]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==

* {{cite book|last1=Badcock|first1=Christopher R.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=340–344|chapter=Nature-Nurture Controversy, History of|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.03136-6}}
* {{cite book|last1=Cascio|first1=Wayne F.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=879–884|chapter=Industrial–Organizational Psychology: Science and Practice|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.22007-2}}
* {{cite book|last1=Chryssochoou|first1=Xenia|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=532–537|chapter=Social Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.24095-6}}
* {{cite book|last1=Deakin|first1=Nicholas|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=31–36|chapter=Philosophy, Psychiatry, and Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.27049-9}}
* {{cite book|last1=Demetriou|first1=Andreas|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=313–322|chapter=Intelligence in Cultural, Social and Educational Context|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.92147-0}}
* {{cite book|last1=Gelso|first1=Charles J.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=69–72|chapter=Counseling Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.21073-8}}
* {{cite book|last1=Henley|first1=Tracy B.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=406–411|chapter=Psychology, History of (Early Period)|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.03235-9}}
* {{cite book|last1=Knowland|first1=Victoria C.P.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|last2=Purser|first2=Harry|last3=Thomas|first3=Michael S.C.|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=354–360|chapter=Cross-Sectional Methodologies in Developmental Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.23235-2}}
* {{cite book|last1=Louw|first1=Dap|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=351–356|chapter=Forensic Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.21074-X}}
* {{cite book|last1=McWilliams|first1=Spencer A.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=412–417|chapter=Psychology, History of (Twentieth Century)|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.03046-4}}
* {{cite book|last1=Pe-Pua|first1=Rogelia|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=788–794|chapter=Indigenous Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.24067-1}}
* {{cite book|last1=Peterson|first1=Roger L.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|last2=Peterson|first2=Donald R.|last3=Abrams|first3=Jules C.|last4=Stricker|first4=George|last5=Ducheny|first5=Kelly|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=517–523|chapter=Training in Clinical Psychology in the United States: Practitioner Model|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.21086-6}}
* {{cite book|last1=Poortinga|first1=Ype H.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=311–317|chapter=Cross-Cultural Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.24011-7}}
* {{cite book|last1=Spinath|first1=Frank M.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|last2=Spinath|first2=Birgit|last3=Borkenau|first3=Peter|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=320–325|chapter=Developmental Behavioral Genetics and Education|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.92009-9}}
* {{cite book|last1=Smith|first1=Edward E.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=103–109|chapter=Cognitive Psychology: History|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.03028-2}}
* {{cite book|last1=Staerklé|first1=Christian|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=427–433|chapter=Political Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.24079-8}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Psychology}}
* [http://www.perfectionnement.info/fr/agenda.php?i_pays=0&amp;i_date=0&amp;keywords=congr International PSY Congresses] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051015201117/http://www.perfectionnement.info/fr/agenda.php?i_pays=0&amp;i_date=0&amp;keywords=congr |date=15. 10. 2005 }}
* [http://free-zd.t-com.hr/psih Psihologija, linkovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051216170940/http://free-zd.t-com.hr/psih/ |date=16. 12. 2005 }}
* [http://www.iltuobenessere.com/ansia/Default.htm Ansia] University of Milan Psychology Research

{{Psihologija}}
{{Društvene nauke}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Psihologija| ]]
[[Kategorija:Društvene nauke]]
[[Kategorija:Nauke o ponašanju]]</text>
      <sha1>6sl7b1kim8189vbah9y6mu77biqp2ph</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3917657</id>
      <parentid>3917656</parentid>
      <timestamp>2026-08-12T03:01:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Rad na članku</comment>
      <origin>3917657</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="61874" sha1="l2g1s7sk7cbr50gerqjuixbd69c6dd2" xml:space="preserve">{{Psihologija bočna traka}}
'''Psihologija''' je nauka koja se bavi proučavanjem psihičkih procesa i [[Ponašanje|ponašanja]].&lt;ref name=&quot;OED&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.oed.com |title=psychology |publisher=Oxford English Dictionary. Oxford University Press |accessdate=13. februar 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Fernald&quot;&gt;{{cite book |last=Fernald |first=Dodge |title=Psychology: Six Perspectives |url=https://archive.org/details/psychologysixper0000fern |publisher=SAGE Publications |year=2008 |isbn=978-1-4129-3867-9 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Njen predmet istraživanja obuhvata ponašanje ljudi i životinja, svjesne i nesvjesne fenomene, te mentalne procese kao što su misli, osjećanja i motivi.

Psihologija je nauka širokog opsega koja objedinjuje principe [[Prirodne nauke|prirodnih]] i [[Društvene nauke|društvenih nauka]]. Kao [[Prirodne nauke|prirodna nauka]], ona se manifestuje kroz oblasti poput biološke psihologije, gdje istraživači teže razumijevanju emergentnih svojstava mozga povezujući disciplinu sa neuronaukom. S druge strane, psihologija djeluje kao [[Društvene nauke|društvena nauka]] kada se fokusira na analizu i razumijevanje složenih obrazaca ponašanja pojedinaca i društvenih grupa.&lt;ref name=&quot;Hockenbury&quot;&gt;{{cite book |last1=Hockenbury |first1=D. |last2=Hockenbury |first2=S. |title=Psychology |url=https://archive.org/details/psychology05edhock |publisher=Worth Publishers |year=2010 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;APA&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.apa.org |title=Frequently asked questions about APA |publisher=American Psychological Association |accessdate=13. februar 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

== Etimologija i definicije ==

Riječ ''psihologija'' potječe od grčke riječi ''psyche'' (grč. ψυχή), što znači duh ili duša. Drugi dio riječi, ''-logija'', potječe od sufiksa ''-λογία'' (-logia), što označava nauku, izučavanje ili istraživanje.&lt;ref name=&quot;Etymonline&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.etymonline.com/word/psychology |title=Psychology |publisher=Online Etymology Dictionary |accessdate=15. februar 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Riječ psihologija prvi put se pojavljuje u doba renesanse.&lt;ref name=&quot;dIsa&quot;&gt;{{cite journal |last1=d’Isa |first1=R. |last2=Abramson |first2=C. I. |year=2023 |title=The origin of the phrase comparative psychology: An historical overview |journal=Frontiers in Psychology |volume=14 |pages=1174115 |doi=10.3389/fpsyg.2023.1174115 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; U svom latinskom obliku, ''psychiologia'', prvi ju je upotrijebio hrvatski humanista i latinista Marko Marulić u svojoj knjizi ''Psichiologia de ratione animae humanae'' (Psihologija, o prirodi ljudske duše) u periodu između 1510. i 1520.&lt;ref name=&quot;dIsa&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Krstic1964&quot;&gt;{{cite journal |last=Krstić |first=K. |year=1964 |title=Marko Marulic – The author of the term &quot;psychology&quot; |journal=Acta Instituti Psychologici Universitatis Zagrabiensis |volume=36 |pages=7–13 |url=https://psychclassics.yorku.ca/Krstic/marulic.htm |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Najraniji poznati spomen riječi ''psychology'' u engleskom jeziku potječe iz 1694., kada ju je Steven Blankaart naveo u djelu ''The Physical Dictionary''. U tom rječniku se navodi da se &quot;anatomija bavi tijelom, a psihologija dušom.&quot;&lt;ref name=&quot;Colman2009&quot;&gt;{{cite book |last=Colman |first=A. M. |year=2009 |title=A dictionary of psychology |url=https://archive.org/details/dictionaryofpsyc0000colm_s3f2 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-953406-7 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

Slovo Ψ (psi), prvo slovo grčke riječi ''psyche'' iz koje je izveden termin psihologija, općenito se povezuje sa psihologijom kao naukom i koristi se kao njen simbol.

Godine 1890, [[William James]] definisao je psihologiju kao &quot;nauku o mentalnom životu, kako u pogledu njegovih pojava, tako i u pogledu njihovih uslova.&quot;&lt;ref name=&quot;James1983&quot;&gt;{{cite book |last=James |first=W. |year=1983 |title=The principles of psychology |publisher=Harvard University Press |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Ova definicija bila je široko prihvaćena tokom više decenija. Međutim, njeno značenje je osporavano, naročito od strane Johna B. Watsona, koji je 1913. iznio stavove metodološkog biheviorizma, posmatrajući psihologiju kao isključivo objektivnu eksperimentalnu granu prirodne nauke, čiji je teorijski cilj &quot;predviđanje i kontrola ponašanja.&quot;&lt;ref name=&quot;Watson1913&quot;&gt;{{cite journal |last=Watson |first=J. B. |year=1913 |title=Psychology as the behaviorist views it |url=https://archive.org/details/sim_psychological-review_1913-03_20_2/page/158 |journal=Psychological Review |volume=20 |issue=2 |pages=158–177 |doi=10.1037/h0074428 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Od trenutka kada je James definisao pojam &quot;psihologija&quot;, ovaj termin se sve snažnije povezuje s naučnim eksperimentisanjem.&lt;ref name=&quot;Watson1913&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Davis2004&quot;&gt;{{cite book |last=Davis |first=D. R. |year=2004 |chapter=Psychology |editor-last=Gregory |editor-first=R. L. |title=The Oxford companion to the mind |url=https://archive.org/details/oxfordcompaniont0000unse_b9g3 |edition=2. |pages=[https://archive.org/details/oxfordcompaniont0000unse_b9g3/page/762 763]–764 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-866224-2 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Pod pojmom narodna psihologija (eng. ''folk psychology'') podrazumijeva se razumijevanje mentalnih stanja i ponašanja ljudi kakvo imaju obični ljudi, za razliku od stručnog razumijevanja kojeg imaju profesionalni psiholozi.&lt;ref name=&quot;Hutto2007&quot;&gt;{{cite book |editor1-last=Hutto |editor1-first=D. D. |editor2-last=Ratcliffe |editor2-first=M. |year=2007 |title=Folk psychology re-assessed |url=https://archive.org/details/isbn_9781402055577 |publisher=Springer |isbn=978-1-4020-5557-7 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
{{Glavni|Historija psihologije}}
Razvoj psihološke misli može se pratiti još od najstarijih civilizacija, u kojima su pitanja o prirodi ljudskog uma i ponašanja bila predmet filozofskih i medicinskih razmatranja. Drevne civilizacije [[Egipat|Egipta]], [[Grčka|Grčke]], [[Kina|Kine]], [[Indija|Indije]] i [[Perzija|Perzije]] razvijale su rane koncepte o psihološkim fenomenima i odnosu između tijela i uma. U starom Egiptu, medicinski tekstovi poput [[Ebersov papirus|Ebersovog papirusa]] svjedoče o prepoznavanju stanja koja se danas povezuju s [[Depresija (raspoloženje)|depresijom]] i poremećajima mišljenja.&lt;ref name=&quot;Okasha_Egypt_2005&quot;&gt;{{cite journal |last=Okasha |first=Ahmed |date=2005 |title=Mental Health in Egypt |journal=The Israel Journal of Psychiatry and Related Sciences |volume=42 |issue=2 |pages=116–125 |pmid=16342608 |url=https://www.researchgate.net/publication/7426670_Mental_health_in_Egypt |access-date=23. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ovi zapisi predstavljaju jedan od najranijih pokušaja da se [[mentalni poremećaj]]i objasne u okviru medicinskog pristupa. Značajniji teorijski razvoj bilježi se u [[Antička Grčka|antičkoj Grčkoj]], gdje su filozofi poput [[Tales|Talesa iz Mileta]], [[Platon]]a i [[Aristotel]]a (posebno u djelu ''De Anima'') razmatrali funkcionisanje ljudskog uma.&lt;ref name=&quot;Green_Groff_2003&quot;&gt;{{cite book |last1=Green |first1=Christopher D. |last2=Groff |first2=Philip R. |date=2003 |title=Early psychological thought: Ancient accounts of mind and soul |url=https://archive.org/details/earlypsychologic0000gree |location=Westport, Connecticut |publisher=Praeger |isbn=978-0275979201 |access-date=23. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Važan pomak u razumijevanju [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]] načinio je grčki ljekar [[Hipokrat]], koji je u 4. vijeku p. n. e. zastupao stav da mentalni poremećaji imaju fizičke uzroke, čime se udaljio od dotadašnjih nadnaravnih objašnjenja.&lt;ref name=&quot;Brink_Psychology_2008&quot;&gt;{{cite book |last=Brink |first=T. L. |date=2008 |title=Psychology: A Student Friendly Approach |url=http://www.saylor.org/site/wp-content/uploads/2012/06/TLBrink_PSYCH01.pdf |pages=9 |publisher=Saylor Academy |access-date=23. april 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120724142236/http://www.saylor.org/site/wp-content/uploads/2012/06/TLBrink_PSYCH01.pdf |archive-date=24. juli 2012 |url-status=live |language=en}}&lt;/ref&gt; U pogledu lokalizacije mentalnih funkcija, među antičkim misliocima nisu postojali jedinstveni stavovi. Oko 387. p. n. e., Platon je iznio mišljenje da se mentalni procesi odvijaju u [[mozak|mozgu]], dok je Aristotel oko 335. p. n. e. zastupao mišljenje da je [[srce]] središte mentalnih funkcija.&lt;ref name=&quot;MNT_Psychology_2018&quot;&gt;{{cite web |last=Brazier |first=Yvette |date=2018 |title=Psychology: Definitions, branches, history, and how to become one |url=https://www.medicalnewstoday.com/articles/154874 |website=Medical News Today |access-date=23. april 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210320030424/https://www.medicalnewstoday.com/articles/154874 |archive-date=20. mart 2021 |url-status=live |language=en}}&lt;/ref&gt;

U Kini su temelji psihološke misli razvijeni u okviru filozofskih učenja drevnih mislioca poput [[Laozi]]ja i [[Konfucije|Konfucija]], kao i pod utjecajem [[Budizam|budizma]].&lt;ref name=&quot;FinancialExpress_Taoism_2018&quot;&gt;{{cite web |last=Redakcija |date=15. januar 2018 |title=Natural harmony in Taoism — a cornerstone of Chinese society |url=https://thefinancialexpress.com.bd/views/views/natural-harmony-in-taoism-a-cornerstone-of-chinese-society-1516031957 |website=The Financial Express |access-date=23. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ova tradicija oslanjala se na [[Introspekcija|introspekciju]], [[opažanje]] i različite tehnike usmjeravanja [[mišljenje|mišljenja]] i [[Ponašanje|ponašanja]], pri čemu se svijet posmatrao kao jedinstvo fizičkog i mentalnog aspekta i njihove međusobne povezanosti.&lt;ref name=&quot;Shi_China_Psychology_2019&quot;&gt;{{cite book |last=Shi |first=Y. |editor-last=Bringmann |editor-first=Wolfgang G. |date=2019 |title=The dawn of psychology in China |book-title=A Pictorial History of Psychology |url=https://archive.org/details/pictorialhistory0000unse_y5p4 |pages=22–27 |publisher=Quintessence Publishing Co. Ltd. |access-date=23. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Kineska filozofija posebno je naglašavala potrebu ″pročišćavanja uma″ radi razvoja [[moral|moralnih vrlina]] i unutrašnje snage. Jedan od najznačajnijih medicinsko-filozofskih tekstova, ''[[Huangdi Neijing]]'' (''Klasik interne medicine Žutog cara''), identifikuje mozak kao središte [[mudrost]]i i osjeta, razvija teorije ličnosti zasnovane na ravnoteži principa [[yin i yang]], te mentalne poremećaje objašnjava kroz fiziološke i društvene neravnoteže. Dalji razvoj proučavanja mozga i mentalnih funkcija u kineskoj tradiciji intenziviran je tokom [[Dinastija Qing|dinastije Qing]], posebno kroz radove učenjaka pod utjecajem zapadne nauke, kao što su Fang Yizhi (1611–1671), Liu Zhi (1660–1730) i Wang Qingren (1768–1831). Wang Qingren je naglašavao ulogu mozga kao središta nervnog sistema, povezao mentalne poremećaje s bolestima mozga, istraživao uzroke snova i [[Nesanica|nesanice]], te razvio ranu teoriju funkcionalne lateralizacije [[Moždana hemisfera|moždanih hemisfera]].&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Baker |editor-first=David B. |date=2012 |title=The Oxford Handbook of the History of Psychology |url=https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9780199710652_A23608123/preview-9780199710652_A23608123.pdf |publisher=Oxford University Press |location=New York |isbn=978-0195366556 |access-date=23. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Pod utjecajem [[Hinduizam|hinduizma]], [[indijska filozofija]] razvila je složena razmatranja o prirodi i vrstama svijesti. U tekstovima poput ''[[Upanišade|Upanišada]]'' i drugih [[Vedski period|vedskih]] spisa, koji čine osnov hinduističke tradicije, posebno se ističe razlikovanje između prolaznog, svakodnevnog aspekta ličnosti i [[atman]]a (trajnog, nepromjenjivog sebstva). Različite hinduističke filozofske škole, kao i [[budizam]], preispitivale su ovakvo shvatanje sebstva, ali su pritom naglašavale značaj postizanja viših stanja svijesti i samospoznaje. U tom kontekstu, [[joga]] obuhvata skup praksi i tehnika usmjerenih ka razvoju svijesti, samodiscipline i unutrašnje ravnoteže. Utjecaj ovih ideja proširio se i izvan indijskog kulturnog prostora. Tako je [[teozofija]], religijsko-filozofski pokret koji je utemeljila [[Helena Blavatsky]], bila inspirisana indijskim učenjima tokom njenog boravka u [[Britanska Indija|Britanskoj Indiji]].&lt;ref name=&quot;Paranjpe_India_2006&quot;&gt;{{cite book |last=Paranjpe |first=Anand C. |editor-last=Brock |editor-first=Adrian C. |date=2006 |title=From Tradition through Colonialism to Globalization: Reflections on the History of Psychology in India |book-title=Internationalizing the History of Psychology |url=https://www.cambridge.org/core/books/internationalizing-the-history-of-psychology/D695536F2C86208B1C8819A293E5D48B |publisher=Cambridge University Press |access-date=23. april 2026 |isbn=978-0521835992 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Raju_Indian_Thought_1985&quot;&gt;{{cite book |last=Raju |first=P. T. |date=1985 |title=Structural Depths of Indian Thought |url=https://archive.org/details/structuraldepths0000raju |publisher=State University of New York Press |location=Albany |pages=35–36 |isbn=978-0887061394 |access-date=23. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Psihologija je bila predmet interesovanja mislioca [[Prosvjetiteljstvo]] u [[Evropa|Evropi]]. U [[Njemačka|Njemačkoj]] je [[Gottfried Wilhelm Leibniz]] (1646–1716) razvio filozofsko shvatanje prema kojem se mentalni procesi odvijaju kontinuirano, bez naglih prekida između različitih stanja svijesti. Oslanjajući se na svoje radove iz [[Matematika|matematike]], posebno na razvoj diferencijalnog i integralnog računa, Leibniz je smatrao da se promjene u svijesti dešavaju postepeno, u vidu neprekidnog niza manjih promjena. U tom okviru uveo je pojam ″malih percepcija″ ([[Latinski jezik|lat.]] ''petites perceptions''), kojim je označio nesvjesne ili jedva primjetne mentalne procese koji, iako pojedinačno nisu dostupni svijesti, zajedno utječu na svjesno iskustvo. Prema njegovom shvatanju, razlika između svjesnih i nesvjesnih sadržaja nije kvalitativna (nije riječ o potpuno različitim vrstama pojava), već kvantitativna (zasniva se na intenzitetu i jasnoći percepcije).&lt;ref name=&quot;Hatfield_1990&quot;&gt;{{cite book |last=Hatfield |first=Gary |date=1990 |title=The Natural and the Normative: Theories of Spatial Perception from Kant to Helmholtz |url=https://archive.org/details/naturalnormative0000hatf |publisher=MIT Press |location=Cambridge, MA |isbn=978-0262081863 |access-date=23. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Leibniz_1989&quot;&gt;{{cite book |last=Leibniz |first=Gottfried Wilhelm |editor-last1=Ariew |editor-first1=Roger |editor-last2=Garber |editor-first2=Daniel |date=1989 |title=Philosophical Essays |url=https://archive.org/details/philosophicaless0000leib |publisher=Hackett Publishing |location=Indianapolis |isbn=978-0872200623 |access-date=23. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Christian Wolff]] je psihologiju nastojao utemeljiti kao posebnu nauku. U djelima ''Psychologia Empirica'' (1732) i ''Psychologia Rationalis'' (1734) sistematski je razradio empirijski i racionalni pristup proučavanju psihičkih pojava.&lt;ref name=&quot;Hatfield_1990&quot; /&gt; [[Immanuel Kant]] je psihologiju posmatrao u okviru [[antropologija|antropologije]], ali je bio skeptičan prema mogućnosti njenog razvoja kao eksperimentalne nauke. Smatrao je da se unutrašnja iskustva ne mogu proučavati na način analogan prirodnim naukama poput hemije, jer se sadržaji svijesti ne mogu izdvojiti, kontrolisati i ponovo kombinovati po volji istraživača. Također je isticao da sam čin posmatranja mijenja stanje posmatranog mentalnog procesa, čime se otežava njegovo objektivno ispitivanje.&lt;ref name=&quot;Hatfield_1990&quot; /&gt;

Krajem 18. stoljeća, Ferdinand Ueberwasser (1752–1812) uveo je naziv ''empirijska psihologija'' u akademski kontekst, te je 1783. na Univerzitetu u Münsteru nosio titulu profesora empirijske psihologije i [[Logika|logike]]. Njegova predavanja predstavljaju jedan od ranih pokušaja institucionalizacije psihologije kao nauke. Međutim, dalji razvoj ovih inicijativa bio je prekinut uslijed političkih i društvenih previranja izazvanih [[Napoleonski ratovi|napoleonskim ratovima]].&lt;ref name=&quot;Schwarz_Pfister_2016&quot;&gt;{{cite journal |last1=Schwarz |first1=Katharina A. |last2=Pfister |first2=Roland |date=2016 |title=Scientific psychology in the 18th century: A historical rediscovery |journal=Perspectives on Psychological Science |volume=11 |issue=3 |pages=399–407 |doi=10.1177/1745691616635601 |url=https://www.academia.edu/96197097/Scientific_Psychology_in_the_18th_Century_A_Historical_Rediscovery |access-date=23. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nakon tog perioda, vlasti u [[Pruska|Pruskoj]] su reformisale obrazovni sistem, pa je psihologija 1825. uvedena kao obavezan predmet, čemu su podršku dali filozofi [[Georg Wilhelm Friedrich Hegel]] i [[Johann Friedrich Herbart]]. Iako je time dobila svoje mjesto u obrazovanju, psihologija se u to vrijeme još uvijek nije razvila kao eksperimentalna nauka.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; U [[Engleska|Engleskoj]] su rana razmišljanja o psihologiji bila povezana s teorijom [[Fenologija|frenologije]], koja je pokušavala objasniti osobine ličnosti na osnovu oblika [[Lobanja|lobanje]]. Istovremeno, interes za psihološka pitanja bio je povezan s društvenim problemima, poput [[Alkoholizam|alkoholizma]], [[Nasilje|nasilja]] i uslova u ustanovama za osobe s psihičkim poteškoćama.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;

=== Počeci eksperimentalne psihologije ===

[[Datoteka:James McKeen Cattell.jpg|mini|desno|300px|[[James McKeen Cattell]], prvi profesor psihologije u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]]]]
[[Datoteka:Wundt-research-group.jpg|mini|desno|300px|[[Wilhelm Wundt]] (sjedi), njemački psiholog, sa saradnicima u svom psihološkom laboratoriju, prvom takve vrste, oko 1880.]]
[[Datoteka:One of Pavlov's dogs.jpg|mini|desno|300px|Jedan od pasa korištenih u eksperimentu ruskog psihologa [[Ivan Pavlov|Ivana Pavlova]] sa hirurški ugrađenom kanilom za mjerenje salivacije, prepariran u Muzeju Pavlova u [[Rjazan]]u u Rusiji]]

Filozof [[John Stuart Mill]] smatrao je da ljudski um može biti predmet naučnog istraživanja, iako je takva nauka u određenoj mjeri neprecizna.&lt;ref name=&quot;Henley_2018_History_Psychology&quot;&gt;{{cite book |last=Henley |first=Tracy |title=Hergenhahn's An Introduction to the History of Psychology |edition=8 |publisher=Cengage Learning |year=2018 |isbn=978-1-337-67125-5 |url=https://books.google.ba/books?id=0g9EDwAAQBAJ |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Mill je predložio koncept &quot;mentalne [[hemija|hemije]]&quot;, prema kojem se jednostavne misli mogu povezivati i tako stvarati složenije ideje. [[Gustav Fechner]] počeo je 1830-ih u [[Leipzig]]u provoditi istraživanja iz oblasti [[psihofizika|psihofizike]]. Formulisao je načelo prema kojem se čovjekova percepcija podražaja mijenja [[logaritam|logaritamski]] u odnosu na njegov intenzitet.&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot;&gt;{{cite book |last=Leahey |first=Thomas Hardy |title=A History of Modern Psychology |edition=3 |publisher=Prentice Hall |year=2001 |isbn=978-0-13-017573-1 |url=https://books.google.ba/books/about/A_History_of_Modern_Psychology.html?id=7ntWAAAAYAAJ |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; To načelo postalo je poznato kao [[Weber-Fechnerov zakon]]. Fechnerovo djelo ''Elementi psihofizike'' iz 1860. osporilo je Kantovo negativno stajalište o mogućnosti kvantitativnog istraživanja uma.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Fechner_1860_Psychophysik_Vol1&quot;&gt;{{cite book |last=Fechner |first=Gustav Theodor |title=Elemente der Psychophysik |volume=1 |publisher=Breitkopf und Härtel |year=1860 |url=https://books.google.ba/books?id=C1cOAAAAQAAJ&amp;printsec=frontcover |access-date=11. 8. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt; Fechner je pokazao da se &quot;mentalnim procesima mogu pridružiti brojčane vrijednosti, ali i da se one mogu mjeriti eksperimentalnim metodama&quot;.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;

U [[Heidelberg]]u je [[Hermann von Helmholtz]] provodio srodna istraživanja čulne percepcije i obučavao [[Fiziologija|fiziologa]] [[Wilhelm Wundt|Wilhelma Wundta]]. Wundt je potom prešao na [[Univerzitet u Leipzigu]], gdje je osnovao psihološki laboratorij koji je označio početak [[Eksperimentalna psihologija|eksperimentalne psihologije]] kao zasebne naučne discipline. Wundt je nastojao razložiti mentalne procese na njihove najosnovnije sastavne dijelove, djelimično pod utjecajem analogije s tadašnjim napretkom u hemiji i njenim uspješnim proučavanjem elemenata i strukture materije.&lt;ref name=&quot;SEP_Wundt&quot;&gt;{{cite encyclopedia |last=Kim |first=Alan |title=Wilhelm Maximilian Wundt |encyclopedia=Stanford Encyclopedia of Philosophy |editor-last=Zalta |editor-first=Edward N. |editor2-last=Nodelman |editor2-first=Uri |publisher=Metaphysics Research Lab, Stanford University |year=2022 |url=https://plato.stanford.edu/entries/wilhelm-wundt/ |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Paul Flechsig]] i [[Emil Kraepelin]] ubrzo su u Leipzigu osnovali još jedan utjecajan laboratorij, usmjeren na eksperimentalnu [[psihijatrija|psihijatriju]].&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;

[[James McKeen Cattell]], profesor psihologije na [[Univerzitet u Pennsylvaniji|Univerzitetu u Pennsylvaniji]] i [[Univerzitet Columbia|Univerzitetu Columbia]] te suosnivač časopisa ''[[Psychological Review]]'', bio je prvi profesor psihologije u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]].&lt;ref name=&quot;NHPRC_Cattell_Letters&quot;&gt;{{cite web |author=National Historical Publications and Records Commission |title=An Education in Psychology: James McKeen Cattell’s Journal and Letters from Germany and England, 1880–1888 |website=National Archives and Records Administration (NARA) |publisher=U.S. National Archives |year=2026 |url=https://www.archives.gov/nhprc/projects/catalog/james-mckeen-cattell |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Njemački psiholog [[Hermann Ebbinghaus]], istraživač na [[Univerzitet u Berlinu|Univerzitetu u Berlinu]], bio je jedan od značajnih istraživača psihologije 19. stoljeća. Bio je pionir eksperimentalnog proučavanja [[Pamćenje|pamćenja]] i razvio je kvantitativne modele [[Učenje|učenja]] i [[Zaboravljanje|zaboravljanja]].&lt;ref name=&quot;Wozniak_1999_Ebbinghaus&quot;&gt;{{cite web |last=Wozniak |first=Robert H. |title=Classics in the History of Psychology -- Ebbinghaus (1885/1913) by R. H. Wozniak |website=Classics in the History of Psychology |publisher=York University |year=1999 |editor-last=Green |editor-first=Christopher D. |url=https://psychclassics.yorku.ca/Ebbinghaus/wozniak.htm |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Početkom 20. stoljeća [[Wolfgang Köhler]], [[Max Wertheimer]] i [[Kurt Koffka]] bili su među osnivačima škole [[Geštalt psihologija|geštalt psihologije]]. Ovaj pristup zasniva se na shvatanju da ljudi pojave doživljavaju kao organizovane cjeline. Za razliku od [[redukcionizam|redukcionističkog]] pristupa, koji [[Misao|misli]] i [[ponašanje]] nastoji svesti na manje sastavne elemente, predstavnici geštalt psihologije naglašavali su da je iskustvo kao cjelina od posebnog značaja te da cjelina predstavlja više od prostog zbira svojih dijelova.&lt;ref name=&quot;Koffka_1935_Gestalt_Psychology&quot;&gt;{{cite book |last=Koffka |first=Kurt |title=Principles of Gestalt Psychology |publisher=Harcourt, Brace and Company |location=New York |year=1935 |page=176 |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.7888 |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Psiholozi u [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Danska|Danskoj]], [[Austrija|Austriji]], [[Engleska|Engleskoj]] i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] ubrzo su slijedili Wundtov primjer i počeli osnivati psihološke laboratorije.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; [[G. Stanley Hall]], Amerikanac koji je studirao kod Wundta, osnovao je psihološki laboratorij koji je stekao međunarodni utjecaj. Laboratorij je djelovao na [[Univerzitet &quot;Johns Hopkins&quot;|Univerzitetu &quot;Johns Hopkins&quot;]]. Hall je kasnije podučavao [[Yūjirō Motora|Yūjirōa Motoru]], koji je eksperimentalnu psihologiju, s naglaskom na psihofiziku, uveo na [[Univerzitet u Tokiju|Carski univerzitet u Tokiju]].&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; Wundtov asistent [[Hugo Münsterberg]] predavao je psihologiju na [[Univerzitet Harvard|Harvardu]], gdje je među njegovim studentima bio i [[Narendra Nath Sen Gupta]], koji je 1905. osnovao odsjek za psihologiju i psihološki laboratorij na [[Univerzitet u Kalkuti|Univerzitetu u Kalkuti]].&lt;ref name=&quot;Paranjpe_India_2006&quot; /&gt; Wundtovi studenti [[Walter Dill Scott]], [[Lightner Witmer]] i [[James McKeen Cattell]] radili su na razvoju testova mentalnih sposobnosti. Cattell, koji je također studirao kod [[Eugenika|eugeničara]] [[Francis Galton|Francisa Galtona]], kasnije je osnovao [[Harcourt Assessment|Psychological Corporation]]. Witmer se usmjerio na psihološko testiranje djece, dok se Scott bavio odabirom zaposlenika.&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot; /&gt;

Drugi Wundtov student, Englez [[Edward Titchener]], osnovao je program psihologije na [[Univerzitet Cornell|Univerzitetu Cornell]] i razvio [[Strukturalizam (psihologija)|strukturalističku psihologiju]]. Osnovna ideja strukturalizma bila je analiza i klasifikacija različitih aspekata uma, prvenstveno metodom [[introspekcija|introspekcije]].&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; [[William James]], [[John Dewey]] i [[Harvey Carr]] razvijali su [[Funkcionalna psihologija|funkcionalizam]], širi pristup psihologiji koji se oslanjao na Darwinovu ideju da svako ponašanje ima svoju svrhu i ulogu u prilagođavanju pojedinca okolini. James je 1890. objavio utjecajno djelo ''[[Principi psihologije]]'', u kojem je dodatno razradio neke ideje strukturalizma. U njemu je opisao [[Tok svijesti (psihologija)|tok svijesti]]. Jamesove ideje privukle su veliki broj američkih studenata novoj naučnoj disciplini.&lt;ref name=&quot;James1983&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot; /&gt; Dewey je povezao psihologiju s društvenim pitanjima, posebno zagovaranjem [[progresivno obrazovanje|progresivnog obrazovanja]], razvijanjem moralnih vrijednosti kod djece i uključivanjem imigranata u društvo.&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot; /&gt;

Drugi pravac eksperimentalne psihologije, snažnije povezan s fiziologijom, razvio se u Južnoj Americi pod vodstvom [[Horacio G. Piñero|Horacija G. Piñera]] na [[Univerzitet u Buenos Airesu|Univerzitetu u Buenos Airesu]].&lt;ref name=&quot;Taiana_2006_Transatlantic_Migration&quot;&gt;{{cite book |last=Taiana |first=Cecilia |chapter=Transatlantic Migration of the Disciplines of Mind: Examination of the Reception of Wundt's and Freud's Theories in Argentina |editor-last=Brock |editor-first=Adrian C. |title=Internationalizing the History of Psychology |publisher=New York University Press |location=New York |year=2006 |pages=34–55 |isbn=978-0-8147-9944-4 |doi=10.18574/nyu/9780814739082.003.0006 |chapter-url=https://www.uplopen.com/reader/chapters/pdf/10.18574/nyu/9780814739082.003.0006 |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; I u [[Rusija|Rusiji]] istraživači su sve veću pažnju posvećivali biološkoj osnovi psihologije. Taj pravac započeo je, između ostalog, esejom [[Ivan Sečenov|Ivana Sečenova]] iz 1873. &quot;Ko treba razvijati psihologiju i kako?&quot;. Sečenov je razvio ideju o [[refleks|moždanim refleksima]] i odlučno zastupao [[determinizam|determinističko]] shvatanje ljudskog ponašanja.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; Rusko-sovjetski [[Filologija|fiziolog]] [[Ivan Pavlov]] otkrio je na primjeru pasa proces učenja poznat kao [[klasično uslovljavanje]], a potom ga je proučavao i u kontekstu ljudskog ponašanja.&lt;ref name=&quot;Windholz_1997_Pavlov&quot;&gt;{{cite journal |last=Windholz |first=George |title=Ivan P. Pavlov: An overview of his life and psychological work |journal=American Psychologist |volume=52 |issue=9 |pages=941–946 |year=1997 |doi=10.1037/0003-066X.52.9.941 |url=https://psycnet.apa.org/record/1997-05605-003 |url-access=subscription |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Konsolidacija i finansiranje ===

Jedno od prvih psiholoških društava bilo je ''La Société de Psychologie Physiologique'' u [[Francuska|Francuskoj]], koje je djelovalo od 1885. do 1893. Prvi sastanak Međunarodnog kongresa psihologije, pod pokroviteljstvom [[Međunarodna unija psiholoških nauka|Međunarodne unije psiholoških nauka]], održan je u [[Pariz]]u u augustu 1889, u vrijeme održavanja [[Svjetska izložba u Parizu 1889.|Svjetske izložbe]] kojom je obilježena stogodišnjica [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]]. [[William James]] bio je jedan od trojice Amerikanaca među 400 učesnika. [[Američko psihološko udruženje]] (APA) osnovano je ubrzo nakon toga, 1892. Međunarodni kongres nastavio se održavati u različitim evropskim gradovima, uz široko međunarodno učešće. Na Šestom kongresu, održanom u [[Ženeva|Ženevi]] 1909, izlaganja su održana na [[Ruski jezik|ruskom]], [[Kineski jezik|kineskom]] i [[Japanski jezik|japanskom jeziku]], kao i na [[Esperanto|esperantu]]. Nakon prekida uzrokovanog [[Prvi svjetski rat|Prvim svjetskim ratom]], Sedmi kongres održan je u [[Oxford]]u, uz znatno veće učešće britanskih i američkih psihologa, čije su zemlje izašle kao pobjednice iz rata. Godine 1929. kongres je održan na [[Univerzitet Yale|Univerzitetu Yale]] u [[New Haven]]u u [[Connecticut]]u, uz učešće nekoliko stotina članova APA-e.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;

[[Univerzitet u Tokiju|Carski univerzitet u Tokiju]] imao je važnu ulogu u širenju moderne psihologije u istočnoj [[Azija|Aziji]]. Nove ideje u psihologiji iz [[Japan]]a su se potom širile u [[Kina|Kinu]].

Američka psihologija stekla je veći društveni i institucionalni značaj nakon ulaska Sjedinjenih Američkih Država u [[Prvi svjetski rat]]. Stalni odbor kojim je rukovodio [[Robert Yerkes]] provodio je testove mentalnih sposobnosti, poznate kao &quot;[[Army Alpha]]&quot; i &quot;[[Army Beta]]&quot;, na gotovo 1,8 miliona [[vojnik]]a.&lt;ref name=&quot;Tomes_2010&quot;&gt;{{cite book |last=Tomes |first=Nancy |chapter=The Development of Clinical Psychology, Social Work, and Psychiatric Nursing: 1900–1980s |editor-last=Wallace |editor-first=Edwin R. |editor2-last=Gach |editor2-first=John |title=History of Psychiatry and Medical Psychology: With an Epilogue on Psychiatry and the Mind-Body Relation |publisher=Springer Science &amp; Business Media |location=New York |year=2010 |pages=505–528 |isbn=978-0-387-34708-0 |doi=10.1007/978-0-387-34708-0_16 |url=https://books.google.ba/books?id=64Y6wtqzs7IC |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nakon toga, [[porodica Rockefeller]] je, posredstvom [[Vijeće za istraživanje društvenih nauka|Vijeća za istraživanje društvenih nauka]], počela finansirati istraživanja ponašanja.&lt;ref name=&quot;Samelson_1985_Kingdom_Behavior&quot;&gt;{{cite journal |last=Samelson |first=Franz |title=Organizing for the Kingdom of Behavior: Academic Battles and Organizational Policies in the Twenties |journal=Journal of the History of the Behavioral Sciences |volume=21 |issue=1 |pages=33–47 |year=1985 |doi=10.1002/1520-6696(198501)21:1&lt;33::AID-JHBS2300210105&gt;3.0.CO;2-4 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/jhbs.21773 |url-access=subscription |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Pols_1999_World_as_Laboratory&quot;&gt;{{cite book |last=Pols |first=Hans |chapter=The World as Laboratory: Strategies of Field Research Developed by Mental Hygiene Psychologists in Toronto, 1920–1940 |editor-last=Richardson |editor-first=Theresa R. |editor2-last=Fisher |editor2-first=Donald |title=Development of the Social Sciences in the United States and Canada: The Role of Philanthropy |series=Social and Policy Issues in Education / The David C. Anchin Series |publisher=Bloomsbury Academic |year=1999 |pages=115–142 |isbn=978-1-56750-406-4 |url=https://books.google.com/books?id=f_X1AAAAMAAJ |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Dobrotvorne organizacije povezane s porodicom Rockefeller finansirale su Nacionalni komitet za mentalnu higijenu, koji je širio koncept [[Mentalni poremećaj|mentalnih bolesti]] i zalagao se za primjenu psiholoških spoznaja u odgoju djece.&lt;ref name=&quot;Tomes_2010&quot; /&gt; Putem Biroa za socijalnu higijenu, a kasnije i finansiranjem istraživanja [[Alfred Kinsey|Alfreda Kinseyja]], Rockefellerove fondacije pomogle su uspostavljanju istraživanja seksualnosti u Sjedinjenim Američkim Državama.&lt;ref name=&quot;Bullough_1985_Rockefellers&quot;&gt;{{cite journal |last=Bullough |first=Vern L. |title=The Rockefellers and sex research |journal=The Journal of Sex Research |volume=21 |issue=2 |pages=113–125 |year=1985 |doi=10.1080/00224498509551253 |url=https://doi.org/10.1080/00224498509551253 |url-access=subscription |access-date=12. 8. 2026 |language=en |quote=Njihov značaj je teško precijeniti. Zapravo, u periodu između 1914. i 1954, Rockefellerovi su bili gotovo jedini izvor podrške istraživanjima seksualnosti u Sjedinjenim Američkim Državama. Odluke koje su donosili njihovi naučni savjetnici o prirodi istraživanja koja treba podržati i načinu na koji se ona provode, kao i o temama koje ispunjavaju uslove za finansijsku podršku, oblikovale su cjelokupno polje istraživanja seksualnosti i na mnogo načina ga nastavljaju podržavati i danas.}}&lt;/ref&gt;

[[Eugenika u Sjedinjenim Američkim Državama|Eugenički pokret]] izvršio je značajan utjecaj na razvoj američke psihologije, pri čemu su veliku ulogu imale institucije poput [[Ured za evidenciju eugenike|Ureda za evidenciju eugenike]] (koji je finansirala Carnegiejeva fondacija) i [[Fond &quot;Pioneer&quot;|Fonda &quot;Pioneer&quot;]], koji je osnovao [[Wickliffe Draper]]. Tokom 1910-ih i 1920-ih [[eugenika]] je postala uobičajena tema na nastavi psihologije. Psihološki studiji često su služili kao sredstvo širenja eugeničke propagande, a eugeničke teme uključivane su u nastavu na vodećim američkim univerzitetima.&lt;ref name=&quot;Guthrie_1976_Even_Rat_White&quot;&gt;{{cite book |last=Guthrie |first=Robert V. |title=Even the Rat was White: A Historical View of Psychology |chapter=Psychology and Race |publisher=Harper &amp; Row |location=New York |year=1976 |isbn=978-0-06-042561-6 |url=https://books.google.ba/books/about/Even_the_Rat_was_White.html?id=iEruAAAAMAAJ |access-date=12. 8. 2026 |language=en |quote=Kursevi psihologije često su služili kao sredstva za propagandu eugenike. Jedan diplomac programa obuke Ureda za evidenciju eugenike napisao je: 'Nadam se da ću služiti cilju infiltriranjem eugenike u umove nastavnika. Možda će vas zanimati da svaki student koji ovdje sluša psihologiju razrađuje svoju porodičnu historiju i pravi svoje porodično stablo.' Harvard, Columbia, Brown, Cornell, Wisconsin i Northwestern bili su među vodećim akademskim institucijama na kojima se predavala eugenika u okviru kurseva psihologije.}}&lt;/ref&gt;

Za razliku od Sjedinjenih Američkih Država, psihologija je u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] nailazila na otpor naučnih i medicinskih institucija. Do 1939. na univerzitetima u [[Engleska|Engleskoj]] postojalo je samo šest katedri za psihologiju.&lt;ref name=&quot;Michell_1999&quot;&gt;{{cite book |last=Michell |first=Joel |title=Measurement in Psychology: A Critical History of a Methodological Concept |series=Ideas in Context |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |year=1999 |page=143 |isbn=978-0-521-62120-5 |doi=10.1017/CBO9780511490040 |url=https://books.google.ba/books?id=oNIcvjpDQeQC |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i [[Hladni rat|Hladnog rata]], američke vojne i obavještajne agencije – uključujući [[Ured za strateške službe]] (OSS) i njegovog nasljednika, [[Centralna obavještajna agencija|Centralnu obavještajnu agenciju]] (CIA) – postale su među vodećim finansijerima psiholoških istraživanja. Psiholog s [[Univerzitet u Michiganu|Univerziteta u Michiganu]] [[Dorwin Cartwright]] izvijestio je da su univerzitetski istraživači 1939–1941. započeli opsežna istraživanja [[propaganda|propagande]]. Primijetio je da je &quot;u posljednjim mjesecima rata socijalni psiholog postao prvenstveno odgovoran za određivanje sedmične propagandne politike Vlade Sjedinjenih Američkih Država&quot;. Cartwright je također naveo da su psiholozi imali značajnu ulogu u upravljanju domaćom privredom.&lt;ref name=&quot;Cartwright_1948_Social_Psychology_WWII&quot;&gt;{{cite journal |last=Cartwright |first=Dorwin |title=Social Psychology in the United States During the Second World War |journal=Human Relations |volume=1 |issue=3 |pages=333–352 |year=1948 |doi=10.1177/001872674800100305 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/001872674800100305 |url-access=subscription |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Američka vojska uvela je novi [[Opći vojni test klasifikacije|opći klasifikacijski test]] za procjenu sposobnosti miliona vojnika. Također je provodila opsežna psihološka istraživanja [[Samuel A. Stouffer|morala i mentalnog zdravlja vojnika]].&lt;ref name=&quot;Schonfeld_2016_Occupational_Health&quot;&gt;{{cite book |last=Schonfeld |first=Irvin Sam |last2=Chang |first2=Chu-Hsiang |title=Occupational Health Psychology: Work, Stress, and Health |publisher=Springer Publishing Company |location=New York |year=2016 |isbn=978-0-8261-9967-6 |doi=10.1891/9780826199683 |url=https://connect.springerpub.com/content/book/978-0-8261-9968-3 |url-access=subscription |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Tokom 1950-ih [[Fondacija &quot;Rockefeller&quot;]] i [[Fondacija &quot;Ford&quot;]] sarađivale su s [[Centralna obavještajna agencija|Centralnom obavještajnom agencijom]] na finansiranju istraživanja [[psihološko ratovanje|psihološkog ratovanja]].&lt;ref name=&quot;Lutz_1997_Epistemology_Bunker&quot;&gt;{{cite book |last=Lutz |first=Catherine |chapter=Epistemology of the Bunker: The Brainwashed and Other New Subjects of Permanent War |editor-last=Pfister |editor-first=Joel |editor2-last=Schnog |editor2-first=Nancy |title=Inventing the Psychological: Toward a Cultural History of Emotional Life in America |publisher=Yale University Press |location=New Haven, CT |year=1997 |pages=245–267 |isbn=978-0-300-06809-2 |chapter-url=https://books.google.ba/books?id=hwVWpV6jBzoC |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Godine 1965. javna kontroverza skrenula je pažnju na vojni [[Projekt &quot;Camelot&quot;]], koji je u javnosti često nazivan &quot;Manhattanskim projektom društvenih nauka&quot; zbog svog ogromnog budžeta i obima. Projekt je uključivao psihologe i [[Antropologija|antropologe]] u analizu planova i politika stranih država u strateške svrhe.&lt;ref name=&quot;Cina_1981&quot;&gt;{{cite thesis |last=Cina |first=Carol |title=Social Science for Whom?: A Structural History of Social Psychology |degree=Ph.D. dissertation |publisher=State University of New York at Stony Brook |location=Stony Brook, NY |year=1981 |id=OCLC 10263081 |url=https://search.worldcat.org/title/Social-science-for-whom-:-a-structural-history-of-social-psychology/oclc/10263081 |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Projekt je, da je realiziran u planiranom obimu, bio zamišljen kao jedan od najvećih i najskuplje finansiranih projekata bihevioralnih istraživanja u historiji Sjedinjenih Američkih Država.&lt;ref name=&quot;Herman_1993_Psychology_Politics&quot;&gt;{{cite thesis |last=Herman |first=Ellen |title=Psychology as Politics: How Psychological Experts Transformed Public Life in the United States, 1940-1970 |degree=Ph.D. dissertation |publisher=Brandeis University |location=Waltham, MA |year=1993 |url=https://books.google.ba/books/about/Psychology_as_Politics.html?id=NzWtZwEACAAJ |access-date=12. 8. 2026 |language=en |quote=Da je ostvaren, projekat CAMELOT bio bi najveći, i zasigurno najizdašnije finansirani, istraživački projekat u oblasti nauka o ponašanju u historiji SAD-a. Sa ugovorom od 4 do 6 miliona dolara tokom trogodišnjeg perioda, smatran je, i često nazivan, pravim projektom Manhattan za nauke o ponašanju, bar od strane mnogih intelektualaca čije su usluge bile veoma tražene.}}&lt;/ref&gt;

U Njemačkoj je nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] psihologija stekla institucionalni utjecaj kroz vojni sektor, koji se u [[Nacistička Njemačka|nacističkom periodu]] znatno proširio zajedno s ostatkom oružanih snaga. Pod vodstvom [[Matthias Göring|Matthiasa Göringa]], rođaka [[Hermann Göring|Hermanna Göringa]], [[Berlinski psihoanalitički institut]] reorganizovan je i preimenovan u Göringov institut. [[Psihoanaliza|Psihoanalitičari]] koji su zastupali [[Sigmund Freud|Freudov]] pristup bili su protjerivani i progonjeni u okviru antijevrejske politike vladajuće partije ([[Nacistička stranka|NSDAP]]), dok su se svi preostali psiholozi morali javno distancirati od radova [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]], osnivača psihoanalize, i [[Alfred Adler|Alfreda Adlera]], osnivača individualne psihologije.&lt;ref name=&quot;Cocks_1985_Psychotherapy_Third_Reich&quot;&gt;{{cite book |last=Cocks |first=Geoffrey |title=Psychotherapy in the Third Reich: The Göring Institute |publisher=Oxford University Press |location=New York |year=1985 |isbn=978-0-19-503461-5 |url=https://books.google.ba/books/about/Psychotherapy_in_the_Third_Reich.html?id=RfzaAAAAMAAJ |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Göringov institut bio je dobro finansiran tokom cijelog rata i imao je zadatak da razvije &quot;novu njemačku psihoterapiju&quot;. Ideja je bila da se psihoterapija ne bavi samo liječenjem simptoma, već aktivnim preodgojem i usmjeravanjem pojedinca prema ciljevima &quot;narodne zajednice&quot;. Primarni cilj bio je vraćanje radne i vojne sposobnosti njemačkih građana kako bi služili ratnim ciljevima [[Nacistička Njemačka|nacističke države]].&lt;ref name=&quot;Cocks_1985_Psychotherapy_Third_Reich&quot; /&gt;

[[Harald Schultz-Hencke]] povezao je psihologiju s nacističkim shvatanjima biologije i rasnog porijekla te kritikovao psihoanalizu kao proučavanje slabih i &quot;degenerisanih&quot; osoba.&lt;ref name=&quot;Cocks_1985_Psychotherapy&quot;&gt;{{cite book |last=Cocks |first=Geoffrey |title=Psychotherapy in the Third Reich: The Göring Institute |publisher=Oxford University Press |location=New York |year=1985 |isbn=978-0-19-503461-5 |url=https://books.google.ba/books/about/Psychotherapy_in_the_Third_Reich.html?id=RfzaAAAAMAAJ |access-date=12. 8. 2026 |language=en |quote=Za Schultz-Henckea u ovom eseju iz 1934, životne ciljeve određivala je ideologija, a ne nauka. U slučaju psihoterapije, zdravlje je definisao u terminima krvi, jake volje, osposobljenosti, discipline (Zucht und Ordnung), zajednice, herojskog držanja i fizičke spreme. Schultz-Hencke je takođe iskoristio priliku 1934. da kritikuje psihoanalizu zbog pružanja nesretne tendencije ka oslobađanju kriminalaca od krivice.}}&lt;/ref&gt;

[[Johannes Heinrich Schultz]], njemački psiholog poznat po razvoju tehnike [[autogeni trening|autogenog treninga]], otvoreno je zagovarao [[prisilna sterilizacija|sterilizaciju]] i [[eutanazija|eutanaziju]] osoba koje su smatrane genetski nepoželjnima te je razvio postupke kojima je trebalo olakšati provođenje tih mjera.&lt;ref name=&quot;Brunner_2008_Schultz_National_Socialism&quot;&gt;{{cite journal |last=Brunner |first=Jürgen |last2=Schrempf |first2=Matthias |last3=Steger |first3=Florian |title=Johannes Heinrich Schultz and National Socialism |journal=The Israel Journal of Psychiatry and Related Sciences |volume=45 |issue=4 |pages=257–262 |year=2008 |url=https://doctorsonly.co.il/wp-content/uploads/2011/12/2008_4_5.pdf |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] osnovane su nove institucije, iako su pojedini psiholozi, zbog povezanosti s nacističkim režimom, izgubili profesionalni ugled. [[Alexander Mitscherlich (psiholog)|Alexander Mitscherlich]] osnovao je utjecajni časopis za primijenjenu psihoanalizu ''Psyche''. Uz finansijsku podršku [[Fondacija &quot;Rockefeller&quot;]], Mitscherlich je na [[Univerzitet u Heidelbergu|Univerzitetu u Heidelbergu]] osnovao prvi odjel za kliničku psihosomatsku medicinu. Od 1970. psihologija je postala obavezni dio studija medicine.&lt;ref name=&quot;Cocks_1985_Psychotherapy_Third_Reich&quot; /&gt;

Nakon [[Ruska revolucija|Ruske revolucije]], [[Boljševizam|boljševici]] su psihologiju promovisali kao sredstvo oblikovanja &quot;novog čovjeka&quot; [[Socijalizam|socijalizma]]. Zbog toga su univerzitetski odsjeci za psihologiju obrazovali veliki broj studenata. Nakon završetka studija, za njih su bila dostupna radna mjesta u školama, preduzećima, kulturnim ustanovama i vojsci. Sovjetska država posebno je podržavala [[Pedologija (dijete)|pedologiju]] i proučavanje dječijeg razvoja. [[Lev Vigotski]] postao je jedan od najznačajnijih istraživača u oblasti razvoja djece.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;

Boljševici su također promovisali [[slobodna ljubav|slobodnu ljubav]] i prihvatili [[Psihoanaliza|psihoanalizu]] kao sredstvo suprotstavljanja seksualnoj represiji.&lt;ref name=&quot;Kozulin_2008&quot;&gt;{{cite book |last=Kozulin |first=Alex |title=Psychology in Utopia: Toward a Social History of Soviet Psychology |publisher=MIT Press |location=Cambridge, MA |year=2008 |isbn=978-0-262-51217-6 |url=https://books.google.am/books/about/Psychology_in_Utopia.html?id=Efo-PgAACAAJ |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Proctor_2014_Reason_Displaces_Love&quot;&gt;{{cite news |last=Proctor |first=Hannah |title=Reason Displaces All Love |newspaper=The New Inquiry |date=2014 |url=https://thenewinquiry.com/reason-displaces-all-love/ |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Iako su [[Pedologija (dijete)|pedologija]] i testiranje inteligencije izgubili podršku vlasti 1936, psihologija je zadržala povlašten položaj kao sredstvo [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]].&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; [[Velika čistka|Staljinove čistke]] teško su pogodile psihologe i stvorile atmosferu straha u toj profesiji, kao i u ostatku sovjetskog društva.&lt;ref name=&quot;Kozulin_2008&quot; /&gt; Među žrtvama čistki bili su i istaknuti [[marksizam|marksistički]] filozofi povezani s psihologijom, uključujući Jurija Frankfurta, Nikolaja Kareva i Ivana Luppola, koji su pogubljeni u zatvorskim logorima. Istu sudbinu doživjeli su [[Aleksej Gastev]] i Isaak Šipilrajn. Psiholozi koji su preživjeli čistke djelovali su u atmosferi stalne sumnje i straha. Pojedinci koji su prethodno bili priznati stručnjaci mogli su preko noći biti proglašeni [[izdaja|izdajnicima]] i &quot;neprijateljima naroda&quot;, dok su njihova imena potom uklanjana iz javnih zapisa i biblioteka.

Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], u okviru ideoloških čišćenja, teorijski pravci jevrejskih psihologa – među kojima su [[Lev Vigotski]], [[Alexander Luria]] i Aron Zalkind – našli su se pod oštrom osudom režima. Istovremeno, učenje [[Ivan Pavlov|Ivana Pavlova]] postumno je uzdignuto u jedinu zvaničnu doktrinu, dok je sam [[Josif Staljin]] slavljen kao vrhovni autoritet i usmjerivač sovjetske nauke.&lt;ref name=&quot;Kozulin_2008&quot; /&gt;

[[Sovjetski Savez|Sovjetski]] akademski život doživio je određeni stepen liberalizacije tokom [[Hruščovljevo otopljenje|Hruščovljevog otopljenja]]. Teme poput [[kibernetika|kibernetike]], [[lingvistika|lingvistike]] i [[genetika|genetike]] ponovo su postale prihvatljive u naučnim istraživanjima. Razvila se nova oblast [[inženjerska psihologija|inženjerske psihologije]], koja se bavila proučavanjem psiholoških aspekata složenih poslova, poput upravljanja avionom ili rada [[kosmonaut]]a. Interdisciplinarna istraživanja postala su sve zastupljenija, a naučnici poput [[Georgij Ščedrovicki|Georgija Ščedrovickog]] razvijali su sistemske pristupe ljudskom ponašanju.&lt;ref name=&quot;Kozulin_2008&quot; /&gt;

[[Kina|Kineska]] psihologija 20. stoljeća u početku se razvijala po uzoru na američku psihologiju. Prevođena su djela američkih autora, među kojima je bio i [[William James]], osnivani su univerzitetski odsjeci i časopisi posvećeni psihologiji, a formirana su i stručna udruženja, među kojima su bili Kinesko udruženje za psihološko testiranje (1930) i [[Kinesko psihološko društvo]] (1937). Kineski psiholozi bili su poticani da se usmjere na obrazovanje i učenje jezika. Ideja da obrazovanje može omogućiti modernizaciju snažno je utjecala na razvoj kineske psihologije. [[John Dewey]], koji je od 1919. do 1921. držao predavanja kineskoj publici, imao je značajan utjecaj na psihologiju u Kini. Rektor [[Cai Yuanpei|Cai Yuanpei]] predstavio ga je na [[Pekinški univerzitet|Pekinškom univerzitetu]] kao mislioca većeg od [[Konfucije|Konfucija]]. [[Zing-Yang Kuo|Kuo Zing-Yang]], koji je doktorirao na [[Univerzitet Kalifornije|Univerzitetu Kalifornija u Berkeleyju]], postao je rektor [[Univerzitet Zhejiang|Univerziteta Zhejiang]] i popularizovao [[biheviorizam]].&lt;ref name=&quot;Chin_1969&quot;&gt;{{cite book |last=Chin |first=Robert |last2=Chin |first2=Ai-Li S. |title=Psychological Research in Communist China: 1949–1966 |publisher=The MIT Press |location=Cambridge, MA |year=1969 |isbn=978-0-262-03032-8 |url=https://mitpress.mit.edu/9780262030328/psychological-research-in-communist-china/ |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nakon što je [[Komunistička partija Kine]] preuzela vlast, [[Sovjetski Savez]] pod [[staljinizam|staljinističkom]] vlašću postao je glavni uzor, dok je [[marksizam-lenjinizam]] postao vodeća društvena doktrina, a Pavlovljevo [[klasično uslovljavanje]] prihvaćeno kao sredstvo promjene ponašanja. KPod utjecajem maocizma, kineski psiholozi su nadogradili Lenjinovu teoriju odraza konceptom &quot;aktivne svijesti&quot;, prema kojem pojedinac radom i ideološkom borbom može aktivno mijenjati svoju stvarnost. Razvili su i poseban koncept &quot;spoznaje&quot; kao usklađenosti lične percepcije sa zvaničnom partijskom linijom. Svako neslaganje s doktrinom Komunističke partije smatralo se &quot;neispravnom spoznajom&quot;, odnosno ideološkom i psihološkom greškom koju je trebalo ispraviti političkim preodgojem.&lt;ref name=&quot;Chin_1969&quot; /&gt;

Obrazovanje iz psihologije centralizovano je pod [[Kineska akademija nauka|Kineskom akademijom nauka]], pod nadzorom [[Državno vijeće Narodne Republike Kine|Državnog vijeća Narodne Republike Kine]]. Akademija je 1951. osnovala Ured za istraživanje psihologije, koji je 1956. prerastao u Institut za psihologiju. Budući da se većina vodećih kineskih psihologa školovala u Sjedinjenim Američkim Državama, glavna briga akademije bila je njihova ideološka preorijentacija i obrazovanje u skladu sa sovjetskom doktrinom. Dječija psihologija i pedagogija, usmjerene na obrazovanje koje bi doprinosilo nacionalnom jedinstvu, ostale su među glavnim ciljevima ove discipline.&lt;ref name=&quot;Chin_1969&quot; /&gt;

== Etika i etički principi ==

Etički principi i pravila u domenu psihologije mijenjali su se tokom vremena. Neka poznata istraživanja iz prošlosti danas se smatraju neetičkim i suprotnim važećim kodeksima (npr. Kanadski kodeks ponašanja za istraživanja koja uključuju ljude i Belmontov izvještaj). [[Američko psihološko udruženje]] (APA) razvilo je skup etičkih principa i kodeks ponašanja za ovu profesiju.&lt;ref name=&quot;APA2016&quot;&gt;{{cite web |author=American Psychological Association |year=2016 |title=Ethical principles of psychologists and code of conduct |url=https://www.apa.org/ethics/code |accessdate=13. februar 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

Savremeni standardi uključuju informisani i dobrovoljni pristanak. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], uspostavljen je Nürnberški kodeks zbog zloupotreba ispitanika koji učestvuju u eksperimentu od strane [[Nacizam|nacista]]. Nakon toga je većina zemalja (i naučnih časopisa) usvojila Helsinšku deklaraciju. U SAD-u su Nacionalni instituti za zdravlje (NIH) 1966. osnovali Institucionalni odbor za reviziju (''Institutional Review Board''), a 1974. je usvojen Nacionalni zakon o istraživanju. Ove mjere su potaknule istraživače da obavezno dobiju informisani pristanak od učesnika. Do uspostavljanja ovih pravila doveo je određeni broj etički upitnih istraživanja, među kojima su radioizotopske studije u školi Fernald (MIT–Harvard), tragedija s talidomidom, istraživanje hepatitisa u Willowbrooku, Milgramova istraživanja o poslušnosti autoritetu i Stanfordski zatvorski eksperiment.

=== Etika u radu s ljudima ===

Kodeks etike [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]] nastao je 1951. pod nazivom &quot;Etički standardi psihologa&quot;. Ovaj kodeks je usmjeravao donošenje zakona o licenciranju u većini američkih saveznih država. Tokom decenija više puta je mijenjan i sadrži i opće principe i obavezujuće etičke standarde.

Etički principi psihologa i kodeks ponašanja APA sastoje se od pet općih principa, koji imaju zadatak da usmjere psihologe ka višem nivou etičke prakse u situacijama kada se ne primjenjuje određeni standard. Ti principi su:

* ''A. Dobrobit i neškodljivost'' – Psiholozi moraju djelovati u korist onih s kojima rade i „ne nanositi štetu“.
* ''B. Vjernost i odgovornost'' – Svijest o povjerenju javnosti u profesiju i pridržavanje etičkih standarda.
* ''C. Integritet'' – Promovisanje iskrenosti i tačnosti, uz izbjegavanje obmana i prevara.
* ''D. Pravednost'' – Razumijevanje da psihologija mora biti na dobrobit svima.
* ''E. Poštivanje prava i dostojanstva ljudi'' – Zaštita prava osoba u radu s psiholozima, uključujući povjerljivost, privatnost i autonomiju.

APA je 2010. dodatno revidirala kodeks kako bi spriječila njegovu upotrebu za opravdavanje kršenja [[Ljudska prava|ljudskih prava]], što je bio odgovor na učešće članova APA u ispitivanjima tokom administracije predsjednika SAD-a [[George W. Bush|Georgea W. Busha]].&lt;ref name=&quot;APA2010&quot;&gt;{{cite web |title=American Psychological Association amends ethics code |url=https://www.apa.org/news/press/releases/2010/02/ethics-code |publisher=APA.org |accessdate=13. februar 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

Kanadsko psihološko udruženje (CPA) i [[Evropski savez psiholoških udruženja]] (EFPA) koriste slične modele zasnovane na principima dostojanstva, odgovornosti i integriteta.&lt;ref name=&quot;CPA2017&quot;&gt;{{cite web |title=Canadian Code of Ethics for Psychologists |url=https://cpa.ca/docs/File/Ethics/CPA_Code_2017_4thEd.pdf |year=2017 |accessdate=13. februar 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;EFPA2015&quot;&gt;{{cite web |title=Model Code of Ethics |url=http://www.efpa.eu |publisher=European Federation of Psychologists' Associations |year=2015 |accessdate=13. februar 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

Među etičkim pitanjima koja se smatraju naročito značajnim su obaveza rada isključivo u okviru vlastite stručnosti, čuvanje povjerljivosti podataka o pacijentima i izbjegavanje seksualnih odnosa s njima. Neke od najčešćih pritužbi protiv [[Klinička psihologija|kliničkih psihologa]] odnose se na seksualno neprimjereno ponašanje&lt;ref name=&quot;Jones_2003_Ethical_Issues&quot;&gt;{{cite book |last=Jones |first=Stanley E. |chapter=Ethical Issues in Clinical Psychology |editor-last=Stricker |editor-first=George |editor2-last=Widiger |editor2-first=Thomas A. |editor3-last=Weiner |editor3-first=Irving B. |title=Handbook of Psychology, Volume 8: Clinical Psychology |publisher=John Wiley &amp; Sons, Inc. |location=Hoboken, NJ |year=2003 |volume=8 |pages=509–532 |isbn=978-0-471-39263-7 |doi=10.1002/0471264385.wei0821 |chapter-url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/0471264385.wei0821 |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; i povrede povjerljivosti ili privatnosti.

=== Etika u radu sa životinjama ===

Istraživanja na [[Životinje|životinjama]], također, regulišu univerzitetski etički odbori. Etičke smjernice navode da je upotreba životinja u naučne svrhe prihvatljiva samo kada je šteta nanesena životinjama manja od koristi koje proizlaze iz istraživanja.&lt;ref name=&quot;Sherwin_2003&quot;&gt;{{cite journal |last=Sherwin |first=Chris M. |last2=Christiansen |first2=Stine B. |last3=Duncan |first3=Ian J. |last4=Erhard |first4=Hans W. |last5=Lay |first5=Don C. |last6=Mench |first6=Joy A. |last7=O’Connor |first7=Cheryl E. |last8=Petherick |first8=J. Carol |title=Guidelines for the ethical use of animals in applied ethology studies |journal=Applied Animal Behaviour Science |volume=81 |issue=3 |pages=291–305 |year=2003 |doi=10.1016/S0168-1591(02)00288-5 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0168159102002885 |url-access=subscription |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Emocije]]
* [[Geštalt psihologija]]
* [[Pamćenje]]
* [[Psihoterapija]]
* [[Učenje]]
* [[Zaboravljanje]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==

* {{cite book|last1=Badcock|first1=Christopher R.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=340–344|chapter=Nature-Nurture Controversy, History of|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.03136-6}}
* {{cite book|last1=Cascio|first1=Wayne F.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=879–884|chapter=Industrial–Organizational Psychology: Science and Practice|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.22007-2}}
* {{cite book|last1=Chryssochoou|first1=Xenia|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=532–537|chapter=Social Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.24095-6}}
* {{cite book|last1=Deakin|first1=Nicholas|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=31–36|chapter=Philosophy, Psychiatry, and Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.27049-9}}
* {{cite book|last1=Demetriou|first1=Andreas|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=313–322|chapter=Intelligence in Cultural, Social and Educational Context|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.92147-0}}
* {{cite book|last1=Gelso|first1=Charles J.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=69–72|chapter=Counseling Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.21073-8}}
* {{cite book|last1=Henley|first1=Tracy B.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=406–411|chapter=Psychology, History of (Early Period)|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.03235-9}}
* {{cite book|last1=Knowland|first1=Victoria C.P.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|last2=Purser|first2=Harry|last3=Thomas|first3=Michael S.C.|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=354–360|chapter=Cross-Sectional Methodologies in Developmental Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.23235-2}}
* {{cite book|last1=Louw|first1=Dap|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=351–356|chapter=Forensic Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.21074-X}}
* {{cite book|last1=McWilliams|first1=Spencer A.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=412–417|chapter=Psychology, History of (Twentieth Century)|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.03046-4}}
* {{cite book|last1=Pe-Pua|first1=Rogelia|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=788–794|chapter=Indigenous Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.24067-1}}
* {{cite book|last1=Peterson|first1=Roger L.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|last2=Peterson|first2=Donald R.|last3=Abrams|first3=Jules C.|last4=Stricker|first4=George|last5=Ducheny|first5=Kelly|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=517–523|chapter=Training in Clinical Psychology in the United States: Practitioner Model|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.21086-6}}
* {{cite book|last1=Poortinga|first1=Ype H.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=311–317|chapter=Cross-Cultural Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.24011-7}}
* {{cite book|last1=Spinath|first1=Frank M.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|last2=Spinath|first2=Birgit|last3=Borkenau|first3=Peter|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=320–325|chapter=Developmental Behavioral Genetics and Education|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.92009-9}}
* {{cite book|last1=Smith|first1=Edward E.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=103–109|chapter=Cognitive Psychology: History|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.03028-2}}
* {{cite book|last1=Staerklé|first1=Christian|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=427–433|chapter=Political Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.24079-8}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Psychology}}
* [http://www.perfectionnement.info/fr/agenda.php?i_pays=0&amp;i_date=0&amp;keywords=congr International PSY Congresses] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051015201117/http://www.perfectionnement.info/fr/agenda.php?i_pays=0&amp;i_date=0&amp;keywords=congr |date=15. 10. 2005 }}
* [http://free-zd.t-com.hr/psih Psihologija, linkovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051216170940/http://free-zd.t-com.hr/psih/ |date=16. 12. 2005 }}
* [http://www.iltuobenessere.com/ansia/Default.htm Ansia] University of Milan Psychology Research

{{Psihologija}}
{{Društvene nauke}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Psihologija| ]]
[[Kategorija:Društvene nauke]]
[[Kategorija:Nauke o ponašanju]]</text>
      <sha1>l2g1s7sk7cbr50gerqjuixbd69c6dd2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Slovenija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1128</id>
    <revision>
      <id>3917578</id>
      <parentid>3877352</parentid>
      <timestamp>2026-08-11T13:50:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Martin Macha 2111</username>
        <id>126373</id>
      </contributor>
      <comment>/* */</comment>
      <origin>3917578</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="66690" sha1="os9t5qm3ns6mrvt24bzkr4yk1dpag8b" xml:space="preserve">{{Istaknuti članak}}
{{Infokutija država
| zvanično_ime = Republika Slovenija
| ime_genitiv = Slovenije
| zastava = Flag of Slovenia.svg
| grb = Coat of arms of Slovenia.svg
| vrsta_simbola = Grb
| uzrečica =
| himna = &quot;[[Zdravljica]]&quot;&lt;br&gt;[[Datoteka:Slovenia's national anthem, performed by the United States Navy Band.oga]]
| karta = EU-Slovenia.svg
| opis_karte =
| širina_karte =200px
| glavni_grad = [[Ljubljana]]
| glavni_grad_koordinate = {{coord|46|03|N|14|30|E|type:city}}
| najveći_grad = Ljubljana
| službeni_jezik = [[Slovenski jezik|Slovenski]]
| etničke_grupe = 83% [[Slovenci]]&lt;br&gt;2% Srbi&lt;br&gt;2% Hrvati&lt;br&gt;1% [[Bošnjaci]]&lt;br&gt;12% drugi
| državno_uređenje = Republika
| vrsta_prve_vlasti = [[Predsjednik Slovenije|Predsjednica]]
| vladar_prva_vlast = [[Nataša Pirc Musar]]
| vrsta_druge_vlasti =[[Premijer Slovenije|Premijer]]
| vladar_druga_vlast = [[Janez Janša]]
| nezavisnost = od SFR Jugoslavije
| nezavisnost_priznato =  25. juni 1991.
| površina = 20.272
| po_površini_na_svijetu = 150.
| procenat_vode = 0,7
| stanovnika = &lt;span style=&quot;color: #0c0; font-size: larger;&quot;&gt;▲&lt;/span&gt;2,136,385
| stanovnika_godina = 2026.
| po_broju_stanovnika_na_svijetu = 144.
| gustoća = 105,4
| po_broju_gustoće_na_svijetu = 
| bdp_ukupno = $111 milijarde US$
| bdp_godina = Procjena 2023.
| po_broju_bdp_na_svijetu = 38.
| bdp_per_capita = $52,517
| hdi =&lt;span style=&quot;color: #0c0; font-size: larger;&quot;&gt;▲&lt;/span&gt;0.931
| hdi_godina = 2023.
| hdi_nivo = vrlo visok
| po_broju_hdi_na_svijetu = 21.
| gini = &lt;span style=&quot;color: #0c0; font-size: larger;&quot;&gt;▲&lt;/span&gt;23,4
| gini_godina = 2023.
| po_broju_gini_na_svijetu =
| valuta = [[euro]] &lt;small&gt;(do 2007. [[slovenski tolar]])&lt;/small&gt;
| vremenska_zona = [[srednjoevropsko vrijeme]], UTC+1 i UTC+2
| najviša_tačka_ime = [[Triglav]]
| najviša_tačka_metara = 2864
| najveće_jezero_ime =
| najveće_jezero_površina =
| najveća_rijeka_ime =
| najveća_rijeka_dužina =
| nacionalni_dan =
| internetski_nastavak = [[.si]]
| pozivni_broj = +386
| komentar =
}}
'''Slovenija''', zvanično '''Republika Slovenija''', jest [[Evropa|evropska]] [[država]] smještena na krajnjem sjeveru [[Sredozemlje|Sredozemlja]] i krajnjem jugu [[Srednja Evropa|Srednje Evrope]]. Ona na zapadu graniči s [[Italija|Italijom]], na sjeveru s [[Austrija|Austrijom]], na sjeveroistoku sa [[Mađarska|Mađarskom]], a na istoku i jugu sa [[Hrvatska|Hrvatskom]]. Slovenija leži na spoju alpskog, sredozemnog, panonskog i dinarskog svijeta. Površina Slovenije iznosi 20.273&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, po čemu ona spada u srednje velike evropske države. Dužina državne granice iznosi 1.382&amp;nbsp;km, od čega je 921&amp;nbsp;km kopnene, 413&amp;nbsp;km riječne te 47&amp;nbsp;km morske granice. Slovenska obala [[Jadransko more|Jadranskog mora]] duga je 46,6&amp;nbsp;km. Glavni grad joj je [[Ljubljana]], privredno, kulturno i političko središte države, a najviši vrh je [[Triglav]] (2864 m).

Kroz [[Historija Slovenije|slovensku historiju]] smjenjivali su se kulturni utjecaji iz srednjoevropskog i apeninskog kulturnog prostora. Prema popisu iz 2021. Slovenija je imala 2.108.977 stanovnika. [[Slovenci]] predstavljaju oko 83% stanovništva, dok je najveći udio, u ustavu spomenutih manjina,&lt;ref name=&quot;ustavslo&quot; /&gt; [[Mađari|Mađara]] (0,32%), [[Italijani|Italijana]] (0,11%) i [[Romi|Roma]] (0,17%). Zvanični i nacionalni jezik je [[Slovenski jezik|slovenski]] (slov. ''slovenščina''), dok u područjima gdje je naseljena italijanska i mađarska manjina, službeni jezici su i [[Italijanski jezik|italijanski]] odnosno [[Mađarski jezik|mađarski]].

Slovenija je svoju državnost zasnovala na plebiscitu o samostalnosti održanom 23. decembra 1990. ali ju je morala i braniti tokom kratkotrajnog [[Rat u Sloveniji|slovenskog rata]], nakon što je 25. juna 1991. godine proglasila nezavisnost. Po političkom uređenju, ona je parlamentarna demokratija. U Ujedinjene narode primljena je 22. maja 1992. Danas je članica [[Vijeće Evrope|Vijeća Evrope]], [[Svjetska trgovinska organizacija|Svjetske trgovačke organizacije]], [[Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju|OSCE-a]], [[NATO]] saveza, [[Šengenski sporazum|Šengenskog sporazuma]] i drugih svjetskih organizacija. Pristupila je u punopravno članstvo [[Evropska unija|Evropske unije]] 1. maja 2004. godine.

== Historija ==
{{Glavni|Historija Slovenije}}
Slavenski preci današnjih Slovenaca doselili su se na područje današnje Slovenije vjerovatno u 6. vijeku. U 7. vijeku nastala je Karantanija, prva država alpskih Slavena. Godine 745. Karantanija je u zamjenu za odbranu protiv [[Avari|Avara]] priznala vlast [[Bavarska|Bavarske]], a zadržala je neke oblike unutrašnje samostalnosti nakon preoblikovanja u jednu od franačkih grofovija 828. godine. Već u 7. vijeku se na prostoru središnje Slovenije uobličila jedna slovenska plemenska zajednica, Karniola, koja je u 8. vijeku također bila uključena u okvir franačke države. Počev od 8. vijeka iz Salzburga i [[Akvileja|Akvileje]] počelo se širiti [[kršćanstvo]] u Sloveniji.

Oko 1000. godine napisani su [[Brižinski spomenici]], prvi pisani dokument na slovenskom i prvi slavenski dokument na latinici. U 14. vijeku veći dio današnje Slovenije pada pod vlast [[Habsburška Monarhija|Habsburgovaca]]. Slovenija se tada dijeli na pokrajine: Kranjsku, Gorišku, Štajersku, Korušku, [[Trst]] i Istru. Godine 1848. brojne narode zahvata narodni preporod, pa i Slovenci imaju politički program koji traži ujedinjenu Sloveniju. Kad se 1918. godine raspala Austro-Ugarska, a Italija zauzela pokrajine Primorsku i Istru, te dio Dalmacije, osnovana je [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba]] koja se ubrzo ujedinila sa Kraljevinom Srbijom u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca koja se 1929. preimenovala u Kraljevinu Jugoslaviju.

[[Kraljevina Jugoslavija]] se raspala nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], a Slovenci su se pridružili Demokratskoj federativnoj Jugoslaviji što je zvanično objavljeno 10. augusta 1945. godine. Država je 29. novembra 1945. preimenovana u FNRJ (Federativnu narodnu republiku Jugoslaviju) te je kasnije 1963. postala [[Socijalistička federativna republika Jugoslavija|SFRJ]].

Današnja Republika Slovenija je na osnovu plebiscitnog odlučivanja objavila svoju nezavisnost od SFRJ 25. juna 1991. godine.

== Simboli ==

=== Zastava ===
[[Zastava Slovenije]] sastoji se od tri jednako široke vodoravne pruge bijele, plave, i crvene boje. [[Grb Slovenije]] na zastavi se nalazi pri vrhu na lijevoj strani. Na grbu je bijeli [[Triglav]], najviša planina u Sloveniji, na plavoj pozadini; pod njim su dvije valovite plave linije koje označavaju [[Jadransko more]] i lokalne rijeke. Iznad planine su tri šestokrake zvijezde.

Boje zastave su [[Panslavenske boje|pan-slavenske]], ali su se upotrebljavale i ranije na bivšim zastavama i podrazumjevaju se kao narodne boje Slovenije. Prvi put su korištene na zastavi iz [[1848]]. godine za vrijeme rasta slavenskog nacionalizma.

Za vrijeme [[Jugoslavija|Jugoslavije]], slovenska zastava je nastavila simbolizirati Sloveniju. [[1945]]. godine, u sredinu zastave stavljena je [[crvena zvijezda]], koja je onda bila simbol [[Socijalistička Republika Slovenija|Socijalističke Republike Slovenije]]. Nakon osamostaljenja Slovenije od Jugoslavije, zvijezda je zamijenjena novim grbom. Nova zastava je prihvaćena [[27. juni|27. juna]] [[1991.]]

=== Grb ===
[[Grb Slovenije]] sastoji se od plavog štita s crvenim obrubom na kojem se nalazi stilizirani prikaz bijele planine - [[Triglav]]a. Ispod te planine su dvije vijugave linije koje simbolizuju rijeke i more, a iznad Triglava su tri zlatne, šestokrake zvijezde koje čine trokut. Zvijezde potiču s grba celjskih grofova.

Grb se nalazi i na [[Zastava Slovenije|slovenskoj zastavi]].

=== Himna ===
[[Zdravljica]] je pjesma koju je napisao [[France Prešeren]]. Sedma strofa pjesme je također himna Republike Slovenije.

== Geografija ==
{{glavni|Geografija Slovenije}}
[[Datoteka:Relief map of Slovenia.png|thumb|desno|300px|Reljef Slovenije]]
Geografski, Slovenija se nalazi u jugoistočnoj Evropi, na raskrižju [[Alpe|Alpa]], [[Dinara|Dinarskih planina]], [[Panonska nizija|Panonske nizije]] i [[Sredozemlje|Sredozemlja]]. Njeno područje je mješavina utjecaja alpske, sredozemne i kopnene klime. Više od polovine njene površine (54%) prekrivaju [[šuma|šume]]. Prema podacima FAO-a, šume u Sloveniji zauzimaju 1.076.474 hektara,&lt;ref name=&quot;goloba&quot; /&gt; po čemu je, poslije Finske i Švedske, treća u Evropi. U sjeverozapadnom dijelu države preovladavaju Alpe sa najvišim vrhom [[Triglav]]om (2864 m). U pravcu prema moru prostire se pokrajina ''Kras'' (bos. ''krš''). Njen podzemni svijet sadrži neke od najveličanstvenijih podzemnih galerija u Evropi. Neke od poznatijih su [[Postojnska jama]] i [[Škocjanske jame]], koje su isklesale podzemne vode, a u njima se nalaze prelijepi pećinski ukrasi. Stoga ih je UNESCO stavio na [[Spisak mjesta Svjetske baštine u Evropi|Spisak svjetske i kulturne baštine]].

==== Granice ====
* S [[Hrvatska|Hrvatskom]] – [[Granica između Hrvatske i Slovenije|670&amp;nbsp;km]]
* S [[Austrija|Austrijom]] – [[Granica između Austrije i Slovenije|318&amp;nbsp;km]]
* S [[Italija|Italijom]] – [[Granica između Italije i Slovenije|280&amp;nbsp;km]]
* S [[Mađarska|Mađarskom]] – [[Granica između Mađarske i Slovenije|102&amp;nbsp;km]]

Dužina [[Jadransko more|morske]] obale iznosi 46,69 &amp;nbsp;km.

====Geografske odrednice====

* Centralna geometrijska tačka: [[Slivna]], {{Coord|46|07|11.8|N|14|48|55.2|E|}};
* krajnji sjever: [[Budinci]], {{Coord|46|52|37.52|N|16|14|18.14|E|}};
* krajnji jug: [[Damelj]], {{Coord|45|25|18.34|N|15|10|56.06|E|}};
* krajnji istok: [[Pince–Marof]], {{Coord|46|28|33.76|N|16|36|07.69|E|}};
* krajnji zapad: [[Robidišče]], {{Coord|46|17|54.05|N|13|23|47.81|E|}}.

Vazdušna linija po geografskoj širini iznosi 1° 287' odn. 163&amp;nbsp;km. Vazdušna linija po geografskoj dužini iznosi 3° 13' odn. 248&amp;nbsp;km.

{{Geografska lokacija
|Centar     = &lt;big&gt;'''[[Slivna]]'''&lt;/big&gt;
|Sjever     = '''[[Budinci]]'''
|Istok      = '''[[Pince–Marof]]'''
|Jug        = '''[[Damelj]]'''
|Zapad      = '''[[Robidišče]]'''
}}

=== Geologija ===
Slovenija se nalazi u prilično aktivnoj seizmičkoj zoni, zbog svog položaja na relativno malehnoj Jadranskoj ploči, stješnjenoj između evroazijske ploče na sjeveru i afričke ploče na jugu, te se rotira suprotno kazaljki sata.&lt;ref name=&quot;Seisme&quot; /&gt; Stoga je zemlja na raskršću tri važne geotektonske jedinice: Alpe na sjeveru, [[Dinaridi]] na jugu i Panonski basen na istoku.&lt;ref name=&quot;Seisme&quot; /&gt; Naučnici su uspjeli identificirati oko 60 razornih [[zemljotres]]a koji su ovo područje pogodili u prošlosti. Osim toga, mreža seizmičkih stanica je aktivna širom države.&lt;ref name=&quot;Seisme&quot; /&gt; Mnoga područja Slovenije imaju karbonatnu površinu, te se ispod njih nalazi veoma razvijen kraški pozdemni sistem (pećina, jama i dr).

=== Klima ===
[[Datoteka:View from Mangart MC.jpg|thumb|Razni oblici oblaka iznad Julijskih Alpa (sjeverozapadna Slovenija), pogled sa vrha Mangart u septembru 2007.]]
Slovenija se nalazi na geografskim širinama umjerene klime. Na njenu klimu također utiče i raznolikost reljefa, kao i uticaji Alpa i [[Jadransko more|Jadranskog mora]]. Na sjeveroistoku države, pretežno je [[kontinentalna klima]] sa najvećim razlikama između zimskih i ljetnih temperatura. U priobalnim područjima preovladava [[sredozemna klima]]. Efekti mora na temperaturu vidljivi su sve do doline rijeke Soče, dok je oštra [[alpska klima]] zastupljena u višim planinskim područjima. Postoji snažna interakcija između ova tri klimatska sistema na gotovo cjelokupnom području države.&lt;ref name=&quot;arso.gov.si&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;arso.gov.si Meteo Archive&quot; /&gt;

[[Padavina|Padavine]] se znatno razlikuju od regije do regije, sa preko 3500&amp;nbsp;mm godišnje u pojedinim zapadnim područjima, te opada idući ka istoku na oko 800&amp;nbsp;mm u Prekmurju. [[Snijeg]] je dosta čest tokom zime, a rekord snježnih padavina u Ljubljani zabilježen je 1952. sa izmjerenih 146&amp;nbsp;cm. U poređenju sa Zapadnom Evropom, Slovenija nije vjetrovita država, jer je relativno dobro ''zaklonjena'' padinama alpskih planina. Prosječna brzina [[vjetar|vjetra]] niža je nego u nizijama susjednih država. Zbog neravnog terena, česti su lokalni vertikalni vjetrovi na dnevnoj osnovi. Osim ovih, postoje tri vrste vjetra od naročitog regionalnog značaja: [[bura]], [[jugo]] i fen. Jugo i bura karakterišu primorske dijelove Slovenije. Jugo je obično topao i vlažan vjetar, dok je bura najčešće snažan i hladan. Fenski vjetar je tipičan za alpske predjele na sjeveru države. Općenito, u Sloveniji su pretežni sjeveroistočni, jugoistočni i sjeverni vjetrovi.&lt;ref name=&quot;znacilnosti&quot; /&gt;

=== Hidrologija ===
Teritorija Slovenije najvećim dijelom (16.423&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; odnosno 81%) pripada slivu [[Crno more|Crnog mora]], dok samo manjim dijelom (3.850&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; odnosno 19%) pripada slivu Jadranskog mora. Ova dva sliva su podijeljena u manje jedinice u zavisnosti od njenih glavnih rijeka: rijeke Mura, [[Drava]] i [[Sava]] sa pritokom [[Kupa|Kolpom]], te rijeke jadranskog sliva.&lt;ref name=&quot;vodnobog&quot; /&gt;

== Vlada ==
[[Datoteka:Presidential Palace. Ljubljana.jpg|thumb|desno|Predsjednička palača u Ljubljani]]
Slovenija je parlamentarna [[demokratija|demokratska]] [[republika]] sa [[Višestranački sistem|višestranačkim sistemom]]. Na čelu države je [[Predsjednik Slovenije|predsjednik]], koji se bira na općim izborima i ima vrlo važnu integrativnu ulogu.&lt;ref name=&quot;Furtlehner&quot; /&gt; Bira se na mandat od pet godina uz ograničenje od najviše dva uzastopna mandata. On uglavnom ima ulogu predstavljanja države, a ujedno je i vrhovni zapovjednik [[Slovenska vojska|vojske Slovenije]].&lt;ref name=&quot;lovros&quot; /&gt;

Izvršni i upravni organi u Sloveniji su [[Vlada Republike Slovenije]],&lt;ref name=&quot;Borak2004&quot; /&gt; na čijem je čelu [[Premijer Slovenije|premijer]] te vijeće ministara odnosno kabinet vlade, koju bira Narodna skupština Slovenije (slov. ''Državni zbor Republike Slovenije''). Zakonodavni organ čini dvodomni [[Parlament Slovenije]], čija je karakteristika asimetrična dualnost.&lt;ref name=&quot;Prunk2007&quot; /&gt; Najveća zakonodavna moć je koncentrirana u Narodnoj skupštini od 90 članova. Od njih, 88 članova biraju svi građani države po sistemu proporcionalnog predstavljanja, dok preostala dva člana skupštine biraju registrovani članovi autohtonih mađarskih i italijanskih manjinskih zajednica. Izbori se održavaju svake četiri godine. Državno vijeće Slovenije (slov. ''Državni svet Republike Slovenije'') sačinjava 40 članova, koji su imenovani tako da predstavljaju socijalne, ekonomske, profesionalne i lokalne interesne grupe, ima dosta ograničenu savjetodavnu i kontrolnu ulogu.&lt;ref name=&quot;Prunk2007&quot; /&gt;

Period od 1992. do 2004. bio je obilježen vlašću stranke &quot;[[Liberalna demokratija Slovenije]]&quot;, koja je bila ''odgovorna'' za postepeni prijelaz iz [[Titoizam|titoističke]] privrede u kapitalističku tržišnu. Međutim, ova stranka je kasnije dobila mnogo kritika od strane neoliberalnih ekonomista, koji su tražili dosta brže tranzicijske &quot;rezove&quot;. Predsjednik ''Liberalne demokratije Slovenije'' bio je [[Janez Drnovšek]], koji je bio i premijer Slovenije između 1992. i 2002. te predsjednik Slovenije od 2002. do 2007. Mnogi ga smatraju za najutjecajnijeg slovenskog političara 1990tih,&lt;ref name=&quot;rtvslo&quot; /&gt; zajedno sa predsjednikom [[Milan Kučan|Kučanom]] (koji je bio predsjednik od 1991. do 2002).&lt;ref name=&quot;rahmet&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;attila&quot; /&gt;

Period od 2005. do 2008. bio je obilježen ogromnim entuzijazmom zbog priključenja države Evropskoj uniji. Tokom prvog mandata vlade [[Janez Janša|Janeza Janše]], po prvi put nakon osamostaljenja, slovenske banke su zabilježile da njihov omjer kredita i depozita izmiče kontroli. Uzrok tome je bilo prezaduživanje kod inostranih banaka i prekomjerno kreditiranje svojih klijenata, naročito lokalnih tajkuna.

Nakon izbijanja [[Svjetska finansijska kriza od 2007.|finansijske krize 2007–2010.]] i [[Evropska dužnička kriza|evropske dužničke krize]], koalicija lijevog centra koja je naslijedila Janšinu vladu nakon izbora 2008. suočila se sa posljedicama prekomjernog kreditiranja u periodu 2005–2008. Pokušane su određene reforme koja bi pomogle u ekonomskom oporavku, ali su one naišla na studentske i radničke proteste koje je predvodio jedan student, koji je kasnije postao član [[Janez Janša|Janšinog]] [[Slovenska demokratska stranka|SDS-a]]. Predložene reforme su odgođene nakon provedenog referenduma. Vlada lijevog centra je smijenjena nakon što joj je izglasano nepovjerenje. Janez Janša je povećanje potrošnje i prekomjerno zaduživanje prebacio na teret vlade koja je došla na vlast, a predlagao je stroge mjere štednje, iste one za koje se zalagao da se odlože.

== Privreda ==
{{Glavni|Privreda Slovenije}}
[[Datoteka:Eurozone.svg|thumb|desno|Od 2007. Slovenija je dio [[Eurozona|Eurozone]] (tamno plavo).]]
Slovenija ima relativno razvijenu ekonomiju, a njen dohodak po glavi stanovnika je najviši među svim slavenskim zemljama. Slovenija je 2007. bila prva &quot;nova&quot; članica EU koja je uvela [[euro]] kao svoju valutu, zamjenjujući dotadašnji [[slovenski tolar]]. Od 2010. ona je postala i članica [[Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj|OECD-a]].&lt;ref name=&quot;VE2012-03-15&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;magstadt&quot; /&gt; Unutar države postoji velika razlika u blagostanju između raznih subregija. Među ekonomski najprosperitetnije regije Slovenije ubrajaju se [[Srednjoslovenska statistička regija|centralna Slovenija]] koja uključuje i prijestolnicu [[Ljubljana|Ljubljanu]] te zapadne slovenske regije, kao što su [[Goriška statistička regija|Goriška]] i [[Obalno-kraška statistička regija|Obalno-kraška]]. Statistički najsiromašnije regije su [[Pomurska statistička regija|Pomurska]], [[Zasavska statistička regija|Zasavska]] i [[Primorsko-notranjska statistička regija|Primorsko-notranjska]] regija.&lt;ref name=&quot;bslo&quot; /&gt;

U Sloveniji je u periodu 2004–2006. ekonomski rast iznosio je prosječno 5% godišnje, dok je 2007. njena ekonomija narasla za gotovo 7%. Rast je bio poduprt velikim zaduživanjem naročito između preduzeća među kojima se isticao sektor građevinarstva. Međutim, nakon [[Svjetska finansijska kriza od 2007.|finansijske krize 2007–2010.]] i evropske dužničke krize, Slovenija se našla u situaciji da ne može kontrolirati daljnje zaduživanje i otplaćivati stare dugove.&lt;ref name=&quot;Slovenia's Economy: Next in Line&quot; /&gt; Najteže je pogođen sektor građevinarstva u 2010. i 2011.&lt;ref name=&quot;ST2012-03-13&quot; /&gt; Već 2009. slovenski [[bruto domaći proizvod]] po glavi stanovnika opao je 8%, što je najveći pad unutar Evropske unije poslije baltičkih zemalja i [[Finska|Finske]].

U augustu 2012. pad na godišnjem nivou i dalje je iznosio 0,8%, mada je u prvom kvartalu te godine zabilježen rast od 0,2% (u odnosu na prethodni kvartal, nakon što su podaci podešeni u skladu sa sezonom i radnim danima).&lt;ref name=&quot;gdpd2&quot; /&gt; Pad na godišnjem nivou pripisan je padu nivoa domaće potrošnje i usporenju rasta izvoza. Smatralo se da su uzroci pada domaće potrošnje fiskalni rezovi i smanjenje [[budžet]]skih troškova krajem prethodne fiskalne godine,&lt;ref name=&quot;Bloomberg&quot; /&gt; ali i neuspjeh u nastojanjima da se primijene ekonomske reforme, kao i neadekvatno finansiranje i smanjenje izvoza.&lt;ref name=&quot;RTV2012-02-29&quot; /&gt;

Gotovo dvije trećine stanovništva zaposleno je u tercijarnom (uslužnom) sektoru, a preko jedne trećine u [[Industrija|industriji]] i građevinarstvu.&lt;ref name=&quot;CIA&quot; /&gt; Prednost Slovenije leži u njenoj dobro obrazovanoj radnoj snazi, razvijenoj infrastrukturi i njenom položaju na raskrsnici vrlo važnih trgovačkih i [[transport]]nih puteva.&lt;ref name=&quot;VE2012-03-15&quot; /&gt; Nivo direktnih stranih investicija (FDI) po glavi stanovnika u Sloveniji jedan je od najnižih među članicama EU,&lt;ref name=&quot;VE2012-03-15&quot;/&gt; a produktivnost radne snage i konkurentnost slovenske ekonomije još uvijek su daleko ispod prosjeka EU.&lt;ref name=&quot;delosig&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;newsdelo2&quot; /&gt; [[Porez]]i su relativno visoki, a [[tržište rada]] je, po mišljenjima ekonomista, dosta nefleksibilno, dok kompanije gube svoja tržišta na uštrb kineskih, indijskih i drugih kompanija.&lt;ref name=&quot;CIA&quot; /&gt;

Velika otvorenost slovenskog tržišta čini njenu ekonomiju vrlo osjetljivom na ekonomske uvjete kod njenih glavnih trgovačkih partnera što može promijeniti na njenu konkurentnost u pogledu cijena na međunarodnom planu.&lt;ref name=&quot;stuhec&quot; /&gt; Osnovne grane industrije u Sloveniji su proizvodnja motornih vozila, elektronske i elektroničke opreme, mašina, [[lijek]]ova i goriva.&lt;ref name=&quot;VE2012-03-15&quot;/&gt; Sve više dolazi do izražaja starenje radne snage što predstavlja izražen problem slovenske ekonomije.&lt;ref name=&quot;CNBC2012-01-23&quot; /&gt;

U oblasti rudarstva, Slovenija je poznata po rudnicima [[živa|žive]], među kojima se naročito isticao bivši [[Rudnik žive u Idriji|rudnik]] u [[Idrija|Idriji]]. Taj rudnik, ranije drugi najveći rudnik žive na svijetu, danas je muzej, a 2012. je, zajedno sa španskim rudnikom žive Almadén, uvršten i na UNESCO-ov spisak svjetske baštine. Slovenija je također imala i brojne rudnike [[ugalj|uglja]], [[cink]]a i [[olovo|olova]].

== Stanovništvo ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; float: right; margin: 0 0 1em 1em;&quot;
|-
!style=&quot;background: #CCCCFF&quot; colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot; |Broj stanovnika po popisima&lt;ref name=&quot;autogenerated1&quot; /&gt;
|-
! Godina !! Broj &lt;br&gt; stanovnika
|-
| 1857. || 1.101.854
|-
| 1869. || 1.128.768
|-
| 1880. || 1.182.223
|-
| 1890. || 1.234.056
|-
| 1900. || 1.268.055
|-
| 1910. || 1.321.098
|-
| 1921. || 1.304.800
|-
| 1931. || 1.397.650
|-
| 1948. || 1.439.800
|-
| 1953. || 1.504.427
|-
| 1961. || 1.591.523
|-
| 1971. || 1.727.137
|-
| 1981. || 1.891.864
|-
| 1991. || 1.965.986
|-
| 2002. || 1.964.036
|-
| 2011. || 2.050.189
|-
| 2021. || 2.108.977
|}
Sa oko 101 stanovnikom na kvadratni kilometar, Slovenija je među evropskim zemljama sa najnižom gustoćom naseljenosti (u odnosu, naprimjer, na Holandiju (402/km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;) ili Italiju 195/km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;). Regija [[Primorsko-notranjska statistička regija|Primorsko-notranjska]] ima najnižu gustoću naseljenosti, dok najvišu ima [[Srednjoslovenska statistička regija|regija Srednja Slovenija]].&lt;ref name=&quot;ljetopis2010&quot; /&gt; Broj stanovnika po zvaničnim podacima iznosi 2.108.977 (stanje: 1. januar 2021.)&lt;ref name=&quot;popisstat&quot; /&gt; od kojih su 89% [[Slovenci]], 3% [[Hrvati]], 2% [[Srbi]], i 1,10% [[Bošnjaci]]&lt;ref name=&quot;popisstat&quot; /&gt; U [[Ustav Slovenije|Ustavu Slovenije]] posebno su naglašene manjine [[Mađari|Mađara]] (u regiji [[Prekmurje]]) i [[Italijani|Italijana]] u zapadnom dijelu države.

=== Jezik ===
Zvanični jezik u Sloveniji je [[slovenski jezik]], član je porodice južnoslavenskih jezika. Prema podacima iz popisa 2002. slovenski jezik je bio maternji za oko 88% stanovništva države, dok preko 92% stanovništva govori ovaj jezik kod kuće.&lt;ref name=&quot;siol.net&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;stat.si&quot; /&gt; Stoga se Slovenija svrstava među najhomogenije zemlje u EU u aspektu udjela govornika dominantnog jezika u državi.&lt;ref name=&quot;Dular&quot; /&gt;

=== Religija ===
[[Datoteka:Dpp 0410.jpg|thumb|180px|lijevo|Bazlika djevice Marije u [[Brezje (Radovljica)|Brezju]], također poznata i kao slovenska nacionalna crkva, jedno je od najposjećenijih katoličkih mjesta hodočašća u Sloveniji]]
Prije Drugog svjetskog rata, oko 97% stanovništva u Sloveniji se izjašnjavalo kao [[Katolička crkva u Sloveniji|katolici]] (''rimskog obreda''), oko 2,5% kao luterani, dok se 0,5% stanovništva izjašnjavalo kao pripadnici drugih religija.&lt;ref name=&quot;stat.si&quot;/&gt; [[Katoličanstvo]] je bilo važan faktor u socijalnom i političkom životu u predkomunističkoj Sloveniji. Nakon 1945. u državi je otpočeo proces postepene ali kontinuirane sekularizacije. Nakon desetljeća strogog &quot;gušenja&quot; svih religija, komunistički režim je kasnije usvojio politiku relativne tolerancije naspram crkve, ali je ograničio njenu socijalnu funkciju. Poslije 1990. Katolička crkva je vratila glavni dio svog ranijeg utjecaja na društvo, ali je Slovenija i dalje ostala pretežno sekularizirana zemlja. Prema podacima sa popisa 2002. oko 57,8% stanovništva su [[Katolička crkva|katolici]]. Kao i drugdje u Evropi, udio katolika je u stalnom padu. U 1991. oko 71,6% su se izjasnili kao katolici, što prosječno predstavlja pad veći od 1% godišnje. Najveći dio slovenskih katolika pripada ''rimskom obredu'', dok vrlo mali broj grkokatolika živi u području [[Bela krajina|Bele krajine]] na jugu Slovenije.&lt;ref name=&quot;localno&quot; /&gt;

I pored relativno malog broja [[Protestantizam|protestanata]] (manje od 1% po popisu 2002), protestantsko naslijeđe je historijski vrlo značajno jer se slovenski standardni jezik i slovenska literatura počela razvijati nakon protestantske reformacije u 16. vijeku. Danas značajnija luteranska manjina živi u krajnjem istočnom području Prekmurja, gdje predstavljaju oko petine stanovništva, a na čijem je čelu biskup sa sjedištem u [[Murska Sobota|Murskoj Soboti]].&lt;ref name=&quot;evangcrk&quot; /&gt;

Prema popisu iz 2002. [[islam]] je druga najbrojnija vjerska grupa sa oko 2,4% stanovništva Slovenije. Najveći broj slovenskih muslimana su [[Bošnjaci u Sloveniji|porijeklom iz Bosne]].&lt;ref name=&quot;islamska&quot; /&gt; Treća najbrojnija vjerska grupa sa oko 2,2% stanovništva države su pravoslavci, među kojima je najveći broj pripadnika [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]], dok vrlo mali broj ostalih pravoslavaca pripada makedonskoj i drugim pravoslavnim crkvama.

== Administrativna podjela ==
[[Datoteka:NUTS, Slovenija, 2015.png|thumb|350px|desno|Kohezijske regije, statističke regije i općine]]
Zvanično, Slovenija je podijeljena na [[Spisak općina u Sloveniji|212 općina]] (od kojih [[Spisak gradskih općina u Sloveniji|11 ima status gradskih]] općina). Općine su jedini organ lokalne autonomije u Sloveniji. Na čelu svake općine je načelnik (slov. ''župan''), izabran na mandat od četiri godine na općim izborima, te općinski savjet (''občinski svet''). U većini slovenskih općina, članovi općinskog savjeta se biraju sistemom proporcionalne zastupljenosti, dok samo nekoliko manjih općina koriste sistem većinskog glasanja. U gradskim općinama, općinska vijeća se nazivaju ''gradska vijeća''.&lt;ref name=&quot;www2.gov.si&quot; /&gt; Svaka općina također ima i načelnika općinske uprave (''načelnik občinske uprave''), kojeg imenuje načelnik, a u čijoj nadležnosti je funkcioniranje lokalne administracije.&lt;ref name=&quot;www2.gov.si&quot;/&gt;

U administrativnom smislu Republika Slovenija je podijeljena na dvije kohezijske regije, a podjela ima isključivo statističku namjenu:

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! [[Kohezijska regija]] ||  [[Površina|Površina (km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;)]] || [[Statističke regije Slovenije|Broj statističkih regija]] || [[Spisak općina u Sloveniji|Broj općina]] || [[Spisak naselja u Sloveniji|Broj naselja]]
|-
| [[Istočna Slovenija (kohezijska regija)|Istočna Slovenija]] || '''12.433''' || '''8''' || '''148''' || '''3.953'''
|-
| [[Zapadna Slovenija (kohezijska regija)|Zapadna Slovenija]] || '''7.840''' || '''4''' || '''64''' || '''2.082'''
|-
|}

===Gradovi u Sloveniji===

{{Glavni|Spisak gradova u Sloveniji}}
{{Najveći gradovi
| ime = Najveći gradovi u Sloveniji
| ime_države_u_lokativu = Sloveniji
| drž_ref =
| list_by_pop = Spisak gradova u Sloveniji
| class = nav
| int_ime = Statističke regije
| int_link = Statističke regije Slovenije
| grad_1 = Ljubljana | int_1 = Srednjoslovenska statistička regija{{!}}Srednja Slovenija | stan_1 = 285.604
| grad_2 = Maribor | int_2 = Podravska statistička regija{{!}}Podravska | stan_2 = 94.809
| grad_3 = Celje | int_3 = Savinjska statistička regija{{!}}Savinjska | stan_3 = 37.834 | img_3 = Celje - pogled z gradu.JPG
| grad_4 = Kranj | int_4 = Gorenjska statistička regija{{!}}Gorenjska | stan_4 = 37.129 | img_4 =  Kranj 19.jpg
| grad_5 = Velenje | int_5 = Savinjska statistička regija{{!}}Savinjska | stan_5 = 25.456
| grad_6 = Koper | int_6 = Obalno-kraška statistička regija{{!}}Obalno-kraška | stan_6 = 24.996
| grad_7 = Novo Mesto | int_7 = Jugoistočna Slovenija{{!}}Jugoistočna Slovenija | stan_7 = 23.341
| grad_8 = Ptuj | int_8 = Podravska statistička regija{{!}}Podravska | stan_8 = 18.164
| grad_9 = Trbovlje | int_9 = Zasavska statistička regija{{!}}Zasavska | stan_9 = 14.977
| grad_10 = Kamnik | int_10 = Srednjoslovenska statistička regija{{!}}Srednja Slovenija | stan_10 = 13.608
}}

===Općine u Sloveniji===
[[Datoteka:Slovenia, administrative divisions - de.svg|thumb|350px|desno|Općine u Sloveniji, stanje [[2018]]. godine]]
{{Glavni|Spisak općina u Sloveniji}}

Slovenija je podijeljena na 212 općina.

{{Općine Slovenije}}

===Naselja u Sloveniji===
{{Glavni|Spisak naselja u Sloveniji}}

Slovenija ima 6.035 naselja, raspoređenih u 212 općina (stanje na dan [[1. januar]] [[2023.]]).

== Saobraćaj ==
[[Datoteka:Lukakoper.jpg|thumb|desno|Luka Koper]]
Njen položaj na spoju velikih geografskih cjelina i područje kroz koje protiču važne evropske rijeke su neki od razloga križanja glavnih [[saobraćaj]]nih puteva u Sloveniji. Opći smjer puteva određen je već u antičko doba. Posebna geografska prednost u novije doba je položaj Slovenije na križanju panevropskih transportnih koridora V (najbrža veza između [[Jadransko more|sjevernog Jadrana]] i centralne i istočne Evrope) i koridora X (kojim se centralna Evropa povezuje s Balkanom). To daje Sloveniji posebnu poziciju u evropskim socijalnim ekonomskim i kulturnim integracijama i obnovama.&lt;ref name=&quot;UKOM2000-11&quot; /&gt;

Cestovni teretni i putnički transport čine najveći dio saobraćaja u Sloveniji sa udjelom od oko 80%.&lt;ref name=&quot;MW2009SORS&quot; /&gt; U domenu putničkog transporta daleko više su popularni putnički automobili od javnog prijevoza, koji konstantno i značajno opada.&lt;ref name=&quot;MW2009SORS&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;avtomob&quot; /&gt; Slovenija ima veoma veliku [[Autoputevi u Sloveniji|gustoću autoputeva]] i magistralnih puteva u odnosu na prosjek članica Evropske unije.&lt;ref name=&quot;ECORYS2011&quot; /&gt; Sistem autoputeva, čija je izgradnja dosta ubrzana nakon 1994,&lt;ref name=&quot;Oplotnik2004&quot; /&gt; polahko je pretvorio državu u jednu veliku [[konurbacija|konurbaciju]].&lt;ref name=&quot;uroszcl&quot; /&gt; Drugi sporedni i lokalni putevi su relativno zapušteni zbog nepažnje vlade ali i zbog sveukupnog povećanja saobraćaja.&lt;ref name=&quot;ECORYS2011&quot; /&gt;

Postojeća [[Željeznički saobraćaj u Sloveniji|slovenska željeznička mreža]] daleko zaostaje za [[željeznica]]ma u ostalim članicama EU, i ne može se ni izbliza mjeriti s cestovnom mrežom.&lt;ref name=&quot;ARSO420&quot; /&gt; Održavanje i modernizacija željezničke mreže u Sloveniji je prilično zapušteno zbog nedostatka finansijskih sredstava.&lt;ref name=&quot;UNIMB2011-04&quot;/&gt; Zbog zaostale infrastrukture, udio željeznica u transportu robe je vrlo mali.&lt;ref name=&quot;ARSO416&quot; /&gt; Putnički željeznički saobraćaj je u fazi oporavka, nakon velikog pada tokom 1990tih.&lt;ref name=&quot;ARS0415&quot; /&gt; Panevropski željeznički koridori V i X te nekoliko drugih važnih evropskih željezničkih linija se ukršta na području Slovenije.&lt;ref name=&quot;UNIMB2011-04&quot;/&gt; Gotovo svi međunarodni tranzitni vozovi u Sloveniji prolaze kroz ljubljanski željeznički čvor.&lt;ref name=&quot;oDPN2010-03&quot; /&gt;

== Obrazovanje ==
Obrazovni sistem u Sloveniji se smatra 12. najbolji u svijetu i četvrti najbolji među članicama [[Evropska unija|Evropske unije]], što je znatno više od prosjeka [[Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj|OECD-a]], prema podacima Programa za procjenu međunarodnih studenata (PISA).&lt;ref name=&quot;oecd.org&quot; /&gt; Među osobama starosti od 25 do 64 godine, 12% ih je završilo više ili visoko obrazovanje, a prosječni Slovenac proveo je 9,6 godina u formalnom obrazovanju. Prema izvještaju OECD-a, 83% odraslih između 25 i 64 godine imaju završenu srednju školu, što je daleko iznad OECD-ovog prosjeka od 74%, dok taj procenat u starosnoj grupi od 25 do 34 godine iznosi 93%.&lt;ref name=&quot;better&quot; /&gt; Prema popisu stanovništva iz 1991, stopa [[pismenost]]i u Sloveniji iznosila je 99,6%. Također, aktivnosti cjeloživotnog učenja su u stalnom porastu.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt;

;Osnovno
Odgovornost za osnovno i srednje obrazovanje u Sloveniji leži na ministarstvu obrazovanja i sporta. Nakon neobaveznog predškolskog obrazovanja, slovenska djeca pohađaju devetogodišnje osnovno obrazovanje, počev od šeste godine života.&lt;ref name=&quot;solaosn&quot; /&gt; Osnovna škola je podijeljena na tri perioda, svaki u trajanju od po tri godine. U akademskoj 2006-2007. bilo je 166.000 učenika upisanih u osnovne škole, te više od 13.225 učitelja i nastavnika, što daje odnos od jednog nastavnika na 12 učenika i 20 učenika po jednom razredu.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot; /&gt;

;Srednje
Nakon završetka osnovne škole, gotovo sva djeca (više od 98%) nastavljaju srednje obrazovanje, bilo u sklopu općih, tehničkih ili drugih srednjih škola (poput gimnazije). Srednjoškolsko obrazovanje završava polaganjem mature, završnog ispita kojim učenici stiču pravo upisa na fakultete. Oko 84% srednjoškolaca nakon mature upisuje neki od fakulteta ili viših škola.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt;

;Više i visoko
Među nekoliko univerziteta u Sloveniji, najbolje rangirani je [[Univerzitet u Ljubljani]], koji je prema podacima ARWU (Akademskog rangiranja svjetskih univerziteta) rangiran među 500 najboljih u svijetu odnosno među prvih 3% najboljih svjetskih univerziteta.&lt;ref name=&quot;shanghair&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;uni-lj&quot; /&gt; Druga dva javna univerziteta su [[Univerzitet u Mariboru]]&lt;ref name=&quot;uni-mb&quot; /&gt; u slovenskoj regiji Štajerska, te Univerzitet Primorske u istoimenoj regiji.&lt;ref name=&quot;upr.si&quot; /&gt; Osim ovih, postoji i privatni Univerzitet u Novoj Gorici&lt;ref name=&quot;ung.si&quot; /&gt; i međunarodni EMUNI univerzitet.&lt;ref name=&quot;emuni&quot; /&gt;

== Kultura ==
=== Književnost ===
{{Također pogledajte|Slovenska književnost}}
{{dvostruka slika|right
|Primoz-Trubar.jpg|150px|Prešern-Goldenstein.jpg|150px
|[[Primož Trubar]]|[[France Prešeren]]
}}
Najstariji sačuvani zapis na slovenskom jeziku odnosno na nekom od slavenskih jezika uopće jesu [[Brižinski spomenici]] (Frajsinški spomenici), nastali oko 1000. godine. Oko 1550. Primož Trubar je na [[njemački jezik|njemačkom jeziku]] napisao i objavio prve slovenske knjige ''Katekizam'' i ''Abecedarij''. U tim knjigama, po prvi put se zapisuje narodni slovenski jezik. Godine 1584. [[Jurij Dalmatin]] preveo je [[Biblija|Bibliju]] na slovenski jezik, dok je [[Adam Bohorič]] napisao prvu gramatiku slovenskog jezika. Prvu gramatiku na slovenskom jeziku napisao je pjesnik [[Valentin Vodnik]] početkom 19. vijeka. On je također i izdao prvi slovenski časopis, &quot;Lublanske novice&quot; (''Ljubljanske vijesti''). Jezik ovog vremena opisao je 1809. [[Jernej Kopitar]]. Sredinom 19. vijeka Slovenci su počeli pisati na gajici. Tako su naprimjer Prešernove pjesme 1847. objavljene na ovom pismu, ali su promjene pisma utjecale samo na neke oblike riječi. Sredinom sedamdesetih 19. vijeka [[Stanislav Škrabec]] je sastavio pravopis slovenskog jezika koji je i danas na snazi. Krajem 19. vijeka objavljen je njemačko-slovenski rječnik Maksa Pleteršnika, te 1899. ''Slovenski pravopis''.

=== Muzika ===
Slovenska filharmonija osnovana je 1701. kao dio ''Academia operosorum Labacensium'' (Akademija radnih ljudi Ljubljane), jedne je od najstarijih institucija takve vrste u Evropi. Muzici u Sloveniji historijski pripadaju brojni muzičari i kompozitori, poput [[renesansa|renesansnog]] kompozitora [[Jakob Petelin Kranjski|Jakoba Kranjskog]] (1550–1591), koji je imao znatan utjecaj na srednjoevropsku klasičnu muziku, [[barok]]nog kompozitora [[Janez Krstnik Dolar|Janeza Dolara]] (oko 1620–1673), te violinskog virtuoza Giuseppea Tartinija.

U moderno doba, Slovenija je u doba SFR Jugoslavije bila centar progresivnog roka, popa i punka. Među najpopularnijim slovenskim grupama bili su grupa [[Buldožer]], [[Laibach (grupa)|Laibach]], [[Lačni Franz]], [[Pankrti]], [[Pepel in kri]] i druge. Jedan od najpoznatijih slovenskih kompozitora filmske muzike [[Bojan Adamič]] napisao je muziku za preko 70 filmova. U periodu od 1962. do 1983. u bivšoj Jugoslaviji bio je poznat festival zabavne muzike [[Slovenska popevka]] (ranije ''Dani slovenske zabavne muzike''), a koji je od 1998. ponovno pokrenut.

=== Sport ===
Među najpopularnije ekipne sportove u Sloveniji ubrajaju se [[nogomet]], [[košarka]] i [[hokej na ledu]].

[[Nogometna reprezentacija Slovenije|Slovenska nogometna reprezentacija]] dvaput je izborila nastup na završnici [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetskih prvenstava]] u nogometu ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|2002]] i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|2010]]), a jednom na završni turnir [[Evropsko prvenstvo u nogometu|Evropskog prvenstva]] ([[Evropsko prvenstvo u nogometu 2000.|2000]]).

[[Košarkaška reprezentacija Slovenije|Slovenska košarkaška reprezentacija]] više puta je nastupila na [[Evropsko prvenstvo u košarci|Evropskom prvenstvu]], a najveći uspjeh je osvojeno četvrto mjesto ([[Evropsko prvenstvo u košarci 2009.|2009]]). Među poznatijim slovenskim košarkašima ističe se [[Jure Zdovc]], koji je s reprezentacijom bivše Jugoslavije osvojio brojne medalje, a poznati moderni slovenski košarkaši nastupaju u [[NBA]]-ligi: Goran Dragić, Sasha Vujačić, Radoslav Nesterović i [[Beno Udrih]].

Najuspješniji hokejaš Slovenije je [[NHL]]-zvijezda [[Anže Kopitar]].

[[Brigita Bukovec]] je slovenska [[atletika|atletičarka]] koja je na 100 m sa preponama osvojila [[srebro]] na [[Olimpijske igre 1996.|OI 1996.]] u [[Atlanta|Atlanti]], a na otvaranju tih igara olimpijsku baklju nosio je slovenski [[gimnastika|gimnastičar]] [[Leon Štukelj]], kao jedan od tada najstarijih živih olimpijaca.

Od pojedinačnih sportova u Sloveniji ističu se [[alpsko skijanje|alpsko]] i [[nordijsko skijanje]] (naročito [[skijaški skokovi]]/letovi, koji se održavaju na [[Letalnica|Letalnici]] u [[Planica|Planici]]). Najpoznatija imena su [[Bojan Križaj]], [[Jure Franko]] (osvajač srebra u [[veleslalom]]u na [[Zimske olimpijske igre 1984.|ZOI 1984.]] u [[Sarajevo|Sarajevu]]), [[Mateja Svet]], nekadašnja svjetska prvakinja u [[slalom]]u, [[Tina Maze]], koja je pet puta proglašena slovenskom sportisticom godine, zatim skakači [[Primož Ulaga]], [[Primož Peterka]], [[Robert Kranjec]], [[Peter Prevc]] te nordijska skijašica [[Petra Majdič]].

==Mediji==

===Elektronski mediji===

{{Glavni|Radiotelevizija Slovenija}}
{{Glavni|Spisak odašiljačkih objekata &quot;Oddajniki in zveze&quot; u Sloveniji}}

===Štampani mediji===

== Filatelija ==
{{Glavni|Filatelija u Sloveniji}}
[[Datoteka:Prva slovenacka marka.jpg|mini|Prva slovenska marka 26. juni 1991.]]
[[Datoteka:Marka Slovenije B.jpg|mini|Marka Slovenije sa nominalnom vrijednošću ''B'' iz 2003. godine]]
[[Filatelija u Sloveniji]] počinje proglašavanjem samostalnosti [[26. juni|26. juna]] [[1991.]] godine.'''Prva slovenska marka''' izlazi 26. juna 1991. godine, povodom nezavisnosti Slovenije. Vrijednost joj je 5 [[Jugoslavenski dinar|dinara]] i na njoj se nalazi nacrt zgrade [[parlament]]a slovenskog arhitekta profesora [[Jože Plečnik|Jožeta Plečnika]]. Tiraž joj je 2.000.000 komada i marka vrijedi sve do 25. aprila 1992. godine. Znamenitost ove marke je da postoje još dva tipa sa različitim nazubljenjem i marka sa pogrešnim bojama. Nije poznata količina maraka sa greškom, ali se očekuje relativno visoka kataloška vrijednost. Privatna izdanja nekih agentura ne mogu se uzeti kao poštanske marke i služile su više kao propagandni materijal i marketinšku probu, pred osamostaljenje Republike Slovenije, a ne kao poštanska marka

Marke Jugoslavije vrijede sve do 25. aprila 1991. godine te postoje mnogobrojne [[Mješovita frankatura|mješovito frankirane]] pošiljke koje su interesante i zaslužuju posebnu pažnju u filateliji.

26. decembra izlazi serija sa vjerovatno najpoznatijim slovenskim motivom, [[Grb Slovenije|slovenskim grbom]]. Uvođenjem [[Slovenski tolar|tolara]] kao platežnog sredstva u odnosu 1:1 za dinar, marke bivše države prestaju se koristiti i u opticaju su samo marke Slovenije. Grb Slovenije na markama je u dvijema varijantama i razlikuju se po datumu ''26.12.1991'' u donjem uglu. Postoje u vrijednostima od 1, 4, 5 i 11 tolara. Druga serija (bez datuma) izlazi u vrijednostima od 1, 2, 4, 5, 6, 11, 20, 50 i 100 tolara. Sve su marke sa istim motivom, ali u različitim bojama pozadine. Iz prve serije postoje razni podtipovi sa raznim nazubljenjem, kao i sa različitim detaljima.Od 1992. godine slovenska pošta izdaje marke povodom Olimpijskih igara, Nogometnih prvenstava, Svjetskog skijaškog kupa u [[Maribor]]u, 500-te godišnjice otkrića Amerike, kao i rođendana i drugih obljetnica poznatih ličnosti iz historije slovenskog naroda: Anton Martin Slomšek, Martin Kogoj, Matija Čop, Jože Pogačnik, Leon Štukelj, France Prešern... ali i osobe iz evropske historije pojavljuju se na markama Slovenije: [[Ludwig van Beethoven]], Giuseppe Tartini...

Motivi se vremenom sve više orijentiraju na slovenska tradicionalna područja kao što su alpinizam, [[priroda]], [[gljive]], [[Ptica|ptice]], [[ekologija]], te kulturno nasljeđe.Od 18. februara 1993. pa sve do 2000. godine izlazi serija sa markama kulturnog nasljeđa Slovenije. Na njima se nalaze npr. tradicionalna jela (slovenska potica), kuće sa sela u Prekmurju, uskršnja jaja iz Bele krajine, klapotec, vjetrenjače sa Stare gore... Marke su grafički jednostavne, ali sa nevjerovatno lijepo razrađenim grafičkim detaljima i uprkos niskoj vrijednosti, zbog visokog tiraža, obavezan su dio svake zbirke slovenskih markica. Serija se kasnije nastavlja i u prelaznom periodu pri preuzimanju [[Euro|eura]] od strane Slovenije. Od 2000. godine slovenska pošta izdaje marke bez nominalne vrijednosti u tolarima. Vrijednost je izražena slovima i postoje četiri grupe: ''A'', ''B'', ''C'' i ''D''. U zavisnosti od težine, namjene poštanske pošiljke, primjenjuje se određena grupa. Tako npr. ''A'' označava standardno pismo za unutrašnji promet prve težinske klase (do 50 grama). Uporedo izlaze i marke sa tolarskom vrijednošću, ali se sve više, pogotovo u trajnim markama [[nominalna vrijednost]] označava u slovima. Nominalna vrijednost se mijenja sa povremenim poskupljenjima i vrijednost je poznata na poštanskim šalterima.

Poznatije serije su serije čipka iz [[Idrija|Idrije]] iz 1996-1997 godine. Marke sa istom vrijednošću su zajedno tiskane tako da od svake vrijednosti postoje dvije marke. Razlikuju se po motivu i boji i postoje vrijednosti od 1, 2, 5, 10, 12, 13, 15, 20, 44, 50 i 100 tolara. Marke nemaju visoku vrijednost, ali se 1996. i 1997. godine dijagonalno od lijevo dolje prema desno gore na njih utiskuje fluoroscentni žig sa tekstom ''Idrijska čipka'' i ''Idrija Lace'', pa te marke dostižu mnogostruku filatelističku vrijednost. Osim serija ''Domaće voće'', ''Stari gradovi i zamkovi u Sloveniji'' interesatna su povremena izdanja sa tradicionalnim kostimima pod nazivom ''mačkare'', koje skoro svake godine pokazuju stari narodni običaj iz druge regije u Sloveniji.

Svake godine slovenska pošta izdaje prigodne marke iz serije ''Evropa'', koje su tematski iste u čitavoj Evropi, a kao serija vrlo interesantne za sakupljanje. Od 2000. godine Slovenija izdaje i samoljepljive marke. Prepoznatljive su po valovitom nazubljenju i drugačijem kvalitetu papira

=== Doplatne marke ===
[[Datoteka:Doplatne marke.jpg|mini|262x262piksel|Doplatne marke Slovenije 1992-1997. godine]]
'''Prvu doplatnu marku''' Slovenija izdaje 8. maja 1992. Vrijednost joj je 3 tolara i izdata je u tiražu od 1.225.000 primjeraka. Vrijedi od 8. do 15. maja, a tematski je povezana s Crvenim križem. Od tada Slovenija izdaje svake godine dopatne marke, koje se razlikuju po tematici, kao npr. Sedmica protiv pušenja, sedmica solidarnosti itd. Grafička rješenja su im vrlo jednostavna i imaju za svrhu dodatno finansiranje organizacije Crvenog križa u Sloveniji.

== Praznici i blagdani ==
; Praznici
* [[1. januar]] – Nova godina (slov. ''novo leto'')
* [[8. februar]] – ''Prešernov dan'', slovenski kulturni praznik
* [[27. april]] – ''Dan otpora okupatoru''
* [[1. maj|1.]] i [[2. maj]] – ''Praznik rada''
* [[25. juni]] – ''Dan državnosti''
* [[17. august]] – ''Udruživanje prekmurskih Slovenaca s maticom nakon Prvog svjetskog rata''
* [[15. septembar]] – ''Dan povratka Primorske matičnoj domovini''
* [[1. novembar]] – ''Dan mrtvih''
* [[23. novembar]] – ''Dan Rudolfa Maistra''
* [[26. decembar]] – ''Dan suverenosti i nezavisnosti''

; Blagdani
* [[Uskrs|Uskršnja]] nedjelja i uskršnji ponedjeljak (blagdan bez fiksnog datuma)
* Duhovi (''binkošti'') (nedjelja, 50 dana nakon uskrsa)
* [[15. august]] – ''Marijino uznesenje''
* [[31. oktobar]] – ''Dan reformacije''
* [[25. decembar]] – ''[[Božić]]''

== Također pogledajte ==
* [[Fakultet za upotrebljive društvene studije]]

== Reference ==
{{refspisak|2|refs=
&lt;ref name=&quot;ustavslo&quot;&gt;[http://www.us-rs.si/media/ustava.republike.slovenije.pdf Ustav Republike Slovenije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150319020100/http://www.us-rs.si/media/ustava.republike.slovenije.pdf |date=19. 3. 2015 }}, sa ustavnim amandmanima. {{Simboli jezika|sl|slovenski}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;goloba&quot;&gt;{{cite web |author=Golob A. |title=Forests and forestry in Slovenia |url=http://www.fao.org/docrep/w3722e/w3722e25.htm |publisher=FAO | access-date=17. 10. 2009}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Seisme&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.arso.gov.si/en/Seismology/|title=Seismology|access-date=30. 7. 2008}}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;arso.gov.si&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.arso.gov.si/en/Weather/climate/Climate_of_Slovenia_at_glance.pdf |title=Climate of Slovenia at Glance |author=Tanja Cegnar |publisher=Arso.gov.si |access-date=25. 11. 2012 |archive-date=25. 2. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210225065702/http://www.arso.gov.si/en/Weather/climate/Climate_of_Slovenia_at_glance.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;arso.gov.si Meteo Archive&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.meteo.si/met/en/app/webmet/#webmet==8Sdwx2bhR2cv0WZ0V2bvEGcw9ydlJWblR3LwVnaz9SYtVmYh9iclFGbt9SaulGdugXbsx3cs9mdl5WahxXYyNGapZXZ8tHZv1WYp5mOnMHbvZXZulWYnwCchJXYtVGdlJnOn0UQQdSf; |title=National Meteorological Service of Slovenia - Archive |publisher=Meteo.si |access-date=2. 6. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120618145647/http://www.meteo.si/met/en/app/webmet/#webmet==8Sdwx2bhR2cv0WZ0V2bvEGcw9ydlJWblR3LwVnaz9SYtVmYh9iclFGbt9SaulGdugXbsx3cs9mdl5WahxXYyNGapZXZ8tHZv1WYp5mOnMHbvZXZulWYnwCchJXYtVGdlJnOn0UQQdSf; |archive-date=18. 6. 2012 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;znacilnosti&quot;&gt;{{cite book |url=http://www.arso.gov.si/cd/klima1/Zaslon/PDF%20Zaslon/19-Znacilnosti%20vetra%20v%20Sloveniji.pdf |chapter=Značilnosti vetra v Sloveniji |language=sl |title=Klimatografija Slovenije |author=Renato Bertalanič |year=2003 |publisher=Meteorology Office, Slovenian Environment Agency |access-date=4. 6. 2015 |archive-date=9. 2. 2006 |archive-url=https://web.archive.org/web/20060209055155/http://www.arso.gov.si/cd/klima1/Zaslon/PDF%20Zaslon/19-Znacilnosti%20vetra%20v%20Sloveniji.pdf |url-status=bot: unknown }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;vodnobog&quot;&gt;{{cite book |url=http://www.arso.gov.si/vode/publikacije%20in%20poro%c4%8dila/Vodno_bogastvo_2tekoce_vode.pdf |title=Vodno bogastvo Slovenije: tekoče vode |publisher=Slovenian Environment Agency |access-date=17. 5. 2012}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Furtlehner&quot;&gt;{{cite book |url=http://books.google.si/books?id=uQafEg3TQJUC&amp;pg=PA126 |title=Compliance in the Enlarged European Union: Living Rights Or Dead Letters? |author=Gerda Falkner; Oliver Treib; (ur.) Elizabeth Holzleithner |publisher=Ashgate Publishing, Ltd |year=2008 |isbn=978-0-7546-7509-9 |pages=126–127 |chapter=Slovenia}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;lovros&quot;&gt;{{cite encyclopedia |url=http://books.google.si/books?id=M3A-xgf1yM4C&amp;pg=PA832 |encyclopedia=Encyclopedia of World Constitutions |article=Slovenia |author=Lovro Šturm; Gerhard Robbers (ur.)|title=The President of the Republic |year=2006 |publisher=Infobase Publishing |isbn=978-0-8160-6078-8 |page=832}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Borak2004&quot;&gt;{{cite book |url=http://books.google.si/books?id=RJ6PHRLKGxoC&amp;pg=PA58 |title=Slovenia: From Yugoslavia to the European Union |author=Neven Borak; Bistra Borak; Mojmir Mrak; Matija Rojec; Carlos Silva-Jáuregui |year=2004 |series=World Bank Publications |isbn=978-0-8213-5718-7 |chapter=Institutional Setting for the New Independent State |page=58}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Prunk2007&quot;&gt;{{cite book |url=http://books.google.si/books?id=dzAWAQAAMAAJ |title=Facts about Slovenia |author=Janko Prunk; Jernej Pikalo; Marko Milosavljevič |year=2007 |publisher=Ured Vlade za komuniciranje, Vlada Republike Slovenije |isbn=978-961-6435-45-1 |page=23}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;rtvslo&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.rtvslo.si/slovenija/zivljenje-janeza-drnovska/79437 |title=Življenje Janeza Drnovška :: Prvi interaktivni multimedijski portal, MMC RTV Slovenija |publisher=Rtvslo.si |access-date=2. 6. 2012}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;rahmet&quot;&gt;{{cite book |url=http://books.google.si/books?id=OegWny-r8TEC&amp;pg=PA30 |title=Democratic Transition in Slovenia: Value Transformation, Education, And Media |author=Sabrina P. Ramet; Danica Fink-Hafner |chapter=Key Trends in Slovenian Politics, 1988 – 2004 |page=30 |access-date=21. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130722015508/http://books.google.si/books?id=OegWny-r8TEC&amp;pg=PA30 |archive-date=22. 7. 2013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;attila&quot;&gt;{{cite book |url=http://books.google.si/books?id=6bz5M7-d7icC&amp;pg=PA174 |title=The Politics of Central Europe |author=Attila Ágh |chapter=The Regions in Comparative Transition |publisher=SAGE |year=1998 |isbn=978-0-7619-5032-5}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;VE2012-03-15&quot;&gt;{{cite web |url=http://dunaj.veleposlanistvo.si/index.php?id=4035&amp;L=1 |title=Osnovni gospodarski podatki o Sloveniji |publisher=Ambasada Republike Slovenije u Beču |access-date=15. 3. 2012 |access-date=22. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120618170200/http://dunaj.veleposlanistvo.si/index.php?id=4035&amp;L=1 |archive-date=18. 6. 2012 |url-status=dead }} {{Simboli jezika|sl|slovenski}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;magstadt&quot;&gt;{{cite book |url=http://books.google.com/books?id=1mwG3haSo_cC&amp;pg=PA27 |chapter=Eastern Europe |title=Nations and Government: Comparative Politics in Regional Perspective |author=Thomas M. Magstadt |edition=6. |year=2010 |isbn=978-0-495-91528-7 |publisher=Cengage Learning |page=27}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;bslo&quot;&gt;[http://webcache.googleusercontent.com/search?q=cache:6Y8OGV0Oc5IJ:https://www.bsi.si/library/includes/datoteka.asp%3FDatotekaId%3D4696+&amp;cd=1&amp;hl=de&amp;ct=clnk&amp;gl=de &quot;Regional Disparities in Slovenia 2/12&quot;], pristupljeno 8. aprila 2015.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Slovenia's Economy: Next in Line&quot;&gt;{{cite news|title=Slovenia's Economy: Next in Line |url=http://www.economist.com/node/21560567 |access-date=22. 8. 2012 |newspaper=The Economist|date=18. 8. 2012}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;ST2012-03-13&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.sloveniatimes.com/double-dip-recession-is-the-%E2%80%98official%E2%80%99-reality |title=Double Dip Recession is the 'Slovenian' Reality |newspaper=The Slovenia Times |date=13. 3. 2012 |access-date=24. 5. 2015 |archive-date=8. 2. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130208095317/http://www.sloveniatimes.com/double-dip-recession-is-the-%E2%80%98official%E2%80%99-reality |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;gdpd2&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.sloveniatimes.com/statistics-office-to-release-gdp-data-for-q2 |title=Statistics Office to Release GDP Data for Q2 |newspaper=The Slovenia Times |date=31. 8. 2012 |access-date=24. 5. 2015 |archive-date=13. 2. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150213170333/http://www.sloveniatimes.com/statistics-office-to-release-gdp-data-for-q2 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Bloomberg&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.bloomberg.com/news/2012-02-29/slovenia-s-economy-falls-in-recession-as-export-growth-weakens.html |title=Slovenia’s Economy Falls Into a Recession as Exports Weaken |author=Boris Cerni |date=29. 2. 2012}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;RTV2012-02-29&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.rtvslo.si/gospodarstvo/zdrs-v-recesijo-so-ekonomisti-pricakovali/277878 |title=Zdrs v recesijo so ekonomisti pričakovali |newspaper=MMC RTV Slovenija |publisher=RTV Slovenija |issn=1581-372X |date=29. 2. 2012}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;CIA&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/si.html |at=Slovenia |title=The World Factbook |publisher=Central Intelligence Agency, United States |date=23. 2. 2012 |access-date=9. 9. 2009 |archive-date=24. 4. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200424112304/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/si.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;delosig&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.delo.si/gospodarstvo/posel-in-denar/dr-pavle-sicherl-slovenija-je-po-produktivnosti-dela-23-let-za-evropo_2.html |title=Dr. Pavle Sicherl: Slovenija je po produktivnosti dela 23 let za Evropo |newspaper=Delo.si |date=8. 8. 2011 |issn=1854-6544 |access-date=25. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120225133029/http://www.delo.si/gospodarstvo/posel-in-denar/dr-pavle-sicherl-slovenija-je-po-produktivnosti-dela-23-let-za-evropo_2.html |archive-date=25. 2. 2012 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;newsdelo2&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.delo.si/gospodarstvo/makromonitor/konkurencnost-slovenske-industrije-pod-evropskim-povprecjem.html |title=Konkurenčnost slovenske industrije pod evropskim povprečjem |newspaper=Delo.si |date=14. 10. 2011 |issn=1854-6544 |access-date=25. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111015180328/http://www.delo.si/gospodarstvo/makromonitor/konkurencnost-slovenske-industrije-pod-evropskim-povprecjem.html |archive-date=15. 10. 2011 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;stuhec&quot;&gt;{{cite book |url=http://www.stat.si/doc/pub/Blagovna_menjava_ang.pdf |title=Slovenia’S Trade in Goods / In The 2000-2010 Period |author=Simon Perše; Snježana Štuhec Lončarević; Alenka Kozar; Almira Urbiha ''et.al''. |date=1. 1. 2012 |isbn=978-961-239-240-6 |page=20 |access-date=25. 5. 2015 |archive-date=2. 5. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120502205618/http://www.stat.si/doc/pub/Blagovna_menjava_ang.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;CNBC2012-01-23&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.cnbc.com/id/46010334/Countries_With_Aging_Populations?slide=3 |title=Countries with Aging Populations |newspaper=Cnbc.com |date=23. 1. 2012 |author=Rajeshni Naidu-Ghelani |publisher=CNBC LLC |access-date=25. 5. 2015 |archive-date=23. 2. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130223035533/http://www.cnbc.com/id/46010334/Countries_With_Aging_Populations?slide=3 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;autogenerated1&quot;&gt;Nelka Vertot, et al.: &quot;[http://www.stat.si/popis2002/gradivo/popisna.pdf Popisi na Slovenskem 1948-1991 in Popis 2002] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130918150821/http://www.stat.si/popis2002/gradivo/popisna.pdf |date=18. 9. 2013 }}&quot;, Statistični urad Republike Slovenije, 2001, Ljubljana, {{ISBN|961-6349-64-3}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;ljetopis2010&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.stat.si/letopis/2010/30_10/30-09-10.htm |title=30.9 Gostota naseljenosti 1.7 - Population Density, 1 July |publisher=Stat.si |access-date=25. 11. 2012 |archive-date=26. 8. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130826070232/http://www.stat.si/letopis/2010/30_10/30-09-10.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;popisstat&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.stat.si/Popis2002/gradivo/si-92.pdf |title=Popis stanovništva 2002 |access-date=9. 9. 2009 |archive-date=7. 12. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111207073705/http://volksgruppen.orf.at/kroatenungarn/aktuell/stories/24367/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;siol.net&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.siol.net/kultura/novice/2009/02/slovenscina_materni_jezik_za_88_odstotkov_drzavljanov.aspx |title=Slovenščina materni jezik za 88 odstotkov državljanov |publisher=Siol |date=19. 2. 2009 |access-date=27. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120516055023/http://www.siol.net/kultura/novice/2009/02/slovenscina_materni_jezik_za_88_odstotkov_drzavljanov.aspx |archive-date=16. 5. 2012 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;stat.si&quot;&gt;{{cite book |url=http://www.stat.si/popis2002/gradivo/2-169.pdf |title=Verska, jezikovna in narodna sestava prebivalstva Slovenije: Popisi 1921-2002 |format=PDF |publisher=Statistični urad Republike Slovenije |year=2003 |issue=2 |author=Milivoja Šircelj |isbn=961-239-024-X |access-date=27. 5. 2015 |archive-date=13. 2. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200213063506/https://www.stat.si/popis2002/gradivo/2-169.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Dular&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.sta.si/en/vest.php?s=a&amp;id=1482640 |title=Linguist Says Slovenian Language Not Endangered |date=21. 2. 2010 |publisher=Slovenska novinska agencija |access-date=27. 5. 2015 |archive-date=13. 2. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150213185903/http://www.sta.si/en/vest.php?s=a&amp;id=1482640 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;localno&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.lokalno.si/si/aktualno/ljudje/?id=26004 |title=Uskoška dediščina Bele krajine na RTVS&amp;#124;Ljudje&amp;#124;Lokalno aktualno |publisher=Lokalno.si |date=6. 1. 2012 |access-date=2. 6. 2012 |archive-date=8. 2. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100208205928/http://www.lokalno.si/si/aktualno/ljudje/?id=26004 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;evangcrk&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.evang-cerkev.si/sl/page.asp?id_informacija=35&amp;id_language=1&amp;id_meta_type=10 |title=Predstavitev |publisher=Evang-cerkev.si |access-date=2. 6. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120610182949/http://www.evang-cerkev.si/sl/page.asp?id_informacija=35&amp;id_language=1&amp;id_meta_type=10 |archive-date=10. 6. 2012 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;islamska&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.islamska-skupnost.si/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=1&amp;Itemid=2 |title=Islamska Skupnost v Republiki Sloveniji |publisher=Islamska-skupnost.si |access-date=2. 6. 2012}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;www2.gov.si&quot;&gt;{{cite web|url=http://www2.gov.si/zak/Zak_vel.nsf/0/660b7ab7cbd45736c125662d0037c142?OpenDocument |title=Sprejet zakon |publisher=.gov.si |date=13. 7. 2000 |access-date=2. 6. 2012}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;UKOM2000-11&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.ukom.gov.si/en/media_relations/background_information/transport/slovenia_a_country_at_the_crossroads_of_transport_links/ |title=Slovenia, a Country at the Crossroads of Transport Links |publisher=Government Communication Office, Republic of Slovenia |date=1. 11. 2000 |access-date=25. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120708045103/http://www.ukom.gov.si/en/media_relations/background_information/transport/slovenia_a_country_at_the_crossroads_of_transport_links/ |archive-date=8. 7. 2012 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;MW2009SORS&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.stat.si/novica_prikazi.aspx?id=2582 |title=Teden mobilnosti 2009 |publisher=Statistical Office of the Republic of Slovenia |date=15. 9. 2009 |access-date=26. 5. 2015 |archive-date=13. 2. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150213181341/http://www.stat.si/novica_prikazi.aspx?id=2582 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;avtomob&quot;&gt;{{cite web |url=http://kazalci.arso.gov.si/?data=indicator&amp;ind_id=214 |title=Lastništvo avtomobilov v gospodinjstvih  |publisher=Environment Agency of Slovenia |author=Bernard Vukadin, Barbara. Kušar, Urška. Burja, Alenka |date=25. 10. 2009}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;ECORYS2011&quot;&gt;{{cite book |url=http://ec.europa.eu/regional_policy/sources/docgener/evaluation/pdf/evasltrat_tran/slovenia.pdf |chapter=Situation per mode of transport |title=Study on Strategic Evaluation on Transport Investment Priorities under Structural and Cohesion funds for the Programming Period 2007-2013 |date=1. 8. 2006 |publisher=ECORYS Nederland BV}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Oplotnik2004&quot;&gt;{{cite conference |url=http://dinamico2.unibg.it/highways/paper/oplotnik.pdf |title=National motorway construction program (NMCP) in Slovenia (financing, impact on national economy and realization) |author=Oplotnik, Žan. Križanič, France |booktitle=Highways: cost and regulation in Europe |date=1. 11. 2004 |access-date=26. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121120161909/https://dinamico2.unibg.it/highways/paper/oplotnik.pdf |archive-date=20. 11. 2012 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;uroszcl&quot;&gt;{{cite conference |url=ftp://ftp.cgs.si/Uporabniki/UrosZ/clanki/10.%20kongres%20o%20cestah%20in%20prometu/19-24.pdf |title=Narodnogospodarske koristi in razvojne možnosti prometnih sistemov v RS |author=Peter Gabrijelčič |booktitle=10th Slovenian Road and Transport Congress |date=1. 10. 2010 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;ARSO420&quot;&gt;{{cite web |url=http://kazalci.arso.gov.si/?data=indicator&amp;ind_id=420#comment |title=Vlaganja v prometno infrastrukturo: Komentar |date=18. 11. 2011 |publisher=Slovenian Environment Agency |author=Plevnik, Aljaž. Polanec, Vesna}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;UNIMB2011-04&quot;&gt;{{cite book |url=http://www.losamedchem.eu/web/attachments/article/20/SWOT%20KOPER%20+%20UM.pdf |chapter=Executive Summary |title=Analysis of the infrastructure network in Slovenia and report on SWOT analysis |publisher=Fakultet za hemiju i hemijski inženjering Univerziteta u Mariboru. Luka Koper |date=1. 4. 2011 |access-date=27. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120510062631/http://www.losamedchem.eu/web/attachments/article/20/SWOT%20KOPER%20+%20UM.pdf |archive-date=10. 5. 2012 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;ARSO416&quot;&gt;{{cite web |url=http://kazalci.arso.gov.si/?data=indicator&amp;ind_id=416#comment |title=Obseg in sestava blagovnega prevoza in prometa: Komentar |publisher=Slovenian Environment Agency |date=18. 11. 2011 |author=Plevnik, Aljaž. Polanec, Vesna}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;ARS0415&quot;&gt;{{cite web |url=http://kazalci.arso.gov.si/?data=indicator&amp;ind_id=415#comment |title=Obseg in sestava potniškega prevoza in prometa: Komentar  |publisher=Slovenian Environment Agency |date=18. 11. 2011 |author=Plevnik, Aljaž. Polanec, Vesna}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;oDPN2010-03&quot;&gt;{{cite book |url=http://arhiv.mm.gov.si/mop/javno/zeleznisko_vozlisce_ljubljana/1_tekstualni_del/12_uredba/oDPN_Zeleznica_100323.pdf |title=Državni prostorski načrt za Ljubljansko železniško vozlišče |date=1. 3. 2010 |author=LUZ, d. d. |access-date=27. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120708094000/http://arhiv.mm.gov.si/mop/javno/zeleznisko_vozlisce_ljubljana/1_tekstualni_del/12_uredba/oDPN_Zeleznica_100323.pdf |archive-date=8. 7. 2012 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;oecd.org&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.oecd.org/dataoecd/42/8/39700724.pdf |format=PDF|title=Table: Range of rank on the PISA 2006 science scale |date=4. 12. 2007 |access-date=15. 4. 2008|work=PISA 2006 |publisher=OECD}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;better&quot;&gt;{{cite web|author=OECD |url=http://www.oecdbetterlifeindex.org/countries/slovenia/ |title=Slovenia – OECD Better Life Index |publisher=Oecdbetterlifeindex.org |access-date=25. 11. 2012}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.culture.si/en/Slovenia#Education |title=About Slovenia - Culture of Slovenia |publisher=Culture.si |access-date=2. 6. 2012}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;solaosn&quot;&gt;[https://web.archive.org/web/20110802032836/http://www.mss.gov.si/si/solstvo/osnovnosolsko_izobrazevanje/osnovna_sola/ Osnovna šola], na stranici slovenskog ministarstva školstva i sporta, pristupljeno 2. augusta 2011.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;shanghair&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.shanghairanking.com/ARWU-Statistics-2012.html#2 |title=Statistics (by Country) of Academic Ranking of World Universities; ARWU; First World University Ranking; Shanghai Ranking |publisher=ARWU |access-date=2. 6. 2012 |archive-date=17. 8. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120817221125/http://www.shanghairanking.com/ARWU-Statistics-2012.html#2 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;uni-lj&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.uni-lj.si/en/news.aspx?id=7606 |title=University of Ljubljana once again on Shanghai and Webometrics ranking lists |publisher=Uni-lj.si |access-date=4. 4. 2014 |archive-date=28. 3. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140328061623/http://www.uni-lj.si/en/news.aspx?id=7606 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;uni-mb&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.uni-mb.si/podrocje.aspx?id=0&amp;langID=1060 |title=Univerza v Mariboru |publisher=Uni-mb.si |access-date=2. 6. 2012 |archive-date=2. 4. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140402054336/http://www.uni-mb.si/podrocje.aspx?id=0&amp;langID=1060 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;upr.si&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.upr.si/ |title=Univerza na Primorskem: SLO |publisher=Upr.si |access-date=2. 6. 2012}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;ung.si&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.ung.si/si/ |title=Univerza v Novi Gorici |publisher=Ung.si |access-date=2. 6. 2012 |archive-date=20. 5. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120520194855/http://www.ung.si/si/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;emuni&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.emuni.si/en/strani/29/EMUNI-University.html |title=EMUNI University |access-date=13. 2. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110222025646/http://www.emuni.si/en/strani/29/EMUNI-University.html |archive-date=22. 2. 2011 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
}}
== Vanjski linkovi ==
{{Commons|Slovenija}}
{{Commonscat|Slovenia}}
{{wikiatlas|Slovenia}}
* {{službeni sajt|http://www.gov.si}} Vlade Slovenije
* [http://www.slovenia.si/ Slovenia.si]
* [http://www.slovenia.info Turizam u Sloveniji]
* {{CIA World Factbook link|si|Slovenija}} {{en simbol}}
* [http://www.ifs.du.edu/ifs/frm_CountryProfile.aspx?Country=SI Slovenija] na &quot;International Futures&quot; {{en simbol}}
* [http://www.bbc.com/news/world-europe-17846376 Slovenija] na [[BBC|BBC News]] {{en simbol}}

{{Države Evrope}}
{{Balkanske države}}
{{Mediteranske države}}
{{EU}}
{{NATO}}
{{Vijeće Evrope}}
{{Mediteranska unija}}
{{Jugoslavenska hronologija}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Slovenija|*]]
[[Kategorija:Države svijeta]]
[[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1992.]]
[[Kategorija:Države članice Evropske unije]]</text>
      <sha1>os9t5qm3ns6mrvt24bzkr4yk1dpag8b</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Foča (Republika Srpska)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1468</id>
    <revision>
      <id>3917626</id>
      <parentid>3797367</parentid>
      <timestamp>2026-08-11T20:51:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3917626</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27301" sha1="7cntr3mpdscctvknb7gz8i7nzqg7asn" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
| ime                        = Foča
| drugo_ime                  =
| službeno_ime               = Grad Foča
| naselje_vrsta              = Grad i naseljeno mjesto
| slika                      = Foča – Panorama.jpg
| slika_veličina             =
| slika_alt                  =
| slika_opis                 = Panorama Foče
| slika_zastava              =
| zastava_alt                =
| slika_grb                  = Foča (grb).svg
| grb_alt                    =
| etimologija                =
| nadimak                    =
| moto                       =
| slika_karta                = Foča municipality.svg
| karta_alt                  =
| karta_opis                 = Grad Foča u Bosni i Hercegovini
| koordinate                 = {{coord|43|30|21.6|N|18|46|40.5|E|type:city|display=inline,title}}
| entitet                    = [[Republika Srpska]]
| osnovan                    =
| osnivač                    =
| sjedište                   =
| načelnik                   = Milan Vukadinović&lt;ref name=&quot;izbori2020&quot;&gt;{{cite web |title=Foča |url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=27&amp;langId=1#/8/166/0 |website=izbori.ba |publisher=Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine |access-date=6. 12. 2020}}&lt;/ref&gt;
| načelnik_stranka           = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]
| površina_naselja           = 7.36
| površina_općine            = 1118.40
| površina_fusnote           = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| površina_bilješka          =
| nadmorska_visina           =
| visina_fusnote             = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| najveća_visina             =
| najveća_visina_vrh         =
| najmanja_visina            =
| najmanja_visina_vrh        =
| stanovništvo_datum         = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]]
| stanovništvo_fusnote       = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| stanovništvo_naselje       = 11237
| stanovništvo_naselje_izvor =
| stanovništvo_općina        = 18288
| stanovništvo_općina_izvor  =
| stanovništvo_demonim       =
| poštanski_broj             = 73 300
| pozivni_broj               = (+387) 58
| matični_broj_naselja       = 227897&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_općine        = 20613
| veb-sajt                   = {{URL|http://www.opstinafoca.rs.ba/}}
| fusnote                    =
}}
'''Foča''' je grad i [[naseljeno mjesto]] koje se nalazi u jugoistočnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] na granici prema [[Crna Gora|Crnoj Gori]], te razmeđu krševite [[Hercegovina|Hercegovine]] i šumovite [[Bosna|Bosne]], u blizini [[Šćepan Polje|Šćepan Polja]] gdje nastaje rijeka [[Drina]].

Foča je nekada bila grad sa prepoznatljivom arhitekturom tipičnog [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačkog]] [[šeher]]a u [[orijent]]alnom duhu sa 18 mahala, 17 gradskih [[islam]]skih [[bogomolja]], te [[čaršija|čaršijom]], gdje su se ranije dešavala sva privredna dešavanja u gradu. Aprila 1992. je počelo [[etničko čišćenje]] [[Islam|muslimanskog]] [[Bošnjaci|bošnjačkog]] stanovništva, koje je okrunjeno januara [[1994]]. godine promjenom imena grada u ''Srbinje''&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.un.org/icty/kunarac/trialc2/judgement/kun-tj010222e-5.htm |title=''Kunarac, Kovac, Vukovic - Judgement: C. The attack against the civilian population and related requirements'' |access-date=18. 3. 2004 |archive-url=https://web.archive.org/web/20040318032919/http://www.un.org/icty/kunarac/trialc2/judgement/kun-tj010222e-5.htm |archive-date=18. 3. 2004 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;, da bi [[februar]]a [[2004]]. godine Ustavni sud BiH taj naziv proglasio nelegalnim i diskriminatorskim, te je vraćeno ime Foča.

== Historija ==

=== Foča u srednjem vijeku ===
[[Datoteka:Foča – Clock Tower.jpg|mini|lijevo|Sahat-kula u centru grada]]
U srednjem vijeku Foča se pominje zapisana pod raznim nazivima kao Choçe, Coçça, Choza, Coçe, Chozza, Coza, Chotza, Hoča, Hotča. Jula [[1444]]. je navedeno kao Hotče (pisana u Hotče), a isto tako i augusta [[1467]]. (u Hotču). Pretpostavlja se da naziv Hoča i Hotča potječe od vlastitog imena Hotkja koje ima korijen u glagolu hotjeti.

Foča je smještena na desnoj obali rijeke [[Drina|Drine]], na ušću rijeke [[Ćehotina|Ćehotine]] u Drinu. Ona je središte šireg područja poljoprivredne sredine i [[Putevi u srednjovjekovnoj Bosni|bogate mreže puteva]]. Kroz Foču je prolazio čuveni dubrovački put (Via Drine). Značaj prolaza kroz Foču označen je činjenicom da je jedne prilike i put tako nazvan (Via Coze). To je osnova na kojoj se razvija srednjovjekovna Foča kao [[trg]] i [[Karavanske stanice|karavanska stanica]].

Foča se u izvorima prvi put javlja 8. februara [[1366]].&lt;ref&gt;„Nos quidem Mircus Nartiça, Radoslauus et Obrad filii dicti Mirci de Choçe confitemur quod super nos et super omnia bona nostra usque ad tres menses proxime venturos nos obligamus dare et soluere Luce de Bona ducatos auri octuaginta. Et sit de presenti viagio. Et si ultra dictum terminum etc. Tenendo se etc. Renuntiantes. Ser Blasius de Babalio iudex, ser Matheus de Georgio testis” (8. februar 1366. godine), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija: Debita Notariae, Svezak: VII, Folija 28.&lt;/ref&gt; Po mnogima, Foča u sastav srednjovjekovne Bosne ulazi poslije sloma srpskog [[oblasni gospodar|oblasnog gospodara]] [[Nikola Altomanović|Nikole Altomanovića]] [[1373]]. Većkrajem [[14. vijek]]a pojavljuju se fočanski trgovci na dubrovačkom tržištu. Miloš Bogojević, označen da je trgovac iz Foče, januara 1399. godine u [[Dubrovnik]]u prodaje [[konj]]a Antoniju Zaneliju iz [[Trano|Trana]].&lt;ref&gt;&quot;Millos Bogoeuich mercator in Choçe facit manifestum quod ipse vendidit ad currum more sollito unum eius equm pilli rubei scelatum in fronte Anthonio Zanelli de Trano presenti et ementi pro libris quatuor serici diuersorum collorum” (6. Januar 1399. godine), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija: Diversa Cancellariae, Svezak: XXXII, Folija 214.&lt;/ref&gt; U Foču često dolaze trgovački [[karavan]]i krajem [[14. vijek|14.]] i u [[15. vijek]]u. U 15. vijeku Foča je najveće trgovačko središte u regionu. [[Dubrovnik|Dubrovčani]] su pokazivali jak interes za Foču u periodu [[1422]]-[[1448]], kada su u Foči imali i svoju [[Dubrovačke kolonije u srednjovjekovnoj Bosni|koloniju]]. Privredna razvijenost i prisustvo stranih trgovaca doveli su i do razvoja domaćih trgovaca. Oni obično posluju putem [[Kreditna trgovina u srednjovjekovnoj Bosni|kreditiranja]]. Juna 1432. godine kod [[Dubrovačko plemstvo|dubrovačkog vlastelina]] [[Sorkočevići (vlastela)|Marina Sorkočevića]] kredit u visini od 30 [[Mletački dukat|dukata]] podižu Radinko Borojević i Vukoslav Radomirić iz Foče.&lt;ref&gt;&quot;Nos Radinchus Boroeuich et Vochossauus Radomirich de Coza confitemur quod super nos et omnia bona nostra obligamus nos dare et soluere ser Marino de Sorgo ducati auri triginta” (27. juni 1432. godine), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija: Debita Notariae, Svezak: XV, Folija 227 verso.&lt;/ref&gt; Krajem 14. i u 15. vijeku ističu se domaći trgovci Drugovići, Nartičići, Zorčići, [[Crijepovići]], Ljubinovići, Novakovići, Veseokovići, Brateljevići, [[Tvrdiša Mirošković]], [[Radoje Dubjević]] i drugi. Pored uvozne trgovine, u kojoj prednjače tkanine i luksuzna roba, fočanski trgovci se bave i izvozom domaćih resursa, prije svega [[Vosak|voska]]. Decembra [[1402]]. godine dvojica vlaha Maleševaca [[Herak Milošević]] i Vukac Ponošević i dubrovački trgovci Vojhna Tihojević i Stojko Miletić ugovaraju prijevoz 25 tovara voska iz Foče u Dubrovnik. Cijena ugovorenog prijevoza od Foče do Dubrovnika je 4,5 [[perpera]] dubrovačkih dinara po [[tovar]]u. Foča je tada imenovana kao [[trg]] (''mercatum''). Navedeni ugovor svjedoči i da se srednjovjekovno 'de Drina' najuže povezuje sa područjem Foče (''ad mercatum de Choçe de Drina'').&lt;ref&gt;“Chierach Millossevich et Vochaç Ponossevich vlachi de Mallisseva faciunt manifestum quod ipsi se obligant Voychne Tichoevich et Stoycho Miletich mercatoribus de Ragusio presentibus recedere de Mallisseva cum primo bono tempore post festum Nativitatis proxime cum XXV bonis equis a salma et ire recta via ad mercatum de Choçe de Drina et ibi levare et caricare viginti quinque salmas cere dictorum mercatorum ut inde ipsos portare recta via Ragusium et ipsos ino deffere ... yperperos quatuor cum dimido pro qualibet salma&quot; (19. decembar 1402. godine), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija: Diversa Cancellariae, Svezak: XXXIV, Folija: 190.&lt;/ref&gt; Juna [[1453]]. spomenuta je Podfoča. Foča je bila u posjedu bosanskog vlastelinskog roda [[Kosače]].

=== Period Drugog svjetskog rata ===

Foča je prostor događanja Pete neprijateljske ofanzive, [[Bitka na Sutjesci|Bitke na Sutjesci]]. 8000 hiljada nevinih Fočaka je ubijeno tokom [[1941]], [[1942]]. i [[1943]]. godine pretežno od [[četnici|četnika]].

=== Jugoslavensko doba ===

Nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] Foča je bila mjesto skrivanja svih čuvenijih četničkih zločinaca, počevši od [[Draža Mihailović|Draže Mihailovića]], pa do grupe četnika koje su pripadnici UDBE proganjali do [[1957]]. godine. [[1990]]. nakon afere &quot;Fočatrans&quot; intervenirale su specijalne jednice republičkog SUP-a.

=== Period rata u BiH od 1992. do 1995.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.un.org/icty/kunarac/trialc2/judgement/kun-tj010222e-5.htm |title=''Kunarac, Kovac, Vukovic - Judgement: B. The existence of an armed conflict and related requirements'' |access-date=18. 3. 2004 |archive-url=https://web.archive.org/web/20040318032919/http://www.un.org/icty/kunarac/trialc2/judgement/kun-tj010222e-5.htm |archive-date=18. 3. 2004 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; ===
[[Datoteka:Foča – Kukavica Mosque 1.jpg|mini|Srušena [[Mehmed-paša Kukavica]] džamija]]
[[7. april]]a [[1992]]. godine, prvim vojnim akcijama u gradu je počelo političko i vojno preuzimanje Foče. Srpske snage, uz podršku [[artiljerija|artiljerije]] i teškog [[oružje|naoružanja]], počele su zauzimati dio po dio Foče. Zauzimanje Foče završeno je [[16. april|16.]] ili [[17. april]]a [[1992]]. Okolna sela su bila pod [[opsada|opsadom]] do sredine [[juli|jula]] [[1992]].

==== Etničko čišćenje ====

Od početka aprila do sredine jula 1992. srpske snage su sprovodile opširan napad usmjeren protiv [[Bošnjaci|bošnjačkih]] [[civil]]a u području Foče, [[Gacko]]g i [[Kalinovik]]a. Prije samog napada, bošnjački civili su izbačeni sa posla, plate su im uskraćene, a potom im je uskraćena mogućnost slobodnog kretanja. Nakon što su okolna sela i grad Foča dopali u ruke srpskih snaga: vojske, [[policija|policije]], paravojnih formacija, a ponekad i samih [[Srbi|Srba]] [[seljak]]a, primjenjivan je uvijek isti šablon: [[Kuća|Kuće]] Bošnjaka su sistematski pretresane, pljačkane i spaljivane, a građani su hapšeni ili sakupljani na jednom mjestu, a ponekad tokom samog procesa, premlaćivani ili ubijani. [[Muškarac|Muškarci]] i žene su odvajani, a većina ih je zatvorena u KP dom u Foči. [[Žena|Žene]] su odvođene na razne lokacije zatočenja gdje su živjele u nepodnošljivim higijenskim uvjetima, a u tim centrima su zlostavljane na mnoge načine, dok ih je većina sistematski silovana. Srpski vojnici ili policajci su dolazili u zatočeničke centre, odabirali jednu ili više žena, izvodili ih i silovali. Neke od njih su odvođene u privatne apartmane i kuće gdje su silovane, a morale su također kuhati, čistiti i služiti rezidente, koji su bili srpski vojnici. Tokom pomenutog napada na bošnjačke civile, ogroman broj žena i djevojčica je silovan. Svi tragovi postojanja i [[kultura|kulturno]] naslijeđe [[musliman]]a Bošnjaka je zbrisano iz područja zahvaćenih napadom srpskih snaga. Skoro ni jedan Bošnjak nije ostao u Foči. Sve [[džamija|džamije]] su srušene.

==== Sistematska silovanja ====

U [[januar]]u [[1994]]. godine, srpske vlasti su &quot;okrunile&quot; [[etničko čišćenje]] Foče preimenujući Foču u &quot;Srbinje&quot; (grad Srba). Gotovo svi preostali muslimani Bošnjaci, muškarci i žene iz sve tri općine su uhapšeni, sakupljeni na jednom mjestu, potom razdvojeni i zatvoreni u nekoliko sabirnih zatvoreničkih centara - logora: Buk Bijela, Srednja škola u Kalinoviku, Partizan, Srednja škola u Foči, KP dom u Foči po ustaljenom šablonu. Neki su odmah ubijeni, silovani ili surovo pretučeni. Jedini razlog za ovakvo postupanje prema njima je bila njihova etnička pripadnost.

Kazneno-popravni dom u Foči, jedan od najvećih zatvora u bivšoj [[SFRJ|Republici Jugoslaviji]], bio je glavni pritvorski objekat za muškarce. Muslimanske žene, djeca i starci pritvarani su po kućama, stanovima i motelima u Foči i okolnim selima ili u centrima za duži ili kraći pritvor kao što su pomenuta Buk Bijela, gimnazija u Foči i sportska dvorana &quot;Partizan&quot;.

[[Sport]]ska dvorana &quot;Partizan&quot; služila je kao centar za pritvor žena, djece i staraca od [[13. juli|13. jula]] [[1992]]. ili ranije, pa najmanje do [[13. august]]a [[1992]]. U to vrijeme je u &quot;Partizanu&quot; bilo najmanje 72 zatočenika. Svi zatvorenici su bili civili, muslimanske žene, djeca i nekoliko starijih ljudi iz sela u općini Foča. Životni uslovi u &quot;Partizanu&quot; bili su okrutni. Pritvor je pratilo neljudsko postupanje, nehigijenski smještaj, prenatrpanost, izgladnjivanje, fizičko i psihološko mučenje, uključujući i seksualno zlostavljanje. Odmah pošto su žene prebačene u Partizan, uspostavljen je režim seksualnog zlostavljanja. U &quot;Partizan&quot; su, obično uveče, ulazili naoružani vojnici, uglavnom u grupama od po tri do pet i izvodili žene. Kad bi se žene opirale ili sakrivale, vojnici su ih tukli ili im prijetili da bi ih primorali na poslušnost. Vojnici su žene iz &quot;Partizana&quot; odvodili u kuće, stanove ili hotele, da bi ih tamo seksualno zlostavljali i silovali.

Od sredine [[maj]]a bila je počelo [[etničko čišćenje]] [[Kalinovik]]a. Dok je muško nesrpsko stanovništvo zatočeno u vojnom skladištu Barotni, žene i djeca su zatočeni u Osnovnoj školi u Kalinoviku, koja se nalazi u centru Kalinovika, u blizini stanice milicije. Krajem [[juni|juna]] i početkom [[juli|jula]], u Osnovnoj školi su bili zatočeni i stanovnici opštine [[Gacko]] uhapšeni dok su prolazili kroz općinu Kalinovik bježeći u [[Srednja Bosna|srednju Bosnu]]. Žene i djevojčice, od kojih su neke imale samo 12 godina, su bile podvrgnute silovanjima za vrijeme njihovog zatočeništva u Osnovnoj školi u Kalinoviku. Pored gore navedenih centara za pritvor, više žena je bilo zatvoreno u kućama i stanovima koji su korišteni kao [[javna kuća|javne kuće]] kojima su upravljale grupe srpskih vojnika.

==== Intervencija NATO pakta ====

Označena i od [[NATO]] pakta kao vrlo važna meta u toku zračnih napada [[1995]], Foča je ostala bez skoro svih važnijih [[most]]ova koji su mahom srušeni ili teško oštećeni. Sudbina preko četiri stotine nelegalno pritvorenih logoraša KPD &quot;Foča&quot; je još uvijek nerazjašnjena, mada nažalost izvjesna.

== Geografija ==
Grad se nalazi u jugoistočnom dijelu Bosne i Hercegovine. Površina grada je oko 1.115&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Istočna i južna granica grada su i granice sa Crnom Gorom. Na sjeveroistoku graniči sa općinom [[Čajniče]], na sjeveru sa općinom [[Foča (Federacija Bosne i Hercegovine)|Foča (FBiH)]] i [[Goražde]], na zapadu sa općinom [[Kalinovik]] i na jugozapadu sa općinom [[Gacko]].

Foča je grad sa najvišim vrhom u Bosni i Hercegovini (planina [[Maglić]], najviši vrh 2.386 metara), čiji pojedini dijelovi pripadaju najvišem planinskom području u BiH, od čega nekoliko visova premašuje 2.000 metara nadmorske visine.

Na području grada Foča se nalazi jedina [[prašuma]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i najveća u [[Evropa|Evropi]] - [[Perućica]] koja se nalazi u okviru [[Nacionalni park Sutjeska|Nacionalnog parka Sutjeska]], gdje se u još uvijek netaknutom rezervatu prirode nalaze najveći evropski uzorci [[jela|jele]] (63 m) i [[omorika|omorike]] (65 m), te kapitalni primjerci [[bukva|bukve]], kao i [[Vodopad Skakavac (Perućica)|Vodopad Skakavac]].

[[Kanjon]] rijeke [[Tara|Tare]] je po dubini najveći u Evropi i drugi u svijetu, odmah iza [[Veliki kanjon|Grand kanjona]] u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Rezervat prirode je postao okupljalište poklonika splavarenja i raftinga, planinarenja, lova i ribolova i onih koji uživaju u netaknutim prirodnim ljepotama. U ovom preostalom otoku iskonske prirode živi šarolik svijet flore i faune, pa je zbog toga proglašen strogo zaštićenim rezervatom, koji se isključivo koristi za nauku i obrazovanje s ciljem da se u potpunosti sačuva za buduće generacije.

Kod [[Brod (Foča, Republika Srpska)|Broda]] prima rijeku [[Bistrica (Drina)|Bistricu]], koja je poznata po svom kanjonu i tunelu kroz koje protječe, kao i pećinama Kuk i [[Ledenjača]].

== Stanovništvo ==
{{Glavni|Demografija Foče|Spisak naseljenih mjesta u općini Foča (Republika Srpska)}}

Po popisu stanovništva iz 1991. godine, Foča je imala oko 40.513 stanovnika&lt;ref&gt;''&quot;Statistički bilten, br. 234&quot;'', izdanje Državnog zavoda za statistiku Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1991.&lt;/ref&gt;, raspoređenih u 120 naselja.
Poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma, najveći dio grada Foča je ušao u sastav [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. U sastav [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] ušla su naseljena mjesta: [[Bavčići]], [[Bešlići]], [[Bunčići]], [[Donje Žešće]], [[Jabuka (Foča, Federacija Bosne i Hercegovine)|Jabuka]], [[Kolakovići (Foča, Federacija Bosne i Hercegovine)|Kolakovići]], [[Lokve (Foča, Federacija Bosne i Hercegovine)|Lokve]], [[Mazlina]], [[Mravljača]], [[Njuhe]], [[Petojevići]], [[Podgrađe (Foča, Federacija Bosne i Hercegovine)|Podgrađe]], [[Previla]], [[Račići]], [[Radojevići]], [[Slavičići]], [[Stojkovići (Foča, Federacija Bosne i Hercegovine)|Stojkovići]], [[Ustikolina]], [[Zabor]] i [[Zebina Šuma]], te dijelovi naseljenih mjesta: [[Borovinići (Foča, Federacija Bosne i Hercegovine)|Borovinići]], [[Brajići (Foča, Federacija Bosne i Hercegovine)|Brajići]], [[Bujakovina (Foča, Federacija Bosne i Hercegovine)|Bujakovina]], [[Cvilin (Foča, Federacija Bosne i Hercegovine)|Cvilin]], [[Filipovići (Foča, Federacija Bosne i Hercegovine)|Filipovići]], [[Glušca (Foča, Federacija Bosne i Hercegovine)|Glušca]], [[Gostičaj (Foča, Federacija Bosne i Hercegovine)|Gostičaj]], [[Kolun (Foča, Federacija Bosne i Hercegovine)|Kolun]], [[Marevo (Foča, Federacija Bosne i Hercegovine)|Marevo]], [[Prisoje (Foča, Federacija Bosne i Hercegovine)|Prisoje]], [[Rodijelj (Foča, Federacija Bosne i Hercegovine)|Rodijelj]] i [[Sorlaci (Foča, Federacija Bosne i Hercegovine)|Sorlaci]]. Od ovog područja formirana je općina [[Foča (Federacija Bosne i Hercegovine)]] (ranije Foča-Ustikolina).

=== Nacionalni sastav stanovništva – grad Foča (Republika Srpska) ===
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Foča (Republika Srpska)
| vrsta_naseljenog_mjesta  = grad
| maticni_broj             = 20613
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013nm&quot;&gt;{{cite web|title=Popis 2013 BiH – Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima|url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/BOS/K2_T2-2_B.xlsx|work=popis.gov.ba|access-date=19. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170919132628/http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/BOS/K2_T2-2_B.xlsx|archive-date=19. 9. 2017}}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.&quot;&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.(str. 14) |work=fzs.ba |access-date= 24. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.&quot;&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.&quot;&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.&quot;&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 15. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 18288
| g2013_bosnjaci           = 1270
| g2013_srbi               = 16739
| g2013_hrvati             = 55
| g2013_bosanci            = 6
| g2013_romi               = 3
| g2013_muslimani          = 14
| g2013_jugosloveni        = 10
| g2013_crnogorci          = 85
| g2013_slovenci           = 13
| g2013_pravoslavci        = 7
| g2013_makedonci          = 7
| g2013_nisu_izjasnili     = 32
| g2013_nepoznato          = 16
| g1991_ukupno             = 40513
| g1991_muslimani          = 20790
| g1991_srbi               = 18315
| g1991_hrvati             = 94
| g1991_jugosloveni        = 463
| g1981_ukupno             = 44661
| g1981_muslimani          = 23316
| g1981_srbi               = 18908
| g1981_hrvati             = 141
| g1981_jugosloveni        = 1156
| g1981_slovenci           = 10
| g1981_crnogorci          = 947
| g1981_albanci            = 20
| g1981_romi               = 8
| g1981_madari             = 3
| g1981_makedonci          = 7
| g1971_ukupno             = 48741
| g1971_muslimani          = 25766
| g1971_srbi               = 21458
| g1971_hrvati             = 218
| g1971_jugosloveni        = 102
| g1971_slovenci           = 15
| g1971_crnogorci          = 990
| g1971_albanci            = 13
| g1971_madari             = 8
| g1971_makedonci          = 15
| g1961_ukupno             = 47173
| g1961_muslimani          = 19519
| g1961_srbi               = 22786
| g1961_hrvati             = 460
| g1961_jugosloveni        = 3202
| g1961_slovenci           = 67
| g1961_crnogorci          = 877
| g1961_albanci            = 39
| g1961_madari             = 18
| g1961_makedonci          = 43
| g1961_romi               = 81
}}

=== Nacionalni sastav stanovništva – naselje Foča (Republika Srpska) ===
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Foča (Republika Srpska)
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 227897
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013nm&quot; /&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.&quot; /&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.&quot; /&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.&quot; /&gt;
| g2013_ukupno             = 11237
| g2013_bosnjaci           = 83
| g2013_srbi               = 10939
| g2013_hrvati             = 37
| g2013_bosanci            = 2
| g2013_romi               = 3
| g2013_muslimani          = 7
| g2013_jugosloveni        = 8
| g2013_crnogorci          = 74
| g2013_slovenci           = 12
| g2013_pravoslavci        = 5
| g2013_makedonci          = 2
| g2013_nisu_izjasnili     = 28
| g2013_nepoznato          = 12
| g1991_ukupno             = 14335
| g1991_muslimani          = 5526
| g1991_srbi               = 7901
| g1991_hrvati             = 74
| g1991_jugosloveni        = 312
| g1981_ukupno             = 11530
| g1981_muslimani          = 4414
| g1981_srbi               = 5663
| g1981_hrvati             = 87
| g1981_albanci            = 8
| g1981_jugosloveni        = 677
| g1981_crnogorci          = 632
| g1971_ukupno             = 9257
| g1971_muslimani          = 4309
| g1971_srbi               = 4148
| g1971_hrvati             = 152
| g1971_jugosloveni        = 50
| g1971_albanci            = 7
| g1971_crnogorci          = 514
| g1961_ukupno             = 6763
| g1961_muslimani          = 829
| g1961_srbi               = 3635
| g1961_hrvati             = 257
| g1961_jugosloveni        = 1577
| g1961_slovenci           = 39
| g1961_crnogorci          = 363
| g1961_albanci            = 13
| g1961_madari             = 5
| g1961_makedonci          = 24
}}

== Kultura ==

U gradu Foči je 442 godine zubu vremena odolijevela po mnogima, jedna od najljepših džamija u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], a po nekima i na [[Balkan]]u - [[Aladža džamija]] poznata i kao Šarena džamija za koju je [[Hamdija Kreševljaković]], jedan od najpriznatijih poznavalaca i proučavatelja bosanske kulture izjavio:

''::&quot;Iako su Gazi Husrev-begova džamija i Sokolovićev most na Drini najmonumentalnije građevine [[Osmansko carstvo|osmanskog doba]] u Bosni, a [[Stari most]] u [[Mostar]]u opet djelo svoje vrste, to je ipak Aladža džamija u Foči najsavršeniji arhitektonski spomenik tog doba u ovim zemljama.&quot;''

Kao i svi ostali sakralni objekti islamske kulture na području općine Foča i Aladža je porušena do temelja od strane [[Srbi|srpskih]] vlasti tokom [[Rat u BiH|rata u BiH]], [[1992]]. godine.

Foča je bila grad domaćin Partizanske olimpijade, održavane svake godine u znak sjećanja na period iz [[NOB]]-a ([[januar]] - [[maj]] [[1942]]), kada je Foča poslužila kao krajnje odredište i baza za oporavak promrzlih učesnika čuvenog [[Igmanski marš|Igmanskog marša]], neposredno nakon stravičnog četničkog terora i zločina nad Fočacima i izbjeglim Rogatičanima, koji je odnio više hiljada ljudskih života.

Foča je kultno mjesto antifašizma u bivšoj [[SFRJ]]. Dolina heroja - Sutjeska - Tjentište, gdje se u sklopu hotelskog kompleksa nalazi i nekada najveći otvoreni bazen u Evropi (16.000 kvadratnih metara).

U Foči djeluju tri fakulteta: stomatološki, medicinski i duhovna akademija.

=== Nacionalni spomenici ===
{{Glavni|Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Foči (Republika Srpska)}}

== Poznate ličnosti ==
* [[Abdulah Budimlija]]

== Također pogledajte ==
* [[Etničko čišćenje u Foči]]

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Foča Municipality}}
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.opstinafoca.rs.ba/ Zvanični sajt općine Foča]

{{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}}
{{Grad Foča (Republika Srpska)}}

[[Kategorija:Foča (Republika Srpska)|*]]
[[Kategorija:Općine Republike Srpske]]
[[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Gradska naselja u srednjovjekovnoj Bosni]]</text>
      <sha1>7cntr3mpdscctvknb7gz8i7nzqg7asn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mustafa Ejubović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2434</id>
    <revision>
      <id>3917608</id>
      <parentid>3845046</parentid>
      <timestamp>2026-08-11T19:54:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-44048-86</username>
        <id>184612</id>
      </contributor>
      <comment>/* Biografija */</comment>
      <origin>3917608</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5475" sha1="i5s821qveah9q1rj82jal3zmthbpufh" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
'''Mustafa Ejubović''' spada u vrstu najistaknutijih [[Bošnjaci|bošnjačkih]] [[pisac]]a na [[Arapski jezik|arapskom jeziku]]. Njegovo puno ime je ''Mustafa Yuyo b. Yusuf b. Murad Ayyubi-zade al-Mostari al-Bosnawi''. Rođen je 1651. godine u [[Mostar]]u, gdje je umro 16. jula 1707

== Biografija ==

1677. godine odlazi na školovanje u [[Istanbul]], na univerzitet Sahn-i Seman, i nakon četiri godine ga završava. [[Amir Ejubovic]] navodi, Ejubovićevi biografi bilježe kako je ''Šejh Jujo dobro uviđao slabost, učmalost i težinu stare skolastičke metode nastave u medresama, pa je svojim metodom predavanja i svojim udžbenicima pokušao da krči nove putove u metodici nastave.'' U Istanbulu je napisao desetak djela, te veći broj spisa iz gotovo svih oblasti. Napisao je i 27 kraćih i dužih rasprava, među kojima su najbrojniji naučni radovi iz logike i disputacije (13 djela), prava (6 djela). Dodatno je napisao rad iz [[Perzijski jezik|perzijske]] leksikografije i metrike, dva djela iz dogmatike, te sastavio zbirku vazova.

Od 1692. postaje Mostarski [[muftija]]. Vrijeme provedeno u Mostaru koristi za angažiranje u [[Prosvjeta|prosvjeti]], predavanje, pisanje [[udžbenik]]a i drugih aktivnosti. U Predgovoru djela Komentar ''Obuke iz Logike i Apologetike'' bilježi da se dugo bavio ovim dvjema disciplinama i iz tih područja napisao izvjestan broj korisnih, manjih i većih, radova.  Amir Ljubović navodi da je Šejh Jujo ''bio zaokupljen pitanjima iz logike koja su se nužno vezivala za dijalektiku, tzv. nauku o pojmovima, zatim za sintaksu, stilistiku i retoriku.''

=== Djela ===
Njegovo prvo djelo Komentar ''Esirijevog Traktata iz Logike'' tj. Komentar 'Isagoge' nastalo je 1682. godine. Nakon predgovora, ovo djelo je podijeljeno na devet poglavlja: (1) Isagoga (rasprave o riječima, značenjima riječi, odnosu između riječi i ideja, zatim o pojmovima i o pet univerzalija - vrsta, rod, razlika, svojstvenost i akcidencija), (2) O interpretativnom govoru (o pravilima formiranja definicije i deskripcije), (3) O sudovima, (4) O silogizmu, (5) Apodiktika, (6) Dijalektika, (7) Retorika, (8) Poetika, i (9) Sofistika.

Ovo djelo nosi naziv Korisna glosa uz ''Al-Fenarijeve napomene'' za Esirudinov traktat iz logike. Njegovo drugo djelo iz logike, ''Novi Komentar 'Suncanog Traktata'' biva završeno 1690. godine. Djelo je podijeljeno na Uvod, tri opsežna članka i Zaključak: (1) O pojedinačnim pojmovima (odsjek o riječima, jednostavnim idejama, i istraživanjima općeg i pojedinačnog), (2) O sudovima (odsjek o kategoričkom sudu, istraživanje o njegovim dijelovima i podjelama, utvrđivanju kvantiteta sudova, određenosti i dosegu sudova, i o modalnim sudovima) zatim odsjek o podjeli kondicionalnih sudova, neposrednom zaključivanju (istraživanje o opozijici sudova - kontradiktornost i kontrarnost, istraživaje o konverziji - ekvipolencija, istraživanje kontrapozicije, i istraživanje o kondicionalnim sudovima), (3) O silogizmu (odsjek o definiciji silogizma i njegovim dijelovima (prva, druga, treća, i četvrta figura), zatim odsjek o uslovima zaključivanja s obzirom na modalitet u izmiješanim silogizmima (prva, druga, treća, i četvrta figura), zatim odsjek o povezanom silogizmu kod kondicionalnih sudova (konjunktivni sudovi, disjunktivni sudovi, kategorički i konjunktivni, kategorički i disjunktivni, konjunktivni i disjunktivni), zatim odsjek o rastavljenom silogizmu, o dopunama silogizma (složeni silogizmi, silogizam apsurda, indukcija, analogija), te Zaključak koji se sastoji od dva poglavlja: (1) Istraživanje o sastavnim dijelovima silogizama (neosporno sigurna znanja - prva znanja i aksiomi, saznanja na osnovu iskustva, saznanja stečena eksperimentom, intuitivna saznanja, prenesena saznanja, propozicije u čijoj osnovi leže silogizmi, apodiktika, te dijalektika, retorika, poetika, i sofistika); i na kraju (2) Istraživanje o dijelovima znanosti (predmeti znanosti, principi znanosti - aksiomi, postulati, hipoteze, i pitanje znanosti - teze).

1692, Mustafa Ejubović se ponovo osvrće na Isagogu Esirudina al-Ebherija, jer misli da će time razjasniti niz pitanja iz logike.. Amir Ljubović navodi da je Mustafa Ejubović ''nastojao da poveže marginalije i da na diskretan način skrene pažnju čitaocu gdje počinje i gdje završava problematika iz pojedinih poglavlja osnovnog teksta.''

Njegovo posljednje djelo iz oblasti logike Komentar ''Obuke iz Logike i Apologetike'' nastaje 1706. godine. Nakon Uvoda sa raspravama o značenju riječi i shvaćanju, djelo je podijeljeno na dvije opsežne kategorije sa petnaest poglavlja i zaključkom: Prva kategorija - Predodžbe - koja se satoji od šest poglavlja: (1) pet univerzalija, (2) o rodovima, (3) izricanje o nečemu, (4) činilac za &quot;višeg&quot; je činilac za &quot;nižeg&quot;, (5) zaključak o istraživanjima univerzalija, i (6) odjeljak o onome sto definira nešto; zatim Druga Kategorija - Tvrdnje - koja se satoji od devet poglavlja: (1) kondicionalni sudovi, (2) o opoziciji, (3) o konverziji, (4) o kontrapoziciji, (5) o kondicionalnom sastavljenom silogizmu, (7) o rastavljenom silogizmu, (8) o indukciji, i zadnje poglavlje (9) silogizam je ili apodiktički. Zatim slijedi zaključak koji govori o dijelovima znanosti.

== Također pogledajte ==
* [[Bošnjački filozofi]]

{{DEFAULTSORT:Ejubović, Mustafa}}
[[Kategorija:Biografije, Mostar]]
[[Kategorija:Rođeni 1651.]]
[[Kategorija:Umrli 1707.]]</text>
      <sha1>i5s821qveah9q1rj82jal3zmthbpufh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Izrael</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4543</id>
    <revision>
      <id>3917577</id>
      <parentid>3849818</parentid>
      <timestamp>2026-08-11T13:43:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-44169-79</username>
        <id>184607</id>
      </contributor>
      <comment>/* */ dodao neke informacije</comment>
      <origin>3917577</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16737" sha1="tc3xrnv7eya3e7in7o0bo2kiq8fn52u" xml:space="preserve">{{Preuređivanje}}
{{Infokutija država
| izvorno_ime                    = מדינת ישראל&lt;br /&gt;دولة اسرائيل
| zvanično_ime                   = Izrael
| ime_genitiv                    = Izraela
| zastava                        = Flag of Israel.svg
| grb                            = Coat_of_arms_of_Israel.svg
| mapa                           = Israel (centered orthographic projection).svg
| službeni_jezik                 = [[hebrejski jezik|Hebrejski]], [[arapski jezik|arapski]]
| glavni_grad                    = Jerusalem (u sporu)
Tel Aviv (sjedište vlade)
| vrsta_prve_vlasti              = [[Predsjednik Izraela|Predsjednik]]
| vladar_prva_vlast              = [[Isaac Herzog]]
| vrsta_druge_vlasti             = [[Premijer Izraela|Premijer]]
| vladar_druga_vlast             = [[Benjamin Netanyahu]]
| po_površini_na_svijetu         = 149.
| površina                       = 20.770
| procenat_vode                  = 2
| po_broju_stanovnika_na_svijetu = 96.
| stanovnika                     = 8.051.200&lt;ref&gt;[http://www.dnevniavaz.ba/globus/svijet/34438-izrael-broj-stanovnika-jevrejske-drzave-premasio-7-7-miliona.html Izrael: Broj stanovnika jevrejske države premašio 7,7 miliona]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://jssnews.com/2011/05/08/75-3-de-la-population-disrael-est-juive-20-5-est-arabe/ 75.3% de la population d’Israël est juive, 20.5% est arabe]&lt;/ref&gt; (2013)
| gustoća                        = 373
| nezavisnost                    = 14. maj 1948.
| valuta                         = [[izraelski šekel]], Euro
| vremenska_zona                 = +2 &lt;br /&gt; [[UTC]] +3 ljeti
| himna                          = Nada &quot;[[HaTikva]]&quot;{{Center|[[Datoteka:Hatikvah instrumental.ogg]]}}
| internetski_nastavak           = [[.il]]
| pozivni_broj                   = 972
| komentar                       = Mnoge države ne priznaju izraelsku odluku o Jerusalemu kao glavnom gradu||
}}
'''Izrael''' ({{jez-he|יִשְׂרָאֵל}}; {{jez-ar|إِسْرَائِيل}}), službeno '''Država Izrael''', jest teroristička, zločinačka, genocidna[[parlamentarna republika]] koja je nastala na bazi ratnih zločina i protjerivanja palestinaca na [[Bliski istok|Bliskom istoku]]. Izlazi na [[Sredozemno more]] i graniči s [[Liban]]om na [[sjever]]u, [[Sirija|Sirijom]] na sjeveroistoku, [[Jordan]]om, [[Zapadna obala|Zapadnom obalom]] na istoku, [[Egipat|Egiptom]] i [[Pojas Gaze|Pojasom Gaze]] na jugozapadu. Sadrži geografski raznolike odlike na svojoj relativno maloj površini. Izrael je definisan kao jevrejska i demokratska država u svojim Osnovnim zakonima i jedina je država s jevrejskom većinom. U skladu s odlukom Ujedinjenih nacija da se podijeli Palestina iz 1947, [[David Ben-Gurion]], šef Svjetske cionističke organizacije i predsjednik Jevrejske agencije za Palestinu, 14. maja 1948. proglasio je Izrael državom nezavisnom od Britanskog mandata u Palestini. Susjedne arapske zemlje izvele su invaziju na Izrael sljedećeg dana u podršci palestinskim Arapima. Izrael se otad borio u nekoliko ratova sa susjednim arapskim zemljama i okupirao je Zapadnu obalu, [[Sinaj]], [[Pojas Gaze]] i [[Golanska visoravan|Golansku visoravan]]. Dijelove ovih teritorija, uključujući istočni [[Jerusalem]], Izrael je anektirao, ali granica sa Zapadnom obalom nikada nije trajno definisana. Izrael je potpisao mirovne sporazume s Egiptom i Jordanom, ali napori za rješavanje izraelsko-palestinskog konflikta dosad nisu rezultirali mirom. Stanovništvo Izraela, definisano Izraelskim centralnim uredom za statistike, koje uključuje sve građane ili državljane, ali ne i strane radnike, u Izraelu i izraelskim naseljima u okupiranim teritorijama, procijenjeno je u junu 2011 na 7.751.000 ljudi, od kojih su 5.818.200 Jevreji. Arapi su druga najveća etnička grupa (koji uključuju i muslimane i kršćane). Druge manjine su [[Druzi]], [[Čerkezi]] i [[Samarijanci]].

== Historija ==
{{hatnote|Za opširnije informacije, pogledajte članke [[Historija Izraela]] i [[Historija Izraela i Palestine]].}}
Jevreji su dugo smatrali Izrael svojim spiritualnim domom – Svetom zemljom i Obećanom zemljom. Izraelska zemlja ima posebno mjesto u vjerskom životu Jevreja, uključujući ostatke drugog [[Jevrejski hram|Jevrejskog hrama]]. Ovo je također mjesto gdje je rođeno [[kršćanstvo]] a sadrži i mnoge druge lokacije od velikog duhovnog značaja za [[judaizam]], kršćanstvo i [[islam]]. U ovom regionu je u periodu od preko jednog milenijuma, sa prekidima, postojala čitava serija jevrejskih kraljevina i država, sve do propasti [[Veliki jevrejski ustanak|Velikog jevrejskog ustanka]] protiv [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] sa čijim je gušenjem došlo do velikog istjerivanja Jevreja iz [[Jerusalem]]a. Poslije sloma [[Ustanak Bar Kokhba|Ustanka Bar Kokhba]] (''Bar Kokhba's revolt'') 135, imperator [[Hadrijan]] je preimenovao ''Provinciju [[Judeja|Judeju]]'' u ''Provinciju [[Sirija Palestina|Siriju Palestinu]]'', grčko ime izvedeno od ''Philistine'' ([[Hebrejski jezik|hebrejski]] פלשת ''Pəléšeṯ''). [http://www.palestinefacts.org/pf_early_palestine_name_origin.php] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140213235332/http://www.palestinefacts.org/pf_early_palestine_name_origin.php |date=13. 2. 2014 }} Također pogledajte [[Imena Levanta]].

[[Musliman]]ski [[halifat]] je osvojio ovu teritoriju od [[Bizantijsko Carstvo|Istočnog Rimskog carstva]] ([[Bizantijsko Carstvo|Bizantije]]) u 7. vijeku, i privukao arapske doseljenike. Lokalni jezik, [[Aramejski jezik|aramejski]] (jezik kojim je govorio [[Isus|Isus Krist]]), je postepeno nestao. Tokom vijekova je količina jevrejskog stanovništva u zemlji fluktuirala. Prije rođenja modernog [[Cionizam|cionizma]], do ranog 19. vijeka, više od 10000 Jevreja je živjelo na teritoriji današnjeg Izraela. (Dan Bahat, ''Dvadeset vijekova jevrejskog života u svetoj zemlji'', 1976.)

Nakon vijekova života u dijaspori, 19. vijek je donio uzlet cionizma, [[Jevrejski Nacionalni Pokret|Jevrejskog Nacionalnog Pokreta]], želje da se formira jevrejska država u Palestini i značajnu [[Imigracija u Izrael|imigraciju]]. Cionizam je ostao manjinski pokret sve do uspona [[Nacizam|nacizma]] 1933. i pokušaja istrebljenja Jevreja u [[Holokaust]]u. U kasnom 19. vijeku veliki broj Jevreja se doselio u ovaj region koji su prvo kontrolisali Turci, a zatim Britanci. 1917. Britanci su garantovali Jevrejima domovinu u Palestini, usvajanjem [[Balfurova deklaracija|Balfurove deklaracije]]. Jevrejsko stanovništvo je povećalo svoj udio u regionu sa početnih 11% 1922. na 30% 1940. 1920. Britanci odvajaju 78% teritorija mandatne Palestine i na njemu stvaraju novu državu, Transjordaniju - koja je okupacijom Zapadne obale 1948. promijenila ime u današnji [[Jordan]].

Godine 1937, poslije [[Veliki Arapski ustanak|Velikog Arapskog ustanka]], plan za podjelu koji je predložila [[Pilova komisija]], Jevreji prihvaćaju, ali ga je odbacilo arapsko rukovodstvo. Kao rezultat, 1939, Britanci su podlegli arapskom pritisku, zbog podrške koja im je bila potrebna u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] i napustili ideju o jevrejskoj nacionalnoj domovini i podjelu i pregovore u korist jednostrano nametnutog [[Bijeli dokument iz 1939.|Bijelog dokumenta iz 1939.]] U ovom dokumentu je stajalo da treba uspostaviti sistem u kome će Jevreji i Arapi imati zajedničku vladu. Ovaj dokument je bio viđen kao značajan poraz jevrejske strane, jer je donio oštre restrikcije za jevrejsku imigraciju, dok za arapsku imigraciju nije trebalo biti nikakvih zabrana. Kako je arapsko stanovništvo brojčano prevazišlo jevrejsko u godinama nekontrolisanih migracija, očekivalo se da će ovoj zajedničkoj vladi dominirati Arapi. Zbog nadolazećeg Drugog svjetskog rata, plan nije u potpunosti sproveden.

Godine 1947, nakon porasta nasilja, terorizma i neuspješnih napora da se pomiri jevrejsko i arapsko stanovništvo, britanska vlada se povukla iz Palestine. Ispunjavanje [[UN plan za podjelu iz 1947.|UN plana za podjelu iz 1947.]] bi dovelo do podjele sporne teritorije na dvije države, jevrejsku i arapsku, dajući oko polovine teritorije svakoj državi. Po ovom planu, [[Jerusalem]] je trebalo da bude međunarodna regija, da bi se izbjegli sukobi oko njegovog statusa. Odmah nakon što je Generalna skupština UN usvojila plan za podjelu, palestinsko arapsko rukovodstvo i sve islamske zemlje odbacuju plan da se formira još neimenovana jevrejska država i započelo gerilski rat.

Država Izrael je proglašena 14. maja, 1948. pri čemu pet arapskih nacija napada Izrael (vidi: [[Deklaracija o proglašenju Države Izrael]], [[Arapsko-izraelski rat, 1948.]]). Izrael je osvojio dodatnih 26% teritorije Palestine zapadno od rijeke Jordan i pridružio je novoj državi. [[Jordan]] je osvojio [[Zapadna obala|Zapadnu obalu]] (uključujući [[Istočni Jerusalem]]), i anektirao je, ali su ovu aneksiju priznali samo [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i [[Pakistan]]. [[Pojas Gaze]] i [[sinaj]]sku pustinju je osvojio [[Egipat]].

Poslije rata, samo 14-25% (zavisno od procjena) arapskog stanovništva je ostalo u Izraelu, dok su izbjegli prije i za vrijeme rata. Kad je Izrael odbio povratak većine, i kada su potonje ponude o djelimičnoj repatrijaciji odbijene, oni su postali izbjeglice; vidi [[Palestinske izbeglice]] i [[Palestinski egzodus]]. U narednoj deceniji, 600,000 Sefardskih Jevreja koji su izbačeni iz okolnih arapskih zemalja, su došli u Izrael, udvostručivši broj stanovnika ove zemlje samo godinu dana od sticanja nezavisnosti. Kasnije su Jevreji počeli da pristižu i iz [[Iran]]a i [[Evropa|Evrope]]. Jevrejska populacija u Izraelu je nastavila da raste vrlo visokom stopom još nekoliko godina, uslijed talasa jevrejske [[Imigracija u Izrael|imigracije]] iz cijelog svijeta, od kojih je najznačajniji skorašnji, po raspadu [[Sovjetski Savez|SSSR]]-a.

23. maja 1967, Egipat je zatvorio Tiranski moreuz (glavnu izraelsku pomorsku rutu ka Aziji i ostalim trgovinskim destinacijama) za izraelske brodove, a također je blokirao i luku Eilat. Egipat je naredio mirovnim snagama UN-a da napuste Sinaj, a umjesto njih, su na granici sa Izraelom koncentrisani egipatski tenkovi i trupe. U skladu sa prijašnjim mirovnim sporazumima, blokada Izraelskih luka je predstavljala objavu rata, te je Izrael izvršio napad na Egipat, a posebno egipatsku avijaciju. U neprijateljstva je uključen i Jordan (pošto je uz ustezanje odlučio da odbaci izraelske apele za neutralnost, i započeo granatiranje [[Tel Aviv]]a u skladu sa odbrambenim savezom koji je imao sklopljen sa Egiptom), Sirija, i iračka avijacija. Ovo je bio [[Šestodnevni rat]] (5. juni - 10. juni, 1967.), za vrijeme koga je Izrael zauzeo [[Istočni Jerusalem]], [[Zapadna obala|Zapadnu obalu]], [[Pojas Gaze]], [[Golanska visoravan|Golansku visoravan]], i [[Poluostrvo Sinaj]]. Izrael je 1978. vratio Sinaj Egiptu u skladu sa [[Sporazum iz Kemp Dejvida|sporazumu iz Kemp Dejvida]], a 1981, Izrael je anektirao Istočni Jerusalem. Status Zapadne obale i Pojasa Gaze, koji su naseljeni mahom Palestincima uz nešto izraelskog stanovništva, je još neodređen, i bio je tema više neuspješnih mirovnih konferencija. Nakon rata 1967. izraelska je vlada odlučila da ponudi zauzete teritorije u zamjenu za mir, što je s arapske strane odbačeno na Konferenciji Islamskih Zemalja u Khartumu (Sudan), pod poznatom parolom :&quot; Ne pregovorima s Izraelom, Ne priznavanju Izraela, Ne miru sa Izraelom&quot;:

Status Golanske visoravni je trenutno subjekt teritorijalnog spora između Izraela i Sirije, koji su tehnički još uvijek u ratu. Visoravan, koja je prvo bila u sastavu britanske Palestine, a potom ustupljena francuskoj Siriji u ranim dvadesetim godinama 20. vijeka, Izrael je zvanično anektirao 1981, mada je Vijeće Sigurnosti UN-a rezolucijom 497 proglasio ovaj akt Izraela &quot;ništavnim i ispraznim i bez međunarodnog pravnog efekta.&quot;

U godinama nakon 1948, Izrael i UN su često imali suprotstavljene odnose. [[Rezolucija 194 Generalne Skupštine UN|Rezolucija 194]] (donesena u decembru 1948.) (Rezolucije Generalne Skupštine nisu pravno obavezujuće), koja dozvoljava uslovno &quot;pravo na povratak&quot; palestinskim izbeglicama; [[Rezolucija 242 Generalne Skupštine UN|rezolucija 242]] (novembar 1967.), poziva na &quot;povlačenje izraelskih oružanih snaga sa teritorija okupiranih u nedavnom sukobu u zamjenu za mir&quot; (Šestodnevni rat); i [[Rezolucija 446 Generalne Skupštine UN|rezolucija 446]] (mart 1979.), koja proglašava [[Izraelska naselja]] na Zapadnoj obali i u Pojasu Gaze &quot;ilegalnim&quot;. Mada je većina od 65 rezolucija Vijeća Sigurnosti i Generalne Skupštine UN koje osuđuju izraelske akcije, i 41 rezolucija Vijeća Sigurnosti na koju su [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] stavile [[veto]], imale gotovo univerzalnu podršku u UN-u (često su glasovi SAD i Izraela bili gotovo usamljeni), pristalice Izraela tvrde da ove rezolucije često pogrešno tumače međunarodno pravo, da ih njihove pristalice selektivno primjenjuju, i da su same sjednice pristrasne.

Izrael nije član ni jedne od pet geografskih grupacija koje bi ga kvalifikovale za članstvo u Vijeću Sigurnosti po prihvaćenoj praksi zbog odbijanja Islamskih zemalja. Ima vremenski neodređeno privremeno članstvo u grupi &quot;Zapadna Evropa i Drugi&quot; ali se složio da ne traži članstvo u UNVS po toj osnovi. Više od polovine hitnih sjednica UN-a su bile odgovor na regionalne krize.

=== Ratovi ===

Uspostavljanje države Izrael, 1948, i njegovo postojanje je bilo uzrok čestim agresijama od strane arapskih zemljama poput Sirije, Libana, Jordana, Egipta, Iraka i Saudijske Arabije. Ratno stanje između Egipta i Izraela je okončano potpisivanjem [[Izraelsko-egipatski mirovni sporazum|Izraelsko-egipatskog mirovnog sporazuma]] 26. marta, 1979. Ratno stanje sa Jordanom je zvanično okončano potpisivanjem [[Izraelsko-jordanski mirovni sporazum|Izraelsko-jordanskog mirovnog sporazuma]] 26. oktobra, 1994. Sporadični pregovori sa Libanom i Sirijom, preostalim susjedima sa kojima Izrael nije potpisao mirovne sporazume, su još bez rezultata. Izrael je trenutno umješan i u [[Izraelsko-palestinski sukob|tekući sukob]] sa [[Palestinci]]ma u teritorijama koje kontroliše od Šestodnevnog rata, 1967, uprkos potpisivanju [[Sporazum iz Osla|Sporazuma iz Osla]] 13. septembra, 1993, i naporima Izraela, Palestinaca i svjetskih mirotvoraca.

== Također pogledajte ==
* [[Druga intifada]] אירועי גאות ושפל
* [[Arapsko-izraelski rat 1948.]] &quot;Rat za nezavisnost&quot; (Također pogledajte: [[1949 Armistice Agreements]]) מלחמת העצמאות (גם מלחמת הקוממיות או מלחמת השחרור) י
* [[Suecki rat 1956.]] &quot;Operacija Kadeš&quot; מבצע קדש או מלחמת סיני
* [[Šestodnevni rat 1967.]] מלחמת ששת הימים
* [[1970 War of Attrition]] מלחמת ההתשה
* [[Jomkipurski rat|Jomkipurski rat 1973.]] מלחמת יום כיפור
* [[1982 Lebanon War]] &quot;Operacija Mir za Galileju&quot; מבצע שלום הגליל
* [[1990/1 Gulf War]] מלחמת המפרץ
* [[Izraelsko-libanski sukob 2006.]]
* [[Operacija &quot;Zaštitni rub&quot;]]
* [[Prahistorija Izraela i Palestine]]
* [[Historija Izraela i Palestine]]
* [[Izraelski muzej]]
* [[Historija Izraela|Uspostava i historija Države Izrael]]
* [[Cionizam]]
* [[Antisemitizam]]
* [[Jevrejske izbjeglice]]
* [[Balfurova deklaracija 1917.]]
* [[Mirovni sporazum u Camp Davidu između Egipta i Izraela 1978.]]
* [[Mirovni sporazum u Oslu između Palestinaca i Izraela 1993.]]
* [[Samit u Camp Davidu između Palestinaca i Izraela 2000.]]
* [[Prijedlozi za palestinsku državu]]
* [[Arapsko-izraelski konflikt]]
* [[Izraelsko-arapski sukob]]
* [[Izraelske odbrambene Snage]]
* [[Kraljevina Izrael|Stara kraljevina Izrael]]
* [[Jevrejska država]]
* [[Cezarija]]
* [[Meitar]]
{{Wikivijesti|Izrael nastavlja sa napadom}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Israel}}
* [https://web.archive.org/web/20050319084310/http://www.infotour.co.il/ Turističke službe u Izraelu]
* [https://web.archive.org/web/20050421082949/http://www.info.gov.il/eng/mainpage.asp Vlada Izraela]
* [http://www.jpost.com/ Jerusalim Post novine (Engleski)]
* [http://www.haaretz.com/ Englesko izdanje Izraelskih novina Ha Arec (Ha'Aretz)]
* [http://www.maarivintl.com/ Englesko izdanje Maariva (Maariv), izraelskih novina]
* [http://ec.europa.eu/external_relations/israel/intro/ Odnosi Evropske Unije sa Izraelom]
* [http://www.trekker.co.il/english/israel.htm Fotografije Izraela]

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Države Azije}}
{{Mediteranska unija}}
{{Vijeće Evrope}}

[[Kategorija:Države svijeta]]
[[Kategorija:Izrael]]
[[Kategorija:Mediteranske države]]
[[Kategorija:Države članice Mediteranske unije]]</text>
      <sha1>tc3xrnv7eya3e7in7o0bo2kiq8fn52u</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1957.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>7626</id>
    <revision>
      <id>3917687</id>
      <parentid>3798819</parentid>
      <timestamp>2026-08-12T09:24:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-44097-61</username>
        <id>184629</id>
      </contributor>
      <comment>/* Umrli */</comment>
      <origin>3917687</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5759" sha1="437yl2gm7iv3xu5l6niwoz2m38bcs1q" xml:space="preserve">{{godina}}
{{Godina u drugim kalendarima}}
[[Datoteka:Sputnik asm.jpg|mini|4. oktobar: Počinje program Sputnjik, prvi satelit lansiran u svemir.]]
'''1957.''' (MCMLVII) bila je uobičajena godina koja je počela u utorak po gregorijanskom kalendaru, 1957. godina nove ere (CE) i ''Anno Domini'' (AD), 957. godina 2. milenija, 57. godina 20. stoljeća i osma godina 1950-ih.

== Događaji ==
* Objavljen roman [[Vladan Desnica|Vladana Desnice]] ''[[Proljeća Ivana Galeba]]''.
* Likovna grupa Mediala stvara fantastičko-figurativni nadrealizam, a naivna umjetnost ponovo je predmet interesovanja.
* Ukinute vize za ulazak stranaca u Jugoslaviju. Istovremeno, granice se otvaraju za građane koji odlaze na rad u zapadne zemlje.
* Prve [[Podravka|Podravkine]] krem-supe u vrećicama.
* [[22. februar]] – Osnovana [[Srednja muzička škola Tuzla|Srednja muzička škola]] u [[Tuzla|Tuzli]].
* [[28. februar]] – Održana [[14. dodjela &quot;Zlatnog globusa&quot;]].
* [[25. mart]] – Potpisivanjem [[Rimski ugovor|Rimskog ugovora]] osnovana [[Evropska ekonomska zajednica]].
* [[22. august]] – U [[Baden]]u započelo prvo [[Evropsko muško ekipno šahovsko prvenstvo 1957.|Evropsko muško ekipno šahovsko prvenstvo]].
* [[4. oktobar]] – Lansiran prvi [[vještački satelit]] [[Sputnjik]] 1.
* [[6. novembar]] – [[Felix Gailard]] postao premijer [[Francuska|Francuske]].
* [[15. novembar]] – Izborno tijelo za izbor reisul-uleme izabralo [[Sulejman Kemura|Sulejmana Kemuru]] za reisul-ulemu Islamske zajednice.

== Rođeni ==
=== Januar===
* [[18. januar]] – [[Celestino Midali]], [[italija]]nski [[biatlon]]ac
* [[22. januar]] – [[Mustafa Hajrulahović]], general [[Armija RBiH|Armije RBiH]]
* [[23. januar]] – [[Charles MacIvor (biatlonac)|Charles MacIvor]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]]
* [[27. januar]] – [[Janick Gers]], gitarist grupe [[Iron Maiden]]
* [[28. januar]] – [[Mirjana Karanović]], jugoslavenska i [[srbija]]nska [[Glumci|glumica]]
* [[29. januar]] – [[Toivo Mäkikyrö]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac

=== Februar ===
=== Mart ===
* [[3. mart]]
** [[Yoshinobu Murase]], [[japan]]ski olimpijski [[biatlon]]ac.
** [[Peter Zelinka]], [[čehoslovačka|čehoslovački]] [[biatlon]]ac
* [[1957]] – [[Jon Engen]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]] norveškog porijekla
* [[11. mart]] – [[Qasem Soleimani]], [[iran]]ski general-major [[Iranska revolucionarna garda|Iranske revolucionarne garde]]
* [[19. mart]]  – [[Risto Punkka]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac
* [[29. mart]] – [[Christopher Lambert]], francuski glumac i [[filmski producent]]

=== April ===
* [[13. april]]
** [[Amy Goodman]], [[Sjedinjene Američke Države|američka]] [[Novinarstvo|novinarka]]
** [[Zdravko Stojnić]], [[SFRJ|jugoslavenski]] olimpijac i član [[bob]]-reprezentacije
* [[18. april]] – [[Ferida Duraković]], bosanskohercegovačka [[pjesnik]]inja

=== Maj ===
* [[10. maj]]
** [[Sid Vicious]], britanski pjevač
** [[Vladimir Aljikin]], [[Sovjetski Savez|sovjetski]] [[biatlon]]ac i  [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|olimpijski prvak]] u biatlonu.
* [[22. maj]] – [[Harri Stojka]], [[Austrija|austrijski]] gitarist, kompozitor, aranžer, vođa sastava, pjevač, [[džez]] muzičar

=== Juni ===
* [[6. juni]] – [[Stefano Braschi]], italijanski nogometni sudija
* [[21. juni]]
** [[Kjell Søbak]], [[Norveška|norveški]] [[biatlon]]ac
** [[Tapio Piipponen]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac
* [[23. juni]] – [[Frances McDormand]], američka glumica
* [[25. juni]] – [[Vladimir Todaşcă]], [[Rumunija|rumunski]] [[biatlon]]ac

=== Juli ===
=== August ===
* [[7. august]] – [[Sabit Hadžić]], bosanskohercegovački košarkaš i trener
* [[17. august]] – [[Alen Islamović]], bosanskohercegovački rock-pjevač
* [[24. august]] – [[Stephen Fry]], [[Engleska|engleski]] [[komedija|komičar]], [[glumac]], pisac i aktivist

=== Septembar ===
* [[11. septembar]] – [[Preben Elkjær Larsen]], danski [[nogomet]]aš
* [[12. septembar]] – [[Hans Zimmer]], [[Njemačka|njemački]] [[kompozitor]] [[Filmska muzika|filmske muzike]] i [[muzički producent]]
* [[25. septembar]] – [[Michael Madsen]], američki glumac

=== Oktobar ===
* [[7. oktobar]] – [[Faruk Hadžibegić]], bosanskohercegovački nogometaš i trener
* [[13. oktobar]] – [[Andrej Lanišek]], [[SFRJ|jugoslavenski]] [[biatlon]]ac

=== Novembar ===

* [[12. novembar]] – [[Ivan Šuker]], hrvatski političar

=== Decembar ===

== Umrli ==
* [[20. januar]] – [[James Brendan Connolly]], američki atletičar, prvi olimpijski pobjednik Igara modernog doba
* [[8. februar]] – [[John von Neumann]], mađarski matematičar, fizičar i izumitelj
* [[2. maj]] – [[Joseph McCarthy]], američki političar
* [[21. juni]] – [[Johannes Stark]], njemački fizičar
* [[19. juli]] – [[Curzio Malaparte]], italijanski književnik i publicist
* [[11. septembar]] – [[Mary Proctor]], britansko-američka popularizatorica [[Astronomija|astronomije]]
* [[20. septembar]] – [[Jean Sibelius]], finski [[kompozitor]]
* [[26. oktobar]] – [[Gerty Cori]], češko-austrijsko-američka biohemičarka

== Nobelove nagrade ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]]
** [[Chen Ning Yang]], [[Kina]] / [[SAD]]
** [[Tsung-Dau Lee]], [[Kina]] / [[SAD]]
* [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]]
** [[Alexander Todd]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]]
** [[Daniel Bovet]], [[Italija]]
* [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]]
** [[Albert Camus]], [[Francuska]]
* [[Nobelova nagrada za mir|Mir]]
** [[Lester Bowles Pearson]], [[Kanada]]

{{Commonscat|1957}}
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>437yl2gm7iv3xu5l6niwoz2m38bcs1q</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3917688</id>
      <parentid>3917687</parentid>
      <timestamp>2026-08-12T09:25:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-44097-61</username>
        <id>184629</id>
      </contributor>
      <comment>/* Februar */</comment>
      <origin>3917688</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5840" sha1="nk0tzwav3341wxwztn3yfg32j8rvw0e" xml:space="preserve">{{godina}}
{{Godina u drugim kalendarima}}
[[Datoteka:Sputnik asm.jpg|mini|4. oktobar: Počinje program Sputnjik, prvi satelit lansiran u svemir.]]
'''1957.''' (MCMLVII) bila je uobičajena godina koja je počela u utorak po gregorijanskom kalendaru, 1957. godina nove ere (CE) i ''Anno Domini'' (AD), 957. godina 2. milenija, 57. godina 20. stoljeća i osma godina 1950-ih.

== Događaji ==
* Objavljen roman [[Vladan Desnica|Vladana Desnice]] ''[[Proljeća Ivana Galeba]]''.
* Likovna grupa Mediala stvara fantastičko-figurativni nadrealizam, a naivna umjetnost ponovo je predmet interesovanja.
* Ukinute vize za ulazak stranaca u Jugoslaviju. Istovremeno, granice se otvaraju za građane koji odlaze na rad u zapadne zemlje.
* Prve [[Podravka|Podravkine]] krem-supe u vrećicama.
* [[22. februar]] – Osnovana [[Srednja muzička škola Tuzla|Srednja muzička škola]] u [[Tuzla|Tuzli]].
* [[28. februar]] – Održana [[14. dodjela &quot;Zlatnog globusa&quot;]].
* [[25. mart]] – Potpisivanjem [[Rimski ugovor|Rimskog ugovora]] osnovana [[Evropska ekonomska zajednica]].
* [[22. august]] – U [[Baden]]u započelo prvo [[Evropsko muško ekipno šahovsko prvenstvo 1957.|Evropsko muško ekipno šahovsko prvenstvo]].
* [[4. oktobar]] – Lansiran prvi [[vještački satelit]] [[Sputnjik]] 1.
* [[6. novembar]] – [[Felix Gailard]] postao premijer [[Francuska|Francuske]].
* [[15. novembar]] – Izborno tijelo za izbor reisul-uleme izabralo [[Sulejman Kemura|Sulejmana Kemuru]] za reisul-ulemu Islamske zajednice.

== Rođeni ==
=== Januar===
* [[18. januar]] – [[Celestino Midali]], [[italija]]nski [[biatlon]]ac
* [[22. januar]] – [[Mustafa Hajrulahović]], general [[Armija RBiH|Armije RBiH]]
* [[23. januar]] – [[Charles MacIvor (biatlonac)|Charles MacIvor]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]]
* [[27. januar]] – [[Janick Gers]], gitarist grupe [[Iron Maiden]]
* [[28. januar]] – [[Mirjana Karanović]], jugoslavenska i [[srbija]]nska [[Glumci|glumica]]
* [[29. januar]] – [[Toivo Mäkikyrö]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac

=== Februar ===
* [[18. februar]] – [[Mate Bulić]], bosanskohercegovački pop i folk pjevač

=== Mart ===
* [[3. mart]]
** [[Yoshinobu Murase]], [[japan]]ski olimpijski [[biatlon]]ac.
** [[Peter Zelinka]], [[čehoslovačka|čehoslovački]] [[biatlon]]ac
* [[1957]] – [[Jon Engen]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]] norveškog porijekla
* [[11. mart]] – [[Qasem Soleimani]], [[iran]]ski general-major [[Iranska revolucionarna garda|Iranske revolucionarne garde]]
* [[19. mart]]  – [[Risto Punkka]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac
* [[29. mart]] – [[Christopher Lambert]], francuski glumac i [[filmski producent]]

=== April ===
* [[13. april]]
** [[Amy Goodman]], [[Sjedinjene Američke Države|američka]] [[Novinarstvo|novinarka]]
** [[Zdravko Stojnić]], [[SFRJ|jugoslavenski]] olimpijac i član [[bob]]-reprezentacije
* [[18. april]] – [[Ferida Duraković]], bosanskohercegovačka [[pjesnik]]inja

=== Maj ===
* [[10. maj]]
** [[Sid Vicious]], britanski pjevač
** [[Vladimir Aljikin]], [[Sovjetski Savez|sovjetski]] [[biatlon]]ac i  [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|olimpijski prvak]] u biatlonu.
* [[22. maj]] – [[Harri Stojka]], [[Austrija|austrijski]] gitarist, kompozitor, aranžer, vođa sastava, pjevač, [[džez]] muzičar

=== Juni ===
* [[6. juni]] – [[Stefano Braschi]], italijanski nogometni sudija
* [[21. juni]]
** [[Kjell Søbak]], [[Norveška|norveški]] [[biatlon]]ac
** [[Tapio Piipponen]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac
* [[23. juni]] – [[Frances McDormand]], američka glumica
* [[25. juni]] – [[Vladimir Todaşcă]], [[Rumunija|rumunski]] [[biatlon]]ac

=== Juli ===
=== August ===
* [[7. august]] – [[Sabit Hadžić]], bosanskohercegovački košarkaš i trener
* [[17. august]] – [[Alen Islamović]], bosanskohercegovački rock-pjevač
* [[24. august]] – [[Stephen Fry]], [[Engleska|engleski]] [[komedija|komičar]], [[glumac]], pisac i aktivist

=== Septembar ===
* [[11. septembar]] – [[Preben Elkjær Larsen]], danski [[nogomet]]aš
* [[12. septembar]] – [[Hans Zimmer]], [[Njemačka|njemački]] [[kompozitor]] [[Filmska muzika|filmske muzike]] i [[muzički producent]]
* [[25. septembar]] – [[Michael Madsen]], američki glumac

=== Oktobar ===
* [[7. oktobar]] – [[Faruk Hadžibegić]], bosanskohercegovački nogometaš i trener
* [[13. oktobar]] – [[Andrej Lanišek]], [[SFRJ|jugoslavenski]] [[biatlon]]ac

=== Novembar ===

* [[12. novembar]] – [[Ivan Šuker]], hrvatski političar

=== Decembar ===

== Umrli ==
* [[20. januar]] – [[James Brendan Connolly]], američki atletičar, prvi olimpijski pobjednik Igara modernog doba
* [[8. februar]] – [[John von Neumann]], mađarski matematičar, fizičar i izumitelj
* [[2. maj]] – [[Joseph McCarthy]], američki političar
* [[21. juni]] – [[Johannes Stark]], njemački fizičar
* [[19. juli]] – [[Curzio Malaparte]], italijanski književnik i publicist
* [[11. septembar]] – [[Mary Proctor]], britansko-američka popularizatorica [[Astronomija|astronomije]]
* [[20. septembar]] – [[Jean Sibelius]], finski [[kompozitor]]
* [[26. oktobar]] – [[Gerty Cori]], češko-austrijsko-američka biohemičarka

== Nobelove nagrade ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]]
** [[Chen Ning Yang]], [[Kina]] / [[SAD]]
** [[Tsung-Dau Lee]], [[Kina]] / [[SAD]]
* [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]]
** [[Alexander Todd]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]]
** [[Daniel Bovet]], [[Italija]]
* [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]]
** [[Albert Camus]], [[Francuska]]
* [[Nobelova nagrada za mir|Mir]]
** [[Lester Bowles Pearson]], [[Kanada]]

{{Commonscat|1957}}
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>nk0tzwav3341wxwztn3yfg32j8rvw0e</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ismeta Dervoz</title>
    <ns>0</ns>
    <id>7912</id>
    <revision>
      <id>3917646</id>
      <parentid>3913445</parentid>
      <timestamp>2026-08-12T00:55:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3917646</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18927" sha1="1zj6yvqn8j5er3w0okim0tqk08ybh2g" xml:space="preserve">{{Infokutija muzičar
| počasni_prefiks        =
| ime                    = Ismeta Dervoz - Krvavac
| počasni_sufiks         =
| slika                  = Ismeta Dervoz Krvavac 1976.jpg
| slika_veličina         =
| široka_slika           = &lt;!-- 'da' ako je široka slika, inače ostaviti prazno --&gt;
| alt                    =
| opis                   = Ismeta Dervoz tokom nastupa na [[Eurosong 1976.|Eurosongu 1976.]] s grupom Ambasadori u [[Den Haag]]u.
| pozadina               = **Obavezno** Koristi jedno: solo_izvođač, instrumentalist, pomoćno_osoblje ili privremeni_projekt
| ime_na_maternjem       =
| ime_na_maternjem_jezik =
| ime_po_rođenju         =
| alias                  =
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja i godine|1954|1|18}}
| mjesto_rođenja         = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]]
| porijeklo              =
| datum_smrti            = &lt;!-- {{datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --&gt;
| mjesto_smrti           =
| žanr                   = [[šlager]], [[Pop-muzika|pop]], [[rok-muzika]]
| zanimanje              = pjevačica, TV-voditeljica, političarka
| instrument             =
| karijera               = &lt;!-- GGGG–GGGG. (ili –danas) --&gt;
| izdavač                = {{Plainlist|
* [[Radiotelevizija Sarajevo|RTV Sarajevo]]
* [[Beograd disk]]
* [[Jugoton]]
* [[Diskoton]]
}}
| povezani_umjetnici     = [[Kodeksi]] &lt;br&gt; [[Ambasadori]] &lt;br&gt; solo karijera
| veb-sajt               = &lt;!-- {{URL|primjer.com}} --&gt;
| značajni_instrumenti   =
| modul                  =
| modul2                 =
| modul3                 =
}}
'''Ismeta Dervoz - Krvavac''' (rođena 18. januara 1954) jest prva dama nekadašnje [[Radiotelevizija Sarajevo|Radiotelevizije Sarajevo]] tokom kasnih 1970-ih i 1980-ih, festivalska i televizijska producentica, TV-voditeljica i prvo ime [[šlager]]istike u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Najpoznatija je kao pjevačica nekadašnje sarajevske pop rok grupe [[Ambasadori]], a trenutno živi u [[Sarajevo|Sarajevu]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://music.metason.net/artistinfo?name=Ismeta%20Krvavac|title= ''Ismeta Krvavac''|work= metason.net|access-date= 31. 3. 2023}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;. Jedna je od najistaknutijih predstavnica [[Sarajevska škola pop roka|sarajevske škole pop roka]].

== Biografija ==
=== Počeci ===
Rođena je u [[Sarajevo|Sarajevu]] 18. januara 1954, gdje je nakon osnovnog obrazovanja i gimnazije 1984. diplomirala na Višoj ekonomsko-komercijalnoj školi. Završila je i [[Niža muzička škola|nižu muzičku školu]] – odsjek [[klavir]].

Od 1968. još sa četrnaest godina posvetila se pjevanju, a prvi pravi profesionalni angažmam bio je u pop rok grupi [[Kodeksi]], gdje je na poziv [[gitarist]]e i vođe ove grupe [[Eduard Bogeljić|Eduarda Bogeljića]] pristupila na mjesto prateće pjevačice [[Željko Bebek|Željku Bebeku]]. Osim njih, tu su svirali bas-gitarist [[Goran Bregović]] i bubnjar [[Luciano Paganotto]]. Nastupala je sa Kodeksima po lokalnim sarajevskim igrankama pjevajući u to vrijeme popularne hitove [[Radio Luxembourg]]a. Kroz redovne koncerte po Sarajevu Kodeksi su stekli svoju publiku. U ljeto 1969. dobili su poziv da tokom ljetne sezone sviraju u baru Hotela Splendid u [[Dubrovnik]]u. Međutim, Dervoz je upisala fakultet te odlučila da napusti Kodekse i posveti se studiranju. Nakon završetka fakulteta 1972. pridružila se grupi Ambasadori.

=== Karijera s Ambasadorima ===
Grupu [[Ambasadori]] osnovao je gitarist [[Slobodan Vujović]] 1968. nakon raspada [[Kodeksi|Kodeksa]], od čijih članova će s jedne strane nastati [[Bijelo dugme]], a na drugoj Ambasadori.

Kroz ovaj sarajevski [[Pop-muzika|pop]] sastav prošli su [[Perica Stojanović]], [[Miroslav Šaranović]], [[Sead Avdić]] (bubnjari) [[Ivica Vinković]] i [[Enes Bajramović]] (basisti), [[Vlado Pravdić]] ([[klavijature]]), [[Andrej Stefanović]] ([[saksofon]]), [[Krešimir Vlašić]] ([[truba]]), i vokalnih solista: [[Zdravko Čolić]], [[Hajrudin Varešanović]], [[Jasna Gospić]] i Ismeta Dervoz, koja je bila zaštitni znak grupe u njihovoj najplodnijoj fazi od 1972. do 1976. godine.

Na tadašnjoj sarajevskoj pop-rok sceni izdvojili su se zbog naglašene instrumentalne postave s [[Puhački instrument|puhačima]], što im je omogućavalo raskošna i zanimljiva aranžerska ostvarenja.

U početku su Ambasadori svirali [[Muzika|muziku]] zasnovanu na svjetskim hitovima, ali nakon prvih nastupa na domaćim festivalima zabavne muzike, počinje i njihova autorska afirmacija.
Za ovaj period su vezani [[festival]]ski nastupi i muzičke nagrade u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]]. Tri najznačajnija događaja u njenoj pjevačkoj karijeri s Ambasadorima su:
* nastup na festivalu [[Vaš šlager sezone]] 1975. gdje je osvojila četvrto mjesto s kultnom pjesmom ''&quot;[[Zemljo moja / Budi s njom|Zemljo moja]]&quot;'' te nagradu &quot;Zlatni mikrofon&quot;
* pobjednički nastup na [[Festival Opatija|Festivalu Opatija]] 1976.
* nastup na takmičenju [[Eurosong 1976.]] u [[Den Haag]]u s pjesmom &quot;[[Noćas mi se pjesma piše / Ne mogu skriti svoju bol|Ne mogu skriti svoju bol]]&quot;)

Također, tu su društvena priznanja za angažman u humanitarnim akcijama, [[koncert]]ni nastupi u zemlji i inostranstvu, [[Televizija|televizijske]] emisije. Starije generacije pamte neke od hitova u izvedbi grupe [[Ambasadori]]: (&quot;Zemljo moja&quot;, &quot;[[Noćas mi se pjesma piše / Ne mogu skriti svoju bol|Ne mogu skriti svoju bol]]&quot;, &quot;[[Negdje na nekom moru / Lijepe riječi|Negdje na nekom moru]]&quot;, &quot;[[Sviraj mi, sviraj / Sve što kaže mama|Sviraj mi sviraj]]&quot;).&lt;ref name=&quot;sa&quot;&gt;{{Cite web|url= http://www.svastara.com/muzika/?biografija=932|title= ''Ismeta Dervoz-Krvavac - Biografija''|work= svastara.com|access-date= 17. 4. 2022|archive-date= 12. 4. 2023|archive-url= https://web.archive.org/web/20230412191921/http://www.svastara.com/muzika/?biografija=932|url-status= dead}}&lt;/ref&gt;
Svi pjevači Ambasadora počinjali su u ovoj grupi kao anonimni solisti, a onda su napuštanjem sastava postizalI solističke karijere.

=== Samostalna karijera ===
Tako je Ismeta Dervoz nakon velikih muzičkih uspjeha s Ambasadorima 1977. odlučila da započne solističku pjevačku karijeru, ali je nastavila muzičku saradnju s grupom Ambasadori koji su bili prateći sastav pa i autori nekoliko njenih pjesama.
Nastavila je da učestvuje na festivalima Vaš šlager sezone, a 1977-78 snimila je dvije [[Muzički singl|singl ploče]] (&quot;[[Između jave i sna / Krug]]&quot; i &quot;[[Ko si ti? / Opet stare vatre gore]]&quot; sa pjesmama s kojima se takmičila na tom festivalu i koje su objavljene na njenom prvom LP albumu &quot;[[Ismeta Krvavac (album)|Ismeta Krvavac]]&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.discogs.com/release/1366898-Ismeta-Izme%C4%91u-Jave-I-Sna-Krug|title= ''Ismeta Krvavac - Između jave i sna / Krug''|website= discogs.com|access-date= 30. 7. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.discogs.com/release/1366903-Ismeta-Krvavac-Ko-Si-Ti-Opet-Stare-Vatre-Gore|title= ''Ismeta Krvavac - Ko si ti? / Opet stare vatre gore''|website= discogs.com|access-date= 30. 7. 2024}}&lt;/ref&gt; Godine 1980. osvaja i prvu nagradu Zlatna lira sa pjesmom &quot;[[Ja nemam mira / Tvoje pismo|Ja nemam mira]]&quot;, a ubrzo zatim, u duetu sa [[Seid Memić Vajta|Seidom Memićem Vajtom]] otpjevala je komičnu pjesmu &quot;[[U restoranu]]&quot;.

Godinu dana kasnije, snimila je svoj drugi solistički album &quot;[[Ismeta (album)|Ismeta]]&quot; (Diskoton, 1981) u čijem snimanju su učestvovali neki od najboljih sarajevskih muzičara predvođeni [[Slobodan Kovačević|Slobodanom &quot;Bodom&quot; Kovačevićem]] na električnoj gitari. Pjesme su komponirali [[Kemal Monteno]], Slobodan Vujović, [[Rajko Dujmić]], Enes Bajramović, [[Zdenko Runjić]] i [[Dejan Petković]], dok su autori stihova najbolji tekstopisci s podruja bivše Jugoslavije: [[Duško Trifunović]], [[Slobodan Đurasović]], [[Kemal Monteno]], [[Maja Perfiljeva]], [[Mišo Marić]], [[Jakša Fiamengo]], [[Arsen Dedić]], [[Marina Tucaković]] i [[Željko Krznarić]]. Album &quot;Ismeta&quot; predstavlja njeno najambicioznije muzičko ostvarenje kojim se predstavila publici u najboljem izdanju.&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.discogs.com/release/2792059-Ismeta-Ismeta|title= ''Ismeta''|website= discogs.com|access-date= 21. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;

Osim redovnog učešća na festivalu Vaš šlager sezone, kao izvođač, Ismeta je često pjevala i prateće vokale drugim solistima. Tako je 1981. godine zajedno sa [[Neda Ukraden|Nedom Ukraden]] i [[Jadranka Stojaković|Jadrankom Stojaković]], bila izabrana kao prateća pjevačica u pjesmi ''&quot;[[Lejla (pjesma)|Lejla]]&quot;'' [[Seid Memić Vajta|Seida Memića &quot;Vajte&quot;]], koja je predstavljala [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviju]] na [[Eurosong 1981.|Evroviziji 1981.]]

Od 1980. uz angažman na [[estrada|estradi]] radi kao [[scenarist]]ica i [[voditelj]]ica gledanih TV programa, [[radio]] i televizijska komentatorica sa značajnih domaćih i svjetskih festivala te kontinuirano, uživo prati [[Festival Sanremo|Festival u Sanremu]]. Izvještavala je i pisala recenzije za pisane medije u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].

Od 1988. je prestala s aktivnim koncertnim nastupima i snimanjem novih pjesama, a počela je s radom u muzičkom programu Radio Sarajeva kao urednica i voditeljica. Svoj posljednji javni nastup imala je na festivalu Vaš šlager sezone 1988. sa pjesmom ''&quot;[[Plavi jorgovani (pjesma)|Plavi jorgovani]]&quot;''.

Godine 1992. pokrenula je projekat učestvovanja [[Bosanskohercegovačka radio-televizija|RTV Bosne i Hercegovine]] na &quot;Takmičenju za pjesmu Evrovizije&quot;. Dugogodišnja je producentica takmičenja i šefica delegacija RTV Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;sa&quot;/&gt; Iste godine snimila je pjesme &quot;[[Ljiljani, zlatni ljiljani]]&quot; uz pratnju Dječijeg hora &quot;Palčići&quot; &lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://detektor.ba/2021/07/26/rapsodija-i-odgovor-na-granate-pjesma-kao-lijek-i-bijeg-od-stvarnosti-u-ratnom-sarajevu/|title= ''Rapsodija i odgovor na granate: Pjesma kao lijek i bijeg od stvarnosti u ratnom Sarajevu''|work= detektor.ba|access-date= 18. 8. 2024}}&lt;/ref&gt; i &quot;[[Sarajevo će biti, sve drugo će proći]]&quot; koju je otpjevala sa [[Davorin Popović|Davorinom Popovićem]], [[Mladen Vojičić Tifa|Mladenom Vojičićem Tifom]], [[Zlatan Fazlić|Zlatanom Fazlićem Fazlom]] i drugima.&lt;ref&gt;{{Cite web |url= https://beta.avaz.ba/vijesti/bih/896227/jedna-od-najljepsih-pjesama-posvecena-glavnom-gradu-bih-sarajevo-ce-biti-sve-drugo-ce-proci |title= Jedna od najljepših pjesama posvećena glavnom gradu BiH: &quot;Sarajevo će biti, sve drugo će proći&quot; |website= beta.avaz.ba |access-date= 18. 8. 2024 |archive-date= 16. 8. 2024 |archive-url= https://web.archive.org/web/20240816194956/https://beta.avaz.ba/vijesti/bih/896227/jedna-od-najljepsih-pjesama-posvecena-glavnom-gradu-bih-sarajevo-ce-biti-sve-drugo-ce-proci |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/pjesma-koju-je-balasevic-napisao-za-opkoljeni-grad-sarajevo-ce-biti-sve-drugo-ce-proci/407452#google_vignette|title= Balašević pisao pjesmu za opkoljeni grad: &quot;Sarajevo će biti, sve drugo će proći&quot; |publisher= [[Radio Sarajevo]] |access-date= 18. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
Nagrađena je poveljom [[Internacionalna liga humanista|Internacionalne lige humanista]] za djelovanje u periodu od 1992. do 1996.

=== Federalna televizija i političko djelovanje ===
Godine 1995. postavljena je na mjesto šefa Muzičko-revijalnog programa TV BiH zatim [[Federalna televizija|Federalne televizije]], a producentica je i &quot;Šlagera sezone 1999&quot; (obnovljeni popularni Festival). Radila je na mjestu urednice/producentice specijalnih projekata Federalne televizije.

U posljednjih nekoliko godina za potrebe Federalne televizije producirala je koncerte: Kemala Montena, [[Safet Isović|Safeta Isovića]], [[Hanka Paldum|Hanke Paldum]], [[Halid Bešlić|Halida Bešlića]], [[Hari Mata Hari]],[[Gibonni]]ja, [[Oliver Dragojević|Olivera Dragojevića]],[[Toše Proeski|Toše Proeskog]], [[Željko Samardžić|Željka Samardžića]], [[Festival zabavne muzike|Festivale zabavne muzike]] u [[Mostar]]u, [[Bihać]]u, [[Neum]]u, dječiji festival &quot;Mali šlager 2002, 2003&quot;. Bila je zamjenica direktorice projekta &quot;[[Otvaranje obnovljenog Starog mosta u Mostaru 2004]]&quot;. Uredila je i realizirala brojne Tv projekte - Tv Bingo show (šest sezona zaredom, jedan od najgledanijih programa u Bosni i Hercegovini), novogodišnje programe Federalne televizije.

Godine 2005. u periodu od 2 mjeseca producirala je 13 emisija uživo iz cijele [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] za Federalnu televiziju (&quot; Ljeto sa Federalnom televizijom&quot;).

Posljednji uredničko/producentski angažman je posao izvršne producentice projekta [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|EURO 2008.]] (fudbalsko prvenstvo u [[Austrija|Austriji]] i [[Švicarska|Švicarskoj]]) za Javni servis RTV BIH i direktan prenos koncerta [[Andrea Bocelli|Andree Bocellija]] i [[Češka filharmonija|Češke filharmonije]] iz [[Međugorje|Međugorja]] za Federalnu televiziju.&lt;ref name=&quot;sa&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.biografija.info/ismeta-dervoz/|title= ''Ismeta Dervoz''|work= biografija.info|access-date= 31. 3. 2023}}&lt;/ref&gt; Poznavanje stranih jezika (aktivno se služi [[Engleski jezik|engleskim jezikom]], a u manjoj mjeri [[Francuski jezik|francuskim]], [[Ruski jezik|ruskim]] i [[Italijanski jezik|italijanskim]]) pomoglo je u njenoj uspješnoj televizijskoj karijeri. Prije odlaska u penziju, u sazivu 2010. - 2014. bila je zastupnik u [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] iz stranke [[Savez za bolju budućnost|SBB BiH]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.parlament.ba/representative/detail/117 |title=Arhivirana kopija |access-date=23. 2. 2026 |archive-date=24. 11. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251124170404/https://parlament.ba/representative/detail/117 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Festivali ==
Učestvovala na [[Eurosong]]u kao prvi glas grupe &quot;Ambasadori&quot;, sa pjesmom &quot;Ne mogu skriti svoju bol&quot; 1976. godine za Jugoslaviju. Dugi niz godina nastupala je i na sarajevskom festivalu zabavne muzike Vaš šlager sezone, prvobitno kao vokalna solistica grupe &quot;Ambasadori&quot; (1973-1976), a potom i sa svojim solo nastupima (1977-1988).&lt;ref name=&quot;sa&quot;/&gt;
* 1970. Vaš šlager sezone - &quot;Stari i mladi&quot;
*1970. Pesma leta - &quot;Dženge, dženge&quot;
* 1972. Skoplje - &quot;Sviraj mi, sviraj&quot; (kao vokal grupe Ambasadori)
* 1973. Vaš šlager sezone - &quot;Srce te želi&quot; (kao vokal grupe Ambasadori)
* 1973. Opatija - &quot;Kao rijeka&quot; (kao vokal grupe Ambasadori)
* 1974. Vaš šlager sezone - &quot;Negdje na nekom moru&quot; (kao vokal grupe Ambasadori), četvrto mjesto
* 1974. Opatija - &quot;Lijepe riječi&quot; (kao vokal grupe Ambasadori)
* 1975. Vaš šlager sezone - &quot;Zemljo moja&quot; (kao vokal grupe Ambasadori), nagrada za interpretaciju
* 1975. Opatija - &quot;Budi s njom&quot; (kao vokal grupe Ambasadori)
* 1976. Vaš šlager sezone - &quot;Usne imam da ga ljubim&quot; (kao vokal grupe Ambasadori)
* 1976. Opatija, Evrosong - &quot;Ne mogu skriti svoju bol&quot; (kao vokal grupe Ambasadori)
* 1977. Vaš šlager sezone - &quot;Između jave i sna&quot;
* 1978. Vaš šlager sezone - &quot;Dobro došao u život&quot;, treća nagrada publike
* 1980. Vaš šlager sezone - &quot;Ja nemam mira&quot;, pobjednička pjesma
*1980. Opatija - &quot;Tvoje pismo&quot;
* 1981. Vaš šlager sezone - &quot;Dobro jutro&quot;
* 1981. Opatija - &quot;Dok me ljubav nije našla&quot;
* 1982. Vaš šlager sezone - &quot;Ljubav nema bolje dane&quot;
*1982. Opatija - &quot;Ima nešto u tom što me nećeš&quot;
* 1983. Vaš šlager sezone - &quot;Pusti me na miru&quot;
* 1985. Opatija - &quot;Luduj srce&quot;
* 1987. Vaš šlager sezone - &quot;Biće opet dobro, dušo&quot;
* 1988. Vaš šlager sezoone - &quot;Plavi jorgovani&quot;
* 1989. Makfest - &quot;Mi beše ti se'&quot;

== Muzičko stvaralaštvo ==
=== S Ambasadorima ===
;Singl ploče
* [[Plačem za tvojim usnama / Zapjevaj]], ([[Radiotelevizija Sarajevo|RTV Sarajevo]], [[Beograd Disk]]), (1971)
* [[Posljednja serenada / Idila jednog mačka / Hej, vi]], ([[Jugoton]]), (1972)
* [[Srce te želi / Kao rijeka]], ([[Radio Kruševac]]), (1973)
* [[Sviraj mi, sviraj / Sve što kaže mama]], (PGP Radio Kruševac), (1973)
* [[Negdje na nekom moru / Lijepe riječi]], (Diskoton), (1974)
* [[Susret / Znam]], (Diskoton), (1974)
* [[Zemljo moja / Budi s njom]], ([[Diskoton]]), (1975)
* [[Pustite da sanjam / Jedan stih]], (Diskoton), (1975)
* [[Usne imam da ga ljubim / Prazan je moj dom]], (Diskoton), (1976)
* [[Wait For Me (I'll Soon Be There)]], ([[EMI]]), (1976)
* [[Noćas mi se pjesma piše / Ne mogu skriti svoju bol]], (Diskoton), (1976) &lt;ref name=&quot;discogs&quot;&gt;{{Cite web|url= https://www.discogs.com/artist/850842-Ambasadori|title= ''Ambasadori - Diskografija''|work= discogs.com|access-date= 16. 12. 2022}}&lt;/ref&gt;

=== LP ploče ===
* [[7276 (Ambasadori)|Ambasadori ’72 – ’76]], 1977.&lt;ref name=&quot;sa&quot;/&gt;
* [[Ambasadori (album)|Ambasadori]], (Diskoton) (1975).&lt;ref name=&quot;discogs&quot;/&gt;

=== Kompilacije ===
* [[7276 (Ambasadori)|7276]], (Diskoton), (1977)
* [[Ambasadori (album)|Ambasadori]], (Diskoton), (1978)
* [[Pusti me na miru]] (LP kompilacija Vaš šlager sezone ’83), 1983
* [[Plavi jorgovani]] (2LP kompilacija Vaš šlager sezone ’88), 1988

=== Solo karijera ===
;Singl ploče
* [[Dženge dženge]] (LP kompilacija Pjesma ljeta ’70), 1970
* [[Između jave i sna / Krug]], 1977
* [[Ko si ti? / Opet stare vatre gore]], 1978
* [[Tvoj stil / Kasno je]], 1979
* [[Ja nemam mira / Tvoje pismo]], 1980, Zlatna lira
* [[Dobro jutro / Dok me ljubav nije našla]], 1981 &lt;ref name=&quot;sa&quot;/&gt;

=== Albumi ===
* [[Ismeta Krvavac (album)|Ismeta Krvavac]], 1979.
* [[Ismeta (album)|Ismeta]], 1981.

== Uspjesi i nagrade ==
* Zemljo moja, Vaš šlager sezone 1975, festival Opatija 1976.
* Ne mogu skriti svoju bol, Evrovizija 1976. u [[Den Haag]]u, [[Nizozemska]]
* Zlatna značka [[Radiotelevizija Sarajevo]] 1976.
* Estradna nagrada [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] 1978.
* Estradna nagrada Bosne i Hercegovine 1979.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.cesarica.net/t4166/ambasadori-biografija-diskografija-popis-pjesama-slike/ |title=Arhivirana kopija |access-date=18. 7. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110820232222/http://www.cesarica.net/t4166/ambasadori-biografija-diskografija-popis-pjesama-slike/ |archive-date=20. 8. 2011 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.youtube.com/watch?v=hD6mbcCDs18 Razgovor s Ismetom Dervoz], serijal ''Soundtrack vremena'', Balkast, 14. 9. 2023. ([[YouTube]])

{{DEFAULTSORT:Dervoz, Ismeta}}
[[Kategorija:Rođeni 1954.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačke pjevačice]]
[[Kategorija:Jugoslavenske pjevačice]]
[[Kategorija:Političari Saveza za bolju budućnost Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>1zj6yvqn8j5er3w0okim0tqk08ybh2g</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1540.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>8418</id>
    <revision>
      <id>3917616</id>
      <parentid>3652319</parentid>
      <timestamp>2026-08-11T20:48:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3917616</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="859" sha1="h6h96dgo0pchvzd47po0ftx7r9aiz30" xml:space="preserve">{{godina}}Godina '''1540.''' ('''[[Rimski brojevi|MDXL]]''') bila je [[prestupna godina koja je počela u četvrtak]] po [[Julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]].
[[Datoteka:Kadırga_Minyatür.jpg|desno|mini|[[1. oktobar]]: [[Battle of Alborán|Bitka kod Alborana]]]]
[[Datoteka:Charles_V_punishes_the_rebels_of_Ghent_in_1540.gif|mini|355x355piksel|[[14. februar]]: Car Svetog Rimskog Carstva Karlo V okončava Gentski ustanak, ostavljajući pobunjenike da mole za milost.]]
{{Godina u drugim kalendarima}}

== Događaji ==
{{Proširiti sekciju}}

== 1540. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Porođaj|Rođeni]] ==
* [[28. januar]] - [[Ludolph van Ceulen]], holandski matematičar njemačkog porijekla

== [[Smrt|Umrli]] ==
{{Proširiti sekciju}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}{{Commonscat|1540|1540.}}</text>
      <sha1>h6h96dgo0pchvzd47po0ftx7r9aiz30</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1539.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>8420</id>
    <revision>
      <id>3917635</id>
      <parentid>3917496</parentid>
      <timestamp>2026-08-11T21:03:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3917635</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1099" sha1="ol87e4mw8faug134n6fus920a5vz63i" xml:space="preserve">{{godina}}Godina '''1539''' ('''[[Rimski brojevi|MDXXXIX]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u srijedu]] po [[Julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]].
[[Datoteka:Canterbury-cathedral-wyrdlight.jpg|mini|250x250piksel|[[30. mart]]: [[Canterburyska katedrala]] se predaje pod kontrolu engleske vlade.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://wikishire.co.uk/wiki/Canterbury_Cathedral|title=Canterbury Cathedral - Wikishire|website=wikishire.co.uk|language=en|access-date=2026-08-10}}&lt;/ref&gt;]]
{{Godina u drugim kalendarima}}
== Događaji ==
{{Proširiti sekciju}}

== 1539. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Porođaj|Rođeni]] ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Smrt|Umrli]] ==
{{Proširiti sekciju}}
== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==

* {{Cite web|url=https://www.onthisday.com/events/date/1539|title=Historical Events in 1539|date=1539|website=On This Day|language=en|access-date=2026-08-10}}
* {{Cite web|url=https://www.history.com/a-year-in-history/1539|title=1539 Archives|website=HISTORY|language=en|access-date=2026-08-10}}
{{Normativna kontrola}}

{{Commonscat|1539|1539.}}</text>
      <sha1>ol87e4mw8faug134n6fus920a5vz63i</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kanton Sarajevo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>8482</id>
    <revision>
      <id>3917666</id>
      <parentid>3916353</parentid>
      <timestamp>2026-08-12T04:31:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3917666</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="30184" sha1="bjy8w1trl0cypyymj3rhbdbtwqoo6lx" xml:space="preserve">{{Infokutija teritorija
| zvanično_ime    = Kanton Sarajevo
| izvorno_ime     = Сарајевски кантон
| vrsta_teritorije = [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|Kanton]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]
| ime_genitiv     = Kantona Sarajevo
| zastava         = Flag of Sarajevo Canton.svg
| grb             = Coat of arms of Sarajevo Canton.svg
| uzrečica        =
| himna           =
| karta           = Sarajevo in Federation of Bosnia and Herzegovina.svg
| opis_karte      = Lokacija Kantona Sarajevo na karti [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].
| nalazi_se_u_sastavu = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| podjela_vrsta2  = [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|Entitet]]
| podjela_ime2    = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| glavno_sjedište = [[Sarajevo]]
| glavno_sjedište_koordinate = {{coord|43|51|22.8|N|18|24|47.6|E|type:city|display=inline,title}}
| najveći_grad    = [[Sarajevo]]
| službeni_jezik  = [[Bosanski jezik|bosanski]]&lt;br /&gt;[[Srpski jezik|srpski]]&lt;br /&gt;[[Hrvatski jezik|hrvatski]]&lt;ref name=&quot;ustav&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.paragraf.ba/propisi/kantona-sarajevo/ustav-kantona-sarajevo.html|title=Ustav Kantona Sarajevo|date=10. 1. 2024|website=paragraf.ba|publisher=[[Skupština Kantona Sarajevo]]|access-date=10. 1. 2024}}&lt;/ref&gt;
| sistem_pisanja  = {{hlist|[[Latinica]]|[[Ćirilica]]}}&lt;ref name=&quot;ustav&quot;/&gt;
| etničke_grupe   = 83,8% [[Bošnjaci]]&lt;br /&gt;4,2% [[Hrvati]]&lt;br /&gt;3,2% [[Srbi]]&lt;br /&gt;8,8% [[&quot;Ostali&quot; u Bosni i Hercegovini|Ostali]]&lt;ref name=&quot;RP 2013&quot;&gt;{{RP 2013}}&lt;/ref&gt;
| religija        =
| demonim         =
| upravni_oblik   = [[Parlamentarni sistem|Parlamentarna]] [[federalna jedinica]]
| titula_vladara  = [[Spisak premijera Kantona Sarajevo|Premijer]]
| vladar          = [[Nihad Uk]] ([[Naša stranka|NS]])
| titula_vladara2 = [[Skupština Kantona Sarajevo#Spisak predsjednika|Predsjednik skupštine]]
| vladar2         = [[Elvedin Okerić]] ([[Narod i pravda|NIP]])
| zakonodavstvo   = [[Skupština Kantona Sarajevo|Skupština]]
| tip_suvereniteta = [[Historija Bosne i Hercegovine#Proces osamostaljenja|Historija]]
| nastanak        =
| događaj1        = [[Vance–Owenov plan]] (ideja o podjeli BiH na pokrajine)
| događaj_datum1  = januar 1993.
| događaj2        = [[Vašingtonski sporazum]] (ideja o podjeli BiH na kantone)
| događaj_datum2  = 18. mart 1994.
| događaj3        = [[Dejtonski sporazum]] (podjela BiH na entitete, FBiH na kantone)
| događaj_datum3  = 14. decembar 1995.
| događaj4        = Proglašen [[Ustav Kantona Sarajevo|Ustav kantona]]
| događaj_datum4  = 11. mart 1996.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://skupstina.ks.gov.ba/sites/skupstina.ks.gov.ba/files/Ustavkantona_0.pdf|title=Službene novine Kantona Sarajevo|date=28. 3. 1996|website=skupstina.ks.gov.ba|publisher=[[Skupština Kantona Sarajevo]]|access-date=10. 1. 2024|archive-date=10. 1. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240110204336/https://skupstina.ks.gov.ba/sites/skupstina.ks.gov.ba/files/Ustavkantona_0.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| događaj5        = Uspostavljeni kantoni
| događaj_datum5  = 12. juni 1996.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Jurilj|first=Lana|date=30. 10. 2017|title=Država kao subjekt međunarodnog prava s posebnim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu|url=https://hrcak.srce.hr/file/303059|journal=Mostariensia|edition=1|volume=21|pages=83-95|doi=10.47960/2831-0322|access-date=5. 1. 2024|archive-date=21. 11. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20241121003958/https://hrcak.srce.hr/file/303059|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| događaj6        =
| događaj_datum6  = &lt;!--Ima sve do događaj20 i događaj_datum20 --&gt;
| površina        = 1.276
| procenat_vode   =
| stanovnika      = {{Gubitak}}413.593&lt;ref name=&quot;RP 2013&quot;/&gt;&lt;br /&gt;
| stanovnika_godina = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]]
| procjena        = {{Rast}}419.543&lt;ref name=&quot;RP 2013&quot;/&gt;
| procjena_godina = 2022
| gustoća         = 323,90
| bdp_ukupno      =
| bdp_godina      =
| bdp_per_capita  =
| bdp_nominalni_ukupno =
| bdp_nominalni_godina =
| bdp_nominalni_per_capita =
| hdi             = {{Gubitak}}0.782&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://globaldatalab.org/shdi/table/shdi/BIH/?levels=1+4&amp;years=2021&amp;interpolation=0&amp;extrapolation=0|title=Subnational HDI|date=28. 12. 2023|website=globaldatalab.org|publisher=GlobalDataLab|access-date=28. 12. 2023}}&lt;/ref&gt;
| hdi_godina      = 2021
| hdi_nivo        = &lt;span style=&quot;color:#090;&quot;&gt;visok&lt;/span&gt;
| gini            =
| gini_godina     =
| gini_nivo       =
| valuta          = [[Konvertibilna marka]] ([[ISO 4217|BAM]])
| vremenska_zona  = [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] [[UTC+01:00|+1]] ([[Istočnoevropsko vrijeme|EET]])
| ljetno_računanje_vremena = [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] [[UTC+02:00|+2]] ([[Istočnoevropsko ljetno vrijeme|EEST]])
| format_datuma   = D. M. GGGG. ([[Nova era|NE]])
| najviša_tačka_ime = [[Treskavica]]
| najviša_tačka_metara = 2086
| najveće_jezero_ime =
| najveće_jezero_površina =
| najveća_rijeka_ime = [[Miljacka]]
| najveća_rijeka_dužina = 35,9
| vozacka_strana  = desna
| pozivni_broj    = [[Spisak pozivnih brojeva u Bosni i Hercegovini#Federacija Bosne i Hercegovine|+387 33]]
| iso_kod         = [[ISO 3166-2:BA|BA-09]] {{Small|(do 27. novembra 2015)}}
| internetski_nastavak = [[.ba]]
| veb-sajt        =
}}
'''Kanton Sarajevo''' ('''KS''') jedan je od deset kantona [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]], [[Bosna i Hercegovina]]. Sastoji se od [[Sarajevo|Grada Sarajeva]] i pet susjednih općina.

Kanton Sarajevo graniči na sjeveru i sjeverozapadu sa [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskim kantonom]], sa [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanskim kantonom]] na zapadu, sa [[Hercegovačko-neretvanski kanton|Hercegovačko-neretvanskim]] kantonom na jugu i jugozapadu, dok sa istoka graniči sa [[Bosansko-podrinjski kanton Goražde|Bosansko-podrinjskom kantonom]] i [[Republika Srpska|Republikom Srpskom]]. Sa 413.593&lt;ref name=&quot;RP 2013&quot;/&gt; stanovnika ([[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|popis 2013]]) Kanton Sarajevo je nakon [[Tuzlanski kanton|Tuzlanskog kantona]] drugi najnaseljeniji kanton u Federaciji Bosne i Hercegovine, dok je sa 1.276,9&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; površine sedmi najveći kanton u Federaciji Bosne i Hercegovine, što čini 4,89% površine [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]].

== Geografija ==
Sarajevski kanton smješten je u Sarajevskoj kotlini, koja se od istoka prema zapadu pruža u [[Sarajevsko polje|Sarajevskom polju]], na čijoj nizini se nalaze centralni dijelovi Sarajeva, dok se sarajevska predgrađa i [[Vogošća]] nalaze na padinama okolnih brijegova i brda. Kroz Sarajevo od istoka prema zapadu teče rijeka [[Miljacka]], dok u zapadnom dijelu Sarajevskog polja, u [[Ilidža|Ilidži]], potiče rijeka [[Bosna (rijeka)|Bosna]], na čijem izvorištu se nalazi i [[Vrelo Bosne|park prirode - Vrelo Bosne]]. Kroz Kanton Sarajevo teku rijeke [[Željeznica (pritoka Bosne)|Željeznica]], [[Zujevina]], [[Ljubina]], [[Misoča]] i [[Stavnja]]. Glavni grad kantona, Sarajevo, okruženo je planinama [[Igman]], [[Bjelašnica]], [[Trebević]], [[Jahorina]] i [[Treskavica]], od kojih se prve tri nalaze u Kantonu Sarajevo, a vrh Treskavice sa 2086&amp;nbsp;metara je najveća planina u Kantonu Sarajevo.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://portal.skola.ba/start/GeografijaKantonaSarajevo/tabid/208/Default.aspx|title=Geografija Kantona Sarajevo|last=Sarajevo|first=Zvanicni portal osnovnog i srednjeg obrazovanja Kantona|website=portal.skola.ba|language=en-US|access-date=26. 11. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170902120144/http://portal.skola.ba/start/GeografijaKantonaSarajevo/tabid/208/Default.aspx|archive-date=2 Septembar 2017|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://portal.skola.ba/start/RijekejezeraizvoriKantonaSarajevo/tabid/213/Default.aspx|title=Rijeke, jezera, izvori Kantona Sarajevo|last=Sarajevo|first=Zvanicni portal osnovnog i srednjeg obrazovanja Kantona|website=portal.skola.ba|language=en-US|access-date=26. 11. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20150701143424/http://portal.skola.ba/start/RijekejezeraizvoriKantonaSarajevo/tabid/213/Default.aspx|archive-date=1 Juli 2015|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
{{Također pogledajte|Historija Sarajeva}}
Prije početka rata područje Kantona Sarajevo pripadalo je gradu Sarajevo, zajedno s nekim naseljima koja danas kao dio [[Istočno Sarajevo|Istočnog Sarajeva]] pripadaju Republici Srpskoj. Historija Kantona Sarajevo počinje 18. marta 1994, potpisivanjem [[Vašingtonski sporazum|Vašingtonskog sporazuma]].

Kanton Sarajevo je 1999. dobio svoju zastavu i grb, koji je vertikalno razdijeljen na tamnoplavu i bordo-crvenu polovicu, s devet osmerokrakih zlatnih zvijezda koje predstavljaju općine u kantonu, te s bijelom rozetom koja je sastavljena od ukrasa sa [[Sarajevska katedrala|sarajevske katedrale]] i [[zvekir]]a sa [[Svrzina kuća|Svrzine kuće]]. Zastava je ostala bijela podloga s navedenim grbom u sredini. Propisana je i vertikalna zastava.

Osim Bosne i Hercegovine, Sarajevo je sjedište [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine|Vlade Federacije Bosne i Hercegovine]] i većine ministarstava Federacije Bosne i Hercegovine. Većina državnih institucija i preduzeća svoje sjedište ima u Sarajevu.

== Politika i administracija ==
Kanton Sarajevo je administrativno jedan od [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine]], koji je jedan od dva [[Upravna jedinica|entiteta]] Bosne i Hercegovine.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://propisi.ks.gov.ba/sites/propisi.ks.gov.ba/files/ustavkantona_0.pdf|title=Ustav Kantona Sarajevo|last=|first=|date=11. 3. 1996|website=ks.gov.ba|publisher=Vlada Kantona Sarajevo|access-date=28. 11. 2017|archive-date=13. 7. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180713193354/http://propisi.ks.gov.ba/sites/propisi.ks.gov.ba/files/ustavkantona_0.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Kanton Sarajevo ima vlastitu [[Zakonodavna vlast|zakonodavnu]], [[Izvršna vlast|izvršnu]] i [[Sudska vlast|sudsku vlast]]. Kao i svaki od kantona u FBiH, Kanton Sarajevo posjeduje vlastiti [[ustav]], [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|skupštinu]], vladu, [[Zastave kantona Federacije Bosne i Hercegovine|simbole]], te mu pripadaju niz isključivih nadležnosti ([[Ministarstva unutrašnjih poslova po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine|policija]], [[Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo|obrazovanje]], korištenje prirodnih resursa, [[Ministarstvo prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo|prostorna i stambena politika]], [[Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo|kultura]]), dok su neke nadležnosti podijeljene između kantonalne i federalne vlasti ([[Ministarstva zdravstva po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine|zdravstvo]], [[Ministarstvo za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo|socijalna zaštita]], [[Ministarstva saobraćaja po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine|saobraćaj]]).&lt;ref&gt;{{cite news|url=|title=Zakon o federalnim jedinicama (kantonima), Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine, br. 9/96.|last=|first=|date=|work=|via=}}&lt;/ref&gt;

Građani Kantona Sarajevo svake četiri godine na [[Izbori u Bosni i Hercegovini|općim izborima]] glasaju za ukupno 35 zastupnika u [[Skupština Kantona Sarajevo|Skupštini Kantona Sarajevo]]. Na osnovu [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|općih izbora 2022.]] trenutnu vladu Kantona Sarajeva sačinjava koalicija četiri stranke ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine]], [[Narod i pravda]], [[Naša stranka]], [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]]), dok je trenutni premijer [[Nihad Uk]] (Naša stranka).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/imenovana-nova-vlada-kantona-sarajevo-pod-vodstvom-premijera-nihada-uka/230324036|title=Imenovana nova Vlada Kantona Sarajevo pod vodstvom premijera Nihada Uka|website=Klix.ba|language=bs-BA|access-date=24. 3. 2023}}&lt;/ref&gt;

Na lokalnom nivou građani Kantona Sarajevo glasaju svake četiri godine na lokalnim izborima za lokalnu vlast u 9 općina. Četiri od te općine (''Centar, Novi Grad, Novo Sarajevo i Stari Grad)'' čine grad Sarajevo, čiji se gradonačelnik bira od strane [[Gradsko vijeće Sarajeva|gradskog vijeća]] sa 28 vijećnika, od kojih su po sedam birani od strane gradskih općina. Kanton Sarajevo broji ukupno devet općina, odnosno grada Sarajeva i pet zasebnih općina.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://gradskovijece.sarajevo.ba/gradsko-vijece/|title=Gradsko vijeće {{!}} Gradsko vijeće Grada Sarajeva|website=gradskovijece.sarajevo.ba|access-date=27. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:KantonSarajevoMunicipalities.png|mini|'''1''' Centar '''2''' Hadžići '''3''' Ilidža '''4''' Ilijaš '''5''' Novi Grad '''6''' Novo Sarajevo '''7''' Stari Grad '''8''' Trnovo '''9''' Vogošća]]
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Općina
!Broj naselja
!Broj stanovnika (2013)
!Gustoća (km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;)
!Površina (km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;)
|-
|[[Centar (Sarajevo)|Centar]]
|6
|55.181
|1.672,2
|33,00
|-
|[[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]]
|3
|118.553
|2.511,7
|47,20
|-
|[[Novo Sarajevo]]
|3
|64.814
|6.546,9
|9,90
|-
|[[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]]
|8
|36.976
|719,4
|51,40
|-
|'''[[Sarajevo|Grad Sarajevo]]'''
|'''20'''
|'''275.524'''
|'''1.944'''
|'''141,5'''
|-
|[[Hadžići]]
|62
|23.891
|87,4
|273,30
|-
|[[Ilidža]]
|12
|66.730
|465,3
|143,40
|-
|[[Ilijaš]]
|74
|19.603
|63,5
|308,60
|-
|[[Trnovo (Federacija Bosne i Hercegovine)|Trnovo]]
|55
|1.502
|4,4
|338,40
|-
|[[Vogošća]]
|21
|26.343
|367,4
|71,70
|-
|'''Kanton Sarajevo'''
|'''244'''
|'''413.593'''
|'''323,9'''
|'''1.276,9'''
|}

== Stanovništvo ==
[[Datoteka:Sarajevo City Panorama.JPG|mini|[[Sarajevo]], glavni grad kantona.]]
=== Demografija ===
Kanton Sarajevo prema [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|popisu iz 2013.]] godine ima 438.443 stanovnika, prvi u Federaciji Bosne i Hercegovine. [[Trnovo]] i [[Ilijaš]] (gornji Ilijaš) odlikuje planinsko-brdsko područje, čime su te dvije općine rijetko naseljena područja. [[Hadžići]] su srednje naseljena općina, dok ostatak kantona čine gradska područja, koje se smatraju najgušće naseljenim općinama u Bosni i Hercegovini. [[Datoteka:Sarajevo Panorama 2011-09-25.jpg|mini|Sjedište [[Elektroprivreda Bosne i Hercegovine|Elektroprivrede Bosne i Hercegovine]] u Sarajevu]]2016. godine učešće osoba starijih od 64 godine u ukupnom broju stanovnika Kantona Sarajevo iznosi 11,6%, dok učešće osoba između 0-14 godina iznosi 18,2%.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://zpr.ks.gov.ba/sites/zpr.ks.gov.ba/files/demografska_analiza_fbih_po_kantonima_2015.pdf|title=Demografska analiza FBiH po kantonima|last=|first=|date=Februar 2017|website=|publisher=Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo|access-date=1. 12. 2017|archive-date=19. 8. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190819094958/http://zpr.ks.gov.ba/sites/zpr.ks.gov.ba/files/demografska_analiza_fbih_po_kantonima_2015.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Sarajevo
| vrsta_naseljenog_mjesta  = Kanton
| admin_godina             = 2013
| g1991_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.&quot;&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.|work=fzs.ba |access-date= 5. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 413593
| g2013_bosnjaci           = 346575
| g2013_srbi               = 13300
| g2013_hrvati             = 17520
| g2013_bosanci            = 12835
| g2013_romi               = 1775
| g2013_muslimani          = 1709
| g2013_bosanciihercegovci = 5989
| g2013_albanci            = 898
| g2013_jugosloveni        = 370
| g2013_ukrajinci          = 30
| g2013_crnogorci          = 382
| g2013_turci              = 887
| g2013_slovenci           = 149
| g2013_pravoslavci        = 54
| g2013_makedonci          = 137
| g2013_nisu_izjasnili     = 7250
| g2013_nepoznato          = 873

| g1991_ukupno             = 510233
| g1991_muslimani          = 254713
| g1991_srbi               = 145793
| g1991_hrvati             = 34744
| g1991_jugosloveni        = 56074
}}

== Privreda i infrastruktura ==
=== Privreda ===
Sarajevski kanton privredno je najrazvijeniji dio Bosne i Hercegovine, koji generira preko 37% njenog BDP-a.

Za vrijeme SFRJ Sarajevo je sa 133% jugoslavenskog BDP-a bilo među najrazvijenim gradovima Jugoslavije. Najjače privredne grane tadašnjeg glavnog grada [[Socijalistička republika Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]] bile su [[Automobilska industrija|automobilska]] ([[Volkswagen Sarajevo|Tvornica automobila Sarajevo]]), [[Metalna industrija|metaloprerađivačka]] ([[UNIS]]), [[Građevinarstvo|građevinska]] ([[Hidrogradnja]] i [[Energoinvest]]), te vojna industrija ([[Zrak Sarajevo|Zrak]] i [[Pretis]]). Većina tih preduzeća su nakon ratnih dešavanja u BiH i poslijeratne transformacije privrede ugašena ili posluju u smanjenjom kapacitetu.[[Datoteka:Sarajevo Zmaja-od-Bosne 2011-10-15 (3).jpg|mini|[[Magistralni put M18]] kroz [[Sarajevo]], također poznat kao ''Ulica [[Zmaj od Bosne (ulica)|Zmaja od Bosne]]'']]

Nakon kraja rata u Bosni i Hercegovni, uslijedio je jak ekonomski rast i etabliranje novih privrednih grana, tako da je najjača privredna grana tertialni (uslužni) sektor, u kojem su najjače grane turizam i trgovina. Kanton Sarajevo je veliki industrijski centar, te su glavne industrijske grane [[prehrambena industrija]], proizvodnja [[duhan]]a, automobilska industrija te proizvodnja [[namještaj]]a. Kao glavni grad Bosne i Hercegovine, Sarajevo profitira kao sjedište najvećih državnih i privatnih preduzeća u BiH, kao što su [[Elektroprivreda Bosne i Hercegovine]], [[BH Telecom]], [[Prevent grupacija|Prevent BH]], [[Fabrika duhana Sarajevo]] i [[Bosnalijek]]. Sarajevo je sjedište [[Centralna banka Bosne i Hercegovine|Centralne banke Bosne i Hercegovine]] i [[Sarajevska berza|Sarajevske berze]].

Hadžići, Vogošća i Ilijaš su industrijsko orijentirane općine, a grad Sarajevo ima nizak udio industrije u ukupnoj privredi grada. Ta razlika se vidi i u stopi nezaposlenosti, koja za Kanton iznosi 22,76%. Međutim, ima velikih razlika među općinama. Tako stopa nezaposlenosti u Novom Sarajevu iznosi 18,17%, dok u Ilijašu iznosi 33,35%, a u Trnovu 69,64%.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.faktor.ba/vijest/sarajevo-nekada-bilo-industrijski-centar-sta-je-ostalo-od-industrijskih-zona-u-ks-202744|title=Sarajevo nekada bilo industrijski centar: Šta je ostalo od industrijskih zona u KS|last=Faktor.ba|language=en|access-date=1. 12. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://szks.ba/wp-content/uploads/2017/11/Bilten%20Oktobar%202017.pdf|title=Zapošljavanje i nezaposlenost na području Kantona Sarajevo oktobar/listopad 2017. godine|last=|first=|date=|website=szks.ba|publisher=Zavod za zapošljavanje Kantona Sarajevo|access-date=1. 12. 2017}}&lt;/ref&gt;

U Kantonu Sarajevo prosječna plata iznosi 1.036&amp;nbsp;KM (2014), koja je najveća među kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine. Najveća prosječna plata u Kantonu Sarajevo je sarajevskoj općini [[Centar (Sarajevo)|Centar]] (1.230&amp;nbsp;KM) te je ujedno i najveća među općinama u cijeloj Bosni i Hercegovini. Najniže mjesto po visini prosječne plate u kantonu zauzima Ilijaš sa 683&amp;nbsp;KM.{{Izvor}}

=== Infrastruktura ===
==== Saobraćajna infrastruktura ====
===== Putevi =====
Kroz Sarajevski Kanton prolaze sljedeći [[Magistralni put|magistralni]] i [[autoput]]evi:&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.wegenwiki.nl/M5_(Bosni%C3%AB-Herzegovina)|title=M5 (Bosnië-Herzegovina) - Wegenwiki|website=www.wegenwiki.nl|language=nl|access-date=3. 12. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.wegenwiki.nl/M18_(Bosni%C3%AB-Herzegovina)|title=M18 (Bosnië-Herzegovina) - Wegenwiki|website=www.wegenwiki.nl|language=nl|access-date=3. 12. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;wegenwiki.nl&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.wegenwiki.nl/M17_(Bosni%C3%AB-Herzegovina)|title=M17 (Bosnië-Herzegovina) - Wegenwiki|website=www.wegenwiki.nl|language=nl|access-date=3. 12. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;wegenwiki.nl&quot;/&gt;
* Sa juga na sjever: [[Autoput A1 (Bosna i Hercegovina)|Autoput A1]] ([[Bijača]]-[[Svilaj]]), te magistralni putevi [[Magistralni put M18|M18]] ([[Bijeljina]]-[[Foča]]) i [[Magistralni put M17|M17]] ([[Bosanski Šamac]]-[[Čapljina]])
* Sa zapada na istok: [[Magistralni put M5]] ([[Bihać]]-Foča)
Osim toga, Sarajevo posjeduje i [[Sarajevska zaobilaznica|zaobilaznicu]] dugu 11 kilometara, koja direktno povezuje grad s autoputem A1 i time rasterećuje gradsku gužvu. Dužina magistralnih puteva u Kantonu Sarajevo iznosi 151&amp;nbsp;km, dok dužina autoputeva iznosi oko 55&amp;nbsp;km.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://jpdcfbh.ba/bs/aktivnosti/mreza-magistralnih-cesta/37|title=Mreža Magistralnih Cesta u FBiH|newspaper=BIHAMK.BA|language=bs|access-date=2. 12. 2017}}&lt;/ref&gt;

===== Željeznica =====
[[Datoteka:SarajevoFlughafen-SA.jpg|mini|[[Međunarodni aerodrom Sarajevo|Sarajevski aerodrom]]]]
Sarajevo je sjedište [[Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine|Željeznica Federacije Bosne i Hercegovine]]. Centar željezničkog prometa u KS-u je Sarajevo, sa čije željezniče stanice postoje veze sa svim glavnim željezničkim linijama u BiH.

Sarajevo je početak odnosno kraj željezničkih [[pruga Sarajevo-Ploče]] i [[Pruga Šamac-Sarajevo|Sarajevo-Bosanski Šamac]], preko kojih sve općine Kantona Sarajevo, osim Trnova, imaju priključak na željeznički saobraćaj. U KS-u postoji ukupno 19 željezničkih stanica i stajališta, od kojih dvije imaju priključak na mrežu brzih vozova ([[Podlugovi]] i Sarajevo). Ukupna dužina željezničkih pruga u Kantonu Sarajevo iznosi oko 70 kilometara.

===== Aviopromet =====
[[Međunarodni aerodrom Sarajevo]] (SJJ), smješten u naselju [[Butmir]], je najprometniji [[Spisak aerodroma u Bosni i Hercegovini|aerodrom u Bosni i Hercegovini]], sa ukupno 838.966 putnika u 2016. godini.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.sarajevo-airport.ba/statistika/statistika_arhiva.pdf?rnd=123123|title=Statistika arhiva|last=|first=|date=|website=sarajevo-airport.ba|publisher=Međunarodni aerodrom Sarajevo|access-date=3. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171006070631/http://sarajevo-airport.ba/statistika/statistika_arhiva.pdf?rnd=123123|archive-date=6 Oktobar 2017|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

==== Javni prijevoz ====
Centar javnog prijevoza KS-a je Sarajevo. Sa sarajevske autobuske stanice postoje linije u sve veće gradove Bosne i Hercegovine, te u brojne [[Evropa|evropske]] gradove. Sa oko 500 do 800 odlazaka i dolazaka, autobuska stanica Sarajevo je najznačajnija u Bosni i Hercegovini.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.radiosarajevo.ba/metromahala/teme/autobuska-stanica-krpljenje-postojeceg-ili-gradnja-novog-objekta/264158|title=Autobuska stanica: Krpljenje postojećeg ili gradnja novog objekta|newspaper=Radio Sarajevo|access-date=3. 12. 2017}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Sarajevo Stadler Tango NF3 009 May2024 (cropped).JPG|mini|[[Sarajevski tramvaji|Tramvaj u Sarajevu]]]]
Željeznička stanica Sarajevo je najveća željeznička stanica u Bosni i Hercegovini. Iz Sarajeva postoji priključak na sve linije brzih vozova do Banje Luke i Mostara, a planirano je i ponovljeno uspostvljanje brze linije Sarajevo-Bihać (stanje 03.12.2017). U Kantonu postoje lokalne linije do [[Zenica|Zenice]], te brze linije do Banje Luke, Mostara i [[Doboj]]a, odakle je moguće presjedanja u voz Doboj-[[Tuzla]].

Većina prigradskog i gradskog prijevoza u Kantonu Sarajevo obavljen je od strane preduzeća ''[[Centrotrans]]'' i ''[[GRAS Sarajevo]].'' GRAS je i vlasnik [[Sarajevski tramvaji|tramvajske]] i [[Sarajevski trolejbusi|trolejbuske mreže]] grada Sarajeva, koji čine srce javnog prijevoza grada. Sarajevo je jedini grad u Bosni i Hercegovini koji ima svoj tramvajski i trolejbuski sistem. U Kantonu Sarajevo postoji ukupno šest tramvajskih, šest trolejbuskih, 55 autobuskih, 44 minibuskih i jedna linija [[kosi lift]]a. Ukupno postoji 112 linija javnog gradskog i prigradskog prijevoza sa ukupnom dužinom od 2.267,28 kilometara. Osim toga, do 1992. godine postojala je i [[trebevićka žičara]] dužine 2,06 kilometara, koja je tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Heregovini]] potpuno uništena. Nova žičara, koja povezuje Sarajevo sa [[Trebević]]em, otvorena je 2018. godine. Osim prigradskog prijevoza, u okviru ''Prigradskog saobraćaja Sarajeva,'' postoje i brojne međukantonalne linije.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://ms.ks.gov.ba/sites/ms.ks.gov.ba/files/01042014%20Muamer%20Kukan_mreza%20linija.pdf|title=Mreža linija javnog prijevoza putnika u Kantonu Sarajevo|last=|first=|date=|website=ms.kov.gov.ba|publisher=Komisija za izradu prijedloga mreže linija javnog prijevoza putnika u Kantonu Sarajevo|access-date=3. 12. 2017|archive-date=1. 5. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210501050624/http://ms.ks.gov.ba/sites/ms.ks.gov.ba/files/01042014%20Muamer%20Kukan_mreza%20linija.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.radiosarajevo.ba/vijesti/lokalne-teme/skaka-na-trebevic-bi-se-moglo-zicarom-vec-po-cijeni-od-5-km/280799|title=Skaka: Na Trebević bi se moglo žičarom već po cijeni od 5 KM|newspaper=Radio Sarajevo|access-date=3. 12. 2017}}&lt;/ref&gt;

==== Obrazovanje ====
U Kantonu Sarajevo je u 2016/2017. godini bilo 90 osnovnih i 3 škole za djecu sa potrebnim potrebama te 39 srednjih škola.&lt;ref name=&quot;fzs&quot;&gt;{{cite web|title=Kanton Sarajevo u brojkama|url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2017/07/Kanton-Sarajevo-u-brojkama.pdf|website=fzs.ba|publisher=Federalni zavod za statistiku|access-date=12. 3. 2018}}&lt;/ref&gt; U istoj školskoj godini nastavu je pohađalo 36.490 osnovaca, 299 djece sa potrebnim potrebama i 15.374 srednjoškolaca.&lt;ref name=&quot;fzs&quot;/&gt; Također u Kantonu djeluje i [[Univerzitet u Sarajevu]], najstariji i sa 38 visokoškolskih ustanova i 32.214 (2016/2017)&lt;ref name=&quot;fzs&quot;/&gt; studenata najveći univerzitet u Bosni i Hercegovini. Osim toga, u KS-u postoji još šest privatnih univerziteta te brojne druge privatne škole.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.skolegijum.ba/static/biblioteka/5460f77f3a0fc_04ListasrednjihskolauBiH.pdf|title=Spisak srednjih škola u Bosni i Hercegovini|last=|first=|date=|website=skolegijum.ba|publisher=skolegijum.ba|access-date=4. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170502075937/http://skolegijum.ba/static/biblioteka/5460f77f3a0fc_04ListasrednjihskolauBiH.pdf|archive-date=2 Maj 2017|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.skolegijum.ba/static/biblioteka/5460f77236eb1_03ListaosnovnihskolauBiH.pdf|title=Spisak osnovnih škola u Bosni i Hercegovini|last=|first=|date=|website=skolegijum.ba|publisher=skolegijum.ba|access-date=4. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170502135734/http://skolegijum.ba/static/biblioteka/5460f77236eb1_03ListaosnovnihskolauBiH.pdf|archive-date=2 Maj 2017|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://old.unsa.ba/s/index.php?option=com_content&amp;task=blogcategory&amp;id=13&amp;Itemid=43|title=Univerzitet u Sarajevu - O Univerzitetu|website=old.unsa.ba|access-date=4. 12. 2017|archive-date=20. 7. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230720075235/http://old.unsa.ba/s/index.php?option=com_content&amp;task=blogcategory&amp;id=13&amp;Itemid=43|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

==== Zdravstvena infrastruktura ====
Glavna kantonalna bolnica u Kantonu je Univerzitetski klinički centar Sarajevo (KCUS) i najveća bolnička ustanova Bosne i Hercegovine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.ukcs.ba/historija_kcus|title=Historija UKCS-a|website=www.ukcs.ba|access-date=4. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171117070746/http://www.ukcs.ba/historija_kcus|archive-date=17 Novembar 2017|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Politika ==
[[Datoteka:Sarajevo Kosevo-Creek 2011-10-31.jpg|mini|Zgrada vlade Kantona Sarajevo]]

=== Kantonalna skupština ===
[[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|Skupštinu kantona]] na osnovu [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - kantonalne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine|Općih izbora u BiH 2022.]] sačinjava 35 zastupnika.&lt;ref name=&quot;B&quot;&gt;[https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=32&amp;langId=1#/7/209/0/0/0 Konačni rezultati Općih izbora u BiH 2022 – kantonalne skupštine]&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:left; font-size: 90%; width:56%;&quot;
! colspan=&quot;2&quot; |Stranka
!Broj
glasova
!%
!Ukupan
broj mandata
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Stranka demokratske akcije]]
|39.208
|18,26
|7
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Narod i pravda]]
|39.146
|18,23
|7
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]
|33.816
|15,75
|6
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SzBiH|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]]
|27.617
|12,86
|5
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Naša stranka]]
|25.382
|11,82
|5
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Demokratska fronta]]–[[Građanski savez Bosne i Hercegovine|Građanski savez]]
|19.488
|9,07
|4
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Za nove generacije]]
|8.194
|3,82
|1
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno:
! colspan=&quot;2&quot; |192.851
!35
|}

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Sarajevo Canton}}
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* {{službeni sajt|http://www.ks.gov.ba}} Vlade kantona Sarajevo

{{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}}
{{Kanton Sarajevo}}

[[Kategorija:Kanton Sarajevo|*]]
[[Kategorija:Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|Sarajevo]]</text>
      <sha1>bjy8w1trl0cypyymj3rhbdbtwqoo6lx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fikret Abdić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>9093</id>
    <revision>
      <id>3917574</id>
      <parentid>3901866</parentid>
      <timestamp>2026-08-11T13:01:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3917574</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="30983" sha1="2exithzplnx6kjhws2zoc8bout2senn" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                = Fikret Abdić
| slika              = Fikret Abdić.png
| opis_slike         =
| redoslijed         = Načelnik [[Velika Kladuša|Velike Kladuše]]
| vrijeme_na_vlasti  = 8. novembar 2016 – 15. novembar 2024.
| prethodnik         = Edin Behrić
| nasljednik         = Boris Horvat
| redoslijed2        = Predsjednik [[Autonomna pokrajina Zapadna Bosna|Zapadne Bosne]]
| vrijeme_na_vlasti2 = 27. septembar 1993 – 21. august 1995.
| prethodnik2        = ''Funkcija osnovana''
| nasljednik2        = ''Funkcija ukinuta''
| redoslijed3        = [[Muslimani (narod)|Muslimanski]] član [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine]]
| vrijeme_na_vlasti3 = 8. april 1992 – 20. oktobar 1993.&lt;br&gt;zajedno sa [[Alija Izetbegović|Alijom Izetbegovićem]]
| prethodnik3        = ''Funkcija osnovana''
| nasljednik3        = [[Nijaz Duraković]]
| redoslijed4        = [[Muslimani (narod)|Muslimanski]] član [[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva SR Bosne i Hercegovine]]
| vrijeme_na_vlasti4 = 20. decembar 1990 – 8. april 1992.&lt;br&gt;zajedno sa [[Alija Izetbegović|Alijom Izetbegovićem]]
| prethodnik4        = [[Četvrti saziv Predsjedništva SR Bosne i Hercegovine|IV saziv]]
| nasljednik4        = ''Funkcija ukinuta'' {{Small|([[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo Republike BiH]])}}
| redoslijed5        = 1. [[Demokratska narodna zajednica#Spisak predsjednika|predsjednik Demokratske narodne zajednice]]
| vrijeme_na_vlasti5 = 8. oktobar 1993 – 8. februar 2005.
| prethodnik5        = ''Funkcija osnovana''
| nasljednik5        = Rifat Dolić
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1939|9|29}}
| mjesto_rođenja     = [[Donja Vidovska]], [[Velika Kladuša]], [[Kraljevina Jugoslavija]]
| datum_smrti        = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --&gt;
| mjesto_smrti       = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| puno_ime           =
| nacionalnost       = [[Muslimani (narod)|Musliman]]&lt;ref name=&quot;Goli Zivot&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=YL9enq6wftQ|title=Goli Zivot - Fikret Abdic - (TV Happy 21.11.2021)|date=21. 11. 2021|website=youtube.com|publisher=[[Happy TV]]|access-date=4. 8. 2025|quote=Ja nisam bošnjak, ja sam musliman...}}&lt;/ref&gt;
| etnicitet          =
| politička_stranka  = [[Savez komunista Bosne i Hercegovine|SKBiH]] (1958–1990)&lt;br&gt;[[Stranka demokratske akcije|SDA]] (1990–1993)&lt;br&gt;[[Demokratska narodna zajednica|DNZ]] (1993–2013)&lt;br&gt;[[Laburistička stranka Bosne i Hercegovine|LS BiH]] (od 2013)
| supružnik          =
| djeca              = 4, uključujući [[Elvira Abdić-Jelenović|Elviru]]
| obrazovanje        =
| zanimanje          = [[privrednik]], [[političar]]
| vjera              = [[Sunitski islam]]
| potpis             =
| veb-sajt           =
| prazna_oznaka1     = Nadimak
| prazni_podaci1     = Babo
| nagrade            =
| pripadnost         = {{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}} (1992–1993)&lt;br&gt;{{ZID|AP Zapadna Bosna}} (1993–1995)
| vojska             = [[Datoteka:Logo of the Army of the Republic of Bosnia and Herzegovina.svg|15px]] [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armija Republike BiH]] (1992–1993)&lt;br&gt;[[Datoteka:Logo of the National Defense Of Western Bosnia.png|15px]] [[Narodna odbrana Zapadne Bosne]] (1993–1995)
| godine_službe      = 1992 – 1995.
| čin                = [[Vrhovni komandant]]
| komandovao         = [[Datoteka:Logo of the National Defense Of Western Bosnia.png|15px]] [[Narodna odbrana Zapadne Bosne]]
| ratovi             = {{unbulleted list
| {{Tree list}}
* [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
** [[Unutarbošnjački sukob u Bosanskoj krajini]]
{{Tree list/end}}}}
| ordeni             =
}}

'''Fikret Abdić''' ([[Donja Vidovska]], [[Velika Kladuša]], 29. septembar 1939), također poznat kao '''Babo,''' jest [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[privrednik]] i političar koji se prvi put istaknuo 1980-ih zbog svoje uloge u pretvaranju poljoprivrednog preduzeća [[Agrokomerc]] sa sjedištem u [[Velika Kladuša|Velikoj Kladuši]] u jedan od najvećih [[Konglomerat (kompanija)|konglomerata]] u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslaviji]]. Osvojio je preko milion glasova na [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990 - Predsjedništvo SR BiH|prvim višestranačkim općim izborima 1990]].&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Dawisha|first=Karen|url=https://books.google.com/books?id=bNvbHCUs3tUC&amp;q=alija.+abdic.+popular+vote&amp;pg=PA133|title=Politics, Power and the Struggle for Democracy in South-East Europe|last2=Parrott|first2=Bruce|date=13. 6. 1997|publisher=Cambridge University Press|isbn=9780521597333|pages=132–136|language=en}}&lt;/ref&gt;

Početkom 1990-ih, tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], Abdić je proglasio svoje protivljenje zvaničnoj bosanskohercegovačkoj vladi i osnovao [[Autonomna pokrajina Zapadna Bosna|Autonomnu pokrajinu Zapadna Bosna]], malu i kratkotrajnu [[Paradržava|paradržavu]] u sjeverozapadnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], koju su činili općina [[Velika Kladuša]] i obližnja sela. Postojala je od 27. septembra 1993. do 21. augusta 1995. i bila je saveznik [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] (VRS).&lt;ref name=&quot;aim2&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.aimpress.ch/dyn/trae/archive/data/200108/10807-001-trae-sar.htm|title=The Man Who Divided the Krajina People|last=Emir Habul|date=7. 8. 2001|publisher=AIM, Sarajevo}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;icty&quot;&gt;{{Cite web|url=http://wwwuser.gwdg.de/~ujvr/hrch/4000-4999/4371adm.htm|title=Decision on admissibility: Case no. CH/00/4371, Ismet Gracanin vs. Bosnia and Herzegovina|archive-url=https://web.archive.org/web/20061123130056/http://wwwuser.gwdg.de/~ujvr/hrch/4000-4999/4371adm.htm|archive-date=23. 11. 2006|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Sud u [[Karlovac|Karlovcu]] ga je 2003. osudio na 20 godina zatvora, a [[Vrhovni sud Hrvatske]] preinačio mu je kaznu na 15 godina zbog [[Ratni zločin|ratnog zločina]] počinjenog na području [[Bosanska krajina|Bosanske]] [[Bosanska krajina|krajine]] od 1993. do 1995.&lt;ref name=&quot;Ex-Bosnian Warlord Sentenced&quot;&gt;{{Cite news|title=Ex-Bosnian Warlord Sentenced|url=https://www.nytimes.com/2002/08/01/world/world-briefing-europe-croatia-ex-bosnian-warlord-sentenced.html|work=The New York Times|date=1. 8. 2002}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://balkans.aljazeera.net/news/balkan/2025/4/15/fikret-abdic-osudjen-na-tri-i-po-godine-zatvora|title=Fikret Abdić osuđen na tri i po godine zatvora|website=Al Jazeera Balkans|language=bs|access-date=4. 8. 2025}}&lt;/ref&gt; Dana 9. marta 2012. pušten je na slobodu nakon što je odslužio dvije trećine kazne.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Bosnian Warlord Freed From Croatian Jail After Serving War-Crimes Sentence|url=http://www.rferl.org/content/bosnian_warlord_abdic_freed_croatian_jail_war_crimes_sentence/24510080.html|work=Radio Free Europe/Radio Liberty|date=9. 3. 2012}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==

=== Rani život ===
Fikret Abdić rođen je u selu [[Donja Vidovska]], u Velikoj Kladuši kao treće od trinaestoro djece Hašima i Zlate Abdić. Budući da mu se otac u kasnijoj fazi rata dobrovoljno pridružio [[partizani]]ma Abdić je odrastao kao klasično dijete jugoslavenskog [[Socijalizam|socijalizma]]. Okružen je čvrstom vjerom u bolju budućnost, [[bratstvo i jedinstvo]], strahom od žala prošlosti, opterećen predrasudama o negativnoj ulozi tradicije i vjere.&lt;ref name=&quot;bio&quot;&gt;Muharem Bazdulj, [http://www.vreme.com/cms/view.php?id=1039543 &quot;Uspenje i sunovrat krajiškog Babe&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160115200017/http://www.vreme.com/cms/view.php?id=1039543 |date=15. 1. 2016 }}''vreme.com'',broj 1105; objavljeno 8. 3.2012, pristupljeno 7.12.2014 {{sr simbol}}&lt;/ref&gt;

==== Rana karijera ====
Nakon završetka studija [[Agronomija|agronomije]], Abdić je, kao relativno mladi inženjer, postao direktor Poljoprivredne zadruge ([[Agrokomerc]]) u Velikoj Kladuši. Pretvaranjem male poljoprivredne [[Zadruga|zadruge]] u moderni prehrambeni kombinat koji je zapošljavao preko 13.000 radnika, osnažena je ekonomija cijele [[Cazinska krajina|Cazinske krajine]] i poboljšan je životni standard u regiji koja je ranije bila neindustrijalizirana i nerazvijena.&lt;ref name=&quot;aim2&quot;/&gt;

Agrokomerc je transformirao Veliku Kladušu iz siromašne regije u regionalnu silu. Agrokomerc je postao prepoznatljiv širom [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] koristeći oglašavanje i marketing izuzetno vješto, do te mjere da je maskota Agrokomerca, kuhar s visokom bijelom kapom, bio sveprisutni kao [[Vučko]] ili [[Zagi]] (maskota [[Letnja univerzijada 1987.|14. ljetne univerzijade]]). ''[[Tops]]'' keks, glavni Agrokomercov proizvod (proizvod sličan [[Jaffa Cakes]]a), gotovo su istisnuli svog poznatijeg prethodnika s tržišta u [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosni i Hercegovini]]. Lokalni stanovnici Velike Kladuše zvali su ga ''Babo''.&lt;ref name=&quot;mit&quot;&gt;{{Cite web|url=http://web.mit.edu/cis/www/migration/pubs/rrwp/5_militarized.html|title=Militarized Refugee Populations: Humanitarian Challenges in the Former Yugoslavia|last=Sarah Kenyon Lischer|year=2007|publisher=mit.edu|archive-url=https://web.archive.org/web/20160824160634/http://web.mit.edu/cis/www/migration/pubs/rrwp/5_militarized.html|archive-date=24. 8. 2016|url-status=dead|access-date=11. 9. 2007}}&lt;/ref&gt;

==== Afera Agrokomerc ====
{{Glavni|Afera Agrokomerc}}Vodio je kompaniju uz snažnu političku podršku utjecajnog političara [[Hamdija Pozderac|Hamdije Pozderca]] i njegovog brata Hakije,&lt;ref name=&quot;time2&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,965639,00.html|title=Yugoslavia All the Party Chief's Men|last=Kenneth W. Banta|date=28. 9. 1987|publisher=[[Time magazine]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20080228221129/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,965639,00.html|archive-date=28. 2. 2008|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; koristeći kombinaciju socijalističkih i kapitalističkih metoda.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Darko Sicel|first=Bozidar|url=|title=Freedom for Fikret Abdić|date=1. 6. 2006|publisher=American Bosnian Association|isbn=|location=Chicago, IL|page=63|author-link=Bozidar Darko Sicel}}&lt;/ref&gt;

Krajem 1987, neposredno prije smrti Hamdije Pozderca, [[Raif Dizdarević]] je trebao preuzeti godišnje Predsjedništvo Jugoslavije, tokom čega je izbio skandal. Abdić je procesuiran zbog &quot;''kontrarevolucionarnih djela koja ugrožavaju društveni poredak SFRJ'' &quot; prema članu 114. Krivičnog zakona SFRJ&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Darko Sicel|first=Bozidar|url=|title=Freedom for Fikret Abdić|date=1. 6. 2006|publisher=American Bosnian Association|isbn=|location=Chicago, IL|page=|author-link=Bozidar Darko Sicel}}&lt;/ref&gt; i na kraju zatvoren zbog [[Afera Agrokomerc|navodnih finansijskih nepravilnosti]], a Hamdija Pozderac je dao ostavku. Skandal je potresao ne samo [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Socijalističku Republiku Bosnu i Hercegovinu]], već i cijelu [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviju]].&lt;ref name=&quot;time2&quot;/&gt; Još jedan od njegovih kontroverznih poteza bio je podizanje spomenika narodnom junaku [[Mujo Hrnjica|Muji Hrnjici]], na brdu iznad Velike Kladuše.&lt;ref name=&quot;nin2&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.nin.co.rs/2000-01/13/11112.html|title=Miloševićevi ljudi|date=13. 1. 2000|publisher=NIN|language=sr}}&lt;/ref&gt;

== Prvi višestranački izbori ==
{{Glavni|Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.}}
Nakon borbe za politički monopol, [[Savez komunista Jugoslavije]] izgubio je izbore od nacionalističkih stranaka. U [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Socijalističkoj Republici Bosni i Hercegovini]], [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbi]] su podržali [[Srpska demokratska stranka|Srpsku demokratsku stranku]] (SDS), dok su [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvati]] podržali [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatsku demokratsku zajednicu]] [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|BiH]] (HDZ BiH). [[Muslimani (narod)|Muslimani]] su se okupili oko [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] (SDA) koju je predvodio [[Alija Izetbegović]], bivši osuđenik i član [[Mladi muslimani|Mladih muslimana]], koji je bio glavni optuženik tokom [[Sarajevski proces|Sarajevskog procesa]] 1983. Abdić, bivši član [[Savez komunista Bosne i Hercegovine|Saveza komunista]], pridružio se SDA kao jedan od njenih lidera.{{Sfn|Lučić|2005}} Na [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|prvim višestranačkim općim izborima u SR Bosne i Hercegovine 1990.]] Abdić je osvojio preko milion glasova, oko 200.000 više od Izetbegovića.{{Sfn|Martins Branco|2009}} On i Izetbegović su obojica izabrani za Muslimanske članove u [[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništvu]], dok je [[Ejup Ganić]], također član SDA, izabran u Predsjedništvo kao predstavnik [[&quot;Ostali&quot; u Bosni i Hercegovini|Ostalih]].{{Sfn|Lučić|2005}} Abdić se tako pojavio kao glavna prijetnja Izetbegovićevoj dominaciji nad SDA i potencijalni [[Predsjednik Predsjedništva Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|predsjednik Predsjedništva]]. Prestizanje SDA od strane Abdićeve linije također je postalo mogućnost. Međutim, Abdić se povukao nakon što su ga čelnici SDA izolovali i pristao je da bude samo član Predsjedništva nakon protivljenja tvrdolinijaša SDA.{{Sfn|Martins Branco|2009}}

== Ratni period ==
{{Glavni|Rat u Bosni i Hercegovini}}
Prema ''[[NIN|NIN-u]]'', Abdić se nakratko pojavio u [[Sarajevo|Sarajevu]] kada je izbio [[rat u Bosni i Hercegovini]], nadajući se da će preuzeti predsjedničku funkciju nakon što Izetbegovića uhapsi [[Jugoslavenska narodna armija]] (JNA). Međutim, Izetbegović ga je preduhitrio jer je već imenovao [[Ejup Ganić|Ejupa Ganića]], kao svog zamjenika, na tu poziciju.&lt;ref name=&quot;nin2&quot;/&gt;

Abdić je vjerovao da Izetbegović teži stvaranju unitarne države zasnovane na nadmoći Muslimana. Kao član Predsjedništva, ali i SDA, protestovao je protiv samovolje Izetbegovića i ljudi koji su prije svega bili lojalni Izetbegoviću.{{Sfn|Lunić|2019}} Eskalacija tenzija dovela je do teške situacije bez vidljivog rješenja. Abdić, napuštajući Sarajevo u augustu 1992, svjedočio je posljedicama rata i za narod i za vladu. Usred [[Bošnjačko-hrvatski sukob|sukoba]] između Hrvata i Muslimana 1993, Abdić se snažno zalagao za pregovore kao jedinu održivu alternativu za prekid krvoprolića, naglašavajući odgovornost za stvaranje atmosfere pogodne za pregovore. Njegov naglasak na miru kroz pregovore istaknuo je rastući sukob između njega i Izetbegovića, signalizirajući njihove različite pristupe rješavanju krize.{{Sfn|Lunić|2019}}

[[David Owen|Lord Owen]], [[Engleska|engleski]] diplomata i koautor mirovnih planova [[Vance–Owenov plan|Vance-Owen]] i [[Owen–Stoltenbergov plan|Owen-Stoltenberg]], opisao je Abdića kao &quot;direktnog, samouvjerenog i drugačijeg od sarajevskih muslimana. Bio je za pregovore i kompromise s Hrvatima i Srbima kako bi se postigao dogovor, te je oštro kritikovao one muslimane koji su željeli blokirati bilo kakav takav dogovor.&quot; &lt;ref name=&quot;owen&quot;&gt;[http://sca.lib.liv.ac.uk/collections/owen/boda/kpabdi.pdf Balkan Odyssey]{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

=== Unutarbošnjački sukob ===
{{Glavni|Unutarbošnjački sukob u Bosanskoj krajini}}
Koristeći svoju široku mrežu poslovnih veza, Abdić je uspio snabdijevati grad robom široke potrošnje poput [[cigareta]], [[Kahva|kahve]] i [[deterdžent]]a, čak i dok je bio [[Opsada Bihaća|pod opsadom VRS-a]].&lt;ref&gt;{{cite magazine|last1=Husarska|first1=Anna|title=Pocket Change|magazine=The New Republic|date=19. 7. 1993|volume=209|issue=3–4|id={{ProQuest|212859791}}}}&lt;/ref&gt; Abdić je uživao snažnu lokalnu podršku.{{Sfn|Fotini|2008}}
[[Datoteka:Western_Bosnia_1994.png|lijevo|mini|[[Autonomna pokrajina Zapadna Bosna|AP Zapadna Bosna]] 1994.|280x280piksel]]
U proljeće 1992, ''Bihaćki džep'', koji se prostirao na 15.500 kvadratnih kilometara, bio je okružen neprijateljskim snagama sa svih strana - [[Republika Srpska Krajina|Republikom Srpskom Krajinom]] na zapadu i sjeveru (odvojenom od hrvatske teritorije), te [[Republika Srpska|Republikom Srpskom]] na jugu i istoku. [[Peti korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|Peti korpus]] [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] (ARBiH) koji se tamo nalazio nije imao odgovarajuće naoružanje i nije mogao zaštititi Bihać u slučaju napada. U februaru 1993. stigao je francuski bataljon iz [[UNPROFOR|Zaštitnih snaga Ujedinjenih nacija]] (UNPROFOR), ali su njegove ovlasti i sposobnosti bile ograničene.{{Nedostaje referenca}}

Abdić je proglasio [[Autonomna pokrajina Zapadna Bosna|Autonomnu pokrajinu Zapadna Bosna]] 27. septembra 1993. u [[Velika Kladuša|Velikoj Kladuši]]. AP Zapadna Bosna funkcionirala je kao mini-država, s premijerom i skupštinom.{{Sfn|Fotini|2008}} Muslimani iz Bihaća su se protivili autonomiji i stali su na stranu vlade u Sarajevu.{{Sfn|Fotini|2008}} Dana 21. oktobra 1993. Abdić je potpisao zajedničku izjavu s [[Mate Boban|Matom Bobanom]], predsjednikom [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatske Republike Herceg-Bosne]] u [[Zagreb]]u. Sljedećeg dana Abdić i [[Radovan Karadžić]], [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednik]] [[Republika Srpska (1992–1995)|Republike Srpske]], potpisali su deklaraciju kojom su se obje strane obavezale na mir. Smatrao je da potpisivanjem ovih sporazuma štiti stanovništvo u Zapadnoj Bosni od nepotrebnog krvoprolića.{{Sfn|Lunić|2019}} 521. i 527. brigada [[Peti korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|5. korpusa Armije Republike Bosne i Hercegovine]] iz Velike Kladuše prebjegle su i pridružile se Abdiću.{{Sfn|Fotini|2008}}

Abdić je osnovao i koncetracione logore za one koji su se borili za bosanskohercegovačku vladu u Sarajevu. Zatočenici u logorima bili su izloženi ubistvima, mučenju, seksualnim napadima, premlaćivanjima i drugim okrutnim postupcima. Pored Abdićevih paravojnih snaga, u ratnim zločinima nad Bošnjacima učestvovala je i paravojna jedinica iz [[Srbija|Srbije]] poznata kao [[Škorpioni (srpska paravojna jedinica)|Škorpioni]].&lt;ref&gt;[http://www.voanews.com/bosnian/archive/2002-07/a-2002-07-31-7-1.cfm ''Voice of America'': &quot;Fikretu Abdiću 20 godina zatvora&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110523172336/http://www.voanews.com/bosnian/archive/2002-07/a-2002-07-31-7-1.cfm |date=23. 5. 2011 }}, voanews.com, 31 July 2002.&lt;/ref&gt; Potpisivanje [[Vašingtonski sporazum|Washingtonskog sporazuma]] u martu 1994, kojim je okončan [[bošnjačko-hrvatski sukob]], veoma je oslabilo Abdićevu poziciju.{{Sfn|Lunić|2019}}

Tokom [[Operacija &quot;Tigar '94&quot;|Operacije &quot;Tigar '94&quot;]], [[Peti korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|5. korpus]] [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]], sa sjedištem u južnom dijelu [[Bihać]]kog džepa,&lt;ref name=&quot;iwpr2&quot;&gt;{{Cite web|url=http://iwpr.net/report-news/bosnia-abdic-turns-spotlight-bihac|title=Bosnia: Abdic Turns Spotlight on Bihac|last=Luke Zahner|date=28. 2. 2002|publisher=[[Institute for War and Peace Reporting|IWPR]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20140220121134/http://iwpr.net/report-news/bosnia-abdic-turns-spotlight-bihac|archive-date=20. 2. 2014|url-status=dead|access-date=13. 8. 2012}}&lt;/ref&gt; vojno je porazio Zapadnu Bosnu. Abdić je, međutim, okupio vojsku koju je snabdijevala, obučavala i finansirala (i borila se uz) [[Vojska Republike Srpske]] (VRS) i koristio srpsku [[Kontraobaveštajni rad|kontraobavještajnu službu]] protiv ARBiH i Bošnjaka lojalnih Izetbegoviću, te je uspješno obnovio Zapadnu Bosnu tokom [[Operacija &quot;Pauk&quot;|Operacije &quot;Pauk&quot;]]. Srbi su iskoristili situaciju i ojačali svoje i Abdićeve pozicije.&lt;ref name=&quot;auto3&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.dw.com/en/bosnian-war-criminal-released-from-croatian-prison/a-15799849|title=Bosnian war criminal released from Croatian prison {{!}} DW {{!}} 9 March 2012|last=Welle (www.dw.com)|first=Deutsche|website=DW.COM|language=en-GB|access-date=22. 8. 2022}}&lt;/ref&gt;

Dana 1. augusta 1995.  Abdić je proglasio AP Zapadnu Bosnu republikom, koja je postojala samo sedam dana, do 7. augusta 1995. Republika Zapadna Bosna se nestala nakon što su je zajednički zauzele ARBiH i [[Hrvatska kopnena vojska|Hrvatska vojska]] (HV) tokom [[Operacija &quot;Oluja&quot;|Operacije &quot;Oluja&quot;]] koja je započela u augustu 1995.{{Sfn|Lunić|2019}} Nakon sloma Zapadne Bosne, Abdić je pobjegao u [[Hrvatska|Hrvatsku]].&lt;ref name=&quot;auto3&quot;/&gt;

== Poslijeratni period ==
Nakon rata, [[Predsjednik Republike Hrvatske|hrvatski predsjednik]] [[Franjo Tuđman]] mu je odobrio [[Pravo na azil|politički azil]] i državljanstvo,&lt;ref name=&quot;bbc&quot;&gt;{{Cite web|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/europe/1448009.stm|title=Warlord on trial in Croatia|last=Gabriel Partos|date=20. 7. 2001|publisher=[[BBC]]}}&lt;/ref&gt; te je živio u blizini [[Rijeka (grad)|Rijeke]]. [[Bosna i Hercegovina]] podignula je optužnicu protiv njega za smrt 121 civila, tri [[Ratni zarobljenik|ratna zarobljenika]] i ranjavanje 400 civila u [[Bihać]]u. Hrvatska je, međutim, odbila da ga izruči. Nakon Tuđmanove smrti 1999. i [[Parlamentarni izbori u Hrvatskoj 2000.|promjene vlasti]] u Hrvatskoj sljedeće godine, hrvatske vlasti su ga uhapsile i sudile.&lt;ref name=&quot;bbc&quot; /&gt; Godine 2003. osuđen je na 20 godina zatvora za ratne zločine počinjene na području [[Bosanska krajina|Bosanske krajine]].&lt;ref name=&quot;hrw&quot;&gt;{{Cite web|url=http://hrw.org/reports/2004/icty1004/4.htm|title=Concerns Pertaining to the Judiciary|date=oktobar 2004|publisher=[[Human Rights Watch]]}}&lt;/ref&gt; Godine 2005. [[Vrhovni sud Hrvatske]] smanjio je kaznu na 15 godina.&lt;ref name=&quot;osce&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.osce.org/documents/mc/2006/09/20668_en.pdf|title=Background Report: Domestic War Crime Trials 2005 (page 23)|date=13. 9. 2006|publisher=[[Organization for Security and Co-operation in Europe]] mission in Croatia|archive-url=https://web.archive.org/web/20190827214420/https://www.osce.org/documents/mc/2006/09/20668_en.pdf|archive-date=27. 8. 2019|url-status=dead|access-date=30. 1. 2007}}&lt;/ref&gt; Pušten je iz zatvora 8. marta 2012. nakon što je odslužio deset od svojih 15 godina kazne, iz zatvora u [[Pula|Puli]], nakon čega su ga dočekale hiljade radosnih pristalica koji su autobusima dovezeni iz Velike Kladuše.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.khaleejtimes.com/displayarticle.asp?xfile=data/international/2012/March/international_March351.xml&amp;section=international&amp;col=|title=Bosnian ex-warlord Abdic released after 10 yrs|website=khaleejtimes.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20150402144012/http://www.khaleejtimes.com/displayarticle.asp?xfile=data%2Finternational%2F2012%2FMarch%2Finternational_March351.xml&amp;section=international&amp;col=|archive-date=2. 4. 2015|url-status=dead|access-date=22. 3. 2012}}&lt;/ref&gt;

Iako se neizjašnjava kao [[Bošnjaci|Bošnjak]], već [[Muslimani (narod)|Musliman]],&lt;ref name=&quot;Goli Zivot&quot; /&gt; Abdić se kandidovao za poziciju bošnjačkog člana [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] na općim izborima [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|1996]], [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|1998.]] i [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|2002.]] kao član [[Demokratska narodna zajednica|Demokratske narodne zajednice]], međutim nije nikada pobijedio.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.izbori.ba/Documents/Documents/Rezultati%20izbora%2096-2002/Rezultati2002/Kratki/PredsjednistvoBiHKratkaVerzija.pdf|title=Opći izbori 2002 - konačni rezultati|date=18. 10. 2002|publisher=Central Electoral Commission of Bosnia and Herzegovina}}&lt;/ref&gt;

Nakon što su on i njegova kćerka [[Elvira Abdić-Jelenović]] izbačeni iz DNZ-a, ona i njene pristalice osnovali su novu stranku na osnivačkoj skupštini u [[Velika Kladuša|Velikoj Kladuši]] 28. decembra 2013.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.laburistibih.ba/o-nama/|title=O nama - Laburisti BiH|website=laburistibih.ba|access-date=1. 10. 2024}}&lt;/ref&gt; Kao član [[Laburistička stranka Bosne i Hercegovine|Laburističke stranke BiH]], na [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2016.|lokalnim izborima 2016.]] postaje načelnik općine [[Velika Kladuša]], a na [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2020.|lokalnim izborima 2020.]] obnavlja mandat.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/rezultati_izbora_2016/?resId=13&amp;langId=1#/8/1/0|title=Lokalni izbori 2016 - Rezultati Načelnik Velike Kladuše|date=31. 10. 2016|website=izbori.ba|publisher=[[CIKBiH]]|access-date=1. 10. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=27&amp;langId=1#/8/1/0|title=Lokalni izbori 2020 - Rezultati Načelnik Velike Kladuše|date=15. 12. 2020|website=izbori.ba|publisher=[[CIKBiH]]|access-date=1. 10. 2024}}&lt;/ref&gt; Međutim, pravo na kandidaturu gubi nakon što je [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|visoki predstavnik]] [[Christian Schmidt]] [[Bonske ovlasti|bonskim ovlastima]] nametnuo tehničke izmjene [[Izbori u Bosni i Hercegovini#Izborni zakon|Izbornog zakona BiH]] gdje, između ostalog, zabranjuje se kandidatura ratnim zločincima osuđenih strane bilo kojeg međunarodnog ili domaćeg suda.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://balkans.aljazeera.net/news/balkan/2024/3/26/schmidt-nametnuo-tehnicke-izmjene-izbornog-zakona-bih|title=Schmidt nametnuo tehničke izmjene Izbornog zakona BiH|website=Al Jazeera Balkans|language=bs|access-date=1. 10. 2024}}&lt;/ref&gt;

U junu 2020. uhapsila ga je [[Federalna uprava policije]] u okviru istrage o korupciji koja je uključivala niz općinskih zvaničnika.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/pripadnici-federalne-policije-uhapsili-nacelnika-velike-kladuse-fikreta-abdica/200618044|title=Pripadnici federalne policije uhapsili načelnika Velike Kladuše Fikreta Abdića|website=Klix.ba|access-date=27. 9. 2021}}&lt;/ref&gt; Određen mu je pritvor, ali je pušten krajem oktobra nakon što su njegovi advokati podnijeli sudu zahtjev da mu se dozvoli učešće u kampanji za [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2020.|lokalne izbore 2020]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/sve-izvjesnije-da-ce-fikret-abdic-ostati-nacelnik-velike-kladuse/201116036|title=Sve izvjesnije da će Fikret Abdić ostati načelnik Velike Kladuše|website=Klix.ba}}&lt;/ref&gt; U martu 2021. tužioci su formalno podigli optužnicu protiv Abdića i šest drugih općinskih zvaničnika za korupciju u vezi s tenderima za javne nabavke.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/potvrdjena-optuznica-protiv-fikreta-abdica-zbog-zloupotrebe-polozaja-i-ovlasti/210318151|title=Potvrđena optužnica protiv Fikreta Abdića zbog zloupotrebe položaja i ovlasti|website=Klix.ba|access-date=27. 9. 2021}}&lt;/ref&gt; Dana 15. aprila 2025. Kantonalni sud u Bihaću prvostepeno ga je osudio na tri i po godine zatvora zbog zloupotrebe službenog položaja, čime je oštetio budžet općine Velika Kladuša za 487.907 [[Konvertibilna marka|KM]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Također pogledajte ==
*[[Elvira Abdić-Jelenović]]
*[[Autonomna pokrajina Zapadna Bosna]]
*[[Narodna odbrana Zapadne Bosne]]

== Reference ==
{{Refspisak|2}}

== Literatura ==
{{Refbegin}}
* {{cite journal|last=Fotini|first=Christia|date=2008|title=Following the Money: Muslim versus Muslim in Bosnia's Civil War|url=https://www.jstor.org/stable/20434096|journal=Comparative Politics|volume=40|issue=4|pages=461&amp;ndash;480|doi=10.5129/001041508X12911362383390|jstor=20434096|access-date=12. 12. 2023|url-access=subscription}}
* {{cite journal|last=Lučić|first=Ivica|date=2005|title=Evolution and Condition of the Elites in Bosnia-Herzegovina – A Personal View|url=https://hrcak.srce.hr/file/28965|journal=National Security and the Future|volume=3&amp;ndash;4|issue=6|pages=151&amp;ndash;174|doi=|access-date=12. 12. 2023|archive-date=15. 9. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240915235340/https://hrcak.srce.hr/file/28965|url-status=dead}}
* {{cite journal|last=Lunić|first=Tomislav A.|date=2019|title=Потенцијална могућност спречавања сукоба у бившој ЦР БиХ – случај Фикрет Абдић|trans-title=The potential possibility of preventing conflicts in the former SR BiH – the case of Fikret Abdić|url=https://heinonline.org/HOL/LandingPage?handle=hein.journals/kutapsa16&amp;div=18&amp;id=&amp;page=|journal=Култура полиса|language=sr|issue=38|pages=231&amp;ndash;243|doi=|access-date=12. 12. 2023}}
* {{cite journal|last=Martins Branco|first=Carlos Manuel|date=2009|title=The Muslim National Question in Bosnia. An Historical Overview and an Analytical Reappraisal.|url=https://www.revistamilitar.pt/artigopdf/475|journal=Revista Militar|issue=2488|pages=567&amp;ndash;0|doi=|access-date=12. 12. 2023|archive-date=7. 12. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207225238/https://www.revistamilitar.pt/artigopdf/475|url-status=dead}}
{{Refend}}

== Vanjski linkovi ==
{{Wikicitat|Fikret Abdić}}
* {{cite web|url=http://www.scc.rutgers.edu/serbian_digest/254/t254-4.htm|title=On the Brink of Capital Punishment (Interview with Abdić)|date=17. 8. 1996|publisher=[[Vreme]] News Digest Agency No. 254|archive-url=https://web.archive.org/web/20080311191300/http://www.scc.rutgers.edu/serbian_digest/254/t254-4.htm|archive-date=11. 3. 2008|url-status=dead|access-date=30. 1. 2007|author=Svetlana Vasovic-Mekina}}
* Knjiga Aubrey Verboven ''[http://amzn.com/0987744704 Border Crossings - An Aid Worker's Journey into Bosnia]'' pruža izuzetno detaljan prikaz života u Velikoj Kladuši i izbjegličkom logoru Batnoga 1994-95. Također svjedoči o stanovnicima koncentracionih logora i srpskim paravojnim formacijama koje su se kretale Velikom Kladušom u to vrijeme.

{{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Abdić, Fikret}}
[[Kategorija:Biografije, Velika Kladuša]]
[[Kategorija:Rođeni 1939.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Optuženi za ratne zločine]]
[[Kategorija:Ratni zločinci u ratu u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Osumnjičeni kriminalci]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački kriminalci]]
[[Kategorija:Hrvatski kriminalci]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]]
[[Kategorija:Političari Federacije Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Političari Stranke demokratske akcije]]
[[Kategorija:Političari Demokratske narodne zajednice]]
[[Kategorija:Političari Laburističke stranke Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Autonomna pokrajina Zapadna Bosna]]
[[Kategorija:Naturalizovani državljani Hrvatske]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački komunisti]]
[[Kategorija:Bošnjaci osuđeni za ratne zločine]]</text>
      <sha1>2exithzplnx6kjhws2zoc8bout2senn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>954.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>9391</id>
    <revision>
      <id>3917677</id>
      <parentid>3916824</parentid>
      <timestamp>2026-08-12T07:19:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AdnanSa</username>
        <id>226</id>
      </contributor>
      <origin>3917677</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5507" sha1="7gmh1dtis9aq4ekx2k3pkgyh4y5cya2" xml:space="preserve">{{godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}Godina '''954.''' ('''[[rimski brojevi|CMLIV]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u nedjelju]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. Oznaka 954. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.

== Događaji ==
=== Bizantijsko Carstvo ===
* Niceforus Foka nasljeđuje svog oca, Bardasa Foku, kao komandanta bizantijske armije.&lt;ref&gt;Louis Bréhier, Vie et mort de Byzance, Paris, Albin Michel, 1946, 596 p.&lt;/ref&gt;

=== Evropa ===
* Proljeće – Mađarska vojska predvođena Bulcsúom prelazi Rajnu. On logoruje u Wormsu, glavnom gradu svog saveznika Konrada Crvenog, vojvode od Lorraine. Bulcsú kreće na zapad, napadajući posjede kralja [[Oton I, car Svetog Rimskog Carstva|Otona I]], prelazeći rijeke Moselle i Maas.&lt;ref&gt;Bóna, István (2000). The Hungarians and Europe in the 9th-10th centuries. Budapest: Historia - MTA Történettudományi Intézete, pp. 51-52. ISBN 963-8312-67-X.&lt;/ref&gt;
* 6.–10. april – Mađari opsjedaju Cambrai i spaljuju njegova predgrađa, ali ne uspijevaju osvojiti grad. Branioci ubijaju jednog od Bulcsúovih rođaka i odbijaju predati njegovo tijelo Mađarima. Kao osvetu, ovi ubijaju sve svoje zarobljenike.
* Mađari pljačkaju regije Hesbaye i Carbonaria (današnja Belgija). Pljačkaju i spaljuju manastir Saint Lambert iz Hainauta, manastir Moorsel, te pustoše gradove Gembloux i Tournai.
* Ljeto – Mađari pljačkaju okolinu Laona, Reimsa, Chalona, ​​Metza i Gorzea. Nakon toga se vraćaju u Burgundiju. U Provansi, Mađari se bore s Maurima iz muslimanske enklave Fraxinet.&lt;ref&gt; Ballan, Mohammad (2010). Fraxinetum: An Islamic Frontier State in Tenth-Century Provence. Comitatus: A journal of Medieval and Renaissance Studies, Volume 41, 2010, p. 31.&lt;/ref&gt;
* 10. septembar – Kralj [[Luj IV, kralj Zapadne Franačke|Luj IV (Prekomorski)]] umire nakon nesreće u lovu (blizu svoje palate u Corbenyju). Nasljeđuje ga 13-godišnji sin [[Lotar, kralj Zapadne Franačke|Lotar III]] pod nadzorom [[Hugo Veliki|Huga Velikog]], grofa od Pariza. Hugo mu je prepustio krunu, a zauzvrat dobio Burgundiju i Akvitaniju. Lotar je stavljen pod starateljstvo Bruna, nadbiskupa Kolna.
* Jesen: Ludolf od Švabe moli kralja Otona za oproštaj dok je lovio u Suveldunu, blizu Weimara.
* 12. novembar – Lotar III je krunisan od strane Artalda, nadbiskupa Reimsa, u opatiji Saint-Remi za kralja Zapadnofranačkog Kraljevstva. Njegova majka, kraljica Gerberga od Saksonije, imenuje Huga Velikog za regenta.&lt;ref&gt;The Annals of Flodoard of Reims, 916–966, eds &amp; trans. Steven Fanning: Bernard S. Bachrach (New York; Ontario, Can: University of Toronto Press, 2011), p. 60.&lt;/ref&gt;
* Zima – Na [[Imperijalna dijeta (Sveto Rimsko Carstvo)|Imperijalnoj dijeti]] u Auerstedtu, okupljeni od strane Otona I, njegov sin Liudolf (vojvode od Švabije) i Konrad Crveni, potčinjavaju se Otonovoj vlasti. Lišeni su svojih vojvodstava, ali nekoliko pobunjeničkih plemića nastavlja pružati otpor.&lt;ref&gt;Timothy Reuter (1999). The New Cambridge Medieval History, Volume III, p. 247. ISBN 978-0-521-36447-8.&lt;/ref&gt;
* Vojvoda Alberik II, princeps i vladar Rima, umire nakon 22-godišnje vladavine. Na samrti nominira svog sina Oktavijana za nasljednika.

=== Britanija ===
* Kralj [[Erik I, kralj Norveške|Erik I (Krvava sjekira)]] poginuo je kod Stainmorea, što je omogućilo kralju [[Edred]]u da povrati York,&lt;ref&gt;Timothy Reuter (1999). The New Cambridge Medieval History, Volume III, p. 247. ISBN 978-0-521-36447-8.
Williams, Hywel (2005). Cassell's Chronology of World History. London: Weidenfeld &amp; Nicolson. pp. 95–104. ISBN 978-0-304-35730-7.&lt;/ref&gt; ponovo ujedinjujući Northumbriju sa teritorijom cijele Engleske. Visoki upravitelj Osulf I od Bamburgha imenovan je za ealdormana (&quot;grofa&quot;) Northumbrije.
* Kralj Malcolm I poginuo je u bitci protiv Sjevernjaka nakon 11-godišnje vladavine. Naslijedio ga je Indulf, sin pokojnog kralja Konstantina II, kao vladar Albe (Škotske). Osvaja Edinburgh od Angla Northumbrije.&lt;ref&gt;Frank Adam,Thomas Innes The Clans, Septs and Regiments of the Scottish Highlands 1934. Kessinger Publishing, 2004 (ISBN 978-1-4179-8076-5)&lt;/ref&gt;

== 954. u temama ==
=== Religija ===
* Seborga (današnja Ligurija) potpada pod jurisdikciju benediktinskih monaha Santo Onorata iz Lerinsa.

== [[Porođaj|Rođeni]] ==
* Fudživara no Joshitaka, japanski vaka pjesnik (um. 974.)
* Malcolm II, kralj Albe (Škotska) (približan datum)
* Onakatomi no Sukečika, japanski vaka pjesnik (um. 1038.)
* Oton I, vojvoda Švapske i Bavarske (um. 982.)
* Vang Jučeng, kineski dužnosnik i pjesnik (um. 1001.)

== [[Smrt|Umrli]] ==
* 25. januar – Ašot II, princ Tao-Klarjetija (Gruzija)
* 22. februar – Guo Vei, car Kasnog Zhoua (rođen 904.)
* 21. maj – Feng Dao, kineski princ i kancelar (rođen 882.)
* 10. septembar – [[Luj IV, kralj Zapadne Franačke]]
* Abul-Aiš Ahmed, vladar i sultan Idrisida (Maroko)
* Alberik II, princeps i vojvoda od Spoleta (rođen 912.)
* Cellachán Caisil, kralj Munstera (Irska)
* Erik I (Krvavi Sjekira), norveški vikinški kralj
* Frederik, nadbiskup (izbornik) Mainza
* Fudživara no Onši, carica Japana (rođena 885.)
* Li, kineska carica udovica Kasnog Hana
* Liu Čong, osnivač Sjevernog Hana
* Malkolm I, kralj Albe (Škotska)
* Nuh ibn Nasr, Samanidski emir

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}{{Commonscat|954|954.}}</text>
      <sha1>7gmh1dtis9aq4ekx2k3pkgyh4y5cya2</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3917678</id>
      <parentid>3917677</parentid>
      <timestamp>2026-08-12T07:39:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AdnanSa</username>
        <id>226</id>
      </contributor>
      <origin>3917678</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7560" sha1="blvuj1j5qoyj5o6o4nl75rlwt5070zo" xml:space="preserve">{{godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}Godina '''954.''' ('''[[rimski brojevi|CMLIV]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u nedjelju]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. Oznaka 954. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.

== Događaji ==
=== Bizantijsko Carstvo ===
* Nikifor Foka nasljeđuje svog oca, Barda Foku, kao komandanta bizantijske armije.&lt;ref&gt;Louis Bréhier, Vie et mort de Byzance, Paris, Albin Michel, 1946, 596 p.&lt;/ref&gt;

=== Islamsko carstvo ===
* 28. august: Smrt samanidskog emira Buhare, Nuha I. Naslijedio ga je sin, Abdulmalik ibn Nuh (vladavina je završila 961. godine).&lt;ref&gt;Vasiliĭ Vladimirovich Bartolʹd Turkestan down to the Mongol invasion. Luzac, 1958&lt;/ref&gt;
* 30. oktobar: Bitka kod Hadatha (Sukob Hamdanida i Bizantijskog Carstva). Bizantijski car poslao je veliku vojsku (prema arapskim izvorima oko 50.000 ljudi) pod komandom iskusnog vojskovođe Barde Foke Starijeg (u čijoj je vojsci bio i njegov sin Nikifor Foka, budući car) sa zadatkom da spriječe utvrđivanje grada Hadata. U cjelodnevnoj bici, Sejful-Davla je izvojevao pobjedu. S malom, elitnom jedinicom konjice (gulamima) probio je bizantijski centar i potpuno porazio neprijatelja. Bizantijci su imali oko 3.000 mrtvih i mnogo zarobljenih patricija. Ova pobjeda je privremeno osigurala muslimansku granicu u Sjevernoj Siriji i ovjekovječena je u stihovima čuvenog arapskog pjesnika Al-Mutanabija, koji je boravio na dvoru Sejful-Davle.

=== Evropa ===
* 6. februar&lt;ref&gt;Zeitschrift für die Geschichte des Oberrheins, Volume 7  [archive] W. Kohlhammer, 1892&lt;/ref&gt;: Grof Palatin Arnulf II od Bavarske prijeti dvorcu Mandichinda u pokušaju da prisili, Otonovog pristalicu, biskupa Ulrich od Augsburga, da se pridruži strani Ludolfa od Švabije. Grofovi Dietpold od Dillingena i Adalbert od Marchtala intervenišu i pobjeđuju Arnulfa, po cijenu Adalbertovog života.
* Februar-mart: Oton I maršira protiv svog sina Ludolfa od Švabije. Dvije vojske se susreću na rijeci Iller; intervencija biskupa Ulricha od Augsburga i Hartperta od Chura sprječava bitku. Potpisano je primirje do 15. juna.
* Mađari intervenišu u Bavarskoj na zahtjev rivala kralja Otona I, uključujući njegovog zeta Konrada Crvenog, vojvodu od Lotaringa, Arnulfa od Regensburga i Ottovog sina, Ludolpha od Švabije.
* 28. mart: Grof od Ventimiglie ustupio je feud Seborgu opatima Lerina.
* Proljeće – Mađarska vojska predvođena Bulcsúom prelazi Rajnu. On logoruje u Wormsu, glavnom gradu svog saveznika Konrada Crvenog, vojvode od Lorraine. Bulcsú kreće na zapad, napadajući posjede kralja [[Oton I, car Svetog Rimskog Carstva|Otona I]], prelazeći rijeke Moselle i Maas.&lt;ref&gt;Bóna, István (2000). The Hungarians and Europe in the 9th-10th centuries. Budapest: Historia - MTA Történettudományi Intézete, pp. 51-52. ISBN 963-8312-67-X.&lt;/ref&gt;
* 6.–10. april – Mađari opsjedaju Cambrai i spaljuju njegova predgrađa, ali ne uspijevaju osvojiti grad. Branioci ubijaju jednog od Bulcsúovih rođaka i odbijaju predati njegovo tijelo Mađarima. Kao osvetu, ovi ubijaju sve svoje zarobljenike.
* 22. juli: Grof Palatin Arnulf II od Bavarske ubijen je izvan Regensburga tokom napada na opsjedače koje je predvodio markgrof Gero od Saksonije.
* Mađari pljačkaju regije Hesbaye i Carbonaria (današnja Belgija). Pljačkaju i spaljuju manastir Saint Lambert iz Hainauta, manastir Moorsel, te pustoše gradove Gembloux i Tournai.
* Ljeto – Mađari pljačkaju okolinu Laona, Reimsa, Chalona, ​​Metza i Gorzea. Nakon toga se vraćaju u Burgundiju. U Provansi, Mađari se bore s Maurima iz muslimanske enklave Fraxinet.&lt;ref&gt; Ballan, Mohammad (2010). Fraxinetum: An Islamic Frontier State in Tenth-Century Provence. Comitatus: A journal of Medieval and Renaissance Studies, Volume 41, 2010, p. 31.&lt;/ref&gt;
* 10. septembar – Kralj [[Luj IV, kralj Zapadne Franačke|Luj IV (Prekomorski)]] umire nakon nesreće u lovu (blizu svoje palate u Corbenyju). Nasljeđuje ga 13-godišnji sin [[Lotar, kralj Zapadne Franačke|Lotar III]] pod nadzorom [[Hugo Veliki|Huga Velikog]], grofa od Pariza. Hugo mu je prepustio krunu, a zauzvrat dobio Burgundiju i Akvitaniju. Lotar je stavljen pod starateljstvo Bruna, nadbiskupa Kolna.
* Jesen: Ludolf od Švabe moli kralja Otona za oproštaj dok je lovio u Suveldunu, blizu Weimara.
* 12. novembar – Lotar III je krunisan od strane Artalda, nadbiskupa Reimsa, u opatiji Saint-Remi za kralja Zapadnofranačkog Kraljevstva. Njegova majka, kraljica Gerberga od Saksonije, imenuje Huga Velikog za regenta.&lt;ref&gt;The Annals of Flodoard of Reims, 916–966, eds &amp; trans. Steven Fanning: Bernard S. Bachrach (New York; Ontario, Can: University of Toronto Press, 2011), p. 60.&lt;/ref&gt;
* Zima – Na [[Imperijalna dijeta (Sveto Rimsko Carstvo)|Imperijalnoj dijeti]] u Auerstedtu, okupljeni od strane Otona I, njegov sin Ludolf (vojvode od Švabije) i Konrad Crveni, potčinjavaju se Otonovoj vlasti. Lišeni su svojih vojvodstava, ali nekoliko pobunjeničkih plemića nastavlja pružati otpor.&lt;ref&gt;Timothy Reuter (1999). The New Cambridge Medieval History, Volume III, p. 247. ISBN 978-0-521-36447-8.&lt;/ref&gt;
* Vojvoda Alberik II, princeps i vladar Rima, umire nakon 22-godišnje vladavine. Na samrti nominira svog sina Oktavijana za nasljednika.

=== Britanija ===
* Kralj [[Erik I, kralj Norveške|Erik I (Krvava sjekira)]] poginuo je kod Stainmorea, što je omogućilo kralju [[Edred]]u da povrati York,&lt;ref&gt;Timothy Reuter (1999). The New Cambridge Medieval History, Volume III, p. 247. ISBN 978-0-521-36447-8.
Williams, Hywel (2005). Cassell's Chronology of World History. London: Weidenfeld &amp; Nicolson. pp. 95–104. ISBN 978-0-304-35730-7.&lt;/ref&gt; ponovo ujedinjujući Northumbriju sa teritorijom cijele Engleske. Visoki upravitelj Osulf I od Bamburgha imenovan je za ealdormana (&quot;grofa&quot;) Northumbrije.
* Kralj Malcolm I poginuo je u bitci protiv Sjevernjaka nakon 11-godišnje vladavine. Naslijedio ga je Indulf, sin pokojnog kralja Konstantina II, kao vladar Albe (Škotske). Osvaja Edinburgh od Angla Northumbrije.&lt;ref&gt;Frank Adam,Thomas Innes The Clans, Septs and Regiments of the Scottish Highlands 1934. Kessinger Publishing, 2004 (ISBN 978-1-4179-8076-5)&lt;/ref&gt;

== 954. u temama ==
=== Religija ===
* Seborga (današnja Ligurija) potpada pod jurisdikciju benediktinskih monaha Santo Onorata iz Lerinsa.

== [[Porođaj|Rođeni]] ==
* Fudživara no Joshitaka, japanski vaka pjesnik (um. 974.)
* Malcolm II, kralj Albe (Škotska) (približan datum)
* Onakatomi no Sukečika, japanski vaka pjesnik (um. 1038.)
* Oton I, vojvoda Švapske i Bavarske (um. 982.)
* Vang Jučeng, kineski dužnosnik i pjesnik (um. 1001.)

== [[Smrt|Umrli]] ==
* 25. januar – Ašot II, princ Tao-Klarjetija (Gruzija)
* 22. februar – Guo Vei, car Kasnog Zhoua (rođen 904.)
* 21. maj – Feng Dao, kineski princ i kancelar (rođen 882.)
* 10. septembar – [[Luj IV, kralj Zapadne Franačke]]
* Abul-Aiš Ahmed, vladar i sultan Idrisida (Maroko)
* Alberik II, princeps i vojvoda od Spoleta (rođen 912.)
* Cellachán Caisil, kralj Munstera (Irska)
* Erik I (Krvavi Sjekira), norveški vikinški kralj
* Frederik, nadbiskup (izbornik) Mainza
* Fudživara no Onši, carica Japana (rođena 885.)
* Li, kineska carica udovica Kasnog Hana
* Liu Čong, osnivač Sjevernog Hana
* Malkolm I, kralj Albe (Škotska)
* Nuh ibn Nasr, Samanidski emir

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}{{Commonscat|954|954.}}</text>
      <sha1>blvuj1j5qoyj5o6o4nl75rlwt5070zo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedia:Zatraženi članci</title>
    <ns>4</ns>
    <id>9976</id>
    <revision>
      <id>3917639</id>
      <parentid>3901473</parentid>
      <timestamp>2026-08-11T22:40:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Flotikus~bswiki</username>
        <id>5184</id>
      </contributor>
      <comment>/* */</comment>
      <origin>3917639</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13434" sha1="gy3ar14ojv5gz8uy6cpw4y4qp32dq21" xml:space="preserve">
{{Infokutija književnik
| ime = Mihajlo Orlović
| slika = 
| opis_slike = 
| puno_ime = Mihajlo Orlović
| datum_rođenja = 1950.
| mesto_rođenja = [[Bosanski Milanovac]], kod [[Sanski Most|Sanskog Mosta]], [[NR Bosna i Hercegovina|NR BiH]], [[FNR Jugoslavija]]
| datum_smrti = 
| mesto_smrti = 
| zanimanje = književnik, novinar, publicista, autor televizijskih emisija
| nacionalnost = Srbin
| period = 1970-e — danas
| žanr = roman, pripovetka, poezija, zapis, reportaža
| tema = Krajina, narodna predanja, usmena tradicija, stradanje, identitet
| nagrade = [[Srebrni pastir]], [[Zlatna buklija]], Druga nagrada na festivalu poezije sveslavenskih pesnika u Melniku
| potpis = 
| veb-sajt = 
}}

'''Mihajlo Orlović''' ([[Bosanski Milanovac]], kod [[Sanski Most|Sanskog Mosta]], [[1950]].) srpski je književnik, novinar, publicista i autor televizijskih emisija. Živi u [[Banjaluka|Banjaluci]].

== Biografija ==

Završio je gimnaziju u Sanskom Mostu, a zatim [[Fakultet političkih nauka Univerziteta u Beogradu|Fakultet političkih nauka u Beogradu]] — smer žurnalistika. Novinarsku karijeru započeo je još u studentskim danima, a u narednih pedeset godina radio je uglavnom na terenu. Novinarstvo ga je, kako sam ističe, naučilo disciplini, preciznosti i poštovanju činjenice, dok ga je književnost naučila da ta činjenica nije kraj nego početak.

Orlović ističe da za njega pisanje nije povremena inspiracija, već način života. Njegova stvaralačka energija, prema sopstvenim rečima, ne proizilazi iz godina, nego iz radoznalosti — dok god čovek ima potrebu da postavlja pitanja, da sluša ljude i otkriva svet oko sebe, imaće i o čemu da piše.

== Književni rad ==

Do sada je objavio oko 30 knjiga — romane, zbirke pesama, priče i zapise. Njegova dela su plod višedecenijskog rada, novinarskih putovanja, beležaka i rukopisa koji su strpljivo čekali svoj trenutak.

=== Izabrana dela ===

* ''Bele mrlje''
* ''Kapetanova farma svinja''
* ''Noćna tkanica''
* ''Zvono''
* ''Dresiranje rakova''
* ''Nebo i ništa''
* ''Paščara''
* ''Krv na flauti''
* ''Kebra''
* ''Tragom legendi''
* ''Putovanje po kiši''
* ''Košulja od unutrašnjeg platna''

U knjizi ''Tragom legendi'' kroz spoj proze i novinarstva spaja lični doživljaj, narodna predanja, legende i umotvorine, oživljavajući zaboravljene priče i mesta našeg podneblja. Kriterijum za izbor materijala nije bila samo zanimljivost priče, nego njena unutrašnja težina i sposobnost da pređe granicu reportaže i postane literatura. Orlović se trudio da dokument postane literatura, a da istina ostane netaknuta. U knjizi čuva narodni jezik usmene tradicije — „živu reč&quot; — koju ne želi da sačuva kao muzejski eksponat, već da je vrati u književnost kao prirodan izraz.

U zbirci kratkih priča ''Putovanje po kiši'' ide tragom tragedija iz istorije svog rodnog kraja. Kiša u tim pričama simbolizuje granicu između spoljašnjeg i unutrašnjeg sveta — briše tragove, ali istovremeno otkriva ono što je bilo skriveno. Orlović ističe da pisanje o Podgrmeču nosi obavezu da se stradanje ne estetizuje, nego da se ispriča dostojanstveno, a čitalac tu nije posmatrač, nego svedok.

U zbirci poezije ''Košulja od unutrašnjeg platna'' jedna poema nosi naslov „Rekvijem za poeziju&quot;. Orlović smatra da poezija nema ni prošlost ni budućnost — nastala je u osvit čovečanstva i traje dok god čovek ima potrebu da imenuje ono što ne može drugačije da kaže. Prema njegovom mišljenju, problem današnjice nije ugrožena poezija, nego vrednost poezije, jer je uz lakoću objavljivanja nestalo mnogo kriterijuma.

U većem delu njegovog opusa priroda nije samo pozadina, već gotovo ravnopravan lik. Pejzaži Krajine oblikuju njegovo pisanje — to je prostor u kome priroda govori jednako kao i ljudi.

=== Najnoviji radovi ===

Orlović radi na pričama koje se bave ljudima „između vremena&quot; — onima koji su ostali između starog sveta i današnjeg. U štampi su romani ''Život u slikama'', u kojem prati život jednog slikara, kao i roman ''Bez adrese'', čiji je podnaslov „Avanture junaka knjige s kolena na koleno&quot;. Glavni junak je rođen davno, živi, vlada, ubijaju ga, ali ga priča oživljava sve do današnjih dana. Takođe beleži materijal za knjigu zapisa koja bi mogla da bude nastavak njegovog dugog novinarskog puta.

== Novinarski i televizijski rad ==

Orlović je autor više dokumentarnih filmova i televizijskih reportaža. Bio je autor kultnih emisija na [[Radio-televizija Republike Srpske|RTRS]]: ''Sto ljudi sto ćudi'' i ''U orlovom gnijezdu'', a uređuje i vodi emisiju ''Ognjišta''.

== Nagrade i priznanja ==

* '''[[Srebrni pastir]]''' — za dokumentarne filmove i televizijske reportaže
* '''[[Zlatna buklija]]''' — za dokumentarne filmove i televizijske reportaže
* '''Druga nagrada''' na festivalu poezije sveslavenskih pesnika u Melniku, Bugarska
* Prevođen je na više svetskih jezika

== Stil i tematika ==

Orlovićevo pisanje karakteriše spoj novinarstva i književnosti, autentično korišćenje narodnog jezika usmene tradicije, duboka veza sa krajinskim pejzažima i insistiranje na dostojanstvenom ispričavanju stradanja. U književnosti je morao da odbaci žurbu i aktuelnost kao glavni cilj — novinar mora da objasni, pisac da oslušne ono što nije rečeno. Smatra da su ljudske dileme danas u suštini iste kao i pre nekoliko vekova — tehnologija menja okolnosti, ali ne i osnovne strahove, ljubavi i moralne izbore.

== Reference ==

&lt;references /&gt;

== Spoljašnje veze ==

* [https://www.glassrpske.com/lat/novosti/drustvo/mihajlo-orlovic-za-glas-pisanje-je-nacin-zivota-a-ne-stvar-inspiracije/644959 Intervju za Glas Srpske, 2026.]

{{DEFAULTSORT:Orlovic, Mihajlo}}
[[Kategorija:Srpski književnici]]
[[Kategorija:Srpski novinari]]
[[Kategorija:Rođeni 1950.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]

== Vitalni članci koji nedostaju ==
*[[Kosa crta]] ([[:en:Slash (punctuation)|en]]), ([[:hr:Kosa crta|hr]])
*[[Kompleksnost]] / [[Složenost]] ([[:en:Complexity|en]])

== Trenutni zahtjevi ==
*[[Ankaray]] [[:es:Ankaray|(es)]]
*[[Ay çöreği]] [[:es:Ay çöreği|(es)]]
*[[Çörek]] [[:tr:Çörek|(tr)]]
*[[Carmine Crocco]] [[:en:Carmine Crocco|(en)]], [[:it:Carmine Crocco|(it)]]
*[[Giovanni Passannante]] [[:fr:Giovanni Passannante|(fr)]], [[:it:Giovanni Passannante|(it)]]
*[[Young Corbett III]] [[:en:Young Corbett III|(en)]], [[:it:Young Corbett III|(it)]], [[:pl:Young Corbett III|(pl)]]
*[[Leonardo De Lorenzo]] [[:de:Leonardo De Lorenzo|(de)]], [[:en:Leonardo De Lorenzo|(en)]], [[:es:Leonardo De Lorenzo|(es)]], [[:fr:Leonardo De Lorenzo|(fr)]] [[:it:Leonardo De Lorenzo|(it)]]
*[[Andrej Kolkutin]] [[:de:Andrei Kolkoutine|(de)]],[[:en:Andrei Kolkoutine|(en)]],[[:es:Andréi Kolkoutin|(es)]],[[:fr:Andrei Kolkoutine|(fr)]]
*[[Arhitektura Sarajeva]]
*[[Asim Bajrić]]
*[[Bullet for My Valentine]] ([[:en:Bullet for My Valentine|(en)]])
*[[Carl Nielsen]] ([[:en:Carl Nielsen|en]]), ([[:de:Carl Nielsen|de]]), ([[:fr:Carl Nielsen|fr]]), ([[:da:Carl Nielsen|da]])
*[[Iskra (časopis)]]
*[[Cem Kızıltuğ]] ([[:de:Cem_Kızıltuğ|de]]) ([[:en:Cem_Kızıltuğ|en]]) ([[:fr:Cem_Kızıltuğ|fr]]) ([[:tr:Cem_Kızıltuğ|tr]])
*[[Cvetelina Grahić]] ([[:bg:Цветелина Грахич|bg]])
*[[Dedždžal]] [[:en:Masih_ad-Dajjal|(en)]],[[:de:Dajjal|(de)]]
*[[Država i nacija po Anti Starčeviću]]
*[[Državne zajednice]]
*[[Dumitru Găleșanu]] [[:en:Dumitru Găleșanu III|(en)]], [[:ro:Dumitru Găleșanu|(ro)]], [[:it:Dumitru Găleșanu|(it)]]
*[[Glineni ratnici]] ([[:en:Terracotta Army|en]])
*[[Izborni i stranački sistemi]] [[:en:Voting_system|(en)]], [[:de:Wahlsystem|(de)]]
*[[Junuz Kečo]]
*[[Kamenje Stennessa]] ([[:en:Standing Stones of Stenness|en]])
*[[La Venta]] ([[:en:La Venta|en]])
*[[Lapidarni spomenici Bosne i Huma]]
*[[Latentna toplota]] [[:de:Latente_Wärme|(de)]], [[:en:Latent_heat|(en)]]
*[[Mackenzie Davis]] [[:de:Mackenzie Davis|(de)]], [[:en:Mackenzie Davis|(en)]]
*[[Magnetoskopi]]
*[[Martov]]
*[[Mile Devrnja]] ([[:cs:Mile Devrnja|cs]])
*[[Modular Audio Recognition Framework]] / [[MARF]] ([[:en:Modular Audio Recognition Framework|(en)]],[[:simple:Modular Audio Recognition Framework|(simple)]],[[:de:Modular Audio Recognition Framework|(de)]],[[:vi:Modular Audio Recognition Framework|(vi)]],[[:ru:Modular Audio Recognition Framework|(ru)]],[[:bg:Modular Audio Recognition Framework|(bg)]],[[:pl:Modular Audio Recognition Framework|(pl)]],[[:uk:Modular Audio Recognition Framework|(uk)]],[[:zh:Modular Audio Recognition Framework|(zh)]],[[:es:Modular Audio Recognition Framework|(es)]],[[:pt:Modular Audio Recognition Framework|(pt)]])
*[[Nahotka]] ([[:en:Nakhodka|(en)]], [[:de:Nakhodka|(de)]], [[:ru:Находка (город)|(ru)]]
*[[Narodni suverenitet]] [[:de:Volkssouveränität|(de)]], [[:en:Popular_sovereignty|(en)]])
*[[Neomura]] [[:en:Neomura|(en)]]
*[[Nonsens]] [[:de:Nonsens|(de)]]
*[[NSK - Neue Slowenische Kunst]]  [[:de:Neue_Slowenische_Kunst|(de)]]
*[[Operativni sistemi koji rade na &quot;Sunovim&quot; serverima]]
*[[Palenque]] ([[:en:Palenque|en]])
*[[Pčelinji otrov]] [[:en:Apitoxin|(en)]],[[:de:Bienengift|(de)]]
*[[Pejzažno slikarstvo 19. stoljeća]]
*[[Plehov]]
*[[Podno grijanje]]  [[:de:Fußbodenheizung|(de)]], [[:en:Underfloor_heating|(en)]], [[:hr:Podno_grijanje|(hr)]]
*[[Poređenje Wi-Fi i WiMax mreža]]
*[[Portishead]] [[:en:Portishead_(band)|(en)]],[[:de:Portishead|(de)]]
*[[Privatizacija u Federaciji Bosne i Hercegovine]]
*[[Renju]]
*[[Sakib Pozderac]]
*[[Saraṇa Bhikkhu]] ([[:es:Saraṇa Bhikkhu|es]])
*[[Školstvo u Bosni i Hercegovini za vrijeme austrougarske okupacije]]
*[[Temelji državne vlasti]]
*[[Teretana]] [[:de:Fitnessstudio|(de)]], [[:en:Health_club|(en)]]
*[[Termocentrala]] [[:de:Wärmekraftwerk|(de)]], [[:en:Thermal_power_station|(en)]], [[:hr:Termoelektrane|(hr)]], [[:sr:Термоелектрана|(sr)]]
*[[Toplotna cijev]] [[:de:Wärmerohr|(de)]], [[:en:Heatpipe|(en)]]
*[[Univerzalna decimalna klasifikacija (UDK)]][[:hr:Univerzalna decimalna klasifikacija|(hr)]]
*[[Unski lađari]], [[Bosanska Krupa#Programske aktivnosti tokom godine|nešto infomacija]]
*[[Uspostavljanje austrougarske vlasti u Bosni i Hercegovini]]
*[[Vedrana Seksan]]
*[[Vincent Valentine]] [[:en:Vincent Valentine|(en)]]
*[[Jeff Gordon]] ([[:de:Jeff Gordon|de]]), ([[:en:Jeff Gordon|en]]), ([[:es:Jeff Gordon|es]]), ([[:fr:Jeff Gordon|fr]]), ([[:id:Jeff Gordon|id]]), ([[:pt:Jeff Gordon|pt]])
*[[QGIS]] ([[:de:QGIS|de]], [[:en:QGIS|en]])
*[[Ivan Kušan]]
*[[Elizabeth Olsen]] ([[:de:Elizabeth Olsen|de]]), ([[:en:Elizabeth Olsen|en]]), ([[:es:Elizabeth Olsen|es]]), ([[:fr:Elizabeth Olsen|fr]]), ([[:pt:Elizabeth Olsen|pt]])
*[[Mode Gakuen Cocoon Tower]] ([[:en:Mode Gakuen Cocoon Tower|en]])
*[[Haruka Yoshimura]] ([[:en:Haruka Yoshimura|en]])
*[[Ayaka Nanase]] ([[:en:Ayaka Nanase|en]])
*[[Associated Press]] ([[:en:Associated Press|en]])
*[[Playboy]] ([[:en:Playboy|en]])

=== Hemija ===
*[[Malonska kiselina]] ([[:en:Malonic acid|en]])
*[[Metilmalonska kiselina]] ([[:en:Methylmalonic acid|en]])

=== Računarske igre ===
*[[Age of Empires]] ([[:en:Age of Empires (video game)|en]])
*[[Amnesia: The Dark Descent]] ([[:en:Amnesia: The Dark Descent|en]])
*[[Baldur's Gate]] ([[:en:Baldur's Gate|en]])
*[[Call of Duty (igra)]] ([[:en:Call of Duty (video game)|en]])
*[[F.E.A.R.]] ([[:en:F.E.A.R.|en]])
*[[Fahrenheit (igra)]] ([[:en:Fahrenheit (2005 video game)|en]])
*[[Fallout (igra)]] ([[:en:Fallout (video game)|en]])
*[[Gothic (igra)]] ([[:en:Gothic (video game)|en]])
*[[Grand Theft Auto V]] ([[:en:Grand Theft Auto V|en]])
*[[Guitar Hero (igra)]] ([[:en:Guitar Hero (video game)|en]])
*[[Half-Life (igra)]] ([[:en:Half-Life (video game)|en]])
*[[Hearts of Iron]] ([[:en:Hearts of Iron|en]])
*[[Heroes of Might and Magic III]] ([[:en:Heroes of Might and Magic III|en]])
*[[Jazz Jackrabbit 2]] ([[:en:Jazz Jackrabbit 2|en]])
*[[Just Cause]] ([[:en:Just Cause (video game)|en]])
*[[Mafia (igra)]] ([[:en:Mafia (video game)|en]])
*[[Midtown Madness]] ([[:en:Midtown Madness|en]])
*[[Pac-Man]] ([[:en:Pac-Man|en]])
*[[Pong]] ([[:en:Pong|en]])
*[[Prince of Persia (igra 1989)]] ([[:en:Prince of Persia (1989 video game)|en]])
*[[Rayman 3: Hoodlum Havoc]] ([[:en:Rayman 3: Hoodlum Havoc|en]])
*[[Red Dead Redemption]] ([[:en:Red Dead Redemption|en]])
*[[S.T.A.L.K.E.R.: Shadow of Chernobyl]] ([[:en:S.T.A.L.K.E.R.: Shadow of Chernobyl|en]])
*[[The Witcher]] ([[:en:The Witcher (video game)|en]])
*[[World of Tanks]] ([[:en:World of Tanks|en]])
=== Serija igara ===
*[[Assassin's Creed]] ([[:en:Assassin's Creed|en]])
*[[Call of Duty]] ([[:en:Call of Duty|en]])
*[[Devil May Cry]] ([[:en:Devil May Cry|en]])
*[[Grand Theft Auto (serija)]] ([[:en:Grand Theft Auto (series)|en]])
*[[Mass Effect]] ([[:en:Mass Effect|en]])
*[[Need for Speed]] ([[:en:Need for Speed|en]])
*[[Rayman]] ([[:en:Rayman|en]])
*[[StarCraft]] ([[:en:StarCraft|en]])
*[[The Elder Scrolls]] ([[:en:The Elder Scrolls|en]])
*[[Warcraft]] ([[:en:Warcraft|en]])
*[[Worms (serija)]] ([[:en:Worms (series)|en]])

=== Spomenici u BiH === 
*[[Tvrđava Fortica (Podveležje)]] ([[:hr:Tvrđava Fortica (Podveležje)|hr]]) 
*[[Tvrđava Mali grad (Podveležje)]] ([[:hr:Tvrđava Mali grad (Podveležje)|hr]])
*[[Tvrđava Guberača]] ([[:hr:Tvrđava Guberača|hr]]) 
*[[Tvrđava Sveta gora (Podveležje)]] ([[:hr:Tvrđava Sveta gora (Podveležje)|hr]]) 

=== Muzika ===
*[[Pauk (grupa)]], novi val, post-punk</text>
      <sha1>gy3ar14ojv5gz8uy6cpw4y4qp32dq21</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3917640</id>
      <parentid>3917639</parentid>
      <timestamp>2026-08-11T22:41:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Flotikus~bswiki</username>
        <id>5184</id>
      </contributor>
      <origin>3917640</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13265" sha1="2fwknsrpzgle55zd4o7ohxt7yd3lujs" xml:space="preserve">
{{Infokutija književnik
| ime = Mihajlo Orlović
| slika = 
| opis_slike = 
| puno_ime = Mihajlo Orlović
| datum_rođenja = 1950.
| mesto_rođenja = [[Bosanski Milanovac]], kod [[Sanski Most|Sanskog Mosta]], [[NR Bosna i Hercegovina|NR BiH]], [[FNR Jugoslavija]]
| datum_smrti = 
| mesto_smrti = 
| zanimanje = književnik, novinar, publicista, autor televizijskih emisija
| nacionalnost = Srbin
| period = 1970-e — danas
| žanr = roman, pripovetka, poezija, zapis, reportaža
| tema = Krajina, narodna predanja, usmena tradicija, stradanje, identitet
| nagrade = [[Srebrni pastir]], [[Zlatna buklija]], Druga nagrada na festivalu poezije sveslavenskih pesnika u Melniku
| potpis = 
| veb-sajt = 
}}

'''Mihajlo Orlović''' ([[Bosanski Milanovac]], kod [[Sanski Most|Sanskog Mosta]], [[1950]].) srpski je književnik, novinar, publicista i autor televizijskih emisija. Živi u [[Banjaluka|Banjaluci]].

== Biografija ==

Završio je gimnaziju u Sanskom Mostu, a zatim [[Fakultet političkih nauka Univerziteta u Beogradu|Fakultet političkih nauka u Beogradu]] — smer žurnalistika. Novinarsku karijeru započeo je još u studentskim danima, a u narednih pedeset godina radio je uglavnom na terenu. Novinarstvo ga je, kako sam ističe, naučilo disciplini, preciznosti i poštovanju činjenice, dok ga je književnost naučila da ta činjenica nije kraj nego početak.

Orlović ističe da za njega pisanje nije povremena inspiracija, već način života. Njegova stvaralačka energija, prema sopstvenim rečima, ne proizilazi iz godina, nego iz radoznalosti — dok god čovek ima potrebu da postavlja pitanja, da sluša ljude i otkriva svet oko sebe, imaće i o čemu da piše.

== Književni rad ==

Do sada je objavio oko 30 knjiga — romane, zbirke pesama, priče i zapise. Njegova dela su plod višedecenijskog rada, novinarskih putovanja, beležaka i rukopisa koji su strpljivo čekali svoj trenutak.

=== Izabrana dela ===

* ''Bele mrlje''
* ''Kapetanova farma svinja''
* ''Noćna tkanica''
* ''Zvono''
* ''Dresiranje rakova''
* ''Nebo i ništa''
* ''Paščara''
* ''Krv na flauti''
* ''Kebra''
* ''Tragom legendi''
* ''Putovanje po kiši''
* ''Košulja od unutrašnjeg platna''

U knjizi ''Tragom legendi'' kroz spoj proze i novinarstva spaja lični doživljaj, narodna predanja, legende i umotvorine, oživljavajući zaboravljene priče i mesta našeg podneblja. Kriterijum za izbor materijala nije bila samo zanimljivost priče, nego njena unutrašnja težina i sposobnost da pređe granicu reportaže i postane literatura. Orlović se trudio da dokument postane literatura, a da istina ostane netaknuta. U knjizi čuva narodni jezik usmene tradicije — „živu reč&quot; — koju ne želi da sačuva kao muzejski eksponat, već da je vrati u književnost kao prirodan izraz.

U zbirci kratkih priča ''Putovanje po kiši'' ide tragom tragedija iz istorije svog rodnog kraja. Kiša u tim pričama simbolizuje granicu između spoljašnjeg i unutrašnjeg sveta — briše tragove, ali istovremeno otkriva ono što je bilo skriveno. Orlović ističe da pisanje o Podgrmeču nosi obavezu da se stradanje ne estetizuje, nego da se ispriča dostojanstveno, a čitalac tu nije posmatrač, nego svedok.

U zbirci poezije ''Košulja od unutrašnjeg platna'' jedna poema nosi naslov „Rekvijem za poeziju&quot;. Orlović smatra da poezija nema ni prošlost ni budućnost — nastala je u osvit čovečanstva i traje dok god čovek ima potrebu da imenuje ono što ne može drugačije da kaže. Prema njegovom mišljenju, problem današnjice nije ugrožena poezija, nego vrednost poezije, jer je uz lakoću objavljivanja nestalo mnogo kriterijuma.

U većem delu njegovog opusa priroda nije samo pozadina, već gotovo ravnopravan lik. Pejzaži Krajine oblikuju njegovo pisanje — to je prostor u kome priroda govori jednako kao i ljudi.

=== Najnoviji radovi ===

Orlović radi na pričama koje se bave ljudima „između vremena&quot; — onima koji su ostali između starog sveta i današnjeg. U štampi su romani ''Život u slikama'', u kojem prati život jednog slikara, kao i roman ''Bez adrese'', čiji je podnaslov „Avanture junaka knjige s kolena na koleno&quot;. Glavni junak je rođen davno, živi, vlada, ubijaju ga, ali ga priča oživljava sve do današnjih dana. Takođe beleži materijal za knjigu zapisa koja bi mogla da bude nastavak njegovog dugog novinarskog puta.

== Novinarski i televizijski rad ==

Orlović je autor više dokumentarnih filmova i televizijskih reportaža. Bio je autor kultnih emisija na [[Radio-televizija Republike Srpske|RTRS]]: ''Sto ljudi sto ćudi'' i ''U orlovom gnijezdu'', a uređuje i vodi emisiju ''Ognjišta''.

== Nagrade i priznanja ==

* '''[[Srebrni pastir]]''' — za dokumentarne filmove i televizijske reportaže
* '''[[Zlatna buklija]]''' — za dokumentarne filmove i televizijske reportaže
* '''Druga nagrada''' na festivalu poezije sveslavenskih pesnika u Melniku, Bugarska
* Prevođen je na više svetskih jezika

== Stil i tematika ==

Orlovićevo pisanje karakteriše spoj novinarstva i književnosti, autentično korišćenje narodnog jezika usmene tradicije, duboka veza sa krajinskim pejzažima i insistiranje na dostojanstvenom ispričavanju stradanja. U književnosti je morao da odbaci žurbu i aktuelnost kao glavni cilj — novinar mora da objasni, pisac da oslušne ono što nije rečeno. Smatra da su ljudske dileme danas u suštini iste kao i pre nekoliko vekova — tehnologija menja okolnosti, ali ne i osnovne strahove, ljubavi i moralne izbore.

== Reference ==

&lt;references /&gt;

== Spoljašnje veze ==

* [https://www.glassrpske.com/lat/novosti/drustvo/mihajlo-orlovic-za-glas-pisanje-je-nacin-zivota-a-ne-stvar-inspiracije/644959 Intervju za Glas Srpske, 2026.]

{{DEFAULTSORT:Orlovic, Mihajlo}}
[[Kategorija:Srpski književnici]]
[[Kategorija:Srpski novinari]]
[[Kategorija:Rođeni 1950.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]

== Trenutni zahtjevi ==
*[[Ankaray]] [[:es:Ankaray|(es)]]
*[[Ay çöreği]] [[:es:Ay çöreği|(es)]]
*[[Çörek]] [[:tr:Çörek|(tr)]]
*[[Carmine Crocco]] [[:en:Carmine Crocco|(en)]], [[:it:Carmine Crocco|(it)]]
*[[Giovanni Passannante]] [[:fr:Giovanni Passannante|(fr)]], [[:it:Giovanni Passannante|(it)]]
*[[Young Corbett III]] [[:en:Young Corbett III|(en)]], [[:it:Young Corbett III|(it)]], [[:pl:Young Corbett III|(pl)]]
*[[Leonardo De Lorenzo]] [[:de:Leonardo De Lorenzo|(de)]], [[:en:Leonardo De Lorenzo|(en)]], [[:es:Leonardo De Lorenzo|(es)]], [[:fr:Leonardo De Lorenzo|(fr)]] [[:it:Leonardo De Lorenzo|(it)]]
*[[Andrej Kolkutin]] [[:de:Andrei Kolkoutine|(de)]],[[:en:Andrei Kolkoutine|(en)]],[[:es:Andréi Kolkoutin|(es)]],[[:fr:Andrei Kolkoutine|(fr)]]
*[[Arhitektura Sarajeva]]
*[[Asim Bajrić]]
*[[Bullet for My Valentine]] ([[:en:Bullet for My Valentine|(en)]])
*[[Carl Nielsen]] ([[:en:Carl Nielsen|en]]), ([[:de:Carl Nielsen|de]]), ([[:fr:Carl Nielsen|fr]]), ([[:da:Carl Nielsen|da]])
*[[Iskra (časopis)]]
*[[Cem Kızıltuğ]] ([[:de:Cem_Kızıltuğ|de]]) ([[:en:Cem_Kızıltuğ|en]]) ([[:fr:Cem_Kızıltuğ|fr]]) ([[:tr:Cem_Kızıltuğ|tr]])
*[[Cvetelina Grahić]] ([[:bg:Цветелина Грахич|bg]])
*[[Dedždžal]] [[:en:Masih_ad-Dajjal|(en)]],[[:de:Dajjal|(de)]]
*[[Država i nacija po Anti Starčeviću]]
*[[Državne zajednice]]
*[[Dumitru Găleșanu]] [[:en:Dumitru Găleșanu III|(en)]], [[:ro:Dumitru Găleșanu|(ro)]], [[:it:Dumitru Găleșanu|(it)]]
*[[Glineni ratnici]] ([[:en:Terracotta Army|en]])
*[[Izborni i stranački sistemi]] [[:en:Voting_system|(en)]], [[:de:Wahlsystem|(de)]]
*[[Junuz Kečo]]
*[[Kamenje Stennessa]] ([[:en:Standing Stones of Stenness|en]])
*[[La Venta]] ([[:en:La Venta|en]])
*[[Lapidarni spomenici Bosne i Huma]]
*[[Latentna toplota]] [[:de:Latente_Wärme|(de)]], [[:en:Latent_heat|(en)]]
*[[Mackenzie Davis]] [[:de:Mackenzie Davis|(de)]], [[:en:Mackenzie Davis|(en)]]
*[[Magnetoskopi]]
*[[Martov]]
*[[Mile Devrnja]] ([[:cs:Mile Devrnja|cs]])
*[[Modular Audio Recognition Framework]] / [[MARF]] ([[:en:Modular Audio Recognition Framework|(en)]],[[:simple:Modular Audio Recognition Framework|(simple)]],[[:de:Modular Audio Recognition Framework|(de)]],[[:vi:Modular Audio Recognition Framework|(vi)]],[[:ru:Modular Audio Recognition Framework|(ru)]],[[:bg:Modular Audio Recognition Framework|(bg)]],[[:pl:Modular Audio Recognition Framework|(pl)]],[[:uk:Modular Audio Recognition Framework|(uk)]],[[:zh:Modular Audio Recognition Framework|(zh)]],[[:es:Modular Audio Recognition Framework|(es)]],[[:pt:Modular Audio Recognition Framework|(pt)]])
*[[Nahotka]] ([[:en:Nakhodka|(en)]], [[:de:Nakhodka|(de)]], [[:ru:Находка (город)|(ru)]]
*[[Narodni suverenitet]] [[:de:Volkssouveränität|(de)]], [[:en:Popular_sovereignty|(en)]])
*[[Neomura]] [[:en:Neomura|(en)]]
*[[Nonsens]] [[:de:Nonsens|(de)]]
*[[NSK - Neue Slowenische Kunst]]  [[:de:Neue_Slowenische_Kunst|(de)]]
*[[Operativni sistemi koji rade na &quot;Sunovim&quot; serverima]]
*[[Palenque]] ([[:en:Palenque|en]])
*[[Pčelinji otrov]] [[:en:Apitoxin|(en)]],[[:de:Bienengift|(de)]]
*[[Pejzažno slikarstvo 19. stoljeća]]
*[[Plehov]]
*[[Podno grijanje]]  [[:de:Fußbodenheizung|(de)]], [[:en:Underfloor_heating|(en)]], [[:hr:Podno_grijanje|(hr)]]
*[[Poređenje Wi-Fi i WiMax mreža]]
*[[Portishead]] [[:en:Portishead_(band)|(en)]],[[:de:Portishead|(de)]]
*[[Privatizacija u Federaciji Bosne i Hercegovine]]
*[[Renju]]
*[[Sakib Pozderac]]
*[[Saraṇa Bhikkhu]] ([[:es:Saraṇa Bhikkhu|es]])
*[[Školstvo u Bosni i Hercegovini za vrijeme austrougarske okupacije]]
*[[Temelji državne vlasti]]
*[[Teretana]] [[:de:Fitnessstudio|(de)]], [[:en:Health_club|(en)]]
*[[Termocentrala]] [[:de:Wärmekraftwerk|(de)]], [[:en:Thermal_power_station|(en)]], [[:hr:Termoelektrane|(hr)]], [[:sr:Термоелектрана|(sr)]]
*[[Toplotna cijev]] [[:de:Wärmerohr|(de)]], [[:en:Heatpipe|(en)]]
*[[Univerzalna decimalna klasifikacija (UDK)]][[:hr:Univerzalna decimalna klasifikacija|(hr)]]
*[[Unski lađari]], [[Bosanska Krupa#Programske aktivnosti tokom godine|nešto infomacija]]
*[[Uspostavljanje austrougarske vlasti u Bosni i Hercegovini]]
*[[Vedrana Seksan]]
*[[Vincent Valentine]] [[:en:Vincent Valentine|(en)]]
*[[Jeff Gordon]] ([[:de:Jeff Gordon|de]]), ([[:en:Jeff Gordon|en]]), ([[:es:Jeff Gordon|es]]), ([[:fr:Jeff Gordon|fr]]), ([[:id:Jeff Gordon|id]]), ([[:pt:Jeff Gordon|pt]])
*[[QGIS]] ([[:de:QGIS|de]], [[:en:QGIS|en]])
*[[Ivan Kušan]]
*[[Elizabeth Olsen]] ([[:de:Elizabeth Olsen|de]]), ([[:en:Elizabeth Olsen|en]]), ([[:es:Elizabeth Olsen|es]]), ([[:fr:Elizabeth Olsen|fr]]), ([[:pt:Elizabeth Olsen|pt]])
*[[Mode Gakuen Cocoon Tower]] ([[:en:Mode Gakuen Cocoon Tower|en]])
*[[Haruka Yoshimura]] ([[:en:Haruka Yoshimura|en]])
*[[Ayaka Nanase]] ([[:en:Ayaka Nanase|en]])
*[[Associated Press]] ([[:en:Associated Press|en]])
*[[Playboy]] ([[:en:Playboy|en]])

=== Hemija ===
*[[Malonska kiselina]] ([[:en:Malonic acid|en]])
*[[Metilmalonska kiselina]] ([[:en:Methylmalonic acid|en]])

=== Računarske igre ===
*[[Age of Empires]] ([[:en:Age of Empires (video game)|en]])
*[[Amnesia: The Dark Descent]] ([[:en:Amnesia: The Dark Descent|en]])
*[[Baldur's Gate]] ([[:en:Baldur's Gate|en]])
*[[Call of Duty (igra)]] ([[:en:Call of Duty (video game)|en]])
*[[F.E.A.R.]] ([[:en:F.E.A.R.|en]])
*[[Fahrenheit (igra)]] ([[:en:Fahrenheit (2005 video game)|en]])
*[[Fallout (igra)]] ([[:en:Fallout (video game)|en]])
*[[Gothic (igra)]] ([[:en:Gothic (video game)|en]])
*[[Grand Theft Auto V]] ([[:en:Grand Theft Auto V|en]])
*[[Guitar Hero (igra)]] ([[:en:Guitar Hero (video game)|en]])
*[[Half-Life (igra)]] ([[:en:Half-Life (video game)|en]])
*[[Hearts of Iron]] ([[:en:Hearts of Iron|en]])
*[[Heroes of Might and Magic III]] ([[:en:Heroes of Might and Magic III|en]])
*[[Jazz Jackrabbit 2]] ([[:en:Jazz Jackrabbit 2|en]])
*[[Just Cause]] ([[:en:Just Cause (video game)|en]])
*[[Mafia (igra)]] ([[:en:Mafia (video game)|en]])
*[[Midtown Madness]] ([[:en:Midtown Madness|en]])
*[[Pac-Man]] ([[:en:Pac-Man|en]])
*[[Pong]] ([[:en:Pong|en]])
*[[Prince of Persia (igra 1989)]] ([[:en:Prince of Persia (1989 video game)|en]])
*[[Rayman 3: Hoodlum Havoc]] ([[:en:Rayman 3: Hoodlum Havoc|en]])
*[[Red Dead Redemption]] ([[:en:Red Dead Redemption|en]])
*[[S.T.A.L.K.E.R.: Shadow of Chernobyl]] ([[:en:S.T.A.L.K.E.R.: Shadow of Chernobyl|en]])
*[[The Witcher]] ([[:en:The Witcher (video game)|en]])
*[[World of Tanks]] ([[:en:World of Tanks|en]])
=== Serija igara ===
*[[Assassin's Creed]] ([[:en:Assassin's Creed|en]])
*[[Call of Duty]] ([[:en:Call of Duty|en]])
*[[Devil May Cry]] ([[:en:Devil May Cry|en]])
*[[Grand Theft Auto (serija)]] ([[:en:Grand Theft Auto (series)|en]])
*[[Mass Effect]] ([[:en:Mass Effect|en]])
*[[Need for Speed]] ([[:en:Need for Speed|en]])
*[[Rayman]] ([[:en:Rayman|en]])
*[[StarCraft]] ([[:en:StarCraft|en]])
*[[The Elder Scrolls]] ([[:en:The Elder Scrolls|en]])
*[[Warcraft]] ([[:en:Warcraft|en]])
*[[Worms (serija)]] ([[:en:Worms (series)|en]])

=== Spomenici u BiH === 
*[[Tvrđava Fortica (Podveležje)]] ([[:hr:Tvrđava Fortica (Podveležje)|hr]]) 
*[[Tvrđava Mali grad (Podveležje)]] ([[:hr:Tvrđava Mali grad (Podveležje)|hr]])
*[[Tvrđava Guberača]] ([[:hr:Tvrđava Guberača|hr]]) 
*[[Tvrđava Sveta gora (Podveležje)]] ([[:hr:Tvrđava Sveta gora (Podveležje)|hr]]) 

=== Muzika ===
*[[Pauk (grupa)]], novi val, post-punk</text>
      <sha1>2fwknsrpzgle55zd4o7ohxt7yd3lujs</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3917641</id>
      <parentid>3917640</parentid>
      <timestamp>2026-08-11T22:41:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Flotikus~bswiki</username>
        <id>5184</id>
      </contributor>
      <origin>3917641</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5896" sha1="tvbp931lzuqtpptbk3fen2nfrvztnin" xml:space="preserve">
{{Infokutija književnik
| ime = Mihajlo Orlović
| slika = 
| opis_slike = 
| puno_ime = Mihajlo Orlović
| datum_rođenja = 1950.
| mesto_rođenja = [[Bosanski Milanovac]], kod [[Sanski Most|Sanskog Mosta]], [[NR Bosna i Hercegovina|NR BiH]], [[FNR Jugoslavija]]
| datum_smrti = 
| mesto_smrti = 
| zanimanje = književnik, novinar, publicista, autor televizijskih emisija
| nacionalnost = Srbin
| period = 1970-e — danas
| žanr = roman, pripovetka, poezija, zapis, reportaža
| tema = Krajina, narodna predanja, usmena tradicija, stradanje, identitet
| nagrade = [[Srebrni pastir]], [[Zlatna buklija]], Druga nagrada na festivalu poezije sveslavenskih pesnika u Melniku
| potpis = 
| veb-sajt = 
}}

'''Mihajlo Orlović''' ([[Bosanski Milanovac]], kod [[Sanski Most|Sanskog Mosta]], [[1950]].) srpski je književnik, novinar, publicista i autor televizijskih emisija. Živi u [[Banjaluka|Banjaluci]].

== Biografija ==

Završio je gimnaziju u Sanskom Mostu, a zatim [[Fakultet političkih nauka Univerziteta u Beogradu|Fakultet političkih nauka u Beogradu]] — smer žurnalistika. Novinarsku karijeru započeo je još u studentskim danima, a u narednih pedeset godina radio je uglavnom na terenu. Novinarstvo ga je, kako sam ističe, naučilo disciplini, preciznosti i poštovanju činjenice, dok ga je književnost naučila da ta činjenica nije kraj nego početak.

Orlović ističe da za njega pisanje nije povremena inspiracija, već način života. Njegova stvaralačka energija, prema sopstvenim rečima, ne proizilazi iz godina, nego iz radoznalosti — dok god čovek ima potrebu da postavlja pitanja, da sluša ljude i otkriva svet oko sebe, imaće i o čemu da piše.

== Književni rad ==

Do sada je objavio oko 30 knjiga — romane, zbirke pesama, priče i zapise. Njegova dela su plod višedecenijskog rada, novinarskih putovanja, beležaka i rukopisa koji su strpljivo čekali svoj trenutak.

=== Izabrana dela ===

* ''Bele mrlje''
* ''Kapetanova farma svinja''
* ''Noćna tkanica''
* ''Zvono''
* ''Dresiranje rakova''
* ''Nebo i ništa''
* ''Paščara''
* ''Krv na flauti''
* ''Kebra''
* ''Tragom legendi''
* ''Putovanje po kiši''
* ''Košulja od unutrašnjeg platna''

U knjizi ''Tragom legendi'' kroz spoj proze i novinarstva spaja lični doživljaj, narodna predanja, legende i umotvorine, oživljavajući zaboravljene priče i mesta našeg podneblja. Kriterijum za izbor materijala nije bila samo zanimljivost priče, nego njena unutrašnja težina i sposobnost da pređe granicu reportaže i postane literatura. Orlović se trudio da dokument postane literatura, a da istina ostane netaknuta. U knjizi čuva narodni jezik usmene tradicije — „živu reč&quot; — koju ne želi da sačuva kao muzejski eksponat, već da je vrati u književnost kao prirodan izraz.

U zbirci kratkih priča ''Putovanje po kiši'' ide tragom tragedija iz istorije svog rodnog kraja. Kiša u tim pričama simbolizuje granicu između spoljašnjeg i unutrašnjeg sveta — briše tragove, ali istovremeno otkriva ono što je bilo skriveno. Orlović ističe da pisanje o Podgrmeču nosi obavezu da se stradanje ne estetizuje, nego da se ispriča dostojanstveno, a čitalac tu nije posmatrač, nego svedok.

U zbirci poezije ''Košulja od unutrašnjeg platna'' jedna poema nosi naslov „Rekvijem za poeziju&quot;. Orlović smatra da poezija nema ni prošlost ni budućnost — nastala je u osvit čovečanstva i traje dok god čovek ima potrebu da imenuje ono što ne može drugačije da kaže. Prema njegovom mišljenju, problem današnjice nije ugrožena poezija, nego vrednost poezije, jer je uz lakoću objavljivanja nestalo mnogo kriterijuma.

U većem delu njegovog opusa priroda nije samo pozadina, već gotovo ravnopravan lik. Pejzaži Krajine oblikuju njegovo pisanje — to je prostor u kome priroda govori jednako kao i ljudi.

=== Najnoviji radovi ===

Orlović radi na pričama koje se bave ljudima „između vremena&quot; — onima koji su ostali između starog sveta i današnjeg. U štampi su romani ''Život u slikama'', u kojem prati život jednog slikara, kao i roman ''Bez adrese'', čiji je podnaslov „Avanture junaka knjige s kolena na koleno&quot;. Glavni junak je rođen davno, živi, vlada, ubijaju ga, ali ga priča oživljava sve do današnjih dana. Takođe beleži materijal za knjigu zapisa koja bi mogla da bude nastavak njegovog dugog novinarskog puta.

== Novinarski i televizijski rad ==

Orlović je autor više dokumentarnih filmova i televizijskih reportaža. Bio je autor kultnih emisija na [[Radio-televizija Republike Srpske|RTRS]]: ''Sto ljudi sto ćudi'' i ''U orlovom gnijezdu'', a uređuje i vodi emisiju ''Ognjišta''.

== Nagrade i priznanja ==

* '''[[Srebrni pastir]]''' — za dokumentarne filmove i televizijske reportaže
* '''[[Zlatna buklija]]''' — za dokumentarne filmove i televizijske reportaže
* '''Druga nagrada''' na festivalu poezije sveslavenskih pesnika u Melniku, Bugarska
* Prevođen je na više svetskih jezika

== Stil i tematika ==

Orlovićevo pisanje karakteriše spoj novinarstva i književnosti, autentično korišćenje narodnog jezika usmene tradicije, duboka veza sa krajinskim pejzažima i insistiranje na dostojanstvenom ispričavanju stradanja. U književnosti je morao da odbaci žurbu i aktuelnost kao glavni cilj — novinar mora da objasni, pisac da oslušne ono što nije rečeno. Smatra da su ljudske dileme danas u suštini iste kao i pre nekoliko vekova — tehnologija menja okolnosti, ali ne i osnovne strahove, ljubavi i moralne izbore.

== Reference ==

&lt;references /&gt;

== Spoljašnje veze ==

* [https://www.glassrpske.com/lat/novosti/drustvo/mihajlo-orlovic-za-glas-pisanje-je-nacin-zivota-a-ne-stvar-inspiracije/644959 Intervju za Glas Srpske, 2026.]

{{DEFAULTSORT:Orlovic, Mihajlo}}
[[Kategorija:Srpski književnici]]
[[Kategorija:Srpski novinari]]
[[Kategorija:Rođeni 1950.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>tvbp931lzuqtpptbk3fen2nfrvztnin</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nedžad Salković</title>
    <ns>0</ns>
    <id>11074</id>
    <revision>
      <id>3917615</id>
      <parentid>3755730</parentid>
      <timestamp>2026-08-11T20:43:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <comment>Proširivanje referenci, ispravljanje imena i sveobuhvatna dorada članka.</comment>
      <origin>3917615</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17987" sha1="tbo9h3k0t49igrf6mdxccq7vsjcesky" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = Nedžad Salković
| slika              = 
| alt_slike          = 
| opis               = 
| ime_pri_rođenju    = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1941|01|06}}
| mjesto_rođenja     = [[Tuzla]], [[Kraljevina Jugoslavija]]
| datum_smrti        = 
| mjesto_smrti       = 
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = interpretator sevdalinke i narodne muzike
| godine_aktivnosti  = 1958 - danas
| poznat_po          = 
| značajni_radovi    = &quot;Ah, ljubav, ljubav&quot;, &quot;Bosna pjeva i pjevaće&quot;, Ne klepeći nanulama&quot;, &quot;Jesen u vrtu mom&quot;, &quot;Imam samo pjesmu&quot;
}}
'''Nedžad Salković''' (6. januar 1941, [[Tuzla]]), jedan je od najpoznatijih [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenskih]] i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačkih]] [[pjevanje|interpretatora]] [[sevdalinka|sevdalinke]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://showbuzz.dnevnik.hr/celebrity/pjesma-ne-klepeci-nanulama-najprodavanija-pjesma-u-duhu-sevdaha---423854.html|title=Pjesma koja dira dušu - teško je zadržati suze|website=Showbuzz|language=hr|access-date=11. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Pjesma, posebno sevdalinka, od njegove je najranije mladosti njegov životni saputnik,&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://stav.ba/vijest/nedzad-salkovic-sevdalinka-je-jedna-prava-hanuma/25589|title=Nedžad Salković: Sevdalinka je jedna prava hanuma|website=stav.ba|language=|access-date=11. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; prema njegovim riječima ''&quot;To je... dobri ahbab&quot;''. Po mnogima spada među najbolje tumače [[muzika|muzičke]] [[filozofija|filozofije]] bosanske sevdalinke. Zbog njegovog elegantnog i profinjenog nastupa na pozornici i pred TV-kamerama često je nazivan ''princem bosanske sevdalinke'',&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/magazin/muzika/jedinstvena-noc-sevdaha-uz-nedzada-salkovica/91005129|title=Jedinstvena noć sevdaha uz Nedžada Salkovića|date=5. 10. 2009|website=Klix.ba|language=|access-date=11. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; kao i ''posljednjim autohtonim tumačem bosanskohercegovačke sevdalinke''.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://avaz.ba/showbiz/jet-set/500337/kad-djed-i-unuka-zapjevaju-dulistanu|title=Kad djed i unuka zapjevaju “Đulistanu”|date=7. 7. 2019|website=Dnevni avaz|language=|access-date=11. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Salković je rođen 6. januara 1941. u Tuzli. Njegov otac, Zaim Salković, porijeklom je iz [[Trebinje|trebinjske]] [[Lastva (Trebinje)|Lastve]], dok mu je majka bila Sahba Salković (djev. Imširagić).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://narodni.ba/nedzad-salkovic/|title=Nedžad Salković – Već 63 godine ponosno nosi titulu &quot;Princ sevdalinke&quot;|date=12. 9. 2021|language=|access-date=11. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Otac mu je preminuo dok je bio mlad, nakon čega je majka sama brinula o njihovoj osmočlanoj porodici, koju je činilo šest sinova i dvije kćerke. Salković je kasnije isticao da su braća i sestre bili veoma povezani, a od njegove braće i sestara, prema njegovom navodu, ostao je živ samo mlađi brat Asim.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://avaz.ba/showbiz/muzika/377667/moje-sevdalinke-ostavile-su-bez-daha-i-princezu-dajanu|title=Moje sevdalinke ostavile su bez daha i princezu Dajanu|date=13. 5. 2018|website=Dnevni avaz|language=|access-date=11. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Odrastao je u Tuzli, u porodici u kojoj je sevdalinka imala važno mjesto. Njegovi roditelji bili su među prvim stanovnicima poslijeratne Tuzle koji su nabavili radio, preko kojeg je slušao programe Radio Sarajeva. Poseban utjecaj na njegovo muzičko oblikovanje imali su pjevač [[Zaim Imamović]] i [[Harmonika|harmonikaš]] [[Ismet Alajbegović Šerbo]]. Slušajući njihove izvedbe, upoznavao je sevdalinku i razvijao interes za muziku. Još kao dječak pamtio je i zapisivao pjesme koje je čuo na radiju, a zatim ih pjevao.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;[https://www.federalna.ba/nedzad-salkovic-i-dio-w4kjx Federalna.ba. Zlatan Izetbegović, Velikani sevdaha - Nedžad Salković (I dio).]&lt;/ref&gt;

== Karijera ==

=== Počeci ===
Nakon završene osnovne škole Salković je upisao mašinsko-tehničku školu u rodnom gradu. Tokom školovanja, na nagovor prijatelja, počeo je nastupati u Domu kulture u Tuzli,&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; gdje je izvodio romanse, starogradske pjesme i sevdalinke.

U drugom razredu srednje škole postao je član ansambla [[Radio Tuzla|Radio Tuzle]],&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; koja je tih godina bila jedna od slušanijih lokalnih radio-stanica i imala vlastiti zabavni i narodni orkestar. S nepunih 18 godina, 1. aprila 1958, prvi put je nastupio u programu Radio Tuzle, predstavivši se tradicionalnom sevdalinkom &quot;[[Omer beže na kuli sjeđaše|Omer]] [[Omer beže na kuli sjeđaše|beže]]&quot;.

Tokom služenja vojnog roka u [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] boravio je u školi rezervnih oficira u [[Zadar|Zadru]], nakon čega je prekomandovan u Beograd.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Tamo je kod hotela Moskva upoznao Zdravka Novaka, koji je svirao [[saksofon]] u [[Ansambl|ansamblu]] [[Miodrag Krnjevac|Milorada Krnjevca]].&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Novak ga je odveo kod Krnjevca, pred kojim je otpjevao &quot;Pokraj Save badem drvo raste&quot;. Krnjevac ga je preporučio za audiciju Radio Beograda.

U aprilu 1962, u pratnji Narodnog orkestra pod dirigentskom palicom [[Vlastimir Pavlović Carevac|Vlastimira Pavlovića Carevca]], prošao je audiciju pred komisijom Radio Beograda. Nakon dva mjeseca rada s korepetitorom snimio je prvi radio-snimak, &quot;Gonđe ružo u zelenom sadu&quot;. Ubrzo zatim postao je vokalni solista [[Radiotelevizije Beograd]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.telegraf.rs/jetset/muzicka-apoteka/3610911-muzicka-apoteka-nedzad-salkovic|title= ''82. rođendan Nedžada Salkovića: Umilni sevdah gospodina iz izloga''|work= telegraf.rs|access-date= 19. 9. 2023}}&lt;/ref&gt; a kasnije i vokalni solista [[Radiotelevizija Sarajevo|Radiotelevizije Sarajevo]].

=== Kasniji rad i jubileji ===
Salković je nastavio s nastupima i u trećoj deceniji 21. vijeka. Povodom 60 godina umjetničkog rada, 1. oktobra 2018. je održao svečani koncert u Narodnom pozorištu u Tuzli. Na koncertu su nastupili i kulturno-umjetnička društva, vokalni ansambli, te interpretatori sevdalinke Zekija Suman, Arif Ahmetašević, Safet Dedajić, Senad Gračić i Nedžad Smajlović, uz orkestar Amira Softića. Tom prilikom mu je uručena Zlatna plaketa Sevdah Festa za životno djelo, a Gradsko vijeće Tuzle jednoglasno je donijelo odluku da mu dodijeli Povelju Grada Tuzle – najviše priznanje grada, koje mu je uručeno sutradan, na Dan oslobođenja Tuzle, 2. oktobra.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/magazin/muzika/nedzad-salkovic-obiljezio-60-godina-karijere-koncertom-u-tuzli/181001148|title=Nedžad Salković obilježio 60 godina karijere koncertom u Tuzli|date=1. 10. 2018|website=Klix.ba|language=|access-date=11. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

U svom obraćanju publici, Salković je istakao da je zahvaljujući pjesmi obišao skoro čitav svijet i da je uvijek predstavljao Tuzlu, Bosnu i Hercegovinu na najbolji način.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/magazin/muzika/nedzad-salkovic-obiljezio-60-godina-karijere-koncertom-u-tuzli/181001148|title=Nedžad Salković obilježio 60 godina karijere koncertom u Tuzli|date=1. 10. 2018|website=Klix.ba|language=|access-date=11. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Uspjeh ===
Nakon uspješne audicije u aprilu 1962, Salković je započeo rad kao vokalni solista Radio-televizije Beograd, a potom i Radio Sarajeva. Uz rad na radiju i televiziji razvijao je i diskografsku karijeru, naročito kroz saradnju s Produkcijom gramofonskih ploča Radio-televizije Beograd (PGP RTB), s kojom je godinama bio povezan. Prema podacima RTS-a, do 2018. snimio je blizu 80 nosača zvuka, dok se u drugim biografskim izvorima navodi više od 70 gramofonskih ploča, uz brojne audio i videokasete i CD-ove.&lt;ref name=&quot;SI&quot;&gt;{{Cite web|url= https://sevdalinka.info/en/performers/doyens-of-sevdah/nedzad-salkovic/|title= ''Sevdalinka: Nedžad Salković''|work= sevdalinka.info|access-date= 19. 9. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://express.ba/naslovnica/350675/nedzad-salkovic-ostao-i-bez-supruge-fikrete-moja-sestra-raza-je-preselila-gledajuci-me-na-televiziji/|title=NEDŽAD SALKOVIĆ OSTAO I BEZ SUPRUGE FIKRETE: Moja sestra Raza je preselila gledajući me na televiziji|date=13. 5. 2021|website=Express|language=|access-date=11. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Tokom 1960-ih i 1970-ih Salković je izrastao u jedno od prepoznatljivijih imena jugoslavenske [[Narodna muzika|narodne muzike]] i sevdalinke. Nastupao je na festivalima i u brojnim radio-televizijskim programima, dok su njegovi snimci objavljivani na različitim nosačima zvuka. Sevdalinka je pritom ostala u središtu njegovog repertoara i postepeno postala osnova njegovog umjetničkog identiteta. U javnosti je bio poznat i pod nadimcima &quot;princ sevdalinke&quot; i &quot;princ sevdaha&quot;.

Jedan od značajnijih nastupa iz tog perioda bio je nastup na Jugoviziji 14. februara 1970. u Beogradu. Predstavljao je RTV Sarajevo s pjesmom &quot;Čuj me&quot;, a u konkurenciji 15 izvođača osvojio je šesto mjesto s tri boda. Pobjedu je osvojila Eva Sršen s pjesmom &quot;Pridi, dala bom ti cvet&quot;.

Salković je i u narednim decenijama ostao prvenstveno vezan za interpretaciju sevdalinke. Njegov repertoar obuhvata tradicionalne sevdalinke, ali i pjesme novijih autora oblikovane u duhu sevdaha. Među njegovim najpoznatijim interpretacijama nalazi se &quot;Ne klepeći nanulama&quot;, koja je tokom godina postala jedna od pjesama najviše povezivanih s njegovim imenom. PGP je 2019. objavio trostruku kompilaciju njegovih snimaka sa 57 pjesama, čime je obuhvaćen dio njegovog dugogodišnjeg diskografskog rada.

Tokom karijere Salković je nastavio nastupati na festivalima, koncertima i u televizijskim programima, čime je svoju popularnost održao i nakon raspada Jugoslavije. Njegov rad obuhvatio je više od šest decenija profesionalnog djelovanja, a sevdalinka je ostala najvažnije obilježje njegovog umjetničkog repertoara.

Salković je učestvovao i u televizijskim muzičkim projektima kao član stručnog žirija. Bio je član žirija reality showa &quot;Hayat traži zvijezdu&quot;, u okviru kojeg su 2010. održane audicije u više gradova Bosne i Hercegovine. Pored njega, u stručnom žiriju bili su operna umjetnica Ana Babić, autor [[Fahrudin Pecikoza]], direktor Hayat produkcije Harun Mahmutović, kao i drugi gostujući članovi žirija.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/magazin/film-tv/zavrsene-audicije-za-hayatov-reality-show/80811047|title=Završene audicije za Hayatov reality show|date=11. 8. 2008|website=Klix.ba|language=|access-date=11. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Diskografija ==
=== Albumi ===
* [[Nedžad (album)|Nedžad]] (1972)
* [[Snijeg pade drumi zapadoše (album)|Snijeg pade drumi zapadoše]] (1975)
* [[Večeras me ljubi, ljubi]] (1978)
* [[Ne klepeći nanulama (album)|Ne klepeći nanulama]] (1982)
* [[Jesen u vrtu mom]] (1984)
* [[Imam samo pjesmu]] (1986)
* [[Nedžad (album iz 1988)|Nedžad]] (1988)
* [[Mejra na tabutu]] (1993)
* [[Šta je život stara moja]] (2004)
* [[Najveći Hitovi Live]] (2007)
* [[Čežnja (pismo sinu)]] (2010)&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.discogs.com/artist/937179-Ned%C5%BEad-Salkovi%C4%87?filter_anv=0&amp;subtype=Albums&amp;type=Releases|title= ''Nedžad Salković''|work= discogs.com|access-date= 11. 8. 2022}}&lt;/ref&gt;

=== [[Extended play|EP]] i singl ploče ===
* [[Zablistalo sunce]], ([[Produkcija gramofonskih ploča Radio-televizije Beograd|PGP RTB]], 1965)
* [[Kad Bosanci zapjevaju]], ([[Jugoton]], 1966)
* [[Bosanka me majka rodi]], (Jugoton, 1966)
* [[Dođi, draga Lelo]], (Jugoton, 1966)
* [[Ima jedna cura]], (PGP RTB, 1967)
* [[Ja sam momak vragolan]], ([[Diskos]], 1967)
* [[Ja odlazim]], (PGP RTB, 1968)
* [[Ah, ljubav, ljubav / Noćas nek' se pjeva]], (Jugoton, 1968)
* [[Davno, davno]], (PGP RTB, 1969)
* [[Hajde druže da pjevamo]], (PGP RTB, 1970)
* [[Hej, krčmaru / Zbogom draga dušo moja]], (PGP RTB, 1970)
* [[Znam da te više nema / Ne plači srce moje]], (PGP RTB, 1970)
* [[Nikad više, nikad, znaj]], (PGP RTB, 1970)
* [[Đurđija]], (PGP RTB, 1971)
* [[Zdravo bili Krajišnici / Razdragano srce]], (sa [[Nedeljko Bilkić|Nedeljkom Bilkićem]], PGP RTB, 1971)
* [[Svirajte, pjevajte]], (PGP RTB, 1972)
* [[Ašiklija / Noćas pjevam]], (PGP RTB, 1972)
* [[Sretan i bez nje / Voli me, voljeću te]], (PGP RTB, 1973)
* [[Moj sokole / Kad bi znala, kad bi znala]], (PGP RTB, 1973)
* [[Uvela ruža / Niz polje idu babo sejmeni]], (PGP RTB, 1973)
* [[Ti u srcu rasteš mom / U kafani sjedim, pijem]], (PGP RTB, 1974)
* [[Večeras me ljubi, ljubi / Povečerje]], (PGP RTB, 1974)
* [[Đuli Stana / Teško mi je živjet draga]], (PGP RTB, 1974)
* [[Nemoj plakat' stara majko / Sve zbog jedne žene]], (PGP RTB, 1974)
* [[Kad srce gori / Doviđenja, draga, doviđenja]], (PGP RTB, 1975)
* [[Kujundžija besjedio / Kud' sam poš'o, kud' sam kren'o]], (PGP RTB, 1975)
* [[Lijepo su mi govorili stari / U pustom domu svom]], (PGP RTB, 1975)
* [[Bila je ljubav / Konja kuje Dizdarević Mujo]], (PGP RTB, 1976)
* [[Idi, idi / Aj, od kako je Banja Luka postala]], (PGP RTB, 1976)
* [[Kad ne dođem kući / Ne volim te više]], (PGP RTB, 1977)
* [[Voli me draga, voli me ti / Umire sunce, a rađa se tuga]], (PGP RTB, 1978)
* [[Ne klepeći nanulama / Sjećaj me se, sjećaj]], (PGP RTB, 1982)
* [[Jesen u vrtu mom / Opraštam ti dušo mila]], (PGP RTB, 1984)

== Nagrade ==
Dobitnik je preko 30 festivalskih nagrada, ponijevši istovremeno i niz [[srebro|srebrenih]], [[platina]]stih i [[dijamant]]nih ploča za svoj diskografski uspjeh. Od ostalih nagrada izdvajaju se:
* Estradna nagrada [[Jugoslavija|Jugoslavije]] ([[1986]])
* Estradna nagrada Bosne i Hercegovine

Također je dobitnik velikog broja društvenih priznanja, među kojima su:
* Oktobarska plaketa grada Tuzle ([[1982]]. i [[1999]])
* Orden bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem ([[1987]])

== Privatni život ==

=== Humanitarni rad ===
Salković je učestvovao i u humanitarnim televizijskim programima. Bio je među javnim ličnostima koje su učestvovale u humanitarnoj akciji BHRT-a &quot;Ljudi ljudima – pozovi i pomozi&quot;, organizovanoj radi prikupljanja pomoći za obnovu zdravstvenih ustanova u Domaljevcu, Šamcu, Maglaju i Doboju nakon poplava u Bosni i Hercegovini. U okviru višesatne kontakt-emisije na BHT1, zajedno s brojnim umjetnicima, sportistima i drugim javnim ličnostima, učestvovao je u programu tokom kojeg su građani pozivima donirali sredstva za pomoć ugroženom stanovništvu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/humanitarne-akcije/humanitarna-akcija-bhrt-a-nazovite-razgovarajte-s-poznatom-licnoscu-i-pomozite/140602090|title=Humanitarna akcija BHRT-a: Nazovite, razgovarajte s poznatom ličnošću i pomozite|date=2. 6. 2014|website=Klix.ba|language=|access-date=11. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/humanitarne-akcije/akcija-bhrt-a-na-pozive-gradjana-odgovarat-ce-severina-lepa-brena-merlin-bebek/140603133|title=Akcija BHRT-a: Na pozive građana odgovarat će Severina, Lepa Brena, Merlin, Bebek...|date=3. 6. 2014|website=Klix.ba|language=|access-date=11. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/veceras-velika-humanitarna-akcija-bhrt-a-ljudi-ljudima-pozovi-i-pomozi/140604020|title=Večeras velika humanitarna akcija BHRT-a &quot;Ljudi ljudima, pozovi i pomozi&quot;|date=4. 6. 2014|website=Klix.ba|language=|access-date=11. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/pocela-akcija-bht-a-ljudi-ljudima-pozovi-i-pomozi/140604159|title=Akcija BHRT-a: Nazovite, razgovarajte sa poznatima i pomozite|date=4. 6. 2014|website=Klix.ba|language=|access-date=11. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/u-akciji-bhrt-a-gledaoci-pozvali-humanitarne-brojeve-skoro-60-000-puta/140604166|title=U akciji BHRT-a gledaoci pozvali humanitarne brojeve skoro 60.000 puta|date=4. 6. 2014|website=Klix.ba|language=|access-date=11. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Porodica ===
Salković je bio u braku s Fikretom, koja je preminula 2020, s kojom ima dvije kćerke, Amnu i Sanju. Ima tri unuke, Dženanu, Nudžeimu i Enu, te praunuku Sofiju. Dvije unuke nastavile su porodični muzički put; Dženana Huseinagić je operna pjevačica i profesorica muzike, dok je Nudžeima završila Muzičku akademiju na odsjeku za klavir i također radi kao profesorica.

Salković je tokom života ostao vezan za rodnu Tuzlu, uprkos ponudama za preseljenje i nastavak karijere u Beogradu i Sarajevu.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

=== Navodi o ratnim zločinima ===
Salković je pred Osnovnim sudom u Banjoj Luci dobio prvostepenu presudu u postupku pokrenutom zbog navoda o njegovoj odgovornosti za ratne zločine nad vojnicima JNA u Tuzli.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.b92.net/o/vesti/vesti|title=Salković oslobođen optužbe|last=FoNet|website=B92.net|language=sr|access-date=11. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Salković se ranije našao na spisku osoba koje je Dokumentacioni centar [[Vlada Republike Srpske|Vlade Republike Srpske]] povezivao s [[Tuzlanska kolona|događajima na Brčanskoj malti]] 15. maja 1992.

Sud je utvrdio da su informacije o njegovom učešću u ubijanju i zlostavljanju vojnika JNA bile neistinite, a odbrana je istakla da je sporni dokument nastao preuzimanjem podataka iz ranije krivične prijave. Presudom je Vladi Republike Srpske i nadležnom sekretarijatu naloženo da presudu objave u centralnim dnevnicima javnih emitera.

Salković nije tražio novčanu naknadu, već je kao cilj postupka isticao uklanjanje navoda koji su, prema njegovim riječima, godinama narušavali njegov ugled.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Nedžad Salković oslobođen optužbe za zločine|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/1108756.html|newspaper=Radio Slobodna Evropa|date=30. 4. 2008|access-date=11. 8. 2026|language=sh|first=Maja|last=Bjelajac}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{DEFAULTSORT:Salković, Nedžad}}
[[Kategorija:Rođeni 1941.]]
[[Kategorija:Biografije, Tuzla]]
[[Kategorija:Sevdalije]]
[[Kategorija:Nosioci Ordena bratstva i jedinstva]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>tbo9h3k0t49igrf6mdxccq7vsjcesky</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gabon</title>
    <ns>0</ns>
    <id>12838</id>
    <revision>
      <id>3917585</id>
      <parentid>3774083</parentid>
      <timestamp>2026-08-11T14:51:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3917585</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7879" sha1="jxdyxr46ccwd3yxhbvldhe2ow8390qx" xml:space="preserve">{{Preuređivanje}}
{{Infokutija država|
izvorno_ime=République Gabonaise|
zvanično_ime=Republika Gabon|
ime_genitiv=Gabona|
zastava=Flag of Gabon.svg|
grb=Coat of arms of Gabon.svg|
mapa=LocationGabon.png|
službeni_jezik=[[Francuski jezik|francuski]]|
državno_uređenje               = [[Unitarna država|Unitarna]], [[Predsjednički sistem|predsjednička republika]]|
glavni_grad=[[Libreville]]|
vrsta_prve_vlasti=Predsjednik|
vladar_prva_vlast=[[Brice Oligui]]|
vrsta_druge_vlasti=Predsjednik vlade|
vladar_druga_vlast=[[Alain Claude Bilie By Nze]]|
po_površini_na_svijetu=74.|
površina=267.667 |
procenat_vode=0|
po_broju_stanovnika_na_svijetu=148.|
stanovnika=1.355.246|
gustoća=4,6|
nezavisnost=Od [[Francuska|Francuske]] [[17. august]] [[1960]].|
valuta=[[CFA franak]] (100 centa)|
vremenska_zona=[[UTC]] +1|
himna=&quot;[[La Concorde]]&quot;&lt;center&gt;[[Datoteka:La Concorde.ogg]]&lt;/center&gt;|
internetski_nastavak=[[.ga]]|
pozivni_broj=241|
|}}
'''Gabon''', službeno '''Republika Gabon''' je [[suverena država]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/place/Gabon|title=Gabon {{!}} Culture, History, &amp; People {{!}} Britannica|date=24. 6. 2023|website=www.britannica.com|language=en|access-date=30. 6. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.worldbank.org/en/country/gabon/overview|title=Overview|website=World Bank|language=en|access-date=30. 6. 2023}}&lt;/ref&gt; koja se nalazi na zapadnoj obali [[Srednja Afrika|Srednje Afrike]]. Nalazi se u području [[ekvator]]a i prostire na površini od 267.500&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; sa 2,2 miliona stanovnika. Graniči sa [[Ekvatorska Gvineja|Ekvatorskom Gvinejom]] na sjeverozapadu, [[Kamerun]]om na sjeveru i [[Republika Kongo|Republikom Kongo]] na istoku i jugu.

Klima je tropska. Država raspolaže velikim prirodnim blagom. [[Reljef (geografija)|Reljef]] države je uglavnom nizijski. Nezavisna je od 1960.

[[Glavni grad|Glavni]] i najveći grad je [[Libreville]]. U Gabonu živi oko 12 hiljada evropljana. Privreda je slabo razvijena.

Glavni poljoprivredni artikli su: [[pamuk]], [[kukuruz]], kikiriki, palmino ulje, kafa.
Šume su tropskog porijekla. Rude: [[mangan]], [[srebro]], [[cink]], prirodni gas. [[Industrija]]: prehrambena, tekstilna, hemijska. Od 1970-ih ulazi kapital stranih preduzeća. Velik udio u upravljanju privredom, pogotovo u rudnicima, imaju [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], [[Francuska]], i druge zapadne zemlje. U prvom redu izvoze minerale, rude,te prehrambene artikle. Računanje vremena se poklapa sa srednjoevropskom zonom.

== Etimologija ==
Ime Gabona potječe od ''gabão'', riječ na [[Portugalski jezik|portugalskom jeziku]] za &quot;ogrtač&quot;, što je otprilike oblik ušća rijeke [[Komo (rijeka)|Komo]] kod [[Libreville]]a.

== Historija ==
{{Proširiti sekciju}}

== Politika ==
[[Zastava Gabona]], usvojena 9. oktobra 1960. Sastoji se od tri horizontalne trake: zelene, žute i plave. Zelena simbolizira [[tropske šume]], žuta [[sunce]] i [[Prirodni resursi|prirodne resurse]], a plava [[Atlantski okean]] i [[Rijeka|rijeke]]. Zastava odražava položaj Gabona blizu ekvatora i ima jednostavan i jedinstven dizajn.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://una-oic.org/hr/Zemlje/Gabon/|title=Republika Gabon - Savez novinskih agencija Organizacije zemalja islamske suradnje|website=إتحاد وكالات أنباء دول منظمة التعاون الإسلامي|language=hr|access-date=24. 6. 2025}}&lt;/ref&gt;

Nacionalni simbol Gabona je crni panter.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.cuvariravnice.org.rs/svet-oko-nas/item/509-nesto-sto-mozda-niste-znali-o-drzavi-gabon|title=Čuvari ravnice - NEŠTO ŠTO MOŽDA NISTE ZNALI O DRŽAVI GABON|last=Jovanović|first=Saša|website=www.cuvariravnice.org.rs|language=sr-yu|access-date=24. 6. 2025|archive-date=21. 4. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250421120746/https://www.cuvariravnice.org.rs/svet-oko-nas/item/509-nesto-sto-mozda-niste-znali-o-drzavi-gabon|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Gabon je republika sa predsjedničkom vrstom vlade. Predsjednik je odabran po sedmogodišnjem mandatu bez ograničenja. Predsjednik može da odabere premijera, vladu i sudije za Vrhovni sud. Isto tako predsjednik ima pravo da raspusti Narodnu skupštinu, odloži potvrdu zakona i održi referendum.&lt;ref name=&quot;bn&quot;&gt;[https://2009-2017.state.gov/r/pa/ei/bgn/2826.htm Background note: Gabon] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190604184355/https://2009-2017.state.gov/r/pa/ei/bgn/2826.htm|date=4. 6. 2019}} . [[U.S. Department of State]] (August 4, 2010).{{PD-notice}}&lt;/ref&gt;

Bez obzira na demokratski sistem vlade, nevladina organizacija Freedom House je ocijenila vladu Gabona kao &quot;ne slobodnu&quot; i izbori 2016. su imali problema sa legitimnošću.
[[Datoteka:Gabon provinces named.png|mini|Provincije Gabona]]

=== Političke podjele ===
Gabon je podijeljen u 9 provincija, i 50 departmana. Predsjednik imenuje provincijske guvernere, prefekte i subprefekte.

Provincije su (glavni grad u zagradi):

# Estuaire (Libreville)
# Haut-Ogooué (Franceville)
# Moyen-Ogooué (Lambaréné)
# Ngounié (Mouila)
# Nyanga (Tchibanga)
# Ogooué-Ivindo (Makokou)
# Ogooué-Lolo (Koulamoutou)
# Ogooué-Maritime (Port-Gentil)
# Woleu-Ntem (Oyem)

== Geografija ==
Gabon graniči sa Kamerunom,Kongom i Ekvatorijalnom Gvinejom. On izlazi na [[Atlantski okean]]. Glavni grad je Libreville.

Jedna je od najšumovitijih zemalja na svijetu, s oko 85% teritorije prekriveno [[Šuma|šumom]]. U Gabonu se nalazi najveći netaknuti tropski rezervat [[Kišna šuma|kišne šume]] na svijetu – [[Lope-Okanda]]. To je jedna od rijetkih zemalja u kojoj je više od polovine teritorije zaštićeno kroz mrežu [[Nacionalni park|nacionalnih parkova]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Gabon je dom bogatog i raznolikog [[Životinje|životinjskog]] svijeta, uključujući velike [[Populacija|populacije]] šumskih [[slon]]ova i [[Gorile|gorila]]. U ovoj zemlji živi 604 vrste [[Ptice|ptica]], 98 vrsta [[Vodozemci|vodozemaca]], između 95 i 160 vrsta [[Reptili|reptila]] te 198 vrsta [[Sisari|sisara]]. Procjenjuje se da Gabon naseljava između 27.000 i 64.000 [[Čimpanze|čimpanzi]], kao i 28.000 do 42.000 gorila. Ova zemlja takođe čuva više od polovine ukupne populacije afričkih šumskih slonova, s najvećom koncentracijom u [[Nacionalni park Minkebe|Nacionalnom parku Minkebe]]. Gabonsku [[Flora|floru]] čini više od 10.000 vrsta [[Biljke|biljaka]] i oko 400 vrsta [[Drvo|drveća]], a kišna šuma ove zemlje smatra se najgušćom u Africi. Najduža rijeka u Gabonu je Ogove, duga oko 1.200 kilometara.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Privreda ==
{{Proširiti sekciju}}
Nakon sticanja [[nezavisnost]]i, Gabon je zadržao snažne ekonomske, kulturne i političke veze s [[Francuska|Francuskom]]. Zahvaljujući značajnim rezervama [[Nafta|nafte]], zemlja je povećala svoje nacionalno bogatstvo i danas se ubraja među deset najbogatijih [[Afrika|afričkih]] država. Međutim, to bogatstvo je pretežno skoncentrisano u rukama urbane elite, dok se stanovništvo u unutrašnjosti uglavnomi dalje bavi [[Poljoprivreda|poljoprivredom]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Stanovništvo ==
{{Proširiti sekciju}}

== Kultura ==
{{Proširiti sekciju}}

== Također pogledajte ==
{{Proširiti sekciju}}

== Reference ==
{{Refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Gabon}}
{{wikiatlas|Gabon}}
* {{službeni website|http://www.legabon.org}}
* {{CIA World Factbook link|gb|Gabon}}
* [http://www.bbc.co.uk/news/world-africa-13376333 Gabon] na [[BBC News]]u
* [http://www.ifs.du.edu/ifs/frm_CountryProfile.aspx?Country=GA Gabon] na &quot;International Futures&quot;

{{Države Afrike}}
{{Afrička unija}}
{{OIS}}
{{OPEC}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Gabon|*]]
[[Kategorija:Države svijeta]]
[[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1960.]]
[[Kategorija:Države francuskog govornog područja]]
[[Kategorija:Države članice Ujedinjenih nacija]]
[[Kategorija:Države članice Afričke unije]]</text>
      <sha1>jxdyxr46ccwd3yxhbvldhe2ow8390qx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Izbori u Bosni i Hercegovini</title>
    <ns>0</ns>
    <id>13353</id>
    <revision>
      <id>3917650</id>
      <parentid>3916889</parentid>
      <timestamp>2026-08-12T01:30:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3917650</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="48579" sha1="cn33z3jzkyp50l7nin8er5nej6bnfj1" xml:space="preserve">{{Politika Bosne i Hercegovine}}

'''Izbori u Bosni i Hercegovini''' su [[Demokratija|demokratski]] i slobodni [[izbori]] koji se održavaju svake druge parne godine. Smatraju se i prvim slobodnim [[Višestranački sistem|višestranačkim izborima]].

Ciklusi održavanja lokalnih i općih izbora su sa razmakom od dvije godine i održavaju se u prvoj nedjelji u mjesecu oktobru, osim ako se ovaj datum ne podudara s obilježavanjem vjerskog praznika jednog od konstitutivnih naroda.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/documents/ZAKONI/Tehnicki_precisceni_tekst/Tehnicki_precisceni_tekst_IZ_BiH_05_2024-bos.pdf?v=1|title=Izborni Zakon Bosne i Hercegovine (Tehnički prečišćeni tekst)|date=5. 8. 2024|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=12. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;

Bosna i Hercegovina ima [[višestranački sistem]], s brojnim [[Spisak političkih stranaka u Bosni i Hercegovini|političkim strankama]] u kojima niti jedna stranka nema šanse dobiti vlast sama, a stranke moraju međusobno surađivati na formiranju koalicijskih vlada. Svaki [[konstitutivni narod]] ima svoju dominantnu političku stranku.

== Izborni zakon ==
Izborni zakon Bosne i Hercegovine uređuje izbor članova zakonodavnih i izvršnih organa vlasti na svim nivoima, uključujući opće i lokalne izbore. Zakon definiše načela, pravila i postupke za provođenje izbora, kao i prava i obaveze učesnika u izbornom procesu. [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]] (CIKBiH) odgovorna je za organizaciju i nadzor nad svim izbornim procesima u zemlji. CIKBiH donosi podzakonske akte, upravlja biračkim spiskovima, organizira edukaciju izborne administracije i rješava prigovore i žalbe tokom izbora. Zakon predviđa i mogućnost ponavljanja izbora u slučaju nepravilnosti, odgodu izbora zbog vanrednih okolnosti, te održavanje prijevremenih izbora ako je neki organ raspušten ili mu je mandat prestao u skladu s ustavom i zakonom.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; Jedini slučaj gdje su odgođeni izbori bilo je za [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2020.|lokalne izbore 2020]], kada je CIKBiH odgodio izbore sa 4. oktobra na 15. novembar,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.izbori.ba/Documents/Lokalni_izbori_2020/Ostalo/Odluka_o_odgadjanju_izbora_2020-bos.pdf|title=Odluka o odgađanju izbora|last=|first=|date=|website=Centralna izborna komisija|publisher=|access-date=}}&lt;/ref&gt; zbog [[Pandemija COVID-a 19 u Bosni i Hercegovini|pandemije]] bolesti [[COVID-19]] i nedostatka sredstava.&lt;ref name=&quot;slobodnaevropa.org&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/ističe-rok-novca-za-lokalne-izbore-u-bih-nema/30627560.html|title=Novac nije osiguran, CIK odlučuje o odgađanju lokalnih izbora u BiH|website=Radio Slobodna Evropa|language=sh|access-date=14. 11. 2020}}&lt;/ref&gt;

Pravo glasa na izborima u Bosni i Hercegovini ima svaki [[Državljanstvo Bosne i Hercegovine|državljanin BiH]] koji je navršio 18 godina do dana izbora, pod uslovom da nije lišen poslovne sposobnosti i da mu nije oduzeto pravo glasa pravosnažnom sudskom odlukom. Osobe sa statusom izbjeglica i raseljenih lica također imaju pravo glasa, ali pod posebnim uslovima koji se odnose na općinu u kojoj su imali prebivalište prema posljednjem popisu stanovništva.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;

Političke stranke, koalicije, nezavisni kandidati i liste nezavisnih kandidata moraju preći minimalni izborni prag, koji iznosi 3% od ukupnog broja važećih glasova u izbornoj jedinici, za ulazak u zakonodavna tijela.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;

Glasanje se obavlja tajno, a glasački listići se ubacuju u zapečaćene kutije. Glasovi se broje na biračkim mjestima pod nadzorom biračkih odbora, a rezultati se zatim dostavljaju općinskim izbornim komisijama i [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|Centralnoj izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine]]. Raseljena lica, izbjeglice i drugi posebni slučajevi imaju pravo glasati u općinama u kojima su imali prebivalište prema posljednjem popisu stanovništva ili u općini u kojoj trenutno žive. Ova prava su privremenog karaktera i mogu biti ukinuta od strane [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Ureda visokog predstavnika]] ili [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine BiH]].&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;

=== Opći izbori ===
Opći izbori u Bosni i Hercegovini održavaju se, od 2002, svake četiri godine. Na izborima biraju se članovi [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]], zastupnici [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]], [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]] i [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodne skupštine Republike Srpske]], [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednik]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednici]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]], te članovi [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|skupština kantona]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije BiH]].&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;

Mandat članova [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]] i poslanika i delegata u [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarnoj skupštini BiH]], [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamentu Federacije BiH]], [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] i [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|skupštinama kantona FBiH]] traje 4 godine. Međutim, prema Odluci [[Privremena izborna komisija Bosne i Hercegovine|Privremene izborne komisije]] (PIK; kasnije [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|Centralna izborna komisija]], CIK) poslijeratni izbori (period 1996 - 2001) održani su za mandatni period na 2 godine. Tek od 2002. izbori su održani za mandatni period na 4 godine kako je to ustavima i predviđeno. Odlukom PIK-a nije bilo zahvaćeno Predsjedništvo BiH, kojem od 1998. mandat traje 4 godine.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.ccbh.ba/public/down/USTAV_BOSNE_I_HERCEGOVINE_bos.pdf|title=Ustav Bosne i Hercegovine|website=Ustav Bosne i Hercegovine|publisher=Ustavni sud BiH|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303193315/http://www.ccbh.ba/public/down/USTAV_BOSNE_I_HERCEGOVINE_bos.pdf|archive-date=3. 3. 2016|url-status=dead|access-date=1. 3. 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://parlamentfbih.gov.ba/monografija_27.10.2016.pdf|title=Monografija Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|date=27. 10. 2016|website=parlamentfbih.gov.ba|publisher=[[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine]]|page=15|publication-place=[[Sarajevo]]|access-date=9. 3. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/data/dokumenti/pdf/Monografijabs.pdf|title=Monografija Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|year=2010|website=parlament.ba|publisher=[[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine]]|publication-place=[[Sarajevo]]|access-date=9. 3. 2024|archive-date=8. 3. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240308234012/https://www.parlament.ba/data/dokumenti/pdf/Monografijabs.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

==== Izbori za Predsjedništvo ====
{{Glavni|Predsjedništvo Bosne i Hercegovine}}
[[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]] je kolektivni šef države. Članovi se biraju iz dvije izborne jedinice koje se odnose na tri glavne etničke grupe, odnosno [[Konstitutivni narod|konstitutivna naroda]] ([[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacija BiH]] - [[Bošnjaci]] i [[Hrvati]], [[Republika Srpska]] - [[Srbi]]), na četverogodišnji mandat.

Izbori se provode po principu [[Većinski izborni sistem|jednostavne većine]] (''first-past-the-post''), gdje kandidat s najvećim brojem glasova iz etničke grupe postaje član Predsjedništva iz te etničke grupe. Svaki građanin s pravom glasa u Federaciji BiH može glasati za jednog Bošnjaka ili jednog Hrvata, dok građani Republike Srpske glasaju za srpskog kandidata. Redoslijed rotiranja ide po broju najviše osvojenih glasova.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Država
!Institucija
!Broj članova
! colspan=&quot;2&quot; |Izbor
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |{{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo BiH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; rowspan=&quot;3&quot; |3
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1 Bošnjak
| rowspan=&quot;2&quot; |{{ZID|Federacija Bosne i Hercegovine|ime=Federacija BiH}}
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1 Hrvat
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1 Srbin
|{{ZID|Republika Srpska}}
|}

==== Izbori za Parlamentarnu skupštinu ====
{{Glavni|Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine}}
[[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] sastoji se iz dva doma: [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupničkog]] i [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Doma naroda]]. [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom]] ima 42 poslanika: 28 iz [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] i 14 iz [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. Zastupnici se u taj dom biraju putem [[Proporcionalni izborni sistem|proporcionalnog izbornog sistema]], gdje birači glasaju za političke stranke ili nezavisne kandidate. Raspodjela mandata unutar liste vrši se putem [[D'Hondtov sistem|D'Hondtove metode]].&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;

[[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda]] se sastoji od 15 delegata, od kojih svaki konstitutivni narod ima po pet predstavnika. Dvije trećine delegata, 5 bošnjačkih i 5 hrvatskih, bira se s područja [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]], a preostala trećina, 5 srpskih delegata, bira se s područja [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. Bošnjačke i hrvatske delegate u Domu naroda BiH biraju delegati navedenih naroda u [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Domu naroda Parlamenta Federacije BiH]], a srpske delegate bira [[Narodna skupština Republike Srpske]].&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.parlament.ba/Content/Read/36?title=Op%C4%87i-podaci|title=Opći podaci - Dom naroda BiH|website=parlament.ba|access-date=24. 9. 2017|archive-date=10. 7. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170710090748/http://www.parlament.ba/Content/Read/36?title=Op%C4%87i-podaci|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Država
! colspan=&quot;2&quot; |Institucija
!Broj članova
! colspan=&quot;2&quot; |Izbor
|-
| rowspan=&quot;5&quot; |{{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| rowspan=&quot;5&quot; |[[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarna skupština BiH]]
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; rowspan=&quot;2&quot; |42
| style=&quot;text-align:center;&quot;|28
|{{ZID|Federacija Bosne i Hercegovine|ime=Federacija BiH}}
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|14
|{{ZID|Republika Srpska}}
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom narod]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; rowspan=&quot;3&quot; |15
| style=&quot;text-align:center;&quot;|5 Bošnjaka
| rowspan=&quot;2&quot; |{{ZID|Federacija Bosne i Hercegovine|ime=Federacija BiH}}
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|5 Hrvata
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|5 Srba
|{{ZID|Republika Srpska}}
|}

==== Izbori na entitetskom nivou ====
Izbori na entitetskom nivou ([[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacija BiH]] i [[Republika Srpska]]) provode se za zakonodavne institucije ([[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlament Federacije BiH]] i [[Narodna skupština Republike Srpske]]) i za [[Predsjednik Republike Srpske|Predsjednika]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|Potpredsjednike Republike Srpske]].

===== Entitetski parlamenti =====
{{Glavni|Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Narodna skupština Republike Srpske}}
Parlament Federacije BiH sastoji se iz dva doma: [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkog]] i [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Doma naroda]], dok je Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) [[Jednodomni sistem|jednodomni parlament]]. Zastupnici u Zastupnički dom Parlamenta FBiH, njih 98, i u Narodnoj skupštini RS, njih 83, biraju se direktno, putem [[Proporcionalni izborni sistem|proporcionalnog izbornog sistema]], slično kao i na državnom nivou. Delegati u Dom naroda Parlamenta FBiH, njih 80, biraju se iz [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|kantonalnih skupština]], prema etničkom ključu: po 23 delegata iz reda svakog od [[Konstitutivni narod|konstitutivnih naroda]] i 11 iz reda [[&quot;Ostali&quot; u Bosni i Hercegovini|Ostalih]], gdje svaki od [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|10 kantona]] mora delegirati minimum po jednog delegata iz svakog od konstitutivnih naroda i iz reda Ostalih.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Entitet
! colspan=&quot;2&quot; |Institucija
!Broj članova
!Izbor
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |{{ZID|Federacija Bosne i Hercegovine}}
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlament Federacije BiH]]
|[[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |98
|Glasači
|-
|[[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Dom naroda]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;|80
|[[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|Kantonalne skupštine]]
|-
|{{ZID|Republika Srpska}}
| colspan=&quot;2&quot; |[[Narodna skupština Republike Srpske]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;|83
|Glasači
|}

===== Predsjednik i Potpredsjednici Republike Srpske =====
{{Glavni|Predsjednik Republike Srpske|Spisak potpredsjednika Republike Srpske}}
[[Predsjednik Republike Srpske]] ima dva potpredsjednika iz različitih konstitutivnih naroda. Predsjednika i potpredsjednike biraju građani neposredno i tajnim glasanjem na mandat od četiri godine. Isto lice može biti izabrano za predsjednika i potpredsjednika najviše dva puta uzastopno.

Za razliku od [[Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine|Predsjednika]] i [[Spisak potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine|Potpredsjednika Federacije BiH]], koji se biraju indirektno preko [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta FBiH]], Predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske biraju se direktno s liste kandidata za predsjednika, tako što je za predsjednika izabran kandidat koji ostvari najveći broj glasova, a za potpredsjednike su izabrani kandidati iz druga dva konstitutivna naroda koji imaju najveći broj glasova iza izabranog predsjednika.

==== Izbori na kantonalnom nivou ====
{{Glavni|Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine}}
[[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|Kantonalne skupštine]] sastoje se od jednog doma i biraju se putem [[Proporcionalni izborni sistem|proporcionalnog sistema]] s [[Preferencijsko glasanje|preferencijalnim glasovima]], a svaka kantonalna skupština formira se u skladu s brojem stanovnika i etničkim sastavom kantona.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+[[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine]]
!Kanton
!Institucija
!Broj poslanika
|-
|{{ZID|Unsko-sanski kanton|ime=Unsko-sanski}}
|[[Skupština Unsko-sanskog kantona]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;|30
|-
|{{ZID|Posavski kanton|ime=Posavski}}
|[[Skupština Posavskog kantona]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;|21
|-
|{{ZID|Tuzlanski kanton|ime=Tuzlanski}}
|[[Skupština Tuzlanskog kantona]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;|35
|-
|{{ZID|Zeničko-dobojski kanton|ime=Zeničko-dobojski}}
|[[Skupština Zeničko-dobojskog kantona]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;|35
|-
|{{ZID|Bosansko-podrinjski kanton Goražde|ime=Bosansko-podrinjski}}
|[[Skupština Bosansko-podrinjskog kantona Goražde]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;|25
|-
|{{ZID|Srednjobosanski kanton|ime=Srednjobosanski}}
|[[Skupština Srednjobosanskog kantona]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;|30
|-
|{{ZID|Hercegovačko-neretvanski kanton|ime=Hercegovačko-neretvanski}}
|[[Skupština Hercegovačko-neretvanskog kantona]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;|30
|-
|{{ZID|Zapadnohercegovački kanton|ime=Zapadnohercegovački}}
|[[Skupština Zapadnohercegovačkog kantona]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;|23
|-
|{{ZID|Kanton Sarajevo|ime=Sarajevo}}
|[[Skupština Kantona Sarajevo]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;|35
|-
|{{ZID|Kanton 10|ime=Kanton 10}}
|[[Skupština Kantona 10]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;|25
|}

=== Lokalni izbori ===

==== Lokalne zajednice ====
{{Glavni|Općine Bosne i Hercegovine|Službeni gradovi Bosne i Hercegovine}}
Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini uključuju izbore za općinska/gradska vijeća i skupštine, te za načelnike općina i gradonačelnike gradova. I ovi izbori provode se putem [[Proporcionalni izborni sistem|proporcionalnog sistema]], osim izbora za načelnike i gradonačelnike, koji se provode direktnim glasovima građana po principu [[Većinski izborni sistem|jednostavne većine]] (''first-past-the-post''), gdje kandidat s najvećim brojem glasova osvaja mandat.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;

Također, izborni zakon garantuje minimalno jedno mjesto predstavnicima nacionalnih manjina u lokalnim zajednicama u kojima [[&quot;Ostali&quot; u Bosni i Hercegovini|&quot;Ostali&quot;]] čine 3% ili više od ukupnog broja stanovništva. U Bosni i Hercegovini tih lokalnih zajednica ima 20, a grad [[Lukavac]] i [[Skupština Brčko distrikta|Skupština]] [[Brčko distrikt]]a imaju čak po dva predstavnika, te oni imaju posebnu glasačku listu kandidata. Glasati se može samo za jednu od lista.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:22&quot;&gt;{{Cite web|url=https://impulsportal.net/drustvene-teme/forum/manjinske-liste-u-bih-meta-zloupotreba-izbornog-zakona-kad-konstutivni-postanu-nacionalna-manjina|title=Manjinske liste u BiH meta zloupotreba Izbornog zakona - kad konstutivni postanu nacionalna manjina|last=Manager|first=Impuls|date=24. 7. 2024|website=Impuls Portal|language=sr-yu|access-date=27. 7. 2024}}&lt;/ref&gt;

==== Grad Sarajevo ====
Nakon što potvrdi rezultate neposrednih izbora, CIKBiH provodi posredne izbore za [[Gradsko vijeće Grada Sarajeva|Gradsko vijeće]] Grada [[Sarajevo|Sarajeva]]. Ono se sastoji od 28 gradskih vijećnika, po 7 vijećnika iz četiri općinska vijeća općina koje čine Grad Sarajevo: [[Centar (Sarajevo)|Centar]], [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]], [[Novo Sarajevo]] i [[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]]. [[Bošnjaci]]ma, [[Hrvati]]ma i [[Srbi]]ma, kao [[Konstitutivni narod|konstitutivnim narodima]], pojedinačno je zagarantovan minimum od 6 mjesta, a grupi [[&quot;Ostali&quot; u Bosni i Hercegovini|&quot;Ostali&quot;]] minimalno 2 mjesta, bez obzira na izborne rezultate. Ukoliko se izborom gradskih vijećnika iz reda općinskih vijećnika ne može popuniti zagarantovani minimum broj mjesta, gradski vijećnici se biraju iz reda kandidata s lista političkih stranaka zastupljenih u općinskim vijećima, a na osnovu izbornih rezultata.&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=ajkNguAMpjM|title=Izbori za Gradsko vijeće Grada Sarajeva - bos|date=27. 7. 2024|website=youtube.com|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=12. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite web|url=https://gradskovijece.sarajevo.ba/wp-content/uploads/2020/05/Statut-Grada-Sarajeva.pdf|title=Statut Grada Sarajeva|date=9. 10. 2008|website=gradskovijece.sarajevo.ba|publisher=[[Gradsko vijeće Sarajeva]]|access-date=12. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;

[[Spisak gradonačelnika Sarajeva|Gradonačelnika Grada Sarajeva]] bira Gradsko vijeće. Za izbor Gradonačelnika potrebna je većina glasova ukupnog broja gradskih vijećnika. Ukoliko niti jedan predloženi kandidat ne dobije u prvom krugu glasanja potrebnu većinu, provodi se uži izbor između dva kandidata koji su dobili najveći broj glasova. Ukoliko dva kandidata na drugom mjestu dobiju jednak broj glasova, odlučiti će se žrijebom koji kandidat ide u novi krug izbora, izuzev ako jedan od kandidata ne odustane. Ukoliko u drugom krugu oba kandidata dobiju jednak broj glasova, odlučuje se žrijebom, koji izvlači Predsjedavajući Gradskog vijeća.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt;

==== Grad Istočno Sarajevo ====
Nakon što potvrdi rezultate neposrednih izbora, CIKBiH provodi posredne izbore za [[Skupštinu Istočnog Sarajeva|Skupštinu Grada]] [[Istočno Sarajevo|Istočnog Sarajeva]]. Način izbora u Skupštinu:&lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=bqY6U_Dzvm0|title=Izbori za Skupštinu Grada Istočno Sarajevo - bos|date=27. 7. 2024|website=youtube.com|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=12. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:7&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.narodnaskupstinars.net/?q=la/akti/usvojeni-zakoni/zakon-o-gradu-isto%C4%8Dno-sarajevo|title=Zakon o gradu Istočno Sarajevo|last=|date=13. 3. 2020|website=narodnaskupstinars.net|publisher=[[NSRS]]|language=bs|access-date=12. 8. 2024|archive-date=12. 8. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240812142544/https://www.narodnaskupstinars.net/?q=la/akti/usvojeni-zakoni/zakon-o-gradu-isto%C4%8Dno-sarajevo|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

* Skupštine općina koje imaju 11, 13 ili 15 odbornika biraju 3 odbornika,
* Skupštine općina koje imaju 17 ili 19 odbornika biraju 5 odbornika,
* Skupštine općina koje imaju 21 ili 23 odbornika biraju 6 odbornika,
* Skupštine općina koje imaju 25 ili više odbornika biraju 8 odbornika,

[[Skupštinu Istočnog Sarajeva|Skupštinu Grada]] se sastoji od 31 odbornika iz šest skupština općina koje čine Grad Istočno Sarajevo: [[Istočna Ilidža]] (6), [[Istočno Novo Sarajevo]] (5), [[Istočni Stari Grad]] (3), [[Trnovo (Republika Srpska)|Trnovo]] (3), [[Sokolac]] (6) i [[Pale (Republika Srpska)|Pale]] (8).&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt;

[[Spisak gradonačelnika Istočnog Sarajeva|Gradonačelnika]] biraju građani na neposrednim izborima na period od 4 godine. Do [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2020.|lokalnih izbora 2020.]] gradonačelnika je birala Skupština Grada.&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:7&quot; /&gt;

==== Grad Mostar ====
Izbori u Mostaru se održavaju po [[Mješoviti proporcionalni izborni sistem|mješovitom proporcionalnom sistemu predstavljanja]], gdje se biraju 35 gradskih vijećnika, od kojih je 22 vijećnika izabrano iz šest različitih gradskih područja, Sjever (2), Stari Grad (5), Jugoistok (2), Jug (2), Jugozapad (7) i Zapad (4), i 13 sa gradske liste. Gradsko vijeće mora imati minimalno četiri vijećnika iz svakog [[Konstitutivni narod|konstitutivnog naroda]] i jednog iz reda [[&quot;Ostali&quot; u Bosni i Hercegovini|Ostalih]], a niko od njih ne može imati više od 15 vijećnika. Glasači dobijaju dva listića, jedan za gradsku izbornu jedinicu i jedan za gradsko područje odakle glasaju.&lt;ref name=&quot;:8&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=kxyeKiZJ37s|title=Izbori u Gradu Mostaru - bos|date=27. 7. 2024|website=youtube.com|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=10. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;

Gradonačelnik se bira indirektno, te samo vijećnik Gradskog vijeća može biti kandidat. Njega bira i smjenjuje Gradsko vijeće dvotrećinskom većinom.&lt;ref name=&quot;:8&quot; /&gt;

==== Skupština Brčko distrikta ====
{{Glavni|Skupština Brčko distrikta}}
[[Brčko distrikt|Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine]] ima specifičan status i provodi svoje izbore za [[Skupština Brčko distrikta|skupštinu]] na lokalnim izborima. Skupština se sastoji od 31 predstavnika, od kojih 2 predstavnika predstavljaju nacionalne manjine. Predstavnici se biraju direktno putem [[Proporcionalni izborni sistem|proporcionalnog sistema]], osim izbora za [[Spisak gradonačelnika Brčko distrikta|gradonačelnike]], kojeg bira skupština.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://skupstinabd.ba/images/dokumenti/ba/statut-brcko-distrikta.pdf|title=Statut Brčko distrikta|date=14. 1. 2010|website=skupstinabd.ba|publisher=[[Skupština Brčko distrikta]]|language=bs-BA|access-date=31. 8. 2024}}&lt;/ref&gt; Mandat Skupštine traje 4 godine.

=== Ponovljeni, odgođeni i prijevremeni izbori ===
Ponovljeni izbori provode se na osnovu istih kandidatskih listi i istih izvoda iz Centralnog biračkog spiska koji su korišteni na poništenim izborima i provode se na dan koji odredi CIKBiH, a isti se raspisuje, u pravilu, u roku od 15 dana od dana pravosnažnosti odluke CIK-a о poništenju izbora.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;

Odluku o odgađanju izbora na određenom biračkom mjestu ili u čitavoj izbornoj jedinici donosi CIKBiH na osnovu činjenica koje ukazuju da izbore nije moguće provesti u skladu s odredbama Izbornog zakona. Odgođeni izbori provode se ako u nekoj izbornoj jedinici ili biračkom mjestu glasanje nije obavljeno onog dana koji je određen za glasanje. U pravilu, odgođeni izbori se provode u roku od 7 dana, a najkasnije 30 dana od dana redovnih izbora, osim ako nije drugačije propisano.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; Jedan od primjera odgađanja izbora bilo je za vrijeme [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-19]], kada su [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2020.|lokalni izbori 2020.]] odgođeni sa  4. oktobra na 15. novembar 2020.&lt;ref name=&quot;slobodnaevropa.org&quot;/&gt;

Ako je neki izabrani organ raspušten odnosno ako mu prestane mandat, Centralna izborna komisija BiH donosi odluku o raspisivanju prijevremenih izbora kojom se utvrđuje tačan datum održavanja izbora. Ti izbori moraju biti održani u roku od 90 dana od dana raspuštanja izabranog organa, odnosno prestanka mandata, te od dana raspisivanja prijevremenih izbora do dana održavanja izbora ne može proteći manje od 30 niti više od 90 dana. Mandat članova organa izabranih na prijevremenim izborima traje do isteka tekućeg mandata organa izabranih na redovnim izborima.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;

== Prvi slobodni izbori 1990. ==
{{Glavni|Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|Lokalni izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.}}
Na prvim slobodnim izborima u novembru 1990. pobijedila je tzv. antikomunistička koalicija sastavljena od [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] (SDA), [[Srpska demokratska stranka|Srpske demokratske stranke]] (SDS) i [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatske demokratske zajednice BiH]] (HDZ BiH).

Nacionalne stranke su u [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|republičkoj skupštini]] osvojile ukupno 84% poslaničkih mandata. SDA je osvojio 35,85% mandata (86 poslanika), SDS 30% mandata - 72 poslanika, a HDZ 18,35% mandata - 44 poslanika, dok je 7 ostalih parlamentarnih stranaka osvojilo 15,8% mandata - 24 poslanika. U [[Vijeće općina|Vijeću općina]] tri nacionalne stranke osvojile su čak 95% poslaničkih mjesta, a u [[Vijeće građana|Vijeću građana]] 75%.

Od 7 izbornih jedinica u 4 s većinskim [[Bošnjaci|bošnjačkim]] stanovništvom pobijedio je SDA ([[Sarajevo]], [[Tuzla]], [[Zenica]], [[Bihać]]), u dvije izborne jedinice s većinskim [[Srbi|srpskim]] stanovništvom pobijedio je SDS ([[Banja Luka]] i [[Doboj]]), a u izbornoj jedinici s većinskim [[Hrvati|hrvatskim]] stanovništvom pobijedio je HDZ ([[Mostar]]).

== Spisak održanih izbora ==

=== Opći izbori ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+Opći izbori u Bosni i Hercegovini
!#
!Godina
!Vrsta izbora
!Datum
!Ref.
|-
!1.
|[[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|1990.]]
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Predsjednički izbori|Predsjednički]] i [[Parlamentarni izbori|parlamentarni]]
|18. novembar 1990.
|&lt;ref name=&quot;Parlament&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/istorija/Default.aspx?id=27926&amp;langTag=bs-BA&amp;pril=b|title=Službena stranica Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|archive-url=https://web.archive.org/web/20151120234432/https://www.parlament.ba/istorija/default.aspx?id=27926&amp;langTag=bs-BA&amp;pril=b|archive-date=20. 11. 2015|url-status=dead|access-date=9. 5. 2013}}&lt;/ref&gt;
|-
!2.
|[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996.|1996.]]
|14. septembar 1996.
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/default.aspx?CategoryID=221&amp;Lang=3|title=Centralna izborna komisija BiH|website=www.izbori.ba|access-date=28. 2. 2021}}&lt;/ref&gt;
|-
!3.
|[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998.|1998.]]
|12. i 13. septembar 1998.
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/default.aspx?CategoryID=223&amp;Lang=3|title=Centralna izborna komisija BiH|website=www.izbori.ba|access-date=28. 2. 2021}}&lt;/ref&gt;
|-
!4.
|[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2000.|2000.]]
|[[Parlamentarni izbori|Parlamentarni]]
|11. novembar 2000.
|&lt;ref name=&quot;NS&quot;&gt;Dieter Nohlen &amp; Philip Stöver (2010) ''Elections in Europe: A data handbook'', p330 {{ISBN|978-3-8329-5609-7}}&lt;/ref&gt;
|-
!5.
|[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002.|2002.]]
| rowspan=&quot;6&quot; |[[Predsjednički izbori|Predsjednički]] i [[Parlamentarni izbori|parlamentarni]]
|5. oktobar 2002.
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/default.aspx?CategoryID=227&amp;Lang=3|title=Centralna izborna komisija BiH|website=www.izbori.ba|access-date=28. 2. 2021}}&lt;/ref&gt;
|-
!6.
|[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006.|2006.]]
|1. oktobar 2006.
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/default.aspx?CategoryID=230&amp;Lang=3|title=Centralna izborna komisija BiH|website=www.izbori.ba|access-date=28. 2. 2021}}&lt;/ref&gt;
|-
!7.
|[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010.|2010.]]
|3. oktobar 2010.
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/default.aspx?CategoryID=258&amp;Lang=3|title=Centralna izborna komisija BiH|website=www.izbori.ba|access-date=28. 2. 2021}}&lt;/ref&gt;
|-
!8.
|[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014.|2014.]]
|12. oktobar 2014.
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/default.aspx?CategoryID=541&amp;Lang=3|title=Centralna izborna komisija BiH|website=www.izbori.ba|access-date=28. 2. 2021}}&lt;/ref&gt;
|-
!9.
|[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018.|2018.]]
|7. oktobar 2018.
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.izbori.ba/rezultati_izbora?resId=25&amp;langId=1#/1/0/0/0/0|title=Centralna izborna komisija BiH|website=www.izbori.ba|access-date=28. 2. 2021}}&lt;/ref&gt;
|-
!10.
|[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|2022.]]
|2. oktobar 2022.
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Default.aspx?Lang=3&amp;CategoryID=1179|title=:: Centralna izborna komisija BiH|website=www.izbori.ba|access-date=22. 9. 2022}}&lt;/ref&gt;
|}

=== Lokalni izbori ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini
!#
!Godina
!Vrsta izbora
!Datum
!Ref.
|-
!1.
|[[Lokalni izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|1990.]]
| rowspan=&quot;9&quot; |[[Lokalni izbori|Lokalni]] (općinski)
|18. novembar 1990.
|&lt;ref name=&quot;Parlament&quot; /&gt;
|-
!2.
|[[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 1997.|1997.]]
|13. i 14. septembar 1997.
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/default.aspx?CategoryID=48&amp;Lang=3&amp;Mod=0|title=Centralna izborna komisija BiH|website=www.izbori.ba|access-date=28. 2. 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.zdici.info/izbori-u-zavidovicima-kroz-historiju-izbori-1997|title=Zdici.info {{!}} Izbori u Zavidovićima kroz historiju: Izbori 1997|website=www.zdici.info|language=en|access-date=16. 6. 2021}}&lt;/ref&gt;
|-
!3.
|[[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2000.|2000.]]
|8. april 2000.
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/default.aspx?CategoryID=225&amp;Lang=3|title=Centralna izborna komisija BiH|website=www.izbori.ba|access-date=28. 2. 2021}}&lt;/ref&gt;
|-
!4.
|[[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2004.|2004.]]
|2. oktobar 2004.
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/default.aspx?CategoryID=229&amp;Lang=3|title=Centralna izborna komisija BiH|website=www.izbori.ba|access-date=28. 2. 2021}}&lt;/ref&gt;
|-
!5.
|[[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2008.|2008.]]
|5. oktobar 2008.
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/default.aspx?CategoryID=232&amp;Lang=3|title=Centralna izborna komisija BiH|website=www.izbori.ba|access-date=28. 2. 2021}}&lt;/ref&gt;
|-
!6.
|[[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2012.|2012.]]
|7. oktobar 2012.
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/default.aspx?CategoryID=382&amp;Lang=3|title=Centralna izborna komisija BiH|website=www.izbori.ba|access-date=1. 3. 2021}}&lt;/ref&gt;
|-
!7.
|[[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2016.|2016.]]
|2. oktobar 2016.
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.izbori.ba/Documents/Lok_Izbori_2016/Izbori_Administracija_GCB/Odluke/Odluka-05042016BO-bos.pdf|title=Lokalni izbori 2016|last=|first=|date=|website=|publisher=|access-date=}}&lt;/ref&gt;
|-
!8.
|[[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2020.|2020.]]
|15. novembar 2020.
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/rezultati_izbora_2016/?resId=29&amp;langId=1#/8/0/0|title=Centralna izborna komisija BiH|website=www.izbori.ba|access-date=28. 2. 2021}}&lt;/ref&gt;
|-
!9.
|[[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2024.|2024.]]
|6. oktobar 2024.
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/izbori/podzakonski_akti/odluka_o_raspisivanju_i_odrzavanju_lokalnih_izbora_2024-b.pdf|title=Odluka o raspisivanju i održavanju Lokalnih izbora 2024.|date=8. 5. 2024|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=8. 5. 2024}}&lt;/ref&gt;
|}

=== Prijevremeni izbori ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini
!#
!Godina
!Vrsta izbora
!Institucija
!Datum
!Ref.
|-
!1.
|[[Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 1997.|1997.]]
|[[Parlamentarni izbori|Parlamentarni]]
|[[Narodna skupština Republike Srpske]]
|22. i 23. novembar
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.osce.org/files/f/documents/4/4/14048.pdf|title=Republika Srpska NSRS 1997.|date=23. 11. 1997|website=osce.org|publisher=[[OSCE]]|access-date=12. 4. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.ndi.org/files/1051_bo_partyplat.pdf|title=POLITICAL PARTY PLATFORMS FOR REPUBLIKA SRPSKA 1997.|date=23. 11. 1997|website=ndi.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20110112061804/http://www.ndi.org/files/1051_bo_partyplat.pdf|archive-date=12. 1. 2011|url-status=dead|access-date=12. 4. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
!2.
|[[Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 2007.|2007.]]
|[[Predsjednički izbori|Predsjednički]]
|[[Predsjednik Republike Srpske]]
|9. decembar
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/RezultatiRS/SummarySheet/RSPredsjednik.asp|title=Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 2007 - Predsjednik Republike Srpske|date=9. 12. 2007|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=21. 2. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://news.monstersandcritics.com/europe/news/article_1364500.php/Bosnian_Serbs_to_elect_new_president|title=Bosnian Serbs to elect new president - Europe&lt;!-- Bot generated title --&gt;|archive-url=https://web.archive.org/web/20120207190839/http://news.monstersandcritics.com/europe/news/article_1364500.php/Bosnian_Serbs_to_elect_new_president|archive-date=7. 2. 2012|url-status=dead|access-date=12. 10. 2007}}&lt;/ref&gt;
|-
!3.
|[[Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 2010.|2010.]]
| rowspan=&quot;37&quot; |[[Lokalni izbori|Lokalni]] (općinski)
|Načelnik [[Bileća|Bileće]]
|24. januar
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/2009/Bileca/dokumenti/Potvrdjeni/Odluka_o_potvrdjivanju_Opcine%20Bileca%20odrzanih%2024.01.2010.%20godine%20-%20bos.pdf|title=Prijevremeni izbori 2010 - Bileća|date=3. 2. 2010|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=21. 2. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
! rowspan=&quot;11&quot; |4.
| rowspan=&quot;11&quot; |[[Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 2011.|2011.]]
|Načelnik [[Bihać]]a
| rowspan=&quot;7&quot; |16. januar
|&lt;ref name=&quot;PI16012011&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/WebPot2011/Finalni/Nacelnik/Default.aspx|title=Prijevremeni izbori 2011 - Bihać, Donji Žabar, Osmaci, Srbac, Srebrenik, Šekovići i Vogošća|date=2. 2. 2011|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=21. 2. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
|Načelnik [[Donji Žabar|Donjeg Žabara]]
|&lt;ref name=&quot;PI16012011&quot;/&gt;
|-
|Načelnik [[Osmaci|Osmaca]]
|&lt;ref name=&quot;PI16012011&quot;/&gt;
|-
|Načelnik [[Srbac|Srpca]]
|&lt;ref name=&quot;PI16012011&quot;/&gt;
|-
|Načelnik [[Srebrenik]]a
|&lt;ref name=&quot;PI16012011&quot;/&gt;
|-
|Načelnik [[Šekovići|Šekovića]]
|&lt;ref name=&quot;PI16012011&quot;/&gt;
|-
|Načelnik [[Vogošća|Vogošće]]
|&lt;ref name=&quot;PI16012011&quot;/&gt;
|-
|Načelnik [[Mrkonjić Grad]]a
|8. maj
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/WebPotvMG/Finalni/Nacelnik/Opstine.aspx|title=Prijevremeni izbori 2011 - Mrkonjić Grad|date=24. 5. 2011|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=21. 2. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
|Načelnik [[Ilidža|Ilidže]]
| rowspan=&quot;2&quot; |26. juni
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Potvrdjeni_18_07_2011/Finalni/Nacelnik/Opstine.aspx|title=Prijevremeni izbori 2011 - Ilidža|date=18. 7. 2011|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=21. 2. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
|Načelnik [[Sanski Most|Sanskog Mosta]]
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/PotvRezSanMost2011/Finalni/Nacelnik/Opstine.aspx|title=Prijevremeni izbori 2011 - Sanski Most|date=12. 7. 2011|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=21. 2. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
|Načelnik [[Travnik]]a
|7. august
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/PotvRetTravnik25082011/Finalni/Nacelnik/Opstine.aspx|title=Prijevremeni izbori 2011 - Travnik|date=25. 8. 2011|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=21. 2. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
!5.
|[[Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 2012.|2012.]]
|Načelnik [[Vukosavlje|Vukosavlja]]
|16. januar
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/webPotv_018/Finalni/Nacelnik/Opstine.aspx|title=Prijevremeni izbori 2012 - Vukosavlje|date=10. 2. 2012|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=21. 2. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
!6.
|[[Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 2013.|2013.]]
|Načelnik [[Kreševo|Kreševa]]
|1. decembar
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati/2013/Kresevo/Potvrdjeni/files/Glavni_report_trka_8_opstina_129.html|title=Prijevremeni izbori 2013 - Kreševo|date=19. 12. 2013|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=21. 2. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
! rowspan=&quot;3&quot; |7.
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 2014.|2014.]]
|Načelnik [[Banovići|Banovića]]
|16. februar
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/Izbori2014/Banovici/Odluka_Utvrdjivanje_Rezultata_Banovici-bos.pdf|title=Prijevremeni izbori 2014 - Banovići|date=24. 2. 2014|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=21. 2. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
|Načelnik [[Laktaši|Laktaša]]
| rowspan=&quot;2&quot; |28. septembar
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/PrijevremeniIzbori2014/01/Potvrdjeni/Odluka_o_potvrdjivanju_rezultata_prijevremenih_izbora_za_nacelnika_Opcine-Opstine_Laktasi_28_09_2014-bos.pdf|title=Prijevremeni izbori 2014 - Laktaši|date=21. 10. 2014|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=21. 2. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
|Načelnik [[Srebrenik]]a
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/PrijevremeniIzbori2014/01/Potvrdjeni/Odluka_o_potvrdjivanju_rezultata_prijevremenih_izbora_za_nacelnika_Opcine-Opstine_Srebrenik_28_09_2014-bos.pdf|title=Prijevremeni izbori 2014 - Srebrenik|date=21. 10. 2014|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=21. 2. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
! rowspan=&quot;7&quot; |8.
| rowspan=&quot;7&quot; |[[Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 2015.|2015.]]
|Načelnik [[Domaljevac-Šamac|Domaljevac-Šamca]]
| rowspan=&quot;3&quot; |1. februar
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati/2015/Prijevremeni_izbori_1/potvrdjeni/files/Glavni_report_trka_8_opstina_020.html|title=Prijevremeni izbori 2015 - Domaljevac-Šamac|date=20. 2. 2015|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=21. 2. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
|Načelnik [[Istočni Drvar|Istočnog Drvara]]
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati/2015/Prijevremeni_izbori_1/potvrdjeni/files/Glavni_report_trka_8_opstina_058.html|title=Prijevremeni izbori 2015 - Istočni Drvar|date=20. 2. 2015|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=21. 2. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
|Načelnik i Skupština općine [[Stanari]]
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati/2015/Prijevremeni_izbori_1/potvrdjeni/files/Glavni_report_trka_8_opstina_040.html|title=Prijevremeni izbori 2015 - Načelnik Stanara|date=20. 2. 2015|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=21. 2. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati/2015/Prijevremeni_izbori_1/potvrdjeni/files/Glavni_report_trka_9_opstina_040.html|title=Prijevremeni izbori 2015 - Skupština općine Stanari|date=20. 2. 2015|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=21. 2. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
|Načelnik [[Kalesija|Kalesije]]
| rowspan=&quot;2&quot; |22. februar
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati/2015/22022015-p/files/Glavni_report_trka_8_opstina_080.html|title=Prijevremeni izbori 2015 - Kalesija|date=5. 3. 2015|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=21. 2. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
|Načelnik [[Živinice|Živinica]]
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati/2015/22022015-p/files/Glavni_report_trka_8_opstina_079.html|title=Prijevremeni izbori 2015 - Živinice|date=5. 3. 2015|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=21. 2. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
|Načelnik [[Fojnica|Fojnice]]
|6. septembar
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Potvrdjeni_rezultati_prijevremenih_izbora_06092015/Finalni/Nacelnik/Opstine.aspx|title=Prijevremeni izbori 2015 - Fojnica|date=23. 9. 2015|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=21. 2. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
|Načelnik [[Milići|Milića]]
|6. decembar
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati/2015/12062015/1206201-P/Finalni/Nacelnik/Opstine.aspx|title=Prijevremeni izbori 2015 - Milići|date=15. 12. 2015|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=21. 2. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
! rowspan=&quot;2&quot; |9.
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 2017.|2017.]]
|Načelnik [[Trnovo (Republika Srpska)|Trnova (RS)]]
|24. septembar
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=15#/8/142/0|title=Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 2017 - Trnovo (RS)|date=5. 10. 2017|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=21. 2. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
|Načelnik [[Glamoč]]a
|17. oktobar
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/rezultati_izbora_2016/?resId=17#/8/85/0|title=Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 2017 - Glamoč|date=26. 12. 2017|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=21. 2. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
! rowspan=&quot;3&quot; |10.
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 2021.|2021.]]
|Načelnik [[Foča (Federacija Bosne i Hercegovine)|Foče (FBiH)]]
| rowspan=&quot;2&quot; |11. april
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=30&amp;langId=1#/8/165/0|title=Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 2021 - Foča (FBiH)|date=29. 4. 2021|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=21. 2. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
|Načelnik [[Travnik]]a
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=30&amp;langId=1#/8/91/0|title=Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 2021 - Travnik|date=29. 4. 2021|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=21. 2. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
|Gradonačelnik [[Prijedor]]a
|12. decembar
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/Prijevremeni_izbori_2021/Prijedor/Odluka_potv_Prijedor-bos.pdf|title=Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 2021 - Prijedor|date=28. 12. 2021|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=21. 2. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
! rowspan=&quot;8&quot; |11.
| rowspan=&quot;8&quot; |[[Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 2023.|2023.]]
|Gradonačelnik [[Bihać]]a
| rowspan=&quot;6&quot; |24. februar
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=33&amp;langId=1#/8/3/0|title=Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 2023 - Bihać|date=13. 2. 2023|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=21. 2. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
|Načelnik [[Bratunac|Bratunca]]
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=33&amp;langId=1#/8/104/0|title=Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 2023 - Bratunac|date=13. 2. 2023|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=21. 2. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
|Gradonačelnik [[Srebrenik]]a
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=33&amp;langId=1#/8/49/0|title=Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 2023 - Srebrenik|date=13. 2. 2023|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=21. 2. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
|Gradonačelnik [[Tuzla|Tuzle]]
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=33&amp;langId=1#/8/50/0|title=Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 2023 - Tuzla|date=13. 2. 2023|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=21. 2. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
|Načelnik [[Vogošća|Vogošće]]
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=33&amp;langId=1#/8/135/0|title=Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 2023 - Vogošća|date=13. 2. 2023|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=21. 2. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
|Gradonačelnik [[Zvornik]]a
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=33&amp;langId=1#/8/83/0|title=Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 2023 - Zvornik|date=13. 2. 2023|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=21. 2. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
|Gradonačelnik [[Živinice|Živinica]]
|28. maj
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=34#/8/79/0|title=Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 2023 - Živinice|date=5. 6. 2023|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=21. 2. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
|Načelnik [[Stari Grad (Sarajevo)|Starog Grada (Sarajevo)]]
|29. oktobar
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=35&amp;langId=1#/8/137/0|title=Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 2023 - Stari Grad (Sarajevo)|date=6. 11. 2023|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=21. 2. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
!12.
|[[Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 2025.|2025.]]
|[[Predsjednički izbori|Predsjednički]]
|[[Predsjednik Republike Srpske]]
|23. novembar
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/?Lang=3&amp;CategoryID=64&amp;Id=5732|title=Prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske - Izjava za javnost dr. Irene Hadžiabdić, predsjednice CIK BiH|date=28. 8. 2025|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=28. 8. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
!13.
|[[Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 2026.|2026.]]
|[[Lokalni izbori|Lokalni]] (općinski)
|Načelnik [[Vareš]]a
|15. februar
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/?Lang=3&amp;CategoryID=64&amp;Id=5868|title=Prijevremeni izbori za načelnika Općine Vareš održat će se u nedjelju, 15. februara 2026. godine|date=18. 12. 2025|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=24. 12. 2025}}&lt;/ref&gt;
|}

== Također pogledajte ==

* [[:Kategorija:Referendumi u Bosni i Hercegovini|Referendumi u Bosni i Hercegovini]]
* [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]
* [[Izbori u Republici Srpskoj]]
* [[Izbori u Federaciji Bosne i Hercegovine]]
* [[Izbori u Osmanskom Carstvu]]
* [[Izbori u Austro-Ugarskoj]]
* [[Izbori u Jugoslaviji]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Elections in Bosnia and Herzegovina}}
*{{Službena web stranica|1=https://www.izbori.ba/?Lang=3|2=Službeni sajt Centralne izborne komisije BiH}}
*[http://psephos.adam-carr.net/countries/b/bosnia/ Izborna arhiva Adama Carra]
*[http://www.parties-and-elections.de/bosnia.html Partije i izbori u Evropi]

{{Teme o BiH}}
{{Izbori u Bosni i Hercegovini}}

[[Kategorija:Izbori u Bosni i Hercegovini|*]]
[[Kategorija:Politika Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>cn33z3jzkyp50l7nin8er5nej6bnfj1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Globalno zatopljenje</title>
    <ns>0</ns>
    <id>16932</id>
    <revision>
      <id>3917591</id>
      <parentid>3906628</parentid>
      <timestamp>2026-08-11T16:11:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 12 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3917591</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="192084" sha1="a1nijm3ivryd1bvlwhozcz6tu6o3evq" xml:space="preserve">[[Datoteka:Change in Average Temperature.svg|mini|upright=1.35|Prosječne temperature zraka od 2011. do 2021. u odnosu na prosjek od 1956. do 1976.]]
[[Datoteka:Global Temperature And Forces.svg|mini|upright=1.35|Promjena prosječne globalne temperature od predindustrijske ere. Ljudska aktivnost predstavlja glavni uzrok povećanju tokom industrijske ere. Prirodne sile dodaju relativno malo promjenjivosti.&lt;ref&gt;{{harvnb|IPCC AR6 WG1|2021}}&lt;/ref&gt;{{rp|SPM-7}}]]

&quot;Savremena upotreba pojma '''klimatske promjene''' podrazumijeva '''globalno zatopljenje''' koje je prouzrokovalo čovječanstvo i utjecaj tih promjena na vremenske prilike na Zemlji. Iako je bilo klimatskih promjena u prošlosti, trenutne su znatno brže od svih zabilježenih u historiji Zemlje.&lt;ref&gt;{{harvnb|IPCC SR15 Ch1|2018|p=54|ps=: Ove stope promjena koje pokreće čovjek na globalnom nivou daleko premašuju stope promjena koje su potaknule geofizičke ili biosferne sile koje su promijenile putanju Zemljinog sistema u prošlosti…}}&lt;/ref&gt; Glavni uzrok su [[emisije stakleničkih plinova]], većinom [[ugljik-dioksid]]a ({{CO2}}) i [[metan]]a, koje nastaju sagorijevanjem [[fosilna goriva|fosilnih goriva]] u energetske svrhe. Drugi uzročnici emisija jesu ratarstvo, [[proizvodnja čelika]] i cementa te gubitak šuma.&lt;ref name=&quot;auto2&quot;&gt;{{harvnb|Our World in Data, 18 September|2020}}&lt;/ref&gt; Na rast temperature također utječu gubici [[Albedo|snježnog pokrivača koji reflektira sunčevu svjetlost]] i otpuštanje ugljik-dioksida iz šuma pogođenih sušama. Sve ovo ubrzava proces globalnog zatopljenja.&lt;ref&gt;{{harvnb|IPCC AR6 WG1 Technical Summary|2021|p=59|ps=: The combined effect of all climate feedback processes is to amplify the climate response to forcing...}}&lt;/ref&gt;

Temperature na tlu porasle su dvostruko brže u odnosu na globalni prosjek. Pustinje se proširuju, dok su [[toplotni val]]ovi i [[šumski požar]]i sve češći.&lt;ref&gt;{{harvnb|IPCC SRCCL|2019|p=7|ps=: Od predindustrijskog perioda, temperatura vazduha na površini zemlje porasla je skoro dvostruko više od globalne prosječne temperature (visoka pouzdanost). Klimatske promjene... doprinijele su dezertifikaciji i degradaciji zemljišta u mnogim regijama (visoka pouzdanost).}}; {{harvnb|IPCC SRCCL|2019|p=45|ps=: Klimatske promjene igraju sve veću ulogu u određivanju režima šumskih požara uz ljudsku aktivnost (srednja pouzdanost), a očekuje se da će buduća klimatska varijabilnost povećati rizik i ozbiljnost šumskih požara u mnogim biomima kao što su tropske prašume (visoka pouzdanost).}}&lt;/ref&gt; Povećano zagrijavanje na [[Arktik]]u doprinijelo je topljenju [[permafrost]]a, [[lednik]]a i gubitku [[morski led|morskog leda]].&lt;ref&gt;{{harvnb|IPCC SROCC|2019|p=16|ps=: Tokom posljednjih decenija, globalno zagrijavanje dovelo je do široko rasprostranjenog smanjenja kriosfere, sa gubitkom mase  ledenih pokrivača i glečera (veoma visoka pouzdanost), smanjenjem snježnog pokrivača (visoka pouzdanost) i obima i debljine arktičkog morskog leda (vrlo velika pouzdanost) ), i povećana temperatura permafrosta (vrlo visoka pouzdanost).}}&lt;/ref&gt; Povećane temperature također izazivaju snažnije oluje i druge ekstremne vremenske prilike.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Harvnb|USGCRP Chapter 9|2017|p=260}}.&lt;/ref&gt; Zbog promjena okoliša, mnoge vrste primorane su se seliti iz svojih staništa – [[koralni grebeni|koralnih grebena]], planina, Arktika i drugih sličnih mjesta – dok drugima prijeti opasnost od izumiranja.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://19january2017snapshot.epa.gov/climate-impacts/climate-impacts-ecosystems_.html#Extinction|title=Climate Impacts on Ecosystems|date=19. 1. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20180127185656/https://19january2017snapshot.epa.gov/climate-impacts/climate-impacts-ecosystems_.html#Extinction|archive-date=27. 1. 2018|url-status=live|access-date=5. 2. 2019|quote=Planinski i arktički ekosistemi i vrste su posebno osjetljivi na klimatske promjene... Kako se temperature okeana zagrijavaju i povećava kiselost okeana, izbjeljivanje i odumiranje korala će vjerovatno postati češći.|author=EPA}}&lt;/ref&gt; Ljudima prijeti nestašica hrane i vode, češće i snažnije poplave, toplotni valovi, bolesti i ekonomska šteta. Klimatske promjene također mogu postaći seobu ljudi.&lt;ref name=&quot;auto3&quot;&gt;{{harvnb|Cattaneo|Beine|Fröhlich|Kniveton|2019}}; {{harvnb|UN Environment, 25 October|2018}}.&lt;/ref&gt; [[Svjetska zdravstvena organizacija]] smatra da su klimatske promjene najveća prijetnja globalnom zdravlju u 21. stoljeću.&lt;ref&gt;{{harvnb|IPCC AR5 SYR|2014|pp=13–16}}; {{harvnb|WHO, Nov|2015}}: Klimatske promjene su najveća prijetnja globalnom zdravlju u 21. vijeku. Zdravstveni radnici imaju dužnost da se brinu o sadašnjim i budućim generacijama. Vi ste na prvoj liniji u zaštiti ljudi od klimatskih uticaja – od više toplotnih talasa i drugih ekstremnih vremenskih pojava; od izbijanja zaraznih bolesti kao što su malarija, denga i kolera; od posljedica pothranjenosti; kao i liječenje ljudi oboljelih od raka, respiratornih, kardiovaskularnih i drugih nezaraznih bolesti uzrokovanih zagađenjem okoline.&quot;&lt;/ref&gt; Čak i ako se uspije smanjiti buduće zatopljenje, pojedine posljedice – kao što su [[porast razine mora]], zatopljenje i [[zakiseljenje okeana]] – potrajat će stoljećima.&lt;ref&gt;{{harvnb|IPCC SR15 Ch1|2018|p=64|ps=: Održane neto nulte antropogene emisije {{CO2}} i opadanje neto antropogenih ne-{{CO2}} radijacionih sila tokom višedecenijskog perioda bi zaustavile antropogeno globalno zagrijavanje tokom tog perioda, iako ne bi zaustavile porast nivoa mora ili mnoge drugi aspekti prilagođavanja klimatskog sistema.}}&lt;/ref&gt;

Već su osjetne mnoge posljedice trenutne razine zatopljenja, koja je otprilike 1,2&amp;nbsp;°C. [[Međuvladin panel o klimatskim promjenama]] (IPCC) predviđa veće posljedice kad taj broj pređe 1,5&amp;nbsp;°C.&lt;ref name=&quot;SR15&quot;&gt;{{Harvnb|IPCC SR15 Summary for Policymakers|2018|p=7}}&lt;/ref&gt; Dodatno zatopljenje povećava rizik prekoračenja [[Klimatske kritične tačke|klimatskih kritičnih tačaka]], od kojih je jedna otapanje [[Grenlandska ledena ploča|Grenlandske ledene ploče]].&lt;ref&gt;{{harvnb|IPCC AR6 WG1 Technical Summary|2021|p=71}}&lt;/ref&gt; Rješenje problema klimatskih promjena podrazumijeva poduzimanje određenih radnji kojima bi se ograničila količina zatopljenja te prilagodilo trenutnim i predstojećim klimatskim promjenama.&lt;ref name=&quot;auto&quot;&gt;{{harvnb|NASA, Mitigation and Adaptation|2020}}&lt;/ref&gt; Buduće zatopljenje može se ublažiti smanjenjem emisija stakleničkih plinova i uklanjanjem ih iz [[Zemljina atmosfera|atmosfere]].&lt;ref name=&quot;auto&quot;/&gt; Da bi se to ostvarilo, bit će potrebno preći s uglja na solarnu i [[Energija vjetra|energiju vjetra]] te povećati [[sačuvanje energije|učinkovitost energije]].&lt;ref&gt;{{harvnb|United Nations Environment Programme|2019|loc=Table ES.3|p=xxiii}}; {{harvnb|Teske, ed.|2019|p=xxvii, Fig.5}}.&lt;/ref&gt; Emisije će se dodatno smanjiti prelaskom na [[električna vozila]] i [[toplotna pumpa|toplotne pumpe]].&lt;ref&gt;{{harvnb|United Nations Environment Programme|2019|loc=Table ES.3 &amp; p. 49}}; {{harvnb|NREL|2017|pp=vi, 12}}&lt;/ref&gt; [[Zaštita šuma|Sprečavanje]] [[rašumljavanje|rašumljavanja]] te intenzivno pošumljavanje može pomoći apsorpciji {{CO2}}.&lt;ref&gt;{{harvnb|IPCC SRCCL Summary for Policymakers|2019|p=18}}&lt;/ref&gt; Pojedine zajednice mogu se prilagoditi klimatskim promjenama tako što će poboljšati zaštitu obala, bolje upravljati nepogodama i razviti otpornije usjeve. Rješenja sama po sebi ne mogu smanjiti rizik snažnih, opsežnih i trajnih posljedica.&lt;ref&gt;{{harvnb|IPCC AR5 SYR|2014|loc=SPM 3.2|p=17}}&lt;/ref&gt;

&lt;noinclude&gt;{{multiple image
| perrow = 2
| total_width = 350
| image1 = Bobcat Fire, Los Angeles, San Gabriel Mountains.jpg
| alt1 = Bobcat Fire in Monrovia, CA, September 10, 2020
| image2 = Bleached coral (24577819729).jpg
| alt2 = Bleaching damage to the Great Barrier Reef
| image3 = 1396231548000-AP-Superstorm-Sandy.jpg
| alt3 = Shoreline picture of New Jersey after Hurricane Sandy went through the day before
| image4 = Boats on Lake Oroville during the 2021 drought.jpg
| alt4 = In May 2021, water levels of Lake Oroville dropped to 38% of capacity.
| footer = Primjeri posljedica klimatskih promjena, odozgo nadolje u smjeru kazaljke na satu: [[Šumski požar]] nastao zbog toplote i suše, [[izbijeljeni korali]] zbog zagrijavanja i zakiseljavanja okeana, [[suša]] koja utječe na nestašicu vode i poplave obala prouzrokovane olujama i porastom razine mora
}}&lt;/noinclude&gt;

Zemlje potpisnice [[Pariski sporazum|Pariskog sporazuma]] 2015. dogovorile su se da će, poduzimanjem raznih mjera ublažavanja, zadržati razinu zatopljenja &quot;ispod 2&amp;nbsp;°C&quot;. Međutim, i kad se uzmu u obzir obaveze propisane sporazumom, [[temperatura]] bi se do kraja stoljeća mogla povisiti do otprilike 2,7&amp;nbsp;°C.&lt;ref name=&quot;UNEP2021&quot;&gt;{{harvnb|United Nations Environment Programme|2021|p=36|ps=: &quot;A continuation of the effort implied by the latest unconditional NDCs and announced pledges is at present estimated to result in warming of about 2.7&amp;nbsp;°C (range: 2.2–3.2&amp;nbsp;°C) with a 66 per cent chance.&quot;}}&lt;/ref&gt; Da bi se porast temperature zaustavio na 1,5&amp;nbsp;°C bit će potrebno prepoloviti emisije do 2030. te doseći nulte neto stope do 2050.&lt;ref&gt;{{harvnb|IPCC SR15 Ch2|2018|pp=95–96|ps=: U modelskim putevima bez ili sa ograničenim prekoračenjem od 1,5&amp;nbsp;°C, globalne neto antropogene emisije {{CO2}} opadaju za oko 45% u odnosu na nivoe iz 2010. do 2030. (40-60% interkvartilni raspon), dostižući neto nulu oko 2050. (2045–2055 interkvartilni raspon)}}; {{harvnb|IPCC SR15|2018|loc=SPM C.3|p=17|ps=:Svi putevi koji ograničavaju globalno zagrijavanje na 1,5 °C sa ograničenim ili nikakvim prekoračenjem projiciraju upotrebu uklanjanja ugljičnog dioksida (CDR) reda od 100–1000 GtCO2 tokom 21. vijeka. CDR bi se koristio za kompenzaciju zaostalih emisija i, u većini slučajeva, za postizanje neto negativnih emisija kako bi se globalno zagrijavanje vratilo na 1,5&amp;nbsp;°C nakon vrhunca (visoka pouzdanost). CDR implementacija nekoliko stotina GtCO2 podložna je višestrukim ograničenjima izvodljivosti i održivosti (visoka pouzdanost).}}; {{harvnb|Rogelj|Meinshausen|Schaeffer|Knutti|Riahi|2015}}; {{harvnb|Hilaire et al.|2019}}&lt;/ref&gt;

{{TOC limit|3}}

== Uzroci ==
[[Klima]]tske promjene na Zemlji su odgovor na vanjske utjecaje, uključujući one vezane za stakleničke gasove i varijacije u kretanju Zemlje u [[orbita|orbiti]] oko [[Sunce|Sunca]],&lt;ref&gt;Berger, A.; et al. (2005), ''[http://www.agu.org/pubs/crossref/2005/2005PA001173.shtml On the origin of the 100-kyr cycles in the astronomical forcing] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121026121629/http://www.agu.org/pubs/crossref/2005/2005PA001173.shtml |date=26. 10. 2012}}'', Paleoceanography 20 (4): PA4019.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Genthon, C.; et al. (1987), ''[http://www.nature.com/nature/journal/v329/n6138/abs/329414a0.html Vostok Ice Core - Climatic response to CO2 and orbital forcing changes over the last climatic cycle]'', Nature 329 (6138): 414–418&lt;/ref&gt; promjene u sunčevoj aktivnosti i [[vulkan]]ske erupcije.&lt;ref&gt;Robock, A.; Oppenheimer, C. (2003), ''Volcanism and the Earth’s Atmosphere'', Washington DC: American Geophysical Union. str. 139, {{ISBN|0-87590-998-1}}.&lt;/ref&gt; Učinak nijednog od navedenih faktora nije trenutan. Termalna inertnost [[okean]]a na Zemlji i spori odgovori ostalih posrednih učinaka znači da Zemljina trenutna klima nije u ravnoteži. Pojedine studije pokazuju da čak i ako bi se staklenički gasovi stabilizirali na nivoima iz [[2000]] godine, i dalje bi se nastavilo zagrijavanje za otprilike 0,5&amp;nbsp;°C.&lt;ref&gt;Meehl, Gerald A.; et al. (2005), ''[http://www.sciencemag.org/cgi/reprint/307/5716/1769.pdf How Much More Global Warming and Sea Level Rise]'', Science 307 (5716): 1769–1772&lt;/ref&gt; ''Globalno zamračenje'', odnosno postepeno smanjenje intenziteta direktnog Sunčevog sjaja na površinu Zemlje, moglo bi djelimično ublažiti globalno zagrijavanje od kraja [[20. vijek]]a. Naučnici su procijenili s pouzdanošću od 66-90% da su efekti izazvane [[aerosol]]ima, uz vulkansku aktivnost, usporili globalno zatopljenje, kao i da bi staklenički gasovi prouzrokovali dosta veće zatopljenje.&lt;ref name=&quot;grida7&quot;&gt;[http://www.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar4/wg1/ar4-wg1-spm.pdf Summary for Policymakers], ''Climate Change 2007: The Physical Science Basis. Contribution of Working Group I to the Fourth Assessment Report of the Intergovernmental Panel on Climate Change''&lt;/ref&gt; 

=== Efekat staklenika ===
[[Datoteka:Mauna Loa Carbon Dioxide-bs.svg|mini|desno|Količina ugljik dioksida izmjerena u intervalu od 1960-2009 na [[vulkan]]u Mauna Loa, [[Havaji]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]]]
Postoji naučni konsenzus da je porast atmosferskih stakleničkih gasova uzrokovan ljudskim djelovanjem i da je izazvao veći dio zatopljenja posmatrano od početka industrijske ere do danas, pri čemu ovo zatopljenje ne može biti zadovoljavajuće objašnjeno samo prirodnim uzrocima.&lt;ref&gt;Gillett, Nathan P.; Dáithí A. Stone, Peter A. Stott, Toru Nozawa, Alexey Yu. Karpechko, Gabriele C. Hegerl, Michael F. Wehner &amp; Philip D. Jones (2008), ''[https://web.archive.org/web/20081217020053/http://www.cru.uea.ac.uk/~nathan/pdf/ngeo338.pdf Attribution of polar warming to human influence]'', Nature Geoscience 1: 750&lt;/ref&gt; Ovi uzroci bi trebali biti najjasniji za period od posljednjih 50 godina, pošto je to razdoblje industrijskog procvata kada se desilo najveće povećanje koncentracije stakleničkih gasova i za koje postoje najpotpunija mjerenja.

[[Efekt staklenika]] je otkrio [[Joseph Fourier]] 1824,&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.aip.org/history/climate/co2.htm |title=Otkriće globalnog zatopljenja |access-date=27. 3. 2009 |archive-date=11. 11. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161111201545/https://www.aip.org/history/climate/co2.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; a prvi ga je kvantitativno istražio [[Svante August Arrhenius|Svante Arrhenius]] [[1896]] godine. To je proces putem kog se, emisijom i apsorpcijom [[infracrveno zračenje|infracrvenih zraka]] i atmosferskih gasova, zagrijava donji dio atmosfere i površine planete.

Tako IPCC smatra da prirodni staklenički gasovi imaju značajan efekat zagrijavanja od oko 33&amp;nbsp;°C, bez kojih bi Zemlja bila nenastanjiva.&lt;ref&gt;''[http://www.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar4/wg1/ar4-wg1-chapter1.pdf IPCC WG1 AR4 Report — Chapter 1: Historical Overview of Climate Change Science] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181126204443/http://www.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar4/wg1/ar4-wg1-chapter1.pdf |date=26. 11. 2018 }}'', IPCC WG1 AR4 izvještaj, IPCC, 2007, str. 97&lt;/ref&gt; Glavni staklenički gasovi su [[voda|vodena para]], koja uzrokuje oko 36-70% od stakleničkog efekta (ne uključujući oblake), ugljik dioksid (CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;), koji uzrokuje 9-26% efekta, [[metan]] (CH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;), koji uzrokuje 4-9%; te [[ozon]], koji uzrokuje 3-7% ukupnog efekta staklenika.&lt;ref&gt;Kiehl, J. T.; Kevin E. Trenberth (1997), ''[https://web.archive.org/web/20050519080336/http://www.atmo.arizona.edu/students/courselinks/spring04/atmo451b/pdf/RadiationBudget.pdf Earth’s Annual Global Mean Energy Budget]'', Bulletin of the American Meteorological Society, 78 (2), str. 197–208&lt;/ref&gt; Čovjekova aktivnost od [[industrijska revolucija|industrijske revolucije]] do danas je povećala količinu stakleničkih gasova u atmosferi, te dovela do povećanja klimatskih utjecaja zbog CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, metana, troposferskog ozona, [[hlorofluorougljenik|CFCa]] i [[dušik suboksid]]a. Koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i metana su povećane od sredine [[18. vijek]]a za 50% odnosno 250%&lt;ref&gt;https://earthobservatory.nasa.gov/images/146978/methane-emissions-continue-to-rise&lt;/ref&gt; respektivno.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Ovi nivoi su znatno veći nego u bilo koje vrijeme tokom posljednjih 650.000 godina kao razdoblju za koje postoje pouzdaniji podaci dobiveni iz jezgri taloga leda. Manje direktni geološki dokazi pokazuju da su ovako visoke koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; posljednji put bile prije otprilike 20 miliona godina.&lt;ref&gt;Pearson, Paul N.; Palmer, Martin R. (2000), ''[http://www.nature.com/nature/journal/v406/n6797/abs/406695a0.html Atmospheric carbon dioxide concentrations over the past 60 million years]'', Nature 406 (6797): str. 695–699&lt;/ref&gt; Budući da je život na Zemlji nastao prije više od 3,5 milijardi godina,&lt;ref&gt;Schopf, J.W. The First Billion Years: When Did Life Emerge? Elements 2,4:229-233, 2006.&lt;/ref&gt; to znači da je život na Zemlji vjerovatno u stanju adaptirati se na povećane nivoe ugljik dioksida. Izgaranjem fosilnih [[goriva]] proizvedeno je oko tri četvrtine povećanja CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; iz ljudske aktivnosti tokom proteklih 20 godina. Ostatak je većinom usljed promjena u korištenju [[Tlo|zemljišta]], naročito zbog krčenja [[šuma]].&lt;ref&gt;Summary for Policymakers, ''[http://www.grida.no/climate/ipcc_tar/wg1/006.htm Climate Change 2001: The Scientific Basis. Contribution of Working Group I to the Third Assessment Report of the Intergovernmental Panel on Climate Change] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040103133514/http://www.grida.no/climate/ipcc_tar/wg1/006.htm |date=3. 1. 2004 }}'', Intergovernmental Panel on Climate Change. 20. januar 2001.&lt;/ref&gt;

Koncentracija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i dalje raste zbog izgaranja fosilnih goriva i promjena korištenja zemljišta. Budućnost stope porasta zavisit će o neizvjesnom [[Ekonomija|ekonomskom]], [[Sociologija|sociološkom]], [[Tehnologija|tehnološkom]] i prirodnom razvoju. Posebni izvještaj IPCCa o scenarijima emisije pruža široki spektar budućih CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; scenarija, u rasponu od 541 do 970 ppm do 2100 godine.&lt;ref&gt;Prentice, I. Colin; et al, (2001), ''[http://www.grida.no/climate/ipcc_tar/wg1/123.htm 3.7.3.3 SRES scenarios and their implications for future CO2 concentration] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061208031611/http://www.grida.no/climate/ipcc_tar/wg1/123.htm |date=8. 12. 2006}}'', Intergovernmental Panel on Climate Change&lt;/ref&gt;

=== Aerosoli ===
[[Globalno zamračenje]], postupno smanjenje u jačini globalnog direktnog zračenja na površinu Zemlje, moglo bi imati djelimično međudjelovanje sa globalnim zagrijavanjem tokom perioda od [[1960]]-[[1990]] godine. Naučnici su utvrdili sa 66-90% sigurnosti da su efekti izazvani ljudskim aerosolima, pored vulkanske aktivnosti, donekle smanjili neke od efekata zagrijavanja koji su nastali zbog stakleničkih gasova.&lt;ref name=autogenerated2&gt;g&lt;/ref&gt; Antropogene emisije drugih onečišćujućih supstanci, posebno [[sumpor|sulfatnih]] aerosola, mogu davati rashladne efekte povećanjem reflektiranja sunčevog zračenja. Ovo se naročito odnosi na hlađenje koje je zabilježeno sredinom dvadesetog vijeka,&lt;ref&gt;Mitchell, J. F. B.; et al, (2001), ''[http://www.grida.no/climate/ipcc_tar/wg1/462.htm 12.4.3.3 Space-time studies] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070711023544/http://www.grida.no/climate/ipcc_tar/wg1/462.htm |date=11. 7. 2007}}'', Climate Change 2001: The Scientific Basis. Contribution of Working Group I to the Third Assessment Report of the Intergovernmental Panel on Climate Change&lt;/ref&gt; iako je hlađenje moglo nastupiti većim ili manjim dijelom i zbog prirodnih varijabilnosti.

=== Ozon ===
[[Ozonske rupe]], odnosno stalni pad u ukupnoj količini [[ozon]]a u Zemljinoj [[stratosfera|stratosferi]], ponekad se uzimaju kao pojava povezana sa globalnim zatopljenjem. Iako postoji nekoliko zajedničkih područja, između ove dvije pojave nema puno povezanosti. Smanjenje stratosferskog ozona utječe na zahlađivanje, ali se značajnije smanjenje količine ozona nije desilo sve do kasnih [[1970te|1970tih]].&lt;ref&gt;Sparling, Brien (2001), ''[http://www.nas.nasa.gov/About/Education/Ozone/history.html Ozone Depletion, History and politics] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090306131834/http://www.nas.nasa.gov/About/Education/Ozone/history.html |date=6. 3. 2009 }}'', NASA&lt;/ref&gt; Ozon u [[troposfera|troposferi]] ima suprotan utjecaj i doprinosi zagrijavanju površine.

== Porast temperature ==
[[Datoteka:Rodney·and·Otamatea·Times•1912•Coal·consumption·affecting·climate.jpg|thumb|Članak iz novozelandskih novina (objavljen 14. avgusta 1912.) koji opisuje principe globalnog zagrijavanja]]
Procjenjuje se da je globalna temperatura na površini Zemlje porasla za 0,75&amp;nbsp;°C u odnosu na period [[1860]]-[[1900]], u skladu sa mjerenjima ali uz ogradu da mjerenja sve do 1950-tih nisu bila preciznija od 1&amp;nbsp;°C pa je riječ o nepouzdanoj procjeni. Tako se procjenjuje i da je efekat urbanih &quot;toplinskih ostrva&quot; na globalno zatopljenje oko 0,02&amp;nbsp;°C u periodu od 1900 godine.&lt;ref name=&quot;chapter3&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar4/wg1/ar4-wg1-chapter3.pdf |title=Radna grupa I, sekcija 3.2.2.2, 2007, IPPC, str. 243 |access-date=22. 4. 2009 |archive-date=23. 10. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171023052326/http://www.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar4/wg1/ar4-wg1-chapter3.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Od [[1979]] godine temperature zemljišta su se povećavale oko dva puta brže nego temperature [[okean]]a (0,25&amp;nbsp;°C na deceniju u odnosu na 0,13&amp;nbsp;°C po deceniji zagrijavanja okeana).&lt;ref name=&quot;chapter3&quot;/&gt; Temperature u donjem dijelu troposfere su porasle između 0,12 i 0,22&amp;nbsp;°C po desetljeću od 1979 godine, prema satelitskim mjerenjima temperature. Na osnovu procjene [[NASA]]-e, godina [[2005]] bila je najtoplija godina otkako postoje pouzdanija instrumentalna mjerenja od kraja [[19. vijek]]a, a toplija je u odnosu na prethodni rekord postavljen [[1998]] godine za nekoliko stotih dijelova stepena.&lt;ref&gt;Hansen, James E.; et al (2006), ''[http://data.giss.nasa.gov/gistemp/2005/ Goddard Institute for Space Studies, GISS Surface Temperature Analysis] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160728152541/http://data.giss.nasa.gov/gistemp/2005/ |date=28. 7. 2016 }}'', NASA Goddard Institute for Space Studies&lt;/ref&gt;, što je praktično zanemarljivo. Smatra se da su 1998 godine temperature bile neuobičajeno visoke, zbog najjačeg [[El Niño|El-Niño efekta]] u posljednjih 100 godina.&lt;ref&gt;Changnon, Stanley A.; Bell, Gerald D. (2000), ''El Niño, 1997-1998: The Climate Event of the Century'', London, Oxford University Press, {{ISBN|0-19-513552-0}}&lt;/ref&gt;

== Ekonomska i politička debata ==
Sve veća prisutnost naučnih spoznaja o globalnom zatopljenju u javnosti je rezultirala mnogim političkim i ekonomskim raspravama i debatama.&lt;ref&gt;Weart, Spencer (2006), ''The Public and Climate Change'' u Weart, Spencer: ''[http://www.aip.org/history/climate/index.html The Discovery of Global Warming] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120305145343/http://www.aip.org/history/climate/index.html |date=5. 3. 2012 }}'', American Institute of Physics&lt;/ref&gt; Siromašne regije, posebno u [[Afrika|Africi]], izložene su najvećem riziku od očekivanih efekata globalnog zatopljenja, a njihove emisije stakleničkih gasova su izrazito malehne u odnosu na razvijeni svijet.&lt;ref&gt;Revkin, Andrew, (2007), ''[http://www.nytimes.com/2007/04/01/science/earth/01climate.html?ex=1333080000&amp;en=6c687d64add0b7ba&amp;ei=5088&amp;partner=rssnyt&amp;emc=rss Poor Nations to Bear Brunt as World Warms]'', The New York Times&lt;/ref&gt; Pitanje klimatskih promjena je potaklo raspravu o koristima ograničavanja industrijske emisije stakleničkih gasova s obzirom na troškove koje bi takve promjene donijele. Bilo je rasprava u nekoliko zemalja o troškovima i prednostima pronalaženja i korištenja alternativnih izvora [[energija|energije]] u cilju smanjenja emisije ugljika.&lt;ref&gt;''[http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/6432829.stm EU agrees on carbon dioxide cuts]'', BBC, 9. mart 2007&lt;/ref&gt; Neki [[ekonomija|ekonomisti]] su pokušali procijeniti ukupne neto ekonomske troškove šteta od klimatskih promjena širom svijeta. Takve procjene su do sada bile bez konačnih zaključaka, neke procjene vrijednosti su se kretale od -10 US$ po [[tona|toni]] ugljika (tC) (-3 US$ po toni [[ugljik dioksid]]a) do 350 US$/tC (95 US$ po toni ugljik dioksida), dok prosjek iznosi 43 US$ po toni ugljika (12 US$ po toni CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;).&lt;ref name=&quot;grida7&quot; /&gt; Novije studije pokazale su da &quot;zeleni&quot; pristupi energiji, poput biogoriva (npr. kukuruz-etanola), također rezultiraju u ispuštanju CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; u atmosferu&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.time.com/time/health/article/0,8599,1931780,00.html |title=Tallying Biofuels' Real Environmental Cost |access-date=31. 1. 2010 |archive-date=26. 8. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130826150808/http://www.time.com/time/health/article/0,8599,1931780,00.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;. Istovremeno, podaci [[Svjetska banka|Svjetske Banke]] govore da je promjena namjene za zemljišta koja su do sada korištena za proizvodnju hrane, u proizvodnju biogoriva, udvostručilo cijenu hrane u svijetu od 2005-2008, povećavajući glad naročito u najsiromašnijim dijelovima svijeta.&lt;ref&gt;[http://www.npr.org/templates/story/story.php?storyId=89545855 World Bank Chief: Biofuels Boosting Food Prices]&lt;/ref&gt;

== Naučni konsenzus i društvo ==
=== Naučni konsenzus ===
[[Datoteka:20211103_Academic_studies_of_scientific_consensus_-_global_warming,_climate_change_-_vertical_bar_chart_-_en.svg|upright=1.35|mini|Akademske studije naučne saglasnosti o tome je li globalno zagrijavanje uzrokovano ljudskim aktivnostima među klimatskih stručnjacima pokazuje gotovo jednoglasan konsenzus.&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Powell|first1=James Lawrence|date=20. 11. 2019|title=Scientists Reach 100% Consensus on Anthropogenic Global Warming|url=https://journals.sagepub.com/doi/abs/10.1177/0270467619886266?journalCode=bsta|journal=Bulletin of Science, Technology &amp; Society|volume=37|issue=4|pages=183–184|doi=10.1177/0270467619886266|access-date=15. 11. 2020|s2cid=213454806}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Lynas|first1=Mark|last2=Houlton|first2=Benjamin Z|last3=Perry|first3=Simon|date=2021|title=Greater than 99% consensus on human caused climate change in the peer-reviewed scientific literature|url=https://iopscience.iop.org/article/10.1088/1748-9326/ac2966|journal=Environmental Research Letters|volume=16|issue=11|pages=114005|bibcode=2021ERL....16k4005L|doi=10.1088/1748-9326/ac2966|issn=1748-9326}}&lt;/ref&gt; Studije također pokazuju da je stepen konsenzusa u uzajamnoj vezi s ekspertizom u klimatologiji.&lt;ref&gt;{{harvnb|Cook|Oreskes|Doran|Anderegg|2016}}&lt;/ref&gt;]]
Postoji gotovo jednoglasan naučni [[konsenzus]] da se klima zagrijava i da je to uzrokovano ljudskim djelatnostima. Saglasnost je u novijoj literaturi dostigla više od 99%.&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Powell2019&quot;&gt;{{cite journal|last1=Powell|first1=James|date=20. 11. 2019|title=Scientists Reach 100% Consensus on Anthropogenic Global Warming|url=https://journals.sagepub.com/doi/abs/10.1177/0270467619886266?journalCode=bsta|journal=Bulletin of Science, Technology &amp; Society|volume=37|issue=4|pages=183–184|doi=10.1177/0270467619886266|access-date=15. 11. 2020|s2cid=213454806}}&lt;/ref&gt; Starija istraživanja pokazala su da se od 90% do 100% klimatologa slaže oko toga da čovječanstvo igra ulogu u uzrokovanju klimatskih promjena. Podaci tih istraživanja prikupljeni su na osnovu konkretnog pitanja i odgovora.&lt;ref name=&quot;Cook_et_al_2016&quot;&gt;{{harvnb|Cook|Oreskes|Doran|Anderegg|2016}}; {{harvnb|NASA, Scientific Consensus|2020}}&lt;/ref&gt; Sva naučna tijela nacionalnog ili međunarodnog položaja slažu se s onim mišljenjem.&lt;ref&gt;{{harvnb|NRC|2008|p=2}}; {{harvnb|Oreskes|2007|p=[https://books.google.com/books?id=PXJIqCkb7YIC&amp;pg=PA68 68]}}; {{Harvnb|Gleick, 7 January|2017}}&lt;/ref&gt; Dostignut je i konsenzus da treba preduzeti odgovarajuće mjere da bi se ljudi zaštitili od uticaja klimatskih promjena. Nacionalne akademije nauka pozvale su svjetske lidere da smanje ispuštanje štetnih gasova.&lt;ref&gt;Zajednička izjava {{harvtxt|G8+5 Academies|2009}}; {{harvnb|Gleick, 7 January|2017}}.&lt;/ref&gt;

Naučna rasprava se odvija u člancima iz [[Naučni časopis|časopisa]] koji se [[Stručna recenzija|stručno recenziraju]]. Naučnici ih procjenjuju svakih nekoliko godina u izvještajima [[Međuvladin panel o klimatskim promjenama|Međuvladinog panela o klimatskim promjenama]].&lt;ref&gt;{{harvnb|Royal Society|2005}}.&lt;/ref&gt; Izvještaj panela o procjeni za 2021. navodi da ljudi &quot;nedvosmisleno uzrokuju klimatske promjene&quot;.&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt;

=== Poricanje i dezinformacije ===
{{Dodatne informacije|Poricanje klimatskih promjena}}
[[Datoteka:20200327_Climate_change_deniers_cherry_picking_time_periods.gif|200px|mini|Podaci su pažljivo izabrani i izdvojeni iz kratkih razdoblja kako bi se lažno tvrdilo da se globalna temperatura ne povisuje. Plave linije trenda pokazuju kratka razdoblja koja se upotrebljavaju za prikrivanje dugoročnih trendova zagrijavanja (crvene linije). Plave tačke predstavljaju [[Pauza globalnog zatopljenja|pauzu globalnog zatopljenja]].{{sfn|Stover|2014}}]]
Na javnu raspravu o klimatskim promjenama snažno su uticali njihovo poricanje i [[Dezinformacija|dezinformacije]]. Nastali su u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] i otad su se proširili na druge zemlje, naročito na Kanadu i [[Australija|Australiju]]. Akteri koji stoje iza poricanja klimatskih promjena oblikuju dobro finansiranu i relativno usklađenu koaliciju kompanija za fosilna goriva, industrijskih grupa, konzervativnih [[Trust mozgova|analitičkih centara]] i disidentskih naučnika.&lt;ref&gt;{{harvnb|Dunlap|McCright|2011|pp=144, [https://books.google.com/books?id=RsYr_iQUs6QC&amp;pg=PA155 155]}}; {{harvnb|Björnberg|Karlsson|Gilek|Hansson|2017}}&lt;/ref&gt; Kao i prethodno kod duhanske industrije, glavna strategija tih grupa bila je stvaranje sumnje u naučne podatke i rezultate.&lt;ref&gt;{{harvnb|Oreskes|Conway|2010}}; {{harvnb|Björnberg|Karlsson|Gilek|Hansson|2017}}&lt;/ref&gt; Mnogi koji poriču, odbacuju ili drže neopravdanu sumnju u naučni konsenzus o antropogenim klimatskim promjenama označeni su kao &quot;skeptici u pogledu klimatskih promjena&quot;. Nekoliko naučnika primijetilo je da je to pogrešan naziv.&lt;ref&gt;{{harvnb|O’Neill|Boykoff|2010}}; {{harvnb|Björnberg|Karlsson|Gilek|Hansson|2017}}&lt;/ref&gt;

Postoje različite varijante poricanja: neki poriču da se zagrijavanje uopšte događa; neki priznaju zagrijavanje, ali ga pripisuju prirodnim činiocima; neki umanjuju negativne uticaje klimatskih promjena.&lt;ref name=&quot;Björnberg 2017&quot;&gt;{{harvnb|Björnberg|Karlsson|Gilek|Hansson|2017}}&lt;/ref&gt; Proizvodnja nesigurnosti u vezi s naukom kasnije je dovela do [[Proizvedena kontroverza|proizvedene kontroverze]] – stvaranja uvjerenja da postoji značajna nesigurnost u vezi s klimatskim promjenama u naučnoj zajednici da bi se odgodile promjene politike.&lt;ref&gt;{{harvnb|Dunlap|McCright|2015|p=308}}.&lt;/ref&gt; Strategije za promoviranje tih zamisli jesu prigovaranje naučnim institucijama i preispitivanje pobuda pojedinačnih naučnika.&lt;ref name=&quot;Björnberg 2017&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{harvnb|Dunlap|McCright|2011|p=146}}.&lt;/ref&gt; Nerazumijevanje klimatskih promjena dodatno je podstakla [[Eho-komora (mediji)|eho-komora]] [[blog]]ova i medija koji ih poriču.&lt;ref&gt;{{harvnb|Harvey|Van den Berg|Ellers|Kampen|2018}}&lt;/ref&gt;

=== Javna svijest i mišljenje ===
Klimatske promjene privukle su pažnju međunarodne javnosti krajem osamdesetih godina 20. stoljeća.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{harvnb|Weart &quot;The Public and Climate Change (since 1980)&quot;}}&lt;/ref&gt; Zbog zbunjujućeg medijskog izvještavanja početkom devedesetih, ljudi su često miješali klimatske promjene s drugim ekološkim problemima, poput [[oštećenja ozonskog omotača]].&lt;ref name=&quot;Newell2006&quot;&gt;{{harvnb|Newell|2006|p=80}}; {{harvnb|Yale Climate Connections, 2 November|2010}}&lt;/ref&gt; U [[Popularna kultura|popularnoj kulturi]], prvi film koji je dospio do masovne javnosti o ovoj temi bio je ''[[Dan poslije sutra]]'' 2004, a poslije nekoliko godina premijerno je prikazan dokumentarni film ''[[Neprijatna istina]]'' [[Al Gore|Ala Gorea]]. Knjige, priče i filmovi o klimatskim promjenama pripadaju žanru [[Klimatska fantastika|klimatske fantastike]].&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;

Postoje značajna regionalna, spolna, starosna i politička razilaženja kako u zabrinutosti javnosti za klimatske promjene, tako i u njihovom shvatanju. Obrazovanije osobe, a u nekim zemljama žene i mlađe osobe, češće vide klimatske promjene kao ozbiljnu prijetnju.&lt;ref&gt;{{harvnb|Pew|2015|p=10}}.&lt;/ref&gt; Postoji i jaz među pobornicima u mnogim zemljama,&lt;ref name=&quot;auto1&quot;&gt;{{harvnb|Pew|2020|}}.&lt;/ref&gt; a države s visokim emisijama [[ugljik-dioksid]]a ({{CO2}}) obično su manje zabrinute.&lt;ref&gt;{{harvnb|Pew|2015|p=15}}.&lt;/ref&gt; Stavovi o uzrocima klimatskih promjena uveliko se razlikuju među zemljama.&lt;ref&gt;{{harvnb|Yale|2021|p=7}}.&lt;/ref&gt; S vremenom je zabrinutost porasla do tačke u kojoj većina građana u mnogim zemljama sad izražava visok nivo zabrinutosti zbog klimatskih promjena ili ih posmatra kao globalno vanredno stanje.&lt;ref name=&quot;auto1&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{harvnb|Yale|2021|p=9}}; {{harvnb|UNDP|2021|p=15}}.&lt;/ref&gt; Viši stepen zabrinutosti povezan je sa snažnijom javnom podrškom politikama koje se bave klimatskim promjenama.&lt;ref&gt;{{harvnb|Smith|Leiserowitz|2013|p=943}}.&lt;/ref&gt;

==== Protesti i tužbe ====
[[Datoteka:&quot;Stop_Global_Warming&quot;_child_demonstrators_in_Toronto_27_Sep_2019.jpg|mini|Protesti djece u [[Toronto|Torontu]] ([[Kanada]]) protiv globalnog zatopljenja]]
Popularnost klimatskih protesta porasla je desetih godina 21. stoljeća. Demonstranti zahtijevaju od političkih vođa da preduzmu mjere za sprečavanje klimatskih promjena. Protesti mogu biti u obliku javnih demonstracija, divesticije fosilnih goriva, tužbi i drugih aktivnosti.&lt;ref&gt;{{harvnb|Gunningham|2018}}.&lt;/ref&gt; U značajne demonstracije spada [[Školski štrajk za klimu]]. U toj inicijativi, mladi ljudi širom svijeta protestuju od 2018. tako što petkom izostaju iz škole, nadahnuti švedskom tinejdžerkom [[Greta Thunberg|Gretom Thunberg]].&lt;ref&gt;{{harvnb|The Guardian, 19 March|2019}}; {{harvnb|Boulianne|Lalancette|Ilkiw|2020}}.&lt;/ref&gt; Masovne akcije [[Građanska neposlušnost|građanske neposlušnosti]] grupa poput [[Pobuna protiv istrebljenja|Pobune protiv istrebljenja]] protestovale su ometanjem saobraćaja i javnog prevoza.&lt;ref&gt;{{harvnb|Deutsche Welle, 22 June|2019}}.&lt;/ref&gt; Parnice se sve više upotrebljavaju kao sredstvo za jačanje klimatskih akcija javnih ustanova i kompanija. Aktivisti pokreću i tužbe koje ciljaju na vlade i zahtijevaju od njih da preduzmu ambiciozne mjere ili sprovode postojeće zakone o klimatskim promjenama.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.theguardian.com/world/2021/apr/29/historic-german-ruling-says-climate-goals-not-tough-enough|title='Historic' German ruling says climate goals not tough enough|last=Connolly|first=Kate|date=29. 4. 2021|website=The Guardian|access-date=1. 5. 2021}}&lt;/ref&gt; Tužbe protiv kompanija koje sagorijevaju fosilna goriva uglavnom traže nadoknadu za gubitak i štetu.&lt;ref&gt;{{harvnb|Setzer|Byrnes|2019}}.&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Literatura ==

=== Izvještaji IPCC-a ===
{{refbegin}}
&lt;!-- =========AR4================== --&gt;

==== Prvi izvještaj radne grupe AR4====
&lt;!--     Short-cite {{harvnb|IPCC AR4 WG1|2007}} links to this citation. --&gt;
* {{cite book
 |ref={{harvid|IPCC AR4 WG1|2007}}
 |author=IPCC
 |author-link=IPCC
 |year=2007
 |title=Climate Change 2007: The Physical Science Basis
 |series=Contribution of Working Group I to the [[IPCC Fourth Assessment Report|Fourth Assessment Report]] of the Intergovernmental Panel on Climate Change
 |display-editors=4
 |editor-first1=S.
 |editor-last1=Solomon
 |editor-first2=D.
 |editor-last2=Qin
 |editor-first3=M.
 |editor-last3=Manning
 |editor-first4=Z.
 |editor-last4=Chen
 |editor-first5=M.
 |editor-last5=Marquis
 |editor-first6=K. B.
 |editor-last6=Averyt
 |editor-first7=M.
 |editor-last7=Tignor
 |editor-first8=H. L.
 |editor-last8=Miller
 |publisher=Cambridge University Press
 |url=http://www.ipcc.ch/publications_and_data/ar4/wg1/en/contents.html
 |isbn=978-0-521-88009-1
 }}
&lt;!-- # --&gt;
** {{cite book
 |ref={{harvid|IPCC AR4 WG1 Ch1|2007}}
 |chapter=Chapter 1: Historical Overview of Climate Change Science
 |chapter-url=https://archive.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar4/wg1/ar4-wg1-chapter1.pdf
 |year=2007
 |display-authors=4
 |first1=H.
 |last1=Le Treut
 |first2=R.
 |last2=Somerville
 |first3=U.
 |last3=Cubasch
 |first4=Y.
 |last4=Ding
 |first5=C.
 |last5=Mauritzen
 |first6=A.
 |last6=Mokssit
 |first7=T.
 |last7=Peterson
 |first8=M.
 |last8=Prather
 |title={{Harvnb|IPCC AR4 WG1|2007}}
 |pages=93–127
 |access-date=24. 12. 2021
 |archive-date=28. 8. 2025
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250828214151/https://archive.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar4/wg1/ar4-wg1-chapter1.pdf
 |url-status=dead
 }}
** {{cite book
 |ref={{harvid|IPCC AR4 WG1 Ch8|2007}}
 |chapter=Chapter 8: Climate Models and their Evaluation
 |chapter-url=https://archive.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar4/wg1/ar4-wg1-chapter8.pdf
 |year=2007
 |display-authors=4
 |first1=D. A.
 |last1=Randall
 |first2=R. A.
 |last2=Wood
 |first3=S.
 |last3=Bony
 |first4=R.
 |last4=Colman
 |first5=T.
 |last5=Fichefet
 |first6=J.
 |last6=Fyfe
 |first7=V.
 |last7=Kattsov
 |first8=A.
 |last8=Pitman
 |first9=J.
 |last9=Shukla
 |first10=J.
 |last10=Srinivasan
 |first11=R. J.
 |last11=Stouffer
 |first12=A.
 |last12=Sumi
 |first13=K. E.
 |last13=Taylor
 |title={{Harvnb|IPCC AR4 WG1|2007}}
 |pages=589–662
 |access-date=24. 12. 2021
 |archive-date=3. 12. 2025
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251203134326/https://archive.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar4/wg1/ar4-wg1-chapter8.pdf
 |url-status=dead
 }}
** {{cite book
 |ref={{harvid|IPCC AR4 WG1 Ch9|2007}}
 |chapter=Chapter 9: Understanding and Attributing Climate Change
 |chapter-url=https://archive.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar4/wg1/ar4-wg1-chapter9.pdf
 |year=2007
 |display-authors=4
 |first1=G. C.
 |last1=Hegerl
 |first2=F. W.
 |last2=Zwiers
 |first3=P.
 |last3=Braconnot
 |first4=N. P.
 |last4=Gillett
 |first5=Y.
 |last5=Luo
 |first6=J. A.
 |last6=Marengo Orsini
 |first7=N.
 |last7=Nicholls
 |first8=J. E.
 |last8=Penner
 |first9=P. A.
 |last9=Stott
 |title={{Harvnb|IPCC AR4 WG1|2007}}
 |pages=663–745
 |access-date=24. 12. 2021
 |archive-date=22. 10. 2020
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201022060558/https://archive.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar4/wg1/ar4-wg1-chapter9.pdf
 |url-status=dead
 }}

====Drugi izvještaj radne grupe AR4====
&lt;!--     Short-cite {{harvnb|IPCC AR4 WG2|2007}} links to this citation. --&gt;
* {{cite book
 |ref={{harvid|IPCC AR4 WG2|2007}}
 |author=IPCC
 |author-link=IPCC
 |year=2007
 |title=Climate Change 2007: Impacts, Adaptation and Vulnerability
 |series=Contribution of Working Group II to the [[IPCC Fourth Assessment Report|Fourth Assessment Report]] of the Intergovernmental Panel on Climate Change
 |display-editors=4
 |editor-first1=M. L.
 |editor-last1=Parry
 |editor-first2=O. F.
 |editor-last2=Canziani
 |editor-first3=J. P.
 |editor-last3=Palutikof
 |editor-first4=P. J.
 |editor-last4=van der Linden
 |editor-first5=C. E.
 |editor-last5=Hanson
 |publisher=Cambridge University Press
 |url=http://www.ipcc.ch/publications_and_data/ar4/wg2/en/contents.html
 |isbn=978-0-521-88010-7
 |access-date=24. 12. 2021
 |archive-date=10. 11. 2018
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181110071159/http://www.ipcc.ch/publications_and_data/ar4/wg2/en/contents.html
 |url-status=dead
 }}
&lt;!-- ## --&gt;
** {{cite book
 |ref={{harvid|IPCC AR4 WG2 Ch1|2007}}
 |chapter=Chapter 1: Assessment of observed changes and responses in natural and managed systems
 |chapter-url=https://archive.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar4/wg2/ar4-wg2-chapter1.pdf
 |year=2007
 |display-authors=4
 |first1=C.
 |last1=Rosenzweig
 |first2=G.
 |last2=Casassa
 |first3=D. J.
 |last3=Karoly
 |first4=A.
 |last4=Imeson
 |first5=C.
 |last5=Liu
 |first6=A.
 |last6=Menzel
 |first7=S.
 |last7=Rawlins
 |first8=T. L.
 |last8=Root
 |first9=B.
 |last9=Seguin
 |first10=P.
 |last10=Tryjanowski
 |title={{Harvnb|IPCC AR4 WG2|2007}}
 |pages=79–131
 }}
** {{cite book
 |ref={{harvid|IPCC AR4 WG2 Ch19|2007}}
 |chapter=Chapter 19: Assessing key vulnerabilities and the risk from climate change
 |chapter-url=https://archive.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar4/wg2/ar4-wg2-chapter19.pdf
 |year=2007
 |display-authors=4
 |first1=S. H.
 |last1=Schneider
 |first2=S.
 |last2=Semenov
 |first3=A.
 |last3=Patwardhan
 |first4=I.
 |last4=Burton
 |first5=C. H. D.
 |last5=Magadza
 |first6=M.
 |last6=Oppenheimer
 |first7=A. B.
 |last7=Pittock
 |first8=A.
 |last8=Rahman
 |first9=J. B.
 |last9=Smith
 |first10=A.
 |last10=Suarez
 |first11=F.
 |last11=Yamin
 |title={{Harvnb|IPCC AR4 WG2|2007}}
 |pages=779–810
 |access-date=24. 12. 2021
 |archive-date=27. 11. 2025
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251127013735/https://archive.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar4/wg2/ar4-wg2-chapter19.pdf
 |url-status=dead
 }}

====Treći izvještaj radne grupe AR4====
&lt;!--     Short-cite {{harvnb|IPCC AR4 WG3|2007}} links to this citation. --&gt;
* {{cite book
 |ref={{harvid|IPCC AR4 WG3|2007}}
 |author=IPCC
 |author-link=IPCC
 |year=2007
 |title=Climate Change 2007: Mitigation of Climate Change
 |series=Contribution of Working Group III to the [[IPCC Fourth Assessment Report|Fourth Assessment Report]] of the Intergovernmental Panel on Climate Change
 |display-editors=4
 |editor-first1=B.
 |editor-last1=Metz
 |editor-first2=O. R.
 |editor-last2=Davidson
 |editor-first3=P. R.
 |editor-last3=Bosch
 |editor-first4=R.
 |editor-last4=Dave
 |editor-first5=L. A.
 |editor-last5=Meyer
 |publisher=Cambridge University Press
 |url=http://www.ipcc.ch/publications_and_data/ar4/wg3/en/contents.html
 |isbn=978-0-521-88011-4
 |access-date=24. 12. 2021
 |archive-date=12. 10. 2014
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141012170817/http://www.ipcc.ch/publications_and_data/ar4/wg3/en/contents.html
 |url-status=dead
 }}
** {{cite book
 |ref={{harvid|IPCC AR4 WG3 Ch1|2007}}
 |chapter=Chapter 1: Introduction
 |chapter-url=https://archive.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar4/wg3/ar4-wg3-chapter1.pdf
 |year=2007
 |display-authors=4
 |first1=H.-H.
 |last1=Rogner
 |first2=D.
 |last2=Zhou
 |first3=R.
 |last3=Bradley
 |first4=P.
 |last4=Crabbé
 |first5=O.
 |last5=Edenhofer
 |first6=B.
 |last6=Hare
 |first7=L.
 |last7=Kuijpers
 |first8=M.
 |last8=Yamaguchi
 |title={{Harvnb|IPCC AR4 WG3|2007}}
 |pages=95–116
 |access-date=24. 12. 2021
 |archive-date=10. 12. 2025
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251210110444/https://archive.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar4/wg3/ar4-wg3-chapter1.pdf
 |url-status=dead
 }}

&lt;!-- =========AR5================== --&gt;

====Prvi izvještaj radne grupe AR5====
* {{cite book
 |ref={{harvid|IPCC AR5 WG1|2013}}&lt;!-- ipcc:20200215 --&gt;
 |author=IPCC
 |author-link=IPCC
 |year=2013
 |title=Climate Change 2013: The Physical Science Basis
 |series=Contribution of Working Group I to the [[IPCC Fifth Assessment Report|Fifth Assessment Report]] of the Intergovernmental Panel on Climate Change
 |display-editors=4
 |editor1-first=T. F.
 |editor1-last=Stocker
 |editor2-first=D.
 |editor2-last=Qin
 |editor3-first=G.-K.
 |editor3-last=Plattner
 |editor4-first=M.
 |editor4-last=Tignor
 |editor5-first=S. K.
 |editor5-last=Allen
 |editor6-first=J.
 |editor6-last=Boschung
 |editor7-first=A.
 |editor7-last=Nauels
 |editor8-first=Y.
 |editor8-last=Xia
 |editor9-first=V.
 |editor9-last=Bex
 |editor10-first=P. M.
 |editor10-last=Midgley
 |publisher=Cambridge University Press
 |place=Cambridge, UK &amp; New York
 |isbn=978-1-107-05799-9 &lt;!-- ISBN in printed source is incorrect. --&gt;
 |url=http://www.climatechange2013.org/images/report/WG1AR5_ALL_FINAL.pdf  &lt;!-- Same file, new url per IPCC. --&gt;
 }}. [https://www.ipcc.ch/report/ar5/wg1/ AR5 Climate Change 2013: The Physical Science Basis — IPCC]
** {{cite book
 |ref={{harvid|IPCC AR5 WG1 Summary for Policymakers|2013}}
 |chapter=Summary for Policymakers
 |chapter-url=https://ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar5/wg1/WG1AR5_SPM_FINAL.pdf
 |year=2013
 |author=IPCC
 |author-link=IPCC
 |title={{Harvnb|IPCC AR5 WG1|2013}}
 }}
** {{cite book
 |ref={{harvid|IPCC AR5 WG1 Ch2|2013}}
 |chapter=Chapter 2: Observations: Atmosphere and Surface
 |chapter-url=https://www.ipcc.ch/site/assets/uploads/2017/09/WG1AR5_Chapter02_FINAL.pdf
 |year=2013
 |display-authors=4
 |first1=D. L.
 |last1=Hartmann
 |first2=A. M. G.
 |last2=Klein Tank
 |first3=M.
 |last3=Rusticucci
 |first4=L. V.
 |last4=Alexander
 |first5=S.
 |last5=Brönnimann
 |first6=Y.
 |last6=Charabi
 |first7=F. J.
 |last7=Dentener
 |first8=E. J.
 |last8=Dlugokencky
 |first9=D. R.
 |last9=Easterling
 |first10=A.
 |last10=Kaplan
 |first11=B. J.
 |last11=Soden
 |first12=P. W.
 |last12=Thorne
 |first13=M.
 |last13=Wild
 |first14=P. M.
 |last14=Zhai
 |title={{Harvnb|IPCC AR5 WG1|2013}}
 |pages=159–254
 }}
** {{cite book
 |ref={{harvid|IPCC AR5 WG1 Ch3|2013}}
 |chapter=Chapter 3: Observations: Ocean
 |chapter-url=https://www.ipcc.ch/site/assets/uploads/2018/02/WG1AR5_Chapter03_FINAL.pdf
 |year=2013
 |display-authors=4
 |first1=M.
 |last1=Rhein
 |first2=S. R.
 |last2=Rintoul
 |first3=S.
 |last3=Aoki
 |first4=E.
 |last4=Campos
 |first5=D.
 |last5=Chambers
 |first6=R. A.
 |last6=Feely
 |first7=S.
 |last7=Gulev
 |first8=G. C.
 |last8=Johnson
 |first9=S. A.
 |last9=Josey
 |first10=A.
 |last10=Kostianoy
 |first11=C.
 |last11=Mauritzen
 |first12=D.
 |last12=Roemmich
 |first13=L. D.
 |last13=Talley
 |first14=F.
 |last14=Wang
 |title={{Harvnb|IPCC AR5 WG1|2013}}
 |pages=255–315
 }}
** {{cite book
 |ref={{harvid|IPCC AR5 WG1 Ch5|2013}}
 |chapter=Chapter 5: Information from Paleoclimate Archives
 |chapter-url=https://www.ipcc.ch/site/assets/uploads/2018/02/WG1AR5_Chapter05_FINAL.pdf
 |year=2013
 |display-authors=4
 |first1=V.
 |last1=Masson-Delmotte
 |first2=M.
 |last2=Schulz
 |first3=A.
 |last3=Abe-Ouchi
 |first4=J.
 |last4=Beer
 |first5=A.
 |last5=Ganopolski
 |first6=J. F.
 |last6=González Rouco
 |first7=E.
 |last7=Jansen
 |first8=K.
 |last8=Lambeck
 |first9=J.
 |last9=Luterbacher
 |first10=T.
 |last10=Naish
 |first11=T.
 |last11=Osborn
 |first12=B.
 |last12=Otto-Bliesner
 |first13=T.
 |last13=Quinn
 |first14=R.
 |last14=Ramesh
 |first15=M.
 |last15=Rojas
 |first16=X.
 |last16=Shao
 |first17=A.
 |last17=Timmermann
 |title={{Harvnb|IPCC AR5 WG1|2013}}
 |pages=383–464
 }}
** {{cite book
 |ref={{harvid|IPCC AR5 WG1 Ch10|2013}}
 |chapter=Chapter 10: Detection and Attribution of Climate Change: from Global to Regional
 |chapter-url=https://www.ipcc.ch/site/assets/uploads/2018/02/WG1AR5_Chapter10_FINAL.pdf
 |year=2013
 |display-authors=4
 |first1=N. L.
 |last1=Bindoff
 |first2=P. A.
 |last2=Stott
 |first3=K. M.
 |last3=AchutaRao
 |first4=M. R.
 |last4=Allen
 |first5=N.
 |last5=Gillett
 |first6=D.
 |last6=Gutzler
 |first7=K.
 |last7=Hansingo
 |first8=G.
 |last8=Hegerl
 |first9=Y.
 |last9=Hu
 |first10=S.
 |last10=Jain
 |first11=I. I.
 |last11=Mokhov
 |first12=J.
 |last12=Overland
 |first13=J.
 |last13=Perlwitz
 |first14=R.
 |last14=Sebbari
 |first15=X.
 |last15=Zhang
 |title={{Harvnb|IPCC AR5 WG1|2013}}
 |pages=867–952
 }}
** {{cite book
 |ref={{harvid|IPCC AR5 WG1 Ch12|2013}}
 |chapter=Chapter 12: Long-term Climate Change: Projections, Commitments and Irreversibility
 |chapter-url=https://archive.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar5/wg1/WG1AR5_Chapter12_FINAL.pdf
 |year=2013
 |display-authors=4
 |first1=M.
 |last1=Collins
 |first2=R.
 |last2=Knutti
 |first3=J. M.
 |last3=Arblaster
 |first4=J.-L.
 |last4=Dufresne
 |first5=T.
 |last5=Fichefet
 |first6=P.
 |last6=Friedlingstein
 |first7=X.
 |last7=Gao
 |first8=W. J.
 |last8=Gutowski
 |first9=T.
 |last9=Johns
 |first10=G.
 |last10=Krinner
 |first11=M.
 |last11=Shongwe
 |first12=C.
 |last12=Tebaldi
 |first13=A. J.
 |last13=Weaver
 |first14=M.
 |last14=Wehner
 |pages=1029–1136
 |title={{Harvnb|IPCC AR5 WG1|2013}}
 |access-date=24. 12. 2021
 |archive-date=19. 12. 2019
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191219013928/https://archive.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar5/wg1/WG1AR5_Chapter12_FINAL.pdf
 |url-status=dead
 }}

&lt;!-- ------------------------------ --&gt;
'''Drugi izvještaj radne grupe AR5'''
{{anchor|{{harvid|IPCC AR5 WG2|2014}}}} &lt;!-- For the entire AR5 WG2 report --&gt;
* {{cite book |ref={{harvid|IPCC AR5 WG2 A|2014}}
 |author=IPCC |author-link=IPCC
 |year=2014
 |title=Climate Change 2014: Impacts, Adaptation, and Vulnerability. Part A: Global and Sectoral Aspects
 |series=Contribution of Working Group II to the [[IPCC Fifth Assessment Report|Fifth Assessment Report]] of the Intergovernmental Panel on Climate Change
 |display-editors=4
 |editor-first1=C. B. |editor-last1=Field
 |editor-first2=V. R. |editor-last2=Barros
 |editor-first3=D. J. |editor-last3=Dokken
 |editor-first4=K. J. |editor-last4=Mach
 |editor-first5=M. D. |editor-last5=Mastrandrea
 |editor-first6=T. E. |editor-last6=Bilir
 |editor-first7=M. |editor-last7=Chatterjee
 |editor-first8=K. L. |editor-last8=Ebi
 |editor-first9=Y. O. |editor-last9=Estrada
 |editor-first10=R. C. |editor-last10=Genova
 |editor-first11=B. |editor-last11=Girma
 |editor-first12=E. S. |editor-last12=Kissel
 |editor-first13=A. N. |editor-last13=Levy
 |editor-first14=S. |editor-last14=MacCracken
 |editor-first15=P. R. |editor-last15=Mastrandrea
 |editor-first16=L. L. |editor-last16=White
 |publisher=Cambridge University Press
 |isbn=978-1-107-05807-1
 |url=&lt;!-- ** I haven't added AR5 urls yet as I have not determined which is best. -JJ --&gt;
}}. Chapters 1–20, SPM, and Technical Summary.
** {{cite book
 |ref={{harvid|IPCC AR5 WG2 Ch3|2014}}
 |chapter=Chapter 3: Freshwater Resources
 |chapter-url=https://archive.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar5/wg2/WGIIAR5-Chap3_FINAL.pdf
 |display-authors=4
 |first1=B. E.
 |last1=Jiménez Cisneros
 |first2=T.
 |last2=Oki
 |first3=N. W.
 |last3=Arnell
 |first4=G.
 |last4=Benito
 |first5=J. G.
 |last5=Cogley
 |first6=P.
 |last6=Döll
 |first7=T.
 |last7=Jiang
 |first8=S. S.
 |last8=Mwakalila
 |year=2014
 |title={{Harvnb|IPCC AR5 WG2 A|2014}}
 |pages=229–269
 }}
** {{cite book
 |ref={{harvid|IPCC AR5 WG2 Ch7|2014}}
 |chapter=Chapter 7: Food Security and Food Production Systems
 |chapter-url=https://archive.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar5/wg2/WGIIAR5-Chap7_FINAL.pdf
 |year=2014
 |display-authors=4
 |first1=J. R.
 |last1=Porter
 |first2=L.
 |last2=Xie
 |first3=A. J.
 |last3=Challinor
 |first4=K.
 |last4=Cochrane
 |first5=S. M.
 |last5=Howden
 |first6=M. M.
 |last6=Iqbal
 |first7=D. B.
 |last7=Lobell
 |first8=M. I.
 |last8=Travasso
 |title={{Harvnb|IPCC AR5 WG2 A|2014}}
 |pages=485–533
 }}
** {{cite book
 |ref={{harvid|IPCC AR5 WG2 Ch11|2014}}
 |chapter=Chapter 11: Human Health: Impacts, Adaptation, and Co-Benefits
 |chapter-url=https://www.ipcc.ch/site/assets/uploads/2018/02/WGIIAR5-Chap11_FINAL.pdf
 |year=2014
 |display-authors=4
 |first1=K. R.
 |last1=Smith
 |first2=A.
 |last2=Woodward
 |first3=D.
 |last3=Campbell-Lendrum
 |first4=D. D.
 |last4=Chadee
 |first5=Y.
 |last5=Honda
 |first6=Q.
 |last6=Lui
 |first7=J. M.
 |last7=Olwoch
 |first8=B.
 |last8=Revich
 |first9=R.
 |last9=Sauerborn
 |title=In {{harvnb|IPCC AR5 WG2 A|2014}}
 |pages=709–754
 }}
** {{cite book
 |ref={{harvid|IPCC AR5 WG2 Ch13|2014}}
 |chapter=Chapter 13: Livelihoods and Poverty
 |chapter-url=https://archive.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar5/wg2/WGIIAR5-Chap13_FINAL.pdf
 |display-authors=4
 |first1=L.
 |last1=Olsson
 |first2=M.
 |last2=Opondo
 |first3=P.
 |last3=Tschakert
 |first4=A.
 |last4=Agrawal
 |first5=S. H.
 |last5=Eriksen
 |first6=S.
 |last6=Ma
 |first7=L. N.
 |last7=Perch
 |first8=S. A.
 |last8=Zakieldeen
 |year=2014
 |title={{Harvnb|IPCC AR5 WG2 A|2014}}
 |pages=793–832
 |access-date=24. 12. 2021
 |archive-date=23. 11. 2025
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251123084604/https://archive.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar5/wg2/WGIIAR5-Chap13_FINAL.pdf
 |url-status=dead
 }}
** {{cite book
 |ref={{harvid|IPCC AR5 WG2 Ch18|2014}}
 |chapter=Chapter 18: Detection and Attribution of Observed Impacts
 |chapter-url=https://archive.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar5/wg2/WGIIAR5-Chap18_FINAL.pdf
 |year=2014
 |display-authors=4
 |first1=W.
 |last1=Cramer
 |first2=G. W.
 |last2=Yohe
 |first3=M.
 |last3=Auffhammer
 |first4=C.
 |last4=Huggel
 |first5=U.
 |last5=Molau
 |first6=M. A. F.
 |last6=da Silva Dias
 |first7=A.
 |last7=Solow
 |first8=D. A.
 |last8=Stone
 |first9=L.
 |last9=Tibig
 |title={{Harvnb|IPCC AR5 WG2 A|2014}}
 |pages=979–1037
 |access-date=24. 12. 2021
 |archive-date=3. 12. 2025
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251203184103/https://archive.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar5/wg2/WGIIAR5-Chap18_FINAL.pdf
 |url-status=dead
 }}
** {{cite book
 |ref={{harvid|IPCC AR5 WG2 Ch19|2014}}
 |chapter=Chapter 19: Emergent Risks and Key Vulnerabilities
 |chapter-url=https://archive.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar5/wg2/WGIIAR5-Chap19_FINAL.pdf
 |year=2014
 |display-authors=4
 |first1=M.
 |last1=Oppenheimer
 |first2=M.
 |last2=Campos
 |first3=R.
 |last3=Warren
 |first4=J.
 |last4=Birkmann
 |first5=G.
 |last5=Luber
 |first6=B.
 |last6=O'Neill
 |first7=K.
 |last7=Takahashi
 |title={{Harvnb|IPCC AR5 WG2 A|2014}}
 |pages=1039–1099
 |access-date=24. 12. 2021
 |archive-date=27. 11. 2025
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251127040853/https://archive.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar5/wg2/WGIIAR5-Chap19_FINAL.pdf
 |url-status=dead
 }}
* {{cite book
 |ref={{harvid|IPCC AR5 WG2 B|2014}}
 |author=IPCC
 |author-link=IPCC
 |year=2014
 |title=Climate Change 2014: Impacts, Adaptation, and Vulnerability. Part B: Regional Aspects
 |series=Contribution of Working Group II to the [[IPCC Fifth Assessment Report|Fifth Assessment Report]] of the Intergovernmental Panel on Climate Change
 |display-editors=4
 |editor-first1=V. R.
 |editor-last1=Barros
 |editor-first2=C. B.
 |editor-last2=Field
 |editor-first3=D. J.
 |editor-last3=Dokken
 |editor-first4=K. J.
 |editor-last4=Mach
 |editor-first5=M. D.
 |editor-last5=Mastrandrea
 |editor-first6=T. E.
 |editor-last6=Bilir
 |editor-first7=M.
 |editor-last7=Chatterjee
 |editor-first8=K. L.
 |editor-last8=Ebi
 |editor-first9=Y. O.
 |editor-last9=Estrada
 |editor-first10=R. C.
 |editor-last10=Genova
 |editor-first11=B.
 |editor-last11=Girma
 |editor-first12=E. S.
 |editor-last12=Kissel
 |editor-first13=A. N.
 |editor-last13=Levy
 |editor-first14=S.
 |editor-last14=MacCracken
 |editor-first15=P. R.
 |editor-last15=Mastrandrea
 |editor-first16=L.L
 |editor-last16=White
 |publisher=Cambridge University Press
 |place=Cambridge, UK &amp; New York
 |isbn=978-1-107-05816-3
 |url=https://www.ipcc.ch/site/assets/uploads/2018/02/WGIIAR5-PartB_FINAL.pdf
 }}. Chapters 21–30, Annexes, and Index.
** {{cite book
 |ref={{harvid|IPCC AR5 WG2 Ch28|2014}}
 |chapter=Chapter 28: Polar Regions
 |chapter-url=https://archive.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar5/wg2/WGIIAR5-Chap28_FINAL.pdf
 |display-authors=4
 |first1=J. N.
 |last1=Larsen
 |first2=O. A.
 |last2=Anisimov
 |first3=A.
 |last3=Constable
 |first4=A. B.
 |last4=Hollowed
 |first5=N.
 |last5=Maynard
 |first6=P.
 |last6=Prestrud
 |first7=T. D.
 |last7=Prowse
 |first8=J. M. R.
 |last8=Stone
 |year=2014
 |title={{Harvnb|IPCC AR5 WG2 B|2014}}
 |pages=1567–1612
 |access-date=24. 12. 2021
 |archive-date=13. 1. 2026
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260113144928/https://archive.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar5/wg2/WGIIAR5-Chap28_FINAL.pdf
 |url-status=dead
 }}

&lt;!-- ------------------------------ --&gt;

====Treći izvještaj radne grupe AR5====
* {{cite book
 |ref={{harvid|IPCC AR5 WG3|2014}}
 |author=IPCC
 |author-link=IPCC
 |year=2014
 |title=Climate Change 2014: Mitigation of Climate Change
 |url=https://archive.org/details/climatechange2010000inte_s0r3
 |series=Contribution of Working Group III to the [[IPCC Fifth Assessment Report|Fifth Assessment Report]] of the Intergovernmental Panel on Climate Change
 |display-editors=4
 |editor-first1=O.
 |editor-last1=Edenhofer
 |editor-first2=R.
 |editor-last2=Pichs-Madruga
 |editor-first3=Y.
 |editor-last3=Sokona
 |editor-first4=E.
 |editor-last4=Farahani
 |editor-first5=S.
 |editor-last5=Kadner
 |editor-first6=K.
 |editor-last6=Seyboth
 |editor-first7=A.
 |editor-last7=Adler
 |editor-first8=I.
 |editor-last8=Baum
 |editor-first9=S.
 |editor-last9=Brunner
 |editor-first10=P.
 |editor-last10=Eickemeier
 |editor-first11=B.
 |editor-last11=Kriemann
 |editor-first12=J.
 |editor-last12=Savolainen
 |editor-first13=S.
 |editor-last13=Schlömer
 |editor-first14=C.
 |editor-last14=von Stechow
 |editor-first15=T.
 |editor-last15=Zwickel
 |editor-first16=J. C.
 |editor-last16=Minx
 |publisher=Cambridge University Press
 |place=Cambridge, UK &amp; New York, NY
 |isbn=978-1-107-05821-7
 }}
** {{cite book
 |ref={{harvid|IPCC AR5 WG3 Ch5|2014}}&lt;!-- ipcc:20190900 --&gt;
 |chapter=Chapter 5: Drivers, Trends and Mitigation
 |chapter-url=https://www.ipcc.ch/site/assets/uploads/2018/02/ipcc_wg3_ar5_full.pdf
 |display-authors=4
 |first1=G.
 |last1=Blanco
 |first2=R.
 |last2=Gerlagh
 |first3=S.
 |last3=Suh
 |first4=J.
 |last4=Barrett
 |first5=H. C.
 |last5=de Coninck
 |first6=C. F.
 |last6=Diaz Morejon
 |first7=R.
 |last7=Mathur
 |first8=N.
 |last8=Nakicenovic
 |first9=A.
 |last9=Ofosu Ahenkora
 |first10=J.
 |last10=Pan
 |first11=H.
 |last11=Pathak
 |first12=J.
 |last12=Rice
 |first13=R.
 |last13=Richels
 |first14=S. J.
 |last14=Smith
 |first15=D. I.
 |last15=Stern
 |first16=F. L.
 |last16=Toth
 |first17=P.
 |last17=Zhou
 |year=2014
 |title={{Harvnb|IPCC AR5 WG3|2014}}
 |pages=351–411
 }}
&lt;!-- ## --&gt;
** {{cite book
 |ref={{harvid|IPCC AR5 WG3 Ch9|2014}}
 |chapter=Chapter 9: Buildings
 |chapter-url=https://archive.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar5/wg3/ipcc_wg3_ar5_chapter9.pdf
 |year=2014
 |display-authors=4
 |first1=O.
 |last1=Lucon
 |first2=D.
 |last2=Ürge-Vorsatz
 |first3=A.
 |last3=Ahmed
 |first4=H.
 |last4=Akbari
 |first5=P.
 |last5=Bertoldi
 |first6=L.
 |last6=Cabeza
 |first7=N.
 |last7=Eyre
 |first8=A.
 |last8=Gadgil
 |first9=L. D.
 |last9=Harvey
 |first10=Y.
 |last10=Jiang
 |first11=E.
 |last11=Liphoto
 |first12=S.
 |last12=Mirasgedis
 |first13=S.
 |last13=Murakami
 |first14=J.
 |last14=Parikh
 |first15=C.
 |last15=Pyke
 |first16=M.
 |last16=Vilariño
 |title={{Harvnb|IPCC AR5 WG3|2014}}
 |access-date=24. 12. 2021
 |archive-date=24. 8. 2025
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250824090413/https://archive.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar5/wg3/ipcc_wg3_ar5_chapter9.pdf
 |url-status=dead
 }}

====Objedinjeni izvještaj AR5====
* {{cite book
 |ref={{harvid|IPCC AR5 SYR|2014}}
 |author=IPCC AR5 SYR
 |author-link=IPCC
 |year=2014
 |title=Climate Change 2014: Synthesis Report
 |series=Contribution of Working Groups I, II and III to the [[IPCC Fifth Assessment Report|Fifth Assessment Report]] of the Intergovernmental Panel on Climate Change
 |editor1=The Core Writing Team
 |editor-first2=R. K.
 |editor-last2=Pachauri
 |editor-first3=L. A.
 |editor-last3=Meyer
 |publisher=IPCC
 |place=Geneva, Switzerland
 |isbn=&lt;!-- no isbn --&gt;
 |url=https://www.ipcc.ch/report/ar5/syr/
 }}
** {{cite book
 |ref={{harvid|IPCC AR5 SYR Summary for Policymakers|2014}}
 |chapter=Summary for Policymakers
 |chapter-url=https://archive.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar5/syr/AR5_SYR_FINAL_SPM.pdf
 |year=2014
 |author=IPCC
 |author-link=IPCC
 |title={{Harvnb|IPCC AR5 SYR|2014}}
 }}
** {{cite book
 |ref={{harvid|IPCC AR5 SYR Glossary|2014}}
 |chapter=Annex II: Glossary
 |chapter-url=https://archive.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar5/syr/AR5_SYR_FINAL_Annexes.pdf
 |year=2014
 |author=IPCC
 |author-link=IPCC
 |title={{Harvnb|IPCC AR5 SYR|2014}}
 |access-date=24. 12. 2021
 |archive-date=18. 7. 2022
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220718055704/https://archive.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar5/syr/AR5_SYR_FINAL_Annexes.pdf
 |url-status=dead
 }}

&lt;!-- =========SR15================== --&gt;

====Poseban izvještaj: Globalno zatopljenje od 1,5&amp;nbsp;°C====
* {{cite book
 |ref={{harvid|IPCC SR15|2018}} &lt;!-- ipcc:20200312 --&gt;
 |author=IPCC
 |author-link=IPCC
 |year=2018
 |title=Global Warming of 1.5°C. An IPCC Special Report on the impacts of global warming of 1.5°C above pre-industrial levels and related global greenhouse gas emission pathways, in the context of strengthening the global response to the threat of climate change, sustainable development, and efforts to eradicate poverty
 |display-editors=4
 |editor-first1=V.
 |editor-last1=Masson-Delmotte
 |editor-first2=P.
 |editor-last2=Zhai
 |editor-first3=H.-O.
 |editor-last3=Pörtner
 |editor-first4=D.
 |editor-last4=Roberts
 |editor-first5=J.
 |editor-last5=Skea
 |editor-first6=P. R.
 |editor-last6=Shukla
 |editor-first7=A.
 |editor-last7=Pirani
 |editor-first8=W.
 |editor-last8=Moufouma-Okia
 |editor-first9=C.
 |editor-last9=Péan
 |editor-first10=R.
 |editor-last10=Pidcock
 |editor-first11=S.
 |editor-last11=Connors
 |editor-first12=J. B. R.
 |editor-last12=Matthews
 |editor-first13=Y.
 |editor-last13=Chen
 |editor-first14=X.
 |editor-last14=Zhou
 |editor-first15=M. I.
 |editor-last15=Gomis
 |editor-first16=E.
 |editor-last16=Lonnoy
 |editor-first17=T.
 |editor-last17=Maycock
 |editor-first18=M.
 |editor-last18=Tignor
 |editor-first19=T.
 |editor-last19=Waterfeld
 |publisher=Intergovernmental Panel on Climate Change
 |isbn=&lt;!-- not issued? --&gt;
 |url=https://www.ipcc.ch/site/assets/uploads/sites/2/2019/06/SR15_Full_Report_High_Res.pdf
 }} [https://www.ipcc.ch/sr15/ Global Warming of 1.5 ºC —].
&lt;!-- ## --&gt;
** {{cite book
 |ref={{harvid|IPCC SR15 Summary for Policymakers|2018}} &lt;!-- ipcc:20200312 --&gt;
 |author=IPCC
 |author-link=IPCC
 |year=2018
 |chapter=Summary for Policymakers
 |chapter-url=https://www.ipcc.ch/site/assets/uploads/sites/2/2019/05/SR15_SPM_version_report_HR.pdf
 |title={{Harvnb|IPCC SR15|2018}}
 |pages=3–24
 }}
&lt;!-- ## --&gt;
** {{cite book
 |ref={{harvid|IPCC SR15 Ch1|2018}} &lt;!-- ipcc:20200312 --&gt;
 |year=2018
 |chapter=Chapter 1: Framing and Context
 |chapter-url=https://www.ipcc.ch/site/assets/uploads/sites/2/2019/05/SR15_Chapter1_High_Res.pdf
 |display-authors=4
 |first1=M. R.
 |last1=Allen
 |first2=O. P.
 |last2=Dube
 |first3=W.
 |last3=Solecki
 |first4=F.
 |last4=Aragón-Durand
 |first5=W.
 |last5=Cramer
 |first6=S.
 |last6=Humphreys
 |first7=M.
 |last7=Kainuma
 |first8=J.
 |last8=Kala
 |first9=N.
 |last9=Mahowald
 |first10=Y.
 |last10=Mulugetta
 |first11=R.
 |last11=Perez
 |first12=M.
 |last12=Wairiu
 |first13=K.
 |last13=Zickfeld
 |title={{Harvnb|IPCC SR15|2018}}
 |pages=49–91
 }}
&lt;!-- ## --&gt;
** {{cite book
 |ref={{harvid|IPCC SR15 Ch2|2018}} &lt;!-- ipcc:20200312 --&gt;
 |year=2018
 |chapter=Chapter 2: Mitigation Pathways Compatible with 1.5°C in the Context of Sustainable Development
 |chapter-url=https://www.ipcc.ch/site/assets/uploads/sites/2/2019/05/SR15_Chapter2_High_Res.pdf
 |display-authors=4
 |first1=J.
 |last1=Rogelj
 |first2=D.
 |last2=Shindell
 |first3=K.
 |last3=Jiang
 |first4=S.
 |last4=Fifta
 |first5=P.
 |last5=Forster
 |first6=V.
 |last6=Ginzburg
 |first7=C.
 |last7=Handa
 |first8=H.
 |last8=Kheshgi
 |first9=S.
 |last9=Kobayashi
 |first10=E.
 |last10=Kriegler
 |first11=L.
 |last11=Mundaca
 |first12=R.
 |last12=Séférian
 |first13=M. V.
 |last13=Vilariño
 |title={{Harvnb|IPCC SR15|2018}}
 |pages=93–174
 }}
&lt;!-- ## --&gt;
** {{cite book
 |ref={{harvid|IPCC SR15 Ch3|2018}} &lt;!-- ipcc:20200312 --&gt;
 |year=2018
 |chapter=Chapter 3: Impacts of 1.5ºC Global Warming on Natural and Human Systems
 |chapter-url=https://www.ipcc.ch/site/assets/uploads/sites/2/2019/05/SR15_Chapter3_High_Res.pdf
 |display-authors=4
 |first1=O.
 |last1=Hoegh-Guldberg
 |first2=D.
 |last2=Jacob
 |first3=M.
 |last3=Taylor
 |first4=M.
 |last4=Bindi
 |first5=S.
 |last5=Brown
 |first6=I.
 |last6=Camilloni
 |first7=A.
 |last7=Diedhiou
 |first8=R.
 |last8=Djalante
 |first9=K. L.
 |last9=Ebi
 |first10=F.
 |last10=Engelbrecht
 |first11=J.
 |last11=Guiot
 |first12=Y.
 |last12=Hijioka
 |first13=S.
 |last13=Mehrotra
 |first14=A.
 |last14=Payne
 |first15=S. I.
 |last15=Seneviratne
 |first16=A.
 |last16=Thomas
 |first17=R.
 |last17=Warren
 |first18=G.
 |last18=Zhou
 |title={{Harvnb|IPCC SR15|2018}}
 |pages=175–311
 }}
&lt;!-- ## --&gt;
** {{cite book
 |ref={{harvid|IPCC SR15 Ch4|2018}} &lt;!-- ipcc:20200312 --&gt;
 |year=2018
 |chapter=Chapter 4: Strengthening and Implementing the Global Response
 |chapter-url=https://www.ipcc.ch/site/assets/uploads/sites/2/2019/05/SR15_Chapter4_High_Res.pdf
 |display-authors=4
 |first1=H.
 |last1=de Coninck
 |first2=A.
 |last2=Revi
 |first3=M.
 |last3=Babiker
 |first4=P.
 |last4=Bertoldi
 |first5=M.
 |last5=Buckeridge
 |first6=A.
 |last6=Cartwright
 |first7=W.
 |last7=Dong
 |first8=J.
 |last8=Ford
 |first9=S.
 |last9=Fuss
 |first10=J.-C.
 |last10=Hourcade
 |first11=D.
 |last11=Ley
 |first12=R.
 |last12=Mechler
 |first13=P.
 |last13=Newman
 |first14=A.
 |last14=Revokatova
 |first15=S.
 |last15=Schultz
 |first16=L.
 |last16=Steg
 |first17=T.
 |last17=Sugiyama
 |title={{Harvnb|IPCC SR15|2018}}
 |pages=313–443
 }}
&lt;!-- ## --&gt;
** {{cite book
 |ref={{harvid|IPCC SR15 Ch5|2018}} &lt;!-- ipcc:20200312 --&gt;
 |year=2018
 |chapter=Chapter 5: Sustainable Development, Poverty Eradication and Reducing Inequalities
 |chapter-url=https://www.ipcc.ch/site/assets/uploads/sites/2/2019/05/SR15_Chapter5_High_Res.pdf
 |display-authors=4
 |first1=J.
 |last1=Roy
 |first2=P.
 |last2=Tschakert
 |first3=H.
 |last3=Waisman
 |first4=S.
 |last4=Abdul Halim
 |first5=P.
 |last5=Antwi-Agyei
 |first6=P.
 |last6=Dasgupta
 |first7=B.
 |last7=Hayward
 |first8=M.
 |last8=Kanninen
 |first9=D.
 |last9=Liverman
 |first10=C.
 |last10=Okereke
 |first11=P. F.
 |last11=Pinho
 |first12=K.
 |last12=Riahi
 |first13=A. G.
 |last13=Suarez Rodriguez
 |title={{Harvnb|IPCC SR15|2018}}
 |pages=445–538
 }}

&lt;!-- =========SRCCL    ============================ --&gt;

====Poseban izvještaj: Klimatske promjene i tlo====
* {{cite book
 |ref={{harvid|IPCC SRCCL|2019}} &lt;!-- ipcc:20200204 --&gt;
 |author=IPCC
 |author-link=IPCC
 |display-editors=4
 |editor-first1=P. R.
 |editor-last1=Shukla
 |editor-first2=J.
 |editor-last2=Skea
 |editor-first3=E.
 |editor-last3=Calvo Buendia
 |editor-first4=V.
 |editor-last4=Masson-Delmotte
 |editor-first5=H.-O.
 |editor-last5=Pörtner
 |editor-first6=D.
 |editor-last6=C. Roberts
 |editor-first7=P.
 |editor-last7=Zhai
 |editor-first8=R.
 |editor-last8=Slade
 |editor-first9=S.
 |editor-last9=Connors
 |editor-first10=R.
 |editor-last10=van Diemen
 |editor-first11=M.
 |editor-last11=Ferrat
 |editor-first12=E.
 |editor-last12=Haughey
 |editor-first13=S.
 |editor-last13=Luz
 |editor-first14=S.
 |editor-last14=Neogi
 |editor-first15=M.
 |editor-last15=Pathak
 |editor-first16=J.
 |editor-last16=Petzold
 |editor-first17=J.
 |editor-last17=Portugal Pereira
 |editor-first18=P.
 |editor-last18=Vyas
 |editor-first19=E.
 |editor-last19=Huntley
 |editor-first20=K.
 |editor-last20=Kissick
 |editor-first21=M.
 |editor-last21=Belkacemi
 |editor-first22=J.
 |editor-last22=Malley
 |year=2019
 |title=IPCC Special Report on Climate Change, Desertification, Land Degradation, Sustainable Land Management, Food Security, and Greenhouse gas fluxes in Terrestrial Ecosystems
 |url=https://www.ipcc.ch/site/assets/uploads/2019/11/SRCCL-Full-Report-Compiled-191128.pdf
 |publisher=In press
 }}
&lt;!-- ## --&gt;
** {{cite book
 |ref={{harvid|IPCC SRCCL Summary for Policymakers|2019}} &lt;!-- ipcc:20200204 --&gt;
 |chapter=Summary for Policymakers
 |chapter-url=https://www.ipcc.ch/site/assets/uploads/sites/4/2019/12/02_Summary-for-Policymakers_SPM.pdf
 |author=IPCC
 |author-link=IPCC
 |year=2019
 |title={{Harvnb|IPCC SRCCL|2019}}
 |pages=3–34
 }}
&lt;!-- ## --&gt;
** {{cite book
 |ref={{harvid|IPCC SRCCL Ch2|2019}} &lt;!-- ipcc:20200204 --&gt;
 |chapter=Chapter 2: Land-Climate Interactions
 |chapter-url=https://www.ipcc.ch/site/assets/uploads/2019/11/05_Chapter-2.pdf
 |display-authors=4
 |first1=G.
 |last1=Jia
 |first2=E.
 |last2=Shevliakova
 |first3=P. E.
 |last3=Artaxo&lt;!-- 'Artaxo-Netto'? --&gt;
 |first4=N.
 |last4=De Noblet-Ducoudré
 |first5=R.
 |last5=Houghton
 |first6=J.
 |last6=House
 |first7=K.
 |last7=Kitajima
 |first8=C.
 |last8=Lennard
 |first9=A.
 |last9=Popp
 |first10=A.
 |last10=Sirin
 |first11=R.
 |last11=Sukumar
 |first12=L.
 |last12=Verchot
 |year=2019
 |title={{Harvnb|IPCC SRCCL|2019}}
 |pages=131–247
 }}
&lt;!-- ## --&gt;
** {{cite book
 |ref={{harvid|IPCC SRCCL Ch5|2019}} &lt;!-- ipcc:20200204 --&gt;
 |chapter=Chapter 5: Food Security
 |chapter-url=https://www.ipcc.ch/site/assets/uploads/2019/11/08_Chapter-5.pdf
 |display-authors=4
 |first1=C.
 |last1=Mbow
 |first2=C.
 |last2=Rosenzweig
 |first3=L. G.
 |last3=Barioni
 |first4=T.
 |last4=Benton
 |first5=M.
 |last5=Herrero
 |first6=M. V.
 |last6=Krishnapillai
 |first7=E.
 |last7=Liwenga
 |first8=P.
 |last8=Pradhan
 |first9=M. G.
 |last9=Rivera-Ferre
 |first10=T.
 |last10=Sapkota
 |first11=F. N.
 |last11=Tubiello
 |first12=Y.
 |last12=Xu
 |year=2019
 |title={{Harvnb|IPCC SRCCL|2019}}
 |pages=437–550
 }}

&lt;!-- =========SROCC ============================ --&gt;

====Poseban izvještaj: Okean i kritosfera u doba klimatskih promjena====
* {{cite book
 |ref={{harvid|IPCC SROCC|2019}} &lt;!-- ipcc:20200202 --&gt;
 |author=IPCC
 |author-link=IPCC
 |year=2019
 |display-editors=4
 |editor-first1=H.-O.
 |editor-last1=Pörtner
 |editor-first2=D. C.
 |editor-last2=Roberts
 |editor-first3=V.
 |editor-last3=Masson-Delmotte
 |editor-first4=P.
 |editor-last4=Zhai
 |editor-first5=M.
 |editor-last5=Tignor
 |editor-first6=E.
 |editor-last6=Poloczanska
 |editor-first7=K.
 |editor-last7=Mintenbeck
 |editor-first8=A.
 |editor-last8=Alegría
 |editor-first9=M.
 |editor-last9=Nicolai
 |editor-first10=A.
 |editor-last10=Okem
 |editor-first11=J.
 |editor-last11=Petzold
 |editor-first12=B.
 |editor-last12=Rama
 |editor-first13=N.
 |editor-last13=Weyer
 |title=IPCC Special Report on the Ocean and Cryosphere in a Changing Climate
 |publisher=In press
 |isbn=&lt;!-- Not yet assigned --&gt;
 |url=https://www.ipcc.ch/site/assets/uploads/sites/3/2019/12/SROCC_FullReport_FINAL.pdf
 }}
&lt;!-- ## --&gt;
** {{cite book
 |ref={{harvid|IPCC SROCC Summary for Policymakers|2019}} &lt;!-- ipcc:20200202 --&gt;
 |chapter=Summary for Policymakers
 |chapter-url=https://www.ipcc.ch/site/assets/uploads/sites/3/2019/11/03_SROCC_SPM_FINAL.pdf
 |author=IPCC
 |author-link=IPCC
 |year=2019
 |title={{Harvnb|IPCC SROCC|2019}}
 |pages=3–35
 }}
** {{Cite book
 |ref= {{harvid|IPCC SROCC Ch3|2019}} &lt;!-- ipcc:20200202 --&gt;
 |chapter= Chapter 3: Polar Regions
 |chapter-url= https://www.ipcc.ch/site/assets/uploads/sites/3/2019/11/07_SROCC_Ch03_FINAL.pdf
 |display-authors= 4
 |first1= M.
 |last1= Meredith
 |first2= M.
 |last2= Sommerkorn
 |first3= S.
 |last3= Cassotta
 |first4= C.
 |last4= Derksen
 |first5= A.
 |last5= Ekaykin
 |first6= A.
 |last6= Hollowed
 |first7= G.
 |last7= Kofinas
 |first8= A.
 |last8= Mackintosh
 |first9= J.
 |last9= Melbourne-Thomas
 |first10= M. M. C.
 |last10= Muelbert
 |first11= G.
 |last11= Ottersen
 |first12= H.
 |last12= Pritchard
 |first13= E. A. G.
 |last13= Schuur
 |year= 2019
 |title= {{Harvnb|IPCC SROCC|2019}}
 |pages= 203–320
 }}
&lt;!-- ## --&gt;
** {{cite book
 |ref={{harvid|IPCC SROCC Ch4|2019}} &lt;!-- ipcc:20200202 --&gt;
 |chapter=Chapter 4: Sea Level Rise and Implications for Low Lying Islands, Coasts and Communities
 |chapter-url=https://www.ipcc.ch/site/assets/uploads/sites/3/2019/11/08_SROCC_Ch04_FINAL.pdf
 |display-authors=4
 |first1=M.
 |last1=Oppenheimer
 |first2=B.
 |last2=Glavovic
 |first3=J.
 |last3=Hinkel
 |first4=R.
 |last4=van de Wal
 |first5=A. K.
 |last5=Magnan
 |first6=A.
 |last6=Abd-Elgawad
 |first7=R.
 |last7=Cai
 |first8=M.
 |last8=Cifuentes-Jara
 |first9=R. M.
 |last9=Deconto
 |first10=T.
 |last10=Ghosh
 |first11=J.
 |last11=Hay
 |first12=F.
 |last12=Isla
 |first13=B.
 |last13=Marzeion
 |first14=B.
 |last14=Meyssignac
 |first15=Z.
 |last15=Sebesvari
 |year=2019
 |title={{Harvnb|IPCC SROCC|2019}}
 |pages=321–445
 }}
&lt;!-- ## --&gt;
** {{cite book
 |ref={{harvid|IPCC SROCC Ch5|2019}} &lt;!-- ipcc:20200202 --&gt;
 |chapter=Chapter 5: Changing Ocean, Marine Ecosystems, and Dependent Communities
 |chapter-url=https://www.ipcc.ch/site/assets/uploads/sites/3/2019/11/09_SROCC_Ch05_FINAL.pdf
 |display-authors=4
 |first1=N. L.
 |last1=Bindoff
 |first2=W. W. L.
 |last2=Cheung
 |first3=J. G.
 |last3=Kairo
 |first4=J.
 |last4=Arístegui
 |first5=V. A.
 |last5=Guinder
 |first6=R.
 |last6=Hallberg
 |first7=N. J. M.
 |last7=Hilmi
 |first8=N.
 |last8=Jiao
 |first9=Md S.
 |last9=Karim
 |first10=L.
 |last10=Levin
 |first11=S.
 |last11=O'Donoghue
 |first12=S. R.
 |last12=Purca Cuicapusa
 |first13=B.
 |last13=Rinkevich
 |first14=T.
 |last14=Suga
 |first15=A.
 |last15=Tagliabue
 |first16=P.
 |last16=Williamson
 |year=2019
 |title={{Harvnb|IPCC SROCC|2019}}
 |pages=447–587
 }}

===Prvi izvještaj radne grupe AR6===
* {{Cite book
 |ref             = {{harvid|IPCC AR6 WG1|2021}}
 |author          = IPCC
 |author-link     = IPCC
 |year            = 2021
 |title           = Climate Change 2021: The Physical Science Basis
 |series          = Contribution of Working Group I to the [[IPCC Sixth Assessment Report|Sixth Assessment Report]] of the Intergovernmental Panel on Climate Change
 |display-editors = 4
 |editor1-first   = V.
 |editor1-last    = Masson-Delmotte
 |editor2-first   = P.
 |editor2-last    = Zhai
 |editor3-first   = A.
 |editor3-last    = Pirani
 |editor4-first   = S. L.
 |editor4-last    = Connors
 |editor5-first   = C.
 |editor5-last    = Péan
 |editor6-first   = S.
 |editor6-last    = Berger
 |editor7-first   = N.
 |editor7-last    = Caud
 |editor8-first   = Y.
 |editor8-last    = Chen
 |editor9-first   = L.
 |editor9-last    = Goldfarb
 |editor10-first  = M. I.
 |editor10-last   = Gomis
 |publisher       = Cambridge University Press (In Press)
 |place           = Cambridge, United Kingdom and New York, NY, USA
 |isbn            = 
 |url             = https://www.ipcc.ch/report/ar6/wg1/downloads/report/IPCC_AR6_WGI_Full_Report.pdf
}}
** {{Cite book
 |ref= {{harvid|IPCC AR6 WG1 Summary for Policymakers|2021}}
 |chapter= Summary for Policymakers
 |chapter-url= https://www.ipcc.ch/report/ar6/wg1/downloads/report/IPCC_AR6_WGI_SPM_final.pdf
 |author= IPCC
 |author-link= IPCC
 |year= 2021
 |title= {{Harvnb|IPCC AR6 WG1|2021}}
 |pages= 
 }}
** {{Cite book
 |ref= {{harvid|IPCC AR6 WG1 Technical Summary|2021}}
 |chapter= Technical Summary
 |last1= Arias
 |first1= Paola A.
 |last2= Bellouin
 |first2= Nicolas
 |last3= Coppola
 |first3= Erika
 |last4= Jones
 |first4= Richard G.
 |last5= Krinner
 |first5= Gerhard
 |display-authors= 4
 |chapter-url= https://www.ipcc.ch/report/ar6/wg1/downloads/report/IPCC_AR6_WGI_TS.pdf
 |year= 2021
 |title= {{Harvnb|IPCC AR6 WG1|2021}}
 |pages= 
 }}
{{refend}}

=== Drugi stručno recenzirani izvori ===
{{refbegin|30em}}
* {{cite journal |last1=Albrecht |first=Bruce A. |s2cid=46152332 |title=Aerosols, Cloud Microphysics, and Fractional Cloudiness |url=https://archive.org/details/sim_science_1989-09-15_245_4923/page/1226 |journal=Science |date=1989 |volume=245 |issue=4923 |pages=1227–1239 |bibcode=1989Sci...245.1227A |doi=10.1126/science.245.4923.1227 |pmid=17747885 }}
* {{cite journal
 |last1=Balsari |first1=S.
 |last2=Dresser |first2=C.
 |last3=Leaning |first3=J.
 | title=Climate Change, Migration, and Civil Strife. | journal=Curr Environ Health Rep | year= 2020 | volume= 7 | issue= 4 | pages= 404–414 | pmid=33048318 | doi=10.1007/s40572-020-00291-4 | pmc=7550406 }}
* {{cite journal
 |last1=Bamber|first1=Jonathan L.
 |last2=Oppenheimer|first2=Michael
 |last3=Kopp|first3=Robert E.|last4=Aspinall|first4=Willy P.
 |last5=Cooke|first5=Roger M.
 |date=2019
 |title=Ice sheet contributions to future sea-level rise from structured expert judgment
 |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences
 |volume=116|issue=23|pages=11195–11200|doi=10.1073/pnas.1817205116|issn=0027-8424|pmid=31110015|pmc=6561295|bibcode=2019PNAS..11611195B
 |doi-access=free}}
* {{cite journal
 |last1=Bednar |first1=Johannes
 |last2=Obersteiner |first2=Michael
 |last3=Wagner |first3=Fabian
 |date=2019|title=On the financial viability of negative emissions
 |journal=Nature Communications
 |volume=10|issue=1|page=1783|doi=10.1038/s41467-019-09782-x|pmid=30992434 |pmc=6467865 |bibcode=2019NatCo..10.1783B |issn=2041-1723
}}
* {{cite journal
 |last1=Berrill |first=P.
 |last2=Arvesen |first2=A.
 |last3=Scholz |first3=Y.
 |last4=Gils |first4=H. C.
 |last5=Hertwich |first5=E.
 |display-authors=4
 |date=2016
 |title=Environmental impacts of high penetration renewable energy scenarios for Europe
 |journal=Environmental Research Letters
 |volume=11 |issue=1
 |page=014012 |doi=10.1088/1748-9326/11/1/014012 |bibcode=2016ERL....11a4012B
 |doi-access=free
 }}
* {{cite journal
 |last1=Björnberg |first1=Karin Edvardsson
 |last2=Karlsson |first2=Mikael
 |last3=Gilek |first3=Michael
 |last4=Hansson |first4=Sven Ove
 |date=2017|title=Climate and environmental science denial: A review of the scientific literature published in 1990–2015|journal=Journal of Cleaner Production|volume=167|pages=229–241|doi=10.1016/j.jclepro.2017.08.066|issn=0959-6526|doi-access=free}}
* {{cite journal|last1=Boulianne|first1=Shelley|last2=Lalancette|first2=Mireille|last3=Ilkiw|first3=David|date=2020|title=&quot;School Strike 4 Climate&quot;: Social Media and the International Youth Protest on Climate Change|url=https://www.cogitatiopress.com/mediaandcommunication/article/view/2768|journal=Media and Communication|volume=8|issue=2|pages=208–218|doi=10.17645/mac.v8i2.2768|issn=2183-2439|doi-access=free}}
* {{cite journal
 |last1=Bui |first1=M.
 |last2=Adjiman |first2=C.
 |last3=Bardow |first3=A.
 |last4=Anthony |first4=Edward J.
 |display-authors=etal
 |date=2018
 |title=Carbon capture and storage (CCS): the way forward
 |journal=Energy &amp; Environmental Science
 |volume=11 |issue=5 |pages=1062–1176 |doi=10.1039/c7ee02342a
|doi-access=free
 }}
* {{cite journal
 |last1=Burke |first=Claire
 |last2=Stott |first2=Peter
 |s2cid=59509210
 |date=2017
 |title=Impact of Anthropogenic Climate Change on the East Asian Summer Monsoon
 |journal=Journal of Climate |issn=0894-8755
 |volume=30|issue=14|pages=5205–5220
 |doi=10.1175/JCLI-D-16-0892.1
 |bibcode=2017JCli...30.5205B |arxiv=1704.00563
}}
* {{cite journal
 |last1=Burke |first=Marshall
 |last2=Davis |first2=W. Matthew
 |last3=Diffenbaugh|first3=Noah S
 |s2cid=43936274
 |date=2018
 |title=Large potential reduction in economic damages under UN mitigation targets
 |url=https://archive.org/details/nature-uk_2018-05-24_557_7706/page/549 |journal=Nature
 |volume=557 |issue=7706 |pages=549–553
 |doi=10.1038/s41586-018-0071-9 |pmid=29795251 |issn=1476-4687|bibcode=2018Natur.557..549B
}}
* {{cite journal
 |last1=Callendar |first1=G. S.
 |date=1938
 |title=The artificial production of carbon dioxide and its influence on temperature
 |journal=Quarterly Journal of the Royal Meteorological Society
 |volume=64|issue=275|pages=223–240
 |bibcode=1938QJRMS..64..223C|doi=10.1002/qj.49706427503
}}
* {{cite journal|last1=Cattaneo|first1=Cristina|last2=Beine|first2=Michel|last3=Fröhlich|first3=Christiane J.|last4=Kniveton|first4=Dominic|display-authors=4|last5=Martinez-Zarzoso|first5=Inmaculada|last6=Mastrorillo|first6=Marina|last7=Millock|first7=Katrin|last8=Piguet|first8=Etienne|last9=Schraven|first9=Benjamin|date=2019|title=Human Migration in the Era of Climate Change|url=https://academic.oup.com/reep/article/13/2/189/5522922|journal=Review of Environmental Economics and Policy|volume=13|issue=2|pages=189–206|doi=10.1093/reep/rez008|issn=1750-6816|hdl=10.1093/reep/rez008|s2cid=198660593|hdl-access=free}}
* {{cite journal
 |last1=Cohen
 |first1=Judah
 |last2=Screen
 |first2=James
 |last3=Furtado
 |first3=Jason C.
 |last4=Barlow
 |first4=Mathew
 |last5=Whittleston
 |first5=David
 |display-authors=4
 |year=2014
 |title=Recent Arctic amplification and extreme mid-latitude weather
 |journal=Nature Geoscience
 |volume=7
 |issue=9
 |pages=627–637
 |doi=10.1038/ngeo2234
 |issn=1752-0908
 |bibcode=2014NatGe...7..627C
 |url=https://epic.awi.de/id/eprint/36132/1/Cohenetal_NGeo14.pdf
 }}
* {{cite journal
 |last1=Cook |first1=John
 |last2=Oreskes |first2=Naomi
 |last3=Doran |first3=Peter T.
 |last4=Anderegg |first4=William R. L.
 |last5=Verheggen |first5=Bart
 |display-authors=4
 |date=2016
 |title=Consensus on consensus: a synthesis of consensus estimates on human-caused global warming
 |journal=Environmental Research Letters
 |volume=11 |issue=4 |page=048002
 |bibcode=2016ERL....11d8002C |doi=10.1088/1748-9326/11/4/048002
 |doi-access=free
 }}
* {{cite journal
 |display-authors=4
 |last1=Costello
 |first1=Anthony
 |last2=Abbas
 |first2=Mustafa
 |last3=Allen
 |first3=Adriana
 |last4=Ball
 |first4=Sarah
 |last5=Bell
 |first5=Sarah
 |last6=Bellamy
 |first6=Richard
 |last7=Friel
 |first7=Sharon
 |last8=Groce
 |first8=Nora
 |last9=Johnson
 |first9=Anne
 |date=2009
 |title=Managing the health effects of climate change
 |url=https://www.thelancet.com/journals/lancet/article/PIIS0140-6736%2809%2960935-1/fulltext
 |url-status=live
 |journal=The Lancet
 |volume=373
 |issue=9676
 |pages=1693–1733
 |doi=10.1016/S0140-6736(09)60935-1
 |pmid=19447250
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170813075350/http://www.thelancet.com/journals/lancet/article/PIIS0140-6736%2809%2960935-1/fulltext
 |archive-date=13. 8. 2017
 |last10=Kett
 |first10=Maria
 |last11=Lee
 |first11=Maria
 |last12=Levy
 |first12=Caren
 |last13=Maslin
 |first13=Mark
 |last14=McCoy
 |first14=David
 |last15=McGuire
 |first15=Bill
 |last16=Montgomery
 |first16=Hugh
 |last17=Napier
 |first17=David
 |last18=Pagel
 |first18=Christina
 |last19=Patel
 |first19=Jinesh
 |last20=de Oliveira
 |first20=Jose Antonio Puppim
 |last21=Redclift
 |first21=Nanneke
 |last22=Rees
 |first22=Hannah
 |last23=Rogger
 |first23=Daniel
 |last24=Scott
 |first24=Joanne
 |last25=Stephenson
 |first25=Judith
 |last26=Twigg
 |first26=John
 |last27=Wolff
 |first27=Jonathan
 |last28=Patterson
 |first28=Craig
 |s2cid=205954939
 }}
* {{cite journal
 |last1=Curtis |first=P.
 |last2=Slay |first2=C.
 |last3=Harris |first3=N.
 |last4=Tyukavina |first4=A.
 |last5=Hansen |first5=M.
 |s2cid=52273353
 |date=2018
 |display-authors=4
 |title=Classifying drivers of global forest loss
 |journal=Science
 |volume=361
 |issue=6407
 |pages=1108–1111
 |doi=10.1126/science.aau3445
 |pmid=30213911 |bibcode=2018Sci...361.1108C
 |doi-access=free
 }}
* {{cite journal
 |last1=Davidson |first1=Eric
 |title=The contribution of manure and fertilizer nitrogen to atmospheric nitrous oxide since 1860
 |year=2009
 |journal=Nature Geoscience
 |volume=2
 |pages=659–662
 |doi=10.1016/j.chemer.2016.04.002
|doi-access=free
 }}
* {{cite journal
 |last1=DeConto |first1=Robert M.
 |last2=Pollard |first2=David
 |s2cid=205247890
 |date=2016
 |title=Contribution of Antarctica to past and future sea-level rise
 |url=https://archive.org/details/nature-uk_2016-03-31_531_7596/page/591 |journal=Nature
 |volume=531|issue=7596|pages=591–597
 |doi=10.1038/nature17145|pmid=27029274 |issn=1476-4687
 |bibcode=2016Natur.531..591D
}}
* {{cite journal
|last1=Dean|first1=Joshua F.|last2=Middelburg|first2=Jack J.|last3=Röckmann|first3=Thomas|last4=Aerts|first4=Rien
 |display-authors=4
|last5=Blauw|first5=Luke G.|last6=Egger|first6=Matthias|last7=Jetten|first7=Mike S. M.|last8=Jong|first8=Anniek E. E. de|last9=Meisel|first9=Ove H.|last10=Rasigraf|first10=Olivia|last11=Slomp|first11=Caroline P.
|date=2018
|title=Methane Feedbacks to the Global Climate System in a Warmer World
|journal=Reviews of Geophysics|volume=56|issue=1|pages=207–250|doi=10.1002/2017RG000559|bibcode=2018RvGeo..56..207D|issn=1944-9208|doi-access=free}}
* {{cite journal
 |last1=Delworth |first1=Thomas L.
 |last2=Zeng |first2=Fanrong
 |date=2012
 |title=Multicentennial variability of the Atlantic meridional overturning circulation and its climatic influence in a 4000 year simulation of the GFDL CM2.1 climate model
 |journal=Geophysical Research Letters

 |volume=39
 |issue=13
 |pages=n/a
 |doi=10.1029/2012GL052107
 |issn=1944-8007
|bibcode=2012GeoRL..3913702D |doi-access=free
 }}
* {{cite journal
 |last1=Deutsch
 |first1=Curtis
 |last2=Brix
 |first2=Holger
 |last3=Ito
 |first3=Taka
 |last4=Frenzel
 |first4=Hartmut
 |last5=Thompson
 |first5=LuAnne
 |s2cid=11752699
 |display-authors=4
 |year=2011
 |title=Climate-Forced Variability of Ocean Hypoxia
 |url=http://jetsam.ocean.washington.edu/~cdeutsch/papers/Deutsch_sci_11.pdf
 |journal=Science
 |volume=333
 |issue=6040
 |pages=336–339
 |bibcode=2011Sci...333..336D
 |doi=10.1126/science.1202422
 |pmid=21659566
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509031133/http://jetsam.ocean.washington.edu/~cdeutsch/papers/Deutsch_sci_11.pdf
 |archive-date=9. 5. 2016
 |url-status=live
 }}
* {{cite journal
 |last1=Diffenbaugh |first=Noah S.
 |last2=Burke |first2=Marshall
 |date=2019
 |title=Global warming has increased global economic inequality
 |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences
 |volume=116|issue=20|pages=9808–9813
 |doi=10.1073/pnas.1816020116 |issn=0027-8424|pmid=31010922|pmc=6525504
|doi-access=free
 }}
* {{cite journal
 |last1=Doney |first=Scott C.
 |last2=Fabry |first2=Victoria J.
 |last3=Feely |first3=Richard A.
 |last4=Kleypas |first4=Joan A.
 |s2cid=402398
 |date=2009
 |title=Ocean Acidification: The Other CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; Problem
 |journal=Annual Review of Marine Science
 |volume=1|issue=1|pages=169–192
 |doi=10.1146/annurev.marine.010908.163834|pmid=21141034|bibcode=2009ARMS....1..169D
 }}
* {{cite book
 |ref={{harvid|USGCRP Chapter 2|2017}}
 |year=2017
 |chapter=Chapter 2: Physical Drivers of Climate Change
 |title=In {{harvnb|USGCRP2017}}
 |chapter-url=https://science2017.globalchange.gov/downloads/CSSR_Ch2_Physical_Drivers.pdf
 |first1=D. W.
 |last1=Fahey
 |first2=S. J.
 |last2=Doherty
 |first3=K. A.
 |last3=Hibbard
 |first4=A.
 |last4=Romanou
 |first5=P. C.
 |last5=Taylor
 |access-date=24. 12. 2021
 |archive-date=11. 7. 2023
 |archive-url=https://archive.today/20230711092029/https://science2017.globalchange.gov/downloads/CSSR_Ch2_Physical_Drivers.pdf
 |url-status=dead
 }}
* {{cite journal
 |last1=Fischer|first1=Tobias P.
 |last2=Aiuppa|first2=Alessandro
 |date=2020
 |title=AGU Centennial Grand Challenge: Volcanoes and Deep Carbon Global CO2 Emissions From Subaerial Volcanism{{snd}}Recent Progress and Future Challenges
 |journal=Geochemistry, Geophysics, Geosystems
 |volume=21|issue=3|pages=e08690
 |doi=10.1029/2019GC008690|bibcode=2020GGG....2108690F
 |issn=1525-2027|doi-access=free}}
* {{cite journal
 |last1=Franzke |first=Christian L. E.
 |last2=Barbosa |first2=Susana
 |last3=Blender |first3=Richard
 |last4=Fredriksen |first4=Hege-Beate
 |display-authors=4
 |last5=Laepple |first5=Thomas
 |last6=Lambert |first6=Fabrice
 |last7=Nilsen |first7=Tine|last8=Rypdal|first8=Kristoffer|last9=Rypdal|first9=Martin|last10=Scotto|first10=Manuel G.|last11=Vannitsem|first11=Stéphane
 |date=2020|title=The Structure of Climate Variability Across Scales|journal=Reviews of Geophysics|volume=58|issue=2|pages=e2019RG000657|doi=10.1029/2019RG000657|bibcode=2020RvGeo..5800657F
 |issn=1944-9208|doi-access=free}}
* {{cite journal
 |last1=Friedlingstein |first=Pierre
 |last2=Jones |first2=Matthew W.
 |last3=O'Sullivan |first3=Michael
 |last4=Andrew |first4=Robbie M.
 |display-authors=4
 |last5=Hauck|first5=Judith
 |last6=Peters|first6=Glen P.
 |last7=Peters|first7=Wouter
 |last8=Pongratz|first8=Julia
 |last9=Sitch|first9=Stephen
 |last10=Quéré|first10=Corinne Le
 |last11=Bakker|first11=Dorothee C. E.
 |date=2019
 |title=Global Carbon Budget 2019
 |journal=Earth System Science Data
 |volume=11|issue=4|pages=1783–1838|doi=10.5194/essd-11-1783-2019
 |bibcode=2019ESSD...11.1783F |issn=1866-3508|doi-access=free
}}
* {{cite journal
 |title=Making sense of the early-2000s warming slowdown
 |date=2016
 |last1=Fyfe
 |first1=John C.
 |last2=Meehl
 |first2=Gerald A.
 |last3=England
 |first3=Matthew H.
 |last4=Mann
 |first4=Michael E.
 |last5=Santer
 |first5=Benjamin D.
 |last6=Flato
 |first6=Gregory M.
 |last7=Hawkins
 |first7=Ed
 |last8=Gillett
 |first8=Nathan P.
 |last9=Xie
 |first9=Shang-Ping
 |last10=Kosaka
 |first10=Yu
 |last11=Swart
 |first11=Neil C.
 |display-authors=4
 |journal=Nature Climate Change
 |volume=6
 |issue=3
 |pages=224–228
 |url=http://www.meteo.psu.edu/holocene/public_html/Mann/articles/articles/FyfeEtAlNatureClimate16.pdf
 |doi=10.1038/nclimate2938
 |bibcode=2016NatCC...6..224F
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190207114336/http://www.meteo.psu.edu/holocene/public_html/Mann/articles/articles/FyfeEtAlNatureClimate16.pdf
 |archive-date=7. 2. 2019
 |url-status=live
 }}
* {{cite journal
 |last1 =Goyal |first=Rishav
 |last2=England |first2=Matthew H
 |last3=Sen Gupta|first3=Alex
 |last4=Jucker |first4=Martin
 |date=2019
 |title=Reduction in surface climate change achieved by the 1987 Montreal Protocol
 |journal=Environmental Research Letters|volume=14|issue=12|page=124041
 |doi=10.1088/1748-9326/ab4874|bibcode=2019ERL....14l4041G |issn=1748-9326
 |doi-access=free}}
* {{cite journal
 |last1=Grubb
 |first1=M.
 |date=2003
 |title=The Economics of the Kyoto Protocol
 |journal=World Economics
 |volume=4
 |issue=3
 |pages=144–145
 |url=http://ynccf.net/pdf/CDM/The_economic_of_Kyoto_protocol.pdf
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120904015424/http://ynccf.net/pdf/CDM/The_economic_of_Kyoto_protocol.pdf
 |archive-date=4. 9. 2012
 |url-status=dead
 }}
* {{cite journal
 |last=Gunningham
 |first=Neil
 |date=2018
 |title=Mobilising civil society: can the climate movement achieve transformational social change?
 |url=http://www.interfacejournal.net/wordpress/wp-content/uploads/2018/12/Interface-10-1-2-Gunningham.pdf
 |journal=Interface: A Journal for and About Social Movements
 |volume=10
 |access-date=12. 4. 2019
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190412214425/http://www.interfacejournal.net/wordpress/wp-content/uploads/2018/12/Interface-10-1-2-Gunningham.pdf
 |archive-date=12. 4. 2019
 |url-status=live
 }}
* {{cite journal
 |title=Nudging out support for a carbon tax
 |last1=Hagmann |first1=David
 |last2=Ho |first2=Emily H.
 |last3=Loewenstein |first3=George
 |s2cid=182663891 |journal=Nature Climate Change
 |year=2019
 |volume=9
 |issue=6
 |pages=484–489
 |doi=10.1038/s41558-019-0474-0
 |bibcode=2019NatCC...9..484H
}}
* {{cite journal
 |last1=Haines |first=A.
 |last2=Ebi |first2=K.
 |year=2019
 |title=The Imperative for Climate Action to Protect Health
 |journal=New England Journal of Medicine
 |volume=380
 |issue=3 |pages=263–273
 |doi=10.1056/NEJMra1807873
 |pmid=30650330 |s2cid=58662802 |doi-access=free}}
* {{cite journal
 |last1=Hansen
 |first=James
 |last2=Sato
 |first2=Makiko
 |last3=Hearty
 |first3=Paul
 |last4=Ruedy
 |first4=Reto
 |last5=Kelley
 |first5=Maxwell
 |last6=Masson-Delmotte
 |first6=Valerie
 |last7=Russell
 |first7=Gary
 |last8=Tselioudis
 |first8=George
 |last9=Cao
 |first9=Junji
 |last10=Rignot
 |first10=Eric
 |last11=Velicogna
 |first11=Isabella
 |s2cid=9410444
 |display-authors=4
 |date=2016
 |title=Ice melt, sea level rise and superstorms: evidence from paleoclimate data, climate modeling, and modern observations that 2 °C global warming could be dangerous
 |journal=Atmospheric Chemistry and Physics
 |volume=16
 |issue=6
 |pages=3761–3812
 |doi=10.5194/acp-16-3761-2016
 |arxiv=1602.01393
 |bibcode=2016ACP....16.3761H
 |issn=1680-7316
 |url=https://www.atmos-chem-phys.net/16/3761/2016/acp-16-3761-2016.html
 }}
* {{cite journal
 |last1=Harvey |first1=Jeffrey A.
 |last2=Van den Berg|first2=Daphne
 |last3=Ellers|first3=Jacintha
 |last4=Kampen|first4=Remko
 |display-authors=4
 |last5=Crowther|first5=Thomas W.|last6=Roessingh|first6=Peter|last7=Verheggen|first7=Bart|last8=Nuijten|first8=Rascha J. M.|last9=Post|first9=Eric|last10=Lewandowsky|first10=Stephan|last11=Stirling|first11=Ian|date=2018
|title=Internet Blogs, Polar Bears, and Climate-Change Denial by Proxy|url= |journal=BioScience|volume=68|issue=4|pages=281–287|doi=10.1093/biosci/bix133|issn=0006-3568 |pmid=29662248 |pmc=5894087}}
* {{cite journal
 |display-authors=4
 |last1=Hawkins |first1=Ed
 |last2=Ortega |first2=Pablo
 |last3=Suckling |first3=Emma
 |last4=Schurer |first4=Andrew
 |last5=Hegerl |first5=Gabi
 |last6=Jones |first6=Phil
 |last7=Joshi |first7=Manoj
 |last8=Osborn |first8=Timothy J.
 |last9=Masson-Delmotte |first9=Valérie
 |last10=Mignot |first10=Juliette
 |last11=Thorne |first11=Peter
 |last12=van Oldenborgh |first12=Geert Jan
 |year=2017
 |title=Estimating Changes in Global Temperature since the Preindustrial Period
 |journal=Bulletin of the American Meteorological Society
 |volume=98 |issue=9 |pages=1841–1856
 |issn=0003-0007
 |doi=10.1175/bams-d-16-0007.1
 |bibcode=2017BAMS...98.1841H
 |doi-access=free
 }}
* {{cite journal
 |last1=He |first1=Yanyi
 |last2=Wang |first2=Kaicun
 |last3=Zhou |first3=Chunlüe
 |last4=Wild |first4=Martin
 |date=2018
 |title=A Revisit of Global Dimming and Brightening Based on the Sunshine Duration
 |journal=Geophysical Research Letters
 |volume=45|issue=9|pages=4281–4289
 |doi=10.1029/2018GL077424|issn=1944-8007|bibcode=2018GeoRL..45.4281H
|doi-access=free}}
* {{cite journal |ref={{harvid|Hilaire et al.|2019}}
| last1      = Hilaire | first1     = Jérôme
| last2      = Minx| first2     = Jan C.
| last3      = Callaghan| first3     = Max W.
| last4      = Edmonds| first4     = Jae
| last5      = Luderer| first5     = Gunnar
| last6      = Nemet| first6     = Gregory F.
| last7      = Rogelj| first7     = Joeri
| last8      = Zamora| first8     = Maria Mar
| date       = 17. 10. 2019
| title      = Negative emissions and international climate goals—learning from and about mitigation scenarios
| journal    = Climatic Change
| volume     = 157
| issue      = 2
| pages      = 189–219
| doi        = 10.1007/s10584-019-02516-4
| bibcode = 2019ClCh..157..189H | doi-access= free
}}
* {{cite journal
 |last1=Hodder |first1=Patrick
 |last2=Martin |first2=Brian
 |date=2009
 |title=Climate Crisis? The Politics of Emergency Framing
 |journal=Economic and Political Weekly |volume=44 |issue=36 |pages=53–60
 |issn=0012-9976|jstor=25663518
}}
* {{cite journal
 |last1=Holding |first=S.
 |last2=Allen |first2=D. M.
 |last3=Foster |first3=S.
 |last4=Hsieh |first4=A.
 |last5=Larocque |first5=J.
 |last6=Klassen |first6=S.
 |last7=Van Pelt |first7=C.
 |date=2016
 |display-authors=4
 |title=Groundwater vulnerability on small islands
 |journal=Nature Climate Change|volume=6|issue=12|pages=1100–1103|doi=10.1038/nclimate3128|issn=1758-6798|bibcode=2016NatCC...6.1100H }}
* {{cite journal
 |last1=Joo |first1=Gea-Jae
 |last2=Kim |first2=Ji Yoon
 |last3=Do |first3=Yuno
 |last4=Lineman|first4=Maurice
 |date=2015
 |title=Talking about Climate Change and Global Warming
 |journal=PLOS ONE
 |volume=10|issue=9
 |pages=e0138996 |doi=10.1371/journal.pone.0138996
 |pmid=26418127 |issn=1932-6203
 |bibcode=2015PLoSO..1038996L
 |pmc=4587979
|doi-access=free
 }}
* {{cite journal
 |title=Climate Change Impact: The Experience of the Coastal Areas of Bangladesh Affected by Cyclones Sidr and Aila
 |last1=Kabir |first=Russell
 |last2=Khan |first2=Hafiz T. A.
 |last3=Ball |first3=Emma
 |last4=Caldwell |first4=Khan
 |volume=2016
 |page=9654753
 |date=2016
 |journal=Journal of Environmental and Public Health
 |doi=10.1155/2016/9654753
|pmid=27867400
 |pmc=5102735
|doi-access=free }}
* {{cite journal
 |last1       = Kaczan
 |first1      = David J.
 |last2       = Orgill-Meyer
 |first2      = Jennifer
 |date        = 2020
 |title       = The impact of climate change on migration: a synthesis of recent empirical insights
 |url         = https://link.springer.com/article/10.1007/s10584-019-02560-0
 |journal     = Climatic Change
 |volume      = 158
 |issue       = 3
 |pages       = 281–300
 |doi         = 10.1007/s10584-019-02560-0
 |bibcode     = 2020ClCh..158..281K
 |s2cid       = 207988694
 |access-date = 9. 2. 2021
}}
* {{cite journal   &lt;!-- Authors of the box. --&gt;
 |last1=Kennedy |first1=J. J.
 |last2=Thorne |first2=W. P.
 |last3=Peterson |first3=T. C.
 |last4=Ruedy |first4=R. A.
 |last5=Stott |first5=P. A.
 |last6=Parker |first6=D. E.
 |last7=Good |first7=S. A.
 |last8=Titchner |first8=H. A.
 |last9=Willett |first9=K. M.
 |display-authors=4
 |title=How do we know the world has warmed?
 |at=S26-S27
 |date= 2010
 |editor-first1=D. S. |editor-last1=Arndt
 |editor-first2=M. O. |editor-last2=Baringer
 |editor-first3=M. R. |editor-last3=Johnson
 |journal=[[Bulletin of the American Meteorological Society]]
 |department=Special supplement: State of the Climate in 2009
 |volume=91 |issue=7
 |doi=10.1175/BAMS-91-7-StateoftheClimate
}}
* {{cite book
 |ref={{harvid|USGCRP Chapter 15|2017}}
 |chapter=Chapter 15: Potential Surprises: Compound Extremes and Tipping Elements
 |last1=Kopp
 |first1=R. E.
 |last2=Hayhoe
 |first2=K.
 |last3=Easterling
 |first3=D. R.
 |last4=Hall
 |first4=T.
 |last5=Horton
 |first5=R.
 |first6=K. E.
 |last6=Kunkel
 |first7=A. N.
 |last7=LeGrande
 |display-authors=4
 |chapter-url=https://science2017.globalchange.gov/chapter/15/
 |year=2017
 |title=In {{harvnb|USGCRP|2017}}
 |pages=1–470
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180820172529/https://science2017.globalchange.gov/chapter/15/
 |archive-date=20. 8. 2018
 |url-status=live
 }}
* {{cite book
 |ref={{harvid|USGCRP Chapter 9|2017}}
 |chapter=Chapter 9: Extreme Storms
 |title=In {{harvnb|USGCRP2017}}
 |year=2017
 |chapter-url=https://science2017.globalchange.gov/chapter/9/
 |first1=J. P.
 |last1=Kossin
 |first2=T.
 |last2=Hall
 |first3=T.
 |last3=Knutson
 |first4=K. E.
 |last4=Kunkel
 |first5=R. J.
 |last5=Trapp
 |first6=D. E.
 |last6=Waliser
 |first7=M. F.
 |last7=Wehner
 |pages=1–470
 |access-date=24. 12. 2021
 |archive-date=15. 3. 2021
 |archive-url=https://archive.today/20210315063513/https://science2017.globalchange.gov/chapter/9/
 |url-status=dead
 }}
* {{cite book
 |chapter=Appendix C: Detection and attribution methodologies overview.
 |title=In {{harvnb|USGCRP2017}}
 |chapter-url=https://science2017.globalchange.gov/chapter/appendix-c/
 |last=Knutson
 |first=T.
 |year=2017
 |pages=1–470
 |access-date=24. 12. 2021
 |archive-date=6. 7. 2024
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240706214341/https://science2017.globalchange.gov/chapter/appendix-c/
 |url-status=dead
 }}
* {{cite journal|last1=Krause|first1=Andreas|last2=Pugh|first2=Thomas A. M.|last3=Bayer|first3=Anita D.|last4=Li|first4=Wei|display-authors=4|last5=Leung|first5=Felix|last6=Bondeau|first6=Alberte|last7=Doelman|first7=Jonathan C.|last8=Humpenöder|first8=Florian|last9=Anthoni|first9=Peter|last10=Bodirsky|first10=Benjamin L.|last11=Ciais|first11=Philippe|date=2018|title=Large uncertainty in carbon uptake potential of land-based climate-change mitigation efforts|url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/gcb.14144|journal=Global Change Biology|volume=24|issue=7|pages=3025–3038|doi=10.1111/gcb.14144|pmid=29569788|bibcode=2018GCBio..24.3025K|s2cid=4919937|issn=1365-2486}}
* {{Cite journal
 |last1=Kreidenweis
 |first1=Ulrich
 |last2=Humpenöder
 |first2=Florian
 |last3=Stevanović
 |first3=Miodrag
 |last4=Bodirsky
 |first4=Benjamin Leon
 |last5=Kriegler
 |first5=Elmar
 |last6=Lotze-Campen
 |first6=Hermann
 |last7=Popp
 |first7=Alexander
 |display-authors=4
 |date=juli 2016
 |title=Afforestation to mitigate climate change: impacts on food prices under consideration of albedo effects
 |url=https://doi.org/10.1088/1748-9326/11/8/085001
 |journal=Environmental Research Letters
 |volume=11
 |issue=8
 |page=085001
 |doi=10.1088/1748-9326/11/8/085001
 |bibcode=2016ERL....11h5001K
 |issn=1748-9326
 }}
* {{cite journal
 |title=The Aluminum Smelting Process
 |year=2014
 |pmc=4131936
 |last1=Kvande|first1=H.
 |journal=Journal of Occupational and Environmental Medicine|volume=56|issue=5 Suppl|pages=S2–S4|doi=10.1097/JOM.0000000000000154|pmid=24806722
}}
* {{cite journal
 |last=Lapenis |first=Andrei G.
 |journal=Eos
 |title=Arrhenius and the Intergovernmental Panel on Climate Change
 |year=1998|doi=10.1029/98EO00206
 |volume=79 |issue=23 |page=271 |bibcode=1998EOSTr..79..271L
}}
* {{cite journal
 |last1=Levermann|first=Anders
 |last2=Clark|first2=Peter U.
 |last3=Marzeion|first3=Ben
 |last4=Milne|first4=Glenn A.
 |display-authors=4
 |last5=Pollard|first5=David
 |last6=Radic|first6=Valentina
 |last7=Robinson|first7=Alexander
 |date=2013
 |title=The multimillennial sea-level commitment of global warming
 |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|volume=110|issue=34|pages=13745–13750|doi=10.1073/pnas.1219414110|pmid=23858443|pmc=3752235|bibcode=2013PNAS..11013745L|issn=0027-8424|doi-access=free
 }}
* {{Cite journal|last1=Lenoir|first1=Jonathan|last2=Bertrand|first2=Romain|last3=Comte|first3=Lise|last4=Bourgeaud|first4=Luana|last5=Hattab|first5=Tarek|last6=Murienne|first6=Jérôme|last7=Grenouillet|first7=Gaël|display-authors=4|title=Species better track climate warming in the oceans than on land|url=https://www.nature.com/articles/s41559-020-1198-2|year=2020|journal=Nature Ecology &amp; Evolution|volume=4|issue=8|pages=1044–1059|doi=10.1038/s41559-020-1198-2|pmid=32451428|s2cid=218879068|issn=2397-334X}}
* {{cite journal
 |last1=Liepert
 |first=Beate G.
 |last2=Previdi
 |first2=Michael
 |year=2009
 |title=Do Models and Observations Disagree on the Rainfall Response to Global Warming?
 |journal=Journal of Climate
 |volume=22
 |issue=11
 |pages=3156–3166
 |bibcode=2009JCli...22.3156L
 |doi=10.1175/2008JCLI2472.1
 |url=https://zenodo.org/record/896855
 }}
* {{cite journal
 |last1=Liverman |first1=Diana M.
 |title=Conventions of climate change: constructions of danger and the dispossession of the atmosphere
 |journal=Journal of Historical Geography
 |date=2009
 |volume=35
 |issue=2
 |pages=279–296
 |doi=10.1016/j.jhg.2008.08.008
}}
* {{cite journal
 |last1=Liu |first=Wei
 |last2=Xie |first2=Shang-Ping
 |last3=Liu |first3=Zhengyu
 |last4=Zhu |first4=Jiang
 |title=Overlooked possibility of a collapsed Atlantic Meridional Overturning Circulation in warming climate
 |year=2017
 |doi=10.1126/sciadv.1601666
 |pmid=28070560 |pmc=5217057 |journal=Science Advances |volume=3 |pages=e1601666 |number=1
|bibcode=2017SciA....3E1666L
}}
* {{Cite journal|last1=Mach|first1=Katharine J.|last2=Kraan|first2=Caroline M.|last3=Adger|first3=W. Neil|last4=Buhaug|first4=Halvard|display-authors=4|last5=Burke|first5=Marshall|last6=Fearon|first6=James D.|last7=Field|first7=Christopher B.|last8=Hendrix|first8=Cullen S.|last9=Maystadt|first9=Jean-Francois|last10=O’Loughlin|first10=John|last11=Roessler|first11=Philip|date=2019|title=Climate as a risk factor for armed conflict|url=https://www.nature.com/articles/s41586-019-1300-6|journal=Nature|volume=571|issue=7764|pages=193–197|doi=10.1038/s41586-019-1300-6|pmid=31189956|bibcode=2019Natur.571..193M|s2cid=186207310|issn=1476-4687}}
* {{cite journal
 |last1=Matthews
 |first=H. Damon
 |last2=Gillett
 |first2=Nathan P.
 |last3=Stott
 |first3=Peter A.
 |last4=Zickfeld
 |first4=Kirsten
 |s2cid=4423773
 |date=2009
 |title=The proportionality of global warming to cumulative carbon emissions
 |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2009-06-11_459_7248/page/828
 |journal=Nature
 |volume=459
 |issue=7248
 |pages=829–832
 |doi=10.1038/nature08047
 |pmid=19516338
 |bibcode=2009Natur.459..829M
 |issn=1476-4687
 }}
* {{cite journal
 |last=Matthews
 |first=Tom
 |year=2018
 |title=Humid heat and climate change
 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0309133318776490
 |journal=Progress in Physical Geography: Earth and Environment
 |volume=42
 |issue=3
 |pages=391–405
 |doi=10.1177/0309133318776490
 |s2cid=134820599
 }}
* {{cite journal
 |last=McNeill|first=V. Faye
 |date=2017
 |title=Atmospheric Aerosols: Clouds, Chemistry, and Climate
 |journal=Annual Review of Chemical and Biomolecular Engineering
 |volume=8|issue=1|pages=427–444|doi=10.1146/annurev-chembioeng-060816-101538|pmid=28415861
 |issn=1947-5438}}
* {{cite journal
 |last1=Melillo |first=J. M.
 |last2=Frey |first2=S. D.
 |last3=DeAngelis |first3=K. M.
 |last4=Werner |first4=W. J.
 |last5=Bernard |first5=M. J.
 |last6=Bowles |first6=F. P.
 |last7=Pold |first7=G.
 |last8=Knorr |first8=M. A.
 |last9=Grandy |first9=A. S.
 |year=2017
 |display-authors=4
 |title=Long-term pattern and magnitude of soil carbon feedback to the climate system in a warming world
 |journal=Science |volume=358 |issue=6359 |pages=101–105
 |bibcode=2017Sci...358..101M |doi=10.1126/science.aan2874 |pmid=28983050
|doi-access=free}}
* {{cite journal
 |last1=Mercure
 |first=J.-F.
 |last2=Pollitt
 |first2=H.
 |last3=Viñuales
 |first3=J. E.
 |last4=Edwards
 |first4=N. R.
 |display-authors=4
 |last5=Holden
 |first5=P. B.
 |last6=Chewpreecha
 |first6=U.
 |last7=Salas
 |first7=P.
 |last8=Sognnaes
 |first8=I.
 |last9=Lam
 |first9=A.
 |last10=Knobloch
 |first10=F.
 |s2cid=89799744
 |date=2018
 |title=Macroeconomic impact of stranded fossil fuel assets
 |journal=Nature Climate Change
 |volume=8
 |issue=7
 |pages=588–593
 |doi=10.1038/s41558-018-0182-1
 |bibcode=2018NatCC...8..588M
 |issn=1758-6798
 |url=http://oro.open.ac.uk/55387/1/mercure_StrandedAssets_v16_with_Methods.pdf
 }}
* {{cite journal
 |last1=Mitchum |first1=G. T.
 |last2=Masters |first2=D.
 |last3=Hamlington|first3=B. D.
 |last4=Fasullo |first4=J. T.
 |last5=Beckley |first5=B. D.
 |last6=Nerem |first6=R. S.
 |display-authors=4
 |date=2018
 |title=Climate-change–driven accelerated sea-level rise detected in the altimeter era
 |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences
 |volume=115 |issue=9 |pages=2022–2025
 |doi=10.1073/pnas.1717312115|issn=0027-8424|pmid=29440401
 |pmc=5834701 |bibcode=2018PNAS..115.2022N
|doi-access=free
 }}
* {{cite book
 |author=National Research Council
 |year=2011
 |title=Climate Stabilization Targets: Emissions, Concentrations, and Impacts over Decades to Millennia
 |url=https://www.nap.edu/catalog/12877/climate-stabilization-targets-emissions-concentrations-and-impacts-over-decades-to
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100720193620/http://www.nap.edu/catalog.php?record_id=12877
 |url-status=live
 |archive-date=20. 7. 2010
 |publisher=National Academies Press
 |location=Washington, D.C.
 |doi=10.17226/12877
 |isbn=978-0-309-15176-4
 |access-date=19. 8. 2013
 }}
* {{cite book
 |ref=none
 |author=National Research Council
 |title=America's Climate Choices
 |publisher=The National Academies Press
 |isbn=978-0-309-14585-5
 |location=Washington, D.C.
 |year=2011
 |chapter=Causes and Consequences of Climate Change
 |chapter-url=https://www.nap.edu/read/12781/chapter/4
 |access-date=28. 1. 2019
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150721185851/http://www.nap.edu/openbook.php?record_id=12781&amp;page=15
 |archive-date=21. 7. 2015
 |url-status=live
 |doi=10.17226/12781
 }}
* {{cite journal
 |last1=Neukom
 |first1=Raphael
 |last2=Steiger
 |first2=Nathan
 |last3=Gómez-Navarro
 |first3=Juan José
 |last4=Wang
 |first4=Jianghao
 |last5=Werner
 |first5=Johannes P.
 |s2cid=198494930
 |display-authors=4
 |date=2019
 |title=No evidence for globally coherent warm and cold periods over the preindustrial Common Era
 |journal=Nature
 |volume=571
 |issue=7766
 |pages=550–554
 |doi=10.1038/s41586-019-1401-2
 |pmid=31341300
 |issn=1476-4687
 |bibcode=2019Natur.571..550N
 |url=https://boris.unibe.ch/132301/7/333323_4_merged_1557735881.pdf
 }}
* {{cite journal
 |last1=Neukom |first1=Raphael
 |last2=Barboza |first2=Luis A.
 |last3=Erb |first3=Michael P.
 |last4=Shi|first4=Feng
 |display-authors=4
 |last5=Emile-Geay|first5=Julien
 |last6=Evans|first6=Michael N.
 |last7=Franke|first7=Jörg
 |last8=Kaufman|first8=Darrell S.
 |last9=Lücke|first9=Lucie
 |last10=Rehfeld|first10=Kira
 |last11=Schurer|first11=Andrew
 |date=2019
 |title=Consistent multidecadal variability in global temperature reconstructions and simulations over the Common Era
 |journal=Nature Geoscience
 |volume=12|issue=8|pages=643–649|doi=10.1038/s41561-019-0400-0|pmid=31372180 |pmc=6675609 |bibcode=2019NatGe..12..643P |issn=1752-0908}}
* {{cite journal
 |last1=O’Neill |first1=Saffron J.
 |last2=Boykoff|first2=Max
 |date=2010
 |title=Climate denier, skeptic, or contrarian?
 |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America|volume=107|issue=39|pages=E151|doi=10.1073/pnas.1010507107|issn=0027-8424|pmc=2947866|pmid=20807754|bibcode=2010PNAS..107E.151O
 |doi-access=free
 }}
* {{cite journal
 |last1=Poloczanska
 |first1=Elvira S.
 |last2=Brown
 |first2=Christopher J.
 |last3=Sydeman
 |first3=William J.
 |last4=Kiessling
 |first4=Wolfgang
 |last5=Schoeman
 |first5=David
 |display-authors=4
 |date=2013
 |title=Global imprint of climate change on marine life
 |journal=Nature Climate Change
 |volume=3
 |issue=10
 |pages=919–925
 |doi=10.1038/nclimate1958
 |issn=1758-6798
 |bibcode=2013NatCC...3..919P
 |url=https://espace.library.uq.edu.au/view/UQ:318633/UQ318633_peer_review.pdf
 }}
* {{cite journal
 |title=Recent Climate Observations Compared to Projections
 |date=2007
 |last1=Rahmstorf
 |first1=Stefan
 |last2=Cazenave
 |first2=Anny
 |last3=Church
 |first3=John A.
 |last4=Hansen
 |first4=James E.
 |last5=Keeling
 |first5=Ralph F.
 |last6=Parker
 |first6=David E.
 |last7=Somerville
 |first7=Richard C. J.
 |s2cid=34008905
 |display-authors=4
 |journal=Science
 |volume=316
 |issue=5825
 |page=709
 |bibcode=2007Sci...316..709R
 |doi=10.1126/science.1136843
 |pmid=17272686
 |url=http://www.pik-potsdam.de/~stefan/Publications/Nature/rahmstorf_etal_science_2007.pdf
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180906115332/http://pik-potsdam.de/~stefan/Publications/Nature/rahmstorf_etal_science_2007.pdf
 |archive-date=6. 9. 2018
 |url-status=live
 }}
* {{cite journal |last1=Ramanathan |first1=V. |last2=Carmichael |first2=G. |year=2008 |title=Global and Regional Climate Changes due to Black Carbon |url=https://www.researchgate.net/publication/32034622 |journal=Nature Geoscience |volume=1 |issue=4 |pages=221–227 |bibcode=2008NatGe...1..221R |doi=10.1038/ngeo156 }}
* {{cite journal
 |last1=Randel
 |first1=William J.
 |last2=Shine
 |first2=Keith P.
 |last3=Austin
 |first3=John
 |last4=Barnett
 |first4=John
 |last5=Claud
 |first5=Chantal
 |last6=Gillett
 |first6=Nathan P.
 |last7=Keckhut
 |first7=Philippe
 |last8=Langematz
 |first8=Ulrike
 |last9=Lin
 |first9=Roger
 |display-authors=4
 |title=An update of observed stratospheric temperature trends
 |year=2009
 |journal=[[Journal of Geophysical Research]]
 |volume=114
 |issue=D2
 |page=D02107
 |doi=10.1029/2008JD010421
 |bibcode=2009JGRD..11402107R
 |url=https://hal.archives-ouvertes.fr/hal-00355600/file/Randel_et_al-2009-Journal_of_Geophysical_Research__Solid_Earth_%281978-2012%29.pdf
 |doi-access=free
 }}
* {{cite journal
|last1=Rauner
|first1=Sebastian
|last2=Bauer
|first2=Nico
|last3=Dirnaichner
|first3=Alois
|last4=Van Dingenen
|first4=Rita
|last5=Mutel
|first5=Chris
|last6=Luderer
|first6=Gunnar
|s2cid=214619069
|year=2020
|title=Coal-exit health and environmental damage reductions outweigh economic impacts
|url=https://www.nature.com/articles/s41558-020-0728-x
|journal=Nature Climate Change
|volume=10
|issue=4
|pages=308–312
|doi=10.1038/s41558-020-0728-x
|bibcode=2020NatCC..10..308R
|issn=1758-6798
}}
* {{cite journal
 |last1=Riahi |first=Keywan
 |last2=van Vuuren |first2=Detlef P.
 |last3=Kriegler |first3=Elmar
 |last4=Edmonds |first4=Jae
 |last5=O’Neill|first5=Brian C.
 |last6=Fujimori|first6=Shinichiro
 |last7=Bauer|first7=Nico
 |last8=Calvin|first8=Katherine
 |last9=Dellink|first9=Rob
 |display-authors=4
 |date=2017
 |title=The Shared Socioeconomic Pathways and their energy, land use, and greenhouse gas emissions implications: An overview
 |journal=Global Environmental Change
 |volume=42 |pages=153–168
 |doi=10.1016/j.gloenvcha.2016.05.009
 |issn=0959-3780
|doi-access=free
 }}
* {{cite journal
 |last1=Rogelj|first=Joeri
 |last2=Forster|first2=Piers M.
 |last3=Kriegler|first3=Elmar
 |last4=Smith|first4=Christopher J.
 |last5=Séférian|first5=Roland
 |s2cid=197542084
 |display-authors=4
 |date=2019
 |title=Estimating and tracking the remaining carbon budget for stringent climate targets
 |journal=Nature|volume=571|issue=7765|pages=335–342|doi=10.1038/s41586-019-1368-z|pmid=31316194
 |bibcode=2019Natur.571..335R
 |issn=1476-4687|doi-access=free}}
* {{cite journal
 |last1=Rogelj |first1=Joeri
 |last2=Meinshausen |first2=Malte
 |last3=Schaeffer |first3=Michiel
 |last4=Knutti |first4=Reto
 |last5=Riahi |first5=Keywan
 |title=Impact of short-lived non-CO2 mitigation on carbon budgets for stabilizing global warming
 |year=2015
 |journal=Environmental Research Letters
 |volume=10
 |issue=7
 |pages=1–10
 |doi=10.1088/1748-9326/10/7/075001
 |bibcode=2015ERL....10g5001R
 |doi-access=free
}}
* {{Cite journal|last1=Ruseva|first1=Tatyana|last2=Hedrick|first2=Jamie|last3=Marland|first3=Gregg|last4=Tovar|first4=Henning|last5=Sabou|first5=Carina|last6=Besombes|first6=Elia|display-authors=4|date=2020|title=Rethinking standards of permanence for terrestrial and coastal carbon: implications for governance and sustainability|url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S187734352030083X|journal=Current Opinion in Environmental Sustainability|volume=45|pages=69–77|doi=10.1016/j.cosust.2020.09.009|s2cid=229069907|issn=1877-3435}}
* {{cite journal
 |last1=Samset
 |first=B. H.
 |last2=Sand
 |first2=M.
 |last3=Smith
 |first3=C. J.
 |last4=Bauer
 |first4=S. E.
 |last5=Forster
 |first5=P. M.
 |last6=Fuglestvedt
 |first6=J. S.
 |last7=Osprey
 |first7=S.
 |last8=Schleussner
 |first8=C.-F.
 |display-authors=4
 |date=2018
 |title=Climate Impacts From a Removal of Anthropogenic Aerosol Emissions
 |journal=Geophysical Research Letters
 |volume=45
 |issue=2
 |pages=1020–1029
 |doi=10.1002/2017GL076079
 |pmid=32801404
 |pmc=7427631
 |issn=1944-8007
 |bibcode=2018GeoRL..45.1020S
 |url=http://eprints.whiterose.ac.uk/126653/7/Samset_et_al-2018-Geophysical_Research_Letters.pdf
 }}
* {{cite journal
 |last1=Sand |first1=M.
 |last2=Berntsen |first2=T. K.
 |last3=von Salzen |first3=K.
 |last4=Flanner |first4= M. G.
 |last5=Langner |first5=J.
 |last6=Victor |first6=D. G.
 |title=Response of Arctic temperature to changes in emissions of short-lived climate forcers
 |display-authors=4
 |date=2015
 |journal=Nature
 |volume=6 |issue=3 |pages=286–289
 |doi=10.1038/nclimate2880
}}
* {{cite journal
 |last1=Schmidt |first=Gavin A.
 |last2=Ruedy |first2=Reto A.
 |last3=Miller |first3=Ron L.
 |last4=Lacis |first4=Andy A.
 |s2cid=28195537
 |date=2010
 |title=Attribution of the present-day total greenhouse effect
 |journal=Journal of Geophysical Research: Atmospheres |issn=2156-2202
 |volume=115|issue=D20|pages=D20106
 |doi=10.1029/2010JD014287|bibcode=2010JGRD..11520106S
 |doi-access=free
 }}
* {{cite journal
 |last1=Schmidt
 |first1=Gavin A.
 |last2=Shindell
 |first2=Drew T.
 |last3=Tsigaridis
 |first3=Kostas
 |journal=Nature Geoscience
 |title=Reconciling warming trends
 |volume=7
 |issue=3
 |pages=158–160
 |date=2014
 |doi=10.1038/ngeo2105
 |url=https://www.researchgate.net/publication/263025265
 |bibcode=2014NatGe...7..158S
 |hdl=2060/20150000726
 |hdl-access=free
 }}
* {{cite journal
 |last1=Serdeczny
 |first=Olivia
 |last2=Adams
 |first2=Sophie
 |last3=Baarsch
 |first3=Florent
 |last4=Coumou
 |first4=Dim
 |display-authors=4
 |date=2016
 |last5=Robinson
 |first5=Alexander
 |last6=Hare
 |first6=William
 |last7=Schaeffer
 |first7=Michiel
 |last8=Perrette
 |first8=Mahé
 |last9=Reinhardt
 |first9=Julia
 |s2cid=3900505
 |title=Climate change impacts in Sub-Saharan Africa: from physical changes to their social repercussions
 |url=https://climateanalytics.org/media/ssa_final_published.pdf
 |journal=Regional Environmental Change
 |volume=17
 |issue=6
 |pages=1585–1600
 |doi=10.1007/s10113-015-0910-2
 |issn=1436-378X
 |access-date=24. 12. 2021
 |archive-date=18. 7. 2022
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220718055456/https://climateanalytics.org/media/ssa_final_published.pdf
 |url-status=dead
 }}
* {{cite journal
 |last1=Sutton |first1=Rowan T.
 |last2=Dong |first2=Buwen
 |last3=Gregory |first3=Jonathan M.
 |date=2007
 |title=Land/sea warming ratio in response to climate change: IPCC AR4 model results and comparison with observations
 |journal=Geophysical Research Letters
 |volume=34 |issue=2 |page=L02701
 |bibcode=2007GeoRL..3402701S |doi=10.1029/2006GL028164
|doi-access=free}}
* {{cite journal
 |last1=Smale
 |first1=Dan A.
 |last2=Wernberg
 |first2=Thomas
 |last3=Oliver
 |first3=Eric C. J.
 |last4=Thomsen
 |first4=Mads
 |last5=Harvey
 |first5=Ben P.
 |s2cid=91471054
 |date=2019
 |title=Marine heatwaves threaten global biodiversity and the provision of ecosystem services
 |journal=Nature Climate Change
 |volume=9
 |issue=4
 |pages=306–312
 |doi=10.1038/s41558-019-0412-1
 |issn=1758-6798
 |bibcode=2019NatCC...9..306S
 |url=http://pure.aber.ac.uk/ws/files/29181264/Smale_et_al_2019_NCC_pre_print.pdf
 |access-date=24. 12. 2021
 |archive-date=8. 11. 2021
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211108064829/http://pure.aber.ac.uk/ws/files/29181264/Smale_et_al_2019_NCC_pre_print.pdf
 |url-status=dead
 }}
* {{cite journal
 |last1=Smith |first1=Joel B.
 |last2=Schneider |first2=Stephen H.
 |last3=Oppenheimer |first3=Michael
 |last4=Yohe |first4=Gary W.
 |last5=Hare |first5=William
 |last6=Mastrandrea |first6=Michael D.
 |last7=Patwardhan |first7=Anand
 |last8=Burton |first8=Ian
 |last9=Corfee-Morlot|first9=Jan
 |display-authors=4
 |year=2009
 |title=Assessing dangerous climate change through an update of the Intergovernmental Panel on Climate Change (IPCC) 'reasons for concern'
 |url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_2009-03-17_106_11/page/4133 |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences
 |volume=106 |issue=11 |pages=4133–4137
 |bibcode=2009PNAS..106.4133S |doi=10.1073/pnas.0812355106 |pmc=2648893 |pmid=19251662
 |first10=Chris H. D.|last10=Magadza
 |first11=Hans-Martin|last11=Füssel
 |first12=A. Barrie |last12=Pittock
 |first13=Atiq |last13=Rahman
 |first14=Avelino |last14=Suarez
 |first15=Jean-Pascal |last15=van Ypersele
|doi-access=free
 }}
* {{Cite journal
 |last1        = Smith
 |first1       = N.
 |last2        = Leiserowitz
 |first2       = A.
 |date         = 2013
 |title        = The role of emotion in global warming policy support and opposition.
 |journal      = Risk Analysis
 |volume       = 34
 |issue        = 5
 |pages        = 937–948
 |doi          = 10.1111/risa.12140
 |pmid         = 24219420
 |url          = https://europepmc.org/backend/ptpmcrender.fcgi?accid=PMC4298023&amp;blobtype=pdf
 |pmc          = 4298023
 |access-date  = 24. 12. 2021
 |archive-date = 24. 11. 2022
 |archive-url  = https://web.archive.org/web/20221124104756/https://europepmc.org/backend/ptpmcrender.fcgi?accid=PMC4298023&amp;blobtype=pdf
 |url-status   = dead
}}
* {{cite journal
 |last1=Springmann
 |first=M.
 |last2=Mason-D’Croz
 |first2=D.
 |last3=Robinson
 |first3=S.
 |last4=Garnett
 |first4=T.
 |last5=Godfray
 |first5=H.
 |last6=Gollin
 |first6=D.
 |last7=Rayner
 |first7=M.
 |last8=Ballon
 |first8=P.
 |last9=Scarborough.
 |first9=P.
 |display-authors=4
 |year=2016
 |title=Global and regional health effects of future food production under climate change: a modelling study
 |journal=Lancet
 |volume=387
 |issue=10031
 |pages=1937–1946
 |doi=10.1016/S0140-6736(15)01156-3
 |pmid=26947322
 |s2cid=41851492
 |url=https://www.thelancet.com/action/showPdf?pii=S0140-6736%2815%2901156-3
 }}
* {{cite journal
 |last1=Stott
 |first1=Peter A.
 |last2=Kettleborough
 |first2=J. A.
 |s2cid=4326593
 |date=2002
 |title=Origins and estimates of uncertainty in predictions of twenty-first century temperature rise
 |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2002-04-18_416_6882/page/722
 |journal=Nature
 |volume=416
 |issue=6882
 |pages=723–726
 |doi=10.1038/416723a
 |pmid=11961551
 |issn=1476-4687
 |bibcode=2002Natur.416..723S
 }}
* {{cite journal
 |last1=Stroeve |first1=J.
 |last2=Holland |first2=Marika M.
 |last3=Meier |first3=Walt
 |last4=Scambos |first4=Ted
 |last5=Serreze |first5=Mark
 |display-authors=4
 |title=Arctic sea ice decline: Faster than forecast
 |year=2007
 |journal=Geophysical Research Letters
 |volume=34 |issue=9 |page=L09501
 |doi=10.1029/2007GL029703 |bibcode=2007GeoRL..3409501S
|doi-access=free
 }}
* {{cite journal
 |title=Disentangling greenhouse warming and aerosol cooling to reveal Earth's climate sensitivity
 |last1=Storelvmo
 |first1=T.
 |last2=Phillips
 |first2=P. C. B.
 |last3=Lohmann
 |first3=U.
 |last4=Leirvik
 |first4=T.
 |last5=Wild
 |first5=M.
 |date=2016
 |journal=Nature Geoscience
 |volume=9
 |issue=4
 |pages=286–289
 |doi=10.1038/ngeo2670
 |issn=1752-0908
 |bibcode=2016NatGe...9..286S
 |url=https://eprints.soton.ac.uk/410581/1/ClimSens_012116_nofigs2.pdf
 }}
* {{cite journal
 |title=Insights into Earth's Energy Imbalance from Multiple Sources|first1=Kevin E.|last1=Trenberth|first2=John T.|last2=Fasullo|journal=Journal of Climate|date=2016|volume=29|issue=20|pages=7495–7505|doi=10.1175/JCLI-D-16-0339.1|bibcode=2016JCli...29.7495T|osti=1537015}}
* {{cite journal
 |last1=Turetsky |first=Merritt R.
 |last2=Abbott |first2=Benjamin W.
 |last3=Jones |first3=Miriam C.
 |last4=Anthony |first4=Katey Walter
 |last5=Koven |first5=Charles
 |last6=Kuhry |first6=Peter
 |last7=Lawrence |first7=David M.
 |last8=Gibson |first8=Carolyn
 |last9=Sannel |first9=A. Britta K.
 |display-authors=4
 |date=2019
 |title=Permafrost collapse is accelerating carbon release
 |journal=Nature|volume=569 |issue=7754 |pages=32–34 |bibcode=2019Natur.569...32T |doi=10.1038/d41586-019-01313-4 |pmid=31040419 |doi-access=free}}
* {{cite journal
 |last1=Turner |first1=Monica G.|last2=Calder|first2=W. John|last3=Cumming|first3=Graeme S.|last4=Hughes|first4=Terry P.
 |last5=Jentsch|first5=Anke|last6=LaDeau|first6=Shannon L.|last7=Lenton|first7=Timothy M.|last8=Shuman|first8=Bryan N.|last9=Turetsky|first9=Merritt R.|last10=Ratajczak|first10=Zak|last11=Williams|first11=John W.
 |display-authors=4
 |date=2020
 |title=Climate change, ecosystems and abrupt change: science priorities
 |url= |journal=Philosophical Transactions of the Royal Society B|volume=375|issue=1794|doi=10.1098/rstb.2019.0105|pmc=7017767|pmid=31983326}}
* {{cite journal
 |last=Twomey |first=S.
 |date=1977
 |title=The Influence of Pollution on the Shortwave Albedo of Clouds
|journal=J. Atmos. Sci.
 |volume=34 |issue=7 |pages=1149–1152
 |bibcode=1977JAtS...34.1149T |doi=10.1175/1520-0469(1977)034&lt;1149:TIOPOT&gt;2.0.CO;2
 |issn=1520-0469
 |doi-access=free
 }}
* {{cite journal
 |last=Tyndall
 |first=John
 |title=On the Absorption and Radiation of Heat by Gases and Vapours, and on the Physical Connection of Radiation, Absorption, and Conduction
 |journal=Philosophical Magazine
 |series=4
 |date=1861
 |volume=22
 |pages=169–194, 273–285
 |url-status=live
 |url=http://rstl.royalsocietypublishing.org/content/151/1.full.pdf+html
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160326122934/http://rstl.royalsocietypublishing.org/content/151/1.full.pdf+html
 |archive-date=26. 3. 2016
 }}
* {{cite journal|last=Urban|first=Mark C.|date=2015|title=Accelerating extinction risk from climate change|url=https://archive.org/details/sim_science_science_2015-05-01_348_6234/page/570|journal=Science|volume=348|issue=6234|pages=571–573|doi=10.1126/science.aaa4984|issn=0036-8075|pmid=25931559|bibcode=2015Sci...348..571U|doi-access=free}}
* {{cite book
 |author=USGCRP
 |year=2009
 |title=Global Climate Change Impacts in the United States
 |editor-last1=Karl
 |editor1-first=T. R.
 |editor-last2=Melillo
 |editor2-first=J.
 |editor-last3=Peterson
 |editor3-first=T.
 |editor-last4=Hassol
 |editor4-first=S. J.
 |publisher=Cambridge University Press
 |isbn=978-0-521-14407-0
 |url=http://www.globalchange.gov/publications/reports/scientific-assessments/us-impacts
 |access-date=17. 4. 2010
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100406060050/http://www.globalchange.gov/publications/reports/scientific-assessments/us-impacts
 |archive-date=6. 4. 2010
 |url-status=live
 }}
* {{cite book
 |author          = USGCRP
 |year            = 2017
 |title           = Climate Science Special Report: Fourth National Climate Assessment, Volume I
 |url             = https://science2017.globalchange.gov/
 |editor-last1    = Wuebbles
 |editor1-first   = D. J.
 |editor-last2    = Fahey
 |editor2-first   = D. W.
 |editor-last3    = Hibbard
 |editor3-first   = K. A.
 |editor-last4    = Dokken
 |editor4-first   = D. J.
 |editor-last5    = Stewart
 |editor5-first   = B. C.
 |editor-last6    = Maycock
 |editor6-first   = T. K.
 |display-editors = 4
 |location        = Washington, D.C.
 |publisher       = U.S. Global Change Research Program
 |doi             = 10.7930/J0J964J6
 |access-date     = 24. 12. 2021
 |archive-date    = 3. 11. 2017
 |archive-url     = https://web.archive.org/web/20171103181658/https://science2017.globalchange.gov/
 |url-status      = dead
}}
* {{cite journal
 |last1=Vandyck |first=T.
 |last2=Keramidas |first2=K.
 |last3=Kitous |first3=A.
 |last4=Spadaro |first4=J.
 |last5=Van DIngenen |first5=R.
 |last6=Holland |first6=M.
 |last7=Saveyn |first7=B.
 |display-authors=4
 |date=2018
 |title=Air quality co-benefits for human health and agriculture counterbalance costs to meet Paris Agreement pledges
 |journal=Nature Communications
 |volume=9 |issue=4939
 |page=4939 |doi=10.1038/s41467-018-06885-9
 |pmid=30467311 |pmc=6250710 |bibcode=2018NatCo...9.4939V
 |url=}}
* {{cite book
 |ref={{harvid|USGCRP Chapter 1|2017}}
 |year=2017
 |chapter=Chapter 1: Our Globally Changing Climate
 |title=In {{harvnb|USGCRP2017}}
 |chapter-url=https://science2017.globalchange.gov/downloads/CSSR_Ch1_Our_Globally_Changing_Climate.pdf
 |first1=D. J.
 |last1=Wuebbles
 |first2=D. R.
 |last2=Easterling
 |first3=K.
 |last3=Hayhoe
 |first4=T.
 |last4=Knutson
 |first5=R. E.
 |last5=Kopp
 |first6=J. P.
 |last6=Kossin
 |first7=K. E.
 |last7=Kunkel
 |last9=A. N.
 |last8=LeGran-de
 |first10=C.
 |last10=Mears
 |first11=W. V.
 |last11=Sweet
 |first12=P. C.
 |last12=Taylor
 |first13=R. S.
 |last13=Vose
 |first14=M. F.
 |last14=Wehne
 |display-authors=4
 |access-date=24. 12. 2021
 |archive-date=20. 6. 2024
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240620170608/https://science2017.globalchange.gov/downloads/CSSR_Ch1_Our_Globally_Changing_Climate.pdf
 |url-status=dead
 }}
* {{cite book
 |ref={{harvid|USGCRP Climate Science Supplement|2014}}
 |chapter=Appendix 3: Climate Science Supplement
 |last1=Walsh
 |first1=John
 |last2=Wuebbles
 |first2=Donald
 |last3=Hayhoe
 |first3=Katherine
 |last4=Kossin
 |first4=Kossin
 |last5=Kunkel
 |first5=Kenneth
 |last6=Stephens
 |first6=Graeme
 |display-authors=4
 |chapter-url=http://s3.amazonaws.com/nca2014/low/NCA3_Full_Report_Appendix_3_Climate_Science_Supplement_LowRes.pdf?download=1
 |year=2014
 |work=US National Climate Assessment
 |title=Climate Change Impacts in the United States: The Third National Climate Assessment
 |access-date=24. 12. 2021
 |archive-date=30. 12. 2021
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211230015249/http://s3.amazonaws.com/nca2014/low/NCA3_Full_Report_Appendix_3_Climate_Science_Supplement_LowRes.pdf?download=1
 |url-status=dead
 }}
* {{cite journal
 |last1=Wang |first=Bin
 |last2=Shugart |first2=Herman H.
 |last3=Lerdau |first3=Manuel T.
 |date=2017
 |title=Sensitivity of global greenhouse gas budgets to tropospheric ozone pollution mediated by the biosphere
 |journal=Environmental Research Letters
 |volume=12|issue=8|page=084001
 |doi=10.1088/1748-9326/aa7885|issn=1748-9326
|bibcode=2017ERL....12h4001W |doi-access=free}}
* {{cite journal|last1=Watts|first1=Nick|last2=Adger|first2=W Neil|last3=Agnolucci|first3=Paolo|last4=Blackstock|first4=Jason|last5=Byass|first5=Peter|last6=Cai|first6=Wenjia|last7=Chaytor|first7=Sarah|last8=Colbourn|first8=Tim|last9=Collins|first9=Mat|date=2015|title=Health and climate change: policy responses to protect public health|url=http://www.thelancet.com/journals/lancet/article/PIIS0140-6736%2815%2960854-6/fulltext|url-status=live|journal=The Lancet|volume=386|issue=10006|pages=1861–1914|doi=10.1016/S0140-6736(15)60854-6|pmid=26111439|archive-url=https://web.archive.org/web/20170407184359/http://thelancet.com/journals/lancet/article/PIIS0140-6736%2815%2960854-6/fulltext|archive-date=7. 4. 2017|last10=Cooper|first10=Adam|last11=Cox|first11=Peter M|last12=Depledge|first12=Joanna|last13=Drummond|first13=Paul|last14=Ekins|first14=Paul|last15=Galaz|first15=Victor|last16=Grace|first16=Delia|last17=Graham|first17=Hilary|last18=Grubb|first18=Michael|last19=Haines|first19=Andy|last20=Hamilton|first20=Ian|last21=Hunter|first21=Alasdair|last22=Jiang|first22=Xujia|last23=Li|first23=Moxuan|last24=Kelman|first24=Ilan|last25=Liang|first25=Lu|last26=Lott|first26=Melissa|last27=Lowe|first27=Robert|last28=Luo|first28=Yong|last29=Mace|first29=Georgina|last30=Maslin|first30=Mark|last31=Nilsson|first31=Maria|last32=Oreszczyn|first32=Tadj|last33=Pye|first33=Steve|last34=Quinn|first34=Tara|last35=Svensdotter|first35=My|last36=Venevsky|first36=Sergey|last37=Warner|first37=Koko|last38=Xu|first38=Bing|last39=Yang|first39=Jun|last40=Yin|first40=Yongyuan|last41=Yu|first41=Chaoqing|last42=Zhang|first42=Qiang|last43=Gong|first43=Peng|last44=Montgomery|first44=Hugh|last45=Costello|first45=Anthony|s2cid=205979317|display-authors=4|hdl=10871/20783|hdl-access=free}}
* {{cite journal
 |last1=Watts
 |first1=Nick
 |last2=Amann
 |first2=Markus
 |last3=Arnell
 |first3=Nigel
 |last4=Ayeb-Karlsson
 |first4=Sonja
 |display-authors=4
 |last5=Belesova
 |first5=Kristine
 |last6=Boykoff
 |first6=Maxwell
 |last7=Byass
 |first7=Peter
 |last8=Cai
 |first8=Wenjia
 |last9=Campbell-Lendrum
 |first9=Diarmid
 |last10=Capstick
 |first10=Stuart
 |last11=Chambers
 |first11=Jonathan
 |s2cid=207976337
 |date=2019
 |title=The 2019 report of The Lancet Countdown on health and climate change: ensuring that the health of a child born today is not defined by a changing climate
 |url=https://www.thelancet.com/journals/lancet/article/PIIS0140-6736(19)32596-6/abstract
 |journal=The Lancet
 |volume=394
 |issue=10211
 |pages=1836–1878
 |doi=10.1016/S0140-6736(19)32596-6
 |issn=0140-6736
 |pmid=31733928
 }}
* {{cite journal
 |last=Weart |first=Spencer
 |title=Rise of interdisciplinary research on climate
 |year=2013
 |volume=110
 |pages=3657–3664 |number=Supplement 1
 |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences
 |doi=10.1073/pnas.1107482109
 |pmid=22778431 |pmc=3586608 |doi-access=free
 }}
* {{cite journal |last1=Wild |first=M. |last2=Gilgen |first2=Hans |last3=Roesch |first3=Andreas |last4=Ohmura |first4=Atsumu |last5=Long |first5=Charles |s2cid=13124021 |display-authors=4 |year=2005 |title=From Dimming to Brightening: Decadal Changes in Solar Radiation at Earth's Surface |url=https://archive.org/details/sim_science_2005-05-06_308_5723/page/846 |journal=Science |volume=308 |issue=5723 |doi=10.1126/science.1103215 |pages=847–850 |pmid=15879214 |bibcode=2005Sci...308..847W }}
* {{cite journal
 |last1=Williams |first1=Richard G
 |last2=Ceppi |first2=Paulo
 |last3=Katavouta |first3=Anna
 |title=Controls of the transient climate response to emissions by physical feedbacks, heat uptake and carbon cycling
 |year=2020
 |journal=Environmental Research Letters
 |volume=15
 |issue=9
 |pages=0940c1
 |doi=10.1088/1748-9326/ab97c9
 |bibcode=2020ERL....15i40c1W
 |doi-access=free
 }}
* {{cite journal
 |last1=Wolff |first1=Eric W.
 |last2=Shepherd |first2=John G.
 |last3=Shuckburgh |first3=Emily
 |last4=Watson |first4=Andrew J.
 |title=Feedbacks on climate in the Earth system: introduction
 |journal=Philosophical Transactions of the Royal Society A: Mathematical, Physical and Engineering Sciences
 |pmid=26438277 |pmc=4608041 |doi=10.1098/rsta.2014.0428 |date=2015
 |volume=373 |issue=2054 |page=20140428|bibcode=2015RSPTA.37340428W
 }}
* {{cite journal
 |last1=Zeng |first=Ning
 |last2=Yoon |first2=Jinho
 |s2cid=1708267
 |title=Expansion of the world's deserts due to vegetation-albedo feedback under global warming
 |date=2009
 |journal=[[Geophysical Research Letters]]
 |volume=36 |issue=17 |page=L17401
 |bibcode=2009GeoRL..3617401Z|doi=10.1029/2009GL039699|issn=1944-8007
 }}
* {{cite journal
 |last1=Zhang |first1=Jinlun
 |last2=Lindsay |first2=Ron
 |last3=Steele |first3=Mike
 |last4=Schweiger |first4=Axel
 |s2cid=9387303
 |date=2008
 |title=What drove the dramatic arctic sea ice retreat during summer 2007?
 |journal=Geophysical Research Letters |volume=35 |issue=11
 |pages=1–5
 |doi=10.1029/2008gl034005 |bibcode=2008GeoRL..3511505Z
 |doi-access=free
 }}
* {{cite journal
 |last1=Zhao |first=C.
 |last2=Liu |first2=B.
 |last3=Piao |first3=S.
 |last4=Wang |first4=X.
 |last5=Lobell |first5=D.
 |last6=Huang |first6=Y.
 |last7=Huang |first7=M.
 |last8=Yao |first8=Y.
 |display-authors=2
 |date=2017
 |title=Temperature increase reduces global yields of major crops in four independent estimates
 |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences
 |volume=114 |issue=35 |pages=9326–9331
 |doi=10.1073/pnas.1701762114
 |pmid=28811375
 |pmc=5584412
 |doi-access=free}}
{{refend}}

=== Knjige, izvještaji i pravni dokumenti ===
{{refbegin|30em}}
* {{cite book
 |first1=David
 |last1=Archer
 |first2=Raymond
 |last2=Pierrehumbert
 |title=The Warming Papers: The Scientific Foundation for the Climate Change Forecast
 |url=https://books.google.com/books?id=sPY9HOfnuS0C&amp;pg=PT10
 |date=2013
 |publisher=John Wiley &amp; Sons
 |isbn=978-1-118-68733-8
 }}
* {{cite web
 |ref={{harvid|Climate Focus|2015}}
 |title=The Paris Agreement: Summary. Climate Focus Client Brief on the Paris Agreement III
 |author=Climate Focus
 |date=decembar 2015
 |access-date=12. 4. 2019
 |url=https://climatefocus.com/sites/default/files/20151228%20COP%2021%20briefing%20FIN.pdf
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181005005832/https://climatefocus.com/sites/default/files/20151228%20COP%2021%20briefing%20FIN.pdf
 |archive-date=5. 10. 2018
 |url-status=live
 }}
* {{cite book
 |last1=Clark
 |first1=P. U.
 |last2=Weaver
 |first2=A. J.
 |last3=Brook
 |first3=E.
 |last4=Cook
 |first4=E. R.
 |last5=Delworth
 |first5=T. L.
 |last6=Steffen
 |first6=K.
 |chapter=Executive Summary
 |title=In: Abrupt Climate Change. A Report by the U.S. Climate Change Science Program and the Subcommittee on Global Change Research
 |display-authors=4
 |chapter-url=http://www.climatescience.gov/Library/sap/sap3-4/final-report/default.htm
 |date=decembar 2008
 |publisher=U.S. Geological Survey
 |location=Reston, VA
 |url-status=dead
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130504113820/http://www.climatescience.gov/Library/sap/sap3-4/final-report/default.htm
 |archive-date=4. 5. 2013
 }}
* {{cite report
 |ref             = {{harvid|UN Human Development Report|2020}}
 |author          = Conceição
 |display-authors = etal
 |year            = 2020
 |title           = Human Development Report 2020 The Next Frontier: Human Development and the Anthropocene
 |url             = http://hdr.undp.org/sites/default/files/hdr2020.pdf
 |publisher       = [[United Nations Development Programme]]
 |access-date     = 9. 1. 2021
}}
* {{cite report
 |last1=DeFries
 |first1=Ruth
 |last2=Edenhofer
 |first2=Ottmar
 |last3=Halliday
 |first3=Alex
 |last4=Heal
 |first4=Geoffrey
 |display-authors=etal
 |date=septembar 2019
 |title=The missing economic risks in assessments of climate change impacts
 |publisher=Grantham Research Institute on Climate Change and the Environment, London School of Economics and Political Science
 |url=https://www.lse.ac.uk/granthaminstitute/wp-content/uploads/2019/09/The-missing-economic-risks-in-assessments-of-climate-change-impacts-2.pdf
 }}
* {{cite web
 |title=The climate regime from The Hague to Marrakech: Saving or sinking the Kyoto Protocol?
 |last=Dessai
 |first=Suraje
 |date=2001
 |work=Tyndall Centre Working Paper 12
 |publisher=Tyndall Centre
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120610013556/http://www.tyndall.ac.uk/sites/default/files/wp12.pdf
 |archive-date=10. 6. 2012
 |url-status=dead
 |url=http://www.tyndall.ac.uk/sites/default/files/wp12.pdf
 |access-date=5. 5. 2010
 }}
* {{cite book
 |last1=Dunlap
 |first1=Riley E.
 |last2=McCright
 |first2=Aaron M.
 |editor-last1=Dryzek
 |editor-first1=John S.
 |editor-first2=Richard B.
 |editor-last2=Norgaard
 |editor-first3=David
 |editor-last3=Schlosberg
 |title=The Oxford Handbook of Climate Change and Society
 |url=https://archive.org/details/oxfordhandbookof0000unse_j4w5
 |publisher=Oxford University Press
 |date=2011
 |pages=[https://archive.org/details/oxfordhandbookof0000unse_j4w5/page/n161 144]–160
 |chapter=Chapter 10: Organized climate change denial
 |isbn=978-0-19-956660-0
 }}
* {{cite book
 |last1=Dunlap |first1=Riley E.
 |last2=McCright |first2=Aaron M.
 |editor-last1=Dunlap |editor-first1=Riley E.
 |editor-first2=Robert J. |editor-last2=Brulle
 |title=Climate Change and Society: Sociological Perspectives
 |url=https://archive.org/details/climatechangesoc0000unse |publisher=Oxford University Press
 |date=2015
 |pages=[https://archive.org/details/climatechangesoc0000unse/page/300 300]–332
 |chapter=Chapter 10: Challenging Climate Change: The Denial Countermovement
 |isbn=978-0199356119}}
* {{Cite journal|last1=Eltokhy|first1=Khaled|last2=Funke|first2=Katja|last3=Huang|first3=Guohua|last4=Kim|first4=Yujin|last5=Zinabou|first5=Genet|date=29. 10. 2021|title=Monitoring the Climate Impact of Fiscal Policy – Lessons from Tracking the COVID-19 Response|url=https://www.elibrary.imf.org/view/journals/001/2021/259/article-A001-en.xml|journal=IMF Working Papers|language=en|volume=2021|issue=259|page=1|doi=10.5089/9781589067769.001}}
* {{cite report
 |ref={{harvid|European Commission, 28 November|2018}}
 |title=In-depth analysis accompanying the Commission Communication COM(2018) 773: A Clean Planet for all – A European strategic long-term vision for a prosperous, modern, competitive and climate neutral economy
 |author=European Commission
 |date=28. 11. 2018
 |location=Brussels
 |url=https://ec.europa.eu/clima/sites/clima/files/docs/pages/com_2018_733_analysis_in_support_en_0.pdf
 |page=188
 }}
* {{cite report | last=Flavell | first=Alex | title=IOM outlook on migration, environment and climate change | publisher=[[International Organization for Migration]] (IOM) | publication-place=Geneva, Switzerland | year=2014 | url=https://publications.iom.int/system/files/pdf/mecc_outlook.pdf | isbn=978-92-9068-703-0 | oclc=913058074 }}
* {{cite book
 |title=The Callendar Effect: the life and work of Guy Stewart Callendar (1898–1964)
 |year=2007
 |last=Fleming |first=James Rodger
 |publisher=American Meteorological Society
 |location=Boston
 |isbn=978-1-878220-76-9
}}
* {{cite book | last=Fletcher | first=Charles | title=Climate change : what the science tells us | url=https://archive.org/details/climatechangewha0000flet | publisher=John Wiley &amp; Sons, Inc | publication-place=Hoboken, NJ | year=2019 | isbn=978-1-118-79306-0 | oclc=1048028378 }}
* {{cite web
 |ref={{harvid|G8+5 Academies|2009}}
 |title=G8+5 Academies' joint statement: Climate change and the transformation of energy technologies for a low carbon future
 |date=maj 2009
 |publisher=The National Academies of Sciences, Engineering, and Medicine
 |author1=Academia Brasileira de Ciéncias (Brazil)
 |author2=Royal Society of Canada
 |author3=Chinese Academy of Sciences
 |author4=Académie des Sciences (France)
 |author5=Deutsche Akademie der Naturforscher Leopoldina (Germany)
 |author6=Indian National Science Academy
 |author7=Accademia Nazionale dei Lincei (Italy)
 |author8=Science Council of Japan, Academia Mexicana de Ciencias
 |author9=Russian Academy of Sciences
 |author10=Academy of Science of South Africa
 |author11=Royal Society (United Kingdom)
 |author12=National Academy of Sciences (United States of America)
 |url=http://www.nationalacademies.org/includes/G8+5energy-climate09.pdf
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100215171429/http://www.nationalacademies.org/includes/G8+5energy-climate09.pdf
 |archive-date=15. 2. 2010
 |url-status=live
 |access-date=5. 5. 2010
 }}
* {{cite report
 |ref             = {{harvid|UNDP|2021}}
 |title           = Peoples' Climate Vote
 |last1           = Flynn
 |first1          = C.
 |last2           = Yamasumi
 |first2          = E.
 |last3           = Fisher
 |first3          = S.
 |last4           = Snow
 |first4          = D.
 |last5           = Grant
 |first5          = Z.
 |last6           = Kirby
 |first6          = M.
 |last7           = Browning
 |first7          = P.
 |last8           = Rommerskirchen
 |first8          = M.
 |last9           = Russell
 |first9          = I.
 |display-authors = 4
 |publisher       = UNDP and University of Oxford
 |date            = januar 2021
 |url             = https://www.undp.org/sites/g/files/zskgke326/files/publications/UNDP-Oxford-Peoples-Climate-Vote-Results.pdf
 |access-date     = 5. 8. 2021
}}
* {{cite report
 |ref={{harvid|Global Methane Initiative|2020}}
 |author=Global Methane Initiative
 |title=Global Methane Emissions and Mitigation Opportunities
 |url=https://www.globalmethane.org/documents/gmi-mitigation-factsheet.pdf
 |date=2020
 |publisher=Global Methane Initiative
 }}
* {{cite book
 |title=Climate Change: Observed Impacts on Planet Earth
 |last=Haywood |first=Jim
 |year=2016
 |publisher=Elsevier
 |isbn=978-0-444-63524-2
 |editor-last=Letcher |editor-first=Trevor M.
 |chapter=Chapter 27 – Atmospheric Aerosols and Their Role in Climate Change
}}
* {{cite report
 |ref         = {{harvid|IEA|2020a}}
 |author      = IEA
 |date        = novembar 2020
 |title       = Renewables 2020 Analysis and forecast to 2025
 |url         = https://www.iea.org/reports/renewables-2020
 |access-date = 27. 4. 2021
}}
* {{Cite report
| ref= {{harvid|IEA|2020b}}
| author= IEA
| date= decembar 2020
| title= Energy Efficiency 2020
| chapter= Covid-19 and energy efficiency
| chapter-url= https://www.iea.org/reports/energy-efficiency-2020/covid-19-and-energy-efficiency#abstract
| location= Paris, France
| access-date= 6. 4. 2021
}}
* {{cite report
 |ref={{harvid|International Institute for Sustainable Development|2019}}
 |url=https://www.iisd.org/sites/default/files/publications/fossil-fuel-clean-energy-subsidy-swap.pdf
 |title=Fossil Fuel to Clean Energy Subsidy Swaps
 |last1=Bridle
 |first1=Richard
 |last2=Sharma
 |first2=Shruti
 |last3=Mostafa
 |first3=Mostafa
 |last4=Geddes
 |first4=Anna
 |date=juni 2019
 }}
* {{cite book
 |title=Macroeconomic and Financial Policies for Climate Change Mitigation: A Review of the Literature
 |url=https://www.elibrary.imf.org/doc/IMF001/28337-9781513511955/28337-9781513511955/Other_formats/Source_PDF/28337-9781513512938.pdf
 |isbn=978-1-5135-1195-5
 |last1=Krogstrup
 |first1=Signe
 |last2=Oman
 |first2=William
 |series=IMF working papers
 |date=4. 9. 2019
 |doi=10.5089/9781513511955.001
 |s2cid=203245445
 |issn=1018-5941
 }}
* {{cite report
 |ref             = {{harvid|Yale|2021}}
 |title           = International Public Opinion on Climate Change
 |last1           = Leiserowitz
 |first1          = A.
 |last2           = Carman
 |first2          = J.
 |last3           = Buttermore
 |first3          = N.
 |last4           = Wang
 |first4          = X.
 |last5           = Rosenthal
 |first5          = S.
 |last6           = Marlon
 |first6          = J.
 |last7           = Mulcahy
 |first7          = K.
 |display-authors = 4
 |publisher       = Yale Program on Climate Change Communication and Facebook Data for Good
 |year            = 2021
 |location        = New Haven, CT
 |url             = https://climatecommunication.yale.edu/wp-content/uploads/2021/06/international-climate-opinion-february-2021d.pdf
 |access-date     = 5. 8. 2021
}}
* {{cite book
 |last1=Meinshausen |first=Malte
 |chapter=Implications of the Developed Scenarios for Climate Change
 |date=2019
 |work=Achieving the Paris Climate Agreement Goals: Global and Regional 100% Renewable Energy Scenarios with Non-energy GHG Pathways for +1.5&amp;nbsp;°C and +2&amp;nbsp;°C
 |title=Achieving the Paris Climate Agreement Goals
 |pages=459–469
 |editor-last=Teske |editor-first=Sven
 |publisher=Springer International Publishing
 |doi=10.1007/978-3-030-05843-2_12
 |isbn=978-3-030-05843-2
|s2cid=133868222
 }}
* {{cite report
 |ref={{harvid|Michigan State University|2014}}
 |first1=Neville
 |last1=Millar
 |first2=Julie
 |last2=Doll
 |first3=G.
 |last3=Robertson
 |title=Management of nitrogen fertilizer to reduce nitrous oxide (N2O) emissions from field crops
 |url=https://www.canr.msu.edu/uploads/resources/pdfs/management_of_nitrogen_fertiler_(e3152).pdf
 |publisher=Michigan State University
 |date=novembar 2014
 }}
* {{cite report
 |ref={{harvid|ICCT|2019}}
 |first1=J.
 |last1=Miller
 |first2=L.
 |last2=Du
 |first3=D.
 |last3=Kodjak
 |title=Impacts of World-Class Vehicle Efficiency and Emissions Regulations in Select G20 Countries
 |url=https://theicct.org/sites/default/files/publications/ICCT_G20-briefing-paper_Jan2017_vF.pdf
 |publisher=The International Council on Clean Transportation
 |location=Washington, D.C.
 |year=2017
 }}
* {{cite book
 |title=Copenhagen 2009: Failure or final wake-up call for our leaders? EV 49
 |last=Müller
 |first=Benito
 |date=februar 2010
 |publisher=[[Oxford Institute for Energy Studies]]
 |isbn=978-1-907555-04-6
 |page=i
 |url=https://www.oxfordenergy.org/wpcms/wp-content/uploads/2011/03/EV49-Copenhagen2009Failureorfinalwake-upcallforourleaders-BenitoMuller-2010.pdf
 |access-date=18. 5. 2010
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170710081944/https://www.oxfordenergy.org/wpcms/wp-content/uploads/2011/03/EV49-Copenhagen2009Failureorfinalwake-upcallforourleaders-BenitoMuller-2010.pdf
 |archive-date=10. 7. 2017
 |url-status=live
 }}
* {{cite report
 |author=National Research Council
 |year=2008
 |title=Understanding and responding to climate change: Highlights of National Academies Reports, 2008 edition, produced by the US National Research Council (US NRC)
 |publisher=National Academy of Sciences
 |location=Washington, D.C.
 |url=http://dels.nas.edu/Materials/Booklets/Lines-of-Evidence
 |access-date=14. 1. 2016
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304052136/http://dels.nas.edu/Materials/Booklets/Lines-of-Evidence
 |archive-date=4. 3. 2016
 |url-status=live
 }}
* {{cite report
 |author=National Research Council
 |year=2012
 |title=Climate Change: Evidence, Impacts, and Choices
 |url=http://nas-sites.org/americasclimatechoices/files/2012/06/19014_cvtx_R1.pdf
 |access-date=9. 9. 2017
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130220184517/http://nas-sites.org/americasclimatechoices/files/2012/06/19014_cvtx_R1.pdf
 |archive-date=20. 2. 2013
 |url-status=live
 }}
* {{cite book
 |last1=Newell
 |first1=Peter
 |title=Climate for Change: Non-State Actors and the Global Politics of the Greenhouse
 |date=14. 12. 2006
 |access-date=30. 7. 2018
 |publisher=Cambridge University Press
 |url=https://books.google.com/books?id=ing21MGmh5UC
 |isbn=978-0-521-02123-4
 }}
* {{cite web
 |ref={{harvid|NOAA|2017}}
 |author=NOAA
 |url=https://tidesandcurrents.noaa.gov/publications/techrpt83_Global_and_Regional_SLR_Scenarios_for_the_US_final.pdf
 |title=January 2017 analysis from NOAA: Global and Regional Sea Level Rise Scenarios for the United States
 |access-date=7. 2. 2019
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171218140625/https://tidesandcurrents.noaa.gov/publications/techrpt83_Global_and_Regional_SLR_Scenarios_for_the_US_final.pdf
 |archive-date=18. 12. 2017
 |url-status=live
 }}
* {{cite web
 |title=Understanding and Responding to Climate Change
 |author=NRC
 |year=2008
 |publisher=Board on Atmospheric Sciences and Climate, US National Academy of Sciences
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171011182257/http://dels.nas.edu/resources/static-assets/materials-based-on-reports/booklets/climate_change_2008_final.pdf
 |archive-date=11. 10. 2017
 |url-status=live
 |url=http://dels.nas.edu/resources/static-assets/materials-based-on-reports/booklets/climate_change_2008_final.pdf
 |access-date=9. 11. 2010
 }}
* {{cite book
 |last1=Olivier
 |first1=J. G. J.
 |last2=Peters
 |first2=J. A. H. W.
 |year=2019
 |title=Trends in global CO2 and total greenhouse gas emissions
 |publisher=PBL Netherlands Environmental Assessment Agency
 |url=https://www.pbl.nl/sites/default/files/downloads/pbl-2020-trends-in-global-co2-and-total-greenhouse-gas-emissions-2019-report_4068.pdf
 |place=The Hague
 }}
* {{cite book
 |chapter=The scientific consensus on climate change: How do we know we're not wrong?
 |last1=Oreskes |first1=Naomi
 |title=Climate Change: What It Means for Us, Our Children, and Our Grandchildren
 |url=https://archive.org/details/climatechangewha00dime
 |editor-last1=DiMento |editor-first1=Joseph F. C.
 |editor-last2=Doughman |editor-first2=Pamela M.
 |publisher=The MIT Press
 |year=2007
 |isbn=978-0-262-54193-0
}}
* {{cite book
 |title=Merchants of Doubt: How a Handful of Scientists Obscured the Truth on Issues from Tobacco Smoke to Global Warming
 |url=https://archive.org/details/merchantsofdoubt00ores
 |date=2010
 |last1=Oreskes
 |first1=Naomi
 |first2=Erik
 |last2=Conway
 |publisher=Bloomsbury Press
 |edition=first
 |isbn=978-1-59691-610-4
 }}
* {{Cite report
| ref= {{harvid|Pew|2015}}
| author= Pew Research Center
| date= novembar 2015
| title= Global Concern about Climate Change, Broad Support for Limiting Emissions
| url= https://www.pewresearch.org/global/wp-content/uploads/sites/2/2015/11/Pew-Research-Center-Climate-Change-Report-FINAL-November-5-2015.pdf
| access-date= 5. 8. 2021
}}
* {{cite book
 |author=REN21
 |year=2020
 |title=Renewables 2020 Global Status Report
 |url=https://www.ren21.net/wp-content/uploads/2019/05/gsr_2020_full_report_en.pdf
 |location=Paris
 |publisher=REN21 Secretariat
 |isbn=978-3-948393-00-7
 |access-date=24. 12. 2021
 |archive-date=23. 9. 2020
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200923065621/https://www.ren21.net/wp-content/uploads/2019/05/gsr_2020_full_report_en.pdf
 |url-status=dead
 }}
* {{cite book
 |date=13. 4. 2005
 |author=Royal Society
 |title=Economic Affairs – Written Evidence
 |series=The Economics of Climate Change, the Second Report of the 2005–2006 session, produced by the UK Parliament House of Lords Economics Affairs Select Committee
 |url=https://publications.parliament.uk/pa/ld200506/ldselect/ldeconaf/12/12we24.htm
 |publisher=UK Parliament
 |access-date=9. 7. 2011
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111113084025/http://www.publications.parliament.uk/pa/ld200506/ldselect/ldeconaf/12/12we24.htm
 |archive-date=13. 11. 2011
 |url-status=live
 }}
* {{cite book
 |title=Global trends in climate change litigation: 2019 snapshot
 |last1=Setzer
 |first1=Joana
 |last2=Byrnes
 |first2=Rebecca
 |date=juli 2019
 |publisher=the Grantham Research Institute on Climate Change and the Environment and the Centre for Climate Change Economics and Policy
 |url=http://www.lse.ac.uk/GranthamInstitute/wp-content/uploads/2019/07/GRI_Global-trends-in-climate-change-litigation-2019-snapshot.pdf
 |location=London
 }}
* {{cite report
 |ref             = {{harvid|NREL|2017}}
 |last1           = Steinberg
 |first1          = D.
 |last2           = Bielen
 |first2          = D.
 |last3           = Eichman
 |first3          = J.
 |last4           = Eurek
 |first4          = K.
 |last5           = Logan
 |first5          = J.
 |last6           = Mai
 |first6          = T.
 |last7           = McMillan
 |first7          = C.
 |last8           = Parker
 |first8          = A.
 |display-authors = 2
 |title           = Electrification &amp; Decarbonization: Exploring U.S. Energy Use and Greenhouse Gas Emissions in Scenarios with Widespread Electrification and Power Sector Decarbonization
 |publisher       = National Renewable Energy Laboratory
 |date            = juli 2017
 |location        = Golden, Colorado
 |url             = https://www.nrel.gov/docs/fy17osti/68214.pdf
}}
* {{cite book
 |ref={{harvid|Teske, ed.|2019}}
 |chapter=Executive Summary
 |date=2019
 |title=Achieving the Paris Climate Agreement Goals: Global and Regional 100% Renewable Energy Scenarios with Non-energy GHG Pathways for +1.5&amp;nbsp;°C and +2&amp;nbsp;°C
 |pages=xiii–xxxv
 |editor-last=Teske
 |editor-first=Sven
 |publisher=Springer International Publishing
 |doi=10.1007/978-3-030-05843-2
 |isbn=978-3-030-05843-2
 |s2cid=198078901
 |url=http://www.oapen.org/download/?type=document&amp;docid=1007262
 |chapter-url=https://link.springer.com/content/pdf/bfm%3A978-3-030-05843-2%2F1.pdf
 }}
* {{cite book
 |last1=Teske |first1=Sven
 |first2=Kriti |last2=Nagrath |first3=Tom |last3=Morris |first4=Kate |last4=Dooley
 |chapter=Renewable Energy Resource Assessment
 |date=2019
 |work=Achieving the Paris Climate Agreement Goals: Global and Regional 100% Renewable Energy Scenarios with Non-energy GHG Pathways for +1.5&amp;nbsp;°C and +2&amp;nbsp;°C
 |title=Achieving the Paris Climate Agreement Goals
 |pages=161–173
 |editor-last=Teske |editor-first=Sven
 |publisher=Springer International Publishing
 |doi=10.1007/978-3-030-05843-2_7
 |hdl=10453/139583
 |isbn=978-3-030-05843-2
|s2cid=134370729
 }}
* {{cite book
 |last1=Teske |first1=Sven
 |chapter=Trajectories for a Just Transition of the Fossil Fuel Industry
 |date=2019
 |work=Achieving the Paris Climate Agreement Goals: Global and Regional 100% Renewable Energy Scenarios with Non-energy GHG Pathways for +1.5&amp;nbsp;°C and +2&amp;nbsp;°C
 |title=Achieving the Paris Climate Agreement Goals
 |pages=403–411
 |editor-last=Teske |editor-first=Sven
 |publisher=Springer International Publishing
 |doi=10.1007/978-3-030-05843-2_9
 |hdl=10453/139584
 |isbn=978-3-030-05843-2
|s2cid=133961910
 }}
* {{cite report
 |author=UN FAO
 |year=2016
 |title=Global Forest Resources Assessment 2015. How are the world's forests changing?
 |url=http://www.fao.org/3/a-i4793e.pdf#page=11
 |publisher=Food and Agriculture Organization of the United Nations
 |isbn=978-92-5-109283-5
 |access-date=1. 12. 2019
 }}
* {{cite book
 |author=United Nations Environment Programme
 |year=2019
 |title=Emissions Gap Report 2019
 |url=https://wedocs.unep.org/bitstream/handle/20.500.11822/30797/EGR2019.pdf?sequence=1&amp;isAllowed=y
 |location=Nairobi
 |isbn=978-92-807-3766-0
 }}
* {{cite book
 |author=United Nations Environment Programme
 |year=2021
 |title=Emissions Gap Report 2021
 |url=https://wedocs.unep.org/bitstream/handle/20.500.11822/36991/EGR21_ESEN.pdf
 |location=Nairobi
 |isbn=978-92-807-3890-2
 }}
* {{cite book|author=UNEP|year=2018|title=The Adaptation Gap Report 2018|location=Nairobi, Kenya|url=https://www.unenvironment.org/resources/adaptation-gap-report|isbn=978-92-807-3728-8|publisher=United Nations Environment Programme (UNEP)}}
* {{cite conference
|year=1992
|author=UNFCCC
|author-link=UNFCCC
|title=United Nations Framework Convention on Climate Change
|url=https://unfccc.int/files/essential_background/background_publications_htmlpdf/application/pdf/conveng.pdf
}}
&lt;!-- ## --&gt;
* {{cite web
 |ref={{harvid|Kyoto Protocol|1997}}
 |date=1997
 |author=UNFCCC
 |author-link=UNFCCC
 |title=Kyoto Protocol to the United Nations Framework Convention on Climate Change
 |publisher=United Nations
 |url=https://unfccc.int/resource/docs/convkp/kpeng.html
 }}
&lt;!-- ## --&gt;
&lt;!-- Example: Decision 2/CP.15 in {{harvnb|UNFCCC: Copenhagen|2009|loc=}} --&gt;
&lt;!-- Cite by paragraph, as page numbering is variable. --&gt;
* {{cite conference
 |ref          = {{harvid|UNFCCC: Copenhagen|2009}}
 |date         = 30. 3. 2010
 |author       = UNFCCC
 |author-link  = UNFCCC
 |chapter      = Decision 2/CP.15: Copenhagen Accord
 |title        = Report of the Conference of the Parties on its fifteenth session, held in Copenhagen from 7 to 19&amp;nbsp;December&amp;nbsp;2009
 |id           = FCCC/CP/2009/11/Add.1
 |publisher    = United Nations Framework Convention on Climate Change
 |chapter-url  = http://unfccc.int/documentation/documents/advanced_search/items/3594.php?rec=j&amp;priref=600005735#beg
 |access-date  = 17. 5. 2010
 |archive-url  = https://web.archive.org/web/20100430005322/https://unfccc.int/documentation/documents/advanced_search/items/3594.php?rec=j&amp;priref=600005735#beg
 |archive-date = 30. 4. 2010
 |url-status   = live
}}
&lt;!-- ## --&gt;
* {{cite web
 |ref={{harvid|Paris Agreement|2015}}
 |date=2015
 |author=UNFCCC
 |author-link=UNFCCC
 |title=Paris Agreement
 |publisher=United Nations Framework Convention on Climate Change
 |url=https://unfccc.int/files/essential_background/convention/application/pdf/english_paris_agreement.pdf
 }}
&lt;!-- ## --&gt;
* {{cite report
 |ref         = {{harvid|UN NDC Synthesis Report|2021}}
 |author      = UNFCCC
 |author-link = UNFCCC
 |date        = 26. 2. 2021
 |title       = Nationally determined contributions under the Paris Agreement Synthesis report by the secretariat
 |url         = https://unfccc.int/sites/default/files/resource/cma2021_02E.pdf
 |publisher   = [[United Nations Framework Convention on Climate Change]]
}}
&lt;!-- ## --&gt;
* {{cite web
 |ref={{harvid|UNHCR|2011}}
 |title=Climate Change and the Risk of Statelessness: The Situation of Low-lying Island States
 |last=Park
 |first=Susin
 |date=maj 2011
 |publisher=United Nations High Commissioner for Refugees
 |url=http://www.unhcr.org/4df9cb0c9.pdf
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130502223251/http://www.unhcr.org/4df9cb0c9.pdf
 |archive-date=2. 5. 2013
 |url-status=live
 |access-date=13. 4. 2012
 }}
* {{cite report
 |author=United States Environmental Protection Agency
 |year=2016
 |title=Methane and Black Carbon Impacts on the Arctic: Communicating the Science
 |url=https://19january2017snapshot.epa.gov/climate-change-science/methane-and-black-carbon-impacts-arctic-communicating-science_.html
 |access-date=27. 2. 2019
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170906225344/https://19january2017snapshot.epa.gov/climate-change-science/methane-and-black-carbon-impacts-arctic-communicating-science_.html
 |archive-date=6. 9. 2017
 |url-status=live
 }}
* {{cite journal
 |last1=Van Oldenborgh |first1=Geert-Jan
 |last2=Philip |first2=Sjoukje
 |last3=Kew |first3=Sarah
 |last4=Vautard |first4=Robert
 |display-authors=etal
 |date=2019
 |website=Semantic Scholar
 |s2cid=199454488 |title=Human contribution to the record-breaking June 2019 heat wave in France
 }}
* {{cite report
 |ref={{harvid|World Bank, June|2019}}
 |title=State and Trends of Carbon Pricing 2019
 |url=http://documents.worldbank.org/curated/en/191801559846379845/pdf/State-and-Trends-of-Carbon-Pricing-2019.pdf
 |date=juni 2019
 |publisher=World Bank
 |location=Washington, D.C.
 |doi=10.1596/978-1-4648-1435-8
 |hdl=10986/29687
 |hdl-access=free
 }}
* {{cite report
 |ref={{harvid|WHO|2014}}
 |author=World Health Organization
 |year=2014
 |title=Quantitative risk assessment of the effects of climate change on selected causes of death, 2030s and 2050s
 |location=Geneva, Switzerland
 |isbn=978-92-4-150769-1
 |url=https://apps.who.int/iris/bitstream/handle/10665/134014/9789241507691_eng.pdf
 }}
* {{Cite report
| ref= {{harvid|WHO|2016}}
| author= World Health Organization
| year= 2016
| title= Ambient air pollution: a global assessment of exposure and burden of disease
| location= Geneva, Switzerland
| isbn= 978-92-4-1511353
| url= https://apps.who.int/iris/rest/bitstreams/1061179/retrieve
}}
* {{cite book
 |ref={{harvid|WHO|2018}}
 |author=World Health Organization
 |title=COP24 Special Report Health and Climate Change
 |url=https://apps.who.int/iris/bitstream/handle/10665/276405/9789241514972-eng.pdf?ua=1
 |year=2018
 |location=Geneva
 |isbn=978-92-4-151497-2
 }}
* {{cite book
 |ref={{harvid|WMO|2021}}
 |author=[[World Meteorological Organization]]
 |title=WMO Statement on the State of the Global Climate in 2020
 |url=https://library.wmo.int/doc_num.php?explnum_id=10618
 |year=2021
 |location=Geneva
 |series=WMO-No. 1264
 |isbn=978-92-63-11264-4
 |access-date=24. 12. 2021
 |archive-date=19. 4. 2021
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210419162743/https://library.wmo.int/doc_num.php?explnum_id=10618
 |url-status=dead
 }}
* {{cite book
 |title=Shock Waves : Managing the Impacts of Climate Change on Poverty. Climate Change and Development
 |date=2016
 |isbn=978-1-4648-0674-2
 |doi=10.1596/978-1-4648-0673-5
 |last1=Hallegatte
 |first1=Stephane
 |last2=Bangalore
 |first2=Mook
 |last3=Bonzanigo
 |first3=Laura
 |last4=Fay
 |first4=Marianne
 |last5=Kane
 |first5=Tamaro
 |last6=Narloch
 |first6=Ulf
 |last7=Rozenberg
 |first7=Julie
 |last8=Treguer
 |first8=David
 |last9=Vogt-Schilb
 |first9=Adrien
 |display-authors=4
 |location=Washington, D.C.
 |publisher=World Bank
 |hdl=10986/22787
 |url=https://openknowledge.worldbank.org/bitstream/handle/10986/22787/9781464806735.pdf?sequence=13&amp;isAllowed=y
 }}
* {{cite book
 |ref={{harvid|World Resources Institute, December|2019}}
 |author=World Resources Institute
 |date=decembar 2019
 |title=Creating a Sustainable Food Future: A Menu of Solutions to Feed Nearly 10 Billion People by 2050
 |location=Washington, D.C.
 |url=https://files.wri.org/d8/s3fs-public/wrr-food-full-report.pdf
 |isbn=978-1-56973-953-2
 }}
{{refend}}

=== Netehnički izvori ===
{{refbegin|30em}}
* ''[[American Institute of Physics]]''
** {{cite book
 |ref=none
 |last=Weart
 |first=Spencer
 |date=oktobar 2008
 |title=The Discovery of Global Warming
 |edition=2nd
 |location=Cambridge, MA
 |publisher=Harvard University Press
 |isbn=978-0-674-03189-0
 |url=http://history.aip.org/climate/reviews.htm
 |access-date=16. 6. 2020
|url-status=live
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161118000413/http://history.aip.org/climate/reviews.htm
 |archive-date=18. 11. 2016}}
** {{cite book
 |ref=none
 |last=Weart
 |first=Spencer
 |date=februar 2019
 |title=The Discovery of Global Warming
 |edition=online
 |url=http://history.aip.org/climate/index.htm
 |access-date=19. 6. 2020
|url-status=live
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200618075616/http://history.aip.org/climate/index.htm
 |archive-date=18. 6. 2020
}}
*** {{citation|ref={{harvid|Weart &quot;The Carbon Dioxide Greenhouse Effect&quot;}} |mode=cs1 &lt;!-- Because {cite web} doesn't do chapters. --&gt;
 |last =Weart |first=Spencer
 |date =januar 2020&lt;!-- &quot;The Discovery of Global Warming&quot; is an evolving website, date is not useful for SFNs. --&gt;
 |title=The Discovery of Global Warming
 |chapter=The Carbon Dioxide Greenhouse Effect
 |chapter-url=http://history.aip.org/climate/co2.htm
 |access-date=19. 6. 2020
|publisher=American Institute of Physics
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161111191800/http://history.aip.org/climate/co2.htm
 |archive-date=11. 11. 2016
|url-status=live
}}
*** {{citation|ref=none |mode=cs1 &lt;!-- Because {cite web} doesn't do chapters. --&gt;
 |last =Weart |first=Spencer
 |date =januar 2020&lt;!-- &quot;The Discovery of Global Warming&quot; is an evolving website, date is not useful for SFNs. --&gt;
 |title=The Discovery of Global Warming
 |chapter=The Public and Climate Change
 |chapter-url=http://history.aip.org/climate/public.htm
 |access-date=19. 6. 2020
|publisher =American Institute of Physics
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161111191711/http://history.aip.org/climate/public.htm
 |archive-date=11. 11. 2016
|url-status=live
}}
**** {{citation|ref={{harvid|Weart &quot;Suspicions of a Human-Caused Greenhouse (1956–1969)&quot;}} |mode=cs1 &lt;!-- Because {cite web} doesn't do chapters. --&gt;
 |last =Weart |first=Spencer
 |date =januar 2020&lt;!-- &quot;The Discovery of Global Warming&quot; is an evolving website, date is not useful for SFNs. --&gt;
 |title=The Discovery of Global Warming
 |chapter=The Public and Climate Change: Suspicions of a Human-Caused Greenhouse (1956–1969)
 |chapter-url=http://history.aip.org/climate/public.htm#S2
 |access-date=19. 6. 2020
|publisher =American Institute of Physics
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161111191711/http://history.aip.org/climate/public.htm#S2
 |archive-date=11. 11. 2016
|url-status=live
}}
*** {{citation|ref={{harvid|Weart &quot;The Public and Climate Change (since 1980)&quot;}} |mode=cs1 &lt;!-- Because {cite web} doesn't do chapters. --&gt;
 |last1=Weart |first1=Spencer
 |date =januar 2020&lt;!-- &quot;The Discovery of Global Warming&quot; is an evolving website, date is not useful for SFNs. --&gt;
 |title=The Discovery of Global warming
 |chapter=The Public and Climate Change (cont.&amp;nbsp;– since 1980)
 |chapter-url=https://history.aip.org/climate/public2.htm
 |access-date=19. 6. 2020
|publisher =American Institute of Physics
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161111191659/http://history.aip.org/climate/public2.htm
 |archive-date=11. 11. 2016
|url-status=live
}}
**** {{citation|ref={{harvid|Weart &quot;The Public and Climate Change: The Summer of 1988&quot;}} |mode=cs1 &lt;!-- Because {cite web} doesn't do chapters. --&gt;
 |first=Spencer |last=Weart
 |date =januar 2020&lt;!-- &quot;The Discovery of Global Warming&quot; is an evolving website, date is not useful for SFNs. --&gt;
 |title=The Discovery of Global Warming
 |chapter=The Public and Climate Change: The Summer of 1988
 |chapter-url=http://history.aip.org/climate/public2.htm#S1988
 |access-date=19. 6. 2020
|publisher=American Institute of Physics
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161111191659/http://history.aip.org/climate/public2.htm#S1988
 |archive-date=11. 11. 2016
|url-status=live
}}
* ''[[Associated Press]]''
** {{cite web |ref={{harvid|Associated Press, 22 September|2015}}
 |url=https://www.apstylebook.com/blog_posts/4
 |title=An addition to AP Stylebook entry on global warming
 |last=Colford
 |first=Paul
 |date=22. 9. 2015
|website=AP Style Blog
 |access-date=6. 11. 2019}}
* ''[[BBC]]''
** {{cite news |ref={{harvid|BBC, 1 May|2019}}
 |date=1. 5. 2019
|title=UK Parliament declares climate change emergency
 |publisher=BBC
 |url=https://www.bbc.com/news/uk-politics-48126677
 |access-date=30. 6. 2019
}}
** {{cite web |ref={{harvid|BBC Science Focus Magazine, 3 February|2020}}
 |last=Rigby |first=Sara
 |date=3. 2. 2020
|title=Climate change: should we change the terminology?
 |website=BBC Science Focus Magazine

 |url=https://www.sciencefocus.com/news/climate-change-should-we-change-the-terminology/
 |access-date=24. 3. 2020}}
* ''[[Bulletin of the Atomic Scientists]]''
** {{cite news
 |last1=Stover |first1=Dawn
 |title=The global warming 'hiatus'
 |url=https://thebulletin.org/2014/09/the-global-warming-hiatus/
 |work=Bulletin of the Atomic Scientists
 |date=23. 9. 2014
|archive-url=https://web.archive.org/web/20200711032006/https://thebulletin.org/2014/09/the-global-warming-hiatus/
 |archive-date=11. 7. 2020
|url-status=live
 }}
* ''[[Carbon Brief]]''
** {{cite web |ref={{harvid|Carbon Brief, 4 Jan|2017}}
 |date=4. 1. 2017
|last=Yeo |first=Sophie
 |title=Clean energy: The challenge of achieving a 'just transition' for workers
 |website=Carbon Brief
 |url=https://www.carbonbrief.org/clean-energy-the-challenge-of-achieving-a-just-transition-for-workers
 |access-date=18. 5. 2020
}}
** {{cite web |ref={{harvid|Carbon Brief, 15 January|2018}}
 |date=15. 1. 2018
|last1=McSweeney |first1=Robert M.
 |last2=Hausfather |first2=Zeke
 |title= Q&amp;A: How do climate models work?
 |website=Carbon Brief
 |url=https://www.carbonbrief.org/qa-how-do-climate-models-work
 |access-date=2. 3. 2019
|archive-url=https://web.archive.org/web/20190305004530/https://www.carbonbrief.org/qa-how-do-climate-models-work
 |archive-date=5. 3. 2019
|url-status=live
}}
** {{cite web |ref={{harvid|Carbon Brief, 19 April|2018}}
 |date =19. 4. 2018
|last1=Hausfather |first1=Zeke
 |title=Explainer: How 'Shared Socioeconomic Pathways' explore future climate change
 |website=Carbon Brief
 |url=https://www.carbonbrief.org/explainer-how-shared-socioeconomic-pathways-explore-future-climate-change
 |access-date=20. 7. 2019
}}
** {{cite web |ref={{harvid|Carbon Brief, 8 October|2018}}
 |date=8. 10. 2018
|last1=Hausfather |first1=Zeke
 |title=Analysis: Why the IPCC 1.5C report expanded the carbon budget
 |url=https://www.carbonbrief.org/analysis-why-the-ipcc-1-5c-report-expanded-the-carbon-budget
 |access-date=28. 7. 2020|website=Carbon Brief}}
** {{cite web |ref={{harvid|Carbon Brief, 7 January|2020}}
 |url=https://www.carbonbrief.org/media-reaction-australias-bushfires-and-climate-change
 |title=Media reaction: Australia's bushfires and climate change
 |last1=Dunne |first1=Daisy |last2=Gabbatiss |first2=Josh |last3=Mcsweeny |first3=Robert
 |date=7. 1. 2020
|website=Carbon Brief|access-date=11. 1. 2020}}
* ''[[Deutsche Welle]]''
** {{cite news |ref={{harvid|Deutsche Welle, 22 June|2019}}
 |last1=Ruiz |first1=Irene Banos
 |title=Climate Action: Can We Change the Climate From the Grassroots Up?
 |url=https://www.ecowatch.com/climate-action-grassroots-2638915946.html
 |access-date=23. 6. 2019
|agency=Deutsche Welle
 |publisher=Ecowatch
 |date=22. 6. 2019
|archive-url=https://web.archive.org/web/20190623124154/https://www.ecowatch.com/climate-action-grassroots-2638915946.html
 |archive-date=23. 6. 2019 |url-status=live }}
* ''[[EPA]]''
** {{cite web |ref={{harvid|EPA|2016}}
 |title=Myths vs. Facts: Denial of Petitions for Reconsideration of the Endangerment and Cause or Contribute Findings for Greenhouse Gases under Section 202(a) of the Clean Air Act
 |publisher=U.S. Environmental Protection Agency
 |date=25. 8. 2016
|url=https://www.epa.gov/ghgemissions/myths-vs-facts-denial-petitions-reconsideration-endangerment-and-cause-or-contribute
 |access-date=7. 8. 2017}}
** {{cite web |ref={{harvid|EPA|2019}}
 |url=https://www.epa.gov/ghgemissions/global-greenhouse-gas-emissions-data
 |title=Global Greenhouse Gas Emissions Data
 |author=US EPA
 |date=13. 9. 2019
|access-date=8. 8. 2020
|archive-url=https://web.archive.org/web/20200218125157/https://www.epa.gov/ghgemissions/global-greenhouse-gas-emissions-data
 |archive-date=18. 2. 2020|url-status=live}}
** {{cite web |ref={{harvid|EPA|2020}}
 |url=https://www.epa.gov/ghgemissions/overview-greenhouse-gases
 |title=Overview of Greenhouse Gases
 |author=US EPA
 |date=15. 9. 2020
|access-date=15. 9. 2020
}}
* ''[[EUobserver]]''
** {{cite web |ref={{harvid|EUobserver, 20 December|2009}}
 |date=20. 12. 2009
|title=Copenhagen failure 'disappointing', 'shameful'
 |website=euobserver.com
 |access-date=12. 4. 2019
|url=https://euobserver.com/environment/29181
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190412092312/https://euobserver.com/environment/29181
 |archive-date=12. 4. 2019
|url-status=live}}
* ''[[European Parliament]]''
** {{cite web |ref={{harvid|European Parliament, February|2020}}
 |date=februar 2020
 |first=M. |last=Ciucci
 |title=Renewable Energy
 |website=European Parliament
 |url=https://www.europarl.europa.eu/factsheets/en/sheet/70/renewable-energy
 |access-date=3. 6. 2020
}}
* ''[[The Guardian]]''&lt;!--
 |issn=0261-3077 - not needed, nor location.
The parameters for harvid should match the first two parameters
     used in harvnb for the short-cite in the text. --&gt;
** {{cite news |ref={{harvid|The Guardian, 26 January|2015}}
 |last1=Nuccitelli |first1=Dana
 |date=26. 1. 2015
|title=Climate change could impact the poor much more than previously thought
 |newspaper=The Guardian
 |url=https://www.theguardian.com/environment/climate-consensus-97-per-cent/2015/jan/26/climate-change-could-impact-poor-much-more-than-previously-thought
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161228200446/https://www.theguardian.com/environment/climate-consensus-97-per-cent/2015/jan/26/climate-change-could-impact-poor-much-more-than-previously-thought
 |archive-date=28. 12. 2016
|url-status=live
}}
** {{cite news |ref={{harvid|The Guardian, 19 March|2019}}
 |last=Carrington |first=Damian
 |date=19. 3. 2019
|title=School climate strikes: 1.4 million people took part, say campaigners
 |newspaper=The Guardian
 |url=https://www.theguardian.com/environment/2019/mar/19/school-climate-strikes-more-than-1-million-took-part-say-campaigners-greta-thunberg
 |access-date=12. 4. 2019
|archive-url=https://web.archive.org/web/20190320122303/https://www.theguardian.com/environment/2019/mar/19/school-climate-strikes-more-than-1-million-took-part-say-campaigners-greta-thunberg
 |archive-date=20. 3. 2019|url-status=live
}}
** {{cite news |ref={{harvid|The Guardian, 17 May|2019}}
 |last=Carrington |first=Damian
 |date=17. 5. 2019
|title=Why the Guardian is changing the language it uses about the environment
 |newspaper=The Guardian
 |url=https://www.theguardian.com/environment/2019/may/17/why-the-guardian-is-changing-the-language-it-uses-about-the-environment
 |access-date=20. 5. 2019
}}
** {{cite news |ref={{harvid|The Guardian, 28 November|2019}}
 |url=https://www.theguardian.com/world/2019/nov/28/eu-parliament-declares-climate-emergency
 |title='Our house is on fire': EU parliament declares climate emergency
 |last=Rankin |first=Jennifer
 |date=28. 11. 2019
|work=The Guardian
 |access-date=28. 11. 2019
|issn=0261-3077}}Too risky
** {{cite news |ref={{harvid|The Guardian, 19 February|2020}}
 |last= Watts |first=Jonathan
 |date= 19. 2. 2020 |title=Oil and gas firms 'have had far worse climate impact than thought'
 |url=https://www.theguardian.com/environment/2020/feb/19/oil-gas-industry-far-worse-climate-impact-than-thought-fossil-fuels-methane
 |newspaper=The Guardian
}}
** {{cite web |ref={{harvid|The Guardian, 6 April|2020}}
 |last=Carrington |first=Damian
 |date=6. 4. 2020
|title=New renewable energy capacity hit record levels in 2019
 |work=The Guardian
 |url=https://www.theguardian.com/environment/2020/apr/06/new-renewable-energy-capacity-hit-record-levels-in-2019
 |access-date=25. 5. 2020
}}
** {{cite web |ref={{harvid|The Guardian, 28 October|2020}}
 |date=28. 10. 2020
|last=McCurry
 |first=Justin
 |title=South Korea vows to go carbon neutral by 2050 to fight climate emergency
 |url=http://www.theguardian.com/world/2020/oct/28/south-korea-vows-to-go-carbon-neutral-by-2050-to-fight-climate-emergency
 |access-date=6. 12. 2020
|work=The Guardian}}
* ''[[NASA]]''
** {{cite news |ref={{harvid|NASA, 28 May|2013}}
 |year=2013
 |title=Arctic amplification
 |publisher=NASA
 |url=https://climate.nasa.gov/news/927/arctic-amplification
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180731054007/https://climate.nasa.gov/news/927/arctic-amplification/
 |archive-date=31. 7. 2018
|url-status=live
}}
** {{cite news |ref={{harvid|NASA, 12 September|2018}}
 |date=12. 9. 2018
|last=Carlowicz |first=Michael
 |publisher=NASA's Earth Observatory
 |title=Watery heatwave cooks the Gulf of Maine
 |url=https://climate.nasa.gov/news/2798/watery-heatwave-cooks-the-gulf-of-maine/
}}
** {{cite web |ref={{harvid|NASA, 5 December|2008}}
 |date=5. 12. 2008
|last=Conway |first=Erik M.
 |title=What's in a Name? Global Warming vs. Climate Change
 |publisher=NASA
 |url=http://www.nasa.gov/topics/earth/features/climate_by_any_other_name.html
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100809221926/http://www.nasa.gov/topics/earth/features/climate_by_any_other_name.html
 |archive-date=9. 8. 2010
}}
** {{cite web |ref={{harvid|NASA, Mitigation and Adaptation|2020}}
 |date=21. 12. 2020
|title=Responding to Climate Change
 |publisher=NASA
 |url=https://climate.nasa.gov/solutions/adaptation-mitigation/
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210104032553/https://climate.nasa.gov/solutions/adaptation-mitigation/
 |archive-date=4. 1. 2021
|url-status=live
}}
** {{cite web |ref={{harvid|NASA, 16 June|2011}}
 |date=16. 6. 2011
|last1=Riebeek |first1=H.
 |title=The Carbon Cycle: Feature Articles: Effects of Changing the Carbon Cycle
 |url=http://www.earthobservatory.nasa.gov/Features/CarbonCycle/page5.php
 |publisher=Earth Observatory, part of the EOS Project Science Office located at NASA Goddard Space Flight Center
 |access-date=4. 2. 2013
|archive-url=https://web.archive.org/web/20130206043139/http://earthobservatory.nasa.gov/Features/CarbonCycle/page5.php
 |archive-date=6. 2. 2013
|url-status=live
}}
** {{cite web |ref={{harvid|NASA, Scientific Consensus|2020}}
 |date=21. 12. 2020
|title=Scientific Consensus: Earth's Climate is Warming
 |publisher=NASA
 |url=https://climate.nasa.gov/scientific-consensus/
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210104025718/https://climate.nasa.gov/scientific-consensus/
 |archive-date=4. 1. 2021
|url-status=live
}}
** {{cite web
 |date=januar 2016
 |last1=Shaftel |first1=Holly
 |title=What's in a name? Weather, global warming and climate change
 |website=NASA Climate Change: Vital Signs of the Planet
 |url=https://climate.nasa.gov/resources/global-warming
 |access-date=12. 10. 2018
|archive-url=https://web.archive.org/web/20180928145703/https://climate.nasa.gov/resources/global-warming/
 |archive-date=28. 9. 2018
|url-status=dead
}}
** {{cite web |ref={{harvid|NASA, 7 July|2020}}
 |date=7. 7. 2020 |editor-last=Shaftel |editor-first=Holly
 |editor2-last=Jackson |editor2-first=Randal
 |editor3-last=Callery |editor3-first=Susan
 |editor4-last=Bailey |editor4-first=Daniel
 |title=Overview: Weather, Global Warming and Climate Change
 |url=https://climate.nasa.gov/resources/global-warming-vs-climate-change |access-date=14. 7. 2020 |website=Climate Change: Vital Signs of the Planet
}}
* ''[[National Conference of State Legislators]]''
** {{cite web |ref={{harvid|National Conference of State Legislators, 17 April|2020}}
 |date=17. 4. 2020
|title=State Renewable Portfolio Standards and Goals
 |website=National Conference of State Legislators
 |url=https://www.ncsl.org/research/energy/renewable-portfolio-standards.aspx
 |access-date=3. 6. 2020
}}
* ''[[National Geographic]]''
** {{cite web |ref={{harvid|National Geographic, 13 August|2019}}
 |last=Welch |first=Craig
 |url=https://www.nationalgeographic.com/environment/2019/08/arctic-permafrost-is-thawing-it-could-speed-up-climate-change-feature/
 |title=Arctic permafrost is thawing fast. That affects us all.
 |date=13. 8. 2019
|website=National Geographic
 |access-date=25. 8. 2019
}}
* ''[[National Science Digital Library]]''
** {{cite web
 |first=James R.
 |last=Fleming
 |title=Climate Change and Anthropogenic Greenhouse Warming: A Selection of Key Articles, 1824–1995, with Interpretive Essays
 |website=National Science Digital Library Project Archive PALE:ClassicArticles
 |date=17. 3. 2008 |url=http://nsdl.library.cornell.edu/websites/wiki/index.php/PALE_ClassicArticles/GlobalWarming.html
 |access-date=7. 10. 2019
}}
* ''[[Natural Resources Defense Council]]''
** {{cite web |ref={{harvid|Natural Resources Defense Council, 29 September|2017}}
 |date=29. 9. 2017
|title=What Is the Clean Power Plan?
 |website=Natural Resources Defense Council
 |url=https://www.nrdc.org/stories/how-clean-power-plan-works-and-why-it-matters
 |access-date=3. 8. 2020
}}
* ''[[Nature]]''
** {{cite journal
 |last=Crucifix |first=Michel
 |date=2016
 |title=Earth's narrow escape from a big freeze
 |journal=Nature
 |volume=529|issue=7585 |pages=162–163|issn=1476-4687 |doi=10.1038/529162a
 |pmid=26762453 |doi-access=free}}
* ''[[The New York Times]]''
** {{cite news |ref={{harvid|The New York Times, 25 May|2015}}
 |title      =Paris Can't Be Another Copenhagen
 |work       =The New York Times
 |last       =Rudd
 |first      =Kevin
 |date       =25. 5. 2015
|access-date =26. 5. 2015
|url        =https://www.nytimes.com/2015/05/26/opinion/kevin-rudd-paris-cant-be-another-copenhagen.html
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180203110636/https://www.nytimes.com/2015/05/26/opinion/kevin-rudd-paris-cant-be-another-copenhagen.html
 |archive-date=3. 2. 2018
|url-status   =live
}}
* ''[[NOAA]]''
** {{cite web |ref={{harvid|NOAA, 10 July|2011}}
 |date=10. 7. 2011
|author=NOAA
 |url=https://www.climate.gov/news-features/understanding-climate/polar-opposites-arctic-and-antarctic
 |title=Polar Opposites: the Arctic and Antarctic
 |access-date=20. 2. 2019
|archive-url=https://web.archive.org/web/20190222152103/https://www.climate.gov/news-features/understanding-climate/polar-opposites-arctic-and-antarctic
 |archive-date=22. 2. 2019 |url-status=live
}}
** {{cite web |ref={{harvid|NOAA, 17 June|2015}}
 |date=17. 6. 2015
|author=NOAA
 |url=https://www.climate.gov/news-features/climate-qa/whats-difference-between-global-warming-and-climate-change
 |title=What's the difference between global warming and climate change?
 |access-date=9. 1. 2021
|archive-url=https://web.archive.org/web/20210101142233/https://www.climate.gov/news-features/climate-qa/whats-difference-between-global-warming-and-climate-change
 |archive-date=1. 1. 2021 |url-status=live
}}
** {{cite web
 |first=Amara
 |last=Huddleston
 |title=Happy 200th birthday to Eunice Foote, hidden climate science pioneer
 |website=NOAA Climate.gov
 |date=17. 7. 2019 |url=https://www.climate.gov/news-features/features/happy-200th-birthday-eunice-foote-hidden-climate-science-pioneer
 |access-date=8. 10. 2019
}}
* ''[[Our World in Data]]''
** {{cite journal
 |date=15. 1. 2018
|last1=Ritchie |first1=Hannah
 |last2=Roser |first2=Max
 |title=Land Use
 |journal=Our World in Data
 |url=https://ourworldindata.org/land-use
 |access-date=1. 12. 2019
}}
** {{cite web
 |date=2019
 |last1=Ritchie |first1=Hannah
 |title=Renewable Energy
 |website=Our World in Data
 |url=https://ourworldindata.org/renewable-energy
 |access-date=31. 7. 2020
}}
** {{cite web
 |date=18. 9. 2020 |ref={{harvid|Our World in Data, 18 September|2020}}
 |last1=Ritchie |first1=Hannah
 |title=Sector by sector: where do global greenhouse gas emissions come from?
 |website=Our World in Data
 |url=https://ourworldindata.org/ghg-emissions-by-sector
 |access-date=28. 10. 2020
}}
* [[Oxford Languages]]
** {{cite press release |ref={{harvid|Oxford Languages|2019}}
 |publisher=Oxford University Press
 |website=Oxford Languages
 |date=21. 11. 2019
|title=Word of the Year 2019
 |url=https://languages.oup.com/word-of-the-year/2019/
 |access-date=1. 11. 2021
}}
* ''[[Pew Research Center]]''
** {{cite web   | ref= {{harvid|Pew|2020}}
| author= Pew Research Center
| date=16. 10. 2020
| title= Many globally are as concerned about climate change as about the spread of infectious diseases
| url= https://www.pewresearch.org/fact-tank/2020/10/16/many-globally-are-as-concerned-about-climate-change-as-about-the-spread-of-infectious-diseases/
| access-date=19. 8. 2021
}}
* ''[[Politico]]''
** {{cite web |ref={{harvid|Politico, 11 December|2019}}
 |url=https://www.politico.eu/article/the-commissions-green-deal-plan-unveiled/
 |title=Europe's Green Deal plan unveiled
 |last1=Tamma
 |first1=Paola
 |last2=Schaart
 |first2=Eline
 |date=11. 12. 2019
|website=Politico
 |access-date=29. 12. 2019
|last3=Gurzu
 |first3=Anca}}
* ''[[RIVM]]''
** {{cite AV media |ref={{harvid|RIVM|2016}}
 |date=11. 10. 2016
|title=Documentary Sea Blind
 |medium=Dutch Television
 |language=nl
 |url=http://www.rivm.nl/en/Documents_and_publications/Common_and_Present/Newsmessages/2016/Documentary_Sea_Blind_on_Dutch_Television
 |access-date=26. 2. 2019
|publisher=RIVM: Netherlands National Institute for Public Health and the Environment
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180817055817/https://www.rivm.nl/en/Documents_and_publications/Common_and_Present/Newsmessages/2016/Documentary_Sea_Blind_on_Dutch_Television
 |archive-date=17. 8. 2018
|url-status=live  }}
* ''[[Salon (website)|Salon]]''
** {{cite news |ref={{harvid|Salon, 25 September|2019}}
 |first=Evelyn |last=Leopold
 |title=How leaders planned to avert climate catastrophe at the UN (while Trump hung out in the basement)
 |url=https://www.salon.com/2019/09/25/how-serious-people-planned-to-avert-climate-catastrophe-at-the-un-while-trump-hung-out-in-the-basement_partner/
 |date=25. 9. 2019
|website=Salon

 |access-date=20. 11. 2019}}
* ''[[ScienceBlogs]]''
** {{cite news |ref={{harvid|Gleick, 7 January|2017}}
 |last1=Gleick |first1=Peter
 |title=Statements on Climate Change from Major Scientific Academies, Societies, and Associations (January 2017 update)
 |date=7. 1. 2017
|access-date=2. 4. 2020
|url=https://scienceblogs.com/significantfigures/index.php/2017/01/07/statements-on-climate-change-from-major-scientific-academies-societies-and-associations-january-2017-update
 |work=ScienceBlogs
}}
* ''[[Scientific American]]''
** {{cite magazine |ref={{harvid|Scientific American, 29 April|2014}}
 |title=Indian Monsoons Are Becoming More Extreme
 |last=Ogburn |first=Stephanie Paige
 |date=29. 4. 2014
|url=https://www.scientificamerican.com/article/indian-monsoons-are-becoming-more-extreme/
 |magazine=Scientific American
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180622193126/https://www.scientificamerican.com/article/indian-monsoons-are-becoming-more-extreme/
 |archive-date=22. 6. 2018
|url-status=live  }}
* ''[[Smithsonian]]''
** {{cite web |ref={{harvid|Smithsonian, 26 June|2016}}
 |url=https://www.smithsonianmag.com/smithsonian-institution/studying-climate-past-essential-preparing-todays-rapidly-changing-climate-180959595/
 |title=Studying the Climate of the Past Is Essential for Preparing for Today's Rapidly Changing Climate
 |last=Wing|first=Scott L.
 |website=Smithsonian

 |access-date=8. 11. 2019
|date=29. 6. 2016}}
* ''The Sustainability Consortium''
** {{cite web |ref={{harvid|The Sustainability Consortium, 13 September|2018}}
 |website=The Sustainability Consortium
 |date=13. 9. 2018
|url=https://www.sustainabilityconsortium.org/2018/09/one-fourth-of-global-forest-loss-permanent-deforestation-is-not-slowing-down/
 |title=One-Fourth of Global Forest Loss Permanent: Deforestation Is Not Slowing Down
 |access-date=1. 12. 2019
}}
* ''UN Environment''
** {{cite web
 |ref={{harvid|UN Environment, 25 October|2018}}
 |title=Curbing environmentally unsafe, irregular and disorderly migration
 |website=UN Environment
 |date=25. 10. 2018
|url=http://www.unenvironment.org/pt-br/node/23761
 |access-date=18. 4. 2019
|archive-url=https://web.archive.org/web/20190418154922/https://www.unenvironment.org/pt-br/node/23761
 |archive-date=18. 4. 2019
|url-status=live
 }}
* ''[[UNFCCC]]''
** {{cite web
 |ref={{harvid|UNFCCC, &quot;What are United Nations Climate Change Conferences?&quot;}}
 |title=What are United Nations Climate Change Conferences?
 |website=UNFCCC
 |access-date=12. 5. 2019
|url=https://unfccc.int/process/conferences/what-are-united-nations-climate-change-conferences
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190512084017/https://unfccc.int/process/conferences/what-are-united-nations-climate-change-conferences
 |archive-date=12. 5. 2019
|url-status=live
}}
** {{cite web
 |ref={{harvid|UNFCCC, &quot;What is the United Nations Framework Convention on Climate Change?&quot;}}
 |title=What is the United Nations Framework Convention on Climate Change?
 |website=UNFCCC
 |url=https://unfccc.int/process-and-meetings/the-convention/what-is-the-united-nations-framework-convention-on-climate-change
}}
* ''[[Union of Concerned Scientists]]''
** {{cite web |ref={{harvid|Union of Concerned Scientists, 8 January|2017}}
 |date=8. 1. 2017
|title=Carbon Pricing 101
 |website=Union of Concerned Scientists
 |url=https://www.ucsusa.org/resources/carbon-pricing-101
 |access-date=15. 5. 2020
}}
* ''[[USA Today]]''
** {{cite web |ref={{harvid|USA Today, 21 November|2019}}
 |title='Climate emergency' is Oxford Dictionary's word of the year
 |last=Rice|first=Doyle
 |date=21. 11. 2019
|website=USA Today
 |url=https://www.usatoday.com/story/news/nation/2019/11/21/climate-emergency-oxford-dictionarys-word-year/4263945002/
 |access-date=3. 12. 2019}}
* ''[[Vice]]''
** {{cite news |ref={{harvid|Vice, 2 May|2019}}
 |website=Vice
 |last1=Segalov |first1=Michael
 |title=The UK Has Declared a Climate Emergency: What Now?
 |url=https://www.vice.com/en_uk/article/evyxyn/uk-climate-emergency-what-does-it-mean
 |access-date=30. 6. 2019 |date=2. 5. 2019 }}
* ''[[The Verge]]''
** {{cite web |ref={{harvid|The Verge, 27 December|2019}}
 |title=2019 was the year of 'climate emergency' declarations
 |last=Calma |first=Justine
 |date=27. 12. 2019
|website=The Verge
 |url=https://www.theverge.com/2019/12/27/21038949/climate-change-2019-emergency-declaration
 |access-date=28. 3. 2020}}
* ''[[Vox (sajt)|Vox]]''
** {{cite web |ref={{harvid|Vox, 20 September|2019}}
 |last1=Roberts |first1=D.
 |date=20. 9. 2019
|title=Getting to 100% renewables requires cheap energy storage. But how cheap?
 |website=Vox
 |url=https://www.vox.com/energy-and-environment/2019/8/9/20767886/renewable-energy-storage-cost-electricity
 |access-date=28. 5. 2020
}}
* ''World Health Organization''
** {{cite web |ref={{harvid|WHO, Nov|2015}}
 |date=novembar 2015
 |title=WHO calls for urgent action to protect health from climate change – Sign the call
 |website=World Health Organization
 |url=https://www.who.int/globalchange/global-campaign/cop21/en/
 |access-date=2. 9. 2020
|archive-url=https://web.archive.org/web/20210103002854/https://www.who.int/globalchange/global-campaign/cop21/en/
 |url-status=dead
 |archive-date=3. 1. 2021
}}
* ''[[World Resources Institute]]''
** {{cite news |ref={{harvid|World Resources Institute, 31 March|2021}}
 |last1=Butler |first1=Rhett A.
 |title=Global forest loss increases in 2020
 |url=https://news.mongabay.com/2021/03/global-forest-loss-increases-in-2020-but-pandemics-impact-unclear/
 |work=Mongabay
 |date=31. 3. 2021
|archive-url=https://web.archive.org/web/20210401022404/https://news.mongabay.com/2021/03/global-forest-loss-increases-in-2020-but-pandemics-impact-unclear/
 |archive-date=1. 4. 2021
|url-status=live }} ● ''Mongabay'' graphing WRI data from {{cite web
 |title=Forest Loss / How much tree cover is lost globally each year?
 |url=https://research.wri.org/gfr/forest-extent-indicators/forest-loss
 |website=research.WRI.org
 |publisher=World Resources Institute — Global Forest Review
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210310203850/https://research.wri.org/gfr/forest-extent-indicators/forest-loss
 |archive-date=10. 3. 2021
|date=januar 2021
 |url-status=live}}
** {{cite journal |ref={{harvid|World Resources Institute, 8 August|2019}}
 |date=8. 8. 2019
|last1=Levin |first1=Kelly
 |title=How Effective Is Land At Removing Carbon Pollution? The IPCC Weighs In
 |website=World Resources institute
 |url=https://www.wri.org/blog/2019/08/how-effective-land-removing-carbon-pollution-ipcc-weighs
 |access-date=15. 5. 2020
}}
** {{cite journal |ref={{harvid|World Resources Institute, 8 December|2019}}
 |date=8. 12. 2019
|first1=Frances |last1=Seymour
 |first2=David |last2=Gibbs
 |title=Forests in the IPCC Special Report on Land Use: 7 Things to Know
 |url=https://www.wri.org/blog/2019/08/forests-ipcc-special-report-land-use-7-things-know/
 |website=World Resources Institute
}}
* ''[[Yale]] Climate Connections''
** {{cite web |ref={{harvid|Yale Climate Connections, 2 November|2010}}
 |title=Yale Researcher Anthony Leiserowitz on Studying, Communicating with American Public
 |date=2. 11. 2010
|last=Peach |first=Sara
 |publisher=Yale Climate Connections
 |access-date=30. 7. 2018
|url=https://www.yaleclimateconnections.org/2010/11/communicating-with-american-public
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190207130823/https://www.yaleclimateconnections.org/2010/11/communicating-with-american-public/
 |archive-date=7. 2. 2019
|url-status=live
}}
{{refend}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
* [http://www.metoffice.gov.uk/climate-guide Klimatski vodič Met Offica] – Hidrometeorološki zavod Ujedinjenog Kraljevstva
* [https://www.ncdc.noaa.gov/monitoring-references/faq/indicators.php Indikatori klimatskih promjena na globalnom nivou] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211214040356/https://www.ncdc.noaa.gov/monitoring-references/faq/indicators.php |date=14. 12. 2021 }} – NOAA
* [https://www.nationalgeographic.com/magazine/2013/09/rising-seas-ice-melt-new-shoreline-maps/ Ishod potpunog topljenja svjetskih polarnih regija] – National Geographic
* [https://www.globalwarmingindex.org Procjena globalnog zatopljenja koje je uzrokovalo čovječanstvo od druge polovine 19. stoljeća do danas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211228181648/https://globalwarmingindex.org/ |date=28. 12. 2021 }} – Univerzitet u Oxfordu

{{dobar članak}}

[[Kategorija:Nauke o Zemlji]]
[[Kategorija:Klimatologija]]
[[Kategorija:Globalno zagrijavanje]]
[[Kategorija:Nesreće]]</text>
      <sha1>a1nijm3ivryd1bvlwhozcz6tu6o3evq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Firmver</title>
    <ns>0</ns>
    <id>21036</id>
    <revision>
      <id>3917576</id>
      <parentid>3874979</parentid>
      <timestamp>2026-08-11T13:19:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3917576</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2332" sha1="rkzlcise7ceqf9wssjvpgd67z3g331g" xml:space="preserve">'''Firmver''' ({{Jez-en|Firmware}}) označava [[softver]] koji je ugrađen u [[hardver]]ski uređaj. Obično se nalazi u [[Flash memorija|flash]] [[ROM]]-u ili u obliku binarnog podatka koji se može postaviti na postojeći hardver.&lt;ref name=&quot;Opler&quot;&gt;{{cite journal|author=Opler, Ascher|date=januar 1967|title=Fourth-Generation Software|url=https://archive.org/stream/TNM_4th_generation_software_hardware_-_Datamation_20171010_0125/TNM_4th_generation_software_hardware_-_Datamation_20171010_0125_djvu.txt|journal=Datamation|volume=13|issue=1|pages=22–24}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://incepator.pinzaru.ro/software/what-is-firmware/|title=What is firmware?|date=23. 1. 2013}}&lt;/ref&gt;

== Definicije ==

Firmware se definiše kao:
* [[računarski program]] u read-only memoriji (ROM) 
* [[EPROM|izbrisljiva programibilna read-only memorija]] (EPROM) čiji se sadržaj, odnosno program u memoriji se može mijenjati pomoću posebnog vanjskog uređaja.

== Primjeri ==
Primjeri firmvera:
* BIOS na [[IBM]] i sličnim računarima;
* the [[Extensible Firmware Interface|EFI]] [[BIOS]] na [[Itanium]] sistemima, [[Intel]]-baziranim [[Mac OS X]] mašinama, i kao sekundarni [[boot učitavači]] (koji se pokreću nakon običnog BIOS-a) na [[x64]] računarima.;
* [[Open Firmware]], korišten od [[Sun Microsystems]] i [[Apple Computer]]-a;
* [[ARCS]], korišten u [[Silicon Graphics]] računarima;
* [[RTAS]] (Run-Time Abstraction Services), korišten u [[IBM]] računarima;
* [[EPROM]] čipovi korišteni u Eventide H-3000 seriji digitalnih muzičkih procesora.
* [[Common Firmware Environment]] (CFE).

== Reference ==
{{refspisak}}

== Također pogledajte ==
* [[Extensible Firmware Interface]]
* [[Mikroprogram]]

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.rpc1.org/ Stranica za Firmware]
* [http://www.sharpened.net/glossary/definition.php?firmware Firmware definicija] 
* [http://www.disc-info.com/content/view/12/28/ Novi firmware-u za optičke uređaje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060626080952/http://www.disc-info.com/content/view/12/28/ |date=26. 6. 2006 }} Disc-info.com
* [http://www.mtxia.com/css/Standards/microcode.shtml Autamatski firmware menadžment] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060713063843/http://www.mtxia.com/css/Standards/microcode.shtml |date=13. 7. 2006 }}

[[Kategorija:Softver]]</text>
      <sha1>rkzlcise7ceqf9wssjvpgd67z3g331g</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mehkušci</title>
    <ns>0</ns>
    <id>21107</id>
    <revision>
      <id>3917698</id>
      <parentid>3832631</parentid>
      <timestamp>2026-08-12T10:30:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-44317-19</username>
        <id>184625</id>
      </contributor>
      <origin>3917698</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12208" sha1="ks7sw1enwlflp105mwxyb6pm4yg81jm" xml:space="preserve">{{Taksokvir
| boja = pink
| naziv = Mehkušci
| slika = Jenni Blaze 441.jpg
| slika_širina = 250px
| slika_opis = ''Sepioteuthis sepioidea''
| regnum = [[Životinje|Animalia]]
| superphylum = [[Lophotrochozoa]]
| phylum = '''Mollusca'''
| phylum_autorstvo = [[Carl Linné|Linné]], [[1758]].
| razdioba_stepen= [[Razred (biologija)|Razredi]]
| razdioba = 
[[Caudofoveata]]&lt;br /&gt;
[[Bezljušturaši|Aplacophora]]&lt;br /&gt;
[[Mnogoljušturaši|Polyplacophora]]&lt;br /&gt;
[[Monoplacophora]]&lt;br /&gt;
[[Školjkaši|Bivalvia]]&lt;br /&gt;
[[Kopnonošci|Scaphopoda]]&lt;br /&gt;
[[Puževi|Gastropoda]]&lt;br /&gt;
[[Glavonošci|Cephalopoda]]&lt;br /&gt;
† [[Rostroconchia]]
}}

'''Mehkušci''' ili '''mekušci''' (Mollusca) su [[koljeno (taksonomija)|koljeno]] s velikim brojem vrsta i oblika iz skupine [[beskičmenjaci|beskičmenjaka]] koje se dijeli na devet [[razred (biologija)|razreda]], od kojih je osam [[recentne vrste|recentnih]] i jedan [[izumiranje|izumrli]] razred.

Na temelju savremenih istraživanja [[DNK]], danas se mehkušci i neke druge skupine životinja svrstavaju u [[natkoljeno]] [[Lophotrochozoa]]. Danas na zemlji živi oko 50.000{{izvor}} vrsta mehkušaca, a u [[fosil]]nom obliku poznati su još iz razdoblja [[pretkambrij]]a.

[[Nauka]] koja se bavi mehkušcima zove se '''malakologija''' (ili malakozoologija).

== Način života ==

Osim polarnih regija i planina, mehkušci nastanjuju sva područja na [[zemlja|zemlji]]. Većina živi u [[more|morima]], gotovo sve grupe žive maritimno. Neke vrste [[školjkaši|školjkaša]] mogu se naći i u slatkoj vodi, a manjim dijelom čak i u vlažnoj zemlji (''Pisidium spec.''). No najveća grupa mekušaca, [[puževi]], naseljuju sva ostala područja.

== Građa mehkušaca ==
Uz iznimku [[Monoplacophora]] i u naznakama [[mnogoljušturaši|mnogoljušturaša]], tijela mehkušaca su nesegmentirana, građena bilateralno simetrično (kod npr. [[puževi|puževa]] simetrija može biti sekundarno poremećena) i bez ikakvog unutarnjeg potpornja. Obavijeno je mekim [[koža|kožnatim]] plaštom koji kod većine vrsta izlučuje tvrdu vanjsku [[ljuštura|ljušturu]] koja štiti i podržava tijelo. Kod [[puževi|puževa]] ljuštura (&quot;kućica&quot;) je neparna, a kod [[školjke|školjaka]] gotovo uvijek parna. Ljušture su građene od [[kalcij-karbonat]]a i [[protein]]a i čine svojevrsni [[vanjski skelet]]. Kod nekih grupa ljuštura zakržlja ili čak potpuno nestane, kao kod [[goli puževi|puževa golaća]].

Tijelo im se sastoji od četiri dijela: glave, [[probavni trakt|probavnog trakta]], plašta i stopala. Na glavi mehkušci imaju usta, [[oko|oči]] i [[pipak|pipke]]. U probavnoj vrećici imaju [[crijevo|crijeva]], [[jetra|jetru]], [[bubrezi|bubrege]] i [[spolni organi|spolne organe]]. Imaju plašt koji djelomično ili potpuno obavija tijelo i stvara plaštenu šupljinu u kojoj se nalaze dišni organi, [[škrge]] kod vodenih a [[pluća]] kod suhozemnih mehkušaca. S donje strane tijelo se proširuje u neparnu mišićnu tvorevinu, stopalo. Srce je na leđnoj strani i ima jednu klijetku, i jednu ili dvije pretklijetke, a u ustima imaju čeljusti ili nazubljenu pločicu.

Nervni sistem je različit, ali svi imaju 3 para [[ganglije|ganglijskih]] čvorova sa [[živac|živčanim]] tracima koji su povezani s osjetilnim organima.

&lt;center&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=background:#F0FFFF
|-
! style=&quot;width:120px; background:#E0FFFF&quot;| Razred
! style=&quot;width:120px; background:#E0FFFF&quot;| Slika
! style=&quot;width:340px; background:#E0FFFF&quot;| Značaj/Predstavnici
! style=&quot;width:110px; background:#E0FFFF&quot;| Broj [[vrsta]]
! style=&quot;width:110px; background:#E0FFFF&quot;| [[Staništa]]
|-
| [[Puževi]] (Gastropoda) || [[Datoteka:Snail-WA edit02.jpg|center|140x110px|''Cepaea hortensis]]'' || Ljuštura je  jednodijelna i ima oblik uvojite kućice. Morski puževi žive na dnu, a samo je nekoliko vrsta [[pelagijal|pelagijskih]]. Većina se hrani algama ili organskim sedimentom, neke su grabežljive. Puževi su jedina grupa mehkušaca na kopnu.{{sfn|Introduction to the Biology of Marine Life|2012|p=147}} '''Predstavnici:''' [[morski leptir]], [[morsko uho]], [[morski zečevi]], [[gološkrgaši]] || style=&quot;text-align:center;&quot;| 70.000 || Morska, slatkovodna, kopnena
|- style=&quot;background:#E0FFFF&quot;
| [[Školjke]] ([[Bivalvia]]) || [[Datoteka:Tridacna sp by Ewa Barska.jpg|center|140x110px|Tridacna sp.]] || Ljuštura je dvodjelna. Neke vrste polako se kreću morskim dnom, druge  (poput kamenica) trajno su vezane uz dno. Glava nije razvijena, umesto rila imaju velike i sofisticirane [[škrge]] koje djeluju kao respirator i kao struktura za hvatanje fragmenata hrane i mikroba.{{sfn|Introduction to the Biology of Marine Life|2012|p=147}} '''Predstavnici:''' [[ostriga|ostrige]], [[klapavice]] || style=&quot;text-align:center;&quot;| 20.000 || Morska, slatkovodna; neke vrste i na dubinama preko 5.000 m
|-
| [[Glavonošci]] ([[Cephalopoda]]) || [[Datoteka:Caribbean reef squid.jpg|center|140x110px|Sepioteuthis sepioidea]] ||Ljuštura je uglavnom zakržljala. Na glavi imaju  dobro razvijen  [[mozak]] i [[čulo|čulne organe]], pipke sa lovkama  i jake čeljusti u ustima. Mogu se kretati vrlo brzo i fleksibilno uz pomoć mišićave šupljine koja djeluje na istom principu kao i [[mlazni motor]]. Neki glavonožci, poput [[velelignje|velelignji]], dostižu izvanredne tijelesne dimenzije.{{sfn|Introduction to the Biology of Marine Life|2012|p=149}}Značajna je kefalizacija, tj. okupljanje [[čula]] na glavi blizu mozga (osobito kod lignji i hobotnica).{{sfn|Introduction to the Biology of Marine Life|2012|p=146}}'''Predstavnici:''' [[nautilus]], [[sipe]], [[hobotnice]], [[lignje]] || style=&quot;text-align:center;&quot;| 900 || Morska, većina u pelagijalu, hobotnice uglavnom blizu morskega dna
|- style=&quot;background:#E0FFFF&quot;
| Oklopnici ([[Polyplacophora]]) || [[Datoteka:Tonicella-lineata.jpg|center|140x110px|Tonicella lineata]] || Oni su ovalnog oblika i dugački i do nekoliko centimetara; žive u moru. Na poleđini imaju ljusku od osam pločica koje se preklapaju.&lt;ref name=&quot;PMS&quot;&gt;{{cite web|url= http://www2.pms-lj.si/razstave/mehkuzci/mollusca.html|title= Mehkušci (mollusca)|access-date= 30. 11. 2014|archive-date= 11. 9. 2009|archive-url= https://web.archive.org/web/20090911024739/http://www2.pms-lj.si/razstave/mehkuzci/mollusca.html|url-status= dead}}&lt;/ref&gt; Glava je slabo razvijena, čulne lovke i oči nisu razvijene, nemaju rilo. Nervni sistem im je vrlo jednostavan, bez [[ganglija]]. Većina se prehranjuje algama.{{sfn|The Invertebrates: A Synthesis|2001|p=124}}&lt;br&gt;'''Predstavnici:''' [[Maslinasti oklopnik]], [[Čekinjasti oklopnik]] || style=&quot;text-align:center;&quot;| 1.000 ||Stjenoviti i kameniti  pojas i morsko dno
|-
|[[Slonovi zupci]] ([[Scaphopoda]]) || [[Datoteka:Antalis vulgaris.jpg|center|140x110px|Antalis vulgaris]] ||Ljuštura je izdužena i stožasta, s glavenim i nožnim ispupčenjem sa šireg kraja. Hrane se sedimentom,  ljepljivim strukturama,  nalik na pipke.{{sfn|Introduction to the Biology of Marine Life|2012|p=147}} || style=&quot;text-align:center;&quot;| 500 ||Morske, zakopani u sediment; 6.000–7.000 m
|- style=&quot;background:#E0FFFF&quot;
| [[Solenogastres]] || [[Datoteka:Epimenia verrucosa.jpg|center|140x110px|Epimenia verrucosa]] || Crvolike životinje, naizgled slične mehkušcima klase Caudofoveata, ali se razlikuju u mnogim detaljima; plašt izlučuje nekoliko pojedinačnih slojeva mineraliziranih bodlji ili ljuskica; kreću se uz pomoć treperećeg  svjetla; [[mesojedi]] su i [[spol|dvospolni]] .{{sfn|The Invertebrates: A Synthesis|2001|p=121}} || style=&quot;text-align:center;&quot;| 200 ||Morsko dno, 200–3.000 m
|-
| [[Caudofoveata]] || [[Datoteka:Falcidens.png|center|140x110px|Falcidens sp.]] || Crvolike životinje beez ljušture, dužine od 2&amp;nbsp;mm do 14&amp;nbsp;cm, plašt lluči [[hitin]]sku [[kutikula|kutikulu]]; bez nogu su, zato se kreću z ritmičnim grčenjem tijela; nedostaju brojna obilježja i strukture mehkušaca.{{sfn|The Invertebrates: A Synthesis|2001|p=120}} || style=&quot;text-align:center;&quot;| 120 || Morsko dno, uglavnom pukotine u mehkom sedimentu, dubina 200–3.000 m 
|- style=&quot;background:#E0FFFF&quot;
| [[Monoplacophora]] || [[Datoteka:Helcionopsis striata.jpg|center|140x110px|Helcionopsis sp.]] || Srazmjerno manju mehkušci (od 3&amp;nbsp;mm do 3&amp;nbsp;cm) sa strehastom ljušturom, glava i njene strukture (osim strugača) slično slabo razvijeni kao u kičmenjaka. Hrane se organskim sedimentom; imaju odvojene spolove  (gonohoristi).{{sfn|The Invertebrates: A Synthesis|2001|p=123}} || style=&quot;text-align:center;&quot;| 31 ||Morsko dno, 1.800–7.000 m; jedna vrsta na oko 200 m
|-
| [[Rostroconchia]] † || [[Datoteka:Technophorus sharpei.svg|center|140x110px|Technophorus sharpei]] || Fosilni; vjerovatni preci školjki || style=&quot;text-align:center;&quot;| [[izumiranje|Izumrli]] || Morska
|- style=&quot;background:#E0FFFF&quot;
| [[Helcionelloida]] † || [[Datoteka:Latouchella costata.JPG|center|140x110px|''[[Latouchella costata]]'']] || Fosilni; organizmi slični puževima|| style=&quot;text-align:center;&quot;|Izumrli || Morska
|}
&lt;/center&gt;

== Razmnožavanje i razvoj mehkušaca ==

Većina školjki, svi [[glavonošci]] i mnogi puževi su odvojenih [[spol]]ova. [[dvospolac|Dvospolci]] su puno rjeđi nego što se to ranije pretpostavljalo. Oplodnja se najčešće odvija izvantjelesno, u vodi u koju se ispuštaju [[jaje|jajašca]] i [[sperma|spermiji]], ali je kod viših mehkušaca pravilo oplodnja unutar tijela. Razvoj se najčešće odvija kroz stadij [[larva|larve]]. Iznimka su glavonošci, kod kojih se na jajetu diskoidnim brazdanjem gradi [[embrij]]. Neki mehkušci se brinu za leglo, a neke vrste iz razreda Monoplacophora zadržavaju embrije do valjenja u plaštenoj šupljini.

== Sistematika i filogenija==
[[Filogeneza]] pojedinih razreda je još uvijek sporna. Trenutno postoji više [[filogenetsko stablo|filogenetskih stabala]], a svako od njih se dokazuje ponekim novim nalazom.

{{clade
 |label1=[[Lophotrochozoa]]
 |1={{clade
 |1=[[Brachiopoda]]
 |2={{clade
 |1={{clade
 |1={{clade
 |1={{clade
 |1=[[Bivalvia]]
 |2=[[Monoplacophora]]
 |3={{clade
 |1=[[Gastropoda]]
 |2={{clade
 |1=[[Cephalopoda]]
 |2=[[Scaphopoda]]
}}
}}
}}
}}
 |2={{clade
 |1=[[Aplacophora]]
 |2=[[Polyplacophora]]
}}
}}
 |2={{clade
 |label1=[[Halwaxiida]]
 |1={{clade
 |1=''[[Wiwaxia]]''
 |2=''[[Halkieria]]''
}}
 |2=''[[Orthrozanclus]]''
}}
 |3=''[[Odontogriphus]]''
}}
}}
}}

[[Kladogram]] mehkušaca (2007)&lt;ref&gt;{{Cite web| title=The Mollusca| publisher=University of California Museum of Paleontology| url=http://www.ucmp.berkeley.edu/taxa/inverts/mollusca/mollusca.php| access-date=2. 10. 2008| archive-url=https://www.webcitation.org/6CvnfcV0o?url=http://www.ucmp.berkeley.edu/taxa/inverts/mollusca/mollusca.php| archive-date=15. 12. 2012| url-status=live}}&lt;/ref&gt;.

Još uvijek se raspravlja i o porodičnim odnosima između grupa mehkušaca. U nastavku su prikazane dvije najčešće perspektive u tom pogledu: pretpostavljen preci  su [[Aculifera]] ili [[Testaria]].
{| cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|- valign=&quot;top&quot;
|&lt;div style=&quot;float:right; width:auto; border:solid 1px silver; padding:2px; margin:2px; font-size:80%;&quot;&gt;&lt;div style=&quot;width:auto; border:solid 1px silver; padding:5px&quot;&gt;
 {{clade
 |label1=Mollusca
 |1={{clade
 |label1=[[Aculifera]]
 |1={{clade
 |1={{clade
 |1=[[Solenogastres]]
 |2=[[Caudofoveata]]
 }}
 |2=[[Polyplacophora]]
 }}
 |label2=[[Conchifera]]
 |2={{clade
 |1=[[Monoplacophora]]
 |2={{clade
 |1=[[Bivalvia]]
 |2=[[Scaphopoda]]
 |3=[[Gastropoda]]
 |4=[[Cephalopoda]]
 }}
 }}
 }}
 }}
 &lt;/div&gt;Hipoteza [[Aculifera]]&lt;/div&gt;
|&lt;div style=&quot;float:right; width:auto; border:solid 1px silver; padding:2px; margin:2px; font-size:80%;&quot;&gt;&lt;div style=&quot;width:auto; border:solid 1px silver; padding:5px&quot;&gt;
 {{clade
 |label1=Mollusca
 |1={{clade
 |1={{clade
 |1=[[Solenogastres]]
 |2=[[Caudofoveata]]
 |label3=[[Testaria]]
 |3={{clade
 |1=[[Polyplacophora]]
 |2={{clade
 |1=[[Monoplacophora]]
 |2={{clade
 |1=[[Bivalvia]]
 |2=[[Scaphopoda]]
 |3=[[Gastropoda]]
 |4=[[Cephalopoda]]
 }}
 }}
 }}
 }}
 }}
 }}
 &lt;/div&gt;Hipoteza [[Testaria]]&lt;/div&gt;
|}
{{Clear}}

== Reference ==
{{refspisak}}
== Vanjski linkovi ==

* {{Wikivrste|Mollusca|Mehkušci}}
* {{Commons|Category:Mollusca|Mehkušci}}

[[Kategorija:Beskičmenjaci]]
[[Kategorija:Mekušci]]</text>
      <sha1>ks7sw1enwlflp105mwxyb6pm4yg81jm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Palapa</title>
    <ns>2</ns>
    <id>22217</id>
    <revision>
      <id>3917613</id>
      <parentid>3843467</parentid>
      <timestamp>2026-08-11T20:37:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <comment>/* Razno */</comment>
      <origin>3917613</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12974" sha1="8ygxiqkwr0guo790lxdzdf0v4mpy9nn" xml:space="preserve">{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| [[Datoteka:Odlikovanje bosanski.jpg|mini|145px|Odlikovanje za doprinos promociji bosanskoga jezika  na Wikipediji [[Korisnik:Emir Kotromanić|(EK)]]]] 
|| {{Wiki zlato|}} 
|| [[Datoteka:C3r4 nagrada.png|mini|145px|CERminatorovo odlikovanje za doprinos Wikipediji na bosanskom jeziku]]
|| [[Datoteka:Lilie 2 honor.png|mini|145px|Za sveukupni rad na bs.wiki]]
|-
| {{Wiki_vijenac}}
|| [[Datoteka:Edinova-nagrada_izuzetan-rad.png|mini|145px|Za cjelokupan izuzetan rad]]
|| [[Datoteka:Edinova-nagrada_neprekidan-rad.png|mini|145px|Za uporan rad na spiskovima koje generišem]]
|| [[Datoteka:SMirC-Barnstar.svg|145px|mini|&lt;center&gt;&lt;small&gt;'''''Za sveukupnu pomoć&lt;br /&gt;korisniku [[Korisnik:Golden Bosnian Lily|GBL]]&lt;/small&gt;]]
||[[Datoteka:Edinova-nagrada_projekti.png|mini|145px|&lt;center&gt;Rad na projektu&lt;br /&gt;[[Wikipedia:Projekti/Projekt_čišćenja_članaka|čišćenje članaka]]&lt;/center&gt;]]
|}

{{Korisnik:Edinwiki/BrojačIzmjena}}
&lt;div style=&quot;clear:both&quot;&gt;&lt;/div&gt;
Korisnik Palapa, poznat i kao &quot;upravnik sirotišta&quot;. 

&lt;br /&gt;

== Wikipedia:Wikimedia_Bosne_i_Hercegovine ==
* https://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Wikimedia_Bosne_i_Hercegovine
== Nagrade ==
Ovo gore sam dobio zbog ovoga:
* [http://tools.wmflabs.org/supercount/?oauth_verifier=1f40c763fa213cda9a464b42c77cbabf&amp;oauth_token=a42ff17a5f6737960af52ecd5041e90f http://tools.wmflabs.org/ Moja statistika (en)]
=== Nagrada sa en wiki ===
* https://en.wikipedia.org/wiki/User_talk:Palapa#A_barnstar_for_you.21
=== Obsolete ===
# [http://toolserver.org/~tparis/pcount/index.php?name=palapa&amp;lang=bs&amp;wiki=wikipedia http://toolserver.org/~tparis/] {{mrtav link}}
# [https://toolserver.org/~purodha/sample/dbswithuser.php?usr=palapa&amp;go=Go!&amp;uselang=en https://toolserver.org/~purodha/] {{mrtav link}}
# [https://toolserver.org/~luxo/contributions/contributions.php?user=palapa&amp;lang= https://toolserver.org/~luxo/] {{mrtav link}}
# [https://toolserver.org/~vvv/yaec.php?user=palapa&amp;wiki=bswiki_p https://toolserver.org/~vvv/yaec.php?user=palapa&amp;wiki=bswiki_p] {{mrtav link}}
# [http://toolserver.org/~soxred93/pcount/index.php?name=palapa&amp;lang=bs&amp;wiki=wikipedia brojač doprinosa na toolserver.org; palapa bs wikipedia]{{mrtav link}}

== Jezici ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|{{User en-2|}}
|{{Korisnik bs|}}
|{{Korisnik registrovan|dan=01|mjes=05|god=2006}}
|}
{{CEE Proljeće|2021}}

== Razvoj BS wiki ==
Želite učestvovati u dopuni bs wiki? 
Dobra početna pozicija je ovaj link, sa spiskovima članaka koje bi trebalo pisati ili popravljati, prioritetno. ovo što je ispod linka (od ''Pogledajte šta nedostaje'' do ''Čvorovi''), je uglavnom historija.
* https://bs.wikipedia.org/wiki/Korisnik:Edinwiki/Spisak
* https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:StaJeLinkovanoOvdje/%C5%A0ablon:Nedostaje_%C5%A1ablon&amp;limit=500
=== Pogledajte šta nedostaje ===
prebačeno ovdje [[Wikipedia:1000 obaveznih članaka proširenje spiska 1|http://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:1000_obaveznih_članaka_proširenje_spiska_1]]
* tekstovi bez slika - slike prenijeti sa drugih wiki ili commonsa
* članci bez internih linkova (siročići) - kako se to rješava opisano je ovdje:[[http://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:%C4%8Car%C5%A1ija/Arhiva_25#Briga_za_izolovane_tekstove_i_siro.C4.8Dad_.28.C4.8Dlanke.29 rješavanje izolovanih članaka i &quot;siročadi&quot; (arhivirani tekst - NE MIJENJATI GA)]]
=== bez iw i vanjskih linkova ===
* članci [[Posebno:BezInterwiki|bez interwiki linkova]], &lt;strike&gt;oko 3394&lt;/strike&gt; 4102 (februar 2014.)
* 14588 [[Korisnik:Edinwiki/Spisak/Članci_bez_vanjskih_linkova|Članci_bez_vanjskih_linkova]], stanje februar 2014.

=== bez slika ===
* članci bez slika 12388 [[http://bs.wikipedia.org/wiki/Korisnik:Edinwiki/Spisak/Članci_bez_slika]], stanje u novembru 2012, &lt;s&gt;s tim da se spisak ne ažurira automatski.&lt;/s&gt;
* članci o geografskom pojmovima: gradovi, gradići, naselja, planine, rijeke i drugo, bi trebali imati vanjske linkove na [[Google maps]] i slične stranice koje nude karte (npr. [http://www.openstreetmap.org www.openstreetmap.org]) i satelitske snimke
bez vanjskih linkova
=== Obsolete data ===
=== kratki, do 1000 b ===
* kratki članci: 100, 200, ... 1000 bajtova. 
Trenutno imamo &lt;strike&gt;4992&lt;/strike&gt; &lt;strike&gt;4842&lt;/strike&gt; 9972 član(a)ka i čvorova koji nisu duži od &lt;strike&gt;958&lt;/strike&gt; 999 bajta (~466 do 200 b; ~1146 do 300 b; ~1860 do 400 b; ~2460 do 500 b; ~3200 do 600 b; ~3700 do 700 b.; ~3569  &lt;strike&gt;4092&lt;/strike&gt; do 800 b. - pogledati historiju za promjene - promjena ovih brojeva je u toku).
Mora se znati da je ovo veličina cjelokupnog članka (ne samo čitljivog teksta). Ovi tekstovi u najvećem broju slučajeva spadaju u ove teme: e-brojevi (dopuna vanjskim linkovima), vlastita imena, godine, naselja.
* Prelaskom sa interwiki linkova na Wikidata, u potpunosti se mijenja situacija u vezi dužine članaka. Sada je to prikaz realne dužine, i ova statistika poprima drugi oblik. (maj 2013.)
=== Kratki članci, do 1000 b, novo stanje ===
Na dan 12. septembar 2015. imamo 9993 članaka koji su kraći od 1000 bajta; 4971 kraći od 500 bajta.

=== izolovani, ili u ćorsokaku ===
* https://bs.wikipedia.org/wiki/Posebno:Siročad
* &lt;strike&gt;174&lt;/strike&gt; &lt;strike&gt;173&lt;/strike&gt; 139 član(a)ka u ćorsokaku (vidi: http://toolserver.org/~lvova/cgi-bin/go.sh?language=bs&amp;interface=en&amp;listby=zns)
*  &lt;strike&gt;2722&lt;/strike&gt; &lt;strike&gt;2686&lt;/strike&gt; &lt;strike&gt;2396&lt;/strike&gt; &lt;strike&gt;2149&lt;/strike&gt; 346 (=&lt;strike&gt;7,597&lt;/strike&gt; &lt;strike&gt;6,812&lt;/strike&gt; &lt;0,659 %) izolovan(a)(ih) član(a)ka http://toolserver.org/~lvova/cgi-bin/go.sh?language=bs&amp;interface=en&amp;listby=zns (nov. 2013.)
* &lt;strike&gt;706&lt;/strike&gt; 447 kategorija ima izolovane članke http://toolserver.org/~lvova/cgi-bin/go.sh?language=bs&amp;interface=en&amp;listby=category&amp;shift=300

=== Čvorovi ===
Disambiguation rule disregard index — is a quantitative indicator, which reflects accuracy of links between Wikipedia articles. - količinski indikator koji reflektira tačnost linkova između wiki članaka
* 688 neriješenih čvor član(a)ka  http://toolserver.org/~lvova/cgi-bin/go.sh?language=bs&amp;interface=en&amp;listby=disambig&amp;shift=500 (1. maj 2013.)
* 0.54 % (7571 &lt;strike&gt;7710&lt;/strike&gt; &lt;strike&gt;8537&lt;/strike&gt;) linkova iz članaka povezuje  2.789 % čvorova.
* Disambiguation rule disregard index: 19,362% &lt;strike&gt;30,660 %&lt;/strike&gt;. (2013.)  [http://en.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Disambiguation_rule_disregard_index en.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Disambiguation_rule_disregard_index]
* linkovi na čvor članke idu sa 5686 &lt;strike&gt;5710&lt;/strike&gt;  &lt;strike&gt;6311&lt;/strike&gt;  &lt;strike&gt;7002&lt;/strike&gt; različitih članaka - u broju linkova od jednog, do 24 (krajnji slučaj sa poštanskim brojevima). http://toolserver.org/~lvova/cgi-bin/go.sh?language=bs&amp;interface=en&amp;listby=disambig,title&amp;shift=5600

=== Popravak ===

* [[Jeremy Bentham]]

== linkuju na sebe ==
* http://bs.wikipedia.org/wiki/Korisnik:Edinwiki/Spisak/Stranice_koje_linkuju_na_sebe  290 (3. mart 2013)
=== Brisanje? ===
Kratke članke ne treba brisati, osim u slučaju vandalizma, ili po dogovoru zajednice. Ne briše ih niko, osim na en wiki, a ima nekoliko wikija sa gorim stanjem. Skoro da nema bezizlazno kratkog članka. 

Poseban slučaj su godine, ali se one brišu, ako npr. nema mogućnosti da se odgovarajući sadržaj napiše ili prevede sa drugih wiki.

Materijal se može naći googlanjem, uz malo više truda. Treba i pogledati interwiki članke na drugim jezicima, i prenijeti sadržaj sa njih.

== Reference koje koje koristim za dopunu tekstova ==
* Link za pisanje referenci u članku https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:Reference
[[Kategorija:Korisnik bs]]
[[Kategorija:Wikipedia:Administratori]]

== Tekstovi koje sam započeo ==
* https://tools.wmflabs.org/xtools/pages/?user=Palapa&amp;lang=bs&amp;wiki=wikipedia&amp;namespace=0&amp;redirects=none&amp;limit=10000
* [[Korisnik:Palapa/Novi šablon Sunčev sistem]]

* [[Korisnik:Palapa/Mehanosinteza]]
* [[Korisnik:Palapa/1000|range blocks]]
* [[Korisnik:Palapa/Šablon:Navigacione kutije Univerzuma]]
* [[Korisnik:Palapa/10 000]]
* https://xtools.wmcloud.org/pages/bs.wikipedia.org/Palapa/0/noredirects/all///2011-07-30T13:26:52Z
=== How to enter hidden text ===

&lt;tt&gt;&lt;nowiki&gt;&lt;!-- Comment --&gt;&lt;/nowiki&gt;&lt;/tt&gt;

== Bolji prijevodi i/ili standardizacija ==
* [[Dinastija Zhou]]
* [[Daljinska istraživanja]]
* [[Korisnik:Palapa/Zvjezdani sistem]]
* [[Korisnik:Palapa/Teorija informacija]]
* [[Korisnik:Palapa/Schrödingerova mačka]]
* [[Ostrvske teritorije Sjedinjenih Američkih Država|&lt;s&gt;Ostrvske teritorije Sjedinjenih Američkih Država&lt;/s&gt;]]
* [[Sergej Koroljov]]
* [[Shenzhou 9]]
* [[Velika geografska otkrića]]
* [[Mars 2020]]
* [[John Clarke (fizičar)]]
* [[Sharpless katalog]]...
* &lt;s&gt;[[Yaoundé]]&lt;/s&gt;
* [[Thor Heyerdahl]]
* [[Nagrada &quot;Mak Dizdar&quot;]]
[[en:User:Palapa]]

== nedostaje šablon ==
* https://bs.wikipedia.org/wiki/Posebno:StaJeLinkovanoOvdje/%C5%A0ablon:Nedostaje_%C5%A1ablon
== Spiskovi ==
* https://bs.wikipedia.org/wiki/Korisnik:Edinwiki/Spisak
* https://bs.wikipedia.org/wiki/Posebno:Najvi%C5%A1e_povezane_kategorije
* https://bs.wikipedia.org/wiki/Kategorija:Sva_siro%C4%8Dad
* https://bs.wikipedia.org/wiki/Posebno:StaJeLinkovanoOvdje/Rijeka_%28%C4%8Dvor%29
* https://bs.wikipedia.org/wiki/Posebno:StaJeLinkovanoOvdje/Zemlja_%28%C4%8Dvor%29
* https://bs.wikipedia.org/wiki/Posebno:StaJeLinkovanoOvdje/Uran_%28%C4%8Dvor%29
* https://bs.wikipedia.org/wiki/Kategorija:%C4%8Cvor_%C4%8Dlanci
* https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:StaJeLinkovanoOvdje/%C5%A0ablon:Siro%C4%8De&amp;limit=500
* [https://meta.wikimedia.org/wiki/List_of_Wikipedias_by_sample_of_articles 1000 najvažnijih članaka x 30k svaki = !!!] 
* https://en.wikipedia.org/wiki/Adenosine_triphosphate šabloni
* https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:StaJeLinkovanoOvdje/%C5%A0ablon:Reference&amp;limit=500
* https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:StaJeLinkovanoOvdje/Vrijeme&amp;limit=500
* https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:DisambiguationPageLinks&amp;limit=500&amp;offset=0
* https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:StaJeLinkovanoOvdje/Jugoslavija&amp;limit=500
* https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Pretraga&amp;profile=default&amp;fulltext=Search&amp;search=financije&amp;searchToken=3t9vkc9i337hpv1lri6hiahyq
* https://bs.wikipedia.org/wiki/Korisnik:Edinwiki/Spisak/%C4%8Clanci_sa_internim_vezama_prema_razli%C4%8Ditim_%C4%8Dlancima

== Razno ==
* https://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Novosti
* https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:Ra%C5%A1%C4%8Distiti/dok
{| class=&quot;wikitable&quot;
! align=&quot;left&quot; |Kod
! style=&quot;width:10em&quot; |Rezultat
!Mjesto
|-
|&lt;nowiki&gt;{{coord|43|5|N|18|22|E}}&lt;/nowiki&gt;
|{{coord|43|51|N|18|22|E}}
|Sarajevo
|-
|}

== Na redu je==
* [[:Kategorija:Pages with non-numeric formatnum arguments]]
*
* https://bs.wikipedia.org/wiki/Datoteka:System-users.svg
* https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:StaJeLinkovanoOvdje/Wikipedia:Jednostavan_link&amp;limit=500
* '''[[Korisnik:Semso98/1000 članaka po veličini - 1. dio]]'''
*

=== Notable authors ===
Prominent prose writers include the [[Nobel Laureate in Literature|Nobel laureate]] [[Ivo Andrić]], [[Meša Selimović]]. Notable poets such as [[Osman Đikić]], [[Izet Sarajlić]], [[Antun Branko Šimić]], [[Aleksa Šantić]], [[Jovan Dučić]], [[Hasan Kikić]], [[Veselin Masleša]], [[Mak Dizdar]]. Other prominent authors include [[Mehmed Kapetanović]], [[Safvet-beg Bašagić]], [[Petar Kočić]], [[Skender Kulenović]], [[Enver Čolaković]], [[Kalmi Baruh]], [[Derviš Sušić]], [[Svetozar Ćorović]], [[Zaim Topčić]], [[Zlatko Topčić]], [[Midhat Begić]], [[Rade Uhlik]], [[Alija Isaković]], [[Branko Ćopić]], [[Avdo Humo]], [[Hamza Humo]], [[Isak Samokovlija]], [[Vitomir Lukić]], [[Zuko Džumhur]], [[Duško Trifunović]], [[Abdulah Sidran]], [[Ivan Lovrenović]], [[Predrag Matvejević]], and [[Nedžad Ibrišimović]]. The new wave of authors include names such as [[Mehmed Begić]], [[Marko Tomaš]], [[Ivica Đikić]], [[Saša Stanišić]], [[Miljenko Jergović]], [[Semezdin Mehmedinović]], [[Nenad Veličković]], [[Andrej Nikolaidis]], [[Aleksandar Hemon]], [[Muharem Bazdulj]], and others. Prominent women writers include [[Umihana Čuvidina]], [[Staka Skenderova]], [[Laura Papo Bohoreta]], [[Jagoda Truhelka]], [[Nafija Sarajlić]], [[Milena Mrazović]], [[Nasiha Kapidžić-Hadžić]], [[Ljubica Ostojić]], [[Ognjenka Milićević]], [[Bisera Alikadić]], [[Nura Bazdulj-Hubijar]], [[Aleksandra Čvorović]], [[Tanja Stupar-Trifunović]], [[Alma Lazarevska]], [[Jasmila Žbanić]], [[Zlata Filipović]], [[Lejla Kalamujić]], [[Senka Marić]], [[Lana Bastašić]],

=== sređivanje referenci ===

* [[Hijeronim od Sirakuze]]
* &lt;s&gt;[[Kandalanu]]&lt;/s&gt;
* &lt;s&gt;Kalistrat iz Afidne&lt;/s&gt;
* &lt;s&gt;[[Sun He]]&lt;/s&gt;
* &lt;s&gt;[[Haribda]]&lt;/s&gt;
* [[Sharpless katalog]]
* [[Yaoundé]]
* &lt;s&gt;[[Paralelno renderiranje]]&lt;/s&gt;
* &lt;s&gt;[[Vatrogastvo]]&lt;/s&gt;
* &lt;s&gt;[[Vladimir Visocki]]&lt;/s&gt;
* [[Oliver Heaviside]]
* &lt;s&gt;[[Joruba]]&lt;/s&gt;
* [[Horor]]
* [[Ruta]]
* [[Kristalizacija]]
*</text>
      <sha1>8ygxiqkwr0guo790lxdzdf0v4mpy9nn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Jozefina Dautbegović Krajinović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>24550</id>
    <revision>
      <id>3917661</id>
      <parentid>3792023</parentid>
      <timestamp>2026-08-12T03:23:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3917661</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5328" sha1="c2r19hn516ujeml7y62393ns7pv273n" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                    = Jozefina Dautbegović
| slika                  = 
| veličina_slike         = 
| opis                   = pjesnikinja, spisateljica
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja|1948|2|24}}
| mjesto_rođenja         = [[Derventa]], [[NR Bosna i Hercegovina]], [[FNRJ]]
| datum_smrti            = {{Datum smrti i godine|2008|11|27|1948|02|24}}
| mjesto_smrti           = [[Zagreb]], [[Hrvatska]] 
| nacionalnost           = 
| druga_imena            = Jozefina (Krajnović) Dautbegović
| zanimanje              = 
| godine_aktivnosti      = 
| poznat_po              = 
| značajna_djela         = 
| supružnik              = Enver Dautbegović
}}
'''Jozefina Dautbegović''' (djevojačko '''Krajnović'''; 24. februar 1948 – 27. novembar 2008)&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://nomad.ba/gudzevic-jozefina-dautbegovic|title=Gudžević: Jozefina Dautbegović|date=26. 4. 2023|website=nomad.ba|access-date=20. 8. 2025}}&lt;/ref&gt; bila je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] i hrvatska pjesnikinja.&lt;ref name=&quot;Marjanović&quot;&gt;[[Mirko Marjanović]], ''[[Leksikon hrvatskih književnika BiH od najstarijih vremena do danas|Leksikon hrvatskih književnika Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do danas]]'', [[Matica hrvatska]] Sarajevo, [[HKD Napredak]], [[Sarajevo]], 2001.&lt;/ref&gt;

Rođena je u [[Šušnjari (Derventa)|Šušnjarima]] kod [[Derventa|Dervente]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Gimnaziju i pedagošku akademiju završila u [[Slavonski Brod|Slavonskom Brodu]].&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.federalna.ba/zadnja-bosanska-zima-jozefina-dautbegovic-3pnt7|title=Zadnja bosanska zima – Jozefina Dautbegović|website=Federalna|access-date=20. 8. 2025}}&lt;/ref&gt; Bila je nastavnica jezika i historije trinaest godina u osnovnoj školi &quot;Ivan Goran Kovačić&quot;, te bibliotekarka u Narodnoj biblioteci u [[Doboj]]u devet godina. U ovom periodu je bila urednica bibiloteke &quot;Druga Svjetlost&quot; i urednica časopisa za kulturu &quot;Značenja.&quot;&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

Godine 1992. izbjegla je u [[Zagreb]] gdje je provela ostatak života. Umrla je 2008.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Poezija ==
Jozefina Dautbegović je svoje prve tri knjige [[Poezija|poezije]] objavila u izdranju  &quot;Književnog kluba Ivo Andrić“ u [[Doboj]]u. Prvu knjigu poezije ispisanu u izbjeglištvu, &quot;Ručak s Poncijem“, Jozefina Dautbegović objavljuje 1994. u Zagrebu.

Poezija Jozefine Dautbegović prevedena je na: engleski, francuski, njemački, poljski, švedski, makedonski, slovenski i italijanski jezik. Poslije smrti, objavljene su joj dvije zbirke pjesama u [[Italija|Italiji]]:  ''La televisione di Dio'' (“Božja televizija”) 2009 i ''Il tempo degli spaventapasseri'' (“Vrijeme vrtnih strašila”). Prva je objavljena u [[Trst]]u, godinu dana nakon smrti, a druga u [[Venecija|Veneciji]] 2022.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Jozefina Dautbegović je bila saradnica brojnim književnim časopisima i novinama, poput: Republika, Forum, [[Most (časopis)|Most]], Europski glasnik, Mogućnosti, Nova Istra, [[Večernji list]], Vijenac, Zarez, Književna republika, [[Sarajevske sveske]] te na [[Hrvatska radiotelevizija|Hrvatskom radiju i televiziji]].&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Radila je u medijima i kao voditeljica kulturne tribine.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

Dugo je radila u Muzejskom dokumentacijskom centru u Zagrebu, gdje je bila i urednica stručnog muzeološkog časopisa &quot;Informatica Museologica“. Od 1977. do 2000. uredila je sedam brojeva ovog specijaliziranog časopisa, a objavila je 23 stručna priloga u muzeološkoj periodici.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Zgaga|first=Višnja|date=2008|title=In memoriam: Jozefina Dautbegović (1948. - 2008.)|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/198612|journal=Informatica museologica|language=hr|volume=39|issue=1-4|pages=199–200|issn=0350-2325}}&lt;/ref&gt;

Bila je članica [[Društvo pisaca Bosne i Hercegovine|Društva pisaca Bosne i Hercegovine]], [[Društvo pisaca Hrvatske|Hrvatskog društva pisaca]] i [[PEN Centar Hrvatske|Hrvatskog PEN Centra]].&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

== Djela ==
* &quot;Čemerike&quot; (pjesme, 1979)
* &quot;Druga svjetlost&quot; (koautorica knjige dobojskog književnog kruga 1984)
* &quot;Uznesenje&quot; (pjesme, 1985)
* &quot;Od Rima do Kapue&quot; (pjesme, 1990)
* &quot;Ručak s Poncijem&quot; (pjesme, 1994)
* &quot;Prizori s podnog mozaika&quot; (pjesme, 1998)
* &quot;Božja televizija&quot; (pjesme, 2001)
* &quot;Različite ljubavi&quot; (pjesme 2004)&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;
* &quot;Vrijeme vrtnih strašila&quot; (pjesme, 2004)
* &quot;Čovjek koji je kupovao kuću (zbirka priča, 2006)&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

== Nagrade i priznanja ==
* Druga nagrade Večernjeg lista
* [[Nagrada &quot;Ranko Marinković&quot;]], 2001.
* Nominovana više puta za &quot;Nagradu Tin Ujević&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://library.foi.hr/autori/autor.php?B=89&amp;A=0000000929&amp;H=&amp;E=E0089IZD-Matica%20hrvatska,%20ZAGREB&amp;V=|title=Metelgrad|website=library.foi.hr|access-date=20. 8. 2025|archive-date=12. 12. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20251212043605/https://library.foi.hr/autori/autor.php?B=89&amp;A=0000000929&amp;H=&amp;E=E0089IZD-Matica%20hrvatska,%20ZAGREB&amp;V=|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Refspisak}}

{{DEFAULTSORT:Dautbegović, Jozefina}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pjesnici]]
[[Kategorija:Biografije, Derventa]]
[[Kategorija:Rođeni 1948.]]
[[Kategorija:Umrli 2008.]]
[[Kategorija:Hrvatski pjesnici]]
[[Kategorija:Dobitnici Nagrade &quot;Ranko Marinković&quot;]]</text>
      <sha1>c2r19hn516ujeml7y62393ns7pv273n</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Guam</title>
    <ns>0</ns>
    <id>26439</id>
    <revision>
      <id>3917599</id>
      <parentid>3896879</parentid>
      <timestamp>2026-08-11T17:36:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3917599</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10251" sha1="odes0iwz3skw51pzzo7x6azspbctedo" xml:space="preserve">{{Infokutija teritorija
| izvorno_ime                    = Guam
| zvanično_ime                   = Guam
| ime_genitiv                    = Guama
| zastava                        = Flag of Guam.svg
| grb                            = Seal of Guam.svg
| mapa                           = LocationGuam.png
| nalazi_se_u_sastavu            = {{ZD|SAD}} [[SAD]]
| upravni_oblik                  = Američka ostrvska teritorija
| službeni_jezik                 = [[engleski]] i [[čamoro jezik|čamoro]]
| glavni_grad                    = [[Hagåtña (Guam)|Hagåtña]]
| vladar                         = [[Eddie Calvo]]
| titula_vladara                 = Guverner
| površina                       = 541.3
| stanovnika                     = 178000
| pozivni_broj                   = +1 671
| web                            = www.guam.gov
| komentar                       = 
|}}
'''Guam''' (na [[chamorro jezik|chamorru]]: ''Guåhan'') je [[ostrvo]] u zapadnom dijelu [[Tihi okean|Tihom okeanu]]. Organizirana je kao [[Ostrvske teritorije Sjedinjenih Američkih Država|ostrvska teritorija]] [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a. Domorodačko stanovništvo su [[Chamorri]]. Chamorri su prvi nastanili Guam prije oko 3.500 godina. Prema popisu iz 2009. država ima oko 178.000 stanovnika.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.un.org/esa/population/publications/wpp2008/ |title = World Population Prospects – Table A.1 |work = UN Department of Economic and Social Affairs |access-date=21. 7. 2009 }}&lt;/ref&gt;

Glavni grad je [[Hagåtña]],  (''Agaña''). Guamova privreda se uglavnom oslanja na vojne baze SAD-a i na [[turizam]] (gosti iz [[Japan]]a).

Američke vojne baze zauzimaju trećinu cijele površine ostrva. [[Ujedinjene nacije|UN]]-ov odbor za dekoloniziranje je uključio Guam na UN-ovu listu nesamoupravnih teritorija.

== Historija ==

Guamova historija kao [[kolonija|kolonije]] je najduža među tihookeanskim ostrvima, počevši od [[Ferdinand Magellan|Magellanove]] posjete 1521, kada je isti putovao oko svijeta. Guam je postao važna odmorišna stanica na španskoj trgovinskoj ruti između [[Filipini|Filipina]] i [[Meksiko|Meksika]]. Dok se za kulturu naroda Chamorro može reći da je jedinstvena (čak i u prispodobi sa susjednim [[Sjeverna Marijanska ostrva|Sjevernim Marijanskim ostrvima]], kulture Guama i Sjevernih Marijana su pod velikim uticajem španske kulture i tradicije.

SAD su preuzele vlast nad ostrvom 1898. nakon [[Guamska bitka 1898.|bitke kod Guama]] u špansko-američkom ratu. Guam je najjužnije ostrvo u [[Marijanska ostrva|Marijanima]] i ova politička promjena je razdvojila sudbine Guama i Sjevernih Marijana (uključujući i [[Saipan]] i [[Tinian]]). Guam je postao usputna opslužna baza za američke brodove koji su putovali od i prema [[Filipini]]ma.

Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Guam su napale i osvojile japanske snage. Sjeverni Marijani su postali japanski [[protektorat]] još prije rata, i kao posljedica, sjevernomarijanski Chamorri su bili saveznici Japancima. Guamski Chamorri su bili tretirani od strane japanske vojske kao neprijatelj kojeg su zauzeli.

SAD su borbom vratile ostrvo (Guamska bitka 1944) od Japanaca.

Iako su Sjeverni Marijani također oslobođeni od vlasti japanskih militarista i došle su pod SAD-ovu vlasti i status &quot;commonwealtha&quot;, određeni kulturološki jaz je ostao između guamskih i sjevernomarijanskih Chamorra.

Kad je donesen &quot;Organic Act of 1950&quot;, američko državljanstvo je zajamčeno guamskom stanovništvu, i polako je ostrvo steklo poluautonomni status kao organizirana teritorija.

Guam je pretrpio katastrofalne štete 1997. nakon velikog [[tajfun]]a Pake, koji je udario na ostrvo Guam, imajući pri tome skoro kategoriju 5 po [[Saffir-Simpsonova ljestvica|Saffir-Simpsonovoj ljestvici]].
&lt;gallery perrow=3&gt;
Datoteka:US Navy 030225-N-0000X-002 An aerial view of Apra Harbor on U.S. Naval Base Guam is seen during a fly-by, Feb. 25, 2003.jpg|Luka Apra u pomorskoj bazi Guam
Datoteka:GuamMap.png|Karta Guama
Datoteka:Guam ali 2011364 lrg.jpg|Guam, snimak iz zraka
&lt;/gallery&gt;

== Zastava i grb ==
Zastava Guama je usvojena 9. februara 1948. Zastava je tamno plave boje sa crvenim obodom. U sredini zastave se nalazi grb Guama. Grb ima oblik kamena za lov od plemena [[Chamorro]]. Na njemu je predstavljen [[Agana]] zaliv u kojem se nalazi &quot;proa&quot; (vrsta [[mikronezija|mikronezijskog]] plovila), i kokosovo drvo, poznato i kao &quot;drvo života&quot;. U sredini grba je natpis &quot;GUAM&quot;.

== Hrana ==
[[Datoteka:Kelaguen 1534 (14529937155).jpg|mini|Tradicionalni specijalitet ''kelaguen'']]
Tokom festivala i drugih ostrvskih proslava, porodice pripremaju bogato postavljene stolove sa raznovrsnim lokalnim specijalitetima. Među najčešćim jelima nalaze se crvena riža, pljeskavice od škampa, filipinsko jelo od rezanaca poznato kao [[pancit]], pečena rebarca i piletina s roštilja, kao i listovi tara kuhani u kokosovom mlijeku. Jedan od posebno cijenjenih tradicionalnih specijaliteta je [[kelaguen, koji se najčešće priprema od sitno sjeckane pečene piletine, limunovog soka, ribanog kokosa i ljutih paprika. Jela se dodatno začinjavaju [[finadene]] sosom, pikantnim umakom od sojinog sosa, limunovog soka ili [[Sirćetna kiselina|sirćeta]], ljutih paprika i luka, koji jelima daje snažan i prepoznatljiv okus. Nakon obilnog obroka, Čamoroi stanovništvo često prakticira žvakanje [[pugua]] (betel oraha), koji se miješa s mljevenim [[Kalcij-oksid|krečom]] i umotava u list [[biber]]a, kao dio tradicionalnih društvenih običaja.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.visitguam.com/chamorro-culture/|title=Guam Chamorro Culture {{!}} Traditions, Music, and Local Food|website=www.visitguam.com|access-date=24. 12. 2025|archive-date=29. 12. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20251229224651/https://www.visitguam.com/chamorro-culture/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Muzika ==
Muzika predstavlja sastavni dio ostrvskog načina života na Guamu, a nastupi uz tradicionalne [[Muzički instrument|instrumente]] imaju važno mjesto u kulturnim manifestacijama. Jedan od najprepoznatljivijih instrumenata je ''[[belembaotuyan]]'', koji se izrađuje od šuplje tikve i zategnute žice. Instrument se prisloni uz goli stomak svirača, čime se proizvodi specifičan, melodičan [[zvuk]]. Također, [[nosna flauta]], instrument koji je gotovo zaboravljen, danas doživljava značajnu obnovu i ponovo se koristi u muzičkim izvedbama.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Tradicionalni stil [[Pjevanje|pjevanja]] poznat kao ''Kantan Chamorro'' generacijama je bio omiljen oblik zabave. Osim toga, služio je i kao način da se olakša dugotrajan zajednički rad, poput tkanja, ljuštenja [[kukuruz]]a ili [[ribolov]]a mrežama. Jedan pjevač bi započeo poznatu četverostihovnu pjesmu, često s romantičnim ili šaljivim stihovima upućenim drugom članu grupe. Prozvana osoba bi zatim nastavila pjesmu, a izvođenje se moglo nastaviti satima uz izmjenu pjevača. Savremena muzika također ima važnu ulogu u društvenom životu Guama. Izvodi se tokom različitih okupljanja, od fiesta i fandanga do neformalnih porodičnih zabava. Muzičari najčešće izvode pjesme na čamoro, engleskom, filipinskim jezicima, kao i na drugim azijskim jezicima.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Ples ==
''Bailan Uritao'', u prevodu ''Ples mladića'', je tradicionalni kulturni [[ples]] Guama koji potiče iz drevnog Čamoroi perioda i prikazuje prakse obuke [[ratnik]]a. Izvode ga mladi, neoženjeni muškarci koji su boravili u muškoj kući, poznatoj kao ''Guma’ Uritao''. Ples ima snažnu kulturnu i simboličku vrijednost te naglašava fizičku spremnost i ratničke vještine izvođača. Ples karakteriziraju energični skokovi, uzvici i ritmično sudaranje dugih drvenih štapova, poznatih kao ''tunas''. Ovi pokreti zahtijevaju visok nivo koordinacije, snage i okretnosti, čime se ističu sposobnosti plesača. Ritmičko udaranje štapova simbolizira izgradnju tradicionalne ''latte kuće'', a ples kulminira završnom pozom u kojoj su svi štapovi podignuti uspravno i formiraju šiljati krov kuće. Ova dinamična izvedba odražava bogato kulturno naslijeđe i ratničku tradiciju naroda Čamoroi.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://blog.polynesianpride.co/culture-in-guam/|title=Discover the Rich Culture in Guam: Beyond The Tradition|date=2. 8. 2024|website=blog.polynesianpride.co|language=en-US|access-date=24. 12. 2025}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

== Kultura i umjetnost ==
Brojne legende i narodne priče predstavljene su kroz tradicionalne plesove. Među najpoznatijim su priče o ''taotaomo'na'' – drevnim duhovima sela, zatim legenda o tragičnim ljubavnicima koji su skočili s litice ''Puntan Dos Amantes'', kao i priča o ''Sireni'', lijepoj djevojci koja se pretvorila u [[Sirena (mitologija)|morsku sirenu]]. Ovi narativi čine važan dio kulturnog identiteta Guama.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Tradicionalne umjetnosti na Guamu i danas su veoma prisutne. Tokom kulturnih sajmova i izložbi posjetioci često imaju priliku posmatrati majstore tkanja, rezbarenja, pa čak i kovače na djelu. Tkalje koriste vlakna pandana ili kokosa za izradu korpi različitih veličina, torbi, šešira, podnih prostirki i zidnih ukrasa. Drvorezbari izrađuju stolove, ploče, figure ljudi i životinja te razne kućne predmete od drveta ifil ili pago. Prenošenje tradicionalnih vještina na mlađe generacije ostvaruje se kroz programe šegrtovanja, s ciljem očuvanja umjetničke baštine ostrva.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Marijanska ostrva]]
* [[Marijanska brazda]]
* [[Mikronezija]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Guam}}
{{wikiatlas|Guam}}
* [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/gq.html Guam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131203005453/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/gq.html |date=3. 12. 2013 }} na CIA World Factbook

{{Države Australije i Okeanije}}
{{Politička podjela Sjedinjenih Američkih Država}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Guam|*]]
[[Kategorija:Američka ostrva]]
[[Kategorija:Ostrvske teritorije SAD-a]]
[[Kategorija:Članice Organizacije nezastupljenih država i naroda]]
[[Kategorija:Zavisne teritorije u Okeaniji]]</text>
      <sha1>odes0iwz3skw51pzzo7x6azspbctedo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Eukarioti</title>
    <ns>0</ns>
    <id>36400</id>
    <revision>
      <id>3917682</id>
      <parentid>3777711</parentid>
      <timestamp>2026-08-12T08:13:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-44317-19</username>
        <id>184625</id>
      </contributor>
      <origin>3917682</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7400" sha1="d1mvebnmq1cv6nqr1aendyqzu93ixjo" xml:space="preserve">{{Taksokvir
| naziv = Eukarioti
| fossil_range = [[Rhyacian]] - [[Holocene|Present]] {{long fossil range|2100|0|earliest=2700}}
| slika = Black and white image of couple having sex.jpg
| slika_opis = Eukarioti i neki primjeri njihove raznolikosti&lt;br&gt;
*[[Život]]
'''Domen''': Eukaryota
| autorstvo=([[Édouard Chatton|Chatton]], 1925) [[Robert Whittaker|Whittaker]] &amp; [[Lynn Margulis|Margulis]],1978
Kingdom=Eukaryota&lt;ref name=&quot;Adl2012&quot;&gt;{{cite journal | last1 = Adl | first1 = Sina M. | display-authors = etal | date = septembar 2012 | title = The revised classification of eukaryotes | url = http://www.paru.cas.cz/docs/documents/93-Adl-JEM-2012.pdf | format = PDF | journal = Journal of Eukaryotic Microbiology | volume = 59 | issue = 5 | pages = 429–514 | doi = 10.1111/j.1550-7408.2012.00644.x | pmid = 23020233 | pmc = 3483872 | access-date = 8. 2. 2017 | archive-date = 16. 12. 2013 | archive-url = https://web.archive.org/web/20131216183506/http://www.paru.cas.cz/docs/documents/93-Adl-JEM-2012.pdf | url-status = dead }}&lt;/ref&gt; and [[Kingdom (biology)|kingdoms]]
| subdivision =
* &lt;div style = &quot;background: {{Taxobox colour|Archaeplastida}}; padding: 4px;&quot;&gt; [[Archaeplastida]]&lt;/div&gt;
::&lt;div style = &quot;background: {{Taxobox colour|Plantae}}; padding: 4px;&quot;&gt; Kingdom '''[[Plant]]ae''' – Plants&lt;/div&gt;
* &lt;div style = &quot;background: {{Taxobox colour|SAR}}; padding: 4px;&quot;&gt; [[SAR supergroup|SAR]] ([[Heterokont|Stramenopiles]] + [[Alveolata]] + [[Rhizaria]])&lt;/div&gt;
* &lt;div style = &quot;background: {{Taxobox colour|Excavata}}; padding: 4px;&quot;&gt; [[Excavata]]&lt;/div&gt;
* &lt;div style = &quot;background: {{Taxobox colour|Amoebozoa}}; padding: 4px;&quot;&gt; [[Amoebozoa]]&lt;/div&gt;
* [[Opisthokonta]]
::&lt;div style = &quot;background: {{Taxobox colour|Animalia}}; padding: 4px;&quot;&gt; Kingdom '''[[Animal]]ia''' – Animals&lt;/div&gt;
::&lt;div style = &quot;background: {{Taxobox colour|Fungi}}; padding: 4px;&quot;&gt; Kingdom '''[[Fungus|Fungi]]'''&lt;/div&gt;
----
Eukaryotic organisms that cannot be classified under the kingdoms Plantae, Animalia or Fungi are sometimes grouped in the kingdom '''[[Protista]]'''.
{{!}}- style=&quot;background:#e0d0b0;&quot; {{!}}
}}
'''Eukarioti''' ([[starogrčki jezik|grč.]] εὖ - ''eu'' = pravi + κάρυον - ''karyon'' = jezgro)  su [[organizam|organizmi]] odnosno [[ćelija|ćelije]] kod kojih je nasljedni materijal smješten u [[Jedro (biologija)|jedru]] obavijenom posebnom [[jedarna membrana|jedarnon membranom]]. U eukariotskoj ćeliji razvile su se i brojne ćelijske [[organela|organele]] kojih nema kod [[Prokarioti|prokariotskih organizama]], među kojima su: [[endoplazmatski retikulum]], [[Golđijev aparat]], [[lizozom]]i i dr.&lt;ref name=&quot;Sofradzija&quot;&gt;{{cite book|author=Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. |year= 2007|title= Biologija 1.|publisher= Svjetlost, Sarajevo|isbn=9958-10-686-8}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Bajrović&quot;&gt;{{Cite book |author=Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Eds.|title=Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju|publisher=Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB) Sarajevo|year=2005|isbn= 9958-9344-1-8}}&lt;/ref&gt;

Eukarioti pripadaju [[takson]]u ''Eukarya'' ili ''Eukaryota''.&lt;ref name=&quot;Youngson&quot;&gt;{{cite book| last= Youngson| first= Robert M.| title= Collins Dictionary of Human Biology| url= https://archive.org/details/collinsdictionar0000youn_t7n0| year= 2006| publisher= HarperCollins| location= Glasgow| isbn= 0-00-722134-7}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Nelson&amp;Cox&quot;&gt;{{Cite book|last1=Nelson|given1=David L.|surname2=Cox|given2=Michael M.|year=2005|title=Lehninger Principles of Biochemistry|edition=4th|publication-place=New York|publisher=W.H. Freeman|isbn=0-7167-4339-6|url=https://archive.org/details/lehningerprincip00lehn_0}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Martin&quot;&gt;{{cite book| editor=Martin, E.A.| edition=2nd | title= Macmillan Dictionary of Life Sciences| url=https://archive.org/details/dictionaryoflife0000unse_b2q5| year= 1983| publisher= Macmillan Press| location= London| isbn= 0-333-34867-2}}&lt;/ref&gt; Oni se mogu [[Razmnožavanje|reproducirati]] i [[aseksualna reprodukcija|aseksualno]] putem [[mitoza|mitoze]] i [[seksualna reprodukcija|seksualno]] putem [[mejoza|mejoze]] i spajanja [[gamet]]a. U mitozi, od jedne ćelije dijeljenjem nastaju dvije genetički identične ćelije. U mejozi, nakon  [[replikacija DNK|replikacije DNK]] slijede dva kruga podjele ćelije za proizvodnju četiri kćeri ćelije, od kojih je svaka sa polovinom broja [[hromosom]]a u odnosu na originalnu roditeljsku ćeliju (nastaju [[ploidija|haploidne ćelije]]). One djeluju kao spolne ćelije ([[gamet]]i – svaki gamet ima samo jedan iz svakog para hromosoma, svaki je jedinstvena genetička kombinacija odgovarajućeg para roditeljskih [[hromosom]]a). To je rezultat [[genetička rekombinacija|genetičke rekombinacije]] tokom mejoze.
[[slika:Divergencija-eukariota.png|350px|thumb|Genetička divergencija eukariota od prvog drevnog zajedničkog pretka do [[holocen|sadašnjosti]]]]
[[Domen (biologija)|Domen]] Eukaryota je [[monofilija|monofiletski]] i čini jedan od tri domena [[život]]a. Ostala dva, [[bakterija|Bacteria]] i [[Archaea]], su [[prokarioti]]&lt;ref name=&quot;nyt_2016_apr_11&quot;&gt;{{cite web | url=http://nyti.ms/25UUNvj | title=Scientists Unveil New 'Tree of Life' | publisher=The New York Times | date= 2016 | access-date=11. 4. 2016 | author=Zimmer, Carl}}&lt;/ref&gt; i nemaju pomenuta svojstva. Eukarioti predstavljaju malu manjinu svih živih bića. Međutim, zbog mnogo veće količine, u ukupnoj količini [[biomasa|biomase]] na [[Zemlja (planeta)|Zemlji]], procjenjuje se da su izjednačeni sa prokariotima.&lt;ref name=&quot;Whitman etal&quot;&gt;{{cite journal | last1 = Whitman W | last2 = Coleman D | last3 = Wiebe W | year = 1998 | title = Prokaryotes: The unseen majority | url = http://www.pnas.org/cgi/reprint/95/12/6578.pdf | format = PDF |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. USA | volume = 95 | issue = 12| pages = 6578–6583 | doi=10.1073/pnas.95.12.6578 | pmid=9618454 | pmc=33863|bibcode = 1998PNAS...95.6578W }}&lt;/ref&gt; Prvi eukarioti pojavili su se prije približno oko 1,6–2,1 milijarde godina (tokom [[Geološka vremenska skala|eona]] [[proterozoik]]).

==Filogenija==

{{Clade
| style= font-size:100%; line-height:100%
| label1='''Eukaryota'''&amp;nbsp;
| 1={{Clade
  | label1=[[Bikonta]]&amp;nbsp;
  | 1={{Clade
     | 1=[[Rhizaria]]
     | 2={{Clade
       | 1=[[Excavata]]
       | label2=[[Corticata]]
       | 2={{Clade
         | label1=[[Plantae]]
         | 1={{Clade
           | 1=[[Glaucophyta]]
           | 2={{Clade
             | 1=[[Rhodophyta]]
             | 2=[[Viridiplantae]]}} }} 
         | label2=[[Chromalveolata]]
         | 2={{Clade
           | 1=[[Alveolata]]
           | label2=[[Chromista]]
           | 2={{Clade
             | 1=[[Haptophyta]]
             | 2={{Clade
               | 1=[[Cryptophyta]]
               | 2=[[Heterokonta]]}} }} }} }} }} }}
  | label2=&amp;nbsp;[[Unikonta]]&amp;nbsp;
  | 2={{Clade
       | 1={{Clade
         | 1=[[Apusozoa]]
         | 2=[[Amoebozoa]]}}
       | label2=[[Opisthokonta]]
       | 2={{Clade
         | 1=[[Choanozoa]]
         | 2={{Clade
           | 1=[[Fungi]]
           | 2=[[Animalia]]}} }} }} }} }}

==Također pogledajte==
*[[Prokarioti]]

==Reference==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* {{Wikivrste|Eukaryota|Eukarioti}}
{{Commonscat|Eukaryota}}

{{Eukarioti}}
{{Evolucijska biologija}}
{{Život na Zemlji}}
{{Priroda}}

[[Kategorija:Eukarioti]]
[[Kategorija:Domene (biologija)]]</text>
      <sha1>d1mvebnmq1cv6nqr1aendyqzu93ixjo</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3917685</id>
      <parentid>3917682</parentid>
      <timestamp>2026-08-12T08:18:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Saroj</username>
        <id>127559</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/~2026-44317-19|~2026-44317-19]] ([[User talk:~2026-44317-19|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:WumpusBot|WumpusBot]]</comment>
      <origin>3777711</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7379" sha1="h06rue4gcttmvhutk8zfi2r4rlxyl34" xml:space="preserve">{{Taksokvir
| naziv = Eukarioti
| fossil_range = [[Rhyacian]] - [[Holocene|Present]] {{long fossil range|2100|0|earliest=2700}}
| slika = Eukaryota diversity 2.jpg
| slika_opis = Eukarioti i neki primjeri njihove raznolikosti&lt;br&gt;
*[[Život]]
'''Domen''': Eukaryota
| autorstvo=([[Édouard Chatton|Chatton]], 1925) [[Robert Whittaker|Whittaker]] &amp; [[Lynn Margulis|Margulis]],1978
Kingdom=Eukaryota&lt;ref name=&quot;Adl2012&quot;&gt;{{cite journal | last1 = Adl | first1 = Sina M. | display-authors = etal | date = septembar 2012 | title = The revised classification of eukaryotes | url = http://www.paru.cas.cz/docs/documents/93-Adl-JEM-2012.pdf | format = PDF | journal = Journal of Eukaryotic Microbiology | volume = 59 | issue = 5 | pages = 429–514 | doi = 10.1111/j.1550-7408.2012.00644.x | pmid = 23020233 | pmc = 3483872 | access-date = 8. 2. 2017 | archive-date = 16. 12. 2013 | archive-url = https://web.archive.org/web/20131216183506/http://www.paru.cas.cz/docs/documents/93-Adl-JEM-2012.pdf | url-status = dead }}&lt;/ref&gt; and [[Kingdom (biology)|kingdoms]]
| subdivision =
* &lt;div style = &quot;background: {{Taxobox colour|Archaeplastida}}; padding: 4px;&quot;&gt; [[Archaeplastida]]&lt;/div&gt;
::&lt;div style = &quot;background: {{Taxobox colour|Plantae}}; padding: 4px;&quot;&gt; Kingdom '''[[Plant]]ae''' – Plants&lt;/div&gt;
* &lt;div style = &quot;background: {{Taxobox colour|SAR}}; padding: 4px;&quot;&gt; [[SAR supergroup|SAR]] ([[Heterokont|Stramenopiles]] + [[Alveolata]] + [[Rhizaria]])&lt;/div&gt;
* &lt;div style = &quot;background: {{Taxobox colour|Excavata}}; padding: 4px;&quot;&gt; [[Excavata]]&lt;/div&gt;
* &lt;div style = &quot;background: {{Taxobox colour|Amoebozoa}}; padding: 4px;&quot;&gt; [[Amoebozoa]]&lt;/div&gt;
* [[Opisthokonta]]
::&lt;div style = &quot;background: {{Taxobox colour|Animalia}}; padding: 4px;&quot;&gt; Kingdom '''[[Animal]]ia''' – Animals&lt;/div&gt;
::&lt;div style = &quot;background: {{Taxobox colour|Fungi}}; padding: 4px;&quot;&gt; Kingdom '''[[Fungus|Fungi]]'''&lt;/div&gt;
----
Eukaryotic organisms that cannot be classified under the kingdoms Plantae, Animalia or Fungi are sometimes grouped in the kingdom '''[[Protista]]'''.
{{!}}- style=&quot;background:#e0d0b0;&quot; {{!}}
}}
'''Eukarioti''' ([[starogrčki jezik|grč.]] εὖ - ''eu'' = pravi + κάρυον - ''karyon'' = jezgro)  su [[organizam|organizmi]] odnosno [[ćelija|ćelije]] kod kojih je nasljedni materijal smješten u [[Jedro (biologija)|jedru]] obavijenom posebnom [[jedarna membrana|jedarnon membranom]]. U eukariotskoj ćeliji razvile su se i brojne ćelijske [[organela|organele]] kojih nema kod [[Prokarioti|prokariotskih organizama]], među kojima su: [[endoplazmatski retikulum]], [[Golđijev aparat]], [[lizozom]]i i dr.&lt;ref name=&quot;Sofradzija&quot;&gt;{{cite book|author=Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. |year= 2007|title= Biologija 1.|publisher= Svjetlost, Sarajevo|isbn=9958-10-686-8}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Bajrović&quot;&gt;{{Cite book |author=Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Eds.|title=Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju|publisher=Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB) Sarajevo|year=2005|isbn= 9958-9344-1-8}}&lt;/ref&gt;

Eukarioti pripadaju [[takson]]u ''Eukarya'' ili ''Eukaryota''.&lt;ref name=&quot;Youngson&quot;&gt;{{cite book| last= Youngson| first= Robert M.| title= Collins Dictionary of Human Biology| url= https://archive.org/details/collinsdictionar0000youn_t7n0| year= 2006| publisher= HarperCollins| location= Glasgow| isbn= 0-00-722134-7}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Nelson&amp;Cox&quot;&gt;{{Cite book|last1=Nelson|given1=David L.|surname2=Cox|given2=Michael M.|year=2005|title=Lehninger Principles of Biochemistry|edition=4th|publication-place=New York|publisher=W.H. Freeman|isbn=0-7167-4339-6|url=https://archive.org/details/lehningerprincip00lehn_0}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Martin&quot;&gt;{{cite book| editor=Martin, E.A.| edition=2nd | title= Macmillan Dictionary of Life Sciences| url=https://archive.org/details/dictionaryoflife0000unse_b2q5| year= 1983| publisher= Macmillan Press| location= London| isbn= 0-333-34867-2}}&lt;/ref&gt; Oni se mogu [[Razmnožavanje|reproducirati]] i [[aseksualna reprodukcija|aseksualno]] putem [[mitoza|mitoze]] i [[seksualna reprodukcija|seksualno]] putem [[mejoza|mejoze]] i spajanja [[gamet]]a. U mitozi, od jedne ćelije dijeljenjem nastaju dvije genetički identične ćelije. U mejozi, nakon  [[replikacija DNK|replikacije DNK]] slijede dva kruga podjele ćelije za proizvodnju četiri kćeri ćelije, od kojih je svaka sa polovinom broja [[hromosom]]a u odnosu na originalnu roditeljsku ćeliju (nastaju [[ploidija|haploidne ćelije]]). One djeluju kao spolne ćelije ([[gamet]]i – svaki gamet ima samo jedan iz svakog para hromosoma, svaki je jedinstvena genetička kombinacija odgovarajućeg para roditeljskih [[hromosom]]a). To je rezultat [[genetička rekombinacija|genetičke rekombinacije]] tokom mejoze.
[[slika:Divergencija-eukariota.png|350px|thumb|Genetička divergencija eukariota od prvog drevnog zajedničkog pretka do [[holocen|sadašnjosti]]]]
[[Domen (biologija)|Domen]] Eukaryota je [[monofilija|monofiletski]] i čini jedan od tri domena [[život]]a. Ostala dva, [[bakterija|Bacteria]] i [[Archaea]], su [[prokarioti]]&lt;ref name=&quot;nyt_2016_apr_11&quot;&gt;{{cite web | url=http://nyti.ms/25UUNvj | title=Scientists Unveil New 'Tree of Life' | publisher=The New York Times | date= 2016 | access-date=11. 4. 2016 | author=Zimmer, Carl}}&lt;/ref&gt; i nemaju pomenuta svojstva. Eukarioti predstavljaju malu manjinu svih živih bića. Međutim, zbog mnogo veće količine, u ukupnoj količini [[biomasa|biomase]] na [[Zemlja (planeta)|Zemlji]], procjenjuje se da su izjednačeni sa prokariotima.&lt;ref name=&quot;Whitman etal&quot;&gt;{{cite journal | last1 = Whitman W | last2 = Coleman D | last3 = Wiebe W | year = 1998 | title = Prokaryotes: The unseen majority | url = http://www.pnas.org/cgi/reprint/95/12/6578.pdf | format = PDF |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. USA | volume = 95 | issue = 12| pages = 6578–6583 | doi=10.1073/pnas.95.12.6578 | pmid=9618454 | pmc=33863|bibcode = 1998PNAS...95.6578W }}&lt;/ref&gt; Prvi eukarioti pojavili su se prije približno oko 1,6–2,1 milijarde godina (tokom [[Geološka vremenska skala|eona]] [[proterozoik]]).

==Filogenija==

{{Clade
| style= font-size:100%; line-height:100%
| label1='''Eukaryota'''&amp;nbsp;
| 1={{Clade
  | label1=[[Bikonta]]&amp;nbsp;
  | 1={{Clade
     | 1=[[Rhizaria]]
     | 2={{Clade
       | 1=[[Excavata]]
       | label2=[[Corticata]]
       | 2={{Clade
         | label1=[[Plantae]]
         | 1={{Clade
           | 1=[[Glaucophyta]]
           | 2={{Clade
             | 1=[[Rhodophyta]]
             | 2=[[Viridiplantae]]}} }} 
         | label2=[[Chromalveolata]]
         | 2={{Clade
           | 1=[[Alveolata]]
           | label2=[[Chromista]]
           | 2={{Clade
             | 1=[[Haptophyta]]
             | 2={{Clade
               | 1=[[Cryptophyta]]
               | 2=[[Heterokonta]]}} }} }} }} }} }}
  | label2=&amp;nbsp;[[Unikonta]]&amp;nbsp;
  | 2={{Clade
       | 1={{Clade
         | 1=[[Apusozoa]]
         | 2=[[Amoebozoa]]}}
       | label2=[[Opisthokonta]]
       | 2={{Clade
         | 1=[[Choanozoa]]
         | 2={{Clade
           | 1=[[Fungi]]
           | 2=[[Animalia]]}} }} }} }} }}

==Također pogledajte==
*[[Prokarioti]]

==Reference==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* {{Wikivrste|Eukaryota|Eukarioti}}
{{Commonscat|Eukaryota}}

{{Eukarioti}}
{{Evolucijska biologija}}
{{Život na Zemlji}}
{{Priroda}}

[[Kategorija:Eukarioti]]
[[Kategorija:Domene (biologija)]]</text>
      <sha1>h06rue4gcttmvhutk8zfi2r4rlxyl34</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Spisak naseljenih mjesta u gradu Foča (Republika Srpska)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>38080</id>
    <revision>
      <id>3917617</id>
      <parentid>3617038</parentid>
      <timestamp>2026-08-11T20:49:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3917617</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3624" sha1="sindyl8g3trrezzea2ho9evujiam5vt" xml:space="preserve">{{TOC}}

== Opći podaci ==
'''Foča''' (RS) se nalazi u jugoistočnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] na granici prema [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. Naseljena mjesta u gradu [[Foča (Republika Srpska)]], po popisu stanovništva iz 2013. (ukupno 101) su:

== A ==
* [[Anđelije]]

== B ==
* [[Bastasi (Foča, Republika Srpska)|Bastasi]]
* [[Beleni]]
* [[Biokovo (Foča, Republika Srpska)|Biokovo]]
* [[Birotići]]
* [[Bogavići]]
* [[Borje (Foča, Republika Srpska)|Borje]]
* [[Borovinići (Foča, Republika Srpska)|Borovinići]]
* [[Brajići (Foča, Republika Srpska)|Brajići]]
* [[Brajkovići (Foča, Republika Srpska)|Brajkovići]]
* [[Brod (Foča, Republika Srpska)|Brod]]
* [[Brusna]]
* [[Budanj]]
* [[Bujakovina (Foča, Republika Srpska)|Bujakovina]]
* [[Bunovi]]

== C ==
* [[Cerova Ravan]]
* [[Crnetići]]
* [[Cvilin (Foča, Republika Srpska)|Cvilin]]

== Č ==
* [[Čelebići (Foča, Republika Srpska)|Čelebići]]
* [[Čelikovo Polje]]

== Ć ==
* [[Ćurevo]]

== D ==
* [[Daničići]]
* [[Derolovi]]
* [[Drače (Foča, Republika Srpska)|Drače]]
* [[Dragočava]]
* [[Dragojevići]]

== Đ ==
* [[Đeđevo]]

== F ==
* [[Fališi]]
* [[Filipovići (Foča, Republika Srpska)|Filipovići]]
* [[Foča (Republika Srpska)|Foča]]

== G ==
* [[Glušca (Foča, Republika Srpska)|Glušca]]
* [[Godijeno]]
* [[Gostičaj (Foča, Republika Srpska)|Gostičaj]]
* [[Govza]]
* [[Gradac (Foča, Republika Srpska)|Gradac]]
* [[Grandići (Foča, Republika Srpska)|Grandići]]
* [[Grdijevići]]

== H ==
* [[Hum (Foča, Republika Srpska)|Hum]]
* [[Huseinovići]]

== I ==
* [[Igoče]]
* [[Izbišno]]

== J ==
* [[Jasenovo (Foča, Republika Srpska)|Jasenovo]]
* [[Ječmišta]]
* [[Jeleč (Foča, Republika Srpska)|Jeleč]]
* [[Jošanica (Foča, Republika Srpska)|Jošanica]]

== K ==
* [[Kolun (Foča, Republika Srpska)|Kolun]]
* [[Kosman]]
* [[Kozarevina]]
* [[Kozja Luka]]
* [[Kratine (Foča, Republika Srpska)|Kratine]]
* [[Krna Jela]]
* [[Kruševo (Foča, Republika Srpska)|Kruševo]]
* [[Kunduci]]
* [[Kunovo (Foča, Republika Srpska)|Kunovo]]
* [[Kuta (Foča, Republika Srpska)|Kuta]]

== Lj ==
* [[Ljubina (Foča, Republika Srpska)|Ljubina]]

== M ==
* [[Marevo (Foča, Republika Srpska)|Marevo]]
* [[Mazoče]]
* [[Meštrevac]]
* [[Miljevina]]
* [[Mirjanovići]]
* [[Mješaji]]

== O ==
* [[Orahovo (Foča, Republika Srpska)|Orahovo]]

== P ==
* [[Papratno (Foča, Republika Srpska)|Papratno]]
* [[Patkovina]]
* [[Paunci]]
* [[Poljice (Foča, Republika Srpska)|Poljice]]
* [[Popov Most]]
* [[Potpeće (Foča, Republika Srpska)|Potpeće]]
* [[Prevrać]]
* [[Prijeđel]]
* [[Prisoje (Foča, Republika Srpska)|Prisoje]]
* [[Puriši]]

== R ==
* [[Radojevići]]
* [[Rijeka (Foča, Republika Srpska)|Rijeka]]
* [[Rodijelj (Foča, Republika Srpska)|Rodijelj]]

== S ==
* [[Slatina (Foča, Republika Srpska)|Slatina]]
* [[Sorlaci (Foča, Republika Srpska)|Sorlaci]]
* [[Susješno]]

== Š ==
* [[Škobalji]]
* [[Štović]]
* [[Šuljci]]

== T ==
* [[Tečići]]
* [[Tjentište]]
* [[Tođevac]]
* [[Toholji]]
* [[Trbušće]]
* [[Trtoševo]]
* [[Tvrdaci]]

== V ==
* [[Velenići]]
* [[Vikoč]]
* [[Vitine]]
* [[Vojnovići]]
* [[Vranjevići (Foča, Republika Srpska)|Vranjevići]]
* [[Vrbnica (Foča, Republika Srpska)|Vrbnica]]
* [[Vučevo]]
* [[Vukušići]]

== Z ==
* [[Zakmur]]
* [[Zavait]]
* [[Zubovići (Foča, Republika Srpska)|Zubovići]]

== Ž ==
* [[Željevo (Foča, Republika Srpska)|Željevo]]

{{Spisak naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini po općinama}}

[[Kategorija:Spiskovi naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini|Foča (Republika Srpska)]]
[[Kategorija:Naseljena mjesta u Foči (Republika Srpska)|*]]</text>
      <sha1>sindyl8g3trrezzea2ho9evujiam5vt</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3917618</id>
      <parentid>3917617</parentid>
      <timestamp>2026-08-11T20:49:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Z1KA premjestio je stranicu [[Spisak naseljenih mjesta u općini Foča (Republika Srpska)]] na [[Spisak naseljenih mjesta u gradu Foča (Republika Srpska)]]: Postala grad</comment>
      <origin>3917617</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3624" sha1="sindyl8g3trrezzea2ho9evujiam5vt" xml:space="preserve">{{TOC}}

== Opći podaci ==
'''Foča''' (RS) se nalazi u jugoistočnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] na granici prema [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. Naseljena mjesta u gradu [[Foča (Republika Srpska)]], po popisu stanovništva iz 2013. (ukupno 101) su:

== A ==
* [[Anđelije]]

== B ==
* [[Bastasi (Foča, Republika Srpska)|Bastasi]]
* [[Beleni]]
* [[Biokovo (Foča, Republika Srpska)|Biokovo]]
* [[Birotići]]
* [[Bogavići]]
* [[Borje (Foča, Republika Srpska)|Borje]]
* [[Borovinići (Foča, Republika Srpska)|Borovinići]]
* [[Brajići (Foča, Republika Srpska)|Brajići]]
* [[Brajkovići (Foča, Republika Srpska)|Brajkovići]]
* [[Brod (Foča, Republika Srpska)|Brod]]
* [[Brusna]]
* [[Budanj]]
* [[Bujakovina (Foča, Republika Srpska)|Bujakovina]]
* [[Bunovi]]

== C ==
* [[Cerova Ravan]]
* [[Crnetići]]
* [[Cvilin (Foča, Republika Srpska)|Cvilin]]

== Č ==
* [[Čelebići (Foča, Republika Srpska)|Čelebići]]
* [[Čelikovo Polje]]

== Ć ==
* [[Ćurevo]]

== D ==
* [[Daničići]]
* [[Derolovi]]
* [[Drače (Foča, Republika Srpska)|Drače]]
* [[Dragočava]]
* [[Dragojevići]]

== Đ ==
* [[Đeđevo]]

== F ==
* [[Fališi]]
* [[Filipovići (Foča, Republika Srpska)|Filipovići]]
* [[Foča (Republika Srpska)|Foča]]

== G ==
* [[Glušca (Foča, Republika Srpska)|Glušca]]
* [[Godijeno]]
* [[Gostičaj (Foča, Republika Srpska)|Gostičaj]]
* [[Govza]]
* [[Gradac (Foča, Republika Srpska)|Gradac]]
* [[Grandići (Foča, Republika Srpska)|Grandići]]
* [[Grdijevići]]

== H ==
* [[Hum (Foča, Republika Srpska)|Hum]]
* [[Huseinovići]]

== I ==
* [[Igoče]]
* [[Izbišno]]

== J ==
* [[Jasenovo (Foča, Republika Srpska)|Jasenovo]]
* [[Ječmišta]]
* [[Jeleč (Foča, Republika Srpska)|Jeleč]]
* [[Jošanica (Foča, Republika Srpska)|Jošanica]]

== K ==
* [[Kolun (Foča, Republika Srpska)|Kolun]]
* [[Kosman]]
* [[Kozarevina]]
* [[Kozja Luka]]
* [[Kratine (Foča, Republika Srpska)|Kratine]]
* [[Krna Jela]]
* [[Kruševo (Foča, Republika Srpska)|Kruševo]]
* [[Kunduci]]
* [[Kunovo (Foča, Republika Srpska)|Kunovo]]
* [[Kuta (Foča, Republika Srpska)|Kuta]]

== Lj ==
* [[Ljubina (Foča, Republika Srpska)|Ljubina]]

== M ==
* [[Marevo (Foča, Republika Srpska)|Marevo]]
* [[Mazoče]]
* [[Meštrevac]]
* [[Miljevina]]
* [[Mirjanovići]]
* [[Mješaji]]

== O ==
* [[Orahovo (Foča, Republika Srpska)|Orahovo]]

== P ==
* [[Papratno (Foča, Republika Srpska)|Papratno]]
* [[Patkovina]]
* [[Paunci]]
* [[Poljice (Foča, Republika Srpska)|Poljice]]
* [[Popov Most]]
* [[Potpeće (Foča, Republika Srpska)|Potpeće]]
* [[Prevrać]]
* [[Prijeđel]]
* [[Prisoje (Foča, Republika Srpska)|Prisoje]]
* [[Puriši]]

== R ==
* [[Radojevići]]
* [[Rijeka (Foča, Republika Srpska)|Rijeka]]
* [[Rodijelj (Foča, Republika Srpska)|Rodijelj]]

== S ==
* [[Slatina (Foča, Republika Srpska)|Slatina]]
* [[Sorlaci (Foča, Republika Srpska)|Sorlaci]]
* [[Susješno]]

== Š ==
* [[Škobalji]]
* [[Štović]]
* [[Šuljci]]

== T ==
* [[Tečići]]
* [[Tjentište]]
* [[Tođevac]]
* [[Toholji]]
* [[Trbušće]]
* [[Trtoševo]]
* [[Tvrdaci]]

== V ==
* [[Velenići]]
* [[Vikoč]]
* [[Vitine]]
* [[Vojnovići]]
* [[Vranjevići (Foča, Republika Srpska)|Vranjevići]]
* [[Vrbnica (Foča, Republika Srpska)|Vrbnica]]
* [[Vučevo]]
* [[Vukušići]]

== Z ==
* [[Zakmur]]
* [[Zavait]]
* [[Zubovići (Foča, Republika Srpska)|Zubovići]]

== Ž ==
* [[Željevo (Foča, Republika Srpska)|Željevo]]

{{Spisak naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini po općinama}}

[[Kategorija:Spiskovi naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini|Foča (Republika Srpska)]]
[[Kategorija:Naseljena mjesta u Foči (Republika Srpska)|*]]</text>
      <sha1>sindyl8g3trrezzea2ho9evujiam5vt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Eyeish</title>
    <ns>0</ns>
    <id>39273</id>
    <revision>
      <id>3917570</id>
      <parentid>3416167</parentid>
      <timestamp>2026-08-11T12:03:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3917570</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1938" sha1="izbcdd7ck2eu8bdulpwfx4m8wt2qzpu" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
'''Eyeish''' (Ais, Ayis, Ays, Eyeish, Ayish).- Pleme [[Caddoan]] Indijanaca u savezu konfederacije [[Hasinai]]. Drži se das su Eyeishi zbog svoga jezika, po kojemu se razlikuju od drugih Caddoan plemena, neka druga grupa koja pripada starijoj kulturi od caddoanske. Njihov raniji dom bio je na [[Ayish Bayou]] između Sabine i Nechesa u Teksasu. Eyeishi dolaze u kontakt sa [[Španci]]ma (Moscoso) [[1542]]. Kasnije ih (1686-87) spomninje La Salle. [[1717]]. godine ([[1716]]. po Swantonu) za njih je utemeljena misija Nuestra Señora de los Dolores de los Ais u blizini današnje [[San Augustine]]. Napuštena je [[1719]]. godine, da bi se [[1721]]. ponovno utemeljila. U kasnijem [[18. vijek]]u smješteni su u Nacogdoches, pa na rezervat Wichita u Oklahomi. 
Napuštena je [[1719]]. godine, da bi se [[1721]]. ponovno utemeljila.
Sibley je ([[1832]].) izvjestio o dvadeset pojedinaca ovog plemena (1805), ipak brojno stanje [[1828]]. govori o čak 160 njihovih obitelji naseljenih između [[Brazos]]a i Colorada, što zorno dočarava Sibleyev besmisleni podatak i kako se manipulira brojnim stanjem Indijanaca, očito kako bi se smanjivao njihov broj i prigrabila zemlja. Danas, broj nije poznat, žive s Caddo Indijancima u  [[Oklahoma|Oklahomi]]. 
Eyeishi su bili lovci i obrađivači tla. Ne smiju se pobrkati sa [[Ais]] Indijancima iz Floride. 

== Vanjski linkovi ==

*[http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/caddo/eyeishindiantribe.htm Eyeish Indian History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070404042129/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/caddo/eyeishindiantribe.htm |date=4. 4. 2007 }}
*[http://www.tshaonline.org/handbook/online/articles/bma15 Ais Indians]
*[http://www.fourdir.com/eyeish.htm Eyeish] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070929090109/http://www.fourdir.com/eyeish.htm |date=29. 9. 2007 }}

[[Kategorija:Caddoan]]
[[Kategorija:Američki Indijanci]]</text>
      <sha1>izbcdd7ck2eu8bdulpwfx4m8wt2qzpu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>110-e p. n. e.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>40769</id>
    <revision>
      <id>3917603</id>
      <parentid>3905982</parentid>
      <timestamp>2026-08-11T17:59:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3917603</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="943" sha1="t1ceqp1nxwpqzza78j0oga7fgqegtlb" xml:space="preserve">{{Decenija PNE|12}}

Ovaj članak se odnosi na period 119. p. n. e – 110. p. n. e.

== Događaji ==
* Kina osvaja državu Nanyue.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.wmf.org/projects/archaeological-site-palace-nanyue-kingdom|title=Archaeological Site of the Palace of Nanyue Kingdom|website=Archaeological Site of the Palace of Nanyue Kingdom|language=en|access-date=2026-08-11}}&lt;/ref&gt;
* Nedugo prije godine 100. p. n. e. Skiti pustoše Partiju.

== Ličnosti ==

=== Rođeni ===
{{Proširiti sekciju}}

=== Umrli ===
{{Proširiti sekciju}}
== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}
== Literatura ==
* [https://antilogicalism.com/wp-content/uploads/2021/08/hist-world-roberts.pdf Roberts, J: &quot;History of the World.&quot;. Penguin, 1994.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240605082550/https://antilogicalism.com/wp-content/uploads/2021/08/hist-world-roberts.pdf |date=5. 6. 2024 }}
{{Commonscat|110s BC}}</text>
      <sha1>t1ceqp1nxwpqzza78j0oga7fgqegtlb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>120-e p. n. e.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>40770</id>
    <revision>
      <id>3917600</id>
      <parentid>3905990</parentid>
      <timestamp>2026-08-11T17:56:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <comment>/* Događaji */</comment>
      <origin>3917600</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1501" sha1="a88cekzuaq8mne55tk1f8ojl7hyzak9" xml:space="preserve">{{Decenija PNE|13}}

Ovaj članak se odnosi na period 129. p. n. e. – 120. p. n. e.

== Događaji ==
* 129. p. n. e. – Pergam postaje rimska provincija Azija.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.livius.org/articles/place/pergamon/pergamon-3/|title=Pergamon (3) - Livius|website=www.livius.org|access-date=2026-08-11}}&lt;/ref&gt;
* Bitka kod Ekbatane nakon dovodi do kolapsa Seleukidskog Carstva i njegovog svođenja na područje današnje Sirije.
* 128. p. n. e. – Sjeverna i centralna Koreja se oslobađaju kineske vlasti.
* Eskalacija sukoba optimata i populara u Rimu.

== Ličnosti ==

=== Rođeni ===
{{Proširiti sekciju}}

=== Umrli ===
{{Proširiti sekciju}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* &lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Mark|first=Joshua J.|date=2022-09-08|title=Pergamon|url=https://www.worldhistory.org/pergamon/|journal=World History Encyclopedia|language=en}}&lt;/ref&gt;
{{Normativna kontrola}}

== Literatura ==
# &quot;2nd century BC&quot;. People's Chronology. The Gale Group Inc., 2005. pristup na Answers.com June 8, 2009.
# 2. [[iarchive:timetablesofhist00grun 0|Grun, Bernard. The Timetables of History, fourth edition. New York, Simon &amp; Schuster, 2004,]] p.&amp;nbsp;22.
# [https://antilogicalism.com/wp-content/uploads/2021/08/hist-world-roberts.pdf Roberts, J: &quot;History of the World.&quot;. Penguin, 1994.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240605082550/https://antilogicalism.com/wp-content/uploads/2021/08/hist-world-roberts.pdf |date=5. 6. 2024 }}
{{Commonscat|120s BC}}</text>
      <sha1>a88cekzuaq8mne55tk1f8ojl7hyzak9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>130-e p. n. e.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>40771</id>
    <revision>
      <id>3917598</id>
      <parentid>3650346</parentid>
      <timestamp>2026-08-11T17:19:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3917598</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1536" sha1="mge3e5kjq17r1cecc3hhvexvwcw8j4h" xml:space="preserve">{{Decenija PNE|14}}

Ovaj članak se odnosi na period 139. p. n. e. – 130. p. n. e..

== Događaji ==
* 139. p. n. e. - Završava Luzitanski rat, a s njime i konsolidacija rimske vlasti u zapadnoj Hispaniji&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.historyatlas.com/topics/lusitanian-war/|title=History Atlas|last=Digital|first=Red Crow|website=History Atlas|language=en|access-date=2026-08-11}}&lt;/ref&gt;
* 135. p. n. e. - 132. p. n. e. - Prvi robovski rat na Siciliji.
* 133. p. n. e. - Pergam oporukom kralja Atala III dan na upravu Rimljanima.
* 133. p. n. e. - Izborom Tiberija Sempronija Grakha za tribuna u Rimu izbija politički sukob optimatske i popularske stranke koji će iste godine eskalirati u nasilje.

== Ličnosti ==

=== Rođeni ===
{{Proširiti sekciju}}

=== Umrli ===
{{Proširiti sekciju}}
== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==

* {{Cite book|last=Papazoglu|first=Fanula|url=https://books.google.com/books?id=Up4JAQAAIAAJ|title=The Central Balkan Tribes in pre-Roman Times: Triballi, Autariatae, Dardanians, Scordisci and Moesians|publisher=Hakkert|year=1978|location=Amsterdam|author-link=Fanula Papazoglu}}

== Literatura ==
* [https://books.google.ba/books/about/Roman_Spain.html?id=QSxr0AEACAAJ&amp;redir_esc=y Leonard A. Curchin, Roman Spain: Conquest and Assimilation (Routledge, 1991]) p9
* [[iarchive:SpartacusAndTheSlaveWarsABriefHistoryWithDocuments|Brent D. Shaw, Spartacus and the Slave Wars: A Brief History with Documents]] (Palgrave Macmillan, 2001) p177
{{Commonscat|130s BC}}
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>mge3e5kjq17r1cecc3hhvexvwcw8j4h</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>140-e p. n. e.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>40772</id>
    <revision>
      <id>3917597</id>
      <parentid>3906011</parentid>
      <timestamp>2026-08-11T17:12:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <comment>/* Događaji */</comment>
      <origin>3917597</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1071" sha1="tbr60id8n4q76uhv5ezalunbweo6uqt" xml:space="preserve">{{Decenija PNE|15}}

Ovaj članak se odnosi na period 149. p. n. e. – 140. p. n. e..

== Događaji ==
* 149. p. n. e. - Počinje Treći punski rat.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.wsu.edu/~dee/ROME/PUNICWAR.HTM|title=Rome: The Punic Wars|last=Hooker|first=Richard|website=www.wsu.edu|access-date=2026-08-11}}&lt;/ref&gt;
* 146. p. n. e. — Treći punski rat završava rimskim osvajanjem i uništenjem Kartagine.
* 146. p. n. e. — Rimljani osvajaju i uništavaju grčki grad Korint.
* 140. p. n. e. —Han Wudi postaje car Kine.
* 140. p. n. e. —Simon Makabejac okrunjen za kralja Judeje.

== Ličnosti ==

=== Rođeni ===
{{Proširiti sekciju}}

=== Umrli ===
{{Proširiti sekciju}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* [https://antilogicalism.com/wp-content/uploads/2021/08/hist-world-roberts.pdf Roberts, J: &quot;History of the World.&quot;. Penguin, 1994] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240605082550/https://antilogicalism.com/wp-content/uploads/2021/08/hist-world-roberts.pdf |date=5. 6. 2024 }}
{{Normativna kontrola}}{{Commonscat|140s BC}}</text>
      <sha1>tbr60id8n4q76uhv5ezalunbweo6uqt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Glavna željeznička stanica u Sarajevu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>59991</id>
    <revision>
      <id>3917590</id>
      <parentid>3685476</parentid>
      <timestamp>2026-08-11T16:01:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3917590</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7706" sha1="azg2oaguh6ry6qv36xum50yvfd1plwe" xml:space="preserve">{{Use dmy dates|date=Februar 2025}}
{{Infokutija stanica
| naziv          = Glavna željeznička stanica u Sarajevu
| style         = 
| type          = željeznička stanica
| slika         = Sarajevo for Visa (34) (5589553321).jpg
| adresa       = [[Sarajevo]], [[Trg žrtava genocida u Srebrenici]]
| država      = [[Bosna i Hercegovina]]
| koordinate   = {{coord|43|51|37|N|18|23|57|E|region:BA|display=inline,title}}
| mapa      = Bosna i Hercegovina
| vlasnik         = [[Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine|ŽFBH]]
| upravitelj = [[Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine|ŽFBH]]
| struktura     = nadzemna
| platforme      = 3 (5)
| šine        = 5
| parking       = Da
| bicycle       = Ne
| otvorena        = 1882
| obnovljena       = 1952
| status        = otvorena
| arhitekta     = Bedřich Hacar &lt;br&gt; Jahiel Finci &lt;br&gt; Muhamed Kadić &lt;br&gt; Emanuel Šamanek
| elektricificirana  = Da
| web sajt = https://www.zfbh.ba/
}}

'''Glavna željeznička stanica u Sarajevu''' nalazi se u općini Novo Sarajevo, na teritoriji grada [[Sarajevo|Sarajeva]], [[Bosna i Hercegovina]]. Željeznička stanica danas ima veliku arhitektonsku, dokumentarnu ali i ambijentalnu vrijednost u okviru gradske ambijentalne cjeline Sarajevo.&lt;ref name=&quot;Nacionalni&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.sdp.ba/datoteke/uploads/DISPOZITIV-RADNA-VERZIJA.pdf |title=Odluka o proglašenju stanice nacionalnim spomenikom |work=Komisija za nacionalne spomenike |access-date=9. 2. 2021}}&lt;/ref&gt;

Jedan od najznačajnijih projekata u Bosni i Hercegovini neposredno poslije drugog svjetskog rata bio je izgradnja željezničke pruge [[Pruga Šamac – Sarajevo|Šamac – Sarajevo]] 1947. god, koja je  povezivala industrijski bazen sjeverne Bosne sa Sarajevom. Pruga je završena na novoj željezničkoj stanici u Sarajevu, monumentalnom zdanju čija je izgradnja započeta u junu 1947. godine, po nacrtima arhitekata iz [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]] i [[Njemačka demokratska republika|Istočne Njemačke]]. Završena je 1952. godine i predstavlja jedno od najznačajnijih ostvarenja [[Arhitektura Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačke arhitekture]] iz sredine XX vijeka, kada je izvedena smjela konstrukcija prednapregnutih paraboličnih hiperboloida iznad hola građevine.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://sarajevo.travel/ba/tekst/zeljeznicka-stanica-sarajevo/650 |title=Izgradnja Željezničke stanice u Sarajevu |access-date=9. 2. 2021}}&lt;/ref&gt;

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj 26. aprila 2016. godine, donijela je odluka da se stanica sa trgom proglasi za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]]. Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: [[Amir Pašić]], [[Goran Milojević]] i [[Radoje Vidović]] (predsjedavajući).&lt;ref name=&quot;Spomenik&quot;&gt;{{Cite web |url=http://sluzbenilist.ba/page/akt/34pmn1fmO60= |title=Željeznička stanica u Sarajevu proglašena nacionalnim spomenikom |work=Službeni list 66/18 |access-date=9. 2. 2021}}&lt;/ref&gt;

==Promet==
{{Sarajevo - Zenica}}
Stanica je sa gradom povezana [[Sarajevski tramvaji|tramvajskom linijom]] {{SaTram|1}} u pravcu Baščaršije i linijom {{SaTram|4}} u pravcu [[Ilidža|Ilidže]].

== Historija ==
[[File:Sarajevo Aufnahmsgebäude.jpg|left|thumb|Originalna stanica izgrađena 1882. godine]]
[[File:Sarajevo railway station (DSC05421).jpg|left|thumb|Čekaonica sa konstrukcijom prednapregnutih paraboličnih hiperboloida(2019)]]

Željeznička stanica izgrađena je 1882. godine za [[uskotračna pruga|uskotračnu željeznicu]], dok je BiH bila pod [[Austro-Ugarska|austrougarskom]] [[Austrougarsko osvajanje Bosne i Hercegovine|upravom]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.parlament.ba/Content/Read/179?title=Periodaustrougarskevladavine |title=Arhivirana kopija |access-date=23. 2. 2025 |archive-date=27. 10. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221027064905/https://www.parlament.ba/Content/Read/179?title=Periodaustrougarskevladavine |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Zapadno od nje nalazio se glavni [[Željeznički depo]] za cijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]], gdje je u svom vrhuncu radilo hiljadu ljudi. Godine 1971., originalna historijska zgrada stanice je napuštena i srušena.

Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], odlučeno je da se ratom oštećena stara stanica zamijeni novom [[funkcionalizam (arhitektura)|funkcionalističkom]] građevinom, koju su projektovali [[Čehoslovačka|čehoslovački]] [[arhitekt]]i na čelu s [[Bedřich Hacar|Bedřichom Hacarom]].&lt;ref name=&quot;Sarajevo Main Railway Station&quot;&gt;{{cite web |title=Sarajevo Main Railway Station |url=https://architectuul.com/architecture/sarajevo-main-railway-station |website=Architectuul |access-date=20. 3. 2024}}&lt;/ref&gt; Međutim, zbog političkih previranja u odnosima između [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]] i [[Jugoslavija|Jugoslavije]], arhitekti nisu uspjeli završiti svoj rad.

Projektanti i većina tehničkog osoblja napustili su Sarajevo, a izgradnju je nastavilo Ministarstvo građevinarstva tadašnje Narodne Republike Bosne i Hercegovine. Projekt je vodio pomoćnik ministra, arhitekt [[Jahiel Finci]] (jedan od osnivača [[Elektrotehnički fakultet u Sarajevu|Tehničkog fakulteta]] i pokreta [[Collegium Artisticum]]), uz asistenciju kolega [[Muhamed Kadić|Muhameda Kadića]] i [[Emanuel Šamanek|Emanuela Šamaneka]], te inženjera [[Bogdan Stojkov|Bogdana Stojkova]] i [[Lorenc Eichberger|Lorenca Eichbergera]].

Dogovoren je sporazum s njemačkim ratnim zarobljenicima, koji su radili na izgradnji stanice kao radnici. U zamjenu za poboljšane životne uslove i obećanje o oslobađanju nakon završetka izgradnje, nastavili su radove bez stalnog tehničkog nadzora.&lt;ref name=&quot;Historija&quot;&gt;{{Cite web |url=https://sarajevo.travel/ba/tekst/zeljeznicka-stanica-sarajevo/650 |title=Izgradnja Željezničke stanice u Sarajevu |access-date=20. 3. 2024}}&lt;/ref&gt; U to vrijeme, stanica je bila jedan od rijetkih projekata u gradu koji nije bio pod utjecajem [[socijalistički realizam|socijalističkog realizma]].&lt;ref name=&quot;Sarajevo Main Railway Station&quot;/&gt; Razlozi za izgradnju nove željezničke stanice bili su brojni: pruga do Sarajeva je obnovljena prema [[standardna širina kolosijeka|standardnoj širini kolosijeka]] od 1435&amp;nbsp;mm, očekivali su se duži vozovi koje stara stanica ne bi mogla opslužiti. Svečano otvaranje nove stanice održano je 1953. godine.&lt;ref name=&quot;Željeznička stanica Sarajevo&quot;&gt;{{cite web |last1=Sarajevo.travel |title=Željeznička stanica Sarajevo |url=https://sarajevo.travel/ba/tekst/zeljeznicka-stanica-sarajevo/650 |website=Destination Sarajevo |access-date=20. 3. 2024}}&lt;/ref&gt;

Stanica je elektrificirana 1967. godine, u sklopu programa elektrifikacije željeznica u Bosni, koji je trajao do 1969. godine. [[Željeznička pruga Sarajevo–Ploče]] omogućava vezu s [[Jadransko more|Jadranskim]] morem. Bosna i Hercegovina bila je prva država u bivšoj Jugoslaviji koja je koristila električne vozove na naponu 25 kV AC, a slijedile su je [[Hrvatska]] i [[Srbija]], koje su uvele električne vozove 1970. godine.

Željeznička oprema je pretrpjela štetu između 1992. i 1995. godine tokom [[Opsada Sarajeva|opsade Sarajeva]], ali je ponovo obnovljena krajem 1990-ih. Danas je jedna od prepoznatljivih znamenitosti grada.&lt;ref name=&quot;Željeznička stanica Sarajevo&quot;/&gt;
 
==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{Portal|Bosna i Hercegovina}}
*{{Commonscat-inline|Sarajevo railway station}}

{{Sarajevo}}

[[Kategorija:Građevine u Sarajevu]]
[[Kategorija:Željezničke stanice u Bosni i Hercegovini|Sarajevo]]
[[Kategorija:Saobraćaj u Sarajevu]]
[[Kategorija:Željezničke stanice po gradovima|Sarajevo]]
[[Kategorija:Nacionalni spomenici u Sarajevu]]</text>
      <sha1>azg2oaguh6ry6qv36xum50yvfd1plwe</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Službeni gradovi Bosne i Hercegovine</title>
    <ns>0</ns>
    <id>69258</id>
    <revision>
      <id>3917628</id>
      <parentid>3803476</parentid>
      <timestamp>2026-08-11T20:54:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>+Foča (RS)</comment>
      <origin>3917628</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5076" sha1="3ph8zychjrn6xt054te0hgtd9ku7xuy" xml:space="preserve">Osim entiteta, kantona, i općina, [[Bosna i Hercegovina]] također ima i svoja 37 službena grada. Službeni gradovi imaju svoja gradska vijeća ili skupštine.

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
|-
!colspan=6 |Spisak gradova u Bosni i Hercegovini
|-
! width=15% | Grad
! width=10% | Broj naselja
! width=15% | Broj stanovnika ([[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]])
! width=15% | Gustoća (km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;)
! width=15% | Površina grada (km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;)
! width=10% | {{Tooltip|Ref.|Reference i ostali izvori}}
|-
| align=left| [[Banja Luka]]||54||185.042||149,36||1.238,91||&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://predstavnistvorsbg.rs/sr-Latn/kategorija-ltn/gradovi-u-republici-srpskoj-sr-latn/|title=Gradovi u Republici Srpskoj – Predstavništvo Republike Srpske u Srbiji|website=predstavnistvorsbg.rs|access-date=19. 3. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
| align=left| [[Bihać]]||59||56.261||62,51||900,00||
|-
| align=left| [[Bijeljina]]||67||107.715||146,72||733,85||&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Bosanska Krupa]]||37||25.545||45,07||566,73 ||&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://faktor.ba/bosna-i-hercegovina/aktuelno/konjic-zavidovici-stolac-orasje-bosanska-krupa-i-lukavac-od-veceras-su-gradovi/115627|title=Konjic, Zavidovići, Stolac, Orašje, Bosanska Krupa i Lukavac od večeras su gradovi|website=faktor.ba|language=en|access-date=19. 3. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
| align=left|[[Brčko]]||59||83.516||169,2 ||493,60||
|-
| align=left| [[Cazin]]||54||66.149||187,07||353,60||
|-
| align=left| [[Čapljina]]||32||26.157||102,18||256,00||
|-
| align=left| [[Derventa]]||56||27.404||53,00||516,84||&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;
|-
| align=left| [[Doboj]]||83||71.441||92,49||772,09||&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;
|-
| align=&quot;left&quot; |[[Foča (Republika Srpska)]]
|101
|18.288
|16,35
|1.118,40
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.narodnaskupstinars.net/la/akti/usvojeni-zakoni/zakon-o-gradu-foca|title=Zakon o Gradu Foča {{!}} Narodna skupština Republike Srpske|website=www.narodnaskupstinars.net|access-date=2026-08-11}}&lt;/ref&gt;
|-
| align=left| [[Goražde]]||144||20.897||84,23||248,08||
|-
| align=left| [[Gračanica]]||23||45.220||209,35||216,00||
|-
| align=left| [[Gradačac]]||34||39.340||180,46||218,00||
|-
| align=left| [[Gradiška]]||68||51.727||67,91||761,74||&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;
|-
| align=left| [[Istočno Sarajevo]]||–||61.516||42,87||1.434,88||&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;
|-
| align=left| [[Konjic]]||168||25.148||21,97||1.144,45||&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;
|-
| align=left| [[Laktaši]]||37||34.966||90,0||388,34||&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.paragraf.ba/dnevne-vijesti/21042022/21042022-vijest4.html|title=ZAKON O IZMJENI I DOPUNAMA ZAKONA O TERITORIJALNOJ ORGANIZACIJI RS: Utvrđena promjena statusa Opštine Laktaši u status Grada Laktaši|date=21. 4. 2022|work=Paragraf.ba}}&lt;/ref&gt;
|-
| align=left| [[Livno]]||59||34.133||34,34||994,00||
|-
| align=left| [[Lukavac]]||44||44.520||131,58 ||338,36 ||&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;
|-
| align=left| [[Ljubuški]]||35||28.184||96,29||292,70||
|-
| align=left| [[Mostar]]||60||105.797||90,19||1.175,00||
|-
| align=left| [[Novi Travnik]]||52||23.832||98,29||242,47||&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ont.gov.ba/index.php/novosti/1402-zakon-o-gradu-novi-travnik|title=Zakon o gradu Novi Travnik|last=|first=|date=29. 7. 2024|website=ont.gov.ba|language=|access-date=8. 8. 2024|archive-date=8. 8. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240808105805/https://www.ont.gov.ba/index.php/novosti/1402-zakon-o-gradu-novi-travnik|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
| align=left| [[Orašje]]||14||19.861||154,36 ||128,67 ||&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;
|-
| align=left| [[Prijedor]]||71||89.397||107,18||834,06||&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;
|-
| align=left| [[Prnjavor]]||63||35.956||57,08||629,95
|&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;
|-
| align=left| [[Sarajevo]]||–||275.524||1.947,17||141,50||
|-
| align=left| [[Srebrenik]]||49||39.678||159,35||249,00||
|-
| align=left| [[Stolac]]||26||14.502||51,83||279,79||&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;
|-
| align=left| [[Široki Brijeg]]||34||28.929||74,64||387,60||
|-
| align=&quot;left&quot; |[[Teslić]]
|57
|38.536
|45,52
|846,49
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://online.slglasnik.org/sr/propisi/045-2025#bs|title=Zakon o Gradu Teslić|date=20. 5. 2025|website=online.slglasnik.org|publisher=[[Službeni glasnik Republike Srpske]]|access-date=13. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
| align=left| [[Trebinje]]||141||29.198||34,17||854,50||&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;
|-
| align=left| [[Tuzla]]||66||110.979||377,48||294,00||
|-
| align=left| [[Visoko]]||88||39.938||173,04||230,80||
|-
| align=left| [[Zavidovići]]||47||35.988||64,76||555,69||&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;
|-
| align=left| [[Zenica]]||83||110.663||198,14||558,50||
|-
| align=left| [[Zvornik]]||69||58.856||156,47||376,14||&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;
|-
| align=left| [[Živinice]]||29||57.765||198,51||291,00||
|}

== Također pogledajte ==

* [[Općine Bosne i Hercegovine]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{BiH po temama}}

[[Kategorija:Spiskovi]]
[[Kategorija:Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|*]]
[[Kategorija:Administrativna podjela Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Treći nivo državnih administrativnih podjela]]</text>
      <sha1>3ph8zychjrn6xt054te0hgtd9ku7xuy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ulica kralja Tomislava (Mostar)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>79741</id>
    <revision>
      <id>3917610</id>
      <parentid>3837097</parentid>
      <timestamp>2026-08-11T20:11:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3917610</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1217" sha1="7kunx6uevrfzj12w470vymv50o8ozzo" xml:space="preserve">'''Ulica kralja Tomislava''' u [[Mostar]]u&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://novi.ba/clanak/41714/kralja-tomislava-street-mostar|title=Kralja Tomislava Street, Mostar|date=2015-11-16|website=novi.ba|language=hr|access-date=2026-08-11}}&lt;/ref&gt; je druga najduža [[ulica]] u gradu. Do 1995. je nosila naziv ''Avenija 14. februar''. U ratu su joj promijenjeno ime u Ulica kralja Tomislava. Proteže se od naselja [[Zgoni u Mostaru|Zgoni]] do naselja [[Balinovac]]. Naselja kroz koja prolazi Avenija su: Zgoni, Strelčevina i Balinovac. Ulica se nalazi u strogom urbanom središtu zapadnog dijela grada i omiljeno je šetalište mnogih mostaraca.
Godine 2021. grad je najavio rekonstrukciju avenije kralja Tomislava cijelom dužinom.

{| class=&quot;wikitable&quot;
! align=&quot;left&quot; |Kod
! style=&quot;width:10em&quot; |Rezultat
!Mjesto
|-
|&lt;nowiki&gt;{{Coord|43|20|39.07|N|17|47|51.08|E}}&lt;/nowiki&gt;
|{{Coord|43|20|39.07|N|17|47|51.08|E}}
|Mostar
|-
|}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* http://www.mostar-info.com/index.php/novo/212-pocinje-obnova-avenije {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130119083157/http://mostar-info.com/index.php/novo/212-pocinje-obnova-avenije |date=19. 1. 2013 }}

[[Kategorija:Ulice u Mostaru]]</text>
      <sha1>7kunx6uevrfzj12w470vymv50o8ozzo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Izbori u Bosni i Hercegovini</title>
    <ns>10</ns>
    <id>80646</id>
    <revision>
      <id>3917636</id>
      <parentid>3810560</parentid>
      <timestamp>2026-08-11T21:03:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3917636</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14816" sha1="81g0lo7coq1g8vmnbzu3d65r9744zoi" xml:space="preserve">{{Navkutija
| ime         = Izbori u Bosni i Hercegovini 
| naslov      = {{ZD|BiH}} [[Izbori u Bosni i Hercegovini|Izbori]] i [[:Kategorija:Referendumi u Bosni i Hercegovini|referendumi]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]
| podaciklasa = hlist
| ispodklasa  = hlist
| iznadklasa  = hlist
| stanje      = 

| iznad       = * [[Šablon:Izbori u Osmanskom Carstvu|Izbori u Osmanskom Carstvu]]
* [[Šablon:Izbori u Austro-Ugarskoj|Izbori u Austro-Ugarskoj]]
* [[Šablon:Izbori u Jugoslaviji|Izbori u Jugoslaviji]]

| grupa1      = {{ZD slika|Flag of Bosnia (1908–1918).svg}} [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|Kondominij Bosne i Hercegovine]]
| podaci1     = {{Navkutija|dijete
     | grupa1 = [[:Kategorija:Opći izbori u Bosni i Hercegovini|Opći]]
     | podaci1= {{Navkutija|dijete
          | grupa1 = [[Bosanski sabor|Sabor]]
          | podaci1=
* [[Parlamentarni izbori u Bosni i Hercegovini 1910.|1910.]]
                }}
                }}

| grupa2      = {{ZID|SR Bosna i Hercegovina}}
| podaci2     = {{Navkutija|dijete
     | grupa1 = [[:Kategorija:Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini|Lokalni]]
     | podaci1= {{Navkutija|dijete
          | podaci1=
* [[Lokalni izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|1990]] ([[Šablon:Lokalni izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990. po općinama|općine]])
}}
     | grupa2 = [[:Kategorija:Opći izbori u Bosni i Hercegovini|Opći]]
     | podaci2= {{Navkutija|dijete
          | podaci1=
* [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|1990]] ([[:Kategorija:Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990. po općinama|općine]]) 
          | grupa2 = [[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo]]
          | podaci2=
* [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990 - Predsjedništvo|1990.]]

          | grupa3 = [[Narodna skupština Bosne i Hercegovine|Narodna skupština]]
          | podaci3=
* [[Skupštinski izbori u NR Bosni i Hercegovini 1946.|1946]]
* [[Skupštinski izbori u NR Bosni i Hercegovini 1950.|1950]]
* [[Skupštinski izbori u NR Bosni i Hercegovini 1953.|1953]]
* [[Skupštinski izbori u NR Bosni i Hercegovini 1958.|1958.]]

          | grupa4 = [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupština]]
          | podaci4=
* [[Skupštinski izbori u SR Bosni i Hercegovini 1963.|1963]]
* [[Skupštinski izbori u SR Bosni i Hercegovini 1965.|1965]]
* [[Skupštinski izbori u SR Bosni i Hercegovini 1967.|1967]]
* [[Skupštinski izbori u SR Bosni i Hercegovini 1969.|1969]]
* [[Skupštinski izbori u SR Bosni i Hercegovini 1974.|1974]]
* [[Skupštinski izbori u SR Bosni i Hercegovini 1978.|1978]]
* [[Skupštinski izbori u SR Bosni i Hercegovini 1982.|1982]]
* [[Skupštinski izbori u SR Bosni i Hercegovini 1986.|1986]]
* [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990 - Skupština|1990.]]
                }}
                }}

| grupa3      = {{ZD|Bosna i Hercegovina}} [[:Kategorija:Izbori u Bosni i Hercegovini|Bosna i Hercegovina]]
| podaci3     = {{Navkutija|dijete
     | grupa1 = [[:Kategorija:Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini|Lokalni]]
     | podaci1= {{Navkutija|dijete
          | podaci1=
* [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 1997.|1997]] ([[Šablon:Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 1997. po općinama|općine]])
* [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2000.|2000]] ([[Šablon:Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2000. po općinama|općine]])
* [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2004.|2004]] ([[Šablon:Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2004. po općinama|općine]])
* [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2008.|2008]] ([[Šablon:Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2008. po općinama|općine]])
* ''[[Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 2010.|2010]]''
* ''[[Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 2011.|2011]]''
* ''[[Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 2012.|2012 {{Malo|(feb.)}}]]''
* [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2012.|2012 {{Malo|(okt.)}}]] ([[Šablon:Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2012. po općinama|općine]])
* ''[[Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]]''
* ''[[Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 2014.|2014]]''
* ''[[Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 2015.|2015]]''
* [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2016.|2016]] ([[Šablon:Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2016. po općinama|općine]])
* ''[[Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 2017.|2017]]''
* [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2020.|2020]] ([[Šablon:Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2020. po općinama|općine]])
* ''[[Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 2021.|2021]]''
* ''[[Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 2023.|2023]]''
* [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2024.|2024]] ([[Šablon:Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2024. po općinama|općine]])
* ''[[Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 2026.|2026]]''
* [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2028.|2028]] ([[Šablon:Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2028. po općinama|općine]])
}}
     | grupa2 = [[:Kategorija:Opći izbori u Bosni i Hercegovini|Opći]]
     | podaci2= {{Navkutija|dijete
          | podaci1=
* [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996.|1996]] ([[Šablon:Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996. po općinama|općine]])
* [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998.|1998]] ([[Šablon:Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998. po općinama|općine]])
* [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2000.|2000]] ([[Šablon:Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2000. po općinama|općine]])
* [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002.|2002]] ([[Šablon:Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002. po općinama|općine]])
* [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006.|2006]] ([[Šablon:Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006. po općinama|općine]])
* [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010.|2010]] ([[Šablon:Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010. po općinama|općine]])
* [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014.|2014]] ([[Šablon:Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014. po općinama|općine]])
* [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018.|2018]] ([[Šablon:Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018. po općinama|općine]])
* [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|2022]] ([[Šablon:Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022. po općinama|općine]])
* [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.|2026]] ([[Šablon:Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026. po općinama|općine]])
          | grupa2 = [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo]]
          | podaci2=
* [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|1996]]
* [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|1998]]
* [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|2002]]
* [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|2006]]
* [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|2010]]
* [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|2014]]
* [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|2018]]
* [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|2022]]
* [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|2026.]]

          | grupa3 = [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarna skupština]]
          | podaci3=
* [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996 - Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|1996]]
* [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998 - Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|1998]]
* [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2000 - Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|2000]]
* [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002 - Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|2002]]
* [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006 - Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|2006]]
* [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010 - Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|2010]]
* [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014 - Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|2014]]
* [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018 - Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|2018]]
* [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|2022]]
* [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|2026.]]
          | grupa4 = [[:Kategorija:Referendumi u Bosni i Hercegovini|Referendumi]]
          | podaci4=
* [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|1992.]]
                }}
                }}
| grupa4      = {{ZD|Federacija Bosne i Hercegovine}} [[:Kategorija:Izbori u Federaciji Bosne i Hercegovine|Federacija Bosne i Hercegovine]]
| podaci4     = {{Navkutija|dijete
     | grupa1 = [[:Kategorija:Opći izbori u Bosni i Hercegovini|Opći]]
     | podaci1= {{Navkutija|dijete
          | grupa1 = [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlament]]
          | podaci1=
* [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996 - Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|1996]]
* [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998 - Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|1998]]
* [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2000 - Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|2000]]
* [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002 - Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|2002]]
* [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006 - Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|2006]]
* [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010 - Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|2010]]
* [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014 - Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|2014]]
* [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018 - Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|2018]]
* [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|2022]]
* [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine#Zastupnički dom|2026.]]
          | grupa2 = [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|Kantonalne skupštine]]
          | podaci2=
* [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996 - kantonalne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine|1996]]
* [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998 - kantonalne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine|1998]]
* [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2000 - kantonalne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine|2000]]
* [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002 - kantonalne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine|2002]]
* [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006 - kantonalne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine|2006]]
* [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010 - kantonalne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine|2010]]
* [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014 - kantonalne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine|2014]]
* [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018 - kantonalne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine|2018]]
* [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - kantonalne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine|2022]]
* [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine#Kantonalne skupštine|2026.]]
}}
                }}
| grupa5      = {{ZD|Republika Srpska}} [[:Kategorija:Izbori u Republici Srpskoj|Republika Srpska]]
| podaci5     = {{Navkutija|dijete
     | grupa1 = [[:Kategorija:Opći izbori u Bosni i Hercegovini|Opći]]
     | podaci1= {{Navkutija|dijete
          | grupa1 = [[Predsjednik Republike Srpske|Predsjednik]]
          | podaci1=
* [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996 - predsjednik Republike Srpske|1996]]
* [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998 - predsjednik Republike Srpske|1998]]
* [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2000 - predsjednik Republike Srpske|2000]]
* [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002 - predsjednik Republike Srpske|2002]]
* [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006 - predsjednik Republike Srpske|2006]]
* ''[[Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 2007.|2007]]''
* [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010 - predsjednik Republike Srpske|2010]]
* [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014 - predsjednik Republike Srpske|2014]]
* [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018 - predsjednik Republike Srpske|2018]]
* [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - predsjednik Republike Srpske|2022]]
* ''[[Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 2025/2026.|2025]]''
* [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska#Predsjednik|2026.]]
          | grupa2 = [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodna skupština]]
          | podaci2=
* [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996 - Narodna skupština Republike Srpske|1996]] 
* ''[[Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 1997.|1997]] ''
* [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998 - Narodna skupština Republike Srpske|1998]] 
* [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2000 - Narodna skupština Republike Srpske|2000]] 
* [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002 - Narodna skupština Republike Srpske|2002]] 
* [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006 - Narodna skupština Republike Srpske|2006]] 
* [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010 - Narodna skupština Republike Srpske|2010]] 
* [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014 - Narodna skupština Republike Srpske|2014]]
* [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018 - Narodna skupština Republike Srpske|2018]]
* [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - Narodna skupština Republike Srpske|2022]]
* [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska#Narodna skupština|2026.]]
          | grupa3 = [[Referendumi u Republici Srpskoj|Referendumi]]
          | podaci3=
* [[Plebiscit srpskog naroda u Bosni i Hercegovini 1991.|1991]] 
* [[Referendum u Republici Srpskoj 1993.|1993]] 
* [[Referendum o planu Kontakt grupe 1994.|1994]] 
* [[Referendum o Danu Republike Srpske|2016.]] 
                }}
                }}
| grupa6      = {{ZD slika|No_flag.svg}} [[:Kategorija:Izbori u Brčkom|Brčko distrikt]]
| podaci6     = {{Navkutija|dijete
     | grupa1 = [[:Kategorija:Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini|Lokalni]]
     | podaci1= {{Navkutija|dijete
          | grupa1 = [[Skupština Brčko distrikta|Skupština]]
          | podaci1=
* [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2004 (Brčko)|2004]] 
* [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2008 (Brčko)|2008]]
* [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2012 (Brčko)|2012]]
* [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2016 (Brčko)|2016]]
* [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2020 (Brčko)|2020]]
* [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2024 (Brčko)|2024]]
* [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2028 (Brčko)|2028.]]
}}}}
| ispod       = Prijevremeni (vanredni) izbori su ''ukošeni''.
}}&lt;noinclude&gt;[[Kategorija:Navigacijski šabloni]]
[[Kategorija:Šabloni evropskih izbornih godina|Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Šabloni Bosne i Hercegovine]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>81g0lo7coq1g8vmnbzu3d65r9744zoi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gornji Vakuf-Uskoplje</title>
    <ns>0</ns>
    <id>84294</id>
    <revision>
      <id>3917593</id>
      <parentid>3898792</parentid>
      <timestamp>2026-08-11T16:35:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3917593</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="35387" sha1="cvzzigajl23jg6pumkelrqygkhtfauu" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
| ime                        = Gornji Vakuf-Uskoplje
| drugo_ime                  = 
| službeno_ime               = Općina Gornji Vakuf-Uskoplje
| naselje_vrsta              = Općina i naseljeno mjesto
| slika                      = Carsija Gornji Vakuf.jpg
| slika_veličina             = 
| slika_alt                  = 
| slika_opis                 = Čaršija u Gornjem Vakufu-Uskoplju
| slika_zastava              = 
| zastava_alt                = 
| slika_grb                  = Coat of Arms of Gornji Vakuf-Uskoplje.gif
| grb_alt                    = 
| etimologija                = 
| nadimak                    = 
| moto                       = 
| slika_karta                = BiH municipality location Gornji Vakuf-Uskoplje.svg
| karta_alt                  = 
| karta_opis                 = Općina Gornji Vakuf-Uskoplje u Bosni i Hercegovini
| koordinate                 = {{coord|43|56|23.5|N|17|35|08.0|E|type:city|display=inline,title}}
| entitet                    = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| kanton                     = [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanski]]
| osnovan                    = 
| osnivač                    = 
| sjedište                   = 
| načelnik                   = Sead Čaušević&lt;ref name=&quot;Izbori_2016&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.izbori.ba/rezultati_izbora_2016/?resId=13&amp;langId=1#/8/110/0 |title=Rezultati lokalnih izbora 2016. za načelnika za općinu Gornji Vakuf |work=izbori.ba |access-date= 26. 11. 2016}}&lt;/ref&gt;
| načelnik_stranka           = [[Stranka demokratske akcije|SDA]]
| površina_naselja           = 7.71
| površina_općine            = 395.96
| površina_fusnote           = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| površina_bilješka          = 
| nadmorska_visina           = 
| visina_fusnote             = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| najveća_visina             = 
| najveća_visina_vrh         = 
| najmanja_visina            = 
| najmanja_visina_vrh        = 
| stanovništvo_datum         = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]]
| stanovništvo_fusnote       = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| stanovništvo_naselje       = 4831
| stanovništvo_naselje_izvor = 
| stanovništvo_općina        = 20933
| stanovništvo_općina_izvor  = 
| stanovništvo_demonim       = 
| poštanski_broj             = 70240
| pozivni_broj               = (+387) 30
| matični_broj_naselja       = 119709&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_općine        = 10375
| veb-sajt                   = {{URL|http://www.gornjivakuf-uskoplje.ba}}
| fusnote                    = 
| mapframe_id                = Q12756606
| mapframe_shape             = yes
}}
'''Gornji Vakuf-Uskoplje''' je [[naseljeno mjesto]] i općina u [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanskom kantonu]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Predstavlja jedno od najstarijih mjesta u [[Bosna i Hercegovina|Bosni]] nastalih aktom uvakufljavanja bosanskog [[Plemstvo|plemstva]] iz [[Osmanlijsko Carstvo|osmanlijskog perioda]]. Nalazi se u [[Skopaljska dolina|Skopaljskoj dolini]] koja se prostire u gornjem toku rijeke [[Vrbas]]. Godine 2001. prema odluci međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini nazivu općine i naseljenog mjesta Gornji Vakuf dodaje se nastavak Uskoplje.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.ohr.int/decisions/mo-hncantdec/default.asp?content_id=5889 |title=OHR: Odluka o Općini Gornji Vakuf – Uskoplje |access-date=24. 6. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140413154729/http://www.ohr.int/decisions/mo-hncantdec/default.asp?content_id=5889 |archive-date=13. 4. 2014 |url-status= }}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
Gornji Vakuf kao gradsko naselje nastao je krajem 16. vijeka. Sam naziv grada upućuje na to da je njegovo osnivanje povezano sa institucijom [[vakuf]]a. Postanak Gornjeg Vakufa-Uskoplja je u najužoj vezi sa vakufom [[Mehmed-beg Stočanin|Mehmed-bega Stočanina]], a to znači da je njegova [[džamija]] bila od fundamentalnog značaja za osnivanje grada. Prema natpisnoj ploči o izgradnji džamije Mehmed-beg je svoju džamiju završio 1592/93. Nije poznato kako je u početku izgledala džamija. Sudeći po raspoloživim podacima (kamenitoj [[Munara|munari]], natpisnoj ploči i dr.) pretpostavlja se da se radilo o monumentalnom zdanju. Džamija je više puta stradavala, a 1969. na istom mjestu započela je izgradnja moderne džamije.

=== Prethistorijsko doba ===
Kraj oko Gornjeg Vakufa-Uskoplja, kao i sva Skopljanska župa, je bio oduvijek dobro [[Naseljeno mjesto|nastanjen]]. Plodnost zemlje, bogatstvo šumom i divljači po okolnim brdima, kao i povoljni uvjeti za [[rudarstvo]] učinili su ovaj kraj privlačnim za ljudska naselja. Već prije naše ere, s obje strane gornjeg toka Vrbasa se nastanjuju [[Iliri]] koji ostavljaju ime selu [[Batuša (Gornji Vakuf-Uskoplje)|Batuši]] nedaleko od Gornjeg Vakufa-Uskoplja.

=== Rimsko doba ===
Arheološkim istraživanjima je ustanovljeno da su oko Gornjeg Vakufa tragovi antičkog života i ostaci zgrada tako gusti da se može pomišljati na veći broj manjih naseobina sa većim centrom. Vijesti antičkih pisaca o dobijanju zlata u provinciji [[Dalmacija|Dalmaciji]] su se prvenstveno odnosile na oblast srednjobosanskog rudogorja i u njoj pogotovo na planinu [[Vranica|Vranicu]] i njeno podnožje oko Gornjeg Vakufa. Možda je i to jedan od razloga zašto su [[Rimsko Carstvo|Rimljani]] smjestili čuvenu postaju [[Ad Matricem]] na mjestu današnjeg Gornjeg Vakufa-Uskoplja, kuda je prolazila cesta [[Salona]]-[[Sirmium]].

=== Srednji vijek ===
[[Župa Uskoplje]] u ''Ljetopisu Popa Dukljanina'', u dijelu u kojem se opisuje regnum sklavorum (Sklavinija), koji je nastao početkom 11. vijeka, nalazi se prvi historijski spomen Uskoplja (''Uscople''). Navodi se kako je hrvatski kralj Mihajlo Krešimir II opustošio župe Uskoplje, [[Luka (župa)|Luku]] i Plevu. Bosanski [[ban]] vidjevši da se ne može s njim boriti, pobjegne ugarskom kralju. Kako navodi ljetopisac, Krešimir zauzima cijelu Bosnu i vladaše njome. Ovog Krešimira identificiraju sa hrvatskim kraljem Mihajlom Krešimirom II (949–969). U povelji [[Bela IV|Bele IV]] (20. juli 1244) spomen ove župe je u vezi biskupskog posjeda &quot;in supa Wzcople&quot; kod crkve svetog Ivana koja se prema navodu [[biskup]]a Delivića nalazila u neposrednoj blizini današnjeg Gornjeg Vakufa-Uskoplja (selo Dobrošin). Mjesto i uloga ovog kraja ogleda se i u zastupljenosti srednjovjekovnih utvrda.

U Glasniku [[Zemaljski muzej|Zemaljskog muzeja]] od 1901. je zapis učitelja Franje Martinčevića u kojem, stoji da &lt;blockquote&gt;&quot;po brdima oko Gornjeg Vakufa osobito onima sa sjeverne i zapadne strane, nizahu veliki i tvrdi gradovi nekadašnjih velmoža, a podno brda bijahu rasijana sela&quot;. &lt;/blockquote&gt;Zasigurno je da je u poznijem srednjem vijeku vojna vlast za ovaj kraj bila koncentrisana u [[Susidu]] kod Gornjeg Vakufa-Uskoplja (prvi put se spominje 1403). Smatra se da je već tada župa Uskoplje u [[Osmansko Carstvo|turskoj]] vlasti bila privremeno podijeljena na Gornje i Donje Skoplje.

Gornje Skoplje je predstavljalo posebnu nahiju sa utvrdom Susid što danas odgovara Općini Gornji Vakuf-Uskoplje. Jedno vrijeme u [[Historiografija|historiografiji]] Vakuf je bio poznat kao Česta (1444). O naseljenosti kraja oko Gornjeg Vakufa-Uskoplja govori brojnost srednjovjekovnih stećaka. Na području općine nalazi se preko 580, uglavnom sandučastih [[stećak]]a.

Pored povoljnog geografskog položaja i prirodnih bogatstava jedan od razloga koji je doveo do formiranja vakufa bio je vojno-strateške prirode, jer je u svim periodima turske vladavine ovo područje bilo ugroženo od [[Venecija|Mlećana]] i [[Uskoci|Uskoka]], te je bilo neophodno formirati centar koji će imati ulogu vojne krajine. Prema šemi [[Hamdija Kreševljaković|Hamdije Kreševljakovića]] kojom je opisana uloga pojedinih urbanih centara, Gornji Vakuf-Uskoplje je bio obrtničko-trgovački centar u Skopaljskoj mikroregiji. Preovladavao je metalurgijski obrt (proizvodnja mlinova za [[Kahva|kavu]], pušaka, posuđa i dr.) što je bilo uslovljeno blizinom [[Fojnica|Fojnice]] i [[Kreševo|Kreševa]].

=== Pokret za autonomiju Bosne Husein-kapetana Gradaščevića ===
Doprinos odbrani bosanskih granica Gornjovakufljani su dali u boju pod [[Banja Luka|Banjom Lukom]] 1737. Pjesnik Mustafa-hadži Muhlisija zvani Bošnjak piše o ovom boju. &lt;blockquote&gt;&quot;Haber o provali Švabe došao je kasno pa su naši preci požurili da stignu na bojno polje. Usiljenim maršom stigli su pod Banjaluku. Kažu da su bezi sjahivali sa konja i prepuštali fukari da jaše kako bi na vakat stigli.&quot;&lt;/blockquote&gt;U pokretu [[Husein-kapetan Gradaščević|Husein-kapetana Gradaščevića]] za autonomiju Bosne aktivno učestvuje gornjevakufska aristokracija, listom svi su bili za Gradaščevića osim bega Sulejmanpašića iz Odžaka čija su imanja tad opustošena. Nekoliko Gornjevakufljana je zbog učestvovanja u pokretu za autonomiju bilo osuđeno  na zatvorske kazne.
[[Datoteka:Gornji Vakuf – katolička crkva (2024).jpg|mini|Crkva Uznesenja Marijina]]

=== Austrougarsko doba ===
U vrijeme austrougarske vladavine Gornji Vakuf je postao značajan za tadašnju vlast zbog prirodnog bogatstva koje se uveliko eksploatisalo i prevozilo u druge dijelove zemlje.

=== Svjetski ratovi ===
U [[Prvi svjetski rat|Prvom]] i [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] Vakuf je pretrpio značajna razaranja i ljudske gubitke, što od požara što od borbenih dejstava. Pored 69 žrtava [[Fašizam|fašističkog]] terora poginulo je i 94 borca, od ukupno 370, među kojima je bilo i 6 žena, te 12 pionira. Gornji Vakuf-Uskoplje je prvi put oslobođen 12. jula 1942. i taj datum se slavio kao Dan oslobođenja općine.

Odmah poslije Drugog svjetskog rata na Glavici, brdu nadomak starog dijela izgrađena je Spomen kosturnica za 101 [[Partizani|partizana]]. Nakon rata počeo je brzi razvoj privrede kao i samog grada. Prije [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] općina Gornji Vakuf-Uskoplje je spadala u red srednje razvijenih općina bivše [[SFRJ|Jugoslavije]].

=== Rat u Bosni i Hercegovini  (1992–1995) ===
Gornji Vakuf-Uskoplje je odigrao jednu od ključnih uloga u sukobima u Srednjoj Bosni između [[HVO]]-a, [[HV]] i [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije RBiH]]. Dana 20. juna 1992. grad su pokušale zauzeti hrvatske jedinice paralelno sa napadom u [[Novi Travnik|Novom Travniku]], realizirajući plan o podjeli Bosne i Hercegovine sklopljen između [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]] i [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]]. O samoj podjeli Bosne i Hercegovine, između Srbije i Hrvatske su pred Tribunalom u Den Haagu svjedočili [[Paddy Ashdown]], hrvatski predsjednik [[Stjepan Mesić]], te premijer nekadašnje Jugoslavije [[Ante Marković]]. U decembru 1992. dolazi do velikog priliva pripadnika HVO-a, i HV pretežno iz zapadne Hercegovine, pod izgovorom da se spremaju za ratište na [[Kupres]]u i [[Bugojno]]. U Gornji Vakuf su pristigle hrvatske jedinice iz sljedećih mjesta: [[Posušje]], [[Široki Brijeg]], [[Grude]], [[Imotski]], [[Mostar]], [[Livno]], [[Duvno]], te [[Prozor]]. Polovinom januara 1993. hrvatske jedinice započele su sa [[Etničko čišćenje|etničkim čišćenjem]] gradskih dijelova u kojima su Hrvati bili većina. Nešto ranije, isti scenarij je sproveden u selima [[Uzričje]], [[Hrasnica]] i Duša Bošnjaci su protjerani, a imovina im je opljačkana ili uništena. Etničko čišćenje je bilo praćeno i propagandom, u čemu je prednjačila [[HTV]], sa  reporterom [[Smiljko Šagolj|Smiljkom Šagoljem]]. Dio lanca hrvatske propagande bio je i &quot;[[Skopaljski vijesnik]]&quot;, kao i Radio &quot;Uskoplje&quot;. Nakon ovih događanja Gornji Vakuf se našao u opsadnom stanju sve do marta 1993, te je izložen artiljerijskoj i snajperskoj vatri po stambenim objektima. Nakon tromjesečnog primirja došlo je do tada, najžešćeg napada i razaranja gradskog jezgra, kao i okolnih sela. Grad je granatiran sa okolnih brda, a zabilježeni su dani kada je na grad ispaljivano od 1500 do 2000 razni projektila. Napadi su trajali od jula 1993, pa do februara 1994. do potpisivanja [[Vašingtonski sporazum|Vašingtonskog sporazuma]].

Za ulogu u sukobima u Gornjem Vakufu-Uskoplju, u optužnici koju potpisuje tužilac Međunarodnog suda u Hagu, [[Carla del Ponte]] od 2. marta 2004, optuženo rukovodstvo HR [[Herceg-Bosna|Herceg-Bosne]], [[Jadranko Prlić]], [[Bruno Stojić]], [[Slobodan Praljak]], [[Milivoje Petković]], [[Valentin Ćorić]], te [[Berislav Pušić]]. Dana 29. novembra 2017. je potvrđena prvostepena presuda iz 2013. i pomenuta šestorka je pravomoćno osuđena za udruženi zločinački poduhvat, između ostalog za ubistva, mučenja, silovanja i teroriziranja civila, etničko čišćenje, pljačku i palež. U udruženom zločinačkom poduhvatu sudjelovao je i sami vrh Republike Hrvatske, predsjednik Franjo Tuđman, ministra odbrane Gojko Šušak i general Hrvatske Vojske Janko Bobetko, što efektivno znači da je Republika Hrvatska u predmetnom razdoblju između 1992. i 1994. bila i agresor u međunarodnom ratu u Bosni i Hercegovinu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.icty.org/en/press/the-icty-renders-its-final-judgement-in-the-prli%C4%87-et-al-appeal-case|title=The ICTY renders its final judgement in the Prlić et al. appeal case {{!}} International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|website=www.icty.org|access-date=13. 8. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://faktograf.hr/2017/11/30/cinjenicama-protiv-histerije-hercegbosanska-sestorka/|title=Činjenicama protiv histerije: Hrvatska je u BiH bila i agresor, a za to je kriv Franjo Tuđman|date=30. 11. 2017|website=Faktograf.hr|language=hr|access-date=13. 8. 2020|archive-date=30. 9. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200930054329/https://faktograf.hr/2017/11/30/cinjenicama-protiv-histerije-hercegbosanska-sestorka/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Uloga Franje Tuđmana ===
Objavljivanjem 36 stenograma o podjeli Bosne i Hercegovine, razjašnjena je uloga [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]] u napadu na Gornji Vakuf-Uskoplje.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Lucić|first=Predrag|date=2005|title=Stenogrami o podjeli Bosne (priredio Predrag Lucić); knj. 1, 576 str., knj. 2, 546 str.|url=https://hrcak.srce.hr/file/46062|journal=Feral Tribune, Split|doi=|access-date=|archive-date=30. 1. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210130031227/https://hrcak.srce.hr/file/46062|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/tudman-sam-sobom-stenogrami-o-podjeli-bih|title=Tuđman, sam sobom: Stenogrami o podjeli BiH|last=PORTAL|first=Oslobođenje|website=www.oslobodjenje.ba|language=bs-ba|access-date=5. 5. 2020}}&lt;/ref&gt; Svih 36 stenograma se nalaze u Haškom tribunalu. Pred međunarodnom javnošću je podržavao suverenitet Bosne i Hercegovine, dok je za to vrijeme na sastancima koji su stenogramski dokumentovani, proširenjem Hrvatske na površinu [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]] uspostavljene pred Drugi svjetski rat,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.hsp1861.hr/vijesti6/050226ns.htm|title=Novi list: 26|website=www.hsp1861.hr|access-date=5. 5. 2020}}&lt;/ref&gt; planirao napad na bosanskohercegovačke gradove, smatrajući da na taj način rješava pitanje budućih granica hrvatske države.

Dana 22. oktobra 1993. na sastanku u Predsjedničkim dvorima u [[Zagreb]]u, na kojem su pored Tuđmana prisustvovali i [[Janko Bobetko]], [[Imra Agotić]], [[Josip Lucić]] i [[Gojko Šušak]], [[Franjo Tuđman]] o napadu na Gornji Vakuf-Uskoplje i ostale bosanskohercegovačke gradove kaže: {{citat|Ja sam pred par mjeseci izložio situaciju, dao zadaću ministru odbrane Šušku i generalu Bobetku, naša pomoć i naše angažiranje u Herceg-Bosni, jer se tamo rješava, rekao sam im da se tamo rješava pitanje budućih granica hrvatske države. I, kod toga sam ukazao da je veoma važno da se odbrane, tada, oni položaji koje je HVO tamo držao. To je bila ona crta, dakle, Novi Travnik, Vitez, Busovača, Mostar, i da bi trebalo, po mogućnosti, riješiti, što prije, problem Gornjeg Vakufa. Od tada pa nadalje, vođene su te operacije i imali smo stanoviti uspjeh. Ali, ta zadaća sasvim nije do kraja izvršena, i koliko sam ja čuo, koliko smo mi pružali pomoć, ali ima i stanovitih pritužbi, sa tog ratišta, da po nekakvim, u pogledu materijala i u pogledu ljudstva, da nije bilo dovoljno pomoći s naše strane. Pa bih želio da čujem s vaše strane, šta je do sada učinjeno i da se dogovorimo dalje (...)}} &lt;ref&gt;{{Cite book|title=Rat u Jugoslaviji u presudama MKSJ: Ciljevi zara?enih strana i priroda sukoba|url=https://books.google.ba/books?id=YCC7DwAAQBAJ&amp;pg=PA11&amp;dq=%22Ja+sam+pred+par+mjeseci+izlo%C5%BEio+situaciju%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;ved=0ahUKEwiLgKXQn5zpAhWk_CoKHfPjAWkQ6AEILTAB#v=onepage&amp;q=%22Ja%20sam%20pred%20par%20mjeseci%20izlo%C5%BEio%20situaciju%22&amp;f=false|publisher=Torkel Opsahl Academic EPublisher|date=25. 8. 2019|isbn=978-82-8348-115-0|language=sr|first=Julija|last=Bogoeva}}&lt;/ref&gt;

O samom učešću jedinica regularne vojske Republike Hrvatske u napadu na Gornji Vakuf-Uskoplje, na istom sastanku govorio je [[Janko Bobetko]]:

{{citat|Kompletna Peta brigada, sa svojim sastavom, znači sa ovog fronta, vinkovačkoga, kompletno je, postepeno povučena i našla se na tom ratištu. To je oko 2.500 ljudi, plus sve topništvo, oklop i kompletno zapovjedništvo, osim dva-tri časnika. Njihov glavni zadatak bio je da na toj liniji gore, kod Gornjeg Vakufa, gdje i sada drže položaj u samom gradu, usljed, to je gotovo sada negdje tri mjeseca, oni su dio snaga izvukli radi odmora. Još je ostala jedna ojačana bojna, negdje oko 700 ljudi, sa svim topništvom i oklopom u širem prostoru Gornjeg Vakufa. Očito da i idućih deset dana, da će trebati razmišljati o dovlačenju novih snaga, na liniji dobrovoljnosti, da se oni zamijene, jer ljudi ne mogu toliko izdržati (...) Ja sam prekjučer razgovarao sa Toletom (Žarkom, op. pr.) u Dubrovniku i on je tražio da se sastane, rekao sam da ću biti tamo i da dođe, da je jedan presjek situacije koji počinje od toga da su snage zamorene, što je tačno, i da za sada on smatra da oni nemaju, mislim Muslimani, nekih friških snaga za neke protuudare, što ne treba potcjenjivati, mora biti pripremljen. Dalje, dobrovoljci iz prve i druge brigade koji su se javili, oni su sada na položaju južno od Mostara, na položajima prema Blagaju, i jedna grupa koju je vodio pukovnik Horvat, ona se - jedan dio je ostao, drugi dio se raspao (...) to je bilo neorganizirano (...) Međutim, Peta brigada je svoj zadatak, po mom mišljenju, jako dobro učinila i radila (...)|Janko Bobetko&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Feral tribune|url=https://books.google.ba/books?id=4_U8AQAAIAAJ&amp;q=%22Kompletna+Peta+brigada,+sa+svojim+sastavom,+zna%C4%8Di+sa+ovog+fronta%22&amp;dq=%22Kompletna+Peta+brigada,+sa+svojim+sastavom,+zna%C4%8Di+sa+ovog+fronta%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;ved=0ahUKEwiDnuLmn5zpAhUEqIsKHcUXCJQQ6AEIKDAA|publisher=Feral tribune|date=2003|language=hr}}&lt;/ref&gt;  &lt;!-- ne mijenjati jezik jer se radi o citatu --&gt;}}

Odgovarajući na pitanje Franje Tuđmana o imenu komandanta Pete brigade koja je sa vinkovačkog ratišta premještena u Gornji Vakuf, Janko Bobetko svjedoči o nepobitnom dokazu učestvovanja hrvatskih jedinica na Bosnu i Hercegovinu i Gornji Vakuf:

{{citat|Bio je Kapular (...) Ima svojih prilika i neprilika, tako da mislite u smislu zapovijedanja jedan od dosta ozbiljnih problema (...) Što se tiče streljiva, to je toliko precizno organizirano da je glavni dotur municije išao iz Ploča, direktno prema Mostaru, iste noći kada je naručen. I general Marinović je od mene dobio ne samo zadatak nego i sva ovlaštenja, i neka postepeno popunjavamo taj front, jer je to najbliži, najkraći, nemam prevoza velikog, tako da je on sa svog fronta smo skinuli bateriju topova 122, minobacače, mine, municiju, dakle sva streljiva koja su tražena, dakle u najkraćem roku, to je funkcioniralo, može se reći, odlično (...) Dalje, za municiju težih kalibara, 130, u tri navrata su pošiljke i narudžbe koje su date odmah bile upućivane prioritetno i tačno ka liniji fronta (...) To je i prekjučer jedan čitav teret otišao, ide odavde, težeg kalibra, 130, 105, 120, a sa onog fronta ide sva druga municija, tako da, jasno, troši se (...) Dakle, sa slavonskog osjetljivog prostora smo izvukli Treću i Petu brigadu (...) sa ovim smo učinili jako puno u stabilizaciji fronta Vakuf i Mostar.|Janko Bobetko&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Stenogrami o podjeli Bosne|url=https://books.google.ba/books?id=4PcVAQAAMAAJ&amp;q=%22Bio+je+Kapular%22&amp;dq=%22Bio+je+Kapular%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;ved=0ahUKEwirr932n5zpAhXjo4sKHZGMBssQ6AEILzAB|publisher=Kultura&amp;Rasvjeta|date=2005|isbn=978-953-7075-22-4|language=hr}}&lt;/ref&gt;}}

=== Promjena imena općine ===
Na dijelovima općine Gornji Vakuf-Uskoplje, 1992. antiustavnim činom proglašena je ''Hrvatska općina Uskoplje'' kao dio samoproglašene [[Herceg-Bosna|Herceg-Bosne]]. Potpisivanjem [[Vašingtonski sporazum|Vašingtonskog sporazuma]] pod jakim pritiskom američke administracije na [[Hrvatska|Hrvatsku]], zaustavljen je [[bošnjačko-hrvatski sukob]] i stvorena [[Federacija Bosne i Hercegovine]]. Međunarodna zajednica 2001. postojećem imenu općine dodaje naziv Uskoplje kako bi se ubrzala reintegracija općine.

== Politika ==
Na općinskim izborima 2004. zabilježeni su sljedeći rezultati za Općinsko vijeće Gornji Vakuf-Uskoplje, koje broji 23 mandata: SDA 9 mandata, HDZ 8 mandata, SBIH 4 mandata, BPS 1 mandat i SDP 1 mandat. Za načelnika općine je izabran Bušatalić Vahid (40,46% glasova) iz SDA, međutim nakon opstrukcija HDZ-a u radu Općinskog vijeća načelnik je podnio ostavku.

Na općinskim izborima 2008. mandati su sljedeci: SDA 10, HDZ 6, SBIH 4, SDP 2 i HSP-Đapić dr. Jurišić 1.
Predsjedavajući Općinskog vijeća je Marinko Krajina (HDZ).

Načelnik općine je Esmin Hajdarević (SDA).(2024-)

== Geografija ==
[[Datoteka:Ždrimačko.JPG|desno|mini|Ždrimačka jezera]]
Gornji Vakuf-Uskoplje je smješten u gornjem toku rijeke [[Vrbas]] u Skopaljskoj dolini koja je duga 27&amp;nbsp;km, a široka samo 2&amp;nbsp;km. Okružen je planinama Vranicom sa istočne i Radušom sa zapadne strane.
Leži na četiri rijeke: Vrbasu, [[Bistrička rijeka|Bistričkoj rijeci]], [[Trnovača|Trnovači]] i [[Krušćica|Krušćici]].
Nadmorska visina općine je od 670 do 2112 m. Općina zahvata površinu od 402,7&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Prema popisu iz 1991. u Gornjem Vakufu-Uskoplju je živjelo oko 25000 stanovnika. Nakon potpisivanja Vašingtonskog sporazuma, našao se u sastavu [[Srednjobosanski kanton|Srednjebosanskog kantona]].

Klima u Gornjem Vakufu-Uskolju je izuzetno pogodna za razvoj povrtlarskih kultura. Klima je, radi veće nadmorske visine (za oko 100 m), blizine velikih planinskih masiva Vranice i Raduše, a time i većeg provjetravanja oštrija u odnosu na umjerenokontinentalnu klimu na području nizvodno uz Vrbas. Ljetne temperature su u prosjeku nešto niže, ljetne noći svježije i bez većih amplituda.

== Kultura ==
=== Nacionalni spomenici ===
Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za općinu Gornji Vakuf-Uskoplje se nalaze sljedeći spomenici:
* [[Ljubunčića (Teskeredžića) kula u Voljicama]], mjesto i ostaci historijskog spomenika,
* [[Gornjovakufska sahat-kula|Sahat-kula]], historijski spomenik.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&amp;rows=50&amp;page=5 |title=Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (općina Gornji Vakuf-Uskoplje) |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |access-date=26. 11. 2016 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==
{{Glavni|Demografija Gornjeg Vakufa-Uskoplja|Spisak naseljenih mjesta u općini Gornji Vakuf-Uskoplje}}

=== Nacionalni sastav stanovništva - općina Gornji Vakuf-Uskoplje ===
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Gornji Vakuf-Uskoplje
| vrsta_naseljenog_mjesta  = općina 
| maticni_broj             = 10375
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013nm&quot;&gt;{{cite web|title=Popis 2013 BiH – Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima|url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/BOS/K2_T2-2_B.xlsx|work=popis.gov.ba|access-date=19. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170919132628/http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/BOS/K2_T2-2_B.xlsx|archive-date=19. 9. 2017}}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.&quot;&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.(str. 14) |work=fzs.ba |access-date= 24. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.&quot;&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.&quot;&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.&quot;&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 15. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 20933
| g2013_bosnjaci           = 12004
| g2013_srbi               = 30
| g2013_hrvati             = 8660
| g2013_bosanci            = 66
| g2013_romi               = 36
| g2013_muslimani          = 27
| g2013_bosanciihercegovci = 12
| g2013_albanci            = 12
| g2013_jugosloveni        = 1
| g2013_turci              = 3
| g2013_slovenci           = 1
| g2013_makedonci          = 1
| g2013_nisu_izjasnili     = 28
| g2013_nepoznato          = 41
| g1991_ukupno             = 25181
| g1991_muslimani          = 14063
| g1991_srbi               = 110
| g1991_hrvati             = 10706
| g1991_jugosloveni        = 158
| g1981_ukupno             = 22432
| g1981_muslimani          = 12399
| g1981_srbi               = 133
| g1981_hrvati             = 9574
| g1981_jugosloveni        = 183
| g1981_crnogorci          = 8
| g1981_albanci            = 13
| g1981_makedonci          = 3
| g1971_ukupno             = 19344
| g1971_muslimani          = 10482
| g1971_srbi               = 141
| g1971_hrvati             = 8605
| g1971_jugosloveni        = 18
| g1971_slovenci           = 1
| g1971_crnogorci          = 10
| g1971_albanci            = 6
| g1971_romi               = 1
| g1961_ukupno             = 16175
| g1961_muslimani          = 8152
| g1961_srbi               = 425
| g1961_hrvati             = 7297
| g1961_jugosloveni        = 247
| g1961_slovenci           = 10
| g1961_crnogorci          = 23
| g1961_albanci            = 2
| g1961_madari             = 3
| g1961_makedonci          = 1
}}

=== Nacionalni sastav stanovništva - naselje Gornji Vakuf-Uskoplje ===
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele           = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta   = Gornji Vakuf-Uskoplje
| vrsta_naseljenog_mjesta = naselje
| maticni_broj            = 119709
| admin_godina            = 2013
| g2013_izvor             = &lt;ref name=&quot;popis2013nm&quot; /&gt;
| g1991_izvor             = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.&quot; /&gt;
| g1981_izvor             = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.&quot; /&gt;
| g1971_izvor             = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.&quot; /&gt;
| g1961_izvor             = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.&quot; /&gt;
| g2013_ukupno            = 4831
| g2013_bosnjaci          = 2287
| g2013_srbi              = 15
| g2013_hrvati            = 2400
| g2013_bosanci           = 37
| g2013_romi              = 36
| g2013_muslimani         = 1
| g2013_bosanciihercegovci = 9
| g2013_albanci           = 6
| g2013_jugosloveni       = 1
| g2013_turci             = 1
| g2013_makedonci         = 1
| g2013_nisu_izjasnili    = 15
| g2013_nepoznato         = 16
| g1991_ukupno            = 5344
| g1991_muslimani         = 3274
| g1991_srbi              = 80
| g1991_hrvati            = 1805
| g1991_jugosloveni       = 134
| g1981_ukupno            = 3697
| g1981_muslimani         = 2230
| g1981_srbi              = 105
| g1981_hrvati            = 1228
| g1981_jugosloveni       = 106
| g1981_crnogorci         = 3
| g1981_albanci           = 13
| g1971_ukupno            = 2465
| g1971_muslimani         = 1694
| g1971_srbi              = 79
| g1971_hrvati            = 651
| g1971_jugosloveni       = 13
| g1971_slovenci          = 1
| g1971_crnogorci         = 8
| g1971_albanci           = 5
| g1971_romi              = 1
| g1961_ukupno            = 1860
| g1961_muslimani         = 1215
| g1961_srbi              = 110
| g1961_hrvati            = 410
| g1961_jugosloveni       = 114
| g1961_slovenci          = 3
| g1961_crnogorci         = 4
| g1961_albanci           = 2
}}

== Mjesne zajednice ==

=== Gradske mjesne zajednice ===
* MZ Gornji Vakuf I - obuhvata naseljeno mjesto Gornji Vakuf
* MZ Gornji Vakuf II - obuhvata naseljena mjesta: Batuša i Krupa

=== Seoske mjesne zajednice ===
* MZ Bistrica - obuhvata naseljeno mjesto Bistrica
* MZ Bojska - obuhvata naseljeno mjesto Bojska
* MZ Dobrošin - obuhvata naseljena mjesta: Boljkovac, Dobrošin i Gornji Mračaj
* MZ Grnica - obuhvata naseljeno mjesto Grnica
* MZ Pajić Polje - obuhvata naseljena mjesta: Donja Ričica, Dražev Dol, Duratbegov Dolac, Gornja Ričica, Humac, Lužani, Pajić Polje i Rosulje
* MZ Pidriš - obuhvata naseljena mjesta: Mačkovac i Pidriš
* MZ Ploča - obuhvata naseljena mjesta: Hrasnica, Ploča i Vilić Polje
* MZ Podgrađe - obuhvata naseljena mjesta: Galičica i Podgrađe
* MZ Uzričje - obuhvata naseljena mjesta: Duša, Jelače, Mračaj, Paloč i Uzričje
* MZ Voljevac - obuhvata naseljena mjesta: Borova Ravan, Crkvice, Cvrče, Jelići, Kozice, Pridvorci, Seferovići, Smrčevice, Svilići, Valice, [[Voljevac]] i Zastinje
* MZ Voljice - obuhvata naseljena mjesta: Gaj, Jagnjid, Kute, Osredak, Šugine Bare, Vaganjac i Voljice
* MZ Ždrimci - obuhvata naseljena mjesta: Seoci, Vrse i Ždrimci
* MZ Trnovača - obuhvata naseljeno mjesto Trnovača
* MZ Dražev Dolac

== Privreda ==
Glavni privredni potencijal Gornjeg Vakufa-Uskoplja su poljoprivreda i javni sektor, dok su najveća industrijska preduzeća [[Rudnik uglja lignita Gračanica]] i [[Saraj-Komerc]], proizvođač opruga i filtera, koji proizvodi između ostalog i za [[Volkswagen]] i [[Renault]].&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.bugojno-danas.info/novi-poslovni-ugovori-i-zaposljavanja-u-saraj-komercu/|title=Saraj-Komerc proizvodi dijelove za Volkswagen i Renault, uskoro novih 40 radnika|last=Redakcija|date=19. 6. 2016|newspaper=Bugojno Danas|language=bs-BA|access-date=26. 12. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://rugracanica.ba/|title=Rudnik uglja &quot;Gračanica&quot;|last=lhujdur|website=rugracanica.ba|access-date=26. 12. 2016}}&lt;/ref&gt;

== Obrazovanje ==
Osnovna škola ’’Gornji Vakuf’’ je jedna od najstarijih osnovnih škola u Bosni i Hercegovini.{{Izvor}} Škola je osnovana 1889, a nastava se odvijala u jednoj bosanskoj kući (mještani su je zvali ’’stara pošta’’). Godine 1895. je izgrađena prva školska zgrada, po standardima ondašnjeg [[Evropa|evropskog]] obrazovanja, a nosila je naziv Osnovna pučka-narodna škola. U toku svog postojanja više puta je paljena i uništavana.

U Gornjem Vakufu-Uskoplju također egzistira i srednja škola, koja spada u kategoriju &quot;[[dvije škole pod jednim krovom]]&quot;.

== Sport ==
Gornji Vakuf-Uskoplje je prije rata imao veoma razvijen [[sport]] i dao je određeni broj kvalitetnih sportista: nogometaša, [[rukomet]]aša, [[karate|karatista]] i [[košarka]]ša. U gradu je prije rata egzistirao Nogometni klub &quot;Sloga&quot; koji se takmičio u Prvoj i Drugoj republičkoj ligi. Nakon rata je formiran još jedan nogometni klub [[Hrvatski nogometni klub &quot;Sloga&quot;]] ([[Uskoplje]]).

Drugi klub po popularnosti bio je [[RK Sloga Gornji Vakuf|RK &quot;Sloga&quot;]], koji se takmičio u Drugoj pa u Prvoj republičkoj ligi, grupa &quot;Jug&quot;. Nalazi se u rukometnoj Premijer ligi BiH.

Košarkaški klub je imao mušku i žensku ekipu koje su se takmičile u zonskim ligama [[BiH]]. Najmasovniji je bio Karate klub &quot;Sloga&quot;  kao i Udruženje sportskih ribolovaca &quot;Vrbas&quot;.

Od objekata u gradu je postojao nogometni stadion &quot;Košute&quot; za preko 3.000 gledalaca, pri osnovnoj školi sportska dvorana za košarku i ostale sportove, a uz srednju školu [[stadion]] za rukomet za 2.000 gledalaca.

== Turističke atrakcije ==
Zbog svog geografskog položaja i klimatskih karakteristika Gornji Vakuf-Uskoplje je izuzetno povoljan za razvoj turizma. Idealne su mogućnosti za lov i ribolov. Poznata izletišta u blizini Gornjeg Vakufa su: [[Prokoško jezero]] koje je poznato po endemičnom vodozemcu tritonu, [[Ždrimačka jezera]] u čijoj se blizini nalazi slap, Bistrička rijeka (čuveno ribogojilište), planine Vranica i Raduša, Radovina, (&quot;planinarski raj&quot;), te izvorišta sve četire vakufske rijeke.

== Poznate ličnosti ==
{{Div col|3}}
* [[Mehmed-beg Stočanin]]
* [[Ćamilija]]
* [[Mustafa Bošnjak Muhlisi]]
* [[Sulejman Bajraktarević]]
* [[Fehim Bajraktarević]]
* [[Sulejman Hadžiabulić]]
* [[Muhamed Hadžiabdić]]
* [[Ahmed Burek]]
* [[Ahmed Redžepašić]]
* [[Branko Mikulić]]
* [[Josip Mlakić]]
* [[Mehmed Drino]]
* [[Džemaludin Latić]]
* [[Ismet Bušatlić]]
* [[Nedžad Latić]]
* [[Nihad Alibegović]]
* [[Ismet Dedić]]
* [[Ahmet Muminović]]{{Div col end}}

== Također pogledajte ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [[Tursko-bosanski rječnik iz Gornjeg Vakufa]]

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Literatura ==
* Sanjajući zavičaj, [[Ismet Dedić]], [[Bugojno]], Godina izdanja [[2006]].
* Uloga džamije Mehmed-bega Stočanina u formiranju Gornjeg Vakufa, Dr. [[Muhamed Hadžijahić]], Mehmed Mujezinović, Gornji Vakuf, Godina izdanja [[1971]].

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Gornji Vakuf-Uskoplje Municipality}}
* [http://www.gornjivakuf-uskoplje.ba Zvanični sajt općine Gornji Vakuf-Uskoplje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211223170112/https://www.gornjivakuf-uskoplje.ba/ |date=23. 12. 2021 }}

{{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}}
{{Srednjobosanski kanton}}
{{Općina Gornji Vakuf-Uskoplje}}

[[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Općine Federacije Bosne i Hercegovine‎]]
[[Kategorija:Općine u Srednjobosanskom kantonu]]
[[Kategorija:Gornji Vakuf-Uskoplje|*]]</text>
      <sha1>cvzzigajl23jg6pumkelrqygkhtfauu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kim Il-sung</title>
    <ns>0</ns>
    <id>86392</id>
    <revision>
      <id>3917673</id>
      <parentid>3897272</parentid>
      <timestamp>2026-08-12T05:45:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3917673</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4458" sha1="ccggjvrhg7ik36e161e8r859oigvavr" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                = Kim Il-sung
| slika              = Kim Il Sung Portrait 1966.png
| redoslijed         = [[Vrhovne vođe Sjeverne Koreje|Vrhovni vođa Sjeverne Koreje]]
| vrijeme_na_vlasti  = 9. septembar 1948 – 8. juli 1994.
| prethodnik         = -
| nasljednik         = [[Kim Jong-il]]
| ime_pri_rođenju    = Kim Sŏng-ju
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1912|04|15}}
| mjesto_rođenja     = [[Pjongjang]], Japanska Koreja
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|1994|07|08|1912|04|15}}
| mjesto_smrti       = Pjongjang, [[Sjeverna Koreja]]
| nacionalnost       = 
| politička_stranka  = [[Radnička partija Koreje]] 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = 
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
| potpis             = Kim Il Sung Signature.svg
}}
'''Kim Il-sung''', pravim imenom '''Kim Sŏng-ju''' (Song Đu; [[15. april]] [[1912]] – [[8. juli]] [[1994]]), bio je [[Vrhovne vođe Sjeverne Koreje|vrhovni vođa Sjeverne Koreje]] od njenog nastanka [[1948.]], do svoje smrti [[1994.]] kada ga je naslijedio sin [[Kim Jong-il]]. Bio je premijer od 1948. do [[1972]], te predsjednik Sjeverne Koreje od 1972. do svoje smrti. Također je bio generalni sekretar Radničke partije Koreje. Tokom njegove vladavine Korejom i upravljanja Radničkom partijom zamijenio je [[Marksizam|marksističko]]-lenjinističku [[Ideologija|ideologiju]] svojom vlastitom – Juche,&lt;ref&gt;{{cite web |title=Discussion of why Juche is classified as a major world religion |url=http://www.adherents.com/largecom/Juche.html |website=adherents.com |access-date=27. 6. 2018 |language=en |archive-date=25. 12. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181225032723/http://www.adherents.com/largecom/Juche.html%20 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; te je razvio jak kult ličnosti. U službenim obraćanjima vlasti Sjeverne Koreje koriste naziv &quot;Veliki vođa&quot;, dok je u Ustavu upisano da je Kim Il-sung &quot;vječni predsjednik&quot; države. Dan rođenja i smrti Il-sunga su državni praznici u Sjevernoj Koreji.

==Rani život==
Kim je rođen kao Kim Song Ju, sin oca [[Kim Hyong-jik|Kim Hyong Jika]] i majke [[Kang Pan-sok|Kang Pan Suk]]. Kim je imao dva mlađa brata, {{Ill|Kim Chul Ju|ko|김철주 (vojnik)}} i [[Kim Yong-ju|Kim Yong Ju]].&lt;ref name=&quot;Suh1988&quot;&gt;{{cite book|last=Suh|first=Dae-sook|url=https://archive.org/details/00book729884|title=Kim Il Sung: The North Korean Leader|publisher=Columbia University Press|year=1988|isbn=0231065736|location=New York}}&lt;/ref&gt;{{rp|3}} Kim Chul Ju je poginuo boreći se protiv [[Japanska okupacija Koreje|japanske okupacije]], a Kim Yong Ju je bio uključen u sjevernokorejsku vladu i smatran nasljednikom svog brata prije nego što je pao u nemilost.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.propagandaworld.org/product-page/80th-anniversary-of-the-birth-of-kim-chol-ju-minisheet-1996|title=80. godišnjica rođenja Kim Chol Jua Minisheet 1996|website=Propagandaworld|language=en|access-date=19. 9. 2023|archive-date=4. 10. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231004060010/https://www.propagandaworld.org/product-page/80th-anniversary-of-the-birth-of-kim-chol-ju-minisheet-1996|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Hoare|first=James|url=https://books.google.com/books?id=ZI-6NARaLusC&amp;dq=Kim+Yong-ju+1920&amp;pg=PA226|title=Historical Dictionary of Democratic People’s Republic of Korea|date=13. 7. 2012|publisher=Scarecrow Press|isbn=978-0-8108-6151-0|language=en}}&lt;/ref&gt;

Kimova porodica, dio [[Jeonju Kim klan]]a, navodno potječe iz [[Jeonju]], [[Sjeverna Jeolla provincija]]. Godine 1860. njegov pradjed, Kim Ung-u, naselio se u četvrti [[Mangyongdae]] u Pjongjangu. Navodno je Kim rođen u malom selu [[Mangyongdae-guyok|Mangyungbong]] (tada zvanom Namni) blizu Pjongjanga 15. aprila 1912. godine.

==Također pogledajte==
*[[Kim Jong-il]]

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
*{{Commonscat-inline}}

{{s-start}}
{{s-ppo}}
{{s-bef|prije=Ured uspostavljen}}
{{s-ttl|naslov=[[Vrhovne vođe Sjeverne Koreje|Vrhovni vođa Sjeverne Koreje]]|godine=1948–1994}}
{{s-aft|poslije=[[Kim Jong-il]]}}
{{s-end}}

{{Hladni rat}}
{{Osobe Hladnog rata}}
{{Vrhovne vođe Sjeverne Koreje}}

{{DEFAULTSORT:Il-sung, Kim}}
[[Kategorija:Rođeni 1912.]]
[[Kategorija:Umrli 1994.]]
[[Kategorija:Sjevernokorejski političari]]
[[Kategorija:Vrhovne vođe Sjeverne Koreje]]
[[Kategorija:Nosioci Ordena Karla Marxa]]
[[Kategorija:Biografije, Chilgol]]</text>
      <sha1>ccggjvrhg7ik36e161e8r859oigvavr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lavanda</title>
    <ns>0</ns>
    <id>89661</id>
    <revision>
      <id>3917691</id>
      <parentid>3706422</parentid>
      <timestamp>2026-08-12T09:42:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3917691</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5768" sha1="fi1no72qbj1h3449ls2aelfvzh8j2rn" xml:space="preserve">{{Taksokvir
|naziv            = Lavanda
|boja             = lightgreen
|slika            = Illustration_Lavandula_angustifolia0.jpg
|slika_opis       = Ilustracija lavande
|regnum           = [[Plant]]ae
|unranked_divisio = [[Flowering plant|Angiosperms]]
|unranked_classis = [[Eudicots]]
|unranked_ordo    = [[Asterids]]
|ordo             = [[Lamiales]]
|familia          = [[Lamiaceae]]
|subfamilia       = [[Nepetoideae]]
|tribus           = [[Lavanduleae]]
|genus            = '''''Lavandula'''''
|sinonimi         = *''Stoechas'' &lt;small&gt;Mill.&lt;/small&gt;
*''Fabricia'' &lt;small&gt;Adans.&lt;/small&gt;
*''Styphonia'' &lt;small&gt;Medik.&lt;/small&gt;
*''Chaetostachys'' &lt;small&gt;Benth.&lt;/small&gt; 
*''Sabaudia'' &lt;small&gt;Buscal. &amp; Muschl.&lt;/small&gt;
*''Isinia'' &lt;small&gt;Rech.f.&lt;/small&gt;
| razdioba_stepen    = Vrste
| razdioba           = &lt;center&gt;''[[Lavandula angustifolia|Lavandula spica]]'' (lavanda)&lt;/center&gt;
| dvoimeno           = '''''Lavandula angustifolia'''''
| dvoimeno_autorstvo = [[Carl Linné|L.]]
}}
'''Lavanda ili lavandula''' ([[Latinski jezik|lat.]]Lavandula angustifolia) je biljka iz roda ''Lavandula'' unutar kojeg se nalazi 39 vrsta.

== Karakteristike ==
Lavanda raste kao grm do 1.2 metra visine i oko 1 metar širine. Bolje uspijeva u toplijim krajevima, mada postoje i vrste koje podnose i hladniju klimu.  Voli suha, zaklonjena mjesta, po toplim i krševitim padinama. Cvjeta od jula do septembra, a sjeme dozrijeva od augusta do oktobra. Cvjetovi su hemafrodični, to jest sadrže i tučak i prašnike (muške i ženske organe potrebne za razmnožavanje).

== Rasprostranjenost ==
Lavanda uspijeva u regiji [[Mediteran]]a južno do tropske [[Afrika|Afrike]] i jugoistočno do [[Indija|Indije]]. Pretpostavlja se da je riječ lavanda izvedenica od [[latinski jezik|latinske riječi]] lavare koja znači: ''prati''.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.lavander.hr/O%20lavandi.htm |title=Lavandula |access-date=14. 5. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090305145924/http://www.lavander.hr/O%20lavandi.htm |archive-date=5. 3. 2009 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Hemijski sastav ==
Lavanda sadrži eterično ulje gdje su glavni sastojci: linalil-acetat, geranil-acetat, geraniol, linalil, geranil-butirat. Osim toga, sadrži i derivate propionske i valerijanske kiseline, te tanina.

== Upotreba ==
Lavanda se koristi najčešće za dobijanje [[lavandino ulje|lavandinog ulja]] koje se koristi kao [[antiseptik]] i u [[aromaterapija|aromaterapiji]].  Lavandino eterično ulje je jedno od najčešće korištenih u industriji kozmetike. 
Lavanda se koristi u kulinarstvu kao [[začin]] i dekoracija. Listovi i latice se koriste sviježe kao dodatak salatama, supama i kuvanim jelima. Cvjetovi se mogu kristalizirati sa šećerom i dodavati marmeladama, sladoledu i kao aromatični dodatak sirčetu za salate.

== Upotreba u medicini ==
Ljekoviti dio lavande djeluje kao holagog i holeretik. Poznate su i druge ljekovite osobine lavande. Djeluje kao antispazmodik, antiseptik, diuretik, fermifug, emenagog i antireumatik. 
Poznate i dokazane indikacije: Insuficijencija jetre, grčevi u želucu, problemi respriatornog trakta kao što su, astma, gripa i bronhitis.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://jetra.org/lavanda-lavandula-officinalis/ |title=Ljekovita svojstva lavande |access-date=16. 1. 2015 |archive-date=21. 1. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150121044139/http://jetra.org/lavanda-lavandula-officinalis/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Pomaže i kod tuberkuloze, oligurija i reumatizma. Lavanda je oficijelna ljekovita biljka prema farmakopeji bivše Jugoslavije&lt;ref&gt;Pharmacopoeia Jugoslavica, edito prima (PhJugI) 1933.&lt;/ref&gt;. Upotrebljava se: eterično ulje lavande ([[Latinski jezik|lat.]]''Aethoreleum Lavandulae''). Takodje je registrovana i u britanskoj&lt;ref&gt;Brit, Herb. Pharm (1983).&lt;/ref&gt; i njemačkoj&lt;ref&gt;Njemačka Komisija E: The Complete German Commission E Monographs, 1988. Američko izdanje. str. 159-160.&lt;/ref&gt; farmakopeji.

== Primjena u narodnoj medicini ==
Lavanda se često koristi u narodnoj medicini kao sredstvo koje pomaže boljem izlučivanje mokraće, to jest, kao [[diuretik]], ublažuje grčeva u želucu, smiruje živce, i pomaže kod nadimanja stomaka([[karminativ]]). U ove svrhe koriste se se vrhovi stabljike sa cvijetom glavicom, od koje se pravi čaj.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://e-ljekarna.net/lavanda/ |title=Priprema ćaja od lavande |access-date=16. 1. 2015 |archive-date=5. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305052836/http://e-ljekarna.net/lavanda/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Lavandula_angustifolia_001.JPG|Grm lavande
Abbaye_de_senanque_lavande.jpg|Gajena lavanda
Lavandula_angustifolia_002.JPG|Cvijet lavande
Lavander.jpg|Sušeni cvijet lavande
&lt;/gallery&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Lista začina]]

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Literatura ==
* Dr. Enes Hasanagić, ''Ljekovito bilje i jetra'', Svjetlost, Sarajevo, 1984. str.203
* Sadik Sadiković, ''Narodno zdravlje'', Svjetlost, Sarajevo, 1980.

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Lavandula}}
* [http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Lavandula+angustifolia  PFAF database Lavandula angustifolia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201125082939/https://pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Lavandula+angustifolia |date=25. 11. 2020 }}
* [http://e-ljekarna.net/lavanda/ Čaj od lavande] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305052836/http://e-ljekarna.net/lavanda/ |date=5. 3. 2016 }}
* [http://jetra.org/lavanda-lavandula-officinalis/ Ljekovita svojstva lavande] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150121044139/http://jetra.org/lavanda-lavandula-officinalis/ |date=21. 1. 2015 }}

{{Začini}}

[[Kategorija:Lamiaceae]]
[[Kategorija:Začini]]
[[Kategorija:Ljekovito bilje]]</text>
      <sha1>fi1no72qbj1h3449ls2aelfvzh8j2rn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Filozofski fakultet u Sarajevu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>91914</id>
    <revision>
      <id>3917575</id>
      <parentid>3852615</parentid>
      <timestamp>2026-08-11T13:13:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3917575</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="45220" sha1="bpxnh2wyzmihg3evee8ndj511vhu910" xml:space="preserve">{{Starost}}{{Čišćenje}}

[[Datoteka:Filozofski fakultet Sarajevo in 1987.jpg|thumb|Filozofski fakultet u Sarajevu, 1987. godine]]
'''Filozofski fakultet u Sarajevu''' je visokoobrazovna institucija sa sjedištem u [[Sarajevo|Sarajevu]], članica [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]]. Ovaj fakultet je osnovan 1950. godine i među najstarijim je visokoobrazovnim institucijama u Bosni i Hercegovini. Fakultet danas ima 13 odsjeka i dvije katedre.

Do danas je Filozofski fakultet upisalo 44.674 studenta, dodiplomski studij je završilo 12.126 studenata&lt;ref name=&quot;ff&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.ff.unsa.ba/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=11&amp;Itemid=20 |title=Arhivirana kopija |access-date=3. 12. 2010 |archive-date=21. 12. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101221020639/http://www.ff.unsa.ba/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=11&amp;Itemid=20 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.idoconline.info/digitalarchive/public/index.cfm?fuseaction=serve&amp;ElementId=129863 Pedeset pet godina Filozofskog fakulteta Sarajevo]{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;.

Filozofski fakultet u Sarajavu do danas ima 357 magistara te 278 doktora nauka&lt;ref name=&quot;ff&quot; /&gt;.

Ovaj fakultet trenutno zapošljava 187 nastavnika, asistenata i saradnika u stalnom radnom odnosu, kao i oko 24 saradnika u dopunskom radnom odnosu.

Na čelu Filozofskog fakulteta u Sarajevu nalazi se [[dekan]]. U funkciji dekana u dosadašnjoj historiji ove institucije bio je veći broj djelatnika ovog Fakulteta. Među članovima užeg rukovodstva na Fakultetu su Prodekan za nastavno-naučna pitanja, Prodekan za finansije i Prodekan za naučna pitanja i međunarodnu saradnju. Aktualni dekan Filozofskog fakulteta u Sarajevu je  dr [[Kenan Šljivo]].

== Odsjek za anglistiku ==
'''Odsjek za anglistiku''' razvio se iz Katedre za engleski jezik i književnost koja je osnovana 1951. u sklopu Katedre za germanistiku i anglistiku. Zasebne katedre za engleski jezik i književnost i njemački jezik i književnost nastale su 1961. Osnivači anglistike na Filozofskom fakultetu u Sarajevu su bili [[Obren Vukomanović]], [[Ljubica Vojnović]], [[Olga Humo]] i [[Ivo Vidan]]. Prvi studenti anglistike diplomirali su 1955.

Studij anglistike za osnovna pedagoška i naučna područja djelovanja podrazumijeva izučavanje [[Lingvistika|lingvističkih disciplina]] ([[Morfologija|morfologije]], [[Fonetika|fonetike]], [[Intonacija|intonacije]], [[Morfosintaksa|morfosintakse]], [[Sintaksa|sintakse]], [[Sociolingvistika|sociolingvistike]], [[Pragmatika|pragmatike]], [[Historija jezika|historije jezika]], te [[Kontrastivna lingvistika|kontrastivne]] i [[Teorijska lingvistika|teorijske lingvistike]]), [[Engleski jezik|savremenog engleskog jezika]], [[Engleska književnost|engleske]] i [[Američka književnost|američke književnosti]] u vidu pregleda književnosti i u obliku izučavanja pojedinih [[Književni pravci|književnih pravaca i perioda]].

=== Predavači ===
Na Odsjeku za anglistiku djelovali su: [[Obren Vukomanović]], [[Ljubica Vojnović]], [[Olga Humo]], [[Ivo Vidan]], [[Branka Bokonjić]], [[Svetozar Koljević]], [[Nikola Koljević]], [[Damir Kalogjera]], [[Zvonimir Radeljković]], [[Midhat Riđanović]], [[Spomenka Beus]], [[Christopher Merrill]], [[Dora Maček]], [[Noreen Skennion]], [[Desmond Maurer]], [[Klara-Lala Abinun]], [[Nadežda Miodrag]], [[Branko Ostojić]], [[Zulejha Riđanović]], [[William Tribe]], [[Nevenka Đurović-Bjelica]], [[Jasna Levinger]], [[Dragan Momirović]], Goran Satler, Gordana Đurić, Gordana Gavrilovic, [[Dževahira Saračević-Arslanagić]], [[Jasminka Mehić]], [[Saša Vukić]], [[Aida Hadžić]], [[Haris Mešinović]], [[Mario Suško]], [[Omer Hadžiselimović]], [[Ivo Šoljan]], [[Ivo Slavnić]], [[Bogdan Rakić]], [[Lada Šestić]].

Na Odsjeku za anglistiku trenutno djeluju: [[Srebren Dizdar]], [[Nedžad Leko]], [[Sanja Šoštarić]], [[Shahab Yar Khan]], [[Larisa Kasumagić-Kafedžić]], [[Merima Osmankadić]], [[Nataša Stojaković]], [[Ksenija Kondali]], [[Ifeta Čirić-Fazlija]], [[Faruk Bajraktarević]], [[Melisa Okičić]], [[Amira Sadiković]], [[Selma Đuliman]], [[Nejla Kalajdžisalihović]], [[Lejla Mulalić]], [[Nermina Čordalija]], [[Davor Njegić]], [[Alma Žero]], [[Srebrenka Mačković]], [[Matea Tolić]], [[Dajana Zečić]], [[Ulvija Tanović]], [[Jakub Salihović]] i [[Vedad Lihovac]].

U prošlosti su kao anglistički bibliotekari radili [[Kajka Klobučar]], [[Ivanka Radeljković]], [[Jasna Levinger]], [[Gordana Đurić]], te [[Senija Mujić]].

Na Odsjeku za anglistiku gostovali su kao predavači neki od najistaknutijih kritičara i pisaca [[Velika Britanija|Velike Britanije]], [[SAD]]-a i drugih zemalja: [[David Daiches]], [[Graham Hugh]], [[Chinu Achebe]], [[Mark Strand]], [[William Kennedy]], [[James Hawes]]

== Odsjek za bosanski, hrvatski i srpski jezik ==
'''Odsjek za bosanski, hrvatski i srpski jezik''' razvio se iz Katedre za srpskohrvatski jezik i jugoslovenske književnosti utemeljene s osnivanjem Filozofskog fakulteta u Sarajevu 1950. godine. U početku je nastava izvođena u okviru dvije studijske grupe na kojima se studirao [[srpskohrvatski jezik]] (kao prvi glavni predmet) u kombinaciji s jugoslavenskim književnostima (drugi glavni predmet). Utemeljitelji djelatnosti Odsjeka bili su [[Jovan Vuković]], [[Rikard Kuzmić]], [[Salko Nazečić]], [[Meša Selimović]] i [[Boško Novaković]]. Godine 1971. Katedra za srpskohrvatski jezik prerasla je u Odsjek za južnoslavenske jezike, a od 1999. novi naziv odsjeka glasi Odsjek za [[Bosanski jezik|bosanski]], [[Hrvatski jezik|hrvatski]] i [[srpski jezik]].

Nastavna i naučna djelatnost Odsjeka obuhvatila je problematiku srpskohrvatskog jezika i općelingvističku tematiku. Nastavni program predviđao je i stjecanje osnovnih znanja iz [[Makedonski jezik|makedonskog]] i [[Slovenski|slovenskog jezika]] (na nivou lektorata). Pedagoški rad na Odsjeku stalno se odvijao u okviru dvije studijske grupe, s jezikom i književnošću kao glavnim predmetima.

Odsjek je pokrenuo stručne časopise ''[[Pitanja savremenog književnog jezika]]'' (1949) i ''[[Književni jezik (časopis)|Književni jezik]]'' (1972).

=== Predavači ===
Na Odsjeku za bosanski, hrvatski i srpski jezik djelovali su: [[Jovan Vuković]], [[Rikard Kuzmić]], [[Salko Nazečić]], [[Meša Selimović]], [[Boško Novaković]], [[Fahra Kolaković]], [[Milica Milidragović]], [[Svetozar Marković (lingvist)|Svetozar Marković]], [[Herta Kuna]], [[Ksenija Milošević]], [[Smail Karačević]], [[Nadžija Taso]], [[Hrvoje Križić]], [[Novica Petković]], [[Miloš Okuka]], [[Darija Gabrić-Bagarić]], [[Jagoda Jurić]], [[Mirjana Popović|Mirjana Milković]], [[Velika Josifoska]], [[Jasna Honzak]], [[Miloš Kovačević]], [[Remzija Hadžiefendić-Parić]], [[Bogdan Dabić]], [[Josip Baotić]], [[Donka Podunavac]], [[Zoran Starčević]], [[Danko Šipka]], [[Jasminka Taso]], [[Helena Dugonjić]], [[Alma Granov]], [[Josip Raos]].

Članovi Odsjeka danas su [[Dževad Jahić]], [[Hasnija Muratagić-Tuna]], [[Senahid Halilović]], [[Ismail Palić]], [[Amela Šehović]], [[Lejla Nakaš]], [[Bernisa Puriš]], [[Enisa Tutkur]], [[Halid Bulić]], [[Elma Durmišević-Cernica]], [[Azra Hodžić-Čavkić]], [[Mehmed Kardaš]].

== Odsjek za filozofiju ==
'''Odsjek za filozofiju''' Filozofskog fakulteta u Sarajevu nastao je iz Katedre za filozofiju koja je formirana 1956. Prvi nastavnici bili su: [[Ante Fiamengo]], [[Ivan Focht]], [[Andrija Krešić]] i [[Šefkija Žuljević]]. Dugo vremena Odsjek se zvao Odsjek za filozofiju i sociologiju, a od 2011. izdvojen je kao samostalan [[Odsjek za sociologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu|Odsjek za sociologiju]].

U okviru naučne i pedagoške djelatnosti Odsjek se orijentirao na proučavanje filozofskih disciplina osobenih za koncept ovog studija, prije svega [[historija filozofije]] (antička, srednjovjekovna, novovjekovna i savremena), [[ontologija]], [[logika]], [[estetika]], [[etika]] i [[gnoseologija]].

Od značajnijih rezultata koji su ostvarili članovi Odsjeka izdvaja se filozofijska biblioteka [[Logos (biblioteka)|Logos]], [[Hrestomatija etičkih tekstova]], te časopis [[Dijalog (časopis)|Dijalog]], prvi filozofijski časopis u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Sa Odsjeka su ostvarili članstvo u [[ANU BiH]]: [[Ivan Focht]], [[Arif Tanović]], [[Muhamed Filipović]], [[Abdulah Šarčević]] i [[Vladimir Premec]].

=== Predavači ===
Na Odsjeku za filozofiju djelovali su: [[Ante Fiamengo]], [[Ivan Focht]], [[Andrija Krešić]], [[Šefkija Žuljević]], [[Vanja Sutlić]], [[Abdulah Šarčević]], [[Milan Damnjanović]], [[Ante Pažanin]], [[Rudolf Stojak]], [[Risto Tubić]], [[Olga Kozomara]], [[Jelena Berberović]], [[Vojin Simeunović]], [[Spasoje Ćuzulan]], [[Aleksa Buha]], [[Predrag Finci]], [[Mišo Kulić]], [[Željko Pavić]], [[Kasim Prohić]], [[Arif Tanović]], [[Rasim Muminović]], [[Muhamed Filipović]], [[Vladimir Premec]], [[Fatima Lačević]], [[Ivo Komšić]], [[Salih Fočo]], [[Jelena Gaković]], [[Vedad Muharemović]], [[Toni Renić]].

Danas na Odsjeku za filozofiju rade: [[Jasminka Babić-Avdispahić]], [[Sulejman Bosto]], [[Samir Arnautović]], [[Nijaz Ibrulj]], [[Nevad Kahteran]], [[Damir Marić]], [[Ugo Vlaisavljević]], [[Kenan Šljivo]] i [[Tijana Okić]].

== Odsjek za germanistiku ==
'''Odsjek za germanistiku''' izrastao je iz Katedre za strane jezike formirane na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 1950. U početku je bila Katedra za germanistiku i anglistiku, a kasnije su iz nje izrasla dva sasvim samostalna odsjeka. Prvi nastavnici osnivači Odsjeka za germanistiku bile su [[Emilija Grubačić]] i [[Marija Kon]].

Na Odsjeku za germanistiku se izučavaju [[njemački jezik]], književnost i kultura. Odsjek je zadužen za školovanje nastavnog kadra za rad u školama svih tipova, ali i kao naučna jedinica koja drži korak sa germanistikom u tzv. matičnim zemljama, prije svega, [[Njemačka|Njemačkoj]] i [[Austrija|Austriji]]. U okviru studija germanistike drže se kursevi iz različitih oblasti njemačkog jezika ([[fonetika]], [[fonologija]], [[morfologija]], [[sintaksa]], [[tvorba riječi]], [[semantika]], [[dijalektologija]]), iz [[Historijska gramatika|historijske gramatike]] i [[Historija njemačkog jezika|historije njemačkog jezika]], te kursevi iz [[Historija njemačke književnosti|historije njemačke književnosti]] u vidu cikličnih predavanja i specijalni kolegiji iz oblasti [[Moderna njemačka književnost|moderne njemačke književnosti]] ([[roman]], [[drama]], [[lirika]]).

=== Predavači ===
Na Odsjeku za germanistiku radili su: [[Emilija Grubačić]], [[Marija Kon]], [[Wolf Wald]], [[Ivan Pudić]], [[Slavko Valić]], [[Predrag Kostić]], [[Hedviga Šamanek]], [[Hilda Perović]], [[Hanna Morskoy-Popadić]], [[Hela Štampar]], [[Hela Gorkoš]], [[Bajro Đapo]], [[Slobodan Grubačić]], [[Miloje Đorđević]], [[Mira Đorđević]], [[Snježana Blažan-Žuljević]], [[Rada Vranješ-Stanarević]], [[Danka Nikolić]], [[Ranko Sladojević]], [[Inka Omanović]], [[Gordana Beljkašić]], [[Bianka Vukorep]], [[Ana Božanović]], [[Marija Bačvanski]], [[Ljiljana Masal]], [[Nedad Memić]], [[Ljubinka Petrović-Ziemer]], [[Selma Grebović]], Heike Link, Tanja Sanden, Florian Haderer, Erminka Zilić, Zlata Maglajlija, Ivana Nevesinjac, Asja Osmančević, Ljubinka Petrović-Ziemer, Nermana Mršo.

U novije vrijeme na Odsjeku za germanistiku rade: [[Vahidin Preljević]], [[Vedad Smailagić]], [[Minka Džanko]], Sanela Mešić, Dario Marić, Naser Šečerović, Irma Duraković, Alma Čović-Filipović, Lara Hedžić, Mersiha Škrgić, Anja Orozović, Nedim Livnjak, Verena Gruber, Karima Elsayed, [[Jasmina Mahmutović]]

== Odsjek za historiju ==
'''Odsjek za historiju''' čine nastavnici, profesori, docenti, viši asistenti, asistenti i studenti. Odsjek za historiju je jedan od najstarijih odsjeka na Filozofskom fakultetu u [[Sarajevo|Sarajevu]], koji je nastao 1950. Prvi profesori bili su ujedno i među osnivačima kako Filozofskog fakulteta, tako i [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta]] i drugih naučnih institucija u Sarajevu ([[Anto Babić]], [[Hamdija Kapidžić]], [[Branislav Đurđev]]).

=== Studij ===
Odsjek za historiju je nastavni studij. Osnovna djelatnost odsjeka je obrazovanje mladih kadrova, predavača (nastavnika i profesora) za rad u osnovnoj i srednjoj školi. Pored toga diplomirani kadar Odsjeka osposobljen je za rad u naučnim i kulturnim institucijama (fakulteti, instituti, muzeji, arhivi, kulturna društva, državne institucije, sredstva informisanja).

[[Historija]] se na Odsjeku za historiju izučava u tri koncentrična kruga – kao:

# nacionalna historija Bosne i Hercegovine;
# regionalna historija jugoistoka Evrope;
# opća historija.

Nastavni proces odvija se po [[Bolonjska deklaracija|Bolonjskom sistemu]] kroz tri ciklusa. Prvi ciklus u trajanju od tri godine (180 ECTS bodova) obučava nastavni kadar za osnovne i srednje stručne škole. Drugi ciklus u trajanju od dvije godine (120 ECTS bodova) obrazuje nastavni kadar za gimnazije. Treći ciklus u trajanju od tri godine predstavlja Doktorski studij.

Naučni rad rađen na osnovu izvorne historijske građe i naučnih metoda, koji su proizveli zaposleni na Odsjeku za historiju odnosi se na različita pitanja iz historije [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i ostalih zemalja [[Evropa|jugoistočne Evrope]], a obuhvata period od [[neolit]]a do [[Savremeno doba|savremenog doba]]. Odsjek za historiju je centar oko kojeg se okupljaju historičari iz cijele Bosne i Hercegovine. Tu je bilo sjedište Društva historičara Bosne i Hercegovine koje je izdalo 30 svezaka časopisa [[Godišnjak Društva istoričara Bosne i Hercegovine]]. Danas objavljuje [[Radovi Filozofskog fakulteta u Sarajevu (Historija, Historija umjetnosti, Arheologija)|Radove (Historija, Historija umjetnosti, Arheologija)]]. Na Odsjeku za historiju djeluje [[Društvo za proučavanje srednjovjekovne bosanske historije]] koje se bavi [[Historija srednjovjekovne Bosne|medievalnom bosanskom historijom]].

=== Predavači ===
stavni proces su izvodili: [[Ahmed Aličić]], [[Vlado Azinović]], [[Anto Babić]], [[Nikola Babić]], [[Miloš Bajić]], [[Alojz Benac]], [[Borivoj Čović]], [[Pejo Ćošković]], [[Miroslav Đorđević]], [[Branislav Đurđev]], [[Milorad Ekmečić]], [[Ferdo Gestrin]], [[Hamid Hadžibegić]], [[Iljas Hadžibegović]], [[Ferdinand Hauptmann]], [[Fahrudin Isaković]], [[Enver Imamović]], [[Dževad Juzbašić]], [[Hamdija Kapidžić]], [[Ibrahim Karabegović]], [[Muhamed Karamehmedović]], [[Desanka Kovačević-Kojić]], [[Tomislav Kraljačić]], [[Ibrahim Krzović]], [[Dubravko Lovrenović]], [[Sida Marjanović]], [[Ekrem Mursel]], [[Vesna Mušeta-Aščerić]], [[Boris Nilević]], [[Esad Pašalić]], [[Petar Pejčinović]], [[Muhidin Pelesić]], [[Enes Pelidija]], [[Stanko Perazić]], [[Rade Petrović]], [[Dimitrije Sergejevski]], [[Haris Silajdžić]], [[Slobodan Šoja]], [[Marko Šunjić]], [[Ibrahim Tepić]], [[Đuro Tošić]], [[Ahmed Tuzlić]], [[Vinko Valčić]], [[Milan Vasić]], [[Snježana Vasilj]], [[Željko Vujadinović]] i [[Pavo Živković]].

U radnom odnosu na Odsjeku za historiju trenutno su: [[Zijad Šehić]], [[Husnija Kamberović]], [[Esad Kurtović]], [[Edin Radušić]], [[Salmedin Mesihović]], [[Amila Kasumović]], [[Fahd Kasumović]], [[Emir O. Filipović]], [[Amir Duranović]], [[Amra Šačić]], [[Melisa Forić Plasto]], [[Minela Radušić]] i [[Almir Peco]].

Od članova Odsjeka za historiju, njih deset su članovi [[ANU BiH|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]], a više nastavnika nagrađeno je najvećim nagradama koje su se dodjeljivale u [[SFRJ|bivšoj Jugoslaviji]] i [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Od školske 2002/2003. kao sastavni dio Odsjeka za historiju počela je s radom [[Katedra za historiju umjetnosti Filozofskog fakulteta u Sarajevu|Katedra za historiju umjetnosti]], a od 2009/2010 [[Katedra za arheologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu|Katedra za arheologiju]].

Značajan doprinos u radu Odsjeka dali su bibliotekari koji su radili ili sada rade i potpomažu historičarima korištenje fondova [[Biblioteka Filozofskog fakulteta u Sarajevu|Biblioteke Filozofskog fakulteta]]: [[Fejzulah Hadžibajrić]], [[Montina Severin]], [[Habiba Koldžo]], [[Vladimir Srebrov|Milan Nikolić (Vladimir Srebrov)]], [[Fuada Muslić]], [[Sadžida Bjelak]] i [[Elvira Poljak]]

== Odsjek za književnosti naroda Bosne i Hercegovine ==
'''Odsjek za književnosti naroda Bosne i Hercegovine''' nastao je iz Katedre za srpskohrvatski jezik i jugoslovenske književnosti osnovane kada je osnovan i Filozofski fakultet u Sarajevu [[1950]]. Prvi nastavnici na Odsjeku bili su [[Salko Nazečić]] i [[Meša Selimović]], a [[Jovan Vuković]] i [[Rikard Kuzmić]] za područje jezika. Od 1959. formirana je posebna Katedra za jugoslovenske književnosti, koja je 1971. prerasla u Odsjek za jugoslovenske književnosti, od 1979. Odsjek književnosti naroda i narodnosti Jugoslavije, koji od osamostaljivanja [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] nosi današnji naziv: Odsjek za književnosti naroda Bosne i Hercegovine. Danas se na Odsjeku kao posebni predmeti izučavaju bošnjačka, hrvatska i srpska književnost.

Nastavnici Odsjeka bili su među osnivačima i saradnicima [[Institut za književnost u Sarajevu|Instituta za književnost u Sarajevu]] (Institut za izučavanje jugoslovenskih književnosti), kao i među organizatorima i učesnicima brojnih domasćih i međunarodnih naučnih skupova. Jedno vrijeme Odsjek je izdavao časopis [[Pitanja književnosti i jezika]] (1954-1958). Najvažniji naučni projekti u kojima su nastavnici Odsjeka bili uključeni su oni koji su se odvijali u okrilju ANU BiH: Istorija književnosti Bosne i Hercegovine i Prilozi za istoriju književnosti Bosne i Hercegovine.

Na Odsjeku su studenti dobivali diplome profesora jugoslavenskih književnosti, književnosti naroda i narodnosti Jugoslavije i književnosti naroda Bosne i Hercegovine.

=== Predavači ===
U ranijem vremenu na Odsjeku su djelovali: [[Salko Nazečić]], [[Meša Selimović]], [[Jovan Vuković]], [[Rikard Kuzmić]], [[Boško Novaković]], [[Midhat Begić]], [[Dragiša Živković]], [[Fahra Kolaković]], [[Samija Njuhović]], [[Miodrag Šijaković]], [[Vlastimir Erčić]], [[Zdenko Lešić]], [[Cveta Popović-Kovačević]], [[Branko Milanović]], [[Radovan Vučković]], [[Slavko Leovac]], [[Milica Ivanišević]], [[Ljubica Tomić-Kovač]], [[Mirjana Romić-Bogavac]], [[Hatidža Dizdarević-Krnjević]], [[Radojka Radulović]], [[Juraj Martinović]], [[Ljubomir Zuković]], [[Stanko Janež]], [[Muris Idrizović]], [[Miroslav Pantić]], [[Emina Memija]], [[Dževad Karahasan]], [[Dragomir Gajević]], [[Branko Letić]], [[Božidar Pejović]], [[Pero Šimunović]], [[Muhsin Rizvić]], [[Rajka Božović]], [[Izet Muratspahić]], [[Enes Duraković]], [[Munib Maglajlić]], [[Fahrudin Rizvanbegović]], [[Dejan Đuričković]], [[Gordana Muzaferija]].

Na Odsjeku danas djeluju: [[Fatma Hasanbegović]], [[Enver Kazaz]], [[Muhidin Džanko]], [[Nenad Veličković]], [[Nihad Agić]], [[Alija Pirić]], [[Sanjin Kodrić]], [[Sead Šemsović]], [[Ena Begović-Sokolija]] i [[Edina Murtić]].

== Odsjek za komparativnu književnost i informacijske nauke ==
'''Odsjek za komparativnu književnost i bibliotekarstvo''' utemeljen je 1972. Inicijativu za osnivanje podnijeli su Filozofski fakultet u Sarajevu, [[Zajednice pozorišta Bosne i Hercegovine]], Republički sekretarijat za kulturu, Dramski studio, [[Društvo bibliotekara Bosne i Hercegovine]]. Tada je imao naziv Odsjek za opštu književnost, teatrologiju i bibliotekarstvo. Cilj studija bila je obuka kadrova iz oblasti scenskih umjetnosti i bibliotečke djelatnosti u Bosni i Hercegovini.

Odsjek se orijentirao prema najznačajnijim pojavama u historiji svjetske književnosti, izučavanju savremenih dostignuća u oblasti bibliotekarstva i različitih teatroloških oblasti. Prve dvije godine bile su posvećene izučavanju književno-teorijskih osnova i književno-povijesnih tokova, a posljednje dvije godine su obuhvatale stručne discipline ([[bibliotekarstvo]], [[teatrologija]]). Nakon osnivanja [[Akademija scenskih umjetnosti u Sarajevu|Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevu]], teatrološko usmjerenje na Odsjeku je ukinuto, a nekoliko profesora sa Odsjeka aktivno je sudjelovalo u osnivanju i radu Akademije. U novije vrijeme naziv je promijenjen u Odsjek za komparativnu književnost i bibliotekarstvo. Od 2020. godine odsjek je preimenovan u Odsjek za komparativnu književnost i informacijske nauke&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://ff.unsa.ba/index.php/bs/oglasna-ploca-kob|title=Oglasna ploča|website=ff.unsa.ba|access-date=24. 3. 2026|archive-date=14. 4. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260414095536/https://www.ff.unsa.ba/index.php/bs/oglasna-ploca-kob|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;.

Studij komparativne književnosti nudi znanja iz historije [[Svjetska književnost|svjetske književnosti]], [[Teorija književnosti|teorije]] i [[Metodologija proučavanja književnosti|metodologije proučavanja književnosti]] te [[Historija književnih rodova i vrsta|historije]] i [[Poetika književnih rodova i vrsta|poetike književnih rodova i vrsta,]] [[Književna kritika|književne kritike]], teatrologije, [[Filmologija|filmologije]] i niza književnosti srodnih humanističkih disciplina. Studij bibliotekarstva razvio se prema najsavremenijim bibliotečkim disciplinama, poput [[Digitalno bibliotekarstvo|digitalnog bibliotekarstva]] i [[Informacijske znanosti|informacijskih znanosti]]. Raspon djelatnosti za koje su osposobljeni završeni student komparativne književnosti veoma je širok, tako da oni mogu obavljati različite poslove vezane uz izdavaštvo, medije, bibliotekarstvo i kulturu u najširem smislu.

=== Predavači ===
U toku svoga postojanja na Odsjeku su radili: [[Josip Lešić]], [[Zdenko Lešić]], [[Slavko Leovac]], [[Nikola Koljević]], [[Ljubinka Bašović]], [[Zdravko Kajmaković]], [[Vojislav Maksimović]], [[Emir Žuljević]], [[Đorđe Slavnić]], [[Dubravka Petranović]], [[Zdravka Vučinić]], [[Fatima Festić]], [[Lamija Hadžiosmanović]], [[Emina Memija]], [[Nirman Moranjak-Bamburać]], [[Kemal Bakaršić]], [[Ivica Pinjuh]], [[Tvrtko Kulenović]], [[Dževad Karahasan]], [[Marko Vešović]].

Na Odsjeku za komparativnu književnost i bibliotekarstvo djeluju: [[Marina Katnić-Bakaršić]], [[Muhamed Dželilović]], [[Senada Dizdar]], , [[Nina Alihodžić]], [[Almir Bašović]], [[Ajla Demiragić]], [[Lejla Kodrić]], [[Mario Hibert]], [[Andrea Lešić-Thomas]], [[Edin Pobrić]], [[Lejla Hajdarpašić]], [[Adisa Bašić]], Fahrudin Kujundžić, Feđa Kulenović, Matija Bošnjak.

== Odsjek za orijentalnu filologiju ==
'''Odsjek za orijentalnu filologiju''' pripada najstarijim odsjecima koji su činili Filozofski fakultet u Sarajevu prilikom njegovog osnivanja 1950. [[Šaćir Sikirić]] i [[Nedim Filipović]] su bili prvi profesor i osnivači Katedre za orijentalnu filologiju.

Godine 1971. Katedra prerasta u Odsjek za orijentalne jezike i književnosti, koji je u početku imao dvije katedre: Katedra za arapski jezik i književnost i Katedra za turski jezik i književnost, a ubrzo je osnovana i treća – Katedra za perzijski jezik i književnost. Godine 2003. Odsjek za orijentalistiku preimenovan je u Odsjek za orijentalnu filologiju.

=== Predavači ===
Na Odsjeku za orijentalnu filologiju djelovali su: [[Šaćir Sikirić]], [[Nedim Filipović]], [[Besim Korkut]], [[Hamid Hadžibegić]], [[Omer Mušić]], [[Teufik Muftić]], [[Ešref Kovačević]], [[Salih Trako]], [[Džemal Ćehajić]], [[Sulejman Grozdanić]], [[Srđan Janković]], [[Vančo Boškov]], [[Bećir Džaka]], [[Vasja Sterle]], [[Nada Bojanić]], [[Naida Mehmedagić-Sušić]], [[Jasna Šamić]], [[Ekrem Čaušević]], [[Amir Dervišević]], [[Dragana Kujović]], [[Kerima Filan]], [[Aida Damadžić]], [[Slobodan Ilić]], [[Nada Žan]], [[Pajo Avirević]], [[Vesna Đukić]], [[Jusuf Ramić]], [[Namir Karahalilović]], [[Amir Ljubović]], [[Fehim Nametak]], [[Esad Duraković]], [[Lejla Gazić]], [[Fazileta Hafizović]], [[Amina Šiljak-Jesenković]], [[Suada Imamović]], [[Smaila Sjenar]], [[Elma Dizdar]], [[Sabina Bakšić]], [[Munir Mujić]], [[Alena Ćatović]], [[Mirsad Turanović]], [[Suada Muharemović]], [[Amra Mulović]], [[Đenita Haverić]], [[Munir Drkić]], [[Mirza Sarajkić]], [[Velida Mataradžija]], [[Jasmina Pulić]].

== Odsjek za pedagogiju ==
'''Odsjek za pedagogiju''' Filozofskog fakulteta u Sarajevu osnovan je 1963. Od 1969. Odsjek za pedagogiju transformiran je u Odsjek za pedagogiju sa psihologijom, a nešto kasnije mijenja ime u Odsjek za pedagogiju i psihologiju. Od školske 1988/89. od Odsjeka za pedagogiju i psihologiju stvorena su dva samostalna odsjeka¨: Odsjek za pedagogiju i [[Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu|Odsjek za psihologiju]]. Prvi stalni nastavnici na pedagoškim predmetima na novoosnovanom Odsjeku za pedagogiju bili su [[Petar Mandić]], [[Nikola Filipović]], [[Branko Rakić]], [[Muhamed Muradbegović]].

Članovi Odsjeka za pedagogiju pokrenuli su i značajno djelovali u nekoliko pedagoških časopisa: [[Naša škola]], [[Prosvjetni list]], [[Porodica i dijete]], [[Obrazovanje odraslih]] i [[Didaktički putokazi]]. Uz učešće i asistenciju kadra sa ovog Odsjeka stvoreni su slični odsjeci ili katedre za obrazovanje diplomiranih pedagoga i nastavnika u [[Bihać]]u, [[Mostar]]u, [[Tuzla|Tuzli]] i [[Zenica|Zenici]]. Odsjek za pedagogiju je 2007. organizirao XIII svjetski kongres udruženja komparativnih pedagoga, čija je tema bila: Živjeti zajedno - edukacija i interkulturalni dijalog.

=== Predavači ===
U ranijem periodu na Odsjeku su radili: [[Petar Mandić]], [[Nikola Filipović]], [[Branko Rakić]], [[Muhamed Muradbegović]], [[Gojko Babić]], [[Zlatko Pregrad]], [[Mihajlo Ogrizović]], [[Boris Petz]], [[Borivoje Samolovčev]], [[Tihomir Prodanović]], [[Radivoj Kvaščev]], [[Dragutin Franković]], [[Anđelko Krković]], [[Mladen Zvonarević]], [[Nenad Havelka]], [[Muhamed Dervišbegović]], [[Maja Bakić-Đurić]], [[Veljko Banđur]], [[Mladen Bevanda]], [[Milenko Brkić]], [[Vladimir Erceg]], [[Nada Danić]], [[Nedjeljka Gajanović]], [[Fuad Hegić]], [[Marko Palekčić]], [[Mujo Slatina]], [[Darinka Mitrović]], [[Petar Stojaković]], [[Aleksandar Bojkovski]], [[Ismet Dizdarević]], [[Ratko Dunđerović]], [[Ejub Ćehić]], [[Renko Đapić]].

Sada na Odsjeku rade: [[Adila Pašalić-Kreso]], [[Dževdeta Ajanović]], [[Hašim Muminović]], [[Lidija Pehar-Zvačko]], [[Mirjana Mavrak]], [[Lejla Kafedžić]], [[Amir Pušina]], [[Snježana Šušnjara]], [[Azra Jajatović]], [[Sandra Bjelan]], [[Dženeta Camović]], [[Emina Dedić-Bukvić]], [[Lejla Hodžić]], [[Amina Isanović]] i [[Merima Zukić]].

== Odsjek za psihologiju ==
'''Odsjek za psihologiju''' pripada mlađim odsjecima na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Osnovan je[1989. Prije toga psihologija se izučavala na Odsjeku za pedagogiju i psihologiju. Prvi nastavnik na predmetima iz psihologije bio je [[Ismet Dizdarević]].

Na Odsjeku za psihologiju otvoren je [[Centar za psihološka istraživanja, edukaciju i savjetovanje (CPIES)]]. Odsjek je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu organizirao Prvi međunarodni simpozij pod nazivom: Trauma kod djece i adolescenata (1997), simpozij Psihosocijalne posljedice rata (rezultati empirijskih istraživanja provedenih na prostoru bivše Jugoslavije) (2000), seminar na temu: Strukturalno modeliranje (2002), konferenciju: Doprinos istočnjačke filozofije zapadnoj psihologiji (2003), okrugli sto: Prevencija nasilja među djecom i adolescentima kroz sistem obrazovanja, zdravstva i socijalne zaštite (2008), naučno-stručni skup: Prvi sarajevski dani psihologije (2009), okrugli sto: Psiholog u školi (2010).

=== Predavači ===
Od osnivanja Odsjeka za psihologiju nastavu su izvodili: [[Ismet Dizdarević]], [[Nedjeljka Gajanović]], [[Ejub Ćehić]], [[Ratko Dunđerović]], [[Petar Stojaković]], [[Aleksandra Fabrio]], [[Faruk Dilberović]], [[Asim Omerović]], [[Amela Kulenović]], [[Jelena Berberović]], [[Ugo Vlaisavljević]], [[Jasminka Babić-Avdispahić]], [[Mujo Hasković]], [[Aida Hašimbegović]], [[Ranka Mavrinac]], [[Jasna Bajraktarević]], [[Alija Kulenović]], [[Branimir Šverko]], [[Dean Ajduković]], [[Marina Ajduković]], [[Dragutin Ivanec]], [[Damir Ljubotina]], [[Darja Maslić-Seršić]], [[Ivanka Živčić-Bećirović]], [[Vladimir Takšić]], [[Ilija Manenica]], [[Klas Brenk]], [[Valentin Bucik]], [[Boris Wolf]], [[Konstantin Momirović]], [[Ivan Šiber]], [[Mirjana Mavrak]], [[Azra Jajatović]], [[Rudolf Stojak]], [[Ismet Cerić]], [[Amir Pleho]], [[Muhamed Gavranović]], [[Elvira Duraković-Belko]], [[Eldan Kapur]], [[Tanja Todorović]], [[Ognjenka Đurđev]], [[Dino Đipa]], [[Slobodan Marković]].

Nastavu na Odsjeku izvode: [[Hašim Muminović]], [[Renko Đapić]], [[Sibela Zvizdić-Meco]], [[Jadranka Kolenović-Đapo]], [[Nermin Đapo]], [[Indira Fako]], [[Maida Koso-Drljević]], [[Enedina Hasanbegović-Anić]], [[Dženana Husremović]], [[Amela Dautbegović]], [[Mirna Marković-Pavlović]], [[Ratko Đokić]], [[Nina Hadžiahmetović]], [[Đenita Tuce]], [[Saša Drače]] i [[Sabina Alispahić]].

== Odsjek za romanistiku ==
'''Odsjek za romanistiku''' Filozofskog fakulteta u Sarajevu nastao je od Katedre za francuski jezik i književnost, Katedre za latinski jezik i književnost ([[1950]]), te Katedre za italijanski jezik i književnost i Katedre za španski jezik. Ove četiri katedre čine okosnicu modernog djelovanja Odsjeka za romanistiku. Odsjek je razvijao plodnu pedagošku i naučnu djelatnost, obrazujući profesore romanskih jezika i književnosti, književne i stručne prevodioce, korespondente, naučne i kulturne radnike, književnike i književne kritičare.

=== Katedra za francuski jezik i književnost ===
Razlozi za osnivanje Katedre za [[francuski jezik]] i književnost bili su, s jedne strane, uloga francuske kulture u historiji modernog svijeta, vrijednost francuske književnosti i njene mnogostruke veze sa književnostima s naših prostora, kao i značaj francuskog jezika u svijetu, te s druge strane, pomanjkanje stručnjaka za francuski jezik i književnost u školama, na fakultetima, u naučnim i kulturnim ustanovama. Prvi nastavnici na Katedri za francuski jezik i književnost, jezgri budućeg Odsjeka za romanistiku bili su istaknuti stručnjaci i pedagozi: [[Milenko Vidaković]] (za francuski jezik) i [[Midhat Šamić]] (za francusku književnost).

Na Katedri za francuski jezik i književnost djelovali su: [[Miodrag Ibrovac]], [[Nikola Banašević]], [[Anton Polanščak]], [[Vlado Drašković]], [[Vojmir Vinja]], [[Henrik Barić]], [[Mauricette Sullerot-Begić]], [[Branko Džakula]], [[Vera Geresdorfer|Vera Gerersdorfer]], [[Hanifa Kapidžić-Osmanagić]], [[Nikola Kovač]], [[Almasa Defterdarević-Muradbegović]], [[Vladimir Osipov]], [[Muhamed Nezirović]], [[Vlado Sučić]], [[Fahrudin Kreho]], [[Marie-Agnès Faix-Vujić]], [[Maurice Jordy]], [[André Argaud]], [[Daniel Simonin]], [[André Ringenbach]], [[Jean-Louis Depierris]], [[Marguerite Vincent-Babić]], [[Jacqueline Georges]], [[Jean Risse]], [[Geneviève Sautel]], [[Jean-Pierre Sautel]], [[Maurice Le Blanc]], [[Jocelyne Hubert]], [[Christian Petr]], [[Michelle Beyssac]], [[Jean-Michel Gras]], [[Avdo Tanković]], [[Tatjana Jovanović]], [[Hélène Ducret]], [[Dalibor Tomić]], [[Véronique Beucler]], [[Cécile Derbois]], [[Marie Montaud]], [[Valérie Sombrun]], [[Nataša Bratić]], [[Zrinka Šimunić]], [[Rubina Varatanović]], [[Ilda Rujevic]].

Na Katedri za francuski jezik i književnost djeluju: [[Alma Sokolija]], [[Vesna Kreho]], [[Altijana Brkan]], [[Ivan Radeljković]], [[Dijana Kapetanović-Ljubas]], [[Lejla Tekešinović]], [[Lejla Osmanović]].

=== Katedra za italijanski jezik i književnost ===
Nastavu italijanskog jezika u početku je vodila [[Glorija Rabac]] ([[1954]]-[[1960]]), a kasnije [[Giuseppe Gillardini]] ([[1969]]), te [[Sofia Zani]] ([[1974]]-[[1976]]). Pored njih radili su i [[Aleksandar Đukić]], [[Vittorio Bevilacqua]], [[Marco Noce]], [[Gianluca Paciucci]], [[Daniele Onori]], [[Nikša Stipčević]], [[Mladen Machiedo]], [[Tvrtko Kulenović]], [[Smaragda Mujagić]]. Katedra za italijanski jezik i književnost uvedena je zaslugom [[Jasmin Džindo|Jasmina Džinde]]. Danas na Katedri za italijanski jezik i književnost djeluju: [[Mirza Mejdanija]], [[Nermina Čengić]], [[Nerma Kerla]], [[Aida Čopra]], [[Daniele Onori]].

=== Katedra za španski jezik ===
Nastava španskog jezika uvedena je školske [[1978]]/[[1979]]. Prvi nastavnik bio je   [[Muhamed Nezirović]]. Značajnu podršku radu katedre daje [[Ambasada Kraljevine Španije u Sarajevu]]. Na katedri su djelovali: [[Alica Pšorn-Knezović]], [[Pilar Gil Ganovas]], [[Pilar Dolado]], [[Jose-Daniel Espejo Balanza]], [[Sonia Torres-Rubio]], [[Isabel Ibarra Garcia]], [[Edina Spahić]].

=== Katedra za latinski jezik i književnost ===
Uz redovne pedagoške aktivnosti, članovi ove katedre usmjeravali su svoja proučavanja ka bosanskom latinitetu, komparativnim studijama i prevođenju tekstova latinskih pisaca. Prvi nastavnik na Katedri za latinski jezik i književnost bio je [[Petar Pejčinović]]. Pored njega na katedri su djelovali: [[Matija Lopac]], [[Ahmed Tuzlić]], [[Željko Puratić]], [[Šimun Šonje]], [[Pavle Knezović]], [[Grga Rajić]], [[Zlata Bukvić]], [[Husein Lojo]], [[Drago Župarić]], [[Dijana Beljan]], [[Aida Čopra]].

== Odsjek za slavenske jezike i književnosti ==
Katedra za ruski jezik i književnost koja je osnovana 1961. prerasla je u '''Odsjek za slovenske jezike i književnosti''' 1972. Prvi nastavnici i saradnici bili su [[Rikard Kuzmić]], [[Tatjana Šeremet]], [[Milica Milidragović]], [[Marija Ančić-Obradović]], [[Nazif Kusturica]], [[Olga Janić]], [[Svetlana Beodranski]] i [[Milovan Milinković]]. U početku je nastava bila organizirana samo na trogodišnjem studiju, a kasnije je prerasla u četverogodišnji studij. Devedesetih godina 20. stoljeća u okviru Odsjeka djelovala je i Katedra za poljski jezik i književnost.

Naučni i stručni radovi članova Odsjeka za slavenske jezike i književnosti temeljila su se prije svega na kontrastivnom istraživanju ruskog i maternjeg jezika. Takvi radovi osvjetljavaju uzajamne doticaje i prožimanja među slavenskim jezicima i predstavljaju vrijedan doprinos razvoju [[Slavistika|slavistike]]. Objavljen je veliki broj prijevoda iz oblasti ruske književnosti a u novo vrijeme veliki broj radova djelatnika sa Odsjeka usmjeren je na ruskobosanskohercegovačke književne paralele. Odsjek je organizirao skupove pod nazivom [[Sarajevski slavistički dani]], te pokrenuo zbornike Sarajevski slavistički dani i časopis [[Slavist]].

=== Predavači ===
Na odsjeku su djelovali: [[Rikard Kuzmić]], [[Tatjana Šeremet]], [[Milica Milidragović]], [[Marija Ančić-Obradović]], [[Nazif Kusturica]], [[Olga Janić]], [[Svetlana Beodranski]], [[Milovan Milinković]], [[Dimitrije Veselinović]], [[Bogdan Dabić]], [[Aleksandar Done]], [[Gordana Besarović]], [[Branko Tošović]], [[Zofja Maliszewski-Vuković]], [[Natalija Minajeva]], [[Malik Mulić]], [[Nirman Moranjak-Bamburać]], [[Ilijas Tanović]], [[Borisav Tošić]], [[Gorjana Dragišić]], [[Zdravko Malić]], [[Gordana Jovanović]], [[Snežana Kondić]], [[Orhan Wasilewski]], [[Nenad Vuković]].

Danas na Odsjeku djeluju: [[Marina Katnić-Bakaršić]], [[Safet Kešo]], [[Adijata Šabić]], [[Amela Ljevo-Ovčina]] i [[Karla Koutkova]].

== Odsjek za sociologiju ==
{{Proširiti sekciju}}

==Odsjek za arheologiju==
Na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu akademske 2008/09. godine započela je sa radom Katedra za arheologiju. Saradnici sa ovog odsjeka su: [[Esad Pašalić]], [[Alojz Benac]] i [[Borivoj Čović|Borivoje Čović]]. Od prve akademske godine u nastavnom procesu je kao domaći predavač imao dominantnu ulogu u njegovoj implementaciji [[Enver Imamović]], dok su ostale predmete predavali vanjski saradnici: Boris Kavur (paleolit),   Tihomila Težak-Gregl (neolit) i Boško Marijan (bronzano i željezno doba). Prvi voditelj Katedre je bio, [[Salmedin Mesihović]]. Tokom akademske 2009/10.godine je  Adnan Kaljanac izabran za prvog asistenta na Katedri za arheologiju, te je preuzeo zadatak infrastrukturne stabilizacije i razvoja samoodrživosti Katedre. Tokom ove akademske godine, mjesto Borisa Kavura preuzima Ivor Karavanić. Usljed nemogućnosti daljeg gostovanja na Katedri, mjesto Boška Marijana je popunio Hrvoje Potrebica. Oblast antičke arheologije preuzeo je, tada kao honorarni predavač, a kasnije i kao drugi uposlenik Katedre. Adnan Busuladžić. Jedan dio predmeta iz oblasti srednjovjekovne arheologije preuzeo je Krešimir Filipec, dok je drugi dio predmeta iz oblasti srednjega vijeka preuzeo [[Dubravko Lovrenović]]. Drugog stalnog uposlenika Katedra je dobila u jesen 2013. godine s Adnanom Busuladžićem, a tadašnji asistent Adnan Kaljanac, nakon sticanja doktorske diplome, izabran je u zvanje docenta. Par mjeseci kasnije za asistenta je izabran Edin Bujak, a naredne godine kao uposlenik je u zvanje docenta izabrana Aiša Softić. Posljednjeg stalnog uposlenika Katedra je dobila u jesen 2015. godine izborom Jesenka Hadžihasanovića u zvanje asistenta. U radu Katedre su tokom godina kao vanjski saradnici učestvovali: Mirza Hasan Ćeman, Ćazim Hadžimejlić, Nermin Sarajlić (Medicinski fakultet UNSA),  Asja Mandić i Mevlida Operta (Prirodno-matematički fakultet UNSA).

Kao jedinica Univerziteta u Sarajevu, Katedra za arheologiju pri Filozofskom fakultetu je tokom godina učestvovala, bilo u svojstvu partnerske ili aplikantske institucije, u implementaciji više domaćih i međunarodnih projekata. Tokom akademske 2010/11. godine osoblje Katedre za arheologiju je učestvovalo u implementaciji projekta nabavke arheološke opreme za geofizička istraživanja i stipendiranje studenata apliciranog kod Ministarstva za kulturu i sport Federacije Bosne i Hercegovine. No, najznačajniji realizovani projekat je Tempus BIHERIT kroz koji se od oktobra 2012. do septembra 2014. godine vršila modernizacija postojećeg kurikuluma drugog ciklusa studija arheologije, razvoj heritage studija na univerzitetima u Bosni i Hercegovini i promocija kulturnog naslijeđa kroz arheološka istraživanja na lokalitetima [[Đelilovac]] i [[Zecovi]].

Početkom 2013. godine osoblje Katedre za arheologiju je pokrenulo inicijativu za osnivanje Instituta za arheologiju pri Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu koji je uspješno osnovan 31. 1. 2013. godine. Od tada je Institut implementirao niz projekata istraživanja arheološke baštine Bosne i Hercegovine od kojih su najznačajniji: ''Arheološki prethodni radovi istražnog karaktera – Plan preventivne prospekcije arheološkog potencijala na lokalitetu nacionalnog spomenika'' Arheološko područje – prahistorijsko naselje u [[Butmir]]u (implementirana tokom oktobra 2016. godine), arheološka istraživanja na lokalitetu [[Vranjače]] (implementirana tokom augusta 2017. godine), ''Druga faza  arheološkog projekta Preventivne prospekcije arheološkog potencijala na lokalitetu nacionalnog spomenika'' Arheološko područje – prahistorijsko naselje u Butmiru (implementirana tokom oktobra 2017. godine) i arheološka istraživanja na lokalitetu prahistorijskog naselja u [[Ripač|Ripču]] i šireg areala lokaliteta Brandže (implementirana tokom juna 2017. godine).

== Katedra za historiju umjetnosti ==
'''Katedra za historiju umjetnosti''' osnovana je 2002. pri Odsjeku za historiju. Pored djelatnika Filozofskog fakulteta u Sarajevu ideju o osnivanju studija historije umjetnosti inicirali su nastavnici Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu (  [[Ibrahim Krzović]] i   [[Sadudin Musabegović]]).

Na studiju [[Historija umjetnosti|Historije umjetnosti]] studenti se upoznaju kako s tradicionalnim metodama historije umjetnosti (formalna i stilistička analiza, konvencionalna [[ikonografija]]) tako i s promjenama u samoj naučnoj disciplini koje su se desile u novije vrijeme pod utjecajem kritičke teorije, društvene historije, te kulturoloških i rodnih studija. Studij počiva na savremenim metodama historije i teorije umjetnosti, na [[Multidisciplinarni pristup|multidisciplinarnom pristupu]] [[Interpretacija|interpretaciji]] [[Umjetničko djelo|umjetničkog djela]]. Historijski i teorijski pristup umjetnosti upotpunjava se znanjima iz oblasti [[Muzejska praksa|muzejske prakse]] i drugim naučnim oblastima iz domena [[Zaštita kulturnohistorijskog naslijeđa|zaštite kulturnohistorijskog naslijeđa]].

=== Predavači ===
Nedostatak vlastitog kadra riješavan je angažiranjem nastavnika iz drugih sredina, najvećim dijelom sa ostalih fakulteta u Bosni i Hercegovini te Sveučilišta iz Zagreba. U radu na Katedri učestvovali su: [[Ibrahim Krzović]], [[Sadudin Musabegović]], [[Enver Imamović]], [[Sulejman Bosto]], [[Fehim Hadžimuhamedović]], [[Vesna Mušeta-Aščerić]], [[Vjekoslava Sanković-Simčić]], [[Ćazim Hadžimejlić]], [[Amir Pašić]], [[Ljiljana Ševo]], [[Tomislav Šola]], [[Sanja Cvetnić]], [[Ljiljana Kolešnik]], [[Ivana Prijatelj-Pavičić]].

Na Katedri za historiju umjetnosti djeluju: [[Aida Abadžić Hodžić]], [[Mirza Hasan Ćeman]], [[Asja Mandić]], [[Senadin Musabegović]], [[Andrea Baotić]], [[Haris Dervišević]].

== Dekani ==
Od osnivanja [[1950]]. do savremenog doba [[dekan]]i Filozofskog fakulteta u Sarajevu birani su na jednu mandatnu školsku godinu i na dvije mandatne školske godine. Vremenom je mandat od jedne i od dvije godine mogao da bude reizboran. Danas se dekan bira na dvije godine uz mogućnost jednog reizbora na još dvije godine.

# [[Anto Babić]] 1950/1951.
# [[Vera Šnajder]] 1951/1952. i 1952/1953.
# [[Husein Brkić]] 1953/1954.
# [[Salko Nazečić]] 1954/1955.
# [[Tvrtko Kanaet]] 1955/1956.
# [[Jovan Vuković]] 1956/1957.
# [[Anto Babić]] 1958/1959.
# [[Vera Šnajder]] 1958/1959.
# [[Dragiša Živković]] 1959/1960. i 1960/1961.
# [[Esad Pašalić]] 1961/1962. i 1962/1963.
# [[Branislav Đurđev]] 1963/1964. i 1964/1965.
# [[Svetozar Marković (lingvist)|Svetozar Marković]] 1965/1966. i 1966/1967.
# [[Midhat Šamić]] 1967/1968. i 1968/1969.
# [[Branko Džakula]] 1969/1970. i 1970/1971.
# [[Petar Mandić]] 1971/1972. i 1972/1973.
# [[Hanifa Kapidžić-Osmanagić]] 1973/1974. i 1974/1975.
# [[Marko Šunjić]] 1975/1976. i 1976/1977.
# [[Gojko Babić]] 1977/1978. i 1978/1979.
# [[Kasim Prohić]] 1979/1980.
# [[Zdenko Lešić]] 1982/1983.
# [[Juraj Martinović]] 1983/1984. i 1984/1985.
# [[Rade Petrović]] 1985/1986 i 1986/1987.
# [[Milan Vasić]] 1987/1988.
# [[Nazif Kusturica]] 1989/1990, 1990/1991. i 1991/1992.
# [[Zvonimir Radeljković]] 1992/1993. i 1993/1994.
# [[Ibrahim Tepić]] 1994/1995, 1995/1996. i 1996/1997.
# [[Ilijas Tanović]] 1997/1998.
# [[Vlado Sučić]] 1998/1999,1999/2000, 2000/2001. i 2001/2002.
# [[Amir Ljubović]] 2002/2003. i 2003/2004.
# [[Salih Fočo]] 2004/2005. i 2005/2006.
# [[Josip Baotić]] 2006/07.
# [[Srebren Dizdar]] 2006/2007, 2007/2008. i 2008/2009.
# [[Ivo Komšić]] 2009/2010, 2010/2011, 2011/2012 i 2012/2013.
# [[Salih Fočo]] 2013.

U periodu [[1980]]-[[1988]]. Filozofski fakultet u Sarajevu se administrativno vodio kao [[Radna organizacija (RO)]] sa dva [[Osnovna organizacija udruženog rada|OOUR-a]]: OOUR Filozofija i OOUR Filologija. Tada je imao dekane u dva OOUR-a:

Dekani OOUR-a Filozofija Filozofskog fakulteta u Sarajevu:

# [[Iljas Hadžibegović]] 1980/1981.
# [[Risto Tubić]] 1981/1982. i 1982/1983.
# [[Milenko Brkić]] 1983/1984. i 1984/1985.
# [[Predrag Finci]] 1985/1986. i 1986/1987.
# [[Vladimir Premec]] 1987/1988.

Dekani OOUR-a Filologija Filozofskog fakulteta u Sarajevu:

# [[Juraj Martinović]] 1980/1981. i 1981/1982.
# [[Tvrtko Kulenović]] 1982/1983.
# [[Miloje Đorđević]] 1983/1984. i 1984/1985.
# [[Ivo Šoljan]] 1985/1986. i 1986/1987.
# [[Ekrem Čaušević]] 1987/1988.

== Također pogledajte ==
* [[Univerzitet u Sarajevu]]
* [[Radovi Filozofskog fakulteta u Sarajevu (Historija, Historija umjetnosti, Arheologija)]]
== Literatura ==
* Spomenica 60. godišnjice Filozofskog fakulteta u Sarajevu (1950–2010), Filozofski fakultet, Sarajevo 2010, 15-16.
* Edin Radušić – Emir O. Filipović, Šest decenija Odsjeka za historiju , Prilozi Instituta za istoriju 39, Sarajevo, 2010, str. 169-171.
* Nastavni plan i program Odsjeka za historiju 2008/2009 &lt;nowiki&gt;[[1]]&lt;/nowiki&gt;
* Nastavni plan i program Odsjeka za historiju 2013/2014 [&lt;sup&gt;[&lt;/sup&gt;''[[Wikipedia:Mrtav link|mrtav link]]'']]

== Vanjski linkovi ==
*[http://ff.unsa.ba Zvanična stranica fakulteta]

== Reference==
{{refspisak}}

{{Sarajevo}}
{{UNSA}}

[[Kategorija:Fakulteti u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Obrazovanje u Sarajevu]]
[[Kategorija:Filozofski fakultet u Sarajevu|*]]
[[Kategorija:Obrazovne institucije osnovane 1950.]]
[[Kategorija:Fakulteti u Sarajevu]]</text>
      <sha1>bpxnh2wyzmihg3evee8ndj511vhu910</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ivica Džidić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>95596</id>
    <revision>
      <id>3917648</id>
      <parentid>3852715</parentid>
      <timestamp>2026-08-12T01:16:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3917648</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4202" sha1="mtndpyiw1v837096oy9g4ur5gt9kkpk" xml:space="preserve">{{Nogometaš
| imenogometaša      = Ivica Džidić
| slika              = 
| punoime            = Ivica Džidić
| visina             = 
| nadimak            = 
| datumrođenja       = {{datum rođenja i godine|1984|02|08}}
| rodnigrad         = [[Mostar]]
| rodnadržava      = [[Bosna i Hercegovina]]
| datumsmrti         = 
| gradsmrti         = 
| državasmrti      = 
| trenutniklub         = ''Bez klupskog angažmana''
| brojnadresu        = 
| pozicija            = Štoper
| omladinskegodine       = 
| omladinskipogoni          = [[NK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]
| godine               = &lt;br&gt; 2003–2008 &lt;br&gt; 2008–2009 &lt;br&gt; 2009–2010 &lt;br&gt;2010–2015
| klubovi  =   [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]&lt;br&gt;[[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski Mostar]]&lt;br&gt;[[R.A.E.C. Mons]]&lt;br&gt;[[K.V. Oostende]]&lt;br&gt;[[NK Široki Brijeg]]
| nastupi(golovi)         = &lt;br /&gt;&lt;br /&gt;8 (0)&lt;br /&gt;31 (1)&lt;br /&gt;73 (9)
| reprezentacija        = da
| nacionalnegodine       = 2004
| nacionalneekipe      = {{nowrap|{{ZD|HRV}} [[Nogometna reprezentacija Hrvatske U-20|Hrvatska U-20]]}}
| nacionalninastupi(golovi) = 2 (0)
| zadnjeuređivanje       = 13. septembar 2015.
}}
'''Ivica Džidić''' ([[Mostar]], [[8. februar]] [[1984]].) je [[BiH|bosanskohercegovačko]]-[[Hrvatska|hrvatski]] [[nogomet]]aš. Nastupao je za [[HŠK Zrinjski Mostar]] i [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]. Trenutno je bez klupskog angažmana.

==Karijera==

Ovaj odbramebni igrač i dugogodišnji kapetan Zrinjskom iz [[Mostar]]a svoju [[nogomet]]nu karijeru je započeo u rodnom Mostaru. Svoje prve nogometne korake je napravio u Zrinjskog, a još kao srednjoškolac uputio se u [[Zagreb]] i tamo je s bratom [[Damir Džidić|Damirom]] nastupao za kadete i juniore Dinama. Nastupao je i za kadetsku reprezentaciju Hrvatske.

Godine [[2003]]. došao je na posudbu u [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski]], no sa Zrinjskim je potpisao ugovor [[2005]]. i tako produžio svoj boravak u [[Mostar]]u. Sa Zrinjskim osvojio je [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|nogometnu Premijer ligu  BiH]] u sezoni [[2004]]./[[2005|05.]] U sljedećoj sezoni Premijer lige BiH ([[2005]]./[[2006|06.]]) dobre igre na terenu u dresu Zrinjskog i korektno ponašanje prema [[Ultras Zrinjski|navijačima Zrinjskog]] donijeli su mu trofej &quot;Filip Šunjić - Pipa&quot; kao najboljem pojedincu u redovima Zrinjskog u toj sezoni. Nekoliko puta je bio pred samim odlaskom iz Zrinjskog, no to se ipak nije dogodilo i Ivica je nastavio nastupati u dresu Zrinjskog. U februaru [[2008]]. produžio je ugovor sa [[NK Zrinjski Mostar|Zrinjskim]] do [[2012.]] godine. 4. juna 2008, Ivica Džidić je odigrao zadnju utakmicu u dresu [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjskog]]. Bilo je to finale Kupa Bosne i Hercegovine, u kojem je [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski]] na kraju boljim izvođenjem jedanaesteraca porazio [[tuzla]]nsku [[FK Sloboda Tuzla|Slobodu]] i osvojio Nogometni kup Bosne i Hercegovine, po prvi put u svojoj historiji.

Nakon zavšetka sezone [[2007]]./[[2008]]., Džidić je napustio [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski]] i potpisao ugovor sa [[Belgija|belgijskim]] [[R.A.E.C. Mons|Monsom]]. Čini se da je dočekao svoju priliku budući da je dolaskom novog trenera postao standardan igrač u prvom sastavu belgijskog kluba.

U julu 2015., sportski direktor Širokog Brijega, Dalibor Šilić, je potvrdio da je Pecaru napustio Džidić.&lt;ref&gt;[http://www.nk-sirokibrijeg.com/index.php/hr/novosti/vijesti/854-igraka-krialjka-jo-nije-popunjena ''Igračka križaljka još nije popunjena''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160316042551/http://www.nk-sirokibrijeg.com/index.php/hr/novosti/vijesti/854-igraka-krialjka-jo-nije-popunjena |date=16. 3. 2016 }}; nk-sirokibrijeg.com, arhiv: 1. juli 2015, pristupljeno: 13. septembra 2015.&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
* [http://www.soccerway.com/players/ivica-dzidic/40458/ Ivica Džidić na Soccerway]
* [http://www.transfermarkt.co.uk/en/dzidic/profil/spieler_38490.html Ivica Džidić na Transfermarkt]

{{DEFAULTSORT:Džidić, Ivica}}
[[Kategorija:Biografije, Mostar]]
[[Kategorija:Hrvatski nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Zrinjskog‎]]
[[Kategorija:Rođeni 1984.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>mtndpyiw1v837096oy9g4ur5gt9kkpk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Herta Kuna</title>
    <ns>0</ns>
    <id>99288</id>
    <revision>
      <id>3917606</id>
      <parentid>3759641</parentid>
      <timestamp>2026-08-11T19:25:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3917606</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3986" sha1="ll6ge9tffdt7ulkdhd2esz5thz8m7l7" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = Herta Kuna
| slika              = 
| alt_slike          = 
| opis               = 
| ime_pri_rođenju    = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1922|3|13}}
| mjesto_rođenja     = [[Požega (Hrvatska)|Slavonska Požega]], [[Kraljevina Jugoslavija]]
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|2009|7|30|1922|3|13}}
| mjesto_smrti       = [[Zagreb]], [[Hrvatska]]
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = [[Filologija|Filologinja]], [[historičar]]ka
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = Istraživanje srednjovjekovne bosanske književnosti i jezika tog perioda
| značajni_radovi    = 
}}
'''Herta Kuna''' bila je [[hrvatska]] i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] [[filologija|filologinja]] i [[historičar]]ka. Čitav svoj radni vijek (1958–1987) provela je na [[Sarajevo|sarajevskom]] [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu]],&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.radiosarajevo.ba/metromahala/lica/herta-kuna-zivot-posvecen-nauci/8207 |title= Herta Kuna – život posvećen nauci |publisher= Radio Sarajevo |date= 4. 8. 2009 |access-date= 31. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; gdje je predavala [[staroslavenski jezik]], [[historijska lingvistika|historiju jezika]] i historiju književnog jezika. Dala je nemjerljiv doprinos u istraživanju [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|srednjovjekovne bosanske]] književnosti i bosanske [[Franjevci|franjevačke]] pismenosti.

Promijenila je pristup historiji književnog jezika, povezavši tradicionalnu filološku metodu s novijim [[sociolingvistika|sociolingvističkim]] učenjima o književnom i standardnom jeziku, primijenivši to na srednjovjekovni bosanski, ali i neke druge korpuse (muslimansku narodnu poeziju, štampu u Bosni i Hercegovini do 1918. i djela [[Dositej Obradović|Dositeja Obradovića]]). Zahvaljujući njenom velikom zalaganju, godine 1986. objavljeno je fototipsko i kritičko izdanje jednog od najznačajnijih spomenika srednjovjekovne Bosne – ''Zbornika krstjanina Hvala''.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://glagoljica.hr/?pr=i&amp;id=19317|title=Hvalov zbornik|website=glagoljica.hr|access-date=18. 2. 2022}}&lt;/ref&gt;

Za svoj naučni i pedagoški rad dobila je više nagrada, uključujući [[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva|Šestoaprilsku nagradu Grada Sarajeva]], 27-julsku nagradu, Orden rada sa zlatnim vijencem, Orden zasluga za narod sa srebrnom zvijezdom, Medalju za hrabrost, Plaketu [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]] i Plaketu grada Sarajeva.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://zbl.lzmk.hr/?p=944|title=KUNA, Herta – Židovski biografski leksikon|language=hr|access-date=18. 2. 2022|archive-date=18. 2. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220218195333/https://zbl.lzmk.hr/?p=944|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Njena višedecenijska istraživanja srednjovjekovne bosanske književnosti sabrana su u knjizi ''Srednjovjekovna bosanska književnost'', koju je 2009. objavio Međunarodni forum &quot;Bosnae&quot;.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
*[http://www.ifbosna.org.ba/_site/index.php?lang=ba&amp;sel=9&amp;cat=15 Forum Bosnae: Herta Kuna]
*https://collections.ushmm.org/search/catalog/vha17250
*https://franklin.library.upenn.edu/catalog/FRANKLIN_9977992465303681 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220218195336/https://franklin.library.upenn.edu/catalog/FRANKLIN_9977992465303681 |date=18. 2. 2022 }} Oralna historija, intervju. Potreban Penn pasvord
*https://www.adscientificindex.com/scientist.php?id=1396998
*https://hrcak.srce.hr/file/70634
*https://scholar.google.co.th/citations?hl=en&amp;user=fbA0Et0AAAAJ

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Kuna, Herta}}
[[Kategorija:Rođeni 1922.]]
[[Kategorija:Umrli 2009.]]
[[Kategorija:Biografije, Požega (Hrvatska)]]
[[Kategorija:Hrvatski filolozi]]
[[Kategorija:Hrvatski historičari]]
[[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]]
[[Kategorija:Odsjek za bosanski, hrvatski i srpski jezik Filozofskog fakulteta u Sarajevu]]</text>
      <sha1>ll6ge9tffdt7ulkdhd2esz5thz8m7l7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Giuseppe Gasparo Mezzofanti</title>
    <ns>0</ns>
    <id>124201</id>
    <revision>
      <id>3917589</id>
      <parentid>3916835</parentid>
      <timestamp>2026-08-11T15:55:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3917589</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7405" sha1="0cgqws4aov8fbcgc7rakhsgxxvszgid" xml:space="preserve">{{Infokutija kršćanski čelnik
| vrsta            = [[Kardinal]]
| počasni_prefiks  = Njegova eminencija
| ime              = Giuseppe Gasparo Mezzofanti
| počasni_sufiks   = 
| titula           = [[Kongregacija (Rimska kurija)|Prefekt Kongregacije za nauk vjere]]
| slika            = Giuseppe-Caspar-Mezzofanti.jpg
| veličina_slike   = 250px
| opis_slike       = Kardinal Mezzofanti
| izvorno_ime      = 
| izvorno_ime_jez  = 
| crkva            = [[Rimokatolička crkva|Rimokatolička]]
| nadbiskupija     = 
| pokrajina        = 
| metropolija      = 
| biskupija        = 
| stolica          = 
| izabran          = &lt;!-- ili | imenovan = --&gt;
| služba           = &lt;!-- ili početak_službe / kraj_službe --&gt;
| ukinuto          = &lt;!-- ili | pezionisan = --&gt;
| prethodnik       = [[Luigi Lambruschini]]
| nasljednik       = [[Carlo Vizzardelli]]
| nasuprot         = 
| druge_službe     = Kardinal-prezbiter u crkvi sv. Onofrija u Rimu (1839–1840)
&lt;!---------- Redovi ----------&gt;
| ređenje          = 23. septembar 1797.
| zareditelj       = 
| posvećenje       = 
| posvetitelj      = 
| kardinal         = 12. februar 1838.
| kreirao          = [[Grgur XVI]]
| rang             = [[Kardinal-prezbiter]]
&lt;!---------- Lični podaci ----------&gt;
| rodno_ime        = 
| datum_rođenja    = {{Datum rođenja|1774|9|17}}
| mjesto_rođenja   = [[Bologna]], [[Papinska Država]]
| datum_smrti      = {{Datum smrti i godine|1849|3|15|1774|9|17}}
| mjesto_smrti     = [[Rim]], [[Papinska Država]]
| pokopan          = [[Crkva svetog Onofrija na Janikulu|Crkva sv. Onofrija (Rim)]]
| koordinate_groba = 
| nacionalnost     = 
| vjera            = 
| prebivalište     = 
| roditelji        = Francesco Mezzofanti&lt;br/&gt;Gesualda Dall'Olmo
| zanimanje        =
| profesija        = &lt;!-- ili | prethodna_služba = --&gt;
| obrazovanje      =
| alma_mater       = 
| moto             = 
| potpis           = 
| potpis_alt       = 
| grb              = 
| grb_alt          = 
&lt;!---------- Svetost ----------&gt;
| blagdan          = 
| čašćenje         = 
| svetački_naslov  = 
| beatificiran_datum  = 
| beatificiran_mjesto = 
| beatificirao     = 
| kanoniziran_datum   = 
| kanoniziran_mjesto  = 
| kanonizirao      = 
| atributi         = 
| patron           = 
| svetište         = 
| datum_dokinuća   = 
&lt;!---------- Ostalo ----------&gt;
| modul            = 
| modul2           = 
| drugi            = 
}}
'''Giuseppe Gasparo Mezzofanti''' bio je [[italija]]nski [[kardinal]], [[lingvistika|lingvist]] i hiperpoliglot. Rođen i školovan u [[Bologna|Bologni]], završio je [[teologija|teološke]] studije prije no što je došao do minimalne dobi potrebne za zaređenje svećenika; zaređen je [[1797]]. Iste godine postao je profesor [[arapski jezik|arapskog jezika]] na [[Univerzitet u Bologni|Univerzitetu u Bologni]]. Kasnije je izgubio položaj jer je odbio položiti zakletvu na vjernost koju je zahtijevala [[Cisalpinska Republika]], koja je tada upravljala Bolognom.

== Karijera ==
Godine [[1803]]. dobio je mjesto pomoćnog bibliotekara u Institutu Bologne, a uskoro je ponovo postavljen za profesora, i to orijentalnih jezika i [[grčki jezik|grčkog]]. Potkralj je ukinuo katedru [[1808]], ali ju je [[1814]]. vratio papa [[Pio VII]]. Mezzofanti je ostao na tom položaju do [[1831]]. kad odlazi u [[Rim]] kao član Kongregacije za propagandu vjere, koja je bila glavno Crkvino tijelo za misionarske aktivnosti. Godine [[1833]]. naslijedio je Angela Maija na poziciji nadstojnika [[Vatikanska biblioteka|Vatikanske biblioteke]], a [[1838]]. postao je kardinal i direktor studija u okviru Kongregacije.

== Popis jezika koje je govorio == 
Mezzofanti je bio čuven po tome što je bio hiperpoliglot koji je tečno govorio 38 jezika.&lt;ref&gt;http://www.s4ulanguages.com/mezzofanti.html&lt;/ref&gt;  Također, studija [[Irska|irskog]] rimokatoličkog svećenika i učenjaka [[Charles William Russel|Charlesa Williama Russela]] pokazuje da su mnogi dijalekti bili toliko različiti da su se mogli smatrati odvojenim jezicima. Klasificiranje jezika i [[Dijalekt|dijalekata]] prema današnjem jezičkom sistemu, nakon više od 150 godina, bilo bi posebna studija. Na kraju Russelove studije nalazi se sljedeća lista jezika koje je govorio Mezzofanti:

&quot;Često testirani jezici, govoreni s rijetkom izvanrednošću:
# [[biblijski hebrejski jezik|biblijski hebrejski]]
# [[rabinski hebrejski jezik|rabinski hebrejski]]
# arapski
# [[urartski jezik|haldejski]]
# [[koptski jezik|koptski]]
# staroarmenski
# novo[[armenski jezik|armenski]]
# [[perzijski jezik|perzijski]]
# [[turski jezik|turski]]
# [[albanski jezik|albanski]]
# [[malteški jezik|malteški]]
# [[starogrčki jezik|starogrčki]]
# [[novogrčki jezik|novogrčki]]
# [[latinski jezik|latinski]]
# [[italijanski jezik|italijanski]]
# [[španski jezik|španski]]
# [[portugalski jezik|portugalski]]
# [[francuski jezik|francuski]]
# [[njemački jezik|njemački]]
# [[švedski jezik|švedski]]
# [[danski jezik|danski]]
# [[holandski jezik|holandski]]
# [[engleski jezik|engleski]]
# [[ilirski jezici|ilirski]]
# [[ruski jezik|ruski]]
# [[poljski jezik|poljski]]
# [[češki jezik|češki]]
# [[mađarski jezik|mađarski]]
# [[kineski jezik|kineski]].&quot;

&quot;Navedeno da ih je tečno govorio, ali nije dovoljno testirano:

30. [[sirjački jezik|sirjački]] (dijalekt srednjoaramejskog)&lt;br&gt;
31. [[ge'ez]] (danas se koristi samo u nekim crkvama u [[Etiopija|Etiopiji]] i [[Eritreja|Eritreji]])&lt;br&gt;
32. [[amharski jezik|amharski]]&lt;br&gt;
33. [[Hindi-Urdu|hindustanski]]&lt;br&gt;
34. [[gudžaratski jezik|gudžaratski]] (vjerovatno dijalekt u toj [[Indija|indijskoj]] regiji)&lt;br&gt;
35. [[baskijski jezik|baskijski]]&lt;br&gt;
36. vlaški (smatra se dijalektom [[rumunski jezik|rumunskog]])&lt;br&gt;
37. kalifornijski (nije jezik, već porodica od 52 jezika)&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://how-to-learn-any-language.com/e/mezzofanti/language-table-translated.html |title=Arhivirana kopija |access-date=1. 7. 2010 |archive-date=8. 4. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100408214740/http://how-to-learn-any-language.com/e/mezzofanti/language-table-translated.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;
38. [[algonkvinski jezik|algonkvinski]].&quot;

('''Napomena''': Neki od jezika s navedene liste danas su ili izumrli ili se drugačije zovu. Stoga su nazivi nekih jezika prilagođeni današnjem stanju. Što se tiče italijanskog, kao Mezzofantijevog maternjeg jezika, vjerovatno se podrazumijeva da je znao sve njegove dijalekte; tada italijanski jezik još nije bio jezik u današnjem smislu te riječi, iako se odavno govorilo i pisalo na njemu.)

== Reference ==
* Charles William Russell, ''Život kardinala Mezzofantija'', faksimil 1. izdanja, Longman &amp; Co, [[London]], 1858, str. 467.
* Alphons Bellesheim, ''Giuseppe kardinal Mezzofanti'', [[Würzburg]], 1880.
* http://en.wikisource.org/wiki/1911_Encyclop%C3%A6dia_Britannica/Mezzofanti,_Giuseppe_Caspar
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi == 
* http://how-to-learn-any-language.com/e/mezzofanti/index.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060810143239/http://how-to-learn-any-language.com/e/mezzofanti/index.html |date=10. 8. 2006 }}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Mezzofanti, Giuseppe Gasparo}}
[[Kategorija:Rođeni 1774.]]
[[Kategorija:Umrli 1849.]]
[[Kategorija:Biografije, Bologna]]
[[Kategorija:Italijanski kardinali]]
[[Kategorija:Italijanski filolozi]]
[[Kategorija:Italijanski bibliotekari]]</text>
      <sha1>0cgqws4aov8fbcgc7rakhsgxxvszgid</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gary Sinise</title>
    <ns>0</ns>
    <id>129880</id>
    <revision>
      <id>3917586</id>
      <parentid>3896813</parentid>
      <timestamp>2026-08-11T15:03:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3917586</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18323" sha1="k1bwm3wx0o3vhowxzib14hwyl4nvzt9" xml:space="preserve">{{Infokutija glumac
|ime= Gary Sinise 
|ime_pri_rođenju= George Alan Sinise
|mjesto_rođenja= [[Blue Island (Illinois)|Blue Island]] ([[Illinois]])
|mjesto_smrti=
|slika= Gary Sinise 2011 (cropped).jpg
|opis= Sinise na dodjeli jedne nagrade u oktobru 2009. u [[Washington, D.C.|Washingtonu]]
|datum_rođenja= [[17. mart]] [[1955.]]
|datum_smrti=
|godine_aktivnosti= 1982–danas
|pseudonim=
|veb-sajt=
|supružnik= Moira Harris (od 1981)
|značajna_djela= [[Mac Taylor]] (''[[CSI: NY]]'') &lt;br&gt; poručnik Dan Taylor (''[[Forrest Gump]]'')
|važniji filmovi= ''Forrest Gump'' &lt;br&gt; ''Apollo 13''&lt;br&gt; ''Zmijske oči''
|oskar= 1 nominacija
|olivier=
|afi=
|bafta=
|zlatni globus= 1 (1995)
|emmy= 1 (1998)
|cesar=
|goya=
|tony=
}}
'''George Alan Sinise''', poznatiji pod umjetničkim imenom '''Gary Sinise''' ({{IPA|səˈniːs}}&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.loc.gov/nls/other/sayhow.html#s |title=Say How? A Pronunciation Guide to Names of Public Figures |publisher=Loc.gov |date=16. 2. 2011 |access-date=14. 10. 2011}}&lt;/ref&gt;), [[SAD|američki]] je [[glumac]] i [[film]]ski [[režiser]]. Dobitnik je ''[[Emmy nagrada|Emmyja]]'' i ''[[Zlatni globus|Zlatnog globusa]]'', a bio je nominiran za ''[[Zlatna palma|Zlatnu palmu]]'' i ''[[Oscar]]''. [[1992]]. režirao je filmsku adaptaciju [[John Steinbeck|Steinbeckovog]] djela ''O miševima i ljudima'', u kojoj je i glumio Georgea Miltona. Nominaciju za ''Oscar'' zaradio je za sporednu ulogu u filmu ''[[Forrest Gump]]'', u kojem je glumio poručnika Dana Taylora, a ''Zlatni globus'' dobio je za ulogu američkog predsjednika [[Harry S. Truman|Trumana]] u istoimenoj mini seriji. Nagrađen je i ''Emmyjem'' za ulogu nekadašnjeg guvernera [[Alabama|Alabame]] Georgea C. Wallacea Jr.-a u istoimenom TV-filmu.

Tumačio je ulogu detektiva [[Mac Taylor|Maca Taylora]] u [[kriminalistički|kriminalističkoj]] [[televizijska serija|TV-seriji]] ''[[CSI: NY]]''.

Na Nacionalnoj konvenciji [[Republikanska stranka (SAD)|republikanaca]] 2008. bio je narator biografije oficira 2. klase Michaela A. Monsoora, dobitnika Medalje časti i pripadnika specijalnih snaga Američke mornarice (''Navy SEAL'', tzv. &quot;foke&quot;), u znak podrške predsjedničkoj kampanji Johna McCaina. U decembru iste godine dobio je Predsjedničku medalju za građane, drugo najviše civilno odlikovanje u SAD-u. Medalju mu je uručio [[George W. Bush]] za humanitarni doprinos iračkim školarcima i aktivnost u ''USO''-u (''United Service Organizations'' - privatna, neprofitna organizacija koja pruža moralne i rekreacijske usluge članovima američkih vojnih snaga). Sinise je i izvršni [[filmski producent]] nagrađivanog [[dokumentarni film|dokumentarca]] ''Brothers at War'' (''Braća u ratu'') o američkoj vojničkoj porodici i ratu u [[Irak]]u.

== Rane godine ==
Sinise je rođen u Blue Islandu u Illinoisu od majke Millie (r. Alsip) i oca Roberta,&lt;ref&gt;http://www.imdb.com/name/nm0802419/&lt;/ref&gt; koji je bio filmski montažer.&lt;ref&gt;{{cite web|author=John O'Mahony |url=http://www.guardian.co.uk/books/2000/jul/15/books.guardianreview3 |title=The guts and the glory &amp;#124; Books |publisher=The Guardian |date= |access-date=14. 10. 2011}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.filmreference.com/film/68/Gary-Sinise.html |title=Gary Sinise Biography (1955-) |publisher=Filmreference.com |date= |access-date=14. 10. 2011}}&lt;/ref&gt; Djelomično je [[italija]]nskog porijekla.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://archive.southcoasttoday.com/daily/02-07/02-07-07/03living.htm |title=SouthCoastToday.com - News Archive - Your link to SouthCoast Massachusetts and beyond |publisher=Archive.southcoasttoday.com |date=7. 10. 2011 |access-date=14. 10. 2011}}&lt;/ref&gt; Pohađao je srednju školu u Highland Parku i nastavio obrazovanje na Državnom univerzitetu ''Illinois'' u Normalu. Godine 1974. s prijateljima Terryjem Kinneyem i Jeffom Perryjem osniva ''Steppenwolf Theatre Company''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.steppenwolf.org/ensemble/members/details.aspx?id=36 |title=Gary Sinise: Ensemble Member Bio &amp;#124; Steppenwolf Theatre Company |publisher=Steppenwolf.org |date= |access-date=14. 10. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071215140632/http://www.steppenwolf.org/ensemble/members/details.aspx?id=36 |archive-date=15. 12. 2007 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Kroz ''Steppenwolf'' su od osnivanja prošli mnogi talenti i kasniji poznati glumci, kao što su Joan Allen, Kevin Anderson, Gary Cole, Ethan Hawke, Glenne Headly, John Mahoney, [[John Malkovich]], Laurie Metcalf, Martha Plimpton, Jim True-Frost i najskorije [[William Petersen]]. Tu je Sinise brusio svoje glumačke i rediteljske vještine i radio u više od 30 ''Steppenwolfovih'' produkcija.

== Karijera ==
[[Datoteka:GarySiniseDanTaylorForrestGump94.jpg|mini|upright|lijevo|Sinise na snimanju ''[[Forrest Gump (film)|Forrest Gumpa]]'']]

Siniseova karijera počela je 1982, kad je režirao predstavu ''True West'' (također je i glumio u njoj) u ''Steppenwolfovoj'' produkciji. Godine 1983. za režiju je dobio nagradu ''Obie'' i kasnije se pojavio s Malkovichem u ''PBS''-ovoj produkciji iste predstave u okviru projekta ''American Playhouse''. Godine 1988. režirao je film ''Miles from Home'' s [[Richard Gere|Richardom Gereom]] o borbi dvojice braće da spase oduzimanje porodičnog imanja zbog namirenja hipoteke. Sinise se pojavio u dosta filmova, npr.: ''[[Forrest Gump (film)|Forrest Gump]]'', ''O miševima i ljudima'', ''Apollo 13'', ''Reindeer Games'', ''Zmijske oči'', ''Ucjena'', ''Misija na Mars'', ''The Stand'', ''Uljez'' (''Impostor'') i ''Zelena milja''. Također je bio i narator Steinbeckovih audioknjiga ''Putovanja s Charliejem'' i ''O miševima i ljudima''.

Godine 2004. počeo je prvi put glumiti na [[televizija|televiziji]] u seriji ''CSI: NY''. Od 2. sezone potpisan je i kao [[filmski producent]] serije, a bio je i [[scenarist]] jedne epizode. Nekoliko epizoda dozvolilo je Siniseu da pokaže i svoje muzičko znanje, kao što je epizoda iz 2. sezone gdje Mac svira bas-gitaru u [[džez]]-klubu s muzičarima Kimom i Carol Williams i Dannyjem Gottliebom, inače članovima ''Lt. Dan Banda'', koji su osnovali Sinise i Kimo Williams, a koji je dobio ime po Siniseovom liku iz ''Forrest Gumpa''. 
[[Datoteka:Gary Sinise and Lt. Dan Band.jpg|mini|desno|175px|Sinise i njegov ''Lt. Dan Band'' na nastupu u dvorištu [[Pentagon]]a 5. maja 2006, kao znak podrške programu ''America Supports You'']] 
Osim filmskog i televizijskog rada, Sinise je i domaćin u videu za simulator pokreta za [[astronaut]]e u tematskom parku ''Epcot'' u okviru ''[[Walt Disney World Resort]]a''. Također je i maneken za satove ''Baume &amp; Mercier''.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.universe-of-luxury.com/baume-mercier/publicites/gary_sinise.html |title=Arhivirana kopija |access-date=22. 8. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071203210608/http://www.universe-of-luxury.com/baume-mercier/publicites/gary_sinise.html |archive-date=3. 12. 2007 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Suosnivač je dobrotvornog projekta ''Operation Iraqi Children'', čiji je cilj dostavljanje školskih potrepština iračkoj djeci. O tome Sinise kaže: ''&quot;Irak je u vijestima svakog dana i većina tih vijesti jesu loše. Ali postoje i neke pozitivne priče. To kako naši vojnici obnavljaju škole i pomažu djeci jedna je od njih.&quot;''

Sinise je i narator u mini seriji ''When We Left Earth'' iz 2008. u produkciji ''Discovery Channela''.

George W. Bush dodijelio mu je Predsjedničku medalju za građane za rad na podršci američkim vojnim snagama i humanitarne aktivnosti u cilju pomoći iračkoj djeci.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.breitbart.com/article.php?id=D9502FOO0&amp;show_article=1 |title=Bush gives medals to Watergate figure, others |publisher=Breitbart.com |date=11. 9. 2001 |access-date=14. 10. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081213113103/http://www.breitbart.com/article.php?id=D9502FOO0&amp;show_article=1 |archive-date=13. 12. 2008 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Krajem 2008. bio je narator i u reklamama za regrutaciju u američku vojsku i u rezervne snage.

Zajedno s Davidom Scantlingom producent je dokumentarca o ratu u Iraku ''Brothers at War'' (''Braća u ratu'').&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.breitbart.com/article.php?id=prnw.20090212.CLTH048&amp;show_article=1 |title=Award-Winning Documentary 'Brothers at War' Supported by Two Honored Executive Producers |publisher=Breitbart.com |date=13. 3. 2009 |access-date=14. 10. 2011 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; U njemu je prikazana američka vojnička porodica i iskustva trojice braće: Jakea, Isaaca i Josepha Rademachera.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.militarytimes.com/entertainment/movies/military_movie_brothersmovie_022709/ |title=Film review: ‘Brothers at War’ - Military Movies |publisher=Military Times |date= |access-date=14. 10. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090316023831/http://www.militarytimes.com/entertainment/movies/military_movie_brothersmovie_022709/ |archive-date=16. 3. 2009 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Od 2006. narator je na koncertu za ''Memorial Day'' (dan prisjećanja na sve poginule američke vojnike) u [[Washington, D.C.|Washingtonu]], zajedno s [[Joe Mantegna|Joeom Mantegnom]].

Sinise je trenutno portparol fondacije za izgradnju memorijalnog centra za američke vojne veterane-invalide i provodi dosta vremena u podizanju svijesti o tome centru i drugim organizacijama za vojne veterane.

U novembru 2009. bio je narator u visoko ocijenjenom dokumentarcu o [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] na ''History Channelu''.

On je, također, i narator u virtualnom &quot;obilasku&quot; Predsjedničke knjižnice [[Ronald Reagan|Ronalda Reagana]].

== Privatni život ==
Oženjen je glumicom Moirom Harris s kojom ima troje djece: Sophia Ana (r. 1988), McCanna Anthony (r. 1990) i Ella Jane (r. 1992). Godine 2003. ''Amherst College'' dodijelio mu je počasni doktorat.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www3.amherst.edu/commencement/2003/honorary/sinise.html |title=Amherst College Commencement 2003 Honorary Degree Citations |publisher=.amherst.edu |date= |access-date=14. 10. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110814002948/http://www3.amherst.edu/commencement/2003/honorary/sinise.html |archive-date=14. 8. 2011 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Preobratio se na [[Katoličanstvo]], vjeru svoje supruge.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://findarticles.com/p/articles/mi_m1141/is_6_42/ai_n15970428/?tag=content;col1 |title=Arhivirana kopija |access-date=22. 8. 2010 |archive-date=6. 6. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070606222605/http://findarticles.com/p/articles/mi_m1141/is_6_42/ai_n15970428 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Bezbrojne sate posvetio je Nacionalnom muzeju umjetnosti vijetnamskih veterana, koji je u međuvremenu iz naziva ispustio riječ &quot;vijetnamskih&quot;.

== Politika ==
17. augusta 2006. Siniseovo ime pojavilo se u reklami u ''Los Angeles Timesu'' koja je osudila [[Hamas]] i [[Hezbollah]], a podržala [[Izrael]] u izraelsko-[[libanon]]skom sukobu te godine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.hollywoodgrind.com/nicole-kidman-and-84-others-stand-united-against-terrorism/ |title=Nicole Kidman and 84 Others Stand United Against Terrorism |publisher=HollywoodGrind |date=20. 8. 2010 |access-date=14. 10. 2011 |archive-date=7. 9. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140907174835/http://www.hollywoodgrind.com/nicole-kidman-and-84-others-stand-united-against-terrorism/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

[[Hill Harper]], njegov kolega iz ''CSI: NY'', inače vjerni pristalica [[Barack Obama|Baracka Obame]], primijetio je da su Siniseovi politički pogledi mnogo konzervativniji (od Harperovih), ali je rekao i da se on i Sinise dobro slažu na snimanju i da su odlučili ne razgovarati o politici.

U junu 2008. Sinise je donirao 2.300 dolara za McCainovu predsjedničku kampanju.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.newsmeat.com/celebrity_political_donations/Gary_Sinise.php |title=NEWSMEAT ▷ Gary Sinise's Federal Campaign Contribution Report |publisher=Newsmeat.com |date= |access-date=14. 10. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080916183404/http://www.newsmeat.com/celebrity_political_donations/Gary_Sinise.php |archive-date=16. 9. 2008 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Nicole Wallace, bivša savjetnica Georgea W. Busha i u McCainovoj kampanji, izjavila je u maju 2009. da je vjerovala da Sinise može pomoći da dođe do preporoda Republikanske stranke. Rekla je: ''&quot;Prirodna snaga koju glumac donosi politici dobro bi došla bilo kome ko bi se kandidirao protiv Obame 2012. Trebat će nam djelotvoran komunikator koji se može nositi rame uz rame s Obaminom elokvencijom.&quot;'' Osim Sinisea, kao mogući &quot;spasioci&quot; republikanaca spomenuti su i generali David Petraeus i Ray Odierno.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://politicalticker.blogs.cnn.com/2009/05/11/actor-gary-sinise-floated-as-possible-gop-savior/ |title=Actor Gary Sinise floated as possible GOP savior – CNN Political Ticker - CNN.com Blogs |publisher=Politicalticker.blogs.cnn.com |date=11. 5. 2009 |access-date=14. 10. 2011 |archive-date=26. 11. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111126080842/http://politicalticker.blogs.cnn.com/2009/05/11/actor-gary-sinise-floated-as-possible-gop-savior/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Sinise je kasnije izjavio da nema namjeru ući u politiku.

== Filmografija ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|- style=&quot;background:#B0C4DE;&quot;
! Godina
! Film
! Uloga
! Bilješke
|-
|rowspan=&quot;2&quot;| 1984. 
| ''Family Secrets''
| motociklist
|(TV)
|- 
| ''True West''
| Austin 
|(TV-prijenos predstave)
|- 
|rowspan=&quot;2&quot;| 1989.
| ''The Final Days'' 
| Richard Ben-Veniste 
|(TV) 
|- 
| ''My Name is Bill W.''
| Ebby, Billov najbolji prijatelj
|(TV)
|-
| 1991.
| ''The Grapes of Wrath''
| Tom Joad 
|(TV)
|-
|rowspan=&quot;3&quot;| 1992. 
| ''O miševima i ljudima''
| George Milton 
|Također i režirao.
|- 
| ''A Midnight Clear'' 
| Vance &quot;Mother&quot; Wilkins 
| 
|- 
| ''Svjedok'' 
| mladi vojnik 
|(TV) 
|- 
| 1993.
| ''Jack the Bear'' 
| Norman Strick 
| 
|- 
|rowspan=&quot;2&quot;| 1994.
| ''[[Forrest Gump (film)|Forrest Gump]]'' 
| poručnik Dan Taylor
| nagrada ''Chlotrudis'' za najbolju sporednu mušku ulogu&lt;br /&gt;nagrada ''National Board of Review'' za najbolju sporednu mušku ulogu&lt;br /&gt;Nominiran — [[Oskar za najbolju sporednu mušku ulogu]]&lt;br /&gt;Nominiran — ''Zlatni globus'' za najbolju sporednu mušku ulogu na filmu&lt;br /&gt;Nominiran — nagrada ''Udruženja filmskih glumaca'' za izvanrednu predstavu glumca u sporednoj ulozi
|- 
| ''The Stand'' 
| Stu Redman 
|(mini serija)&lt;br /&gt;Nominiran — nagrada ''Udruženja filmskih glumaca'' za izvanrednu izvedbu glumca u mini seriji ili TV-filmu
|- 
|rowspan=&quot;3&quot;| 1995. 
| ''Truman'' 
| Harry S. Truman 
|(TV)&lt;br /&gt; nagrada ''CableACE'' za najboljeg glumca u filmu ili mini seriji&lt;br /&gt;''Zlatni globus'' za najboljeg glumca u mini seriji ili TV-filmu&lt;br /&gt; nagrada ''Udruženja filmskih glumaca'' za izvanrednu izvedbu glumca mini seriji ili TV-filmu&lt;br /&gt;Nominiran — ''Primetime Emmy'' za izvanrednog glavnog glumca u mini seriji ili filmu 
|- 
| ''Apollo 13'' 
| Ken Mattingly
| nagrada ''Udruženja filmskih glumaca'' za izvanrednu izvedbu glumačke postave u filmu
|- 
| ''Brzi i mrtvi''
| maršal
| 
|- 
|rowspan=&quot;2&quot;| 1996. 
| ''Ucjena'' 
| det. Jimmy Shaker 
| 
|- 
| ''Albino Alligator'' 
| Milo
|
|-
| 1997.
| ''George Wallace''
| George C. Wallace 
|(TV)&lt;br /&gt;nagrada ''CableACE'' za najboljeg glumca u filmu ili mini seriji&lt;br /&gt;''Primetime Emmy'' za izvanrednog glavnog glumca u mini seriji ili filmu&lt;br /&gt;nagrada ''Satellite'' za najboljeg glumca u mini seriji ili TV-filmu&lt;br /&gt;nagrada ''Udruženja filmskih glumaca'' za izvanrednu izvedbu glumca mini seriji ili TV-filmu&lt;br /&gt;Nominiran — ''Zlatni globus'' za najboljeg glumca u mini seriji ili TV-filmu
|- 
| 1998. 
| ''[[Zmijske oči]]'' 
| komandir Kevin Dunne 
| 
|- 
|rowspan=&quot;3&quot;| 1999. 
| ''[[Zelena milja]]'' 
| Burt Hammersmith
|
|-
| ''It's the Rage'' 
| Morgan
|
|-
| ''That Championship Season''
| Tom Daley 
|(TV)
|- 
|rowspan=&quot;3&quot;| 2000. 
| ''Bruno'' 
| Dino Battaglia 
|
|- 
| ''Misija na Mars'' 
| Jim McConnell 
| 
|- 
| ''Reindeer Games'' 
| Gabriel Mercer 
| 
|- 
|rowspan=&quot;4&quot;| 2002.
| ''A Gentleman's Game'' 
| Foster Pearse 
|
|- 
| ''Path to War'' 
| George Wallace 
|
|- 
| ''Made-Up'' 
| Duncan Tivey 
|
|- 
| ''Uljez'' 
| Spencer Olham 
|
|- 
|rowspan=&quot;3&quot;| 2003.
| ''Fallen Angel'' 
| Terry 
|(TV) 
|- 
| ''Tragovi na duši''
| Nathan Zuckerman 
|
|- 
| ''Mission: SPACE'' ([[The Walt Disney Company|Disney Ride]]) 
| ''Capcom''
|
|- 
|rowspan=&quot;3&quot;| 2004.
| ''The Forgotten'' 
| Dr. Jack Munce 
| 
|- 
| ''CSI: NY''
| Mac Taylor 
| (TV-serija; 2004-2013)
|- 
| ''The Big Bounce'' 
| Ray Ritchie 
| 
|- 
| 2006. 
| ''Sezona lova'' 
| Shaw 
| (glas)

|-
| 2008. 
| ''When We Left Earth'' 
| narator 
| (TV)
|-
| 2009. 
| ''On the Road in Iraq With Our Troops and Gary Sinise''&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.amazon.com/Road-Iraq-Troops-Gary-Sinise/dp/B001PKTZG4/ref=pd_bbs_sr_1?ie=UTF8&amp;s=dvd&amp;qid=1233612413&amp;sr=8-1|title=Amazon - ''Na putu u Irak s našim trupama i Garyjem Siniseom''}}&lt;/ref&gt; 
| 
|
|-
| 2009. 
| ''WWII in HD'' 
| narator 
| (TV)
|-
| 2010.
| ''One Last Wish''
| Devon Johnson
|
|}

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Gary Sinise}}
* {{imdb_name|id=0000641|name=Gary Sinise}}
* http://www.ibdb.com/person.php?id=16186
* https://web.archive.org/web/20090126181709/http://www.lortel.org/lla_archive/index.cfm?search_by=people&amp;first=Gary&amp;last=Sinise&amp;middle=
* http://www.ltdanband.com/
* http://www.steppenwolf.org/
* https://web.archive.org/web/20140601162850/http://www.operationiraqichildren.org/ 
* http://www.washingtontimes.com/news/2008/dec/15/sinise-a-man-for-all-services/
* http://www.lasvegasweekly.com/news/2009/sep/04/lt-dan-rocks-out/

{{CSI: NY}}
{{Zlatni globus za glumca u mini seriji ili TV-filmu}}
{{Emmy za glumca u mini seriji}}
{{Nagrada Satellite za najboljeg glumca u mini seriji ili TV-filmu}}

{{DEFAULTSORT:Sinise, Gary}}
[[Kategorija:Rođeni 1955.]]
[[Kategorija:Američki glumci]]
[[Kategorija:Američki filmski producenti]]
[[Kategorija:Američki muzičari]]
[[Kategorija:Američki režiseri]]
[[Kategorija:Dobitnici Emmyja]]
[[Kategorija:Dobitnici Zlatnog globusa]]
[[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Italije]]
[[Kategorija:Biografije, Blue Island (Illinois)]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>k1bwm3wx0o3vhowxzib14hwyl4nvzt9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hromosom 1</title>
    <ns>0</ns>
    <id>130808</id>
    <revision>
      <id>3917612</id>
      <parentid>3875349</parentid>
      <timestamp>2026-08-11T20:35:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3917612</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="48399" sha1="icg5ud1nuhbsfpx6q2c6zt0t95jvlyz" xml:space="preserve">{{Infokutija hromosom
|image= Human male karyotpe high resolution - Chromosome 1 cropped.png
|caption = Par ljudskih hromosoma 1 nakon [[G-pruganje|G-pruganja]].jedan je od majke, drugi od oca.
| image2 = Human male karyotpe high resolution - Chromosome 1.png
| caption2 = Par hromosoma 1 &lt;br/&gt;u  [[kariogram]]u mušlarca
| dužina_bp = 248,956,422 bp&lt;br/&gt;([[GRCh38]])&lt;ref name=&quot;National Center for Biotechnology Information 2017&quot;&gt;{{cite web | title=Human Genome Assembly GRCh38 - Genome Reference Consortium | website=National Center for Biotechnology Information | date=24. 12. 2013 | url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/grc/human/data?asm=GRCh38 | language=en | access-date=4. 3. 2017}}&lt;/ref&gt;
| geni = 1.961 ([[CCDS]])&lt;ref name=&quot;CCDS&quot;/&gt;
|| type = [[Autosom]]
| centromere_position = [[Centromere#Metacentric|Metacentrik]]&lt;ref name=&quot;StrachanRead2010&quot;&gt;{{cite book|author1=Tom Strachan|author2=Andrew Read|title=Human Molecular Genetics|url=https://books.google.com/books?id=dSwWBAAAQBAJ&amp;pg=PA45|date=2. 4. 2010|publisher=Garland Science|isbn=978-1-136-84407-2|page=45}}&lt;/ref&gt;&lt;br/&gt;(123.4 Mbp&lt;ref name=&quot;850bphs&quot;&gt;Genome Decoration Page, NCBI.   [http://ftp.ncbi.nlm.nih.gov/pub/gdp/ideogram_9606_GCF_000001305.14_850_V1 Ideogram data for Homo sapience (850 bphs, Assembly GRCh38.p3)]. Last update 2014-06-03. Retrieved 2017-04-26.&lt;/ref&gt;)
| chr = 1
| ensembl_id = 1
| entrez_id = 1
| ncbi_id = 1
| ucsc_id = 1
| refseq_id = NC_000001
| genbank_id = CM000663
}}
'''Hromosom 1''' je oznaka za najveći [[ljudi|ljudski]] [[hromosom]]. Ljudi imaju dvije kopije hromosoma 1, kao i svih [[autosom]]a, koji nisu [[spolni hromosomi]]. Hromosom 1 obuhvata oko 249 miliona [[nukleotid]]nih [[bazni par|baznih parova]], koji su osnovne jedinice informacija za [[DNK]].&lt;ref name=vega&gt;http://vega.sanger.ac.uk/Homo_sapiens/mapview?chr=1 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140219021228/http://vega.sanger.ac.uk/Homo_sapiens/Location/Chromosome?chr=1;r=1:1-249240621 |date=19. 2. 2014 }} Chromosome size and number of genes derived from this database, retrieved 2012-03-11.&lt;/ref&gt; Predstavlja oko 8% ukupne DNK u ljudskim ćelijama.&lt;ref name=&quot;pmid16710414&quot;&gt;{{cite journal |vauthors = Gregory SG, Barlow KF, McLay KE, Kaul R, Swarbreck D, Dunham A, Scott CE, Howe KL, Woodfine K, Spencer CC, Jones MC, Gillson C, Searle S, Zhou Y, Kokocinski F, McDonald L, Evans R, Phillips K, Atkinson A, Cooper R, Jones C, Hall RE, Andrews TD, Lloyd C, Ainscough R, Almeida JP, Ambrose KD, Anderson F, Andrew RW, Ashwell RI, Aubin K, Babbage AK, Bagguley CL, Bailey J, Beasley H, Bethel G, Bird CP, Bray-Allen S, Brown JY, Brown AJ, Buckley D, Burton J, Bye J, Carder C, Chapman JC, Clark SY, Clarke G, Clee C, Cobley V, Collier RE, Corby N, Coville GJ, Davies J, Deadman R, Dunn M, Earthrowl M, Ellington AG, Errington H, Frankish A, Frankland J, French L, Garner P, Garnett J, Gay L, Ghori MR, Gibson R, Gilby LM, Gillett W, Glithero RJ, Grafham DV, Griffiths C, Griffiths-Jones S, Grocock R, Hammond S, Harrison ES, Hart E, Haugen E, Heath PD, Holmes S, Holt K, Howden PJ, Hunt AR, Hunt SE, Hunter G, Isherwood J, James R, Johnson C, Johnson D, Joy A, Kay M, Kershaw JK, Kibukawa M, Kimberley AM, King A, Knights AJ, Lad H, Laird G, Lawlor S, Leongamornlert DA, Lloyd DM, Loveland J, Lovell J, Lush MJ, Lyne R, Martin S, Mashreghi-Mohammadi M, Matthews L, Matthews NS, McLaren S, Milne S, Mistry S, Moore MJ, Nickerson T, O'Dell CN, Oliver K, Palmeiri A, Palmer SA, Parker A, Patel D, Pearce AV, Peck AI, Pelan S, Phelps K, Phillimore BJ, Plumb R, Rajan J, Raymond C, Rouse G, Saenphimmachak C, Sehra HK, Sheridan E, Shownkeen R, Sims S, Skuce CD, Smith M, Steward C, Subramanian S, Sycamore N, Tracey A, Tromans A, Van Helmond Z, Wall M, Wallis JM, White S, Whitehead SL, Wilkinson JE, Willey DL, Williams H, Wilming L, Wray PW, Wu Z, Coulson A, Vaudin M, Sulston JE, Durbin R, Hubbard T, Wooster R, Dunham I, Carter NP, McVean G, Ross MT, Harrow J, Olson MV, Beck S, Rogers J, Bentley DR, Banerjee R, Bryant SP, Burford DC, Burrill WD, Clegg SM, Dhami P, Dovey O, Faulkner LM, Gribble SM, Langford CF, Pandian RD, Porter KM, Prigmore E|display-authors = 6 |title = The DNA sequence and biological annotation of human chromosome 1 |journal = [[Nature]] |volume = 441 |issue = 7091 |pages = 315–21 |date = maj 2006 |pmid = 16710414 |doi = 10.1038/nature04727|bibcode = 2006Natur.441..315G |doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

Bio je to posljednji završeni hromosom, sekvenciran dvije decenije nakon početka [[Projekt ljudskog genoma|Projekta ljudskog genoma]].

Hromosom 1 je najveći autosomni [[hromosom]] u kariotipu [[čovjek]]a koji je zajedno sa hromosomima [[Hromosom 2 (čovjek)|2]] i [[Hromosom 3 (čovjek)|3]] svrstan u grupu A. Prema položaju centromere pripada metacentričnim hromosomima (vidi sliku). Na dužem kraku (''q'' krak), odmah ispod centromere hromosoma 1 nalazi se sekundarno suženje . Sastoji se od 263 miliona baznih parova (''bp''), što čini skoro 8% ukupne [[DNK]] [[genom]]a čovjeka.&lt;ref&gt;[https://omim.org/ OMIM, Online Mendelian Inheritance in ManAn]. Internet katalog ljudskih gena i genetskih poremećaja. Ažurirano 9. marta 2021.&lt;/ref&gt;
[[slika:Human chromosome 01 from Gene Gateway - with label.png|right|350px]]
[[slika:LEGENDA-edit.png|320px|right]]

==Geni==
===Broj gena===
Slijede neke od procjena broja gena za ljudski hromosom 2. Budući da istraživači koriste različite pristupe  [[genom]]u, njihovo [[predviđanje gena|predviđanje]] broja gena na svakom hromosomu varira. Među raznim projektima, zajednički [[CCDS|Projekt konsenzusnog kodiranja]] (CCDS) zauzima izuzetno konzervativnu strategiju. Dakle, predviđanje broja gena po  CCDS–u  predstavlja donju granicu ukupnog broja gena koji kodiraju ljudske proteine.&lt;ref name=&quot;pmid20441615&quot;&gt;{{cite journal| author=Pertea M, Salzberg SL| title=Between a chicken and a grape: estimating the number of human genes. | journal=Genome Biol | year= 2010 | volume= 11 | issue= 5 | pages= 206 | pmid=20441615 | doi=10.1186/gb-2010-11-5-206 | pmc=2898077 }}&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:right&quot;
|-
! [[Baza podataka]]
! [[Kodirajuća regija|Protein-kodirajući geni]]
! [[Nekodirajuća RNK|Geni nekodirajuće RNK]]
! [[Pseudogen]]i
! Izvor
! Datum objave
|-
|{{Center|[[CCDS]]}} || 1.961 || — || —||
|style=&quot;text-align:center&quot;| &lt;ref name=&quot;CCDS&quot;&gt;{{cite web | title=Search results - 2&amp;#91;CHR&amp;#93; AND &quot;Homo sapiens&quot;&amp;#91;Organism&amp;#93; AND (&quot;has ccds&quot;&amp;#91;Properties&amp;#93; AND alive&amp;#91;prop&amp;#93;) - Gene | website= NCBI |version = CCDS Release 20 for ''Homo sapiens'' | url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene?term=2%5BChr%5D%20AND%20%22Homo%20sapiens%22%5BOrganism%5D%20AND%20%28%22has%20ccds%22%5BProperties%5D%20AND%20alive%5Bprop%5D%29&amp;cmd=DetailsSearch |date=8. 9. 2016 | access-date=28. 5. 2017}}&lt;/ref&gt;
| 2016-09-08 
|-
|{{Center|[[HUGO|HGNC]]}}|| 1.993 || 707 || 1.113
|style=&quot;text-align:center&quot;| &lt;ref name=&quot;HGNC20170512&quot;&gt;{{cite web | title=Statistics &amp; Downloads for chromosome 2 | website=HUGO Gene Nomenclature Committee | url=https://www.genenames.org/cgi-bin/statistics?c=2 | date=12. 5. 2017 | access-date=19. 5. 2017 | archive-date=29. 6. 2017 | archive-url=https://web.archive.org/web/20170629075313/http://www.genenames.org/cgi-bin/statistics?c=2 | url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| 2017-05-12 
|-
|{{Center|[[Ensembl]]}} || 2.044 || 1.924 || 1.223
|style=&quot;text-align:center&quot;| &lt;ref name=&quot;Ensembl Release 88&quot;&gt;{{cite web | title=Chromosome 2: Chromosome summary - Homo sapiens | website= Ensembl Release 88 | url=http://mar2017.archive.ensembl.org/Homo_sapiens/Location/Chromosome?r=2 |date=29. 3. 2017 | access-date=19. 5. 2017}}&lt;/ref&gt;
| 2017-03-29 
|-
|{{Center|[[UniProt]] }}|| 2.064 || — || —
|style=&quot;text-align:center&quot;| &lt;ref name=&quot;UniProt&quot;&gt;{{cite web | title=Human chromosome 2: entries, gene names and cross-references to MIM | website= UniProt | url=https://www.uniprot.org/docs/humchr02.txt |date=28. 2. 2018 | access-date=16. 3. 2018}}&lt;/ref&gt;
| 2018-02-28 
|-
|{{Center|[[NCBI]]}} || 2.093 || 1.790 || 1.426
|style=&quot;text-align:center&quot;| &lt;ref name=&quot;NCBI coding&quot;&gt;{{cite web | title=Search results - 2&amp;#91;CHR&amp;#93; AND &quot;Homo sapiens&quot;&amp;#91;Organism&amp;#93; AND (&quot;genetype protein coding&quot;&amp;#91;Properties&amp;#93; AND alive&amp;#91;prop&amp;#93;) - Gene | website=NCBI | date=19. 5. 2017 | url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene?term=2%5BCHR%5D%20AND%20%22Homo%20sapiens%22%5BOrganism%5D%20AND%20%28%22genetype%20protein%20coding%22%5BProperties%5D%20AND%20alive%5Bprop%5D%29&amp;cmd=DetailsSearch | access-date=20. 5. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;NCBI noncoding&quot;&gt;{{cite web | title=Search results - 2&amp;#91;CHR&amp;#93; AND &quot;Homo sapiens&quot;&amp;#91;Organism&amp;#93; AND ( (&quot;genetype miscrna&quot;&amp;#91;Properties&amp;#93; OR &quot;genetype ncrna&quot;&amp;#91;Properties&amp;#93; OR &quot;genetype rrna&quot;&amp;#91;Properties&amp;#93; OR &quot;genetype trna&quot;&amp;#91;Properties&amp;#93; OR &quot;genetype scrna&quot;&amp;#91;Properties&amp;#93; OR &quot;genetype snrna&quot;&amp;#91;Properties&amp;#93; OR &quot;genetype snorna&quot;&amp;#91;Properties&amp;#93;) NOT &quot;genetype protein coding&quot;&amp;#91;Properties&amp;#93; AND alive&amp;#91;prop&amp;#93;) - Gene | website=NCBI | date=19. 5. 2017 | url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene?term=2%5BCHR%5D%20AND%20%22Homo%20sapiens%22%5BOrganism%5D%20AND%20%28%28%22genetype%20miscrna%22%5BProperties%5D%20OR%20%22genetype%20ncrna%22%5BProperties%5D%20OR%20%22genetype%20rrna%22%5BProperties%5D%20OR%20%22genetype%20trna%22%5BProperties%5D%20OR%20%22genetype%20scrna%22%5BProperties%5D%20OR%20%22genetype%20snrna%22%5BProperties%5D%20OR%20%22genetype%20snorna%22%5BProperties%5D%29%20NOT%20%22genetype%20protein%20coding%22%5BProperties%5D%20AND%20alive%5Bprop%5D%29&amp;cmd=DetailsSearch | access-date=20. 5. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;NCBI pseudo&quot;&gt;{{cite web | title=Search results - 2&amp;#91;CHR&amp;#93; AND &quot;Homo sapiens&quot;&amp;#91;Organism&amp;#93; AND (&quot;genetype pseudo&quot;&amp;#91;Properties&amp;#93; AND alive&amp;#91;prop&amp;#93;) - Gene | website=NCBI | date=19. 5. 2017 | url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene?term=2%5BCHR%5D%20AND%20%22Homo%20sapiens%22%5BOrganism%5D%20AND%20%28%22genetype%20pseudo%22%5BProperties%5D%20AND%20alive%5Bprop%5D%29&amp;cmd=DetailsSearch | access-date=20. 5. 2017}}&lt;/ref&gt;
| 2017-05-19 
|}

=== Lista gena ===
Slijedi djelimična lista gena na ljudskom hromosomu 1. Za kompletnu listu pogledajte link u infokutiji sa desne strane
====p-krak====
Djelimična lista gena  na p-kraku (kratki krak) ljudskog hromosoma 1:
* [[AADACL3]]: [[Kodon|Kodira]] arilacetamid-deacetilaznoliki protrin 3
* [[AADACL4]]: [[Kodon|Kodira]] arilacetamid-deacetilaznoliki protein 4
* [[ACADM]]: [[Kodon|Kodira]] C-4 do C-12 ravni lanac acil-koenzima A dehidrogenaze
* [[ACTL8]]: [[Kodon|Kodira]] [[aktin]]oliki protein 8
* [[ADGRL2]] (1p31.1): [[Kodon|Kodira]] adheziju [[G-protein spregnuti receptor|G-protein spregnutog receptora]] L2
* [[ADPRHL2]]: [[Kodon|Kodira]] [[enzim]] poli(ADP-riboza) gliko[[hidrolaza]] ARH3
* [[AMP-deaminaza 2|AMPD2]]: [[Kodon|Kodira]] [[enzim]] AMPdeaminaza 2
* [[ARID1A]] (1p36): [[Kodon|Kodira]]
* [[ATXN7L2]]: [[Kodon|Kodira]] ataksin 7-liki protein 2
* [[AZIN2]]: [[Kodon|Kodira]]  [[enzim]] antizimski inhibitor 2 (AzI2) poznat i kao [[arginin]]-dekarboksilaza (ADC)
* [[BCAS2]]: [[Kodon|Kodira]] amplificiranu sekvencu 2 [[rak dojke|karcinoma dojke]]
* [[BCL10]] (1p22): [[Kodon|Kodira]]
* [[BCL2L15]] (1p13): [[Kodon|Kodira]]
* [[LRIF1]]: [[Kodon|Kodira]] [[protein]] [[ligand]]-ovisnog jededarnog receptor-interaktivbnog faktora 1
* [[C1orf109]]: [[Kodon|Kodira]] [[otvoreni okvir čitanja]] 109 hromosoma 1
* [[CZIB]]: [[Kodon|Kodira]] [[otvoreni okvir čitanja]]  123 hromosoma 1
* [[CACHD1]]: [[Kodon|Kodira]] [[protein]] 1 sa Cache domenom
* [[CAMTA1]] (1p36): [[Kodon|Kodira]]
* [[CASP9]] (1p36): [[Kodon|Kodira]]
* [[CASZ1]] (1p36): [[Kodon|Kodira]] Castorov [[cinkov prst]] 1
* [[CSDE1]]: [[Kodon|Kodira]]  domen hladnog šoka sa proteinom E1
* [[CHD5]] (1p36): [[Kodon|Kodira]]
* [[CLIC4]] (1p36): [[Kodon|Kodira]]
* [[CLSPN]] (1p34): [[Kodon|Kodira]]
* [[CMPK]]: [[Kodon|Kodira]] [[enzim]] UMP-CMP [[kinaza|kinazu]]
* [[COL16A1]] (1p35): [[Kodon|Kodira]]
* [[COL11A1]]: [[Kodon|Kodira]] [[kolagen]] tip XI alfa 1
* [[CPT2]]: [[Kodon|Kodira]] [[enzim]] [[karnitin]]-palmitoil[[transferaza]] II
* [[CRYZ]]: [[Kodon|Kodira]] kristalin zeta
* [[CYP4B1]] (1p33): [[Kodon|Kodira]]
* [[CYR61]] (1p22): [[Kodon|Kodira]]
* [[DBT (gen)|DBT]]: [[Kodon|Kodira]] [[enzim]]ski dihidrolipoamidni granati lanac trans[[ciklaza]] E2 
* [[DCLRE1B]]: [[Kodon|Kodira]] poprečni link 1B [[popravak DNK|popravke DNK]]  
* [[DEPDC1]]. encoding [[protein]] DEP domain containing 1
* [[DIRAS3]] (1p31): [[Kodon|Kodira]] , GTP-vezujuči RAS-liki protein porodice  3DIRAS 
* [[DPH5]]: [[Kodon|Kodira]] [[enzim]] diftin-[[sintaza]]
* [[DVL1]] (1p36): [[Kodon|Kodira]]
* [[ENO1]] (1p36): [[Kodon|Kodira]] 
* [[EPHA2]] (1p36): [[Kodon|Kodira]]
* [[EPS15]] (1p32): [[Kodon|Kodira]]
* [[ESPN]]: [[Kodon|Kodira]] espin [[autosomno nasljeđivanje|autosomno recesivne]] gluhoće 36
* [[EVI5]]: [[Kodon|Kodira]] ekotropno mjesto 5 integracije [[virus]]a
* [[EXTL1]]: [[Kodon|Kodira]] [[enzim]] egzostozinolika glikozil[[transferaza]] 1
* [[EXTL2]]: [[Kodon|Kodira]] [[enzim]] egzostozinolika glikoziltransferaza 2
* [[Protein FAM46B|FAM46B]]: [[Kodon|Kodira]] člana B porodice sa sličnošću sekvence 46
* [[FAM46C]]: [[Kodon|Kodira]]  člana C porodice sa sličnošću sekvence 46
* [[FAM76A]]: [[Kodon|Kodira]] člana A porodice sa sličnošću sekvence 76
* [[FBXO2]]: [[Kodon|Kodira]] F-kutijski protein 2
* [[FNBP1L]]: [[Kodon|Kodira]] formin-vezijući protein 1-liki  protein
* [[FPGT]]: [[Kodon|Kodira]] [[enzim]] fukoza-1-fosfat-guanilil[[transferaza]]
* [[FUBP1]] (1p31): [[Kodon|Kodira]]
* [[GALE]]: [[Kodon|Kodira]] [[enzim]] UDP-galaktoza-4-[[epimeraza]]
* [[GADD45A]] (1p31): [[Kodon|Kodira]]
* [[GBP1]] (1p22): [[Kodon|Kodira]]
* [[GBP2]]: [[Kodon|Kodira]] guanilat vezujući protein 2
* [[GBP5]]: [[Kodon|Kodira]]  guanilat vezujući protein 5
* [[GJB3]]: [[Kodon|Kodira]] [[međućelijske veze|gap spojni protein]] beta  od3, 31 kDa ([[koneksin]] 31)
* [[GLMN]] (1p22): [[Kodon|Kodira]]
* [[GNL2]]: [[Kodon|Kodira]] jedačanii G-protei 2
* [[GSTM1]] (1p13): [[Kodon|Kodira]]
* [[HDAC1]] (1p35): [[Kodon|Kodira]]
* [[HES2]]: [[Kodon|Kodira]] faktor 2  bHLH [[transkripcijski faktor|transkripcijskih faktora]]
* [[HES3]]: [[Kodon|Kodira]]  faktor 3 bHLH [[transkripcijski faktor|transkripcijskih faktora]]
* [[HMGCL]]: [[Kodon|Kodira]]  [[enzim]] 3-hidroksimettil-3-metillglutaril-koenzime A [[lijaza]] (hidroksimetilglutaratacidurija)
* [[HAO2]]: [[Kodon|Kodira]] [[enzim]] hidroksid-kisela [[oksidaza]] 2
* [[HMGCS2]]: [[Kodon|Kodira]] [[enzim]]  3-hidroksi-3-metilglutaril-CoA [[sintaza]] 2
* [[HP1BP3]]: [[Kodon|Kodira]] [[heterohromatin]]ski protein 1, vezan za  protein 3
* [[IFI6]]: [[Kodon|Kodira]] [[interferon]] alfa-induciblini protein 6
* [[IL22RA1]] (1p36): [[Kodon|Kodira]] 
* [[INTS11]]: [[Kodon|Kodira]] integrator kompleksne podjedinice 11
* [[JAK1]] (1p31): [[Kodon|Kodira]]
* [[C-jun|JUN]] (1p32): [[Kodon|Kodira]]
* [[KCNQ4]]: [[Kodon|Kodira]] člana porodice  4 KQT-likih kalijskih naponski ovisnih  kanala
* [[KIF1B]]: [[Kodon|Kodira]] člana 1B  porodice  [[kinezin]]a
* [[L1TD1]]: [[Kodon|Kodira]] LINE-1 tip sa  transposaza domenom 1
* [[Lck|LCK]] (1p35): [[Kodon|Kodira]]
* [[LOC645166]]: [[Kodon|Kodira]] neokarakterizirani protein
* [[LRRC39]]: [[Kodon|Kodira]] protein 39 sa [[leucin]]-bogatim ponavljanjem 
* [[LRRC40]]: [[Kodon|Kodira]] protein 40 sa [[leucin]]-bogatim ponavljanjem
* [[LRRC41]]: [[Kodon|Kodira]] protein 41 sa [[leucin]]-bogatim ponavljanjem
* [[LRRC8D]]: [[Kodon|Kodira]] protein 8D sa [[leucin]]-bogatim ponavljanjem
* [[MAN1A2]]: [[Kodon|Kodira]] [[enzim]] manozil-oligosacharid 1,2-alfa-manozidaza IB
* [[MEAF6]]: [[Kodon|Kodira]] MYST/ESA1 prifruženi faktor 6
* [[MECR]]: [[Kodon|Kodira]] [[mitohondrija|mitohondrijski]] [[enzim]] zrans-2-enoil-CoA [[reduktaza]] 
* [[MFAP2]]: [[Kodon|Kodira]] [[vlakno|mikrofibrilski]] pridruženi protein 2
* [[MIB2]] (1p36): [[Kodon|Kodira]]
* [[MIER1]] (1p31): [[Kodon|Kodira]]
* [[MFN2]]: [[Kodon|Kodira]] mitofuzin 2
* [[MFSD2]]: [[Kodon|Kodira]] natporodicu glavnih facilijatatorskog domena sa proteinom 2A
* [[MIR6079]]: [[Kodon|Kodira]] [[mikroRNK]] 6079
* [[MMEL1]]: [[Kodon|Kodira]] membranski metalo-endopeptidaznnoliki protein 1
* [[MTFR1L]]: [[Kodon|Kodira]] mitohondrijsko fisijski protein 1-liki regulator 
* [[MTHFR]] (1p36): [[Kodon|Kodira]] [[enzim]] 5,10-metilenetetrahidrofolat-[[reduktaza]] (NADPH)
* [[MUL1]]: [[Kodon|Kodira]] [[enzim]] mitohondrijsku E3 ubikvitin protein-[[ligaza]] 1
* [[MUTYH]] (1p34): [[Kodon|Kodira]] [[homolog]] mutY (''[[E. coli]]'')
* [[NBPF3]]: [[Kodon|Kodira]] člana 3  prelomne tačke porodice neuroblastoma
* [[Nervni faktor rasta|NGF]]: [[Kodon|Kodira]] [[nervni faktor rasta]]
* [[NOL9]]: [[Kodon|Kodira]] [[nukleolus]]ni protein 9
* [[NRAS]] (1p13): [[Kodon|Kodira]]
* [[NOTCH2]] (1p12): [[Kodon|Kodira]]
* [[OLFML3]]: [[Kodon|Kodira]] olfaktomedinoliki protein 3
* [[OMA1]]: [[Kodon|Kodira]] [[enzim]] mitohondrijska metalo[[endopeptidaza]]  OMA1
* [[OVGP1]]: [[Kodon|Kodira]] [[jajovod]]ni [[glikoprotein]] 1
* [[PARK7]] (1p36): [[Kodon|Kodira]] autosomno recesivnu ranopojavnu [[Parkinsonova bolest|Parkinsonovu bolest]] 7
* [[PINK1]]: [[Kodon|Kodira]]  [[enzim]] PTEN inducirana putativna [[kinaza]] 1
* [[PLOD1]]: [[Kodon|Kodira]] [[enzim]] prokolagen-lizinska 1, 2-oksoglutarat 5-dioksigenaza 1
* [[PRMT6]]: [[Kodon|Kodira]]  [[enzim]] protein-arginin [[metiltransferaza]] 6
* [[PSRC1]]: [[Kodon|Kodira]] prolin/serinom-ogati protein 1 [[upredena zavojnica|upredene zavojnice]]
* [[RAD54L]]: [[Kodon|Kodira]] RAD54-liki protein
* [[RAP1A]] (1p13): [[Kodon|Kodira]]
* [[RBM15]] (1p13): [[Kodon|Kodira]]
* [[RCC2]]: [[Kodon|Kodira]] regulatora [[hromosom]]ake kondenzacije 2
* [[REG4]] (1p12): [[Kodon|Kodira]]
* [[RHBDL2]]: [[Kodon|Kodira]] romboidoliki protein 2 
* [[RHOC]] (1p13): [[Kodon|Kodira]]
* [[RLF (gen)|RLF]]: [[Kodon|Kodira]] rearanžiranu L-myc fuziju
* [[RNF11]] (1p32): [[Kodon|Kodira]]
* [[RNF220]]: [[Kodon|Kodira]] protein 220 RING-prsta
* [[RPA2]] (1p35): [[Kodon|Kodira]]
* [[RSPO1]] (1p34): [[Kodon|Kodira]]
* [[S100A1]] (1q21): [[Kodon|Kodira]]
* [[SDC3]]: [[Kodon|Kodira]] sindekan-3
* [[SDHB]] (1p36): [[Kodon|Kodira]]
* [[SFPQ]] (1p34): [[Kodon|Kodira]]
* [[SGIP1]]: [[Kodon|Kodira]] SH3 domenski GRB2-liki protein 3-interaktivnog  proteina 1
* [[SH3BGRL3]]: [[Kodon|Kodira]] SH3 domen-vezujući glutamat-bogaatoliki  protein 3
* [[SLC16A1]] (1p13): [[Kodon|Kodira]]
* [[SPSB1]]: [[Kodon|Kodira]] protein 1 SPRY sa domenom SOCS-kutije 
* [[STIL]] (1p33): [[Kodon|Kodira]]
* [[SYCP1]]: [[Kodon|Kodira]] sinaptonemni kompleksni protein 1
* [[SZT2]]: [[Kodon|Kodira]] homolog praga [[epilepsijski napad|napada]] 2 
* [[TACSTD2]]: [[Kodon|Kodira]] tumor-pridruženi kalcijski signalni transduktor 2
* [[TAL1]] (1p33): [[Kodon|Kodira]]
* [[TCTEX1D4]]: [[Kodon|Kodira]] [[protein]] sa  Tctex1 domenom 4
* [[TCEB3]]: [[Kodon|Kodira]] faktor B polipeptida 3 transkripcijske elongacije
* [[TGFBR3]] (1p22): [[Kodon|Kodira]]
* [[THRAP3]] (1p34): [[Kodon|Kodira]]
* [[TIE1]] (1p34): [[Kodon|Kodira]]
* [[TMCO2]]: [[Kodon|Kodira]] [[protein]] transmembranskog i [[upredena zavojnica|upredenozavojničkog]] domena 2
* [[TMCO4]]: [[Kodon|Kodira]]  [[transmembranski protein|protein transmembranskog]] i [[upredena zavojnica|upredenozavojničkog]] domena 4
* [[TMEM48]]: [[Kodon|Kodira]]  [[protein]] [[nukleoporin]] [[NDC1]]
* [[TMEM50A]]: [[Kodon|Kodira]] [[transmembranski protein]] 50A
* [[TMEM59]]: [[Kodon|Kodira]] [[transmembranski protein]] 59
* [[TMEM69]]: [[Kodon|Kodira]] [[transmembranski protein]] 69
* [[TMEM201]]: [[Kodon|Kodira]] [[transmembranski protein]] 201
* [[TMEM222]]: [[Kodon|Kodira]] [[transmembranski protein]] 222
* [[TOE1]]: [[Kodon|Kodira]] protein 1 ciljnog EGR1 
* [[TRAPPC3]]: [[Kodon|Kodira]] podjedinicu 3 proteinskih  česatica prometnog kompleksa  
* [[TRIT1]]: [[Kodon|Kodira]] [[enzim]] mitohondrijska [[tRNK]]-izopentenil[[transferaza]]
* [[TSHB]]: [[Kodon|Kodira]] [[TSH|tiroid-stimulirajući hormon]] beta
* [[TTC39A]]: [[Kodon|Kodira]] tetratrikopeptidno ponavljanje 39A
* [[UBR4]]: [[Kodon|Kodira]] E3 ubikvitin-protein [[ligaza|ligazne]] komponente n-rekognina 4
* [[UROD]]: [[Kodon|Kodira]] [[enzim]] uroporfirinogen dekarboksilaza (gen za [[porfirija cutanea tarda]])
* [[USP1]] (1p31): [[Kodon|Kodira]]
* [[USP48]]: [[Kodon|Kodira]] [[enzim]] ubikvitin karboksil-terminalna [[hidrolaza]] 48
* [[VAV3]] (1p13): [[Kodon|Kodira]]
* [[VPS13D]]: [[Kodon|Kodira]] vakuolski sortiranju-pridruženi protein 13D
* [[VTCN1]] (1p13): [[Kodon|Kodira]]
* [[WARS2]]: [[Kodon|Kodira]] mitohondrijski [[enzim]] triptofanil-[[tRNK]] [[sintetaza]]
* [[WDR77]] (1p13): [[Kodon|Kodira]]
* [[YBX1]] (1p34): [[Kodon|Kodira]]
* [[ZCCHC17]]: [[Kodon|Kodira]] [[cinkov prst]]  CCHC-tipa sa proteinom 17
* [[ZMYM1]]: [[Kodon|Kodira]] [[protein]] cinkovog prsta sa MYM-tipom 1
* [[ZNF436]]: [[Kodon|Kodira]] protein [[cinkov prst|cinkovog prsta]] 436
* [[ZYG11B]]: [[Kodon|Kodira]] člana B porodice [[protein]]a Zyg-11 regulatora [[ćelijski ciklus|ćelijskog ciklusa]]
* [[ZZZ3]]: [[Kodon|Kodira]] ZZ-tipe proteina 32 sa [[cinkov prst|cinkovim prstom]] 3

====q-krak====
Djelomična lista gena smještenih na dudgom q-kraku ljudskog hromosma 1:
* [[ABL2]] (1q25): [[Kodon|Kodira]] 
* [[ADIPOR1]] (1q32): [[Kodon|Kodira]]
* [[AHCTF1]]: [[Kodon|Kodira]]  [[protein]] ELYS
* [[AKT3]] (1q43-44): [[Kodon|Kodira]]
* [[ANGPTL1]]: [[Kodon|Kodira]] angiopoetin-srodni protein 1
* [[ARHGEF2]] (1q22): [[Kodon|Kodira]]
* [[ARID4B]]: [[Kodon|Kodira]] [[protein]] AT-bogatog interaktivnog proteina 4B sa domenom
* [[ARV1]]: [[Kodon|Kodira]] [[protein]] ARV1 [[homolog]] (''[[S. cerevisiae]]'')
* [[ARNT]] (1q21): [[Kodon|Kodira]]
* [[ASPM]] (1q31): [[Kodon|Kodira]] deterninantni protein veličine mozga
* [[ATF3]] (1q32): [[Kodon|Kodira]]
* [[ATP2B4]] (1q32): [[Kodon|Kodira]]
* [[BCL9]] (1q21): [[Kodon|Kodira]]
* [[CATSPERE]]: [[Kodon|Kodira]] podjedinicu epsilon proteina Catsperovog pomoćnog kanala
* [[MMTAP2]]: [[Kodon|Kodira]] pridruženi [[protein]] 2 multiplog mielomskog tumora
* [[TEX35]]: [[Kodon|Kodira]] protein TEX35
* [[C1orf74]]: [[Kodon|Kodira]] [[otvoreni okvir čitanja]]  74 hromosoma 1  
* [[C2CD4D]]: [[Kodon|Kodira]] C2 sa kalcij-ovisnim domenom 4D
* [[CD5L]]: [[Kodon|Kodira]] molekuloliki CD5 protein
* [[CENPL]]: [[Kodon|Kodira]] [[centromera|centromerni]] protein L
* [[CENPF]] (1q41): [[Kodon|Kodira]]
* [[CHTOP]]: [[Kodon|Kodira]] [[hromatin]]ski cilj proteina prmt1
* [[CNIH4]]: [[Kodon|Kodira]] kornišonski homolog 4
* [[CNST]]: [[Kodon|Kodira]] konsortin
* [[CREG1]]: [[Kodon|Kodira]] ćelijski represor  stimuliranig gena E1A 1
* [[C-reaktivni protein|CRP]]: [[Kodon|Kodira]] C-reaktivni protein
* [[CRTC2]] (1q21): [[Kodon|Kodira]]
* [[CSRP1]]: [[Kodon|Kodira]] cisteinom i glicinom bogati protein 1
* [[DCAF8]]: [[Kodon|Kodira]] protein DDB1 i CUL4 pridruženog faktora 8
* [[DDX59]]: [[Kodon|Kodira]] [[enzim]] DEAD-kutijska [[helikaza]] 59
* [[DENN1B]]: [[Kodon|Kodira]] pretpostavljnu podložnost  astmi
* [[Dermatopontin|DPT]]: [[Kodon|Kodira]] dermatopontin
* [[DISC2]]: [[Kodon|Kodira]] [[dugolančana nekodirajuća RNK|dugolančanu nekodirajuću RNK]]
* [[DUSP10]] (1q41): [[Kodon|Kodira]]
* [[DNAH14]]: [[Kodon|Kodira]] [[protein]] teški lanac aksonemnog  [[dinein]]a 14
* [[ECM1]] (1q21): [[Kodon|Kodira]]
* [[EDEM3]]: [[Kodon|Kodira]] ER degradaciju pojačavača alfa-manozidazolikog proteina 3
* [[EGLN1]] (1q42): [[Kodon|Kodira]]
* [[ENAH]] (1q42): [[Kodon|Kodira]]
* [[ESRRG]] (1q41): [[Kodon|Kodira]]
* [[FAM20B]]: [[Kodon|Kodira]] FAM20B likozaminoglikan-ksilozil[[kinaza]]
* [[FAM63A]]: [[Kodon|Kodira]] člana A porodice sa sličnošću sekvence 63
* [[Fam78b|FAM78B]]: [[Kodon|Kodira]] člana B porodice sa sličnošću sekvence 78 
* [[FAM129A]]: [[Kodon|Kodira]] člana A porodice sa sličnošću sekvence 129 
* [[FBXO28]]: [[Kodon|Kodira]] F-kutijski protein 28
* [[FCMR]]: [[Kodon|Kodira]] Fc fragment  receptora IgM
* [[FCGR2B]] (1q23): [[Kodon|Kodira]]
* [[FH (gen)|FH]] (1q43): [[Kodon|Kodira]]
* [[FMO3]]: [[Kodon|Kodira]] [[enzim]] flavin-monooksigenaza 3
* [[FRA1J]]: [[Kodon|Kodira]]  [[protein]] fra(1)(q12) opće fragilno mjesto 5-azacitidinskog tipa
* [[G0S2]]: [[Kodon|Kodira]]  uključivanje 2 G0/G1 faze
* [[GAS5]] (1q25): [[Kodon|Kodira]]
* [[GBA (gen)|GBA]]: [[Kodon|Kodira]] [[enzim]] kisela glukozidaza beta (uključuući glukozilkeramidaza) (gen za [[Gaucherova bolest|Gaucherovu bolest]])
* [[GBAP]]: [[Kodon|Kodira]] glukozilkeramidazni beta [[pseudogen]] 1
* [[GLC1A]]: [[Kodon|Kodira]] gen za [[glaukom]]
* [[GON4L]]: [[Kodon|Kodira]] gon-4 liki protein 
* [[GPA33]] (1q24): [[Kodon|Kodira]]
* [[GPR37L1]]: [[Kodon|Kodira]] [[G-protein spregnuti receptor]] 37 sličan proteinu 1
* [[HEATR1]]: [[Kodon|Kodira]] HEAT protein 1 sa ponavljanjem
* [[HFE (gen)|HFE2]]: [[Kodon|Kodira]] juvenilnu hemohromatozu tipa 2 
* [[HIST2H2AB]]: [[Kodon|Kodira]] [[histon]] 2A tip 2-B
* [[HIST2H2BF]]: [[Kodon|Kodira]] histon H2B tip 2-F
* [[HIST2H3PS2]]: [[Kodon|Kodira]] histonski klaster 2, H3 [[pseudogen]] 2
* [[HIST3H2A]]: [[Kodon|Kodira]] histonski H2A tip 3
* [[HIST3H2BB]]: [[Kodon|Kodira]] histonski H2B tip 3-B
* [[HPC-1]]: [[Kodon|Kodira]] gen za [[rak prostate]]
* [[HRM2]]: [[Kodon|Kodira]]  uvijenu kosu 
* [[IGSF8]] (1q23): [[Kodon|Kodira]]
* [[INAVA]]: [[Kodon|Kodira]] aktivatorski protein [[imunost]]i
* [[INTS3]]: [[Kodon|Kodira]] podjedinicu 3 integratorskog kompleksa
* [[IRF6]]: [[Kodon|Kodira]] gen za formiranje [[vezivno tkivo|vezivnog tkiva]]
* [[KCNH1]] (1q32): [[Kodon|Kodira]]
* [[KIF14]] (1q32): [[Kodon|Kodira]]
* [[LEFTY1]]: [[Kodon|Kodira]] faktor 1 deterninacije ljevorukosti-desnorukosti
* [[LHX9]]: [[Kodon|Kodira]] [[protein]] LIM homeoboksa 9
* [[LMNA]]: [[Kodon|Kodira]] [[lamin]] A/C
* [[LOC645166]]: [[Kodon|Kodira]] [[protein]] Limphocitno-specifični proteinski 1 [[pseudogen]]
* [[LYPLAL1]]: [[Kodon|Kodira]] lizofoslipolipazno-liki protein 1
* [[MAPKAPK2]] (1q32): [[Kodon|Kodira]]
* [[MIR194-1]]: [[Kodon|Kodira]] [[mikroRNK]] 194-1
* [[MIR5008]]: [[Kodon|Kodira]] [[mikroRNK]] 5008
* [[MPC2]]: [[Kodon|Kodira]] mitohondrijski piruvatni nosač  2
* [[MOSC1]]: [[Kodon|Kodira]] MOCO sulfurazu sa  [[C-terminal]]nim domenom 1
* [[MOSC2]]: [[Kodon|Kodira]] MOSC mitohonsdrijski protein 2 sa domenom
* [[MPZ]]: [[Kodon|Kodira]] [[mijelin]]ski protein zero ([[Charcot-Marie-Toothova bolest|Charcot-Marie-Tooth-ova neuropatija]] 1B)
* [[MSTO1]]: [[Kodon|Kodira]] misato 1
* [[MTR (gen)|MTR]]: [[Kodon|Kodira]] [[enzim]] 5-metiltetrahidrofolat-homocistein-metil[[transferaza]]
* [[NAV1]]: [[Kodon|Kodira]] [[neuronski navigator 1]]
* [[NBPF16]]: [[Kodon|Kodira]] člana 16 porodice prelomnog neuroblastoma
* [[NOC2L]]: [[Kodon|Kodira]] [[jedarce]]tov kompleks homolognog proteina 2 
* [[NUCKS1]]: [[Kodon|Kodira]] jedarni sveprisutni [[kazein]] i ciklin-ovisni kinazni supstrat
* [[NVL (gen)|NVL]]: [[Kodon|Kodira]] jedarni proteinoliki valozin-sadržavajući protein 
* [[OLFML2B]]: [[Kodon|Kodira]] olfaktomedinoliki protein 2B
* [[OPTC]]: [[Kodon|Kodira]] opticin
* [[OTUD7B]]: [[Kodon|Kodira]] protein 7B sa  OTU domenom 
* [[PACERR]]: [[Kodon|Kodira]] [[protein]] PTGS2 antisens NFKB1 regulator kompleks-posredovane expresije [[RNK]]
* [[PBX1]] (1q23): [[Kodon|Kodira]]
* [[PEA15]] (1q23): [[Kodon|Kodira]]
* [[PGDB5]]: [[Kodon|Kodira]] izvedeni 5 PiggyBac [[transpozon|transpozibilni element]]  
* [[PIAS3]] (1q21): [[Kodon|Kodira]]
* [[PI4KB]]: [[Kodon|Kodira]] [[enzim]] fosfatidilinozitol 4-[[kinaza]] beta
* [[PIP5K1A]] (1q21): [[Kodon|Kodira]] [[enzim]] fosfatidilinozitol-4-fosfat 5-kinaza tip-1 alfa 
* [[PLA2G4A]] (1q31): [[Kodon|Kodira]]
* [[PPOX]]: [[Kodon|Kodira]] [[enzim]] protoporfirinogen [[oksidaza]]
* [[PRCC]] (1q23): [[Kodon|Kodira]]
* [[PRR9]]: [[Kodon|Kodira]] [[prolin]]om bogati [[protein]] 9
* [[PSEN2]] (1q42): [[Kodon|Kodira]] presenilin 2 ([[Alzheimerova bolest]] 4)
* [[PTGS2]] (1q31): [[Kodon|Kodira]]
* [[PTPN14]] (1q32-41): [[Kodon|Kodira]]
* [[PTPN7]] (1q32): [[Kodon|Kodira]]
* [[RABIF]]: [[Kodon|Kodira]] RAB interaktivni faktor
* [[RASSF5]] (1q32): [[Kodon|Kodira]]
* [[RGS2]] (1q31): [[Kodon|Kodira]]
* [[RN5S1@]]: [[Kodon|Kodira]] 1q42 klaster 5S [[ribosom]]ne [[RNK]] 
* [[RPS27]] (1q21): [[Kodon|Kodira]]
* [[SCAMP3]]: [[Kodon|Kodira]] sekretorni  nosačno pridruženi [[membranski protein]] 3
* [[SDHC]] (1q23): [[Kodon|Kodira]]
* [[SELE]] (1q24): [[Kodon|Kodira]]
* [[SHC1]] (1q21): [[Kodon|Kodira]]
* [[SLC39A1]] (1q21): [[Kodon|Kodira]]
* [[SLC50A1]]: [[Kodon|Kodira]] član 1 porodice [[rastvorni nosač|rastvornih nosača]] 50
* [[SMCP]]: [[Kodon|Kodira]] spermni mitohondrijsko-pridruženi cisteinom-bogati protein
* [[SMG7]]: [[Kodon|Kodira]] nonsens-posredovani saktor razgradnje [[iRNK]]
* [[SMYD3]]  (1q44): [[Kodon|Kodira]]
* [[SPG23]]: [[Kodon|Kodira]]
* [[SPRR1A]]: [[Kodon|Kodira]] kornifin-A
* [[SPRR1B]]: [[Kodon|Kodira]] kornifin-B
* [[SPRR2A]]: [[Kodon|Kodira]] mali prolinom bogati protein 2A
* [[SPRTN]]: [[Kodon|Kodira]] spartan
* [[TARBP1]]: [[Kodon|Kodira]] TAR (HIV-1) [[RNK-vezujući protein]] 1
* [[TBCE]]: [[Kodon|Kodira]] [[tubulin]]-specifični [[šaperon]]  E
* [[THBS3]]: [[Kodon|Kodira]] Trombospondin 3
* [[TMCO1]]: [[Kodon|Kodira]] [[Transmembranski domen|transmembranski protein 1 sa domenom]]  [[upredena zavojnica|upredene zavojnice]]  
* [[TMEM9]]: [[Kodon|Kodira]] [[transmembranski protein]] 9
* [[TMEM63A]]: [[Kodon|Kodira]] [[transmembranski protein]] 63A
* [[TMEM81]]: [[Kodon|Kodira]] [[transmembranski protein]] 81
* [[TNFAIP8L2]]: [[Kodon|Kodira]] TNF alfa inducirani protein 8 sličan proteinu  2
* [[TNFSF18]] (1q25): [[Kodon|Kodira]]
* [[TNN (gen)|TNN]] (1q25): [[Kodon|Kodira]]
* [[TNNT2]]: [[Kodon|Kodira]] srčani troponin T2
* [[TOR1AIP1]]: [[Kodon|Kodira]] torzin-1A-interaktivni protein 1
* [[TOR3A]]: [[Kodon|Kodira]]  člana A  porodice torzinskih proteina
* [[TP53BP2]] (1q41): [[Kodon|Kodira]]
* [[TRE-CTC1-5]]: [[Kodon|Kodira]] [[tRNK]]-Glu (CTC) 1-5
* [[UAP1]]: [[Kodon|Kodira]]  [[enzim]] UDP-N-acetilheksozamin-pirofosforilaza
* [[USH2A]]: [[Kodon|Kodira]] blagi [[autosomno nasljeđivanje|autosomno dominantni]] [[Usherov sindrom]] 2A
* [[USF1]] (1q23): [[Kodon|Kodira]]
* [[VANGL2]]: [[Kodon|Kodira]] protein VANGL polarnosti ravnih ćelija sa  proteinom 2
* [[VPS45]]: [[Kodon|Kodira]] [[Vakuola|vakuolski]] protein sortiranju pridruženi protein 45
* [[VPS72]]: [[Kodon|Kodira]] vakuolski protein pridružen sortiranju proteina 72
* [[YY1AP1]]: [[Kodon|Kodira]] YY1-pridruženi protein 1
* [[ZBED6]]: [[Kodon|Kodira]] protein cinkovog prsta 
* [[ZC3H11A]]: [[Kodon|Kodira]] protein 11A [[Cinkov prst|cinkovog prsta]] sa CCCH domenom
* [[ZNF687]]: [[Kodon|Kodira]] protein cinkovog prsta 687
* [[ZNF648]]: [[Kodon|Kodira]] [[protein]] [[cinkov prst|cinkovog prsta]] 648
* [[ZNF692]]: [[Kodon|Kodira]] [[protein]] [[cinkov prst|cinkovog prsta]] 692
* [[ZNF695]]: [[Kodon|Kodira]] [[protein]] [[cinkov prst|cinkovog prsta]] 695

==Bolesti i poremećaji==
Postoji 890 poznatih bolesti povezanih sa ovim hromosomom.Neke od ovih bolesti su [[gubitak sluha]], [[Alzheimerova bolest]], [[glaukom]] i [[rak dojke]]. Preuređenje i mutacije hromosoma 1 preovlađuju kod [[kancer]]a i mnogih drugih bolesti. Obrasci varijacije sekvence otkrivaju signale nedavne selekcije u specifičnim genima koji mogu doprinijeti ljudskoj kondiciji, kao i u regijama u kojima nije vidljiva nikakva funkcija.

Potpuna [[monosomija]] (samo jedna kopija cijelog hromosoma) je uvijek smrtonosna prije rođenja.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=PT9DAAAAQBAJ&amp;pg=PA278|title=The Principles of Clinical Cytogenetics|last1=Gersen|first1=Steven L.|last2=Keagle|first2=Martha B.|date=26. 3. 2013|publisher=Springer Science &amp; Business Media|isbn=9781441916884|pages=278|language=en}}&lt;/ref&gt; Potpuna [[trisomija]] (sa tri kopije cijelog hromosoma) je smrtonosna u roku od nekoliko dana nakon [[oplodnja|začeća]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; Neke djelimične [[delecija (genetika)|delecije]] i djelimične [[duplikacija (genetika)|duplikacije]] proizvode [[nasljedni poremećaj|urođene mahane]].

Sljedeće bolesti su neke od onih koje se odnose na gene na hromozomu 1 (koji sadrži najpoznatije [[genetičke bolesti]] bilo kojeg ljudskog hromosoma):
{{div col|colwidth=22em}}
* [[Alzheimerova bolest]]
* [[Bolest s mokraćom mirisa javorovog sirupa]]
* Brooke Greenbergova bolest (Sindrom X)
* [[Charcot-Marie-Toothova bolest]] tipa 1 i 2
* [[Ehlers-Danlosov sindrom]]
* [[Faktor V Leidenske trombofilije]]
* [[Feohromocitom]]
* [[Galaktozemija]]
* [[Gaucherolika bolest]]
* [[Gaucherova bolest]]
* [[Glaukom]]
* [[Gubitak sluha]] autosomne recesivne gluhoće 36
* [[Hemohromatoza]]
* [[Hepatoeritropoetska porfirija]]
* [[Hipertrofna kardiomiopatija]]
* [[Homocistinurija]]
* [[Kolagenopatija tipa II i XI]]
* [[Kongenitalni hipotiroidizam]]
* [[Mikrocefalija]]
* [[Muckle-Wellsov sindrom]]
* [[Nedostatak 3-hidroksi-3-metilglutaril-CoA lijaze]]
* [[Nedostatak karnitin-palmitoiltransferaze II]]
* [[Nedostatak MCAD]]
* [[Nesindromna gluhoća]]
* [[Oligodendrogliom]]
* [[Parkinsonova bolest]]
* [[Porfirija]]
* [[Porfirija cutanea tarda]]
* [[Porodična adenomska polipoza]]
*[[Progerija]]
* [[Rak dojke]]
* [[Rak prostate]]
* [[Sindrom delecije 1q21.1]]
* [[Sindrom duplikacije 1q21.1]]
* [[Sindrom Hutchinson-Gilfordove progerije]]
* [[Sindrom potkoljenskog pterigija]]
* [[Sticklerov sindrom]]
* [[Šarena porfirija]]
* [[TAR sindrom]]
* [[Trimetilaminurija]]
* [[Usherov sindrom]]
* [[Usherov sindrom tip II]]
* [[Van der Woudeov sindrom]]
* [[Želatinozna kapljičasta rožnjačna distrofija]]

==Citogenetičke pruge/bendovi==
{{multiple image
 | header = G-prigani idiogrami ljudskog hromosoma 1 
 | total_width = 400
 | image1 = Human chromosome 1 ideogram vertical.svg
 | width1 = 216
 | height1= 1125
 | caption1 = G-prugani  ideigram ljudskog hromosoma 1 u rezoluciji 850 [[G-pruganje|bphs]]. Dužine pruga u  ovom dijagramu proporcionalne su dužini baznog para. Ovaj tip idiagrama pogodan je za upotrebu za genomske pretraživače (npr. [[Ensembl]], [[UCSC Genome Browser]]).
 | image2 = Human chromosome 01 - 400 550 850 bphs.png
 | width2 = 1003
 | height2= 2801
 | caption2 = Obrasci [[G-pruganje|G-pruga]] ljudskog hromosoma 1 u tri različite rezolicije (400,&lt;ref name=&quot;400bphs&quot;&gt;Genome Decoration Page, NCBI. [http://ftp.ncbi.nlm.nih.gov/pub/gdp/ideogram_9606_GCF_000001305.14_400_V1 Ideogram data for Homo sapience (400 bphs, Assembly GRCh38.p3)]. Last update 2014-03-04. Retrieved 2017-04-26.&lt;/ref&gt; 550&lt;ref name=&quot;550bphs&quot;&gt;Genome Decoration Page, NCBI.   [http://ftp.ncbi.nlm.nih.gov/pub/gdp/ideogram_9606_GCF_000001305.14_550_V1 Ideogram data for Homo sapience (550 bphs, Assembly GRCh38.p3)]. Last update 2015-08-11. Retrieved 2017-04-26.&lt;/ref&gt; i 850&lt;ref name=&quot;850bphs&quot;&gt;Genome Decoration Page, NCBI.   [http://ftp.ncbi.nlm.nih.gov/pub/gdp/ideogram_9606_GCF_000001305.14_850_V1 Ideogram data for Homo sapience (850 bphs, Assembly GRCh38.p3)]. Last update 2014-06-03. Retrieved 2017-04-26.&lt;/ref&gt;).Dužine pruga u ovom dijagramu baziraju se na idiogramima iz ISCN (2013).&lt;ref name=&quot;Nomenclature2013&quot;&gt;{{cite book|author=International Standing Committee on Human Cytogenetic Nomenclature|title=ISCN 2013: An International System for Human Cytogenetic Nomenclature (2013)|url=https://books.google.com/books?id=lGCLrh0DIwEC|year=2013|publisher=Karger Medical and Scientific Publishers|isbn=978-3-318-02253-7}}&lt;/ref&gt; Ovaj tip idiograma predstavlja date relativne dužine pod mikroskopom u različitim fazama tokom [[mitoza|mitotskog procesa]].&lt;ref name=&quot;SethakulvichaiManitpornsut2012&quot;&gt;{{cite journal|last1=Sethakulvichai|first1=W.|last2=Manitpornsut|first2=S.|last3=Wiboonrat|first3=M.|last4=Lilakiatsakun|first4=W.|last5=Assawamakin|first5=A.|last6=Tongsima|first6=S.|title=Estimation of band level resolutions of human chromosome images|year=2012|pages=276–282|journal=In Computer Science and Software Engineering (JCSSE), 2012 International Joint Conference on|doi=10.1109/JCSSE.2012.6261965|isbn=978-1-4673-1921-8|s2cid=16666470|url=https://www.researchgate.net/publication/261304470}}&lt;/ref&gt;
}}
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:right&quot;
|+ [[G-pruganje|G-prugani]] ljudski hromosom 1 u rezoluciji 850 bphs&lt;ref name=&quot;850bphs&quot;/&gt;
! Hromosom 
! Krak&lt;ref&gt;&quot;'''p'''&quot;: kratki; &quot;'''q'''&quot;: dugi krak.&lt;/ref&gt; 
! Pruga&lt;ref&gt;Za nomenklaturu pruganja, pogledajte članak [[Lokus (genetika)|lokus]].&lt;/ref&gt; 
! ISCN&lt;br/&gt;start&lt;ref name=&quot;ISCN&quot;&gt;These values (ISCN start/stop) are based on the length of bands/ideograms from the ISCN book, An International System for Human Cytogenetic Nomenclature (2013). Arbitrary unit.&lt;/ref&gt; 
! ISCN&lt;br/&gt;stop&lt;ref name=&quot;ISCN&quot;/&gt;
! Bazni par&lt;br/&gt;start 
! Bazni par&lt;br/&gt;stop 
! Boja&lt;ref&gt;'''gpos''': Pozitivbno obojene regije  [[G-pruganje|G-pruganja]], općenito [[GC-sadržaj|AT-bogate]] i genima siromašne; '''gneg''': Regije sa negativnim obojenjem  G-preuga, općenito [[GC-sadržaj|CG-bogate]] i genima bogate ; '''acen''' [[Centromere]]. '''var''': Varijabilna regija; '''stalk''': Drška.&lt;/ref&gt; 
!Gustoća
|-
| 1 || p 
|style=&quot;text-align:left&quot;| 36.33 
|| 0 || 100 || {{val|1|fmt=commas}} || {{val|2300000|fmt=commas}} 
|style=&quot;background:white&quot;| gneg || 
|-
| 1 || p 
|style=&quot;text-align:left&quot;| 36.32 || 100 || 244 || {{val|2300001|fmt=commas}} || {{val|5300000|fmt=commas}} 
|style=&quot;background:#d9d9d9&quot;| gpos || 25
|-
| 1 || p 
|style=&quot;text-align:left&quot;| 36.31 
|| 244 || 344 || {{val|5300001|fmt=commas}} || {{val|7100000|fmt=commas}} 
|style=&quot;background:white&quot;| gneg || 
|-
| 1 || p 
|style=&quot;text-align:left&quot;| 36.23 
|| 344 || 459 || {{val|7100001|fmt=commas}} || {{val|9100000|fmt=commas}} 
|style=&quot;background:#d9d9d9&quot;| gpos || 25
|-
| 1 || p 
|style=&quot;text-align:left&quot;| 36.22 
|| 459 || 660 || {{val|9100001|fmt=commas}} || {{val|12500000|fmt=commas}} 
|style=&quot;background:white&quot;| gneg || 
|-
| 1 || p 
|style=&quot;text-align:left&quot;| 36.21 
|| 660 || 861 || {{val|12500001|fmt=commas}} || {{val|15900000|fmt=commas}} 
|style=&quot;background:#979797&quot;| gpos || 50
|-
| 1 || p 
|style=&quot;text-align:left&quot;| 36.13 
|| 861 || 1206 || {{val|15900001|fmt=commas}} || {{val|20100000|fmt=commas}} 
|style=&quot;background:white&quot;| gneg || 
|-
| 1 || p 
|style=&quot;text-align:left&quot;| 36.12 
|| 1206 || 1321 || {{val|20100001|fmt=commas}} || {{val|23600000|fmt=commas}} 
|style=&quot;background:#d9d9d9&quot;| gpos || 25
|-
| 1 || p 
|style=&quot;text-align:left&quot;| 36.11 
|| 1321 || 1521 || {{val|23600001|fmt=commas}} || {{val|27600000|fmt=commas}} 
|style=&quot;background:white&quot;| gneg || 
|-
| 1 || p 
|style=&quot;text-align:left&quot;| 35.3 
|| 1521 || 1651 || {{val|27600001|fmt=commas}} || {{val|29900000|fmt=commas}} 
|style=&quot;background:#d9d9d9&quot;| gpos || 25
|-
| 1 || p 
|style=&quot;text-align:left&quot;| 35.2 
|| 1651 || 1780 || {{val|29900001|fmt=commas}} || {{val|32300000|fmt=commas}} 
|style=&quot;background:white&quot;| gneg || 
|-
| 1 || p 
|style=&quot;text-align:left&quot;| 35.1 
|| 1780 || 1895 || {{val|32300001|fmt=commas}} || {{val|34300000|fmt=commas}} 
|style=&quot;background:#d9d9d9&quot;| gpos || 25
|-
| 1 || p 
|style=&quot;text-align:left&quot;| 34.3 
|| 1895 || 2210 || {{val|34300001|fmt=commas}} || {{val|39600000|fmt=commas}} 
|style=&quot;background:white&quot;| gneg || 
|-
| 1 || p 
|style=&quot;text-align:left&quot;| 34.2 
|| 2210 || 2411 || {{val|39600001|fmt=commas}} || {{val|43700000|fmt=commas}} 
|style=&quot;background:#d9d9d9&quot;| gpos || 25
|-
| 1 || p 
|style=&quot;text-align:left&quot;| 34.1 
|| 2411 || 2770 || {{val|43700001|fmt=commas}} || {{val|46300000|fmt=commas}} 
|style=&quot;background:white&quot;| gneg || 
|-
| 1 || p 
|style=&quot;text-align:left&quot;| 33 
|| 2770 || 2986 || {{val|46300001|fmt=commas}} || {{val|50200000|fmt=commas}} 
|style=&quot;background:#636363; color:white;&quot;| gpos || 75
|-
| 1 || p 
|style=&quot;text-align:left&quot;| 32.3 
|| 2986 || 3273 || {{val|50200001|fmt=commas}} || {{val|55600000|fmt=commas}} 
|style=&quot;background:white&quot;| gneg || 
|-
| 1 || p 
|style=&quot;text-align:left&quot;| 32.2 
|| 3273 || 3416 || {{val|55600001|fmt=commas}} || {{val|58500000|fmt=commas}} 
|style=&quot;background:#979797&quot;| gpos || 50
|-
| 1 || p 
|style=&quot;text-align:left&quot;| 32.1 
|| 3416 || 3732 || {{val|58500001|fmt=commas}} || {{val|60800000|fmt=commas}} 
|style=&quot;background:white&quot;| gneg || 
|-
| 1 || p 
|style=&quot;text-align:left&quot;| 31.3 
|| 3732 || 3976 || {{val|60800001|fmt=commas}} || {{val|68500000|fmt=commas}} 
|style=&quot;background:#979797&quot;| gpos || 50
|-
| 1 || p 
|style=&quot;text-align:left&quot;| 31.2 
|| 3976 || 4206 || {{val|68500001|fmt=commas}} || {{val|69300000|fmt=commas}} 
|style=&quot;background:white&quot;| gneg || 
|-
| 1 || p 
|style=&quot;text-align:left&quot;| 31.1 
|| 4206 || 4852 || {{val|69300001|fmt=commas}} || {{val|84400000|fmt=commas}} 
|style=&quot;background:black; color:white;&quot;| gpos || 100
|-
| 1 || p 
|style=&quot;text-align:left&quot;| 22.3 
|| 4852 || 5210 || {{val|84400001|fmt=commas}} || {{val|87900000|fmt=commas}} 
|style=&quot;background:white&quot;| gneg || 
|-
| 1 || p 
|style=&quot;text-align:left&quot;| 22.2 
|| 5210 || 5440 || {{val|87900001|fmt=commas}} || {{val|91500000|fmt=commas}} 
|style=&quot;background:#636363; color:white;&quot;| gpos || 75
|-
| 1 || p 
|style=&quot;text-align:left&quot;| 22.1 
|| 5440 || 5741 || {{val|91500001|fmt=commas}} || {{val|94300000|fmt=commas}} 
|style=&quot;background:white&quot;| gneg || 
|-
| 1 || p 
|style=&quot;text-align:left&quot;| 21.3 
|| 5741 || 5957 || {{val|94300001|fmt=commas}} || {{val|99300000|fmt=commas}} 
|style=&quot;background:#636363; color:white;&quot;| gpos || 75
|-
| 1 || p 
|style=&quot;text-align:left&quot;| 21.2 
|| 5957 || 6029 || {{val|99300001|fmt=commas}} || {{val|101800000|fmt=commas}} 
|style=&quot;background:white&quot;| gneg || 
|-
| 1 || p 
|style=&quot;text-align:left&quot;| 21.1 
|| 6029 || 6244 || {{val|101800001|fmt=commas}} || {{val|106700000|fmt=commas}} 
|style=&quot;background:black; color:white;&quot;| gpos || 100
|-
| 1 || p 
|style=&quot;text-align:left&quot;| 13.3 
|| 6244 || 6459 || {{val|106700001|fmt=commas}} || {{val|111200000|fmt=commas}} 
|style=&quot;background:white&quot;| gneg || 
|-
| 1 || p 
|style=&quot;text-align:left&quot;| 13.2 
|| 6459 || 6660 || {{val|111200001|fmt=commas}} || {{val|115500000|fmt=commas}} 
|style=&quot;background:#979797&quot;| gpos || 50
|-
| 1 || p 
|style=&quot;text-align:left&quot;| 13.1 
|| 6660 || 6861 || {{val|115500001|fmt=commas}} || {{val|117200000|fmt=commas}} 
|style=&quot;background:white&quot;| gneg || 
|-
| 1 || p 
|style=&quot;text-align:left&quot;| 12 
|| 6861 || 7048 || {{val|117200001|fmt=commas}} || {{val|120400000|fmt=commas}} 
|style=&quot;background:#979797&quot;| gpos || 50
|-
| 1 || p 
|style=&quot;text-align:left&quot;| 11.2 
|| 7048 || 7119 || {{val|120400001|fmt=commas}} || {{val|121700000|fmt=commas}} 
|style=&quot;background:white&quot;| gneg || 
|-
| 1 || p 
|style=&quot;text-align:left&quot;| 11.1 
|| 7119 || 7335 || {{val|121700001|fmt=commas}} || {{val|123400000|fmt=commas}} 
|style=&quot;background:#6e7f8f; color:white;&quot;| acen || 
|-
| 1 || q 
|style=&quot;text-align:left&quot;| 11 
|| 7335 || 7579 || {{val|123400001|fmt=commas}} || {{val|125100000|fmt=commas}} 
|style=&quot;background:#6e7f8f; color:white;&quot;| acen || 
|-
| 1 || q 
|style=&quot;text-align:left&quot;| 12 
|| 7579 || 8483 || {{val|125100001|fmt=commas}} || {{val|143200000|fmt=commas}} 
|style=&quot;background:#e0e0e0&quot;| gvar ||
|-
| 1 || q 
|style=&quot;text-align:left&quot;| 21.1 
|| 8483 || 8756 || {{val|143200001|fmt=commas}} || {{val|147500000|fmt=commas}} 
|style=&quot;background:white&quot;| gneg || 
|-
| 1 || q 
|style=&quot;text-align:left&quot;| 21.2 
|| 8756 || 8957 || {{val|147500001|fmt=commas}} || {{val|150600000|fmt=commas}} 
|style=&quot;background:#979797&quot;| gpos || 50
|-
| 1 || q 
|style=&quot;text-align:left&quot;| 21.3 
|| 8957 || 9244 || {{val|150600001|fmt=commas}} || {{val|155100000|fmt=commas}} 
|style=&quot;background:white&quot;| gneg || 
|-
| 1 || q 
|style=&quot;text-align:left&quot;| 22 
|| 9244 || 9459 || {{val|155100001|fmt=commas}} || {{val|156600000|fmt=commas}} 
|style=&quot;background:#979797&quot;| gpos || 50
|-
| 1 || q 
|style=&quot;text-align:left&quot;| 23.1 
|| 9459 || 9832 || {{val|156600001|fmt=commas}} || {{val|159100000|fmt=commas}} 
|style=&quot;background:white&quot;| gneg || 
|-
| 1 || q 
|style=&quot;text-align:left&quot;| 23.2 
|| 9832 || 10048 || {{val|159100001|fmt=commas}} || {{val|160500000|fmt=commas}} 
|style=&quot;background:#979797&quot;| gpos || 50
|-
| 1 || q 
|style=&quot;text-align:left&quot;| 23.3 
|| 10048 || 10349 || {{val|160500001|fmt=commas}} || {{val|165500000|fmt=commas}} 
|style=&quot;background:white&quot;| gneg || 
|-
| 1 || q 
|style=&quot;text-align:left&quot;| 24.1 
|| 10349 || 10507 || {{val|165500001|fmt=commas}} || {{val|167200000|fmt=commas}} 
|style=&quot;background:#979797&quot;| gpos || 50
|-
| 1 || q 
|style=&quot;text-align:left&quot;| 24.2 
|| 10507 || 10679 || {{val|167200001|fmt=commas}} || {{val|170900000|fmt=commas}} 
|style=&quot;background:white&quot;| gneg || 
|-
| 1 || q 
|style=&quot;text-align:left&quot;| 24.3 
|| 10679 || 10894 || {{val|170900001|fmt=commas}} || {{val|173000000|fmt=commas}} 
|style=&quot;background:#636363; color:white;&quot;| gpos || 75
|-
| 1 || q 
|style=&quot;text-align:left&quot;| 25.1 
|| 10894 || 11009 || {{val|173000001|fmt=commas}} || {{val|176100000|fmt=commas}} 
|style=&quot;background:white&quot;| gneg || 
|-
| 1 || q 
|style=&quot;text-align:left&quot;| 25.2 
|| 11009 || 11196 || {{val|176100001|fmt=commas}} || {{val|180300000|fmt=commas}} 
|style=&quot;background:#979797&quot;| gpos || 50
|-
| 1 || q 
|style=&quot;text-align:left&quot;| 25.3 
|| 11196 || 11598 || {{val|180300001|fmt=commas}} || {{val|185800000|fmt=commas}} 
|style=&quot;background:white&quot;| gneg || 
|-
| 1 || q 
|style=&quot;text-align:left&quot;| 31.1 
|| 11598 || 11827 || {{val|185800001|fmt=commas}} || {{val|190800000|fmt=commas}} 
|style=&quot;background:black; color:white;&quot;| gpos || 100
|-
| 1 || q 
|style=&quot;text-align:left&quot;| 31.2 
|| 11827 || 11942 || {{val|190800001|fmt=commas}} || {{val|193800000|fmt=commas}} 
|style=&quot;background:white&quot;| gneg || 
|-
| 1 || q 
|style=&quot;text-align:left&quot;| 31.3 
|| 11942 || 12172 || {{val|193800001|fmt=commas}} || {{val|198700000|fmt=commas}} 
|style=&quot;background:black; color:white;&quot;| gpos || 100
|-
| 1 || q 
|style=&quot;text-align:left&quot;| 32.1 
|| 12172 || 12617 || {{val|198700001|fmt=commas}} || {{val|207100000|fmt=commas}} 
|style=&quot;background:white&quot;| gneg || 
|-
| 1 || q 
|style=&quot;text-align:left&quot;| 32.2 
|| 12617 || 12803 ||{{val| 207100001|fmt=commas}} || {{val|211300000|fmt=commas}} 
|style=&quot;background:#d9d9d9&quot;| gpos || 25
|-
| 1 || q 
|style=&quot;text-align:left&quot;| 32.3 
|| 12803 || 13033 || {{val|211300001|fmt=commas}} || {{val|214400000|fmt=commas}} 
|style=&quot;background:white&quot;| gneg || 
|-
| 1 || q 
|style=&quot;text-align:left&quot;| 41 
|| 13033 || 13320 || {{val|214400001|fmt=commas}} || {{val|223900000|fmt=commas}} 
|style=&quot;background:black; color:white;&quot;| gpos || 100
|-
| 1 || q 
|style=&quot;text-align:left&quot;| 42.11 
|| 13320 || 13406 || {{val|223900001|fmt=commas}} || {{val|224400000|fmt=commas}} 
|style=&quot;background:white&quot;| gneg || 
|-
| 1 || q 
|style=&quot;text-align:left&quot;| 42.12 
|| 13406 || 13607 || {{val|224400001|fmt=commas}} || {{val|226800000|fmt=commas}} 
|style=&quot;background:#d9d9d9&quot;| gpos || 25
|-
| 1 || q 
|style=&quot;text-align:left&quot;| 42.13 
|| 13607 || 13966 || {{val|226800001|fmt=commas}} || {{val|230500000|fmt=commas}} 
|style=&quot;background:white&quot;| gneg || 
|-
| 1 || q 
|style=&quot;text-align:left&quot;| 42.2 
|| 13966 || 14153 || {{val|230500001|fmt=commas}} || {{val|234600000|fmt=commas}} 
|style=&quot;background:#979797&quot;| gpos || 50
|-
| 1 || q 
|style=&quot;text-align:left&quot;| 42.3 
|| 14153 || 14397 || {{val|234600001|fmt=commas}} || {{val|236400000|fmt=commas}} 
|style=&quot;background:white&quot;| gneg || 
|-
| 1 || q 
|style=&quot;text-align:left&quot;| 43 
|| 14397 || 14756 || {{val|236400001|fmt=commas}} || {{val|243500000|fmt=commas}} 
|style=&quot;background:#636363; color:white;&quot;| gpos || 75
|-
| 1 || q 
|style=&quot;text-align:left&quot;| 44 
|| 14756 || 15100 || {{val|243500001|fmt=commas}} || {{val|248956422|fmt=commas}} 
|style=&quot;background:white&quot;| gneg || 
|}

==Reference==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{Commons category|Human chromosome 1}}
* {{cite web | author= National Institutes of Health | title= Chromosome 1 | work= Genetics Home Reference | url= http://ghr.nlm.nih.gov/chromosome=1 | access-date= 6. 5. 2017 | archive-date= 4. 2. 2012 | archive-url= https://web.archive.org/web/20120204040022/http://ghr.nlm.nih.gov/chromosome=1 | url-status= dead }}
* {{Cite web|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/4994088.stm|title=Final genome 'chapter' published|website=BBC NEWS|date=18. 5. 2006|access-date=6. 5. 2017}}
* {{Cite web|url=http://web.ornl.gov/sci/techresources/Human_Genome/posters/chromosome/chromo01.shtml|title=Chromosome 1|website=Human Genome Project Information Archive 1990–2003|access-date=6. 5. 2017}}
{{Hromosomi}}
{{Hromosomska genetika}}

{{DEFAULTSORT:Chromosome 01 (Human)}}
[[Kategorija:Geni na hromosomu 1]]
[[Kategorija:Hromosomi]]
[[Kategorija:Citogenetika]]</text>
      <sha1>icg5ud1nuhbsfpx6q2c6zt0t95jvlyz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zaboravljanje</title>
    <ns>0</ns>
    <id>133379</id>
    <revision>
      <id>3917694</id>
      <parentid>3853029</parentid>
      <timestamp>2026-08-12T10:04:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Rad na reviziji članka</comment>
      <origin>3917694</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10528" sha1="t7yw9gjyp9r0ygrzyphc72ohs4sqqmj" xml:space="preserve">'''Zaboravljanje''' je proces smanjenja dostupnosti ili gubitka sposobnosti prisjećanja informacija koje su prethodno bile naučene ili pohranjene u [[pamćenje|pamćenju]]. Može se odnositi na informacije pohranjene u [[kratkoročno pamćenje|kratkoročnom]] i [[dugoročno pamćenje|dugoročnom pamćenju]], a očituje se u nemogućnosti ili otežanom [[prisjećanje|prisjećanju]] ranije naučenog sadržaja. Poteškoće s prisjećanjem, učenjem i zadržavanjem novih informacija među najčešćim su kognitivnim pritužbama kod [[starenje|starih osoba]].&lt;ref name=&quot;Maddox_2011&quot;&gt;{{cite journal |last=Maddox |first=Geoffrey B. |last2=Balota |first2=David A. |last3=Coane |first3=Jennifer H. |last4=Duchek |first4=Janet M. |title=The Role of Forgetting Rate in Producing a Benefit of Expanded over Equal Spaced Retrieval in Young and Older Adults |journal=Psychology and Aging |volume=26 |issue=3 |pages=661–670 |year=2011 |doi=10.1037/a0022942 |pmid=21463056 |pmc=3168729 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC3168729/ |doi-access=free |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Zaboravljanje je sastavni dio funkcionisanja pamćenja i ne znači nužno da je određena informacija trajno izgubljena. Nemogućnost njenog prisjećanja može biti posljedica slabljenja ili promjene memorijskog traga, ali i nemogućnosti njegovog uspješnog prizivanja. Učestalije ponavljanje i obnavljanje naučenog sadržaja može poboljšati njegovo zadržavanje, između ostalog i podsticanjem prijenosa informacija u dugoročno pamćenje.&lt;ref name=&quot;Weiten_McCann_2007&quot;&gt;{{cite book |last=Weiten |first=Wayne |last2=McCann |first2=Doug |title=Psychology: Themes &amp; Variety |edition=2 |publisher=Nelson Education Ltd / Thompson Wadsworth |year=2007 |isbn=978-0-17-647273-3 |url=https://archive.org/details/psychologythemes0002weit |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Krivulja zaboravljanja|Krivulje zaboravljanja]] pokazuju odnos između količine zapamćenih informacija i vremena proteklog od njihovog učenja. Istraživanja su pokazala da se zaboravljanje najčešće odvija brže neposredno nakon učenja, nakon čega se njegova stopa postepeno smanjuje.&lt;ref name=&quot;Wixted_Carpenter_2007&quot;&gt;{{cite journal |last=Wixted |first=John T. |last2=Carpenter |first2=Shana K. |title=The Wickelgren Power Law and the Ebbinghaus Savings Function |journal=Psychological Science |volume=18 |issue=2 |pages=133–134 |year=2007 |doi=10.1111/j.1467-9280.2007.01862.x |url=http://public.psych.iastate.edu/shacarp/Wixted_Carpenter_2007.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20160408204641/http://public.psych.iastate.edu/shacarp/Wixted_Carpenter_2007.pdf |archive-date=8. 4. 2016 |url-status=dead |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Zaboravljanje se može javiti kao dio normalnog funkcionisanja pamćenja, ali i kao posljedica različitih patoloških stanja. Normalno zaboravljanje predstavlja uobičajeno smanjenje dostupnosti ranije naučenih informacija, dok patološko zaboravljanje može biti povezano s poremećajima pamćenja, neurološkim bolestima, [[Mentalni poremećaj|psihičkim poremećajima]] ili drugim stanjima koja utječu na kognitivno funkcionisanje.

== Pregled ==

Nemogućnost prisjećanja nekog događaja ne znači nužno da je taj događaj trajno zaboravljen. Istraživanja su pokazala da određene zdravstvene navike mogu u određenoj mjeri smanjiti učestalost zaboravljanja.&lt;ref name=&quot;Szabo_2011&quot;&gt;{{cite journal |last=Szabo |first=Amanda N. |last2=McAuley |first2=Edward |last3=Erickson |first3=Kirk I. |last4=Voss |first4=Michelle |last5=Prakash |first5=Ruchika S. |last6=Mailey |first6=Emily L. |last7=Wójcicki |first7=Thomas R. |last8=White |first8=Siobhan M. |last9=Gothe |first9=Neha |last10=Olson |first10=Erin A. |last11=Kramer |first11=Arthur F. |title=Cardiorespiratory Fitness, Hippocampal Volume and Frequency of Forgetting in Older Adults |journal=Neuropsychology |volume=25 |issue=5 |pages=545–553 |year=2011 |doi=10.1037/a0022733 |pmid=21500917 |pmc=3140615 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC3140615/ |doi-access=free |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Jedan od najjednostavnijih načina očuvanja zdravlja mozga i smanjenja zaboravljanja jeste održavanje tjelesne aktivnosti i redovno vježbanje. Fizička aktivnost važna je jer doprinosi općem zdravlju organizma. Kada je tijelo zdravo, zdravije je i funkcionisanje mozga.&lt;ref name=&quot;Szabo_2011&quot; /&gt; Istraživanja su pokazala da su starije odrasle osobe koje su bile fizički aktivnije imale manje epizoda zaboravljanja u odnosu na one koje su bile manje aktivne. Zdrava ishrana također može doprinijeti očuvanju zdravlja mozga i zdravijem procesu starenja, što može biti povezano s manjom učestalošću zaboravljanja.&lt;ref name=&quot;Szabo_2011&quot; /&gt;

== Historija ==

Jedan od prvih psihologa koji je sistematski proučavao mehanizme zaboravljanja bio je njemački psiholog [[Hermann Ebbinghaus]], koji je svoja istraživanja objavio 1885. U eksperimentima je koristio sebe kao jedinog ispitanika te je učio nizove besmislenih slogova od tri slova, sastavljenih od dva suglasnika i jednog samoglasnika. Nakon različitih vremenskih razmaka ponovo je učio iste nizove i mjerio vrijeme potrebno za njihovo ponovno savladavanje. Na osnovu tih mjerenja utvrdio je da se zaboravljanje odvija pravilno i predvidljivo: najbrže je neposredno nakon učenja, a zatim se njegova stopa postepeno smanjuje.&lt;ref name=&quot;Kohn_2015&quot;&gt;{{cite magazine |last=Kohn |first=Art |title=Use It or Lose It: The Neuroscience of Learning, Retention, and Transfer |magazine=TD Magazine |publisher=Association for Talent Development |date=2015 |url=https://www.td.org/content/td-magazine/use-it-or-lose-it |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Rezultati njegovih istraživanja poznati su kao [[krivulja zaboravljanja|Ebbinghausova krivulja zaboravljanja]]. Iako su njegove eksperimentalne metode bile jednostavne prema savremenim metodološkim standardima, osnovni obrazac zaboravljanja koji je utvrdio potvrđen je i kasnijim istraživanjima.&lt;ref name=&quot;Murre_Dros_2015_Replication_Ebbinghaus&quot;&gt;{{cite journal |last=Murre |first=Jaap M. J. |last2=Dros |first2=Joeri |title=Replication and Analysis of Ebbinghaus’ Forgetting Curve |journal=PLOS ONE |volume=10 |issue=7 |pages=e0120644 |year=2015 |doi=10.1371/journal.pone.0120644 |pmid=26148023 |pmc=4492928 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC4492928/ |doi-access=free |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Krajem 19. i početkom 20. stoljeća zaboravljanje se počelo proučavati i iz drugih teorijskih perspektiva. Psiholog [[Sigmund Freud]] razvio je koncept prema kojem se određene misli, osjećaji i sjećanja mogu nesvjesno potiskivati iz svijesti kao način suočavanja s neprihvatljivim ili uznemirujućim sadržajima. Taj proces nazvao je &quot;[[potiskivanje]]&quot; ({{de| Verdrängung}}, {{en|repression}}).&lt;ref name=&quot;SparkNotes_2026&quot;&gt;{{cite web |author=SparkNotes |title=AP Psychology Study Guide: Unit 2 – Cognition |website=SparkNotes |url=https://www.sparknotes.com/psychology/unit-2/ |access-date=12. 8. 2026 |url-status=live |language=en}}&lt;/ref&gt;

Ideja o [[Potiskivanje|potiskivanju]] kasnije je postala predmet brojnih naučnih rasprava, posebno u kontekstu traumatskih iskustava. Postoje neslaganja među istraživačima o tome da li se potiskivanje zaista javlja i koliko je često.&lt;ref name=&quot;McNally_2004&quot;&gt;{{cite journal |last=McNally |first=Richard J. |title=The Science and Folklore of Traumatic Amnesia |journal=Clinical Psychology: Science and Practice |volume=11 |issue=1 |pages=29–33 |year=2004 |doi=10.1093/clipsy.bph056 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1093%2Fclipsy.bph056 |url-access=subscription |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U savremenoj psihologiji postojanje potpunog nesvjesnog potiskivanja i dalje je predmet rasprave, a takav se oblik zaboravljanja smatra rijetkim.&lt;ref name=&quot;CAIC_2002_Repressed_Memories_RMT&quot;&gt;{{cite web |author=Cult Awareness Information Centre |title=Repressed Memories and Recovered Memory Therapy (RMT) |website=CAIC |url=http://caic.org.au/fms-sra/rmt.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20090123020602/http://caic.org.au/fms-sra/rmt.htm |archive-date=23. 1. 2009 |url-status=dead |year=2002 |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Razvoj eksperimentalne psihologije sredinom 20. stoljeća doveo je do novih modela kojima se nastojalo objasniti kako se informacije pohranjuju i gube iz različitih sistema pamćenja. Među značajnijim modelima bio je [[Atkinson–Shiffrinov model pamćenja|modalni model pamćenja]], koji su [[Richard Atkinson]] i [[Richard Shiffrin]] predložili 1968. Model razlikuje tri sistema pamćenja: [[senzorno pamćenje]], [[kratkoročno pamćenje]] i [[dugoročno pamćenje]].&lt;ref name=&quot;Malmberg_2019_50_Years_Atkinson_Shiffrin&quot;&gt;{{cite journal |last=Malmberg |first=Kenneth J. |last2=Raaijmakers |first2=Jeroen G. W. |last3=Shiffrin |first3=Richard M. |title=50 years of research sparked by Atkinson and Shiffrin (1968) |journal=Memory &amp; Cognition |volume=47 |issue=4 |pages=561–574 |year=2019 |doi=10.3758/s13421-019-00896-7 |doi-access=free |hdl=11245.1/88cf32af-8acb-42bf-b1b4-c8f090a1a336 |hdl-access=free |pmid=30689198 |url=https://link.springer.com/article/10.3758/s13421-019-00896-7 |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Prema ovom modelu, svaki sistem razlikuje se prema kapacitetu i trajanju zadržavanja informacija, pa se i brzina zaboravljanja razlikuje u zavisnosti od sistema u kojem je informacija pohranjena. Informacije u senzornom pamćenju zadržavaju se svega nekoliko sekundi, dok se u kratkoročnom pamćenju zadržavaju približno 20 sekundi. Informacije pohranjene u dugoročnom pamćenju mogu ostati dostupne od nekoliko minuta do nekoliko desetljeća, ali njihovo prisjećanje može biti otežano ili onemogućeno ako procesi prizivanja ne uspiju.&lt;ref name=&quot;Kohn_2015&quot; /&gt;

U savremenoj terminologiji, kada je riječ o neželjenim sjećanjima, [[motivisano zaboravljanje]] obuhvata različite procese kojima se smanjuje dostupnost određenih sadržaja u pamćenju. Među njima se razlikuju nesvjesno potiskivanje, čije je postojanje i dalje predmet rasprave, i svjesno [[potiskivanje misli|potiskivanje misli]].

== Također pogledajte ==

* [[Amnezija]]
* [[Pedagoška psihologija]]
* [[Hipertimenzija]]
* [[Lotosovo drvo]]
* [[Pamćenje]]
* [[Na vrhu jezika]]
* [[Neetička amnezija]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Spoznavanje]]
[[Kategorija:Pamćenje]]</text>
      <sha1>t7yw9gjyp9r0ygrzyphc72ohs4sqqmj</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3917697</id>
      <parentid>3917694</parentid>
      <timestamp>2026-08-12T10:28:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Rad na članku</comment>
      <origin>3917697</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14719" sha1="qmig9c3kplda1bnv54b5i4g2trq3k8f" xml:space="preserve">'''Zaboravljanje''' je proces smanjenja dostupnosti ili gubitka sposobnosti prisjećanja informacija koje su prethodno bile naučene ili pohranjene u [[pamćenje|pamćenju]]. Može se odnositi na informacije pohranjene u [[kratkoročno pamćenje|kratkoročnom]] i [[dugoročno pamćenje|dugoročnom pamćenju]], a očituje se u nemogućnosti ili otežanom [[prisjećanje|prisjećanju]] ranije naučenog sadržaja. Poteškoće s prisjećanjem, učenjem i zadržavanjem novih informacija među najčešćim su kognitivnim pritužbama kod [[starenje|starih osoba]].&lt;ref name=&quot;Maddox_2011&quot;&gt;{{cite journal |last=Maddox |first=Geoffrey B. |last2=Balota |first2=David A. |last3=Coane |first3=Jennifer H. |last4=Duchek |first4=Janet M. |title=The Role of Forgetting Rate in Producing a Benefit of Expanded over Equal Spaced Retrieval in Young and Older Adults |journal=Psychology and Aging |volume=26 |issue=3 |pages=661–670 |year=2011 |doi=10.1037/a0022942 |pmid=21463056 |pmc=3168729 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC3168729/ |doi-access=free |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Zaboravljanje je sastavni dio funkcionisanja pamćenja i ne znači nužno da je određena informacija trajno izgubljena. Nemogućnost njenog prisjećanja može biti posljedica slabljenja ili promjene memorijskog traga, ali i nemogućnosti njegovog uspješnog prizivanja. Učestalije ponavljanje i obnavljanje naučenog sadržaja može poboljšati njegovo zadržavanje, između ostalog i podsticanjem prijenosa informacija u dugoročno pamćenje.&lt;ref name=&quot;Weiten_McCann_2007&quot;&gt;{{cite book |last=Weiten |first=Wayne |last2=McCann |first2=Doug |title=Psychology: Themes &amp; Variety |edition=2 |publisher=Nelson Education Ltd / Thompson Wadsworth |year=2007 |isbn=978-0-17-647273-3 |url=https://archive.org/details/psychologythemes0002weit |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Krivulja zaboravljanja|Krivulje zaboravljanja]] pokazuju odnos između količine zapamćenih informacija i vremena proteklog od njihovog učenja. Istraživanja su pokazala da se zaboravljanje najčešće odvija brže neposredno nakon učenja, nakon čega se njegova stopa postepeno smanjuje.&lt;ref name=&quot;Wixted_Carpenter_2007&quot;&gt;{{cite journal |last=Wixted |first=John T. |last2=Carpenter |first2=Shana K. |title=The Wickelgren Power Law and the Ebbinghaus Savings Function |journal=Psychological Science |volume=18 |issue=2 |pages=133–134 |year=2007 |doi=10.1111/j.1467-9280.2007.01862.x |url=http://public.psych.iastate.edu/shacarp/Wixted_Carpenter_2007.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20160408204641/http://public.psych.iastate.edu/shacarp/Wixted_Carpenter_2007.pdf |archive-date=8. 4. 2016 |url-status=dead |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Zaboravljanje se može javiti kao dio normalnog funkcionisanja pamćenja, ali i kao posljedica različitih patoloških stanja. Normalno zaboravljanje predstavlja uobičajeno smanjenje dostupnosti ranije naučenih informacija, dok patološko zaboravljanje može biti povezano s poremećajima pamćenja, neurološkim bolestima, [[Mentalni poremećaj|psihičkim poremećajima]] ili drugim stanjima koja utječu na kognitivno funkcionisanje.

== Pregled ==

Nemogućnost prisjećanja nekog događaja ne znači nužno da je taj događaj trajno zaboravljen. Istraživanja su pokazala da određene zdravstvene navike mogu u određenoj mjeri smanjiti učestalost zaboravljanja.&lt;ref name=&quot;Szabo_2011&quot;&gt;{{cite journal |last=Szabo |first=Amanda N. |last2=McAuley |first2=Edward |last3=Erickson |first3=Kirk I. |last4=Voss |first4=Michelle |last5=Prakash |first5=Ruchika S. |last6=Mailey |first6=Emily L. |last7=Wójcicki |first7=Thomas R. |last8=White |first8=Siobhan M. |last9=Gothe |first9=Neha |last10=Olson |first10=Erin A. |last11=Kramer |first11=Arthur F. |title=Cardiorespiratory Fitness, Hippocampal Volume and Frequency of Forgetting in Older Adults |journal=Neuropsychology |volume=25 |issue=5 |pages=545–553 |year=2011 |doi=10.1037/a0022733 |pmid=21500917 |pmc=3140615 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC3140615/ |doi-access=free |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Jedan od najjednostavnijih načina očuvanja zdravlja mozga i smanjenja zaboravljanja jeste održavanje tjelesne aktivnosti i redovno vježbanje. Fizička aktivnost važna je jer doprinosi općem zdravlju organizma. Kada je tijelo zdravo, zdravije je i funkcionisanje mozga.&lt;ref name=&quot;Szabo_2011&quot; /&gt; Istraživanja su pokazala da su starije odrasle osobe koje su bile fizički aktivnije imale manje epizoda zaboravljanja u odnosu na one koje su bile manje aktivne. Zdrava ishrana također može doprinijeti očuvanju zdravlja mozga i zdravijem procesu starenja, što može biti povezano s manjom učestalošću zaboravljanja.&lt;ref name=&quot;Szabo_2011&quot; /&gt;

== Historija ==

Jedan od prvih psihologa koji je sistematski proučavao mehanizme zaboravljanja bio je njemački psiholog [[Hermann Ebbinghaus]], koji je svoja istraživanja objavio 1885. U eksperimentima je koristio sebe kao jedinog ispitanika te je učio nizove besmislenih slogova od tri slova, sastavljenih od dva suglasnika i jednog samoglasnika. Nakon različitih vremenskih razmaka ponovo je učio iste nizove i mjerio vrijeme potrebno za njihovo ponovno savladavanje. Na osnovu tih mjerenja utvrdio je da se zaboravljanje odvija pravilno i predvidljivo: najbrže je neposredno nakon učenja, a zatim se njegova stopa postepeno smanjuje.&lt;ref name=&quot;Kohn_2015&quot;&gt;{{cite magazine |last=Kohn |first=Art |title=Use It or Lose It: The Neuroscience of Learning, Retention, and Transfer |magazine=TD Magazine |publisher=Association for Talent Development |date=2015 |url=https://www.td.org/content/td-magazine/use-it-or-lose-it |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Rezultati njegovih istraživanja poznati su kao [[krivulja zaboravljanja|Ebbinghausova krivulja zaboravljanja]]. Iako su njegove eksperimentalne metode bile jednostavne prema savremenim metodološkim standardima, osnovni obrazac zaboravljanja koji je utvrdio potvrđen je i kasnijim istraživanjima.&lt;ref name=&quot;Murre_Dros_2015_Replication_Ebbinghaus&quot;&gt;{{cite journal |last=Murre |first=Jaap M. J. |last2=Dros |first2=Joeri |title=Replication and Analysis of Ebbinghaus’ Forgetting Curve |journal=PLOS ONE |volume=10 |issue=7 |pages=e0120644 |year=2015 |doi=10.1371/journal.pone.0120644 |pmid=26148023 |pmc=4492928 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC4492928/ |doi-access=free |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Krajem 19. i početkom 20. stoljeća zaboravljanje se počelo proučavati i iz drugih teorijskih perspektiva. Psiholog [[Sigmund Freud]] razvio je koncept prema kojem se određene misli, osjećaji i sjećanja mogu nesvjesno potiskivati iz svijesti kao način suočavanja s neprihvatljivim ili uznemirujućim sadržajima. Taj proces nazvao je &quot;[[potiskivanje]]&quot; ({{de| Verdrängung}}, {{en|repression}}).&lt;ref name=&quot;SparkNotes_2026&quot;&gt;{{cite web |author=SparkNotes |title=AP Psychology Study Guide: Unit 2 – Cognition |website=SparkNotes |url=https://www.sparknotes.com/psychology/unit-2/ |access-date=12. 8. 2026 |url-status=live |language=en}}&lt;/ref&gt;

Ideja o [[Potiskivanje|potiskivanju]] kasnije je postala predmet brojnih naučnih rasprava, posebno u kontekstu traumatskih iskustava. Postoje neslaganja među istraživačima o tome da li se potiskivanje zaista javlja i koliko je često.&lt;ref name=&quot;McNally_2004&quot;&gt;{{cite journal |last=McNally |first=Richard J. |title=The Science and Folklore of Traumatic Amnesia |journal=Clinical Psychology: Science and Practice |volume=11 |issue=1 |pages=29–33 |year=2004 |doi=10.1093/clipsy.bph056 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1093%2Fclipsy.bph056 |url-access=subscription |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U savremenoj psihologiji postojanje potpunog nesvjesnog potiskivanja i dalje je predmet rasprave, a takav se oblik zaboravljanja smatra rijetkim.&lt;ref name=&quot;CAIC_2002_Repressed_Memories_RMT&quot;&gt;{{cite web |author=Cult Awareness Information Centre |title=Repressed Memories and Recovered Memory Therapy (RMT) |website=CAIC |url=http://caic.org.au/fms-sra/rmt.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20090123020602/http://caic.org.au/fms-sra/rmt.htm |archive-date=23. 1. 2009 |url-status=dead |year=2002 |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Razvoj eksperimentalne psihologije sredinom 20. stoljeća doveo je do novih modela kojima se nastojalo objasniti kako se informacije pohranjuju i gube iz različitih sistema pamćenja. Među značajnijim modelima bio je [[Atkinson–Shiffrinov model pamćenja|modalni model pamćenja]], koji su [[Richard Atkinson]] i [[Richard Shiffrin]] predložili 1968. Model razlikuje tri sistema pamćenja: [[senzorno pamćenje]], [[kratkoročno pamćenje]] i [[dugoročno pamćenje]].&lt;ref name=&quot;Malmberg_2019_50_Years_Atkinson_Shiffrin&quot;&gt;{{cite journal |last=Malmberg |first=Kenneth J. |last2=Raaijmakers |first2=Jeroen G. W. |last3=Shiffrin |first3=Richard M. |title=50 years of research sparked by Atkinson and Shiffrin (1968) |journal=Memory &amp; Cognition |volume=47 |issue=4 |pages=561–574 |year=2019 |doi=10.3758/s13421-019-00896-7 |doi-access=free |hdl=11245.1/88cf32af-8acb-42bf-b1b4-c8f090a1a336 |hdl-access=free |pmid=30689198 |url=https://link.springer.com/article/10.3758/s13421-019-00896-7 |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Prema ovom modelu, svaki sistem razlikuje se prema kapacitetu i trajanju zadržavanja informacija, pa se i brzina zaboravljanja razlikuje u zavisnosti od sistema u kojem je informacija pohranjena. Informacije u senzornom pamćenju zadržavaju se svega nekoliko sekundi, dok se u kratkoročnom pamćenju zadržavaju približno 20 sekundi. Informacije pohranjene u dugoročnom pamćenju mogu ostati dostupne od nekoliko minuta do nekoliko desetljeća, ali njihovo prisjećanje može biti otežano ili onemogućeno ako procesi prizivanja ne uspiju.&lt;ref name=&quot;Kohn_2015&quot; /&gt;

U savremenoj terminologiji, kada je riječ o neželjenim sjećanjima, [[motivisano zaboravljanje]] obuhvata različite procese kojima se smanjuje dostupnost određenih sadržaja u pamćenju. Među njima se razlikuju nesvjesno potiskivanje, čije je postojanje i dalje predmet rasprave, i svjesno [[potiskivanje misli|potiskivanje misli]].

== Mjerenje ==

Zaboravljanje se može mjeriti na različite načine, a svi se oni zasnivaju na sposobnosti prisjećanja ili prepoznavanja prethodno naučenih informacija.

=== Prisjećanje ===
{{Također pogledajte|Prisjećanje}}

Kod ovog načina mjerenja od ispitanika se traži da se [[prisjećanje|prisjeti]] prethodno naučenog materijala. Ispitaniku se najprije predstavi lista informacija koje treba zapamtiti. Nakon određenog vremena prikazuje mu se ista lista zajedno s dodatnim informacijama, a od njega se traži da prepozna informacije koje su se nalazile na prvobitnoj listi. Što je veći broj informacija koje ispitanik prepozna, to je manji stepen zaboravljanja.&lt;ref name=&quot;Chance_2014&quot;&gt;{{cite book |last=Chance |first=Paul |title=Learning and Behavior |edition=7th ed. |publisher=Wadsworth Cengage Learning |location=Belmont, CA |year=2014 |isbn=978-1-111-83496-8 |url=https://books.google.ba/books/about/Learning_and_Behavior.html?id=f1CeMQEACAAJ |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

==== Slobodno prisjećanje i varijante ====

Slobodno prisjećanje osnovni je eksperimentalni postupak koji se koristi za proučavanje ljudskog pamćenja. U zadatku slobodnog prisjećanja ispitaniku se, jedna po jedna, predstavljaju informacije koje treba zapamtiti. Na primjer, istraživač može naglas pročitati listu od 20 riječi, pri čemu se nova riječ ispitaniku prezentuje svake četiri sekunde. Nakon predstavljanja cijele liste, od ispitanika se traži da se prisjeti što većeg broja riječi i zapiše ih. Ovaj postupak naziva se slobodnim prisjećanjem jer ispitanik može navesti zapamćene informacije bilo kojim redoslijedom.&lt;ref name=&quot;Bjork_Woodward_1973&quot;&gt;{{cite journal |last=Bjork |first=Robert A. |last2=Woodward |first2=Addison E. |title=Directed forgetting of individual words in free recall |journal=Journal of Experimental Psychology |volume=99 |issue=1 |pages=22–27 |year=1973 |doi=10.1037/h0034757 |url=https://psycnet.apa.org/record/1974-02387-001 |url-access=subscription |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

===== Prisjećanje uz pomoć podražaja =====

Prisjećanje uz pomoć podražaja predstavlja varijantu slobodnog prisjećanja pri kojoj se ispitaniku daju naznake ili drugi podražaji kako bi se povećala vjerovatnoća prisjećanja određene informacije. Ti podražaji obično nisu bili prisutni tokom faze učenja. Stepen zaboravljanja može se procijeniti na osnovu broja podražaja koje ispitanik ne uspije iskoristiti ili broja podražaja potrebnih da bi se izazvalo odgovarajuće ponašanje.&lt;ref name=&quot;Chance_2014&quot; /&gt;

==== Metoda ponovnog učenja ====

Ovom metodom zaboravljanje se mjeri na osnovu količine dodatnog učenja potrebnog da se dostigne prethodno dostignuti nivo uspješnosti. Njemački psiholog [[Hermann Ebbinghaus]] (1885) koristio je ovu metodu na sebi. Pamtio je liste besmislenih slogova sve dok ih nije mogao dvaput uzastopno ponoviti bez greške. Nakon određenog vremenskog intervala ponovo je učio istu listu i mjerio vrijeme potrebno za ponovno dostizanje prethodnog nivoa uspješnosti. Ako mu je za ponovno učenje bilo potrebno manje vremena, zaključivao je da je došlo do manjeg zaboravljanja. Njegov eksperiment bio je među prvim sistematskim istraživanjima zaboravljanja.&lt;ref name=&quot;Chance_2014&quot; /&gt;

==== Prepoznavanje ====

Kod mjerenja prepoznavanjem ispitaniku se najprije predstavi lista riječi koje treba zapamtiti. Nakon toga mu se prikazuje ista lista zajedno s dodatnim informacijama, a od njega se traži da prepozna informacije koje su bile sadržane na prvobitnoj listi. Što je veći broj informacija koje ispitanik prepozna, to je manji stepen zaboravljanja.&lt;ref name=&quot;Pardilla_Delgado_Payne_2017_DRM_Task&quot;&gt;{{cite journal |last=Pardilla-Delgado |first=Enmanuelle |last2=Payne |first2=Jessica D. |title=The Deese-Roediger-McDermott (DRM) Task: A Simple Cognitive Paradigm to Investigate False Memories in the Laboratory |journal=Journal of Visualized Experiments |issue=119 |pages=e54793 |year=2017 |doi=10.3791/54793 |pmid=28190038 |pmc=5407674 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC5407674/ |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==

* [[Amnezija]]
* [[Pedagoška psihologija]]
* [[Hipertimenzija]]
* [[Lotosovo drvo]]
* [[Pamćenje]]
* [[Na vrhu jezika]]
* [[Neetička amnezija]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Spoznavanje]]
[[Kategorija:Pamćenje]]</text>
      <sha1>qmig9c3kplda1bnv54b5i4g2trq3k8f</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Spisak naseljenih mjesta u gradu Foča (Republika Srpska)</title>
    <ns>1</ns>
    <id>136014</id>
    <revision>
      <id>3917620</id>
      <parentid>3586203</parentid>
      <timestamp>2026-08-11T20:49:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Z1KA premjestio je stranicu [[Razgovor:Spisak naseljenih mjesta u općini Foča (Republika Srpska)]] na [[Razgovor:Spisak naseljenih mjesta u gradu Foča (Republika Srpska)]]: Postala grad</comment>
      <origin>2705436</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="4y1ci1usn7rqrukvjy3pmmfhyw7ugjm" xml:space="preserve">
{{Stranica_za_razgovor}}</text>
      <sha1>4y1ci1usn7rqrukvjy3pmmfhyw7ugjm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Industrijska psihologija</title>
    <ns>14</ns>
    <id>151466</id>
    <revision>
      <id>3917660</id>
      <parentid>2443602</parentid>
      <timestamp>2026-08-12T03:11:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3917660</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="221" sha1="7784m21q80om27ejvsdrh0yj7c8laf6" xml:space="preserve">{{Cat main}}

{{Commonscat|Industrial and organizational psychology}}

[[Kategorija:Nauke o ponašanju|Industrijska i organizacijska psihologija]]
[[Kategorija:Grane psihologije|Industrijska i organizacijska psihologija]]</text>
      <sha1>7784m21q80om27ejvsdrh0yj7c8laf6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Henning Mankell</title>
    <ns>0</ns>
    <id>152753</id>
    <revision>
      <id>3917605</id>
      <parentid>3896937</parentid>
      <timestamp>2026-08-11T19:09:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3917605</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25331" sha1="202uwkrej36c13rz4o7dfnuvvbu5enz" xml:space="preserve">{{Istaknuti članak}}
{{Infokutija pisac
| ime             = Henning Mankell
| slika           = Henning Mankell 3 2011 Shankbone.jpg
| opis_slike      = Henning Mankell u New Yorku, 2011. godine
| puno_ime        =
| datum_rođenja   = 3. februar 1948.
| mjesto_rođenja  = [[Stockholm]], [[Švedska]]
| datum_smrti     = 5. oktobar 2015.
| mjesto_smrti    = [[Göteborg]], [[Švedska]]
| zanimanje       = [[pisac]]
| jezik           = švedski
| nacionalnost    = Šveđanin
| obrazovanje     =
| period          =
| žanr            =
| poznata_djela   = 
| supružnik       = Eva Bergman
| djeca           =
| nagrade         = 
| potpis          =
| web_stranica    = www.henningmankell.se/
}}
'''Henning Mankell''' rođen [[3. februar]]a [[1948]], u [[Stockholm]]u, odrastao u [[Sveg]]u, je [[Švedska|švedski]] književnik i pozorišni režiser. Poznat je po svojim krimi romanima sa glavnim junakom komesarom [[Kurt Wallander|Kurtom Wallanderom]], kao i po knjigama za djecu, te svom političkom angažmanu, posebno u Africi. Prodao je preko 40 miliona knjiga širom svijeta.&lt;ref&gt;[http://henningmankell.se/F%C3%B6rfattare/Biografi Biografija na službenoj web stranici Henninga Mankella] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121128094248/http://henningmankell.se/F%C3%B6rfattare/Biografi |date=28. 11. 2012 }} {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Simboli jezika|se}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Henning Mankell rodio se 1948. u [[Stockholm]]u kao sin Ivara Henningssona Mankella i Ingrid Birgitte Mankell ''(rođ. Bergström)''. Njegov djed [[Henning Mankell (kompozitor)|Ivar Henning Mankell]] bio je poznati švedski [[kompozitor]]. Mankellovi roditelji se razvode, kada je Henningu bila godina dana, a nakon toga živi sa ocem i starijom sestrom u [[Sveg]]u u [[Härjedalen]]u, gdje je njegov otac radio kao sudija, a zatim u [[Borås]]u u [[Västergötland]]u.  Njegova je majka počinila samoubistvo kad je Henning imao dvadeset godina.

Još kao dječak Mankell je želio postati pisac, bio zainteresiran za za pozorište, te se u [[Skara|Skari]] upisuje na studij glume. Svoju prvu dramu Henning je režirao 1966, kao pomoćnik redatelja u [[Pozorište Riks|pozorištu Riks]] u [[Stockholm]]u. S ciljem ''socijalnog razgolićavanja društvo'', napisao je i režirao kao dvadesetogodišnjak pozorišni komade u kolaž-obliku. Od 1968. radio je kao pozorišni redatelj i pisac. Nakon što je upoznao svoju prvu ženu, koja je bila iz [[Norveška|Norveške]], preselio se u Norvešku, gdje je tada uglavnom radio i živio. Ovdje je počeo u ranim 1970-im  pisati prozu. Godine 1972 odlučio se za putovanje u [[Afrika|Afriku]], koje se pokazalo presudna za njegov kasniji život. Godine 1973. je objavio svoj prvi roman ''[[Bergsprängaren]]'', (1977.) ''[[Sandmålaren]]'', te 1979. ''[[Fångvårdskolonin som försvann]]''. Sve ove knjige su napisane sa jakom socijalno-kritičkom pozadinom.

Sljedećih deset godina, Mankell je radio kao pozorišni režiser i [[intendant]] u [[Pozorište Västerbotten|pozorištu Västerbotten]] u [[Skellefteå]]u i [[Pozorište Kronborg|pozorištu Kronborg]] u [[Växjö]]u. Tada počinju njegova česta putovanja u Afriku, gdje 1986. u [[Maputo|Maputu]] osniva pozorišnu grupu [[Teatro Avenida (Maputo)|Teatra Avenida]]. 1996. postaje intendant tog pozorišta. Teme iz [[Mozambik]]a i Afrike obrađuje u svojim romanima ''[[Comédia infantil]],'' priču o djeci koja žive na ulici, te ''[[Vindens son]]'', priču o [[Bušmani|bušmanskom]] mladiću. Osim ovih romana, Mankell piše i djela za djecu, kao ''[[Eldens hemlighet]]'' (1995.), te roman ''[[Hunden som sprang mot en stjärna]],'' sa glavnim junakom dječakom Joelom, koji kasnije nastavlja sa nekoliko romana. Zajedno sa glumcima [[Schauspielhaus Graz]] iz [[Graz]]a i [[Teatro Avenida (Maputo)|Teatra Avenida]], 2003. režira predstavu ''[[Butterfly Blues]]''. Predstava je napisana od Mankella i izvodila se na više jezika.

Teme u djelima Mankell su često obojena političkim i društvenim pitanjima. Svoja iskustva je obrađivao u svojim djelima, kao npr. u romanu iz 2008. ''[[Kinesen]]'', po kojem je 2011. snimljen njemačko-švedsko-austrijski film [[Der Chinese]] u režiji [[Peter Keglevic|Petra Keglevica]]. Ekranizacije njegovih djela je česta po motivima njegovih krimi-romana sa komesarom [[Kurt Wallander|Wallanderom]].

Mankell ima porijeklo iz Njemačke. On je prapraunuk Johanna Hermanna Mankela, rođenog u Niederaspheu, predgrađu [[Münchhausen]]u. Oženjen je u trećem braku sa Evom Bergman, pozorišnom režiserkom, kćerkom [[Ingmar Bergman|Ingmara Bergmana]]. 
[[Datoteka:Henning Mankell01.jpg|mini|Henning Mankell bei einer Signierstunde anlässlich der Verleihung des [[Ripper Award]]s in [[Unna]] am 2. März 2009]]

==Politička djelovanja==

Političko angažman Mankella počeo je 1968. sudjelovanjem u protestima protiv [[Vijetnamski rat|rata u Vijetnamu]], [[Portugalski kolonijalni ratovi|portugalskog kolonijalnog rata]] u Africi i borbe protiv [[aparthead]]a u [[Južnoafrička Republika|Južnoafričkoj Republici]].&lt;ref name=dsm1&gt;De svenska maoisterna, Lars Åke Augustsson, Stig Hansén, 2001. Lindelöw, Göteborg ISBN=91-88144-48-8&lt;/ref&gt; Bio je suradnik kulturno-političkih saveza [[Vereinigung Folket]] i [[Bild/Kulturfront]].&lt;ref name=dsm1/&gt; Za vrijeme boravka u Norveškoj, dolazi u kontakt sa maoizmom i aktivno surađuje sa komunistički orijentiranom partijom [[Arbeidernes kommunistparti]] (AKP), mada nikada nije bio njen član.&lt;ref name=dsm1/&gt; 2009. bio je gost na palestinskoj literarnoj konferenciji, te je obišao [[palestinska autonomna područja]]. Po njegovim tvrdnjama osnivanje [[Izrael]]a 1948. nije bilo pravno zasnovano, te je dovelo do ponavljanja aparthaidsistema, gdje afrikanci i crnci žive kao građani druge klase u vlastitoj zemlji. Zid izgrađen od strane Izraela u [[Zapadna obala|Zapadnoj obali]] uporedio je sa [[Berlinski zid|Berlinskim zidom]]. Po njegovom mišljenju, ako se uzmu u obzir uslovi života Palestinaca, nije nimalo čudno da se odlučuju na samoubilačke atentate, nego to, da ne čine i više o toga. Samim tim ne vidi budućnost Izraela kao države sa rješenjem ''Dvije države''. Zbog ove kritike, Mankell je doživio mnogobrojne negativne kritike, kao od [[Henryk M. Broder|Henryka M. Brodera]], koji je njegove izjave o Palestini poistovjetio sa protuizraelskim izjavama [[Jostein Gaarder|Josteina Gaardera]] 2006. i optužio ga da palestinski problem promatra jednostrano.&lt;ref&gt;[http://www.welt.de/die-welt/kultur/literatur/article4568676/Es-geht-um-Israel.html Članak u Die Welt '''Es geht um Israel''' 19. septembra 2009. {{Simboli jezika|de|njemački}}]&lt;/ref&gt; [[Andreas Breitenstein]] piše u [[Neue Zürcher Zeitung]] da Mankellovo historijsko poluznanje dovodi do ovakvog ljevičarskom moralizma.&lt;ref&gt;[http://www.nzz.ch/nachrichten/kultur/aktuell/ein_blinder_passagier_1.5999804.html Članak '''Ein blinder Passagier''' u Neue Zürcher Zeitungu 9. juna 2010. {{Simboli jezika|de|njemački}}]&lt;/ref&gt;  U maju 2010. učestvovao je u akciji [[Ship to Gaza 2010]], organiziranu od strane [[Free Gaza Movement]], u kojoj je u vojnoj operaciji blokade i zauzimanja brodova, od strane izraelske vojske poginilo nekoliko aktivista.&lt;ref&gt;[http://bazonline.ch/ausland/naher-osten-und-afrika/Starautor-Mankell-in-israelischen-Haenden/story/11585311 Članak '''Starautor Mankell in israelischen Händen''' u Bassler Zeitungu 1. juna 2010.{{Simboli jezika|de|njemački}}]&lt;/ref&gt; Mankell biva uhapšen i ubrzo pušten na slobodu &lt;ref name=srekot&gt;[http://sverigesradio.se/sida/artikel.aspx?programid=83&amp;artikel=3742030 Prilog na Švedskom radiju 31. maja 2010. '''Israeliska armén: Nio människor dog''' o puštanju na slobodu Mankella {{Simboli jezika|se|švedski}}]&lt;/ref&gt; nakon čega poziva na globalne sankcije protiv Izraela.&lt;ref&gt;[http://www.guardian.co.uk/world/2010/jun/02/gaza-flotilla-raid-gunfire-ship-blood Članak '''Gaza flotilla raid: We heard gunfire – then our ship turned into lake of blood''' u The Guardianu {{Simboli jezika|en|engleski}}]&lt;/ref&gt;, te čak razmišlja o zabrani prevođenja svojih knjiga na hebrejski jezik.

==Afrika==

Mankell odlazi 1972. na putovanje u [[Zambija|Zambiju]] i ostaje dvije godine. Po njegovim riječima osjećao se ''&quot;kao da je došao kući&quot;''. Danas Mankell živi, naizmjenično ljeti u Švedskoj, a većinu ostalog vremena provodi u [[Mozambik]]u, kog shvaća kao svoju novu domovinu. Nakon što je 1985. pomogao u stvaranju teatra [[Teatro Avenida (Maputo)|Teatro Avenida]] u [[Maputo|Maputu]], kome je 1986. bio i intendant, danas ponekad i u njemu režira. 2009. u produkciji njemačke televizije [[ZDF]], sa režiserom [[Jens Monath|Jensom Monathom]] snima film ''Mein Herz schlägt in Afrika''. Film je snimljen po motivima njegovog romana ''[[Comédia infantil]]'', u kom se radi o sudbini napuštene djece siročadi i njihovom životu na ulici, zatim u Africi čestog diskriminiranja albinosa, te o mladima, koji su djetinjstvo proveli kao djeca-vojnici u ratovima u Africi. Njegove pozorišne predstave [[Butterfly Blues]] (2003.) i [[The Doors (drama)|The Doors]] (2011.) govore o sudbinima afričkih emigranata u Evropi.

2009. Mankell dobija [[Nagrada Erich-Maria Remarque|mirovnu nagradu Erich-Maria Remarque]] grada [[Osnabrück]]a za svoje djela o Africi. Laudacio je održao tadašnji predsjednik Njemačke [[Horst Köhler]] &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.noz.de/lokales/30814923/friedenspreis-fuer-henning-mankell |title=Članak '''Friedenspreis für Henning Mankell''' u njemačkim novinama ''Neue Osnabrücker Zeitung'', 18. septembra 2009. {{Simboli jezika{{!}}de{{!}}njemački}} |access-date=9. 1. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121120004703/http://www.noz.de/lokales/30814923/friedenspreis-fuer-henning-mankell |archive-date=20. 11. 2012 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; pod naslovom ''Afrika je puna leptirova'' ''(Afrika ist voller Schmetterlinge)'' Jednim dijelom nagrade podržava projekte [[Christoph Schlingensief|Christopha Schlingensiefa]] u Africi.&lt;ref&gt;[http://www.bz-berlin.de/kultur/buehne/mankell-spendet-fuer-schlingensiefs-oper-article589397.html Članak '''Fürs Afrika-Projekt - Mankell spendet für Schlingensiefs Oper''' u njemačkim novinama Berliner Zeitung, 21. septembra 2009.{{Simboli jezika|de|njemački}}]{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

==Djela==

=== Romani o Wallanderu ===

{{Glavni|Kurt Wallander}}

[[Kurt Wallander]] je izmišljeni lik policijskog komesara iz krimi romana Henninga Mankella. Po motivima većine romana snimljeni su filmovi u njemačko-švedskoj koprodukciji.

{| class=&quot;prettytable&quot; style=&quot;width: 80%;&quot;
|- style=&quot;background:#e3e3e3;&quot;
! colspan=&quot;2&quot; | Godina izdavanja
! rowspan=&quot;2&quot; | Originalni naslov
! rowspan=&quot;2&quot; | Naslov
! rowspan=&quot;2&quot; | Izdavač
! rowspan=&quot;2&quot; | Broj iz serije &lt;br&gt; o Wallanderu
! rowspan=&quot;2&quot; | [[ISBN]] 
|- style=&quot;background:#e3e3e3;&quot;
! Švedska
! Bosna i Hercegovina,&lt;br&gt; Hrvatska, Srbija
|-
| 1991.
| 2004.
| Mördare utan ansikte
| [[Ubice bez lica]] {{Simboli jezika|sr|srpski}}
| Narodna knjiga, [[Beograd]]
| '''Tom 1'''
| {{ISBN|978-86-331-1669-5}}
|-
| 1992.
| 
| Hundarna i Riga
| 
| 
| '''Tom 2'''
| 
|-
| 1993.
| 
| Den vita lejoninnan
| 
| 
| '''Tom 3'''
| 
|-
| 1994.
| 
| Mannen som log
| 
| 
| '''Tom 4'''
| 
|-
| 1995.
| 2003. &lt;br&gt; 2010.
| Villospår
| [[Na pogrešnom tragu]] {{Simboli jezika|hr|hrvatski}} &lt;br&gt; [[Pogrešan trag]] {{Simboli jezika|sr|srpski}}
| Mozaik knjiga d.o.o., [[Zagreb]] &lt;br&gt; Čarobna knjiga, [[Beograd]]
| '''Tom 5'''
| {{ISBN|953-196-210-3}}
|-
| 1996.
| 2011.
| Den femte kvinnan
| [[Peta žena]] {{Simboli jezika|sr|srpski}}
| Čarobna knjiga, [[Beograd]]
| '''Tom 6'''
| 
|-
| 1997.
| 2004.
| Steget efter
| [[Ubojstvo na Ivanjsku noć]] {{Simboli jezika|hr|hrvatski}}
| Mozaik knjiga d.o.o., [[Zagreb]]
| '''Tom 7'''
| {{ISBN|953-196-370-3}}
|-
| 1998.
| 
| Brandvägg
| [[Firewall (roman)|Firewall]] {{Simboli jezika|hr|hrvatski}} 
| 
| '''Tom 8'''
| 
|-
| 1999.
| 
| Pyramiden
| [[Piramida (roman)|Piramida]] {{Simboli jezika|hr|hrvatski}}
| 
| '''Tom 9'''
| 
|-
| 1999.
|
| (Pyramiden)
| [[Piramida (roman)|Piramida]] {{Simboli jezika|hr|hrvatski}}
| 
| iz '''Toma 9'''
| 
|-
| 1999.
| 
| (Fotografens död)
| [[Fotografova smrt]] {{Simboli jezika|hr|hrvatski}}
|
| iz '''Toma 9'''
| 
|-
| 2002.
| 
| Innan frosten
| [[Prije mraza]] {{Simboli jezika|hr|hrvatski}}
|  
| '''Tom 1 Linda Wallander'''
| 
|-
| 2009.
| 
| Den orolige mannen
| [[Zabrinuti čovjek]] {{Simboli jezika|hr|hrvatski}}
|  
|'''Tom 10'''
| 
|}

=== Ostala djela ===

{| class=&quot;prettytable&quot; style=&quot;width: 80%;&quot;
|- style=&quot;background:#e3e3e3;&quot;
! colspan=&quot;2&quot; | Godina izdavanja
! rowspan=&quot;2&quot; | Originalni naslov
! rowspan=&quot;2&quot; | Naslov
! rowspan=&quot;2&quot; | Izdavač
! rowspan=&quot;2&quot; | [[ISBN]] 
|- style=&quot;background:#e3e3e3;&quot;
! Švedska
! Bosna i Hercegovina,&lt;br&gt; Hrvatska, Srbija
|-
| 1973.
| 
| Bergsprängaren
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
|-
| 1974.
| &amp;nbsp;
| Sandmålaren
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
|-
| 1977.
| &amp;nbsp;
| Vettvillingen
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
|-
| 1979.
| 
| Fångvårdskolonin som försvann
| 
| &amp;nbsp;
| 
|-
| 1980.
| &amp;nbsp;
| Dödsbrickan
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
|-
| 1981.
| &amp;nbsp;
| En seglares död
| [[Jedriličareva smrt]] {{Simboli jezika|hr|hrvatski}}
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
|-
| 1982.
| 
| Daisy Sisters
| 
| &amp;nbsp;
| 
|-
| 1983.
| &amp;nbsp;
| Apelsinträdet
| [[Narančino drvo]] {{Simboli jezika|hr|hrvatski}}
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
|-
| 1983.
| &amp;nbsp;
| Älskade syster
| [[Voljena sestra]] {{Simboli jezika|hr|hrvatski}}
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
|-
| 1984.
| 
| Sagan om Isidor  
| [[Priča o Isidoru]] {{Simboli jezika|hr|hrvatski}}
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
|-
| 1990.
| 
| Leopardens öga
| [[Leopardovo oko]] {{Simboli jezika|hr|hrvatski}}
| &amp;nbsp;
| 
|-
| 1992.
| 
| Katten som älskade regn
| [[Priča o Isidoru]] {{Simboli jezika|hr|hrvatski}}
| &amp;nbsp;
| 
|-
| 1995.
| 
| Comédia infantil
| [[Mačka koja je voljela kišu]] {{Simboli jezika|hr|hrvatski}}
| &amp;nbsp;
| 
|-
| 1995.
| 
| Eldens hemlighet
| 
| 
| &amp;nbsp;
|-
| 1998.
| 
| Berättelse på tidens strand
| 
| &amp;nbsp;
| 
|-
| 1999.
| &amp;nbsp;
| I sand och i lera
| [[U pijesku i blatu]] {{Simboli jezika|hr|hrvatski}}
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
|-
| 2000.
| &amp;nbsp;
| Labyrinten
| [[Lavirint]] {{Simboli jezika|hr|hrvatski}}
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
|-
| 2000.
|
| Danslärarens återkomst
| [[Povratak učitelja plesa]] {{Simboli jezika|hr|hrvatski}}
| 
| &amp;nbsp;
|-
| 2000.
| 
| Vindens son
| [[Sin vjetra]] {{Simboli jezika|hr|hrvatski}}
| 
| &amp;nbsp;
|-
| 2001.
| 
| Eldens gata
| 
| &amp;nbsp;
| 
|-
| 2001.
|
| Tea-Bag
| 
| &amp;nbsp;
| 
|-
| 2003.
| 
| Jag dör, men minnet lever
| [[Umirem, ali sjećanje živi]] {{Simboli jezika|hr|hrvatski}}
| &amp;nbsp;
| 
|-
| 2004.
| 
| Djup
| [[Dubina]] {{Simboli jezika|hr|hrvatski}}
| &amp;nbsp;
| 
|-
| 2005.
| 
| Kennedys hjärna
| [[Kennedyjev mozak]] {{Simboli jezika|hr|hrvatski}}
| &amp;nbsp;
| 
|-
| 2006.
| 
| Italienska skor
| [[Talijanske cipele]] {{Simboli jezika|hr|hrvatski}}
| &amp;nbsp;
| 
|-
| 2007.
| 
| Eldens Vrede
| &amp;nbsp;
| 
| 
|-
| 2008.
| 
| Kinesen 
| [[Kinez]] {{Simboli jezika|hr|hrvatski}}
| &amp;nbsp;
| 
|-
| 2012.
| 
| Minnet av en smutsig ängel
| 
| &amp;nbsp;
| 
|-
|}

=== Filmovi ===

U produkciji švedske televizije [[SVT]] ukupno je snimljeno devet filmova sa glavnim junakom Kurtom Wallanderom, kog igra švedski glumac [[Rolf Lassgård]]. Filmovi se u nekim dijelovima razlikuju od Mankellovih romana, a britanska televizija BBC snimila je još šest igranih filmova  sa [[Kenneth Branagh|Kennethom Branaghom]] po motivima njegovih knjiga. Pored toga snimljena su i dva televizijska serijala sa ukupno 26 epizoda u kojima se pojavljuije komeras Wallander.

====Filmovi sa Rolfom Lassgårdom====
{| class=&quot;prettytable&quot; style=&quot;width: 100%;&quot;
|- style=&quot;background:#e3e3e3;&quot;
!
! Bosanski naziv (prvo emitovanje)
! Švedski naslov (prvo emitovanje)
! Režija
! Scenario
! Naslov romana
|- style=&quot;background:#e3e3e3;&quot;
|-
|1
|
|''Mördare utan ansikte''&lt;br&gt;(03.09.1995, SVT)
 |Pelle Berglund
 |Lars Björkman
 |[[Ubice bez lica]] {{Simboli jezika|sr|srpski}}
|-
|2
 |
 |''Hundarna i Riga''&lt;br&gt;(10.11.1995, Kino)
|Pelle Berglund
 |Lars Björkman
 |Hundarna i Riga
|-
|3
 |
 |''Den vita lejoninnan''&lt;br&gt;(01.11.1996, Kino)
|Pelle Berglund
 |Lars Björkman &amp; Henning Mankell
 |Den vita lejoninnan
|-
|4
 |
 |''Villospår''&lt;br&gt;(19.10.2001, SVT)
|Leif Magnusson
 |Leif Magnusson &amp; Henning Mankell
 | [[Na pogrešnom tragu]] {{Simboli jezika|hr|hrvatski}} &lt;br&gt; [[Pogrešan trag]] {{Simboli jezika|sr|srpski}}
|-
|5
 |
 |''Den femte kvinnan''&lt;br&gt;(08.03.2002, SVT)
|Birger Larsen
 |Birger Larsen &amp; Klas Abrahamsson
 |[[Peta žena]] {{Simboli jezika|sr|srpski}}
|-
|6
 |
 |''Mannen som log''&lt;br&gt;(26.12.2003, SVT)
|Leif Lindblom
 |Tomas Tivemark, Michael Hjorth &amp; Klas Abrahamsson
 |Mannen som log
|-
|7
 |
 |''Steget efter''&lt;br&gt;(26.06.2005, Kino)
 |Birger Larsen
 |Birger Larsen, Klas Abrahamsson, Tomas Tivemark &amp; Michael Hjorth
 |[[Ubojstvo na Ivanjsku noć]] {{Simboli jezika|hr|hrvatski}}
|-
|8
 |
 |''Brandvägg''&lt;br&gt;(26.11.2006, DVD; 19.01.2007, SVT)
|Lisa Siwe
 |Michael Hjorth
 |Brandvägg
|-
|9
 |
 |''Pyramiden''&lt;br&gt;(28.11.2007, DVD)
 |Daniel Lind Lagerlöf
 |Michael Hjorth, Hans Rosenfeldt &amp; Henning Mankell
 |Pyramiden
|}
=== Filmovi sa Kenneth Branagh ===

* ''Sidetracked'' (po motivima knjige [[Na pogrešnom tragu]] {{Simboli jezika|hr|hrvatski}} / [[Pogrešan trag]] {{Simboli jezika|sr|srpski}}) (2008)
* ''Firewall'' (po motivima knjige Brandvägg) (2008)
* ''One Step Behind'' (po motivima knjige [[Ubojstvo na Ivanjsku noć]] {{Simboli jezika|hr|hrvatski}}) (2008)
* ''Faceless Killers'' (po motivima knjige [[Ubice bez lica]] {{Simboli jezika|sr|srpski}}) (2010)
* ''The Man Who Smiled'' (po motivima knjige Mannen som log) (2010)
* ''The Fifth Woman'' (po motivima knjige [[Peta žena]] {{Simboli jezika|sr|srpski}}) (2010)

===Ostali filmovi===

Osim filmova iz tzv. ''Wallander serije'' u koprodukciji  njemačke televizije [[ARD]]/[[Degeto]], austrijske [[ORF]] i švedske firma Firma Yellow Bird snimljeno je još nekoliko filmova sa motivima Mankellovih djela.

# [[Die Rückkehr des Tanzlehrers (Film)|Die Rückkehr des Tanzlehrers]], u produkciji [[Lisa Film]], iz [[Beč]]a, režija [[Urs Egger]], sa [[Tobias Moretti|Tobiasom Morettijem]], [[Veronica Ferres|Veronicom Ferres]] i [[Maximilian Schell|Maximilianom Schellom]], 2004. godine
# [[Kennedys Hirn]], u produkciji Bavaria Pictures GmbH, [[München]], režija [[Urs Egger]], sa [[Iris Berben]], [[Heino Ferch|Heinom Ferch]], 2009.
# [[Der Chinese]], u produkciji Yellow Bird Pictures GmbH, režija [[Peter Keglevic]], sa [[Suzanne von Borsody]], [[Michael Nyqvist|Michaelom Nyqvistom]], [[Claudia Michelsen|Claudiom Michelsenom]], 2011.
# [[Das Rätsel des Feuers]]
# [[Der Zorn des Feuers]]

=== Drame ===

* ''[[Butterfly Blues]]''
* ''[[Zeit im Dunkeln]]''
* ''[[Antilopen]]''
* Der gewissenlose Mörder Hasse Karlsson enthüllt die entsetzliche Wahrheit, wie die Frau über der Eisenbahnbrücke zu Tode gekommen ist
* ''Der Chronist der Winde''
* ''Okamenjeni princ''; Predstava u izvedbi Malog pozorišta &quot;Duško Radović&quot; iz [[Beograd]]a, izvedena je na pozorišnom festivalu [[Joakiminterfest]] 2006. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://joakimvujic.com/inter_archive_cir.php#inter06_cir |title=Stranica festivala Joakiminterfest {{Simboli jezika{{!}}sr{{!}}srpski}} |access-date=9. 12. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140118091006/http://joakimvujic.com/inter_archive_cir.php#inter06_cir |archive-date=18. 1. 2014 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
* ''[[The Doors (drama)|The Doors]]'', pozorišni komad napisan za firmu [[Gaulhofer]] sa glumcima [[Teatro Avenida (Maputo)|Teatro Avenido]] iz [[Maputo|Maputa]], 2011.&lt;ref&gt;[http://www.facebook.com/Mankells.Doors Facebook stranica o pozorišnoj predstavi The Doors]&lt;/ref&gt;

=== Knjige za djecu ===

*  ''Katten som älskade regn'', 1992.

====Sofija====

* ''Eldens hemlighet'', 1995.
* ''Eldens gåta'', 2001.
* ''Eldens vrede'', 2005
 
====Joel Gustafsson (Tetralogija)====

* ''Hunden som sprang mot en stjärna'' — 1990.
* ''Skuggorna växer i skymningen'' — 1991.
* ''Pojken som sov med snö i sin säng'' – 1996.
* ''Resan till världens ände'' – 1998.

== Nagrade ==

* 1991: [[Švedska nacionalna nagrada za krimi roman]] za ''Mördare utan ansikte'' ;
* 1992: Skandinavska nagrada [[Glasnyckel]]  za ''Mördare utan ansikte'';
* 1993: [[Njemačka nagrada za dječiju literaturu]] za dječiju knjigu ''Hunden som sprang mot en stjärna '';
* 1995: [[Švedska nacionalna nagrada za krimi roman]] za roman ''Villospår'';
* 1996: Švedska [[Nagrada Astrid Lindgren (Švedska)|nagrada Astrid Lindgren]];
* 1996: Nagrada [[Expressens Heffaklump]]  za ''Pojken som sov med snö i sin säng'';
* 1998: [[Švedska međunarodna nagrada za krimi roman]]  za serijal o kommesaru Wallanderu;
* 2000: Nagrada [[Prix Mystère de la critique]] za ''Villospår'';
* 2001: Nagrada [[Gold Dagger]] za ''Sidetracked'';
* 2001: Književna nagrada [[Corine (književna nagrada)|Corine]] za ''Steget efter'';
* 2005: Nagrada [[Gumshoe Awards]] za najbolju evropsku krimi novelu za ''The Return of the Dancing Master'';
* 2008: Nagrada [[Goldene Feder]] za literarno djelo;
* 2008: Nagrada Corine za knjigu ''Kinesen''
* 2008: Evropska agrada [[Ripper Award]] za krimi literaturu; 
* 2009: Mirovna [[nagrada Erich-Maria-Remarque]] (Glavna nagrada) za djela o Africi;

== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20151008015157/http://henningmankell.se/ Službena web stranica Henninga Mankella] {{Simboli jezika|en|engleski}}  {{Simboli jezika|se}}
* [https://web.archive.org/web/20151009025708/http://www.mankell.de/ Biogragija na dtv-Special]  {{Simboli jezika|de}}
* Ystads Kommun, Touristenbüro: [https://web.archive.org/web/20151208091354/http://www.ystad.se/Ystadweb.nsf/wwwpages/B7F00B21BB303F8DC12573670043DFA3/$File/wallander_pdf_deutsch.pdf ''Auf Wallanders Spuren. Ein Wegweiser über Ystad und Umgebung für alle Fans der Romanfigur Kurt Wallander.''] (PDF, 3 MB) {{Simboli jezika|de}}
* [http://www.ystadsallehanda.se/wallandersystad ''Wallanders Ystad.'']{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} Flash-prezentacija Ystads Allehanda {{Simboli jezika|se}}
* [[Tobias Gohlis]]: [http://pdf.zeit.de/online/2008/06/henning-mankell.pdf ''Ein anständiger Mensch.''] Članak u ZEIT-Online od 31. januara 2008. {{Simboli jezika|de}}
* [http://www.kleinezeitung.at/steiermark/grazumgebung/uebelbach/2745188/steirisches-theaterprojekt-hennig-mankell.story Steirisches Theaterprojekt mit Hennig Mankell (Članak u austrijskom dnevniku [[Kleine Zeitung]] o predstavi ''The Doors'' u firmi [[Gaulhofer]] u [[Übelbach]]u) 17. maja 2011.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140420140726/http://www.kleinezeitung.at/steiermark/grazumgebung/uebelbach/2745188/steirisches-theaterprojekt-hennig-mankell.story |date=20. 4. 2014 }} {{Simboli jezika|de}}
* [http://diepresse.com/home/kultur/literatur/668463/Mankell_Europas-Zentrum-ist-Lampedusa Mankell: „Europas Zentrum ist Lampedusa; (Članak u austrijskom dnevniku [[Die Presse]] o predstavi ''The Doors'' u firmi [[Gaulhofer]] u [[Übelbach]]u) 7. juna 2011.] {{Simboli jezika|de}}
* [http://www.jutarnji.hr/tariq-ali--vode-izraela-moraju-biti-kaznjeni/810326/?pageNumber=2 Tariq Ali: Vođe Izraela moraju biti kažnjeni; (Članak u hrvatskom dnevniku [[Jutarnji list]] o tzv. Floti slobode i hapšenju u Izraelu 1. juna 2010.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100607100354/http://www.jutarnji.hr/tariq-ali--vode-izraela-moraju-biti-kaznjeni/810326/?pageNumber=2 |date=7. 6. 2010 }} {{Simboli jezika|hr}}

=== Recenzije ===
* [http://www.krimi-couch.de/krimis/henning-mankell.html krimi-couch.de] Recenzija krimi romana {{Simboli jezika|de}}
* [http://www.literaturnetz.com/content/view/1607/79/ literature.de] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090211020926/http://www.literaturnetz.com/content/view/1607/79/ |date=11. 2. 2009 }} Prilog o krimi i romanima o Africi {{Simboli jezika|de}}
* [http://www.perlentaucher.de/autoren/314.html perlentaucher.de] Prilog o krimi i romanima o Africi {{Simboli jezika|de}}
* [http://www.schwedenkrimi.de/mankell_rez.htm schwedenkrimi.de] Recenzije krimi romana {{Simboli jezika|de}}

=== Intervjui ===
* [http://www.faz.net/s/Rub1DA1FB848C1E44858CB87A0FE6AD1B68/Doc~E2F2973B9E120489384B81B65C2B4B28E~ATpl~Ecommon~Scontent.html Henning Mankell: „Ich hatte einen Traum vom Ende der Menschheit“] (Članak u FAZ, 20. oktobar 2006.)
* [https://web.archive.org/web/20090502170755/http://www.kaindlstorfer.at/interviews/mankell.html Henning Mankell: „Ich mag keine Serienkiller“] (Članak u Tagesanzeiger, Zürich 15. marta 2000.) {{Simboli jezika|de}}
* [http://www.zenithonline.de/kultur/interview/?article=11&amp;cHash=80829c3eab Henning Mankell: „Afrika hat mich zu einem besseren Europäer gemacht“ ]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} (www.zenithonline.de,13. april 2008.) {{Simboli jezika|de}}

==Reference==
{{refspisak}}

{{Commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Mankell, Henning}}
[[Kategorija:Rođeni 1948.]]
[[Kategorija:Švedski pisci]]
[[Kategorija:Švedski pozorišni režiseri]]
[[Kategorija:Maputo]]
[[Kategorija:Henning Mankell]]
[[Kategorija:Dobitnici Nagrade &quot;Erich Maria Remarque&quot;]]
[[Kategorija:Biografije, Stockholm]]
[[Kategorija:Umrli 2015.]]</text>
      <sha1>202uwkrej36c13rz4o7dfnuvvbu5enz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ludacris</title>
    <ns>0</ns>
    <id>168158</id>
    <revision>
      <id>3917717</id>
      <parentid>3897438</parentid>
      <timestamp>2026-08-12T11:17:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3917717</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8917" sha1="t0xfyhubr2gy4yflp93550a1okuwyiv" xml:space="preserve">{{Infokutija muzičar
|ime_muzičara    = '''Christopher Brian Bridges'''
|žanr            = [[Hip-hop]]
|bgcolour        = solo_izvođač
|slika           = Ludacris 2008.jpg
|država          = [[Sjedinjene Američke Države]]
|karijera        = [[2000]]. -
|rođenje         = [[11. septembar|11. septembra]] , [[1977]].
|smrt            = 
|instrument      = 
|izdavač         = ''Def Jam Records''
|zanimanje       = [[Hip-hop|reper]] , [[glumac]]
|angažman        = 
|URL             = 
|najnoviji_album = ''Battle of the Sexes'' 
|godina3         = [[2010]].
|album2          = ''Word of Mouf''
|godina2         = [[2001]].
|album1          = ''Back for the First Time''
|godina1         = [[2000]].
}}

'''Christopher Brian Bridges''' ili bolje poznatiji kao '''Ludacris''' je [[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[Hip-hop|reper]] i [[glumac]]. Zajedno sa svojim menadžerom, Chaka Zuluom, je osnovao grupu ''Disturbing tha Peace'' ili ''DTP''. Ludacris je osvojio ''Screen Actors Guild'', ''Critic's Choice'', ''MTV'', i tri Grammy nagrade tokom karijere. Rođen je u [[Champaign]], [[Illinois]] ali se preselio u [[Atlanta|Atlantu, Georgia]] sa devet godina, gdje je počeo repati. Nakon kratkog posla kao disk džokej, izdao je svoj debitantski album ''Back for the First Time'' u 2000, koji je sadržavao singlove &quot;Southern Hosptality&quot; i &quot;What's Your Fantasy&quot;. U 2001, Ludacris izdaje album ''Word Mouf'', nakon čega slijedi album ''Chicken-n-Beer'' u 2003. Mnogo ozbiljnije je pristupio karijeri sa svojia sljedeća tri albuma, ''The Red Light District'' (2004), ''Release Therapy'' (2006), ''Theater of the Mind'' (2008). Njegov posljednji album, ''Battle of the Sexes'', objavljen je u 2010.

== Život ukratko ==

Ludacris je rođen [[11. septembar|11. septembra]] [[1977]] u [[Champaign (Illinois)|Champaign]], [[Illinois]], kao jedino dijete Roberta Shields i Wayne Brian Bridges.&lt;ref name=tej&gt;{{Cite news|last=|first=|coauthors=|title=Ludacris: rap star keep's conquering music while enjoying success as actor|pages=|publisher=Jet|date=20. 6. 2005|url=http://findarticles.com/p/articles/mi_m1355/is_25_107/ai_n15686636/|access-date=15. 9. 2010|archive-date=2. 12. 2006|archive-url=https://web.archive.org/web/20061202183206/http://findarticles.com/p/articles/mi_m1355/is_25_107/ai_n15686636|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ett&gt;{{Cite news|last=Haynes|first=Monica|coauthors=|title=Antonella or no, Bobby Brown needs dough and Foxy tells her side|pages=|publisher=[[Pittsburgh Post-Gazette]]|date=27. 2. 2007|url=http://www.post-gazette.com/pg/07058/765415-351.stm|access-date=15. 9. 2010}}&lt;/ref&gt; On je [[Afroamerikanci|afroameričkog]] i [[Domorodački narodi Amerike|indijanskog]] porijekla.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.playboy.co.uk/article/16365/playboy-interview-ludacris#texttop|title=Playboy Interview: Ludacris|last=Tannenbaum|first=Rob|date=1. 10. 2006|publisher=Playboy Magazine|access-date=8. 6. 2009|archive-date=24. 2. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110224165119/http://www.playboy.co.uk/article/16365/playboy-interview-ludacris#texttop|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://us.dada.net/music/ludacris/bio/|title=Ludacris Biography|author=DaDa Entertainment|year=2009|publisher=Dada Entertainment|access-date=8. 6. 2009|archive-date=28. 5. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090528073949/http://us.dada.net/music/ludacris/bio/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Bridges je napisao svoju prvu rap pjesmu u dobi od devet godina kad se seli u [[Atlanta, Georgia|Atlantu]], a pridružio amaterskoj rap grupi tri godine kasnije.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.mtv.com/bands/archive/l/ludacris01/|title=Ludacris: Throwing Bows|last=Dukes|first=Rahman|last2=Scorca|first2=Shari|date=9. 3. 2001|publisher=MTV News|access-date=1. 3. 2009|archive-date=5. 6. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090605192000/http://www.mtv.com/bands/archive/l/ludacris01/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Pohađao je ''Banneker High School'' u [[Atlanta, Georgia|Atlanti]] i diplomirao [[1996]]. Od [[1998]]. do [[1999]], studirao je Menadžment za muziku u Georgia State [[Univerzitet]]u.&lt;ref&gt;[http://www.music.gsu.edu/docs/Sounds%20Fall%202008.pdf Alumni Report] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130604221302/http://www.music.gsu.edu/docs/Sounds%20Fall%202008.pdf |date=4 Juni 2013 }}. ''Sounds'', Fall 2008, pg. 10. Georgia State University.&lt;/ref&gt; Ludacris ima kćer Karmu sa svojom ženom Christine White, a otac mu je preminuo [[2007]]. od raka.

== Muzička karijera ==

=== Počeci, suradnja s Timbalandom ===
Ludacris je surađivao s [[Sjedinjene Američke Države|američkim]] producentom [[Timbaland]]om na pjesmi &quot;Phat Rabbit&quot; s njegovog debitantskog albuma ''Tim's Bio: Life from da Bassment''. Kasnije se pjesma našla i na Ludacrisovom albumu ''Back for the First Time''.

=== ''Back for the First Time'' (2000.) ===
Ludacris je u oktobru [[2000]]. objavio svoj debitantski album ''Back for the First Time''. Album je dospio na četvrto mjesto američke ljestvice Billboard 200. Njegovi prvi singlovi s tog albuma su &quot;Southern Hospitality&quot; i &quot;What's Your Fantasy&quot;. Gosti na albumu su [[Shawnna]], [[Pastor Troy]], [[Timbaland]], [[Trina]], [[Foxy Brown]] i [[UGK]].

=== ''Word of Mouf'' (2001.) ===
Ludacris je brzo kompletirao i svoj sljedeći album ''Word of Mouf'', koji je objavljen na kraju [[2001]]. godine. Poznatiji singlovi s tog albuma su &quot;Rollout (My Business)&quot;, &quot;Saturday (Oooh! Ooooh!)&quot; zajedno sa Sleepy Brownom, &quot;Move Bitch&quot; sa Mystikalom i &quot;Area Codes&quot; s [[Nate Dogg]]om.

=== ''Chicken-n-Beer'' (2003.) ===

[[Datoteka:Ludacris-2.jpg|mini|220px|mini|Ludacris na dodijeli muzičkih nagrada (2004.)]]
Tokom proljeća 2003, Ludacris se vratio glazbenoj sceni s novim singlom &quot;Act a Fool&quot;, sa soundtracka filma ''Fast and Furious'' u kojem je imao ulogu. U isto vrijeme objavljuje svoj treći studijski album ''Chicken-n-Beer''. Gosti na albumu su [[Chingy]], [[Snoop Dogg]], [[Lil' Flip]], [[Shawnna]] i mnogi drugi. Singlovi s albuma su &quot;P-Poppin&quot;, &quot;Stand Up&quot; i &quot;Splash Waterfalls&quot;. Pjesma &quot;Stand Up&quot; mu je dovela najveći uspjeh kad je dosegla broj jedan ljestvice Billboard Hot 100. Ludacris je svoju prvu Grammy nagradu osvojio s [[Usher]]om i [[Lil Jon]]om na njihovom hit singlu &quot;Yeah!&quot;.

=== ''The Red Light District'' (2004.) ===
Ludacris je [[2004]]. objavio svoj četvrti album ''[[The Red Light District]]''. U svom prvom singlu &quot;Get Back&quot; poručuje medijima da ga puste na miru. Sljedeći singl je &quot;Number One Spot&quot; inspiriran [[Austin Powers|Austinom Powersom]]. Gosti na albumu su [[Nas]], [[DJ Quik]], [[DMX]], [[Trick Daddy]], [[Sleepy Brown]] i [[Bobby Valentino]]. Album je debitirao na broju jedan.

=== ''Release Therapy'' (2006.) ===
Ludacris svoj peti studijski ''Release Therapy'' album objavljuje  [[26. septembar|26. septembra]] [[2006]]. godine. Gosti na albumu su [[Pharrell Williams]], [[R. Kelly]], [[Young Jeezy]], [[Mary J. Blige]], [[Field Mob]], [[Bobby Valentino]], [[Pimp C]], [[C-Murder]] i [[Beanie Sigel]]. Prvi singl &quot;Money Maker&quot; zajedno s [[Pharrell]]om je objavljen 17. srpnja 2006. godine. Drugi singl s albuma je &quot;Grew Up a Screw Up&quot; zajedno sa [[Young Jeezy]]em, a treći je &quot;Runaway Love&quot;. Album je u prvom tjednu prodan u 309.000 primjeraka.

=== ''Theater of the Mind'' (2008.) ===
[[Datoteka:Crop 3.jpg|mini|desno|220px|mini|Ludacris 2009. godine]]
Ludacris svoj šesti studijski [[album]] ''Theater of the Mind'' objavljuje [[24. novembar|24. novebra]] [[2008]]. godine. Ludacris je za intervju časopisa ''Complex'' potvrdio da će na albumu gostovati [[Chris Brown]], [[Lil Wayne]], [[Rick Ross]], [[T.I.]], [[Plies]], [[Common]], [[T-Pain]], [[Jay-Z]], [[Nas]] i [[Game|The Game]]. U prvom tjednu album je bio prodan u 213.493 primjeraka. Singlovi s albuma su &quot;What Them Girls Like&quot;, &quot;One More Drink&quot; i &quot;Nasty Girl&quot;.

=== ''Battle of the Sexes'' (2010.) ===
Ludacrisov sedmi studijski [[album]] ''Battle of the Sexes'' objavljen je [[9. april]]a [[2010]]. godine. Prvi singl s albuma je &quot;How Low&quot; koji je objavljen [[8. decembar|8. decembra]] [[2009]]. godine. Sljedeći singlovi su &quot;My Chick Bad&quot; i &quot;Sex Room&quot;. Album je prvom tjednu prodan u 137.000 primjeraka. Ludacris je 2010. gostovao na [[Justin Bieber]]ovom albumu ''My World 2.0'' u pjesmi &quot;Baby&quot;.

== Diskografija ==
* 2000.: ''Back for the First Time''
* 2001.: ''Word of Mouf''
* 2003.: ''Chicken-n-Beer''
* 2004.: ''The Red Light District''
* 2006.: ''Release Therapy''
* 2008.: ''Theater of the Mind''
* 2010.: ''Battle of the Sexes''
* 2011.: ''Ludaversal''

== Reference ==
{{refspisak|2}}

{{Commonscat}}

{{Grammy - reperski album}}
{{Grammy - reperska pjesma}}
{{Grammy - najbolja izvedba melodijskog repa}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Rođeni 1977.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Champaign (Illinois)]]
[[Kategorija:Američki muzičari]]
[[Kategorija:Američki glumci]]</text>
      <sha1>t0xfyhubr2gy4yflp93550a1okuwyiv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Grad Foča (Republika Srpska)</title>
    <ns>10</ns>
    <id>171147</id>
    <revision>
      <id>3917623</id>
      <parentid>3617036</parentid>
      <timestamp>2026-08-11T20:50:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3917623</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3512" sha1="d70k9jqi0ifi84l9qnfsbd7n9adw8a1" xml:space="preserve">{{Navkutija
| ime         = Grad Foča (Republika Srpska)
| naslov      = [[Grad]] [[Foča (Republika Srpska)]]
| slika       = [[Datoteka:Foča (grb).svg|50px]]
| podaciklasa = hlist

| grupa1      = [[Spisak naseljenih mjesta u gradu Foča (Republika Srpska)|Naseljena mjesta]]
| podaci1     = 
* [[Anđelije]]
* [[Bastasi (Foča, Republika Srpska)|Bastasi]]
* [[Beleni]]
* [[Biokovo (Foča, Republika Srpska)|Biokovo]]
* [[Birotići]]
* [[Bogavići]]
* [[Borje (Foča, Republika Srpska)|Borje]]
* [[Borovinići (Foča, Republika Srpska)|Borovinići]]
* [[Brajići (Foča, Republika Srpska)|Brajići]]
* [[Brajkovići (Foča, Republika Srpska)|Brajkovići]]
* [[Brod (Foča, Republika Srpska)|Brod]]
* [[Brusna]]
* [[Budanj]]
* [[Bujakovina (Foča, Republika Srpska)|Bujakovina]]
* [[Bunovi]]
* [[Cerova Ravan]]
* [[Crnetići]]
* [[Cvilin (Foča, Republika Srpska)|Cvilin]]
* [[Čelebići (Foča, Republika Srpska)|Čelebići]]
* [[Čelikovo Polje]]
* [[Ćurevo]]
* [[Daničići]]
* [[Derolovi]]
* [[Drače (Foča, Republika Srpska)|Drače]]
* [[Dragočava]]
* [[Dragojevići]]
* [[Đeđevo]]
* [[Fališi]]
* [[Filipovići (Foča, Republika Srpska)|Filipovići]]
* [[Foča (Republika Srpska)|Foča]]
* [[Glušca (Foča, Republika Srpska)|Glušca]]
* [[Godijeno]]
* [[Gostičaj (Foča, Republika Srpska)|Gostičaj]]
* [[Govza]]
* [[Gradac (Foča, Republika Srpska)|Gradac]]
* [[Grandići (Foča, Republika Srpska)|Grandići]]
* [[Grdijevići]]
* [[Hum (Foča, Republika Srpska)|Hum]]
* [[Huseinovići]]
* [[Igoče]]
* [[Izbišno]]
* [[Jasenovo (Foča, Republika Srpska)|Jasenovo]]
* [[Ječmišta]]
* [[Jeleč (Foča, Republika Srpska)|Jeleč]]
* [[Jošanica (Foča, Republika Srpska)|Jošanica]]
* [[Kolun (Foča, Republika Srpska)|Kolun]]
* [[Kosman]]
* [[Kozarevina]]
* [[Kozja Luka]]
* [[Kratine (Foča, Republika Srpska)|Kratine]]
* [[Krna Jela]]
* [[Kruševo (Foča, Republika Srpska)|Kruševo]]
* [[Kunduci]]
* [[Kunovo (Foča, Republika Srpska)|Kunovo]]
* [[Kuta (Foča, Republika Srpska)|Kuta]]
* [[Ljubina (Foča, Republika Srpska)|Ljubina]]
* [[Marevo (Foča, Republika Srpska)|Marevo]]
* [[Mazoče]]
* [[Meštrevac]]
* [[Miljevina]]
* [[Mirjanovići]]
* [[Mješaji]]
* [[Orahovo (Foča, Republika Srpska)|Orahovo]]
* [[Papratno (Foča, Republika Srpska)|Papratno]]
* [[Patkovina]]
* [[Paunci]]
* [[Poljice (Foča, Republika Srpska)|Poljice]]
* [[Popov Most]]
* [[Potpeće (Foča, Republika Srpska)|Potpeće]]
* [[Prevrać]]
* [[Prijeđel]]
* [[Prisoje (Foča, Republika Srpska)|Prisoje]]
* [[Puriši]]
* [[Radojevići]]
* [[Rijeka (Foča, Republika Srpska)|Rijeka]]
* [[Rodijelj (Foča, Republika Srpska)|Rodijelj]]
* [[Slatina (Foča, Republika Srpska)|Slatina]]
* [[Sorlaci (Foča, Republika Srpska)|Sorlaci]]
* [[Susješno]]
* [[Škobalji]]
* [[Štović]]
* [[Šuljci]]
* [[Tečići]]
* [[Tjentište]]
* [[Tođevac]]
* [[Toholji]]
* [[Trbušće]]
* [[Trtoševo]]
* [[Tvrdaci]]
* [[Velenići]]
* [[Vikoč]]
* [[Vitine]]
* [[Vojnovići]]
* [[Vranjevići (Foča, Republika Srpska)|Vranjevići]]
* [[Vrbnica (Foča, Republika Srpska)|Vrbnica]]
* [[Vučevo]]
* [[Vukušići]]
* [[Zakmur]]
* [[Zavait]]
* [[Zubovići (Foča, Republika Srpska)|Zubovići]]
* [[Željevo (Foča, Republika Srpska)|Željevo]] 
}}&lt;includeonly&gt;
[[Kategorija:Naselja u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Naseljena mjesta u Foči (Republika Srpska)]]&lt;/includeonly&gt;&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Navigacijske kutije općina u Bosni i Hercegovini|Foča (Republika Srpska)]]
[[Kategorija:Šabloni Foče (Republika Srpska)|~]]&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>d70k9jqi0ifi84l9qnfsbd7n9adw8a1</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3917624</id>
      <parentid>3917623</parentid>
      <timestamp>2026-08-11T20:50:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Z1KA premjestio je stranicu [[Šablon:Općina Foča (Republika Srpska)]] na [[Šablon:Grad Foča (Republika Srpska)]]</comment>
      <origin>3917623</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3512" sha1="d70k9jqi0ifi84l9qnfsbd7n9adw8a1" xml:space="preserve">{{Navkutija
| ime         = Grad Foča (Republika Srpska)
| naslov      = [[Grad]] [[Foča (Republika Srpska)]]
| slika       = [[Datoteka:Foča (grb).svg|50px]]
| podaciklasa = hlist

| grupa1      = [[Spisak naseljenih mjesta u gradu Foča (Republika Srpska)|Naseljena mjesta]]
| podaci1     = 
* [[Anđelije]]
* [[Bastasi (Foča, Republika Srpska)|Bastasi]]
* [[Beleni]]
* [[Biokovo (Foča, Republika Srpska)|Biokovo]]
* [[Birotići]]
* [[Bogavići]]
* [[Borje (Foča, Republika Srpska)|Borje]]
* [[Borovinići (Foča, Republika Srpska)|Borovinići]]
* [[Brajići (Foča, Republika Srpska)|Brajići]]
* [[Brajkovići (Foča, Republika Srpska)|Brajkovići]]
* [[Brod (Foča, Republika Srpska)|Brod]]
* [[Brusna]]
* [[Budanj]]
* [[Bujakovina (Foča, Republika Srpska)|Bujakovina]]
* [[Bunovi]]
* [[Cerova Ravan]]
* [[Crnetići]]
* [[Cvilin (Foča, Republika Srpska)|Cvilin]]
* [[Čelebići (Foča, Republika Srpska)|Čelebići]]
* [[Čelikovo Polje]]
* [[Ćurevo]]
* [[Daničići]]
* [[Derolovi]]
* [[Drače (Foča, Republika Srpska)|Drače]]
* [[Dragočava]]
* [[Dragojevići]]
* [[Đeđevo]]
* [[Fališi]]
* [[Filipovići (Foča, Republika Srpska)|Filipovići]]
* [[Foča (Republika Srpska)|Foča]]
* [[Glušca (Foča, Republika Srpska)|Glušca]]
* [[Godijeno]]
* [[Gostičaj (Foča, Republika Srpska)|Gostičaj]]
* [[Govza]]
* [[Gradac (Foča, Republika Srpska)|Gradac]]
* [[Grandići (Foča, Republika Srpska)|Grandići]]
* [[Grdijevići]]
* [[Hum (Foča, Republika Srpska)|Hum]]
* [[Huseinovići]]
* [[Igoče]]
* [[Izbišno]]
* [[Jasenovo (Foča, Republika Srpska)|Jasenovo]]
* [[Ječmišta]]
* [[Jeleč (Foča, Republika Srpska)|Jeleč]]
* [[Jošanica (Foča, Republika Srpska)|Jošanica]]
* [[Kolun (Foča, Republika Srpska)|Kolun]]
* [[Kosman]]
* [[Kozarevina]]
* [[Kozja Luka]]
* [[Kratine (Foča, Republika Srpska)|Kratine]]
* [[Krna Jela]]
* [[Kruševo (Foča, Republika Srpska)|Kruševo]]
* [[Kunduci]]
* [[Kunovo (Foča, Republika Srpska)|Kunovo]]
* [[Kuta (Foča, Republika Srpska)|Kuta]]
* [[Ljubina (Foča, Republika Srpska)|Ljubina]]
* [[Marevo (Foča, Republika Srpska)|Marevo]]
* [[Mazoče]]
* [[Meštrevac]]
* [[Miljevina]]
* [[Mirjanovići]]
* [[Mješaji]]
* [[Orahovo (Foča, Republika Srpska)|Orahovo]]
* [[Papratno (Foča, Republika Srpska)|Papratno]]
* [[Patkovina]]
* [[Paunci]]
* [[Poljice (Foča, Republika Srpska)|Poljice]]
* [[Popov Most]]
* [[Potpeće (Foča, Republika Srpska)|Potpeće]]
* [[Prevrać]]
* [[Prijeđel]]
* [[Prisoje (Foča, Republika Srpska)|Prisoje]]
* [[Puriši]]
* [[Radojevići]]
* [[Rijeka (Foča, Republika Srpska)|Rijeka]]
* [[Rodijelj (Foča, Republika Srpska)|Rodijelj]]
* [[Slatina (Foča, Republika Srpska)|Slatina]]
* [[Sorlaci (Foča, Republika Srpska)|Sorlaci]]
* [[Susješno]]
* [[Škobalji]]
* [[Štović]]
* [[Šuljci]]
* [[Tečići]]
* [[Tjentište]]
* [[Tođevac]]
* [[Toholji]]
* [[Trbušće]]
* [[Trtoševo]]
* [[Tvrdaci]]
* [[Velenići]]
* [[Vikoč]]
* [[Vitine]]
* [[Vojnovići]]
* [[Vranjevići (Foča, Republika Srpska)|Vranjevići]]
* [[Vrbnica (Foča, Republika Srpska)|Vrbnica]]
* [[Vučevo]]
* [[Vukušići]]
* [[Zakmur]]
* [[Zavait]]
* [[Zubovići (Foča, Republika Srpska)|Zubovići]]
* [[Željevo (Foča, Republika Srpska)|Željevo]] 
}}&lt;includeonly&gt;
[[Kategorija:Naselja u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Naseljena mjesta u Foči (Republika Srpska)]]&lt;/includeonly&gt;&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Navigacijske kutije općina u Bosni i Hercegovini|Foča (Republika Srpska)]]
[[Kategorija:Šabloni Foče (Republika Srpska)|~]]&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>d70k9jqi0ifi84l9qnfsbd7n9adw8a1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Killer Queen</title>
    <ns>0</ns>
    <id>262914</id>
    <revision>
      <id>3917672</id>
      <parentid>3875470</parentid>
      <timestamp>2026-08-12T05:44:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3917672</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6751" sha1="de9568qm6wwsjhcyam3d5ghspd70ls3" xml:space="preserve">{{Infokutija singl
| ime              = Killer Queen
| omot             = Killer Queen Omot singla.JPG
| opis             = Omot singla
| ime_muzičara_genitiv = [[Queen]]a
| album            = [[Sheer Heart Attack]]
| A-strana         = 
| B-strana         = ''Flick of the Wrist''
| izdat            = {{ZD|UK}} [[11. oktobar]] [[1973]].
| format           = 7&quot; vinil
| snimljen         = [[1973]]., Trident Studios
| žanr             = Glam rock &lt;br /&gt; Art rock
| dužina           = 3:03
| izdavač          = {{ZD|UK}} ''[[EMI]]'' &lt;br /&gt; {{ZD|SAD}} ''Elektra Records''
| pisac            = [[Freddie Mercury]]
| producent        = Roy Thomas Baker, [[Queen]]
| certifikacija    = 
| zadnji_singl     = &quot;[[Seven Seas of Rhye]]&quot; &lt;br /&gt; ([[1973]])
| ovaj_singl       = &quot;'''Killer Queen'''&quot; &lt;br /&gt; ([[1973]])
| sljedeći_singl   = &quot;[[Now I'm Here]]&quot; &lt;br /&gt; ([[1975]])
}}
'''Killer Queen''' je [[singl]] britanske [[rock]] grupe [[Queen]]. Autor teksta pjesme i kompozitor je [[Freddie Mercury]]. Pjesma se našla na trećem i uspješnom albumu Queena [[Sheer Heart Attack]] objavljenog [[1974|iste godine]] kao i na kompilacijskom albumu [[Greatest Hits (Queen)|Greatest Hits]] iz [[1981]]. godine. Postala je prvi internacionalni hit grupe dosegnuvši broj 2 na [[UK|britanskoj]] i broj 12 na [[SAD|američkoj]] top-listi singlova, te jedan od najvećih hitova i najboljih kompozicija u [[1973.]] godini jer je kvalitetom u velikoj mjeri odudarala od tada dominantnih pop i rock materijala.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://digitaldreamdoor.nutsie.com/pages/bg_hits/bg_hits_74.html |title=DigitalDreamDoor.com: 100 najboljih rock pjesama 1974. godine |access-date=26. 7. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100527224003/http://digitaldreamdoor.nutsie.com/pages/bg_hits/bg_hits_74.html |archive-date=27. 5. 2010 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Na ''B'' strani singla objavljena je također Mercuryjeva pjesma &quot;Flick Of The Wrist&quot;.

== Pjesma ==
Sa muzičke tačke gledišta, pjesma je jedan od najsvjetlijih trenutaka grupe i njenog autora. Odlikuje se jednostavnom ''pulsirajućom'' melodijom, dominantnom dionicom klavira i vokalnim harmonijama, te poznatim gitarskim solom.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://digitaldreamdoor.nutsie.com/pages/best_guitarsolo.html |title=DigitalDreamDoor.com: 100 najboljih gitarskih sola |access-date=26. 7. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100609165403/http://digitaldreamdoor.nutsie.com/pages/best_guitarsolo.html |archive-date=9. 6. 2010 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Mercury je naknadno komentarisao da je tekst napisao prije dodavanja muzičkog aranžmana a snimljena je dok je [[Brian May|May]] bio u [[Bolnica|bolnici]] te je zbog toga svoje dionice snimio naknadno.
Pjesma govori o eskort dami za bogatu društvenu klasu. U drugom stihu pjesme spominje se izraz: ''Let them eat cake'', she says just like Marie Antoinette (prevedeno na [[Bosanski jezik|bos.]]:''Neka jedu kolače'', reče baš poput Marije Antoinette), izjava koja se pripisuje posljednjoj [[Francuska|francuskoj]] kraljici [[Marija Antoaneta|Mariji Antoinetti]], koja je za vrijeme [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]] navodno izrekla tu izjavu ogorčena na protestante koji su protestovali na ulicama a koji su pored ostalog bili i gladni i nisu imali dovoljno ni hljeba.

== Top-lista ==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
!Top-lista (1974/1975)
!Najbolji &lt;br /&gt;plasman
|-
|align=&quot;left&quot;|Austrija&lt;ref&gt;{{cite web|author=Steffen Hung |url=http://austriancharts.at/showitem.asp?interpret=Queen&amp;titel=Killer+Queen&amp;cat=s |title=Queen - Killer Queen |publisher=austriancharts.at |date= |access-date=23. 6. 2012}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:center;&quot;|10.
|-
|align=&quot;left&quot;|Kanada&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.collectionscanada.gc.ca/rpm/028020-119.01-e.php?&amp;file_num=nlc008388.3969a&amp;type=1&amp;interval=20&amp;PHPSESSID=11jq1uuicfbth860997u8p11q4 |title=Item Display - RPM - Library and Archives Canada |publisher=Collectionscanada.gc.ca |date= |access-date=23. 6. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130608071852/http://www.collectionscanada.gc.ca/rpm/028020-119.01-e.php?&amp;file_num=nlc008388.3969a&amp;type=1&amp;interval=20&amp;PHPSESSID=11jq1uuicfbth860997u8p11q4 |archive-date=8. 6. 2013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:center;&quot;|15.
|-
|align=&quot;left&quot;|Holandija&lt;ref&gt;{{cite web|author=Steffen Hung |url=http://dutchcharts.nl/showitem.asp?interpret=Queen&amp;titel=Killer+Queen&amp;cat=s |title=Queen - Killer Queen |publisher=dutchcharts.nl |date= |access-date=23. 6. 2012}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:center;&quot;|3.
|-
|align=&quot;left&quot;|Njemačka&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://charts.de/song.asp?artist=Queen&amp;title=Killer+Queen&amp;cat=s&amp;country=de |title=charts.de |publisher=charts.de |date= |access-date=23. 6. 2012 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:center;&quot;|12.
|-
|align=&quot;left&quot;|Irska&lt;ref&gt;{{cite web|author=Jaclyn Ward - Fireball Media Group - http://www.fireballmedia.ie |url=http://www.irishcharts.ie/search/placement |title=The Irish Charts - All there is to know |publisher=Irishcharts.ie |date= |access-date=23. 6. 2012}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2.
|-
|align=&quot;left&quot;|Norveška&lt;ref&gt;{{cite web|author=Steffen Hung |url=http://norwegiancharts.com/showitem.asp?interpret=Queen&amp;titel=Killer+Queen&amp;cat=s |title=Queen - Killer Queen |publisher=norwegiancharts.com |date= |access-date=23. 6. 2012}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:center;&quot;|4.
|-
|align=&quot;left&quot;|UK &lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.theofficialcharts.com/search-results-album/_/Killer+Queen#single|title=The Official Charts Company - Killer Queen by Queen Search|date=6. 5. 2013|publisher=The Official Charts Company|access-date=26. 7. 2013|archive-url=https://archive.today/20130630104255/http://www.theofficialcharts.com/search-results-album/_/Killer+Queen%23single#single|archive-date=30. 6. 2013|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2.
|-
|align=&quot;left&quot;|SAD&lt;ref&gt;{{cite web|author=Queen |url=http://www.allmusic.com/artist/queen-p5205/charts-awards/billboard-singles |title=Queen - Awards |publisher=AllMusic |date= |access-date=23. 6. 2012}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:center;&quot;|12.
|}

== Reference ==
{{refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20050330072529/http://www.queenwords.com/lyrics/songs/sng03_02.shtml Tekst pjesme ''Killer Queen''] 
* [http://www.genesis-publications.com/books/queen/index.html Killer Queen] – Službeno izdanje knjige
* [http://queenpedia.com/index.php?title=Killer_Queen_%28single%29 Queenpedia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111123083657/http://queenpedia.com/index.php?title=Killer_Queen_%28single%29 |date=23. 11. 2011 }}

{{Singlovi Queena}}

[[Kategorija:Queen]]
[[Kategorija:Pjesme grupe &quot;Queen&quot;]]
[[Kategorija:Singlovi iz 1974.]]</text>
      <sha1>de9568qm6wwsjhcyam3d5ghspd70ls3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kristalomantija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>270159</id>
    <revision>
      <id>3917680</id>
      <parentid>3053359</parentid>
      <timestamp>2026-08-12T07:53:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3917680</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5149" sha1="dhwyh5z45q1nr8nbqs6rj0j7ovrg1v6" xml:space="preserve">[[Datoteka:John William Waterhouse - The Crystal Ball.JPG|right|thumb|200px|''Kristalna kugla'',  [[John William Waterhouse]] (1902, ulje na platnu)]]

Riječ [[kristal]] potiče od grčke riječi krystallos (grč. κρύσταλλο) iz korijena krysos, što znači ledeno, jer se vjerovalo da se kristali sastoje od [[Led|leda]] toliko hladnog da se nikada neće otopiti.  Stari Grci su vjerovali da su svi kristali kvarca, pronađeni na [[Zemlja (planeta)|Zemlji]], fragmenti arhetipskog kristala istine koji je [[Heraklo]] ispustio sa [[Olimp|Olimpa]], gdje su živjeli bogovi. Grčki filozof Platon (427-347. p. n. e.) vjerovao je da određene [[zvijezde]] i [[planete]] pretvaraju materije koje su se raspale, ili su u procesu raspadanja, u najsavršenije dragulje kojima potom ovladavaju.

== Porijeklo kristalomantije ==

[[Datoteka:Quartz oisan.jpg|mini|250p|Kristal [[kvarc]]a]]

Kristalomantija ili kristalomacija je prije svega vještina gledanja ili čitanja kristala u potrazi za slikama kojima se nastoje objasniti prošli, sadašnji ili budući događaji, ali se u praksi ovaj termin vjezuje za svaki rad na kristalima. [[Krug]] i lopta su [[Simbol|simboli]] savršenstva i vjerovalo se da kristalna kugla predstavlja mikrokosmos u širem univerzumu. Odatle potiče i vjerovanje da se u njoj mogu zarobiti informacije o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti.&lt;br /&gt;

[[Maje]] su koristile [[kvarc]] koji je bio svetinja boga sunca Teckatlipoka, a zidovi hramova posvećenih ovom  bogu bili su prekriveni [[Ogledalo|ogledalima]] koja su između ostalog bila korištena i za proricanje budućnosti.&lt;ref&gt;Enciklopedija magije i drevne mudrosti, str. 26&lt;/ref&gt; I Apači su čitali kristale, i to ne samo kako bi saznali da li će im pohodi biti uspješni već i da bi otkrili mjesta na kojima su se nalazili svojina i poniji koje su im ukrala druga plemena.&lt;br /&gt;

Proricanje iz kristalnih kugli postalo je popularno u [[Evropa|Evropi]] u [[15. vijek|15. vijeku]] kada se vjerovalo da se duhovi i anđeli pojavljuju u kristalima, a sami rituali su bili dugi i komplikovani. Jedan od najpoznatijih proroka koji su koristili kristalnu kuglu bio je [[John Dee]], astrolog kraljice [[Elizabeta I, kraljica Engleske|Elizabete I]]. On je 21. novembra [[1582|1582.]] kupio &quot;kristal veliki kao jaje, vrlo blistav, jasan i sjajan&quot;, pa je preko te kugle komunicirao s anđelima. Tako ne samo što je stekao raznovrsna znanja već je, kako je sam vjerovao, štitio kraljicu i [[Engleska|Englesku]]. Njegova kugla nije bila čist kristal nego opsidijan, vrsta kamena kroz koji se može vidjeti svjetlost kada se okrene prema [[Sunce|suncu]]. Priča se da je taj kristal upozorio Engleze na napad španske armade.

== Kristali i proricanje budućnosti ==

=== Kristalne kugle ===

[[Datoteka:beryl09.jpg|mini|250p|Mineral [[beril]]]]
Moderne teorije pripisuju znanje dobijeno čitanjem kristala slikama koje postoje u našoj sopstvenoj psihi i koje se projektuju na kugli. [[Kvarc]] se tradicionalno koristio jer se vjerovalo da povezuje nebo i zemlju, ali su se prije toga kristalne kugle pravile od plavog i žutog berila. Kugle od berila, baš kao i zaobljena ili ravna ogledala od berila čuvana u bijeloj tkanini, [[Kelti]] su smatrali za moćno sredstvo proricanja. [[Beril]] je za proricanje korišten i u Irskoj u 15. vijeku, pa se tamo naziva &quot;kamen proroka&quot;. Kaže se da je najbolje proricanje berilom za vrijeme razvoja punog [[Mjesec (satelit)|mjeseca]], kada se najefikasnije koristi za pronalaženje izgubljenih stvari.&lt;ref&gt;Enciklopedija magije i drevne mudrosti, str. 27&lt;/ref&gt;

=== Pojedinačni kristali ===

Baš kao i kristalne kugle, i pojedinačni kristali mogu da se koriste za proricanje, da se kao rune poredaju na tkaninu i tumače u skladu sa vrstom i bojom. Kamenje obojeno toplim bojama - crvenom, žutom i narandžastom, kao i iskričavo bijelom - sadrži mnoge kreativne moći čak i u svijetlijim nijansama. Svaki kristal u nekoj od ovih boja posjeduje prirodnu energiju. To u proricanju znači da je poželjno preduzeti određene korake. Ovo su boje spoljnog svijeta.&lt;br /&gt;

Hladnije boje - zelena, plava, ružičasta, kao i nježna i prozračna bijela boja - odražavaju misli, emocije i duhovne želje. To su boje unutrašnjeg svijeta. Čak i crna, koja i nije prava boja već prije nedostatak iste, ima ovdje svoje mjesto kao znak vremena i ovozemaljskih ograničenja.&lt;br /&gt;

Haldejci su proučavali zvijezde u cilju proricanja pa su tvrdili da su neke planete vezane za kristale koji reflektuju energiju i karakteristike tih planeta. Tako [[Venera]] vlada zelenim kamenjem koje se stoga vezuje za ljubav i zajednički život. Međutim, ovi odnosu su se vremenom mijenjali, naročito otkad su otkrivene planete [[Uran]], [[Neptun]] i [[Pluton]].

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
*[http://www.serenapowers.com/crystals2.html Serena's Guide to Divination] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140125115526/http://serenapowers.com/crystals2.html |date=25. 1. 2014 }}
*[https://web.archive.org/web/20130602221800/http://johndee.ash.com/ John Dee - a brief biography]

[[Kategorija:Ezoterija]]</text>
      <sha1>dhwyh5z45q1nr8nbqs6rj0j7ovrg1v6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fonem</title>
    <ns>0</ns>
    <id>354595</id>
    <revision>
      <id>3917579</id>
      <parentid>3855797</parentid>
      <timestamp>2026-08-11T13:52:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3917579</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6813" sha1="5ywtrzodg31w1lspvolh6md4p2dtd2s" xml:space="preserve">'''Fonem''' ili '''glas''' je osnovna jedinica&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.sciencedirect.com/topics/social-sciences/phoneme|title=Phoneme - an overview {{!}} ScienceDirect Topics|website=www.sciencedirect.com|access-date=27. 10. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/phoneme|title=Phoneme {{!}} Speech Sounds, Phonetics, Phonology {{!}} Britannica|date=20. 9. 2025|website=www.britannica.com|language=en|access-date=27. 10. 2025}}&lt;/ref&gt; [[fonologija|fonologije]] nekog jezika, koja u kombinaciji sa drugim fonemima daje jedinicu sa određenim značenjem poput [[riječ]]i ili [[morfem]]a. Fonem se može opisati kao ''najmanja kontrastna lingvistička jedinica koja može stvoriti razliku u značenju''.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Cruttenden|first=Alan|url=https://books.google.com/books?id=O38uAgAAQBAJ&amp;newbks=0&amp;hl=en|title=Gimson's Pronunciation of English|date=26. 11. 2013|publisher=Routledge|isbn=978-1-134-66920-2|language=en}}&lt;/ref&gt; Na ovaj način razlika u značenju riječi [[bosanski jezik|bosanskog jezika]] ''biti'' i ''piti'' rezultat je promjene jednog fonema (''b'') u drugi fonem (''p''). Dvije riječi koje se razlikuju u značenju izmjenom jednog fonema daju ''minimalni par''.

Unutar [[lingvistika|lingvistike]] postoje različiti pogledi šta je zapravo fonem i kako se određeni jezik treba proučavati u fonemskom pogledu. U svakom slučaju, fonem se općenito smatra apstraktnom klasom ili apstraktnim setom izgovorenih zvukova koji se smatraju ekvivalentnim drugim sličnim zvukovima u posmatranom jeziku.

Grafema je pisani znak za fonem.&lt;ref&gt;{{Cite book|url=http://bih.fi/pub/pdf/gramatika-bosanskoga-jezika.pdf|title=GRAMATIKA BOSANSKOGA JEZIKA|others=Dževad Jahić, Senahid Halilović, Ismail Palić}}&lt;/ref&gt; Fonetika i fonologija su naučne discipline koje se bave fonemama.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Bektić|first=Belma|url=https://www.ff.unsa.ba/files/zavDipl/19_20/bhs/Belma-Bektic.pdf|title=Metodički pristup fonetici i fonologiji u osnovnoj školi|publisher=Filozofski fakultet, Odsjek za bosanski, hrvatski i srpski jezik|access-date=20. 9. 2023|archive-date=31. 5. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240531080756/https://www.ff.unsa.ba/files/zavDipl/19_20/bhs/Belma-Bektic.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Postoje mnogi stavovi o tome šta su tačno fonemi i kako dati jezik treba analizirati u fonemskim terminima. Općenito, fonem se smatra [[Apstrakcija|apstrakcijom]] skupa (ili [[klase ekvivalentnosti]]) varijacija govornog zvuka koje obični izvorni govornici datog jezika ipak percipiraju kao jedinstvenu osnovnu jedinicu zvuka. Dok se fonemi smatraju apstraktnom [[Osnovna reprezentacija|osnovnom predstavom]] zvučnih segmenata unutar riječi, odgovarajuće [[Fonetika|fonetske]] realizacije tih fonema &amp;mdash; svaki fonem sa svojim različitim alofonima &amp;mdash; čine površinski oblik koji se zapravo izgovara i čuje. Svaki alofon ima tehnički različite artikulacije unutar određenih riječi ili određenog [[Fonetsko okruženje|okruženja unutar riječi]], ali te razlike ne stvaraju nikakve [[Semantika|značajne]] razlike. Alternativno, barem jedna od tih artikulacija mogla bi se izvodljivo koristiti u svim takvim riječima s tim da se te riječi još uvijek prepoznaju kao takve od strane korisnika jezika.

Za potrebe kompjuterskog kucanja, postoje [[Comparison of ASCII encodings of the International Phonetic Alphabet|sistemi]] kao što je [[X-SAMPA]] da predstavljaju IPA simbole koristeći samo [[ASCII]] znakove. Međutim, opisi određenih jezika mogu koristiti različite konvencionalne simbole za predstavljanje fonema tih jezika. Za jezike čiji sistemi pisanja koriste [[Phonemic principle|fonemski princip]], obična slova se mogu koristiti za označavanje fonema, iako je ovaj pristup često nesavršen, jer se izgovori prirodno mijenjaju u jeziku tokom vremena, čineći prethodni sistemi pravopisa zastarjelim ili više ne reprezentativnim za glasove jezik.

Osim [[Segment (lingvistika)|segmentnih]] fonema kao što su samoglasnici i suglasnici, postoje i [[Suprasegmentali|suprasegmentalne]] karakteristike izgovora (kao što su [[Ton (lingvistika)|ton]] i [[Naglasak (lingvistika)|naglasak]], granice slogova i drugi oblici [[spoj]]a, nazalizacija i [[harmonija samoglasnika]]), koji u mnogim jezicima mijenjaju značenje riječi, pa su i fonemski.

== Reference ==
{{refspisak}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
*{{Citation|last1=Clark|first1=J.|last2=Yallop|first2=C.|year=1995|title=An Introduction to Phonetics and Phonology|publisher=Blackwell|edition=2nd|isbn=978-0-631-19452-1|url=}}
*{{Citation|last=Crystal|first=David|author-link=David Crystal|year=1997|title=The Cambridge Encyclopedia of Language|publisher=Cambridge|edition=2nd|isbn=978-0-521-55967-6|url=}}
*{{Citation|last=Crystal|first=David|year=2010|title=The Cambridge Encyclopedia of Language|publisher=Cambridge|edition=3rd|isbn=978-0-521-73650-3|url=}}
*{{Citation|last=Gimson|first=A.C.|editor-last=Cruttenden|editor-first=A.|year=2008|title=The Pronunciation of English|publisher=Hodder|edition=7th|isbn=978-0-340-95877-3|url=}}
*{{Citation|last=Harris|first=Z.|year=1951|title=Methods in Structural Linguistics|publisher=Chicago University Press|oclc=2232282|url=}}
*{{Citation|last1=Jakobson|first1=R.|last2=Fant|first2=G.|last3=Halle|first3=M.|year=1952|title=Preliminaries to Speech Analysis|publisher=MIT|oclc=6492928|url=}}
*{{Citation|last1=Jakobson|first1=R.|last2=Halle|first2=M.|year=1968|title=Phonology in Relation to Phonetics, in Malmberg, B. (ed) Manual of Phonetics|publisher=North-Holland|oclc=13223685|url=}}
*{{Citation|last=Jones|first=Daniel|year=1957|title=The History and Meaning of the Term 'Phoneme'|journal=Le Maître Phonétique|volume=35|issue=72|pages=1–20|publisher=Le Maître Phonétique, supplement (reprinted in E. Fudge (ed) Phonology, Penguin)|oclc=4550377|jstor=44705495|url=}}
*{{Citation|last=Ladefoged|first=P.|year=2006|title=A Course in Phonetics|publisher=Thomson|edition=5th|isbn=978-1-4282-3126-9|url=}}
*{{Citation|last=Pike|first=K.L.|year=1967|title=Language in Relation to a Unified Theory of Human Behavior|publisher=Mouton|oclc=308042|url=}}
*{{citation|last=Swadesh|first=M.|year=1934|title=The Phonemic Principle|journal=Language|volume=10|issue=2|pages=117–129|doi=10.2307/409603|jstor=409603|url=}}
*{{cite journal|last1=Twaddell|first1=W.F.|date=mart 1935|title=On Defining the Phoneme|journal=Language|publisher=Linguistic Society of America|volume=11|issue=1|pages=5–62|doi=10.2307/522070|jstor=522070}} (reprinted in Joos, M. Readings in Linguistics, 1957)
*{{Citation|last=Wells|first=J.C.|year=1982|title=Accents of English|publisher=Cambridge University Press|isbn=0-521-29719-2|url=}}
{{refend}}{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Fonetika]]
[[Kategorija:Fonologija]]</text>
      <sha1>5ywtrzodg31w1lspvolh6md4p2dtd2s</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>FAMAS</title>
    <ns>0</ns>
    <id>357065</id>
    <revision>
      <id>3917571</id>
      <parentid>3856103</parentid>
      <timestamp>2026-08-11T12:06:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3917571</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11232" sha1="cpm9tfj3n5yvv7m0o1d4zig0fuczhd4" xml:space="preserve">{{Infokutija oružje
| naziv                           = FAMAS
| slika                           = FAMAS F1 with bayonet.jpg
| opis                            =
| u službi                        = [[1981]]. - do danas
| korišten od                     = {{ZID|Francuska}}
| ratovi                          = [[Libanski rat]]&lt;ref name=&quot;Bishop&quot;&gt;Bishop, Chris. Guns in Combat. Chartwell Books, Inc (1998). {{ISBN|0-7858-0844-2}}.&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;Čadsko-libijski konflikt&lt;ref name=&quot;Bishop&quot;/&gt;&lt;br&gt;[[Zaljevski rat]]&lt;ref name=&quot;Marchington&quot;&gt;Marchington, James (2004). The Encyclopedia of Handheld Weapons. Lewis International, Inc. {{ISBN|1-930983-14-X}}.&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;[[Rat u Bosni i Hercegovini]]&lt;br&gt;[[Rat u Afganistanu]]&lt;br&gt;[[Građanski rat u Siriji]]
| proizvođač                      = [[Nexter]]
| cijena po komadu                = 1.500 [[Euro|€]] (F1)&lt;br&gt;3.000 [[Euro|€]] (G2)
| broj proizvedenih primjeraka    = 400.000 (F1)
| varijante                       = F1, G1, G2, FAMAS Export, FAMAS Civil, FAMAS Commando
| težina                          = 3,61 kg (F1)&lt;br&gt;3,8 kg (G2)
| dužina                          = 757 mm&lt;br&gt;965 mm (s bajunetom)
| dužina cijevi                   = 488 mm (F1, G2)&lt;br&gt;405 mm (G2 Commando)&lt;br&gt;320 mm (G2 SMG)&lt;br&gt;620 mm (G2 Sniper)
| visina                          =
| posada                          =
| kalibar                         = 5.56x45mm NATO
| vrsta operacije                 = 
| domet                           = 
| max domet                       =
| spremnik municije               = 25 metaka (F1)&lt;br&gt;30 metaka (G2; STANAG okvir)
| brzina paljbe                   = 900-1000 metaka u minuti
| brzina zrna                     = 960 m/s
| okomito polje djelovanja        =
| vodoravno polje djelovanja      =
}}
'''FAMAS''' ([[Francuski jezik|fra.]] '''F'''usil d''''A'''ssaut de la '''M'''anufacture d''''A'''rmes de '''S'''aint-Étienne; [[Bosanski jezik|bos.]] jurišna puška fabrike oružja Saint-Étienne) je [[francuska]] [[jurišna puška]] bullpup dizajna koju je proizvodila vojna industrija [[Manufacture d'armes de Saint-Étienne|MAS]] iz francuskog grada [[Saint-Étienne]]a.

== Historija ==
Prve francuske bullpup puške razvijene su između [[1946.]] i [[1950.]] kao AME ([[Francuski jezik|fra.]] AME - Atelier Mécanique de Mulhouse) i MAS. Puške su koristile streljivo kalibra .30 US Carbine, 7.92x33mm Kurz i 7.65x38mm kao i neke srednje kalibre. Navedene kalibre proizvodila je domaća industrija Cartoucherie de Valence. Budući da je Francuska sudjelovala u [[Prvi Indokineski rat|Prvom Indokineskom ratu]] te je bila drugi najveći distributer oružja za [[NATO]] pakt, smanjen je budžet za razvoj nove vrste oružja. Tako je prioritet postala modernizacija i proizvodnja postojećeg oružja.

Ipak, između [[1952.]] i [[1962.]] razvijeno je oko 40 različitih [[prototip]]ova, a većina njih je dizajnirana za korištenje kalibra 7.62x51mm NATO. Međutim, taj kalibar nije bio pogodan ni za jednu pušku bullpup dizajna. Zbog toga ni jedan prototip nije prihvaćen, ali ideja o razvoju bullpup puške je nastavljena. Firma MAS je zatim tokom 1960-ih počela licencno proizvoditi [[Njemačka|njemačke]] puške [[Heckler &amp; Koch G3|H&amp;K G3]] i [[Heckler &amp; Koch HK33|H&amp;K 33]], ali aktivirane su studije o proizvodnji oružja sa streljivom kalibra .223 ili 5.56mm.

Projekt o FAMAS-u započet je [[1967.]] pod vodstvom dizajnera [[Paul Tellie|Paula Telliea]], a prvi prototip dovršen je [[1971.]] Testiranje puške za ulazak u francusku vojsku započelo je [[1972.]] Budući da je došlo do problema u proizvodnji a bitka u Kolwezi (tadašnji Zair, današnji [[DR Kongo]]) je zahtijevala hitnu potrebu za modernim oružjem, francuska vojska započela je s potragom za privremenom puškom. Plan je bio da se privremena puška koristi sve dok FAMAS ne uđe u punu proizvodnju.

Smatralo se da bi [[Heckler &amp; Koch HK33|H&amp;K 33]] mogla biti privremena puška. Francuski marinci, [[pješadija]] te mehanizovane i padobranske trupe testirali su 1200 komada te puške. Međutim, puška je odbijena, u korist [[SIG SG 540]] kojeg je licencno proizvodila firma Manurhin. S druge strane, proizvodnja Famasa je dovedena u opće pitanje.

U konačnici, proizvodnja nove francuske automatske puške započela je [[1975.]] dok je [[1978.]] FAMAS konačno prihvaćen kao standardna jurišna puška francuske vojske.

Model FAMAS F1 zamijenio je zastarjele puške [[MAS 49]]/56 i automate [[MAT-49]]. Proizvedeno je 400.000 modela F1. Nakon modela F1 uslijedila je prozvodnja G1 s nekoliko manjih poboljšanja, kao što su redizajnirana hvataljka, kompatibilnost s FAMAS i STANAG okvirima te veća kočnica okidača. G1 je ostao samo u konceptualnom obliku te nikada nije proizveden. Nakon njega uslijedila je proizvodnja modela G2 i drugih.

=== FAMAS G2 ===
[[Datoteka:FAMAS-F1 vs G2.svg|mini|300px|desno|FAMAS F1 i FAMAS G2.]]
FAMAS G2 razvijen je oko [[1994.]] kako bi puška bila sve više u skladu s NATO standardima, koji uključuju čvršće žljebove te korištenje NATO okvira. S modela G1 preuzeti su i poboljšani kočnica okidača dok je rukohvat izrađen od stakloplastike, a ne od plastike kao model F1. Francuska mornarica kupila je FAMAS G2 [[1995]]. te ga distribuirala među marince i mornaričke komandose. Francuska vojska kupila je veliku količinu G2 pušaka, iako se preteča F1 koristi kao primarna puška u vojsci, a F2 jedinstveno i  posebno kod legionara jer zbog SCROME J4, dodatne noćne optike, laserskoga nišana ili inih optika često se koristi zbog velike preciznosti i kao snajper jer joj je i najveći domet 3.200 m.

=== MAS .223 ===
Tokom kasnih 1980-ih, američka firma Century Arms je uvezla u [[SAD]] mali broj poluautomatskih Famas pušaka. Međutim, zbog slabe prodaje i proizvodnje, prestalo se uvoziti. Postojeći, iznimno mali broj modela MAS .223 prodaje se u prosjeku za 8.000 [[Američki dolar|USD]] dok na tržištu nisu dostupni rezervni dijelovi.

=== FAMAS Infanterie ===
FAMAS Infanterie je poboljšana verzija modela F1 kod kojeg su iznad rukohvata postavljene šine na koje se može montirati vojna optika, npr. SCROME J4 s povećanjem 4x.

== Detalji dizajna ==
FAMAS je automatska puška s bullpup konfiguracijom. Kućište puške izrađeno je od specijalne čelične legure dok su pojedini dijelovi izrađeni od stakloplastike. Na pušku se osim optike i bacača granata, može montirati i bajuneta.

=== Ergonomija ===
Način paljbe može se regulirati &quot;selektorom&quot; koji je smješten pokraj samog okidača. Sa selektorom se mogu odrediti tri načina paljbe: sigurnosni (središnji položaj), pojedinačna paljba (desni položaj) i automatska paljba (lijevi položaj). Automatska paljba se može regulirati dodatnim selektorom koji se nalazi iza okvira. Njime vojnik može odrediti želi li koristiti brzometnu (tri metka) ili potpuno automatsku paljbu.

FAMAS F1 težak je 3,61&amp;nbsp;kg a FAMAS G2 3,8&amp;nbsp;kg. Modeli G1 i G2 imaju veliku kočnicu okidača kao i [[Steyr AUG]] kako bi se sam okidač mogao jednostavno koristiti kada vojnik nosi rukavice. Modeli F1 i G2 imaju dvonožno postolje koje se nalazi pokraj rukohvata. FAMAS G2 kao i neki F1 modeli, ima sportski &quot;polivalentni rukohvat&quot; te mogućnost ugradnje optike, posebice laserskog ciljnika ([[Engleski jezik|eng.]] red dot sight) i ciljnika za noćni rad.

Kod Famasa se tromblonske mine mogu ispaljivati na dva načina:

1) direktna paljba od 75 do 100 metara, u misijama uništenja protivničkih vozila
2) indirektna paljba u protu-pješačkim misijama
** Famas nagnut za 45°, na udaljenost od 120 do 340 metara
** Famas nagnut za 74°, na udaljenost od 60 do 170 metara

=== Streljivo ===
Modeli FAMAS F1 i G1 koji su originalne varijante Famasa dizajnirani su za korištenje streljiva kalibra 5.56x45mm koje je umetnuto u francuske okvire s 25 metaka. Korišteni su francuski čelični okviri SS109 jer je kod modela F1 primjećeno da prilikom korištenja 5.56x45mm NATO streljiva u standardnim okvirima dolazi do velikog pritiska u cijevi što je znalo izazvati kvar na pušci.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://secretdefense.blogs.liberation.fr/defense/2009/09/larm%C3%A9e-a-de-s%C3%A9rieuses-difficult%C3%A9s-avec-les-munitions-du-fusil-famas.html |title=L'armée rencontre de sérieuses difficultés avec les munitions du fusil Famas |access-date=28. 4. 2014 |archive-date=11. 1. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150111004617/http://secretdefense.blogs.liberation.fr/defense/2009/09/larm%C3%A9e-a-de-s%C3%A9rieuses-difficult%C3%A9s-avec-les-munitions-du-fusil-famas.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Na modelu G2 izvršene su preinake na žlijebu tako da G2 bez problema može koristiti SS109 i M193 okvire.

Famas može koristiti razne tromblonske mine do 500 grama težine. Najpoznatiji korišteni trombloni su protivpješadijski [[APAV 40]] i protivtenkovski [[AC 58]]. Također, kao alternativu, puška može ispaljivati posebno dizajnirane [[F2 (granata)|F2]] ručne granate. Na Famas se na područje rukohvata može montirati bacač granata, npr. američki [[M203]].

== Služba ==
[[Datoteka:French Armed Forces2.JPEG|mini|200px|desno|Vojnici Francuskih oružanih snaga s automatskom puškom FAMAS.]]
[[Datoteka:FFLegion.JPEG|mini|200px|desno|Vojnici Legije stranaca s automatskom puškom FAMAS tokom savezničke operacije Pustinjski štit.]]
FAMAS se prvi puta upotrijebio u [[Čad]]u tokom operacije Manta, zatim u [[kuvajt]]skoj [[Pustinja|pustinji]] u poznatoj operaciji [[Operacija Pustinjska oluja|Pustinjska oluja]] u [[Zaljevski rat|Zaljevskom ratu]] kao i mnogim mirovnim misijama. Puška se pokazala pouzdanom u raznim borbenim uvjetima. FAMAS je zbog svog oblika imao nadimak &quot;le Clairon&quot; ([[Bosanski jezik|bos.]] Rog) među vojnicima iz francuskog govornog područja.

[[Senegal]] i [[Ujedinjeni Arapski Emirati]] primili su iz Francuske malu pošiljku modela FAMAS F1,&lt;ref name=&quot;Assault rifles&quot;&gt;{{Cite web |url=http://findarticles.com/p/articles/mi_hb3031/is_2_31/ai_n29342987/pg_5/?tag=content;col1 |title=Assault rifles in a 5.56 mm evolution: the fielding of new designs and the upgrade of existing weapons will ensure that 5.56 mm remains the predominant assault rifle calibre |access-date=28. 4. 2014 |archive-date=28. 11. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091128224350/http://findarticles.com/p/articles/mi_hb3031/is_2_31/ai_n29342987/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; iako je nepoznato vremensko razdoblje kada je zemljama dostavljeno oružje. [[Filipini]] su također primili malu pošiljku pušaka te ju koriste Filipinska nacionalna policija i specijalne snage.&lt;ref name=&quot;F-1&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.riflesnguns.com/node/649 |title=Famas F-1 |access-date=28. 4. 2014 |archive-date=1. 6. 2012 |archive-url=https://www.webcitation.org/685YLSTuQ?url=http://www.riflesnguns.com/node/649 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
U [[Džibutijska vojska|Džibutijskoj vojsci]] ovu pušku koristi [[pješadija]].

=== Korisnici ===
*{{ZID|Argentina}}
*{{ZID|Džibuti}}
*{{ZID|Francuska}}
*{{ZID|Gabon}}
*{{ZID|Indonezija}}
*{{ZID|Irak}}
*{{ZID|Liban}}
*{{ZID|Papua Nova Gvineja}}
*{{ZID|Senegal}}
*{{ZID|Srbija}}
*{{ZID|Tunis}}
*{{ZID|UAE}}
*{{ZID|Vanuatu}}

==Reference==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Automatske puške]]</text>
      <sha1>cpm9tfj3n5yvv7m0o1d4zig0fuczhd4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>V390 Velorum</title>
    <ns>0</ns>
    <id>365276</id>
    <revision>
      <id>3917681</id>
      <parentid>3856720</parentid>
      <timestamp>2026-08-12T08:13:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ziv</username>
        <id>117934</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>([[c:GR|GR]]) [[c:COM:Duplicate|Duplicate]]: [[File:V390 Velorum.jpg]] → [[File:Disc around aged star (model) (eso0743a).jpg]] Exact or scaled-down duplicate: [[c::File:Disc around aged star (model) (eso0743a).jpg]]</comment>
      <origin>3917681</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2453" sha1="4kmfrysiklao328sy6xe4rzk159ky4r" xml:space="preserve">{{Infokutija Zvijezda|
| Naziv = V390 Velorum
| Slika = [[Datoteka:Disc around aged star (model) (eso0743a).jpg|300px]]
| Opis slike =  Snimak diska oko zvijezde V390
| Epoha = [[Epoha (astronomija)|J2000]] &lt;ref name=&quot;SIMBAD&quot;/&gt;
| Sazviježđe = [[Jedro (sazviježđe)|Jedro]] 
| Rektascenzija =  8h 56m 14.18s &lt;ref name=&quot;SIMBAD&quot;/&gt;
| Deklinacija =  -44° 43' 10.71&quot; &lt;ref name=&quot;SIMBAD&quot;/&gt;
| Vidljivi sjaj =  10.48 &lt;ref name=&quot;Guide&quot;/&gt;
| Spektralna klasa = F3e &lt;ref name=&quot;SIMBAD&quot;/&gt;
| B-V-indeks = 
| U-B-indeks = 
| Varijabilnost = 
| Radijalna brzina = 
| Udaljenost SG = 2600 &lt;ref name=&quot;Guide&quot;/&gt;
| Udaljenost Par = 797
| Apsolutni sjaj = 
| V-RA = 
| V-DE = 
| V-GES =
| V-DIR =
| Masa = 
| Radijus = 
| Luminozitet = 5000 &lt;ref name=&quot;Guide&quot;/&gt;
| Temperatura = 
| Rotacija = 
| Starost = 
| Bayer = 
| Flamsteed = 
| BD =   
| BSK =  
| HDK =  
| SAO =  
| TYC = TYC 7688-1063-1 &lt;ref name=&quot;SIMBAD&quot;/&gt;
| HIP = 
}}

'''V390 Velorum''' (V390 Vel) je [[zvijezda]] u [[Jedro (sazviježđe)|sazviježđu Jedro]]. Udaljena je 2600 [[Svjetlosna godina|sg]] od [[Sunce|Sunca]]. Ima [[Prividna magnituda|prividan sjaj]] od 10.48. [[Promjenljiva zvijezda|Promjenjivog]] je sjaja tipa [[RV Tauri]]. Ubraja se u [[Crveni div|crvene divove]] [[Spektralna klasa|spektralne klase F3e]]. Veoma je stara zvijezda koja je prošla stadij [[Zvjezdana evolucija|zvjezdane evolucije]] crvenog diva i počela da gubi omotač. Disk od materije formira [[Planetarna maglina|planetarnu maglinu]]. U blizini se nalazi [[Dvostruka zvijezda|još jedna zvijezda]] s [[Orbitalni period|orbitalnim periodom]] od  499 [[dan]]a.  &lt;ref name=&quot;Guide&quot;&gt;[http://www.constellation-guide.com/constellation-list/vela-constellation/ Zvijezde u sazviježđu Jedro iz]''constellation-guide.com'' pristupljeno 13. 9.2014 {{Simboli jezika|en|Engleski}}&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;SIMBAD&quot;&gt; SIMBAD baza podataka, Strazburški centar astronomskih podataka (CDS), Strazburg, [http://simbad.u-strasbg.fr/simbad/sim-basic?Ident=V390+Velorum&amp;submit=SIMBAD+search V390 Vel] pristupljeno 13. 9.2014 {{Simboli jezika|en|Engleski}}&lt;/ref&gt; 


== Također pogledajte ==


* [[Epsilon Monocerotis|&amp;epsilon; Mon]]

* [[V838 Monocerotis|V838 Mon]]

* [[V577 Monocerotis|V577 Mon]]

* [[WISE 1049-5319]]

== Reference ==

{{refspisak}}


[[Kategorija:Divovske zvijezde]]
[[Kategorija:Dvostruke zvijezde]]
[[Kategorija:Promjenljive zvijezde]]
[[Kategorija:Jedro (sazviježđe)]]
[[Kategorija:TYC objekti]]
[[Kategorija:Zvijezde F-tipa]]</text>
      <sha1>4kmfrysiklao328sy6xe4rzk159ky4r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lincura</title>
    <ns>0</ns>
    <id>375770</id>
    <revision>
      <id>3917696</id>
      <parentid>3880694</parentid>
      <timestamp>2026-08-12T10:23:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3917696</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4893" sha1="dm1cylbakgsfw8z4f33jq7krvoah96n" xml:space="preserve">{{Taksokvir
| boja         =lightgreen
| naziv        =Lincura ili Srčanik
| slika        = Illustration_Gentiana_lutea0.jpg
| slika_širina = 200px
| slika_opis   =Srčanik
| regnum       =[[Plantae]]
| divisio      =[[Tracheophyta]]
| classis      =[[Magnoliopsida]]
| ordo         =[[Gentianales]] 
| familia      =[[Gentianaceae]] 
| genus        =''[[Gentiana]]''
| species      =''G. lutea''
| subspecies   =[[Gentiana lutea var. aurantiaca]] &lt;small&gt;(M.Laínz) M.Laínz&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;
[[Gentiana lutea subsp. montserratii]] &lt;small&gt;(Vivant ex Greuter) Romo&lt;/small&gt; &lt;br /&gt;
[[Gentiana lutea subsp. symphyandra]] &lt;small&gt;(Murb.) Hayek&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;&lt;ref&gt;[http://www.theplantlist.org/tpl1.1/record/kew-2820867 The Plant List Gentiana lutea]&lt;/ref&gt;
| dvoimeno     =''Gentiana lutea''
| dvoimeno_autorstvo = [[Carl Linné|L.]]
| karta_raspon =
|sinonimi=Asterias hybrida. Asterias lutea. Coilantha biloba. Gentiana major.
}}

'''Lincura''' ([[Latinski jezik|lat.]]Gentiana lutea) (Linnė) je višegodišnja, zvanično priznata, ljekovita biljka koja raste u planinskim područijima. Može se naći od 800 do 2500 metara nadmorske visine, po planinskim livadama i pašnjacima Bosne, Like, jugozapadne Srbije i Sandžaka. Može se naći u alpskim predjelima Evrope.
Drugi nazivi: gencijana, raven, srčanik, trava od srdobolje.

[[Datoteka:Gentiana_lutea_090705.jpg|mini|lijevo|Lincura ili Srčanik]]
[[Datoteka:Gentiana_lutea1.JPG|mini|lijevo|Lincura stabljika]]
[[Datoteka:Gentiana_lutea_230705.jpg|mini|lijevo|Cvijet lincure]]
[[Datoteka:Gentiana_lutea_DriedRoots.JPG|mini|lijevo|Ljekoviti korijen lincure]]

== Karakteristike ==
Lincura raste u hladnijim planinskim krajevima i nije osjetljiva na mraz. Žuti cvjetovi se pojavljuju od jula do augusta. Raste i do 2 metra visine i ima  eliptične listove koji mogu biti dugi i do 30&amp;nbsp;cm i široki oko 12&amp;nbsp;cm. Izrazito gorak korijen lincure je ljekovit i zvanično priznat u nekoliko svjetskih farmakopeja&lt;ref&gt;Britanska farmakopeja: B.P.C(1973),&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;The Complete German Comission E Monographs 1988. Američko izdanje. Str. 135.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Europ. Pharmec. vol 1 (1983),&lt;/ref&gt;. Korijen lincure(Radix Gentianae) i tinktura lincure(tinctura Gentianae) su oficijelni i prema farmakopeji bivše Jugoslavije&lt;ref&gt;Pharmacopoeia Jugoslavica, edito prima (PhJugI) 1933.&lt;/ref&gt;. Cvjetovi su hemafrodični, to jest sadrže i tučak i prašnike (muške i ženske organe potrebne za razmnožavanje).

== Hemijski sastav ==
Ljekovita droga(korijen) sadrži gorke materije, glikozide: gencipikrin, amarogencin, pod uslovom da je ispravno osušen. U korijenu lincure se mogu naći i dva alkaloida, najviše gencianina. Sadrži i mnogo trisaharide: gencianoze i disaharida; genciobioze, masno ulje i [[pektin]]. Sadrži i mnoge mineralne soli. Korijen, mora da se suši po posebnome postupku, kako bi sačuvao visoku hemijske supstance i ljekovitu vrijednost.

== Upotreba u medicini ==
Indikacije korijena lincure: Insuficijencija jetre, intelektualna premorenost i opšti umor, poboljšanje apetita, dispepsija, gastro-intestinalni problemi, anemičnost, tuberkuloza, dijareja(proljev), dizenterija i paraziti u crijevima. Lincura je jedan od najboljih ojačivača ljudskog imunog sisteama. Stimuliše jetru, žučnu kesicu i probavni sistem. Korjen djeluje protiv upalno, antiseptično, protiv parazitno. Sredstvo je protiv groznice.

== Primjena u narodnoj medicini ==
Skoro je identična primjeni u savremenoj medicini. Koristi interno za komplikacije i bolesti jetre, lošu probavu, stomačne infekcije, i [[Anoreksija|anoreksiju]]. Čaj od lincure&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://e-ljekarna.net/lincura/ |title=Čaj od lincure |access-date=13. 1. 2015 |archive-date=16. 9. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210916204410/https://e-ljekarna.net/lincura/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; se preporučuje za malokrvnosto pošto podržava stvaranje bijelih i crvenih krvnih zrnaca.
Lincura i preparati od lincure ne bi trebali da se prepisuju pacjentima sa stomačnim i čirom dvanaestopalačnog crijeva.

==Reference==
{{refspisak}}

==Dodatna literatura==
* Dr. Jovan Tucakov, ''Lečenje biljem'', Vulkan izdavaštvo, 2014.
* Dr. Enes Hasanagić, ''Ljekovito bilje i jetra'', Svjetlost, Sarajevo, 1984. str.203
* Sadik Sadiković, ''Narodno zdravlje'', Svjetlost, Sarajevo, 1980.

== Vanjski linkovi ==
*[http://jetra.org/lincura-za-bolesti-jetre/ Lincura za bolesti jetre] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150404142115/http://jetra.org/lincura-za-bolesti-jetre/ |date=4. 4. 2015 }}
*[http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Gentiana+lutea PFAF database Gentiana lutea]
*[http://e-ljekarna.net/lincura/ Čaj od lincure] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210916204410/https://e-ljekarna.net/lincura/ |date=16. 9. 2021 }}

[[Kategorija:U začetku, Biologija]]
[[Kategorija:Ljekovito bilje]]
[[Kategorija:Gentianales]]</text>
      <sha1>dm1cylbakgsfw8z4f33jq7krvoah96n</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kamilica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>376249</id>
    <revision>
      <id>3917663</id>
      <parentid>3880757</parentid>
      <timestamp>2026-08-12T04:17:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3917663</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5896" sha1="fdgcf7yubp0tn2k08odks6pf71z7k5j" xml:space="preserve">{{Taksokvir
| boja = lightgreen
| naziv = Kamilica 
| slika = Illustration_Matricaria_chamomilla0.jpg
| slika_širina = 240px
| slika_opis = Kamilica (''Chamomilla chamomilla'')
| regnum = [[Biljke|Plantae]]
| divisio = [[Kritosjemenjače|Magnoliophyta]]
| classis = [[Dvosupnice|Magnoliopsida]]
| ordo = [[Asterales]]
| familia = [[Glavočike|Asteraceae]]
| genus = ''[[Matricaria]]''
| species = '''''M. recutita'''''
| sinonimi = ''Chamomilla chamomilla'' &lt;small&gt;(L.) Rydb.&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;
''Chamomilla recutita'' &lt;small&gt;(L.) Rauschert&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;
''Matricaria recutita'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;
''Matricaria suaveolens'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;
| dvoimeno = ''Matricaria recutita''
| dvoimeno_autorstvo = [[Carolus Linnaeus|L.]]
}}

'''Kamilica''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Matricaria chamomilla'', sinonim: ''Matricaria recutita'') jeste biljka iz porodice ''[[Asteraceae]]'', najpoznatija je i najkorištenija od svih drugih vrsta kamilice. Drugi nazivi za kamilicu su titrica, bijeli žabljak, kamomila, hermanek i njemačka kamilica.

[[Datoteka:Germancamomileflowersmemorial.jpg|mini|lijevo|Gajena kamilica]]
[[Datoteka:Matricaria_recutita_0.132_R.jpg|mini|lijevo|Završna faza cvjetanja]]
[[Datoteka:Matricaria_rectita_0.5_R.jpg|mini|lijevo|List kamilice]]

== Karakteristike ==

Kamilica je jednogodišnja biljka koja raste do visine do 50&amp;nbsp;cm i ima vrlo prijatan aromatičan miris. Spada u vrstu korovskih biljaka. Cvjetovi su s bijelim laticama oko skupljenih žutih latica. Cvjeta od početka maja do kraja avgusta. Cvjetovi su hemafrodični, to jest sadrže i tučak i prašnike (muške i ženske organe potrebne za razmnožavanje).
[[Datoteka:Fiore Asteraceae 04.png|thumb|lijevo|Cvijet'' kamilice '':&lt;br&gt;A. Žute latice &lt;br&gt;B. Bijele latice]]

== Hemijski sastav ==

Glavni i sastojak kamilice koji daje ljekovito svojstvo je eterično ulje kojeg ima i do 1,9 %. U sastav eteričnog ulja ulaze mono-iseskviterpeni, od kojih su osnovni laktoni–matricin i matrikarin. Pod dejstvom destilacije vodenom parom iz matricina nastaje jedinjenje humazulen. U eteričnom ulju mogu se naći i neki drugi seskviterpeni kao što su farnezen i kadinen. Ulje sadrži i alkohol–bizabolol i jedan ketoalkohol te karpinsku kiselinu. U cvjetovima su izolovani sljedeći flavonoidi: apigenini, patulitrin i apigenin-7-glikozid, kao i kvercimetrin. Eterično ulje sadrži i kumarine  umbeliferon i hernaiarin te sitosterin, holin, B-karotin, askorbinsku kiselinu ([[vitamin C]]), polisaharide i organske kiseline.

== Upotreba ==
Pored upotrebe u medicini, ekstrakt i eterično ulje kamilice se koriste u kozmetičke svrhe. Čest je dodatak sapunima za osjetljivu kožu i šamponima za svjetliju kosu.&lt;ref&gt;[http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Matricaria+recutita Upotreba kamilice]&lt;/ref&gt; Ekstrakt kamilice se koristi u organičkom vrtlarstvu kao prirodno sretstvo protiv biljnih bolesti i parazita. Cvijet i ostaci cvijeta poslije destilacije i prerade se koriste kao prirodno gnojivo. Zbog aromatičnog mirisa, kamilica se može gajiti između drugih biljnih kultura za odbranu od insekata. Eterično ulje kamilice se koristi i u industriji parfema. Ekstrakt se dodaje kao antialergijski agent u razne kozmetičke proizvode. Žuta boja koja se koristi u industriji hrane se dobija iz cvijeta kamilice.

== Upotreba u medicini ==
Kamilica se koristi kao pomoćno ljekovito sredstvo za probleme s probavnim traktom. Eterično ulje se dodaje u preparate protiv kožnih oboljenja. Hemijski sastav kamilice podržava fiziološko djelovanje jetre i slezene.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://jetra.org/kamilica/ |title=Djelovanje kamilice na bolesti jetre |access-date=17. 1. 2015 |archive-date=21. 1. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150121045330/http://jetra.org/kamilica/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;, Ostale indikacije: Migrena, neuralgija, poteškoće u probavnom traktu i varenju, čir želuca i dvanaestopalačnog crijeva, malokrvnost, depresija i druge nervne krize. Po njemačkoj farmakopeji&lt;ref&gt;The German Commission E Monographs 302&lt;/ref&gt; kamilica je odobrena kao sredstvo protiv kašlja, bronhitisa, visoke temperature, prehlade, upala kože i usta, pojačivać imuniteta i pomoć kod povreda i opekotina.

== Primjena u narodnoj medicini ==
Po narodnom ljekaru i učitelju [[Vaso Pelagić|Vasi Pelagiću]]: „Dobro je piti svaki dan protiv trbobolje, tegobe pri mokrenju, pogreške u ženskom pranju i porođaju, bolova džigerice, proliva i hladnoće u nogama i rukama.“ Blagi čaj od kamilice se može  davati bebama se osjetljivim stomakom prije majčinog mlijeka. Čaj od kamilice&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://e-ljekarna.net/kamilica/ |title=Čaj od kamilice |access-date=17. 1. 2015 |archive-date=8. 1. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150108025249/http://e-ljekarna.net/kamilica/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; se koristi protiv žutice i ostalih bolesti jetre. Ostale upotrebe u narodnoj medicini su identične upotrebi u savremenoj medicini.

==Reference==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
*[http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Matricaria+recutita  PFAF database Matricaria recutita]
*[http://e-ljekarna.net/kamilica/ Kamilica - Matricaria chamomilla] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150108025249/http://e-ljekarna.net/kamilica/ |date=8. 1. 2015 }}
*[http://jetra.org/kamilica/ Bolesti jetre i kamilica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150121045330/http://jetra.org/kamilica/ |date=21. 1. 2015 }}

==Dodatna literatura==
* Vasa Pelagić, Pelagićev Narodni Učitelj, 1888.
* Dr. Enes Hasanagić, ''Ljekovito bilje i jetra'' str.199. Svjetlost, Sarajevo, 1984.
* Njemačka Komisija E: The Complete German Comission E Monographs,1988 (Američko izdanje)
* Alma R. Hutchens. Indian Herbology of North America, Shambhala Publications, 1973.

[[Kategorija:Ljekovito bilje]]
[[Kategorija:U začetku, Biologija]]</text>
      <sha1>fdgcf7yubp0tn2k08odks6pf71z7k5j</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kantarion</title>
    <ns>0</ns>
    <id>376332</id>
    <revision>
      <id>3917665</id>
      <parentid>3905463</parentid>
      <timestamp>2026-08-12T04:27:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3917665</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23587" sha1="7j634q736y6w47k1ryds84fkwd5vtrn" xml:space="preserve">{{Preuređivanje}}{{Prijevod}}{{Tačnost}}
{{Taksokvir
| boja= lightgreen
| naziv= Kantarion
| slika = Hypericum_perforatum_i01.jpg
| slika_širina= 300px
| regnum = Plantae
| divisio = Magnoliophyta
| classis = Magnoliopsida
| ordo = Malpighiales
| familia = Clusiaceae
| genus = ''Hypericum''
| species = '''''H. perforatum'''''
| dvoimeno = ''Hypericum perforatum''
| dvoimeno_autorstvo = [[Carolus Linnaeus|L.]]
}}
[[Datoteka:HYPERICUM_PERFORATUM_-_SANT_JUST_-_IB-984_(Peric%C3%B3).JPG|desno|mini|300px|Kantarion ili gospina trava]]
[[Datoteka:Hypericum_perforatum01.jpg|mini|300px|Znakovite tačkice na listovima i cvjetnim laticama]]
[[Datoteka:Hypericin2DACS.svg|mini|lijevo|300px|Hemijska struktira [[hipericin]]a]]
[[Datoteka:Hypericum-perforatum(Blatt).jpg|mini|200px|List kantariona]]
[[Datoteka:Hypericum-perforatum-frutos.jpg|mini|300px|Sazrijevanje sjemena kantariona]]

'''''Hypericum perforatum''''' (poznat i kao '''kantarion''' ili '''kantarija''', '''žuta kantarija''',  '''gospin cvijet''', '''bogorodična trava''' i '''gorac''') jest cvjetnica iz  porodice ''Clusiaceae'' / ''[[Hypericaceae]]''.

Uobičajeno ime &quot;kantarion&quot; se može odnositi  na bilo koju vrstu roda ''[[Hypericum]]''. Zato se  ''Hypericum perforatum''  ponekad naziva &quot;obični kantarion&quot; ili &quot;perforatni kantarion&quot;, kako bi se razlikovao od ostalih. To je [[ljekovita biljka]] sa [[antidepresiv]]imnim aktivnostima  i potentnim antiupalnim svojstvima, kao inhibitor arahidonat 5-lipoksigenaze i inhibitor [[Ciklooksigenaza|COX-1]].&lt;ref name=&quot;Hyperforin HMDB 5-LOX COX1&quot;&gt;{{cite encyclopedia|version=3.6|section=Enzymes|title=Hyperforin|section-url=http://www.hmdb.ca/metabolites/HMDB30463#enzymes|website=Human Metabolome Database|publisher=University of Alberta|access-date=12. 12. 2014|date=30. 6. 2013}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;5-Lox review&quot;&gt;{{cite journal | author = Wölfle U, Seelinger G, Schempp CM | title = Topical application of St. John's wort (Hypericum perforatum) | journal = Planta Med. | volume = 80 | issue = 2-3 | pages = 109–20 | year = 2014 | pmid = 24214835 | doi = 10.1055/s-0033-1351019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Biomolecular-clinical&quot;&gt;{{cite book | author=Klemow KM, Bartlow A, Crawford J, Kocher N, Shah J, Ritsick M | editor= Benzie IFF, Sissi WG | title=Herbal Medicine Biomolecular and Clinical Aspects. | chapter=Chapter 11: Medical Attributes of St. John's Wort (Hypericum perforatum) | date=2011 | publisher=CRC Press | isbn=9781439807163 | edition=2nd | url=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK92750/ | access-date=3. 12. 2014}}&lt;/ref&gt;

==Opis ==
''Hypericum perforatum'' je porijeklom iz Evrope i Azije, ali se proširio širom svijeta kao [[invazivna vrsta]], uključujući i  područja [[SAD]], [[Kanada|Kanade]], [[Indija|Indije]], [[kina|Kine]].
 
Naziv roda ''Hypericum''  potiče od [[grčki jezik|grčkih]] riječi ''hiper'' = gore + ''eikon'' = na slici, u odnosu na tradicijsku upotrebu biljke za rastjerivanje zala, vješanjem biljke preko vjerske ikone u kući za vrijeme svetog Jovandana (''St John's  Day''). 
Peforatni  kantarion je [[zeljasta višegodišnja biljka]] sa velikim, puzajućim  [[rizom]]om. Stabljika je uspravna, razgranata u gornjem dijelu, a može narasti do visoke oko 1 m. Ona ima nasuprotne,  sjedeće, uske, duguljaste [[list]]ove dužine oko 1–2&amp;nbsp;cm. Listovi su žuto-zeleni, s upadljivim prozirnim tačkicama, dajući im 'perforirani' izgled, po  kojem je biljka dobila latinsko ime.

[[Cvijet]]ovi su prečnika do 2,5&amp;nbsp;cm; imaju pet jarko žutih  latica, s upadljivim crnim tačkama.  Pojavljuju se u širokim [[cima]]ma na krajevima gornjih grana, između kasnog proljeća, početkom i sredinom ljeta. Čašični listići su istaknuti, sa crnim žljezdanim  tačkicama.  Cvjetovi imaju mnogo [[prašnik]]a, koji su ujedinjeni u bazi u tri snopa. [[Polen]]ova zrna  su elipsoidna. 
Kada se slome  pupoljci (ne i sam cvijet) ili  mahuna,  proizvodi se crvenkasto / ljubičasta tečnost.
Kantarion  se razmnožava i [[vegetativno razmnožavanje|vegetativno]]  i [[razmnožavanje|spolno]].

==Kemija== 
===Otkriće u tjelesnim tekućinama=== 
[[Hipericin]], [[pseudohipericin]] i [[hiperhorin]] mogu  biti kvantificirani  u plazmi kao potvrda korištenja  kantariona i za procijenu uzete doze. Ova tri aktivna supstituenta kod ljudi imaju poluvrijeme eliminacije iz plazmeu rasponu od 15-60 sati. Nijedan od njih tri  nije otkriven u uzorcima urina.

===Hemijski sastav===

====Kemijska struktura hipericina====
 
Biljka sadrži sljedeće sastojke: 
*[[Flavonoid]]i (npr. Epigalokatehin, rutin, hiperozid, izokvercetin, kvercitrin, [[amentoflavon]], [[biapigenin]], astilbin, miricetin, mikvelianin, kemferol, [[luteolin]])
*[[Fenol]]ne kiseline (npr. [[Klorogena kiselina|halogena]], [[kofeinska kiselina|kofeinska]], [[kumarinska kiselina|p-kumarinska]], [[ferulinska kiselina|ferulinska]], [[hidroksi kiselina|p-hidroksi]]  i [[vanilinska kiselina]])
*[[Naftodiantron]]i (npr.  [[hipericin]], [[pseudohipericin]], [[protohipericin]], [[protopseudohipericin]])
*[[Floroglucinol]]i  (npr.  hiperhorin, adhiperforin)
*[[Tanin]]i (neodređeni i proantocijanidin)
*[[Eterično ulje|Eterska ulja]]  (npr. 2-metiloktan, Nonan, 2-metildekan, [[undekan]], [[α-pinen]], [[β-pinen]], [[α-terpineol]], [[geraniol]], [[miorcen]], [[limonen]], [[kariofilen]], [[humulen]] )
*[[Masna kiselina|Zasićene masne kiseline]] (npr. [[izovalerijanska kiselina|izovalerijanska]] (3-metilbutanska kiselina), [[miristinska kiselina|miristinska]], [[palmitinska kiselina|palmitinska]] i  [[stearinska kiselina]])
*[[Alkanol]]i (npr. 1-tetrakosanol, 1-heksakosanol)
*[[Vitamini]]  i njihovi analozi (npr. [[karotenoid]]i, [[holin]], [[nikotinamid]], [[nikotinska kiselina]])
*Razni drugi sastojci (npr. pektin, β-sitosterol, heksadekan, [[triakontan]], [[kielkorin]], [[noratiriol]]).

Među brojnim biološki aktivnim sastojcima,  smatra se da su  posebno djelotvorni mafthodiantronski  hipericin i pseudohipericin, uz floroglucinolni derivat hiperhorin.  Kantarion također sadrži aktivna eterska ulja sastavljena uglavnom od seskviterpena.

==Mehanizam djelovanja== 
Kantarion, slično kao i druge biljke, sadrži čitav niz različitih hemijskih sastojaka koji mogu biti od značaja za terapeutske efekte.  [[Hiperhorin]] i [[adhiperforin]] su dva [[floroglucinol]]na  sastojaka kantariona, koji su antagonisti [[TRPC6 receptor]]a. Shodno tome, oni izazivaju nekonkurentno ponovno preuzimanje inhibicije [[monoamin]]a (konkretno, [[dopamin]]a, [[norepinefrin]]a i [[serotonin]]a), [[GABA]] ([[glutamat]]) kada aktiviraju ovaj [[ion]]ski kanal. U ljudi, aktivni sastojak [[hiperhorin]] je također inhibitor PTGS1, [[arahidonat]] 5-lipoksigenaze, [[SLCO1B1]]  i induktor a cMOAT.  Hiperhorin je također protuupalni spoj s anti-angiogenim, [[antibiotik|antibiotskim]] i neurotrofnim svojstvima. Hiperhorin također ima antagonistički učinak na [[NMDA]] receptore, koji su tip glutamatnih  receptora. Osim toga, kantarion je poznat  ragulator obaranja β1 [[adrenergin]]a i regulira postsinapsne [[5-HT&lt;sub&gt;1A&lt;/sub&gt;]] i [[5-HT&lt;sub&gt;2A&lt;/sub&gt; receptore, od kojih su  oba  vrste  serotoninskih  receptora. Njegovi drugi spojevi mogu također imati ulogu u antidepresivnim  efektima  kantariona, kao što su: [[oligomer]]ni procijanidini, [[flavonoid]]i  (kvercetin), [[hipericin]] i [[pseudohipericin]].

==Ekologija==
''Hypericum perforatum'' uspijeva u područjima sa dominantnim padavinama i tokom ljeta ili tokom zime. Međutim, rasprostranjenje  mu je  ograničeno  preniskom temperaturom za klijavost ili opstanak sadnica.  Uspijeva na visinama većim od 1500 m,  sa padavinama manjim  od 500 mm, a srednjom  dnevnom  januarskom  temperaturom (u južnoj hemisferi) većom od 24&lt;sup&gt;0&lt;/sup&gt; C, što se  smatra ograničavajućim  pragovima. Ovisno o ekološkim i klimatskim uvjetima i starosti rozeta, kantarion će izmijeniti oblik rasta i prilagodbe za promociju opstanka. Kišna ljeta posebno usporavaju vegetativni rast biljaka, nakon čega dolazi do opadanja lišča (defolijacije), inposebno usljed najezde  [[insekt|insekata]] ili ispašom. 
Sjeme može trajati decenijama u  prirodnoj [[banka sjemena|banci sjemena]] tla.

===Invazivna vrsta=== 
Iako  se ''Hypericum perforatum'' uzgaja komercijalno u nekim regijama jugoistočne Evrope, navedi se i  kao [[štetni korov]] u više od dvadeset zemalja. Unesena je vrsta u Južnoj i Sjevernoj Americi, [[Indija|Indiji]], [[Novi Zeland|Novom Zelandu]], [[Australija|Australiji]] i Južnoj Africi.  Na pašnjacima, kantarion djeluje i kao toksični i invazivni korov. Zamjenjuje prirodne biljne zajednice i stočnu hranu i dominira u toj [[Vegetacija|vegetaciji]]. Tako postaje [[invazivna vrsta]] u prirodnim [[stanište|staništima]] i [[ekosistem]]ima. [[stoka|Stočna]] ispaša  može izazvati fotosenzibilizaciju, depresiju [[CNS|centralnog nervnog sistema]], [[spontani pobačaj]], a može dovesti i do smrti. Efektivni [[herbicid]]i za kontrolu vrsta roda ''Hypericum'' uključuju [[2,4-D]], [[pikloram]] i [[glifosat]]. U zapadnoj Sjevernoj Americi, tri insekta: ''Chrysolina quadrigemina'', ''Chrysolina hyperici'' i ''Agrilus hyperici'' su uvedena  kao [[biokontrola|biokontrolni]] agensi.

==Dodatne slike==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Hypericum perforatum 09.jpg|Cijela biljka
Datoteka:Hypericum perforatum plantlets.jpg|Klijanci
Datoteka:Hypericum-perforatum-frutos.jpg|Plod
Datoteka:Hypericum-perforatum-250605-1.jpg|Cvjet
&lt;/gallery&gt;

==Medicinska upotreba== 
===Glavni depresivni poremećaj=== 
Studije su potvrdile  efikasnost kantariona za  tretman [[depresija|depresije]] kod ljudi. Jedna meta-analiza u [[2015]].  je našla  da ima bolju efikasnost na placeboa u liječenju depresije;  efikasan je kao standardni  farmaceutski antidepresiv, a  ima manje neželjenih efekata od drugih antidepresiva. Autori su zaključili da je teško odrediti sistemsku  poziciju kantariona u liječenju depresije zbog ograničenja u dostupnim bazama podataka, uključujući i velike varijacije u efikasnosti  u ispitivanjima koja su obavljena u njemačkom govornom području u odnosu na druge zemlje. Predloženo da je mehanizam djelovanja gospine trave ide preko  inhibicije ponovnog preuzimanja pojedinih [[neurotransmiter]]a.  U [[2008]]., u  Cochraneovom pregledu  29 kliničkih ispitivanja  je zaključeno da je superioran u odnosu na [[placebo]] u bolesnika s [[glavna depresija|glavnomdepresijom]],  efikasan kao standardni antidepresiv, ali sa  manje neželjenih efekata. Prema podacima Nacionalnog centra za komplementarno i integrativno zdravlje (NCCIH)  Nacionalnog instituta za zdravlje, &quot;može pomoći  u nekim vrstama  depresije, iako dokazi nisu definitivni&quot; ; može ograničiti efikasnost recepture lijekova, a  psihoze se mogu javiti kao rijetka nuspojava. NCCIH napominje da kombiniranje kantariona sa određenim standardnim  antidepresivima može dovesti do &quot;porasta serotonina potencijalno opasnog  po život&quot;, jer je  mozak meta  hemijskih  antidepresiva. Ako se unese u velikim količinama,  kod [[konj]]a, [[ovca|ovaca]] i [[govedo|goveda]], biljka može biti otrovna.  U [[Njemačka|Nemačkoj]], ponekad je propisivan za liječenje blage do umjerene depresije, posebno kod djece i adolescenata.

===Neželjeni efekti ===
Kantarion se općenito dobro podnosi, uz negativan efekat sličan placebu. Neželjeni efekti obično uključuju [[probava|gastrointestinalne]] simptome ([[mučnina]], [[bol u trbuhu]], [[gubitak apetita]] i [[dijareja]]), [[vrtoglavica|vrtoglavicu]], [[zbunjenost]], [[umor]], [[sedacija|sedaciju]], [[usta|suha usta, nemir i [[glavobolja|glavobolju]]. Sistemi organa u vezi sa neželjenim reakcija na kantarion i [[fluoksetin]] (SSRI) imaju analognu učestalost profila; većins tih reakcija uključuje  [[centralni nervni sistem]]. Kantarion također smanjuje razine [[estrogen]]a, kao što je [[estradiol]],  ubrzava [[metabolizam]], a ne treba da ga uzimaju žene istovremano sa [[hormon]]skim  pilulama  jer upregulira CYP3A4 citohromom  P450 sistem u jetra|jetri]].  Iako rijetko, kantarion može izazvati [[fotosenzitivnost]]. To može dovesti do vizualne osjetljivost na svjetlo i na opekotine u situacijama koje ne dolaze u normalnim okolnostima.
 
Kantarion je povezan sa otežavanjem [[psihoza]] kod osoba koje imaju [[šizofrenija|šizofreniju]].

===Interakcije=== 
Potrošnja kantarion nije preporučljiva  za one s [[bipolarni poremećaj|bipolarnim poremećajem]] (BP). Postoji zabrinutost da takve osobe s bipolarnom depresijom uzimanjem gospine trave mogu biti pod većim rizikom za [[manija|manije]].
Kantarion je interakcija s više  lijekova, kao što su SSRI antidepresivi, varfarin  i kontrolor rađanja. Kombinirajući sladovina i SSRI antidepresivi i St John-a moglo dovesti do povećane razine serotonina, kada  izaziva [[serotoninski sindrom]].  Kombinacija estrogena koji sadrže oralne kontraceptive s kantarion može dovesti do smanjenja efikasnosti kontraceptivnih supstanci  i na kraju neplanirane  trudnoće. Poznato je i da  kantarion smanjuje  efikasnost lijekova za [[HIV]] i povišen [[holesterol]], kao i transplantacijskih lijekova.Valja napomenuti, međutim, da tradicijski  SSRI antidepresivi kao što je [[fluvoksamin]] imaju slične kontraindikacije.

===Farmakokinetičke interakcije=== 
Dokazano je da kantarion uzrokuje više interakcija putem  indukcije [[enzim]]a [[citohrom P450]],  [[CYP3A4]] i [[CYP1A2]] (samo žene). Ovaj lijek za metaboličku  indukciju enzima rezultatira  u povećanom metabolizmu nekih lijekova, što dovodi do smanjenja koncentracije u plazmi i potencijalnih kliničkih učinaka. Smatra se da su  za to, kao glavni sastojci, odgovorni  [[hiperforin]] i [[amentoflavon]]. 
Za kantarion je također dokazano da uzrokuje interakcije putem  indukcije  [[glikoprotein|P-glikoproteinskog]] efluksnog transportera. Povećana razina  P-glikoproteina rezultira smanjenom  apsorpcijom i većim razmakom uzimanja određenih lijekova, što dovodi do niže koncentracije u plazmi i moguće  kliničke efikasnosti

*Primjeri lijekova (po klasama) čiju  efikasnost kantarion može smanjiti&lt;ref&gt;{{cite journal | author = Gurley BJ, Swain A, Williams DK, Barone G, Battu SK | title = Gauging the clinical significance of P-glycoprotein-mediated herb-drug interactions: comparative effects of St. John's wort, Echinacea, clarithromycin, and rifampin on digoxin pharmacokinetics | journal = Mol Nutr Food Res | volume = 52 | issue = 7 | pages = 772–9 | year = 2008 | pmid = 18214850 | pmc = 2562898 | doi = 10.1002/mnfr.200700081 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | author = Wenk M, Todesco L, Krähenbühl S | title = Effect of St John's wort on the activities of CYP1A2, CYP3A4, CYP2D6, N-acetyltransferase 2, and xanthine oxidase in healthy males and females | journal = Br J Clin Pharmacol | volume = 57 | issue = 4 | pages = 495–499 | year = 2004 | pmid = 15025748 | pmc = 1884478 | doi = 10.1111/j.1365-2125.2003.02049.x | url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC1884478/pdf/bcp0057-0495.pdf | format = PDF}}&lt;/ref&gt;

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;4&quot; cellspacing=&quot;0&quot; class=&quot;toccolours&quot; 0.5em solid #999; 100%
|- style=&quot;text-align:center;&quot; 
|'''Klasa'''
|'''Lijek'''
|-
|[[Retrovirus|Antiretroviralne]]  supstance
|[[Nukleozid|Nenukleozidni]] inhibitori  reverznih  [[transkriptaza]], inhibitrori [[proteaza]]
 |-
|[[Benzodiazepin]]i
|[[Alprazolam]], [[Midazolam]]
|-
|[[Hormonska kontracepcija]] 
|Kombinirani oralni [[kontraceptiv]]i 
|-
|[[Imunosupresant]]i
|Inhibitori [[kalcineurin]]a, [[Ciklosporin]]i, [[Takrolimus]]
 |-
|[[Aritmija|Antiarithmici]]
|[[Amiodaron]], [[Flecainid]], [[Meksiletin]] 
|-
|[[Beta-blokator]]i
|[[Metoprolol]], [[Karvedilol]]
|-
|Blokatori [[Kalcijev kanal|kalcijevog kanala]] 
|[[Verapamil]], [[Diltiazem]], [[Amlodipin]] 
|-
|[[Statin]]i  (Lijekovi koji reduciraju [[holesterol]])
|[[Lovastatin]], [[Simvastatin]], [[Atorvastatin]]
|-
|''Ostali''
|[[Digoksin]], [[Metadon]], [[Omeprazol]], [[Fenobarbital]], [[Teofillin]], [[Warfarin]], [[Levodopa]], [[Buprenorfin]], [[Irinotekan]]
|-
|}

===Farmakodinamičke interakcije=== 
U kombinaciji s drugim lijekovima koji mogu podići  razinu [[5-HT]] ([[serotonin]])  u [[CNS|centralnom nervnom sistemu]] (CNS), kantarion može  doprinijeti razvoju  serotoninskog sindroma, nuspojave koja je  potencijalno opasna po održavanje  lijeka. 
Lijekovi  koji sa kantarionom mogu doprinijeti razvoju  serotoninsko sindroma

Lijekovi (po klasama) koji stupaju u interakcije sa kantarionom

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;4&quot; cellspacing=&quot;0&quot; class=&quot;toccolours&quot; 0.5em solid #999; 100%
|- style=&quot;text-align:center;&quot; 
|Klasa
|Lijek
|-
|[[Depresija|Antidepresanti]] 
| [[MAOI]], [[TCA]], [[SSRI]], [[SNRI]], [[Mirtazapin]]
|-
|[[Opioid]]i
| [[Tramadol]], [[Petidin]]  (meperidin), [[Levorfanol]]
|-
| [[CNS|CNS stimulanti]]
|[[Fentermin]], [[Diethlpropion]], [[Amphetamin]]i, [[Sibutramin]], [[Kokain]]
|-
|5-HT&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;[[agonisti]]
|[[Triptan]]i
|-
| Psihodelični lijekovi
|[[Metilenedioksimethamfetamin]]  (MDMA), [[LSD]], [[Dimetiltriptamin]] (DMT), [[MDA]], [[6-APB]]
|-
|''Ostali''
|[[Selegilin]], [[Ttriptofan]], [[Buspiron]], [[Litij]], [[Linezolid]], [[5-HTP]], [[Dekstrometorfan]]
|-
|}

==Djelovanje na stoku== 
===Trovanje=== 
U velikim dozama, kantarion je otrovan za ispašu stoke (goveda, ovce, koze, konji).  Znaci trovanja su opći nemir i iritaciju kože. Nemir se često iskazuje kao valjalje po  tlu, mahanje, uvrtanje  i trljanje glavom  i povremena slabost zadnjih udova sa klecanjem,, zadihan, zbunjenost i [[depresija]]. Manija i [[hiperaktivnost]] također se  mogu pojaviti, uključujući i vrtnje u krug, do iscrpljenosti. Životinje obično traže hlad i smanjuju  apetit.  Navedena je i preosjetljivost na vodu je, iako neke  životinje mogu tražiti vodu za olakšanje,  a mogu se javiti i konvulzije nakon udarca u glavu.

Teška iritaciju kože je fizički vidljiva, uz crvenilo [[pigment|nepigmentna]] i nezaštićena područja. Ovo naknadno dovodi do svrbeža i trljanja, zatim dalje upale, sa [[ekskudacija|eksudacijom]] i [[krasta|formiranjem krasta]].  Oštećenja i upale koje se javljaju liče  na simptome  [[slinavka|slinavke]] i [[šap]]a.  Kod ovaca nisu uočeni otok  licea, [[dermatitis]] i  otpadanje  vune zbog trljanja. [[Laktacijia]] životinja može prestati ili se smanjili proizvodnju mlijeka; bremenite  životinje mogu pobaciti plod. Često su vidljiva oštećenja  [[vime]]na. Konji mogu iispoljavati znakove anoreksije, depresije (sa komatoznim stanjem), proširenje zjenica i oticanje  konjunktiva.

===Dijagnoza=== 
Među ranim znacima  trovanja kantarionom su ubrzano [[disanje]] i otkucaji  srca nenormalan porast temperature tijela. Pogođene  životinje će izgubiti težinu  ili ne dobijaju na težini; mlade životinje su više pogođene nego starije. U teškim slučajevima može doći do smrti, kao direktna posljedica gladi ili zbog sekundarnih bolesti ili septihemijskih oštećenja. Neke pogođene životinje se  mogu slučajno utopiti.  Zabilježene su i slabe mogućnost sisanja janjadi ([[pigment]]iranih  i nepigmentnih), što ukazuje na smanjenu  proizvodnju mlijeka ili prijenos otrova u mlijeku.

===Fotosenzitivnost=== 
Većina kliničkih znakova u životinja izaziva fotosenzitivnost. Biljke mogu izazvati ili primarnu  ili sekundarnu fotosenzitivnost:
*primarni fotosenzitivnost nastaje direktno od  progutanih hemikalija u biljkama; 
*srednja fotosenzitivnost od biljnih efekata  povezanih sa oštećenjem  jetre.
 
Araya i Ford (1981) su istražili promjene u funkciji jetre i zaključili da nema dokaza da ''Hypericum'' ima  transakcije koje su povezane  sa učinkom  na izlučivanje kapacitet jetre ili je bilo koja smetnja  bila minimalna i privremena. Međutim, u krvnoj plazmi  su pronađeni  dokazi oštećenja jetre, na visokim i dugim razinama doziranja.

Fotosenzitivnost izaziva upalu kože, čiji mehanizam uključuje pigmentne  ili  fotodinamske spojeve, koji kada se aktiviraju  određene valne dužine svjetlosti dovode  do [[oksidacija|oksidacijske]]  reakcije ''[[in vivo]]''. To dovodi do oštrćenja  tkiva, posebno uočljivih  na i oko dijelova kože koji su izloženi svjetlu. Lagano pokrivena ili slabo pigmentirana područja su najupadljivija. Sklanjanje životinje sa intenzivne  sunčeve svjetlosti ublažava  simptome trovanja.

==Istraživanja== 
Kantarion je proučavan u vezi sa efikasnošću  u liječenju nekih somatoformniijh  poremećaja. Rezultati početne studije su mješoviti i dalje neuvjerljivi; neka istraživanja nisu našla nikakvu učinkovitost, dok su druga  pronašla blago ispoljanje  simptoma.  Zato su potrebna dalja istraživanja, osobito zbog prikazanog bogatstva biološki aktivnim tvarima.
 
Glavni sastavni [[hemijski spoj]], [[hiperhorin]], može  biti koristan za liječenje [[alkoholizam|alkoholizma]], iako nije proučavanoi doziranje, sigurnost i efikasnost.  Hiperhorin je također ispoljio  antibakterijska svojstva protiv gram-pozitivnih [[bakterija]], iako doziranje, sigurnost i efikasnost takođen nisu ispitivani.  Ovaj biljni lijek je također testiran na lipofilne ekstrakte  iz  kao tematska lijek za rane, ogrebotine, opekotine i [[bol]] u [[mišić]]ima. Pozitivni efekti,  koji su uočeni, uglavnom se  pripisuju hiperhorinu zbog njegovih  eventualnih  antibakterijskih i antiupalnih efekata.  Zato bi  hiperhorin mogao biti upotrebljiv u liječenju inficiranih rana i upalnih bolesti kože. U odgovoru na uključivanje  hiperhorina u novo ulje za kupanje, studija za procjenu potencijala iritacije  kože je pokazala dobru toleranciju kože za kantarion. 
Hipericin i pseudohipericin su  se pokazali  [[virus|antivirusnu]] i [[bakterija|antibakterijsku]] aktivnost. Smatra se da se ove molekule vežu nespecifično na virusne i mobilne  membrane  i mogu dovesti do fotografske [[oksidacija|oksidacije]] i uništenja  [[patogen]]a.

==Reference==
{{refspisak}}

==Dodatna literatura==
* Vasa Pelagić, Pelagićev Narodni Učitelj, 1888.
* Dr. Enes Hasanagić E. (1984): Ljekovito bilje i jetra'' str.193. Svjetlost, Sarajevo, 1984.
* Njemačka Komisija E: The Complete German Comission E Monographs,1988 (Američko izdanje)
* Brit. Herb.Pharm. (1983)

== Vanjski linkovi ==
{{Commons|Hypericum perforatum}}
*[http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Hypericum+perforatum  PFAF database Hypericum perforatum]
*[http://e-ljekarna.net/kantarion-gospina-trava/ Kantarion, Gospina trava – Hypericum perforatum] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305015234/http://e-ljekarna.net/kantarion-gospina-trava/ |date=5. 3. 2016 }}
*[http://jetra.org/kantarion-gospina-trava/ Kantarion i bolesti jetre] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210222033837/https://jetra.org/kantarion-gospina-trava/ |date=22. 2. 2021 }}
*http://www.springerlink.com/content/gl7841|{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} doi = 10.1007/b137619}}
*http://www.nlm.nih.gov/medlineplus/druginfo/natural/patient-stjohnswort.html|title=St. John's wort: MedlinePlus Supplements.
* [http://www.invasivespeciesinfo.gov/plants/stjohnswort.shtml Species Profile — St. Johnswort (''Hypericum perforatum'')] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170716211622/http://www.invasivespeciesinfo.gov/plants/stjohnswort.shtml |date=16. 7. 2017 }}, National Invasive Species Information Center.

[[Kategorija:Ljekovito bilje]]
[[Kategorija:Flora Evrope]]
[[Kategorija:Flora Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Hypericum]]
[[Kategorija:Abortifacijenti]]
[[Kategorija:Monoaminski inhibitori preuzimanja]]
[[Kategorija:Baštenske biljke Evrope]]
[[Kategorija:Antidepresivi]]</text>
      <sha1>7j634q736y6w47k1ryds84fkwd5vtrn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Feriduddin Attar</title>
    <ns>0</ns>
    <id>377906</id>
    <revision>
      <id>3917573</id>
      <parentid>3880955</parentid>
      <timestamp>2026-08-11T12:53:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3917573</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4199" sha1="71l0as1fkthj80warefh8sdozxk966r" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = Feriduddin Attar  
| druga_imena        = Abū Ḥamīd bin Abū Bakr Ibrāhīm
| slika              =
| opis               = Feriduddin Attar
| datum_rođenja      = [[1145.]] 
| mjesto_rođenja     = [[Nišapur]], [[Perzija]]
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|1220|11|19|1145||}} 
| mjesto_smrti       = [[Nišapur]], [[Perzija]]
| zanimanje          = pjesnik 
| poznat_po          =

}}
'''Abū Ḥamīd bin Abū Bakr Ibrāhīm''' ([[perzijski]]: ''ابو حامد بن ابوبکر ابراهیم'') poznatiji kao '''Feriduddin Attar''' je bio sufijski učitelj i pjesnik. Spada među najznačajnije pjesnike klasične [[Perzijska književnost|perzijske književnosti]].

== Biografija ==
Rođen je 1145. godine u [[Nišapur]]u, [[Perzija]]. Nakon općeg obrazovanja preuzima travarsku radnju koju je držao njegov otac. Odatle mu i potječe nadimak ''Attar'', što znači trgovac biljem ili apotekar. Tokom mnogobrojnih putovanja širom islamskog svijeta susretao se s brojnim sufijskim učiteljima; s vremenom se u potpunosti posvetio duhovnome životu i postao čuveni sufijski šejh.&lt;ref&gt;* http://www.iran.hr/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=361:atarnisaburi&amp;catid=69:vaznijeosobe&amp;Itemid=142 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305040717/http://www.iran.hr/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=361:atarnisaburi&amp;catid=69:vaznijeosobe&amp;Itemid=142 |date=5 Mart 2016 }}&lt;/ref&gt;

Attar za svog života nikada nije pisao hvalospjeve lokalnim vladarima, tako da su sva njegova djela izraz iskrenog stvaralačkog impulsa i stvarni odraz pjesnikovih duhovnih stanja. Sam pjesnik o toj činjenici veli:

''Nikad nikom hvalospjeve nisam pjevao&lt;br&gt;Za biserjem ovog svijeta nisam tragao.''

Attar se nikada nije zarad duhovnog puta odrekao posla travara. Također, odrastavši u religioznom ozračju, Attar je još od djetinstva bio naklonjen tesavvufu, te tako u uvodu djela ''Spomenica dobrih'' kazuje: ''Ljubav prema ovoj skupini (sufijama) još od djetinstva talasala je moju dušu, a njihovi riječi radovale su moje srce''. Na drugom mjestu kaže: ''Razlog što sam se prihvatio ovog posla jeste i to što mi je srce takvo da ga osim riječi evlija ništa drugo ne zanima''.

Premda je, upoznao mnoge sufijske šejhove svog vremena, nije izvjesno kojem tarikatu je pripadao niti ko je bio njegov šejh. Attar je mnogo utjecao na sufije koje su došle poslije njega. Tako u jednom svom gazelu [[Dželaludin Rumi]] kaže:

''Attar bijaše duh, a Senai dva oka njegova&lt;br&gt;mi slijedimo Attara i Senaija''.
&lt;gallery class=&quot;center&quot; widths=&quot;180px&quot; heights=&quot;180px&quot;&gt;
File:&quot;The Concourse of the Birds&quot;, Folio 11r from a Mantiq al-tair (Language of the Birds) MET DT227734.jpg| ''Mantiq-ut-Tayr''
File:&quot;The Concourse of the Birds&quot;, Folio 11r from a Mantiq al-tair (Language of the Birds) MET DT227735.jpg| ''Mantiq-ut-Tayr''
File:&quot;The Concourse of the Birds&quot;, Folio 11r from a Mantiq al-tair (Language of the Birds) MET DT227736.jpg| ''Mantiq-ut-Tayr'' 
File:&quot;The Concourse of the Birds&quot;, Folio 11r from a Mantiq al-tair (Language of the Birds) MET DT227737.jpg| ''Mantiq-ut-Tayr''
&lt;/gallery&gt;

== Bibliografija ==
Sa sigurnošću se ne zna koliko je dijela Attar napisao. Postoje različita stajališta o tom pitanju. Pouzdano se zna da je on autor sljedećih djela:

* Knjiga o nedaćama ''(Musibet-nama)''
* Knjiga o božanskom ''(Elahi-nama)''
* Knjiga o tajni ''(Asrar-nama)''
* Knjiga o odabranika ''(Muhtar-nama)''
* Govor ptica ''(Muntiq at-Tayr)''
* Knjiga Husrevova ''(Husrev-nama)''
* Knjiga dragulja ''(Džavahir-nama)''
* Stanja srca ''(Šarh-e qalb)''
* Divan kasida i gazela ''(Divan-e Attar)''
* Spomenica dobrih ''(Tadhkirat al-Awliya)''

== Reference == 
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.iranchamber.com/literature/attar/attar.php Attar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140805081800/http://www.iranchamber.com/literature/attar/attar.php |date=5. 8. 2014 }} na iranchamber.com

{{DEFAULTSORT:Attar, Feriduddin}}
[[Kategorija:Rođeni 1145.]]
[[Kategorija:Umrli 1220.]]
[[Kategorija:Sufijski pjesnici]]
[[Kategorija:Perzijska književnost]]
[[Kategorija:Biografije, Nišapur]]</text>
      <sha1>71l0as1fkthj80warefh8sdozxk966r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lazarevljevo more</title>
    <ns>0</ns>
    <id>386884</id>
    <revision>
      <id>3917693</id>
      <parentid>3858943</parentid>
      <timestamp>2026-08-12T09:48:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3917693</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1416" sha1="ixma1xj722frr8onfo6y6a5fy5fszg8" xml:space="preserve">[[Datoteka:Antarctic-seas-en.jpg|mini|300px|Položaj Lazarevljevog mora unutar Antarktičkog pojasa]]
'''Lazarevljevo more''' jest [[rubno more]] unutar [[Južni okean|Južnog okeana]]. Smješteno je između [[More kralja Haakona VII|mora kralja Haakona VII]] na zapadu i [[Riiser-Larsenovo more|Riiser-Larsenovog mora]] na istoku ili između [[Nulti meridijan|nultog]] i [[14. meridijan (istok)|14. meridijana]] istočne [[Geografska dužina|geografske dužine]].

Dubina iznosi uglavnom 3000 m, dok maksimalna prelazi i 4500 me. Prostire se na površini 929.000&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;.&lt;ref&gt;http://encyclopedia2.thefreedictionary.com/Lazarev+Sea&lt;/ref&gt;

Sjeverno od mora je Južni okean, dok je na južnoj strani [[Antarktik|antarktička]] regija [[Zemlja kraljice Maud]], odnosno obala princeze Astrid.

Nazvano je u čast [[Rusija|ruskog]] admirala i istraživača [[Mihail Lazarev|Mihaila Lazareva]].

== Reference ==
{{refspisak}}
== Vanjski linkovi ==

* https://web.archive.org/web/20111008191433/http://www.iho.int/iho_pubs/standard/S-23/S-23_Ed3_1953_EN.pdf
* https://www.rubricon.com/imgbyid.asp?ii=1&amp;iid=219112465 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240213002029/https://www.rubricon.com/imgbyid.asp?ii=1&amp;iid=219112465 |date=13. 2. 2024 }}
* https://link.springer.com/article/10.1007/s11001-005-1319-y

{{Spisak svjetskih mora}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Antarktik]]
[[Kategorija:Mora]]</text>
      <sha1>ixma1xj722frr8onfo6y6a5fy5fszg8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Frankie Yankovic</title>
    <ns>0</ns>
    <id>388264</id>
    <revision>
      <id>3917583</id>
      <parentid>3834814</parentid>
      <timestamp>2026-08-11T14:28:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3917583</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14358" sha1="jz5lo0g39erhohfjk8vlwyzzkbdzeji" xml:space="preserve">{{Infokutija muzičar
|ime_muzičara    = Frankie Yankovic
|žanr            = Slovenski stil polke
|slika           = Frank Yankovic 1958.JPG
|država          = [[SAD]]
|rođenje         = 28. juli 1915. godine Davis, West Virginia, SAD
|smrt            = 14. oktobar 1998. godine, [[New Port Richey]], [[Florida]], SAD
|instrument      = [[Harmonika]]
|grupa           = Frankie Yankovic and His Yanks
|zanimanje       = Muzičar, kompozitor 
}}
'''Frank John &quot;Frankie&quot; Yankovic''' (28. juli 1915. Davis, [[West Virginia]] – 14. oktobar 1998. godine New Port Richey, [[Florida]]), [[Slovenija|slovensko]]-[[SAD|američki]] [[polka]] muzičar, proglašen &quot;''Kraljem polka muzike''&quot; u [[SAD]]-u. Njegove kompozicije su najčešće obrade melodija različitih naroda u ritmu polke, dodajući im  muzičke primjere iz slovenskih polki, nazivajući taj stil &quot;''Slovenski dodir''&quot; (eng. &quot;Slovenian touch&quot;). Godine [[1984]]. na takmičenju muzičkih [[orkestar]]a u gradu [[Milwaukee]] po prvi put je izabran za kralja polka muzike. [[1969]]. godine, uvršten je u listu najpopularnijih polka muzičara u [[Chicago|Chicagu]] (&quot;Polka Hall of Fame&quot;). Njegova pjesma &quot;''Just Because''&quot; čuva se u [[Kongresna biblioteka|Kongresnoj biblioteci]] u [[Washington D.C.]] kao predstavnik američkog stvaralaštva (&quot;Americana&quot;).&lt;ref name=&quot;slovenska-biografija&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.slovenska-biografija.si/oseba/sbi848666/|title=Biografija Frankiea Yankovica|work=slovenska-biografija.si|access-date=6. 6. 2015}}&lt;/ref&gt; 
Frankie Yankovic je bio jedan od najpopularnijih polka muzičara [[1940te|1940-ih]] i [[1950te|1950-ih]]. Kao dijete naučio je da svira harmoniku, a od 15-e godine počeo je svirati profesionalno. Uskoro je bio na čelu jedne od najpopularnijih polka muzičkih grupa u SAD-a.  
Bio je na vrhuncu svoje popularnosti krajem 1940-ih, kada je bila objavljena njegova obrada [[Čehoslovačka|čehoslovačke]] pjesme &quot;Valcer plave suknje&quot; (eng. &quot;Blue Skirt Waltz&quot;) koja je postala hit [[singl]]. Iako nikada nisu prodali mnogo gramofonskih ploča, Yankovic i njegova muzička grupa nastavila je da svira do [[1970te|1970-ih]], rasprodajući koncerte širom SAD-a.&lt;ref name=&quot;allmusic&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.allmusic.com/artist/frankie-yankovic-mn0000140963/biography|title=Biografija Frankiea Yankovica|work=allmusic.com|access-date=6. 6. 2015}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Frankie Yankovic se rodio 28. jula 1915. godine u mjestu Davis u [[West Virginia]] čiji roditelji su bili [[Slovenci|slovenski]] iseljenici Andrej Jankovič (iz mjesta [[Kal (Pivka)|Kala]] kod [[Pivka|Pivke]]) i Rose (rođene) Melem (iz [[Cerknica|Cerknice]]). Odrastao je u naselju Collinwoodu u [[Cleveland]]u, gdje se preselio sa svojim roditeljima kao dijete.&lt;ref name=&quot;slovenska-biografija&quot;/&gt; 
Dok je živio u Clevelandu bio je zadivljen trubačima koji su svirali na slovenskim društvenim zabavama. Njegova majka je primila podstanare da pomogne sa porodičnim finansijama. Kao podstanar kod njih je stanovao čovjek po imenu Max Zelodec koji je svirao Slovenske melodije na [[Harmonika|harmonici]] dugmetari. Yankovic je stekao prvu harmoniku u dobi od 9 godina, i dobio je nekoliko lekcija na harmonici od Zelodeca. Do kasnih [[1920te|1920-ih]] u svojim ranim tinejdžerskim godinama, on je bio muzičar koji je nastupao na društvenim događajima u lokalnoj slovenskoj zajednici.&lt;ref name=&quot;A Passion for Polka&quot;&gt;Greene, Victor (1992). A Passion for Polka. Berkeley: University of California Press. str. 355, {{ISBN|0-520-07584-6}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;yankbio&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.polkas.com/yankovic/yankbio.htm|title=Biografija Frankiea Yankovica|access-date=8. 6. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20180308231458/http://www.polkas.com/yankovic/yankbio.htm|archive-date=8. 3. 2018|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
[[1930te|1930-ih]], uspostavio je poslovni odnos sa Joe Trollijem i počeo da nastupa na [[radio]] stanicama, kao što su ''WJAY'' i ''WGAR''. Kako se njegov ugled širio, on je tražio mogućnosti da snimi fonografske ploče, ali glavne izdavačke kuće u to vrijeme su ga odbile. Njegovi prvi snimci su napravljeni za ''Jenki i Joliet'' izdavače kojima je upravljao Fred Wolf,&lt;ref name=&quot;A Passion for Polka&quot;/&gt; a troškove je platio sam Frankie Yankovic. Godine [[1940]]. oženio je svoju prvu ženu June sa kojom je počeo da podiže porodicu. Međutim, troškovi porodičnog života brzo su nadvisili novac koji je dolazio od njegove muzičke karijere, pa je otvorio konobu nazivajući je ''Yankovic Bar''. To je postalo popularno svratište za lokalne muzičare, a on je nastavio da radi sve dok ga nije prodao [[1948]]. godine, posvetivši se [[Harmonika|harmonici]].&lt;ref name=&quot;yankbio&quot;/&gt;
Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] 17. marta 1943. Frankie se dobrovoljno prijavio u [[Kopnena vojska Sjedinjenih Američkih Država|vojsku SAD-a]] i biva otpremljen u inostranstvo da služi. 
Dok se borio u [[Ardenska bitka|Ardenskoj bici]], Yankovic i desetak drugih vojnika iz njegove jedinice je ostalo odvojeno od ostatka vojske. Kada su ih pronašli sutradan, oni su bili gotovo zamrznuti. Frank je pretrpio promrzline na rukama i nogama. Doktori su željeli da izvrše [[Amputacija|amputaciju]] da spriječe širenje [[Gangrena|gangrene]], ali on je odbio, rekavši da bi radije umro. Vremenom, i uz liječenje [[penicilin]]om, njegovo stanje je počelo da se poboljšava. Svirao je harmoniku kao terapiju za svoje promrzle prste također pružajući zabavu za ostale pacijente i osoblje [[Bolnica|bolnice]].

Godine [[1945]]. Frankie se vratio kući nakon završetka rata i ponovo počeo svirati sa njegovom muzičkom grupom.
31. decembra [[1947]]. Frankie Yankovic je snimio svoju prvu ploču koja je prodata u milion primjeraka sa veoma uspješnim hitom &quot;Just Because&quot;. Izdavačka kuća &quot;[[Columbia Records]]&quot; nije željela snimiti pjesmu, ali je Frankie vjerovao u nju toliko da je kupio prvih 10.000 primjeraka.
Polka pod nazivom &quot;Just Because&quot; je prihvaćena u koncertnim dvoranama gdje se izvodila popularna muzika kao i polke, a koja je načinila Frankie Yankovica i njegove Jenkije zvijezdama. Samo godinu dana kasnije ponovili su uspjeh sa pjesmom &quot;Blue Skirt Waltz&quot;.  
Ovo im je otvorilo vrata u [[Hollywood]]u gdje su svirali u punim koncertnim dvoranama, a napravili su i pet kratkih video zapisa za filmsku kuću [[Universal Pictures]]. 
Nakon ovakvih uspjeha Frankie Yankovic i njegova muzička grupa postaju dobitnici više nagrada, uključujući i prvu nagradu [[Grammy]] za najbolji polka album godine [[1986]]. 
&lt;ref name=&quot;walterostanekband&quot;&gt;{{cite web|url=http://walterostanekband.com/walters-friends/frankie-yankovic-americas-polka-king/|title=Biografija Waltera Ostaneka|work=walterostanekband.com|access-date=28. 6. 2015|archive-date=27. 4. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150427150751/http://walterostanekband.com/walters-friends/frankie-yankovic-americas-polka-king/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
Početkom [[1990te|1990-ih]] zbog godina Frankie Yankovic je bio primoran na svojim koncertima da sjedi dok je svirao harmoniku. 
Godine [[1994]]. najavio je prestanak aktivnog muzičkog djelovanja, ali je ipak nastavio sa koncertima u naredne 3 godine uključujući i turneju sa Walterom Ostanekom. Nastavio je da snima novu muziku za nezavisnu izdavačku kuću &quot;''Cleveland International Records''&quot; koja je objavila njegov poznati album &quot;''Songs of the Polka King, Vol. 1''&quot; [[1996]]. godine. 
Na snimanju albuma su učestvovali mnogobrojni umjetnici od [[Weird Al Yankovic]]a i komedijaša iz Clevelanda Drew Careya pa sve do &quot;country&quot; zvijezda poput [[Chet Atkins]]a,
Cowboy Jack Clementa i grupe [[Riders in the Sky]]. Sljedeće godine je snimljen i drugi dio ovog muzičkog projekta. Uskoro nakon ovoga dravlje Frankie Yankovica se pogoršalo, a [[1998]]. godine je pretrpio pad u svom domu u [[New Port Richey]], Florida, u blizini grada [[Tampa|Tampe]]. Nekoliko dana kasnije, 14. oktobra preminuo je u 83. godini života.&lt;ref name=&quot;mtv&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.mtv.com/artists/frankie-yankovic/biography/|title=Biografija Frankiea Yankovica|work=mtv.com|access-date=29. 6. 2015|archive-date=29. 6. 2015|archive-url=https://archive.today/20150629164254/http://www.mtv.com/artists/frankie-yankovic/biography/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Stil ==
Njegova vrsta polka muzike imala je življi [[ritam]] od tradicionalnih polki tzv. &quot;um-pah&quot; stil, u kojima su dosta korišteni [[puhački instrumenti]]. To je i dijelom zato što je on više volio lakše, živahnije aranžmane u kojima je često koristio [[banjo]], električne orgulje i dvije harmonike. U to vrijeme većina svirača je svirala harmoniku sjedeći na pozornici, opterećena teškim i pomalo glomaznim instrumentom. Energični Yankovic je svirao satima na pozornici stojeći i poigravajući uz muziku. Njegov veseli nastup na pozornici se savršeno uklapao u neformalnost i živost polke, a publika se tako vrlo brzo poistovjećivala s njim. Najpoznatije pjesme Frankie Yankovica su standardi ovog muzičkog žanra, a njegovo ime je pojam povezan sa polka muzikom nego što je to slučaj s bilo kojim drugim polka muzičarem.
Pjevao je uglavnom na [[Engleski jezik|engleskom jeziku]], modernizujući narodnu plesnu muziku iz [[Srednja Evropa|srednje]] i [[Istočna Evropa|istočne Evrope]] za američku publiku šireći njenu popularnost i izvan useljeničkih zajednica koje je održavaju u životu.&lt;ref name=&quot;mtv&quot;/&gt;

== Baština i utjecaj ==
Frankie Yankovic je poznat u SAD-a kao &quot;kralj polka muzike&quot;, a na vrhuncu svoje muzičke karijere [[1950te|1950-ih]] svirao je 325 koncerata godišnje. Prodao je preko 30 miliona ploča i zaslužan je za popularizaciju tzv. &quot;[[Cleveland-stil polka|Cleveland-stila polke]]&quot;, koji je uticao na značajne polka muzičare kao što su [[Walter Ostanek]], [[Joey Miskulin]] i mnoge druge.
Kada je Walter Ostanek bio dječak, njegov otac ga je odvezao do Clevelanda da posluša koncert Frankie Yankovica po prvi put. Taj koncert ga je nadahnuo pa je i on počeo da svira polka muziku da ispuni svoj san i da postane kralj polke u [[Kanada|Kanadi]]. Tu titulu koja mu je prvi put dodijeljena dobio je od nikog drugog nego njegovog idola, mentora i dugogodišnjeg prijatelja, Frankie Yankovica.&lt;ref name=&quot;walterostanekband&quot;/&gt;

Na vrhuncu svoje karijere pobijedio je na takmičenju muzičkih grupa i samog velikana [[Duke Ellington]]a u gradu [[Milwaukee]]. Poslije toga je bio domaćin raznih polka emisija u Clevelandu, [[Chicago|Chicagu]] i [[Buffalo|Buffalu]] koje su emitovane na TV ranih [[1960te|1960-ih]].&lt;ref name=&quot;mtv&quot;/&gt;
Sam Frankie Yankovic se trudio da ostane u toku tadašnjih modernih muzičkih zbivanja.
Svirao je tada moderne pjesme od drugih izvođaća poput &quot;Proud Mary&quot;, &quot;Somewhere My Love&quot; i &quot;Please Release Me.&quot;  U [[Nashville|Nashville-u]] je svirao pred oko 10 000 gledalaca za tada velikim muzičkim zvijezdama kao što su [[Johnny Cash]], [[Jerry Lee Lewis]] i [[Everly Brothers]]. 
Prema izjavi Popovicha: {{Citat|da se Frankie Yankovic usredsredio na pjevanje [[blues]]a ili &quot;''country''&quot; muzike umjesto polki, bio bi na naslovnoj strani muzičkog magazina [[Rolling Stone (muzički magazin)|Rolling Stone.]]}}

Svirao je stilski raznovrsniju muziku nego drugi velikani polka muzike, gdje je snimio melodiju iz [[Poljska|Poljske]] pod nazivom &quot;Who Stole the Kishka&quot; i &quot;''country''&quot; pjesmu &quot;I Wish I Was 18 Again.&quot; U svoj repertoar uključivao je &quot;''country''&quot;, &quot;''western''&quot;, i [[Pop muzika|pop]] pjesme da privuče širu publiku raznih etničkih grupa.  
Pojavljivao se kao gost na mnogim najpopularnijim [[radio]] i [[TV]] emisijama, popularišući polka muziku kod ljudi koji nikada prije nisu slušali ovu vrstu muzike u SAD-a. 
U naselju Euclid u Clevelandu nalazi se polka muzej &quot;''The Polka Hall of Fame Museum''&quot;
gdje se između ostalih predmeta vezanih za polka muziku nalazi i [[harmonika]] na kojoj je svirao Frankie Jankovic. On je utjecao na mnoge harmonikaše i njihove sljedbenike koji su svirali amerikanizovane melodije iz [[Slovenija|Slovenije]].&lt;ref name=&quot;books.google&quot;&gt;{{cite web|url=https://books.google.com/books?id=73UE95Sg68YC&amp;pg=PA189&amp;lpg=PA189&amp;dq=Frankie+Yankovic%27s+music+legacy&amp;source=bl&amp;ots=79hMpoaSfI&amp;sig=sGBuslCm_ZSJpsmt5yqE9Fi3IpA&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;ei=sRqQVYyvNdPcoAT0wrzIBg&amp;ved=0CDgQ6AEwAw#v=onepage&amp;q=Frankie%20Yankovic%27s%20music%20legacy&amp;f=false, str. 157, 139, 172-173, 195 i 196|title=Muzička baština Frankiea Yankovica|work=books.google.com|access-date=5. 7. 2015}}&lt;/ref&gt; Učinio je više za popularizaciju polke nego bilo koji drugi izvođač i ostaje mjerilo po kojem se mjere svi ostali polka umjetnici.&lt;ref name=&quot;mtv&quot;/&gt;

== Slovenija ==
[[Datoteka:Avsenik Begunje.JPG|thumb|lijevo|200px|Avsenik gostilna u [[Begunje na Gorenjskem|Begunju]] u kojoj je u ljeto 1995. godine nastupao Slavko Avsenik sa njegovom grupom &quot;Slavko Avsenik i njegovi pravi Gorenjci&quot; ([[Njemački jezik|njem]]. Slavko Avsenik und seine original Oberkreiner) u čast posjete Frankie Yankovica Sloveniji. Sam Yankovic je nastupao to veče sa svojom grupom u restoranu.]] 
Frankie Yankovic i [[Walter Ostanek]] su za proslavu svojih rođendana 80-og i 60-og respektivno, zajedno otputovali u Sloveniju vodeći sa sobom svoje supruge i oko 100 ljubitelja [[polka]] muzike. Frankie Yankovic je bio veoma cijenjen u Sloveniji čije [[Singl|singl ploče]] su bile svirane na slovenskom radiju kad je [[Slavko Avsenik]] još bio dječak.  
Avsenik, veliki slovenski polka [[kompozitor]] i harmonikaš koji je u mnogo navrata svirao pred publikom od 70.000 gledalaca u [[Njemačka|Njemačkoj]], priredio je sa svojom muzičkom grupom raskošnu zabavu za Frankie Yankovica u svom restoranu. Frankie Yankovic je također svirao sa svojom grupom na zabavi. Sljedećeg dana su pili [[šampanjac]] zajedno sa tadašnjim predsjednikom Slovenije [[Milan Kučan|Milanom Kučanom]].&lt;ref name=&quot;books.google&quot;/&gt;

== Nagrade ==
* &quot;''Grammy''&quot; nagrada za najbolji polka album [[1985]]. godine - &quot;70 Years of Hits.&quot; &lt;ref name=&quot;allmusic&quot;/&gt;

== Reference ==
{{refspisak|2}}

{{Polka muzičari}}

{{DEFAULTSORT:Yankovic, Frankie}}
[[Kategorija:Rođeni 1915.]]
[[Kategorija:Umrli 1998.]]
[[Kategorija:Polka muzičari]]
[[Kategorija:Američki muzičari]]
[[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Slovenije]]
[[Kategorija:Dobitnici Grammyja‏]]
[[Kategorija:Američki harmonikaši]]</text>
      <sha1>jz5lo0g39erhohfjk8vlwyzzkbdzeji</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Joey Miskulin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>392438</id>
    <revision>
      <id>3917659</id>
      <parentid>3895244</parentid>
      <timestamp>2026-08-12T03:06:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3917659</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5068" sha1="4h4ejednffgbzefblrhwcck0d8p3b3p" xml:space="preserve">{{Infokutija muzičar
|ime_muzičara    = Joey Miskulin
|žanr            = Polka muzika
|bgcolour        = 
|slika           = Riders {{sic|A|ccordian|hide=y}}.jpg
|država          = SAD
|karijera        = Od [[1960]]. do danas.
|rođenje         = 6. januar 1949, Chicago.
|smrt            = 
|instrument      = Harmonika
|izdavač         = 
|zanimanje       = Muzičar
|angažman        = 
|URL             = 
|najnoviji_album = 
|godina3         = 
|album2          = 
|godina2         = 
|album1          = 
|godina1         = 
}}
'''Joseph M. Miškulin''' (rođen 6. januara [[1949]], [[Chicago]]) je američki izvođač, studijski muzičar, producent i pedagog čiji muzički albumi su dobitnici više &quot;Grammy&quot; nagrada. Uvršten je na &quot;Listu slavnih harmonikaša&quot; ([[Engleski jezik|eng]]. Hall of Fame Accordionist). 
Jedan je od najvećih stubova muzičkog talenta &quot;''Cleveland stila''&quot; u [[polka]] muzici.&lt;ref name=&quot;polkas.nl&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.polkas.nl/miskulin~biography.html|title=Biografija Joeya Miškulina|work=polkas.nl|access-date=2. 8. 2015|archive-date=3. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303171526/http://www.polkas.nl/miskulin~biography.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
U muzičkoj karijeri dugoj više od četiri decenije, Joey Miškulin je sarađivao sa nizom umjetnika poput: [[Paul McCartney]], [[John Denver]], Ricky Skaggs, Andy Williams, Ricky Van Shelton, [[Emmylou Harris]], [[Frankie Yankovic]] i mnogim drugim.&lt;ref name=&quot;America's Polka King&quot;&gt;''America's Polka King: The Real Story of Frankie Yankovic'', Dolgan, Bob (2006). Cleveland, OH: Gray &amp; Company, Publishers. {{ISBN|978-1-59851-026-3}}&lt;/ref&gt;

== Biografija i muzičko stvaralaštvo ==
Kao dijete u Chicagu, Miškulin je pokazivao rane znake muzičkog čuda od djeteta, spontano pokazujući interes za [[Harmonika|harmoniku]] već u četvrtoj godini života. 
Počevši muzički trening godinu dana kasnije, Joey je svirao profesionalno do svoje jedanaeste godine sa Ronnie Lee Band-om, i imao je svoj prvi snimak u produkciji Romana Possedija u svojoj dvanaestoj godini.&lt;ref name=&quot;Yamaha&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.yamaha.com/Artists/ArtistDetail/0,,CNTID%25253D544207%252526CTID%25253D551078%252526CNTYP%25253DARTIST,00.html#|title=Joey Miskulin biografija|work=yamaha.com|access-date=2. 8. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20090204212928/http://www.yamaha.com/Artists/ArtistDetail/0,,CNTID%25253D544207%252526CTID%25253D551078%252526CNTYP%25253DARTIST,00.html|archive-date=4. 2. 2009|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
Za vrijeme koncerta Frankie Yankovica u Chicagu, Joey Miškulin, tada 13-godišnji dječak je pitao Frankie Yankovica da svira zajedno s njim. Frank mu je ponudio da izađe na binu čime je počela 35 godina duga muzička saradnja između Frankie Yankovica i Joeya Miškulina.&lt;ref name=&quot;waltero&quot; /&gt;
Proširujući svoje muzičko iskustvo, Joey je [[1970te|1970-ih]] postao studijski muzičar i producent, svirajući [[bas]], [[klavir]], [[bendžo]], [[Gitara|gitaru]], [[orgulje]], harmoniku i nastupao je kao pjevač. Svo vrijeme zadržao je svoju ljubav prema &quot;''Cleveland stilu''&quot; u polka muzici, svirajući i snimajući sa Frankie Yankovicem i Cleveland stil orkestrima. 1978. otvorio je &quot;''Miškulin Lounge''&quot;, oživljavajući mjesto u kojem je smješten jedan od najpoznatijih polka klubova u gradu [[Cleveland]]u.
Udružio se sa legendarnim Lou Trebarom, sa kojim je osnovao grupu MIS-Tre Orchestra. 
Bio je domaćin u raznim [[TV]] emisijama, uključujući i sopstvenu &quot;''Polka Time USA.''&quot;
Godine [[1985]]. Miškulin je producirao za Frankie Yankovica album koji je bio prvi polka album dobitnik &quot;''Grammy''&quot; nagrade, pod nazivom &quot;''Frank Yankovic’s 70 Years of Hits.''&quot; 
Među mnogobrojnim pjesmama Joeya Miškulina &quot; I Wanna Call You Sweetheart&quot; se smatra jednom od najvećih hitova u polka muzici.
Godine [[1987]]. preselio se u [[Nashville]] zbog svoje druge muzičke ljubavi, &quot;''Western music.''&quot;&lt;ref name=&quot;polkas.nl&quot; /&gt;
Tamo je postao član muzičke grupe [[Riders In The Sky]].&lt;ref name=&quot;waltero&quot;&gt;{{cite web|url=http://walterostanekband.com/walters-friends/frankie-yankovic-americas-polka-king/|title=Biografija Joeya Miškulina|work=walterostanekband.com|access-date=2. 8. 2015|archive-date=27. 4. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150427150751/http://walterostanekband.com/walters-friends/frankie-yankovic-americas-polka-king/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
Joey Miškulin je povodom 50 godišnjice prijateljstva sa još jednim osvajačem &quot;Grammy&quot; nagrade, kraljem [[Kanada|kanadske]] polka muzike [[Walter Ostanek|Walterom Ostanekom]] snimio CD pod nazivom &quot;Polka Celebration.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|url= http://www.polkaconnection.com/Miskulin-Joey-and-Walter-Ostanek-Polka-Celebration-P11540.aspx|title=Polka|work=polkaconnection.com|access-date=2. 8. 2015}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak|2}}

{{Polka muzičari}}

{{DEFAULTSORT:Miskulin, Joey}}
[[Kategorija:Rođeni 1949.]]
[[Kategorija:Biografije, Chicago]]
[[Kategorija:Polka muzičari]]
[[Kategorija:Američki muzičari]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>4h4ejednffgbzefblrhwcck0d8p3b3p</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Spisak naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini po općinama</title>
    <ns>10</ns>
    <id>398288</id>
    <revision>
      <id>3917622</id>
      <parentid>3781416</parentid>
      <timestamp>2026-08-11T20:49:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3917622</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9473" sha1="i9k2iq1tmc4duphysvfv94umid0dlg6" xml:space="preserve">{{Navkutija
| ime         = Spisak naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini po općinama
| naslov      = [[:Kategorija:Spiskovi naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini|Spisak]] [[Naseljeno mjesto|naseljenih mjesta]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] po [[općina]]ma i [[grad]]ovima
| slika       = 
| podaciklasa = hlist
| grupa1      = 
| podaci1     = 
* [[Spisak naseljenih mjesta u gradu Banjoj Luci|Banja Luka]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u općini Banovići|Banovići]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u općini Berkovići|Berkovići]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u gradu Bihaću|Bihać]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u gradu Bijeljini|Bijeljina]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u općini Bileća|Bileća]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u gradu Bosanskoj Krupi|Bosanska Krupa]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u općini Bosanski Petrovac|Bosanski Petrovac]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u općini Bosansko Grahovo|Bosansko Grahovo]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u općini Bratunac|Bratunac]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u gradu Brčko|Brčko]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u općini Breza|Breza]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u općini Brod|Brod]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u općini Bugojno|Bugojno]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u općini Busovača|Busovača]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u općini Bužim|Bužim]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u gradu Cazinu|Cazin]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u općini Centar|Centar]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u općini Čajniče|Čajniče]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u gradu Čapljini|Čapljina]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u općini Čelić|Čelić]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u općini Čelinac|Čelinac]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u općini Čitluk|Čitluk]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u gradu Derventi|Derventa]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u gradu Doboju|Doboj]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u općini Doboj Istok|Doboj Istok]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u općini Doboj Jug|Doboj Jug]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u općini Dobretići|Dobretići]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u općini Domaljevac-Šamac|Domaljevac-Šamac]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u općini Donji Vakuf|Donji Vakuf]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u općini Donji Žabar|Donji Žabar]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u općini Drvar|Drvar]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u općini Foča (Federacija Bosne i Hercegovine)|Foča (Federacija Bosne i Hercegovine)]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u gradu Foča (Republika Srpska)|Foča (Republika Srpska)]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u općini Fojnica|Fojnica]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u općini Gacko|Gacko]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u općini Glamoč|Glamoč]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u gradu Goraždu|Goražde]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u općini Gornji Vakuf-Uskoplje|Gornji Vakuf-Uskoplje]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u gradu Gračanici|Gračanica]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u gradu Gradačcu|Gradačac]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u gradu Gradišci|Gradiška]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u općini Grude|Grude]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u općini Hadžići|Hadžići]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u općini Han-Pijesak|Han-Pijesak]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u općini Ilidža|Ilidža]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u općini Ilijaš|Ilijaš]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u općini Istočna Ilidža|Istočna Ilidža]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u općini Istočni Drvar|Istočni Drvar]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u općini Istočni Mostar|Istočni Mostar]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u općini Istočni Stari Grad|Istočni Stari Grad]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u općini Istočno Novo Sarajevo|Istočno Novo Sarajevo]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u općini Jablanica|Jablanica]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u općini Jajce|Jajce]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u općini Jezero|Jezero]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u općini Kakanj|Kakanj]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u općini Kalesija|Kalesija]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u općini Kalinovik|Kalinovik]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u općini Kiseljak|Kiseljak]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u općini Kladanj|Kladanj]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u općini Ključ|Ključ]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u općini Kneževo|Kneževo]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u gradu Konjicu|Konjic]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u općini Kostajnica|Kostajnica]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u općini Kotor-Varoš|Kotor-Varoš]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u općini Kozarska Dubica|Kozarska Dubica]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u općini Kreševo|Kreševo]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u općini Krupa na Uni|Krupa na Uni]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u općini Kupres (Federacija Bosne i Hercegovine)|Kupres (Federacija Bosne i Hercegovine)]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u općini Kupres (Republika Srpska)|Kupres (Republika Srpska)]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u gradu Laktašima|Laktaši]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u gradu Livnu|Livno]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u općini Lopare|Lopare]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u gradu Lukavcu|Lukavac]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u općini Ljubinje|Ljubinje]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u gradu Ljubuškom|Ljubuški]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u općini Maglaj|Maglaj]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u općini Milići|Milići]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u općini Modriča|Modriča]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u gradu Mostaru|Mostar]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u općini Mrkonjić Grad|Mrkonjić Grad]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u općini Neum|Neum]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u općini Nevesinje|Nevesinje]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u općini Novi Grad|Novi Grad]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u općini Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad (Sarajevo)]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u gradu Novom Travniku|Novi Travnik]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u općini Novo Goražde|Novo Goražde]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u općini Novo Sarajevo|Novo Sarajevo]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u općini Odžak|Odžak]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u općini Olovo|Olovo]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u gradu Orašju|Orašje]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u općini Osmaci|Osmaci]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u općini Oštra Luka|Oštra Luka]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u općini Pale (Federacija Bosne i Hercegovine)|Pale (Federacija Bosne i Hercegovine)]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u općini Pale (Republika Srpska)|Pale (Republika Srpska)]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u općini Pelagićevo|Pelagićevo]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u općini Petrovac|Petrovac]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u općini Petrovo|Petrovo]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u općini Posušje|Posušje]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u gradu Prijedoru|Prijedor]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u gradu Prnjavoru|Prnjavor]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u općini Prozor-Rama|Prozor-Rama]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u općini Ravno|Ravno]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u općini Ribnik|Ribnik]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u općini Rogatica|Rogatica]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u općini Rudo|Rudo]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u općini Sanski Most|Sanski Most]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u općini Sapna|Sapna]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u općini Sokolac|Sokolac]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u općini Srbac|Srbac]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u općini Srebrenica|Srebrenica]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u gradu Srebreniku|Srebrenik]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u općini Stari Grad|Stari Grad]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u općini Stanari|Stanari]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u gradu Stocu|Stolac]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u općini Šamac|Šamac]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u općini Šekovići|Šekovići]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u općini Šipovo|Šipovo]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u gradu Širokom Brijegu|Široki Brijeg]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u općini Teočak|Teočak]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u gradu Tesliću|Teslić]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u općini Tešanj|Tešanj]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u općini Tomislavgrad|Tomislavgrad]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u općini Travnik|Travnik]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u gradu Trebinju|Trebinje]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u općini Trnovo (Federacija Bosne i Hercegovine)|Trnovo (Federacija Bosne i Hercegovine)]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u općini Trnovo (Republika Srpska)|Trnovo (Republika Srpska)]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u gradu Tuzli|Tuzla]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u općini Ugljevik|Ugljevik]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u općini Usora|Usora]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u općini Vareš|Vareš]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u općini Velika Kladuša|Velika Kladuša]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u gradu Visokom|Visoko]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u općini Vitez|Vitez]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u općini Višegrad|Višegrad]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u općini Vlasenica|Vlasenica]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u općini Vogošća|Vogošća]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u općini Vukosavlje|Vukosavlje]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u gradu Zavidovićima|Zavidovići]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u gradu Zenici|Zenica]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u gradu Zvorniku|Zvornik]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u općini Žepče|Žepče]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u gradu Živinicama|Živinice]]
}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Navigacijske kutije općina u Bosni i Hercegovini|*]]
[[Kategorija:Šabloni Bosne i Hercegovine|*]]&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>i9k2iq1tmc4duphysvfv94umid0dlg6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Keratokonus</title>
    <ns>0</ns>
    <id>409446</id>
    <revision>
      <id>3917671</id>
      <parentid>3905186</parentid>
      <timestamp>2026-08-12T05:35:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3917671</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="29521" sha1="79sqfc42dhva7w10rh1jt6j60fc22k0" xml:space="preserve">{{Infokutija bolest
| ime = Keratokonus
| slika =Keratoconus-with-Munsons-sign-USA-1965.jpg
| Opis slike = &lt;small&gt;'''Konusna [[rožnjača]]'''  koja  je karakteristika keratokonusa&lt;/small&gt; &lt;br&gt;[[Oftalmologija]]
 | ICD10           = {{ICD10|H|18|6|h|15}} 
 | ICD9            = {{ICD9|371.6}} 
 | DiseasesDB      = 7158 
 | ICDO            = 
 | OMIM            = 148300 
 | MedlinePlus     = 001013 
 | eMedicineSubj   = oph 
 | eMedicineTopic  = 104
 | MeshID          = D007640
}}
'''Keratkonus''' ('''KC''', '''KTCN''')  je  [[Degenerativna bolest|degenerativni]] poremećaj   [[oko|oka]] u kojem strukturne promjene unutar [[rožnjača|rožnjače]]  izazivaju njeno tanjenje i promjene na više [[konus (geometrija)|konični]] oblik od normalnije postepene zakrivljenosti. Keratokonus može izazvati značajne distorzije [[vid]]a, s više slika, a  kod osobe se sve ćešće javlja  [[fotofobija|osetljivost na svjetlost]]. Obično se  dijagnosticira u  [[adolescencija|adolescentnim]] godinama  osobe. Ako značajno utiče u oba oka, pogoršanje vida može uticati na sposobnost osobe da vozi automobil ili  normalno čita ispis.

==Tretman==
U većini slučajeva, stručnjaci postavljaju  dovoljno efikasna  [[korekcijska sočiva]] da  omoguće osobi da nastavi da vozi legalno i isto tako normalno funkcionira . Dalje napredovanje bolesti može zahtijevati [[operacija|operaciju]], za koju je dostupno nekoliko opcija, uključujući i [[segment intrastromnog prstena rožnjače]], [[mreža kolagena rožnjače|mrežu kolagena rožnjače]] , [[mini asimetrična radijalna keratotomija|mini asimetričnu radijalnu keratotomiju]], rožnice intrastromnu  implantacija sistema  rožnjače, topografiju vođena [[fotorefrativna keratektomija|fotorefrativne keratektomije]] (PRK), topografiji vođena [[provodna keratoplastika|provodne keratoplastike]], [[faknog intraokularne leće]] i, u 25% slučajeva, [[rožnice transplantacija]],  prirodnu  promjenu unutarokularnog sočiva i u  25% of slučajeva, [[transplantacija rožnjače|transplantaciju rožnjače]].

==Epidemiologija ==
Prtocijenjena stopa keratokonusa je  u raspono 1/500  do 1/2000 osoba,&lt;ref name=WeissmanMedscape&gt;{{cite web|last1=Weissman|first1=Barry A|last2=Yeung|first2=Karen K|title=Keratoconus|url=http://emedicine.medscape.com/article/1194693-overview#showall|website=Medscape}}&lt;/ref&gt; ali poteškoće sa [[diferencijalna dijagnoza|diferencijalnom dijagnozom]] zazva nesigurnost. Čini se da se javljaju u [[populacija]]ma širom svijeta, iako se češće uočava  u određenim [[etnička grupa|etničkim grupama]], kao što su Južni Azijati.  Mogući uzroci su okolišni  i genetički faktori, ali tačan uzrok je neizvjesna. Keratokonus je povezana sa štetnim [[enzim]]skim  aktivnostima unutar rožnjače. Riječ je potiče od [[grčki jezik|grčke]]: '' kéras''  = rog, rožnjača +  [[latinski jezik|latinska]]: '' cōnus''  = konus.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://dictionary.reference.com/browse/keratoconus|title=''Keratoconus'' Origin|publisher=[[dictionary.com]]|access-date=2. 11. 2015}}&lt;/ref&gt;

== Znaci i simptomi ==
Osobe sa početkom keratokonusa obično primijete  manje zamagljivanje svog vida i dolaze  do kliničara tražiti  korektivne leće za čitanje ili vožnju.&lt;ref name=&quot;feder&quot;&gt;{{cite book | last =Feder R, Kshettry P| authorlink = | year = 2005| title = Cornea| chapter = Non-inflammatory Ectactic Disorders, Chapter 78 | editor = Krachmer J | others = | edition = | pages = | publisher = Mosby | location = | isbn = 0-323-02315-0| url =https://archive.org/details/cornea0001krac}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;epstein&quot;&gt;{{cite web| author=Epstein A| year=2000| title=Keratoconus and related disorders| format=PDF| work=North Shore Contact Lens| url=http://www.northshorecontactlens.com/KeratoconusText.pdf| access-date=8. 9. 2007| archive-url=https://www.webcitation.org/64ynZTHkb?url=http://www.northshorecontactlens.com/KeratoconusText.pdf| archive-date=26. 1. 2012| url-status=dead}}&lt;/ref&gt; U ranim fazama, [[simptom]]i  keratokonusa može biti  kao i u drugim [[dioptrija|defektima prelamanja]] oka. Kako bolest napreduje, vid  se pogoršava, ponekad brzo. [[Oštrina vida]] postaje umanjena na svim udaljenostima, ia [[noćni vid]] je često loš. Neke osobe  imaju vid u jednom oku koji  je znatno lošiji nego u drugim. Bolest je često bilateralna, iako asimetrična.  Kod nekih se  razvija [[fotofobija]] (osjetljivost na jarko svjetlo), [[naprezanje očiju]], uz  žmirkanje  da bi pročitali, ili [[svrab]]   u očima,&lt;ref name = &quot;feder&quot; /&gt; ali postoji obično malo ili nimalo osećaja  [[bol]]a. To može dovesti do pojave blistavih objekata, kao cilindrične cijevi sa istim intenzitetom na svim tačkama.

Klasični  simptom keratokonusa je percepcija više &quot;duh&quot; slika, što je poznato kao [[monokularna poliopija]]. Ovaj efekt se najjasnije vidi sa visokim [[kontrast]]nim  oblastima, kao što je tačka svjetlosti na tamnoj pozadini. Umjesto da  vidi samo jednu,  osoba sa keratokonusa vidi mnogostruke  slike tačke, raširene  u haotičnom obrascu. Ovaj obrazac se obično ne menja iz dana u dan, ali s vremenom, često poprima nove oblike. Ljudi često primjećuju  da  baklje  i distorziju  oko izvora svjetlosti. Neki čak  s vremenom, primijete  slike u pokretu u odnosu na bit jedne  i  druge .
Dominantna  [[optička aberacija]] oka u keratokonusu  je [[koma (optika)|koma]].&lt;ref name=&quot;pmid17553566&quot;&gt;{{cite journal |author=Pantanelli S, MacRae S, Jeong TM, Yoon G |title=Characterizing the wave aberration in eyes with keratoconus or penetrating keratoplasty using a high-dynamic range wavefront sensor |url=https://archive.org/details/sim_ophthalmology_2007-11_114_11/page/2013 |journal=Ophthalmology |volume=114 |issue=11 |pages=2013–21 |date=novembar 2007 |pmid=17553566 |doi=10.1016/j.ophtha.2007.01.008}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid19029032&quot;&gt;{{cite journal |author=Nakagawa T |title=Higher-order aberrations due to the posterior corneal surface in patients with keratoconus |journal=Investigative Ophthalmology &amp; Visual Science |volume=50 |issue=6 |pages=2660–5 |date=juni 2009 |pmid=19029032 |doi=10.1167/iovs.08-2754 |author2=Maeda N |author3=Kosaki R |display-authors=3 |last4=Hori |first4=Y. |last5=Inoue |first5=T. |last6=Saika |first6=M. |last7=Mihashi |first7=T. |last8=Fujikado |first8=T. |last9=Tano |first9=Y.}}&lt;/ref&gt; Vizuelna  distorzijska   iskutva  osobe  dolaze  iz dva izvora, od kojih je jedan nepravilna  deformacija površine rožnjače, a druga je ožiljk koji se javlja na izloženim momenatima. Ovi faktori deluju na formiranje regija na rožnjači  da mapiraju  sliku na različitim lokacijama [[mrežnjača|mrežnjače]]. Efekt  se može pogoršati pri slabim svjetlosnim uvjetima, kao  prilgođavanje na tamu pri širenju  [[zjenica]] , izlaganjem  više nepravilne  površine rožnjače.

== Dijagnoza ==
[[Datoteka:Keratoconus.svg|thumb|right|180px|Dijagram koji pokazuje promjene  u  [[rožnjača|rožnjači]]]]

Prije bilo [[fizički pregled|fizičkog pfegleda]], u [[medicinska dijagnoze|dijagnoza]] keratokonusa često počinje s [[oftalmolog]] om ili [[optometrija|optometristima]], procjenom osobne  [[historije blesti]], posebno [[glavni prigovor]]  i  drugih vizuelnih simptoma, prisustvo bilo historije očne bolesti ili ozljede koje bi mogle utjecati na vid i moguće  prisustvo porodične historije očnih bolesti. U [[dijagram oka|dijagramu oka]], kao što je standard [[Snellenov grafikon|Snellenovog grafikona]] od [[optotip|progresivno smanjim slovima]], se zatim koristi za određivanje [[oštrina vida|oštrine vida]] osobe. [[Oftalmološki pregled]]  se može nastaviti mjerenjem  lokalizirane zakrivljenosti rožnjače ručnim  [[Keratometar|keratometrom]],&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Nordan LT |title=Keratoconus: diagnosis and treatment |url=https://archive.org/details/sim_international-ophthalmology-clinics_winter-1997_37_1/page/51 |journal=International Ophthalmology Clinics |volume=37 |issue=1 |pages=51–63 |year=1997 |pmid=9101345 |doi=10.1097/00004397-199703710-00005}}&lt;/ref&gt; sa detekcijom neregularnog   [[Astigmatizam oka|astigmatizma]]  koji sugerira mogućnost keratokonusa.  Teži  slučajevi  mogu proširiti   sposobnost mjernog  instrumenta.&lt;ref name=&quot;epstein&quot;/&gt; Dalje  indikacije se  mogu dobiti  [[retinoscopija|retinoskopijom]],  pri kojoj se svjetlosni snop fokusira na [[mrežnjača|mrežnjaču]] ispitanika  i reflektira, ili posmatra  [[refleks]]  kada je posmatrač u izvor svjetla napred i nazad. Keratokonus  je među  vidnim  promjenama  koje ispoljavaju  makazasti  refleks djelovanja dvije trake  koje se kreću  ka i dalje jedna  od druge,  kao i par sječiva makaza.&lt;ref&gt;{{cite book | last =Zadnik K | authorlink = | year = 1997| title =  The ocular examination : measurements and findings | chapter = | others = | edition = | pages = | publisher = W.B. Saunders| location = Philadelphia | isbn = 0-7216-5209-3| url =https://archive.org/details/ocularexaminatio0000unse}}&lt;/ref&gt;

Ako se sumnja na keratokonus, oftalmologa ili optometrista će tražiti druge karakteristične nalaza bolesti,  putem  tzv. [[prerezana lampa|prerezane lampe]] ispitivanja rožnjače.&lt;ref name=&quot;rabonitz&quot;&gt;{{cite book | last =Rabonitz Y | authorlink = | year = 2004 | title = The Cornea| chapter = Ectatic Disorders of the Cornea | edition =4th| editor = Foster C| others = | pages = [https://archive.org/details/smolinthoftscorn0000unse_04ed/page/889 889]–911| publisher = Lippincott Williams &amp; Wilkins| location = Philadelphia| isbn = 0-7817-4206-4 | url =https://archive.org/details/smolinthoftscorn0000unse_04ed|display-editors=etal}}&lt;/ref&gt; Uznapredovali slučaj je obično lahko vidljiv za ispitivača, a može pružiti nedvosmislenu dijagnoze prije više specijaliziranih testiranja. Pod strogim ispitivanjem, prsten žuto-smeđe do maslinasto zelene pigmentacije  poznat kao [[Fleischerov prsten]] može se uočiti u oko pola keratokonusnog  oka.&lt;ref name=&quot;Edrington&quot;&gt;{{cite journal |author=Edrington TB, Zadnik K, Barr JT |title=Keratoconus |journal=Optometry Clinics |volume=4 |issue=3 |pages=65–73 |year=1995 |pmid=7767020}}&lt;/ref&gt; Fleischerov prsten je izazvan depozicijom željeznog oksida [[hemosiderin]]a  unutar epitela rožnjače, koja je suptilna i ne može biti lahko otkriven  u svim slučajevima, ali postaje jasnije kada se gleda pod [[kobalt]] plavim filterom. .&lt;ref name=&quot;epstein&quot;/&gt;  Isto tako, oko 50% ispitanika ispoljava  Vogtove  [[strija|strije]], fine stresne  linije  unutar rožnjače,  uzrokovane istezanjem  i stanjivanjem.&lt;ref name=&quot;Edrington&quot;/&gt; Strije privremeno nestaju  dok se primjenjuje  blagi pritisak se na očnu jabučicu.&lt;ref name=&quot;epstein&quot;/&gt; Visoko izražen konus može se  stvoriti u obliku slova V, s  udubljenjem u donjem [[kapak|kapku]] kada je pogled osobe usmjeren prema dolje, što je poznat kao [[Munsonov znak]]. ]].&lt;ref name=&quot;feder&quot;/&gt; Ostali  [[klinički znak|klinički znaci]]  keratokonusa obično su predstavljeni  dugo prije  nego Munsonov znak postaje očigledan,&lt;ref name=&quot;Krachmer&quot;&gt;{{cite journal |author=Krachmer JH, Feder RS, Belin MW |title=Keratoconus and related noninflammatory corneal thinning disorders |url=https://archive.org/details/sim_survey-of-ophthalmology_january-february-1984_28_4/page/293 |journal=Survey of Ophthalmology |volume=28 |issue=4 |pages=293–322 |year=1984 |pmid=6230745 |doi=10.1016/0039-6257(84)90094-8}}&lt;/ref&gt; pa ovaj nalaz, iako je klasičan znak bolesti, ima tendenciju da ne bude od  primarne dijagnostičke važnosti.

[[Datoteka:Corneal topography right ax.jpg|medium|thumb|180px|Topografija rožnjače sa keratokonusom]]
Ručni [[keratoscop]], ponekad poznat kao &quot;Placidov  disk&quot;, može omogućiti i jednostavnu neinvazivnu vizualizaciju površine rožnjače projektujući niz koncentričnih krugova svjetla na rožnjaču. A definitivna dijagnoza  se još može dobiti i pomoću  topografije rožnjače, u kojoj  automatizirani instrument projektuje osvijetljeni  obrazac na rožnjače  i određuje s topologiju iz analize digitalne slike. Topografska mapa  ukazuje na bilo kakve distorzije ili ožiljake u rožnjači, sa keratokonusom otkriva  karakterističnu  strmiju zakrivljenosti koja je obično ispod centralnog dijela  oka.&lt;ref name = &quot;puco&quot; /&gt; Tehnika može snimiti sliku  stepena i obima deformacije kao mjerilo za procjenu stope progresije. To je od posebne važnosti u otkrivanju poremećaja u ranoj fazi,  kada drugi znakovi još nisu ispoljeni.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Maguire LJ, Bourne WM |title=Corneal topography of early keratoconus |url=https://archive.org/details/sim_american-journal-of-ophthalmology_1989-08-15_108_2/page/n31 |journal=American Journal of Ophthalmology |volume=108 |issue=2 |pages=107–12 |date=august 1989 |pmid=2757091 |doi=10.1016/0002-9394(89)90001-9}}&lt;/ref&gt;

=== Faze ===
Kada  je keratokonus  dijagnosticiran,  njegov stepen  se može  izraziti u nekoliko mjera:&lt;ref name=&quot;Gupta&quot;&gt;{{cite web| author=Gupta D| title=Keratoconus: A clinical update| format=PDF| work=| url=http://www.optometry.co.uk/files/882ed4bcea848897cbbe928e8bd1b0c3_gupta20050715.pdf| access-date=26. 3. 2006| archive-url=https://web.archive.org/web/20060515104049/http://www.optometry.co.uk/files/882ed4bcea848897cbbe928e8bd1b0c3_gupta20050715.pdf| archive-date=15. 5. 2006| url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
: * Nagib najveće  zakrivljenosti: od 'blage' (&lt;45 [[dioptrija|D]]), 'napredne' (do 52 [[dioptrija|D]]) do  'teške' (&gt; 52 [[dioptrije|D]]);
: * Morfologija konusa: 'bradavica' (mali: 5 mm i gotovo centralno), 'ovalni' (veći, ispod centra i često opušten), ili &quot;globus&quot; (pogođeno više od 75% rožnjače);
: *Debljina rožnjače:   od blagog  (&gt; 506 um)  do naprednog  (&lt;446 um).

Povećanje korištenja topografije rožnjače dovelo  je do pada u upotrebi ovih termina.&lt;ref name = &quot;Gupta&quot; /&gt;

[[Datoteka:Corneal topography, stage II keratoconus (Elise A. Slim et al.).svg|thumb|300px|Topografija rožnjače sa prikazanom fazom  II keratokonusa]]

{| class=&quot;wikitable&quot;
!Faza
!Karacteristike&lt;ref&gt;{{cite journal | authors = Krumeich JH, Kezirian GM| date = april 2009 | title = Circular keratotomy to reduce astigmatism and improve vision in stage I and II keratoconus | pmid = 9431926 | journal = J. Refract. Surg. | volume = 25 | issue = 4| pages = 357–65 | doi=10.3928/1081597x-20090401-07}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | authors = Krumeich JH, Daniel J| date = august 1997 | title =Lebend-Epikeratophakie und Tiefe Lamelläre Keratoplastik zur Stadiengerechten chirurgischen Behandlung des Keratokonus (KK) I-III|language=German |trans-title=Live epikeratophakia and deep lamellar keratoplasty for I-III stage-specific surgical treatment of keratoconus| pmid=9379645 | journal = Klin. Monbl. Augenheilkd. | volume = 211 | issue = 2| pages = 94–100 | doi=10.1055/s-2008-1035103}}&lt;/ref&gt;
|-
|Faza 1
|
* Ekscentrična strmija  inducirana  kratkovidost i / ili astigmatizam od  ≤ 5.0 D
* K-reading ≤ 48.00 D
* Vogtove linije, tipska topografija
|-
|Faza  2
|
* Inducirana  kratkovidost  i/ili astigmatizam između  5,00  i  8,00 D
* K-čitanje ≤ 53.00 D
* Pahimetrija ≥ 400&amp;nbsp;µm
|-
|Faza 3
|
* Inducirana  kratkovidost  i/ili astigmatizam između  8,01 and 10,00 D
* K-čitanje &gt; 53.00 D
* Pahimetrija  200 do 400&amp;nbsp;µm
|-
|Faza  4
|
* Refrakcija nije mjerljiva
* K-čitanje &gt;55,00 D
* Centralni ožiljak
* Pahimetrija  ≤ 200&amp;nbsp;µm
|- 
| colspan=&quot;2&quot; | Faza je određena ako  je  nađena jedna od karakteristika.&lt;br&gt;
Debljina rožnjače  je mjerena  na licu  rožnjače. &lt;br&gt;
|}

== Patofiziologija==
[[File:David G Cogan case 245 keratoconus thin stroma wrinkled endothelium.png|180px|thumb|Primjer  keratokonusne rožnjače šest godina nakon dijagnoze: tanka stroma, uvrnuta zadnja površina]]

Unatoč  značajnim  istraživanjima , [[etiologija]] keratokonusa ostaje nejasna &lt;ref name = &quot;puco&quot; /&gt; Nekoliko izvora ukazuju na to da keratokonus vjerojatno proizlazi iz niza različitih faktora:  Genetički, ekološki  ili mobilni, što može formirati  okidač za pojavu bolesti &lt;ref name=&quot;grayson&quot;&gt;{{cite book | last =Arffa R| authorlink = | year = 1997| title =  Grayson's Diseases of the Cornea. Chap. 17 | chapter = | others = | edition = | pages = [https://archive.org/details/graysonsdiseases0000arff/page/452 452]–454| publisher = Mosby  | location = | isbn = 0-8151-3654-4 | url =https://archive.org/details/graysonsdiseases0000arff}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;nkcf&quot;&gt;Brown D. ''National Keratoconus Foundation: Research Overview.'' http://www.nkcf.org. Accessed 12 February 2006.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Warren, Catherine. What Causes Keratoconus? National Keratoconus Foundation. http://www.nkcf.org/what-is-keratoconus/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131211044918/http://www.nkcf.org/what-is-keratoconus/ |date=11. 12. 2013 }} (March 14th, 2015)&lt;/ref&gt;
Jednom pokrenuta, bolest  se obično razvija progresivnom raspadom  [[Bowmanov sloj|Bowmanovog sloja]],&lt;ref name = &quot;Epstein &quot;/&gt; koja se nalazi između [[epitela]] i [[stroma rožnjače|stromi]]. Kako ove dvije dolaze u kontakt, ćelijske i strukturne promjene u rožnjači  negativno utiču na njihov integritet i dovode  do ispupčenja  i ožiljaka, kao karakterističnih  poremećaja. U okviru svakog pojedinog  keratokonusa rožnjače, regija degenerativnih istanjenja koegzistira sa regijama  koje prolaze  iz zarastanja rana, koje  se mogu naći. Čini se da postoji  rožnjačna   degradacija ožiljaka.  Međutim, nedavno, velika, multicentrična  studija ukazuje na habanje sočiva  može povećati vjerojatnost ovog zaključka sa  faktorom preko dva puta.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Barr JT |title=Estimation of the incidence and factors predictive of corneal scarring in the Collaborative Longitudinal Evaluation of Keratoconus (CLEK) Study |journal=Cornea |volume=25 |issue=1 |pages=16–25 |date=januar 2006 |pmid=16331035 |doi=10.1097/01.ico.0000164831.87593.08 |author2=Wilson BS |author3=Gordon MO |display-authors=3 |last4=Rah |first4=Marjorie J |last5=Riley |first5=Colleen |last6=Kollbaum |first6=Pete S |last7=Zadnik |first7=Karla |last8=Clek Study |first8=Group}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=The Collaborative Longitudinal Evaluation of Keratoconus (CLEK) Study Archive|url=https://vrcc.wustl.edu/clekarchive/|access-date=10. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20070630052538/https://vrcc.wustl.edu/clekarchive/|archive-date=30. 6. 2007|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Brojne studije  indiciraju da  keratokonusna rožnjača  ispoljava znake povećanja  aktivnosti [[proteaza]]s,&lt;ref name=&quot;grayson&quot;/&gt; a class of [[enzyme]]s that break some of the [[collagen]] cross-linkages in the stroma, with a simultaneous reduced [[Gene expression|expression]] of protease [[Enzyme inhibitor|inhibitors]].&lt;ref name=&quot;Spoerl1&quot;&gt;{{cite journal |author=Spoerl E, Wollensak G, Seiler T |title=Increased resistance of crosslinked cornea against enzymatic digestion |journal=Current Eye Research |volume=29 |issue=1 |pages=35–40 |date=juli 2004 |pmid=15370365 |doi=10.1080/02713680490513182}}&lt;/ref&gt; Druga istraživanja sugeriraju reduciranu aktivnost [[enzim]]a [[aldehid dehidrogenaza]]  što može biti vezano za izgradnju [[slobodni radikali|slobodnih radikala]] i oksidacije  dijelova rožnjače.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Gondhowiardjo TD |title=Analysis of corneal aldehyde dehydrogenase patterns in pathologic corneas |url=https://archive.org/details/sim_cornea_1993-03_12_2/page/146 |journal=Cornea |volume=12 |issue=2 |pages=146–54 |date=mart 1993 |pmid=8500322 |doi=10.1097/00003226-199303000-00010 |author2=van Haeringen NJ |author3=Völker-Dieben HJ |display-authors=3 |last4=Beekhuis |first4=Houdijn W. |last5=Kok |first5=Jan H.C. |last6=Van Rij |first6=Gabriel |last7=Pels |first7=Liesbeth |last8=Kijlstra |first8=Aize}}&lt;/ref&gt; Bez obzira na [[Patogeneza|pathogenetski proces]], šteta uzrokovana aktivnost ima u okviru vjerovatnih posljedica na rožnjači u smanjenju njene debljine i biomehaničke snage. Na ultrastrukturnom nivou,  slabljenje rožnjačnog  tkiva je povezano sa poremećajem  redovnog uređenja orijentacije [[kolagen]]skih slojeva i kolagenskih  filamenta.&lt;ref&gt;{{cite journal | author = Daxer A, Fratzl P | year = 1997 | title = Collagen fibril orientation in the human corneal stroma and its implications in keratoconus | url =https://archive.org/details/sim_investigative-ophthalmology-visual-science_1997-01_38_1/page/121| journal = Invest Ophthalmol Vis Sci | volume = 38 | issue = | pages = 121–129 }}&lt;/ref&gt; Budući da se keratokonus smatra neupalni poremećajem, jedno istraživanje pokazuje  da krute kontaktne leće ljude  dovodi do prekomjernih   proupalnih  [[citokin]]a, kao što su [[interleukin 6|IL-6]], [[TNF-alfa]], [[ICAM-1]]  i [[VCAM-1]] u  [[suza|suznoj tečnosti]].&lt;ref name=&quot;pmid18650659&quot;&gt;{{cite journal |author=Lema I, Durán JA, Ruiz C, Díez-Feijoo E, Acera A, Merayo J |title=Inflammatory response to contact lenses in patients with keratoconus compared with myopic subjects |journal=Cornea |volume=27 |issue=7 |pages=758–63 |date=august 2008 |pmid=18650659 |doi=10.1097/ICO.0b013e31816a3591}}&lt;/ref&gt;

Uočene su i genetičke predispozicije za pojavu keratokonusa.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Edwards M, McGhee CN, Dean S |title=The genetics of keratoconus |journal=Clinical &amp; Experimental Ophthalmology |volume=29 |issue=6 |pages=345–51 |date=decembar 2001 |pmid=11778802 |doi=10.1046/j.1442-9071.2001.d01-16.x}}&lt;/ref&gt; with the disease running in certain families,&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Zadnik K |title=Baseline findings in the Collaborative Longitudinal Evaluation of Keratoconus (CLEK) Study |journal=Investigative Ophthalmology &amp; Visual Science |volume=39 |issue=13 |pages=2537–46 |date=decembar 1998 |pmid=9856763 |url=http://www.iovs.org/cgi/pmidlookup?view=long&amp;pmid=9856763 |author2=Barr JT |author3=Edrington TB |display-authors=3 |last4=Everett |first4=DF |last5=Jameson |first5=M |last6=McMahon |first6=TT |last7=Shin |first7=JA |last8=Sterling |first8=JL |last9=Wagner |first9=H |access-date=10. 3. 2016 |archive-date=27. 1. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200127004751/http://iovs.arvojournals.org/cgi/pmidlookup?view=long&amp;pmid=9856763 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; and incidences reported of [[Concordance (genetics)|concordance]] in identical twins.&lt;ref name=&quot;rabonitz&quot;/&gt; Učestalost pojave  kod srodnih članova porodice nije jasno definirana iako  je  primjetno viša nego u općoj populaciji,&lt;ref name=&quot;puco&quot;/&gt; a procijenjen je raspon između 6%  i  19%.&lt;ref name=&quot;Merin&quot;&gt;{{cite book | last = Merin S| authorlink = | year = 2005 | title = Inherited Eye Disorders: Diagnosis and Management | chapter = | others = | edition = | pages = | publisher = Taylor &amp; Francis | location =Boca Raton | isbn = 1-57444-839-0| url = }}&lt;/ref&gt; Dvije nezavisne studije u velikoj mjeri homogenih  zajednica su  u suprotnosti navodnog mapiranja okacije gena  u [[hromosom 16 (čovjek)|hromosomu 16]]:  pozicija 16q i 20q.&lt;ref name=&quot;Merin&quot;/&gt; Većina genetičkih  studija se  slažu da je svojstvo   [[autosom]]no, sa [[Dominantnost|dominantnim]] modelom  nasljeđivanja.&lt;ref name = &quot;feder&quot; /&gt; A rijetki, autosomno dominantni oblik teškog keratokonusa s prednjom  polarnom kataraktom  je uzrokovana mutacijom u istom  području [[mir-184]], a [[RNK|mikroRNK]]  je vrlo izražena u rožnjači i prednjem sočivu.&lt;ref&gt;{{cite journal | doi = 10.1016/j.ajhg.2011.09.014 | author = Hughes AE, Bradley DT, Campbell M, Lechner J, Dash DP, Simpson DA, Willoughby CE | year = 2011 | title = Mutation Altering the miR-184 Seed Region Causes Familial Keratoconus with Cataract | journal = The American Journal of Human Genetics | volume = 32| issue = 8| pages = 691–7| url = http://www.cell.com/AJHG/abstract/S0002-9297(11)00404-6 | access-date = 14. 10. 2011 | pmc=3213395 | pmid=21996275}}&lt;/ref&gt; Keratoconus is diagnosed more often in people with [[Down's syndrome]], though the reasons for this link have not yet been determined.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Rabinowitz YS |title=Keratoconus |url=https://archive.org/details/sim_survey-of-ophthalmology_january-february-1998_42_4/page/297 |journal=Survey of Ophthalmology |volume=42 |issue=4 |pages=297–319 |year=1998 |pmid=9493273 |doi=10.1016/S0039-6257(97)00119-7}}&lt;/ref&gt;

Keratokonus je asociran sa  [[Atopični sindrom|atopičnom bolešću]],&lt;ref name=RobbinsCotranPath /&gt; koja uključuje  [[astma|astmu]], [[alergije]] i [[ekcem]]e, a njegov neobični oblik utiče na nekoliko bolesti pogođenih osoba, Keratokonus  je također vezane za [[Alportov sindrom]], [[Downov sindrom]]  i  [[Marfan sndrom]].&lt;ref name=RobbinsCotranPath&gt;{{cite book|last=Kumar|first=Vinay|title=Robbins Basic Pathology|url=https://archive.org/details/robbinsbasicpath0000unse_q0t1|year=2007|publisher=Saunders/Elsevier|location=Philadelphia|isbn=978-1-4160-2973-1|chapter=Eye: Cornea, Degenerations and Dystrophies|edition=8th}}&lt;/ref&gt; Brojna istraživanja ukazuju da snažno  trljanje oka doprinosi napredovanju keratokonusa, pa bi ljudi trebali biti obeshrabreni iz praktiovanju sličnih pokreta.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Koenig SB |title=Bilateral recurrent self-induced keratoconus |journal=Eye &amp; Contact Lens |volume=34 |issue=6 |pages=343–4 |date=novembar 2008 |pmid=18997547 |doi=10.1097/ICL.0b013e31818c25eb}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |author=McMonnies CW, Boneham GC |title=Keratoconus, allergy, itch, eye-rubbing and hand-dominance |journal=Clinical &amp; Experimental Optometry |volume=86 |issue=6 |pages=376–84 |date=novembar 2003 |pmid=14632614|doi=10.1111/j.1444-0938.2003.tb03082.x}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Bawazeer AM, Hodge WG, Lorimer B |title=Atopy and keratoconus: a multivariate analysis |journal=The British Journal of Ophthalmology |volume=84 |issue=8 |pages=834–6 |date=august 2000 |pmid=10906086 |pmc=1723585 |doi=10.1136/bjo.84.8.834}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Jafri B, Lichter H, Stulting RD |title=Asymmetric keratoconus attributed to eye rubbing |journal=Cornea |volume=23 |issue=6 |pages=560–4 |date=august 2004 |pmid=15256993|doi=10.1097/01.ico.0000121711.58571.8d}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Ioannidis AS, Speedwell L, Nischal KK |title=Unilateral keratoconus in a child with chronic and persistent eye rubbing |url=https://archive.org/details/sim_american-journal-of-ophthalmology_2005-02_139_2/page/356 |journal=American Journal of Ophthalmology |volume=139 |issue=2 |pages=356–7 |date=februar 2005 |pmid=15734005 |doi=10.1016/j.ajo.2004.07.044}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Lindsay RG, Bruce AS, Gutteridge IF |title=Keratoconus associated with continual eye rubbing due to punctal agenesis |journal=Cornea |volume=19 |issue=4 |pages=567–9 |date=juli 2000 |pmid=10928781|doi=10.1097/00003226-200007000-00034}}&lt;/ref&gt; Keratoconus differs from Ectasia which is caused by [[LASIK]] eye surgery.   [[Post-LASIK Ectasia]] has been associated with the excessive removal of the eye's [[Stroma of cornea|stromal bed]] tissue during surgery.

== Liječenje ==
=== Sočiva ===
[[Datoteka:KC-lens.jpg|thumb|180px|Kruto gasno propusno sočivo za  keratokonus]]
U ranim fazama keratokonusa, [[staklo]] ili mehke  [[kontaktne leće]] mogu biti dovoljna da isprave blagi astigmatizam. Kako stanje napreduje, te više ne pružaju osobama zadovoljavajuću [[oštrina vida|oštrinu vida]],  većina praktičara će se početi da upravlja  stanjem  sa krutim kontaktnim  sočivima, koja su poznata kao [[kruta gasna propusna sočiva]].  Ona  pružaju dobru razinu vizualne korekcije, ali ne sprečavaju  progresiju stanja.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.rnib.org.uk/eye-health-eye-conditions-z-eye-conditions/corneal-dystrophies|title=Corneal Dystrophies (including Keratoconus)|work=Eye Info|publisher=[[RNIB]]|access-date=20. 1. 2009|archive-date=24. 4. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140424181701/http://www.rnib.org.uk/eye-health-eye-conditions-z-eye-conditions/corneal-dystrophies|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

U ljudi s keratokonusom, krute kontaktne leće poboljšavaju vid putem [[suza|suzne tekućine]] popunjavajući prazninu između nepravilne  površine rožnjače e i redovno glatke  unutrašnje površine sočiva, čime se stvara efekat glatke  rožnjače. Mnoge specijalizirane vrste kontaktnih leća su razvijeni za keratokonus i pogođenih ljudi mogu potražiti i ljekare koji su specijalizirana za  rožnjače i montere  kontaktnih leća koji imaju iskustva u upravljanju keratokonusom. Nepravilan konus predstavlja izazov &lt;ref name = &quot;Grayson&quot;/&gt; i instalater će nastojati da se proizvede sočivo  sa optimalnim  kontaktom, stabilnošću i strminom.

==Također pogledajte==
*[[Oko]]
*[[Očna jabučica]]
*[[Rožnjača]]

==Reference==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi== 
{{commons|Keratoconus}}
{{Commons|Corneal collagen crosslinking|corneal collagen crosslinking}}
*http://www.nkcf.org National Keratoconus Foundation] (US)
*http://www.keratomania.com Keratoconus Support and Awareness]
*http://www.keratoconus-group.org.uk UK Keratoconus Self Help and Support Group]
*http://www.keratoconus.asn.au {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304084132/http://www.keratoconus.asn.au/ |date=4. 3. 2016 }} Keratoconus Australia Association]
*http://www.keratomania.com/keratoconus-vision-simulation.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160326131336/http://www.keratomania.com/keratoconus-vision-simulation.html |date=26. 3. 2016 }} Simulation of Keratoconus Patient Vision]
*http://eyewiki.aao.org/Keratoconus Keratoconus na [[EyeWiki]]

[[Kategorija:Oko]]
[[Kategorija:Poremećaji bionjače i rožnjače]]
[[Kategorija:Bolesti oka]]</text>
      <sha1>79sqfc42dhva7w10rh1jt6j60fc22k0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Keep Yourself Alive</title>
    <ns>0</ns>
    <id>411024</id>
    <revision>
      <id>3917670</id>
      <parentid>3883301</parentid>
      <timestamp>2026-08-12T05:28:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3917670</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2257" sha1="el6h4yos75b8gff7zslxbjtdedwknj5" xml:space="preserve">{{Infokutija singl
| ime        = Keep Yourself Alive
| omot             = 
| opis        = Omot singla
| ime_muzičara_genitiv      = [[Queen]]a
| album         = [[Queen (album)|Queen]]
| A-strana          = 
| B-strana          = &quot;Son and Daughter&quot;
| izdat             = [[6. juli]] [[1973]].
| format            = 7&quot; vinil
| snimljen          = 1971 - 1972. Trident Studios i De Lane Lea Studios 
| žanr              = [[Hard rock]] 
| dužina            = 3:45
| izdavač           = ''[[EMI]]'' &lt;br /&gt;''[[Elektra Records]]''
| pisac             = [[Brian May]]
| producent         = John Anthony, Roy Thomas Baker, Queen
| certifikacija     =
| zadnji_singl      = 
| ovaj_singl        = &quot;'''Keep Yourself Alive'''&quot; &lt;br /&gt; ([[1973]])
| sljedeći_singl    = &quot;[[Liar]]&quot; &lt;br /&gt; ([[1974]])
}}
&quot;'''Keep Yourself Alive'''&quot; je [[singl]] britanske [[rock]] grupe &quot;[[Queen]]&quot;. Autor teksta pjesme je gitarist [[Brian May]]. Pjesma se našla kao prva pjesma na njihovom debitantskom albumu &quot;[[Queen (album)|Queen]]&quot; iz 1973. godine.

To je bio ujedno i prvi singl grupe sa pjesmom &quot;Son and Daughter&quot; koja se nalazila na B strani. 

Singl je od samog izlaska ignorisan s obe strane [[Atlantski okean|Atlantika]]. Magazin ''Rolling Stone'' je 2008. godine pjesmu uvrstio na 31. mjesto najboljih gitarističkih kompozicija ikada snimjenih.

== Članovi ==
* [[Freddie Mercury]] - vodeći i bek vokali
* Brian May - [[električna gitara]], vodeći i bek vokali
* [[Roger Taylor]] - [[bubnjevi]], vodeći i bek vokali
* [[John Deacon]] - [[bas-gitara]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.queenonline.com/en/the-band/discography/queen-album/#lyrics Tekst pjesme na službenoj stranici grupe] 
* [https://www.youtube.com/watch?v=JofwEB9g1zg Službeni video spot na [[Youtube]]u] 
* [http://www.queenpedia.com/index.php?title=Keep_Yourself_Alive ''Pjesma na Queenpediji''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120820164709/http://www.queenpedia.com/index.php?title=Keep_Yourself_Alive |date=20. 8. 2012 }}
{{Singlovi Queena}}

[[Kategorija:Pjesme grupe &quot;Queen&quot;]]
[[Kategorija:Singlovi iz 1973.]]
[[Kategorija:Singlovi grupe &quot;Queen&quot;]]
[[Kategorija:Singlovi u izdanju EMI-ja]]
[[Kategorija:Singlovi u izdanju Elektra Recordsa]]</text>
      <sha1>el6h4yos75b8gff7zslxbjtdedwknj5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tužba Bosne i Hercegovine protiv SR Jugoslavije za genocid</title>
    <ns>0</ns>
    <id>427586</id>
    <revision>
      <id>3917627</id>
      <parentid>3900247</parentid>
      <timestamp>2026-08-11T20:53:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-44158-26</username>
        <id>184614</id>
      </contributor>
      <comment>Malo istine</comment>
      <origin>3917627</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11965" sha1="9b940fsawyt0g7edr59s1v9b0bu75ih" xml:space="preserve">[[Datoteka:Peace Palace.jpg|mini|desno|Palata mira u [[Den Haag]]u]]
'''LAZI I PREVARE Tužba Bosne i Hercegovine protiv SR Jugoslavije za genocid''' (poznata i kao ''[[Bosna i Hercegovina]] protiv [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]]''; ''[[de iure]] naziv'': ''Primjena Konvencije i spriječavanju i kažnjavanju genocida'')&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.worldlii.org/int/cases/ICJ/2007/2.html |title=CASE CONCERNING THE APPLICATION OF THE CONVENTION ON THE PREVENTION AND PUNISHMENT OF THE CRIME OF GENOCIDE (BOSNIA AND HERZEGOVINA v.SERBIA AND MONTENEGRO) |access-date=24. 2. 2017 |archive-date=30. 3. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220330035727/http://www.worldlii.org/int/cases/ICJ/2007/2.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; bio je sudski proces pred [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnim sudom pravde]] u [[Holandija|holandskom]] [[Den Haag]]u gdje je prvi put u šezdesetogodišnjoj praksi suda jedna država, [[Bosna i Hercegovina]], optužila drugu državu, tadašnju [[Savezna republika Jugoslavija|SR Jugoslaviju]], za genocid. Tužbu sudu je sastavio i podnio [[Francis Boyle]], savjetnik [[Alija Izetbegović|Alije Izetbegovića]] tokom [[rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. Dana [[26. februar]]a [[2007]]. godine, [[Međunarodni sud pravde]] je presudio da [[Srbija]] ne može biti smatrana odgovornom za [[genocid u Srebrenici]] od strane [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]].&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.reuters.com/article/homepageCrisis/idUSL26638724._CH_.2400|publisher=Reuters|title=Serbia cleared of genocide, failed to stop killing|date=26. 2. 2007|access-date=24. 2. 2017|archive-date=24. 12. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20081224221026/http://www.reuters.com/article/homepageCrisis/idUSL26638724._CH_.2400|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;sense-agency2007&quot;&gt;{{cite news|url=http://www.sense-agency.com/en/stream.php?sta=3&amp;pid=9273&amp;kat=3|publisher=Sense Tribunal|title=SERBIA FOUND GUILTY OF FAILURE TO PREVENT AND PUNISH GENOCIDE|date=26. 2. 2007|access-date=24. 2. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20090730091312/http://www.sense-agency.com/en/stream.php?sta=3&amp;pid=9273&amp;kat=3|archive-date=30. 7. 2009|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;  U svojoj presudi, Sud je našao da je Srbija ipak prekršila [[Konvencija o spriječavanju i kažnjavanju zločina genocida|Konvenciju o genocidu]] time što nije učinila sve što je bilo u njenoj moći da spriječi [[genocid]], a potom nije kaznila niti predala počinioce [[Haški tribunal|Haškom tribunalu]]. Poslije ovog suđenja, Srbija je postala prva zemlja koja je po ocjeni suda prekršila Konvenciju o genocidu. Tužba [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] sadržala je navode da je Srbija direktno odgovorna za [[Genocid u Bosni i Hercegovini|genocid počinjen na čitavoj teritoriji Bosne i Hercegovine]], s namjerom da uništi [[Bošnjaci|bošnjačko]] stanovništvo Bosne i Hercegovine. Posljednje ročište održano je [[9. maj]]a [[2006]]. godine.

== Tok suđenja ==
Članovi suda bili su: [[Rosalyn Higgins]] (predsjednica), [[Awn Shawkat Al-Khasawneh]] (potpredsjednik), [[Raymond Ranjeva]], [[Shi Jiuyong]], [[Abdul G. Koroma]], [[Hisashi Owada]], [[Bruno Simma]], [[Peter Tomka]], [[Ronny Abraham]], [[Kenneth Keith]], [[Bernardo Sepúlveda Amor]], [[Mohamed Bennouna]], [[Leonid Skotnikov]], Ahmed Mahiou (''ad hoc'' sudija izabran od strane Bosne i Hercegovine) i [[Milenko Kreća]] (''ad hoc'' sudija izabran od strane Srbije i Crne Gore). Suđenje se odvijalo u slijedećim terminima:

=== Prva runda iznošenja dokaza ===
* od [[27. februar]]a do [[7. mart]]a, 2006, Bosna i Hercegovina
* od [[8. mart]]a do [[16. mart]]a, 2006, [[Srbija i Crna Gora]]

=== Saslušavanje vještaka, svjedoka i svjedoka-vještaka ===
* od [[17. mart]]a do [[21. mart]]a, 2006, Bosna i Hercegovina
* od [[22. mart]]a do [[28. mart]]a, 2006, Srbija i Crna Gora

=== Druga runda ===
* od [[18. april]]a do [[24. april]]a, 2006, Bosna i Hercegovina
* od [[2. maj]]a do [[9. maj]]a, 2006, Srbija i Crna Gora

== Presuda ==
Presuda Međunarodnog suda pravde potvrdila je (kao što je to ranije presudio [[Haški tribunal]]) da su pojedine frakcije [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] počinile [[genocid u Srebrenici]] u julu [[1995]]. godine, ali je istovremeno odbacio navode tužbe da je genocid počinjen na čitavoj teritoriji Bosne i Hercegovine. U presudi se navodi da su elementi genocida ostvareni samo na području [[Srebrenica|Srebrenice]].&lt;ref name=&quot;sfgate2007&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/n/a/2007/02/26/international/i033600S38.DTL&amp;type=politics|title=Courte: Serbia failed to prevent genocide, UN court rules|date=26. 2. 2007|publisher=[[Associated Press]]|access-date=24. 2. 2017|archive-date=10. 8. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20070810091849/http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=%2Fn%2Fa%2F2007%2F02%2F26%2Finternational%2Fi033600S38.DTL&amp;type=politics|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; [[Srbija]] je javno okrivljena za nesprječavanje genocida i za nekažnjavanje i neizručivanje počinilaca - u prvom redu komandanta snaga Republike Srpske, generala [[Ratko Mladić|Ratka Mladića]].&lt;ref name=&quot;sense-agency2007&quot;/&gt; U presudi, sud je zaključio da Srbija nije počinila genocid (usvojeno sa 13 glasova sudija ''za'' i 2 ''protiv''). Također je, s 11 glasova ''za'' i 4 ''protiv'' zaključeno da Srbija nije bila ni saučesnik u genocidu, iako je zaključeno da je [[Savezna Republika Jugoslavija|SRJ]] tokom rata pružala vojnu i finansijsku podršku srpskom stanovništvu u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]].

Srbija je okrivljena za nepoštovanje dvije privremene zaštitne mjere koje je izdao [[Međunarodni sud pravde]] u aprilu i septembru [[1993]]. godine. Tadašnjoj SR Jugoslaviji je naloženo da učini sve u njenoj moći da spriječi zločin genocida i učini sve da taj zločin ne počine vojne ili paravojne formacije pod njenom kontrolom ili koje primaju njenu podršku. Sudije su zaključile da u julu 1995. godine Srbija nije uspjela spriječiti genocid, po mišljenju suda, srpske vlasti su trebale biti svjesne ozbiljnosti situacije.&lt;ref name=&quot;sense-agency2007&quot;/&gt; U donošenju ove odluke, sud se pozvao na standarde postavljene u slučaju [[Tužba Nikaragve protiv SAD|Nikaragva protiv SAD]], u kome je presuđeno da [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] nisu pravno odgovorne za akcije [[Kontra gerile]] uprkos njihovom zajedničkom cilju i javno izraženoj podršci. Sud je zaključio da drugi zločini počinjeni od strane srpskih vojnih snaga tokom rata 1992-95. ostaju na nivou [[ratni zločini|ratnih zločina]] i ne mogu se kvalifikovati kao [[genocid]]. Predsjednica Suda [[Rosalyn Higgins]] istakla je da se Sud u ovom slučaju bavio genocidom u pravnom i užem smislu riječi, a ne u širem smislu, niti pak ratnim zločinima i zločinima protiv čovječnosti.&lt;ref name=&quot;sense-agency2007&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;sfgate2007&quot;/&gt;

Sud je dalje odlučio da, poslije odvajanja [[Crna Gora|Crne Gore]] u maju [[2006]]. godine, druga stranka u postupku ostaje samo Srbija, ali da bilo kakva odgovornost za protekle događaje odnosi na tada postojeću [[Srbija i Crna Gora|Srbiju i Crnu Goru]], a prije nje na [[Savezna republika Jugoslavija|Saveznu republiku Jugoslaviju]]

=== Tačke presude ===
Sud je utvrdio:
# Odbacuju se primjedbe sadržane u završnim podnescima od strane optužene Srbije u smislu da Sud nema nadležnost; ''(s deset glasova za i pet protiv'') 
# Utvrđuje se da Srbija nije počinila genocid, preko svojih organa ili osoba čija djela uključuju i njihovu odgovornost prema međunarodnom običajnom pravu, krše svoje obaveze iz ''Konvencije o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida''; ''(s trinaest glasova za i dva protiv)''
# Utvrđuje se da Srbija nije poticala na genocid, niti poticala na počinjenje genocida, i nije kršila svoje obaveze prema ''Konvenciji o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida''; ''(s jedanaest glasova za i četiri protiv)''
# Utvrđuje se da Srbija nije suodgovorna za genocid, kršenje svojih obaveza prema ''Konvenciji o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida''; ''(s dvanaest glasova za, tri protiv)''

== Također pogledajte ==
*[[Genocid u Srebrenici]]
*[[Rat u Bosni i Hercegovini]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
*[https://web.archive.org/web/20100213065153/http://www.icj-cij.org/presscom/index.php?pr=1897&amp;pt=1&amp;p1=6&amp;p2=1 ICJ Press Release 2007/8]
*[https://web.archive.org/web/20110605012548/http://www.icj-cij.org/docket/index.php?sum=667&amp;code=bhy&amp;p1=3&amp;p2=2&amp;case=91&amp;k=f4&amp;p3=5 Summary of the Judgment of 26 February 2007]
*[http://www.icj-cij.org/docket/files/91/13685.pdf Application of the Convention on the Prevention and Punishment of the Crime of Genocide (Bosnia and Herzegovina v. Serbia and Montenegro)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110301032417/http://www.icj-cij.org/docket/files/91/13685.pdf |date=1. 3. 2011 }} - case 91 - Judgment of 26 February 2007
*[https://web.archive.org/web/20160303205103/http://www.icj-cij.org/docket/index.php?p1=3&amp;p2=2&amp;k=f4&amp;case=91&amp;code=bhy&amp;p3=4 Application of the Convention on the Prevention and Punishment of the Crime of Genocide (Bosnia and Herzegovina v. Serbia and Montenegro): List of judgements]

;2006
*IWPR staff. [http://www.iwpr.net/?p=tri&amp;s=f&amp;o=259860&amp;apc_state=henh Serbia and Montenegro on Trial for Genocide], TU No 441, [http://www.iwpr.net/index.php?p=-&amp;apc_state=henh&amp;s=o&amp;o=top_aims.html Institute for War &amp; Peace Reporting], 24 February 2006
*Posner, Eric (poster), [http://uchicagolaw.typepad.com/faculty/2006/03/bosnia_v_serbia.html Article in the Boston Globe: Bosnia v. Serbia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170319151917/http://uchicagolaw.typepad.com/faculty/2006/03/bosnia_v_serbia.html |date=19. 3. 2017 }} on the blog site on the University of Chicago law school 9 March 2006.
*Traynor, Ian. [https://www.theguardian.com/yugo/article/0,,1718803,00.html Court starts hearing Bosnia's genocide claim], [[The Guardian]], 27 February 2006
*Staff. [https://web.archive.org/web/20160304052312/http://www.bosnia.org.uk/news/news_body.cfm?newsid=2206 Bosnia-Herzegovina will win its law suit in The Hague - interview with Srda Popovic], Bosnia Report, [https://web.archive.org/web/20170301013104/http://www.bosnia.org.uk/about/default.cfm Bosnian Institute], 31 May 2006 &amp;mdash; An interview with a Serbian legal expert who thought that Bosnia would win the case.

;2007
*Hudson, Alexandra. [http://uk.reuters.com/article/worldNews/idUKL2525037520070227 Serbia cleared of genocide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081029105718/http://uk.reuters.com/article/worldNews/idUKL2525037520070227 |date=29. 10. 2008 }}, [[Reuters]], 27 February 2007
*Simons, Marlise. [https://www.nytimes.com/2007/04/09/world/europe/09archives.html?_r=2&amp;pagewanted=1&amp;oref=slogin Genocide Court Ruled for Serbia Without Seeing Full War Archive], ''[[The New York Times]]'', April 9, 2007
*Tosh, Caroline [http://iwpr.net/?p=tri&amp;s=f&amp;o=333772&amp;apc_state=henftri333778 Genocide Acquittal Provokes Legal Debate], TU No 491, [http://www.iwpr.net/index.php?p=-&amp;apc_state=henh&amp;s=o&amp;o=top_aims.html Institute for War &amp; Peace Reporting] 2 March 2007.
*Hoare, Marko Attila. [https://web.archive.org/web/20160304052644/http://www.bosnia.org.uk/news/news_body.cfm?newsid=2255 The International Court of Justice and the Decriminalisation of Genocide], ''Bosnia Report'', 9 March 2007

[[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Genocid u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Slučajevi Međunarodnog suda pravde]]
[[Kategorija:2007. u međunarodnim odnosima]]
[[Kategorija:2007. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:2007. u Srbiji]]
[[Kategorija:Odnosi Bosna i Hercegovina–Srbija]]
[[Kategorija:Odnosi Bosna i Hercegovina–Crna Gora]]
[[Kategorija:Vanjski odnosi Srbije i Crne Gore]]
[[Kategorija:Vanjski odnosi SR Jugoslavije]]</text>
      <sha1>9b940fsawyt0g7edr59s1v9b0bu75ih</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gradska bosanska kuća osmanskog doba</title>
    <ns>0</ns>
    <id>447990</id>
    <revision>
      <id>3917594</id>
      <parentid>3814721</parentid>
      <timestamp>2026-08-11T16:53:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3917594</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11551" sha1="jcx4cgotmil89t82m2062osaa9frplg" xml:space="preserve">'''Stambena bosanska kuća iz osmanskog perioda''' je osnovna arhitektonsko-urbanistička cjelina u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] u periodu od 16. do 19. stoljeća.
 
Graditeljstvo bosanskohercegovačkog sela veoma sporo se mijenjalo i ostalo je uglavnom vjerno srednjovjekovnim tradicijama. Grad bio je elastičniji i prihvatio je orijentalni način života, a samim tim i graditeljstvo i arhitekturu stambenog prostora.&lt;ref name=&quot;BejtićA&quot;/&gt;
Izvorna osnova,  u svim kućama [[Osmansko carstvo|osmanskog perioda]] potječe iz [[Anadolija|Anadolije]], sastavljene od dva osnovna dijela: pojedinačne sobe i natkrivenog hola koji povezuje jednu ili više soba. Ovakva stambena kuća nosi u sebi neke veoma bitne odlike nomadskog šatora ''jurte''.&lt;ref name=&quot;NRedžić&quot;&gt;{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/245963499/Husref-Redzic-Islamska-umjetnost |title= Nusref Redžić: Islamska umjetnost |work=Izdavački zavod Jugoslavija – Beograd 1967 |access-date= 13. 9. 2016}}&lt;/ref&gt;
[[File:Old town of Jajce.jpg|mini|desno|[[Bosanska kuća Jajce]], jedina sa dva kata, zbog prilagođavanja terenu|220x220piksel]]
[[File:Kresevo - hornicke mestecko se zachovalymi domky z 19. stol.jpg|mini|desno|Bosanska kuća u rudarskom gradu Kreševu|212x212piksel]]
[[File:BiH, Sarajevo - Svrzina kuća 1.jpg|mini|desno|Bosanska ([[Svrzina kuća|Svrzina]]) kuća u administrativnom centru Sarajevo&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2515|title=Komisija za ouvanje nacionalnih spomenika|date=24. 5. 2017|access-date=24. 5. 2017|archive-date=24. 5. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170524170349/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2515|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;|288x288piksel]]

Osnovni oblik osmanske kuće (jednospratnica sa prizemljem i jednim spratom), prodro je u sve krajeve Bosne i Hercegovine. S obzirom na dužinu perioda kao i na različite regionalne utjecaje kojima je bila izložena u različitim područjima, tokom vremena je dolazilo do izvjesnih promjena kuće, ali osnovni principi su zadržani i primijenjeni u svakom pojedinom slučaju. Na stvaranje nekoliko podtipova uticali su:&lt;ref name=&quot;PašićA&quot;&gt;{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/266532263/Islamic-Architecture-in-Bosnia-and-Hercegovina-Amir-Pasic|title= Amir Pašić: Islamic Arhitecture in Bosnia und Hercegovine |work=Istanbul, 1994 |access-date= 10. 9. 2017}}&lt;/ref&gt;
* [[Klima]]tski uslovi (kontinentalni i mediteranski). Mediteranska klima uticala je na stvaranje specifične [[Kuća u Hercegovini iz osmanskog doba|kuće u Hercegovini]]&lt;ref name=&quot;Spomenik&quot;&gt;{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=1933 |title=Mjesto i ostaci graditeljske cjeline Kolakovića kuće u Blagaju kraj Mostara |work=Komisija za nacionalne spomenike BiH |access-date=9. 2. 2017 |archive-date=17. 10. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221017162036/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=1933 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
* [[Topografija]] terena naročito došla je do izražaja na brdovitom terenu Jajca gdje je nastao i poseban podtip - [[Bosanska kuća Jajce]]
* Građevinski materijal
* Socijalni i [[Ekonomija|ekonomski]] uslovi. Pojedini gradovi Bosne svoj ekonomski prosperitet zasnivali su na različitim ekonomskim i društvenim mogućnostima. [[Fojnica]] i [[Kreševo]] bili su rudarska naselja, [[Foča]] trgovačko. Neka naselja ostala su fortifikacijske tvrđave ([[Travnik]], [[Počitelj]], [[Ostrožac]]), dok su [[Sarajevo]] i [[Banja Luka]] postali administrativni centri. 
* Nastojanja narodnih neimara da u svaki objekat unese nešto svoje.

== Stambeni kompleks i kultura stanovanja ==
Stambeni kompleks se u pravilu sastojao iz tri dijela: kuće, avlije i bašče. 
=== Kuća ===
Stanovanje u bosanskoj kući karakterizira stroga izdvojenost prostorija za domaćinske poslove od prostorija za život.

Stanovanju služe halvati i čardaci.

Za okupljanje porodice, kao prostor za rekreaciju i razonodu, služio je zajednički prostor koji povezuje sobe - hajat u prizemlju i tavan na spratu. Dio tavana, uzdignut na visinu stepenice ili više, se naziva jazluk (rjeđe kamarija), prema vani se zatvarao mušepcima, a služio je za odmor i razonodu.

Takve kuće gradio je srednji, zanatlijski stalež.
 
Imućniji ljudi imali su i bogatije rješenje kuće, sa dva zasebna ili međusobno spojena dijela (kraja).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://muzejsarajeva.ba/bs/dani-kantona-dan-noc-muzejadepandansi/svrzina-kuca|title=Svrzina kuća {{!}} Muzej Sarajeva|website=muzejsarajeva.ba|language=en|access-date=24. 5. 2017|archive-date=15. 8. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180815040826/http://muzejsarajeva.ba/bs/dani-kantona-dan-noc-muzejadepandansi/svrzina-kuca|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Oba dijela imaju i zasebne avlije i sav potrebni prostor u unutrašnjosti. Jedan kraj kuće, pod imenom selamluk, je za muške članove. Drugi dio je samo za ženske članove i djecu, i do tog dijela zabranjen je pristup strancima i daljnim rođacima pa se po tome taj dio naziva haremluk.&lt;ref name=&quot;BejtićA&quot;&gt;{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/346650792/Alija-Bejtic-Spomenici-Osmanlijske-Arhitekture-u-Bosni-i-Hercegovini |title= Alija Bejtić: Spomenici osmanlijske arhitekture u Bosni i Hercegovini |work=Muzej grada Sarajeva, Sarajevo, 1973 |access-date= 13. 9. 2016}}&lt;/ref&gt; Poseban vid zapreke između ova dva dijela je ćekme-dolaf (okretni ormarić), za  dodavanje stvari iz ženskog u muški dio.

Namještaj i unutrašnja oprema kuće su uslovljeni načinom stanovanja i korištenja prostora. Ugradbeni namještaj, omogućavao je elastičnu upotrebu svih stambenih prostorija i činili su ga: 
* sećija (visine 10–30&amp;nbsp;cm, i širine 80–90&amp;nbsp;cm), smještena ispod prozora duž cijelog zida.
* sofra, koja se unosila iz mutvaka, ispod koje se, u vrijeme obroka, na ćilim prostirala velika plahta
* drveni sanduci na koje se stavlja minder - slamnjača, pa šilte - dušek i onda fini prekrivač od makata
* musandara, ograde uz ulazni zid sobe u koju su uklopljena sobna vrata,
* rafe -police, 
* dolafi - ormari, 
* dušekluk - prostor za posteljinu, 
* hamamdžik (banjica)
* glinena peć sa lončićima

Tokom dana soba prelazila je od prostora za rad, preko prostora za objedovanje, prostora za druženje do prostora za spavanje.&lt;ref name=&quot;BejtićA&quot;/&gt; Spavanje na dušecima, sjedenje na sećijama, objedovanje za sofrom ili sinijom utjecalo je da prozorski parapeti budu niski, da cjelokupan horizont bude niži, da vrata budu niža, kao i prostorije, oko 210&amp;nbsp;cm.
[[File:Kitchen in Bosniak house2.JPG|mini|lijevo|Kuhinja (mutvak) u kućama iz osmanskog perioda|207x207piksel]]
[[File:Fountain in Bosniak House.JPG|mini|lijevo|Živa voda u stambenom kompleksu|292x292piksel]]
[[File:Bosniak house7.JPG|mini|lijevo|Drvorezbarstvo u kućama iz osmanskog perioda|296x296piksel]] 
=== Avlija ===
Avlija ili dvorište je dio kompleksa u kojem se obavljaju domaćinski poslovi. U njoj su smješteni: mutvak (kuhinja), drvarnica, ćenifa (nužnik), ahar (staja), ostava-magaza, bošćaluk (predaharluk), česma, kapija, kapidžik i cvijetnjak.

Ograđena je visokim zidom po kojem se ponekad postavljao paravan od dasaka. U zidu je ulazna kapija na dva krila, sa halkama ili zvekirima.  u avliju je i komunikativna brana za nečistoće, jer se u stambenim kućama izuzetno mnogo polagalo na higijenu. Vrata sa halkama ili zvekirima na koja se izlazilo u bašču nazivaju se kapidžik.

Avlije su pokaldrmljene kamenim oblutkom, i zasađene lozom, cvijećem i zelenilom.

Kapije su vrlo značajan elemenat stambenog kompleksa u funkcionalnom i dekorativnom pogledu. 
=== Bašča ===
Bašče – vrtovi su sastavni dio kulture stanovanja. Gdje god je moguće u vrt se uvodila živa voda, bilo da joj se samo prilazi, uvlači u kućni vrt ili čak u objekat. Posebna kapija u bašči vodila je do komšijine kuće.
== Građenje ==
Tradicionalna kuća je  plod rada narodnog graditelja. Konstrukcija je dosta jednostavna, s obzirom da se prizemlje ponavlja na spratu. Temelji i prizemlje građeni su od kamena, a kao vezivo je korišten krečni malter. Klesani kamen upotrebljavao se za izradu detalja, uglova objekta, okvira prozora, lukova vrata.

Nasuprot kamenu, drvo svugdje zadržava prirodan izgled i strukturu, kao konstruktivni elemenat i kao arhitektonski dekor. 
Za ukrućivanje zidova su se koristile drvene gredice – hatule.

Plafoni iznad prizemlja su u pravilu od drvenih gredica, među kojima je često utisnuta konstrukcija «šašavca», koji preuzimaju jedan dio naprezanja greda na pritisak. Pod gornje prostorije je od dasaka koje se postavljaju okomito na grede.

Za pregradne zidove se koristio tanji zid od drvenog skeleta – čatma.
 
Prozori prizemlja su rjeđi, manjih dimenzija, u kamenom zidu, sa ravnim nadvojem prema vani i rasteretnom nišom prema unutra. Prozori na spratu brojniji, većih dimenzija i često sa lučnim nadvojem, a kao zaštitu od pogleda i sunca, često imaju mušepke (drvene kapke), koji, prema položaju, mogu biti vanjski - dvokrilni i unutrašnji - horizontalno klizni. 
 
Krovna konstrukcija je sastavljena od hatula (vjenčanica), rogova, rožnjača i podrožnjača, direka i kosnika, ako je pokrov prepušten. Kao pokrivač koristila se [[šindra]] ili kamena ploča od [[krečnjak]]a dužine 30–80&amp;nbsp;cm, a debljine 2–5&amp;nbsp;cm.

==== Drvorezbarstvo ====
Važna osobina bosanske kuće jeste njeno dekorisanje, u drvetu i [[kamen]]u, kao i metalu i tkanini. Javlja se na drvenim arhitektonskim elementima, na stropovima i namještaju. Ponekad je drvorezba bila ukrašena natpisima sa plastično izvedenim slovima. Tekstovi su nekada imali talismanski (apotropejski) karakter, ali često i historijski. 
 
U drvorezbarstvu se upotrebljavaju razne vrste drveta, razni motivi i razne tehnike. Karakterističan orijentalni tretman «bez početka i kraja» prisutan je u i drvorezbarskom dekorativnom tretmanu [[Arhitektura Bosne i Hercegovine|arhitekture u Bosni i Hercegovini]], gdje su elementi obično  poredani jedan do drugog.&lt;ref name=&quot;Spomenik&quot;/&gt;

== Literatura ==
* [[Alija Bejtić]] - Spomenici osmanlijske arhitekture u Bosni i Hercegovini, Prilozi za orijentalnu filologiju i istoriju jugoslovenskih naroda pod Turskom vladavinom, III-IV, 1952-53, Veselin Masleša, Sarajevo
* [[Dušan Grabrijan]] i [[Juraj Neidhardt]] -  Arhitektura Bosne i Hercegovine i put u savremeno, Ljudska pravica, Ljubljana, 1957.
* Džemal Čelić -  Drvorezba u Bosni i Hercegovini, Most, br. 11, str 115-119, 1976.
* [[Amir Pašić]] -  Prilog proučavanju islamskog stambenog graditeljstva u Jugoslaviji na primjeru Mostara, koliko je stara stambena arhitektura Mostara autohtona pojava – doktorska disertacija, Zagreb, 1989.
* Hivzija Hasandedić - Muslimanska baština u istočnoj Hercegovini, El Kalem, Sarajevo, 1990.
 
== Reference ==
{{Refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==

* https://www.ff.unsa.ba/files/zavDipl/18_19/hum/Dzenana-Arnautovic.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250426214118/https://ff.unsa.ba/files/zavDipl/18_19/hum/Dzenana-Arnautovic.pdf |date=26. 4. 2025 }}
* https://www.yumpu.com/xx/document/view/8012484/arhitektura-bosne-i-hercegovine-1463-1878
* https://af.unsa.ba/publikacije/GRAMATIKA_ARHITEKTONSKOG_PROSTORA.pdf
{{Normativna kontrola}}{{Portal Bosna i Hercegovina}}
{{Commonscat|Bosniak house}}

[[Kategorija:Gradska bosanska kuća osmanskog doba]]</text>
      <sha1>jcx4cgotmil89t82m2062osaa9frplg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Formula 1 – sezona 2019.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>451195</id>
    <revision>
      <id>3917581</id>
      <parentid>3916253</parentid>
      <timestamp>2026-08-11T14:03:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3917581</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="51168" sha1="md4fofvg9ugtlbnheoj3uebvu1v1byq" xml:space="preserve">{{Infokutija sezona F1
| takmičenje               = [[Formula 1]]
| slika                    = FIA F1 Austria 2019 Nr. 44 Hamilton 1.jpg
| opis_slike               = [[Lewis Hamilton]] za vrijeme trke [[Velika nagrada Austrije 2019.|VN Austrije]]
| sezona                   = 2019.
| prva_utrka               = 17. mart 2019.
| posljednja_utrka         = 1. decembar 2019.
| vozač_pobjednik          = {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]]
| broj_bodova_vozača       = 413
| konstruktor_pobjednik    = {{ZD|NJE}} [[Mercedes GP|Mercedes]]
| broj_bodova_konstruktora = 739
| prethodna_sezona         = {{F1|2018.}}
| sljedeća_sezona          = {{F1|2020.}}
}}
'''Formula 1 – sezona 2019.''' jeste 70. sezona u historiji [[Formula 1|Formule 1]]. Prva trka održala se u [[Australija|Australiji]] 17. marta, a posljednja utrka održat će se u [[Abu Dhabi]]ju 1. decembra 2019.

[[Lewis Hamilton]] je počeo sezonu kao branioc titule svejtskog , nakon što je osigurao svoj peti naslov na [[Velika nagrada Meksika 2018.|Velikoj nagradi Meksika 2018]]. Njegov tim, [[Mercedes GP|Mercedes-AMG Petronas Motorsport]], branio je naslov svjetskog prvaka konstruktora, nakon što je osvojio svoje ​​peto prvenstvo na [[Velika nagrada Brazila 2018.|Velikoj nagradi Brazila 2018]].

Vozač Mercedesa Lewis Hamilton, dvije utrke prije kraja, osvojio je šestu šampionsku titulu zauzevši drugo mjesto u utrci za [[Velika nagrada SAD-a 2019.|Veliku nagradu Sjedinjenim Američkim Državama]]. Ekipa [[Mercedes GP|Mercedesa]] osvojila je šestu titulu u šampionatu konstruktora na [[Velika nagrada Meksika 2019.|Velikoj nagradi Meksika]]. Vozač [[Scuderia Ferrari|Ferrarija]] [[Charles Leclerc]] je osigurao &quot;FIA Pole Trophy&quot; sa ukupno sedam pol pozicija u sezoni. Lewis Hamilton također je osigurao &quot;DHL Fastest Lap Award&quot; (nagrada za najbrži krug). [[Red Bull Racing|Aston Martin Red Bull Racing]] je osvojio &quot;DHL Pit Stop Award&quot; (nagrada za najbrži Pit Stop).

== Ekipe i vozači ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;
|-
! Ekipa
! Konstruktor
! Šasija
! Motor
! Gume
! {{Tooltip|Br.|Broj}}
! Vozači
! Trke
! {{Tooltip|Br.|Broj}}
! Petak, vozači za testiranje
|-
| rowspan=2 | {{ZD|NJE}}  Mercedes AMG Petronas Motorsport
! rowspan=2 | [[Mercedes GP|Mercedes]]
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | [[Mercedes-AMG F1 W10 EQ Power+|F1 W10 EQ Power]]
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | Mercedes AMG &lt;br/&gt;''F1 M10 EQ Power'' 1.6 V6 
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | {{Pirelli}}
| align=&quot;center&quot; | 44
| {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]]
| 1–21
! rowspan=2 align=&quot;center&quot; |
! rowspan=2 align=&quot;left&quot;   | 
|- 
| align=&quot;center&quot; | 77
| {{ZD|FIN}} [[Valtteri Bottas]]
| 1–21
|-
| rowspan=2 | {{ZD|ITA}} Scuderia Ferrari&lt;br/&gt;{{ZD|ITA}} Scuderia Ferrari Mission Winnow
! rowspan=2 | [[Scuderia Ferrari|Ferrari]]
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | [[Ferrari SF90|SF90]]
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | Ferrari &lt;br/&gt;''064'' 1.6 V6 
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | {{Pirelli}}
| align=&quot;center&quot; | 5
| {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| 1–21
! rowspan=2 align=&quot;center&quot; |
! rowspan=2 align=&quot;left&quot;   | 
|-
| align=&quot;center&quot; | 16
| {{ZD|MNK}} [[Charles Leclerc]] 
| 1–21
|-
| rowspan=3 | {{ZD|AUT}} Aston Martin Red Bull Racing
! rowspan=3 | [[Red Bull Racing|Red Bull]]
| rowspan=3 align=&quot;center&quot; | [[Red Bull RB15|RB15]]
| rowspan=3 align=&quot;center&quot; | Honda &lt;br/&gt;''RA619H'' 1.6 V6
| rowspan=3 align=&quot;center&quot; | {{Pirelli}}
| align=&quot;center&quot; | 33
| {{ZD|HOL}} [[Max Verstappen]]
| 1–21
! rowspan=3 align=&quot;center&quot; |
! rowspan=3 align=&quot;left&quot;   |
|-
| align=&quot;center&quot; | 10
| {{ZD|FRA}} [[Pierre Gasly]]
| 1–12
|-
| align=&quot;center&quot; | 23
| {{ZD|TAJ}} [[Alexander Albon]]
| 13–21
|-
| rowspan=2 | {{ZD|FRA}} Renault F1 Team
! rowspan=2 | [[Renault F1|Renault]]
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | [[Renault R.S.19|R.S.19]]
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | Renault &lt;br/&gt;''E Tech 19'' 1.6 V6
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | {{Pirelli}}
| align=&quot;center&quot; | 3
| {{ZD|AUS}} [[Daniel Ricciardo]]
| 1–21
! rowspan=2 align=&quot;center&quot; | 
! rowspan=2 align=&quot;left&quot;   | 
|-
| align=&quot;center&quot; | 27
| {{ZD|NJE}} [[Nico Hülkenberg]]
| 1–21
|-
| rowspan=2 | &lt;br/&gt;{{ZD|SAD}} Rich Energy Haas F1 Team
! rowspan=2 | [[Haas F1|Haas]]
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | [[Haas VF-19|VF19]]
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | Ferrari &lt;br/&gt;''064'' 1.6 V6 
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | {{Pirelli}}
| align=&quot;center&quot; | 8
| {{ZD|FRA}} [[Romain Grosjean]]
| 1–21
! rowspan=2 align=&quot;center&quot; | 
! rowspan=2 align=&quot;left&quot;   | 
|-
| align=&quot;center&quot; | 20
| {{ZD|DAN}} [[Kevin Magnussen]]
| 1–21
|-
| rowspan=2 | {{ZD|UK}} McLaren F1 Team
! rowspan=2 | [[McLaren]]
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | [[McLaren MCL34|MCL34]]
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | Renault &lt;br/&gt;''E Tech 19'' 1.6 V6
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | {{Pirelli}}
| align=&quot;center&quot; | 55
| {{ZD|ŠPA}} [[Carlos Sainz, Jr.]]
| 1–21
! rowspan=2 align=&quot;center&quot; | 
! rowspan=2 align=&quot;left&quot;   | 
|-
| align=&quot;center&quot; | 4
| {{ZD|UK}} [[Lando Norris]]
| 1–21
|-
| rowspan=2 | {{ZD|UK}} Sport Pesa Racing Point F1 Team
! rowspan=2 | [[Racing Point]]
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | [[Racing Point RP19|RP19]]
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | BWT Mercedes&lt;br/&gt;''F1 M10 EQ Power'' 1.6 V6
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | {{Pirelli}}
| align=&quot;center&quot; | 11
| {{ZD|MEX}} [[Sergio Pérez]]
| 1–21
! rowspan=2 align=&quot;center&quot; | 
! rowspan=2 align=&quot;left&quot;   | 
|-
| align=&quot;center&quot; | 18
| {{ZD|KAN}} [[Lance Stroll]]
| 1–21
|-
| rowspan=2 | {{ZD|ŠVI}} Alfa Romeo Racing
! rowspan=2 | [[Sauber|Alfa Romeo]]
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | [[Alfa Romeo Racing C38|C38]]
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | Ferrari &lt;br/&gt;''064'' 1.6 V6
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | {{Pirelli}}
| align=&quot;center&quot; | 7
| {{ZD|FIN}} [[Kimi Räikkönen]]
| 1–21
! rowspan=2 align=&quot;center&quot; | 
! rowspan=2 align=&quot;left&quot;   | 
|-
| align=&quot;center&quot; | 99
| {{ZD|ITA}} [[Antonio Giovinazzi]]
| 1–21
|-
| rowspan=3 | {{ZD|ITA}} Red Bull Toro Rosso Honda
! rowspan=3 | [[Scuderia Toro Rosso|Toro Rosso]]
| rowspan=3 align=&quot;center&quot; | [[Toro Rosso STR14|STR14]]
| rowspan=3 align=&quot;center&quot; | Honda &lt;br/&gt;''RA619H'' 1.6 V6
| rowspan=3 align=&quot;center&quot; | {{Pirelli}}
| align=&quot;center&quot; | 26
| {{ZD|RUS}} [[Daniil Kvjat]]
| 1–21
| rowspan=3 align=&quot;center&quot; | 38
| rowspan=3 align=&quot;left&quot;   | {{ZD|JAP}} [[Naoki Yamamoto (vozač)|Naoki Yamamoto]]
|-
| align=&quot;center&quot; | 23
| {{ZD|TAJ}} [[Alexander Albon]]
| 1–12
|-
| align=&quot;center&quot; | 10
| {{ZD|FRA}} [[Pierre Gasly]]
| 13–21
|-
| rowspan=2 | {{ZD|UK}} ROKiT Williams Racing
! rowspan=2 | [[Williams F1|Williams]]
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | [[Williams FW42|FW42]]
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | Mercedes AMG &lt;br/&gt;''F1 M10 EQ Power'' 1.6 V6
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | {{Pirelli}}
| align=&quot;center&quot; | 63
| {{ZD|UK}} [[George Russell (vozač)|George Russell]]
| 1–21
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | 40
| rowspan=2 align=&quot;left&quot;   | {{ZD|KAN}} [[Nicholas Latifi]]
|-
| align=&quot;center&quot; | 88
| {{ZD|POLJ}} [[Robert Kubica]]
| 1–21
|}

=== Promjene u timovima ===
[[Red Bull Racing]] je prekinuo 12-godišnju saradnju sa timom [[Renault F1|Renaulta]], čije je motore austrijska ekipa koristila, te prešao na korištenje [[Honda Racing F1|Honda]] motora.&lt;ref name=&quot;HondaRBContract&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.formula1.com/en/latest/article.honda-and-red-bull%27s-partnership-takes-shape.Apuo2M2lgs0G6iM220C8w.html|title=How Honda and Red Bull’s partnership is taking shape|last1=Barretto|first1=Lawrence|website=Formula1.com|access-date=20. 11. 2018 }}&lt;/ref&gt; To je bio prirodan korak nakon što je sestrinski tim Red Bull Racing-a [[Scuderia Toro Rosso]] koristila Honda motore u sezoni 2018.

[[Racing Point|Racing Point F1 Team]] je završio prelaz sa Racing Point Force India identiteta nakon što su otkupili čitavu imovinu Sahara Force India tima u augustu 2018.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.formula1.com/en/latest/article.force-india-become-racing-point-for-2019.6vXH20iJvaGeAAUcma2gYS.html|title=Force India become Racing Point for 2019|date=1. 12. 2018|website=Formula1.com|access-date=10. 12. 2018 }}&lt;/ref&gt;

[[Sauber]] je preimenovan u Alfa Romeo Racing kao nastavak sponzorstva italijanskog proizvođača koje je počelo u 2018. godini.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.motorsport.com/f1/news/sauber-becomes-alfa-romeo-racing/4331468/|title=Sauber F1 team renamed Alfa Romeo Racing|date=1. 2. 2019 |website=motorsport.com|publisher=Motorsport Network}}&lt;/ref&gt; Sauber ime će u potpunosti nestati iz Formula 1 svijeta, ali će biti korišten u Formula 2 and Formula 3 kategorijama.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.fiaformula2.com/Teams-and-Drivers/|title=Teams &amp; Drivers|work=fiaformula2.com|publisher=Formula Motorsport Limited|access-date=12. 12. 2018|archive-date=13. 3. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190313011501/http://www.fiaformula2.com/Teams-and-Drivers/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.fiaformula3.com/Teams-and-Drivers/|title=Teams &amp; Drivers|date=6. 12. 2018|work=fiaformula3.com|publisher=Formula Motorsport Limited|access-date=14. 4. 2019|archive-date=13. 3. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190313012209/http://www.fiaformula3.com/Teams-and-Drivers/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Promjene vozača ===
Nakon pet godina provedenih u Red Bullu, [[Daniel Ricciardo|Daniel Riccardo]] je prešao u [[Renault F1|Renualt F1]] za sezonu 2019, umjesto [[Carlos Sainz Jr.|Carlosa Sainza mlađeg]]. Umjesto Ricciarda u [[Red Bull Racing|Red Bull]] je došao [[Pierre Gasly]]. koji je promovisan iz juniorskog tima Red Bulla — Toro Rossa. [[Daniil Kvjat]] se vratio, nakon godinu dana pauze, u Toro Rosso, za koji je vozio 2017. godine. Vozač Formule 2 — [[Alexander Albon]], imenovan je za drugog vozača Toro Rossa.

Sainz je preašo u [[McLaren]], gdje je zamijenio dvostrukog svjetskog prvaka, [[Fernando Alonso|Fernanda Alonsa]] koji je završio karijeru nakon sezone 2018. Kao drugi vozač McLarena, imenovan je prvak Evropske Formule 3 iz 2017. godine — [[Lando Norris]].

[[Charles Leclerc]] je napustio [[Sauber]] nakon jedne sezone i prešao je u Ferrari, umjesto [[Kimi Räikkönen|Kimija Raikkonena]], koji je prešao u Sauber. Prije početka sezone, Sauber je promijenio ime u Alfa Romeo. Za drugog vozača Alfa Romea imenovan je [[Antonio Giovinazzi]].

Prvak formule 2 — [[George Russell (vozač)|George Russell]] je prešao [[Williams F1|Willams]], gdje mu se pridružio [[Robert Kubica]]. Kubica se u Formulu 1 vratio nakon osam godina i sezone 2011, kada je u udesu, vozeći [[reli]], ozbiljno povrijedio ruku.

[[Lance Stroll]] je napustio Williams i prešao u [[Racing Point]], umjesto [[Esteban Ocon|Estebana Ocona]].

==== Promjene u toku sezone ====
Prije [[Velika nagrada Belgije|Velike nagrade Belgije]], [[Red Bull Racing|Red Bull]] je zamijeno svog drugog vozača [[Pierre Gasly]]-a sa [[Alexander Albon]]om koji je vozio za sestrinski tim [[Scuderia Toro Rosso|Toro Rosso]], dok se Gasly vratio u Toro Rosso nakon što je promovisan početkom 2019. godine.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://redbullracing.redbull.com/article/alex-joins-team|title=Alex joins the team|date=12. 8. 2019|publisher=[[Red Bull Racing]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190812104837/https://redbullracing.redbull.com/article/alex-joins-team|archive-date=12. 8. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.motorsport.com/f1/news/albon-gasly-red-bull-spa/4512520/|title=Albon replaces Gasly at Red Bull from Spa|website=motorsport.com|language=en|access-date=14. 8. 2019}}&lt;/ref&gt;

== Trke ==

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:85%&quot;
! 
! align=center | Trka
! align=center | Datum
! align=center | Pol pozicija 
! align=center | Najbrži krug
! align=center | Pobjeda (vozači)
! align=center | Pobjeda (konstruktori)
! align=center | Rezultati
|- align=center
| 1.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|AUS}} [[Velika nagrada Australije|VN Australije]], [[Melbourne]]
| align=&quot;left&quot; | [[17. mart]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|FIN}} [[Valtteri Bottas]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|FIN}} [[Valtteri Bottas]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Mercedes GP|Mercedes]]
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada Australije 2019.|Rezultati]]
|- align=center
| 2.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|BHR}} [[Velika nagrada Bahreina|VN Bahreina]], [[Sakhir]]
| align=&quot;left&quot; | [[31. mart]] 
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|MNK}} [[Charles Leclerc]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|MNK}} [[Charles Leclerc]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Mercedes GP|Mercedes]]
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada Bahreina 2019.|Rezultati]]
|- align=center
| 3.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|KIN}} [[Velika nagrada Kine|VN Kine]], [[Šangaj]] 
| align=&quot;left&quot; | [[14. april]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|FIN}} [[Valtteri Bottas]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|FRA}} [[Pierre Gasly]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Mercedes GP|Mercedes]]
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada Kine 2019.|Rezultati]]
|- align=center
| 4.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|AZE}} [[Velika nagrada Azerbejdžana|VN Azerbejdžana]], [[Baku]]
| align=&quot;left&quot; | [[28. april]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|FIN}} [[Valtteri Bottas]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|MNK}} [[Charles Leclerc]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|FIN}} [[Valtteri Bottas]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Mercedes GP|Mercedes]]
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada Azerbejdžana 2019.|Rezultati]]
|- align=center
| 5.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|ŠPA}} [[Velika nagrada Španije|VN Španije]], [[Katalonija]] 
| align=&quot;left&quot; | [[12. maj]] 
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|FIN}} [[Valtteri Bottas]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Mercedes GP|Mercedes]] 
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada Španije 2019.|Rezultati]]
|- align=center
| 6.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka|VN Monaka]], [[Monte Carlo]] 
| align=&quot;left&quot; | [[26. maj]] 
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|FRA}} [[Pierre Gasly]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Mercedes GP|Mercedes]]
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada Monaka 2019.|Rezultati]]
|- align=center 
| 7.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|KAN}} [[Velika nagrada Kanade|VN Kanade]], [[Montreal]]
| align=&quot;left&quot; | [[9. juni]] 
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|FIN}} [[Valtteri Bottas]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Mercedes GP|Mercedes]]
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada Kanade 2019.|Rezultati]]
|- align=center
| 8.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske|VN Frankuske]], [[Le Castellet (Var)|Le Kastelet]]
| align=&quot;left&quot; | [[23. juni]] 
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Mercedes GP|Mercedes]]
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada Francuske 2019.|Rezultati]]
|- align=center
| 9.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|AUT}} [[Velika nagrada Austrije|VN Austrije]], [[Spielberg bei Knittelfeld|Špielberg]]
| align=&quot;left&quot; | [[30. juni]] 
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|MNK}} [[Charles Leclerc]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|HOL}} [[Max Verstappen]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|HOL}} [[Max Verstappen]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|AUT}} [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-Honda]]
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada Austrije 2019.|Rezultati]]
|- align=center
| 10.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije|VN Velike Britanije]], [[Silverstone]]
| align=&quot;left&quot; | [[14. juli]] 
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|FIN}} [[Valtteri Bottas]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Mercedes GP|Mercedes]]
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada Velike Britanije 2019.|Rezultati]]
|- align=center
| 11.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke|VN Njemačke]], [[Hockenheim]]
| align=&quot;left&quot; | [[28. juli]] 
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|HOL}} [[Max Verstappen]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|HOL}} [[Max Verstappen]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|AUT}} [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-Honda]]
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada Njemačke 2019.|Rezultati]]
|- align=center
| 12.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|MAĐ}} [[Velika nagrada Mađarske|VN Mađarske]], [[Budimpešta]]
| align=&quot;left&quot; | [[4. august]] 
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|HOL}} [[Max Verstappen]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|HOL}} [[Max Verstappen]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Mercedes GP|Mercedes]]
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada Mađarske 2019.|Rezultati]]
|- align=center
| 13.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije|VN Belgije]], [[Spa, Belgija|Spa]]-[[Frankoršamp]]
| align=&quot;left&quot; | [[1. septembar]] 
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|MNK}} [[Charles Leclerc]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|MNK}} [[Charles Leclerc]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|ITA}} [[Scuderia Ferrari|Ferrari]]
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada Belgije 2019.|Rezultati]]
|- align=center
| 14.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije|VN Italije]], [[Monza]]
| align=&quot;left&quot; | [[8. septembar]] 
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|MNK}} [[Charles Leclerc]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|MNK}} [[Charles Leclerc]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|ITA}} [[Scuderia Ferrari|Ferrari]]
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada Italije 2019.|Rezultati]]
|- align=center
| 15.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|SIN}} [[Velika nagrada Singapura|VN Singapura]], [[Singapur]] 
| align=&quot;left&quot; | [[22. septembar]] 
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|MNK}} [[Charles Leclerc]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|DAN}} [[Kevin Magnussen]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|ITA}} [[Scuderia Ferrari|Ferrari]]
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada Singapura 2019.|Rezultati]]
|- align=center
| 16.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|RUS}} [[Velika nagrada Rusije|VN Rusije]], [[Soči]]
| align=&quot;left&quot; | [[29. septembar]] 
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|MNK}} [[Charles Leclerc]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Mercedes GP|Mercedes]]
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada Rusije 2019.|Rezultati]]
|- align=center
| 17.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|JAP}} [[Velika nagrada Japana|VN Japana]], [[Suzuka]]
| align=&quot;left&quot; | [[13. oktobar]] 
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|FIN}} [[Valtteri Bottas]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Mercedes GP|Mercedes]]
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada Japana 2019.|Rezultati]]
|- align=center
| 18.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|MEX}} [[Velika nagrada Meksika|VN Meksika]], [[Ciudad de México]]
| align=&quot;left&quot; | [[27. oktobar]] 
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|MNK}} [[Charles Leclerc]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|MNK}} [[Charles Leclerc]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Mercedes GP|Mercedes]]
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada Meksika 2019.|Rezultati]]
|- align=center
| 19.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada SAD|VN SAD-a]], [[Austin (Texas)|Austin]]
| align=&quot;left&quot; | [[3. novembar]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|FIN}} [[Valtteri Bottas]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|MNK}} [[Charles Leclerc]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|FIN}} [[Valtteri Bottas]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Mercedes GP|Mercedes]]
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada SAD-a 2019.|Rezultati]]
|- align=center
| 20.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|BRA}} [[Velika nagrada Brazila|VN Brazila]], [[Sao Paulo]] 
| align=&quot;left&quot; | [[17. novembar]] 
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|HOL}} [[Max Verstappen]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|FIN}} [[Valtteri Bottas]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|HOL}} [[Max Verstappen]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|AUT}} [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-Honda]]
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada Brazila 2019.|Rezultati]]
|- align=center
| 21.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|UAE}} [[Velika nagrada Abu Dhabija|VN Abu Dhabija]], [[Ostrvo Yas|Yas Marina]]
| align=&quot;left&quot; | [[1. decembar]] 
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Mercedes GP|Mercedes]]
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada Abu Dhabija 2019.|Rezultati]]
|}

== Konačni poredak ==

=== Sistem bodovanja ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:85%; text-align:center&quot;
! Pozicija
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| &amp;nbsp;'''1.'''&amp;nbsp;
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| &amp;nbsp;'''2.'''&amp;nbsp;
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| &amp;nbsp;'''3.'''&amp;nbsp;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| &amp;nbsp;'''4.'''&amp;nbsp;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| &amp;nbsp;'''5.'''&amp;nbsp;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| &amp;nbsp;'''6.'''&amp;nbsp;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| &amp;nbsp;'''7.'''&amp;nbsp;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| &amp;nbsp;'''8.'''&amp;nbsp;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| &amp;nbsp;'''9.'''&amp;nbsp;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| &amp;nbsp;'''10.'''&amp;nbsp;
| rowspan=2 |
! {{Tooltip|NK|Vozač koji napravi najbrži krug dobiva dodatni bod ako završi trku u prvih deset}}
|-
! Bodovi
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| 25
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| 18
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| 15
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 12
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 4
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 2
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 1
| 1
|}

=== Vozači ===
([[:Šablon:F1 driver results legend|Legenda]]) ('''Bold'''&amp;nbsp;- Pol Pozicija, ''Italik''&amp;nbsp;- Najbrži krug trke)
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:85%; text-align:center&quot;
|- style=&quot;vertical-align:top;&quot;
!valign=&quot;middle&quot;| {{Tooltip|Poz.|Pozicija}}
!valign=&quot;middle&quot;| Vozač
! [[Velika nagrada Australije 2019.|AUS]]&lt;br /&gt;{{ZD|AUS}}
! [[Velika nagrada Bahreina 2019.|BHR]]&lt;br /&gt;{{ZD|BHR}}
! [[Velika nagrada Kine 2019.|KIN]]&lt;br /&gt;{{ZD|KIN}}
! [[Velika nagrada Azerbejdžana 2019.|AZE]]&lt;br/&gt;{{ZD|AZE}}
! [[Velika nagrada Španije 2019.|ŠPA]]&lt;br /&gt;{{ZD|ŠPA}}
! [[Velika nagrada Monaka 2019.|MON]]&lt;br /&gt;{{ZD|MNK}}
! [[Velika nagrada Kanade 2019.|KAN]]&lt;br /&gt;{{ZD|KAN}}
! [[Velika nagrada Francuske 2019.|FRA]]&lt;br /&gt;{{ZD|FRA}}
! [[Velika nagrada Austrije 2019.|AUT]]&lt;br /&gt;{{ZD|AUT}}
! [[Velika nagrada Velike Britanije 2019.|VB]]&lt;br /&gt;{{ZD|UK}}
! [[Velika nagrada Njemačke 2019.|NJE]]&lt;br /&gt;{{ZD|NJE}}
! [[Velika nagrada Mađarske 2019.|MAĐ]]&lt;br /&gt;{{ZD|MAĐ}}
! [[Velika nagrada Belgije 2019.|BEL]]&lt;br /&gt;{{ZD|BEL}}
! [[Velika nagrada Italije 2019.|ITA]]&lt;br /&gt;{{ZD|ITA}}
! [[Velika nagrada Singapura 2019.|SIN]]&lt;br /&gt;{{ZD|SIN}}
! [[Velika nagrada Rusije 2019.|RUS]]&lt;br /&gt;{{ZD|RUS}}
! [[Velika nagrada Japana 2019.|JAP]]&lt;br /&gt;{{ZD|JAP}}
! [[Velika nagrada Meksika 2019.|MEK]]&lt;br /&gt;{{ZD|MEX}}
! [[Velika nagrada SAD-a 2019.|SAD]]&lt;br /&gt;{{ZD|SAD}}
! [[Velika nagrada Brazila 2019.|BRA]]&lt;br /&gt;{{ZD|BRA}}
! [[Velika nagrada Abu Dhabija 2019.|ABU]]&lt;br /&gt;{{ZD|UAE}}
!style=&quot;vertical-align:middle| Bodovi
|-id=&quot;44&quot;
! 1.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]]
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| '''2'''.
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| 1.
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| 1.
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| 2.
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| ''1''.
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| '''1'''.
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| 1.
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| '''1'''.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 5.
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| ''1''.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| '''9'''.
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| 1.
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| 2.
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| ''3''.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 4.
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| ''1''.
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| ''3''.
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| 1.
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| 2.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7.
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| '''''1'''''.
!align=&quot;right&quot;| 413
|-id=&quot;77&quot;
! 2.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|FIN}} [[Valtteri Bottas]]
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| ''1''.
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| 2.
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| '''2'''.
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| '''1'''.
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| '''2'''.
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| 3.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| ''4''.
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| 2.
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| 3.
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| '''2'''.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8.
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| 3.
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| 2.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 5.
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| 2.
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| 1.
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| 3.
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| '''1'''.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| ''Odu''
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 4.
!align=&quot;right&quot;| 326
|-id=&quot;33&quot;
! 3.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|HOL}} [[Max Verstappen]]
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| 3.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 4.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 4.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 4.
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| 3.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 4.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 5.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 4.
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| ''1''.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 5.
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| ''1''.
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| '''''2'''''.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8.
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| 3.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 4.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6.
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| 3.
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| '''1'''.
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| 2.
!align=&quot;right&quot;| 278
|-id=&quot;16&quot;
! 4.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|MNK}} [[Charles Leclerc]]
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 5.
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| '''''3'''''.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 5.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| ''5''.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 5.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| 3.
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| 3.
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| '''2'''.
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| 3.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 4.
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| '''1'''.
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| '''1'''.
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| '''2'''.
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| '''3'''.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| '''''4'''''.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| ''4''.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 18.
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| 3.
!align=&quot;right&quot;| 264
|-id=&quot;5&quot;
! 5.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 4.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 5.
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| 3.
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| 3.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 4.
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| 2.
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| '''2'''.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| ''5''.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 4.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 16.
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| 2.
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| 3.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| ''4''.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13.
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| 1.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| '''2'''.
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| 2.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 17.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 5.
!align=&quot;right&quot;| 240
|-id=&quot;55&quot;
! 6.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|ŠPA}} [[Carlos Sainz Jr.]]
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 19.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 5.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 5.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 5.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8.
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| 3.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10.
!align=&quot;right&quot;| 96
|-id=&quot;10&quot;
! 7.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|FRA}} [[Pierre Gasly]]
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| ''6''.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| ''5''.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 4.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 9.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 9.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 16.
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| 2.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 18.
!align=&quot;right&quot;| 95
|-id=&quot;23&quot;
! 8.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|TAJ}} [[Alexander Albon]]
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 9.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 5.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 5.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 4.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 5.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 5.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6.
!align=&quot;right&quot;| 92
|-id=&quot;3&quot;
! 9.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|AUS}} [[Daniel Ricciardo]]
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 18.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 9.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 4.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#000000&quot; style=&quot;color:#FFFFFF&quot;| DSK
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11.
!align=&quot;right&quot;| 54
|-id=&quot;11&quot;
! 10.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|MEX}} [[Sergio Pérez]]
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 17.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 9.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7.
!align=&quot;right&quot;| 52
|-id=&quot;4&quot;
! 11.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|UK}} [[Lando Norris]]
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 18.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 9.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 9.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8.
!align=&quot;right&quot;| 49
|-id=&quot;7&quot;
! 12.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|FIN}} [[Kimi Räikkönen]]
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 9.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 17.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 9.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 16.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 4.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13.
!align=&quot;right&quot;| 43
|-id=&quot;26&quot;
! 13.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|RUS}} [[Daniil Kvjat]]
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 9.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 17.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 9.
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| 3.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 9.
!align=&quot;right&quot;| 37
|-id=&quot;27&quot;
! 14.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|NJE}} [[Nico Hülkenberg]]
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 17.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 5.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 9.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10.
|bgcolor=&quot;#000000&quot; style=&quot;color:#FFFFFF&quot;| DSK
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 9.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12.
!align=&quot;right&quot;| 37
|-id=&quot;18&quot;
! 15.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|KAN}} [[Lance Stroll]]
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 9.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 9.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 16.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 9.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 4.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 17.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 9.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 19.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
!align=&quot;right&quot;| 21
|-id=&quot;20&quot;
! 16.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|DAN}} [[Kevin Magnussen]]
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 17.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 17.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 19.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| ''17''.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 9.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 18.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14.
!align=&quot;right&quot;| 20
|-id=&quot;99&quot;
! 17.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|ITA}} [[Antonio Giovinazzi]]
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 16.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 19.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 16.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 18.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 18.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 9.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 5.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 16.
!align=&quot;right&quot;| 14
|-id=&quot;8&quot;
! 18.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|FRA}} [[Romain Grosjean]]
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 16.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 16.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 17.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15.
!align=&quot;right&quot;| 8
|-id=&quot;88&quot;
! 19.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|POLJ}} [[Robert Kubica]]
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 17.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 16.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 17.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 16.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 18.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 18.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 18.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 18.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 20.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 19.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 17.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 17.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 16.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 17.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 18.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 16.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 19.
!align=&quot;right&quot;| 1
|-id=&quot;63&quot;
! 20.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|UK}} [[George Russell (vozač)|George Russell]]
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 16.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 16.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 17.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 16.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 19.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 18.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 16.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 16.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 16.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 17.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 17.
!align=&quot;right&quot;| 0
|- style=&quot;vertical-align:top;&quot;
!valign=&quot;middle&quot;| {{Tooltip|Poz.|Pozicija}}
!valign=&quot;middle&quot;| Vozač
! [[Velika nagrada Australije 2019.|AUS]]&lt;br /&gt;{{ZD|AUS}}
! [[Velika nagrada Bahreina 2019.|BHR]]&lt;br /&gt;{{ZD|BHR}}
! [[Velika nagrada Kine 2019.|KIN]]&lt;br /&gt;{{ZD|KIN}}
! [[Velika nagrada Azerbejdžana 2019.|AZE]]&lt;br/&gt;{{ZD|AZE}}
! [[Velika nagrada Španije 2019.|ŠPA]]&lt;br /&gt;{{ZD|ŠPA}}
! [[Velika nagrada Monaka 2019.|MON]]&lt;br /&gt;{{ZD|MNK}}
! [[Velika nagrada Kanade 2019.|KAN]]&lt;br /&gt;{{ZD|KAN}}
! [[Velika nagrada Francuske 2019.|FRA]]&lt;br /&gt;{{ZD|FRA}}
! [[Velika nagrada Austrije 2019.|AUT]]&lt;br /&gt;{{ZD|AUT}}
! [[Velika nagrada Velike Britanije 2019.|VB]]&lt;br /&gt;{{ZD|UK}}
! [[Velika nagrada Njemačke 2019.|NJE]]&lt;br /&gt;{{ZD|NJE}}
! [[Velika nagrada Mađarske 2019.|MAĐ]]&lt;br /&gt;{{ZD|MAĐ}}
! [[Velika nagrada Belgije 2019.|BEL]]&lt;br /&gt;{{ZD|BEL}}
! [[Velika nagrada Italije 2019.|ITA]]&lt;br /&gt;{{ZD|ITA}}
! [[Velika nagrada Singapura 2019.|SIN]]&lt;br /&gt;{{ZD|SIN}}
! [[Velika nagrada Rusije 2019.|RUS]]&lt;br /&gt;{{ZD|RUS}}
! [[Velika nagrada Japana 2019.|JAP]]&lt;br /&gt;{{ZD|JAP}}
! [[Velika nagrada Meksika 2019.|MEK]]&lt;br /&gt;{{ZD|MEX}}
! [[Velika nagrada SAD-a 2019.|SAD]]&lt;br /&gt;{{ZD|SAD}}
! [[Velika nagrada Brazila 2019.|BRA]]&lt;br /&gt;{{ZD|BRA}}
! [[Velika nagrada Abu Dhabija 2019.|ABU]]&lt;br /&gt;{{ZD|UAE}}
!style=&quot;vertical-align:middle| Bodovi
|}

=== Konstruktori ===
([[:Šablon:F1 driver results legend|Legenda]]) ('''Bold'''&amp;nbsp;- Pol pozicija, ''Italik''&amp;nbsp;- Najbrži krug trke)
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:85%; text-align:center&quot;
|- style=&quot;vertical-align:top;&quot;
!valign=&quot;middle&quot;| {{Tooltip|Poz.|Pozicija}}
!valign=&quot;middle&quot;| Konstruktor
!valign=&quot;middle&quot;| {{Tooltip|Br.|Broj}}
! [[Velika nagrada Australije 2019.|AUS]]&lt;br /&gt;{{ZD|AUS}}
! [[Velika nagrada Bahreina 2019.|BHR]]&lt;br /&gt;{{ZD|BHR}}
! [[Velika nagrada Kine 2019.|KIN]]&lt;br /&gt;{{ZD|KIN}}
! [[Velika nagrada Azerbejdžana 2019.|AZE]]&lt;br/&gt;{{ZD|AZE}}
! [[Velika nagrada Španije 2019.|ŠPA]]&lt;br /&gt;{{ZD|ŠPA}}
! [[Velika nagrada Monaka 2019.|MON]]&lt;br /&gt;{{ZD|MNK}}
! [[Velika nagrada Kanade 2019.|KAN]]&lt;br /&gt;{{ZD|KAN}}
! [[Velika nagrada Francuske 2019.|FRA]]&lt;br /&gt;{{ZD|FRA}}
! [[Velika nagrada Austrije 2019.|AUT]]&lt;br /&gt;{{ZD|AUT}}
! [[Velika nagrada Velike Britanije 2019.|VB]]&lt;br /&gt;{{ZD|UK}}
! [[Velika nagrada Njemačke 2019.|NJE]]&lt;br /&gt;{{ZD|NJE}}
! [[Velika nagrada Mađarske 2019.|MAĐ]]&lt;br /&gt;{{ZD|MAĐ}}
! [[Velika nagrada Belgije 2019.|BEL]]&lt;br /&gt;{{ZD|BEL}}
! [[Velika nagrada Italije 2019.|ITA]]&lt;br /&gt;{{ZD|ITA}}
! [[Velika nagrada Singapura 2019.|SIN]]&lt;br /&gt;{{ZD|SIN}}
! [[Velika nagrada Rusije 2019.|RUS]]&lt;br /&gt;{{ZD|RUS}}
! [[Velika nagrada Japana 2019.|JAP]]&lt;br /&gt;{{ZD|JAP}}
! [[Velika nagrada Meksika 2019.|MEK]]&lt;br /&gt;{{ZD|MEX}}
! [[Velika nagrada SAD-a 2019.|SAD]]&lt;br /&gt;{{ZD|SAD}}
! [[Velika nagrada Brazila 2019.|BRA]]&lt;br /&gt;{{ZD|BRA}}
! [[Velika nagrada Abu Dhabija 2019.|ABU]]&lt;br /&gt;{{ZD|UAE}}
!style=&quot;vertical-align:middle| Bodovi
|- style=&quot;border-top:2px solid #aaaaaa&quot;
!rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot;| 1.
|rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot;| {{ZD|NJE}} [[Mercedes GP|Mercedes]]
|[[#44|44]]
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| '''2'''.
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| 1.
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| 1.
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| 2.
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| ''1''.
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| '''1'''.
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| 1.
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| '''1'''.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 5.
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| ''1''.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| '''9'''.
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| 1.
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| 2.
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| ''3''.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 4.
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| ''1''.
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| ''3''.
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| 1.
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| 2.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7.
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| '''''1'''''.
!rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;right&quot;| 739
|-
|[[#77|77]]
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| ''1''.
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| 2.
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| '''2'''.
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| '''1'''.
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| '''2'''.
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| 3.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| ''4''.
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| 2.
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| 3.
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| '''2'''.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8.
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| 3.
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| 2.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 5.
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| 2.
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| 1.
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| 3.
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| '''1'''.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| ''Odu''
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 4.
|- style=&quot;border-top:2px solid #aaaaaa&quot;
!rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot;| 2.
|rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot;| {{ZD|ITA}} [[Scuderia Ferrari|Ferrari]]
|[[#5|5]]
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 4.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 5.
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| 3.
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| 3.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 4.
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| 2.
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| '''2'''.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| ''5''.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 4.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 16.
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| 2.
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| 3.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| ''4''.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13.
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| 1.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| '''2'''.
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| 2.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 17.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 5.
!rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;right&quot;| 504
|-
|[[#16|16]]
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 5.
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| '''''3'''''.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 5.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| ''5''.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 5.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| 3.
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| 3.
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| '''2'''.
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| 3.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 4.
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| '''1'''.
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| '''1'''.
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| '''2'''.
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| '''3'''.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| '''''4'''''.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| ''4''.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 18.
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| 3.
|- style=&quot;border-top:2px solid #aaaaaa&quot;
!rowspan=&quot;3&quot; align=&quot;left&quot;| 3.
|rowspan=&quot;3&quot; align=&quot;left&quot;| {{ZD|AUT}} [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-Honda]]
|[[#33|33]]
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| 3.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 4.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 4.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 4.
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| 3.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 4.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 5.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 4.
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| ''1''.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 5.
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| ''1''.
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| '''''2'''''.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8.
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| 3.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 4.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6.
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| 3.
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| '''1'''.
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| 2.
!rowspan=&quot;3&quot; align=&quot;right&quot;| 417
|-
|[[#10|10]]
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| ''6''.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| ''5''.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 4.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|-
|[[#23|23]]
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 5.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 5.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 4.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 5.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 5.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6.
|- style=&quot;border-top:2px solid #aaaaaa&quot;
!rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot;| 4.
|rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot;| {{ZD|UK}} [[McLaren|McLaren-Renault]]
|[[#55|55]]
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 19.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 5.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 5.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 5.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8.
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| 3.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10.
!rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;right&quot;| 145
|-
|[[#4|4]]
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 18.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 9.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 9.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8.
|- style=&quot;border-top:2px solid #aaaaaa&quot;
!rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot;| 5.
|rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot;| {{ZD|FRA}} [[Renault F1|Renault]]
|[[#3|3]]
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 18.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 9.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 4.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#000000&quot; style=&quot;color:#FFFFFF&quot;| DSK
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11.
!rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;right&quot;| 91
|-
|[[#27|27]]
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 17.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 5.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 9.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10.
|bgcolor=&quot;#000000&quot; style=&quot;color:#FFFFFF&quot;| DSK
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 9.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12.
|- style=&quot;border-top:2px solid #aaaaaa&quot;
!rowspan=&quot;3&quot; align=&quot;left&quot;| 6.
|rowspan=&quot;3&quot; align=&quot;left&quot;| {{ZD|ITA}} [[Scuderia Toro Rosso|Scuderia Toro Rosso-Honda]]
|[[#26|26]]
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 9.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 17.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 9.
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| 3.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 9.
!rowspan=&quot;3&quot; align=&quot;right&quot;| 85
|-
|[[#23|23]]
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 9.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|-
|[[#10|10]]
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 9.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 9.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 16.
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| 2.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 18.
|- style=&quot;border-top:2px solid #aaaaaa&quot;
!rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;| 7.
|rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot;| {{ZD|UK}} [[Racing Point|Racing Point-BWT Mercedes]]
|[[#11|11]]
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 17.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 9.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7.
!rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot; | 73
|-
|[[#18|18]]
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 9.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 9.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 16.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 9.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 4.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 17.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 9.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 19.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|- style=&quot;border-top:2px solid #aaaaaa&quot;
!rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot;| 8.
|rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot;| {{ZD|ŠVI}} [[Sauber|Alfa Romeo Racing-Ferrari]]
|[[#7|7]]
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 9.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 16.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 17.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 9.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 16.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 4.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13.
!rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;right&quot;| 57
|-
|[[#99|99]]
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 19.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 16.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 18.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 18.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 9.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 5.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 16.
|- style=&quot;border-top:2px solid #aaaaaa&quot;
!rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot;| 9.
|rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot;| {{ZD|SAD}} [[Haas F1|Haas-Ferrari]]
|[[#8|8]]
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 16.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 16.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 17.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15.
!rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;right&quot;| 28
|-
|[[#20|20]]
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 17.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 17.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 19.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| ''17''.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 9.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 18.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14.
|- style=&quot;border-top:2px solid #aaaaaa&quot;
!rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot;| 10.
|rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot;| {{ZD|UK}} [[Williams F1|Williams-Mercedes]]
|[[#63|63]]
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 16.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 16.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 17.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 16.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 19.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 18.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 16.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 16.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 16.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 17.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 17.
!rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;right&quot;| 1
|-
|[[#88|88]]
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 17.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 16.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 17.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 16.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 18.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 18.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 18.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 18.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 20.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 19.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 17.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 17.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 16.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 17.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 18.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 16.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 19.
|- valign=&quot;top&quot;
!valign=&quot;middle&quot;| {{Tooltip|Poz.|Pozicija}}
!valign=&quot;middle&quot;| Konstruktor
!valign=&quot;middle&quot;| {{Tooltip|Br.|Broj}}
! [[Velika nagrada Australije 2019.|AUS]]&lt;br /&gt;{{ZD|AUS}}
! [[Velika nagrada Bahreina 2019.|BHR]]&lt;br /&gt;{{ZD|BHR}}
! [[Velika nagrada Kine 2019.|KIN]]&lt;br /&gt;{{ZD|KIN}}
! [[Velika nagrada Azerbejdžana 2019.|AZE]]&lt;br/&gt;{{ZD|AZE}}
! [[Velika nagrada Španije 2019.|ŠPA]]&lt;br /&gt;{{ZD|ŠPA}}
! [[Velika nagrada Monaka 2019.|MON]]&lt;br /&gt;{{ZD|MNK}}
! [[Velika nagrada Kanade 2019.|KAN]]&lt;br /&gt;{{ZD|KAN}}
! [[Velika nagrada Francuske 2019.|FRA]]&lt;br /&gt;{{ZD|FRA}}
! [[Velika nagrada Austrije 2019.|AUT]]&lt;br /&gt;{{ZD|AUT}}
! [[Velika nagrada Velike Britanije 2019.|VB]]&lt;br /&gt;{{ZD|UK}}
! [[Velika nagrada Njemačke 2019.|NJE]]&lt;br /&gt;{{ZD|NJE}}
! [[Velika nagrada Mađarske 2019.|MAĐ]]&lt;br /&gt;{{ZD|MAĐ}}
! [[Velika nagrada Belgije 2019.|BEL]]&lt;br /&gt;{{ZD|BEL}}
! [[Velika nagrada Italije 2019.|ITA]]&lt;br /&gt;{{ZD|ITA}}
! [[Velika nagrada Singapura 2019.|SIN]]&lt;br /&gt;{{ZD|SIN}}
! [[Velika nagrada Rusije 2019.|RUS]]&lt;br /&gt;{{ZD|RUS}}
! [[Velika nagrada Japana 2019.|JAP]]&lt;br /&gt;{{ZD|JAP}}
! [[Velika nagrada Meksika 2019.|MEK]]&lt;br /&gt;{{ZD|MEX}}
! [[Velika nagrada SAD-a 2019.|SAD]]&lt;br /&gt;{{ZD|SAD}}
! [[Velika nagrada Brazila 2019.|BRA]]&lt;br /&gt;{{ZD|BRA}}
! [[Velika nagrada Abu Dhabija 2019.|ABU]]&lt;br /&gt;{{ZD|UAE}}
!style=&quot;vertical-align:middle| Bodovi
|}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|2019 in Formula One}}
* {{službeni sajt|https://www.formula1.com/}}
* [http://www.statsf1.com/en/2019.aspx Formula 1 - sezona 2019.] na statsf1.com
* [http://www.statsf1.com/en/2019/modeles.aspx Automobili F1 2019.] na statsf1.com

{{Sezone Formule 1}}
{{Staze Formule 1}}

[[Kategorija:Sezone Formule 1|2019]]
[[Kategorija:2019. u Formuli 1]]
[[Kategorija:Formula 1 – sezona 2019.]]</text>
      <sha1>md4fofvg9ugtlbnheoj3uebvu1v1byq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Izvršno vijeće Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine</title>
    <ns>0</ns>
    <id>452906</id>
    <revision>
      <id>3917652</id>
      <parentid>3917303</parentid>
      <timestamp>2026-08-12T01:40:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3917652</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10409" sha1="dxzveifn2jf4pmstpxn7vuhx11tnw6q" xml:space="preserve">{{Infokutija izvršna vlast
| ime              = Izvršno vijeće Skupštine&lt;br&gt;SR Bosne i Hercegovine
| izvorno_ime      = Vlada Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine
| saziv            = [[Spisak saziva Izvršnog vijeća Skupštine SR Bosne i Hercegovine|Spisak saziva]]
| slika            = Coat of Arms of the Socialist Republic of Bosnia and Herzegovina.svg
| veličina_slike   = 100px
| opis_slike       = [[Grb]] [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]]
| osnovano         = 26. april 1945.&lt;br&gt;{{Small|([[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine#Treće zasjedanje|Treće zasjedanje]] [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine|ZAVNOBiH]]-a)}}
| raspušteno       = 15. juni 1992.
| teritorija       = {{ZID|SR Bosna i Hercegovina}}
| titula_vođe      = [[Izvršno vijeće Skupštine SR Bosne i Hercegovine#Spisak predsjednika|Predsjednik Izvršnog vijeća Skupštine]]
| imenuje          = [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupština SRBiH]]
| glavni_organ     = [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupština SRBiH]]
| ministarstva     = 
| okvir_stil    = 
| naslov        = 9
| naslov_stil   = font-weight:normal; text-align:left;
| podaci_stil   =
| podaci        = 
| responsible      = [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupština SRBiH]]
| budžet           = 
| sjedište         = [[Zgrada prijateljstva između Grčke i Bosne i Hercegovine|Zgrada Izvršnog vijeća]], Trg Đure Pucara 1, [[Sarajevo]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]]
| veb-sajt         = 
}}
'''Izvršno vijeće Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine''' bio je naziv za [[Izvršna vlast|izvršnu vlast]] ([[Vlada|vladu]]) [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]], u periodu od 1953. do 1990, dok je naziv Vlada korišten u dva navrata, od 1945. do 1953. i od 1990. do 1992.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/Content/Read/182?title=ParlamentarizamuBosniiHercegoviniuperiodu1945.%E2%80%931990.|title=Parlamentarizam u Bosni i Hercegovini u periodu 1945.–1990.|website=www.parlament.ba|access-date=3. 2. 2024|archive-date=12. 4. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260412052355/https://www.parlament.ba/Content/Read/182?title=ParlamentarizamuBosniiHercegoviniuperiodu1945.%E2%80%931990.|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Naziv ==
Zvanični nazivi ove institucije tokom svog postojanja, od 1945. do 1992, bili su: 
* ''Narodna vlada Federalne Države Bosne i Hercegovine'' - od 1945. do 1946.
* ''Vlada Narodne Republike Bosne i Hercegovine'' - do 1946. do 1953.
* ''Izvršno vijeće [[Narodna skupština Bosne i Hercegovine|Narodne skupštine Narodne Republike Bosne i Hercegovine]]'' - od 1953. do 1963.
* ''Izvršno vijeće Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine'' - od 1963. do 1990.
* ''Vlada Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine'' - do 1990. do 1992.
Također, u zvaničnoj upotrebi koristio se i naziv ''Republičko izvršno vijeće'', da bi se razlikovalo od [[Savezno izvršno vijeće|Saveznog izvršnog vijeća]]. Često su se koristile i skraćene varijante imena: ''Izvršno vijeće SRBiH'' ili ''Izvršno vijeće BiH''.

== Sastav ==
Prema [[Ustav Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Ustavu SRBiH]], Izvršno vijeće predstavljalo je izvršni organ [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupštine SR Bosne i Hercegovine]] i sačinjavali su ga:

* Predsjednik izvršnog vijeća, odnosno predsjednik vlade,
* Članovi vijeća, koje je birala skupština,
* Republički sekretari vijeća, odnosno ministri.

== Historija == 
{{sekcija}}

== Spisak predsjednika  ==
{{Glavni|Spisak predsjednika vlada Bosne i Hercegovine}}
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
!#
!Portret
! width=&quot;180&quot; |Ime i prezime
! colspan=&quot;2&quot; |Mandat
!Saziv
!Stranka
|-
! colspan=&quot;7&quot; |Ministar za Bosnu i Hercegovinu u [[Privremena vlada Demokratske Federativne Jugoslavije|Privremenoj vladi DFJ]]
|-
! style=&quot;background-color:#FF0000; color:white;&quot; |-
|[[Datoteka:Rodoljub_Čolaković_1.jpg|110x110piksel]]
|[[Rodoljub Čolaković]]
{{small|(1900–1983)}}
|7. mart 1945.
|27. april 1945.
|[[Privremena vlada Demokratske Federativne Jugoslavije|Privremena vlada DFJ]]
|[[Savez komunista Bosne i Hercegovine|KP BiH]] ([[Savez komunista Jugoslavije|KPJ]])
|-
! colspan=&quot;7&quot; |Predsjednik Narodne vlade Federalne Države BiH
|-
! style=&quot;background-color:#FF0000; color:white;&quot; |1.
|[[Datoteka:Rodoljub_Čolaković_1.jpg|110x110piksel]]
|[[Rodoljub Čolaković]]
{{small|(1900–1983)}}
|27. april 1945.
|14. februar 1946.
|[[Saziv Narodne vlade FD Bosne i Hercegovine (Rodoljub Čolaković)|Narodna vlada FDBiH]]
|[[Savez komunista Bosne i Hercegovine|KP BiH]] ([[Savez komunista Jugoslavije|KPJ]])
|-
! colspan=&quot;7&quot; |Predsjednik vlade Narodne Republike BiH
|-
! style=&quot;background-color:#FF0000; color:white;&quot; |2.
|[[Datoteka:Rodoljub_Čolaković_1.jpg|110x110piksel]]
|[[Rodoljub Čolaković]]
{{small|(1900–1983)}}
|22. novembar 1946.
|septembar 1948.
|[[Saziv Vlade NR Bosne i Hercegovine (Rodoljub Čolaković)|I Vlada NRBiH]]
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Savez komunista Bosne i Hercegovine|KP BiH]] ([[Savez komunista Jugoslavije|KPJ]])
|-
! style=&quot;background-color:#FF0000; color:white;&quot; |3.
|[[Datoteka:Đuro_Pucar_(cropped).jpg|122x122piksel]]
|[[Đuro Pucar]]
{{small|(1899–1979)}}
|septembar 1948.
|mart 1953.
|[[Saziv Vlade NR Bosne i Hercegovine (Đuro Pucar)|II Vlada NRBiH]]
|-
! colspan=&quot;7&quot; |Predsjednik Izvršnog vijeća Narodne Republike BiH
|-
! style=&quot;background-color:#FF0000; color:white;&quot; |(3.)
|[[Datoteka:Đuro_Pucar_(cropped).jpg|122x122piksel]]
|[[Đuro Pucar]]
{{small|(1899–1979)}}
|mart 1953.
|decembar 1953.
|[[Saziv Vlade NR Bosne i Hercegovine (Đuro Pucar)|II Vlada NRBiH]]
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Savez komunista Bosne i Hercegovine|SK BiH]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]])
|-
! style=&quot;background-color:#FF0000; color:white;&quot; |4.
|[[Datoteka:Avdo_Humo.jpg|118x118piksel|bez okvira]]
|[[Avdo Humo]]
{{small|(1914–1983)}}
|decembar 1953.
|1956.
|[[Saziv Izvršnog vijeća NR Bosne i Hercegovine (Avdo Humo)|I Izvršno vijeće NRBiH]]
|-
! style=&quot;background-color:#FF0000; color:white;&quot; |5.
|[[Datoteka:Osman_Karabegovic.jpg|104x104piksel|bez okvira]]
|[[Osman Karabegović]]
{{small|(1914–1983)}}
|1956.
|1963.
|[[Saziv Izvršnog vijeća NR Bosne i Hercegovine (Osman Karabegović)|II Izvršno vijeće NRBiH]]
|-
! colspan=&quot;7&quot; |Predsjednik Izvršnog vijeća Socijalističke Republike BiH
|-
! style=&quot;background-color:#FF0000; color:white;&quot; |6.
|[[Datoteka:Hasan_brkic_cropped.png|121x121piksel|bez okvira]]
|[[Hasan Brkić]]
{{small|(1913–1965)}}
|1963.
|1965.
|[[Saziv Izvršnog vijeća SR Bosne i Hercegovine (Hasan Brkić)|III Izvršno vijeće SRBiH]]
| rowspan=&quot;9&quot; |[[Savez komunista Bosne i Hercegovine|SK BiH]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]])
|-
! style=&quot;background-color:#FF0000; color:white;&quot; |7.
|[[Datoteka:Rudi_Kolak.jpg|130x130piksel|bez okvira]]
|[[Rudi Kolak]]
|1965.
|1967.
|[[Saziv Izvršnog vijeća SR Bosne i Hercegovine (Rudi Kolak)|IV Izvršno vijeće SRBiH]]
|-
! style=&quot;background-color:#FF0000; color:white;&quot; |8.
|[[Datoteka:Branko_Mikulić_(1988).jpg|112x112piksel]]
|[[Branko Mikulić]]
{{small|(1928–1994)}}
|1967.
|1969.
|[[Saziv Izvršnog vijeća SR Bosne i Hercegovine (Branko Mikulić)|V Izvršno vijeće SRBiH]]
|-
! style=&quot;background-color:#FF0000; color:white;&quot; |9.
|[[Datoteka:Dragutin_Kosovac.jpg|112x112piksel|bez okvira]]
|[[Dragutin Kosovac]]
{{small|(1924–2012)}}
|1969.
|april 1974.
|[[Saziv Izvršnog vijeća SR Bosne i Hercegovine (Dragutin Kosovac)|VI Izvršno vijeće SRBiH]]
|-
! style=&quot;background-color:#FF0000; color:white;&quot; |10.
|[[Datoteka:Milanko_Renovica.jpg|84x84piksel]]
|[[Milanko Renovica]]
{{small|(1928-2013)}}
|april 1974.
|28. april 1982.
|[[Saziv Izvršnog vijeća SR Bosne i Hercegovine (Milanko Renovica)|VII Izvršno vijeće SRBiH]]&lt;br&gt;[[Saziv Izvršnog vijeća SR Bosne i Hercegovine (Milanko Renovica II)|VIII Izvršno vijeće SRBiH]]
|-
! style=&quot;background-color:#FF0000; color:white;&quot; |11.
|[[Datoteka:Seid_Maglajlija.jpg|121x121piksel|bez okvira]]
|[[Seid Maglajlija]]
|28. april 1982.
|28. april 1984.
|[[Saziv Izvršnog vijeća SR Bosne i Hercegovine (Seid Maglajlija)|XI Izvršno vijeće SRBiH]]
|-
! style=&quot;background-color:#FF0000; color:white;&quot; |12.
|[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]]
|[[Gojko Ubiparip]]
|28. april 1984.
|april 1986.
|[[Saziv Izvršnog vijeća SR Bosne i Hercegovine (Gojko Ubiparip)|X Izvršno vijeće SRBiH]]
|-
! style=&quot;background-color:#FF0000; color:white;&quot; |13.
|[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]]
|[[Josip Lovrenović]]
|april 1986.
|april 1988.
|[[Saziv Izvršnog vijeća SR Bosne i Hercegovine (Josip Lovrenović)|XI Izvršno vijeće SRBiH]]
|-
! style=&quot;background-color:#FF0000; color:white;&quot; |14.
|[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]]
|[[Marko Ćeranić]]
|april 1988.
|20. decembar 1990.
|[[Saziv Izvršnog vijeća SR Bosne i Hercegovine (Marko Ćeranić)|XII Izvršno vijeće SRBiH]]
|-
! colspan=&quot;7&quot; |Predsjednik Vlade Socijalističke Republike BiH
|-
! style=&quot;background-color:#0064AA; color:white;&quot; |15.
|[[Datoteka:Jure_Pelivan.jpg|107x107piksel|bez okvira]]
|[[Jure Pelivan]]
{{small|(1928–2014)}}
|20. decembar 1990.
|15. juni 1992.
|[[Saziv Vlade SR Bosne i Hercegovine (Jure Pelivan)|I Vlada SRBiH]]
|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]
|}

== Također pogledajte ==

* [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina]]
* [[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]]
* [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine|ZAVNOBiH]]
* [[Narodna skupština Bosne i Hercegovine]]
* [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]]

== Literatura == 
{{portal|SFRJ}} 
* ''Hronologija Radničkog pokreta i SKJ 1919-1979'' (knjiga treća). &quot;Institut za savremenu istoriju&quot; Beograd i &quot;Narodna knjiga&quot; Beograd, 1980.

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Vlade SFRJ}}
{{Kabineti Bosne i Hercegovine}}

[[Kategorija:Izvršno vijeće Skupštine SR Bosne i Hercegovine|*]]
[[Kategorija:Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina]]
[[Kategorija:Vlade republika SFRJ|Bosna i Hercegovina]]
[[Kategorija:Vlade Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>dxzveifn2jf4pmstpxn7vuhx11tnw6q</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lauberhorn</title>
    <ns>0</ns>
    <id>453131</id>
    <revision>
      <id>3917689</id>
      <parentid>3556475</parentid>
      <timestamp>2026-08-12T09:36:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3917689</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7837" sha1="c2zxw8f5cfse7g5jijx200niok7dpz9" xml:space="preserve">{{Infokutija planina
| ime                  = Lauberhorn
| slika                = Lauberhorn and Tschuggen.jpg
| slika_veličina       = 285
| slika_opis           = Lauberhorn i spustaška staza sa Tschuggenom (desno)
| visina               = 2472
| visina_ref           = 
| relativna_visina     = 122
| relativna_visina_ref = &lt;ref&gt;Preuzeto s topografskih karta [[Swisstopo]] i [[Google Earth]]a.&lt;/ref&gt;
| nadređeni_vrh        = [[Tschuggen (Wengen)|Tschuggen]]
| karta                = Švicarska
| karta_opis           = Lokacija u Švicarskoj
| lokacija             = [[Bern (kanton)|Bern]] ([[Kantoni u Švicarskoj|kanton]])
| lanac                = [[Bernske Alpe]]
| koordinate           = {{coord|46|35|33|N|7|56|53|E|type:mountain_region:CH_scale:100000|format=dms|display=inline,title}}
| topo                 = 
| vrsta                = 
| starost              = 
| prvi_uspon           = 
| najlakša_ruta        = 
}}
'''Lauberhorn''' je 2.472 m visoka planina u [[Bernske Predalpe|Bernskim Predalpama]] iznad prolaza [[Kleine Scheidegg]]. Ne naročito istaknut vrh postao je poznat po godišnjoj [[spust]]aškoj utrci za muškarce u okviru [[Svjetski kup u alpskom skijanju|Svjetskog kupa]] u [[alpsko skijanje|alpskom skijanju]] čiji je start ispod vrha. Ime vjerovatno potječe od starijeg oblika riječi &quot;[[lavina]]&quot; ({{jez-de|Lawine}}).

== Geografija ==
Lauberhorn leži između [[dolina]] [[Grindelwald]] na istoku i [[Lauterbrunnen]] na zapadu, kod [[Wengen]]a. Dio je grebena koji počinje na zapadnim padinama [[Eiger]]a i odatle ide preko Kleine Scheidegga sjeverozapadno do Lauberhorna i dalje na sjever preko [[Tschuggen]]a (2521 m) do [[Männlichen]]a (2343 m), gdje se strmo spušta u dolinu Crnog Lütschinea.&lt;ref&gt;Charles Knapp, Maurice Borel, Victor Attinger, Heinrich Brunner, Nešatelsko geografsko društvo: ''Geografski leksikon Švicarske'', tom 3: Krailigen – Plentsch, &quot;Gebrüder Attinger&quot;, Neuenburg, 1905, str. 50, ([http://peter-hug.ch/lexikon/1888_bild/43_0060 natuknica &quot;Lauberhorn&quot;]).&lt;/ref&gt; Jugozapadni ogranak Lauberhorna, ''Lauberhornschulter'' (''Rame Lauberhorna'', 2317 m), ide prema [[Wengernalp]]u. Malo [[vještačko jezero]] ispod Lauberhornschultera koristi se za [[snježni top|vještačko zasnježivanje]].

Kao i ostale planine u ovom području, Lauberhorn je građen od 180 miliona godina starog &quot;[[lapor]]astog [[glineni škriljevac|glinenog škriljevca]] iz [[Srednja jura|srednje jure]]&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.swisstopo.admin.ch/content/swisstopo-internet/de/topics/geology/geology-everyday/geology-4-all/via-geoalpina/_jcr_content/contentPar/tabs/items/dokumente/tabPar/accordion_copy/accordionItems/berner_oberland/accordionPar/downloadlist/downloadItems/600_1464251566560.download/02-Grindelwald-Lauterbrunnen.pdf |title= Via GeoAlpina: Etappe 2 Grindelwald–Lauterbrunnen |publisher= Swisstopo |access-date= 27. 9. 2016 |format= PDF |archive-date= 30. 4. 2021 |archive-url= https://web.archive.org/web/20210430143456/https://www.swisstopo.admin.ch/content/swisstopo-internet/de/topics/geology/geology-everyday/geology-4-all/via-geoalpina/_jcr_content/contentPar/tabs/items/dokumente/tabPar/accordion_copy/accordionItems/berner_oberland/accordionPar/downloadlist/downloadItems/600_1464251566560.download/02-Grindelwald-Lauterbrunnen.pdf |url-status= dead }}&lt;/ref&gt; Na zapadu (prema Wengenu) stijene su strme, dok je jugoistočni dio manje strm.&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.swisstopo.admin.ch/content/swisstopo-internet/de/topics/geology/geology-everyday/geology-4-all/via-geoalpina/_jcr_content/contentPar/tabs/items/dokumente/tabPar/accordion_copy/accordionItems/berner_oberland/accordionPar/downloadlist/downloadItems/23_1464000944890.download/01-Rosenlaui-Grindelwald.pdf |title= Via GeoAlpina: Etappe 1 Rosenlaui–Grindelwald |publisher= Swisstopo |access-date= 27. 9. 2016 |format= PDF |archive-date= 30. 4. 2021 |archive-url= https://web.archive.org/web/20210430143456/https://www.swisstopo.admin.ch/content/swisstopo-internet/de/topics/geology/geology-everyday/geology-4-all/via-geoalpina/_jcr_content/contentPar/tabs/items/dokumente/tabPar/accordion_copy/accordionItems/berner_oberland/accordionPar/downloadlist/downloadItems/23_1464000944890.download/01-Rosenlaui-Grindelwald.pdf |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;

== Turizam ==
Lauberhorn je lahko dostupan [[Turizam|turistima]] jer je 1893. željeznička pruga [[Wengernalpbahn]] stigla do Kleine Scheidegga. Tada je bilo planova za izgradnju žičare odatle do Lauberhorna, ali to nikad nije ostvareno.&lt;ref&gt;{{cite book |title=Drahtseilbahn Kleine Scheidegg-Lauberhorn (projekt) |series= Botschaften des Bundesrates sowie Bundesbeschlüsse zu Konzessionsbegehren und Streckenbewilligung (1896–1901) |location= Bern |year= 1896 |url= http://books.google.ch/books?id=f5n5SAAACAAJ&amp;hl=de&amp;sa=X&amp;ei=g2cNUePpEqHV4gSgkIHoDw&amp;redir_esc=y}}&lt;/ref&gt; Izletnici se mogu popeti na planinu za približno sat vremena od Kleine Scheidegga.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.maennlichen.ch/de/details/items/16.html |title=Kleine Scheidegg–Lauberhorn |publisher=Maennlichen.ch|access-date= 2. 2. 2013}}&lt;/ref&gt;

Zimi Lauberhorn postaje skijalište: do njega vodi [[sjedežnica]] od Kleine Scheidegga (2061 m). Gornja stanica je na visini 2394 m, odmah ispod vrha. Godine 1938. na planini je konstruiran i skijaški lift od Kleine Scheidegga.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.bergbahnen.org/seilbahn/570/en/daten.php |title=2-SLE Kleine Scheidegg-Lauberhorn (Grindelwald) |publisher=bergbahnen.org|access-date= 18. 4. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.jacomet.ch/themen/skilift/album/displayimage.php?album=59&amp;pos=2 |title= Lauberhorn, Wixi und Fallboden/1945-lauberhorn-02 |publisher= skiliftfotos.ch |date= 6. 3. 2006 |access-date= 18. 4. 2019 |archive-date= 31. 5. 2016 |archive-url= https://web.archive.org/web/20160531204000/http://www.jacomet.ch/themen/skilift/album/displayimage.php?album=59&amp;pos=2 |url-status= dead }}&lt;/ref&gt; Lift je 1971. zamijenjen novim, koji se ljeti pretvara u jednosjedežnicu.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.bergbahnen.org/seilbahn/571/de/daten.php |title=2-SLE / 1-SBF Kleine Scheidegg-Lauberhorn (Grindelwald) |publisher=bergbahnen.org|access-date=2. 2. 2013}}&lt;/ref&gt; Sadašnja četverosjedežnica izgrađena je 1991.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.bergbahnen.org/seilbahn/560/de/daten.php |title=4-SBK Kleine Scheidegg-Lauberhorn (Grindelwald) |publisher=bergbahnen.org|access-date= 2. 2. 2013}}&lt;/ref&gt; Druga sjedežnica vodi od ''Wixija'' (1844 m) do Lauberhornschultera. Ski-lift dužine 1614 m koji se ukršta s Wengernalpbahnom izgrađen je 1964, a obnovljen 1992. i 2012. Savladava visinsku razliku od 495 m i može prevoziti najviše 2.400 ljudi na sat.&lt;ref&gt;Brošura grupe [[Grupa Doppelmayr/Garaventa|Doppelmayr/Garaventa]], 2012, str. 86, 87.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://ghelma.ch/cmsfiles/hauszeitung_aktuell.pdf |title=Avanti |work=Neubau Sesselbahn Wixi - Lauberhornschulter (ARGE SB Wixi) |author=Giancarlo Salis |publisher=GHELMA |page=7 |date=decembar 2012 |access-date=2. 2. 2013 |format=PDF }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;

Nekoliko staza vodi od Lauberhorna do Kleine Scheidegga, Wixija i Wengernalpa. Najpoznatija je spustaška na Lauberhornu, na kojoj se od 1930. održavaju [[Lauberhornske utrke]]. Spust u Wengenu, dug četiri i po kilometra, najduža je utrka u Svjetskom kupu uopće.

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Lauberhorn}}
* [https://www.lauberhorn.ch/en/?langId=2 Sajt o Laubernhornskim utrkama] {{de simbol}} {{fr simbol}} {{en simbol}}
* [http://www.hikr.org/dir/Lauberhorn_2836/ Lauberhorn] na ''hikr.org''

[[Kategorija:Planine u Švicarskoj]]
[[Kategorija:Planine u Alpama]]
[[Kategorija:Dvohiljadaši u Švicarskoj]]
[[Kategorija:Staze Svjetskog kupa u alpskom skijanju]]</text>
      <sha1>c2zxw8f5cfse7g5jijx200niok7dpz9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kathryn Warner</title>
    <ns>0</ns>
    <id>453622</id>
    <revision>
      <id>3917668</id>
      <parentid>3871107</parentid>
      <timestamp>2026-08-12T05:14:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3917668</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2825" sha1="mn08rhcp5a22pbv25q68qxutekvzx6i" xml:space="preserve">{{Infokutija pisac
| ime             =Kathryn Warner 
| slika           =Kathryn Warner at the tomb of Edward II in Gloucester.jpg 
| opis_slike      =Warner pokraj groba Edvarda II 
| puno_ime        = 
| mjesto_rođenja  =Barrow-in-Furness, Engleska 
| datum_smrti     = 
| mjesto_smrti    = 
| zanimanje       = 
| jezik           =Engleski 
| supružnik       = 
| djeca           = 
}}
'''Kathryn Warner''' (rođena 30. juna 19??. u Barrow-in-Furnessu, [[Engleska]], [[Velika Britanija]]) engleska je historičarka i spisateljica.
== Biografija ==
Warner je rođena u Barrow-in-Furnessu, u Engleskoj. Studirala je historiju i [[književnost]] na Univerzitetu u [[Manchester|Manchesteru]]&lt;ref&gt;[https://www.amazon.com/Kathryn-Warner/e/B00JBV8AOC Kathryn Warner]. [[amazon.com]].&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://garethrussellcidevant.blogspot.hr/2014/10/an-unconventional-king-and-fantastic.html An Unconventional King and a fantastic story: An interview with Kathryn Warner]&lt;/ref&gt; te se specijalizovala za 14. vijek.&lt;ref&gt;[https://saberandscroll.weebly.com/blog/kathryn-warner-edward-ii-the-unconventional-king-stroud-uk-amberley-publishing-2014-review-by-kathleen-guler Kathleen Guler. Kathryn Warner] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171227235516/https://saberandscroll.weebly.com/blog/kathryn-warner-edward-ii-the-unconventional-king-stroud-uk-amberley-publishing-2014-review-by-kathleen-guler |date=27. 12. 2017 }}. ''Edward II, The Unconventional King''. Stroud, UK: Amberley Publishing, 2014.&lt;/ref&gt; 

Napisala je nekoliko knjiga u kojima opisuje Kraljevinu Englesku tokom 14. vijeka te je najpoznatija po biografiji kralja Edvarda II&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://nerdalicious.com.au/history/edward-ii-the-unconventional-king-with-kathryn-warner/ |title=Edward II: The Unconventional King with Kathryn Warner |access-date=18. 5. 2019 |archive-date=16. 5. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190516172618/http://nerdalicious.com.au/history/edward-ii-the-unconventional-king-with-kathryn-warner/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;. 
== Djela ==
=== Knjige ===
*''Edward II: The Unconventional King'' – biografija [[Edvard II, kralj Engleske|Edvarda II]]
*''Isabella of France: The Rebel Queen'' – biografija Izabele Francuske
*''Long Live the King: The Mysterious Fate of Edward II'' 
*''Richard II: A True King's Fall'' – biografija Rikarda II Engleskog
[[Datoteka:KathrynWarner signature.jpg|180px|mini|&lt;center&gt;Warnerin potpis&lt;/center&gt;]]
*''Blood Roses: The Houses of Lancaster and York Before the Wars of the Roses'' – historija plemićkih porodica/dinastija [[York (dinastija)|York]] i [[Lancaster (dinastija)|Lancaster]]
*''Edward II and Hugh Despenser the Younger: Downfall of a King's Favourite'' − biografija Huga Despensera Mlađeg

== Reference ==
{{refspisak}}
[[Kategorija:Britanski historičari]]</text>
      <sha1>mn08rhcp5a22pbv25q68qxutekvzx6i</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kraljevina Dahomej</title>
    <ns>0</ns>
    <id>457560</id>
    <revision>
      <id>3917679</id>
      <parentid>3897336</parentid>
      <timestamp>2026-08-12T07:41:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3917679</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8325" sha1="h6oeq61cpm0z8mnz9hti1qosqqq4mhy" xml:space="preserve">{{Infokutija država|
izvorno_ime          = Royaume du Danhomè |
zvanično_ime          =Kraljevina Dahomej|
ime_genitiv          =Kraljevine Dahomeja|
zastava            = Royal banner of Béhanzin of Dahomey.svg|&lt;br7&gt;Flag of France.svg|
grb              = Coat of arms of Béhanzin.svg |
mapa              = Royaume du Danhomè 1894.svg|
službeni_jezik         =[[fon jezik|Fon]]|
glavni_grad          = [[Abomey]]|
vrsta_prve_vlasti       =Predsjednik|
vladar_prva_vlast       =[[Dakodonu]] počinje osvajanje [[Abomey Plateau]]|
vrsta_druge_vlasti       =Predsjednik vlade|   
vladar_druga_vlast       = [[Agaja|King Agaja]] zauzeo [[Allada]] i [[Kraljevina Whydah|Whydah]]&lt;br/&gt;→[[Ghezo|King Ghezo]] porazio [[Carstvo Oyo]] i završava plemenski status (1724–1727)|
po_površini_na_svijetu     =|
površina            = 10.000|
procenat_vode         =| 
po_broju_stanovnika_na_svijetu =|
stanovnika           = 350.000|
gustoća            =|
nezavisnost          =Oko 1600–1904.|
valuta             =[[Francuski franak|CFA franak]]|
vremenska_zona         =[[UTC]] +0 |
himna             =|
internetski_nastavak      =|
religija         =Zapadnoafrički [[vudu]] |
komentar    =Status: [[Vazal]]na [[kraljevina]] [[Portugal]]ske Imperija]] (1604–1690), [[Imperija Oyo]] (1740–1823), [[Protektorat|Francuski protektorat]] (1894–1904) {{Nowrap|{{Flag|Benin|name=Benin|size=23px}}}}
}}
'''Kraljevina Dahomej''' bila je [[monarhija]] u [[Afrika|Zapadnoj Africi]], na teritoriji današnjeg [[Benin]]a, od otprilike [[1600.]] godine sve do [[1894]], kada su posljednjeg kralja, [[Béhanzin]]a, porazili [[Francuzi]]. Tada je Dahomej anektiran kao kolonija u okviru [[Francuska Zapadna Afrika|Francuske Zapadne Afrike]]. Ovu kraljevinu osnovali su [[Fon (narod)|Foni]], početkom 17. stoljeća, a razvijalo se oko [[Abomey]]ja, gdje je bilo sjedište kraljeva, tokom 18. stoljeća, kada je, osvajanjem ključnih obalnih naselja (osobito [[Ouidah|Ouide]]), postalo regionalna sila.

Veći dio 17. stoljeća, Dahomej je bio regionalna sila, sve dok njegovom sredinom nisu postali vazalna država [[Carstvo Oyo|Carstva Oyo]].&lt;ref name=Heywood&gt;{{cite book|title=Soundings in Atlantic history: latent structures and intellectual currents, 1500–1830|year=2009|publisher=Harvard University Press|location=Cambridge, MA|author=Heywood, Linda M.|author2=John K. Thornton|editor=Bailyn, Bernard &amp; Patricia L. Denault|chapter=Kongo and Dahomey, 1660-1815}}&lt;/ref&gt; Dahomej je imao dobro organiziranu nacionalnu ekonomiju; imao plodnu trgovinu robljem s [[Evropljani]]ma u sklopu [[Atlantska trgovina robljem|transatlantske rute]], čiji je važan centar bio upravo [[Ouidah]]. Trgovinom su Dahomejci dobivali raznorazno oružje, tkanine i [[alkohol]].&lt;ref name=Polanyi&gt;{{cite book|title=Dahomey and the Slave Trade: An Analysis of an Archaic Economy|url=https://archive.org/details/dahomeyslavetrad0000pola|last=Polanyi|first=Karl|location=Seattle|publisher=University of Washington Press|year=1966}}&lt;/ref&gt;

Dahomej je također imao i bogatu kulturu, a značajna je bila i potpuno ženska vojna jedinica koju su Evropljani nazvali [[Dahomejske Amazonke|dahomejskim Amazonkama]].

== Kultura ==
Njihova [[vudu]] [[religija]] također je imala bogatu tradiciju, pri čemu su se poseno isticali [[Dahomejski godišnji običaji|godišnji običaji]], koji su uključivali slavljenje vladara i ljudske žrtve. Kralj ([[fon jezik|fon]]: ''Ahosu'') je, prema izvornim evropskim zapisima, bio apsolutistički despot.&lt;ref name=Bay-1998/&gt; Međutim, tu se vjerojatno radi o pretjerivanjima;&lt;ref name=Monroe&gt;{{cite journal|last=Monroe|first=J. Cameron|title=In the Belly of Dan: Space, History, and Power in Precolonial Dahomey|url=https://archive.org/details/sim_current-anthropology_2011-12_52_6/page/769|journal=Current Anthropology|year=2011|volume=52|issue=6|pages=769–798|doi=10.1086/662678}}&lt;/ref&gt; svi su vladari pripadali dinastiji [[Alladaxonou]], a izabirali su se na Velikom vijeću, tako da je sam proces izbora ni danas nije u potpunosti jasan;&lt;ref name=Bay-1998&gt;{{cite book|last=Bay|first=Edna|title=Wives of the Leopard: Gender, Politics, and Culture in the Kingdom of Dahomey|url=https://archive.org/details/wivesofleopardge0000baye|year=1998|publisher=University of Virginia Press}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Yoder&gt;{{cite journal|last=Yoder|first=John C.|title=Fly and Elephant Parties: Political Polarization in Dahomey, 1840-1870|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-african-history_1974_15_3/page/417|journal=The Journal of African History|year=1974|volume=15|issue=3|pages=417–432|doi=10.1017/s0021853700013566}}&lt;/ref&gt; najčešće je nasljednik bio najstariji sin, iako to nije bila redovna praksa.&lt;ref name=Law-1997&gt;{{cite journal|last=Law|first=Robin|title=The Politics of Commercial Transition: Factional Conflict in Dahomey in the Context of the Ending of the Atlantic Slave Trade|journal=The Journal of African History|year=1997|volume=38|issue=2|pages=213–233|doi=10.1017/s0021853796006846|url=http://dspace.stir.ac.uk/bitstream/1893/280/1/politics-of-commercial-transition.pdf|access-date=26. 11. 2019|archive-date=21. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170921202013/http://dspace.stir.ac.uk/bitstream/1893/280/1/politics-of-commercial-transition.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Kralj je uz sebe imao i Kraljevsko vijeće, ključnih savjetnika vladara.

Godine 1894, [[Francuska]] je porazila dahomejsku vojsku i na području kraljevstva formirala protektorat, koje je inkorporiran u [[Francuska Zapadna Afrika|Francusku Zapadnu Afriku]]. Iako više nije imao nezavisnost, Dahomej je i dalje nastavio postojati te je formalno izabirao vladare sve do 1904, kada je svaka autonomija potpuno ukinuta, a protektorat je pretvoren u [[Francuski Dahomej|koloniju]].

==Također pogledajte==
*[[Benin]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Dopunska literatura ==
*{{cite book |last=Alpern |first=Stanley B. |title=Amazons of Black Sparta: The Women Warriors of Dahomey |url=https://archive.org/details/amazonsofblacksp0000alpe |publisher=New York University Press |location=New York |year=1999 |isbn=0-8147-0678-9}} In-depth description of the fighting methods of these warriors.
*{{cite book |last=Bay|first=Edna G.|title=Wives of the Leopard: Gender, Politics, and Culture in the Kingdom of Dahomey |url=https://archive.org/details/wivesofleopardge0000baye|publisher=University of Virginia Press |location=Charlottesville |year=1999 |isbn=978-0-8139-1792-4 }} A historical study of how royal power maintained itself in Dahomey. Bay and Alpern disagree in their interpretation of the women warriors.
*{{cite book |last=Bay|first=Edna G.|title=Asen, Ancestors, and Vodun: Tracing Change in African Art|publisher=University of Illinois Press |location=Champaign, IL |year=2008 |isbn=978-0-2520-3255-4}} Dahomean artistic and cultural history seen through the development (up to the present day) of a single ceremonial object, the ''asen''.
*{{cite book |last=Law|first=Robin|title=Ouidah: The Social History of a West African Slaving ‘Port’, 1727-1892 |url=https://archive.org/details/ouidahsocialhist0000lawr|publisher=Ohio University Press |location=Athens, OH|year=2004 |isbn=978-0-8214-1572-6 }} An academic study of the commercial role of Ouidah in the slave trade.
*{{cite book |last=Mama|first=Raouf|title=Why Goats Smell Bad and Other Stories from Benin |url=https://archive.org/details/whygoatssmellbad0000mama|publisher=Linnet Books |location=North Haven, CT|year=1997 |isbn=0-2080-2469-7 }} Folktales of the Fon people, including legends of old Dahomey.
*{{cite book|author1=Pique, Francesca |author2=Leslie H. Rainer|title=Palace Sculptures of Abomey: History Told on Walls |url=https://archive.org/details/palacesculptures00piqu |publisher= Getty Publications|location=Los Angeles|year=2000 |isbn=978-0-8923-6569-2}} Heavily-illustrated volume describing the royal palace in Abomey and its bas-reliefs, with a lot of information on the cultural and social history of Dahomey.

{{DEFAULTSORT:Dahomej, Kraljevina}}
[[Kategorija:Historija Benina]]
[[Kategorija:Bivše države u Africi]]
[[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1600.]]
[[Kategorija:Države i teritorije ukinute 1904.]]
[[Kategorija:Bivša kraljevstva]]
[[Kategorija:Bivše monarhije u Africi]]
[[Kategorija:Ojo carstvo]]</text>
      <sha1>h6oeq61cpm0z8mnz9hti1qosqqq4mhy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kolouste</title>
    <ns>0</ns>
    <id>459129</id>
    <revision>
      <id>3917676</id>
      <parentid>3905153</parentid>
      <timestamp>2026-08-12T06:26:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3917676</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17473" sha1="rhtj5ja36vun65503cad7juhtxr5k8s" xml:space="preserve">{{Taksokvir
|boja=pink
| naziv =Kolouste &lt;br/&gt;(Cyclostomata)&lt;br/&gt;[[Silur]] → Sadašnjost&lt;br&gt; (419,2 miliona → 0 godina)
| slika = Petromyzon marinus.002 - Aquarium Finisterrae.JPG
| slika_opis = [[Morska paklara]] (''[[Petromyzon marinus]]''), [[usta]] na zidu [[akvarij]]a
|širina=250
| regnum = [[Animal]]ia
| phylum = [[Chordata]]
| subphylum = [[Vertebrata]]
| superclassis = '''Cyclostomata'''&lt;br&gt;autor: [[André Marie Constant Duméril|Duméril]], 1806
&lt;br&gt;Razredi:
*[[Myxini]] 
*[[Hyperoartia]] 
}}
'''Cyclostomata''' ili '''kolouste''' su grupa bezviličnih životinja ([[Agnatha]]), koja se poredi sa živućim ribama bez vilica: [[paklare]] (Petromyzontidae) i [[sljepulje]] (Myxinoida)
. Obje skupine imaju usta bez vilica s rožnatim epidermnim strukturama koje djeluju kao zubi i [[škržni luk|škržne lukove]] koji su postavljeni unutra umjesto vani kao u vilicama riba.&lt;ref&gt;[https://www.sbs.com.au/news/the-oldest-fish-in-the-world-lived-500-million-years-ago]&lt;/ref&gt; Najstarije ribe na svijetu živjele su prije oko 500 miliona godina. Ime Cyclostomata znači &quot;okrugla usta“.&lt;ref name=&quot;Kuraku 2009b&quot;&gt;
{{Cite book
 | first = S. Blair
 | year = 2009b
 | contribution = Jawless fishes (Cyclostomata)
 | title = Timetree of Life
 | editor = S.B. Hedges
 | editor2 = S. Kumar
 | pages = 317–319
 | publisher = Oxford University Press
 | isbn = 978-0-19-953503-3
 | last = Kuraku, Shigehiro
 | author2 = Ota, Kinya G.
 | author3 = Kuratani, Shigeru
 | last-author-amp = yes
}}
&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Duméril 1806&quot;&gt;
{{cite book
 | last = Duméril
 | first = A.M. Constant
 | year = 1806
 | title = Zoologie analytique, ou me´thode naturelle de classification des animaux, Rendue plus facile a l'Aide de Tableaux Synoptiques
 | publisher = Allais
 | location = Paris
 | pages = 
 | url = 
 | doi = 
 | id = 
 | isbn = }}
&lt;/ref&gt; Imenovao ih je [[Crockford Beattie]].&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Turner|first=Susan|last2=Beattie|first2=Joan|date=2008|title=((Joan Crockford-Beattie D.Sc.))|url=http://www.bryozoa.net/annals/annals2/annals_of_bryozoology_2_17_2008_turner.pdf|journal=Annals of Bryozoology 2: Aspects of the History of Research on Bryozoans|volume=2|pages=viii, 442|access-date=18. 1. 2020|archive-date=2. 4. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230402095110/http://bryozoa.net/annals/annals2/annals_of_bryozoology_2_17_2008_turner.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
== Mogući međuodnosi ==
Ovaj [[takson]] često je uključen u [[parafilija|parafiletski]] nadrazred [[Agnatha]], koji također uključuje nekoliko skupina izumrlih oklopnih riba koje se nazivaju [[ostrakoderme]]. Većina fosilnih agnatana, poput galeaspida, telodonata i osteostrakana, više je povezana s kičmenjacima sa vilicama (zvanim [[Gnathostoma]]) nego s koloustama.&lt;ref name=&quot;Zhao &amp; Zhu 2007&quot;&gt;
{{cite journal
 | year = 2007
 | title = Diversification and faunal shift of Siluro-Devonian vertebrates of China
 | journal = Geological Journal
 | volume = 42
 | issue = 3–4
 | pages = 351–369
 | url = http://www3.interscience.wiley.com/journal/114129423/abstract
 | archive-url = https://archive.today/20130105143924/http://www3.interscience.wiley.com/journal/114129423/abstract
 | archive-date=5. 1. 2013
 | doi = 10.1002/gj.1072
 |author1=Zhao Wen-Jin |author2=Zhu Min }}
&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Sansom 2009&quot;&gt;
{{cite journal
 | author = Sansom, Robert S.
 | year = 2009
 | title = Phylogeny, classification, &amp; character polarity of the Osteostraci (Vertebrata)
 | journal = Journal of Systematic Palaeontology
 | volume = 7
 | pages = 95–115
 | url = http://journals.cambridge.org/action/displayAbstract?fromPage=online&amp;aid=3978288
 | doi = 10.1017/S1477201908002551
}}
&lt;/ref&gt; Čini se da su se kolouste izdvojile prije evolucije dentina i kostiju, koji su prisutni u mnogim fosilnim agnatanima, uključujući [[koodontote]].&lt;ref name=&quot;Baker 2008&quot;&gt;
{{cite journal
 | date = decembar 2008
 | title = The evolution and elaboration of vertebrate neural crest cells
 | journal = Current Opinion in Genetics &amp; Development
 | volume = 18
 | pages = 536–543
 | url = 
 | doi = 10.1016/j.gde.2008.11.006
 | author = Baker, Clare V.H.
 | pmid = 19121930
 | issue = 6
}}
&lt;/ref&gt;

Biolozi se ne slažu oko toga jesu li ciklostome [[kladus]]. &quot;Hipoteza kičmenjaka&quot; drži da su lampetre uže povezane sa [[Gnathostomata]] nego sa paklarama. &quot;Hipoteza o ciklostomima&quot;, s druge strane, smatra da su paklare i sljepulje mnogo bliže povezane, čineći kolouste [[monofilija|monofiletskim]].&lt;ref name=&quot;Delarbre 2002&quot;&gt;
{{cite journal
 | year = 2002
 | title = Complete Mitochondrial DNA of the Hagfish, Eptatretus burgeri: The Comparative Analysis of Mitochondrial DNA Sequences Strongly Supports the Cyclostome Monophyly
 | journal = Molecular Phylogenetics and Evolution
 | volume = 22
 | issue = 2
 | pages = 184–192
 | url = https://archive.org/details/molecular-phylogenetics-and-evolution_2002-02_22_2/page/184
 | doi = 10.1006/mpev.2001.1045
 | author = Delabre, Christiane
 | pmid = 11820840
|display-authors=etal}}
&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Stock|first=David|author2=Whitt GS|title=Evidence from 18S ribosomal RNA sequences that lampreys and hagfishes form a natural group|url=https://archive.org/details/sim_science_1992-08-07_257_5071/page/787|journal=Science|date=7. 8. 1992|volume=257|issue=5071|doi=10.1126/science.1496398|pages=787–9}}&lt;/ref&gt;
Većina studija zasnovanih na [[anatomija|anatomiji]] podržala je hipotezu o kičmenjacima,&lt;ref name=&quot;Janvier 2003&quot;&gt;
{{cite book
 | last = Janvier
 | first = Philippe
 | year = 2003
 | title = Early Vertebrates
 | publisher = Oxford University Press
 | pages = 1–408
 | isbn = 978-0-19-852646-9
}}
&lt;/ref&gt; dok većina molekulskih [[filogenija]] podržava hipotezu o koloustama.&lt;ref name=&quot;Kuraku 2009b&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Delarbre 2002&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Kuraku 2009a&quot;&gt;
{{cite journal
 | year = 2009a
 | title = Timing of Genome Duplications Relative to the Origin of the Vertebrates: Did Cyclostomes Diverge before, or after?
 | journal = Molecular Biology and Evolution
 | volume = 26
 | issue = 1
 | pages = 47–59
 | url = http://mbe.oxfordjournals.org/cgi/content/abstract/msn222
 | doi = 10.1093/molbev/msn222
 |author1=Kuraku, Shigehiro |author2=Meyer, Axel |author3= Kuratani, Shigeru |last-author-amp=yes | pmid = 18842688
}}
&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Heimberg 2010&quot;&gt;
{{cite journal
 | date=9. 11. 2010
 | title = microRNAs reveal the interrelationships of hagfish, lampreys, and gnathostomes and the nature of the ancestral vertebrate
 | url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_2010-11-09_107_45/page/19379
 | journal = PNAS
 | volume = 107
 | issue = 45
 | pages = 19379–19383
 | doi = 10.1073/pnas.1010350107
 |author1=Heimberg, Alysha M. |author2=Cowper-Sallari, Richard |author3=Sémon, Marie |author4=Donoghue, Philip C. J. |author5=Peterson, Kevin J. | pmid = 20959416
}}
&lt;/ref&gt;

Postoje izuzeci u oba slučaja. Sličnosti u hrskavici i mišićima jezičnog aparata takođe dokazuju sestrinsku povezanost i skupine paklara i sljepulja.&lt;ref name=&quot;Yalden 1985&quot;&gt;
{{cite journal
 | year = 1985
 | title = Feeding mechanisms as evidence for cyclostome monophyly
 | journal = Zoological Journal of the Linnean Society
 | volume = 84
 | pages = 291–300
 | url = http://www3.interscience.wiley.com/journal/119851730/abstract
 | archive-url = https://archive.today/20130105065508/http://www3.interscience.wiley.com/journal/119851730/abstract
 
 | archive-date=5. 1. 2013
 | doi = 10.1111/j.1096-3642.1985.tb01802.x
 | author = Yalden, D.M.
 | issue = 3
}}
&lt;/ref&gt; Barem jedna od molekulskih filogenija podržala je hipotezu o kičmenjacima.&lt;ref name=&quot;Gürsoy 2000&quot;&gt;
{{cite journal
 | date = maj 2000
 | title = The Vertebrate 7S K RNA Separates Hagfish (''Myxine glutinosa'') and Lamprey (''Lampetra fluviatilis'')
 | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-molecular-evolution_2000-05_50_5/page/456
 | journal = Journal of Molecular Evolution
 | volume = 50
 | issue = 5
 | pages = 456–464
 | doi = 10.1007/s002390010048
 |author1=Gürsoy, Halil-Cem |author2=Koper, Dorota |author3=Benecke, Bernd-Joachim | pmid = 10824089
}}
&lt;/ref&gt; [[Embrion]]ski razvoj sljepulja nekada se smatrao drastično različitim od onog kod paklara i gnastostoma, ali noviji dokazi govore da su sličniji nego što se ranije mislilo, što može ukloniti prepreku ciklostomnoj hipotezi.&lt;ref name=&quot;Kuratani &amp; Ota 2008&quot;&gt;
{{cite journal
 | year = 2008
 | title = Hagfish (Cyclostomata, Vertebrata): searching for the ancestral developmental plan of vertebrates
 | journal = BioEssays
 | volume = 30
 | pages = 167–172
 | url = 
 | doi = 10.1002/bies.20701
 |author1=Kuratani, Shigeru |author2= Ota, Kinya G. |last-author-amp=yes | pmid = 18197595
 | issue = 2
}}
&lt;/ref&gt; Još uvijek ne postoji konsenzus o ispravnoj topologiji kolousta.

== Unutrašnje razlike i sličnosti ==
I sljepulje i paklare imaju po jednu gonadu, ali iz različitih razloga. U sisara lijeva gonada se degenerira tokom [[oogeneza|ontogeneze]] i razvija se samo desna [[gonada]], dok se u paklara lijeva i desna gonada stapaju u jednu. Nemaju gonodukte.&lt;ref&gt;[https://books.google.no/books?id=l7HfBAAAQBAJ&amp;pg=PA454&amp;dq=%22lamprey's+right+and+left+gonads%22+%22hagfish,+the+left+gonad+degenerates%22&amp;hl=no&amp;sa=X&amp;ved=0ahUKEwiBybX8_vfaAhXKfFAKHcpGBVcQ6AEIKTAA#v=onepage&amp;q=%22lamprey's%20right%20and%20left%20gonads%22%20%22hagfish%2C%20the%20left%20gonad%20degenerates%22&amp;f=false Comparative Vertebrate Morphology]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://books.google.no/books?id=V-KDA_3O-dQC&amp;pg=PA84&amp;dq=There+are+no+gonoducts+in+either+lampreys+or+hagfishes&amp;hl=no&amp;sa=X&amp;ved=0ahUKEwig9be0_PfaAhVPY1AKHS4SAb4Q6AEIKTAA#v=onepage&amp;q=There%20are%20no%20gonoducts%20in%20either%20lampreys%20or%20hagfishes&amp;f=false Morphogenesis]&lt;/ref&gt;

Sljepulje imaju izravan razvoj, ali paklare prolaze kroz stadij larve, nakon čega slijedi [[metamorfoza]] u juvenilni oblik (ili u odrasle jedinke kod neparazitskih vrsta). Larve paklara žive u slatkoj vodi i nazivaju se amoceti i jedini su hordati sa [[endostil]]om, organom koji se koristi za ishranu filtriranjem, a koji se inače nalazi samo u [[Tunicata]] ([[plaštaši]]) i [[kopljače]]. Tokom metamorfoze, endostil razvija se u [[štitasta žlijezda|štitnjaču]].&lt;ref&gt;[https://books.google.no/books?id=leZy47eWst8C&amp;pg=PA90&amp;dq=endostyle+is+found+only+marine+invertebrates+notochord+lampreys&amp;hl=no&amp;sa=X&amp;ved=0ahUKEwiOgLPNgf7aAhUiEpoKHW7LAysQ6AEIKDAA#v=onepage&amp;q=endostyle%20is%20found%20only%20marine%20invertebrates%20notochord%20lampreys&amp;f=false Evolutionary Biology: Cell-Cell Communication, and Complex Disease]&lt;/ref&gt;

Kolouste su razvijale [[hemoglobin]] za transport [[kisik]]a nezavisno od viličastih kičmenjaka.&lt;ref&gt;[https://phys.org/news/2010-07-biologists-red-blooded-vertebrates-evolved-independently.html Biologists find that red-blooded vertebrates evolved twice, independently - Phys.org]&lt;/ref&gt; Sljepulje i paklare nemaju [[timus]], [[slezena|slezenu]], [[mijelin]] i niz SNS simpatičkih [[ganglija]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.pnas.org/content/110/15/5746 |title=Lamprey immunity is far from primitive {{!}} PNAS |access-date=18. 1. 2020 |archive-date=18. 1. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210118221505/https://www.pnas.org/content/110/15/5746 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.journals.uchicago.edu/doi/abs/10.1086/BBLv207n2p168?journalCode=bbl Evolution of Myelin Proteins | The Biological Bulletin: Vol 207, No 2]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-94-011-5834-3_30 The Autonomic Nervous System and Chromaffin Tissue in Hagfishes]&lt;/ref&gt; Nijedna vrsta nema unutarnje očne mišiće, a i ribama također nedostaju vanjski očni mišići.&lt;ref&gt;[https://books.google.no/books?id=b6IACAAAQBAJ&amp;pg=PA43&amp;lpg=PA43&amp;dq=lampreys+and+hagfish+have+no+internal+eye+muscles&amp;source=bl&amp;ots=Uc2Bp5VboL&amp;sig=jrW_MATi-EATIPlMd-SGWznRq-k&amp;hl=no&amp;sa=X&amp;ved=2ahUKEwirkrDXzvnaAhWGbFAKHaTYD9kQ6AEwCnoECAAQbg#v=onepage&amp;q=lampreys%20and%20hagfish%20have%20no%20internal%20eye%20muscles&amp;f=false The Changing Visual System: Maturation and Aging in the Central Nervous System]&lt;/ref&gt; Obje grupe imaju samo jedan olfaktorni organ s jednom nosnicom. Kod paklara, nosna kanalica slijepo se završava u vrećici, ali kod sljepulja otvara se u ždrijelu. Granasta korpa (smanjena kod sljepulja) pričvršćena je za lobanju.&lt;ref&gt;[https://books.google.no/books?id=VKlWjdOkiMwC&amp;pg=PA11&amp;dq=cyclostomes+%22branchial+basket%22+%22attached+to+cranium%22&amp;hl=no&amp;sa=X&amp;ved=0ahUKEwjR2Mu_0vnaAhUMJlAKHe87CA8Q6AEIKDAA#v=onepage&amp;q=cyclostomes%20%22branchial%20basket%22%20%22attached%20to%20cranium%22&amp;f=false Hyman's Comparative Vertebrate Anatomy]&lt;/ref&gt;

Usni aparati kod sljepulja i odraslih paklara imaju neke sličnosti, ali se međusobno razlikuju. Paklare imaju zubne ploče na vrhu klipolike hrskavice slične jeziku, a sljepulje na dnu usta imaju fiksnu hrskavičnu ploču s urezima koji omogućuju zubnim pločama da se kreću prema naprijed i prema nazad poput pokretne trake, i uvijek su jedna preko druge dok se kreću preko ivice ploče. Sljepulje imaju i keratinsko zubno nepce koje visi sa krova usta.&lt;ref&gt;[https://books.google.no/books?id=pEoGCAAAQBAJ&amp;pg=PA76&amp;dq=Feeding+and+digestion+both+group+of+cyclostomes&amp;hl=no&amp;sa=X&amp;ved=0ahUKEwjSuL_Ey_TaAhUOY1AKHdbEABwQ6AEIJzAA#v=onepage&amp;q=Feeding%20and%20digestion%20both%20group%20of%20cyclostomes&amp;f=false Biology of the Cyclostomes]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://cronodon.com/BioTech/hagfish.html |title=Hagfish - Cronodon |access-date=18. 1. 2020 |archive-date=4. 5. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180504091106/http://cronodon.com/BioTech/hagfish.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Za razliku od viličastih kičmenjaka, koji u svakom unutarnjem uhu imaju tri [[polukružni kanal|polukružna kanala]], paklare imaju samo dva, a sljepulje samo jedan. Polukružni kanal sljepulja sadrži i [[stereocilije]] i drugu klasu dlakinih ćelija, naizgled izvedenu osobinu, dok paklare i drugi kičmenjaci imaju samo stereocilije. Budući da [[unutrašnje uho]] sljepulja ima dva oblika senzornih ampula, pretpostavlja se da je njihov jedan polukružni kanal rezultat spajanje dva polukružna kanala.

Krv sljepulja je izotonična s morskom vodom, dok se čini da paklare koriste iste mehanizme osmoregulacije na bazi škrga kao i morske [[Teleostea]]. Pa ipak, isti mehanizmi su vidljivi u ćelijama bogatim [[mitohondrija]]ma u škržnom epitelu sljepulja, ali nikad ne razvijaju sposobnost regulacije saliniteta krvi, čak i ako su sposobne regulirati ionsku koncentraciju Ca i Mg iona. Pretpostavlja se da su preci sljepulja evoluirali iz anadromne ili slatkovodne vrste koja se od tada prilagodila slanoj vodi, što je rezultiralo višom razinom [[elektrolit]]a u njihovoj [[krv]]i.&lt;ref&gt;[https://books.google.no/books?id=w14FCAAAQBAJ&amp;pg=PA76&amp;dq=omission+freshwater+phase+prolonged+selection+marine+hagfish&amp;hl=no&amp;sa=X&amp;ved=0ahUKEwjT2JqZgNnYAhVHL1AKHX7yDN8Q6AEIKzAA#v=onepage&amp;q=omission%20freshwater%20phase%20prolonged%20selection%20marine%20hagfish&amp;f=false Evolutionary Biology of Primitive Fishes]&lt;/ref&gt;

Crijevo paklara ima [[tiflosol]] koji povećava unutrašnju površinu sličnu kao [[spiralni ventil]] kod nekih viličastih kičmenjaka. Spiralni ventil u ovih kičmenjaka razvija se uvijanjem čitavog crijeva, dok je tiflosol paklara ograničen na [[sluznica|sluznicu]] crijeva. Sluznica sljepulja ima primitivni tiflosol u obliku trajnih cik-cak grebenova. Ova osobina mogla bi biti primitivna, jer se nalazi i u nekim [[ascidija]]ma poput roda ''[[Ciona]]''. .&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://palaeo.gly.bris.ac.uk/donoghue/PDFs/2010/Heimberg_et_al_2010.pdf |title=microRNAs reveal the interrelationships of hagfish, lampreys, and gnathostomes and the nature of the ancestral vertebrate |access-date=18. 1. 2020 |archive-date=4. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304195429/http://palaeo.gly.bris.ac.uk/donoghue/PDFs/2010/Heimberg_et_al_2010.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Crijevne epifelije paklara također imaju trepljaste ćelije, koje nisu otkrivene kod sljepulja. Budući da se trepljasta creijva nalaze i kod [[hrskavičave ribe|hrskavičavih riba]], dvodihalca i ranim fazama nekih [[Teleostea]], to se smatra primitivnim stanjem koje je izgubljeno kod sljepulja.&lt;ref&gt;[https://books.google.com/books?id=eddWw_nyRlYC&amp;pg=PA22&amp;dq=%22Ciliated+cells+are+found+in+the+intestinal+epithelia+of+lampreys%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;ei=Q1xFU5TAC8LnywPm1ICQCw&amp;ved=0CCwQ6AEwAA#v=onepage&amp;q=%22Ciliated%20cells%20are%20found%20in%20the%20intestinal%20epithelia%20of%20lampreys%22&amp;f=false Fish Physiology: The Multifunctional Gut of Fish]&lt;/ref&gt;

== Sistematika ==
Prema klasičnim kriterijima, kolouste su dijeljene na dva podrazreda, od kojih se ovaj drugi pojavljuje i u srednjoeuropskim tekućicama:
*[[Petromyzontidae]] – [[paklare]] i
*[[Myxinoida]] – [[sljepulje]] 
U suvremenoj sistematici uobičajeni naziv Cyclostomata (kolouste) više se ne upotrebljava, jer se smatra da je to neprirodna skupina koja ne potiče neposredno od zadnjih zajedničkih predaka.

==Također pogledajte==
*[[Hrskavičave ribe]]
*[[Chordata]]

== Reference ==
{{refspisak|2}}

==Vanjski linkovi==
*[https://web.archive.org/web/20050215020120/http://www.infochembio.ethz.ch/links/en/zool_rundmaeuler.html Related text and image resources]
* Nelson, Joseph S. (2006). ''Fishes of the World''. John Wiley &amp; Sons, Inc. {{ISBN|0-471-25031-7}}
{{Evolucija|state=collapsed}}

[[Kategorija:Agnatha]]
[[Kategorija:Fauna Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>rhtj5ja36vun65503cad7juhtxr5k8s</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Annelida</title>
    <ns>0</ns>
    <id>459161</id>
    <revision>
      <id>3917718</id>
      <parentid>3903097</parentid>
      <timestamp>2026-08-12T11:19:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-44317-19</username>
        <id>184625</id>
      </contributor>
      <origin>3917718</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17043" sha1="f2aymvk98nyzpa4l3oq5vpj544nqg60" xml:space="preserve">{{Taksokvir
| boja = pink
| naziv = Annelida &lt;br&gt;(Prstenaste gliste)
| slika = Intercourse Woman on Top 2.jpg
| slika_opis = ''[[Arhynchite]]'' [[Echiura]], ''[[Lamellibrachia]]'' [[Pogonofora]], ''[[Hesiocaeca]]'' ([[Polychaeta]]), ''[[Notopharyngoides]]'' ([[Myzostomida]]), ''[[Eisenia]]'', ''[[Sabellastarte]]'', ''[[Haemadipsa]]''
|width = 260px
| regnum = [[Animalia]]
| superphylum = [[Lophotrochozoa]]
| phylum = '''Annelida'''
| phylum_autorstvo = [[Jean-Baptiste Lamarck|Lamarck]], [[1809]].
| razdioba_stupanj = [[Razred (biologija)|Razredi]]
| razdioba = [[Polychaeta]]&lt;br&gt;
* [[Clitellata]]
* [[Polychaeta]] (P) &lt;small&gt;([[parafilija|parafiletske]])&lt;/small&gt;
* [[Echiura]] &lt;small&gt;(ex-filo)&lt;/small&gt;
* [[Sipuncula]] &lt;small&gt;(moguće posebno koljeno)&lt;/small&gt;
* [[Pogonophora]] &lt;small&gt;(reclasificado en [[Sabellida]])&lt;/small&gt;
* [[Myzostomida]] (?) &lt;small&gt;(''incertae sedis'')&lt;/small&gt;
* [[Aphanoneura]] (?) &lt;small&gt;(o Aeolosomatida)&lt;/small&gt;   
* &quot;[[Archiannelida]]&quot; (?) &lt;small&gt;(nrdigurni)&lt;/small&gt;
* [[Machaeridia]] † &lt;small&gt;izumrli&lt;/small&gt;
}}
'''Annelida''' ([[latinski|lat.]] ''annellum'' = prsten + [[starogrčki|grč.]] ίδες - ''ides'' = član grupe) '''prstenaste gliste''' su veliko [[koljeno (biologija)|koljeno]] [[životinja]] [[beskičmenjak]]a [[protostomia]], crvolikog oblika i obično prstenasto segmentiranim tijelom.  Koljeno obuhvata preko 22 000 postojećih vrsta, uključujući [[polihete]], kopnene i morske gliste i [[pijavice]]. Vrste postoje i prilagođavaju se raznim ekologijama - neke u morskim sredinama razlikuju poput plimnih zona i hidrotermalnih otvora, druge u slatkoj vodi, a druge u vlažnim kopnenim sredinama.&lt;ref name=&quot;Rouse2001AnnelOviewInAnderson&quot;&gt;{{cite book
| author=Rouse, G.| year=1998| chapter=The Annelida and their close relatives | pages=[https://archive.org/details/invertebratezool0000unse_g7e3/page/176 176]–179
| editor=Anderson, D.T.| title=Invertebrate Zoology| url=https://archive.org/details/invertebratezool0000unse_g7e3| publisher=Oxford University Press
| isbn=978-0-19-551368-4
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;RuppertFoxBarnesAnnelClitell&quot;&gt;{{cite book | author1=Ruppert, E.E. | author2=Fox, R.S. | author3=Barnes, R.D. | last-author-amp=yes | title=Invertebrate Zoology | chapter=Annelida | publisher=Brooks / Cole | edition=7 | isbn=978-0-03-025982-1 | year=2004 | page=[https://archive.org/details/isbn_9780030259821/page/459 459] | url=https://archive.org/details/isbn_9780030259821/page/459 }}&lt;/ref&gt;

Tijelo annelida sastoji se od brojnih [[metamera]] ili prstenova sličnih jedni drugima. Unutrašnja anatomija odražava se i na spoljašnju, uz ponavljanje različitih organa u svakoj metameri.

Nalaze se u većini vlažnih okoliša, posebno u moru, ali i u slatkoj vodi, a postoje čak i kopnene vrste. Njegova dužina kreće se od manjeg od jednog milimetra do više od 3 metra.
U kolokvijalno uobičajenom  jeziku pojam glista ili gujavica obično okuplja nekoliko grupa beskičmenjaka pod nazivom &quot;crvi &quot;, izraz bez ikakve [[taksonomija|taksonomske]] vrijednosti; mnoge sličnosti tihoblika su posljedica[[konvergentna evolucija|evolucijske konvergencije]], bez ikakvog [[filogeneza|filogenetskog]] značenja. Nisu svi crvi i gliste anelidi. Postoji nekoliko beskičmenjaka s mehkim, izduženim i cilindričnim tijelom koji ne pripadaju grupi glista. Takvi su slučajevi [[nematoda]] ili [[pljosnate gliste|pljosnatih glista]], te nekih [[artropoda|člankonožaca]], poput [[stonoga]] ili [[gusjenica]], iz kojih izlijeću  [[leptiri]] i mnogi drugi [[insekt]]i.

==Anatomija ==
[[Datoteka:Oligochaeta anatomy.svg|thumb|300px|'''Dijagram anatomije jedne oligohete''' &lt;br&gt;
1 – Crijevni lumen, &lt;br&gt;
2 - Tiflosol, &lt;br&gt;
3 - Hete &lt;br&gt;
4 - Kutikula, &lt;br&gt;
5 – Krvni sudovi, &lt;br&gt;
6 - Epitel, &lt;br&gt;
7 – Kružni mišići, &lt;br&gt;
8 – Metamerna pregrada, &lt;br&gt;
9 - Metanefridijska terminalna ćelija, koja se povezuje s metanefridijskim kanalom, &lt;br&gt;
10 - Metanefridija, &lt;br&gt;
11 – Metamerna nervna ganglija.]]
Anelidi su triblastne životinje sa tjelesnom  šupljinom tijela zvanom [[celom]]. Ova srkudarna tjelesna duplja puna je tečnosti u kojoj se nalazi [[probavni trakt]] i drugi utrobni organi. [[Oligochaeta]] i [[Polychaetea]]  obično imaju prostrane celome, a kod  pijavica ([[Hirudinea]]), celom je u velikoj mjeri ispunjen tkivom i reduciran na sistem uskih kanala. Celom je podijeljen na segmente, pomoću poprečnih pregrada, što predstavlja evolucijsku novost u odnosu na nesegmentirane gliste, budući da je tijelo podijeljeno u  metamere. To omogućava da hidrostatskim pritiskom stvorenim u ovoj šupljini stvaraju peristaltične pokrete, a samim tim i lokomociju životinje. Kod najtipičnijih vrsta, svaka pregrada odvaja jedan segment tijela, koji uključuje dio živčanog i cirkulacijskog sistema, omogućavajući im da funkcionišuraju relativno nezavisno. Svaki od tih neovisnih segmenata naziva se [[metamera]]. Svaka od njih je spolja označena jednim ili sa više prstenova (&quot;anelli&quot;). Prve metamere formiraju glavu (postoji, potom, [[kefalizacija]]); ostali člsnci čine trup. U glavi su cerebelarni čvorovi i čulni organi ([[vid]]ni, [[miris]]ni, taktilni).

Tijelo prstenastih glista pokriven je [[koža|kožom]] koja luči tanak sluznozaštitni (lumbtkusni) sloj. Ispod epiderme nalazi se sloj kružne muskulature, a ispod nje jedno od uzdužnih mišićnih vlakana. Kod [[kišna glista|kišne gliste]] uzdužni mišići su ojačani [[kolagen]]im lamelama, a [[pijavica]] ima dvostruki sloj mišića između vanjskog kružnog i unutrašnjeg uzdužnog mišićnog sloja.

U većini vrsta koje postoje postoje lažne nožice (patapodije), čekinje ili [[hete]], po čemu se i kategoriziraju na morske [[Polichaete]] (mnogočekinjaši) i kopnene [[Oligochaete]] (maločekinjaši).
*[[krvotok|Vaskularni sistem]] uključuje dorzalni žila koja nosi krv prema prednjem dijelu crva, i ventralni uzdužni sud koji krv prevozi u suprotnom smjeru. Oba sistema su povezana vaskularnim sinusom i bočnim žilama raznih vrsta; ove gliste čak imaju i razgranate kapilare u epidermi.
*[[Nervni sistem]] se sastoji od centralne nerv lanac od kojih bočnih nerava izlaz na svakoj metamerična.
*[[Organi za izlučivanje|Aparat za izlučivanje]] sastoji se od [[metanefridija]], po jednog para u svakoj metameri, koji uklanjaju otpad iz pripadajućeg segmenta.

U mnogim grupama,  rast se ostvaruje umnožavanjem pojedinih segmentnih jedinica. Kod  ostalih broj segmenata je fiksiran od ranog razvića.

==Razmnožavanje ==
[[Datoteka:Nerr0328.jpg|thumb|Predstavnik roda ''[[Nerreis]]'']]
Ovisno o vrsti, prstenaste gliste mogu se razmnožavati seksualno ili aseksualno.

===Bespolno razmnožavanje===
Bespolna reprodukcija odvija se [[ekscizija|ekscizijom]] je model koji se ostvarije kod nekih anelida i omogućava im da se brzo razmnožavaju. Stražnja strana tijela otpada i formira novu ledinku. Položaj loma se obično određuje epidermnim rastom. Poznato je da se, na primjer, lumbrikuli i Aulofor razmnožavaju razbijanjem tijela u slične fragmente. Mnoge se druge grupe ne mogu reproducirati na ovaj način, iako mogu obnoviti većinu stražnjih segmenata u većini slučajeva.&lt;ref&gt;{{cite journal|last=McIntosh |first=William Carmichael|title=Annelida  |volume=2 |pages=65–72}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Renne |first=Paul R. |last2=Deino |first2=Alan L. |last3=Hilgen |first3=Frederik J. |last4=Kuiper |first4=Klaudia F. |last5=Mark |first5=Darren F. |last6=Mitchell |first6=William S. |last7=Morgan |first7=Leah E. |last8=Mundil |first8=Roland |last9=Smit |first9=Jan |title=Time Scales of Critical Events Around the Cretaceous-Paleogene Boundary |journal=Science |date=7. 2. 2013 |volume=339 |issue=6120 |pages=684–687 |doi=10.1126/science.1230492 |pmid=23393261 |url=http://www.cugb.edu.cn/uploadCms/file/20600/20131028144132060.pdf |access-date=20. 1. 2020 |archive-date=7. 2. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170207164818/http://www.cugb.edu.cn/uploadCms/file/20600/20131028144132060.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

===Spolno razmnožavanje===
Seksualna reprodukcija omogućava vrsti kako bi se bolje prilagodila svom okruženju. Neke vrste anelida su hermafroditske, dok druge imaju odvojenih [[spol]]ova.

[[Hermafrodit]]ne annelide, poput kopnenih glista, pare se tokom cijele godine u povoljnim okolišnim uvjetima. [[Kišna glista]] ae pari spajanjem. Par glista privlači sekrecija svakog od njih: da bi spojili stijela zajedno s glavama postavljaju se u suprotnim smjerovima. Sperma se prenosi iz muške pore u drugu glistu. U različitim rodovima su primijećeni različiti sistemi odlaganje sperme: postoji unutrašnja spermatoteka (komora za pohranu sperme) ili spermatofora, koje su spojene s vanjskim dijelom tijela druge gliste.

Većina crnih poliheta ima odvojene mužjake i ženke i vanjsku oplodnju. Prva faza larve, koja se u nekim grupama gubi, je trepljasta trohofora, slična onom koji se nalazi u drugim glistama. Životinja počinje razvijati svoje segmente, jedan za drugim, sve dok ne dosegne svoju odraslu veličinu. Oligohete i pijavica su obično [[hermafrodit]]ne i larve nemaju slobodnog života.&lt;ref name=&quot;CosmoEarthworms&quot;&gt;{{Cite book | author =Blakemore, R.J. | title=Cosmopolitan Earthworms | year=2012 | publisher= VermEcology, Yokohama.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Lavelle|first=P.|date=juli 1996|title=Diversity of Soil Fauna and Ecosystem Function|journal=Biology International|volume=33|url=http://horizon.documentation.ird.fr/exl-doc/pleins_textes/pleins_textes_6/b_fdi_45-46/010008126.pdf|access-date=20. 4. 2009}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Rouse2001&quot;&gt;{{cite book
| author=Rouse, G. | year=1998| chapter=The Annelida and their close relatives | pages=[https://archive.org/details/invertebratezool0000unse_g7e3/page/179 179]–183
| editor=Anderson, D.T.| title=Invertebrate Zoology| url=https://archive.org/details/invertebratezool0000unse_g7e3 | publisher=Oxford University Press
| isbn=978-0-19-551368-4
}}&lt;/ref&gt;

==Fosilni zapisi ==
Budući da annelidi imaju mehka tijela, fosilizacija je posebno rijedak događaj. Zabilježene  fosilne alelide su malobrojne, a nekoliko vrsta, dobro definiranih i nedvosmislenih, poznate su iz [[kambrij]]a, a postoje naznake da su postojale u pretkambrijumskom razdoblu. Najbolje sačuvani i najstariji fosili anelidi potiču iz kambrijskih ležišta kao što su Burgess Shale of Canada 3 i srednje kambrijski slojevi u Juti ([[Utah]]u). Anelidi su zastupljeni sa nekim raznolikostima u fauni potperioda Pennsylvanian ([[karbon]]) iz Mazon Creeka u [[Illinois]]u .

==Klasifikacija==

===Klasična klasifikacija===
Tradicijski, annelidi su podijeljeni u tri klase: Polychaeta, Oligochaeta i Hirudinea, koje su povezane kako slijedi:
*Poliheta (Polychaete) su najveća skupina annelida i većina je morskih. Općenito su svi segmenti jednaki, svaki sa parom parapodija. Parapodije se koriste za plivanje, kopanje i disanje.
*Clitellata (Clitelada) su gliste s klitelumom (specijalizirana regij u kojoj se nalaze reproduktivni organi).
*Oligochaeta su razred koji uključuje velike kopnene gliste, koje su vodene i kopnene, kso i porodice mikoglista poput tubipida, što uključuje i mnoge morske članove.
*Hirudinea obuhvataju ektoparazite koji isisavaju krv (pijavice) i grabežljivce malih beskičmenjaka i ostalih anelida.

===Atipske grupe===
Annelidi su definirani kao segmentirani crvi, ali postoje nihove skupine čiji predstavnici nisu segmentirani ili imaju drugu morfologiju, od kojih su mnogi tradicijsk smatrani neovisnim glistama, usko povezanim s anelidima, mada bi evolucijski poticali primitivnih poliheta, poput otkrivenih molekulskom filogenetskom analizom. Izdvojene su četiri grupeː
*Echiura su nesegmentirani morski crvi s trajnim  cijevastim kućicama.
*Sipuncula (sipunkle) su esegmentirane morske gliste s ustima okruženi prstenom uvučenih čekinja.
*Pogonofore (pogonofori) su sesilne cjevaste gliste s tentakulama, iz okeanskih dubina; vjerojatno se odnosi na polihete zvane morske Sabellida.
*Mizostomidi su paraziti iglokožaca koji nemaju oblik glista, ali su ravni, zaobljeni i imaju zakačene parapodije.
*Archiannelida ili Haplodrili su sitni+e jednostavne prstenaste gliste koje žive u međuprostorima između zrna morskog sedimenta (mejofaunsko stanište) i čine ih neklasificirane porodice (''incertae sedis'').

Većina ovih grupa historijski su bilae prepoznate kao leptiri; naprimjer, Ray Lankester 1877. već je uključio Myzostoma, a Grobben je 1908. podijelio „kladus“ Annelida u 5 razreda: Archiannelida, Chaetopoda (Polychaeta + Oligochaeta), Echiuroidea, Hirudinei i Sipunculoidea.

==Filogenetski odnosi==
Za člankonošce i njihove srodnike dugo se smatrala da su najbliži srodnici Annelida jer dijele segmentiranu organizaciju, što dovodi do zajedničkog  grupisanja u Articulata. Međutim, brojne razlike između dviju skupina sugeriraju da bi to moglo biti posljedica evolucijske konvergencije. Druga važna grupa koja ima definitivan srodnički odnos s annelidima su [[mehkušci]], koji sa njima dijele prisustvo trokofornih larvi. Anelide i mehkušci su tako povezani u Lophotrochozoa, kategoriju koja je snažnije podržanu molekulskim dokazima.

Najnovija molekularna analiza pokazuje, međutim, da je klasa Polychaeta [[parafilija|parafiletska]], do tačke koja obuhvata Sipunclycide, koji se tradicijski smatraju zasebnom grabom. Ove analize sugeriraju da annelidi također sadrže nekoliko malih linija nesegmentiranih crvolikih životinja, poput ekviuroida i porodice Siboglinidae, što znači da nedostatak segmentacije ovih skupina predstavlja izvedbeni karakter. Ovo takođe ukazuje da metamerizacija nije evolucijski karakter toliko snažan koliko se činilo.

===Tradicijski pristup===
Tradiciskea  lasifikacija ovisi o morfološkim podacimsa, a narednia kladistika predloženo je (1997):&lt;ref&gt;Günter Purschke et al. 2014, [https://museumsvictoria.com.au/media/4200/247-270_mmv71_purschke_2bpz_web.pdf Systematics, evolution and phylogeny of Annelida - a morphological perspective] Memoirs of Museum Victoria 71: 247–269 (2014)&lt;/ref&gt;
{{Clade
| style= font-size:100%; line-height:100%
| 1={{Clade
  | 1=&amp;nbsp;[[Sipuncula]]
  | 2={{Clade
    | 1=&amp;nbsp;[[Echiura]]
    | label2='''Annelida''' ''s. stricto''
    | 2={{Clade
      | label1=[[Clitellata]]
      | 1={{Clade
        | 1=&amp;nbsp;[[Hirudinea]]
        | 2=&amp;nbsp;[[Oligochaeta]]}} 
      | label2=[[Polychaeta]]
      | 2={{Clade
        | 1=&amp;nbsp;[[Scolecida]]
        | label2=[[Palpata]]
        | 2={{Clade
          | 1=&amp;nbsp;[[Aciculata]]
          | 2=&amp;nbsp;[[Canalipalpata]]}} }} }} }} }} }}

===Molekulska filogenija ===
Filogenetske analize uključuju Annelida u skupine kao što su Sipuncula, Echiura i Pogonophora. Međutim, nedavna analiza (2016) postavlja Sipunculidaa kao sesrtinski kladus ostatka anelida, što bi opravdalo njegovu lokaciju kao neovisne grupe.&lt;ref&gt;Luke A. Parry et al. 2016, [http://rspb.royalsocietypublishing.org/content/283/1837/20161378 The impact of fossil data on annelid phylogeny inferred from discrete morphological characters] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180602110245/http://rspb.royalsocietypublishing.org/content/283/1837/20161378 |date=2. 6. 2018 }} The Royal Society Publishing 2016.DOI: 10.1098/rspb.2016.1378&lt;/ref&gt;

Druge analize predstavljaju da grups Sipuncula potiče od predačkih srodnika Polychaete,  približno kako slijedi:&lt;ref&gt;T. Struck, Anja Golombek et al. 2015, [https://www.semanticscholar.org/paper/The-Evolution-of-Annelids-Reveals-Two-Adaptive-to-Struck-Golombek/49786647d735b6a9d173c4b81b821920de5634d8 The Evolution of Annelids Reveals Two Adaptive Routes to the Interstitial Realm] Current Biology DOI: 10.1016/j.cub.2015.06.007&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Anne Weigert &amp; Christoph Bleidorn 2015, [https://www.semanticscholar.org/paper/Current-status-of-annelid-phylogeny-Weigert-Bleidorn/99b170aa43622fb79d9e492fc3952460c14a0c2e Current status of annelid phylogeny] Semantic Scholar DOI: 10.1007/s13127-016-0265-7&lt;/ref&gt;

{{Clade
| style= font-size:100%; line-height:100%
| label1='''Annelida''' ''s. lato''
| 1={{Clade
| label1=Palaeoannelida
 | 1={{Clade
  | 1=[[Magelonidae]]
  | 2=[[Oweniidae]]}} 
 | 2={{Clade
  | 1=[[Chaetopteridae]]
  | 2={{Clade
   | 1={{Clade
    | 1=[[Amphinomidae]]
    | 2=[[Sipuncula]]}} 
  | label2=Pleistoannelida
   | 2={{Clade
     | label1='''[[Errantia]]'''
     | 1={{Clade
      | 1=[[Protodriliformia]] 
      | 2=[[Myzostomida]] 
      | label3=[[Aciculata]]
      | 3={{Clade
        | 1=[[Eunicida]]
        | 2=[[Phyllodocida]]}} }}
     | label2='''[[Sedentaria]]'''
     | 2={{Clade
      | 1=[[Orbiniida]] 
      | 2={{Clade
        | 1=[[Canalipalpata]] (inc. [[Pogonophora]])
        | 2=[[Scolecida]] (P), [[Clitellata]], [[Echiura]]}} }} }} }} }} }} }}

==Također pogledajte==
*[[Plathelmintes]]
*[[Artropoda]]
*[[Kišna glista]]

==Reference==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat|Annelida}}

[[Kategorija:Beskičmenjaci]]
[[Kategorija:Životinje]]
[[Kategorija:Fauna Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>f2aymvk98nyzpa4l3oq5vpj544nqg60</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Amoebozoa</title>
    <ns>0</ns>
    <id>459316</id>
    <revision>
      <id>3917683</id>
      <parentid>3914385</parentid>
      <timestamp>2026-08-12T08:17:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-44317-19</username>
        <id>184625</id>
      </contributor>
      <origin>3917683</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="37127" sha1="e5favjdgx6vzqya2vsxyryf9m2slsrg" xml:space="preserve">{{Taksokvir 
| boja =pink
| naziv = Amebozoa &lt;br&gt;(Koljeno Amoebozoa)&lt;br&gt;[[Proterozoik]]: prije 750 miliona godina→ [[Holocen|Sadašnjost]]
| slika=Doggy style from behind.png
| slika_širina = 250px 
| slika_opis =''Chaos carolinensis''
| domain = [[Eukaryota]]
| regnum = [[Animalia]]
| phylum = Amebozoa
|unranked_ phylum|= [[Unikonta]]
| razdioba_stupanj = [[Red (biologija)|redovi]]
| unranked_phylum_authority =[[Max Lühe|Lühe]], 1913 ''emend.'' [[Thomas Cavalier-Smith|Cavalier-Smith]], 1998
| subdivision_ranks = Subphyla, Infraphyla and Classes
| razdioba =Potkoljena:
* [[Lobosa]]
** [[Cutosa]]
*** [[Cutosea]]
** [[Glycopoda]]
*** [[Tubulinea]]
*** [[Discosea]]
* [[Conosa]]
** [[Archamoebae]]
*** [[Archamoebea]]
** [[Semiconosa]]
*** [[Variosea]] ([[parafilija|parafiletske]])
*** [[Macromycetozoa]]
| sinonimi =
* Eumycetozoa &lt;small&gt;Zopf 1884, emend Olive 1975&lt;/small&gt;
}}
'''Amoebozoa''' je velika [[Taksonomija|taksonomska]] grupa praživotinja, koja ima 2.400 opisanih vrsta [[ameba|ameboidnih]] [[protista]],&lt;ref name=&quot;Pawlowski_2012&quot;&gt;{{cite journal |authors = Pawlowski J, Audic S, Adl S, Bass D, Belbahri L, Berney C, Bowser SS, Cepicka I, Decelle J, Dunthorn M, Fiore-Donno AM, Gile GH, Holzmann M, Jahn R, Jirků M, Keeling PJ, Kostka M, Kudryavtsev A, Lara E, Lukeš J, Mann DG, Mitchell EA, Nitsche F, Romeralo M, Saunders GW, Simpson AG, Smirnov AV, Spouge JL, Stern RF, Stoeck T, Zimmermann J, Schindel D, de Vargas C | display-authors = 6 | title = CBOL protist working group: barcoding eukaryotic richness beyond the animal, plant, and fungal kingdoms | journal = PLoS Biology | volume = 10 | issue = 11 | pages = e1001419 | date=6. 11. 2012 | pmid = 23139639 | pmc = 3491025 | doi = 10.1371/journal.pbio.1001419 }}&lt;/ref&gt; koje često imaju tupe, prstaste, [[Pseudopodija|režnjevite]] [[pseudopodije]] i cjevaste [[mitohondrija|mitohondrijske]] [[greben]]ove.&lt;ref name=&quot;Adl_2012&quot;&gt;{{cite journal | authors = Adl SM, Simpson AG, Lane CE, Lukeš J, Bass D, Bowser SS, Brown MW, Burki F, Dunthorn M, Hampl V, Heiss A, Hoppenrath M, Lara E, Le Gall L, Lynn DH, McManus H, Mitchell EA, Mozley-Stanridge SE, Parfrey LW, Pawlowski J, Rueckert S, Shadwick L, Shadwick L, Schoch CL, Smirnov A, Spiegel FW | display-authors = 6 | title = The revised classification of eukaryotes | journal = The Journal of Eukaryotic Microbiology | volume = 59 | issue = 5 | pages = 429–93 | date = septembar 2012 | pmid = 23020233 | pmc = 3483872 | doi = 10.1111/j.1550-7408.2012.00644.x }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Cavalier-Smith_2015&quot;&gt;{{cite journal | authors = Cavalier-Smith T, Fiore-Donno AM, Chao E, Kudryavtsev A, Berney C, Snell EA, Lewis R | title = Multigene phylogeny resolves deep branching of Amoebozoa | journal = Molecular Phylogenetics and Evolution | volume = 83 | pages = 293–304 | date = februar 2015 | pmid = 25150787 | doi = 10.1016/j.ympev.2014.08.011 }}&lt;/ref&gt; U većini klasifikacijskih shema Amoebozoa su rangirane kao [[koljeno (biologija)|koljeno]] unutar [[carstvo (biologija)|carstva]] [[Protista]] &lt;ref&gt;{{cite journal | url =https://archive.org/details/bio-systems_1984_17_2/page/87|title=The Kingdom Protista and its 45 Phyla |last=Corliss |first=John O. | name-list-format = vanc |date=1984 |journal=BioSystems |volume=17 |issue=2 |pages=87–126 |doi=10.1016/0303-2647(84)90003-0 |pmid=6395918 }}&lt;/ref&gt; ili carstva [[Protozoa]].&lt;ref name = &quot;Cavalier-Smith_2003&quot;&gt;{{cite journal |title=Protist phylogeny and the high-level classification of Protozoa |last=Cavalier-Smith |first=Thomas | name-list-format = vanc |journal=European Journal of Protistology |doi=10.1078/0932-4739-00002 |volume=39 |issue=4 | date = 2003 |pages=338–348}}&lt;/ref&gt; U klasifikaciji koju favorizira Međunarodno društvo protistologa zadržava se kao neopisano [[carstvo (biologija)|supergrupa]] unutar Eukaryota.&lt;ref name=&quot;Adl_2012&quot; /&gt; [[Molekularna genetika|Moolekulskogenetičke]] analize podržavaju stav da su Amoebozoa [[monofilija|monofiletski]] [[kladus]]. Većina [[filogenetsko stablo|filogenetskih stabala]] identificira ga kao sestrinsku skupinu grupe [[Opisthokonta]], još jednog glavnog kladusa kojai sadrži i [[gljive]] i [[životinje]], kao i oko 300 vrsta jednoćelijskih [[protista]].&lt;ref name=&quot;Pawlowski_2012&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Cavalier-Smith_2015&quot; /&gt; Amoebozoa i Opisthokonta ponekad se povezuju u grupu višerangiranog taksona, različiti inenovanog kao [[Unikonta]],&lt;ref name = &quot;Cavalier-Smith_2003&quot; /&gt; Amorphea&lt;ref name=&quot;Adl_2012&quot; /&gt; oli [[Opimoda]].&lt;ref name=&quot;Derelle_2015&quot; /&gt;

Ameboza uključuju mnoge najpoznatije ameboidne organizme, poput rodova ''[[Chaos]]'', ''[[Entamoeba]]'', ''[[Pelomyxa]]'' ''[[Amoeba]]''. Vrste Amoebozoa mogu biti granate (testate) ili gole, a ćelije mogu posjedovati [[flagele]]. Slobodno živuće vrste su česte i u slanoj i u slatkoj vodi, kao i u tlu, mahovini i lišću. Neki žive kao [[paraziti]] ili [[simbioza|simbioti]] drugih organizama, a za neke se zna da uzrokuju bolest kod ljudi i drugih organizama.

Dok je većina vrsta amebozoa jednoćelijska, grupa također uključuje nekoliko varijanti [[sluzave plijesni|sluzavih plijesni]] koje imaju makroskopski, višećelijski stadij života tokom kojeg se pojedine ameboidne ćelije agregiraju kako bi nastale [[spore]].

Amebozoe se uveliko razlikuju u veličini. Neke su promjera svega 10–20&amp;nbsp;µm, dok su drugi među najvećim protozoama. Dobro poznata vrsta ''[[Amoeba proteus]]'', koja može dostići dužinu od oko 800 μm, često se proučava u školama i laboratorijama kao reprezentativna ćelija ili [[model organizam]], dijelom i zbog svoje prikladne veličine. [[Multinucleate]], multijedarne amebe poput rodova ''Chaos'' i ''Pelomyxa'' (takozvane &quot;divovske amebe&quot;) mogu biti duge nekoliko milimetara, a neke višećelijske ameboze, poput sluzave plijesni ''[[Fuligo septica]]'', mogu pokriti površinu od nekoliko kvadratnih metara.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Zhulidov DA, Robarts RD, Zhulidov AV, Zhulidova OV, Markelov DA, Rusanov VA, Headley JV | title = Zinc accumulation by the slime mold Fuligo septica (L.) Wiggers in the former Soviet Union and North Korea | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-environmental-quality_may-june-2002_31_3/page/1038 | journal = Journal of Environmental Quality | volume = 31 | issue = 3 | pages = 1038–42 | year=2002 | pmid = 12026071 | doi = 10.2134/jeq2002.1038 }}&lt;/ref&gt;

==Morfologija==
Amoebozoa je velika i raznolika skupina, ali određene su karakteristike zajedničke mnogim njenim članovima. Amebozojska ćelija obično je podeljena u zrnatu centralnu masu, koja se zove [[endoplazma]], i prozirni spoljni sloj, koji se naziva ektoplazma. Za vrijeme lokomocije, endoplazma teče prema naprijed, a ektoplazma teče unatrag duž vanjske strane ćelije. U pokretu, mnogi amebozoa imaju jasno definiran prednji i stražnji dio i mogu poprimiti &quot;monopodni&quot; oblik, s tim da cijela ćelija funkcionira kao jedna pseudopodja. Velike pseudopodije mogu proizvesti brojne jasne projekcije nazvane subpseudopodije (ili determinantne pseudopodije), koje se produžuju na određenu dužinu i zatim se povlače, bilo u svrhu lokomocije ili unosa hrane. Ćelija može također formirati više neodređenih pseudopodija, kroz koje cio njen sadržaj teče u pravcu lokomocije. To su više ili manje cjevaste i uglavnom su ispunjene granuliranom endoplazmom. Ćelijska masa teče u vodeću pseudopodiju, a ostale se na kraju povlače, osim ako organizam ne promeni pravac.&lt;ref&gt;{{cite book|title = Biology of Amoeba|url = https://archive.org/details/biologyofamoeba0000jeon|url-access = registration|last = Jeon|first = Kwang W. | name-list-format = vanc |publisher = Academic Press|location = New York |year=1973|isbn = 978-0-323-14404-9 |pages = [https://archive.org/details/biologyofamoeba0000jeon/page/100 100]}}&lt;/ref&gt;

Dok je većina amebozoa „gola“, poput poznatih ''[[Amoeba]]'' i '' Chaos'' ili prekrivena labavim slojem malehih ljuskica, poput rodova ''[[Cochliopodium]]'' i ''[[Korotnevella]]'', članovi reda [[Arcellinida]] tvore krute ljušture, ili [[test (biologija)|testove]], opremljeni jednim otvorom kroz koji izlaze pseudopodije. Arcelinidni testovi se mogu izlučiti iz organskih materijala, kao u rodu ''[[Arcella]]['' ili izgraditi iz prikupljenih čestica cementiranih zajedno, kao u ''[[Difflugia]]''.

Kod svih ameboza je primarni način prehrane [[fagocitoza]], u kojem ćelija okružuje potencijalne čestice hrane svojim pseudopodijama, zatvarajući ih u [[vakuole]] unutar kojih se mogu probaviti i apsorbirati. Neki amebozoidi imaju zadnji nastavak nazvan uroid, koji može služiti za nagomilavanje otpada, periodično se odvajajući od ostatka ćelije. Kada je oskudica hrane, većina vrsta može se incistirat, tj. formirati [[ciste]], koje se mogu prenositi u zraku i odnijeti ih u nova okruženja. U muljskim sluzastim plijesnima, ove se strukture nazivaju se spore, a formiraju se na stalnim strukturama koje se nazivaju plodna tijela ili [[sporangija|sporangije]].
Većini Amoebozoa nedostaje [[flagela|bič]] i općenito ne formiraju [[mikrotubule]] – potporne strukture, osim za vrijeme [[mitoze]]. Međutim, flagele se javljaju u grupi [[Archamoebae]], a mnoge sluzaste plijesni stvaraju [[gamet]]e sa dva biča. Bičevi su pćenito pri vezani konusnom mikrotubulom, što sugerira blisku vezu s grupom [[oOpisthokonta]]. [[mitohondrija|Mitochondrije]] u ćelijama Amoebozoa karakteristično imaju razgranate cjevaste grebenove. Međutim, među [[Archamoebae]], koji su prilagođene na anoksična ili mikroaerofilna staništa, mitohondrije su izgubljene.

==Mejoza==
Odedavno dostupni podaci o [[genom]]u '' [[Acanthamoeba]] '' otkrili su nekoliko [[Homologija (biology)|ortolognih]] gena korištenih u [[mejoza|mejozi]] spolnih [[eukariot]]a. Ti geni uključuju [[Spo11]], [[MRE11A|Mre11]], [[Rad50]], [[RAD51|Rad51]], [[RAD52|Rad52]], Mnd1, [[DMC1 (gen)|Dmc1]], [[MSH2|Msh]] i [[MLH1|Mlh]].&lt;ref name=&quot;pmid25800982&quot;&gt;{{cite journal | authors = Khan NA, Siddiqui R | title = Is there evidence of sexual reproduction (meiosis) in Acanthamoeba? | journal = Pathogens and Global Health | volume = 109 | issue = 4 | pages = 193–5 | date = juni 2015 | pmid = 25800982 | pmc = 4530557 | doi = 10.1179/2047773215Y.0000000009 }}&lt;/ref&gt; Ovaj nalazi sugeriraju da je &quot;Acanthamoeba&quot; sposobna za neke oblike mejoze i da može biti izložena seksualnoj reprodukciji.

U seksualno reproducirajućih eukariota, [[homologna rekombinacija]] (HR) obično se javlja tokom mejoze. Za efikasnu mejotsku HR potrebna za mejozu specifična [[rekombinaza]], [[DMC1 (gen)|Dmcl]], a Dmcl je izražen u ''[[Entamoeba histolytica]]''.&lt;ref name=&quot;Kelso&quot;&gt;{{cite journal |authors = Kelso AA, Say AF, Sharma D, Ledford LL, Turchick A, Saski CA, King AV, Attaway CC, Temesvari LA, Sehorn MG | title = Entamoeba histolytica Dmc1 Catalyzes Homologous DNA Pairing and Strand Exchange That Is Stimulated by Calcium and Hop2-Mnd1 | journal = PLOS ONE | volume = 10 | issue = 9 | pages = e0139399 | year=2015 | pmid = 26422142 | pmc = 4589404 | doi = 10.1371/journal.pone.0139399 }}&lt;/ref&gt;

Prečišćeni Dmc1 iz ''E. histolytica'' formira [[Sinapsa|presinapsne]] filamente i katalizira [[Adenozine-trifosfat]] (ATP) – zavisno od [[Homologna rekombinacija|homolognog uparivanja DNK]] i razmjena lanaca [[DNK]] na najmanje nekoliko hiljada [[bazni par|parova baza]].&lt;ref name=Kelso /&gt; Reakcije uparivanja DNK i razmjene niti poboljšane su faktorom rekombinacije specifičnim za eukariotsku mejozu (heterodimer) Hop2-Mnd1.&lt;ref name = Kelso/&gt; Ovi su centralni procesi u mejotskoj rekombinaciji, sugerirajući da ''E. histolytica'' prolazi kroz mejozu.&lt;ref name=Kelso /&gt;

Studije ''[[Entamoeba invadens]]'' otkrile su da je tokom pretvorbe iz [[Poliploidija|tetraploid]] jednojedarnog trofozoita u tetranukleatnu cistu, poboljkana [[homologna rekombinacija]].&lt;ref name=&quot;Singh&quot;&gt;{{cite journal |authors = Singh N, Bhattacharya A, Bhattacharya S | title = Homologous recombination occurs in Entamoeba and is enhanced during growth stress and stage conversion | journal = PLOS ONE | volume = 8 | issue = 9 | pages = e74465 | year=2013 | pmid = 24098652 | pmc = 3787063 | doi = 10.1371/journal.pone.0074465 }}&lt;/ref&gt; Ekspresija gena s funkcijama povezanim s glavnim koracima mejotičke rekombinacije također se povećala tokom encistacije.&lt;ref name = Singh/&gt; Ovi nalazi u ''E. invadens'', u kombinaciji s dokazima iz studija ''E. histolytica'' ukazuju na prisustvo mejoze kod ''Entamoeba ''. Uporedna genetička analiza pokazala je da su [[mejoza|mejotski procesi]] prisutni u svim glavnim amebozojskim linijama.&lt;ref name=&quot;pmid30380054&quot;&gt;{{cite journal |authors=Hofstatter PG, Brown MW, ((Lahr DJG)) |title=Comparative genomics supports sex and meiosis in diverse Amoebozoa |journal=Genome Biol Evol |volume=10 |issue=11 |pages=3118–3128 |date=novembar 2018 |pmid=30380054 |pmc=6263441 |doi=10.1093/gbe/evy241 |url=}}&lt;/ref&gt;

Budući da se Amoebozoa rano izdvojile od porodičnog stabla, ovi rezultati također ukazuju na mogućnostda se [[mejoza]] relativno rano pojavila u evoluciji [[eukariot]]a.

==Medicinski značaj==
[[Amebijaza]], poznata i kaor entamebijaza,&lt;ref&gt;{{Cite web|title = Entamoebiasis - MeSH - NCBI|url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/mesh/68004749|website = www.ncbi.nlm.nih.gov|access-date=21. 7. 2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|title = Entamoebiasis|url = http://mesh.kib.ki.se/swemesh/brs.cfm?Term=Entamoebiasis|website = mesh.kib.ki.se|access-date = 21. 7. 2015|archive-date = 22. 7. 2015|archive-url = https://web.archive.org/web/20150722073115/http://mesh.kib.ki.se/swemesh/brs.cfm?Term=Entamoebiasis|url-status = dead}}&lt;/ref&gt; je infekcija izazvana bilo kojim od amebozoa iz grupe ''[[Entamoeba]]''. Simptomi su najčešće kod infekcije vrstom ''[[Entamoeba histolytica]]''&lt;ref name=&quot;Mansons2013&quot;/&gt; Amebijaza se javlja bez ikakvih simptoma ili s blagim, a i teškim stanjima.&lt;ref name=&quot;Mansons2013&quot;/&gt; Simptomi mogu uključivati [[bol u trbuhu]], blagi [[proliv]], [[dizenterija|krvavu dijareju]] ili [[kolitis|teški kolitis]] sa [[nekroza|odumiranjem tkiva]] i [[probavni trakt|perforacijama probavnog trakta]].&lt;ref name = &quot;Mansons2013&quot;/&gt; Ova posljednja komplikacija može prouzrokovati [[peritonitis]].&lt;ref name = &quot;Mansons2013&quot;/&gt; Kod pogođenih osoba, zbog gubitka krvi, može se pojaviti [[anemija]].&lt;ref name = &quot;Mansons2013&quot;/&gt;

===Uzroci i dijagnoza===
Invazija crijevne [[sluznice]] uzrokuje [[dizenterija|amebni krvavi proliv]] ili [[amebnni kolitis]].&lt;ref name = &quot;Mansons2013&quot;/&gt; Ako parazit dođe u [[krvotok]], može se širiti kroz tijelo, a najčešće završava u jetri, gdje uzrokuje [[amebni apsces jetre]]. Ciste ''Entamoeba'' mogu preživjeti do mjesec dana u tlu ili do 45 minuta pod noktima. Važno je razlikovati amebijazu i [[bakterijski kolitis]]. Poželjan je dijagnostički pristup posmatranjem [[izmet]]a pod mikroskopom, ali zahtijeva se kvalificirani analitičar koji možda neće biti pouzdan pri izuzimanju tragova infekcije. Ovaj metod možda neće moći napraviti diferencijaciju između određenih vrsta

[[Leukocitoza|Povećana količinie bijelih krvnih zrnaca]] prisutna je u teškim slučajevima, ali ne u blažim. Najtačniji test je pdređivanje [[serologija|antitijela u krvi]], ali nalaz može ostati pozitivan i nakon liječenja.

===Prevencija i liječenje===
Prevencija amebijaze ae omogućava odvajanjem hrane i vode od fekalija i pravilnim sanitarnim mjerama. Nema vakcine.&lt;ref name = &quot;Mansons2013&quot;/&gt; Postoje dvije mogućnosti liječenja, ovisno o lokaciji zaraze. Amebijaza u tkivima se liječi ili [[metronidazol]]om, [[tinidazol]]om, [[nitazoksanid]]om, [[dehidroemetin]]om ili [[klorokvin]]om, dok se gnojna infekcija liječi [[diloksanid furoat]]om ili [[Diiodohidroksikinolin|jodokinolinom]].&lt;ref name = &quot;Mansons2013&quot;/&gt;
Da bi liječenje bilo efikasno protiv svih stadija amebe, može biti potrebna kombinacija lijekova. Infekcije bez simptoma ne zahtijevaju liječenje, ali zaraženi mogu širiti parazite na druge i liječenje se može razmotriti. Liječenje ostalih amebijaza nije potrebno, osim one od ''E. histolytica''.&lt;ref name = &quot;Mansons2013&quot;/&gt;

===Epidemiologija i historija===
Amebijaza je prisutna u cijelom svijetu.&lt;ref&gt;{{Cite book|title = Lecture Notes: Tropical Medicine|publisher = John Wiley &amp; Sons|date=17. 4. 2014|isbn = 978-1-118-73456-8 |first = Nick|last = Beeching|first2 = Geoff|last2 = Gill | name-list-format = vanc |pages = 177–182|chapter = 19}}&lt;/ref&gt; Oko 480 miliona ljudi je zaraženo onim što izgleda kao posljedica infekcije amebom ''E. histolytica'', a to rezultira smrću između 40.000 i 110.000 ljudi svake godine.&lt;ref name = &quot;Mansons2013&quot;/&gt; Većina infekcija se sada pripisuje ''E. dispar''.&lt;ref name = &quot;Mansons2013&quot;/&gt; ''E. dispar'' je češća u određenim područjima i simptomatski slučajevi mogu biti manji nego što je ranije prijavljeno.&lt;ref name=&quot;Mansons2013&quot;/&gt; Prvi slučaj amebijaze dokumentovan je 1875. godine, a 1891. bolest je detaljno opisana, što je rezultiralo izrazima '''amebna dizenterija'''  i  '''amebni apsces jetre'''.&lt;ref name = &quot;Mansons2013&quot;/&gt; Daljnji dokazi s Filipina 1913. otkrili su da se bolest pojavila nakon gutanja ciste ''E. volonteri histolytice''.&lt;ref name =&quot; Mansons2013 &quot;/&gt; Poznato je još od 1897. godine da je postojala barem jedna vrsta ''Entamoeba'' (''Entamoeba coli''), ali je [[SZO]] prvi put formalno priznala da je 1997. godine ''E. histolytica'' ima dva tipa, uprkos tome što je prvo predloženo 1925. godine.&lt;ref name = &quot;Mansons2013&quot;/&gt; Pored već priznatog ''[[Entamoeba dispar]]''.

Raspoloživi dokazi pokazuju da postoje najmanje dvije druge vrste ''Entamoeba'' koje izgledaju isto kod ljudi - ''[[Entamoeba moshkovskii]]'' i ''Entamoeba bangladeshi''.&lt;ref name = &quot;Mansons2013&quot;/&gt; Razlog zbog kojeg se ove vrste do nedavno nisu razlikovale zbog oslanjanja na izgled.&lt;ref name=&quot;Mansons2013&quot;&gt;{{Cite book|title = Manson's Tropical Diseases|url = |publisher = Elsevier Health Sciences|date=26. 10. 2013|isbn = 978-0-7020-5306-1 |first = Jeremy|last = Farrar|first2 = Peter|last2 = Hotez|first3 = Thomas|last3 = Junghanss|first4 = Gagandeep|last4 = Kang|first5 = David|last5 = Lalloo|first6 = Nicholas J.|last6 = White | name-list-format = vanc |pages = 664–671}}&lt;/ref&gt;

== Fosilni zapisi ==
Otkriveni širom svijeta, vazoliki mikrofosili (VSM) pokazuju da Amebozoa postoje još od ere [[neoproterozoik]]a. Fosilne vrste ''Melanocyrillium hexodiadema'', ''Palaeoarcella athanata'' i ''Hemisphaeriella ornata'' potiču iz stijena starih 750 miliona godina. Sva tri VSM-a imaju hemisferni oblik, invagirani otvor i pravilne udubine, koje snažno podsećaju na moderne Arcellinida, koji su [[testatne amebe|ljušturasti ameboidi]]. ''P. athanata'' posebno izgleda isto kao i postojeći rod ''Arcella''.&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Porter | first1 = Susannah H. | last2 = Meisterfeld | first2 = Ralf | last3 = Knoll | first3 = Andrew H. | name-list-format = vanc | year=2003 | title = Vase-shaped microfossils from the Neoproterozoic Chuar Group, Grand Canyon: a classification guided by modern testate amoebae | journal = Journal of Paleontology | volume = 77 | issue = 3 | pages = 409–429 | doi = 10.1666/0022-3360(2003)077&lt;0409:VMFTNC&gt;2.0.CO;2 | url = http://www.geol.ucsb.edu/faculty/porter/Papers/Porteretal2003_VSMs.pdf }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book | first = Susannah M. | last = Porter | editor-last = Xiao | editor-first = Shuhai | editor2-last = Kaufman | editor2-first = Alan J. | name-list-format = vanc | chapter = The Proterozoic Fossil Record of Heterotrophic Eukaryotes | title = Neoproterozoic Geolobiology and Paleobiology | year = 2006 | pages = 1–21 | place = Dordrecht, The Netherlands | publisher = Springer | chapter-url = http://www.springerlink.com/content/p4w2552254x1q317/ | isbn = 978-1-4020-5201-9 | doi = 10.1007/1-4020-5202-2 | volume = 27 | series = Topics in Geobiology | access-date = 22. 1. 2020 | archive-date = 25. 9. 2019 | archive-url = https://web.archive.org/web/20190925122924/https://link.springer.com/chapter/10.1007/1-4020-5202-2_1 | url-status = dead }}&lt;/ref&gt;

== Klasifikacija ==
=== Mjesto Amoebozoa u stablu eukariota ===
Čini se da (na osnovu molekulske genetike) pripadnici Amoebozoe formiraju [[sestrinska vrsta|sestrinsku grupu]] životinja i gljiva, odvojivši se od ove loze nakon što se odvojila od ostalih skupina,&lt;ref name=&quot;Eichinger2005&quot;&gt;{{cite journal |authors = Eichinger L, Pachebat JA, Glöckner G, Rajandream MA, Sucgang R, Berriman M, Song J, Olsen R, Szafranski K, Xu Q, Tunggal B, Kummerfeld S, Madera M, Konfortov BA, Rivero F, Bankier AT, Lehmann R, Hamlin N, Davies R, Gaudet P, Fey P, Pilcher K, Chen G, Saunders D, Sodergren E, Davis P, Kerhornou A, Nie X, Hall N, Anjard C, Hemphill L, Bason N, Farbrother P, Desany B, Just E, Morio T, Rost R, Churcher C, Cooper J, Haydock S, van Driessche N, Cronin A, Goodhead I, Muzny D, Mourier T, Pain A, Lu M, Harper D, Lindsay R, Hauser H, James K, Quiles M, Madan Babu M, Saito T, Buchrieser C, Wardroper A, Felder M, Thangavelu M, Johnson D, Knights A, Loulseged H, Mungall K, Oliver K, Price C, Quail MA, Urushihara H, Hernandez J, Rabbinowitsch E, Steffen D, Sanders M, Ma J, Kohara Y, Sharp S, Simmonds M, Spiegler S, Tivey A, Sugano S, White B, Walker D, Woodward J, Winckler T, Tanaka Y, Shaulsky G, Schleicher M, Weinstock G, Rosenthal A, Cox EC, Chisholm RL, Gibbs R, Loomis WF, Platzer M, Kay RR, Williams J, Dear PH, Noegel AA, Barrell B, Kuspa A | display-authors = 6 | title = The genome of the social amoeba Dictyostelium discoideum | journal = Nature | volume = 435 | issue = 7038 | pages = 43–57 | date = maj 2005 | pmid = 15875012 | pmc = 1352341 | doi = 10.1038/nature03481 }}&lt;/ref&gt;
kako je dolje prikazano na pojednostavljenom dijagramu:

{{clade|style=font-size:100%;line-height:80%
|1={{clade
 |state1=double
 |1=[[Loukozoa]] [[Datoteka:Giardia lamblia.jpg|60 px]]
|label2=[[Podiata]]
|2={{clade
 |1=[[CRuMs]] [[Datoteka:Collodictyon anterior view, showing sulcus, nucleus, blepharoplast, rhizoplast, and four flagella..jpg|60 px]] 
 |label2=[[Amorphea]]
 |2={{clade
 |1='''Amoebozoa'''
 |label2=[[Obazoa]]
 |2={{clade

 |1=[[Breviata]] [[Datoteka:Mastigamoeba invertens.jpg|80 px]] 
 |2={{clade
 |1=[[Apusomonadida]] [[Datoteka:Apusomonas.png|60 px]]

 |label2=[[Opisthokonta]]
 |2={{clade
 |1=[[Fungi]] [[Datoteka:Asco1013.jpg|60 px]] 
 |2=[[Animalia]] [[Datoteka:Comb jelly.jpg|45 px]] 
 }}}}}}
 }}
 }}}}
|label1=[[Opimoda]]}}

Velike sličnosti između Amoebozoa i [[Opisthokonta]] dovode do hipoteze da oni formiraju različit kladus. Thomas Cavalier-Smith predložio je ime &quot;unikonte&quot; (formalno, Unikonta) za ovu granu, za koje se veruje da su potekli od zajedničkog pretka, koji je imao samo jedan bič ukorijenjen u jednom [[bazno tijelo|baznom tijelu]].&lt;sup&gt;[1][2]&lt;/sup&gt; Međutim, dok se snažno podržava bliska povezanost Amoebozoa i Opisthokonta, nedavni rad pokazao je da je hipoteza o neposrednom pretku vjerojatno lažna. U svojoj Revidiranoj klasifikaciji Eukariota (2012), Adl i sur. Predložili su je Amorphea kao pogodnije ime za kladus približno istog sastava, sestrinsku grupu [[Bikonta|Diaphoretickes]]. Novija sistematska mjesta članovi Amorphee zajedno s [[Malawimonas|Malawimonida]] i [[Collodictyonida]] u predloženom kladusu nazvanom Opimoda, koja se sastoji od dvije glavne linije koje se odmiču u korijenu eukariotskog filogenetskog stabla .&lt;ref name=&quot;Derelle_2015&quot;&gt;{{cite journal | authors = Derelle R, Torruella G, Klimeš V, Brinkmann H, Kim E, Vlček Č, Lang BF, Eliáš M | title = Bacterial proteins pinpoint a single eukaryotic root | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 112 | issue = 7 | pages = E693–9 | date = februar 2015 | pmid = 25646484 | pmc = 4343179 | doi = 10.1073/pnas.1420657112 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Ancestor&quot;&gt;{{cite book |title=The Ancestor's Tale |url=https://archive.org/details/ancestorstalepil0000dawk_l5l0 |isbn=978-0544859937 |last1=Richard Dawkins |first1=Richard |last2=Wong |first2=Yan |year=2016}}&lt;/ref&gt;

=== Potkoljena Amoebozoa: Lobosa i Conosa ===
Tradicijski su sve ameboze s režnjevitim (loboznim) pseudopadijama grupirane u klasu [[Lobosea]], smještene u druge ameboide u tipu Sarcodina ili [[Rhizopoda]], ali to se smatralo neprirodnim skupinama. Strukturne i genetičke studije su identificirale [[Percolozoa]] i nekoliko arhameba kao nezavisne grupe. U filogenijama utemeljenim na [[rRNK]] njihovi su se predstavnici odvojeni od ostalih ameba i činilo se da se razilaze u blizini osnove [[eukarioti|eukariotske]] evolucije, kao i većina plijesni.

Međutim, revidirano stablo, prema [[Thomas Cavalier-Smith|Cavalier-Smithu]] i Chao-u u 1996&lt;ref&gt;
{{cite journal |authors = Cavalier-Smith T, Chao EE | title = Molecular phylogeny of the free-living archezoan Trepomonas agilis and the nature of the first eukaryote |url = https://archive.org/details/sim_journal-of-molecular-evolution_1996-12_43_6/page/551 | journal = Journal of Molecular Evolution | volume = 43 | issue = 6 | pages = 551–62 | date = decembar 1996 | pmid = 8995052 | doi = 10.1007/BF02202103 }}&lt;/ref&gt; sugeriralo je da preostali lobozni oblici formiraju monofiletsku skupinu, s kojom su Archamoebae i Mycetozoa bile usko povezane, mada Percolozoa nisu. Nakon toga, oni su preporučili da koljeno Amoebozoa obuhvati i potkoljeno Lobosoa, uz novo potkoljeno [[Conosa]], koje se sastoji od Archamoebae i [[Mycetozoa]].&lt;ref&gt;
{{cite journal | authors = Cavalier-Smith T | title = A revised six-kingdom system of life | url = https://archive.org/details/sim_biological-reviews_1998-08_73_3/page/n2 | journal = Biological Reviews of the Cambridge Philosophical Society | volume = 73 | issue = 3 | pages = 203–66 | date = august 1998 | pmid = 9809012 | doi = 10.1111/j.1469-185X.1998.tb00030.x }}&lt;/ref&gt;

Čini se da nedavni molekulskogenetički podaci podržavaju ovu primarnu podjelu Amoebozoe na Lobose i Conosa.&lt;ref name =&quot;Cavalier-Smith_2015&quot;/&gt; Prvi, kako su definirali Cavalier-Smith i njegovi suradnici, uglavnom uključuju klasične Lobosea: neflagelatne amebe s tupim, loboznim pseudopodijama (''Amoeba'', ''Acanthamoeba'', ''Arcella'', ''Difflugia'' itd.). Potonju čine i ameboidne i flagelirane ćelije, karakteristično s izraženijim ili lagano razgranatim subpseudopodijama (Archamoebae i miksomicetne plijesni).&lt;ref&gt;{{cite journal |authors = Kang S, Tice AK, Spiegel FW, Silberman JD, Pánek T, Cepicka I, Kostka M, Kosakyan A, Alcântara DM, Roger AJ, Shadwick LL, Smirnov A, Kudryavtsev A, Lahr DJ, Brown MW | display-authors = 6 | title = Between a Pod and a Hard Test: The Deep Evolution of Amoebae | journal = Molecular Biology and Evolution | volume = 34 | issue = 9 | pages = 2258–2270 | date = septembar 2017 | pmid = 28505375 | pmc = 5850466 | doi = 10.1093/molbev/msx162 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | authors = Pánek T, Zadrobílková E, Walker G, Brown MW, Gentekaki E, Hroudová M, Kang S, Roger AJ, Tice AK, Vlček Č, Čepička I | display-authors = 6 | title = First multigene analysis of Archamoebae (Amoebozoa: Conosa) robustly reveals its phylogeny and shows that Entamoebidae represents a deep lineage of the group | journal = Molecular Phylogenetics and Evolution | volume = 98 | pages = 41–51 | date = maj 2016 | pmid = 26826602 | doi = 10.1016/j.ympev.2016.01.011 }}&lt;/ref&gt;
{{Clade|{{clade
|label1='''Amoebozoa'''
|1={{clade
|label1=[[Discosea]]
|1={{clade
|1=[[Flabellinia]]
|2=[[Centramoebia]]
}}
|label2=[[Tevosa]]
|2={{clade
|1=[[Tubulinea]]
|label2=[[Evosea]]
|2={{clade
|1=[[Cutosea]]
|2=[[Conosa]]
}}}}}}
|2=[[Obazoa]]
}}|style=font-size:100%; line-height:80%|label1=[[Amorphea]]/|sublabel1=[[Unikonta]]}}

Od starijih studija joje su uradili Cavalier-Smith, Chao &amp; Lewis 2016:&lt;ref name=&quot;Cavalier-Smith, Chao &amp; Lewis 2016&quot;&gt;{{cite journal | authors = Cavalier-Smith T, Chao EE, Lewis R | title = 187-gene phylogeny of protozoan phylum Amoebozoa reveals a new class (Cutosea) of deep-branching, ultrastructurally unique, enveloped marine Lobosa and clarifies amoeba evolution | journal = Molecular Phylogenetics and Evolution | volume = 99 | issue = | pages = 275–296 | date = juni 2016 | pmid = 27001604 | doi = 10.1016/j.ympev.2016.03.023 | last-author-amp = yes }}&lt;/ref&gt; i Silar 2016.&lt;ref&gt;{{cite book | date=2016| last = Silar | first = Philippe | name-list-format = vanc | chapter = Protistes Eucaryotes: Origine, Evolution et Biologie des Microbes Eucaryotes| url=https://hal.archives-ouvertes.fr/hal-01263138|pages=1–462 | title = HAL archives-ouvertes | isbn = 978-2-9555841-0-1 | chapter-url = https://hal.archives-ouvertes.fr/hal-01263138/file/Protistes_Eucaryotes.pdf }}&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;mw-collapsible mw-collapsed&quot; style=&quot;width:100%; border:solid 1px #aaa&quot;
|-
! style=&quot;background:#F0F2F5&quot; | Filogenija Amoebozoa
|-
|
{{clade|style=font-size:100%;line-height:80%
|1={{clade
 |label1=[[Lobosa]]
 |1={{clade
 |label1=[[Cutosea]]
 |1=[[Squamocutida]]
 |label2=[[Glycopoda]]
 |2={{clade
 |label1=[[Tubulinea]]
 |1={{clade
 |1=[[Echinamoebida]]
 |2={{clade
 |1=[[Leptomyxida]]
 |label2=[[Neolobosia]]
 |2={{clade
 |1=[[Trichosida]]
 |label2=[[Eulobosia]]
 |2={{clade
 |1=[[Euamoebida]]
 |2=[[Arcellinida]]
 }}
 }}
 }}
 }}
 |label2=[[Discosea]]
 |2={{clade
 |label1=[[Centramoebia]]
 |1={{clade
 |1=[[Centramoebida]]
 |2=[[Himatismenida]]
 }}
 |label2=[[Flabellinia]]
 |2={{clade
 |1=[[Thecamoebida]]
 |2={{clade
 |1=[[Dermamoebida]]
 |2=[[Glycostylida]]
 }}
 }}
 }}
 }}
 }}
 |label2=[[Conosa]]
 |2={{clade
 |label1=[[Archamoebae|Archamoebea]]
 |1={{clade
 |1=[[Entamoebida]]
 |2=[[Pelobiontida]]
 }}
 |label2=[[Semiconosia]]
 |2={{clade
 |1=?[[Stereomyxida]]
 |2=?[[Artodiscida]]
 |3=[[Holomastigida]]
 |5={{clade
 |1=[[Ramamoebida]]
 |2={{clade
 |1=[[Phalansteriida]]
 |2={{clade
 |1=[[Protosteliida]]
 |2={{clade
 |1=[[Varipodida]]
 |label2=[[Macromycetozoa]]
 |2={{clade
 |1=[[Dictyosteliida]]
 |2={{clade
 |1=[[Protosporangiida]]
 |label2=[[Eumycetozoa]]
 |2={{clade
 |1=[[Echinosteliopsida]]
 |label2=[[Macromycetes]]
 |2={{clade
 |1=[[Ceratiomyxida]]
 |label2=[[Myxogastria]]
 |2={{clade
 |label1=[[Lucisporidia]]
 |1={{clade
 |1=[[Liceida]]
 |2=[[Trichiida]]
 }}
 |label2=[[Columellidia]]
 |2={{clade
 |1=[[Echinostelid|Echinosteliida]]
 |2=[[Fuscisporida]]
 }}
 }}
 }}
 }}
 }}
 }}
 }}
 }}
 }}
 }}
 }}
 }}
 }}
 }}
|}

Koljeno Amoebozoa &lt;small&gt;Lühe 1913 emend. Cavalier-Smith 1998&lt;/small&gt; [Amoebobiota; Eumycetozoa &lt;small&gt;Zopf 1884 emend Olive 1975&lt;/small&gt;]
* Potkoljeno [[Lobosa]] &lt;small&gt;Carpenter 1861&lt;/small&gt;
** Nadrazred [[Cutosa]] &lt;small&gt;Cavalier-Smith 2016&lt;/small&gt;
*** Razred [[Cutosea]] &lt;small&gt;Cavalier-Smith 2016&lt;/small&gt;
**** Red [[Squamocutida]] &lt;small&gt;Cavalier-Smith 2016&lt;/small&gt;
** Nadrazred [[Glycopoda]] &lt;small&gt;Cavalier-Smith 2016&lt;/small&gt;
*** Razred [[Tubulinea]] &lt;small&gt;Smirnov et al. 2005 emend. 2011&lt;/small&gt; [Lobosea &lt;small&gt;(Carpenter 1861) Cavalier-Smith 1993&lt;/small&gt;]
**** Podrazred [[Echinamoebia]] &lt;small&gt;Cavalier-Smith 2016&lt;/small&gt;
***** Red [[Echinamoebida]] &lt;small&gt;Cavalier-Smith 2004 emend. 2011&lt;/small&gt;
**** Podrazred [[Leptomyxia]] &lt;small&gt;Cavalier-Smith 2016&lt;/small&gt;
***** Red [[Leptomyxida]] &lt;small&gt;Pussard &amp; Pons 1976 emend. Page 1987&lt;/small&gt;
**** Podrazred [[Neolobosia]] &lt;small&gt;Cavalier-Smith 2016&lt;/small&gt;
***** Nadred [[Trichosia]] &lt;small&gt;Cavalier-Smith 2016&lt;/small&gt;
******Red [[Trichosida]] &lt;small&gt;Moebius 1889&lt;/small&gt;
***** Nadred [[Eulobosia]] &lt;small&gt;Cavalier-Smith 2016&lt;/small&gt;
******Red [[Euamoebida]] &lt;small&gt;Lepşi 1960 emend. Cavalier-Smith 2016&lt;/small&gt;
******Red [[Arcellinida]] &lt;small&gt;Kent 1880&lt;/small&gt;
*** Razred [[Discosea]] &lt;small&gt;Cavalier-Smith 2004 em. Smirnov et al. 2011&lt;/small&gt;
**** Red [[Centramoebida]] &lt;small&gt;Rogerson &amp; Patterson 2002 emend. Cavalier-Smith 2004&lt;/small&gt;
**** Red [[Himatismenida]] &lt;small&gt;Page 1987&lt;/small&gt; [Cochliopodiida]
****Red [[Thecamoebida]] &lt;small&gt;Schaeffer 1926 emend. Smirnov &amp; Cavalier-Smith 2011&lt;/small&gt;
**** Red [[Dermamoebida]] &lt;small&gt;Cavalier-Smith 2004 emend. Smirnov &amp; Cavalier-Smith 2011&lt;/small&gt;
****Red [[Glycostylida]] &lt;small&gt;Cavalier-Smith 2004 em. Cavalier-Smith 2016&lt;/small&gt; [Flabellinia &lt;small&gt;Smirnov et al. 2005&lt;/small&gt;]
* Potkoljeno [[Conosa]] &lt;small&gt;Cavalier-Smith 1998&lt;/small&gt;
** Infrakoljeno [[Archamoebae]] &lt;small&gt;Cavalier-Smith 1993 stat. n. 1998&lt;/small&gt;
*** Razred [[Archamoebea]] &lt;small&gt;Cavalier-Smith 1983 stat. n. 2004&lt;/small&gt;
****Red [[Entamoebida]] &lt;small&gt;Cavalier-Smith 1993&lt;/small&gt;
****Red [[Pelobiontida]] &lt;small&gt;Page 1976 emend. Cavalier Smith 1987&lt;/small&gt;
** Infrakoljeno [[Semiconosia]] &lt;small&gt;Cavalier-Smith 2013&lt;/small&gt;
*** Red ?[[Stereomyxida]] &lt;small&gt;Grell 1971&lt;/small&gt;
***Red [[Artodiscida]] &lt;small&gt;Cavalier-Smith 2013&lt;/small&gt;
***Red [[Ramamoebida]] &lt;small&gt;Cavalier-Smith 2016&lt;/small&gt;
***Red [[Varipodida]] &lt;small&gt;Cavalier-Smith 2004&lt;/small&gt;
***Razred [[Holomastiga]] &lt;small&gt;Cavalier-Smith 1996&lt;/small&gt;
****Red [[Holomastigida]] &lt;small&gt;Lauterborn 1895&lt;/small&gt;
***Razred [[Phalansterea]] &lt;small&gt;Cavalier-Smith 2000&lt;/small&gt;
****Red [[Phalansteriida]] &lt;small&gt;Hibberd 1983&lt;/small&gt;
***Razred [[Protostelea]] &lt;small&gt;Alexopoulos &amp; Mims 1979&lt;/small&gt;[Protostelia &lt;small&gt;Cavalier-Olive 1970 emend. Smith 2012&lt;/small&gt;]
****Red [[Protosteliida]] &lt;small&gt;Olive &amp; Stoianovitch 1966 emend. Shadwick &amp; Spiegel 2012&lt;/small&gt;
*** Nadrazred [[Mycetozoa]] &lt;small&gt;de Bary, 1859 ex Rostafinski, 1873&lt;/small&gt;
**** Red [[Protosporangiida]] &lt;small&gt;Shadwick &amp; Spiegel 2012&lt;/small&gt;
****Red [[Echinosteliopsida]] 
****Red [[Ceratiomyxida]] &lt;small&gt;Martin 1961 ex Farr &amp; Alexopoulos&lt;/small&gt;
**** Razred [[Dictyostelea]] &lt;small&gt;Hawksworth et al. 1983&lt;/small&gt; [Dictyostela &lt;small&gt;Olive 1970&lt;/small&gt;; Dictyostelia &lt;small&gt;Olive 1975&lt;/small&gt;]
***** Red [[Dictyosteliida]] &lt;small&gt;Lister 1909 emend. Olive 1970&lt;/small&gt;
**** Razred [[Myxogastrea]] &lt;small&gt;Fries, 1829 stat. n. Cavalier-Smith, 1993&lt;/small&gt; [Macromycetes Link 1833 emend. Haeckel 1866; Gymnomycota]
***** Nadred [[Lucisporidia]] &lt;small&gt;Cavalier-Smith 2012&lt;/small&gt;
******Red [[Liceida]] &lt;small&gt;Jahn 1928&lt;/small&gt;
****** Red [[Trichiida]] &lt;small&gt;Macbride 1922&lt;/small&gt;
***** Nadred [[Columellidia]] &lt;small&gt;Cavalier-Smith 2012&lt;/small&gt;
******Red [[Echinostelid|Echinosteliida]] &lt;small&gt;Martin 1961&lt;/small&gt;
******Red [[Fuscisporida]] &lt;small&gt;Cavalier-Smith 2012&lt;/small&gt;

==Patogeni za ljude==
*''[[Entamoeba histolytica]]''
*''[[Acanthamoeba]]''
*''[[Balamuthia mandrillaris]]''
*''[[Endolimax]]''

==Galerija==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Amoeba proteus.jpg|''[[Amoeba proteus]]'' ([[Lobosa]]: [[Tubulinea]])
Datoteka:Arcella sp.jpg|''[[Arcella]]'' sp. test (Lobosa: Tubulinea)
Datoteka:Parasite140120-fig3 Acanthamoeba keratitis Figure 3B.png|''[[Acanthamoeba]]'' sp. (Lobosa: [[Discosea]])
Datoteka:Thecamoeba striata001.JPG|''[[Thecamoeba]]'' sp. (Lobosa: Discosea)
Datoteka:Entamoeba histolytica.jpg|''[[Entamoeba histolytica]]'' [[trophozoite]] ([[Conosa]]: [[Archamoebae]])
Datoteka:Pelomyxa palustris.jpg|''[[Pelomyxa palustris]]'' (Conosa: Archamoebae)
Datoteka:Stemonitis_fusca_a1_(3).JPG|''[[Stemonitis]]'' sp. (Conosa: [[Myxogastria]])
Datoteka:Dictyostelium discoideum 02.jpg|''[[Dictyostelium discoideum]]'' (Conosa: [[Dictyostelia]])
&lt;/gallery&gt;

== Također pogledajte ==
*[[Ameba]]
*[[Protozoa]]

== References ==
{{refspisak|2}}

== Dopunska literatura ==
{{refbegin}}
* {{cite book | vauthors = Schilde C, Schaap P | chapter = The Amoebozoa | volume = 983 | pages = 1–15 | year=2013 | pmid = 23494299 | pmc = 4037983 | doi = 10.1007/978-1-62703-302-2_1 | chapter-url = https://link.springer.com/content/pdf/10.1007%2F978-1-62703-302-2_1.pdf | isbn = 978-1-62703-301-5 | series = Methods in Molecular Biology | title = Dictyostelium discoideum Protocols }}
{{refend}}

==Vanjski linkovi ==
* {{cite web | first = Jan | last = Pawlowski | name-list-format = vanc | url = http://www.unige.ch/sciences/biologie/biani/msg/Amoeboids/Amoebozoa.html | archive-url = https://web.archive.org/web/20050102201656/http://www.unige.ch/sciences/biologie/biani/msg/Amoeboids/Amoebozoa.html | archive-date=2. 1. 2005 | url-status = dead | title = Molecular Phylogeny of Amoeboid Protists—Tree of Amoebozoa | work = Molecular Systematics Group (MSG) | publisher = Department of Zoology and Animal Biology, University of Geneva }}
* {{cite web | first1 = Patrick | last1 = Keeling | first2 = Brian S. | last2 = Leander | first3 = Alastair | last3 = Simpson | name-list-format = vanc | url = http://tolweb.org/Eukaryotes/3 | title = Tree of Life Eukaryotes | publisher = Tree of Life Project | access-date = 22. 1. 2020 | archive-date = 29. 1. 2012 | archive-url = https://web.archive.org/web/20120129074456/http://tolweb.org/Eukaryotes/3 | url-status = dead }}
* {{cite book | title = Fresh-Water Rhizopods of North America | first = Joseph | last = Leidy | name-list-format = vanc | year=1879 | chapter-url = http://user.xmission.com/~psneeley/Personal/FwrPLA.htm | chapter = Amoeba Plates | publisher = Government Printing Office | location = Washington D.C. }}
* {{cite web |title = Amoebozoa | work = NCBI Taxonomy Browser | url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/Taxonomy/Browser/wwwtax.cgi?mode=Info&amp;id=554915&amp;lvl=2 |id=554915}}

{{životinje}}

[[Kategorija:Protozoa]]
[[Kategorija:Životinje]]
[[Kategorija:Paraziti]]
[[Kategorija:Fauna Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>e5favjdgx6vzqya2vsxyryf9m2slsrg</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3917684</id>
      <parentid>3917683</parentid>
      <timestamp>2026-08-12T08:18:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Saroj</username>
        <id>127559</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/~2026-44317-19|~2026-44317-19]] ([[User talk:~2026-44317-19|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:WumpusBot|WumpusBot]]</comment>
      <origin>3914385</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="37121" sha1="6iaef2iprvar7brewrmr1xsbrqn8o75" xml:space="preserve">{{Taksokvir 
| boja =pink
| naziv = Amebozoa &lt;br&gt;(Koljeno Amoebozoa)&lt;br&gt;[[Proterozoik]]: prije 750 miliona godina→ [[Holocen|Sadašnjost]]
| slika=Chaos_carolinense.jpg
| slika_širina = 250px 
| slika_opis =''Chaos carolinensis''
| domain = [[Eukaryota]]
| regnum = [[Animalia]]
| phylum = Amebozoa
|unranked_ phylum|= [[Unikonta]]
| razdioba_stupanj = [[Red (biologija)|redovi]]
| unranked_phylum_authority =[[Max Lühe|Lühe]], 1913 ''emend.'' [[Thomas Cavalier-Smith|Cavalier-Smith]], 1998
| subdivision_ranks = Subphyla, Infraphyla and Classes
| razdioba =Potkoljena:
* [[Lobosa]]
** [[Cutosa]]
*** [[Cutosea]]
** [[Glycopoda]]
*** [[Tubulinea]]
*** [[Discosea]]
* [[Conosa]]
** [[Archamoebae]]
*** [[Archamoebea]]
** [[Semiconosa]]
*** [[Variosea]] ([[parafilija|parafiletske]])
*** [[Macromycetozoa]]
| sinonimi =
* Eumycetozoa &lt;small&gt;Zopf 1884, emend Olive 1975&lt;/small&gt;
}}
'''Amoebozoa''' je velika [[Taksonomija|taksonomska]] grupa praživotinja, koja ima 2.400 opisanih vrsta [[ameba|ameboidnih]] [[protista]],&lt;ref name=&quot;Pawlowski_2012&quot;&gt;{{cite journal |authors = Pawlowski J, Audic S, Adl S, Bass D, Belbahri L, Berney C, Bowser SS, Cepicka I, Decelle J, Dunthorn M, Fiore-Donno AM, Gile GH, Holzmann M, Jahn R, Jirků M, Keeling PJ, Kostka M, Kudryavtsev A, Lara E, Lukeš J, Mann DG, Mitchell EA, Nitsche F, Romeralo M, Saunders GW, Simpson AG, Smirnov AV, Spouge JL, Stern RF, Stoeck T, Zimmermann J, Schindel D, de Vargas C | display-authors = 6 | title = CBOL protist working group: barcoding eukaryotic richness beyond the animal, plant, and fungal kingdoms | journal = PLoS Biology | volume = 10 | issue = 11 | pages = e1001419 | date=6. 11. 2012 | pmid = 23139639 | pmc = 3491025 | doi = 10.1371/journal.pbio.1001419 }}&lt;/ref&gt; koje često imaju tupe, prstaste, [[Pseudopodija|režnjevite]] [[pseudopodije]] i cjevaste [[mitohondrija|mitohondrijske]] [[greben]]ove.&lt;ref name=&quot;Adl_2012&quot;&gt;{{cite journal | authors = Adl SM, Simpson AG, Lane CE, Lukeš J, Bass D, Bowser SS, Brown MW, Burki F, Dunthorn M, Hampl V, Heiss A, Hoppenrath M, Lara E, Le Gall L, Lynn DH, McManus H, Mitchell EA, Mozley-Stanridge SE, Parfrey LW, Pawlowski J, Rueckert S, Shadwick L, Shadwick L, Schoch CL, Smirnov A, Spiegel FW | display-authors = 6 | title = The revised classification of eukaryotes | journal = The Journal of Eukaryotic Microbiology | volume = 59 | issue = 5 | pages = 429–93 | date = septembar 2012 | pmid = 23020233 | pmc = 3483872 | doi = 10.1111/j.1550-7408.2012.00644.x }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Cavalier-Smith_2015&quot;&gt;{{cite journal | authors = Cavalier-Smith T, Fiore-Donno AM, Chao E, Kudryavtsev A, Berney C, Snell EA, Lewis R | title = Multigene phylogeny resolves deep branching of Amoebozoa | journal = Molecular Phylogenetics and Evolution | volume = 83 | pages = 293–304 | date = februar 2015 | pmid = 25150787 | doi = 10.1016/j.ympev.2014.08.011 }}&lt;/ref&gt; U većini klasifikacijskih shema Amoebozoa su rangirane kao [[koljeno (biologija)|koljeno]] unutar [[carstvo (biologija)|carstva]] [[Protista]] &lt;ref&gt;{{cite journal | url =https://archive.org/details/bio-systems_1984_17_2/page/87|title=The Kingdom Protista and its 45 Phyla |last=Corliss |first=John O. | name-list-format = vanc |date=1984 |journal=BioSystems |volume=17 |issue=2 |pages=87–126 |doi=10.1016/0303-2647(84)90003-0 |pmid=6395918 }}&lt;/ref&gt; ili carstva [[Protozoa]].&lt;ref name = &quot;Cavalier-Smith_2003&quot;&gt;{{cite journal |title=Protist phylogeny and the high-level classification of Protozoa |last=Cavalier-Smith |first=Thomas | name-list-format = vanc |journal=European Journal of Protistology |doi=10.1078/0932-4739-00002 |volume=39 |issue=4 | date = 2003 |pages=338–348}}&lt;/ref&gt; U klasifikaciji koju favorizira Međunarodno društvo protistologa zadržava se kao neopisano [[carstvo (biologija)|supergrupa]] unutar Eukaryota.&lt;ref name=&quot;Adl_2012&quot; /&gt; [[Molekularna genetika|Moolekulskogenetičke]] analize podržavaju stav da su Amoebozoa [[monofilija|monofiletski]] [[kladus]]. Većina [[filogenetsko stablo|filogenetskih stabala]] identificira ga kao sestrinsku skupinu grupe [[Opisthokonta]], još jednog glavnog kladusa kojai sadrži i [[gljive]] i [[životinje]], kao i oko 300 vrsta jednoćelijskih [[protista]].&lt;ref name=&quot;Pawlowski_2012&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Cavalier-Smith_2015&quot; /&gt; Amoebozoa i Opisthokonta ponekad se povezuju u grupu višerangiranog taksona, različiti inenovanog kao [[Unikonta]],&lt;ref name = &quot;Cavalier-Smith_2003&quot; /&gt; Amorphea&lt;ref name=&quot;Adl_2012&quot; /&gt; oli [[Opimoda]].&lt;ref name=&quot;Derelle_2015&quot; /&gt;

Ameboza uključuju mnoge najpoznatije ameboidne organizme, poput rodova ''[[Chaos]]'', ''[[Entamoeba]]'', ''[[Pelomyxa]]'' ''[[Amoeba]]''. Vrste Amoebozoa mogu biti granate (testate) ili gole, a ćelije mogu posjedovati [[flagele]]. Slobodno živuće vrste su česte i u slanoj i u slatkoj vodi, kao i u tlu, mahovini i lišću. Neki žive kao [[paraziti]] ili [[simbioza|simbioti]] drugih organizama, a za neke se zna da uzrokuju bolest kod ljudi i drugih organizama.

Dok je većina vrsta amebozoa jednoćelijska, grupa također uključuje nekoliko varijanti [[sluzave plijesni|sluzavih plijesni]] koje imaju makroskopski, višećelijski stadij života tokom kojeg se pojedine ameboidne ćelije agregiraju kako bi nastale [[spore]].

Amebozoe se uveliko razlikuju u veličini. Neke su promjera svega 10–20&amp;nbsp;µm, dok su drugi među najvećim protozoama. Dobro poznata vrsta ''[[Amoeba proteus]]'', koja može dostići dužinu od oko 800 μm, često se proučava u školama i laboratorijama kao reprezentativna ćelija ili [[model organizam]], dijelom i zbog svoje prikladne veličine. [[Multinucleate]], multijedarne amebe poput rodova ''Chaos'' i ''Pelomyxa'' (takozvane &quot;divovske amebe&quot;) mogu biti duge nekoliko milimetara, a neke višećelijske ameboze, poput sluzave plijesni ''[[Fuligo septica]]'', mogu pokriti površinu od nekoliko kvadratnih metara.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Zhulidov DA, Robarts RD, Zhulidov AV, Zhulidova OV, Markelov DA, Rusanov VA, Headley JV | title = Zinc accumulation by the slime mold Fuligo septica (L.) Wiggers in the former Soviet Union and North Korea | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-environmental-quality_may-june-2002_31_3/page/1038 | journal = Journal of Environmental Quality | volume = 31 | issue = 3 | pages = 1038–42 | year=2002 | pmid = 12026071 | doi = 10.2134/jeq2002.1038 }}&lt;/ref&gt;

==Morfologija==
Amoebozoa je velika i raznolika skupina, ali određene su karakteristike zajedničke mnogim njenim članovima. Amebozojska ćelija obično je podeljena u zrnatu centralnu masu, koja se zove [[endoplazma]], i prozirni spoljni sloj, koji se naziva ektoplazma. Za vrijeme lokomocije, endoplazma teče prema naprijed, a ektoplazma teče unatrag duž vanjske strane ćelije. U pokretu, mnogi amebozoa imaju jasno definiran prednji i stražnji dio i mogu poprimiti &quot;monopodni&quot; oblik, s tim da cijela ćelija funkcionira kao jedna pseudopodja. Velike pseudopodije mogu proizvesti brojne jasne projekcije nazvane subpseudopodije (ili determinantne pseudopodije), koje se produžuju na određenu dužinu i zatim se povlače, bilo u svrhu lokomocije ili unosa hrane. Ćelija može također formirati više neodređenih pseudopodija, kroz koje cio njen sadržaj teče u pravcu lokomocije. To su više ili manje cjevaste i uglavnom su ispunjene granuliranom endoplazmom. Ćelijska masa teče u vodeću pseudopodiju, a ostale se na kraju povlače, osim ako organizam ne promeni pravac.&lt;ref&gt;{{cite book|title = Biology of Amoeba|url = https://archive.org/details/biologyofamoeba0000jeon|url-access = registration|last = Jeon|first = Kwang W. | name-list-format = vanc |publisher = Academic Press|location = New York |year=1973|isbn = 978-0-323-14404-9 |pages = [https://archive.org/details/biologyofamoeba0000jeon/page/100 100]}}&lt;/ref&gt;

Dok je većina amebozoa „gola“, poput poznatih ''[[Amoeba]]'' i '' Chaos'' ili prekrivena labavim slojem malehih ljuskica, poput rodova ''[[Cochliopodium]]'' i ''[[Korotnevella]]'', članovi reda [[Arcellinida]] tvore krute ljušture, ili [[test (biologija)|testove]], opremljeni jednim otvorom kroz koji izlaze pseudopodije. Arcelinidni testovi se mogu izlučiti iz organskih materijala, kao u rodu ''[[Arcella]]['' ili izgraditi iz prikupljenih čestica cementiranih zajedno, kao u ''[[Difflugia]]''.

Kod svih ameboza je primarni način prehrane [[fagocitoza]], u kojem ćelija okružuje potencijalne čestice hrane svojim pseudopodijama, zatvarajući ih u [[vakuole]] unutar kojih se mogu probaviti i apsorbirati. Neki amebozoidi imaju zadnji nastavak nazvan uroid, koji može služiti za nagomilavanje otpada, periodično se odvajajući od ostatka ćelije. Kada je oskudica hrane, većina vrsta može se incistirat, tj. formirati [[ciste]], koje se mogu prenositi u zraku i odnijeti ih u nova okruženja. U muljskim sluzastim plijesnima, ove se strukture nazivaju se spore, a formiraju se na stalnim strukturama koje se nazivaju plodna tijela ili [[sporangija|sporangije]].
Većini Amoebozoa nedostaje [[flagela|bič]] i općenito ne formiraju [[mikrotubule]] – potporne strukture, osim za vrijeme [[mitoze]]. Međutim, flagele se javljaju u grupi [[Archamoebae]], a mnoge sluzaste plijesni stvaraju [[gamet]]e sa dva biča. Bičevi su pćenito pri vezani konusnom mikrotubulom, što sugerira blisku vezu s grupom [[oOpisthokonta]]. [[mitohondrija|Mitochondrije]] u ćelijama Amoebozoa karakteristično imaju razgranate cjevaste grebenove. Međutim, među [[Archamoebae]], koji su prilagođene na anoksična ili mikroaerofilna staništa, mitohondrije su izgubljene.

==Mejoza==
Odedavno dostupni podaci o [[genom]]u '' [[Acanthamoeba]] '' otkrili su nekoliko [[Homologija (biology)|ortolognih]] gena korištenih u [[mejoza|mejozi]] spolnih [[eukariot]]a. Ti geni uključuju [[Spo11]], [[MRE11A|Mre11]], [[Rad50]], [[RAD51|Rad51]], [[RAD52|Rad52]], Mnd1, [[DMC1 (gen)|Dmc1]], [[MSH2|Msh]] i [[MLH1|Mlh]].&lt;ref name=&quot;pmid25800982&quot;&gt;{{cite journal | authors = Khan NA, Siddiqui R | title = Is there evidence of sexual reproduction (meiosis) in Acanthamoeba? | journal = Pathogens and Global Health | volume = 109 | issue = 4 | pages = 193–5 | date = juni 2015 | pmid = 25800982 | pmc = 4530557 | doi = 10.1179/2047773215Y.0000000009 }}&lt;/ref&gt; Ovaj nalazi sugeriraju da je &quot;Acanthamoeba&quot; sposobna za neke oblike mejoze i da može biti izložena seksualnoj reprodukciji.

U seksualno reproducirajućih eukariota, [[homologna rekombinacija]] (HR) obično se javlja tokom mejoze. Za efikasnu mejotsku HR potrebna za mejozu specifična [[rekombinaza]], [[DMC1 (gen)|Dmcl]], a Dmcl je izražen u ''[[Entamoeba histolytica]]''.&lt;ref name=&quot;Kelso&quot;&gt;{{cite journal |authors = Kelso AA, Say AF, Sharma D, Ledford LL, Turchick A, Saski CA, King AV, Attaway CC, Temesvari LA, Sehorn MG | title = Entamoeba histolytica Dmc1 Catalyzes Homologous DNA Pairing and Strand Exchange That Is Stimulated by Calcium and Hop2-Mnd1 | journal = PLOS ONE | volume = 10 | issue = 9 | pages = e0139399 | year=2015 | pmid = 26422142 | pmc = 4589404 | doi = 10.1371/journal.pone.0139399 }}&lt;/ref&gt;

Prečišćeni Dmc1 iz ''E. histolytica'' formira [[Sinapsa|presinapsne]] filamente i katalizira [[Adenozine-trifosfat]] (ATP) – zavisno od [[Homologna rekombinacija|homolognog uparivanja DNK]] i razmjena lanaca [[DNK]] na najmanje nekoliko hiljada [[bazni par|parova baza]].&lt;ref name=Kelso /&gt; Reakcije uparivanja DNK i razmjene niti poboljšane su faktorom rekombinacije specifičnim za eukariotsku mejozu (heterodimer) Hop2-Mnd1.&lt;ref name = Kelso/&gt; Ovi su centralni procesi u mejotskoj rekombinaciji, sugerirajući da ''E. histolytica'' prolazi kroz mejozu.&lt;ref name=Kelso /&gt;

Studije ''[[Entamoeba invadens]]'' otkrile su da je tokom pretvorbe iz [[Poliploidija|tetraploid]] jednojedarnog trofozoita u tetranukleatnu cistu, poboljkana [[homologna rekombinacija]].&lt;ref name=&quot;Singh&quot;&gt;{{cite journal |authors = Singh N, Bhattacharya A, Bhattacharya S | title = Homologous recombination occurs in Entamoeba and is enhanced during growth stress and stage conversion | journal = PLOS ONE | volume = 8 | issue = 9 | pages = e74465 | year=2013 | pmid = 24098652 | pmc = 3787063 | doi = 10.1371/journal.pone.0074465 }}&lt;/ref&gt; Ekspresija gena s funkcijama povezanim s glavnim koracima mejotičke rekombinacije također se povećala tokom encistacije.&lt;ref name = Singh/&gt; Ovi nalazi u ''E. invadens'', u kombinaciji s dokazima iz studija ''E. histolytica'' ukazuju na prisustvo mejoze kod ''Entamoeba ''. Uporedna genetička analiza pokazala je da su [[mejoza|mejotski procesi]] prisutni u svim glavnim amebozojskim linijama.&lt;ref name=&quot;pmid30380054&quot;&gt;{{cite journal |authors=Hofstatter PG, Brown MW, ((Lahr DJG)) |title=Comparative genomics supports sex and meiosis in diverse Amoebozoa |journal=Genome Biol Evol |volume=10 |issue=11 |pages=3118–3128 |date=novembar 2018 |pmid=30380054 |pmc=6263441 |doi=10.1093/gbe/evy241 |url=}}&lt;/ref&gt;

Budući da se Amoebozoa rano izdvojile od porodičnog stabla, ovi rezultati također ukazuju na mogućnostda se [[mejoza]] relativno rano pojavila u evoluciji [[eukariot]]a.

==Medicinski značaj==
[[Amebijaza]], poznata i kaor entamebijaza,&lt;ref&gt;{{Cite web|title = Entamoebiasis - MeSH - NCBI|url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/mesh/68004749|website = www.ncbi.nlm.nih.gov|access-date=21. 7. 2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|title = Entamoebiasis|url = http://mesh.kib.ki.se/swemesh/brs.cfm?Term=Entamoebiasis|website = mesh.kib.ki.se|access-date = 21. 7. 2015|archive-date = 22. 7. 2015|archive-url = https://web.archive.org/web/20150722073115/http://mesh.kib.ki.se/swemesh/brs.cfm?Term=Entamoebiasis|url-status = dead}}&lt;/ref&gt; je infekcija izazvana bilo kojim od amebozoa iz grupe ''[[Entamoeba]]''. Simptomi su najčešće kod infekcije vrstom ''[[Entamoeba histolytica]]''&lt;ref name=&quot;Mansons2013&quot;/&gt; Amebijaza se javlja bez ikakvih simptoma ili s blagim, a i teškim stanjima.&lt;ref name=&quot;Mansons2013&quot;/&gt; Simptomi mogu uključivati [[bol u trbuhu]], blagi [[proliv]], [[dizenterija|krvavu dijareju]] ili [[kolitis|teški kolitis]] sa [[nekroza|odumiranjem tkiva]] i [[probavni trakt|perforacijama probavnog trakta]].&lt;ref name = &quot;Mansons2013&quot;/&gt; Ova posljednja komplikacija može prouzrokovati [[peritonitis]].&lt;ref name = &quot;Mansons2013&quot;/&gt; Kod pogođenih osoba, zbog gubitka krvi, može se pojaviti [[anemija]].&lt;ref name = &quot;Mansons2013&quot;/&gt;

===Uzroci i dijagnoza===
Invazija crijevne [[sluznice]] uzrokuje [[dizenterija|amebni krvavi proliv]] ili [[amebnni kolitis]].&lt;ref name = &quot;Mansons2013&quot;/&gt; Ako parazit dođe u [[krvotok]], može se širiti kroz tijelo, a najčešće završava u jetri, gdje uzrokuje [[amebni apsces jetre]]. Ciste ''Entamoeba'' mogu preživjeti do mjesec dana u tlu ili do 45 minuta pod noktima. Važno je razlikovati amebijazu i [[bakterijski kolitis]]. Poželjan je dijagnostički pristup posmatranjem [[izmet]]a pod mikroskopom, ali zahtijeva se kvalificirani analitičar koji možda neće biti pouzdan pri izuzimanju tragova infekcije. Ovaj metod možda neće moći napraviti diferencijaciju između određenih vrsta

[[Leukocitoza|Povećana količinie bijelih krvnih zrnaca]] prisutna je u teškim slučajevima, ali ne u blažim. Najtačniji test je pdređivanje [[serologija|antitijela u krvi]], ali nalaz može ostati pozitivan i nakon liječenja.

===Prevencija i liječenje===
Prevencija amebijaze ae omogućava odvajanjem hrane i vode od fekalija i pravilnim sanitarnim mjerama. Nema vakcine.&lt;ref name = &quot;Mansons2013&quot;/&gt; Postoje dvije mogućnosti liječenja, ovisno o lokaciji zaraze. Amebijaza u tkivima se liječi ili [[metronidazol]]om, [[tinidazol]]om, [[nitazoksanid]]om, [[dehidroemetin]]om ili [[klorokvin]]om, dok se gnojna infekcija liječi [[diloksanid furoat]]om ili [[Diiodohidroksikinolin|jodokinolinom]].&lt;ref name = &quot;Mansons2013&quot;/&gt;
Da bi liječenje bilo efikasno protiv svih stadija amebe, može biti potrebna kombinacija lijekova. Infekcije bez simptoma ne zahtijevaju liječenje, ali zaraženi mogu širiti parazite na druge i liječenje se može razmotriti. Liječenje ostalih amebijaza nije potrebno, osim one od ''E. histolytica''.&lt;ref name = &quot;Mansons2013&quot;/&gt;

===Epidemiologija i historija===
Amebijaza je prisutna u cijelom svijetu.&lt;ref&gt;{{Cite book|title = Lecture Notes: Tropical Medicine|publisher = John Wiley &amp; Sons|date=17. 4. 2014|isbn = 978-1-118-73456-8 |first = Nick|last = Beeching|first2 = Geoff|last2 = Gill | name-list-format = vanc |pages = 177–182|chapter = 19}}&lt;/ref&gt; Oko 480 miliona ljudi je zaraženo onim što izgleda kao posljedica infekcije amebom ''E. histolytica'', a to rezultira smrću između 40.000 i 110.000 ljudi svake godine.&lt;ref name = &quot;Mansons2013&quot;/&gt; Većina infekcija se sada pripisuje ''E. dispar''.&lt;ref name = &quot;Mansons2013&quot;/&gt; ''E. dispar'' je češća u određenim područjima i simptomatski slučajevi mogu biti manji nego što je ranije prijavljeno.&lt;ref name=&quot;Mansons2013&quot;/&gt; Prvi slučaj amebijaze dokumentovan je 1875. godine, a 1891. bolest je detaljno opisana, što je rezultiralo izrazima '''amebna dizenterija'''  i  '''amebni apsces jetre'''.&lt;ref name = &quot;Mansons2013&quot;/&gt; Daljnji dokazi s Filipina 1913. otkrili su da se bolest pojavila nakon gutanja ciste ''E. volonteri histolytice''.&lt;ref name =&quot; Mansons2013 &quot;/&gt; Poznato je još od 1897. godine da je postojala barem jedna vrsta ''Entamoeba'' (''Entamoeba coli''), ali je [[SZO]] prvi put formalno priznala da je 1997. godine ''E. histolytica'' ima dva tipa, uprkos tome što je prvo predloženo 1925. godine.&lt;ref name = &quot;Mansons2013&quot;/&gt; Pored već priznatog ''[[Entamoeba dispar]]''.

Raspoloživi dokazi pokazuju da postoje najmanje dvije druge vrste ''Entamoeba'' koje izgledaju isto kod ljudi - ''[[Entamoeba moshkovskii]]'' i ''Entamoeba bangladeshi''.&lt;ref name = &quot;Mansons2013&quot;/&gt; Razlog zbog kojeg se ove vrste do nedavno nisu razlikovale zbog oslanjanja na izgled.&lt;ref name=&quot;Mansons2013&quot;&gt;{{Cite book|title = Manson's Tropical Diseases|url = |publisher = Elsevier Health Sciences|date=26. 10. 2013|isbn = 978-0-7020-5306-1 |first = Jeremy|last = Farrar|first2 = Peter|last2 = Hotez|first3 = Thomas|last3 = Junghanss|first4 = Gagandeep|last4 = Kang|first5 = David|last5 = Lalloo|first6 = Nicholas J.|last6 = White | name-list-format = vanc |pages = 664–671}}&lt;/ref&gt;

== Fosilni zapisi ==
Otkriveni širom svijeta, vazoliki mikrofosili (VSM) pokazuju da Amebozoa postoje još od ere [[neoproterozoik]]a. Fosilne vrste ''Melanocyrillium hexodiadema'', ''Palaeoarcella athanata'' i ''Hemisphaeriella ornata'' potiču iz stijena starih 750 miliona godina. Sva tri VSM-a imaju hemisferni oblik, invagirani otvor i pravilne udubine, koje snažno podsećaju na moderne Arcellinida, koji su [[testatne amebe|ljušturasti ameboidi]]. ''P. athanata'' posebno izgleda isto kao i postojeći rod ''Arcella''.&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Porter | first1 = Susannah H. | last2 = Meisterfeld | first2 = Ralf | last3 = Knoll | first3 = Andrew H. | name-list-format = vanc | year=2003 | title = Vase-shaped microfossils from the Neoproterozoic Chuar Group, Grand Canyon: a classification guided by modern testate amoebae | journal = Journal of Paleontology | volume = 77 | issue = 3 | pages = 409–429 | doi = 10.1666/0022-3360(2003)077&lt;0409:VMFTNC&gt;2.0.CO;2 | url = http://www.geol.ucsb.edu/faculty/porter/Papers/Porteretal2003_VSMs.pdf }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book | first = Susannah M. | last = Porter | editor-last = Xiao | editor-first = Shuhai | editor2-last = Kaufman | editor2-first = Alan J. | name-list-format = vanc | chapter = The Proterozoic Fossil Record of Heterotrophic Eukaryotes | title = Neoproterozoic Geolobiology and Paleobiology | year = 2006 | pages = 1–21 | place = Dordrecht, The Netherlands | publisher = Springer | chapter-url = http://www.springerlink.com/content/p4w2552254x1q317/ | isbn = 978-1-4020-5201-9 | doi = 10.1007/1-4020-5202-2 | volume = 27 | series = Topics in Geobiology | access-date = 22. 1. 2020 | archive-date = 25. 9. 2019 | archive-url = https://web.archive.org/web/20190925122924/https://link.springer.com/chapter/10.1007/1-4020-5202-2_1 | url-status = dead }}&lt;/ref&gt;

== Klasifikacija ==
=== Mjesto Amoebozoa u stablu eukariota ===
Čini se da (na osnovu molekulske genetike) pripadnici Amoebozoe formiraju [[sestrinska vrsta|sestrinsku grupu]] životinja i gljiva, odvojivši se od ove loze nakon što se odvojila od ostalih skupina,&lt;ref name=&quot;Eichinger2005&quot;&gt;{{cite journal |authors = Eichinger L, Pachebat JA, Glöckner G, Rajandream MA, Sucgang R, Berriman M, Song J, Olsen R, Szafranski K, Xu Q, Tunggal B, Kummerfeld S, Madera M, Konfortov BA, Rivero F, Bankier AT, Lehmann R, Hamlin N, Davies R, Gaudet P, Fey P, Pilcher K, Chen G, Saunders D, Sodergren E, Davis P, Kerhornou A, Nie X, Hall N, Anjard C, Hemphill L, Bason N, Farbrother P, Desany B, Just E, Morio T, Rost R, Churcher C, Cooper J, Haydock S, van Driessche N, Cronin A, Goodhead I, Muzny D, Mourier T, Pain A, Lu M, Harper D, Lindsay R, Hauser H, James K, Quiles M, Madan Babu M, Saito T, Buchrieser C, Wardroper A, Felder M, Thangavelu M, Johnson D, Knights A, Loulseged H, Mungall K, Oliver K, Price C, Quail MA, Urushihara H, Hernandez J, Rabbinowitsch E, Steffen D, Sanders M, Ma J, Kohara Y, Sharp S, Simmonds M, Spiegler S, Tivey A, Sugano S, White B, Walker D, Woodward J, Winckler T, Tanaka Y, Shaulsky G, Schleicher M, Weinstock G, Rosenthal A, Cox EC, Chisholm RL, Gibbs R, Loomis WF, Platzer M, Kay RR, Williams J, Dear PH, Noegel AA, Barrell B, Kuspa A | display-authors = 6 | title = The genome of the social amoeba Dictyostelium discoideum | journal = Nature | volume = 435 | issue = 7038 | pages = 43–57 | date = maj 2005 | pmid = 15875012 | pmc = 1352341 | doi = 10.1038/nature03481 }}&lt;/ref&gt;
kako je dolje prikazano na pojednostavljenom dijagramu:

{{clade|style=font-size:100%;line-height:80%
|1={{clade
 |state1=double
 |1=[[Loukozoa]] [[Datoteka:Giardia lamblia.jpg|60 px]]
|label2=[[Podiata]]
|2={{clade
 |1=[[CRuMs]] [[Datoteka:Collodictyon anterior view, showing sulcus, nucleus, blepharoplast, rhizoplast, and four flagella..jpg|60 px]] 
 |label2=[[Amorphea]]
 |2={{clade
 |1='''Amoebozoa'''
 |label2=[[Obazoa]]
 |2={{clade

 |1=[[Breviata]] [[Datoteka:Mastigamoeba invertens.jpg|80 px]] 
 |2={{clade
 |1=[[Apusomonadida]] [[Datoteka:Apusomonas.png|60 px]]

 |label2=[[Opisthokonta]]
 |2={{clade
 |1=[[Fungi]] [[Datoteka:Asco1013.jpg|60 px]] 
 |2=[[Animalia]] [[Datoteka:Comb jelly.jpg|45 px]] 
 }}}}}}
 }}
 }}}}
|label1=[[Opimoda]]}}

Velike sličnosti između Amoebozoa i [[Opisthokonta]] dovode do hipoteze da oni formiraju različit kladus. Thomas Cavalier-Smith predložio je ime &quot;unikonte&quot; (formalno, Unikonta) za ovu granu, za koje se veruje da su potekli od zajedničkog pretka, koji je imao samo jedan bič ukorijenjen u jednom [[bazno tijelo|baznom tijelu]].&lt;sup&gt;[1][2]&lt;/sup&gt; Međutim, dok se snažno podržava bliska povezanost Amoebozoa i Opisthokonta, nedavni rad pokazao je da je hipoteza o neposrednom pretku vjerojatno lažna. U svojoj Revidiranoj klasifikaciji Eukariota (2012), Adl i sur. Predložili su je Amorphea kao pogodnije ime za kladus približno istog sastava, sestrinsku grupu [[Bikonta|Diaphoretickes]]. Novija sistematska mjesta članovi Amorphee zajedno s [[Malawimonas|Malawimonida]] i [[Collodictyonida]] u predloženom kladusu nazvanom Opimoda, koja se sastoji od dvije glavne linije koje se odmiču u korijenu eukariotskog filogenetskog stabla .&lt;ref name=&quot;Derelle_2015&quot;&gt;{{cite journal | authors = Derelle R, Torruella G, Klimeš V, Brinkmann H, Kim E, Vlček Č, Lang BF, Eliáš M | title = Bacterial proteins pinpoint a single eukaryotic root | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 112 | issue = 7 | pages = E693–9 | date = februar 2015 | pmid = 25646484 | pmc = 4343179 | doi = 10.1073/pnas.1420657112 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Ancestor&quot;&gt;{{cite book |title=The Ancestor's Tale |url=https://archive.org/details/ancestorstalepil0000dawk_l5l0 |isbn=978-0544859937 |last1=Richard Dawkins |first1=Richard |last2=Wong |first2=Yan |year=2016}}&lt;/ref&gt;

=== Potkoljena Amoebozoa: Lobosa i Conosa ===
Tradicijski su sve ameboze s režnjevitim (loboznim) pseudopadijama grupirane u klasu [[Lobosea]], smještene u druge ameboide u tipu Sarcodina ili [[Rhizopoda]], ali to se smatralo neprirodnim skupinama. Strukturne i genetičke studije su identificirale [[Percolozoa]] i nekoliko arhameba kao nezavisne grupe. U filogenijama utemeljenim na [[rRNK]] njihovi su se predstavnici odvojeni od ostalih ameba i činilo se da se razilaze u blizini osnove [[eukarioti|eukariotske]] evolucije, kao i većina plijesni.

Međutim, revidirano stablo, prema [[Thomas Cavalier-Smith|Cavalier-Smithu]] i Chao-u u 1996&lt;ref&gt;
{{cite journal |authors = Cavalier-Smith T, Chao EE | title = Molecular phylogeny of the free-living archezoan Trepomonas agilis and the nature of the first eukaryote |url = https://archive.org/details/sim_journal-of-molecular-evolution_1996-12_43_6/page/551 | journal = Journal of Molecular Evolution | volume = 43 | issue = 6 | pages = 551–62 | date = decembar 1996 | pmid = 8995052 | doi = 10.1007/BF02202103 }}&lt;/ref&gt; sugeriralo je da preostali lobozni oblici formiraju monofiletsku skupinu, s kojom su Archamoebae i Mycetozoa bile usko povezane, mada Percolozoa nisu. Nakon toga, oni su preporučili da koljeno Amoebozoa obuhvati i potkoljeno Lobosoa, uz novo potkoljeno [[Conosa]], koje se sastoji od Archamoebae i [[Mycetozoa]].&lt;ref&gt;
{{cite journal | authors = Cavalier-Smith T | title = A revised six-kingdom system of life | url = https://archive.org/details/sim_biological-reviews_1998-08_73_3/page/n2 | journal = Biological Reviews of the Cambridge Philosophical Society | volume = 73 | issue = 3 | pages = 203–66 | date = august 1998 | pmid = 9809012 | doi = 10.1111/j.1469-185X.1998.tb00030.x }}&lt;/ref&gt;

Čini se da nedavni molekulskogenetički podaci podržavaju ovu primarnu podjelu Amoebozoe na Lobose i Conosa.&lt;ref name =&quot;Cavalier-Smith_2015&quot;/&gt; Prvi, kako su definirali Cavalier-Smith i njegovi suradnici, uglavnom uključuju klasične Lobosea: neflagelatne amebe s tupim, loboznim pseudopodijama (''Amoeba'', ''Acanthamoeba'', ''Arcella'', ''Difflugia'' itd.). Potonju čine i ameboidne i flagelirane ćelije, karakteristično s izraženijim ili lagano razgranatim subpseudopodijama (Archamoebae i miksomicetne plijesni).&lt;ref&gt;{{cite journal |authors = Kang S, Tice AK, Spiegel FW, Silberman JD, Pánek T, Cepicka I, Kostka M, Kosakyan A, Alcântara DM, Roger AJ, Shadwick LL, Smirnov A, Kudryavtsev A, Lahr DJ, Brown MW | display-authors = 6 | title = Between a Pod and a Hard Test: The Deep Evolution of Amoebae | journal = Molecular Biology and Evolution | volume = 34 | issue = 9 | pages = 2258–2270 | date = septembar 2017 | pmid = 28505375 | pmc = 5850466 | doi = 10.1093/molbev/msx162 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | authors = Pánek T, Zadrobílková E, Walker G, Brown MW, Gentekaki E, Hroudová M, Kang S, Roger AJ, Tice AK, Vlček Č, Čepička I | display-authors = 6 | title = First multigene analysis of Archamoebae (Amoebozoa: Conosa) robustly reveals its phylogeny and shows that Entamoebidae represents a deep lineage of the group | journal = Molecular Phylogenetics and Evolution | volume = 98 | pages = 41–51 | date = maj 2016 | pmid = 26826602 | doi = 10.1016/j.ympev.2016.01.011 }}&lt;/ref&gt;
{{Clade|{{clade
|label1='''Amoebozoa'''
|1={{clade
|label1=[[Discosea]]
|1={{clade
|1=[[Flabellinia]]
|2=[[Centramoebia]]
}}
|label2=[[Tevosa]]
|2={{clade
|1=[[Tubulinea]]
|label2=[[Evosea]]
|2={{clade
|1=[[Cutosea]]
|2=[[Conosa]]
}}}}}}
|2=[[Obazoa]]
}}|style=font-size:100%; line-height:80%|label1=[[Amorphea]]/|sublabel1=[[Unikonta]]}}

Od starijih studija joje su uradili Cavalier-Smith, Chao &amp; Lewis 2016:&lt;ref name=&quot;Cavalier-Smith, Chao &amp; Lewis 2016&quot;&gt;{{cite journal | authors = Cavalier-Smith T, Chao EE, Lewis R | title = 187-gene phylogeny of protozoan phylum Amoebozoa reveals a new class (Cutosea) of deep-branching, ultrastructurally unique, enveloped marine Lobosa and clarifies amoeba evolution | journal = Molecular Phylogenetics and Evolution | volume = 99 | issue = | pages = 275–296 | date = juni 2016 | pmid = 27001604 | doi = 10.1016/j.ympev.2016.03.023 | last-author-amp = yes }}&lt;/ref&gt; i Silar 2016.&lt;ref&gt;{{cite book | date=2016| last = Silar | first = Philippe | name-list-format = vanc | chapter = Protistes Eucaryotes: Origine, Evolution et Biologie des Microbes Eucaryotes| url=https://hal.archives-ouvertes.fr/hal-01263138|pages=1–462 | title = HAL archives-ouvertes | isbn = 978-2-9555841-0-1 | chapter-url = https://hal.archives-ouvertes.fr/hal-01263138/file/Protistes_Eucaryotes.pdf }}&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;mw-collapsible mw-collapsed&quot; style=&quot;width:100%; border:solid 1px #aaa&quot;
|-
! style=&quot;background:#F0F2F5&quot; | Filogenija Amoebozoa
|-
|
{{clade|style=font-size:100%;line-height:80%
|1={{clade
 |label1=[[Lobosa]]
 |1={{clade
 |label1=[[Cutosea]]
 |1=[[Squamocutida]]
 |label2=[[Glycopoda]]
 |2={{clade
 |label1=[[Tubulinea]]
 |1={{clade
 |1=[[Echinamoebida]]
 |2={{clade
 |1=[[Leptomyxida]]
 |label2=[[Neolobosia]]
 |2={{clade
 |1=[[Trichosida]]
 |label2=[[Eulobosia]]
 |2={{clade
 |1=[[Euamoebida]]
 |2=[[Arcellinida]]
 }}
 }}
 }}
 }}
 |label2=[[Discosea]]
 |2={{clade
 |label1=[[Centramoebia]]
 |1={{clade
 |1=[[Centramoebida]]
 |2=[[Himatismenida]]
 }}
 |label2=[[Flabellinia]]
 |2={{clade
 |1=[[Thecamoebida]]
 |2={{clade
 |1=[[Dermamoebida]]
 |2=[[Glycostylida]]
 }}
 }}
 }}
 }}
 }}
 |label2=[[Conosa]]
 |2={{clade
 |label1=[[Archamoebae|Archamoebea]]
 |1={{clade
 |1=[[Entamoebida]]
 |2=[[Pelobiontida]]
 }}
 |label2=[[Semiconosia]]
 |2={{clade
 |1=?[[Stereomyxida]]
 |2=?[[Artodiscida]]
 |3=[[Holomastigida]]
 |5={{clade
 |1=[[Ramamoebida]]
 |2={{clade
 |1=[[Phalansteriida]]
 |2={{clade
 |1=[[Protosteliida]]
 |2={{clade
 |1=[[Varipodida]]
 |label2=[[Macromycetozoa]]
 |2={{clade
 |1=[[Dictyosteliida]]
 |2={{clade
 |1=[[Protosporangiida]]
 |label2=[[Eumycetozoa]]
 |2={{clade
 |1=[[Echinosteliopsida]]
 |label2=[[Macromycetes]]
 |2={{clade
 |1=[[Ceratiomyxida]]
 |label2=[[Myxogastria]]
 |2={{clade
 |label1=[[Lucisporidia]]
 |1={{clade
 |1=[[Liceida]]
 |2=[[Trichiida]]
 }}
 |label2=[[Columellidia]]
 |2={{clade
 |1=[[Echinostelid|Echinosteliida]]
 |2=[[Fuscisporida]]
 }}
 }}
 }}
 }}
 }}
 }}
 }}
 }}
 }}
 }}
 }}
 }}
 }}
 }}
|}

Koljeno Amoebozoa &lt;small&gt;Lühe 1913 emend. Cavalier-Smith 1998&lt;/small&gt; [Amoebobiota; Eumycetozoa &lt;small&gt;Zopf 1884 emend Olive 1975&lt;/small&gt;]
* Potkoljeno [[Lobosa]] &lt;small&gt;Carpenter 1861&lt;/small&gt;
** Nadrazred [[Cutosa]] &lt;small&gt;Cavalier-Smith 2016&lt;/small&gt;
*** Razred [[Cutosea]] &lt;small&gt;Cavalier-Smith 2016&lt;/small&gt;
**** Red [[Squamocutida]] &lt;small&gt;Cavalier-Smith 2016&lt;/small&gt;
** Nadrazred [[Glycopoda]] &lt;small&gt;Cavalier-Smith 2016&lt;/small&gt;
*** Razred [[Tubulinea]] &lt;small&gt;Smirnov et al. 2005 emend. 2011&lt;/small&gt; [Lobosea &lt;small&gt;(Carpenter 1861) Cavalier-Smith 1993&lt;/small&gt;]
**** Podrazred [[Echinamoebia]] &lt;small&gt;Cavalier-Smith 2016&lt;/small&gt;
***** Red [[Echinamoebida]] &lt;small&gt;Cavalier-Smith 2004 emend. 2011&lt;/small&gt;
**** Podrazred [[Leptomyxia]] &lt;small&gt;Cavalier-Smith 2016&lt;/small&gt;
***** Red [[Leptomyxida]] &lt;small&gt;Pussard &amp; Pons 1976 emend. Page 1987&lt;/small&gt;
**** Podrazred [[Neolobosia]] &lt;small&gt;Cavalier-Smith 2016&lt;/small&gt;
***** Nadred [[Trichosia]] &lt;small&gt;Cavalier-Smith 2016&lt;/small&gt;
******Red [[Trichosida]] &lt;small&gt;Moebius 1889&lt;/small&gt;
***** Nadred [[Eulobosia]] &lt;small&gt;Cavalier-Smith 2016&lt;/small&gt;
******Red [[Euamoebida]] &lt;small&gt;Lepşi 1960 emend. Cavalier-Smith 2016&lt;/small&gt;
******Red [[Arcellinida]] &lt;small&gt;Kent 1880&lt;/small&gt;
*** Razred [[Discosea]] &lt;small&gt;Cavalier-Smith 2004 em. Smirnov et al. 2011&lt;/small&gt;
**** Red [[Centramoebida]] &lt;small&gt;Rogerson &amp; Patterson 2002 emend. Cavalier-Smith 2004&lt;/small&gt;
**** Red [[Himatismenida]] &lt;small&gt;Page 1987&lt;/small&gt; [Cochliopodiida]
****Red [[Thecamoebida]] &lt;small&gt;Schaeffer 1926 emend. Smirnov &amp; Cavalier-Smith 2011&lt;/small&gt;
**** Red [[Dermamoebida]] &lt;small&gt;Cavalier-Smith 2004 emend. Smirnov &amp; Cavalier-Smith 2011&lt;/small&gt;
****Red [[Glycostylida]] &lt;small&gt;Cavalier-Smith 2004 em. Cavalier-Smith 2016&lt;/small&gt; [Flabellinia &lt;small&gt;Smirnov et al. 2005&lt;/small&gt;]
* Potkoljeno [[Conosa]] &lt;small&gt;Cavalier-Smith 1998&lt;/small&gt;
** Infrakoljeno [[Archamoebae]] &lt;small&gt;Cavalier-Smith 1993 stat. n. 1998&lt;/small&gt;
*** Razred [[Archamoebea]] &lt;small&gt;Cavalier-Smith 1983 stat. n. 2004&lt;/small&gt;
****Red [[Entamoebida]] &lt;small&gt;Cavalier-Smith 1993&lt;/small&gt;
****Red [[Pelobiontida]] &lt;small&gt;Page 1976 emend. Cavalier Smith 1987&lt;/small&gt;
** Infrakoljeno [[Semiconosia]] &lt;small&gt;Cavalier-Smith 2013&lt;/small&gt;
*** Red ?[[Stereomyxida]] &lt;small&gt;Grell 1971&lt;/small&gt;
***Red [[Artodiscida]] &lt;small&gt;Cavalier-Smith 2013&lt;/small&gt;
***Red [[Ramamoebida]] &lt;small&gt;Cavalier-Smith 2016&lt;/small&gt;
***Red [[Varipodida]] &lt;small&gt;Cavalier-Smith 2004&lt;/small&gt;
***Razred [[Holomastiga]] &lt;small&gt;Cavalier-Smith 1996&lt;/small&gt;
****Red [[Holomastigida]] &lt;small&gt;Lauterborn 1895&lt;/small&gt;
***Razred [[Phalansterea]] &lt;small&gt;Cavalier-Smith 2000&lt;/small&gt;
****Red [[Phalansteriida]] &lt;small&gt;Hibberd 1983&lt;/small&gt;
***Razred [[Protostelea]] &lt;small&gt;Alexopoulos &amp; Mims 1979&lt;/small&gt;[Protostelia &lt;small&gt;Cavalier-Olive 1970 emend. Smith 2012&lt;/small&gt;]
****Red [[Protosteliida]] &lt;small&gt;Olive &amp; Stoianovitch 1966 emend. Shadwick &amp; Spiegel 2012&lt;/small&gt;
*** Nadrazred [[Mycetozoa]] &lt;small&gt;de Bary, 1859 ex Rostafinski, 1873&lt;/small&gt;
**** Red [[Protosporangiida]] &lt;small&gt;Shadwick &amp; Spiegel 2012&lt;/small&gt;
****Red [[Echinosteliopsida]] 
****Red [[Ceratiomyxida]] &lt;small&gt;Martin 1961 ex Farr &amp; Alexopoulos&lt;/small&gt;
**** Razred [[Dictyostelea]] &lt;small&gt;Hawksworth et al. 1983&lt;/small&gt; [Dictyostela &lt;small&gt;Olive 1970&lt;/small&gt;; Dictyostelia &lt;small&gt;Olive 1975&lt;/small&gt;]
***** Red [[Dictyosteliida]] &lt;small&gt;Lister 1909 emend. Olive 1970&lt;/small&gt;
**** Razred [[Myxogastrea]] &lt;small&gt;Fries, 1829 stat. n. Cavalier-Smith, 1993&lt;/small&gt; [Macromycetes Link 1833 emend. Haeckel 1866; Gymnomycota]
***** Nadred [[Lucisporidia]] &lt;small&gt;Cavalier-Smith 2012&lt;/small&gt;
******Red [[Liceida]] &lt;small&gt;Jahn 1928&lt;/small&gt;
****** Red [[Trichiida]] &lt;small&gt;Macbride 1922&lt;/small&gt;
***** Nadred [[Columellidia]] &lt;small&gt;Cavalier-Smith 2012&lt;/small&gt;
******Red [[Echinostelid|Echinosteliida]] &lt;small&gt;Martin 1961&lt;/small&gt;
******Red [[Fuscisporida]] &lt;small&gt;Cavalier-Smith 2012&lt;/small&gt;

==Patogeni za ljude==
*''[[Entamoeba histolytica]]''
*''[[Acanthamoeba]]''
*''[[Balamuthia mandrillaris]]''
*''[[Endolimax]]''

==Galerija==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Amoeba proteus.jpg|''[[Amoeba proteus]]'' ([[Lobosa]]: [[Tubulinea]])
Datoteka:Arcella sp.jpg|''[[Arcella]]'' sp. test (Lobosa: Tubulinea)
Datoteka:Parasite140120-fig3 Acanthamoeba keratitis Figure 3B.png|''[[Acanthamoeba]]'' sp. (Lobosa: [[Discosea]])
Datoteka:Thecamoeba striata001.JPG|''[[Thecamoeba]]'' sp. (Lobosa: Discosea)
Datoteka:Entamoeba histolytica.jpg|''[[Entamoeba histolytica]]'' [[trophozoite]] ([[Conosa]]: [[Archamoebae]])
Datoteka:Pelomyxa palustris.jpg|''[[Pelomyxa palustris]]'' (Conosa: Archamoebae)
Datoteka:Stemonitis_fusca_a1_(3).JPG|''[[Stemonitis]]'' sp. (Conosa: [[Myxogastria]])
Datoteka:Dictyostelium discoideum 02.jpg|''[[Dictyostelium discoideum]]'' (Conosa: [[Dictyostelia]])
&lt;/gallery&gt;

== Također pogledajte ==
*[[Ameba]]
*[[Protozoa]]

== References ==
{{refspisak|2}}

== Dopunska literatura ==
{{refbegin}}
* {{cite book | vauthors = Schilde C, Schaap P | chapter = The Amoebozoa | volume = 983 | pages = 1–15 | year=2013 | pmid = 23494299 | pmc = 4037983 | doi = 10.1007/978-1-62703-302-2_1 | chapter-url = https://link.springer.com/content/pdf/10.1007%2F978-1-62703-302-2_1.pdf | isbn = 978-1-62703-301-5 | series = Methods in Molecular Biology | title = Dictyostelium discoideum Protocols }}
{{refend}}

==Vanjski linkovi ==
* {{cite web | first = Jan | last = Pawlowski | name-list-format = vanc | url = http://www.unige.ch/sciences/biologie/biani/msg/Amoeboids/Amoebozoa.html | archive-url = https://web.archive.org/web/20050102201656/http://www.unige.ch/sciences/biologie/biani/msg/Amoeboids/Amoebozoa.html | archive-date=2. 1. 2005 | url-status = dead | title = Molecular Phylogeny of Amoeboid Protists—Tree of Amoebozoa | work = Molecular Systematics Group (MSG) | publisher = Department of Zoology and Animal Biology, University of Geneva }}
* {{cite web | first1 = Patrick | last1 = Keeling | first2 = Brian S. | last2 = Leander | first3 = Alastair | last3 = Simpson | name-list-format = vanc | url = http://tolweb.org/Eukaryotes/3 | title = Tree of Life Eukaryotes | publisher = Tree of Life Project | access-date = 22. 1. 2020 | archive-date = 29. 1. 2012 | archive-url = https://web.archive.org/web/20120129074456/http://tolweb.org/Eukaryotes/3 | url-status = dead }}
* {{cite book | title = Fresh-Water Rhizopods of North America | first = Joseph | last = Leidy | name-list-format = vanc | year=1879 | chapter-url = http://user.xmission.com/~psneeley/Personal/FwrPLA.htm | chapter = Amoeba Plates | publisher = Government Printing Office | location = Washington D.C. }}
* {{cite web |title = Amoebozoa | work = NCBI Taxonomy Browser | url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/Taxonomy/Browser/wwwtax.cgi?mode=Info&amp;id=554915&amp;lvl=2 |id=554915}}

{{životinje}}

[[Kategorija:Protozoa]]
[[Kategorija:Životinje]]
[[Kategorija:Paraziti]]
[[Kategorija:Fauna Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>6iaef2iprvar7brewrmr1xsbrqn8o75</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Historija alpinizma u Bosni i Hercegovini</title>
    <ns>0</ns>
    <id>468417</id>
    <revision>
      <id>3917580</id>
      <parentid>3916392</parentid>
      <timestamp>2026-08-11T14:03:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3917580</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22291" sha1="8eu905dqoa1vhjvlcm6wuwz88uodzpx" xml:space="preserve">[[File:Novakova pećina-Romanija.jpg|mini|desno|Stijene Romanije, na kojima je počeo razvoj alpinizma u Bosni i Hercegovini]]
'''Historija alpinizma u Bosni i Hercegovini''' vezuje se za kraj 1920-ih. Godine 1929. zabilježen je prvi alpinistički uspon na planini Romaniji, na stijeni poznatoj kao Đeva na Djevojačkim stijenama, čime su postavljeni temelji razvoja alpinizma u BiH. 
  
== Počeci ==
=== Romanija ===
Zbog relativno lake pristupačnosti i raznovrsnih stijenskih formacija, Romanija je od početaka razvoja alpinizma predstavljala jedno od najvažnijih penjačkih područja u Bosni i Hercegovini.&lt;ref&gt;[https://www.oslobodjenje.ba/o2/rodni-kraj/turizam/na-brojnim-svjetskim-vrhovima-zavihorila-se-zastava-bih-516945 Na brojnim svjetskim vrhovima zavihorila se zastava BiH - Oslobođenje, 30.12.2019.]&lt;/ref&gt; Posebno se ističu stijenski masivi Djevojačkih, Velikih i Bogovićkih stijena, koji se pružaju južnim dijelom planine od zapada prema istoku i jugoistoku. Na ovom području razvijen je najveći broj ranih penjačkih smjerova, naročito na Velikim stijenama, koje su zbog svojih karakteristika bile pogodne za razvoj različitih oblika penjanja.

Pored navedenih stijena, penjački interes privlačili su i drugi masivi na Romaniji, među kojima su Crvene, Crne, Hotičke i Rakitske stijene.

Prvi dokumentovani alpinistički uspon na Romaniji izveli su u novembru 1929. [[Drago Šefer]] i Vojo Ilić, kada su ispenjali smjer na I stijeni drugog tornja Djevojačkih stijena. Ovaj uspon smatra se prvim zabilježenim alpinističkim smjerom u planinama Bosne i Hercegovine.

Razvoj alpinizma nastavljen je tokom 1930-ih. Godine 1932. penjači su počeli koristiti savremeniju alpinističku opremu tog vremena, uključujući cepin, 30-metarsko uže, karabinere, čekić i penjačice. Godine 1935. RTD &quot;Prijatelj prirode&quot; osniva Alpinistički odsjek, čime je alpinistička aktivnost dobila organizovaniji oblik.

Do kraja 1938. na Romaniji je ispenjano više smjerova, a među penjačima koji su učestvovali u razvoju ranog alpinizma na ovom području bili su Predrag Šaraba, Jakov Gaon, Josip Sigmund, Nikola Sedlar, Čaušević i Krkbešević.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://psbih.ba/wp-content/uploads/2013/05/romanija.pdf |title=Edin Durmo - Slobodan Žalica: Romanija - Alpinistički vodič |access-date=29. 9. 2020 |archive-date=9. 9. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180909134817/http://psbih.ba/wp-content/uploads/2013/05/romanija.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; U kasnijem periodu Drago Entraut, Muhamed Buturović i Faruk Zahirović ispenjali su smjer koji je ostao značajan u historiji penjanja na Romaniji.&lt;ref name=&quot;SŠAG&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.balcanicaucaso.org/eng/Areas/Bosnia-Herzegovina/Gafa-the-gentleman-of-the-peaks-103244 |title=Gafa, džemtlmen na vrhu |work= Osservatorio - balcanicaucaso|access-date= 13. 9. 2018}}&lt;/ref&gt;

==== Period nakon Drugog svjetskog rata ====
Nakon Drugog svjetskog rata došlo je do institucionalnog razvoja alpinizma u Bosni i Hercegovini. U okviru [[Planinarski savez Bosne i Hercegovine|Planinarskog saveza Bosne i Hercegovine]] 1949. osnovana je alpinistička sekcija, koja je imala značajnu ulogu u razvoju i osnivanju alpinističkih sekcija i odsjeka pri planinarskim društvima u Bosni i Hercegovini.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://planinarenje.ba/alpinizam-i-sportsko-penjanje/729-iz-istorije-planinarstva-bosne-i-hercegovine |title=Iz istorije planinarstva Bosne i Hercegovine - Planinarenje.ba |access-date=20. 9. 2020 |archive-date=11. 10. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201011110526/https://planinarenje.ba/alpinizam-i-sportsko-penjanje/729-iz-istorije-planinarstva-bosne-i-hercegovine |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Sredinom oktobra 1949. na [[Prenj|Prenju]], kod [[Boračko jezero|Boračkog jezera]], održan je prvi alpinistički tečaj u Bosni i Hercegovini, organizovan na nivou tadašnje Federativne Narodne Republike Jugoslavije. Tečaj je okupio učesnike iz svih republika tadašnje države, a Bosnu i Hercegovinu predstavljalo je osam planinara: Drago Entraut, Muhamed Buturović, Vlado Travner, Mijo Novaković, Vojo Radić, Sonja Fedi, Hidajet Haračić i Vjekosav Reba. Kao instruktori učestvovali su istaknuti slovenski alpinisti Marijan Perko, Evgen Vavken i Rado Kočevar.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://planinarenje.ba/alpinizam-i-sportsko-penjanje/729-iz-istorije-planinarstva-bosne-i-hercegovine |title=Iz istorije planinarstva Bosne i Hercegovine - planinarenje.ba, 18.06.2015 |access-date=20. 9. 2020 |archive-date=11. 10. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201011110526/https://planinarenje.ba/alpinizam-i-sportsko-penjanje/729-iz-istorije-planinarstva-bosne-i-hercegovine |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Nakon ovog tečaja nastavljen je razvoj alpinističke obuke u Bosni i Hercegovini. U septembru 1950. na [[Čvrsnica|Čvrsnici]] je održan republički alpinistički tečaj na kojem je učestvovalo 30 polaznika. Već 1951. u alpinističkoj obuci učestvovale su po prvi put i žene, čime se dodatno proširila baza učesnika u razvoju alpinizma u Bosni i Hercegovini.

=== Ostale planine ===
Pored Romanije, značajnu ulogu u razvoju alpinizma u Bosni i Hercegovini imali su planinski masivi [[Prenj|Prenja]], [[Čvrsnica|Čvrsnice]], [[Velež (planina)|Veleža]], [[Treskavica|Treskavice]] i drugih planina. Na ovim područjima tokom 20. vijeka izvedeni su brojni značajni alpinistički usponi i razvijeni novi penjački pravci.&lt;ref name=&quot;Plaalp&quot;&gt;{{Cite web |url=http://serbianoutdoor.com/wp-content/uploads/2012/01/Planinarstvo_i_alpinizam.pdf |title=Planinarstvo i alpinizam |work= Planinarski savez  Hrvatske, Zagreb 1989|access-date= 15. 2. 2020}}&lt;/ref&gt;

Na Prenju je Drago Šefer 1936. godine izveo uspon na sjeveroistočnoj stijeni Lupoglava. U narednim godinama nastavljen je razvoj penjanja na ovom području. Drago Šefer i Predrag Šaraba ostvarili su 1938. uspon na sjevernoj stijeni Otiša (2097 m), a iste godine izveden je i uspon na zapadnoj stijeni Osobca. [[Lujo Dic]] je sa grupom planinara iz društva &quot;Prijatelji prirode&quot; izveo grebenski uspon preko Vjetrenih brda, od Zelene glave do Lupoglava.

Na području Čvrsnice, Josip Sigmund izveo je uspon na sjevernoj stijeni Klapavice, dok su 1939. godine zabilježena dva penjačka uspona u stijenama Pešti brda i Velikog kuka. Na Treskavicu se Josip Sigmund 1937. penjao kamionom u Čabenskim stijenama.

Bosanskohercegovački alpinisti učestvovali su 1956. na alpinističkom skupu na [[Maglić|Magliću]] i [[Trnovačko jezero|Trnovačkom jezeru]], zajedno sa penjačima iz Slovenije i Hrvatske. Tom prilikom izvedeni su prvenstveni usponi na stijene Maglića, Trnovačkog Durmitora i [[Volujak|Volujka]]. Među učesnicima iz Bosne i Hercegovine bili su Muhamed Buturović, Drago Tomčić, Lala Mulalić i Josip Nemec.

Tokom 1966. na Prenju su ostvareni novi prvenstveni usponi, među kojima su usponi na zapadnoj stijeni Zupca (1897 m), sjeverozapadnoj stijeni Otiša i Ogorjeloj glavi.

Tokom 1970-ih i 1980-ih Prenj je ostao jedno od najvažnijih područja za razvoj alpinizma u Bosni i Hercegovini. Penjačka iskustva stečena na njegovim stijenama predstavljala su osnovu za kasnije ekspedicije i uspone bosanskohercegovačkih alpinista na drugim evropskim i svjetskim planinama.

Posebno mjesto u razvoju alpinizma zauzima i sjeverna stijena Veleža, koja predstavlja jedan od značajnijih stijenskih kompleksa u jugoistočnoj Evropi. Na njenim stijenama razvijen je veći broj alpinističkih smjerova.

U razvoju alpinizma u Bosni i Hercegovini učestvovali su brojni penjači, među kojima su Alojz Rebić, Vojo Prica, Hajro Delić, Hidajet Haračić, Drago Bozja i Danil Pavičević.[[File:LUPOGLAV - panoramio.jpg|mini|desno|Vrh Lupoglava (2.102 m/nv)]]
=== Lupoglav ===
{{Glavni|Zimski uspon na Lupoglav}}
Prenj je visoki planinski masiv u sjevernom dijelu Hercegovine, a njegov izdvojeni vrh [[Zimski uspon na Lupoglav|Lupoglav]] (2.102 m/nv) uživa pomalo kultni status bosanskohercegovačkih alpinista. U zimskim uslovima ostao je neosvojiv do 1970. godine. [[Ilija Dilber]], tada jedan od najboljih BiH alpinista, [[Zijah Jajatović]] mladi i perspektivni alpinista, student DIF-a, i [[Milorad Stjepanović]], najmlađi član naveze, 14. februara krenuli su na taj vrh iz [[Planinarska kuća Jezerce|planinarskog doma na Jezercu]] i tragično stradali.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://gorja.net/putopisi/200/prenj_pl-skl-vrutak-vrh-lupoglav-pl-skl-vrutak/ |title=Mirko Bjelan: Vrh Lupoglav - Planinarsko sklonište Vrutak |access-date=30. 9. 2020 |archive-date=9. 10. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201009231638/https://gorja.net/putopisi/200/prenj_pl-skl-vrutak-vrh-lupoglav-pl-skl-vrutak/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Tek u junu i julu pronađeni su ostaci opreme i njihova tijela. Rekonstrukcija je pokazala da su po lijepom vremenu, preskijavši gotovo cijelu planinu, došli do Lupoglava, popeli se na vrh sa istočne strane, i u vrijeme oluje, pali niz zapadnu stijenu u Barni do.&lt;ref name=&quot;Lupoglav&quot;&gt;{{Cite web |url= http://www.zone-2000.net/service/books_img/prenj.pdf/ |title= Muhamed Gafić i Šemsudin Džeko - Prenj - Lupoglav, s.94 |work= Turistička zajednica Kantona Sarajevo |access-date= 13. 9. 2020 }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

=== Sarajevska škola alpinizma ===
Prvi eksperimentalni kurs (ljetni početnički) Sarajevske škole alpinizma (SŠA) održan je tokom sedam vikenda, od 7. oktobra do 19. novembra 1972. na Romaniji, u planinarskom domu “Slaviša Vajner-Čiča”. SŠA je zvanično startovala u proljeće 1973. kada je na Romaniji održan ljetni početnički tečaj, i od kada se vode dnevnici Škole. Prvobitno nije djelovala u okviru [[Planinarski savez Bosne i Hercegovine|PSBiH]], već u okviru Gradskog planinarskog saveza Sarajeva. Kroz školu su prošli brojni alpinisti iz cijele [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Instruktori (praktične i teoretske nastave) koji su se najviše angažovali u radu SŠA, posebno u njenoj prvoj, “klasičnoj” fazi, od 1972. do 1991. bili su [[Muhamed Šišić]], [[Slobodan Žalica]] (idejni osnivači i direktni pokretači Škole), [[Peter Hilčišin]], [[Muhamed Gafić]] (jedno vrijeme rukovodilac škole), [[Faruk Zahirović]], [[Rašid Mulahusić]] (kasnije dugogodišnji rukovodilac škole) i [[Miodrag Rakić]] (utemeljivači Škole).&lt;ref name=&quot;SŠA&quot;&gt;{{Cite web |url= https://bihski.com/2014/09/29/promjenjiva-istrija-razvoja-alpinizma-u-sarajevu/ |title=Historija razvoja alpinizma u Sarajevu |work= |access-date= 13. 9. 2018}}&lt;/ref&gt;

== Usponi ==

=== Matterhorn (1971) ===
Uspon na [[Matterhorn]] [[Muhamed Šišić|Muhameda Šišića]] i [[Muhamed Gafić|Muhameda Gafića]] izveden je u julu 1971. god. Bio je izveden u vlastitoj organizaciji, sa dosta avanturizma, ali je ostao zapisan kao prvi bosanskohercegovački uspon na ovaj vrh i ulazak u svjetski krug alpinizma.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.bhdani.ba/portal/clanak/328/arhiva/prvo-bosanskohercegovacko-osvajanje-matterhorna- |title=Prvo bosanskohercegovačko osvajanje Matterhorna - DANI |access-date=28. 9. 2020 |archive-date=8. 10. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201008162934/https://www.bhdani.ba/portal/clanak/328/arhiva/prvo-bosanskohercegovacko-osvajanje-matterhorna- |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

=== Mont Blanc (1972) ===
Godine 1972. Petar Hilčišin i Sonja Šiljak su izveli prvi bh. uspon na krov Zapadne Evrope, Mt. Blanc.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://psbih.ba/digitalni-muzej/prvi-bh-uspon-na-mt-blanc-1972/|title=Prvi bh. uspon na Mt. Blanc / 1972|last=Digitalni muzej PSFBiH|first=PS FBiH (Planinarski Savez Federacije Bosne i Herceogovine)|website=PS FBiH - Planinarski Savez Federacije Bosne i Hercegovine|language=|access-date=4. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;[[File:Elbrus North 195.jpg|mini|desno|[[Elbrus]], najviši je vrh [[Kavkaz]]a i [[Evropa|Evrope]] s visinom od 5642 m. Muhamed Gafić i Muhamed Šišić su prvi bosanskohercegovački alpinisti sa usponom na ovaj vrh]] 
=== Elbrus (1974) ===
Kao članovi  [[Jugoslavenska ekspedicija na Kavkaz 1974.|Prve jugoslavenska kadrovska alpinistička ekspedicija &quot;Kavkaz '74&quot;]] (PS Jugoslavije), Muhamed Gafić i Muhamed Šišić ostvarili su 1974. god. uspon na [[Elbrus]] (5642m). Prepenjali su i sjevernu stijenu Ulu Tau Čana (4207 m).&lt;ref name=&quot;BiH&quot;&gt;{{Cite web  |url= https://psbih.ba/alpinizam/  |title= Hronologija uspona  |work= Planinarski savez BiH  |access-date= 13. 9. 2018  |archive-date= 8. 7. 2019  |archive-url= https://web.archive.org/web/20190708194759/https://psbih.ba/alpinizam/  |url-status= dead  }}&lt;/ref&gt;
=== 1976. god. ===
[[Bosanskohercegovačka ekspedicija na Pamir 1976.|Prva bosanskohercegovačka alpinistička ekspedicija]]  u organizaciji [[Planinarski savez Bosne i Hercegovine|Planinarskog saveza Bosne i Hercegovine]] bila je &quot;Pamir '76&quot;. [[Branimir Maltarić]]  i [[Alija Vatrenjak]]  dosegli su 7050 m prilikom uspona na [[Vrh Korženevskaja]] (7105 m.). Ostali članovi ekspedicije bili su [[Erol Čolaković]], Muhamed Šišić, [[Miodrag Rakić]]. 
=== 1979 - 7.000 metara ===
* U [[Jugoslavenska ekspedicija na Mount Everest 1979.|Jugoslavenskoj ekspediciji na Mount Everest]] u proljeće 1979. god. učestvovali su Muhamed Šišić i  Muhamed Gafić. Dosegli su visinu 7170 metara. Na vrh su se popela četvorica jugoslavenskih alpinista: [[Nejc Zaplotnik]], [[Andre Štrmfelj]] i [[Stane Belak]] iz [[Slovenija|Slovenije]] i [[Stipe Božić]] iz [[Hrvatska|Hrvatske]].
* U julu 1979. godine [[Branimir Maltarić]] i [[Mujo Mulaosmanović]], kao članovi [[Jugoslavenska ekspedicija na Pamir 1979.|Jugoslavenske ekspedicije na Pamir 1979.]] popeli su se na Vrh Korženjevskaja u [[Pamirske planine|Pamir]]u, visok 7105 metara.&lt;ref&gt;[https://www.oslobodjenje.ba/o2/rodni-kraj/turizam/na-brojnim-svjetskim-vrhovima-zavihorila-se-zastava-bih-516945 Mujo Mulaosmanović, prvi Bosanac koji je osvojio vrh preko 7.000 metara]&lt;/ref&gt; Bio je to prvi uspon alpinista iz BiH na vrh preko 7.000 metara.&lt;ref name=&quot;MM&quot;&gt;{{Cite web |url= https://toplista.zone-2000.net/2013/12/09/u-svjetskim-velegorjima-1974-1979-0/ |title= U svjetskim velegorjima: 1974 – 1979 |work= ZONE 2000 |access-date= 15. 2. 2020 |archive-date= 8. 10. 2020 |archive-url= https://web.archive.org/web/20201008180552/https://toplista.zone-2000.net/2013/12/09/u-svjetskim-velegorjima-1974-1979-0/ |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;

=== 1982 i 1983. god. ===
Uspon na Vrh Uhuru (5895 m) [[Kilimanjaro]], najviši vrh [[Afrika|Afrike]] ostvarili su 1982. godine Branimir Maltarić i Goran Vučičević, a godinu dana kasnije [[Boris Kovačević]] i Branislav Pajkanović.
=== 1984. god. ===
Godine 1984. alpinisti iz Bosne i Hercegovine učestvovali su u Drugoj vojvođanskoj alpinističkoj ekspediciji “Damavand ‘84“, Elbrus (PSS Vojvodine). Na vrhove Damavand (5671 m) i [[Ararat]] (5165 m) ispenjali su se: Milorad Čarapić, Zijo Deljo, Miloš Droca, Murat Gušo, Selver Hadžić, Ozrenka Jakovljević, Ljerka Kušec, [[Naim Logić]], Srećko Mirić, Slobodan Simić, Mehmed Šišić, Halil Udžvarlić, Raza Voloder.

U ekspediciji na Alam Kuhu (4850 m) 1984. god Nail Dervišević, [[Naim Logić]], Mukri Šišić i Alija Vatrenjak ispenjali su nekoliko smjerova.

=== 1985. god. ===
[[Bosanskohercegovačka ekspedicija na Pamir 1990.|Druga bosanskohercegovačka alpinistička ekspedicija &quot;Pamir '85&quot;]] u organizaciji Planinarskog saveza Bosne i Hercegovine. Goran Gvozderac, Vlado Mičić, Mehmed Pjanić, Željko Rudan uspeli se na vrh – [[Vrh Komunizma]] (7495 m.) Ostali članovi ekspedicije bili su: Muhamed Gafić, Edo Kajan, Željko Knez, Goran Sladić, Danijel Felc.
=== 1986. god. ===
* Uhuru Peak (5895 m), Kilimanjaro: Mišo Blagojević, Ljubo Jovanović, Miloš Šljivić, Slavko Šimić – pristup na vrh
* Ulu Tau Čan (4207 m), Kavkaz: Edin Durmo, Mustafa Hodžić, Željko Knez i Edin Kundalić – ispenjali nekoliko smjerova
* Alpinistička ekspedicija ”Ande '86” (UPSD “Bukovik” Sarajevo):
:[[Huaskaran]] (6768 m): Goran Černak, Dragan Ilić, Duško Jovanović, Naim Logić, Slobodan Simić, Muhamed Šišić, Alija Vatrenjak – pristup na vrh
:[[Quitijaro]] (6035 m): Dragan Ilić, Željko Marić, Goran Černak, Duško Jovanović, Alija Vatrenjak, Levko Mojsovski – pristup na vrh
:[[Alpamajo]] (5947 m): Naim Logić, Dragan Ilić, Željko Marić, Alija Vatrenjak, Muhamed Šišić – pristup na vrh
:[[Toklararaju]] (6034 m): Alija Vatrenjak, Naim Logić – pristup na vrh
:[[Ranrapalca]] (6162 m): Alija Vatrenjak, Naim Logić – pristup na vrh
:[[Nevado Pisko]] (5760 m): Slobodan Simić, Dragan Ilić, Vesna Škramić, Halil Udžvarlić – pristup na vrh
[[Datoteka:Aconcagua_heli_3.jpg|mini|desno|[[Aconcagua]], najviši vrh [[Južna Amerika|Južne Amerike]]]]

=== 1988 – Akonkagva ===
Alpinistička ekspedicija “Ande '88” (PD “Bjelašnica” Sarajevo): [[Aconcagua|Akonkagva]] (6962 m ). Uspon su ostvarili [[Dragan Ilić]] i [[Cvjetin Krnjajić]].
=== 1989. god. === 
* Alpinistička ekspedicija “Pamir '89” (PSS Vojvodine): [[Vrh Lenjin]] (7134 m). Uspon su ostvarili Muhamed Gafić i Vlado Mičić. Ostali članovi ekspedicije: Edin Durmo, Salkica Juca, Edo Kajan, Željko Knez, Drago Puhalić, Slobodan Simić, Goran Sladić, Snježana Bilač
* V zagrebačka alpinistička ekspedicija “Everest '89”, Himalaja (PDS “Velebit” Zagreb): Prvo ponavljanje Australijskog smjera u sz. stijeni Mt. Everesta (8848 m ); [[Boris Kovačević]] dosegao 7600 m.
=== 1990. god. ===
[[Bosanskohercegovačka ekspedicija na Pamir 1990.|Treća bosanskohercegovačka alpinistička ekspedicija “Pamir '90” (PS BiH)]] 
:Vrh Korženjevske (7105 m): Muhamed Gafić, Branko Simić, Zdenko Veljačić – pristup na vrh
:Vrh Četiri (6400 m): Ivica Šutalo, [[Goran Bregović]] – pristup na vrh
=== 1991. god. ===
* [[Bosanskohercegovačka ekspedicija na Tian Shan 1991.|Četvrta bosanskohercegovačka alpinistička ekspedicija “Tjen Šan '91” (PS BiH)]] 
:Khan Tengri (7010 m): [[Edin Durmo]], Muhamed Gafić, Naim Logić i Dragan Zlatanović – pristup na vrh. Ostali članovi ekspedicije: Muhamed Šišić (dosegao 6900 m) i Mirza Todorović.
* Ekspedicija na Pamir, PD “Klekovača” Prijedor:
:Vrh Moskva (6635 m): Slobodan Bokan, Sulejman Ćuskić, Silvije Sarić, Duško Vujičić – pristup na vrh

=== 1994. god. === 
* [[Bosanskohercegovačka ekspedicija na Karakorum 1991.|Peta bosanskohercegovačka alpinistička ekspedicija “Karakorum '94”, Himalaji (PS BiH)]].Prilikom uspon na Gašerbrum II (8035 m), Nail Dervišević dosegao 7400m, Oskar Prebanić 7350, Alija Vatrenjak 7000 m. Ostali članovi: Mukrim Šišić, Senad Kreso, Muhamed Šišić, Miran Karabašić, Muhamed Gafić, Ramiz Bisić, Dženamir Abaza, Dan Damon (Engleska)

=== 2006 – 8.000 metara ===
* Uhuru Peak (5895 m), Kilimanjaro (PD “Pobeda” Beograd): Adnan Hodžić, Dragan Markelić – pristup na vrh
* Mount Manso (5557 m), Ande: Goran Rokolj – pristup na vrh
* [[Ekspedicija iz Srbije na Cho Oyu 2006.|Alpinistička ekspedicija “Čo Oju” Himalaja,]] (“Extreme Summit Team” Beograd): Petar Pećanac – pristup na vrh. Ovo je prvi uspon jednog alpiniste iz Bosne i Hercegovine na vrh iznad 8.000 m.&lt;ref&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/684418.html Cho-Oya - na više od 8000 metara... - Radio Slobodna Evropa]&lt;/ref&gt;

=== 2007 – Mount Everest ===
[[Ekspedicija iz Srbije na Mount Everest 2007.|Alpinistička ekspedicija Everest 2007]], [[Himalaji]] (EST Beograd). Uspon sjevernim grebenom na Mount Everest (8.848 m) izvršio [[Petar Pećanac]] Ovo je prvi uspon bosanskohercegovačkog planinara na najviši vrh svijeta.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.infobiro.ba/article/736834 |title=Haris Čalkić Kreditom na Mount Everest - Medioacentar Sarajevo |access-date=29. 9. 2020 |archive-date=24. 10. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201024174133/http://www.infobiro.ba/article/736834 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.dan.co.me/?nivo=3&amp;rubrika=Porodica&amp;clanak=700773&amp;datum=2019-06-16 Dragana Rajblović,  Moj Everest – san i java - Dan on-line]&lt;/ref&gt;

=== 2010 – Mount Everest === 
Ekspedicija Himalaja “Everest Tibet 2010”, (“Summitclimb.com”). Sjevernim grebenom, [[Fikret Karačić]] pristupio na vrh Mount Everest (8.848 m).

=== 2012 – Mount Everest ===
* [[Alpinistička ekspedicija na Mount Everest 2007.|Himalaja, ekspedicija “Eco-Everest Expedition Spring 2012”]] (“Asian Trekking's Expedition Teams.”) na Himalaje: 
:Island Peak (6189 m), Naim Logić  – pristup na vrh  
:Mount Everest (8848 m),  Naim Logić iz Everest Base Camp via South Col Route, pristupio na vrh.

=== 2015 – Sedam vrhova ===
[[Vinsonov masiv|Mount Vinson]], Antartika – 4897 m (7.1.2015.). Usponom na ovaj vrh, [[Naim Logić]] je prvi i jedini bosanskohercegovački alpinista koji je kompletirao listu [[Sedam vrhova|najviših vrhova sedam kontinenata]].&lt;ref&gt;[https://tntportal.ba/resin-sportski-vremeplov-dr-naim-logic-prvi-bh-drzavljanin-koji-je-uspio-izaci-na-najvise-planine-svih-7-kontinenata/ Dr. Naim Logić prvi bh. državljanin koji je uspio izaći na najviše planine svih 7 kontinenata]&lt;/ref&gt;

=== 2023 – Mount Everest ===
Dana 17.05.2023. u 08:21 (po lokalnom vremenu), alpinista, planinar, triatlonac, ironman, norseman, humanista, [[Tomislav Cvitanušić]] ostvario je uspon na najviši vrh svijeta Mount Everest (8848 m/nv). Bio je to četvrti uspon na najviši vrh svijeta, nakon Petra Pećanca, Naima Logića i Fikreta Karačića.&lt;ref&gt;[https://psbih.ba/ostalo/tomislav-cvitanusic-uspjesno-izveo-uspon-na-krov-svijeta-mt-everest/ PS FBiH: Tomislav Cvitanušić uspješno izveo uspon na krov svijeta, Mt. Everest]&lt;/ref&gt;

=== 2026 – Elbrus ===
Dana 25. jula 2026. desila se [[Tragedija na Elbrusu 2026.|tragedija u kojoj je pet od sedam planinara poginulo]], prilikom ekspedicije na vrh Elbrus.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Bodies of five climbers found on Russia’s highest mountain|url=https://www.theguardian.com/world/2026/jul/27/mount-elbrus-climbers-bodies-found-russia-highest-mountain|newspaper=The Guardian|date=27. 7. 2026|access-date=1. 8. 2026|issn=0261-3077|language=en-GB|first=Agence|last=France-Presse}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak|2}}

[[Kategorija:Alpinizam u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>8eu905dqoa1vhjvlcm6wuwz88uodzpx</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3917582</id>
      <parentid>3917580</parentid>
      <timestamp>2026-08-11T14:05:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <comment>Razne izmjene.</comment>
      <origin>3917582</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22221" sha1="q01to33t2yzu7usouat0vv1ymhuzrht" xml:space="preserve">[[File:Novakova pećina-Romanija.jpg|mini|desno|Stijene Romanije, na kojima je počeo razvoj alpinizma u Bosni i Hercegovini]]
'''Historija alpinizma u Bosni i Hercegovini''' vezuje se za kraj 1920-ih. Godine 1929. zabilježen je prvi alpinistički uspon na planini Romaniji, na stijeni poznatoj kao Đeva na Djevojačkim stijenama, čime su postavljeni temelji razvoja alpinizma u BiH. 
  
== Počeci ==
=== Romanija ===
Zbog relativno lake pristupačnosti i raznovrsnih stijenskih formacija, Romanija je od početaka razvoja alpinizma predstavljala jedno od najvažnijih penjačkih područja u Bosni i Hercegovini.&lt;ref&gt;[https://www.oslobodjenje.ba/o2/rodni-kraj/turizam/na-brojnim-svjetskim-vrhovima-zavihorila-se-zastava-bih-516945 Na brojnim svjetskim vrhovima zavihorila se zastava BiH - Oslobođenje, 30.12.2019.]&lt;/ref&gt; Posebno se ističu stijenski masivi Djevojačkih, Velikih i Bogovićkih stijena, koji se pružaju južnim dijelom planine od zapada prema istoku i jugoistoku. Na ovom području razvijen je najveći broj ranih penjačkih smjerova, naročito na Velikim stijenama, koje su zbog svojih karakteristika bile pogodne za razvoj različitih oblika penjanja.

Pored navedenih stijena, penjački interes privlačili su i drugi masivi na Romaniji, među kojima su Crvene, Crne, Hotičke i Rakitske stijene.

Prvi dokumentovani alpinistički uspon na Romaniji izveli su u novembru 1929. [[Drago Šefer]] i Vojo Ilić, kada su ispenjali smjer na I stijeni drugog tornja Djevojačkih stijena. Ovaj uspon smatra se prvim zabilježenim alpinističkim smjerom u planinama Bosne i Hercegovine.

Razvoj alpinizma nastavljen je tokom 1930-ih. Godine 1932. penjači su počeli koristiti savremeniju alpinističku opremu tog vremena, uključujući cepin, 30-metarsko uže, karabinere, čekić i penjačice. Godine 1935. RTD &quot;Prijatelj prirode&quot; osniva Alpinistički odsjek, čime je alpinistička aktivnost dobila organizovaniji oblik.

Do kraja 1938. na Romaniji je ispenjano više smjerova, a među penjačima koji su učestvovali u razvoju ranog alpinizma na ovom području bili su Predrag Šaraba, Jakov Gaon, Josip Sigmund, Nikola Sedlar, Čaušević i Krkbešević.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://psbih.ba/wp-content/uploads/2013/05/romanija.pdf |title=Edin Durmo - Slobodan Žalica: Romanija - Alpinistički vodič |access-date=29. 9. 2020 |archive-date=9. 9. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180909134817/http://psbih.ba/wp-content/uploads/2013/05/romanija.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; U kasnijem periodu Drago Entraut, Muhamed Buturović i Faruk Zahirović ispenjali su smjer koji je ostao značajan u historiji penjanja na Romaniji.&lt;ref name=&quot;SŠAG&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.balcanicaucaso.org/eng/Areas/Bosnia-Herzegovina/Gafa-the-gentleman-of-the-peaks-103244 |title=Gafa, džemtlmen na vrhu |work= Osservatorio - balcanicaucaso|access-date= 13. 9. 2018}}&lt;/ref&gt;

==== Period nakon Drugog svjetskog rata ====
Nakon Drugog svjetskog rata došlo je do institucionalnog razvoja alpinizma u Bosni i Hercegovini. U okviru [[Planinarski savez Bosne i Hercegovine|Planinarskog saveza Bosne i Hercegovine]] 1949. osnovana je alpinistička sekcija, koja je imala značajnu ulogu u razvoju i osnivanju alpinističkih sekcija i odsjeka pri planinarskim društvima u Bosni i Hercegovini.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://planinarenje.ba/alpinizam-i-sportsko-penjanje/729-iz-istorije-planinarstva-bosne-i-hercegovine |title=Iz istorije planinarstva Bosne i Hercegovine - Planinarenje.ba |access-date=20. 9. 2020 |archive-date=11. 10. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201011110526/https://planinarenje.ba/alpinizam-i-sportsko-penjanje/729-iz-istorije-planinarstva-bosne-i-hercegovine |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Sredinom oktobra 1949. na [[Prenj|Prenju]], kod [[Boračko jezero|Boračkog jezera]], održan je prvi alpinistički tečaj u Bosni i Hercegovini, organizovan na nivou tadašnje Federativne Narodne Republike Jugoslavije. Tečaj je okupio učesnike iz svih republika tadašnje države, a Bosnu i Hercegovinu predstavljalo je osam planinara: Drago Entraut, Muhamed Buturović, Vlado Travner, Mijo Novaković, Vojo Radić, Sonja Fedi, Hidajet Haračić i Vjekosav Reba. Kao instruktori učestvovali su istaknuti slovenski alpinisti Marijan Perko, Evgen Vavken i Rado Kočevar.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://planinarenje.ba/alpinizam-i-sportsko-penjanje/729-iz-istorije-planinarstva-bosne-i-hercegovine |title=Iz istorije planinarstva Bosne i Hercegovine - planinarenje.ba, 18.06.2015 |access-date=20. 9. 2020 |archive-date=11. 10. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201011110526/https://planinarenje.ba/alpinizam-i-sportsko-penjanje/729-iz-istorije-planinarstva-bosne-i-hercegovine |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Nakon ovog tečaja nastavljen je razvoj alpinističke obuke u Bosni i Hercegovini. U septembru 1950. na [[Čvrsnica|Čvrsnici]] je održan republički alpinistički tečaj na kojem je učestvovalo 30 polaznika. Već 1951. u alpinističkoj obuci učestvovale su po prvi put i žene, čime se dodatno proširila baza učesnika u razvoju alpinizma u Bosni i Hercegovini.

=== Ostale planine ===
Pored Romanije, značajnu ulogu u razvoju alpinizma u Bosni i Hercegovini imali su planinski masivi [[Prenj|Prenja]], [[Čvrsnica|Čvrsnice]], [[Velež (planina)|Veleža]], [[Treskavica|Treskavice]] i drugih planina. Na ovim područjima tokom 20. vijeka izvedeni su brojni značajni alpinistički usponi i razvijeni novi penjački pravci.&lt;ref name=&quot;Plaalp&quot;&gt;{{Cite web |url=http://serbianoutdoor.com/wp-content/uploads/2012/01/Planinarstvo_i_alpinizam.pdf |title=Planinarstvo i alpinizam |work= Planinarski savez  Hrvatske, Zagreb 1989|access-date= 15. 2. 2020}}&lt;/ref&gt;

Na Prenju je Drago Šefer 1936. godine izveo uspon na sjeveroistočnoj stijeni Lupoglava. U narednim godinama nastavljen je razvoj penjanja na ovom području. Drago Šefer i Predrag Šaraba ostvarili su 1938. uspon na sjevernoj stijeni Otiša (2097 m), a iste godine izveden je i uspon na zapadnoj stijeni Osobca. [[Lujo Dic]] je sa grupom planinara iz društva &quot;Prijatelji prirode&quot; izveo grebenski uspon preko Vjetrenih brda, od Zelene glave do Lupoglava.

Na području Čvrsnice, Josip Sigmund izveo je uspon na sjevernoj stijeni Klapavice, dok su 1939. godine zabilježena dva penjačka uspona u stijenama Pešti brda i Velikog kuka. Na Treskavicu se Josip Sigmund 1937. penjao kamionom u Čabenskim stijenama.

Bosanskohercegovački alpinisti učestvovali su 1956. na alpinističkom skupu na [[Maglić|Magliću]] i [[Trnovačko jezero|Trnovačkom jezeru]], zajedno sa penjačima iz Slovenije i Hrvatske. Tom prilikom izvedeni su prvenstveni usponi na stijene Maglića, Trnovačkog Durmitora i [[Volujak|Volujka]]. Među učesnicima iz Bosne i Hercegovine bili su Muhamed Buturović, Drago Tomčić, Lala Mulalić i Josip Nemec.

Tokom 1966. na Prenju su ostvareni novi prvenstveni usponi, među kojima su usponi na zapadnoj stijeni Zupca (1897 m), sjeverozapadnoj stijeni Otiša i Ogorjeloj glavi.

Tokom 1970-ih i 1980-ih Prenj je ostao jedno od najvažnijih područja za razvoj alpinizma u Bosni i Hercegovini. Penjačka iskustva stečena na njegovim stijenama predstavljala su osnovu za kasnije ekspedicije i uspone bosanskohercegovačkih alpinista na drugim evropskim i svjetskim planinama.

Posebno mjesto u razvoju alpinizma zauzima i sjeverna stijena Veleža, koja predstavlja jedan od značajnijih stijenskih kompleksa u jugoistočnoj Evropi. Na njenim stijenama razvijen je veći broj alpinističkih smjerova.

U razvoju alpinizma u Bosni i Hercegovini učestvovali su brojni penjači, među kojima su Alojz Rebić, Vojo Prica, Hajro Delić, Hidajet Haračić, Drago Bozja i Danil Pavičević.[[File:LUPOGLAV - panoramio.jpg|mini|desno|Vrh Lupoglava (2.102 m/nv)]]
=== Lupoglav ===
{{Glavni|Zimski uspon na Lupoglav}}
Prenj je visoki planinski masiv u sjevernom dijelu Hercegovine, a njegov izdvojeni vrh [[Zimski uspon na Lupoglav|Lupoglav]] (2.102 m/nv) uživa pomalo kultni status bosanskohercegovačkih alpinista. U zimskim uslovima ostao je neosvojiv do 1970. godine. [[Ilija Dilber]], tada jedan od najboljih BiH alpinista, [[Zijah Jajatović]] mladi i perspektivni alpinista, student DIF-a, i [[Milorad Stjepanović]], najmlađi član naveze, 14. februara krenuli su na taj vrh iz [[Planinarska kuća Jezerce|planinarskog doma na Jezercu]] i tragično stradali.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://gorja.net/putopisi/200/prenj_pl-skl-vrutak-vrh-lupoglav-pl-skl-vrutak/ |title=Mirko Bjelan: Vrh Lupoglav - Planinarsko sklonište Vrutak |access-date=30. 9. 2020 |archive-date=9. 10. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201009231638/https://gorja.net/putopisi/200/prenj_pl-skl-vrutak-vrh-lupoglav-pl-skl-vrutak/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Tek u junu i julu pronađeni su ostaci opreme i njihova tijela. Rekonstrukcija je pokazala da su po lijepom vremenu, preskijavši gotovo cijelu planinu, došli do Lupoglava, popeli se na vrh sa istočne strane, i u vrijeme oluje, pali niz zapadnu stijenu u Barni do.&lt;ref name=&quot;Lupoglav&quot;&gt;{{Cite web |url= http://www.zone-2000.net/service/books_img/prenj.pdf/ |title= Muhamed Gafić i Šemsudin Džeko - Prenj - Lupoglav, s.94 |work= Turistička zajednica Kantona Sarajevo |access-date= 13. 9. 2020 }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

=== Sarajevska škola alpinizma ===
Prvi eksperimentalni kurs (ljetni početnički) Sarajevske škole alpinizma (SŠA) održan je tokom sedam vikenda, od 7. oktobra do 19. novembra 1972. na Romaniji, u planinarskom domu “Slaviša Vajner-Čiča”. SŠA je zvanično startovala u proljeće 1973. kada je na Romaniji održan ljetni početnički tečaj, i od kada se vode dnevnici Škole. Prvobitno nije djelovala u okviru [[Planinarski savez Bosne i Hercegovine|PSBiH]], već u okviru Gradskog planinarskog saveza Sarajeva. Kroz školu su prošli brojni alpinisti iz cijele [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Instruktori (praktične i teoretske nastave) koji su se najviše angažovali u radu SŠA, posebno u njenoj prvoj, “klasičnoj” fazi, od 1972. do 1991. bili su [[Muhamed Šišić]], [[Slobodan Žalica]] (idejni osnivači i direktni pokretači Škole), [[Peter Hilčišin]], [[Muhamed Gafić]] (jedno vrijeme rukovodilac škole), [[Faruk Zahirović]], [[Rašid Mulahusić]] (kasnije dugogodišnji rukovodilac škole) i [[Miodrag Rakić]] (utemeljivači Škole).&lt;ref name=&quot;SŠA&quot;&gt;{{Cite web |url= https://bihski.com/2014/09/29/promjenjiva-istrija-razvoja-alpinizma-u-sarajevu/ |title=Historija razvoja alpinizma u Sarajevu |work= |access-date= 13. 9. 2018}}&lt;/ref&gt;

== Usponi ==

=== Matterhorn (1971) ===
Uspon na [[Matterhorn]] [[Muhamed Šišić|Muhameda Šišića]] i [[Muhamed Gafić|Muhameda Gafića]] izveden je u julu 1971. god. Bio je izveden u vlastitoj organizaciji, sa dosta avanturizma, ali je ostao zapisan kao prvi bosanskohercegovački uspon na ovaj vrh i ulazak u svjetski krug alpinizma.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.bhdani.ba/portal/clanak/328/arhiva/prvo-bosanskohercegovacko-osvajanje-matterhorna- |title=Prvo bosanskohercegovačko osvajanje Matterhorna - DANI |access-date=28. 9. 2020 |archive-date=8. 10. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201008162934/https://www.bhdani.ba/portal/clanak/328/arhiva/prvo-bosanskohercegovacko-osvajanje-matterhorna- |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

=== Mont Blanc (1972) ===
Godine 1972. Petar Hilčišin i Sonja Šiljak su izveli prvi bh. uspon na krov Zapadne Evrope, Mt. Blanc.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://psbih.ba/digitalni-muzej/prvi-bh-uspon-na-mt-blanc-1972/|title=Prvi bh. uspon na Mt. Blanc / 1972|last=Digitalni muzej PSFBiH|first=PS FBiH (Planinarski Savez Federacije Bosne i Herceogovine)|website=PS FBiH - Planinarski Savez Federacije Bosne i Hercegovine|language=|access-date=4. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;[[File:Elbrus North 195.jpg|mini|desno|[[Elbrus]], najviši je vrh [[Kavkaz]]a i [[Evropa|Evrope]] s visinom od 5642 m. Muhamed Gafić i Muhamed Šišić su prvi bosanskohercegovački alpinisti sa usponom na ovaj vrh]] 
=== Elbrus (1974) ===
Kao članovi  [[Jugoslavenska ekspedicija na Kavkaz 1974.|Prve jugoslavenska kadrovska alpinistička ekspedicija &quot;Kavkaz '74&quot;]] (PS Jugoslavije), Muhamed Gafić i Muhamed Šišić ostvarili su 1974. god. uspon na [[Elbrus]] (5642m). Prepenjali su i sjevernu stijenu Ulu Tau Čana (4207 m).&lt;ref name=&quot;BiH&quot;&gt;{{Cite web  |url= https://psbih.ba/alpinizam/  |title= Hronologija uspona  |work= Planinarski savez BiH  |access-date= 13. 9. 2018  |archive-date= 8. 7. 2019  |archive-url= https://web.archive.org/web/20190708194759/https://psbih.ba/alpinizam/  |url-status= dead  }}&lt;/ref&gt;
=== 1976. god. ===
[[Bosanskohercegovačka ekspedicija na Pamir 1976.|Prva bosanskohercegovačka alpinistička ekspedicija]]  u organizaciji [[Planinarski savez Bosne i Hercegovine|Planinarskog saveza Bosne i Hercegovine]] bila je &quot;Pamir '76&quot;. [[Branimir Maltarić]]  i [[Alija Vatrenjak]]  dosegli su 7050 m prilikom uspona na [[Vrh Korženevskaja]] (7105 m.). Ostali članovi ekspedicije bili su [[Erol Čolaković]], Muhamed Šišić, [[Miodrag Rakić]]. 

=== 1979 – 7.000 metara ===
* U [[Jugoslavenska ekspedicija na Mount Everest 1979.|Jugoslavenskoj ekspediciji na Mount Everest]] u proljeće 1979. god. učestvovali su Muhamed Šišić i  Muhamed Gafić. Dosegli su visinu 7170 metara. Na vrh su se popela četvorica jugoslavenskih alpinista: [[Nejc Zaplotnik]], [[Andre Štrmfelj]] i [[Stane Belak]] iz [[Slovenija|Slovenije]] i [[Stipe Božić]] iz [[Hrvatska|Hrvatske]].
* U julu 1979. godine [[Branimir Maltarić]] i [[Mujo Mulaosmanović]], kao članovi [[Jugoslavenska ekspedicija na Pamir 1979.|Jugoslavenske ekspedicije na Pamir 1979.]] popeli su se na Vrh Korženjevskaja u [[Pamirske planine|Pamir]]u, visok 7105 metara.&lt;ref&gt;[https://www.oslobodjenje.ba/o2/rodni-kraj/turizam/na-brojnim-svjetskim-vrhovima-zavihorila-se-zastava-bih-516945 Mujo Mulaosmanović, prvi Bosanac koji je osvojio vrh preko 7.000 metara]&lt;/ref&gt; Bio je to prvi uspon alpinista iz BiH na vrh preko 7.000 metara.&lt;ref name=&quot;MM&quot;&gt;{{Cite web |url= https://toplista.zone-2000.net/2013/12/09/u-svjetskim-velegorjima-1974-1979-0/ |title= U svjetskim velegorjima: 1974 – 1979 |work= ZONE 2000 |access-date= 15. 2. 2020 |archive-date= 8. 10. 2020 |archive-url= https://web.archive.org/web/20201008180552/https://toplista.zone-2000.net/2013/12/09/u-svjetskim-velegorjima-1974-1979-0/ |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;

=== 1982. i 1983. god. ===
Uspon na Vrh Uhuru (5895 m) [[Kilimanjaro]], najviši vrh [[Afrika|Afrike]] ostvarili su 1982. godine Branimir Maltarić i Goran Vučičević, a godinu dana kasnije [[Boris Kovačević]] i Branislav Pajkanović.
=== 1984. god. ===
Godine 1984. alpinisti iz Bosne i Hercegovine učestvovali su u Drugoj vojvođanskoj alpinističkoj ekspediciji “Damavand ‘84“, Elbrus (PSS Vojvodine). Na vrhove Damavand (5671 m) i [[Ararat]] (5165 m) ispenjali su se: Milorad Čarapić, Zijo Deljo, Miloš Droca, Murat Gušo, Selver Hadžić, Ozrenka Jakovljević, Ljerka Kušec, [[Naim Logić]], Srećko Mirić, Slobodan Simić, Mehmed Šišić, Halil Udžvarlić, Raza Voloder.

U ekspediciji na Alam Kuhu (4850 m) 1984. god Nail Dervišević, [[Naim Logić]], Mukri Šišić i Alija Vatrenjak ispenjali su nekoliko smjerova.

=== 1985. god. ===
[[Bosanskohercegovačka ekspedicija na Pamir 1990.|Druga bosanskohercegovačka alpinistička ekspedicija &quot;Pamir '85&quot;]] u organizaciji Planinarskog saveza Bosne i Hercegovine. Goran Gvozderac, Vlado Mičić, Mehmed Pjanić, Željko Rudan uspeli se na vrh – [[Vrh Komunizma]] (7495 m.) Ostali članovi ekspedicije bili su: Muhamed Gafić, Edo Kajan, Željko Knez, Goran Sladić, Danijel Felc.
=== 1986. god. ===
* Uhuru Peak (5895 m), Kilimanjaro: Mišo Blagojević, Ljubo Jovanović, Miloš Šljivić, Slavko Šimić – pristup na vrh
* Ulu Tau Čan (4207 m), Kavkaz: Edin Durmo, Mustafa Hodžić, Željko Knez i Edin Kundalić – ispenjali nekoliko smjerova
* Alpinistička ekspedicija ”Ande '86” (UPSD “Bukovik” Sarajevo):
:[[Huaskaran]] (6768 m): Goran Černak, Dragan Ilić, Duško Jovanović, Naim Logić, Slobodan Simić, Muhamed Šišić, Alija Vatrenjak – pristup na vrh
:[[Quitijaro]] (6035 m): Dragan Ilić, Željko Marić, Goran Černak, Duško Jovanović, Alija Vatrenjak, Levko Mojsovski – pristup na vrh
:[[Alpamajo]] (5947 m): Naim Logić, Dragan Ilić, Željko Marić, Alija Vatrenjak, Muhamed Šišić – pristup na vrh
:[[Toklararaju]] (6034 m): Alija Vatrenjak, Naim Logić – pristup na vrh
:[[Ranrapalca]] (6162 m): Alija Vatrenjak, Naim Logić – pristup na vrh
:[[Nevado Pisko]] (5760 m): Slobodan Simić, Dragan Ilić, Vesna Škramić, Halil Udžvarlić – pristup na vrh
[[Datoteka:Aconcagua_heli_3.jpg|mini|desno|[[Aconcagua]], najviši vrh [[Južna Amerika|Južne Amerike]]]]

=== Akonkagva (1988) ===
Alpinistička ekspedicija “Ande '88” (PD “Bjelašnica” Sarajevo): [[Aconcagua|Akonkagva]] (6962 m ). Uspon su ostvarili [[Dragan Ilić]] i [[Cvjetin Krnjajić]].
=== 1989. god. === 
* Alpinistička ekspedicija “Pamir '89” (PSS Vojvodine): [[Vrh Lenjin]] (7134 m). Uspon su ostvarili Muhamed Gafić i Vlado Mičić. Ostali članovi ekspedicije: Edin Durmo, Salkica Juca, Edo Kajan, Željko Knez, Drago Puhalić, Slobodan Simić, Goran Sladić, Snježana Bilač
* V zagrebačka alpinistička ekspedicija “Everest '89”, Himalaja (PDS “Velebit” Zagreb): Prvo ponavljanje Australijskog smjera u sz. stijeni Mt. Everesta (8848 m ); [[Boris Kovačević]] dosegao 7600 m.
=== 1990. god. ===
[[Bosanskohercegovačka ekspedicija na Pamir 1990.|Treća bosanskohercegovačka alpinistička ekspedicija “Pamir '90” (PS BiH)]] 
:Vrh Korženjevske (7105 m): Muhamed Gafić, Branko Simić, Zdenko Veljačić – pristup na vrh
:Vrh Četiri (6400 m): Ivica Šutalo, [[Goran Bregović]] – pristup na vrh
=== 1991. god. ===
* [[Bosanskohercegovačka ekspedicija na Tian Shan 1991.|Četvrta bosanskohercegovačka alpinistička ekspedicija “Tjen Šan '91” (PS BiH)]] 
:Khan Tengri (7010 m): [[Edin Durmo]], Muhamed Gafić, Naim Logić i Dragan Zlatanović – pristup na vrh. Ostali članovi ekspedicije: Muhamed Šišić (dosegao 6900 m) i Mirza Todorović.
* Ekspedicija na Pamir, PD “Klekovača” Prijedor:
:Vrh Moskva (6635 m): Slobodan Bokan, Sulejman Ćuskić, Silvije Sarić, Duško Vujičić – pristup na vrh

=== 1994. god. === 
* [[Bosanskohercegovačka ekspedicija na Karakorum 1991.|Peta bosanskohercegovačka alpinistička ekspedicija “Karakorum '94”, Himalaji (PS BiH)]].Prilikom uspon na Gašerbrum II (8035 m), Nail Dervišević dosegao 7400m, Oskar Prebanić 7350, Alija Vatrenjak 7000 m. Ostali članovi: Mukrim Šišić, Senad Kreso, Muhamed Šišić, Miran Karabašić, Muhamed Gafić, Ramiz Bisić, Dženamir Abaza, Dan Damon (Engleska)

=== 2006 – 8.000 metara ===
* Uhuru Peak (5895 m), Kilimanjaro (PD “Pobeda” Beograd): Adnan Hodžić, Dragan Markelić – pristup na vrh
* Mount Manso (5557 m), Ande: Goran Rokolj – pristup na vrh
* [[Ekspedicija iz Srbije na Cho Oyu 2006.|Alpinistička ekspedicija “Čo Oju” Himalaja,]] (“Extreme Summit Team” Beograd): Petar Pećanac – pristup na vrh. Ovo je prvi uspon jednog alpiniste iz Bosne i Hercegovine na vrh iznad 8.000 m.&lt;ref&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/684418.html Cho-Oya - na više od 8000 metara... - Radio Slobodna Evropa]&lt;/ref&gt;

=== Mount Everest (2007) ===
[[Ekspedicija iz Srbije na Mount Everest 2007.|Alpinistička ekspedicija Everest 2007]], [[Himalaji]] (EST Beograd). Uspon sjevernim grebenom na Mount Everest (8.848 m) izvršio [[Petar Pećanac]] Ovo je prvi uspon bosanskohercegovačkog planinara na najviši vrh svijeta.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.infobiro.ba/article/736834 |title=Haris Čalkić Kreditom na Mount Everest - Medioacentar Sarajevo |access-date=29. 9. 2020 |archive-date=24. 10. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201024174133/http://www.infobiro.ba/article/736834 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.dan.co.me/?nivo=3&amp;rubrika=Porodica&amp;clanak=700773&amp;datum=2019-06-16 Dragana Rajblović,  Moj Everest – san i java - Dan on-line]&lt;/ref&gt;

=== Mount Everest (2010) === 
Ekspedicija Himalaja “Everest Tibet 2010”, (“Summitclimb.com”). Sjevernim grebenom, [[Fikret Karačić]] pristupio na vrh Mount Everest (8.848 m).

=== Mount Everest (2012) ===
* Himalaja, ekspedicija &quot;Eco-Everest Expedition Spring 2012&quot; (&quot;Asian Trekking's Expedition Teams&quot;) na Himalaje:
:Island Peak (6189 m), Naim Logić  – pristup na vrh  
:Mount Everest (8848 m),  Naim Logić iz baznog kampa Everest preko rute South Col, pristupio na vrh.

=== Sedam vrhova (2015) ===
[[Vinsonov masiv|Mount Vinson]], Antartika – 4897 m (7.1.2015). Usponom na ovaj vrh, [[Naim Logić]] je prvi i jedini bosanskohercegovački alpinista koji je kompletirao listu [[Sedam vrhova|najviših vrhova sedam kontinenata]].&lt;ref&gt;[https://tntportal.ba/resin-sportski-vremeplov-dr-naim-logic-prvi-bh-drzavljanin-koji-je-uspio-izaci-na-najvise-planine-svih-7-kontinenata/ Dr. Naim Logić prvi bh. državljanin koji je uspio izaći na najviše planine svih 7 kontinenata]&lt;/ref&gt;

=== Mount Everest (2023) ===
Dana 17.05.2023. u 08:21 (po lokalnom vremenu), alpinista, planinar, triatlonac, ironman, norseman, humanista, [[Tomislav Cvitanušić]] ostvario je uspon na najviši vrh svijeta Mount Everest (8848 m/nv). Bio je to četvrti uspon na najviši vrh svijeta, nakon Petra Pećanca, Naima Logića i Fikreta Karačića.&lt;ref&gt;[https://psbih.ba/ostalo/tomislav-cvitanusic-uspjesno-izveo-uspon-na-krov-svijeta-mt-everest/ PS FBiH: Tomislav Cvitanušić uspješno izveo uspon na krov svijeta, Mt. Everest]&lt;/ref&gt;

=== Elbrus (2026) ===
Dana 25. jula 2026. desila se [[Tragedija na Elbrusu 2026.|tragedija u kojoj je pet od sedam planinara poginulo]], prilikom ekspedicije na vrh Elbrus.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Bodies of five climbers found on Russia’s highest mountain|url=https://www.theguardian.com/world/2026/jul/27/mount-elbrus-climbers-bodies-found-russia-highest-mountain|newspaper=The Guardian|date=27. 7. 2026|access-date=1. 8. 2026|issn=0261-3077|language=en-GB|first=Agence|last=France-Presse}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak|2}}

[[Kategorija:Alpinizam u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>q01to33t2yzu7usouat0vv1ymhuzrht</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hronično stanje</title>
    <ns>0</ns>
    <id>472952</id>
    <revision>
      <id>3917614</id>
      <parentid>3896996</parentid>
      <timestamp>2026-08-11T20:39:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3917614</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15326" sha1="gnj1x8no6pew04ynzgozngofj1ot8tv" xml:space="preserve">{{Distinguish|Hronično trovanje}}
'''Hronično stanje''' je  [[zdravlje|ljudsko zdravstveno]] stanje ili [[bolest]] koje je trajno ili na drugi način dugotrajno u  efektima ili  bolest koja dolazi s vremenom. Termin &quot;hronični&quot; često se primenjuje kada tok bolesti traje duže od tri meseca. Uobičajene hronične bolesti uključuju [[artritis]], [[astma|astmu]], [[karcinom|rak]], [[hronična opstrultivna bolest pluća|hroničnu opstruktivnu plućnu bolest]], [[dijabetes]], [[lajmska bolest|lajmsku bolest]] i neke [[virusne bolesti]] kao što su [[hepatitis C]] i [[sindrom stečene imunodeficijencije]]. Bolest koja je doživotna jer završava smrću je [[terminalna bolest]]. Moguće je i nije neočekivano da se bolest promijeni u definiciji iz terminalne u hroničnu. Naprimjer, [[šećerna bolest]] i [[HIV]] su nekada bile terminalne, a sada se smatraju hroničnim, zbog dostupnosti [[insulin]]a dijabetičarima i svakodnevnog liječenja osoba sa HIV-om koji tim osobama omogućuju život dok upravljaju.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Bernell S, Howard SW | title = Use Your Words Carefully: What Is a Chronic Disease? | journal = Frontiers in Public Health | volume = 4 | pages = 159 | date = 2. 8. 2016 | pmid = 27532034 | pmc = 4969287 | doi = 10.3389/fpubh.2016.00159 }}&lt;/ref&gt;

U [[medicina|medicini]] se kronično stanje može razlikovati od onog koje je akutno. Akutno stanje obično pogađa jedan dio tijela i reagira na liječenje. S druge strane, hronično obično pogađa više dijelova tijela, ne reagira u potpunosti na liječenje i traje duže vrijeme.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Jaeger J, Borod JC, Peselow E | title = Facial expression of positive and negative emotions in patients with unipolar depression | journal = Journal of Affective Disorders | volume = 11 | issue = 1 | pages = 43–50 | date = septembar 1996 | pmc = 2944927 | doi = 10.1097/00006416-199609000-00014 | pmid = 2944927 }}&lt;/ref&gt;

Hroničn promjene mogu imati periode [[Remisija (lijek)|remisije]] ili [[relaps]]a, kada bolest privremeno nestane ili se kasnije ponovo pojavi. Periodi remisije i recidiva često se razmatraju kada se govori o poremećajima zloupotrebe supstanci za koje neki smatraju da spadaju u kategoriju hroničnih stanja.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Dennis M, Scott CK | title = Managing addiction as a chronic condition | journal = Addiction Science &amp; Clinical Practice | volume = 4 | issue = 1 | pages = 45–55 | date = decembar 2007 | pmid = 18292710 | pmc = 2797101 | doi = 10.1151/ascp074145 }}&lt;/ref&gt;

|Hronična stanja su često povezana sa [[nezarazna bolestnezaraznom bolešću]], koja se razlikuju po svojim [[infekcija|neinfektivnim]] uzrocima. Neka hronična stanja su, međutim, uzrokovana zaraznim infekcijama poput [[HIV]]/[[AIDS]]-a.

Oko 63% svih smrtnih slučajeva u svijetu je od hroničnih bolesti.&lt;ref&gt;{{Cite web|title=WHO {{!}} Noncommunicable diseases country profiles 2011|url=https://www.who.int/nmh/publications/ncd_profiles2011/en/|access-date=11. 9. 2020|website=WHO|archive-date=11. 2. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210211053208/https://www.who.int/nmh/publications/ncd_profiles2011/en/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Hronične [[bolesti]] predstavljaju glavni uzrok [[stopa smrtnosti|smrtnost]], a [[Svjetska zdravstvena organizacija]] (WHO) nekomunikabilnim bolestima pripisuje 38 miliona smrtnih slučajeva godišnje.&lt;ref name=&quot;WHO NCD factsheet&quot;&gt;{{cite news |url=https://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs355/en/ |title=Noncommunicable diseases. Fact sheet |publisher=[[SZO|World Health Organization]] |date=januar 2015 |access-date=5. 4. 2016}}&lt;/ref&gt; In the United States approximately 40% of adults have at least two chronic conditions.&lt;ref&gt;{{cite journal|date=1999|title=Chronic Diseases in America|url=https://www.cdc.gov/chronicdisease/resources/infographic/chronic-diseases.htm|journal=Center for Disease Control|access-date=10. 8. 2020}}&lt;/ref&gt;

==Tipovi==
Hronična stanja su se često koristila za opisivanje različitih zdravstvenih promjena ljudskog tijela kao što su sindromi, fizička oštećenja, [[invalid]]nost kao i bolesti. Epidemiolozi su pronašli interes za hronična stanja zbog činjenice da doprinose bolesti, radnoj nesposobnosti i smanjenoj fizičkoj i/ili mentalnoj sposobnosti.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.medicinenet.com/script/main/art.asp?articlekey=10778|title=Condition|website=MedicineNet|access-date=13. 4. 2016|archive-date=11. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170911105943/http://www.medicinenet.com/script/main/art.asp?articlekey=10778|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Naprimjer, visoki [[krvni pritisak]] ili [[hipertenzija]] smatraju se ne samo hroničnim stanjem već i u korelaciji s bolestima kao što su [[infarkt miokarda|srčani udar]] ili [[moždani udar]]. Pored toga, neki socioekonomski faktori mogu se smatrati kroničnim stanjem jer dovode do invalidnosti u svakodnevnom životu. Važna stvar koju su javni službenici u društvenim naukama počeli isticati je [[hronično siromaštvo]].&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Hulme |first1=David |last2=Shepherd |first2=Andrew|date=1. 3. 2003 |title=Conceptualizing Chronic Poverty |url=https://archive.org/details/sim_world-development_2003-03_31_3/page/403 |journal=World Development |series=Chronic Poverty and Development Policy |volume=31 |issue=3 |pages=403–423 |doi=10.1016/S0305-750X(02)00222-X }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Harrell SP | title = A multidimensional conceptualization of racism-related stress: implications for the well-being of people of color | url = https://archive.org/details/sim_american-journal-of-orthopsychiatry_2000-01_70_1/page/42 | journal = The American Journal of Orthopsychiatry | volume = 70 | issue = 1 | pages = 42–57 | date = januar 2000 | pmid = 10702849 | doi = 10.1037/h0087722 }}&lt;/ref&gt;

Svjetska zdravstvena organizacija je 2015. izradila izvještaj o nezaraznim bolestima, navodeći četiri glavna tipa:&lt;ref name=&quot;WHO NCD&quot;&gt;{{citation |url=https://www.who.int/topics/chronic_diseases/en/ |title=Noncommunicable diseases |publisher=World Health Organization |access-date=5. 4. 2016 |archive-date=23. 3. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190323224514/https://www.who.int/topics/chronic_diseases/en/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
* [[Kancer]]i
* [[Kardiovaskularne bolesti]], uključujući [[cerebrovaskularna bolest|cerebrovaskularnu bolest]], [[zatajenje srca]] i [[ishemijska kardiopatija]]
* Hronične respiratorne bolesti, kao što su [[astma]] i [[hronična opstruktivna plućna bolest]] (HOBP)
* [[Dijabetes melitus]] ([[Dijabetes melitus tip 1|tip 1]], [[Dijabetes melitus tip 2|tip 2]], [[predijabetes]], [[trudnički dijabetes]])

Ostali primjeri hroničnih bolesti i zdravstvenih stanja uključuju:
* [[Alzheimerova bolest]]
* [[Atrijalna fibrilacija]]
* [[Poremećaj hiperaktivnosti deficita pažnje]]
* [[Autoimune bolesti]], kao što su [[ulcerozni kolitis]], [[lupus erythematosus]], [[Crohnova bolest]], [[celijakija]], [[Hashimotov tiroiditis]] i [[recidivirajući polihondritis]]
* [[Autizam]] ili [[Aspergerov sindrom]]
* [[Sljepilo]]
* [[Cerebralna paraliza]] (sve vrste)
* Hronična [[bolest transplantata protiv domaćina]]
* [[Hronični hepatitis]]
* [[Hronična bolest bubrega]]
* Hronične osteoartikularne bolesti, kao što su [[osteoartritis]] i [[reumatoidni artritis]]
* [[Sindrom hronične boli]]
* Dermatološka stanja kao što su [[atopijski dermatitis]] i [[psorijaza]]
* [[Gluhoća]] i oštećenje [[sluh]]a
* [[Ehlers – Danlosov sindrom]] (razni tipovi)
* [[Endometrioza]]
* [[Epilepsija]]
* [[Mišićna distrofija]], (razni tipovi)
* [[Fibromialgija]]
* [[HIV]]/[[AIDS]]
* [[Nasljedna sferocitoza]]
* [[Huntingtonova bolest]]
* [[Hipertenzija]]
* [[Lajmska bolest]]&lt;ref&gt;(Eisner, Hasley, Olsen, &amp; Baumgarth, 2015; Embers et al., 2017; Hodzic, Feng, &amp; Barthold, 2014; Straubinger, 2000)(Häupl et al., 1993; Hudson et al., 1998; Marques et al., 2014; Oksi, Marjamaki, Nikoskelainen, &amp; Viljanen, 1999; Pfister, Preac-Mursic, Wilske, Einhäupl, &amp; Weinberger, 1989; Preac-Mursic et al., 1989; Preac-Mursic et al., 1993)&lt;/ref&gt;
*[[Mentalna bolest]]
* [[Migrena]]
* [[Multipla skleroza]]
* [[Mijalgični encefalomielitis]],  sindrom hroničnog umora
* [[Narkolepsija]]
* [[Pretilost]]
* [[Osteoporoza]]
* [[Parkinsonova bolest]]
* [[Parodontalna bolest]]
* [[Sindrom policističnih jajnika]]
* [[Fenilketonurija]]
* [[Anemija srpastih eritrocita]] i drugi poremećaji [[hemoglobin]]a
* [[Poremećaji upotrebe supstanci|Poremećaji zloupotrebe supstanci]]
* [[Apneja u snu]]
* [[Krpeljska bolest]]&lt;ref&gt;(Eisner, Hasley, Olsen, &amp; Baumgarth, 2015; Embers et al., 2017; Hodzic, Feng, &amp; Barthold, 2014; Straubinger, 2000).(Häupl et al., 1993; Hudson et al., 1998; Marques et al., 2014; Oksi, Marjamaki, Nikoskelainen, &amp; Viljanen, 1999; Pfister, Preac-Mursic, Wilske, Einhäupl, &amp; Weinberger, 1989; Preac-Mursic et al., 1989; Preac-Mursic et al., 1993)&lt;/ref&gt;
* [[Hashimotov tireoiditis|Tireoidoza]]
* [[Tuberkuloza]]

== Faktori rizika ==
Iako se faktori rizika razlikuju u zavisnosti od starosti i spola, većinu čestih kroničnih bolesti  uzrokuju prehrambeni, životni i metabolički faktori rizika koji su takođe odgovorni za smrtnost koja je rezultira.&lt;ref name=&quot;pmid19399161&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Danaei G, Ding EL, Mozaffarian D, Taylor B, Rehm J, Murray CJ, Ezzati M | title = The preventable causes of death in the United States: comparative risk assessment of dietary, lifestyle, and metabolic risk factors | journal = PLOS Medicine | volume = 6 | issue = 4 | pages = e1000058 | date = april 2009 | pmid = 19399161 | pmc = 2667673 | doi = 10.1371/journal.pmed.1000058 }}&lt;/ref&gt; Stoga bi se ovi uslovi mogli spriječiti promjenom [[ponašanje|ponašanja]], kao što je odvikavanje od pušenja, usvajanje zdrave prehrane i povećanje tjelesne aktivnosti. Za hronične bolesti značajne su [[Socijalne odrednice zdravlja|Socijalne odrednice]] i faktori rizika.&lt;ref name=Braveman&gt;{{cite journal | vauthors = Braveman PA, Cubbin C, Egerter S, Williams DR, Pamuk E | title = Socioeconomic disparities in health in the United States: what the patterns tell us | journal = American Journal of Public Health | volume = 100 Suppl 1 | pages = S186–96 | date = april 2010 | pmid = 20147693 | pmc = 2837459 | doi = 10.2105/AJPH.2009.166082 }}&lt;/ref&gt; Socijalni faktori, npr. socioekonomski status, nivo obrazovanja i rasna/etnička pripadnost, glavni su uzrok za uočene razlike u zbrinjavanju hroničnih bolesti.&lt;ref&gt;{{cite book | vauthors = Mead H, Cartwright-Smith L, Jones K, Ramos C, Woods K, Siegel B | title = Racial and ethnic disparities in US health care: A chartbook | location = New York, NY | publisher = The Commonwealth Fund | date = mart 2008 }}&lt;/ref&gt;

Te prepreke medicinskoj njezi komplikuju praćenje pacijenata i kontinuitet liječenja.

U [[SAD]]-u, [[manjinska grupa|manjine]] i stanovništvo sa niskim primanjima rjeđe pristupaju i primaju preventivne usluge neophodne za otkrivanje uslova u ranoj fazi.

Većina američke zdravstvene zaštite i ekonomski troškovi povezani sa zdravstvenim stanjima odnose se na troškove hroničnih bolesti i stanja i povezana zdravstvena rizična ponašanja. Osamdeset i četiri posto sve zdravstvene potrošnje u 2006. godini odnosilo se na 50% populacije koja ima jedno ili više hroničnih zdravstvenih stanja (CDC, 2014).

Postoji nekoliko psihosocijalnih faktora rizika i otpora među djecom koja imaju kroničnu bolest i članovima njihove porodice. Odrasli sa hroničnim bolestima imali su znatno veću vjerovatnoću da prijave životno nezadovoljstvo od onih bez hroničnih bolesti.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Strine TW, Chapman DP, Balluz LS, Moriarty DG, Mokdad AH | title = The associations between life satisfaction and health-related quality of life, chronic illness, and health behaviors among U.S. community-dwelling adults | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-community-health_2008-02_33_1/page/40 | journal = Journal of Community Health | volume = 33 | issue = 1 | pages = 40–50 | date = februar 2008 | pmid = 18080207 | doi = 10.1007/s10900-007-9066-4}}&lt;/ref&gt; U poređenju sa zdravim vršnjacima, djeca sa hroničnim bolestima imaju približno dvostruko veći porast psihijatrijskih poremećaja.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Cadman D, Boyle M, Offord DR | title = The Ontario Child Health Study: social adjustment and mental health of siblings of children with chronic health problems | journal = Journal of Developmental and Behavioral Pediatrics | volume = 9 | issue = 3 | pages = 117–21 | date = juni 1988 | pmid = 3403727 | doi = 10.1097/00004703-198806000-00001}}&lt;/ref&gt; Veća roditeljska depresija i drugi porodični stresori izazivali su više problema među pacijentima.&lt;ref name=&quot;Daniels 295–308&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Daniels D, Moos RH, Billings AG, Miller JJ | title = Psychosocial risk and resistance factors among children with chronic illness, healthy siblings, and healthy controls | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-abnormal-child-psychology_1987-06_15_2/page/295 | journal = Journal of Abnormal Child Psychology | volume = 15 | issue = 2 | pages = 295–308 | date = juni 1987 | pmid = 3497186 | doi = 10.1007/BF00916356 }}&lt;/ref&gt; Pored toga, problemi s bratom i sestrom, zajedno s teretom bolesti na porodicu u cjelini, doveli su do većeg psihološkog opterećenja za pacijente i njihove porodice.&lt;ref name=&quot;Daniels 295–308&quot;/&gt;

== Također pogledajte==
* [[Akutna bolest]]
* [[Hronična bol]]
* [[Bolest]]
* [[Zdravlje]]
* [[Medicina]]
* [[Mortalitet]]

== Reference ==
{{refspisak|30em}}

== Vanjski linkovi ==
{{Wikirječnik|Hronično}}
*[https://sites.google.com/site/humandiseaseslinkedtopathogens/ ''List of Chronic Human Diseases Linked to Infectious Pathogens''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210118143620/https://sites.google.com/site/humandiseaseslinkedtopathogens/ |date=18. 1. 2021 }}
* [http://www.nature.com/bmt/journal/v28/n8/full/1703231a.html ''Bone Marrow Transplantation'' journal]
* [http://cmcd.sph.umich.edu/ Center for Managing Chronic Disease, University of Michigan]
* [http://www.chrodis.eu/ CHRODIS: EU Joint Action on Chronic Diseases and Promoting Healthy Ageing Across the Life-Cycle] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150613025357/http://www.chrodis.eu/ |date=13. 6. 2015 }}
*[http://www.medicc.org/mediccreview/index.php?issue=18 ''MEDICC Review'' theme issue on Confronting Chronic Diseases] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210310224218/http://www.medicc.org/mediccreview/index.php?issue=18 |date=10. 3. 2021 }} With longer life expectancies in most countries and the globalization of &quot;Western&quot; diets and sedentarism, the main burden of disease and death from these conditions is falling on already-disadvantaged developing countries and poor communities everywhere.
*[http://www.phac-aspc.gc.ca/cd-mc/index-eng.php Public Health Agency of Canada: ''Chronic Disease'']
*[https://www.who.int/chp/en/index.html World Health Organization: ''Chronic Disease and Health Promotion'']
{{Portal|Medicina}}
{{medicina}}
{{Authority control}}

{{DEFAULTSORT:Chronic (Medicine)}}
[[Kategorija:Medicinska terminologija|Hronično stanje]]
[[Kategorija:Poremećaji po vrstama|Hronično stanje]]
[[Kategorija:Bolesti ljudi|Hronično stanje]]</text>
      <sha1>gnj1x8no6pew04ynzgozngofj1ot8tv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hackathon</title>
    <ns>0</ns>
    <id>473903</id>
    <revision>
      <id>3917601</id>
      <parentid>3916291</parentid>
      <timestamp>2026-08-11T17:58:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3917601</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21752" sha1="jboxp0mu7hc7sguv3ffy905kzk3rlas" xml:space="preserve">'''Hackathon''' (poznat i kao '''hack day''', '''hackfest''', '''datathon''' ili '''codefest''' ; [[portmanteau]] od ''hacking marathon)'' jeste dizajnerski sprint događaj; često, u kojem [[Programer|računarski programeri]] i drugi koji su uključeni u razvoj softvera, uključujući grafičke dizajnere, dizajnere interfejsa, voditelje projekata, stručnjake za [[Internetska domena|domene]] i druge, intenzivno sarađuju na [[softver]]skim projektima.

Cilj hackathona je stvoriti funkcionalni softver ili [[hardver]] do kraja događaja. Hackathoni imaju tendenciju da imaju poseban fokus, što može uključivati [[Programski jezik|programski jezik koji se]] koristi, [[operativni sistem]], aplikaciju, [[Aplikativni programski interfejs|API]] ili predmet i demografsku grupu programera. U drugim slučajevima nema ograničenja za vrstu softvera koji se kreira.

== Etimologija ==
Riječ &quot;hackathon&quot; [[portmanteau]] je riječi &quot; hack &quot; i &quot; [[Maraton|marathon]] &quot;, gdje se &quot;hack&quot; koristi u smislu istraživačkog programiranja, a ne njegovo alternativno značenje kao referenca na kršenje računarske sigurnosti.

[[OpenBSD|Očigledna prva upotreba izraza od OpenBSD]] -a odnosila se na događaj kriptografskog razvoja održan u Calgaryju 4. juna 1999,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.openbsd.org/hackathons.html|title=OpenBSD Hackathons|publisher=OpenBSD|access-date=10. 4. 2015}}&lt;/ref&gt; gdje se deset programera okupilo kako bi izbjeglo pravne probleme nastale zbog izvoznih propisa kriptografskog softvera iz [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Država]]. Od tada su se širom svijeta dogodila nova tri do pet događaja godišnje kako bi se unaprijedio razvoj, uglavnom u univerzitetskim kampusima.

Za Sun Microsystems upotreba se odnosila na događaj na konferenciji JavaOne od 15. juna do 19. juna 1999; tamo je John Gage izazvao prisutne da u [[Java (programski jezik)|Javi]] napišu program za novi Palm V, koristeći infracrveni port za komunikaciju s drugim korisnicima Palma i registraciju na Internetu.

Počevši od sredine i kasnih 2000-ih, hakatoni su postali znatno rašireniji i kompanije i rizični kapitalisti sve više ih gledaju kao na način za brzi razvoj novih softverskih tehnologija i pronalaženje novih područja za inovacije i finansiranje. Neke velike kompanije rođene su iz ovih hackathona, poput GroupMe, koji je započeo kao projekat na hackathonu na konferenciji TechCrunch Disrupt 2010; [[Skype|2011. godine Skype]] ga je kupio za 85 miliona dolara. Softver PhoneGap započeo je kao projekat na iPhoneDevCampu (kasnije preimenovanom u iOSDevCamp) 2008. godine;  kompanija čiji inženjeri su razvili PhoneGap, Nitobi, refokusirao se oko PhoneGapa, a Nitobi je kupio Adobe u 2011. godini za neobjavljeni iznos.&lt;ref&gt;[https://techcrunch.com/2011/10/03/adobe-acquires-developer-of-html5-mobile-app-framework-phonegap-nitobi/ Adobe Acquires Developer Of HTML5 Mobile App Framework PhoneGap Nitobi], Leena Rao, ''[[TechCrunch]]'', October 3, 2011&lt;/ref&gt;

== Struktura ==
Hackathoni obično započinju komunikacijom putem prezentacije ili web stranice od organizacije domaćina koji spominje ciljeve, pojmove i detalje hackathona. Programeri se registriraju za sudjelovanje u hackathonu i kvalificiraju se nakon što organizacija provjeri svoje iskustvo i vještine.

Kada hackathon događaj započne, pojedinci ili timovi koji učestvuju započinju svoj programerski rad. Administrator hackathona obično može odgovoriti na pitanja i ponuditi pomoć kada se pojave problemi eventualno.

Hackathoni mogu trajati nekoliko sati do nekoliko dana. Za hackathone koji traju 24 sata ili duže, posebno oni konkurentni, jedenje je često neformalno, a učesnici često žive na hrani poput [[Pica|pizze]] i energetskih pića. Ponekad je i spavanje neformalno, a učesnici spavaju na licu mjesta u vrećama za spavanje .

Na kraju hackathona, obično postoji niz demonstracija u kojima svaka grupa predstavlja svoje rezultate. Kako bi uhvatili sjajne ideje i rad koji je u toku, ljudi često postavljaju video demoe, bloguju o rezultatima sa snimcima zaslona i detaljima, dijele veze i napredak na društvenim mrežama, predlažu mjesto za otvoreni kod i općenito omogućavaju ljudima dijeliti, učiti i možda graditi iz generiranih ideja i završenog početnog rada.

Ponekad postoji i element takmičenja u kojem sudijska komisija bira pobjedničke timove i dodjeljuju se nagrade. Na mnogim hakatonima sudije čine organizatori i sponzori. Na hakatonima u stilu BarCampa, koje organizira razvojna zajednica, kao što je iOSDevCamp, sudije obično čine vršnjaci i kolege sa terena. Takve nagrade ponekad su znatna količina novca: hackathon za društvene igre na konferenciji TechCrunch Disrupt pobjednicima je ponudio 250.000 USD, dok je kontroverzni&lt;ref name=&quot;hackathon cheaters&quot;&gt;{{Cite web|url=http://valleywag.gawker.com/the-biggest-hackathon-prize-in-history-was-won-by-che-1469710101|title=The &quot;Biggest Hackathon Prize In History&quot; Was Won By Cheaters|last=Biddle|first=Sam|date=22. 11. 2013|publisher=[[Valleywag]]|access-date=24. 3. 2021|archive-date=24. 11. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131124211611/http://valleywag.gawker.com/the-biggest-hackathon-prize-in-history-was-won-by-che-1469710101|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; hackathon iz 2013. godine koji je vodio Salesforce.com imao dobitak od milion USD za pobjednike, što se broji kao najveća nagrada ikad.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Two Harvard University Alum Win Disputed Salesforce $1M Hackathon Prize At Dreamforce [Updated]|url=https://techcrunch.com/2013/11/21/two-harvard-university-alum-win-salesforce-1m-hackathon-prize-at-dreamforce-for-mobile-service-to-create-reports/|work=[[TechCrunch]]|first=Alex|last=Williams|date=21. 11. 2013}}&lt;/ref&gt;

== Vrste hackathona ==

=== Za tip aplikacije ===
Neki se hackathoni fokusiraju na određenu platformu, poput mobilnih aplikacija[[Operativni sistem|, operativnog sistema]] za desktop računare, web razvoj ili razvoj video igara .

Hakatoni za mobilne aplikacije poput Over the Air, koji se održavaju u Phoenix Parku u [[Irska (ostrvo)|Irskoj]], znaju dobiti veliku količinu korporativnog sponzorstva i interesa.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.techventure2011.com/hackathon|title=Mobile App Hackathon - TechVenture 2011|date=21. 12. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20111221093855/http://www.techventure2011.com/hackathon|archive-date=21. 12. 2011|url-status=dead|access-date=16. 3. 2018}}&lt;/ref&gt;

Music Hack Day, hakaton za softverske i hardverske aplikacije povezane sa muzikom, popularan je događaj koji se od 2009. održava preko 30 puta širom svijeta.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://musichackday.org/|title=Music Hack Day homepage|publisher=Musichackday.org|access-date=9. 10. 2013|archive-date=10. 5. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200510224716/https://musichackday.org/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Također, Music Tech Fest, trodnevni interdisciplinarni festival za muzičke ideje koji okuplja muzičare sa hakerima, istraživačima i industrijom, predstavlja hakaton.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.bbc.com/news/technology-27067106|title=Music Hackathon at Music Tech Fest in Boston|publisher=BBC.com|date=20. 4. 2014 |access-date=5. 3. 2015 |work=BBC News|last=Rich|first=L. J.}}&lt;/ref&gt; Slično tome, Science Hack Day, hackathon za stvaranje stvari sa naukom, održan je više od 45 puta u više od 15 zemalja širom svijeta od 2010.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://sciencehackday.org/|title=Science Hack Day homepage|publisher=Sciencehackday.org|access-date=9. 12. 2014}}&lt;/ref&gt;

Hackathoni su održani za razvoj aplikacija koje rade na različitim operativnim sistemima mobilnih uređaja[[Android (operativni sistem)|, poput Androida]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://androidhackathon.org/|title=Android Hackathon|date=13. 3. 2010|publisher=Android Hackathon|access-date=9. 10. 2013|archive-date=6. 10. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131006065812/http://androidhackathon.org/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; [[IOS|iOS-a]] &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.iosdevcamp.org/contest/|title=iOSDevCamp 2011 Hackathon|publisher=Iosdevcamp.org|access-date=9. 10. 2013|archive-date=22. 7. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100722030856/http://www.iosdevcamp.org/contest/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; i MeeGo-a.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://metalab.at/wiki/N9_Hackathon|title=N9 Hackathon|publisher=Metalab.at|language=de|access-date=9. 10. 2013 }}&lt;/ref&gt; Hackathoni su također održavani za razvoj aplikacija zasnovanih na video zapisima i računarskim igrama.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://seehub.me/2011/11/nordeus-2011-game-development-hackathon/|title=Nordeus 2011 Game Development Hackathon|publisher=Seehub.me|archive-url=https://web.archive.org/web/20131029001801/http://seehub.me/2011/11/nordeus-2011-game-development-hackathon/|archive-date=29. 10. 2013 |url-status=dead|access-date=9. 10. 2013 }}&lt;/ref&gt; Hackathoni u kojima [[Videoigra|se razvijaju videoigre]] ponekad se nazivaju zastojima u igrama.

=== Korištenje određenog programskog jezika, API-ja ili frameworka ===
Bilo je hackathona posvećenih stvaranju aplikacija koje koriste određeni jezik ili okvir, poput JavaScript-a, Node.js,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.nodeknockout.com|title=Node Knockout|last=Knockout|first=Node|website=www.nodeknockout.com|access-date=16. 3. 2018}}&lt;/ref&gt; HTML5 i Ruby on Rails.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://punehackathon.pbworks.com/w/page/19872985/FrontPage|title=Pune Rails Hackathon: July 29-30, 2006|publisher=Punehackathon.pbworks.com|access-date=9. 10. 2013 }}&lt;/ref&gt;

Neki se hackathoni fokusiraju na aplikacije koje koriste [[aplikativni programski interfejs]] ili API iz jedne kompanije ili izvora podataka. Open Hack, događaj koji javno vodi [[Yahoo!]] od 2006. godine (izvorno poznat kao &quot;Hack Day&quot;, a zatim &quot;Open Hack Day&quot;) fokusira se na upotrebu Yahoo! API, pored API-ja web lokacija u vlasništvu Yahoo! -A, poput Flickr.&lt;ref&gt;[http://code.flickr.com/blog/2008/09/03/open-hack-day/ Open! Hack! Day!], Flickr blog, September 3, 2008&lt;/ref&gt; Događaj kompanije Open Hack India u 2012. godini imao je preko 700 prisutnih. [[Google]] je pokrenuo slične događaje za svoje API-je,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://vivacity.lnmiit.ac.in/hackathon.html|title=Google Hackathon • Vivacity 2015|date=25. 12. 2014 |publisher=Vivacity|archive-url=https://web.archive.org/web/20150126012015/http://vivacity.lnmiit.ac.in/hackathon.html|archive-date=26. 1. 2015 |url-status=dead|access-date=10. 1. 2015 }}&lt;/ref&gt; kao i kompanija turističkih vodiča Lonely Planet.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://lplabs.com/melbournehack/pmwiki/pmwiki.php/Main/ListOfPresentationsAndWinners|title=Melbourne Hack Day: List Of Presentations And Winners|archive-url=https://web.archive.org/web/20110422202934/http://lplabs.com/melbournehack/pmwiki/pmwiki.php/Main/ListOfPresentationsAndWinners|archive-date=22. 4. 2011 }}&lt;/ref&gt;

Web stranica Foursquare posebno je održala veliki globalni hackathon u 2011. godini, na kojem se preko 500 programera na preko 30 web lokacija širom svijeta takmičilo u kreiranju aplikacija koristeći Foursquare API. Drugi Foursquare hackathon, 2013. godine, imao je oko 200 programera. IETF organizuje hackathone za svaki sastanak IETF-a koji su usredotočeni na IETF Internet nacrt i implementaciju IETF RFC-a radi bolje interoperabilnosti i poboljšanih Internet standarda.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ietf.org/hackathon/|title=IETF Hackathon|website=www.ietf.org|access-date=18. 12. 2017 }}&lt;/ref&gt;

=== Iz razloga ili svrhe ===
Brojni su hackatoni posvećeni poboljšanju vlasti, a posebno cilju otvorene vlade.&lt;ref&gt;[http://govfresh.com/2011/08/open-government-hackathons-matter/ Open government hackathons matter] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210416234413/https://govfresh.com/2011/08/open-government-hackathons-matter/ |date=16. 4. 2021 }}, Mark Headd, ''govfresh'', August 24, 2011&lt;/ref&gt; Jedan od takvih događaja, 2011. godine, bio je domaćin [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država|Kongresa Sjedinjenih Država]].&lt;ref&gt;[http://sunlightfoundation.com/blog/2011/12/08/in-hackwetrust-the-house-of-representatives-opens-its-doors-to-transparency-through-technology/ In #HackWeTrust - The House of Representatives Opens Its Doors to Transparency Through Technology] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161019235852/http://sunlightfoundation.com/blog/2011/12/08/in-hackwetrust-the-house-of-representatives-opens-its-doors-to-transparency-through-technology/ |date=19. 10. 2016 }}, Daniel Schuman, Sunlight Foundation blog, December 8, 2011&lt;/ref&gt; Počevši od 2012. godine, [[NASA]] je domaćin međunarodnom izazovu svemirskih aplikacija.

2014. godine britanska vlada i HackerNest vodili su DementiaHack,&lt;ref&gt;[http://blogs.fco.gov.uk/nicolearbour/2014/08/08/toronto-dementia-hackathon-12-14-september/ Toronto dementia hackathon 12-14 September], Dr. John Preece, ''British Foreign &amp; Commonwealth Office Blogs'', August 8, 2014&lt;/ref&gt; prvi svjetski hakaton posvećen poboljšanju života ljudi koji žive s demencijom i njihovih njegovatelja.&lt;ref&gt;[https://www.gov.uk/government/world-location-news/toronto-hackathon-to-target-dementia-challenges-with-innovative-ideas Toronto hackathon to target dementia challenges with innovative ideas], British High Commission Ottawa, ''GOV.UK'', July 25, 2014&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.betakit.com/hackernest-hooks-up-with-british-consulate-general-toronto-for-new-dementiahack/ HackerNest hooks up with British Consulate-General Toronto for new DementiaHack], Joseph Czikk, ''Betakit'', August 12, 2014&lt;/ref&gt; Serija se nastavlja 2015. godine, dodajući kanadsku vladu i [[Facebook]] kao glavne sponzore.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://hackernest.com/dementiahack|title=DementiaHack - HackerNest|archive-url=https://web.archive.org/web/20141216091759/http://hackernest.com/dementiahack/|archive-date=16. 12. 2014 |url-status=dead|access-date=3. 9. 2015 }}&lt;/ref&gt;

Global Game Jam, najveći hakaton za razvoj video igara,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://globalgamejam.org/about|title=About the Global Game Jam|date=13. 9. 2013 |website=GlobalGameJam|access-date=19. 4. 2016}}&lt;/ref&gt; često uključuje fakultativne zahtjeve koji se nazivaju „diverzifikatori“&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://globalgamejam.org/global-game-jam-diversifiers|title=Global Game Jam Diversifiers|date=21. 1. 2014|website=GlobalGameJam|access-date=19. 4. 2016|archive-date=24. 1. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140124211239/http://globalgamejam.org/global-game-jam-diversifiers|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; koji imaju za cilj promociju pristupačnosti i drugim uzrocima.

Održani su razni hakatoni kako bi se poboljšali gradski tranzitni sistemi. Hackathoni usmjereni na poboljšanje lokalnih gradskih usluga povećavaju se, a jedan od Londonskih vijeća (Hackney) pravi dvoje današnjih uspješnih lokalnih rješenja s Hackney-thonom.&lt;ref name=&quot;Hackney Council new local services via a successful hackathon&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.publictechnology.net/articles/news/hack-ney-thon-provides-new-apps-council|title=Hackney Hackathon succeeds in new services|date=20. 11. 2014 |access-date=17. 7. 2015}}&lt;/ref&gt; Bilo je i nekoliko hackatona posvećenih poboljšanju obrazovanja, uključujući Education Hack Day&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://educationhackday.org/|title=Education Hack Day|publisher=Education Hack Day|access-date=9. 10. 2013 }}&lt;/ref&gt; a u manjem obimu, posebno gledajući izazove terenskog geografskog obrazovanja, Vijeće terenskih studija &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.field-studies-council.org/news/fieldwork-hackday-a-real-success.aspx|title=Page Not Found - FSC|last=Council|first=Field Studies|website=www.field-studies-council.org|access-date=16. 3. 2018|archive-date=23. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170923144856/http://www.field-studies-council.org/news/fieldwork-hackday-a-real-success.aspx|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; ugostilo je FSCHackday.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://fschackday.org/|title=fschackday.org|publisher=fschackday.org|access-date=9. 10. 2013 }}&lt;/ref&gt; Random Hacks of Kindness je još jedan popularan hackathon, posvećen upravljanju katastrofama i odgovoru na krize.&lt;ref&gt;[https://archive.today/20130126113758/http://www.informationweek.com/news/government/enterprise-apps/225402115 NASA, Microsoft, Google Hosting Hackathon], Elizabeth Montalbano, ''InformationWeek'', June 7, 2010&lt;/ref&gt; ThePort&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://theport.ch/|title=THE Port|publisher=theport.ch|access-date=13. 12. 2017}}&lt;/ref&gt; umjesto toga hakaton posvećen rješavanju humanitarnih, socijalnih i javnih izazova. Domaćin mu je [[CERN]] s partnerima iz drugih [[Nevladina organizacija|nevladinih organizacija]] kao što su ICRC i [[UNDP]].

U maju 2020. godine brojne svjetske inicijative koje su vodili poduzetnici i vladini predstavnici iz evropskih zemalja rezultirale su nizom antikriznih hackatona Hack the Crisis, što se prvo dogodilo u Estoniji,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://estonia.ee/estonia-organized-a-public-private-e-hackatlon-to-hack-the-crisis/|title=Estonia organized a public-private e-hackatlon to hack the crisis|access-date=16. 12. 2020|archive-date=4. 8. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200804144458/https://estonia.ee/estonia-organized-a-public-private-e-hackatlon-to-hack-the-crisis/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; nakon čega slijede Poljska,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.euractiv.com/section/digital/news/anti-crisis-hackers-join-forces-to-find-covid19-solutions/|title=Anti-crisis hackers join forces to find COVID-19 solutions|access-date=16. 12. 2020}}&lt;/ref&gt; Latvija i Ukrajina.

=== Kao počast ili spomen ===
Brojni hackathoni širom svijeta planirani su u znak sjećanja na računarskog programera i internetskog aktivista Aarona Swartza, koji je umro 2013.&lt;ref name=&quot;rocheleau&quot;&gt;{{Cite news|last=Rocheleau|first=Matt|title=In Aaron Swartz' memory, hackathons to be held across globe, including at MIT, next month|url=http://www.boston.com/yourcampus/news/mit/2013/10/in_aaron_swartz_memory_hackathons_to_be_held_across_globe_including_at_mit_next_month.html|work=Boston Globe|access-date=17. 10. 2013}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;doctorow&quot;&gt;{{Cite web|url=http://boingboing.net/2013/10/17/aaron-swartz-hackathon.html|title=Aaron Swartz hackathon|last=Doctorow|first=Cory|publisher=Boing Boing|access-date=17. 10. 2013|archive-date=17. 10. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131017221217/http://boingboing.net/2013/10/17/aaron-swartz-hackathon.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;sifry&quot;&gt;{{Cite web|url=http://techpresident.com/news/24422/first-post-greased|title=techPresident|last=Sifry|first=Micah L.|publisher=Personal Democracy Media|access-date=11. 10. 2013|archive-date=15. 10. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131015052101/http://techpresident.com/news/24422/first-post-greased|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;aaron&quot;&gt;{{Cite web|url=http://aaronswartzhackathon.org/|title=Aaron Swartz Hackathon|archive-url=https://web.archive.org/web/20140329125421/http://aaronswartzhackathon.org/|archive-date=29. 3. 2014|url-status=dead|access-date=30. 10. 2013}}&lt;/ref&gt;

=== Za demografsku grupu ===
Neki su hackathoni namijenjeni samo programerima unutar određene demografske grupe, poput tinejdžera, studenata ili žena.&lt;ref&gt;[http://www.fastcompany.com/magazine/159/female-hackathon Female Geeks Flex Their Skills At Ladies-Only Hackathon], Jed Lipinski, ''Fast Company'', September 14, 2011&lt;/ref&gt;

== Kontroverze ==

* Tim na TechCrunch Disrupt Hackathonu iz septembra 2013. predstavio je TitStare aplikaciju koja je korisnicima omogućavala da postavljaju i gledaju slike muškaraca koji bulje u ženski dekolte.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.thewire.com/technology/2013/09/titstare-tech-worlds-latest-brogrammer-joke-techcrunch-disrupt/69171/|title=Meet 'Titstare,' the Tech World's Latest 'Joke' from the Minds of Brogrammers|date=9. 9. 2013|website=The Wire|access-date=9. 11. 2015|archive-date=8. 12. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151208180755/http://www.thewire.com/technology/2013/09/titstare-tech-worlds-latest-brogrammer-joke-techcrunch-disrupt/69171/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; TechCrunch se kasnije tog dana izvinio.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://techcrunch.com/2013/09/08/an-apology-from-techcrunch/|title=An Apology From|website=TechCrunch|access-date=9. 11. 2015}}&lt;/ref&gt;
* Hakaton koji je vodio Salesforce.com u novembru 2013. godine, a za koji se navodi da ima najveću ikad glavnu nagradu od milion dolara, optužen je za neprimjerenost nakon što se pokazalo da su pobjednički sudionici, startup od dvije osobe pod nazivom Upshot, razvijali tehnologiju prikazivanu više od godinu dana i da je jedan od njih dvojice bivši zaposlenik Salesforcea.&lt;ref name=&quot;hackathon cheaters&quot; /&gt;
* Major League Hacking protjerao je par hakera s ruskog hackathona Hack the North na Univerzitetu Waterloo u septembru 2015. godine zbog zbijanja šala koje su protumačene kao prijetnje bombom, što je mnoge hakere navelo da kritiziraju organizaciju.&lt;ref name=&quot;hack the north&quot;&gt;{{Cite web|url=http://news.mlh.io/when-jokes-go-too-far-09-19-2015|title=When Jokes go too Far.|last=Mike Swift|date=19. 9. 2015 |website=Major League Hacking|access-date=6. 6. 2016 }}&lt;/ref&gt; Kao rezultat kontroverze, Victor Vucicevich je dao ostavku iz organizacijskog tima Hack the North.&lt;ref name=&quot;leaving htn&quot;&gt;{{Cite web|url=https://medium.com/@vicvu/leaving-htn-ec62e0343c91|title=Leaving Hack the North|last=Victor Vucicevich|date=23. 9. 2015 |website=Medium|access-date=6. 6. 2016 }}&lt;/ref&gt;

== Značajni događaji ==

* MHacks
* HackMIT
* Spoj (hackathon)

== Također pogledajte ==

* Game Jam
* Installfest
* Editathon
* Charrette
* Startup vikend
* Campus Party

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:OpenBSD]]
[[Kategorija:Programerski događaji]]</text>
      <sha1>jboxp0mu7hc7sguv3ffy905kzk3rlas</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Izbori u Republici Srpskoj</title>
    <ns>0</ns>
    <id>476955</id>
    <revision>
      <id>3917651</id>
      <parentid>3916890</parentid>
      <timestamp>2026-08-12T01:32:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 3 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3917651</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="33129" sha1="lenn923xi397e3bh2iu4ukbqbpea4mo" xml:space="preserve">{{Politika Bosne i Hercegovine}}
{{Politika Republike Srpske}}
{{Glavni|Izbori u Bosni i Hercegovini}}
'''Izbori u Republici Srpskoj''' su [[Demokratija|demokratski]] i slobodni [[izbori]] koji se održavaju svake druge parne godine. Održavaju u skladu sa ustavima i izbornim zakonima [[Republika Srpska|Republike Srpske]] i [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Građani tajnim glasanjem na direktnim izborima biraju čalana [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] iz [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda srpskog naroda|reda srpskog naroda]], jednu trećinu (14) zastupnika [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]], [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednika]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednike Republike Srpske]], narodne poslanike [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodne skupštine Republike Srpske]], odbornike skupština općina i gradova, načelnike općina i gradonačelnike gradova, te članove savjeta mjesnih zajednica. Delegate [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] iz Republike Srpske, delegate [[Vijeće naroda Republike Srpske|savjeta naroda Republike Srpske]] i odbornike [[Skupština Grada Istočnog Sarajeva|Skupštine Grada]] [[Istočno Sarajevo|Istočnog Sarajeva]] biraju se indirektno.&lt;ref name=&quot;:32&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/documents/ZAKONI/Tehnicki_precisceni_tekst/Tehnicki_precisceni_tekst_IZ_BiH_05_2024-bos.pdf?v=1|title=Izborni Zakon Bosne i Hercegovine (Tehnički prečišćeni tekst)|date=5. 8. 2024|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=12. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;

[[Parlamentarni izbori u Bosni i Hercegovini 1910.|Prvi izbori]] na prostoru današnje Bosne i Hercegovine održani su za vrijeme [[Austro-Ugarska|austrougarske]] vlasti 1910. za [[Bosanski sabor]]. Za vrijeme [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] održano je ukupno sedam izbora za [[Narodna skupština Kraljevine Jugoslavije|Narodnu skupštinu]] te države. [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|Prvi višestranački izbori]] nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] održani su 1990. Tada su birani članovi [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990 - Predsjedništvo|predsjedništva]] i [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990 - Skupština|skupštine]] [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]], skupštine na republičkom nivou i vijećnici skupština općina i grada [[Sarajevo|Sarajeva]]. Nakon [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], 1996. su održani prvi izbori na kojima su građani Republike Srpske direktno birali svoje predstavnike za institucije ovog entiteta.

== Izborni zakon ==
{{Glavni|Izbori u Bosni i Hercegovini#Izborni zakon}}Izborni zakon Bosne i Hercegovine uređuje izbor članova zakonodavnih i izvršnih organa vlasti na svim nivoima, uključujući opće i lokalne izbore. Zakon definiše načela, pravila i postupke za provođenje izbora, kao i prava i obaveze učesnika u izbornom procesu. [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]] (CIKBiH) odgovorna je za organizaciju i nadzor nad svim izbornim procesima u zemlji. CIKBiH donosi podzakonske akte, upravlja biračkim spiskovima, organizira edukaciju izborne administracije i rješava prigovore i žalbe tokom izbora. Zakon predviđa i mogućnost ponavljanja izbora u slučaju nepravilnosti, odgodu izbora zbog vanrednih okolnosti, te održavanje prijevremenih izbora ako je neki organ raspušten ili mu je mandat prestao u skladu s ustavom i zakonom.&lt;ref name=&quot;:32&quot; /&gt; Jedini slučaj gdje su odgođeni izbori bilo je za [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2020.|lokalne izbore 2020]], kada je CIKBiH odgodio izbore sa 4. oktobra na 15. novembar,&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.izbori.ba/Documents/Lokalni_izbori_2020/Ostalo/Odluka_o_odgadjanju_izbora_2020-bos.pdf|title=Odluka o odgađanju izbora|last=|first=|date=|website=Centralna izborna komisija|publisher=|access-date=}}&lt;/ref&gt; zbog [[Pandemija COVID-a 19 u Bosni i Hercegovini|pandemije]] bolesti [[COVID-19]] i nedostatka sredstava.&lt;ref name=&quot;slobodnaevropa.org&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/ističe-rok-novca-za-lokalne-izbore-u-bih-nema/30627560.html|title=Novac nije osiguran, CIK odlučuje o odgađanju lokalnih izbora u BiH|website=Radio Slobodna Evropa|language=sh|access-date=14. 11. 2020}}&lt;/ref&gt;

Pravo glasa na izborima u Republici Srpskoj ima svaki [[Državljanstvo Bosne i Hercegovine|državljanin Bosne i Hercegovine]] i [[Državljanstvo Bosne i Hercegovine#Entitetsko državljanstvo|Republike Srpske]] koji je navršio 18 godina do dana izbora, pod uslovom da nije lišen poslovne sposobnosti i da mu nije oduzeto pravo glasa pravosnažnom sudskom odlukom. Osobe sa statusom izbjeglica i raseljenih lica također imaju pravo glasa, ali pod posebnim uslovima koji se odnose na općinu u kojoj su imali prebivalište prema posljednjem popisu stanovništva.&lt;ref name=&quot;:32&quot; /&gt;

Političke stranke, koalicije, nezavisni kandidati i liste nezavisnih kandidata moraju preći minimalni izborni prag, koji iznosi 3% od ukupnog broja važećih glasova u izbornoj jedinici, za ulazak u zakonodavna tijela.&lt;ref name=&quot;:32&quot; /&gt;

Glasanje se obavlja tajno, a glasački listići se ubacuju u zapečaćene kutije. Glasovi se broje na biračkim mjestima pod nadzorom biračkih odbora, a rezultati se zatim dostavljaju općinskim ili gradskim izbornim komisijama i [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|Centralnoj izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine]]. Raseljena lica, izbjeglice i drugi posebni slučajevi imaju pravo glasati u općinama u kojima su imali prebivalište prema posljednjem popisu stanovništva ili u općini u kojoj trenutno žive. Ova prava su privremenog karaktera i mogu biti ukinuta od strane [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Ureda visokog predstavnika]] ili [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine BiH]].&lt;ref name=&quot;:32&quot; /&gt;

== Opći izbori ==
{{Glavni|Izbori u Bosni i Hercegovini#Opći izbori}}
[[Izbori u Bosni i Hercegovini#Opći izbori|Opći izbori u Bosni i Hercegovini]] održavaju se, od 2002, svake četiri godine. Na izborima biraju se članovi [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]], zastupnici [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] i [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]], poslanici [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodne skupštine Republike Srpske]], [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednik]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednici]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]], te članovi [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|skupština kantona]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije BiH]].&lt;ref name=&quot;:32&quot; /&gt;

Mandat članova [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]], zastupnika/poslanika i delegata traje 4 godine. Međutim, prema Odluci [[Privremena izborna komisija Bosne i Hercegovine|Privremene izborne komisije]] (PIK; kasnije [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|Centralna izborna komisija]], CIK) poslijeratni izbori (period 1996 - 2001) održani su za mandatni period na 2 godine. Tek od 2002. izbori su održani za mandatni period na 4 godine kako je to ustavima i predviđeno. Odlukom PIK-a nije bilo zahvaćeno Predsjedništvo BiH, kojem od 1998. mandat traje 4 godine.&lt;ref name=&quot;:32&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.ccbh.ba/public/down/USTAV_BOSNE_I_HERCEGOVINE_bos.pdf|title=Ustav Bosne i Hercegovine|website=Ustav Bosne i Hercegovine|publisher=Ustavni sud BiH|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303193315/http://www.ccbh.ba/public/down/USTAV_BOSNE_I_HERCEGOVINE_bos.pdf|archive-date=3. 3. 2016|url-status=dead|access-date=1. 3. 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://parlamentfbih.gov.ba/monografija_27.10.2016.pdf|title=Monografija Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|date=27. 10. 2016|website=parlamentfbih.gov.ba|publisher=[[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine]]|page=15|publication-place=[[Sarajevo]]|access-date=9. 3. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/data/dokumenti/pdf/Monografijabs.pdf|title=Monografija Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|year=2010|website=parlament.ba|publisher=[[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine]]|publication-place=[[Sarajevo]]|access-date=9. 3. 2024|archive-date=8. 3. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240308234012/https://www.parlament.ba/data/dokumenti/pdf/Monografijabs.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Izbori za Predsjedništvo ===
{{Glavni|Predsjedništvo Bosne i Hercegovine}}[[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]] je kolektivni šef države. Članovi se biraju iz dvije izborne jedinice koje se odnose na tri glavne etničke grupe, odnosno [[Konstitutivni narod|konstitutivna naroda]] ([[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacija BiH]] - [[Bošnjaci]] i [[Hrvati]], [[Republika Srpska]] - [[Srbi]]), na četverogodišnji mandat.

Izbori se provode po principu [[Većinski izborni sistem|jednostavne većine]] (''first-past-the-post''), gdje kandidat s najvećim brojem glasova iz etničke grupe postaje član Predsjedništva iz te etničke grupe. Svaki građanin s pravom glasa u Federaciji BiH može glasati za jednog Bošnjaka ili jednog Hrvata, dok građani Republike Srpske glasaju za srpskog kandidata. Redoslijed rotiranja ide po broju najviše osvojenih glasova.&lt;ref name=&quot;:32&quot; /&gt;

=== Izbori za Parlamentarnu skupštinu ===
{{Glavni|Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine}}[[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] sastoji se iz dva doma: [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupničkog]] i [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Doma naroda]]. [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom]] ima 42 poslanika: 28 iz [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] i 14 iz [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. Zastupnici se u taj dom biraju putem [[Proporcionalni izborni sistem|proporcionalnog izbornog sistema]], gdje birači glasaju za političke stranke ili nezavisne kandidate. Raspodjela mandata unutar liste vrši se putem [[D'Hondtov sistem|D'Hondtove metode]].&lt;ref name=&quot;:32&quot; /&gt;

[[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda]] se sastoji od 15 delegata, od kojih svaki konstitutivni narod ima po pet predstavnika. Dvije trećine delegata, 5 bošnjačkih i 5 hrvatskih, bira se s područja [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]], a preostala trećina, 5 srpskih delegata, bira se iz [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. Bošnjačke i hrvatske delegate u Domu naroda BiH biraju delegati navedenih naroda u [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Domu naroda Parlamenta Federacije BiH]], a srpske delegate bira [[Narodna skupština Republike Srpske]].&lt;ref name=&quot;:32&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.parlament.ba/Content/Read/36?title=Op%C4%87i-podaci|title=Opći podaci - Dom naroda BiH|website=parlament.ba|access-date=24. 9. 2017|archive-date=10. 7. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170710090748/http://www.parlament.ba/Content/Read/36?title=Op%C4%87i-podaci|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Izbori za Narodnu skupštinu ===
{{Glavni|Narodna skupština Republike Srpske}}[[Narodna skupština Republike Srpske]] (NSRS) jest najviše zakonodavno tijelo u Republici Srpskoj. Sastoji se od [[Jednodomni sistem|jednog doma]], a poslanici u NSRS biraju se direktno, putem [[Proporcionalni izborni sistem|proporcionalnog izbornog sistema]], slično kao i na državnom nivou.&lt;ref name=&quot;:32&quot; /&gt; Od ukupno 83 poslanička mandata u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]], njih 63 (direktna mandata) se dodjeljuju srazmjerno broju osvojenih glasova na otvorenim listama u svakoj od [[Izborne jedinice u Bosni i Hercegovini#Narodna skupština Republike Srpske|9 izbornih jedinica]]. Preostalih 20 (kompenzacionih) mandata se dodjeljuju srazmjerno ukupnom broju glasova koji politički subjekti osvoje u cijeloj Republici Srpskoj. Kompenzacioni mandati se pojedinačnim kandidatima dodjeljuju prema redoslijedu koji politički subjekti odrede prije izbora (zatvorene liste). Od 2000. glasa se na otvorenim listama, kada su uvedene i višečlane izborne jedinice. Zastupljenost svih konstitutivnih naroda od 2002. osigurana je članom 71. [[Ustav Republike Srpske|Ustava Republike Srpske]], po kojem najmanje po 4 poslanika moraju biti iz reda svakog od tri konstutivna naroda. Iste godine je mandat poslanika produžen sa dvije na četiri godine. Od izbora 2006. uveden je izborni prag od 3% na nivou entiteta.

[[Vijeće naroda Republike Srpske]] je drugo zakonodavno tijelo entiteta, koji svoju zakonodavnu vlast vrši u cilju zaštite vitalnih nacionalnih interesa [[Konstitutivni narod|konstitutivnih naroda]]. Ono ne učestvuje ravnopravno u postupku donošenja zakona, propisa i drugih akata sa NSRS, nego kao ''[[sui generis]]'' tijelo vrši &quot;kontrolu&quot; izglasanih zakona, propisa i akata u Narodnoj skupštini radi utvrđivanja da li se izglasanim zakonom, propisom ili aktom ugrožavaju vitalni nacionalni interesi konstitutivnih naroda. Delegati u Vijeću naroda RS biraju se indirektno.

=== Izbori za predsjednika Republike Srpske ===
{{Glavni|Predsjednik Republike Srpske|Spisak potpredsjednika Republike Srpske}}[[Predsjednik Republike Srpske]] ima dva potpredsjednika iz različitih konstitutivnih naroda. Predsjednika i potpredsjednike biraju građani neposredno i tajnim glasanjem na mandat od četiri godine. Isto lice može biti izabrano za predsjednika i potpredsjednika najviše dva puta uzastopno. Do 2002. [[Republika Srpska]] je imala [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednika]] i jednog [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednika]], čiji mandati su trajali po dvije godine.

Za razliku od [[Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine|Predsjednika]] i [[Spisak potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine|Potpredsjednika Federacije BiH]], koji se biraju indirektno preko [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta FBiH]], Predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske biraju se direktno s liste kandidata za predsjednika, tako što je za predsjednika izabran kandidat koji ostvari najveći broj glasova, a za potpredsjednike su izabrani kandidati iz druga dva konstitutivna naroda koji imaju najveći broj glasova iza izabranog predsjednika.

=== Statistika općih izbora ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
! rowspan=&quot;2&quot; |Izbori
! colspan=&quot;2&quot; |Broj glasača
! rowspan=&quot;2&quot; |Odziv (%)
! rowspan=&quot;2&quot; |Ref.
|-
!sa pravom glasa
!koji su glasali
|-
|[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2000.|2000.]]
|1.104.969
|676.989
|61,27%
| rowspan=&quot;5&quot; |&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rzs.rs.ba/front/article/1331/|title=Republički zavod za statistiku - Republika Srpska|website=www.rzs.rs.ba|access-date=4. 5. 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/Statistika_i_rezultati_izbora/Statistika_izbora/Izborni_pokazatelji2002-2012.pdf|title=Statistika i rezultati izbora 2002-2012|website=Izbori.ba|publisher=Centralna izborna komisija - CIK}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002.|2002.]]
|1.018.051
|538.365
|52,88%
|-
|[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006.|2006.]]
|1.036.731
|591.926
|57,10%
|-
|[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010.|2010.]]
|1.194.622
|671.296
|56,19%
|-
|[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014.|2014.]]
|1.243.265
|706.711
|56,84%
|-
|[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018.|2018.]]
|1.261.645
|727.638
|57,64%
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.izbori.ba/rezultati_izbora?resId=25&amp;langId=1#/1/2/0/0/703|title=Rezultati općih izbora 2018 - Republika Srpska - CIK|website=www.izbori.ba|access-date=4. 5. 2021}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|2022.]]
|1.259.322
|677.057
|53.76%
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=32&amp;langId=1#/1/2/0/0/703|title=Rezultati općih izbora 2022 - Republika Srpska - CIK|website=izbori.ba|access-date=5. 9. 2024}}&lt;/ref&gt;
|}

== Lokalni izbori ==
{{Glavni|Izbori u Bosni i Hercegovini#Lokalni izbori}}
[[Izbori u Bosni i Hercegovini#Lokalni izbori|Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini]] uključuju izbore za općinska/gradska savjeta i skupštine, te za načelnike općina i gradonačelnike gradova. I ovi izbori provode se putem [[Proporcionalni izborni sistem|proporcionalnog sistema]], osim izbora za načelnike i gradonačelnike, koji se provode direktnim glasovima građana po principu [[Većinski izborni sistem|jednostavne većine]] (''first-past-the-post''), gdje kandidat s najvećim brojem glasova osvaja mandat.&lt;ref name=&quot;:32&quot; /&gt;

Također, izborni zakon garantuje minimalno jedno mjesto predstavnicima nacionalnih manjina u lokalnim zajednicama u kojima [[&quot;Ostali&quot; u Bosni i Hercegovini|&quot;Ostali&quot;]] čine 3% ili više od ukupnog broja stanovništva. U Bosni i Hercegovini tih lokalnih zajednica ima 20, a grad [[Lukavac]] i [[Skupština Brčko distrikta|Skupština]] [[Brčko distrikt]]a imaju čak po dva predstavnika, te oni imaju posebnu glasačku listu kandidata. Glasati se može samo za jednu od lista.&lt;ref name=&quot;:32&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:22&quot;&gt;{{Cite web|url=https://impulsportal.net/drustvene-teme/forum/manjinske-liste-u-bih-meta-zloupotreba-izbornog-zakona-kad-konstutivni-postanu-nacionalna-manjina|title=Manjinske liste u BiH meta zloupotreba Izbornog zakona - kad konstutivni postanu nacionalna manjina|last=Manager|first=Impuls|date=24. 7. 2024|website=Impuls Portal|language=sr-yu|access-date=27. 7. 2024}}&lt;/ref&gt;

Načelnik općine ili gradonačelnik postaje onaj kandidat koji osvoji najviše glasova. Raspodjela odborničkih mandata se vrši isto kao i za entitetskim i državnim parlamentom. Svi vijećnici se biraju na otvorenim listama od 2000. Prema izbornom zakonu Republike Srpske broj odbornika skupština općina, odnosno gradova je sljedeći:
* po 11 odbornika za općine koje imaju do 1.000 birača,
* po 13 odbornika za općine koje imaju od 1.000 do 3.000 birača,
* po 15 odbornika za općine koje imaju od 3.001 do 5.000 birača,
* po 17 odbornika za općine koje imaju od 5.001 do 8.000 birača,
* po 19 odbornika za općine koje imaju od 8.001 do 11.000 birača,
* po 21 odbornik za općine koje imaju od 11.001 do 13.000 birača,
* po 23 odbornika za općine koje imaju od 13.001 do 15.000 birača,
* po 25 odbornika za općine koje imaju od 15.001 do 20.000 birača,
* po 27 odbornika za općine koje imaju od 20.001 do 30.000 birača,
* po 29 odbornika za općine koje imaju od 30.001 do 50.000 birača i
* po 31 odbornik za gradove i odnosno općine koje imaju više od 50.000 birača upisanih u Centralni birački spisak (CBS).

==== Grad Istočno Sarajevo ====
Nakon što potvrdi rezultate neposrednih izbora, CIKBiH provodi posredne izbore za [[Skupštinu Istočnog Sarajeva|Skupštinu Grada]] [[Istočno Sarajevo|Istočnog Sarajeva]]. Način izbora u Skupštinu:&lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=bqY6U_Dzvm0|title=Izbori za Skupštinu Grada Istočno Sarajevo - bos|date=27. 7. 2024|website=youtube.com|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=12. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:7&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.narodnaskupstinars.net/?q=la/akti/usvojeni-zakoni/zakon-o-gradu-isto%C4%8Dno-sarajevo|title=Zakon o gradu Istočno Sarajevo|last=|date=13. 3. 2020|website=narodnaskupstinars.net|publisher=[[NSRS]]|language=bs|access-date=12. 8. 2024|archive-date=12. 8. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240812142544/https://www.narodnaskupstinars.net/?q=la/akti/usvojeni-zakoni/zakon-o-gradu-isto%C4%8Dno-sarajevo|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

* Skupštine općina koje imaju 11, 13 ili 15 odbornika biraju 3 odbornika,
* Skupštine općina koje imaju 17 ili 19 odbornika biraju 5 odbornika,
* Skupštine općina koje imaju 21 ili 23 odbornika biraju 6 odbornika,
* Skupštine općina koje imaju 25 ili više odbornika biraju 8 odbornika,

[[Skupštinu Istočnog Sarajeva|Skupštinu Grada]] se sastoji od 31 odbornika iz šest skupština općina koje čine Grad Istočno Sarajevo: [[Istočna Ilidža]] (6), [[Istočno Novo Sarajevo]] (5), [[Istočni Stari Grad]] (3), [[Trnovo (Republika Srpska)|Trnovo]] (3), [[Sokolac]] (6) i [[Pale (Republika Srpska)|Pale]] (8).&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt;

[[Spisak gradonačelnika Istočnog Sarajeva|Gradonačelnika]] biraju građani na neposrednim izborima na period od 4 godine. Do [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2020.|lokalnih izbora 2020.]] gradonačelnika je birala Skupština Grada.&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:7&quot; /&gt;

== Izbori za savjete mjesnih zajednica ==
[[Mjesna zajednica|Mjesne zajednice]] u Republici Srpskoj imaju svoje savjete. Mandat članova savjeta traje četiri godine, a broj članova se kreće od 5 do 11 u zavisnosti od broja birača u svakoj mjesnoj zajednici. Biraju se tajnim glasanjem na zborovima građana, a potreban broj prisutnih građana na zboru propisuje se statutom grada ili općine. Izbore za članove savjeta raspisuju skupštine općina ili gradova najkasnije 90 dana od konstituisanja lokalnih organa vlasti.

== Ponovljeni, odgođeni i prijevremeni izbori ==
Ponovljeni izbori provode se na osnovu istih kandidatskih listi i istih izvoda iz Centralnog biračkog spiska koji su korišteni na poništenim izborima i provode se na dan koji odredi CIKBiH, a isti se raspisuje, u pravilu, u roku od 15 dana od dana pravosnažnosti odluke CIK-a о poništenju izbora.&lt;ref name=&quot;:32&quot; /&gt;

Odluku o odgađanju izbora na određenom biračkom mjestu ili u čitavoj izbornoj jedinici donosi CIKBiH na osnovu činjenica koje ukazuju da izbore nije moguće provesti u skladu s odredbama Izbornog zakona. Odgođeni izbori provode se ako u nekoj izbornoj jedinici ili biračkom mjestu glasanje nije obavljeno onog dana koji je određen za glasanje. U pravilu, odgođeni izbori se provode u roku od 7 dana, a najkasnije 30 dana od dana redovnih izbora, osim ako nije drugačije propisano.&lt;ref name=&quot;:32&quot; /&gt; Jedan od primjera odgađanja izbora bilo je za vrijeme [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-19]], kada su [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2020.|lokalni izbori 2020.]] odgođeni sa  4. oktobra na 15. novembar 2020.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;slobodnaevropa.org&quot; /&gt;

Ako je neki izabrani organ raspušten odnosno ako mu prestane mandat, Centralna izborna komisija BiH donosi odluku o raspisivanju prijevremenih izbora kojom se utvrđuje tačan datum održavanja izbora. Ti izbori moraju biti održani u roku od 90 dana od dana raspuštanja izabranog organa, odnosno prestanka mandata, te od dana raspisivanja prijevremenih izbora do dana održavanja izbora ne može proteći manje od 30 niti više od 90 dana. Mandat članova organa izabranih na prijevremenim izborima traje do isteka tekućeg mandata organa izabranih na redovnim izborima.&lt;ref name=&quot;:32&quot; /&gt;

== Referendumi ==
{{Glavni|Referendumi u Republici Srpskoj}}
Prema zakonu o referendumu i građanskoj inicijativi u Republici Srpskoj prijedlog za raspisivanje referenduma mogu podnijeti [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednik Republike]], [[Vlada Republike Srpske]], najmanje 30 narodnih poslanika ili najmanje 10.000 birača. Odluku o raspisivanju donosi [[Narodna skupština Republike Srpske]] većinom glasova ukupnog broja narodnih poslanika. Organi za provođenje referenduma su komisija i glasački odbor. Referendum je punovažan ako je na njemu glasala natpolovična većina građana koji imaju biračko pravo, a referendumsko pitanje je dobilo podršku ako se za njega izjasnila natpolovična većina građana koja je glasala. Rok za donošenje odgovarajućeg akta nadležnog organa je šest mjeseci nakon održavanja referenduma.

Do sada su u Republici Srpskoj održana tri referenduma, a prije njih je 1991. održan [[Plebiscit srpskog naroda u Bosni i Hercegovini 1991.|referendum srpskog naroda u Bosni i Hercegovini]], koji je prethodio nastanku Republike. Organizovana je od strane tadašnje Skupština srpskog naroda u BiH, koja je kasnije promijenila naziv u Narodna skupština Republike Srpske. Nakon toga, za vrijeme rata održani su [[Referendum u Republici Srpskoj 1993.|referendumi o Vance–Owenovom planu 1993.]] i [[Referendum o planu Kontakt grupe 1994.|referendum o planu Kontakt grupe 1994]], a 2016. održan je [[referendum o Danu Republike Srpske]]. Na referendumu 1991. većina (98%) od oko 1.350.000 izašlih birača se izjasnila za ostanak u zajedničkoj državi [[Savezna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]], dok su oba prijedloga mirovnih planova odbijena sa više od 90% glasova protiv. Na referendumu o Danu Republike Srpske 99,8% od 679.021 izašlih glasača izjasnilo se da se 9. januar obilježava i slavi kao [[Dan Republike Srpske]].

== Političke kampanje ==
Prema izbornom zakonu Republike Srpske političke stranke, koalicije, liste nezavisnih kandidata i nezavisni kandidati imaju pravo voditi izbornu kampanju u mirnom okruženju, organizovati i održavati javne skupove na kojima mogu slobodno iznositi svoje stavove kako bi stekli podršku birača, štampati i dijeliti plakate, postere i druge materijale u vezi sa izbornom kampanjom.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.narodnaskupstinars.net/?q=la/akti/usvojeni-zakoni/izborni-zakon-republike-srpske|title=Izborni zakon Republike Srpske|last=|date=17. 7. 2024|website=NSRS|language=bs|access-date=5. 9. 2024|archive-date=16. 9. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240916124924/https://www.narodnaskupstinars.net/?q=la/akti/usvojeni-zakoni/izborni-zakon-republike-srpske|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Za javne skupove nije potrebno odobrenje nadležnog organa, već ga je dovoljno samo o tome obavijestiti 24 sata ranije. Nadležni općinski organi dužni su osigurati ravnopravan tretman političkim subjektima u njihovim zahtjevima da javna mjesta i javne objekte koriste u svrhu kampanje. U periodu koji počinje 24 časa prije otvaranja biračkih mjesta i traje do njihovog zatvaranja, političkim subjektima je zabranjeno učestvovanje u javnim političkim aktivnostima.&lt;ref name=&quot;:32&quot; /&gt;

=== Finansiranje ===
Prema [[Izbori u Bosni i Hercegovini#Izborni zakon|izbornom zakonu Bosne i Hercegovine]] politička stranka i nezavisni kandidat koji učestvuju na izborima za organe vlasti Bosne i Hercegovine na svim nivoima dužni su podnijeti finansijske izvještaje [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|Centralnoj izbornoj komisiji BiH]] za period koji počinje tri mjeseca prije dana podnošenja prijave za ovjeru i za period od dana podnošenja prijave za ovjeru za izbore do dana ovjere rezultata izbora. Maksimalno dozvoljeni iznos za finansiranje troškova izborne kampanje izračunava se srazmjerno broju birača u svakoj izbornoj jedinici. Dio sredstava za pokriće troškova izborne kampanje za izbor poslanika osigurava se u budžetu RS-a, a za izbor odbornika u budžetu općine. Raspodjela tih sredstava vrši se tako što jedna trećina sredstava pripada strankama koje imaju poslanike, odnosno odbornike u skupštinama, i to od toga 50% sredstava se raspoređuje u jednakim iznosima svim strankama, a ostatak sredstava srazmjerno broju poslaničkih, odnosno odborničkih mandata. Druga trećina sredstava dijeli se svim političkim strankama kojima su potvrđene izborne liste, a preostala trećina političkim strankama koje osvoje poslaničke, odnosno odborničke mandate, srazmjerno broju osvojenih mandata u Narodnoj skupštini, odnosno skupštini općine ili grada.&lt;ref name=&quot;:32&quot; /&gt;

=== Medijska pokrivenost i promocija ===
[[Mediji u Bosni i Hercegovini]] su obavezni pravedno, profesionalno i stručno pratiti izborne aktivnosti uz dosljedno poštivanje novinarskog kodeksa i demokratskih principa i pravila, posebno osnovnog principa slobode izražavanja. U izbornom zakonu BiH pojedini članovi zakona posvećeni su isključivo elektronskim medijima, koji su dužni posebno voditi računa o tome da se principi uravnoteženosti, poštenja i nepristrasnosti poštuju u informativnim emisijama, pogotovo u emisijama aktuelnih vijesti, zatim u intervjuima, te u raspravama o aktuelnim političkim temama, poput okruglih stolova i slično, koje tematski nisu u direktnoj vezi sa izbornim aktivnostima političkih subjekata, ali bi mogle imati uticaj na raspoloženje birača. Pri objavljivanju rezultata istraživanja javnog mnjenja potrebno je da mediji navedu naziv institucije ili ime lica koje je naručilo i platilo istraživanje, naziv i sjedište institucije koja je sprovela istraživanje, ispitni uzorak i mogućnost odstupanja u ishodu istraživanja, te period u kojem je provedeno istraživanje. Rezultati takvih istraživanja se ne smiju objavljivati 48 sati prije otvaranja biračkih mjesta.&lt;ref name=&quot;:32&quot; /&gt;

== Glasanje i posmatranje izbora ==
Da bi učestvovala na izborima, politička stranka mora biti registrovana kod nadležnog organa. Pored toga, važan uslov za ovjeru u Centralnoj izbornoj komisiji BiH je i dostavljanje prijave za učestvovanje na izborima, koja sadrži najmanje: 3.000 potpisa birača upisanih u Centralni birački spisak za članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine i isto toliko za poslanike Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, 2.000 potpisa za izbore narodnih poslanika skupštine Republike Srpske ili za izbor predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske. Za učešće na lokalnim izborima potrebno je 200 potpisa u gradovima i općinama koje imaju preko 10.000 birača, dok je za one koje imaju manje potrebno 100 potpisa. Ako je broj birača manji od 1.000, onda je potrebno 5% potpisa.&lt;ref name=&quot;:32&quot; /&gt;

Biračka mjesta određuje općinska izborna komisija najkasnije 65 dana prije dana izbora. Određuje se prema broju birača, uzimajući u obzir udaljenost birača od biračkog mjesta. Biračko mjesto u pravilu ima do 800 birača, a ne može imati više od 1.000. Svi članovi biračkog odbora ili njihovi zamjenici moraju biti prisutni tokom cijelog procesa glasanja, uključujući utvrđivanje rezultata glasanja. Glasanje traje neprekidno u toku dana, sa početkom u 7.00 sati i završetkom u 19.00 sati. Državljanin RS i BiH koji ima biračko pravo, a koji je u inostranstvu, ima pravo glasati poštom. Centralna izborna komisija BiH donosi propise za glasanje državljana BiH koji imaju biračko pravo, a koji su vezani za domove zbog starosti, bolesti ili invaliditeta, koji su zatvorenici ili su vezani za ustanove. Nakon što od biračkih odbora dobije svu dokumentaciju i materijale za izbore, općinska izborna komisija utvrđuje objedinjene zbirne rezultate glasanja provedenog na teritoriji te općine za organe na svim nivoima vlasti za koje su provedeni izbori i o tome sastavlja zapisnik, koji se podnosi Centralnoj izbornoj komisiji BiH u roku od 24 sata nakon zatvaranja biračkih mjesta. Nakon što Centralna izborna komisija BiH utvrdi i objavi izborne rezultate, općinska izborna komisija ili politički subjekti mogu zahtijevati da Centralna izborna komisija BiH ponovno broji glasačke listiće u određenim izbornim jedinicama. Zaštitu izbornog prava osiguravaju izborne komisije i Apelacioni odjel [[Sud Bosne i Hercegovine|Suda Bosne i Hercegovine]].&lt;ref name=&quot;:32&quot; /&gt;

Predstavnici međunarodnih posmatrača, udruženja građana, političkih stranaka, koalicija, listi nezavisnih kandidata i nezavisnih kandidata mogu posmatrati sve izborne aktivnosti u Bosni i Hercegovini, pod uslovom da se akredituju. Posmatrači imaju pristup svim relevantnim dokumentima i javnim sastancima izbornih komisija, mogu u toku cijelog perioda izbornog procesa u bilo koje vrijeme kontaktirati bilo koje lice i imaju pristup svim centrima za birački spisak, biračkim mjestima i centrima za brojanje i drugim relevantnim mjestima, kako je utvrdila Centralna izborna komisija BiH. Posmatrač može stavljati obrazložene primjedbe na rad organa nadležnih za provođenje izbora u pisanoj formi koje se prilažu u zapisnik o radu organa nadležnog za provođenje izbora, na osnovu čega politički subjekt može uložiti prigovor nadležnom organu.&lt;ref name=&quot;:32&quot; /&gt;

== Spisak održanih izbora ==
{{Glavni|Izbori u Bosni i Hercegovini#Spisak održanih izbora}}

== Također pogledajte ==

* [[Izbori u Bosni i Hercegovini]]
* [[Referendumi u Republici Srpskoj]]
* [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]
* [[Izbori u Federaciji Bosne i Hercegovine]]
* [[Izbori u Osmanskom Carstvu]]
* [[Izbori u Austro-Ugarskoj]]
* [[Izbori u Jugoslaviji]]

== Reference ==
{{Refspisak}}
{{Izbori u Bosni i Hercegovini}}

[[Kategorija:Politika Republike Srpske]]
[[Kategorija:Izbori u Bosni i Hercegovini|Republika Srpska]]
[[Kategorija:Izbori u Republici Srpskoj|*]]
[[Kategorija:Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>lenn923xi397e3bh2iu4ukbqbpea4mo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>FA Šiauliai</title>
    <ns>0</ns>
    <id>486758</id>
    <revision>
      <id>3917572</id>
      <parentid>3908114</parentid>
      <timestamp>2026-08-11T12:22:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Makenzis</username>
        <id>98619</id>
      </contributor>
      <origin>3917572</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9362" sha1="02rzlhv45qnjsgr6pzkbsyv0unuadae" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometni klub
| Boja1             = #ffff00
| Boja2             = #000000
| Ime kluba         = '''FA Šiauliai'''
| Puno ime          = Šiaulių Futbolo Akademija
| Grb               = 
| Nadimak           = ''šiauliečiai''
| Osnovan           = 2007
| Raspušten         =
| Lokacija          = [[Šiauliai]]&lt;br&gt;[[Litvanija]]
| Boje              = {{colorbox|black}} {{colorbox|yellow}} {{colorbox|red}}
| Federacija        = [[Nogometni savez Litvanije|LFF]]
| Konfederacija     = 
| Liga              = [[TOPLYGA]] 
| Stadion           = [[Savivaldybės stadionas]], [[Šiauliai]]
| Kapacitet         = 3.000
| Vlasnik kluba     = 
| Predsjednik kluba = {{flagicon|LTU}} 
| Menadžer          = {{flagicon|LTU}} 
| Uspjesi           =
| Nacionalni kupovi =
| Evropski kupovi   =
| Adresa            =
| Plasman u prethodnoj sezoni    = 5. mjesto, A lyga
| Prethodna sezona  = [[A lyga 2025.|2025.]]
| Webstranica       = [http://www.siauliufa.lt  Šiaulių FA]
| Trenutna sezona   = 
| uzorak_lr1        = _hummelcorestriped1718by
| uzorak_t1         = _hummelcorestriped1718by
| uzorak_dr1        = _hummelcorestriped1718by
| uzorak_š1         = _lugo1517a
| uzorak_č1         = _hummel20b
| lijeva ruka1      = 000000
| tijelo1           = 000000
| desna ruka1       = 000000
| šorc1             = 000000
| čarape1           = 000000
| uzorak_lr2        = _senica1617h
| uzorak_t2         = _senica1617h
| uzorak_dr2        = _senica1617h
| uzorak_š2         = _senica1617h2
| uzorak_č2         = 
| lijeva ruka2      = FF0000
| tijelo2           = FF0000
| desna ruka2       = FF0000
| šorc2             = FF0000
| čarape2           = 000000
| uzorak_lr3        =
| uzorak_t3         =
| uzorak_dr3        =
| uzorak_š3         =
| uzorak_č3         =
| lijeva ruka3      = FFFF00
| tijelo3           = FFFF00
| desna ruka3       = FFFF00
| šorc3             = FFFF00
| čarape3           = FFFF00
|
}}
'''Šiaulių Futbolo Akademija''' je profesionalni nogometni klub iz [[Šiauliai]], [[Litvanija]]. Takmiči se u [[Prva nogometna liga Litvanije|Prvoj nogometnoj ligi Litvanije]].

Klub je osnovan 2007. godine. Tradicionalne boje su [[žuta]] i [[crna]]. Domaće utakmice igra na [[savivaldybės stadionas]]u.

==Uspjesi==
*'''[[A lyga]]'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (0)''':
*'''[[Pirma lyga]] (D2)'''
**1. mjesto: 2021
*'''[[Kup Litvanije u nogometu|Nacionalni kup]]'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (–)''': 
**'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (–)''':

== Sezona ==
{|class=&quot;wikitable&quot;
! Sezona
! Div.
! Liga
! Mjesto
! web
|-
|-
| bgcolor=&quot;#DBF3FF&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2010.'''
| bgcolor=&quot;#dbf3ff&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''4.'''
| bgcolor=&quot;#dbf3ff&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''Trečia lyga''' ''(Šiauliai)''
| bgcolor=&quot;#f5f5f5&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''9.'''
|
|-
|||||||
|-
| bgcolor=&quot;#DBF3FF&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2016.'''
| bgcolor=&quot;#dbf3ff&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''4.'''
| bgcolor=&quot;#dbf3ff&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''Trečia lyga''' ''(Šiauliai)''
| bgcolor=&quot;#DDFFDD&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''6.''' 
|  
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''[[Antra lyga]]'''
|-
|||||||
|-
| bgcolor=&quot;#FFFFDD&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2017.'''
| bgcolor=&quot;#FFFFDD&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''3.'''
| bgcolor=&quot;#FFFFDD&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''[[Antra lyga]]''' ''(Vakarai)''
| bgcolor=&quot;#F5F5F5&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''4.''' 
| &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://almis.sritis.lt/ltu17lyga2w.html |title=Arhivirana kopija |access-date=1. 1. 2022 |archive-date=8. 6. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200608210521/http://almis.sritis.lt/ltu17lyga2w.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|-
| bgcolor=&quot;#FFFFDD&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2018.'''
| bgcolor=&quot;#FFFFDD&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''3.'''
| bgcolor=&quot;#FFFFDD&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''[[Antra lyga]]''' ''(Vakarai)''
| bgcolor=&quot;#DDFFDD&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''6.''' 
| &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://almis.sritis.lt/ltu18lyga2w.html |title=Arhivirana kopija |access-date=1. 1. 2022 |archive-date=16. 1. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200116183350/http://almis.sritis.lt/ltu18lyga2w.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''[[Pirma lyga]]'''
|-
|||||||
|-
| bgcolor=&quot;#F4DC93&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2019.'''
| bgcolor=&quot;#F4DC93&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2.'''
| bgcolor=&quot;#F4DC93&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''[[Pirma lyga]]''' 
| bgcolor=&quot;#F5F5F5&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''6.'''
| &lt;ref&gt;http://www.rsssf.com/tablesl/lito2019.html#1lyga&lt;/ref&gt;
|-
| bgcolor=&quot;#F4DC93&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2020.'''
| bgcolor=&quot;#F4DC93&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2.'''
| bgcolor=&quot;#F4DC93&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''[[Pirma lyga]]'''
| bgcolor=&quot;#F5F5F5&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''5.'''
| &lt;ref&gt;http://www.rsssf.com/tablesl/lito2020.html#1lyga&lt;/ref&gt; 
|-
| bgcolor=&quot;#F4DC93&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2021.'''
| bgcolor=&quot;#F4DC93&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2.'''
| bgcolor=&quot;#F4DC93&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''[[Pirma lyga]]''' 
| bgcolor=&quot;#FFFF00&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''1.'''
| &lt;ref&gt;http://www.rsssf.com/tablesl/lito2021.html#1lyga&lt;/ref&gt;
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''[[A lyga]]'''
|-
|||||||
|-
| bgcolor=&quot;#DDFFDD&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2022.'''
| bgcolor=&quot;#DDFFDD&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''1.'''
| bgcolor=&quot;#DDFFDD&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''[[A lyga]]''' 
| bgcolor=&quot;#F5F5F5&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''7.''' 
| &lt;ref&gt;http://www.rsssf.com/tablesl/lito2022.html#alyga&lt;/ref&gt;
|-
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2023.'''
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''1.'''
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''[[A lyga]]'''
| bgcolor=&quot;#DEB678&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''3.''' 
| &lt;ref&gt;http://www.rsssf.com/tablesl/lito2023.html#alyga&lt;/ref&gt;
|-
| bgcolor=&quot;#DDFFDD&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2024.'''
| bgcolor=&quot;#DDFFDD&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''1.'''
| bgcolor=&quot;#DDFFDD&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''[[A lyga]]''' 
| bgcolor=&quot;#F5F5F5&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''7.''' 
| &lt;ref&gt;http://www.rsssf.com/tablesl/lito2024.html#alyga&lt;/ref&gt;
|-
| bgcolor=&quot;#DDFFDD&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2025.'''
| bgcolor=&quot;#DDFFDD&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''1.'''
| bgcolor=&quot;#DDFFDD&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''[[A lyga]]''' 
| bgcolor=&quot;#F5F5F5&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''5.''' 
| &lt;ref&gt;http://www.rsssf.com/tablesl/lito2025.html#alyga&lt;/ref&gt;
|-
| bgcolor=&quot;#DDFFDD&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2026'''
| bgcolor=&quot;#DDFFDD&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''1.'''
| bgcolor=&quot;#DDFFDD&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''[[TOPLYGA]]''' 
| bgcolor=&quot;#F5F5F5&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''.''' 
| &lt;ref&gt;http://www.rsssf.com/tablesl/lito2026.html#alyga&lt;/ref&gt;
|-
|}

== Trenutni sastav ==
''Posljednja izmjena: 22. 6. 2026.''

{{fs start}}
{{fs player|no= 1|name=Vilius Šivickas|nat=LTU|pos=GK}}
{{fs player|no= 4|name=[[Martynas Dapkus]]|nat=LTU|pos=DF}}
{{Fs player|no= 5|name=Kristupas Keršys|nat=LTU|pos=DF}}
{{Fs player|no= 6|name=Grantas Jaseliūnas|nat=LTU|pos=DF}}
{{fs player|no=11|name=[[Arvydas Novikovas]]|nat=LTU|pos=MF}}
{{fs player|no=13|name=[[Daniel Romanovskij]]|nat=LTU|pos=MF}}
{{Fs player|no=14|name=Karolis Žebrauskas|nat=LTU|pos=MF}}
{{fs player|no=16|name=Orestas Apočkinas|nat=LTU|pos=GK}}
{{Fs player|no=18|name=Emilis Gasiūnas|nat=LTU|pos=MF}}
{{fs player|no=21|name=[[Marko Mandić (footballer)|Marko Mandić]]|nat=SRB|pos=DF}}
{{fs player|no=22|name=Patrikas Pranckus|nat=LTU|pos=MF}}
{{fs player|no=23|name=[[Bernardo Silva (footballer, born 2001)|Benny]]|nat=POR|pos=MF}}
{{Fs mid}}
{{Fs player|no=27|name=Danielius Jarašius|nat=LTU|pos=MF}}
{{Fs player|no=29|name=Deividas Dovydaitis|nat=LTU|pos=MF}}
{{Fs player|no=30|name=Ugnius Vaitiekaitis|nat=LTU|pos=MF}}
{{fs player|no=31|name=Gabrielius Micevičius|nat=LTU|pos=MF}}
{{fs player|no=33|name=[[Lazar Vuković]]|nat=SRB|pos=DF}}
{{fs player|no=36|name=Juozas Radavičius|nat=LTU|pos=MF}}
{{fs player|no=50|name=Edgaras Bierontas|nat=LTU|pos=DF}}
{{fs player|no=51|name=Gustas Geštautas|nat=LTU|pos=MF}}
{{fs player|no=61|name=Gustas Baliutavičius|nat=LTU|pos=GK}}
{{Fs player|no=99|name=Ignas Aleksandravičius|nat=LTU|pos=GK}}
{{fs end}}

==Poznati igrači==
* {{flagicon|LIT}} [[Algis Jankauskas]] (2021–2022)
* {{flagicon|LIT}} [[Eligijus Jankauskas]] (2022–)
* {{flagicon|LIT}} [[Daniel Romanovskij]] (2022–)

==Menadžeri==
* {{flagicon|LIT}} [[Renatas Vestartas]] ([[2017.]] – [[2020.]])
* {{flagicon|LTU}} [[Mindaugas Čepas]] ([[2021.]] – [[2024.]]);&lt;ref&gt;[https://alyga.lt/naujiena/fa-siauliai-ir-m-cepas-pasuko-skirtingais-keliais/8829 FA „Šiauliai“ ir M. Čepas pasuko skirtingais keliais]&lt;/ref&gt;
* {{flagicon|LAT}} [[Jurgis Pučinsks]] (2025.–2026.)&lt;ref&gt;[https://siauliufa.lt/komandos-vaira-perima-buves-latvijos-cempionas-ir-klube-jau-dirbes-jurgis-pucinskis/ Komandos vairą perima buvęs Latvijos čempionas ir klube jau dirbęs Jurgis Pučinskis]&lt;/ref&gt;
* {{flagicon|LTU}} [[Mantas Kuklys]] (2026.–)

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|FA Šiauliai}}
* {{službeni sajt|http://www.siauliufa.lt}}

{{TOPLYGA}}

[[Kategorija:Nogometni klubovi u Litvaniji|Šiaulių FA]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 2007.]]</text>
      <sha1>02rzlhv45qnjsgr6pzkbsyv0unuadae</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kardiogeni šok</title>
    <ns>0</ns>
    <id>488833</id>
    <revision>
      <id>3917667</id>
      <parentid>3903800</parentid>
      <timestamp>2026-08-12T04:42:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3917667</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13532" sha1="44tqvdkepli3ho4v7wf79zer4dumu2a" xml:space="preserve">{{Infokutija zdravstveno stanje
| naziv                    =Kardiogeni šok
| sinonimi                 =
| slika                    = File:UOTW 7 - Ultrasound of the Week 1.webm
| veličina_slike           = 300px
| alt                      = 
| opis_slike               = Ultrazvučni snimak poslije kardiogenog šoka zbog [[miokarditis]]a&lt;ref name=UOTW7&gt;{{cite web|title=UOTW #7 – Ultrasound of the Week|url=https://www.ultrasoundoftheweek.com/uotw-7/|website=Ultrasound of the Week|access-date=27. 5. 2017|date=30. 6. 2014|archive-date=8. 5. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170508230645/https://www.ultrasoundoftheweek.com/uotw-7/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| izgovor                  = 
| specijalnost             =[[Kardiologija]] 
| simptomi                 = [[Umor]], [[tahikardija|ubrzani rad srca]],
[[dispneja|kratkoća daha]], [[hipotenzija]], [[znojenje]]&lt;ref name=Mayo2020&gt;{{cite web |title=Cardiogenic shock – Symptoms and causes |url=https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/cardiogenic-shock/symptoms-causes/syc-20366739 |website=Mayo Clinic |access-date=22. 5. 2020 |language=en}}&lt;/ref&gt;
| komplikacije             = 
| pojava                   = 
| trajanje                 = 
| vrste                    = 
| uzroci                   = [[Srčani udar]], [[miokarditis]], [[endokarditis]], određeni [[lijek]]ovi i supstance&lt;ref name=Mayo2020/&gt;
| rizici                   = [[Srčana slabost]], [[starenje|starost]], [[hipertenzija]]&lt;ref name=Mayo2020/&gt;
| dijagnoza                = 
| diferencijalna_dijagnoza = 
| prevencija               = 
| tretman                  =  
| lijek                    = 
| prognoza                 = Za pacijente kod kojih uzrok nije [[srčani udar]], stopa smrtnosti je još uvijek relativno visoka, oko 60%; napravljen je određeni napredak u liječenju CS kada je uzrokovan srčanim udarom, a stopa smrtnosti je sada nešto niža za one sa IM koji prežive i koji se brzo liječe postojećim terapijama (februar 2021.)&lt;ref&gt;{{Cite journal|doi = 10.1002/ehf2.13202|title = Temporal trends in incidence, causes, use of mechanical circulatory support and mortality in cardiogenic shock|year = 2021|last1 = Schrage|first1 = Benedikt|last2 = Becher|first2 = Peter Moritz|last3 = Goßling|first3 = Alina|last4 = Savarese|first4 = Gianluigi|last5 = Dabboura|first5 = Salim|last6 = Yan|first6 = Isabell|last7 = Beer|first7 = Benedikt|last8 = Söffker|first8 = Gerold|last9 = Seiffert|first9 = Moritz|last10 = Kluge|first10 = Stefan|last11 = Kirchhof|first11 = Paulus|last12 = Blankenberg|first12 = Stefan|last13 = Westermann|first13 = Dirk|journal = Esc Heart Failure|volume = 8|issue = 2|pages = 1295–1303|pmid = 33605565|pmc = 8006704}}&lt;/ref&gt;
| frekvencija              = Relativnbo visoka
| smrtnost                 = 
}}
'''Kardiogeni šok''' (''CS'') je posljedica neadekvatnog protoka krvi zbog disfunkcije [[srčana komora|komora]], slučaj za hitnu medicinsku pomoć.&lt;ref name=&quot;IrwinRippe&quot;&gt;{{Cite book|author1=Rippe, James M. |author2=Irwin, Richard S. |title=Irwin and Rippe's intensive care medicine |url=https://archive.org/details/irwinrippesinten05edunse |publisher=Lippincott Williams &amp; Wilkins |location=Philadelphia |year=2003 |isbn=978-0-7817-3548-3 |oclc=53868338}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Marino&quot;&gt;{{Cite book |author=Marino, Paul L. |title=The ICU book |publisher=Williams &amp; Wilkins |location=Baltimore |year=1998 |isbn=978-0-683-05565-8 |oclc=300112092 |url=https://archive.org/details/icubook00mari }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;FCCS&quot;&gt;{{Cite book|author= Society of Critical Care Medicine.|title=Fundamental Critical Care Support |url= https://archive.org/details/fccsfundamentalc0000unse|publisher=Society of Critical Care Medicine |year=2001 |isbn=978-0-936145-02-0 |oclc=48632566}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;InternalMedicine&quot;&gt;Textbooks of Internal Medicine [http://books.mcgraw-hill.com/medical/harrisons/ Harrison's Principles of Internal Medicine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120804162006/http://books.mcgraw-hill.com/medical/harrisons/ |date=4. 8. 2012 }} 16th Edition, The McGraw-Hill Companies, {{ISBN|0-07-140235-7}}[http://www.cecilmedicine.com/buy.cfm?book=goldman Cecil Textbook of Medicine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100616010430/http://www.cecilmedicine.com/buy.cfm?book=goldman |date=16. 6. 2010 }} by Lee Goldman, Dennis Ausiello, 22nd Edition (2003), W. B. Saunders Company, {{ISBN|0-7216-9652-X}}[http://www.oup.com/us/catalog/general/subject/Medicine/PrimaryCare/?ci=0192629220&amp;view=usa The Oxford Textbook of Medicine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060923174110/http://www.oup.com/us/catalog/general/subject/Medicine/PrimaryCare/?ci=0192629220&amp;view=usa |date=23. 9. 2006 }} Edited by David A. Warrell, Timothy M. Cox and John D. Firth with Edward J. Benz, Fourth Edition (2003), Oxford University Press, {{ISBN|0-19-262922-0}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Overview&quot;&gt;[http://www.surgicalcriticalcare.net/Lectures/shock_overview.pdf Shock: An Overview] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170622185657/http://www.surgicalcriticalcare.net/Lectures/shock_overview.pdf|date=22. 6. 2017}} PDF by Michael L. Cheatham, MD, Ernest F.J. Block, MD, Howard G. Smith, MD, John T. Promes, MD, Surgical Critical Care Service, Department of Surgical Education, Orlando Regional Medical Center [[Orlando, Florida|Orlando]], Florida&lt;/ref&gt; Uzroci kardiogenog šoka su [[kardiomiopatija|kardiomiopatski]], aritmijski i mehanički. CS najčešće precipitira [[infarkt miokarda|akutni infarkt miokarda]].&lt;ref&gt;{{Cite web | url=https://www.uptodate.com/contents/definition-classification-etiology-and-pathophysiology-of-shock-in-adults?search=pathophysiology%20of%20shock&amp;source=search_result&amp;selectedTitle=1~150&amp;usage_type=default&amp;display_rank=1 |title = UpToDate}}&lt;/ref&gt;

==Znakovi i simptomi==
Obilježavajući znaci i simptomi kardiogenog šoka su: 
* [[Anksioznost]], nemir, [[duševna bolest|promijenjeno mentalno stanje]] zbog smanjenog protoka krvi u [[Mozak|mozgu]] i naknadne [[hipoksija|hipoksije]].
* [[Hipotenzija|Nizak krvni pritisak]] zbog smanjenja [[srčani minutni volumen|srčanog minutnog volumena]].
* Ubrzani, slab, kolebljivi puls zbog smanjene cirkulacije u kombinaciji s tahikardijom.
* Hladna, ljepljiva i išarana koža (''[[cutis marmorata]]'') zbog [[vazokonstrikcija]] i naknadne hipoperfuzije kože.
* Proširene [[jugularna vena|jugularne vene]] zbog povećanog jugularnog [[krvni pritisak|venskog pritiska]].
* [[Oligurija]] (malo izlučivanje urina) zbog neadekvatnog dotoka krvi u [[bubreg]]e ako stanje potraje.
* Ubrzano i dublje [[disanje]] (hiperventilacija) zbog stimulacije [[SNS|simpatičkog nervnog sistema]] i acidoze.
* [[Umor]] zbog [[hiperventilacija|hiperventilacije]] i hipoksije.
* Odsutan puls u brzim i [[Srčana aritmija|abnormalnim srčanim ritmovima]].
* [[Pućni edem]], koji uključuje rezervnu [[tečnost]] u [[Pluća|plućima]] zbog nedovoljnog pumpanja srca.

== Uzroci ==
Kardiogeni šok je uzrokovan neuspjehom srca da efikasno pumpa. Nastaje zbog oštećenja [[srčani mišić|srčanog mišića]], najčešće od [[infarkt miokarda|srčanog udara]] ili [[kontuzija miokarda]].&lt;ref name=ITLSPg172&gt;{{cite book |title=International Trauma Life Support for Emergency Care Providers |url=https://archive.org/details/internationaltra0000also |date=2018 |publisher=Pearson Education Limited |isbn=978-1292-17084-8 |pages=[https://archive.org/details/internationaltra0000also/page/172 172]–173 |edition=8}}&lt;/ref&gt; Ostali uzroci uključuju [[srčana aritmija|abnormalne srčane ritmove]], [[kardiomiopatija|kardiomiopatiju]], [[srčani zalistak|probleme sa zaliscima]], opstrukciju komorskog odljeva (tj. sistolni prednji pokret (SAM) u [[hipertrofna kardiomiopatija]]) ili poemećaji među srčanih komora. Također može biti uzrokovano iznenadnom dekompresurizacijom (npr. u avionu), gdje se mjehurići zraka puštaju u [[krvotok]] ([[Henryjev zakon]]), što uzrokuje [[srčana insuficijencija|srčanu insuficijenciju]].&lt;ref name=&quot;IrwinRippe&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Marino&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;FCCS&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;InternalMedicine&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Overview&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;HongKongCS&quot;&gt;[http://www.aic.cuhk.edu.hk/web8/cardiogenic_shock.htm Cardiogenic shock] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170723130214/http://www.aic.cuhk.edu.hk/web8/cardiogenic_shock.htm |date=23. 7. 2017 }} Department of Anaesthesia and Intensive Care of The Chinese University of [[Hong Kong]]&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;HongKong&quot;&gt;[http://www.aic.cuhk.edu.hk/web8/shock.htm Introduction to management of shock for junior ICU trainees and medical students] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170727092555/http://www.aic.cuhk.edu.hk/web8/shock.htm |date=27. 7. 2017 }} Department of Anaesthesia and Intensive Care of The Chinese University of [[Hong Kong]]&lt;/ref&gt;

==Dijagnoza==

=== Elektrokardiogram ===
[[EKG|Elektrokardiogram]] pomaže u postavljanju tačne dijagnoze i usmjerava liječenje, može otkriti:
* [[Srčana aritmija|Abnormalni srčani ritam]], kao što je [[bradikardija]] (usporeni rad srca)
* [[Infarkt miokarda]] (IM sa ST elevacijom, [[STEMI]], obično je opasniji od [[ne-STEMI]]; IM koji zahvataju [[srčana komora|komore]] obično su opasniji od onih koji pogađaju [[srčana pretkomora|pretkomore]]; oni koji pogađaju lijevu stranu [[srca]], posebno lijeve komore, obično su opasnije od onih na desnoj strani, osim ako ta strana nije ozbiljno ugrožena)
* Znakovi [[kardiomiopatija|kardiomiopatije]]

===Ehokardiografija===
[[Ehokardiografija]] može pokazati lošu  funkciju komora, znakove PED-a, rupturu [[međukomorska pregrada|međukomorske pregrade]], opstruirani izlazni trakt ili kardiomiopatiju.
&lt;gallery&gt;
UOTW 7 - Ultrasound of the Week 2.webm|Ultrazvučni snimak  posljedica kardiogenog šoka zbog miokarditisa&lt;ref name=UOTW7/&gt;
UOTW 7 - Ultrasound of the Week 3.webm| Ultrazvučni snimak  posljedica kardiogenog šoka zbog miokarditisa &lt;ref name=UOTW7/&gt;
&lt;/gallery&gt;

==Tretman==
U zavisnosti od tipa kardiogenog šoka, lečenje uključuje infuziju tečnosti ili, u šoku otpornom na tečnosti, inotropne lijekove. U slučaju [[srčana aritmija|abnormalnog srčanog ritma]] mogu se primijeniti trenutna sinhronizirana kardioverzija ili antiaritmički lijekovi, npr. [[adenozin]].

Pozitivni inotropni agensi (kao što su dobutamin ili [[milrinon]]), koji poboljšavaju pumpne sposobnosti srca, koriste se za poboljšanje kontraktilnosti i korekciju niskog [[krvni pritisak|krvnog pritiska]]. Ako to nije dovoljno, [[intra-aortna balon pumpa]] (koja smanjuje [[naknadno opterećenje]] za srce i poboljšava perfuziju [[srčana erterija|srčanih arterija]]) ili lijevu [[komorska pomoćna jedinica|komorsku pomoćnu jedinicu]] (što povećava pumpnu funkciju srca) može se uzeti u obzir. za Za stabilizaciju pacijenata sa teškim ili refraktornim kardiogenim šokom mogu se koristiti [[mehanička ventilacija]] ili [[ECMO]], dok im se ne može dati neki oblik definitivnog liječenja, kao što je komornrni pomoćni uređaj.&lt;ref name=&quot;IrwinRippe&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Marino&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;FCCS&quot;/&gt; Konačno, kao posljednje sredstvo, ako je osoba dovoljno stabilna i na drugi način ispunjava uslove, potrebna je  [[transplantacija srca]], ili ako ne ispunjava uslove, može se postaviti [[vještačko srce]]. Ove invazivne mjere su važan alat—više od 50% pacijenata koji ne umru odmah zbog srčanog zastoja zbog smrtonosnog abnormalnog srčanog ritma i dožive da stignu u bolnicu (koji su obično pretrpjeli teški akutni [[infarkt miokarda]], koji sam po sebi još uvijek ima relativno visoka stopa mortaliteta), umiru u prva 24 sata. Stopa [[mortalitet]]a za one koji još uvijek žive u vrijeme prijema koji pate od komplikacija (između ostalog, srčani zastoj ili daljnji abnormalni srčani ritmovi, [[srčana slabost]], [[tamponada srca]], puknuća ili secirajuća [[aneurizma]] ili drugi srčani udar ) od kardiogenog šoka je čak gori oko 85%, posebno bez drastičnih mjera kao što su ventrikularni pomoćni uređaji ili transplantacija.

Kardiogeni šok može se liječiti intravenskim [[dobutamin]]om, koji djeluje na β&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt; receptore srca što dovodi do povećane kontraktilnosti i brzine otkucaja srca.&lt;ref&gt;Rang and Dale's Pharmacology, H. P. Rang, M. M. Dale, J. M. Ritter, R. J. Flower, Churchhill Livingstone, Elsevier, 6th Edition&lt;/ref&gt;

==Epidemiologija i historija ==
Stope mortaliteta smanjuju se u Sjedinjenim Državama. Ovo je vjerovatno zbog brze identifikacije i liječenja CS. Neke studije su sugerirale da je to moguće povezano s povećanom upotrebom strategija koronarne reperfuzije, poput srčanih stentova. Ipak, stope smrtnosti su i dalje visoke.&lt;ref&gt;{{Cite web | url=https://www.uptodate.com/contents/prognosis-and-treatment-of-cardiogenic-shock-complicating-acute-myocardial-infarction |title = UpToDate}}&lt;/ref&gt; Zatajenje više organa povezano je sa većim stopama smrtnosti.

==Reference==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Medicinski izvori
|   DiseasesDB     = 29216
|   ICD10          = {{ICD10|R|57|0|r|50}}
|   ICD9           = {{ICD9|785.51}}
|   ICDO           =
|   OMIM           =
|   MedlinePlus    = 000185
|   eMedicineSubj  = med
|   eMedicineTopic = 285
|   MeshID         = D012770
}}
* [http://www.emedicine.com/med/topic285.htm Cardiogenic Shock] by eMedicine

{{tipovi šoka}}
{{Intenzivna medicinska njega}}
{{simptomi i znakovi kardiovaskularnog sistema}}

&lt;s&gt;&lt;/s&gt;

{{DEFAULTSORT:Cardiogenic Shock}}
[[Kategorija:Bolesti srca]]
[[Kategorija:Hitni medicinski slučajevi]]
[[Kategorija:Intenzivna medicina]]</text>
      <sha1>44tqvdkepli3ho4v7wf79zer4dumu2a</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vedad Hadžiabdić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>491909</id>
    <revision>
      <id>3917595</id>
      <parentid>3754652</parentid>
      <timestamp>2026-08-11T17:00:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-44346-25</username>
        <id>184609</id>
      </contributor>
      <origin>3917595</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3390" sha1="lfkhim8hdzbwwe9j12kv3k09iievzt1" xml:space="preserve">{{Infokutija muzičar
| počasni_prefiks      = 
| ime                  = Vedad Hadžiabdić
| počasni_sufiks       = 
| slika                = 
| slika_veličina       = 
| široka_slika         = 
| alt                  = 
| opis                 = 
| pozadina             = 
| izvorno_ime          = 
| izvorno_ime_jezik    = 
| ime_po_rođenju       = 
| alias                = 
| datum_rođenja        = {{datum rođenja i godine|1957|12|25}} 
| mjesto_rođenja       = [[Zenica]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]
| porijeklo            = 
| datum_smrti          = &lt;!-- {{datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --&gt;
| mjesto_smrti         = 
| žanr                 = [[progresivni rok]], [[pop-rok]]
| zanimanje            = [[kompozitor]], [[gitarist]]
| instrument           = [[Gitara|električna gitara]]
| karijera             = 1974 - danas
| izdavač              = [[Jugoton]], [[Croatia Records]], [[Sarajevo disc]]
| povezani_umjetnici   = [[Teška industrija (grupa)|Teška industrija]]
| veb-sajt             = 
| značajni_instrumenti = 
| modul                = 
| modul2               = 
| modul3               = 
}}

'''Vedad Hadžiabdić''' jeste [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[Rok-muzika|rok]] i [[Pop-muzika|pop]] gitarist i prateći pjevač. Zajedno sa [[Gabor Lenđel|Gaborom Lenđelom]] jedan je od utemeljitelja [[Sarajevo|sarajevske]] [[Progresivni rok|progresivne rok]] grupe [[Teška industrija (grupa)|Teška industrija]]. Nastupao je sa ovim muzičkim sastavom tokom njihovog prvog i najznačajnijeg perioda do 1978. godine, kada dolazi do prestanka njihovog zajedničkog muzičkog djelovanja. Vedad Hadžiabdić je kao jedini preostali originalni član Teške industrije, pokušao oživiti rad grupe 1984. godine s novim članovima: bubnjarem [[Munib Zoranić|Munibom Zoranićem]], pjevačem [[Narcis Lalić|Narcisom Lalićem]], basistom [[Sead Trnka|Seadom Trnkom]] i klavijaturistom [[Zoran Krga|Zoranom Krgom]]. Zajedno su snimili i objavili album pod nazivom &quot;[[Ponovo sa vama (Teška industrija)|Ponovo sa vama]]&quot;, koji nije naišao na dobar odziv kod slušalačke publike. Ubrzo zatim, dolazi do drugog razlaza grupe Teška industrija. Na inicijativu Vedada Hadžiavdića, koji je okupio grupu mlađih muzičara dolazi do ponovnog početka djelovanja Teške industrije 1996. godine. Sa njima nastupa i do danas, ali muzika koju izvode komponirana je u savremenijem [[Pop-muzika|pop]] i [[pop-rok]] muzičkom stilu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url= http://www.progarchives.com/album.asp?id=28196|title= Vedad Hadžiabdić &amp; Teška industrija: Igraj mala 'opa 'opa|work= progarchives.com|access-date= 20. 6. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.discogs.com/artist/897836-Vedad-Had%C5%BEiabdi%C4%87?noanv=1|title= Vedad Hadžiabdić|work= discogs.com|access-date= 20. 6. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{DEFAULTSORT:Hadžiabdić, Vedad}}
[[Kategorija:Rođeni 1942.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Zenica]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački gitaristi]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački muzičari]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pjevači]]
[[Kategorija:Jugoslavenski gitaristi]]
[[Kategorija:Jugoslavenski muzičari]]
[[Kategorija:Jugoslavenski pjevači]]</text>
      <sha1>lfkhim8hdzbwwe9j12kv3k09iievzt1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Donji Varoš (Kotor-Varoš)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>496336</id>
    <revision>
      <id>3917675</id>
      <parentid>3872012</parentid>
      <timestamp>2026-08-12T06:05:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KCTarantula</username>
        <id>79839</id>
      </contributor>
      <origin>3917675</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1583" sha1="bowrsaef2asx5zgl89ijxl7obfjdh6k" xml:space="preserve">'''Donji Varoš''' je, po starini, drugo naselje u [[Kotor-Varoš]]u. Kao i ostali [[varoš]]i u regionu, nastao je uz mjesnu tvrđavu. Naselje Varoš razvijo se uz [[Kotor (tvrđava u Republici Srpskoj)|Kotor]], koji je od osnivanja bio mjesto porodice [[Hrvatinići|Hrvatinića]].&lt;ref name=&quot;cetrnaestasamardzija&quot;&gt;Samardžija S. (1983): Četrnaesta srednjobosanska NOU brigada. Skupština opštine Prnjavor, Banja Luka.&lt;/ref&gt;
&lt;ref&gt;Petrić N. (2006): Sto pedeset godina moje porodice – 1885-2005. Radnička štampa, Beograd, {{ISBN|978-86-7073-113-4}}.&lt;/ref&gt; Prema izvorima iz [[austrougarska|austrougarske]] vladavine, Varoš (uključujući i Donji Varoš) se deklarisao kao imenica muškog roda.&lt;ref&gt;Radimsky V. (1892): Ostanci rimskih naseobina u Šipragi i Podbrgju, za tim starobosanski stećci u Šipragi i uz Vrbanju u Bosni. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, Godina IV, Knjiga I: 75-80.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kreševljaković H. (1950): Kapetani i kapetanije u Bosni i Hercegovini. Godišnjak Istorijskog društva Bosne i Hercegovine, God. II: 89-141, Sarajevo.&lt;/ref&gt;

Donji Varoš obuhvata sjeveroistočni dio ulice Svetozara Miletića do potoka Uzlomac (desna pritoka [[Vrbanja (rijeka)|Vrbanje]]). Donji Varoš se brže urbanizovao od naselja Kotor, ispod same tvrđave, a do danas je razvio i industrijsku zonu, posebno u tehnologiji kože i proizvodnji kožne galanterije, kao i obuće.

Pedesetih i šezdesetih godina 20. vijeka, naziv ovog naselja se spajao sa nazivom Kotor – u Kotorvaroš.

== Vidi još ==
* [[Varoš]]
* [[Kotor-Varoš]]

== Reference ==

{{reference}}</text>
      <sha1>bowrsaef2asx5zgl89ijxl7obfjdh6k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Klasifikacija transporterskih baza podataka</title>
    <ns>0</ns>
    <id>497532</id>
    <revision>
      <id>3917674</id>
      <parentid>3890205</parentid>
      <timestamp>2026-08-12T06:01:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3917674</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="43869" sha1="km9738q0cqb1p89j6eyi49wthhczza5" xml:space="preserve">'''Baza podataka klasifikacije transportera''' (ili '''TCDB''') je odobreni sistem [[IUBMB|Međunarodne unije za biohemiju i molekulsku biologiju]] (IUBMB), za [[membranski transportni protein|membranske transportne proteine]], uključujući [[ionski kanal]].&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Saier|first1=Milton H.|last2=Reddy|first2=Vamsee S.|last3=Tamang|first3=Dorjee G.|last4=Västermark|first4=Åke|title=The Transporter Classification Database|journal=Nucleic Acids Research|date=januar 2014|volume=42|issue=D1|pages=D251–D258|doi=10.1093/nar/gkt1097|pmid=24225317|url= |pmc=3964967}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Saier|first1=M. H.|last2=Yen|first2=M. R.|last3=Noto|first3=K.|last4=Tamang|first4=D. G.|last5=Elkan|first5=C.|title=The Transporter Classification Database: recent advances|journal=Nucleic Acids Research|date=1. 1. 2009|volume=37|issue=Database|pages=D274–D278|doi=10.1093/nar/gkn862|url= |pmid=19022853|pmc=2686586}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Saier|first1=M. H.|last2=Tran|first2=C. V.|last3=Barabote|first3=R. D.|title=TCDB: the Transporter Classification Database for membrane transport protein analyses and information|journal=Nucleic Acids Research|date=1. 1. 2006|volume=34|issue=90001|pages=D181–D186|doi=10.1093/nar/gkj001|url= |pmid=16381841|pmc=1334385}}&lt;/ref&gt;
 
==Klasifikacija==
Gornji nivo klasifikacije i nekoliko primjera proteina sa poznatom 3D strukturom:
 
===1. [[ionski kanal|Kanali]] i pore===
 
====1.A kanali tipa α====
* 1.A.1 [[naponski-vođeni ionski kanal|Natporodica naponski vođenih ionskih kanala]]
* 1.A.2 [[ispravljač prema unutra K+ kanala|Porodica unutrašnjih ispravljača K&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; kanala]]
* 1.A.3 [[Rijanodin-inozitol-1,4,5-trisfosfat receptor Ca2+ kanala|Porodica rijanodin-inozitol-1,4,5-trisfosfatnih receptora Ca&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt;kanala]]
* 1.A.4 [[Potencijal prolaznog receptora Ca2+ kanal|Porodica prolaznog potencijala receptora Ca&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt;kanala]]
* 1.A.5 [[Porodica policistinskih kationskih kanala]]
* 1.A.6 [[Epitelni natrijski kanal|Porodica epitelnih Na&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;kanala]]
* 1.A.7 [[P2X purinoreceptor|Porodica kationskih kanala P2X receptora sa ATP-om]]
* 1.A.8 [[Glavni unutrašnji protein|Natporodica glavnih unutrašnjih  proteina]]
* 1.A.9 [[Ligand-vođeni ionski kanal|Receptor neurotransmitera, Cys petlja, porodica ionskih kanala vođenih ligandom]]
* 1.A.10 [[Porodica ionskih kanala zatvorenih glutamatom]] [[neurotransmiterski receptotor|neurotransmiterskih receptora]]
* 1.A.11 [[Transporter amonijaka|Porodica transportera amonijačnih kanala]]
* 1.A.12 [[Hloridni kanal|Porodica unutarćelijskih hloridnih kanala]]
* 1.A.13 [[Hloridni kanal|Porodica epitelnih hloridnih kanala]]
* 1.A.14 [[Porodica transfer gena poboljšanih testisima]]
* 1.A.15 [[Porodica neselektivnih kationskih kanala-2]]
* 1.A.16 [[Transporter format-nitrita|Porodica transportera format-nitrita]]
* 1.A.17 [[Kalcij-ovisni hloridni kanal]]i
* 1.A.18 [[Potodica Tic110|Porodica Tic110 hloroplastne ovojnice koja formira anionske kanale]]
* 1.A.19 [[protonski kanal M2|Porodica tipa A matriks-2 kanala virusa gripe]]
* 1.A.20 [[BNIP3|Porodica BCL2/adenovirus E1B-interagirajućeg proteina 3]]
* 1.A.21 [[Porodica Bcl-2]]
* 1.A.22 [[Mehanosenzitivni ionski kanal velike provodljivosti]]
* 1.A.23 [[Mehanosenzitivni ionski kanal male provodljivosti]]
* 1.A.24 [[koneksin|Porodica koneksina koji formiraju spojeve]]
* 1.A.25 [[Ineksin|Porodica ineksina koji formiraju spojeve]]
* 1.A.26 [[Transporter magnezija E|E-porodica transportera Mg&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt;]]
* 1.A.27 [[Fosfolemman|Porodica fosfolemana]]
* 1.A.28 [[Porodica transportera ureje]]
* 1.A.29 [[Porodica kanala ureje/amida]]
* 1.A.30 [[Natporodica H+- ili Na+- flagelskog motora/ExbBD translocirajuće bakterije MotAB prijenosnog energizatora vanjske membrane|Natporodica H&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;- ili Na&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;-translocirajućeg flagelskog motora/ExbBD bakterijskog MotAB transportnog energizatora vanjske membrane]]
* 1.A.31 [[Aneksin|Porodica aneksina]]
* 1.A.32 [[NB kanal virusa gripe tipa B]]
* 1.A.33 [[protein toplotnog šoka 70|Protein toplotnog šoka 70 koji formira kationski kanal]]
* 1.A.34 [[Porodica kompleksa formiranja kanala nalik na spoj Bacillusa|Porodica kompleksa za formiranje kanala u obliku procjepa kod ''Bacillus&quot;]]
* 1.A.35 [[CorA transporter metalnih iona|Porodica CorA metalnih ionskih transportera]]
* 1.A.36 [[Hloridni kanal|Porodica unutarćelijskih hloridnih kanala]]
* 1.A.37 [[Porodica CD20 Ca2+ kanala|Porodica CD20 Ca&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt;kanala]]
* 1.A.38 [[Porodica Golgijevih regulatora pH]]
* 1.A.39 [[Porodica CM2 kanala virusa gripe tipa C (CM2-C)|Porodica kanala CM2 virusa gripe tipa C]]
* 1.A.40 [[Vpu protein|Porodica virusne ljudske imunodeficijencije tip I Vpu kanala]]
* 1.A.41 [[Porodica ptičjeg reovirusa p10 Vvroporin]]
* 1.A.42 [[Porodica HIV virusnih proteina R]]
* 1.A.43 [[Otpornost kamfora ili porodica fluoridnog eksportera]]
* 1.A.44 [[Pb2 protein vrha repa koji stvara pore porodice T5]]
* 1.A.45 [[Porodica injekcija faga P22]]
* 1.A.46 [[Porodica bestrofin-formirajućih anionskih kanala]]
* 1.A.47 [[ICln porodica nukleotidno-osjetljivog anion-selektivnog kanala]]
* 1.A.48 [[Anionski kanal porodice Tweety]]
* 1.A.49 [[Porodica viroporina ljudskog koronavirusa ns12.9]]
* 1.A.50 [[fosfolamban|Porodica fosfolambana (Ca&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt;-kanal i regulator Ca&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt;-ATPaza)]]
*1.A.51 Porodica naponski-vođenih protonskih kanala (VPC).
*1.A.52 Porodicaa Ca&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt; Ca&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt; (CRAC) kanala (CRAC-C) aktiviranog oslobađanjem
*1.A.53 Porodica virusa [[hepatitis C|hepatitisa C]] P7 viroporin kation-selektivni kanal (HCV-P7)
*1.A.54 Porodica kanala za curenje presenilin ER Ca&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt; (presenilin)
*1.A.55 [[kalcijski kanal|Kanal Ca&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt; povezan sa sinapsnim vezikulama, porodica flower
*1.A.56 Porodica bakrenih transportera (Ctr).
*1.A.57 Ljudski [[SARS]] [[koronavirus]], virusni viroporin (SARS-VP)
*1.A.58 Porodica matriksa proteina 2 (BM2-C) virus gripe tipa B
*1.A.59 Peptid koji stvara pore virusa Bursne bolesti, porodica Pep46 (Pep46)
*1.A.60 Peptid koji preformira reovirus sisara, porodica Mu-1 (Mu-1)
*1.A.61 Porodica lanca F (gama-peptida) koji formira nodavirusni kanal insekata
*1.A.62 Porodica homotrimernih kationskih kanala (TRIC).
*1.A.63 ''Ignicoccus''-na vanjska membrana [[alfa keliks|α-spiralni]] [[porin]] (porodica I-OMP)
*1.A.64 Porodica plazmolipina (plazmolipina).
*1.A.65 Porodica proteina virusa koronavirusa E (Viroporin E).
*1.A.66 Porodica pardaksina (pardaksin).
*1.A.67 Porodica membranskih transportera Mg&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt; (MMgT)
*1.A.68 Porodica virusnih malih hidrofobnih viroporina (V-SH).
*1.A.69 Porodica heteromernih kanala receptora mirisa (HORC).
*1.A.70 Porodica antimikrobnih molekula A (MamA)
*1.A.71 Porodica kanala za proteine rastvorljive u moždanoj kiselini (BASP1 kanal)
*1.A.72 Natporodica Mer
*1.A.52 Porodica Ca&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt; Ca&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt; (CRAC) kanala (CRAC-C) aktiviranog oslobađanjem
*1.A.53 Porodica virusa hepatitisa C P7 viroporinski kation-selektivni kanal (HCV-P7)
*1.A.54 Porodica kanala za curenje presenilina [[endoplazmatski retikuluim|ER]] Ca&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt; (presenilin)
*1.A.55 Vrpca Ca&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt; povezana sa sinapsnim [[vezikula]]ma, porodica cvijeta
*1.A.56 Porodica bakrenih transportera (Ctr).
*1.A.57 Ljudski SARS virus koronavirus viroporin (SARS-VP)
*1.A.58 Porodica matriksa proteina 2 (BM2-C) virusa gripe tipa B
*1.A.59 Peptid koji stvara pore virusa Bursne bolesti, porodica Pep46 (Pep46)
*1.A.60 Peptid koji preformira reovirus sisara, porodica Mu-1 (Mu-1)
*1.A.61 Porodica lanca F (gama-peptida) koji formira kanal nodavirusa insekata
*1.A.62 Porodica homotrimernih kationskih kanala (TRIC).
*1.A.63 Porodica Ignicoccusne vanjske membrane α-spiralni porin (porodica I-OMP)
*1.A.64 Porodica plazmolipina (plazmolipina).
*1.A.65 Porodica proteina virusa korona virusa E (Viroporin E).
*1.A.66 Porodica pardaksina (pardaksin).
*1.A.67 Porodica membranskih transportera Mg&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt; (MMgT)
*1.A.68 Porodica virusnih malih hidrofobnih viroporina (V-SH).
*1.A.69 Porodica heteromernih kanala receptora mirisa (HORC).
*1.A.70 Porodica antimikrobnih molekula A (MamA)
*1.A.71 Porodica kanala za proteine rastvorljive u moždanoj kiselini (BASP1 kanal)
*1.A.72 Natporodica Mer
*1.A.73 Porodica kolicinske lize proteina (CLP).
*1.A.74 Porodica mitsugumin 23 (MG23).
*1.A.75 Mehanički nociceptor, porodica Piezo (Piezo).
*1.A.76 Porodica magnezijskih transportera 1 (MagT1).
*1.A.77 Porodica Mg&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt;/Ca&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt; uniportera (MCU)
*1.A.78 K&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;-selektivni kanal porodice [[endosom]]a i [[lizosom]]a (KEL)
*1.A.79 Protein za unos [[holesterol]]a (ChUP) ili porodica za unos dvolančane [[RNK]]
*1.A.80 Porodica NS4a viroporina (NS4a).
*1.A.81 Porodica Ca&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt; kanala niskog afiniteta (LACC)
*1.A.82 Porodica mehanotransdukcionog kanala dlakinih ćelija (HCMC).
*1.A.83 Porodica SV40 virusa viroporin VP2 (SV40 VP2)
1.A.84 Porodica modulatora homeostaze kalcija Ca&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt; (CALHM-C)
*1.A.85 Porodica poliovirusa 2B viroporina (2B viroporin).
*1.A.86 Porodica ljudskog papiloma virusa tip 16 (HPV16) L2 viroporin (L2 viroporin)
*1.A.87 Porodica mehanosenzitivnih kalcijskih kanala (MCA).
*1.A.88 Porodica gljivičnih kalijskih kanala (F-Kch).
*1.A.89 Porodica ljudskih  koronavirusa 229E ivroporin (229E viroporin)
*1.A.90 Porodica virusa ljudskog metapneumovirusa (HMPV) (HMPV-viroporin)
*1.A.91 Aseksualni protein 3.2 povezan s citoadherencijom iz porodice ''Plasmodium falciparum'' (Clag3)
*1.A.92 Porodica reovirusnog viroporina VP10 (RVP10).
*1.A.93 Nestrukturni protein 3 virusa plavog jezika porodice Viroporin (NS3)
*1.A.94 Rotavirus nestrukturni glikoprotein 4 Viroporin (NSP4) Porodica
*1.A.95 Porodica virusa efemerovirusa (EVVP).
*1.A.96 Porodica virusa ljudskog polioma virusa (PVVP).
*1.A.97 Porodica virusa lkudskog papiloma virusa tipa 16 E5 (HPV-E5)
*1.A.98 Porodica ljudskog T-limfotropni virus 1 P13 proteina (HTLV1-P13)
*1.A.99 Porodica proteina E (IBV-E) omotnice male membrane virusa infektivnog bronhitisa
*1.A.100 Porodica Rhabdoviridae putativni viroporin, U5 (RV-U5)
*1.A.101 Porodica Pex11 (Pex11) koji stvaraju [[peroksisom]]ske pore
*1.A.102 Porodica virusa gripe A PB1-F2 (PB1-F2)
*1.A.103 Porodica  majmunskog virusa 5 (Virus parainfluence 5) SH (SV5-SH)
*1.A.104 Predložena porodica flagelumske biosinteze Na&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; kanala, FlaH (FlaH)
*1.A.105 Porodica mješovite [[kinaza|kinzne]] domenolike loze (MLKL).
*1.A.106 Porodica kalcijskih kanala aktiviranih punjenjem kalcija (CLAC)
*1.A.107 Porodica [[globin]]a koja stvara pore
*1.A.85 Porodica poliovirusa 2B viroporina (2B viroporin).
*1.A.86 Porodica ljudsogk papiloma virusa tip 16 (HPV16) L2 viroporin (L2 viroporin)
*1.A.87 Porodica mehanosenzitivnih kalcijskih kanala (MCA).
*1.A.88 Porodica gljivičnih kalijkih kanala (F-Kch).
*1.A.89 Porodica ljudskog koronavirusa 229E viroporina (229E viroporin)
*1.A.90 Porodica ljudskog virusa metapneumovirusa (HMPV) (HMPV-viroporin)
*1.A.91 Aseksualni protein 3.2 povezan s citoadherencijom iz porodice ''Plasmodium falciparum'' (Clag3)
*1.A.92 Porodica reovirusa viroporina VP10 (RVP10).
*1.A.93 Nestrukturni protein 3 virusa plavog jezika porodice viroporin (NS3)
*1.A.94 Porodica rotavirusa nestrukturnog glikoproteina 4 viroporina (NSP4)
*1.A.95 Porodica virusa efemerovirusa (EVVP).
*1.A.96 Porodica ljudskog virusa poliomih virusa (PVVP).
*1.A.97 Porodica virusa humanog papiloma virusa tipa 16 E5 (HPV-E5)
*1.A.98 Porodica ljudskog T-limfotropnog virusa 1 P13 protein (HTLV1-P13)
*1.A.99 Porodica proteina E (IBV-E) omotnice male membrane virusa infektivnog bronhitisa
*1.A.100 Porodica Rhabdoviridae pretpostavljenog viroporina, U5 (RV-U5)
*1.A.101 Porodica Pex11 (Pex11) koja stvara [[peroksisom]]ske pore
*1.A.102 Porodica virusa gripe A PB1-F2 (PB1-F2)
*1.A.103 Porodica  majmunskog virusa 5 (virus parainfluence 5) SH (SV5-SH)
*1.A.104 Porodica predložene [[flagelum]]ske [[biosinteza|biosinteze]] kanala Na&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;, FlaH (Fla
*1.A.105 Porodica mješovite kinazne domenolike  loze (MLKL).
*1.A.106 Porodica kalcijumskih kanala aktiviranih punjenjem kalcija (CLAC)
*1.A.107 Porodica [[globin]]a koji stvaraju pore

====1.B. [[Porin (protein)|β-barelski porini]] i drugi proteini vanjske membrane====
* 1.B.1 [[Opća porodica bakterijskih porina]]
* 1.B.2 Porodica [[Chlamydia (rod)|hlamidijskih]] porina (CP)
* 1.B.3 Porodica [[Maltoporin|šećernih pobrina]] (SP)
* 1.B.4 Porodica [[Brucella-Rhizobium porin]]a (BRP)
* 1.B.5 Porodica [[Pseudomonas]]kih OprP porina (POP).
* 1.B.6 Porodica [[OmpA-likog transmembranskog domens|Porodica OmpA-OmpF porina (OOP)]]
* 1.B.7 Porodica Rhodobacter PorCa porina (RPP).
* 1.B.8 [[naponski-ovisni anionski kanal|Porodica mitohondrijskihih i plastidnih porina (MPP)]]
* 1.B.9 [[proteinski transport proteina vanjske membrane FadL|Porodica proteina vanjske membrane FadL (FadL)]]
* 1.B.10 [[Nukleozid-specifični porin|Nukleozidni-specifični kanali koji formiraju vanjske membrane porina (Tsx)]]
* 1.B.11 Porodica fimbrijske usher porin (FUP) vanjske membrane
* 1.B.12 [[Autotransporterski domen|Porodica autotransportera-1]] (AT-1)
* 1.B.13 Porodica [[Alginatni eksportni porin|alginatnih eksportnih porina]] (AEP)
* 1.B.14 [[Receptor vanjske membrane|Porodica receptora vanjske membrane (OMR)]]
* 1.B.15 Porodica rafinoza porina (RafY)
* 1.B.16 Porodica kratkih lanaca amida i porinska ureja (SAP).
* 1.B.17 [[Proteini efluksa vanjske membrane|Porodica faktora vanjske membrane (OMF)]]
* 1.B.18 [[Transporter polisaharida vanjske membrane|Porodica pomoćnih proteina vanjske membrane (OMA)]]
* 1.B.19 Porodica OprB porina (OprB) selektivna za glukozu
* 1.B.20 Porodica sekrecije sa dva partnera (TPS).
* 1.B.21 [[Porodica G|Porodica OmpG porina (OmpG) proteina vanjske membrane]]
* 1.B.22 Porodica sekretina (sekretina) vanjske bakterijske membrane
* 1.B.23 Porodica cijanobakterijskih porina (CBP).
* 1.B.24 [[Mikobakterijski porin]]
* 1.B.25 [[Porin vanjske membrane D|Porodica porina vanjske membrane (Opr)]]
* 1.B.26 Porodica ciklodekstrinskih porina (CDP).
* 1.B.31 Porodica porina [[Campylobacter jejuni]] glavne vanjske membrane (MomP)
* 1.B.32 Porodica porina fuzobakterijske vanjske membrane (FomP).
* 1.B.33 Porodica porinske insercije proteina vanjske membrane (Bam kompleks) (OmpIP)
* 1.B.34 [[Korinebakterijski porin B|Korinebakterijski porini]]
* 1.B.35 [[Porin specifičan za oligogalakturonat|Porodica porina specifičnih za oligogalakturonat (KdgM)]]
* 1.B.39 [[Porodica proteina vanjske membrane W|Porodica bakterijskih porina OmpW (OmpW)]]
* 1.B.42 Porodica eksportnih porina lipopolisaharida vanjske membrane (LPS-EP)
* 1.B.43 Porodica ''Coxiella'' porina  P1 (CPP1)
* 1.B.44 Porodica vjerovatno translociranih proteina ''porphyromonas gingivalis'' porina (PorT)
* 1.B.49 Porodica anaplazmatskih P44 (A-P44) porina
* 1.B.48 Kovrdžoliki transporteri
* 1.B.54 Porodica [[Intimin]]/Invasin (Int/Inv) ili [[Autotransporter domain|autotransportera-3]]
* 1.B.55 Porodica poli-acetil-D-glukozamin porina (PgaA)
* 1.B.57 Porodica proteina legionelske glavne vanjske membrane (LM-OMP).
* 1.B.60 Porodica Omp50 porina (Omp50 Porin)
* 1.B.61 Porodica delta-proteobakterijskih porina (Delta-porin)
* 1.B.62 Pretpostavljena porodica bakterijskih porina (PBP).
* 1.B.66 Pretpostavljena porodica beta-barelskog porina-2 (BBP2).
* 1.B.67 Pretpostavljena porodica beta-barelskog porina-4 (BBP4)
* 1.B.68 Pretpostavljena natporodica beta-barelskog porina-5 (BBP5)
* 1.B.70 Porodica vanjskih membranskih kanala (OMC).
* 1.B.71 Porodica proteobakterijskih/verukomikrobnih porina (PVP)
* 1.B.72 Porodica protohlamidijskih porina vanjske membrane (PomS/T)
* 1.B.73 Porodica biogeneze/sastavljanja kapsule (CBA).
* 1.B.78 Porodica DUF3374 porina povezanih s transportom elektrona (ETPorin)
 
====1.C [[Toksin koji stvara pore]]s (proteini i peptidi)====
* 1.C.3 Porodica α-[[hemolizin]]a (αHL)
* 1.C.4 Porodica [[aerolizin]]a
* 1.C.5 Porodica [[ε-toksin]]
* 1.C.11 Natporodica [[RTX toksin|RTX-toksina]]
* 1.C.12 Natporodica [[MACPF|Kompleks napada na membranu/perforin]]
* 1.C.13 Porodica [[leukocidin]]a
* 1.C.14 Porodica [[citohemolizin]]a (CHL)
* 1.C.39 [[Citolizin ovisan o holesterolu|Porodica citolizina ovisnih od holesterolu aktivirana tiolom]]
* 1.C.43 Porodica  [[lizenin]]a
* 1.C.56 [[Porodica HrpZ|Porodica kationskih kanala ''Pseudomonas syringae'' HrpZ]]
* 1.C.57 [[Porodica klostridijskih citotoksina|Porodica klostridijskih citototoksina]]
*1.C.58 [[Mikrocin|Porodica mikrocina E492/C24 (mikrocin E492)]]
* 1.C.74 Porodica [[Zmijski otrov|zmijskih citotoksina]] (SCT)
* 1.C.97 [[Pleurotolizin|Porodica pleurotolizinskog formiranja pora]]
 
====1.D Neribosomski sintetizirani kanali====
* 1.D.1 Porodica kanala [[gramicidin A]].
* 1.D.2 Porodica koja formira kanale [[Siringomicin E|siringomicina]]
* 1.D.3 Porodica siringopeptina koji formira kanale
* 1.D.4 Porodica koja formira kanal tolaasin
[* 1.D.5 Porodica koja formira [[alameticin]]ske ili [[peptaibol]]ne kanale [[antibiotik]]a
* 1.D.6 Porodica kompleksnih poli 3-hidroksibutiratnih Ca&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt; kanala (cPHB-CC)
* 1.D.7 Porodica beta[[holin]]a
* 1.D.8 Porodica [[saponin]]a
* 1.D.9 Porodica [[poliglutamin]]skih ionskih kanala (PG-IC)
* 1.D.10 Porodica kanala koja formira [[keramid]]
* 1.D.11 Porodica [[surfaktin]]a
* 1.D.12 Porodica beauvericina (Beauvericin)
* 1.D.13 Amfipatski peptidni antibiotici za isporuku DNK (DAPA)
* 1.D.14 Porodica sintetskih Leu/Ser amfipatskih peptida koji formiraju kanale (l/S-SCP)
* 1.D.15 [[Daptomicin|Porodica daptomicina (daptomicina)]]
* 1.D.16 Porodica sintetskih amfipatskih heptapeptida koji formiraju pore (SAPH)
* 1.D.17 Porodica kombinatornog dizajniranja peptida [[beta list|β-listova]] koja stvara pore
* 1.D.18 Porodica konjugata guanozin-žučne kiseline koja stvara pore
* 1.D.19 PorodicaCa&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt; liijeka koji formira kanale [[digitoksin]]a
* 1.D.20 Porodica polienskih makrolidnih [[antibiotik]]a/gljivičnih agenasa (PMAA) koji stvaraju pore
* 1.D.21 Porodica lipidnih nanopora (LipNP).
* 1.D.22 Porodina karotenoidnih pigmenta koji translociraju protonske [[zeaksantin]]e
* 1.D.23 Porodica fenilen - etinilen antimikrobnih tvari koje stvaraju pore (PEPA)
* 1.D.24 Porodica politeonamida B (pTB) morskog sunđera
* 1.D.25 Porodica arilaminskog foldamera (AAF).
* 1.D.26 Porodica dihidrodehidrodikoniferil alkohola 9'-O-β-D-glukozida (DDDC9G)
* 1.D.27 Porodica tiourejinih izostera
* 1.D.28 Porodica lipopeptaibola
* 1.D.29 Porodica makrocikličnih oligoholata
* 1.D.30 Porodica [5]arenskih kanala (HAPA-C) sa dodatkom vještačkog hidrazida
* 1.D.31 Porodica [[amfotericin B|amfotericina B]].
* 1.D.32 Porodica [[novicidin]]a koja stvara pore
* 1.D.33 Porodica koja formira kanale [[politeonamid B|politeonamida B]].
* 1.D.34 ''Oligoester bolaamphiphiles'' koji formira kanal
* 1.D.35 Ciklična porodica [[Lipodepsipeptidae]] koja stvara pore
* 1.D.36 Porodica [[oligobornen]]skih ionskih kanala
* 1.D.37 Porodica [[Hibicuslide C]].
* 1.D.38 Porodica ciklične peptidne nanotubule (cPepNT).
* 1.D.39 Porodica amfifilnih molekulskih ionskih kanala (AAM-IC) na bazi azobenzena
* 1.D.40 Porodica lipidnih toroidnih pora izazvanih proteinima
* 1.D.41 Porodica ionofora (spiroheksanolida) tipa sprotetonat
* 1.D.42 Porodica Phe-Arg tripeptidnog stuba[5] arenskog kanala (TPPA-C)
* 1.D.43 Porodica guanozin-dinukleozidnog kanala (TT-GDN-C) skrojena za triazole
* 1.D.44 Porodica sintetskih [[ionski kanal|ionskih kanala]] s [[redoks]]-aktivnim ferocenom (ICRF)
* 1.D.45 Porodica sonoporacije i elektroporacije membranskih pora (SEMP)
* 1.D.46 Porodica [[DNK]] nanopora (DnkNP).
* 1.D.47 Porodica sintetskih cikličnih peptida koji stvaraju pore (PSCP)
* 1.D.48 Porodica koja stvara pore [[Siringomicin E|siringomicina E]].
* 1.D.49 Porodica transmembranskih karotenoidnih radikalnih kanala (CRC).
* 1.D.50 Porodica amfifilnskih bis-kateholskih anionskih transportera (AC-AT)
* 1.D.51 Porodica proteinskih nanopora (ProNP).
* 1.D.52 Porodica aromatsknih oligoamida makrocikličnih nanopora (OmnNP)
* 1.D.53 Porodica alfa, gama-peptidnih nanocijevi (a,gPepNT)
* 1.D.54 Porodica heksil-benzoureido-15-kruna-5-eterskih ionskih kanala (HBEC) selektivna na kalij
* 1.D.55 Porodica porfirin-baziranih nanopora (PorNP)
* 1.D.56 Porodica alfa-aminoizobutirata (Aib) oligomernih nanopora (AibNP)
* 1.D.57 Porodica lipidnih elektropora (LEP).
* 1.D.58 Porodica anionskih transportrajućih prodigiosena (prodigiosen)
* 1.D.59 Porodica perenozina koji prenosi anion (perenozin).
* 1.D.60 Porodica alfa, gama-cikličnih peptida (AGCP)
* 1.D.61 Porodica anionofornih {{Chem name|2,6-Bis(Benzimidazol-2-yl)piridina}} (ABBP)
* 1.D.62 Porodica za formiranje kanala (TDG) derivata bis-triazolil diguanozina
* 1.D.63 Porodica nanopora na bazi peptida (PepNP).
* 1.D.64 Porodica ugljičnih nanocijevi (CarNT).
* 1.D.65 Porodica amfidinol (amfidinol) koji stvara pore
* 1.D.66 Porodica heliksnih makromolekulskih nanopora (HmmNP).
* 1.D.67 Porodica spiralnih peptidnih ionskih kanala (CEHP) modificiranih krunskim eterom
* 1.D.68 Porodica pleuronskog blok-polimera koji formira pore (PPBP)
* 1.D.69 Porodica konusnih nanopora (ConNP).
* 1.D.70 Porodica [[metal]]nih ([[zlato|Au]]/[[srebro|Ag]]/[[platina|Pt]]/grafenskih) nanopora (MetNP)
* 1.D.71 Porodica sintetskih TP359 [[peptid]]a (TP359)
* 1.D.72 Porodica tripodalnih receptora na bazi triazinskih (CCTTR) nosača hlorida
* 1.D.73 Porodica mezoporoznih [[silicij]]skih nanopora (SilNP).
* 1.D.74 Porodica sintetskih krutih p-oktifenilnih pora (SSROP) koja reagira na stimulans
 
====1.E [[Holin]]i====
{{glavni|Holini}}
 
====1.F [[fuzija vezikula|Vezikulskofuzijske]] pore ====
* 1.F.1 Porodica fuzijskih pora sinaptosomnih [[vezikula]] (SVF-pore)
* 1.F.2 Porodica oktamermih egzocista (egzocista)
 
====1.G [[Virusni protein|Virusnofuzijska]] pora====
* 1.G.1 Porodica virusnih membranskih [[fuzijski protein|fuzijskih proteina]]-1 (VMFP1)
* 1.G.2 Porodica virusnih membranskih fuzijsih proteina-2 (VMFP2)
* 1.G.3 Porodica virusnih membranskih fuzijskih proteina-3 (VMFP3)
* 1.G.4 Porodica virusnih membranskih fuzijskih proteina-4 (VMFP4)
* 1.G.5 Porodica virusnih membranskih fuzijskih proteina-5 (VMFP5)
* 1.G.6 Porodica hepadnkvirusnog S fuzijskog proteina (HBV-S proteina)
* 1.G.7 Porodica reovirusnih FAST fuzijskih proteina (R-FAST).
* 1.G.8 Porodica arenavirusnih fuzijskig proteina (AV-FP).
* 1.G.9 Porodica sincitina (sincitin)
* 1.G.10 Porodica membranskog fuzijskog kompleksa virusa [[herpes]] simplex (HSV-MFC)
* 1.G.11 Porodica proksvirusa [[proteindki kompleks|kopleksa proteina]] ćelijskog ulaza (PEP-C)
* 1.G.12 Porodica virusa ptičje leukoze gp95 fuzijskog proteina (ALV-gp95)
* 1.G.13 Porodica malih transmembrana (FAST) povezana sa fuzijom ortoreovirusa
* 1.G.14 Porodica hemaglutinina virusa gripe/proteina koji stvara fuziju (Influenca-H/FPP)
* 1.G.15 Porodica virusa jedarne poliedroze utografa kalifornika glavnog omotača [[glikoprotein]]a GP64 (GP64)
* 1.G.16 Porodica fuzijskih peptida tipa 1 ([[HIV]]-1) virusa ljudske imunodeficijencije (HIV-FP)
* 1.G.17 Porodica glikoproteinskog omotača virusa goveđe leukemije (BLV-Env)
* 1.G.18 SARS-CoV fuzijski peptid u porodici prekursora glikoproteina šiljaka (SARS-FP)
* 1.G.19 Porodica membranskog fuzijskog kompleksa koji stvara pore (rotavirus MFC)
* 1.G.20 Porodica hantavirusa Gc omotačkog fuzijskog glikoproteina (Gc-EFG)
* 1.G.21 Porodica Epstein Barrovih virusa (ljujdski [[herpes]] virus 4) Gp42 (Gp42)
* 1.G.22 Porodica glikoproteina gO (gO) citomegalovirusa (ljudski herpesvirus 5)
 
====1.H [[Paraćelijski kanal]]i====
* 1.H.1 Porodica [[klaudin]]skih čvrstih veza ([[klaudin]]1)
* 1.H.2 Porodica beskičmenjačkih PMP22-klaudina (klaudin2)
 
====1.I [[Membranski vezani kanal]]i====
* 1.I.1 Porodica [[kompleks jedarnih pora|kompleksa jedarnih pora]], uključujući [[karioferin]]e
* 1.I.2 Porodica biljaka s [[plazmodezma]]ma
 
===2. Elektrohemijski potencijalni transporteri===
 
====2.A Porteri ([[uniporter]]i, [[simporter]]i, [[antiporter]]i)====
{{također pogledajte|Transport aminokiselina}}
 
*2.A.1 [[Natporodica glavnih fascilitatora]] (MFS), vidi također [[Laktozna permeaza]], [[Fosfatna permeaza]] i [[Transporter glukoze]]
*2.A.2 [[Glikozid-pentozid-heksuronid:porodica kationskih simportera kationa|Glikozid-pentozid-heksuronid (GPH):Porodica kationskih simportera]]
*2.A.3 [[Natporodica|APC porodica aminokiselina-poliamin-organokacija (APC)]]
*2.A.4 Porodica [[fascilitator kationske difuzije]] (CDF)
*2.A.5 Porodica [[Feroportin|Cink (Zn&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt;)-gvožđe (Fe&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt;) permeaza]]
*2.A.6 [[Natporodica rezistencija-nodulacija-ćelijska dioba]], vidi također SecDF protein-eksportni [[membranski protein]]
*2.A.7 Natporodica [[Mali protein otpornosti na više lijekova|transportera lijeka/metabolita]] (DMT)
*2.A.8 Porodica glukonat:H&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; simporter (GntP)
*2.A.9 Porodica membranskih proteinskih insertaza (YidC/Alb3/Oxa1)
*2.A.10 Porodica transportera 2-keto-3-deoksiglukonata (KdgT)
*2.A.11 Porodica citrat-Mg&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt;:H&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; (CitM) citrat-Ca&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt;:H&lt;sup&gt;+ &lt;/sup&gt; (CitH) simporter (CitMHS)
*2.A.12 Porodica [[ATP]]:[[ADP]] antiporter
*2.A.13 Porodica preuzimanja C4-dikarboksilata (Dcu).
*2.A.14 [[Porodica laktatne permeaze]]
*2.A.15 Porodica [[Betainski transporter|netain/karnitin/holin transportera (BCCT)]]
*2.A.16 Porodica [[Telurit-otpornost/dikarboksilat transporter|Porodica telurit-otpornost/dikarboksilat transportera]]
*2.A.17 Porodica [[Proton-ovisni oligopeptidni transporter|proton-ovisnih oligopeptidnih transportera]]
*2.A.18 Porodica [[aminokiselina]]/auksinskih [[permeaza]] (AAAP).
*2.A.19 Porodica Ca&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt;:kationskih antiportera (CaCA)
*2.A.20 Porodica transportera anorganskog [[fosfat]]a (PiT).
*2.A.21 [[Natrij-rastvorni simporter|Porodica natrijskih simportera]]
*2.A.22 [[Neurotransmiterski natrijev simporter|Porodica neurotransmitera:natrijevih simportera]]
*2.A.23 Porodica dikarboksilata/aminokiselina: kation (Na&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; ili H&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;) simportera (DAACS)
*2.A.24 Porodica transportera 2-hidroksikarboksilata (2-HCT)
*2.A.25 Porodica [[AGCS porodica|alaninskih ili glicinskih kationskih sumportera]] (AGCS)
*2.A.26 Porodica aminokiselina razgranatog lanca:kationski simporter (LIVCS)
*2.A.27 Porodica Glutamat:Na&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; simportera (ESS)
*2.A.28 Porodica simportera [[Žučna kiselina|žučne kiseline:Na&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;]]
*2.A.29 Porodica [[Mitohondrijski nosač|mitohondrijskih nosača]]
*2.A.30 Porodica [[hloridni kalijski simporter|kation-hloridnih kotransportera]] (CCC)
*2.A.31 [[Porodica anionskih izmjenjivača]]
*2.A.32 Porodica [[silikon]]skih transportera (Sit).
*2.A.33 Porodivca [[Natrtij-protonski antiporter|NhaA Na&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;:H&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; antiportera]] (NhaA)
*2.A.34 Porodica NhaB Na&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;:H&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; antiportera (NhaB)
*2.A.35 Porodica NhaC Na&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;:H&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; antiportera (NhaC)
*2.A.36 Porodica [[Monovalentni kation:proton antiporter-1|monovalentnih kationa:Protonskog antiportera-1]] (CPA1)
*2.A.37 Porodica [[Monovalentni kation:proton antiporter-3|monovalentnih kationa:protonskih antiportera-2]] (CPA2)
*2.A.38 [[Porodica transportera kalija|Porodica K&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; transportera (Trk)]]
*2.A.39 Porodica [[Nukleobazni kationski simporter-1|nukleobaza:kation simporter-1]] (NCS1)
*2.A.40 Porodica [[Nukleobazni kationski simporter-2|nukleobaznih:kationskih simmportera-2]] (NCS2)
*2.A.41 Porodica koncentrisanih nukleozidnih transportera (CNT).
*2.A.42 Porodica hidroksi/aromatske aminokiselinske [[permeaza|permeaze]] (HAAAP)
*2.A.43 Porodica [[lizosom]]nih cistinskih transportera (LCT).
*2.A.45 Porodica [[Arsenit-antimonitski transporter|arsenit-antimonitskih efluksa]]
*2.A.46 Porodica benzoata:H&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; simportera (BenE)
*2.A.47 Porodica [[Divalentni anion–natrij simporter|divalentnih aniona:Na&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;simportera]] (DASS)
*2.A.48 Porodica redukovanog nosača folata (RFC).
*2.A.49 Porodica [[hloridni kanal|hloridnih nosača/kanala]] (ClC)
*2.A.50 Porodica preuzimanja [[glicerol]]a (GUP).
*2.A.51 Porodica transportera hromatnih iona (CHR).
*2.A.52 Porodica transportera Ni&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt;-Co&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt; (NiCoT)
*2.A.53 Porfodica [[Sulfatna permeaza|sulfatnih permeata]] (SulP)
*2.A.54 Porodica mitohondrijskih trikarboksilatnih nosača (MTC).
*2.A.55 Porodica [[Makrofagni proteini povezani s prirodnim otporom|transportera metalnih iona (Mn&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt;-gvožđe)]] (Nramp)
*2.A.56 Porodica tripartitnih ATP-nezavisnih [[periplazma]]tskih transportera (TRAP-T)
*2.A.57 Porodica ekvilibrativnih nukleozidnih transportera (ENT).
*2.A.58 Porodica fosfatnih:Na&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; simportera (PNaS)
*2.A.59 Porodica otpornosti na [[arsen]]-3 (ACR3).
*2.A.60 [[Porodica transportera organskog aniona]] (OAT)
*2.A.61 Porodica C4-dikarboksilata preuzimanja C (DcuC).
*2.A.62 Porodica NhaD Na&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;:H&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; antiportera (NhaD)
*2.A.63 Porodica protonskih antiporter-3 (CPA3): monovalentnih kationa (K&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; ili Na&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;):
*2.A.64 [[Put translokacije blizanaca arginina|Porodica ciljanja blizanaca arginina (Tat)]]
*2.A.65 Porodica transportera [[bilirubin]]a (BRT).
*2.A.66 Natporodica flipaza za više lijekova/oligosaharidil-lipida/polisaharida (MOP)
*2.A.67 Porodica oligopeptidnih transportera (OPT).
*2.A.68 Porodica transportera p-Aminobenzoil-[[glutamat]]a (AbgT)
*2.A.69 Porodica nosača efluksa auksina (AEC).
*2.A.70 Porodica malonata:Na&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; simporter (MSS)
*2.A.71 Porodica transportera folata i biopterina (FBT).
*2.A.72 Porodica K&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; preuzimanja [[permeaza]] (KUP)
*2.A.73 Porodica preuzimanja masnih kiselina kratkog lanca (AtoE).
*2.A.74 Porodica 4 TMS višestrukih [[endosom]]nih transportera (MET).
*2.A.75 Porodica L-Lizinskih eksportera (LysE).
*2.A.76 Porodica otpornost na homoserin/[[treonin]] (RhtB)
*2.A.77 Porodica otpornosti na [[kadmij]] (CadD).
*2.A.78 Porodica eksportera [[aminokiselina]] razgranatog lanca (LIV-E).
*2.A.79 Porodica eksportera [[treonin]]a/[[serin]]a (ThrE).
*2.A.80 Porodica trikarboksilatnih transportera (TTT).
*2.A.81 Porodica izmjenjivača aspartata:alanina (AAEx).
*2.A.82 Porodica transportera organskih rastvora (OST).
*2.A.83 Porodica transportera [[bikarbonat]]a (SBT) zavisna od Na&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;
*2.A.84 Porodica eksportera [[hloroplast]]nih [[maltoza]] (MEX).
*2.A.85 Porodica eksporteraa aromatske kiseline (ArAE).
*2.A.86 Porodica sutoinduktora-2 eksportera (AI-2E) (ranije porodica PerM, TC #9.B.22)
*2.A.87 Porodica [[prokariot]]skih transportera [[riboflavin]]a (P-RFT).
*2.A.88 Porodica transportera za unos [[vitamin]]a (VUT ili ECF).
*2.A.89 Porodica vakuolskog transportera gvožđa (VIT).
*2.A.90 Porodica [[Receptor vitamina A|receptora/transportera vitamina A]] (STRA6)
*2.A.91 Importni kompleks mitohondrijske [[tRNK]] (M-RIC) (ranije 9.C.8)
*2.A.92 Porodica sličnih transporteru [[holin]]a (CTL).
*2.A.94 Porodica [[fosfat]]ne permeaze (Pho1).
*2.A.95 Porodica 6TMS neutralnih aminokiselinskih transportera (NAAT).
*2.A.96 Porodica transportera za unos [[acetat]]a (AceTr).
*2.A.97 Porodica [[mitohondrijska unutrašnja membrana|izmjenjivača unutrašnje mitohondrijske membrane]] K&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;/H&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; i Ca&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt;/H&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; (LetM1).
*2.A.98 Porodica pretpostavljenih eksportera [[sulfat]]a (PSE).
*2.A.99 Porodica transportera 6TMS Ni&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt; (HupE-UreJ)
*2.A.100 Porodica feroportina (Fpn).
*2.A.101 Porodica preuzimanja malonata (MatC) (ranije UIT1)
*2.A.102 Porodica preuzimanja 4-toluen sulfonat-permeaza (TSUP)
*2.A.103 Porodica eksportera bakterijskih prekursora mureina (MPE).
*2.A.104 Porodica eksportera L-[[alanin]]a (AlaE).
*2.A.105 Porodica nosača mitohondrijskog [[piruvat]]a (MPC).
*2.A.106 Porodica Ca&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt;:H&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; antiportera-2 (CaCA2)
*2.A.107 Porodica eksportera-importeraa MntP Mn&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt; (MntP)
*2.A.108 Porodica transportera željeza/olova (ILT).
*2.A.109 Porodica otpornosti na ione telura (TerC).
*2.A.110 Porodica genskih proteina koji reaguju na [[hem]]: hemski transporter (HRG)
*2.A.111 Porodica Na&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;/H&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; antiportera-E (NhaE)
*2.A.112 Porodica [[antigen]]a [[krvna grupa|krvne grupe]] KX (KXA).
*2.A.113 Porodica transportera nikla/[[kobalt]]a (NicO).
*2.A.114 Porodica pretpostavljenih transportera peptida CstA (CstA) gladovanja ugljika
*2.A.115 Porodica eksportera novobiocina (NbcE).
*2.A.116 Porodica peptidoglikolipidnog adresirajućeg proteina (GAP)
*2.A.117 Porodica eksportera hlorheksadina (CHX).
*2.A.118 Porodica antiportera osnovnih [[aminokiselina]] (ArcD).
*2.A.119 Porodica eksporteraa organskog [[arsen]]a (ArsP).
*2.A.120 Porodica pretpostavljenih aminokiselinskih permeaza (PAAP).
*2.A.121 Porodica transportera sulfata (CysZ).
*2.A.122 Porodica pomoćnih proteina sličnih LrgB/CidB holinu (LrgB/CidB)
*2.A.123 Porodica slatkuih: PQ-petlja, [[pljuvačka]] MtN3 (slatka)
*2.A.124 Porodica eksportera [[lizin]]a (LysO).
*2.A.125 Porodica [[eukariot]]skih transportera [[riboflavin]]a (E-RFT).
*2.A.126 Porodica eksportera [[masne kiseline|masnih kiselina]] (FAX).
*2.A.127 Porodica enterobakterijskih kardiolipinskih transportera (CLT).
 
====2.B Neribosomski sintetizirani porteri====
*2.B.1 Porodica nosača [[valinomicin]]a
*2.B.2 Porodica [[monensin]]a
*2.B.3 Porodica [[nigericin]]a
*2.B.4 Porodica [[makrotetrolid]]nih [[antibiotik]]a (MA).
*2.B.5 Porodica makrocikličkog polietera (MP).
*2.B.6 Porodica [[ionomicin]]a
*2.B.7 Porodica transmembranske [[alfa-heliks|α-heliksne]] translokacije [[fosfolipid]]nih peptida (TMP-PLT)
*2.B.8 Porodica [[bafilomicin]]skih A1 (Bafilomycin).
*2.B.9 Porodica [[Peptid koji prodire u ćelije|peptida koji prodiru u ćelije]] (CPP) funkcionalna porodica
*2.B.10 Porodica sintetskih CPP [[transportan]]a
*2.B.11 Porodica [[kalcimicin]]skih ili A23187 ionofora tipa nosioca
*2.B.12 Porodica [[salinomicin]]a
*2.B.13 Porodica tetrapirolnih makrocikličkih anionskih antiportera (TPMC-AA)
*2.B.14 Porodica lazalocidda A ili X-537A ionofora (Lasalocid)
*2.B.15 Porodica nosača hlorida na bazi tris-tioureje (TTT-CC)
*2.B.16 Porodica spojenih anionskih nosača (HCAC) koja sadrži halogenu vezu
*2.B.17 Porodica derivata izoftalamina H&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;:Cl&lt;sup&gt;−&lt;/sup&gt;kotransportera (IDC)
*2.B.18 Porodica kotransporterskih derivata piridin-2,6-dikarboksamina (PDCA) H+:Cl&lt;sup&gt;−&lt;/sup&gt;
*2.B.19 Porodica derivata [[pirol]]a Calix(4) (C4P)
*2.B.20 Porodica izmjenjivača prodigiosina (prodigiosin) [[hlorid]]/[[bikarbonat]]
*2.B.21 Porodica anionskih transportera (oPDA-U) derivata orto-fenilendiamin-bis-ureje
*2.B.22 Porodica anionskih transportera (IAT) funkcionalizovanih imidazolijem
*2.B.23 Porodica transmembranskih homotetramera Zn&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt;/Co&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt;: Protonnski sintetski asntiporter, Rocker (Rocker)
*2.B.24 Porodica {{Chem name|2,6-bis(benzimidazol-2-il)piridinskih}} anionskih nosača (BBP-AC)
*2.B.25 Porodica Lipid-Flip-Flop (PLFF) posredovana peptidima
*2.B.26 Porodica konjugata (BIBCC) {{Not a typo|Bis(imidazolyl)-functionalized}} {{Not a typo|Bis(holoyl)}}
*2.B.27 Porodica tris-urea anionskih transportera
*2.B.29 Porodica anionofornih morskih [[alkaloid]]a [[tambjamin]]a
 
====2.C Energezatori vođeni ionskim gradijentom====
*2.C.1 Porodica pomoćnih proteina TonB-ExbB-ExbD/TolA-TolQ-TolR (TonB) za energiziranje aktivni transport|[[aktivnog transporta]] posredovanog receptorom vanjske membrane (OMR)
 
===3. [[Primarni aktivni transport]]eri===
 
====3.A. Transporteri vođeni hidrolizom P-P veze====
*3.A.1 [[ABC transporter]] uključujući BtuCD, transporter za unos molibdata, [[regulator transmembranske provodljivosti cistične fibroze]] i druge
*3.A.2 Natporodica H&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;- ili Na&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;-translocirajuća [[F-tip ATPaza]], [[V-tip ATPaza]] i A-tip ATPase
*3.A.3 Natporodica [[P-tip ATPaza|P-tipa ATPaza]]
*3.A.4 Porodica [[ArsB i ArsAB transporteri|efluksa arsenita i antimonita]]
*3.A.5 [[SecY protein|Opći sekretorni put]] (Sec) [[translokon]]a (preproteinska translokaza SecY)
*3.A.6 Porodica sekretornih puteva tipa III (vezano za virulenciju) (IIISP)
*3.A.7 Porodica sekretornog puta tipa IV (konjugatni [[DNK]]-proteinski transfer ili VirB) (IVSP)
*3.A.8 Porodica mitohondrijske proteinske translokaze (MPT).
*3.A.9 Porodica translokaze proteina omotača [[hloroplast]]a (CEPT ili Tic-Toc)
*3.A.10 Porodica H+, Na+-translocirajuća [[pirofosfataza|H&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;, Na&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;-translocirajuća pirofosfataza]]
*3.A.11 Porodica transportera DNK za transformaciju DNK (DNK-T) vezana za bakterijsku kompetenciju
*3.A.12 Porodica septnih DNK translokatora (S-DNA-T).
*3.A.13 Porodica eksportera filamentnih [[fag]]a (FPhE).
*3.A.14 Porodica fimbrilina/eksportera proteina (FPE).
*3.A.15 Porodica glavne terminalne grane (MTB) koja luči protein vanjske membrane
*3.A.16 Porodica [[endoplazmatski retikulum|endoplazmatskretikulumskog]] retrotranslokona (ER-RT).
*3.A.17 Porodica fagnog T7 Injektisoma (T7 Injektisom)
*3.A.18 Porodica jedarnih eksportera [[iRNK]] (iRNK-E).
*3.A.19 Porodica TMS kompleksa za prepoznavanje/umetanje (TRC).
*3.A.20 Porodica importera [[peroksisom]]nih proteina (PPI).
*3.A.21 Porodica biogeneze/kompleksa insercije membranskih proteina usidreni repom [[C-kraj|C-terminala]] (TAMP-B)
*3.A.22 Porodica TREX/TAP jedarnog eksportnog kompleksa iRNK (TREX) povezan s [[transkripcija (genetika)|transkripcijom]]
*3.A.23 Porodica simbioze/sekretornog puta virulencije tipa VI (VISP)
*3.A.24 Porodica sistema za izlučivanje proteina tipa VII ili ESX (T7SS).
*3.A.25 Porodica mehanizama nalik na ERAD (SELMA) specifična za sumbionte
*3.A.26 Porodica eksportnih proteina ''Plasmodium''-skog translokona (PTEX)
 
====3.B Transporteri vođeni dekarboksilacijom====
*3.B.1 Porodica Na&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;-transportne dekarboksilaze [[karboksilne kiseline]] (NaT-DC)
 
====3.C Transporteri sa metiltransferom====
*3.C.1 Porodica Na&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; koja prenosi metiltetrahidrometanopterin: koenzim M-[[metiltransferaza]] (NaT-MMM)
 
====3.D. Oksidoredukcioni transporteri====
Oni uključuju brojne [[transmembranski protein|transmembranske proteine]] slične [[citohrom b|citohromu b]], uključujući [[koenzim Q - citohrom c reduktaza|koenzim Q-citohrom c reduktazu]] ([[citohrom]] bc1); [[kompleks citohroma b6f]]; format [[dehidrogenaza]], respiratorna [[nitrat- reduktaza]]; [[sukcinat-koenzim Q reduktaza]] (fumarat-reduktaza) i [[sukcinat-dehidrogenaza]].
*3.D.1 Porodica [[NADH:ubikinon-reduktaza (H+-translokacija)|H&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; ili Na&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;-translocirajuća [[NADH]] [[dehidrogenaza]] (&quot;kompleks I&quot;)
*3.D.2 Porodica proton-translocirajuće transhidrogenaze (PTH).
*3.D.3 Natporodica [[Citohrom c nitrit-reduktaza|proton-translocirajućeg kvinola: citohrom c reduktaza]])
*3.D.4 Natporodica [[Citohrom c oksidaza|citohrom-oksidaza koja translocira proton]] (COX)
*3.D.5 Porodica Na&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;-translocirajuća NADH:kinon dehidrogenaza (Na-NDH ili NQR)
*3.D.6 Porodica pretpostavljenih iona (H&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; ili Na&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;)-translocirajućih NADH:Feredoksin-oksidoreduktaza (NFO ili RNF)
*3.D.7 Porodica H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;:Heterodisulfid oksidoreduktaza (HHO)
*3.D.8 Porodica Na&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;- ili H&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;-pumpanja formil-metanofuranskih [[dehidrogenaza]] (FMF-DH)
*3.D.9 Porodica H&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;-translocirajućih F420H2 dehidrogenaza (F420H2DH)
*3.D.10 Porodica prokariotske sukcinat-dehidrogenaze (SDH).
 
====3.E. Transporteri vođeni apsorpcijom svjetlosti====
*Proteini slični [[bakteriorodopsin]]u, uključujući [[rodopsin]] (vidi također [[opsin]])
* Bakterijski [[fotosintetički reakcijski centar]] i [[fotosistem]] I i II
*[[Kopleks svjetlosnog upijanja]]e  [[bakterija]] i [[hloroplast]]a
 
===4. Grupni translokatori===
 
====4.A Grupni translokatori vođeni fosfotransferom====
{{glavni|Natporodica PTS-GFL}}
 
*4.A.1 [[Porodica PTS glukoza-glukozid (Glc)|Porodica PTS glukoza-glukozida (Glc)]]
*4.A.2 Porodica PTS [[fruktoza]]-[[manitol]] (Fru).
*4.A.3 Porodica PTS [[laktoza]]-N,N'-diacetilhitobioza-β-glukozida (Lac)
*4.A.4 Porodica PTS glucitol (crijeva).
*4.A.5 Porodica PTS galaktitola (Gat).
*4.A.6 [[Porodica PTS manoza-fruktoza-sorboza]]
*4.A.7 Porodica PTS L-[[askorbat]]a (L-Asc).
 
====4.B Transporteri preuzimanja nikotinamid ribonukleozida====
*4.B.1 Porodica permeaze preuzimanja nikotinamid-ribonukleozida (NR) (PnuC)
 
====4.C [[Acil CoA]] ligazom spregnuti transporteri====
*4.C.1 Predložena porodica transportera masnih kiselina (FAT).
*4.C.2 Porodica karnitin O-acil [[transferaza]] (CrAT).
*4.C.3 Porodica Acyl-CoA tioesteraza (AcoT).
 
====4.D [[Polisaharid]]-[[sintaza]]/eksporteri====
*4.D.1 Porodica pretpostavljene vektorske polimerizacije glikozila (VGP).
*4.D.2 Porodica glikozil-transferaze 2 (GT2).
*4.D.3 Porodica glikan-glukozil transferaze (OpgH).
 
====4.E. Grupni translokatori katalizirani vakuolskim polifosfatnim polimerazom====
*4.E.1 Porodica vakuolske (acidokalcisom) polifosfatne polimeraze (V-PPP)
 
===5. Transportni nosači elektrona===
====5.A Transmembranski 2-elektronski prijenosnici====
*5.A.1 Porodica oksidoreduktaze D (DsbD) [[disulfidne veze]]
*5.A.2 Porodica disulfidne veze oksidoreduktaze B (DsbB).
*5.A.3 Porodica oksidoreduktaze (PMO) koja sadrži prokariotski molibdopterin
 
====5.B Transmembranski 1-elektronski prijenosni nosači====
*5.B.1 Porodica fagocitnih ([[gp91phox]]) [[NADPH oksidaza]]
*5.B.2 Porodica eukariotskih [[citohrom b561]] (Cytb561)
*5.B.3 Porodica geobakterskog nanonizova elektronskog transfera (G-NET).
*5.B.4 Porodica natkompleksa I (PSI) biljnih fotosistema
*5.B.5 Porodica vanćelijskih metalnih oksido-reduktaza (EMOR).
*5.B.6 Porodica [[STEAP3|transmembranskih epitelnih antigenih proteina-3]] feri-reduktaze (STEAP)
*5.B.7 [[porodica YedZ |Porodica YedZ (YedZ)]]
*5.B.8 Porodica porin/citohrom kompleksa (ET-PCC) za prijenos elektrona preko vanjske membrane
*5.B.9 Porodica [[porin]]-[[citohrom c]] (Cyc2).
 
===8. Pomoćni faktori uključeni u transport===
 
====8.A Pomoćni transportni proteini====
 
====8.B Ribosomski sintetizirani proteinski/peptidni toksini koji ciljaju kanale i nosače====
 
====8.C Neribozomski sintetizirani toksini koji ciljaju kanale i nosače====
 
===9. Nepotpuno okarakterizirani transportni sistemi===
 
====9.A Prepoznati transporteri nepoznatog biohemijskog mehanizma====
 
====9.B Pretpostavljeni transportni proteini====
 
====9.C Funkcionalno karakterizirani transporteri bez identifikovanih sekvenci====
 
==Reference==
{{refspisak}}
 
==Vanjski linkovi==
* [http://www.tcdb.org/ Transporter Classification Database] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140103031444/http://tcdb.org/ |date=3. 1. 2014 }}
* [http://www.chem.qmul.ac.uk/iubmb/mtp/ List] at qmul.ac.uk
* {{cite journal |vauthors=Saier MH, Tran CV, Barabote RD |title=TCDB: the Transporter Classification Database for membrane transport protein analyses and information |journal=Nucleic Acids Res. |volume=34 |issue=Database issue |pages=D181–6 |date=januar 2006 |pmid=16381841 |pmc=1334385 |doi=10.1093/nar/gkj001 |url=}}
* {{cite journal |vauthors=Busch W, Saier MH |title=The transporter classification (TC) system, 2002 |journal=Crit. Rev. Biochem. Mol. Biol. |volume=37 |issue=5 |pages=287–337 |year=2002 |pmid=12449427 |doi= 10.1080/10409230290771528|s2cid=10558982 }}
* [http://www.guidetopharmacology.org/GRAC/ReceptorFamiliesForward?type=TRANSPORTER Classification of human transporters in pharmacology] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230315000825/https://www.guidetopharmacology.org/GRAC/ReceptorFamiliesForward?type=TRANSPORTER |date=15. 3. 2023 }}
 
{{Ionski kanali}}
{{Pore-formirajući toksini}}
{{Neribosomno sintetizirani kanali}}
{{Proteini vezikulskog transporta}}
{{Proteini membranskog transporta}}
{{Neribozomski sintetizirani porteri}}
{{ABC transporteri}}
{{Ionske pumpe}}
{{ Oksidoredukcijski transporteri}}

[[Kategorija:Transportni proteini]]
[[Kategorija:Transmembranski proteini]]
[[Kategorija:Proteinska klasifikacija]]
[[Kategorija:Biološke baze podataka]]</text>
      <sha1>km9738q0cqb1p89j6eyi49wthhczza5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lauren Bacall</title>
    <ns>0</ns>
    <id>499453</id>
    <revision>
      <id>3917690</id>
      <parentid>3897399</parentid>
      <timestamp>2026-08-12T09:39:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3917690</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="59883" sha1="od35isqtk7zhlcojgyk63pcscc7enu8" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                    = Lauren Bacall
| slika                  = Lauren Bacall 1945 press photo.jpg
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja|1924|9|16}}
| mjesto_rođenja          = [[New York]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| datum_smrti          = {{Datum smrti i godine|2014|8|12|1924|9|16}}
| mjesto_smrti          = New York, SAD
| godine_aktivnosti      = 1942–2014.
| značajni_radovi        = [[Lauren Bacall na ekranu i sceni|Spisak]]
| stranka                = [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratska]]
| nagrade                = [[Spisak nagrada i nominacija za Lauren Bacall|Spisak]]
}}
'''Lauren Bacall''' bila je američka glumica. [[Američki filmski institut]] je proglasio  [[100 godina AFI-ja... 100 zvijezda|20. najvećom ženskom zvijezdom]] klasične holivudske kinematografije i dobila je počasnu nagradu [[Akademija filmskih umjetnosti i nauka|Akademije za filmsku umjetnost i nauku]] 2009. kao priznanje za njen doprinos zlatnom dobu filma.&lt;ref name=&quot;Academy&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.oscars.org/oscars/ceremonies/82nd-academy-awards-memorable-moments|title=82nd Academy Awards Memorable Moments|date=2009|publisher=Oscars|access-date=27. 12. 2017}}&lt;/ref&gt; Bila je poznata po svojoj privlačnoj pojavi i svom prepoznatljivom hrapavom glasu. Bacall je bila jedna od posljednjih preživjelih velikih zvijezda iz [[Klasični holivudski film|zlatnog doba holivudske]] kinematografije.

Započela je karijeru kao model &lt;ref name=&quot;CNNDeath&quot;&gt;{{Cite news|first=Dana|last=Ford|title=Famed actress Lauren Bacall dies at 89|url=http://www.cnn.com/2014/08/12/showbiz/lauren-bacall-dead|publisher=CNN|access-date=13. 8. 2014|date=12. 8. 2014}}&lt;/ref&gt; za agenciju Walter Thornton &lt;ref&gt;{{Cite book|last=Bacall|first=Lauren|title=Lauren Bacall By myself|url=https://archive.org/details/laurenbacallbymybaca00baca|publisher=New York: Knopf|year=1979|pages=[https://archive.org/details/laurenbacallbymybaca00baca/page/n73 64]|language=English}}&lt;/ref&gt; prije nego što je debitirala na filmu sa 19 godina u glavnoj ulozi u filmu Imati ili nemati (1944.) uz svog budućeg supruga [[Humphrey Bogart|Humphreyja Bogarta]]. Nastavila je glumiti u žanru noir filmova, te se uz novog supruga pojavila  filmovima ''Veliki san'' (1946), ''[[Mračni prolaz (film)|Mračni prolaz]]'' (1947) i ''[[Otok Largo (film)|Key Largo]]'' (1948), a glumila je i u romantičnim komedijama ''Kako se udati za milionera'' (1953) sa [[Marilyn Monroe]] i Betty Grable, i ''Designing Woman'' (1957) s [[Gregory Peck|Gregoryjem Peckom]]. Imala je glavnu žensku ulogu u filmu ''Zapisano u vjetru'' (1956) koji se smatra jednim od najznačajnijih filmova Douglasa Sirka. Zajedno s [[Paul Newman|Paulom Newmanom]] je glumila u  filmu misterije ''Harper'' 1966. godine. Na  [[John Wayne|John Waynov]] zahtjev bila mu je partner u njegovom posljednjem filmu ''Strijelac'' (1976). Radila je na Brodveju u mjuziklima, osvojivši nagrade Tony za ''Aplauz'' (1970) i ''Žena godine'' (1981). Za svoj nastup u filmu ''Ogledalo ima dva lica'' (1996.) osvojila je Zlatni globus i nagradu SAG, a bila je nominirana za BAFTA-u i Oskara.

U posljednjoj fazi karijere postigla je novi uspjeh kod mlađe publike sporednim ulogama u filmovima ''Bijeda'' (1990), ''Dogville'' (2003) te engleskim sinhronizacijama animiranih filmovima ''Hovlov pokretni dvorac'' (2004) i ''Ernest &amp;amp;amp; Celestina'' (2012).

== Rani život ==
Lauren Bacall rođena je kao Betty Joan Perske 16. septembra 1924. u [[Bronx|Bronksu]], New York City, {{Efn|In a 1995 interview with Jeremy Isaacs, Bacall claimed to have never lived in the Bronx,&lt;ref&gt;{{cite interview |last=Bacall |first=Lauren |interviewer=[[Jeremy Isaacs]] |url=https://www.bbc.co.uk/iplayer/episode/p00nxqbq/the-late-show-face-to-face-lauren-bacall |publisher=[[BBC]] |title=Face to Face: Lauren Bacall |work=The Late Show |date=20. 3. 1995}}&lt;/ref&gt; though numerous sources state that she was born in the borough.&lt;ref name=FactsCNN&gt;{{cite news |work=CNN Library |title=Lauren Bacall Fast Facts |url=http://www.cnn.com/2013/06/24/us/lauren-bacall-fast-facts/index.html |access-date=13. 8. 2014 |date=12. 8. 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=To Have and Have Not |last=Tyrnauer |first=Matt |date=10. 3. 2011 |work=[[Vanity Fair (časopis)|Vanity Fair]] |access-date=15. 10. 2011 |url=https://www.vanityfair.com/hollywood/features/2011/03/lauren-bacall-201103}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |work=[[The Wall Street Journal]] |url=https://www.wsj.com/articles/bacall-hollywood-legend-who-lived-a-new-yorkers-life-1407982481 |title=Lauren Bacall: Hollywood Legend Who Lived a New Yorker's Life |author=West, Melanie Grayce |date=13. 8. 2014}} {{closed access}}&lt;/ref&gt;}} kao jedino dijete Natalije (rođene Weinstein-Bacal; 1901–1969), sekretarice koja je kasnije legalno promijenila prezime u Bacal, i Williama Perskea (1889–1982), koji je radio u prodaji. Oba roditelja su bili [[Jevreji]]. Njena majka je emigrirala iz Iaşija u Rumuniji preko ostrva Ellis. Njen otac je rođen u [[New Jersey|Nju Džersiju]] od roditelja koji su porijeklom iz Valožina, iz pretežno jevrejske zajednice u današnjoj [[Bjelorusija|Bjelorusiji]].&lt;ref name=&quot;Bacall&quot;&gt;Bacall, Lauren.&lt;/ref&gt;

Bacallini roditelji su se razveli kada je imala pet godina, nakon čega nije viđala oca. Kasnije je uzela rumunski oblik majčinog prezimena, Bacall.&lt;ref name=&quot;kwidna&quot;&gt;{{Cite book|last=Meyers|first=Jeffrey|url=https://archive.org/details/bogartlifeinholl00meye/page/164|title=Bogart: A Life in Hollywood|date=18. 4. 1997|publisher=Houghton Mifflin|isbn=978-0-395-77399-4|page=[https://archive.org/details/bogartlifeinholl00meye/page/164 164]}}&lt;/ref&gt; Bila je bliska sa svojom majkom, koja se ponovo udala za Lija Goldberga i preselila se u Kaliforniju nakon što je Lauren postala zvijezda.  Preko svog oca, Bacall je bila u srodstvu sa Shimonom Peresom (rođenim Szymon Perski), osmim [[Premijer Izraela|premijerom]] i devetim predsjednikom Izraela.&lt;ref name=&quot;haaretz&quot;&gt;{{Cite news|url=http://www.haaretz.com/life/movies-television/.premium-1.610399|title=Shimon Peres remembers 'very strong, very beautiful' relative Lauren Bacall|work=[[Haaretz]]|first=Nirit|last=Anderman|date=13. 8. 2014|location=[[Tel Aviv]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.jpost.com/Israel/Article.aspx?id=4397|title=Peres: Not such a bad record after all|last=Lazaroff|first=Tovah|date=10. 11. 2005|website=[[The Jerusalem Post]]|access-date=13. 5. 2009}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.npr.org/templates/story/story.php?storyId=11020066|title=Shimon Peres Wears Hats of Peacemaker, Schemer|last=Weiner|first=Eric|date=13. 6. 2007|publisher=[[NPR]]|access-date=13. 5. 2009}}&lt;/ref&gt; Peres nije znao za ovakvu povezanost dok mu Bacall nije sama rekla.&lt;ref name=&quot;haaretz&quot; /&gt;

Bacallina porodica se nakon njenog rođenja preselila u Ocean Parkway u Bruklinu.&lt;ref name=&quot;Bacall&quot;&gt;Bacall, Lauren.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nytimes.com/2008/10/11/nyregion/11journal.html|title=A Tree-Lined Boulevard That's a Park and a Living Room|last=Fahim|first=Kareem|date=10. 10. 2008|website=[[The New York Times]]|access-date=2. 9. 2014|postscript=- referencing &quot;By Myself and Then Some&quot;.}}&lt;/ref&gt; Novac bogate porodice joj je omogućio da pohađa privatnu školu Highland Manor internat za djevojčice u Tarrytownu u New York-u, osnovan od strane filantropa Eugena Heitler Lehmana,&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Pike|first=Helen-Chantal|url=https://books.google.com/books?id=08UJ6rXvaykC&amp;pg=PA96|title=West Long Branch Revisited|date=12. 2. 2007|work=Images of America|publisher=Arcadia Publishing Co.|isbn=978-0738549033}}&lt;/ref&gt; te Srednju školu Julia Richman na Menhetnu.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Sultry, sophisticated and sassy, screen siren Bacall dies at 89|url=http://www.independent.ie/entertainment/movies/sultry-sophisticated-and-sassy-screen-siren-bacall-dies-at-89-30507516.html#sthash.qB0TCDBj.dpuf|date=14. 8. 2014|work=[[Irish Independent]]}}&lt;/ref&gt;

== Rana karijera i modeling ==
[[Datoteka:Lauren_Bacall_by_László_Willinger,_1946.jpg|mini|Bacall, László Willinger]]
Godine 1941. Bacall je pohađala časove na Američkoj akademiji dramskih umjetnosti u New Yorku, gdje je izlazila s kolegom [[Kirk Douglas|Kirkom Douglasom]].&lt;ref name=&quot;thomas18&quot;&gt;{{Cite book|last=Thomas|first=Tony|url=https://books.google.com/books?id=Z6neu4_y238C&amp;q=lauren+bacall|title=The Films of Kirk Douglas|publisher=Citadel Press|year=1991|isbn=978-0806512174|location=New York|page=18}}&lt;/ref&gt; Radila je kao pozorišni redar u pozorištu St. James te kao manekenka u robnim kućama.

Debitovala je na Broadwayu 1942. sa 17 godina u filmu ''Johnny 2 X 4''. Do tada je živjela sa svojom majkom u Ulici Bank 75., a 1942. krunisana je za Miss Greenwich Villagea.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://matineeclassics.com/celebrities/actors/lauren_bacall/details|title=Lauren Bacall Biography &amp; Filmography|date=2010|publisher=Matinee Classics|archive-url=https://web.archive.org/web/20140719093910/http://matineeclassics.com/celebrities/actors/lauren_bacall/details/|archive-date=19. 7. 2014|url-status=dead|access-date=3. 9. 2014}}&lt;/ref&gt;

Bacall se kao mladi model pojavila na naslovnici ''Harper's Bazaara'' i u časopisima poput ''Voguea''.  Članak iz 1948. u časopisu ''Life'' pominje njenu &lt;nowiki&gt;''&lt;/nowiki&gt;gracioznost mačke, tamno plavu kosu i plavo-zelene oči&quot;.  Kako je prirodno imala visok i nazalan glas, dobijala je lekcije koje su joj pomogle da ga produbi i od nje se zahtijevalo da svaki dan satima uzvikuje [[William Shakespeare|Shakespeareove]] stihove kao dio svog treninga.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Ann M. Sperber|url=https://archive.org/details/bogart00sper/page/245|title=Bogart|last2=Eric Lax|date=1997|publisher=Morrow|isbn=0688075398|edition=1.|location=New York|page=[https://archive.org/details/bogart00sper/page/245 245]|url-access=registration}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Emily Hourican|title=Lauren Bacall: A Panther in Her Overall Family Tree|url=http://www.independent.ie/style/celebrity/celebrity-features/lauren-bacall-a-panther-in-her-overall-family-tree-30513080.html|work=Irish Independent|access-date=20. 8. 2014|date=17. 8. 2014}}&lt;/ref&gt;

Iako je Diana Vreeland iz ''Harper's Bazaara poznata'' za otkrivanje Bacall, ipak je Nicolas de Gunzburg bio taj koji je upoznao Bacall sa Vreelandovom. Prvi put je sreo Bacall u njujorškom klubu Tony's, gdje joj je predložio  da sljedećeg dana posjeti njegovu kancelariju ''u Harper's Bazaar-u''. Zatim ju je uputio Vreelandovoj, koja je dogovorila da Louise Dahl-Wolfe napravi njezine fotografije za naslovnicu u martu 1943. godine.

Naslovnica ''Harper's Bazaara'' privukla je pažnju &quot;Slim&quot; Keitha, supruge holivudskog producenta i reditelja [[Howard Hawks|Howarda Hawksa]].&lt;ref name=&quot;independent1&quot;&gt;{{Cite news|first=David|last=Thomson|title=Lauren Bacall: The souring of a Hollywood legend|url=https://www.independent.co.uk/news/people/profiles/lauren-bacall-the-souring-of-a-hollywood-legend-6161923.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20121104115239/http://www.independent.co.uk/news/people/profiles/lauren-bacall-the-souring-of-a-hollywood-legend-6161923.html|archive-date=4. 11. 2012|work=[[The Independent]]|access-date=2. 1. 2015|date=11. 9. 2004}}&lt;/ref&gt; Keith je tražila od svog muža da pozove Bacall na testiranje za njegov nadolazeći film ''Imati i nemati''. Hawks je zamolio svoju sekretaricu da pronađe više informacija o Bacall, ali je sekretarica pogrešno razumjela te je Bacall poslala kartu za putovanje u Hollywood na audiciju.&lt;ref name=&quot;autogenerated1&quot;&gt;{{Cite book|last=Bogdanovich|first=Peter|url=https://books.google.com/books?id=ZBPHL2sQ3JoC&amp;q=hawks+bacall|title=Who the Devil Made It|publisher=Ballantine Books|year=1997|isbn=978-0679447061|location=New York City|page=327|author-link=Peter Bogdanovich}}&lt;/ref&gt;

== Hollywood ==
[[Datoteka:Bacall&amp;Hawks.jpg|mini| [[Howard Hawks]] i Bacall c. 1943]]
Nakon sastanka s Bacall u Holivudu, Hawks je odmah potpisao sedmogodišnji ugovor sa sedmičnom platom od 100 dolara i lično počeo da upravlja njenom karijerom. Promijenio je njeno ime u Lauren, a ona je kao ekransko prezime odabrala Bacall, varijantu djevojačkog prezimena svoje majke. Slim Hawks ju je, također, uzela pod svoje okrilje,&lt;ref name=&quot;Sperber&quot;&gt;{{Cite book|last=Sperber|first=Ann M.|url=https://archive.org/details/bogart00sper/page/246|title=Bogart|last2=Lax|first2=Eric|date=april 1997|publisher=Morrow|isbn=978-0688075392|location=New York|page=[https://archive.org/details/bogart00sper/page/246 246]|author-link=Ann M. Sperber|author-link2=Eric Lax|access-date=2. 1. 2015|url-access=subscription}}&lt;/ref&gt; odijevajući Bacall sa stilom i usmjeravajući je u pitanjima elegancije, manira i ukusa. Na Hawksov prijedlog, obučena je od strane trenera glasa da govori nižim i dubljim glasom umjesto svojim uobičajeno visokim, nazalnim glasom.  Kao dio svog treninga, Bacall je morala svaki dan satima uzvikivati [[William Shakespeare|Shakespearove]] stihove.&lt;ref name=&quot;Sperber&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|first=Emily|last=Hourican|title=Lauren Bacall: A Panther in Her Overall Family Tree|url=http://www.independent.ie/style/celebrity/celebrity-features/lauren-bacall-a-panther-in-her-overall-family-tree-30513080.html|work=[[Irish Independent]]|access-date=20. 8. 2014|date=17. 8. 2014}}&lt;/ref&gt; Većina kritičara je njezin glas okarakterisalo kao &quot;zadimljeno, seksualno režanje&quot; i &quot;grleno predenje&quot;.&lt;ref name=brody&gt;{{cite magazine| url=https://www.newyorker.com/culture/richard-brody/shadows-lauren-bacall| title=The Shadows of Lauren Bacall| first=Richard| last=Brody| date=13. 8. 2014| magazine=[[The New Yorker]]| access-date=2. 1. 2015}}&lt;/ref&gt; Bacall je bila neobično visoka (1,74&amp;nbsp;cm) za glumice tog doba.
[[Datoteka:Bogart_and_Bacall_To_Have_and_Have_Not.jpg|lijevo|mini| Bacall s [[Humphrey Bogart|Humphreyjem Bogartom]] u ''filmu Imati i nemati'']]
Tokom testiranja za film ''Imati i Nemati'' (1944), Bacall je bila toliko nervozna da je, kako bi umanjila drhtanje, pritisnula bradu na grudi, okrenula se prema kameri i nakrivila oči prema gore.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.harpersbazaar.com/celebrity/g31038655/lauren-bacall-life-in-photos/|title=Lauren Bacall's Life in Photos|last=Chilton|first=Charlotte|date=24. 2. 2020|website=Harpers Bazaar|access-date=18. 12. 2020}}&lt;/ref&gt; Ovaj efekat, poznat kao &quot;Izgled&quot;, postao je još jedan zaštitni znak, zajedno sa njenim  glasom.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.biography.com/people/lauren-bacall-9194111|title=Lauren Bacall Biography|date=2014|website=Biography.com|publisher=A&amp;E Television Networks, LLC|access-date=12. 8. 2014}}&lt;/ref&gt;

Njezin lik u filmu je koristio nadimak Slim Hawksa &quot;Slim&quot;, a Bogart je koristio nadimak Howarda Hawksa &quot;Steve&quot;. Prema Bacall, hemija na setu između njih dvoje je bila momentalna.&lt;ref name=&quot;Bacall&quot;&gt;Bacall, Lauren.&lt;/ref&gt; Nekoliko sedmica nakon snimanja, ona i Bogart, koji je bio u braku s Mayo Methot, su započeli romantičnu vezu.

Bacallina uloga u scenariju je prvobitno bila mnogo manja, ali &lt;ref name=&quot;NYT0814&quot; /&gt; je tokom produkcije taj dio nekoliko puta revidiran i proširen. Nakon objavljivanja filma ''Imati i nemati,'' Bacall je postala instant zvijezda, a njena izvedba je postala temeljac njenog imidža  koji se proširio na popularnu kulturu općenito, s uticajem čak i na modu &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://classiq.me/style-lauren-bacall-in-to-have-and-have-not|title=Style in film: Lauren Bacall in 'To Have and Have Not'|date=5. 6. 2013|website=Classiq.me|access-date=2. 9. 2014|archive-date=3. 9. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140903183025/http://classiq.me/style-lauren-bacall-in-to-have-and-have-not|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;, kao i na filmske stvaraoce i druge glumce.&lt;ref name=&quot;NYT0814&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.nytimes.com/2014/08/14/movies/lauren-bacalls-debut-in-to-have-and-have-not.html|title=That Voice, and the Woman Attached|last=Dargis|first=Manohla|date=13. 8. 2014|website=The New York Times|access-date=1. 9. 2014}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Bacall-Truman-Piano-1945.jpg|mini| 20-godišnja Bacall leži na klaviru dok potpredsjednik [[Harry S. Truman|Harry S Truman]] svira za vojnike u kantini Nacionalnog press kluba u Washingtonu, DC (10. februara 1945.)]]
Warner Bros. je pokrenuo opsežnu marketinšku kampanju kako bi promovirao i uspostavio Bacall kao filmsku zvijezdu. Kao dio poticaja od strane odnosa s javnošću, Bacall je 10. februara 1945. posjetila Nacionalni pres klub u Washingtonu, DC, i sjela na klavir dok ga je svirao potpredsjednik [[Harry S. Truman|Harry S Truman]].&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Peretti|first=Burton|url=https://archive.org/details/leadingmanhollyw0000pere|title=The Leading Man: Hollywood and the Presidential Image|date=17. 9. 2012|publisher=Rutgers University Press|isbn=978-0-8135-5405-1|page=[https://archive.org/details/leadingmanhollyw0000pere/page/88 88]|url-access=registration}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.trumanlibrary.org/photographs/view.php?id=34769|title=Lauren Bacall sits atop a piano while Vice President Harry S. Truman plays at the National Press Club Canteen|date=10. 2. 1945|publisher=[[Harry S. Truman Presidential Library and Museum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20180926123331/https://www.trumanlibrary.org/photographs/view.php?id=34769|archive-date=26. 9. 2018|url-status=dead|access-date=2. 1. 2015}}&lt;/ref&gt;

Nakon filma ''Imati i Nemati'', Bacall se pojavila sa Charlesom Boyerom u ''Povjerljivom agentu'' (1945), koji je bio loše prihvaćen od strane kritičara. Prema njenoj vlastitoj procjeni, uloga je bila pogrešno postavljena i film je mogao nanijeti znatnu štetu njezinoj karijeri, ali  naredna izvedba misteriozne Vivian Rutledge s oporim jezikom u Hawksovom noir filmu  ''Veliki san'' (1946.) s Bogartom u glavnoj ulozi, omogućio je brzi oporavak karijere. {{Sfn|Bacall|2005}}

''Veliki san'' je postavio temelj za njen status ikone noir filma, s kojim će biti snažno povezana do kraja svoje karijere.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.independent.co.uk/news/obituaries/lauren-bacall-sultry-filmnoir-legend-who-taught-humphrey-bogart-how-to-whistle-and-starred-with-monroe-and-grable-9667565.html|title=Lauren Bacall: Sultry film-noir legend who taught Humphrey Bogart how to whistle and starred with Monroe and Grable|work=The Independent|date=13. 8. 2014|access-date=30. 9. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://metro.co.uk/2014/08/13/lauren-bacall-dead-legendary-hollywood-film-noir-actress-dies-aged-89-4830655|title=Lauren Bacall dead: Legendary Hollywood film noir actress dies aged 89|work=[[Metro (British newspaper)|Metro]]|date=13. 8. 2014|access-date=30. 9. 2017|last=Duncan|first=Amy}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|date=13. 8. 2014|title=Beauty and brawn: Lauren Bacall's noir feminine legacy|url=http://theconversation.com/beauty-and-brawn-lauren-bacalls-noir-feminine-legacy-30456|journal=[[The Conversation (website)|The Conversation]]|access-date=2. 9. 2014}}&lt;/ref&gt; Često je dobijala uloge koje su bile varijacije nezavisnog  ''femme fatale'' lika Vivian. Kao što je opisao filmski znalac Joe McElhaney, &quot;Vivian pokazuje gotovo potpunu sposobnost pokreta i gestikulacije. Ona nikad ne puzi.&quot; &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.thecine-files.com/lauren-bacall-the-walk/|title=Lauren Bacall: The Walk|date=Spring 2014|website=The Cine-Files.com|access-date=2. 9. 2014}}&lt;/ref&gt;

Bacall je dobila ulogu s Bogartom u još dva filma. U noir filmu ''[[Mračni prolaz (film)|Mračni prolaz]]'' (1947.) glumila je zagonetnu umjetnicu iz San Francisca. Bosley Crowther iz ''[[The New York Times|New York Timesa]]'' je napisao: „Gospođica Bacall{{Razmaci}}.. stvara popriličan pritisak kao oštrooka djevojka koja zna šta želi.” &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nytimes.com/movie/review?res=9901E6DA153AE233A25755C0A96F9C946693D6CF|title=Dark Passage|last=Crowther|first=Bosley|date=6. 9. 1947|website=The New York Times|access-date=30. 9. 2017}}&lt;/ref&gt;

Bacall se pojavila u melodramatski napetom filmu [[John Huston|Johna Hustona]] ''[[Otok Largo (film)|Key Largo]]'' (1948) s Bogartom, Edwardom G. Robinsonom i Lionelom Barrymoreom. U filmu, prema filmskoj kritičarki Jessici Kiang, &quot;Bacall u ulogu unosi oštricu ambivalentnosti i nezavisnosti što njezin lik čini mnogo zanimljivijim nego što je napisan.&quot; &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://blogs.indiewire.com/theplaylist/the-essentials-lauren-bacalls-6-best-performances-20140813|title=The Essentials: Lauren Bacall's 6 Best Performances|date=2014|publisher=Indiewire|archive-url=https://web.archive.org/web/20140827192022/http://blogs.indiewire.com/theplaylist/the-essentials-lauren-bacalls-6-best-performances-20140813|archive-date=27. 8. 2014|url-status=dead|access-date=1. 9. 2014}}&lt;/ref&gt;

=== 1950-ih ===
[[Datoteka:Douglas_-_Bacall_-_Horn_1950.jpg|lijevo|mini| Bacall uz [[Kirk Douglas|Kirka Douglasa]] u filmu ''Mladić s rogom'' (1950.)]]
Bacall je odbacila scenarije koje nije smatrala zanimljivim i time stekla reputaciju 'teških.' Međutim, ona je još više učvrstila svoj status zvijezde 1950-ih tako što se pojavila kao glavna uloga u nizu filmova koji su osvojili pozitivne kritike.

Bacall je glumila s [[Gary Cooper|Garyjem Cooperom]] u ''Svijetlom listu'' (1950) i kao ''fatalna žena'' s dva lica u filmu ''Mladić s rogom'' (1950), džez mjuziklu u kojem glume [[Kirk Douglas]], Doris Day i Hoagy Carmichael.

Od 1951. do 1952. Bacall je glumila s Bogartom u akciono-avanturističkoj radio seriji ''Hrabar poduhvat''.&lt;ref name=&quot;Dunning1998&quot;&gt;{{Cite book|last=Dunning|first=John|url=https://archive.org/details/onairencyclop00dunn|title=On the Air: The Encyclopedia of Old-Time Radio|date=7. 5. 1998|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-507678-3|pages=[https://archive.org/details/onairencyclop00dunn/page/109 109]–110|author-link=John Dunning (radio historian)|access-date=19. 5. 2015|url-access=registration}}&lt;/ref&gt;

Bacall je glumila u prvoj CinemaScope komediji, ''Kako se udati za milionera'' (1953), koji je bio hit među kritičarima i na blagajnama, a režiranoj od strane Jean Negulesca.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Vogel|first=Michelle|url=https://books.google.com/books?id=rEVXAwAAQBAJ&amp;pg=PA96|title=Marilyn Monroe: Her Films, Her Life|date=24. 4. 2014|publisher=McFarland|isbn=978-0-7864-7086-0|page=96}}&lt;/ref&gt; Dobila je pozitivne preporuke da je postala duhovita kopačica zlata Schatze Page.&lt;ref&gt;Movie Reviews: [https://www.rottentomatoes.com/m/how_to_marry_a_millionaire &quot;How to Marry a Millionaire&quot;], Rotten Tomatoes.com; retrieved August 13, 2014.&lt;/ref&gt; &quot;Prve počasti u širenju veselja idu gospođici Bacall&quot;, napisao je Alton Cook u ''New York World-Telegram &amp; Sun'', &quot;Najinteligentnija i grabežljivija u triju, ona preuzima potpunu kontrolu nad svakom scenom svojom oporom isporukom opako duhovitih replika.&quot; &lt;ref name=&quot;Quirk 1986 22&quot;&gt;{{Cite book|last=Quirk|first=Laurence J.|url=https://archive.org/details/filmsoflaurenbac00lawr/page/22|title=Lauren Bacall: Her Films and Career|date=1986|publisher=Citadel Press|isbn=0-8065-0935-X|page=[https://archive.org/details/filmsoflaurenbac00lawr/page/22 22]}}&lt;/ref&gt;

Nakon uspjeha filma ''Kako se udati za milionera'', Bacall je odbila da utisne otiske svojih ruku i stopala u čuvenom cementnom predvorju Kineskog teatra Grauman . Smatrala je da &quot;svako sa početnom slikom može biti tamo predstavljen, standardi su toliko spušteni&quot; i nije smatrala da je još postigla status glavne zvijezde, te da je time nedostojna časti:&lt;ref&gt;Endres, Stacey.&lt;/ref&gt; &quot;Želim da osjetim da sam zaslužila svoje mjesto sa najboljim što je moj posao proizveo.&quot; &lt;ref name=&quot;Bacall&quot;&gt;Bacall, Lauren.&lt;/ref&gt; {{Rp|236}}
[[Datoteka:Marilyn_Monroe,_Betty_Grable_and_Lauren_Bacall_in_How_to_Marry_a_Millionaire_trailer.jpg|mini| [[Marilyn Monroe]], Betty Grable i Bacall u ''filmu Kako se udati za milionera'']]
Bacall je bila pod ugovorom sa 20th Century-Foxom.&lt;ref name=&quot;Quirk 1986 22&quot;/&gt; Nakon ''Kako se udati za milionera'', pojavila se u još jednoj CinemaScope komediji u režiji Negulesca, ''Ženski svijet'' (1954), koja nije uspjela da parira uspjehu svoje prethodnice na kino blagajnama.&lt;ref&gt;Aubrey Solomon, ''Twentieth Century Fox: A Corporate and Financial History'', Scarecrow Press, 1989 p225&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;'The Top Box-Office Hits of 1954', ''Variety Weekly'', January 5, 1955&lt;/ref&gt;

Televizijska verzija Bogartovog ranog filmskog uspjeha ''&quot;Okamenjena šuma&quot;'' izvedena je uživo kao dio sedmične dramske antologije ''Producers' Showcase'', s Bogartom u njegovoj originalnoj ulozi vojvode Manteeja te  s Bacall i [[Henry Fonda|Henryjem Fondom]] u glavnim ulogama. Krajem 1990-ih, Bacall je donirala jedini kineskop te predstave Muzeju televizije i radija (sada Paley Center for Media), gdje ostaje arhiviran za gledanje u New Yorku i Los Angelesu.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Broadcast Museum Seeks TV's Self-History|url=https://www.nytimes.com/1987/01/25/arts/broadcasting-museum-seeks-tv-s-self-history.html|access-date=12. 8. 2014|work=The New York Times|date=25. 1. 1987}}&lt;/ref&gt;

Bacall je glumila u dva igrana filma, ''Paučini'' i ''Aleji krvi'' , oba objavljena 1955. godine. Radnja filma ''Paučina,'' u režiji Vincentea Minnellija, se odvija u mentalnoj ustanovi u kojoj Bacallin lik radi kao terapeut. Bila je to njena druga saradnja sa Charlesom Boyerom, a u filmu glume još i Richard Widmark i Lillian Gish. Kritičar ''[[The New York Times|New York Timesa]]'' je napisao: &quot;U jedine dvije zaista simpatične uloge, gospodin Widmark je odličan, a gospođica Bacall oštroumno podmanjuje ulogu.&quot; &lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.nytimes.com/1955/08/06/archives/at-loews-state.html|title=At Loew's State|work=The New York Times|date=6. 8. 1955|access-date=2. 9. 2014}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Written_on_the_wind3.jpg|lijevo|mini| Bacall u filmu ''Zapisano na vjetru'' (1956.)]]
Mnogi filmski znalci smatraju ''Zapisano na vjetru'' (1956), u režiji Douglasa Sirka, značajnom melodramom.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.filmsite.org/writt.html|title=Filmsite Movie Review: Written on the Wind (1956)|publisher=Film Site|access-date=13. 8. 2014}}&lt;/ref&gt; Pojavljujući se sa [[Rock Hudson|Rockom Hudsonom]], Dorothy Malone i Robertom Stackom, Bacall glumi ženu od karijere čiji život neočekivano preokrene porodica naftnih magnata. Bacall je u svojoj autobiografiji napisala da nije mnogo razmišljala o svojoj ulozi, ali su kritike bile pozitivne. ''Variety'' je napisao: &quot;Bacall snažno bilježi da je kao razumna djevojka ušla u ludilo naftne porodice.&quot; &lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://variety.com/1955/film/reviews/written-on-the-wind-2-1200417962|title=Review: Written on the Wind|work=Variety|date=31. 12. 1955|access-date=1. 9. 2014}}&lt;/ref&gt;

Dok je bila  Bogartova podrška u periodu bolovanja od terminalnog [[Rak jednjaka|karcinoma jednjaka]], Bacall je glumila s [[Gregory Peck|Gregoryjem Peckom]] u filmu ''Designing Woman'' (1957) dobivši solidne kritike.&lt;ref&gt;[https://www.rottentomatoes.com/m/designing_woman ''Designing Woman'' profile], Rotten Tomatoes.com; accessed August 14, 2014.&lt;/ref&gt; Muzička komedija je bila njen drugi dugometražni film u režiji Minnellija i objavljena je u Njujorku 16. maja 1957, četiri mjeseca nakon Bogartove smrti 14. januara &lt;ref name=&quot;Bacall&quot;&gt;Bacall, Lauren.&lt;/ref&gt;

Bacall se pojavila u još dva filma 1950-ih: Negulescovoj melodrami ''Dar ljubavi'' (1958) s Robertom Stackom i  u britanskom avanturističkom filmu ''Sjeverozapadna granica'' (1959), koji je bio hit na kino blagajnama.&lt;ref&gt;Four British Films in &quot;Top 6&quot;: Boulting Comedy Heads Box Office List, ''[[The Guardian]]'' (1959–2003), London, December 11, 1959: p. 4.&lt;/ref&gt;

=== 1960-ih i 1970-ih ===
Bacall je viđena u samo nekoliko filmova 1960-ih. Glumila je na Brodveju u filmu ''Zbogom, Čarli'' iz 1959, a uspješnu scensku karijeru nastavila je u filmovima ''Cvijet kaktusa'' (1965), ''Aplauz'' (1970) i ''Žena godine'' (1981). Osvojila je nagradu Tony za svoje nastupe u ''filmovima Aplauz'' i ''Žena godine''.&lt;ref name=&quot;ibdb&quot;&gt;{{Ibdb|30584}}&lt;/ref&gt;

''Aplauz'' je bio muzička verzija filma ''[[Sve o Evi]]'' (1950), u kojem je glumila i [[Bette Davis]], njezin idol iz djetinjstva. Mlada i nepoznata Bacall upoznala je Davis godinama ranije u New Yorku.&lt;ref name=&quot;Bacall&quot;&gt;Bacall, Lauren.&lt;/ref&gt; Nakon izvedbe ''Aplauza'', Davis je posjetila Bacall iza pozornice i rekla joj: &quot;Ti si jedina koja je mogla igrati ulogu.&quot; &lt;ref&gt;{{Cite book|last=Chandler|first=Charlotte|url=https://books.google.com/books?id=7ZuA3i0ICP4C&amp;pg=PT216|title=The Girl Who Walked Home Alone: Bette Davis A Personal Biography|date=9. 12. 2008|publisher=Simon and Schuster|isbn=978-1-84739-698-3|page=216}}&lt;/ref&gt; Bacall je kasnije osvojila nagradu Sarah Siddons 1972. i 1984., nagradu inspiriranu izmišljenim trofejem u ''Sve o Evi''.

Nekoliko filmova u kojima se Bacall pojavila tokom ovog perioda bili su spoj svih zvijezda kao što su ''Sex i slobodna djevojka'' (1964) s [[Henry Fonda|Henryjem Fondom]], Tonyjem Curtisom i [[Natalie Wood]] ; ''Harper'' (1966) s [[Paul Newman|Paulom Newmanom]], Shelley Winters, Julie Harris, Robertom Wagnerom i Janet Leigh ; i ''Ubistvo u Orijent ekspresu'' (1974), s [[Ingrid Bergman]], Albertom Finneyjem, Vanessom Redgrave, Martinom Balsamom i [[Sean Connery|Seanom Conneryjem]].

Godine 1964. Bacall se pojavila u dvije epizode ''Mr. Broadwaya'' Craiga Stevensa: prvo u &quot;Prošetaj grobljem&quot; sa suprugom Jasonom Robardsom Jr., a kasnije kao Barbara Lake u epizodi &quot;Nešto za pjevati&quot; sa Balsamom.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Next Saturday|url=https://news.google.com/newspapers?nid=2002&amp;dat=19641212&amp;id=BXcvAAAAIBAJ&amp;pg=4212,2266992|work=[[The Beaver County Times]]|date=12. 12. 1964|access-date=22. 8. 2014}}&lt;/ref&gt;

Godine 1976. Bacall je glumila u filmu ''Strijelac'' sa [[John Wayne]]om, s kojim je radila u ''Aleji krvi'' (1955).&lt;ref&gt;{{Cite news|first=Richard|last=Natale|title=Lauren Bacall, Star of Hollywood's Golden Age, Dies at 89|url=https://variety.com/2014/film/news/lauren-bacall-star-of-hollywoods-golden-age-dies-at-89-1201281523|work=Variety|access-date=14. 8. 2014|date=12. 8. 2014}}&lt;/ref&gt;

=== 1980-ih ===
Bacall je predstavljena u komediji [[Robert Altman|Roberta Altmana]] ''Zdravlje'' (1980), koja je prošla kroz težak proces objavljivanja nakon promjene najvišeg menadžmenta u 20th Century-Foxu i imala je vrlo ograničeno izdanje u kinima. Sljedeće godine pojavila se u trileru ''The Fan'' (1981). Film je dobio mješovite kritike, posebno nakon nedavnog ubistva [[John Lennon|Johna Lennona]] i sličnosti zapleta sa stvarnim događajem, ali njezina izvedba naišla je na povoljan prijem.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.nytimes.com/1981/05/22/movies/film-fan-a-lauren-bacall-thriller.html|title=FILM: 'FAN', A LAUREN BACALL THRILLER|first=Vincent|last=Canby|work=The New York Times|date=22. 5. 1981}}&lt;/ref&gt; Magazin ''Variety'' napisao je da Bacall i režiser Edward Bianchi &quot;natjeraju publiku da brine šta će se dogoditi&quot; s njenim likom.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://variety.com/1980/film/reviews/the-fan-2-1200424854/|date=31. 12. 1981|work=Variety|title=The Fan}}&lt;/ref&gt;

Bacall je uzela sedmogodišnju pauzu u filmovima kako bi nastupila na pozornici u &lt;nowiki&gt;&lt;i id=&quot;mwAeI&quot;&gt;Ženi godine&lt;/i&gt;&lt;/nowiki&gt; (1981.) s partnerom Harryjem Gvardinom, za koju je osvojila svoju drugu nagradu Tony za najbolju glumicu u mjuziklu, i drugim emisijama kao što je adaptacija filma iz 1985. ''Slatka ptica mladosti'' Tennesseeja Williamsa pod režijom [[Harold Pinter|Harolda Pintera]]. Filmu se vratila 1988. sa sporednim ulogama u filmovima ''Gospodin North'' Dannyja Hustona i ''Sastanak sa smrću'' Michaela Winnera. Također je glumila u britanskom trileru ''Drvo ruku'' (1989), zasnovanom na romanu Ruth Rendella, i u televizijskoj adaptaciji klasika &lt;nowiki&gt;&lt;i id=&quot;mwAfQ&quot;&gt;Večera u osam&lt;/i&gt;&lt;/nowiki&gt; za Turner Television iz 1933. godine.
[[Datoteka:Lauren_Bacall_1998.jpg|lijevo|mini| Bacall u [[Washington, D.C.|Washingtonu, DC]], 1998]]

=== 1990-ih ===
Godine 1990. Bacall je preuzela malu, ali centralnu ulogu agenta Jamesa Caana u &lt;nowiki&gt;&lt;i id=&quot;mwAgA&quot;&gt;filmu Bijeda&lt;/i&gt;&lt;/nowiki&gt; Roba Reinera, prema romanu [[Stephen King|Stephena Kinga]], i važnu ulogu u britanskom televizijskom filmu ''Mali komad sunca'', zasnovanom na romanu Johna le Carréa. Sljedeće godine, Bacall je igrala glavnu ulogu u nezavisnom filmu ''Zvijezda za dvoje'' (1991.) s [[Anthony Quinn|Anthonyjem Quinnom]], Lilom Kedrovom i Jean-Pierre Aumontom, a igrala je i sporednu ulogu u &lt;nowiki&gt;&lt;i&gt;Sve što želim za Božić&lt;/i&gt;&lt;/nowiki&gt; (1991.).

Godine 1993., Bacall je bila vrlo aktivna na televiziji, ponovo se uparila sa svojim doživotnim prijateljem [[Gregory Peck|Gregoryjem Peckom]] i njegovom kćerkom Cecilijom Peck u televizijskom filmu Arthur Penn-a ''Portret'', a glumila je s europskom glumačkom postavom u filmu ''Strano polje'' . Pojavila se u &lt;nowiki&gt;&lt;i id=&quot;mwAhg&quot;&gt;Prêt-à-Porter&lt;/i&gt;&lt;/nowiki&gt; [[Robert Altman|Roberta Altmana]] (1994), ansambl filmu koji se odvija u [[Pariz]]u tokom nedelje mode. Godine 1995. dobila je ulogu svoje prijateljice [[Ingrid Bergman]] u &lt;nowiki&gt;&lt;i id=&quot;mwAh0&quot;&gt;filmu From the Mixed-Up Files of Mrs.&lt;/i&gt;&lt;/nowiki&gt; &lt;nowiki&gt;&lt;i id=&quot;mwAh0&quot;&gt;Basil E. Frankweiler&lt;/i&gt;&lt;/nowiki&gt;, televizijski rimejk istoimenog filma iz 1973. godine. Godinama ranije, Bergman je igrala ulogu u filmskoj verziji ''Cvijet kaktusa'' (1969) koju je Bacall igrala na Broadwayu 1965.

1996. je bila ključna godina za njenu karijeru. Odabrala ju je Barbra Streisand da glumi njenu majku u romantičnoj komediji ''Ogledalo ima dva lica'', u kojoj glume i Jeff Bridges, George Segal i Brenda Vaccaro. Recenzije za njenu ulogu su bile pozitivne, a sa 72 godine, prvi put je nominovana za Oskara za najbolju sporednu glumicu, nakon što je osvojila [[Zlatni globus za najbolju sporednu glumicu|Zlatni globus]].&lt;ref name=&quot;AcademyNom&quot;&gt;{{Cite web|url=http://awardsdatabase.oscars.org/ampas_awards/DisplayMain.jsp?curTime=1407884600760|title=69th Academy Award Winners|date=1996|publisher=Oscars|archive-url=https://archive.today/20140813132718/http://awardsdatabase.oscars.org/ampas_awards/DisplayMain.jsp?curTime=1407884600760|archive-date=13. 8. 2014|url-status=dead|access-date=13. 8. 2014}}&lt;/ref&gt; Očekivalo se da će dobiti Oskara, ali je izgubila od Juliette Binoche za ''[[Engleski pacijent (film)|Engleskog pacijenta]]''.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.altfg.com/film/lauren-bacall-and-the-1997-academy-awards/|title=Lauren Bacall vs. Juliette Binoche: The 1997 Academy Awards|last=Soares|first=Andre|publisher=Alt Film Guide|access-date=19. 10. 2015|archive-date=28. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150928230151/http://www.altfg.com/film/lauren-bacall-and-the-1997-academy-awards/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Bacall je dobila nagradu Kennedy Centra 1997.&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Lyman|first=Rick|title=A Wind of Gratitude Blows Through the Performing Arts|url=https://www.nytimes.com/1997/12/08/arts/a-wind-of-gratitude-blows-through-the-performing-arts.html|access-date=12. 8. 2014|work=New York Times|date=8. 12. 1997}}&lt;/ref&gt;, a [[Američki filmski institut]] je 1999. proglasio jednu od 25 najznačajnijih ženskih filmskih zvijezda u historiji. Njena filmska karijera doživjela je nešto poput renesanse, a pozitivna je zapažanja privukla svojim nastupima u projektima visokog profila kao što su ''Dogville'' (2003) i ''Rođenje'' (2004), oba s [[Nicole Kidman]], te u ''Hovlovom pokretnom dvorcu'' (2004) kao Vještica otpada. Bila je glavna glumica u filmu ''The Walker'' (2007) [[Paul Schrader|Paula Schradera]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.pressherald.com/2014/08/12/film-and-broadway-star-lauren-bacall-dies-at-89/|title=Lauren Bacall, sultry star of film and Broadway, dies at 89|last=Bernstein|first=Adam|date=12. 8. 2014|access-date=14. 8. 2014}}&lt;/ref&gt;

Godine 1999. Bacall je glumila na Brodveju u oživljavanju filma Noëla Cowarda ''Waiting in the Wings''.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.playbill.com/production/waiting-in-the-wings-walter-kerr-theatre-vault-0000010043|title=Waiting in the Wings Play|work=Playbill|access-date=5. 9. 2015}}&lt;/ref&gt; Tokom 2000-ih, bila je glasnogovornica diskontnog lanca Tuesday Morning i proizvodila je liniju nakita. Bila je i glasnogovornik slavnih za High Point kafu i Fancy Feast hranu za mačke. U martu 2006. predstavila je filmsku montažu posvećenu noir filmu na [[78. dodjela &quot;Oscara&quot;|78. dodjeli Oskara]]. Pojavila se u kameo ulozi u seriji ''Sopranovi'' u epizodi &quot; Luxury Lounge &quot; iz aprila 2006, tokom koje je njen lik opljačkao Christopher Moltisanti ( Michael Imperioli ).&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Kois|first=Dan|date=12. 8. 2014|title=Lauren Bacall was game for anything, even getting punched out on 'The Sopranos'|url=http://www.slate.com/blogs/browbeat/2014/08/12/lauren_bacall_on_the_sopranos_the_late_legend_had_one_of_her_best_moments.html|journal=[[Slate (časopis)|Slate]]|access-date=19. 10. 2015}}&lt;/ref&gt;

=== Kasnije godine ===
[[Datoteka:Lauren_Bacall_2007.jpg|mini|Bacall na konferenciji za novinare za ''The Walker'' u februaru 2007.]]
U septembru 2006, Bryn Mawr College nagradio je Bacall medaljom Katharine Hepburn, odavajući priznanje &quot;ženama čiji životi, rad i doprinosi su oličenje inteligencije, pokreta i nezavisnosti&quot; Hepburnove.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.brynmawr.edu/hepburn|title=Welcome to the Katharine Houghton Hepburn Center|date=7. 2. 2013|publisher=[[Bryn Mawr College]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20140904014407/http://www.brynmawr.edu/hepburn/|archive-date=4. 9. 2014|url-status=dead|access-date=13. 8. 2014}}&lt;/ref&gt; Održala je govor na komemoraciji Arthura M. Schlesingera Jr. u Reform Clubu u Londonu u junu 2007.&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Jenkins|first=Simon|title=Our trigger-happy rulers should have been sent on a crash course in history|url=https://www.theguardian.com/commentisfree/2007/jun/29/comment.politics1|access-date=12. 8. 2014|work=The Guardian|date=28. 6. 2007}}&lt;/ref&gt; Završila je svoju ulogu u ''Krivotvoritelju'' 2009.&lt;ref name=&quot;V1&quot;&gt;{{Cite news|url=https://www.variety.com/article/VR1117999405.html?categoryid=1043&amp;cs=1|title=Hutcherson rounds out 'Carmel' cast|last=McNary|first=Dave|date=1. 2. 2009|work=Variety|access-date=9. 7. 2014}}&lt;/ref&gt; [[Akademija filmskih umjetnosti i nauka|Akademija filmske umjetnosti i nauke]] dodijelila je Bacall počasnu nagradu Oskara na inauguracijskoj dodjeli nagrada guvernera 14. novembra 2009.&lt;ref&gt;[http://www.oscars.org/press/pressreleases/2009/20090910a.html &quot;Bacall, Calley, Corman and Willis to Receive Academy's Governors Awards&quot;], Academy of Motion Pictures Arts and Sciences (press release), September 10, 2009.&lt;/ref&gt;

U julu 2013. Bacall je izrazila interesovanje za film ''Nevolja je moj posao''.  U novembru se pridružila engleskoj sinkroniziranoj ekipi za animirani film StudioCanala ''Ernest &amp;amp;amp; Celestina''.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://variety.com/2013/film/news/ernest-celestine-toon-taps-lauren-bacall-paul-giamatti-william-h-macy-exclusive-1200806834/|title=''Ernest &amp; Celestine'': Toon Taps Lauren Bacall, Paul Giamatti, William H. Macy (exclusive)|last=Keslassy|first=Elsa|date=8. 11. 2013|work=Variety|access-date=9. 7. 2014}}&lt;/ref&gt; Njena posljednja uloga bila je 2014. kao gostujući glas u epizodi ''Family Guy'' &quot; Mama je riječ &quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.broadwayworld.com/article/Breaking-News-Tony-Award-Winner-Lauren-Bacall-Dies-at-89-20140812|title=Breaking News – Tony Award Winner Lauren Bacall Dies at 89|date=12. 8. 2014|publisher=Broadway World|archive-url=https://web.archive.org/web/20140814014731/http://www.broadwayworld.com/article/Breaking-News-Tony-Award-Winner-Lauren-Bacall-Dies-at-89-20140812|archive-date=14. 8. 2014|url-status=dead|access-date=13. 8. 2014}}&lt;/ref&gt;

== Privatni život ==

=== Odnosi i porodica ===
[[Datoteka:Bogart_Bacall_wedding_1945.jpg|lijevo|mini| Kum [[Louis Bromfield]] (u sredini) na vjenčanju Humphreyja Bogarta i Lauren Bacall na farmi Malabar (21. maja 1945.)]]
21. maja 1945. Bacall se udala za [[Humphrey Bogart|Humphreyja Bogarta]]. Njihovo vjenčanje i medeni mjesec su se održali na farmi Malabar, Lukas, Ohajo, u seoskom domu autora [[Louis Bromfield|Luisa Bromfilda]], dobitnika [[Pulitzerova nagrada|Pulicerove nagrade]], bliskog Bogartovog prijatelja.&lt;ref name=&quot;New York Times&quot;&gt;{{Cite news|url=https://www.nytimes.com/2014/08/13/movies/lauren-bacall-sultry-movie-star-dies-at-89.html|title=Lauren Bacall Dies at 89; in a Bygone Hollywood, She Purred Every Word|date=12. 8. 2014|work=The New York Times|access-date=13. 8. 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.tripadvisor.com/LocationPhotoDirectLink-g50578-d260586-i92852991-Malabar_Farm_State_Park-Lucas_Ohio.html|title=Malabar Farm State Park Photo|year=2014|access-date=19. 10. 2015}}&lt;/ref&gt; U vrijeme popisa stanovništva u Sjedinjenim Državama 1950, par je živio u ulici Benedict Canyon Drive 2707, na Beverly Hillsu sa svojim sinom i medicinskom sestrom. Bacall je navedena kao Betty Bogart.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://1950census.archives.gov/search/?county=Los%20Angeles&amp;ed=66-682&amp;page=1|title=Search|website=1950census.archives.gov|access-date=22. 4. 2022}}&lt;/ref&gt; Bila je udata za Bogarta sve dok on nije umro 1957.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.hollywoodreporter.com/news/general-news/lauren-bacall-dead-hollywood-icon-719699/|title=Lauren Bacall, Hollywood's Icon of Cool, Dies at 89|last=Barnes|first=Mike|last2=Byrge|first2=Duane|date=12. 8. 2014|website=The Hollywood Reporter|access-date=22. 4. 2022}}&lt;/ref&gt;

Tokom snimanja filma ''[[Afrička kraljica]]'' (1951), Bacall i Bogart su se sprijateljili sa Katharine Hepburn i [[Spencer Tracy]]. Počela je da se kreće u  neglumačkim krugovima, sprijateljivši se sa historičarem Arthurom Šlezingerom mlađim i novinarom Alisterom Kukom. Godine 1952. održala je predizborne govore za [[Demokratska stranka (SAD)|demokratskog]] predsjedničkog kandidata Adlaija Stevensona. Zajedno s drugim holivudskim ličnostima, Bacall je bila snažan protivnik [[Makartizam|Makartizma]].&lt;ref name=&quot;Levy2006&quot;&gt;{{Cite book|last=Levy|first=Patricia|url=https://books.google.com/books?id=RKKRrhJk2z8C&amp;pg=PA27|title=From Television to the Berlin Wall|publisher=Raintree|year=2006|isbn=9781410917874|page=27|access-date=13. 8. 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;KuhnRadstone1990&quot;&gt;{{Cite book|last=Kuhn|first=Annette|url=https://books.google.com/books?id=pjqOM04aGJ8C&amp;pg=PA34|title=The Women's Companion to International Film|last2=Radstone|first2=Susannah|publisher=University of California Press|year=1990|isbn=9780520088795|page=34|access-date=13. 8. 2014}}&lt;/ref&gt;

Bacall je imala vezu sa [[Frank Sinatra|Frankom Sinatrom]] nakon Bogartove smrti. Tokom intervjua sa Robertom Osbornom iz Turner Classic Movies, Bacall je izjavila da je prekinula romansu, ali je u svojoj autobiografiji ''Lauren Bacall by Myself'' napisala da je Sinatra naglo prekinuo vezu nakon što je bio uznemiren što je njegova ponuda za brak procurila u novinarima, vjerujući da je Bacall odgovorna. Međutim, Bacall navodi u ''Lauren Bacall by Myself'' da su, kada je bila vani sa svojim prijateljem Irvingom &quot;Swifty&quot; Lazarom, naišli na trač kolumnistkinju Luelu Parsons, kojoj je Lazar otkrio vijest. Bacall je u ''By Myself'' napisala da je Sinatra saznao istinu tek godinama kasnije.

Bacall je tada upoznala i započela vezu sa Jasonom Robardsom. Njihovo vjenčanje je prvobitno trebalo da se održi u [[Beč]]u, [[Austrija]], 16. juna 1961.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Lauren Bacall, Jason Robards to wed|url=https://news.google.com/newspapers?nid=950&amp;dat=19610615&amp;id=Nz5QAAAAIBAJ&amp;pg=2194,2129962|work=[[The Evening Independent]]|date=15. 6. 1961|access-date=22. 8. 2014}}&lt;/ref&gt; Planovi za vjenčanje su odloženi nakon što su austrijske vlasti odbile paru da izdaju dozvolu za brak, zbog toga što Robards nije mogao da predoči dokumente o razvodu iz svog prethodnog braka, a Bacall nije mogla dati smrtovnicu Humphreya Bogarta.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Vienna foils wedding plans of Lauren Bacall, Robards|url=https://news.google.com/newspapers?nid=1817&amp;dat=19610616&amp;id=SBAdAAAAIBAJ&amp;pg=1572,2130131|work=[[The Tuscaloosa News]]|agency=[[Associated Press]]|date=16. 6. 1951|access-date=22. 8. 2014}}&lt;/ref&gt; Odbijen im je brak i u [[Las Vegas]]u, [[Nevada]], zbog sličnih problema sa dokumentacijom.&lt;ref name=&quot;marriage_refusal&quot;&gt;{{Cite news|title=Lauren Bacall, Jason Robards wed in Mexico|url=https://news.google.com/newspapers?nid=336&amp;dat=19610701&amp;id=48EzAAAAIBAJ&amp;pg=7075,673388|work=[[The Deseret News]]|agency=[[United Press International]]|date=5. 7. 1961|access-date=22. 8. 2014}}&lt;/ref&gt; 4. jula 1961. par se odvezao u Ensenadu, [[Meksiko]], gdje su se vjenčali.&lt;ref name=&quot;marriage_refusal&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|first=Neil|last=Hickey|title=Her Kind of Boy|url=https://news.google.com/newspapers?nid=1129&amp;dat=19610819&amp;id=QMZaAAAAIBAJ&amp;pg=4756,4298428|work=[[Pittsburgh Post-Gazette]]|date=19. 8. 1961|access-date=22. 8. 2014}}&lt;/ref&gt; Par se razveo 1969. Prema Bacalovoj autobiografiji, od Robardsa se razvela uglavnom zbog njegovog alkoholizma. {{Sfn|Bacall|2005}}

Bacall je imala romantičnu vezu sa svojim partnerom iz filma Z''a ženu godine'' Harijem Gvardinom početkom 1980-ih.&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Stout|first=David|date=18. 7. 1995|title=Harry Guardino, 69, an Actor In Romantic and Gangster Roles|pages=7, Section B|work=[[The New York Times]]|url=https://www.nytimes.com/1995/07/18/obituaries/harry-guardino-69-an-actor-in-romantic-and-gangster-roles.html|access-date=14. 5. 2022}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Lauren_Bacall08.JPG|mini|Bacall na Festivalu američkog filma u Deauvilleu 1989]]
Bacall je imala dvoje djece s Bogartom i jedno s Robardsom. Sin Stephen Humphrey Bogart (rođen 6. januara 1949.) je producent vijesti, redatelj dokumentarnih filmova i autor koji je dobio ime po Bogartovom liku u filmu ''Imati ili nemati''.&lt;ref name=&quot;New York Times&quot;/&gt; Njihova kćerka Leslie Howard Bogart (rođena 23. avgusta 1952.) dobila je ime po glumcu Leslie Howardu. Medicinska je sestra i instruktorica [[Joga|joge]], te je udata za Eriha Šifmana.&lt;ref name=&quot;New York Times&quot; /&gt; U svojim memoarima iz 1995. Stephen Bogart je napisao: &quot;Moja majka je bila Jevrejka, a moj otac je bio episkop&quot;, i da su on i njegova sestra odgajani kao episkopi &quot;jer je moja majka smatrala da će to olakšati život Leslieju i meni tokom godine nakon Drugog svetskog rata&quot;.&lt;ref name=&quot;New York Times&quot; /&gt; Sam Robards (rođen 16. decembra 1961.), Bacalov sin sa Robardsom, je glumac.

Bacall je napisala dvije autobiografije, ''Lauren Bacall by Myself'' (1978) i ''Now'' (1994).&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Bacall|first=Lauren|url=https://archive.org/details/laurenbacall00laur|title=Lauren Bacall: By Myself|date=12. 10. 1985|publisher=[[Ballantine Books]]|isbn=0345333217}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Bacall|first=Lauren|url=https://archive.org/details/now0000baca|title=Now|date=29. 11. 1995|publisher=Ballantine Books|isbn=0345402324|edition=1st|location=New York|url-access=registration}}&lt;/ref&gt; Godine 2006. prvi tom ''Lauren Bacall by Myself'' ponovo je štampan pod nazivom ''By Myself and Then Some'' sa dodatnim poglavljem.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Bacall|first=Lauren|title=By Myself and Then Some|url=https://archive.org/details/bymyselfthensome0000baca|date=31. 10. 2006|publisher=[[HarperCollins]]|isbn=0061127914|edition=Harper paperback|location=New York}}&lt;/ref&gt;

U intervjuu iz 1996, Bacall je, razmišljajući o svom životu, rekla  Jeremy Isaacsu da je imala sreće:&lt;blockquote&gt;Imala sam jedan sjajan brak, imam troje divne djece i četvero unučadi. Još sam živa. Još uvijek mogu funkcionirati. Još uvek mogu da radim. . . Jednostavno naučite da se nosite sa svime sa čim se morate nositi. Djetinjstvo sam provela u Njujorku, vozeći se podzemnom željeznicom i autobusima. I znate šta naučite ako ste Njujorčanin? Svijet ti ne duguje ništa.&lt;ref name=&quot;New York Times&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=uR_lpSY5qUc &quot;BBC – The Late Show – Face to Face: Lauren Bacall&quot;], Interview with Jeremy Isaacs, ''BBC'', March 20, 1995&lt;/ref&gt;&lt;/blockquote&gt;

=== Politički pogledi ===
[[Datoteka:Bacall,_Bogart,_Fonda.jpg|mini| Bacall, Humphrey Bogart i [[Henry Fonda]] u televizijskoj verziji u ''Boji okamenjene šume'' 1955.]]
Bacall je bila čvrsti liberalni [[Demokratska stranka (SAD)|demokrata]] i u brojnim je prilikama proklamirala svoje političke stavove.&lt;ref name=&quot;New York Times&quot;/&gt; Bacall i Bogart su bili među 80 holivudskih ličnosti koje su poslale telegram protestujući zbog istrage Komiteta za neameričke aktivnosti Predstavničkog doma o Amerikancima osumnjičenim da se pridržavaju [[Komunizam|komunizma]]. U telegramu se navodi da istraga o političkim uvjerenjima pojedinaca krši osnovna načela američke demokratije.&lt;ref name=&quot;New York Times&quot; /&gt; U oktobru 1947, Bacall i Bogart su otputovali u Washington, DC, zajedno s nizom drugih holivudskih zvijezda u grupi koja se nazvala Komitetom za prvi amandman (CFA), u kojoj su bili i Danny Kaye, John Garfield, [[Gene Kelly]], [[John Huston]], Groucho Marx, Olivia De Havilland, Ira Gershwin i Jane Wyatt.&lt;ref name=&quot;New York Times&quot; /&gt;

Pojavila se zajedno sa Humphreyjem Bogartom na fotografiji odštampanoj na kraju članka koji je napisao, pod naslovom &quot;Ja nisam komunista&quot;, u izdanju časopisa ''Photoplay'' iz maja 1948,&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Bogart|first=Humphrey|date=mart 1948|title=I'm No Communist|url=https://docs.google.com/document/d/1khEGRvkO_nTSne4jDqCdtJ9aCXcPjhQaxVMExAVE_pk/preview?pli=1|journal=Photoplay|publisher=Google Docs|access-date=13. 8. 2014|quote=I'm no communist}}&lt;/ref&gt; napisanog kako bi se suprotstavio negativnom publicitetu koji je rezultat njegovog pojavljivanja pred Odborom. Bogart i Bacall su se distancirali od Holivudske desetke i rekli: &quot;Mi smo za komunizam otprilike koliko i J. Edgar Hoover.&quot; &lt;ref name=&quot;GordonGordon1987&quot;&gt;{{Cite book|last=Gordon|first=Lois G.|url=https://archive.org/details/americanchronicl00gord|title=American Chronicle: Six Decades in American Life, 1920–1980|last2=Gordon|first2=Alan|publisher=Atheneum|year=1987|isbn=9780689118999|page=[https://archive.org/details/americanchronicl00gord/page/267 267]|access-date=13. 8. 2014|url-access=registration}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Kengor|first=Dr. Paul|date=15. 8. 2014|title=Bogie and Bacall and Hollywood's Communists|url=http://humanevents.com/2014/08/15/bogie-and-bacall-and-hollywoods-communists/|journal=[[American Spectator (literary magazine)|American Spectator]]|publisher=Human Events|access-date=25. 8. 2014|archive-date=20. 8. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140820195330/http://humanevents.com/2014/08/15/bogie-and-bacall-and-hollywoods-communists/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Bacall je vodila kampanju za demokratskog kandidata Adlaija Stevensona na predsjedničkim izborima 1952, prateći ga u povorkama motora zajedno s Bogartom, i leteći na istok da pomognu u posljednjim krugovima Stevensonove kampanje u New Yorku i Chicagu.&lt;ref name=&quot;New York Times&quot;/&gt; Također je vodila kampanju za [[Robert F. Kennedy|Roberta F. Kennedyja]] u njegovoj kandidaturi za američki Senat 1964. godine.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Tomasky|first=Michael|date=13. 8. 2014|title=Lauren Bacall was deeply liberal and deeply anti-communist|url=http://www.thedailybeast.com/articles/2014/08/13/lauren-bacall-was-deeply-liberal-and-deeply-anti-communist.html|journal=[[The Daily Beast]]|access-date=19. 10. 2015}}&lt;/ref&gt;

U intervjuu s Larryjem Kingom 2005, Bacall je sebe opisala kao &quot;antirepublikanku&quot;. Liberal. L-riječ&quot;. Dodala je da je &quot;biti liberal najbolja stvar na svijetu što možete biti. Svima si dobrodošao kada si liberal. Vi nemate mali um.&quot; &lt;ref&gt;{{Cite episode|title=Interview with Lauren Bacall|url=http://transcripts.cnn.com/TRANSCRIPTS/0505/06/lkl.01.html}}&lt;/ref&gt;

=== Smrt ===
Bacall je umrla 12. avgusta 2014., mjesec dana prije svog 90. rođendana, u svom dugogodišnjem stanu u Dakoti, zgradi Upper West Side u blizini Central Parka na [[Manhattan|Menhetnu]].&lt;ref name=&quot;New York Times&quot;/&gt; Prema njenom unuku Jamieju Bogartu, Bacall je umrla nakon što je pretrpjela veliki moždani udar.&lt;ref name=&quot;CNNDeath&quot;/&gt; Potvrđeno je da je umrla u New York-Presbyterian Hospital.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.yahoo.com/movies/lauren-bacall-hollywoods-icon-of-cool-dies-at-89-94579236487.html|title=Lauren Bacall, Hollywood's Icon of Cool, Dies at 89|last=Barnes|first=Mike|last2=Byrge|first2=Duane|date=12. 8. 2014|publisher=[[Yahoo! Movies]]|access-date=13. 8. 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;BacallDies&quot;&gt;{{Cite news|title=Legendary Actress Lauren Bacall Dies at 89|url=http://www.newyorktelegraph.com/index.php/sid/224686889|date=13. 8. 2014|access-date=13. 8. 2014|work=New York Telegraph|archive-date=14. 8. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140814084859/http://www.newyorktelegraph.com/index.php/sid/224686889|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Bacall je sahranjena u Memorijalnom parku Forest Lawn u Glendaleu u Kaliforniji.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.lamag.com/citythinkblog/citydig-the-glendale-graveyard-thats-anything-but-spooky/|title=CityDig: The Glendale Graveyard That's Anything but Spooky|last=Creason|first=Glen|date=28. 10. 2015|website=[[Los Angeles (časopis)|Los Angeles Magazine]]|issn=1522-9149|archive-url=https://archive.today/20230220031318/https://www.lamag.com/citythinkblog/citydig-the-glendale-graveyard-thats-anything-but-spooky/|archive-date=20. 2. 2023|url-status=live}}&lt;/ref&gt; U trenutku smrti, Bacall je imala imovinu procijenjenu na 26,6 miliona dolara. Najveći dio njenog imanja podijeljen je između njeno troje djece: Leslie Bogarta, Stephena Humphrey Bogarta i Sama Robardsa. Pored toga, Bacall je svojim najmlađim unucima, sinovima Sema Robardsa, ostavila po 250.000 dolara za koledž.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.foxnews.com/entertainment/2014/08/23/lauren-bacall-leaves-10000-for-her-beloved-dog-in-will/|title=Lauren Bacall leaves $10,000 for her beloved dog in will|publisher=[[Fox News]]|access-date=25. 8. 2014}}&lt;/ref&gt;

== Filmografija ==

== Nagrade i nominacije ==

== Bibliografija ==

* ''Sam'' (1978)
* ''Sada'' (1994)
* ''Sam i onda neki'' (2005.)

== U popularnoj kulturi ==
'''Film'''

* Televizijski film ''Bogie'' iz 1980, u režiji Vincenta Shermana i baziran na knjizi Joea Hyamsa, govori o tome kako je Bogart upoznao Bacall dok je snimao ''Imati i nemati'' 1943. i započeo aferu s njom koja je dovela do raspada Bogartovog braka sa Mayo Methot.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://journeysinclassicfilm.com/2012/09/09/bogie-1980/|title=Bogie|last=Kristen|date=9. 9. 2012|publisher=Journeys in Classic Film|access-date=19. 10. 2015|archive-date=11. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150911114222/http://journeysinclassicfilm.com/2012/09/09/bogie-1980/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Bacall u filmu tumači Kathryn Harrold ; Kevin O'Connor igra Bogarta; a Methota glumi Ann Wedgeworth.&lt;ref name=&quot;bogie&quot;&gt;{{Cite news|first=John N.|last=Goudas|title=Kathryn Harrold cast as Bacall in 'Bogie'|url=https://news.google.com/newspapers?nid=1291&amp;dat=19800229&amp;id=WiJUAAAAIBAJ&amp;pg=4983,5822644|work=[[The Boca Raton News]]|date=29. 2. 1980|access-date=22. 8. 2014}}&lt;/ref&gt;

'''Televizija'''

* Pojavila se u Šestoj sezoni ''serije Soprano'', epizodi 7 &quot; Luxury Lounge &quot; tumačeći sebe.

'''Pozorište'''

* Mjuzikl ''Evita'' iz 1978, muziku [[Andrew Lloyd Webber|Andrewa Lloyda Webbera]] i tekst Tima Ricea, priča priču o zloglasnoj prvoj dami Argentine [[Eva Perón|Evi Peron]]. U pjesmi „Rainbow High“ Eva pjeva tekst „Ja sam njihov spasitelj. Tako me zovu. Pa, Lauren Bacall. Sve prolazi.&quot;

'''Animacija'''

* Bacall i Bogart su parodirani u kratkim filmovima Warner Brothers Merrie Melodies ''Bacall to Arms'' (1946) i ''Slick Hare'' (1947).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://fan.tcm.com/_Bacall-to-Arms-1946/video/1619111/66470.html?createPassive=true|title=Bacall to Arms (1946)|archive-url=https://web.archive.org/web/20140814065720/http://fan.tcm.com/_Bacall-to-Arms-1946/video/1619111/66470.html?createPassive=true|archive-date=14. 8. 2014|url-status=dead|access-date=31. 8. 2015}}&lt;/ref&gt;

'''Muzika'''

* Bacall i Bogart se pominju u pjesmi Bertieja Higginsa &quot; Key Largo &quot; (1981).&lt;ref name=&quot;Billboard&quot;&gt;{{Cite news|first=Colin|last=Stutz|title=Lauren Bacall Dies: Her Top 5 Pop Song References|url=https://www.billboard.com/articles/list/6214475/lauren-bacall-dead-music-references|work=[[Billboard (časopis)|Billboard]]|access-date=13. 8. 2014|date=12. 8. 2014}}&lt;/ref&gt;
* Bacall se spominje u pjesmi [[The Clash]]a &quot; Car Jamming &quot; (1982).&lt;ref name=&quot;Billboard&quot; /&gt;
* Bacall i Bogart se pominju u pjesmi Suzanne Vega &quot;Freeze Tag&quot; (1985).&lt;ref name=&quot;Billboard&quot; /&gt;
* Pominje se u &quot; Vogue &quot;, [[Madonna|Madonninoj]] pesmi iz 1990. godine. Bacall je posljednja umrla od poznatih ličnosti koje se spominju u stihovima .&lt;ref name=&quot;Billboard&quot; /&gt;
* Ona je tema pjesme &quot;Just Like Lauren Bacall&quot; (2008) koju je napisao Kevin Roth.&lt;ref name=&quot;Billboard&quot; /&gt;

'''Knjige'''

* Bacall i njen stan na Menhetnu predstavljeni su u ''The Dakota Scrapbook'' (2014), fotoreporterskom izdanju o istoriji stambene zgrade Dakota u Njujorku i njenim poznatim stanovnicima tokom godina.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=The Cardinals|url=https://books.google.com/books?id=71W_oQEACAAJ|title=The Dakota Scrapbook: Volume 1. Exterior|date=1. 4. 2014|publisher=Callipygian Ventures|isbn=978-0970081513|edition=1st|access-date=30. 9. 2017|url-access=subscription}}&lt;/ref&gt;
* U romanu ''Oprosti mi, Leonarde Peacock'', lik po imenu Lauren je često prepoznat od strane glavnog junaka, Leonarda, kao da ima upadljivu sličnost sa Lauren Bacall.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Matthew Quick|url=https://books.google.com/books?id=7XhmAgAAQBAJ|title=Forgive Me, Leonard Peacock|date=13. 8. 2013|publisher=Little, Brown Books for Young Readers|isbn=978-0316221320|edition=1st|access-date=16. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;

'''Imenjak sa Marshallovih ostrva'''

* Grad Laura — na ostrvu [[Majuro]] na [[Maršalska Ostrva|Maršalovim ostrvima]] — jedan je od nekoliko ostrvskih gradova koji su dobili kodno ime po omiljenim glumicama trupa američkih snaga iz Drugog svjetskog rata.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.encyclopedia.com/topic/Marshall_Islands.aspx|title=Marshall Islands|publisher=Encyclopedia.com|access-date=31. 12. 2015|quote=The inhabited islands along the southern side of Majuro Atoll have been joined over time by landfill and a bridge to form a 30-mile road from Rita, on the extreme eastern end, to Laura, at the western end. Both villages were so code-named by U.S. forces in World War II after favorite pinups Rita Hayworth and Lauren Bacall.}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Humphrey Bogart|Bogart i Bacall]]
* Bogart–Bacall sindrom

== Bilješke ==
{{Notelist}}

== Reference ==
{{Refspisak}}
* {{Cite book|last=Bacall|first=Lauren|url=https://archive.org/details/bymyself00baca|title=By Myself|publisher=Alfred A. Knopf|year=1979|isbn=978-0-394-41308-2|location=New York|url-access=registration}}
* {{Cite book|last=|title=By Myself and Then Some|url=https://archive.org/details/bymyselfthensome0000baca|publisher=HarperCollins|year=2005|isbn=978-0-061-12791-5|edition=Revised|location=New York|ref={{sfnref|Bacall|2005}}}}

== Vanjski linkovi ==
* {{IMDb name|0000002}}
* {{Ibdb}}
* {{Tcmdb name|7670{{!}}96017}}
* [https://www.aenigma-images.com/2016/09/lauren-bacall-a-dream-come-true/ Lauren Bacall] na [https://www.aenigma-images.com/ ''Aenigmi'']
* {{Amg name|3116}}

{{Oscar za životno djelo}}
{{Nagrada Cecil B. DeMille}}
{{Zlatni globus za najbolju sporednu glumicu}}
{{Počasni César}}
{{Tony za glavnu glumicu u mjuziklu}}
{{100 godina AFI-ja... 100 zvijezda}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Bacall, Lauren}}
[[Kategorija:Rođeni 1924.]]
[[Kategorija:Umrli 2014.]]
[[Kategorija:Preusmjerenja povezana sa stavkom na Wikipodacima]]
[[Kategorija:Zlatni globus za najbolju sporednu glumicu]]
[[Kategorija:Američke glumice]]
[[Kategorija:Oscar za životno djelo]]
[[Kategorija:Članci sa mrtvim vanjskim linkovima]]
[[Kategorija:Pages with unreviewed translations]]
[[Kategorija:Articles with hCards]]</text>
      <sha1>od35isqtk7zhlcojgyk63pcscc7enu8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Jedanaesti saziv Narodne skupštine Republike Srpske</title>
    <ns>0</ns>
    <id>500664</id>
    <revision>
      <id>3917654</id>
      <parentid>3810563</parentid>
      <timestamp>2026-08-12T02:29:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3917654</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6435" sha1="ltgi79db4pdl5pjaagfrvmzfag0wshy" xml:space="preserve">{{Politika Republike Srpske}}
'''Jedanaesti saziv [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodne skupštine Republike Srpske]]''' konstituisan je 15. novembra 2022. godine na osnovu rezultata [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|općih izbora u Bosni i Hercegovini]] održanih 2. oktobra 2022. godine. Za [[Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske|predsjednika Narodne skupštine RS]] je na konstitutivnoj sjednici izabran [[Nenad Stevandić]] iz [[Ujedinjena Srpska|Ujedinjene Srpske]].

Za potpredsjednike Narodne skupštine 1. decembra 2022. su izabrani: iz [[Srbi u Bosni i Hercegovini|srpskog naroda]] [[Petko Rankić]] ([[Socijalistička partija Republike Srpske|SP]]), iz [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|hrvatskog naroda]] [[Anja Ljubojević]] ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) i iz [[Bošnjaci|bošnjačkog naroda]] [[Mirsad Duratović]] ([[Pokret za državu]], odnosno član [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratske partije BiH]], stranke iz te koalicije).

Poslanici jedanaestog saziva su izabrali novu [[Vlada Republike Srpske|Vladu Republike Srpske]] 21. decembra 2022. godine, na čelu sa [[Radovan Višković|Radovanom Viškovićem]], kojem je to druga Vlada na čijem je čelu. U Vladi su se našli ministri iz sljedećih stranaka [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] (10 ministara), [[Socijalistička partija Republike Srpske|SP]] (2), [[Demokratski savez|DEMOS]] (1), [[Ujedinjena Srpska|US]] (1), [[Narodna partija Srpske|NPS]] (1) i [[Bosanskohercegovački zeleni|BHZ]] (1).

== Raspodjela mandata ==
{{Legenda|limegreen|[[Vlada]]}}{{Legenda|yellow|Podrška vladi}}{{Legenda|pink|[[Opozicija (politika)|Opozicija]]}}
{| class=&quot;wikitable&quot;
! rowspan=&quot;2&quot; |'''Naziv poslaničke grupe'''
! colspan=&quot;4&quot; |Broj mandata
|-
!2022.
!2023.
!2024.
!2025.
|-
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]
|29
|29
|29
| style=&quot;background-color:lightgreen;&quot; |29
|-
|[[Srpska demokratska stranka|SDS]]
|13
|12
|12
| style=&quot;background-color:pink;&quot; |11
|-
|[[Partija demokratskog progresa|PDP]]
|8
|7
|7
| style=&quot;background-color:pink;&quot; |8
|-
|[[Socijalistička partija Republike Srpske|SP]]
|5
|5
|5
| style=&quot;background-color:lightgreen;&quot; |5
|-
|[[Demokratski savez|DEMOS]]
|5
|5
|5
| style=&quot;background-color:lightgreen;&quot; |5
|-
|[[Narodna partija Srpske|NPS]]
|3
|4
|5
| style=&quot;background-color:lightgreen;&quot; |5{{Efn|U klubu poslanika [[Narodna partija Srpske|NPS]]-a je Dragan Brdar (ušao u skupštinu sa liste [[Demokratski narodni savez|DNS]]-a).|grupa=lower-alpha}}
|-
|[[Ujedinjena Srpska|US]]
|4
|5&lt;nowiki/&gt;
|4
| style=&quot;background-color:lightgreen;&quot; |4{{Efn|U klubu poslanika [[Ujedinjena Srpska|US]]-a je Aleksandar Trninić (ušao u skupštinu sa liste [[Srpska demokratska stranka|SDS]]-a).|grupa=lower-alpha}}
|-
|[[Za pravdu i red|ZPR]]
|4
|4
|4
| style=&quot;background-color:pink;&quot; |4
|-
|[[Pokret za državu|PZD]] ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]])
|5
|5
|3
| style=&quot;background-color:pink;&quot; |3{{Efn|Klub poslanika [[Pokret za državu|Pokreta za državu]] prvobitno se sastojao od dva poslanika [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]-a, te po jednog poslanika [[Demokratska fronta|DF]]-a, [[Stranka demokratske akcije|SDA]] i [[Bosanskohercegovački zeleni|BH Zelenih]]. Sada se sastoji samo od 3 poslanika [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]].|grupa=lower-alpha|naziv=PzD}}
|-
|[[Socijalistička partija Srpske|SPS]]
|3
|3
|3
| style=&quot;background-color:yellow;&quot; |3
|-
|[[Demokratski narodni savez|DNS]]
|4
|2
|2
| style=&quot;background-color:yellow;&quot; |2
|-
|[[Narodni front (Republika Srpska)|NF]]
| -
|3
|2
| style=&quot;background-color:pink;&quot; |2{{Efn|Klub poslanika [[Narodni front (Republika Srpska)|NF]]-a čine Radislav Dončić (ušao u skupštinu sa liste [[Partija demokratskog progresa|PDP]]-a) i Željko Dubravac (ušao u skupštinu sa liste [[Demokratski narodni savez|DNS]]-a).|grupa=lower-alpha}}
|-
|[[Stranka demokratske akcije|SDA]]
| colspan=&quot;2&quot; | -{{Efn|Klub poslanika [[Pokret za državu|Pokreta za državu]] prvobitno se sastojao od dva poslanika [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]-a, te po jednog poslanika [[Demokratska fronta|DF]]-a, [[Stranka demokratske akcije|SDA]] i [[Bosanskohercegovački zeleni|BH Zelenih]]. Sada se sastoji samo od 3 poslanika [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]].|grupa=lower-alpha|naziv=PzD}}
|1
| style=&quot;background-color:pink;&quot; |1{{Efn|[[Ramiz Salkić]] ([[Stranka demokratske akcije|SDA]]) napustio je klub poslanika &quot;[[Pokret za državu]]&quot; i djeluje kao samostalni poslanik.|naziv=Ramiz Salkić|grupa=lower-alpha}}
|-
|[[Bosanskohercegovački zeleni|BHZ]]
| colspan=&quot;2&quot; | -{{Efn|Klub poslanika [[Pokret za državu|Pokreta za državu]] prvobitno se sastojao od dva poslanika [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]-a, te po jednog poslanika [[Demokratska fronta|DF]]-a, [[Stranka demokratske akcije|SDA]] i [[Bosanskohercegovački zeleni|BH Zelenih]]. Sada se sastoji samo od 3 poslanika [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]].|grupa=lower-alpha|naziv=PzD}}
|1
| style=&quot;background-color:pink;&quot; | 1{{Efn|[[Amir Hurtić]] ([[Bosanskohercegovački zeleni|BHZ]]) napustio je klub poslanika &quot;[[Pokret za državu]]&quot; i djeluje kao samostalni poslanik.|naziv=Amir Hurtić|grupa=lower-alpha}}
|-
! Ukupno
! colspan=&quot;4&quot; |83
|-
| colspan=&quot;5&quot; |Izvor: NSRS&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.narodnaskupstinars.net/?q=la/narodna-skup%C5%A1tina/sastav/narodni-poslanici|title=Narodni poslanici|website=NSRS|language=bs|access-date=4. 9. 2023|archive-date=4. 9. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230904134335/https://www.narodnaskupstinars.net/?q=la/narodna-skup%C5%A1tina/sastav/narodni-poslanici|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|}

== Napomene ==

&lt;references group=&quot;lower-alpha&quot; /&gt;

== Također pogledajte ==

* [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.]]
* [[Narodna skupština Republike Srpske]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{S-start}}
{{Redoslijed|
|prije = [[Deseti saziv Narodne skupštine Republike Srpske|X saziv]]
|naslov = XI saziv
|poslije = }}
{{S-end}}

{{Sazivi Narodne skupštine Republike Srpske}}

[[Kategorija:Narodna skupština Republike Srpske|11]]
[[Kategorija:2022. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:2023. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:2024. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:2025. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:2026. u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>ltgi79db4pdl5pjaagfrvmzfag0wshy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Joan Guetschow</title>
    <ns>0</ns>
    <id>502694</id>
    <revision>
      <id>3917658</id>
      <parentid>3893419</parentid>
      <timestamp>2026-08-12T03:03:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3917658</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7428" sha1="3xis37jvmh7bhsz87ta30mk3t19fspp" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime               = Joan Guetschow
| slika             = 
| puno ime          = Joan Elizabeth Guetschow
| država            = {{ZID|SAD}} 
| datum rođenja     = {{Datum rođenja i godine|1966|09|06}}
| mjesto rođenja    = [[Akron (Ohio)|Akron]], [[Ohio]]
| država rođenja    = [[SAD]]
| datum smrti       = 
| mjesto smrti      = 
| država smrti      = 
| zanimanje         = 
| klub              = 
| trener            = 
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup OI         = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|1992]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994]]) 
| medalje OI        = '''0'''
| zlato OI          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup SP         = '''2''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|1991]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]])
| medalje SP        = '''0'''
| zlato SP          =  
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup SK         = [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91]]{{Evropski kup}}
| pobjede SK        = '''0'''{{PSKB}}
| plasman SK        = '''36.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/1992]]) 
| pobjede u dis     = 
| pobjede SK štafeta= 
&lt;!-- Evropski kup --&gt;
| nastup EK         = 
| pobjede EK        =
| plasman EK        =
| kraj karijere     = 1994
&lt;!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --&gt;
| status                    = neaktivna
&lt;!-- medalje --&gt;
| medalje                   = 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 
}}
|ažurirano                    = 31. 12. 2023.
}}
'''Joan Elizabeth Guetschow''' rođena 6. septembra 1966. u [[Akron (Ohio)|Akron]]u, [[Ohio]], nekadašnja je [[SAD|američka]] [[biatlon]]ka. Prije biatlonske karijere bavila se plivanjem, [[triatlon]]om i skijaškim trčanjem.

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}!! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1992}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Biatlon]]) 
|  
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 7,5 km|64]] 
| 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 15 km|17]]  
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 7,5 km|52]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (žene)|8]]
|}
Joan Guetschow je nastupila na dvijema [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]] i na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]] Najbolji rezultat ostvarila je na ZOI 1994. u utrci na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 15 km|15&amp;nbsp;km]] kada je osvojila je 17-o mjesto s jednim promašaja i zaostatkom od 3:12.8&amp;nbsp;min iza pobjednice [[Kanada na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Kanađanke]] [[Myriam Bédard]]. U štafetnim utrkama najbolji joj je rezultat na istim igrama bilo osmo mjesto u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Beth Coats]], [[Laurie Tavares]] i [[Joan Smith (biatlonka)|Joan Smith]].

=== Svjetska prvenstva ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} 
|-
| align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1991}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 7,5 km|16]]   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (žene)|7]] 
| 
|-
| align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1993}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 15 km|64]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 7,5 km|29]]   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (žene)|11]] 
|
|}
Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima u biatlonu]], Guetschow je od 1991-93. nastupila dva puta. Najbolji plasman u pojedinačnim utrkama bilo je 16-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]] u [[Finska|finskom]] [[Lahti]]ju u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 7,5 km|7,5&amp;nbsp;km]], kada je s jednim promašajem i zaostatkom od 3:05.4&amp;nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Grete Ingeborg Nykkelmo]], koja je završila utrku s jednim promašajem. U ekipnim disciplinama najbolji rezultat bilo joj je sedmo mjesto na istom takmičenju u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (žene)|štafetnoj utrci]] s [[Mary Ostergren]] i [[Anna Sonnerup|Annom Sonnerup]].

=== Svjetski kup ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:left; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
!colspan=&quot;4&quot; | Plasman u Svjetskom kupu 
|-
![[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94]] 
|-
|59||36||41||
|}
{{clear}}
U [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] je prvi put nastupila 17. januara 1991. u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|SK 1990/91.]] u njemačkom [[Ruhpolding]]u, kada je u utrci na 15&amp;nbsp;km sa zaostatkom od 5:54.91&amp;nbsp;min i četiri promašaja osvojila 27-o mjesto iza pobjednice [[Jelena Golovina|Jelene Golovine]]. Najbolji plasman u pojedinačnim disciplinama bilo joj je deveto mjesto u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|SK 1991/92.]] 6. marta 1992. u [[Norveška|norveškom]] [[Oslo|Oslu]] u, kada je u utrci na 15&amp;nbsp;km sa četiri promašaja i zaostatkom od 5:38.7&amp;nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Anfisa Rezcova|Anfise Rezcove]]. U istoj sezoni u [[Fagernas]]u 15. marta, u štafetnoj utrci s [[Joan Smith (biatlonka)|Joan Smith]] i [[Nancy Bell-Johnstone]] osvojila je zadnje šesto mjesto, što joj je ujedno i najbolji rezultat.

== Kraj karijere ==
{{sekcija}}

== Privatni život ==
Udata je za američku [[skeleton]]ku [[Tricia Stumpf|Triciu Stumpf]].&lt;ref&gt;[http://archives.durangotelegraph.com/04-03-04/mountain_exchange.htm DurangoTelegraph.com: Gay Park City couple married]&lt;/ref&gt; Njen brat blizanac [[Dave Guetschow]] bio je nogometaš [[Willamette Valley Firebirds]] i golman američke reprezentacije u [[bendi]]ju.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Bandy Goalkeeper Pool - 2012-2013 ALL - Roster - #9 - Dave Guetschow - G |url=https://www.usabandy.com/roster_players/2243108 |access-date=30. 5. 2023 |website=www.usabandy.com |archive-date=30. 5. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230530092530/https://www.usabandy.com/roster_players/2243108 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Oboje su i državljani Kanade.

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}
* {{Commonscat-inline}}
* {{Sport365|387}}
* [http://biathlonresults.com/ Zvanična banka podataka IBU-a]

== Reference ==
{{refspisak}}

{{DEFAULTSORT:Guetschow, Joan}}
[[Kategorija:Rođeni 1966.]]
[[Kategorija:Biografije, Akron (Ohio)]]
[[Kategorija:Američki biatlonci]]
[[Kategorija:Američki olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1992.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]]
[[Kategorija:Američki LGBTQ sportisti]]
[[Kategorija:LGBTQ biatlonci]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>3xis37jvmh7bhsz87ta30mk3t19fspp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2000.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>504196</id>
    <revision>
      <id>3917707</id>
      <parentid>3656281</parentid>
      <timestamp>2026-08-12T10:58:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3917707</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5786" sha1="rd4rltz1omqxtnttxz3zggl376rh0v6" xml:space="preserve">{{Infokutija izbori
| naziv_izbora            = Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2000.
| država                  = Bosna i Hercegovina
| vrsta                   = lokalni
| u_toku                  = no
| prethodni_izbori        = Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 1997.
| prethodna_godina        = 1997.
| sljedeći_izbori         = Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2004.
| sljedeća_godina         = 2004
| mogući_mandati          = {{nowrap|Općinska i gradska vijeća}}
| datum_izbora            = 8. april 2000.
| 2prazno                 = Načelnici
| 3prazno                 = +/-
| registriranih           = 2.541.816
| izlaznost               = 1.667.078 (46.8%)
| stranka1                = 
| boja1                   = 
| 2podaci1                = 
| 3podaci1                = 
| stranka2                = 
| boja2                   = 
| 2podaci2                = 
| 3podaci2                = 
| stranka3                = 
| boja3                   = 
| 2podaci3                = 
| 3podaci3                = 
| stranka4                = 
| boja4                   = 
| 2podaci4                = 
| 3podaci4                = 
| stranka5                = 
| boja5                   = 
| 2podaci5                = 
| 3podaci5                = 
| stranka6                = 
| boja6                   = 
| 2podaci6                = 
| 3podaci6                = 
| slika_karte             = Bosnia and Herzegovina, municipal elections, 2000-sr.png
| veličina_karte          = 
| opis_karte              = Rezultati po općinama
}}{{Politika Bosne i Hercegovine}}
'''Lokalni izbori u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] 2000.''' su [[Demokratija|demokratski]] [[izbori]] održani 8. aprila 2000.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/?CategoryID=225&amp;Lang=3|title=Potvrđeni rezultati - Lokalni izbori 2000|date=20. 2. 2012|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIK BiH]]|access-date=18. 3. 2024}}&lt;/ref&gt; Na izborima birali su se općinska i gradska vijeća, koja su kasnije birala načelnike i gradonačelnike svojih općina i gradova. Ovo su bili drugi po redu lokalni izbori u BiH nakon [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]], koji je završio [[Rat u Bosni i Hercegovini|rat u BiH]].

Organizovani su pod supervizijom [[Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju|OSCE]]-a, ali je u odnosu na [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 1997.|prethodne lokalne izbore]], veliki dio odgovornosti za njihovo održavanje prepušten je domaćoj izbornoj komisiji. Također, glasalo se na otvorenim listama, a predviđeno trajanje mandata izabranih predstavnika je produženo sa dvije na četiri godine. Izbori su održani u svim općinama osim [[Srebrenica|Srebrenice]]. Odlukom [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|OHR]] za uspostavu [[Brčko distrikt]]&lt;nowiki/&gt;a, ostavljeno je isto rukovodstvo sve do narednih [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2004.|lokalnih izbora 2004]].&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.brckosupervizija.ba/web/?p=171|title=NALOG SUPERVIZORA O USPOSTAVLJANJU PRELAZNE SKUPŠTINE BRČKO DISTRIKTA BOSNE I HERCEGOVINE|last=|first=|date=21. 3. 2000|website=brckosupervizija.ba|publisher=[[Međunarodni supervizor za Brčko]]: [[Robert W. Farrand]]|access-date=7. 7. 2024|archive-date=8. 7. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240708183819/https://www.brckosupervizija.ba/web/?p=171|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ohr.int/ohr_archive/odluka-visokog-predstavnika-o-uspostavi-brcko-distrikta-bosne-i-hercegovine/|title=Odluka Visokog Predstavnika o uspostavi Brcko Distrikta Bosne i Hercegovine|website=Office of the High Representative|language=hr|access-date=2. 1. 2024}}&lt;/ref&gt; Učestvovalo je ukupno 279 političkih subjekata, od čega su 98 [[Politička stranka|političke stranke]], 15 [[Koalicija|koalicije]] i 166 [[nezavisni kandidat]]i.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cci.ba/download/docs/Konacni_izvjestaj_opstinski_izbori_bosanski_2000.pdf/ef467d6d960af55897f4905061315ab3|title=Konačni izvještaj opštinski izbora 2000.|date=2000|website=cci.ba|publisher=Centri civilnih inicijativa|access-date=18. 3. 2024}}&lt;/ref&gt;

== Rezultati ==
Od registriranih 2.541.816 birača, odziv na izborima bio je 1.667.078 (46.8%).

Najveći broj mandata u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji BiH]] osvojili su kandidati [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]], a [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] kandidati [[Srpska demokratska stranka|Srpske demokratske stranke]]. Pored njih, apsolutnu ili relativnu većinu mandata u općinama u BiH osvojile su [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]], [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]], [[Savez nezavisnih socijaldemokrata]], [[Srpski narodni savez]], [[Demokratska narodna zajednica|Demokratska narodna zajednica BiH]], [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|Stranka za BiH]], [[Socijalistička partija Republike Srpske|Socijalistička partija RS]], [[Zavičajni socijaldemokrati]], te [[Koalicija za cjelovitu i demokratsku Bosnu i Hercegovinu|Koalicija za cjelovitu i demokratsku BiH]] ([[Stranka demokratske akcije|SDA]] - [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]]).
== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanski linkovi ==
* [http://www.izbori.ba Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]

{{Izbori u Bosni i Hercegovini}}
{{Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2000. po općinama}}

[[Kategorija:Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2000.|*]]
[[Kategorija:Izbori u Bosni i Hercegovini|2000]]
[[Kategorija:Izbori u Bosni i Hercegovini 2000.]]
[[Kategorija:2000. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Izbori u 2000.]]
[[Kategorija:Izbori u Evropi 2000.]]</text>
      <sha1>rd4rltz1omqxtnttxz3zggl376rh0v6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2024.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>504222</id>
    <revision>
      <id>3917710</id>
      <parentid>3835793</parentid>
      <timestamp>2026-08-12T11:00:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3917710</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="63841" sha1="pyai1rdui8rzl2pnh62yh2uif68cwqb" xml:space="preserve">{{Infokutija izbori
| naziv_izbora            = Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2024.
| država                  = Bosna i Hercegovina
| vrsta                   = parlamentarni
| u_toku                  = yes
| prethodni_izbori        = Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2020.
| prethodna_godina        = 2020.
| sljedeći_izbori         = Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2028.
| sljedeća_godina         = 2028
| mogući_mandati          = {{nowrap|Načelnici/gradonačelnici i općinska/gradska vijeća/skupštine}}
| datum_izbora            = 6. oktobar 2024.
| 2prazno                 = Načelnici
| 3prazno                 = +/-

| registriranih           = 3.400.204&lt;ref&gt;{{cite web |title=Odluka o zaključivanju Centralnog biračkog spiska sa stanjem na dan 22.08.2024. godine u 24:00 sati |url=https://www.izbori.ba/Documents/izbori_2024/08/odluka_o_zakljucivanju_cbs-lokalni_izbori_2024-bos.pdf |publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]] |access-date=29. 9. 2024 |format=PDF |date=26. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
| izlaznost               = 1.560.097 (45,88%)&lt;ref&gt;{{cite web |title=Izvješaj za odaziv po izbornim jedinicama u 19 sati |url=https://www.izbori.ba/Documents/izbori_2024/odziv/odziv_local_2024_3.pdf |publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]] |access-date=6. 10. 2024 |format=PDF |date=6. 10. 2024}}&lt;/ref&gt;

| stranka1                = {{Izborni dijagram/Partija|SNSD|link|BS}}
| boja1                   = {{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}
| 2podaci1                = {{Composition bar|47|145|hex=#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}}}
| 3podaci1                = {{Povećanje}} 3

| stranka2                = {{Izborni dijagram/Partija|SDA|link|BS}}
| boja2                   = {{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}
| 2podaci2                = {{Composition bar|32|145|hex=#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}}}
| 3podaci2                = {{Povećanje}} 5

| stranka3                = {{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|link|BS}}
| boja3                   = {{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}
| 2podaci3                = {{Composition bar|20|145|hex=#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}}}
| 3podaci3                = {{Gubitak}} 2

| stranka4                = {{Izborni dijagram/Partija|SDS|link|BS}}
| boja4                   = {{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}
| 2podaci4                = {{Composition bar|11|145|hex=#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}}}
| 3podaci4                = {{Gubitak}} 5

| stranka5                = {{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|link|BS}}
| boja5                   = {{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}
| 2podaci5                = {{Composition bar|8|145|hex=#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| 3podaci5                = {{Gubitak}} 1

| stranka6                = {{Izborni dijagram/Partija|NiP|link|BS}}
| boja6                   = {{Izborni dijagram/Partija|NiP|svijetlo|BS}}
| 2podaci6                = {{Composition bar|4|145|hex=#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}}}}
| 3podaci6                = {{Povećanje}} 2

| slika_karte             = 2024Final(Fixed).png
| veličina_karte          = 
| opis_karte              = Rezultati po općinama
}}
{{Politika Bosne i Hercegovine}}
'''Lokalni izbori u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] 2024.''' su [[Demokratija|demokratski]] [[izbori]] koji su održani 6. oktobra 2024.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/izbori/podzakonski_akti/odluka_o_raspisivanju_i_odrzavanju_lokalnih_izbora_2024-b.pdf|title=Odluka o raspisivanju i održavanju Lokalnih izbora 2024.|date=8. 5. 2024|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=8. 5. 2024}}&lt;/ref&gt; Na izborima birali su se načelnici općina i gradonačelnici gradova, te općinska i gradska vijeća i skupštine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/CIK/Plan_rada/Program_rada_CIK_BiH_u_2024_godini.pdf|title=Program rada CIKBiH u 2024.|date=20. 10. 2023|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=19. 3. 2024}}&lt;/ref&gt;

Izbori u općinama [[Fojnica]], [[Jablanica]], [[Kiseljak]], [[Konjic]] i [[Kreševo]] bili su odgođeni zbog proglašenja stanja prirodne nesreće,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/?Lang=3&amp;CategoryID=64&amp;Id=5408|title=Odgoda lokalnih izbora u općinama gdje je proglašeno stanje prirodne nesreće|date=6. 10. 2024|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=6. 10. 2024}}&lt;/ref&gt; te su naknadno održani 20. oktobra i 3. novembra.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/izbori_2024/10/10/odluka_10102024-bos.pdf|title=Odluka o raspisivanju i održavanju Lokalnih izbora 2024. u općinama Fojnica, Kiseljak, Kreševo i Konjic|date=10. 10. 2024|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=10. 10. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/izbori_2024/10/odluka_jablanica_2024_bos.pdf|title=Odluka o raspisivanju i održavanju Lokalnih izbora 2024. u općini Jablanica|date=22. 10. 2024|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=22. 10. 2024}}&lt;/ref&gt;

== Nove izborne tehnologije ==
Ovo su bili prvi izbori u [[Historija Bosne i Hercegovine|historiji Bosne i Hercegovine]] na kojima su se koristile posebne izborne tehnologije, koje su osigurale što veći integritet izbora. Iako je njihova službena primjena tek od [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.|općih izbora 2026]], na određenim biračkim mjestima postavljene su izborne tehnologije s ciljem testiranja i simulacije njihove primjene, radi provjere tehničkih mogućnosti provedbe određenih procedura s ciljem jačanja izbornog integriteta i dobijanja relevantnih pokazatelja potrebnih za buduću primjenu i evaulaciju.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/izbori_2024/odluka_o_djelokrugu_primjene_pilot_projekata_centralne_izborne_komisije_bih_za_lokalne_izbore_b.pdf|title=Odluka o djelokrugu primjene pilot projekata CIK BiH za Lokalne izbore 2024.|date=3. 4. 2024|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=18. 9. 2024}}&lt;/ref&gt;

Provedeni pilot projekti bili su:&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/izbori_2024/09/U_1874-bos.pdf|title=Upustvo o korištenju opreme za video nadzor|date=2024|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=19. 9. 2024}}&lt;/ref&gt;
* Pilot projekat 1 - Autentifikacija birača i transmisija rezultata,
* Pilot projekat 2 - Optički skeneri i automatsko prebrojavanje glasačkih listića,
* Pilot projekat 3 - Biometrijska identifikacija i autentifikacija birača,
* Pilot projekat 4 - Video nadzor na biračkim mjestima.

=== Pilot projekat 1 - Autentifikacija birača i transmisija rezultata ===
Autentifikacija birača predstavlja postupak potvrđivanja identiteta birača na biračkom mjestu, koji se vrši nakon izvršene provjere [[Lični dokument|ličnog dokumenta]] ([[Lična karta Bosne i Hercegovine|lična karta]], [[Pasoš Bosne i Hercegovine|pasoš]] ili [[Vozačka dozvola Bosne i Hercegovine|vozačka dozvola]]) i podrazumijeva proceduru usporedbe [[Biometrija|biometrijskih podataka]] ([[otisak prsta]]) birača u evidenciji [[Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine|Agencije za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH]] (IDDEEA), dok je transmisija rezultata postupak dostave izbornih rezultata [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIK]]-u s biračkom mjesta, putem online aplikacije, i vrši se nakon ručnog prebrojavanja glasova.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Projekat se proveo na 165 biračih mjesta u 11 općina i gradova: [[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad Sarajevo]] (46), [[Bijeljina]] (28), [[Doboj]] (17), [[Gradiška]] (14), [[Zvornik]] (14), [[Tešanj]] (9), [[Sanski Most]] (8), [[Trebinje]] (8), [[Domaljevac-Šamac]] (7), [[Goražde]] (7) i [[Srebrenica]] (7).&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.glasila.ba/page/akt/i9PUfK4DEM8=|title=Službeni glasnik BiH, broj 57/24|date=16. 8. 2024|website=glasila.ba|publisher=[[Službeni list Bosne i Hercegovine]]|access-date=19. 9. 2024}}&lt;/ref&gt;

Projekat se realizirao uz podršku Delegacije [[Evropska unija|Evropske unije]], koja je osigurala potrebnu [[hardver]]sku i [[softver]]sku opremu.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

=== Pilot projekat 2 - Optički skeneri i automatsko prebrojavanje glasačkih listića ===
Korištenje optičkih skenera na biračkim mjestima predstavlja proceduru ubacivanja glasačkih listića u glasačku kutiju kroz optički skener koji automatski prebrojava rezultate glasanja, te omogućava direktnu transmisiju rezultata, te se rezultati, nakon zatvaranja biračkog mjesta, dostavljaju CIK-u.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Projekat se proveo na 145 biračih mjesta u 7 općina i gradova: [[Vogošća]] (48), [[Tuzla]] (32), [[Prijedor]] (25), [[Novi Grad]] (11), [[Visoko]] (11), [[Mostar]] (9) i [[Stolac]] (9).&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

Projekat se realizirao uz podršku [[Američka agencija za međunarodni razvoj|Američke agencije za međunarodni razvoj]] (USAID), koja je osigurala potrebnu hardversku i softversku opremu, te provela neophodne obuke i edukacijske kampanje.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

=== Pilot projekat 3 - Biometrijska identifikacija i autentifikacija birača ===
Tehnologija biometrijske identifikacije i autentifikacije birača postupak je potvrđivanja identiteta birača na biračkom mjestu, koji se također vrši nakon ranije identifikacije putem ličnog dokumenta, i podrazumijeva proceduru usporedbe biometrijskih podataka (otiska prsta) biračka putem uređaja za identifikaciju u koji su integrirani biometrijski podaci ili koji se u datom trenutku provjeravaju u evidencijama IDDEEA-e.

Projekat se proveo na 138 biračih mjesta u [[Brčko distrikt|Brčko distriktu BiH]].&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

Projekat se realizirao uz podršku [[Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju|Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju]] (OSCE) u BiH, koja je osigurala potrebne uređaje za identifikaciju, aplikativne softvere za iste, te provela neophodne obuke i edukacijske kampanje.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

=== Pilot projekat 4 - Video nadzor na biračkim mjestima ===
Nakon sticanja uslova, CIKBIH odlučio je provesti još jedan pilot projekat, a to je [[Videonadzor|video nadzor]] (CCTV) na biračkim mjestima. Video nadzor predstavlja upotrebu nadzornih kamera na biračkom mjestu za prijenos video signala.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Projekat se proveo na 10 biračkih mjesta u 5 općina i gradova: [[Banja Luka]] (2), [[Centar (Sarajevo)|Centar Sarajevo]] (2), [[Istočno Novo Sarajevo]] (2), [[Vlasenica]] (2) i [[Zenica]] (2).&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

== Izborni sistem ==
{{Glavni|Izbori u Bosni i Hercegovini#Lokalni izbori}}
Lokalni izbori, koji su regulisani [[Izbori u Bosni i Hercegovini#Izborni zakon|Izbornim zakonom BiH]], obuhvataju izbor načelnika općina i gradonačelnika gradova, kao i općinska i gradska vijeća/skupštine, u [[Općine Bosne i Hercegovine|143 općine]] i 2 [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|grada]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].

Načelnici i gradonačelnici se biraju po principu [[Većinski izborni sistem|jednostavne većine]] (''First-past-the-post''), pri čemu je pobjednik kandidat sa najvećim brojem glasova. Zbog toga, višestranačke koalicije su češte na lokalnom nivou, sa jedinstvenom političkom ili etničkom grupom predstavljenom u situacijama kada nekoliko kandidata može podijeliti biračko tijelo. Kandidati za vijeća/skupštine biraju se [[Proporcionalni izborni sistem|proporcionalnom zastupljenosti]] [[Otvorena lista|otvorenih lista]], pri čemu broj mandata u vijeću varira u zavisnosti od broja stanovništva.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/documents/ZAKONI/Tehnicki_precisceni_tekst/Tehnicki_precisceni_tekst_IZ_BiH_05_2024-bos.pdf?v=1|title=Izborni zakon Bosne i Hercegovine|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|language=bs-BA|access-date=19. 3. 2024}}&lt;/ref&gt;

Gradovi [[Sarajevo]] i [[Istočno Sarajevo]] se dijele na četiri i šest općina, koji biraju gradska vijeća, odnosno skupštinu. [[Spisak gradonačelnika Sarajeva|Gradonačelnik Sarajeva]] bira se indirektno,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=ajkNguAMpjM|title=Izbori za Gradsko vijeće Grada Sarajeva - bos|date=27. 7. 2024|website=youtube.com|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|language=bs-BA|access-date=12. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://gradskovijece.sarajevo.ba/wp-content/uploads/2020/05/Statut-Grada-Sarajeva.pdf|title=Statut Grada Sarajeva|date=9. 10. 2008|website=gradskovijece.sarajevo.ba|publisher=[[Gradsko vijeće Sarajeva]]|language=bs-BA|access-date=12. 8. 2024}}&lt;/ref&gt; a [[Spisak gradonačelnika Istočnog Sarajeva|Gradonačelnik Istočnog Sarajeva]], od [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2020.|lokalnih izbora 2020]], direktno.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=bqY6U_Dzvm0|title=Izbori za Skupštinu Grada Istočno Sarajevo - bos|date=27. 7. 2024|website=youtube.com|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|language=bs-BA|access-date=12. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.narodnaskupstinars.net/?q=la/akti/usvojeni-zakoni/zakon-o-gradu-isto%C4%8Dno-sarajevo|title=Zakon o gradu Istočno Sarajevo|last=|date=13. 3. 2020|website=narodnaskupstinars.net|publisher=[[NSRS]]|language=sr-BA|access-date=12. 8. 2024|archive-date=12. 8. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240812142544/https://www.narodnaskupstinars.net/?q=la/akti/usvojeni-zakoni/zakon-o-gradu-isto%C4%8Dno-sarajevo|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; U [[Brčko distrikt]]u biraju se predstavnici u [[Skupština Brčko distrikta|Skupštini]], koji naknadno biraju [[Spisak gradonačelnika Brčko distrikta|gradonačelnika]] [[Brčko]]g.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://skupstinabd.ba/images/dokumenti/ba/statut-brcko-distrikta.pdf|title=Statut Brčko distrikta|date=14. 1. 2010|website=skupstinabd.ba|publisher=[[Skupština Brčko distrikta]]|access-date=31. 8. 2024}}&lt;/ref&gt; [[Mostar]] izbore održava po [[Mješoviti proporcionalni izborni sistem|mješovitom proporcionalnom sistemu predstavljanja]], gdje će se birati ukupno 22 vijećnika iz šest različitih gradskih područja i 13 sa gradske liste, a gradonačelnika će također birati gradsko vijeće.&lt;ref name=&quot;:8&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=kxyeKiZJ37s|title=Izbori u Gradu Mostaru - bos|date=27. 7. 2024|website=youtube.com|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|language=bs-BA|access-date=10. 8. 2024}}&lt;/ref&gt; To će ujedno biti drugi izbori u Mostaru nakon političkog sporazuma 2020.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://balkans.aljazeera.net/news/balkan/2020/6/17/covic-i-izetbegovic-postigli-sporazum-o-mostaru|title=Čović i Izetbegović postigli sporazum o Mostaru|website=Al Jazeera Balkans|language=bs|access-date=19. 3. 2024}}&lt;/ref&gt; i prvi koji će se održati u isto vrijeme kada i ostatak zemlje od [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2008.|2008]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.aa.com.tr/ba/politika/predstavni%C4%8Dki-dom-parlamenta-bih-izglasao-izmjene-izbornog-zakona-za-mostar/1902951|title=Predstavnički dom Parlamenta BiH izglasao izmjene Izbornog zakona za Mostar|website=www.aa.com.tr|access-date=19. 3. 2024}}&lt;/ref&gt;

[[Bosna i Hercegovina]] službeno ima [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|35 gradonačelnika]], nakon što su, između lokalnih izbora, općine u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji BiH]] ([[Stolac]], [[Bosanska Krupa]], [[Lukavac]], [[Konjic]], [[Orašje]], [[Zavidovići]] i [[Novi Travnik]]) i u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] ([[Derventa]], [[Laktaši]] i [[Prnjavor]]) postali gradovi.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://faktor.ba/bosna-i-hercegovina/aktuelno/konjic-zavidovici-stolac-orasje-bosanska-krupa-i-lukavac-od-veceras-su-gradovi/115627|title=Konjic, Zavidovići, Stolac, Orašje, Bosanska Krupa i Lukavac od večeras su gradovi|website=faktor.ba|language=en|access-date=19. 3. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://predstavnistvorsbg.rs/sr-Latn/kategorija-ltn/gradovi-u-republici-srpskoj-sr-latn/|title=Gradovi u Republici Srpskoj – Predstavništvo Republike Srpske u Srbiji|website=predstavnistvorsbg.rs|access-date=19. 3. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ont.gov.ba/index.php/novosti/1402-zakon-o-gradu-novi-travnik|title=Zakon o gradu Novi Travnik|last=|first=|date=29. 7. 2024|website=ont.gov.ba|language=|access-date=8. 8. 2024|archive-date=8. 8. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240808105805/https://www.ont.gov.ba/index.php/novosti/1402-zakon-o-gradu-novi-travnik|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Rezultati ==
=== Gradonačelnici gradova ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+[[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|Gradovi Bosne i Hercegovine]]
!Grad
! colspan=&quot;2&quot; |Bivši&lt;br&gt;gradonačelnik
! colspan=&quot;2&quot; |Novoizabrani&lt;br&gt;gradonačelnik
|-
|[[Banja Luka]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|PDP|tamno|BS}};&quot;|
|[[Draško Stanivuković]] ([[Partija demokratskog progresa|PDP]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|PDP|tamno|BS}};&quot;|
|[[Draško Stanivuković]] ([[Partija demokratskog progresa|PDP]])
|-
|[[Bihać]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|POMAK|tamno|BS}};&quot;|
|Elvedin Sedić ([[Pokret za modernu i aktivnu Krajinu|POMAK]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|POMAK|tamno|BS}};&quot;|
|Elvedin Sedić ([[Pokret za modernu i aktivnu Krajinu|POMAK]])
|-
|[[Bijeljina]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};&quot;|
|Ljubiša Petrović ([[Srpska demokratska stranka|SDS]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};&quot;|
|Ljubiša Petrović ([[Srpska demokratska stranka|SDS]])
|-
|[[Bosanska Krupa]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};&quot;|
|Armin Halitović ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};&quot;|
|Armin Halitović ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]])
|-
|[[Cazin]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|NES|tamno|BS}};&quot;|
|Nermin Ogrešević ([[Narodni evropski savez|NES]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|NES|tamno|BS}};&quot;|
|Nermin Ogrešević ([[Narodni evropski savez|NES]])
|-
|[[Čapljina]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot;|
|Smiljan Vidić ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot;|
|Iva Raguž ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]])
|-
|[[Derventa]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|Milorad Simić ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|Igor Žunić ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
|-
|[[Doboj]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|Boris Jerinić ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|Boris Jerinić ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
|-
|[[Goražde]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};&quot;|
|Ernest Imamović ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};&quot;|
|Ernest Imamović ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]])
|-
|[[Gračanica]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};&quot;|
|Nusret Helić ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|Sadmir Džebo ([[Stranka demokratske akcije|SDA]])
|-
|[[Gradačac]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};&quot;|
|Edis Dervišagić ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|Hajrudin Mehanović ([[Stranka demokratske akcije|SDA]])
|-
|[[Gradiška]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|Zoran Adžić ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|Zoran Adžić ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
|-
|[[Istočno Sarajevo]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|[[Ljubiša Ćosić]] ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|[[Ljubiša Ćosić]] ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
|-
|[[Konjic]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|Osman Ćatić ([[Stranka demokratske akcije|SDA]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|Osman Ćatić ([[Stranka demokratske akcije|SDA]])
|-
|[[Laktaši]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|Miroslav Bojić ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|Miroslav Bojić ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
|-
|[[Livno]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot;|
|Darko Čondrić ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot;|
|Darko Čondrić ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]])
|-
|[[Lukavac]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDBiH|tamno|BS}};&quot;|
|Edin Delić ([[Socijaldemokrate Bosne i Hercegovine|SDBiH]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDBiH|tamno|BS}};&quot;|
|Edin Delić ([[Socijaldemokrate Bosne i Hercegovine|SDBiH]])
|-
|[[Ljubuški]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot;|
|Vedran Markotić ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot;|
|Vedran Markotić ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]])
|-
|[[Novi Travnik]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot;|
|Stjepan Dujo ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot;|
|Stjepan Dujo ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]])
|-
|[[Orašje]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot;|
|Marijan Oršolić ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot;|
|Marijan Oršolić ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]])
|-
|[[Prijedor]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|Slobodan Javor ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|Slobodan Javor ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
|-
|[[Prnjavor]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|Darko Tomaš ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|Darko Tomaš ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
|-
|[[Srebrenik]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}};&quot;|
|Adnan Bjelić ([[Narod i pravda|NiP]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}};&quot;|
|Adnan Bjelić ([[Narod i pravda|NiP]])
|-
|[[Stolac]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot;|
|Stjepan Bošković ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot;|
|Stjepan Bošković ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]])
|-
|[[Široki Brijeg]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot;|
|Miro Kraljević ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot;|
|Ivo Pavković ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]])
|-
|[[Trebinje]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|Mirko Ćurić ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|Mirko Ćurić ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
|-
|[[Tuzla]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};&quot;|
|Zijad Lugavić ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};&quot;|
|Zijad Lugavić ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]])
|-
|[[Visoko]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|Mirza Ganić ([[Stranka demokratske akcije|SDA]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|Mirza Ganić ([[Stranka demokratske akcije|SDA]])
|-
|[[Zavidovići]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SN|tamno|BS}};&quot;|
|Hašim Mujanović ([[Snaga naroda|SN]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|Erna Merdić-Smailhodžić ([[Stranka demokratske akcije|SDA]])
|-
|[[Zenica]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|BHI|tamno|BS}};&quot;|
|[[Fuad Kasumović]] ([[Bosanskohercegovačka inicijativa|BHI]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|BHI|tamno|BS}};&quot;|
|[[Fuad Kasumović]] ([[Bosanskohercegovačka inicijativa|BHI]])
|-
|[[Zvornik]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|Bojan Ivanović ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|Bojan Ivanović ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
|-
|[[Živinice]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|Began Muhić ([[Stranka demokratske akcije|SDA]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|Began Muhić ([[Stranka demokratske akcije|SDA]])
|-
! colspan=&quot;5&quot; | Gradonačelnici gradova izabrani kroz gradska vijeća/skupštine
|-
|[[Brčko]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};&quot;|
|Zijad Nišić ([[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]]) 
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|[[Siniša Milić]] ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
|-
|[[Mostar]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot;|
|[[Mario Kordić]] ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]) 
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot;|
|[[Mario Kordić]] ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]) 
|-
|[[Sarajevo]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};&quot;|
|[[Predrag Puharić]] ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]){{Efn|[[Predrag Puharić]] je 29. novembra 2024. imenovan za privremenog [[Spisak gradonačelnika Sarajeva|gradonačelnika Sarajeva]], nakon što je [[Benjamina Karić]] izabrana za načelnicu općine [[Novo Sarajevo]]. Obavljao je tu funkciju do 16. jula 2025, kada je [[Samir Avdić]] izabran za gradonačelnika od strane novog saziva [[Gradsko vijeće Grada Sarajeva|Gradskog vijeća Sarajeva]].|naziv=gradonačelnik Sarajeva|grupa=lower-alpha}}
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}};&quot;|
|[[Samir Avdić]] ([[Narod i pravda|NiP]])
|-
|}

=== Načelnici općina ===
{{legenda|#FCE4D6|Općine unutar gradova}}
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+[[Općine Bosne i Hercegovine]]
!Općina
! colspan=&quot;2&quot; |Bivši&lt;br&gt;načelnik
! colspan=&quot;2&quot; |Novoizabrani&lt;br&gt;načelnik
|-
|[[Banovići]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|Bego Gutić ([[Stranka demokratske akcije|SDA]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|PDA|tamno|BS}};&quot;|
|Mehmed Hasanović ([[Pokret demokratske akcije|PDA]])
|-
|[[Berkovići]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};&quot;|
|Nenad Abramović ([[Srpska demokratska stranka|SDS]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};&quot;|
|Bojan Samardžić ([[Srpska demokratska stranka|SDS]])
|-
|[[Bileća]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};&quot;|
|Veselin Vujović ([[Srpska demokratska stranka|SDS]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|Miodrag Parežanin ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
|-
|[[Brod (općina)|Brod]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};&quot;|
|Zoran Vidić ([[Srpska demokratska stranka|SDS]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|Milan Zečević ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
|-
|[[Bosanski Petrovac]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|Mahmut Jukić ([[Stranka demokratske akcije|SDA]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|Mahmut Jukić ([[Stranka demokratske akcije|SDA]])
|-
|[[Bosansko Grahovo]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|Uroš Đuran ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};&quot;|
|Smiljka Radlović ([[Nezavisni kandidat|Nezav.]])
|-
|[[Bratunac]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|Lazar Prodanović ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|Lazar Prodanović ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
|-
|[[Breza (općina)|Breza]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|Vedad Jusić ([[Stranka demokratske akcije|SDA]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|Vedad Jusić ([[Stranka demokratske akcije|SDA]])
|-
|[[Bugojno]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|Hasan Ajkunić ([[Stranka demokratske akcije|SDA]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};&quot;|
|Edin Mašić ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]])
|-
|[[Busovača]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|Asim Mekić ([[Stranka demokratske akcije|SDA]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|Asim Mekić ([[Stranka demokratske akcije|SDA]])
|-
|[[Bužim]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|Mersudin Nanić ([[Stranka demokratske akcije|SDA]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|Mersudin Nanić ([[Stranka demokratske akcije|SDA]])
|-
|style='background: #FCE4D6|[[Centar (Sarajevo)]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}};&quot;|
|Srđan Mandić ([[Naša stranka|NS]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}};&quot;|
|Srđan Mandić ([[Naša stranka|NS]])
|-
|[[Čajniče]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};&quot;|
|Goran Karadžić ([[Srpska demokratska stranka|SDS]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SRSRS|tamno|BS}};&quot;|
|Miroslav Furtula ([[Srpska radikalna stranka Republike Srpske|SRS RS]])
|-
|[[Čelić]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};&quot;|
|Admir Hrustanović ([[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};&quot;|
|Admir Hrustanović ([[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]])
|-
|[[Čelinac]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|Vlado Gligorić ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|Vlado Gligorić ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
|-
|[[Čitluk]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot;|
|Marin Radišić ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot;|
|Marin Radišić ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]])
|-
|[[Doboj Istok]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|Kemal Bratić ([[Stranka demokratske akcije|SDA]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|Kemal Bratić ([[Stranka demokratske akcije|SDA]])
|-
|[[Doboj Jug]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|Mirnes Tukić ([[Stranka demokratske akcije|SDA]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|Mirnes Tukić ([[Stranka demokratske akcije|SDA]])
|-
|[[Dobretići]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HSS SR|tamno|BS}};&quot;|
|Ivo Čakarić ([[Hrvatska seljačka stranka - Stjepan Radić|HSS SR]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HSS SR|tamno|BS}};&quot;|
|Ivo Čakarić ([[Hrvatska seljačka stranka - Stjepan Radić|HSS SR]])
|-
|[[Domaljevac-Šamac]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot;|
|Stjepan Piljić ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot;|
|Stjepan Piljić ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]])
|-
|[[Donji Vakuf]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};&quot;|
|Huso Sušić ([[Nezavisni kandidat|Nezav.]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};&quot;|
|Senad Selimović ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]])
|-
|[[Donji Žabar]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|Pero Pavlović ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|Pero Pavlović ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
|-
|[[Drvar]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|Dušica Runić ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|Dušica Runić ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
|-
|[[Foča (Federacija Bosne i Hercegovine)|Foča (FBiH)]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};&quot;|
|Mujo Sofradžija ([[Nezavisni kandidat|Nezav.]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};&quot;|
|Mujo Sofradžija ([[Nezavisni kandidat|Nezav.]])
|-
|[[Foča (Republika Srpska)|Foča (RS)]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|Milan Vukadinović ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|Milan Vukadinović ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
|-
|[[Fojnica]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|Sabahudin Klisura ([[Stranka demokratske akcije|SDA]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|Sabahudin Klisura ([[Stranka demokratske akcije|SDA]])
|-
|[[Gacko]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|Ognjen Milinković ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};&quot;|
|[[Vukota Govedarica]] ([[Srpska demokratska stranka|SDS]])
|-
|[[Glamoč]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|Nebojša Radivojša ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|Nebojša Radivojša ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
|-
|[[Gornji Vakuf-Uskoplje]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|Sead Čaušević ([[Stranka demokratske akcije|SDA]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|Esmin Hajdarević ([[Stranka demokratske akcije|SDA]])
|-
|[[Grude]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot;|
|Ljubo Grizelj ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot;|
|Ljubo Grizelj ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]])
|-
|[[Hadžići]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|Hamdo Ejubović ([[Stranka demokratske akcije|SDA]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|Eldar Čomor ([[Stranka demokratske akcije|SDA]])
|-
|[[Han-Pijesak]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};&quot;|
|Slobodan Đurić ([[Srpska demokratska stranka|SDS]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};&quot;|
|Slobodan Đurić ([[Srpska demokratska stranka|SDS]])
|-
|[[Ilidža]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}};&quot;|
|Nermin Muzur ([[Narod i pravda|NiP]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}};&quot;|
|Nermin Muzur ([[Narod i pravda|NiP]])
|-
|[[Ilijaš]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|Akif Fazlić ([[Stranka demokratske akcije|SDA]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}};&quot;|
|Amar Dovadžija ([[Narod i pravda|NiP]])
|-
|style='background: #FCE4D6|[[Istočna Ilidža]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};&quot;|
|Marinko Božović ([[Srpska demokratska stranka|SDS]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};&quot;|
|Marinko Božović ([[Srpska demokratska stranka|SDS]])
|-
|[[Istočni Drvar]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|ZSD|tamno|BS}};&quot;|
|Milka Ivanković ([[Zavičajni socijaldemokrati|ZSD]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|Milka Ivanković ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
|-
|[[Istočni Mostar]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};&quot;|
|Božo Sjeran ([[Srpska demokratska stranka|SDS]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};&quot;|
|Božo Sjeran ([[Nezavisni kandidat|Nezav.]])
|-
|style='background: #FCE4D6|[[Istočni Stari Grad]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};&quot;|
|Bojo Gašanović ([[Srpska demokratska stranka|SDS]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};&quot;|
|Bojo Gašanović ([[Srpska demokratska stranka|SDS]])
|-
|style='background: #FCE4D6|[[Istočno Novo Sarajevo]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|Jovan Katić ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|Jovan Katić ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
|-
|[[Jablanica]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};&quot;|
|Damir Šabanović ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|Emir Muratović ([[Stranka demokratske akcije|SDA]])
|-
|[[Jajce]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|Edin Hozan ([[Stranka demokratske akcije|SDA]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|Edin Hozan ([[Stranka demokratske akcije|SDA]])
|-
|[[Jezero (općina)|Jezero]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|Snežana Ružičić ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|Snežana Ružičić ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
|-
|[[Kakanj]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|Mirnes Bajtarević ([[Stranka demokratske akcije|SDA]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|Mirnes Bajtarević ([[Stranka demokratske akcije|SDA]])
|-
|[[Kalesija]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|Sead Džafić ([[Stranka demokratske akcije|SDA]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|Nermin Mujkanović ([[Stranka demokratske akcije|SDA]])
|-
|[[Kalinovik]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|Radomir Sladoje ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|Radomir Sladoje ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
|-
|[[Kiseljak]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot;|
|Mladen Mišurić-Ramljak ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot;|
|Mladen Mišurić-Ramljak ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]])
|-
|[[Kladanj]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|PDA|tamno|BS}};&quot;|
|Jusuf Čavkunović ([[Pokret demokratske akcije|PDA]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|Edis Šarić ([[Stranka demokratske akcije|SDA]])
|-
|[[Ključ (općina)|Ključ]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};&quot;|
|Nedžad Zukanović ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|Jasmin Musić ([[Stranka demokratske akcije|SDA]])
|-
|[[Kneževo]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|Goran Borojević ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|Goran Borojević ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
|-
|[[Kostajnica]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|Nikola Janjetović ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|Nikola Janjetović ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
|-
|[[Kotor-Varoš]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|PDP|tamno|BS}};&quot;|
|Zdenko Sakan ([[Partija demokratskog progresa|PDP]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|PDP|tamno|BS}};&quot;|
|Zdenko Sakan ([[Partija demokratskog progresa|PDP]])
|-
|[[Kozarska Dubica]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|Radenko Reljić ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|Igor Savković ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
|-
|[[Kreševo]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot;|
|Renato Pejak ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot;|
|Boris Marić ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]])
|-
|[[Krupa na Uni]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|Mladen Kljajić ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|NPS|tamno|BS}};&quot;|
|Gojko Kličković ([[Narodna partija Srpske|NPS]])
|-
|[[Kupres (Federacija Bosne i Hercegovine)|Kupres (FBiH)]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot;|
|Zdravko Mioč ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot;|
|Danko Jurič ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]])
|-
|[[Kupres (Republika Srpska)|Kupres (RS)]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|Gojko Šebez ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SP|tamno|BS}};&quot;|
|Srđen Petković ([[Socijalistička partija (Bosna i Hercegovina)|SP]])
|-
|[[Lopare]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};&quot;|
|Rado Savić ([[Srpska demokratska stranka|SDS]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};&quot;|
|Rado Savić ([[Srpska demokratska stranka|SDS]])
|-
|[[Ljubinje]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};&quot;|
|Stevo Drapić ([[Srpska demokratska stranka|SDS]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};&quot;|
|Stevo Drapić ([[Srpska demokratska stranka|SDS]])
|-
|[[Maglaj]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};&quot;|
|Mirsad Mahmutagić ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|Maid Suljaković ([[Stranka demokratske akcije|SDA]])
|-
|[[Milići]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|Marko Savić ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|Marko Savić ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
|-
|[[Modriča]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};&quot;|
|Jovica Radulović ([[Srpska demokratska stranka|SDS]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};&quot;|
|Jovica Radulović ([[Srpska demokratska stranka|SDS]])
|-
|[[Mrkonjić Grad]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|Dragan Vođević ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|Dragan Vođević ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
|-
|[[Neum]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot;|
|Dragan Jurković ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot;|
|Dragan Jurković ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]])
|-
|[[Nevesinje]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|Milenko Avdalović ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|Milenko Avdalović ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
|-
|[[Novi Grad]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|Snježana Rajilić ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|Miroslav Drljača ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
|-
|style='background: #FCE4D6|[[Novi Grad (Sarajevo)]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};&quot;|
|Semir Efendić ([[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};&quot;|
|Semir Efendić ([[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]])
|-
|[[Novo Goražde]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|Mila Petković ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|Mila Petković ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
|-
|style='background: #FCE4D6|[[Novo Sarajevo]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};&quot;|
|Hasan Tanović ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};&quot;|
|[[Benjamina Karić]] ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]])
|-
|[[Odžak]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot;|
|Nada Ćulap ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|Anes Osmanović ([[Stranka demokratske akcije|SDA]])
|-
|[[Olovo (općina)|Olovo]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|Đemal Memagić ([[Stranka demokratske akcije|SDA]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|Đemal Memagić ([[Stranka demokratske akcije|SDA]])
|-
|[[Osmaci]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|Radan Sarić ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|Radan Sarić ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
|-
|[[Oštra Luka]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|Dragan Mastikosa ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|Duško Došenović ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
|-
|[[Pale (Federacija Bosne i Hercegovine)|Pale (FBiH)]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|Almin Ćutuk ([[Stranka demokratske akcije|SDA]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|Almin Ćutuk ([[Stranka demokratske akcije|SDA]])
|-
|style='background: #FCE4D6|[[Pale (Republika Srpska)|Pale (RS)]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|Boško Jugović ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|DEMOS|tamno|BS}};&quot;|
|Dejan Kojić ([[Demokratski savez|DEMOS]])
|-
|[[Pelagićevo]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|Slavko Tešić ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|Slavko Tešić ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
|-
|[[Petrovac]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|Drago Kovačević ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|Drago Kovačević ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
|-
|[[Petrovo]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|Ozren Petković ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|Ozren Petković ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
|-
|[[Posušje]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot;|
|Ante Begić ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot;|
|Ante Begić ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]])
|-
|[[Prozor-Rama]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|RNS|tamno|BS}};&quot;|
|Jozo Ivančević ([[Ramska narodna stranka|RNS]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|RNS|tamno|BS}};&quot;|
|Jozo Ivančević ([[Ramska narodna stranka|RNS]])
|-
|[[Ravno]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot;|
|Andrija Šimunović ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot;|
|Andrija Šimunović ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]])
|-
|[[Ribnik]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|Nebojša Karać ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|Duško Dakić ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
|-
|[[Rogatica]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|Milorad Jagodić ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|Ninoslav Prelić ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
|-
|[[Rudo]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|Dragoljub Bogdanović ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|Dragoljub Bogdanović ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
|-
|[[Sanski Most]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|Faris Hasanbegović ([[Stranka demokratske akcije|SDA]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|Mensur Seferović ([[Stranka demokratske akcije|SDA]])
|-
|[[Sapna]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|Zudin Mahmutović ([[Stranka demokratske akcije|SDA]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|Zudin Mahmutović ([[Stranka demokratske akcije|SDA]])
|-
|style='background: #FCE4D6|[[Sokolac]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};&quot;|
|Milovan Bjelica ([[Srpska demokratska stranka|SDS]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|Strahinja Bašević ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
|-
|[[Srbac]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|Mlađan Dragosavljević ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|Mlađan Dragosavljević ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
|-
|[[Srebrenica]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|Mladen Grujičić ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|Miloš Vučić ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
|-
|[[Stanari]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|US|tamno|BS}};&quot;|
|Radojica Ćelić ([[Ujedinjena Srpska|US]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|US|tamno|BS}};&quot;|
|Aleksandar Ristić ([[Ujedinjena Srpska|US]])
|-
|style='background: #FCE4D6|[[Stari Grad (Sarajevo)]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};&quot;|
|Irfan Čengić ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};&quot;|
|[[Irfan Čengić]] ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]])
|-
|[[Šamac]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};&quot;|
|Đorđe Milićević ([[Srpska demokratska stranka|SDS]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};&quot;|
|Đorđe Milićević ([[Srpska demokratska stranka|SDS]])
|-
|[[Šekovići]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|Miladin Lazić ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|Miladin Lazić ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
|-
|[[Šipovo]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|Milan Kovač ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|Milan Kovač ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
|-
|[[Teočak]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|Tajib Muminović ([[Stranka demokratske akcije|SDA]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|Tajib Muminović ([[Stranka demokratske akcije|SDA]])
|-
|[[Teslić]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};&quot;|
|Milan Miličević ([[Srpska demokratska stranka|SDS]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};&quot;|
|Milan Miličević ([[Srpska demokratska stranka|SDS]])
|-
|[[Tešanj]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|Suad Huskić ([[Stranka demokratske akcije|SDA]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|Suad Huskić ([[Stranka demokratske akcije|SDA]])
|-
|[[Tomislavgrad]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HNP|tamno|BS}};&quot;|
|Ivan Buntić ([[Hrvatski nacionalni pomak|HNP]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HNP|tamno|BS}};&quot;|
|Ivan Buntić ([[Hrvatski nacionalni pomak|HNP]])
|-
|[[Travnik]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|Kenan Dautović ([[Stranka demokratske akcije|SDA]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|Kenan Dautović ([[Stranka demokratske akcije|SDA]])
|-
|[[Trnovo (Federacija Bosne i Hercegovine)|Trnovo (FBiH)]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|Ibro Berilo ([[Stranka demokratske akcije|SDA]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|Ibro Berilo ([[Stranka demokratske akcije|SDA]])
|-
|style='background: #FCE4D6|[[Trnovo (Republika Srpska)|Trnovo (RS)]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|Dragomir Gagović ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|Miroslav Bjelica ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
|-
|[[Ugljevik]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};&quot;|
|Vasilije Perić ([[Srpska demokratska stranka|SDS]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|Dragan Gajić ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
|-
|[[Usora (općina)|Usora]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot;|
|Zvonimir Anđelić ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot;|
|Zvonimir Anđelić ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]])
|-
|[[Vareš]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDS|tamno|BS}};&quot;|
|Zdravko Marošević ([[Hrvatski demokratski savez|HDS]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDS|tamno|BS}};&quot;|
|Zdravko Marošević ([[Hrvatski demokratski savez|HDS]])
|-
|[[Velika Kladuša]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|LS BiH|tamno|BS}};&quot;|
|[[Fikret Abdić]] ([[Laburistička stranka Bosne i Hercegovine|LS BiH]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};&quot;|
|Boris Horvat (&quot;Zajedno za Krajinu&quot; – [[Stranka demokratske akcije|SDA]]/[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP]]/[[Demokratska narodna zajednica|DNZ]]/[[Naša stranka|NS]]/[[Narod i pravda|NiP]]/[[Demokratska fronta|DF]])
|-
|[[Višegrad]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|Mladen Đurđević ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|Mladen Đurđević ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
|-
|[[Vitez (općina)|Vitez]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot;|
|Boris Marjanović ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot;|
|Boris Marjanović ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]])
|-
|[[Vlasenica]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|Miroslav Kraljević ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|Miroslav Kraljević ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
|-
|[[Vogošća]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|Migdad Hasanović ([[Stranka demokratske akcije|SDA]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|Migdad Hasanović ([[Stranka demokratske akcije|SDA]])
|-
|[[Vukosavlje]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|Borislav Rakić ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};&quot;|
|Zekerijah Bahić ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]])
|-
|[[Žepče]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot;|
|Mato Zovko ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot;|
|Mato Zovko ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]])
|}

=== Skupština Brčko distrikta ===
{{Glavni|Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2024 (Brčko)}}
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+[[Skupština Brčko distrikta]]
!#
!Politički subjekt
!Skr.
!Broj glasova
!%
!Mandati
|-
! style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;&quot; |1.
|[[Stranka demokratske akcije]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |SDA
| style=&quot;text-align:center;&quot; |6.024
| style=&quot;text-align:center;&quot; |15,93
| style=&quot;text-align:center;&quot; |4
|-
! style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}; color:white;&quot; |2.
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] - [[Socijalistička partija Srpske]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |SNSD - SPS
| style=&quot;text-align:center;&quot; |5.945
| style=&quot;text-align:center;&quot; |15,72
| style=&quot;text-align:center;&quot; |4
|-
! style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SP|tamno|BS}}; color:white;&quot; |3.
|[[Socijalistička partija (Bosna i Hercegovina)|Socijalistička partija]] - [[Demokratski narodni savez]] - [[Partija ujedinjenih penzionera]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |SP - DNS - PUP
| style=&quot;text-align:center;&quot; |3.489
| style=&quot;text-align:center;&quot; |9,23
| style=&quot;text-align:center;&quot; |3
|-
! style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|US|tamno|BS}}; color:white;&quot; |4.
|[[Ujedinjena Srpska]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |US
| style=&quot;text-align:center;&quot; |3.431
| style=&quot;text-align:center;&quot; |9,07
| style=&quot;text-align:center;&quot; |3
|-
! style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;&quot; |5.
|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |HDZ BiH
| style=&quot;text-align:center;&quot; |3.387
| style=&quot;text-align:center;&quot; |8,96
| style=&quot;text-align:center;&quot; |3
|-
! style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|PDP|tamno|BS}}; color:white;&quot; |6.
|[[Partija demokratskog progresa]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |PDP
| style=&quot;text-align:center;&quot; |2.321
| style=&quot;text-align:center;&quot; |6,14
| style=&quot;text-align:center;&quot; |2
|-
! style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SBB|tamno|BS}}; color:white;&quot; |7.
|[[Savez za bolju budućnost]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |SBB
| style=&quot;text-align:center;&quot; |2.271
| style=&quot;text-align:center;&quot; |6,01
| style=&quot;text-align:center;&quot; |2
|-
! style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}}; color:white;&quot; |8.
|[[Narod i pravda]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |NiP
| style=&quot;text-align:center;&quot; |2.224
| style=&quot;text-align:center;&quot; |5,88
| style=&quot;text-align:center;&quot; |2
|-
! style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}}; color:white;&quot; |9.
|[[Naša stranka]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |NS
| style=&quot;text-align:center;&quot; |2.053
| style=&quot;text-align:center;&quot; |5,43
| style=&quot;text-align:center;&quot; |2
|-
! style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}; color:white;&quot; |10.
|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |SDP BiH
| style=&quot;text-align:center;&quot; |1.988
| style=&quot;text-align:center;&quot; |5,26
| style=&quot;text-align:center;&quot; |1
|-
! style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}; color:white;&quot; |11.
|[[Srpska demokratska stranka|Srpska demokratska stranka - Volja naroda]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |SDS
| style=&quot;text-align:center;&quot; |1.752
| style=&quot;text-align:center;&quot; |4,63
| style=&quot;text-align:center;&quot; |1
|-
! style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}}; color:white;&quot; |12.
|[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |SBiH
| style=&quot;text-align:center;&quot; |1.385
| style=&quot;text-align:center;&quot; |3,66
| style=&quot;text-align:center;&quot; |1
|-
! style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ 1990|tamno|BS}}; color:white;&quot; |13.
|[[Hrvatska seljačka stranka - Braća Radić]] - [[Hrvatska demokratska zajednica 1990]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |HSS-BR - HDZ 1990
| style=&quot;text-align:center;&quot; |1.201
| style=&quot;text-align:center;&quot; |3,18
| style=&quot;text-align:center;&quot; |1
|-
! colspan=&quot;3&quot; |Ukupno
! colspan=&quot;2&quot; |37.471
!29
|}

==== Nacionalne manjine ====
{| class=&quot;wikitable&quot;
!#
!Politički subjekt
!Kandidat
!Broj
Glasova
!%
!Broj
mandata
|-
! style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}}; color:white;&quot; |1.
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Nezavisni kandidat]]
|Alija Denjagić
| style=&quot;text-align:center;&quot; |276
| style=&quot;text-align:center;&quot; |35,43
| style=&quot;text-align:center;&quot; |1
|-
! style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}}; color:white;&quot; |2.
|Radoslav Subotić
| style=&quot;text-align:center;&quot; |157
| style=&quot;text-align:center;&quot; |20,15
| style=&quot;text-align:center;&quot; |1
|-
! colspan=&quot;3&quot; |Ukupno
! colspan=&quot;2&quot; |433
!2
|}

== Bilješke ==
{{Notelist|efn}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Izbori u Bosni i Hercegovini}}
{{Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2024. po općinama}}

[[Kategorija:Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2024.|*]]
[[Kategorija:Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini|2024]]
[[Kategorija:Izbori u Bosni i Hercegovini 2024.]]
[[Kategorija:Izbori u Bosni i Hercegovini|2024.]]
[[Kategorija:2024. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Izbori u 2024.|Bosna i Hercegovina]]
[[Kategorija:Izbori u Evropi 2024.|Bosna i Hercegovina]]</text>
      <sha1>pyai1rdui8rzl2pnh62yh2uif68cwqb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lična karta Bosne i Hercegovine</title>
    <ns>0</ns>
    <id>506746</id>
    <revision>
      <id>3917704</id>
      <parentid>3877128</parentid>
      <timestamp>2026-08-12T10:42:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3917704</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9893" sha1="pazsixkqwhkruk7bhqyevim9ll0dnmd" xml:space="preserve">{{Infokutija identifikacioni dokument
| naziv           = Lična karta Bosne i Hercegovine
| slika           = BH ID Card front.jpg
| veličina_slike  = 200px
| opis_slike      = Prednja strana lične karte.
| slika2          = BH ID Card back.jpg
| veličina_slike2 = 200px
| opis_slike2     = Zadnja strana lične karte.
| država          = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| vrsta           = [[Identifikacioni dokument]]
| izdaje          = *[[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacija BiH]]: kantonalni MUP-ovi
*[[Republika Srpska]]: [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske|MUP RS]]
*[[Brčko distrikt]]: [[Odjeljenje za javni registar Brčko distrikta|Odjeljenje za javni registar]]
| datum_prvog_izdavanja = 
| u_opticaju      = {{Početni datum|2001|12|28}}&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.sluzbenilist.ba/page/i/NO5GG01QTaE=|title=Službeni list BiH broj 32/01|date=28. 12. 2001|website=www.sluzbenilist.ba|access-date=12. 6. 2024}}&lt;/ref&gt;
| svrha           = Identifikacija
| prazna_oznaka1  = Nadležna agencija
| prazni_podaci1  = [[Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine|IDDEEA]]
| vrijedi_u       = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}&lt;br&gt;Opciona zamjena za pasoš u državama:
* {{ZID|Albanija}}
* {{ZID|Crna Gora}}
* {{ZID|Kosovo}}
* {{ZID|Sjeverna Makedonija}}
* {{ZID|Srbija}}
| uslovi          = *Navršenih 15 godina starosti&lt;ref name=&quot;zakon&quot;&gt;{{Cite web|url=https://propisi.ks.gov.ba/sites/propisi.ks.gov.ba/files/sl_glasnik_bih_broj_32_0116_02_32_0753_07_3.pdf|title=Zakon o ličnoj karti Bosne i Hercegovine|date=28. 12. 2001|website=propisi.ks.gov.ba|publisher=[[IDDEEA]]|access-date=12. 6. 2024|archive-date=12. 6. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240612221104/https://propisi.ks.gov.ba/sites/propisi.ks.gov.ba/files/sl_glasnik_bih_broj_32_0116_02_32_0753_07_3.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
*[[Državljanstvo Bosne i Hercegovine]]
| datum_isteka    = *10 godina za punoljetne osobe&lt;ref name=&quot;zakon&quot;/&gt;
*2 godine za osobe starije od 15 godina, a mlađe od 18 godina&lt;ref name=&quot;zakon&quot;/&gt;
*trajno za osobe starije od 60 godina&lt;ref name=&quot;zakon&quot;/&gt;
| cijena          = 18 [[Konvertibilna marka|KM]]&lt;ref name=&quot;cijena&quot;&gt;{{Cite web|url=https://mup.ks.gov.ba/node/191939|title=Lična karta {{!}} Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo|website=mup.ks.gov.ba|access-date=12. 6. 2024|archive-date=12. 6. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240612221104/https://mup.ks.gov.ba/node/191939|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| prava           = 
| veličina        = 86 × 54 [[milimetar|mm]]
| veb-sajt        = [https://www.iddeea.gov.ba/bs/licna-karta-2-2/ iddeea.gov.ba]
}}
[[Datoteka:Bosnian ID card B.gif|thumb|right|Izgled prednje strane stare lične karte izdavane do 1. marta 2013.]][[Datoteka:Bosnian ID card A.gif|thumb|right|Izgled zadnje strane stare lične karte izdavane do 1. marta 2013.]]
'''Lična karta Bosne i Hercegovine''' jest obavezni [[identifikacioni dokument]], odnosno javna isprava kojom se dokazuje identitet, činjenica mjesta i datuma rođenja, prebivališta odnosno boravišta za raseljeno lice i [[Državljanstvo Bosne i Hercegovine|državljanstva]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].

== O dokumentu ==
Pravo podnošenja zahtjeva za izdavanje lične karte imaju svi državljani Bosne i Hercegovine koji su rezidenti države i stariji od 15 godina, međutim obavezni su je posjedovati svi državljani stariji od 18 godina.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.iddeea.gov.ba/bs/licna-karta-2-2/|title=Lična karta – IDDEEA|language=bs-BA|access-date=12. 6. 2024}}&lt;/ref&gt; Izdaje se sa rokom važenja od 10 godina za punoljetne osobe, 2 godine za maloljetne osobe i trajno za osobe starije od 60 godina.&lt;ref name=&quot;cijena&quot;/&gt;

Izdavanje, poništavanje i zamjenu ličnih karata, u okviru svoje nadležnosti, u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]] vrše [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantonalna]] ministarstva unutarnjih poslova, u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske|Ministarstvo unutarnjih poslova RS]]-a i u [[Brčko distrikt]]u Odjeljenje za javni registar.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Od 1. marta 2013. počinje se koristiti elektronska lična karta sa čipom koja košta 18 KM.&lt;ref name=&quot;cijena&quot;/&gt; Zahvaljujući tehnologiji proizvodnje elektronskih ličnih karata, smanjen je rizik od falsifikovanja dokumenata korištenjem digitalnog predstavljanja i digitalnog potpisa. Ostali zaštitni elementi na ličnoj karti u potpunosti su usklađeni sa preporukama [[Evropska unija|Evropske unije]]. Međutim, iako lična karta ima elektronski čip, ista nije bila upisana sa elektronskim certifikatom. Tek od 1. juna 2024. nadležna državna agencija [[Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine|IDDEEA]] konačno je započela upisivanje elektronskih certifikata za digitalno predstavljanje u lične karte građana Bosne i Hercegovine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.iddeea.gov.ba/bs/iddeea-bih-od-juna-upisuje-elektronske-certifikate-za-digitalno-predstavljanje-u-licne-karte-gradana-bih/|title=IDDEEA BiH od juna upisuje elektronske certifikate za digitalno predstavljanje u lične karte građana BiH – IDDEEA|language=bs-BA|access-date=12. 6. 2024}}&lt;/ref&gt;

=== Izgled ===
Izrađena je od plastike i pravougaonog je oblika, nalik na kreditnu karticu, dimenzija 86 × 54 [[milimetar]]a. Na lijevoj strani nalazi se fotografija nosioca, dok je na suprotnoj strani postavljen [[Holografija|hologram]] na kojem je vidljiv grb i naziv zemlje. Na gornjoj ivici kartice, odnosno &quot;zaglavlju&quot;, stoji naziv države na četiri jezika ([[Bosanski jezik|bosanski]], [[Hrvatski jezik|hrvatski]], [[Srpski jezik|srpski]] i [[Engleski jezik|engleski]]) i dva pisma ([[latinica]] i [[ćirilica]]): (''BOSNA I HERCEGOVINA / БОСНА И ХЕРЦЕГОВИНА / BOSNIA AND HERZEGOVINA''); a na njenoj poleđini ispisan je naziv dokumenta na istim jezicima (s umetnutim dodatnim redom za hrvatski izgovor za „ličnu kartu“): (''LIČNA KARTA / OSOBNA ISKAZNICA / ЛИЧНА КАРТА / IDENTITY CARD''). Također, imala je i nazive na [[Francuski jezik|francuskom]], ali je uklonjeno kada je kreirana nova elektronska lična karta.

=== Kazne ===
Za prekršaje novčanom kaznom u iznosu od 10 KM do 100 KM mogu biti kažnjeni državljani BiH, dok odgovorna lica u nadležnom organu od 200 KM do 1.000 KM.&lt;ref name=&quot;zakon&quot;/&gt;

== Podaci ==
Opisi polja u kojima su vidljivi podaci o građanima prikazani su na tri jezika i dva pisma službena u državi, kao i na engleskom jeziku.

Prednja strana:

* [[Prezime]];
* [[Ime]];
* [[Spol]];
* Datum rođenja;
* Datum isteka;
* [[Državljanstvo]];
* Potpis;
* Serijski broj.

Zadnja strana:

* Mjesto rođenja;
* Općina rođenja;
* Nadležni organ;
* [[Entitetsko državljanstvo]] (opcionalno);
* [[Jedinstveni matični broj građana|Jedinstveni matični broj]] (JMBG);
* Datum izdavanja;
* [[Krvna grupa]] (opcionalno);
* Napomena;
* Linearni [[barkod]].

Adresa osobe, na čije je ime lična karta izdata, se ne štampa na obrazac lične karte, ali se čuva u bazama nadležnog organa za izdavanje lične karte. Također posjeduje [[RFID]], te ispunjava [[ICAO9303]] standard putnih isprava. Polja ''Entitetsko državljanstvo'' i ''Krvna grupa'', iako prisutne na svakoj izdatoj ličnoj karti, popunjavaju se samo na zahtjev podnosioca lične karte.

== Prelazak državne granice ==
Državljani Bosne i Hercegovine mogu koristiti ličnu kartu za prelazak državne granice u određenim okolnostima i u slučajevima kada BiH ima sporazum sa drugom državom. BiH državljani sa ličnom kartom trenutno mogu ući u 5 država, i to:&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://granpol.gov.ba/Faq/Read?pageId=21|title=Granična policija Bosne i Hercegovine|website=granpol.gov.ba|publisher=[[Granična policija Bosne i Hercegovine]]|access-date=12. 6. 2024|archive-date=12. 6. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240612221104/https://granpol.gov.ba/Faq/Read?pageId=21|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

* {{ZID|Albanija}}&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;
* {{ZID|Crna Gora}}&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;
* {{ZID|Kosovo}}&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite news|title=Građani BiH od 1. januara mogu na Kosovo sa ličnom kartom, objavio Kurti jednostranu odluku|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/kosovo-bih-kurti-licna-karta/33157916.html|newspaper=Radio Slobodna Evropa|date=14. 10. 2024|access-date=1. 11. 2024|language=sh|first=Radio Slobodna|last=Evropa}}&lt;/ref&gt;
* {{ZID|Sjeverna Makedonija}}&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;
* {{ZID|Srbija}}&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;
Bosna i Hercegovina trenutno nije službeno potpisala sporazum s [[Turska|Turskom]], iako postoji dogovor između država.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://faktor.ba/bosna-i-hercegovina/aktuelno/kada-cemo-putovati-u-tursku-sa-licnom-kartom-zvanicna-ankara-uradila-svoj-dio-posla-ceka-se-na-bh-vlasti/187854|title=Kada ćemo putovati u Tursku sa ličnom kartom: Zvanična Ankara uradila svoj dio posla, čeka se na bh. vlasti|website=faktor.ba|language=en|access-date=12. 6. 2024}}&lt;/ref&gt; Također, nije ratifikovala sporazum s Kosovom,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://balkans.aljazeera.net/news/balkan/2022/11/3/postignut-sporazum-o-prelasku-granica-na-zapadnom-balkanu-s-licnim-kartama|title=Postignut sporazum o prelasku granica na Zapadnom Balkanu s ličnim kartama|website=Al Jazeera Balkans|language=bs|access-date=12. 6. 2024}}&lt;/ref&gt; jer ga službeno ne priznaje, dok [[Vlada Kosova]] jeste, te time ukinula vizni režim i omogućila građanima BiH ulazak u državu sa ličnom kartom od 1. januara 2025.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

== Također pogledajte ==

* [[Državljanstvo Bosne i Hercegovine]]
* [[Pasoš Bosne i Hercegovine]]
* [[Vozačka dozvola Bosne i Hercegovine]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Politika Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Lične karte po državama|Bosna i Hercegovina]]</text>
      <sha1>pazsixkqwhkruk7bhqyevim9ll0dnmd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Licemjerje</title>
    <ns>0</ns>
    <id>506971</id>
    <revision>
      <id>3917695</id>
      <parentid>3904719</parentid>
      <timestamp>2026-08-12T10:14:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3917695</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="42814" sha1="h8ybtinc7fhs0ya7t5r8g7m333rg1t9" xml:space="preserve">'''Licemjerje''' jest praksa pretvaranja da je ono što nije ili da se vjeruje u ono što nije.&lt;ref&gt;&quot;hypocrisy&quot;, ''Merriam-Webster'', https://www.merriam-webster.com/dictionary/hypocrisy {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230405213926/https://www.merriam-webster.com/dictionary/hypocrisy |date=5. 4. 2023 }}, accessed 5 April 2023&lt;/ref&gt; Danas se &quot;licemerje&quot; često odnosi na zagovaranje ponašanja koje se ne praktikuje. Međutim, izraz se može odnositi i na druge oblike pretvaranja, kao što je bavljenje [[Religija|pobožnim]] ili moralnim ponašanjem iz želje za pohvalom, a ne iz istinski pobožnih ili moralnih motiva.

Definicije licemjerja se razlikuju. U moralnoj [[Psihologija|psihologiji]], to je nepoštovanje vlastitih izraženih moralnih pravila i principa.&lt;ref name=&quot;lammers infidelity 2011&quot;&gt;{{cite journal |last1=Lammers |first1=Joris |first2=Janka I. |last2=Stoker |first3=Jennifer |last3=Jordan |first4=Monique |last4=Pollmann |first5=Diederik A. |last5=Stapel |date=juli 2011 |title=Power increases infidelity among men and women |journal=Psychological Science |volume=22 |issue=9 |pages=1191–1197 |doi=10.1177/0956797611416252 |pmid=21771963 |s2cid=11385458 |url=http://leeds-faculty.colorado.edu/mcgrawp/PDF/Lammers.Stoker.Jordan.Pollmann.Stapel.2011.pdf |access-date=21. 9. 2020 |archive-date=17. 12. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211217220458/https://leeds-faculty.colorado.edu/mcgrawp/PDF/Lammers.Stoker.Jordan.Pollmann.Stapel.2011.pdf |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Prema britanskom političkom filozofu [[David Runciman|Davidu Runcimanu]], &quot;druge vrste licemjerne obmane uključuju tvrdnje o znanju koje nekome nedostaje, tvrdnje o dosljednosti koju ne možemo održati, tvrdnje o lojalnosti koju ne posjedujemo, tvrdnje o identitetu koji ne posjedujemo &quot;.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Runciman |first=David |author-link=David Runciman |title=Political Hypocrisy: The Mask of Power, from Hobbes to Orwell and Beyond |url=https://books.google.com/books?id=vqaPj0SbXsoC&amp;pg=PA8 |year=2010 |publisher=Princeton UP |page=8 |isbn=978-0691148151}}&lt;/ref&gt; Američki politički novinar [[Michael Gerson]] kaže da je političko licemjerje &quot;svjesno korištenje maske za zavaravanje javnosti i stjecanje političke koristi&quot;.&lt;ref name=&quot;Gerson Trump&quot;&gt;{{cite news |first=Michael |last=Gerson |title=Trump's hypocrisy is good for America |url=https://www.washingtonpost.com/opinions/trumps-hypocrisy-is-good-for-america/2016/11/28/7cde5d42-b5a3-11e6-b8df-600bd9d38a02_story.html |newspaper=Washington Post |date=29. 11. 2016 |access-date=29. 11. 2016 |archive-date=29. 11. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161129134114/https://www.washingtonpost.com/opinions/trumps-hypocrisy-is-good-for-america/2016/11/28/7cde5d42-b5a3-11e6-b8df-600bd9d38a02_story.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

Licemjerje je bilo predmet narodne mudrosti i mudroslovne književnosti od početaka ljudske historije. Sve više, od 1980-ih, ona je takođe postala centralna za studije [[bihejvioralna ekonomija|bihejvioralne ekonomije]], [[Kognitivna nauka|kognitivne nauke]], [[Kulturološka psihologija|kulturološke psihologije]], [[Odlučivanje|odlučivanja]], [[Etika|etike]], [[Evoluciona psihologija|evolucione psihologije]], [[Moralna psihologija|moralne psihologije]], [[politička sociologija|političke sociologije]], [[pozitivna psihologija|pozitivne psihologije]], [[Socijalna psihologija|socijalne psihologije]] i [[sociološka socijalna psihologija|sociološke socijalne psihologije]].

== Historija ==
Licemerje je postalo glavna tema engleske političke historije početkom 18. vijeka. ''Zakon o toleranciji iz 1688''. dopuštao je određena prava, ali je protestantskim nekonformistima (kao što su kongregacionalisti i baptisti) ostao lišen važnih prava, uključujući i pravo obnašanja dužnosti. Nekonformisti koji su željeli službu razmetljivo su uzimali anglikanski sakrament jednom godišnje kako bi izbjegli ograničenja. Anglikanci su bili ogorčeni i stavili van zakona ono što su nazvali &quot;povremenom usklađenošću&quot; ''Zakonom o povremenoj usklađenosti iz 1711.''&lt;ref&gt;{{cite journal | author = Jones Clyve | year = 2011 | title = 'Too Wild to Succeed': The Occasional Conformity Bills and the Attempts by the House of Lords to Outlaw the Tack in the Reign of Anne | journal = Parliamentary History | volume = 30 | issue = 3| pages = 414–27 | doi=10.1111/j.1750-0206.2011.00276.x}}&lt;/ref&gt; U političkim kontroverzama uz pomoć [[propovijedi]], [[govor]]a i pamfletskih ratova, visoki rangirani crkvenjaci i nekonformisti napadali su svoje protivnike kao neiskrene i licemjerne, kao i opasno revne, za razliku od vlastite umjerenosti.

U svojoj čuvenoj knjizi ''Fable of the Bees'' (1714) engleski pisac [[Bernard Mandeville]] (1670–1733) istraživao je prirodu licemjerja u savremenom evropskom društvu. S jedne strane, Mandevil je bio &quot;moralistički&quot; nasljednik francuskog [[Augustinizam|augustinizma]] iz prethodnog vijeka, posmatrajući društvenost kao samo masku za taštinu i ponos. S druge strane, bio je &quot;materijalista&quot; koji je pomogao osnivanju moderne ekonomije. Pokušao je pokazati univerzalnost ljudskih apetita za tjelesnim zadovoljstvima. On je tvrdio da su napori samoživih preduzetnika osnova komercijalnog i industrijskog društva u nastajanju, pravac razmišljanja koji je uticao na [[Adam Smith|Adama Smitha]] (1723–1790) i utilitarizam 19. vijeka. Napetost između ova dva pristupa, načina, ambivalencija i kontradikcija – u vezi relativne moći normi i interesa, odnosa između motiva i ponašanja i historijske varijabilnosti ljudskih društava.&lt;ref&gt;{{cite journal | author = Luban Daniel | year = 2015 | title = Bernard Mandeville as Moralist and Materialist | url = https://ora.ox.ac.uk/objects/uuid:beb92369-f940-4053-935e-0e2eaf50936a | journal = History of European Ideas | volume = 41 | issue = 7 | pages = 831–57 | doi = 10.1080/01916599.2015.1010777 | s2cid = 145179618 | access-date = 31. 8. 2020 | archive-date = 5. 4. 2023 | archive-url = https://web.archive.org/web/20230405040841/https://ora.ox.ac.uk/objects/uuid:beb92369-f940-4053-935e-0e2eaf50936a | url-status = live }}&lt;/ref&gt; U doba prosvjetiteljstva 18. stoljeća, rasprave o licemjerju bile su uobičajene u djelima [[Voltaire]]a, [[Jean-Jacques Rousseau|Rousseaua]] i [[Michel de Montaigne|Montaignea]].&lt;ref&gt;{{cite journal | author = Miller James | year = 2014 | title = Rousseau and Montaigne | journal = Raritan | volume = 33 | issue = 4 | pages = 158–66 | url = https://www.proquest.com/docview/1543039333 | id = {{ProQuest|1543039333}} | access-date = 6. 7. 2022 | archive-date = 6. 4. 2023 | archive-url = https://web.archive.org/web/20230406151936/https://www.proquest.com/docview/1543039333 | url-status = live }}&lt;/ref&gt;

U eri od 1750. do 1850, Vigovci u [[Engleska|Engleskoj]] hvalili su se svojom posebnom dobrohotnošću prema običnim ljudima. Tvrdili su da vode i savjetuju reforme kako bi spriječili izbijanje narodnog nezadovoljstva koje je izazvalo nestabilnost i revoluciju u Evropi. Torijevci i radikalni kritičari optužili su Vigovce za licemjerje – navodeći da su namjerno koristili slogane reformi i demokratije kako bi došli na vlast, a da pritom sačuvaju svoju dragocjenu aristokratsku isključivost.

Posmatrači sa kontinenta komentarisali su englesku političku kulturu. Liberalni i radikalni posmatrači primijetili su servilnost engleskih nižih klasa, opsjednutost činom i titulama, ekstravaganciju aristokratije, navodni antiintelektualizam i sveprisutno licemjerje koje se proširilo na područja poput društvenih reformi.

=== Sjedinjene Države ===
U propagandnim bitkama [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], [[Japan]] je napao američko licemjerje naglašavajući nepravdu logora za zatočeništvo za Japance u Sjedinjenim Državama. Radio Tokio je naglasio da su kampovi otkrili licemjernu američku tvrdnju o demokratskim idealima i fer-pleju. Propaganda je citirala američke osnivače, neutralne izvore i različita mišljenja glavnih američkih novina. Radio Tokio je također koristio izmišljene izvore. Proglasio je moralnu superiornost Japana dok je prijetio maltretiranjem američkih zarobljenika u znak odmazde.&lt;ref&gt;{{cite journal | author = Mizuno Takeya | year = 2013 | title = An Enemy's Talk of 'Justice' | url = https://archive.org/details/sim_journalism-history_summer-2013_39_2/page/94 | journal = Journalism History | volume = 39 | issue = 2| page = 94 | doi = 10.1080/00947679.2013.12062905 | s2cid = 142108853 }}&lt;/ref&gt;

Američki historičar [[Martin Jay]] u ''The Vrtues of Mendacity: On Lying in Politics'' (2012) istražuje kako su pisci tokom vijekova tretirali licemerje, prevaru, laskanje, laž i varanje, klevetu, lažna pretvaranja, život na posuđenoj slavi, maskiranje, konvencije prikrivanja, igranje pred drugima i umjetnost prikrivanja. On pretpostavlja da je politika vrijedna truda, ali kako je neizbježno povezana s lažima i licemjerjem, Jay zaključuje da laganje ne smije biti toliko loše.&lt;ref&gt;Jay, Martin (2012). ''The Virtues of Mendacity: On Lying in Politics''.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Bryan Garsten, &quot;Looking for an honest man.&quot; ''Modern Intellectual History'' 8#3 (2011): 697–708.&lt;/ref&gt;

== Moralni i vjerski kodeksi ==
Mnogi sistemi vjerovanja osuđuju licemjerje.&lt;ref&gt;{{cite book | chapter-url=https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-1-349-23017-4_9 | doi=10.1007/978-1-349-23017-4_9 | chapter=Hypocrisy in the Self-Understanding of Religions | title=Inter-Religious Models and Criteria | year=1993 | last1=Kasulis | first1=Thomas P. | pages=151–165 | isbn=978-1-349-23019-8 | access-date=6. 7. 2022 | archive-date=6. 7. 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220706183957/https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-1-349-23017-4_9 | url-status=live }}&lt;/ref&gt;

=== Budizam ===
U [[Budizam|budističkom]] tekstu [[Dhammapada]], [[Buda]] osuđuje čovjeka koji izgleda kao asketa, ali je u sebi pun strasti.&lt;ref name=&quot;Dhammapada&quot;&gt;&quot;What is the use of platted hair, O fool! what of the raiment of goat-skins? Within thee there is ravening, but the outside thou makest clean. The man who wears dirty raiments, who is emaciated and covered with veins, who lives alone in the forest, and meditates, him I call indeed a Brâhmana. I do not call a man a Brâhmana because of his origin or of his mother. He is indeed arrogant, and he is wealthy: but the poor, who is free from all attachments, him I call indeed a Brâhmana. [[Dhammapada]] 394–96, [http://www.sacred-texts.com/bud/sbe10/sbe1028.htm Translated from the Pâli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170403192929/http://www.sacred-texts.com/bud/sbe10/sbe1028.htm|date=3. 4. 2017}} by F. Max Müller&lt;/ref&gt;

=== Kršćanstvo ===
U nekim prijevodima [[Knjiga o Jobu|Knjige o Jobu]], hebrejska riječ ''chaneph'' je prevedena kao &quot;licemjer&quot;, iako obično znači &quot;bezbožan&quot; ili &quot;profan&quot;. U kršćanskoj [[Biblija|Bibliji]], [[Isus]] osuđuje književnike i fariseje kao licemjere u odlomku poznatom kao &quot;Teško vama licemjeri&quot;.&lt;ref name=&quot;woes&quot;&gt;[[Evanđelje po Luki]]  and [[Evanđelje po Mateju]]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Steve Mason, &quot;Pharisaic Dominance Before 70 CE and the Gospels' Hypocrisy Charge (Matt 23: 2–3).&quot; ''Harvard Theological Review'' 83#4 (1990): 363–81.&lt;/ref&gt; On također osuđuje licemjere u opštijim terminima u Mateju 7:5.

U 16. vijeku, [[Calvin Coolidge|John Calvin]] je bio kritičan prema [[Nikodemiti]]ma.

=== Islam ===
U [[islam]]u se 63. poglavlje [[Kur'an]]a često naziva &quot;Licemjeri&quot;. Licemjerje, koje se u islamu naziva [[munafik]], smatra se ozbiljnom bolešću.&lt;ref&gt;{{cite book|author=Christine Huda Dodge|title=The Everything Understanding Islam Book: A complete guide to Muslim beliefs, practices, and culture|url=https://books.google.com/books?id=Hd5vHqdvp5kC&amp;pg=PT96|date= 2009|page=96|publisher=F+W Media |isbn=9781605507248}}&lt;/ref&gt; Kur'an osuđuje one koji tvrde da su vjernici i mirotvorci, misleći da zavaravaju [[Bog]]a i druge, ali samo zavaravaju sebe.&lt;ref name=&quot;quran&quot;&gt;&quot;And of mankind are some who say, 'We believe in God and the Last Day,' when they believe not. They think to beguile God and those who believe, and they beguile none save themselves; but they perceive not. In their hearts is a disease, and God increases their disease. A painful doom is theirs because they lie. And when it is said to them, 'Make not mischief on the earth,' they say, 'We are only peacemakers.' Behold they are indeed the mischief-makers but they perceive not.&quot; [[Al-Baqara]] 8–12&lt;/ref&gt;

==Psihologija ==
Licemjerje je dugo zanimalo [[Psihologija|psihologe]].

===Carl Jung ===
U [[Švicarska|Švicarskoj]] je [[Carl Gustav Jung|Carl Jung]] (1875–1961) pripisao licemjerje onima koji nisu svjesni mračne ili sjenovite strane svoje prirode. Jung je napisao:

{{Citat|Svakom pojedincu je potrebna revolucija, unutrašnja podjela, rušenje postojećeg poretka i obnova, ali ne tako što će ih nametati svojim bližnjima pod licemjernim plaštom kršćanske ljubavi ili osjećaja društvene odgovornosti ili bilo kojeg drugog lijepog eufemizma za nesvjesne porive za ličnim moć.{{sfn|Jung|1966|p=5}}}}
Jung je nastavio:{{sfn|Jung|1966|loc=par. 28}}

{{Citat|U svim okolnostima je prednost imati potpunu kontrolu vlastite ličnosti, inače će se potisnuti elementi samo pojaviti kao prepreka negdje drugdje, ne samo na nekoj nevažnoj tački, već na samom mjestu gdje smo najosjetljiviji. Ako se ljudi mogu obrazovati da jasno vide tamnu stranu svoje prirode, može se nadati da će i oni naučiti bolje razumjeti i voljeti svoje bližnje. Malo manje licemjerja i malo više samospoznaje može imati samo dobre rezultate u poštovanju bližnjeg; jer smo svi previše skloni da nepravdu i nasilje koje nanosimo našoj vlastitoj prirodi prenosimo na svoje bližnje.}}

U ''New Paths in Psychology'' Jung je naglašeno ukazao na &quot;licemjerna pretvaranja čovjeka&quot;. &quot;Analiza snova iznad svega nemilosrdno otkriva lažni moral i licemjerna pretvaranja čovjeka, pokazujući mu, barem jednom, drugu stranu njegovog karaktera u najživljem svjetlu.&quot;{{sfn|Jung|1966|loc=par. 437}} Jung je ovu karakterizaciju izostavio iz svog kasnijeg eseja ''O psihologiji nesvjesnog'', koji se razvio iz prethodnog.

=== Prednost bez napora ===
[[Niccolò Machiavelli|Machiavelli]] je primijetio da &quot;masa čovječanstva prihvata ono što se čini kao ono što jeste; dapače, često ih se više tiće privid nego stvarnost&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.gutenberg.org/ebooks/10827 |title=Machiavelli, N. (2004), Book 1 Ch 25. ''Discourses on the First Decade of Titus Livius''. Project Gutenberg. |access-date=17. 4. 2014 |archive-date=9. 2. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140209104744/http://www.gutenberg.org/ebooks/10827 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Prirodna selekcija funkcioniše po principu preživljavanja najsposobnijih, a nekoliko istraživača je pokazalo da su ljudi evoluirali da igraju životnu igru ​​na makijavelistički način.&lt;ref&gt;{{cite book |editor-last=Byrne |editor-first=Richard W. |editor2-last=Whiten |editor2-first=Andrew |year=1988 |title=Machiavellian intelligence: Social expertise and the evolution of intellect in monkeys, apes, and humans |place=Oxford |publisher=Clarendon Press}}&lt;/ref&gt; Najbolji način da se kultiviše reputacija pravednosti jeste da se zaista bude fer. Ali pošto je mnogo teže biti pošten nego izgledati pošten, i pošto je lijenost duboko ugrađena u ljudsku prirodu,&lt;ref&gt;{{cite book |last=Kahneman |first=Daniel |date=2011 |page=[https://archive.org/details/thinkingfastslow0000kahn/page/35 35] |title=Thinking, fast and slow |url=https://archive.org/details/thinkingfastslow0000kahn |place=New York |publisher=Farrar, Straus and Giroux}}&lt;/ref&gt; ljudi češće biraju izgled umjesto stvarnosti.{{sfn|Haidt|2006|p=61}}

=== Samozavaravanje ===
&quot;Tako je zgodna stvar biti razumno stvorenje, jer omogućava čovjeku da pronađe ili napravi razlog za sve što ima na umu.&quot;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.ushistory.org/franklin/autobiography/page18.htm |title=Franklin, B. (1771), p. 18. ''The Autobiography of Benjamin Franklin''. Ushistory.org |access-date=17. 4. 2014 |archive-date=19. 4. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140419012201/http://www.ushistory.org/franklin/autobiography/page18.htm |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Opažanje [[Benjamin Franklin|Benjamina Franklina]] potvrđeno je nedavnim studijama o samoobmani.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Von Hippel |first1=William |last2=Trivers |first2=Robert |date=februar 2011 |title=The evolution and psychology of self-deception |journal=Behavioral and Brain Sciences |volume=34 |issue=1 |pages=1–16 |doi=10.1017/s0140525x10001354 |pmid=21288379 |url=http://homepage.psy.utexas.edu/HomePage/Faculty/Swann/docu/brooks-swann.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20130418040508/http://homepage.psy.utexas.edu/HomePage/Faculty/Swann/docu/brooks-swann.pdf |archive-date=18. 4. 2013}}&lt;/ref&gt; U svakodnevnom rasuđivanju, ljudi malo čine da bi dobili stvarne dokaze kada zauzimaju stavove ili donose odluke, a još manje da bi dobili dokaze za suprotne stavove. Umjesto toga, oni imaju tendenciju da izmišljaju &quot;pseudo-dokaze&quot; – često nakon što je odluka već donesena (&quot;post hoc izmišljotina&quot;).&lt;ref&gt;{{cite book |last=Kuhn |first=Deanna |date=1991 |title=The skills of argument |url=https://archive.org/details/skillsofargument0000kuhn |place=Cambridge |publisher=Cambridge University Press |isbn=0-521-40451-7 }}&lt;/ref&gt;

Ljudi zauzimaju stav, traže dokaze koji ga podržavaju, a zatim, ako pronađu neke dokaze – dovoljne da ta pozicija &quot;ima smisla&quot; – prestaju da razmišljaju u potpunosti (&quot;pravilo zaustavljanja sa smislom&quot;).&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Perkins |first1=D. N. |last2=Farady |first2=Michael |last3=Bushey |first3=Barbara |date=1991 |chapter=Everyday Reasoning and the Roots of Intelligence |editor-last=Voss |editor-first=James F. |editor-last2=Perkins |editor-first2=David N. |editor-last3=Segal |editor-first3=Judith W. |title=Informal Reasoning and Education |url=https://archive.org/details/isbn_9780805802085 |pages=[https://archive.org/details/isbn_9780805802085/page/82 83]–106 |place=Hillsdale, NJ |publisher=Lawrence Erlbaum Associates |doi=10.4324/9780203052228-9 |s2cid=142603608 |isbn=978-0805802085}}&lt;/ref&gt; I, kada su primorani da izvedu stvarne dokaze, oni imaju tendenciju da traže i tumače &quot;dokaze&quot; koji potvrđuju ono u šta već vjeruju (&quot;[[sklonost potvrdi]]&quot;).&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Wason |first=P.C. |date=juli 1960 |title=On the Failure to Eliminate Hypotheses in a Conceptual Task |journal=Quarterly Journal of Experimental Psychology |volume=12 |issue=3 |pages=129–140 |doi=10.1080/17470216008416717 |s2cid=19237642}}&lt;/ref&gt;

Štaviše, ljudi imaju tendenciju da visoko misle o sebi, ističući prednosti i dostignuća, a zanemaruju slabosti i neuspjehe (&quot;pristrasnost u korist sebe&quot;). Kada su upitani da se ocijene na osnovu vrlina, vještina ili drugih poželjnih osobina (uključujući [[Etika|etiku]], [[Inteligencija|inteligenciju]], sposobnost vožnje i seksualne vještine), velika većina kaže da su iznad prosjeka.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Alicke |first1=Mark D. |last2=Klotz |first2=M. L. |last3=Breitenbecher |first3=David L. |last4=Yurak |first4=Tricia J. |last5=Vredenburg |first5=Debbie S. |date=maj 1995 |title=Personal contact, individuation, and the better-than-average effect |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-personality-and-social-psychology_1995-05_68_5/page/804 |journal=Journal of Personality and Social Psychology |volume=68 |issue=5 |pages=804–825 |doi=10.1037/0022-3514.68.5.804}}&lt;/ref&gt; Moć i privilegije uvećavaju distorziju: 94% profesora na fakultetima misli da rade iznadprosječno.&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Cross |first=K. Patricia |date=Spring 1977 |title=Not Can, But Will College Teaching Be Improved? |journal=New Directions for Higher Education |volume=1977 |issue=17 |pages=1–15 |doi=10.1002/he.36919771703 |url=https://www.gwern.net/docs/psychology/1977-cross.pdf |access-date=21. 9. 2020 |archive-date=23. 9. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200923101117/https://www.gwern.net/docs/psychology/1977-cross.pdf |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Ovaj efekat je slabiji u azijskim zemljama i drugim kulturama koje vrednuju grupu više od sebe.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Heine |first1=Steven J. |first2=Darrin R. |last2=Lehman |date=august 1999 |title=Culture, self-discrepancies, and self-satisfaction |journal=Personality &amp; Social Psychology Bulletin |volume=25 |issue=8 |pages=915–925 |doi=10.1177/01461672992511001 |s2cid=11246577 |url=http://www2.psych.ubc.ca/~heine/docs/ideals.rtf |citeseerx=10.1.1.854.6181 |access-date=21. 9. 2020 |archive-date=7. 4. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230407190613/https://www2.psych.ubc.ca/~heine/docs/ideals.rtf |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

=== Evoluciona psihologija ===
Evolucijski psiholog [[Robert Kurzban]] tvrdi da nečiji moralni moduli dovode osobu do osude nevjere, dok moduli parenja podstiču osobu da je počini.&lt;ref&gt;{{cite book |last=Kurzban |first=Robert |date=2010 |title=Why everyone (else) is a hypocrite: Evolution and the modular mind |publisher=Princeton UP |doi=10.1515/9781400835997 |isbn=9781400835997 |url=https://www.degruyter.com/document/doi/10.1515/9781400835997/html |access-date=6. 7. 2022 |archive-date=6. 7. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220706183801/https://www.degruyter.com/document/doi/10.1515/9781400835997/html |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

=== Samo neznanje ===
[[Robert Wright]] je napisao da su &quot;Ljudska bića sjajna vrsta u svom nizu moralne opreme, tragična po svojoj sklonosti da je zloupotrebe, i patetična u svom ustavnom neznanju o zloupotrebi.&quot;&lt;ref&gt;{{cite book |last=Wright |first=Robert |author-link=Robert Wright (journalist) |date=1995 |title=The moral animal: Evolutionary psychology and everyday life|url=https://books.google.com/books?id=f_xvDwAAQBAJ&amp;pg=PA13|page=13 |place=New York |publisher=Vintage Books|isbn=9780679763994 }}&lt;/ref&gt; Ljudi su vrlo dobri u izazivanju vjerovanja drugih. ljudi, ali kada su u pitanju njihova vlastita uvjerenja, oni ih štite, a ne izazivaju.&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Shaw |first=Victoria F. |date=maj 1996 |title=The cognitive processes in informal reasoning |journal=Thinking &amp; Reasoning |volume=2 |issue=1 |pages=51–80 |doi=10.1080/135467896394564}}&lt;/ref&gt; Konzistentan nalaz psiholoških istraživanja je da su ljudi prilično tačni u svojim percepcijama o drugima, ali općenito netačni u percepciji sebe samih.{{sfn|Haidt|2006|p=66}} Ljudi su skloni da osuđuju druge prema njihovom ponašanju, ali misle da imaju posebne informacije o sebi – da znaju kakvi su „zaista“ iznutra – i tako bez napora pronalaze načine da objasne sebične postupke i zadrže iluziju da su bolji od drugi.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Epley |first1=Nicholas |last2=Dunning |first2=David |date=decembar 2000 |title=Feeling &quot;holier than thou&quot;: Are self-serving assessments produced by errors in self- or social prediction? |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-personality-and-social-psychology_2000-12_79_6/page/861 |journal=Journal of Personality and Social Psychology |volume=79 |issue=6 |pages=861–75 |doi=10.1037/0022-3514.79.6.861 |pmid=11138757 |s2cid=3573819}}&lt;/ref&gt;

== Socijalna psihologija ==
Socijalni psiholozi općenito gledaju na licemjerje kao na nedosljednost u stavovima i/ili ponašanju.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Alicke |first1=Mark D. |last2=Gordon |first2=Ellen |last3=Rose |first3=David |date=oktobar 2013 |title=Hypocrisy: What counts? |journal=Philosophical Psychology |volume=26 |issue=5 |pages=673–701 |doi=10.1080/09515089.2012.677397 |s2cid=146164276}}&lt;/ref&gt; U skladu s tim, mnogi socijalni psiholozi su se fokusirali na ulogu disonance u objašnjavanju averzije pojedinaca prema licemjernom razmišljanju i ponašanju.&lt;ref&gt;Fried, C. B. (1998). &quot;[https://www.researchgate.net/profile/Carrie-Fried-2/publication/247808724_Hypocrisy_and_Identification_With_Transgressions_A_Case_of_Undetected_Dissonance/links/55ddceb108aeaa26af0f1aab/Hypocrisy-and-Identification-With-Transgressions-A-Case-of-Undetected-Dissonance.pdf Hypocrisy and Identification With Transgressions: A Case of Undetected Dissonance] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220706183416/https://www.researchgate.net/profile/Carrie-Fried-2/publication/247808724_Hypocrisy_and_Identification_With_Transgressions_A_Case_of_Undetected_Dissonance/links/55ddceb108aeaa26af0f1aab/Hypocrisy-and-Identification-With-Transgressions-A-Case-of-Undetected-Dissonance.pdf |date=6. 7. 2022 }}&quot;, 'Basic and Applied Social Psychology', 20(2), 145–154.&lt;/ref&gt; Pojedinci su motivirani da izbjegavaju licemjerne stavove kako bi spriječili stanje negativnog nagona disonance. Na primjer, studija o korištenju kondoma među mladim odraslim osobama zasnovana na disonansi pokazala je da indukovano licemjerje može dovesti do povećane kupovine i upotrebe kondoma.&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Stone |first=J. |first2=E. |last2=Aronson |first3=A. L. |last3=Crain |first4=M. P. |last4=Winslow |first5=C. B. |last5=Fried |year=1994 |title=Inducing Hypocrisy as a Means of Encouraging Young Adults to Use Condoms |url=https://archive.org/details/sim_personality-and-social-psychology-bulletin_1994-02_20_1/page/116 |journal=Personality and Social Psychology Bulletin |volume=20 |issue=1 |pages=116–128 |doi=10.1177/0146167294201012 }}&lt;/ref&gt;

Alternativno, neki socijalni psiholozi sugerirali su da pojedinci negativno gledaju na licemjerje jer ono sugerira da licemjeri daju lažni signal u pogledu njihove moralne dobrote.&lt;ref&gt;{{cite journal |first=J. J. |last=Jordan |first2=R. |last2=Sommers |first3=P. |last3=Bloom |first4=D. G. |last4=Rand |year=2017 |title=Why Do We Hate Hypocrites? Evidence for a Theory of False Signaling |journal=Psychological Science |volume=28 |issue=3 |pages=356–368 |doi=10.1177/0956797616685771 }}&lt;/ref&gt;

== Filozofija ==
Licemjerje je povremeno bila tema od interesa za [[Filozofija|filozofe]] barem od Machiavelli. Filozofska pitanja pokrenuta licemjerjem mogu se široko podijeliti u dvije vrste: metafizička/konceptualna i etička. Većina filozofskih komentara o licemjerju bavi se etičkim pitanjima koja postavlja: da li je licemjerje moralno pogrešno ili loše? Ako jeste, postoji li nešto izrazito zamjerljivo u vezi s tim, ili se može lako podvesti pod širu kategoriju moralno nepoželjnog ponašanja – na primjer, prijevaru? Da li je licemjerje neophodno ili poželjno radi određenih vrijednih aktivnosti – prije svega politike?&lt;ref&gt;{{cite journal| author = Daryl Glaser| year = 2006 | title = Does Hypocrisy Matter? The Case of U.S. Foreign Policy | journal = Review of International Studies | volume = 32 | issue = 2| pages = 251–268|doi=10.1017/S0260210506007017| doi-access = free}}&lt;/ref&gt;

Nedavno se licemjerje pojavilo kao ključni fokus u filozofskim raspravama o etici okrivljavanja. Čini se da čak i ako je osoba prekršila neku moralnu normu i zaista je vrijedna krivice za to, ona je otvorena da ospori krivicu koja joj je iznesena na osnovu toga da je licemjerna; tipičan izraz ove ideje je fraza: &quot;Nemate pravo da me krivite!&quot; U skladu s tim, neki filozofi tvrde da, da bismo imali status ili pravo da okrivljuju druge, nečija krivica ne smije biti licemjerna. Odbrane ovog stava obično su se fokusirale na vezu između licemjerja i pravičnosti: osnovna ideja je da licemjerni okrivljivač na neki način ne uspijeva tretirati metu svoje krivice kao moralno ravnopravnog.&lt;ref&gt;{{cite journal |first=R. Jay |last=Wallace |date=Fall 2010 |title=Hypocrisy, Moral Address, and the Equal Standing of Persons |url=https://archive.org/details/sim_philosophy-and-public-affairs_fall-2010_38_4/page/n6 |journal=Philosophy &amp; Public Affairs |volume=38 |issue=4 |pages=307–341 |jstor=40926873 |doi=10.1111/j.1088-4963.2010.01195.x}}&lt;/ref&gt; Druga predložena objašnjenja uključuju ideju da stajanje u moralnoj zajednici zahtijeva recipročnu spremnost da se prihvate krivice, spremnost koja nedostaje licemjerima.&lt;ref&gt;{{cite journal| author = R.A. Duff| year = 2010 | title = Blame, Moral Standing, and the Legitimacy of the Criminal Trial | url = https://archive.org/details/sim_ratio_2010-06_23_2/page/123| journal = Ratio | volume = 23 | issue = 2| pages = 123–140| doi = 10.1111/j.1467-9329.2010.00456.x }}&lt;/ref&gt; [[Patrick Todd]] tvrdi da svi i samo oni koji su privrženi relevantnim normama imaju krivicu, a licemjerima nedostaje posvećenost u relevantnom smislu.&lt;ref&gt;{{cite journal| author = Patrick Todd| year = 2017 | title = A Unified Account of the Moral Standing to Blame | journal = Noûs | volume = 23 | issue = 2 | pages = 1–28 |doi=10.1111/j.1467-9329.2010.00456.x}}&lt;/ref&gt; Drugi filozofi odbacuju uslov &quot;bez licemjerja&quot; o stajanju u potpunosti.&lt;ref&gt;{{cite journal | author = Macalaster Bell | year = 2013 | title = Standing to Blame: A Critique | url = http://www.oxfordscholarship.com/view/10.1093/acprof:oso/9780199860821.001.0001/acprof-9780199860821-chapter-14 | journal = Blame: Its Nature and Norms | pages = 263–281 | doi = 10.1093/acprof:oso/9780199860821.003.0014 | isbn = 9780199860821 | access-date = 5. 3. 2019 | archive-date = 6. 3. 2019 | archive-url = https://web.archive.org/web/20190306043212/http://www.oxfordscholarship.com/view/10.1093/acprof:oso/9780199860821.001.0001/acprof-9780199860821-chapter-14 | url-status = live }}&lt;/ref&gt; Tipično, ovi filozofi ne poriču da ponekad pogrešnost licemjerja može nadmašiti pravo potencijalnog okrivljivača da krivi druge; ali će insistirati na tome da to nije uvijek slučaj, a neki licemjeri su krivi.&lt;ref&gt;{{cite journal | author = Linda Radzik | year = 2011 | title = On Minding Your Own Business: Differentiating Accountability Relations within the Moral Community | journal = Social Theory and Practice | volume = 37 | issue = 4 | pages = 574–598 | jstor = 23558496 | doi = 10.5840/soctheorpract201137434 | url = https://surface.syr.edu/sumagazine/vol10/iss2/8 | access-date = 16. 8. 2019 | archive-date = 3. 6. 2020 | archive-url = https://web.archive.org/web/20200603035341/https://surface.syr.edu/sumagazine/vol10/iss2/8/ | url-status = live }}&lt;/ref&gt; R.A. Duff sugeriše da je u osnovi neslaganja između ova dva gledišta neslaganje oko veličine i obima moralne zajednice, dok [[Kyle Fritz]] i [[Daniel Miller]] sugerišu da odbacivanje uvjeta &quot;bez licemjerja&quot; odražava neuspjeh da se napravi razlika između prava na krivicu i vrijednost okrivljavanja.

Sama definicija licemjerja je temeljno pitanje relativno novih filozofskih rasprava o licemjerju. Rani odgovori su se fokusirali na obmanjujuće ili nedosljedne kvalitete licemjerja. Za [[Eva Kittay|Evu Kittay]], na primjer, temeljni atribut licemjera je &quot;samoreferencijalna obmana&quot;,&lt;ref&gt;{{cite journal| author = Eva Feder Kittay | year = 1982 | title = On Hypocrisy | url = https://archive.org/details/sim_metaphilosophy_july-october-1982_13_3-4/page/277 | journal = Metaphilosophy | volume = 13 | issue = 3 &amp; 4| pages = 277–289 | doi=10.1111/j.1467-9973.1982.tb00685.x| jstor = 24435495 }}&lt;/ref&gt; a za [[Gilbert Ryle|Gilberta Rylea]], biti licemjeran znači &quot;pokušati da se aktivira motivom koji nije nečiji pravi motiv.&quot;&lt;ref&gt;Ryle, Gilbert. ''The Concept of Mind''. London: Hutchinson 1949, 173.&lt;/ref&gt; Po mišljenju [[Dan Turner|Dana Turnera]], nasuprot tome, fundamentalna karakteristika je &quot;sukob ili nesrazmjer&quot; između stavova osobe, gdje to može, ali ne mora uključivati ​​prevaru.&lt;ref&gt;{{cite journal| author = Dan Turner | year = 1990 | title = Hypocrisy | url = https://archive.org/details/sim_metaphilosophy_1990-07_21_3/page/262 | journal = Metaphilosophy | volume = 21 | issue = 3| pages = 262–269 | doi=10.1111/j.1467-9973.1990.tb00528.x}}&lt;/ref&gt; [[Bela Szabados]] i [[Daniel Statman]] tvrde da je samoobmana karakterističan atribut &quot;vrtne raznolikosti licemjerja.&quot;&lt;ref&gt;{{cite journal| author = Bela Szabados | year = 1979 | title = Hypocrisy | journal = Canadian Journal of Philosophy | volume = 9 | issue = 2| pages = 195–210 | jstor = 40231090 | doi = 10.1080/00455091.1979.10716245 | s2cid = 246638899 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal| author = Daniel Statman | year = 1997 | title = Hypocrisy and Self-Deception| journal = Philosophical Psychology| volume = 10 | issue = 1| pages = 57–75 | doi=10.1080/09515089708573204}}&lt;/ref&gt; [[Roger Crisp]] i [[Christopher Cowten]] identifikuju četiri vrste licemjerja: pretvaranje moralne dobrote, moralnu kritiku drugih od strane onih koji imaju vlastite mane, neuspjeh da zadovolje samopriznate moralne zahtjeve i samozadovoljstvo, nereflektivna posvećenost vrlinama koje se pretvaraju ili propovijedaju. Ono što ujedinjuje ove tipove je &quot;metagrijeh&quot;, nedostatak &quot;moralne ozbiljnosti&quot;.&lt;ref&gt;{{cite journal| author = Roger Crisp and Christopher Cowten | year = 1994 | title = Hypocrisy and Moral Seriousness| journal = American Philosophical Quarterly| volume = 31 | issue = 4| pages = 343–349 | jstor = 20009796 }}&lt;/ref&gt; Nedavno su neki filozofi – posebno [[Benjamin Rossi]] i Fritz i Miller – definisali licemjerje u smislu sklonosti da se okrive drugi ili da se prizna predanost određenim normama zajedno sa nespremnošću da prihvate krivicu od drugih ili da okrive sebe.&lt;ref&gt;{{cite journal| author = Kyle Fritz and Daniel Miller | year = 2015 | title = Hypocrisy and the Standing to Blame| journal = Pacific Philosophical Quarterly| volume = 99 | issue = 1| pages = 118–139 |doi=10.1111/papq.12104| url = https://onlinelibrary.wiley.com/doi/full/ }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | author = Benjamin Rossi | year = 2018 | title = The Commitment Account of Hypocrisy | journal = Ethical Theory and Moral Practice | volume = 21 | issue = 3 | pages = 553–536 | doi = 10.1007/s10677-018-9917-3 | s2cid = 150162902 | url = https://philarchive.org/rec/ROSTCA-24 }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; Rossijev &quot;Prikaz o licemjerju&quot; bavi se paradigmatskim slučajevima licemjerja koje Fritz i Millerov &quot;Račun o različitom okrivljavanju&quot; ne uključuje.

== Prednosti ==
Iako licemjerje ima mnogo negativnih strana, od njega može biti i koristi.&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Tillyris |first=Demetris |year=2016 |title=The virtue of vice: a defence of hypocrisy in democratic politics |url=https://repository.canterbury.ac.uk/item/87xvy/the-virtue-of-vice-a-defence-of-hypocrisy-in-democratic-politics |journal=Contemporary Politics |volume=22 |issue=1 |pages=1–19 |doi=10.1080/13569775.2015.1112958 |s2cid=146732349 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180720035535/http://create.canterbury.ac.uk/14938/1/14938.pdf |archive-date=20. 7. 2018 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Ima i koristi od ignorisanja. Politička teoretičarka [[Judith N. Shklar]] tvrdi da u &quot;Ne budimo licemjerni&quot; svi smo previše željni da protumačimo čak i manja odstupanja od uvjerenja naših protivnika kao licemjerje, a ne kao razumljive nesavršenosti i slabosti kojima su svi skloni.&lt;ref&gt;{{cite journal | author = Koppang Haavard, Martin Mike W | year = 2004 | title = On Moralizing in Business Ethics | journal = Business &amp; Professional Ethics Journal | volume = 23 | issue = 3| pages = 107–14 | doi=10.5840/bpej200423319}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Judith Shklar, &quot;Let us not be hypocritical.&quot; ''Daedalus'' (1979): 1–25. [https://www.jstor.org/stable/20024618 in JSTOR] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161130113039/http://www.jstor.org/stable/20024618 |date=30. 11. 2016 }}&lt;/ref&gt;

Politički novinar [[Michael Gerson]] primjećuje da &quot;često postoji licemjerna obmana uključena u političke i diplomatske pregovore, koji uglavnom počinju s principijelnim zahtjevima o kojima se ne može pregovarati, a koji se pregovaraju u procesu pronalaženja kompromisa.&quot; Gerson zaključuje:&lt;ref name=&quot;Gerson Trump&quot;/&gt;

licemjerje je neizbježno i neophodno. Kada bi se od ljudi tražilo da u svakom trenutku žive u skladu sa idealima poštenja, lojalnosti i saosećanja kako bi ti ideali postojali, ideala ne bi bilo. Biti moralna osoba je borba u kojoj svi stalno propadaju, postajući licemjeri u svakom od tih trenutaka. Pravedno i mirno društvo zavisi od licemjera koji su na kraju odbili da napuste ideale koje su izdali.

== Reference ==
{{Refspisak}}

=== Izvori ===
* {{cite book |last=Haidt |first=Jonathan |date=2006 |title=[[The Happiness Hypothesis]] |place=New York |publisher=Basic Books |chapter-url=http://www.happinesshypothesis.com/happiness-hypothesis-ch4.pdf |chapter=The Faults of Others |pages=59–80}}
* {{cite book |last=Jung |first=Charles G. |date=1966 |title=[[Two Essays on Analytical Psychology]] |series=Collected Works |volume=7 |publisher=Princeton UP |isbn=0-691-01782-4}}

== Dodatna literatura ==
* {{cite journal |last1=Caviola |first1=Lucius |last2=Faulmüller |first2=Nadira |date=august 2014 |title=Moral hypocrisy in economic games – how prosocial behavior is shaped by social expectations |journal=Frontiers in Psychology |volume=5 |page=897 |doi=10.3389/fpsyg.2014.00897 |doi-access=free |pmid=25177307 |pmc=4132261}}
* {{cite journal |last1=la Cour |first1=Anders |first2=Joakim |last2=Kromann |date=juli 2011 |title=Euphemisms and hypocrisy in corporate philanthropy |url=https://archive.org/details/sim_business-ethics_2011-07_20_3/page/267 |journal=Business Ethics: A European Review |volume=20 |issue=3 |pages=267–279 |doi=10.1111/j.1467-8608.2011.01627.x |s2cid=153773218}}
* {{cite book |last=Davidson |first=Jenny |date=2004 |title=Hypocrisy &amp; the Politics of Politeness: Manners &amp; Morals from Locke to Austen |url=https://archive.org/details/hypocrisypolitic0000davi |publisher=Cambridge University Press}}
* {{cite journal |last=Fernández |first=Jordi |year=2013 |title=Self-deception and self-knowledge |journal=Philosophical Studies |volume=162 |issue=2 |pages=379–400 |doi=10.1007/s11098-011-9771-9 |s2cid=170896976}}
* {{cite journal |last=Furia |first=Peter A. |date=januar 2009 |title=Democratic citizenship and the hypocrisy of leaders |url=https://archive.org/details/sim_polity_2009-01_41_1/page/113 |journal=Polity |volume=41 |issue=1 |pages=113–133 |doi=10.1057/pol.2008.24 |s2cid=145561665}}
* {{cite journal |last1=Greene |first1=Meredith |last2=Low |first2=Kathryn |date=april 2014 |title=Public integrity, private hypocrisy, and the moral licensing effect |journal=Social Behavior and Personality |volume=42 |issue=3 |pages=391–400 |doi=10.2224/sbp.2014.42.3.391}}
* {{cite journal |last1=Lammers |first1=Joris |last2=Stapel |first2=Diederik A. |last3=Galinsky |first3=Adam D. |date=maj 2010 |title=Power increases hypocrisy moralizing in reasoning, immorality in behavior |url=https://www8.gsb.columbia.edu/researcharchive/articles/11633 |journal=Psychological Science |volume=21 |issue=5 |pages=737–744 |doi=10.1177/0956797610368810 |pmid=20483854 |s2cid=206585150 |jstor=41062277}}
* {{cite journal |last1=Laurent |first1=Sean M. |last2=Clark |first2=Brian A. M. |last3=Walker |first3=Stephannie |last4=Wiseman |first4=Kimberly D. |year=2014 |title=Punishing hypocrisy: The roles of hypocrisy and moral emotions in deciding culpability and punishment of criminal and civil moral transgressors |journal=Cognition &amp; Emotion |volume=28 |issue=1 |pages=59–83 |doi=10.1080/02699931.2013.801339 |pmid=23725235 |s2cid=1644336}}
* {{cite journal |last=Porcher |first=José Eduardo |date=July–December 2014 |title=Is self-deception pretense? |journal=Manuscrito |volume=37 |issue=2 |pages=291–332 |doi=10.1590/S0100-60452015005000002 |doi-access=free}}
* {{cite journal |last=Renzo |first=Massimo |date=juli 2014 |title=Fairness, self-deception and political obligation |journal=Philosophical Studies |volume=169 |issue=3 |pages=467–488 |doi=10.1007/s11098-013-0203-x |s2cid=143769845 |jstor=42920430|hdl=1885/23939 |hdl-access=free }}
* {{cite book |last1=Ross |first1=Lee |last2=Ward |first2=Andrew |date=1996 |chapter=Naive realism in everyday life: Implications for social conflict and misunderstanding |title=Values and Knowledge |editor-first=Edward S. |editor-last=Reed |editor-first2=Elliot |editor-last2=Turiel |editor-first3=Terrance |editor-last3=Brown |publisher=Lawrence Erlbaum Associates |place=Hillsdale, NJ |pages=103–135 |series=The Jean Piaget Symposium Series |chapter-url=https://web.mit.edu/curhan/www/docs/Articles/15341_Readings/Negotiation_and_Conflict_Management/Ross_Ward_Naive_Realism.pdf}}
* {{cite journal |last1=Rustichini |first1=Aldo |first2=Marie Claire |last2=Villeval |date=novembar 2014 |title=Moral hypocrisy, power and social preferences |journal=Journal of Economic Behavior &amp; Organization |volume=107 |issue=Part A |pages=10–24 |doi=10.1016/j.jebo.2014.08.002|hdl=10419/58984 |hdl-access=free }}
* {{cite journal |last=Sommervoll |first=Dag Einar |year=2013 |title=Sweet self-deception |journal=Journal of Economics |volume=109 |issue=1 |pages=73–88 |doi=10.1007/s00712-012-0308-2 |hdl=11250/93930 |hdl-access=free |s2cid=154041122 }}
* {{cite journal |last=Stone |first=Rebecca |year=2014 |title=Unconscionability, exploitation, and hypocrisy |journal=Journal of Political Philosophy |volume=22 |issue=1 |pages=27–47 |doi=10.1111/jopp.12009}}
* {{cite book |last1=Szabados |first1=Béla |first2=Eldon |last2=Soifer |year=2004 |title=Hypocrisy: Ethical Investigations |url=https://archive.org/details/hypocrisyethical0000szab |isbn=978-1551115573 |publisher=Broadview Press}}
* {{cite journal |first=Eero |last=Vaara |date=juni 2003 |title=Post‐acquisition integration as sensemaking: Glimpses of ambiguity, confusion, hypocrisy, and politicization |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-management-studies_2003-06_40_4/page/859 |journal=Journal of Management Studies |volume=40 |issue=4 |pages=859–94 |doi=10.1111/1467-6486.00363 |hdl=10138/26465 |hdl-access=free}}
* {{cite journal |first1=Piercarlo |last1=Valdesolo |first2=David |last2=DeSteno |date=august 2007 |title=Moral hypocrisy: Social groups and the flexibility of virtue |url=https://archive.org/details/sim_psychological-science_2007-08_18_8/page/689 |journal=Psychological Science |volume=18 |issue=8 |pages=689–90 |doi=10.1111/j.1467-9280.2007.01961.x |pmid=17680939 |s2cid=41023171}}
* {{cite journal |last1=Wagner |first1=Tillmann |last2=Lutz |first2=Richard J. |last3=Weitz |first3=Barton A. |date=decembar 2009 |title=Corporate hypocrisy: Overcoming the threat of inconsistent corporate social responsibility perceptions |journal=Journal of Marketing |volume=73 |issue=6 | pages = 77–91 | doi=10.1509/jmkg.73.6.77| citeseerx = 10.1.1.463.1501 | s2cid = 51790683 }}
* {{cite book |last=Wieting |first=Stephen G. |date=2016 |title=The Sociology of Hypocrisy: An Analysis of Sport and Religion |publisher=Routledge|isbn=9781317015345 |url=https://books.google.com/books?id=3nu1CwAAQBAJ}}

[[Kategorija:Licemjerje]]</text>
      <sha1>h8ybtinc7fhs0ya7t5r8g7m333rg1t9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ivan Čerešnješ</title>
    <ns>0</ns>
    <id>507736</id>
    <revision>
      <id>3917647</id>
      <parentid>3701304</parentid>
      <timestamp>2026-08-12T01:10:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3917647</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12828" sha1="3vvkea61tnkze6ub9pxf5erigiec1ia" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = Vesna Bugarski
| slika              = 
| alt_slike          = 
| opis               = 
| ime_pri_rođenju    = 
| datum_rođenja      = {{Godina rođenja i godine|1945||}}
| mjesto_rođenja     = [[Sarajevo]], [[Demokratska Bosna i Hercegovina]], [[DFJ]]
| datum_smrti        = 
| mjesto_smrti       = 
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = [[Arhitekt]]
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
}}
'''Ivan Čerešnješ''' (rođen 1945),&lt;ref name=&quot;thom&quot;/&gt; poznat i kao '''Ivica Čerešnješ''', jest [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i [[izrael]]ski [[arhitekt]]a istraživač u Centru za jevrejsku umjetnost na [[Hebrejski univerzitet u Jerusalimu|Hebrejskom univerzitetu u Jerusalimu]], specijaliziran za dokumentaciju jevrejske arhitektonsko-kulturne baštine u bivšoj Jugoslavija i Istočnoj Evropi. Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] u perodu 1992-1995 bio je predsjednik [[Jevrejska zajednica Bosne i Hercegovine|Jevrejske zajednice Bosne i Hercegovine]] i imao je centralnu ulogu u spašavanju i evakuaciji hiljada Sarajlija.

== Biografija ==
Rođen je u [[Sarajevo|Sarajevu]], gdje je na [[Arhitektonski fakultet u Sarajevu|Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu]], nakon kojeg je radio kao arhitekta-projektant, projekt menadžer i rukovodilac građevinskog odjela. Njegov rad uključivao je projektovanje, izgradnju, restauraciju i konzervaciju sakralnih objekata različitih vjerskih konfesija u Bosni i Hercegovini, poput [[Crkva|crkava]] i [[džamija]].

Značajan dio svoje profesionalne aktivnosti bio je posvećen jevrejskim zgradama i lokalitetima. Bio je angažovan na pokretanju, podršci, organizaciji finansiranja i aktivnom radu na revitalizaciji, rekonstrukciji i konzervaciji sefardskog groblja iz 16. stoljeća u Sarajevu. Taj projekat je pripremljen za javnu prezentaciju dvadeset i četiri sata prije izbijanja rata u Bosni i Hercegovini u martu 1992. Čerešnješ je također istražio i planirao restauracije [[Sarajevska sinagoga|aškenaske sinagoge]] u Sarajevu (izgrađene 1902), sefardskog Il Kal Nuevu iz 17. stoljeća sinagoga i kapele na [[Jevrejsko groblje u Sarajevu|Jevrejskom groblju]] (1926).

U periodu od 1989 do 1990. planirao je i vodio rekonstrukciju jevrejskog ljetnog kampa u Pirovcu u Hrvatskoj, koji je služio kao centralno mjesto okupljanja cijele jevrejske zajednice bivše Jugoslavije. godine 1990–1991 pripremao je i rukovodio restauracijom i konzervacijom kompleksa [[Grob Moše Danona u Stocu|grobnog mjesta]] rabina [[Moše Danon]]a, značajne historijske ličnosti iz bosansko-jevrejske zajednice (1832, Sarajevska megila) u [[Stolac|Stocu]].

== Vođa jevrejske zajednice ==
Bio je poglavar [[Jevrejska zajednica Bosne i Hercegovine|Jevrejske zajednice Bosne i Hercegovine]] i potpredsjednik Saveza jevrejskih opština Jugoslavije od 1992. do emigracije u [[Izrael]] 1996.&lt;ref name=&quot;jcpa&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.jcpa.org/JCPA/Templates/ShowPage.asp?DRIT=3&amp;DBID=1&amp;LNGID=1&amp;TMID=111&amp;FID=624&amp;PID=0&amp;IID=2692&amp;TTL=The_Destruction_of_the_Memory_of_Jewish_Presence_in_Eastern_Europe;_A_Case_Study:_Former_Yugoslavia |title=The Destruction of the Memory of Jewish Presence in Eastern Europe; a Case Study: Former Yugoslavia &amp;ndash; Interview with Ivan Ceresnjes |date=decembar 2008 |access-date=14. 5. 2011 |publisher=[[Jerusalem Center for Public Affairs]] |archive-date=14. 5. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110514160601/http://www.jcpa.org/JCPA/Templates/ShowPage.asp?DRIT=3&amp;DBID=1&amp;LNGID=1&amp;TMID=111&amp;FID=624&amp;PID=0&amp;IID=2692&amp;TTL=The_Destruction_of_the_Memory_of_Jewish_Presence_in_Eastern_Europe;_A_Case_Study:_Former_Yugoslavia |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Ismail&quot;&gt;{{cite book |url= https://books.google.com/books?id=HU3d8sQH1JgC&amp;q=Ivan+Ceresnjes&amp;pg=PA313 |title=Historic Cities and Sacred Sites: Cultural roots for urban futures |page=313 |last1=Serageldin |first1=Ismail |last2=Shluger |first2=Ephi |last3=Martin-Brown |first3=Joan |date=januar 2001 |publisher=World Bank Publications |isbn=0-8213-4904-X}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |url= https://books.google.com/books?id=8OptAAAAMAAJ&amp;q=Ceresnjes |title=Sarajevo Rose: A Balkan Jewish notebook |last=Schwartz |first=Stephen |year=2005 |publisher=Saqi |page=70''ff'' |isbn=0-86356-592-1}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://findarticles.com/p/articles/mi_m1310/is_1993_June/ai_14156384/ |title=Passover in Sarajevo |last=Davico |first=Leon |date=juni 1993 |publisher=UNESCO Courier |access-date=14. 5. 2011 }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; Njegov mandat se poklopio sa ratom u Bosni 1992-1995.&lt;ref name=&quot;Ismail&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.forward.com/articles/6058/ |title=Historic Cemetery in Serbia Desecrated |last=Schwartz |first=Stephen |date=2. 1. 2004 |access-date=14. 5. 2011 |work=[[The Forward]]}}&lt;/ref&gt; kada je srpska vojska zauzela Jevrejsko groblje u Sarajevu, Cerešnjes je dao dozvolu [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armiji Republike Bosne i Hercegovine]] da bombarduje groblje (na kraju je to bilo neophodno).

Čerešnješ i sarajevsko Jevrejsko humanitarno društvo [[La Benevolencija]] također su pružili pomoć hiljadama opkoljenih Sarajlija, snabdijevajući ih hranom, lijekovima te poštanskim i radio komunikacijama.&lt;ref name=&quot;thom&quot;&gt;{{cite web |url=http://articles.chicagotribune.com/1994-10-10/features/9410100032_1_ivan-ceresnjes-modern-european-war-jewish-cemetery |title=Do Unto Others: In the midst of Bosnia's ethnic bloodbath, innocents find a lifeline in the Jewish community |last=Shanker |first=Thom |work=[[Chicago Tribune]] |access-date=14. 5. 2011 |date=10. 10. 1994 |archive-date=27. 9. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120927235556/http://articles.chicagotribune.com/1994-10-10/features/9410100032_1_ivan-ceresnjes-modern-european-war-jewish-cemetery |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=2Og-AQAAIAAJ&amp;q=ivan+Ceresnjes |title=Le Patrimoine Juif Europeen Actes Du Colloque International Tenu a Paris, Au Musee D'Art Et D'Histoire Du Judaisme, Les 26, 27 Et 28 Janvier 1999: Actes Du Colloque International Tenu a Paris, Au Musee D'Art Et D'Histoire Du Judaisme, Les 26, 27 Et 28 Janvier 1999 |last=Polonovski |first=Max |year=2002 |publisher=Peeters |isbn=90-429-1177-8 |page=44}}&lt;/ref&gt; Cerešnjes je za lokalni list rekao da je nesektaški napor za pomoć dijelom bio gest zahvalnosti lokalnim muslimanima koji su skrivali Jevreje tokom [[Aprilski rat|nacističke okupacije Jugoslavije]].&lt;ref name=&quot;gay&quot;&gt;{{cite web |url=http://bosniagenocide.wordpress.com/2011/02/28/jews-repay-bosnian-muslims/ |title=Jews Repay Bosnian Muslims |last=Gay |first=Lance |date=10. 4. 1993 |work=The Vindicator |access-date=14. 5. 2011 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110812194320/http://bosniagenocide.wordpress.com/2011/02/28/jews-repay-bosnian-muslims/ |archive-date=12. 8. 2011 }}&lt;/ref&gt;
Kao student balkanske historije, Čerešnješ je rekao da je očekivao rat punu godinu dana prije nego što je izbio, te je organizirao Jevrejsku zajednicu u Sarajevu da skladišti zalihe, osigura da svi imaju pasoše, planira evakuaciju djece i staraca, i pronađu mjesta za evakuisane u Izraelu i [[Evropa|Evropi]].&lt;ref name=&quot;gay&quot;/&gt; Nakon što je rat počeo, Cerešnjes i La Benevolencija pomogli su Američkom jevrejskom zajedničkom distributivnom komitetu u evakuaciji 2.500 stanovnika Sarajeva, od kojih su samo jedna trećina bili [[Jevreji]]. Bilo je ukupno 11 evakuacija, tri zračnim putem početkom rata, a osam autobuskim konvojem nakon što je [[Međunarodni aerodrom Sarajevo|aerodrom]] zatvoren za civilni saobraćaj.&lt;ref name=&quot;thom&quot;/&gt; Dok su ostali konvoji zaustavljeni, svi konvoji Čerešnješa su prošli, jer je terensko osoblje Jointa pregovaralo o prekidu vatre kako bi se osigurao siguran transfer.&lt;ref&gt;{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=elwwAQAAIAAJ&amp;q=ivan+Ceresnjes |title=Far From Zion: In search of a global Jewish community |page=137 |last=London |first=Charles |year=2009 |publisher=[[William Morrow and Company]] |isbn= 978-0-06-156106-1}}&lt;/ref&gt;

Kao priznanje za njegove ratne humanitarne napore, Cerešnjes je u oktobru 1994. dobio francusku nagradu [[Legija časti]].&lt;ref name=&quot;thom&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;ajc&quot;&gt;{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=daFeyrLbqy0C&amp;q=ivica+Ceresnjes&amp;pg=PA328 |title=American Jewish Year Book, 1996 |pages=327&amp;ndash;328 |last=Singer |first=David |publisher=American Jewish Committee |date=juli 1996 |isbn=0-87495-110-0}}&lt;/ref&gt; Svoje ratne memoare objavio je u monografiji od 35 stranica ''[[Uhvaćeni vjetrovima rata: Jevreji u bivšoj Jugoslaviji 1999. godine]]''.&lt;ref&gt;{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=0h0KGwAACAAJ&amp;q=Ivan+Ceresnjes |title=Caught in the Winds of War: Jews in the Former Yugoslavia |last= Ceresnjes |first=Ivan |publisher=Institute of the World Jewish Congress |year=1999}}&lt;/ref&gt;

== Rad u Izraelu ==
Čerešnješ je migrirao ([[Alija (Izrael)|alija]]) u Izrael 1996.&lt;ref name=&quot;jcpa&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;ruth&quot;/&gt; Godine 1997. pridružio se Centru za jevrejsku umjetnost na [[Hebrejski univerzitet u Jerusalimu|Hebrejskom univerzitetu u Jerusalimu]] kao arhitekta istraživač. Stalno se bavi dokumentacijom jevrejske graditeljske kulturne baštine u bivšoj Jugoslaviji&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://cja.huji.ac.il/Publications/NL14/NL14-scholarships.html |title=Bloomfield/Schachter Grant for Architectural Research |publisher=[[Hebrew University of Jerusalem]] |year=2007 |access-date=14. 5. 2011 |archive-date=4. 10. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111004100638/http://cja.huji.ac.il/Publications/NL14/NL14-scholarships.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.isjm.org/SitesMonuments/Europe/Bosnia/tabid/161/Default.aspx |title=Former Synagogue in Travnik (1860) Demolished |date=7. 9. 2008 |publisher=International Survey of Jewish Monuments |access-date=14. 5. 2011 |archive-date=28. 7. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160728061618/http://www.isjm.org/SitesMonuments/Europe/Bosnia/tabid/161/Default.aspx |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; i drugim istočnoevropskim zemljama, uz mapiranje memorijala i spomenika [[holokaust]]a.&lt;ref name=&quot;jcpa&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;ruth&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.jta.org/news/article/2004/09/06/11912/InoldSerbianshul |title=Strange painting in Serbian shul baffles art maven |last=Gruber |first=Ruth Ellen |date=6. 9. 2004 |work=[[Jewish Telegraphic Agency]] |access-date=14. 5. 2011 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120927175811/http://www.jta.org/news/article/2004/09/06/11912/InoldSerbianshul |archive-date=27. 9. 2012 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://cja.huji.ac.il/Activities/Updates.html |title=News Update: 2009 &amp;ndash; The Architecture Section |access-date=14. 5. 2011 |publisher=Hebrew University of Jerusalem |archive-date=13. 8. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110813162130/http://cja.huji.ac.il/Activities/Updates.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; On također pomaže Kongresnoj komisiji Sjedinjenih Američkih Država za zaštitu i očuvanje američke imovine u inostranstvu, koja je osnovana 1985. radi istraživanja jevrejskih groblja i spomenika, s primarnim fokusom na [[Istočna Evropa|Istočnu Evropu]].&lt;ref name=&quot;jcpa&quot;/&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
*[https://archive.today/20130415061506/http://www.jcpa.org/JCPA/Templates/ShowPage.asp?DBID=1&amp;LNGID=1&amp;TMID=111&amp;FID=253&amp;PID=0&amp;IID=1829  ''Bosnian Jewry: A small community meets a unique challenge during the 1990s war'' &amp;ndash; Intervju sa Ivanom Cerešem] (engleski jezik)
*[http://www.jcpa.org/JCPA/Templates/ShowPage.asp?DRIT=3&amp;DBID=1&amp;LNGID=1&amp;TMID=111&amp;FID=624&amp;PID=0&amp;IID=2692&amp;TTL=The_Destruction_of_the_Memory_of_Jewish_Presence_in_Eastern_Europe;_A_Case_Study:_Former_Yugoslavia  ''The Destruction of the Memory of Jewish Presence in Eastern Europe; a Case Study: Former Yugoslavia'' &amp;ndash; Intervju sa Ivanom Cerešem] (engleski jezik {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110514160601/http://www.jcpa.org/JCPA/Templates/ShowPage.asp?DRIT=3&amp;DBID=1&amp;LNGID=1&amp;TMID=111&amp;FID=624&amp;PID=0&amp;IID=2692&amp;TTL=The_Destruction_of_the_Memory_of_Jewish_Presence_in_Eastern_Europe;_A_Case_Study:_Former_Yugoslavia |date=14. 5. 2011 }}
*[http://cja.huji.ac.il/Publications/NL15/NL15-germany.html ''Dokumentiranje sinagoga u Njemačkoj''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111004100804/http://cja.huji.ac.il/Publications/NL15/NL15-germany.html |date=4. 10. 2011 }}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Čerešnješ, Ivan}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački arhitekti]]
[[Kategorija:Jugoslavenski arhitekti]]
[[Kategorija:Rođeni 1945.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Izraelski arhitekti]]</text>
      <sha1>3vvkea61tnkze6ub9pxf5erigiec1ia</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2004 (Brčko)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>508019</id>
    <revision>
      <id>3917708</id>
      <parentid>3640381</parentid>
      <timestamp>2026-08-12T10:58:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3917708</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5156" sha1="5h5dbqjxseaqflbt8kyrdqac5w7cnia" xml:space="preserve">{{Politika Brčko distrikta}}{{Glavni|Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2004.}}

'''Lokalni izbori''' za izbor 29 predstavnika u [[Skupština Brčko distrikta|Skupštini]] [[Brčko distrikt]]a održani su 2. oktobra 2004. Pravo glasa imalo je 53.036 glasača.&lt;ref name=&quot;pok&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/2015/25052015/Izborni_Pokazatelji_2002-2014.pdf|title=Izborni pokazatelj 2002-2014.|date=2015|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=16. 3. 2024}}&lt;/ref&gt; Glasati se moglo izlaskom na biračko mjesto, preko mobilnih timova i poštom.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/Documents/Rezultati%20izbora%2096-2002/Rezultati2004/Kratki/Skupstina%20Brcko%20Distrikta%20Bosne%20i%20Hercegovine.pdf|title=Lokalni izbori 2004 - Rezultati izbora za Skupštinu BD|website=www.izbori.ba|access-date=3. 7. 2024}}&lt;/ref&gt;

Ovo su bili prvi lokalni izbori nakon uspostavljanja Brčko distrikta [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], jer je prva prijelazna skupština imenovana 21. marta 2000, 13 dana nakon uspostave [[Brčko distrikt]]a, na osnovu naloga [[Međunarodni supervizor za Brčko|međunarodnog supervizora za Brčko]] [[Robert W. Farrand|Roberta W. Farranda]] i njen mandat je istekao tek nakon ovih izbora.&lt;ref name=&quot;:02&quot;&gt;{{Cite web|url=https://skupstinabd.ba/ba/o-skuptini.html|title=Skupština Brčko distrikta - O Skupštini|website=skupstinabd.ba|access-date=25. 8. 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.brckosupervizija.ba/web/?p=171|title=NALOG SUPERVIZORA O USPOSTAVLJANJU PRELAZNE SKUPŠTINE BRČKO DISTRIKTA BOSNE I HERCEGOVINE|last=|first=|date=21. 3. 2000|website=brckosupervizija.ba|publisher=[[Međunarodni supervizor za Brčko]]: [[Robert W. Farrand]]|access-date=7. 7. 2024|archive-date=8. 7. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240708183819/https://www.brckosupervizija.ba/web/?p=171|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.brckosupervizija.ba/web/?p=193|title=Supervisory Order On Revocation And Appointments Of Councilors Of The Interim Brcko District Assembly|date=10. 4. 2000|website=brckosupervizija.ba|publisher=[[Međunarodni supervizor za Brčko]]: [[Robert W. Farrand]]|language=en-US|access-date=8. 7. 2024|archive-date=8. 7. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240708203050/https://www.brckosupervizija.ba/web/?p=193|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Rezultati ==
[[Datoteka:Brčko District BiH Assembly 2004.svg|mini|{{Color box|#FF0000|border=darkgray}} [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] (6)
&lt;br&gt;{{Color box|#000080|border=darkgray}} [[Srpska demokratska stranka|SDS]] (6)
&lt;br&gt;{{Color box|#009933|border=darkgray}} [[Stranka demokratske akcije|SDA]] (4)
&lt;br&gt;{{Color box|#FFCC00|border=darkgray}} [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] (3)
&lt;br&gt;{{Color box|#0064AA|border=darkgray}} [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] (3)
&lt;br&gt;{{Color box|#FF5555|border=darkgray}} [[Socijalistička partija Republike Srpske|SP RS]] (2)
&lt;br&gt;{{Color box|#C40000|border=darkgray}} [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] (2)
&lt;br&gt;{{Color box|#BBCCBB|border=darkgray}} [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS BiH]]-[[Nova hrvatska inicijativa|NHI]] (2)
&lt;br&gt;{{Color box|#EE3355|border=darkgray}} [[Demokratska partija (Republika Srpska)|DP]] (1)]]
Na izborima za [[Skupština Brčko distrikta|Skupštinu Brčko Distrikta]] izašlo je ukupno 32.293 (60,89%) glasača, a od toga je 30.881 (95,63%) glasova bilo važećih, te 1.412 (4,37%) nevažećih. Birano je ukupno 29, te su oni izabrani po broju osvojenih glasova po listama, dok je odabir predstavnika iz pojedine stranke vršen po najvećem broju glasova.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Stranka
!Broj glasova
!%
!Broj mandata
|-
|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]
|5.743
|18,60
| style=&quot;text-align:center;&quot; |6
|-
|[[Srpska demokratska stranka]]
|5.340
|17,29
| style=&quot;text-align:center;&quot; |6
|-
|[[Stranka demokratske akcije]]
|3.192
|10,34
| style=&quot;text-align:center;&quot; |4
|-
|[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]]
|2.546
|8,24
| style=&quot;text-align:center;&quot; |3
|-
|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]
|2.358
|7,64
| style=&quot;text-align:center;&quot; |3
|-
|[[Socijalistička partija Republike Srpske]]
|2.049
|6,64
| style=&quot;text-align:center;&quot; |2
|-
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|1.537
|4,98
| style=&quot;text-align:center;&quot; |2
|-
|[[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS BiH]] - [[Nova hrvatska inicijativa|NHI]]
|1.344
|4,35
| style=&quot;text-align:center;&quot; |2
|-
|[[Demokratska partija (Republika Srpska)|Demokratska partija]]
|1.089
|3,53
| style=&quot;text-align:center;&quot; |1
|-
!Ukupno
! colspan=&quot;2&quot; |25.198
!29
|}

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.izbori.ba/Default.aspx?Lang=3 Zvanična stranica &quot;Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine&quot;]

{{Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2004. po općinama}}

[[Kategorija:Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2004.|Brčko]]
[[Kategorija:Izbori u Brčkom|2004.]]</text>
      <sha1>5h5dbqjxseaqflbt8kyrdqac5w7cnia</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2020 (Istočno Sarajevo)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>508585</id>
    <revision>
      <id>3917709</id>
      <parentid>3659212</parentid>
      <timestamp>2026-08-12T11:00:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3917709</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7433" sha1="9kf07m5wgomoig42x962rit1q320anl" xml:space="preserve">{{Politika Republike Srpske}}{{Glavni|Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2020.}}

'''Lokalni izbori''' za izbor gradonačelnika Grada [[Istočno Sarajevo]] održani su 15. novembra 2020. Izbori su održani na 106 biračkih mjesta, a pravo glasa imalo je 57.531 birača. Glasati se moglo izlaskom na biračko mjesto, preko mobilnih timova i poštom.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=27&amp;langId=1#/8/195/0|title=Rezultati izbora 2020 - Istočno Sarajevo|website=www.izbori.ba|publisher=CIK BiH|access-date=26. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;

Ovo su bili prvi izbori na kojima su građani direktno i neposredno birali [[Spisak gradonačelnika Istočnog Sarajeva|gradonačelnika grada]], na period od 4 godine. Do ovih izbora, gradonačelnika je birala [[Skupština Grada|Skupština grada]].&lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=bqY6U_Dzvm0|title=Izbori za Skupštinu Grada Istočno Sarajevo - bos|date=27. 7. 2024|website=youtube.com|publisher=[[CIKBiH]]|access-date=12. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:7&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.narodnaskupstinars.net/?q=la/akti/usvojeni-zakoni/zakon-o-gradu-isto%C4%8Dno-sarajevo|title=Zakon o gradu Istočno Sarajevo|last=|date=13. 3. 2020|website=narodnaskupstinars.net|publisher=[[NSRS]]|language=bs|access-date=12. 8. 2024|archive-date=12. 8. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240812142544/https://www.narodnaskupstinars.net/?q=la/akti/usvojeni-zakoni/zakon-o-gradu-isto%C4%8Dno-sarajevo|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Gradonačelnik ==
Na izborima za Gradonačelnika Istočnog Sarajeva izašlo je ukupno 40.360 glasača (70,15%), a od toga je 36.859 (91,33%) glasova bilo važećih, te 3.501 (8,67%) nevažećih. Broj kandidata iznosio je 12, a za gradonačelnika je izabran [[Ljubiša Ćosić]] iz [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|Saveza nezavisnih socijaldemokrata]] (SNSD).&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+[[Spisak gradonačelnika Istočnog Sarajeva|Gradonačelnik Istočnog Sarajeva]]
!Kandidat
!Stranka
!Broj
Glasova
!%
|-
|'''[[Ljubiša Ćosić]]'''
|'''[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]'''
| style=&quot;text-align:center;&quot; |'''19.729'''
|'''53,53'''
|-
|Miroslav Lučić
|[[Srpska demokratska stranka]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |16.023
|43,47
|-
|Nikola Lazarević
|[[Ekološka partija Republike Srpske]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |451
|1,22
|-
|Nenad Kovačević
|[[Radnička partija]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |169
|0,46
|-
|Muhamed Viteškić
|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |117
|0,32
|-
|Nenad Tomić
|[[Savez za novu politiku]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |86
|0,23
|-
|Predrag Močević
|[[Demokratski centar Republike Srpske]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |69
|0,19
|-
|Vida Gavrilović
|[[Otadžbinska stranka]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |68
|0,18
|-
|Željko Troglić
|[[Demokratska fronta]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |39
|0,11
|-
|Sakib Sarajkić
|[[Demokratska stranka invalida Bosne i Hercegovine|Demokratska stranka invalida BiH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |39
|0,11
|-
|Stanka Milinović
|[[Narodna stranka Radom za boljitak]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |37
|0,10
|-
|Sanela Jašarspahić
|[[Srpska napredna stranka Federacije Bosne i Hercegovine|Srpska napredna stranka FBiH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |32
|0,09
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno:
! colspan=&quot;2&quot; |36.859
|}

== Skupština ==
{{Mandati
| float        = right
| Opis         = Mandati
| Naziv        = Odbornici skupštine po rezultatima Lokalnih izbora 2020.
| Broj mandata = 31
| Država       = BS
| Širina       = 0.9
|1=SNSD |2=SDS |3=PDP |4=DNS |5=US |6=DEMOS |7=Nezavisni kandidat | SNSD                       = 11
| BDP                        = 2
| Primjedba                  = 
|US=1|PDP=2|SDS=9|DNS=3|Nezavisni kandidat=4|DEMOS=1}}
Nakon što potvrdi rezultate neposrednih izbora, [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]] provodi posredne izbore za [[Skupštinu Istočnog Sarajeva|Skupštinu Grada]] [[Istočno Sarajevo|Istočnog Sarajeva]]. Način izbora u Skupštinu:&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:7&quot; /&gt;

* Skupštine općina koje imaju 11, 13 ili 15 odbornika biraju 3 odbornika,
* Skupštine općina koje imaju 17 ili 19 odbornika biraju 5 odbornika,
* Skupštine općina koje imaju 21 ili 23 odbornika biraju 6 odbornika,
* Skupštine općina koje imaju 25 ili više odbornika biraju 8 odbornika,

[[Skupštinu Istočnog Sarajeva|Skupštinu Grada]] se sastoji od 31 odbornika iz šest skupština općina koje čine Grad Istočno Sarajevo: [[Istočna Ilidža]] (6), [[Istočno Novo Sarajevo]] (5), [[Istočni Stari Grad]] (3), [[Trnovo (Republika Srpska)|Trnovo]] (3), [[Sokolac]] (6) i [[Pale (Republika Srpska)|Pale]] (8).&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt;

Trenutni saziv skupštine:&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://gradistocnosarajevo.net/skupstina/odbornici-skupstine-grada/|title=Одборници Скупштине Града {{!}} Град Источно Сарајево|language=sr-RS|access-date=26. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+[[Skupština Istočnog Sarajeva]]
!Odbornik
!Stranka
!Općina
|-
|Branko Koroman{{Efn|Predsjednik Skupštine grada.|naziv=predsjednik|grupa=lower-alpha}}
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
| rowspan=&quot;8&quot; |[[Pale (Republika Srpska)|Pale]]
|-
|Luka Cicović
|-
|Marko Gajović
|-
|Nikola Blagojević
|[[Srpska demokratska stranka]]
|-
|Vladimir Lučić
|[[Partija demokratskog progresa]]
|-
|Marko Kubatlija
|[[Demokratski narodni savez]]
|-
|Bojan Čvoro
|[[Demokratski savez]]
|-
|Miloš Vukašinović
|[[Nezavisni kandidat|Nezavisni odbornik]]
|-
| colspan=&quot;3&quot; |
|-
|Milan Jolović
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
| rowspan=&quot;6&quot; |[[Sokolac]]
|-
|Đorđe Radić
|-
|Jovan Golijan
|-
|Miodrag Dupljanin
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Srpska demokratska stranka]]
|-
|Žarko Kosorić
|-
|Njegoš Samarđija
|[[Nezavisni kandidat|Nezavisni odbornik]]
|-
| colspan=&quot;3&quot; |
|-
|Goran Šehovac
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Srpska demokratska stranka]]
| rowspan=&quot;6&quot; |[[Istočna Ilidža]]
|-
|Slavica Govedarica
|-
|Rade Ćosović
|[[Partija demokratskog progresa]]
|-
|Slaviša Moćević
|[[Nezavisni kandidat|Nezavisni odbornik]]
|-
|Zoran Trapara{{Efn|Potpredsjednik Skupštine grada.|naziv=potpredsjednik|grupa=lower-alpha}}
|[[Ujedinjena Srpska]]
|-
|Biljana Ristić
|[[Demokratski narodni savez]]
|-
| colspan=&quot;3&quot; |
|-
|Vedran Jovandžić
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
| rowspan=&quot;5&quot; |[[Istočno Novo Sarajevo]]
|-
|Aleksandra Damjanović
|-
|Miljan Sladoje
|-
|Natko Sudžuka
|[[Srpska demokratska stranka]]
|-
|Aleksandar Sladoje
|[[Nezavisni kandidat|Nezavisni odbornik]]
|-
| colspan=&quot;3&quot; |
|-
|Veljko Vlaški
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Istočni Stari Grad]]
|-
|Miroslav Bjelica
|-
|Siniša Golijanin
|[[Demokratski narodni savez]]
|-
| colspan=&quot;3&quot; |
|-
|Njegoš Plakalović
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Srpska demokratska stranka]]
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Trnovo (Republika Srpska)|Trnovo]]
|-
|Vladimir Cincar
|-
|Nemanja Jovičić
|}

== Napomene ==
{{Napomene}}

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.izbori.ba/Default.aspx?Lang=3 Zvanična stranica &quot;Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine&quot;]

{{Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2020. po općinama}}

[[Kategorija:Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2020.|Istočno Sarajevo]]
[[Kategorija:Izbori u Istočnom Sarajevu|2020.]]</text>
      <sha1>9kf07m5wgomoig42x962rit1q320anl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2024 (Istočno Sarajevo)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>512504</id>
    <revision>
      <id>3917711</id>
      <parentid>3747075</parentid>
      <timestamp>2026-08-12T11:00:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3917711</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7226" sha1="mfjyo6mvlyyi8g7zc2p2mpl7c0t2gg6" xml:space="preserve">{{Politika Republike Srpske}}{{Glavni|Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2024.}}

'''Lokalni izbori''' za izbor gradonačelnika Grada [[Istočno Sarajevo]] održani su 6. oktobra 2024. Izbori su održani na 105 biračkih mjesta, a pravo glasa imalo je 58.340 birača. Glasati se moglo izlaskom na biračko mjesto, preko mobilnih timova, u diplomatsko-konzularnim predstavništima i poštom.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=36#/8/195/0|title=Rezultati izbora 2024 - Istočno Sarajevo|website=izbori.ba|publisher=[[CIKBiH]]|access-date=11. 10. 2024}}&lt;/ref&gt;

Ovo su bili drugi izbori na kojima su građani direktno i neposredno birali [[Spisak gradonačelnika Istočnog Sarajeva|gradonačelnika grada]], na period od 4 godine. Do [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2020.|lokalnih izbora 2020.]] gradonačelnika je birala [[Skupština Grada|Skupština grada]].&lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=bqY6U_Dzvm0|title=Izbori za Skupštinu Grada Istočno Sarajevo - bos|date=27. 7. 2024|website=youtube.com|publisher=[[CIKBiH]]|access-date=12. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:7&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.narodnaskupstinars.net/?q=la/akti/usvojeni-zakoni/zakon-o-gradu-isto%C4%8Dno-sarajevo|title=Zakon o gradu Istočno Sarajevo|last=|date=13. 3. 2020|website=narodnaskupstinars.net|publisher=[[NSRS]]|language=bs|access-date=12. 8. 2024|archive-date=12. 8. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240812142544/https://www.narodnaskupstinars.net/?q=la/akti/usvojeni-zakoni/zakon-o-gradu-isto%C4%8Dno-sarajevo|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Gradonačelnik ==
Na izborima za Gradonačelnika Istočnog Sarajeva izašlo je ukupno 37.520 glasača (68.37%), a od toga je 36.243 (90,86%) glasova bilo važećih, te 3.644 (9,14%) nevažećih. Broj kandidata iznosio je 3, a za gradonačelnika je ponovno izabran [[Ljubiša Ćosić]] iz [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|Saveza nezavisnih socijaldemokrata]] (SNSD).&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+[[Spisak gradonačelnika Istočnog Sarajeva|Gradonačelnik Istočnog Sarajeva]]
! rowspan=&quot;2&quot; |Kandidat
! rowspan=&quot;2&quot; |Stranka
! colspan=&quot;6&quot; |Broj glasova
|-
!Redovni
!Pošta
!{{Tooltip|O/MT/DKP|Odsustvo, mobilni tim i diplomatsko-konzularna predstavništva}}
!Potvrđeni
!Ukupno
!%
|-
|'''[[Ljubiša Ćosić]]'''
|'''[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]'''
| style=&quot;text-align:center;&quot; |23.873
| style=&quot;text-align:center;&quot; |80
| style=&quot;text-align:center;&quot; |370
| style=&quot;text-align:center;&quot; |4
| style=&quot;text-align:center;&quot; |'''24.327'''
| style=&quot;text-align:center;&quot; |'''67,12'''
|-
|Igor Lukić
|[[Nezavisni kandidat]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |10.289
| style=&quot;text-align:center;&quot; |48
| style=&quot;text-align:center;&quot; |95
| style=&quot;text-align:center;&quot; |2
| style=&quot;text-align:center;&quot; |10.434
| style=&quot;text-align:center;&quot; |28,79
|-
|Nikola Lazarević
|[[Ekološka partija Republike Srpske]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |1.463
| style=&quot;text-align:center;&quot; |3
| style=&quot;text-align:center;&quot; |16
| style=&quot;text-align:center;&quot; |0
| style=&quot;text-align:center;&quot; |1.482
| style=&quot;text-align:center;&quot; |4,09
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno:
!35.625
!131
!481
!6
! colspan=&quot;2&quot; |36.243
|}

== Skupština ==
&lt;!--{{Mandati
| float        = right
| Opis         = Mandati
| Naziv        = Odbornici skupštine po rezultatima Lokalnih izbora 2024.
| Broj mandata = 31
| Država       = BS
| Širina       = 0.9
|1=SNSD |2=SDS |3=PDP |4=DNS |5=US |6=DEMOS |7=Nezavisni kandidat | SNSD                       = 11
| BDP                        = 2
| Primjedba                  = 
|US=1|PDP=2|SDS=9|DNS=3|Nezavisni kandidat=4|DEMOS=1}}--&gt;
Nakon što potvrdi rezultate neposrednih izbora, [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]] provodi posredne izbore za [[Skupštinu Istočnog Sarajeva|Skupštinu Grada]] [[Istočno Sarajevo|Istočnog Sarajeva]]. Način izbora u Skupštinu:&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:7&quot; /&gt;

* Skupštine općina koje imaju 11, 13 ili 15 odbornika biraju 3 odbornika,
* Skupštine općina koje imaju 17 ili 19 odbornika biraju 5 odbornika,
* Skupštine općina koje imaju 21 ili 23 odbornika biraju 6 odbornika,
* Skupštine općina koje imaju 25 ili više odbornika biraju 8 odbornika,

[[Skupštinu Istočnog Sarajeva|Skupštinu Grada]] se sastoji od 31 odbornika iz šest skupština općina koje čine Grad Istočno Sarajevo: [[Istočna Ilidža]] (6), [[Istočno Novo Sarajevo]] (5), [[Istočni Stari Grad]] (3), [[Trnovo (Republika Srpska)|Trnovo]] (3), [[Sokolac]] (6) i [[Pale (Republika Srpska)|Pale]] (8).&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt;
&lt;!--
Trenutni saziv skupštine:&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://gradistocnosarajevo.net/skupstina/odbornici-skupstine-grada/|title=Одборници Скупштине Града {{!}} Град Источно Сарајево|language=sr-RS|access-date=26. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+[[Skupština Istočnog Sarajeva]]
!Odbornik
!Stranka
!Općina
|-
|Branko Koroman{{Efn|Predsjednik Skupštine grada.|naziv=predsjednik|grupa=lower-alpha}}
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
| rowspan=&quot;8&quot; |[[Pale (Republika Srpska)|Pale]]
|-
|Luka Cicović
|-
|Marko Gajović
|-
|Nikola Blagojević
|[[Srpska demokratska stranka]]
|-
|Vladimir Lučić
|[[Partija demokratskog progresa]]
|-
|Marko Kubatlija
|[[Demokratski narodni savez]]
|-
|Bojan Čvoro
|[[Demokratski savez]]
|-
|Miloš Vukašinović
|[[Nezavisni kandidat|Nezavisni odbornik]]
|-
| colspan=&quot;3&quot; |
|-
|Milan Jolović
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
| rowspan=&quot;6&quot; |[[Sokolac]]
|-
|Đorđe Radić
|-
|Jovan Golijan
|-
|Miodrag Dupljanin
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Srpska demokratska stranka]]
|-
|Žarko Kosorić
|-
|Njegoš Samarđija
|[[Nezavisni kandidat|Nezavisni odbornik]]
|-
| colspan=&quot;3&quot; |
|-
|Goran Šehovac
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Srpska demokratska stranka]]
| rowspan=&quot;6&quot; |[[Istočna Ilidža]]
|-
|Slavica Govedarica
|-
|Rade Ćosović
|[[Partija demokratskog progresa]]
|-
|Slaviša Moćević
|[[Nezavisni kandidat|Nezavisni odbornik]]
|-
|Zoran Trapara{{Efn|Potpredsjednik Skupštine grada.|naziv=potpredsjednik|grupa=lower-alpha}}
|[[Ujedinjena Srpska]]
|-
|Biljana Ristić
|[[Demokratski narodni savez]]
|-
| colspan=&quot;3&quot; |
|-
|Vedran Jovandžić
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
| rowspan=&quot;5&quot; |[[Istočno Novo Sarajevo]]
|-
|Aleksandra Damjanović
|-
|Miljan Sladoje
|-
|Natko Sudžuka
|[[Srpska demokratska stranka]]
|-
|Aleksandar Sladoje
|[[Nezavisni kandidat|Nezavisni odbornik]]
|-
| colspan=&quot;3&quot; |
|-
|Veljko Vlaški
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Istočni Stari Grad]]
|-
|Miroslav Bjelica
|-
|Siniša Golijanin
|[[Demokratski narodni savez]]
|-
| colspan=&quot;3&quot; |
|-
|Njegoš Plakalović
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Srpska demokratska stranka]]
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Trnovo (Republika Srpska)|Trnovo]]
|-
|Vladimir Cincar
|-
|Nemanja Jovičić
|}
--&gt;
== Napomene ==
{{Napomene}}

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.izbori.ba/Default.aspx?Lang=3 Zvanična stranica &quot;Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine&quot;]

{{Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2024. po općinama}}

[[Kategorija:Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2024.|Istočno Sarajevo]]
[[Kategorija:Izbori u Istočnom Sarajevu|2024.]]</text>
      <sha1>mfjyo6mvlyyi8g7zc2p2mpl7c0t2gg6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Gradonačelnici gradova u Bosni i Hercegovini</title>
    <ns>10</ns>
    <id>516402</id>
    <revision>
      <id>3917630</id>
      <parentid>3741346</parentid>
      <timestamp>2026-08-11T20:58:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3917630</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2308" sha1="j3s34g86fti04i6f8wd3dm2ol8299qb" xml:space="preserve">{{Navkutija
| ime         = Gradonačelnici gradova u Bosni i Hercegovini
| naslov      = Gradonačelnici [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|gradova]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]
| slika       = [[Datoteka:Coat of arms of Bosnia and Herzegovina.svg|35px]]
| podaciklasa = hlist
| naslovstil  = 
| podaci1     = 
* [[Spisak gradonačelnika Banja Luke|Banja Luka]]
* [[Spisak gradonačelnika Bihaća|Bihać]]
* [[Spisak gradonačelnika Bijeljine|Bijeljina]]
* [[Spisak gradonačelnika Bosanske Krupe|Bosanska Krupa]]
* [[Spisak gradonačelnika Brčko distrikta|Brčko]]
* [[Spisak gradonačelnika Cazina|Cazin]]
* [[Spisak gradonačelnika Čapljine|Čapljina]]
* [[Spisak gradonačelnika Dervente|Derventa]]
* [[Spisak gradonačelnika Doboja|Doboj]]
* [[Spisak gradonačelnika Foče (Republika Srpska)|Foča]]
* [[Spisak gradonačelnika Goražda|Goražde]]
* [[Spisak gradonačelnika Gračanice|Gračanica]]
* [[Spisak gradonačelnika Gradačca|Gradačac]]
* [[Spisak gradonačelnika Gradiške|Gradiška]]
* [[Spisak gradonačelnika Istočnog Sarajeva|Istočno Sarajevo]]
* [[Spisak gradonačelnika Konjica|Konjic]]
* [[Spisak gradonačelnika Laktaša|Laktaši]]
* [[Spisak gradonačelnika Livna|Livno]]
* [[Spisak gradonačelnika Lukavca|Lukavac]]
* [[Spisak gradonačelnika Ljubuškog|Ljubuški]]
* [[Spisak gradonačelnika Mostara|Mostar]]
* [[Spisak gradonačelnika Novog Travnika|Novi Travnik]]
* [[Spisak gradonačelnika Orašja|Orašje]]
* [[Spisak gradonačelnika Prijedora|Prijedor]]
* [[Spisak gradonačelnika Prnjavora|Prnjavor]]
* [[Spisak gradonačelnika Sarajeva|Sarajevo]]
* [[Spisak gradonačelnika Srebrenika|Srebrenik]]
* [[Spisak gradonačelnika Stolca|Stolac]]
* [[Spisak gradonačelnika Širokog Brijega|Široki Brijeg]]
* [[Spisak gradonačelnika Teslića|Teslić]]
* [[Spisak gradonačelnika Trebinja|Trebinje]]
* [[Spisak gradonačelnika Tuzle|Tuzla]]
* [[Spisak gradonačelnika Visokog|Visoko]]
* [[Spisak gradonačelnika Zavidovića|Zavidovići]]
* [[Spisak gradonačelnika Zenice|Zenica]]
* [[Spisak gradonačelnika Zvornika|Zvornik]]
* [[Spisak gradonačelnika Živinica|Živinice]]
}}&lt;includeonly&gt; 
[[Kategorija:Gradonačelnici u Bosni i Hercegovini]]&lt;/includeonly&gt;&lt;noinclude&gt;
{{sklopiva opcija}}
&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Navigacijski šabloni|{{PAGENAME}}]]</text>
      <sha1>j3s34g86fti04i6f8wd3dm2ol8299qb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ljubljanski tramvaji</title>
    <ns>0</ns>
    <id>521352</id>
    <revision>
      <id>3917706</id>
      <parentid>3712888</parentid>
      <timestamp>2026-08-12T10:51:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3917706</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5242" sha1="5z1vj09lwh565li4gnwzfctjychxyob" xml:space="preserve">{{Infokutija javni saobraćaj
|ime                 = Ljubljanski tramvaji
|slika               = Ljubljana tram, car nr. 5.jpg
|opis slike          = Voz br. 5 u Tehničkom muzeju Slovenije
|država              = {{ZID|SFRJ}}
|mjesto              = [[Ljubljana]]
|prijevoznik         = Električna cestna železnica
|broj linija         = 4
|otvaranje           = [[6. septembar|6. septembra]] [[1901.]]
|ukidanje            = [[20. decembar|20. decembra]] [[1958.]]
|dužina trase        = 21 km
|širina kolosijeka   = 1000 mm
|napon kontaktne mreže = 500 V DC
|broj depoa          = 1
}}

'''Ljubljanski tramvaj''' bio je javni [[Tramvaj|tramvajski]] sistem namijenjen prijevozu putnika po [[Ljubljana|Ljubljani]]. Ljubljanski tramvaj je saobraćao od 6. septembra 1901. do 20. decembra 1958.

== Historija ==

=== Izgradnja ===
Ljubljanski [[gradonačelnik]] [[Ivan Hribar]] je 1. januara 1900. najavio da će se grad zalagati za uvođenje električnog tramvaja.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.peopleofljubljana.com/en/ten-things-about-the-legendary-mayor-ivan-hribar/|title=Ten things about the legendary mayor Ivan Hribar|last=Simčič|first=Valentina Plahuta|date=2021-05-25|website=PeopleOfLjubljana.com|language=en-US|access-date=2025-05-21}}&lt;/ref&gt; Ubrzo nakon toga započeli su prvi projektantski radovi, a izgradnja depoa (u Vodmatu) i prvih linija započela je u proljeće 1901. Prve probne vožnje izvršene su tokom ljeta, a 6. septembra 1901. tramvaj je zvanično započeo sa radom.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.jhl.si/en/lpp/?m=51&amp;k=1605|title=Historical highlights. More than a century of memories and experience.|date=2012-03-04|website=Javni Holding Ljubljana|access-date=2025-05-21|archive-date=4. 3. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120304092909/http://www.jhl.si/en/lpp/?m=51&amp;k=1605|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Prije Drugog svjetskog rata ===
[[Datoteka:Laibach Tram--10 Marienplatz Ak ca 1910.jpg|lijevo|mini|Tramvaj na Marijnom trgu, cca. 1910.]]
Tramvajski saobraćaj se u to vrijeme odvijao na tri linije sa 13 tramvajskih vagona. Mreža je imala ukupnu dužinu od 5220 metara i bila je u potpunosti [[Elektrifikacija|elektrificirana]] sistemom jednosmjerne [[Električna struja|struje]] od 500 V. Tramvajski vagoni su imali kabinu za vozača na oba kraja i mogli su se ravnopravno kretati u oba smjera, tako da okretanje na krajnjim stanicama nije bilo potrebno. Vozilo je moglo primiti oko 30 putnika i dostizalo je brzinu do 30 km/h.

Tramvaj je bio u vlasništvu kompanije Splošna maloželeznička družba, koja je bila u vlasništvu njemačke kompanije [[Siemens|Siemens &amp; Halske]]. U prvim godinama rada tramvaj nije donosio željeni profit, pa ga je početkom 1930-ih preuzela gradska kompanija Cestna električna željeznica, osnovana u tu svrhu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.lpp.si/en/node/2784|title=Zgodovina|date=2012-10-04|website=Ljubljanski potniški promet|language=en|access-date=2025-05-21|archive-date=29. 6. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250629105539/https://www.lpp.si/en/node/2784|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Između 1931. i 1940. izgrađeno je nekoliko novih linija, a postojeće su proširene. Također je kupljeno 15 novih [[Elektromotor|motornih]] vagona, a 9 tramvaja je proizvedeno u vlastitim radionicama kompanije u depou.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.pospichal.net/lokstatistik/97985-ljubljana.htm|title=Straßenbahn Ljubljana|last=Pospichal|first=Josef|website=www.pospichal.net|access-date=2025-05-21}}&lt;/ref&gt;

=== Nakon Drugog svjetskog rata ===
Nakon Drugog svjetskog rata, pokušalo se obnoviti vozni park i pruge, ali tramvaj je postajao sve nepopularniji. [[Trolejbus]] je počeo sa radom 1951., a za tramvaj je to bio početak kraja. 20. decembra 1958. ljubljanski tramvaj je napravio svoju posljednju vožnju - njegovoj &quot;sahrani&quot; prisustvovalo je nekoliko hiljada ljudi. [[Šine]] su potom vrlo brzo demontirane, a još uvijek upotrebljiva vozila prodata su [[Osijek|Osijeku]] i [[Subotica|Subotici]], gdje su nastavila sa radom još nekoliko godina.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Linije ==
Tramvajska mreža 1940.
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Linija
!Ruta
|-
|'''1'''
|''Šentvid – Ajdovščina – Splošna bolnica''
|-
|'''2'''
|''Vič – Ajdovščina – Sveti Križ (Žale)''
|-
|'''3'''
|''Magistrat – Rakovnik''
|-
|'''4'''
|''Glavna pošta – Sveti Križ (Žale)''
|}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Izvori ==

* {{Cite book|last=Brate|first=Tadej|title=Ljubljanski tramvaj včeraj, danes, jutri = Ljubljana tramway yesterday, today, tomorrow.|publisher=Tehniški muzej Slovenije|year=1997|isbn=961-90361-3-1|location=Ljubljana|language=sl}}
* {{Cite book|last=Brate|first=Tadej|title=Zgodovina mestnega prometa v Ljubljani|publisher=LPP d.o.o.|year=2005|isbn=961-91685-0-X|location=Ljubljana|language=sl}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Trams in Ljubljana|Ljubljanski tramvaji}}
* [https://www.lpp.si/en/node/2784 Historija tramvaja u Ljubljani na stranici gradskog prijevoznika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250629105539/https://www.lpp.si/en/node/2784 |date=29. 6. 2025 }}

{{Javni gradski saobraćaj u Sloveniji}}

[[Kategorija:Tramvajski saobraćaj u Sloveniji]]
[[Kategorija:Saobraćaj u Ljubljani|T]]</text>
      <sha1>5z1vj09lwh565li4gnwzfctjychxyob</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Spisak gradonačelnika i načelnika općina u Bosni i Hercegovini</title>
    <ns>0</ns>
    <id>526177</id>
    <revision>
      <id>3917629</id>
      <parentid>3816998</parentid>
      <timestamp>2026-08-11T20:57:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3917629</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="29002" sha1="t5w9uub6tx1d70qspo29e7t850h5t6b" xml:space="preserve">{{Politika Bosne i Hercegovine}}
Ovo je spisak trenutnih gradonačelnika [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|gradova]] i načelnika [[Općine Bosne i Hercegovine|općina]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Trenutno postoje 142 [[Direktni izbori|direktno]] i 3 [[Indirektni izbori|indirektno]] izabrana (grado)načelnika: [[Spisak gradonačelnika Sarajeva|gradonačelnik Sarajeva]] kojeg imenuje [[Gradsko vijeće Grada Sarajeva]], [[Spisak gradonačelnika Mostara|gradonačelnik Mostara]] kojeg imenuje [[Gradsko vijeće Grada Mostara]] i [[Spisak gradonačelnika Brčko distrikta|gradonačelnik Brčkog]] kojeg imenuje [[Skupština Brčko distrikta|Skupština Brčko Distrikta]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.fokus.ba/vijesti/bih/od-142-nacelnika-u-bih-samo-su-dva-mladja-od-30-godina/3183488/|title=Od 142 načelnika u BiH samo su dva mlađa od 30 godina|last=Fokus.ba|date=24. 5. 2024|website=Fokus.ba|language=bs-BA|access-date=27. 9. 2025}}&lt;/ref&gt;

== Statistika ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
!#
! colspan=&quot;2&quot; |Politička stranka
!(Grado)načelnici
|-
!1.
! style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}&quot; |
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]
|{{Infokutija stranka/mandati|47|145|#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}}}
|-
!2.
! style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}&quot; |
|[[Stranka demokratske akcije|SDA]]
|{{Infokutija stranka/mandati|32|145|#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}}}
|-
!3.
! style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}&quot; |
|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]
|{{Infokutija stranka/mandati|20|145|#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}}}
|-
!4.
! style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}&quot; |
|[[Srpska demokratska stranka|SDS]]
|{{Infokutija stranka/mandati|11|145|#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}}}
|-
!5.
! style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}&quot; |
|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]
|{{Infokutija stranka/mandati|8|145|#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}}}
|-
! rowspan=&quot;2&quot; |6.
! style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}}&quot; |
|[[Narod i pravda|NiP]]
|{{Infokutija stranka/mandati|4|145|#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}}}}
|-
! style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezavisni|tamno|BS}}&quot; |
|[[Nezavisni kandidat|Nezavisni]]
|{{Infokutija stranka/mandati|4|145|#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}}}}
|-
! rowspan=&quot;2&quot; |8.
! style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}}&quot; |
|[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]]
|{{Infokutija stranka/mandati|2|145|#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}}}}
|-
! style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|PDP|tamno|BS}}&quot; |
|[[Partija demokratskog progresa|PDP]]
|{{Infokutija stranka/mandati|2|145|#{{Izborni dijagram/Partija|PDP|tamno|BS}}}}
|-
! rowspan=&quot;15&quot; |10.
! style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}}&quot; |
|[[Naša stranka|NS]]
|{{Infokutija stranka/mandati|1|145|#{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}}}}
|-
! style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|NES|tamno|BS}}&quot; |
|[[Narodni evropski savez|NES]]
|{{Infokutija stranka/mandati|1|145|#{{Izborni dijagram/Partija|NES|tamno|BS}}}}
|-
! style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|POMAK|tamno|BS}}&quot; |
|[[Pokret za modernu i aktivnu Krajinu|POMAK]]
|{{Infokutija stranka/mandati|1|145|#{{Izborni dijagram/Partija|POMAK|tamno|BS}}}}
|-
! style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDBiH|tamno|BS}}&quot; |
|[[Socijaldemokrate Bosne i Hercegovine|SDBiH]]
|{{Infokutija stranka/mandati|1|145|#{{Izborni dijagram/Partija|SDBiH|tamno|BS}}}}
|-
! style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|BHI|tamno|BS}}&quot; |
|[[Bosanskohercegovačka inicijativa|BHI]]
|{{Infokutija stranka/mandati|1|145|#{{Izborni dijagram/Partija|BHI|tamno|BS}}}}
|-
! style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|PDA|tamno|BS}}&quot; |
|[[Pokret demokratske akcije|PDA]]
|{{Infokutija stranka/mandati|1|145|#{{Izborni dijagram/Partija|PDA|tamno|BS}}}}
|-
! style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SRS RS|tamno|BS}}&quot; |
|[[Srpska radikalna stranka Republike Srpske|SRS RS]]
|{{Infokutija stranka/mandati|1|145|#{{Izborni dijagram/Partija|SRS RS|tamno|BS}}}}
|-
! style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|HSS-SR|tamno|BS}}&quot; |
|[[Hrvatska seljačka stranka - Stjepan Radić|HSS-SR]]
|{{Infokutija stranka/mandati|1|145|#{{Izborni dijagram/Partija|HSS-SR|tamno|BS}}}}
|-
! style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SP|tamno|BS}}&quot; |
|[[Socijalistička partija (Bosna i Hercegovina)|SP]]
|{{Infokutija stranka/mandati|1|145|#{{Izborni dijagram/Partija|SP|tamno|BS}}}}
|-
! style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|DEMOS|tamno|BS}}&quot; |
|[[Demokratski savez|DEMOS]]
|{{Infokutija stranka/mandati|1|145|#{{Izborni dijagram/Partija|DEMOS|tamno|BS}}}}
|-
! style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|RNS|tamno|BS}}&quot; |
|[[Ramska narodna stranka|RNS]]
|{{Infokutija stranka/mandati|1|145|#{{Izborni dijagram/Partija|RNS|tamno|BS}}}}
|-
! style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|US|tamno|BS}}&quot; |
|[[Ujedinjena Srpska|US]]
|{{Infokutija stranka/mandati|1|145|#{{Izborni dijagram/Partija|US|tamno|BS}}}}
|-
! style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|HNP|tamno|BS}}&quot; |
|[[Hrvatski nacionalni pomak|HNP]]
|{{Infokutija stranka/mandati|1|145|#{{Izborni dijagram/Partija|HNP|tamno|BS}}}}
|-
! style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|HDS|tamno|BS}}&quot; |
|[[Hrvatski demokratski savez|HDS]]
|{{Infokutija stranka/mandati|1|145|#{{Izborni dijagram/Partija|HDS|tamno|BS}}}}
|-
! style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|NPS|tamno|BS}}&quot; |
|[[Narodna partija Srpske|NPS]]
|{{Infokutija stranka/mandati|1|145|#{{Izborni dijagram/Partija|NPS|tamno|BS}}}}
|}

== Spisak ==
[[Datoteka:2024Final(Fixed).png|thumb|Rezultati [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2024.|lokalnih izbora 2024.]]]]
=== Gradonačelnici gradova ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+[[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|Gradovi Bosne i Hercegovine]]
!Grad
! colspan=&quot;2&quot; |Gradonačelnik
!Politička stranka
|-
|[[Banja Luka]]
|[[Draško Stanivuković]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|PDP|tamno|BS}};&quot;|
|[[Partija demokratskog progresa]]
|-
|[[Bihać]]
|Elvedin Sedić
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|POMAK|tamno|BS}};&quot;|
|[[Pokret za modernu i aktivnu Krajinu]]
|-
|[[Bijeljina]]
|Ljubiša Petrović
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};&quot;|
|[[Srpska demokratska stranka]]
|-
|[[Bosanska Krupa]]
|Armin Halitović
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};&quot;|
|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]
|-
|[[Cazin]]
|Nermin Ogrešević
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|NES|tamno|BS}};&quot;|
|[[Narodni evropski savez]]
|-
|[[Čapljina]]
|Iva Raguž
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot;|
|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]
|-
|[[Derventa]]
|Igor Žunić
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|-
|[[Doboj]]
|Boris Jerinić
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|-
|[[Foča (Republika Srpska)|Foča (RS)]]
|[[Milan Vukadinović]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|-
|[[Goražde]]
|Ernest Imamović
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};&quot;|
|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]
|-
|[[Gračanica]]
|Sadmir Džebo
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|[[Stranka demokratske akcije]]
|-
|[[Gradačac]]
|Hajrudin Mehanović
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|[[Stranka demokratske akcije]]
|-
|[[Gradiška]]
|Zoran Adžić
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|-
|[[Istočno Sarajevo]]
|[[Ljubiša Ćosić]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|-
|[[Konjic]]
|Osman Ćatić
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|[[Stranka demokratske akcije]]
|-
|[[Laktaši]]
|Miroslav Bojić
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|-
|[[Livno]]
|Darko Čondrić
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot;|
|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]
|-
|[[Lukavac]]
|Edin Delić
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDBiH|tamno|BS}};&quot;|
|[[Socijaldemokrate Bosne i Hercegovine]]
|-
|[[Ljubuški]]
|Vedran Markotić
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot;|
|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]
|-
|[[Novi Travnik]]
|Stjepan Dujo
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot;|
|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]
|-
|[[Orašje]]
|Marijan Oršolić
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot;|
|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]
|-
|[[Prijedor]]
|Slobodan Javor
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|-
|[[Prnjavor]]
|Darko Tomaš
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|-
|[[Srebrenik]]
|Adnan Bjelić
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}};&quot;|
|[[Narod i pravda]]
|-
|[[Stolac]]
|Stjepan Bošković
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot;|
|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]
|-
|[[Široki Brijeg]]
|Ivo Pavković
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot;|
|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]
|-
|[[Teslić]]
|[[Milan Miličević]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};&quot;|
|[[Srpska demokratska stranka]]
|-
|[[Trebinje]]
|Mirko Ćurić
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|-
|[[Tuzla]]
|Zijad Lugavić
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};&quot;|
|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]
|-
|[[Visoko]]
|Mirza Ganić
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|[[Stranka demokratske akcije]]
|-
|[[Zavidovići]]
|Erna Merdić-Smailhodžić
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|[[Stranka demokratske akcije]]
|-
|[[Zenica]]
|[[Fuad Kasumović]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|BHI|tamno|BS}};&quot;|
|[[Bosanskohercegovačka inicijativa]]
|-
|[[Zvornik]]
|Bojan Ivanović
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|-
|[[Živinice]]
|Began Muhić
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|[[Stranka demokratske akcije]]
|-
! colspan=&quot;4&quot; | Gradonačelnici gradova izabrani kroz gradska vijeća/skupštine
|-
|[[Brčko]]
|[[Siniša Milić]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|-
|[[Mostar]]
|Mario Kordić
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot;|
|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]] 
|-
|[[Sarajevo]]
|[[Samir Avdić]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}};&quot;|
|[[Narod i pravda]]
|}

=== Načelnici općina ===
{{legenda|#FCE4D6|Općine unutar gradova}}
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+[[Općine Bosne i Hercegovine]]
!Općina
! colspan=&quot;2&quot; |Novoizabrani&lt;br&gt;načelnik
!Poliitčka stranka
|-
|[[Banovići]]
|Mehmed Hasanović
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|PDA|tamno|BS}};&quot;|
|[[Pokret demokratske akcije]]
|-
|[[Berkovići]]
|Bojan Samardžić
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};&quot;|
|[[Srpska demokratska stranka]]
|-
|[[Bileća]]
|Miodrag Parežanin
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|-
|[[Brod (općina)|Brod]]
|Milan Zečević
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|-
|[[Bosanski Petrovac]]
|Mahmut Jukić
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|[[Stranka demokratske akcije]]
|-
|[[Bosansko Grahovo]]
|Smiljka Radlović
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};&quot;|
|[[Nezavisni kandidat|Nezavisni]]
|-
|[[Bratunac]]
|Lazar Prodanović
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|-
|[[Breza (općina)|Breza]]
|Vedad Jusić
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|[[Stranka demokratske akcije]]
|-
|[[Bugojno]]
|Edin Mašić
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]
|-
|[[Busovača]]
|Asim Mekić
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|[[Stranka demokratske akcije]]
|-
|[[Bužim]]
|Mersudin Nanić
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|[[Stranka demokratske akcije]]
|-
|style='background: #FCE4D6|[[Centar (Sarajevo)]]
|Srđan Mandić
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}};&quot;|
|[[Naša stranka]]
|-
|[[Čajniče]]
|Miroslav Furtula
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SRS RS|tamno|BS}};&quot;|
|[[Srpska radikalna stranka Republike Srpske]]
|-
|[[Čelić]]
|Admir Hrustanović
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};&quot;|
|[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]]
|-
|[[Čelinac]]
|Vlado Gligorić
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|-
|[[Čitluk]]
|Marin Radišić
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot;|
|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]
|-
|[[Doboj Istok]]
|Kemal Bratić
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|[[Stranka demokratske akcije]]
|-
|[[Doboj Jug]]
|Mirnes Tukić
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|[[Stranka demokratske akcije]]
|-
|[[Dobretići]]
|Ivo Čakarić
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HSS SR|tamno|BS}};&quot;|
|[[Hrvatska seljačka stranka - Stjepan Radić]]
|-
|[[Domaljevac-Šamac]]
|Stjepan Piljić
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot;|
|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]
|-
|[[Donji Vakuf]]
|Senad Selimović
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};&quot;|
|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]
|-
|[[Donji Žabar]]
|Pero Pavlović
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|-
|[[Drvar]]
|Dušica Runić
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|-
|[[Foča (Federacija Bosne i Hercegovine)|Foča (FBiH)]]
|Mujo Sofradžija
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};&quot;|
|[[Nezavisni kandidat|Nezavisni]]
|-
|[[Fojnica]]
|Sabahudin Klisura
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|[[Stranka demokratske akcije]]
|-
|[[Gacko]]
|[[Vukota Govedarica]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};&quot;|
|[[Srpska demokratska stranka]]
|-
|[[Glamoč]]
|Nebojša Radivojša
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|-
|[[Gornji Vakuf-Uskoplje]]
|Esmin Hajdarević
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|[[Stranka demokratske akcije]]
|-
|[[Grude]]
|Ljubo Grizelj
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot;|
|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]
|-
|[[Hadžići]]
|Eldar Čomor
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|[[Stranka demokratske akcije]]
|-
|[[Han-Pijesak]]
|Slobodan Đurić
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};&quot;|
|[[Srpska demokratska stranka]]
|-
|[[Ilidža]]
|Nermin Muzur
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}};&quot;|
|[[Narod i pravda]]
|-
|[[Ilijaš]]
|Amar Dovadžija
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}};&quot;|
|[[Narod i pravda]]
|-
|style='background: #FCE4D6|[[Istočna Ilidža]]
|Marinko Božović
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};&quot;|
|[[Srpska demokratska stranka]]
|-
|[[Istočni Drvar]]
|Milka Ivanković
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|-
|[[Istočni Mostar]]
|Božo Sjeran
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};&quot;|
|[[Nezavisni kandidat|Nezavisni]]
|-
|style='background: #FCE4D6|[[Istočni Stari Grad]]
|Bojo Gašanović
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};&quot;|
|[[Srpska demokratska stranka]]
|-
|style='background: #FCE4D6|[[Istočno Novo Sarajevo]]
|Jovan Katić
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|-
|[[Jablanica]]
|Emir Muratović
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|[[Stranka demokratske akcije]]
|-
|[[Jajce]]
|Edin Hozan
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|[[Stranka demokratske akcije]]
|-
|[[Jezero (općina)|Jezero]]
|Snežana Ružičić
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|-
|[[Kakanj]]
|Mirnes Bajtarević
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|[[Stranka demokratske akcije]]
|-
|[[Kalesija]]
|Nermin Mujkanović
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|[[Stranka demokratske akcije]]
|-
|[[Kalinovik]]
|Radomir Sladoje
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|-
|[[Kiseljak]]
|Mladen Mišurić-Ramljak
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot;|
|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]
|-
|[[Kladanj]]
|Edis Šarić
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|[[Stranka demokratske akcije]]
|-
|[[Ključ (općina)|Ključ]]
|Jasmin Musić
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|[[Stranka demokratske akcije]]
|-
|[[Kneževo]]
|Goran Borojević
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|-
|[[Kostajnica]]
|Nikola Janjetović
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|-
|[[Kotor-Varoš]]
|Zdenko Sakan
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|PDP|tamno|BS}};&quot;|
|[[Partija demokratskog progresa]]
|-
|[[Kozarska Dubica]]
|Igor Savković
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|-
|[[Kreševo]]
|Boris Marić
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot;|
|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]
|-
|[[Krupa na Uni]]
|Gojko Kličković
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|NPS|tamno|BS}};&quot;|
|[[Narodna partija Srpske]]
|-
|[[Kupres (Federacija Bosne i Hercegovine)|Kupres (FBiH)]]
|Danko Jurič
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot;|
|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]
|-
|[[Kupres (Republika Srpska)|Kupres (RS)]]
|Srđen Petković
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SP|tamno|BS}};&quot;|
|[[Socijalistička partija (Bosna i Hercegovina)|Socijalistička partija]]
|-
|[[Lopare]]
|Rado Savić
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};&quot;|
|[[Srpska demokratska stranka]]
|-
|[[Ljubinje]]
|Stevo Drapić
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};&quot;|
|[[Srpska demokratska stranka]]
|-
|[[Maglaj]]
|Maid Suljaković
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|[[Stranka demokratske akcije]]
|-
|[[Milići]]
|Marko Savić
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|-
|[[Modriča]]
|Jovica Radulović
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};&quot;|
|[[Srpska demokratska stranka]]
|-
|[[Mrkonjić Grad]]
|Dragan Vođević
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|-
|[[Neum]]
|Dragan Jurković
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot;|
|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]
|-
|[[Nevesinje]]
|Milenko Avdalović
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|-
|[[Novi Grad]]
|Miroslav Drljača
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|-
|style='background: #FCE4D6|[[Novi Grad (Sarajevo)]]
|[[Semir Efendić]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};&quot;|
|[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]]
|-
|[[Novo Goražde]]
|Mila Petković
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|-
|style='background: #FCE4D6|[[Novo Sarajevo]]
|[[Benjamina Karić]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};&quot;|
|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]
|-
|[[Odžak]]
|Anes Osmanović
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|[[Stranka demokratske akcije]]
|-
|[[Olovo (općina)|Olovo]]
|Đemal Memagić
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|[[Stranka demokratske akcije]]
|-
|[[Osmaci]]
|Radan Sarić
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|-
|[[Oštra Luka]]
|Duško Došenović
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|-
|[[Pale (Federacija Bosne i Hercegovine)|Pale (FBiH)]]
|Almin Ćutuk
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|[[Stranka demokratske akcije]]
|-
|style='background: #FCE4D6|[[Pale (Republika Srpska)|Pale (RS)]]
|Dejan Kojić
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|DEMOS|tamno|BS}};&quot;|
|[[Demokratski savez]]
|-
|[[Pelagićevo]]
|Slavko Tešić
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|-
|[[Petrovac]]
|Drago Kovačević
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|-
|[[Petrovo]]
|Ozren Petković
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|-
|[[Posušje]]
|Ante Begić
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot;|
|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]
|-
|[[Prozor-Rama]]
|Jozo Ivančević
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|RNS|tamno|BS}};&quot;|
|[[Ramska narodna stranka]]
|-
|[[Ravno]]
|Andrija Šimunović
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot;|
|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]
|-
|[[Ribnik]]
|Duško Dakić
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|-
|[[Rogatica]]
|Ninoslav Prelić
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|-
|[[Rudo]]
|Dragoljub Bogdanović
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|-
|[[Sanski Most]]
|Mensur Seferović
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|[[Stranka demokratske akcije]]
|-
|[[Sapna]]
|Zudin Mahmutović
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|[[Stranka demokratske akcije]]
|-
|style='background: #FCE4D6|[[Sokolac]]
|Strahinja Bašević
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|-
|[[Srbac]]
|Mlađan Dragosavljević
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|-
|[[Srebrenica]]
|Miloš Vučić
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|-
|[[Stanari]]
|Aleksandar Ristić
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|US|tamno|BS}};&quot;|
|[[Ujedinjena Srpska]]
|-
|style='background: #FCE4D6|[[Stari Grad (Sarajevo)]]
|[[Irfan Čengić]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};&quot;|
|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]
|-
|[[Šamac]]
|Đorđe Milićević
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};&quot;|
|[[Srpska demokratska stranka]]
|-
|[[Šekovići]]
|Miladin Lazić
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|-
|[[Šipovo]]
|Milan Kovač
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|-
|[[Teočak]]
|Tajib Muminović
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|[[Stranka demokratske akcije]]
|-
|[[Tešanj]]
|Suad Huskić
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|[[Stranka demokratske akcije]]
|-
|[[Tomislavgrad]]
|Ivan Buntić
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HNP|tamno|BS}};&quot;|
|[[Hrvatski nacionalni pomak]]
|-
|[[Travnik]]
|Kenan Dautović
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|[[Stranka demokratske akcije]]
|-
|[[Trnovo (Federacija Bosne i Hercegovine)|Trnovo (FBiH)]]
|Ibro Berilo
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|[[Stranka demokratske akcije]]
|-
|style='background: #FCE4D6|[[Trnovo (Republika Srpska)|Trnovo (RS)]]
|Miroslav Bjelica
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|-
|[[Ugljevik]]
|Dragan Gajić
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|-
|[[Usora (općina)|Usora]]
|Zvonimir Anđelić
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot;|
|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]
|-
|[[Vareš]]
|Zdravko Marošević
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDS|tamno|BS}};&quot;|
|[[Hrvatski demokratski savez]]
|-
|[[Velika Kladuša]]
|Boris Horvat
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};&quot;|
|[[Nezavisni kandidat|Nezavisni]]
|-
|[[Višegrad]]
|Mladen Đurđević
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|-
|[[Vitez (općina)|Vitez]]
|Boris Marjanović
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot;|
|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]
|-
|[[Vlasenica]]
|Miroslav Kraljević
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|-
|[[Vogošća]]
|Migdad Hasanović
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|[[Stranka demokratske akcije]]
|-
|[[Vukosavlje]]
|Zekerijah Bahić
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};&quot;|
|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]
|-
|[[Žepče]]
|Mato Zovko
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot;|
|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]
|}
== Također pogledajte ==

* [[Izbori u Bosni i Hercegovini#Lokalni izbori|Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini]]
* [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine]]
* [[Općine Bosne i Hercegovine]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Spiskovi vezani za politiku u Bosni i Hercegovini|Gradonačelnici i načelnici]]
[[Kategorija:Gradonačelnici u Bosni i Hercegovini|*]]
[[Kategorija:Spiskovi gradonačelnika u Bosni i Hercegovini|*]]
[[Kategorija:Spiskovi gradonačelnika|Bosna i Hercegovina]]</text>
      <sha1>t5w9uub6tx1d70qspo29e7t850h5t6b</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3917631</id>
      <parentid>3917629</parentid>
      <timestamp>2026-08-11T21:01:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3917631</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="28996" sha1="dc2bymqsja568ha3j64vcse3y4gbo3c" xml:space="preserve">{{Politika Bosne i Hercegovine}}
Ovo je spisak trenutnih gradonačelnika [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|gradova]] i načelnika [[Općine Bosne i Hercegovine|općina]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Trenutno postoje 142 [[Direktni izbori|direktno]] i 3 [[Indirektni izbori|indirektno]] izabrana (grado)načelnika: [[Spisak gradonačelnika Sarajeva|gradonačelnik Sarajeva]] kojeg imenuje [[Gradsko vijeće Grada Sarajeva]], [[Spisak gradonačelnika Mostara|gradonačelnik Mostara]] kojeg imenuje [[Gradsko vijeće Grada Mostara]] i [[Spisak gradonačelnika Brčko distrikta|gradonačelnik Brčkog]] kojeg imenuje [[Skupština Brčko distrikta|Skupština Brčko Distrikta]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.fokus.ba/vijesti/bih/od-142-nacelnika-u-bih-samo-su-dva-mladja-od-30-godina/3183488/|title=Od 142 načelnika u BiH samo su dva mlađa od 30 godina|last=Fokus.ba|date=24. 5. 2024|website=Fokus.ba|language=bs-BA|access-date=27. 9. 2025}}&lt;/ref&gt;

== Statistika ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
!#
! colspan=&quot;2&quot; |Politička stranka
!(Grado)načelnici
|-
!1.
! style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}&quot; |
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]
|{{Infokutija stranka/mandati|47|145|#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}}}
|-
!2.
! style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}&quot; |
|[[Stranka demokratske akcije|SDA]]
|{{Infokutija stranka/mandati|32|145|#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}}}
|-
!3.
! style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}&quot; |
|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]
|{{Infokutija stranka/mandati|20|145|#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}}}
|-
!4.
! style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}&quot; |
|[[Srpska demokratska stranka|SDS]]
|{{Infokutija stranka/mandati|11|145|#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}}}
|-
!5.
! style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}&quot; |
|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]
|{{Infokutija stranka/mandati|8|145|#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}}}
|-
! rowspan=&quot;2&quot; |6.
! style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}}&quot; |
|[[Narod i pravda|NiP]]
|{{Infokutija stranka/mandati|4|145|#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}}}}
|-
! style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezavisni|tamno|BS}}&quot; |
|[[Nezavisni kandidat|Nezavisni]]
|{{Infokutija stranka/mandati|4|145|#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}}}}
|-
! rowspan=&quot;2&quot; |8.
! style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}}&quot; |
|[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]]
|{{Infokutija stranka/mandati|2|145|#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}}}}
|-
! style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|PDP|tamno|BS}}&quot; |
|[[Partija demokratskog progresa|PDP]]
|{{Infokutija stranka/mandati|2|145|#{{Izborni dijagram/Partija|PDP|tamno|BS}}}}
|-
! rowspan=&quot;15&quot; |10.
! style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}}&quot; |
|[[Naša stranka|NS]]
|{{Infokutija stranka/mandati|1|145|#{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}}}}
|-
! style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|NES|tamno|BS}}&quot; |
|[[Narodni evropski savez|NES]]
|{{Infokutija stranka/mandati|1|145|#{{Izborni dijagram/Partija|NES|tamno|BS}}}}
|-
! style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|POMAK|tamno|BS}}&quot; |
|[[Pokret za modernu i aktivnu Krajinu|POMAK]]
|{{Infokutija stranka/mandati|1|145|#{{Izborni dijagram/Partija|POMAK|tamno|BS}}}}
|-
! style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDBiH|tamno|BS}}&quot; |
|[[Socijaldemokrate Bosne i Hercegovine|SDBiH]]
|{{Infokutija stranka/mandati|1|145|#{{Izborni dijagram/Partija|SDBiH|tamno|BS}}}}
|-
! style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|BHI|tamno|BS}}&quot; |
|[[Bosanskohercegovačka inicijativa|BHI]]
|{{Infokutija stranka/mandati|1|145|#{{Izborni dijagram/Partija|BHI|tamno|BS}}}}
|-
! style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|PDA|tamno|BS}}&quot; |
|[[Pokret demokratske akcije|PDA]]
|{{Infokutija stranka/mandati|1|145|#{{Izborni dijagram/Partija|PDA|tamno|BS}}}}
|-
! style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SRS RS|tamno|BS}}&quot; |
|[[Srpska radikalna stranka Republike Srpske|SRS RS]]
|{{Infokutija stranka/mandati|1|145|#{{Izborni dijagram/Partija|SRS RS|tamno|BS}}}}
|-
! style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|HSS-SR|tamno|BS}}&quot; |
|[[Hrvatska seljačka stranka - Stjepan Radić|HSS-SR]]
|{{Infokutija stranka/mandati|1|145|#{{Izborni dijagram/Partija|HSS-SR|tamno|BS}}}}
|-
! style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SP|tamno|BS}}&quot; |
|[[Socijalistička partija (Bosna i Hercegovina)|SP]]
|{{Infokutija stranka/mandati|1|145|#{{Izborni dijagram/Partija|SP|tamno|BS}}}}
|-
! style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|DEMOS|tamno|BS}}&quot; |
|[[Demokratski savez|DEMOS]]
|{{Infokutija stranka/mandati|1|145|#{{Izborni dijagram/Partija|DEMOS|tamno|BS}}}}
|-
! style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|RNS|tamno|BS}}&quot; |
|[[Ramska narodna stranka|RNS]]
|{{Infokutija stranka/mandati|1|145|#{{Izborni dijagram/Partija|RNS|tamno|BS}}}}
|-
! style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|US|tamno|BS}}&quot; |
|[[Ujedinjena Srpska|US]]
|{{Infokutija stranka/mandati|1|145|#{{Izborni dijagram/Partija|US|tamno|BS}}}}
|-
! style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|HNP|tamno|BS}}&quot; |
|[[Hrvatski nacionalni pomak|HNP]]
|{{Infokutija stranka/mandati|1|145|#{{Izborni dijagram/Partija|HNP|tamno|BS}}}}
|-
! style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|HDS|tamno|BS}}&quot; |
|[[Hrvatski demokratski savez|HDS]]
|{{Infokutija stranka/mandati|1|145|#{{Izborni dijagram/Partija|HDS|tamno|BS}}}}
|-
! style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|NPS|tamno|BS}}&quot; |
|[[Narodna partija Srpske|NPS]]
|{{Infokutija stranka/mandati|1|145|#{{Izborni dijagram/Partija|NPS|tamno|BS}}}}
|}

== Spisak ==
[[Datoteka:2024Final(Fixed).png|thumb|Rezultati [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2024.|lokalnih izbora 2024.]]]]
=== Gradonačelnici gradova ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+[[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|Gradovi Bosne i Hercegovine]]
!Grad
! colspan=&quot;2&quot; |Gradonačelnik
!Politička stranka
|-
|[[Banja Luka]]
|[[Draško Stanivuković]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|PDP|tamno|BS}};&quot;|
|[[Partija demokratskog progresa]]
|-
|[[Bihać]]
|Elvedin Sedić
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|POMAK|tamno|BS}};&quot;|
|[[Pokret za modernu i aktivnu Krajinu]]
|-
|[[Bijeljina]]
|Ljubiša Petrović
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};&quot;|
|[[Srpska demokratska stranka]]
|-
|[[Bosanska Krupa]]
|Armin Halitović
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};&quot;|
|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]
|-
|[[Cazin]]
|Nermin Ogrešević
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|NES|tamno|BS}};&quot;|
|[[Narodni evropski savez]]
|-
|[[Čapljina]]
|Iva Raguž
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot;|
|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]
|-
|[[Derventa]]
|Igor Žunić
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|-
|[[Doboj]]
|Boris Jerinić
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|-
|[[Foča (Republika Srpska)|Foča (RS)]]
|Milan Vukadinović
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|-
|[[Goražde]]
|Ernest Imamović
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};&quot;|
|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]
|-
|[[Gračanica]]
|Sadmir Džebo
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|[[Stranka demokratske akcije]]
|-
|[[Gradačac]]
|Hajrudin Mehanović
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|[[Stranka demokratske akcije]]
|-
|[[Gradiška]]
|Zoran Adžić
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|-
|[[Istočno Sarajevo]]
|[[Ljubiša Ćosić]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|-
|[[Konjic]]
|Osman Ćatić
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|[[Stranka demokratske akcije]]
|-
|[[Laktaši]]
|Miroslav Bojić
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|-
|[[Livno]]
|Darko Čondrić
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot;|
|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]
|-
|[[Lukavac]]
|Edin Delić
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDBiH|tamno|BS}};&quot;|
|[[Socijaldemokrate Bosne i Hercegovine]]
|-
|[[Ljubuški]]
|Vedran Markotić
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot;|
|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]
|-
|[[Novi Travnik]]
|Stjepan Dujo
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot;|
|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]
|-
|[[Orašje]]
|Marijan Oršolić
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot;|
|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]
|-
|[[Prijedor]]
|Slobodan Javor
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|-
|[[Prnjavor]]
|Darko Tomaš
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|-
|[[Srebrenik]]
|Adnan Bjelić
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}};&quot;|
|[[Narod i pravda]]
|-
|[[Stolac]]
|Stjepan Bošković
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot;|
|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]
|-
|[[Široki Brijeg]]
|Ivo Pavković
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot;|
|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]
|-
|[[Teslić]]
|Milan Miličević
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};&quot;|
|[[Srpska demokratska stranka]]
|-
|[[Trebinje]]
|Mirko Ćurić
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|-
|[[Tuzla]]
|Zijad Lugavić
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};&quot;|
|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]
|-
|[[Visoko]]
|Mirza Ganić
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|[[Stranka demokratske akcije]]
|-
|[[Zavidovići]]
|Erna Merdić-Smailhodžić
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|[[Stranka demokratske akcije]]
|-
|[[Zenica]]
|[[Fuad Kasumović]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|BHI|tamno|BS}};&quot;|
|[[Bosanskohercegovačka inicijativa]]
|-
|[[Zvornik]]
|Bojan Ivanović
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|-
|[[Živinice]]
|Began Muhić
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|[[Stranka demokratske akcije]]
|-
! colspan=&quot;4&quot; | Gradonačelnici gradova izabrani kroz gradska vijeća/skupštine
|-
|[[Brčko]]
|[[Siniša Milić]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|-
|[[Mostar]]
|[[Mario Kordić]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot;|
|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]] 
|-
|[[Sarajevo]]
|[[Samir Avdić]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}};&quot;|
|[[Narod i pravda]]
|}

=== Načelnici općina ===
{{legenda|#FCE4D6|Općine unutar gradova}}
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+[[Općine Bosne i Hercegovine]]
!Općina
! colspan=&quot;2&quot; |Novoizabrani&lt;br&gt;načelnik
!Poliitčka stranka
|-
|[[Banovići]]
|Mehmed Hasanović
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|PDA|tamno|BS}};&quot;|
|[[Pokret demokratske akcije]]
|-
|[[Berkovići]]
|Bojan Samardžić
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};&quot;|
|[[Srpska demokratska stranka]]
|-
|[[Bileća]]
|Miodrag Parežanin
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|-
|[[Brod (općina)|Brod]]
|Milan Zečević
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|-
|[[Bosanski Petrovac]]
|Mahmut Jukić
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|[[Stranka demokratske akcije]]
|-
|[[Bosansko Grahovo]]
|Smiljka Radlović
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};&quot;|
|[[Nezavisni kandidat|Nezavisni]]
|-
|[[Bratunac]]
|Lazar Prodanović
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|-
|[[Breza (općina)|Breza]]
|Vedad Jusić
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|[[Stranka demokratske akcije]]
|-
|[[Bugojno]]
|Edin Mašić
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]
|-
|[[Busovača]]
|Asim Mekić
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|[[Stranka demokratske akcije]]
|-
|[[Bužim]]
|Mersudin Nanić
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|[[Stranka demokratske akcije]]
|-
|style='background: #FCE4D6|[[Centar (Sarajevo)]]
|Srđan Mandić
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}};&quot;|
|[[Naša stranka]]
|-
|[[Čajniče]]
|Miroslav Furtula
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SRS RS|tamno|BS}};&quot;|
|[[Srpska radikalna stranka Republike Srpske]]
|-
|[[Čelić]]
|Admir Hrustanović
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};&quot;|
|[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]]
|-
|[[Čelinac]]
|Vlado Gligorić
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|-
|[[Čitluk]]
|Marin Radišić
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot;|
|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]
|-
|[[Doboj Istok]]
|Kemal Bratić
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|[[Stranka demokratske akcije]]
|-
|[[Doboj Jug]]
|Mirnes Tukić
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|[[Stranka demokratske akcije]]
|-
|[[Dobretići]]
|Ivo Čakarić
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HSS SR|tamno|BS}};&quot;|
|[[Hrvatska seljačka stranka - Stjepan Radić]]
|-
|[[Domaljevac-Šamac]]
|Stjepan Piljić
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot;|
|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]
|-
|[[Donji Vakuf]]
|Senad Selimović
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};&quot;|
|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]
|-
|[[Donji Žabar]]
|Pero Pavlović
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|-
|[[Drvar]]
|Dušica Runić
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|-
|[[Foča (Federacija Bosne i Hercegovine)|Foča (FBiH)]]
|Mujo Sofradžija
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};&quot;|
|[[Nezavisni kandidat|Nezavisni]]
|-
|[[Fojnica]]
|Sabahudin Klisura
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|[[Stranka demokratske akcije]]
|-
|[[Gacko]]
|[[Vukota Govedarica]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};&quot;|
|[[Srpska demokratska stranka]]
|-
|[[Glamoč]]
|Nebojša Radivojša
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|-
|[[Gornji Vakuf-Uskoplje]]
|Esmin Hajdarević
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|[[Stranka demokratske akcije]]
|-
|[[Grude]]
|Ljubo Grizelj
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot;|
|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]
|-
|[[Hadžići]]
|Eldar Čomor
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|[[Stranka demokratske akcije]]
|-
|[[Han-Pijesak]]
|Slobodan Đurić
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};&quot;|
|[[Srpska demokratska stranka]]
|-
|[[Ilidža]]
|Nermin Muzur
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}};&quot;|
|[[Narod i pravda]]
|-
|[[Ilijaš]]
|Amar Dovadžija
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}};&quot;|
|[[Narod i pravda]]
|-
|style='background: #FCE4D6|[[Istočna Ilidža]]
|Marinko Božović
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};&quot;|
|[[Srpska demokratska stranka]]
|-
|[[Istočni Drvar]]
|Milka Ivanković
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|-
|[[Istočni Mostar]]
|Božo Sjeran
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};&quot;|
|[[Nezavisni kandidat|Nezavisni]]
|-
|style='background: #FCE4D6|[[Istočni Stari Grad]]
|Bojo Gašanović
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};&quot;|
|[[Srpska demokratska stranka]]
|-
|style='background: #FCE4D6|[[Istočno Novo Sarajevo]]
|Jovan Katić
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|-
|[[Jablanica]]
|Emir Muratović
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|[[Stranka demokratske akcije]]
|-
|[[Jajce]]
|Edin Hozan
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|[[Stranka demokratske akcije]]
|-
|[[Jezero (općina)|Jezero]]
|Snežana Ružičić
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|-
|[[Kakanj]]
|Mirnes Bajtarević
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|[[Stranka demokratske akcije]]
|-
|[[Kalesija]]
|Nermin Mujkanović
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|[[Stranka demokratske akcije]]
|-
|[[Kalinovik]]
|Radomir Sladoje
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|-
|[[Kiseljak]]
|Mladen Mišurić-Ramljak
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot;|
|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]
|-
|[[Kladanj]]
|Edis Šarić
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|[[Stranka demokratske akcije]]
|-
|[[Ključ (općina)|Ključ]]
|Jasmin Musić
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|[[Stranka demokratske akcije]]
|-
|[[Kneževo]]
|Goran Borojević
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|-
|[[Kostajnica]]
|Nikola Janjetović
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|-
|[[Kotor-Varoš]]
|Zdenko Sakan
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|PDP|tamno|BS}};&quot;|
|[[Partija demokratskog progresa]]
|-
|[[Kozarska Dubica]]
|Igor Savković
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|-
|[[Kreševo]]
|Boris Marić
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot;|
|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]
|-
|[[Krupa na Uni]]
|Gojko Kličković
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|NPS|tamno|BS}};&quot;|
|[[Narodna partija Srpske]]
|-
|[[Kupres (Federacija Bosne i Hercegovine)|Kupres (FBiH)]]
|Danko Jurič
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot;|
|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]
|-
|[[Kupres (Republika Srpska)|Kupres (RS)]]
|Srđen Petković
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SP|tamno|BS}};&quot;|
|[[Socijalistička partija (Bosna i Hercegovina)|Socijalistička partija]]
|-
|[[Lopare]]
|Rado Savić
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};&quot;|
|[[Srpska demokratska stranka]]
|-
|[[Ljubinje]]
|Stevo Drapić
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};&quot;|
|[[Srpska demokratska stranka]]
|-
|[[Maglaj]]
|Maid Suljaković
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|[[Stranka demokratske akcije]]
|-
|[[Milići]]
|Marko Savić
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|-
|[[Modriča]]
|Jovica Radulović
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};&quot;|
|[[Srpska demokratska stranka]]
|-
|[[Mrkonjić Grad]]
|Dragan Vođević
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|-
|[[Neum]]
|Dragan Jurković
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot;|
|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]
|-
|[[Nevesinje]]
|Milenko Avdalović
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|-
|[[Novi Grad]]
|Miroslav Drljača
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|-
|style='background: #FCE4D6|[[Novi Grad (Sarajevo)]]
|[[Semir Efendić]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};&quot;|
|[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]]
|-
|[[Novo Goražde]]
|Mila Petković
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|-
|style='background: #FCE4D6|[[Novo Sarajevo]]
|[[Benjamina Karić]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};&quot;|
|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]
|-
|[[Odžak]]
|Anes Osmanović
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|[[Stranka demokratske akcije]]
|-
|[[Olovo (općina)|Olovo]]
|Đemal Memagić
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|[[Stranka demokratske akcije]]
|-
|[[Osmaci]]
|Radan Sarić
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|-
|[[Oštra Luka]]
|Duško Došenović
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|-
|[[Pale (Federacija Bosne i Hercegovine)|Pale (FBiH)]]
|Almin Ćutuk
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|[[Stranka demokratske akcije]]
|-
|style='background: #FCE4D6|[[Pale (Republika Srpska)|Pale (RS)]]
|Dejan Kojić
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|DEMOS|tamno|BS}};&quot;|
|[[Demokratski savez]]
|-
|[[Pelagićevo]]
|Slavko Tešić
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|-
|[[Petrovac]]
|Drago Kovačević
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|-
|[[Petrovo]]
|Ozren Petković
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|-
|[[Posušje]]
|Ante Begić
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot;|
|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]
|-
|[[Prozor-Rama]]
|Jozo Ivančević
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|RNS|tamno|BS}};&quot;|
|[[Ramska narodna stranka]]
|-
|[[Ravno]]
|Andrija Šimunović
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot;|
|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]
|-
|[[Ribnik]]
|Duško Dakić
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|-
|[[Rogatica]]
|Ninoslav Prelić
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|-
|[[Rudo]]
|Dragoljub Bogdanović
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|-
|[[Sanski Most]]
|Mensur Seferović
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|[[Stranka demokratske akcije]]
|-
|[[Sapna]]
|Zudin Mahmutović
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|[[Stranka demokratske akcije]]
|-
|style='background: #FCE4D6|[[Sokolac]]
|Strahinja Bašević
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|-
|[[Srbac]]
|Mlađan Dragosavljević
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|-
|[[Srebrenica]]
|Miloš Vučić
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|-
|[[Stanari]]
|Aleksandar Ristić
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|US|tamno|BS}};&quot;|
|[[Ujedinjena Srpska]]
|-
|style='background: #FCE4D6|[[Stari Grad (Sarajevo)]]
|[[Irfan Čengić]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};&quot;|
|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]
|-
|[[Šamac]]
|Đorđe Milićević
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};&quot;|
|[[Srpska demokratska stranka]]
|-
|[[Šekovići]]
|Miladin Lazić
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|-
|[[Šipovo]]
|Milan Kovač
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|-
|[[Teočak]]
|Tajib Muminović
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|[[Stranka demokratske akcije]]
|-
|[[Tešanj]]
|Suad Huskić
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|[[Stranka demokratske akcije]]
|-
|[[Tomislavgrad]]
|Ivan Buntić
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HNP|tamno|BS}};&quot;|
|[[Hrvatski nacionalni pomak]]
|-
|[[Travnik]]
|Kenan Dautović
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|[[Stranka demokratske akcije]]
|-
|[[Trnovo (Federacija Bosne i Hercegovine)|Trnovo (FBiH)]]
|Ibro Berilo
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|[[Stranka demokratske akcije]]
|-
|style='background: #FCE4D6|[[Trnovo (Republika Srpska)|Trnovo (RS)]]
|Miroslav Bjelica
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|-
|[[Ugljevik]]
|Dragan Gajić
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|-
|[[Usora (općina)|Usora]]
|Zvonimir Anđelić
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot;|
|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]
|-
|[[Vareš]]
|Malik Rizvanović
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|[[Stranka demokratske akcije]]
|-
|[[Velika Kladuša]]
|Boris Horvat
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};&quot;|
|[[Nezavisni kandidat|Nezavisni]]
|-
|[[Višegrad]]
|Mladen Đurđević
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|-
|[[Vitez (općina)|Vitez]]
|Boris Marjanović
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot;|
|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]
|-
|[[Vlasenica]]
|Miroslav Kraljević
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|-
|[[Vogošća]]
|Migdad Hasanović
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|[[Stranka demokratske akcije]]
|-
|[[Vukosavlje]]
|Zekerijah Bahić
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};&quot;|
|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]
|-
|[[Žepče]]
|Mato Zovko
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot;|
|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]
|}
== Također pogledajte ==

* [[Izbori u Bosni i Hercegovini#Lokalni izbori|Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini]]
* [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine]]
* [[Općine Bosne i Hercegovine]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Spiskovi vezani za politiku u Bosni i Hercegovini|Gradonačelnici i načelnici]]
[[Kategorija:Gradonačelnici u Bosni i Hercegovini|*]]
[[Kategorija:Spiskovi gradonačelnika u Bosni i Hercegovini|*]]
[[Kategorija:Spiskovi gradonačelnika|Bosna i Hercegovina]]</text>
      <sha1>dc2bymqsja568ha3j64vcse3y4gbo3c</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 2025/2026.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>526908</id>
    <revision>
      <id>3917633</id>
      <parentid>3899161</parentid>
      <timestamp>2026-08-11T21:02:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Z1KA premjestio je stranicu [[Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 2025.]] na [[Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 2025/2026.]]: Uobičajen naziv: 2 datuma</comment>
      <origin>3899161</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11105" sha1="bxi6b17hb6pljxy9d2f9je19pmk7dw2" xml:space="preserve">{{Infokutija izbori
| država                  = Bosna i Hercegovina
| prethodni_izbori        = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - predsjednik Republike Srpske
| prethodna_godina        = 2022.
| sljedeći_izbori         = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - predsjednik Republike Srpske
| sljedeća_godina         = 2026.
| datum_izbora            = 23. novembar 2025. &lt;br&gt; 8. februar 2026. &lt;br&gt; {{small|(ponovni izbori u 17 izbornih jedinica)}}
| izlaznost               = 452.219 (35,77%)
| modul                   = {{Infokutija izbori
| embed = yes
| vrsta = Predsjednički
| naziv_izbora            = Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 2025.

| slika1        = [[Datoteka:Siniša Karan (2010).jpg|bez okvira|122x122piksel]]
| kandidat1     = '''[[Siniša Karan]]'''
| stranka1      = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]
| boja1         = {{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}
| broj_glasova1 = '''224.382'''
| postotak1     = '''50,53%'''

| slika2        = [[Datoteka:Branko Blanuša 260609.jpg|bez okvira|111x111piksel]]
| kandidat2     = [[Branko Blanuša]]
| stranka2      = [[Srpska demokratska stranka|SDS]]
| boja2         = {{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}
| broj_glasova2 = 213.512
| postotak2     = 48,09%

| titula        = [[Predsjednik Republike Srpske|Predsjednik RS]]
| prije_izbora  = [[Ana Trišić-Babić]] ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])&lt;br&gt;''Vršilac dužnosti''
| nakon_izbora  = [[Siniša Karan]] ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])

| slika_karte    = Republika-srpska-2025-presidential-election-by-muni.svg
| veličina_karte = 200px
| opis_karte     = Pobjednički kandidat u svakoj općini.
}}
}}
'''Prijevremeni izbori u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]''' '''2025.''' bili su drugi [[Vanredni izbori|vanredni]] [[Predsjednički izbori|predsjednički]] [[izbori]] koji su održani samo u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] 23. novembra 2025.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/2025/pi_2025_1/pi_2025_1_od_rasp_iz-bos.pdf|title=Odluka o raspisivanju i održavanju prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske|date=28. 8. 2025|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=14. 10. 2025}}&lt;/ref&gt; Izbori su održani 3 mjeseca nakon što je [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|Centralna izborna komisija BiH]] donijela odluku o ukidanju mandata [[Predsjednik Republike Srpske|Predsjedniku Republike Srpske]] [[Milorad Dodik|Miloradu Dodiku]] 6. augusta 2025. Prestanak mandata označen je kao 12. juni 2025, jer je tog dana presuda [[Sud Bosne i Hercegovine|Suda Bosne i Hercegovine]] postala pravosnažna.&lt;ref name=&quot;RS MD&quot;&gt;{{Cite web|url=https://radiosarajevo.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/procitajte-kompletnu-odluku-suda-bih-ovo-je-presuda-milorad-dodik-vise-nije-predsjednik-rs/602176|title=Pročitajte kompletnu odluku Suda BiH: Ovo je presuda - Milorad Dodik više nije predsjednik RS|date=18. 8. 2025|website=radiosarajevo.ba|language=hr|access-date=18. 8. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;AO Sud BiH&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.sudbih.gov.ba/Post/Read/ODLUKA%20SUDA%20BIH%20POVODOM%20%C5%BDALBE%20MILORADA%20DODIKA%20NA%20ODLUKU%20CIK-A|title=ODLUKA SUDA BIH POVODOM ŽALBE MILORADA DODIKA NA ODLUKU CIK-A|website=www.sudbih.gov.ba|language=en|access-date=18. 8. 2025}}&lt;/ref&gt; Za razliku od redovnih, na ovim izborima nisu birani [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednici]], te su [[Ćamil Duraković]] ([[Nezavisni kandidat|Nezav.]]) i [[Davor Pranjić]] ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]) ostali do kraja svog četvorogodišnjeg mandata.

Pravo glasa imalo je 1.264.366 glasača,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/2025/pi_2025_1/pi_2025_1_od_cbs-bos.pdf|title=Odluka o zaključivanju Centralnog biračkog spiska za izbor predsjednika Republike Srpske sa stanjem na dan 27.08.2025. godine u 24.00 sati|date=28. 8. 2025|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=14. 10. 2025}}&lt;/ref&gt; a svoje biračko pravo iskoristilo je njih 452.219 (35,77%). Broj važećih glasačkih listića je 444.014 (98,19%), a broj nevažećih i praznih 8.205 (1,81%).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=39#/5/0/0|title=Konačni rezultati - Prijevremeni izbori za Predsjednika RS 2025.|date=23. 11. 2025|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=24. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;

Izbori nisu održani na biračkom mjestu 068B005 “[[Donji Korićani (Kneževo)|Korićani]]” zbog neprohodnosti puteva nastalim usljed vremenskih prilika i snježnih padavina, te su isti naknadno održani 30. novembra.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/?Lang=3&amp;CategoryID=64&amp;Id=5845|title=U nedjelju se održavaju odgođeni izbori na biračkom mjestu Korićani|date=28. 11. 2025|website=izbori.ba|publisher=[[CIKBiH]]|access-date=28. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;

Dana 24. decembra 2025. [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]] (CIK BiH) donijela je odluku o poništavanju rezultata glasanja na 136 biračkih mjesta u 17 izbornih jedinica zbog utvrđenih niza nepravilnosti u izbornom procesu. Izbori su poništeni u biračkim mjestima unutar sljedećih gradova i općina: [[Prijedor]], [[Laktaši]], [[Banja Luka]], [[Doboj]], [[Stanari]], [[Lopare]], [[Ugljevik]], [[Osmaci]], [[Vlasenica]], [[Zvornik]], [[Bratunac]], [[Nevesinje]], [[Gacko]], [[Rudo]], [[Bileća]], [[Milići]] i u jednom biračkom mjestu u [[Brčko distrikt|Brčko]] [[Brčko distrikt|distriktu]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/?Lang=3&amp;CategoryID=64&amp;Id=5876|title=Poništeni prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske na 136 biračkih mjesta u 17 izbornih jedinica|date=24. 12. 2025|website=izbori.ba|publisher=[[CIKBiH]]|access-date=3. 1. 2026}}&lt;/ref&gt; Ponovni prijevremeni izbori na tim biračkim mjestima su održani 8. februara 2026.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/?Lang=3&amp;CategoryID=64&amp;Id=5884|title=Ponovni prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske biće održani 08.02.2026. godine|date=31. 12. 2025|website=izbori.ba|publisher=[[CIKBiH]]|access-date=3. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;

==Kandidati==
Centralna izborna komisija BiH je za učešće na prijevremenim izborima ovjerila prijave 5 političkih stranaka ([[Srpska demokratska stranka|SDS]], [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]], [[Ekološka partija Republike Srpske|EPRS]], [[Za pravdu i red|ZPR]] i [[Savez za novu politiku|SNP]]) i 2 [[Nezavisni kandidat|nezavisna kandidata]] ([[Igor Gašević]] i [[Slavko Dragičević]]).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/?Lang=3&amp;CategoryID=64&amp;Id=5765|title=Ovjereno 5 političkih stranaka i 2 nezavisna kandidata za učešće na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske|date=1. 10. 2025|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=14. 10. 2025}}&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
! colspan=&quot;2&quot; |Kandidat
! colspan=&quot;2&quot; |Stranka
!Pozadina
|-
|[[Datoteka:Dr Dragan Đokanović.JPG|bez okvira|133x133piksel]]
| [[Dragan Đokanović]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNP|tamno|BS}};&quot; |
| [[Savez za novu politiku]]
| [[Pedijatrija|Pedijatar]]
|-
|[[Datoteka:Branko Blanuša 260609.jpg|bez okvira|130x130piksel]]
| [[Branko Blanuša]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};&quot; |
| [[Srpska demokratska stranka]]
| Redovni profesor na [[Elektrotehnički fakultet u Banjoj Luci|Elektrotehničkom fakultetu]] [[Univerzitet u Banjoj Luci|Univerziteta u Banjoj Luci]]
Dekan Eleketrotehničkog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci (2017–2021)
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez okvira|111x111piksel]]
| [[Igor Gašević]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};&quot; |
| [[Nezavisni kandidat]]
| Vlasnik zanatske radnje &quot;BauMetalGlass&quot;
|-
|[[Datoteka:Siniša Karan (2010).jpg|bez okvira|100x100piksel]]
| [[Siniša Karan]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot; |
| [[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
| [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske|Ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske]] (2022–2025) 
[[Ministarstvo za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje Republike Srpske|Ministar za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje Republike Srpske]] (2025)
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez okvira|111x111piksel]]
| [[Slavko Dragičević]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};&quot; |
| [[Nezavisni kandidat]]
| Bivši predsjednik Općinskog odbora SNSD-a u [[Doboj]]u
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez okvira|111x111piksel]]
| [[Nikola Lazarević]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|EPRS|tamno|BS}};&quot; |
| [[Ekološka partija Republike Srpske]]
| [[Pravo|Pravnik]]
|}

==Rezultati==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
! rowspan=&quot;2&quot; |#
! colspan=&quot;2&quot; rowspan=&quot;2&quot; |Kandidat
! colspan=&quot;2&quot; rowspan=&quot;2&quot; |Stranka
! colspan=&quot;5&quot; |Broj glasova
! rowspan=&quot;2&quot; |%
|-
!Ukupno
!Redovni
!Pošta
!{{Tooltip|O, MT i DKP|Odsustvo, mobilni tim i diplomatsko-konzularna predstavništva}}
!Potvrđeni
|-
!1.
|[[Datoteka:Siniša Karan (2010).jpg|bez okvira|100x100piksel]]
| '''[[Siniša Karan]]'''
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot; |
| '''[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]'''
| '''224.382'''
| 219.939
| 1.997
| 2.333
| 113
| '''50,53'''
|-
!2.
|[[Datoteka:Branko Blanuša 260609.jpg|bez okvira|130x130piksel]]
| [[Branko Blanuša]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};&quot; |
| [[Srpska demokratska stranka]]
| 213.512
| 210.451
| 1.677
| 1.268
| 116
| 48,09
|-
!3.
|[[Datoteka:Dr Dragan Đokanović.JPG|bez okvira|133x133piksel]]
| [[Dragan Đokanović]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNP|tamno|BS}};&quot; |
| [[Savez za novu politiku]]
| 2.028
| 1.888
| 88
| 51
| 1
| 0,46
|-
!4.
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez okvira|111x111piksel]]
| [[Nikola Lazarević]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|EPRS|tamno|BS}};&quot; |
| [[Ekološka partija Republike Srpske]]
| 1.660
| 1.555
| 67
| 37
| 1
| 0,37
|-
!5.
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez okvira|111x111piksel]]
| [[Igor Gašević]]
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};&quot; |
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; |[[Nezavisni kandidat]]
| 1.364
| 1.306
| 11
| 45
| 2
| 0,31
|-
!6.
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez okvira|111x111piksel]]
| [[Slavko Dragičević]]
| 1.068
| 1.017
| 22
| 28
| 1
| 0,24
|}

==Također pogledajte==
*[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.]]
*[[Milorad Dodik]]
*[[Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 2007.]]

==Reference==
{{Refspisak}}

{{Izbori u Bosni i Hercegovini}}

[[Kategorija:Izbori u Bosni i Hercegovini|2025]]
[[Kategorija:Izbori u Republici Srpskoj|2025]]
[[Kategorija:2025. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Izbori u 2025.]]
[[Kategorija:Izbori u Evropi 2025.]]
[[Kategorija:Izbori u Bosni i Hercegovini 2025.]]
[[Kategorija:Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini|2025]]</text>
      <sha1>bxi6b17hb6pljxy9d2f9je19pmk7dw2</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3917642</id>
      <parentid>3917633</parentid>
      <timestamp>2026-08-11T23:20:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>16322</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>+</comment>
      <origin>3917642</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11283" sha1="cg35gqezt0nesmi4xxu4z47o66h0w6l" xml:space="preserve">{{Infokutija izbori
| država                  = Bosna i Hercegovina
| prethodni_izbori        = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - predsjednik Republike Srpske
| prethodna_godina        = 2022.
| sljedeći_izbori         = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - predsjednik Republike Srpske
| sljedeća_godina         = 2026.
| datum_izbora            = 23. novembar 2025. &lt;br&gt; 8. februar 2026. &lt;br&gt; {{small|(ponovni izbori u 17 izbornih jedinica)}}
| izlaznost               = 452.219 (35,77%)
| modul                   = {{Infokutija izbori
| embed = yes
| vrsta = Predsjednički
| naziv_izbora            = Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 2025.

| slika1        = [[Datoteka:Siniša Karan (2010).jpg|bez okvira|122x122piksel]]
| kandidat1     = '''[[Siniša Karan]]'''
| stranka1      = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]
| boja1         = {{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}
| broj_glasova1 = '''224.382'''
| postotak1     = '''50,53%'''

| slika2        = [[Datoteka:Branko Blanuša 260609.jpg|bez okvira|111x111piksel]]
| kandidat2     = [[Branko Blanuša]]
| stranka2      = [[Srpska demokratska stranka|SDS]]
| boja2         = {{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}
| broj_glasova2 = 213.512
| postotak2     = 48,09%

| titula        = [[Predsjednik Republike Srpske|Predsjednik RS]]
| prije_izbora  = [[Ana Trišić-Babić]] ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])&lt;br&gt;''Vršilac dužnosti''
| nakon_izbora  = [[Siniša Karan]] ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])

| slika_karte    = Republika-srpska-2025-presidential-election-by-muni.svg
| veličina_karte = 200px
| opis_karte     = Pobjednički kandidat u svakoj općini.
}}
}}
'''Prijevremeni izbori u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]''' '''2025.''' bili su drugi [[Vanredni izbori|vanredni]] [[Predsjednički izbori|predsjednički]] [[izbori]] koji su održani samo u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] 23. novembra 2025.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/2025/pi_2025_1/pi_2025_1_od_rasp_iz-bos.pdf|title=Odluka o raspisivanju i održavanju prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske|date=28. 8. 2025|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=14. 10. 2025}}&lt;/ref&gt; Izbori su održani 3 mjeseca nakon što je [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|Centralna izborna komisija BiH]] donijela odluku o ukidanju mandata [[Predsjednik Republike Srpske|Predsjedniku Republike Srpske]] [[Milorad Dodik|Miloradu Dodiku]] 6. augusta 2025. Prestanak mandata označen je kao 12. juni 2025, jer je tog dana presuda [[Sud Bosne i Hercegovine|Suda Bosne i Hercegovine]] postala pravosnažna.&lt;ref name=&quot;RS MD&quot;&gt;{{Cite web|url=https://radiosarajevo.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/procitajte-kompletnu-odluku-suda-bih-ovo-je-presuda-milorad-dodik-vise-nije-predsjednik-rs/602176|title=Pročitajte kompletnu odluku Suda BiH: Ovo je presuda - Milorad Dodik više nije predsjednik RS|date=18. 8. 2025|website=radiosarajevo.ba|language=hr|access-date=18. 8. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;AO Sud BiH&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.sudbih.gov.ba/Post/Read/ODLUKA%20SUDA%20BIH%20POVODOM%20%C5%BDALBE%20MILORADA%20DODIKA%20NA%20ODLUKU%20CIK-A|title=ODLUKA SUDA BIH POVODOM ŽALBE MILORADA DODIKA NA ODLUKU CIK-A|website=www.sudbih.gov.ba|language=en|access-date=18. 8. 2025}}&lt;/ref&gt; Za razliku od redovnih, na ovim izborima nisu birani [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednici]], te su [[Ćamil Duraković]] ([[Nezavisni kandidat|Nezav.]]) i [[Davor Pranjić]] ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]) ostali do kraja svog četvorogodišnjeg mandata.

Pravo glasa imalo je 1.264.366 glasača,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/2025/pi_2025_1/pi_2025_1_od_cbs-bos.pdf|title=Odluka o zaključivanju Centralnog biračkog spiska za izbor predsjednika Republike Srpske sa stanjem na dan 27.08.2025. godine u 24.00 sati|date=28. 8. 2025|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=14. 10. 2025}}&lt;/ref&gt; a svoje biračko pravo iskoristilo je njih 452.219 (35,77%). Broj važećih glasačkih listića je 444.014 (98,19%), a broj nevažećih i praznih 8.205 (1,81%).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=39#/5/0/0|title=Konačni rezultati - Prijevremeni izbori za Predsjednika RS 2025.|date=23. 11. 2025|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=24. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;

Izbori nisu održani na biračkom mjestu 068B005 “[[Donji Korićani (Kneževo)|Korićani]]” zbog neprohodnosti puteva nastalim usljed vremenskih prilika i snježnih padavina, te su isti naknadno održani 30. novembra.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/?Lang=3&amp;CategoryID=64&amp;Id=5845|title=U nedjelju se održavaju odgođeni izbori na biračkom mjestu Korićani|date=28. 11. 2025|website=izbori.ba|publisher=[[CIKBiH]]|access-date=28. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;

Dana 24. decembra 2025. [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]] (CIK BiH) donijela je odluku o poništavanju rezultata glasanja na 136 biračkih mjesta u 17 izbornih jedinica zbog utvrđenih niza nepravilnosti u izbornom procesu. Izbori su poništeni u biračkim mjestima unutar sljedećih gradova i općina: [[Prijedor]], [[Laktaši]], [[Banja Luka]], [[Doboj]], [[Stanari]], [[Lopare]], [[Ugljevik]], [[Osmaci]], [[Vlasenica]], [[Zvornik]], [[Bratunac]], [[Nevesinje]], [[Gacko]], [[Rudo]], [[Bileća]], [[Milići]] i u jednom biračkom mjestu u [[Brčko distrikt|Brčko]] [[Brčko distrikt|distriktu]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/?Lang=3&amp;CategoryID=64&amp;Id=5876|title=Poništeni prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske na 136 biračkih mjesta u 17 izbornih jedinica|date=24. 12. 2025|website=izbori.ba|publisher=[[CIKBiH]]|access-date=3. 1. 2026}}&lt;/ref&gt; Ponovni prijevremeni izbori na tim biračkim mjestima su održani 8. februara 2026.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/?Lang=3&amp;CategoryID=64&amp;Id=5884|title=Ponovni prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske biće održani 08.02.2026. godine|date=31. 12. 2025|website=izbori.ba|publisher=[[CIKBiH]]|access-date=3. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;

==Kandidati==
Centralna izborna komisija BiH je za učešće na prijevremenim izborima ovjerila prijave 5 političkih stranaka ([[Srpska demokratska stranka|SDS]], [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]], [[Ekološka partija Republike Srpske|EPRS]], [[Za pravdu i red|ZPR]] i [[Savez za novu politiku|SNP]]) i 2 [[Nezavisni kandidat|nezavisna kandidata]] ([[Igor Gašević]] i [[Slavko Dragičević]]).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/?Lang=3&amp;CategoryID=64&amp;Id=5765|title=Ovjereno 5 političkih stranaka i 2 nezavisna kandidata za učešće na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske|date=1. 10. 2025|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=14. 10. 2025}}&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
! colspan=&quot;2&quot; |Kandidat
! colspan=&quot;2&quot; |Stranka
!Pozadina
|-
|[[Datoteka:Dr Dragan Đokanović.JPG|bez okvira|133x133piksel]]
| [[Dragan Đokanović]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNP|tamno|BS}};&quot; |
| [[Savez za novu politiku]]
| [[Pedijatrija|Pedijatar]]
|-
|[[Datoteka:Branko Blanuša 260609.jpg|bez okvira|130x130piksel]]
| [[Branko Blanuša]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};&quot; |
| [[Srpska demokratska stranka]]
| Redovni profesor na [[Elektrotehnički fakultet u Banjoj Luci|Elektrotehničkom fakultetu]] [[Univerzitet u Banjoj Luci|Univerziteta u Banjoj Luci]]
Dekan Eleketrotehničkog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci (2017–2021)
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez okvira|111x111piksel]]
| [[Igor Gašević]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};&quot; |
| [[Nezavisni kandidat]]
| Vlasnik zanatske radnje &quot;BauMetalGlass&quot;
|-
|[[Datoteka:Siniša Karan (2010).jpg|bez okvira|100x100piksel]]
| [[Siniša Karan]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot; |
| [[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
| [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske|Ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske]] (2022–2025) 
[[Ministarstvo za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje Republike Srpske|Ministar za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje Republike Srpske]] (2025)
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez okvira|111x111piksel]]
| [[Slavko Dragičević]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};&quot; |
| [[Nezavisni kandidat]]
| Bivši predsjednik Općinskog odbora SNSD-a u [[Doboj]]u
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez okvira|111x111piksel]]
| [[Nikola Lazarević]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|EPRS|tamno|BS}};&quot; |
| [[Ekološka partija Republike Srpske]]
| [[Pravo|Pravnik]]
|}

==Rezultati==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
! rowspan=&quot;2&quot; |#
! colspan=&quot;2&quot; rowspan=&quot;2&quot; |Kandidat
! colspan=&quot;2&quot; rowspan=&quot;2&quot; |Stranka
! colspan=&quot;5&quot; |Broj glasova
! rowspan=&quot;2&quot; |%
|-
!Ukupno
!Redovni
!Pošta
!{{Tooltip|O, MT i DKP|Odsustvo, mobilni tim i diplomatsko-konzularna predstavništva}}
!Potvrđeni
|-
!1.
|[[Datoteka:Siniša Karan (2010).jpg|bez okvira|100x100piksel]]
| '''[[Siniša Karan]]'''
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot; |
| '''[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]'''
| '''224.382'''
| 219.939
| 1.997
| 2.333
| 113
| '''50,53'''
|-
!2.
|[[Datoteka:Branko Blanuša 260609.jpg|bez okvira|130x130piksel]]
| [[Branko Blanuša]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};&quot; |
| [[Srpska demokratska stranka]]
| 213.512
| 210.451
| 1.677
| 1.268
| 116
| 48,09
|-
!3.
|[[Datoteka:Dr Dragan Đokanović.JPG|bez okvira|133x133piksel]]
| [[Dragan Đokanović]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNP|tamno|BS}};&quot; |
| [[Savez za novu politiku]]
| 2.028
| 1.888
| 88
| 51
| 1
| 0,46
|-
!4.
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez okvira|111x111piksel]]
| [[Nikola Lazarević]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|EPRS|tamno|BS}};&quot; |
| [[Ekološka partija Republike Srpske]]
| 1.660
| 1.555
| 67
| 37
| 1
| 0,37
|-
!5.
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez okvira|111x111piksel]]
| [[Igor Gašević]]
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};&quot; |
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; |[[Nezavisni kandidat]]
| 1.364
| 1.306
| 11
| 45
| 2
| 0,31
|-
!6.
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez okvira|111x111piksel]]
| [[Slavko Dragičević]]
| 1.068
| 1.017
| 22
| 28
| 1
| 0,24
|}

==Također pogledajte==
*[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.]]
*[[Milorad Dodik]]
*[[Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 2007.]]

==Reference==
{{Refspisak}}

{{Izbori u Bosni i Hercegovini}}

[[Kategorija:Izbori u Bosni i Hercegovini|2025/2026.]]
[[Kategorija:Izbori u Republici Srpskoj|2025/2026.]]
[[Kategorija:2025. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:2026. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Izbori u 2025.]]
[[Kategorija:Izbori u 2026.]]
[[Kategorija:Izbori u Evropi 2025.]]
[[Kategorija:Izbori u Evropi 2026.]]
[[Kategorija:Izbori u Bosni i Hercegovini 2025.]]
[[Kategorija:Izbori u Bosni i Hercegovini 2026.]]
[[Kategorija:Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini|2025/2026.]]</text>
      <sha1>cg35gqezt0nesmi4xxu4z47o66h0w6l</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Igor Radojičić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>527134</id>
    <revision>
      <id>3917643</id>
      <parentid>3886793</parentid>
      <timestamp>2026-08-11T23:28:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3917643</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13248" sha1="azyycrufmaegpna13lkmj84jwnoxqiw" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                = Igor Radojičić
| slika              = Igor Radojicic Crop.jpg
| opis_slike         = Igor Radojičić 2014.
| redoslijed         = [[Spisak gradonačelnika Banje Luke|Gradonačelnik Banje Luke]]
| vrijeme_na_vlasti  = 8. novembar 2016 – 24. decembar 2020.
| prethodnik         = [[Slobodan Gavranović]]
| nasljednik         = [[Draško Stanivuković]]
| redoslijed2        = {{Tooltip|v. d.|Vršilac dužnosti}} [[Predsjednik Republike Srpske]]
| vrijeme_na_vlasti2 = 30. septembar 2007 – 9. decembar 2007.
| prethodnik2        = [[Milan Jelić]]
| nasljednik2        = [[Rajko Kuzmanović]]
| redoslijed3        = [[Spisak predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske|5. predsjednik]] [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodne skupštine Republike Srpske]]
| vrijeme_na_vlasti3 = 28. februar 2006 – 24. novembar 2014.
| prethodnik3        = [[Dušan Stojičić]]
| nasljednik3        = [[Nedeljko Čubrilović]]
| redoslijed4        = Poslanik u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]]
| vrijeme_na_vlasti4 = 28. novembar 2002 – 8. novembar 2016.
| vrijeme_na_vlasti5 = 19. oktobar 1998 – 16. decembar 2000.
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1966|9|13}}
| mjesto_rođenja     = [[Banja Luka]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]]
| datum_smrti        = 
| mjesto_smrti       = 
| puno_ime           = 
| nacionalnost       = [[Srbi]]n
| etnicitet          = 
| politička_stranka  = [[Nezavisni pokret &quot;Svojim putem&quot;|NPSP]] {{Malo|(od 2024)}}&lt;br&gt;[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] {{Malo|(2002 – 2022)}}&lt;br&gt;[[Demokratska socijalistička partija|DSP]] {{Malo|(2000 – 2002)}}&lt;br&gt;[[Socijalistička partija (Bosna i Hercegovina)|SP]] {{Malo|(1993 – 2000)}}&lt;br&gt;[[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]] {{Malo|(1988 – 1990)}}
| supružnik          = Sanja Radojičić
| djeca              = 2
| obrazovanje        = '''Srednje:''' [[Elektrotehnička škola &quot;Nikola Tesla&quot; Banja Luka|Elektrotehnička škola Banja Luka]]&lt;br&gt;'''Visoko:''' [[Elektrotehnički fakultet u Banjoj Luci|Elektrotehnički fakultet]], [[Univerzitet u Banjoj Luci]]&lt;br&gt;'''Magisterij:''' [[Elektrotehnički fakultet u Banjoj Luci|Elektrotehnički fakultet]], [[Univerzitet u Banjoj Luci]]
| zanimanje          = Političar, magistar elektrotehnike
| vjera              = [[Srpska pravoslavna crkva|Pravoslavac]]
| potpis             = 
| veb-sajt           = 
| nagrade            = 
| pripadnost         = {{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| vojska             = [[Datoteka:Patch of the Army of Republika Srpska.svg|15px]] [[Vojska Republike Srpske]]
| godine_službe      = 1992 – 1995.
| čin                = 
| komandovao         = 
| ratovi             = [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
| ordeni             = [[Datoteka:Flag of the Serbian Orthodox Church.svg|20px]] [[Orden Svetog Save (Srpska pravoslavna crkva)|Orden Svetog Save]] prvog reda&lt;br&gt;[[Datoteka:BIH Military Merit Medal ribbon.svg|20px]] [[Medalje za vojne zasluge (Republika Srpska)|Medalje za vojne zasluge]]&lt;br&gt;[[Datoteka:RUS Medal In Commemoration of the 300th Anniversary of Saint Petersburg ribbon.svg|20px]] [[Medalja Petra Velikog]]
}}
'''Igor Radojičić''' ([[Banja Luka]], 13. septembar 1966) jest [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i [[Srbi|srpski]] političar i magistar [[Elektrotehnika|elektrotehnike]]. Od 2016. do 2020. bio je [[Spisak gradonačelnika Banje Luke|gradonačelnik]] [[Banja Luka|Banje Luke]], a od 1998. do 2000. i od 2002. do 2016. poslanik u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] , gdje je od 2006. do 2014. bio i njen [[Spisak predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske|5. predsjednik]]. Obnašao je funkciju vršioca dužnosti [[Predsjednik Republike Srpske|Predsjednika Republike Srpske]] 2007. nakon iznenadne smrti [[Milan Jelić|Milana Jelića]]. Bio je potpredsjednik, član predsjedništva i predsjednik Gradskog odbora Banja Luka [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|Saveza nezavisnih socijaldemokrata]] (SNSD). Trenutni je predsjednik i osnivač [[Nezavisni pokret &quot;Svojim putem&quot;|Nezavisnog pokreta &quot;Svojim putem&quot; - Igor Radojičić]].

== Biografija ==

=== Rani život i obrazovanje ===
Rođen je u [[Banja Luka|Banjoj Luci]], u [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosni i Hercegovini]] ([[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslaviji]]) 13. septembra 1966. U rodnom gradu je završio osnovnu i [[Elektrotehnička škola &quot;Nikola Tesla&quot; Banja Luka|srednju elektrotehničku školu]], te diplomirao 1991. i magistrirao 2001. na [[Elektrotehničkom fakultetu u Banjoj Luci|Elektrotehničkom fakultetu]] [[Univerzitet u Banjoj Luci|Univerziteta u Banjoj Luci]]. Na istom fakultetu je godinama radio kao asistent i viši asistent.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://imovinapoliticara.cin.ba/politicari/4311/|title=Igor Radojičić|date=25. 4. 2024|website=Imovina političara u Bosni i Hercegovini|publisher=[[Centar za istraživačko novinarstvo (Bosna i Hercegovina)|Centar za istraživačko novinarstvo]]|access-date=19. 10. 2025}}&lt;/ref&gt;
Od oktobra 2021. radi kao viši asistent na Elektrotehničkom fakultetu u Banjoj Luci. U međuvremenu je postao i član uprave regionalne informatičke grupacije Planet Soft te član Stručnog savjeta Foruma za evropski Balkan (FEB), [[Slovenija|slovenske]] nevladine organizacije koja će se baviti evropskim integracijama [[Balkan|zapadnog Balkana]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

=== Politička karijera ===
U periodu od 1988. do 1990. bio je član Predsjedništva [[Savez socijalističke omladine Bosne i Hercegovine|Saveza socijalističke omladine Bosne i Hercegovine]] (SSOBiH). Tokom 1991. počeo je raditi na Elektrotehničkom fakultetu u Banjoj Luci kao asistent, a u zvanje višeg asistenta unaprijeđen je 2002. Na ovom fakultetu je bio zaposlen do septembra 2003. U periodu od 1998. do 2000. obavljao je poslove saradnika na [[Prirodno-matematički fakultet u Banjoj Luci|Prirodno-matematičkom fakultetu]] u Banjoj Luci i [[Viša tehnička škola u Doboju|Višoj tehničkoj školi]] u [[Doboj]]u.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Bio je generalni sekretar [[Demokratska socijalistička partiija|Demokratske socijalističke partije]] koja 2002. sa Strankom nezavisnih socijaldemokrata formira [[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] (SNSD).&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

U [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnu skupštinu Republike Srpske]] (NSRS) prvi put je biran na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998.|općim izborima 1998]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2000.|parlamentarnim izborima 2000.]] nije obnovio mandat, ali je [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002.|2002.]] ponovo izabran u NSRS sa 3.365 glasova.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/Documents/Rezultati%20izbora%2096-2002/Rezultati2002/Kratki/KandidatskiGlasoviEntitetKratkaVerzija.pdf|title=Opći izbori 2002 - Konačni rezultati|date=18. 10. 2002|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=19. 10. 2025}}&lt;/ref&gt; U februaru 2006. pred kraj mandata postao je [[Spisak predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske|predsjednik]] [[Spisak predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske|NSRS]]-a.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006.|općim izborima 2006.]] i [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010.|2010.]] ponovo je osvojio povjerenje glasača i nastavlja svoj angažman u NSRS.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/rezultati/konacni/narodna_skupstina_rs/entitiesMainPage.asp?jed=302#|title=Opći izbori 2006 - Konačni rezultati|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=19. 10. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Finalni2010/Finalni/NarodnaSkupstinaRS/Nivo.aspx|title=Opći izbori 2010 - Konačni rezultati|date=11. 11. 2010|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=19. 10. 2025}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; Poslanici su ga oba puta birali za predsjednika NSRS-a.

I na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014.|općim izborima 2014.]] osvaja svoj peti mandat u ovoj zakonodavnoj vlasti,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Potvrdjeni2014/Finalni/NarodnaSkupstinaRS/Nivo.aspx|title=Opći izbori 2014 - Konačni rezultati|date=10. 11. 2014|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=19. 10. 2025}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; ali ga [[Nedeljko Čubrilović]] zamjenjuje na predsjedničkoj poziciji.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.narodnaskupstinars.net/?q=la/vijesti/na-konstitutivnoj-sjednici-za-predsjednika-parlamenta-izabran-nedeljko-%C4%8Dubrilovi%C4%87-sve%C4%8Dane-zakletve-polo%C5%BEili-narodni-poslanici-predsjednik-i-potpredsjednici-republike-srpske-i-novoizabarni-%C4%8Dlan|title=Na konstitutivnoj sjednici za predsjednika parlamenta izabran Nedeljko Čubrilović, svečane zakletve položili narodni poslanici, predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske i novoizabarni član Predsjedništva BiH iz Srpske Milorad Dodik|last=|date=19. 11. 2018|website=narodnaskupstinars.net|publisher=[[Narodna skupština Republike Srpske|NSRS]]|access-date=19. 10. 2025|archive-date=29. 11. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20251129182917/https://www.narodnaskupstinars.net/?q=la/vijesti/na-konstitutivnoj-sjednici-za-predsjednika-parlamenta-izabran-nedeljko-%C4%8Dubrilovi%C4%87-sve%C4%8Dane-zakletve-polo%C5%BEili-narodni-poslanici-predsjednik-i-potpredsjednici-republike-srpske-i-novoizabarni-%C4%8Dlan|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Na [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2016.|lokalnim izborima 2016.]] osvoja mandat [[Spisak gradonačelnika Banje Luke|gradonačelnika]] [[Banja Luka|Banje Luke]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/rezultati_izbora_2016/?resId=13&amp;langId=1#/8/34/0|title=Lokalni izbori 2016 - Konačni rezultati|date=31. 10. 2016|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=19. 10. 2025}}&lt;/ref&gt; ali [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2020.|četiri godine kasnije]] je izgubio od [[Draško Stanivuković|Draška Stanivukovića]] ([[Partija demokratskog progresa|PDP]]).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=27&amp;langId=1#/8/34/0|title=Lokalni izbori 2020 - Konačni rezultati|date=15. 12. 2020|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=19. 10. 2025}}&lt;/ref&gt; Dvije godine nakon poraza isključen je iz SNSD-a zbog “neaktivnosti”.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://n1info.ba/vijesti/igor-radojicic-iskljucen-iz-snsd-a-politikom-se-ne-bavim-godinu-i-po/|title=Igor Radojičić isključen iz SNSD-a: &quot;Politikom se ne bavim godinu i po&quot;|date=5. 10. 2022|website=N1 info|language=bs-BA|access-date=19. 10. 2025}}&lt;/ref&gt;

U aprilu 2024. osnovao je [[Nezavisni pokret &quot;Svojim putem&quot;|Nezavisni pokret &quot;Svojim putem&quot; - Igor Radojičić]] i najavio učešće na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.|prestojećim izborima]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.federalna.ba/osnovan-nezavisni-pokret-svojim-putem-igor-radojicic-i6iqu|title=Osnovan Nezavisni pokret &quot;Svojim putem&quot; - Igor Radojičić|date=24. 4. 2024|website=federalna.ba|publisher=[[Federalna televizija]]|access-date=19. 10. 2025}}&lt;/ref&gt;

=== Privatni život ===
Oženjen je Sanjom Radojičić i imaju dvoje djece: Anastasiju i Filipa. Govori [[Engleski jezik|engleski]] i [[francuski jezik]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.akta.ba/licnosti/privreda-i-politika/7947/igor-radojicic-predsjednik-narodne-skupstine-republike-srpske|title=Igor Radojičić - Akta.ba Vijesti|last=|website=akta.ba|access-date=19. 10. 2025}}&lt;/ref&gt;

== Nagrade i odlikovanja ==

* [[Datoteka:Flag of the Serbian Orthodox Church.svg|20px]] [[Orden Svetog Save (Srpska pravoslavna crkva)|Orden Svetog Save]] prvog reda
* [[Datoteka:BIH Military Merit Medal ribbon.svg|20px]] [[Medalje za vojne zasluge (Republika Srpska)|Medalje za vojne zasluge]]
* [[Datoteka:RUS Medal In Commemoration of the 300th Anniversary of Saint Petersburg ribbon.svg|20px]] [[Medalja Petra Velikog]]
* Ličnost 2017. godine [[Nezavisne novine|Nezavisnih novina]]

== Također pogledajte ==
* [[Nezavisni pokret &quot;Svojim putem&quot;]]
* [[Spisak gradonačelnika Banje Luke]]
* [[Spisak predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske]]
* [[Spisak predsjednika Republike Srpske]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Predsjednici Narodne skupštine Republike Srpske}}
{{Predsjednici Republike Srpske}}

{{DEFAULTSORT:Radojičić, Igor}}
[[Kategorija:Biografije, Banja Luka]]
[[Kategorija:Rođeni 1966.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Političari Republike Srpske]]
[[Kategorija:Političari Socijalističke partije (Bosna i Hercegovina)]]
[[Kategorija:Političari Demokratske socijalističke partije]]
[[Kategorija:Političari Saveza nezavisnih socijaldemokrata]]
[[Kategorija:Političari Nezavisnog pokreta &quot;Svojim putem&quot;]]
[[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Banjoj Luci]]
[[Kategorija:Gradonačelnici Banje Luke]]</text>
      <sha1>azyycrufmaegpna13lkmj84jwnoxqiw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lavlja jazbina (militantna grupa)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>527588</id>
    <revision>
      <id>3917692</id>
      <parentid>3782249</parentid>
      <timestamp>2026-08-12T09:45:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3917692</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18394" sha1="798bioh4e41qg2flti4ffsbrage9p67" xml:space="preserve">'''Lavlja jazbina''' ({{Jez-ar|عرين الأسود}}, ʿArīn al-ʾUsud) je palestinska militantna grupa koja djeluje na [[Zapadna obala|Zapadnoj obali]] koju je okupirao [[Izrael]].&lt;ref name=&quot;NYT&quot;/&gt;

Grupa se pojavila u augustu 2022, godini povećanog nasilja u [[Izraelsko-palestinski sukob|izraelsko-palestinskom sukobu]], a nadimak je dobila po svom suosnivaču&lt;ref name=&quot;Kingsley&quot;&gt;{{Cite news |last=Kingsley |first=Patrick |date=16. 9. 2022 |title=Killing of Young Gunman Highlights Shifts in Fast-Changing West Bank |url=https://www.nytimes.com/2022/09/16/world/middleeast/ibrahim-al-nabulsi-west-bank-violence.html |access-date=3. 3. 2025 |work=The New York Times |language=en-US |issn=0362-4331}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;lemonde.fr&quot;&gt;{{Cite news |date=30. 9. 2022 |title=The story of Palestinian 'martyr' Ibrahim al-Nabulsi |url=https://www.lemonde.fr/en/international/article/2022/09/30/the-story-of-palestinian-martyr-ibrahim-al-nabulsi_5998643_4.html |access-date=3. 3. 2025 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Ibrahim el-Nablusi|Ibrahimu el-Nablusiju]], istaknutom militantu iz [[Nablus]]a, nadimka &quot;Lav iz Nablusa&quot;, koji je ubijen u izraelskom napadu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.lemonde.fr/en/international/article/2022/10/25/four-palestinians-killed-in-israeli-raid-in-west-bank_6001632_4.html|title=Four Palestinians killed in Israeli raid in West Bank|website=[[Le Monde]] |date=25. 10. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://ecfr.eu/special/mapping_palestinian_politics/lions-den/|title=Lions' Den – Mapping Palestinian Politics – European Council on Foreign Relations|date=10. 10. 2022}}&lt;/ref&gt; Sastoji se od članova drugih palestinskih militantnih organizacija,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.haaretz.com/middle-east-news/palestinians/2022-09-14/ty-article/.highlight/2022-already-the-deadliest-year-for-west-bank-palestinians-in-7-years/00000183-3177-d6c9-a197-797f257d0000|title=2022 Already the Deadliest Year for West Bank Palestinians in 7 Years|quote=A newly established group in Nablus called the Lions' Den, for example, consists of hundreds of young people from different Palestinian groups who take part in shootings on IDF forces.}}&lt;/ref&gt; kojima se [[Fatah]] tradicionalno protivi, uključujući [[Hamas]] i [[Palestinski islamski džihad]], te nezadovoljnih članova Fataha, uglavnom mladih i sekularnih.&lt;ref name=&quot;NYT&quot;&gt;{{Cite news |last1=Kingsley |first1=Patrick |last2=Yazbek |first2=Hiba |date=4. 3. 2023 |title=In West Bank, New Armed Groups Emerge, and Dormant Ones Stir |language=en-US |work=The New York Times |url=https://www.nytimes.com/2023/03/04/world/middleeast/west-bank-lions-den.html |access-date=5. 3. 2023 |issn=0362-4331}}&lt;/ref&gt; Grupa je navodno smještena u Starom gradu Nablusu.&lt;ref name=&quot;auto1&quot;&gt;{{Cite web |last=Fabian |first=Emanuel |title=Armed upstart Lion's Den challenges IDF bid to crack down on Nablus terror |url=https://www.timesofisrael.com/armed-upstart-lions-den-challenges-idf-bid-to-crack-down-on-nablus-terror/ |access-date=20. 10. 2022 |work=The Times of Israel}}&lt;/ref&gt;

Organizaciju su osnovali 25-godišnji Palestinac po imenu [[Mohammed el-Azizi]], poznatiji kao &quot;Abu Saleh&quot;, i njegov prijatelj [[Abdel Rahman Suboh]], ili &quot;Abu Adam&quot;, star 28 godina. Obojica su ubijeni u borbama u julu 2022.&lt;ref&gt;{{Cite news |title=New Palestinian militia Lions' Den, behind attacks on soldiers, settlers |url=https://www.jpost.com/middle-east/article-718244 |access-date=20. 10. 2022 |work=The Jerusalem Post}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |title=Fatah, Palestinian Islamic Jihad join forces to fight against IDF |url=https://www.jpost.com/middle-east/article-719809 |access-date=20. 10. 2022 |work=The Jerusalem Post}}&lt;/ref&gt; Grupa je doživjela porast popularnosti među Palestincima na Zapadnoj obali, potaknuta rastućom frustracijom zbog preko 50 godina duge izraelske okupacije Zapadne obale, prividne trajnosti [[Izraelska ilegalna naselja|izraelskih naselja]] i pratećeg rastućeg nasilja izraelskih doseljenika, zajedno s neefikasnim upravljanjem [[Palestinska uprava|Palestinske uprave]].&lt;ref name=&quot;NYT&quot;/&gt;

Grupa je doživjela porast popularnosti među Palestincima na Zapadnoj obali, redovno dijeleći video zapise svojih napada na [[TikTok]]u i [[Telegram]]u. Njihov TikTok račun je suspendovan u oktobru 2022,&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Fabian |first=Emanuel |title=TikTok bans account of Palestinian armed group behind West Bank shootings |url=https://www.timesofisrael.com/tiktok-bans-account-of-palestinian-armed-group-behind-west-bank-shootings/ |access-date=20. 10. 2022 |work=Times of Israel}}&lt;/ref&gt; što je navelo grupu da ostatak svojih videa objavi na svom Telegram računu, koji ima 238.000 pretplatnika zaključno s 24. februarom 2023.&lt;ref name=&quot;auto1&quot; /&gt;

== Pozadina ==
Godina 2022. je bila najsmrtonosnija godina na Zapadnoj obali za Palestince od 2015, uglavnom usmjerena na [[Nablus]] i [[Džinin]]. Došlo je do značajnog porasta nasilja od strane ekstremnih jevrejskih doseljenika. Nakon ubistva izraelskog vojnika 11. oktobra 2022, za koje je odgovornost preuzela grupa ''Lavlja jazbina'', Nablus je pod čvrstom opsadom protiv koje Palestinci protestuju kao kolektivnu kaznu.&lt;ref name=&quot;auto2&quot;&gt;{{Cite news |last=Fabian |first=Emanuel |title=Soldier killed in shooting attack while securing settler march in northern West Bank |url=https://www.timesofisrael.com/soldier-hurt-by-gunfire-while-securing-settler-march-in-northern-west-bank/ |access-date=11. 10. 2022 |work=Times of Israel}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nytimes.com/2022/10/25/briefing/your-wednesday-briefing-tensions-rise-in-the-west-bank.html|title=Your Wednesday Briefing: Tensions Rise in the West Bank|first=Amelia|last=Nierenberg|website=[[The New York Times]] |date=25. 10. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Finansiranje ==
Grupa prima neobjavljene iznose sredstava od [[Hamas]]a i [[Palestinski islamski džihad|Palestinskog islamskog džihada]], prema izraelskim i palestinskim zvaničnicima.&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Kingsley |first=Patrick |last2=Yazbek |first2=Hiba |date=4. 3. 2023 |title=In West Bank, New Armed Groups Emerge, and Dormant Ones Stir |language=en-US |work=The New York Times |url=https://www.nytimes.com/2023/03/04/world/middleeast/west-bank-lions-den.html |access-date=22. 11. 2023 |issn=0362-4331}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=The Jenin Brigades and The Lions' Den: Palestine's new resistance |url=https://www.middleeasteye.net/opinion/phenomenon-jenin-brigades-and-lions-den |access-date=22. 11. 2023 |website=Middle East Eye |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[File:مقر مجموعات عرين الأسود.jpg|thumb|Sjedište Lavlje jazbine (militantne grupe) u Starom gradu Nablusu]]

== Historija ==
Lavlja jazbina je nastala iz povezane [[Nablus brigada|Nablus brigade]].&lt;ref name=&quot;:02&quot;&gt;{{Cite web |date=10. 10. 2022 |title=Lions’ Den |url=https://ecfr.eu/special/mapping_palestinian_politics/lions-den/ |access-date=3. 3. 2025 |website=European Council on Foreign Relations |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Heupner |first=Susan de Groot |date=1. 2. 2023 |title=Why the violence between Israel and the Palestinians may be entering a devastating new phase |url=https://theconversation.com/why-the-violence-between-israel-and-the-palestinians-may-be-entering-a-devastating-new-phase-198788 |access-date=3. 3. 2025 |website=The Conversation |language=en-US}}&lt;/ref&gt; [[Ibrahim el-Nabulsi]] bio je suosnivač obje grupe.&lt;ref name=&quot;Kingsley&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;lemonde.fr&quot;/&gt; Lavlju jazbinu su prvi put identificirali palestinski mediji u augustu 2022, kada su preuzeli odgovornost za napad na vojnike [[Izraelske odbrambene snage|IDF]]-a u Rujeibu, Zapadna obala.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web |date=16. 9. 2022 |title=A Newly Established Militant Organization in the West Bank Claims Several Attacks |url=https://www.longwarjournal.org/archives/2022/09/a-newly-established-militant-organization-in-the-west-bank-claims-several-attacks.php |access-date=11. 10. 2022 |website=www.longwarjournal.org |language=en-US}}&lt;/ref&gt; Grupa je potom u septembru održala skup u Nablusu, odajući počast dvojici članova Palestinskog islamskog džihada koji su ubijeni u julu.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Istog mjeseca, izraelska policija je saopštila da je osujetila plan grupe da izvrši napad velikih razmjera u južnom [[Tel Aviv]]u i uhapsila osumnjičenog koji je pokušao ući u grad noseći dvije cijevi bombe i automatski pištolj.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |title=Palestinian planned mass bombing, shooting attack in Tel Aviv |url=https://www.jpost.com/breaking-news/article-716665 |access-date=11. 10. 2022 |work=The Jerusalem Post}}&lt;/ref&gt; Palestinska uprava je također uhapsila osobu povezanu s grupom u Nablusu,&lt;ref&gt;{{Cite news |title=New Palestinian militia Lions' Den, behind attacks on soldiers, settlers |url=https://www.jpost.com/middle-east/article-718244 |access-date=11. 10. 2022 |work=The Jerusalem Post}}&lt;/ref&gt; što je rezultiralo sukobima između stotina militanata i sigurnosnih snaga, a jednog civila su ubile snage Palestinske uprave.&lt;ref&gt;{{Cite news |title=Palestinian factions in Nablus battle one with gunfights, tear gas |url=https://www.jpost.com/breaking-news/article-717580 |access-date=11. 10. 2022 |website=The Jerusalem Post}}&lt;/ref&gt; Krajem septembra, pucano je na izraelsko naselje Har Bracha i obližnji vojni položaj, a Lavlja jazbina je preuzela odgovornost.&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Fabian |first=Emanuel |title=Shots fired at West Bank settlement, IDF post near Nablus; no injuries |url=https://www.timesofisrael.com/shots-fired-at-west-bank-settlement-idf-post-near-nablus-no-injuries/ |access-date=11. 10. 2022 |work=Times of Israel}}&lt;/ref&gt; Član Lavlje jazbine je kasnije ubijen u zasjedi IDF-a.&lt;ref&gt;{{Cite news |title=IDF troops ambush terrorists near Nablus, killing one |url=https://www.jpost.com/breaking-news/article-718109 |access-date=11. 10. 2022 |work=[[The Jerusalem Post]]}}&lt;/ref&gt;

U oktobru, militanti su pucali na taksi i autobus u blizini Elon Moreha na Zapadnoj obali, ranivši taksistu. Demonstracije lokalnih izraelskih doseljenika u znak protesta protiv incidenta napadnute su vatrenim oružjem, pri čemu je ranjen jedan vojnik. Lavlja jazbina je preuzela odgovornost za incidente.&lt;ref&gt;{{Cite news |last1=Fabian |first1=Emanuel |last2=staff |first2=T. O. I. |title=Gunmen target taxi, bus in West Bank terror attack; 1 lightly injured |url=https://www.timesofisrael.com/gunmen-target-taxi-bus-in-west-bank-suspected-terror-attack-1-lightly-injured/ |access-date=11. 10. 2022 |work=Times of Israel}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Fabian |first=Emanuel |title=Soldier lightly wounded in West Bank shooting; IDF: Civilians also targeted |url=https://www.timesofisrael.com/soldier-lightly-hurt-in-west-bank-shooting-after-earlier-attack-nearby/ |access-date=11. 10. 2022 |work=[[Times of Israel]]}}&lt;/ref&gt; Pucnjava je ispaljena na izraelske vojnike u blizini Itamara i Beite, ali niko nije povrijeđen.&lt;ref&gt;{{Cite news |last=staff |first=T. O. I. |title=IDF says shots fired at troops in northern West Bank; no injuries |url=https://www.timesofisrael.com/idf-says-shots-fired-at-troops-in-northern-west-bank-no-injuries/ |access-date=11. 10. 2022 |work=[[Times of Israel]]}}&lt;/ref&gt; Racija IDF-a 5. oktobra s ciljem pronalaska osumnjičenih za ranije napade rezultirala je hapšenjem jednog člana grupe i ubistvom jednog militanta.&lt;ref&gt;{{Cite news |last1=staff |first1=T. O. I. |last2=Fabian |first2=Emanuel |title=Suspect in West Bank shooting attack arrested, Palestinian gunman killed in clashes |url=https://www.timesofisrael.com/suspect-in-west-bank-shooting-attack-arrested-palestinian-gunman-killed-in-clashes/ |access-date=11. 10. 2022 |work=[[Times of Israel]]}}&lt;/ref&gt; Izraelski doseljenici su 11. oktobra održali demonstracije u Jerusalemu kako bi protestovali protiv nedavnih napada. Dvadesetjednogodišnji izraelski vojnik koji je bio zadužen za odbranu grupe je ubijen, a Lavlja jazbina je preuzela odgovornost.&lt;ref name=&quot;auto2&quot;/&gt;

Izraelski mediji su sredinom oktobra izvijestili da su se premijer [[Yair Lapid]], zamjenik premijera [[Naftali Bennett]] i ministar odbrane [[Benny Gantz]], zajedno sa šefovima izraelskog [[Mossad]]a i [[Shin Bet]]a, sastali kako bi razgovarali o grupi i nedavnoj eskalaciji na Zapadnoj obali.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.jpost.com/breaking-news/article-719827|title=Israel's security establishment heads hold meeting about Lions' Den|date = 16. 10. 2022| access-date = 31. 3. 2023|work=[[The Jerusalem Post]]}}&lt;/ref&gt; Dana 18. oktobra, IDF je uhapsio još jednog člana grupe.&lt;ref name=&quot;auto1&quot;/&gt; Dana 23. oktobra, još jedan član Lavlje jazbine ubijen je bombom postavljenom na motociklu u Nablusu, na okupiranoj Zapadnoj obali.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.aljazeera.com/news/2022/10/23/israel-kills-palestinian-top-member-of-armed-group-in-west-bank|title=Israel accused of killing Palestinian fighter in West Bank|publisher=Al Jazeera|date=23. 10. 2022}}&lt;/ref&gt;

=== Atentati ===
Dana 25. oktobra 2022, izraelski vojnici su izvršili raciju u stanu u Nablusu koji je grupa navodno koristila kao sjedište. Ubijena su tri militanta Lavlje jazbine, uključujući vođu i suosnivača [[Wadee el-Houh|Wadeeja el-Houha]]. Dva palestinska civila su također ubijena u obližnjim područjima. Protesti su izbili u gradu [[Nabi Saleh]] nekoliko sati nakon racije, što je rezultiralo ubistvom jednog Palestinca od izraelskih vojnika.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.bbc.com/news/world-middle-east-63383854|title=Six killed as Israel targets militants in West Bank raid|work=[[BBC News]]|date=25. 10. 2022|access-date = 31. 3. 2023}}&lt;/ref&gt;

U februaru 2023, izraelski vojnici su izvršili vojni upad u palestinski grad Nablus.&lt;ref name=&quot;AlJazeera&quot;&gt;{{Cite news|title=Israeli forces kill 10 Palestinians in Nablus raid|work=Al Jazeera|date=22. 3. 2023|language=en|url=https://www.aljazeera.com/news/2023/2/22/israeli-forces-kill-palestinians-in-nablus-raid|access-date=22. 2. 2023|archive-date=22. 2. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230222103227/https://www.aljazeera.com/news/2023/2/22/israeli-forces-kill-palestinians-in-nablus-raid|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Početne mete bili su članovi Lavlje jazbine [[Husam Bassam Isleem]] (24) i [[Muhammad Omar Abu Bakr|Muhammad Omar &quot;Juneidi&quot; Abu Bakr]] (23), koji su ubijeni iz vatrenog oružja. Pet drugih članova grupe je također ubijeno tokom pucnjave u gradu. Četiri palestinska civila, uključujući tri starija muškarca i jednog dječaka, također su ubijeni od izraelskih vojnika.&lt;ref name=&quot;Barghouti&quot; &gt;{{cite web|first=Mariam|last=Barghouti|url=https://mondoweiss.net/2023/02/nablus-mourns-following-israeli-invasion-that-tore-city-and-lives-apart/|title=Nablus mourns following Israeli invasion that tore city and lives apart|work=[[Mondoweiss]]|date=24. 2. 2023|access-date=24. 2. 2023}}&lt;/ref&gt;

=== Pogubljenje navodnog izdajnika ===
Nakon atentata u februaru 2023, Lavlja jazbna je pogubika jednog od svojih članova zbog navodnog dijeljenja informacija s izraelskim sigurnosnim službama, što je dovelo do smrti nekoliko vođa grupe. Mladića je podmitio i ucijenio [[Shin Bet]], navodno koristeći video na kojem ima seksualne odnose s muškim partnerom.&lt;ref name=&quot;toi - blackmail&quot; &gt;{{cite news| title=Palestinian terror group Lion's Den claims it executed an Israeli spy in Nablus |url=https://www.timesofisrael.com/palestinian-terror-group-lions-den-claims-it-executed-an-israeli-spy-in-nablus/ | access-date=3. 6. 2024 | date=9. 4. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;New Arab - West Bank Spy&quot; &gt;{{cite news |title=Lions' Den execute man accused of informing for Israel |url=https://www.newarab.com/news/lions-den-execute-man-accused-informing-israel |access-date=3. 6. 2024 |work=[[The New Arab]] (London) |date=10. 4. 2023 |language=en |archive-date=13. 4. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230413101004/https://www.newarab.com/news/lions-den-execute-man-accused-informing-israel |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Haaretz - video from partner&quot; &gt;{{cite news| last1=Amun |first1=Fadi |title=Militant group Lion's Den announces execution of Palestinian for collaborating with Israel |url=https://www.haaretz.com/israel-news/2023-04-09/ty-article/.premium/lions-den-announces-execution-of-palestinian-for-collaborating-with-israel/00000187-665c-dde0-afb7-7e5fd87e0000 |access-date=3. 6. 2024 |work=Haaretz |date=9. 4. 2023 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;i24 - targeted for being gay&quot;&gt;{{cite news |title=Fearing Israeli retaliation, Lions' Den chief turns himself in to PA |url=https://www.i24news.tv/en/news/middle-east/palestinian-territories/1682662151-fearing-israeli-retaliation-lions-den-chief-turns-himself-in-to-pa |access-date=3. 6. 2024 |work=I24news |date=28. 4. 2023 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== 2023 – Rat u Gazi ===
Izvještava se da je Lavlja jazbina uglavnom neaktivna od ljeta 2023.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Profiles of 28 Iran-Backed Terrorist Groups and Branches in the West Bank |url=https://www.longwarjournal.org/westbankterrorgroups |access-date=21. 11. 2024 |website=FDD's Long War Journal |language=en-US}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=6. 6. 2024 |title=US announces sanctions on largely dormant West Bank terror group Lions’ Den |url=https://www.timesofisrael.com/us-announces-sanctions-on-largely-dormant-west-bank-terror-group-lions-den/ |website=The Times of Israel}}&lt;/ref&gt;

Međutim, u aprilu 2024, prema palestinskim medijima, grupa je izvršila napade vatrenim oružjem na izraelske snage na kontrolnom punktu u blizini Nablusa.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Sanctioning Violent Palestinian Group in the West Bank |url=https://www.state.gov/sanctioning-violent-palestinian-group-in-the-west-bank/ |access-date=8. 11. 2024 |website=United States Department of State |language=en}}&lt;/ref&gt;

Dana 6. juna 2024, [[Sjedinjene Američke Države]] su uvele sankcije Lavljoj jazbini, proglasivši je prijetnjom miru i stabilnosti na Zapadnoj obali. Sankcije uključuju zamrzavanje sve imovine koju grupa drži pod jurisdikcijom SAD-a i zabranu Amerikancima da posluju s grupom.&lt;ref&gt;[https://www.reuters.com/world/us-imposes-sanctions-palestinian-group-lions-den-over-west-bank-violence-2024-06-06/ US imposes sanctions on Palestinian group Lions Den], Reuters, June 6, 2024&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak|2}}

{{Izraelsko-palestinski sukob}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Palestina]]
[[Kategorija:Brigade šehida Al-Aqse]]
[[Kategorija:Palestinske militantne grupe]]</text>
      <sha1>798bioh4e41qg2flti4ffsbrage9p67</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 2026.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>531599</id>
    <revision>
      <id>3917644</id>
      <parentid>3823515</parentid>
      <timestamp>2026-08-11T23:39:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>16322</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>???</comment>
      <origin>3917644</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3025" sha1="4dmak031gq1r3ji5jb3loyw8csayqpt" xml:space="preserve">{{Politika Bosne i Hercegovine}}
'''Prijevremeni izbori u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]''' '''2026.''' bili su [[Vanredni izbori|vanredni]] [[Lokalni izbori|lokalni]] (općinski) [[izbori]] koji su održani samo u [[Vareš]]u 15. februara 2026.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=41&amp;langId=1#/8/95/0|title=Prijevremeni izbori 2026 - Vareš|date=27. 2. 2026|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=9. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; Izbori su održani zbog prestanka mandata načelnika [[Zdravko Marošević|Zdravka Maroševića]] ([[Hrvatski demokratski savez|HDS]]) koji je preminuo 4. decembra 2025.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://n1info.ba/vijesti/preminuo-zdravko-marosevic-nacelnik-varesa/|title=Preminuo Zdravko Marošević, načelnik Vareša|date=4. 12. 2025|website=N1 info|language=bs-BA|access-date=9. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Rezultati ==

=== Vareš ===
Pravo glasa imalo je 8078 glasača, a svoje biračko pravo iskoristilo je njih 3536 (43,77%). Broj važećih glasačkih listića je 3499 (98,95%), a broj nevažećih 37 (1,05%).&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
!#
! colspan=&quot;2&quot; |Kandidat
!Stranka
!Broj glasova
!%
!Mandat
|-
!1.
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|102x102piksel|bez okvira]]
|'''[[Malik Rizvanović]]'''
|'''[[Stranka demokratske akcije]]'''
|'''1723'''
|'''49,24'''
|[[Datoteka:Checkmark_on_Circle.png|92x92piksel|bez okvira]]
|-
!2.
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|102x102piksel|bez okvira]]
|[[Dario Dodik]]
|[[Nezavisni kandidat]]
|709
|20,26
|[[Datoteka:Eo_circle_red_letter-x.svg|92x92piksel|bez okvira]]
|-
!3.
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|102x102piksel|bez okvira]]
|[[Nurdin Begović]]
|[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]]
|697
|19,92
|[[Datoteka:Eo_circle_red_letter-x.svg|92x92piksel|bez okvira]]
|-
!4.
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|102x102piksel|bez okvira]]
|[[Igor Šimić]]
|[[Hrvatski demokratski savez]]
|231
|6,60
|[[Datoteka:Eo_circle_red_letter-x.svg|92x92piksel|bez okvira]]
|-
!5.
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|102x102piksel|bez okvira]]
|[[Stela Terzić]]
|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]
|139
|3,97
|[[Datoteka:Eo_circle_red_letter-x.svg|92x92piksel|bez okvira]]
|}

== Također pogledajte ==

* [[Izbori u Bosni i Hercegovini]]
** [[Izbori u Federaciji Bosne i Hercegovine]]
** [[Izbori u Republici Srpskoj]]
* [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2024.]]
* [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.]]
* [[Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 2025.]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Izbori u Bosni i Hercegovini}}

[[Kategorija:Izbori u Bosni i Hercegovini|2026]]
[[Kategorija:Izbori u Federaciji Bosne i Hercegovine|2026]]
[[Kategorija:Izbori u Varešu|2026]]
[[Kategorija:2013. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Izbori u 2026.]]
[[Kategorija:Izbori u Evropi 2026.]]
[[Kategorija:Izbori u Bosni i Hercegovini 2026.]]
[[Kategorija:Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini|2026]]</text>
      <sha1>4dmak031gq1r3ji5jb3loyw8csayqpt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 2023.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>531789</id>
    <revision>
      <id>3917632</id>
      <parentid>3823271</parentid>
      <timestamp>2026-08-11T21:01:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3917632</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12327" sha1="jagef0z0ytuuo8p008cmdtvdr6rb8i8" xml:space="preserve">{{Politika Bosne i Hercegovine}}
'''Prijevremeni izbori u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]''' '''2023.''' bili su [[Vanredni izbori|vanredni]] [[Lokalni izbori|lokalni]] (općinski) [[izbori]] koji su održani u tri navrata: 24. februara u [[Bihać]]u, [[Bratunac|Bratuncu]], [[Srebrenik]]u, [[Tuzla|Tuzli]], [[Vogošća|Vogošći]] i [[Zvornik]]u;&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=33&amp;langId=1#/8/3/0|title=Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 2023 - Bihać|date=13. 2. 2023|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=21. 2. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=33&amp;langId=1#/8/104/0|title=Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 2023 - Bratunac|date=13. 2. 2023|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=21. 2. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=33&amp;langId=1#/8/49/0|title=Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 2023 - Srebrenik|date=13. 2. 2023|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=21. 2. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=33&amp;langId=1#/8/50/0|title=Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 2023 - Tuzla|date=13. 2. 2023|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=21. 2. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=33&amp;langId=1#/8/135/0|title=Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 2023 - Vogošća|date=13. 2. 2023|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=21. 2. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=33&amp;langId=1#/8/83/0|title=Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 2023 - Zvornik|date=13. 2. 2023|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=21. 2. 2025}}&lt;/ref&gt; 28. maja u [[Živinice|Živinicama]];&lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=34#/8/79/0|title=Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 2023 - Živinice|date=5. 6. 2023|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=21. 2. 2025}}&lt;/ref&gt; te 29. oktobra u [[Stari Grad (Sarajevo)|Starom Gradu (Sarajevo)]].&lt;ref name=&quot;:7&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=35&amp;langId=1#/8/137/0|title=Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 2023 - Stari Grad (Sarajevo)|date=6. 11. 2023|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=21. 2. 2025}}&lt;/ref&gt;

Izbori su održani zbog prestanka mandata načelnika navedenih općina i gradova.

== Rezultati ==

=== Bihać ===
Pravo glasa u [[Bihać]]u imalo je 58.097 glasača, a svoje biračko pravo iskoristilo je njih 18.034 (31,04%). Broj važećih glasačkih listića je 17.843 (98,94%), a broj nevažećih 191 (1,06%).&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
!#
! colspan=&quot;2&quot; |Kandidat
!Stranka
!Broj glasova
!%
!Mandat
|-
!1.
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|102x102piksel|bez okvira]]
|'''[[Elvedin Sedić]]'''
|'''[[Pokret za modernu i aktivnu Krajinu]]'''
|'''7137'''
|'''40,00'''
|[[Datoteka:Checkmark_on_Circle.png|92x92piksel|bez okvira]]
|-
!2.
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|102x102piksel|bez okvira]]
|[[Hamdija Abdić]]
|[[Stranka demokratske akcije]]
|4514
|25,30
|[[Datoteka:Eo_circle_red_letter-x.svg|92x92piksel|bez okvira]]
|-
!3.
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|102x102piksel|bez okvira]]
|[[Adnan Habibija]]
|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]
| style=&quot;text-align: center;&quot; |4056
|22,73
|[[Datoteka:Eo_circle_red_letter-x.svg|92x92piksel|bez okvira]]
|-
!4.
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|102x102piksel|bez okvira]]
|[[Amarildo Mulić]]
|[[Nezavisni kandidat]]
| style=&quot;text-align: center;&quot; |1542
|8,64
|[[Datoteka:Eo_circle_red_letter-x.svg|92x92piksel|bez okvira]]
|-
!5.
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|102x102piksel|bez okvira]]
|[[Damir Đug]]
|[[Nezavisni kandidat]]
| style=&quot;text-align: center;&quot; |594
|3,33
|[[Datoteka:Eo_circle_red_letter-x.svg|92x92piksel|bez okvira]]
|}

=== Bratunac ===
Pravo glasa u [[Bratunac|Bratuncu]] imalo je 18.787 glasača, a svoje biračko pravo iskoristilo je njih 8.979 (47,79%). Broj važećih glasačkih listića je 8.775 (97,73%), a broj nevažećih 204 (2,27%).&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
!#
! colspan=&quot;2&quot; |Kandidat
!Stranka
!Broj glasova
!%
!Mandat
|-
!1.
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|102x102piksel|bez okvira]]
|'''[[Lazar Prodanović]]'''
|'''[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]'''
|'''5492'''
|'''62,59'''
|[[Datoteka:Checkmark_on_Circle.png|92x92piksel|bez okvira]]
|-
!2.
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|102x102piksel|bez okvira]]
|[[Srđan Rankić]]
|[[Nezavisni kandidat]]
|3283
|37,41
|[[Datoteka:Eo_circle_red_letter-x.svg|92x92piksel|bez okvira]]
|}

=== Srebrenik ===
Pravo glasa u [[Srebrenik]]u imalo je 39.074 glasača, a svoje biračko pravo iskoristilo je njih 13.022 (33,33%). Broj važećih glasačkih listića je 12.924 (99,25%), a broj nevažećih 98 (0,75%).&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
!#
! colspan=&quot;2&quot; |Kandidat
!Stranka
!Broj glasova
!%
!Mandat
|-
!1.
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|102x102piksel|bez okvira]]
|'''[[Adnan Bjelić]]'''
|'''[[Trojka (koalicija)|Ujedinjeni]] ([[Narod i pravda|NiP]] - [[Naša stranka|NS]] - [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]])'''
|'''6605'''
|'''51,11'''
|[[Datoteka:Checkmark_on_Circle.png|92x92piksel|bez okvira]]
|-
!2.
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|102x102piksel|bez okvira]]
|[[Nermin Tursić]]
|[[Stranka demokratske akcije]]
|6319
|48,89
|[[Datoteka:Eo_circle_red_letter-x.svg|92x92piksel|bez okvira]]
|}

=== Tuzla ===
Pravo glasa u [[Tuzla|Tuzli]] imalo je 111.512 glasača, a svoje biračko pravo iskoristilo je njih 26.095 (23,40%). Broj važećih glasačkih listića je 26.029 (99,75%), a broj nevažećih 66 (0,25%).&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
!#
! colspan=&quot;2&quot; |Kandidat
!Stranka
!Broj glasova
!%
!Mandat
|-
!1.
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|102x102piksel|bez okvira]]
|'''[[Zijad Lugavić]]'''
|'''[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]'''
|'''12.433'''
|'''47,77'''
|[[Datoteka:Checkmark_on_Circle.png|92x92piksel|bez okvira]]
|-
!2.
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|102x102piksel|bez okvira]]
|[[Mirnes Ajanović]]
|[[Nezavisni kandidat]]
|8072
|31,01
|[[Datoteka:Eo_circle_red_letter-x.svg|92x92piksel|bez okvira]]
|-
!3.
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|102x102piksel|bez okvira]]
|[[Omer Berbić]]
|[[Naša stranka]]
|4510
|17,33
|[[Datoteka:Eo_circle_red_letter-x.svg|92x92piksel|bez okvira]]
|-
!4.
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|102x102piksel|bez okvira]]
|[[Derviš Čičko]]
|[[Nezavisni kandidat]]
|454
|1,74
|[[Datoteka:Eo_circle_red_letter-x.svg|92x92piksel|bez okvira]]
|-
!5.
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|102x102piksel|bez okvira]]
|[[Almir Arnaut]]
|[[Nezavisni kandidat]]
|295
|1,13
|[[Datoteka:Eo_circle_red_letter-x.svg|92x92piksel|bez okvira]]
|-
!6.
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|102x102piksel|bez okvira]]
|[[Halid Žigić]]
|[[Nezavisni kandidat]]
|265
|1,02
|[[Datoteka:Eo_circle_red_letter-x.svg|92x92piksel|bez okvira]]
|}

=== Vogošća ===
Pravo glasa u [[Vogošća|Vogošći]] imalo je 27.988 glasača, a svoje biračko pravo iskoristilo je njih 8.493 (30,35%). Broj važećih glasačkih listića je 8.387 (98,75%), a broj nevažećih 106 (1,25%).&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
!#
! colspan=&quot;2&quot; |Kandidat
!Stranka
!Broj glasova
!%
!Mandat
|-
!1.
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|102x102piksel|bez okvira]]
|'''[[Migdad Hasanović]]'''
|'''[[Stranka demokratske akcije]]'''
|'''5378'''
|'''64,12'''
|[[Datoteka:Checkmark_on_Circle.png|92x92piksel|bez okvira]]
|-
!2.
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|102x102piksel|bez okvira]]
|[[Adnan Šerak]]
|[[Trojka (koalicija)|Ujedinjeni]] ([[Narod i pravda|NiP]] - [[Naša stranka|NS]] - [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]])
|3009
|35,88
|[[Datoteka:Eo_circle_red_letter-x.svg|92x92piksel|bez okvira]]
|}

=== Zvornik ===
Pravo glasa u [[Zvornik]]u imalo je 53.830 glasača, a svoje biračko pravo iskoristilo je njih 15.383 (28,58%). Broj važećih glasačkih listića je 15.318 (99,58%), a broj nevažećih 65 (0,42%).&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
!#
! colspan=&quot;2&quot; |Kandidat
!Stranka
!Broj glasova
!%
!Mandat
|-
!1.
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|102x102piksel|bez okvira]]
|[[Bojan Ivanović]]
|'''[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]'''
|15.318 
|'''100,00'''
|[[Datoteka:Checkmark_on_Circle.png|92x92piksel|bez okvira]]
|}

=== Živinice ===
Pravo glasa u [[Živinice|Živinicama]] imalo je 55.281 glasača, a svoje biračko pravo iskoristilo je njih 18.265 (33,04%). Broj važećih glasačkih listića je 18.086 (99,02%), a broj nevažećih 179 (0,98%).&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
!#
! colspan=&quot;2&quot; |Kandidat
!Stranka
!Broj glasova
!%
!Mandat
|-
!1.
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|102x102piksel|bez okvira]]
|'''[[Began Muhić]]'''
|'''[[Stranka demokratske akcije]]'''
|'''9980'''
|'''55,18'''
|[[Datoteka:Checkmark_on_Circle.png|92x92piksel|bez okvira]]
|-
!2.
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|102x102piksel|bez okvira]]
|[[Asim Aljić]]
|[[Nezavisni kandidat]]
|4885
|27,01
|[[Datoteka:Eo_circle_red_letter-x.svg|92x92piksel|bez okvira]]
|-
!3.
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|102x102piksel|bez okvira]]
|[[Hajrudin Kozarević]]
|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]
|3112
|17,21
|[[Datoteka:Eo_circle_red_letter-x.svg|92x92piksel|bez okvira]]
|-
!4.
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|102x102piksel|bez okvira]]
|[[Ibrahim Čaušević]]
|&quot;Glas naroda&quot; BiH
|55
|0,30
|[[Datoteka:Eo_circle_red_letter-x.svg|92x92piksel|bez okvira]]
|-
!5.
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|102x102piksel|bez okvira]]
|[[Zoran Knežević]]
|[[Građanski savez (Bosna i Hercegovina)|Građanski savez]]
|54
|0,30
|[[Datoteka:Eo_circle_red_letter-x.svg|92x92piksel|bez okvira]]
|}

=== Stari Grad (Sarajevo) ===
Pravo glasa u [[Stari Grad (Sarajevo)|Starom Gradu (Sarajevo)]] imalo je 36.197 glasača, a svoje biračko pravo iskoristilo je njih 11.071 (30,59%). Broj važećih glasačkih listića je 10.962 (99,02%), a broj nevažećih 109 (0,98%).&lt;ref name=&quot;:7&quot; /&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
!#
! colspan=&quot;2&quot; |Kandidat
!Stranka
!Broj glasova
!%
!Mandat
|-
!2.
|[[Datoteka:Irfan Čengić (cropped).jpg|bez okvira|121x121piksel]]
|'''[[Irfan Čengić]]'''
|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|'''Socijaldemokratska partija BiH''']]
|'''6902'''
|'''62,96'''
|[[Datoteka:Checkmark_on_Circle.png|92x92piksel|bez okvira]]
|-
!1.
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|102x102piksel|bez okvira]]
|[[Dženan Selimbegović]]
|[[Stranka demokratske akcije]]
|4060
|37,04
|[[Datoteka:Eo_circle_red_letter-x.svg|92x92piksel|bez okvira]]
|}

== Također pogledajte ==

* [[Izbori u Bosni i Hercegovini]]
** [[Izbori u Federaciji Bosne i Hercegovine]]
** [[Izbori u Republici Srpskoj]]
* [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.]]
* [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2020.]]
* [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2024.]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Izbori u Bosni i Hercegovini}}

[[Kategorija:Izbori u Bosni i Hercegovini|2023]]
[[Kategorija:Izbori u Federaciji Bosne i Hercegovine|2023]]
[[Kategorija:Izbori u Republici Srpskoj|2023]]
[[Kategorija:Izbori u Bihaću|2023]]
[[Kategorija:Izbori u Bratuncu|2023]]
[[Kategorija:Izbori u Srebreniku|2023]]
[[Kategorija:Izbori u Tuzli|2023]]
[[Kategorija:Izbori u Vogošći|2023]]
[[Kategorija:Izbori u Zvorniku|2023]]
[[Kategorija:Izbori u Živinicama|2023]]
[[Kategorija:Izbori u Starom Gradu (Sarajevo)|2023]]
[[Kategorija:2023. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Izbori u 2023.]]
[[Kategorija:Izbori u Evropi 2023.]]
[[Kategorija:Izbori u Bosni i Hercegovini 2023.]]
[[Kategorija:Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini|2023]]</text>
      <sha1>jagef0z0ytuuo8p008cmdtvdr6rb8i8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gračanica (Visoko)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>531883</id>
    <revision>
      <id>3917596</id>
      <parentid>3916839</parentid>
      <timestamp>2026-08-11T17:07:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3917596</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6782" sha1="cuf42rcwkkfco4mv2yy5npjihkvwma5" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH|naziv=Gračanica|država=Bosna i Hercegovina|entitet=Federacija Bosne i Hercegovine|kanton=Zeničko-dobojski kanton|općina=Visoko}}

'''Gračanica''' je [[mjesna zajednica]] na području [[Visoko]]g, u [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskom kantonu]], [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Širi prostor Gračanice poznat je po srednjovjekovnoj utvrdi [[Čajangrad]] te po vjerskom i obrazovnom značaju sjedišta [[Medžlis Islamske zajednice|Medžlisa Islamske zajednice]] Gračanica i [[Medresa &quot;Osman-ef. Redžović&quot;|Medrese &quot;Osman-ef. Redžović&quot;]].&lt;ref name=&quot;KresevljakovicCajangrad2&quot;&gt;{{cite web|url=https://fmks.gov.ba/download/zzs/1953/1-1953.pdf|title=Stari bosanski gradovi|website=fmks.gov.ba|publisher=Fondacija za izdavaštvo|access-date=17. 3. 2026|author=Hamdija Kreševljaković}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;PreporodMedzlis&quot;&gt;{{cite web|url=https://preporod.info/bs/article/3490/gracanicavisoko-medzlis-sa-dvanaest-dzemata|title=Gračanica/Visoko: Medžlis sa dvanaest džemata|date=24. 1. 2018|website=Preporod.info|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
Za srednjovjekovnu prošlost Gračanice najvažniji je lokalitet [[Čajangrad]], koji se nalazi u prostoru između Malog i Velikog Čajna. Hamdija Kreševljaković zabilježio je da stanovništvo Gračanice te Velikog i Malog Čajna ruševine te utvrde naziva ''Čajangrad'' ili ''Čajanski grad''. Opisao ga je kao utvrđenje pravokutne osnove s ostacima okrugle kule uz ulaz, te naveo da se s njega vide [[Bobovac]] i [[Stari grad Visoki|Visoki]], zbog čega je pretpostavio da je mogao služiti i kao optička veza između tih utvrda.&lt;ref name=&quot;KresevljakovicCajangrad2&quot; /&gt;

Savremena arheološka istraživanja potvrdila su značaj ovog lokaliteta. Zavičajni muzej Visoko objavio je 2016. da su na srednjovjekovnoj utvrdi Čajangrad otvorene četiri probne sonde, pri čemu je utvrđeno postojanje kule odbrambenog karaktera, a na osnovu nađenog materijala, uključujući eksere te srednjovjekovnu i osmansku keramiku, istraživači su lokalitet okvirno datirali u 14. ili 15 stoljeće.&lt;ref name=&quot;ZMV20162&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.zavicajnimuzej.com/probna-istrazivanja-na-srednjovjekovnoj-utvrdi-cajangrad-u-visokom/|title=Probna istraživanja na srednjovjekovnoj utvrdi Čajangrad u Visokom|date=30. 9. 2016|website=Zavičajni muzej Visoko|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; U evidencijama [[Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine]] zabilježena je i peticija za proglašenje srednjovjekovnog grada Čajangrad, podnesena 30. augusta 2016. godine.&lt;ref name=&quot;KONS2&quot;&gt;{{cite web|url=https://kons.gov.ba/data/Novi%20dokumenti/Peticije/peticije-web-07.02.2023.pdf|title=Peticije|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

U osmanskom periodu Gračanica se spominje među džematima u kadiluku [[Visoko]]. U izdanju ''Visoko i okolina kroz historiju'' navodi se Gračanica u popisu džemata visočke kaze, što svjedoči o kontinuitetu naseljenosti i administrativne prepoznatljivosti ovog prostora u osmansko doba.&lt;ref name=&quot;VisokoOkolina22&quot;&gt;{{cite web|url=https://zavicajnimuzej.com/izdavackadjelatnost/Visoko-i-okolina-2.pdf|title=Visoko i okolina kroz historiju 2|website=Zavičajni muzej Visoko|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Širi prostor Gračanice vezan je i za lokalitet Zgonovi u Goruši (Malo Čajno), gdje je otkrivena nadgrobna [[ploča kaznaca Nespine]], jedan od reprezentativnijih lapidarnih spomenika srednjovjekovne Bosne. U novijim pregledima zabilježeno je da su na tom lokalitetu evidentirani i [[Stećak|stećci]], iako u manjem broju nego što je ranije navođeno u literaturi.&lt;ref name=&quot;ZgonoviAcademia2&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.academia.edu/51029996/Radovi_Zavicajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_1_2020|title=Radovi Zavičajnog muzeja Visoko, knjiga I, broj 1|website=Academia.edu|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Na značaj Čajangrada i njegove višegodišnje istraživačke obrade ukazuju i radovi nastali na [[Univerzitet u Sarajevu|Univerzitetu u Sarajevu]], u kojima se bilježe probna i sistematska arheološka istraživanja ovog lokaliteta od 2016. godine nadalje.&lt;ref name=&quot;UNSA1&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.ff.unsa.ba/files/zavDipl/20_21/arh/Mustafa-Uzunalic.pdf|title=Mustafa Uzunalić|website=Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu|access-date=17. 3. 2026}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;UNSA2&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.ff.unsa.ba/files/zavDipl/22_23/arh/Dzeneta-Lepic.pdf|title=Dženeta Lepić|website=Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu|access-date=17. 3. 2026|archive-date=15. 5. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260515132225/https://www.ff.unsa.ba/files/zavDipl/22_23/arh/Dzeneta-Lepic.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Administrativni status ==
Gračanica se u savremenoj lokalnoj upravi vodi kao '''mjesna zajednica''' na području Grada Visoko. Na službenom spisku mjesnih zajednica Grada Visoko navedena je kao ''Mjesna zajednica Gračanica''.&lt;ref name=&quot;VisokoMZ&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.visoko.gov.ba/grad/lokalna-samouprava/mjesne-zajednice/|title=Mjesne zajednice|website=Grad Visoko|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

U sistematskom spisku općina i naseljenih mjesta korištenom za [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|popis stanovništva 2013. godine]] pod općinom Visoko navedena su naseljena mjesta poput [[Malo Čajno|Malog Čajna]], [[Veliko Čajno|Velikog Čajna]], [[Podvinci|Podvinaca]], [[Poriječani|Poriječana]] i drugih, ali Gračanica nije navedena kao zasebno naseljeno mjesto.&lt;ref name=&quot;Popis2013&quot;&gt;{{cite web|url=https://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nas_mjestaBiH.pdf|title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta Bosne i Hercegovine|website=Federalni zavod za statistiku|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Vjerski i obrazovni značaj ==
Gračanica kod Visokog poznata je kao sjedište [[Medžlis Islamske zajednice|Medžlisa Islamske zajednice]] za dvanaest džemata koji se prostiru na području visočke, brezanske, kakanjske i vareške općine.&lt;ref name=&quot;PreporodMedzlis&quot; /&gt; Medžlis je 2018. obuhvatao 12 džemata, 15 džamija i 25 punktova mektebske pouke.&lt;ref name=&quot;PreporodMedzlis&quot; /&gt;

U Gračanici se nalazi i [[Medresa &quot;Osman-ef. Redžović&quot;]], čiji je temelj postavljen prije rata na lokalitetu Čajangrada, nakon čega je ustanova izrasla u značajan srednjoškolski centar Islamske zajednice u srednjoj Bosni.&lt;ref name=&quot;PreporodMedzlis&quot; /&gt;

== Također pogledaj ==

* [[Čajangrad]]
* [[Visoko]]
* [[Zgonovi]]
* [[Medresa &quot;Osman-ef. Redžović&quot;]]

== Reference ==
{{refspisak}}

{{DEFAULTSORT:Gračanica, Visoko}}
[[Kategorija:Naseljena mjesta u Visokom]]
[[Kategorija:Visoko]]</text>
      <sha1>cuf42rcwkkfco4mv2yy5npjihkvwma5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gordijan I</title>
    <ns>0</ns>
    <id>532066</id>
    <revision>
      <id>3917592</id>
      <parentid>3822914</parentid>
      <timestamp>2026-08-11T16:29:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3917592</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9347" sha1="kvc30i55fe2we34x1k3o1kk4pa01yf3" xml:space="preserve">{{Preuređivanje}}{{Čišćenje}}{{Standardi}}{{Wiki}}{{Kategorizacija}}
{{Infokutija osoba
| ime               = Gordijan I.
| slika             = Sestertius Gordian I-s2385.jpg
| opis              = Sestertij Gordijana I., iskovan 238. n.e. u Rimu
| ime_pri_rođenju   = Marcus Antonius Gordianus Sempronianus Romanus
| datum_rođenja     = oko 159. n.e.
| mjesto_rođenja    = nepoznato
| datum_smrti       = april 238. n.e.
| mjesto_smrti      = [[Kartagina]], [[Rimsko Carstvo]]
| nacionalnost      = Rimska
| zanimanje         = Senator, konzul, namjesnik provincija, rimski car
| titula            = [[Rimski car]] (19. marta – april 238. n.e.)
| poznat_po         = Jedna od najkraćih vladavina u historiji Rimskog Carstva (22 dana)
| supružnik         = Fabija Orestila
| djeca             = [[Gordijan II]]&lt;br /&gt;Mecija Faustina
}}

'''Gordijan I.''' (lat. ''Marcus Antonius Gordianus Sempronianus Romanus Africanus''; oko 159. n.e. – april 238. n.e.) bio je rimski senator i [[rimski car|car]] koji je vladao svega 22 dana u proljeće 238. n.e., zajedno sa sinom [[Gordijan II|Gordijanom II.]], tokom [[Godina šest careva|Godine šest careva]].&lt;ref name=&quot;britannica&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.britannica.com/biography/Gordian-I |title=Gordian I |website=Encyclopædia Britannica |date=18. 8. 2025 |access-date=22. 3. 2026 |language=en }}&lt;/ref&gt; Uvučen u pobunu afričkih provincija protiv cara [[Maksimin Trak|Maksimina Traka]], izgubio je sina u [[Bitka kod Kartage (238)|Bici kod Kartage]] i potom se ubio, okončavši jednu od najkraćih vladavina u čitavoj historiji [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]].&lt;ref name=&quot;worldhistory&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.worldhistory.org/Gordian_Emperors/ |title=Gordian Emperors |website=World History Encyclopedia |date=24. 11. 2013 |access-date=22. 3. 2026 |language=en }}&lt;/ref&gt;

== Rani život ==

O ranom životu Gordijana I. sačuvano je malo pouzdanih historijskih podataka.&lt;ref name=&quot;dir&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://roman-emperors.sites.luc.edu/gordo1.htm |title=Gordian I |website=De Imperatoribus Romanis – Loyola University |access-date=22. 3. 2026 |language=en }}&lt;/ref&gt; Rodio se oko 159. n.e., ali mu mjesto ni tačan datum rođenja nisu poznati.&lt;ref name=&quot;roman_empire&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://roman-empire.net/people/gordian-i |title=Emperor Gordian I |website=Roman-Empire.net |date=15. 2. 2024 |access-date=22. 3. 2026 |language=en }}&lt;/ref&gt; Prema kasnoantičkom zbirnom djelu ''[[Historia Augusta]]'', po majci je bio potomak cara [[Trajan]]a, a po ocu potomak republikanskih reformatora [[Grakhi|Tiberija i Gaja Grakha]]; historičari ove tvrdnje uglavnom smatraju nepouzdanim, budući da je ''Historia Augusta'' poznata po izmišljenim genealogijama.&lt;ref name=&quot;dir&quot; /&gt;

U mladosti se Gordijan posvetio retoričkim i književnim studijima, a prema istom izvoru navodno je napisao opsežan ep pod nazivom ''Antoniniad'', koji je u trideset knjiga opisivao vladavine careva [[Antonin Pije|Antonina Pija]] i [[Marko Aurelije|Marka Aurelija]]; i ova se tvrdnja historijski ne može potvrditi.&lt;ref name=&quot;historia_aug&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Historia_Augusta/Gordiani_tres*.html |title=Historia Augusta – The Three Gordians |website=Penelope, University of Chicago |access-date=22. 3. 2026 |language=en }}&lt;/ref&gt; Grčki sofist [[Filostrat]] posvetio mu je djelo ''Životi sofista'', što upućuje na to da je Gordijan u intelektualnim krugovima svoga vremena uživao ugled književnog mecene.&lt;ref name=&quot;dir&quot; /&gt;

== Politička karijera ==

Gordijanova politička karijera počela je relativno kasno, ulaskom u rimski [[Senat]].&lt;ref name=&quot;britannica&quot; /&gt; U vojnoj službi zapovijedao je [[Legija IV Skitika|Legijom IV Skiticom]] dok je bila stacionirana u [[Sirija|Siriji]], a 216. n.e. obavljao je dužnost namjesnika [[Donja Britanija|Donje Britanije]].&lt;ref name=&quot;dir&quot; /&gt; Titulu redovnog konzula stekao je oko 223. n.e., a negdje tokom vladavine cara [[Elagabal]]a bio je namješten i kao ''suffectus'' konzul.&lt;ref name=&quot;roman_empire&quot; /&gt;

Gordijanova duga karijera unutar senatorskog sloja trajala je i za vladavine [[Aleksandar Sever|Aleksandra Severa]] te svjedoči o izrazitoj sposobnosti prilagodbe u nestabilnom političkom okruženju.&lt;ref name=&quot;worldhistory&quot; /&gt; Oko 237. n.e. car Maksimin Trak postavio ga je za prokonzula [[Afrika (rimska provincija)|Afrike]], čime je ostarjeli senator preuzeo upravljanje jednom od najvažnijih žitnih provincija Carstva – što će car uskoro požaliti.&lt;ref name=&quot;unrv&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.unrv.com/emperors/gordian-i.php |title=Gordian I – Roman Emperor |website=UNRV History |access-date=22. 3. 2026 |language=en |archive-date=22. 4. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260422053856/https://www.unrv.com/emperors/gordian-i.php |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Vladavina ==

=== Pobuna u Africi ===

Početkom 238. n.e. nezadovoljstvo Maksiminovom politikom oštrih poreza zahvatilo je sjevernoafričke provincije.&lt;ref name=&quot;worldhistory&quot; /&gt; U gradu [[Thysdrus]]u (danas [[El Džem]], [[Tunis]]) bogati veleposjednici pobili su Maksiminova poreznog prokuratura i 19. marta 238. n.e. proglasili Gordijana I. i njegova sina Gordijana II. rimskim carevima.&lt;ref name=&quot;thecollector&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.thecollector.com/year-six-emperors-238/ |title=The Year of the Six Emperors (238 CE): A Complete Guide |website=The Collector |date=29. 5. 2025 |access-date=22. 3. 2026 |language=en }}&lt;/ref&gt; Gordijan I. imao je u trenutku proglasa oko 79 do 80 godina, čime je ušao u historiju kao jedan od najstarijih osoba koje su ikada zasjele na rimsko [[Rimski car|prijestolje]].&lt;ref name=&quot;roman_empire&quot; /&gt;

Vijest o pobuni brzo je stigla u [[Rim]]: [[Senat Rimskog Carstva|Senat]] odmah je priznao Gordijane carevima, proglasio Maksimina javnim neprijateljem i u provincije poslao izaslanika Sabinijana radi organizacije otpora.&lt;ref name=&quot;dir&quot; /&gt; Gordijani su upravljali Carstvom zajednički iz Kartagine, gdje ih je puk srdačno dočekao kao osloboditelje od Maksiminove tiranije.&lt;ref name=&quot;worldhistory&quot; /&gt;

=== Bitka kod Kartage i smrt ===

Kapelijan, namjesnik susjedne provincije [[Numidija|Numidije]] i čovjek lično odan Maksiminu, jedini nije prihvatio novu vlast.&lt;ref name=&quot;unrv&quot; /&gt; Na čelu jedine redovne legije u sjevernoj Africi – [[Legija III Augusta|Legije III Auguste]] – krenuo je prema Kartagini.&lt;ref name=&quot;dir&quot; /&gt; Gordijan II. izišao mu je u susret predvodeći uglavnom neobučenu i nenaoružanu vojsku improviziranu od lokalnog stanovništva.&lt;ref name=&quot;worldhistory&quot; /&gt; U bici koja se odigrala nedaleko od Kartagine, Gordijanova vojska bila je brzo poražena, a sam Gordijan II. je poginuo; prema ''Historia Augusti'', njegovo tijelo nikad nije pronađeno.&lt;ref name=&quot;britannica&quot; /&gt;

Gordijan I. saznao je za sinovu pogibiju dok se nalazio u Kartagini i odmah se ubio – prema izvorima, objesio se na remen.&lt;ref name=&quot;roman_empire&quot; /&gt; Otac i sin vladali su ukupno oko 22 dana, čime je njihova vladavina ušla u historiju kao jedna od najkraćih zabilježenih u historiji Rimskog Carstva.&lt;ref name=&quot;britannica&quot; /&gt;

== Privatni život ==

Gordijan I. bio je oženjen Fabijom Orestilom, s kojom je imao najmanje dva sina i jednu kćerku.&lt;ref name=&quot;roman_empire&quot; /&gt; Stariji sin bio je Gordijan II., koji je s njim dijelio vladavinu; kćerka Mecija Faustina rodila je [[Gordijan III.|Gordijana III.]], koji je do kraja 238. n.e. stekao opće priznanje kao rimski car i koji je vladao sve do 244. n.e.&lt;ref name=&quot;worldhistory&quot; /&gt;

Gordijan I. cijenjen je bio kao čovjek iznimne kulture i erudicije, kojega su suvremenici slavili više kao književnika i patrona intelektualnog života nego kao vojnog ni administrativnog čovjeka.&lt;ref name=&quot;dir&quot; /&gt; Filostratu, koji mu je posvetio ''Živote sofista'', taj obrazovani senator bio je utjelovljenje rimskog intelektualnog ideala druge sofistike.&lt;ref name=&quot;dir&quot; /&gt;

== Nasljeđe ==

Uprkos kratkoj i tragičnoj vladavini, Gordijan I. ostao je zapamćen kao simbol senatorskog otpora Maksiminovoj vojnoj diktaturi.&lt;ref name=&quot;thecollector&quot; /&gt; Njegova kćerka Mecija Faustina osigurala je nastavak gordijanske loze: njen sin Gordijan III. vladao je sve do 244. n.e. i činio gordijansku porodicu jednom od kratkoročno najutjecajnijih dinastija kasnog principata.&lt;ref name=&quot;worldhistory&quot; /&gt; Gordijan III. proglasio je oba prethodnika božanstvima, odajući im posthumnu počast zakonitih careva.&lt;ref name=&quot;dir&quot; /&gt;

Pobuna Gordijana I., mada slomljena u roku od svega nekoliko sedmica, doprinijela je nestabilnosti Maksiminove vladavine i ohrabrila senatorsku opoziciju koja je tu krizu okončala Maksiminovim ubojstvom u junu 238. n.e.&lt;ref name=&quot;thecollector&quot; /&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Gordianus I}}
* [https://www.worldhistory.org/Gordian_Emperors/ Gordian Emperors] na World History Encyclopedia (jezik: engleski)
* [https://roman-emperors.sites.luc.edu/gordo1.htm Gordian I] na De Imperatoribus Romanis, Loyola University (jezik: engleski)
* [https://roman-empire.net/people/gordian-i Emperor Gordian I] na Roman-Empire.net (jezik: engleski)

{{DEFAULTSORT:Gordijan I}}
[[Kategorija:Rođeni 159.]]
[[Kategorija:Umrli 238.]]
[[Kategorija:Rimski carevi]]
[[Kategorija:Gordijanska dinastija]]
[[Kategorija:Rimski konzuli]]</text>
      <sha1>kvc30i55fe2we34x1k3o1kk4pa01yf3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hatice Efsun Arda</title>
    <ns>0</ns>
    <id>532837</id>
    <revision>
      <id>3917604</id>
      <parentid>3916845</parentid>
      <timestamp>2026-08-11T18:53:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3917604</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6575" sha1="6af1t058j7goq8kzjef37nuynrltlza" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime                     = Hatice Efsun Arda
| polje                   = [[razvojna biologija]], [[sistemska biologija]], [[genomika]], [[genetika]]
| radna_institucija       = [[Nacionalni institut za rak]]&lt;br&gt;[[Nacionalni instituti za zdravlje]]
| alma_mater              = [[Univerzitet Boğaziçi]]&lt;br&gt;[[Medicinski fakultet Univerziteta Massachusetts]]
| doktorski_mentor        = Marian Walhout
| poznat_po               = istraživanjima razvoja ljudske [[gušterača|gušterače]], ćelijskih loza gušterače i regulatorne genomike
| slika                   = File:H. Efsun Arda.jpg
}}

'''Hatice Efsun Arda''' jest turska razvojna i sistemska biologinja koja proučava razvoj ljudske [[gušterača|gušterače]], genske regulatorne mreže i genomsku osnovu bolesti povezanih s gušteračom, naročito [[šećerna bolest|dijabetesa]], [[pankreatitis]]a i [[rak gušterače|raka gušterače]].&lt;ref name=&quot;NIH&quot;&gt;{{cite web |title=H. Efsun Arda, Ph.D. |url=https://irp.nih.gov/pi/h-efsun-arda |website=NIH Intramural Research Program |access-date=1. 4. 2026 |archive-date=13. 4. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260413131553/https://irp.nih.gov/pi/h-efsun-arda |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Catalyst&quot;&gt;{{cite web |title=Getting to Know 11 Stadtmans |url=https://irp.nih.gov/catalyst/28/1/getting-to-know-11-stadtmans |website=The NIH Catalyst |date=29. 3. 2022 |access-date=1. 4. 2026}}&lt;/ref&gt; Vodi Grupu za razvojnu genomiku pri [[Nacionalni institut za rak|Nacionalnom institutu za rak]] u sastavu [[Nacionalni instituti za zdravlje|Nacionalnih instituta za zdravlje]] u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]].&lt;ref name=&quot;NIH&quot;/&gt;

Diplomirala je molekularnu biologiju i genetiku na [[Univerzitet Boğaziçi|Univerzitetu Boğaziçi]].&lt;ref name=&quot;NIH&quot;/&gt; Doktorirala je [[sistemska biologija|sistemsku biologiju]] na [[Medicinski fakultet Univerziteta Massachusetts|Medicinskom fakultetu Univerziteta Massachusetts]], gdje je u grupi Marian Walhout istraživala genske regulatorne mreže povezane s metabolizmom modelnog organizma ''[[Caenorhabditis elegans]]''.&lt;ref name=&quot;NIH&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Dis&quot;&gt;{{cite web |title=C. Elegans Metabolic Gene Regulatory Networks |url=https://escholarship.umassmed.edu/gsbs_diss/479/ |website=eScholarship@UMassChan |publisher=University of Massachusetts Medical School |date=30. 7. 2010 |access-date=1. 4. 2026 |archive-date=16. 5. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210516125042/https://escholarship.umassmed.edu/gsbs_diss/479/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Nakon doktorata obavila je postdoktorsko usavršavanje na [[Univerzitet Stanford|Univerzitetu Stanford]], gdje je u laboratoriji [[Seung K. Kim|Seunga K. Kima]] proučavala razvojnu biologiju i genomiku ljudske gušterače.&lt;ref name=&quot;NIH&quot;/&gt; Tokom tog rada razvijala je metode za izdvajanje primarnih ćelija gušterače i koristila transkriptomske i epigenomske pristupe za proučavanje promjena u funkciji i identitetu ćelija tokom ljudskog razvoja.&lt;ref name=&quot;NIH&quot;/&gt;

Godine 2017. pridružila se NIH-u kao Stadtman principal investigator u Laboratoriji za biologiju receptora i ekspresiju gena pri NCI-ju.&lt;ref name=&quot;NIH&quot;/&gt; Njen laboratorij proučava kako genske regulatorne mreže upravljaju razvojem, širenjem i funkcijom ljudskih ćelija gušterače, uz upotrebu primarnih ljudskih ćelija, [[matične ćelije|matičnih ćelija]], uređivanja genoma i [[jednoćelijsko sekvenciranje|jednoćelijskog sekvenciranja]].&lt;ref name=&quot;NIH&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Catalyst&quot;/&gt;

Među njenim značajnim radovima ubrajaju se istraživanja koja su pokazala da se genska regulacija u ljudskoj gušterači mijenja s dobi i da su pojedini takvi obrasci povezani s funkcijom beta ćelija i rizikom za dijabetes.&lt;ref name=&quot;AgeDep&quot;/&gt; U drugim radovima opisala je epigenomsku osnovu ćelijskog identiteta i rizika za bolest u ljudskoj gušterači.&lt;ref name=&quot;A Chromatin Basis for Cell Lineage&quot;&gt;{{cite journal |last1=Arda |first1=H. Efsun |last2=Tsai |first2=Jennifer |last3=Rosli |first3=Yenny R. |last4=Giresi |first4=Paul G. |last5=Bottino |first5=Rita |last6=Greenleaf |first6=William J. |last7=Chang |first7=Howard Y. |last8=Kim |first8=Seung K. |title=A Chromatin Basis for Cell Lineage and Disease Risk in the Human Pancreas |trans-title=Hromatinska osnova ćelijske loze i rizika za bolest u ljudskoj gušterači |journal=Cell Systems |volume=7 |issue=3 |pages=310–322.e4 |date=2018 |doi=10.1016/j.cels.2018.07.007}}&lt;/ref&gt;

== Odabrani radovi ==
* ''Gene regulatory networks governing pancreas development'' (''Genske regulatorne mreže koje upravljaju razvojem gušterače'') (2013)&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Arda |first1=H. Efsun |last2=Benitez |first2=Cecil M. |last3=Kim |first3=Seung K. |title=Gene regulatory networks governing pancreas development |trans-title=Genske regulatorne mreže koje upravljaju razvojem gušterače |journal=Developmental Cell |volume=25 |issue=1 |pages=5–13 |date=2013 |doi=10.1016/j.devcel.2013.03.016}}&lt;/ref&gt;
* ''Age-Dependent Pancreatic Gene Regulation Reveals Mechanisms Governing Human β Cell Function'' (''Dobno zavisna genska regulacija u gušterači otkriva mehanizme koji upravljaju funkcijom ljudskih beta ćelija'') (2016)&lt;ref name=&quot;AgeDep&quot;&gt;{{cite journal |last1=Arda |first1=H. Efsun |last2=Li |first2=Lingyu |last3=Tsai |first3=Jennifer |last4=Torre |first4=Eduardo A. |last5=Rosli |first5=Yenny |last6=Peiris |first6=Heshan |last7=Spitale |first7=Robert C. |last8=Dai |first8=Chunhua |last9=Gu |first9=Xueying |last10=Qu |first10=Kun |last11=Wang |first11=Pei |last12=Wang |first12=Jing |last13=Grompe |first13=Markus |last14=Scharfmann |first14=Raphaël |last15=Snyder |first15=Michael S. |last16=Bottino |first16=Rita |last17=Powers |first17=Alvin C. |last18=Chang |first18=Howard Y. |last19=Kim |first19=Seung K. |title=Age-Dependent Pancreatic Gene Regulation Reveals Mechanisms Governing Human β Cell Function |trans-title=Dobno zavisna genska regulacija u gušterači otkriva mehanizme koji upravljaju funkcijom ljudskih beta ćelija |journal=Cell Metabolism |volume=23 |issue=5 |pages=909–920 |date=2016 |doi=10.1016/j.cmet.2016.04.002}}&lt;/ref&gt;
* ''A Chromatin Basis for Cell Lineage and Disease Risk in the Human Pancreas'' (''Hromatinska osnova ćelijske loze i rizika za bolest u ljudskoj gušterači'') (2018)&lt;ref name=&quot;A Chromatin Basis for Cell Lineage&quot;/&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Arda, H. Efsun}}
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Turski naučnici]]
[[Kategorija:Genetičari]]
[[Kategorija:Razvojni biolozi]]</text>
      <sha1>6af1t058j7goq8kzjef37nuynrltlza</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>LGBT+ osobe u policiji</title>
    <ns>0</ns>
    <id>533442</id>
    <revision>
      <id>3917686</id>
      <parentid>3877110</parentid>
      <timestamp>2026-08-12T09:05:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3917686</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="29388" sha1="nr6op7w5ep6uydhigupjyxxzl13maag" xml:space="preserve">[[Datoteka:Ford Explorer, Chicago Police (8).jpg|mini|Vozilo čikaške policije sa LGBTQ obilježjima]]
{{LGBTQ}}
Prisustvo [[LGBT+|LGBT+]] osoba u organima za provođenje zakona ima dugu i kontroverznu historiju. U skladu sa zakonima donesenim radi zaštite prava ovih, ranije zanemarivanih zajednica, policijske službe počele su se prilagođavati osnivanjem [[LGBT+|LGBT+]] odjeljenja, angažiranjem oficira za vezu i formiranjem namjenskih komiteta u svojim redovima.

== Uvod ==
=== Raznolikost i inkluzija u policiji ===

Mnogi pojedinci, osoblje, udruženja i drugi unutar globalne policijske zajednice širom svijeta vode borbu za raznolikost u službi i eliminaciju diskriminacije. Inkluzivnost, evolucija, prihvatanje, [[Intersekcionalnost|intersekcionalnost]], organizacijske vrijednosti i napredovanje u karijeri vode ka ponosnim policajcima i sve većem prihvatanju.&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Couto|first1=Joe|title=Covered in Blue: Police Culture and LGBT Police Officers|url=https://dspace.royalroads.ca/docs/bitstream/handle/10170/736/couto_joe.pdf?sequence=1|website=RoyalRoads.ca|publisher=dspace.royalroads.ca|access-date=2016-09-08|archive-date=2016-09-16|archive-url=https://web.archive.org/web/20160916024306/https://dspace.royalroads.ca/docs/bitstream/handle/10170/736/couto_joe.pdf?sequence=1|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Procjene o udjelu LGBT+ osoba u općoj populaciji variraju. Prema globalnom istraživanju agencije Ipsos iz 2023. godine, provedenom u trideset zemalja, u prosjeku se devet posto odraslih izjašnjava kao LGBT (lezbijke, gej, biseksualci, panseksualci, omniseksualci, aseksualci, transrodne osobe, nebinarne, rodno fluidne ili drugačije).&lt;ref&gt;{{cite web|title=LGBTQ+ Pride 2023: A 30-Country Ipsos Survey|url=https://www.ipsos.com/en/lgbtq-pride-2023|website=Ipsos|date=2023-06-01|access-date=2025-09-03}}&lt;/ref&gt; Ipak, mnoge LGBT+ osobe i dalje se suočavaju sa značajnom diskriminacijom u policijskim snagama. U studiji iz 2013. godine o [[Britanske oružane snage|britanskim snagama]], Matthew Jones i Matthew L. Williams otkrili su da je gotovo dvadeset posto pripadnika seksualnih manjina izjavilo da je doživjelo diskriminaciju. Istovremeno, samo dvadeset pet posto tih pojedinaca prijavilo je incident nadređenom.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Jones|first1=Matthew|last2=Williams|first2=Matthew L.|date=2015-03-04|title=Twenty years on: lesbian, gay and bisexual police officers' experiences of workplace discrimination in England and Wales|journal=Policing and Society|volume=25|issue=2|pages=188–211|doi=10.1080/10439463.2013.817998|s2cid=295115|issn=1043-9463|url=http://orca.cf.ac.uk/49285/1/Jones%20%20Williams%20-%20Twenty%20Years%20On.pdf}}&lt;/ref&gt;

Slijedi hronologija historije lezbijskih, gej, biseksualnih, transrodnih i kvir (LGBTQ) osoba u policiji.

== 1970-e ==
=== Godina 1974. ===
'''SAD'''
* Ured šerifa [[Okrug Alameda, Kalifornija|okruga Alameda]] (Kalifornija) počinje sa regrutovanjem gej policajaca, suočen sa nevoljnošću gej žrtava zločina u [[San Francisco|San Franciscu]] da prijave zločine koji su protiv njih počinjeni.&lt;ref name=&quot;Evening Indy&quot;&gt;{{cite news|url=https://news.google.com/newspapers?id=bgEMAAAAIBAJ&amp;sjid=61gDAAAAIBAJ&amp;pg=6840,2315504|title=Homosexual Police Officers|last1=Cohen|first1=Susan|date=1979-04-25|newspaper=The Evening Independent|access-date=2016-09-08}}&lt;/ref&gt;
=== Godina 1978. ===
'''SAD'''
* Gradonačelnik [[New York|New Yorka]] [[Ed Koch]] zabranjuje diskriminaciju pri zapošljavanju u policiji na osnovu seksualne orijentacije. To nailazi na otpor gradskog Udruženja patrolnih policajaca (Patrolmen's Benevolent Association).&lt;ref name=&quot;Ciccone&quot; /&gt;
* San Francisco postaje prvi grad u Americi koji organizira kampanju za regrutovanje gej policajaca i prikuplja preko tristo pedeset prijava.&lt;ref name=&quot;Evening Indy&quot; /&gt;
=== Godina 1979. ===
'''SAD'''
* [[Washington|Washington D.C.]] odobrava povratak u aktivnu službu policajki (Bonnie Davenport) koja je prethodne godine prošla operaciju promjene spola. Ona je nastavila služiti u policiji kao žena još dvanaest godina.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.washingtonpost.com/archive/local/1979/01/10/police-transsexual-seeks-active-duty/770a3deb-6e1c-4853-a16d-0253e80255db/|title=Police Transsexual Seeks Active Duty|last1=Lewis|first1=Alfred|last2=Valentine|first2=Paul|newspaper=The Washington Post|access-date=2021-03-31}}&lt;/ref&gt;
== 1980-e ==
=== Godina 1981. ===
'''SAD'''
* Narednik [[Policija New Yorka|Policijske uprave grada New Yorka]] ([[Charles H. Cochrane]]) izjašnjava se kao gej tokom saslušanja pred gradskim vijećem. Time on postaje prvi pripadnik njujorške policije koji je javno objavio svoju homoseksualnost.&lt;ref name=Qundlen&gt;Anna Qundlen, [https://www.nytimes.com/1981/12/05/nyregion/about-new-york-a-tough-month-in-the-new-life-of-a-policeman.html &quot;A Tough Month in the New Life of a Policeman&quot;], ''The New York Times'', 5. decembar 1981.&lt;/ref&gt; Ulica u [[Greenwich Village|Greenwich Villageu]] dobija ime po njemu (Sergeant Charles H. Cochrane Way) 2016. godine. U vijesti koja citira novinara [[Andy Humm|Andyja Humma]] navodi se:

{{Quote|„On ustaje i kaže: 'Ponosan sam što sam policajac grada New Yorka'”, rekao je Humm. „A onda kaže: 'Jednako sam ponosan što sam gej'. I u vijećnici Gradske skupštine zavladala je gotovo potpuna tišina.”&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Scotto|first1=Michael|title=Greenwich Village Street Named After Man Considered NYPD's First Publicly Gay Officer|url=http://www.ny1.com/nyc/all-boroughs/news/2016/06/17/charles-h--cochrane-honored-as-greenwich-village-street-is-named-after-him.html|website=NY1.com|publisher=Time Warner Cable Enterprises LLC|access-date=2016-09-08}}&lt;/ref&gt;|author=|title=|source=}}
=== Godina 1982. ===
'''SAD'''
* Njujorški policijski narednik [[Charles H. Cochrane]] i bivši narednik iz Fairviewa u [[New Jersey|New Jerseyju]], Sam Ciccone, osnivaju prvu grupu usmjerenu na potrebe gej pripadnika organa za provođenje zakona, Akcionu ligu gej policajaca (Gay Officers Action League - GOAL).&lt;ref name=&quot;Ciccone&quot;&gt;{{cite news|url=https://www.nytimes.com/2015/05/18/nyregion/sam-ciccone-a-champion-of-gay-police-officers-dies-at-71.html|title=Sam Ciccone, a Champion of Gay Police Officers, Dies at 71|newspaper=New York Times|last1=Weber|first1=Bruce|date=2015-05-17|access-date=2016-09-08}}&lt;/ref&gt;
=== Godina 1985. ===
'''SAD'''
* Udruženje mirovnih oficira Golden State (The Golden State Peace Officers Association), „organizacija gej policajaca, zamjenika šerifa, pripadnika [[Kalifornijska saobraćajna patrola|Kalifornijske saobraćajne patrole]] i drugog homoseksualnog osoblja za provođenje zakona”, osnovano je 1985. godine i smatra se da je nastalo kao neformalna grupa policajaca koji su se „sastajali poslije posla uz pivo da razgovaraju o frustracijama policijskog rada”. U novinskom članku iz Spokanea u Washingtonu, iz 1987. godine, reporter tvrdi da se grupa nezvanično zvala „Svinje u raju” (Pigs In Paradise).&lt;ref&gt;{{cite news|last1=Dickey|first1=Jim|title=Gay police officers increasingly in open|url=https://news.google.com/newspapers?nid=1345&amp;dat=19870316&amp;id=VBATAAAAIBAJ&amp;sjid=DvsDAAAAIBAJ&amp;pg=2254,1968|access-date=2016-09-08|agency=Knight Ridder|newspaper=Spokane Chronicle|date=1987-03-16}}&lt;/ref&gt;
== 1990-e ==
=== Godina 1990. ===
'''Ujedinjeno Kraljevstvo'''
* '''[[Udruženje gej policajaca|Udruženje gej policajaca]]''' (GPA) osniva policajac James Bradley iz Metropolitenske policijske službe, zajedno sa još četiri policajca, kako bi zastupali interese i potrebe gej i biseksualnih policajaca i osoblja u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]].
=== Godina 1991. ===
'''Kanada'''
* Smrt Alaina Brosseaua inspirirala je stvaranje zajedničke inicijative LGBT aktivista i policije u Ottawi, što je dovelo do formiranja Komiteta za vezu između GLBT zajednice i policije u Ottawi. To je uključivalo i obuku o osjetljivosti za policajce, pošto su mnogi LGBT aktivisti primijetili mržnju i netoleranciju prema gej zajednici koju su pokazivali pripadnici kanadske konjičke policije (RCMP) i gradske policije u Ottawi. „Obuka o raznolikosti” bila je trosatna sesija održana za svih šest stotina pripadnika policijske službe grada Ottawe.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://ottawacitizen.com/news/local-news/death-by-hate-the-life-power-and-symbolism-of-alain-brosseau|title=Death by hate: The life, power and symbolism of Alain Brosseau|publisher=Ottawa Citizen|last1=Duffy|first1=Andrew|language=en|access-date=2019-07-31|date=2014-08-15|first2=Marie-Danielle|last2=Smith}}&lt;/ref&gt;
'''SAD'''
* Udruženje lezbijki i gej policajaca (The Lesbian and Gay Police Association) u početku je bilo grupa od četiri policajca iz [[Chicago|Chicaga]] koji su u to vrijeme osnovali organizaciju kako bi podržali gej i neautovene policajce. „Udruženje LGPA posvećeno je promoviranju solidarnosti i poštovanju ljudskih prava, pružanju podrške i društvene interakcije svojim članovima, kao i promoviranju razumijevanja između policije i LGBT zajednica kroz obrazovanje, komunikaciju i dobrotvorne akcije.”&lt;ref&gt;{{cite web|title=The Lesbian and Gay Police Association-1992 to 2005|url=http://www.goalchicago.info/?page_id=6|website=goalchicago.info|access-date=2016-09-08|archive-date=2016-09-14|archive-url=https://web.archive.org/web/20160914195838/http://www.goalchicago.info/?page_id=6|url-status=}}&lt;/ref&gt;
=== Godina 1993. ===
'''Kanada'''
* Pojedini izvori navode da je prva jedinica za zločine iz mržnje u zemlji stvorena u Ottawi, dok drugi izvori tvrde da ona nikada nije postojala i da je zapravo riječ o „službi za sigurnost i obavještajne poslove” koja se pogrešno tumači kao jedinica za zločine iz mržnje. Ipak, služba za sigurnost i obavještajne poslove zaista istražuje zločine iz mržnje.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cbc.ca/news/canada/ottawa/steve-bell-ottawa-police-hate-crime-unit-response-1.5135199|title=Hate crime unit confusion 'unfortunate,' interim chief says|last=CBC News|date=2019-05-15|website=CBC News}}&lt;/ref&gt;
=== Godina 1995. ===
'''SAD'''
* Prva platforma na GLBT paradi u Chicagu 1995. godine bila je platforma organizacije GOAL-Illinois.
== 2000-e ==
=== Godina 2001. ===
'''Francuska'''
* [[Flag !]] Osnivanje udruženja LGBT policajaca u Francuskoj.
=== Godina 2003. ===
'''Ujedinjeno Kraljevstvo'''
* Londonska [[Metropolitenska policija]] dozvoljava za trideset pet uniformiranih policajaca učešće u [[Parada ponosa u Londonu|Paradi ponosa u Londonu]], što je prvi put da je policajcima odobreno nošenje uniformi prilikom učestvovanja na paradi.&lt;ref&gt;{{Cite news|date=2003-07-26|title=Uniformed officers march in Gay Pride|language=en-GB|work=BBC News Online|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/uk_news/3095671.stm|access-date=2022-01-14}}&lt;/ref&gt;
=== Godina 2004. ===
'''Evropska unija'''
* [[Evropsko udruženje gej policajaca]] (European Gay Police Association) osnovano je kako bi se podržale najbolje prakse i pomoglo zemljama u razvoju u izgrađivanju unutrašnjih i vanjskih kapaciteta za pružanje usluga.&lt;ref&gt;{{cite web|title=About Us|url=http://www.gay-police.eu/about-us/|website=gay-police.eu|access-date=2016-09-08|archive-date=2016-09-01|archive-url=https://web.archive.org/web/20160901153938/http://www.gay-police.eu/about-us|url-status=}}&lt;/ref&gt;
=== Godina 2009. ===
'''Peru'''
* [[Peru]] objavljuje zabranu na nacionalnom nivou za policajce koji imaju seksualne odnose sa istim spolom, navodeći da oni nanose štetu ugledu policije.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/americas/8049368.stm|work=BBC News|date=2009-05-14|access-date=2016-09-08|first1=Dan|last1= Collyns|title=Peru to ban gay police officers}}&lt;/ref&gt;
== 2010-e ==
=== Godina 2014. ===
'''Ujedinjeno Kraljevstvo'''
* [[Suzette Davenport]], načelnica policije [[Policija Gloucestershirea|Gloucestershirea]], javno se izjasnila kao lezbijka na sceni tokom [[Parada ponosa|Parade ponosa]] u tom okrugu 2014. godine.&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Wilkinson|first1=Michael|title=&quot;I'm gay&quot; says Gloucestershire Chief Constable Suzette Davenport -Gloucestershire Live|url=http://www.gloucestershirelive.co.uk/m-gay-says-gloucestershire-chief-constable/story-21264757-detail/story.html|website=GloucestershireLive|publisher=Local World Limited|access-date=2016-09-08}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;
=== Godina 2015. ===
'''Ujedinjeno Kraljevstvo'''
* U [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]], nakon raspuštanja GPA zbog vladinih mjera štednje, osniva se [[Nacionalna LGBT policijska mreža|Nacionalna LGBT policijska mreža]] koja pruža podršku u [[Engleska|Engleskoj]], [[Vels|Velsu]] i [[Sjeverna Irska|Sjevernoj Irskoj]].
'''Sjedinjene Američke Države'''
* Dva gej policajca postaju prvi partneri koji su zajedno završili [[Bostonska policijska akademija|Bostonsku policijsku akademiju]]. Vjerovalo se u vrijeme njihovog diplomiranja da je taj par možda prvi otvoreno gej par u bilo kojoj većoj policijskoj upravi u SAD-u.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Boston's Finest: Gay Couple Is First to Graduate Police Academy Together|url=http://www.out.com/news-opinion/2015/6/17/bostons-finest-gay-couple-first-graduate-police-academy-together|website=Out.com|publisher=Here Media Inc.|access-date=2016-09-08|date=2015-06-17}}&lt;/ref&gt;
=== Godina 2016. ===
'''Kanada'''
* Gej policajac iz [[Toronto|Toronta]] šalje otvoreno pismo organizatorima [[Parada ponosa u Torontu|Parade ponosa u Torontu]] u vezi sa političkom akcijom pokreta [[Black Lives Matter]] na paradi 2016. godine. Naime, u pismu se zahtijevalo da organizatori isključe uniformirane policajce Policijske službe Toronta i policijska vozila iz učešća na budućim paradama.&lt;ref&gt;{{cite news|title=This gay Toronto cop sent an open letter to Pride Toronto about the Black Lives Matter protest|url=http://www.cbc.ca/news/canada/toronto/gay-cop-black-lives-matter-letter-1.3663323|access-date=2016-09-08|agency=CBC|date=2016-07-04}}&lt;/ref&gt;

{{Quote|„Policajci su značajno zastupljeni u LGBTQ zajednici i bilo bi neprihvatljivo otuđiti i diskriminirati njih i one koji ih podržavaju. I oni su se borili da steknu mjesto i radno okruženje bez diskriminacije i predrasuda.”}}
* Policija u Torontu osniva Fond za stipendije za omladinsko pravosuđe (Youth Justice Bursary Fund) na čijem je čelu oficir za vezu s LGBTQ zajednicom. Fond pruža podršku policiji u zajednici za LGBTQ članove Policijske službe Toronta i članove zajednice.
'''Čile'''
* [[Čile]]anac Hugo Alcalde postaje prvi gej policajac u toj zemlji koji je sklopio građansku zajednicu.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Meet The First Gay Police Officer In Chile To Celebrate A Civil Union|url=http://www.huffingtonpost.com/entry/chile-gay-police-officer_us_57191e8ae4b0d0042da88ebd|website=The Huffington Post|date=2016-04-21|publisher=Reuters|access-date=2016-09-08}}&lt;/ref&gt;
'''Nizozemska'''
* Prva godišnja Svjetska LGBT konferencija za profesionalce u krivičnom pravosuđu&lt;ref&gt;Politie Nederland, [http://www.proudtobeyourfriend.org/ &quot;Proud To Be Your Friend&quot;], 2016&lt;/ref&gt; održana je u augustu ove godine sa temom „Povezati i inspirirati”.
'''Sjedinjene Američke Države'''
* Policajac tranzitne policije Dallasa (DART) bio je među ranjenima u snajperskom napadu u [[Dallas]]u, u [[Teksas|Teksasu]], u julu 2016. godine. On i njegov bivši suprug – također DART policajac – radili su sa „[[Resursni centar|Resursnim centrom]]”, lezbijskom, gej, biseksualnom i transrodnom organizacijom, kako bi nekoliko godina ranije izborili beneficije za istospolne partnere u DART-u.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Profiles in courage: A look at the lives of the Dallas ambush victims|url=http://interactives.dallasnews.com/2016/ambush-victims/#/|website=DallasNews.com|publisher=Reuters|access-date=2016-09-08}}&lt;/ref&gt;
== 2020-e ==
=== Godina 2021. ===
'''Ujedinjeno Kraljevstvo'''
* Adrian Hanstock imenovan je za privremenog [[Glavni načelnik|glavnog načelnika]] [[Britanska saobraćajna policija|Britanske saobraćajne policije]]. Time je on postao prvi otvoreno gej muškarac na čelu jedne [[Provođenje zakona u Ujedinjenom Kraljevstvu|britanske policijske snage]].&lt;ref&gt;{{Cite web|title=As #LGBTHM21 comes to an end, our temporary Chief Constable @BTPDeputy reflects on his journey within the force. Read his article here...|url=https://twitter.com/btp/status/1364921424985661440|access-date=2021-02-26|website=Twitter - @btp|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|date=2021-02-25|title=First openly gay man to lead a UK police force doesn't want it to be an 'historic moment'|url=https://www.pinknews.co.uk/2021/02/25/first-openly-gay-man-to-lead-a-uk-police-force-doesnt-want-it-to-be-an-historic-moment/|access-date=2021-02-26|website=PinkNews|language=en-GB}}&lt;/ref&gt;

== LGBT+ osobe u policiji Bosne i Hercegovine ==

Položaj LGBT+ osoba unutar policijskih struktura u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] prvenstveno je obilježen nepovjerenjem između ove populacije i organa za provođenje zakona. Prema istraživanjima organizacija civilnog društva, svaka treća LGBT+ osoba u državi doživjela je određeni vid diskriminacije. Ovo negativno iskustvo doprinosi visokom nivou nepovjerenja prema institucijama i policiji.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Svaka treća LGBT osoba u BiH doživjela neki vid diskriminacije|url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/Istrazivanje-Svaka-treca-LGBT-osoba-u-BiH-dozivjela-neki-vid-diskriminacije/702765.aspx|date=2013-09-25|access-date=2026-04-19}}&lt;/ref&gt; Zakon o zabrani diskriminacije Bosne i Hercegovine pruža pravni okvir za zaštitu ljudskih prava i predviđa kažnjavanje krivičnih djela počinjenih iz mržnje, ali je efikasna primjena ovog zakona u velikoj mjeri uslovljena aktivnim djelovanjem policije.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Priručnik za policiju - Jednaka zaštita za različitost|url=https://propisi.ks.gov.ba/sites/propisi.ks.gov.ba/files/prirucnik_za_policiju_-_jednaka_zastita_za_razlicitost.pdf|website=propisi.ks.gov.ba|access-date=2026-04-19|archive-date=21. 7. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220721121438/https://propisi.ks.gov.ba/sites/propisi.ks.gov.ba/files/prirucnik_za_policiju_-_jednaka_zastita_za_razlicitost.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Zbog potrebe poboljšanja odnosa i postupanja prema LGBT+ osobama izrađeni su i priručnici namijenjeni policijskim službenicima, s ciljem njihovog dodatnog senzibiliziranja i informiranja o propisima. Edukacija obuhvata prepoznavanje krivičnih djela počinjenih iz mržnje nad LGBT populacijom i zaštitu njihovih prava, uz naglašavanje važnosti adekvatne reakcije policije prilikom incidenata.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Policijsko postupanje u slučajevima krivičnih djela počinjenih iz mržnje|url=https://arsbih.gov.ba/wp-content/uploads/2023/08/Policijsko-postupanje-u-slu_ajevima-krivi_nih-djela-po_injenih-iz-mr_nje-nad-LGBT-osobama.pdf|website=arsbih.gov.ba|access-date=2026-04-19}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; Uprkos naporima da se policija osposobi za bolju saradnju i zaštitu, još uvijek postoje izolirani incidenti gdje sami policijski službenici iskazuju predrasude. Bilo je slučajeva da policijski službenici javno izazivaju mržnju prema LGBT populaciji, što dodatno produbljuje jaz i strah od prijave slučajeva diskriminacije i nasilja.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Policijski službenici MUP-a ZHŽ javno izazivaju mržnju prema Sarajevu i LGBT populaciji|url=https://crna-hronika.info/policijski-sluzbenici-mup-a-zhz-javno-izazivaju-mrznju-prema-sarajevu-i-lgbt-populaciji/725897|date=2025-05-21|access-date=2026-04-19}}&lt;/ref&gt; Iako se općenita slika i zakonski okvir postepeno unapređuju, zapošljavanje otvorenih LGBT osoba i potpuna inkluzija unutar samih policijskih struktura i dalje predstavljaju izazov u praksi.

== LGBT+ osobe u policiji Srbije ==

Položaj LGBT+ osoba u policiji Srbije složeno je pitanje koje se kreće u rasponu od formalno zagarantiranih prava do izazova u praktičnoj primjeni, ukorijenjenih u društvenim normama i specifičnoj kulturi policijske profesije. Iako ne postoje zvanični podaci o broju LGBT+ pripadnika u [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srbije|Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP)]], analiza pravnog okvira i izvještaja civilnog društva pruža uvid u trenutno stanje.

=== Pravni okvir ===

Pravni sistem Republike Srbije formalno zabranjuje diskriminaciju na osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta, što se odnosi i na zapošljavanje i rad u državnim organima, uključujući policiju.
* '''[[Ustav Republike Srbije]]''': Član 21. Ustava eksplicitno zabranjuje svaku diskriminaciju, neposrednu ili posrednu, po bilo kojem osnovu. Iako se seksualna orijentacija ne navodi izričito, smatra se da je obuhvaćena širom formulacijom o zabrani diskriminacije na osnovu „ličnog svojstva”.
* '''Zakon o zabrani diskriminacije''': Ovaj zakon iz 2009. godine predstavlja temeljni antidiskriminacioni propis i izričito navodi seksualnu orijentaciju i rodni identitet kao zaštićene osnove. Zakon zabranjuje diskriminaciju u svim oblastima društvenog života, uključujući rad i zapošljavanje. Shodno tome, niko ne smije biti odbijen za posao u policiji niti trpjeti štetne posljedice na radnom mjestu zbog svoje seksualne orijentacije.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Zakon o zabrani diskriminacije (&quot;Sl. glasnik RS&quot;, br. 22/2009)|url=https://www.paragraf.rs/propisi/zakon_o_zabrani_diskriminacije.html|website=paragraf.rs|access-date=2025-09-03}}&lt;/ref&gt;
* '''Zakon o policiji''': Iako ne sadrži specifične odredbe o LGBT osobama, ovaj zakon propisuje da policijski službenici moraju obavljati svoje dužnosti uz poštovanje ljudskih prava i dostojanstva. Također, interni propisi MUP-a o regrutaciji i napredovanju u službi moraju biti usklađeni sa načelom jednakosti.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Zakon o policiji (&quot;Sl. glasnik RS&quot;, br. 6/2016, 24/2018 i 87/2018)|url=https://www.paragraf.rs/propisi/zakon_o_policiji.html|website=paragraf.rs|access-date=2025-09-03}}&lt;/ref&gt;
Svaki građanin Srbije koji ispunjava opće i posebne uslove za rad u policiji ima pravo, na osnovu ovih propisa, konkurirati bez obzira na svoju seksualnu orijentaciju. Diskriminacija u bilo kojoj fazi zapošljavanja ili tokom službe predstavlja kršenje zakona.

=== Primjena u praksi i izazovi ===

Uprkos jasnom pravnom okviru, stvarnost na terenu znatno je kompleksnija. Policijska profesija u Srbiji, kao i u mnogim drugim zemljama, tradicionalno se doživljava kao izrazito maskulina i konzervativna sredina, što može predstavljati značajnu prepreku za otvoreno življenje LGBT identiteta.

Glavni izazovi uključuju:

* '''Strah od autovanja''': Većina LGBT pripadnika policije vjerovatno krije svoju seksualnu orijentaciju iz straha od negativnih reakcija kolega i nadređenih. Ovaj strah može biti opravdan bojazni od stigmatizacije, verbalnog zlostavljanja, mobinga, pa čak i ugrožavanja sigurnosti u rizičnim situacijama gdje je povjerenje među kolegama od ključne važnosti.
* '''Homofobična i transfobična kultura''': Neformalna kultura unutar policijskih redova često uključuje upotrebu homofobičnog jezika i šala. Takvo heteronormativno okruženje čini gotovo nemogućim da se LGBT osobe osjećaju prihvaćeno i sigurno.
* '''Nedostatak mehanizama podrške''': U Srbiji, za razliku od policijskih snaga u mnogim zapadnim zemljama, ne postoje zvanična udruženja ili mreže podrške za LGBT policajce. Nedostatak takvih struktura ostavlja pojedince izoliranim i bez mogućnosti da se povežu sa drugima koji dijele slična iskustva.
* '''Problemi pri prijavljivanju diskriminacije''': Iako postoje formalne procedure za prijavu diskriminacije, poput obraćanja Sektoru unutrašnje kontrole ili [[Povjerenik za zaštitu ravnopravnosti|Povjereniku za zaštitu ravnopravnosti]], mnogi se ne usuđuju na taj korak. Razlozi uključuju nepovjerenje u sistem, strah od odmazde i nedostatak anonimnosti.&lt;ref name=&quot;Poverenik2023&quot;&gt;{{cite book|last=Poverenik za zaštitu ravnopravnosti|title=Redovan godišnji izveštaj Poverenika za zaštitu ravnopravnosti za 2023. godinu|year=2024|publisher=Poverenik za zaštitu ravnopravnosti|location=Beograd|url=https://ravnopravnost.gov.rs/wp-content/uploads/2024/03/RGI-2023.pdf|access-date=2025-09-03|page=134}}&lt;/ref&gt;
=== Specifične jedinice: Policijska brigada, Interventna jedinica i Žandarmerija{{napomena|Iako se ove jedinice doživljavaju kao izrazito heteronormativne, neke sociološke studije u zapadnim zemljama ukazuju na paradoksalan fenomen. Pojedini gej policajci, da bi se uklopili u hipermaskulinu policijsku kulturu, mogu biti privučeni upravo specijalističkim, „elitnim” ulogama (poput onih u jedinicama za vatrenu podršku) kako bi dokazali svoju muškost i kompetentnost. Trenutno ne postoje podaci o tome da li je ovaj fenomen prisutan u Srbiji.&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Williams|first1=Matthew L.|last2=Burnap|first2=Pete|last3=Sloan|first3=Luke|last4=Jones|first4=Matthew|title=Straight-acting gays: The relationship between masculine performance, sexuality, and workplace culture in the English and Welsh police service|journal=Sexuality &amp; Culture|year=2020|volume=24|pages=870–892|doi=10.1007/s12119-019-09669-z}}&lt;/ref&gt;}} ===

Izazovi za LGBT osobe posebno su izraženi u specijaliziranim i elitnim jedinicama MUP-a, koje se odlikuju još rigidnijom strukturom i kulturom.
* '''[[Policijska brigada Beograd|Policijska brigada]]''': Ova jedinica primarno je zadužena za održavanje javnog reda i mira na velikim skupovima, kao što su sportski događaji i demonstracije. Kultura unutar ove jedinice često je pod utjecajem okruženja u kojem djeluje, uključujući i kontakt sa ekstremnim navijačkim grupama. Za otvoreno LGBT+ osobu rad u takvom okruženju bio bi izuzetno težak.
* '''[[Interventna jedinica 92|Interventna jedinica policije (IJP)]]''': Kao jedinica za brze intervencije u visokorizičnim situacijama, IJP zahtijeva izuzetnu fizičku i psihičku spremnost, kao i apsolutno povjerenje među članovima tima. Predrasude u ovakvom hipermaskulinom okruženju mogu dovesti do toga da se gej policajac percipira kao „slabiji” ili nepouzdan, što bi moglo direktno ugroziti njegovu sigurnost i sigurnost tima.
* '''[[Žandarmerija (Srbija)|Žandarmerija]]''': Kao jedinica s vojnom strukturom i najsloženijim zadacima (borba protiv terorizma, osiguranje državne granice), Žandarmerija njeguje izrazito tradicionalističku i konzervativnu kulturu. Proces selekcije izuzetno je rigorozan, a neformalni kodeksi ponašanja i grupna kohezija od presudnog su značaja. Smatra se praktično nemogućim da otvoreno LGBT+ osoba bude dio ove jedinice bez suočavanja sa ekstremnim pritiskom i izolacijom.

=== Odnos policije i LGBT+ zajednice ===

Odnos između policije i LGBT+ zajednice u Srbiji jeste ambivalentan. S jedne strane, policija ima zakonsku obavezu da štiti sve građane, uključujući i LGBT+ osobe. To se najvidljivije ogleda u osiguravanju [[Parada ponosa u Beogradu|Parada ponosa]], kada hiljade policajaca štiti učesnike od nasilnih ekstremističkih grupa.

S druge strane, organizacije civilnog društva godinama ukazuju na probleme:

* '''Neadekvatno postupanje u slučajevima zločina iz mržnje''': LGBT+ osobe često prijavljuju da policija ne reagira adekvatno na prijave nasilja i prijetnji, da ih ne shvata ozbiljno ili da čak pokazuje homofobične stavove tokom samog postupka. U praksi tužilaštva i policija često oklijevaju primijeniti kvalifikaciju krivičnog djela iz člana 54a Krivičnog zakonika (počinjenog iz mržnje) kao zakonsku obavezu, tretirajući napade kao obične incidente.&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Kovačević|first1=Miloš|title=Godišnji izveštaj o incidentima iz mržnje prema LGBT+ osobama u Srbiji za 2022. godinu|url=https://dasezna.lgbt/wp-content/uploads/2023/11/ZA-STAMPU-SRB.pdf|website=Da se zna!|access-date=2025-09-03|date=2022-10-18}}&lt;/ref&gt;

* '''Nepovjerenje zajednice''': Mnoge LGBT žrtve nasilja, zbog negativnih iskustava i percepcije da institucije neće adekvatno reagirati, ne prijavljuju incidente policiji i tako stvaraju začarani krug nasilja i nepravde.&lt;ref name=&quot;Poverenik2023&quot;/&gt;

U posljednjoj deceniji, MUP je, često u saradnji sa međunarodnim organizacijama poput Misije OSCE-a u Srbiji, preduzeo određene korake. Imenovani su policijski službenici za vezu sa LGBT+ zajednicom u većim policijskim upravama i organizirane su obuke o LGBT+ pravima i postupanju u slučajevima zločina iz mržnje. Također, izrađen je i ''Priručnik za rad policije u kontaktu sa LGBT osobama''.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Kako reforma sektora bezbednosti utiče na ljudsku bezbednost u Srbiji: Ponovna procena uticaja reforme sektora bezbednosti na LGBT populaciju|url=https://www.osce.org/files/f/documents/c/7/292046.pdf|website=osce.org|publisher=Misija OEBS-a u Srbiji|access-date=2025-09-03|date=2016|page=40}}&lt;/ref&gt; Ipak, dometi ovih inicijativa ostaju ograničeni bez sistemske, kontinuirane i obavezne edukacije za sve pripadnike MUP-a.

== Historijska udruženja ==

* Golden State Peace Officers Association
* [[Gay Officers Action League]]

== Također pogledajte ==
* [[LGBT historija]]
* [[Historija LGBT osoba u novinarstvu]]
* [[Prava LGBT+ osoba u Srbiji]]

== Napomene ==
{{napomene}}

== Reference ==
{{refspisak}}

{{normativna kontrola}}

[[Kategorija:LGBTQ historija]]
[[Kategorija:LGBTQ prava]]
[[Kategorija:LGBTQ hronologije]]
[[Kategorija:Provođenje zakona]]</text>
      <sha1>nr6op7w5ep6uydhigupjyxxzl13maag</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Geštalt psihologija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>533789</id>
    <revision>
      <id>3917588</id>
      <parentid>3916833</parentid>
      <timestamp>2026-08-11T15:47:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3917588</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="57875" sha1="0oraygp3v0mfn14dnj8zy1wx9kcz0dl" xml:space="preserve">{{Psihologija bočna traka}}
'''Geštalt psihologija''', '''geštaltizam''' ili '''konfiguracionizam''' predstavlja psihološki pravac i teoriju [[percepcija|percepcije]] koja naglašava obradu organizovanih cjelina, obrazaca i struktura, a ne samo pojedinačnih elemenata iskustva. Razvila se početkom 20. vijeka u [[Njemačka|Njemačkoj]] i [[Austrija|Austriji]] kao reakcija na osnovna načela [[Wilhelm Wundt|Wilhelma Wundta]] i [[Edward Titchener|Edwarda Titchenera]] i njihov [[elementarizam|elementaristički]] i [[strukturalizam (psihologija)|strukturalistički]] pristup [[Psihologija|psihologiji]].&lt;ref name=&quot;Mather_2006&quot;&gt;{{cite book |last=Mather |first=George |date=2006 |title=Foundations of Perception |publisher=Psychology Press |location=London |url=https://books.google.ba/books?id=oUNfSjS11ggC&amp;pg=PA32 |isbn=9780863778346 |pages=32 |access-date=1. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Britannica_Gestalt&quot;&gt;{{cite web |title=Gestalt psychology |url=https://www.britannica.com/science/Gestalt-psychology |website=britannica.com |publisher=Encyclopædia Britannica |date=2026 |access-date=1. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Baker |editor-first=David B. |date=2012 |title=The Oxford Handbook of the History of Psychology: Global Perspectives |publisher=Oxford University Press |location=New York |url=https://books.google.ba/books?id=9uRnGeBAaRMC&amp;pg=PA576 |isbn=9780195366556 |pages=576 |access-date=1. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Geštalt psihologija najčešće se povezuje sa stanovištem da je cjelina kvalitativno drugačija od prostog zbira svojih dijelova. Prema geštalt teoriji, informacije se opažaju kao organizovane cjeline, a ne kao izdvojeni elementi koji se naknadno povezuju u jedinstveno iskustvo. Ovaj pristup polazi od pretpostavke da perceptivni sistem spontano organizuje podražaje u smislene strukture.

Njemačka riječ ''gestalt'' ({{de|ɡəˈʃtalt|lang}}), koja doslovno znači ″oblik″, u kontekstu geštalt psihologije tumači se kao obrazac, konfiguracija ili organizovana struktura iskustva.&lt;ref name=&quot;Wells_2008&quot;&gt;{{cite book |last=Wells |first=John C. |date=2008 |title=Longman Pronunciation Dictionary |edition=3. |publisher=Pearson Longman |location=Harlow |url=https://www.researchgate.net/publication/248728774_J_C_WELLS_Longman_pronunciation_dictionary_3rd_edn_Harlow_Pearson_Education_Limited_2008_Pp_xxxvii_922_ISBN_9781405881173_ISBN_9781405881180 |isbn=9781405881180 |access-date=1. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Dictionary_Gestalt&quot;&gt;{{cite web |title=Gestalt |url=https://www.dictionary.com/browse/gestalt |website=dictionary.com |publisher=Dictionary.com |date=2026 |access-date=1. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Geštalt psihologiju ne treba poistovjećivati sa [[Geštalt psihoterapija|geštalt terapijom]], koja je razvijena kasnije i samo djelimično je povezana s izvornim teorijskim načelima geštalt psihologije.

== Porijeklo i historija ==

[[Max Wertheimer]], [[Kurt Koffka]] i [[Wolfgang Köhler]] smatraju se osnivačima geštalt psihologije početkom 20. vijeka.&lt;ref name=&quot;Sternberg_2012&quot;&gt;{{cite book |last=Sternberg |first=Robert J. |last2=Sternberg |first2=Karin |date=2012 |title=Cognitive Psychology |edition=6. |publisher=Wadsworth/Cengage Learning |location=Belmont, CA |url=https://cs.um.ac.ir/images/87/books/Cognitive%20Psychology_Strenberg%206th%20.pdf |isbn=9781133313915 |access-date=1. 5. 2026 |language=en |archive-date=11. 12. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251211184608/https://cs.um.ac.ir/images/87/books/Cognitive%20Psychology_Strenberg%206th%20.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Njihov teorijski pristup razvio se kao reakcija na tada dominantni pravac u psihologiji — [[strukturalizam (psihologija)|strukturalizam]], koji su zastupali [[Hermann von Helmholtz]], [[Wilhelm Wundt]] i [[Edward B. Titchener]].&lt;ref name=&quot;Wagemans_2012_Foundations&quot;&gt;{{cite journal |last=Wagemans |first=Johan |last2=Feldman |first2=Jacob |last3=Gepshtein |first3=Sergei |last4=Kimchi |first4=Ruth |last5=Pomerantz |first5=James R. |last6=van der Helm |first6=Peter A. |last7=van Leeuwen |first7=Cees |date=2012 |title=A century of Gestalt psychology in visual perception: II. Conceptual and theoretical foundations |journal=Psychological Bulletin |volume=138 |issue=6 |pages=1218–1252 |doi=10.1037/a0029334 |pmid=22845750 |pmc=3728284 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC3728284/ |access-date=1. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kolers_1972&quot;&gt;{{cite book |last=Kolers |first=Paul A. |date=1972 |title=Aspects of Motion Perception: International Series of Monographs in Experimental Psychology |publisher=Pergamon Press |location=New York |url=http://150.145.3.54:443/files/16325.pdf |isbn=9781483171135 |pages=2–7 |access-date=1. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Strukturalizam je bio snažno ukorijenjen u tradiciji britanskog [[empirizam|empirizma]]&lt;ref name=&quot;Wagemans_2012_Foundations&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Kolers_1972&quot; /&gt; i zasnivao se na tri međusobno povezana teorijska načela. Prvo načelo bilo je [[atomizam]], odnosno stanovište da se sva znanja, uključujući i složene apstraktne ideje, mogu razložiti na jednostavne i elementarne sastavne dijelove.&lt;ref name=&quot;Kolers_1972&quot; /&gt; Drugo načelo bio je senzacionalizam, prema kojem osnovne jedinice mišljenja predstavljaju elementarni osjetni utisci, odnosno neposredni podaci čulnog iskustva.&lt;ref name=&quot;Kolers_1972&quot; /&gt; Treće načelo bilo je [[asocijacionizam]], prema kojem složenije ideje nastaju povezivanjem jednostavnijih ideja putem iskustvenih veza, naročito kroz prostornu i vremensku bliskost.&lt;ref name=&quot;Kolers_1972&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Hamlyn_1969&quot;&gt;{{cite book |last=Hamlyn |first=D. W. |date=1969 |title=The Psychology of Perception: A Philosophical Examination of Gestalt Theory and Derivative Theories of Perception |publisher=Routledge &amp; Kegan Paul |location=London |url=https://archive.org/details/psychologyofperc0000haml |isbn=9780710038326 |access-date=1. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Kombinacijom ovih načela razvijeno je stanovište prema kojem ljudski um konstruira perceptivna iskustva i apstraktno mišljenje iz nižih osjetnih elemenata koji su međusobno povezani asocijativnim vezama.&lt;ref name=&quot;Wagemans_2012_Foundations&quot; /&gt;

Geštalt psiholozi osporavali su ovakav atomistički pristup, smatrajući da cilj [[psihologija|psihologije]] ne može biti razlaganje [[svijest]]i na pretpostavljene osnovne elemente, nego razumijevanje načina na koji se iskustvo organizuje kao cjelina.

Za razliku od strukturalista, geštalt psiholozi smatrali su da razlaganje psiholoških fenomena na manje sastavne dijelove ne može dovesti do potpunog razumijevanja psiholoških procesa.&lt;ref name=&quot;Sternberg_2012&quot; /&gt; Umjesto toga, psihološke pojave posmatrali su kao organizovane i strukturirane cjeline, pri čemu cjelina ima primat nad svojim dijelovima.&lt;ref name=&quot;Sternberg_2012&quot; /&gt;

Prema ovom stanovištu, pojedinačni dijelovi psihološkog iskustva dobijaju svoje značenje tek unutar organizovane cjeline, a ne obrnuto. Geštalt teorija [[percepcija|percepcije]] polazi od pretpostavke da ljudska priroda spontano teži opažanju objekata kao organizovanih struktura, a ne kao prostog zbira njihovih elemenata.&lt;ref name=&quot;Pohl_2022&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Pohl |editor-first=Rüdiger F. |date=2022 |title=Cognitive Illusions: Intriguing Phenomena in Thinking, Judgment, and Memory |edition=3. |publisher=Routledge |location=London |url=https://www.routledge.com/Cognitive-Illusions-Intriguing-Phenomena-in-Thinking-Judgment-and-Memory/Pohl/p/book/9780367724245 |isbn=9780367724245 |access-date=1. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Max Wertheimer]] bio je učenik austrijskog filozofa [[Christian von Ehrenfels|Christiana von Ehrenfelsa]], pripadnika [[Brentanova škola|Brentanove škole]]. Von Ehrenfels je još 1890. uveo pojam ″geštalt″ u [[Filozofija|filozofiju]] i [[Psihologija|psihologiju]], prije formalnog nastanka geštalt psihologije kao zasebnog pravca.&lt;ref name=&quot;Smith_1988&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Smith |editor-first=Barry |date=1988 |title=Foundations of Gestalt Theory |publisher=Philosophia Verlag |location=Munich i Vienna |url=https://ontology.buffalo.edu/smith/articles/mach/mach.html |isbn=9783884050668 |access-date=1. 5. 2026 |language=en |archive-date=9. 9. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250909040622/https://ontology.buffalo.edu/smith/articles/mach/mach.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Von Ehrenfels je uočio da perceptivno iskustvo, poput opažanja melodije ili oblika, sadrži više od prostog zbira svojih osjetnih sastavnica. Tvrdio je da, pored pojedinačnih osjetnih elemenata, postoji dodatna kvalitativna dimenzija koja proizlazi iz njihove organizacije kao cjeline. Taj fenomen nazvao je ″geštalt kvalitet″ ({{de|Gestalt-Qualität}}), odnosno svojstvo cjeline koje ne postoji na nivou pojedinačnih dijelova. Upravo ovaj geštalt kvalitet omogućava, prema von Ehrenfelsu, da melodija zadrži svoj identitet čak i kada se prenese u drugi tonalitet i sastoji od potpuno drugačijih tonova. Time je pokazano da identitet perceptivne cjeline nije određen samo pojedinačnim elementima, nego njihovim međusobnim odnosima i organizacijom.&lt;ref name=&quot;Smith_1988&quot; /&gt;

Ideja ″geštalt kvaliteta″ ima svoje filozofske korijene u radovima [[David Hume|Davida Humea]], [[Johann Wolfgang von Goethe|Johanna Wolfganga von Goethea]], [[Immanuel Kant|Immanuela Kanta]], [[David Hartley|Davida Hartleyja]] i [[Ernst Mach|Ernsta Macha]]. Posebno je Machovo djelo iz 1886. ″Prilozi analizi osjeta″ ({{de|Beiträge zur Analyse der Empfindungen}}) imalo značajan utjecaj na razvoj ovih ideja, uključujući i srodne koncepte koje je razvijao [[Edmund Husserl]].&lt;ref name=&quot;Smith_1988&quot; /&gt;

Do 1914. prvi objavljeni eksplicitni osvrti na geštalt teoriju pojavili su se u fusnoti rada [[Gabriele von Wartensleben]], u kojem je geštalt pristup primijenjen na proučavanje [[ličnost]]i. Wartensleben je bila studentica Frankfurtske akademije za društvene nauke i blisko je sarađivala s [[Max Wertheimer|Maxom Wertheimerom]] i [[Wolfgang Köhler|Wolfgangom Köhlerom]].&lt;ref name=&quot;King_Wertheimer_2017&quot;&gt;{{cite book |last=King |first=D. Brett |last2=Wertheimer |first2=Michael |date=2017 |title=Max Wertheimer and Gestalt Theory |publisher=Routledge |location=London |url=https://www.routledge.com/Max-Wertheimer-and-Gestalt-Theory/King-Wertheimer/p/book/9781412807180 |isbn=9781412807180 |access-date=1. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Kroz niz eksperimenata, Wertheimer je utvrdio da posmatrač koji prati dva naizmjenično osvijetljena svjetlosna podražaja, pod određenim uslovima, može doživjeti iluziju kretanja između dvije prostorne pozicije. Pri tome se opaža pokret iako nijedan objekt stvarno nije u pokretu. Riječ je, dakle, o čistom fenomenalnom kretanju, koje je Wertheimer nazvao [[fi-fenomen]]om.&lt;ref name=&quot;Smith_1988&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Wagemans_2012_Grouping&quot;&gt;{{cite journal |last=Wagemans |first=Johan |last2=Elder |first2=James H. |last3=Kubovy |first3=Michael |last4=Palmer |first4=Stephen E. |last5=Peterson |first5=Mary A. |last6=Singh |first6=Manish |last7=von der Heydt |first7=Rüdiger |date=2012 |title=A century of Gestalt psychology in visual perception: I. Perceptual grouping and figure-ground organization |journal=Psychological Bulletin |volume=138 |issue=6 |pages=1172–1217 |doi=10.1037/a0029333 |pmid=22845751 |pmc=3482144 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC3482144/ |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Objavljivanje ovih rezultata 1912. u radu ″Eksperimentalne studije o opažanju pokreta″ ({{de|Experimentelle Studien über das Sehen von Bewegung}}) smatra se formalnim početkom geštalt psihologije.&lt;ref name=&quot;Wagemans_2012_Foundations&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Wertheimer_1912&quot;&gt;{{cite journal |last=Wertheimer |first=Max |date=1912 |title=Experimentelle Studien über das Sehen von Bewegung |journal=Zeitschrift für Psychologie |volume=61 |pages=161–265 |url=https://gestalttheory.net/download/Wertheimer1912_Sehen_von_Bewegung.pdf |language=de}}&lt;/ref&gt;

Za razliku od [[Christian von Ehrenfels|Christiana von Ehrenfelsa]] i drugih autora koji su ranije koristili pojam ″geštalt″ u različitim značenjima, Wertheimerov doprinos sastojao se u tvrdnji da je geštalt perceptivno primaran. To znači da perceptivna cjelina prethodi svojim dijelovima i određuje njihovo značenje, a ne nastaje kao naknadni rezultat njihovog spajanja.&lt;ref name=&quot;Wagemans_2012_Foundations&quot; /&gt;

Wertheimer je zastupao radikalnije stanovište prema kojem pojedinac najprije opaža melodiju kao cjelinu, a tek potom može razlikovati pojedinačne tonove. Slično tome, u vizuelnoj percepciji najprije se opaža oblik, poput [[krug]]a, kao organizovana cjelina, dok se njegovi sastavni elementi — linije, tačke ili drugi vizuelni segmenti — prepoznaju tek naknadno. Ovakvo stanovište predstavljalo je osnovnu teorijsku promjenu u razumijevanju perceptivnih procesa i postalo jedno od osnovnih načela geštalt psihologije.

Dvojica istraživača koji su učestvovali kao ispitanici u Wertheimerovim eksperimentima o [[fi-fenomen]]u bili su [[Wolfgang Köhler]] i [[Kurt Koffka]]. Köhler je bio stručnjak za fizičku [[akustika|akustiku]] i studirao je kod fizičara [[Max Planck|Maxa Plancka]], dok je doktorat iz psihologije stekao pod mentorstvom [[Carl Stumpf|Carla Stumpfa]]. Koffka je također bio Stumpfov student, a njegova rana istraživanja bila su usmjerena na fenomene pokreta i psihološke aspekte [[ritam|ritma]].

Godine 1917. Köhler je objavio rezultate četverogodišnjih istraživanja [[učenje|učenja]] kod [[čimpanza]]. U tim istraživanjima pokazao je da životinje mogu rješavati probleme putem iznenadnog uvida u strukturu situacije, a ne isključivo postepenim asocijativnim učenjem, kako su to ranije tvrdili istraživači poput [[Ivan Pavlov|Ivana Pavlova]] i [[Edward Thorndike|Edwarda Thorndikea]] na osnovu eksperimenata sa psima i mačkama.&lt;ref name=&quot;Kohler_1925&quot;&gt;{{cite book |last=Köhler |first=Wolfgang |date=1925 |title=The Mentality of Apes |publisher=Harcourt, Brace and Company |location=London |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.187610 |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Godine 1921. [[Kurt Koffka]] objavio je geštalt-orijentisano djelo iz oblasti [[razvojna psihologija|razvojne psihologije]], ″Razvoj uma: uvod u dječiju psihologiju″ ({{en|The Growth of the Mind: An Introduction to Child Psychology}}), u kojem je geštalt principe primijenio na psihološki razvoj djece. Uz pomoć američkog psihologa [[Robert Morris Ogden|Roberta Morrisa Ogdena]], Koffka je 1922. predstavio geštalt pristup američkoj akademskoj zajednici kroz članak objavljen u časopisu ''Psychological Bulletin''. U tom radu kritički je analizirao tadašnja objašnjenja različitih perceptivnih fenomena i ponudio geštalt alternativu.

Koffka se 1924. preselio u [[Sjedinjene Američke Države]], a od 1927. radio je na [[Smith College]]u. Godine 1935. objavio je svoje najopsežnije djelo, ″Principi geštalt psihologije″ ({{en|The Principles of Gestalt Psychology}}), u kojem je sistematizovao teorijske i istraživačke osnove geštalt psihologije.&lt;ref name=&quot;Koffka_2014&quot;&gt;{{cite book |last=Koffka |first=Kurt |date=2014 |title=Principles of Gestalt Psychology |publisher=Mimesis International |location=Milano |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.221555 |isbn=9788857523934 |oclc=1039695390 |access-date=1. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U ovom djelu Koffka je zastupao stanovište da nauka nije puko prikupljanje činjenica, nego njihovo uključivanje u koherentnu teorijsku strukturu. Prema njegovom shvatanju, naučno istraživanje mora obuhvatiti ne samo kvantitativne činjenice karakteristične za prirodne nauke nego i pitanja reda, organizacije i značenja ({{de|Sinn}}), uključujući vrijednost i smisao iskustva i ponašanja. Koffka je smatrao da bez uključivanja dimenzije značenja naučna istraživanja čovjeka ostaju ograničena na površinske i fragmentarne opise psiholoških pojava.

Do sredine 1930-ih vodeći predstavnici geštalt pokreta bili su izloženi pritiscima [[nacizam|nacističkog režima]], zbog čega su svi glavni članovi pokreta do 1935. emigrirali iz [[Njemačka|Njemačke]] u [[Sjedinjene Američke Države]].&lt;ref name=&quot;Henle_1978_One_Man&quot;&gt;{{cite journal |last=Henle |first=Mary |date=1978 |title=One man against the Nazis: Wolfgang Köhler |journal=American Psychologist |volume=33 |issue=10 |pages=939–944 |doi=10.1037/0003-066X.33.10.939 |hdl=11858/00-001M-0000-002B-9E5F-5 |url=https://pure.mpg.de/rest/items/item_2347175_3/component/file_2347173/content |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Henle_1984_Ogden&quot;&gt;{{cite journal |last=Henle |first=Mary |date=1984 |title=Robert M. Ogden and Gestalt psychology in America |journal=Journal of the History of the Behavioral Sciences |volume=20 |issue=1 |pages=9–19 |doi=10.1002/1520-6696(198401)20:1&lt;9::aid-jhbs2300200103&gt;3.0.co;2-u |pmid=11608590 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/11608590/ |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Köhler je 1940. objavio knjigu ″Dinamika u psihologiji″ ({{en|Dynamics in Psychology}}), ali je nakon toga geštalt pokret oslabio uslijed smrti svojih osnivača. Koffka je preminuo 1941, a Wertheimer 1943. Wertheimerova knjiga ″Produktivno mišljenje″ ({{en|Productive Thinking}}), posvećena rješavanju problema i matematičkom mišljenju, objavljena je posthumno 1945. Nakon njihove smrti, Köhler je ostao jedini od trojice osnivača koji je nastavio predstavljati i razvijati geštalt tradiciju.&lt;ref name=&quot;Ash_1998_Frontmatter&quot;&gt;{{cite book |last=Ash |first=Mitchell G. |date=1998 |title=Gestalt Psychology in German Culture, 1890–1967: Holism and the Quest for Objectivity |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |url=https://assets.cambridge.org/97805216/46277/frontmatter/9780521646277_frontmatter.pdf |isbn=9780521646277 |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Geštalt terapija ===

Geštalt psihologija razlikuje se od [[Geštalt terapija|geštalt terapije]], koja je s njom povezana samo posredno i djelimično. Osnivači geštalt terapije, [[Fritz Perls]] i [[Laura Perls]], sarađivali su s neurologom [[Kurt Goldstein|Kurtom Goldsteinom]], koji je principe geštalt psihologije primjenjivao na razumijevanje funkcionisanja organizma kao cjeline. Laura Perls je bila geštalt psiholog prije nego što je postala [[Psihoanaliza|psihoanalitičarka]] i prije nego što je sa Fritzom Perlsom započela razvoj [[Geštalt terapija|geštalt terapije]].&lt;ref name=&quot;Bocian_2010&quot;&gt;{{cite book |last=Bocian |first=Bernd |date=2010 |title=Fritz Perls in Berlin 1893–1933: Expressionism – Psychoanalysis – Judaism |publisher=EHP – Verlag Andreas Kohl |location=Bergisch Gladbach |url=https://www.academia.edu/4630108/Fritz_Perls_in_Berlin_1893_1933_Expressionism_Psychoanalysis_Judaism_EHP_2010_ |isbn=9783897970687 |pages=190 |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Međutim, stepen utjecaja geštalt psihologije na razvoj geštalt terapije ostaje predmet stručnih rasprava. S jedne strane, Laura Perls u početku nije podržavala upotrebu termina ″geštalt″ za novu psihoterapijsku metodu, smatrajući da bi predstavnici geštalt psihologije mogli osporiti takvu upotrebu pojma.&lt;ref name=&quot;Wysong_1979_Polster&quot;&gt;{{cite journal |last=Wysong |first=Joe |date=1979 |title=An Oral History of Gestalt Therapy: III. A Conversation with Erving and Miriam Polster |journal=The Gestalt Journal |volume=2 |issue=1 |pages=47–69 |url=https://scispace.com/pdf/an-oral-history-of-gestalt-therapy-iii-a-conversation-with-qfwasau414.pdf |access-date=2. 5. 2026 |language=en }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; S druge strane, Fritz i Laura Perls preuzeli su određene ideje i koncepte iz Goldsteinovog rada, posebno u vezi sa holističkim razumijevanjem organizma.&lt;ref name=&quot;Barlow_1981&quot;&gt;{{cite journal |last=Barlow |first=Allen R. |date=1981 |title=Gestalt therapy and Gestalt psychology: Gestalt-antecedent influence or historical accident |journal=The Gestalt Journal |volume=4 |issue=2 |url=https://gestalt.org/barlow.htm |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Psihologinja [[Mary Henle]] isticala je da geštalt terapija nema neposredan teorijski kontinuitet sa naučnom geštalt psihologijom. U svom predsjedničkom obraćanju Sekciji 24 [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]] 1975. navela je da je [[Fritz Perls]] koristio određene termine geštalt psihologije, ali im je dao drugačija značenja i kombinovao ih s elementima dubinske psihologije, [[egzistencijalizam|egzistencijalizma]] i svakodnevnog iskustva, stvarajući zaseban terapijski pravac.&lt;ref name=&quot;Henle_1978_Gestalt&quot;&gt;{{cite journal |last=Henle |first=Mary |date=1978 |title=Gestalt Psychology and Gestalt Therapy |journal=Journal of the History of the Behavioral Sciences |volume=14 |issue=1 |pages=23–32 |doi=10.1002/1520-6696(197801)14:1&lt;23::AID-JHBS2300140104&gt;3.0.CO;2-H |pmid=11608149 |url=http://www.bowmancounseling.com/wp-content/uploads/2018/02/Mary-Henle_-Gestalt-Psychology-and-Gestalt-Therapy.pdf |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Jedan oblik psihoterapije koji je, za razliku od geštalt terapije, zapravo dosljedno zasnovan na geštalt psihologiji jeste geštalt teorijska psihoterapija.

== Teorijski okvir i metodologija ==

Predstavnici geštalt psihologije razvili su skup teorijskih i metodoloških načela kojima su nastojali preoblikovati dotadašnji pristup psihološkim istraživanjima. Ovaj pristup predstavljao je odmak od dominantne naučne metodologije s početka 20. vijeka, koja je složene psihološke pojave nastojala objasniti njihovim rastavljanjem na pojedinačne elemente radi zasebne analize i redukcije složenosti istraživanog fenomena.

Jedno od osnovnih načela geštalt psihologije jeste načelo totaliteta, prema kojem se svjesno iskustvo mora posmatrati kao organizovana cjelina, uz istovremeno uvažavanje svih fizičkih i psihičkih aspekata pojedinca. Prema ovom shvatanju, priroda ljudskog uma zahtijeva da se svaki njegov element razumije kao dio dinamičkog sistema međusobnih odnosa. Zbog toga se [[holizam]] smatra osnovnim obilježjem geštalt psihologije.&lt;ref name=&quot;Wagemans_2012_Foundations&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Ellis_1938&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Ellis |editor-first=Willis D. |date=1938 |title=A Source Book of Gestalt Psychology |publisher=Routledge &amp; Kegan Paul |location=London |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.198039 |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U skladu s tim, [[percepcija]] i značenje pojedinačnog dijela ne mogu se razumjeti nezavisno od cjeline u koju su uklopljeni. Osobine pojedinih elemenata određene su strukturom cjeline, a ne obrnuto.&lt;ref name=&quot;Wagemans_2012_Foundations&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Henle_1961&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Henle |editor-first=Mary |date=1961 |title=Documents of Gestalt Psychology |publisher=University of California Press |location=Berkeley and Los Angeles |url=https://archive.org/details/documentsofgesta027559mbp |lccn=61-14554 |access-date=1. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Često citirana formulacija da je ″cjelina veća od zbira svojih dijelova″ ne smatra se potpuno preciznim izrazom geštaltističkog stanovišta. [[Kurt Koffka]] je isticao da cjelina nije naprosto veća od svojih dijelova, nego kvalitativno drugačija, jer samo sabiranje dijelova ne objašnjava odnose koji među njima postoje i koji daju značenje ukupnoj strukturi.&lt;ref name=&quot;Koffka_2014&quot; /&gt;

Drugo značajno teorijsko načelo geštalt psihologije jeste princip psihofizičkog]] izomorfizma, prema kojem postoji strukturna podudarnost između svjesnog iskustva i aktivnosti [[mozak|mozga]]. Prema ovoj pretpostavci, organizacija perceptivnog iskustva odgovara organizaciji neurofizioloških procesa u mozgu, što upućuje na povezanost psiholoških i fizioloških aspekata opažanja.&lt;ref name=&quot;Wagemans_2012_Foundations&quot; /&gt;

Na osnovu ovih teorijskih postavki razvijen je princip fenomenološke eksperimentalne analize, prema kojem psihološko istraživanje treba polaziti od neposredno datih pojava (fenomena), a ne biti ograničeno isključivo na analizu pojedinačnih osjetnih kvaliteta. U skladu s tim pristupom, geštalt psiholozi smatrali su da se psihološki fenomeni trebaju proučavati onako kako se pojavljuju u iskustvu, kao organizovane cjeline, a ne kao zbir izolovanih elemenata. S tim je povezano i načelo biotičkog eksperimenta, koje naglašava potrebu izvođenja eksperimenata u stvarnim i prirodnim okolnostima, za razliku od strogo kontrolisanih laboratorijskih uslova karakterističnih za klasičnu [[Eksperimentalna psihologija|eksperimentalnu psihologiju]]. Cilj ovakvog pristupa bio je omogućiti proučavanje [[Ponašanje|ponašanja]] i [[Percepcija|percepcije]] u uslovima koji vjernije odražavaju svakodnevno iskustvo ispitanika, čime se povećava vjerodostojnost dobijenih rezultata.&lt;ref name=&quot;Woodward_Cohen_1991&quot;&gt;{{cite book |editor-last1=Woodward |editor-first1=William R. |editor-last2=Cohen |editor-first2=Robert S. |date=1991 |title=World Views and Scientific Discipline Formation: Science Studies in the German Democratic Republic |publisher=Springer Netherlands |location=Dordrecht |url=https://www.researchgate.net/publication/232061142_World_views_and_scientific_discipline_formation_Science_studies_in_the_German_Democratic_Republic |isbn=9780792312864 |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Principi ==

Geštalt psiholozi među prvima su sistematski dokumentovali i empirijski demonstrirali brojne činjenice o [[percepcija|percepciji]], uključujući [[Percepcija pokreta|percepciju pokreta]], [[percepcija oblika|percepciju oblika]], [[perceptivna konstantnost|perceptivnu konstantnost]] i različite oblike perceptivnih [[iluzija]].&lt;ref name=&quot;Smith_1988&quot; /&gt; Jedan od najpoznatijih primjera takvih istraživanja jeste Wertheimerovo otkriće [[fi-fenomen]]a, koje je postalo jedno od polazišta razvoja geštalt psihologije.&lt;ref name=&quot;Schmid_2017&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Schmid |editor-first=Hans-Jörg |date=2017 |title=Entrenchment and the Psychology of Language Learning: How We Reorganize and Adapt Linguistic Knowledge |publisher=American Psychological Association &amp; Walter de Gruyter |location=Washington, DC &amp; Berlin |url=https://www.researchgate.net/publication/316846164_Entrenchment_and_the_psychology_of_language_learning_How_we_reorganize_and_adapt_linguistic_knowledge |isbn=9783110341300 |doi=10.1037/15969-012 |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Svojstva ===

Osnovna organizaciona načela geštalt sistema uključuju [[emergencija|emergenciju]], [[Reifikacija (psihologija)|reifikaciju]], [[multistabilnost]] i [[invarijantnost]].&lt;ref name=&quot;Lehar_2003&quot;&gt;{{cite book |last=Lehar |first=Steven |date=2003 |title=The World in Your Head: A Gestalt View of the Mechanism of Conscious Experience |publisher=Lawrence Erlbaum Associates |location=Mahwah, NJ |url=https://archive.org/details/worldinyourheadg0000leha |isbn=9780805841763 |oclc=52051454 |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ova načela ne predstavljaju odvojene i nezavisne mehanizme perceptivne organizacije, nego različite aspekte jedinstvenog dinamičkog procesa kojim perceptivni sistem organizuje i strukturira informacije iz okoline.&lt;ref name=&quot;Lehar_2003_BBS&quot;&gt;{{cite journal |last=Lehar |first=Steven |date=2003 |title=Gestalt isomorphism and the primacy of subjective conscious experience: A Gestalt Bubble model |journal=Behavioral and Brain Sciences |volume=26 |issue=4 |pages=375–408 |doi=10.1017/S0140525X03000098 |url=https://www.cambridge.org/core/journals/behavioral-and-brain-sciences/article/gestalt-isomorphism-and-the-primacy-of-subjective-conscious-experience-a-gestalt-bubble-model/EF561998F0BEDBDE3FCEAC99A650194E |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

==== Reifikacija ====

[[Datoteka:Reification.svg|mini|desno|300px|Reifikacija: perceptivni sistem dopunjava prostorne informacije koje nisu neposredno prisutne u podražaju, kao što je ″skriveni″ trougao u primjeru A ili sfera u primjeru C]]

[[Reifikacija (psihologija)|Reifikacija]] predstavlja konstruktivni aspekt percepcije, pri kojem opaženi objekt sadrži više prostorno organizovanih informacija nego što ih neposredno pruža sam osjetni podražaj. Drugim riječima, perceptivni sistem aktivno organizuje i dopunjava nedostajuće informacije kako bi formirao smislenu cjelinu.

Na primjer, u prikazu '''A''' opaža se trougao iako njegove konture nisu stvarno nacrtane. U prikazima '''B''' i '''D''' vizuelni sistem povezuje odvojene elemente i interpretira ih kao dijelove jedinstvene forme, dok se u prikazu '''C''' opaža trodimenzionalni oblik iako on nije eksplicitno prikazan.

Fenomen reifikacije objašnjava se istraživanjima [[iluzorni oblici|iluzornih oblika]], koje vizuelni sistem obrađuje kao stvarne granice objekta, uprkos njihovom fizičkom odsustvu.

==== Multistabilnost ====

[[Datoteka:Multistability.svg|mini|desno|300px|[[Neckerova kocka]] i [[Rubinova vaza]] klasični su primjeri multistabilne percepcije, pri kojoj se jednoznačna vizuelna slika može interpretirati na više međusobno isključivih načina ]]

[[Multistabilnost]] ili multistabilna percepcija označava tendenciju perceptivnog sistema da kod dvosmislenih podražaja naizmjenično prelazi između dvije ili više mogućih interpretacija. U takvim situacijama fizički podražaj ostaje nepromijenjen, ali se perceptivni doživljaj mijenja.

Najpoznatiji primjeri ovog fenomena su [[Neckerova kocka]] i [[Rubinova vaza]], kod kojih percepcija spontano oscilira između alternativnih organizacija figure i pozadine. Slični primjeri uključuju i [[nemogući trozubac]], umjetnička djela [[M. C. Escher]]a i iluziju svjetlosnih nizova kod reklamnih natpisa, gdje se opaža prividno kretanje u različitim smjerovima.

==== Invarijantnost ====

[[Datoteka:Invariance.jpg|mini|desno|300px|Invarijantnost: jednostavni oblici prepoznaju se kao isti objekti uprkos promjenama rotacije, veličine ili položaja]]

[[Invarijantnost]] je svojstvo [[percepcija|percepcije]] prema kojem se jednostavni [[geometrija|geometrijski]] objekti prepoznaju kao isti bez obzira na promjene njihove rotacije, translacije (pomaka) ili veličine. Ovo svojstvo omogućava stabilno prepoznavanje objekata uprkos promjenama u načinu njihovog prikaza.

Osim promjena položaja i udaljenosti, perceptivna invarijantnost obuhvata i prepoznavanje objekata uprkos perspektivnim deformacijama, različitim uslovima osvjetljenja ili promjenama pojedinačnih vizuelnih obilježja.

Na primjer, oblici prikazani u grupi '''A''' prepoznaju se kao ista osnovna forma i jasno se razlikuju od oblika u grupi '''B''', iako mogu biti prikazani iz različitih perspektiva, deformisani ili predstavljeni različitim grafičkim elementima, kao u primjerima '''C''' i '''D'''.

Savremene računske teorije vida, poput modela koje je razvio [[David Marr]], ponudile su alternativna objašnjenja načina na koji perceptivni sistem klasifikuje i prepoznaje objekte.

== Oblici perceptivne organizacije ==

=== Perceptivno grupisanje – princip pragnantnosti ===

[[Perceptivno grupisanje]] (ponekad nazvano i perceptivna segregacija)&lt;ref name=&quot;Eysenck_2006&quot;&gt;{{cite book |last=Eysenck |first=Michael W. |date=2006 |title=Fundamentals of Cognition |publisher=Psychology Press |location=Hove, East Sussex &amp; New York |url=https://archive.org/details/fundamentalsofco0000eyse |isbn=9781841693743 |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; predstavlja oblik [[perceptivna organizacija|perceptivne organizacije]], odnosno proces kojim organizmi određuju koje dijelove perceptivnog polja opažaju kao međusobno povezanije u odnosu na druge.&lt;ref name=&quot;Wagemans_2012_Foundations&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Gljiva_2020&quot;&gt;{{cite thesis |last=Gljiva |first=Emina |date=2020 |title=Lewinova teorija polja u geštalt teoriji i praksi |type=Završni diplomski rad |publisher=Univerzitet u Sarajevu, Filozofski fakultet |url=https://www.ff.unsa.ba/files/zavDipl/19_20/psi/Emina-Gljiva.pdf |access-date=2. 5. 2026 |language=bs |archive-date=1. 9. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240901115113/https://ff.unsa.ba/files/zavDipl/19_20/psi/Emina-Gljiva.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Ovakva organizacija omogućava identifikaciju i razlikovanje objekata u okolini.&lt;ref name=&quot;Eysenck_2006&quot; /&gt;

Predstavnici geštalt psihologije bili su prvi psiholozi koji su sistematski proučavali proces perceptivnog grupisanja.&lt;ref name=&quot;Eysenck_2006&quot; /&gt; Prema njihovom shvatanju, osnovno načelo perceptivne organizacije jeste princip pragnantnosti, poznat i kao princip dobre forme ({{en|good Gestalt}}).&lt;ref name=&quot;Eysenck_2006&quot; /&gt;

Njemački izraz pragnantnost ({{de|Prägnanz}}) označava sažetost, jasnoću, istaknutost i uređenost, a u okviru geštalt teorije odnosi se na tendenciju perceptivnog sistema da organizuje podražaje u što jednostavnije, pravilnije, simetričnije i stabilnije cjeline.&lt;ref name=&quot;Koffka_2014&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Todorovic_2008&quot;&gt;{{cite journal |last=Todorović |first=Dejan |date=2008 |title=Gestalt principles |journal=Scholarpedia |volume=3 |issue=12 |pages=5345 |doi=10.4249/scholarpedia.5345 |url=http://www.scholarpedia.org/article/Gestalt_principles |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Prema principu pragnantnosti, ljudska percepcija pokazuje sklonost ka jednostavnosti, što znači da perceptivni sistem spontano bira najjednostavniju i najuređeniju moguću interpretaciju dostupnih podražaja. Drugim riječima, složeni perceptivni sadržaji organizuju se u obrasce koji zahtijevaju najmanje kognitivnog napora za razumijevanje.

Geštalt psiholozi nastojali su dodatno precizirati ovaj opći zakon formulisanjem posebnih perceptivnih principa koji predviđaju način na koji će osjetni podražaji biti organizovani i interpretirani.&lt;ref name=&quot;Sternberg_2012&quot; /&gt;

U tom okviru, [[Max Wertheimer]] formulirao je više principa perceptivne organizacije koji objašnjavaju na koji način ljudi grupišu i opažaju objekte, posebno na osnovu [[sličnost (geštalt psihologija)|sličnosti]], [[blizina (geštalt psihologija)|blizine]] i [[kontinuitet (geštalt psihologija)|kontinuiteta]].&lt;ref name=&quot;Craighead_Nemeroff_2004&quot;&gt;{{cite book |last1=Craighead |first1=W. Edward |last2=Nemeroff |first2=Charles B. |date=2004 |title=The Concise Corsini Encyclopedia of Psychology and Behavioral Science |edition=3. |publisher=John Wiley &amp; Sons |location=Hoboken, NJ |url=https://books.google.ba/books?id=F7vd7JQ4zlcC&amp;q=gestalt&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q=gestalt&amp;f=false |isbn=9780471220367 |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

==== Princip blizine ====

[[Datoteka:Gestalt proximity.svg|mini|desno|300px|Princip blizine: elementi koji se nalaze prostorno blizu jedni drugima opažaju se kao grupa, kao što su tri odvojene grupe krugova na desnoj strani]]

Princip blizine jedan je od osnovnih principa perceptivnog grupisanja u geštalt psihologiji. Prema ovom principu, elementi koji su prostorno bliži jedni drugima imaju tendenciju da budu opaženi kao dio iste cjeline ili grupe.

Kada pojedinac opaža skup različitih objekata, perceptivni sistem spontano organizuje one elemente koji se nalaze u neposrednoj prostornoj blizini u zajedničke cjeline, čak i kada između njih ne postoji druga sličnost ili povezanost.

Na primjer, u prikazu koji ilustrira zakon blizine nalazi se ukupno 72 kruga, ali se oni ne opažaju kao jedinstvena masa nepovezanih elemenata. Umjesto toga, perceptivni sistem ih organizuje u manje grupe na osnovu njihove međusobne udaljenosti. Posmatrač tako spontano opaža jednu veću grupu od 36 krugova na lijevoj strani i tri manje grupe od po 12 krugova na desnoj strani.

Ovaj princip pokazuje da prostorna blizina djeluje kao organizacijski signal u perceptivnom sistemu, omogućavajući brzo strukturiranje vizuelnih informacija i efikasnije prepoznavanje obrazaca.

Princip blizine ima široku primjenu u oblastima kao što su [[grafički dizajn]], [[vizuelna komunikacija]] i [[oglašavanje]], gdje se koristi za naglašavanje povezanosti između elemenata i usmjeravanje pažnje posmatrača prema određenim sadržajima.&lt;ref name=&quot;Stevenson_2005&quot;&gt;{{cite web |last=Stevenson |first=Herb |date=2005 |title=Awareness and Emergence: The Gestalt Approach to Global Diversity and Change |url=https://www.academia.edu/23584402/Awareness_and_Emergence_The_Gestalt_Approach_to_Global_Diversity_and_Change |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Soegaard_2020&quot;&gt;{{cite book|last=Soegaard |first=Mads |date=2020 |title=Gestalt Principles of Form Perception |book-title=The Encyclopedia of Human-Computer Interaction |edition=2. |publisher=The Interaction Design Foundation |url=https://www.interaction-design.org/literature/book/the-glossary-of-human-computer-interaction/gestalt-principles-of-form-perception |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

==== Princip sličnosti ====

[[Datoteka:Gestalt similarity.svg|mini|desno|300px|Princip sličnosti: objekti koji dijele zajedničke vizuelne osobine opažaju se kao grupa, zbog čega ovi jednolični krugovi djeluju kao odvojeni horizontalni redovi]]

Zakon sličnosti predstavlja jedno od osnovnih načela perceptivnog grupisanja u geštalt psihologiji. Prema ovom principu, elementi unutar skupa podražaja imaju tendenciju da budu opaženi kao grupa ukoliko dijele slične osobine, poput oblika, boje, veličine ili teksture.

Perceptivni sistem spontano povezuje međusobno slične elemente i organizuje ih u smislene cjeline, čak i kada su prostorno ravnomjerno raspoređeni.

Na primjer, u prikazu koji ilustruje princip sličnosti nalazi se 36 krugova raspoređenih na jednakim udaljenostima, formirajući kvadratnu strukturu. Od tog broja, 18 krugova je tamno osjenčeno, a 18 svijetlo. Iako su svi elementi jednako udaljeni jedni od drugih, posmatrač spontano grupiše tamne krugove zajedno, kao i svijetle krugove, pri čemu se formira percepcija šest horizontalnih redova. Ovakva organizacija pokazuje da sličnost među elementima može imati veći utjecaj na perceptivno grupisanje od njihove prostorne udaljenosti.&lt;ref name=&quot;Soegaard_2020&quot; /&gt;

==== Princip zatvaranja ====

[[Datoteka:Gestalt closure.svg|mini|desno|300px|Princip zatvaranja: perceptivni sistem opaža nepotpune figure kao cjelovite oblike, interpretirajući ove prekinute linije kao [[krug]] i [[pravougaonik]] ]]

[[Datoteka:IBM logo.svg|mini|desno|300px|IBM-ov logotip koristi princip zatvaranja kako bi formirao slova ″IBM″ pomoću niza horizontalnih linija]]

Princip zatvaranja odnosi se na tendenciju perceptivnog sistema da nepotpune ili djelimično prikazane figure opaža kao cjelovite i zatvorene oblike.&lt;ref name=&quot;Hamlyn_1969&quot; /&gt;

Prema geštalt psiholozima, ljudi prirodno teže organizovanju vizuelnih informacija u potpune cjeline, umjesto fokusiranja na praznine ili nedostajuće dijelove objekta. Na primjer, krug kao zatvorena figura predstavlja dobru geštalt formu zbog svoje cjelovitosti. Međutim, čak i kada su dijelovi kruga izostavljeni, perceptivni sistem ga i dalje često opaža kao potpunu figuru.&lt;ref name=&quot;Brennan_Houde_2017&quot;&gt;{{cite book |last1=Brennan |first1=James F. |last2=Houde |first2=Keith A. |date=2017 |title=History and Systems of Psychology |edition=7. |publisher=Cambridge University Press |location=New York |url=https://assets.cambridge.org/97811071/78670/frontmatter/9781107178670_frontmatter.pdf |isbn=9781107178670 |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Ova tendencija naziva se ″zatvaranje″ i podrazumijeva perceptivno dopunjavanje nedostajućih dijelova vizuelnog podražaja. Kada pojedini dijelovi slike nedostaju, perceptivni sistem popunjava praznine kako bi formirao koherentnu i stabilnu cjelinu.

Na ilustraciji zakona zatvaranja posmatrač opaža [[krug]] na lijevoj i [[pravougaonik]] na desnoj strani slike, iako konture tih oblika nisu u potpunosti nacrtane. Bez djelovanja ovog principa, slika bi bila opažena samo kao skup nepovezanih linija različitih dužina, zakrivljenosti i orijentacija. Međutim, zahvaljujući principu zatvaranja, perceptivni sistem organizuje te fragmente u prepoznatljive cjeline.&lt;ref name=&quot;Stevenson_2005&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Soegaard_2020&quot; /&gt;

Istraživanja pokazuju da perceptivno dopunjavanje nepotpunih figura doprinosi povećanju pravilnosti i organizovanosti vizuelnog polja, čime se olakšava obrada informacija.

Zakon zatvaranja ima značajnu primjenu u [[grafički dizajn|grafičkom dizajnu]]. Poznat primjer je [[logotip]] kompanije IBM, gdje niz horizontalnih linija formira prepoznatljiva slova, iako njihove konture nisu potpuno zatvorene.

==== Princip simetrije ====

Princip simetrije navodi da um opaža objekte kao simetrične i organizovane oko centralne tačke. Perceptivno je ugodnije podijeliti objekte na paran broj simetričnih dijelova. Zbog toga, kada su dva simetrična elementa nepovezana, um ih perceptivno povezuje kako bi formirao koherentnu cjelinu. Sličnosti između simetričnih objekata povećavaju vjerovatnoću da će oni biti grupisani i opaženi kao objedinjeni simetrični objekat. Na primjer, prikaz koji ilustruje princip simetrije prikazuje konfiguraciju uglastih i zaobljenih zagrada. Kada se slika opaža, ljudi imaju tendenciju da vide tri para simetričnih zagrada, a ne šest pojedinačnih zagrada.&lt;ref name=&quot;Stevenson_2005&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Soegaard_2020&quot; /&gt;

==== Princip zajedničke sudbine ====

Princip zajedničke sudbine navodi da se objekti opažaju kao linije koje se kreću najglatkijim mogućim putem. Eksperimenti u okviru vizuelne percepcije pokazali su da kretanje elemenata nekog objekta proizvodi putanje koje posmatrač doživljava kao put kojim se objekat kreće. Elemente objekata opažamo kao da imaju zajednički pravac kretanja, što ukazuje na njihovu međusobnu povezanost. Princip kontinuiteta podrazumijeva grupisanje objekata koji dijele isti obrazac kretanja i nalaze se na istoj putanji. Na primjer, ako postoji skup tačaka od kojih se polovina kreće prema gore, a druga polovina prema dolje, opažat ćemo tačke koje se kreću prema gore i one koje se kreću prema dolje kao dvije odvojene cjeline.&lt;ref name=&quot;Todorovic_2008&quot;/&gt;

==== Princip kontinuiteta ====

[[Datoteka:CrossKeys.png|mini|desno|300px|Princip kontinuiteta: objekti koji se sijeku opažaju se kao neprekinute cjeline, što omogućava da ključ u pozadini bude viđen kao jedan kontinuirani objekat]]

Princip kontinuiteta (poznat i kao princip dobrog nastavka) navodi da elementi objekata imaju tendenciju da budu grupisani zajedno, te integrisani u perceptivne cjeline ukoliko su poravnati unutar objekta. U slučajevima kada dolazi do presijecanja objekata, ljudi imaju tendenciju da opažaju ta dva objekta kao dvije zasebne, ali neprekinute cjeline. Podražaji ostaju razlikovani čak i kada se preklapaju. Manja je vjerovatnoća da ćemo elemente sa naglim i oštrim promjenama pravca grupisati kao jedan objekat. Na primjer, prikaz koji ilustruje princip kontinuiteta prikazuje konfiguraciju dva ukrštena ključa. Kada se slika opaža, ljudi imaju tendenciju da vide ključ u pozadini kao jedan neprekinuti ključ, a ne kao dvije odvojene polovine ključa.&lt;ref name=&quot;Stevenson_2005&quot; /&gt;

==== Princip prethodnog iskustva ====

Princip prethodnog iskustva podrazumijeva da se, u određenim okolnostima, vizuelni podražaji kategorišu na osnovu ranijeg iskustva. Ako se objekti obično opažaju u bliskoj prostornoj blizini ili u kratkim vremenskim intervalima, veća je vjerovatnoća da će biti opaženi kao povezani. Na primjer, engleski jezik sadrži 26 slova koja se, prema određenim pravilima, grupišu u riječi. Kada osoba pročita englesku riječ koju ranije nije vidjela, koristi zakon prethodnog iskustva kako bi slova ″L″ i ″I″ protumačila kao dva odvojena slova jedno pored drugog, umjesto da primijeni zakon zatvaranja i spoji ih u jedno veliko slovo U.&lt;ref name=&quot;Todorovic_2008&quot; /&gt;

==== Muzika ====

Primjer djelovanja geštalt pokreta, kao procesa i rezultata, može se uočiti u muzičkim sekvencama. Ljudi su sposobni prepoznati niz od pet ili šest tonova čak i kada su transponovani u drugačiji tonalitet ili ugađanje.&lt;ref name=&quot;Ellis_1938&quot; /&gt; Rana teorija geštalt principa grupisanja u muzici razvijena je u djelu ''Meta+Hodos'' (1961) kompozitora i muzičkog teoretičara [[James Tenney|Jamesa Tenneyja]].&lt;ref name=&quot;Tenney_2015&quot;&gt;{{cite book |last=Tenney |first=James |date=2015 |title=From Scratch: Writings in Music Theory |url=https://www.researchgate.net/publication/364273962_From_Scratch_Writings_in_Music_Theory_-_by_James_Tenney_Book_review |location=Urbana |publisher=University of Illinois Press |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Koncept [[analiza auditivne scene|analize auditivne scene]], koji je razvio [[Albert Bregman]], dodatno proširuje geštalt pristup u analizi percepcije zvuka.

=== Organizacija figure i pozadine ===

Organizacija figure i pozadine predstavlja oblik perceptivne organizacije koji perceptivne elemente tumači u odnosu na njihove oblike i relativne položaje unutar rasporeda površina u trodimenzionalnom svijetu.&lt;ref name=&quot;Wagemans_2012_Foundations&quot; /&gt; Organizacija figure i pozadine strukturira perceptivno polje na figuru (koja se izdvaja u prednjem planu perceptivnog polja) i pozadinu (koja se povlači iza figure).&lt;ref name=&quot;Brennan_Houde_2017&quot; /&gt; Pionirski rad na organizaciji figure i pozadine proveo je danski psiholog [[Edgar Rubin]]. Geštalt psiholozi pokazali su da ljudi imaju tendenciju da kao figure opažaju one dijelove perceptivnog polja koji su konveksni, simetrični, mali i zatvoreni.&lt;ref name=&quot;Wagemans_2012_Foundations&quot; /&gt;

== Rješavanje problema i uvid ==

Geštalt psihologija dala je značajan doprinos naučnom proučavanju [[rješavanje problema|rješavanja problema]].&lt;ref name=&quot;Schmid_2017&quot; /&gt; Zapravo, rani eksperimentalni radovi geštalt psihologa u [[Njemačka|Njemačkoj]] označavaju početak naučnog proučavanja rješavanja problema. Kasnije su se ta eksperimentalna istraživanja nastavila tokom 1960-ih i početkom 1970-ih godina, kroz istraživanja provedena na relativno jednostavnim laboratorijskim zadacima rješavanja problema.&lt;ref name=&quot;Mayer_1983&quot;&gt;{{cite book |last=Mayer |first=Richard E. |date=1983 |title=Thinking, Problem Solving, Cognition |url=https://archive.org/details/thinkingproblems0000maye |location=New York |publisher=W. H. Freeman and Company |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Max Wertheimer]] razlikovao je dvije vrste mišljenja: produktivno mišljenje i reproduktivno mišljenje.&lt;ref name=&quot;Sternberg_2012&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Wertheimer_1961&quot;&gt;{{cite book |last=Wertheimer |first=Max |date=1961 |title=Productive Thinking |publisher=Tavistock Publications |url=https://archive.org/details/productivethinki0000maxw |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kellogg_2012&quot;&gt;{{cite book |last=Kellogg |first=Ronald T. |date=2012 |title=Fundamentals of Cognitive Psychology |edition=2. |url=https://books.google.gm/books?id=OVaOMIaSGIcC |location=Thousand Oaks, CA |publisher=SAGE Publications |isbn=0-7619-2130-3 |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Produktivno mišljenje podrazumijeva rješavanje problema putem uvida — brze, kreativne i neplanirane reakcije na situacije i interakciju sa okolinom. Reproduktivno mišljenje podrazumijeva namjerno rješavanje problema na osnovu prethodnog iskustva i znanja. Reproduktivno mišljenje odvija se [[algoritam]]ski — rješavalac problema reproducira niz koraka iz pamćenja, znajući da će oni dovesti do rješenja — ili metodom [[pokušaj i pogreška|pokušaja i pogreške]].&lt;ref name=&quot;Kellogg_2012&quot; /&gt;

[[Karl Duncker]], još jedan geštalt psiholog koji je proučavao rješavanje problema,&lt;ref name=&quot;Kellogg_2012&quot; /&gt; uveo je termin ″[[funkcionalna fiksiranost]]″ kako bi opisao poteškoće u vizuelnoj percepciji i rješavanju problema koje nastaju zbog činjenice da jedan element cjelokupne situacije već ima određenu (fiksiranu) funkciju koju je potrebno promijeniti kako bi se nešto novo opazilo ili pronašlo rješenje problema.&lt;ref name=&quot;Duncker_1974&quot;&gt;{{cite book |last=Duncker |first=Karl |date=1974 |title=Zur Psychologie des produktiven Denkens |url=https://link.springer.com/book/10.1007/978-3-642-88750-5 |location=Berlin, Heidelberg |publisher=Springer |access-date=2. 5. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt;

== Naslijeđe ==

Geštalt psihologija suočavala se s poteškoćama u preciznom definisanju pojmova kao što je pragnantnost, u formulisanju specifičnih predviđanja ponašanja i u razvijanju provjerljivih modela osnovnih neuralnih mehanizama.&lt;ref name=&quot;Wagemans_2012_Foundations&quot; /&gt; Zbog toga je često bila kritikovana kao pretežno deskriptivna.&lt;ref name=&quot;Bruce_1996&quot;&gt;{{cite book |last=Bruce |first=Vicki |author2=Green, Patrick R. |author3=Georgeson, Mark A. |date=1996 |title=Visual Perception: Physiology, Psychology and Ecology |edition=3. |url=https://archive.org/details/visualperception0000bruc_y6v8/page/n3/mode/2up |location=Hove, East Sussex, UK |publisher=Psychology Press |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Ovi nedostaci doveli su do rastućeg nezadovoljstva geštaltizmom sredinom 20. vijeka, kao i do postepenog slabljenja njegovog utjecaja u [[Psihologija|psihologiji]].&lt;ref name=&quot;Wagemans_2012_Foundations&quot; /&gt; Uprkos tome, geštalt psihologija postavila je temelje za brojna kasnija istraživanja percepcije obrazaca i objekata,&lt;ref name=&quot;Carlson_2009&quot;&gt;{{cite book |last=Carlson |first=Neil R. |author2=Heth, C. Donald |date=2009 |title=Psychology: The Science of Behaviour |url=https://archive.org/details/psychologyscienc0004unse/mode/2up |location=Toronto |publisher=Pearson |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; kao i za proučavanje ponašanja, mišljenja, rješavanja problema i [[psihopatologija|psihopatologije]].

=== Podrška iz kibernetike i neurologije ===

Tokom 1940-ih i 1950-ih godina, [[laboratorija|laboratorijska]] istraživanja u [[neurologija|neurologiji]] i onome što će kasnije postati poznato kao [[kibernetika]], o mehanizmu funkcionisanja žabljeg oka, ukazala su na to da je [[percepcija]] geštalta (posebno geštalta u pokretu) vjerovatno primitivnija i osnovnija od samog ″gledanja″:

{{citat|Žaba lovi na kopnu pomoću vida... Ona nema foveu, odnosno područje najveće oštrine vida, na koje bi morala usmjeriti dio slike... Čini se da žaba ne vidi, ili barem nije zainteresovana za detalje nepokretnih dijelova svijeta oko sebe. Uginut će od gladi okružena hranom ako se ona ne kreće. Njen izbor hrane određen je isključivo veličinom i kretanjem. Skočit će kako bi uhvatila svaki objekat veličine insekta ili crva, pod uslovom da se kreće na odgovarajući način. Lako ju je prevariti ne samo komadićem mesa na koncu nego bilo kojim malim pokretnim objektom... Žaba pamti pokretni objekat sve dok on ostaje u njenom vidnom polju i dok nije ometena.&lt;ref name=&quot;Rosenblith_1961&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Rosenblith |editor-first=Walter A. |date=1961 |title=Sensory Communication |url=https://books.google.com.kh/books?id=V-DfGeh86dwC |location=Cambridge, MA |publisher=MIT Press &amp; John Wiley and Sons |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;}}

{{citat|Najniži nivoi pojmova povezanih s vizuelnom percepcijom kod čovjeka vjerovatno se ne razlikuju mnogo od onih kod žabe. U svakom slučaju, struktura [[mrežnica|mrežnice]] kod [[sisari|sisara]] i kod čovjeka ista je kao i kod [[Vodozemci|vodozemaca]]. Fenomen iskrivljenja percepcije slike stabilizovane na mrežnici daje određenu predstavu o pojmovima narednih nivoa hijerarhije. To je veoma zanimljiv fenomen. Kada osoba posmatra nepokretan objekat i ″fiksira″ ga pogledom, [[Jabučica (oko)|očne jabučice]] ne ostaju potpuno nepomične; one prave male, nehotične pokrete. Kao rezultat toga, slika objekta na mrežnici stalno je u pokretu, polako klizi i vraća se na tačku najveće osjetljivosti. Slika ″miruje u kretanju″ u blizini te tačke.&lt;ref name=&quot;Turchin_1977&quot;&gt;{{cite book |last=Turchin |first=Valentin F. |date=1977 |title=The Phenomenon of Science: A Cybernetic Approach to Human Evolution |url=https://pespmc1.vub.ac.be/POS/TurPOS-prev.pdf |location=New York |publisher=Columbia University Press |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;}}

=== Primjena u savremenoj socijalnoj psihologiji ===

[[Halo-efekt]] može se objasniti primjenom geštalt teorija na procesuiranje socijalnih informacija.&lt;ref name=&quot;Pohl_2022&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Nauts_2014&quot;&gt;{{cite book |last=Nauts |first=Sanne |author2=Langner, Oliver |author3=Huijsmans, Inge |author4=Vonk, Roos |author5=Wigboldus, Daniël H. J. |date=2014 |title=Forming Impressions of Personality: A Replication and Review of Asch's (1946) Evidence for a Primacy-of-Warmth Effect in Impression Formation |url=https://repository.ubn.ru.nl/bitstream/handle/2066/128034/128034-OA.pdf?sequence=1&amp;isAllowed=y |journal=Social Psychology |volume=45 |issue=3 |pages=153–163 |doi=10.1027/1864-9335/a000179 |publisher=Hogrefe Publishing |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Konstruktivne teorije socijalne kognicije objašnjavaju kako početna očekivanja oblikuju našu percepciju drugih. Kada osoba jednom formira pozitivan utisak o pojedincu, ona sve njegove buduće postupke nastavlja tumačiti u skladu s tim prvobitnim viđenjem.&lt;ref name=&quot;Pohl_2022&quot; /&gt;

Geštalt teorije percepcije učvršćuju sklonost pojedinaca da postupke i osobine opažaju kao cjelinu, a ne kao izolovane dijelove;&lt;ref name=&quot;Pohl_2022&quot; /&gt; zbog toga ljudi imaju tendenciju izgraditi koherentan i dosljedan dojam o objektima i ponašanjima kako bi postigli prihvatljiv oblik i strukturu opažanja. [[Halo-efekt]] upravo oblikuje takve obrasce percepcije kod pojedinaca,&lt;ref name=&quot;Pohl_2022&quot; /&gt; pri čemu se halo-efekt klasifikuje kao kognitivna pristranost koja nastaje tokom formiranja utisaka.&lt;ref name=&quot;Nauts_2014&quot; /&gt;

[[Halo-efekt]] može biti pod utjecajem fizičkih osobina, društvenog statusa i brojnih drugih karakteristika.&lt;ref name=&quot;Sigall_1975&quot;&gt;{{cite book |last=Sigall |first=Harold |author2=Ostrove, Nancy |date=1975 |title=Beautiful but dangerous: Effects of offender attractiveness and nature of the crime on juridic judgment |url=https://scispace.com/pdf/beautiful-but-dangerous-effects-of-offender-attractiveness-o8shrt8fnb.pdf |journal=Journal of Personality and Social Psychology |volume=31 |issue=3 |pages=410–414 |doi=10.1037/h0076472 |publisher=American Psychological Association |access-date=2. 5. 2026 |language=en }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; Također, halo-efekt može imati stvarne posljedice na percepciju stvarnosti kod pojedinca, bilo negativne ili pozitivne, jer doprinosi stvaranju negativnih ili pozitivnih slika o drugim osobama ili situacijama, što može dovesti do [[samoispunjavajuće proročanstvo|samoispunjavajućih proročanstava]], [[stereotip]]a ili čak [[Diskriminacija|diskriminacije]].&lt;ref name=&quot;Pohl_2022&quot; /&gt;

=== Primjena u dizajnu ===

[[Datoteka:Mississippiriver-new-01.png|mini|desno|300px|Principi geštalt grupisanja primijenjeni u kartografiji: sličnost razlikuje gradove od rijeka; zatvaranje omogućava da isprekidane linije budu opažene kao kontinuirane granice; blizina povezuje riječne segmente u jedinstven sliv; a kontinuitet omogućava prepoznavanje oblika saveznih država čak i kada su djelimično zaklonjene]]

Geštalt zakoni koriste se u različitim oblastima vizuelnog dizajna, kao što su [[dizajn korisničkog interfejsa]] i [[kartografija]]. Zakoni sličnosti i blizine, na primjer, mogu služiti kao smjernice pri raspoređivanju [[radio dugme|radio-dugmadi]]. Također se mogu primjenjivati u dizajniranju računarskih sistema i softvera radi intuitivnije upotrebe. Primjeri uključuju raspored prečica na radnoj površini u redove i kolone.&lt;ref name=&quot;Soegaard_2020&quot; /&gt;

U dizajnu mapa, principi pragnantnosti ili grupisanja imaju značajnu ulogu u uspostavljanju konceptualnog reda prikazanih geografskih obilježja, čime se olakšava namjeravana upotreba karte.&lt;ref name=&quot;Tait_2018&quot;&gt;{{cite book |last=Tait |first=Alex |date=2018 |title=Visual Hierarchy and Layout |url=https://gistbok-ltb.ucgis.org/page/current/concept/CV-03-007 |journal=Geographic Information Science &amp; Technology Body of Knowledge |volume=2018 |issue=Q2 |doi=10.22224/gistbok/2018.2.4 |publisher=University Consortium for Geographic Information Science |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Princip sličnosti primjenjuje se izborom sličnih [[kartografski simbol|kartografskih simbola]] za slične vrste obilježja ili obilježja sa sličnim svojstvima; princip blizine važan je za prepoznavanje geografskih obrazaca i regija; dok principi zatvaranja i kontinuiteta omogućavaju korisnicima da prepoznaju obilježja koja mogu biti djelimično zaklonjena drugim obilježjima (na primjer, kada cesta prelazi preko rijeke).

== Vidi također ==
{{columns-list|colwidth=22em|
* [[Augusto Garau]]
* [[Amodalna percepcija]]
* [[Kognitivna gramatika]]
* [[Egregor]]
* [[Gestaltzerfall]]
* [[Graška škola]]
* [[Hans Wallach]]
* [[Hermann Friedmann]]
* [[James J. Gibson]]
* [[James Tenney]]
* [[Zakoni asocijacije]]
* [[Mereologija]]
* [[Optička iluzija]]
* [[Pál Schiller Harkai]]
* [[Prepoznavanje obrazaca]]
* [[Fenomenologija (psihologija)]]
* [[Principi grupisanja]]
* [[Rudolf Arnheim]]
* [[Solomon Asch]]
* [[Teorija strukturnih informacija]]
* [[Topološka analiza podataka]]
* [[Wolfgang Metzger]]
* [[Vera Felicidade de Almeida Campos]]
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

{{commonscat|Gestalt psychology}}
{{Psihologija}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Kognitivna psihologija]]
[[Kategorija:Grafički dizajn]]
[[Kategorija:Holizam]]
[[Kategorija:Percepcija]]
[[Kategorija:Psihološke škole]]</text>
      <sha1>0oraygp3v0mfn14dnj8zy1wx9kcz0dl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Jedinstveni matični broj građana</title>
    <ns>0</ns>
    <id>533892</id>
    <revision>
      <id>3917655</id>
      <parentid>3839493</parentid>
      <timestamp>2026-08-12T02:33:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3917655</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13420" sha1="tbjh9r9a36g8nxfjdjgrttrle0gy6z7" xml:space="preserve">'''Jedinstveni matični broj građana''' ('''JMBG'''; [[ćirilica]]: Јединствени матични број грађана, ЈМБГ; {{Jez-mk|Единствен матичен број на граѓанинот, ЕМБГ}}; {{Jez-sl|enotna matična številka občana, EMŠO}}) jest identifikacijski broj koji je dodijeljen svakom građaninu [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija#Sastav|bivših jugoslavenskih republika]] [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]]. I dalje se koristi u gotovo svim državama koje su nastale nakon [[Raspad Jugoslavije|raspada Jugoslavije]]: [[Bosna i Hercegovina]], [[Crna Gora]], [[Sjeverna Makedonija]], [[Srbija]] i [[Slovenija]] ga koriste u izvornom obliku, dok je [[Hrvatska]] prešla na novi identifikacijski broj pod nazivom [[Osobni identifikacijski broj]] (OIB).

== Historija ==
JMBG je uveden u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji]] 8. januara 1977.{{Efn|Zakon o uvođenju jedinstvenog matičnog broja građana (»Službeni list SFRJ«, br. 58/76., reg. 840., str. 1823. i 1824.) objavljen je 31.12.1976. Zakon je stupio na snagu 08.01.1977. Član 12. Zakona dao je rok od pet godina za uvođenje jedinstvenog matičnog broja građana.|naziv=58/76|grupa=lower-alpha}} i primjenjivao se na sve građane rođene prije tog datuma i žive u to vrijeme. Svih šest republika usvojilo je zakon o jedinstvenom matičnom broju građana.

Iako je [[Hrvatska|Republika Hrvatska]] nastavila koristiti JMBG nakon sticanja nezavisnosti  2002,&lt;ref&gt;Croatian Law on JMBG from 1992 – ''Zakon o matičnom broju'' – [[Narodne novine]] 1992-9 {{Cite web|url=http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1992_02_9_145.html|title=9 21.02.1992 Ukaz o proglašenju Zakona o matičnom broju|language=hr|archive-url=https://web.archive.org/web/20150610194819/http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1992_02_9_145.html|archive-date=June 10, 2015|url-status=dead|access-date=October 18, 2009}}&lt;/ref&gt; službeni naziv broja promijenjen je u Matični broj građana (MBG).&lt;ref&gt;Changes in the Croatian Law on MBG from 2002 – ''Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o matičnom broju'' – [[Narodne novine]] 2002-66 {{Cite web|url=http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_06_66_1126.html|title=66 7.6.2002 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o mati?nom broju|language=hr|archive-url=https://web.archive.org/web/20151105154039/http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_06_66_1126.html|archive-date=November 5, 2015|url-status=dead|access-date=March 9, 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.mup.hr/main.aspx?id=95 Full text of the Croatian master citizen number law at the Croatian Ministry of Interior Affairs]&lt;/ref&gt; Zagovornici [[Pravo na privatnost|prava na privatnost]] tvrdili su da je JMBG dio [[Lični podatak|ličnih podataka]] koji treba zaštititi [[Zakon o privatnosti informacija|zakonom o privatnosti informacija]], uglavnom zato što je jedinstven i uključuje datum rođenja osobe. Kada je zakon u tom smislu donesen 2003,&lt;ref&gt;Zakon o zaštiti osobnih podataka, [[Narodne novine]] 2003-103 {{Cite web|url=http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/305952.html|title=103 26.6.2003 Zakon o za?titi osobnih podataka|language=hr|archive-url=https://web.archive.org/web/20090922122141/http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/305952.html|archive-date=September 22, 2009|url-status=dead|access-date=October 18, 2009}}&lt;/ref&gt; JMBG je uklonjen iz [[Lična karta|ličnih karata]], [[Vozačka dozvola|vozačkih dozvola]] i sličnih dokumenata. Hrvatska je 2009. donijela novi zakon kojim je uveden drugačiji jedinstveni identifikator nazvan [[Osobni identifikacijski broj]] (OIB).&lt;ref&gt;Zakon o osobnom identifikacijskom broju, [[Narodne novine]] 2008-60 {{Cite web|url=http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_05_60_2033.html|title=60 28.5.2008 Zakon o osobnom identifikacijskom broju|language=hr|archive-url=https://web.archive.org/web/20091022102120/http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_05_60_2033.html|archive-date=October 22, 2009|url-status=dead|access-date=May 5, 2010}}&lt;/ref&gt; OIB se sastoji od 11 nasumično odabranih cifara i dodijeljen je svim hrvatskim građanima, kompanijama registrovanim u Hrvatskoj i stranim državljanima sa prebivalištem u Hrvatskoj.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://porezna-uprava.gov.hr/hr/oib-3966/3966|title=OIB - Porezna uprava Hrvatske|website=porezna-uprava.gov.hr|access-date=4. 5. 2026}}&lt;/ref&gt; Iako je OIB u upotrebi, zakon o MBG-u ostaje na snazi, a MBG broj se i dalje izdaje. MBG se više ne pojavljuje na [[Lična karta Hrvatske|hrvatskim ličnim kartama]] od 2003, a umjesto toga se OIB pojavljuje od 2013.

U [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] je 2001. službeni naziv broja promijenjen u Jedinstveni matični broj (JMB), iako se akronim JMBG još uvijek uveliko koristi.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/law/DownloadDocument?lawDocumentId=2c35d62c-7a60-407a-9dc5-9dd364e05978&amp;langTag=hr|title=ZAKON O JEDINSTVENOM MATIČNOM BROJU (Neslužbeni pročišćeni tekst1 ) Poglavlje I - OPĆE ODREDBE Članak 1. Ovim zakonom pro|access-date=4. 5. 2026|archive-date=25. 11. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20251125181153/https://parlament.ba/law/DownloadDocument?lawDocumentId=2c35d62c-7a60-407a-9dc5-9dd364e05978&amp;langTag=hr|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Sastav ==
Broj se sastoji od 13 cifara u obliku &quot;DDMMGGGRRBBBK&quot; gdje je:&lt;div style=&quot;font-size:85%&quot;&gt;
: DD &amp;#x2013; dan rođenja

: MM &amp;#x2013; mjesec rođenja

: GGG &amp;#x2013; posljednja tri broja godine rođenja

: RR &amp;#x2013; politička regija rođenja (za osobe rođenje prije 1976, politička regija je ona gdje su se prvi put registrovali)&lt;ref&gt;Agreement on allocation of registry numbers for the Unique Master Citizen Number (»Official Gazette of SFRY«, No. 13/78., reg. 240.)&lt;/ref&gt;
:* 01-08 &amp;#x2013; strani državljani bez državljanstva bivše Jugoslavije ili zemalja nasljednica (strani državljani koji dobiju državljanstvo također dobijaju 'redovni' JMBG, a ne ovaj 'samo za strance'){{Efn|Pravilnik o načinu određivanja jedinstvenog matičnog broja stranca (»Službeni list SFRJ«, br. 43/80., reg. 705., str. 1431. i 1431.) objavljen 1.8.1980. i stupio je na snagu 9.8.1980. Ovaj pravilnik je svojim članom 5. utvrdio matične brojeve za jedinstveni matični broj stranca.|naziv=43/80|grupa=lower-alpha}}
:** 01 – stranci u Bosni i Hercegovini
:** 02 – stranci u Crnoj Gori
:** 03 – stranci u Hrvatskoj
:** 04 – stranci u Makedoniji
:** 05 – stranci u Sloveniji
:** 06 – stranci u Srbiji
:** 07 – stranci u Vojvodini
:** 08 – stranci na Kosovu
:* 00 i 09 &amp;#x2013; naturalizirani građani koji nisu imali jugoslavensko državljanstvo{{Efn|Matični brojevi 00 i 09 dodijeljeni su Saveznom sekretarijatu za unutrašnje poslove i korišteni su za naturalizirane državljane SFRJ koji nisu imali jugoslavensko državljanstvo. U Hrvatskoj su se matični brojevi 00 trebali koristiti u slučaju popunjavanja kvote matičnog broja 03.|naziv=00i09|grupa=lower-alpha}}
:* 10–19 &amp;#x2013; [[Bosna i Hercegovina]]
:** 10 – [[Banja Luka]]
:** 11 – [[Bihać]]
:** 12 – [[Doboj]]
:** 13 – [[Goražde]]
:** 14 – [[Livno]]
:** 15 – [[Mostar]]
:** 16 – [[Prijedor]]
:** 17 – [[Sarajevo]]
:** 18 – [[Tuzla]]
:** 19 – [[Zenica]]

:* 20–29 &amp;#x2013; [[Crna Gora]]
:** 20 – (ne koristi se)
:** 21 – [[Podgorica]], [[Danilovgrad]], [[Kolašin]]
:** 22 – [[Bar (Crna Gora)|Bar]], [[Ulcinj]]
:** 23 – [[Budva]], [[Kotor]], [[Tivat]]
:** 24 – [[Herceg Novi]]
:** 25 – [[Cetinje]]
:** 26 – [[Nikšić]], [[Plužine]], [[Šavnik (Crna Gora)|Šavnik]]
:** 27 – [[Berane]], [[Rožaje]], [[Plav]], [[Andrijevica]]
:** 28 – [[Bijelo Polje]], [[Mojkovac]]
:** 29 – [[Pljevlja]], [[Žabljak]]

:* 30–39 &amp;#x2013; [[Hrvatska]] (više se ne koristi)
:** 30 – [[Osijek]], [[Slavonija]]
:** 31 – [[Bjelovar]], [[Virovitica]], [[Koprivnica]], [[Pakrac]], [[Podravina]]
:** 32 – [[Varaždin]], [[Međimurska županija|Međimurje]]
:** 33 – [[Zagreb]]
:** 34 – [[Karlovac]], [[Kordun]]
:** 35 – [[Gospić]], [[Lika]]
:** 36 – [[Rijeka]], [[Pula]], [[Gorski kotar]], [[Istra]] i [[Hrvatsko primorje]]
:** 37 – [[Sisak]], [[Banovina (regija)|Banovina]]
:** 38 – [[Split]], [[Zadar]], [[Šibenik]], [[Dubrovnik]], [[Dalmacija]]
:** 39 – [[Hrvatsko zagorje]] i ostalo
:* 41–49 &amp;#x2013; [[Sjeverna Makedonija|Makedonija]]
:** 41 – [[Bitolj]]
:** 42 – [[Kumanovo]]
:** 43 – [[Ohrid]]
:** 44 – [[Prilep]]
:** 45 – [[Skoplje]]
:** 46 – [[Strumica]]
:** 47 – [[Tetovo]]
:** 48 – [[Veles]]
:** 49 – [[Štip]]

:* 50–59 &amp;#x2013; [[Slovenija]] (samo 50 se koristio do 2024)
:* 60–69 &amp;#x2013; (Osobe s privremenim boravkom)

:* 70–79 &amp;#x2013; [[Centralna Srbija]]
:** 70 – Državljani Srbije registrovani u inostranstvu u diplomatsko-konzularnom predstavništvu Srbije (član 4. Zakona o JMBG)
:** 71 – [[Beograd]]
:** 72 – [[Šumadija]] i [[Pomoravlje]] ([[Šumadijski upravni okrug]] i [[Pomoravski upravni okrug]])
:** 73 – [[Niš]] ([[Nišavski upravni okrug]], [[Pirotski upravni okrug]] i [[Toplički upravni okrug]])
:** 74 – [[Južna Morava]] ([[Jablanički upravni okrug]] i [[Pčinjski upravni okrug]])
:** 75 – [[Zaječar]] ([[Zaječarski upravni okrug]] i [[Borski upravni okrug]])
:** 76 – [[Podunavlje]] ([[Podunavski upravni okrug]] i [[Braničevski upravni okrug]])
:** 77 – [[Podrinje]] i [[Kolubara]] ([[Mačvanski upravni okrug]] i [[Kolubarski upravni okrug]])
:** 78 – [[Kraljevo]] ([[Raški upravni okrug]], [[Moravički upravni okrug]] i [[Rasinski upravni okrug]])
:** 79 – [[Užice]] ([[Zlatiborski upravni okrug]])

:* 80–89 &amp;#x2013; [[Vojvodina]]
:** 80 – [[Novi Sad]] ([[Južnobački upravni okrug]])
:** 81 – [[Sombor]] ([[Zapadnobački upravni okrug]])
:** 82 – [[Subotica]] ([[Sjevernobački upravni okrug]])
:** 84 – [[Kikinda]] ([[Sjevernobanatski upravni okrug]])
:** 85 – [[Zrenjanin]] ([[Srednjobanatski upravni okrug]])
:** 86 – [[Pančevo]] (dio [[Južnobanatski upravni okrug|Južnobanatskog upravnog okruga]])
:** 87 – [[Vršac]] (dio [[Južnobanatski upravni okrug|Južnobanatskog upravnog okruga]])
:** 88 – [[Ruma]] (dio [[Sremski upravni okrug|Sremskog upravnog okruga]])
:** 89 – [[Sremska Mitrovica]] (dio [[Sremski upravni okrug|Sremskog upravnog okruga]])

:* 90–99 &amp;#x2013; [[Kosovo]]
:** 91 – [[Priština]] ([[Kosovski upravni okrug]])
:** 92 – [[Kosovska Mitrovica]] ([[Kosovskomitrovački upravni okrug]])
:** 93 – [[Peć]] (dio [[Pećki upravni okrug|Pećkog upravnog okruga]])
:** 94 – [[Đakovica]] (dio [[Pećki upravni okrug|Pećkog upravnog okruga]])
:** 95 – [[Prizren]] ([[Prizrenski upravni okrug]])
:** 96 – [[Gnjilane]] ([[Kosovskopomoravski upravni okrug]])

: BBB &amp;#x2013; jedinstveni broj određenog RR-a (predstavlja osobu unutar područja DDMMGGGGRR u određenoj općini)
:* 000–499 &amp;#x2013; [[mužjak]]
:* 500–999 &amp;#x2013; [[ženka]]

: K – [[Kontrolni broj]]
&lt;/div&gt;

=== Kontrolni broj ===
Kontrolni broj se izračunava iz mapiranja DDMMGGGRRBBBK = ''abcdefghijklm'', koristeći formulu:
:''m'' = 11 &amp;minus; (( 7×(''a'' + ''g'') + 6×(''b'' + ''h'') + 5×(''c'' + ''i'') + 4×(''d'' + ''j'') + 3×(''e'' + ''k'') + 2×(''f'' + ''l'') ) [[Kongruencija|mod]] 11)

* Ako je ''m'' između 1 i 9, broj K je isti kao i broj ''m.''
* Ako je ''m'' 10 ili 11, K postaje 0 (nula)

=== Primjer ===
Na primjer, važeći identifikacijski broj je 0101006500006; to je broj prve muške bebe registrovane u [[Slovenija|Sloveniji]] 1. januara 2006.

== Greške ==
Postoji mali broj JMBG-ova koje su dodijelili važeći autoriteti, ali koji su imali nevažeću kontrolnu sumu. Također, postoji i nekoliko duplikata. Uobičajeno anegdotsko objašnjenje za ovo je jednostavna greška operatera. Navodno su se ove greške češće dešavale početkom 1990-ih. Šanse za nailaženje na izuzetke su navodno male, a nije naučno analizirano da li takvi izuzeci opravdavaju dovođenje u pitanje upotrebe JMBG-a kao jedinstvenog identifikatora.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rts.rs/lat/vesti/drustvo/3417266/jedan-covek-a-tri-maticna-broja.html|title=Jedan čovek, a tri matična broja|website=РТС|language=sr|access-date=2026-05-04}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ekapija.com/news/1535234/sta-ako-ste-jedan-od-gradjana-koji-ima-dva-maticna-broja|title=Šta ako ste jedan od građana koji ima dva matična broja?|website=www.ekapija.com|language=sr|access-date=2026-05-04}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://a1tv.net/gotovo-nestvarno-novopazarska-sa-dva/|title=GOTOVO NESTVARNO: Novopazarka sa dva identiteta|last=Radetinac|first=Enes|date=2022-11-10|website=A1 TV Novi Pazar|language=sr-RS|access-date=2026-05-04}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==

* [[Nacionalni identifikacijski broj]]
* [[Osobni identifikacijski broj]]
* [[JMBG protesti u Bosni i Hercegovini]]

== Napomene ==
{{Spisaknapomena}}

== Reference ==
{{Refspisak}}
{{Nacionalni identifikacijski brojevi}}

[[Kategorija:Pravo u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Pravo u Crnoj Gori]]
[[Kategorija:Pravo u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Pravo na Kosovu]]
[[Kategorija:Pravo u Sjevernoj Makedoniji]]
[[Kategorija:Pravo u Sloveniji]]
[[Kategorija:Pravo u Srbiji]]
[[Kategorija:1977. u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Naslijeđe Jugoslavije]]
[[Kategorija:Nacionalni identifikacijski brojevi]]</text>
      <sha1>tbjh9r9a36g8nxfjdjgrttrle0gy6z7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Homoseksualnost i islam</title>
    <ns>0</ns>
    <id>534001</id>
    <revision>
      <id>3917611</id>
      <parentid>3891577</parentid>
      <timestamp>2026-08-11T20:17:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3917611</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="76725" sha1="svqamyxa8i4x66091fn9zunpr7c58gs" xml:space="preserve">{{Islam|kultura}}
{{Islam i druge religije}}
Unutar muslimanskog svijeta, stavovi prema LGBTQ osobama variraju i varirali su između društava i pojedinačnih muslimana.&lt;ref name=&quot;lawnet.fordham.edu&quot;&gt;{{cite journal |last1=Rehman |first1=Javaid |last2=Polymenopoulou |first2=Eleni |date=2013 |title=Is Green a Part of the Rainbow? ''Sharia'', Homosexuality, and LGBT Rights in the Muslim World |url=https://ir.lawnet.fordham.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=2322&amp;context=ilj |url-status=live |format=PDF |journal=[[Fordham International Law Journal]] |publisher=[[Fordham University School of Law]] |volume=37 |issue=1 |pages=1–53 |issn=0747-9395 |oclc=52769025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180721220600/https://ir.lawnet.fordham.edu/cgi/viewcontent.cgi?referer=&amp;httpsredir=1&amp;article=2322&amp;context=ilj |archive-date=21. 7. 2018 |access-date=30. 10. 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Schmidtke 1999&quot;&gt;{{cite journal |last=Schmidtke |first=Sabine |author-link=Sabine Schmidtke |date= 1999 |title=Homoeroticism and Homosexuality in Islam: A Review Article |journal=[[Bulletin of the School of Oriental and African Studies]] |location=[[Cambridge]] i [[New York City|New York]] |publisher=[[Cambridge University Press]] on behalf of the [[School of Oriental and African Studies]] ([[University of London]]) |volume=62 |issue=2 |pages=260–266 |doi=10.1017/S0041977X00016700 |eissn=1474-0699 |issn=0041-977X |jstor=3107489 |s2cid=170880292}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Accommodations&gt;{{cite book |author-last=Murray |author-first=Stephen O. |author-link=Stephen O. Murray |year=1997 |chapter=The Will Not to Know: Islamic Accommodations of Male Homosexuality |chapter-url=https://books.google.com/books?id=6Zw-AAAAQBAJ&amp;pg=PA14 |editor1-last=Murray |editor1-first=Stephen O. |editor2-last=Roscoe |editor2-first=Will |title=[[Islamic Homosexualities|Islamic Homosexualities: Culture, History, and Literature]] |location=[[New York City|New York]] i [[London]] |publisher=[[NYU Press]] |pages=14–54 |doi=10.18574/nyu/9780814761083.003.0004 |isbn=9780814774687 |jstor=j.ctt9qfmm4 |oclc=35526232 |s2cid=141668547 |access-date=6. 11. 2021 |archive-date=19. 4. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230419034024/https://books.google.com/books?id=6Zw-AAAAQBAJ&amp;pg=PA14 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |author-last=Polymenopoulou |author-first=Eleni |date=18. 5. 2020 |title=Forum: LGBTQ+ Issues in International Relations, Human Rights &amp; Development – Same-Sex Narratives and LGBTI Activism in the Muslim World |url=https://gjia.georgetown.edu/2020/05/18/same-sex-narratives-and-lgbti-activism-in-muslim-world/ |url-status=live |journal=[[Georgetown Journal of International Affairs]] |location=[[Washington, D.C.]] |publisher=[[Walsh School of Foreign Service]] at the [[Georgetown University]] |issn=1526-0054 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201020121756/https://gjia.georgetown.edu/2020/05/18/same-sex-narratives-and-lgbti-activism-in-muslim-world/ |archive-date=20. 10. 2020 |access-date=7. 12. 2021}}&lt;/ref&gt; Iako je kolokvijalno i ''[[de facto]]'' zvanično prihvatanje barem nekih homoseksualnih i rodno varijantnih ponašanja bilo uobičajeno u predmodernim periodima, kasniji razvoji događaja, počevši od 19. vijeka, stvorili su pretežno neprijateljsko okruženje za LGBTQ osobe.

Postoje razlike u tome kako [[Kuran]] i kasnije [[hadis]]ke tradicije tretiraju homoseksualnost, pri čemu su potonje daleko eksplicitnije negativne. Ovo je izazvalo raskole u pravnom mišljenju, jer dok su se sve glavne škole jurisprudencije uglavnom slagale da je ''[[Seksualnost u islamu#Analni seks|liwat]]'' — [[analni seks]] između muškaraca — bio ''[[haram]]'', mišljenja su se razlikovala u pogledu legalnosti i strogosti kazne, kao i pravnog položaja istospolnih odnosa žena.&lt;ref name=&quot;iranica-law&quot;&gt;{{cite encyclopedia |title=HOMOSEXUALITY ii. IN ISLAMIC LAW |encyclopedia=[[Encyclopædia Iranica]] |publisher=[[Columbia University]] |location=[[New York City|New York]] |url=https://iranicaonline.org/articles/homosexuality-ii |access-date=13. 4. 2021 |last=Rowson |first=Everett K. |date=30. 12. 2012 |orig-year=15 December 2004 |volume=XII/4 |pages=441–445 |doi=10.1163/2330-4804_EIRO_COM_11037 |issn=2330-4804 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20130517035334/https://iranicaonline.org/articles/homosexuality-ii |archive-date=17. 5. 2013 |doi-access=free|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt; Nadalje, ove formulacije uglavnom su ostale teoretske, s obzirom na to da historijski dokazi iz predmodernog perioda pokazuju ''de facto'' toleranciju homoseksualnih odnosa.&lt;ref name=&quot;Schmidtke 1999&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;iranica-law&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Conclusion Islamic Homosexualities&quot;&gt;{{cite book |last1=Murray |first1=Stephen O. |title=[[Islamic Homosexualities|Islamic Homosexualities: Culture, History, and Literature]] |last2=Roscoe |first2=Will |last3=Allyn |first3=Eric |last4=Crompton |first4=Louis |last5=Dickemann |first5=Mildred |last6=Khan |first6=Badruddin |last7=Mujtaba |first7=Hasan |last8=Naqvi |first8=Nauman |last9=Wafer |first9=Jim |publisher=[[NYU Press]] |year=1997 |isbn=9780814774687 |editor1-last=Murray |editor1-first=Stephen O. |editor1-link=Stephen O. Murray |location=[[New York City|New York]] i [[London]] |pages=307–310 |chapter=Conclusion |doi=10.18574/nyu/9780814761083.003.0004 |jstor=j.ctt9qfmm4 |oclc=35526232 |display-authors=1 |access-date=20. 4. 2021 |editor2-last=Roscoe |editor2-first=Will |chapter-url=https://books.google.com/books?id=6Zw-AAAAQBAJ&amp;pg=PA307 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230419034025/https://books.google.com/books?id=6Zw-AAAAQBAJ&amp;pg=PA307 |archive-date=19. 4. 2023 |url-status=live |s2cid=141668547 |last10=Westphal-Hellbusch |first10=Sigrid}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;autogenerated1983&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ia601301.us.archive.org&quot;&gt;{{cite encyclopedia |year=2004 |title=Homosexuality |encyclopedia=Encyclopedia of Islam and the Muslim World |publisher=MacMillan Reference USA |editor=Richard C. Martin |author=Everett K. Rowson}}&lt;/ref&gt; Historijski zapisi također sugerišu da u slučaju da su zakoni protiv homoseksualnosti bili prizivani u predmodernom periodu, to se radilo uglavnom u [[Silovanje u islamskom pravu|slučajevima silovanja]] ili drugog &quot;izuzetno eklatantnog kršenja javnog morala&quot;.&lt;ref name=&quot;iranica-law&quot; /&gt; Ovi faktori omogućili su temama [[homoerotičnost|homoerotičnosti]] i [[pederastija|pederastije]] da budu kultivisane u [[Islamska poezija|islamskoj poeziji]] i drugim [[Islamska književnost|žanrovima islamske književnosti]] od 8. vijeka pa sve do modernog doba.&lt;ref name=&quot;Conclusion Islamic Homosexualities&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;iranica-law&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|author=Khaled El-Rouayheb |title=Before Homosexuality in the Arab-Islamic World 1500–1800 |pages=12 ff}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ia601301.us.archive.org&quot; /&gt; 

U modernom dobu, stavovi muslimanske javnosti prema homoseksualnosti pretrpjeli su značajne promjene počevši od 19. vijeka, uglavnom zbog [[Međunarodno širenje selefizma i vehabizma|globalnog širenja islamskih fundamentalističkih pokreta]], prvenstveno [[Selefizam|selefizma]] i [[Vehabizam|vehabizma]].&lt;ref name=&quot;Ibrahim 2016&quot;&gt;{{cite journal |date= 2016 |title=Homophobic Muslims: Emerging Trends in Multireligious Singapore |journal=Comparative Studies in Society and History |location=[[Cambridge]] i [[New York City|New York]] |publisher=[[Cambridge University Press]] |volume=58 |issue=4 |pages=955–981 |doi=10.1017/S0010417516000499 |issn=1475-2999 |jstor=26293235 |s2cid=152039212 |author-last=Ibrahim |author-first=Nur Amali}}&lt;/ref&gt; Muslimanski svijet također je bio pod uticajem seksualnih shvatanja i normi koje su u to vrijeme bile preovlađujuće u [[Kršćanski svijet|kršćanskom svijetu]], posebno u pogledu anti-LGBTQ zakona prisutnih širom evropskih društava; brojne većinski muslimanske zemlje koje su nekada bile kolonije evropskih carstava zadržavaju kolonijalne krivične sankcije protiv homoseksualnosti.

Kako je [[Zapadna kultura|zapadna kultura]] vremenom omogućila platformu za procvat mnogih [[Društveni pokreti LGBTQ osoba|LGBTQ pokreta]], mnogi islamski fundamentalisti počeli su povezivati zapadni svijet sa &quot;razornim moralnim padom&quot; i rasprostranjenom homoseksualnošću.&lt;ref name=&quot;economist&quot;&gt;{{cite news |date=6. 6. 2018|title=How homosexuality became a crime in the Middle East|url=https://www.economist.com/open-future/2018/06/06/how-homosexuality-became-a-crime-in-the-middle-east|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20190703034324/https://www.economist.com/open-future/2018/06/06/how-homosexuality-became-a-crime-in-the-middle-east|archive-date=3. 7. 2019|access-date=4. 4. 2019|newspaper=The Economist}}&lt;/ref&gt; U savremenom društvu, predrasude, [[Diskriminacija nad LGBT osobama|anti-LGBTQ diskriminacija]] i [[Nasilje nad LGBT osobama|anti-LGBTQ nasilje]] — uključujući nasilje koje se provodi unutar pravnih sistema — opstaju u velikom dijelu [[muslimanski svijet|muslimanskog svijeta]],&lt;ref name=&quot;lawnet.fordham.edu&quot; /&gt; što je pogoršano društveno konzervativnim stavovima i usponom [[Islamizam|islamističkih ideologija]] u nekim zemljama.&lt;ref name=&quot;Ibrahim 2016&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Siraj |first=Asifa |date= 2012 |title=&quot;I Don't Want to Taint the Name of Islam&quot;: The Influence of Religion on the Lives of Muslim Lesbians |journal=Journal of Lesbian Studies |publisher=[[Taylor &amp; Francis]] |volume=16 |issue=4: ''Lesbians, Sexuality, and Islam'' |pages=449–467 |pmid=22978285 |doi=10.1080/10894160.2012.681268 |s2cid=22066812}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;TransgenderHealth 2020&quot;&gt;{{cite journal |last1=Zaharin |first1=Aisya Aymanee M. |last2=Pallotta-Chiarolli |first2=Maria |date= 2020 |title=Countering Islamic conservatism on being transgender: Clarifying Tantawi's and Khomeini's fatwas from the progressive Muslim standpoint |journal=[[International Journal of Transgender Health]] |publisher=[[Taylor &amp; Francis]] |volume=21 |issue=3 |pages=235–241 |doi=10.1080/26895269.2020.1778238  |doi-access=free |issn=1553-2739 |lccn=2004213389 |oclc=56795128 |s2cid=225679841}}&lt;/ref&gt; Postoje zakoni protiv homoseksualnih aktivnosti u mnogim većinski muslimanskim zemljama, pri čemu brojni od njih propisuju smrtnu kaznu za osuđene prestupnike.&lt;ref name=&quot;auto&quot;&gt;{{cite web |editor-last=Ghoshal |editor-first=Neela |date=26. 1. 2022 |title=&quot;Even If You Go to the Skies, We'll Find You&quot;: LGBT People in Afghanistan After the Taliban Takeover |url=https://www.hrw.org/report/2022/01/26/even-if-you-go-skies-well-find-you/lgbt-people-afghanistan-after-taliban-takeover |url-status=live |location=[[New York City|New York]] |publisher=[[Human Rights Watch]] |website=www.hrw.org |archive-url=https://web.archive.org/web/20230207145435/https://www.hrw.org/report/2022/01/26/even-if-you-go-skies-well-find-you/lgbt-people-afghanistan-after-taliban-takeover |archive-date=7. 2. 2023 |access-date=21. 2. 2023}}&lt;/ref&gt; U istraživanjima javnog mnijenja, ogromna većina muslimana u raznim zemljama odbacuje ideju da bi homoseksualnost trebala biti prihvatljiva u društvu.&lt;ref name=&quot;Pew2013&quot;&gt;{{cite web |date=4. 6. 2013 |title=The Global Divide on Homosexuality |url=https://www.pewresearch.org/global/2013/06/04/the-global-divide-on-homosexuality/ |access-date=9. 11. 2025 |website=Pew Research Center }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=GlobalDivide/&gt; Većina većinski muslimanskih zemalja protivila se potezima za unaprjeđenje LGBTQ prava i priznanja u [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenim nacijama]] (UN), uključujući i u [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija|Generalnoj skupštini UN-a]] te [[Vijeće za ljudska prava Ujedinjenih nacija|Vijeću za ljudska prava UN-a]].&lt;ref name=&quot;lawnet.fordham.edu&quot; /&gt;

Uprkos ovim dešavanjima, savremena islamska jurisprudencija generalno prihvata mogućnost da [[Transrodnost|transrodne osobe]] (''mukhannith''/''mutarajjilah'') promijene svoj rodni status, ali isključivo nakon hirurškog zahvata, vezujući nečiji rod za biološke markere.&lt;ref name=&quot;Yusuf, Nasruddin 2022&quot;&gt;{{cite journal |last1=Yusuf |first1=N. |last2=Willya |first2=E. |last3=Rajafi |first3=A. |last4=Djabli |first4=I. |date=2022 |title=Islamic Legal Status on Hajj for Transgender People according to Muslim Scholars in North Sulawesi |url=http://repository.iain-manado.ac.id/589/1/Islamic%20Legal%20Status%20on%20Hajj.pdf |url-status=dead |journal=Mazahib Jurnal Pemikiran Hukum Islam |volume=21 |issue=1 |pages=29–62 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240825083949/http://repository.iain-manado.ac.id/589/1/Islamic%20Legal%20Status%20on%20Hajj.pdf |archive-date=25. 8. 2024 |access-date=25. 8. 2024}}&lt;/ref&gt; Transrodne osobe ipak su suočene sa stigmom, diskriminacijom, zastrašivanjem i maltretiranjem na mnoge načine u većinski muslimanskim društvima.&lt;ref name=&quot;TransgenderHealth 2020&quot;/&gt; Transrodni identiteti često se posmatraju unutar rodne binarnosti,&lt;ref name=&quot;TransgenderHealth 2020&quot;/&gt; iako su neki predmoderni učenjaci prepoznavali [[Mukhannath|feminizirane muškarce]] (''mukhannath'') kao oblik [[Treći rod|trećeg roda]], sve dok je njihovo ponašanje bilo prirodno a ne predstava.&lt;ref name=&quot;Yusuf, Nasruddin 2022&quot; /&gt;

== Historija ==
Stavovi muslimana prema LGBTQ praksama varirali su kroz islamsku historiju; pravni učenjaci osuđivali su i često formulisali kazne za homoseksualne činove, ali je blago (ili često nepostojeće) provođenje omogućilo toleranciju, a ponekad i slavljenje takvih činova.&lt;ref name=&quot;ia601301.us.archive.org&quot; /&gt; 

[[Homoerotičnost]] je bila idealizovana u obliku [[Homoerotska poezija|poezije]] ili umjetničkih izjava ljubavi, često od starijeg muškarca mlađem muškarcu ili adolescentu.&lt;ref name=&quot;iranica-law&quot; /&gt; Ovo je prihvaćeno u dvorskim okruženjima kao sistem [[pederastija|pederastije]], mada su se događali i egalitarni istospolni odnosi (uz prijetnju društvenom [[Cenzura|osudom]] pasivnog partnera, ako se otkrije). U skladu s tim, arapski jezik imao je značajan rječnik homoerotičnih pojmova, sa više riječi koje su opisivale tipove [[Muška prostitucija|muških prostitutki]], uključujući i one iz perioda prije islama.&lt;ref&gt;{{cite book |author=John Boswell |url=https://books.google.com/books?id=v-MR5_AdG68C&amp;pg=PA195 |title=Christianity, Social Tolerance, and Homosexuality: Gay People in Western Europe from the Beginning of the Christian Era to the Fourteenth Century |date=2009 |publisher=University of Chicago Press |isbn=9780226067148 |pages=195–}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Al-Rouayheb |first=Khaled |date=2005 |title=Before Homosexuality in the Arab-Islamic World |url=https://transreads.org/wp-content/uploads/2022/02/2022-02-10_62054cd61ba3b_BeforeHomosexualityintheArab-IslamicWorld1500-1800byKhaledEl-Rouayhebz-lib.org_.pdf |access-date=6. 5. 2026 |archive-date=19. 5. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260519184711/https://transreads.org/wp-content/uploads/2022/02/2022-02-10_62054cd61ba3b_BeforeHomosexualityintheArab-IslamicWorld1500-1800byKhaledEl-Rouayhebz-lib.org_.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Schmitt identifikuje nekih dvadesetak riječi na arapskom, [[Perzijski jezik|perzijskom]] i [[Turski jezik|turskom]] jeziku za identifikaciju onih koji su penetrirani.&lt;ref name=&quot;Accommodations&quot; /&gt;{{rp|30–32}} Ostale srodne arapske riječi uključuju ''[[mukhannathun]]'' (feminizirani muškarci), ''ma'bûn'', ''halaqī'' i ''baghghā''.&lt;ref name=&quot;TEOEM&quot; /&gt;

=== Predmoderno doba ===
[[Datoteka:Portrait de Shah Abbas Ier et son page - MAO 494 - v5.jpg|mini|250px|desno|[[Abbas I|Abbas Veliki]] iz [[Safavidsko Carstvo|Safavidskog Irana]] sa [[Paž|pažom]] (1627), [[Perzijska minijatura|perzijska minijatura]] Muhammada Qasima u [[Muzej Louvre|Louvreu]];&lt;ref name=&quot;Louvre.fr&quot;&gt;{{cite web |last=Francis|first=Richard|date=2007|title=Shah Abbas I and his Page|url=https://www.louvre.fr/en/oeuvre-notices/shah-abbas-i-and-his-page|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20121201015029/https://www.louvre.fr/en/oeuvre-notices/shah-abbas-i-and-his-page|archive-date=1. 12. 2012|access-date=1. 12. 2020|website=Louvre.fr|publisher=[[Muzej Louvre|Louvre]]|quote=Seated under a tree beside a stream, [[Abbas I of Persia|Shah Abbas I]] is offered wine by a young [[cup-bearer]] he seems to be rather fond of, as his arm is around his shoulders. [...] European travellers remarked on the shah's taste for wine and festivities, and also noted his penchant for charming [[Page (servant)|pages]] and cup-bearers. If he were not wearing a turban, the curly hair and ambiguous beauty of the young man here might suggest a woman. [...] The scene is also susceptible of symbolic interpretation: there are a vast number of short [[Persian poetry|Persian poems]], in a tradition going back to the [[Medieval Persia|Middle Ages]], which are addressed to the &quot;saqi,&quot; or cup-bearer, the poet calling on the latter to bring about the intoxication of [[Islamic mysticism|mystical experience]] by pouring wine into the cup.|location=[[Paris]]}}&lt;/ref&gt; Evropski putnici koji su posjetili Iran tokom vladavine šaha Abbasa govorili su o njegovoj snažnoj želji za šarmantnim mladim [[Paž|paževima]] i peharnicima.&lt;ref name=&quot;Louvre.fr&quot; /&gt;]]Postoji malo dokaza o homoseksualnoj praksi u islamskim društvima tokom prvog stoljeća i po islamske ere.&lt;ref name=&quot;iranica-law&quot; /&gt; Homoerotska poezija iznenada se pojavljuje krajem 8. vijeka nove ere, naročito u Bagdadu u djelu [[Abu Nuwas|Abu Nuwasa]] (756–814), koji je postao majstor svih savremenih žanrova arapske poezije.&lt;ref name=&quot;iranica-law&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite encyclopedia |title=Abu Nuwas &amp;#124; Persian poet |encyclopedia=Britannica.com |url=https://www.britannica.com/biography/Abu-Nuwas |access-date=5. 5. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160308023255/http://www.britannica.com/biography/Abu-Nuwas |archive-date=8. 3. 2016 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Poznati autor [[Al-Jahiz|Jahiz]] pokušao je objasniti naglu promjenu u stavovima prema homoseksualnosti nakon [[Abasidska revolucija|Abasidske revolucije]] dolaskom abasidske vojske iz [[Horasan|Horasana]], za koje se kaže da su se tješili muškim [[Paž|paževima]] kada im je zabranjeno da sa sobom povedu svoje žene.&lt;ref name=&quot;iranica-law&quot; /&gt; Prema brojnim autorima iz tog vremena, povećan prosperitet nakon ranih osvajanja bio je praćen navodnom &quot;korupcijom morala&quot; u dva sveta grada [[Meka|Meki]] i [[Medina|Medini]]; [[Clifford Edmund Bosworth|Bosworth]] i drugi zaključuju da je homoseksualna praksa postala rasprostranjenija tokom ovog vremena kao rezultat akulturacije stranim običajima, kao što su muzika i ples koji su praktikovali ''[[mukhannathun]]'', a koji su uglavnom bili stranog porijekla, dok drugi autori tvrde da je ovaj proces bio povezan sa međureligijskim dijalogom, posebno u i oko [[Transoksijana|Transoksijane]].&lt;ref name=&quot;autogenerated1983&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;iranica-literature&quot; /&gt; 

Naredna stoljeća bila su svjedokom nastavka ovog trenda.&lt;ref name=&quot;autogenerated1983&quot; /&gt; Za abasidskog halifu [[Al-Amin]]a ([[Vladavina|vl.]] 809–813) govorilo se da je zahtijevao da žene robinje budu obučene u mušku odjeću kako bi ga se nagovorilo na seks s njima, a šira moda za ''ghulamiyyat'' (djevojčice koje liče na dječake) odražava se u književnosti tog perioda.&lt;ref name=&quot;autogenerated1983&quot; /&gt; Religijski učenjaci također su bili pod uticajem ovog okruženja, ali u manjoj mjeri; Glavni sudija Abasidskog halifata [[Yahya ibn Aktham]] dozvolio je homoseksualne činove, uprkos tome što je bio strog prema drugim seksualnim činovima kao što je [[Blud|blud]].{{refn|&lt;ref name=FemaleHomosexuality/&gt;{{rp|pp=8, 53, 58, 83}}}} Ovo se pokazalo kontroverznim za pisca, Abi Salmu, koji je napisao &quot;nadali smo se da ćemo vidjeti pravdu na djelu, ali su naše molbe završile u očaju, jer, može li svijetu i njegovim ljudima biti dobroga kada Glavni sudija muslimana sodomizira (''yaluṯu'')?&quot;&lt;ref name=&quot;FemaleHomosexuality&quot;&gt;{{Cite book |last=Habib |first=Samar |url=https://www.taylorfrancis.com/books/9781135910099 |title=Female Homosexuality in the Middle East |date=6. 8. 2012 |publisher=[[Routledge]] |isbn=978-1-135-91009-9 |doi=10.4324/9780203941454}}&lt;/ref&gt;{{rp|p=52}} Kasnije, u raspravi iz jedanaestog vijeka među učenjacima iz Bagdada, neki učenjaci koji su pokazivali crte [[Biseksualnost|biseksualnosti]] tvrdili su da je prirodno za muškarca da želi analni snošaj sa drugim muškarcem, ali da bi to bilo dozvoljeno tek u zagrobnom životu.&lt;ref&gt;{{cite book |last=Lange|first=Christian|url=|title=Paradise and Hell in Islamic Traditions|date=2016|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-50637-3|location=Cambridge United Kingdom|page=|author-link=}}&lt;/ref&gt;{{rp|p=152}} Slično, El-Rouayheb sugeriše da, kako se islamska ortodoksija stabilizovala i religiozni učenjaci su smatrali sodomiju odvratnim grijehom više ili manje bez izuzetka, većina njih nije vjerovala da ova zabrana obuhvata zaljubljivanje ili pisanje poezije.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Katerina Dalacoura (2014) p.4|url=https://researchonline.lse.ac.uk/id/eprint/56822/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20200610091932/https://researchonline.lse.ac.uk/id/eprint/56822/1/Homosexuality_Middle|archive-date=10. 6. 2020|access-date=7. 3. 2017}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Mahmud and Ayaz and Shah Abbas I.jpg|mini|250px|desno|[[Mahmud od Ghaznija]] (u crvenoj odori), rukuje se sa šeikom, dok njegov pratilac [[Malik Ayaz]] stoji iza njega (1515)]]Shvatanja homoseksualnosti koja se nalaze u klasičnim islamskim tekstovima ličila su na [[Homoseksualnost u staroj Grčkoj|tradicije klasične Grčke]] i [[Homoseksualnost u starom Rimu|antičkog Rima]], a ne na savremeno razumijevanje seksualne orijentacije.&lt;ref name=&quot;iranica-law&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ali-105&quot;&gt;{{Cite book |last=Ali |first=Kecia |title=Sexual Ethics And Islam |publisher=Oneworld Publications (Kindle edition) |year=2016 |page=105 |author-link=Kecia Ali}}&lt;/ref&gt; U ranijim tekstovima očekivalo se da će mnoge zrele muškarce seksualno privlačiti i žene i adolescenti (uz navodni 'ideal' počevši od četrnaeste godine pa sve do izrastanja pune brade), i od takvih muškaraca se očekivalo da žele igrati samo aktivnu ulogu u homoseksualnom odnosu nakon što dostignu punoljetstvo.&lt;ref name=&quot;iranica-law&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ali-105&quot; /&gt; Ove norme nisu bile statične, međutim; dok se rast brade smatrao konvencionalnom dobi kada bi adolescent izgubio svoju homoerotsku privlačnost u ranijim periodima, dob stereotipnog voljenog postala je manje ograničena tokom kasnijih perioda.&lt;ref name=&quot;iranica-law&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;iranica-literature&quot;&gt;{{cite encyclopedia |title=HOMOSEXUALITY iii. IN PERSIAN LITERATURE|encyclopedia=[[Encyclopædia Iranica]]|publisher=[[Columbia University]]|location=[[New York City|New York]]|url=https://iranicaonline.org/articles/homosexuality-iii|access-date=25. 6. 2021|last=Rowson|first=Everett K.|date=23. 3. 2012|author-link=Everett K. Rowson|orig-year=15 December 2004|volume=XII/4-5|pages=445–448, 449–454|doi=10.1163/2330-4804_EIRO_COM_11037|issn=2330-4804|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20130517035336/https://iranicaonline.org/articles/homosexuality-iii|archive-date=17. 5. 2013|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Ovaj prototip bio je često predstavljan u [[Perzijska poezija|perzijskoj poeziji]] kroz [[Turkijski narodi|turkijske]] vojnike robove koji su u većini slučajeva bili znatno stariji od navodnog 'idealnog doba', a bio je ilustrovan i pričom o [[Mahmud od Ghaznija|Mahmudu od Ghaznija]] (971–1030), vladaru [[Ghaznavidsko Carstvo|Ghaznavidskog Carstva]], i njegovom peharniku [[Malik Ayaz]]u.&lt;ref name=&quot;iranica-law&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;iranica-literature&quot; /&gt; [[Datoteka:Trenecito.jpg|mini|Ilustracija iz Tuhfet ul-Mulk, osmanskog rukopisa iz 1773.|412x412px]]Dok su klasični tekstovi i poezija pokrivali homoerotičnost na ograničen način, mnogi autori navode da je u brojnim periodima permisivnost i egalitarizam u diskursu o istospolnim vezama varirao od jednog do drugog konteksta.&lt;ref name=&quot;Conclusion Islamic Homosexualities&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite book|edition=1|title=Producing Desire: Changing Sexual Discourse in the Ottoman Middle East, 1500-1900|url=https://www.jstor.org/stable/10.1525/j.ctt1pnq80|publisher=University of California Press|date=2006|isbn=978-0-520-24564-8|first=Dror|last=Ze’evi |jstor=10.1525/j.ctt1pnq80 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite journal|title=Homosexuality in the Ottoman Empire|url=https://www.jstor.org/stable/41299403|journal=Historical Reflections / Réflexions Historiques|date=2007|issn=0315-7997|pages=101–116|volume=33|issue=1|first=Stephen O.|last=Murray |jstor=41299403 }}&lt;/ref&gt; Murray tvrdi da uprkos normativnoj prirodi restriktivnog [[Pederastija|pederastičnog]] diskursa u dvorskim okruženjima, egalitarni istospolni odnosi su se dešavali;&lt;ref name=&quot;Conclusion Islamic Homosexualities&quot; /&gt; i dalje, Rowson ističe da su muški autori koji su pisali o seksu izgleda bili relativno ambivalentni prema ženskim istospolnim odnosima.&lt;ref name=&quot;iranica-law&quot; /&gt;Govoreći specifično o teritorijama Osmanskog Carstva, Ze'evi tvrdi da stigma vezana za odrasle pasivne partnere uobičajena [[Zlatno doba islama|u Zlatnom dobu islama]] izgleda sumnjivo odsutna iz osmanskih medicinskih rasprava; i dalje argumentuje da, s izuzetkom daleko više muškocentričnog, patrijarhalnog glasa, svakodnevni osmanski seksualni diskurs bio bi &quot;nama (...) srodniji novijim televizijskim serijama kao što su ''[[Seks i grad]]'' ili ''[[Will i Grace]]'' nego većini seksualnog diskursa devetnaestog i dvadesetog vijeka.&quot;&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt; 

S druge strane, otvorenije diskusije o seksualnosti tokom ovog vremena mogu se naći u brojnim kontekstima. Zbirke kako narodne tako i klasične poezije i pjesama koje je sastavio [[Ali Ufkî]], sadrže brojne pjesme povezane s muškom i ženskom istospolnom ljubavlju, barem u jednom slučaju u egalitarnom kontekstu.&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Ottoman And European Music In ʿAlī Ufuḳī 's Compendium, MS Turc 292|url=http://archive.org/details/haug-2019-ottoman-and-european-music-in-ali-ufuki-s-compendium-ms-turc-292|date=2019|last=Haug}}&lt;/ref&gt; Djela [[Enderûnlu Fâzıl]]a na sličan način obuhvataju mušku i žensku istospolnu ljubav na znatno manje dobno segregiran način.&lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{Cite journal|title=Representation of Gender and Sexuality in Ottoman and Turkish Erotic Literature|url=https://www.jstor.org/stable/43383697|journal=The Turkish Studies Association Journal|date=2004|issn=2380-2952|pages=81–103|volume=28|issue=1/2|first=İrvin Cemil|last=Schick |jstor=43383697 }}&lt;/ref&gt; [[Nedîm]], slavni osmanski pjesnik, izgleda da je slobodno govorio o ljubavi sa starijim muškarcima, jer je u svojoj turskoj i perzijskoj poeziji često spominjao brade.&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt; Slično, pozorište sjenki često je predstavljalo žensku istospolnu ljubav, kao i jednog od glavnih likova, ''[[Karagöz i Hacivat|Karagöza]]'', kako prebacuje između aktivnih i pasivnih uloga.&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;lapidus&quot;&gt;{{Cite book |author1=Ira M. Lapidus|title=A History of Islamic Societies|author2=Lena Salaymeh|publisher=Cambridge University Press (Kindle edition)|year=2014|isbn=978-0-521-51430-9|pages=361–362|quote=The attitudes toward homosexuality in the Ottoman Empire underwent a dramatic change during the 19th century. Before that time, Ottoman societal norms accepted homoerotic relations as normal, despite condemnation of homosexuality by religious scholars. The Ottoman Sultanic law (''[[Qanun (law)|qanun]]'') tended to equalize the treatment of hetero- and homosexuals. Dream interpretation literature accepted homosexuality as natural, and ''[[Karagöz and Hacivat|karagoz]]'', the principal character of popular puppet theater, engaged in both active and passive gay sex. However, in the 19th century, Ottoman society started to be influenced by European ideas about sexuality as well as the criticism leveled at the Ottoman society by European authors for its sexual and gender norms, including homosexuality. This criticism associated the weakness of the Ottoman state and corruption of the Ottoman government with Ottoman sexual corruption. By the 1850s, these ideas were prompting embarrassment and self-censorship among the Ottoman public regarding traditional attitudes toward sex in general and homosexuality in particular. Dream interpretation literature declined, the puppet theater was purged of its coarser elements, and homoeroticism began to be regarded as abnormal and shameful.}}&lt;/ref&gt; 

Uprkos ovim izuzecima u određenim postavkama i periodima, homoseksualne prakse prisutne u dvorskim i 'uglednim' krugovima u islamskom svijetu uglavnom su ostale dobno segregirane. U medicinskoj tradiciji, traženje igranja pasivne uloge smatralo se neprirodnim i sramotnim za zrelog muškarca, a prateći grčke presedane, islamski svijet je to smatrao patološkim.&lt;ref name=&quot;iranica-law&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ali-105&quot; /&gt; Zato je medicinski izraz ''ubnah'' korišten za želju muškarca da isključivo prima analni odnos. Ljekari koji su teoretizirali o ''ubnah'' uključuju [[Muhammad ibn Zakariya al-Razi|Rhazesa]], koji je mislio da to korelira s malim genitalijama i da je liječenje moguće pod uslovom da se subjekt ne smatra previše feminiziranim a ponašanje ne bude &quot;produženo&quot;.&lt;ref&gt;{{cite book |last=Massad |first=Joseph |url=https://archive.org/details/isbn_9780226509587 |title=Desiring Arabs |date=2007 |publisher=University of Chicago Press |isbn=9780226509600 |page=[https://archive.org/details/isbn_9780226509587/page/251 251] |url-access=registration}}.&lt;/ref&gt; [[Dawud al-Antaki]], nasuprot tome, zagovarao je da je to moglo biti uzrokovano kiselkastom supstancom ugrađenom u vene anusa, uzrokujući svrbež i samim tim potrebu za olakšanjem.&lt;ref&gt;{{cite book |author=Khaled El-Rouayheb |url=https://books.google.com/books?id=undbSDztxVMC&amp;pg=PA19 |title=Before Homosexuality in the Arab-Islamic World, 1500–1800 |date=2009 |publisher=University of Chicago Press |isbn=9780226729909 |pages=19–}}&lt;/ref&gt;

=== Moderno doba ===
[[Datoteka:Lining up to use a boy.jpg|mini|upright|Osmanska ilustracija koja prikazuje mladog muškarca korištenog za grupni seks (iz ''Sawaqub al-Manaquib''), 19. vijek]]U 18. i 19. vijeku došlo je do uspona [[Islamski fundamentalizam|islamskog fundamentalizma]] poput [[Vehabizam|vehabizma]], koji je počeo zagovarati strožije pridržavanje hadisa.&lt;ref name=&quot;falaky&quot;&gt;{{cite journal |last1=Falaky |first1=Fayçal |date=2018 |title=Radical Islam, Tolerance, and the Enlightenment |journal=Studies in Eighteenth-Century Culture |volume=47 |pages=265–266 |doi=10.1353/sec.2018.0026 |s2cid=149570040}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;evans&quot;&gt;{{cite journal |last1=Evans |first1=Daniel |date=2013 |title=Oppression and Subalternity: Homosexual and Transgender in Islam |url=https://books.google.com/books?id=oz_wBQAAQBAJ&amp;pg=PA109 |url-status=live |journal=Journal of the International Relations and Affairs Group |volume=3 |issue=1 |pages=109–110 |isbn=9781304399694 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230419034035/https://books.google.com/books?id=oz_wBQAAQBAJ&amp;pg=PA109 |archive-date=19. 4. 2023 |access-date=28. 5. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;dialmy&quot;&gt;{{cite journal |last1=Dialmy |first1=Abdessamad |date=13. 5. 2010 |title=Sexuality and Islam |journal=The European Journal of Contraception &amp; Reproductive Health Care |volume=15 |issue=3 |pages=160–168 |doi=10.3109/13625181003793339 |pmid=20441406 |s2cid=1099061}}&lt;/ref&gt; Godine 1744. Muhammad bin Saud, plemenski vladar grada [[Diraja|Diriyah]], podržao je misiju [[Muhammed ibn Abdulvehab|ibn Abd al-Wahhaba]] i njih dvojica su se zakleli da će zajedno uspostaviti državu vođenu prema onome što su smatrali istinskim islamskim principima. Sljedećih sedamdeset godina, sve do ukidanja prve države 1818, vehabije su dominirale od [[Damask|Damaska]] do [[Bagdad|Bagdada]]. Homoseksualnost, koja je uglavnom bila tolerisana u [[Osmansko Carstvo|Osmanskom Carstvu]], postala je kriminalizovana pod vehabijama, a oni koji bi se proglasili krivima bili su bacani u smrt s vrhova munara.&lt;ref name=&quot;falaky&quot; /&gt;

Nekoliko decenija kasnije, 1858. godine, reforme [[Tanzimat]]a stupile su na snagu u Osmanskom Carstvu. Ove reforme, u cjelini, poništile su veliki dio presuda iz ranijih pravnih sistema. Kako pravilo o homoseksualnosti nije bilo uključeno u nove skupove zakona, Osmanlije su efektivno ukinule svaku zabranu homoseksualnosti, teorijsku ili drugačiju.&lt;ref&gt;{{cite news |author=Tehmina Kazi |date=7. 10. 2011 |title=The Ottoman empire's secular history undermines sharia claims |newspaper=UK Guardian |url=https://www.theguardian.com/commentisfree/belief/2011/oct/07/ottoman-empire-secular-history-sharia |url-status=live |access-date=12. 12. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190401142651/https://www.theguardian.com/commentisfree/belief/2011/oct/07/ottoman-empire-secular-history-sharia |archive-date=1. 4. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |author=Ishtiaq Hussain |date=15. 2. 2011 |title=The Tanzimat: Secular Reforms in the Ottoman Empire |url=http://faith-matters.org/images/stories/fm-publications/the-tanzimat-final-web.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161017061131/http://faith-matters.org/images/stories/fm-publications/the-tanzimat-final-web.pdf |archive-date=17. 10. 2016 |access-date=6. 10. 2012 |publisher=Faith Matters}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{cite journal |last1=Ozsoy |first1=Elif Ceylan |title=Decolonizing Decriminalization Analyses: Did the Ottomans Decriminalize Homosexuality in 1858? |journal=Journal of Homosexuality |date=2021 |volume=68 |issue=12 |pages=1979–2002 |doi=10.1080/00918369.2020.1715142|pmid=32069182 |hdl=10871/120331 |s2cid=&lt;!-- 211191107 --&gt; |hdl-access=free }}&lt;/ref&gt; Međutim, mnogi autori tvrde da su efekti ovog reformskog perioda bili represija, a ne dalje prihvatanje, istospolnih veza: Özsoy piše da prije 19. vijeka, osmansko društvo nije efektivno ni kriminalizovalo homoseksualnost, dok Lapidus i Salaymeh tvrde da su do 1850-ih, uslijed evropskog uticaja, počeli cenzurisati istospolne odnose koje su nekada smatrali relativno normativnim.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;lapidus&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|title=Hiding Sexuality: The Disappearance of Sexual Discourse in the Late Ottoman Middle East|url=https://www.jstor.org/stable/23178871|journal=Social Analysis: The International Journal of Social and Cultural Practice|date=2005|issn=0155-977X|pages=34–53|volume=49|issue=2|first=Dror|last=Ze'evi |doi=10.3167/015597705780886211 |jstor=23178871 }}&lt;/ref&gt;

Prema [[Dror Ze'evi|Droru Ze'eviju]], ovi represivni procesi oblikovali su devetnaesti vijek u Osmanskom Carstvu, rezultirajući reinterpretacijom lokalnog kulturnog materijala i tradicija.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite journal |last=Zeevi|first=Dror|title=Hiding Sexuality - Disappearance of Sexual Discourse in the Late Ottoman Middle East|url=https://www.academia.edu/9535498|journal=Social Analysis}}&lt;/ref&gt; Ze'evi prati ove procese do evropskih putnika koji osuđuju Osmanlije zbog njihovih navodno 'iskvarenih' seksualnih sklonosti, i tvrdi da su pismeni slojevi carstva reagovali 'ponovnim izmišljanjem' sopstvenih seksualnih normi.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Novi diskurs idealizovanog, [[Heteronormativnost|heteronormativnog]] osmanskog svijeta koji je nadmašivao Evropu u njenoj navodnoj seksualnoj 'moralnosti' bio je proizvod ovog procesa, pri čemu su lokalne prakse i diskursi aktivno potiskivani kako bi se uskladili sa ovom izmišljenom tradicijom.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Kada je riječ specifično o istospolnim odnosima, [[Ahmed Cevdet-paša]] je u to vrijeme izjavio:&lt;blockquote&gt;&quot;Ljubitelji žena (''zendost'') su se namnožili, dok se broj ljubitelja dječaka (''mahbub'') smanjio. Kao da je zemlja progutala [[Lotov narod]]. Ljubav i afinitet koji su, u Istanbulu, bili ozloglašeno i uobičajeno usmjereni prema mladićima sada su preusmjereni na djevojke, u skladu s prirodom.&quot;&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Kreil |first1=Aymon |last2=Sorbera |first2=Lucia |last3=Tolino |first3=Serena |title=Sex and Desire in Muslim Cultures: Beyond Norms and Transgression from the Abbasids to the Present Day |date=30. 6. 2022 |publisher=Bloomsbury Academic |isbn=978-0-7556-3713-3 |url=https://books.google.com/books?id=5xZ4EAAAQBAJ&amp;pg=PA91 |page=91}}&lt;/ref&gt;&lt;/blockquote&gt;

Što se tiče muslimanskog svijeta općenito, Tilo Beckers tvrdi da iako su &quot;endogenetske promjene&quot; koje su pokušavale reinterpretirati religijske i kulturne tekstove bile uticajne na promjenu stavova viđenu u muslimanskom svijetu 19. vijeka, &quot;egzogenetske promjene&quot; iz evropskih zemalja su također definisale nove društvene stavove u muslimanskom svijetu.&lt;ref name=&quot;beckers&quot;&gt;Tilo Beckers, &quot;Islam and the Acceptance of Homosexuality,&quot; in ''Islam and Homosexuality, Volume 1'', ed. Samar Habib, 64–65  (Praeger, 2009).&lt;/ref&gt; Bauer na sličan način piše da &quot;iako savremeni islamistički pokreti osuđuju homoseksualnost kao oblik zapadne dekadencije, trenutne predrasude prema njoj u muslimanskoj javnosti potiču od spoja tradicionalne islamske pravne teorije sa popularnim predodžbama koje su uvezene iz Evrope tokom kolonijalnog doba.&quot;&lt;ref&gt;{{cite news |author=Viola van Melis |date=16. 11. 2011 |title=Islam tolerierte früher Homosexuelle |url=https://hpd.de/node/12315 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20190503163831/https://hpd.de/node/12315 |archive-date=3. 5. 2019 |access-date=20. 1. 2019 |newspaper=HPD Humanistischer Pressedienst}}&lt;/ref&gt; U nekim većinski muslimanskim zemljama, trenutni anti-LGBTQ zakoni donijeti su direktno od strane britanskih ili sovjetskih organa i zadržani su nakon sticanja nezavisnosti.&lt;ref name=&quot;ahmadi&quot;&gt;{{cite journal |author=Shafiqa Ahmadi|year=2012|title=Islam and Homosexuality: Religious Dogma, Colonial Rule, and the Quest for Belonging|url=https://scholarship.law.stjohns.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1709&amp;context=jcred|url-status=live|journal=Journal of Civil Rights and Economic Development|volume=26|issue=3|pages=557–558|archive-url=https://web.archive.org/web/20190404044040/https://scholarship.law.stjohns.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1709&amp;context=jcred|archive-date=4. 4. 2019|access-date=4. 4. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;economist&quot; /&gt; [[Indijski kazneni zakon]] iz 1860, koji je uključivao i [[Član 377. Indijskog kaznenog zakona|zakon protiv sodomije]], korišten je kao osnova kaznenog zakonodavstva i u drugim dijelovima [[Britansko Carstvo|carstva]].&lt;ref&gt;{{cite web |author=Shanon Shah|title=Islam's LGBT allies|url=https://musliminstitute.org/freethinking/gender/islams-lgbt-allies|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20190503163830/https://musliminstitute.org/freethinking/gender/islams-lgbt-allies|archive-date=3. 5. 2019|access-date=5. 4. 2019|website=Muslim Institute}}&lt;/ref&gt; 

=== Savremeni razvoji ===
U novije vrijeme, progon LGBTQ+ osoba također je pojačan usponom islamskog fundamentalizma i pojavom pokreta za prava homoseksualaca na Zapadu, što je omogućilo islamistima da prikazuju homoseksualnost kao štetni uvoz iz [[Zapadni svijet|zapadnog svijeta]].&lt;ref name=&quot;economist&quot; /&gt; Dynes i Donaldson ističu da zemlje sjeverne Afrike pod francuskim kolonijalnim tutorstvom nisu imale propise protiv sodomije u svojim kolonijalnim zakonima, te da su njihovi anti-LGBTQ zakoni rođeni tek kasnije, kada se cjelokupna težina modernog muslimanskog javnog mnijenja obrušila na one koji bi, po uzoru na zapadne zagovornike oslobođenja homoseksualaca, tražili da homoseksualnost (prije svega odrasle muškarce u pasivnoj ulozi) učine javno uvaženom.&lt;ref name=&quot;dynesdonaldson&quot;&gt;{{cite book |last1=Dynes |first1=Wayne R. |title=Asian homosexuality |last2=Donaldson |first2=Stephen |date=1992 |publisher=Taylor &amp; Francis |isbn=9780815305484 |page=X}}&lt;/ref&gt;

Nedavna dešavanja u mnogim zemljama odražavaju ovaj trend. U nekim državama, kao što su Iran i [[Irak]], dominira diskurs da je zapadni imperijalizam taj koji širi homoseksualnost.&lt;ref name=&quot;evans&quot; /&gt; U [[Iran|Iranu]], nekoliko stotina političkih protivnika pogubljeno je neposredno nakon [[Iranska revolucija|Islamske revolucije 1979]], a režim je to pravdao optužujući ih za homoseksualnost. Homoseksualni odnos postao je krivično djelo kažnjivo smrću prema iranskom ''Islamskom kaznenom zakonu'' iz 1991. Iako je razloge za egzekucije u Iranu teško pratiti, postoje dokazi da je nekoliko osoba obješeno zbog homoseksualnog ponašanja tokom 2005–2006. i 2016. godine, pretežno u slučajevima sumnjivih optužbi za silovanje.&lt;ref&gt;{{cite book |author1=Asal, V. |title=Legal Path Dependence and the Long Arm of the Religious State: Sodomy Provisions and Gay Rights Across Nations and Over Time |year=2016 |url=https://archive.org/details/legalpathdepende0000asal |author2=Sommer, U. |publisher=State University of New York Press |page=[https://archive.org/details/legalpathdepende0000asal/page/64 64]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;economist&quot; /&gt; U [[Irak|Iraku]], gdje je homoseksualnost legalna, slom zakona i reda nakon [[Rat u Iraku|Drugog zaljevskog rata]] omogućio je islamističkim milicijama i osvetnicima da djeluju u skladu sa svojim predrasudama prema gej osobama, pri čemu je [[Islamska država|ISIL]] stekao posebnu ozloglašenost zbog stravičnih činova nasilja protiv LGBTQ osoba koji su počinjeni pod njihovom vlašću u dijelovima Sirije i Iraka.&lt;ref name=&quot;economist&quot; /&gt; Međutim, u [[Egipat|Egiptu]], gdje homoseksualnost ponovo nije eksplicitno kriminalizovana, ista se često gonila na osnovu nejasno formulisanih zakona o &quot;moralu&quot;. Pod trenutnom vlašću [[Abdel Fattah el-Sisi|Abdela Fattaha el-Sisija]], hapšenja LGBTQ osoba povećana su pet puta, što očito odražava nastojanje da se dopadne konzervativcima.&lt;ref name=&quot;economist&quot; /&gt; U [[Uzbekistan|Uzbekistanu]], zakon o zabrani sodomije, donesen nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] s ciljem povećanja nataliteta, iskorišten je 2004. protiv aktiviste za prava homoseksualaca koji je zatvoren i podvrgnut ekstremnom zlostavljanju.&lt;ref name=&quot;ahmadi&quot; /&gt;

== Sveti tekstovi i islamska jurisprudencija ==

=== Istospolni odnosi ===

==== U Kuranu ====
{{Glavni|Islamski pogled na Lota|Liwat}}

[[Datoteka:Lot BnF Persan 54 fol. 40.jpg|mini|upright|[[Lot u islamu|Lut]] bježi iz [[Sodoma i Gomora#Islam|grada]] sa svojim kćerima; njegova supruga gine od stijene. [[Perzijska minijatura]] (16. vijek), [[Nacionalna biblioteka Francuske]], [[Pariz]].]]

Kuran sadrži nekoliko navodnih aluzija na homoseksualne aktivnosti, što je tokom stoljeća podstaklo značajne [[Tefsir|egzegetske]] i [[Fikh|pravne]] komentare.&lt;ref name=EoQ&gt;{{cite encyclopedia |author-last=Rowson |author-first=Everett K. |year=2006 |title=Homosexuality |editor-last=McAuliffe |editor-first=Jane Dammen |editor-link=Jane Dammen McAuliffe |encyclopedia=[[Encyclopaedia of the Qurʾān]] |volume=2 |location=[[Leiden]] |publisher=[[Brill Publishers]] |doi=10.1163/1875-3922_q3_EQCOM_00085 |pages=444–445 |isbn=90-04-14743-8}}&lt;/ref&gt; Tema se najjasnije obrađuje u priči o [[Sodoma i Gomora#Islam|Sodomi i Gomori]] (sedam [[Ajet|ajeta]])&lt;ref name=&quot;Muhammad Homosexuality&quot;&gt;{{cite book |author-last=Wafer |author-first=Jim |year=1997 |chapter=Muhammad and Male Homosexuality |chapter-url=https://books.google.com/books?id=6Zw-AAAAQBAJ&amp;pg=PA88 |editor1-last=Murray |editor1-first=Stephen O. |editor1-link=Stephen O. Murray |editor2-last=Roscoe |editor2-first=Will |title=[[Islamic Homosexualities|Islamic Homosexualities: Culture, History, and Literature]] |location=[[New York City|New York]] i [[London]] |publisher=[[NYU Press]] |pages=88–96 |doi=10.18574/nyu/9780814761083.003.0006 |isbn=9780814774687 |jstor=j.ctt9qfmm4 |oclc=35526232 |s2cid=141668547 |access-date=20. 4. 2021 |archive-date=23. 3. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230323020425/https://books.google.com/books?id=6Zw-AAAAQBAJ&amp;pg=PA88 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; nakon što su muškarci iz grada zahtijevali seks s muškim glasnicima koje je Bog poslao Lotu (Lutu).&lt;ref name=EoQ/&gt;&lt;ref name=QL1&gt;{{qref|7|80-84}}; {{qref|11|77-83}}; {{qref|21|74}}; {{qref|22|43}}; {{qref|26|165–175}}; {{qref|27|56–59}}; i {{qref|29|27–33}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dr&gt;Duran (1993) p. 179&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;MC&quot;&gt;Kligerman (2007) pp. 53–54&lt;/ref&gt; Kuranski narativ uglavnom odgovara onome koji se nalazi u [[Knjiga Postanka|Knjizi Postanka]].&lt;ref name=EoQ/&gt; U jednom pasusu Kuran navodi da su muškarci &quot;navalili na goste njegove&quot; ([[Kuran 54:37]]), koristeći izraz koji paralelizuje formulacije kojima se opisuje [[Jusuf i Zulejha|pokušaj zavođenja]] [[Jusuf u islamu|Jusufa]], a u više drugih ajeta oni su optuženi da dolaze sa strašću muškarcima, a ne [[Žene u islamu|ženama]] (ili svojim suprugama).&lt;ref name=EoQ/&gt; Kuran označava taj blud, odnosno [[fahiša|fahišu]] ({{lang|ar|[[wikt:فاحشة|فاحشة]]|fāḥiša}}) nezapamćenim u historiji svijeta:

{{Blockquote|tekst=I Luta, kada reče narodu svome: &quot;Zašto činite razvrat koji niko prije vas na svijetu nije činio? Vi sa strašću prilazite muškarcima, umjesto ženama. Ta vi ste narod koji svaku granicu zla prelazi!&quot; A odgovor naroda njegova bio je samo: &quot;Istjerajte ih iz grada vašeg, oni su ljudi – čistunci!&quot; I Mi smo spasili njega i porodicu njegovu, osim žene njegove; ona je ostala sa onima koji su uništeni. I na njih smo kišu sručili, pa pogledaj kako su skončali zločinci.|author={{qref|7|80-84|c=y}}}}

Uništavanje &quot;Lutovog naroda&quot; općenito se smatra eksplicitno povezanim sa njihovim seksualnim praksama.&lt;ref name=&quot;Muhammad Homosexuality&quot;/&gt; Kasnija egzegetska literatura gradila je na ovim ajetima dok su pisci pokušavali dati vlastite poglede na to šta se tačno dogodilo; postojala je opća saglasnost među mufesirima (tumačima) da blud na koji se aludiralo u kuranskim pasusima predstavlja pokušaj [[Sodomija#Islam|sodomije]], odnosno specifično [[analni seks]].&lt;ref name=EoQ/&gt;

Neki islamski učenjaci, poput ''[[Zahirijski mezheb|zahirijskog]]'' (bukvalističkog) učenjaka [[Ibn Hazm|ibn Hazma]], tvrdili su da &quot;Lutov narod&quot; nije uništen isključivo zbog homoseksualnosti, već zbog nepoštivanja [[Poslanici u islamu|Božijih poslanika]] i pokušaja njihovog [[Silovanje|silovanja]].&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Kuggle|first1=Scott|last2=Hunt|first2=Stephen|title=Masculinity, Homosexuality and the Defence of Islam: A Case Study of Yusuf al-Qaradawi's Media Fatwa|journal=Religion and Gender|volume=2|issue=2|date=2012|pages=271–272}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;kugle&quot;&gt;{{cite book |author=Scott Siraj al-Haqq Kugle |title=Progressive Muslims: On Justice, Gender, and Pluralism |date=2003 |publisher=Oneworld Publications |editor=Omid Safi |chapter=Sexuality, diversity and ethics in the agenda of progressive Muslims |chapter-url=http://othersheepexecsite.com/Other_Sheep_Resource_Sexuality_Diversity_and_Ethics_in_the_Agenda_of_Progressive_Muslims_by_Scott_Siraj_al_Haqq_Kugle.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20180526190939/http://othersheepexecsite.com/Other_Sheep_Resource_Sexuality_Diversity_and_Ethics_in_the_Agenda_of_Progressive_Muslims_by_Scott_Siraj_al_Haqq_Kugle.pdf |archive-date=26. 5. 2018}}&lt;/ref&gt;{{rp|194–195}}&lt;ref&gt;Habib, S. (2008). Queer-Friendly Islamic Hermeneutics. Isim Review, 21(1), 32-33.
Retrieved from https://hdl.handle.net/1887/17231&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book |title=Kugle, Scott Siraj al-Haqq (2010) Homosexuality in Islam: Critical Reflections on Gay, Lesbian, and Transgender Muslims. Oxford: Oneworld Publications |pages=51–53 |quote=the story is really about infidelity and how the Tribe of Lot schemed for ways to reject his Prophethood and his public standing in the community [...] They rejected him in a variety of ways, and their sexual assault of his guests was only one expression of their inner intention to deny Lot the dignity of being a Prophet and drive him from their cities}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book |title=Wunibald Müller, Homosexualität – eine Herausforderung für Theologie und Seelsorge, Mainz 1986, p. 64-65.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |title=Andreas Ismail Mohr: &quot;Wie steht der Koran zur Homosexualität?&quot;, in: LSVD Berlin-Brandenburg e.V. (Hrsg.): Muslime unter dem Regenbogen. Homosexualität, Migration und Islam. Berlin: Querverlag, 2004, p. 16}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |title=Noegel, Scott B.; Wheeler, Brannon M. (2010). Lot. The A to Z of Prophets in Islam and Judaism. Rowman &amp; Littlefield Publishers, Incorporated. pp. 118–126. ISBN 978-0810876033}}&lt;/ref&gt;

Ipak, grijesi &quot;Lutovog naroda&quot; ({{lang|ar|[[wikt:لوط|لوط]]}}) su kasnije postali poslovični i same [[Arapski jezik|arapske]] riječi koje označavaju [[analni seks između muškaraca]], kao što su ''[[liwat]]'' ({{lang|ar|[[wikt:لواط|لواط]]|liwāṭ}}) i riječ za onoga ko čini taj čin ({{lang|ar|[[wikt:لوطي|لوطي]]|lūṭi}}), potiču od njegovog imena, iako Lut nije taj koji je tražio taj čin.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;Wayne Dynes, ''Encyclopaedia of Homosexuality'', New York, 1990.&lt;/ref&gt;

===== Ajet o zinaluku =====
Postoji samo jedan odjeljak u Kuranu koji propisuje strogo pravni stav. Nije, međutim, ograničen samo na homoseksualno ponašanje i bavi se općenitije ''[[Zinaluk|zinalukom]]'' (ilegalnim seksualnim odnosima):&lt;ref name=&quot;Muhammad Homosexuality&quot;/&gt;

{{Blockquote|tekst=Kada neke od žena vaših blud počine, zatražite da to protiv njih četverica od vas posvjedoče, pa ako posvjedoče, držite ih u kućama sve dok ih smrt ne umori ili dok im Allah ne nađe izlaz. A ako dvoje to učine, izgrdite ih; pa ako se pokaju i poprave, onda ih na miru ostavite, jer Allah prima pokajanje i milostiv je.|author={{qref|4|15-16|c=y}}}}

U egzegetskoj islamskoj literaturi ovaj ajet poslužio je kao temelj za gledište da je Muhammed imao blag pristup prema muškoj homoseksualnoj praksi.&lt;ref name=&quot;Muhammad Homosexuality&quot;/&gt; Učenjak iz domena [[Orijentalistika|orijentalistike]] Pinhas Ben Nahum argumentovao je da je &quot;očigledno da je Poslanik na ovaj porok gledao sa filozofskom ravnodušnošću. Ne samo da kazna nije indicirana — vjerovatno je to bio manji javni prekor ili uvrjeda blage prirode — već je i puko pokajanje bilo dovoljno da se kazna izbjegne.&quot;&lt;ref name=&quot;Muhammad Homosexuality&quot;/&gt; Većina mufesira smatra da se ovi ajeti odnose na nezakonite heteroseksualne odnose, iako manjinski stav koji se pripisuje [[Mutezilije|mutezilijskom]] učenjaku Abu Muslimu al-Isfahaniju ove ajete tumači kao referencu na homoseksualne odnose. Ovakav stav su srednjovjekovni učenjaci naširoko odbacili, no u modernim vremenima pronašao je određeno prihvatanje.&lt;ref name=EoQ/&gt;

===== Peharnici u Džennetu =====
Određeni kuranski ajeti koji opisuju [[Džennet|islamski raj]] govore o vječno mladim poslužiteljima koji ga nastanjuju, i opisani su kao [[Ropstvo u islamu|sluge muškog i ženskog spola]]:&lt;ref name=&quot;Rustomji 2017&quot;&gt;{{cite book |author-last=Rustomji |author-first=Nerina |year=2017 |chapter=Beauty in the Garden: Aesthetics and the ''Wildān'', ''Ghilmān'', and ''Ḥūr'' |chapter-url=https://books.google.com/books?id=5_MoDgAAQBAJ&amp;pg=PA297 |editor1-last=Günther |editor1-first=Sebastian |editor2-last=Lawson |editor2-first=Todd |title=Roads to Paradise: Eschatology and Concepts of the Hereafter in Islam |location=[[Leiden]] i [[Boston]] |publisher=[[Brill Publishers]] |pages=297–307 |series=Islamic History and Civilization |volume=136 |doi=10.1163/9789004333154_014 |isbn=978-90-04-33315-4 |issn=0929-2403 |lccn=2016047258 |access-date=1. 12. 2021 |archive-date=19. 4. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230419034025/https://books.google.com/books?id=5_MoDgAAQBAJ&amp;pg=PA297 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; dok se za žene koristi naziv ''[[Hurija|ḥūr]]'', mladići se zovu ''[[Ghilman|ghilmān]]'', ''wildān'', i ''suqāh''.&lt;ref name=&quot;Rustomji 2017&quot;/&gt; Dječaci sluge u Kuranu nazivaju se &quot;vječnim mladićima&quot; ({{qref|56|17}}, {{qref|76|19}}) ili &quot;mladićima&quot; ({{qref|52|24}}) koji toče [[Vino#Islam|vino]] i uslužuju hranom [[Blagoslov#Islam|blažene]].&lt;ref name=&quot;Rustomji 2017&quot;/&gt; Iako se u literaturi ''[[tefsir]]a'' to ne tretira kao homoerotska asocijacija, u drugim književnim formama se ovakva poveznica povlačila, uglavnom kroz humor.&lt;ref name=EoQ/&gt; Naprimjer, pjesnik iz vremena [[Abasidski halifat|Abasidskog halifata]] [[Abu Nuwas]] napisao je:&lt;ref&gt;{{cite encyclopedia|encyclopedia=Homosexuality and Religion: An Encyclopedia|title=Islam|author=Elyse Semerdjian|page=132|editor=Jeffrey S. Siker|publisher=Greenwood Press|year=2007}}&lt;/ref&gt;

{{blockquote|tekst=
Pojavio se prelijepi dječak, donoseći vino &lt;br /&gt;
Glatkih ruku i prstiju išaranih kanom &lt;br /&gt;
I sa dugom kosom od zlatnih uvojaka oko obraza ... &lt;br /&gt;
Imam momčića nalik prekrasnim dječacima dženetskim &lt;br /&gt;
Velikih, krasnih očiju njegovih}}

Pravnici [[Hanefijski mezheb|hanefijskog]] mezheba ovom problemu posvetili su se ozbiljno, propitujući mogućnost ali na koncu odbijajući pomisao da će homoseksualni užici, isto kao i vino, iako ovosvjetovno zabranjeni biti dozvoljeni u [[Ahiret|zagrobnom životu]].&lt;ref name=EoQ/&gt;&lt;ref name=iranica-law/&gt; Ibn 'Abidinova Hashiya bilježi diskusiju bagdadskih učenjaka iz jedanaestog vijeka, gdje su pojedini stali u odbranu takve analogije.&lt;ref&gt;{{cite book |last= Lange|first= Christian|author-link= |date= 2016|title= Paradise and Hell in Islamic Traditions|url= |location= Cambridge United Kingdom|publisher= Cambridge University Press|page= |isbn=978-0-521-50637-3}}&lt;/ref&gt;

==== U hadisu ====
[[Hadis]]i svjedoče da [[Homoseksualno ponašanje|homoseksualni odnosi]] nisu bili strani fenomen na [[Arabijsko poluostrvo|Arabijskom poluostrvu u sedmom vijeku]].&lt;ref name=&quot;Conclusion Islamic Homosexualities&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;autogenerated1983&quot;/&gt; Međutim, s obzirom na to da Kuran ne uspostavlja sankcije za homoseksualne postupke, islamski zakonodavci su se sve više okretali izričitijim hadiskim tekstovima tražeći odgovarajuću kaznu.&lt;ref name=EoQ/&gt;&lt;ref name=&quot;hmy&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;autogenerated1983&quot;&gt;{{cite encyclopedia |year=1986 |title=Liwāṭ |editor1-last=Bosworth |editor1-first=C. E. |editor1-link=Clifford Edmund Bosworth |editor2-last=van Donzel |editor2-first=E. J. |editor2-link=Emeri Johannes van Donzel |editor3-last=Heinrichs |editor3-first=W. P. |editor3-link=Wolfhart Heinrichs |editor4-last=Lewis |editor4-first=B. |editor5-last=Pellat |editor5-first=Ch. |editor5-link=Charles Pellat |encyclopedia=[[Encyclopaedia of Islam#2nd edition, EI2|Encyclopaedia of Islam, Second Edition]] |location=[[Leiden]] |publisher=[[Brill Publishers]] |volume=5 |doi=10.1163/1573-3912_islam_SIM_4677 |isbn=978-90-04-16121-4}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;hmy&quot;&gt;{{cite web |author1=Mohd Izwan bin Md Yusof |display-authors=1|author2=Muhd. Najib bin Abdul Kadir |author3=Mazlan bin Ibrahim |author4=Khader bin Ahmad |author5=Murshidi bin Mohd Noor |author6=Saiful Azhar bin Saadon |title=Hadith Sahih on Behaviour of LGBT |url=http://www.islam.gov.my/images/ePenerbitan/Hadis-hadis_Sahih_Berkaitan_Perlakuan_LGBT_BI.pdf |website=islam.gov.my |publisher=[[Government of Malaysia]] |access-date=26. 7. 2019 |archive-date=24. 10. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181024202538/http://www.islam.gov.my/images/ePenerbitan/Hadis-hadis_Sahih_Berkaitan_Perlakuan_LGBT_BI.pdf |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

{{blockquote|tekst=Od Ebu Muse el-Eš'arija, prenosi se da je Poslanik rekao: &quot;Kada žena priđe ženi, obje su bludnice, a kada muškarac priđe muškarcu, obojica su bludnici.&quot;|Al-Tabarani u al-Mu‘jam al-Awat: 4157, Al-Bayhaqi, Su‘ab al-Iman: 5075}}

Premda se u najpoznatijim i najvjerodostojnijim hadiskim zbirkama (''[[Sahih al-Bukhari]]'' i ''[[Sahih Muslim]]'') ne pronalaze izvještaji koji tretiraju homoseksualnost, ostale priznate zbirke navode brojne kritike na račun &quot;postupka Lutovog naroda&quot; ([[analni seks između muškaraca]]).&lt;ref name=iranica-law/&gt;

Sudeći po [[Oliver Leaman|Oliveru Leamanu]], predaje dopuštaju homoerotske osjećaje ukoliko ne rezultiraju činom.&lt;ref name=&quot;Conclusion Islamic Homosexualities&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;leaman&quot;&gt;{{cite encyclopedia |first=Oliver |last=Leaman |entry=Homosexuality |encyclopedia=The Oxford Encyclopedia of the Islamic World |editor=John L. Esposito |publisher=Oxford University Press |location=Oxford |year=2009 |url=http://www.oxfordreference.com/view/10.1093/acref/9780195305135.001.0001/acref-9780195305135-e-0949 |url-access=subscription |quote=This ambiguity is reflected in the ḥadīth of the Prophet, some of which make a distinction between the partners in a homosexual act, and many of which seem to permit homoerotic feelings, as long as those feelings are not translated into action. |isbn=9780195305135 |access-date=7. 7. 2017 |archive-date=11. 8. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170811201009/http://www.oxfordreference.com/view/10.1093/acref/9780195305135.001.0001/acref-9780195305135-e-0949 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Ipak, u jednom hadisu pripisanom direktno Muhammedu, a prisutnom u više različitih verzija, poslanik potvrđuje iskušenje homoerotike prema dječacima i upozorava [[Ashabi|ashabe]] na to: &quot;Ne gledajte golobrade mladiće, jer zaista su im oči zamamnije negoli u ''[[hurija|hurija]]''&quot;&lt;ref name=&quot;Muhammad Homosexuality&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=ZEAEnGz7CLAC&amp;pg=PA14|page=14|author=Elyse Semerdjian|title=&quot;Off the Straight Path&quot;: Illicit Sex, Law, and Community in Ottoman Aleppo|publisher=Syracuse University Press|year=2008|quote=one hadith acknowledged the temptation to indulge in sex with young men: &quot;Do not gaze at the beardless youths, for verily they have eyes more tempting than the ''houris'' [big-eyed maidens].&quot;|isbn=9780815631736}}&lt;/ref&gt; ili &quot;... jer zaista naliče na ''hurije''&quot;.&lt;ref name=&quot;Muhammad Homosexuality&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|script-title=ar:كشف الخفاء ومزيل الإلباس |title=Kash Al-khafa |author=إسماعيل العجلوني(Ismail Ajlouni)|page=hadith no. 2997|quote={{lang|ar|لا تنظروا إلى المردان فإن فيهم لمحة من الحور}}}} (cf. [[Dictionary of Modern Written Arabic]] 3rd ed. p. 878: {{lang|ar|فيه لمحة من ابيه}} = he looks like his father)&lt;/ref&gt; Ti mladići bez brade su nadalje portretirani u kitnjastim odorama i mirišljave kose.&lt;ref name=&quot;Muhammad Homosexuality&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite encyclopedia|encyclopedia=Homosexuality and Religion: An Encyclopedia|title=Islam|author=Elyse Semerdjian|page=131|editor=Jeffrey S. Siker|publisher=Greenwood Press|year=2007|quote=The Prophet also issued warnings such as &quot;do not gaze at the beardless youths, for verily they have eyes more tempting than the houris&quot; (Wright, 7). These beardless boys are also described as wearing sumptuous robes and having perfumed hair.}}&lt;/ref&gt; Shodno navedenom, vjerski poglavari koji su u sumnji spram muškog kontrolisanja strasti su zabranjivali samo gledanje i žudnju spram osoba oba spola.&lt;ref name=&quot;Conclusion Islamic Homosexualities&quot;/&gt;

Dodatno, postoje &quot;navodni (ali kontradiktorni) izvještaji&quot; (''athar'') ranih [[halifa]] o provedenim presudama sodomije.&lt;ref name=iranica-law/&gt;&lt;ref name=&quot;Muhammad Homosexuality&quot;/&gt; Smatra se da je [[Ebu-Bekr]] sugerisao bacanje zida na optuženika ili njegovo [[Spaljivanje na lomači|živo spaljivanje]],&lt;ref name=&quot;Muhammad Homosexuality&quot;/&gt; dok [[Alija ibn Ebu-Talib|Ali]] navodno naređuje smrt kamenovanjem za jednoga prijestupnika a drugog naređuje baciti naglavačke sa najvišeg mjesta u gradu; a prema riječima [[Ibn-Abbas]]a taj zadnji čin potrebno je popratiti [[Kamenovanje u islamu|kamenovanjem]].&lt;ref name=&quot;autogenerated1983&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Muhammad Homosexuality&quot;/&gt;

Hadisa koji bilježe homoerotične pojave kod žena osjetno je manje;&lt;ref&gt;{{cite encyclopedia|author1=Al-Hurr al-Aamili|author-link1=Al-Hurr al-Aamili|title=Wasā'il al-Shīʿa|title-link=Wasā'il al-Shīʿa|script-title=ar: وسائل الشيعة|trans-title=Things of the followers|language=ar|at=Hadith number 34467-34481}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Atighetchi|first1=Dariusch|title=Islamic bioethics problems and perspectives|date=2007|publisher=Springer Science &amp; Business Media|location=New York|isbn=9781402049620|page=149|url=https://books.google.com/books?id=Tdm9V89lW3IC&amp;pg=PA149|access-date=13. 7. 2017|archive-date=19. 4. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230419034034/https://books.google.com/books?id=Tdm9V89lW3IC&amp;pg=PA149|url-status=live}}&lt;/ref&gt; i kazne za [[Lezbijstvo|lezbijstvo]] nisu razjašnjene.

==== U tradicionalnoj jurisprudenciji ====
Rijetkost eksplicitnih navoda u hadisu te neslaganje informacija o odlukama prvih vladara donijeli su nesuglasice među islamskim učenjacima u tumačenju propisnih kazni.&lt;ref name=&quot;iranica-law&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ia601301.us.archive.org&quot; /&gt; Islamsko pravo (fikh) ne posmatra seksualnost na ovaj način shvatajući da taj koncept u klasičnom zakonu nosi terminološku osnovu ''[[liwat]]'' te ''[[zinaluk|zina]]''.&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Habib |first=Samar |url=https://books.google.com/books?id=9y_TyzK9_5oC&amp;q=homosexuality+fiqh&amp;pg=PA217 |title=Islam and Homosexuality |date=2010 |publisher=ABC-CLIO |isbn=978-0-313-37903-1 |pages=204 |access-date=2. 10. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230419034026/https://books.google.com/books?id=9y_TyzK9_5oC&amp;q=homosexuality+fiqh&amp;pg=PA217 |archive-date=19. 4. 2023 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Uglavnom, opće stanovište je da takvi postupci nemaju mjesta u pravno odobrenom obliku jer su se događali van zakonski dozvoljenog islamskog [[Brak u islamu|braka]].&lt;ref&gt;{{cite encyclopedia |year=2014 |title=Homosexuality |encyclopedia=The Oxford Dictionary of Islam |publisher=Oxford University Press |location=Oxford |url=http://www.oxfordislamicstudies.com/article/opr/t125/e874 |access-date=7. 7. 2017 |editor=John L. Esposito |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20211214201353/http://www.oxfordislamicstudies.com/article/opr/t125/e874 |archive-date=14. 12. 2021}}&lt;/ref&gt; Svi [[Fikh|glavni pravci islamskog prava]] osudili su ovaj pristup shodno njegovom kršenju moralnih i legalnih pravila i učenja o [[Islamski pogledi na analni seks|''liwatu'']] (analnom seksu) ističući takve prekršaje podvrgnute kazni,&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Habib |first=Samar |url=https://books.google.com/books?id=9y_TyzK9_5oC&amp;q=homosexuality+fiqh&amp;pg=PA217 |title=Islam and Homosexuality |date=2010 |publisher=ABC-CLIO |isbn=978-0-313-37903-1 |pages=208 |access-date=2. 10. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230419034026/https://books.google.com/books?id=9y_TyzK9_5oC&amp;q=homosexuality+fiqh&amp;pg=PA217 |archive-date=19. 4. 2023 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; te su se tako tretirali sa podudaranjima sličnim zakonima koji propisuju mjere vezane za ''[[zinaluk|zina]]''.&lt;ref name=&quot;peters&quot;&gt;{{Cite book |last=Peters |first=Rudolph |title=Crime and Punishment in Islamic Law: Theory and Practice from the Sixteenth to the Twenty-First Century |url=https://archive.org/details/crimepunishmenti0000pete |url-access=limited |publisher=Cambridge University Press |year=2006 |pages=[https://archive.org/details/crimepunishmenti0000pete/page/61 61]–62 }}&lt;/ref&gt;

Zbog strogih zahtjeva klasičnog suda za priznavanje takvih djela pred lice zakona pri traženju kazne za kršenje takvih moralnih kodeksa, sudije propisuju smrt u određenom broju oblika i situacija (ili pak po pitanjima koja odstupaju od striktnih presuda), i te sudije mogu biti iz raznih islamskih [[Mezheb|pravaca]].&lt;ref name=&quot;peters&quot; /&gt; Dok hanbelije izriču istu presudu o svim vrstama sodomije tražeći za iste smrtonosne presude u svim fazama u okvirima striktnih opisa prekršaja (za sve odrasle slobodne počinioce), ostale škole (naročito [[Hanefijski mezheb|hanefijska]]) opcije svode na odluku pojedinog sudije oslanjajući se na težinu samog djela uz olakšavajuće kazne poput ublažavanja sankcija smanjivanjem udaraca, bez fizičkih posljedica.&lt;ref name=&quot;autogenerated1983&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;peters&quot; /&gt;

=== Rodno varijantne osobe ===
{{Glavni|Mukhannathun}}

U [[Arapska književnost|klasičnoj arapskoj]] i [[Islamska književnost|islamskoj]] književnosti izraz u množini ''[[mukhannathun]]'' (jednina: ''mukhannath'') bio je termin koji se upotrebljavao za opisivanje [[Rodne varijacije|rodno varijantnih osoba]], a obično se odnosio na [[Feminiziranost|feminizirane]] [[muškarci|muškarce]] ili osobe s dvosmislenim spolnim karakteristikama, koji su izgledali ženstveno i funkcionisali seksualno ili socijalno u [[Rodne uloge|ulogama]] koje su obično pripadale [[žene|ženama]].&lt;ref name=&quot;TEOEM&quot;&gt;{{cite journal |last=Rowson |first=Everett K. |author-link=Everett K. Rowson |title=The Effeminates of Early Medina |journal=[[Journal of the American Oriental Society]] |publisher=[[American Oriental Society]] |volume=111 |issue=4 |pages=671–693 |date= 1991 |url=http://www.williamapercy.com/wiki/images/The_effeminates_of_early_medina.pdf |doi=10.2307/603399 |issn=0003-0279 |jstor=603399 |citeseerx=10.1.1.693.1504 |lccn=12032032 |oclc=47785421 |s2cid=163738149 |access-date=7. 11. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081001195534/http://www.williamapercy.com/wiki/images/The_effeminates_of_early_medina.pdf |archive-date=1. 10. 2008 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;TransgenderHealth 2020&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Geissinger 2021&quot;&gt;{{cite book |author-last=Geissinger |author-first=Ash |year=2021 |chapter=Applying Gender and Queer Theory to Pre-modern sources |chapter-url=https://books.google.com/books?id=ABYHEAAAQBAJ&amp;pg=PA101 |editor-last=Howe |editor-first=Justine |title=The Routledge Handbook of Islam and Gender |location=[[London]] i [[New York City|New York]] |publisher=[[Routledge]] |edition=1st |pages=101–115 |doi=10.4324/9781351256568-6 |isbn=978-1-351-25656-8 |s2cid=224909490 |access-date=9. 11. 2021 |archive-date=19. 4. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230419034025/https://books.google.com/books?id=ABYHEAAAQBAJ&amp;pg=PA101 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Transgenderism 2017&quot;&gt;{{cite journal |last=Alipour |first=Mehrdad |date=2017 |title=Islamic shari'a law, neotraditionalist Muslim scholars and transgender sex-reassignment surgery: A case study of Ayatollah Khomeini's and Sheikh al-Tantawi's fatwas |journal=[[International Journal of Transgenderism]] |publisher=[[Taylor &amp; Francis]] |volume=18 |issue=1 |pages=91–103 |doi=10.1080/15532739.2016.1250239 |doi-access=free |issn=1553-2739 |lccn=2004213389 |oclc=56795128 |s2cid=152120329 }}&lt;/ref&gt; Prema riječima iranskog stručnjaka Mehrdada Alipoura, &quot;u predmodernom dobu, muslimanska društva bila su svjesna pet manifestacija rodne neodređenosti: Ovo se može vidjeti kroz ličnosti poput ''khasi'' (eunuha), ''[[Hijra|hijre]]'', ''mukhannath'', ''mamsuh'' i ''khuntha'' (hermafrodit/interseksualan).&quot;&lt;ref name=&quot;Transgenderism 2017&quot;/&gt; Specijalisti za [[Rodne studije|rodne studije]] Aisya Aymanee M. Zaharin i Maria Pallotta-Chiarolli daju sljedeće pojašnjenje uloge izraza ''mukhannath'' na bazi brojnih studija u obimnim tekstovima hadiskih rasprava:
{{blockquote|tekst=Razni stručnjaci poput Alipoura (2017) i Rowsona (1991) pozivaju se na prisustvo onih zvanih ''mukhannath'' čije karakteristike liče na žensko kretanje... Za [[Trans žena|trans žene]] se u arapskom koristi pojam ''mukhannith'' i oni su, navodno za razliku od ''mukhannatha'' osobe koje prolaze fizičku preobrazbu kroz promjene spolnih karakteristika... Nasuprot navedenima, ''khuntha'', ili [[Interseksualnost|interseksualna osoba]], osoba je koja rađanjem sadrži odlike za oba spola, tako da su te osobe prepoznate i zaštićene unutar zakonskih učenja islama... I mada u Kuranu nema očitog spominjanja ovih pojmova, isti propisi dozvoljavaju prepoznavanje &quot;neprokreacije&quot; u istom nivou kao i odsustvo djece...&lt;ref name=&quot;TransgenderHealth 2020&quot;/&gt;}}

Starije izjave učenjaka iz domena historijske dokumentacije vezane uz rad čuvenog prenosioca učenja i islamskog učenjaka, a naprimjer to je i hadiski poznavalac [[An-Nawawi]], prepoznaju pojam mukhannath.&lt;blockquote&gt;Mukhannath je onaj (&quot;muškarac&quot;) koji u svojim pokretima, svojoj pojavi i u svom govoru nosi obilježja žene. Postoje dva tipa; prvi je onaj kod kojeg su ova svojstva urođena, on ih nije sam uzeo te na tome nema grijeha, nema krivice i nema stida, sve dok on to ne zloupotrebljava radi zarade... Drugi pak svjesno poprima ženska obilježja neetično i time nosi teret prestupništva shodno nepoštivanju morala.&lt;ref name=&quot;TEOEM&quot;/&gt;&lt;/blockquote&gt;Pojedine izreke Poslanika bilježe prepoznavanja te kažnjavanje i isključenje nekolicine osoba pod ovim terminima usljed njihovog miješanja s osobama van kruga dozvoljenog odnosa.

=== Druge seksualne prepoznatljivosti ===
Shvatanje o različitim seksualnim aspektima i osjećanjima u okrilju kuranskih razmatranja ostaje limitirano kod naučnika; klasična i prepoznatljiva učenja iz islamskog pravnog registra donose primarnu diskusiju propisa zakona u postavljanju ograničenja po onom što bi ugrozilo temeljne izjave. Riječ homoseksualnost zaista nema jasnog spominjanja unutar islamske misli većeg dometa ukoliko ne referiše na bludničenje istospolnih okvira te oblike grijeha prema prijašnjim vjerovjesnicima kao sa primjerom historijske sodomije u priči oko učenja koje se spaja sa Poslanikom Luthom... Srodni pojmovi koje donosi diskurs unutar religije i okoline prepoznaje nedostatak specifikacija identiteta o onome u domenu današnjeg poimanja savremenih pravaca te o biseksualnosti i prepoznatljivoj [[aseksualnost|aseksualnosti]]&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Aulia |first=M. Ayatullah Firman |title=LGBT Perspective of Nature, Sharia Law and Interpretation of the Qur'an, Ministry of Religion of the Republic of Indonesia, Surah al-A'raf Verses 80–81 |journal=Al-Irfani: Journal of Al Qur'anic and Tafsir |volume=5 |issue=1 |year=2024 |pages=26–45 |doi=10.51700/irfani.v5i1.602}}&lt;/ref&gt;.

== Moderni zakoni u većinski muslimanskim zemljama {{Anchor|Homosexuality_laws_in_majority-Muslim_countries}}==
{{Further|LGBT prava po državama ili teritorijama}}

[[Datoteka:World laws pertaining to homosexual relationships and expression.svg|mini|280px|Istopolni odnosi ilegalni: {{legend|#800000|[[Smrtna kazna]]}}{{legend|#cc6633|Smrtna kazna u zakonu, ali se ne primjenjuje}}{{legend|#ec8028|Zatvorska kazna}} {{legend|#f9dc36|Neprovedena kazna}}]]

=== Kriminalizacija ===
{{Further|Kriminalizacija homoseksualnosti}}

Međunarodni propisi u modernim državama daju i dalje izreku smrti i oštre zatvorske kazne u zemljama pogođenim rigoroznim pristupima u okvirima sudskih procedura; one variraju i danas općenito zahvataju veće regije u azijskim okvirima ili državnim uredima pod afričkim okriljem. [[Ujedinjeni Arapski Emirati]], [[Saudijska Arabija]], [[Irak]], i slično donose razmatranja smrtnih presuda ili u nekim regijama [[Malezija|Malezije]] dugogodišnje presude te zatvorske okvire sa uvažavanjem vjerskih odbora koji bi to u skladu iznosili spram razmatranja shodno šerijatu. Afganistan donosi u svojoj vlasti (značajno talibanske organizacije) istupanja u strogim zatvorima ili progonima homoseksualnih formi usljed strogog propisivanja te smrtonosnih procesa ukoliko doznaju počinjenje.
Državni sudovi unutar [[Katar]]a osuđivali su ljude i po nejasnim moralnim postavkama te su pretrpjeli kritike međunarodnih aktera iz domena zaštite prava iz svih nivoa UN-a.

=== Legalizacija ===
[[Datoteka:21. İstanbul Onur Yürüyüşü Gay Pride (58).jpg|250px|mini|Parada ponosa 2013, Istanbul, Turska.]]
Istospolni odnosi legalni su u državama i pokrajinama kao što su [[Albanija]], [[Azerbejdžan]], [[Bahrein]], [[Bosna i Hercegovina]], [[Obala Slonovače]], [[Džibuti]], [[Gvineja-Bisau]], [[Jordan]], [[Kazahstan]], [[Kosovo]], [[Kirgistan]], [[Niger]], [[Tadžikistan]], [[Turska]], područje [[Zapadna obala|Zapadne obale]] ([[Država Palestina]]), [[Indonezija]] (''[[de jure]]''; sa izuzetkom provincije [[Aceh]]), i na području [[Sjeverni Kipar|Sjevernog Kipra]]. U Albaniji i Turskoj su prisutna zalaganja i borbe za legalizaciju brakova onih pripadnosti koje traže jednaka shvatanja s obzirom na pripadanja istog pola u državnim propisima.&lt;ref name=&quot;Lowen&quot;&gt;{{cite news |last=Lowen |first=Mark |url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/8177544.stm |title=Albania 'to approve gay marriage' |work=BBC News |date=30. 7. 2009 |access-date=22. 4. 2013 |archive-date=5. 3. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190305133216/http://news.bbc.co.uk/2/hi/8177544.stm |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

==== Zaštita od diskriminacije ====
Među navedenim državama i onim sa uvažavanjem manjina i njihovim istupanjem, ističe se pravilo tolerancije prisutno i unutar kosovske ustave administracije zaštite i podrške prava. BiH je zaštitu protiv napada i diskriminacije osigurala još pravnim okvirom i Zakonima iz ranijih 2009-ih, štiteći one napadnute spram identitetskih opredjeljenja na spol ili odabir.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Law on Prohibition of Discrimination |url=https://www.osce.org/mission-to-bosnia-and-herzegovina/378832?download=true |access-date=31. 8. 2025 |website=Organization for Security and Co-operation in Europe}}&lt;/ref&gt;

== Javno mnijenje među muslimanima ==
Istraživanja organizacija popratnih anketa te navodi svjedoče uvažavanju pojedinih muslimanskih opredjeljenja, pogotovo prepoznatljivoj manjoj diskriminaciji usljed integracije i sticanja višeg vida edukativne tolerancije; države zapada pokazale su veću podudarnost u podršci shvatanja i pomoći LGBTQ nivoima unutar domena podržanog u Americi te manjem stepenu evropskih migracijskih struja, ali primjećuje se jasan rasjed kod domena muslimanskog prepoznavanja unutar pretežito istočnih država uz naglašenost većinskog muslimanskog postotka stanovništva gdje preovladava protivljenje po svim dobnim razmacima (kod mlađih nerijetko oštrija linija protivljenja shodno izričitim medreskim sistemima te manjoj vanjskoj usmjerenosti integracija).&lt;ref name=GlobalDivide&gt;{{cite web|url=http://www.pewglobal.org/2013/06/04/the-global-divide-on-homosexuality/|publisher=[[Pew Research Center]]|title=The Global Divide on Homosexuality|date=4. 6. 2013|access-date=9. 6. 2013|archive-date=3. 11. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131103034522/http://www.pewglobal.org/2013/06/04/the-global-divide-on-homosexuality/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

== LGBTQ pokreti unutar islama ==
Značajan rast podrške unutar muslimanskog stanovništva razvio se unutar naprednih shvatanja manjina na teritorijima šire posvećenosti i u sklopu vjerskih domena, donoseći uspostavljanje imamskih funkcija iz LGBTQ slojeva koji se pretežno koncentrišu zapadom a uključuju muslimanske fondacije, džamije i vijeća otvorena za inkluzivno praktikovanje i propovijed. Organizacije bilježe formiranje otvorenih domova sa punom ravnopravnošću spolova uz prisustvovanje trans, gej, i drugih skupina obredu bez prisile odricanja identiteta. Osnivači takvih organizacija zabilježili su podizanja svijesti kroz brojne aktivističke pohode, te pružili zaštitu u procesima nalaženja istomišljenika s prepoznavanjem jednakog odricanja tradicionalističke okoline i strogih pogubnih formi islamskih radikalista.&lt;ref&gt;{{cite web|last=Banerji|first=Robin|date=30. 11. 2012|title=Gay-friendly 'mosque' opens in Paris|url=https://www.bbc.co.uk/news/world-europe-20547335|access-date=27. 3. 2021|website=BBC|archive-date=21. 9. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220921070447/https://www.bbc.co.uk/news/world-europe-20547335|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Rodne uloge u islamu]]
* [[Seksualnost u islamu|Islamska seksualna jurisprudencija]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Dodatna literatura ==
{{refbegin}}
* {{Cite book |last=Birdal |first=Mehmet Sinan |year=2020 |chapter=The State of Being LGBT in the Age of Reaction: Post-2011 Visibility and Repression in the Middle East and North Africa |editor1-last=Bosia |editor1-first=Michael J. |editor2-last=McEvoy |editor2-first=Sandra M. |editor3-last=Rahman |editor3-first=Momin|display-editors=1 |title=The Oxford Handbook of Global LGBT and Sexual Diversity Politics |location=[[Oxford]] i [[New York City|New York]] |publisher=[[Oxford University Press]] |doi=10.1093/oxfordhb/9780190673741.013.16 |isbn=9780190673741}}
* {{cite book |last=García Rodríguez |first=Diego |author-link=Diego Garcia Rodriguez |title=Gender, Sexuality and Islam in Contemporary Indonesia: Queer Muslims and their Allies |publisher=Routledge |year=2023 |isbn=9781032298825}}
{{refend}}

== Vanjski linkovi ==
{{commons category|Homosexuality and Islam}}
* [https://www.youtube.com/playlist?list=PLE3saqAXcc3ahCLB4FWqyd7XAJ_Lh72IZ Serija predavanja o LGBTQI]

[[Kategorija:Seksualna orijentacija]]
[[Kategorija:LGBTQ i islam| ]]</text>
      <sha1>svqamyxa8i4x66091fn9zunpr7c58gs</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Historija psihologije</title>
    <ns>0</ns>
    <id>534902</id>
    <revision>
      <id>3917609</id>
      <parentid>3894516</parentid>
      <timestamp>2026-08-11T19:58:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3917609</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23107" sha1="geqqsnnww6puw6yiqdxjci1dpeajj7p" xml:space="preserve">{{Psihologija bočna traka}}

[[Psihologija]] se definiše kao naučna disciplina koja proučava mentalne procese, ponašanje i načine na koje ljudi i životinje doživljavaju svijet oko sebe i reaguju na njega. Kao savremena nauka, psihologija se razvila iz dugotrajnog interesovanja za ljudski um, emocije i [[ponašanje]], koje je bilo prisutno još od najstarijih [[civilizacija]], uključujući [[Stari Egipat|Egipat]], [[Perzija|Perziju]], [[Stara Grčka|Grčku]], [[Historija Kine|Kinu]] i [[Historija Indije|Indiju]].

U tim ranim filozofskim i kulturnim tradicijama psihološka pitanja nisu bila izdvojena kao posebna naučna disciplina, već su se razmatrala u okviru [[Filozofija|filozofije]], [[Medicina|medicine]] i općih učenja o čovjeku. Razvojem eksperimentalnog pristupa u 19. vijeku, [[psihologija]] dobija status samostalne naučne discipline, kada se formiraju prvi sistematski pristupi proučavanju mentalnih procesa.

U tom kontekstu, značajnu ulogu ima [[Gustav Fechner]], koji je 1854. u njemačkom gradu [[Leipzig]]u postavio prvu teoriju o načinu na koji ljudi donose procjene o osjetilnim iskustvima, te razvio metode za njihovo eksperimentalno proučavanje.&lt;ref name=&quot;Hall1912&quot;&gt;{{cite book |last=Hall |first=G. Stanley |year=1912 |title=Founders of Modern Psychology |publisher=D. Appleton and Company |location=New York, London |url=https://archive.org/download/foundersofmodern1912hall/foundersofmodern1912hall.pdf}}&lt;/ref&gt; Njegov rad doprinio je razvoju [[teorija detekcije signala|teorije detekcije signala]] i statističkih teorija komparativnog prosuđivanja, koje su kasnije imale značajan utjecaj na razvoj eksperimentalnih metoda u psihologiji.&lt;ref name=&quot;Link1994&quot;&gt;{{cite journal |last=Link |first=Stephen Warren |year=1994 |title=Rediscovering the Past: Gustav Fechner and Signal Detection Theory |journal=Psychological Science |volume=5 |issue=6 |pages=335–340 |doi=10.1111/j.1467-9280.1994.tb00282.x |url=https://www.researchgate.net/publication/258181031_Rediscovering_the_Past_Gustav_Fechner_and_Signal_Detection_Theory}}&lt;/ref&gt;

Na tim osnovama dalje se razvija [[eksperimentalna psihologija]], a posebno značajan doprinos daje [[Wilhelm Wundt]], koji 1879. u [[Leipzig]]u osniva prvi psihološki laboratorij. Ovaj događaj se u historiji psihologije često smatra simboličnim početkom razvoja psihologije kao samostalne nauke. Wundt je ujedno bio i jedan od prvih naučnika koji se profesionalno identifikovao kao ″psiholog″.&lt;ref name=&quot;NicolasFerrand1999&quot;&gt;{{cite journal |last1=Nicolas |first1=Serge |last2=Ferrand |first2=Ludovic |year=1999 |title=Wundt's Laboratory at Leipzig in 1891 |journal=History of Psychology |volume=2 |issue=3 |pages=194–203 |doi=10.1037//1093-4510.2.3.194 |url=https://www.researchgate.net/publication/11727302_Wundt's_Laboratory_at_Leipzig_in_1891}}&lt;/ref&gt;

Pored njega, važnim pretečom savremene psihologije smatra se i [[Ferdinand Ueberwasser]] (1752–1812), koji je još krajem 18. vijeka koristio termin empirijska psihologija te predavao sadržaje iz ove oblasti na Starom univerzitetu u Münsteru u [[Njemačka|Njemačkoj]].&lt;ref name=&quot;SchwarzPfister2016&quot;&gt;{{cite journal |last1=Schwarz |first1=Katharina A. |last2=Pfister |first2=Roland |year=2016 |title=Scientific Psychology in the 18th Century: A Historical Rediscovery |journal=Perspectives on Psychological Science |volume=11 |issue=3 |pages=399–407 |doi=10.1177/1745691616635601 |pmid=27217252 |s2cid=6784135|url=https://www.academia.edu/96197097/Scientific_Psychology_in_the_18th_Century_A_Historical_Rediscovery}}&lt;/ref&gt;

U ranoj fazi razvoja psihologije ističu se i [[Hermann Ebbinghaus]], pionir eksperimentalnog istraživanja [[pamćenje|pamćenja]], [[William James]], jedan od osnivača [[pragmatizam|pragmatizma]] u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], te [[Ivan Pavlov]], čija su istraživanja [[klasično uslovljavanje|klasičnog uslovljavanja]] imala dugotrajan utjecaj na razvoj teorija učenja.

Nakon uspostavljanja [[eksperimentalna psihologija|eksperimentalne psihologije]], krajem 19. vijeka dolazi do postepenog razvoja različitih specijaliziranih disciplina [[Primijenjena psihologija|primijenjene psihologije]] u kojima se psihološka saznanja počinju koristiti za rješavanje praktičnih problema u [[Obrazovanje|obrazovanju]], radu, pravu i kliničkoj praksi.

U oblasti obrazovanja, [[G. Stanley Hall]] početkom 1880-ih godina uvodi naučnu [[pedagogija|pedagogiju]] u [[Sjedinjene Američke Države]], oslanjajući se na njemačke modele obrazovanja i psihološkog istraživanja. Nešto kasnije (tokom 1890-ih), [[John Dewey]] razvija teoriju obrazovanja zasnovanu na iskustvenom učenju i praktičnoj primjeni znanja.

Paralelno s razvojem psihologije u oblasti obrazovanja, krajem 19. vijeka počinje i primjena psihologije u drugim društvenim oblastima. [[Hugo Münsterberg]] 1890-ih godina piše o primjeni psiholoških principa u industriji, pravu i organizaciji rada, što predstavlja početak razvoja [[Industrijska i organizacijska psihologija|industrijske i organizacijske psihologije]].

U oblasti kliničke prakse, [[Lightner Witmer]] osniva prvu psihološku kliniku, čime se uspostavlja institucionalni okvir za razvoj [[Klinička psihologija|kliničke psihologije]] kao [[Primijenjena psihologija|primijenjene discipline]].

Istovremeno se razvija i psihološko testiranje. [[James McKeen Cattell]] prilagođava antropometrijske metode [[Francis Galton|Francisa Galtona]] i uvodi sistematsko mjerenje mentalnih sposobnosti, što predstavlja početak razvoja standardiziranog psihološkog testiranja.

U [[Beč]]u, [[Sigmund Freud]] razvija teorijski i klinički pristup poznat kao [[psihoanaliza]], koji će imati dugotrajan i značajan utjecaj na razvoj teorijske i kliničke psihologije.&lt;ref name=&quot;Cautin2011&quot;&gt;{{cite book |last=Cautin |first=Robin L. |year=2011 |chapter=A century of psychotherapy, 1860–1960 |title=History of psychotherapy: Continuity and change |edition=2nd |publisher=American Psychological Association |location=Washington |pages=3–38 |doi=10.1037/12353-001 |isbn=978-1-4338-0762-6 |url=https://doi.org/10.1037/12353-001}}&lt;/ref&gt;

Početak 20. vijeka obilježen je kritičkim preispitivanjem dotadašnjeg [[Empirizam|empirizma]], posebno kroz radove [[Edward Titchener|Edwarda Titchenera]].&lt;ref name=&quot;Leahey1981&quot;&gt;{{cite journal |last=Leahey |first=Thomas H. |year=1981 |title=The mistaken mirror: On Wundt's and Titchener's psychologies |journal=Journal of the History of the Behavioral Sciences |volume=17 |issue=2 |pages=273–282 |url=https://www.academia.edu/56554298/The_mistaken_mirror_On_WundtS_and_TitchenerS_psychologies}}&lt;/ref&gt; U tom kontekstu razvija se [[biheviorizam]], pravac koji je osnovao [[John B. Watson]], a koji kasnije značajno proširio [[B. F. Skinner]] kroz koncept [[operantno uslovljavanje|operantnog uslovljavanja]]. Biheviorizam se usmjerava na proučavanje vidljivog ponašanja, koje se smatra pogodnim za naučno istraživanje zbog mogućnosti objektivnog mjerenja i eksperimentalne provjere. Iako su rani bihevioristi odbacivali proučavanje mentalnih procesa kao nedovoljno precizno, kasniji razvoj ovog pravca, posebno u radovima Skinnera, uključuje i analizu mišljenja kao oblika prikrivenog ponašanja na koje se mogu primijeniti isti osnovni principi učenja i ponašanja.

Posljednje decenije 20. vijeka obilježene su razvojem [[kognitivna nauka|kognitivne nauke]], interdisciplinarne oblasti koja se bavi proučavanjem ljudskog uma i mentalnih procesa. Za razliku od ranijih pravaca koji su naglasak stavljali prvenstveno na vidljivo ponašanje, kognitivna nauka ponovo usmjerava istraživanja na procese poput [[mišljenje|mišljenja]], [[Pamćenje|pamćenja]], [[Percepcija|percepcije]], jezika i donošenja odluka. Ovaj pristup razvija se povezivanjem više naučnih disciplina, uključujući [[kognitivna psihologija|kognitivnu psihologiju]], [[lingvistika|lingvistiku]], [[računarstvo]], [[filozofija|filozofiju]], [[biheviorizam]] i [[neurobiologija|neurobiologiju]]. Kombinovanjem teorijskih i eksperimentalnih metoda iz različitih oblasti nastoji se razviti sveobuhvatnije razumijevanje načina na koji ljudski um obrađuje informacije i oblikuje ponašanje. Razvoj kognitivne nauke imao je značajan utjecaj i na druge istraživačke oblasti. Posebno je doprinio razvoju [[vještačka inteligencija|vještačke inteligencije]], u kojoj se modeli ljudskog mišljenja i obrade informacija koriste za razvoj računarskih sistema sposobnih za učenje, zaključivanje i rješavanje problema.

U historiji psihologije često se koristi podjela na različite ″snage″ ili ″valovi″, kojima se označavaju dominantni teorijski pravci i promjene u razvoju psihološke misli i psihoterapijske prakse. Ovakva terminologija naročito se počinje koristiti od 1930-ih godina, kada se razvija [[humanistička psihologija]], poznata i kao ″treći val″ psihologije. Humanistički pristup nastaje kao reakcija na [[psihološki determinizam|determinističke]] tendencije [[biheviorizam|biheviorizma]] [[John B. Watson|Johna B. Watsona]] i [[psihoanaliza|psihoanalize]] [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]], koje su ljudsko ponašanje uglavnom objašnjavale kroz vanjske [[podražaj]]e ili nesvjesne procese.&lt;ref name=&quot;HumanisticPsychology1981&quot;&gt;{{cite book |last1=Angyal |first1=Andras |last2=Maslow |first2=Abraham |last3=Murray |first3=Henry A. |last4=Bugental |first4=J. F. T. |last5=Murphy |first5=Gardner |last6=Rogers |first6=Carl |editor-last=Wolman |editor-first=Benjamin B. |year=1981 |chapter=Humanistic Psychology |title=Contemporary Theories and Systems in Psychology |publisher=Springer US |location=Boston, MA |pages=507–515 |doi=10.1007/978-1-4684-3800-0_14 |isbn=978-1-4684-3800-0 |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.553335}}&lt;/ref&gt;

Za razliku od tih pravaca, humanistička psihologija stavlja naglasak na subjektivno iskustvo, slobodnu volju, lični razvoj i mogućnost samoostvarenja. Među njenim najpoznatijim predstavnicima bili su [[Carl Rogers]], [[Abraham Maslow]], [[Gordon Allport]], [[Erich Fromm]] i [[Rollo May]]. Ideje humanističke psihologije povezane su i s razvojem [[egzistencijalna psihologija|egzistencijalne psihologije]] [[Viktor Frankl|Viktora Frankla]], [[logoterapija|logoterapije]], [[pozitivna psihologija|pozitivne psihologije]], čiji je jedan od vodećih predstavnika [[Martin Seligman]], kao i pristupa [[C. Robert Cloninger|C. R. Cloningera]] usmjerenog na blagostanje i razvoj karaktera.&lt;ref name=&quot;Cloninger2004&quot;&gt;{{cite book |last=Cloninger |first=C. R. |year=2004 |title=Feeling Good: The Science of Well-Being |publisher=Oxford University Press |location=EUA |url=https://archive.org/details/feelinggoodscien0000clon}}&lt;/ref&gt;

Humanistički pristup imao je značajan utjecaj i na razvoj [[transpersonalna psihologija|transpersonalne psihologije]], koja u proučavanje psiholoških procesa uključuje pojmove poput duhovnosti, samotranscendencije, samoaktualizacije i svjesne prisutnosti ({{en|mindfulness}}).&lt;ref name=&quot;FriedmanHartelius2013&quot;&gt;{{cite book |editor-last1=Friedman |editor-first1=Harris L. |editor-last2=Hartelius |editor-first2=Glenn |year=2013 |title=The Wiley-Blackwell Handbook of Transpersonal Psychology |publisher=Wiley-Blackwell |isbn=978-1-119-96755-2 |url=http://ndl.ethernet.edu.et/bitstream/123456789/15088/1/Harris%20L.%20Friedman.pdf |access-date=24. 5. 2026 |archive-date=14. 4. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240414103853/http://ndl.ethernet.edu.et/bitstream/123456789/15088/1/Harris%20L.%20Friedman.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Koncept ″valova″ kasnije se počinje koristiti i u okviru [[kognitivno-bihevioralna terapija|kognitivno-bihevioralne terapije]]. U tom kontekstu, ″prvi val″ odnosi se na rane oblike [[bihevioralna terapija|bihevioralne terapije]], zasnovane na principima učenja i uslovljavanja. ″Drugi val″ obuhvata razvoj [[kognitivna terapija|kognitivne terapije]], posebno kroz rad [[Albert Ellis|Alberta Ellisa]], u kojoj se naglasak stavlja na utjecaj mišljenja i uvjerenja na emocije i ponašanje. Tokom kasnijeg razvoja pojavljuje se i ″treći val″ [[Kognitivno-bihevioralna terapija|kognitivno-bihevioralnih terapija]], koji uključuje pristupe poput [[terapija prihvatanjem i posvećenošću|terapije prihvatanjem i posvećenošću]]. Ovi pristupi naglašavaju prihvatanje iskustava, razvoj samosvijesti, psihološku fleksibilnost i djelovanje u skladu s ličnim vrijednostima, umjesto primarnog fokusiranja na osporavanje negativnih obrazaca mišljenja.&lt;ref name=&quot;Hayes2016&quot;&gt;{{cite journal |last=Hayes |first=Steven C. |year=2016 |title=Acceptance and Commitment Therapy, Relational Frame Theory, and the Third Wave of Behavioral and Cognitive Therapies – Republished Article |journal=Behavior Therapy |volume=47 |issue=6 |pages=869–885 |url=https://www.reachcambridge.com/wp-content/uploads/providing-a-rationale-on-different-treatments.pdf |doi=10.1016/j.beth.2016.11.006 |issn=0005-7894 |pmid=27993338}}&lt;/ref&gt;

Pojedini autori govore i o ″četvrtom valu″ [[Psihoterapija|psihoterapije]], koji nastoji integrisati elemente transpersonalne psihologije i pozitivnog psihološkog razvoja. Međutim, ovakav pristup predmet je određenih kritika zbog teorijske heterogenosti i nedovoljno jasno definisanog metodološkog okvira.&lt;ref name=&quot;Peteet2018&quot;&gt;{{cite journal |last=Peteet |first=J. R. |year=2018 |title=A Fourth Wave of Psychotherapies: Moving Beyond Recovery Toward Well-Being |journal=Harvard Review of Psychiatry |volume=26 |issue=2 |pages=90–95 |doi=10.1097/hrp.0000000000000155 |pmid=29394174 |url=https://www.researchgate.net/publication/322904672_A_Fourth_Wave_of_Psychotherapies_Moving_Beyond_Recovery_Toward_Well-Being}}&lt;/ref&gt;

U novijem periodu pojavljuju se i prijedlozi za razvoj ″petog vala″ psihoterapije, čiji je cilj povezivanje ranijih teorijskih pravaca u jedinstveniji model razumijevanja psiholoških procesa i psihoterapijske prakse.&lt;ref name=&quot;MarquisEtAl2021&quot;&gt;{{cite journal |last1=Marquis |first1=Andre |last2=Henriques |first2=Gregg |last3=Anchin |first3=Jack |last4=Critchfield |first4=Ken |last5=Harris |first5=Jeff |last6=Ingram |first6=Barbara |last7=Magnavita |first7=Jeffrey |last8=Osborn |first8=Kristin |year=2021 |title=Unification: The Fifth Pathway to Psychotherapy Integration |journal=Journal of Contemporary Psychotherapy |volume=51 |issue=4 |doi=10.1007/s10879-021-09506-7 |url=https://www.researchgate.net/publication/351204101_Unification_The_Fifth_Pathway_to_Psychotherapy_Integration}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Henriques2011&quot;&gt;{{cite book |last=Henriques |first=Gregg |year=2011 |title=A New Unified Theory of Psychology |publisher=Springer |doi=10.1007/978-1-4614-0058-5 |isbn=978-1-4614-0057-8 |url=http://www.gregghenriques.com/uploads/2/4/3/6/24368778/preface.pdf}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Henriques_FifthWave_2012&quot;&gt;{{cite web |last=Henriques |first=Gregg |title=Psychotherapy’s Fifth Wave |url=https://www.psychologytoday.com/us/blog/theory-knowledge/201205/psychotherapy-s-fifth-wave |website=Psychology Today |date=2012 |access-date=24. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Rana psihološka misao ==
{{Glavni|Filozofija uma}}

Različite civilizacije kroz historiju razvijale su vlastita tumačenja prirode uma, duše, svijesti, srca i mozga, nastojeći objasniti ljudsko ponašanje, emocije i mentalne procese. U drevnim kulturama psihološka pitanja najčešće su bila povezana sa [[Filozofija|filozofijom]], [[Religija|religijom]] i [[Medicina|medicinom]], a razumijevanje čovjekove psihe razvijalo se kroz mitološka, duhovna i rana naučna objašnjenja.

Među najstarijim poznatim zapisima koji se odnose na funkcije [[Mozak|mozga]] i ponašanja nalaze se medicinski tekstovi iz [[Stari Egipat|starog Egipta]]. Posebno mjesto zauzima [[Edwin Smithov papirus]], koji sadrži jedan od ranih opisa mozga, kao i određena razmatranja o njegovim funkcijama, prikazana u medicinskom i hirurškom kontekstu. Ovi opisi dovode u vezu s [[Imhotep]]om, egipatskim ljekarom i učenjakom koji se smatra prvim egipatskim ljekarom koji je vršio anatomska proučavanja i istraživao ljudsko tijelo. Za razliku od mnogih drugih medicinskih spisa iz antičkog perioda, koji su sadržavali magijske formule i rituale usmjerene na otklanjanje demona i natprirodnih uzroka bolesti, [[Edwin Smithov papirus]] donosi racionalniji pristup liječenju. U njemu su opisani postupci liječenja za gotovo pedeset različitih zdravstvenih stanja, dok se samo u dva slučaja spominju magijske formule za odbijanje zla.&lt;ref name=&quot;Breasted_Papyrus_1930&quot;&gt;{{cite book |last=Breasted |first=James Henry |title=The Edwin Smith Surgical Papyrus: Published in facsimile and hieroglyphic transliteration with translation and commentary in two volumes |url=https://archive.org/details/oip3_20220624/page/n1/mode/2up |volume=1 |date=1930 |publisher=University of Chicago Press |location=Chicago |series=Oriental Institute Publications (OIP 3) |language=en}}&lt;/ref&gt;

Značajan doprinos ranom razvoju psihološke misli dali su i filozofi [[Antička Grčka|antičke Grčke]]. Od [[Tales|Talesa iz Mileta]] pa do mislioca rimskog perioda, razvijaju se teorije o prirodi ljudske [[Psiha|psihe]] (''psuchẽ''), pojmu iz kojeg je kasnije nastao prvi dio naziva ″psihologija″. Pored toga, koristili su i druge pojmove povezane s mentalnim procesima, poput ''nous'', ''thumos'' i ''logistikon''.&lt;ref name=&quot;Everson_Psychology_1991&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Everson |editor-first=Stephen |title=Companions to Ancient Thought 2: Psychology |url=http://edulll.ekt.gr/edulll/retrieve/7050/1883_platostheoryofmind.pdf |date=1991 |publisher=Cambridge University Press |location=New York |isbn=9780521358132 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Green_Groff_2003&quot;&gt;{{cite book |last1=Green |first1=Christopher D. |last2=Groff |first2=Philip R. |title=Early Psychological Thought: Ancient Accounts of Mind and Soul |url=https://archive.org/details/earlypsychologic0000gree/page/n5/mode/2up |date=2003 |publisher=Praeger |location=Westport, Connecticut |isbn=9780275979256 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom klasičnog perioda grčke filozofije, naročito u 5. vijeku p. n. e., razvija se [[naturalizam|naturalistički]] pogled na svijet. Prema tom shvatanju, prirodne pojave i ljudsko ponašanje objašnjavaju se zakonima prirode, a ne djelovanjem bogova, demona ili natprirodnih sila. Takav pristup predstavljao je značajan pomak prema racionalnom i sistematskom proučavanju čovjeka.

Jedan od značajnih predstavnika ovakvog pristupa bio je [[Alkmeon|Alkmeon iz Krotona]], koji je smatrao da je [[mozak]], a ne [[srce]], središte [[mišljenje|mišljenja]] i mentalnih procesa. Proučavajući povezanost osjetilnih nerava i mozga, zaključio je da mentalni procesi potiču iz [[Centralni nervni sistem|centralnog nervnog sistema]]. Također je vjerovao da se uzroci [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]] nalaze u mozgu, te je na osnovu tih shvatanja pokušavao klasifikovati mentalne bolesti i načine njihovog liječenja. Na razvoj ranih psiholoških ideja posebno su utjecali [[Platon]] i [[Aristotel]]. Platon je u djelu ''[[Država (Platon)|Država]]'' razmatrao pitanja duše, znanja i ljudskog ponašanja,&lt;ref name=&quot;Platon_Drzava_2002&quot;&gt;{{cite book |last=Platon |title=Država |url=https://www.ivantic.info/Ostale_knjiige/Platon%20-%20Drzava.pdf |date=2002 |edition=5. |publisher=Beogradski izdavačko-grafički zavod |location=Beograd |language=sr |format=PDF}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Robinson_Plato_1995&quot;&gt;{{cite book |last=Robinson |first=Thomas M. |title=Plato's Psychology |url=https://archive.org/details/platospsychology0000robi/page/n5/mode/2up |date=1995 |publisher=University of Toronto Press |location=Toronto |isbn=9780802075901 |language=en}}&lt;/ref&gt; dok je Aristotel u djelu ''[[O duši]]'' (''De Anima'') sistematski analizirao prirodu duše, opažanja, mišljenja i emocija.&lt;ref name=&quot;Hicks_Aristotle_1907&quot;&gt;{{cite book |last=Aristotel |first1= |author-link=Aristotel |editor-last=Hicks |editor-first=Robert Drew |title=Aristotle: De Anima |url=https://archive.org/details/aristotledeanima005947mbp/page/n7/mode/2up |date=1907 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Durrant_Aristotle_1993&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Durrant |editor-first=Michael |title=Aristotle's De Anima in Focus |url=https://archive.org/details/durrant-0083-aristotles-de-anima-in-focus |date=1993 |publisher=Routledge |location=London |isbn=9780415053402 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Nussbaum_Rorty_1992&quot;&gt;{{cite book |editor1-last=Nussbaum |editor1-first=Martha C. |editor2-last=Rorty |editor2-first=Amélie Oksenberg |title=Essays on Aristotle's De Anima |url=https://archive.org/details/essaysonaristotl0000unse_b2k7 |date=1992 |publisher=Clarendon Press |location=Oxford |isbn=9780198244615 |language=en}}&lt;/ref&gt; Njihove ideje imale su dugotrajan utjecaj na razvoj filozofije, medicine i kasnije psihologije kao naučne discipline.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

=== Naučna društva i udruženja ===
* [https://dpfbih.ba/ Društvo psihologa u Federaciji Bosne i Hercegovine (DPFBIH)]
* [https://dprs.rs.ba/ Društvo psihologa Republike Srpske (DPRS)]
* [https://www.apa.org/ Američko psihološko udruženje (APA)] (en)
* [https://www.bps.org.uk/ Britansko psihološko društvo (BPS)] (en)
* [http://www.eshhs.eu/ Evropsko društvo za historiju humanističkih nauka (ESHHS)] (en)
* [http://www.fhhs.org/ Forum za historiju ljudskih nauka] (en)

=== E-udžbenici i izvori ===
* [https://psycnet.apa.org/ PsycNet – Istraživačka baza Američkog psihološkog udruženja] (en)
* [https://scholar.google.com/ Google Scholar – Pretraživač naučne i akademske literature]
* [https://doi.org/10.25651/1.2022.0005 Gerhard Medicus: Biti čovjek – Premošćivanje jaza između nauka o tijelu i nauka o umu] (Berlin: VWB) (en)
* [http://webspace.ship.edu/cgboer/historyofpsych.html Historija psihologije] – Pregled historijske i filozofske pozadine psihologije (C. George Boeree) (en)

=== Kolekcije primarnih izvora ===
* [http://psychclassics.yorku.ca/index.htm Klasici u historiji psihologije] – Digitalna arhiva primarnih izvora (ur. Christopher D. Green) (en)
* [http://www.fondationjeanpiaget.ch/fjp/site/textes/index.php Fondacija Jean Piaget] – Kolekcija izvora o radu Jeana Piageta (fr) (en)
* [http://galton.org/start.html Sir Francis Galton, F.R.S.] – Digitalna arhiva radova Francisa Galtona (en)

=== Arhivi i dokumentacija ===
* [https://www.apa.org/about/apa/archives Američko psihološko udruženje (APA) – Arhiva] (en)
* [http://www3.uakron.edu/ahap/ Arhiva historije američke psihologije] – Arhiva historije američke psihologije (Univerzitet u Akronu) (en)

=== Multimedijalni resursi ===
[https://www.youtube.com/@cgreen99 Christopher D. Green: Ove sedmice u historiji psihologije] – Podcast serijal o historiji psihologije (en)

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Historija psihologije| ]]
[[Kategorija:Historija nauke po disciplinama|Psihologija]]</text>
      <sha1>geqqsnnww6puw6yiqdxjci1dpeajj7p</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Katica Lacković-Grgin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>534986</id>
    <revision>
      <id>3917669</id>
      <parentid>3894486</parentid>
      <timestamp>2026-08-12T05:16:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3917669</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23241" sha1="7i71go13hxou9s2eibjnujpoam5tift" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime                     = Katica Lacković-Grgin
| slika                   = 
| slika_širina            = 250px
| naslov                  = 
| datum_rođenja           = {{Datum rođenja i godine|1940|10|22}}
| mjesto_rođenja          = [[Reka (Koprivnica)|Reka]], [[Koprivnica]], [[Hrvatska]]
| datum_smrti             = 
| mjesto_smrti            = 
| prebivalište            = [[Zadar]], [[Hrvatska]]
| državljanstvo           = Hrvatsko
| narodnost               = 
| etnicitet               = 
| polje                   = [[Razvojna psihologija]]
| radna_institucija       = {{Plainlist|
* [[Univerzitet u Rijeci]]
* [[Univerzitet u Zadru]]
}}
| alma_mater              = {{Plainlist|
* [[Univerzitet u Zagrebu]] (Filozofski fakultet)
* [[Univerzitet u Ljubljani]] (Filozofski fakultet)
}}
| doktorski_mentor        = 
| doktorski_studenti      = 
| akademski_savjetnici    = 
| uticao_na               = 
| uticali_na_njega        = 
| poznat_po               = {{Plainlist|
* [[Psihologija adolescencije]]
* Psihologija odrasle dobi i starenja
* Istraživanja usamljenosti i samopoimanja
* Prvi univerzitetski udžbenici iz psihologije odrasle dobi i starenja u regiji
}}
| autor_kratica_bot       = 
| autor_kratica_zoo       = 
| nagrade                 = &quot;Psihologijska nagrada Ramiro Bujas&quot; za životno djelo (2009)
| religija                = 
| fusnote                 = Katica Lacković-Grgin je dala značajan doprinos razvoju psihologije na prostorima bivše [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]]
}}

'''Katica Lacković-Grgin''' (rođena 22. oktobra 1940) je [[hrvatska]] [[Psihologija|psihologinja]] i univerzitetska profesorica, poznata po istraživanjima iz oblasti [[Razvojna psihologija|razvojne psihologije]], posebno psihologije adolescencije i psihologije odraslog doba i starenja, sa fokusom na stres i strategije suočavanja, samopoimanje i samopoštovanje, psihosocijalno prilagođavanje, usamljenost i subjektivnu dobrobit.&lt;ref name=&quot;LackovicGrgin_Unizd&quot;&gt;{{cite web |title=Katica Lacković-Grgin, red. prof. u miru – Pozvani predavači |url=https://www.unizd.hr/danipsih/hrvatski/pozvani-predavaci/katica-lackovic-grgin |website=Sveučilište u Zadru - Dani psihologije |access-date=24. 5. 2026 |language=hr}}&lt;/ref&gt;

== Obrazovanje i akademska karijera ==

Katica Lacković-Grgin završila je učiteljsku školu 1960. Studirala je psihologiju na Filozofskom fakultetu [[Univerzitet u Zagrebu|Univerziteta u Zagrebu]], gdje je diplomirala 1967. Doktorirala je 1982. na Filozofskom fakultetu [[Univerzitet u Ljubljani|Univerziteta u Ljubljani]], odbranivši disertaciju pod naslovom ''Roditeljski stil rukovođenja i socijalno ponašanje učenika''.&lt;ref name=&quot;Metel_LackovicGrgin&quot;&gt;{{cite web |title=Katica Lacković-Grgin – Biografija i bibliografija |url=https://library.foi.hr/autori/autor.php?B=1&amp;A=0000005592&amp;E=E0011VLA-Gradska%20knji%C5%BEnica%20i%20%C3%A8itaonica%20METEL%20O%C5%BDEGOVI%C3%86%20Vara%C5%BEdin |website=Baza autora Metelgrad – Fakultet organizacije i informatike Varaždin |access-date=24. 5. 2026 |language=hr }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

Profesionalnu karijeru započela je 1967. kao [[Školska psihologija|školska psihologinja]] u [[Rijeka (grad)|Rijeci]]. Od 1970. radila je kao asistentica, a zatim od 1974. kao profesorica na Pedagoškoj akademiji u Rijeci.&lt;ref name=&quot;Metel_LackovicGrgin&quot; /&gt;

Godine 1976. prelazi na [[Filozofski fakultet u Zadru]], gdje je predavala predmete iz oblasti [[Razvojna psihologija|razvojne psihologije]]. Godine 1978, zajedno sa svojim kolegama, osnovala je Odsjek za psihologiju pri Filozofskom fakultetu u Zadru, tada u sastavu [[Univerzitet u Splitu|Univerziteta u Splitu]].&lt;ref name=&quot;O_Autoru&quot;&gt;{{cite book |title=O autoru knjige Parenthood and Parenting in Croatia |publisher=Google Books |url=https://novapublishers.com/shop/parenthood-and-parenting-in-croatia-a-developmental-and-socio-cultural-perspective/ |date=2015 |access-date=25. 5. 2026 |language=hr}}&lt;/ref&gt; Za docenticu je izabrana 1984, za vanrednu profesoricu 1990, za redovnu profesoricu 1996, a za redovnu profesoricu u trajnom zvanju 2001.&lt;ref name=&quot;Metel_LackovicGrgin&quot; /&gt; U zvanju redovne profesorice radila je do penzionisanja 2008.

Tokom akademske karijere predavala je kao gostujuća profesorica na dodiplomskim, postdiplomskim i doktorskim studijima psihologije na [[Univerzitet u Zagrebu|Univerzitetu u Zagrebu]], kao i na doktorskom studiju [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskog fakulteta u Sarajevu]].&lt;ref name=&quot;Metel_LackovicGrgin&quot; /&gt; Bila je mentorica velikog broja diplomskih, magistarskih i doktorskih radova te voditeljica više naučnih i istraživačkih projekata iz oblasti razvojne psihologije, sa posebnim fokusom na [[Psihologija adolescencije|psihologiju adolescencije]] i [[Razvoj u odrasloj dobi|psihologiju odrasle dobi]] i [[Starenje|starenja]].

== Naučna i publicistička djelatnost ==

Naučni rad Katice Lacković-Grgin usmjeren je na [[Razvojna psihologija|razvojnu psihologiju]], posebno [[Psihologija adolescencije|psihologiju adolescencije]], [[Razvoj u odrasloj dobi|psihologiju odrasle dobi]] i [[Starenje|psihologiju starenja]].

Objavila je oko stotinu naučnih i stručnih radova u domaćim i međunarodnim časopisima i zbornicima radova, među kojima su ''Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru'', ''Društvena istraživanja'', ''Suvremena psihologija'', ''Social Indicators Research'', ''Journal of Adult Development'', ''Adolescence'' i ''Psychology and Education''. Autorica, koautorica i urednica je više univerzitetskih udžbenika i monografija.

U svojim istraživanjima bavila se razvojem samopoimanja i samopoštovanja, stresom i strategijama suočavanja, usamljenošću, žaljenjem, subjektivnom dobrobiti, životnim tranzicijama i samoregulacijom kroz životni ciklus.

Posebnu pažnju posvetila je proučavanju stresa u dječjoj i adolescentskoj dobi, posebno izvorima [[Psihološki stres|stresa]], strategijama suočavanja, ulogom ličnih i okolinskih faktora te psihosocijalnim posljedicama stresnih iskustava. Rezultate višegodišnjih istraživanja objedinila je u monografiji ''Stres u djece i adolescenata: Izvori, posrednici i učinci'' (2004), u kojoj je dala sistematski prikaz teorijskih pristupa i empirijskih istraživanja stresa, s posebnim osvrtom na kognitivne modele stresa, socijalnu podršku, porodične odnose i školski kontekst. Knjiga predstavlja značajan doprinos proučavanju psihosocijalnog prilagođavanja djece i adolescenata te se koristi kao univerzitetska literatura iz oblasti razvojne psihologije.&lt;ref name=&quot;JokicBegic_Recenzija_2008&quot;&gt;{{cite journal |last=Jokić-Begić |first=Nataša |title=Recenzija knjige: Katica Lacković-Grgin: Stres u djece i adolescenata |journal=Sociologija i prostor |url=https://hrcak.srce.hr/en/file/39355 |date=2008 |volume=46 |issue=1 |pages=101–106 |access-date=25. 5. 2026 |language=hr |format=PDF}}&lt;/ref&gt;

Posebno mjesto u njenom naučnom radu zauzimala su istraživanja [[usamljenost]]i u različitoj životnoj dobi. Analizirala je emocionalne i socijalne dimenzije usamljenosti, njenu povezanost sa kvalitetom međuljudskih odnosa i psihološkim faktorima prilagođavanja. U okviru ovog istraživačkog područja objavila je više naučnih radova,&lt;ref name=&quot;LackovicGrgin_Penezic_Soric_1998&quot;&gt;{{cite journal |last1=Lacković-Grgin |first1=Katica |last2=Penezić |last2=Zvjezdan |last3=Sorić |first3=Izabela |title=Usamljenost i samoća studenata: uloga afilijativne motivacije i nekih osobnih značajki |journal=Društvena istraživanja: časopis za opća društvena pitanja |url=https://hrcak.srce.hr/file/32155 |date=1998 |volume=7 |issue=4-5 (36-37) |pages=625–641 |access-date=25. 5. 2026 |language=hr |format=PDF}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;LackovicGrgin_Nekic_Penezic_2009&quot;&gt;{{cite journal |last1=Lacković-Grgin |first1=Katica |last2=Nekić |first2=Marina |last3=Penezić |first3=Zvjezdan |title=Usamljenost žena odrasle dobi: Uloga percipirane kvalitete bračnog odnosa i samostišavanja |journal=Suvremena psihologija |url=https://hrcak.srce.hr/file/122952 |date=2009 |volume=12 |issue=1 |pages=7–22 |access-date=25. 5. 2026 |language=hr |format=PDF}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Soric_LackovicGrgin_Penezic_2000&quot;&gt;{{cite journal |last1=Sorić |first1=Izabela |last2=Lacković-Grgin |first2=Katica |last3=Penezić |first3=Zvjezdan |title=Suočavanje s usamljenošću: značenje iskustva i uzroka usamljenosti |journal=Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru. Razdio filozofije, psihologije, sociologije i pedagogije |url=https://morepress.unizd.hr/journals/radovifpsp/article/view/2530 |date=2000 |volume=39 |issue=16 |pages=17–32 |doi=10.15291/radovifpsp.2530 |access-date=25. 5. 2026 |language=hr}}&lt;/ref&gt; kao i monografiju ''Usamljenost: fenomenologija, teorije i istraživanja'', u kojoj je sistematizovala teorijske pristupe i empirijska istraživanja ovog fenomena.&lt;ref name=&quot;LackovicGrgin_Usamljenost_2008&quot;&gt;{{cite book |last=Lacković-Grgin |first=Katica |title=Usamljenost |url=https://www.nakladaslap.com/public/docs/knjige/usamljenost%200.pdf |date=2008 |publisher=Naklada Slap |location=Jastrebarsko |isbn=978-953-191-362-1 |access-date=25. 5. 2026 |language=hr |format=PDF}}&lt;/ref&gt;

Istraživala je i proces [[Žaljenje|žaljenja]], pri čemu je analizirala njegove kognitivne i emocionalne komponente, kao i ulogu propuštenih prilika i pogrešnih odluka u njegovom nastanku. U koautorskom radu ''Žaljenja: fenomenologija, konceptualizacije i istraživanja'' razmatrana je povezanost žaljenja sa životnim domenima kao što su [[obrazovanje]], karijera i međuljudski odnosi, te njegova uloga u samoregulaciji kroz životni ciklus.&lt;ref name=&quot;LackovicGrgin_Zaljenja_2012&quot;&gt;{{cite journal |last=Lacković-Grgin |first=Katica |title=Žaljenja: fenomenologija, konceptualizacije i istraživanja |journal=Društvena istraživanja : časopis za opća društvena pitanja |url=https://hrcak.srce.hr/file/133665 |date=2012 |volume=21 |issue=3 (117) |pages=635–655 |doi=10.5559/di.21.3.03 |access-date=25. 5. 2026 |language=hr |format=PDF}}&lt;/ref&gt;

U kasnijim istraživanjima bavila se psihologijom starenja, generativnošću, kvalitetom života i mehanizmima samoregulacije u odrasloj i starijoj dobi.&lt;ref name=&quot;LackovicGrgin_Motivacijska_2007&quot;&gt;{{cite journal |last=Lacković-Grgin |first=Katica |title=Motivacijska osnovica samoregulacije tijekom životnih tranzicija |journal=Suvremena psihologija |url=https://selfdeterminationtheory.org/SDT/documents/2007_Lackovic-Grgin_CroatianArticle.pdf |date=2007 |volume=10 |issue=2 |pages=257–275 |access-date=25. 5. 2026 |language=hr |format=PDF}}&lt;/ref&gt; Posebno je istraživala generativnost u kontekstu [[Eriksonove faze psihosocijalnog razvoja|Eriksonove teorije psihosocijalnog razvoja]], analizirajući njen odnos s razvojnim komponentama ličnosti kroz životni ciklus, uključujući povjerenje, autonomiju, inicijativu, produktivnost, [[identitet]] i intimnost.&lt;ref name=&quot;LackovicGrgin_Penezic_Tucak_2002&quot;&gt;{{cite journal |last1=Lacković-Grgin |first1=Katica |last2=Penezić |first2=Zvjezdan |last3=Tucak |first3=Ivana |title=Odnos generativnosti i drugih komponenti ličnosti Eriksonova modela u osoba mlađe, srednje i starije odrasle dobi |journal=Suvremena psihologija |url=https://hrcak.srce.hr/en/3213 |date=2002 |volume=5 |issue=1 |pages=7–21 |access-date=25. 5. 2026 |language=hr}}&lt;/ref&gt;

Bila je stručna redaktorica i urednica hrvatskog izdanja knjige ''Psihologija odrasle dobi i starenja'' autora K. Warnera Schaiea i Sherry L. Willis, koju je 2001. objavila Naklada Slap. Riječ je o univerzitetskom udžbeniku iz oblasti razvojne psihologije, koji je široko korišten u nastavi psihologije na univerzitetima u zemljama regiona.&lt;ref name=&quot;Metel_LackovicGrgin&quot; /&gt;

== Djela ==

=== Autorske knjige ===

* ''Psiho-pedagoški tretman školske djece s teškoćama u učenju i ponašanju'' (1978)&lt;ref name=&quot;LackovicGrgin_Tretman_1978&quot;&gt;{{cite book |last=Lacković-Grgin |first=Katica |title=Psiho-pedagoški tretman školske djece s teškoćama u učenju i ponašanju |date=1978 |publisher=Zavod za prosvjetno-pedagošku službu |location=Rijeka |language=hr}}&lt;/ref&gt;
* ''Samopoimanje mladih'' (1994)&lt;ref name=&quot;LackovicGrgin_Samopoimanje_1994&quot;&gt;{{cite book |last=Lacković-Grgin |first=Katica |title=Samopoimanje mladih |date=1994 |publisher=Naklada Slap |location=Jastrebarsko |language=hr}}&lt;/ref&gt;
* ''Stres u djece i adolescenata'' (2000, 2004)&lt;ref name=&quot;LackovicGrgin_Stres_2000&quot;&gt;{{cite book |last=Lacković-Grgin |first=Katica |title=Stres u djece i adolescenata |url=https://www.nakladaslap.com/public/docs/knjige/stres%20u%20djece%20sadr.pdf |date=2000 |publisher=Naklada Slap |location=Jastrebarsko |isbn=953-191-135-5 |language=hr |format=PDF}}&lt;/ref&gt;
* ''Psihologija adolescencije'' (2006)&lt;ref name=&quot;LackovicGrgin_Adolescencija_2006&quot;&gt;{{cite book |last=Lacković-Grgin |first=Katica |title=Psihologija adolescencije |url=https://www.nakladaslap.com/public/docs/knjige/Psihologija%20adolescencije%20-%20poglavlje.pdf |date=2006 |publisher=Naklada Slap |location=Jastrebarsko |isbn=953-191-288-2 |access-date=25. 5. 2026 |language=hr |format=PDF}}&lt;/ref&gt;
* ''Usamljenost: fenomenologija, teorije i istraživanja'' (2008)&lt;ref name=&quot;LackovicGrgin_Usamljenost_2008&quot; /&gt;

=== Uredničke i koautorske publikacije ===

* ''Problemi adolescenata iz gradskih sredina: (zavisnost tih problema od nekih ličnih, socio-demografskih i interpersonalnih faktora)'' (1988)&lt;ref name=&quot;LackovicGrgin_Problemi_1988&quot;&gt;{{cite book |last1=Lacković-Grgin |first1=Katica |last2=Božičević |first2=Viktor |last3=Milosavljević |first3=Branko |last4=Rijavec |first4=Majda |title=Problemi adolescenata iz gradskih sredina: (zavisnost tih problema od nekih ličnih, socio-demografskih i interpersonalnih faktora) |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/cg/cnr_latn/data/cobib/1746178?format=isbd |date=1988 |publisher=Narodni list |location=Zadar |isbn=86-7377-012-2 |access-date=25. 5. 2026 |language=sh}}&lt;/ref&gt;
* ''Psihologija odrasle dobi i starenja'' (2001)&lt;ref name=&quot;Schaie_Willis_2001&quot;&gt;{{cite book |last1=Schaie |first1=K. Warner |last2=Willis |first2=Sherry L. |editor1-last=Lacković-Grgin |editor1-first=Katica |title=Psihologija odrasle dobi i starenja |url=https://doaj.org/article/65580f5b64d34b889c2f77d938307038 |date=2001 |publisher=Naklada Slap |location=Jastrebarsko |isbn=978-953-191-139-9 |access-date=25. 5. 2026 |language=hr}}&lt;/ref&gt;
* ''Zbirka psihologijskih skala i upitnika: svezak 1'' (2002, 2019)&lt;ref name=&quot;LackovicGrgin_Zbirka_2019&quot;&gt;{{cite book |editor1-last=Lacković-Grgin |editor1-first=Katica |editor2-last=Proroković |editor2-first=Ana |editor3-last=Ćubela |editor3-first=Vera |editor4-last=Penezić |editor4-first=Zvjezdan |title=Zbirka psihologijskih skala i upitnika: svezak 1 |url=https://morepress.unizd.hr/books/index.php/press/hr/catalog/view/28/24/365 |date=2019 |publisher=Morepress Books |isbn=953-6721-05-8 |access-date=25. 5. 2026 |language=hr}}&lt;/ref&gt;
* ''Zbirka psihologijskih skala i upitnika: svezak 2'' (2004, 2019)&lt;ref name=&quot;Prorokovic_Zbirka_2019&quot;&gt;{{cite book |editor1-last=Proroković |editor1-first=Ana |editor2-last=Lacković-Grgin |editor2-first=Katica |editor3-last=Ćubela Adorić |editor3-first=Vera |editor4-last=Penezić |editor4-first=Zvjezdan |title=Zbirka psihologijskih skala i upitnika: svezak 2 |url=https://morepress.unizd.hr/books/index.php/press/hr/catalog/view/29/25/367 |date=2019 |publisher=Morepress Books |isbn=953-99229-4-1 |access-date=25. 5. 2026 |language=hr}}&lt;/ref&gt;
* ''Odabrane teme iz psihologije odraslih'' (2005)&lt;ref name=&quot;LackovicGrgin_Adoric_2006&quot;&gt;{{cite book |editor1-last=Lacković-Grgin |editor1-first=Katica |editor2-last=Ćubela Adorić |editor2-first=Vera |title=Odabrane teme iz psihologije odraslih |url=https://www.nakladaslap.com/public/docs/knjige/Odabrane%20teme%20iz%20psihologije%20odraslih%20-%20sadrzaj.pdf |date=2006 |publisher=Naklada Slap |location=Jastrebarsko |isbn=953-191-289-0 |language=hr |access-date=25. 5. 2026 |format=PDF}}&lt;/ref&gt;
* ''Parenthood and Parenting in Croatia'' (2015)&lt;ref name=&quot;LackovicGrgin_Penezic_Parenthood_2015&quot;&gt;{{cite book |last1=Lacković-Grgin |first1=Katica |last2=Penezić |first2=Zvjezdan |title=Parenthood and Parenting in Croatia: A Developmental and Socio-cultural Perspective |url=http://ebooks.wiki/parenthood-and-parenting-in-croatia-a-developmental-and-socio-cultural-perspective/ |date=2015 |publisher=Nova Science Publishers |location=New York |isbn=978-1-63482-836-9 |access-date=25. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
* ''Ličnost: razvojno-psihološka perspektiva'' (2018)&lt;ref name=&quot;LackovicGrgin_Penezic_Licnost&quot;&gt;{{cite book |last1=Lacković-Grgin |first1=Katica |last2=Penezić |first2=Zvjezdan |title=Ličnost: Razvojno-psihološka perspektiva |url=https://www.nakladaslap.com/public/docs/knjige/li%C4%8Dnost_lackovi%C4%87%20grgin_penezi%C4%87%200.pdf |publisher=Naklada Slap |location=Jastrebarsko |isbn=978-953-191-864-0 |access-date=25. 5. 2026 |language=hr |format=PDF}}&lt;/ref&gt;

=== Poglavlja u knjigama ===

* ''Istraživanja razvojno-psiholoških pojava'' u ''Quo vadis psychologia?'' (2008)&lt;ref name=&quot;LackovicGrgin_Istraživanja_2008&quot;&gt;{{cite book |last=Lacković-Grgin |first=Katica |editor1-last=Manenica |editor1-first=Ilija |editor2-last=Šimić |editor2-first=Nataša |title=Quo vadis psychologia? – 30. obljetnica Odjela za psihologiju Sveučilišta u Zadru |chapter=Istraživanja razvojno-psiholoških pojava |url=https://www.psihologija.hr/strucne-sekcije/sekcija-za-ljudska-prava-i-psihologiju/clanak/lackovi%C4%87-grgin,-k-2008-,.html?tmpl=component&amp;print=1 |date=2008 |publisher=Sveučilište u Zadru |location=Zadar |access-date=25. 5. 2026 |language=hr}}&lt;/ref&gt;
* ''Self-Regulation Across Some Life Transitions'' u ''Handbook of Stressful Transitions Across the Lifespan'' (2010)&lt;ref name=&quot;LackovicGrgin_Penezic_2010&quot;&gt;{{cite book |last1=Lacković-Grgin |first1=Katica |last2=Penezić |first2=Zvjezdan |editor1-last=Miller |editor1-first=Thomas W. |title=Handbook of Stressful Transitions Across the Lifespan |chapter=Self-Regulation Across Some Life Transitions |url=http://download.e-bookshelf.de/download/0000/0061/29/L-G-0000006129-0002369086.pdf |date=2010 |publisher=Springer |location=New York |pages=411–440 |doi=10.1007/978-1-4419-0748-6_21 |isbn=978-1-4419-0747-9 |access-date=25. 5. 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt;

=== Odabrani naučni radovi ===

* ''Percepcija vlastita položaja i uloga kod žena zrele dobi'' (1996)&lt;ref name=&quot;LackovicGrgin_Percepcija_1996&quot;&gt;{{cite journal |last=Lacković-Grgin |first=Katica |title=Percepcija vlastita položaja i uloga kod žena zrele dobi |journal=Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru. Razdio filozofije, psihologije, sociologije i pedagogije |url=https://morepress.unizd.hr/journals/index.php/radovifpsp/en/article/view/2664/3321 |date=1996 |volume=35 |issue=12 |pages=49–58 |access-date=25. 5. 2026 |language=hr |format=PDF}}&lt;/ref&gt;
* ''Korelati prilagodbe studiju tijekom prve godine'' (1997)&lt;ref name=&quot;LackovicGrgin_Soric_1997&quot;&gt;{{cite journal |last1=Lacković-Grgin |first1=Katica |last2=Sorić |first2=Izabela |title=Korelati prilagodbe studiju tijekom prve godine |journal=Društvena istraživanja: časopis za opća društvena pitanja |url=https://hrcak.srce.hr/file/50175 |date=1997 |volume=6 |issue=4-5 (30-31) |pages=493–507 |access-date=25. 5. 2026 |language=hr |format=PDF}}&lt;/ref&gt;
* ''Dobne i spolne razlike u samootkrivanju adolescenata različitim osobama'' (2001)&lt;ref name=&quot;LackovicGrgin_Penezic_Zutelija_2001&quot;&gt;{{cite journal |last1=Lacković-Grgin |first1=Katica |last2=Penezić |last2=Zvjezdan |last3=Žutelija |first3=Sandra |title=Dobne i spolne razlike u samootkrivanju adolescenata različitim osobama |journal=Društvena istraživanja: časopis za opća društvena pitanja |url=https://hrcak.srce.hr/file/31337 |date=2001 |volume=10 |issue=3 (53) |pages=423–444 |access-date=25. 5. 2026 |language=hr |format=PDF}}&lt;/ref&gt;
* ''Proces umirovljenja: pokušaj provjere Atchleyeva modela prilagodbe'' (2006)&lt;ref name=&quot;Penezic_LackovicGrgin_Bacinic_2006&quot;&gt;{{cite journal |last1=Penezić |first1=Zvjezdan |last2=Lacković-Grgin |first2=Katica |last3=Bačinić |first3=Andrijana |title=Proces umirovljenja: pokušaj provjere Atchleyeva modela prilagodbe |journal=Medica Jadertina |url=https://hrcak.srce.hr/file/19419 |date=2006 |volume=36 |issue=3-4 |pages=97–110 |access-date=25. 5. 2026 |language=hr |format=PDF}}&lt;/ref&gt;

=== Književno stvaralaštvo ===

Godine 2008. objavila je zbirku poezije ''Pjesme uz put'' u Zadru.&lt;ref name=&quot;057info_Usamljenost_2009&quot;&gt;{{cite web |title=Usamljenost kao znanost i poezija |url=https://www.057info.hr/vijesti/2009-05-20/usamljenost-kao-znanost-i-poezija/ |website=057info |date=2009 |access-date=25. 5. 2026 |language=hr}}&lt;/ref&gt; Riječ je o autorskom književnom djelu koje nije direktno povezano s njenim naučnim radom iz oblasti psihologije.

== Nagrade i priznanja ==

Za svoj naučni i stručni doprinos psihologiji dobitnica je više priznanja [[Hrvatsko psihološko društvo|Hrvatskog psihološkog društva]]: 
* &quot;Psihologijska nagrada Ramiro Bujas&quot; za posebno vrijedno psihologijsko naučno djelo Hrvatskog psihološkog društva za knjigu ''Stres u djece i adolescenata''&lt;ref name=&quot;LackovicGrgin_Unizd&quot; /&gt;
* &quot;Psihologijska nagrada Ramiro Bujas&quot; za posebno vrijedno psihologijsko naučno djelo Hrvatskog psihološkog društva za knjigu ''Usamljenost: fenomenologija, teorije i istraživanja''&lt;ref name=&quot;Ljubotina_Bujas_2009&quot;&gt;{{cite journal |last=Ljubotina |first=Damir |title=Report: 19th Ramiro and Zoran Bujas' Days |journal=Review of Psychology |url=https://hrcak.srce.hr/file/162346 |date=2009 |volume=16 |issue=1 |pages=67–68 |access-date=25. 5. 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt;
* Psihologijska nagrada ″Ramiro Bujas″ za životno djelo Hrvatskog psihološkog društva&lt;ref name=&quot;Ljubotina_Bujas_2009&quot; /&gt;

== Lični život ==

Katica Lacković-Grgin bila je supruga hrvatskog psihologa i univerzitetskog profesora [[Tomislav Grgin|Tomislava Grgina]], s kojim je sarađivala u naučnom i akademskom radu iz oblasti [[Razvojna psihologija|razvojne]] i [[Pedagoška psihologija|edukacijske psihologije]].&lt;ref name=&quot;LackovicGrgin_Predictors_2001&quot;&gt;{{cite journal |last1=Lacković-Grgin |first1=Katica |last2=Grgin |first2=Tomislav |last3=Penezić |first3=Zvjezdan |last4=Sorić |first4=Izabela |title=Some Predictors of Primary Control of Development in Three Transitional Periods of Life |journal=Journal of Adult Development |url=https://link.springer.com/article/10.1023/A:1009587306847 |date=2001 |volume=8 |pages=149–160 |doi=10.1023/A:1009587306847 |access-date=25. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==

* [[Razvojna psihologija]]
* [[Psihologija adolescencije]]
* [[Razvoj u odrasloj dobi]]
* [[Starenje]]
* [[Socijalizacija]]
* [[Samopoimanje]]
* [[Samopoštovanje]]
* [[Usamljenost]]
* [[Erik Erikson]]
* [[Paul Baltes]]
* [[Tomislav Grgin]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Ljudski psihološki razvoj}}
{{Psihologija}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Lacković-Grgin, Katica}}
[[Kategorija:Rođeni 1940.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Koprivnica]]
[[Kategorija:Hrvatski psiholozi]]
[[Kategorija:Razvojni psiholozi]]</text>
      <sha1>7i71go13hxou9s2eibjnujpoam5tift</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kansas City (Missouri)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>535242</id>
    <revision>
      <id>3917664</id>
      <parentid>3913492</parentid>
      <timestamp>2026-08-12T04:26:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3917664</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11168" sha1="nnolvp0eab1m2p5tquxuo6fcts4p02k" xml:space="preserve">{{Preusmjerenje-multi|2|Kansas City|KCMO|grad u državi Kansas|Kansas City, Kansas||Kansas City (višeznačnica)|i|KCMO (višeznačnica)}}
{{Infokutija naselje
| ime                             = Kansas City
| naselje_vrsta                   = Grad
| slika                           = Union Station and Kansas City skyline.jpg
| slika_veličina                  = 275px
| slika_opis                      = [[Union Station (Kansas City)|Union Station]] i središte Kansas Cityja
| nadimak                         = ''Heart of America''; ''Paris of the Plains''
| pushpin_karta                   = Sjedinjene Američke Države
| pushpin_karta_opis              = 
| koordinate                      = {{coord|39|06|N|94|35|W|type:city|display=inline,title}}
| podjela_vrsta                   = Država
| podjela_ime                     = {{ZID|SAD}}
| podjela_vrsta1                  = Savezna država
| podjela_ime1                    = [[Missouri]]
| podjela_vrsta2                  = [[Okrug]]
| podjela_ime2                    = [[Jackson County, Missouri|Jackson]], [[Clay County, Missouri|Clay]], [[Platte County, Missouri|Platte]], [[Cass County, Missouri|Cass]]
| uspostavljanje_naslov           = Naseljen
| uspostavljanje_datum            = 1821.
| uspostavljanje_naslov1          = Uključen kao grad
| uspostavljanje_datum1           = 1853.
| nazvano_po                      = [[Kansa]]
| vlada_vrsta                     = Gradonačelnik–vijeće
| vođa_titula                     = Gradonačelnik
| vođa_ime                        = [[Quinton Lucas]]
| površina_ukupno                 = 826,28
| površina_zemlje                 = 814,98
| stanovništvo_datum              = [[Popis stanovništva u Sjedinjenim Američkim Državama 2020.|2020]]
| stanovništvo_ukupno             = 508090
| stanovništvo_gustoća            = 623,6
| vremenska_zona                  = [[Centralna vremenska zona (Sjeverna Amerika)|CST]]
| utc_ofset                       = −06:00
| vremenska_zona_DST              = [[Centralna vremenska zona (Sjeverna Amerika)|CDT]]
| utc_ofset_DST                   = −05:00
| poštanski_broj_vrsta            = ZIP kodovi
| poštanski_broj                  = 64101–64199
| pozivni_broj_vrsta              = Pozivni brojevi
| pozivni_broj                    = 816, 975
| veb-sajt                        = {{URL|kcmo.gov}}
}}

'''Kansas City''' jest najveći grad u američkoj saveznoj državi [[Missouri]] i središnji grad [[Kansas City metropolitan area|metropolitanskog područja Kansas Cityja]]. Leži na zapadnom rubu Missourija, na [[Missouri (rijeka)|rijeci Missouri]] kod ušća [[Kansas (rijeka)|rijeke Kansas]], nasuprot gradu [[Kansas City, Kansas|Kansas Cityju]] u saveznoj državi [[Kansas]]. Prema popisu iz 2020. imao je 508.090 stanovnika.&lt;ref name=&quot;census&quot;&gt;{{cite web |title=QuickFacts: Kansas City city, Missouri |url=https://www.census.gov/quickfacts/fact/table/kansascitycitymissouri/PST045224 |website=United States Census Bureau |access-date=5. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;

Grad se razvio iz riječnog pristaništa i trgovačkog naselja na zapadnoj granici Sjedinjenih Američkih Država. U 19. stoljeću bio je jedna od važnih polaznih tačaka za putovanja i naseljavanje američkog Zapada, naročito preko [[Santa Fe Trail|Santa Fe]], [[Oregon Trail|Oregon]] i [[California Trail]]a. U savremenoj upotrebi ime grada često se povezuje s [[jazz]]om, profesionalnim sportom, fontanama i posebnom tradicijom dimljenog mesa s umakom, poznatom kao kansascityjski roštilj.&lt;ref name=&quot;britannica&quot;&gt;{{cite web |title=Kansas City |url=https://www.britannica.com/place/Kansas-City-Missouri |website=Encyclopaedia Britannica |access-date=5. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Geografija ==
Kansas City se prostire na zapadnom rubu Missourija, na prostoru gdje se dodiruju riječne doline Missourija i Kansasa. Veći dio grada nalazi se u okruzima [[Jackson (Mississippi)|Jackson]], Clay i Platte, dok manji dio ulazi u Cass County.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Kansas City, Missouri LEOP Base Plan 2025 |url=https://www.kcmo.gov/home/showpublisheddocument/14668/638757508974270000 |website=City of Kansas City, Missouri |access-date=5. 6. 2026 |archive-date=5. 6. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260605131313/https://www.kcmo.gov/home/showpublisheddocument/14668/638757508974270000 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Zbog položaja na državnoj granici grad je funkcionalno povezan s naseljima u Kansasu, naročito s Kansas Cityjem u Wyandotte Countyju, Overland Parkom i Olatheom.

Prema podacima Biroa za popis stanovništva, ukupna površina grada iznosi 826,28&amp;nbsp;km², od čega je 814,98&amp;nbsp;km² kopno. Gustoća stanovništva prema popisu iz 2020. iznosila je približno 623,6 stanovnika po km².&lt;ref name=&quot;census&quot;/&gt;

== Historija ==
[[File:Kansas_City_in_1843,_drawing_from_Centennial_History_of_Oregon.png|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Kansas_City_in_1843,_drawing_from_Centennial_History_of_Oregon.png|lijevo|mini|Godine 1843., Kansas City je prikazan u historiji Oregona.]]
Prvi stalni evropsko-američki doseljenici na tom području bili su francuski trgovci krznom. Među njima se izdvaja [[François Chouteau]], koji je 1821. stigao uzvodno iz [[Saint Louis|St. Louisa]] i osnovao trgovačko uporište na rijeci Missouri. [[John Calvin McCoy]] osnovao je 1833. Westport nekoliko kilometara južno od riječnog pristaništa; naselje je ubrzo postalo opskrbna tačka za karavane prema zapadu.&lt;ref name=&quot;britannica&quot; /&gt;

Riječno pristanište bliže Westportu privuklo je parobrode, skladišta i trgovinu, pa se oko njega oblikovalo naselje iz kojeg je nastao Kansas City. Naselje je 1850. uključeno kao Town of Kansas, a 1853. kao City of Kansas. Današnji naziv dobilo je 1889, kako bi se jasnije razlikovalo od teritorije i kasnije savezne države Kansas.&lt;ref name=&quot;britannica&quot;/&gt;

Tokom [[Američki građanski rat|Američkog građanskog rata]] šire područje Kansas Cityja nalazilo se na osjetljivoj granici između [[Robovlasništvo|robovlasničkog]] Missourija i slobodnog Kansasa. Zbog toga je bilo zahvaćeno političkim sukobima, gerilskim nasiljem i vojnim operacijama. Nakon rata grad je naglo rastao zahvaljujući željeznici, mostovima preko Missourija, stočnim pijacama i mesnoj industriji. Otvaranje velikih skladišta stoke 1870. učvrstilo ga je kao trgovačko i prerađivačko središte poljoprivrednog zaleđa.&lt;ref name=&quot;britannica&quot;/&gt;

U prvoj polovini 20. stoljeća politički utjecaj [[Thomas J. Pendergast|Thomasa J. Pendergasta]], razvoj industrije i noćni život oblikovali su poseban urbani karakter grada. U tom se periodu razvila i kansascityjska jazz-scena, jedna od prepoznatljivih grana američkog jazza.

== Privreda i saobraćaj ==
[[File:Kansas_city_(16778782291).jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Kansas_city_(16778782291).jpg|mini|Gradska jezgra]]
Gradska uprava vodi ekonomski razvoj kroz posebni ured koji koordinira programe, podsticaje, stambenu politiku, analizu razvojnih podataka i saradnju s lokalnim razvojnim organizacijama.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Office of Economic Development |url=https://www.kcmo.gov/city-hall/departments/city-manager-s-office/office-of-economic-development |website=City of Kansas City, Missouri |access-date=5. 6. 2026 |archive-date=5. 6. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260605131311/https://www.kcmo.gov/city-hall/departments/city-manager-s-office/office-of-economic-development |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Prema podacima Biroa za popis stanovništva, ukupna maloprodajna prodaja 2022. iznosila je približno 13,7 milijardi američkih dolara, a prihodi u zdravstvu i socijalnoj zaštiti približno 8,6 milijardi dolara.&lt;ref name=&quot;census&quot; /&gt;

Grad opslužuje [[Kansas City International Airport]], čiji je novi terminal otvoren 2023. Lokalni i regionalni saobraćaj oslanja se na mrežu autoputeva, autobuske linije i [[KC Streetcar]], tramvajski sistem u središtu grada.

== Kultura ==
[[File:Negro_League_Baseball_Museum_and_American_Jazz_Museum.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Negro_League_Baseball_Museum_and_American_Jazz_Museum.jpg|mini|Ulaz u Američki muzej džeza]]
Poznat je po [[džez]]u, velikom broju fontana i roštiljskoj tradiciji koja se u američkom engleskom naziva ''barbecue''. U tom značenju riječ ne označava samo pečenje na roštilju nego i način pripreme mesa sporim dimljenjem na niskoj temperaturi, uz upotrebu drveta, začina i umaka.

Džez scena razvila se 1920-ih i 1930-ih u klubovima koji su radili uprkos [[Prohibicija|prohibiciji]], a grad se zbog noćnog života i muzičke kulture nazivao ''Pariz Ravnica''. Među najvažnijim imenima vezanim za taj stil jesu [[Count Basie]] i [[Lester Young]].&lt;ref name=&quot;britannica&quot;/&gt;

Važne kulturne institucije uključuju [[Nelson-Atkins Museum of Art]], [[American Jazz Museum]], [[Negro Leagues Baseball Museum]] i [[National World War I Museum and Memorial]]. Union Station, otvoren 1914, danas ima muzejske, izložbene, ugostiteljske i javne funkcije te povezuje historijski željeznički karakter grada sa savremenom kulturnom upotrebom.

== Sport ==
[[File:Chiefsgame.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Chiefsgame.jpg|mini|[[Stadion Arrowhead]] ]]
[[Kansas City Chiefs]] nastupaju u [[National Football League|NFL]]-u i igraju na [[Arrowhead Stadium]]u, dok [[Kansas City Royals]] nastupaju u [[Major League Baseball|MLB]]-u i igraju na [[Kauffman Stadium]]u. U nogometu šire područje predstavljaju [[Sporting Kansas City]] u [[Major League Soccer|MLS]]-u i [[Kansas City Current]] u [[National Women's Soccer League|NWSL]]-u.

Grad i njegova okolica redovno primaju univerzitetska košarkaška takmičenja, utakmice [[Američki nogomet|američkog fudbala]], [[bejzbol]]ske događaje, nogometne susrete reprezentacija i druge velike sportske manifestacije.

=== Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026. ===
Kansas City je jedan od 16 gradova domaćina [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2026]]. FIFA je grad izabrala 16. juna 2022, zajedno s još deset gradova u Sjedinjenim Američkim Državama, tri u Meksiku i dva u Kanadi.&lt;ref&gt;{{cite web |title=FIFA unveils stellar line-up of FIFA World Cup 2026 Host Cities |url=https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/media-release-greater-than-fwc-2026-greater-than-host-cities-announcement |publisher=FIFA |date=16. 6. 2022 |access-date=5. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;

Utakmice će se igrati na stadionu koji se za turnir vodi kao Kansas City Stadium, odnosno na [[Arrowhead Stadium]]u izvan komercijalnog naziva. Grad će ugostiti šest utakmica: četiri u grupnoj fazi, jednu utakmicu šesnaestine finala i jednu četvrtfinalnu utakmicu.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Kansas City to host six World Cup 2026 matches |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/kansas-city-host-six-matches-stadium |publisher=FIFA |access-date=5. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commons category}}
{{wikivoyage|Kansas City}}
* {{Službeni sajt|https://www.kcmo.gov/}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Kansas City}}
[[Kategorija:Gradovi u Missouriju]]</text>
      <sha1>nnolvp0eab1m2p5tquxuo6fcts4p02k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>JumpSTART trijaža</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536070</id>
    <revision>
      <id>3917662</id>
      <parentid>3914146</parentid>
      <timestamp>2026-08-12T03:30:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3917662</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14765" sha1="n3we6omem6bukv6ag8ssc4mlxhc0sop" xml:space="preserve">'''JumpSTART''' je jedan od najčešće korištenih pedijatrijskih sistema [[trijaža|trijaže]] u [[medicina katastrofa|medicini katastrofa]] i [[urgentna medicina|urgentnoj medicini]], namijenjen razvrstavanju djece u [[incident s velikim brojem stradalih|incidentima s velikim brojem stradalih]] radi određivanja prioriteta liječenja u uslovima ograničenih medicinskih resursa. Razvio ga je 1995. američki ljekar Lou Romig kao prilagođenu verziju sistema [[START trijaža|START]], koji je razvijen za odrasle osobe. JumpSTART omogućava brzu procjenu prioriteta liječenja djece uzimajući u obzir njihove [[anatomija|anatomske]], [[Fiziologija|fiziološke]] i [[Razvoj djeteta|razvojne]] specifičnosti. Primjena standardnog START algoritma na pedijatrijskoj populaciji može dovesti do pogrešne procjene težine stanja, prvenstveno zbog toga što djeca češće doživljavaju primarni respiratorni zastoj uz očuvanu cirkulaciju, te imaju drugačije normalne vrijednosti vitalnih parametara u odnosu na odrasle.&lt;ref name=&quot;Romig_2002&quot;&gt;{{cite journal |last1=Romig |first1=Lou E. |date=2002 |title=Pediatric triage. A system to JumpSTART your triage of young patients at MCIs |journal=JEMS: A Journal of Emergency Medical Services |volume=27 |issue=7 |pages=52–58, 60–63 |pmid=12141119 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/12141119/ |access-date=18. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Razvoj i karakteristike ==

JumpSTART je 1995. razvio dr. Lou Romig, specijalista pedijatrijske [[Urgentna medicina|urgentne medicine]] i [[Medicina katastrofa|medicine katastrofa]] iz [[Dječija bolnica Nicklaus|Dječije bolnica u Miamiju]], kao pedijatrijsko prilagođavanje sistema [[START trijaža|START]] namijenjeno za trijažu djece mlađe od osam godina.&lt;ref name=&quot;Romig_2002&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Bazyar_2019&quot;&gt;{{cite journal |last1=Bazyar |first1=Jafar |last2=Farrokhi |first2=Mehrdad |last3=Khankeh |first3=Hamidreza |date=2019 |title=Triage Systems in Mass Casualty Incidents and Disasters: A Review Study with A Worldwide Approach |journal=Open Access Macedonian Journal of Medical Sciences |volume=7 |issue=3 |pages=482–494 |doi=10.3889/oamjms.2019.119 |pmid=30834023 |pmc=6390156 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC6390156/ |doi-access=free |access-date=18. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ideja za razvoj sistema proizašla je iz iskustava stečenih tokom zbrinjavanja djece nakon [[Uragan Andrew|uragana Andrew]] 1992, kada je Romig uočio da postojeći START sistem nije dovoljno prilagođen fiziološkim i razvojnim karakteristikama djece. Algoritam je dodatno unaprijeđen 2001, pri čemu su zadržani osnovni principi START sistema, ali su uvedene izmjene prilagođene pedijatrijskim pacijentima.&lt;ref name=&quot;Romig_2002&quot; /&gt;

Prilagođavanja su zasnovane na tri osnovne razlike između djece i odraslih:
* kod djece je respiratorna insuficijencija znatno češći uzrok srčanog zastoja nego kod odraslih;
* normalna respiratorna frekvencija razlikuje se u zavisnosti od dobi djeteta;
* mlađa djeca često nisu u stanju razumjeti niti izvršavati verbalne naredbe koje se koriste u START sistemu.&lt;ref name=&quot;Bazyar_2019&quot;/&gt;

Zbog toga se u JumpSTART algoritmu procjena neurološkog statusa ne zasniva na sposobnosti izvršavanja naredbi, već se koristi [[AVPU]] skala za procjenu nivoa svijesti. Takav pristup omogućava pouzdaniju procjenu djece različitog uzrasta u uslovima incidenata s velikim brojem žrtava.&lt;ref name=&quot;Bazyar_2019&quot;/&gt;

Iako je JumpSTART prvobitno razvijen za djecu od rođenja do osme godine života, odnosno za slučajeve u kojima dob nije moguće odmah procijeniti, u praksi se primjenjuje kod svih pacijenata za koje se procijeni da su djeca. Pacijenti koji izgledaju kao mlađi odrasli razvrstavaju se primjenom START sistema.&lt;ref name=&quot;CHEMM_JumpSTART&quot;&gt;{{cite web |title=JumpSTART Pediatric Triage Algorithm |url=https://chemm-cms.beam.hhs.gov/startpediatric |website=Chemical Hazards Emergency Medical Management (CHEMM) |publisher=United States Department of Health and Human Services |access-date=18. 7. 2026 |language=en }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

== Kategorije trijaže ==

Kao i START, JumpSTART razvrstava pacijente u četiri kategorije:&lt;ref name=&quot;CHEMM_JumpSTART&quot; /&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot;
!Kategorija
!Boja
!Stepen hitnosti
!Opis povreda i zbrinjavanja
|-
|style=&quot;background: #FF0000; width: 30px;&quot; |
|Crvena
|Hitno
|Životno ugrožavajuće povrede; medicinska pomoć potrebna u roku od jednog sata.
|-
|style=&quot;background: #FFFF00; width: 30px;&quot; |
|Žuta
|Odgođeno
|Povrede koje nisu neposredno životno ugrožavajuće; liječenje je potrebno, ali se može odgoditi nekoliko sati.
|-
|style=&quot;background: #008000; width: 30px;&quot; |
|Zelena
|Lakše povrede
|Lakše povrede; medicinska pomoć može biti potrebna u narednim danima (''hodajući povrijeđeni'').
|-
|style=&quot;background: #000000; width: 30px;&quot; |
|Crna
|Preminuli ili bez izgleda za preživljavanje
|Preminuli ili pacijenti s povredama toliko teškim da se, zbog ograničenih raspoloživih resursa, ne može pružiti terapija koja bi im spasila život.
|}

== JumpSTART algoritam ==

JumpSTART koristi slijed procjena kojim se utvrđuju mogućnost samostalnog kretanja, disanje, respiratorna frekvencija, prisustvo perifernog pulsa i neurološki status djeteta. Na osnovu tih indikatora pacijent se razvrstava u jednu od četiri kategorije prioriteta liječenja.

=== Korak 1: Prepoznavanje pokretnih pacijenata ===

Kao i kod START sistema, zdravstveni radnik najprije upućuje sve osobe koje mogu hodati da se premjeste na unaprijed određeno mjesto za zbrinjavanje. Svi pacijenti koji mogu samostalno hodati odmah se označavaju &lt;span style=&quot;color:#008000&quot;&gt;'''zelenom bojom (lakše povrede)'''&lt;/span&gt;. Nakon toga zdravstveni radnik zadužen za zelenu zonu provodi detaljniju procjenu (''sekundarna trijaža'').

Specifičnost sistema JumpSTART odnosi se na [[Dojenje|dojenčad]] i djecu sa smetnjama u razvoju koja još uvijek nisu prohodala. Budući da ova djeca ne mogu hodati zbog svoje dobi ili osnovnog stanja, a ne nužno zbog povreda zadobijenih u incidentu, ona se odmah prenose na mjesto zbrinjavanja (zelena ili žuta zona) gdje se nad njima prioritetno provodi kompletan JumpSTART algoritam u okviru sekundarne trijaže.&lt;ref name=&quot;CHEMM_JumpSTART&quot; /&gt;

=== Korak 2: Da li pacijent diše? ===

==== Da ====

Ako pacijent diše, prelazi se na treći korak.

==== Ne ====

Kao i kod START sistema, prvo se pokušava uspostaviti prohodnost disajnog puta primjenom [[manevar zabacivanja glave i podizanja brade|manevra zabacivanja glave i podizanja brade]]. Ako dijete nakon toga spontano počne disati, razvrstava se u &lt;span style=&quot;color:#FF0000&quot;&gt;'''crvenu kategoriju (hitno)'''.&lt;ref name=&quot;CHEMM_JumpSTART&quot; /&gt;

Za razliku od START sistema, pacijenti kod kojih se nakon otvaranja disajnog puta ne uspostavi spontano disanje ne svrstavaju se odmah u crnu kategoriju, već se provjerava prisustvo perifernog pulsa (palpacija pulsa na radijalnoj ili brahijalnoj arteriji). Ako dijete ima [[apneja|apneju]] i nema opipljiv periferni puls, razvrstava se u '''crnu kategoriju (preminuli ili bez izgleda za preživljavanje)'''.&lt;ref name=&quot;CHEMM_JumpSTART&quot; /&gt;

Ako je periferni puls prisutan, djetetu se daje pet potpomognutih udisaja. Ukoliko i nakon toga ostane u apneji, razvrstava se u '''crnu kategoriju'''. Ako se uspostavi spontano disanje, razvrstava se u &lt;span style=&quot;color:#FF0000&quot;&gt;'''crvenu kategoriju'''&lt;/span&gt;.&lt;ref name=&quot;CHEMM_JumpSTART&quot; /&gt;

=== Korak 3: Procjena respiratorne frekvencije, perfuzije i mentalnog statusa ===

Dijete se razvrstava u &lt;span style=&quot;color:#FF0000&quot;&gt;'''crvenu kategoriju'''&lt;/span&gt; ako:&lt;ref name=&quot;CHEMM_JumpSTART&quot; /&gt;
* [[respiratorna frekvencija]] iznosi manje od 15 ili više od 45 udisaja u minuti; ili
* nema periferni puls; ili
* ima [[Izmijenjeno stanje svijesti|mentalni status koji nije primjeren dobi]].
** [[Procjena mentalnog statusa|Mentalni status]] procjenjuje se primjenom [[AVPU]] skale. Mentalni status koji nije primjeren dobi uključuje neadekvatan odgovor na bolni podražaj ili odsustvo odgovora.
** U ovu kategoriju spada i [[Abnormalno držanje tijela|patološko držanje tijela (posturing)]].

Da bi dijete bilo razvrstano u &lt;span style=&quot;color:#FFFF00&quot;&gt;'''žutu kategoriju'''&lt;/span&gt;, mora ispunjavati sljedeće kriterije istovremeno:&lt;ref name=&quot;CHEMM_JumpSTART&quot; /&gt;
* respiratorna frekvencija između 15 i 45 udisaja u minuti;
* prisutan periferni puls;
* mentalni status primjeren dobi, što prema AVPU skali podrazumijeva da je dijete budno (A - ''Alert''), reaguje na glas (V - ''Verbal'') ili pokazuje adekvatan, svrsishodan odgovor na bolni podražaj (P - ''Pain'', npr. tačno lokalizuje mjesto bola).

== Pregled naučnih istraživanja ==

Do 2016. nije objavljeno nijedno istraživanje koje bi procijenilo [[Valjanost (statistika)|valjanost]] ili [[Pouzdanost (statistika)|pouzdanost]] sistema JumpSTART u stvarnim incidentima s velikim brojem stradalih, iako je potvrđena njegova [[diskriminantna valjanost]].&lt;ref name=&quot;Jenkins_2008&quot;&gt;{{cite journal |last1=Jenkins |first1=J. L. |last2=McCarthy |first2=M. L. |date=2008 |title=Mass-Casualty Triage: Time for an Evidence-Based Approach |journal=Prehospital and Disaster Medicine |volume=23 |issue=1 |pages=3–8 |doi=10.1017/s1049023x00005471 |pmid=18491654 |url=http://c.guionnet.free.fr/M%C3%A9moire%202012/Biblio/jenkins.pdf |access-date=19. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Većina dostupnih istraživanja odnosila se na primjenu JumpSTART-a u edukaciji ili u simuliranim incidentima s velikim brojem stradalih.

Više istraživanja pokazalo je da zdravstveni radnici relativno lako usvajaju JumpSTART algoritam. Na primjer, studija koja je uključila vanbolničko i medicinsko osoblje pokazala je da su učesnici unaprijedili svoju sposobnost trijaže pedijatrijskih pacijenata, a to poboljšanje se održalo i tri mjeseca nakon završetka obuke.&lt;ref name=&quot;Sanddal_2004&quot;&gt;{{cite journal |last1=Sanddal |first1=Teri L. |last2=Loyacono |first2=Tommy |last3=Sanddal |first3=Nels D. |date=2004 |title=Effect of JumpSTART Training on Immediate and Short-term Pediatric Triage Performance |journal=Pediatric Emergency Care |volume=20 |issue=11 |pages=749–753 |doi=10.1097/01.pec.0000144917.62877.8f |pmid=15502656 |url=https://journals.lww.com/pec-online/abstract/2004/11000/effect_of_jumpstart_training_on_immediate_and.5.aspx |url-access=subscription |access-date=19. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Slično tome, istraživanje iz 2013. pokazalo je da su [[Specijalizacija (medicina)|ljekari na specijalizaciji]] svih godina specijalističkog usavršavanja uspješno savladali JumpSTART algoritam te postigli visok stepen [[Pouzdanost među procjenjivačima|pouzdanosti među procjenjivačima]] pri donošenju odluka o trijaži pojedinačnih pacijenata. Pouzdanost je bila naročito visoka kod pacijenata s povredama glave, dok je bila nešto niža kod pokretnih pacijenata.&lt;ref name=&quot;Cicero_2013&quot;&gt;{{cite journal |last1=Cicero |first1=Mark X. |last2=Riera |first2=Antonio |last3=Northrup |first3=Veronika |last4=Auerbach |first4=Marc |last5=Pearson |first5=Kevin |last6=Baum |first6=Carl R. |date=2013 |title=Design, Validity, and Reliability of a Pediatric Resident JumpSTART Disaster Triage Scoring Instrument |journal=Academic Pediatrics |volume=13 |issue=1 |pages=48–54 |doi=10.1016/j.acap.2012.09.002 |pmid=23153602 |url=https://www.academicpedsjnl.net/article/S1876-2859(12)00240-9/fulltext |doi-access=free |access-date=19. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U simuliranim incidentima s velikim brojem stradale djece JumpSTART je pokazao jednaku uspješnost kao i sistem [[SALT trijaža|SALT]], koji je predložen kao novi standard za trijažu u [[Incident s velikim brojem stradalih|incidentima s velikim brojem stradalih]] u Sjedinjenim Američkim Državama. Međutim, JumpSTART je bio značajno brži, pri čemu je za procjenu svakog pacijenta bilo potrebno približno osam sekundi manje.&lt;ref name=&quot;Jones_2014&quot;&gt;{{cite journal |last1=Jones |first1=Nicole |last2=White |first2=Marjorie Lee |last3=Tofil |first3=Nancy |last4=Pickens |first4=MeKeisha |last5=Youngblood |first5=Amber |last6=Zinkan |first6=Lynn |last7=Baker |first7=Mark D. |date=2014 |title=Randomized trial comparing two mass casualty triage systems (JumpSTART versus SALT) in a pediatric simulated mass casualty event |journal=Prehospital Emergency Care |volume=18 |issue=3 |pages=417–423 |doi=10.3109/10903127.2014.882997 |pmid=24601857 |url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.3109/10903127.2014.882997 |url-access=subscription |access-date=19. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nasuprot tome, istraživanje koje su 2006. provela dva ljekara iz hitne službe u Južnoafričkoj Republici kritički je ocijenilo sistem JumpSTART. U istraživanju je analizirano kako bi četiri različita sistema funkcionisala pri trijaži djece koja su zbrinuta u njihovoj hitnoj službi. Autori su uporedili START i JumpSTART sa sistemima ''Pediatric Triage Tape'' i ''Care Flight''.&lt;ref name=&quot;Wallis_2006&quot;&gt;{{cite journal |last1=Wallis |first1=L. A. |last2=Carley |first2=S. |date=juni 2006 |title=Comparison of paediatric major incident primary triage tools |journal=Emergency Medicine Journal |volume=23 |issue=6 |pages=475–478 |doi=10.1136/emj.2005.032672 |pmid=16714518 |pmc=2564353 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC2564353/ |doi-access=free |access-date=19. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U zaključku istraživanja navedeno je:

{{Citat|Nijedan od analiziranih sistema nije pokazao visoku osjetljivost i specifičnost... JumpSTART i START imali su vrlo nisku osjetljivost, što znači da nisu uspijevali prepoznati pacijente s teškim povredama te bi u modelima incidenata s velikim brojem stradalih propustili većinu teško povrijeđenih osoba.&lt;ref name=&quot;Wallis_2006&quot; /&gt;}}

Potrebna su dodatna istraživanja radi procjene valjanosti i pouzdanosti sistema JumpSTART, posebno u stvarnim uslovima zbrinjavanja pacijenata.&lt;ref name=&quot;Jenkins_2008&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Sanddal_2004&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Cicero_2013&quot; /&gt;

== Također pogledajte ==
* [[AVPU]]
* [[Incident s velikim brojem stradalih]]
* [[START trijaža]]
* [[Trijaža]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.jumpstarttriage.com Službena mrežna stranica sistema JumpSTART]
** Materijali o sistemu JumpSTART dostupni su na [http://www.jumpstarttriage.com/uploads/GUIA_RAPIDA-FAST_GUIDE.pdf španskom (Španija)], [http://www.jumpstarttriage.com/uploads/Spanish_algorithm_doc.doc španskom (Dominikanska Republika)], [http://www.jumpstarttriage.com/uploads/Quebec_French_JS_algorithm.jpg francuskom (Quebec)], [http://www.jumpstarttriage.com/uploads/Italian_JS_lecture.pdf italijanskom] i [http://www.jumpstarttriage.com/uploads/Japanese_JumpSTART.jpg japanskom jeziku].

[[Kategorija:Trijaža]]</text>
      <sha1>n3we6omem6bukv6ag8ssc4mlxhc0sop</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Psihologija boja</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536300</id>
    <revision>
      <id>3917638</id>
      <parentid>3917197</parentid>
      <timestamp>2026-08-11T22:28:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3917638</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="93269" sha1="4kepeqjb0wxxx0mt486x0f5x6wpmts2" xml:space="preserve">{{Psihologija bočna traka}}
[[Datoteka:Goethe Schiller Die Temperamentenrose.jpg|mini|desno|300px|&quot;Ruža temperamenata&quot; ({{de|Temperamenten-Rose}}) koju su 1798/1799. sastavili [[Johann Wolfgang von Goethe]] i [[Friedrich Schiller]]. Dijagram povezuje dvanaest boja s ljudskim zanimanjima ili karakternim crtama, grupisanim u [[četiri temperamenta]]: 1) kolerični (crvena/narandžasta/žuta): tirani, heroji, avanturisti; 2) sangvinični (žuta/zelena/cijan): hedonisti, ljubavnici, pjesnici; 3) flegmatični (cijan/plava/ljubičasta): govornici, historičari; 4) melankolični (ljubičasta/magentna/crvena): filozofi, pedanti, vladari.]]
'''Psihologija boja''' naučna je oblast [[Psihologija|psihologije]] koja proučava kako boje i njihove nijanse utječu na ljudsku [[Percepcija|percepciju]], [[emocije]], kognitivne procese i [[ponašanje]]. Utjecaj boja može biti prisutan i kada ga ljudi nisu svjesni. Naprimjer, boja hrane ili ambalaže može promijeniti doživljaj njenog ukusa. Osim toga, boje mogu izazvati različite emocionalne reakcije i utjecati na raspoloženje pojedinca.&lt;ref name=&quot;Roohi_2019&quot;&gt;{{cite journal |last1=Roohi |first1=Samad |last2=Forouzandeh |first2=Aynaz |title=Regarding color psychology principles in adventure games to enhance the sense of immersion |journal=Entertainment Computing |volume=30 |pages=100298 |year=2019 |doi=10.1016/j.entcom.2019.100298 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S1875952118300417 |url-access=subscription |access-date=28. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Način na koji boje djeluju na čovjeka može se razlikovati u zavisnosti od dobi, spola i kulturološke pripadnosti.&lt;ref name=&quot;Kurt_Osueke_2014&quot;&gt;{{cite journal |last1=Kurt |first1=Sevinc |last2=Osueke |first2=Kelechi Kingsley |title=The Effects of Color on the Moods of College Students |journal=SAGE Open |volume=4 |issue=1 |pages=215824401452542 |date=2014 |doi=10.1177/2158244014525423 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/2158244014525423 |access-date=28. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ipak, pojedini autori smatraju da su preferencije prema određenim bojama relativno ujednačene bez obzira na [[spol]]nu i [[rasa|rasnu]] pripadnost.&lt;ref name=&quot;Birren_1950&quot;&gt;{{cite book |last=Birren |first=Faber |title=Color Psychology and Color Therapy: A Factual Study of the Influence of Color on Human Life |publisher=McGraw-Hill |location=New York |year=1950 |url=https://archive.org/details/colorpsychologyc0000birr/page/n5/mode/2up |access-date=28. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Psihologija boja široko se primjenjuje u [[marketing]]u, [[Oglašavanje|oglašavanju]] i [[Brend|brendiranju]]. Boja je jedan od osnovnih elemenata vizuelnog identiteta jer može utjecati na emocionalne reakcije potrošača, percepciju kvaliteta proizvoda i prepoznatljivost brenda.&lt;ref name=&quot;Tan_2010&quot;&gt;{{cite book|last=Tan |first=Huaixiang |chapter=Character Costume Figure in Style |title=Character Costume Figure Drawing: Step-by-Step Drawing Methods for Theatre Costume Designers |edition=2. |publisher=Focal Press / Taylor &amp; Francis |location=New York |year=2010 |isbn=9780240811840 |url=https://books.google.hr/books?id=usR4NUi06WQC |access-date=28. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Izbor boja koristi se pri oblikovanju [[Logo|logotipa]], ambalaže, reklamnih materijala i digitalnih sadržaja kako bi se privukla pažnja potrošača i oblikovala željena slika o proizvodu ili usluzi.&lt;ref name=&quot;Findlay_2018&quot;&gt;{{cite web |last=Findlay |first=Paul |title=The ketchup and mustard theory of advertising, AKA learning to taste your brand |publisher=Mumbrella |date=2018 |url=https://mumbrella.com.au/the-ketchup-and-mustard-theory-of-advertising-aka-learning-to-taste-your-brand-540619 |access-date=28. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Osim u marketingu, psihologija boja primjenjuje se u arhitekturi, zdravstvenim ustanovama, sportu, obrazovanju i dizajnu videoigara.

Iako postoje brojna istraživanja o utjecaju boja na percepciju, emocije i ponašanje, mnogi aspekti psihologije boja i dalje su predmet naučnih rasprava, a pojedine tvrdnje o njihovim efektima nisu dovoljno empirijski potvrđene.

== Historijski razvoj ==

Razvoj psihologije boja kao naučne oblasti povezuje se s radovima više istraživača i mislioca. Među njima se često ističe [[Carl Gustav Jung]], koji je proučavao simboliku boja i njihovu povezanost s ljudskom psihom te smatrao da su boje &quot;maternji jezik podsvijesti&quot;.&lt;ref name=&quot;Tan_2010&quot; /&gt;

Mnogo prije nego što je psihologija boja postala predmet naučnih istraživanja, boje su se koristile u različitim terapijskim praksama. Najstariji zapisi o takvoj primjeni potječu iz drugog milenija prije nove ere. [[Stari Egipat|Drevni Egipćani]] koristili su obojene prostorije i sunčevu svjetlost filtriranu kroz kristale u svrhu liječenja, dok kineski medicinski spis ''[[Huangdi Neijing]]'' opisuje dijagnostičke i terapijske postupke povezane s bojama.&lt;ref name=&quot;ColourTherapyHealing_ColourHistory&quot;&gt;{{cite web |author=Colour Therapy Healing |title=Colour History |publisher=Colour Therapy Healing |url=https://www.colourtherapyhealing.com/colour/colour-history |access-date=28. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Njemački pjesnik i mislilac [[Johann Wolfgang von Goethe]] objavio je 1810. djelo ''[[Teorija boja]]'' ({{de|Zur Farbenlehre}}), u kojem je izložio vlastitu teoriju o psihološkom djelovanju boja.&lt;ref name=&quot;Popova_2012&quot;&gt;{{cite web |last=Popova |first=Maria |title=Goethe on the Psychology of Color and Emotion |publisher=The Marginalian |date=2012 |url=https://www.themarginalian.org/2012/08/17/goethe-theory-of-colours/ |access-date=28. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U svojoj knjizi Goethe opisuje [[žuta|žutu]] boju kao &quot;vedru&quot;, dok [[plava|plavu]] definira kao spoj &quot;uzbuđenja i smirenosti&quot;.&lt;ref name=&quot;Goethe_1840&quot;&gt;{{cite book |last=Goethe |first=Johann Wolfgang von |translator-last=Eastlake |translator-first=Charles Lock |title=Goethe's Theory of Colours |publisher=John Murray |location=London |year=1840 |url=https://books.google.hr/books?id=qDIHAAAAQAAJ |access-date=28. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Njemački neurolog [[Kurt Goldstein]] objavio je 1942. rezultate istraživanja o mogućim fiziološkim efektima boja. Opisao je slučaj pacijentice s moždanim oboljenjem kod koje je nošenje crvene odjeće, prema njegovim zapažanjima, pogoršavalo simptome, dok su zelena i plava boja imale suprotan efekat.&lt;ref name=&quot;Goldstein_1942&quot;&gt;{{cite journal |last=Goldstein |first=Kurt |title=Some Experimental Observations Concerning the Influence of Colors on the Function of the Organism |journal=American Journal of Physical Medicine &amp; Rehabilitation |volume=1 |issue=1 |pages=147–151 |year=1942 |doi=10.1097/00002060-194206000-00002 |url=https://gwern.net/doc/psychology/vision/1942-goldstein.pdf |access-date=28. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Kasnija istraživanja nisu uspjela potvrditi Goldsteinove nalaze, zbog čega njegova hipoteza nije prihvaćena u savremenoj nauci. Ipak, njegov rad potakao je daljnja istraživanja mogućih fizioloških i psiholoških učinka boja.&lt;ref name=&quot;Unikavaev&quot;&gt;{{cite web |author=Unikavaev |title=Guide to Color Psychology |publisher=Unikavaev |url=https://unikavaev.com/blog/color-psychology/ |access-date=28. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Uprkos tome, Goldsteinov rad dao je podsticaj za dalja istraživanja fizioloških efekata boja na ljudski organizam.&lt;ref name=&quot;Unikavaev&quot; /&gt;

== Opći model ==

Opći model psihologije boja zasniva se na šest polaznih načela:
# Boja može nositi određeno značenje.
# Značenje boje može biti rezultat učenja ili urođenih bioloških predispozicija.
# Percepcija boje automatski izaziva procjenu kod osobe koja je opaža.
# Proces procjene potiče ponašanje motivisano doživljajem boje.
# Utjecaj boje u pravilu se ispoljava automatski.
# Značenje i efekat boje usko su povezani s kontekstom u kojem se ona javlja.&lt;ref name=&quot;Whitfield_Wiltshire_1990&quot;&gt;{{cite journal |last1=Whitfield |first1=T. W. |last2=Wiltshire |first2=T. J. |title=Color psychology: a critical review |journal=Genetic, Social, and General Psychology Monographs |volume=116 |issue=4 |pages=385–411 |year=1990 |pmid=2289687 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/2289687/ |access-date=28. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Značenje boja prema savremenim teorijama ==

Prema savremenim teorijama psihologije boja,&lt;ref name=&quot;Labrecque_2010&quot;&gt;{{cite thesis |degree=doktorska disertacija |last=Labrecque |first=Lauren Isabelle |title=The marketer's prismatic palette: Essays on the importance of color in marketing with implications for brand personality |publisher=University of Massachusetts Amherst |year=2010 |pages=1–147 |url=https://scholarworks.umass.edu/entities/publication/41785fd4-b692-4b4e-987d-331bbfe5a769 |access-date=28. 7. 2026 |language=en |archive-date=29. 7. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260729103922/https://scholarworks.umass.edu/entities/publication/41785fd4-b692-4b4e-987d-331bbfe5a769 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Labrecque_et_al_2013&quot;&gt;{{cite journal |last1=Labrecque |first1=Lauren I. |last2=Patrick |first2=Vanessa M. |last3=Milne |first3=George R. |title=The Marketers' Prismatic Palette: A Review of Color Research and Future Directions |journal=Psychology &amp; Marketing |volume=30 |issue=2 |pages=187–202  |year=2013 |doi=10.1002/mar.20597 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/mar.20597 |url-access=subscription |access-date=28. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Labrecque_2020&quot;&gt;{{cite journal |last=Labrecque |first=Lauren I. |title=Color research in marketing: Theoretical and technical considerations for conducting rigorous and impactful color research |journal=Psychology &amp; Marketing |volume=37 |issue=7 |pages=855–863 |year=2020 |doi=10.1002/mar.21359 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/mar.21359 |access-date=28. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; boje mogu utjecati na ljude na dva različita načina. S jedne strane, njihovo značenje proizlazi iz iskustva, kulture i naučenih asocijacija, dok s druge strane određene boje mogu izazvati neposredne psihološke i fiziološke reakcije koje nisu povezane s prethodnim iskustvom.

* '''Značenje zasnovano na naučenim asocijacijama''' nastaje povezivanjem određene boje s predmetima, pojavama ili iskustvima tokom života. Takve asocijacije zavise od kulture i konteksta u kojem se boja pojavljuje. Na primjer, zelena boja na ambalaži prehrambenih proizvoda često se povezuje s prirodnim, ekološkim ili zdravijim proizvodima, iako sama boja ne govori ništa o njihovom sastavu.

* '''Značenje zasnovano na neposrednoj reakciji na boju''' proizlazi iz samih karakteristika boje. Sama izloženost određenoj boji može izazvati osjećaje ili fiziološke reakcije bez oslanjanja na prethodno iskustvo ili kontekst. Na primjer, crvena boja često povećava pobuđenost organizma i usmjerava pažnju, što može dovesti do povećanja srčane frekvencije ili budnosti.

* '''Interakcija oba procesa''' – Teorija polazi od pretpostavke da naučene asocijacije i neposredne psihološke i fiziološke reakcije na boje djeluju istovremeno i međusobno se nadopunjuju. Naučene asocijacije mogu pojačati, oslabiti ili izmijeniti prirodne reakcije na boje, a razlikuju se među kulturama i društvima. Pri tome značenje koje proizlazi iz naučenih asocijacija zavisi od konteksta u kojem se boja pojavljuje, dok neposredne reakcije na boju uglavnom nisu uslovljene kontekstom.

== Utjecaj boja na percepciju ==

Više istraživača smatra da je jedan od faktora u [[Evolucija percepcije boja kod primata|evoluciji trohromatske percepcije boja kod primata]] bila sposobnost preciznijeg opažanja emocija i zdravstvenog stanja drugih jedinki, što je imalo važnu ulogu u razvoju složenih društvenih odnosa.&lt;ref name=&quot;Elliot_Maier_2014&quot;&gt;{{cite journal |last1=Elliot |first1=Andrew J. |last2=Maier |first2=Markus A. |title=Color psychology: effects of perceiving color on psychological functioning in humans |journal=Annual Review of Psychology |volume=65 |pages=95–120 |year=2014 |doi=10.1146/annurev-psych-010213-115035 |pmid=23808916 |url=https://deweycolorsystem.com/wp-content/uploads/2020/06/Credentials-Color-Psychology.pdf |access-date=29. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Na primjer, crvenilo ili bljedilo kože mogu neverbalno ukazivati na uzbuđenje ili bolest. Osim što imaju važnu ulogu u društvenoj komunikaciji, boje utječu i na različite aspekte ljudske percepcije.

=== Okus ===

Boje utječu i na način na koji ljudi doživljavaju jestivost i okus hrane i pića.&lt;ref name=&quot;Shankar_et_al_2009&quot;&gt;{{cite journal |last1=Shankar |first1=Maya U. |last2=Levitan |first2=Carmel A. |last3=Prescott |first3=John |last4=Spence |first4=Charles |title=The Influence of Color and Label Information on Flavor Perception |journal=Chemosensory Perception |volume=2 |issue=2 |pages=53–58 |year=2009 |doi=10.1007/s12078-009-9046-4 |url=https://link.springer.com/article/10.1007/s12078-009-9046-4 |url-access=subscription |access-date=29. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Na tu percepciju ne utječe samo boja samog proizvoda nego i izgled njegove ambalaže i način na koji je izložen među drugim proizvodima. Tako se, na primjer, hljeb u prodavnicama često prodaje u ambalaži ukrašenoj zlatnim ili smeđim tonovima kako bi se stvorio dojam domaće pripreme i svježe pečenog proizvoda.&lt;ref name=&quot;Bleicher_2012&quot;&gt;{{cite book |last=Bleicher |first=Steven |title=Contemporary Colour: Theory &amp; Use |edition=2. |publisher=Delmar Cengage Learning |location=Clifton Park, NY |year=2012 |pages=48, 50 |isbn=978-1-1335-7997-7 |url=https://archive.org/details/contemporarycolo0000blei |access-date=29. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Boja također može utjecati na očekivani okus proizvoda. Na primjer, piće s okusom trešnje zelene boje može biti pogrešno prepoznato kao piće s okusom limete ili limuna. Pored toga, boja može pojačati doživljaj samog ukusa. Samo na osnovu boje, ljudi mogu procijeniti da smeđi M&amp;M bombon ima izraženiji okus čokolade u odnosu na zeleni.&lt;ref name=&quot;Shankar_et_al_2009&quot; /&gt;

Ovakav utjecaj boje na percepciju okusa u velikoj mjeri zavisi od prethodnih iskustava i kulturnih očekivanja. Istraživanje provedeno u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] pokazalo je da ispitanici od smeđeg napitka očekuju okus [[Coca-Cola|kole]], dok su ispitanici s [[Tajvan]]a češće očekivali okus grožđa, jer su u njihovoj kulturi popularna smeđa pića najčešće aromatizirana grožđem.&lt;ref name=&quot;Shankar_et_al_2010&quot;&gt;{{cite journal |last1=Shankar |first1=Maya U. |last2=Levitan |first2=Carmel A. |last3=Spence |first3=Charles |title=Grape expectations: the role of cognitive influences in color-flavor interactions |journal=Consciousness and Cognition |volume=19 |issue=1 |pages=380–390 |year=2010 |doi=10.1016/j.concog.2009.08.008 |pmid=19828330 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S1053810009001342 |url-access=subscription |access-date=29. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Percepcija vremena ===

Utjecaj boja na percepciju trajanja vremena još uvijek nije u potpunosti razjašnjen, jer različita istraživanja daju međusobno suprotstavljene rezultate. Neka istraživanja pokazuju da crvena boja može dovesti do precjenjivanja trajanja vremenskog intervala. Masahiro Shibasaki i Nobuo Masataka (2014) utvrdili su da su ispitanici procjenjivali prikaz crvenog ekrana dužim u odnosu na prikaz plavog ekrana, pri čemu je taj efekat bio izražen samo kod muškaraca. U istom istraživanju muškarci su brže reagirali na crveni ekran, a kraće vrijeme reakcije bilo je povezano s većim precjenjivanjem trajanja.&lt;ref name=&quot;Shibasaki_Masataka_2014&quot;&gt;{{cite journal |last1=Shibasaki |first1=Masahiro |last2=Masataka |first2=Nobuo |title=The color red distorts time perception for men, but not for women |journal=Scientific Reports |volume=4 |pages=5899 |year=2014 |doi=10.1038/srep05899 |url=https://www.nature.com/articles/srep05899 |access-date=29. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Sličan nalaz zabilježen je i u demonstracijskom eksperimentu Beau Lottoa (2011), u kojem su učesnici procijenili da je minuta provedena u plavo osvijetljenoj prostoriji trajala u prosjeku 11 sekundi kraće nego minuta provedena u crveno osvijetljenoj prostoriji. Ovakvi nalazi često se objašnjavaju pretpostavkom da crvena boja povećava fiziološku pobuđenost, što može ubrzati subjektivni doživljaj protoka vremena.&lt;ref name=&quot;BBC_Horizon_2011&quot;&gt;{{cite episode |title=Do You See What I See? |series=Horizon |credits=Beau Lotto (gost) |network=BBC Two |date=2011 |url=https://www.documentaryarea.com/video/Do+You+See+What+I+See/ |access-date=29. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

S druge strane, novija istraživanja s strožijom metodološkom kontrolom ukazuju na suprotan efekat. Stefan Thönes i saradnici (2018) utvrdili su da plavi podražaji mogu dovesti do većeg precjenjivanja trajanja nego crveni. Iako je crvena boja u njihovom istraživanju izazivala veću fiziološku pobuđenost, ispitanici su plave podražaje doživljavali kao duže. Takvi rezultati dovode u pitanje objašnjenje prema kojem je nivo fiziološke pobuđenosti jedini mehanizam odgovoran za utjecaj boje na percepciju vremena.&lt;ref name=&quot;Thones_et_al_2018&quot;&gt;{{cite journal |last1=Thönes |first1=S. |last2=von Castell |first2=C. |last3=Iflinger |first3=J. |last4=Oberfeld |first4=D. |title=Color and time perception: Evidence for temporal overestimation of blue stimuli |journal=Scientific Reports |volume=8 |pages=1688 |year=2018 |doi=10.1038/s41598-018-19892-z |url=https://www.nature.com/articles/s41598-018-19892-z |doi-access=free |access-date=29. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Svjetlost ===

Boja izvora svjetlosti utječe na način na koji opažamo boju predmeta koje osvjetljava. Na primjer, isti predmet može izgledati drugačije na dnevnoj svjetlosti nego pod svjetlošću klasične sijalice sa žarnom niti (volframske sijalice). Pod takvim osvjetljenjem predmeti mogu poprimiti izraženije narandžaste ili smećkaste tonove, dok tamne boje mogu djelovati još tamnije.&lt;ref name=&quot;Shevell_2008&quot;&gt;{{cite journal |last1=Shevell |first1=Steven K. |last2=Kingdom |first2=Frederick A. A. |title=Color in Complex Scenes |journal=Annual Review of Psychology |volume=59 |pages=143–166 |year=2008 |doi=10.1146/annurev.psych.59.103006.093619 |url=https://www.annualreviews.org/content/journals/10.1146/annurev.psych.59.103006.093619 |url-access=subscription |access-date=29. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Osvjetljenje i boja predmeta mogu utjecati i na percepciju njegovog položaja u prostoru. Ako svjetlost, sjena ili boja prikrivaju stvarne konture predmeta, može se steći utisak da je njegov oblik drugačiji nego u stvarnosti.&lt;ref name=&quot;Shevell_2008&quot; /&gt; S druge strane, predmeti pod ravnomjernim izvorom svjetlosti pružaju bolji doživljaj trodimenzionalnog oblika.&lt;ref name=&quot;Shevell_2008&quot; /&gt; Boja predmeta također može utjecati na opažanje kretanja. Posebno je teško odrediti putanju kretanja objekata pod izvorom svjetlosti čiji se intenzitet mijenja u poređenju sa identičnim objektima pod ravnomjernim osvjetljenjem. Smatra se da je to posljedica međusobnog djelovanja percepcije boje i percepcije pokreta, pri čemu su oba procesa otežana u uslovima promjenjivog osvjetljenja.&lt;ref name=&quot;Shevell_2008&quot; /&gt;
[[Datoteka:Woodside LIRR Blue Lights on platform .jpg|mini|desno|300px|Plava rasvjeta na željezničkoj stanici Woodside u New Yorku]]

Istraživanja pokazuju da plava svjetlost kod ljudi može izazvati osjećaj smirenosti, zbog čega su pojedine države uvele plavu rasvjetu na javnim površinama s ciljem smanjenja broja [[Samoubistvo|samoubistava]].&lt;ref name=&quot;Baraniuk_2019&quot;&gt;{{cite web |last=Baraniuk |first=Chris |title=Can blue lights prevent suicide at train stations? |publisher=BBC Future |date=2019 |url=https://www.bbc.com/future/article/20190122-can-blue-lights-prevent-suicide-at-train-stations |access-date=29. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Tako je jedna japanska željeznička kompanija u 2009. postavila plavu rasvjetu na svojim stanicama u nastojanju da smanji broj pokušaja [[samoubistvo na željeznici|samoubistava na željeznici]],&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Grohol |first=John M. |title=Can Blue-Colored Light Prevent Suicide?|url=http://psychcentral.com/blog/archives/2008/12/13/can-blue-colored-light-prevent-suicide/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20171215185059/https://psychcentral.com/blog/archives/2008/12/13/can-blue-colored-light-prevent-suicide/|archive-date=15. 12. 2017|access-date=29. 7. 2026}}&lt;/ref&gt; iako je efikasnost ove mjere kasnije dovedena u pitanje.&lt;ref name=&quot;Hall_2009&quot;&gt;{{cite web |last=Hall |first=Kenji |title=Will Blue Lights Reduce Suicides in Japan? |website=BusinessWeek (Eye on Asia) |date=2009 |url=http://www.businessweek.com/globalbiz/blog/eyeonasia/archives/2009/11/will_blue_light.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20091108030547/http://www.businessweek.com/globalbiz/blog/eyeonasia/archives/2009/11/will_blue_light.html |archive-date=8. 11. 2009 |access-date=29. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Slično tome, u [[Glasgow]]u je 2000. u pojedinim naseljima postavljena plava ulična rasvjeta, nakon čega su zabilježena zapažanja o smanjenju stope kriminala na tim područjima.&lt;ref name=&quot;Yomiuri_Shimbun_2008&quot;&gt;{{cite web |author=The Yomiuri Shimbun |title=Blue streetlights believed to prevent suicides, street crime |newspaper=The Seattle Times |date=2008 |url=http://seattletimes.nwsource.com/html/nationworld/2008494010_bluelight11.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20100913151600/http://seattletimes.nwsource.com/html/nationworld/2008494010_bluelight11.html |archive-date=13. 9. 2010 |access-date=29. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Physorg_Yomiuri_2008&quot;&gt;{{cite web |author=The Yomiuri Shimbun |title=Blue streetlights may prevent crime, suicide |website=Phys.org |date=2008 |url=http://www.physorg.com/news148153021.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20091009064638/http://www.physorg.com/news148153021.html |archive-date=9. 10. 2009 |access-date=29. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Boja osvjetljenja može utjecati i na subjektivni doživljaj boravka u prodavnicama i drugim zatvorenim prostorima. Neka istraživanja pokazuju da ljudi pod crvenim osvjetljenjem imaju osjećaj da vrijeme prolazi sporije, dok se pod plavim osvjetljenjem vrijeme doživljava kao da prolazi brže.&lt;ref name=&quot;Singh_2006&quot;&gt;{{cite journal |last=Singh |first=Satyendra |title=Impact of color on marketing |journal=Management Decision |volume=44 |issue=6 |pages=783–789 |year=2006 |doi=10.1108/00251740610673332 |url=https://www.emerald.com/md/article-abstract/44/6/783/283364/Impact-of-color-on-marketing |url-access=subscription |access-date=29. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Zbog toga pojedini autori navode da kazina koriste boju rasvjete kako bi potaknule posjetioce da u njima provedu više vremena i potroše više novca.&lt;ref name=&quot;Singh_2006&quot; /&gt; Međutim, pretpostavljeni utjecaj obojene svjetlosti (crvene u odnosu na plavu) na sklonost ka rizičnom ponašanju nije se mogao naučno potvrditi.&lt;ref name=&quot;Mao_et_al_2018&quot;&gt;{{cite journal |last1=Mao |first1=Tianxin |last2=Yang |first2=Jian |last3=Ru |first3=Taotao |last4=Chen |first4=Qingwei |last5=Shi |first5=Haoyue |last6=Zhou |first6=Juyan |last7=Zhou |first7=Guofu |title=Does red light induce people to be riskier? Exploring the colored light effect on the Balloon Analogue Risk Task (BART) |journal=Journal of Environmental Psychology |volume=57 |pages=73–82 |year=2018 |doi=10.1016/j.jenvp.2018.07.001 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0272494418303864 |url-access=subscription |access-date=29. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Farmaceutski proizvodi ===

Boja [[placebo]] tableta može utjecati na njihovu opaženu efikasnost. Istraživanja pokazuju da se tablete toplih boja, poput crvene ili žute, češće doživljavaju kao stimulansi, dok se tablete hladnih boja, poput plave ili ljubičaste, češće povezuju sa sedativnim efektom.&lt;ref name=&quot;de_Craen_et_al_1996&quot;&gt;{{cite journal |last1=de Craen |first1=A. J. |last2=Roos |first2=P. J. |last3=de Vries |first3=A. Leonard |last4=Kleijnen |first4=J. |title=Effect of colour of drugs: systematic review of perceived effect of drugs and of their effectiveness |journal=BMJ |volume=313 |issue=7072 |pages=1624–1626 |year=1996 |doi=10.1136/bmj.313.7072.1624 |pmid=8991013 |pmc=2359128 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC2359128/ |access-date=29. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Smatra se da ovaj efekat proizlazi iz očekivanja pacijenata, a ne iz neposrednog djelovanja same boje. Zbog toga se opaženi efekat boje može razlikovati među kulturama.&lt;ref name=&quot;Dolinska_1999&quot;&gt;{{cite journal |last=Dolinska |first=Barbara |title=Empirical investigation into placebo effectiveness |journal=Irish Journal of Psychological Medicine |volume=16 |issue=2 |pages=57–58 |year=1999 |doi=10.1017/S0790966700005176 |url=http://www.ijpm.org/content/pdf/139/placebo.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20110722003051/http://www.ijpm.org/content/pdf/139/placebo.pdf |archive-date=22. 7. 2011 |access-date=29. 7. 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt;

== Preferencija boja i povezanost boje i emocija==
{{Glavni|Preferencije boja}}
Način na koji pojedinci reaguju na različite boje varira od osobe do osobe. Istraživanje provedeno u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] pokazalo je da je [[plava]] najomiljenija boja kod 35% ispitanika, zatim slijede [[zelena]] (16%), [[ljubičasta]] (10%) i [[crvena]] (9%).&lt;ref&gt;{{cite web |last=Lamancusa |first=Kathy |url=http://www.creativelatitude.com/articles/articles_lamacusa_color.html|title=Emotional Reactions to Color |work=Creative Latitude|access-date=29. 7. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160311005142/http://www.creativelatitude.com/articles/articles_lamacusa_color.html|archive-date=11. 3. 2016 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; S druge strane, [[narančasta]], [[žuta]] i [[smeđa]] ubrajaju se među najmanje omiljene boje.&lt;ref name=&quot;Hallock_2003&quot;&gt;{{cite web |last=Hallock |first=Joe |title=Color Assignment |website=Joe Hallock Design |year=2003 |url=https://www.joehallock.com/edu/COM498/index.html |access-date=29. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Teorije preferencija boja ===

Jedno od objašnjenja preferencija boja zasniva se na [[Evolucijska estetika|evolucijskoj estetici]]. Prema ovoj pretpostavci, sklonost plavoj i zelenoj boji mogla bi odražavati evolucijski razvijenu preferenciju prema staništima koja su u prošlosti pružala povoljne uslove za život, poput područja bogatih [[voda|vodom]] i [[Vegetacija|vegetacijom]].&lt;ref name=&quot;Dutton_2005&quot;&gt;{{cite book |last=Dutton |first=Denis |chapter=Aesthetics and Evolutionary Psychology |editor-last=Levinson |editor-first=Jerrold |title=The Oxford Handbook of Aesthetics |series=Oxford Handbooks in Philosophy |publisher=OUP Oxford |year=2005 |isbn=978-0-19-927945-6 |pages=693–705 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Drugo objašnjenje predstavlja teorija ekološke valentnosti, koju su razvili Stephen Palmer i Karen Schloss.&lt;ref name=&quot;Palmer_Schloss_2010&quot;&gt;{{cite journal |last1=Palmer |first1=Stephen E. |last2=Schloss |first2=Karen B. |title=An ecological valence theory of human color preference |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=107 |issue=19 |pages=8877–8882 |year=2010 |doi=10.1073/pnas.0906172107 |url=https://www.pnas.org/doi/full/10.1073/pnas.0906172107 |doi-access=free |access-date=29. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Prema ovoj teoriji, ljudi razvijaju sklonost ili odbojnost prema određenim bojama na osnovu emocionalnih asocijacija koje imaju s predmetima, pojavama ili iskustvima povezanima s tim bojama. Na primjer, ukoliko osoba plavu boju povezuje sa čistom vodom, vjerovatnije je da će joj davati prednost. S druge strane, odbojnost prema smeđoj boji može nastati uslijed njenog povezivanja sa izmetom ili truhlom hranom.

Na preferencije boja mogu utjecati i drugi faktori. Istraživanja pokazuju da osobe kojima je hladno češće biraju tople boje, poput crvene i žute, dok osobe kojima je vruće češće preferiraju hladne boje, poput plave i zelene.&lt;ref name=&quot;Whitfield_Wiltshire_1990&quot; /&gt; Također je utvrđeno da introvertirane osobe češće preferiraju hladnije boje, dok su ekstravertirane osobe sklonije toplim bojama.&lt;ref name=&quot;Lichtle_2007&quot;&gt;{{cite journal |last=Lichtlé |first=Marie-Christine |title=The effect of an advertisement’s colour on emotions evoked by attitude towards the ad: The moderating role of the optimal stimulation level |journal=International Journal of Advertising |volume=26 |issue=1 |pages=37–62 |year=2007 |doi=10.1080/02650487.2007.11072995 |url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/02650487.2007.11072995 |url-access=subscription |access-date=29. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Boje i međuljudska privlačnost ===

Psiholog [[Andrew J. Elliot]] ispitivao je da li boja odjeće može utjecati na procjenu fizičke privlačnosti. Njegova istraživanja pokazala su da su [[Heteroseksualnost|heteroseksualni]] muškarci i žene obučeni u crveno češće ocjenjivani kao privlačniji potencijalni partneri nego kada su nosili odjeću drugih boja. Međutim, boja odjeće nije uticala na procjenu privlačnosti među osobama istog spola izvan romantičnog konteksta. Druge studije također su potvrdile da muškarci u crvenoj odjeći djeluju privlačnije heteroseksualnim ženama.&lt;ref name=&quot;Alter_2013&quot;&gt;{{cite web |last=Alter |first=Adam |title=I See Red: The color you need to wear on your dating profile |website=Slate |date=2013 |url=https://slate.com/human-interest/2013/03/new-book-drunk-tank-pink-argues-red-is-the-color-for-dating-profiles.html |access-date=29. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

=== Temperatura boje svjetlosti ===

Temperatura boje svjetlosti mjeri se u [[kelvin]]ima (K) i odnosi se na to da li svjetlosni izvor emituje toplije (žućkaste) ili hladnije (plavkaste) tonove.&lt;ref name=&quot;Unibox_2020&quot;&gt;{{cite web |author=Unibox |title=The psychological effects of lighting: Guidance for designers on understanding how light affects mood and well-being |website=Unibox Blog |url=https://unibox.co.uk/blog/psychological-impact-of-lighting |access-date=29. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Odabir odgovarajuće temperature boje ima veliki utjecaj na subjektivni doživljaj prostora, [[emocije]] i funkcionalnost pri obavljanju svakodnevnih aktivnosti.

Temperatura svjetlosti obično se dijeli u tri glavne kategorije:

* Topla bijela svjetlost (ispod 3000 K): Emituje blagi, žućkasti sjaj koji potiče opuštanje i stvara osjećaj ugode i intimnosti. Zbog svog smirujućeg efekta, najčešće se primjenjuje u prostorijama namijenjenim odmoru, poput spavaćih soba, dnevnih boravaka i ugostiteljskih objekata.&lt;ref name=&quot;Unibox_2020&quot; /&gt;
* Neutralna bijela svjetlost (3000 K – 4500 K): Pruža uravnoteženo i prirodno osvjetljenje koje ne napreže oči. Ova temperatura boje smatra se ugodnom i funkcionalnom za prostore u kojima se obavljaju svakodnevne zadatke, kao što su kuhinje, kupatila i stambeni radni kutci.
* Hladna bijela svjetlost (iznad 4500 K): Emituje jasnu, plavkasto-bijelu svjetlost koja imitira dnevnu svjetlost. Ovakvo osvjetljenje podiže nivo budnosti, poboljšava fokus i smanjuje umor, zbog čega je uobičajen izbor za kancelarije, bolnice, maloprodajne objekte i druga radna okruženja u kojima je potrebna visoka koncentracija.&lt;ref name=&quot;Unibox_2020&quot; /&gt;

=== Neurološka osnova povezanosti boja i emocija ===

U [[mozak|mozgu]] su za obradu boja i emocija zadužene različite regije. Percepcija boja prvenstveno je povezana s područjima [[Vidna kora|vidnog korteksa]], posebno područjima V4 i V8,&lt;ref name=&quot;Kozlovskiy_Rogachev_2021&quot;&gt;{{cite book |last1=Kozlovskiy |first1=Stanislav |last2=Rogachev |first2=Anton |chapter=How Areas of Ventral Visual Stream Interact When We Memorize Color and Shape Information |title=Advances in Cognitive Research, Artificial Intelligence and Neuroinformatics |series=Lecture Notes in Networks and Systems |volume=1358 |publisher=Springer International Publishing |location=Cham |year=2021 |isbn=978-3-030-71636-3 |pages=95–100 |doi=10.1007/978-3-030-71637-0_10 |url=https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-3-030-71637-0_10 |url-access=subscription |access-date=29. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; dok su emocije povezane prvenstveno s [[amigdala|amigdalom]] i drugim strukturama [[limbički sistem|limbičkog sistema]]. Međutim, istraživanja provedena [[Funkcionalna magnetna rezonanca|funkcionalnom magnetnom rezonancom]] (fMRI) pokazala su da zadaci koji zahtijevaju istovremenu obradu boja i emocija aktiviraju [[Moždana hemisfera|obje hemisfere mozga]], posebno područja koja povezuju vidni korteks s limbičkim sistemom. Ova aktivacija u velikoj se mjeri podudara s aktivnošću [[mreža zadanog načina rada|mreže zadanog načina rada]], zbog čega se smatra da upravo ona predstavlja važan neurološki mehanizam koji povezuje percepciju boja s emocionalnim doživljajem.&lt;ref name=&quot;Kozlovskiy_Rogachev_2021&quot; /&gt;

== Primjena u marketingu ==

Budući da je boja jedan od najvažnijih elemenata vizuelnog identiteta proizvoda i prepoznatljivosti [[Brend|brend]]a, psihologija boja ima značajnu primjenu u [[marketing]]u. Istraživanja pokazuju da se bojama mogu prenositi određene osobine brenda i oblikovati način na koji ga potrošači doživljavaju.&lt;ref name=&quot;Labrecque_Milne_2012&quot;&gt;{{cite journal |last1=Labrecque |first1=Lauren I. |last2=Milne |first2=George R. |title=Exciting red and competent blue: The importance of color in marketing |journal=Journal of the Academy of Marketing Science |volume=40 |issue=5 |pages=711–727 |year=2012 |doi=10.1007/s11747-010-0245-y |url=https://link.springer.com/article/10.1007/s11747-010-0245-y |url-access=subscription |access-date=29. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Zbog toga marketinški stručnjaci pri odabiru boja uzimaju u obzir medij u kojem se poruka prenosi (npr. štampani ili [[digitalni medij]]i), kao i značenja i emocije koje ciljna publika povezuje s pojedinim bojama.

Iako postoje brojni pokušaji klasifikacije reakcija potrošača na različite boje, njihova percepcija nije jednaka kod svih ljudi. Na fiziološke i emocionalne reakcije utječu brojni faktori, uključujući prethodna iskustva, kulturu, religiju, prirodno okruženje, spol, etničku pripadnost i nacionalnost. Zbog toga je pri odabiru boja u marketinškoj komunikaciji važno poznavati ciljnu publiku kako bi se prenijela željena poruka. Odabrane boje mogu utjecati ne samo na neposredno razumijevanje poruke nego i na percepciju vrijednosti, osobina i identiteta brenda. Stoga bi izbor boja trebao biti usklađen s osnovnom porukom i emocijama koje marketinška komunikacija nastoji prenijeti.&lt;ref name=&quot;Gloth_Lyquix&quot;&gt;{{cite web |last=Gloth |first=Anna |title=Connecting With Color |website=Lyquix Blog |url=https://www.lyquix.com/blog/connecting-with-color/ |access-date=29. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Istraživanja o utjecaju boja na preferencije potrošača pokazuju da boja proizvoda može utjecati na njihove sklonosti, a posredno i na odluke o kupovini. Taj se efekat uglavnom objašnjava asocijativnim učenjem, odnosno povezivanjem određenih boja s prethodnim iskustvima i očekivanjima. Većina istraživanja nije utvrdila postojanje univerzalno najprivlačnije boje za sve potrošače. Umjesto toga, pokazalo se da se određene boje smatraju prikladnijima za pojedine vrste proizvoda i usluga.&lt;ref name=&quot;Fernandez_Vazquez_et_al_2011&quot;&gt;{{cite journal |last1=Fernández-Vázquez |first1=Rocío |last2=Stinco |first2=Carla M. |last3=Meléndez-Martínez |first3=Antonio J. |last4=Heredia |first4=Francisco J. |last5=Vicario |first5=Isabel M. |title=Visual and instrumental evaluation of orange juice color: A consumers' preference study |journal=Journal of Sensory Studies |volume=26 |issue=6 |pages=436–444 |year=2011 |doi=10.1111/j.1745-459X.2011.00360.x |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1745-459X.2011.00360.x |url-access=subscription |access-date=29. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Značenje boja u identitetu brenda ===
[[Datoteka:RGB color wheel 72.svg|mini|desno|300px|Krug boja]]
Boja je jedan od najvažnijih vizuelnih elemenata koji utječu na odluke potrošača pri kupovini.&lt;ref name=&quot;Singh_2006&quot; /&gt; Istraživanja pokazuju da potrošači prvi dojam o proizvodu stvaraju u roku od približno 90 sekundi nakon prvog kontakta, pri čemu se između 62% i 90% tog dojma zasniva na boji.&lt;ref name=&quot;Singh_2006&quot; /&gt;

[[Logo|Logotip]] je često prvi vizuelni element s kojim se potrošači susreću te predstavlja važan dio identiteta [[Kompanija|kompanije]] ili brenda. Kada nemaju prethodno iskustvo s određenim brendom, ljudi prve utiske o njemu često oblikuju na osnovu dominantne boje logotipa.&lt;ref name=&quot;Bottomley_Doyle_2006&quot;&gt;{{cite journal |last1=Bottomley |first1=Paul A. |last2=Doyle |first2=John R. |title=The interactive effects of colors and products on perceptions of brand logo appropriateness |journal=Marketing Theory |volume=6 |issue=1 |pages=63–83 |year=2006 |doi=10.1177/1470593106061263 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/1470593106061263 |url-access=subscription |access-date=29. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Jedan od najpoznatijih primjera je karakteristična nijansa ''[[Tiffany plava|Tiffany Blue]]'', koja je zaštitni znak kompanije Tiffany &amp; Co. i snažno je povezana s njenim identitetom i luksuznim imidžom.&lt;ref name=&quot;Pantone_Tiffany&quot;&gt;{{cite web |author=Pantone |title=Crazy About Tiffany's: The story behind an iconic brand color |website=Pantone |url=https://www.pantone.com/eu/en-eu/articles/case-studies/crazy-about-tiffanys-the-story-behind-an-iconic-brand-color |access-date=29. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Mapiranje boja koristi se kao metoda za odabir prikladnih boja novih logotipa i njihovo razlikovanje od konkurentskih brendova na tržištu prepunom vizuelno sličnih identiteta.&lt;ref name=&quot;OConnor_2011&quot;&gt;{{cite journal |last=O'Connor |first=Zena |title=Logo colour and differentiation: A new application of environmental colour mapping |journal=Color Research &amp; Application |volume=36 |issue=1 |pages=55–60 |year=2011 |doi=10.1002/col.20594 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/col.20594 |url-access=subscription |access-date=29. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Istraživanja o prikladnosti boje logotipa pokazala su da percepcija odgovarajuće boje zavisi od vrste proizvoda ili usluge koju brend nudi.&lt;ref name=&quot;Bottomley_Doyle_2006&quot; /&gt; U jednom istraživanju ispitanici su ocjenjivali logotipe izmišljenih kompanija koje su nudile različite proizvode. Pokazalo se da su za funkcionalne proizvode, koji služe rješavanju praktičnih potreba ili problema, prikladnijima ocijenjene boje koje se povezuju s funkcionalnošću i pouzdanošću. Nasuprot tome, za proizvode čija je vrijednost prvenstveno povezana s emocijama, društvenim statusom ili stilom života, prikladnijima su ocijenjene boje koje izražavaju te osobine.&lt;ref name=&quot;Bottomley_Doyle_2006&quot; /&gt;

Istraživanja također pokazuju da sama boja logotipa može oblikovati percepciju identiteta i osobina brenda, posebno kada je riječ o novim ili slabo poznatim kompanijama.&lt;ref name=&quot;Labrecque_Milne_2012&quot; /&gt; Neke kompanije, poput [[Victoria's Secret]] i [[H&amp;R Block]]a, koristile su promjenu dominantnih boja kako bi izmijenile svoj korporativni imidž i prilagodile ga ciljnoj publici.&lt;ref name=&quot;Labrecque_Milne_2012&quot; /&gt;

U istraživanjima koja su ispitivala odnos između boje logotipa i osobina brenda utvrđene su povezanosti između pojedinih boja i osobina kao što su iskrenost, uzbudljivost, kompetentnost, sofisticiranost i robusnost.&lt;ref name=&quot;Labrecque_Milne_2012&quot; /&gt; Daljnja istraživanja pokazala su da je vjerovatnoća kupovine veća kada se osobina koju potrošači pripisuju brendu podudara s karakteristikama proizvoda ili usluge. Budući da boja utječe na doživljaj osobina brenda, posredno može utjecati i na namjeru potrošača da kupe određeni proizvod ili uslugu.&lt;ref name=&quot;Labrecque_Milne_2012&quot; /&gt;

Iako boja predstavlja važan element marketinške komunikacije, njen učinak zavisi od načina primjene i karakteristika ciljne publike.&lt;ref name=&quot;Warner_Franzen_1947&quot;&gt;{{cite journal |last1=Warner |first1=Lucien |last2=Franzen |first2=Raymond |title=Value of color in advertising |journal=Journal of Applied Psychology |volume=31 |issue=3 |pages=260–270  |year=1947 |doi=10.1037/h0057772 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2Fh0057772 |url-access=subscription |access-date=29. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Budući da ljudi različito doživljavaju boje, rezultati pojedinačnih istraživanja ne mogu se smatrati univerzalno primjenjivim na sve potrošače.

=== Najčešće asocijacije povezane s bojama u marketinškim istraživanjima ===

Istraživanja iz područja psihologije boja i marketinga pokazuju da ljudi različitim bojama često pripisuju određena simbolička značenja i emocionalne asocijacije. Ta značenja nisu univerzalna, već zavise od kulturnog okruženja, prethodnih iskustava, konteksta u kojem se boja pojavljuje i vrste proizvoda ili poruke koju prati. Na primjer, nijanse crvene često se povezuju s pobuđenošću, energijom i strašću, dok se plava najčešće dovodi u vezu sa smirenošću, pouzdanošću i profesionalnošću. Budući da obje boje mogu izazvati pozitivne emocionalne reakcije u odgovarajućem kontekstu, često se koriste u marketinškoj komunikaciji i oblikovanju identiteta brenda.

U literaturi o marketingu značenja boja ponekad se razvrstavaju u dvije grupe: 
* F – funkcionalna značenja: odnose se na osobine proizvoda koje ukazuju na njegovu kvalitetu, pouzdanost ili praktičnu vrijednost.
* S – društvena i emocionalna značenja: odnose se na stavove, emocije, društveni status ili identitet koji se povezuju s proizvodom ili brendom.&lt;ref name=&quot;Bottomley_Doyle_2006&quot; /&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:90%; width:100%;&quot;
|-
! style=&quot;text-align:center; background-color:red;&quot;| &lt;span style=&quot;color:white&quot;&gt;Crvena&lt;/span&gt;
! style=&quot;text-align:center; background-color:yellow;&quot;| &lt;span style=&quot;color:black&quot;&gt;Žuta&lt;/span&gt;
! style=&quot;text-align:center; background-color:green;&quot;| &lt;span style=&quot;color:white&quot;&gt;Zelena&lt;/span&gt;
! style=&quot;text-align:center; background-color:blue;&quot;| &lt;span style=&quot;color:white&quot;&gt;Plava&lt;/span&gt;
! style=&quot;text-align:center; background-color:pink;&quot;| &lt;span style=&quot;color:black&quot;&gt;Ružičasta&lt;/span&gt;
! style=&quot;text-align:center; background-color:purple;&quot;| &lt;span style=&quot;color:white&quot;&gt;Ljubičasta&lt;/span&gt;
! style=&quot;text-align:center; background-color:orange;&quot;| &lt;span style=&quot;color:black&quot;&gt;Narančasta&lt;/span&gt;
! style=&quot;text-align:center; background-color:brown;&quot;| &lt;span style=&quot;color:white&quot;&gt;Smeđa&lt;/span&gt;
! style=&quot;text-align:center; background-color:black;&quot;| &lt;span style=&quot;color:white&quot;&gt;Crna&lt;/span&gt;
! style=&quot;text-align:center; background-color:white;&quot;| &lt;span style=&quot;color:black&quot;&gt;Bijela&lt;/span&gt;
|-
| Strast (S)&lt;ref name=&quot;Aslam_2006&quot;&gt;{{cite journal |last=Aslam |first=Mubeen M. |title=Are You Selling the Right Colour? A Cross-cultural Review of Colour as a Marketing Cue |journal=Journal of Marketing Communications |volume=12 |issue=1 |pages=15–30 |year=2006 |doi=10.1080/13527260500247827 |url=https://ro.uow.edu.au/ndownloader/files/50573112 |access-date=29. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
| Kompetentnost (S)&lt;ref name=&quot;Labrecque_Milne_2012&quot; /&gt;
| Dobar ukus (F)&lt;ref name=&quot;Aslam_2006&quot; /&gt;
| Sofisticiranost (S)&lt;ref name=&quot;Labrecque_Milne_2012&quot; /&gt;
| Autoritet (S)&lt;ref name=&quot;Aslam_2006&quot; /&gt;
| Toplina (S)&lt;ref name=&quot;Elliot_2015&quot;&gt;{{cite journal |last=Elliot |first=Andrew J. |title=Color and psychological functioning: a review of theoretical and empirical work |journal=Frontiers in Psychology |volume=6 |issue=368 |pages=1–8 |year=2015 |doi=10.3389/fpsyg.2015.00368 |pmid=25883578 |pmc=4383146 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC4383146/ |doi-access=free |access-date=29. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
| Robusnost (S)&lt;ref name=&quot;Labrecque_Milne_2012&quot; /&gt;
| Tuga (S)&lt;ref name=&quot;Aslam_2006&quot; /&gt;
| Sreća (S)&lt;ref name=&quot;Aslam_2006&quot; /&gt;
| Iskrenost (S)&lt;ref name=&quot;Labrecque_Milne_2012&quot; /&gt;
|-
| Moć (S)&lt;ref name=&quot;Piotrowski_Armstrong_2012&quot;&gt;{{cite journal |last1=Piotrowski |first1=Chris |last2=Armstrong |first2=Terry |title=Color Red: Implications for Applied Psychology and Marketing Research |journal=Psychology and Education: An Interdisciplinary Journal |volume=49 |issue=1-2 |pages=23–25 |year=2012 |url=https://www.researchgate.net/publication/283620916_Color_Red_Implications_for_Applied_Psychology_and_Marketing_Research |access-date=29. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
| Sreća (S)&lt;ref name=&quot;Aslam_2006&quot; /&gt;
| Zavist (S)&lt;ref name=&quot;Aslam_2006&quot; /&gt;
| Kompetentnost (S)&lt;ref name=&quot;Labrecque_Milne_2012&quot; /&gt;
|
| Sofisticiranost (S)&lt;ref name=&quot;Labrecque_Milne_2012&quot; /&gt;
| Uzbuđenje (S)&lt;ref name=&quot;Elliot_2015&quot; /&gt;
|
| Sofisticiranost (S)&lt;ref name=&quot;Labrecque_Milne_2012&quot; /&gt;
| Čistoća (S)&lt;ref name=&quot;Aslam_2006&quot; /&gt;
|-
| Uzbuđenje (S)&lt;ref name=&quot;Labrecque_Milne_2012&quot; /&gt;
| Pristupačnost / niska cijena (F)&lt;ref name=&quot;Hallock_2003&quot; /&gt;
| Ekološka prihvatljivost (F)&lt;ref name=&quot;Lupton_2017&quot;&gt;{{cite book |last=Lupton |first=Ellen |title=Design is Storytelling |publisher=Cooper Hewitt, Smithsonian Design Museum |location=New York |year=2017 |isbn=978-1-942303-19-0 |url=https://books.google.ba/books/about/Design_is_Storytelling.html?id=1wPlAQAACAAJ |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
| Visok kvalitet (F)&lt;ref name=&quot;Aslam_2006&quot; /&gt;
| Ženstvenost i koketnost (S)&lt;ref name=&quot;Aslam_2006&quot; /&gt;
| Moć (S)&lt;ref name=&quot;Aslam_2006&quot; /&gt;
|
|
| Skupocjenost (F)&lt;ref name=&quot;Aslam_2006&quot; /&gt;
|
|-
| Ljubav (S)&lt;ref name=&quot;Aslam_2006&quot; /&gt;
| Nizak kvalitet (F)&lt;ref name=&quot;Hallock_2003&quot; /&gt;
| Zdravlje (S)&lt;ref name=&quot;Lupton_2017&quot; /&gt;
| Korporativnost (F)&lt;ref name=&quot;Aslam_2006&quot; /&gt;
|
|
|
|
| Strah (S)&lt;ref name=&quot;Aslam_2006&quot; /&gt;
|
|-
| Brzina (S)&lt;ref name=&quot;Birren_1950&quot; /&gt;
|
| Novac (F)&lt;ref name=&quot;Vieira_2018&quot;&gt;{{cite book |last=Vieira |first=Edward T. |title=Public Relations Planning: A Strategic Approach |edition=1. |publisher=Routledge |location=New York |year=2018 |isbn=978-1-315-10188-0 |doi=10.4324/9781315101880 |url=https://www.taylorfrancis.com/books/mono/10.4324/9781315101880/public-relations-planning-edward-vieira-jr |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
| Pouzdanost (F)&lt;ref name=&quot;Hallock_2003&quot; /&gt;
|
|
|
|
|
|
|-
| Gnjev (S)&lt;ref name=&quot;Kauppinen_Raisanen_Jauffret_2018&quot;&gt;{{cite journal |last1=Kauppinen-Räisänen |first1=Hannele |last2=Jauffret |first2=Marie-Nathalie |title=Using colour semiotics to explore colour meanings |journal=Qualitative Market Research: An International Journal |volume=21 |issue=1 |pages=101–117 |year=2018 |doi=10.1108/QMR-03-2016-0033 |url=https://www.emerald.com/qmr/article-abstract/21/1/101/360876/Using-colour-semiotics-to-explore-colour-meanings?redirectedFrom=fulltext |url-access=subscription |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|}

Prikazane asocijacije predstavljaju rezultate pojedinih marketinških istraživanja, prvenstveno provedenih u [[zapadne zemlje|zapadnim zemljama]], te ih ne treba tumačiti kao univerzalna značenja pojedinih boja.

=== Značenje boja u kartografiji ===
[[Datoteka:Southern California Precipitations.gif|mini|desno|300px|Na karti padavina plava boja intuitivno označava vodu i vlažnost, dok žuta označava sušna područja. Istovremeno, čitalac mora zanemariti uobičajenu povezanost zelene boje s vegetacijom kako bi kartu pravilno protumačio.]]
U [[Kartografija|kartografiji]] se boje koriste ne samo za razlikovanje geografskih objekata nego i za prenošenje značenja koja se zasnivaju na prirodnim asocijacijama ili ustaljenim kartografskim konvencijama.&lt;ref name=&quot;Tyner_2010&quot;&gt;{{cite book |last=Tyner |first=Judith A. |title=Principles of Map Design |publisher=Guilford Press |location=New York |year=2010 |isbn=978-1-60623-544-7 |url=https://books.google.ba/books?id=8mpOyGCXRRkC |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Takav način prikaza olakšava tumačenje karata jer korisnici određene boje spontano povezuju s pojedinim prirodnim pojavama ili objektima. U mnogim slučajevima koriste se standardizirane nijanse koje predstavljaju prototip određene boje, a ne nužno nijanse koje najvjernije odgovaraju stvarnom izgledu objekta. Na primjer, dubina vodenih površina na kartama najčešće se prikazuje različitim nijansama plave boje, bez obzira na stvarnu boju vode.

Najčešće korištene asocijacije uključuju:
* [[zelena]] – [[vegetacija]];
* [[plava]] – voda (vodene površine i [[Padavina|padavine]]), hladnoća;
* [[siva]] i [[crna]] – građevine i druga infrastruktura (putevi, zgrade i sl.);
* [[smeđa]] – [[tlo]] i [[Reljef (geografija)|reljef]];
* [[žuta]] – suhoća ili [[suša|sušna područja]];
* [[crvena]] – [[toplota]] i [[požar]]i;
* [[ljubičasta]] – umjetni ili neprirodni elementi, kao kontrast prirodnim bojama poput zelene, plave i žute.

Na percepciju karte ne utječe samo simboličko značenje boja nego i njihova međusobna vizuelna izraženost. U skladu s načelima [[geštalt psihologija|geštalt psihologije]] i kognitivne percepcije, boje koje se snažno izdvajaju od pozadine prirodno privlače više pažnje. Zbog toga se tamni simboli na svijetloj podlozi ili svijetli simboli na tamnoj podlozi obično doživljavaju kao važniji elementi karte te imaju istaknutiju ulogu u njenoj [[Vizuelna hijerarhija|vizuelnoj hijerarhiji]].

=== Kombinovanje boja ===
[[Datoteka:Target logo.svg|mini|desno|300px|Logotip [[Target Corporation]]]]
Iako pojedini brendovi koriste samo jednu prepoznatljivu boju kao dio svog vizuelnog identiteta, mnogi u svojim logotipima i drugim elementima identiteta primjenjuju kombinacije više boja. Istraživanja pokazuju da se takve kombinacije ne doživljavaju jednostavno kao zbir pojedinačnih boja, već stvaraju poseban vizuelni dojam koji može utjecati na preferencije potrošača.&lt;ref name=&quot;Schloss_Palmer_2011&quot;&gt;{{cite journal |last1=Schloss |first1=Karen B. |last2=Palmer |first2=Stephen E. |title=Aesthetic response to color combinations: preference, harmony, and similarity |journal=Attention, Perception, &amp; Psychophysics |volume=73 |issue=2 |pages=551–571 |year=2011 |doi=10.3758/s13414-010-0027-0 |pmid=21264737 |pmc=3037488 |url=https://link.springer.com/article/10.3758/s13414-010-0027-0 |url-access=subscription |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Ispitivanja estetskih preferencija pokazala su da ljudi uglavnom daju prednost kombinacijama boja sličnih nijansi kada se obje boje nalaze u prvom planu. S druge strane, kada je riječ o odnosu između objekta i pozadine, poželjniji je izraženiji kontrast jer olakšava uočavanje i razlikovanje vizuelnih elemenata.&lt;ref name=&quot;Schloss_Palmer_2011&quot; /&gt;

Nasuprot izraženoj sklonosti prema kombinacijama sličnih boja, dio ispitanika u istraživanjima pokazuje sklonost prema naglašavanju elemenata pomoću izrazito kontrastne boje.&lt;ref name=&quot;Deng_et_al_2010&quot;&gt;{{cite journal |last1=Deng |first1=Xiaoyan |last2=Hui |first2=Sam K. |last3=Hutchinson |first3=J. Wesley |title=Consumer preferences for color combinations: An empirical analysis of similarity-based color relationships |journal=Journal of Consumer Psychology |volume=20 |issue=4 |pages=476–491 |year=2010 |doi=10.1016/j.jcps.2010.07.005 |url=https://myscp.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1016/j.jcps.2010.07.005 |url-access=subscription |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Takav obrazac potvrđen je i u istraživanju preferencija boja na sportskim patikama kompanije [[Nike, Inc.|Nike]]. Većina ispitanika birala je kombinacije boja koje su međusobno bliske na krugu boja, poput plave i tamnoplave. Ipak, manji broj ispitanika preferirao je da zaštitni znak kompanije (''Swoosh'') bude naglašen drugačijom, kontrastnom bojom. Većina ispitanika koristila je relativno mali broj boja prilikom oblikovanja svoje idealne sportske obuće. Ovo saznanje ima praktičan značaj za kompanije koje proizvode višebojnu robu, sugerišući da bi radi privlačenja kupaca trebalo razmotriti smanjenje broja vidljivih boja i primjenu sličnih nijansi na pojedinačnom proizvodu.&lt;ref name=&quot;Skorinko_et_al_2006&quot;&gt;{{cite journal |last1=Skorinko |first1=Jeanine L. |last2=Kemmer |first2=Suzanne |last3=Hebl |first3=Michelle R. |last4=Lane |first4=David M. |title=A rose by any other name …: Color-naming influences on decision making |journal=Psychology &amp; Marketing |volume=23 |issue=12 |pages=975–993 |year=2006 |doi=10.1002/mar.20142 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/mar.20142 |url-access=subscription |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Nazivi boja ===

Iako se različite boje mogu doživljavati na različite načine, sam naziv boje također igra značajnu ulogu.&lt;ref name=&quot;Skorinko_et_al_2006&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Babin_et_al_2003&quot;&gt;{{cite journal |last1=Babin |first1=Barry J. |last2=Hardesty |first2=David M. |last3=Suter |first3=Tracy A. |title=Color and shopping intentions: The intervening effect of price fairness and perceived affect |journal=Journal of Business Research |volume=56 |issue=7 |pages=541–551 |year=2003 |doi=10.1016/S0148-2963(01)00246-6 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0148296301002466 |url-access=subscription |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U marketingu se takvi nazivi često nazivaju opisima boja ili nazivima nijansi, a mogu utjecati na način na koji potrošači doživljavaju proizvod.

Mnogi proizvođači nastoje ponuditi proizvode u velikom broju boja kako bi zadovoljili različite ukuse potrošača. To je posebno izraženo u industrijama poput kozmetike, gdje se sjenila za oči, lakovi za nokte i drugi proizvodi nude u brojnim nijansama. Slično tome, pojedine tehnološke kompanije, poput [[Apple]]a i [[Dell]]a, omogućavale su kupcima izbor između više boja određenih proizvoda kako bi povećale njihovu privlačnost.

Osim toga, naziv koji marketinški stručnjaci dodijele određenoj boji može privući ili odbiti kupce. Kada su ispitanici ocjenjivali uzorke boja i proizvode označene uobičajenim nazivima (npr. ''smeđa'') ili kreativnim nazivima (npr. ''moka''), proizvodi s kreativnim nazivima dosljedno su ocjenjivani privlačnijima.&lt;ref name=&quot;Skorinko_et_al_2006&quot; /&gt; Čak je i potpuno ista nijansa boje bila različito ocijenjena kada je predstavljena pod različitim nazivima. Sličan učinak uočen je i pri procjeni udobnosti peškira, gdje su proizvodi s kreativnim nazivima boja bili bolje ocijenjeni od onih s uobičajenim nazivima, iako je boja bila identična.&lt;ref name=&quot;Skorinko_et_al_2006&quot; /&gt;

Pored toga što se atraktivnim nazivima daje prednost zbog njihove zvučnosti, oni mogu doprinijeti tome da se proizvod koji predstavljaju više dopadne kupcima, što direktno utječe na prodaju.&lt;ref name=&quot;Miller_2005&quot;&gt;{{cite journal |last1=Miller |first1=Elizabeth G. |last2=Kahn |first2=Barbara E. |title=Shades of Meaning: The Effect of Color and Flavor Names on Consumer Choice |journal=Journal of Consumer Research |volume=32 |issue=1 |pages=86–92 |year=2005 |doi=10.1086/429602 |url=https://academic.oup.com/jcr/article-abstract/32/1/86/1796387 |url-access=subscription |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Na primjer, u istraživanju u kojem su ispitanici birali [[Žele-bombona|žele-bombone]], bombon označen neuobičajenim nazivom boje poput ''zlatnožuta'' češće je bio odabran od istog bombona označenog uobičajenim nazivom ''limunžuta''. Autori pretpostavljaju da neuobičajeni nazivi pobuđuju znatiželju i potiču potrošače da istraže zašto je odabrana upravo takva oznaka.

Slični rezultati dobiveni su i u istraživanju internetske prodaje dukserica. Ispitanici su češće birali proizvode čije su boje bile označene neuobičajenim nazivima nego one s uobičajenim nazivima. Osim toga, osobe koje su odabrale proizvode s neuobičajenim nazivima boja iskazale su veće zadovoljstvo svojom kupovinom u odnosu na ispitanike koji su odabrali iste proizvode označene standardnim nazivima boja.&lt;ref name=&quot;Miller_2005&quot; /&gt;

=== Privlačenje pažnje ===
[[Datoteka:Bangkok Chinatown Yaowarat street sign.jpg|mini|desno|300px|Prodajni natpis pretežno crvene boje na ulici u [[Bangkok]]u, osmišljen da privuče pažnju prolaznika]]
Boja je jedan od najvažnijih vizuelnih elemenata koji privlače pažnju potrošača i može utjecati na njihovo ponašanje pri kupovini.&lt;ref name=&quot;Kauppinen_2010&quot;&gt;{{cite journal |last1=Kauppinen-Räisänen |first1=Hannele |last2=Luomala |first2=Harri T. |title=Exploring consumers' product‐specific colour meanings |journal=Qualitative Market Research: An International Journal |volume=13 |issue=3 |pages=287–308 |year=2010 |doi=10.1108/13522751011053644 |url=https://www.emerald.com/qmr/article-abstract/13/3/287/361213/Exploring-consumers-product-specific-colour?redirectedFrom=fulltext |url-access=subscription |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Potrošači često koriste boju kako bi prepoznali poznate brendove ili uočili nove proizvode među konkurentskim ponudama. Osobe koje traže raznovrsnost sklonije su odabiru proizvoda u neuobičajenim bojama, dok ambalaža privlačnih boja u pravilu privlači više pažnje od manje privlačne ambalaže, što može utjecati i na odluku o kupovini.

U istraživanju koje je ispitivalo utjecaj vizuelnih znakova na ambalaži ispitanicima su prikazani isti proizvodi u četiri različite kombinacije boja i brendova.&lt;ref name=&quot;Kauppinen_2010&quot; /&gt; Rezultati su pokazali da su ispitanici češće birali proizvode čija je ambalaža bojom privlačila njihovu pažnju, bilo svjesno ili nesvjesno. Na izbor su utjecale i prethodno stečene asocijacije, pa je, na primjer, zelena boja često povezivana s okusom [[mentol]]a.

Ovi rezultati imaju praktičnu primjenu u dizajnu ambalaže. Novi proizvodi ili novi brendovi mogu koristiti neuobičajene boje kako bi se lakše izdvojili među konkurencijom, dok proizvođači koji žele naglasiti sličnost s vodećim proizvodima na tržištu mogu primijeniti slične kombinacije boja. S druge strane, kada kompanija mijenja izgled proizvoda, ali ne i sam proizvod, zadržavanje prepoznatljive palete boja može pomoći potrošačima da ga i dalje lako prepoznaju.&lt;ref name=&quot;Kauppinen_2010&quot; /&gt; Primjer takvog pristupa predstavljaju bojice kompanije [[Crayola]], čiji je logotip tokom vremena više puta mijenjan, dok su karakteristične zelena i [[Zlatna|zlatna]] boja ambalaže zadržane kao prepoznatljivi elementi vizuelnog identiteta.

Istraživanja pokazuju da boja može privući pažnju i prije nego što osoba svjesno usmjeri pogled prema određenom objektu.&lt;ref name=&quot;Kawasaki_2012&quot;&gt;{{cite journal |last1=Kawasaki |first1=Masahiro |last2=Yamaguchi |first2=Yoko |title=Effects of subjective preference of colors on attention-related occipital theta oscillations |journal=NeuroImage |volume=59 |issue=1 |pages=808–814 |year=2012 |doi=10.1016/j.neuroimage.2011.07.042 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1053811911008196 |url-access=subscription |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U istraživanjima u kojima je moždana aktivnost praćena [[Elektroencefalografija|elektroencefalografijom]] (EEG) utvrđeno je da se odgovarajuća područja mozga aktiviraju pri prikazu omiljene ili posebno uočljive boje još prije nego što ispitanici svjesno usmjere pažnju na nju. To upućuje na zaključak da proizvod može privući pažnju kupaca na osnovu boje i prije nego što detaljno pregledaju sam proizvod.&lt;ref name=&quot;Kawasaki_2012&quot; /&gt;

U [[Interakcijski dizajn|interakcijskom]] i [[Bihevioralni dizajn|bihevioralnom dizajnu]] boje se koriste za oblikovanje vizuelne hijerarhije, odnosno za isticanje najvažnijih informacija na ekranu ili drugom komunikacijskom mediju. Boje većeg vizuelnog intenziteta namjerno se dodjeljuju elementima kojima se želi privući najveća pažnja korisnika, poput navigacijskih kontrola, dugmadi za izvršavanje radnji ili važnih upozorenja. Usklađivanjem hijerarhije boja s hijerarhijom informacija ili željenih ponašanja povećava se vjerovatnoća da će korisnici uočiti važne elemente i reagirati na očekivani način.&lt;ref name=&quot;Cugelman_Color_Psychology&quot;&gt;{{cite web |last=Cugelman |first=Brian |title=Color Psychology |website=Behavioral Design Academy |url=https://www.behavioraldesign.academy/resources/practices/color-psychology/ |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Boje u prodajnim prostorima i izlozima ===
[[Datoteka:Orange Armenia window display.JPG|mini|desno|300px|Izlog uređen u toplim tonovima]]
Boje se u marketingu ne koriste samo na proizvodima nego i u uređenju prodajnih prostora, izloga i drugih prodajnih okruženja kako bi privukle pažnju potrošača i utjecale na njihovo ponašanje pri kupovini.&lt;ref name=&quot;Bellizzi_1983&quot;&gt;{{cite journal |last1=Bellizzi |first1=Joseph A. |last2=Crowley |first2=Ayn E. |last3=Hasty |first3=Ronald W. |title=The effects of color in store design |journal=Journal of Retailing |volume=59 |issue=1 |pages=21–45 |year=1983 |url=https://psycnet.apa.org/record/1984-10983-001 |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Istraživanja pokazuju da različite boje zidova, izloga i unutrašnjosti prodavnica različito djeluju na potrošače. Ispitanici su pokazali veću sklonost da priđu izlozima uređenim u toplim bojama, dok su prodajne prostore u hladnim bojama ocjenjivali ugodnijima. Ovi rezultati upućuju na to da tople boje mogu biti djelotvornije u privlačenju prolaznika i poticanju spontanih kupovina, dok hladne boje mogu biti prikladnije za prodajne prostore u kojima kupci donose promišljenije odluke nakon pažljivijeg razmatranja proizvoda. Takav efekat posebno dolazi do izražaja u trgovačkim centrima, gdje kupci često ulaze u prodavnice koje su im privukle pažnju, iako to prethodno nisu planirali.&lt;ref name=&quot;Bellizzi_1983&quot; /&gt;

Daljnja istraživanja pokazala su da na namjeru kupovine ne utječe samo boja proizvoda nego i boje cjelokupnog prodajnog prostora.&lt;ref name=&quot;Babin_et_al_2003&quot; /&gt; U jednom istraživanju ispitanici su procjenjivali vjerovatnoću kupovine na osnovu opisa prodavnica uređenih u različitim bojama. Prodajni prostori u plavim tonovima ocijenjeni su povoljnije i povezani s većom namjerom kupovine u odnosu na prostore uređene u narančastim tonovima. Međutim, kada je narandžasta boja bila kombinirana s blagim, odnosno prigušenim osvjetljenjem, ta razlika je nestala. To pokazuje da boja prostora i način osvjetljenja međusobno djeluju te zajedno oblikuju doživljaj prodajnog okruženja.&lt;ref name=&quot;Babin_et_al_2003&quot; /&gt; U navedenom istraživanju ispitanici nisu boravili u stvarnim prodavnicama, već su procjene donosili na osnovu pisanih opisa različitih kombinacija boja i rasvjete.

== Primjena u terapiji ==
[[File:Fortier DAKAR art therapy 30dec11 300.jpg|thumb|218x218px|Art terapeutkinja Felicity Kodjo posmatra pacijenta tokom radionice art terapije]]

=== Art terapija ===
{{Glavni|Art terapija}}
[[Art terapija]] predstavlja zasebnu, ali s psihologijom boja povezanu oblast [[Primijenjena psihologija|primijenjene psihologije]]. Razvila se pod utjecajem psihoanalitičkih teorija iz 1970-ih, prema kojima se pojedine emocije i životna iskustva ne mogu u potpunosti izraziti riječima, već se mogu iskazati kroz slike, oblike i boje.&lt;ref name=&quot;Withrow_2004&quot;&gt;{{cite journal |last=Withrow |first=Rebecca L. |title=The Use of Color in Art Therapy |journal=The Journal of Humanistic Counseling, Education and Development |volume=43 |issue=1 |pages=33–40 |year=2004 |doi=10.1002/j.2164-490X.2004.tb00040.x |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/j.2164-490X.2004.tb00040.x |url-access=subscription |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U art terapiji izbor boja može pružiti dodatne informacije o emocionalnom doživljaju osobe. Terapeuti pritom ne tumače značenje pojedine boje prema unaprijed utvrđenim pravilima, nego kroz razgovor nastoje razumjeti kakvo značenje određena boja ima za konkretnog klijenta. I izostanak boja može biti značajan, jer istraživanja pokazuju da osobe s [[Depresija (raspoloženje)|depresijom]] pri likovnom izražavanju često koriste manji broj boja ili manje zasićene nijanse.&lt;ref name=&quot;Withrow_2004&quot; /&gt;

Istraživanja također sugerišu da usmjeravanje pažnje na izbor i upotrebu boja, umjesto na estetsku vrijednost nastalog rada, može olakšati razgovor o osjećajima i smanjiti zabrinutost klijenata zbog kvaliteta vlastitog umjetničkog izraza.&lt;ref name=&quot;Withrow_2004&quot; /&gt;

=== Hromoterapija ===
{{Glavni|Hromoterapija}}
[[Hromoterapija]] ili terapija bojama predstavlja metodu liječenja koja je nastala iz tradicionalnih praksi u kojima se bojama pripisivala mogućnost utjecaja na [[zdravlje]]. U savremenom obliku zasniva se na primjeni svjetlosti različitih valnih dužina unutar vidljivog dijela elektromagnetnog spektra s ciljem ublažavanja različitih zdravstvenih stanja.&lt;ref name=&quot;Azeemi_et_al_2019&quot;&gt;{{cite journal |last1=Azeemi |first1=Samina T. Yousuf |last2=Rafiq |first2=Hafiz M |last3=Ismail |first3=Iram |last4=Kazmi |first4=Syeda Rabab |last5=Azeemi |first5=Ameena |title=The mechanistic basis of chromotherapy: Current knowledge and future perspectives |journal=Complementary Therapies in Medicine |volume=46 |pages=217–222  |year=2019 |doi=10.1016/j.ctim.2019.08.025 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S096522991930915X |url-access=subscription |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Hromoterapija je istraživana kao mogući dodatni pristup u liječenju različitih fizioloških i psihičkih stanja, uključujući sezonski afektivni poremećaj, depresiju, kognitivno slabljenje povezano sa starenjem i povišeni [[krvni pritisak]].&lt;ref name=&quot;Azeemi_Raza_2005&quot;&gt;{{cite journal |last1=Azeemi |first1=Samina T. Yousuf |last2=Raza |first2=Mohsin |title=A Critical Analysis of Chromotherapy and Its Scientific Evolution |journal=Evidence-Based Complementary and Alternative Medicine |volume=2 |issue=4 |pages=481–488 |year=2005 |doi=10.1093/ecam/neh137 |pmid=16322805 |pmc=1297510 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1093/ecam/neh137 |doi-access=free |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Paragas_et_al_2019&quot;&gt;{{cite journal |last1=Paragas |first1=Emmanuel D. |last2=Abigail |first2=Therese Y. |last3=Reyes |first3=Denice Victoria L. |last4=Reyes |first4=Gerald Andrei B. |title=Effects of Chromotherapy on the Cognitive Ability of Older Adults: A Quasi-Experimental Study |journal=EXPLORE |volume=15 |issue=3 |pages=191–197 |year=2019 |doi=10.1016/j.explore.2019.01.002 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S1550830718301721 |url-access=subscription |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Glickman_et_al_2006&quot;&gt;{{cite journal |last1=Glickman |first1=Gena |last2=Byrne |first2=Brenda |last3=Pineda |first3=Carissa |last4=Hauck |first4=Walter W. |last5=Brainard |first5=George C. |title=Light therapy for seasonal affective disorder with blue narrow-band light-emitting diodes (LEDs) |journal=Biological Psychiatry |volume=59 |issue=6 |pages=502–507 |year=2006 |doi=10.1016/j.biopsych.2005.07.006 |pmid=16165105 |s2cid=42586876 |url=https://jdc.jefferson.edu/jmbcimfp/3/ |doi-access=free |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Međutim, većina stručnjaka smatra da za hromoterapiju ne postoje dovoljno čvrsti naučni dokazi koji bi potvrdili njenu efikasnost, zbog čega se često svrstava među [[pseudonauka|pseudonaučne]] metode liječenja.&lt;ref name=&quot;Swan_2003&quot;&gt;{{cite book |last=Swan |first=Jonathan |title=Jonathan Swan's quack magic: the dubious history of health fads and cures |publisher=Ebury Press |location=London |year=2003 |isbn=978-0-09-188809-1 |oclc=52515553 |url=https://archive.org/details/jonathanswansqua0000swan |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Iako pojedina istraživanja ukazuju na to da određene boje ili valne dužine svjetlosti mogu imati povoljan utjecaj na dobrobit i raspoloženje, još uvijek nije dovoljno jasno koje su valne dužine korisne, u kojim okolnostima djeluju i kojim fiziološkim mehanizmima ostvaruju svoje efekte. Zbog toga se postojeći dokazi ne smatraju dovoljnim za primjenu hromoterapije u medicinskoj praksi.&lt;ref name=&quot;Tofle_et_al_2004&quot;&gt;{{cite report |last1=Tofle |first1=Ruth Brent |last2=Schwarz |first2=Benyamin |last3=Yoon |first3=So-Yeon |last4=Max-Royale |first4=Andrea |title=Color in Healthcare Environments - A Research Report |publisher=Coalition for Health Environments Research |location=California |year=2004 |format=PDF |url=https://www.healthdesign.org/sites/default/files/color_in_hc_environ.pdf |access-date=30. 7. 2026 |language=en |archive-date=10. 8. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170810194730/https://www.healthdesign.org/sites/default/files/color_in_hc_environ.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Individualne razlike ==
=== Spol ===
{{Dodatne informacije|Rodne asocijacije na ružičastu i plavu boju}}
[[Datoteka:Pink girls section of toy store.jpeg|mini|desno|300px|Odjel s igračkama za djevojčice u kojem dominira ružičasta boja]]
Način na koji ljudi doživljavaju boje može se razlikovati između pojedinaca, a među najčešće istraživanim faktorima su [[spol]]ne razlike. Jedan od najuočljivijih primjera jeste tržište dječijih igračaka, gdje se proizvodi često namjenjuju dječacima ili djevojčicama prvenstveno na osnovu boje ambalaže ili samog proizvoda.

U jednom istraživanju odraslim ispitanicima prikazane su zamućene slike dječijih [[Igračka|igračaka]] na kojima je jedina jasno prepoznatljiva karakteristika bila njihova boja.&lt;ref name=&quot;Hull_2011&quot;&gt;{{cite journal |last1=Hull |first1=J. H. |last2=Hull |first2=D. B. |last3=Knopp |first3=C. |title=The Impact of color on ratings of 'girl' and 'boy' toys |journal=North American Journal of Psychology |year=2011| volume=13| issue=3| pages=549–562 |url=http://www.freepatentsonline.com/article/North-American-Journal-Psychology/276353296.html|id=276353296|access-date=30. 7. 2026| archive-url=https://web.archive.org/web/20161006014108/http://www.freepatentsonline.com/article/North-American-Journal-Psychology/276353296.html|archive-date=6. 10. 2016| url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Većina učesnika igračke je svrstavala u kategoriju &quot;za dječake&quot; ili &quot;za djevojčice&quot; upravo na osnovu boje. Takve marketinške strategije koriste i proizvođači igračaka. Na primjer, kompanija [[Lego]] pojedine linije proizvoda oglašava u ružičastim tonovima kako bi ih prvenstveno povezala s djevojčicama. Slično tome, internetska prodavnica [[Disney Store]] koristi različite palete boja za proizvode namijenjene dječacima i djevojčicama.&lt;ref name=&quot;Auster_2012&quot;&gt;{{cite journal |last1=Auster |first1=Carol J. |last2=Mansbach |first2=Claire S. |title=The Gender Marketing of Toys: An Analysis of Color and Type of Toy on the Disney Store Website |journal=Sex Roles |volume=67 |issue=7–8 |pages=375–388 |year=2012 |doi=10.1007/s11199-012-0177-8 |s2cid=143551702 |url=https://link.springer.com/article/10.1007/s11199-012-0177-8 |url-access=subscription |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Analiza boja korištenih u ponudi igračaka pokazala je da su intenzivne boje, poput [[crvena|crvene]] i [[crna|crne]], češće povezivane s igračkama namijenjenim dječacima, dok su pastelne nijanse, poput [[Ružičasta|ružičaste]] i [[Ljubičasta|ljubičaste]], uglavnom povezivane s igračkama za djevojčice. Igračke namijenjene za oba spola najčešće su bile predstavljene bojama koje se tradicionalno povezuju s dječacima.&lt;ref name=&quot;Auster_2012&quot; /&gt;

Razlike u povezivanju boja sa spolom uočene su i kod odraslih osoba.&lt;ref name=&quot;Ou_et_al_2004&quot;&gt;{{cite journal |last1=Ou |first1=Li-Chen |last2=Luo |first2=M. Ronnier |last3=Woodcock |first3=Andrée |last4=Wright |first4=Angela |title=A study of colour emotion and colour preference. Part I: Colour emotions for single colours |journal=Color Research &amp; Application |volume=29 |issue=3 |pages=232–240 |year=2004 |doi=10.1002/col.20010 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/col.20010 |url-access=subscription |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Istraživanja pokazuju da muškarci i žene ne dijele uvijek iste preferencije kada je riječ o kombinacijama boja i da se razlikuju u procjeni koje se boje smatraju &quot;muževnim&quot;, odnosno &quot;ženstvenim&quot;.&lt;ref name=&quot;Hull_2011&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Ou_et_al_2004_Part2&quot;&gt;{{cite journal |last1=Ou |first1=Li-Chen |last2=Luo |first2=M. Ronnier |last3=Woodcock |first3=Andrée |last4=Wright |first4=Angela |title=A study of colour emotion and colour preference. Part II: Colour emotions for two-colour combinations |journal=Color Research &amp; Application |volume=29 |issue=4 |pages=292–298 |year=2004 |doi=10.1002/col.20024 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/col.20024 |url-access=subscription |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Osim toga, muškarci i žene često pogrešno procjenjuju koje boje suprotan spol smatra prikladnima za sebe.

Pojedina istraživanja također ukazuju da spol može utjecati na opće [[Preferencije boja|preferencije]] prema bojama. Tako žene češće iskazuju sklonost prema toplim bojama, dok muškarci češće preferiraju hladne boje.&lt;ref name=&quot;Whitfield_Wiltshire_1990&quot; /&gt; Osim toga, neutralni tonovi poput [[crna|crne]], [[bijela|bijele]] i [[Siva|sive]] u prosjeku su pozitivnije ocijenjeni među [[Muškarac|muškarcima]] nego među [[žena]]ma.&lt;ref name=&quot;Singh_2006&quot; /&gt;

=== Dob ===

Sklonost određenim bojama mijenja se tokom razvoja i pod utjecajem je bioloških, društvenih i kulturnih faktora. Kod male djece boje se često koriste kao sredstvo za označavanje proizvoda namijenjenih određenom spolu, dok s odrastanjem takve podjele postaju manje izražene.&lt;ref name=&quot;Hull_2011&quot; /&gt; Mnoge igračke za stariju djecu zato se predstavljaju kao rodno neutralne i proizvode se u širem rasponu boja.

U mnogim [[Zapadna kultura|zapadnim kulturama]], posebno u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], ružičasta se tradicionalno povezuje s djevojčicama, a plava s dječacima. Istraživanja pokazuju da ova povezanost nije urođena, nego se usvaja tokom ranog djetinjstva.&lt;ref name=&quot;LoBue_DeLoache_2011&quot;&gt;{{cite journal |last1=LoBue |first1=Vanessa |last2=DeLoache |first2=Judy S. |title=Pretty in pink: The early development of gender-stereotyped colour preferences |journal=The British Journal of Developmental Psychology |volume=29 |issue=3 |pages=656–667 |year=2011 |doi=10.1111/j.2044-835X.2011.02027.x |pmid=21848751 |s2cid=23219132 |url=https://bpspsychub.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.2044-835X.2011.02027.x |url-access=subscription |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Istraživanje provedeno na djeci uzrasta od sedam mjeseci do pet godina pokazalo je da se između dvije i dvije i po godine života počinju razvijati rodno uslovljene preferencije prema bojama. Djevojčice tada češće biraju ružičastu, dok je dječaci češće izbjegavaju, iako se takve razlike ne uočavaju za većinu drugih boja.&lt;ref name=&quot;LoBue_DeLoache_2011&quot; /&gt;

Za razliku od odraslih, kod kojih je plava jedna od najomiljenijih boja, djeca najčešće preferiraju žutu, vjerovatno zbog njenog povezivanja s vedrinom i pozitivnim emocijama.&lt;ref name=&quot;Aslam_2006&quot; /&gt; Djeca uglavnom biraju boje koje doživljavaju ugodnim i umirujućim, a njihove se preferencije tokom ranog djetinjstva mijenjaju relativno malo. Kod odraslih su, međutim, preferencije prema bojama podložnije utjecaju iskustava i okruženja.&lt;ref name=&quot;Whitfield_Wiltshire_1990&quot; /&gt; Starija djeca, kada razviju izraženu sklonost prema određenoj boji, često biraju predmete upravo u toj boji.&lt;ref name=&quot;Gollety_Guichard_2011&quot;&gt;{{cite journal |last1=Gollety |first1=Mathilde |last2=Guichard |first2=Nathalie |title=The dilemma of flavor and color in the choice of packaging by children |journal=Young Consumers |volume=12 |issue=1 |pages=82–90 |year=2011 |doi=10.1108/17473611111114803 |url=https://www.emerald.com/yc/article-abstract/12/1/82/387499/The-dilemma-of-flavor-and-color-in-the-choice-of |url-access=subscription |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Boje također utječu na način na koji djeca doživljavaju [[okus]] [[Hrana|hrane]]. Istraživanja pokazuju da djeca i odrasli ne povezuju uvijek iste boje s istim okusima. Kod djece svaka osnovna boja izaziva karakteristična očekivanja o okusu, dok se sekundarne boje najčešće povezuju s okusima koji predstavljaju kombinaciju osnovnih boja od kojih su nastale.&lt;ref name=&quot;Fateminia_et_al_2020&quot;&gt;{{cite journal |last1=Fateminia |first1=Mehran |last2=Ghotbabadi |first2=Talayeh Dehghani |last3=Azad |first3=Kamran Mohammadi |title=Perceptions of the taste of colors in children and adults |journal=Color Research &amp; Application |volume=45 |issue=4 |pages=743–753 |year=2020 |issn=0361-2317 |doi=10.1002/col.22503 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/col.22503 |url-access=subscription |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Pojedina istraživanja navode da se za uređenje soba za dojenčad preporučuju svijetle pastelne nijanse, poput svijetloružičaste ili svijetloplave, jer se smatraju umirujućima. Nasuprot tome, izrazito intenzivne boje i složeni uzorci povezivani su s većom razdražljivošću, nemirom i poteškoćama sa spavanjem, iako su za potvrdu tih nalaza potrebna dodatna istraživanja.&lt;ref name=&quot;Ajilian_Abbasi_et_al_2014&quot;&gt;{{cite journal |last1=Ajilian Abbasi |first1=Maryam |last2=Talaei |first2=Ali |last3=Talaei |first3=Ardeshir |last4=Rezaei |first4=Ali |title=The use of appropriate colors in the design of children's rooms: A Short Review |journal=International Journal of Pediatrics |volume=2 |issue=4.1 |pages=305–312 |year=2014 |issn=2345-5047 |doi=10.22038/ijp.2014.3204 |url=https://jpp.mums.ac.ir/article_3204.html |url-access=subscription |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Razvoj preferencija prema bojama može se objasniti i teorijom ekološke valencije, prema kojoj se sklonost pojedinim bojama oblikuje kroz iskustva i emocionalne asocijacije povezane s predmetima i okruženjima u kojima se te boje pojavljuju.&lt;ref name=&quot;Taylor_et_al_2013&quot;&gt;{{cite journal |last1=Taylor |first1=Chloe |last2=Schloss |first2=Karen |last3=Palmer |first3=Stephen E. |last4=Franklin |first4=Anna |title=Color preferences in infants and adults are different |journal=Psychonomic Bulletin &amp; Review |volume=20 |issue=5 |pages=916–922 |year=2013 |doi=10.3758/s13423-013-0411-6 |pmid=23435629 |s2cid=10261601 |url=https://link.springer.com/article/10.3758/s13423-013-0411-6 |doi-access=free |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Budući da odrasli tokom života stječu mnogo više takvih iskustava nego djeca, njihove preferencije prema bojama s vremenom se mijenjaju i postaju složenije.

=== Kultura ===
{{Također pogledajte|Jezička relativnost}}
Način na koji ljudi doživljavaju boje, značenja koja im pripisuju i njihove preferencije prema pojedinim bojama u velikoj mjeri zavise od kulturnog okruženja. Zbog toga se pri odabiru boja za proizvode, ambalažu i vizuelni identitet brenda mora voditi računa o kulturi ciljane grupe potrošača.

U istraživanju provedenom među ispitanicima iz [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] i [[Kina|Kine]] ispitivane su emocionalne reakcije na dvadeset različitih boja.&lt;ref name=&quot;Ou_et_al_2004&quot; /&gt; Rezultati su pokazali značajne razlike u preferencijama između dvije grupe. Kineski ispitanici pozitivnije su ocjenjivali boje koje su povezivali s čistoćom, svježinom i modernošću, dok se takav obrazac nije pojavio kod britanskih ispitanika. Budući da preferencije prema bojama mogu utjecati na namjeru kupovine, proizvodi u bojama koje potrošači doživljavaju privlačnima imaju veću vjerovatnoću da će biti odabrani.&lt;ref name=&quot;Kauppinen_2010&quot; /&gt; Zbog toga se u marketingu preporučuje da se izbor boja prilagodi kulturnim karakteristikama ciljne grupe.

Prema Wollardu (2000), utjecaj boje na raspoloženje nije univerzalan, nego zavisi od kulturnog konteksta i ličnih iskustava pojedinca.&lt;ref name=&quot;ArtsFiesta_Mood&quot;&gt;{{cite web |title=How does color affects one’s mood? |website=Arts Fiesta |url=https://artsfiesta.com/how-does-color-affects-ones-mood/ |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Na primjer, dok se u Sjedinjenim Američkim Državama crvena boja često povezuje s ljutnjom, takva povezanost nije nužno prisutna u [[Japan]]u. Slično tome, osoba koja ima pozitivna iskustva povezana sa smeđom bojom može je doživljavati kao ugodnu ili veselu. Ipak, autor smatra da određene boje kod većine ljudi mogu izazvati slična emocionalna stanja.

Istraživanja također pokazuju da osobe koje žive u istom kulturnom okruženju često razvijaju slične preferencije prema bojama, bez obzira na etničku pripadnost.&lt;ref name=&quot;Whitfield_Wiltshire_1990&quot; /&gt; Međutim, povezanost između boja i emocija može se znatno razlikovati među kulturama. U istraživanju provedenom u [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Meksiko|Meksiku]], [[Poljska|Poljskoj]], [[Rusija|Rusiji]] i Sjedinjenim Američkim Državama crvena boja u svim je zemljama bila povezana s ljutnjom i istovremeno je doživljavana kao snažna i aktivna boja.&lt;ref name=&quot;Wiedemann_et_al_2011&quot;&gt;{{cite book |last1=Wiedemann |first1=Diana |last2=Barton |first2=Robert A. |last3=Hill |first3=Russell A. |editor-last=Roberts |editor-first=S. Craig |chapter=Evolutionary perspectives on sport and competition |title=Applied Evolutionary Psychology |publisher=Oxford University Press |location=Oxford |year=2011 |isbn=978-0199586073 |doi=10.1093/acprof:oso/9780199586073.001.0001 |url=https://academic.oup.com/book/8882 |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; S druge strane, samo su poljski ispitanici ljubičastu povezivali i s ljutnjom i sa zavišću, dok su njemački ispitanici osjećaj zavisti prvenstveno povezivali sa žutom bojom. Ovi nalazi pokazuju da kulturni obrasci mogu značajno utjecati na način na koji ljudi tumače značenje boja i njihove emocionalne konotacije.&lt;ref name=&quot;Shevell_2008&quot; /&gt;

== Sportski uspjeh ==
[[Datoteka:Ed Banach wrestles Akira Ohta during the 1984 Summer Olympic 2.jpg|mini|desno|300px|Ed Banach i Akira Ohta u finalu hrvanja na [[Ljetne olimpijske igre 1984.|Ljetnim olimpijskim igrama 1984.]]]]
Psihologija boja proučava i mogući utjecaj boja na [[Psihologija sporta|sportske]] rezultate. Jedna od najpoznatijih hipoteza jeste da crvena boja može povećati vjerovatnoću uspjeha u takmičenju, bilo tako što utječe na ponašanje [[sport]]ista ili na način na koji ih doživljavaju protivnici i sudije.

Analiza rezultata [[Ljetne olimpijske igre 2004.|Ljetnih olimpijskih igara 2004.]] pokazala je da su takmičari u [[boks]]u, [[taekwondo]]u, [[slobodno hrvanje|slobodnom hrvanju]] i [[grčko-rimsko hrvanje|grčko-rimskom hrvanju]], kojima su nasumično dodijeljene crveni ili plavi dresovi, nešto češće pobjeđivali kada su nastupali u crvenoj opremi. Takmičari u crvenom ostvarili su oko 55% pobjeda, što je bilo statistički značajno više od očekivanih 50%.&lt;ref name=&quot;Kestenbaum_2005&quot;&gt;{{cite news |last=Kestenbaum |first=David |title=Study: Red Is the Color of Olympic Victory |work=NPR |date=2005 |url=https://www.npr.org/2005/05/18/4657033/study-red-is-the-color-of-olympic-victory |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ovaj efekat bio je najizraženiji u mečevima između ravnopravnih protivnika, gdje su sportisti u crvenom pobijedili u približno 60% susreta, dok se kod dvoboja s izraženom razlikom u kvalitetu nije uočila značajna prednost.

Slični rezultati zabilježeni su i u drugim sportovima. Istraživanja su pokazala da su [[nogomet]]ni klubovi u [[Engleska|Engleskoj]] koji nastupaju u crvenim dresovima u prosjeku ostvarivali bolje plasmane i osvajali više prvenstava od klubova čiji su dresovi bili drugih boja.&lt;ref name=&quot;Attrill_et_al_2008&quot;&gt;{{cite journal |last1=Attrill |first1=Martin J. |last2=Gresty |first2=Karen A. |last3=Hill |first3=Russell A. |last4=Barton |first4=Robert A. |title=Red shirt colour is associated with long-term team success in English football |journal=Journal of Sports Sciences |volume=26 |issue=6 |pages=577–582 |year=2008 |doi=10.1080/02640410701736244 |pmid=18344128 |url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/02640410701736244 |url-access=subscription |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Slični obrasci uočeni su i tokom [[UEFA Euro 2004]], dok su neka istraživanja pokazala da izvođači [[jedanaesterac]]a postižu slabije rezultate kada [[golman]] nosi crvenu opremu.

Istraživanja također upućuju na mogućnost da boja utječe na procjene sudija. U jednom eksperimentu videosnimci taekwondo borbi digitalno su izmijenjeni tako da su crvena i plava zaštitna oprema zamijenile boje. Sudije su pregledale i originalne i izmijenjene snimke, ne znajući da je promijenjena samo boja opreme. Takmičari prikazani u crvenoj opremi dosljedno su dobijali više ocjene, iako je njihov nastup bio potpuno isti.&lt;ref name=&quot;Hagemann_et_al_2008&quot;&gt;{{cite journal |last1=Hagemann |first1=Norbert |last2=Strauss |first2=Bernd |last3=Leissing |first3=Jan |title=When the referee sees red |journal=Psychological Science |volume=19 |issue=8 |pages=769–771 |year=2008 |doi=10.1111/j.1467-9280.2008.02155.x |pmid=18816283 |url=https://www2.psychology.uiowa.edu/faculty/mordkoff/Methods/section/color_bias.pdf |access-date=30. 7. 2026 |language=en |archive-date=6. 1. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260106060950/https://www2.psychology.uiowa.edu/faculty/mordkoff/Methods/section/color_bias.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Utjecaj boje nije ograničen samo na sportiste. Istraživanje u kojem su sudije procjenjivale boksere pokazalo je da su takmičari koji su nosili crvene ili crne bokserice ocjenjivani kao snažniji, agresivniji i dominantniji u odnosu na one u opremi drugih boja.&lt;ref name=&quot;Sorokowski_et_al_2014&quot;&gt;{{cite journal |last1=Sorokowski |first1=Piotr |last2=Szmajke |first2=Andrzej |last3=Hamamura |first3=Takeshi |last4=Jiang |first4=Feng |last5=Sorokowska |first5=Agnieszka |title=&quot;Red wins&quot;, &quot;black wins&quot; and &quot;blue loses&quot; effects are in the eye of beholder, but they are culturally universal: A cross-cultural analysis of the influence of outfit colours on sports performance |journal=Polish Psychological Bulletin |volume=45 |issue=3 |pages=318–325 |year=2014 |doi=10.2478/ppb-2014-0039 |url=https://journals.pan.pl/dlibra/publication/114762/edition/99815/content |doi-access=free |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Primjena boja u bolničkom okruženju ==

Početkom 20. stoljeća bijela boja bila je dominantna u [[bolnica]]ma jer se povezivala s čistoćom i sterilnošću. Međutim, s vremenom su pojedini [[ljekar]]i i [[arhitekt]]i počeli zagovarati primjenu drugih boja u bolničkim prostorima kako bi se smanjio vizuelni zamor i stvorilo ugodnije okruženje za pacijente i medicinsko osoblje.

Godine 1914. američki hirurg Harry Sherman uveo je zelenu boju u operacijske sale, smatrajući da, kao komplementarna boja crvenoj, smanjuje odsjaj i naprezanje očiju tokom operacija. Tokom narednih decenija zelena i plava postale su uobičajene boje operacijskih sala i hirurške odjeće, prvenstveno zbog boljeg vizuelnog kontrasta s bojom [[krv]]i i manjeg zamora vida.

Istovremeno su se razvijale teorije prema kojima boje mogu povoljno djelovati na raspoloženje i oporavak pacijenata. Arhitekt William Ludlow zagovarao je upotrebu svijetlih plavih i zelenih tonova u bolnicama, dok su pojedini autori, poput Charlesa Irelanda, promovisali liječenje obojenom svjetlošću. Tokom 1930-ih dizajner [[Faber Birren]] dodatno je popularizovao primjenu blagih boja u zdravstvenim ustanovama, smatrajući da one stvaraju smirenije okruženje za pacijente.&lt;ref name=&quot;Pantalony_2009&quot;&gt;{{cite journal |last=Pantalony |first=David |title=The colour of medicine |journal=CMAJ |volume=181 |issue=6–7 |pages=402–403 |year=2009 |doi=10.1503/cmaj.091058 |pmc=2742127 |pmid=19737828 |url=https://www.cmaj.ca/content/181/6-7/402 |doi-access=free |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Savremena istraživanja pokazuju da boje mogu utjecati na subjektivni doživljaj prostora, osjećaj ugode i nivo stresa, zbog čega se pri projektovanju zdravstvenih ustanova često koriste umirujuće nijanse plave i zelene. Međutim, nema pouzdanih naučnih dokaza da sama boja može liječiti bolesti ili značajno ubrzati oporavak pacijenata, pa se takve tvrdnje ne smatraju naučno zasnovanim. 

== Primjena u videoigrama ==
[[Datoteka:Red and Blue avatar customization colors - bs.png|mini|desno|300px|Odabir boja iz istraživanja ''Utjecaj boje avatara na iskustvo igranja u edukativnim igrama'']]
Psihologija boja primjenjuje se i u [[dizajn]]u [[Videoigra|videoigara]] kako bi se pojačao osjećaj &quot;uvučenosti&quot; igrača u virtualno okruženje. Izbor boja utječe na doživljaj prostora, prepoznatljivost objekata, usmjeravanje pažnje i emocionalni odgovor igrača, pa predstavlja važan element dizajna korisničkog iskustva.

Istraživanja su pokazala da boja može utjecati i na percepciju avatara koje igrači koriste. Istraživanje iz 2016. procjenjivalo je utjecaj boje avatara na iskustvo igranja edukativnih igara. U istraživanju su poređene dvije različite boje avatara (plava i crvena), nakon čega su mjereni parametri kompetentnosti, uvučenosti i stanja zanesenosti kod igrača. Rezultati su pokazali da su igrači koji su koristili crvenog avatara ostvarili slabije rezultate u poređenju s onima koji su igrali s plavim avatarom.&lt;ref name=&quot;Kao_Harrell_2016&quot;&gt;{{cite conference |last1=Kao |first1=Dominic |last2=Harrell |first2=D. Fox |title=Exploring the Impact of Avatar Color on Game Experience in Educational Games |publisher=Association for Computing Machinery |location=New York, NY, USA |pages=1896–1905 |date=2016 |isbn=978-1-4503-4082-3 |doi=10.1145/2851581.2892281 |url=https://dl.acm.org/doi/epdf/10.1145/2851581.2892281 |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Slično tome, u istraživanjima kompetitivnih videoigara utvrđeno je da su iskusni igrači kojima je dodijeljena crvena boja pobjeđivali nešto češće od igrača u plavoj boji, što je u skladu s ranijim istraživanjima o utjecaju crvene boje na takmičarsko ponašanje.&lt;ref name=&quot;Wiedemann_et_al_2011&quot; /&gt;

Pored toga, istraživanja pokazuju da zasićenost, svjetlina i intenzitet boja u videoigrama mogu utjecati na emocionalni doživljaj igrača. Veća zasićenost boja povezuje se s intenzivnijim osjećajima zadovoljstva i uzbuđenja, dok manje zasićene palete mogu pojačati osjećaj nelagode ili straha. Zbog toga se boje često koriste kao sredstvo za stvaranje željene atmosfere i usmjeravanje emocionalnog iskustva tokom igre.&lt;ref name=&quot;Jia_Ebner_2015&quot;&gt;{{cite book |last1=Jia |first1=Baozhu |last2=Ebner |first2=Marc |title=A strongly typed GP-based video game player |publisher=IEEE |pages=299–305 |year=2015 |isbn=978-1-4799-8622-4 |doi=10.1109/cig.2015.7317920 |s2cid=12316554 |url=https://ieeexplore.ieee.org/document/7317920 |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Kruithofova kriva]]
* [[Lüscherov test boja]]
* [[Simbolika boja]]
* [[Vizuelna percepcija]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==
* {{cite journal |last1=Nissen |first1=Anika |last2=Riedl |first2=René |last3=Schütte |first3=Reinhard |title=Users’ reactions to website designs: A neuroimaging study based on evolutionary psychology with a focus on color and button shape |journal=Computers in Human Behavior |volume=154 |pages=108168 |year=2024 |doi=10.1016/j.chb.2024.108168 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0747563224000359|doi-access=free   |language=en}}
* {{cite book |last=Huang |first=Zhiyuan |title=Web Accessibility Design Using Color Psychology for Visual Impairments and Neurodivergent Conditions |publisher=Atlantis Press |date=2025 |doi=10.2991/978-94-6463-823-3_87 |url=https://www.atlantis-press.com/proceedings/iciaai-25/126015320 |doi-access=free |language=en}}
* {{cite journal |last1=Kuo |first1=Lungwen |last2=Chang |first2=Tsuiyueh |last3=Lai |first3=Chih-Chun |title=Affective psychology and color display of interactive website design |journal=Displays |volume=71 |pages=102134 |year=2022 |doi=10.1016/j.displa.2021.102134 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0141938221001347 |url-access=subscription |language=en}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.verywellmind.com/color-psychology-2795824 Pregled utjecaja boja na emocije i ponašanje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260328062419/https://www.verywellmind.com/color-psychology-2795824 |date=28. 3. 2026 }} – ''Verywell Mind'' {{en simbol}}
* [https://www.interaction-design.org/literature/topics/color-psychology Psihologija boja u dizajniranju korisničkog interfejsa (UI/UX)] – Interaction Design Foundation {{en simbol}}

{{Psihologija}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Boja u kulturi|Psihologija]] 
[[Kategorija:Popularna psihologija]]
[[Kategorija:Psihofizika]]</text>
      <sha1>4kepeqjb0wxxx0mt486x0f5x6wpmts2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ljiljan u bosanskohercegovačkoj heraldici</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536493</id>
    <revision>
      <id>3917705</id>
      <parentid>3917054</parentid>
      <timestamp>2026-08-12T10:46:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3917705</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="56216" sha1="5jwj7pg14kxjnujex29g908klc4h5xf" xml:space="preserve">[[Datoteka:Coat of arms of Kingdom of Bosnia.svg|mini|desno|250px|Savremena rekonstrukcija potpunog kraljevskog grba [[Kotromanići|Kotromanića]].
Sačuvani pečati potvrđuju raspored heraldičkih figura, ali ne prenose njihove boje.]]
'''Ljiljan u bosanskohercegovačkoj heraldici''' odnosi se na upotrebu stiliziranog [[Ljiljan (simbol)|heraldičkog ljiljana]] ({{jez-fr|fleur-de-lis}}) u grbovima, pečatima, zastavama, novcu i drugim obilježjima povezanim s Bosnom i Hercegovinom.
Najprepoznatljiviji srednjovjekovni sklop čine kosa greda i šest ljiljana, koji se nakon uspostavljanja [[Kraljevina Bosna|Bosanske kraljevine]] pojavljuju na pečatima kralja [[Tvrtko I Kotromanić|Tvrtka I Kotromanića]].
Znak je zatim zadržan u kraljevskoj heraldici njegovih nasljednika, pa je imao vladarsku i dinastičku, ali i predstavničku funkciju za bosansku krunu i kraljevstvo.&lt;ref name=&quot;FilipovicSeal&quot;&gt;{{cite book
 |last=Filipović
 |first=Emir O.
 |chapter=&quot;Creatio Regni&quot; in the Great Seal of Bosnian King Tvrtko Kotromanić
 |editor-last=Whatley
 |editor-first=Laura J.
 |title=A Companion to Seals in the Middle Ages
 |publisher=Brill
 |location=Leiden i Boston
 |year=2019
 |pages=264–276
 |doi=10.1163/9789004391444_012
 |isbn=978-90-04-39144-4
 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/11019289
 |language=engleski
 |access-date=2. 8. 2026
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;FilipovicHeraldika&quot;&gt;{{cite book
 |last=Filipović
 |first=Emir O.
 |chapter=Heraldički problem vladarskog i državnog grba Bosne prema koncepciji Pave Anđelića
 |editor-last=Karamatić
 |editor-first=Marko
 |title=Zbornik o Pavlu Anđeliću
 |publisher=Franjevačka teologija
 |location=Sarajevo
 |year=2008
 |pages=33–55
 |isbn=978-9958-742-08-8
 |url=https://zenodo.org/records/3895587
 |access-date=2. 8. 2026
}}&lt;/ref&gt;

Srednjovjekovna kraljevska heraldika nije ostala u neprekidnoj službenoj upotrebi nakon propasti Kraljevine Bosne 1463. U ranom novom vijeku Bosni su u evropskim i ilirskim grbovnicima pripisivani različiti grbovi, dok su austrougarske i jugoslavenske vlasti koristile obilježja koja nisu bila zasnovana na kotromanićkom grbu.
Kosa greda sa šest ljiljana obnovljena je u državnoj simbolici tek 1992, kada je ugrađena u grb i zastavu [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]].
Ta obilježja bila su savremena heraldička rekonstrukcija i prilagodba srednjovjekovnih uzora, a ne kopija sačuvane srednjovjekovne zastave.&lt;ref name=&quot;FilipovicSimboli&quot;&gt;{{cite journal
 |last=Filipović
 |first=Emir O.
 |title=The State Symbols of Bosnia and Herzegovina during the Twentieth Century
 |journal=Eikón / Imago
 |volume=14
 |year=2025
 |page=e97723
 |doi=10.5209/eiko.97723
 |url=https://revistas.ucm.es/index.php/EIKO/article/view/97723
 |language=engleski
 |access-date=2. 8. 2026
|date=}}&lt;/ref&gt;

Ljiljan danas ima nekoliko međusobno povezanih značenja. Može označavati srednjovjekovnu bosansku kraljevsku tradiciju, nekadašnja državna obilježja Republike Bosne i Hercegovine, vojnu simboliku [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] ili savremeni nacionalni i kulturni simbol [[Bošnjaci|Bošnjaka]].
Heraldički ljiljan također nije botanički prikaz vrste ''[[Lilium bosniacum]]'', iako su ta dva motiva u novije vrijeme često simbolički povezivana.

== Heraldički oblik i evropski kontekst ==
Heraldički ljiljan stilizirana je biljna figura s izduženim središnjim vrhom, dvama savijenim bočnim listovima i poprečnom trakom koja ih povezuje. Njegov oblik nije nastao kao precizan prikaz određene biljne vrste.
U evropskoj heraldici mogao je imati kraljevsko, dinastičko, vjersko ili ukrasno značenje, zavisno od vremena i nosioca grba.&lt;ref name=&quot;Pastoureau&quot;&gt;{{cite book
 |last=Pastoureau
 |first=Michel
 |title=Heraldry: Its Origins and Meaning
 |publisher=Thames &amp; Hudson
 |location=London
 |year=1997
 |isbn=978-0-500-30074-9
 |url=https://books.google.com/books?id=MxixngEACAAJ
 |language=engleski
 |access-date=2. 8. 2026
}}&lt;/ref&gt;

Iako je posebno povezan s francuskom monarhijom, ljiljan nije bio isključivo francuski znak. Upotrebljavale su ga brojne evropske dinastije, gradovi, crkvene ustanove i plemićke porodice. Njegovo pojavljivanje u Bosni treba posmatrati u sklopu šireg kruženja heraldičkih obrazaca između jadranskih, srednjoevropskih, ugarskih i anžuvinskih dvorova.
Poznati izvori ne omogućuju da se bosanska upotreba izvede iz samo jednog uzora, niti potvrđuju popularne priče prema kojima je ljiljan bosanskom vladaru neposredno &quot;darovao&quot; francuski kralj.&lt;ref name=&quot;Hasimbegovic&quot;&gt;{{cite book
 |last=Hašimbegović
 |first=Elma
 |title=Fleur-de-lis in Medieval Bosnia: Transmission of Cultural Influences
 |publisher=VDM Verlag Dr. Müller
 |location=Saarbrücken
 |year=2009
 |pages=88
 |isbn=978-3-639-04590-1
 |url=https://www.gettextbooks.ca/isbn/9783639045901/
 |language=engleski
 |access-date=2. 8. 2026
}}&lt;/ref&gt;

Važno ograničenje pri rekonstrukciji srednjovjekovnog grba predstavljaju izvori. Pečati su otisnuti u jednobojnom vosku, pa potvrđuju oblik i raspored figura, ali ne i heraldičke boje. Nije sačuvan ni domaći srednjovjekovni pisani blazon koji bi pouzdano odredio boju štita, grede i ljiljana.
Zlatni vez na tekstilu iz [[Mile (Visoko)|Mila]] potvrđuje upotrebu zlatnih ljiljana na tom predmetu, ali sam po sebi ne dokazuje puni plavo-bijelo-zlatni blazon koji je kodificiran 1992.&lt;ref name=&quot;AndjelicPecati&quot;&gt;{{cite book
 |last=Anđelić
 |first=Pavao
 |title=Srednjovjekovni pečati iz Bosne i Hercegovine
 |series=Djela, knjiga XXXVIII; Odjeljenje društvenih nauka, knjiga 23
 |publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine
 |location=Sarajevo
 |year=1970
 |url=https://bastina.anubih.ba/items/e5d04443-9f3b-478a-af55-d6f5e07d0882
 |access-date=2. 8. 2026
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;FilipovicHeraldika&quot;/&gt;

== Srednjovjekovna Bosna ==
=== Od banske kose grede do kraljevskog grba ===
[[Datoteka:Seal of Tvrtko I of Bosnia.jpg|mini|lijevo|220px|Mali pečat Tvrtka Kotromanića kao bana Bosne, 1356. Na štitu je kosa greda bez šest ljiljana.]]

Najraniji pouzdano datirani heraldički prikaz Tvrtka Kotromanića kao [[Banovina Bosna|bana Bosne]] nalazi se na pečatu povelje od 14. marta 1356. Na štitu je prikazana kosa greda, ali oko nje još nema šest ljiljana.
Greda je pripadala starijem porodičnom heraldičkom naslijeđu Kotromanića i činila je osnovu kasnijeg kraljevskog grba.&lt;ref name=&quot;AndjelicPecati&quot;/&gt;

Nakon što je Tvrtko u jesen 1377. uzeo kraljevsku titulu, njegov heraldički program znatno je proširen. Uz kosu gredu pojavljuje se šest ljiljana, po tri sa svake strane.
Promjena se u historiografiji tumači kao vizualno isticanje nove kraljevske časti: raniji banski i porodični znak preoblikovan je u složeniji kraljevski grb, prikladan novom položaju njegovog nosioca.&lt;ref name=&quot;FilipovicSeal&quot;/&gt;

Pitanje porijekla ljiljana u Tvrtkovu grbu nije konačno razriješeno.
[[Dubravko Lovrenović]] ističe dvije krajnje mogućnosti: ili je Tvrtko I ljiljane preuzeo &quot;sporazumno&quot;, za što ne postoje potvrde u sačuvanim izvorima, ili njihovo uvođenje odražava pretenzije bosanskog kralja i krune prema dijelu teritorija pod ingerencijom Svete krune Ugarske.
Zbog nedostatka neposrednih izvora nijedno od tih tumačenja nije moguće sa sigurnošću dokazati, pa se pojava ljiljana u historiografiji uglavnom promatra u širem političkom i dinastičkom kontekstu.&lt;ref&gt;[[Dubravko Lovrenović]]: Proglašenje Bosne kraljevstvom 1377, 249. str.&lt;/ref&gt;

Ljiljani nisu bili jedina oznaka novostečene kraljevske vlasti. Tvrtkovi pečati istovremeno su povezivali bosansku dinastičku tradiciju s njegovim pretenzijama na naslijeđe [[Nemanjići|Nemanjića]].
Zbog toga srednjovjekovni heraldički sklop treba čitati zajedno s kraljevskom titulaturom, ceremonijalom i političkim programom, a ne kao izoliran ukras.

Proces kojim se Bosna od &quot;zemlje&quot; oblikovala u kraljevstvo odvijao se u složenim odnosima s ugarsko-hrvatskim političkim prostorom i dinastičkim poretkom srednjoistočne Evrope. Mladen Ančić taj razvoj razmatra u okviru strukture ''archiregnuma'', odnosno šireg političkog sistema unutar kojeg su bosanski vladari istovremeno gradili vlastitu kraljevsku legitimaciju i održavali veze s ugarskom krunom.&lt;ref name=&quot;Ancic2015&quot;&gt;{{cite journal
 |last=Ančić
 |first=Mladen
 |year=2015
 |title=Od zemlje do Kraljevstva Mjesto Bosne u strukturi archiregnuma
 |journal=Hercegovina: Časopis za kulturno i povijesno naslijeđe
 |volume=26
 |issue=1
 |pages=9–88
 |publisher=Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru; Hrvatski institut za povijest
 |location=Mostar
 |url=https://hrcak.srce.hr/153751
 |access-date=8. 8. 2026
}}&lt;/ref&gt;

=== Kraljevski pečati i nasljednici ===
Najpotpuniji prikaz Tvrtkove heraldike sačuvan je na velikom dvostranom kraljevskom pečatu, promjera približno 112&amp;nbsp;mm. Na prednjoj strani prikazan je kralj na gotičkom prijestolju, uz dva štita.
Na jednom je dvoglavi orao, preuzet iz nemanjićke tradicije i povezan sa srpskim dijelom Tvrtkove kraljevske titule, dok je na drugom kosa greda sa šest ljiljana, povezana s Bosnom i Kotromanićima.&lt;ref name=&quot;FilipovicSeal&quot;/&gt;

Na poleđini je kralj prikazan kao konjanik. Grb s kosom gredom i ljiljanima ponavlja se na njegovom štitu, zastavici i pokrivaču konja. Takvo ponavljanje nije bilo samo dekorativno: heraldički znak povezivao je vladara, njegovu vojnu moć i zemlju kojom je vladao.
Na malom kraljevskom pečatu prikazan je i cjelovit heraldički ukras sa štitom, kacigom, krunom, čelenkom i plaštem.&lt;ref name=&quot;AndjelicPecati&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;FilipovicSeal&quot;/&gt;

Kralj [[Stjepan Dabiša]] nastavio je koristiti Tvrtkovu veliku pečatnu matricu, čime je naglasio nasljedstvo kraljevske vlasti. Za vladavine [[Stjepan Ostoja|Stjepana Ostoje]], najkasnije početkom 15. stoljeća, izrađena je nova matrica.
Na njoj je raniji dvostruki heraldički program sažet, a kruna oblikovana ljiljanima postala je opći znak kraljevske časti i bosanske krune.
Pečatnu tradiciju potom su, uz određene izmjene u kompoziciji i titulaturi, nastavili [[Tvrtko II Kotromanić]], [[Stjepan Tomaš]] i posljednji bosanski kralj [[Stjepan Tomašević]].&lt;ref name=&quot;FilipovicDinastija&quot;&gt;{{cite journal
 |last=Filipović
 |first=Emir O.
 |title=The Most Noble and Royal House of Kotromanić: Constructing Dynastic Identity in Medieval Bosnia
 |journal=Südost-Forschungen
 |volume=78
 |year=2019
 |pages=1–38
 |doi=10.1515/sofo-2019-780104
 |url=https://www.degruyter.com/document/doi/10.1515/sofo-2019-780104/html
 |language=engleski
 |access-date=2. 8. 2026
|date=}}&lt;/ref&gt;

Dosljedno ponavljanje ljiljana u kraljevskoj kancelariji dalo je znaku kontinuitet koji je nadilazio jednog vladara. Ipak, nije postojala moderna državna heraldička služba koja bi posebnim pravnim aktom utvrdila nepromjenjiv grb.
Oblik se prenosio pečatima, novcem, dvorskim predmetima i drugim sredstvima javnog predstavljanja kraljevske vlasti.

=== Novac, tekstil i kamena plastika ===
&lt;gallery mode=&quot;packed&quot; heights=&quot;180&quot;&gt;
TvrtkoIRevers.png|Revers zlatnika kralja Tvrtka I s heraldičkim štitom
Brokat iz Mila.JPG|Ulomak brokata sa zlatno vezenim ljiljanima iz kraljevskog mauzoleja u [[Mile (Visoko)|Milama]] u [[Visoko|Visokom]]
&lt;/gallery&gt;

Ljiljan se, osim na pečatima, pojavljuje i na bosanskom kraljevskom novcu.
Pojedine emisije Tvrtka I nose štit s kosom gredom, krunu s ljiljanima ili druge sažete elemente kraljevskog heraldičkog programa. Novac je omogućavao širenje vladarskog znaka izvan dvora i kancelarije, pa je imao važnu predstavničku ulogu u privredi i međunarodnoj trgovini.

U kraljevskom mauzoleju u Milama pronađeni su ulomci skupocjenog tekstila sa zlatno vezenim ljiljanima.
Brokat se povezuje s kraljevskim ukopom, najčešće s Tvrtkom I, i potvrđuje da je motiv bio dio dvorskog ceremonijala i materijalne kulture. Njegovi zlatni vezovi utjecali su i na modernu rekonstrukciju državnog grba početkom 1990-ih.&lt;ref name=&quot;Hasimbegovic&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;FilipovicSimboli&quot;/&gt;

Stilizirani cvjetovi i ljiljanoliki oblici nalaze se i na nakitu, arhitektonskoj plastici te pojedinim [[stećak|stećcima]] i nadgrobnim spomenicima.
Međutim, nije svaki trodijelni cvjetni ukras heraldički ljiljan niti se svaki takav motiv može povezati s Kotromanićima. Heraldičko značenje može se pouzdanije utvrditi tek kada je figura smještena na štitu, pečatu, zastavi ili u drugom jasno označenom vladarskom kontekstu.&lt;ref name=&quot;Hasimbegovic&quot;/&gt;

Različitu funkciju istog ili sličnog motiva pokazuje i [[Hvalov zbornik]]. U zaglavlju Dekaloga nalazi se mreža rombova ispunjenih zlatnim ljiljanima, iznad kojih su tri zlatna prepletena križa.
Branislav Cvetković taj sklop razmatra kao dio semantike srednjovjekovne iluminacije i sakralnog programa rukopisa, povezujući ga s označavanjem svetosti i božanske prisutnosti. Takav primjer dodatno pokazuje da pojava ljiljana u srednjovjekovnom predmetu sama po sebi nije dovoljna da bi se motiv proglasio heraldičkim.&lt;ref name=&quot;Cvetkovic2014&quot;&gt;{{cite journal
 |last=Cvetković
 |first=Branislav
 |year=2014
 |title=Zaglavlje Dekaloga u Hvalovom zborniku: prilog semantici srednjovjekovne iluminacije
 |journal=Ars Adriatica
 |issue=4
 |pages=155–172
 |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=193124
 |access-date=8. 8. 2026
}}&lt;/ref&gt;

=== Vladarski, dinastički i zemaljski grb ===

Podjela na lični, porodični i državni grb u srednjem vijeku nije bila jednako stroga kao u modernim državama.
Grb na Tvrtkovom pečatu pripadao je kralju i njegovoj dinastiji, ali je na poveljama, diplomatskim ispravama, novcu i ceremonijalnim predmetima istovremeno predstavljao bosansku kraljevsku vlast.
Zbog toga ga je najpreciznije opisati kao vladarski i dinastički grb s predstavničkom funkcijom za Bosnu i bosansku krunu.&lt;ref name=&quot;FilipovicHeraldika&quot;/&gt;

Izraz &quot;grb Kraljevine Bosne&quot; koristan je kao savremena skraćenica, ali može stvoriti pogrešan utisak da je riječ o državnom grbu uređenom na isti način kao u 19. i 20. stoljeću.
Poznati izvori potvrđuju kraljevsku i dinastičku upotrebu, a njihovo stalno pojavljivanje u službenoj komunikaciji objašnjava zašto je grb kasnije prihvaćen kao najprepoznatljivije obilježje srednjovjekovne bosanske državnosti.

Srednjovjekovni znak također ne treba pripisivati isključivo jednoj savremenoj naciji. Nastao je stoljećima prije oblikovanja modernih bošnjačkih, srpskih i hrvatskih nacionalnih pokreta.
Njegova naknadna nacionalna tumačenja pripadaju novijoj političkoj i kulturnoj historiji.

== Od propasti kraljevstva do 20. stoljeća ==
=== Grbovnici i pripisani grbovi ===
Osmansko osvajanje 1463. okončalo je rad domaće kraljevske kancelarije i službenu upotrebu pečata Kotromanića. Ljiljani nisu postali obilježje osmanske uprave u Bosni, niti je između srednjovjekovne kraljevske heraldike i državne obnove 1992. postojao neprekinut lanac službene upotrebe.

Bosna se ipak nastavila pojavljivati u zapadnoevropskim i južnoslavenskim grbovnicima. Autori tih djela često nisu raspolagali domaćim srednjovjekovnim pečatima, pa su Bosni pripisivali međusobno različite grbove.
U pojedinim ilirskim grbovnicima prikazane su ukrštene nazubljene grede ili štapovi s glavama, dok je u drugim evropskim heraldičkim djelima Bosnu predstavljala oklopljena ili odjevena ruka koja drži sablju.&lt;ref name=&quot;FilipovicSlavoluk&quot;&gt;{{cite journal
 |last=Filipović
 |first=Emir O.
 |title=Trijumfalni slavoluk cara Maksimilijana i bosanska heraldika
 |journal=Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja
 |volume=39
 |year=2010
 |pages=173–188
 |doi=10.5644/Godisnjak.CBI.ANUBiH.39.11
 |url=https://godisnjak.anubih.ba/index.php/godisnjak/article/view/227
 |access-date=2. 8. 2026
|date=}}&lt;/ref&gt;

Takvi prikazi nazivaju se pripisanim ili pretencioznim grbovima: predstavljali su zamisao kasnijih autora o heraldici određene zemlje, a ne nužno grb koji je nastao i bio službeno korišten u toj zemlji.
Oni su važni za historiju evropske predstave o Bosni, ali nisu dokaz neprekinutog trajanja srednjovjekovnog kotromanićkog grba.

Posebno mjesto u kasnijoj recepciji bosanske heraldike zauzima [[Fojnički grbovnik]]. Prema Dubravku Lovrenoviću, riječ je o djelu ilirske heraldike koje je vjerovatno nastalo sredinom druge polovine 17. stoljeća i bilo povezano s tadašnjim političkim okolnostima i idejom ilirskog zajedništva.
Grbovnik zato nije savremeni izvor za heraldiku srednjovjekovne Bosne, iako pojedine njegove kompozicije čuvaju odjeke starijih bosanskih heraldičkih obrazaca, uključujući grbove pripisane Kotromanićima i Tvrtkovićima.&lt;ref name=&quot;Lovrenovic2004&quot;&gt;{{cite journal
 |last=Lovrenović
 |first=Dubravko
 |authorlink=Dubravko Lovrenović
 |year=2004
 |title=Fojnički grbovnik, ilirska heraldika i bosansko srednjovjekovlje
 |journal=Bosna franciscana
 |volume=XII
 |issue=21
 |pages=172–202
 |url=http://alfaportal.hr/phocadownload/osnovna_skola/6_razred/povijest/virtualni_kabinet/rijec_struke/DUBRAVKO%20LOVRENOVI%C4%86%20_FOJNI%C4%8CKI%20GRBOVNIK,%20ILIRSKA%20HERALDIKA%20I%20BOSANSKO%20SREDNJOVJEKOVLJE.pdf
 |access-date=8. 8. 2026
}}&lt;/ref&gt;

Motivi koji podsjećaju na stariju bosansku heraldiku nisu potpuno nestali iz materijalne kulture osmanskog perioda. Osman Kavazović opisao je primjer grba na nišanu u Jelovče Selu koji je protumačio u vezi s bosanskom heraldičkom tradicijom.&lt;ref name=&quot;Kavazovic2010&quot;&gt;{{cite journal
 |last=Kavazović
 |first=Osman
 |year=2010
 |title=Bosanski grb na nišanu u Jelovče selu
 |journal=Baština sjeveroistočne Bosne: časopis za baštinu, kulturno-historijsko i prirodno naslijeđe
 |publisher=JU Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona
 |location=Tuzla
 |issue=3
 |pages=242–245
}}&lt;/ref&gt; Takvi pojedinačni primjeri svjedoče o kasnijoj recepciji ili preživljavanju heraldičkih motiva, ali ne mijenjaju činjenicu da nakon 1463. nije postojao kontinuitet njihove službene državne upotrebe.

=== Austrougarska i jugoslavenska obilježja ===
[[Datoteka:Coat of arms of Bosnia and Herzegovina (1889–1918).svg|mini|desno|220px|Grb Bosne i Hercegovine pod austrougarskom upravom, uveden 1889.]]

Austrougarska uprava uvela je 1889. teritorijalni grb Bosne i Hercegovine sa zlatnim poljem i crveno odjevenom rukom koja drži srebrnu sablju.
Kompozicija se oslanjala na jedan od kasnijih pripisanih bosanskih grbova, a ne na heraldiku Kotromanića. Njome je Monarhija nastojala stvoriti prepoznatljivo zemaljsko obilježje bez vezivanja za neku od savremenih nacionalnih zajednica.&lt;ref name=&quot;FilipovicSimboli&quot;/&gt;

Nakon 1918. Bosna i Hercegovina nije imala poseban kotromanićki grb u službenom sistemu [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]], odnosno Kraljevine Jugoslavije.
Ljiljan se nije pojavljivao ni na republičkom amblemu [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]].
Taj amblem sadržavao je industrijske dimnjake, planinski obris, klasove žita i crvenu zvijezdu petokraku, u skladu sa socijalističkom heraldikom i naglaskom na obnovu, radništvo i privredu.&lt;ref name=&quot;FilipovicSimboli&quot;/&gt;

Oblikovanju republičkog amblema prethodila je rasprava 1946. u kojoj su razmatrana drugačija rješenja. Jedan od ranih nacrta sadržavao je klasove žita, petokraku, obris planina i buktinju koju su držale tri ruke; datum i ruke naknadno su uklonjeni iz kompozicije.
Razmatrana je i mogućnost da se historijski kontinuitet Bosne izrazi elementima srednjovjekovnog grba kralja Tvrtka. Nakon konsultacija s historičarem [[Anto Babić|Antom Babićem]], koji je upozorio na vladarski karakter srednjovjekovnog grba, ta mogućnost nije prihvaćena, a u konačnom rješenju historijsku vezu predstavljala je silueta [[Jajce|Jajca]].&lt;ref name=&quot;Filipovic2008&quot;&gt;{{cite journal
 |last=Filipović
 |first=Emir O.
 |year=2008
 |title=Grb i zastava Bosne i Hercegovine u 20. stoljeću
 |journal=Bosna Franciscana
 |volume=XVI
 |issue=28
 |pages=103–126
 |url=https://www.academia.edu/171364/Grb_i_zastava_BiH_u_20._st._The_Coat_of_Arms_and_the_Flag_of_Bosnia_and_Herzegovina_during_the_20th_century_
 |access-date=8. 8. 2026
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Josipovic1971&quot;&gt;{{cite journal
 |last=Josipović
 |first=Duško
 |year=1971
 |title=Sadašnji amblemi Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine (grb i zastava) sa posebnim osvrtom kako su utvrđeni
 |journal=Pravna misao
 |issue=9–10
 |pages=6–9
}}&lt;/ref&gt;

Konačni amblem povezivao je partizansku i republičku državnost s privrednim programom poslijeratne Bosne i Hercegovine. Dimnjaci su predstavljali industrijalizaciju, snopovi žita poljoprivredu, a petokraka socijalistički politički poredak. Time je svjesno izabran drugačiji simbolički jezik od srednjovjekovne heraldike.&lt;ref name=&quot;Filipovic2008&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;PopovicJovanovic1979&quot;&gt;{{Cite book
 |ref=harv
 |last=Popović
 |first=Milan
 |last2=Jovanović
 |first2=Miloš
 |year=1979
 |title=Državni amblemi i druge javne oznake u SFRJ
 |publisher=Privredni pregled
 |location=Beograd
}} {{COBISS.SR|ID=106579724}}&lt;/ref&gt;

== Republika Bosna i Hercegovina ==

=== Izrada i usvajanje obilježja ===
Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine prihvatila je 27. februara 1991. inicijativu da se ustavnim promjenama odrede novi naziv, grb i zastava republike.
Formirana je stručna grupa u kojoj su bili Zvonimir Bebek, Boris Nilević, [[Enver Imamović]], Mirza Ćeman, Tihomir Glavaš i Vedran Hadžović.
Zadatak nije bio oblikovati nacionalni znak samo jednog naroda, nego pronaći historijski utemeljena, etnički i vjerski neutralna obilježja koja bi mogla predstavljati sve građane i konstitutivne narode Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;FilipovicSimboli&quot;/&gt;

U radu grupe kao pravni savjetnik učestvovao je i [[Kasim Trnka]]. Prijedlog je predstavljen nacionalnim kulturnim društvima &quot;Preporod&quot;, &quot;Napredak&quot;, &quot;Prosvjeta&quot; i &quot;La Benevolencija&quot;.
Prema Filipoviću, predloženo rješenje prihvatili su &quot;Preporod&quot;, &quot;Napredak&quot; i &quot;La Benevolencija&quot;, dok je &quot;Prosvjeta&quot; tražila uključivanje srpskih nacionalnih simbola.&lt;ref name=&quot;Filipovic2008&quot;/&gt;

Prvi prijedlog zastave imao je svijetloplavu podlogu, djelimično inspiriranu bojom [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]. Parlamentarni postupak prekinut je izbijanjem rata, ali su Enver Imamović i Zvonimir Bebek nastavili rad na završnoj varijanti.
Svijetloplava podloga zamijenjena je bijelom, a rub štita, prvobitno zamišljen u srebrnoj boji, postao je zlatan.&lt;ref name=&quot;FilipovicSimboli&quot;/&gt;

Prvobitni prijedlog predviđao je odnos stranica zastave 5 : 3, a grb postavljen u sredinu trebao je zauzimati sedam dvanaestina njene visine. Izmjene tokom proljeća 1992. nisu zato predstavljale samo promjenu boja nego i završnu heraldičku i grafičku prilagodbu znaka za službenu upotrebu.&lt;ref name=&quot;Filipovic2008&quot;/&gt;

Kao osnovni motiv uzeti su kosa greda i šest ljiljana s kraljevskih pečata Kotromanića, dok su zlatna boja ljiljana i dekorativni dojam povezani s brokatom iz Mila. Rješenje je bilo historijski nadahnuto, ali oblikovano prema savremenim pravilima i potrebama.
Ne postoji dokaz da je srednjovjekovna Bosna imala bijelu zastavu s plavim štitom istog izgleda.

[[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine]] odobrilo je privremeni grb i zastavu 4. maja 1992. Uredba sa zakonskom snagom objavljena je 20. maja. Grb je činio plavi štit presječen bijelom kosom gredom, s po tri zlatnožuta ljiljana u svakom plavom polju.
Zastava je bila bijela, s grbom u sredini, a odnos širine i dužine iznosio je 1 : 2.&lt;ref name=&quot;Uredba1992&quot;&gt;{{cite journal
 |title=Uredba sa zakonskom snagom o utvrđivanju privremenog grba i zastave Republike Bosne i Hercegovine
 |journal=Službeni list Republike Bosne i Hercegovine
 |volume=I
 |issue=4
 |date=20. 5. 1992
 |page=141
 |url=https://portalfo1.pravosudje.ba/vstvfo-api/vijest/download/158015
 |access-date=2. 8. 2026
}}&lt;/ref&gt; Način službene upotrebe dodatno je uređen posebnom uredbom u septembru 1992.&lt;ref name=&quot;Upotreba1992&quot;&gt;{{cite journal
 |title=Uredba sa zakonskom snagom o upotrebi privremenog grba i zastave Republike Bosne i Hercegovine
 |journal=Službeni list Republike Bosne i Hercegovine
 |volume=I
 |issue=15
 |date=1992-09-05
 |page=361
 |url=https://portalfo1.pravosudje.ba/vstvfo-api/vijest/download/158015
 |access-date=2. 8. 2026
}}&lt;/ref&gt;

=== Grb i zastava u službenoj upotrebi ===
&lt;gallery mode=&quot;packed&quot; heights=&quot;190&quot;&gt;
Coat of arms of Bosnia and Herzegovina (1992–1998).svg|Grb Republike Bosne i Hercegovine, 1992–1998.
Flag of Bosnia and Herzegovina (1992–1998).svg|Zastava Republike Bosne i Hercegovine, 1992–1998.
&lt;/gallery&gt;

Grb se tokom rata nalazio na pečatima državnih organa, pasošima, ličnim kartama, vozačkim dozvolama, novčanicama, registarskim oznakama i diplomatskim obilježjima.
Zastava je korištena na sjedištima državnih institucija, predstavništvima u inozemstvu i međunarodnim skupovima.&lt;ref name=&quot;FilipovicSimboli&quot;/&gt;

Državni znak ušao je i u sportska obilježja reprezentacija Bosne i Hercegovine te u široku javnu i privatnu upotrebu. Na taj način ljiljan se, osim na dokumentima i službenim ustanovama, pojavljivao na značkama, plakatima, odjeći i različitim memorijalnim predmetima.&lt;ref name=&quot;Filipovic2008&quot;/&gt;

Prva zastava postavljena na zgradu Predsjedništva u [[Sarajevo|Sarajevu]] oštećena je granatiranjem nakon približno petnaest dana. Sačuvana je u zbirci [[Historijski muzej Bosne i Hercegovine|Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine]]. Drugi primjerak podignut je 21. maja 1992. ispred sjedišta Ujedinjenih nacija u [[New York]]u, dan prije prijema Bosne i Hercegovine u članstvo organizacije.&lt;ref name=&quot;FilipovicSimboli&quot;/&gt;

U prvim mjesecima rata zastave su izrađivane i u opkoljenom Sarajevu; među radionicama angažovanim u njihovoj izradi bila je &quot;Linea&quot; Salema Malovića. Takva proizvodnja omogućila je brzo širenje novog državnog obilježja u okolnostima u kojima redovni administrativni i proizvodni sistemi nisu funkcionirali.&lt;ref name=&quot;Filipovic2008&quot;/&gt;

Obilježja su zamišljena kao građanska i zajednička, bez savremenog vjerskog znaka. Njihova se percepcija, međutim, promijenila tokom rata. Vlasti bosanskih Srba i bosanskih Hrvata uspostavile su vlastite političke i vojne simbole, dok su grb s ljiljanima nastavile koristiti institucije Republike Bosne i Hercegovine i njene oružane snage.
Zbog takvog razvoja događaja motiv je u javnosti sve više povezivan s Bošnjacima, iako njegovo prvobitno službeno određenje nije bilo nacionalno isključivo.&lt;ref name=&quot;FilipovicSimboli&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Sadinlija&quot;&gt;{{cite journal
 |last=Šadinlija
 |first=Mesud
 |title=Oznake, zastave, činovi i drugi simboli identiteta u Armiji Republike Bosne i Hercegovine 1992–1995.
 |journal=Prilozi
 |publisher=Univerzitet u Sarajevu – Institut za historiju
 |issue=52
 |year=2023
 |pages=199–219
 |doi=10.51237/issn.2744-1172.2023.52.199
 |url=https://prilozi.iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2024/01/MesudSadinlija_Prilozi-IIS-52-2023_ONLINE-7-2.pdf
 |access-date=2. 8. 2026
|date=}}&lt;/ref&gt;

=== Zamjena državnih obilježja 1998. ===
[[Daytonski mirovni sporazum]] nije neposredno odredio izgled novih državnih obilježja. Kako se politički predstavnici nisu mogli saglasiti o zajedničkoj zastavi, Parlamentarna skupština 3. februara 1998. nije usvojila nijedan od ponuđenih prijedloga.
[[Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu|Visoki predstavnik]] [[Carlos Westendorp]] narednog je dana odredio novu zastavu, bez ljiljana i drugih znakova povezanih s pojedinim narodima ili ratnim stranama.&lt;ref name=&quot;OHRZastava&quot;&gt;{{cite web
 |url=https://www.ohr.int/ohr_archive/ohr-bulletin-66-23-february-1998/
 |title=OHR Bulletin 66: Flag for BiH
 |publisher=Ured visokog predstavnika
 |date=23. 2. 1998
 |language=engleski
 |access-date=2. 8. 2026
}}&lt;/ref&gt;

Novi [[Grb Bosne i Hercegovine|grb Bosne i Hercegovine]] nametnut je posebnom odlukom 18. maja 1998.&lt;ref name=&quot;OHRGrb&quot;&gt;{{cite web
 |url=https://www.ohr.int/archive/1995-2000/docs/decisions/19980518a.htm
 |title=Decision on the shape and design of the coat-of-arms of BiH
 |publisher=Ured visokog predstavnika
 |date=18. 5. 1998
 |language=engleski
 |access-date=2. 8. 2026
}}&lt;/ref&gt; Time su obilježja Republike Bosne i Hercegovine prestala biti službeni simboli države.
Zastava s ljiljanima zadržala je historijsko, ratno i identitetsko značenje, ali nije sadašnja zastava Bosne i Hercegovine.

Pitanje izbora zajedničkih obilježja u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini dio je šireg problema odnosa državnih simbola prema nacionalnim identitetima. Pål Kolstø ukazuje na to da simboli u novim državama mogu istovremeno djelovati kao sredstva integracije i kao oznake podjele kada različite zajednice njihov historijski sadržaj tumače na različite načine.&lt;ref name=&quot;Kolsto2004&quot;&gt;{{cite journal
 |last=Kolstø
 |first=Pål
 |year=2004
 |title=Državni simboli u novim državama: znakovi jedinstva i podjele
 |journal=Prilozi
 |issue=33
 |publisher=Institut za historiju
 |location=Sarajevo
 |pages=185–208
 |url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=211475
 |access-date=8. 8. 2026
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kolsto2006&quot;&gt;{{cite journal
 |last=Kolstø
 |first=Pål
 |year=2006
 |title=National symbols as signs of unity and division
 |journal=Ethnic and Racial Studies
 |volume=29
 |issue=4
 |pages=676–701
 |language=engleski
 |url=https://www.duo.uio.no/bitstream/handle/10852/25213/86615_kolstoe.pdf%3Fsequence%3D4
 |access-date=8. 8. 2026
}}&lt;/ref&gt;

== Vojna i entitetska heraldika ==
=== Armija Republike Bosne i Hercegovine ===
[[Datoteka:Emblem of the Army of the Republic of Bosnia and Herzegovina (1992–1997).svg|mini|desno|240px|Grb Armije Republike Bosne i Hercegovine]]

Ljiljan je od početka rata uključen u obilježja [[Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine|Teritorijalne odbrane]], a zatim Armije Republike Bosne i Hercegovine.
Privremeno obilježje Teritorijalne odbrane, utvrđeno 8. aprila 1992, opisano je kao stari bosanski štit plave boje s bijelom kosom gredom i po tri zlatnožuta ljiljana u svakom polju. Nakon usvajanja državnog grba 20. maja isti štit određen je kao jedinstveno obilježje oružanih snaga.&lt;ref name=&quot;Sadinlija&quot;/&gt;

Stalni amblem Armije uveden je 1. augusta 1992. Sadržavao je državni štit položen na ukrštene mačeve i naziv Armije u gornjem dijelu.
Na kapama i šljemovima korištena je sažeta varijanta bez natpisa. Zastave jedinica bile su bijele, s amblemom i nazivom jedinice u sredini, u odnosu 3 : 5. Ljiljan je ugrađen i u činovne oznake, priznanja te druge elemente vojnog identiteta.&lt;ref name=&quot;Sadinlija&quot;/&gt;

Ratno priznanje Armije nosilo je naziv [[Zlatni ljiljan|&quot;Zlatni ljiljan&quot;]]. Dodjeljivano je za istaknute zasluge i hrabrost, a njegov izgled neposredno se oslanjao na srednjovjekovni heraldički motiv.
Priznanje je dobilo 1.735 pripadnika Armije, među kojima 813 posthumno.&lt;ref name=&quot;Sadinlija&quot;/&gt;

Kao i državna obilježja, vojni simboli prvobitno su oblikovani pozivanjem na zajedničku bosansku državnu tradiciju.
Zbog nacionalnog sastava jedinica i političke podjele zemlje tokom rata, postepeno su postali jedan od glavnih simbola bošnjačkog ratnog iskustva i kulture sjećanja.

Enver Imamović je historijsku osnovu takvih obilježja povezivao sa srednjovjekovnom državnom i vladarskom tradicijom Bosne, naglašavajući njihovo oslanjanje na znak ljiljana.&lt;ref name=&quot;Imamovic2007&quot;&gt;{{cite journal
 |last=Imamović
 |first=Enver
 |year=2007
 |title=Historička podloga državnih i vojnih obilježja Bosne i Hercegovine sa znakom ljiljana
 |journal=Naučni skup Bosna i Hercegovina prije i nakon ZAVNOBiH-a, Sarajevo, 23. i 24. novembar 2003
 |publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine
 |series=Posebna izdanja, knj. 124; Odjeljenje društvenih nauka, knj. 37
 |location=Sarajevo
 |pages=201–213
 |url=http://www.anubih.ba/images/publikacije/posebna_izdanja/OHN/37_posebna_izdanja_CXXIV_37_full.pdf
 |access-date=8. 8. 2026
}}&lt;/ref&gt; Takvo pozivanje na srednji vijek predstavljalo je historijsko obrazloženje savremenog vojnog znaka; sam izgled amblema i pravila njegove upotrebe bili su proizvod institucija Republike Bosne i Hercegovine iz 1992.

=== Federacija Bosne i Hercegovine ===

&lt;gallery mode=&quot;packed&quot; heights=&quot;190&quot;&gt;
CoA of the Federation of Bosnia and Herzegovina (1996-2007).svg|Grb Federacije Bosne i Hercegovine, 1996–2007.
Flag of the Federation of Bosnia and Herzegovina (1996–2007).svg|Zastava Federacije Bosne i Hercegovine, 1996–2007.
&lt;/gallery&gt;

[[Federacija Bosne i Hercegovine]] dobila je grb i zastavu 1996.
Gornji dio štita sadržavao je zlatnožuti ljiljan na zelenom polju i hrvatsku šahovnicu, dok se u donjem plavom polju nalazio krug od deset bijelih šestokrakih zvijezda, koje su predstavljale kantone. Zastava se sastojala od uspravnih crvenog, bijelog i zelenog polja; središnje bijelo polje bilo je tri puta šire od bočnih i nosilo je entitetski grb.
Odnos zastave iznosio je 3 : 5.&lt;ref name=&quot;FBiHZakon&quot;&gt;{{cite journal
 |title=Zakon o grbu i zastavi Federacije Bosne i Hercegovine
 |journal=Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine
 |issue=21/96 i 26/96
 |url=https://www.ustavnisud.ba/uploads/odluke/_bs/U-4-04-71805.pdf
 |access-date=2. 8. 2026
|date=}}&lt;/ref&gt;

Ljiljan je u toj kompoziciji predstavljao bošnjačku komponentu Federacije, dok je šahovnica predstavljala hrvatsku.
[[Ustavni sud Bosne i Hercegovine]] u predmetu U-4/04 utvrdio je 31. marta 2006. da zakonske odredbe o grbu i zastavi nisu u skladu s ustavnim načelima ravnopravnosti.
Sud nije proglasio neustavnim ljiljan kao pojedinačnu figuru, nego je zaključio da cjelokupna kompozicija predstavlja prvenstveno Bošnjake i Hrvate, a ne osigurava jednaku zastupljenost Srba, ostalih građana i svih konstitutivnih naroda.&lt;ref name=&quot;U404&quot;&gt;{{cite web
 |url=https://www.ustavnisud.ba/uploads/odluke/_bs/U-4-04-71805.pdf
 |title=Djelimična odluka o meritumu U-4/04
 |publisher=Ustavni sud Bosne i Hercegovine
 |date=31. 3. 2006
 |format=PDF
 |access-date=2. 8. 2026
}}&lt;/ref&gt;

Nedim Kulenović sporove o grbovima, zastavama i drugim javnim simbolima razmatra u širem kontekstu ustavne zaštite vitalnog nacionalnog interesa. Prema njegovoj analizi, pozivanje na &quot;tradiciju&quot; u tim sporovima mora se uskladiti s ustavnim zahtjevima ravnopravnosti konstitutivnih naroda i građana, zbog čega sudska kontrola može dovesti do uklanjanja ili preoblikovanja obilježja koja privilegiraju samo dio stanovništva.&lt;ref name=&quot;Kulenovic2013&quot;&gt;{{cite journal
 |last=Kulenović
 |first=Nedim
 |year=2013
 |title=Krinovi, krune, šahovska polja od vitalnog nacionalnog interesa
 |journal=Puls demokratije – zajednica neistomišljenika, Zbornik tekstova
 |volume=2
 |pages=10–14
 |url=https://www.academia.edu/5803831/Krinovi_krune_%C5%A1ahovska_polja_od_vitalnog_nacionalnog_interesa_Lilies_Crowns_Checkerboards_of_Vital_National_Interest
 |access-date=8. 8. 2026
}}&lt;/ref&gt;

Parlament Federacije nije u ostavljenom roku usvojio nova obilježja. Ustavni sud donio je 27. januara 2007. rješenje o neizvršenju, a sporne odredbe prestale su važiti 16. juna, dan nakon objavljivanja rješenja u ''Službenom glasniku Bosne i Hercegovine''.&lt;ref name=&quot;U404Neizvrsenje&quot;&gt;{{cite web
 |url=https://www.ustavnisud.ba/uploads/documents/pregled-izvrsenja-u-odluka-fbih-kantoni-gradovi-bs_1779099080.pdf
 |title=Pregled izvršenja &quot;U&quot; odluka u kojima je utvrđena neustavnost propisa Federacije BiH, kantona i gradova
 |publisher=Ustavni sud Bosne i Hercegovine
 |format=PDF
 |access-date=2. 8. 2026
}}&lt;/ref&gt;

== Kantonalna i lokalna upotreba ==

&lt;gallery mode=&quot;packed&quot; heights=&quot;180&quot;&gt;
Coat of arms of Bosnian Podrinje.svg|Grb [[Bosansko-podrinjski kanton Goražde|Bosansko-podrinjskog kantona Goražde]]
Coat of arms of Posavina.svg|Grb [[Posavski kanton|Posavskog kantona]]
&lt;/gallery&gt;

Ljiljan se pojavljuje i u obilježjima pojedinih kantona.
Grb Bosansko-podrinjskog kantona Goražde sadrži zlatnožuti ljiljan, koji službeno obrazloženje opisuje kao tradicionalni znak bosanske državnosti.&lt;ref name=&quot;BPK&quot;&gt;{{cite web
 |url=https://bpkg.gov.ba/kanton/8405/grb-i-zastava-bpk-a-gorazde/
 |title=Grb i zastava BPK-a Goražde
 |publisher=Vlada Bosansko-podrinjskog kantona Goražde
 |access-date=2. 8. 2026
}}&lt;/ref&gt;

Ustavni amandman Posavskog kantona iz 2000. odredio je grb čije središnje bijelo polje sadrži dva zlatna ljiljana.
Iznad njih nalazi se hrvatska šahovnica, a ispod plavo polje s četiri bijele valovite linije. Kantonalna zastava sastavljena je od vodoravnih crvenog, bijelog i zelenog polja, s grbom u sredini.&lt;ref name=&quot;Posavina&quot;&gt;{{cite web
 |url=https://skupstinazp.ba/new/dokumenti/amandmani/amandman-12-travanj-2000-godine/
 |title=Amandman na Ustav Županije Posavske
 |publisher=Skupština Županije Posavske
 |date=12. 4. 2000
 |access-date=2. 8. 2026
}}&lt;/ref&gt;

Kantonalni primjeri pokazuju da ljiljan nema jednako pravno ni simboličko značenje u svim savremenim kompozicijama. Može predstavljati bosansku državnu tradiciju, bošnjačku komponentu stanovništva ili jedan element složenog grba kojim se povezuju različite historijske i teritorijalne oznake.
Ista raznolikost postoji u pojedinim općinskim, gradskim, veteranskim i kulturnim obilježjima.

== Savremena značenja ==

Savremena značenja ljiljana mogu se podijeliti u tri glavna, ali međusobno povezana sloja. Prvi je srednjovjekovni: znak upućuje na Kotromaniće, bosansku kraljevsku vlast i kulturno naslijeđe srednjovjekovne Bosne. U tom kontekstu nije vezan za savremenu nacionalnu pripadnost.

Drugi sloj odnosi se na Republiku Bosnu i Hercegovinu i Armiju Republike Bosne i Hercegovine.
Ljiljan tada označava nekadašnju međunarodno priznatu republiku, njene institucije, ratnu odbranu i državni kontinuitet. Za dio građana ostao je historijska zastava Bosne i Hercegovine i obilježje sjećanja na period 1992–1995, bez obzira na nacionalnu pripadnost.

Treći sloj predstavlja savremena bošnjačka nacionalna i kulturna upotreba.
Tokom i nakon rata znak je postao široko prihvaćen među Bošnjacima, pa se nalazi u kulturnim, memorijalnim, veteranskim i neformalnim nacionalnim obilježjima.&lt;ref name=&quot;FilipovicSimboli&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Sadinlija&quot;/&gt;

Šaćir Filandra, oslanjajući se i na Kolstøova istraživanja državnih simbola, izbor srednjovjekovnog ljiljana početkom 1990-ih ocjenjuje pogodnim za zajedničko državno obilježje upravo zato što je potjecao iz preosmanske prošlosti, nije pripadao nijednoj savremenoj nacionalnoj zajednici i nije predstavljao simbol susjednih država.
Prema njegovoj analizi, ratna podjela simboličkog prostora izmijenila je tu početnu funkciju: dok su političke i vojne strukture bosanskih Srba i Hrvata upotrebljavale vlastite nacionalne simbole, državna i vojna upotreba ljiljana ostala je prvenstveno vezana za institucije u kojima su Bošnjaci činili većinu. Time se njegovo značenje postepeno pomjeralo od općedržavnog prema bošnjačkom nacionalnom simbolu.&lt;ref name=&quot;Filandra2015&quot;&gt;{{cite journal
 |last=Filandra
 |first=Šaćir
 |year=2015
 |title=Politika simboliziranja Bošnjaka nakon socijalizma
 |journal=Mediteranski politikološki dijalozi: Izgradnja stabilnosti i društvenog konsenzusa u post-socijalističkim društvima
 |publisher=Fakultet političkih nauka Univerziteta Crne Gore
 |location=Podgorica
 |pages=27–32
 |url=http://fpn.co.me/fajlovi/fpn/attach_fajlovi/lat/knjige/2015/03/pdf/Mediteranski_politikoloski_dijalozi.pdf
 |access-date=8. 8. 2026
 |archive-date=28. 10. 2018
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181028074151/http://fpn.co.me/fajlovi/fpn/attach_fajlovi/lat/knjige/2015/03/pdf/Mediteranski_politikoloski_dijalozi.pdf
 |url-status=dead
 }}&lt;/ref&gt;

Zbog toga ista figura u savremenom kontekstu ne mora imati jednako značenje za sve korisnike. Na državnoj zastavi iz 1992. ljiljan je bio dio službenog obilježja Republike Bosne i Hercegovine, na ratnim vojnim oznakama element identiteta Armije Republike Bosne i Hercegovine, a u kasnijoj kulturnoj upotrebi često bošnjački nacionalni znak.
Razlikovanje tih konteksta važno je i pri opisivanju historijskih predmeta: savremeno značenje simbola ne može se automatski prenijeti na srednjovjekovni izvor.

== Odnos prema vrsti ''Lilium bosniacum'' ==

[[Datoteka:Lilium bosniacum - Blüte.JPG|mini|desno|230px|Cvijet vrste ''[[Lilium bosniacum]]''.
Botanička vrsta i stilizirani heraldički znak imaju različito porijeklo.]]

''Lilium bosniacum'' (bosanski ljiljan) prihvaćena je biljna vrsta iz porodice ljiljana.
Rasprostranjena je na dijelu središnjih [[Dinaridi|Dinarida]] i sjeverozapadnog Balkanskog poluotoka, pa nije ograničena isključivo na današnje granice Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;Kew&quot;&gt;{{cite web
 |url=https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:537489-1
 |title=''Lilium bosniacum'' (Beck) Fritsch
 |website=Plants of the World Online
 |publisher=Kraljevski botanički vrtovi Kew
 |language=engleski
 |access-date=2. 8. 2026
}}&lt;/ref&gt;

U popularnoj kulturi heraldički ljiljan ponekad se objašnjava kao stilizirani cvijet upravo te vrste. Poznati srednjovjekovni izvori, međutim, ne navode botaničku vrstu niti prikazuju realističan cvijet iz kojeg bi se mogla izvršiti takva identifikacija.
''Fleur-de-lis'' pripada konvencionalnom evropskom heraldičkom jeziku, dok je povezivanje s vrstom ''Lilium bosniacum'' savremena simbolička interpretacija.&lt;ref name=&quot;Pastoureau&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Hasimbegovic&quot;/&gt;

Veza između državnog ljiljana i vrste ''Lilium bosniacum'' bila je dio argumentacije korištene prilikom izrade novih obilježja 1991–1992. Emir O. Filipović upozorava da se takvo poistovjećivanje ne može potvrditi srednjovjekovnim izvorima niti izgledom heraldičke figure, pa ga treba razlikovati od dokumentirane upotrebe ljiljana u heraldici Kotromanića.&lt;ref name=&quot;Filipovic2008&quot;/&gt;

== Terminologija ==

'''Heraldički ljiljan''' ili '''''fleur-de-lis''''' opći je stručni naziv za stiliziranu trodijelnu heraldičku figuru, bez obzira na zemlju, dinastiju ili savremeno nacionalno značenje.
Izraz '''Kotromanićev ljiljan''' savremeni je opis ljiljana u grbu i drugim obilježjima dinastije Kotromanića i nije potvrđen kao srednjovjekovni vlastiti naziv. '''Bosanski ljiljan''' širi je savremeni naziv za motiv povezan sa srednjovjekovnom Bosnom, Republikom Bosnom i Hercegovinom ili bosanskom državnom tradicijom, ali može biti dvosmislen jer označava i biljnu vrstu.
'''Zlatni ljiljan''' opisuje heraldički ljiljan zlatne boje, dok kao vlastito ime, '''&quot;Zlatni ljiljan&quot;''', označava najviše ratno priznanje Armije Republike Bosne i Hercegovine.
Naziv '''bošnjački ljiljan''' odnosi se na savremenu nacionalnu i kulturnu upotrebu znaka među Bošnjacima, ali ne predstavlja opći historijski naziv srednjovjekovnog grba niti sadašnje službeno državno obilježje Bosne i Hercegovine.

== Također pogledajte ==
* [[Grb Bosne i Hercegovine]]
* [[Zastava Bosne i Hercegovine]]
* [[Kotromanići]]
* [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]]
* [[Zlatni ljiljan]]
* ''[[Lilium bosniacum]]''

== Literatura ==
{{Refbegin|30em}}
* {{cite book|last=Anđelić|first=Pavao|title=Srednjovjekovni pečati iz Bosne i Hercegovine|publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|location=Sarajevo|year=1970|url=https://bastina.anubih.ba/items/e5d04443-9f3b-478a-af55-d6f5e07d0882|access-date=2. 8. 2026}}
* {{cite book|last=Filipović|first=Emir O.|chapter=Heraldički problem vladarskog i državnog grba Bosne prema koncepciji Pave Anđelića|editor-last=Karamatić|editor-first=Marko|title=Zbornik o Pavlu Anđeliću|publisher=Franjevačka teologija|location=Sarajevo|year=2008|pages=33–55|isbn=978-9958-742-08-8|url=https://zenodo.org/records/3895587|access-date=2. 8. 2026}}
* {{cite journal|last=Filipović|first=Emir O.|title=Trijumfalni slavoluk cara Maksimilijana i bosanska heraldika|journal=Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja|volume=39|year=2010|pages=173–188|doi=10.5644/Godisnjak.CBI.ANUBiH.39.11|url=https://godisnjak.anubih.ba/index.php/godisnjak/article/view/227|access-date=2. 8. 2026}}
* {{cite book|last=Filipović|first=Emir O.|chapter=&quot;Creatio Regni&quot; in the Great Seal of Bosnian King Tvrtko Kotromanić|editor-last=Whatley|editor-first=Laura J.|title=A Companion to Seals in the Middle Ages|publisher=Brill|location=Leiden i Boston|year=2019|pages=264–276|doi=10.1163/9789004391444_012|isbn=978-90-04-39144-4|url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/11019289|language=engleski|access-date=2. 8. 2026}}
* {{cite journal|last=Filipović|first=Emir O.|title=The Most Noble and Royal House of Kotromanić: Constructing Dynastic Identity in Medieval Bosnia|journal=Südost-Forschungen|volume=78|year=2019|pages=1–38|doi=10.1515/sofo-2019-780104|url=https://www.degruyter.com/document/doi/10.1515/sofo-2019-780104/html|language=engleski|access-date=2. 8. 2026}}
* {{cite journal|last=Filipović|first=Emir O.|title=The State Symbols of Bosnia and Herzegovina during the Twentieth Century|journal=Eikón / Imago|volume=14|year=2025|page=e97723|doi=10.5209/eiko.97723|url=https://revistas.ucm.es/index.php/EIKO/article/view/97723|language=engleski|access-date=2. 8. 2026}}
* {{cite book|last=Hašimbegović|first=Elma|title=Fleur-de-lis in Medieval Bosnia: Transmission of Cultural Influences|publisher=VDM Verlag Dr. Müller|location=Saarbrücken|year=2009|isbn=978-3-639-04590-1|url=https://www.gettextbooks.ca/isbn/9783639045901/|language=engleski|access-date=2. 8. 2026}}
* {{Cite book|ref=harv|last=Imamović|first=Enver|year=1995|url=https://www.scribd.com/doc/288230398/Enver-Imamovi%C4%87-Korijeni-Bosne-i-bosanstva|title=Korijeni Bosne i bosanstva : izbor novinskih članaka, predavanja sa javnih tribina, referata sa znanstvenih skupova i posebnih priloga|publisher=Međunarodni centar za mir|location=Sarajevo}} {{COBISS.BH|ID=87295490}}
* {{cite book|last=Pastoureau|first=Michel|title=Heraldry: Its Origins and Meaning|publisher=Thames &amp; Hudson|location=London|year=1997|isbn=978-0-500-30074-9|url=https://books.google.com/books?id=MxixngEACAAJ|language=engleski|access-date=2. 8. 2026}}
* {{cite journal|last=Šadinlija|first=Mesud|title=Oznake, zastave, činovi i drugi simboli identiteta u Armiji Republike Bosne i Hercegovine 1992–1995.|journal=Prilozi|publisher=Univerzitet u Sarajevu – Institut za historiju|location=Sarajevo|issue=52|year=2023|pages=199–219|doi=10.51237/issn.2744-1172.2023.52.199|url=https://prilozi.iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2024/01/MesudSadinlija_Prilozi-IIS-52-2023_ONLINE-7-2.pdf|access-date=2. 8. 2026}}
* {{Cite book|ref=harv|last=Ademović|first=Nedim|last2=Marko|first2=Joseph|last3=Marković|first3=Goran|year=2012|url=http://www.kas.de/wf/doc/kas_33649-1522-15-30.pdf?130227154738|title=Ustavno pravo Bosne i Hercegovine|publisher=Konrad Adenauer Stiftung|location=Sarajevo|access-date=8. 8. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20170212092521/http://www.kas.de/wf/doc/kas_33649-1522-15-30.pdf?130227154738|archive-date=12. 2. 2017|url-status=dead}}
* {{cite journal|last=Ančić|first=Mladen|year=2015|url=https://hrcak.srce.hr/153751|title=Od zemlje do Kraljevstva Mjesto Bosne u strukturi archiregnuma|journal=Hercegovina: Časopis za kulturno i povijesno naslijeđe|volume=26|issue=1|publisher=Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru; Hrvatski institut za povijest|location=Mostar|pages=9–88|access-date=8. 8. 2026}}
* {{Cite book|ref=harv|last=Ацовић|first=Драгомир М.|year=2008|title=Хералдика и Срби|publisher=Завод за уџбенике|location=Београд}} {{COBISS.SR|ID=152135692}}
* {{cite journal|last=Balta|first=Ivan|year=2006|url=https://www.hrvatski-dom.com/images/casopisgradovrh/Gradovrh%2003.pdf|title=Heraldičko i povijesno poimanje grbova hrvatskih zemalja te Bosne i Hercegovine|journal=Gradovrh – časopis za književno-jezična, društvena i prirodnoznanstvena pitanja|volume=III|issue=3|publisher=Matica hrvatska – Tuzla|location=Tuzla|pages=49–69|access-date=8. 8. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20160623165924/http://hrvatski-dom.com/images/casopisgradovrh/Gradovrh%2003.pdf|archive-date=23. 6. 2016|url-status=dead}}
* {{Cite book|ref=harv|last=Grupa autora|year=2010|url=https://www.kas.de/c/document_library/get_file?uuid=01ee3ae0-1f2e-6de9-d623-ab95c2a9051b&amp;groupId=252038|title=Constitution of Bosnia and Herzegowina: Commentary|publisher=Konrad Adenauer Stiftung|location=Sarajevo|language=engleski|access-date=8. 8. 2026}}
* {{cite journal|last=Dodig|first=Radoslav|year=2006|url=http://status.ba/wp-content/uploads/2017/08/status10.pdf|title=Vulgarizacija stećaka|journal=Status: magazin za (političku) kulturu i društvena pitanja|issue=10|publisher=Udruga građana &quot;Dijalog&quot;|location=Mostar|pages=244–249|access-date=8. 8. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20180904023802/http://status.ba/wp-content/uploads/2017/08/status10.pdf|archive-date=4. 9. 2018|url-status=dead}}
* {{cite journal|last=Filandra|first=Šaćir|year=2015|url=http://fpn.co.me/fajlovi/fpn/attach_fajlovi/lat/knjige/2015/03/pdf/Mediteranski_politikoloski_dijalozi.pdf|title=Politika simboliziranja Bošnjaka nakon socijalizma|journal=Mediteranski politikološki dijalozi: Izgradnja stabilnosti i društvenog konsenzusa u post-socijalističkim društvima|publisher=Fakultet političkih nauka Univerziteta Crne Gore|location=Podgorica|pages=19–26|access-date=8. 8. 2026|archive-date=28. 10. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181028074151/http://fpn.co.me/fajlovi/fpn/attach_fajlovi/lat/knjige/2015/03/pdf/Mediteranski_politikoloski_dijalozi.pdf|url-status=dead}}
* {{cite journal|last=Filipović|first=Emir O.|year=2008|url=https://www.academia.edu/171364/Grb_i_zastava_BiH_u_20._st._The_Coat_of_Arms_and_the_Flag_of_Bosnia_and_Herzegovina_during_the_20th_century_|title=Grb i zastava Bosne i Hercegovine u 20. stoljeću|journal=Bosna Franciscana: Časopis franjevačke teologije|volume=XVI|issue=28|location=Sarajevo|pages=103–126|access-date=8. 8. 2026}}
* {{cite journal|last=Imamović|first=Enver|year=2006|url=http://www.spiritofbosnia.org/bs/volume-1-no-2-2006-april/the-bosnian-fleur-de-lis/?output=pdf|title=Bošnjaci i ljiljan|journal=Duh Bosne|publisher=Wittenberg University – Sociology Department|volume=1|issue=2|access-date=8. 8. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20181028112203/http://www.spiritofbosnia.org/bs/volume-1-no-2-2006-april/the-bosnian-fleur-de-lis/?output=pdf|archive-date=28. 10. 2018|url-status=dead}}
* {{cite journal|last=Imamović|first=Enver|year=2007|url=http://www.anubih.ba/images/publikacije/posebna_izdanja/OHN/37_posebna_izdanja_CXXIV_37_full.pdf|title=Historička podloga državnih i vojnih obilježja Bosne i Hercegovine sa znakom ljiljana|journal=Naučni skup Bosna i Hercegovina prije i nakon ZAVNOBiH-a, Sarajevo, 23. i 24. novembar 2003|publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Posebna izdanja, knj. 124, Odjeljenje društvenih nauka, knj. 37|location=Sarajevo|pages=201–213|access-date=8. 8. 2026}}
* {{cite journal|last=Josipović|first=Duško|year=1971|title=Sadašnji amblemi Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine (grb i zastava) sa posebnim osvrtom kako su utvrđeni|journal=Pravna misao|issue=9–10|pages=6–9}}
* {{cite journal|last=Kevrić|first=Mahir|year=2011|url=http://ilmijja.ba/ojs/index.php/casopis1/article/view/646/611|title=Religijski simboli; zvijezda i polumjesec|journal=Novi Muallim|publisher=Udruženje Ilmijje Islamske zajednice u BiH|location=Sarajevo|volume=12|issue=48|pages=60–63|access-date=8. 8. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20200804134729/http://ilmijja.ba/ojs/index.php/casopis1/article/view/646/611|archive-date=4. 8. 2020|url-status=dead}}
* {{cite journal|last=Kolstø|first=Pål|year=2004|url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=211475|title=Državni simboli u novim državama: znakovi jedinstva i podjele|journal=Prilozi|issue=33|publisher=Institut za historiju|location=Sarajevo|pages=185–208|access-date=8. 8. 2026}}
* {{cite journal|last=Kolstø|first=Pål|year=2006|url=https://www.duo.uio.no/bitstream/handle/10852/25213/86615_kolstoe.pdf%3Fsequence%3D4|title=National symbols as signs of unity and division|journal=Ethnic and Racial Studies|volume=29|issue=4|language=engleski|pages=676–701|access-date=8. 8. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20170922041753/https://www.duo.uio.no/bitstream/handle/10852/25213/86615_kolstoe.pdf?sequence=4|archive-date=22. 9. 2017|url-status=dead}}
* {{cite journal|last=Kristić|first=Alen|year=2011|url=http://ilmijja.ba/ojs/index.php/casopis1/article/view/647/612|title=Religijski simboli u Bosni i Hercegovini: oruđe prisile ili putokazi slobode|journal=Novi Muallim|publisher=Udruženje Ilmijje Islamske zajednice u BiH|location=Sarajevo|volume=12|issue=48|pages=64–69|access-date=8. 8. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20200804133302/http://ilmijja.ba/ojs/index.php/casopis1/article/view/647/612|archive-date=4. 8. 2020|url-status=dead}}
* {{cite journal|last=Kulenović|first=Nedim|year=2013|url=https://www.academia.edu/5803831/Krinovi_krune_%C5%A1ahovska_polja_od_vitalnog_nacionalnog_interesa_Lilies_Crowns_Checkerboards_of_Vital_National_Interest|title=Krinovi, krune, šahovska polja od vitalnog nacionalnog interesa|journal=Puls demokratije – zajednica neistomišljenika, Zbornik tekstova|volume=2|pages=10–14|access-date=8. 8. 2026}}
* {{cite journal|last=Lovrenović|first=Dubravko|authorlink=Dubravko Lovrenović|year=2004|url=http://alfaportal.hr/phocadownload/osnovna_skola/6_razred/povijest/virtualni_kabinet/rijec_struke/DUBRAVKO%20LOVRENOVI%C4%86%20_FOJNI%C4%8CKI%20GRBOVNIK,%20ILIRSKA%20HERALDIKA%20I%20BOSANSKO%20SREDNJOVJEKOVLJE.pdf|title=Fojnički grbovnik, ilirska heraldika i bosansko srednjovjekovlje|journal=Bosna franciscana|publisher=Franjevačka teologija|location=Sarajevo|volume=XII|issue=21|pages=173–203|access-date=8. 8. 2026}}
* {{cite journal|last=Kavazović|first=Osman|year=2010|title=Bosanski grb na nišanu u Jelovče selu|journal=Baština sjeveroistočne Bosne: časopis za baštinu, kulturno-historijsko i prirodno naslijeđe|publisher=JU Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona|location=Tuzla|issue=3|pages=242–245}}
* {{cite book|ref=harv|last=Pauker|first=Iva|year=2012|chapter=War Through Other Means: Examining the Role of Symbols in Bosnia and Herzegovina|title=Peace Psychology in the Balkans: Dealing with a Violent Past while Building Peace|editor-first=Olivera|editor-last=Simić|editor2-first=Zala|editor2-last=Volčič|editor3-first=Catherine R.|editor3-last=Philpot|publisher=Springer Science &amp; Business Media|language=engleski|pages=109–128}}
* {{Cite book|ref=harv|last=Popović|first=Milan|last2=Jovanović|first2=Miloš|year=1979|title=Državni amblemi i druge javne oznake u SFRJ|publisher=Privredni pregled|location=Beograd}} {{COBISS.SR|ID=106579724}}
* {{cite journal|last=Sulejmanagić|first=Amer|year=2004|url=https://www.scribd.com/document/34212133/Bosnia-Novi-Numizmaticar-3-2004|title=Bosanskohercegovačke novčanice štampane u Engleskoj|journal=Novi Numizmatičar|publisher=Numizmatičko društvo Sarajevo|location=Sarajevo|volume=II (V)|issue=3 (8)|pages=9–13|access-date=8. 8. 2026}}
* {{cite journal|last=Cvetković|first=Branislav|year=2014|url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=193124|title=Zaglavlje Dekaloga u Hvalovom zborniku: prilog semantici srednjovjekovne iluminacije|journal=Ars Adriatica|publisher=Sveučilište u Zadru|issue=4|location=Zadar|pages=155–172|access-date=8. 8. 2026}}
{{refend}}

*

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

{{Commonscat|Fleur-de-lis (Bosnia and Herzegovina)|Ljiljan u bosanskohercegovačkoj heraldici}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Simboli Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Kotromanići]]
[[Kategorija:Kultura srednjovjekovne Bosne]]
[[Kategorija:Simboli Republike Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Heraldika Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>5jwj7pg14kxjnujex29g908klc4h5xf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Izdaja</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536531</id>
    <revision>
      <id>3917587</id>
      <parentid>3917567</parentid>
      <timestamp>2026-08-11T15:09:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Rad na članku</comment>
      <origin>3917587</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14243" sha1="53hvhfr0oaljgwsyyl1am9hb4vn7ck5" xml:space="preserve">{{Obavještajni rad}}
[[Datoteka:Gunpow1.jpg|mini|desno|300px|Bakrorez iz 17. stoljeća koji prikazuje vođe [[Barutna zavjera|Barutne zavjere]], neuspjelog pokušaja atentata na [[Jakov I, kralj Engleske|Jakova I, kralja Engleske]]]]
'''Izdaja''' je krivično djelo koje se sastoji u teškom djelovanju protiv [[država|države]] kojoj je počinilac dužan biti lojalan.&lt;ref name=&quot;Lear_1965_Treason&quot;&gt;{{cite book |last=Lear |first=Floyd Seyward |title=Treason in Roman and Germanic Law: Collected Papers |publisher=University of Texas Press |year=1965 |isbn=978-0-292-73413-5 |url=https://books.google.ba/books/about/Treason_in_Roman_and_Germanic_Law.html?id=gimcAAAAMAAJ |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U zavisnosti od pravnog sistema, izdaja može obuhvatati [[rat]] protiv vlastite države, saradnju s njenim neprijateljima, [[špijunaža|špijunažu]] u korist druge države, pomaganje neprijatelju, pokušaj nasilnog [[državni udar|svrgavanja]] ustavnog poretka ili druge radnje usmjerene protiv suvereniteta i sigurnosti države. Osoba koja počini izdaju naziva se izdajnikom.&lt;ref name=&quot;Merriam_Webster_Traitor&quot;&gt;{{cite web |author=Merriam-Webster |title=Definition of Traitor |website=Merriam-Webster Dictionary |publisher=Merriam-Webster, Incorporated |year=2026 |url=https://www.merriam-webster.com/dictionary/traitor |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Pojam i pravna definicija izdaje razlikuju se među državama. U pravnim sistemima [[anglosaksonsko pravo|anglosaksonskog prava]] historijski je postojala razlika između '''veleizdaje''' ({{en|high treason}}), koja se odnosila na izdaju monarha i države, i [[Mala izdaja|male izdaje]] ({{en|petty treason}}), koja je obuhvatala određena teška krivična djela protiv osoba prema kojima je počinilac imao poseban odnos podređenosti, poput ubistva gospodara od strane sluge. Krivično djelo male izdaje kasnije je ukinuto u pravnim sistemima u kojima je postojalo, dok se izraz ''treason'' počeo prvenstveno odnositi na veleizdaju.

Izvan pravnog konteksta, riječ '''izdajnik''' može se koristiti kao [[pejorativ|pogrdna politička oznaka]] za osobu za koju se smatra da je djelovala protiv interesa vlastite države, zajednice ili političke grupe. Takva upotreba naročito je česta u razdobljima [[građanski rat|građanskih ratova]], pobuna i političkih sukoba, kada pobjednička ili dominantna strana svoje protivnike može označiti izdajnicima. Optužbe za izdaju mogu se koristiti i kao sredstvo političke mobilizacije, kao što je bio slučaj s [[Mit o nožu u leđa|legendom o zabijanju noža u leđa]].

== Historija ==

Pojam izdaje i njegovo pravno određenje razvijali su se usporedo s promjenama u shvatanju odnosa između vladara, države i pojedinca. U ranijim pravnim sistemima izdaja je prvenstveno predstavljala povredu dužnosti vjernosti prema monarhu, dok se u modernim državama uglavnom odnosi na djelovanje protiv države, njenog ustavnog poretka ili u korist neprijateljske sile.

[[Frederic William Maitland]] opisao je izdaju kao krivično djelo čije su granice nejasne i koje ima više različitih pojavnih oblika.&lt;ref name=&quot;Bellamy_2004_Treason&quot;&gt;{{cite book |last=Bellamy |first=John G. |title=The Law of Treason in England in the Later Middle Ages |series=Cambridge Studies in English Legal History |edition=Preštampano i revidirano izdanje |publisher=Cambridge University Press |year=2004 |isbn=978-0-521-52638-8 |url=https://books.google.ba/books?id=hhsY0Yq8sWEC |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U [[Engleska|engleskoj]] tradiciji od velikog značaja u razvoju ovog pojma bilo je donošenje [[Zakon o izdaji iz 1351.|Zakona o izdaji iz 1351]], kojim je izdaja prvi put zakonski definisana. Zakon je nastao u vrijeme postepenog jačanja kraljeve vlasti za vladavine [[Eduard I, kralj Engleske|Eduarda I]], kada je Kruna nastojala pobune protiv monarha tretirati kao veleizdaju.&lt;ref name=&quot;NationalArchives_History_of_Treason_2023&quot;&gt;{{cite book |author=The National Archives |title=A History of Treason: The Bloody History of Britain Through the Stories of Its Most Notorious Traitors |publisher=John Blake Publishing |year=2023 |isbn=978-1-78946-629-4 |url=https://shop.nationalarchives.gov.uk/products/a-history-of-treason-the-bloody-history-of-britain-through-the-stories-of-its-most-notorious-traitors-1 |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom [[Elizabetansko doba|elizabetanskog doba]] engleski sudovi počeli su napuštati stroga zakonska ograničenja i razvijati koncept [[konstruktivna izdaja|konstruktivne izdaje]], koji je služio kao sredstvo političke kontrole. U predmetu ''Kruna protiv Owena'' pravnik [[Edward Coke]] zastupao je stajalište da i same izjave protiv monarha mogu predstavljati izdaju ako osporavaju njegovu titulu, što je bilo u suprotnosti s njegovim ranijim stavom da same riječi ne čine izdaju bez konkretnog djela.&lt;ref name=&quot;Hostettler_2009_Criminal_Justice&quot;&gt;{{cite book |last=Hostettler |first=John |title=A History of Criminal Justice in England and Wales |publisher=Waterside Press |year=2009 |isbn=978-1-904380-51-1 |url=https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9781906534790_A24185938/preview-9781906534790_A24185938.pdf |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U engleskom pravu veleizdaja je kažnjavana [[Vješanje, vađenje utrobe i komadanje|vješanjem, vađenjem utrobe i raskomadavanjem]] za muškarce ili [[Smrtna kazna spaljivanjem|spaljivanjem na lomači]] za žene, iako se kraljevom naredbom (obično za plemstvo) moglo odrediti odsijecanje glave. Ove surove kazne ukinute su 1790. (spaljivanje) i 1814. (komadanje).&lt;ref name=&quot;Gunn_2017_Pragmatist_Turn&quot;&gt;{{cite book |last=Gunn |first=Giles |title=The Pragmatist Turn: Religion, the Enlightenment, and the Formation of American Literature |chapter=Puritan Ascendance and Decline |series=Studies in Religion and Culture |publisher=University of Virginia Press |year=2017 |isbn=978-0-8139-4082-3 |url=https://books.google.ba/books?id=-_0mDwAAQBAJ&amp;pg=PT61 |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U početnom periodu engleske pravne tradicije izdaja se odnosila prvenstveno na nevjernost prema monarhu. Zbog toga su određena djela koja se danas ne bi smatrala izdajom mogla biti tretirana kao takva. Primjer su kraljice [[Anne Boleyn]] i [[Catherine Howard]], koje su pogubljene nakon što su proglašene krivim za izdaju zbog navodne nevjere prema [[Henrik VIII, kralj Engleske|Henriku VIII]]. Dokazi protiv Anne Boleyn i njenih navodnih ljubavnika kasnije su ocjenjivani kao upitni. U 18. stoljeću, tokom suđenja [[Johann Friedrich Struensee|Johannu Friedrichu Struenseeu]] u Danskoj, potvrđeno je pravno shvatanje da se intimni odnos s kraljicom smatra ne samo preljubom nego i direktnom izdajom kralja.

Značajna promjena u shvatanju izdaje nastupila je tokom [[Slavna revolucija|Engleske revolucije]] u 17. stoljeću i [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]] u 18. stoljeću. Ideja da suverenitet pripada naciji ili narodu postepeno je potisnula isključivo shvatanje lojalnosti prema monarhu. Posljedica toga bila je mogućnost da i sam monarh bude optužen za izdaju vlastite države ili naroda. [[Karlo I, kralj Engleske|Karlo I]] u Engleskoj i [[Luj XVI, kralj Francuske|Luj XVI]] u Francuskoj proglašeni su krivim za takav oblik izdaje i pogubljeni. Međutim, nakon [[Restauracija u Engleskoj|restauracije monarhije]], [[Karlo II, kralj Engleske|Karlo II]] je revolucionare koji su osudili njegovog oca smatrao izdajnicima u tradicionalnom smislu.

U [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] većina slučajeva izdaje bila je povezana s unutrašnjim političkim sukobima unutar kraljevstava. Izdaja je mogla obuhvatati i pomaganje stranom vladaru protiv vlastitog monarha, ali su takvi slučajevi činili manji dio ukupnog broja slučajeva. Nasuprot tome, u modernom dobu pojmovi izdajnik i izdaja prvenstveno se koriste za osobe koje pomažu neprijatelju tokom rata ili oružanog sukoba.

=== Izdaja i državljanstvo ===

Razvoj modernog koncepta državljanstva otvorio je pitanje odnosa između izdaje i pravne obaveze lojalnosti prema državi. Tokom [[Američka revolucija|Američke revolucije]], rob po imenu [[Billy (rob)|Billy]] osuđen je u [[Virginia|Virginiji]] na smrt pod optužbom za izdaju jer se pridružio Britancima u ratu protiv američkih kolonista. Međutim, tadašnji guverner Virginije [[Thomas Jefferson]] pomilovao ga je. Jefferson je prihvatio argument njegovih zagovornika da Billy, kao rob koji nije imao status građanina niti prava koja su iz njega proizlazila, nije imao ni obavezu lojalnosti prema Virginiji, te stoga nije mogao počiniti izdaju.&lt;ref name=&quot;Jefferson_Papers_Vol5_1952&quot;&gt;{{cite book |last=Jefferson |first=Thomas |editor-last=Boyd |editor-first=Julian Parks |editor2-last=Butterfield |editor2-first=Lyman Henry |title=The Papers of Thomas Jefferson: 25 February 1781 to 20 May 1781 |volume=5 |publisher=Princeton University Press |year=1952 |isbn=978-0-691-04582-5 |url=https://books.google.ba/books?id=aZInAQAAMAAJ |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ovaj slučaj bio je presedan, jer su u ranijim, sličnim postupcima robovi proglašavani krivim za izdaju i pogubljivani.

Pitanje državljanstva i obaveze lojalnosti u znatno drugačijim okolnostima ponovo se pojavilo u slučaju [[William Joyce|Williama Joycea]], poznatog pod nadimkom [[Lord Haw-Haw]], koji je tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] iz Njemačke emitovao nacističku propagandu prema Ujedinjenom Kraljevstvu.&lt;ref name=&quot;Time_1945_Joyce_Treason&quot;&gt;{{cite news |author=Time Magazine |title=Great Britain: The Price of Treason |url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,775821,00.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20111221231938/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,775821,00.html |archive-date=21. 12. 2011 |work=Time |date=2011 |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Njegova odbrana tvrdila je da, kao američki državljanin i naturalizovani Nijemac, Joyce ne može biti osuđen za izdaju britanske Krune. Tužilaštvo je, međutim, dokazalo da je Joyce, dajući lažne podatke o državljanstvu kako bi dobio britanski pasoš i ostvario pravo glasa, prihvatio i obavezu lojalnosti prema kralju. Joyce je na osnovu toga osuđen za izdaju i pogubljen vješanjem.&lt;ref name=&quot;Rogers_2020_Lord_Haw_Haw&quot;&gt;{{cite web |last=Rogers |first=Brian |title=World War II German propaganda radio broadcaster ‘Lord Haw Haw’ was born in US |url=https://www.pressandguide.com/opinion/world-war-ii-german-propaganda-radio-broadcaster-lord-haw-haw-was-born-in-us/article_e522e9b0-c6b9-11ea-b9a1-d320a00a6b8e.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20210508191545/https://www.pressandguide.com/opinion/world-war-ii-german-propaganda-radio-broadcaster-lord-haw-haw-was-born-in-us/article_e522e9b0-c6b9-11ea-b9a1-d320a00a6b8e.html |archive-date=8. 5. 2021 |website=Press &amp; Guide |date=15. 7. 2020 |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Slična pitanja razmatrana su i u slučaju francuskog maršala [[Michel Ney|Michela Neya]]. Nakon prvog pada [[Napoleon Bonaparte|Napoleona]], Ney se zakleo na vjernost obnovljenom kralju [[Luj XVIII, kralj Francuske|Luju XVIII]], ali je nakon Napoleonovog povratka s Elbe ponovo stao na njegovu stranu i komandovao francuskim trupama tokom [[Bitka kod Waterlooa|bitke kod Waterlooa]]. Nakon Napoleonovog konačnog poraza i drugog svrgavanja u ljeto 1815, Ney je uhapšen i izveden pred Dom perova pod optužbom za izdaju. Nastojeći mu spasiti život, njegov advokat [[André Dupin]] tvrdio je da je Neyev rodni grad [[Sarrelouis]] prema [[Pariški sporazum (1815)|Pariškom sporazumu iz 1815.]] pripao Pruskoj, pa je Ney time postao pruski državljanin koji više ne duguje odanost francuskom kralju niti podliježe optužbi za izdaju pred francuskim sudom. Ney je prekinuo nastojanja svog advokata i uzviknuo: ''&quot;Ja sam Francuz i ostat ću Francuz!&quot;'' ({{fr|Je suis Français et je resterai Français!}}).&lt;ref name=&quot;Bellemare_Nahmias_2008_Terrible_verite&quot;&gt;{{cite book |last=Bellemare |first=Pierre |last2=Nahmias |first2=Jean-François |title=La Terrible vérité: 26 grandes énigmes de l'histoire enfin resolues |publisher=Éditions Albin Michel |year=2008 |isbn=978-2-226-18679-9 |url=https://www.albin-michel.fr/la-terrible-verite-9782226186799 |access-date=11. 8. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt; Odbivši takvu odbranu, proglašen je krivim za izdaju i pogubljen.

Do kraja 19. stoljeća [[Velika Britanija|Britanija]] se, poput mnogih drugih država, držala doktrine o &quot;trajnoj lojalnosti suverenu&quot;, koja je vodila porijeklo još iz feudalnog doba. Prema toj doktrini, britanski podanici zadržavali su obavezu odanosti britanskom monarhu čak i ako bi emigrirali u drugu zemlju i stekli njeno državljanstvo. Ovo je postalo predmet oštrih rasprava nakon [[Fenijanski ustanak|Fenijanskog ustanka]] 1867, kada su irski Amerikanci koji su došli u Irsku da učestvuju u pobuni uhapšeni i optuženi za izdaju, jer su ih britanske vlasti i dalje tretirale kao svoje podanike. To je izazvalo ogorčenje među irskim Amerikancima, na šta su britanske vlasti odgovorile ističući da i američko pravo, jednako kao i britansko, priznaje koncept trajne lojalnosti.&lt;ref name=&quot;Janis_2010_America_and_Law_of_Nations&quot;&gt;{{cite book |last=Janis |first=Mark Weston |title=America and the Law of Nations 1776-1939 |publisher=Oxford University Press |year=2010 |isbn=978-0-19-958880-0 |url=https://global.oup.com/academic/product/america-and-the-law-of-nations-1776-1939-9780199588800 |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Kao reakciju na ovaj problem, [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država|Kongres SAD-a]] donio je [[Zakon o iseljavanju iz 1868]], kojim je Amerikancima dato pravo na slobodno odricanje od američkog državljanstva. Britanija je ubrzo donijela sličan zakon, a nekoliko godina kasnije potpisala je i bilateralni sporazum kojim se obavezala da britanske podanike koji postanu državljani SAD-a više neće smatrati britanskim državljanima niti ih teretiti za izdaju.

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Izdaja| ]]
[[Kategorija:Nacionalna sigurnost]]
[[Kategorija:Zločini]]</text>
      <sha1>53hvhfr0oaljgwsyyl1am9hb4vn7ck5</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3917607</id>
      <parentid>3917587</parentid>
      <timestamp>2026-08-11T19:50:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Rad na članku</comment>
      <origin>3917607</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20602" sha1="9xthoa88fabcpzr3649tc0tbnxrse5e" xml:space="preserve">{{Obavještajni rad}}
[[Datoteka:Gunpow1.jpg|mini|desno|300px|Bakrorez iz 17. stoljeća koji prikazuje vođe [[Barutna zavjera|Barutne zavjere]], neuspjelog pokušaja atentata na [[Jakov I, kralj Engleske|Jakova I, kralja Engleske]]]]
'''Izdaja''' je krivično djelo koje se sastoji u teškom djelovanju protiv [[država|države]] kojoj je počinilac dužan biti lojalan.&lt;ref name=&quot;Lear_1965_Treason&quot;&gt;{{cite book |last=Lear |first=Floyd Seyward |title=Treason in Roman and Germanic Law: Collected Papers |publisher=University of Texas Press |year=1965 |isbn=978-0-292-73413-5 |url=https://books.google.ba/books/about/Treason_in_Roman_and_Germanic_Law.html?id=gimcAAAAMAAJ |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U zavisnosti od pravnog sistema, izdaja može obuhvatati [[rat]] protiv vlastite države, saradnju s njenim neprijateljima, [[špijunaža|špijunažu]] u korist druge države, pomaganje neprijatelju, pokušaj nasilnog [[državni udar|svrgavanja]] ustavnog poretka ili druge radnje usmjerene protiv suvereniteta i sigurnosti države. Osoba koja počini izdaju naziva se izdajnikom.&lt;ref name=&quot;Merriam_Webster_Traitor&quot;&gt;{{cite web |author=Merriam-Webster |title=Definition of Traitor |website=Merriam-Webster Dictionary |publisher=Merriam-Webster, Incorporated |year=2026 |url=https://www.merriam-webster.com/dictionary/traitor |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Pojam i pravna definicija izdaje razlikuju se među državama. U pravnim sistemima [[anglosaksonsko pravo|anglosaksonskog prava]] historijski je postojala razlika između '''veleizdaje''' ({{en|high treason}}), koja se odnosila na izdaju monarha i države, i [[Mala izdaja|male izdaje]] ({{en|petty treason}}), koja je obuhvatala određena teška krivična djela protiv osoba prema kojima je počinilac imao poseban odnos podređenosti, poput ubistva gospodara od strane sluge. Krivično djelo male izdaje kasnije je ukinuto u pravnim sistemima u kojima je postojalo, dok se izraz ''treason'' počeo prvenstveno odnositi na veleizdaju.

Izvan pravnog konteksta, riječ '''izdajnik''' može se koristiti kao [[pejorativ|pogrdna politička oznaka]] za osobu za koju se smatra da je djelovala protiv interesa vlastite države, zajednice ili političke grupe. Takva upotreba naročito je česta u razdobljima [[građanski rat|građanskih ratova]], pobuna i političkih sukoba, kada pobjednička ili dominantna strana svoje protivnike može označiti izdajnicima. Optužbe za izdaju mogu se koristiti i kao sredstvo političke mobilizacije, kao što je bio slučaj s [[Mit o nožu u leđa|legendom o zabijanju noža u leđa]].

== Historija ==

Pojam izdaje i njegovo pravno određenje razvijali su se usporedo s promjenama u shvatanju odnosa između vladara, države i pojedinca. U ranijim pravnim sistemima izdaja je prvenstveno predstavljala povredu dužnosti vjernosti prema monarhu, dok se u modernim državama uglavnom odnosi na djelovanje protiv države, njenog ustavnog poretka ili u korist neprijateljske sile.

[[Frederic William Maitland]] opisao je izdaju kao krivično djelo čije su granice nejasne i koje ima više različitih pojavnih oblika.&lt;ref name=&quot;Bellamy_2004_Treason&quot;&gt;{{cite book |last=Bellamy |first=John G. |title=The Law of Treason in England in the Later Middle Ages |series=Cambridge Studies in English Legal History |edition=Preštampano i revidirano izdanje |publisher=Cambridge University Press |year=2004 |isbn=978-0-521-52638-8 |url=https://books.google.ba/books?id=hhsY0Yq8sWEC |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U [[Engleska|engleskoj]] tradiciji od velikog značaja u razvoju ovog pojma bilo je donošenje [[Zakon o izdaji iz 1351.|Zakona o izdaji iz 1351]], kojim je izdaja prvi put zakonski definisana. Zakon je nastao u vrijeme postepenog jačanja kraljeve vlasti za vladavine [[Eduard I, kralj Engleske|Eduarda I]], kada je Kruna nastojala pobune protiv monarha tretirati kao veleizdaju.&lt;ref name=&quot;NationalArchives_History_of_Treason_2023&quot;&gt;{{cite book |author=The National Archives |title=A History of Treason: The Bloody History of Britain Through the Stories of Its Most Notorious Traitors |publisher=John Blake Publishing |year=2023 |isbn=978-1-78946-629-4 |url=https://shop.nationalarchives.gov.uk/products/a-history-of-treason-the-bloody-history-of-britain-through-the-stories-of-its-most-notorious-traitors-1 |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom [[Elizabetansko doba|elizabetanskog doba]] engleski sudovi počeli su napuštati stroga zakonska ograničenja i razvijati koncept [[konstruktivna izdaja|konstruktivne izdaje]], koji je služio kao sredstvo političke kontrole. U predmetu ''Kruna protiv Owena'' pravnik [[Edward Coke]] zastupao je stajalište da i same izjave protiv monarha mogu predstavljati izdaju ako osporavaju njegovu titulu, što je bilo u suprotnosti s njegovim ranijim stavom da same riječi ne čine izdaju bez konkretnog djela.&lt;ref name=&quot;Hostettler_2009_Criminal_Justice&quot;&gt;{{cite book |last=Hostettler |first=John |title=A History of Criminal Justice in England and Wales |publisher=Waterside Press |year=2009 |isbn=978-1-904380-51-1 |url=https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9781906534790_A24185938/preview-9781906534790_A24185938.pdf |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U engleskom pravu veleizdaja je kažnjavana [[Vješanje, vađenje utrobe i komadanje|vješanjem, vađenjem utrobe i raskomadavanjem]] za muškarce ili [[Smrtna kazna spaljivanjem|spaljivanjem na lomači]] za žene, iako se kraljevom naredbom (obično za plemstvo) moglo odrediti odsijecanje glave. Ove surove kazne ukinute su 1790. (spaljivanje) i 1814. (komadanje).&lt;ref name=&quot;Gunn_2017_Pragmatist_Turn&quot;&gt;{{cite book |last=Gunn |first=Giles |title=The Pragmatist Turn: Religion, the Enlightenment, and the Formation of American Literature |chapter=Puritan Ascendance and Decline |series=Studies in Religion and Culture |publisher=University of Virginia Press |year=2017 |isbn=978-0-8139-4082-3 |url=https://books.google.ba/books?id=-_0mDwAAQBAJ&amp;pg=PT61 |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U početnom periodu engleske pravne tradicije izdaja se odnosila prvenstveno na nevjernost prema monarhu. Zbog toga su određena djela koja se danas ne bi smatrala izdajom mogla biti tretirana kao takva. Primjer su kraljice [[Anne Boleyn]] i [[Catherine Howard]], koje su pogubljene nakon što su proglašene krivim za izdaju zbog navodne nevjere prema [[Henrik VIII, kralj Engleske|Henriku VIII]]. Dokazi protiv Anne Boleyn i njenih navodnih ljubavnika kasnije su ocjenjivani kao upitni. U 18. stoljeću, tokom suđenja [[Johann Friedrich Struensee|Johannu Friedrichu Struenseeu]] u Danskoj, potvrđeno je pravno shvatanje da se intimni odnos s kraljicom smatra ne samo preljubom nego i direktnom izdajom kralja.

Značajna promjena u shvatanju izdaje nastupila je tokom [[Slavna revolucija|Engleske revolucije]] u 17. stoljeću i [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]] u 18. stoljeću. Ideja da suverenitet pripada naciji ili narodu postepeno je potisnula isključivo shvatanje lojalnosti prema monarhu. Posljedica toga bila je mogućnost da i sam monarh bude optužen za izdaju vlastite države ili naroda. [[Karlo I, kralj Engleske|Karlo I]] u Engleskoj i [[Luj XVI, kralj Francuske|Luj XVI]] u Francuskoj proglašeni su krivim za takav oblik izdaje i pogubljeni. Međutim, nakon [[Restauracija u Engleskoj|restauracije monarhije]], [[Karlo II, kralj Engleske|Karlo II]] je revolucionare koji su osudili njegovog oca smatrao izdajnicima u tradicionalnom smislu.

U [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] većina slučajeva izdaje bila je povezana s unutrašnjim političkim sukobima unutar kraljevstava. Izdaja je mogla obuhvatati i pomaganje stranom vladaru protiv vlastitog monarha, ali su takvi slučajevi činili manji dio ukupnog broja slučajeva. Nasuprot tome, u modernom dobu pojmovi izdajnik i izdaja prvenstveno se koriste za osobe koje pomažu neprijatelju tokom rata ili oružanog sukoba.

=== Izdaja i državljanstvo ===

Razvoj modernog koncepta državljanstva otvorio je pitanje odnosa između izdaje i pravne obaveze lojalnosti prema državi. Tokom [[Američka revolucija|Američke revolucije]], rob po imenu [[Billy (rob)|Billy]] osuđen je u [[Virginia|Virginiji]] na smrt pod optužbom za izdaju jer se pridružio Britancima u ratu protiv američkih kolonista. Međutim, tadašnji guverner Virginije [[Thomas Jefferson]] pomilovao ga je. Jefferson je prihvatio argument njegovih zagovornika da Billy, kao rob koji nije imao status građanina niti prava koja su iz njega proizlazila, nije imao ni obavezu lojalnosti prema Virginiji, te stoga nije mogao počiniti izdaju.&lt;ref name=&quot;Jefferson_Papers_Vol5_1952&quot;&gt;{{cite book |last=Jefferson |first=Thomas |editor-last=Boyd |editor-first=Julian Parks |editor2-last=Butterfield |editor2-first=Lyman Henry |title=The Papers of Thomas Jefferson: 25 February 1781 to 20 May 1781 |volume=5 |publisher=Princeton University Press |year=1952 |isbn=978-0-691-04582-5 |url=https://books.google.ba/books?id=aZInAQAAMAAJ |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ovaj slučaj bio je presedan, jer su u ranijim, sličnim postupcima robovi proglašavani krivim za izdaju i pogubljivani.

Pitanje državljanstva i obaveze lojalnosti u znatno drugačijim okolnostima ponovo se pojavilo u slučaju [[William Joyce|Williama Joycea]], poznatog pod nadimkom [[Lord Haw-Haw]], koji je tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] iz Njemačke emitovao nacističku propagandu prema Ujedinjenom Kraljevstvu.&lt;ref name=&quot;Time_1945_Joyce_Treason&quot;&gt;{{cite news |author=Time Magazine |title=Great Britain: The Price of Treason |url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,775821,00.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20111221231938/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,775821,00.html |archive-date=21. 12. 2011 |work=Time |date=2011 |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Njegova odbrana tvrdila je da, kao američki državljanin i naturalizovani Nijemac, Joyce ne može biti osuđen za izdaju britanske Krune. Tužilaštvo je, međutim, dokazalo da je Joyce, dajući lažne podatke o državljanstvu kako bi dobio britanski pasoš i ostvario pravo glasa, prihvatio i obavezu lojalnosti prema kralju. Joyce je na osnovu toga osuđen za izdaju i pogubljen vješanjem.&lt;ref name=&quot;Rogers_2020_Lord_Haw_Haw&quot;&gt;{{cite web |last=Rogers |first=Brian |title=World War II German propaganda radio broadcaster ‘Lord Haw Haw’ was born in US |url=https://www.pressandguide.com/opinion/world-war-ii-german-propaganda-radio-broadcaster-lord-haw-haw-was-born-in-us/article_e522e9b0-c6b9-11ea-b9a1-d320a00a6b8e.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20210508191545/https://www.pressandguide.com/opinion/world-war-ii-german-propaganda-radio-broadcaster-lord-haw-haw-was-born-in-us/article_e522e9b0-c6b9-11ea-b9a1-d320a00a6b8e.html |archive-date=8. 5. 2021 |website=Press &amp; Guide |date=15. 7. 2020 |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Slična pitanja razmatrana su i u slučaju francuskog maršala [[Michel Ney|Michela Neya]]. Nakon prvog pada [[Napoleon Bonaparte|Napoleona]], Ney se zakleo na vjernost obnovljenom kralju [[Luj XVIII, kralj Francuske|Luju XVIII]], ali je nakon Napoleonovog povratka s Elbe ponovo stao na njegovu stranu i komandovao francuskim trupama tokom [[Bitka kod Waterlooa|bitke kod Waterlooa]]. Nakon Napoleonovog konačnog poraza i drugog svrgavanja u ljeto 1815, Ney je uhapšen i izveden pred Dom perova pod optužbom za izdaju. Nastojeći mu spasiti život, njegov advokat [[André Dupin]] tvrdio je da je Neyev rodni grad [[Sarrelouis]] prema [[Pariški sporazum (1815)|Pariškom sporazumu iz 1815.]] pripao Pruskoj, pa je Ney time postao pruski državljanin koji više ne duguje odanost francuskom kralju niti podliježe optužbi za izdaju pred francuskim sudom. Ney je prekinuo nastojanja svog advokata i uzviknuo: ''&quot;Ja sam Francuz i ostat ću Francuz!&quot;'' ({{fr|Je suis Français et je resterai Français!}}).&lt;ref name=&quot;Bellemare_Nahmias_2008_Terrible_verite&quot;&gt;{{cite book |last=Bellemare |first=Pierre |last2=Nahmias |first2=Jean-François |title=La Terrible vérité: 26 grandes énigmes de l'histoire enfin resolues |publisher=Éditions Albin Michel |year=2008 |isbn=978-2-226-18679-9 |url=https://www.albin-michel.fr/la-terrible-verite-9782226186799 |access-date=11. 8. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt; Odbivši takvu odbranu, proglašen je krivim za izdaju i pogubljen.

Do kraja 19. stoljeća [[Velika Britanija|Britanija]] se, poput mnogih drugih država, držala doktrine o &quot;trajnoj lojalnosti suverenu&quot;, koja je vodila porijeklo još iz feudalnog doba. Prema toj doktrini, britanski podanici zadržavali su obavezu odanosti britanskom monarhu čak i ako bi emigrirali u drugu zemlju i stekli njeno državljanstvo. Ovo je postalo predmet oštrih rasprava nakon [[Fenijanski ustanak|Fenijanskog ustanka]] 1867, kada su irski Amerikanci koji su došli u Irsku da učestvuju u pobuni uhapšeni i optuženi za izdaju, jer su ih britanske vlasti i dalje tretirale kao svoje podanike. To je izazvalo ogorčenje među irskim Amerikancima, na šta su britanske vlasti odgovorile ističući da i američko pravo, jednako kao i britansko, priznaje koncept trajne lojalnosti.&lt;ref name=&quot;Janis_2010_America_and_Law_of_Nations&quot;&gt;{{cite book |last=Janis |first=Mark Weston |title=America and the Law of Nations 1776-1939 |publisher=Oxford University Press |year=2010 |isbn=978-0-19-958880-0 |url=https://global.oup.com/academic/product/america-and-the-law-of-nations-1776-1939-9780199588800 |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Kao reakciju na ovaj problem, [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država|Kongres SAD-a]] donio je [[Zakon o iseljavanju iz 1868]], kojim je Amerikancima dato pravo na slobodno odricanje od američkog državljanstva. Britanija je ubrzo donijela sličan zakon, a nekoliko godina kasnije potpisala je i bilateralni sporazum kojim se obavezala da britanske podanike koji postanu državljani SAD-a više neće smatrati britanskim državljanima niti ih teretiti za izdaju.

== Po državama ==

=== Australija ===

U Australiji postoje savezni zakoni i zakoni saveznih država kojima se uređuje krivično djelo izdaje. Posebne zakonske odredbe o izdaji postoje na nivou saveznih država [[Novi Južni Wales]], [[Južna Australija]] i [[Victoria|Viktorija]]. Na saveznom nivou, definicija izdaje propisana je članom 80.1 Krivičnog zakona Australije, koji čini sastavni dio Priloga Zakona o Krivičnom zakonu Commonwealtha iz 1995.&lt;ref name=&quot;AustLII_Criminal_Code_s80_1&quot;&gt;{{cite web |author=Australasian Legal Information Institute |title=Criminal Code Act 1995 - Schedule (Criminal Code) - Section 80.1: Treason |website=AustLII |publisher=Commonwealth Consolidated Acts |year=2026 |url=https://www.austlii.edu.au/cgi-bin/viewdoc/au/legis/cth/consol_act/cca1995115/sch1.html |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Prema ovom zakonskom aktu, osoba čini krivično djelo izdaje ako:

{{Citat|Osoba čini krivično djelo, pod nazivom izdaja, ako ta osoba:
:(a) prouzrokuje smrt suverena, prijestolonasljednika, supružnika suverena, generalnog guvernera ili premijera; ili
:(b) nanese povredu suverenu, generalnom guverneru ili premijeru koja za posljedicu ima smrt suverena, generalnog guvernera ili premijera; ili
:(c) nanese povredu suverenu, generalnom guverneru ili premijeru, ili liši slobode ili zadrži suverena, generalnog guvernera ili premijera; ili
:(d) povede rat, ili preduzme bilo koju radnju u okviru priprema za vođenje rata, protiv Commonwealtha; ili
:(e) preduzme radnje kojima na bilo koji način, s namjerom pružanja pomoći, pomaže neprijatelju:
::(i) koji je u ratu s Commonwealthom, bez obzira na to da li je ratno stanje formalno proglašeno ili nije; i
::(ii) koji je proklamacijom donesenom u svrhu ovog stava označen kao neprijatelj u ratu s Commonwealthom; ili
:(f) preduzme radnje kojima na bilo koji način, s namjerom pružanja pomoći, pomaže:
::(i) drugoj državi; ili
::(ii) organizaciji;
:koja učestvuje u oružanim sukobima protiv Australijskih odbrambenih snaga; ili
:(g) podstakne osobu koja nije državljanin Australije na oružanu invaziju na Commonwealth ili teritoriju Commonwealtha; ili
:(h) formira namjeru da izvrši bilo koju radnju navedenu u prethodnim stavovima i tu namjeru ispolji [[Otvoreno djelovanje|manifestovanim činom]].}}

Osoba se ne smatra krivom za izdaju u slučajevima pružanja pomoći neprijatelju ili drugoj državi ili organizaciji, kao ni u slučaju iskazivanja namjere za takvo postupanje, ako je pomoć ili namjeravana pomoć isključivo humanitarnog karaktera. Za izdaju je predviđena kazna doživotnog zatvora. Članom 80.1AC Krivičnog zakona propisano je i srodno krivično djelo izdajničko postupanje.

==== Novi Južni Wales ====

U [[Novi Južni Wales|Novom Južnom Walesu]] historijsko zakonodavstvo o izdaji oslanja se na engleske akte ''[[Zakon o izdaji iz 1351.|Zakon o izdaji iz 1351]]'', ''[[Zakon o izdaji iz 1795.]]'' i ''[[Zakon o izdaji iz 1817.|Zakon o izdaji iz 1817]]''. Primjena aktâ iz 1795. i 1817. stavljena je van snage članom 11. Zakona o krivičnim djelima iz 1900,&lt;ref name=&quot;Crimes_Act_1900_NSW_s11&quot;&gt;{{cite web |author=Australasian Legal Information Institute |title=Crimes Act 1900 - Section 11: Treason-felony |website=AustLII |publisher=New South Wales Consolidated Acts |year=2026 |url=https://www.austlii.edu.au/cgi-bin/viewdoc/au/legis/nsw/consol_act/ca190082/s11.html |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; osim u dijelu koji se odnosi na namjeru ubistva, uništenja ili nanošenja tjelesne povrede koja može dovesti do smrti, sakaćenja, lišavanja slobode ili ograničavanja slobode nasljednika i sljedbenika kralja [[George III|Georgea III]].

Član 12. Zakona o krivičnim djelima iz 1900. propisuje krivično djelo koje vodi porijeklo iz člana 3. britanskog [[Zakon o teškom krivičnom djelu izdaje iz 1848.|Zakona o teškom krivičnom djelu izdaje iz 1848]]:&lt;ref name=&quot;Crimes_Act_1900_NSW_s12&quot;&gt;{{cite web |author=Australasian Legal Information Institute |title=Crimes Act 1900 - Section 12: Compassing etc deposition of the Sovereign--overawing Parliament etc |website=AustLII |publisher=New South Wales Consolidated Acts |year=2026 |url=https://www.austlii.edu.au/cgi-bin/viewdoc/au/legis/nsw/consol_act/ca190082/s12.html |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

{{Citat|Član 12. Zamisao i druga djela svrgavanja suverena – zastrašivanje Parlamenta i dr.

Ko god, unutar Novog Južnog Walesa ili izvan njega, zamisli, zamisli u namjeri, izmisli, načini plan ili namjerava da liši ili svrgne našu najmilostiviju gospođu Kraljicu, njene nasljednike ili sljedbenike, od titule, časti ili kraljevskog imena Carske krune Ujedinjenog Kraljevstva, ili bilo kojih drugih posjeda i zemalja Njenog Veličanstva, ili da povede rat protiv Njenog Veličanstva, njenih nasljednika ili sljedbenika, unutar bilo kojeg dijela Ujedinjenog Kraljevstva ili bilo kojeg drugog posjeda Njenog Veličanstva, kako bi silom ili prinudom primorao nju ili njih na promjenu mjera ili savjeta, ili kako bi primijenio silu ili prisilu prema oba doma ili bilo kojem domu Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva ili Parlamenta Novog Južnog Walesa, ili radi njihovog zastrašivanja, ili kako bi podstakao ili podario silu strancu da izvrši invaziju na Ujedinjeno Kraljevstvo ili bilo koje druge posjede ili zemlje pod podaništvom Njenog Veličanstva, njenih nasljednika ili sljedbenika, te takve zamisli, izmišljotine, planove ili namjere, ili bilo koju od njih, izrazi, izgovori ili objavi štampanjem ili pisanjem, otvorenim i umišljajnim govorom, ili bilo kojom manifestovanom radnjom ili djelom, kaznit će se kaznom zatvora u trajanju do 25 godina.}}

Član 16. istog zakona izričito propisuje da odredbe drugog dijela zakona ne ukidaju niti utječu na odredbe donesene Zakonom o izdaji iz 1351.&lt;ref name=&quot;Crimes_Act_1900_NSW_s16&quot;&gt;{{cite web |author=Australasian Legal Information Institute |title=Crimes Act 1900 - Section 16: Indictment for treason-felony valid though facts amount to treason |website=AustLII |publisher=New South Wales Consolidated Acts |year=2026 |url=https://www.austlii.edu.au/cgi-bin/viewdoc/au/legis/nsw/consol_act/ca190082/s16.html |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ovaj član predstavlja preuzetu odredbu člana 6. Zakona o teškom krivičnom djelu izdaje iz 1848.

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Izdaja| ]]
[[Kategorija:Nacionalna sigurnost]]
[[Kategorija:Zločini]]</text>
      <sha1>9xthoa88fabcpzr3649tc0tbnxrse5e</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Spisak naseljenih mjesta u općini Foča (Republika Srpska)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536532</id>
    <redirect title="Spisak naseljenih mjesta u gradu Foča (Republika Srpska)" />
    <revision>
      <id>3917619</id>
      <timestamp>2026-08-11T20:49:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <comment>Z1KA premjestio je stranicu [[Spisak naseljenih mjesta u općini Foča (Republika Srpska)]] na [[Spisak naseljenih mjesta u gradu Foča (Republika Srpska)]]: Postala grad</comment>
      <origin>3917619</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="73" sha1="lr1l5f524q9wymm30zvz20vqw1vsumj" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Spisak naseljenih mjesta u gradu Foča (Republika Srpska)]]</text>
      <sha1>lr1l5f524q9wymm30zvz20vqw1vsumj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Spisak naseljenih mjesta u općini Foča (Republika Srpska)</title>
    <ns>1</ns>
    <id>536533</id>
    <redirect title="Razgovor:Spisak naseljenih mjesta u gradu Foča (Republika Srpska)" />
    <revision>
      <id>3917621</id>
      <timestamp>2026-08-11T20:49:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <comment>Z1KA premjestio je stranicu [[Razgovor:Spisak naseljenih mjesta u općini Foča (Republika Srpska)]] na [[Razgovor:Spisak naseljenih mjesta u gradu Foča (Republika Srpska)]]: Postala grad</comment>
      <origin>3917621</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="82" sha1="fcom6f4gtrda9u7n4zxjem5ppprlq3p" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Razgovor:Spisak naseljenih mjesta u gradu Foča (Republika Srpska)]]</text>
      <sha1>fcom6f4gtrda9u7n4zxjem5ppprlq3p</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Općina Foča (Republika Srpska)</title>
    <ns>10</ns>
    <id>536534</id>
    <redirect title="Šablon:Grad Foča (Republika Srpska)" />
    <revision>
      <id>3917625</id>
      <timestamp>2026-08-11T20:50:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <comment>Z1KA premjestio je stranicu [[Šablon:Općina Foča (Republika Srpska)]] na [[Šablon:Grad Foča (Republika Srpska)]]</comment>
      <origin>3917625</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="53" sha1="trpihxgjtsx69vjdxzb5n5wm1kih2xj" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Grad Foča (Republika Srpska)]]</text>
      <sha1>trpihxgjtsx69vjdxzb5n5wm1kih2xj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 2025.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536535</id>
    <redirect title="Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 2025/2026." />
    <revision>
      <id>3917634</id>
      <timestamp>2026-08-11T21:02:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <comment>Z1KA premjestio je stranicu [[Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 2025.]] na [[Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 2025/2026.]]: Uobičajen naziv: 2 datuma</comment>
      <origin>3917634</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="68" sha1="6py9yntg3y6cft8begu3ff6rmk11s81" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 2025/2026.]]</text>
      <sha1>6py9yntg3y6cft8begu3ff6rmk11s81</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Matična petlja</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536536</id>
    <revision>
      <id>3917699</id>
      <timestamp>2026-08-12T10:33:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-44371-23</username>
        <id>184633</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica:  [[Slika:Stem-loop.svg|thumb|280px| Primjer matične petlje RNK]] '''Matične petlje''' elementi jesu [[sekundarna strukturna|sekundarna strukture]] [[nukleinske kiseline]] koji se formiraju intramolekulskim [[bazni par|baznim parom]] u jednolančanoj [[DNK]] ili [[RNK]]. Također se nazivaju '''[[ukosnica (genetika)|ukosnice]]''' ili '''[[ukosnička petlja]]'''.  Matična petlja nastaje kada se dva područja istog lanca nukleinske kiseline, obično Komplementarnost (geneti...</comment>
      <origin>3917699</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6153" sha1="tie4jdzx3f3tnhty83vdz7xs9ab6ist" xml:space="preserve"> [[Slika:Stem-loop.svg|thumb|280px| Primjer matične petlje RNK]]
'''Matične petlje''' elementi jesu [[sekundarna strukturna|sekundarna strukture]] [[nukleinske kiseline]] koji se formiraju intramolekulskim [[bazni par|baznim parom]] u jednolančanoj [[DNK]] ili [[RNK]]. Također se nazivaju '''[[ukosnica (genetika)|ukosnice]]''' ili '''[[ukosnička petlja]]'''.  Matična petlja nastaje kada se dva područja istog lanca nukleinske kiseline, obično [[Komplementarnost (genetika)|komplementarna]] u [[nukleotid]]noj sekvenci, upare baze formirajući dvostruku spiralu koja završava u petlji nesparenih nukleotida.
Matične petlje najčešće se nalaze u RNK i ključni su gradivni blok mnogih RNK ​​[[Sekundarna struktura|sekundarnuh struktura]]. Matične petlje mogu usmjeravati savijanje RNK, štititi strukturnu stabilnost za [[informacijska RNK|informacijsku RNK]] (iRNK), obezbijediti mjesta prepoznavanja za [[protein koji veže RNK|proteine ​​koji vežu RNK]] i služiti kao [[Supstrat (biohemija)|supstrat]] za [[Enzimska kataliza|enzimske reakcije]].&lt;ref&gt;Svoboda, P., &amp; Cara, A. (2006). Hairpin RNA: A secondary structure of primary importance. Cellular and Molecular Life Sciences, 63(7), 901-908.&lt;/ref&gt;

==Formiranje i stabilnost==
Formiranje matične petlje zavisi od stabilnosti [[alfa-heliks|heliksa]] i područja petlje. Prvi preduvjet je prisustvo sekvence koja se može saviti unatrag i formirati sparenu dvostruku spiralu. Stabilnost ove spirale određena je njenom dužinom, brojem neusklađenosti ili izbočina koje sadrži (mali je broj podnošljiv, posebno u dugoj spirali) i sastavom baza sparene regije. Sparivanja između [[guanin]]a i [[citozin]]a imaju tri [[vodikova veza|vodikove veze]] i stabilnija su u poređenju sa parovima [[adenin]]-[[uracil]], koji imaju samo dva. U [[RNK]], parovi adenin-uracil koji sadrže dvije vodikove veze jednaki su adenin-[[timin]] vezi u [[DNK]]. Interakcije slaganja baza, koje poravnavaju [[pi-veza| pi-veze]] aromatskih prstenova baza u povoljnoj orijentaciji, također podstiču formiranje heliksa.
Stabilnost petlje također utiče na formiranje strukture matične petlje. Optimalna dužina petlje obično iznosi oko 4–8 baza; petlje koje su kraće od tri baze su sterno nemoguće i stoga se ne formiraju, a velike petlje bez vlastite sekundarne strukture (kao što je sparivanje [[pseudočvor]]ova) nestabilne su. Jedna uobičajena petlja sa sekvencom UUCG poznata je kao &quot;tetrapetlja&quot; i posebno je stabilna, zbog interakcija slaganja baza njenih komponentnih nukleotida. Stoga se takve petlje mogu formirati u mikrosekundnim vremenskim intervalima.&lt;ref name=&quot; doi: 10.1021/ja0553856&quot;&gt;{{cite journal | author = Ma H, Proctor D, Bevilacqua P, Gruebele M | title = Exploring the energy landscape of a small RNA hairpin |journal = J Am Chem Soc |volume = 128 | pages = 1523–1530 | year = 2006 | issue = 5 | pmid = 16448122 | doi =10.1021/ja0553856  | bibcode = 2006JAChS.128.1523M }}&lt;/ref&gt;

==Strukturni konteksti==
Petlje matičnih struktura javljaju se u pre-[[mikroRNK]] strukturama, a najpoznatije su u [[transferna RNK|transfernoj RNK]], koje sadrže tri prave petlje matičnih struktura i jednu petlju koje se susreću u obliku lista djeteline. [[Antikodon]] koji prepoznaje odgovarajući [[kodon]] tokom procesa [[translacija (genetika)|translacije]] nalazi se na jednoj od nesparenih petlji u [[tRNK]]. Dvije ugniježđene strukture petlje matičnih struktura javljaju se u [[pseudoknot]]u RNK, gdje petlja jedne strukture čini dio druge petlje.
Mnogi [[ribozim]]i također imaju strukture petlje matičnih struktura. Samocijepajući [[čekičastoglavi ribozim]] sadrži tri petlje matičnih struktura koje se susreću u centralnom nesparenom području gdje se nalazi mjesto cijepanja. Osnovna [[sekundarna struktura]] čekićastoglavih ribozima potrebna je za aktivnost samocijepanja.
Ukosnice često su elementi koji se nalaze unutar [[Pet primarnih neprevedenih regija|5'UTR]] [[prokariot]]a. Ove strukture su često vezane proteinima ili uzrokuju slabljenje transkripta kako bi regulirale translaciju.&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Meyer|first=Michelle|author2=Deiorio-Haggar K |author3=Anthony J |title=RNA structures regulating ribosomal protein biosynthesis in bacilli|journal=RNA Biology|date=July 2013|volume=10|series=7|issue=7 |pages=1160–1164|doi=10.4161/rna.24151|pmid=23611891|pmc=3849166}}&lt;/ref&gt;
Struktura matične petlje [[iRNK]] koja se formira na [[ribosomsko mjestu vezivanja|ribosomskom mjestu vezivanja]] može kontrolirati inicijaciju [[Translacija (genetika)|translacije]].&lt;ref name=&quot; doi: 10.1111/j.1365-2958.2009.06840.x&quot;&gt;{{cite journal | author = Malys N, Nivinskas R | title = Non-canonical RNA arrangement in T4-even phages: accommodated ribosome binding site at the gene 26-25 intercistronic junction |journal = Mol Microbiol |volume = 73 | issue = 6 | pages = 1115–1127 | year = 2009 | pmid = 19708923 | doi =10.1111/j.1365-2958.2009.06840.x | doi-access =  | s2cid = 8187771 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot; doi: 10.1007/s00018-010-0588-z&quot;&gt;{{cite journal | author = Malys N, McCarthy JEG | title = Translation initiation: variations in the mechanism can be anticipated |journal = Cellular and Molecular Life Sciences | year = 2010 | doi =10.1007/s00018-010-0588-z | pmid=21076851 | volume = 68 | issue = 6 | pages = 991–1003| s2cid = 31720000 | pmc = 11115079 }}&lt;/ref&gt;
Strukture matične petlje su također važne u [[prokarioti|prokariotskoj]] [[rho-nezavisna terminacija transkripcije|rho-nezavisnoj terminaciji transkripcije]]. Petlja u obliku ukosnice formira se u lancu [[iRNK]],  tokom transkripcije i uzrokuje da se [[RNK-polimeraza]] odvoji od lanca DNK matrice. Ovaj proces poznat je kao rho-nezavisna ili intrinzična terminacija, a uključene sekvence se nazivaju terminatorske sekvence.

==Također pogledajte==
* [[5'UTR]]
* [[Dijadna simetrija]]
* [[Invertovano ponavljanje]]
* [[Poljubljiva matična petlja]]
* [[Palindromska sekvenca]]
* [[Ponavljajuće sekvence]]
* [[Satelitska DNK]]

==Reference==
{{refspisak}}
==Vanjski linkovi==
{{Biomolekularna struktura}}
{{DEFAULTSORT:Stem-Loop}}
[[Kategorija:RNK]]
[[Kategorija:DNK]]</text>
      <sha1>tie4jdzx3f3tnhty83vdz7xs9ab6ist</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3917702</id>
      <parentid>3917699</parentid>
      <timestamp>2026-08-12T10:38:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-44371-23</username>
        <id>184633</id>
      </contributor>
      <origin>3917702</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6119" sha1="0kj0fn961mulqlms0zqvl1ma79z8deq" xml:space="preserve"> [[Slika:Stem-loop.svg|thumb|280px| Primjer matične petlje RNK]]
'''Matične petlje''' elementi jesu [[sekundarna strukturna|sekundarna strukture]] [[nukleinske kiseline]] koji se formiraju intramolekulskim [[bazni par|baznim parom]] u jednolančanoj [[DNK]] ili [[RNK]]. Također se nazivaju ukosnice ili '''ukosnička petlja'''.  Matična petlja nastaje kada se dva područja istog lanca nukleinske kiseline, obično [[Komplementarnost (genetika)|komplementarna]] u [[nukleotid]]noj sekvenci, upare baze formirajući dvostruku spiralu koja završava u petlji nesparenih nukleotida.
Matične petlje najčešće se nalaze u RNK i ključni su gradivni blok mnogih RNK ​​[[Sekundarna struktura|sekundarnuh struktura]]. Matične petlje mogu usmjeravati savijanje RNK, štititi strukturnu stabilnost za [[informacijska RNK|informacijsku RNK]] (iRNK), obezbijediti mjesta prepoznavanja za [[protein koji veže RNK|proteine ​​koji vežu RNK]] i služiti kao [[Supstrat (biohemija)|supstrat]] za [[Enzimska kataliza|enzimske reakcije]].&lt;ref&gt;Svoboda, P., &amp; Cara, A. (2006). Hairpin RNA: A secondary structure of primary importance. Cellular and Molecular Life Sciences, 63(7), 901-908.&lt;/ref&gt;

==Formiranje i stabilnost==
Formiranje matične petlje zavisi od stabilnosti [[alfa-heliks|heliksa]] i područja petlje. Prvi preduvjet je prisustvo sekvence koja se može saviti unatrag i formirati sparenu dvostruku spiralu. Stabilnost ove spirale određena je njenom dužinom, brojem neusklađenosti ili izbočina koje sadrži (mali je broj podnošljiv, posebno u dugoj spirali) i sastavom baza sparene regije. Sparivanja između [[guanin]]a i [[citozin]]a imaju tri [[vodikova veza|vodikove veze]] i stabilnija su u poređenju sa parovima [[adenin]]-[[uracil]], koji imaju samo dva. U [[RNK]], parovi adenin-uracil koji sadrže dvije vodikove veze jednaki su adenin-[[timin]] vezi u [[DNK]]. Interakcije slaganja baza, koje poravnavaju [[pi-veza| pi-veze]] aromatskih prstenova baza u povoljnoj orijentaciji, također podstiču formiranje heliksa.
Stabilnost petlje također utiče na formiranje strukture matične petlje. Optimalna dužina petlje obično iznosi oko 4–8 baza; petlje koje su kraće od tri baze su sterno nemoguće i stoga se ne formiraju, a velike petlje bez vlastite sekundarne strukture (kao što je sparivanje [[pseudočvor]]ova) nestabilne su. Jedna uobičajena petlja sa sekvencom UUCG poznata je kao &quot;tetrapetlja&quot; i posebno je stabilna, zbog interakcija slaganja baza njenih komponentnih nukleotida. Stoga se takve petlje mogu formirati u mikrosekundnim vremenskim intervalima.&lt;ref name=&quot; doi: 10.1021/ja0553856&quot;&gt;{{cite journal | author = Ma H, Proctor D, Bevilacqua P, Gruebele M | title = Exploring the energy landscape of a small RNA hairpin |journal = J Am Chem Soc |volume = 128 | pages = 1523–1530 | year = 2006 | issue = 5 | pmid = 16448122 | doi =10.1021/ja0553856  | bibcode = 2006JAChS.128.1523M }}&lt;/ref&gt;

==Strukturni konteksti==
Petlje matičnih struktura javljaju se u pre-[[mikroRNK]] strukturama, a najpoznatije su u [[transferna RNK|transfernoj RNK]], koje sadrže tri prave petlje matičnih struktura i jednu petlju koje se susreću u obliku lista djeteline. [[Antikodon]] koji prepoznaje odgovarajući [[kodon]] tokom procesa [[translacija (genetika)|translacije]] nalazi se na jednoj od nesparenih petlji u [[tRNK]]. Dvije ugniježđene strukture petlje matičnih struktura javljaju se u [[pseudoknot]]u RNK, gdje petlja jedne strukture čini dio druge petlje.
Mnogi [[ribozim]]i također imaju strukture petlje matičnih struktura. Samocijepajući [[čekičastoglavi ribozim]] sadrži tri petlje matičnih struktura koje se susreću u centralnom nesparenom području gdje se nalazi mjesto cijepanja. Osnovna [[sekundarna struktura]] čekićastoglavih ribozima potrebna je za aktivnost samocijepanja.
Ukosnice često su elementi koji se nalaze unutar [[Pet primarnih neprevedenih regija|5'UTR]] [[prokariot]]a. Ove strukture su često vezane proteinima ili uzrokuju slabljenje transkripta kako bi regulirale translaciju.&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Meyer|first=Michelle|author2=Deiorio-Haggar K |author3=Anthony J |title=RNA structures regulating ribosomal protein biosynthesis in bacilli|journal=RNA Biology|date=July 2013|volume=10|series=7|issue=7 |pages=1160–1164|doi=10.4161/rna.24151|pmid=23611891|pmc=3849166}}&lt;/ref&gt;
Struktura matične petlje [[iRNK]] koja se formira na [[ribosomsko mjestu vezivanja|ribosomskom mjestu vezivanja]] može kontrolirati inicijaciju [[Translacija (genetika)|translacije]].&lt;ref name=&quot; doi: 10.1111/j.1365-2958.2009.06840.x&quot;&gt;{{cite journal | author = Malys N, Nivinskas R | title = Non-canonical RNA arrangement in T4-even phages: accommodated ribosome binding site at the gene 26-25 intercistronic junction |journal = Mol Microbiol |volume = 73 | issue = 6 | pages = 1115–1127 | year = 2009 | pmid = 19708923 | doi =10.1111/j.1365-2958.2009.06840.x | doi-access =  | s2cid = 8187771 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot; doi: 10.1007/s00018-010-0588-z&quot;&gt;{{cite journal | author = Malys N, McCarthy JEG | title = Translation initiation: variations in the mechanism can be anticipated |journal = Cellular and Molecular Life Sciences | year = 2010 | doi =10.1007/s00018-010-0588-z | pmid=21076851 | volume = 68 | issue = 6 | pages = 991–1003| s2cid = 31720000 | pmc = 11115079 }}&lt;/ref&gt;
Strukture matične petlje su također važne u [[prokarioti|prokariotskoj]] [[rho-nezavisna terminacija transkripcije|rho-nezavisnoj terminaciji transkripcije]]. Petlja u obliku ukosnice formira se u lancu [[iRNK]],  tokom transkripcije i uzrokuje da se [[RNK-polimeraza]] odvoji od lanca DNK matrice. Ovaj proces poznat je kao rho-nezavisna ili intrinzična terminacija, a uključene sekvence se nazivaju terminatorske sekvence.

==Također pogledajte==
* [[5'UTR]]
* [[Dijadna simetrija]]
* [[Invertovano ponavljanje]]
* [[Poljubljiva matična petlja]]
* [[Palindromska sekvenca]]
* [[Ponavljajuće sekvence]]
* [[Satelitska DNK]]

==Reference==
{{refspisak}}
==Vanjski linkovi==
{{Biomolekularna struktura}}
{{DEFAULTSORT:Stem-Loop}}
[[Kategorija:RNK]]
[[Kategorija:DNK]]</text>
      <sha1>0kj0fn961mulqlms0zqvl1ma79z8deq</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3917703</id>
      <parentid>3917702</parentid>
      <timestamp>2026-08-12T10:39:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-44371-23</username>
        <id>184633</id>
      </contributor>
      <origin>3917703</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6117" sha1="9hu0kw72fw5g8asd9sulc34uq7b873o" xml:space="preserve"> [[Slika:Stem-loop.svg|thumb|280px| Primjer matične petlje RNK]]
'''Matične petlje''' elementi su [[sekundarna strukturna|sekundarna strukture]] [[nukleinske kiseline]] koji se formiraju intramolekulskim [[bazni par|baznim parom]] u jednolančanoj [[DNK]] ili [[RNK]]. Također se nazivaju ukosnice ili '''ukosnička petlja'''.  Matična petlja nastaje kada se dva područja istog lanca nukleinske kiseline, obično [[Komplementarnost (genetika)|komplementarna]] u [[nukleotid]]noj sekvenci, upare baze formirajući dvostruku spiralu koja završava u petlji nesparenih nukleotida.
Matične petlje najčešće se nalaze u RNK i ključni su gradivni blok mnogih RNK ​​[[Sekundarna struktura|sekundarnuh struktura]]. Matične petlje mogu usmjeravati savijanje RNK, štititi strukturnu stabilnost za [[informacijska RNK|informacijsku RNK]] (iRNK), obezbijediti mjesta prepoznavanja za [[protein koji veže RNK|proteine ​​koji vežu RNK]] i služiti kao [[Supstrat (biohemija)|supstrat]] za [[Enzimska kataliza|enzimske reakcije]].&lt;ref&gt;Svoboda, P., &amp; Cara, A. (2006). Hairpin RNA: A secondary structure of primary importance. Cellular and Molecular Life Sciences, 63(7), 901-908.&lt;/ref&gt;

==Formiranje i stabilnost==
Formiranje matične petlje zavisi od stabilnosti [[alfa-heliks|heliksa]] i područja petlje. Prvi preduvjet je prisustvo sekvence koja se može saviti unatrag i formirati sparenu dvostruku spiralu. Stabilnost ove spirale određena je njenom dužinom, brojem neusklađenosti ili izbočina koje sadrži (mali je broj podnošljiv, posebno u dugoj spirali) i sastavom baza sparene regije. Sparivanja između [[guanin]]a i [[citozin]]a imaju tri [[vodikova veza|vodikove veze]] i stabilnija su u poređenju sa parovima [[adenin]]-[[uracil]], koji imaju samo dva. U [[RNK]], parovi adenin-uracil koji sadrže dvije vodikove veze jednaki su adenin-[[timin]] vezi u [[DNK]]. Interakcije slaganja baza, koje poravnavaju [[pi-veza| pi-veze]] aromatskih prstenova baza u povoljnoj orijentaciji, također podstiču formiranje heliksa.
Stabilnost petlje također utiče na formiranje strukture matične petlje. Optimalna dužina petlje obično iznosi oko 4–8 baza; petlje koje su kraće od tri baze su sterno nemoguće i stoga se ne formiraju, a velike petlje bez vlastite sekundarne strukture (kao što je sparivanje [[pseudočvor]]ova) nestabilne su. Jedna uobičajena petlja sa sekvencom UUCG poznata je kao &quot;tetrapetlja&quot; i posebno je stabilna, zbog interakcija slaganja baza njenih komponentnih nukleotida. Stoga se takve petlje mogu formirati u mikrosekundnim vremenskim intervalima.&lt;ref name=&quot; doi: 10.1021/ja0553856&quot;&gt;{{cite journal | author = Ma H, Proctor D, Bevilacqua P, Gruebele M | title = Exploring the energy landscape of a small RNA hairpin |journal = J Am Chem Soc |volume = 128 | pages = 1523–1530 | year = 2006 | issue = 5 | pmid = 16448122 | doi =10.1021/ja0553856  | bibcode = 2006JAChS.128.1523M }}&lt;/ref&gt;

==Strukturni konteksti==
Petlje matičnih struktura javljaju se u pre-[[mikroRNK]] strukturama, a najpoznatije su u [[transferna RNK|transfernoj RNK]], koje sadrže tri prave petlje matičnih struktura i jednu petlju koje se susreću u obliku lista djeteline. [[Antikodon]] koji prepoznaje odgovarajući [[kodon]] tokom procesa [[translacija (genetika)|translacije]] nalazi se na jednoj od nesparenih petlji u [[tRNK]]. Dvije ugniježđene strukture petlje matičnih struktura javljaju se u [[pseudoknot]]u RNK, gdje petlja jedne strukture čini dio druge petlje.
Mnogi [[ribozim]]i također imaju strukture petlje matičnih struktura. Samocijepajući [[čekičastoglavi ribozim]] sadrži tri petlje matičnih struktura koje se susreću u centralnom nesparenom području gdje se nalazi mjesto cijepanja. Osnovna [[sekundarna struktura]] čekićastoglavih ribozima potrebna je za aktivnost samocijepanja.
Ukosnice često su elementi koji se nalaze unutar [[Pet primarnih neprevedenih regija|5'UTR]] [[prokariot]]a. Ove strukture su često vezane proteinima ili uzrokuju slabljenje transkripta kako bi regulirale translaciju.&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Meyer|first=Michelle|author2=Deiorio-Haggar K |author3=Anthony J |title=RNA structures regulating ribosomal protein biosynthesis in bacilli|journal=RNA Biology|date=July 2013|volume=10|series=7|issue=7 |pages=1160–1164|doi=10.4161/rna.24151|pmid=23611891|pmc=3849166}}&lt;/ref&gt;
Struktura matične petlje [[iRNK]] koja se formira na [[ribosomsko mjestu vezivanja|ribosomskom mjestu vezivanja]] može kontrolirati inicijaciju [[Translacija (genetika)|translacije]].&lt;ref name=&quot; doi: 10.1111/j.1365-2958.2009.06840.x&quot;&gt;{{cite journal | author = Malys N, Nivinskas R | title = Non-canonical RNA arrangement in T4-even phages: accommodated ribosome binding site at the gene 26-25 intercistronic junction |journal = Mol Microbiol |volume = 73 | issue = 6 | pages = 1115–1127 | year = 2009 | pmid = 19708923 | doi =10.1111/j.1365-2958.2009.06840.x | doi-access =  | s2cid = 8187771 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot; doi: 10.1007/s00018-010-0588-z&quot;&gt;{{cite journal | author = Malys N, McCarthy JEG | title = Translation initiation: variations in the mechanism can be anticipated |journal = Cellular and Molecular Life Sciences | year = 2010 | doi =10.1007/s00018-010-0588-z | pmid=21076851 | volume = 68 | issue = 6 | pages = 991–1003| s2cid = 31720000 | pmc = 11115079 }}&lt;/ref&gt;
Strukture matične petlje su također važne u [[prokarioti|prokariotskoj]] [[rho-nezavisna terminacija transkripcije|rho-nezavisnoj terminaciji transkripcije]]. Petlja u obliku ukosnice formira se u lancu [[iRNK]],  tokom transkripcije i uzrokuje da se [[RNK-polimeraza]] odvoji od lanca DNK matrice. Ovaj proces poznat je kao rho-nezavisna ili intrinzična terminacija, a uključene sekvence se nazivaju terminatorske sekvence.

==Također pogledajte==
* [[5'UTR]]
* [[Dijadna simetrija]]
* [[Invertovano ponavljanje]]
* [[Poljubljiva matična petlja]]
* [[Palindromska sekvenca]]
* [[Ponavljajuće sekvence]]
* [[Satelitska DNK]]

==Reference==
{{refspisak}}
==Vanjski linkovi==
{{Biomolekularna struktura}}
{{DEFAULTSORT:Stem-Loop}}
[[Kategorija:RNK]]
[[Kategorija:DNK]]</text>
      <sha1>9hu0kw72fw5g8asd9sulc34uq7b873o</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ukosnica (genetika)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536537</id>
    <redirect title="Matična petlja" />
    <revision>
      <id>3917700</id>
      <timestamp>2026-08-12T10:35:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-44371-23</username>
        <id>184633</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Matična petlja]]</comment>
      <origin>3917700</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31" sha1="i79nmyb2kq1uvt8wxco05i45bq3276b" xml:space="preserve">#Preusmjeri [[Matična petlja]]</text>
      <sha1>i79nmyb2kq1uvt8wxco05i45bq3276b</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ukosnička petlja</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536538</id>
    <redirect title="Matična petlja" />
    <revision>
      <id>3917701</id>
      <timestamp>2026-08-12T10:35:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-44371-23</username>
        <id>184633</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Matična petlja]]</comment>
      <origin>3917701</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31" sha1="i79nmyb2kq1uvt8wxco05i45bq3276b" xml:space="preserve">#Preusmjeri [[Matična petlja]]</text>
      <sha1>i79nmyb2kq1uvt8wxco05i45bq3276b</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Komparativna genomska hibridizacija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536539</id>
    <revision>
      <id>3917712</id>
      <timestamp>2026-08-12T11:04:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bombashluk</username>
        <id>184635</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: [[Slika:Comparative genomic hybridization.svg|thumb|280px|Princip komparativne genomske hibridizacije]] ''Komparativna genomska hibridizacija''' ('''[[CGH]]''') jeste molekularna [[citogenetika|citogenetička]] metoda za analizu [[varijacija broja kopija]] (CNV) u odnosu na nivo [[ploidija|ploidije]] u [[DNK]] testnog [[uzorak|uzorka]] u poređenju sa referentnim uzorkom, bez potrebe za kultivisanjem ćelija. Cilj ove tehnike je brzo i efikasno poređenje dva uzorka genomsk...</comment>
      <origin>3917712</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="42074" sha1="q6m6xi5dk2efcolljcz306mtxl5z87r" xml:space="preserve">[[Slika:Comparative genomic hybridization.svg|thumb|280px|Princip komparativne genomske hibridizacije]]
''Komparativna genomska hibridizacija''' ('''[[CGH]]''') jeste molekularna [[citogenetika|citogenetička]] metoda za analizu [[varijacija broja kopija]] (CNV) u odnosu na nivo [[ploidija|ploidije]] u [[DNK]] testnog [[uzorak|uzorka]] u poređenju sa referentnim uzorkom, bez potrebe za kultivisanjem ćelija. Cilj ove tehnike je brzo i efikasno poređenje dva uzorka [[genomska DNK|genomske DNK]] koja potiču iz dva izvora, koji su najčešće blisko povezani, jer se sumnja da sadrže razlike u smislu dobitaka ili gubitaka cijelih [[hromosom]]a ili [[hromosomska regija|subhromosomskim regijama]] (dijela cijelog hromosoma). Ova tehnika je prvobitno razvijena za procjenu razlika između [[hromosomska garnitura|hromosomskih komplementa]] solidnog tumora i normalnog tkiva,&lt;ref name=&quot;Kallioniemi,Kallioniemi,Sudar,Rutovitz,Gray,Waldman,Pinkel&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Kallioniemi A, Kallioniemi OP, Sudar DA, Rutovitz D, Gray JW, Waldman F, Pinkel D | year = 1992 | title = Comparative genomic hybridization for molecular cytogenetic analysis of solid tumors | journal = Science | volume = 258 | issue = 5083| pages = 818–821 | doi=10.1126/science.1359641| pmid = 1359641 | bibcode = 1992Sci...258..818K }}&lt;/ref&gt; i ima poboljšanu rezoluciju od 5–10 [[megabaza]] u poređenju s tradicionalnijim tehnikama citogenetičke analize [[G-bojenje|giemsa trake]] i [[fluorescentna in situ hibridizacija]] (FISH) koje su ograničene rezolucijom korištenog mikroskopa.&lt;ref name=&quot;Strachan&quot;&gt;Strachan T, Read AP (2010) Human Molecular Genetics: Garland Science.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Weiss,Hermsen,Meijer,VanGrieken,Baak,Kuipers,VanDiest&quot;&gt;Weiss M, Hermsen M, Meijer G, Van Grieken N, Baak J, Kuipers E, Van Diest P (1999) Comparative genomic hybridization. Molecular Pathology 52:243–251.&lt;/ref&gt;
Ovo se postiže korištenjem kompetitivne [[FISH|fluorescentne in situ hibridizacije]]. Ukratko, ovo uključuje izolaciju DNK iz dva izvora koji se porede, najčešće testnog i referentnog izvora, nezavisno označavanje svakog uzorka DNK sa fluoroforima (fluorescentnim molekulama) različitih boja (obično crvene i zelene), denaturaciju DNK tako da bude jednolančana i hibridizaciju [[nukleinske kiseline| nukleinskih kiselina]] dva rezultirajuća uzorka u omjeru 1:1 prema normalnom metafaznom rasporedu hromosoma, na koji će se označeni uzorci DNK vezati na svom [[gebski lokus|lokusu]] porijekla. Korištenjem fluorescentnog mikroskopa i [[računar]]skog [[softver]]a, različito obojeni fluorescentni signali se zatim porede duž svakog hromosoma radi identifikacije hromosomskih razlika između dva izvora. Veći intenzitet boje testnog uzorka u specifičnoj regiji hromosoma ukazuje na dobitak materijala te regije u odgovarajućem izvornom uzorku, dok veći intenzitet boje referentnog uzorka ukazuje na gubitak materijala u testnom uzorku u toj specifičnoj regiji. Neutralna boja (žuta kada su fluoroforne oznake crvene i zelene) ukazuje na to da nema razlike između dva uzorka na toj lokaciji.&lt;ref name=&quot;Strachan&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Weiss,Hermsen,Meijer,VanGrieken,Baak,Kuipers,VanDiest&quot;/&gt;
CGH može otkriti samo neuravnotežene [[hromosomska mutacija|hromosomske abnormalnosti]]. To je zato što uravnotežene hromosomske abnormalnosti poput hromosomskih translokacija, inverzija ili prstenastih hromosoma ne utiču na broj kopija, što se detektuje CGH tehnologijama. Međutim, CGH omogućava istraživanje svih 46 ljudskih hromosoma u jednom testu i otkrivanje [[delecija (genetika)|delecija]] i [[duplikacija (genetika)|duplikacija]], čak i na mikroskopskoj skali, što može dovesti do identifikacije [[kandidatski gen|kandidatskih gena]] koji će se dalje istraživati drugim citološkim tehnikama.&lt;ref name=&quot;Strachan&quot;/&gt;
 
Korištenjem DNK [[mikročip]]ova u kombinaciji s CGH tehnikama, razvijen je specifičniji oblik CGH sekvence (aCGH), koji omogućava mjerenje CNV, [[genski lokus|lokus]] po lokus, s povećanom rezolucijom i do 100 kilobaza.&lt;ref name=&quot;Pinkel,Albertson&quot;&gt;Pinkel D, Albertson DG (2005) Comparative genomic hybridization. Annu Rev Genom Hum Genet 6:331–354.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;deRavel,Devriendt,Fryns,Vermeesch&quot;&gt;de Ravel TJ, Devriendt K, Fryns J-P, Vermeesch JR (2007) What's new in karyotyping? The move towards array comparative genomic hybridization (CGH). European Journal of Pediatrics 166:637–643.&lt;/ref&gt; Ova poboljšana tehnika omogućava otkrivanje etiologije poznatih i nepoznatih stanja.
 
==Historija==
Motivacija za razvoj CGH proizašla je iz činjenice da su dostupni oblici citogenetičke analize u to vrijeme ([[giemsa trakanje]] i [[fluorescentna in situ hibridizacija|FISH]]) bili ograničeni u svojoj potencijalnoj rezoluciji [[mikroskop]]ima potrebnim za interpretaciju rezultata koje su pružali. Nadalje, interpretacija [[giemsa boja|giemsa bendova]] može biti dvosmislena i stoga ima smanjenu pouzdanost, a obje tehnike zahtijevaju velike utroške rada što ograničava [[lokus (genetika)|lokuse]] koji se mogu ispitati.&lt;ref name=&quot;Pinkel,Albertson&quot;/&gt;
Prvi izvještaj o CGH analizi dali su Kallioniemi i kolege 1992. godine na Univerzitetu Kalifornije u San Franciscu, koji su koristili CGH u analizi solidnih tumora. To su postigli direktnom primjenom tehnike i na ćelijske linije [[rak dojke| raka dojke]] i na primarne tumore mokraćne bešike kako bi utvrdili kompletan broj kopija ćelijskih [[kariotip]]ova. Uspjeli su identificirati 16 različitih regija amplifikacije, od kojih su mnoge bile nova otkrića.&lt;ref name=&quot;Kallioniemi,Kallioniemi,Sudar,Rutovitz,Gray,Waldman,Pinkel&quot;/&gt;
Ubrzo nakon toga, 1993. godine, du Manoir i saradnici su izvijestili o praktično istoj metodologiji. Autori su obojili niz pojedinačnih ljudskih hromosoma iz DNK biblioteke sa dva različita fluorofora u različitim omjerima kako bi testirali tehniku, a također su primijenili CGH na genomsku DNK pacijenata oboljelih od [[Downov sindrom|Downovog sindroma]] ili prolimfocitne leukemije [[T-ćelija]], kao i na ćelije ćelijske linije papilarnog karcinoma bubrega. Zaključeno je da su dobijeni omjeri fluorescencije tačni i da su razlike između genomske DNK iz različitih tipova ćelija uočljive, te da je stoga CGH veoma koristan alat za citogenetičku analizu.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = du Manoir S, Speicher MR, Joos S, Schröck E, Popp S, Döhner H, Kovacs G, Robert-Nicoud M, Lichter P, Cremer T | year = 1993 | title = Detection of complete and partial chromosome gains and losses by comparative genomic in situ hybridization | url = http://nbn-resolving.de/urn:nbn:de:bvb:19-epub-9288-3| journal = Human Genetics | volume = 90 | issue = 6| pages = 590–610 | doi=10.1007/bf00202476| pmid = 8444465 | s2cid = 21440368 }}&lt;/ref&gt;
U početku je široka upotreba CGH tehnologije bila otežana, jer protokoli nisu bili ujednačeni i stoga su se javljale nedosljednosti, posebno zbog nesigurnosti u interpretaciji podataka.&lt;ref name=&quot;Weiss,Hermsen,Meijer,VanGrieken,Baak,Kuipers,VanDiest&quot;/&gt; Međutim, 1994. godine objavljen je pregledni rad koji je detaljno opisao lahko razumljiv protokol.&lt;ref&gt;Kallioniemi OP, Kallioniemi A, Piper J, Isola J, Waldman FM, Gray JW, Pinkel D (1994) Optimizing comparative genomic hybridization for analysis of DNA sequence copy number changes in solid tumors. Genes, Chromosomes and Cancer 10:231–243.&lt;/ref&gt; i softver za analizu slike je postao komercijalno dostupan, što je omogućilo korištenje CGH širom svijeta.&lt;ref name=&quot;Weiss,Hermsen,Meijer,VanGrieken,Baak,Kuipers,VanDiest&quot;/&gt;
Kako su nove tehnike poput mikrodisekcije i [[degeneracija (biologija)|degenerirani]] [[oligonukleotid]] pripremljene [[PCR|lančana polimerazna reakcija]] (DOP-PCR) postale dostupne za generiranje DNK produkata, bilo je moguće primijeniti koncept CGH na manje hromosomske abnormalnosti, te je time poboljšana rezolucija CGH.&lt;ref name=&quot;Weiss,Hermsen,Meijer,VanGrieken,Baak,Kuipers,VanDiest&quot; /&gt;
Implementaciju sekvence CGH, gdje se koriste [[DNK-mikročip]]ovi, umjesto tradicionalne pripreme metafaznih hromosoma, pionirski su započeli Solinas-Tolodo et al. 1997. godine koristeći tumorske ćelije.&lt;ref&gt;Solinas-Toldo S, Lampel S, Stilgenbauer S, Nickolenko J, Benner A, Döhner H, Cremer T, Lichter P (1997) Matrix-based comparative genomic hybridization: biochips to screen for genomic imbalances. Genes, Chromosomes and Cancer 20:399–407.&lt;/ref&gt; i Pinkel et al. u 1998 upotrebom ćelija [[rak dojke|raka dojke]].&lt;ref&gt;Pinkel D, Segraves R, Sudar D, Clark S, Poole I, Kowbel D, Collins C, Kuo W-L, Chen C, Zhai Y (1998) High resolution analysis of DNA copy number variation using comparative genomic hybridization to microarrays. Nature genetics 20:207–211.&lt;/ref&gt; Ovo je omogućeno zahvaljujući [[Projekat ljudskog genoma|Projektu ljudskog genoma]] koji je generirao biblioteku kloniranih fragmenata DNK sa poznatim lokacijama u ljudskom [[genom]]u, pri čemu su ovi fragmenti korišteni kao [[hibridizacijska sonda|sonde]] na DNK-mikročipu.&lt;ref name=&quot;Marquis-Nicholson,Aftimos,Hayes,George,Love&quot;&gt;Marquis-Nicholson R, Aftimos S, Hayes I, George A, Love DR (2010) Array comparative genomic hybridization: a new tool in the diagnostic genetic armoury. NZ Med J 123:50–61.&lt;/ref&gt; Sada se sonde različitog porijekla, kao što su [[cDNK]], genomski [[PCR]] produkti i [[bakterijski vještački hromosom]]i (BAC), mogu koristiti na DNK-mikročipovima koji mogu sadržavati do dva miliona sondi.&lt;ref name=&quot;Marquis-Nicholson,Aftimos,Hayes,George,Love&quot;/&gt; Nizni CGH je automatiziran, omogućava veću rezoluciju (do 100 kb) od tradicionalnog CGH jer su probe daleko manje od metafaznih preparata, zahtijeva manje količine [[DNK]], može se ciljati na specifične hromosomske regije ako je potrebno i naručuje se te se stoga brže analizira, što ga čini daleko prilagodljivijim dijagnostičkoj upotrebi.&lt;ref name=&quot;Marquis-Nicholson,Aftimos,Hayes,George,Love&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Inazawa J, Inoue J, Imoto I | year = 2004 | title = Comparative genomic hybridization (CGH)-arrays pave the way for identification of novel cancer-related genes | journal = Cancer Science | volume = 95 | issue = 7| pages = 559–563 | doi=10.1111/j.1349-7006.2004.tb02486.x| pmid = 15245590 | s2cid = 33315320 | doi-access = free | pmc = 11158872 }}&lt;/ref&gt;
[[Slika:CGH schema.jpg|right|thumb| Slika 1. Shema CGH protokola]]
==Osnovne metode==
===Priprema metafaznog preparata===
DNK na preparatu je referentni uzorak i stoga se dobija od [[kariotip]]ski normalnog muškarca ili žene, iako je poželjno koristiti žensku DNK, jer one posjeduju dva [[hromosom X|hromosoma X]], koji sadrže daleko više genetičkih informacija od muškog [[hromosom Y|hromosoma Y]]. Koriste se fitohemaglutininom stimulisani limfociti periferne krvi. 1 mL [[heparin]]izirane krvi se dodaje u 10 ml podloge za kulturu i inkubira 72 sata na 37°C u atmosferi od 5% CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;. Dodaje se [[kolhicin]], da bi se ćelije zaustavile u mitozi; ćelije se zatim sakupljaju i tretiraju hipotoničnim [[kalij-hlorid]]om i fiksiraju u 3:1 [[metanol]]/[[sirćetna kiselina|sirćetnoj kiselini]].&lt;ref name=&quot;Weiss,Hermsen,Meijer,VanGrieken,Baak,Kuipers,VanDiest&quot;/&gt;
Jednu kap ćelijske suspenzije zatim treba kapnuti na pločicu očišćenu [[etanol]]om sa udaljenosti od oko 30 cm, optimalno na sobnoj temperaturi i vlažnosti od 60–70%. Pločice treba procijeniti vizualizacijom pomoću fazno-kontrastnog mikroskopa, pri čemu treba uočiti minimalnu [[citoplazma| citoplazmu]], a [[hromosom]]i ne smiju se preklapati; dugi su 400–550 traka bez odvojenih [[hromatida]] i na kraju trebaju izgledati tamno, a ne sjajno. Pločice zatim treba sušiti na zraku preko noći na sobnoj temperaturi, a svako daljnje skladištenje treba biti u grupama od četiri na –20°C sa [[silicij-dioksid]]nim kuglicama ili [[dušik]]om prisutnim radi održavanja suhoće. Treba testirati različite donore jer hibridizacija može biti varijabilna. Mogu se koristiti komercijalno dostupne pločice, ali ih uvijek treba prvo testirati.&lt;ref name=&quot;Weiss,Hermsen,Meijer,VanGrieken,Baak,Kuipers,VanDiest&quot;/&gt;
 
===Izolacija DNK iz testnog tkiva i referentnog tkiva===
Standardna [[fenolna ekstrakcija]] koristi se za dobijanje DNK iz testnog ili referentnog ([[kariotip]]ski normalne osobe) tkiva, što uključuje kombinaciju [[Tris]]-[[etilendiamintetrasirćetna kiselina| etilendiamintetrasirćetne kiseline]] i [[fenol]]a sa [[vodeni rastvor|vodenim rastvorom]] DNK u jednakim količinama. Nakon toga slijedi odvajanje miješanjem i centrifugiranjem, nakon čega se sloj [[vodeni rastvor|vodenog]] uklanja i dalje tretira pomoću [[dietil-eter|etera]] i konačno se koristi [[etanolno taloženje]] za koncentriranje DNK.&lt;ref name=&quot;Weiss,Hermsen,Meijer,VanGrieken,Baak,Kuipers,VanDiest&quot; /&gt;
Može se završiti korištenjem komercijalno dostupnih kompleta za izolaciju DNK koji se zasnivaju na [[Afinitetna hromatografija|afinitetnim kolonama]].&lt;ref name=&quot;Weiss,Hermsen,Meijer,VanGrieken,Baak,Kuipers,VanDiest&quot; /&gt;
Poželjno je da se DNK ekstrahuje iz svježeg ili smrznutog tkiva jer će to biti najvišeg kvaliteta, iako je sada moguće koristiti arhivski materijal koji je fiksiran [[formalin]]om ili ugrađen u [[parafin]], pod uslovom da se slijede odgovarajuće procedure. Oko 0,5–1 μg DNK dovoljno je za CGH eksperiment, iako se, ako se ne dobije željena količina, može primijeniti DOP-PCR za amplifikaciju DNK; međutim u ovom slučaju je važno primijeniti DOP-[[PCR]] i na testne i na referentne uzorke DNK, kako bi se poboljšala pouzdanost.&lt;ref name=&quot;Weiss,Hermsen,Meijer,VanGrieken,Baak,Kuipers,VanDiest&quot;/&gt;
 
===Označavanje DNK===
Za označavanje DNK koristi se [[Nickova translacija]] i uključuje rezanje DNK i zamjenu nukleotida označenih fluoroforima (direktno označavanje) ili [[biotin]]om ili oksigeninom, kako bi se kasnije dodala fluoroforom konjugirana [[Antitelo|antitijela]] (indirektno označavanje). Zatim je važno provjeriti dužine fragmenata i testne i referentne DNK pomoću [[gel-elektroforeza|gel-elektroforeze]], jer bi trebale biti u rasponu od 500kb–1500 kb za optimalnu hibridizaciju.&lt;ref name=&quot;Weiss,Hermsen,Meijer,VanGrieken,Baak,Kuipers,VanDiest&quot;/&gt;
 
===Blokiranje===
Neobilježena Cot-1 DNK kompanije Life Technologies Corporation (placentna DNK obogaćena repetitivnim sekvencama dužine 50 bp –100 bp) dodaje se kako bi se blokirale normalne repetitivne sekvence DNK, posebno na [[centromera]]ma i [[telomera]]ma, jer ove sekvence, ako se detektuju, mogu smanjiti omjer fluorescencije i uzrokovati da dobici ili gubici izbjegnu detekciju.&lt;ref name=&quot;Weiss,Hermsen,Meijer,VanGrieken,Baak,Kuipers,VanDiest&quot;/&gt;
===Hibridizacija===
Pomiješa se 8–12 μl obilježene testne i obilježene referentne DNK i doda se 40 μg Cot-1 DNK, a zatim se taloži i potom rastvara u 6 μl hibridizacijske smjese, koja sadrži 50% formamida za smanjenje temperature topljenja DNK i 10% dekstran-sulfata za povećanje efektivne koncentracije probe u fiziološkom rastvoru [[natrij-citrat]]a (SSC) pri pH od 7,0.&lt;ref name=&quot;Weiss,Hermsen,Meijer,VanGrieken,Baak,Kuipers,VanDiest&quot; /&gt;
 
[[Denaturacija (biohemija)|Denaturacija]] pločice i proba se provodi odvojeno. Pločica se uranja u 70% formamid/2xSSC tokom 5–10 minuta na 72°C, dok se probe denaturiraju uranjanjem u vodenu kupku na 80°C, tokom 10 minuta i odmah se dodaju u preparat metafazne pločice. Ova reakcija se zatim prekriva pokrovnim stakalcem i ostavlja dva do četiri dana u vlažnoj komori na 40°C.&lt;ref name=&quot;Weiss,Hermsen,Meijer,VanGrieken,Baak,Kuipers,VanDiest&quot;/&gt;
Pokrivno stakalce se zatim uklanja i primjenjuju se 5-minutna ispiranja, tri puta koristeći 2xSSC na sobnoj temperaturi, jedno na 45°C sa 0,1xSSC i jedno koristeći TNT na sobnoj temperaturi. Reakcija se zatim preinkubira 10 minuta, a zatim slijedi 60-minutna inkubacija na 37°C, još tri 5-minutna ispiranja sa TNT-om, a zatim jedno sa 2xSSC na sobnoj temperaturi. Zatim se preparat suši [[etanol]]om u seriji od 70%/96%/100% prije kontrastnog bojenja sa DAPI (0,35 μg/ml) radi identifikacije [[hromosom]]a i zatvaranja pokrovnim stakalcem.&lt;ref name=&quot;Weiss,Hermsen,Meijer,VanGrieken,Baak,Kuipers,VanDiest&quot;/&gt;
===Vizualizacija i snimanje fluorescencije===
Za vizualizaciju je potreban [[fluorescentni mikroskop]] sa odgovarajućim filterima za [[DAPI]] bojenje, kao i dva korištena fluorofora, a ovi filteri bi također trebali minimizirati preslušavanje između fluorofora, kao što su uskopojasni filteri. Mikroskop mora osigurati ujednačeno osvjetljenje bez [[dijatonska i hromatska boja|hromatskih]] varijacija, biti odgovarajuće poravnat i imati &quot;planarni&quot; tip objektiva koji je apohromatski i daje uvećanje od x63 ili x100.&lt;ref name=&quot;Weiss,Hermsen,Meijer,VanGrieken,Baak,Kuipers,VanDiest&quot;/&gt;
Slika treba biti snimljena kamerom sa prostornom rezolucijom od najmanje 0,1 μm na nivou uzorka i dati sliku od najmanje 600x600 piksela. Kamera također mora biti u stanju integrirati sliku najmanje 5–10 sekundi, s minimalnom fotometrijskom rezolucijom od 8 bita.&lt;ref name=&quot;Weiss,Hermsen,Meijer,VanGrieken,Baak,Kuipers,VanDiest&quot;/&gt;
Namjenski CGH [[softver]] komercijalno je dostupan za korak obrade slike i potreban je za oduzimanje pozadinske buke, uklanjanje i segmentaciju materijala koji nisu hromosomskog porijekla, [[Normalizacija (statistika)|normalizaciju]] omjera fluorescencije, provođenje interaktivnog [[kariotip]]iziranja i skaliranje hromosoma na standardnu dužinu. &quot;Kariotip relativnog broja kopija&quot;, koji predstavlja hromosomska područja delecija ili amplifikacija, generira se usrednjavanjem omjera niza visokokvalitetnih metafaza i njihovim prikazivanjem duž ideigrama, dijagrama koji identificira hromosome na osnovu obrazaca traka. Interpretacija profila omjera provodi se korištenjem fiksnih ili statističkih pragova ([[interval pouzdanosti|intervali pouzdanosti]]). Prilikom korištenja intervala pouzdanosti, dobici ili gubici se identificiraju kada 95% omjera fluorescencije ne sadrži 1,0.&lt;ref name=&quot;Weiss,Hermsen,Meijer,VanGrieken,Baak,Kuipers,VanDiest&quot;/&gt;
 
=== Dodatne napomene ===
Potrebno je voditi računa da se izbjegne kontaminacija bilo kojeg koraka koji uključuje DNK, posebno s testnom DNK, jer će kontaminacija uzorka normalnom DNK iskriviti rezultate bliže 1,0, tako da abnormalnosti mogu proći neotkrivene. [[FISH]], [[PCR|lančana polimerazna reakcija]] (PCR) i [[protočna citometrija]] eksperimenti su koji mogu se koristiti za potvrdu rezultata.&lt;ref name=&quot;Pinkel,Albertson&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Evangelidou,Alexandrou,Moutafi,Ioannides,Antonios,Koumbaris,Kallikas,Velissariou,Sismani,Patsalis&quot;&gt;Evangelidou P, Alexandrou A, Moutafi M, Ioannides M, Antoniou P, Koumbaris G, Kallikas I, Velissariou V, Sismani C, Patsalis PC (2013) Implementation of High Resolution Whole Genome Array CGH in the Prenatal Clinical Setting: Advantages, Challenges, and Review of the Literature. BioMed Research International 2013.&lt;/ref&gt;
 
==Komparativna genomska hibridizacija sekvenci==
{{glavni| Komparativna genomska hibridizacija sekvenci}}
Komparativna genomska hibridizacija sekvenci (također komparativna genomska hibridizacija zasnovana na mikronizovima, matrična CGH, niz CGH, aCGH) je molekularna [[citogenetika|citogenetička]] tehnika za detekciju hromosomskih [[varijacija broja kopija|promjena broja kopija]] na nivou cijelog genoma i visoke rezolucije.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Pinkel D, Albertson DG | year = 2005 | title = Array comparative genomic hybridization and its applications in cancer | journal = Nat Genet | volume = 37 | issue = 6s| pages = 11–17 | doi=10.1038/ng1569| pmid = 15920524 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Niz CGH upoređuje genom pacijenta sa referentnim [[genom]]om i identifikuje razlike između dva genoma, te na taj način locira regije genetičke neravnoteže kod pacijenta, koristeći iste principe kompetitivne [[FISH|fluorescentne ''in situ'' hibridizacije]] kao i tradicionalni CGH.
Uvođenjem CGH-niza, glavno ograničenje konvencionalnog CGH, niska rezolucija, je prevaziđeno. U CGH-nizu, metafazni hromosomi zamjenjuju se molekularnim kloniranjem kloniranih DNK fragmenta (+100–200 kb) čija je tačna lokacija na hromosomu poznata. Ovo omogućava detaljniju detekciju abnormalnosti hromosoma i, štaviše, omogućava direktno mapiranje promjena na genomsku sekvencu.&lt;ref name=&quot;Oostlander,Meijer,Ylstra&quot;&gt;Oostlander AE, Meijer GA, Ylstra B (2004) Microarray-based comparative genomic hybridization and its applications in human genetics. Clin Genet 66:488–495.&lt;/ref&gt;
Niz CGH pokazao se kao specifična, osjetljiva, brza i visokopropusna tehnika, sa značajnim prednostima u poređenju sa drugim metodama koje se koriste za analizu promjena broja kopija DNK, što je čini pogodnijom za dijagnostičke primjene. Korištenjem ove metode mogu se detektovati promjene broja kopija na nivou od 5–10 kilobaza DNK sekvenci.&lt;ref&gt;{{cite journal|vauthors=Ren H, Francis W, Boys A, Chueh AC, Wong N, La P, Wong LH, Ryan J, Slater HR, Choo KH |title=BAC-based PCR fragment microarray: high-resolution detection of chromosomal deletion and duplication breakpoints |journal=Human Mutation |pmid=15832308 |doi=10.1002/humu.20164 |volume=25 |issue=5 |date=May 2005 |pages=476–82|s2cid=28030180 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Od 2006., čak su i [[visokorezolucijski CGH]] ([[HR-CGH]]) nizovi tačni u detekciji [[strukturna varijacija|strukturnih varijacija]] (SV) pri rezoluciji od 200 [[bazni par|bp]].&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Urban AE, Korbel JO, Selzer R, Richmond T, Hacker A, Popescu GV, Cubells JF, Green R, Emanuel BS, Gerstein MB, Weissman SM, Snyder M |title=High-resolution mapping of DNA copy alterations in human chromosome 22 using high-density tiling oligonucleotide arrays |journal=Proc Natl Acad Sci U S A |date=21 March 2006 |volume=103 |issue=12 |pages=4534–4539 |pmid=16537408 |pmc=1450206 |doi=10.1073/pnas.0511340103|bibcode=2006PNAS..103.4534U |doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Ova metoda omogućava identifikaciju novih rekurentnih promjena hromosoma kao što su [[mikrodelecija|mikrodelecije]] i [[duplikacija (genetika)|duplikacije]] kod ljudi, kao što su rak i urođene magane, uzrokovane [[hromosomska mutacija|aberacijama hromosoma]]. 
[[Slika:Array-CGH protocol.svg|right|thumb|Slika 2: Protokol  Niza-CGH]]
 
===Metoda===
Niz CGH se zasniva na istom principu kao i konvencionalni CGH. U obje tehnike, DNK iz referentnog (ili kontrolnog) uzorka i DNK iz testnog (ili pacijentovog) uzorka različito se označavaju s dva različita fluorofora i koriste kao [[hibridizacijska sonda|sonde]] koje se kompetitivno kohibridiziraju na [[nukleinske kiseline|nukleinskokiselinske]] mete. U konvencionalnom CGH, meta je referentno metafazno širenje. U niz CGH, ove mete mogu biti genomski fragmenti klonirani u različitim vektorima (kao što su [[bakterijski vještački hromosom|BAC]] ili [[plazmid]]i), [[komplementarna DNK|cDNK]] ili [[oligonukleotid]]i.&lt;ref name=&quot;Bejjani,Shaffer&quot;&gt;Bejjani BA, Shaffer LG (2006) Applications of array-based comparative genomic hybridization to clinical diagnostics. J Mol Diagn 8:528–533.&lt;/ref&gt;
Slika 2.&lt;ref name=&quot;Oostlander,Meijer,Ylstra&quot;/&gt; shematski je prikaz niz CGH tehnike. DNK iz uzorka koji se testira označen je crvenim fluoroforom ([[cijanin]] 5), a referentni uzorak DNK označen je zelenim fluoroforom (cijanin 3). Jednake količine dva uzorka DNK se miješaju i kohibridiziraju u DNK mikroniz od nekoliko hiljada ravnomjerno raspoređenih kloniranih fragmenata DNK ili [[oligonukleotid]]a, koji su uočeni u tri primjerka na nizu. Nakon hibridizacije, koriste se digitalni sistemi za snimanje i kvantificiranje relativnih intenziteta fluorescencije svakog od hibridiziranih fluorofora.&lt;ref name=&quot;Bejjani,Shaffer&quot;/&gt; Rezultirajući omjer intenziteta [[fluorescencija|fluorescencije]] proporcionalan je omjeru broja kopija DNK sekvenci u testnom i referentnom genomu. Ako su intenziteti fluorokroma jednaki na jednoj sondi, ova regija pacijentovog genoma se tumači kao da ima jednaku količinu DNK u testnom i referentnom uzorku; ako postoji promijenjeni odnos Cy3:Cy5, to ukazuje na gubitak ili dobitak pacijentove DNK u toj specifičnoj genomskoj regiji.&lt;ref&gt;Shinawi M, Cheung SW (2008) The niz CGH and its clinical applications. Drug Discovery Today 13:760–769.&lt;/ref&gt;
 
==Tehnološki pristupi niznoj CGH===
[[Slika:Array comparative genomic hybridization.svg|thumb| Princip nizne genomske hibridizacije]]
[[Slika:ACGH profile of the IMR32 neuroblastoma cell line.svg|right|thumb| ACGH profil ćelijske linije neuroblastoma IMR32]]
Niz CGH je implementiran korištenjem širokog spektra tehnika. Stoga, neke od prednosti i ograničenja niz CGH zavise od odabrane tehnike.
Početni pristupi koji su korišteni bili su nizovi proizvedeni iz klonova genomske DNK s velikim umetcima, kao što su [[bakterijski vještački hromosom|BAC]]. Upotreba BAC-ova pruža dovoljno intenzivne signale za detekciju promjena u jednoj kopiji i za precizno lociranje granica aberacija. Međutim, početni prinosi DNK izoliranih BAC klonova su niski i neophodne su tehnike amplifikacije DNK. Ove tehnike uključuju [[kovalentna veza|ligacijom]]-posredovanu [[PCR|lančanu polimeraznu reakciju]] (PCR), PCR degeneriranih [[prajmer]]a, korištenjem jednog ili više setova prajmera i [[amplifikacija kotrljajućim krugom|amplifikaciju kotrljajućim krugom]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Fiegler H, Carr P, Douglas EJ, Burford DC, Hunt S, Scott CE, Smith J, Vetrie D, Gorman P, Tomlinson IP, Carter NP | year = 2003 | title = DNA micronizs for comparative genomic hybridization based on DOP-PCR amplification of BAC and PAC clones | journal = Genes Chromosomes Cancer | volume = 36 | issue = 4| pages = 361–374 | doi=10.1002/gcc.10155| pmid = 12619160 | s2cid = 6929961 }}&lt;/ref&gt; Nizovi mogu se također konstruirati korištenjem [[cDNK]]. Ovi nizovi trenutno daju visoku prostornu rezoluciju, ali je broj cDNK ograničen genima koji su kodirani na hromosomima, a njihova osjetljivost je niska zbog unakrsne hibridizacije.&lt;ref name=&quot;Oostlander,Meijer,Ylstra&quot; /&gt; This results in the inability to detect single copy changes on a genome wide scale.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Pollack JR, Perou CM, Alizadeh AA, Eisen MB, Pergamenschikov A, Williams CF, Jeffrey SS, Botstein D, Brown PO | year = 1999 | title = Genome-wide analysis of DNA copy number changes using cDNA micronizs | doi = 10.1038/12640 | pmid = 10471496 | journal = Nat Genet | volume = 23 | issue = 1| pages = 41–46 | s2cid = 997032 }}&lt;/ref&gt; Najnoviji pristup je uočavanje nizova pomoću kratkih [[oligonukleotid]]a. Količina oligonukleotida je gotovo beskonačna, a obrada je brza, isplativa i jednostavna. Iako oligonukleotidi nemaju osjetljivost za detekciju promjena pojedinačnih kopija, usrednjavanje omjera oligonukleotida koji se mapiraju jedan pored drugog na hromosomu može kompenzirati smanjenu osjetljivost.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Carvalho B, Ouwerkerk E, Meijer GA, Ylstra B | year = 2004 | title = High resolution microarray comparative genomic hybridization analysis using spotted oligonucleotides | journal = J Clin Pathol | volume = 57 | issue = 6| pages = 644–646 | doi=10.1136/jcp.2003.013029| pmid = 15166273 | pmc = 1770328 }}&lt;/ref&gt; Također je moguće koristiti nizove koji imaju preklapajuće sonde tako da se mogu otkriti specifične tačke prekida.
===Pristupi dizajnu===
 
Postoje dva pristupa dizajnu mikronizova za CGH primjene: cijeli genom i ciljani.
Nizovi cijelog genoma dizajnirani su da pokriju cijeli ljudski genom. Često uključuju klonove koji pružaju opsežnu pokrivenost cijelog genoma; i nizove koji imaju kontinuiranu pokrivenost, unutar granica genoma. Nizovi cijelog genoma konstruirani su uglavnom za istraživačke primjene i dokazali su svoju izvanrednu vrijednost u otkrivanju gena. Također su vrlo vrijedni u skriningu genoma za dobitke i gubitke DNK s neviđenom rezolucijom.&lt;ref name=&quot;Bejjani,Shaffer&quot; /&gt;
Ciljani nizovi [[dizajn]]irani su za određenu regiju(e) genoma u svrhu procjene tog ciljanog segmenta. Mogu biti dizajnirani za proučavanje određenog hromosoma ili hromosomskog segmenta ili za identifikaciju i procjenu specifičnih abnormalnosti doziranja DNK kod osoba sa sumnjom na sindrome mikrodelecije ili subtelomerne preuređenja. Ključni cilj ciljanog mikročipa u medicinskoj praksi je pružanje klinički korisnih rezultata za dijagnozu, [[genetičko savjetovanje]], prognozu i kliničko liječenje neuravnoteženih citogenetičkih abnormalnosti.&lt;ref name=&quot;Bejjani,Shaffer&quot; /&gt;
==Primjene==
===Konvencionalne===
Konvencionalni CGH koristi se uglavnom za identifikaciju hromosomskih regija koje se ponavljano gube ili dobijaju u tumorima, kao i za dijagnozu i prognozu [[kancer|raka]].&lt;ref&gt;Weiss MM, Kuipers EJ, Meuwissen SG, van Diest PJ, Meijer GA (2003) Comparative genomic hybridization as a supportive tool in diagnostic pathology. J Clin Pathol 56:522–527.&lt;/ref&gt; Ovaj pristup se također može koristiti za proučavanje [[hromosomska aberacija|hromosomskih aberacija]] u [[fetus]]nim i [[neonatus]]nim genomima. Nadalje, konvencionalni CGH se može koristiti u otkrivanju hromosomskih abnormalnosti i pokazao se efikasnim u dijagnosticiranju složenih abnormalnosti povezanih s ljudskim genetičkim poremećajima.&lt;ref name=&quot;Oostlander,Meijer,Ylstra&quot;/&gt;
====U istraživanju raka====
CGH podaci iz nekoliko studija istog tipa tumora pokazuju konzistentne obrasce neslučajnih genetičkih aberacija.&lt;ref name=&quot;Forozan,Karhu,Kononen,Kallioniemi,Kallioniemi&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Forozan F, Karhu R, Kononen J, Kallioniemi A, Kallioniemi OP | year = 1997 | title = Genome screening by comparative genomic hybridization | journal = Trends Genet | volume = 13 | issue = 10| pages = 405–409 | doi=10.1016/s0168-9525(97)01244-4| pmid = 9351342 }}&lt;/ref&gt; Neke od ovih promjena izgleda da su uobičajene za različite vrste malignih tumora, dok su druge specifičnije za tumor. Naprimjer, dobici hromosomskih regija [[hromosom 1|1q]], [[hromosom 3|3q i [[hromosom 8|8q]], kao i gubici [[hromosom 8|8p]], [[hromosom 13|13q]], [[hromosom 16|16q]] i [[hromosom 17|17p]], uobičajeni su za brojne vrste tumora, kao što su [[rak dojke]], [[rak jajnika|jajnika]], [[rak prostate|prostate]], [[rak bubrea|bubrega]] i [[rak mokraćne bešike|mokraćnog mjehura]] (Slika 3). Druge promjene, kao što su dobitci [[hromosom 12|12p]] i[[hromosom X| Xp]] kod [[rak testisa|raka testisa]], dobitak [[hromosom 13|13q]] i gubitak [[hromosom 9|9q]] kod raka mokraćnog mjehura, gubitak [[hromosom 14|14q]] kod raka bubrega i gubitak [[hromosom X|Xp]] kod raka jajnika, specifičnije su i mogu odražavati jedinstvene selekcijske sile koje djeluju tokom razvoja raka u različitim organima.&lt;ref name=&quot;Forozan,Karhu,Kononen,Kallioniemi,Kallioniemi&quot;/&gt; CGH-nizovi također se često koriste u istraživanju i dijagnostici maligniteta [[B-ćelija]], kao što je [[hronična limfocitna leukemija]].
 
====Hromosomske aberacije====
[[Cri du Chat]] (CdC) jeste sindrom uzrokovan djelomičnom [[delecija (genetika)|delecijom]] kratkog kraka [[hromosom 5|hromosoma 5]].&lt;ref name=&quot;Levy,Dunn,Kern,Hirschhorn,Kardon&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Levy B, Dunn TM, Kern JH, Hirschhorn K, Kardon NB | year = 2002 | title = Delineation of the dup5q phenotype by molecular cytogenetic analysis in a patient with dup5q/del 5p (Cri du Chat) | journal = Am J Med Genet | volume = 108 | issue = 3| pages = 192–197 | doi=10.1002/ajmg.10261| pmid = 11891684 }}&lt;/ref&gt; Nekoliko studija pokazalo je da je konvencionalni CGH pogodan za otkrivanje delecija, kao i složenijih hromosomskih promjena. Naprimjer, Levy i saradnici (2002) izvijestili su o [[novorođenče]]tu s plačem sličnim mački, što je karakteristika [[sindrom mačjeg plača|CdC-a]], ali s nejasnim [[kariotip]]om. Analiza CGH otkrila je gubitak hromosomskog materijala od [[hromosom 5| 5p15.3]], što je klinički potvrdilo dijagnozu. Ovi rezultati pokazuju da je konvencionalni CGH pouzdana tehnika u otkrivanju strukturnih aberacija i, u određenim slučajevima, može biti efikasniji u dijagnosticiranju složenih abnormalnosti.&lt;ref name=&quot;Levy,Dunn,Kern,Hirschhorn,Kardon&quot;/&gt;
 
===CGH-niz===
Primjene CGH-nizova uglavnom su usmjerene na otkrivanje genomskih abnormalnosti kod raka. Međutim, CGH-niz također je pogodan za analizu [[varijacija broja kopija|aberacija broja kopija DNK]] koje uzrokuju ljudske genetičke poremećaje.&lt;ref name=&quot;Oostlander,Meijer,Ylstra&quot;/&gt; To jest, nizni CGH koristi se za otkrivanje delecija, amplifikacija, tačaka prekida i abnormalnosti [[ploidija|ploidije]]. Ranija dijagnoza je korisna za pacijenta jer može proći odgovarajuće tretmane i savjetovanje kako bi se poboljšala njegova prognoza.&lt;ref name=&quot;Marquis-Nicholson,Aftimos,Hayes,George,Love&quot;/&gt;
 
====Genomske abnormalnosti kod kancera====
Genetičke promjene i preuređenja se često javljaju kod raka i doprinose njegovoj [[patogeneza| patogenezi]]. Detekcija ovih aberacija pomoću niza CGH pruža informacije o lokacijama važnih gena raka i može imati kliničku upotrebu u dijagnozi, klasifikaciji raka i prognozi.&lt;ref name=&quot;Bejjani,Shaffer&quot;/&gt; Međutim, nisu svi gubici genetičkog materijala [[patogen]]i, budući da se dio DNK materijala fiziološki gubi tokom preuređenja [[imunoglobulin]]skih podgena. U nedavnoj studiji, niz CGH je implementiran za identifikaciju regija hromosomskih aberacija ([[varijacija broja kopija]]) u nekoliko mišjih modela [[rak dojke|raka dojke]], što je dovelo do identifikacije kooperativnih gena tokom onkogeneze indukovane myc-om.&lt;ref name=&quot;aprelikova&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Aprelikova O, Chen K, El Touny LH, Brignatz-Guittard C, Han J, Qiu T, Yang HH, Lee MP, Zhu M, Green JE | title = The epigenetic modifier JMJD6 is amplified in mammary tumors and cooperates with c-Myc to enhance cellular transformation, tumor progression, and metastasis | journal = Clin Epigenetics | volume = 8 | issue = 38 | pages = 38 | date = Apr 2016 | doi = 10.1186/s13148-016-0205-6 | pmid = 27081402 | pmc = 4831179 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;
 
Nizni CGH se može primijeniti ne samo za otkrivanje hromosomskih abnormalnosti kod raka, već i za praćenje progresije tumora. Diferencijacija između [[metastaza|metastatskih]] i primarnih [[lezija]] ili tumora neizvjesnog malignog potencijala također je moguća korištenjem [[FISH]]-a, nakon što su abnormalnosti identificirane pomoću niznog CGH.&lt;ref name=&quot;deRavel,Devriendt,Fryns,Vermeesch&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Marquis-Nicholson,Aftimos,Hayes,George,Love&quot; /&gt;
 
====Submikroskopske aberacije====
[[Prader-Willijev sindrom]] (PWS) očeva je strukturna abnormalnost koja zahvata sekvencu [[hromosom 15|15q11–13]], dok majčina aberacija u istoj regiji uzrokuje [[Angelmanov sindrom]] (AS). U oba sindroma, većina slučajeva (75%) rezultat je delecije od 3–5 Mb kritične regije PWS/AS.&lt;ref&gt;L'Hermine AC, Aboura A, Brisset S, Cuisset L, Castaigne V, Labrune P, Frydman R, Tachdjian G. (2003) Fetal phenotype of Prader–Willi syndrome due to maternal disomy for chromosome 15. Prenat Diagn 23:938–943.&lt;/ref&gt; Ove male aberacije ne mogu se otkriti korištenjem [[citogenetika|citogenetičkih alata]] ili konvencionalnog CGH, ali se mogu lahko otkriti korištenjem niznog CGH. Kao dokaz principa, Vissers i saradnici (2003) konstruirali su niz genoma široke širine s rezolucijom od 1 Mb za pregled tri pacijenta s poznatim, [[FISH]]-potvrđenim sindromima mikrodelecije, uključujući jednog s PWS. U sva tri slučaja, abnormalnosti, u rasponu od 1,5 do 2,9 Mb, bile su lahko identificirane.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Vissers LE, de Vries BB, Osoegawa K, Janssen IM, Feuth T, Choy CO, Straatman H, van der Vliet W, Huys EH, van Rijk A, Smeets D, van Ravenswaaij-Arts CM, Knoers NV, van der Burgt I, de Jong PJ, Brunner HG, Geurts , van Kessel A, Schoenmakers EF, Veltman JA | year = 2003 | title = Array-based comparative genomic hybridization for the genome-wide detection of submicroscopic chromosomal abnormalities | journal = Am J Hum Genet | volume = 73 | issue = 6| pages = 1261–1270 | doi = 10.1086/379977 | pmid = 14628292 | pmc = 1180392 }}&lt;/ref&gt; Stoga se pokazalo da je niz CGH specifičan i osjetljiv pristup u otkrivanju submikroskopskih aberacija.
Prilikom korištenja preklapajućih [[mikročip]]ova, također je moguće otkriti tačke prekida uključene u hromosomske aberacije.
 
====Preneontusna genetička dijagnoza====
Iako još nije široko korištena tehnika, upotreba niza CGH kao alata za preimplantacijski genetički skrining postaje sve popularniji koncept. Ima potencijal da otkrije CNV i [[aneuploidija| aneuploidiju]] u [[jajna ćelija|jajnim ćelijama]], [[sperma|spermi]] ili [[embrion]]ima koji mogu doprinijeti neuspjehu embriona da se uspješno implantira, [[pobačaj]]u ili stanjima poput [[Downov sindrom| Downovog sindroma]] (trisomija 21). Ovo čini niz CGH obećavajućim alatom za smanjenje učestalosti stanja koja mijenjaju život i poboljšanje stope uspjeha pokušaja [[IVF]]. Tehnika uključuje amplifikaciju cijelog genoma iz jedne ćelije koja se zatim koristi u metodi niza CGH. Može se koristiti i kod parova koji nose hromosomske translokacije kao što su balansirane recipročne translokacije ili Robertsonovske translokacije, koje mogu uzrokovati hromosomske neravnoteže kod njihovog potomstva.&lt;ref name=&quot;Evangelidou,Alexandrou,Moutafi,Ioannides,Antonios,Koumbaris,Kallikas,Velissariou,Sismani,Patsalis&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Fiorentino F | s2cid = 6484211 | year = 2012 | title = Array comparative genomic hybridization: its role in preimplantation genetic diagnosis | journal = Current Opinion in Obstetrics and Gynecology | volume = 24 | issue = 4| pages = 203–209 | doi=10.1097/gco.0b013e328355854d| pmid = 22729095 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Lee CN, Lin SY, Lin CH, Shih JC, Lin TH, Su YN|author-link4=Jean Chen Shih | year = 2012 | title = Clinical utility of array comparative genomic hybridization for prenatal diagnosis: a cohort study of 3171 pregnancies | journal = BJOG: An International Journal of Obstetrics &amp; Gynaecology | volume = 119 | issue = 5| pages = 614–625 | doi=10.1111/j.1471-0528.2012.03279.x|pmid=22313859 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;
 
==Ograničenja CGH i niznog CGH==
Glavni nedostatak konvencionalnog CGH je njegova nemogućnost detekcije strukturnih hromosomskih aberacija bez [[varijante broja kopija|promjena broja kopija]], kao što su [[mozaicizam (genetika)|mozaicizam]], uravnotežene [[hromosomska translokacije| hromosomske translokacije]] i [[hromosomska inverzija|inverzije]]. CGH također može detektovati samo dobitke i gubitke u odnosu na nivo ploidije.&lt;ref&gt;Weiss MM, Hermsen MAJA, Meijer GA, van Grieken NCT, Baak JPA, Kuipers EJ, van Deist PJ (1999) Comparative genomic hybridization. J Clin Pathol: Mol Pathol 52:243–251.&lt;/ref&gt; Osim toga, hromosomske regije s kratkim repetitivnim sekvencama DNK su vrlo varijabilne između pojedinaca i mogu ometati CGH analizu.&lt;ref name=&quot;Oostlander,Meijer,Ylstra&quot;/&gt; Stoga, repetitivne regije DNK poput [[centromera]] i [[telomera]] moraju biti blokirane neobilježenom repetitivnom DNK (npr. Cot1 DNK) i/ili se mogu izostaviti iz skrininga.&lt;ref&gt;du Manoir S, Schrock E, Bentz M, Speicher MR, Joos S, Ried T, Lichter P, Cremer T (1995) Quantitative analysis of comparative genomic hybridization. Cytometry 19:27–41.&lt;/ref&gt; Nadalje, rezolucija konvencionalnog CGH-a predstavlja veliki praktični problem koji ograničava njegovu kliničku primjenu. Iako se CGH pokazao kao korisna i pouzdana tehnika u istraživanju i dijagnostici raka i ljudskih genetičkih poremećaja, primjene uključuju samo velike abnormalnosti. Zbog ograničene rezolucije metafaznih hromosoma, aberacije manje od 5–10 Mb ne mogu se otkriti korištenjem konvencionalnog CGH-a.&lt;ref name=&quot;Forozan,Karhu,Kononen,Kallioniemi,Kallioniemi&quot;/&gt;
Za otkrivanje takvih abnormalnosti potrebna je tehnika visoke rezolucije.
Niz CGH-a prevazilazi mnoga od ovih ograničenja. Nizni CGH-a karakterizira visoka rezolucija, njegova glavna prednost u odnosu na konvencionalni CGH. Standardna rezolucija varira između 1–5 Mb, ali se može povećati do približno 40 kb, dopunjavanjem niza dodatnim klonovima. Međutim, kao i kod konvencionalnog CGH, glavni nedostatak niznog CGH je njegova nemogućnost detekcije aberacija koje ne rezultiraju promjenama broja kopija i ograničena je u svojoj sposobnosti detekcije mozaicizma.&lt;ref name=&quot;Oostlander,Meijer,Ylstra&quot;/&gt; Nivo mozaicizma koji se može detektovati zavisi od osjetljivosti i prostorne rezolucije klonova. Do sada preuređenja bila su prisutna u približno 50% ćelija granica detekcije. Za detekciju takvih abnormalnosti, i dalje se moraju koristiti druge tehnike, kao što su SKY (spektralna [[kariotip]]izacija) ili [[FISH]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Shaw CJ, Stankiewicz P, Bien-Willner G, Bello SC, Shaw CA, Carrera M, Perez Jurado L, Estivill X, Lupski JR | year = 2004 | title = Small marker chromosomes in two patients with segmental aneusomy for proximal 17p | journal = Hum Genet | volume = 115 | issue = 1| pages = 1–7 | pmid = 15098121 | doi = 10.1007/s00439-004-1119-5 | s2cid = 1093845 }}&lt;/ref&gt;
 
==Također pogledajte==
* [[Citogenetika]]
* [[Virtuelni kariotip]]
 
==Reference==
{{refspisak}}
 
==Vanjski linkovi==
* [https://20130102034741/http://www.athenadiagnostics.com/CMA Virtual Grand Rounds: &quot;Differentiating Microarray Technologies and Related Clinical Implications&quot; by Arthur Beaudet, MD]
* [https://web/20180730082037/http://arraymap.org/ arrayMap repository]: Continuously expanded collection cancer genome array datasets, with per-array and aggregated data visualisation (ca. 64'000 arrays, September 2014).
* The former [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/entrez/query.fcgi?db=cancerchromosomes NCBI's Cancer Chromosomes]{{dead link|date=July 2025|bot=medic}}{{cbignore|bot=medic}} resource has been discontinued.
 
[[Kategorija: Molekularna genetika]]
[[Kategorija: Genetički testovi]]
[[Kategorija: Citogenetika]]
[[Kategorija: Komparativna biologija]]</text>
      <sha1>q6m6xi5dk2efcolljcz306mtxl5z87r</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3917713</id>
      <parentid>3917712</parentid>
      <timestamp>2026-08-12T11:05:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bombashluk</username>
        <id>184635</id>
      </contributor>
      <origin>3917713</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="42075" sha1="q8bzad0nfonw3mbqnv91gcca11iqwkq" xml:space="preserve">[[Slika:Comparative genomic hybridization.svg|thumb|280px|Princip komparativne genomske hibridizacije]]
'''Komparativna genomska hibridizacija''' ('''[[CGH]]''') jeste molekularna [[citogenetika|citogenetička]] metoda za analizu [[varijacija broja kopija]] (CNV) u odnosu na nivo [[ploidija|ploidije]] u [[DNK]] testnog [[uzorak|uzorka]] u poređenju sa referentnim uzorkom, bez potrebe za kultivisanjem ćelija. Cilj ove tehnike je brzo i efikasno poređenje dva uzorka [[genomska DNK|genomske DNK]] koja potiču iz dva izvora, koji su najčešće blisko povezani, jer se sumnja da sadrže razlike u smislu dobitaka ili gubitaka cijelih [[hromosom]]a ili [[hromosomska regija|subhromosomskim regijama]] (dijela cijelog hromosoma). Ova tehnika je prvobitno razvijena za procjenu razlika između [[hromosomska garnitura|hromosomskih komplementa]] solidnog tumora i normalnog tkiva,&lt;ref name=&quot;Kallioniemi,Kallioniemi,Sudar,Rutovitz,Gray,Waldman,Pinkel&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Kallioniemi A, Kallioniemi OP, Sudar DA, Rutovitz D, Gray JW, Waldman F, Pinkel D | year = 1992 | title = Comparative genomic hybridization for molecular cytogenetic analysis of solid tumors | journal = Science | volume = 258 | issue = 5083| pages = 818–821 | doi=10.1126/science.1359641| pmid = 1359641 | bibcode = 1992Sci...258..818K }}&lt;/ref&gt; i ima poboljšanu rezoluciju od 5–10 [[megabaza]] u poređenju s tradicionalnijim tehnikama citogenetičke analize [[G-bojenje|giemsa trake]] i [[fluorescentna in situ hibridizacija]] (FISH) koje su ograničene rezolucijom korištenog mikroskopa.&lt;ref name=&quot;Strachan&quot;&gt;Strachan T, Read AP (2010) Human Molecular Genetics: Garland Science.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Weiss,Hermsen,Meijer,VanGrieken,Baak,Kuipers,VanDiest&quot;&gt;Weiss M, Hermsen M, Meijer G, Van Grieken N, Baak J, Kuipers E, Van Diest P (1999) Comparative genomic hybridization. Molecular Pathology 52:243–251.&lt;/ref&gt;
Ovo se postiže korištenjem kompetitivne [[FISH|fluorescentne in situ hibridizacije]]. Ukratko, ovo uključuje izolaciju DNK iz dva izvora koji se porede, najčešće testnog i referentnog izvora, nezavisno označavanje svakog uzorka DNK sa fluoroforima (fluorescentnim molekulama) različitih boja (obično crvene i zelene), denaturaciju DNK tako da bude jednolančana i hibridizaciju [[nukleinske kiseline| nukleinskih kiselina]] dva rezultirajuća uzorka u omjeru 1:1 prema normalnom metafaznom rasporedu hromosoma, na koji će se označeni uzorci DNK vezati na svom [[gebski lokus|lokusu]] porijekla. Korištenjem fluorescentnog mikroskopa i [[računar]]skog [[softver]]a, različito obojeni fluorescentni signali se zatim porede duž svakog hromosoma radi identifikacije hromosomskih razlika između dva izvora. Veći intenzitet boje testnog uzorka u specifičnoj regiji hromosoma ukazuje na dobitak materijala te regije u odgovarajućem izvornom uzorku, dok veći intenzitet boje referentnog uzorka ukazuje na gubitak materijala u testnom uzorku u toj specifičnoj regiji. Neutralna boja (žuta kada su fluoroforne oznake crvene i zelene) ukazuje na to da nema razlike između dva uzorka na toj lokaciji.&lt;ref name=&quot;Strachan&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Weiss,Hermsen,Meijer,VanGrieken,Baak,Kuipers,VanDiest&quot;/&gt;
CGH može otkriti samo neuravnotežene [[hromosomska mutacija|hromosomske abnormalnosti]]. To je zato što uravnotežene hromosomske abnormalnosti poput hromosomskih translokacija, inverzija ili prstenastih hromosoma ne utiču na broj kopija, što se detektuje CGH tehnologijama. Međutim, CGH omogućava istraživanje svih 46 ljudskih hromosoma u jednom testu i otkrivanje [[delecija (genetika)|delecija]] i [[duplikacija (genetika)|duplikacija]], čak i na mikroskopskoj skali, što može dovesti do identifikacije [[kandidatski gen|kandidatskih gena]] koji će se dalje istraživati drugim citološkim tehnikama.&lt;ref name=&quot;Strachan&quot;/&gt;
 
Korištenjem DNK [[mikročip]]ova u kombinaciji s CGH tehnikama, razvijen je specifičniji oblik CGH sekvence (aCGH), koji omogućava mjerenje CNV, [[genski lokus|lokus]] po lokus, s povećanom rezolucijom i do 100 kilobaza.&lt;ref name=&quot;Pinkel,Albertson&quot;&gt;Pinkel D, Albertson DG (2005) Comparative genomic hybridization. Annu Rev Genom Hum Genet 6:331–354.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;deRavel,Devriendt,Fryns,Vermeesch&quot;&gt;de Ravel TJ, Devriendt K, Fryns J-P, Vermeesch JR (2007) What's new in karyotyping? The move towards array comparative genomic hybridization (CGH). European Journal of Pediatrics 166:637–643.&lt;/ref&gt; Ova poboljšana tehnika omogućava otkrivanje etiologije poznatih i nepoznatih stanja.
 
==Historija==
Motivacija za razvoj CGH proizašla je iz činjenice da su dostupni oblici citogenetičke analize u to vrijeme ([[giemsa trakanje]] i [[fluorescentna in situ hibridizacija|FISH]]) bili ograničeni u svojoj potencijalnoj rezoluciji [[mikroskop]]ima potrebnim za interpretaciju rezultata koje su pružali. Nadalje, interpretacija [[giemsa boja|giemsa bendova]] može biti dvosmislena i stoga ima smanjenu pouzdanost, a obje tehnike zahtijevaju velike utroške rada što ograničava [[lokus (genetika)|lokuse]] koji se mogu ispitati.&lt;ref name=&quot;Pinkel,Albertson&quot;/&gt;
Prvi izvještaj o CGH analizi dali su Kallioniemi i kolege 1992. godine na Univerzitetu Kalifornije u San Franciscu, koji su koristili CGH u analizi solidnih tumora. To su postigli direktnom primjenom tehnike i na ćelijske linije [[rak dojke| raka dojke]] i na primarne tumore mokraćne bešike kako bi utvrdili kompletan broj kopija ćelijskih [[kariotip]]ova. Uspjeli su identificirati 16 različitih regija amplifikacije, od kojih su mnoge bile nova otkrića.&lt;ref name=&quot;Kallioniemi,Kallioniemi,Sudar,Rutovitz,Gray,Waldman,Pinkel&quot;/&gt;
Ubrzo nakon toga, 1993. godine, du Manoir i saradnici su izvijestili o praktično istoj metodologiji. Autori su obojili niz pojedinačnih ljudskih hromosoma iz DNK biblioteke sa dva različita fluorofora u različitim omjerima kako bi testirali tehniku, a također su primijenili CGH na genomsku DNK pacijenata oboljelih od [[Downov sindrom|Downovog sindroma]] ili prolimfocitne leukemije [[T-ćelija]], kao i na ćelije ćelijske linije papilarnog karcinoma bubrega. Zaključeno je da su dobijeni omjeri fluorescencije tačni i da su razlike između genomske DNK iz različitih tipova ćelija uočljive, te da je stoga CGH veoma koristan alat za citogenetičku analizu.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = du Manoir S, Speicher MR, Joos S, Schröck E, Popp S, Döhner H, Kovacs G, Robert-Nicoud M, Lichter P, Cremer T | year = 1993 | title = Detection of complete and partial chromosome gains and losses by comparative genomic in situ hybridization | url = http://nbn-resolving.de/urn:nbn:de:bvb:19-epub-9288-3| journal = Human Genetics | volume = 90 | issue = 6| pages = 590–610 | doi=10.1007/bf00202476| pmid = 8444465 | s2cid = 21440368 }}&lt;/ref&gt;
U početku je široka upotreba CGH tehnologije bila otežana, jer protokoli nisu bili ujednačeni i stoga su se javljale nedosljednosti, posebno zbog nesigurnosti u interpretaciji podataka.&lt;ref name=&quot;Weiss,Hermsen,Meijer,VanGrieken,Baak,Kuipers,VanDiest&quot;/&gt; Međutim, 1994. godine objavljen je pregledni rad koji je detaljno opisao lahko razumljiv protokol.&lt;ref&gt;Kallioniemi OP, Kallioniemi A, Piper J, Isola J, Waldman FM, Gray JW, Pinkel D (1994) Optimizing comparative genomic hybridization for analysis of DNA sequence copy number changes in solid tumors. Genes, Chromosomes and Cancer 10:231–243.&lt;/ref&gt; i softver za analizu slike je postao komercijalno dostupan, što je omogućilo korištenje CGH širom svijeta.&lt;ref name=&quot;Weiss,Hermsen,Meijer,VanGrieken,Baak,Kuipers,VanDiest&quot;/&gt;
Kako su nove tehnike poput mikrodisekcije i [[degeneracija (biologija)|degenerirani]] [[oligonukleotid]] pripremljene [[PCR|lančana polimerazna reakcija]] (DOP-PCR) postale dostupne za generiranje DNK produkata, bilo je moguće primijeniti koncept CGH na manje hromosomske abnormalnosti, te je time poboljšana rezolucija CGH.&lt;ref name=&quot;Weiss,Hermsen,Meijer,VanGrieken,Baak,Kuipers,VanDiest&quot; /&gt;
Implementaciju sekvence CGH, gdje se koriste [[DNK-mikročip]]ovi, umjesto tradicionalne pripreme metafaznih hromosoma, pionirski su započeli Solinas-Tolodo et al. 1997. godine koristeći tumorske ćelije.&lt;ref&gt;Solinas-Toldo S, Lampel S, Stilgenbauer S, Nickolenko J, Benner A, Döhner H, Cremer T, Lichter P (1997) Matrix-based comparative genomic hybridization: biochips to screen for genomic imbalances. Genes, Chromosomes and Cancer 20:399–407.&lt;/ref&gt; i Pinkel et al. u 1998 upotrebom ćelija [[rak dojke|raka dojke]].&lt;ref&gt;Pinkel D, Segraves R, Sudar D, Clark S, Poole I, Kowbel D, Collins C, Kuo W-L, Chen C, Zhai Y (1998) High resolution analysis of DNA copy number variation using comparative genomic hybridization to microarrays. Nature genetics 20:207–211.&lt;/ref&gt; Ovo je omogućeno zahvaljujući [[Projekat ljudskog genoma|Projektu ljudskog genoma]] koji je generirao biblioteku kloniranih fragmenata DNK sa poznatim lokacijama u ljudskom [[genom]]u, pri čemu su ovi fragmenti korišteni kao [[hibridizacijska sonda|sonde]] na DNK-mikročipu.&lt;ref name=&quot;Marquis-Nicholson,Aftimos,Hayes,George,Love&quot;&gt;Marquis-Nicholson R, Aftimos S, Hayes I, George A, Love DR (2010) Array comparative genomic hybridization: a new tool in the diagnostic genetic armoury. NZ Med J 123:50–61.&lt;/ref&gt; Sada se sonde različitog porijekla, kao što su [[cDNK]], genomski [[PCR]] produkti i [[bakterijski vještački hromosom]]i (BAC), mogu koristiti na DNK-mikročipovima koji mogu sadržavati do dva miliona sondi.&lt;ref name=&quot;Marquis-Nicholson,Aftimos,Hayes,George,Love&quot;/&gt; Nizni CGH je automatiziran, omogućava veću rezoluciju (do 100 kb) od tradicionalnog CGH jer su probe daleko manje od metafaznih preparata, zahtijeva manje količine [[DNK]], može se ciljati na specifične hromosomske regije ako je potrebno i naručuje se te se stoga brže analizira, što ga čini daleko prilagodljivijim dijagnostičkoj upotrebi.&lt;ref name=&quot;Marquis-Nicholson,Aftimos,Hayes,George,Love&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Inazawa J, Inoue J, Imoto I | year = 2004 | title = Comparative genomic hybridization (CGH)-arrays pave the way for identification of novel cancer-related genes | journal = Cancer Science | volume = 95 | issue = 7| pages = 559–563 | doi=10.1111/j.1349-7006.2004.tb02486.x| pmid = 15245590 | s2cid = 33315320 | doi-access = free | pmc = 11158872 }}&lt;/ref&gt;
[[Slika:CGH schema.jpg|right|thumb| Slika 1. Shema CGH protokola]]
==Osnovne metode==
===Priprema metafaznog preparata===
DNK na preparatu je referentni uzorak i stoga se dobija od [[kariotip]]ski normalnog muškarca ili žene, iako je poželjno koristiti žensku DNK, jer one posjeduju dva [[hromosom X|hromosoma X]], koji sadrže daleko više genetičkih informacija od muškog [[hromosom Y|hromosoma Y]]. Koriste se fitohemaglutininom stimulisani limfociti periferne krvi. 1 mL [[heparin]]izirane krvi se dodaje u 10 ml podloge za kulturu i inkubira 72 sata na 37°C u atmosferi od 5% CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;. Dodaje se [[kolhicin]], da bi se ćelije zaustavile u mitozi; ćelije se zatim sakupljaju i tretiraju hipotoničnim [[kalij-hlorid]]om i fiksiraju u 3:1 [[metanol]]/[[sirćetna kiselina|sirćetnoj kiselini]].&lt;ref name=&quot;Weiss,Hermsen,Meijer,VanGrieken,Baak,Kuipers,VanDiest&quot;/&gt;
Jednu kap ćelijske suspenzije zatim treba kapnuti na pločicu očišćenu [[etanol]]om sa udaljenosti od oko 30 cm, optimalno na sobnoj temperaturi i vlažnosti od 60–70%. Pločice treba procijeniti vizualizacijom pomoću fazno-kontrastnog mikroskopa, pri čemu treba uočiti minimalnu [[citoplazma| citoplazmu]], a [[hromosom]]i ne smiju se preklapati; dugi su 400–550 traka bez odvojenih [[hromatida]] i na kraju trebaju izgledati tamno, a ne sjajno. Pločice zatim treba sušiti na zraku preko noći na sobnoj temperaturi, a svako daljnje skladištenje treba biti u grupama od četiri na –20°C sa [[silicij-dioksid]]nim kuglicama ili [[dušik]]om prisutnim radi održavanja suhoće. Treba testirati različite donore jer hibridizacija može biti varijabilna. Mogu se koristiti komercijalno dostupne pločice, ali ih uvijek treba prvo testirati.&lt;ref name=&quot;Weiss,Hermsen,Meijer,VanGrieken,Baak,Kuipers,VanDiest&quot;/&gt;
 
===Izolacija DNK iz testnog tkiva i referentnog tkiva===
Standardna [[fenolna ekstrakcija]] koristi se za dobijanje DNK iz testnog ili referentnog ([[kariotip]]ski normalne osobe) tkiva, što uključuje kombinaciju [[Tris]]-[[etilendiamintetrasirćetna kiselina| etilendiamintetrasirćetne kiseline]] i [[fenol]]a sa [[vodeni rastvor|vodenim rastvorom]] DNK u jednakim količinama. Nakon toga slijedi odvajanje miješanjem i centrifugiranjem, nakon čega se sloj [[vodeni rastvor|vodenog]] uklanja i dalje tretira pomoću [[dietil-eter|etera]] i konačno se koristi [[etanolno taloženje]] za koncentriranje DNK.&lt;ref name=&quot;Weiss,Hermsen,Meijer,VanGrieken,Baak,Kuipers,VanDiest&quot; /&gt;
Može se završiti korištenjem komercijalno dostupnih kompleta za izolaciju DNK koji se zasnivaju na [[Afinitetna hromatografija|afinitetnim kolonama]].&lt;ref name=&quot;Weiss,Hermsen,Meijer,VanGrieken,Baak,Kuipers,VanDiest&quot; /&gt;
Poželjno je da se DNK ekstrahuje iz svježeg ili smrznutog tkiva jer će to biti najvišeg kvaliteta, iako je sada moguće koristiti arhivski materijal koji je fiksiran [[formalin]]om ili ugrađen u [[parafin]], pod uslovom da se slijede odgovarajuće procedure. Oko 0,5–1 μg DNK dovoljno je za CGH eksperiment, iako se, ako se ne dobije željena količina, može primijeniti DOP-PCR za amplifikaciju DNK; međutim u ovom slučaju je važno primijeniti DOP-[[PCR]] i na testne i na referentne uzorke DNK, kako bi se poboljšala pouzdanost.&lt;ref name=&quot;Weiss,Hermsen,Meijer,VanGrieken,Baak,Kuipers,VanDiest&quot;/&gt;
 
===Označavanje DNK===
Za označavanje DNK koristi se [[Nickova translacija]] i uključuje rezanje DNK i zamjenu nukleotida označenih fluoroforima (direktno označavanje) ili [[biotin]]om ili oksigeninom, kako bi se kasnije dodala fluoroforom konjugirana [[Antitelo|antitijela]] (indirektno označavanje). Zatim je važno provjeriti dužine fragmenata i testne i referentne DNK pomoću [[gel-elektroforeza|gel-elektroforeze]], jer bi trebale biti u rasponu od 500kb–1500 kb za optimalnu hibridizaciju.&lt;ref name=&quot;Weiss,Hermsen,Meijer,VanGrieken,Baak,Kuipers,VanDiest&quot;/&gt;
 
===Blokiranje===
Neobilježena Cot-1 DNK kompanije Life Technologies Corporation (placentna DNK obogaćena repetitivnim sekvencama dužine 50 bp –100 bp) dodaje se kako bi se blokirale normalne repetitivne sekvence DNK, posebno na [[centromera]]ma i [[telomera]]ma, jer ove sekvence, ako se detektuju, mogu smanjiti omjer fluorescencije i uzrokovati da dobici ili gubici izbjegnu detekciju.&lt;ref name=&quot;Weiss,Hermsen,Meijer,VanGrieken,Baak,Kuipers,VanDiest&quot;/&gt;
===Hibridizacija===
Pomiješa se 8–12 μl obilježene testne i obilježene referentne DNK i doda se 40 μg Cot-1 DNK, a zatim se taloži i potom rastvara u 6 μl hibridizacijske smjese, koja sadrži 50% formamida za smanjenje temperature topljenja DNK i 10% dekstran-sulfata za povećanje efektivne koncentracije probe u fiziološkom rastvoru [[natrij-citrat]]a (SSC) pri pH od 7,0.&lt;ref name=&quot;Weiss,Hermsen,Meijer,VanGrieken,Baak,Kuipers,VanDiest&quot; /&gt;
 
[[Denaturacija (biohemija)|Denaturacija]] pločice i proba se provodi odvojeno. Pločica se uranja u 70% formamid/2xSSC tokom 5–10 minuta na 72°C, dok se probe denaturiraju uranjanjem u vodenu kupku na 80°C, tokom 10 minuta i odmah se dodaju u preparat metafazne pločice. Ova reakcija se zatim prekriva pokrovnim stakalcem i ostavlja dva do četiri dana u vlažnoj komori na 40°C.&lt;ref name=&quot;Weiss,Hermsen,Meijer,VanGrieken,Baak,Kuipers,VanDiest&quot;/&gt;
Pokrivno stakalce se zatim uklanja i primjenjuju se 5-minutna ispiranja, tri puta koristeći 2xSSC na sobnoj temperaturi, jedno na 45°C sa 0,1xSSC i jedno koristeći TNT na sobnoj temperaturi. Reakcija se zatim preinkubira 10 minuta, a zatim slijedi 60-minutna inkubacija na 37°C, još tri 5-minutna ispiranja sa TNT-om, a zatim jedno sa 2xSSC na sobnoj temperaturi. Zatim se preparat suši [[etanol]]om u seriji od 70%/96%/100% prije kontrastnog bojenja sa DAPI (0,35 μg/ml) radi identifikacije [[hromosom]]a i zatvaranja pokrovnim stakalcem.&lt;ref name=&quot;Weiss,Hermsen,Meijer,VanGrieken,Baak,Kuipers,VanDiest&quot;/&gt;
===Vizualizacija i snimanje fluorescencije===
Za vizualizaciju je potreban [[fluorescentni mikroskop]] sa odgovarajućim filterima za [[DAPI]] bojenje, kao i dva korištena fluorofora, a ovi filteri bi također trebali minimizirati preslušavanje između fluorofora, kao što su uskopojasni filteri. Mikroskop mora osigurati ujednačeno osvjetljenje bez [[dijatonska i hromatska boja|hromatskih]] varijacija, biti odgovarajuće poravnat i imati &quot;planarni&quot; tip objektiva koji je apohromatski i daje uvećanje od x63 ili x100.&lt;ref name=&quot;Weiss,Hermsen,Meijer,VanGrieken,Baak,Kuipers,VanDiest&quot;/&gt;
Slika treba biti snimljena kamerom sa prostornom rezolucijom od najmanje 0,1 μm na nivou uzorka i dati sliku od najmanje 600x600 piksela. Kamera također mora biti u stanju integrirati sliku najmanje 5–10 sekundi, s minimalnom fotometrijskom rezolucijom od 8 bita.&lt;ref name=&quot;Weiss,Hermsen,Meijer,VanGrieken,Baak,Kuipers,VanDiest&quot;/&gt;
Namjenski CGH [[softver]] komercijalno je dostupan za korak obrade slike i potreban je za oduzimanje pozadinske buke, uklanjanje i segmentaciju materijala koji nisu hromosomskog porijekla, [[Normalizacija (statistika)|normalizaciju]] omjera fluorescencije, provođenje interaktivnog [[kariotip]]iziranja i skaliranje hromosoma na standardnu dužinu. &quot;Kariotip relativnog broja kopija&quot;, koji predstavlja hromosomska područja delecija ili amplifikacija, generira se usrednjavanjem omjera niza visokokvalitetnih metafaza i njihovim prikazivanjem duž ideigrama, dijagrama koji identificira hromosome na osnovu obrazaca traka. Interpretacija profila omjera provodi se korištenjem fiksnih ili statističkih pragova ([[interval pouzdanosti|intervali pouzdanosti]]). Prilikom korištenja intervala pouzdanosti, dobici ili gubici se identificiraju kada 95% omjera fluorescencije ne sadrži 1,0.&lt;ref name=&quot;Weiss,Hermsen,Meijer,VanGrieken,Baak,Kuipers,VanDiest&quot;/&gt;
 
=== Dodatne napomene ===
Potrebno je voditi računa da se izbjegne kontaminacija bilo kojeg koraka koji uključuje DNK, posebno s testnom DNK, jer će kontaminacija uzorka normalnom DNK iskriviti rezultate bliže 1,0, tako da abnormalnosti mogu proći neotkrivene. [[FISH]], [[PCR|lančana polimerazna reakcija]] (PCR) i [[protočna citometrija]] eksperimenti su koji mogu se koristiti za potvrdu rezultata.&lt;ref name=&quot;Pinkel,Albertson&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Evangelidou,Alexandrou,Moutafi,Ioannides,Antonios,Koumbaris,Kallikas,Velissariou,Sismani,Patsalis&quot;&gt;Evangelidou P, Alexandrou A, Moutafi M, Ioannides M, Antoniou P, Koumbaris G, Kallikas I, Velissariou V, Sismani C, Patsalis PC (2013) Implementation of High Resolution Whole Genome Array CGH in the Prenatal Clinical Setting: Advantages, Challenges, and Review of the Literature. BioMed Research International 2013.&lt;/ref&gt;
 
==Komparativna genomska hibridizacija sekvenci==
{{glavni| Komparativna genomska hibridizacija sekvenci}}
Komparativna genomska hibridizacija sekvenci (također komparativna genomska hibridizacija zasnovana na mikronizovima, matrična CGH, niz CGH, aCGH) je molekularna [[citogenetika|citogenetička]] tehnika za detekciju hromosomskih [[varijacija broja kopija|promjena broja kopija]] na nivou cijelog genoma i visoke rezolucije.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Pinkel D, Albertson DG | year = 2005 | title = Array comparative genomic hybridization and its applications in cancer | journal = Nat Genet | volume = 37 | issue = 6s| pages = 11–17 | doi=10.1038/ng1569| pmid = 15920524 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Niz CGH upoređuje genom pacijenta sa referentnim [[genom]]om i identifikuje razlike između dva genoma, te na taj način locira regije genetičke neravnoteže kod pacijenta, koristeći iste principe kompetitivne [[FISH|fluorescentne ''in situ'' hibridizacije]] kao i tradicionalni CGH.
Uvođenjem CGH-niza, glavno ograničenje konvencionalnog CGH, niska rezolucija, je prevaziđeno. U CGH-nizu, metafazni hromosomi zamjenjuju se molekularnim kloniranjem kloniranih DNK fragmenta (+100–200 kb) čija je tačna lokacija na hromosomu poznata. Ovo omogućava detaljniju detekciju abnormalnosti hromosoma i, štaviše, omogućava direktno mapiranje promjena na genomsku sekvencu.&lt;ref name=&quot;Oostlander,Meijer,Ylstra&quot;&gt;Oostlander AE, Meijer GA, Ylstra B (2004) Microarray-based comparative genomic hybridization and its applications in human genetics. Clin Genet 66:488–495.&lt;/ref&gt;
Niz CGH pokazao se kao specifična, osjetljiva, brza i visokopropusna tehnika, sa značajnim prednostima u poređenju sa drugim metodama koje se koriste za analizu promjena broja kopija DNK, što je čini pogodnijom za dijagnostičke primjene. Korištenjem ove metode mogu se detektovati promjene broja kopija na nivou od 5–10 kilobaza DNK sekvenci.&lt;ref&gt;{{cite journal|vauthors=Ren H, Francis W, Boys A, Chueh AC, Wong N, La P, Wong LH, Ryan J, Slater HR, Choo KH |title=BAC-based PCR fragment microarray: high-resolution detection of chromosomal deletion and duplication breakpoints |journal=Human Mutation |pmid=15832308 |doi=10.1002/humu.20164 |volume=25 |issue=5 |date=May 2005 |pages=476–82|s2cid=28030180 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Od 2006., čak su i [[visokorezolucijski CGH]] ([[HR-CGH]]) nizovi tačni u detekciji [[strukturna varijacija|strukturnih varijacija]] (SV) pri rezoluciji od 200 [[bazni par|bp]].&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Urban AE, Korbel JO, Selzer R, Richmond T, Hacker A, Popescu GV, Cubells JF, Green R, Emanuel BS, Gerstein MB, Weissman SM, Snyder M |title=High-resolution mapping of DNA copy alterations in human chromosome 22 using high-density tiling oligonucleotide arrays |journal=Proc Natl Acad Sci U S A |date=21 March 2006 |volume=103 |issue=12 |pages=4534–4539 |pmid=16537408 |pmc=1450206 |doi=10.1073/pnas.0511340103|bibcode=2006PNAS..103.4534U |doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Ova metoda omogućava identifikaciju novih rekurentnih promjena hromosoma kao što su [[mikrodelecija|mikrodelecije]] i [[duplikacija (genetika)|duplikacije]] kod ljudi, kao što su rak i urođene magane, uzrokovane [[hromosomska mutacija|aberacijama hromosoma]]. 
[[Slika:Array-CGH protocol.svg|right|thumb|Slika 2: Protokol  Niza-CGH]]
 
===Metoda===
Niz CGH se zasniva na istom principu kao i konvencionalni CGH. U obje tehnike, DNK iz referentnog (ili kontrolnog) uzorka i DNK iz testnog (ili pacijentovog) uzorka različito se označavaju s dva različita fluorofora i koriste kao [[hibridizacijska sonda|sonde]] koje se kompetitivno kohibridiziraju na [[nukleinske kiseline|nukleinskokiselinske]] mete. U konvencionalnom CGH, meta je referentno metafazno širenje. U niz CGH, ove mete mogu biti genomski fragmenti klonirani u različitim vektorima (kao što su [[bakterijski vještački hromosom|BAC]] ili [[plazmid]]i), [[komplementarna DNK|cDNK]] ili [[oligonukleotid]]i.&lt;ref name=&quot;Bejjani,Shaffer&quot;&gt;Bejjani BA, Shaffer LG (2006) Applications of array-based comparative genomic hybridization to clinical diagnostics. J Mol Diagn 8:528–533.&lt;/ref&gt;
Slika 2.&lt;ref name=&quot;Oostlander,Meijer,Ylstra&quot;/&gt; shematski je prikaz niz CGH tehnike. DNK iz uzorka koji se testira označen je crvenim fluoroforom ([[cijanin]] 5), a referentni uzorak DNK označen je zelenim fluoroforom (cijanin 3). Jednake količine dva uzorka DNK se miješaju i kohibridiziraju u DNK mikroniz od nekoliko hiljada ravnomjerno raspoređenih kloniranih fragmenata DNK ili [[oligonukleotid]]a, koji su uočeni u tri primjerka na nizu. Nakon hibridizacije, koriste se digitalni sistemi za snimanje i kvantificiranje relativnih intenziteta fluorescencije svakog od hibridiziranih fluorofora.&lt;ref name=&quot;Bejjani,Shaffer&quot;/&gt; Rezultirajući omjer intenziteta [[fluorescencija|fluorescencije]] proporcionalan je omjeru broja kopija DNK sekvenci u testnom i referentnom genomu. Ako su intenziteti fluorokroma jednaki na jednoj sondi, ova regija pacijentovog genoma se tumači kao da ima jednaku količinu DNK u testnom i referentnom uzorku; ako postoji promijenjeni odnos Cy3:Cy5, to ukazuje na gubitak ili dobitak pacijentove DNK u toj specifičnoj genomskoj regiji.&lt;ref&gt;Shinawi M, Cheung SW (2008) The niz CGH and its clinical applications. Drug Discovery Today 13:760–769.&lt;/ref&gt;
 
==Tehnološki pristupi niznoj CGH===
[[Slika:Array comparative genomic hybridization.svg|thumb| Princip nizne genomske hibridizacije]]
[[Slika:ACGH profile of the IMR32 neuroblastoma cell line.svg|right|thumb| ACGH profil ćelijske linije neuroblastoma IMR32]]
Niz CGH je implementiran korištenjem širokog spektra tehnika. Stoga, neke od prednosti i ograničenja niz CGH zavise od odabrane tehnike.
Početni pristupi koji su korišteni bili su nizovi proizvedeni iz klonova genomske DNK s velikim umetcima, kao što su [[bakterijski vještački hromosom|BAC]]. Upotreba BAC-ova pruža dovoljno intenzivne signale za detekciju promjena u jednoj kopiji i za precizno lociranje granica aberacija. Međutim, početni prinosi DNK izoliranih BAC klonova su niski i neophodne su tehnike amplifikacije DNK. Ove tehnike uključuju [[kovalentna veza|ligacijom]]-posredovanu [[PCR|lančanu polimeraznu reakciju]] (PCR), PCR degeneriranih [[prajmer]]a, korištenjem jednog ili više setova prajmera i [[amplifikacija kotrljajućim krugom|amplifikaciju kotrljajućim krugom]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Fiegler H, Carr P, Douglas EJ, Burford DC, Hunt S, Scott CE, Smith J, Vetrie D, Gorman P, Tomlinson IP, Carter NP | year = 2003 | title = DNA micronizs for comparative genomic hybridization based on DOP-PCR amplification of BAC and PAC clones | journal = Genes Chromosomes Cancer | volume = 36 | issue = 4| pages = 361–374 | doi=10.1002/gcc.10155| pmid = 12619160 | s2cid = 6929961 }}&lt;/ref&gt; Nizovi mogu se također konstruirati korištenjem [[cDNK]]. Ovi nizovi trenutno daju visoku prostornu rezoluciju, ali je broj cDNK ograničen genima koji su kodirani na hromosomima, a njihova osjetljivost je niska zbog unakrsne hibridizacije.&lt;ref name=&quot;Oostlander,Meijer,Ylstra&quot; /&gt; This results in the inability to detect single copy changes on a genome wide scale.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Pollack JR, Perou CM, Alizadeh AA, Eisen MB, Pergamenschikov A, Williams CF, Jeffrey SS, Botstein D, Brown PO | year = 1999 | title = Genome-wide analysis of DNA copy number changes using cDNA micronizs | doi = 10.1038/12640 | pmid = 10471496 | journal = Nat Genet | volume = 23 | issue = 1| pages = 41–46 | s2cid = 997032 }}&lt;/ref&gt; Najnoviji pristup je uočavanje nizova pomoću kratkih [[oligonukleotid]]a. Količina oligonukleotida je gotovo beskonačna, a obrada je brza, isplativa i jednostavna. Iako oligonukleotidi nemaju osjetljivost za detekciju promjena pojedinačnih kopija, usrednjavanje omjera oligonukleotida koji se mapiraju jedan pored drugog na hromosomu može kompenzirati smanjenu osjetljivost.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Carvalho B, Ouwerkerk E, Meijer GA, Ylstra B | year = 2004 | title = High resolution microarray comparative genomic hybridization analysis using spotted oligonucleotides | journal = J Clin Pathol | volume = 57 | issue = 6| pages = 644–646 | doi=10.1136/jcp.2003.013029| pmid = 15166273 | pmc = 1770328 }}&lt;/ref&gt; Također je moguće koristiti nizove koji imaju preklapajuće sonde tako da se mogu otkriti specifične tačke prekida.
===Pristupi dizajnu===
 
Postoje dva pristupa dizajnu mikronizova za CGH primjene: cijeli genom i ciljani.
Nizovi cijelog genoma dizajnirani su da pokriju cijeli ljudski genom. Često uključuju klonove koji pružaju opsežnu pokrivenost cijelog genoma; i nizove koji imaju kontinuiranu pokrivenost, unutar granica genoma. Nizovi cijelog genoma konstruirani su uglavnom za istraživačke primjene i dokazali su svoju izvanrednu vrijednost u otkrivanju gena. Također su vrlo vrijedni u skriningu genoma za dobitke i gubitke DNK s neviđenom rezolucijom.&lt;ref name=&quot;Bejjani,Shaffer&quot; /&gt;
Ciljani nizovi [[dizajn]]irani su za određenu regiju(e) genoma u svrhu procjene tog ciljanog segmenta. Mogu biti dizajnirani za proučavanje određenog hromosoma ili hromosomskog segmenta ili za identifikaciju i procjenu specifičnih abnormalnosti doziranja DNK kod osoba sa sumnjom na sindrome mikrodelecije ili subtelomerne preuređenja. Ključni cilj ciljanog mikročipa u medicinskoj praksi je pružanje klinički korisnih rezultata za dijagnozu, [[genetičko savjetovanje]], prognozu i kliničko liječenje neuravnoteženih citogenetičkih abnormalnosti.&lt;ref name=&quot;Bejjani,Shaffer&quot; /&gt;
==Primjene==
===Konvencionalne===
Konvencionalni CGH koristi se uglavnom za identifikaciju hromosomskih regija koje se ponavljano gube ili dobijaju u tumorima, kao i za dijagnozu i prognozu [[kancer|raka]].&lt;ref&gt;Weiss MM, Kuipers EJ, Meuwissen SG, van Diest PJ, Meijer GA (2003) Comparative genomic hybridization as a supportive tool in diagnostic pathology. J Clin Pathol 56:522–527.&lt;/ref&gt; Ovaj pristup se također može koristiti za proučavanje [[hromosomska aberacija|hromosomskih aberacija]] u [[fetus]]nim i [[neonatus]]nim genomima. Nadalje, konvencionalni CGH se može koristiti u otkrivanju hromosomskih abnormalnosti i pokazao se efikasnim u dijagnosticiranju složenih abnormalnosti povezanih s ljudskim genetičkim poremećajima.&lt;ref name=&quot;Oostlander,Meijer,Ylstra&quot;/&gt;
====U istraživanju raka====
CGH podaci iz nekoliko studija istog tipa tumora pokazuju konzistentne obrasce neslučajnih genetičkih aberacija.&lt;ref name=&quot;Forozan,Karhu,Kononen,Kallioniemi,Kallioniemi&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Forozan F, Karhu R, Kononen J, Kallioniemi A, Kallioniemi OP | year = 1997 | title = Genome screening by comparative genomic hybridization | journal = Trends Genet | volume = 13 | issue = 10| pages = 405–409 | doi=10.1016/s0168-9525(97)01244-4| pmid = 9351342 }}&lt;/ref&gt; Neke od ovih promjena izgleda da su uobičajene za različite vrste malignih tumora, dok su druge specifičnije za tumor. Naprimjer, dobici hromosomskih regija [[hromosom 1|1q]], [[hromosom 3|3q i [[hromosom 8|8q]], kao i gubici [[hromosom 8|8p]], [[hromosom 13|13q]], [[hromosom 16|16q]] i [[hromosom 17|17p]], uobičajeni su za brojne vrste tumora, kao što su [[rak dojke]], [[rak jajnika|jajnika]], [[rak prostate|prostate]], [[rak bubrea|bubrega]] i [[rak mokraćne bešike|mokraćnog mjehura]] (Slika 3). Druge promjene, kao što su dobitci [[hromosom 12|12p]] i[[hromosom X| Xp]] kod [[rak testisa|raka testisa]], dobitak [[hromosom 13|13q]] i gubitak [[hromosom 9|9q]] kod raka mokraćnog mjehura, gubitak [[hromosom 14|14q]] kod raka bubrega i gubitak [[hromosom X|Xp]] kod raka jajnika, specifičnije su i mogu odražavati jedinstvene selekcijske sile koje djeluju tokom razvoja raka u različitim organima.&lt;ref name=&quot;Forozan,Karhu,Kononen,Kallioniemi,Kallioniemi&quot;/&gt; CGH-nizovi također se često koriste u istraživanju i dijagnostici maligniteta [[B-ćelija]], kao što je [[hronična limfocitna leukemija]].
 
====Hromosomske aberacije====
[[Cri du Chat]] (CdC) jeste sindrom uzrokovan djelomičnom [[delecija (genetika)|delecijom]] kratkog kraka [[hromosom 5|hromosoma 5]].&lt;ref name=&quot;Levy,Dunn,Kern,Hirschhorn,Kardon&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Levy B, Dunn TM, Kern JH, Hirschhorn K, Kardon NB | year = 2002 | title = Delineation of the dup5q phenotype by molecular cytogenetic analysis in a patient with dup5q/del 5p (Cri du Chat) | journal = Am J Med Genet | volume = 108 | issue = 3| pages = 192–197 | doi=10.1002/ajmg.10261| pmid = 11891684 }}&lt;/ref&gt; Nekoliko studija pokazalo je da je konvencionalni CGH pogodan za otkrivanje delecija, kao i složenijih hromosomskih promjena. Naprimjer, Levy i saradnici (2002) izvijestili su o [[novorođenče]]tu s plačem sličnim mački, što je karakteristika [[sindrom mačjeg plača|CdC-a]], ali s nejasnim [[kariotip]]om. Analiza CGH otkrila je gubitak hromosomskog materijala od [[hromosom 5| 5p15.3]], što je klinički potvrdilo dijagnozu. Ovi rezultati pokazuju da je konvencionalni CGH pouzdana tehnika u otkrivanju strukturnih aberacija i, u određenim slučajevima, može biti efikasniji u dijagnosticiranju složenih abnormalnosti.&lt;ref name=&quot;Levy,Dunn,Kern,Hirschhorn,Kardon&quot;/&gt;
 
===CGH-niz===
Primjene CGH-nizova uglavnom su usmjerene na otkrivanje genomskih abnormalnosti kod raka. Međutim, CGH-niz također je pogodan za analizu [[varijacija broja kopija|aberacija broja kopija DNK]] koje uzrokuju ljudske genetičke poremećaje.&lt;ref name=&quot;Oostlander,Meijer,Ylstra&quot;/&gt; To jest, nizni CGH koristi se za otkrivanje delecija, amplifikacija, tačaka prekida i abnormalnosti [[ploidija|ploidije]]. Ranija dijagnoza je korisna za pacijenta jer može proći odgovarajuće tretmane i savjetovanje kako bi se poboljšala njegova prognoza.&lt;ref name=&quot;Marquis-Nicholson,Aftimos,Hayes,George,Love&quot;/&gt;
 
====Genomske abnormalnosti kod kancera====
Genetičke promjene i preuređenja se često javljaju kod raka i doprinose njegovoj [[patogeneza| patogenezi]]. Detekcija ovih aberacija pomoću niza CGH pruža informacije o lokacijama važnih gena raka i može imati kliničku upotrebu u dijagnozi, klasifikaciji raka i prognozi.&lt;ref name=&quot;Bejjani,Shaffer&quot;/&gt; Međutim, nisu svi gubici genetičkog materijala [[patogen]]i, budući da se dio DNK materijala fiziološki gubi tokom preuređenja [[imunoglobulin]]skih podgena. U nedavnoj studiji, niz CGH je implementiran za identifikaciju regija hromosomskih aberacija ([[varijacija broja kopija]]) u nekoliko mišjih modela [[rak dojke|raka dojke]], što je dovelo do identifikacije kooperativnih gena tokom onkogeneze indukovane myc-om.&lt;ref name=&quot;aprelikova&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Aprelikova O, Chen K, El Touny LH, Brignatz-Guittard C, Han J, Qiu T, Yang HH, Lee MP, Zhu M, Green JE | title = The epigenetic modifier JMJD6 is amplified in mammary tumors and cooperates with c-Myc to enhance cellular transformation, tumor progression, and metastasis | journal = Clin Epigenetics | volume = 8 | issue = 38 | pages = 38 | date = Apr 2016 | doi = 10.1186/s13148-016-0205-6 | pmid = 27081402 | pmc = 4831179 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;
 
Nizni CGH se može primijeniti ne samo za otkrivanje hromosomskih abnormalnosti kod raka, već i za praćenje progresije tumora. Diferencijacija između [[metastaza|metastatskih]] i primarnih [[lezija]] ili tumora neizvjesnog malignog potencijala također je moguća korištenjem [[FISH]]-a, nakon što su abnormalnosti identificirane pomoću niznog CGH.&lt;ref name=&quot;deRavel,Devriendt,Fryns,Vermeesch&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Marquis-Nicholson,Aftimos,Hayes,George,Love&quot; /&gt;
 
====Submikroskopske aberacije====
[[Prader-Willijev sindrom]] (PWS) očeva je strukturna abnormalnost koja zahvata sekvencu [[hromosom 15|15q11–13]], dok majčina aberacija u istoj regiji uzrokuje [[Angelmanov sindrom]] (AS). U oba sindroma, većina slučajeva (75%) rezultat je delecije od 3–5 Mb kritične regije PWS/AS.&lt;ref&gt;L'Hermine AC, Aboura A, Brisset S, Cuisset L, Castaigne V, Labrune P, Frydman R, Tachdjian G. (2003) Fetal phenotype of Prader–Willi syndrome due to maternal disomy for chromosome 15. Prenat Diagn 23:938–943.&lt;/ref&gt; Ove male aberacije ne mogu se otkriti korištenjem [[citogenetika|citogenetičkih alata]] ili konvencionalnog CGH, ali se mogu lahko otkriti korištenjem niznog CGH. Kao dokaz principa, Vissers i saradnici (2003) konstruirali su niz genoma široke širine s rezolucijom od 1 Mb za pregled tri pacijenta s poznatim, [[FISH]]-potvrđenim sindromima mikrodelecije, uključujući jednog s PWS. U sva tri slučaja, abnormalnosti, u rasponu od 1,5 do 2,9 Mb, bile su lahko identificirane.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Vissers LE, de Vries BB, Osoegawa K, Janssen IM, Feuth T, Choy CO, Straatman H, van der Vliet W, Huys EH, van Rijk A, Smeets D, van Ravenswaaij-Arts CM, Knoers NV, van der Burgt I, de Jong PJ, Brunner HG, Geurts , van Kessel A, Schoenmakers EF, Veltman JA | year = 2003 | title = Array-based comparative genomic hybridization for the genome-wide detection of submicroscopic chromosomal abnormalities | journal = Am J Hum Genet | volume = 73 | issue = 6| pages = 1261–1270 | doi = 10.1086/379977 | pmid = 14628292 | pmc = 1180392 }}&lt;/ref&gt; Stoga se pokazalo da je niz CGH specifičan i osjetljiv pristup u otkrivanju submikroskopskih aberacija.
Prilikom korištenja preklapajućih [[mikročip]]ova, također je moguće otkriti tačke prekida uključene u hromosomske aberacije.
 
====Preneontusna genetička dijagnoza====
Iako još nije široko korištena tehnika, upotreba niza CGH kao alata za preimplantacijski genetički skrining postaje sve popularniji koncept. Ima potencijal da otkrije CNV i [[aneuploidija| aneuploidiju]] u [[jajna ćelija|jajnim ćelijama]], [[sperma|spermi]] ili [[embrion]]ima koji mogu doprinijeti neuspjehu embriona da se uspješno implantira, [[pobačaj]]u ili stanjima poput [[Downov sindrom| Downovog sindroma]] (trisomija 21). Ovo čini niz CGH obećavajućim alatom za smanjenje učestalosti stanja koja mijenjaju život i poboljšanje stope uspjeha pokušaja [[IVF]]. Tehnika uključuje amplifikaciju cijelog genoma iz jedne ćelije koja se zatim koristi u metodi niza CGH. Može se koristiti i kod parova koji nose hromosomske translokacije kao što su balansirane recipročne translokacije ili Robertsonovske translokacije, koje mogu uzrokovati hromosomske neravnoteže kod njihovog potomstva.&lt;ref name=&quot;Evangelidou,Alexandrou,Moutafi,Ioannides,Antonios,Koumbaris,Kallikas,Velissariou,Sismani,Patsalis&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Fiorentino F | s2cid = 6484211 | year = 2012 | title = Array comparative genomic hybridization: its role in preimplantation genetic diagnosis | journal = Current Opinion in Obstetrics and Gynecology | volume = 24 | issue = 4| pages = 203–209 | doi=10.1097/gco.0b013e328355854d| pmid = 22729095 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Lee CN, Lin SY, Lin CH, Shih JC, Lin TH, Su YN|author-link4=Jean Chen Shih | year = 2012 | title = Clinical utility of array comparative genomic hybridization for prenatal diagnosis: a cohort study of 3171 pregnancies | journal = BJOG: An International Journal of Obstetrics &amp; Gynaecology | volume = 119 | issue = 5| pages = 614–625 | doi=10.1111/j.1471-0528.2012.03279.x|pmid=22313859 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;
 
==Ograničenja CGH i niznog CGH==
Glavni nedostatak konvencionalnog CGH je njegova nemogućnost detekcije strukturnih hromosomskih aberacija bez [[varijante broja kopija|promjena broja kopija]], kao što su [[mozaicizam (genetika)|mozaicizam]], uravnotežene [[hromosomska translokacije| hromosomske translokacije]] i [[hromosomska inverzija|inverzije]]. CGH također može detektovati samo dobitke i gubitke u odnosu na nivo ploidije.&lt;ref&gt;Weiss MM, Hermsen MAJA, Meijer GA, van Grieken NCT, Baak JPA, Kuipers EJ, van Deist PJ (1999) Comparative genomic hybridization. J Clin Pathol: Mol Pathol 52:243–251.&lt;/ref&gt; Osim toga, hromosomske regije s kratkim repetitivnim sekvencama DNK su vrlo varijabilne između pojedinaca i mogu ometati CGH analizu.&lt;ref name=&quot;Oostlander,Meijer,Ylstra&quot;/&gt; Stoga, repetitivne regije DNK poput [[centromera]] i [[telomera]] moraju biti blokirane neobilježenom repetitivnom DNK (npr. Cot1 DNK) i/ili se mogu izostaviti iz skrininga.&lt;ref&gt;du Manoir S, Schrock E, Bentz M, Speicher MR, Joos S, Ried T, Lichter P, Cremer T (1995) Quantitative analysis of comparative genomic hybridization. Cytometry 19:27–41.&lt;/ref&gt; Nadalje, rezolucija konvencionalnog CGH-a predstavlja veliki praktični problem koji ograničava njegovu kliničku primjenu. Iako se CGH pokazao kao korisna i pouzdana tehnika u istraživanju i dijagnostici raka i ljudskih genetičkih poremećaja, primjene uključuju samo velike abnormalnosti. Zbog ograničene rezolucije metafaznih hromosoma, aberacije manje od 5–10 Mb ne mogu se otkriti korištenjem konvencionalnog CGH-a.&lt;ref name=&quot;Forozan,Karhu,Kononen,Kallioniemi,Kallioniemi&quot;/&gt;
Za otkrivanje takvih abnormalnosti potrebna je tehnika visoke rezolucije.
Niz CGH-a prevazilazi mnoga od ovih ograničenja. Nizni CGH-a karakterizira visoka rezolucija, njegova glavna prednost u odnosu na konvencionalni CGH. Standardna rezolucija varira između 1–5 Mb, ali se može povećati do približno 40 kb, dopunjavanjem niza dodatnim klonovima. Međutim, kao i kod konvencionalnog CGH, glavni nedostatak niznog CGH je njegova nemogućnost detekcije aberacija koje ne rezultiraju promjenama broja kopija i ograničena je u svojoj sposobnosti detekcije mozaicizma.&lt;ref name=&quot;Oostlander,Meijer,Ylstra&quot;/&gt; Nivo mozaicizma koji se može detektovati zavisi od osjetljivosti i prostorne rezolucije klonova. Do sada preuređenja bila su prisutna u približno 50% ćelija granica detekcije. Za detekciju takvih abnormalnosti, i dalje se moraju koristiti druge tehnike, kao što su SKY (spektralna [[kariotip]]izacija) ili [[FISH]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Shaw CJ, Stankiewicz P, Bien-Willner G, Bello SC, Shaw CA, Carrera M, Perez Jurado L, Estivill X, Lupski JR | year = 2004 | title = Small marker chromosomes in two patients with segmental aneusomy for proximal 17p | journal = Hum Genet | volume = 115 | issue = 1| pages = 1–7 | pmid = 15098121 | doi = 10.1007/s00439-004-1119-5 | s2cid = 1093845 }}&lt;/ref&gt;
 
==Također pogledajte==
* [[Citogenetika]]
* [[Virtuelni kariotip]]
 
==Reference==
{{refspisak}}
 
==Vanjski linkovi==
* [https://20130102034741/http://www.athenadiagnostics.com/CMA Virtual Grand Rounds: &quot;Differentiating Microarray Technologies and Related Clinical Implications&quot; by Arthur Beaudet, MD]
* [https://web/20180730082037/http://arraymap.org/ arrayMap repository]: Continuously expanded collection cancer genome array datasets, with per-array and aggregated data visualisation (ca. 64'000 arrays, September 2014).
* The former [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/entrez/query.fcgi?db=cancerchromosomes NCBI's Cancer Chromosomes]{{dead link|date=July 2025|bot=medic}}{{cbignore|bot=medic}} resource has been discontinued.
 
[[Kategorija: Molekularna genetika]]
[[Kategorija: Genetički testovi]]
[[Kategorija: Citogenetika]]
[[Kategorija: Komparativna biologija]]</text>
      <sha1>q8bzad0nfonw3mbqnv91gcca11iqwkq</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3917715</id>
      <parentid>3917713</parentid>
      <timestamp>2026-08-12T11:07:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bombashluk</username>
        <id>184635</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3917715</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="42071" sha1="3krcq1zix2gvafhwnppri3scz8i60e3" xml:space="preserve">[[Slika:Comparative genomic hybridization.svg|thumb|300px|Princip komparativne genomske hibridizacije]]
'''Komparativna genomska hibridizacija''' ('''CGH''') jeste molekularna [[citogenetika|citogenetička]] metoda za analizu [[varijacija broja kopija]] (CNV) u odnosu na nivo [[ploidija|ploidije]] u [[DNK]] testnog [[uzorak|uzorka]] u poređenju sa referentnim uzorkom, bez potrebe za kultivisanjem ćelija. Cilj ove tehnike je brzo i efikasno poređenje dva uzorka [[genomska DNK|genomske DNK]] koja potiču iz dva izvora, koji su najčešće blisko povezani, jer se sumnja da sadrže razlike u smislu dobitaka ili gubitaka cijelih [[hromosom]]a ili [[hromosomska regija|subhromosomskim regijama]] (dijela cijelog hromosoma). Ova tehnika je prvobitno razvijena za procjenu razlika između [[hromosomska garnitura|hromosomskih komplementa]] solidnog tumora i normalnog tkiva,&lt;ref name=&quot;Kallioniemi,Kallioniemi,Sudar,Rutovitz,Gray,Waldman,Pinkel&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Kallioniemi A, Kallioniemi OP, Sudar DA, Rutovitz D, Gray JW, Waldman F, Pinkel D | year = 1992 | title = Comparative genomic hybridization for molecular cytogenetic analysis of solid tumors | journal = Science | volume = 258 | issue = 5083| pages = 818–821 | doi=10.1126/science.1359641| pmid = 1359641 | bibcode = 1992Sci...258..818K }}&lt;/ref&gt; i ima poboljšanu rezoluciju od 5–10 [[megabaza]] u poređenju s tradicionalnijim tehnikama citogenetičke analize [[G-bojenje|giemsa trake]] i [[fluorescentna in situ hibridizacija]] (FISH) koje su ograničene rezolucijom korištenog mikroskopa.&lt;ref name=&quot;Strachan&quot;&gt;Strachan T, Read AP (2010) Human Molecular Genetics: Garland Science.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Weiss,Hermsen,Meijer,VanGrieken,Baak,Kuipers,VanDiest&quot;&gt;Weiss M, Hermsen M, Meijer G, Van Grieken N, Baak J, Kuipers E, Van Diest P (1999) Comparative genomic hybridization. Molecular Pathology 52:243–251.&lt;/ref&gt;
Ovo se postiže korištenjem kompetitivne [[FISH|fluorescentne in situ hibridizacije]]. Ukratko, ovo uključuje izolaciju DNK iz dva izvora koji se porede, najčešće testnog i referentnog izvora, nezavisno označavanje svakog uzorka DNK sa fluoroforima (fluorescentnim molekulama) različitih boja (obično crvene i zelene), denaturaciju DNK tako da bude jednolančana i hibridizaciju [[nukleinske kiseline| nukleinskih kiselina]] dva rezultirajuća uzorka u omjeru 1:1 prema normalnom metafaznom rasporedu hromosoma, na koji će se označeni uzorci DNK vezati na svom [[gebski lokus|lokusu]] porijekla. Korištenjem fluorescentnog mikroskopa i [[računar]]skog [[softver]]a, različito obojeni fluorescentni signali se zatim porede duž svakog hromosoma radi identifikacije hromosomskih razlika između dva izvora. Veći intenzitet boje testnog uzorka u specifičnoj regiji hromosoma ukazuje na dobitak materijala te regije u odgovarajućem izvornom uzorku, dok veći intenzitet boje referentnog uzorka ukazuje na gubitak materijala u testnom uzorku u toj specifičnoj regiji. Neutralna boja (žuta kada su fluoroforne oznake crvene i zelene) ukazuje na to da nema razlike između dva uzorka na toj lokaciji.&lt;ref name=&quot;Strachan&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Weiss,Hermsen,Meijer,VanGrieken,Baak,Kuipers,VanDiest&quot;/&gt;
CGH može otkriti samo neuravnotežene [[hromosomska mutacija|hromosomske abnormalnosti]]. To je zato što uravnotežene hromosomske abnormalnosti poput hromosomskih translokacija, inverzija ili prstenastih hromosoma ne utiču na broj kopija, što se detektuje CGH tehnologijama. Međutim, CGH omogućava istraživanje svih 46 ljudskih hromosoma u jednom testu i otkrivanje [[delecija (genetika)|delecija]] i [[duplikacija (genetika)|duplikacija]], čak i na mikroskopskoj skali, što može dovesti do identifikacije [[kandidatski gen|kandidatskih gena]] koji će se dalje istraživati drugim citološkim tehnikama.&lt;ref name=&quot;Strachan&quot;/&gt;
 
Korištenjem DNK [[mikročip]]ova u kombinaciji s CGH tehnikama, razvijen je specifičniji oblik CGH sekvence (aCGH), koji omogućava mjerenje CNV, [[genski lokus|lokus]] po lokus, s povećanom rezolucijom i do 100 kilobaza.&lt;ref name=&quot;Pinkel,Albertson&quot;&gt;Pinkel D, Albertson DG (2005) Comparative genomic hybridization. Annu Rev Genom Hum Genet 6:331–354.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;deRavel,Devriendt,Fryns,Vermeesch&quot;&gt;de Ravel TJ, Devriendt K, Fryns J-P, Vermeesch JR (2007) What's new in karyotyping? The move towards array comparative genomic hybridization (CGH). European Journal of Pediatrics 166:637–643.&lt;/ref&gt; Ova poboljšana tehnika omogućava otkrivanje etiologije poznatih i nepoznatih stanja.
 
==Historija==
Motivacija za razvoj CGH proizašla je iz činjenice da su dostupni oblici citogenetičke analize u to vrijeme ([[giemsa trakanje]] i [[fluorescentna in situ hibridizacija|FISH]]) bili ograničeni u svojoj potencijalnoj rezoluciji [[mikroskop]]ima potrebnim za interpretaciju rezultata koje su pružali. Nadalje, interpretacija [[giemsa boja|giemsa bendova]] može biti dvosmislena i stoga ima smanjenu pouzdanost, a obje tehnike zahtijevaju velike utroške rada što ograničava [[lokus (genetika)|lokuse]] koji se mogu ispitati.&lt;ref name=&quot;Pinkel,Albertson&quot;/&gt;
Prvi izvještaj o CGH analizi dali su Kallioniemi i kolege 1992. godine na Univerzitetu Kalifornije u San Franciscu, koji su koristili CGH u analizi solidnih tumora. To su postigli direktnom primjenom tehnike i na ćelijske linije [[rak dojke| raka dojke]] i na primarne tumore mokraćne bešike kako bi utvrdili kompletan broj kopija ćelijskih [[kariotip]]ova. Uspjeli su identificirati 16 različitih regija amplifikacije, od kojih su mnoge bile nova otkrića.&lt;ref name=&quot;Kallioniemi,Kallioniemi,Sudar,Rutovitz,Gray,Waldman,Pinkel&quot;/&gt;
Ubrzo nakon toga, 1993. godine, du Manoir i saradnici su izvijestili o praktično istoj metodologiji. Autori su obojili niz pojedinačnih ljudskih hromosoma iz DNK biblioteke sa dva različita fluorofora u različitim omjerima kako bi testirali tehniku, a također su primijenili CGH na genomsku DNK pacijenata oboljelih od [[Downov sindrom|Downovog sindroma]] ili prolimfocitne leukemije [[T-ćelija]], kao i na ćelije ćelijske linije papilarnog karcinoma bubrega. Zaključeno je da su dobijeni omjeri fluorescencije tačni i da su razlike između genomske DNK iz različitih tipova ćelija uočljive, te da je stoga CGH veoma koristan alat za citogenetičku analizu.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = du Manoir S, Speicher MR, Joos S, Schröck E, Popp S, Döhner H, Kovacs G, Robert-Nicoud M, Lichter P, Cremer T | year = 1993 | title = Detection of complete and partial chromosome gains and losses by comparative genomic in situ hybridization | url = http://nbn-resolving.de/urn:nbn:de:bvb:19-epub-9288-3| journal = Human Genetics | volume = 90 | issue = 6| pages = 590–610 | doi=10.1007/bf00202476| pmid = 8444465 | s2cid = 21440368 }}&lt;/ref&gt;
U početku je široka upotreba CGH tehnologije bila otežana, jer protokoli nisu bili ujednačeni i stoga su se javljale nedosljednosti, posebno zbog nesigurnosti u interpretaciji podataka.&lt;ref name=&quot;Weiss,Hermsen,Meijer,VanGrieken,Baak,Kuipers,VanDiest&quot;/&gt; Međutim, 1994. godine objavljen je pregledni rad koji je detaljno opisao lahko razumljiv protokol.&lt;ref&gt;Kallioniemi OP, Kallioniemi A, Piper J, Isola J, Waldman FM, Gray JW, Pinkel D (1994) Optimizing comparative genomic hybridization for analysis of DNA sequence copy number changes in solid tumors. Genes, Chromosomes and Cancer 10:231–243.&lt;/ref&gt; i softver za analizu slike je postao komercijalno dostupan, što je omogućilo korištenje CGH širom svijeta.&lt;ref name=&quot;Weiss,Hermsen,Meijer,VanGrieken,Baak,Kuipers,VanDiest&quot;/&gt;
Kako su nove tehnike poput mikrodisekcije i [[degeneracija (biologija)|degenerirani]] [[oligonukleotid]] pripremljene [[PCR|lančana polimerazna reakcija]] (DOP-PCR) postale dostupne za generiranje DNK produkata, bilo je moguće primijeniti koncept CGH na manje hromosomske abnormalnosti, te je time poboljšana rezolucija CGH.&lt;ref name=&quot;Weiss,Hermsen,Meijer,VanGrieken,Baak,Kuipers,VanDiest&quot; /&gt;
Implementaciju sekvence CGH, gdje se koriste [[DNK-mikročip]]ovi, umjesto tradicionalne pripreme metafaznih hromosoma, pionirski su započeli Solinas-Tolodo et al. 1997. godine koristeći tumorske ćelije.&lt;ref&gt;Solinas-Toldo S, Lampel S, Stilgenbauer S, Nickolenko J, Benner A, Döhner H, Cremer T, Lichter P (1997) Matrix-based comparative genomic hybridization: biochips to screen for genomic imbalances. Genes, Chromosomes and Cancer 20:399–407.&lt;/ref&gt; i Pinkel et al. u 1998 upotrebom ćelija [[rak dojke|raka dojke]].&lt;ref&gt;Pinkel D, Segraves R, Sudar D, Clark S, Poole I, Kowbel D, Collins C, Kuo W-L, Chen C, Zhai Y (1998) High resolution analysis of DNA copy number variation using comparative genomic hybridization to microarrays. Nature genetics 20:207–211.&lt;/ref&gt; Ovo je omogućeno zahvaljujući [[Projekat ljudskog genoma|Projektu ljudskog genoma]] koji je generirao biblioteku kloniranih fragmenata DNK sa poznatim lokacijama u ljudskom [[genom]]u, pri čemu su ovi fragmenti korišteni kao [[hibridizacijska sonda|sonde]] na DNK-mikročipu.&lt;ref name=&quot;Marquis-Nicholson,Aftimos,Hayes,George,Love&quot;&gt;Marquis-Nicholson R, Aftimos S, Hayes I, George A, Love DR (2010) Array comparative genomic hybridization: a new tool in the diagnostic genetic armoury. NZ Med J 123:50–61.&lt;/ref&gt; Sada se sonde različitog porijekla, kao što su [[cDNK]], genomski [[PCR]] produkti i [[bakterijski vještački hromosom]]i (BAC), mogu koristiti na DNK-mikročipovima koji mogu sadržavati do dva miliona sondi.&lt;ref name=&quot;Marquis-Nicholson,Aftimos,Hayes,George,Love&quot;/&gt; Nizni CGH je automatiziran, omogućava veću rezoluciju (do 100 kb) od tradicionalnog CGH jer su probe daleko manje od metafaznih preparata, zahtijeva manje količine [[DNK]], može se ciljati na specifične hromosomske regije ako je potrebno i naručuje se te se stoga brže analizira, što ga čini daleko prilagodljivijim dijagnostičkoj upotrebi.&lt;ref name=&quot;Marquis-Nicholson,Aftimos,Hayes,George,Love&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Inazawa J, Inoue J, Imoto I | year = 2004 | title = Comparative genomic hybridization (CGH)-arrays pave the way for identification of novel cancer-related genes | journal = Cancer Science | volume = 95 | issue = 7| pages = 559–563 | doi=10.1111/j.1349-7006.2004.tb02486.x| pmid = 15245590 | s2cid = 33315320 | doi-access = free | pmc = 11158872 }}&lt;/ref&gt;
[[Slika:CGH schema.jpg|right|thumb| Slika 1. Shema CGH protokola]]
==Osnovne metode==
===Priprema metafaznog preparata===
DNK na preparatu je referentni uzorak i stoga se dobija od [[kariotip]]ski normalnog muškarca ili žene, iako je poželjno koristiti žensku DNK, jer one posjeduju dva [[hromosom X|hromosoma X]], koji sadrže daleko više genetičkih informacija od muškog [[hromosom Y|hromosoma Y]]. Koriste se fitohemaglutininom stimulisani limfociti periferne krvi. 1 mL [[heparin]]izirane krvi se dodaje u 10 ml podloge za kulturu i inkubira 72 sata na 37°C u atmosferi od 5% CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;. Dodaje se [[kolhicin]], da bi se ćelije zaustavile u mitozi; ćelije se zatim sakupljaju i tretiraju hipotoničnim [[kalij-hlorid]]om i fiksiraju u 3:1 [[metanol]]/[[sirćetna kiselina|sirćetnoj kiselini]].&lt;ref name=&quot;Weiss,Hermsen,Meijer,VanGrieken,Baak,Kuipers,VanDiest&quot;/&gt;
Jednu kap ćelijske suspenzije zatim treba kapnuti na pločicu očišćenu [[etanol]]om sa udaljenosti od oko 30 cm, optimalno na sobnoj temperaturi i vlažnosti od 60–70%. Pločice treba procijeniti vizualizacijom pomoću fazno-kontrastnog mikroskopa, pri čemu treba uočiti minimalnu [[citoplazma| citoplazmu]], a [[hromosom]]i ne smiju se preklapati; dugi su 400–550 traka bez odvojenih [[hromatida]] i na kraju trebaju izgledati tamno, a ne sjajno. Pločice zatim treba sušiti na zraku preko noći na sobnoj temperaturi, a svako daljnje skladištenje treba biti u grupama od četiri na –20°C sa [[silicij-dioksid]]nim kuglicama ili [[dušik]]om prisutnim radi održavanja suhoće. Treba testirati različite donore jer hibridizacija može biti varijabilna. Mogu se koristiti komercijalno dostupne pločice, ali ih uvijek treba prvo testirati.&lt;ref name=&quot;Weiss,Hermsen,Meijer,VanGrieken,Baak,Kuipers,VanDiest&quot;/&gt;
 
===Izolacija DNK iz testnog tkiva i referentnog tkiva===
Standardna [[fenolna ekstrakcija]] koristi se za dobijanje DNK iz testnog ili referentnog ([[kariotip]]ski normalne osobe) tkiva, što uključuje kombinaciju [[Tris]]-[[etilendiamintetrasirćetna kiselina| etilendiamintetrasirćetne kiseline]] i [[fenol]]a sa [[vodeni rastvor|vodenim rastvorom]] DNK u jednakim količinama. Nakon toga slijedi odvajanje miješanjem i centrifugiranjem, nakon čega se sloj [[vodeni rastvor|vodenog]] uklanja i dalje tretira pomoću [[dietil-eter|etera]] i konačno se koristi [[etanolno taloženje]] za koncentriranje DNK.&lt;ref name=&quot;Weiss,Hermsen,Meijer,VanGrieken,Baak,Kuipers,VanDiest&quot; /&gt;
Može se završiti korištenjem komercijalno dostupnih kompleta za izolaciju DNK koji se zasnivaju na [[Afinitetna hromatografija|afinitetnim kolonama]].&lt;ref name=&quot;Weiss,Hermsen,Meijer,VanGrieken,Baak,Kuipers,VanDiest&quot; /&gt;
Poželjno je da se DNK ekstrahuje iz svježeg ili smrznutog tkiva jer će to biti najvišeg kvaliteta, iako je sada moguće koristiti arhivski materijal koji je fiksiran [[formalin]]om ili ugrađen u [[parafin]], pod uslovom da se slijede odgovarajuće procedure. Oko 0,5–1 μg DNK dovoljno je za CGH eksperiment, iako se, ako se ne dobije željena količina, može primijeniti DOP-PCR za amplifikaciju DNK; međutim u ovom slučaju je važno primijeniti DOP-[[PCR]] i na testne i na referentne uzorke DNK, kako bi se poboljšala pouzdanost.&lt;ref name=&quot;Weiss,Hermsen,Meijer,VanGrieken,Baak,Kuipers,VanDiest&quot;/&gt;
 
===Označavanje DNK===
Za označavanje DNK koristi se [[Nickova translacija]] i uključuje rezanje DNK i zamjenu nukleotida označenih fluoroforima (direktno označavanje) ili [[biotin]]om ili oksigeninom, kako bi se kasnije dodala fluoroforom konjugirana [[Antitelo|antitijela]] (indirektno označavanje). Zatim je važno provjeriti dužine fragmenata i testne i referentne DNK pomoću [[gel-elektroforeza|gel-elektroforeze]], jer bi trebale biti u rasponu od 500kb–1500 kb za optimalnu hibridizaciju.&lt;ref name=&quot;Weiss,Hermsen,Meijer,VanGrieken,Baak,Kuipers,VanDiest&quot;/&gt;
 
===Blokiranje===
Neobilježena Cot-1 DNK kompanije Life Technologies Corporation (placentna DNK obogaćena repetitivnim sekvencama dužine 50 bp –100 bp) dodaje se kako bi se blokirale normalne repetitivne sekvence DNK, posebno na [[centromera]]ma i [[telomera]]ma, jer ove sekvence, ako se detektuju, mogu smanjiti omjer fluorescencije i uzrokovati da dobici ili gubici izbjegnu detekciju.&lt;ref name=&quot;Weiss,Hermsen,Meijer,VanGrieken,Baak,Kuipers,VanDiest&quot;/&gt;
===Hibridizacija===
Pomiješa se 8–12 μl obilježene testne i obilježene referentne DNK i doda se 40 μg Cot-1 DNK, a zatim se taloži i potom rastvara u 6 μl hibridizacijske smjese, koja sadrži 50% formamida za smanjenje temperature topljenja DNK i 10% dekstran-sulfata za povećanje efektivne koncentracije probe u fiziološkom rastvoru [[natrij-citrat]]a (SSC) pri pH od 7,0.&lt;ref name=&quot;Weiss,Hermsen,Meijer,VanGrieken,Baak,Kuipers,VanDiest&quot; /&gt;
 
[[Denaturacija (biohemija)|Denaturacija]] pločice i proba se provodi odvojeno. Pločica se uranja u 70% formamid/2xSSC tokom 5–10 minuta na 72°C, dok se probe denaturiraju uranjanjem u vodenu kupku na 80°C, tokom 10 minuta i odmah se dodaju u preparat metafazne pločice. Ova reakcija se zatim prekriva pokrovnim stakalcem i ostavlja dva do četiri dana u vlažnoj komori na 40°C.&lt;ref name=&quot;Weiss,Hermsen,Meijer,VanGrieken,Baak,Kuipers,VanDiest&quot;/&gt;
Pokrivno stakalce se zatim uklanja i primjenjuju se 5-minutna ispiranja, tri puta koristeći 2xSSC na sobnoj temperaturi, jedno na 45°C sa 0,1xSSC i jedno koristeći TNT na sobnoj temperaturi. Reakcija se zatim preinkubira 10 minuta, a zatim slijedi 60-minutna inkubacija na 37°C, još tri 5-minutna ispiranja sa TNT-om, a zatim jedno sa 2xSSC na sobnoj temperaturi. Zatim se preparat suši [[etanol]]om u seriji od 70%/96%/100% prije kontrastnog bojenja sa DAPI (0,35 μg/ml) radi identifikacije [[hromosom]]a i zatvaranja pokrovnim stakalcem.&lt;ref name=&quot;Weiss,Hermsen,Meijer,VanGrieken,Baak,Kuipers,VanDiest&quot;/&gt;
===Vizualizacija i snimanje fluorescencije===
Za vizualizaciju je potreban [[fluorescentni mikroskop]] sa odgovarajućim filterima za [[DAPI]] bojenje, kao i dva korištena fluorofora, a ovi filteri bi također trebali minimizirati preslušavanje između fluorofora, kao što su uskopojasni filteri. Mikroskop mora osigurati ujednačeno osvjetljenje bez [[dijatonska i hromatska boja|hromatskih]] varijacija, biti odgovarajuće poravnat i imati &quot;planarni&quot; tip objektiva koji je apohromatski i daje uvećanje od x63 ili x100.&lt;ref name=&quot;Weiss,Hermsen,Meijer,VanGrieken,Baak,Kuipers,VanDiest&quot;/&gt;
Slika treba biti snimljena kamerom sa prostornom rezolucijom od najmanje 0,1 μm na nivou uzorka i dati sliku od najmanje 600x600 piksela. Kamera također mora biti u stanju integrirati sliku najmanje 5–10 sekundi, s minimalnom fotometrijskom rezolucijom od 8 bita.&lt;ref name=&quot;Weiss,Hermsen,Meijer,VanGrieken,Baak,Kuipers,VanDiest&quot;/&gt;
Namjenski CGH [[softver]] komercijalno je dostupan za korak obrade slike i potreban je za oduzimanje pozadinske buke, uklanjanje i segmentaciju materijala koji nisu hromosomskog porijekla, [[Normalizacija (statistika)|normalizaciju]] omjera fluorescencije, provođenje interaktivnog [[kariotip]]iziranja i skaliranje hromosoma na standardnu dužinu. &quot;Kariotip relativnog broja kopija&quot;, koji predstavlja hromosomska područja delecija ili amplifikacija, generira se usrednjavanjem omjera niza visokokvalitetnih metafaza i njihovim prikazivanjem duž ideigrama, dijagrama koji identificira hromosome na osnovu obrazaca traka. Interpretacija profila omjera provodi se korištenjem fiksnih ili statističkih pragova ([[interval pouzdanosti|intervali pouzdanosti]]). Prilikom korištenja intervala pouzdanosti, dobici ili gubici se identificiraju kada 95% omjera fluorescencije ne sadrži 1,0.&lt;ref name=&quot;Weiss,Hermsen,Meijer,VanGrieken,Baak,Kuipers,VanDiest&quot;/&gt;
 
=== Dodatne napomene ===
Potrebno je voditi računa da se izbjegne kontaminacija bilo kojeg koraka koji uključuje DNK, posebno s testnom DNK, jer će kontaminacija uzorka normalnom DNK iskriviti rezultate bliže 1,0, tako da abnormalnosti mogu proći neotkrivene. [[FISH]], [[PCR|lančana polimerazna reakcija]] (PCR) i [[protočna citometrija]] eksperimenti su koji mogu se koristiti za potvrdu rezultata.&lt;ref name=&quot;Pinkel,Albertson&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Evangelidou,Alexandrou,Moutafi,Ioannides,Antonios,Koumbaris,Kallikas,Velissariou,Sismani,Patsalis&quot;&gt;Evangelidou P, Alexandrou A, Moutafi M, Ioannides M, Antoniou P, Koumbaris G, Kallikas I, Velissariou V, Sismani C, Patsalis PC (2013) Implementation of High Resolution Whole Genome Array CGH in the Prenatal Clinical Setting: Advantages, Challenges, and Review of the Literature. BioMed Research International 2013.&lt;/ref&gt;
 
==Komparativna genomska hibridizacija sekvenci==
{{glavni| Komparativna genomska hibridizacija sekvenci}}
Komparativna genomska hibridizacija sekvenci (također komparativna genomska hibridizacija zasnovana na mikronizovima, matrična CGH, niz CGH, aCGH) je molekularna [[citogenetika|citogenetička]] tehnika za detekciju hromosomskih [[varijacija broja kopija|promjena broja kopija]] na nivou cijelog genoma i visoke rezolucije.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Pinkel D, Albertson DG | year = 2005 | title = Array comparative genomic hybridization and its applications in cancer | journal = Nat Genet | volume = 37 | issue = 6s| pages = 11–17 | doi=10.1038/ng1569| pmid = 15920524 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Niz CGH upoređuje genom pacijenta sa referentnim [[genom]]om i identifikuje razlike između dva genoma, te na taj način locira regije genetičke neravnoteže kod pacijenta, koristeći iste principe kompetitivne [[FISH|fluorescentne ''in situ'' hibridizacije]] kao i tradicionalni CGH.
Uvođenjem CGH-niza, glavno ograničenje konvencionalnog CGH, niska rezolucija, je prevaziđeno. U CGH-nizu, metafazni hromosomi zamjenjuju se molekularnim kloniranjem kloniranih DNK fragmenta (+100–200 kb) čija je tačna lokacija na hromosomu poznata. Ovo omogućava detaljniju detekciju abnormalnosti hromosoma i, štaviše, omogućava direktno mapiranje promjena na genomsku sekvencu.&lt;ref name=&quot;Oostlander,Meijer,Ylstra&quot;&gt;Oostlander AE, Meijer GA, Ylstra B (2004) Microarray-based comparative genomic hybridization and its applications in human genetics. Clin Genet 66:488–495.&lt;/ref&gt;
Niz CGH pokazao se kao specifična, osjetljiva, brza i visokopropusna tehnika, sa značajnim prednostima u poređenju sa drugim metodama koje se koriste za analizu promjena broja kopija DNK, što je čini pogodnijom za dijagnostičke primjene. Korištenjem ove metode mogu se detektovati promjene broja kopija na nivou od 5–10 kilobaza DNK sekvenci.&lt;ref&gt;{{cite journal|vauthors=Ren H, Francis W, Boys A, Chueh AC, Wong N, La P, Wong LH, Ryan J, Slater HR, Choo KH |title=BAC-based PCR fragment microarray: high-resolution detection of chromosomal deletion and duplication breakpoints |journal=Human Mutation |pmid=15832308 |doi=10.1002/humu.20164 |volume=25 |issue=5 |date=May 2005 |pages=476–82|s2cid=28030180 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Od 2006., čak su i [[visokorezolucijski CGH]] ([[HR-CGH]]) nizovi tačni u detekciji [[strukturna varijacija|strukturnih varijacija]] (SV) pri rezoluciji od 200 [[bazni par|bp]].&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Urban AE, Korbel JO, Selzer R, Richmond T, Hacker A, Popescu GV, Cubells JF, Green R, Emanuel BS, Gerstein MB, Weissman SM, Snyder M |title=High-resolution mapping of DNA copy alterations in human chromosome 22 using high-density tiling oligonucleotide arrays |journal=Proc Natl Acad Sci U S A |date=21 March 2006 |volume=103 |issue=12 |pages=4534–4539 |pmid=16537408 |pmc=1450206 |doi=10.1073/pnas.0511340103|bibcode=2006PNAS..103.4534U |doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Ova metoda omogućava identifikaciju novih rekurentnih promjena hromosoma kao što su [[mikrodelecija|mikrodelecije]] i [[duplikacija (genetika)|duplikacije]] kod ljudi, kao što su rak i urođene magane, uzrokovane [[hromosomska mutacija|aberacijama hromosoma]]. 
[[Slika:Array-CGH protocol.svg|right|thumb|Slika 2: Protokol  Niza-CGH]]
 
===Metoda===
Niz CGH se zasniva na istom principu kao i konvencionalni CGH. U obje tehnike, DNK iz referentnog (ili kontrolnog) uzorka i DNK iz testnog (ili pacijentovog) uzorka različito se označavaju s dva različita fluorofora i koriste kao [[hibridizacijska sonda|sonde]] koje se kompetitivno kohibridiziraju na [[nukleinske kiseline|nukleinskokiselinske]] mete. U konvencionalnom CGH, meta je referentno metafazno širenje. U niz CGH, ove mete mogu biti genomski fragmenti klonirani u različitim vektorima (kao što su [[bakterijski vještački hromosom|BAC]] ili [[plazmid]]i), [[komplementarna DNK|cDNK]] ili [[oligonukleotid]]i.&lt;ref name=&quot;Bejjani,Shaffer&quot;&gt;Bejjani BA, Shaffer LG (2006) Applications of array-based comparative genomic hybridization to clinical diagnostics. J Mol Diagn 8:528–533.&lt;/ref&gt;
Slika 2.&lt;ref name=&quot;Oostlander,Meijer,Ylstra&quot;/&gt; shematski je prikaz niz CGH tehnike. DNK iz uzorka koji se testira označen je crvenim fluoroforom ([[cijanin]] 5), a referentni uzorak DNK označen je zelenim fluoroforom (cijanin 3). Jednake količine dva uzorka DNK se miješaju i kohibridiziraju u DNK mikroniz od nekoliko hiljada ravnomjerno raspoređenih kloniranih fragmenata DNK ili [[oligonukleotid]]a, koji su uočeni u tri primjerka na nizu. Nakon hibridizacije, koriste se digitalni sistemi za snimanje i kvantificiranje relativnih intenziteta fluorescencije svakog od hibridiziranih fluorofora.&lt;ref name=&quot;Bejjani,Shaffer&quot;/&gt; Rezultirajući omjer intenziteta [[fluorescencija|fluorescencije]] proporcionalan je omjeru broja kopija DNK sekvenci u testnom i referentnom genomu. Ako su intenziteti fluorokroma jednaki na jednoj sondi, ova regija pacijentovog genoma se tumači kao da ima jednaku količinu DNK u testnom i referentnom uzorku; ako postoji promijenjeni odnos Cy3:Cy5, to ukazuje na gubitak ili dobitak pacijentove DNK u toj specifičnoj genomskoj regiji.&lt;ref&gt;Shinawi M, Cheung SW (2008) The niz CGH and its clinical applications. Drug Discovery Today 13:760–769.&lt;/ref&gt;
 
==Tehnološki pristupi niznoj CGH===
[[Slika:Array comparative genomic hybridization.svg|thumb| Princip nizne genomske hibridizacije]]
[[Slika:ACGH profile of the IMR32 neuroblastoma cell line.svg|right|thumb| ACGH profil ćelijske linije neuroblastoma IMR32]]
Niz CGH je implementiran korištenjem širokog spektra tehnika. Stoga, neke od prednosti i ograničenja niz CGH zavise od odabrane tehnike.
Početni pristupi koji su korišteni bili su nizovi proizvedeni iz klonova genomske DNK s velikim umetcima, kao što su [[bakterijski vještački hromosom|BAC]]. Upotreba BAC-ova pruža dovoljno intenzivne signale za detekciju promjena u jednoj kopiji i za precizno lociranje granica aberacija. Međutim, početni prinosi DNK izoliranih BAC klonova su niski i neophodne su tehnike amplifikacije DNK. Ove tehnike uključuju [[kovalentna veza|ligacijom]]-posredovanu [[PCR|lančanu polimeraznu reakciju]] (PCR), PCR degeneriranih [[prajmer]]a, korištenjem jednog ili više setova prajmera i [[amplifikacija kotrljajućim krugom|amplifikaciju kotrljajućim krugom]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Fiegler H, Carr P, Douglas EJ, Burford DC, Hunt S, Scott CE, Smith J, Vetrie D, Gorman P, Tomlinson IP, Carter NP | year = 2003 | title = DNA micronizs for comparative genomic hybridization based on DOP-PCR amplification of BAC and PAC clones | journal = Genes Chromosomes Cancer | volume = 36 | issue = 4| pages = 361–374 | doi=10.1002/gcc.10155| pmid = 12619160 | s2cid = 6929961 }}&lt;/ref&gt; Nizovi mogu se također konstruirati korištenjem [[cDNK]]. Ovi nizovi trenutno daju visoku prostornu rezoluciju, ali je broj cDNK ograničen genima koji su kodirani na hromosomima, a njihova osjetljivost je niska zbog unakrsne hibridizacije.&lt;ref name=&quot;Oostlander,Meijer,Ylstra&quot; /&gt; This results in the inability to detect single copy changes on a genome wide scale.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Pollack JR, Perou CM, Alizadeh AA, Eisen MB, Pergamenschikov A, Williams CF, Jeffrey SS, Botstein D, Brown PO | year = 1999 | title = Genome-wide analysis of DNA copy number changes using cDNA micronizs | doi = 10.1038/12640 | pmid = 10471496 | journal = Nat Genet | volume = 23 | issue = 1| pages = 41–46 | s2cid = 997032 }}&lt;/ref&gt; Najnoviji pristup je uočavanje nizova pomoću kratkih [[oligonukleotid]]a. Količina oligonukleotida je gotovo beskonačna, a obrada je brza, isplativa i jednostavna. Iako oligonukleotidi nemaju osjetljivost za detekciju promjena pojedinačnih kopija, usrednjavanje omjera oligonukleotida koji se mapiraju jedan pored drugog na hromosomu može kompenzirati smanjenu osjetljivost.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Carvalho B, Ouwerkerk E, Meijer GA, Ylstra B | year = 2004 | title = High resolution microarray comparative genomic hybridization analysis using spotted oligonucleotides | journal = J Clin Pathol | volume = 57 | issue = 6| pages = 644–646 | doi=10.1136/jcp.2003.013029| pmid = 15166273 | pmc = 1770328 }}&lt;/ref&gt; Također je moguće koristiti nizove koji imaju preklapajuće sonde tako da se mogu otkriti specifične tačke prekida.
===Pristupi dizajnu===
 
Postoje dva pristupa dizajnu mikronizova za CGH primjene: cijeli genom i ciljani.
Nizovi cijelog genoma dizajnirani su da pokriju cijeli ljudski genom. Često uključuju klonove koji pružaju opsežnu pokrivenost cijelog genoma; i nizove koji imaju kontinuiranu pokrivenost, unutar granica genoma. Nizovi cijelog genoma konstruirani su uglavnom za istraživačke primjene i dokazali su svoju izvanrednu vrijednost u otkrivanju gena. Također su vrlo vrijedni u skriningu genoma za dobitke i gubitke DNK s neviđenom rezolucijom.&lt;ref name=&quot;Bejjani,Shaffer&quot; /&gt;
Ciljani nizovi [[dizajn]]irani su za određenu regiju(e) genoma u svrhu procjene tog ciljanog segmenta. Mogu biti dizajnirani za proučavanje određenog hromosoma ili hromosomskog segmenta ili za identifikaciju i procjenu specifičnih abnormalnosti doziranja DNK kod osoba sa sumnjom na sindrome mikrodelecije ili subtelomerne preuređenja. Ključni cilj ciljanog mikročipa u medicinskoj praksi je pružanje klinički korisnih rezultata za dijagnozu, [[genetičko savjetovanje]], prognozu i kliničko liječenje neuravnoteženih citogenetičkih abnormalnosti.&lt;ref name=&quot;Bejjani,Shaffer&quot; /&gt;
==Primjene==
===Konvencionalne===
Konvencionalni CGH koristi se uglavnom za identifikaciju hromosomskih regija koje se ponavljano gube ili dobijaju u tumorima, kao i za dijagnozu i prognozu [[kancer|raka]].&lt;ref&gt;Weiss MM, Kuipers EJ, Meuwissen SG, van Diest PJ, Meijer GA (2003) Comparative genomic hybridization as a supportive tool in diagnostic pathology. J Clin Pathol 56:522–527.&lt;/ref&gt; Ovaj pristup se također može koristiti za proučavanje [[hromosomska aberacija|hromosomskih aberacija]] u [[fetus]]nim i [[neonatus]]nim genomima. Nadalje, konvencionalni CGH se može koristiti u otkrivanju hromosomskih abnormalnosti i pokazao se efikasnim u dijagnosticiranju složenih abnormalnosti povezanih s ljudskim genetičkim poremećajima.&lt;ref name=&quot;Oostlander,Meijer,Ylstra&quot;/&gt;
====U istraživanju raka====
CGH podaci iz nekoliko studija istog tipa tumora pokazuju konzistentne obrasce neslučajnih genetičkih aberacija.&lt;ref name=&quot;Forozan,Karhu,Kononen,Kallioniemi,Kallioniemi&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Forozan F, Karhu R, Kononen J, Kallioniemi A, Kallioniemi OP | year = 1997 | title = Genome screening by comparative genomic hybridization | journal = Trends Genet | volume = 13 | issue = 10| pages = 405–409 | doi=10.1016/s0168-9525(97)01244-4| pmid = 9351342 }}&lt;/ref&gt; Neke od ovih promjena izgleda da su uobičajene za različite vrste malignih tumora, dok su druge specifičnije za tumor. Naprimjer, dobici hromosomskih regija [[hromosom 1|1q]], [[hromosom 3|3q i [[hromosom 8|8q]], kao i gubici [[hromosom 8|8p]], [[hromosom 13|13q]], [[hromosom 16|16q]] i [[hromosom 17|17p]], uobičajeni su za brojne vrste tumora, kao što su [[rak dojke]], [[rak jajnika|jajnika]], [[rak prostate|prostate]], [[rak bubrea|bubrega]] i [[rak mokraćne bešike|mokraćnog mjehura]] (Slika 3). Druge promjene, kao što su dobitci [[hromosom 12|12p]] i[[hromosom X| Xp]] kod [[rak testisa|raka testisa]], dobitak [[hromosom 13|13q]] i gubitak [[hromosom 9|9q]] kod raka mokraćnog mjehura, gubitak [[hromosom 14|14q]] kod raka bubrega i gubitak [[hromosom X|Xp]] kod raka jajnika, specifičnije su i mogu odražavati jedinstvene selekcijske sile koje djeluju tokom razvoja raka u različitim organima.&lt;ref name=&quot;Forozan,Karhu,Kononen,Kallioniemi,Kallioniemi&quot;/&gt; CGH-nizovi također se često koriste u istraživanju i dijagnostici maligniteta [[B-ćelija]], kao što je [[hronična limfocitna leukemija]].
 
====Hromosomske aberacije====
[[Cri du Chat]] (CdC) jeste sindrom uzrokovan djelomičnom [[delecija (genetika)|delecijom]] kratkog kraka [[hromosom 5|hromosoma 5]].&lt;ref name=&quot;Levy,Dunn,Kern,Hirschhorn,Kardon&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Levy B, Dunn TM, Kern JH, Hirschhorn K, Kardon NB | year = 2002 | title = Delineation of the dup5q phenotype by molecular cytogenetic analysis in a patient with dup5q/del 5p (Cri du Chat) | journal = Am J Med Genet | volume = 108 | issue = 3| pages = 192–197 | doi=10.1002/ajmg.10261| pmid = 11891684 }}&lt;/ref&gt; Nekoliko studija pokazalo je da je konvencionalni CGH pogodan za otkrivanje delecija, kao i složenijih hromosomskih promjena. Naprimjer, Levy i saradnici (2002) izvijestili su o [[novorođenče]]tu s plačem sličnim mački, što je karakteristika [[sindrom mačjeg plača|CdC-a]], ali s nejasnim [[kariotip]]om. Analiza CGH otkrila je gubitak hromosomskog materijala od [[hromosom 5| 5p15.3]], što je klinički potvrdilo dijagnozu. Ovi rezultati pokazuju da je konvencionalni CGH pouzdana tehnika u otkrivanju strukturnih aberacija i, u određenim slučajevima, može biti efikasniji u dijagnosticiranju složenih abnormalnosti.&lt;ref name=&quot;Levy,Dunn,Kern,Hirschhorn,Kardon&quot;/&gt;
 
===CGH-niz===
Primjene CGH-nizova uglavnom su usmjerene na otkrivanje genomskih abnormalnosti kod raka. Međutim, CGH-niz također je pogodan za analizu [[varijacija broja kopija|aberacija broja kopija DNK]] koje uzrokuju ljudske genetičke poremećaje.&lt;ref name=&quot;Oostlander,Meijer,Ylstra&quot;/&gt; To jest, nizni CGH koristi se za otkrivanje delecija, amplifikacija, tačaka prekida i abnormalnosti [[ploidija|ploidije]]. Ranija dijagnoza je korisna za pacijenta jer može proći odgovarajuće tretmane i savjetovanje kako bi se poboljšala njegova prognoza.&lt;ref name=&quot;Marquis-Nicholson,Aftimos,Hayes,George,Love&quot;/&gt;
 
====Genomske abnormalnosti kod kancera====
Genetičke promjene i preuređenja se često javljaju kod raka i doprinose njegovoj [[patogeneza| patogenezi]]. Detekcija ovih aberacija pomoću niza CGH pruža informacije o lokacijama važnih gena raka i može imati kliničku upotrebu u dijagnozi, klasifikaciji raka i prognozi.&lt;ref name=&quot;Bejjani,Shaffer&quot;/&gt; Međutim, nisu svi gubici genetičkog materijala [[patogen]]i, budući da se dio DNK materijala fiziološki gubi tokom preuređenja [[imunoglobulin]]skih podgena. U nedavnoj studiji, niz CGH je implementiran za identifikaciju regija hromosomskih aberacija ([[varijacija broja kopija]]) u nekoliko mišjih modela [[rak dojke|raka dojke]], što je dovelo do identifikacije kooperativnih gena tokom onkogeneze indukovane myc-om.&lt;ref name=&quot;aprelikova&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Aprelikova O, Chen K, El Touny LH, Brignatz-Guittard C, Han J, Qiu T, Yang HH, Lee MP, Zhu M, Green JE | title = The epigenetic modifier JMJD6 is amplified in mammary tumors and cooperates with c-Myc to enhance cellular transformation, tumor progression, and metastasis | journal = Clin Epigenetics | volume = 8 | issue = 38 | pages = 38 | date = Apr 2016 | doi = 10.1186/s13148-016-0205-6 | pmid = 27081402 | pmc = 4831179 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;
 
Nizni CGH se može primijeniti ne samo za otkrivanje hromosomskih abnormalnosti kod raka, već i za praćenje progresije tumora. Diferencijacija između [[metastaza|metastatskih]] i primarnih [[lezija]] ili tumora neizvjesnog malignog potencijala također je moguća korištenjem [[FISH]]-a, nakon što su abnormalnosti identificirane pomoću niznog CGH.&lt;ref name=&quot;deRavel,Devriendt,Fryns,Vermeesch&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Marquis-Nicholson,Aftimos,Hayes,George,Love&quot; /&gt;
 
====Submikroskopske aberacije====
[[Prader-Willijev sindrom]] (PWS) očeva je strukturna abnormalnost koja zahvata sekvencu [[hromosom 15|15q11–13]], dok majčina aberacija u istoj regiji uzrokuje [[Angelmanov sindrom]] (AS). U oba sindroma, većina slučajeva (75%) rezultat je delecije od 3–5 Mb kritične regije PWS/AS.&lt;ref&gt;L'Hermine AC, Aboura A, Brisset S, Cuisset L, Castaigne V, Labrune P, Frydman R, Tachdjian G. (2003) Fetal phenotype of Prader–Willi syndrome due to maternal disomy for chromosome 15. Prenat Diagn 23:938–943.&lt;/ref&gt; Ove male aberacije ne mogu se otkriti korištenjem [[citogenetika|citogenetičkih alata]] ili konvencionalnog CGH, ali se mogu lahko otkriti korištenjem niznog CGH. Kao dokaz principa, Vissers i saradnici (2003) konstruirali su niz genoma široke širine s rezolucijom od 1 Mb za pregled tri pacijenta s poznatim, [[FISH]]-potvrđenim sindromima mikrodelecije, uključujući jednog s PWS. U sva tri slučaja, abnormalnosti, u rasponu od 1,5 do 2,9 Mb, bile su lahko identificirane.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Vissers LE, de Vries BB, Osoegawa K, Janssen IM, Feuth T, Choy CO, Straatman H, van der Vliet W, Huys EH, van Rijk A, Smeets D, van Ravenswaaij-Arts CM, Knoers NV, van der Burgt I, de Jong PJ, Brunner HG, Geurts , van Kessel A, Schoenmakers EF, Veltman JA | year = 2003 | title = Array-based comparative genomic hybridization for the genome-wide detection of submicroscopic chromosomal abnormalities | journal = Am J Hum Genet | volume = 73 | issue = 6| pages = 1261–1270 | doi = 10.1086/379977 | pmid = 14628292 | pmc = 1180392 }}&lt;/ref&gt; Stoga se pokazalo da je niz CGH specifičan i osjetljiv pristup u otkrivanju submikroskopskih aberacija.
Prilikom korištenja preklapajućih [[mikročip]]ova, također je moguće otkriti tačke prekida uključene u hromosomske aberacije.
 
====Preneontusna genetička dijagnoza====
Iako još nije široko korištena tehnika, upotreba niza CGH kao alata za preimplantacijski genetički skrining postaje sve popularniji koncept. Ima potencijal da otkrije CNV i [[aneuploidija| aneuploidiju]] u [[jajna ćelija|jajnim ćelijama]], [[sperma|spermi]] ili [[embrion]]ima koji mogu doprinijeti neuspjehu embriona da se uspješno implantira, [[pobačaj]]u ili stanjima poput [[Downov sindrom| Downovog sindroma]] (trisomija 21). Ovo čini niz CGH obećavajućim alatom za smanjenje učestalosti stanja koja mijenjaju život i poboljšanje stope uspjeha pokušaja [[IVF]]. Tehnika uključuje amplifikaciju cijelog genoma iz jedne ćelije koja se zatim koristi u metodi niza CGH. Može se koristiti i kod parova koji nose hromosomske translokacije kao što su balansirane recipročne translokacije ili Robertsonovske translokacije, koje mogu uzrokovati hromosomske neravnoteže kod njihovog potomstva.&lt;ref name=&quot;Evangelidou,Alexandrou,Moutafi,Ioannides,Antonios,Koumbaris,Kallikas,Velissariou,Sismani,Patsalis&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Fiorentino F | s2cid = 6484211 | year = 2012 | title = Array comparative genomic hybridization: its role in preimplantation genetic diagnosis | journal = Current Opinion in Obstetrics and Gynecology | volume = 24 | issue = 4| pages = 203–209 | doi=10.1097/gco.0b013e328355854d| pmid = 22729095 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Lee CN, Lin SY, Lin CH, Shih JC, Lin TH, Su YN|author-link4=Jean Chen Shih | year = 2012 | title = Clinical utility of array comparative genomic hybridization for prenatal diagnosis: a cohort study of 3171 pregnancies | journal = BJOG: An International Journal of Obstetrics &amp; Gynaecology | volume = 119 | issue = 5| pages = 614–625 | doi=10.1111/j.1471-0528.2012.03279.x|pmid=22313859 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;
 
==Ograničenja CGH i niznog CGH==
Glavni nedostatak konvencionalnog CGH je njegova nemogućnost detekcije strukturnih hromosomskih aberacija bez [[varijante broja kopija|promjena broja kopija]], kao što su [[mozaicizam (genetika)|mozaicizam]], uravnotežene [[hromosomska translokacije| hromosomske translokacije]] i [[hromosomska inverzija|inverzije]]. CGH također može detektovati samo dobitke i gubitke u odnosu na nivo ploidije.&lt;ref&gt;Weiss MM, Hermsen MAJA, Meijer GA, van Grieken NCT, Baak JPA, Kuipers EJ, van Deist PJ (1999) Comparative genomic hybridization. J Clin Pathol: Mol Pathol 52:243–251.&lt;/ref&gt; Osim toga, hromosomske regije s kratkim repetitivnim sekvencama DNK su vrlo varijabilne između pojedinaca i mogu ometati CGH analizu.&lt;ref name=&quot;Oostlander,Meijer,Ylstra&quot;/&gt; Stoga, repetitivne regije DNK poput [[centromera]] i [[telomera]] moraju biti blokirane neobilježenom repetitivnom DNK (npr. Cot1 DNK) i/ili se mogu izostaviti iz skrininga.&lt;ref&gt;du Manoir S, Schrock E, Bentz M, Speicher MR, Joos S, Ried T, Lichter P, Cremer T (1995) Quantitative analysis of comparative genomic hybridization. Cytometry 19:27–41.&lt;/ref&gt; Nadalje, rezolucija konvencionalnog CGH-a predstavlja veliki praktični problem koji ograničava njegovu kliničku primjenu. Iako se CGH pokazao kao korisna i pouzdana tehnika u istraživanju i dijagnostici raka i ljudskih genetičkih poremećaja, primjene uključuju samo velike abnormalnosti. Zbog ograničene rezolucije metafaznih hromosoma, aberacije manje od 5–10 Mb ne mogu se otkriti korištenjem konvencionalnog CGH-a.&lt;ref name=&quot;Forozan,Karhu,Kononen,Kallioniemi,Kallioniemi&quot;/&gt;
Za otkrivanje takvih abnormalnosti potrebna je tehnika visoke rezolucije.
Niz CGH-a prevazilazi mnoga od ovih ograničenja. Nizni CGH-a karakterizira visoka rezolucija, njegova glavna prednost u odnosu na konvencionalni CGH. Standardna rezolucija varira između 1–5 Mb, ali se može povećati do približno 40 kb, dopunjavanjem niza dodatnim klonovima. Međutim, kao i kod konvencionalnog CGH, glavni nedostatak niznog CGH je njegova nemogućnost detekcije aberacija koje ne rezultiraju promjenama broja kopija i ograničena je u svojoj sposobnosti detekcije mozaicizma.&lt;ref name=&quot;Oostlander,Meijer,Ylstra&quot;/&gt; Nivo mozaicizma koji se može detektovati zavisi od osjetljivosti i prostorne rezolucije klonova. Do sada preuređenja bila su prisutna u približno 50% ćelija granica detekcije. Za detekciju takvih abnormalnosti, i dalje se moraju koristiti druge tehnike, kao što su SKY (spektralna [[kariotip]]izacija) ili [[FISH]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Shaw CJ, Stankiewicz P, Bien-Willner G, Bello SC, Shaw CA, Carrera M, Perez Jurado L, Estivill X, Lupski JR | year = 2004 | title = Small marker chromosomes in two patients with segmental aneusomy for proximal 17p | journal = Hum Genet | volume = 115 | issue = 1| pages = 1–7 | pmid = 15098121 | doi = 10.1007/s00439-004-1119-5 | s2cid = 1093845 }}&lt;/ref&gt;
 
==Također pogledajte==
* [[Citogenetika]]
* [[Virtuelni kariotip]]
 
==Reference==
{{refspisak}}
 
==Vanjski linkovi==
* [https://20130102034741/http://www.athenadiagnostics.com/CMA Virtual Grand Rounds: &quot;Differentiating Microarray Technologies and Related Clinical Implications&quot; by Arthur Beaudet, MD]
* [https://web/20180730082037/http://arraymap.org/ arrayMap repository]: Continuously expanded collection cancer genome array datasets, with per-array and aggregated data visualisation (ca. 64'000 arrays, September 2014).
* The former [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/entrez/query.fcgi?db=cancerchromosomes NCBI's Cancer Chromosomes]{{dead link|date=July 2025|bot=medic}}{{cbignore|bot=medic}} resource has been discontinued.
 
[[Kategorija: Molekularna genetika]]
[[Kategorija: Genetički testovi]]
[[Kategorija: Citogenetika]]
[[Kategorija: Komparativna biologija]]</text>
      <sha1>3krcq1zix2gvafhwnppri3scz8i60e3</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3917716</id>
      <parentid>3917715</parentid>
      <timestamp>2026-08-12T11:09:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bombashluk</username>
        <id>184635</id>
      </contributor>
      <comment>/* Tehnološki pristupi niznoj CGH= */</comment>
      <origin>3917716</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="42071" sha1="t7lttogdalcqft6zfxp60de08sps441" xml:space="preserve">[[Slika:Comparative genomic hybridization.svg|thumb|300px|Princip komparativne genomske hibridizacije]]
'''Komparativna genomska hibridizacija''' ('''CGH''') jeste molekularna [[citogenetika|citogenetička]] metoda za analizu [[varijacija broja kopija]] (CNV) u odnosu na nivo [[ploidija|ploidije]] u [[DNK]] testnog [[uzorak|uzorka]] u poređenju sa referentnim uzorkom, bez potrebe za kultivisanjem ćelija. Cilj ove tehnike je brzo i efikasno poređenje dva uzorka [[genomska DNK|genomske DNK]] koja potiču iz dva izvora, koji su najčešće blisko povezani, jer se sumnja da sadrže razlike u smislu dobitaka ili gubitaka cijelih [[hromosom]]a ili [[hromosomska regija|subhromosomskim regijama]] (dijela cijelog hromosoma). Ova tehnika je prvobitno razvijena za procjenu razlika između [[hromosomska garnitura|hromosomskih komplementa]] solidnog tumora i normalnog tkiva,&lt;ref name=&quot;Kallioniemi,Kallioniemi,Sudar,Rutovitz,Gray,Waldman,Pinkel&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Kallioniemi A, Kallioniemi OP, Sudar DA, Rutovitz D, Gray JW, Waldman F, Pinkel D | year = 1992 | title = Comparative genomic hybridization for molecular cytogenetic analysis of solid tumors | journal = Science | volume = 258 | issue = 5083| pages = 818–821 | doi=10.1126/science.1359641| pmid = 1359641 | bibcode = 1992Sci...258..818K }}&lt;/ref&gt; i ima poboljšanu rezoluciju od 5–10 [[megabaza]] u poređenju s tradicionalnijim tehnikama citogenetičke analize [[G-bojenje|giemsa trake]] i [[fluorescentna in situ hibridizacija]] (FISH) koje su ograničene rezolucijom korištenog mikroskopa.&lt;ref name=&quot;Strachan&quot;&gt;Strachan T, Read AP (2010) Human Molecular Genetics: Garland Science.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Weiss,Hermsen,Meijer,VanGrieken,Baak,Kuipers,VanDiest&quot;&gt;Weiss M, Hermsen M, Meijer G, Van Grieken N, Baak J, Kuipers E, Van Diest P (1999) Comparative genomic hybridization. Molecular Pathology 52:243–251.&lt;/ref&gt;
Ovo se postiže korištenjem kompetitivne [[FISH|fluorescentne in situ hibridizacije]]. Ukratko, ovo uključuje izolaciju DNK iz dva izvora koji se porede, najčešće testnog i referentnog izvora, nezavisno označavanje svakog uzorka DNK sa fluoroforima (fluorescentnim molekulama) različitih boja (obično crvene i zelene), denaturaciju DNK tako da bude jednolančana i hibridizaciju [[nukleinske kiseline| nukleinskih kiselina]] dva rezultirajuća uzorka u omjeru 1:1 prema normalnom metafaznom rasporedu hromosoma, na koji će se označeni uzorci DNK vezati na svom [[gebski lokus|lokusu]] porijekla. Korištenjem fluorescentnog mikroskopa i [[računar]]skog [[softver]]a, različito obojeni fluorescentni signali se zatim porede duž svakog hromosoma radi identifikacije hromosomskih razlika između dva izvora. Veći intenzitet boje testnog uzorka u specifičnoj regiji hromosoma ukazuje na dobitak materijala te regije u odgovarajućem izvornom uzorku, dok veći intenzitet boje referentnog uzorka ukazuje na gubitak materijala u testnom uzorku u toj specifičnoj regiji. Neutralna boja (žuta kada su fluoroforne oznake crvene i zelene) ukazuje na to da nema razlike između dva uzorka na toj lokaciji.&lt;ref name=&quot;Strachan&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Weiss,Hermsen,Meijer,VanGrieken,Baak,Kuipers,VanDiest&quot;/&gt;
CGH može otkriti samo neuravnotežene [[hromosomska mutacija|hromosomske abnormalnosti]]. To je zato što uravnotežene hromosomske abnormalnosti poput hromosomskih translokacija, inverzija ili prstenastih hromosoma ne utiču na broj kopija, što se detektuje CGH tehnologijama. Međutim, CGH omogućava istraživanje svih 46 ljudskih hromosoma u jednom testu i otkrivanje [[delecija (genetika)|delecija]] i [[duplikacija (genetika)|duplikacija]], čak i na mikroskopskoj skali, što može dovesti do identifikacije [[kandidatski gen|kandidatskih gena]] koji će se dalje istraživati drugim citološkim tehnikama.&lt;ref name=&quot;Strachan&quot;/&gt;
 
Korištenjem DNK [[mikročip]]ova u kombinaciji s CGH tehnikama, razvijen je specifičniji oblik CGH sekvence (aCGH), koji omogućava mjerenje CNV, [[genski lokus|lokus]] po lokus, s povećanom rezolucijom i do 100 kilobaza.&lt;ref name=&quot;Pinkel,Albertson&quot;&gt;Pinkel D, Albertson DG (2005) Comparative genomic hybridization. Annu Rev Genom Hum Genet 6:331–354.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;deRavel,Devriendt,Fryns,Vermeesch&quot;&gt;de Ravel TJ, Devriendt K, Fryns J-P, Vermeesch JR (2007) What's new in karyotyping? The move towards array comparative genomic hybridization (CGH). European Journal of Pediatrics 166:637–643.&lt;/ref&gt; Ova poboljšana tehnika omogućava otkrivanje etiologije poznatih i nepoznatih stanja.
 
==Historija==
Motivacija za razvoj CGH proizašla je iz činjenice da su dostupni oblici citogenetičke analize u to vrijeme ([[giemsa trakanje]] i [[fluorescentna in situ hibridizacija|FISH]]) bili ograničeni u svojoj potencijalnoj rezoluciji [[mikroskop]]ima potrebnim za interpretaciju rezultata koje su pružali. Nadalje, interpretacija [[giemsa boja|giemsa bendova]] može biti dvosmislena i stoga ima smanjenu pouzdanost, a obje tehnike zahtijevaju velike utroške rada što ograničava [[lokus (genetika)|lokuse]] koji se mogu ispitati.&lt;ref name=&quot;Pinkel,Albertson&quot;/&gt;
Prvi izvještaj o CGH analizi dali su Kallioniemi i kolege 1992. godine na Univerzitetu Kalifornije u San Franciscu, koji su koristili CGH u analizi solidnih tumora. To su postigli direktnom primjenom tehnike i na ćelijske linije [[rak dojke| raka dojke]] i na primarne tumore mokraćne bešike kako bi utvrdili kompletan broj kopija ćelijskih [[kariotip]]ova. Uspjeli su identificirati 16 različitih regija amplifikacije, od kojih su mnoge bile nova otkrića.&lt;ref name=&quot;Kallioniemi,Kallioniemi,Sudar,Rutovitz,Gray,Waldman,Pinkel&quot;/&gt;
Ubrzo nakon toga, 1993. godine, du Manoir i saradnici su izvijestili o praktično istoj metodologiji. Autori su obojili niz pojedinačnih ljudskih hromosoma iz DNK biblioteke sa dva različita fluorofora u različitim omjerima kako bi testirali tehniku, a također su primijenili CGH na genomsku DNK pacijenata oboljelih od [[Downov sindrom|Downovog sindroma]] ili prolimfocitne leukemije [[T-ćelija]], kao i na ćelije ćelijske linije papilarnog karcinoma bubrega. Zaključeno je da su dobijeni omjeri fluorescencije tačni i da su razlike između genomske DNK iz različitih tipova ćelija uočljive, te da je stoga CGH veoma koristan alat za citogenetičku analizu.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = du Manoir S, Speicher MR, Joos S, Schröck E, Popp S, Döhner H, Kovacs G, Robert-Nicoud M, Lichter P, Cremer T | year = 1993 | title = Detection of complete and partial chromosome gains and losses by comparative genomic in situ hybridization | url = http://nbn-resolving.de/urn:nbn:de:bvb:19-epub-9288-3| journal = Human Genetics | volume = 90 | issue = 6| pages = 590–610 | doi=10.1007/bf00202476| pmid = 8444465 | s2cid = 21440368 }}&lt;/ref&gt;
U početku je široka upotreba CGH tehnologije bila otežana, jer protokoli nisu bili ujednačeni i stoga su se javljale nedosljednosti, posebno zbog nesigurnosti u interpretaciji podataka.&lt;ref name=&quot;Weiss,Hermsen,Meijer,VanGrieken,Baak,Kuipers,VanDiest&quot;/&gt; Međutim, 1994. godine objavljen je pregledni rad koji je detaljno opisao lahko razumljiv protokol.&lt;ref&gt;Kallioniemi OP, Kallioniemi A, Piper J, Isola J, Waldman FM, Gray JW, Pinkel D (1994) Optimizing comparative genomic hybridization for analysis of DNA sequence copy number changes in solid tumors. Genes, Chromosomes and Cancer 10:231–243.&lt;/ref&gt; i softver za analizu slike je postao komercijalno dostupan, što je omogućilo korištenje CGH širom svijeta.&lt;ref name=&quot;Weiss,Hermsen,Meijer,VanGrieken,Baak,Kuipers,VanDiest&quot;/&gt;
Kako su nove tehnike poput mikrodisekcije i [[degeneracija (biologija)|degenerirani]] [[oligonukleotid]] pripremljene [[PCR|lančana polimerazna reakcija]] (DOP-PCR) postale dostupne za generiranje DNK produkata, bilo je moguće primijeniti koncept CGH na manje hromosomske abnormalnosti, te je time poboljšana rezolucija CGH.&lt;ref name=&quot;Weiss,Hermsen,Meijer,VanGrieken,Baak,Kuipers,VanDiest&quot; /&gt;
Implementaciju sekvence CGH, gdje se koriste [[DNK-mikročip]]ovi, umjesto tradicionalne pripreme metafaznih hromosoma, pionirski su započeli Solinas-Tolodo et al. 1997. godine koristeći tumorske ćelije.&lt;ref&gt;Solinas-Toldo S, Lampel S, Stilgenbauer S, Nickolenko J, Benner A, Döhner H, Cremer T, Lichter P (1997) Matrix-based comparative genomic hybridization: biochips to screen for genomic imbalances. Genes, Chromosomes and Cancer 20:399–407.&lt;/ref&gt; i Pinkel et al. u 1998 upotrebom ćelija [[rak dojke|raka dojke]].&lt;ref&gt;Pinkel D, Segraves R, Sudar D, Clark S, Poole I, Kowbel D, Collins C, Kuo W-L, Chen C, Zhai Y (1998) High resolution analysis of DNA copy number variation using comparative genomic hybridization to microarrays. Nature genetics 20:207–211.&lt;/ref&gt; Ovo je omogućeno zahvaljujući [[Projekat ljudskog genoma|Projektu ljudskog genoma]] koji je generirao biblioteku kloniranih fragmenata DNK sa poznatim lokacijama u ljudskom [[genom]]u, pri čemu su ovi fragmenti korišteni kao [[hibridizacijska sonda|sonde]] na DNK-mikročipu.&lt;ref name=&quot;Marquis-Nicholson,Aftimos,Hayes,George,Love&quot;&gt;Marquis-Nicholson R, Aftimos S, Hayes I, George A, Love DR (2010) Array comparative genomic hybridization: a new tool in the diagnostic genetic armoury. NZ Med J 123:50–61.&lt;/ref&gt; Sada se sonde različitog porijekla, kao što su [[cDNK]], genomski [[PCR]] produkti i [[bakterijski vještački hromosom]]i (BAC), mogu koristiti na DNK-mikročipovima koji mogu sadržavati do dva miliona sondi.&lt;ref name=&quot;Marquis-Nicholson,Aftimos,Hayes,George,Love&quot;/&gt; Nizni CGH je automatiziran, omogućava veću rezoluciju (do 100 kb) od tradicionalnog CGH jer su probe daleko manje od metafaznih preparata, zahtijeva manje količine [[DNK]], može se ciljati na specifične hromosomske regije ako je potrebno i naručuje se te se stoga brže analizira, što ga čini daleko prilagodljivijim dijagnostičkoj upotrebi.&lt;ref name=&quot;Marquis-Nicholson,Aftimos,Hayes,George,Love&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Inazawa J, Inoue J, Imoto I | year = 2004 | title = Comparative genomic hybridization (CGH)-arrays pave the way for identification of novel cancer-related genes | journal = Cancer Science | volume = 95 | issue = 7| pages = 559–563 | doi=10.1111/j.1349-7006.2004.tb02486.x| pmid = 15245590 | s2cid = 33315320 | doi-access = free | pmc = 11158872 }}&lt;/ref&gt;
[[Slika:CGH schema.jpg|right|thumb| Slika 1. Shema CGH protokola]]
==Osnovne metode==
===Priprema metafaznog preparata===
DNK na preparatu je referentni uzorak i stoga se dobija od [[kariotip]]ski normalnog muškarca ili žene, iako je poželjno koristiti žensku DNK, jer one posjeduju dva [[hromosom X|hromosoma X]], koji sadrže daleko više genetičkih informacija od muškog [[hromosom Y|hromosoma Y]]. Koriste se fitohemaglutininom stimulisani limfociti periferne krvi. 1 mL [[heparin]]izirane krvi se dodaje u 10 ml podloge za kulturu i inkubira 72 sata na 37°C u atmosferi od 5% CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;. Dodaje se [[kolhicin]], da bi se ćelije zaustavile u mitozi; ćelije se zatim sakupljaju i tretiraju hipotoničnim [[kalij-hlorid]]om i fiksiraju u 3:1 [[metanol]]/[[sirćetna kiselina|sirćetnoj kiselini]].&lt;ref name=&quot;Weiss,Hermsen,Meijer,VanGrieken,Baak,Kuipers,VanDiest&quot;/&gt;
Jednu kap ćelijske suspenzije zatim treba kapnuti na pločicu očišćenu [[etanol]]om sa udaljenosti od oko 30 cm, optimalno na sobnoj temperaturi i vlažnosti od 60–70%. Pločice treba procijeniti vizualizacijom pomoću fazno-kontrastnog mikroskopa, pri čemu treba uočiti minimalnu [[citoplazma| citoplazmu]], a [[hromosom]]i ne smiju se preklapati; dugi su 400–550 traka bez odvojenih [[hromatida]] i na kraju trebaju izgledati tamno, a ne sjajno. Pločice zatim treba sušiti na zraku preko noći na sobnoj temperaturi, a svako daljnje skladištenje treba biti u grupama od četiri na –20°C sa [[silicij-dioksid]]nim kuglicama ili [[dušik]]om prisutnim radi održavanja suhoće. Treba testirati različite donore jer hibridizacija može biti varijabilna. Mogu se koristiti komercijalno dostupne pločice, ali ih uvijek treba prvo testirati.&lt;ref name=&quot;Weiss,Hermsen,Meijer,VanGrieken,Baak,Kuipers,VanDiest&quot;/&gt;
 
===Izolacija DNK iz testnog tkiva i referentnog tkiva===
Standardna [[fenolna ekstrakcija]] koristi se za dobijanje DNK iz testnog ili referentnog ([[kariotip]]ski normalne osobe) tkiva, što uključuje kombinaciju [[Tris]]-[[etilendiamintetrasirćetna kiselina| etilendiamintetrasirćetne kiseline]] i [[fenol]]a sa [[vodeni rastvor|vodenim rastvorom]] DNK u jednakim količinama. Nakon toga slijedi odvajanje miješanjem i centrifugiranjem, nakon čega se sloj [[vodeni rastvor|vodenog]] uklanja i dalje tretira pomoću [[dietil-eter|etera]] i konačno se koristi [[etanolno taloženje]] za koncentriranje DNK.&lt;ref name=&quot;Weiss,Hermsen,Meijer,VanGrieken,Baak,Kuipers,VanDiest&quot; /&gt;
Može se završiti korištenjem komercijalno dostupnih kompleta za izolaciju DNK koji se zasnivaju na [[Afinitetna hromatografija|afinitetnim kolonama]].&lt;ref name=&quot;Weiss,Hermsen,Meijer,VanGrieken,Baak,Kuipers,VanDiest&quot; /&gt;
Poželjno je da se DNK ekstrahuje iz svježeg ili smrznutog tkiva jer će to biti najvišeg kvaliteta, iako je sada moguće koristiti arhivski materijal koji je fiksiran [[formalin]]om ili ugrađen u [[parafin]], pod uslovom da se slijede odgovarajuće procedure. Oko 0,5–1 μg DNK dovoljno je za CGH eksperiment, iako se, ako se ne dobije željena količina, može primijeniti DOP-PCR za amplifikaciju DNK; međutim u ovom slučaju je važno primijeniti DOP-[[PCR]] i na testne i na referentne uzorke DNK, kako bi se poboljšala pouzdanost.&lt;ref name=&quot;Weiss,Hermsen,Meijer,VanGrieken,Baak,Kuipers,VanDiest&quot;/&gt;
 
===Označavanje DNK===
Za označavanje DNK koristi se [[Nickova translacija]] i uključuje rezanje DNK i zamjenu nukleotida označenih fluoroforima (direktno označavanje) ili [[biotin]]om ili oksigeninom, kako bi se kasnije dodala fluoroforom konjugirana [[Antitelo|antitijela]] (indirektno označavanje). Zatim je važno provjeriti dužine fragmenata i testne i referentne DNK pomoću [[gel-elektroforeza|gel-elektroforeze]], jer bi trebale biti u rasponu od 500kb–1500 kb za optimalnu hibridizaciju.&lt;ref name=&quot;Weiss,Hermsen,Meijer,VanGrieken,Baak,Kuipers,VanDiest&quot;/&gt;
 
===Blokiranje===
Neobilježena Cot-1 DNK kompanije Life Technologies Corporation (placentna DNK obogaćena repetitivnim sekvencama dužine 50 bp –100 bp) dodaje se kako bi se blokirale normalne repetitivne sekvence DNK, posebno na [[centromera]]ma i [[telomera]]ma, jer ove sekvence, ako se detektuju, mogu smanjiti omjer fluorescencije i uzrokovati da dobici ili gubici izbjegnu detekciju.&lt;ref name=&quot;Weiss,Hermsen,Meijer,VanGrieken,Baak,Kuipers,VanDiest&quot;/&gt;
===Hibridizacija===
Pomiješa se 8–12 μl obilježene testne i obilježene referentne DNK i doda se 40 μg Cot-1 DNK, a zatim se taloži i potom rastvara u 6 μl hibridizacijske smjese, koja sadrži 50% formamida za smanjenje temperature topljenja DNK i 10% dekstran-sulfata za povećanje efektivne koncentracije probe u fiziološkom rastvoru [[natrij-citrat]]a (SSC) pri pH od 7,0.&lt;ref name=&quot;Weiss,Hermsen,Meijer,VanGrieken,Baak,Kuipers,VanDiest&quot; /&gt;
 
[[Denaturacija (biohemija)|Denaturacija]] pločice i proba se provodi odvojeno. Pločica se uranja u 70% formamid/2xSSC tokom 5–10 minuta na 72°C, dok se probe denaturiraju uranjanjem u vodenu kupku na 80°C, tokom 10 minuta i odmah se dodaju u preparat metafazne pločice. Ova reakcija se zatim prekriva pokrovnim stakalcem i ostavlja dva do četiri dana u vlažnoj komori na 40°C.&lt;ref name=&quot;Weiss,Hermsen,Meijer,VanGrieken,Baak,Kuipers,VanDiest&quot;/&gt;
Pokrivno stakalce se zatim uklanja i primjenjuju se 5-minutna ispiranja, tri puta koristeći 2xSSC na sobnoj temperaturi, jedno na 45°C sa 0,1xSSC i jedno koristeći TNT na sobnoj temperaturi. Reakcija se zatim preinkubira 10 minuta, a zatim slijedi 60-minutna inkubacija na 37°C, još tri 5-minutna ispiranja sa TNT-om, a zatim jedno sa 2xSSC na sobnoj temperaturi. Zatim se preparat suši [[etanol]]om u seriji od 70%/96%/100% prije kontrastnog bojenja sa DAPI (0,35 μg/ml) radi identifikacije [[hromosom]]a i zatvaranja pokrovnim stakalcem.&lt;ref name=&quot;Weiss,Hermsen,Meijer,VanGrieken,Baak,Kuipers,VanDiest&quot;/&gt;
===Vizualizacija i snimanje fluorescencije===
Za vizualizaciju je potreban [[fluorescentni mikroskop]] sa odgovarajućim filterima za [[DAPI]] bojenje, kao i dva korištena fluorofora, a ovi filteri bi također trebali minimizirati preslušavanje između fluorofora, kao što su uskopojasni filteri. Mikroskop mora osigurati ujednačeno osvjetljenje bez [[dijatonska i hromatska boja|hromatskih]] varijacija, biti odgovarajuće poravnat i imati &quot;planarni&quot; tip objektiva koji je apohromatski i daje uvećanje od x63 ili x100.&lt;ref name=&quot;Weiss,Hermsen,Meijer,VanGrieken,Baak,Kuipers,VanDiest&quot;/&gt;
Slika treba biti snimljena kamerom sa prostornom rezolucijom od najmanje 0,1 μm na nivou uzorka i dati sliku od najmanje 600x600 piksela. Kamera također mora biti u stanju integrirati sliku najmanje 5–10 sekundi, s minimalnom fotometrijskom rezolucijom od 8 bita.&lt;ref name=&quot;Weiss,Hermsen,Meijer,VanGrieken,Baak,Kuipers,VanDiest&quot;/&gt;
Namjenski CGH [[softver]] komercijalno je dostupan za korak obrade slike i potreban je za oduzimanje pozadinske buke, uklanjanje i segmentaciju materijala koji nisu hromosomskog porijekla, [[Normalizacija (statistika)|normalizaciju]] omjera fluorescencije, provođenje interaktivnog [[kariotip]]iziranja i skaliranje hromosoma na standardnu dužinu. &quot;Kariotip relativnog broja kopija&quot;, koji predstavlja hromosomska područja delecija ili amplifikacija, generira se usrednjavanjem omjera niza visokokvalitetnih metafaza i njihovim prikazivanjem duž ideigrama, dijagrama koji identificira hromosome na osnovu obrazaca traka. Interpretacija profila omjera provodi se korištenjem fiksnih ili statističkih pragova ([[interval pouzdanosti|intervali pouzdanosti]]). Prilikom korištenja intervala pouzdanosti, dobici ili gubici se identificiraju kada 95% omjera fluorescencije ne sadrži 1,0.&lt;ref name=&quot;Weiss,Hermsen,Meijer,VanGrieken,Baak,Kuipers,VanDiest&quot;/&gt;
 
=== Dodatne napomene ===
Potrebno je voditi računa da se izbjegne kontaminacija bilo kojeg koraka koji uključuje DNK, posebno s testnom DNK, jer će kontaminacija uzorka normalnom DNK iskriviti rezultate bliže 1,0, tako da abnormalnosti mogu proći neotkrivene. [[FISH]], [[PCR|lančana polimerazna reakcija]] (PCR) i [[protočna citometrija]] eksperimenti su koji mogu se koristiti za potvrdu rezultata.&lt;ref name=&quot;Pinkel,Albertson&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Evangelidou,Alexandrou,Moutafi,Ioannides,Antonios,Koumbaris,Kallikas,Velissariou,Sismani,Patsalis&quot;&gt;Evangelidou P, Alexandrou A, Moutafi M, Ioannides M, Antoniou P, Koumbaris G, Kallikas I, Velissariou V, Sismani C, Patsalis PC (2013) Implementation of High Resolution Whole Genome Array CGH in the Prenatal Clinical Setting: Advantages, Challenges, and Review of the Literature. BioMed Research International 2013.&lt;/ref&gt;
 
==Komparativna genomska hibridizacija sekvenci==
{{glavni| Komparativna genomska hibridizacija sekvenci}}
Komparativna genomska hibridizacija sekvenci (također komparativna genomska hibridizacija zasnovana na mikronizovima, matrična CGH, niz CGH, aCGH) je molekularna [[citogenetika|citogenetička]] tehnika za detekciju hromosomskih [[varijacija broja kopija|promjena broja kopija]] na nivou cijelog genoma i visoke rezolucije.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Pinkel D, Albertson DG | year = 2005 | title = Array comparative genomic hybridization and its applications in cancer | journal = Nat Genet | volume = 37 | issue = 6s| pages = 11–17 | doi=10.1038/ng1569| pmid = 15920524 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Niz CGH upoređuje genom pacijenta sa referentnim [[genom]]om i identifikuje razlike između dva genoma, te na taj način locira regije genetičke neravnoteže kod pacijenta, koristeći iste principe kompetitivne [[FISH|fluorescentne ''in situ'' hibridizacije]] kao i tradicionalni CGH.
Uvođenjem CGH-niza, glavno ograničenje konvencionalnog CGH, niska rezolucija, je prevaziđeno. U CGH-nizu, metafazni hromosomi zamjenjuju se molekularnim kloniranjem kloniranih DNK fragmenta (+100–200 kb) čija je tačna lokacija na hromosomu poznata. Ovo omogućava detaljniju detekciju abnormalnosti hromosoma i, štaviše, omogućava direktno mapiranje promjena na genomsku sekvencu.&lt;ref name=&quot;Oostlander,Meijer,Ylstra&quot;&gt;Oostlander AE, Meijer GA, Ylstra B (2004) Microarray-based comparative genomic hybridization and its applications in human genetics. Clin Genet 66:488–495.&lt;/ref&gt;
Niz CGH pokazao se kao specifična, osjetljiva, brza i visokopropusna tehnika, sa značajnim prednostima u poređenju sa drugim metodama koje se koriste za analizu promjena broja kopija DNK, što je čini pogodnijom za dijagnostičke primjene. Korištenjem ove metode mogu se detektovati promjene broja kopija na nivou od 5–10 kilobaza DNK sekvenci.&lt;ref&gt;{{cite journal|vauthors=Ren H, Francis W, Boys A, Chueh AC, Wong N, La P, Wong LH, Ryan J, Slater HR, Choo KH |title=BAC-based PCR fragment microarray: high-resolution detection of chromosomal deletion and duplication breakpoints |journal=Human Mutation |pmid=15832308 |doi=10.1002/humu.20164 |volume=25 |issue=5 |date=May 2005 |pages=476–82|s2cid=28030180 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Od 2006., čak su i [[visokorezolucijski CGH]] ([[HR-CGH]]) nizovi tačni u detekciji [[strukturna varijacija|strukturnih varijacija]] (SV) pri rezoluciji od 200 [[bazni par|bp]].&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Urban AE, Korbel JO, Selzer R, Richmond T, Hacker A, Popescu GV, Cubells JF, Green R, Emanuel BS, Gerstein MB, Weissman SM, Snyder M |title=High-resolution mapping of DNA copy alterations in human chromosome 22 using high-density tiling oligonucleotide arrays |journal=Proc Natl Acad Sci U S A |date=21 March 2006 |volume=103 |issue=12 |pages=4534–4539 |pmid=16537408 |pmc=1450206 |doi=10.1073/pnas.0511340103|bibcode=2006PNAS..103.4534U |doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Ova metoda omogućava identifikaciju novih rekurentnih promjena hromosoma kao što su [[mikrodelecija|mikrodelecije]] i [[duplikacija (genetika)|duplikacije]] kod ljudi, kao što su rak i urođene magane, uzrokovane [[hromosomska mutacija|aberacijama hromosoma]]. 
[[Slika:Array-CGH protocol.svg|right|thumb|Slika 2: Protokol  Niza-CGH]]
 
===Metoda===
Niz CGH se zasniva na istom principu kao i konvencionalni CGH. U obje tehnike, DNK iz referentnog (ili kontrolnog) uzorka i DNK iz testnog (ili pacijentovog) uzorka različito se označavaju s dva različita fluorofora i koriste kao [[hibridizacijska sonda|sonde]] koje se kompetitivno kohibridiziraju na [[nukleinske kiseline|nukleinskokiselinske]] mete. U konvencionalnom CGH, meta je referentno metafazno širenje. U niz CGH, ove mete mogu biti genomski fragmenti klonirani u različitim vektorima (kao što su [[bakterijski vještački hromosom|BAC]] ili [[plazmid]]i), [[komplementarna DNK|cDNK]] ili [[oligonukleotid]]i.&lt;ref name=&quot;Bejjani,Shaffer&quot;&gt;Bejjani BA, Shaffer LG (2006) Applications of array-based comparative genomic hybridization to clinical diagnostics. J Mol Diagn 8:528–533.&lt;/ref&gt;
Slika 2.&lt;ref name=&quot;Oostlander,Meijer,Ylstra&quot;/&gt; shematski je prikaz niz CGH tehnike. DNK iz uzorka koji se testira označen je crvenim fluoroforom ([[cijanin]] 5), a referentni uzorak DNK označen je zelenim fluoroforom (cijanin 3). Jednake količine dva uzorka DNK se miješaju i kohibridiziraju u DNK mikroniz od nekoliko hiljada ravnomjerno raspoređenih kloniranih fragmenata DNK ili [[oligonukleotid]]a, koji su uočeni u tri primjerka na nizu. Nakon hibridizacije, koriste se digitalni sistemi za snimanje i kvantificiranje relativnih intenziteta fluorescencije svakog od hibridiziranih fluorofora.&lt;ref name=&quot;Bejjani,Shaffer&quot;/&gt; Rezultirajući omjer intenziteta [[fluorescencija|fluorescencije]] proporcionalan je omjeru broja kopija DNK sekvenci u testnom i referentnom genomu. Ako su intenziteti fluorokroma jednaki na jednoj sondi, ova regija pacijentovog genoma se tumači kao da ima jednaku količinu DNK u testnom i referentnom uzorku; ako postoji promijenjeni odnos Cy3:Cy5, to ukazuje na gubitak ili dobitak pacijentove DNK u toj specifičnoj genomskoj regiji.&lt;ref&gt;Shinawi M, Cheung SW (2008) The niz CGH and its clinical applications. Drug Discovery Today 13:760–769.&lt;/ref&gt;
 
==Tehnološki pristupi niznoj CGH==
[[Slika:Array comparative genomic hybridization.svg|thumb| Princip nizne genomske hibridizacije]]
[[Slika:ACGH profile of the IMR32 neuroblastoma cell line.svg|right|thumb| ACGH profil ćelijske linije neuroblastoma IMR32]]
Niz CGH je implementiran korištenjem širokog spektra tehnika. Stoga, neke od prednosti i ograničenja niz CGH zavise od odabrane tehnike.
Početni pristupi koji su korišteni bili su nizovi proizvedeni iz klonova genomske DNK s velikim umetcima, kao što su [[bakterijski vještački hromosom|BAC]]. Upotreba BAC-ova pruža dovoljno intenzivne signale za detekciju promjena u jednoj kopiji i za precizno lociranje granica aberacija. Međutim, početni prinosi DNK izoliranih BAC klonova su niski i neophodne su tehnike amplifikacije DNK. Ove tehnike uključuju [[kovalentna veza|ligacijom]]-posredovanu [[PCR|lančanu polimeraznu reakciju]] (PCR), PCR degeneriranih [[prajmer]]a, korištenjem jednog ili više setova prajmera i [[amplifikacija kotrljajućim krugom|amplifikaciju kotrljajućim krugom]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Fiegler H, Carr P, Douglas EJ, Burford DC, Hunt S, Scott CE, Smith J, Vetrie D, Gorman P, Tomlinson IP, Carter NP | year = 2003 | title = DNA micronizs for comparative genomic hybridization based on DOP-PCR amplification of BAC and PAC clones | journal = Genes Chromosomes Cancer | volume = 36 | issue = 4| pages = 361–374 | doi=10.1002/gcc.10155| pmid = 12619160 | s2cid = 6929961 }}&lt;/ref&gt; Nizovi mogu se također konstruirati korištenjem [[cDNK]]. Ovi nizovi trenutno daju visoku prostornu rezoluciju, ali je broj cDNK ograničen genima koji su kodirani na hromosomima, a njihova osjetljivost je niska zbog unakrsne hibridizacije.&lt;ref name=&quot;Oostlander,Meijer,Ylstra&quot; /&gt; This results in the inability to detect single copy changes on a genome wide scale.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Pollack JR, Perou CM, Alizadeh AA, Eisen MB, Pergamenschikov A, Williams CF, Jeffrey SS, Botstein D, Brown PO | year = 1999 | title = Genome-wide analysis of DNA copy number changes using cDNA micronizs | doi = 10.1038/12640 | pmid = 10471496 | journal = Nat Genet | volume = 23 | issue = 1| pages = 41–46 | s2cid = 997032 }}&lt;/ref&gt; Najnoviji pristup je uočavanje nizova pomoću kratkih [[oligonukleotid]]a. Količina oligonukleotida je gotovo beskonačna, a obrada je brza, isplativa i jednostavna. Iako oligonukleotidi nemaju osjetljivost za detekciju promjena pojedinačnih kopija, usrednjavanje omjera oligonukleotida koji se mapiraju jedan pored drugog na hromosomu može kompenzirati smanjenu osjetljivost.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Carvalho B, Ouwerkerk E, Meijer GA, Ylstra B | year = 2004 | title = High resolution microarray comparative genomic hybridization analysis using spotted oligonucleotides | journal = J Clin Pathol | volume = 57 | issue = 6| pages = 644–646 | doi=10.1136/jcp.2003.013029| pmid = 15166273 | pmc = 1770328 }}&lt;/ref&gt; Također je moguće koristiti nizove koji imaju preklapajuće sonde tako da se mogu otkriti specifične tačke prekida.
===Pristupi dizajnu===
 
Postoje dva pristupa dizajnu mikronizova za CGH primjene: cijeli genom i ciljani.
Nizovi cijelog genoma dizajnirani su da pokriju cijeli ljudski genom. Često uključuju klonove koji pružaju opsežnu pokrivenost cijelog genoma; i nizove koji imaju kontinuiranu pokrivenost, unutar granica genoma. Nizovi cijelog genoma konstruirani su uglavnom za istraživačke primjene i dokazali su svoju izvanrednu vrijednost u otkrivanju gena. Također su vrlo vrijedni u skriningu genoma za dobitke i gubitke DNK s neviđenom rezolucijom.&lt;ref name=&quot;Bejjani,Shaffer&quot; /&gt;
Ciljani nizovi [[dizajn]]irani su za određenu regiju(e) genoma u svrhu procjene tog ciljanog segmenta. Mogu biti dizajnirani za proučavanje određenog hromosoma ili hromosomskog segmenta ili za identifikaciju i procjenu specifičnih abnormalnosti doziranja DNK kod osoba sa sumnjom na sindrome mikrodelecije ili subtelomerne preuređenja. Ključni cilj ciljanog mikročipa u medicinskoj praksi je pružanje klinički korisnih rezultata za dijagnozu, [[genetičko savjetovanje]], prognozu i kliničko liječenje neuravnoteženih citogenetičkih abnormalnosti.&lt;ref name=&quot;Bejjani,Shaffer&quot; /&gt;

==Primjene==
===Konvencionalne===
Konvencionalni CGH koristi se uglavnom za identifikaciju hromosomskih regija koje se ponavljano gube ili dobijaju u tumorima, kao i za dijagnozu i prognozu [[kancer|raka]].&lt;ref&gt;Weiss MM, Kuipers EJ, Meuwissen SG, van Diest PJ, Meijer GA (2003) Comparative genomic hybridization as a supportive tool in diagnostic pathology. J Clin Pathol 56:522–527.&lt;/ref&gt; Ovaj pristup se također može koristiti za proučavanje [[hromosomska aberacija|hromosomskih aberacija]] u [[fetus]]nim i [[neonatus]]nim genomima. Nadalje, konvencionalni CGH se može koristiti u otkrivanju hromosomskih abnormalnosti i pokazao se efikasnim u dijagnosticiranju složenih abnormalnosti povezanih s ljudskim genetičkim poremećajima.&lt;ref name=&quot;Oostlander,Meijer,Ylstra&quot;/&gt;
====U istraživanju raka====
CGH podaci iz nekoliko studija istog tipa tumora pokazuju konzistentne obrasce neslučajnih genetičkih aberacija.&lt;ref name=&quot;Forozan,Karhu,Kononen,Kallioniemi,Kallioniemi&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Forozan F, Karhu R, Kononen J, Kallioniemi A, Kallioniemi OP | year = 1997 | title = Genome screening by comparative genomic hybridization | journal = Trends Genet | volume = 13 | issue = 10| pages = 405–409 | doi=10.1016/s0168-9525(97)01244-4| pmid = 9351342 }}&lt;/ref&gt; Neke od ovih promjena izgleda da su uobičajene za različite vrste malignih tumora, dok su druge specifičnije za tumor. Naprimjer, dobici hromosomskih regija [[hromosom 1|1q]], [[hromosom 3|3q i [[hromosom 8|8q]], kao i gubici [[hromosom 8|8p]], [[hromosom 13|13q]], [[hromosom 16|16q]] i [[hromosom 17|17p]], uobičajeni su za brojne vrste tumora, kao što su [[rak dojke]], [[rak jajnika|jajnika]], [[rak prostate|prostate]], [[rak bubrea|bubrega]] i [[rak mokraćne bešike|mokraćnog mjehura]] (Slika 3). Druge promjene, kao što su dobitci [[hromosom 12|12p]] i[[hromosom X| Xp]] kod [[rak testisa|raka testisa]], dobitak [[hromosom 13|13q]] i gubitak [[hromosom 9|9q]] kod raka mokraćnog mjehura, gubitak [[hromosom 14|14q]] kod raka bubrega i gubitak [[hromosom X|Xp]] kod raka jajnika, specifičnije su i mogu odražavati jedinstvene selekcijske sile koje djeluju tokom razvoja raka u različitim organima.&lt;ref name=&quot;Forozan,Karhu,Kononen,Kallioniemi,Kallioniemi&quot;/&gt; CGH-nizovi također se često koriste u istraživanju i dijagnostici maligniteta [[B-ćelija]], kao što je [[hronična limfocitna leukemija]].
 
====Hromosomske aberacije====
[[Cri du Chat]] (CdC) jeste sindrom uzrokovan djelomičnom [[delecija (genetika)|delecijom]] kratkog kraka [[hromosom 5|hromosoma 5]].&lt;ref name=&quot;Levy,Dunn,Kern,Hirschhorn,Kardon&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Levy B, Dunn TM, Kern JH, Hirschhorn K, Kardon NB | year = 2002 | title = Delineation of the dup5q phenotype by molecular cytogenetic analysis in a patient with dup5q/del 5p (Cri du Chat) | journal = Am J Med Genet | volume = 108 | issue = 3| pages = 192–197 | doi=10.1002/ajmg.10261| pmid = 11891684 }}&lt;/ref&gt; Nekoliko studija pokazalo je da je konvencionalni CGH pogodan za otkrivanje delecija, kao i složenijih hromosomskih promjena. Naprimjer, Levy i saradnici (2002) izvijestili su o [[novorođenče]]tu s plačem sličnim mački, što je karakteristika [[sindrom mačjeg plača|CdC-a]], ali s nejasnim [[kariotip]]om. Analiza CGH otkrila je gubitak hromosomskog materijala od [[hromosom 5| 5p15.3]], što je klinički potvrdilo dijagnozu. Ovi rezultati pokazuju da je konvencionalni CGH pouzdana tehnika u otkrivanju strukturnih aberacija i, u određenim slučajevima, može biti efikasniji u dijagnosticiranju složenih abnormalnosti.&lt;ref name=&quot;Levy,Dunn,Kern,Hirschhorn,Kardon&quot;/&gt;
 
===CGH-niz===
Primjene CGH-nizova uglavnom su usmjerene na otkrivanje genomskih abnormalnosti kod raka. Međutim, CGH-niz također je pogodan za analizu [[varijacija broja kopija|aberacija broja kopija DNK]] koje uzrokuju ljudske genetičke poremećaje.&lt;ref name=&quot;Oostlander,Meijer,Ylstra&quot;/&gt; To jest, nizni CGH koristi se za otkrivanje delecija, amplifikacija, tačaka prekida i abnormalnosti [[ploidija|ploidije]]. Ranija dijagnoza je korisna za pacijenta jer može proći odgovarajuće tretmane i savjetovanje kako bi se poboljšala njegova prognoza.&lt;ref name=&quot;Marquis-Nicholson,Aftimos,Hayes,George,Love&quot;/&gt;
 
====Genomske abnormalnosti kod kancera====
Genetičke promjene i preuređenja se često javljaju kod raka i doprinose njegovoj [[patogeneza| patogenezi]]. Detekcija ovih aberacija pomoću niza CGH pruža informacije o lokacijama važnih gena raka i može imati kliničku upotrebu u dijagnozi, klasifikaciji raka i prognozi.&lt;ref name=&quot;Bejjani,Shaffer&quot;/&gt; Međutim, nisu svi gubici genetičkog materijala [[patogen]]i, budući da se dio DNK materijala fiziološki gubi tokom preuređenja [[imunoglobulin]]skih podgena. U nedavnoj studiji, niz CGH je implementiran za identifikaciju regija hromosomskih aberacija ([[varijacija broja kopija]]) u nekoliko mišjih modela [[rak dojke|raka dojke]], što je dovelo do identifikacije kooperativnih gena tokom onkogeneze indukovane myc-om.&lt;ref name=&quot;aprelikova&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Aprelikova O, Chen K, El Touny LH, Brignatz-Guittard C, Han J, Qiu T, Yang HH, Lee MP, Zhu M, Green JE | title = The epigenetic modifier JMJD6 is amplified in mammary tumors and cooperates with c-Myc to enhance cellular transformation, tumor progression, and metastasis | journal = Clin Epigenetics | volume = 8 | issue = 38 | pages = 38 | date = Apr 2016 | doi = 10.1186/s13148-016-0205-6 | pmid = 27081402 | pmc = 4831179 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;
 
Nizni CGH se može primijeniti ne samo za otkrivanje hromosomskih abnormalnosti kod raka, već i za praćenje progresije tumora. Diferencijacija između [[metastaza|metastatskih]] i primarnih [[lezija]] ili tumora neizvjesnog malignog potencijala također je moguća korištenjem [[FISH]]-a, nakon što su abnormalnosti identificirane pomoću niznog CGH.&lt;ref name=&quot;deRavel,Devriendt,Fryns,Vermeesch&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Marquis-Nicholson,Aftimos,Hayes,George,Love&quot; /&gt;
 
====Submikroskopske aberacije====
[[Prader-Willijev sindrom]] (PWS) očeva je strukturna abnormalnost koja zahvata sekvencu [[hromosom 15|15q11–13]], dok majčina aberacija u istoj regiji uzrokuje [[Angelmanov sindrom]] (AS). U oba sindroma, većina slučajeva (75%) rezultat je delecije od 3–5 Mb kritične regije PWS/AS.&lt;ref&gt;L'Hermine AC, Aboura A, Brisset S, Cuisset L, Castaigne V, Labrune P, Frydman R, Tachdjian G. (2003) Fetal phenotype of Prader–Willi syndrome due to maternal disomy for chromosome 15. Prenat Diagn 23:938–943.&lt;/ref&gt; Ove male aberacije ne mogu se otkriti korištenjem [[citogenetika|citogenetičkih alata]] ili konvencionalnog CGH, ali se mogu lahko otkriti korištenjem niznog CGH. Kao dokaz principa, Vissers i saradnici (2003) konstruirali su niz genoma široke širine s rezolucijom od 1 Mb za pregled tri pacijenta s poznatim, [[FISH]]-potvrđenim sindromima mikrodelecije, uključujući jednog s PWS. U sva tri slučaja, abnormalnosti, u rasponu od 1,5 do 2,9 Mb, bile su lahko identificirane.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Vissers LE, de Vries BB, Osoegawa K, Janssen IM, Feuth T, Choy CO, Straatman H, van der Vliet W, Huys EH, van Rijk A, Smeets D, van Ravenswaaij-Arts CM, Knoers NV, van der Burgt I, de Jong PJ, Brunner HG, Geurts , van Kessel A, Schoenmakers EF, Veltman JA | year = 2003 | title = Array-based comparative genomic hybridization for the genome-wide detection of submicroscopic chromosomal abnormalities | journal = Am J Hum Genet | volume = 73 | issue = 6| pages = 1261–1270 | doi = 10.1086/379977 | pmid = 14628292 | pmc = 1180392 }}&lt;/ref&gt; Stoga se pokazalo da je niz CGH specifičan i osjetljiv pristup u otkrivanju submikroskopskih aberacija.
Prilikom korištenja preklapajućih [[mikročip]]ova, također je moguće otkriti tačke prekida uključene u hromosomske aberacije.
 
====Preneontusna genetička dijagnoza====
Iako još nije široko korištena tehnika, upotreba niza CGH kao alata za preimplantacijski genetički skrining postaje sve popularniji koncept. Ima potencijal da otkrije CNV i [[aneuploidija| aneuploidiju]] u [[jajna ćelija|jajnim ćelijama]], [[sperma|spermi]] ili [[embrion]]ima koji mogu doprinijeti neuspjehu embriona da se uspješno implantira, [[pobačaj]]u ili stanjima poput [[Downov sindrom| Downovog sindroma]] (trisomija 21). Ovo čini niz CGH obećavajućim alatom za smanjenje učestalosti stanja koja mijenjaju život i poboljšanje stope uspjeha pokušaja [[IVF]]. Tehnika uključuje amplifikaciju cijelog genoma iz jedne ćelije koja se zatim koristi u metodi niza CGH. Može se koristiti i kod parova koji nose hromosomske translokacije kao što su balansirane recipročne translokacije ili Robertsonovske translokacije, koje mogu uzrokovati hromosomske neravnoteže kod njihovog potomstva.&lt;ref name=&quot;Evangelidou,Alexandrou,Moutafi,Ioannides,Antonios,Koumbaris,Kallikas,Velissariou,Sismani,Patsalis&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Fiorentino F | s2cid = 6484211 | year = 2012 | title = Array comparative genomic hybridization: its role in preimplantation genetic diagnosis | journal = Current Opinion in Obstetrics and Gynecology | volume = 24 | issue = 4| pages = 203–209 | doi=10.1097/gco.0b013e328355854d| pmid = 22729095 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Lee CN, Lin SY, Lin CH, Shih JC, Lin TH, Su YN|author-link4=Jean Chen Shih | year = 2012 | title = Clinical utility of array comparative genomic hybridization for prenatal diagnosis: a cohort study of 3171 pregnancies | journal = BJOG: An International Journal of Obstetrics &amp; Gynaecology | volume = 119 | issue = 5| pages = 614–625 | doi=10.1111/j.1471-0528.2012.03279.x|pmid=22313859 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;
 
==Ograničenja CGH i niznog CGH==
Glavni nedostatak konvencionalnog CGH je njegova nemogućnost detekcije strukturnih hromosomskih aberacija bez [[varijante broja kopija|promjena broja kopija]], kao što su [[mozaicizam (genetika)|mozaicizam]], uravnotežene [[hromosomska translokacije| hromosomske translokacije]] i [[hromosomska inverzija|inverzije]]. CGH također može detektovati samo dobitke i gubitke u odnosu na nivo ploidije.&lt;ref&gt;Weiss MM, Hermsen MAJA, Meijer GA, van Grieken NCT, Baak JPA, Kuipers EJ, van Deist PJ (1999) Comparative genomic hybridization. J Clin Pathol: Mol Pathol 52:243–251.&lt;/ref&gt; Osim toga, hromosomske regije s kratkim repetitivnim sekvencama DNK su vrlo varijabilne između pojedinaca i mogu ometati CGH analizu.&lt;ref name=&quot;Oostlander,Meijer,Ylstra&quot;/&gt; Stoga, repetitivne regije DNK poput [[centromera]] i [[telomera]] moraju biti blokirane neobilježenom repetitivnom DNK (npr. Cot1 DNK) i/ili se mogu izostaviti iz skrininga.&lt;ref&gt;du Manoir S, Schrock E, Bentz M, Speicher MR, Joos S, Ried T, Lichter P, Cremer T (1995) Quantitative analysis of comparative genomic hybridization. Cytometry 19:27–41.&lt;/ref&gt; Nadalje, rezolucija konvencionalnog CGH-a predstavlja veliki praktični problem koji ograničava njegovu kliničku primjenu. Iako se CGH pokazao kao korisna i pouzdana tehnika u istraživanju i dijagnostici raka i ljudskih genetičkih poremećaja, primjene uključuju samo velike abnormalnosti. Zbog ograničene rezolucije metafaznih hromosoma, aberacije manje od 5–10 Mb ne mogu se otkriti korištenjem konvencionalnog CGH-a.&lt;ref name=&quot;Forozan,Karhu,Kononen,Kallioniemi,Kallioniemi&quot;/&gt;
Za otkrivanje takvih abnormalnosti potrebna je tehnika visoke rezolucije.
Niz CGH-a prevazilazi mnoga od ovih ograničenja. Nizni CGH-a karakterizira visoka rezolucija, njegova glavna prednost u odnosu na konvencionalni CGH. Standardna rezolucija varira između 1–5 Mb, ali se može povećati do približno 40 kb, dopunjavanjem niza dodatnim klonovima. Međutim, kao i kod konvencionalnog CGH, glavni nedostatak niznog CGH je njegova nemogućnost detekcije aberacija koje ne rezultiraju promjenama broja kopija i ograničena je u svojoj sposobnosti detekcije mozaicizma.&lt;ref name=&quot;Oostlander,Meijer,Ylstra&quot;/&gt; Nivo mozaicizma koji se može detektovati zavisi od osjetljivosti i prostorne rezolucije klonova. Do sada preuređenja bila su prisutna u približno 50% ćelija granica detekcije. Za detekciju takvih abnormalnosti, i dalje se moraju koristiti druge tehnike, kao što su SKY (spektralna [[kariotip]]izacija) ili [[FISH]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Shaw CJ, Stankiewicz P, Bien-Willner G, Bello SC, Shaw CA, Carrera M, Perez Jurado L, Estivill X, Lupski JR | year = 2004 | title = Small marker chromosomes in two patients with segmental aneusomy for proximal 17p | journal = Hum Genet | volume = 115 | issue = 1| pages = 1–7 | pmid = 15098121 | doi = 10.1007/s00439-004-1119-5 | s2cid = 1093845 }}&lt;/ref&gt;
 
==Također pogledajte==
* [[Citogenetika]]
* [[Virtuelni kariotip]]
 
==Reference==
{{refspisak}}
 
==Vanjski linkovi==
* [https://20130102034741/http://www.athenadiagnostics.com/CMA Virtual Grand Rounds: &quot;Differentiating Microarray Technologies and Related Clinical Implications&quot; by Arthur Beaudet, MD]
* [https://web/20180730082037/http://arraymap.org/ arrayMap repository]: Continuously expanded collection cancer genome array datasets, with per-array and aggregated data visualisation (ca. 64'000 arrays, September 2014).
* The former [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/entrez/query.fcgi?db=cancerchromosomes NCBI's Cancer Chromosomes]{{dead link|date=July 2025|bot=medic}}{{cbignore|bot=medic}} resource has been discontinued.
 
[[Kategorija: Molekularna genetika]]
[[Kategorija: Genetički testovi]]
[[Kategorija: Citogenetika]]
[[Kategorija: Komparativna biologija]]</text>
      <sha1>t7lttogdalcqft6zfxp60de08sps441</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>CGH</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536540</id>
    <redirect title="Komparativna genomska hibridizacija" />
    <revision>
      <id>3917714</id>
      <timestamp>2026-08-12T11:06:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bombashluk</username>
        <id>184635</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Komparativna genomska hibridizacija]]</comment>
      <origin>3917714</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="51" sha1="b367s488y9ksa1odg8hkwubo54j9o5v" xml:space="preserve">#Preusmjeri [[Komparativna genomska hibridizacija]]</text>
      <sha1>b367s488y9ksa1odg8hkwubo54j9o5v</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hromosomska regija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536541</id>
    <revision>
      <id>3917719</id>
      <timestamp>2026-08-12T11:23:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bombashluk</username>
        <id>184635</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: Svi [[hromosom]]i kod [[prokariot]]a i [[eukariot]]a mogu se podijeliti na različite '''hromosomske regije.''' Međutim, najčešće su one koje se javljaju u hromosomima eukariota, posebno one koje su vidljive u kondenzovanim hromosomima koji postaju vidljivi u [[metafaza|metafazi]] tokom [[ćelijska dioba|ćelijske diobe]]. [[Slika:Chromosome-upright.png|thumb|280px|Shema hromosoma. (1) [[Hromatida]] (sa [[hromonema|hromomenom]] i (obojenim) [[euhromatin]]om. Jedan od dva...</comment>
      <origin>3917719</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2620" sha1="0p295gyxme705es2inluzad8qig2hav" xml:space="preserve">Svi [[hromosom]]i kod [[prokariot]]a i [[eukariot]]a mogu se podijeliti na različite '''hromosomske regije.''' Međutim, najčešće su one koje se javljaju u hromosomima eukariota, posebno one koje su vidljive u kondenzovanim hromosomima koji postaju vidljivi u [[metafaza|metafazi]] tokom [[ćelijska dioba|ćelijske diobe]]. [[Slika:Chromosome-upright.png|thumb|280px|Shema hromosoma. (1) [[Hromatida]] (sa [[hromonema|hromomenom]] i (obojenim) [[euhromatin]]om. Jedan od dva identična dijela [[hromosom]]a nakon [[ćelijski ciklus|S faze]]. (2) [[Centromera]] (sa [[kinetohor]]om i [[hrtrrohromatin]]om). Mjesto gdje se dvije hromatide dodiruju i gdje se mikrotubule spajaju. (3) Kratki krak (4) Dugi krak. U skladu s pravilima prikaza u [[citogenetika|citogenetici]], kratki krak je na vrhu.]] &lt;ref name=&quot;Hammond-2017&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Hammond CM, Strømme CB, Huang H, Patel DJ, Groth A | title = Histone chaperone networks shaping chromatin function | journal = Nature Reviews. Molecular Cell Biology | volume = 18 | issue = 3 | pages = 141–158 | date = March 2017 | pmid = 28053344 | pmc = 5319910 | doi = 10.1038/nrm.2016.159 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book | last = Wilson | first = John | title = Molecular biology of the cell: a problems approach | publisher = Garland Science | location = New York | year = 2002 | isbn = 978-0-8153-3577-1 | url-access = registration | url = https://archive.org/details/molecularbiolog000wils }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Bonev|first1=Boyan|last2=Cavalli|first2=Giacomo|date=14 October 2016|title=Organization and function of the 3D genome|journal=Nature Reviews Genetics|volume=17|issue=11|pages=661–678|doi=10.1038/nrg.2016.112|pmid=27739532|hdl=2027.42/151884|s2cid=31259189|hdl-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Alberts|first1=Bruce|last2=Bray|first2=Dennis|last3=Hopkin|first3=Karen|last4=Johnson|first4=Alexander|last5=Lewis|first5=Julian|last6=Raff|first6=Martin|last7=Roberts|first7=Keith|last8=Walter|first8=Peter | name-list-style = vanc |title=Essential Cell Biology|year=2014|publisher=Garland Science|location=New York, New York, US|isbn=978-0-8153-4454-4|pages=621–626|edition=Fourth}}&lt;/ref&gt; 

Svaka od ovih regija obrađena je u odvojenim člancima na [[Wikipedija|Wikipediji]].
* Krakovi (kratki=p i dugi=q)
* [[Centromera]]
* [[Kinetohor]]
* [[Telomera]]
* [[Subtelomera|Subtelomera]]
* [[Satelitski hromosom|Satelitski hromosom ili trabant]]
* [[Regija organizatora nukleolusa|NOR]] regija
*[[Satelitski hromosom]]

==Reference==
{{Reflist}}
{{DEFAULTSORT:Chromosome Regions}}
[[Kategorija: Hromosomi]]
[[Kategorija: Citogenetika]]</text>
      <sha1>0p295gyxme705es2inluzad8qig2hav</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3917720</id>
      <parentid>3917719</parentid>
      <timestamp>2026-08-12T11:26:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bombashluk</username>
        <id>184635</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3917720</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2621" sha1="0q4omsrjkbj1fba50f76rx251mcc5ue" xml:space="preserve">Svi [[hromosom]]i kod [[prokariot]]a i [[eukariot]]a mogu se podijeliti na različite '''hromosomske regije.''' Međutim, najčešće su one koje se javljaju u hromosomima eukariota, posebno one koje su vidljive u kondenzovanim hromosomima koji postaju vidljivi u [[metafaza|metafazi]] tokom [[ćelijska dioba|ćelijske diobe]]. 
[[Slika:Chromosome-upright.png|thumb|280px|Shema hromosoma. (1) [[Hromatida]] (sa [[hromonema|hromomenom]] i (obojenim) [[euhromatin]]om. Jedan od dva identična dijela [[hromosom]]a nakon [[ćelijski ciklus|S faze]]. (2) [[Centromera]] (sa [[kinetohor]]om i [[heterohromatin]]om). Mjesto gdje se dvije hromatide dodiruju i gdje se mikrotubule spajaju. (3) Kratki krak (4) Dugi krak. U skladu s pravilima prikaza u [[citogenetika|citogenetici]], kratki krak je na vrhu.]] &lt;ref name=&quot;Hammond-2017&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Hammond CM, Strømme CB, Huang H, Patel DJ, Groth A | title = Histone chaperone networks shaping chromatin function | journal = Nature Reviews. Molecular Cell Biology | volume = 18 | issue = 3 | pages = 141–158 | date = March 2017 | pmid = 28053344 | pmc = 5319910 | doi = 10.1038/nrm.2016.159 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book | last = Wilson | first = John | title = Molecular biology of the cell: a problems approach | publisher = Garland Science | location = New York | year = 2002 | isbn = 978-0-8153-3577-1 | url-access = registration | url = https://archive.org/details/molecularbiolog000wils }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Bonev|first1=Boyan|last2=Cavalli|first2=Giacomo|date=14 October 2016|title=Organization and function of the 3D genome|journal=Nature Reviews Genetics|volume=17|issue=11|pages=661–678|doi=10.1038/nrg.2016.112|pmid=27739532|hdl=2027.42/151884|s2cid=31259189|hdl-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Alberts|first1=Bruce|last2=Bray|first2=Dennis|last3=Hopkin|first3=Karen|last4=Johnson|first4=Alexander|last5=Lewis|first5=Julian|last6=Raff|first6=Martin|last7=Roberts|first7=Keith|last8=Walter|first8=Peter | name-list-style = vanc |title=Essential Cell Biology|year=2014|publisher=Garland Science|location=New York, New York, US|isbn=978-0-8153-4454-4|pages=621–626|edition=Fourth}}&lt;/ref&gt; 

Svaka od ovih regija obrađena je u odvojenim člancima na [[Wikipedija|Wikipediji]].
* Krakovi (kratki=p i dugi=q)
* [[Centromera]]
* [[Kinetohor]]
* [[Telomera]]
* [[Subtelomera|Subtelomera]]
* [[Satelitski hromosom|Satelitski hromosom ili trabant]]
* [[Regija organizatora nukleolusa|NOR]] regija
*[[Satelitski hromosom]]

==Reference==
{{Reflist}}
{{DEFAULTSORT:Chromosome Regions}}
[[Kategorija: Hromosomi]]
[[Kategorija: Citogenetika]]</text>
      <sha1>0q4omsrjkbj1fba50f76rx251mcc5ue</sha1>
    </revision>
  </page>
</mediawiki>