Psihologija

<mediawiki xmlns="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/" xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance" xsi:schemaLocation="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/ http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11.xsd" version="0.11" xml:lang="bs">
  <siteinfo>
    <sitename>Wikipedia</sitename>
    <dbname>bswiki</dbname>
    <base>https://bs.wikipedia.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana</base>
    <generator>MediaWiki 1.47.0-wmf.16</generator>
    <case>first-letter</case>
    <namespaces>
      <namespace key="-2" case="first-letter">Mediji</namespace>
      <namespace key="-1" case="first-letter">Posebno</namespace>
      <namespace key="0" case="first-letter" />
      <namespace key="1" case="first-letter">Razgovor</namespace>
      <namespace key="2" case="first-letter">Korisnik</namespace>
      <namespace key="3" case="first-letter">Razgovor s korisnikom</namespace>
      <namespace key="4" case="first-letter">Wikipedia</namespace>
      <namespace key="5" case="first-letter">Razgovor o Wikipediji</namespace>
      <namespace key="6" case="first-letter">Datoteka</namespace>
      <namespace key="7" case="first-letter">Razgovor o datoteci</namespace>
      <namespace key="8" case="first-letter">MediaWiki</namespace>
      <namespace key="9" case="first-letter">Razgovor o MediaWikiju</namespace>
      <namespace key="10" case="first-letter">Šablon</namespace>
      <namespace key="11" case="first-letter">Razgovor o šablonu</namespace>
      <namespace key="12" case="first-letter">Pomoć</namespace>
      <namespace key="13" case="first-letter">Razgovor o pomoći</namespace>
      <namespace key="14" case="first-letter">Kategorija</namespace>
      <namespace key="15" case="first-letter">Razgovor o kategoriji</namespace>
      <namespace key="100" case="first-letter">Portal</namespace>
      <namespace key="101" case="first-letter">Razgovor o portalu</namespace>
      <namespace key="710" case="first-letter">TimedText</namespace>
      <namespace key="711" case="first-letter">TimedText talk</namespace>
      <namespace key="828" case="first-letter">Modul</namespace>
      <namespace key="829" case="first-letter">Razgovor o modulu</namespace>
      <namespace key="1728" case="first-letter">Event</namespace>
      <namespace key="1729" case="first-letter">Event talk</namespace>
      <namespace key="2600" case="first-letter">Topic</namespace>
    </namespaces>
  </siteinfo>
  <page>
    <title>Psihologija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>746</id>
    <revision>
      <id>3921162</id>
      <parentid>3921147</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T12:17:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Rad na članku</comment>
      <origin>3921162</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="109775" sha1="qieljuwnybtapbyql9cqmggloe8wr0w" xml:space="preserve">{{Psihologija bočna traka}}
'''Psihologija''' je nauka koja se bavi proučavanjem psihičkih procesa i [[Ponašanje|ponašanja]].&lt;ref name=&quot;OED&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.oed.com |title=psychology |publisher=Oxford English Dictionary. Oxford University Press |accessdate=13. 2. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Fernald&quot;&gt;{{cite book |last=Fernald |first=Dodge |title=Psychology: Six Perspectives |url=https://archive.org/details/psychologysixper0000fern |publisher=SAGE Publications |year=2008 |isbn=978-1-4129-3867-9 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Njen predmet istraživanja obuhvata ponašanje ljudi i životinja, svjesne i nesvjesne fenomene, te mentalne procese kao što su misli, osjećanja i motivi.

Psihologija je nauka širokog opsega koja objedinjuje principe [[Prirodne nauke|prirodnih]] i [[Društvene nauke|društvenih nauka]]. Kao [[Prirodne nauke|prirodna nauka]], ona se manifestuje kroz oblasti poput biološke psihologije, gdje istraživači teže razumijevanju emergentnih svojstava mozga povezujući disciplinu sa neuronaukom. S druge strane, psihologija djeluje kao [[Društvene nauke|društvena nauka]] kada se fokusira na analizu i razumijevanje složenih obrazaca ponašanja pojedinaca i društvenih grupa.&lt;ref name=&quot;Hockenbury&quot;&gt;{{cite book |last1=Hockenbury |first1=D. |last2=Hockenbury |first2=S. |title=Psychology |url=https://archive.org/details/psychology05edhock |publisher=Worth Publishers |year=2010 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;APA&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.apa.org |title=Frequently asked questions about APA |publisher=American Psychological Association |accessdate=13. 2. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

== Etimologija i definicije ==

Riječ ''psihologija'' potječe od grčke riječi ''psyche'' (grč. ψυχή), što znači duh ili duša. Drugi dio riječi, ''-logija'', potječe od sufiksa ''-λογία'' (-logia), što označava nauku, izučavanje ili istraživanje.&lt;ref name=&quot;Etymonline&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.etymonline.com/word/psychology |title=Psychology |publisher=Online Etymology Dictionary |accessdate=15. 2. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Riječ psihologija prvi put se pojavljuje u doba renesanse.&lt;ref name=&quot;dIsa&quot;&gt;{{cite journal |last1=d’Isa |first1=R. |last2=Abramson |first2=C. I. |year=2023 |title=The origin of the phrase comparative psychology: An historical overview |journal=Frontiers in Psychology |volume=14 |pages=1174115 |doi=10.3389/fpsyg.2023.1174115 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; U svom latinskom obliku, ''psychiologia'', prvi ju je upotrijebio hrvatski humanista i latinista Marko Marulić u svojoj knjizi ''Psichiologia de ratione animae humanae'' (Psihologija, o prirodi ljudske duše) u periodu između 1510. i 1520.&lt;ref name=&quot;dIsa&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Krstic1964&quot;&gt;{{cite journal |last=Krstić |first=K. |year=1964 |title=Marko Marulic – The author of the term &quot;psychology&quot; |journal=Acta Instituti Psychologici Universitatis Zagrabiensis |volume=36 |pages=7–13 |url=https://psychclassics.yorku.ca/Krstic/marulic.htm |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Najraniji poznati spomen riječi ''psychology'' u engleskom jeziku potječe iz 1694., kada ju je Steven Blankaart naveo u djelu ''The Physical Dictionary''. U tom rječniku se navodi da se &quot;anatomija bavi tijelom, a psihologija dušom.&quot;&lt;ref name=&quot;Colman2009&quot;&gt;{{cite book |last=Colman |first=A. M. |year=2009 |title=A dictionary of psychology |url=https://archive.org/details/dictionaryofpsyc0000colm_s3f2 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-953406-7 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

Slovo Ψ (psi), prvo slovo grčke riječi ''psyche'' iz koje je izveden termin psihologija, općenito se povezuje sa psihologijom kao naukom i koristi se kao njen simbol.

Godine 1890, [[William James]] definisao je psihologiju kao &quot;nauku o mentalnom životu, kako u pogledu njegovih pojava, tako i u pogledu njihovih uslova.&quot;&lt;ref name=&quot;James1983&quot;&gt;{{cite book |last=James |first=W. |year=1983 |title=The principles of psychology |publisher=Harvard University Press |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Ova definicija bila je široko prihvaćena tokom više decenija. Međutim, njeno značenje je osporavano, naročito od strane Johna B. Watsona, koji je 1913. iznio stavove metodološkog biheviorizma, posmatrajući psihologiju kao isključivo objektivnu eksperimentalnu granu prirodne nauke, čiji je teorijski cilj &quot;predviđanje i kontrola ponašanja.&quot;&lt;ref name=&quot;Watson1913&quot;&gt;{{cite journal |last=Watson |first=J. B. |year=1913 |title=Psychology as the behaviorist views it |url=https://archive.org/details/sim_psychological-review_1913-03_20_2/page/158 |journal=Psychological Review |volume=20 |issue=2 |pages=158–177 |doi=10.1037/h0074428 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Od trenutka kada je James definisao pojam &quot;psihologija&quot;, ovaj termin se sve snažnije povezuje s naučnim eksperimentisanjem.&lt;ref name=&quot;Watson1913&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Davis2004&quot;&gt;{{cite book |last=Davis |first=D. R. |year=2004 |chapter=Psychology |editor-last=Gregory |editor-first=R. L. |title=The Oxford companion to the mind |url=https://archive.org/details/oxfordcompaniont0000unse_b9g3 |edition=2. |pages=[https://archive.org/details/oxfordcompaniont0000unse_b9g3/page/762 763]–764 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-866224-2 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Pod pojmom narodna psihologija (eng. ''folk psychology'') podrazumijeva se razumijevanje mentalnih stanja i ponašanja ljudi kakvo imaju obični ljudi, za razliku od stručnog razumijevanja kojeg imaju profesionalni psiholozi.&lt;ref name=&quot;Hutto2007&quot;&gt;{{cite book |editor1-last=Hutto |editor1-first=D. D. |editor2-last=Ratcliffe |editor2-first=M. |year=2007 |title=Folk psychology re-assessed |url=https://archive.org/details/isbn_9781402055577 |publisher=Springer |isbn=978-1-4020-5557-7 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
{{Glavni|Historija psihologije}}
Razvoj psihološke misli može se pratiti još od najstarijih civilizacija, u kojima su pitanja o prirodi ljudskog uma i ponašanja bila predmet filozofskih i medicinskih razmatranja. Drevne civilizacije [[Egipat|Egipta]], [[Grčka|Grčke]], [[Kina|Kine]], [[Indija|Indije]] i [[Perzija|Perzije]] razvijale su rane koncepte o psihološkim fenomenima i odnosu između tijela i uma. U starom Egiptu, medicinski tekstovi poput [[Ebersov papirus|Ebersovog papirusa]] svjedoče o prepoznavanju stanja koja se danas povezuju s [[Depresija (raspoloženje)|depresijom]] i poremećajima mišljenja.&lt;ref name=&quot;Okasha_Egypt_2005&quot;&gt;{{cite journal |last=Okasha |first=Ahmed |date=2005 |title=Mental Health in Egypt |journal=The Israel Journal of Psychiatry and Related Sciences |volume=42 |issue=2 |pages=116–125 |pmid=16342608 |url=https://www.researchgate.net/publication/7426670_Mental_health_in_Egypt |access-date=23. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ovi zapisi predstavljaju jedan od najranijih pokušaja da se [[mentalni poremećaj]]i objasne u okviru medicinskog pristupa. Značajniji teorijski razvoj bilježi se u [[Antička Grčka|antičkoj Grčkoj]], gdje su filozofi poput [[Tales|Talesa iz Mileta]], [[Platon]]a i [[Aristotel]]a (posebno u djelu ''De Anima'') razmatrali funkcionisanje ljudskog uma.&lt;ref name=&quot;Green_Groff_2003&quot;&gt;{{cite book |last1=Green |first1=Christopher D. |last2=Groff |first2=Philip R. |date=2003 |title=Early psychological thought: Ancient accounts of mind and soul |url=https://archive.org/details/earlypsychologic0000gree |location=Westport, Connecticut |publisher=Praeger |isbn=978-0275979201 |access-date=23. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Važan pomak u razumijevanju [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]] načinio je grčki ljekar [[Hipokrat]], koji je u 4. vijeku p. n. e. zastupao stav da mentalni poremećaji imaju fizičke uzroke, čime se udaljio od dotadašnjih nadnaravnih objašnjenja.&lt;ref name=&quot;Brink_Psychology_2008&quot;&gt;{{cite book |last=Brink |first=T. L. |date=2008 |title=Psychology: A Student Friendly Approach |url=http://www.saylor.org/site/wp-content/uploads/2012/06/TLBrink_PSYCH01.pdf |pages=9 |publisher=Saylor Academy |access-date=23. 4. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120724142236/http://www.saylor.org/site/wp-content/uploads/2012/06/TLBrink_PSYCH01.pdf |archive-date=24. 7. 2012 |url-status=live |language=en}}&lt;/ref&gt; U pogledu lokalizacije mentalnih funkcija, među antičkim misliocima nisu postojali jedinstveni stavovi. Oko 387. p. n. e., Platon je iznio mišljenje da se mentalni procesi odvijaju u [[mozak|mozgu]], dok je Aristotel oko 335. p. n. e. zastupao mišljenje da je [[srce]] središte mentalnih funkcija.&lt;ref name=&quot;MNT_Psychology_2018&quot;&gt;{{cite web |last=Brazier |first=Yvette |date=2018 |title=Psychology: Definitions, branches, history, and how to become one |url=https://www.medicalnewstoday.com/articles/154874 |website=Medical News Today |access-date=23. 4. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210320030424/https://www.medicalnewstoday.com/articles/154874 |archive-date=20. 3. 2021 |url-status=live |language=en}}&lt;/ref&gt;

U Kini su temelji psihološke misli razvijeni u okviru filozofskih učenja drevnih mislioca poput [[Laozi]]ja i [[Konfucije|Konfucija]], kao i pod utjecajem [[Budizam|budizma]].&lt;ref name=&quot;FinancialExpress_Taoism_2018&quot;&gt;{{cite web |last=Redakcija |date=2018 |title=Natural harmony in Taoism — a cornerstone of Chinese society |url=https://thefinancialexpress.com.bd/views/views/natural-harmony-in-taoism-a-cornerstone-of-chinese-society-1516031957 |website=The Financial Express |access-date=23. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ova tradicija oslanjala se na [[Introspekcija|introspekciju]], [[opažanje]] i različite tehnike usmjeravanja [[mišljenje|mišljenja]] i [[Ponašanje|ponašanja]], pri čemu se svijet posmatrao kao jedinstvo fizičkog i mentalnog aspekta i njihove međusobne povezanosti.&lt;ref name=&quot;Shi_China_Psychology_2019&quot;&gt;{{cite book |last=Shi |first=Y. |editor-last=Bringmann |editor-first=Wolfgang G. |date=2019 |title=The dawn of psychology in China |book-title=A Pictorial History of Psychology |url=https://archive.org/details/pictorialhistory0000unse_y5p4 |pages=22–27 |publisher=Quintessence Publishing Co. Ltd. |access-date=23. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Kineska filozofija posebno je naglašavala potrebu ″pročišćavanja uma″ radi razvoja [[moral|moralnih vrlina]] i unutrašnje snage. Jedan od najznačajnijih medicinsko-filozofskih tekstova, ''[[Huangdi Neijing]]'' (''Klasik interne medicine Žutog cara''), identifikuje mozak kao središte [[mudrost]]i i osjeta, razvija teorije ličnosti zasnovane na ravnoteži principa [[yin i yang]], te mentalne poremećaje objašnjava kroz fiziološke i društvene neravnoteže. Dalji razvoj proučavanja mozga i mentalnih funkcija u kineskoj tradiciji intenziviran je tokom [[Dinastija Qing|dinastije Qing]], posebno kroz radove učenjaka pod utjecajem zapadne nauke, kao što su Fang Yizhi (1611–1671), Liu Zhi (1660–1730) i Wang Qingren (1768–1831). Wang Qingren je naglašavao ulogu mozga kao središta nervnog sistema, povezao mentalne poremećaje s bolestima mozga, istraživao uzroke snova i [[Nesanica|nesanice]], te razvio ranu teoriju funkcionalne lateralizacije [[Moždana hemisfera|moždanih hemisfera]].&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Baker |editor-first=David B. |date=2012 |title=The Oxford Handbook of the History of Psychology |url=https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9780199710652_A23608123/preview-9780199710652_A23608123.pdf |publisher=Oxford University Press |location=New York |isbn=978-0195366556 |access-date=23. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Pod utjecajem [[Hinduizam|hinduizma]], [[indijska filozofija]] razvila je složena razmatranja o prirodi i vrstama svijesti. U tekstovima poput ''[[Upanišade|Upanišada]]'' i drugih [[Vedski period|vedskih]] spisa, koji čine osnov hinduističke tradicije, posebno se ističe razlikovanje između prolaznog, svakodnevnog aspekta ličnosti i [[atman]]a (trajnog, nepromjenjivog sebstva). Različite hinduističke filozofske škole, kao i [[budizam]], preispitivale su ovakvo shvatanje sebstva, ali su pritom naglašavale značaj postizanja viših stanja svijesti i samospoznaje. U tom kontekstu, [[joga]] obuhvata skup praksi i tehnika usmjerenih ka razvoju svijesti, samodiscipline i unutrašnje ravnoteže. Utjecaj ovih ideja proširio se i izvan indijskog kulturnog prostora. Tako je [[teozofija]], religijsko-filozofski pokret koji je utemeljila [[Helena Blavatsky]], bila inspirisana indijskim učenjima tokom njenog boravka u [[Britanska Indija|Britanskoj Indiji]].&lt;ref name=&quot;Paranjpe_India_2006&quot;&gt;{{cite book |last=Paranjpe |first=Anand C. |editor-last=Brock |editor-first=Adrian C. |date=2006 |title=From Tradition through Colonialism to Globalization: Reflections on the History of Psychology in India |book-title=Internationalizing the History of Psychology |url=https://www.cambridge.org/core/books/internationalizing-the-history-of-psychology/D695536F2C86208B1C8819A293E5D48B |publisher=Cambridge University Press |access-date=23. 4. 2026 |isbn=978-0521835992 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Raju_Indian_Thought_1985&quot;&gt;{{cite book |last=Raju |first=P. T. |date=1985 |title=Structural Depths of Indian Thought |url=https://archive.org/details/structuraldepths0000raju |publisher=State University of New York Press |location=Albany |pages=35–36 |isbn=978-0887061394 |access-date=23. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Psihologija je bila predmet interesovanja mislioca [[Prosvjetiteljstvo]] u [[Evropa|Evropi]]. U [[Njemačka|Njemačkoj]] je [[Gottfried Wilhelm Leibniz]] (1646–1716) razvio filozofsko shvatanje prema kojem se mentalni procesi odvijaju kontinuirano, bez naglih prekida između različitih stanja svijesti. Oslanjajući se na svoje radove iz [[Matematika|matematike]], posebno na razvoj diferencijalnog i integralnog računa, Leibniz je smatrao da se promjene u svijesti dešavaju postepeno, u vidu neprekidnog niza manjih promjena. U tom okviru uveo je pojam ″malih percepcija″ ([[Latinski jezik|lat.]] ''petites perceptions''), kojim je označio nesvjesne ili jedva primjetne mentalne procese koji, iako pojedinačno nisu dostupni svijesti, zajedno utječu na svjesno iskustvo. Prema njegovom shvatanju, razlika između svjesnih i nesvjesnih sadržaja nije kvalitativna (nije riječ o potpuno različitim vrstama pojava), već kvantitativna (zasniva se na intenzitetu i jasnoći percepcije).&lt;ref name=&quot;Hatfield_1990&quot;&gt;{{cite book |last=Hatfield |first=Gary |date=1990 |title=The Natural and the Normative: Theories of Spatial Perception from Kant to Helmholtz |url=https://archive.org/details/naturalnormative0000hatf |publisher=MIT Press |location=Cambridge, MA |isbn=978-0262081863 |access-date=23. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Leibniz_1989&quot;&gt;{{cite book |last=Leibniz |first=Gottfried Wilhelm |editor-last1=Ariew |editor-first1=Roger |editor-last2=Garber |editor-first2=Daniel |date=1989 |title=Philosophical Essays |url=https://archive.org/details/philosophicaless0000leib |publisher=Hackett Publishing |location=Indianapolis |isbn=978-0872200623 |access-date=23. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Christian Wolff]] je psihologiju nastojao utemeljiti kao posebnu nauku. U djelima ''Psychologia Empirica'' (1732) i ''Psychologia Rationalis'' (1734) sistematski je razradio empirijski i racionalni pristup proučavanju psihičkih pojava.&lt;ref name=&quot;Hatfield_1990&quot; /&gt; [[Immanuel Kant]] je psihologiju posmatrao u okviru [[antropologija|antropologije]], ali je bio skeptičan prema mogućnosti njenog razvoja kao eksperimentalne nauke. Smatrao je da se unutrašnja iskustva ne mogu proučavati na način analogan prirodnim naukama poput hemije, jer se sadržaji svijesti ne mogu izdvojiti, kontrolisati i ponovo kombinovati po volji istraživača. Također je isticao da sam čin posmatranja mijenja stanje posmatranog mentalnog procesa, čime se otežava njegovo objektivno ispitivanje.&lt;ref name=&quot;Hatfield_1990&quot; /&gt;

Krajem 18. stoljeća, Ferdinand Ueberwasser (1752–1812) uveo je naziv ''empirijska psihologija'' u akademski kontekst, te je 1783. na Univerzitetu u Münsteru nosio titulu profesora empirijske psihologije i [[Logika|logike]]. Njegova predavanja predstavljaju jedan od ranih pokušaja institucionalizacije psihologije kao nauke. Međutim, dalji razvoj ovih inicijativa bio je prekinut uslijed političkih i društvenih previranja izazvanih [[Napoleonski ratovi|napoleonskim ratovima]].&lt;ref name=&quot;Schwarz_Pfister_2016&quot;&gt;{{cite journal |last1=Schwarz |first1=Katharina A. |last2=Pfister |first2=Roland |date=2016 |title=Scientific psychology in the 18th century: A historical rediscovery |journal=Perspectives on Psychological Science |volume=11 |issue=3 |pages=399–407 |doi=10.1177/1745691616635601 |url=https://www.academia.edu/96197097/Scientific_Psychology_in_the_18th_Century_A_Historical_Rediscovery |access-date=23. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nakon tog perioda, vlasti u [[Pruska|Pruskoj]] su reformisale obrazovni sistem, pa je psihologija 1825. uvedena kao obavezan predmet, čemu su podršku dali filozofi [[Georg Wilhelm Friedrich Hegel]] i [[Johann Friedrich Herbart]]. Iako je time dobila svoje mjesto u obrazovanju, psihologija se u to vrijeme još uvijek nije razvila kao eksperimentalna nauka.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; U [[Engleska|Engleskoj]] su rana razmišljanja o psihologiji bila povezana s teorijom [[Fenologija|frenologije]], koja je pokušavala objasniti osobine ličnosti na osnovu oblika [[Lobanja|lobanje]]. Istovremeno, interes za psihološka pitanja bio je povezan s društvenim problemima, poput [[Alkoholizam|alkoholizma]], [[Nasilje|nasilja]] i uslova u ustanovama za osobe s psihičkim poteškoćama.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;

=== Počeci eksperimentalne psihologije ===

[[Datoteka:James McKeen Cattell.jpg|mini|desno|300px|[[James McKeen Cattell]], prvi profesor psihologije u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]]]]
[[Datoteka:Wundt-research-group.jpg|mini|desno|300px|[[Wilhelm Wundt]] (sjedi), njemački psiholog, sa saradnicima u svom psihološkom laboratoriju, prvom takve vrste, oko 1880.]]
[[Datoteka:One of Pavlov's dogs.jpg|mini|desno|300px|Jedan od pasa korištenih u eksperimentu ruskog psihologa [[Ivan Pavlov|Ivana Pavlova]] sa hirurški ugrađenom kanilom za mjerenje salivacije, prepariran u Muzeju Pavlova u [[Rjazan]]u u Rusiji]]

Filozof [[John Stuart Mill]] smatrao je da ljudski um može biti predmet naučnog istraživanja, iako je takva nauka u određenoj mjeri neprecizna.&lt;ref name=&quot;Henley_2018_History_Psychology&quot;&gt;{{cite book |last=Henley |first=Tracy |title=Hergenhahn's An Introduction to the History of Psychology |edition=8 |publisher=Cengage Learning |year=2018 |isbn=978-1-337-67125-5 |url=https://books.google.ba/books?id=0g9EDwAAQBAJ |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Mill je predložio koncept &quot;mentalne [[hemija|hemije]]&quot;, prema kojem se jednostavne misli mogu povezivati i tako stvarati složenije ideje. [[Gustav Fechner]] počeo je 1830-ih u [[Leipzig]]u provoditi istraživanja iz oblasti [[psihofizika|psihofizike]]. Formulisao je načelo prema kojem se čovjekova percepcija podražaja mijenja [[logaritam|logaritamski]] u odnosu na njegov intenzitet.&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot;&gt;{{cite book |last=Leahey |first=Thomas Hardy |title=A History of Modern Psychology |edition=3 |publisher=Prentice Hall |year=2001 |isbn=978-0-13-017573-1 |url=https://books.google.ba/books/about/A_History_of_Modern_Psychology.html?id=7ntWAAAAYAAJ |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; To načelo postalo je poznato kao [[Weber-Fechnerov zakon]]. Fechnerovo djelo ''Elementi psihofizike'' iz 1860. osporilo je Kantovo negativno stajalište o mogućnosti kvantitativnog istraživanja uma.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Fechner_1860_Psychophysik_Vol1&quot;&gt;{{cite book |last=Fechner |first=Gustav Theodor |title=Elemente der Psychophysik |volume=1 |publisher=Breitkopf und Härtel |year=1860 |url=https://books.google.ba/books?id=C1cOAAAAQAAJ&amp;printsec=frontcover |access-date=11. 8. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt; Fechner je pokazao da se &quot;mentalnim procesima mogu pridružiti brojčane vrijednosti, ali i da se one mogu mjeriti eksperimentalnim metodama&quot;.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;

U [[Heidelberg]]u je [[Hermann von Helmholtz]] provodio srodna istraživanja čulne percepcije i obučavao [[Fiziologija|fiziologa]] [[Wilhelm Wundt|Wilhelma Wundta]]. Wundt je potom prešao na [[Univerzitet u Leipzigu]], gdje je osnovao psihološki laboratorij koji je označio početak [[Eksperimentalna psihologija|eksperimentalne psihologije]] kao zasebne naučne discipline. Wundt je nastojao razložiti mentalne procese na njihove najosnovnije sastavne dijelove, djelimično pod utjecajem analogije s tadašnjim napretkom u hemiji i njenim uspješnim proučavanjem elemenata i strukture materije.&lt;ref name=&quot;SEP_Wundt&quot;&gt;{{cite encyclopedia |last=Kim |first=Alan |title=Wilhelm Maximilian Wundt |encyclopedia=Stanford Encyclopedia of Philosophy |editor-last=Zalta |editor-first=Edward N. |editor2-last=Nodelman |editor2-first=Uri |publisher=Metaphysics Research Lab, Stanford University |year=2022 |url=https://plato.stanford.edu/entries/wilhelm-wundt/ |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Paul Flechsig]] i [[Emil Kraepelin]] ubrzo su u Leipzigu osnovali još jedan utjecajan laboratorij, usmjeren na eksperimentalnu [[psihijatrija|psihijatriju]].&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;

[[James McKeen Cattell]], profesor psihologije na [[Univerzitet u Pennsylvaniji|Univerzitetu u Pennsylvaniji]] i [[Univerzitet Columbia|Univerzitetu Columbia]] te suosnivač časopisa ''[[Psychological Review]]'', bio je prvi profesor psihologije u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]].&lt;ref name=&quot;NHPRC_Cattell_Letters&quot;&gt;{{cite web |author=National Historical Publications and Records Commission |title=An Education in Psychology: James McKeen Cattell’s Journal and Letters from Germany and England, 1880–1888 |website=National Archives and Records Administration (NARA) |publisher=U.S. National Archives |year=2026 |url=https://www.archives.gov/nhprc/projects/catalog/james-mckeen-cattell |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Njemački psiholog [[Hermann Ebbinghaus]], istraživač na [[Univerzitet u Berlinu|Univerzitetu u Berlinu]], bio je jedan od značajnih istraživača psihologije 19. stoljeća. Bio je pionir eksperimentalnog proučavanja [[Pamćenje|pamćenja]] i razvio je kvantitativne modele [[Učenje|učenja]] i [[Zaboravljanje|zaboravljanja]].&lt;ref name=&quot;Wozniak_1999_Ebbinghaus&quot;&gt;{{cite web |last=Wozniak |first=Robert H. |title=Classics in the History of Psychology -- Ebbinghaus (1885/1913) by R. H. Wozniak |website=Classics in the History of Psychology |publisher=York University |year=1999 |editor-last=Green |editor-first=Christopher D. |url=https://psychclassics.yorku.ca/Ebbinghaus/wozniak.htm |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Početkom 20. stoljeća [[Wolfgang Köhler]], [[Max Wertheimer]] i [[Kurt Koffka]] bili su među osnivačima škole [[Geštalt psihologija|geštalt psihologije]]. Ovaj pristup zasniva se na shvatanju da ljudi pojave doživljavaju kao organizovane cjeline. Za razliku od [[redukcionizam|redukcionističkog]] pristupa, koji [[Misao|misli]] i [[ponašanje]] nastoji svesti na manje sastavne elemente, predstavnici geštalt psihologije naglašavali su da je iskustvo kao cjelina od posebnog značaja te da cjelina predstavlja više od prostog zbira svojih dijelova.&lt;ref name=&quot;Koffka_1935_Gestalt_Psychology&quot;&gt;{{cite book |last=Koffka |first=Kurt |title=Principles of Gestalt Psychology |publisher=Harcourt, Brace and Company |location=New York |year=1935 |page=176 |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.7888 |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Psiholozi u [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Danska|Danskoj]], [[Austrija|Austriji]], [[Engleska|Engleskoj]] i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] ubrzo su slijedili Wundtov primjer i počeli osnivati psihološke laboratorije.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; [[G. Stanley Hall]], Amerikanac koji je studirao kod Wundta, osnovao je psihološki laboratorij koji je stekao međunarodni utjecaj. Laboratorij je djelovao na [[Univerzitet &quot;Johns Hopkins&quot;|Univerzitetu &quot;Johns Hopkins&quot;]]. Hall je kasnije podučavao [[Yūjirō Motora|Yūjirōa Motoru]], koji je eksperimentalnu psihologiju, s naglaskom na psihofiziku, uveo na [[Univerzitet u Tokiju|Carski univerzitet u Tokiju]].&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; Wundtov asistent [[Hugo Münsterberg]] predavao je psihologiju na [[Univerzitet Harvard|Harvardu]], gdje je među njegovim studentima bio i [[Narendra Nath Sen Gupta]], koji je 1905. osnovao odsjek za psihologiju i psihološki laboratorij na [[Univerzitet u Kalkuti|Univerzitetu u Kalkuti]].&lt;ref name=&quot;Paranjpe_India_2006&quot; /&gt; Wundtovi studenti [[Walter Dill Scott]], [[Lightner Witmer]] i [[James McKeen Cattell]] radili su na razvoju testova mentalnih sposobnosti. Cattell, koji je također studirao kod [[Eugenika|eugeničara]] [[Francis Galton|Francisa Galtona]], kasnije je osnovao [[Harcourt Assessment|Psychological Corporation]]. Witmer se usmjerio na psihološko testiranje djece, dok se Scott bavio odabirom zaposlenika.&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot; /&gt;

Drugi Wundtov student, Englez [[Edward Titchener]], osnovao je program psihologije na [[Univerzitet Cornell|Univerzitetu Cornell]] i razvio [[Strukturalizam (psihologija)|strukturalističku psihologiju]]. Osnovna ideja strukturalizma bila je analiza i klasifikacija različitih aspekata uma, prvenstveno metodom [[introspekcija|introspekcije]].&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; [[William James]], [[John Dewey]] i [[Harvey Carr]] razvijali su [[Funkcionalna psihologija|funkcionalizam]], širi pristup psihologiji koji se oslanjao na Darwinovu ideju da svako ponašanje ima svoju svrhu i ulogu u prilagođavanju pojedinca okolini. James je 1890. objavio utjecajno djelo ''[[Principi psihologije]]'', u kojem je dodatno razradio neke ideje strukturalizma. U njemu je opisao [[Tok svijesti (psihologija)|tok svijesti]]. Jamesove ideje privukle su veliki broj američkih studenata novoj naučnoj disciplini.&lt;ref name=&quot;James1983&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot; /&gt; Dewey je povezao psihologiju s društvenim pitanjima, posebno zagovaranjem [[progresivno obrazovanje|progresivnog obrazovanja]], razvijanjem moralnih vrijednosti kod djece i uključivanjem imigranata u društvo.&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot; /&gt;

Drugi pravac eksperimentalne psihologije, snažnije povezan s fiziologijom, razvio se u Južnoj Americi pod vodstvom [[Horacio G. Piñero|Horacija G. Piñera]] na [[Univerzitet u Buenos Airesu|Univerzitetu u Buenos Airesu]].&lt;ref name=&quot;Taiana_2006_Transatlantic_Migration&quot;&gt;{{cite book |last=Taiana |first=Cecilia |chapter=Transatlantic Migration of the Disciplines of Mind: Examination of the Reception of Wundt's and Freud's Theories in Argentina |editor-last=Brock |editor-first=Adrian C. |title=Internationalizing the History of Psychology |publisher=New York University Press |location=New York |year=2006 |pages=34–55 |isbn=978-0-8147-9944-4 |doi=10.18574/nyu/9780814739082.003.0006 |chapter-url=https://www.uplopen.com/reader/chapters/pdf/10.18574/nyu/9780814739082.003.0006 |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; I u [[Rusija|Rusiji]] istraživači su sve veću pažnju posvećivali biološkoj osnovi psihologije. Taj pravac započeo je, između ostalog, esejom [[Ivan Sečenov|Ivana Sečenova]] iz 1873. &quot;Ko treba razvijati psihologiju i kako?&quot;. Sečenov je razvio ideju o [[refleks|moždanim refleksima]] i odlučno zastupao [[determinizam|determinističko]] shvatanje ljudskog ponašanja.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; Rusko-sovjetski [[Filologija|fiziolog]] [[Ivan Pavlov]] otkrio je na primjeru pasa proces učenja poznat kao [[klasično uslovljavanje]], a potom ga je proučavao i u kontekstu ljudskog ponašanja.&lt;ref name=&quot;Windholz_1997_Pavlov&quot;&gt;{{cite journal |last=Windholz |first=George |title=Ivan P. Pavlov: An overview of his life and psychological work |journal=American Psychologist |volume=52 |issue=9 |pages=941–946 |year=1997 |doi=10.1037/0003-066X.52.9.941 |url=https://psycnet.apa.org/record/1997-05605-003 |url-access=subscription |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Konsolidacija i finansiranje ===

Jedno od prvih psiholoških društava bilo je ''La Société de Psychologie Physiologique'' u [[Francuska|Francuskoj]], koje je djelovalo od 1885. do 1893. Prvi sastanak Međunarodnog kongresa psihologije, pod pokroviteljstvom [[Međunarodna unija psiholoških nauka|Međunarodne unije psiholoških nauka]], održan je u [[Pariz]]u u augustu 1889, u vrijeme održavanja [[Svjetska izložba u Parizu 1889.|Svjetske izložbe]] kojom je obilježena stogodišnjica [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]]. [[William James]] bio je jedan od trojice Amerikanaca među 400 učesnika. [[Američko psihološko udruženje]] (APA) osnovano je ubrzo nakon toga, 1892. Međunarodni kongres nastavio se održavati u različitim evropskim gradovima, uz široko međunarodno učešće. Na Šestom kongresu, održanom u [[Ženeva|Ženevi]] 1909, izlaganja su održana na [[Ruski jezik|ruskom]], [[Kineski jezik|kineskom]] i [[Japanski jezik|japanskom jeziku]], kao i na [[Esperanto|esperantu]]. Nakon prekida uzrokovanog [[Prvi svjetski rat|Prvim svjetskim ratom]], Sedmi kongres održan je u [[Oxford]]u, uz znatno veće učešće britanskih i američkih psihologa, čije su zemlje izašle kao pobjednice iz rata. Godine 1929. kongres je održan na [[Univerzitet Yale|Univerzitetu Yale]] u [[New Haven]]u u [[Connecticut]]u, uz učešće nekoliko stotina članova APA-e.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;

[[Univerzitet u Tokiju|Carski univerzitet u Tokiju]] imao je važnu ulogu u širenju moderne psihologije u istočnoj [[Azija|Aziji]]. Nove ideje u psihologiji iz [[Japan]]a su se potom širile u [[Kina|Kinu]].

Američka psihologija stekla je veći društveni i institucionalni značaj nakon ulaska Sjedinjenih Američkih Država u [[Prvi svjetski rat]]. Stalni odbor kojim je rukovodio [[Robert Yerkes]] provodio je testove mentalnih sposobnosti, poznate kao &quot;[[Army Alpha]]&quot; i &quot;[[Army Beta]]&quot;, na gotovo 1,8 miliona [[vojnik]]a.&lt;ref name=&quot;Tomes_2010&quot;&gt;{{cite book |last=Tomes |first=Nancy |chapter=The Development of Clinical Psychology, Social Work, and Psychiatric Nursing: 1900–1980s |editor-last=Wallace |editor-first=Edwin R. |editor2-last=Gach |editor2-first=John |title=History of Psychiatry and Medical Psychology: With an Epilogue on Psychiatry and the Mind-Body Relation |publisher=Springer Science &amp; Business Media |location=New York |year=2010 |pages=505–528 |isbn=978-0-387-34708-0 |doi=10.1007/978-0-387-34708-0_16 |url=https://books.google.ba/books?id=64Y6wtqzs7IC |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nakon toga, [[porodica Rockefeller]] je, posredstvom [[Vijeće za istraživanje društvenih nauka|Vijeća za istraživanje društvenih nauka]], počela finansirati istraživanja ponašanja.&lt;ref name=&quot;Samelson_1985_Kingdom_Behavior&quot;&gt;{{cite journal |last=Samelson |first=Franz |title=Organizing for the Kingdom of Behavior: Academic Battles and Organizational Policies in the Twenties |journal=Journal of the History of the Behavioral Sciences |volume=21 |issue=1 |pages=33–47 |year=1985 |doi=10.1002/1520-6696(198501)21:1&lt;33::AID-JHBS2300210105&gt;3.0.CO;2-4 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/jhbs.21773 |url-access=subscription |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Pols_1999_World_as_Laboratory&quot;&gt;{{cite book |last=Pols |first=Hans |chapter=The World as Laboratory: Strategies of Field Research Developed by Mental Hygiene Psychologists in Toronto, 1920–1940 |editor-last=Richardson |editor-first=Theresa R. |editor2-last=Fisher |editor2-first=Donald |title=Development of the Social Sciences in the United States and Canada: The Role of Philanthropy |series=Social and Policy Issues in Education / The David C. Anchin Series |publisher=Bloomsbury Academic |year=1999 |pages=115–142 |isbn=978-1-56750-406-4 |url=https://books.google.com/books?id=f_X1AAAAMAAJ |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Dobrotvorne organizacije povezane s porodicom Rockefeller finansirale su Nacionalni komitet za mentalnu higijenu, koji je širio koncept [[Mentalni poremećaj|mentalnih bolesti]] i zalagao se za primjenu psiholoških spoznaja u odgoju djece.&lt;ref name=&quot;Tomes_2010&quot; /&gt; Putem Biroa za socijalnu higijenu, a kasnije i finansiranjem istraživanja [[Alfred Kinsey|Alfreda Kinseyja]], Rockefellerove fondacije pomogle su uspostavljanju istraživanja seksualnosti u Sjedinjenim Američkim Državama.&lt;ref name=&quot;Bullough_1985_Rockefellers&quot;&gt;{{cite journal |last=Bullough |first=Vern L. |title=The Rockefellers and sex research |journal=The Journal of Sex Research |volume=21 |issue=2 |pages=113–125 |year=1985 |doi=10.1080/00224498509551253 |url=https://doi.org/10.1080/00224498509551253 |url-access=subscription |access-date=12. 8. 2026 |language=en |quote=Njihov značaj je teško precijeniti. Zapravo, u periodu između 1914. i 1954, Rockefellerovi su bili gotovo jedini izvor podrške istraživanjima seksualnosti u Sjedinjenim Američkim Državama. Odluke koje su donosili njihovi naučni savjetnici o prirodi istraživanja koja treba podržati i načinu na koji se ona provode, kao i o temama koje ispunjavaju uslove za finansijsku podršku, oblikovale su cjelokupno polje istraživanja seksualnosti i na mnogo načina ga nastavljaju podržavati i danas.}}&lt;/ref&gt;

[[Eugenika u Sjedinjenim Američkim Državama|Eugenički pokret]] izvršio je značajan utjecaj na razvoj američke psihologije, pri čemu su veliku ulogu imale institucije poput [[Ured za evidenciju eugenike|Ureda za evidenciju eugenike]] (koji je finansirala Carnegiejeva fondacija) i [[Fond &quot;Pioneer&quot;|Fonda &quot;Pioneer&quot;]], koji je osnovao [[Wickliffe Draper]]. Tokom 1910-ih i 1920-ih [[eugenika]] je postala uobičajena tema na nastavi psihologije. Psihološki studiji često su služili kao sredstvo širenja eugeničke propagande, a eugeničke teme uključivane su u nastavu na vodećim američkim univerzitetima.&lt;ref name=&quot;Guthrie_1976_Even_Rat_White&quot;&gt;{{cite book |last=Guthrie |first=Robert V. |title=Even the Rat was White: A Historical View of Psychology |chapter=Psychology and Race |publisher=Harper &amp; Row |location=New York |year=1976 |isbn=978-0-06-042561-6 |url=https://books.google.ba/books/about/Even_the_Rat_was_White.html?id=iEruAAAAMAAJ |access-date=12. 8. 2026 |language=en |quote=Kursevi psihologije često su služili kao sredstva za propagandu eugenike. Jedan diplomac programa obuke Ureda za evidenciju eugenike napisao je: 'Nadam se da ću služiti cilju infiltriranjem eugenike u umove nastavnika. Možda će vas zanimati da svaki student koji ovdje sluša psihologiju razrađuje svoju porodičnu historiju i pravi svoje porodično stablo.' Harvard, Columbia, Brown, Cornell, Wisconsin i Northwestern bili su među vodećim akademskim institucijama na kojima se predavala eugenika u okviru kurseva psihologije.}}&lt;/ref&gt;

Za razliku od Sjedinjenih Američkih Država, psihologija je u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] nailazila na otpor naučnih i medicinskih institucija. Do 1939. na univerzitetima u [[Engleska|Engleskoj]] postojalo je samo šest katedri za psihologiju.&lt;ref name=&quot;Michell_1999&quot;&gt;{{cite book |last=Michell |first=Joel |title=Measurement in Psychology: A Critical History of a Methodological Concept |series=Ideas in Context |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |year=1999 |page=143 |isbn=978-0-521-62120-5 |doi=10.1017/CBO9780511490040 |url=https://books.google.ba/books?id=oNIcvjpDQeQC |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i [[Hladni rat|Hladnog rata]], američke vojne i obavještajne agencije – uključujući [[Ured za strateške službe]] (OSS) i njegovog nasljednika, [[Centralna obavještajna agencija|Centralnu obavještajnu agenciju]] (CIA) – postale su među vodećim finansijerima psiholoških istraživanja. Psiholog s [[Univerzitet u Michiganu|Univerziteta u Michiganu]] [[Dorwin Cartwright]] izvijestio je da su univerzitetski istraživači 1939–1941. započeli opsežna istraživanja [[propaganda|propagande]]. Primijetio je da je &quot;u posljednjim mjesecima rata socijalni psiholog postao prvenstveno odgovoran za određivanje sedmične propagandne politike Vlade Sjedinjenih Američkih Država&quot;. Cartwright je također naveo da su psiholozi imali značajnu ulogu u upravljanju domaćom privredom.&lt;ref name=&quot;Cartwright_1948_Social_Psychology_WWII&quot;&gt;{{cite journal |last=Cartwright |first=Dorwin |title=Social Psychology in the United States During the Second World War |journal=Human Relations |volume=1 |issue=3 |pages=333–352 |year=1948 |doi=10.1177/001872674800100305 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/001872674800100305 |url-access=subscription |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Američka vojska uvela je novi [[Opći vojni test klasifikacije|opći klasifikacijski test]] za procjenu sposobnosti miliona vojnika. Također je provodila opsežna psihološka istraživanja [[Samuel A. Stouffer|morala i mentalnog zdravlja vojnika]].&lt;ref name=&quot;Schonfeld_2016_Occupational_Health&quot;&gt;{{cite book |last=Schonfeld |first=Irvin Sam |last2=Chang |first2=Chu-Hsiang |title=Occupational Health Psychology: Work, Stress, and Health |publisher=Springer Publishing Company |location=New York |year=2016 |isbn=978-0-8261-9967-6 |doi=10.1891/9780826199683 |url=https://connect.springerpub.com/content/book/978-0-8261-9968-3 |url-access=subscription |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Tokom 1950-ih [[Fondacija &quot;Rockefeller&quot;]] i [[Fondacija &quot;Ford&quot;]] sarađivale su s [[Centralna obavještajna agencija|Centralnom obavještajnom agencijom]] na finansiranju istraživanja [[psihološko ratovanje|psihološkog ratovanja]].&lt;ref name=&quot;Lutz_1997_Epistemology_Bunker&quot;&gt;{{cite book |last=Lutz |first=Catherine |chapter=Epistemology of the Bunker: The Brainwashed and Other New Subjects of Permanent War |editor-last=Pfister |editor-first=Joel |editor2-last=Schnog |editor2-first=Nancy |title=Inventing the Psychological: Toward a Cultural History of Emotional Life in America |publisher=Yale University Press |location=New Haven, CT |year=1997 |pages=245–267 |isbn=978-0-300-06809-2 |chapter-url=https://books.google.ba/books?id=hwVWpV6jBzoC |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Godine 1965. javna kontroverza skrenula je pažnju na vojni [[Projekt &quot;Camelot&quot;]], koji je u javnosti često nazivan &quot;Manhattanskim projektom društvenih nauka&quot; zbog svog ogromnog budžeta i obima. Projekt je uključivao psihologe i [[Antropologija|antropologe]] u analizu planova i politika stranih država u strateške svrhe.&lt;ref name=&quot;Cina_1981&quot;&gt;{{cite thesis |last=Cina |first=Carol |title=Social Science for Whom?: A Structural History of Social Psychology |degree=Ph.D. dissertation |publisher=State University of New York at Stony Brook |location=Stony Brook, NY |year=1981 |id=OCLC 10263081 |url=https://search.worldcat.org/title/Social-science-for-whom-:-a-structural-history-of-social-psychology/oclc/10263081 |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Projekt je, da je realiziran u planiranom obimu, bio zamišljen kao jedan od najvećih i najskuplje finansiranih projekata bihevioralnih istraživanja u historiji Sjedinjenih Američkih Država.&lt;ref name=&quot;Herman_1993_Psychology_Politics&quot;&gt;{{cite thesis |last=Herman |first=Ellen |title=Psychology as Politics: How Psychological Experts Transformed Public Life in the United States, 1940-1970 |degree=Ph.D. dissertation |publisher=Brandeis University |location=Waltham, MA |year=1993 |url=https://books.google.ba/books/about/Psychology_as_Politics.html?id=NzWtZwEACAAJ |access-date=12. 8. 2026 |language=en |quote=Da je ostvaren, projekat CAMELOT bio bi najveći, i zasigurno najizdašnije finansirani, istraživački projekat u oblasti nauka o ponašanju u historiji SAD-a. Sa ugovorom od 4 do 6 miliona dolara tokom trogodišnjeg perioda, smatran je, i često nazivan, pravim projektom Manhattan za nauke o ponašanju, bar od strane mnogih intelektualaca čije su usluge bile veoma tražene.}}&lt;/ref&gt;

U Njemačkoj je nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] psihologija stekla institucionalni utjecaj kroz vojni sektor, koji se u [[Nacistička Njemačka|nacističkom periodu]] znatno proširio zajedno s ostatkom oružanih snaga. Pod vodstvom [[Matthias Göring|Matthiasa Göringa]], rođaka [[Hermann Göring|Hermanna Göringa]], [[Berlinski psihoanalitički institut]] reorganizovan je i preimenovan u Göringov institut. [[Psihoanaliza|Psihoanalitičari]] koji su zastupali [[Sigmund Freud|Freudov]] pristup bili su protjerivani i progonjeni u okviru antijevrejske politike vladajuće partije ([[Nacistička stranka|NSDAP]]), dok su se svi preostali psiholozi morali javno distancirati od radova [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]], osnivača psihoanalize, i [[Alfred Adler|Alfreda Adlera]], osnivača individualne psihologije.&lt;ref name=&quot;Cocks_1985_Psychotherapy_Third_Reich&quot;&gt;{{cite book |last=Cocks |first=Geoffrey |title=Psychotherapy in the Third Reich: The Göring Institute |publisher=Oxford University Press |location=New York |year=1985 |isbn=978-0-19-503461-5 |url=https://books.google.ba/books/about/Psychotherapy_in_the_Third_Reich.html?id=RfzaAAAAMAAJ |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Göringov institut bio je dobro finansiran tokom cijelog rata i imao je zadatak da razvije &quot;novu njemačku psihoterapiju&quot;. Ideja je bila da se psihoterapija ne bavi samo liječenjem simptoma, već aktivnim preodgojem i usmjeravanjem pojedinca prema ciljevima &quot;narodne zajednice&quot;. Primarni cilj bio je vraćanje radne i vojne sposobnosti njemačkih građana kako bi služili ratnim ciljevima [[Nacistička Njemačka|nacističke države]].&lt;ref name=&quot;Cocks_1985_Psychotherapy_Third_Reich&quot; /&gt;

[[Harald Schultz-Hencke]] povezao je psihologiju s nacističkim shvatanjima biologije i rasnog porijekla te kritikovao psihoanalizu kao proučavanje slabih i &quot;degenerisanih&quot; osoba.&lt;ref name=&quot;Cocks_1985_Psychotherapy&quot;&gt;{{cite book |last=Cocks |first=Geoffrey |title=Psychotherapy in the Third Reich: The Göring Institute |publisher=Oxford University Press |location=New York |year=1985 |isbn=978-0-19-503461-5 |url=https://books.google.ba/books/about/Psychotherapy_in_the_Third_Reich.html?id=RfzaAAAAMAAJ |access-date=12. 8. 2026 |language=en |quote=Za Schultz-Henckea u ovom eseju iz 1934, životne ciljeve određivala je ideologija, a ne nauka. U slučaju psihoterapije, zdravlje je definisao u terminima krvi, jake volje, osposobljenosti, discipline (Zucht und Ordnung), zajednice, herojskog držanja i fizičke spreme. Schultz-Hencke je takođe iskoristio priliku 1934. da kritikuje psihoanalizu zbog pružanja nesretne tendencije ka oslobađanju kriminalaca od krivice.}}&lt;/ref&gt;

[[Johannes Heinrich Schultz]], njemački psiholog poznat po razvoju tehnike [[autogeni trening|autogenog treninga]], otvoreno je zagovarao [[prisilna sterilizacija|sterilizaciju]] i [[eutanazija|eutanaziju]] osoba koje su smatrane genetski nepoželjnima te je razvio postupke kojima je trebalo olakšati provođenje tih mjera.&lt;ref name=&quot;Brunner_2008_Schultz_National_Socialism&quot;&gt;{{cite journal |last=Brunner |first=Jürgen |last2=Schrempf |first2=Matthias |last3=Steger |first3=Florian |title=Johannes Heinrich Schultz and National Socialism |journal=The Israel Journal of Psychiatry and Related Sciences |volume=45 |issue=4 |pages=257–262 |year=2008 |url=https://doctorsonly.co.il/wp-content/uploads/2011/12/2008_4_5.pdf |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] osnovane su nove institucije, iako su pojedini psiholozi, zbog povezanosti s nacističkim režimom, izgubili profesionalni ugled. [[Alexander Mitscherlich (psiholog)|Alexander Mitscherlich]] osnovao je utjecajni časopis za primijenjenu psihoanalizu ''Psyche''. Uz finansijsku podršku [[Fondacija &quot;Rockefeller&quot;]], Mitscherlich je na [[Univerzitet u Heidelbergu|Univerzitetu u Heidelbergu]] osnovao prvi odjel za kliničku psihosomatsku medicinu. Od 1970. psihologija je postala obavezni dio studija medicine.&lt;ref name=&quot;Cocks_1985_Psychotherapy_Third_Reich&quot; /&gt;

Nakon [[Ruska revolucija|Ruske revolucije]], [[Boljševizam|boljševici]] su psihologiju promovisali kao sredstvo oblikovanja &quot;novog čovjeka&quot; [[Socijalizam|socijalizma]]. Zbog toga su univerzitetski odsjeci za psihologiju obrazovali veliki broj studenata. Nakon završetka studija, za njih su bila dostupna radna mjesta u školama, preduzećima, kulturnim ustanovama i vojsci. Sovjetska država posebno je podržavala [[Pedologija (dijete)|pedologiju]] i proučavanje dječijeg razvoja. [[Lev Vigotski]] postao je jedan od najznačajnijih istraživača u oblasti razvoja djece.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;

Boljševici su također promovisali [[slobodna ljubav|slobodnu ljubav]] i prihvatili [[Psihoanaliza|psihoanalizu]] kao sredstvo suprotstavljanja seksualnoj represiji.&lt;ref name=&quot;Kozulin_2008&quot;&gt;{{cite book |last=Kozulin |first=Alex |title=Psychology in Utopia: Toward a Social History of Soviet Psychology |publisher=MIT Press |location=Cambridge, MA |year=2008 |isbn=978-0-262-51217-6 |url=https://books.google.am/books/about/Psychology_in_Utopia.html?id=Efo-PgAACAAJ |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Proctor_2014_Reason_Displaces_Love&quot;&gt;{{cite news |last=Proctor |first=Hannah |title=Reason Displaces All Love |newspaper=The New Inquiry |date=2014 |url=https://thenewinquiry.com/reason-displaces-all-love/ |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Iako su [[Pedologija (dijete)|pedologija]] i testiranje inteligencije izgubili podršku vlasti 1936, psihologija je zadržala povlašten položaj kao sredstvo [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]].&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; [[Velika čistka|Staljinove čistke]] teško su pogodile psihologe i stvorile atmosferu straha u toj profesiji, kao i u ostatku sovjetskog društva.&lt;ref name=&quot;Kozulin_2008&quot; /&gt; Među žrtvama čistki bili su i istaknuti [[marksizam|marksistički]] filozofi povezani s psihologijom, uključujući Jurija Frankfurta, Nikolaja Kareva i Ivana Luppola, koji su pogubljeni u zatvorskim logorima. Istu sudbinu doživjeli su [[Aleksej Gastev]] i Isaak Šipilrajn. Psiholozi koji su preživjeli čistke djelovali su u atmosferi stalne sumnje i straha. Pojedinci koji su prethodno bili priznati stručnjaci mogli su preko noći biti proglašeni [[izdaja|izdajnicima]] i &quot;neprijateljima naroda&quot;, dok su njihova imena potom uklanjana iz javnih zapisa i biblioteka.

Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], u okviru ideoloških čišćenja, teorijski pravci jevrejskih psihologa – među kojima su [[Lev Vigotski]], [[Alexander Luria]] i Aron Zalkind – našli su se pod oštrom osudom režima. Istovremeno, učenje [[Ivan Pavlov|Ivana Pavlova]] postumno je uzdignuto u jedinu zvaničnu doktrinu, dok je sam [[Josif Staljin]] slavljen kao vrhovni autoritet i usmjerivač sovjetske nauke.&lt;ref name=&quot;Kozulin_2008&quot; /&gt;

[[Sovjetski Savez|Sovjetski]] akademski život doživio je određeni stepen liberalizacije tokom [[Hruščovljevo otopljenje|Hruščovljevog otopljenja]]. Teme poput [[kibernetika|kibernetike]], [[lingvistika|lingvistike]] i [[genetika|genetike]] ponovo su postale prihvatljive u naučnim istraživanjima. Razvila se nova oblast [[inženjerska psihologija|inženjerske psihologije]], koja se bavila proučavanjem psiholoških aspekata složenih poslova, poput upravljanja avionom ili rada [[kosmonaut]]a. Interdisciplinarna istraživanja postala su sve zastupljenija, a naučnici poput [[Georgij Ščedrovicki|Georgija Ščedrovickog]] razvijali su sistemske pristupe ljudskom ponašanju.&lt;ref name=&quot;Kozulin_2008&quot; /&gt;

[[Kina|Kineska]] psihologija 20. stoljeća u početku se razvijala po uzoru na američku psihologiju. Prevođena su djela američkih autora, među kojima je bio i [[William James]], osnivani su univerzitetski odsjeci i časopisi posvećeni psihologiji, a formirana su i stručna udruženja, među kojima su bili Kinesko udruženje za psihološko testiranje (1930) i [[Kinesko psihološko društvo]] (1937). Kineski psiholozi bili su poticani da se usmjere na obrazovanje i učenje jezika. Ideja da obrazovanje može omogućiti modernizaciju snažno je utjecala na razvoj kineske psihologije. [[John Dewey]], koji je od 1919. do 1921. držao predavanja kineskoj publici, imao je značajan utjecaj na psihologiju u Kini. Rektor [[Cai Yuanpei|Cai Yuanpei]] predstavio ga je na [[Pekinški univerzitet|Pekinškom univerzitetu]] kao mislioca većeg od [[Konfucije|Konfucija]]. [[Zing-Yang Kuo|Kuo Zing-Yang]], koji je doktorirao na [[Univerzitet Kalifornije|Univerzitetu Kalifornija u Berkeleyju]], postao je rektor [[Univerzitet Zhejiang|Univerziteta Zhejiang]] i popularizovao [[biheviorizam]].&lt;ref name=&quot;Chin_1969&quot;&gt;{{cite book |last=Chin |first=Robert |last2=Chin |first2=Ai-Li S. |title=Psychological Research in Communist China: 1949–1966 |publisher=The MIT Press |location=Cambridge, MA |year=1969 |isbn=978-0-262-03032-8 |url=https://mitpress.mit.edu/9780262030328/psychological-research-in-communist-china/ |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nakon što je [[Komunistička partija Kine]] preuzela vlast, [[Sovjetski Savez]] pod [[staljinizam|staljinističkom]] vlašću postao je glavni uzor, dok je [[marksizam-lenjinizam]] postao vodeća društvena doktrina, a Pavlovljevo [[klasično uslovljavanje]] prihvaćeno kao sredstvo promjene ponašanja. KPod utjecajem maocizma, kineski psiholozi su nadogradili Lenjinovu teoriju odraza konceptom &quot;aktivne svijesti&quot;, prema kojem pojedinac radom i ideološkom borbom može aktivno mijenjati svoju stvarnost. Razvili su i poseban koncept &quot;spoznaje&quot; kao usklađenosti lične percepcije sa zvaničnom partijskom linijom. Svako neslaganje s doktrinom Komunističke partije smatralo se &quot;neispravnom spoznajom&quot;, odnosno ideološkom i psihološkom greškom koju je trebalo ispraviti političkim preodgojem.&lt;ref name=&quot;Chin_1969&quot; /&gt;

Obrazovanje iz psihologije centralizovano je pod [[Kineska akademija nauka|Kineskom akademijom nauka]], pod nadzorom [[Državno vijeće Narodne Republike Kine|Državnog vijeća Narodne Republike Kine]]. Akademija je 1951. osnovala Ured za istraživanje psihologije, koji je 1956. prerastao u Institut za psihologiju. Budući da se većina vodećih kineskih psihologa školovala u Sjedinjenim Američkim Državama, glavna briga akademije bila je njihova ideološka preorijentacija i obrazovanje u skladu sa sovjetskom doktrinom. Dječija psihologija i pedagogija, usmjerene na obrazovanje koje bi doprinosilo nacionalnom jedinstvu, ostale su među glavnim ciljevima ove discipline.&lt;ref name=&quot;Chin_1969&quot; /&gt;

=== Žene u psihologiji ===
{{Glavni|Spisak psihologinja|Psihologija žena}}

==== 1900–1949 ====

Žene su početkom 20. stoljeća počele davati značajan doprinos razvoju psihologije. Godine 1923. [[Anna Freud]],&lt;ref name=&quot;Noor_McLeod_2026&quot;&gt;{{cite web |last1=Noor |first1=Iqra |title=Anna Freud: Theory &amp; Contributions To Psychology |website=Simply Psychology |editor-last=McLeod |editor-first=Saul |date=2026 |url=https://www.simplypsychology.org/anna-freud.html |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; kćerka [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]], nadogradila je rad svog oca primjenom različitih [[Odbrambeni mehanizam|odbrambenih mehanizama]], poput [[Poricanje (Freud)|poricanja]] i [[Potiskivanje|potiskivanja]], u [[psihoanaliza|psihoanalitičkom]] radu s djecom. Smatrala je da se, nakon što dijete dostigne [[Latentna faza|latentnu fazu]], dječija analiza može primjenjivati kao oblik [[Psihoterapija|terapije]]. Naglašavala je važnost djetetovog okruženja, podrške njegovom razvoju i prevencije [[neuroza|neuroze]]. Smatrala je da dijete treba posmatrati kao pojedinca s vlastitim pravima te da svaku terapijsku seansu treba prilagoditi njegovim specifičnim potrebama. Poticala je djecu na crtanje, slobodno kretanje i izražavanje na različite načine. Takav pristup doprinosio je izgradnji snažnog terapijskog odnosa s djecom i omogućavao psiholozima da posmatraju njihovo uobičajeno ponašanje. Nastavila je istraživati posljedice razdvajanja djece od porodice, položaj djece iz socioekonomski nepovoljnog okruženja i različite faze dječijeg razvoja, od [[Novorođenče|dojenačke]] do [[Adolescencija|adolescentske]] dobi.&lt;ref name=&quot;Erikson_1993_ChildhoodAndSociety&quot;&gt;{{cite book |last1=Erikson |first1=Erik H. |title=Childhood and Society |publisher=W. W. Norton &amp; Company |date=1993 |isbn=978-0393310689 |url=https://books.google.ba/books/about/Childhood_and_Society.html?id=5JrjqzBMHa8C |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Teorija [[funkcionalna periodičnost|funkcionalne periodičnosti]], prema kojoj su žene tokom [[menstruacija|menstruacije]] navodno bile psihički i fizički oslabljene, imala je posljedice i po [[prava žena]], jer su poslodavci bili manje skloni zapošljavati žene zbog uvjerenja da tokom jedne sedmice svakog mjeseca ne bi bile sposobne za rad. [[Leta Stetter Hollingworth]] nastojala je osporiti tu hipotezu, kao i tvrdnju [[Edward Thorndike|Edwarda L. Thorndikea]] da žene imaju slabije psihološke i fizičke osobine od muškaraca i da su u tom pogledu manje sposobne. Hollingworth je nastojala pokazati da uočene razlike nisu posljedica navodne genetske nadmoći muškaraca, nego društvenih i kulturnih utjecaja. U svojim istraživanjima obuhvatila je i pitanje navodne smanjene sposobnosti žena tokom menstruacije. Tokom tri mjeseca bilježila je rezultate žena i muškaraca na zadacima koji su uključivali kognitivne, perceptivne i motoričke sposobnosti. Nije pronašla dokaze o smanjenju radne sposobnosti žena povezane s [[menstrualni ciklus|menstrualnim ciklusom]].&lt;ref name=&quot;Hollingworth_1914_FunctionalPeriodicity&quot;&gt;{{cite book |last1=Hollingworth |first1=Leta Stetter |title=Functional Periodicity: An Experimental Study of the Mental and Motor Abilities of Women During Menstruation |publisher=Teachers College, Columbia University |location=New York |date=1914 |series=Contributions to Education, No. 69 |editor-last=Green |editor-first=Christopher D. |website=Classics in the History of Psychology |url=https://psychclassics.yorku.ca/Hollingworth/Periodicity/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20230531120000/https://psychclassics.yorku.ca/Hollingworth/Periodicity/ |archive-date=31. 5. 2023 |url-status=live |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Hollingworth je također osporavala pretpostavku da je [[inteligencija]] nasljedna u mjeri koja bi žene činila intelektualno inferiornim u odnosu na muškarce. Smatrala je da žene ne zauzimaju položaje društvene moći prvenstveno zbog [[društvena norma|društvenih normi]] i društvenih uloga koje su im dodijeljene. U radu ''Variability as Related to Sex Differences in Achievement: A Critique'' tvrdila je da je jedan od glavnih problema s kojima se žene suočavaju društveni poredak zasnovan na pretpostavci da imaju manje interesa i sposobnosti od muškaraca.&lt;ref name=&quot;Hollingworth_1914_VariabilitySexDifferences&quot;&gt;{{cite journal |last1=Hollingworth |first1=Leta Stetter |title=Variability as Related to Sex Differences in Achievement: A Critique |journal=American Journal of Sociology |volume=19 |issue=4 |pages=510–530 |date=1914 |doi=10.1086/212287 |url=https://psychclassics.yorku.ca/Hollingworth/sexdiffs.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20230531120000/https://psychclassics.yorku.ca/Hollingworth/sexdiffs.htm |archive-date=31. 5. 2023 |url-status=live |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Kako bi dodatno ispitala ovu tvrdnju, provela je eksperiment s dojenčadi koja još nije bila izložena društvenim normama, uključujući uvjerenje da odrasli muškarci imaju više prilika od žena. Nije pronašla razlike među dojenčadi, osim u pogledu tjelesne veličine. Na osnovu rezultata koji su bili suprotni prvobitnoj hipotezi, Hollingworth je zaključila da ne postoje razlike u fiziološkim i psihološkim osobinama muškaraca i žena koje bi opravdale tvrdnju o općoj inferiornosti žena, niti da menstruacija sama po sebi dovodi do smanjene sposobnosti žena.&lt;ref name=&quot;Weinberger_Daino_2021&quot;&gt;{{cite web |last1=Weinberger |first1=Jessica |title=The Incredible Influence of Women in Psychology |website=Talkspace |editor-last=Daino |editor-first=Jill E. |date=2021 |url=https://www.talkspace.com/blog/important-women-in-history-psychology-therapy/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20230331120000/https://www.talkspace.com/blog/important-women-in-history-psychology-therapy/ |archive-date=31. 3. 2023 |url-status=live |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U prvoj polovini 20. stoljeća pojavile su se nove teorije i istraživački pristupi koji su označili važnu prekretnicu u priznavanju doprinosa žena psihologiji. Pored doprinosa [[Leta Stetter Hollingworth|Lete Stetter Hollingworth]] i [[Anna Freud|Anne Freud]], [[Mary Whiton Calkins]] razvila je tehniku parova asocijacija za proučavanje [[pamćenje|pamćenja]] i razvila koncept [[self psihologija|self psihologije]].&lt;ref name=&quot;APA_Calkins_Bio&quot;&gt;{{cite web |author=American Psychological Association |title=Mary Whiton Calkins: 1905 APA President |website=American Psychological Association |date=2011 |url=https://www.apa.org/about/governance/president/bio-mary-whiton-calkins |archive-url=https://web.archive.org/web/20230601120000/https://www.apa.org/about/governance/president/bio-mary-whiton-calkins |archive-date=1. 6. 2023 |url-status=live |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Karen Horney]] razvila je koncept &quot;[[zavist prema materici|zavisti prema materici]]&quot; i teoriju neurotičnih potreba.&lt;ref name=&quot;Cherry_Lacy_2026&quot;&gt;{{cite web |last1=Cherry |first1=Kendra |title=Contributions of Karen Horney to Psychology |website=Verywell Mind |editor-last=Lacy |editor-first=James |date=2026 |url=https://www.verywellmind.com/karen-horney-biography-2795539 |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Psihoanalitičarka [[Melanie Klein]] dala je značajan doprinos [[razvojna psihologija|razvojnoj psihologiji]] svojim istraživanjima [[terapija igrom|terapije igrom]].&lt;ref name=&quot;Cherry_Swaim_2025&quot;&gt;{{cite web |last1=Cherry |first1=Kendra |title=Psychologist Melanie Klein: Creator of the Play Therapy Technique |website=Verywell Mind |editor-last=Swaim |editor-first=Emily |date=2025 |url=https://www.verywellmind.com/melanie-klein-biography-2795547 |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ovi značajni doprinosi ostvareni su u uslovima [[seksizam|seksizma]], [[diskriminacija|diskriminacije]] i nedovoljnog priznavanja njihovog rada.

==== 1950–1999 ====

Žene su i u drugoj polovini 20. stoljeća nastavile provoditi istraživanja koja su značajno utjecala na razvoj psihologije. [[Mary Ainsworth]] posvetila je velik dio svog rada [[teorija privrženosti|teoriji privrženosti]]. Nadovezujući se na rad psihologa [[John Bowlby|Johna Bowlbyja]], Ainsworth je godinama provodila [[terensko istraživanje|terenska istraživanja]] kako bi proučila razvoj odnosa između majke i djeteta. U okviru tih istraživanja razvila je [[Nepoznata situacija|postupak nepoznate situacije]], laboratorijski postupak za proučavanje obrazaca privrženosti koji se zasnivao na ponovljenom odvajanju djeteta od majke i njihovom ponovnom spajanju u različitim okolnostima. Ova istraživanja omogućila su joj da empirijski utvrdi različite obrasce [[teorija privrženosti|privrženosti]], što je predstavljalo jedan od značajnih doprinosa [[razvojna psihologija|razvojnoj psihologiji]].&lt;ref name=&quot;HighBeam_Ainsworth_2015&quot;&gt;{{cite web |author=HighBeam Research |title=Ainsworth, Mary D. Salter |website=HighBeam Research |date=2015 |url=http://www.highbeam.com/doc/1G2-3456300011.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20150323101023/http://www.highbeam.com/doc/1G2-3456300011.html |archive-date=23. 3. 2015 |url-status=dead |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Ravo_1999&quot;&gt;{{cite news |last1=Ravo |first1=Nick |title=Mary Ainsworth, 85, Theorist On Mother-Infant Attachment |newspaper=The New York Times |date=1999 |url=https://www.nytimes.com/1999/04/07/us/mary-ainsworth-85-theorist-on-mother-infant-attachment.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20230501120000/https://www.nytimes.com/1999/04/07/us/mary-ainsworth-85-theorist-on-mother-infant-attachment.html |archive-date=1. 5. 2023 |url-status=live |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Zbog svog rada Ainsworth je postala jedna od najcitiranijih psihologinja u historiji.&lt;ref name=&quot;Haggbloom2002&quot;&gt;{{cite journal |last1=Haggbloom |first1=Steven J. |last2=Warnick |first2=Renee |last3=Warnick |first3=Jason E. |last4=Jones |first4=Vinessa K. |last5=Yarbrough |first5=Gary L. |last6=Russell |first6=Tenea M. |last7=Borecky |first7=Chris M. |last8=McGahhey |first8=Reagan |last9=Powell |first9=John L. |last10=Beavers |first10=Jamie |last11=Monte |first11=Emmanuelle |date=2002 |title=The 100 Most Eminent Psychologists of the 20th Century |journal=Review of General Psychology |volume=6 |issue=2 |pages=139–152 |doi=10.1037/1089-2680.6.2.139 |s2cid=145668721 |url=https://www.researchgate.net/publication/228079436_The_100_Most_Eminent_Psychologists_of_the_20th_Century |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Mamie Phipps Clark]] također je bila jedna od psihologinja čiji je rad značajno utjecao na razvoj ove discipline. Bila je, zajedno sa svojim suprugom [[Kenneth i Mamie Clark|Kennethom Clarkom]], među prvim Afroamerikancima koji su stekli doktorat iz psihologije na [[Univerzitet Columbia|Univerzitetu Columbia]]. U svom magistarskom radu ''The Development of Consciousness in Negro Pre-School Children'' tvrdila je da [[samopoštovanje]] crne djece trpi negativne posljedice [[rasna diskriminacija|rasne diskriminacije]]. Ona i njen suprug tokom 1940-ih provodili su istraživanja koja su uključivala tzv. [[Kenneth i Mamie Clark|testove s lutkama]]. U tim testovima od djece se tražilo da biraju između identičnih lutaka koje su se razlikovale samo po boji kože. Većina djece birala je bijele lutke i pripisivala im pozitivne osobine. Ponovljena istraživanja ukazivala su na negativne posljedice rasne diskriminacije i [[Rasna segregacija|rasne segregacije]] na [[slika o sebi|sliku o sebi]] i razvoj crne djece. Godine 1954. ova istraživanja bila su među dokazima koji su predstavljeni u predmetu ''[[Brown protiv Odbora za obrazovanje]]'', historijskoj odluci [[Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država|Vrhovnog suda Sjedinjenih Američkih Država]] kojom je proglašena neustavnom rasna segregacija u javnim školama. Clark je nastavila imati značajnu ulogu u psihologiji, a njen kasniji rad uglavnom je bio usmjeren na djecu i mlade iz manjinskih zajednica.&lt;ref name=&quot;APA_Clark_Bio&quot;&gt;{{cite web |author=American Psychological Association |title=Mamie Phipps Clark, PhD, and Kenneth Clark, PhD |website=American Psychological Association |date=2012 |url=https://www.apa.org/pi/oema/resources/ethnicity-health/psychologists/clark |archive-url=https://web.archive.org/web/20230601120000/https://www.apa.org/pi/oema/resources/ethnicity-health/psychologists/clark |archive-date=1. 6. 2023 |url-status=live |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Kako se psihologija razvijala u drugoj polovini 20. stoljeća, žene u ovoj oblasti sve su se više zalagale za veće uvažavanje svojih stavova i perspektiva. [[Drugi val feminizma]] utjecao je i na psihologiju. Među istaknutim feminističkim kritičarkama psihologije bila je [[Naomi Weisstein]], psihologinja i istraživačica u oblasti [[neuronauka|neuronauke]], koja je najpoznatija po radu ''Kinder, Küche, Kirche as Scientific Law: Psychology Constructs the Female''. U tom radu kritikovala je tadašnju psihološku praksu i teoriju zbog usmjerenosti na muškarce i pretjeranog oslanjanja na biološka objašnjenja rodnih razlika, pri čemu su zanemarivani društveni faktori.&lt;ref name=&quot;Weisstein_1993_PsychologyConstructsFemale&quot;&gt;{{cite journal |last1=Weisstein |first1=Naomi |title=Psychology Constructs the Female; or the Fantasy Life of the Male Psychologist (with Some Attention to the Fantasies of his Friends, the Male Biologist and the Male Anthropologist) |journal=Feminism &amp; Psychology |volume=3 |issue=2 |pages=194–210 |date=1993 |doi=10.1177/0959353593032005 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0959353593032005 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230501120000/https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0959353593032005 |archive-date=1. 5. 2023 |url-status=live |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Njen rad otvorio je prostor za daljnja istraživanja u [[socijalna psihologija|socijalnoj psihologiji]], posebno u oblasti [[Društvena konstrukcija roda|društvene konstrukcije roda]].&lt;ref name=&quot;Ball_Rutherford_2016_WeissteinObituary&quot;&gt;{{cite journal |last1=Ball |first1=Laura C. |last2=Rutherford |first2=Alexandra |title=Naomi Weisstein (1939–2015) |journal=American Psychologist |volume=71 |issue=1 |pages=77 |date=2016 |doi=10.1037/a0039886 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2Fa0039886 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Druge psihologinje također su se zalagale za unapređenje položaja žena u psihologiji, uključujući osnivanje [[Udruženje žena u psihologiji|Udruženja žena u psihologiji]], koje je upućivalo kritike na račun tadašnjeg tretmana žena unutar same struke i naučne zajednice. [[E. Kitch Childs]], [[Phyllis Chesler]] i [[Dorothy Riddle]] bile su među osnivačicama organizacije 1969.&lt;ref name=&quot;ChicagoTribune_ChildsObituary_1993&quot;&gt;{{cite news |author=Chicago Tribune |title=E. Kitch Childs |newspaper=Chicago Tribune |date=1993 |url=https://www.chicagotribune.com/1993/02/14/e-kitch-childs/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20230501120000/https://www.chicagotribune.com/1993/02/14/e-kitch-childs/ |archive-date=1. 5. 2023 |url-status=live |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Reinhold_1970_WomenCriticizePsychology&quot;&gt;{{cite news |last1=Reinhold |first1=Robert |title=WOMEN CRITICIZE PSYCHOLOGY UNIT |newspaper=The New York Times |date=1970 |url=https://www.nytimes.com/1970/09/06/archives/women-criticize-psychology-unit-1million-in-reparations-is-demanded.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20230501120000/https://www.nytimes.com/1970/09/06/archives/women-criticize-psychology-unit-1million-in-reparations-is-demanded.html |archive-date=1. 5. 2023 |url-status=live |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Druga polovina 20. stoljeća donijela je i veću raznolikost u psihologiji, a žene iz rasnih i etničkih manjinskih zajednica ostvarile su značajne pomake. Godine 1962. [[Martha E. Bernal|Martha Bernal]] postala je prva Latinoamerikanka koja je stekla doktorat iz psihologije. Godine 1969. [[Marigold Linton]], prva domorodačka Amerikanka koja je stekla doktorat iz psihologije, osnovala je [[Nacionalno udruženje za obrazovanje Indijanaca]]. Bila je i među osnivačicama organizacije [[Društvo za napredak Čikana i američkih starosjedilaca u nauci]]. Godine 1971. [[Carolyn Attneave]] osnovala je Mrežu domorodačkih američkih psihologa (''Network of Indian Psychologists''). [[Harriet McAdoo]] imenovana je 1979. u ''White House Conference on Families''.&lt;ref name=&quot;Maryville_WomenInPsychology_2021&quot;&gt;{{cite web |author=Maryville University |title=History of Women in Psychology: Notable Figures in the Field |website=Maryville University Online |date=2021 |url=https://online.maryville.edu/online-bachelors-degrees/psychology/resources/women-in-psychology/ |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

==== 21. stoljeće ====

U 21. stoljeću žene su stekle istaknutiji položaj u psihologiji i dale značajan doprinos različitim područjima ove discipline. Mnoge su preuzele rukovodeće funkcije, vodile utjecajne istraživačke laboratorije i učestvovale u obrazovanju i usmjeravanju novih generacija psihologa. Ipak, rodne nejednakosti i dalje postoje, posebno u pogledu visine primanja i zastupljenosti žena na višim akademskim položajima.&lt;ref name=&quot;Gruber_2020&quot;&gt;{{cite journal |last1=Gruber |first1=June |last2=Mendle |first2=Jane |last3=Lindquist |first3=Kristen A. |last4=Schmader |first4=Toni |last5=Clark |first5=Lee Anna |title=The Future of Women in Psychological Science |journal=Perspective on Psychological Science |volume=16 |issue=3 |pages=483–516 |date=2020 |doi=10.1177/1745691620952789 |pmid=32901575 |doi-access=free|url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/1745691620952789 |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Broj žena koje se obrazuju i stručno usavršavaju u oblasti psiholoških nauka dostigao je rekordne vrijednosti. U Sjedinjenim Američkim Državama procjenjuje se da žene čine oko 78% studenata psihologije na dodiplomskom nivou i 71% studenata na postdiplomskom nivou.&lt;ref name=&quot;Gruber_2020&quot; /&gt;

== Organizacije u psihologiji ==

=== Institucije ===
{{Također pogledajte|Spisak psiholoških organizacija}}

Godine 1920. [[Édouard Claparède]] i [[Pierre Bovet]] osnovali su novu organizaciju za primijenjenu psihologiju pod nazivom Međunarodni kongres psihotehnike primijenjene na profesionalnu orijentaciju. Organizacija je kasnije preimenovana u Međunarodni kongres psihotehnike, a potom u [[Međunarodno udruženje za primijenjenu psihologiju]] (IAAP).&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; IAAP se smatra najstarijom međunarodnom psihološkom organizacijom.&lt;ref name=&quot;Pickren_Fowler_2003&quot;&gt;{{cite book|last1=Pickren |first1=Wade E. |last2=Fowler |first2=Raymond D. |editor1-last=Freedheim |editor1-first=D. K. |editor2-last=Weiner |editor2-first=I. B. |chapter=Professional Organizations |title=Handbook of Psychology: History of Psychology |volume=1 |publisher=John Wiley &amp; Sons, Inc. |date=2003 |doi=10.1002/0471264385.wei0126 |chapter-url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/0471264385.wei0126 |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Danas najmanje 65 međunarodnih organizacija djeluje u različitim specijalizovanim područjima psihologije.&lt;ref name=&quot;Pickren_Fowler_2003&quot; /&gt;

Kao odgovor na prevlast muškaraca u ovoj oblasti, psihologinje u Sjedinjenim Američkim Državama osnovale su 1941. Nacionalno vijeće psihologinja. Organizacija je nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] preimenovana u Međunarodno vijeće psihologinja, a 1959. u ''Međunarodno vijeće psihologa''. Pojavilo se i nekoliko organizacija, među kojima su [[Udruženje crnih psihologa]] i Udruženje azijsko-američkih psihologa, koje su nastojale povećati zastupljenost rasnih i etničkih grupa koje nisu evropskog porijekla u psihološkoj profesiji.&lt;ref name=&quot;Pickren_Fowler_2003&quot; /&gt;

[[Međunarodni savez psiholoških nauka]] (IUPsyS) predstavlja svjetsku federaciju nacionalnih psiholoških društava. IUPsyS je osnovan 1951. pod pokroviteljstvom [[UNESCO|Organizacije Ujedinjenih naroda za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO)]].&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Staeuble_2006&quot;&gt;{{cite book |last1=Staeuble |first1=Irmingard |editor1-last=Brock |editor1-first=Adrian C. |chapter=Psychology in the Eurocentric order of the social sciences: Colonial constitution, cultural imperialist expansion, postcolonial critique |title=Internationalizing the History of Psychology |publisher=New York University Press |pages=183–207 |date=2006 |isbn=9780814739082 |doi=10.18574/nyu/9780814739082.001.0001 |url=https://opensquare.nyupress.org/books/9780814739082/ |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Od tada su se odsjeci za psihologiju proširili širom svijeta, uglavnom prema euroameričkom modelu.&lt;ref name=&quot;Paranjpe_India_2006&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Staeuble_2006&quot; /&gt; Od 1966. Unija izdaje časopis ''International Journal of Psychology''.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; IAAP i IUPsyS postigli su 1976. dogovor prema kojem će svaka organizacija održavati kongres svake četiri godine, naizmjenično u različitim terminima.&lt;ref name=&quot;Pickren_Fowler_2003&quot; /&gt;

IUPsyS priznaje 66 nacionalnih psiholoških društava, dok postoji najmanje još 15 takvih organizacija.&lt;ref name=&quot;Pickren_Fowler_2003&quot; /&gt; [[Američko psihološko udruženje]] (APA) najstarija je i najveća psihološka organizacija u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]].&lt;ref name=&quot;Pickren_Fowler_2003&quot; /&gt; Broj njenih članova povećao se s 5.000 1945. na 100.000 u savremenom periodu.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;  APA obuhvata 54 sekcije, čiji se broj od 1960. kontinuirano povećavao kako su se razvijale nove specijalizacije. Neki od tih odjela, poput Društvo za psihološko proučavanje socijalnih pitanja i Američko društvo za psihologiju i pravo, prvobitno su djelovali kao samostalne organizacije.&lt;ref name=&quot;Pickren_Fowler_2003&quot; /&gt;

[[Međuameričko psihološko društvo]], osnovano 1951, nastoji unaprijediti razvoj psihologije na području obje Amerike. Društvo organizuje Interamerički kongres psihologije, a 2000. imalo je 1.000 članova. [[Evropska federacija asocijacija studenata psihologije]], osnovana 1981, predstavlja 30 nacionalnih udruženja s ukupno 100.000 pojedinačnih članova. Najmanje 30 drugih međunarodnih organizacija predstavlja psihologe u različitim dijelovima svijeta.&lt;ref name=&quot;Pickren_Fowler_2003&quot; /&gt;

U pojedinim državama vlasti zakonski uređuju ko smije pružati psihološke usluge ili se predstavljati kao &quot;psiholog&quot;. [[Američko psihološko udruženje]] psihologa definiše kao osobu koja ima doktorsku diplomu iz psihologije.&lt;ref name=&quot;Hall_Hurley_2003&quot;&gt;{{cite book|last1=Hall |first1=Judy E. |last2=Hurley |first2=George |editor1-last=Weiner |editor1-first=Irving B. |chapter=North American Perspectives on Education, Training, Licensing, and Credentialing |title=Handbook of Psychology |volume=8 |publisher=John Wiley &amp; Sons, Inc. |date=2003 |doi=10.1002/0471264385.wei0820 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/0471264385.wei0820 |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Granice ===

Rani istraživači [[Eksperimentalna psihologija|eksperimentalne psihologije]] nastojali su jasno razgraničiti svoju oblast od [[parapsihologija|parapsihologije]], koja je krajem 19. stoljeća uživala znatnu popularnost, uključujući interes pojedinih istaknutih naučnika poput [[William James|Williama Jamesa]]. Neki istraživači smatrali su parapsihologiju dijelom psihologije. Parapsihologija, [[hipnoza]] i [[psihizam]] bile su među važnim temama prvih međunarodnih kongresa. Međutim, istraživači tih oblasti postepeno su bili isključeni te su između 1900. i 1905. uglavnom prestali učestvovati na kongresima. Parapsihologija se još neko vrijeme proučavala na [[Carski univerziteti|Carskom univerzitetu u Japanu]], gdje su objavljivani radovi poput ''Vidovitost i mislografija'' autora Tomokichija Fukuraija, ali je do 1913. uglavnom bila odbačena iz akademske psihologije.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;

Kao naučna disciplina, psihologija je dugo nastojala odbaciti tvrdnje da predstavlja &quot;[[Tvrde i meke nauke|meku]]&quot; nauku. Kritika filozofa nauke [[Thomas Kuhn|Thomasa Kuhna]] iz 1962. implicirala je da se psihologija u cjelini nalazila u predparadigmatskoj fazi, bez saglasnosti o općoj teoriji kakva je postojala u zrelim [[prirodne nauke|prirodnim naukama]], poput [[Hemija|hemije]] i [[Fizika|fizike]].&lt;ref name=&quot;Kuhn_1970_StructureScientificRevolutions&quot;&gt;{{cite book |last1=Kuhn |first1=Thomas S. |title=The Structure of Scientific Revolutions |edition=2 |volume=2 |issue=2 |publisher=The University of Chicago Press |location=Chicago |date=1970 |isbn=9780226458045 |url=https://www.lri.fr/~mbl/Stanford/CS477/papers/Kuhn-SSR-2ndEd.pdf |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Budući da se pojedina područja psihologije oslanjaju na istraživačke metode kao što su [[Istraživanje zasnovano na samoizvještavanju|samoprocjene]] u anketama i upitnicima, kritičari su tvrdili da psihologija nije [[Subjektivnost i objektivnost (filozofija)|objektivna]] nauka. Skeptici su ukazivali na to da se ličnost, mišljenje i emocije ne mogu neposredno mjeriti te da se često zaključuju na osnovu subjektivnih iskaza ispitanika, što može predstavljati metodološki problem. Eksperimentalni psiholozi razvili su različite metode za posredno mjerenje ovih teško mjerljivih fenomenoloških pojava.&lt;ref name=&quot;Beveridge_2002&quot;&gt;{{cite journal |last1=Beveridge |first1=Allan |title=Time to abandon the subjective–objective divide? |journal=Psychiatric Bulletin |volume=26 |issue=3 |pages=101–103 |date=2002 |doi=10.1192/pb.26.3.101 |url=https://www.cambridge.org/core/journals/psychiatric-bulletin/article/time-to-abandon-the-subjectiveobjective-divide/64B946168A6CE8AA13B38719BDC59A81 |doi-access=free |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Peterson_2009&quot;&gt;{{cite web |last1=Peterson |first1=Christopher |title=Subjective and Objective Research in Positive Psychology |website=Psychology Today |date=2009 |url=https://www.psychologytoday.com/us/blog/the-good-life/200905/subjective-and-objective-research-in-positive-psychology |archive-url=https://web.archive.org/web/20230501120000/https://www.psychologytoday.com/us/blog/the-good-life/200905/subjective-and-objective-research-in-positive-psychology |archive-date=1. 5. 2023 |url-status=live |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Panksepp_2004&quot;&gt;{{cite book |last1=Panksepp |first1=Jaak |title=Affective Neuroscience: The Foundations of Human and Animal Emotions |publisher=Oxford University Press |location=New York |date=2004 |isbn=9780198025672 |url=https://books.google.ba/books?id=n0W2QQuZ7IEC |archive-url=https://web.archive.org/web/20230501120000/https://books.google.ba/books?id=n0W2QQuZ7IEC |archive-date=1. 5. 2023 |url-status=live |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Podjele unutar psihologije i dalje postoje, pri čemu su neki psiholozi više usmjereni na jedinstvena iskustva pojedinca, koja se ne mogu u potpunosti razumjeti samo posmatranjem pojedinaca kao statističkih podataka u široj populaciji. Kritičari izvan i unutar discipline tvrdili su da je savremena psihologija sve više pod utjecajem svojevrsnog &quot;kulta empirizma&quot;, koji ograničava opseg istraživanja time što istraživače usmjerava isključivo prema metodama preuzetim iz prirodnih nauka.&lt;ref name=&quot;Teo_2005&quot;&gt;{{cite book |last1=Teo |first1=Thomas |title=The Critique of Psychology: From Kant to Postcolonial Theory |publisher=Springer |location=New York |date=2005 |isbn=9780387253558 |oclc=209833302 |doi=10.1007/b107225 |url=https://link.springer.com/book/10.1007/b107225 |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Feminističke kritike ukazivale su na to da tvrdnje o naučnoj objektivnosti mogu prikriti vrijednosti i ciljeve istraživača, koji su historijski uglavnom bili muškarci.&lt;ref name=&quot;Tomes_2010&quot; /&gt; Jean Grimshaw, na primjer, smatra da je dominantna psihološka istraživačka tradicija svojim nastojanjem da kontroliše ponašanje doprinijela ostvarivanju [[patrijarhat|patrijarhalnih]] ciljeva.&lt;ref name=&quot;Teo_2005&quot; /&gt;

== Glavne škole ==

=== Biheviorizam ===
{{Glavni|Biheviorizam|Psihološki biheviorizam|Radikalni biheviorizam}}
[[Datoteka:Skinner teaching machine 01.jpg|mini|desno|300px|Skinnerova [[nastavna mašina]], mehanički uređaj namijenjen automatizaciji [[programirana nastava|programirane nastave]]]]
[[Datoteka:Little Albert experiment (1920).webm|mini|desno|300px|Snimak [[eksperiment s Malim Albertom|eksperimenta s Malim Albertom]]]]

[[Biheviorizam]] je pravac u psihologiji koji se usmjerava na proučavanje ponašanja i procesa [[učenje|učenja]], pri čemu se ponašanje objašnjava njegovim odnosom prema podražajima iz okruženja i posljedicama koje ga prate. Jedna od osnovnih pretpostavki biheviorističkih istraživanja jeste da se veliki dio ponašanja ljudi i drugih životinja stječe učenjem. Bihevioristi su također polazili od pretpostavke da se osnovni mehanizmi učenja mogu proučavati i kod ljudi i kod drugih životinja. Na tim spoznajama razvijene su metode poput [[modifikacija ponašanja|modifikacije ponašanja]], čiji je cilj promjena neželjenih oblika ponašanja i podsticanje poželjnih.

Rani bihevioristi proučavali su veze između podražaja i reakcija, koje su kasnije opisane pojmom [[klasično uslovljavanje|klasičnog uslovljavanja]]. Pokazano je da se, ako se biološki značajan podražaj, poput hrane koja izaziva lučenje sline, više puta upari s prethodno neutralnim podražajem, poput zvona, neutralni podražaj može povezati s tom reakcijom i sam početi izazivati sličan odgovor. [[Ivan Pavlov]], koji je postao poznat po istraživanjima uslovljavanja lučenja sline kod pasa, bio je jedna od najznačajnijih ličnosti u razvoju istraživanja učenja, a njegovi postupci kasnije su primjenjivani i u istraživanju ljudskog ponašanja.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;

U Sjedinjenim Američkim Državama [[Edward Thorndike|Edward Lee Thorndike]] proučavao je učenje životinja pomoću tzv. &quot;kutija problema&quot;, iz kojih su životinje morale pronaći način da izađu, nakon čega su bile nagrađivane. Na osnovu tih istraživanja razvio je [[konekcionizam|konekcionistički]] pristup učenju i zakon efekta, prema kojem ponašanja praćena zadovoljavajućim posljedicama imaju veću vjerovatnoću ponavljanja.&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot; /&gt; Thorndike je 1911. godine istakao i mogućnost primjene psiholoških istraživanja na predviđanje i kontrolu ljudskog ponašanja.&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot; /&gt;

Početkom 20. stoljeća biheviorizam se postupno izdvojio kao reakcija na tada dominantne pristupe koji su naglašavali proučavanje svijesti i unutrašnjih mentalnih procesa. Između 1910. i 1913. u američkoj psihologiji došlo je do značajnog pomjeranja od [[mentalizam (psihologija)|mentalizma]] prema proučavanju ponašanja.&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot; /&gt; [[John B. Watson]] je 1913. uveo naziv &quot;biheviorizam&quot; za ovaj pristup i zalagao se za to da psihologija bude objektivna prirodna nauka čiji je predmet proučavanje ponašanja.&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot; /&gt;

Watsonov pristup dodatno je poznat po [[Eksperiment s Malim Albert|eksperimentu s Malim Albertom]] iz 1920, koji je proveden s ciljem proučavanja [[klasično uslovljavanje|uslovljavanja emocionalnih reakcija]]. U eksperimentu je ispitivano može li se strah kod djeteta povezati s prethodno neutralnim podražajem njegovim uparivanjem s neugodnim zvukom. Rezultati su u početku tumačeni kao dokaz da se [[fobija|strahovi]] mogu usloviti na ovaj način, iako su kasnija razmatranja ukazala na ozbiljna metodološka ograničenja i mogućnost da su zaključci eksperimenta bili pretjerani.&lt;ref name=&quot;Watson1913&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Watson_Rayner_1920&quot;&gt;{{cite journal |last1=Watson |first1=John B. |last2=Rayner |first2=Rosalie |title=Conditioned emotional reactions |journal=Journal of Experimental Psychology |volume=3 |issue=1 |pages=1–14 |year=1920 |doi=10.1037/h0069608 |url=https://psycnet.apa.org/record/2006-01667-001 |url-access=subscription |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Međutim, takav zaključak vjerovatno je bio pretjeran.&lt;ref name=&quot;Harris_1979&quot;&gt;{{cite journal |last=Harris |first=Ben |title=Whatever happened to Little Albert? |journal=American Psychologist |volume=34 |issue=2 |pages=151–160 |date=februar 1979 |doi=10.1037/0003-066X.34.2.151 |url=http://htpprints.yorku.ca/archive/00000198/01/BHARRIS.HTM#selection-15.0-15.35 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120704172755/http://htpprints.yorku.ca/archive/00000198/01/BHARRIS.HTM#selection-15.0-15.35 |archive-date=4. 7. 2012 |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Watsonov bliski saradnik [[Karl Lashley]] proučavao je biološke osnove učenja i pokušavao povezati promjene u ponašanju s procesima u mozgu.&lt;ref name=&quot;Clark_et_al_2013&quot;&gt;{{cite book |last1=Clark |first1=Robert E. |last2=Hales |first2=Jared B. |last3=Zola |first3=Stuart M. |last4=Thompson |first4=Richard F. |editor1-last=Freedheim |editor1-first=Donald K. |editor2-last=Weiner |editor2-first=Irving B. |chapter=Biological psychology |title=Handbook of Psychology: History of Psychology |edition=2 |publisher=John Wiley &amp; Sons, Inc. |year=2013 |volume=1 |pages=55–78 |doi=10.1002/0471264385.wei0103 |chapter-url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/0471264385.wei0103 |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom 1920-ih i 1930-ih biheviorizam se dalje razvijao i postao jedan od dominantnih pravaca u psihologiji. [[Clark L. Hull]], [[Edwin Guthrie]] i drugi istraživači doprinijeli su njegovom teorijskom razvoju i širokoj primjeni.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; Posebno važan razvoj predstavljao je prelazak od proučavanja jednostavnih veza između podražaja i reakcija prema proučavanju ponašanja u zavisnosti od njegovih posljedica.

U tom kontekstu razvijen je pojam [[operantno uslovljavanje|operantnog uslovljavanja]], kojim se ponašanje objašnjava njegovim posljedicama. Za razliku od klasičnog uslovljavanja, u kojem se reakcija povezuje s određenim podražajem, operantno uslovljavanje naglašava ulogu [[potkrepljenje|potkrepljenja]] i [[kazna (psihologija)|kazne]] u povećavanju ili smanjivanju vjerovatnoće budućeg ponašanja. Koncept operantnog uslovljavanja prvi su opisali [[Neal E. Miller]] i [[Jerzy Konorski]], a u Sjedinjenim Američkim Državama ga je posebno razvio i popularizovao [[B. F. Skinner]], koji je postao jedna od vodećih ličnosti biheviorističkog pokreta.&lt;ref name=&quot;Miller_Konorski_1969&quot;&gt;{{cite journal |last1=Miller |first1=S. |last2=Konorski |first2=J. |last3=Skinner |first3=B. F. |title=On a particular form of conditioned reflex |journal=Journal of the Experimental Analysis of Behavior |volume=12 |issue=1 |pages=187–189 |year=1969 |doi=10.1901/jeab.1969.12-187 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1901/jeab.1969.12-187 |url-access=subscription |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Skinner_2019&quot;&gt;{{cite book |last=Skinner |first=B. F. |title=The Behavior of Organisms: An Experimental Analysis |publisher=B. F. Skinner Foundation |year=2019 |isbn=978-0-9964539-0-5 |url=https://books.google.ba/books?id=S9WNCwAAQBAJ |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Radikalni biheviorizam]], koji je posebno povezan sa Skinnerom, odbacivao je potrebu za objašnjavanjem ponašanja hipotetičkim unutrašnjim mentalnim procesima koje nije bilo moguće neposredno naučno proučavati. Radikalni bihevioristi nisu smatrali da se ponašanje treba objašnjavati pozivanjem na nesvjesne mentalne procese, već su naglašavali odnose između ponašanja i njegovih posljedica u okruženju.&lt;ref name=&quot;Overskeid_2007&quot;&gt;{{cite journal |last=Overskeid |first=Geir |title=Looking for Skinner and finding Freud |journal=American Psychologist |volume=62 |issue=6 |pages=590–595 |year=2007 |doi=10.1037/0003-066X.62.6.590 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2F0003-066X.62.6.590 |url-access=subscription |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Biheviorizam je imao snažan utjecaj na psihologiju, ali je od sredine 20. stoljeća počeo gubiti dominantan položaj. Jednu od najpoznatijih kritika radikalnog biheviorizma iznio je [[Noam Chomsky]], koji je tvrdio da bihevioristički principi ne mogu adekvatno objasniti složenost procesa [[usvajanje jezika|usvajanja]] i upotrebe jezika.&lt;ref name=&quot;Chomsky_1967&quot;&gt;{{cite book |last=Chomsky |first=Noam |editor1-last=Jakobovits |editor1-first=Leon A. |editor2-last=Miron |editor2-first=Murray S. |chapter=A Review of B. F. Skinner's Verbal Behavior |title=Readings in the Psychology of Language |publisher=Prentice-Hall |year=1967 |pages=142–143 |url=http://www.chomsky.info/articles/1967----.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20150929070654/http://www.chomsky.info/articles/1967----.htm |archive-date=29. 9. 2015 |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Ograničenja strogo biheviorističkog pristupa pokazala su se i u istraživanjima [[Martin Seligman|Martina Seligmana]] i njegovih saradnika, koji su kod pasa eksperimentalno izazvali stanje [[naučena bespomoćnost|naučene bespomoćnosti]]. To stanje nije bilo jednostavno objašnjivo klasičnim biheviorističkim modelima učenja.&lt;ref name=&quot;Seligman_Maier_1967&quot;&gt;{{cite journal |last1=Seligman |first1=Martin E. |last2=Maier |first2=Steven F. |title=Failure to escape traumatic shock |journal=Journal of Experimental Psychology |volume=74 |issue=1 |pages=1–9 |year=1967 |doi=10.1037/h0024514 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2Fh0024514 |url-access=subscription |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Overmier_Seligman_1967&quot;&gt;{{cite journal |last1=Overmier |first1=J. Bruce |last2=Seligman |first2=Martin E. |title=Effects of inescapable shock upon subsequent escape and avoidance responding |journal=Journal of Comparative and Physiological Psychology |volume=63 |issue=1 |pages=28–33 |year=1967 |doi=10.1037/h0024166 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2Fh0024166 |url-access=subscription |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Edward C. Tolman]] je ranije razvio pristup koji je povezivao biheviorizam s kognitivnim procesima. Posebno je poznat po istraživanjima [[kognitivna mapa|kognitivnih mapa]], u kojima je pokazivao da štakori mogu naučiti prostorne odnose u labirintu i bez neposrednog potkrepljenja.&lt;ref name=&quot;Tolman_1948&quot;&gt;{{cite journal |last=Tolman |first=Edward C. |title=Cognitive maps in rats and men |journal=Psychological Review |volume=55 |issue=4 |pages=189–208 |year=1948 |doi=10.1037/h0061626 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2Fh0061626 |url-access=subscription |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Iako je biheviorizam izgubio dominantan položaj u akademskoj psihologiji, nije nestao. Njegovi principi nastavili su se primjenjivati u istraživanju učenja i ponašanja, kao i u različitim praktičnim područjima. [[Primijenjena analiza ponašanja]] razvila se kao područje koje principe, posebno operantnog uslovljavanja, primjenjuje na promjenu društveno značajnog ponašanja i predstavlja savremeni nastavak tradicije biheviorističkog pristupa&lt;ref name=&quot;Pierce_Cheney_2017&quot;&gt;{{cite book |last1=Pierce |first1=W. David |last2=Cheney |first2=Carl D. |title=Behavior Analysis and Learning: A Biobehavioral Approach |edition=6 |publisher=Routledge |year=2017 |isbn=978-1-351-77979-1 |url=https://books.google.ba/books/about/Behavior_Analysis_and_Learning.html?id=Z_8nDwAAQBAJ |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Međunarodno udruženje za analizu ponašanja]] osnovano je 1974, a do 2003. imalo je članove iz 42 zemlje. Bihevioristički pristup i analiza ponašanja proširili su se i izvan Sjedinjenih Američkih Država, uključujući zemlje Latinske Amerike i Japan.&lt;ref name=&quot;Ardila_2006&quot;&gt;{{cite book |last=Ardila |first=Rubén |chapter=Behavior Analysis in an International Context |editor-last=Brock |editor-first=Adrian C. |title=Internationalizing the History of Psychology |publisher=Cambridge University Press |year=2006 |isbn=978-0-521-83599-2 |doi=10.1017/CBO9780511543821 |url=https://www.cambridge.org/core/books/internationalizing-the-history-of-psychology/D695536F2C86208B1C8819A293E5D48B |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Evolucijska i komparativna psihologija ===
{{Glavni|Evolucijska psihologija|Komparativna psihologija}}

[[Evolucijska psihologija]] proučava ljudsko mišljenje i ponašanje iz perspektive savremene [[evolucija|evolucijske teorije]]. Polazi od pretpostavke da su se određena psihološka prilagođavanja razvila kao odgovor na ponovljene izazove s kojima su se preci današnjih ljudi suočavali u svojoj okolini. Evolucijski psiholozi nastoje utvrditi u kojoj mjeri određene ljudske psihološke osobine predstavljaju evolucijski oblikovano prilagođavanje nastalo djelovanjem [[prirodna selekcija|prirodne selekcije]] ili [[seksualna selekcija|seksualne selekcije]].&lt;ref name=&quot;McGue_Gottesman_2015&quot;&gt;{{cite encyclopedia |last1=McGue |first1=Matt |last2=Gottesman |first2=Irving I. |editor1-last=Cautin |editor1-first=Robin L. |editor2-last=Lilienfeld |editor2-first=Scott O. |entry=Behavior Genetics |title=The Encyclopedia of Clinical Psychology |publisher=John Wiley &amp; Sons, Inc. |date=2015 |doi=10.1002/9781118625392.wbecp578 |isbn=978-1-118-62539-2 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/9781118625392.wbecp578 |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Komparativna psihologija]] proučava ponašanje i mentalne procese kod različitih životinjskih vrsta, uključujući ljude. U nekim jezicima za ovo područje koristi se i naziv &quot;zoopsihologija&quot;. Poređenjem ljudi s drugim životinjama, kao i međusobnim poređenjem različitih životinjskih vrsta, istraživači nastoje utvrditi koje su psihološke karakteristike zajedničke različitim vrstama, a koje su specifične za pojedine vrste. Na taj način komparativna psihologija nastoji razumjeti kako su se određeni oblici ponašanja i kognitivni procesi razvijali i prilagođavali različitim životnim uslovima.

Komparativna psihologija historijski je usko povezana s [[evolucijska biologija|evolucijskom biologijom]] i teorijom evolucije. Ideja o kontinuitetu između ljudskog i životinjskog uma dobila je snažan poticaj iz rada [[Charles Darwin|Charlesa Darwina]], čija je teorija evolucije otvorila mogućnost sistematskog proučavanja sličnosti i razlika između ljudi i drugih životinja. Rani komparativni psiholozi proučavali su različite oblike [[učenje|učenja]], instinktivno ponašanje, čulne procese i sposobnosti rješavanja problema kod životinja.

Savremena komparativna psihologija obuhvata širok raspon tema, među kojima su [[pamćenje]], komunikacija, socijalno ponašanje, donošenje odluka i [[svijest]]. Istraživanja se provode u laboratorijskim i prirodnim uslovima. 

Nalazi komparativne psihologije doprinose razumijevanju evolucijskog porijekla ljudskog mišljenja i ponašanja. Poređenje različitih vrsta omogućava istraživačima da utvrde koji su psihološki procesi široko rasprostranjeni u životinjskom svijetu, a koji su karakteristični za pojedine vrste. Takva istraživanja također pružaju uvid u adaptivni značaj različitih oblika ponašanja i psiholoških procesa.

=== Neuropsihologija i neuronauka ===
[[Datoteka:Lobes_of_the_brain_NL.svg|mini|desno|300px|[[Disocijacija (neuropsihologija)|Disocijacija]] podrazumijeva utvrđivanje neuronske osnove određene moždane funkcije]]
{{Glavni|Neuropsihologija|Neuronauka}}
{{Također pogledajte|Biološka psihologija|Kognitivna neuronauka}}

[[Neuropsihologija]] je grana psihologije koja proučava odnos između funkcija mozga i ponašanja, s posebnim naglaskom na povezanost strukture i funkcionisanja [[Nervni sistem|nervnog sistema]] s [[kognitivna funkcija|kognitivnim procesima]], emocijama i ponašanjem. U okviru neuropsihologije istražuje se uloga pojedinih [[Spisak regija u ljudskom mozgu|područja mozga]] u različitim psihološkim funkcijama, uključujući pamćenje, jezik, pažnju, percepciju, izvršne funkcije i emocionalnu regulaciju. Važan dio neuropsiholoških spoznaja proizašao je iz proučavanja osoba s [[Povreda mozga|oštećenjima mozga]], [[neurodegenerativna bolest|neurodegenerativnim bolestima]] i razvojnim poremećajima. Poređenjem obrazaca kognitivnih i ponašajnih teškoća s mjestom i vrstom oštećenja mozga, neuropsiholozi nastoje utvrditi funkcije pojedinih neuronskih sistema. Ovakav pristup, poznat kao [[Disocijacija (neuropsihologija)|disocijacija]], jedan je od važnih načina zaključivanja o odnosu između moždanih struktura i psiholoških funkcija. 

Neuropsihologija se kao zasebno područje počela oblikovati sredinom 20. stoljeća. Jedna od prvih knjiga u čijem se naslovu pojavila riječ &quot;neuropsihologija&quot; bila je ''[[Organizacija ponašanja|Organizacija ponašanja - Neuropsihološka teorija]]'', koju je 1949. objavio [[Donald O. Hebb]]. Među ranim utjecajnim djelima bila je i knjiga [[Alexander Luria|Aleksandra Lurije]] ''Više kortikalne funkcije čovjeka'' (1962), koja je značajno utjecala na razvoj savremene neuropsihologije. 

Razvoj neuropsihologije u savremenom periodu u velikoj je mjeri povezan s napretkom [[neurooslikavanje|neurooslikavanja]] i drugih metoda proučavanja mozga. U novije vrijeme na ovo područje sve više utječu i, obrada prirodnog jezika, [[vještačka inteligencija]]&lt;ref name=&quot;Wolff_2026&quot;&gt;{{cite journal |last=Wolff |first=Brittany |title=Artificial intelligence and natural language processing in modern clinical neuropsychology: A narrative review |journal=The Clinical Neuropsychologist |volume=40 |issue=3 |pages=728–752 |year=2026 |doi=10.1080/13854046.2025.2547934 |url=https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/13854046.2025.2547934 |doi-access=free |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; i virtuelna stvarnost.&lt;ref name=&quot;Cavallo_2026&quot;&gt;{{cite journal |last1=Cavallo |first1=Nicola Davide |last2=Amitrano |first2=Federica |last3=Coccia |first3=Armando |last4=Miccio |first4=Carlo |last5=Santangelo |first5=Gabriella |last6=Marcuccio |first6=Laura |last7=D'Addio |first7=Giovanni |last8=Moretta |first8=Pasquale |title=Immersive Virtual Reality in Neuropsychological Assessment of Acquired Brain Injury: a Systematic Review and Meta-Analysis |journal=Neuropsychology Review |date=17. 4. 2026 |doi=10.1007/s11065-026-09693-x |url=https://link.springer.com/article/10.1007/s11065-026-09693-x |doi-access=free |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Poseban naglasak stavlja se na ekološku valjanost neuropsiholoških procjena, primjenu digitalnih biomarkera te individualizaciju kliničke [[neuropsihološka procjena|neuropsihološke procjene]] i [[rehabilitacija (neuropsihologija)|rehabilitacije]].&lt;ref name=&quot;Lundervold_2025&quot;&gt;{{cite journal |last=Lundervold |first=Astri J. Johansen |title=Precision neuropsychology in the area of AI |journal=Frontiers in Psychology |volume=16 |pages=1537368 |date=14. 5. 2025 |doi=10.3389/fpsyg.2025.1537368 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC12118123/ |doi-access=free |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Neuropsihologija je usko povezana s [[Neuronauka|neuronaukom]] i [[biološka psihologija|biološkom psihologijom]]. Dok neuronauka obuhvata šire proučavanje nervnog sistema i njegovih funkcija, biološka psihologija proučava biološke osnove psiholoških procesa i ponašanja. Neuropsihologija se nalazi na njihovom raskršću, povezujući spoznaje o funkcionisanju mozga i nervnog sistema s proučavanjem kognitivnih procesa, emocija i ponašanja.

== Etika i etički principi ==

Etički principi i pravila u domenu psihologije mijenjali su se tokom vremena. Neka poznata istraživanja iz prošlosti danas se smatraju neetičkim i suprotnim važećim kodeksima (npr. Kanadski kodeks ponašanja za istraživanja koja uključuju ljude i Belmontov izvještaj). [[Američko psihološko udruženje]] (APA) razvilo je skup etičkih principa i kodeks ponašanja za ovu profesiju.&lt;ref name=&quot;APA2016&quot;&gt;{{cite web |author=American Psychological Association |year=2016 |title=Ethical principles of psychologists and code of conduct |url=https://www.apa.org/ethics/code |accessdate=13. 2. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

Savremeni standardi uključuju informisani i dobrovoljni pristanak. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], uspostavljen je Nürnberški kodeks zbog zloupotreba ispitanika koji učestvuju u eksperimentu od strane [[Nacizam|nacista]]. Nakon toga je većina zemalja (i naučnih časopisa) usvojila Helsinšku deklaraciju. U SAD-u su Nacionalni instituti za zdravlje (NIH) 1966. osnovali Institucionalni odbor za reviziju (''Institutional Review Board''), a 1974. je usvojen Nacionalni zakon o istraživanju. Ove mjere su potaknule istraživače da obavezno dobiju informisani pristanak od učesnika. Do uspostavljanja ovih pravila doveo je određeni broj etički upitnih istraživanja, među kojima su radioizotopske studije u školi Fernald (MIT–Harvard), tragedija s talidomidom, istraživanje hepatitisa u Willowbrooku, Milgramova istraživanja o poslušnosti autoritetu i Stanfordski zatvorski eksperiment.

=== Etika u radu s ljudima ===

Kodeks etike [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]] nastao je 1951. pod nazivom &quot;Etički standardi psihologa&quot;. Ovaj kodeks je usmjeravao donošenje zakona o licenciranju u većini američkih saveznih država. Tokom decenija više puta je mijenjan i sadrži i opće principe i obavezujuće etičke standarde.

Etički principi psihologa i kodeks ponašanja APA sastoje se od pet općih principa, koji imaju zadatak da usmjere psihologe ka višem nivou etičke prakse u situacijama kada se ne primjenjuje određeni standard. Ti principi su:

* ''A. Dobrobit i neškodljivost'' – Psiholozi moraju djelovati u korist onih s kojima rade i „ne nanositi štetu“.
* ''B. Vjernost i odgovornost'' – Svijest o povjerenju javnosti u profesiju i pridržavanje etičkih standarda.
* ''C. Integritet'' – Promovisanje iskrenosti i tačnosti, uz izbjegavanje obmana i prevara.
* ''D. Pravednost'' – Razumijevanje da psihologija mora biti na dobrobit svima.
* ''E. Poštivanje prava i dostojanstva ljudi'' – Zaštita prava osoba u radu s psiholozima, uključujući povjerljivost, privatnost i autonomiju.

APA je 2010. dodatno revidirala kodeks kako bi spriječila njegovu upotrebu za opravdavanje kršenja [[Ljudska prava|ljudskih prava]], što je bio odgovor na učešće članova APA u ispitivanjima tokom administracije predsjednika SAD-a [[George W. Bush|Georgea W. Busha]].&lt;ref name=&quot;APA2010&quot;&gt;{{cite web |title=American Psychological Association amends ethics code |url=https://www.apa.org/news/press/releases/2010/02/ethics-code |publisher=APA.org |accessdate=13. 2. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

Kanadsko psihološko udruženje (CPA) i [[Evropski savez psiholoških udruženja]] (EFPA) koriste slične modele zasnovane na principima dostojanstva, odgovornosti i integriteta.&lt;ref name=&quot;CPA2017&quot;&gt;{{cite web |title=Canadian Code of Ethics for Psychologists |url=https://cpa.ca/docs/File/Ethics/CPA_Code_2017_4thEd.pdf |year=2017 |accessdate=13. 2. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;EFPA2015&quot;&gt;{{cite web |title=Model Code of Ethics |url=http://www.efpa.eu |publisher=European Federation of Psychologists' Associations |year=2015 |accessdate=13. 2. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

Među etičkim pitanjima koja se smatraju naročito značajnim su obaveza rada isključivo u okviru vlastite stručnosti, čuvanje povjerljivosti podataka o pacijentima i izbjegavanje seksualnih odnosa s njima. Neke od najčešćih pritužbi protiv [[Klinička psihologija|kliničkih psihologa]] odnose se na seksualno neprimjereno ponašanje&lt;ref name=&quot;Jones_2003_Ethical_Issues&quot;&gt;{{cite book |last=Jones |first=Stanley E. |chapter=Ethical Issues in Clinical Psychology |editor-last=Stricker |editor-first=George |editor2-last=Widiger |editor2-first=Thomas A. |editor3-last=Weiner |editor3-first=Irving B. |title=Handbook of Psychology, Volume 8: Clinical Psychology |publisher=John Wiley &amp; Sons, Inc. |location=Hoboken, NJ |year=2003 |volume=8 |pages=509–532 |isbn=978-0-471-39263-7 |doi=10.1002/0471264385.wei0821 |chapter-url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/0471264385.wei0821 |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; i povrede povjerljivosti ili privatnosti.

=== Etika u radu sa životinjama ===

Istraživanja na [[Životinje|životinjama]], također, regulišu univerzitetski etički odbori. Etičke smjernice navode da je upotreba životinja u naučne svrhe prihvatljiva samo kada je šteta nanesena životinjama manja od koristi koje proizlaze iz istraživanja.&lt;ref name=&quot;Sherwin_2003&quot;&gt;{{cite journal |last=Sherwin |first=Chris M. |last2=Christiansen |first2=Stine B. |last3=Duncan |first3=Ian J. |last4=Erhard |first4=Hans W. |last5=Lay |first5=Don C. |last6=Mench |first6=Joy A. |last7=O’Connor |first7=Cheryl E. |last8=Petherick |first8=J. Carol |title=Guidelines for the ethical use of animals in applied ethology studies |journal=Applied Animal Behaviour Science |volume=81 |issue=3 |pages=291–305 |year=2003 |doi=10.1016/S0168-1591(02)00288-5 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0168159102002885 |url-access=subscription |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Emocije]]
* [[Geštalt psihologija]]
* [[Pamćenje]]
* [[Psihoterapija]]
* [[Učenje]]
* [[Zaboravljanje]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==

* {{cite book|last1=Badcock|first1=Christopher R.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=340–344|chapter=Nature-Nurture Controversy, History of|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.03136-6}}
* {{cite book|last1=Cascio|first1=Wayne F.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=879–884|chapter=Industrial–Organizational Psychology: Science and Practice|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.22007-2}}
* {{cite book|last1=Chryssochoou|first1=Xenia|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=532–537|chapter=Social Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.24095-6}}
* {{cite book|last1=Deakin|first1=Nicholas|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=31–36|chapter=Philosophy, Psychiatry, and Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.27049-9}}
* {{cite book|last1=Demetriou|first1=Andreas|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=313–322|chapter=Intelligence in Cultural, Social and Educational Context|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.92147-0}}
* {{cite book|last1=Gelso|first1=Charles J.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=69–72|chapter=Counseling Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.21073-8}}
* {{cite book|last1=Henley|first1=Tracy B.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=406–411|chapter=Psychology, History of (Early Period)|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.03235-9}}
* {{cite book|last1=Knowland|first1=Victoria C.P.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|last2=Purser|first2=Harry|last3=Thomas|first3=Michael S.C.|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=354–360|chapter=Cross-Sectional Methodologies in Developmental Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.23235-2}}
* {{cite book|last1=Louw|first1=Dap|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=351–356|chapter=Forensic Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.21074-X}}
* {{cite book|last1=McWilliams|first1=Spencer A.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=412–417|chapter=Psychology, History of (Twentieth Century)|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.03046-4}}
* {{cite book|last1=Pe-Pua|first1=Rogelia|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=788–794|chapter=Indigenous Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.24067-1}}
* {{cite book|last1=Peterson|first1=Roger L.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|last2=Peterson|first2=Donald R.|last3=Abrams|first3=Jules C.|last4=Stricker|first4=George|last5=Ducheny|first5=Kelly|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=517–523|chapter=Training in Clinical Psychology in the United States: Practitioner Model|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.21086-6}}
* {{cite book|last1=Poortinga|first1=Ype H.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=311–317|chapter=Cross-Cultural Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.24011-7}}
* {{cite book|last1=Spinath|first1=Frank M.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|last2=Spinath|first2=Birgit|last3=Borkenau|first3=Peter|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=320–325|chapter=Developmental Behavioral Genetics and Education|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.92009-9}}
* {{cite book|last1=Smith|first1=Edward E.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=103–109|chapter=Cognitive Psychology: History|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.03028-2}}
* {{cite book|last1=Staerklé|first1=Christian|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=427–433|chapter=Political Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.24079-8}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Psychology}}
* [http://www.perfectionnement.info/fr/agenda.php?i_pays=0&amp;i_date=0&amp;keywords=congr International PSY Congresses] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051015201117/http://www.perfectionnement.info/fr/agenda.php?i_pays=0&amp;i_date=0&amp;keywords=congr |date=15. 10. 2005 }}
* [http://free-zd.t-com.hr/psih Psihologija, linkovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051216170940/http://free-zd.t-com.hr/psih/ |date=16. 12. 2005 }}
* [http://www.iltuobenessere.com/ansia/Default.htm Ansia] University of Milan Psychology Research

{{Psihologija}}
{{Društvene nauke}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Psihologija| ]]
[[Kategorija:Društvene nauke]]
[[Kategorija:Nauke o ponašanju]]</text>
      <sha1>qieljuwnybtapbyql9cqmggloe8wr0w</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3921225</id>
      <parentid>3921162</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T22:09:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Rad na članku</comment>
      <origin>3921225</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="117217" sha1="jeyblod3zkczyc7h77mqez7ffp8w8wk" xml:space="preserve">{{Psihologija bočna traka}}
'''Psihologija''' je nauka koja se bavi proučavanjem psihičkih procesa i [[Ponašanje|ponašanja]].&lt;ref name=&quot;OED&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.oed.com |title=psychology |publisher=Oxford English Dictionary. Oxford University Press |accessdate=13. 2. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Fernald&quot;&gt;{{cite book |last=Fernald |first=Dodge |title=Psychology: Six Perspectives |url=https://archive.org/details/psychologysixper0000fern |publisher=SAGE Publications |year=2008 |isbn=978-1-4129-3867-9 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Njen predmet istraživanja obuhvata ponašanje ljudi i životinja, svjesne i nesvjesne fenomene, te mentalne procese kao što su misli, osjećanja i motivi.

Psihologija je nauka širokog opsega koja objedinjuje principe [[Prirodne nauke|prirodnih]] i [[Društvene nauke|društvenih nauka]]. Kao [[Prirodne nauke|prirodna nauka]], ona se manifestuje kroz oblasti poput biološke psihologije, gdje istraživači teže razumijevanju emergentnih svojstava mozga povezujući disciplinu sa neuronaukom. S druge strane, psihologija djeluje kao [[Društvene nauke|društvena nauka]] kada se fokusira na analizu i razumijevanje složenih obrazaca ponašanja pojedinaca i društvenih grupa.&lt;ref name=&quot;Hockenbury&quot;&gt;{{cite book |last1=Hockenbury |first1=D. |last2=Hockenbury |first2=S. |title=Psychology |url=https://archive.org/details/psychology05edhock |publisher=Worth Publishers |year=2010 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;APA&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.apa.org |title=Frequently asked questions about APA |publisher=American Psychological Association |accessdate=13. 2. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

== Etimologija i definicije ==

Riječ ''psihologija'' potječe od grčke riječi ''psyche'' (grč. ψυχή), što znači duh ili duša. Drugi dio riječi, ''-logija'', potječe od sufiksa ''-λογία'' (-logia), što označava nauku, izučavanje ili istraživanje.&lt;ref name=&quot;Etymonline&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.etymonline.com/word/psychology |title=Psychology |publisher=Online Etymology Dictionary |accessdate=15. 2. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Riječ psihologija prvi put se pojavljuje u doba renesanse.&lt;ref name=&quot;dIsa&quot;&gt;{{cite journal |last1=d’Isa |first1=R. |last2=Abramson |first2=C. I. |year=2023 |title=The origin of the phrase comparative psychology: An historical overview |journal=Frontiers in Psychology |volume=14 |pages=1174115 |doi=10.3389/fpsyg.2023.1174115 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; U svom latinskom obliku, ''psychiologia'', prvi ju je upotrijebio hrvatski humanista i latinista Marko Marulić u svojoj knjizi ''Psichiologia de ratione animae humanae'' (Psihologija, o prirodi ljudske duše) u periodu između 1510. i 1520.&lt;ref name=&quot;dIsa&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Krstic1964&quot;&gt;{{cite journal |last=Krstić |first=K. |year=1964 |title=Marko Marulic – The author of the term &quot;psychology&quot; |journal=Acta Instituti Psychologici Universitatis Zagrabiensis |volume=36 |pages=7–13 |url=https://psychclassics.yorku.ca/Krstic/marulic.htm |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Najraniji poznati spomen riječi ''psychology'' u engleskom jeziku potječe iz 1694., kada ju je Steven Blankaart naveo u djelu ''The Physical Dictionary''. U tom rječniku se navodi da se &quot;anatomija bavi tijelom, a psihologija dušom.&quot;&lt;ref name=&quot;Colman2009&quot;&gt;{{cite book |last=Colman |first=A. M. |year=2009 |title=A dictionary of psychology |url=https://archive.org/details/dictionaryofpsyc0000colm_s3f2 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-953406-7 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

Slovo Ψ (psi), prvo slovo grčke riječi ''psyche'' iz koje je izveden termin psihologija, općenito se povezuje sa psihologijom kao naukom i koristi se kao njen simbol.

Godine 1890, [[William James]] definisao je psihologiju kao &quot;nauku o mentalnom životu, kako u pogledu njegovih pojava, tako i u pogledu njihovih uslova.&quot;&lt;ref name=&quot;James1983&quot;&gt;{{cite book |last=James |first=W. |year=1983 |title=The principles of psychology |publisher=Harvard University Press |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Ova definicija bila je široko prihvaćena tokom više decenija. Međutim, njeno značenje je osporavano, naročito od strane Johna B. Watsona, koji je 1913. iznio stavove metodološkog biheviorizma, posmatrajući psihologiju kao isključivo objektivnu eksperimentalnu granu prirodne nauke, čiji je teorijski cilj &quot;predviđanje i kontrola ponašanja.&quot;&lt;ref name=&quot;Watson1913&quot;&gt;{{cite journal |last=Watson |first=J. B. |year=1913 |title=Psychology as the behaviorist views it |url=https://archive.org/details/sim_psychological-review_1913-03_20_2/page/158 |journal=Psychological Review |volume=20 |issue=2 |pages=158–177 |doi=10.1037/h0074428 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Od trenutka kada je James definisao pojam &quot;psihologija&quot;, ovaj termin se sve snažnije povezuje s naučnim eksperimentisanjem.&lt;ref name=&quot;Watson1913&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Davis2004&quot;&gt;{{cite book |last=Davis |first=D. R. |year=2004 |chapter=Psychology |editor-last=Gregory |editor-first=R. L. |title=The Oxford companion to the mind |url=https://archive.org/details/oxfordcompaniont0000unse_b9g3 |edition=2. |pages=[https://archive.org/details/oxfordcompaniont0000unse_b9g3/page/762 763]–764 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-866224-2 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Pod pojmom narodna psihologija (eng. ''folk psychology'') podrazumijeva se razumijevanje mentalnih stanja i ponašanja ljudi kakvo imaju obični ljudi, za razliku od stručnog razumijevanja kojeg imaju profesionalni psiholozi.&lt;ref name=&quot;Hutto2007&quot;&gt;{{cite book |editor1-last=Hutto |editor1-first=D. D. |editor2-last=Ratcliffe |editor2-first=M. |year=2007 |title=Folk psychology re-assessed |url=https://archive.org/details/isbn_9781402055577 |publisher=Springer |isbn=978-1-4020-5557-7 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
{{Glavni|Historija psihologije}}
Razvoj psihološke misli može se pratiti još od najstarijih civilizacija, u kojima su pitanja o prirodi ljudskog uma i ponašanja bila predmet filozofskih i medicinskih razmatranja. Drevne civilizacije [[Egipat|Egipta]], [[Grčka|Grčke]], [[Kina|Kine]], [[Indija|Indije]] i [[Perzija|Perzije]] razvijale su rane koncepte o psihološkim fenomenima i odnosu između tijela i uma. U starom Egiptu, medicinski tekstovi poput [[Ebersov papirus|Ebersovog papirusa]] svjedoče o prepoznavanju stanja koja se danas povezuju s [[Depresija (raspoloženje)|depresijom]] i poremećajima mišljenja.&lt;ref name=&quot;Okasha_Egypt_2005&quot;&gt;{{cite journal |last=Okasha |first=Ahmed |date=2005 |title=Mental Health in Egypt |journal=The Israel Journal of Psychiatry and Related Sciences |volume=42 |issue=2 |pages=116–125 |pmid=16342608 |url=https://www.researchgate.net/publication/7426670_Mental_health_in_Egypt |access-date=23. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ovi zapisi predstavljaju jedan od najranijih pokušaja da se [[mentalni poremećaj]]i objasne u okviru medicinskog pristupa. Značajniji teorijski razvoj bilježi se u [[Antička Grčka|antičkoj Grčkoj]], gdje su filozofi poput [[Tales|Talesa iz Mileta]], [[Platon]]a i [[Aristotel]]a (posebno u djelu ''De Anima'') razmatrali funkcionisanje ljudskog uma.&lt;ref name=&quot;Green_Groff_2003&quot;&gt;{{cite book |last1=Green |first1=Christopher D. |last2=Groff |first2=Philip R. |date=2003 |title=Early psychological thought: Ancient accounts of mind and soul |url=https://archive.org/details/earlypsychologic0000gree |location=Westport, Connecticut |publisher=Praeger |isbn=978-0275979201 |access-date=23. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Važan pomak u razumijevanju [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]] načinio je grčki ljekar [[Hipokrat]], koji je u 4. vijeku p. n. e. zastupao stav da mentalni poremećaji imaju fizičke uzroke, čime se udaljio od dotadašnjih nadnaravnih objašnjenja.&lt;ref name=&quot;Brink_Psychology_2008&quot;&gt;{{cite book |last=Brink |first=T. L. |date=2008 |title=Psychology: A Student Friendly Approach |url=http://www.saylor.org/site/wp-content/uploads/2012/06/TLBrink_PSYCH01.pdf |pages=9 |publisher=Saylor Academy |access-date=23. 4. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120724142236/http://www.saylor.org/site/wp-content/uploads/2012/06/TLBrink_PSYCH01.pdf |archive-date=24. 7. 2012 |url-status=live |language=en}}&lt;/ref&gt; U pogledu lokalizacije mentalnih funkcija, među antičkim misliocima nisu postojali jedinstveni stavovi. Oko 387. p. n. e., Platon je iznio mišljenje da se mentalni procesi odvijaju u [[mozak|mozgu]], dok je Aristotel oko 335. p. n. e. zastupao mišljenje da je [[srce]] središte mentalnih funkcija.&lt;ref name=&quot;MNT_Psychology_2018&quot;&gt;{{cite web |last=Brazier |first=Yvette |date=2018 |title=Psychology: Definitions, branches, history, and how to become one |url=https://www.medicalnewstoday.com/articles/154874 |website=Medical News Today |access-date=23. 4. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210320030424/https://www.medicalnewstoday.com/articles/154874 |archive-date=20. 3. 2021 |url-status=live |language=en}}&lt;/ref&gt;

U Kini su temelji psihološke misli razvijeni u okviru filozofskih učenja drevnih mislioca poput [[Laozi]]ja i [[Konfucije|Konfucija]], kao i pod utjecajem [[Budizam|budizma]].&lt;ref name=&quot;FinancialExpress_Taoism_2018&quot;&gt;{{cite web |last=Redakcija |date=2018 |title=Natural harmony in Taoism — a cornerstone of Chinese society |url=https://thefinancialexpress.com.bd/views/views/natural-harmony-in-taoism-a-cornerstone-of-chinese-society-1516031957 |website=The Financial Express |access-date=23. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ova tradicija oslanjala se na [[Introspekcija|introspekciju]], [[opažanje]] i različite tehnike usmjeravanja [[mišljenje|mišljenja]] i [[Ponašanje|ponašanja]], pri čemu se svijet posmatrao kao jedinstvo fizičkog i mentalnog aspekta i njihove međusobne povezanosti.&lt;ref name=&quot;Shi_China_Psychology_2019&quot;&gt;{{cite book |last=Shi |first=Y. |editor-last=Bringmann |editor-first=Wolfgang G. |date=2019 |title=The dawn of psychology in China |book-title=A Pictorial History of Psychology |url=https://archive.org/details/pictorialhistory0000unse_y5p4 |pages=22–27 |publisher=Quintessence Publishing Co. Ltd. |access-date=23. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Kineska filozofija posebno je naglašavala potrebu ″pročišćavanja uma″ radi razvoja [[moral|moralnih vrlina]] i unutrašnje snage. Jedan od najznačajnijih medicinsko-filozofskih tekstova, ''[[Huangdi Neijing]]'' (''Klasik interne medicine Žutog cara''), identifikuje mozak kao središte [[mudrost]]i i osjeta, razvija teorije ličnosti zasnovane na ravnoteži principa [[yin i yang]], te mentalne poremećaje objašnjava kroz fiziološke i društvene neravnoteže. Dalji razvoj proučavanja mozga i mentalnih funkcija u kineskoj tradiciji intenziviran je tokom [[Dinastija Qing|dinastije Qing]], posebno kroz radove učenjaka pod utjecajem zapadne nauke, kao što su Fang Yizhi (1611–1671), Liu Zhi (1660–1730) i Wang Qingren (1768–1831). Wang Qingren je naglašavao ulogu mozga kao središta nervnog sistema, povezao mentalne poremećaje s bolestima mozga, istraživao uzroke snova i [[Nesanica|nesanice]], te razvio ranu teoriju funkcionalne lateralizacije [[Moždana hemisfera|moždanih hemisfera]].&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Baker |editor-first=David B. |date=2012 |title=The Oxford Handbook of the History of Psychology |url=https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9780199710652_A23608123/preview-9780199710652_A23608123.pdf |publisher=Oxford University Press |location=New York |isbn=978-0195366556 |access-date=23. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Pod utjecajem [[Hinduizam|hinduizma]], [[indijska filozofija]] razvila je složena razmatranja o prirodi i vrstama svijesti. U tekstovima poput ''[[Upanišade|Upanišada]]'' i drugih [[Vedski period|vedskih]] spisa, koji čine osnov hinduističke tradicije, posebno se ističe razlikovanje između prolaznog, svakodnevnog aspekta ličnosti i [[atman]]a (trajnog, nepromjenjivog sebstva). Različite hinduističke filozofske škole, kao i [[budizam]], preispitivale su ovakvo shvatanje sebstva, ali su pritom naglašavale značaj postizanja viših stanja svijesti i samospoznaje. U tom kontekstu, [[joga]] obuhvata skup praksi i tehnika usmjerenih ka razvoju svijesti, samodiscipline i unutrašnje ravnoteže. Utjecaj ovih ideja proširio se i izvan indijskog kulturnog prostora. Tako je [[teozofija]], religijsko-filozofski pokret koji je utemeljila [[Helena Blavatsky]], bila inspirisana indijskim učenjima tokom njenog boravka u [[Britanska Indija|Britanskoj Indiji]].&lt;ref name=&quot;Paranjpe_India_2006&quot;&gt;{{cite book |last=Paranjpe |first=Anand C. |editor-last=Brock |editor-first=Adrian C. |date=2006 |title=From Tradition through Colonialism to Globalization: Reflections on the History of Psychology in India |book-title=Internationalizing the History of Psychology |url=https://www.cambridge.org/core/books/internationalizing-the-history-of-psychology/D695536F2C86208B1C8819A293E5D48B |publisher=Cambridge University Press |access-date=23. 4. 2026 |isbn=978-0521835992 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Raju_Indian_Thought_1985&quot;&gt;{{cite book |last=Raju |first=P. T. |date=1985 |title=Structural Depths of Indian Thought |url=https://archive.org/details/structuraldepths0000raju |publisher=State University of New York Press |location=Albany |pages=35–36 |isbn=978-0887061394 |access-date=23. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Psihologija je bila predmet interesovanja mislioca [[Prosvjetiteljstvo]] u [[Evropa|Evropi]]. U [[Njemačka|Njemačkoj]] je [[Gottfried Wilhelm Leibniz]] (1646–1716) razvio filozofsko shvatanje prema kojem se mentalni procesi odvijaju kontinuirano, bez naglih prekida između različitih stanja svijesti. Oslanjajući se na svoje radove iz [[Matematika|matematike]], posebno na razvoj diferencijalnog i integralnog računa, Leibniz je smatrao da se promjene u svijesti dešavaju postepeno, u vidu neprekidnog niza manjih promjena. U tom okviru uveo je pojam ″malih percepcija″ ([[Latinski jezik|lat.]] ''petites perceptions''), kojim je označio nesvjesne ili jedva primjetne mentalne procese koji, iako pojedinačno nisu dostupni svijesti, zajedno utječu na svjesno iskustvo. Prema njegovom shvatanju, razlika između svjesnih i nesvjesnih sadržaja nije kvalitativna (nije riječ o potpuno različitim vrstama pojava), već kvantitativna (zasniva se na intenzitetu i jasnoći percepcije).&lt;ref name=&quot;Hatfield_1990&quot;&gt;{{cite book |last=Hatfield |first=Gary |date=1990 |title=The Natural and the Normative: Theories of Spatial Perception from Kant to Helmholtz |url=https://archive.org/details/naturalnormative0000hatf |publisher=MIT Press |location=Cambridge, MA |isbn=978-0262081863 |access-date=23. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Leibniz_1989&quot;&gt;{{cite book |last=Leibniz |first=Gottfried Wilhelm |editor-last1=Ariew |editor-first1=Roger |editor-last2=Garber |editor-first2=Daniel |date=1989 |title=Philosophical Essays |url=https://archive.org/details/philosophicaless0000leib |publisher=Hackett Publishing |location=Indianapolis |isbn=978-0872200623 |access-date=23. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Christian Wolff]] je psihologiju nastojao utemeljiti kao posebnu nauku. U djelima ''Psychologia Empirica'' (1732) i ''Psychologia Rationalis'' (1734) sistematski je razradio empirijski i racionalni pristup proučavanju psihičkih pojava.&lt;ref name=&quot;Hatfield_1990&quot; /&gt; [[Immanuel Kant]] je psihologiju posmatrao u okviru [[antropologija|antropologije]], ali je bio skeptičan prema mogućnosti njenog razvoja kao eksperimentalne nauke. Smatrao je da se unutrašnja iskustva ne mogu proučavati na način analogan prirodnim naukama poput hemije, jer se sadržaji svijesti ne mogu izdvojiti, kontrolisati i ponovo kombinovati po volji istraživača. Također je isticao da sam čin posmatranja mijenja stanje posmatranog mentalnog procesa, čime se otežava njegovo objektivno ispitivanje.&lt;ref name=&quot;Hatfield_1990&quot; /&gt;

Krajem 18. stoljeća, Ferdinand Ueberwasser (1752–1812) uveo je naziv ''empirijska psihologija'' u akademski kontekst, te je 1783. na Univerzitetu u Münsteru nosio titulu profesora empirijske psihologije i [[Logika|logike]]. Njegova predavanja predstavljaju jedan od ranih pokušaja institucionalizacije psihologije kao nauke. Međutim, dalji razvoj ovih inicijativa bio je prekinut uslijed političkih i društvenih previranja izazvanih [[Napoleonski ratovi|napoleonskim ratovima]].&lt;ref name=&quot;Schwarz_Pfister_2016&quot;&gt;{{cite journal |last1=Schwarz |first1=Katharina A. |last2=Pfister |first2=Roland |date=2016 |title=Scientific psychology in the 18th century: A historical rediscovery |journal=Perspectives on Psychological Science |volume=11 |issue=3 |pages=399–407 |doi=10.1177/1745691616635601 |url=https://www.academia.edu/96197097/Scientific_Psychology_in_the_18th_Century_A_Historical_Rediscovery |access-date=23. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nakon tog perioda, vlasti u [[Pruska|Pruskoj]] su reformisale obrazovni sistem, pa je psihologija 1825. uvedena kao obavezan predmet, čemu su podršku dali filozofi [[Georg Wilhelm Friedrich Hegel]] i [[Johann Friedrich Herbart]]. Iako je time dobila svoje mjesto u obrazovanju, psihologija se u to vrijeme još uvijek nije razvila kao eksperimentalna nauka.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; U [[Engleska|Engleskoj]] su rana razmišljanja o psihologiji bila povezana s teorijom [[Fenologija|frenologije]], koja je pokušavala objasniti osobine ličnosti na osnovu oblika [[Lobanja|lobanje]]. Istovremeno, interes za psihološka pitanja bio je povezan s društvenim problemima, poput [[Alkoholizam|alkoholizma]], [[Nasilje|nasilja]] i uslova u ustanovama za osobe s psihičkim poteškoćama.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;

=== Počeci eksperimentalne psihologije ===

[[Datoteka:James McKeen Cattell.jpg|mini|desno|300px|[[James McKeen Cattell]], prvi profesor psihologije u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]]]]
[[Datoteka:Wundt-research-group.jpg|mini|desno|300px|[[Wilhelm Wundt]] (sjedi), njemački psiholog, sa saradnicima u svom psihološkom laboratoriju, prvom takve vrste, oko 1880.]]
[[Datoteka:One of Pavlov's dogs.jpg|mini|desno|300px|Jedan od pasa korištenih u eksperimentu ruskog psihologa [[Ivan Pavlov|Ivana Pavlova]] sa hirurški ugrađenom kanilom za mjerenje salivacije, prepariran u Muzeju Pavlova u [[Rjazan]]u u Rusiji]]

Filozof [[John Stuart Mill]] smatrao je da ljudski um može biti predmet naučnog istraživanja, iako je takva nauka u određenoj mjeri neprecizna.&lt;ref name=&quot;Henley_2018_History_Psychology&quot;&gt;{{cite book |last=Henley |first=Tracy |title=Hergenhahn's An Introduction to the History of Psychology |edition=8 |publisher=Cengage Learning |year=2018 |isbn=978-1-337-67125-5 |url=https://books.google.ba/books?id=0g9EDwAAQBAJ |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Mill je predložio koncept &quot;mentalne [[hemija|hemije]]&quot;, prema kojem se jednostavne misli mogu povezivati i tako stvarati složenije ideje. [[Gustav Fechner]] počeo je 1830-ih u [[Leipzig]]u provoditi istraživanja iz oblasti [[psihofizika|psihofizike]]. Formulisao je načelo prema kojem se čovjekova percepcija podražaja mijenja [[logaritam|logaritamski]] u odnosu na njegov intenzitet.&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot;&gt;{{cite book |last=Leahey |first=Thomas Hardy |title=A History of Modern Psychology |edition=3 |publisher=Prentice Hall |year=2001 |isbn=978-0-13-017573-1 |url=https://books.google.ba/books/about/A_History_of_Modern_Psychology.html?id=7ntWAAAAYAAJ |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; To načelo postalo je poznato kao [[Weber-Fechnerov zakon]]. Fechnerovo djelo ''Elementi psihofizike'' iz 1860. osporilo je Kantovo negativno stajalište o mogućnosti kvantitativnog istraživanja uma.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Fechner_1860_Psychophysik_Vol1&quot;&gt;{{cite book |last=Fechner |first=Gustav Theodor |title=Elemente der Psychophysik |volume=1 |publisher=Breitkopf und Härtel |year=1860 |url=https://books.google.ba/books?id=C1cOAAAAQAAJ&amp;printsec=frontcover |access-date=11. 8. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt; Fechner je pokazao da se &quot;mentalnim procesima mogu pridružiti brojčane vrijednosti, ali i da se one mogu mjeriti eksperimentalnim metodama&quot;.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;

U [[Heidelberg]]u je [[Hermann von Helmholtz]] provodio srodna istraživanja čulne percepcije i obučavao [[Fiziologija|fiziologa]] [[Wilhelm Wundt|Wilhelma Wundta]]. Wundt je potom prešao na [[Univerzitet u Leipzigu]], gdje je osnovao psihološki laboratorij koji je označio početak [[Eksperimentalna psihologija|eksperimentalne psihologije]] kao zasebne naučne discipline. Wundt je nastojao razložiti mentalne procese na njihove najosnovnije sastavne dijelove, djelimično pod utjecajem analogije s tadašnjim napretkom u hemiji i njenim uspješnim proučavanjem elemenata i strukture materije.&lt;ref name=&quot;SEP_Wundt&quot;&gt;{{cite encyclopedia |last=Kim |first=Alan |title=Wilhelm Maximilian Wundt |encyclopedia=Stanford Encyclopedia of Philosophy |editor-last=Zalta |editor-first=Edward N. |editor2-last=Nodelman |editor2-first=Uri |publisher=Metaphysics Research Lab, Stanford University |year=2022 |url=https://plato.stanford.edu/entries/wilhelm-wundt/ |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Paul Flechsig]] i [[Emil Kraepelin]] ubrzo su u Leipzigu osnovali još jedan utjecajan laboratorij, usmjeren na eksperimentalnu [[psihijatrija|psihijatriju]].&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;

[[James McKeen Cattell]], profesor psihologije na [[Univerzitet u Pennsylvaniji|Univerzitetu u Pennsylvaniji]] i [[Univerzitet Columbia|Univerzitetu Columbia]] te suosnivač časopisa ''[[Psychological Review]]'', bio je prvi profesor psihologije u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]].&lt;ref name=&quot;NHPRC_Cattell_Letters&quot;&gt;{{cite web |author=National Historical Publications and Records Commission |title=An Education in Psychology: James McKeen Cattell’s Journal and Letters from Germany and England, 1880–1888 |website=National Archives and Records Administration (NARA) |publisher=U.S. National Archives |year=2026 |url=https://www.archives.gov/nhprc/projects/catalog/james-mckeen-cattell |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Njemački psiholog [[Hermann Ebbinghaus]], istraživač na [[Univerzitet u Berlinu|Univerzitetu u Berlinu]], bio je jedan od značajnih istraživača psihologije 19. stoljeća. Bio je pionir eksperimentalnog proučavanja [[Pamćenje|pamćenja]] i razvio je kvantitativne modele [[Učenje|učenja]] i [[Zaboravljanje|zaboravljanja]].&lt;ref name=&quot;Wozniak_1999_Ebbinghaus&quot;&gt;{{cite web |last=Wozniak |first=Robert H. |title=Classics in the History of Psychology -- Ebbinghaus (1885/1913) by R. H. Wozniak |website=Classics in the History of Psychology |publisher=York University |year=1999 |editor-last=Green |editor-first=Christopher D. |url=https://psychclassics.yorku.ca/Ebbinghaus/wozniak.htm |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Početkom 20. stoljeća [[Wolfgang Köhler]], [[Max Wertheimer]] i [[Kurt Koffka]] bili su među osnivačima škole [[Geštalt psihologija|geštalt psihologije]]. Ovaj pristup zasniva se na shvatanju da ljudi pojave doživljavaju kao organizovane cjeline. Za razliku od [[redukcionizam|redukcionističkog]] pristupa, koji [[Misao|misli]] i [[ponašanje]] nastoji svesti na manje sastavne elemente, predstavnici geštalt psihologije naglašavali su da je iskustvo kao cjelina od posebnog značaja te da cjelina predstavlja više od prostog zbira svojih dijelova.&lt;ref name=&quot;Koffka_1935_Gestalt_Psychology&quot;&gt;{{cite book |last=Koffka |first=Kurt |title=Principles of Gestalt Psychology |publisher=Harcourt, Brace and Company |location=New York |year=1935 |page=176 |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.7888 |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Psiholozi u [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Danska|Danskoj]], [[Austrija|Austriji]], [[Engleska|Engleskoj]] i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] ubrzo su slijedili Wundtov primjer i počeli osnivati psihološke laboratorije.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; [[G. Stanley Hall]], Amerikanac koji je studirao kod Wundta, osnovao je psihološki laboratorij koji je stekao međunarodni utjecaj. Laboratorij je djelovao na [[Univerzitet &quot;Johns Hopkins&quot;|Univerzitetu &quot;Johns Hopkins&quot;]]. Hall je kasnije podučavao [[Yūjirō Motora|Yūjirōa Motoru]], koji je eksperimentalnu psihologiju, s naglaskom na psihofiziku, uveo na [[Univerzitet u Tokiju|Carski univerzitet u Tokiju]].&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; Wundtov asistent [[Hugo Münsterberg]] predavao je psihologiju na [[Univerzitet Harvard|Harvardu]], gdje je među njegovim studentima bio i [[Narendra Nath Sen Gupta]], koji je 1905. osnovao odsjek za psihologiju i psihološki laboratorij na [[Univerzitet u Kalkuti|Univerzitetu u Kalkuti]].&lt;ref name=&quot;Paranjpe_India_2006&quot; /&gt; Wundtovi studenti [[Walter Dill Scott]], [[Lightner Witmer]] i [[James McKeen Cattell]] radili su na razvoju testova mentalnih sposobnosti. Cattell, koji je također studirao kod [[Eugenika|eugeničara]] [[Francis Galton|Francisa Galtona]], kasnije je osnovao [[Harcourt Assessment|Psychological Corporation]]. Witmer se usmjerio na psihološko testiranje djece, dok se Scott bavio odabirom zaposlenika.&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot; /&gt;

Drugi Wundtov student, Englez [[Edward Titchener]], osnovao je program psihologije na [[Univerzitet Cornell|Univerzitetu Cornell]] i razvio [[Strukturalizam (psihologija)|strukturalističku psihologiju]]. Osnovna ideja strukturalizma bila je analiza i klasifikacija različitih aspekata uma, prvenstveno metodom [[introspekcija|introspekcije]].&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; [[William James]], [[John Dewey]] i [[Harvey Carr]] razvijali su [[Funkcionalna psihologija|funkcionalizam]], širi pristup psihologiji koji se oslanjao na Darwinovu ideju da svako ponašanje ima svoju svrhu i ulogu u prilagođavanju pojedinca okolini. James je 1890. objavio utjecajno djelo ''[[Principi psihologije]]'', u kojem je dodatno razradio neke ideje strukturalizma. U njemu je opisao [[Tok svijesti (psihologija)|tok svijesti]]. Jamesove ideje privukle su veliki broj američkih studenata novoj naučnoj disciplini.&lt;ref name=&quot;James1983&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot; /&gt; Dewey je povezao psihologiju s društvenim pitanjima, posebno zagovaranjem [[progresivno obrazovanje|progresivnog obrazovanja]], razvijanjem moralnih vrijednosti kod djece i uključivanjem imigranata u društvo.&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot; /&gt;

Drugi pravac eksperimentalne psihologije, snažnije povezan s fiziologijom, razvio se u Južnoj Americi pod vodstvom [[Horacio G. Piñero|Horacija G. Piñera]] na [[Univerzitet u Buenos Airesu|Univerzitetu u Buenos Airesu]].&lt;ref name=&quot;Taiana_2006_Transatlantic_Migration&quot;&gt;{{cite book |last=Taiana |first=Cecilia |chapter=Transatlantic Migration of the Disciplines of Mind: Examination of the Reception of Wundt's and Freud's Theories in Argentina |editor-last=Brock |editor-first=Adrian C. |title=Internationalizing the History of Psychology |publisher=New York University Press |location=New York |year=2006 |pages=34–55 |isbn=978-0-8147-9944-4 |doi=10.18574/nyu/9780814739082.003.0006 |chapter-url=https://www.uplopen.com/reader/chapters/pdf/10.18574/nyu/9780814739082.003.0006 |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; I u [[Rusija|Rusiji]] istraživači su sve veću pažnju posvećivali biološkoj osnovi psihologije. Taj pravac započeo je, između ostalog, esejom [[Ivan Sečenov|Ivana Sečenova]] iz 1873. &quot;Ko treba razvijati psihologiju i kako?&quot;. Sečenov je razvio ideju o [[refleks|moždanim refleksima]] i odlučno zastupao [[determinizam|determinističko]] shvatanje ljudskog ponašanja.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; Rusko-sovjetski [[Filologija|fiziolog]] [[Ivan Pavlov]] otkrio je na primjeru pasa proces učenja poznat kao [[klasično uslovljavanje]], a potom ga je proučavao i u kontekstu ljudskog ponašanja.&lt;ref name=&quot;Windholz_1997_Pavlov&quot;&gt;{{cite journal |last=Windholz |first=George |title=Ivan P. Pavlov: An overview of his life and psychological work |journal=American Psychologist |volume=52 |issue=9 |pages=941–946 |year=1997 |doi=10.1037/0003-066X.52.9.941 |url=https://psycnet.apa.org/record/1997-05605-003 |url-access=subscription |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Konsolidacija i finansiranje ===

Jedno od prvih psiholoških društava bilo je ''La Société de Psychologie Physiologique'' u [[Francuska|Francuskoj]], koje je djelovalo od 1885. do 1893. Prvi sastanak Međunarodnog kongresa psihologije, pod pokroviteljstvom [[Međunarodna unija psiholoških nauka|Međunarodne unije psiholoških nauka]], održan je u [[Pariz]]u u augustu 1889, u vrijeme održavanja [[Svjetska izložba u Parizu 1889.|Svjetske izložbe]] kojom je obilježena stogodišnjica [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]]. [[William James]] bio je jedan od trojice Amerikanaca među 400 učesnika. [[Američko psihološko udruženje]] (APA) osnovano je ubrzo nakon toga, 1892. Međunarodni kongres nastavio se održavati u različitim evropskim gradovima, uz široko međunarodno učešće. Na Šestom kongresu, održanom u [[Ženeva|Ženevi]] 1909, izlaganja su održana na [[Ruski jezik|ruskom]], [[Kineski jezik|kineskom]] i [[Japanski jezik|japanskom jeziku]], kao i na [[Esperanto|esperantu]]. Nakon prekida uzrokovanog [[Prvi svjetski rat|Prvim svjetskim ratom]], Sedmi kongres održan je u [[Oxford]]u, uz znatno veće učešće britanskih i američkih psihologa, čije su zemlje izašle kao pobjednice iz rata. Godine 1929. kongres je održan na [[Univerzitet Yale|Univerzitetu Yale]] u [[New Haven]]u u [[Connecticut]]u, uz učešće nekoliko stotina članova APA-e.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;

[[Univerzitet u Tokiju|Carski univerzitet u Tokiju]] imao je važnu ulogu u širenju moderne psihologije u istočnoj [[Azija|Aziji]]. Nove ideje u psihologiji iz [[Japan]]a su se potom širile u [[Kina|Kinu]].

Američka psihologija stekla je veći društveni i institucionalni značaj nakon ulaska Sjedinjenih Američkih Država u [[Prvi svjetski rat]]. Stalni odbor kojim je rukovodio [[Robert Yerkes]] provodio je testove mentalnih sposobnosti, poznate kao &quot;[[Army Alpha]]&quot; i &quot;[[Army Beta]]&quot;, na gotovo 1,8 miliona [[vojnik]]a.&lt;ref name=&quot;Tomes_2010&quot;&gt;{{cite book |last=Tomes |first=Nancy |chapter=The Development of Clinical Psychology, Social Work, and Psychiatric Nursing: 1900–1980s |editor-last=Wallace |editor-first=Edwin R. |editor2-last=Gach |editor2-first=John |title=History of Psychiatry and Medical Psychology: With an Epilogue on Psychiatry and the Mind-Body Relation |publisher=Springer Science &amp; Business Media |location=New York |year=2010 |pages=505–528 |isbn=978-0-387-34708-0 |doi=10.1007/978-0-387-34708-0_16 |url=https://books.google.ba/books?id=64Y6wtqzs7IC |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nakon toga, [[porodica Rockefeller]] je, posredstvom [[Vijeće za istraživanje društvenih nauka|Vijeća za istraživanje društvenih nauka]], počela finansirati istraživanja ponašanja.&lt;ref name=&quot;Samelson_1985_Kingdom_Behavior&quot;&gt;{{cite journal |last=Samelson |first=Franz |title=Organizing for the Kingdom of Behavior: Academic Battles and Organizational Policies in the Twenties |journal=Journal of the History of the Behavioral Sciences |volume=21 |issue=1 |pages=33–47 |year=1985 |doi=10.1002/1520-6696(198501)21:1&lt;33::AID-JHBS2300210105&gt;3.0.CO;2-4 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/jhbs.21773 |url-access=subscription |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Pols_1999_World_as_Laboratory&quot;&gt;{{cite book |last=Pols |first=Hans |chapter=The World as Laboratory: Strategies of Field Research Developed by Mental Hygiene Psychologists in Toronto, 1920–1940 |editor-last=Richardson |editor-first=Theresa R. |editor2-last=Fisher |editor2-first=Donald |title=Development of the Social Sciences in the United States and Canada: The Role of Philanthropy |series=Social and Policy Issues in Education / The David C. Anchin Series |publisher=Bloomsbury Academic |year=1999 |pages=115–142 |isbn=978-1-56750-406-4 |url=https://books.google.com/books?id=f_X1AAAAMAAJ |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Dobrotvorne organizacije povezane s porodicom Rockefeller finansirale su Nacionalni komitet za mentalnu higijenu, koji je širio koncept [[Mentalni poremećaj|mentalnih bolesti]] i zalagao se za primjenu psiholoških spoznaja u odgoju djece.&lt;ref name=&quot;Tomes_2010&quot; /&gt; Putem Biroa za socijalnu higijenu, a kasnije i finansiranjem istraživanja [[Alfred Kinsey|Alfreda Kinseyja]], Rockefellerove fondacije pomogle su uspostavljanju istraživanja seksualnosti u Sjedinjenim Američkim Državama.&lt;ref name=&quot;Bullough_1985_Rockefellers&quot;&gt;{{cite journal |last=Bullough |first=Vern L. |title=The Rockefellers and sex research |journal=The Journal of Sex Research |volume=21 |issue=2 |pages=113–125 |year=1985 |doi=10.1080/00224498509551253 |url=https://doi.org/10.1080/00224498509551253 |url-access=subscription |access-date=12. 8. 2026 |language=en |quote=Njihov značaj je teško precijeniti. Zapravo, u periodu između 1914. i 1954, Rockefellerovi su bili gotovo jedini izvor podrške istraživanjima seksualnosti u Sjedinjenim Američkim Državama. Odluke koje su donosili njihovi naučni savjetnici o prirodi istraživanja koja treba podržati i načinu na koji se ona provode, kao i o temama koje ispunjavaju uslove za finansijsku podršku, oblikovale su cjelokupno polje istraživanja seksualnosti i na mnogo načina ga nastavljaju podržavati i danas.}}&lt;/ref&gt;

[[Eugenika u Sjedinjenim Američkim Državama|Eugenički pokret]] izvršio je značajan utjecaj na razvoj američke psihologije, pri čemu su veliku ulogu imale institucije poput [[Ured za evidenciju eugenike|Ureda za evidenciju eugenike]] (koji je finansirala Carnegiejeva fondacija) i [[Fond &quot;Pioneer&quot;|Fonda &quot;Pioneer&quot;]], koji je osnovao [[Wickliffe Draper]]. Tokom 1910-ih i 1920-ih [[eugenika]] je postala uobičajena tema na nastavi psihologije. Psihološki studiji često su služili kao sredstvo širenja eugeničke propagande, a eugeničke teme uključivane su u nastavu na vodećim američkim univerzitetima.&lt;ref name=&quot;Guthrie_1976_Even_Rat_White&quot;&gt;{{cite book |last=Guthrie |first=Robert V. |title=Even the Rat was White: A Historical View of Psychology |chapter=Psychology and Race |publisher=Harper &amp; Row |location=New York |year=1976 |isbn=978-0-06-042561-6 |url=https://books.google.ba/books/about/Even_the_Rat_was_White.html?id=iEruAAAAMAAJ |access-date=12. 8. 2026 |language=en |quote=Kursevi psihologije često su služili kao sredstva za propagandu eugenike. Jedan diplomac programa obuke Ureda za evidenciju eugenike napisao je: 'Nadam se da ću služiti cilju infiltriranjem eugenike u umove nastavnika. Možda će vas zanimati da svaki student koji ovdje sluša psihologiju razrađuje svoju porodičnu historiju i pravi svoje porodično stablo.' Harvard, Columbia, Brown, Cornell, Wisconsin i Northwestern bili su među vodećim akademskim institucijama na kojima se predavala eugenika u okviru kurseva psihologije.}}&lt;/ref&gt;

Za razliku od Sjedinjenih Američkih Država, psihologija je u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] nailazila na otpor naučnih i medicinskih institucija. Do 1939. na univerzitetima u [[Engleska|Engleskoj]] postojalo je samo šest katedri za psihologiju.&lt;ref name=&quot;Michell_1999&quot;&gt;{{cite book |last=Michell |first=Joel |title=Measurement in Psychology: A Critical History of a Methodological Concept |series=Ideas in Context |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |year=1999 |page=143 |isbn=978-0-521-62120-5 |doi=10.1017/CBO9780511490040 |url=https://books.google.ba/books?id=oNIcvjpDQeQC |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i [[Hladni rat|Hladnog rata]], američke vojne i obavještajne agencije – uključujući [[Ured za strateške službe]] (OSS) i njegovog nasljednika, [[Centralna obavještajna agencija|Centralnu obavještajnu agenciju]] (CIA) – postale su među vodećim finansijerima psiholoških istraživanja. Psiholog s [[Univerzitet u Michiganu|Univerziteta u Michiganu]] [[Dorwin Cartwright]] izvijestio je da su univerzitetski istraživači 1939–1941. započeli opsežna istraživanja [[propaganda|propagande]]. Primijetio je da je &quot;u posljednjim mjesecima rata socijalni psiholog postao prvenstveno odgovoran za određivanje sedmične propagandne politike Vlade Sjedinjenih Američkih Država&quot;. Cartwright je također naveo da su psiholozi imali značajnu ulogu u upravljanju domaćom privredom.&lt;ref name=&quot;Cartwright_1948_Social_Psychology_WWII&quot;&gt;{{cite journal |last=Cartwright |first=Dorwin |title=Social Psychology in the United States During the Second World War |journal=Human Relations |volume=1 |issue=3 |pages=333–352 |year=1948 |doi=10.1177/001872674800100305 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/001872674800100305 |url-access=subscription |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Američka vojska uvela je novi [[Opći vojni test klasifikacije|opći klasifikacijski test]] za procjenu sposobnosti miliona vojnika. Također je provodila opsežna psihološka istraživanja [[Samuel A. Stouffer|morala i mentalnog zdravlja vojnika]].&lt;ref name=&quot;Schonfeld_2016_Occupational_Health&quot;&gt;{{cite book |last=Schonfeld |first=Irvin Sam |last2=Chang |first2=Chu-Hsiang |title=Occupational Health Psychology: Work, Stress, and Health |publisher=Springer Publishing Company |location=New York |year=2016 |isbn=978-0-8261-9967-6 |doi=10.1891/9780826199683 |url=https://connect.springerpub.com/content/book/978-0-8261-9968-3 |url-access=subscription |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Tokom 1950-ih [[Fondacija &quot;Rockefeller&quot;]] i [[Fondacija &quot;Ford&quot;]] sarađivale su s [[Centralna obavještajna agencija|Centralnom obavještajnom agencijom]] na finansiranju istraživanja [[psihološko ratovanje|psihološkog ratovanja]].&lt;ref name=&quot;Lutz_1997_Epistemology_Bunker&quot;&gt;{{cite book |last=Lutz |first=Catherine |chapter=Epistemology of the Bunker: The Brainwashed and Other New Subjects of Permanent War |editor-last=Pfister |editor-first=Joel |editor2-last=Schnog |editor2-first=Nancy |title=Inventing the Psychological: Toward a Cultural History of Emotional Life in America |publisher=Yale University Press |location=New Haven, CT |year=1997 |pages=245–267 |isbn=978-0-300-06809-2 |chapter-url=https://books.google.ba/books?id=hwVWpV6jBzoC |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Godine 1965. javna kontroverza skrenula je pažnju na vojni [[Projekt &quot;Camelot&quot;]], koji je u javnosti često nazivan &quot;Manhattanskim projektom društvenih nauka&quot; zbog svog ogromnog budžeta i obima. Projekt je uključivao psihologe i [[Antropologija|antropologe]] u analizu planova i politika stranih država u strateške svrhe.&lt;ref name=&quot;Cina_1981&quot;&gt;{{cite thesis |last=Cina |first=Carol |title=Social Science for Whom?: A Structural History of Social Psychology |degree=Ph.D. dissertation |publisher=State University of New York at Stony Brook |location=Stony Brook, NY |year=1981 |id=OCLC 10263081 |url=https://search.worldcat.org/title/Social-science-for-whom-:-a-structural-history-of-social-psychology/oclc/10263081 |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Projekt je, da je realiziran u planiranom obimu, bio zamišljen kao jedan od najvećih i najskuplje finansiranih projekata bihevioralnih istraživanja u historiji Sjedinjenih Američkih Država.&lt;ref name=&quot;Herman_1993_Psychology_Politics&quot;&gt;{{cite thesis |last=Herman |first=Ellen |title=Psychology as Politics: How Psychological Experts Transformed Public Life in the United States, 1940-1970 |degree=Ph.D. dissertation |publisher=Brandeis University |location=Waltham, MA |year=1993 |url=https://books.google.ba/books/about/Psychology_as_Politics.html?id=NzWtZwEACAAJ |access-date=12. 8. 2026 |language=en |quote=Da je ostvaren, projekat CAMELOT bio bi najveći, i zasigurno najizdašnije finansirani, istraživački projekat u oblasti nauka o ponašanju u historiji SAD-a. Sa ugovorom od 4 do 6 miliona dolara tokom trogodišnjeg perioda, smatran je, i često nazivan, pravim projektom Manhattan za nauke o ponašanju, bar od strane mnogih intelektualaca čije su usluge bile veoma tražene.}}&lt;/ref&gt;

U Njemačkoj je nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] psihologija stekla institucionalni utjecaj kroz vojni sektor, koji se u [[Nacistička Njemačka|nacističkom periodu]] znatno proširio zajedno s ostatkom oružanih snaga. Pod vodstvom [[Matthias Göring|Matthiasa Göringa]], rođaka [[Hermann Göring|Hermanna Göringa]], [[Berlinski psihoanalitički institut]] reorganizovan je i preimenovan u Göringov institut. [[Psihoanaliza|Psihoanalitičari]] koji su zastupali [[Sigmund Freud|Freudov]] pristup bili su protjerivani i progonjeni u okviru antijevrejske politike vladajuće partije ([[Nacistička stranka|NSDAP]]), dok su se svi preostali psiholozi morali javno distancirati od radova [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]], osnivača psihoanalize, i [[Alfred Adler|Alfreda Adlera]], osnivača individualne psihologije.&lt;ref name=&quot;Cocks_1985_Psychotherapy_Third_Reich&quot;&gt;{{cite book |last=Cocks |first=Geoffrey |title=Psychotherapy in the Third Reich: The Göring Institute |publisher=Oxford University Press |location=New York |year=1985 |isbn=978-0-19-503461-5 |url=https://books.google.ba/books/about/Psychotherapy_in_the_Third_Reich.html?id=RfzaAAAAMAAJ |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Göringov institut bio je dobro finansiran tokom cijelog rata i imao je zadatak da razvije &quot;novu njemačku psihoterapiju&quot;. Ideja je bila da se psihoterapija ne bavi samo liječenjem simptoma, već aktivnim preodgojem i usmjeravanjem pojedinca prema ciljevima &quot;narodne zajednice&quot;. Primarni cilj bio je vraćanje radne i vojne sposobnosti njemačkih građana kako bi služili ratnim ciljevima [[Nacistička Njemačka|nacističke države]].&lt;ref name=&quot;Cocks_1985_Psychotherapy_Third_Reich&quot; /&gt;

[[Harald Schultz-Hencke]] povezao je psihologiju s nacističkim shvatanjima biologije i rasnog porijekla te kritikovao psihoanalizu kao proučavanje slabih i &quot;degenerisanih&quot; osoba.&lt;ref name=&quot;Cocks_1985_Psychotherapy&quot;&gt;{{cite book |last=Cocks |first=Geoffrey |title=Psychotherapy in the Third Reich: The Göring Institute |publisher=Oxford University Press |location=New York |year=1985 |isbn=978-0-19-503461-5 |url=https://books.google.ba/books/about/Psychotherapy_in_the_Third_Reich.html?id=RfzaAAAAMAAJ |access-date=12. 8. 2026 |language=en |quote=Za Schultz-Henckea u ovom eseju iz 1934, životne ciljeve određivala je ideologija, a ne nauka. U slučaju psihoterapije, zdravlje je definisao u terminima krvi, jake volje, osposobljenosti, discipline (Zucht und Ordnung), zajednice, herojskog držanja i fizičke spreme. Schultz-Hencke je takođe iskoristio priliku 1934. da kritikuje psihoanalizu zbog pružanja nesretne tendencije ka oslobađanju kriminalaca od krivice.}}&lt;/ref&gt;

[[Johannes Heinrich Schultz]], njemački psiholog poznat po razvoju tehnike [[autogeni trening|autogenog treninga]], otvoreno je zagovarao [[prisilna sterilizacija|sterilizaciju]] i [[eutanazija|eutanaziju]] osoba koje su smatrane genetski nepoželjnima te je razvio postupke kojima je trebalo olakšati provođenje tih mjera.&lt;ref name=&quot;Brunner_2008_Schultz_National_Socialism&quot;&gt;{{cite journal |last=Brunner |first=Jürgen |last2=Schrempf |first2=Matthias |last3=Steger |first3=Florian |title=Johannes Heinrich Schultz and National Socialism |journal=The Israel Journal of Psychiatry and Related Sciences |volume=45 |issue=4 |pages=257–262 |year=2008 |url=https://doctorsonly.co.il/wp-content/uploads/2011/12/2008_4_5.pdf |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] osnovane su nove institucije, iako su pojedini psiholozi, zbog povezanosti s nacističkim režimom, izgubili profesionalni ugled. [[Alexander Mitscherlich (psiholog)|Alexander Mitscherlich]] osnovao je utjecajni časopis za primijenjenu psihoanalizu ''Psyche''. Uz finansijsku podršku [[Fondacija &quot;Rockefeller&quot;]], Mitscherlich je na [[Univerzitet u Heidelbergu|Univerzitetu u Heidelbergu]] osnovao prvi odjel za kliničku psihosomatsku medicinu. Od 1970. psihologija je postala obavezni dio studija medicine.&lt;ref name=&quot;Cocks_1985_Psychotherapy_Third_Reich&quot; /&gt;

Nakon [[Ruska revolucija|Ruske revolucije]], [[Boljševizam|boljševici]] su psihologiju promovisali kao sredstvo oblikovanja &quot;novog čovjeka&quot; [[Socijalizam|socijalizma]]. Zbog toga su univerzitetski odsjeci za psihologiju obrazovali veliki broj studenata. Nakon završetka studija, za njih su bila dostupna radna mjesta u školama, preduzećima, kulturnim ustanovama i vojsci. Sovjetska država posebno je podržavala [[Pedologija (dijete)|pedologiju]] i proučavanje dječijeg razvoja. [[Lev Vigotski]] postao je jedan od najznačajnijih istraživača u oblasti razvoja djece.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;

Boljševici su također promovisali [[slobodna ljubav|slobodnu ljubav]] i prihvatili [[Psihoanaliza|psihoanalizu]] kao sredstvo suprotstavljanja seksualnoj represiji.&lt;ref name=&quot;Kozulin_2008&quot;&gt;{{cite book |last=Kozulin |first=Alex |title=Psychology in Utopia: Toward a Social History of Soviet Psychology |publisher=MIT Press |location=Cambridge, MA |year=2008 |isbn=978-0-262-51217-6 |url=https://books.google.am/books/about/Psychology_in_Utopia.html?id=Efo-PgAACAAJ |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Proctor_2014_Reason_Displaces_Love&quot;&gt;{{cite news |last=Proctor |first=Hannah |title=Reason Displaces All Love |newspaper=The New Inquiry |date=2014 |url=https://thenewinquiry.com/reason-displaces-all-love/ |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Iako su [[Pedologija (dijete)|pedologija]] i testiranje inteligencije izgubili podršku vlasti 1936, psihologija je zadržala povlašten položaj kao sredstvo [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]].&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; [[Velika čistka|Staljinove čistke]] teško su pogodile psihologe i stvorile atmosferu straha u toj profesiji, kao i u ostatku sovjetskog društva.&lt;ref name=&quot;Kozulin_2008&quot; /&gt; Među žrtvama čistki bili su i istaknuti [[marksizam|marksistički]] filozofi povezani s psihologijom, uključujući Jurija Frankfurta, Nikolaja Kareva i Ivana Luppola, koji su pogubljeni u zatvorskim logorima. Istu sudbinu doživjeli su [[Aleksej Gastev]] i Isaak Šipilrajn. Psiholozi koji su preživjeli čistke djelovali su u atmosferi stalne sumnje i straha. Pojedinci koji su prethodno bili priznati stručnjaci mogli su preko noći biti proglašeni [[izdaja|izdajnicima]] i &quot;neprijateljima naroda&quot;, dok su njihova imena potom uklanjana iz javnih zapisa i biblioteka.

Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], u okviru ideoloških čišćenja, teorijski pravci jevrejskih psihologa – među kojima su [[Lev Vigotski]], [[Alexander Luria]] i Aron Zalkind – našli su se pod oštrom osudom režima. Istovremeno, učenje [[Ivan Pavlov|Ivana Pavlova]] postumno je uzdignuto u jedinu zvaničnu doktrinu, dok je sam [[Josif Staljin]] slavljen kao vrhovni autoritet i usmjerivač sovjetske nauke.&lt;ref name=&quot;Kozulin_2008&quot; /&gt;

[[Sovjetski Savez|Sovjetski]] akademski život doživio je određeni stepen liberalizacije tokom [[Hruščovljevo otopljenje|Hruščovljevog otopljenja]]. Teme poput [[kibernetika|kibernetike]], [[lingvistika|lingvistike]] i [[genetika|genetike]] ponovo su postale prihvatljive u naučnim istraživanjima. Razvila se nova oblast [[inženjerska psihologija|inženjerske psihologije]], koja se bavila proučavanjem psiholoških aspekata složenih poslova, poput upravljanja avionom ili rada [[kosmonaut]]a. Interdisciplinarna istraživanja postala su sve zastupljenija, a naučnici poput [[Georgij Ščedrovicki|Georgija Ščedrovickog]] razvijali su sistemske pristupe ljudskom ponašanju.&lt;ref name=&quot;Kozulin_2008&quot; /&gt;

[[Kina|Kineska]] psihologija 20. stoljeća u početku se razvijala po uzoru na američku psihologiju. Prevođena su djela američkih autora, među kojima je bio i [[William James]], osnivani su univerzitetski odsjeci i časopisi posvećeni psihologiji, a formirana su i stručna udruženja, među kojima su bili Kinesko udruženje za psihološko testiranje (1930) i [[Kinesko psihološko društvo]] (1937). Kineski psiholozi bili su poticani da se usmjere na obrazovanje i učenje jezika. Ideja da obrazovanje može omogućiti modernizaciju snažno je utjecala na razvoj kineske psihologije. [[John Dewey]], koji je od 1919. do 1921. držao predavanja kineskoj publici, imao je značajan utjecaj na psihologiju u Kini. Rektor [[Cai Yuanpei|Cai Yuanpei]] predstavio ga je na [[Pekinški univerzitet|Pekinškom univerzitetu]] kao mislioca većeg od [[Konfucije|Konfucija]]. [[Zing-Yang Kuo|Kuo Zing-Yang]], koji je doktorirao na [[Univerzitet Kalifornije|Univerzitetu Kalifornija u Berkeleyju]], postao je rektor [[Univerzitet Zhejiang|Univerziteta Zhejiang]] i popularizovao [[biheviorizam]].&lt;ref name=&quot;Chin_1969&quot;&gt;{{cite book |last=Chin |first=Robert |last2=Chin |first2=Ai-Li S. |title=Psychological Research in Communist China: 1949–1966 |publisher=The MIT Press |location=Cambridge, MA |year=1969 |isbn=978-0-262-03032-8 |url=https://mitpress.mit.edu/9780262030328/psychological-research-in-communist-china/ |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nakon što je [[Komunistička partija Kine]] preuzela vlast, [[Sovjetski Savez]] pod [[staljinizam|staljinističkom]] vlašću postao je glavni uzor, dok je [[marksizam-lenjinizam]] postao vodeća društvena doktrina, a Pavlovljevo [[klasično uslovljavanje]] prihvaćeno kao sredstvo promjene ponašanja. KPod utjecajem maocizma, kineski psiholozi su nadogradili Lenjinovu teoriju odraza konceptom &quot;aktivne svijesti&quot;, prema kojem pojedinac radom i ideološkom borbom može aktivno mijenjati svoju stvarnost. Razvili su i poseban koncept &quot;spoznaje&quot; kao usklađenosti lične percepcije sa zvaničnom partijskom linijom. Svako neslaganje s doktrinom Komunističke partije smatralo se &quot;neispravnom spoznajom&quot;, odnosno ideološkom i psihološkom greškom koju je trebalo ispraviti političkim preodgojem.&lt;ref name=&quot;Chin_1969&quot; /&gt;

Obrazovanje iz psihologije centralizovano je pod [[Kineska akademija nauka|Kineskom akademijom nauka]], pod nadzorom [[Državno vijeće Narodne Republike Kine|Državnog vijeća Narodne Republike Kine]]. Akademija je 1951. osnovala Ured za istraživanje psihologije, koji je 1956. prerastao u Institut za psihologiju. Budući da se većina vodećih kineskih psihologa školovala u Sjedinjenim Američkim Državama, glavna briga akademije bila je njihova ideološka preorijentacija i obrazovanje u skladu sa sovjetskom doktrinom. Dječija psihologija i pedagogija, usmjerene na obrazovanje koje bi doprinosilo nacionalnom jedinstvu, ostale su među glavnim ciljevima ove discipline.&lt;ref name=&quot;Chin_1969&quot; /&gt;

=== Žene u psihologiji ===
{{Glavni|Spisak psihologinja|Psihologija žena}}

==== 1900–1949 ====

Žene su početkom 20. stoljeća počele davati značajan doprinos razvoju psihologije. Godine 1923. [[Anna Freud]],&lt;ref name=&quot;Noor_McLeod_2026&quot;&gt;{{cite web |last1=Noor |first1=Iqra |title=Anna Freud: Theory &amp; Contributions To Psychology |website=Simply Psychology |editor-last=McLeod |editor-first=Saul |date=2026 |url=https://www.simplypsychology.org/anna-freud.html |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; kćerka [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]], nadogradila je rad svog oca primjenom različitih [[Odbrambeni mehanizam|odbrambenih mehanizama]], poput [[Poricanje (Freud)|poricanja]] i [[Potiskivanje|potiskivanja]], u [[psihoanaliza|psihoanalitičkom]] radu s djecom. Smatrala je da se, nakon što dijete dostigne [[Latentna faza|latentnu fazu]], dječija analiza može primjenjivati kao oblik [[Psihoterapija|terapije]]. Naglašavala je važnost djetetovog okruženja, podrške njegovom razvoju i prevencije [[neuroza|neuroze]]. Smatrala je da dijete treba posmatrati kao pojedinca s vlastitim pravima te da svaku terapijsku seansu treba prilagoditi njegovim specifičnim potrebama. Poticala je djecu na crtanje, slobodno kretanje i izražavanje na različite načine. Takav pristup doprinosio je izgradnji snažnog terapijskog odnosa s djecom i omogućavao psiholozima da posmatraju njihovo uobičajeno ponašanje. Nastavila je istraživati posljedice razdvajanja djece od porodice, položaj djece iz socioekonomski nepovoljnog okruženja i različite faze dječijeg razvoja, od [[Novorođenče|dojenačke]] do [[Adolescencija|adolescentske]] dobi.&lt;ref name=&quot;Erikson_1993_ChildhoodAndSociety&quot;&gt;{{cite book |last1=Erikson |first1=Erik H. |title=Childhood and Society |publisher=W. W. Norton &amp; Company |date=1993 |isbn=978-0393310689 |url=https://books.google.ba/books/about/Childhood_and_Society.html?id=5JrjqzBMHa8C |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Teorija [[funkcionalna periodičnost|funkcionalne periodičnosti]], prema kojoj su žene tokom [[menstruacija|menstruacije]] navodno bile psihički i fizički oslabljene, imala je posljedice i po [[prava žena]], jer su poslodavci bili manje skloni zapošljavati žene zbog uvjerenja da tokom jedne sedmice svakog mjeseca ne bi bile sposobne za rad. [[Leta Stetter Hollingworth]] nastojala je osporiti tu hipotezu, kao i tvrdnju [[Edward Thorndike|Edwarda L. Thorndikea]] da žene imaju slabije psihološke i fizičke osobine od muškaraca i da su u tom pogledu manje sposobne. Hollingworth je nastojala pokazati da uočene razlike nisu posljedica navodne genetske nadmoći muškaraca, nego društvenih i kulturnih utjecaja. U svojim istraživanjima obuhvatila je i pitanje navodne smanjene sposobnosti žena tokom menstruacije. Tokom tri mjeseca bilježila je rezultate žena i muškaraca na zadacima koji su uključivali kognitivne, perceptivne i motoričke sposobnosti. Nije pronašla dokaze o smanjenju radne sposobnosti žena povezane s [[menstrualni ciklus|menstrualnim ciklusom]].&lt;ref name=&quot;Hollingworth_1914_FunctionalPeriodicity&quot;&gt;{{cite book |last1=Hollingworth |first1=Leta Stetter |title=Functional Periodicity: An Experimental Study of the Mental and Motor Abilities of Women During Menstruation |publisher=Teachers College, Columbia University |location=New York |date=1914 |series=Contributions to Education, No. 69 |editor-last=Green |editor-first=Christopher D. |website=Classics in the History of Psychology |url=https://psychclassics.yorku.ca/Hollingworth/Periodicity/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20230531120000/https://psychclassics.yorku.ca/Hollingworth/Periodicity/ |archive-date=31. 5. 2023 |url-status=live |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Hollingworth je također osporavala pretpostavku da je [[inteligencija]] nasljedna u mjeri koja bi žene činila intelektualno inferiornim u odnosu na muškarce. Smatrala je da žene ne zauzimaju položaje društvene moći prvenstveno zbog [[društvena norma|društvenih normi]] i društvenih uloga koje su im dodijeljene. U radu ''Variability as Related to Sex Differences in Achievement: A Critique'' tvrdila je da je jedan od glavnih problema s kojima se žene suočavaju društveni poredak zasnovan na pretpostavci da imaju manje interesa i sposobnosti od muškaraca.&lt;ref name=&quot;Hollingworth_1914_VariabilitySexDifferences&quot;&gt;{{cite journal |last1=Hollingworth |first1=Leta Stetter |title=Variability as Related to Sex Differences in Achievement: A Critique |journal=American Journal of Sociology |volume=19 |issue=4 |pages=510–530 |date=1914 |doi=10.1086/212287 |url=https://psychclassics.yorku.ca/Hollingworth/sexdiffs.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20230531120000/https://psychclassics.yorku.ca/Hollingworth/sexdiffs.htm |archive-date=31. 5. 2023 |url-status=live |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Kako bi dodatno ispitala ovu tvrdnju, provela je eksperiment s dojenčadi koja još nije bila izložena društvenim normama, uključujući uvjerenje da odrasli muškarci imaju više prilika od žena. Nije pronašla razlike među dojenčadi, osim u pogledu tjelesne veličine. Na osnovu rezultata koji su bili suprotni prvobitnoj hipotezi, Hollingworth je zaključila da ne postoje razlike u fiziološkim i psihološkim osobinama muškaraca i žena koje bi opravdale tvrdnju o općoj inferiornosti žena, niti da menstruacija sama po sebi dovodi do smanjene sposobnosti žena.&lt;ref name=&quot;Weinberger_Daino_2021&quot;&gt;{{cite web |last1=Weinberger |first1=Jessica |title=The Incredible Influence of Women in Psychology |website=Talkspace |editor-last=Daino |editor-first=Jill E. |date=2021 |url=https://www.talkspace.com/blog/important-women-in-history-psychology-therapy/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20230331120000/https://www.talkspace.com/blog/important-women-in-history-psychology-therapy/ |archive-date=31. 3. 2023 |url-status=live |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U prvoj polovini 20. stoljeća pojavile su se nove teorije i istraživački pristupi koji su označili važnu prekretnicu u priznavanju doprinosa žena psihologiji. Pored doprinosa [[Leta Stetter Hollingworth|Lete Stetter Hollingworth]] i [[Anna Freud|Anne Freud]], [[Mary Whiton Calkins]] razvila je tehniku parova asocijacija za proučavanje [[pamćenje|pamćenja]] i razvila koncept [[self psihologija|self psihologije]].&lt;ref name=&quot;APA_Calkins_Bio&quot;&gt;{{cite web |author=American Psychological Association |title=Mary Whiton Calkins: 1905 APA President |website=American Psychological Association |date=2011 |url=https://www.apa.org/about/governance/president/bio-mary-whiton-calkins |archive-url=https://web.archive.org/web/20230601120000/https://www.apa.org/about/governance/president/bio-mary-whiton-calkins |archive-date=1. 6. 2023 |url-status=live |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Karen Horney]] razvila je koncept &quot;[[zavist prema materici|zavisti prema materici]]&quot; i teoriju neurotičnih potreba.&lt;ref name=&quot;Cherry_Lacy_2026&quot;&gt;{{cite web |last1=Cherry |first1=Kendra |title=Contributions of Karen Horney to Psychology |website=Verywell Mind |editor-last=Lacy |editor-first=James |date=2026 |url=https://www.verywellmind.com/karen-horney-biography-2795539 |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Psihoanalitičarka [[Melanie Klein]] dala je značajan doprinos [[razvojna psihologija|razvojnoj psihologiji]] svojim istraživanjima [[terapija igrom|terapije igrom]].&lt;ref name=&quot;Cherry_Swaim_2025&quot;&gt;{{cite web |last1=Cherry |first1=Kendra |title=Psychologist Melanie Klein: Creator of the Play Therapy Technique |website=Verywell Mind |editor-last=Swaim |editor-first=Emily |date=2025 |url=https://www.verywellmind.com/melanie-klein-biography-2795547 |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ovi značajni doprinosi ostvareni su u uslovima [[seksizam|seksizma]], [[diskriminacija|diskriminacije]] i nedovoljnog priznavanja njihovog rada.

==== 1950–1999 ====

Žene su i u drugoj polovini 20. stoljeća nastavile provoditi istraživanja koja su značajno utjecala na razvoj psihologije. [[Mary Ainsworth]] posvetila je velik dio svog rada [[teorija privrženosti|teoriji privrženosti]]. Nadovezujući se na rad psihologa [[John Bowlby|Johna Bowlbyja]], Ainsworth je godinama provodila [[terensko istraživanje|terenska istraživanja]] kako bi proučila razvoj odnosa između majke i djeteta. U okviru tih istraživanja razvila je [[Nepoznata situacija|postupak nepoznate situacije]], laboratorijski postupak za proučavanje obrazaca privrženosti koji se zasnivao na ponovljenom odvajanju djeteta od majke i njihovom ponovnom spajanju u različitim okolnostima. Ova istraživanja omogućila su joj da empirijski utvrdi različite obrasce [[teorija privrženosti|privrženosti]], što je predstavljalo jedan od značajnih doprinosa [[razvojna psihologija|razvojnoj psihologiji]].&lt;ref name=&quot;HighBeam_Ainsworth_2015&quot;&gt;{{cite web |author=HighBeam Research |title=Ainsworth, Mary D. Salter |website=HighBeam Research |date=2015 |url=http://www.highbeam.com/doc/1G2-3456300011.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20150323101023/http://www.highbeam.com/doc/1G2-3456300011.html |archive-date=23. 3. 2015 |url-status=dead |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Ravo_1999&quot;&gt;{{cite news |last1=Ravo |first1=Nick |title=Mary Ainsworth, 85, Theorist On Mother-Infant Attachment |newspaper=The New York Times |date=1999 |url=https://www.nytimes.com/1999/04/07/us/mary-ainsworth-85-theorist-on-mother-infant-attachment.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20230501120000/https://www.nytimes.com/1999/04/07/us/mary-ainsworth-85-theorist-on-mother-infant-attachment.html |archive-date=1. 5. 2023 |url-status=live |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Zbog svog rada Ainsworth je postala jedna od najcitiranijih psihologinja u historiji.&lt;ref name=&quot;Haggbloom2002&quot;&gt;{{cite journal |last1=Haggbloom |first1=Steven J. |last2=Warnick |first2=Renee |last3=Warnick |first3=Jason E. |last4=Jones |first4=Vinessa K. |last5=Yarbrough |first5=Gary L. |last6=Russell |first6=Tenea M. |last7=Borecky |first7=Chris M. |last8=McGahhey |first8=Reagan |last9=Powell |first9=John L. |last10=Beavers |first10=Jamie |last11=Monte |first11=Emmanuelle |date=2002 |title=The 100 Most Eminent Psychologists of the 20th Century |journal=Review of General Psychology |volume=6 |issue=2 |pages=139–152 |doi=10.1037/1089-2680.6.2.139 |s2cid=145668721 |url=https://www.researchgate.net/publication/228079436_The_100_Most_Eminent_Psychologists_of_the_20th_Century |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Mamie Phipps Clark]] također je bila jedna od psihologinja čiji je rad značajno utjecao na razvoj ove discipline. Bila je, zajedno sa svojim suprugom [[Kenneth i Mamie Clark|Kennethom Clarkom]], među prvim Afroamerikancima koji su stekli doktorat iz psihologije na [[Univerzitet Columbia|Univerzitetu Columbia]]. U svom magistarskom radu ''The Development of Consciousness in Negro Pre-School Children'' tvrdila je da [[samopoštovanje]] crne djece trpi negativne posljedice [[rasna diskriminacija|rasne diskriminacije]]. Ona i njen suprug tokom 1940-ih provodili su istraživanja koja su uključivala tzv. [[Kenneth i Mamie Clark|testove s lutkama]]. U tim testovima od djece se tražilo da biraju između identičnih lutaka koje su se razlikovale samo po boji kože. Većina djece birala je bijele lutke i pripisivala im pozitivne osobine. Ponovljena istraživanja ukazivala su na negativne posljedice rasne diskriminacije i [[Rasna segregacija|rasne segregacije]] na [[slika o sebi|sliku o sebi]] i razvoj crne djece. Godine 1954. ova istraživanja bila su među dokazima koji su predstavljeni u predmetu ''[[Brown protiv Odbora za obrazovanje]]'', historijskoj odluci [[Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država|Vrhovnog suda Sjedinjenih Američkih Država]] kojom je proglašena neustavnom rasna segregacija u javnim školama. Clark je nastavila imati značajnu ulogu u psihologiji, a njen kasniji rad uglavnom je bio usmjeren na djecu i mlade iz manjinskih zajednica.&lt;ref name=&quot;APA_Clark_Bio&quot;&gt;{{cite web |author=American Psychological Association |title=Mamie Phipps Clark, PhD, and Kenneth Clark, PhD |website=American Psychological Association |date=2012 |url=https://www.apa.org/pi/oema/resources/ethnicity-health/psychologists/clark |archive-url=https://web.archive.org/web/20230601120000/https://www.apa.org/pi/oema/resources/ethnicity-health/psychologists/clark |archive-date=1. 6. 2023 |url-status=live |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Kako se psihologija razvijala u drugoj polovini 20. stoljeća, žene u ovoj oblasti sve su se više zalagale za veće uvažavanje svojih stavova i perspektiva. [[Drugi val feminizma]] utjecao je i na psihologiju. Među istaknutim feminističkim kritičarkama psihologije bila je [[Naomi Weisstein]], psihologinja i istraživačica u oblasti [[neuronauka|neuronauke]], koja je najpoznatija po radu ''Kinder, Küche, Kirche as Scientific Law: Psychology Constructs the Female''. U tom radu kritikovala je tadašnju psihološku praksu i teoriju zbog usmjerenosti na muškarce i pretjeranog oslanjanja na biološka objašnjenja rodnih razlika, pri čemu su zanemarivani društveni faktori.&lt;ref name=&quot;Weisstein_1993_PsychologyConstructsFemale&quot;&gt;{{cite journal |last1=Weisstein |first1=Naomi |title=Psychology Constructs the Female; or the Fantasy Life of the Male Psychologist (with Some Attention to the Fantasies of his Friends, the Male Biologist and the Male Anthropologist) |journal=Feminism &amp; Psychology |volume=3 |issue=2 |pages=194–210 |date=1993 |doi=10.1177/0959353593032005 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0959353593032005 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230501120000/https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0959353593032005 |archive-date=1. 5. 2023 |url-status=live |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Njen rad otvorio je prostor za daljnja istraživanja u [[socijalna psihologija|socijalnoj psihologiji]], posebno u oblasti [[Društvena konstrukcija roda|društvene konstrukcije roda]].&lt;ref name=&quot;Ball_Rutherford_2016_WeissteinObituary&quot;&gt;{{cite journal |last1=Ball |first1=Laura C. |last2=Rutherford |first2=Alexandra |title=Naomi Weisstein (1939–2015) |journal=American Psychologist |volume=71 |issue=1 |pages=77 |date=2016 |doi=10.1037/a0039886 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2Fa0039886 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Druge psihologinje također su se zalagale za unapređenje položaja žena u psihologiji, uključujući osnivanje [[Udruženje žena u psihologiji|Udruženja žena u psihologiji]], koje je upućivalo kritike na račun tadašnjeg tretmana žena unutar same struke i naučne zajednice. [[E. Kitch Childs]], [[Phyllis Chesler]] i [[Dorothy Riddle]] bile su među osnivačicama organizacije 1969.&lt;ref name=&quot;ChicagoTribune_ChildsObituary_1993&quot;&gt;{{cite news |author=Chicago Tribune |title=E. Kitch Childs |newspaper=Chicago Tribune |date=1993 |url=https://www.chicagotribune.com/1993/02/14/e-kitch-childs/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20230501120000/https://www.chicagotribune.com/1993/02/14/e-kitch-childs/ |archive-date=1. 5. 2023 |url-status=live |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Reinhold_1970_WomenCriticizePsychology&quot;&gt;{{cite news |last1=Reinhold |first1=Robert |title=WOMEN CRITICIZE PSYCHOLOGY UNIT |newspaper=The New York Times |date=1970 |url=https://www.nytimes.com/1970/09/06/archives/women-criticize-psychology-unit-1million-in-reparations-is-demanded.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20230501120000/https://www.nytimes.com/1970/09/06/archives/women-criticize-psychology-unit-1million-in-reparations-is-demanded.html |archive-date=1. 5. 2023 |url-status=live |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Druga polovina 20. stoljeća donijela je i veću raznolikost u psihologiji, a žene iz rasnih i etničkih manjinskih zajednica ostvarile su značajne pomake. Godine 1962. [[Martha E. Bernal|Martha Bernal]] postala je prva Latinoamerikanka koja je stekla doktorat iz psihologije. Godine 1969. [[Marigold Linton]], prva domorodačka Amerikanka koja je stekla doktorat iz psihologije, osnovala je [[Nacionalno udruženje za obrazovanje Indijanaca]]. Bila je i među osnivačicama organizacije [[Društvo za napredak Čikana i američkih starosjedilaca u nauci]]. Godine 1971. [[Carolyn Attneave]] osnovala je Mrežu domorodačkih američkih psihologa (''Network of Indian Psychologists''). [[Harriet McAdoo]] imenovana je 1979. u ''White House Conference on Families''.&lt;ref name=&quot;Maryville_WomenInPsychology_2021&quot;&gt;{{cite web |author=Maryville University |title=History of Women in Psychology: Notable Figures in the Field |website=Maryville University Online |date=2021 |url=https://online.maryville.edu/online-bachelors-degrees/psychology/resources/women-in-psychology/ |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

==== 21. stoljeće ====

U 21. stoljeću žene su stekle istaknutiji položaj u psihologiji i dale značajan doprinos različitim područjima ove discipline. Mnoge su preuzele rukovodeće funkcije, vodile utjecajne istraživačke laboratorije i učestvovale u obrazovanju i usmjeravanju novih generacija psihologa. Ipak, rodne nejednakosti i dalje postoje, posebno u pogledu visine primanja i zastupljenosti žena na višim akademskim položajima.&lt;ref name=&quot;Gruber_2020&quot;&gt;{{cite journal |last1=Gruber |first1=June |last2=Mendle |first2=Jane |last3=Lindquist |first3=Kristen A. |last4=Schmader |first4=Toni |last5=Clark |first5=Lee Anna |title=The Future of Women in Psychological Science |journal=Perspective on Psychological Science |volume=16 |issue=3 |pages=483–516 |date=2020 |doi=10.1177/1745691620952789 |pmid=32901575 |doi-access=free|url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/1745691620952789 |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Broj žena koje se obrazuju i stručno usavršavaju u oblasti psiholoških nauka dostigao je rekordne vrijednosti. U Sjedinjenim Američkim Državama procjenjuje se da žene čine oko 78% studenata psihologije na dodiplomskom nivou i 71% studenata na postdiplomskom nivou.&lt;ref name=&quot;Gruber_2020&quot; /&gt;

== Organizacije u psihologiji ==

=== Institucije ===
{{Također pogledajte|Spisak psiholoških organizacija}}

Godine 1920. [[Édouard Claparède]] i [[Pierre Bovet]] osnovali su novu organizaciju za primijenjenu psihologiju pod nazivom Međunarodni kongres psihotehnike primijenjene na profesionalnu orijentaciju. Organizacija je kasnije preimenovana u Međunarodni kongres psihotehnike, a potom u [[Međunarodno udruženje za primijenjenu psihologiju]] (IAAP).&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; IAAP se smatra najstarijom međunarodnom psihološkom organizacijom.&lt;ref name=&quot;Pickren_Fowler_2003&quot;&gt;{{cite book|last1=Pickren |first1=Wade E. |last2=Fowler |first2=Raymond D. |editor1-last=Freedheim |editor1-first=D. K. |editor2-last=Weiner |editor2-first=I. B. |chapter=Professional Organizations |title=Handbook of Psychology: History of Psychology |volume=1 |publisher=John Wiley &amp; Sons, Inc. |date=2003 |doi=10.1002/0471264385.wei0126 |chapter-url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/0471264385.wei0126 |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Danas najmanje 65 međunarodnih organizacija djeluje u različitim specijalizovanim područjima psihologije.&lt;ref name=&quot;Pickren_Fowler_2003&quot; /&gt;

Kao odgovor na prevlast muškaraca u ovoj oblasti, psihologinje u Sjedinjenim Američkim Državama osnovale su 1941. Nacionalno vijeće psihologinja. Organizacija je nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] preimenovana u Međunarodno vijeće psihologinja, a 1959. u ''Međunarodno vijeće psihologa''. Pojavilo se i nekoliko organizacija, među kojima su [[Udruženje crnih psihologa]] i Udruženje azijsko-američkih psihologa, koje su nastojale povećati zastupljenost rasnih i etničkih grupa koje nisu evropskog porijekla u psihološkoj profesiji.&lt;ref name=&quot;Pickren_Fowler_2003&quot; /&gt;

[[Međunarodni savez psiholoških nauka]] (IUPsyS) predstavlja svjetsku federaciju nacionalnih psiholoških društava. IUPsyS je osnovan 1951. pod pokroviteljstvom [[UNESCO|Organizacije Ujedinjenih naroda za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO)]].&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Staeuble_2006&quot;&gt;{{cite book |last1=Staeuble |first1=Irmingard |editor1-last=Brock |editor1-first=Adrian C. |chapter=Psychology in the Eurocentric order of the social sciences: Colonial constitution, cultural imperialist expansion, postcolonial critique |title=Internationalizing the History of Psychology |publisher=New York University Press |pages=183–207 |date=2006 |isbn=9780814739082 |doi=10.18574/nyu/9780814739082.001.0001 |url=https://opensquare.nyupress.org/books/9780814739082/ |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Od tada su se odsjeci za psihologiju proširili širom svijeta, uglavnom prema euroameričkom modelu.&lt;ref name=&quot;Paranjpe_India_2006&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Staeuble_2006&quot; /&gt; Od 1966. Unija izdaje časopis ''International Journal of Psychology''.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; IAAP i IUPsyS postigli su 1976. dogovor prema kojem će svaka organizacija održavati kongres svake četiri godine, naizmjenično u različitim terminima.&lt;ref name=&quot;Pickren_Fowler_2003&quot; /&gt;

IUPsyS priznaje 66 nacionalnih psiholoških društava, dok postoji najmanje još 15 takvih organizacija.&lt;ref name=&quot;Pickren_Fowler_2003&quot; /&gt; [[Američko psihološko udruženje]] (APA) najstarija je i najveća psihološka organizacija u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]].&lt;ref name=&quot;Pickren_Fowler_2003&quot; /&gt; Broj njenih članova povećao se s 5.000 1945. na 100.000 u savremenom periodu.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;  APA obuhvata 54 sekcije, čiji se broj od 1960. kontinuirano povećavao kako su se razvijale nove specijalizacije. Neki od tih odjela, poput Društvo za psihološko proučavanje socijalnih pitanja i Američko društvo za psihologiju i pravo, prvobitno su djelovali kao samostalne organizacije.&lt;ref name=&quot;Pickren_Fowler_2003&quot; /&gt;

[[Međuameričko psihološko društvo]], osnovano 1951, nastoji unaprijediti razvoj psihologije na području obje Amerike. Društvo organizuje Interamerički kongres psihologije, a 2000. imalo je 1.000 članova. [[Evropska federacija asocijacija studenata psihologije]], osnovana 1981, predstavlja 30 nacionalnih udruženja s ukupno 100.000 pojedinačnih članova. Najmanje 30 drugih međunarodnih organizacija predstavlja psihologe u različitim dijelovima svijeta.&lt;ref name=&quot;Pickren_Fowler_2003&quot; /&gt;

U pojedinim državama vlasti zakonski uređuju ko smije pružati psihološke usluge ili se predstavljati kao &quot;psiholog&quot;. [[Američko psihološko udruženje]] psihologa definiše kao osobu koja ima doktorsku diplomu iz psihologije.&lt;ref name=&quot;Hall_Hurley_2003&quot;&gt;{{cite book|last1=Hall |first1=Judy E. |last2=Hurley |first2=George |editor1-last=Weiner |editor1-first=Irving B. |chapter=North American Perspectives on Education, Training, Licensing, and Credentialing |title=Handbook of Psychology |volume=8 |publisher=John Wiley &amp; Sons, Inc. |date=2003 |doi=10.1002/0471264385.wei0820 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/0471264385.wei0820 |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Granice ===

Rani istraživači [[Eksperimentalna psihologija|eksperimentalne psihologije]] nastojali su jasno razgraničiti svoju oblast od [[parapsihologija|parapsihologije]], koja je krajem 19. stoljeća uživala znatnu popularnost, uključujući interes pojedinih istaknutih naučnika poput [[William James|Williama Jamesa]]. Neki istraživači smatrali su parapsihologiju dijelom psihologije. Parapsihologija, [[hipnoza]] i [[psihizam]] bile su među važnim temama prvih međunarodnih kongresa. Međutim, istraživači tih oblasti postepeno su bili isključeni te su između 1900. i 1905. uglavnom prestali učestvovati na kongresima. Parapsihologija se još neko vrijeme proučavala na [[Carski univerziteti|Carskom univerzitetu u Japanu]], gdje su objavljivani radovi poput ''Vidovitost i mislografija'' autora Tomokichija Fukuraija, ali je do 1913. uglavnom bila odbačena iz akademske psihologije.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;

Kao naučna disciplina, psihologija je dugo nastojala odbaciti tvrdnje da predstavlja &quot;[[Tvrde i meke nauke|meku]]&quot; nauku. Kritika filozofa nauke [[Thomas Kuhn|Thomasa Kuhna]] iz 1962. implicirala je da se psihologija u cjelini nalazila u predparadigmatskoj fazi, bez saglasnosti o općoj teoriji kakva je postojala u zrelim [[prirodne nauke|prirodnim naukama]], poput [[Hemija|hemije]] i [[Fizika|fizike]].&lt;ref name=&quot;Kuhn_1970_StructureScientificRevolutions&quot;&gt;{{cite book |last1=Kuhn |first1=Thomas S. |title=The Structure of Scientific Revolutions |edition=2 |volume=2 |issue=2 |publisher=The University of Chicago Press |location=Chicago |date=1970 |isbn=9780226458045 |url=https://www.lri.fr/~mbl/Stanford/CS477/papers/Kuhn-SSR-2ndEd.pdf |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Budući da se pojedina područja psihologije oslanjaju na istraživačke metode kao što su [[Istraživanje zasnovano na samoizvještavanju|samoprocjene]] u anketama i upitnicima, kritičari su tvrdili da psihologija nije [[Subjektivnost i objektivnost (filozofija)|objektivna]] nauka. Skeptici su ukazivali na to da se ličnost, mišljenje i emocije ne mogu neposredno mjeriti te da se često zaključuju na osnovu subjektivnih iskaza ispitanika, što može predstavljati metodološki problem. Eksperimentalni psiholozi razvili su različite metode za posredno mjerenje ovih teško mjerljivih fenomenoloških pojava.&lt;ref name=&quot;Beveridge_2002&quot;&gt;{{cite journal |last1=Beveridge |first1=Allan |title=Time to abandon the subjective–objective divide? |journal=Psychiatric Bulletin |volume=26 |issue=3 |pages=101–103 |date=2002 |doi=10.1192/pb.26.3.101 |url=https://www.cambridge.org/core/journals/psychiatric-bulletin/article/time-to-abandon-the-subjectiveobjective-divide/64B946168A6CE8AA13B38719BDC59A81 |doi-access=free |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Peterson_2009&quot;&gt;{{cite web |last1=Peterson |first1=Christopher |title=Subjective and Objective Research in Positive Psychology |website=Psychology Today |date=2009 |url=https://www.psychologytoday.com/us/blog/the-good-life/200905/subjective-and-objective-research-in-positive-psychology |archive-url=https://web.archive.org/web/20230501120000/https://www.psychologytoday.com/us/blog/the-good-life/200905/subjective-and-objective-research-in-positive-psychology |archive-date=1. 5. 2023 |url-status=live |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Panksepp_2004&quot;&gt;{{cite book |last1=Panksepp |first1=Jaak |title=Affective Neuroscience: The Foundations of Human and Animal Emotions |publisher=Oxford University Press |location=New York |date=2004 |isbn=9780198025672 |url=https://books.google.ba/books?id=n0W2QQuZ7IEC |archive-url=https://web.archive.org/web/20230501120000/https://books.google.ba/books?id=n0W2QQuZ7IEC |archive-date=1. 5. 2023 |url-status=live |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Podjele unutar psihologije i dalje postoje, pri čemu su neki psiholozi više usmjereni na jedinstvena iskustva pojedinca, koja se ne mogu u potpunosti razumjeti samo posmatranjem pojedinaca kao statističkih podataka u široj populaciji. Kritičari izvan i unutar discipline tvrdili su da je savremena psihologija sve više pod utjecajem svojevrsnog &quot;kulta empirizma&quot;, koji ograničava opseg istraživanja time što istraživače usmjerava isključivo prema metodama preuzetim iz prirodnih nauka.&lt;ref name=&quot;Teo_2005&quot;&gt;{{cite book |last1=Teo |first1=Thomas |title=The Critique of Psychology: From Kant to Postcolonial Theory |publisher=Springer |location=New York |date=2005 |isbn=9780387253558 |oclc=209833302 |doi=10.1007/b107225 |url=https://link.springer.com/book/10.1007/b107225 |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Feminističke kritike ukazivale su na to da tvrdnje o naučnoj objektivnosti mogu prikriti vrijednosti i ciljeve istraživača, koji su historijski uglavnom bili muškarci.&lt;ref name=&quot;Tomes_2010&quot; /&gt; Jean Grimshaw, na primjer, smatra da je dominantna psihološka istraživačka tradicija svojim nastojanjem da kontroliše ponašanje doprinijela ostvarivanju [[patrijarhat|patrijarhalnih]] ciljeva.&lt;ref name=&quot;Teo_2005&quot; /&gt;

== Glavne škole ==

=== Biheviorizam ===
{{Glavni|Biheviorizam|Psihološki biheviorizam|Radikalni biheviorizam}}
[[Datoteka:Skinner teaching machine 01.jpg|mini|desno|300px|Skinnerova [[nastavna mašina]], mehanički uređaj namijenjen automatizaciji [[programirana nastava|programirane nastave]]]]
[[Datoteka:Little Albert experiment (1920).webm|mini|desno|300px|Snimak [[eksperiment s Malim Albertom|eksperimenta s Malim Albertom]]]]

[[Biheviorizam]] je pravac u psihologiji koji se usmjerava na proučavanje ponašanja i procesa [[učenje|učenja]], pri čemu se ponašanje objašnjava njegovim odnosom prema podražajima iz okruženja i posljedicama koje ga prate. Jedna od osnovnih pretpostavki biheviorističkih istraživanja jeste da se veliki dio ponašanja ljudi i drugih životinja stječe učenjem. Bihevioristi su također polazili od pretpostavke da se osnovni mehanizmi učenja mogu proučavati i kod ljudi i kod drugih životinja. Na tim spoznajama razvijene su metode poput [[modifikacija ponašanja|modifikacije ponašanja]], čiji je cilj promjena neželjenih oblika ponašanja i podsticanje poželjnih.

Rani bihevioristi proučavali su veze između podražaja i reakcija, koje su kasnije opisane pojmom [[klasično uslovljavanje|klasičnog uslovljavanja]]. Pokazano je da se, ako se biološki značajan podražaj, poput hrane koja izaziva lučenje sline, više puta upari s prethodno neutralnim podražajem, poput zvona, neutralni podražaj može povezati s tom reakcijom i sam početi izazivati sličan odgovor. [[Ivan Pavlov]], koji je postao poznat po istraživanjima uslovljavanja lučenja sline kod pasa, bio je jedna od najznačajnijih ličnosti u razvoju istraživanja učenja, a njegovi postupci kasnije su primjenjivani i u istraživanju ljudskog ponašanja.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;

U Sjedinjenim Američkim Državama [[Edward Thorndike|Edward Lee Thorndike]] proučavao je učenje životinja pomoću tzv. &quot;kutija problema&quot;, iz kojih su životinje morale pronaći način da izađu, nakon čega su bile nagrađivane. Na osnovu tih istraživanja razvio je [[konekcionizam|konekcionistički]] pristup učenju i zakon efekta, prema kojem ponašanja praćena zadovoljavajućim posljedicama imaju veću vjerovatnoću ponavljanja.&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot; /&gt; Thorndike je 1911. godine istakao i mogućnost primjene psiholoških istraživanja na predviđanje i kontrolu ljudskog ponašanja.&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot; /&gt;

Početkom 20. stoljeća biheviorizam se postupno izdvojio kao reakcija na tada dominantne pristupe koji su naglašavali proučavanje svijesti i unutrašnjih mentalnih procesa. Između 1910. i 1913. u američkoj psihologiji došlo je do značajnog pomjeranja od [[mentalizam (psihologija)|mentalizma]] prema proučavanju ponašanja.&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot; /&gt; [[John B. Watson]] je 1913. uveo naziv &quot;biheviorizam&quot; za ovaj pristup i zalagao se za to da psihologija bude objektivna prirodna nauka čiji je predmet proučavanje ponašanja.&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot; /&gt;

Watsonov pristup dodatno je poznat po [[Eksperiment s Malim Albert|eksperimentu s Malim Albertom]] iz 1920, koji je proveden s ciljem proučavanja [[klasično uslovljavanje|uslovljavanja emocionalnih reakcija]]. U eksperimentu je ispitivano može li se strah kod djeteta povezati s prethodno neutralnim podražajem njegovim uparivanjem s neugodnim zvukom. Rezultati su u početku tumačeni kao dokaz da se [[fobija|strahovi]] mogu usloviti na ovaj način, iako su kasnija razmatranja ukazala na ozbiljna metodološka ograničenja i mogućnost da su zaključci eksperimenta bili pretjerani.&lt;ref name=&quot;Watson1913&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Watson_Rayner_1920&quot;&gt;{{cite journal |last1=Watson |first1=John B. |last2=Rayner |first2=Rosalie |title=Conditioned emotional reactions |journal=Journal of Experimental Psychology |volume=3 |issue=1 |pages=1–14 |year=1920 |doi=10.1037/h0069608 |url=https://psycnet.apa.org/record/2006-01667-001 |url-access=subscription |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Međutim, takav zaključak vjerovatno je bio pretjeran.&lt;ref name=&quot;Harris_1979&quot;&gt;{{cite journal |last=Harris |first=Ben |title=Whatever happened to Little Albert? |journal=American Psychologist |volume=34 |issue=2 |pages=151–160 |date=februar 1979 |doi=10.1037/0003-066X.34.2.151 |url=http://htpprints.yorku.ca/archive/00000198/01/BHARRIS.HTM#selection-15.0-15.35 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120704172755/http://htpprints.yorku.ca/archive/00000198/01/BHARRIS.HTM#selection-15.0-15.35 |archive-date=4. 7. 2012 |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Watsonov bliski saradnik [[Karl Lashley]] proučavao je biološke osnove učenja i pokušavao povezati promjene u ponašanju s procesima u mozgu.&lt;ref name=&quot;Clark_et_al_2013&quot;&gt;{{cite book |last1=Clark |first1=Robert E. |last2=Hales |first2=Jared B. |last3=Zola |first3=Stuart M. |last4=Thompson |first4=Richard F. |editor1-last=Freedheim |editor1-first=Donald K. |editor2-last=Weiner |editor2-first=Irving B. |chapter=Biological psychology |title=Handbook of Psychology: History of Psychology |edition=2 |publisher=John Wiley &amp; Sons, Inc. |year=2013 |volume=1 |pages=55–78 |doi=10.1002/0471264385.wei0103 |chapter-url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/0471264385.wei0103 |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom 1920-ih i 1930-ih biheviorizam se dalje razvijao i postao jedan od dominantnih pravaca u psihologiji. [[Clark L. Hull]], [[Edwin Guthrie]] i drugi istraživači doprinijeli su njegovom teorijskom razvoju i širokoj primjeni.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; Posebno važan razvoj predstavljao je prelazak od proučavanja jednostavnih veza između podražaja i reakcija prema proučavanju ponašanja u zavisnosti od njegovih posljedica.

U tom kontekstu razvijen je pojam [[operantno uslovljavanje|operantnog uslovljavanja]], kojim se ponašanje objašnjava njegovim posljedicama. Za razliku od klasičnog uslovljavanja, u kojem se reakcija povezuje s određenim podražajem, operantno uslovljavanje naglašava ulogu [[potkrepljenje|potkrepljenja]] i [[kazna (psihologija)|kazne]] u povećavanju ili smanjivanju vjerovatnoće budućeg ponašanja. Koncept operantnog uslovljavanja prvi su opisali [[Neal E. Miller]] i [[Jerzy Konorski]], a u Sjedinjenim Američkim Državama ga je posebno razvio i popularizovao [[B. F. Skinner]], koji je postao jedna od vodećih ličnosti biheviorističkog pokreta.&lt;ref name=&quot;Miller_Konorski_1969&quot;&gt;{{cite journal |last1=Miller |first1=S. |last2=Konorski |first2=J. |last3=Skinner |first3=B. F. |title=On a particular form of conditioned reflex |journal=Journal of the Experimental Analysis of Behavior |volume=12 |issue=1 |pages=187–189 |year=1969 |doi=10.1901/jeab.1969.12-187 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1901/jeab.1969.12-187 |url-access=subscription |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Skinner_2019&quot;&gt;{{cite book |last=Skinner |first=B. F. |title=The Behavior of Organisms: An Experimental Analysis |publisher=B. F. Skinner Foundation |year=2019 |isbn=978-0-9964539-0-5 |url=https://books.google.ba/books?id=S9WNCwAAQBAJ |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Radikalni biheviorizam]], koji je posebno povezan sa Skinnerom, odbacivao je potrebu za objašnjavanjem ponašanja hipotetičkim unutrašnjim mentalnim procesima koje nije bilo moguće neposredno naučno proučavati. Radikalni bihevioristi nisu smatrali da se ponašanje treba objašnjavati pozivanjem na nesvjesne mentalne procese, već su naglašavali odnose između ponašanja i njegovih posljedica u okruženju.&lt;ref name=&quot;Overskeid_2007&quot;&gt;{{cite journal |last=Overskeid |first=Geir |title=Looking for Skinner and finding Freud |journal=American Psychologist |volume=62 |issue=6 |pages=590–595 |year=2007 |doi=10.1037/0003-066X.62.6.590 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2F0003-066X.62.6.590 |url-access=subscription |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Biheviorizam je imao snažan utjecaj na psihologiju, ali je od sredine 20. stoljeća počeo gubiti dominantan položaj. Jednu od najpoznatijih kritika radikalnog biheviorizma iznio je [[Noam Chomsky]], koji je tvrdio da bihevioristički principi ne mogu adekvatno objasniti složenost procesa [[usvajanje jezika|usvajanja]] i upotrebe jezika.&lt;ref name=&quot;Chomsky_1967&quot;&gt;{{cite book |last=Chomsky |first=Noam |editor1-last=Jakobovits |editor1-first=Leon A. |editor2-last=Miron |editor2-first=Murray S. |chapter=A Review of B. F. Skinner's Verbal Behavior |title=Readings in the Psychology of Language |publisher=Prentice-Hall |year=1967 |pages=142–143 |url=http://www.chomsky.info/articles/1967----.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20150929070654/http://www.chomsky.info/articles/1967----.htm |archive-date=29. 9. 2015 |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Ograničenja strogo biheviorističkog pristupa pokazala su se i u istraživanjima [[Martin Seligman|Martina Seligmana]] i njegovih saradnika, koji su kod pasa eksperimentalno izazvali stanje [[naučena bespomoćnost|naučene bespomoćnosti]]. To stanje nije bilo jednostavno objašnjivo klasičnim biheviorističkim modelima učenja.&lt;ref name=&quot;Seligman_Maier_1967&quot;&gt;{{cite journal |last1=Seligman |first1=Martin E. |last2=Maier |first2=Steven F. |title=Failure to escape traumatic shock |journal=Journal of Experimental Psychology |volume=74 |issue=1 |pages=1–9 |year=1967 |doi=10.1037/h0024514 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2Fh0024514 |url-access=subscription |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Overmier_Seligman_1967&quot;&gt;{{cite journal |last1=Overmier |first1=J. Bruce |last2=Seligman |first2=Martin E. |title=Effects of inescapable shock upon subsequent escape and avoidance responding |journal=Journal of Comparative and Physiological Psychology |volume=63 |issue=1 |pages=28–33 |year=1967 |doi=10.1037/h0024166 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2Fh0024166 |url-access=subscription |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Edward C. Tolman]] je ranije razvio pristup koji je povezivao biheviorizam s kognitivnim procesima. Posebno je poznat po istraživanjima [[kognitivna mapa|kognitivnih mapa]], u kojima je pokazivao da štakori mogu naučiti prostorne odnose u labirintu i bez neposrednog potkrepljenja.&lt;ref name=&quot;Tolman_1948&quot;&gt;{{cite journal |last=Tolman |first=Edward C. |title=Cognitive maps in rats and men |journal=Psychological Review |volume=55 |issue=4 |pages=189–208 |year=1948 |doi=10.1037/h0061626 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2Fh0061626 |url-access=subscription |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Iako je biheviorizam izgubio dominantan položaj u akademskoj psihologiji, nije nestao. Njegovi principi nastavili su se primjenjivati u istraživanju učenja i ponašanja, kao i u različitim praktičnim područjima. [[Primijenjena analiza ponašanja]] razvila se kao područje koje principe, posebno operantnog uslovljavanja, primjenjuje na promjenu društveno značajnog ponašanja i predstavlja savremeni nastavak tradicije biheviorističkog pristupa&lt;ref name=&quot;Pierce_Cheney_2017&quot;&gt;{{cite book |last1=Pierce |first1=W. David |last2=Cheney |first2=Carl D. |title=Behavior Analysis and Learning: A Biobehavioral Approach |edition=6 |publisher=Routledge |year=2017 |isbn=978-1-351-77979-1 |url=https://books.google.ba/books/about/Behavior_Analysis_and_Learning.html?id=Z_8nDwAAQBAJ |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Međunarodno udruženje za analizu ponašanja]] osnovano je 1974, a do 2003. imalo je članove iz 42 zemlje. Bihevioristički pristup i analiza ponašanja proširili su se i izvan Sjedinjenih Američkih Država, uključujući zemlje Latinske Amerike i Japan.&lt;ref name=&quot;Ardila_2006&quot;&gt;{{cite book |last=Ardila |first=Rubén |chapter=Behavior Analysis in an International Context |editor-last=Brock |editor-first=Adrian C. |title=Internationalizing the History of Psychology |publisher=Cambridge University Press |year=2006 |isbn=978-0-521-83599-2 |doi=10.1017/CBO9780511543821 |url=https://www.cambridge.org/core/books/internationalizing-the-history-of-psychology/D695536F2C86208B1C8819A293E5D48B |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Evolucijska i komparativna psihologija ===
{{Glavni|Evolucijska psihologija|Komparativna psihologija}}

[[Evolucijska psihologija]] proučava ljudsko mišljenje i ponašanje iz perspektive savremene [[evolucija|evolucijske teorije]]. Polazi od pretpostavke da su se određena psihološka prilagođavanja razvila kao odgovor na ponovljene izazove s kojima su se preci današnjih ljudi suočavali u svojoj okolini. Evolucijski psiholozi nastoje utvrditi u kojoj mjeri određene ljudske psihološke osobine predstavljaju evolucijski oblikovano prilagođavanje nastalo djelovanjem [[prirodna selekcija|prirodne selekcije]] ili [[seksualna selekcija|seksualne selekcije]].&lt;ref name=&quot;McGue_Gottesman_2015&quot;&gt;{{cite encyclopedia |last1=McGue |first1=Matt |last2=Gottesman |first2=Irving I. |editor1-last=Cautin |editor1-first=Robin L. |editor2-last=Lilienfeld |editor2-first=Scott O. |entry=Behavior Genetics |title=The Encyclopedia of Clinical Psychology |publisher=John Wiley &amp; Sons, Inc. |date=2015 |doi=10.1002/9781118625392.wbecp578 |isbn=978-1-118-62539-2 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/9781118625392.wbecp578 |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Komparativna psihologija]] proučava ponašanje i mentalne procese kod različitih životinjskih vrsta, uključujući ljude. U nekim jezicima za ovo područje koristi se i naziv &quot;zoopsihologija&quot;. Poređenjem ljudi s drugim životinjama, kao i međusobnim poređenjem različitih životinjskih vrsta, istraživači nastoje utvrditi koje su psihološke karakteristike zajedničke različitim vrstama, a koje su specifične za pojedine vrste. Na taj način komparativna psihologija nastoji razumjeti kako su se određeni oblici ponašanja i kognitivni procesi razvijali i prilagođavali različitim životnim uslovima.

Komparativna psihologija historijski je usko povezana s [[evolucijska biologija|evolucijskom biologijom]] i teorijom evolucije. Ideja o kontinuitetu između ljudskog i životinjskog uma dobila je snažan poticaj iz rada [[Charles Darwin|Charlesa Darwina]], čija je teorija evolucije otvorila mogućnost sistematskog proučavanja sličnosti i razlika između ljudi i drugih životinja. Rani komparativni psiholozi proučavali su različite oblike [[učenje|učenja]], instinktivno ponašanje, čulne procese i sposobnosti rješavanja problema kod životinja.

Savremena komparativna psihologija obuhvata širok raspon tema, među kojima su [[pamćenje]], komunikacija, socijalno ponašanje, donošenje odluka i [[svijest]]. Istraživanja se provode u laboratorijskim i prirodnim uslovima. 

Nalazi komparativne psihologije doprinose razumijevanju evolucijskog porijekla ljudskog mišljenja i ponašanja. Poređenje različitih vrsta omogućava istraživačima da utvrde koji su psihološki procesi široko rasprostranjeni u životinjskom svijetu, a koji su karakteristični za pojedine vrste. Takva istraživanja također pružaju uvid u adaptivni značaj različitih oblika ponašanja i psiholoških procesa.

=== Kognitivna psihologija ===
{{Glavni|Kognitivna psihologija}}
[[Datoteka:Cognitive Bias Codex-sp.svg|mini|desno|300px|Mapa kognitivnih pristrasnosti]]
&lt;div style=&quot;background:#FDFBF7;border:1px solid #D1CFC7;float:right;width:300px;padding:8px;margin:0 0 8px 15px;font-size:98%;border-radius:4px;clear:right;&quot;&gt;
'''&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;Zelena&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:red&quot;&gt;Crvena&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:blue&quot;&gt;Plava&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;&lt;span style=&quot;color:purple&quot;&gt;Ljubičasta&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:blue&quot;&gt;Plava&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:purple&quot;&gt;Ljubičasta&lt;/span&gt;'''
----
'''&lt;span style=&quot;color:red&quot;&gt;Plava&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;Ljubičasta&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:blue&quot;&gt;Crvena&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;&lt;span style=&quot;color:blue&quot;&gt;Zelena&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:red&quot;&gt;Ljubičasta&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:purple&quot;&gt;Zelena&lt;/span&gt;'''
----
Stroopov efekt je pojava prema kojoj je lakše i brže imenovati boju riječi u prvom nizu nego u drugom.
&lt;/div&gt;

[[Kognitivna psihologija]] je grana psihologije koja proučava mentalne procese uključene u [[percepcija|opažanje]], [[pažnja|pažnju]], [[mišljenje]], [[jezik]], [[pamćenje]], [[učenje]], rješavanje problema, donošenje odluka i druge oblike [[kognicija|kognitivnog]] funkcionisanja. Kognitivni psiholozi nastoje objasniti kako ljudi primaju, odabiru, obrađuju, pohranjuju i koriste informacije, pri čemu se o unutrašnjim mentalnim procesima često zaključuje na osnovu ponašanja i rezultata eksperimentalnih zadataka.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_CP&quot;&gt;{{cite web |title=cognitive psychology |website=APA Dictionary of Psychology |publisher=American Psychological Association |url=https://dictionary.apa.org/cognitive-psychology |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;APA_Brain_Science&quot;&gt;{{cite web |title=Cognitive Psychology Explores Our Mental Processes |website=American Psychological Association |url=https://www.apa.org/education-career/guide/subfields/brain-science |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Kognitivni pristup razvio se naročito tokom 1940-ih i 1950-ih kao reakcija na dominantni [[biheviorizam]], koji je naglašavao proučavanje ponašanja koje se može neposredno opažati.
Za razliku od biheviorističkog usmjerenja, kognitivna psihologija pretpostavlja da se između podražaja i ponašanja odvijaju složeni mentalni procesi koji posreduju u njihovom odnosu. Time su pažnja, percepcija, pamćenje, mišljenje i drugi kognitivni procesi ponovo postali predmeti eksperimentalnog psihološkog istraživanja.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_CP&quot; /&gt;

Razvoj kognitivne psihologije bio je povezan sa širim promjenama u nauci sredinom 20. stoljeća. Razvoj [[lingvistika|lingvistike]], [[računarstvo|računarstva]], [[kibernetika|kibernetike]], [[informacijska teorija|informacijske teorije]] i [[umjetna inteligencija|umjetne inteligencije]] pružio je nove pojmove i modele za proučavanje načina na koji ljudi primaju i obrađuju informacije. Posebno je utjecajan postao [[model obrade informacija]], prema kojem se kognitivni procesi mogu proučavati kao niz međusobno povezanih procesa primanja, obrade, pohranjivanja i korištenja informacija.&lt;ref name=&quot;Xiong_Proctor_2018&quot;&gt;{{cite journal |last1=Xiong |first1=Aiping |last2=Proctor |first2=Robert W. |title=Information Processing: The Language and Analytical Tools for Cognitive Psychology in the Information Age |journal=Frontiers in Psychology |volume=9 |pages=1270 |year=2018 |doi=10.3389/fpsyg.2018.01270 |pmid=30135664 |pmc=6092626 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC6092626/ |doi-access=free |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Ove promjene često se označavaju izrazom [[kognitivna revolucija]]. Iako taj izraz sugeriše nagli prekid s ranijim pristupima, razvoj kognitivne psihologije bio je postepen i uključivao je doprinose različitih disciplina. Psiholog [[George Armitage Miller|George A. Miller]] povezuje razvoj kognitivne revolucije s promjenama u psihologiji, lingvistici, računarstvu i neuronauci tokom 1950-ih. Do 1960-ih kognitivni pristup već je imao čvrsto mjesto u psihologiji, a objavljivanje knjige ''Kognitivna psihologija'' [[Ulric Neisser|Ulrica Neissera]] 1967. predstavljalo je važan korak u oblikovanju kognitivne psihologije kao zasebnog područja.&lt;ref name=&quot;Miller_2003&quot;&gt;{{cite journal |last=Miller |first=George A. |title=The cognitive revolution: a historical perspective |journal=Trends in Cognitive Sciences |volume=7 |issue=3 |pages=141–144 |year=2003 |doi=10.1016/s1364-6613(03)00029-9 |pmid=12639696 |url=https://www.cell.com/trends/cognitive-sciences/abstract/S1364-6613(03)00029-9 |url-access=subscription |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Spielman_et_al_2020_History&quot;&gt;{{cite book |last1=Spielman |first1=Rose M. |last2=Jenkins |first2=William J. |last3=Lovett |first3=Marilyn D. |title=Psychology 2e |chapter=1.2 History of Psychology |publisher=OpenStax |year=2020 |url=https://openstax.org/books/psychology-2e/pages/1-2-history-of-psychology |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Jedan od osnovnih pristupa u kognitivnoj psihologiji jeste proučavanje čovjeka kao sistema koji obrađuje informacije. Istraživači ispituju kako se informacije registruju i odabiru, kako se održavaju u [[radno pamćenje|radnoj memoriji]], kako se pohranjuju i prizivaju iz [[Dugoročno pamćenje|dugoročnog pamćenja]], te kako utječu na zaključivanje, donošenje odluka i ponašanje. Eksperimentalna istraživanja koriste različite postupke, uključujući mjerenje vremena reakcije, tačnosti odgovora, pamćenja, pažnje i drugih indikatora na osnovu kojih se zaključuje o kognitivnim procesima.&lt;ref name=&quot;Galotti_2018&quot;&gt;{{cite book |last=Galotti |first=Kathleen M. |title=Cognitive Psychology In and Out of the Laboratory |edition=6 |publisher=SAGE Publications |year=2018 |isbn=978-1506306179 |url=https://www.sagepub.com/shop/buy-a-book/cognitive-psychology-in-and-out-of-the-laboratory-6-252509 |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Kognitivna psihologija obuhvata širok spektar tema, među kojima su [[percepcija]], pažnja, pamćenje, učenje, jezik, formiranje pojmova, rezonovanje, rješavanje problema, kreativnost, donošenje odluka i [[metakognicija]]. Istraživanja se bave i načinima na koje kognitivni procesi mogu biti ograničeni ili narušeni, kao i međusobnim odnosom [[kognicija|kognitivnih procesa]] i [[emocija]].&lt;ref name=&quot;APA_Brain_Science&quot; /&gt;

Razvoj kognitivne psihologije istovremeno je doveo do snažnijeg povezivanja psihologije s drugim naučnim disciplinama. Iz tog razvoja nastala je [[kognitivna nauka]], interdisciplinarno područje koje povezuje psihologiju s [[neuronauka|neuronaukom]], lingvistikom, filozofijom, računarstvom i drugim disciplinama. Savremena kognitivna psihologija također je blisko povezana s [[kognitivna neuronauka|kognitivnom neuronaukom]], koja koristi metode proučavanja mozga kako bi se ispitala neuronska osnova kognitivnih procesa.&lt;ref name=&quot;APA_Brain_Science&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Xiong_Proctor_2018&quot; /&gt;

Kognitivna psihologija imala je značajan utjecaj i izvan osnovnog psihološkog istraživanja. Njena saznanja primjenjuju se u [[Obrazovanje|obrazovanju]], [[Klinička psihologija|kliničkoj psihologiji]], razvoju tehnologije, dizajnu korisničkih interfejsa, ergonomiji i drugim područjima u kojima je važno razumjeti način na koji ljudi opažaju, uče, pamte i donose odluke.&lt;ref name=&quot;APA_Brain_Science&quot; /&gt;

=== Neuropsihologija i neuronauka ===
[[Datoteka:Lobes_of_the_brain_NL.svg|mini|desno|300px|[[Disocijacija (neuropsihologija)|Disocijacija]] podrazumijeva utvrđivanje neuronske osnove određene moždane funkcije]]
{{Glavni|Neuropsihologija|Neuronauka}}
{{Također pogledajte|Biološka psihologija|Kognitivna neuronauka}}

[[Neuropsihologija]] je grana psihologije koja proučava odnos između funkcija mozga i ponašanja, s posebnim naglaskom na povezanost strukture i funkcionisanja [[Nervni sistem|nervnog sistema]] s [[kognitivna funkcija|kognitivnim procesima]], emocijama i ponašanjem. U okviru neuropsihologije istražuje se uloga pojedinih [[Spisak regija u ljudskom mozgu|područja mozga]] u različitim psihološkim funkcijama, uključujući pamćenje, jezik, pažnju, percepciju, izvršne funkcije i emocionalnu regulaciju. Važan dio neuropsiholoških spoznaja proizašao je iz proučavanja osoba s [[Povreda mozga|oštećenjima mozga]], [[neurodegenerativna bolest|neurodegenerativnim bolestima]] i razvojnim poremećajima. Poređenjem obrazaca kognitivnih i ponašajnih teškoća s mjestom i vrstom oštećenja mozga, neuropsiholozi nastoje utvrditi funkcije pojedinih neuronskih sistema. Ovakav pristup, poznat kao [[Disocijacija (neuropsihologija)|disocijacija]], jedan je od važnih načina zaključivanja o odnosu između moždanih struktura i psiholoških funkcija. 

Neuropsihologija se kao zasebno područje počela oblikovati sredinom 20. stoljeća. Jedna od prvih knjiga u čijem se naslovu pojavila riječ &quot;neuropsihologija&quot; bila je ''[[Organizacija ponašanja|Organizacija ponašanja - Neuropsihološka teorija]]'', koju je 1949. objavio [[Donald O. Hebb]]. Među ranim utjecajnim djelima bila je i knjiga [[Alexander Luria|Aleksandra Lurije]] ''Više kortikalne funkcije čovjeka'' (1962), koja je značajno utjecala na razvoj savremene neuropsihologije. 

Razvoj neuropsihologije u savremenom periodu u velikoj je mjeri povezan s napretkom [[neurooslikavanje|neurooslikavanja]] i drugih metoda proučavanja mozga. U novije vrijeme na ovo područje sve više utječu i, obrada prirodnog jezika, [[vještačka inteligencija]]&lt;ref name=&quot;Wolff_2026&quot;&gt;{{cite journal |last=Wolff |first=Brittany |title=Artificial intelligence and natural language processing in modern clinical neuropsychology: A narrative review |journal=The Clinical Neuropsychologist |volume=40 |issue=3 |pages=728–752 |year=2026 |doi=10.1080/13854046.2025.2547934 |url=https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/13854046.2025.2547934 |doi-access=free |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; i virtuelna stvarnost.&lt;ref name=&quot;Cavallo_2026&quot;&gt;{{cite journal |last1=Cavallo |first1=Nicola Davide |last2=Amitrano |first2=Federica |last3=Coccia |first3=Armando |last4=Miccio |first4=Carlo |last5=Santangelo |first5=Gabriella |last6=Marcuccio |first6=Laura |last7=D'Addio |first7=Giovanni |last8=Moretta |first8=Pasquale |title=Immersive Virtual Reality in Neuropsychological Assessment of Acquired Brain Injury: a Systematic Review and Meta-Analysis |journal=Neuropsychology Review |date=17. 4. 2026 |doi=10.1007/s11065-026-09693-x |url=https://link.springer.com/article/10.1007/s11065-026-09693-x |doi-access=free |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Poseban naglasak stavlja se na ekološku valjanost neuropsiholoških procjena, primjenu digitalnih biomarkera te individualizaciju kliničke [[neuropsihološka procjena|neuropsihološke procjene]] i [[rehabilitacija (neuropsihologija)|rehabilitacije]].&lt;ref name=&quot;Lundervold_2025&quot;&gt;{{cite journal |last=Lundervold |first=Astri J. Johansen |title=Precision neuropsychology in the area of AI |journal=Frontiers in Psychology |volume=16 |pages=1537368 |date=14. 5. 2025 |doi=10.3389/fpsyg.2025.1537368 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC12118123/ |doi-access=free |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Neuropsihologija je usko povezana s [[Neuronauka|neuronaukom]] i [[biološka psihologija|biološkom psihologijom]]. Dok neuronauka obuhvata šire proučavanje nervnog sistema i njegovih funkcija, biološka psihologija proučava biološke osnove psiholoških procesa i ponašanja. Neuropsihologija se nalazi na njihovom raskršću, povezujući spoznaje o funkcionisanju mozga i nervnog sistema s proučavanjem kognitivnih procesa, emocija i ponašanja.

== Etika i etički principi ==

Etički principi i pravila u domenu psihologije mijenjali su se tokom vremena. Neka poznata istraživanja iz prošlosti danas se smatraju neetičkim i suprotnim važećim kodeksima (npr. Kanadski kodeks ponašanja za istraživanja koja uključuju ljude i Belmontov izvještaj). [[Američko psihološko udruženje]] (APA) razvilo je skup etičkih principa i kodeks ponašanja za ovu profesiju.&lt;ref name=&quot;APA2016&quot;&gt;{{cite web |author=American Psychological Association |year=2016 |title=Ethical principles of psychologists and code of conduct |url=https://www.apa.org/ethics/code |accessdate=13. 2. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

Savremeni standardi uključuju informisani i dobrovoljni pristanak. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], uspostavljen je Nürnberški kodeks zbog zloupotreba ispitanika koji učestvuju u eksperimentu od strane [[Nacizam|nacista]]. Nakon toga je većina zemalja (i naučnih časopisa) usvojila Helsinšku deklaraciju. U SAD-u su Nacionalni instituti za zdravlje (NIH) 1966. osnovali Institucionalni odbor za reviziju (''Institutional Review Board''), a 1974. je usvojen Nacionalni zakon o istraživanju. Ove mjere su potaknule istraživače da obavezno dobiju informisani pristanak od učesnika. Do uspostavljanja ovih pravila doveo je određeni broj etički upitnih istraživanja, među kojima su radioizotopske studije u školi Fernald (MIT–Harvard), tragedija s talidomidom, istraživanje hepatitisa u Willowbrooku, Milgramova istraživanja o poslušnosti autoritetu i Stanfordski zatvorski eksperiment.

=== Etika u radu s ljudima ===

Kodeks etike [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]] nastao je 1951. pod nazivom &quot;Etički standardi psihologa&quot;. Ovaj kodeks je usmjeravao donošenje zakona o licenciranju u većini američkih saveznih država. Tokom decenija više puta je mijenjan i sadrži i opće principe i obavezujuće etičke standarde.

Etički principi psihologa i kodeks ponašanja APA sastoje se od pet općih principa, koji imaju zadatak da usmjere psihologe ka višem nivou etičke prakse u situacijama kada se ne primjenjuje određeni standard. Ti principi su:

* ''A. Dobrobit i neškodljivost'' – Psiholozi moraju djelovati u korist onih s kojima rade i „ne nanositi štetu“.
* ''B. Vjernost i odgovornost'' – Svijest o povjerenju javnosti u profesiju i pridržavanje etičkih standarda.
* ''C. Integritet'' – Promovisanje iskrenosti i tačnosti, uz izbjegavanje obmana i prevara.
* ''D. Pravednost'' – Razumijevanje da psihologija mora biti na dobrobit svima.
* ''E. Poštivanje prava i dostojanstva ljudi'' – Zaštita prava osoba u radu s psiholozima, uključujući povjerljivost, privatnost i autonomiju.

APA je 2010. dodatno revidirala kodeks kako bi spriječila njegovu upotrebu za opravdavanje kršenja [[Ljudska prava|ljudskih prava]], što je bio odgovor na učešće članova APA u ispitivanjima tokom administracije predsjednika SAD-a [[George W. Bush|Georgea W. Busha]].&lt;ref name=&quot;APA2010&quot;&gt;{{cite web |title=American Psychological Association amends ethics code |url=https://www.apa.org/news/press/releases/2010/02/ethics-code |publisher=APA.org |accessdate=13. 2. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

Kanadsko psihološko udruženje (CPA) i [[Evropski savez psiholoških udruženja]] (EFPA) koriste slične modele zasnovane na principima dostojanstva, odgovornosti i integriteta.&lt;ref name=&quot;CPA2017&quot;&gt;{{cite web |title=Canadian Code of Ethics for Psychologists |url=https://cpa.ca/docs/File/Ethics/CPA_Code_2017_4thEd.pdf |year=2017 |accessdate=13. 2. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;EFPA2015&quot;&gt;{{cite web |title=Model Code of Ethics |url=http://www.efpa.eu |publisher=European Federation of Psychologists' Associations |year=2015 |accessdate=13. 2. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

Među etičkim pitanjima koja se smatraju naročito značajnim su obaveza rada isključivo u okviru vlastite stručnosti, čuvanje povjerljivosti podataka o pacijentima i izbjegavanje seksualnih odnosa s njima. Neke od najčešćih pritužbi protiv [[Klinička psihologija|kliničkih psihologa]] odnose se na seksualno neprimjereno ponašanje&lt;ref name=&quot;Jones_2003_Ethical_Issues&quot;&gt;{{cite book |last=Jones |first=Stanley E. |chapter=Ethical Issues in Clinical Psychology |editor-last=Stricker |editor-first=George |editor2-last=Widiger |editor2-first=Thomas A. |editor3-last=Weiner |editor3-first=Irving B. |title=Handbook of Psychology, Volume 8: Clinical Psychology |publisher=John Wiley &amp; Sons, Inc. |location=Hoboken, NJ |year=2003 |volume=8 |pages=509–532 |isbn=978-0-471-39263-7 |doi=10.1002/0471264385.wei0821 |chapter-url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/0471264385.wei0821 |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; i povrede povjerljivosti ili privatnosti.

=== Etika u radu sa životinjama ===

Istraživanja na [[Životinje|životinjama]], također, regulišu univerzitetski etički odbori. Etičke smjernice navode da je upotreba životinja u naučne svrhe prihvatljiva samo kada je šteta nanesena životinjama manja od koristi koje proizlaze iz istraživanja.&lt;ref name=&quot;Sherwin_2003&quot;&gt;{{cite journal |last=Sherwin |first=Chris M. |last2=Christiansen |first2=Stine B. |last3=Duncan |first3=Ian J. |last4=Erhard |first4=Hans W. |last5=Lay |first5=Don C. |last6=Mench |first6=Joy A. |last7=O’Connor |first7=Cheryl E. |last8=Petherick |first8=J. Carol |title=Guidelines for the ethical use of animals in applied ethology studies |journal=Applied Animal Behaviour Science |volume=81 |issue=3 |pages=291–305 |year=2003 |doi=10.1016/S0168-1591(02)00288-5 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0168159102002885 |url-access=subscription |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Emocije]]
* [[Geštalt psihologija]]
* [[Pamćenje]]
* [[Psihoterapija]]
* [[Učenje]]
* [[Zaboravljanje]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==

* {{cite book|last1=Badcock|first1=Christopher R.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=340–344|chapter=Nature-Nurture Controversy, History of|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.03136-6}}
* {{cite book|last1=Cascio|first1=Wayne F.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=879–884|chapter=Industrial–Organizational Psychology: Science and Practice|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.22007-2}}
* {{cite book|last1=Chryssochoou|first1=Xenia|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=532–537|chapter=Social Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.24095-6}}
* {{cite book|last1=Deakin|first1=Nicholas|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=31–36|chapter=Philosophy, Psychiatry, and Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.27049-9}}
* {{cite book|last1=Demetriou|first1=Andreas|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=313–322|chapter=Intelligence in Cultural, Social and Educational Context|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.92147-0}}
* {{cite book|last1=Gelso|first1=Charles J.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=69–72|chapter=Counseling Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.21073-8}}
* {{cite book|last1=Henley|first1=Tracy B.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=406–411|chapter=Psychology, History of (Early Period)|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.03235-9}}
* {{cite book|last1=Knowland|first1=Victoria C.P.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|last2=Purser|first2=Harry|last3=Thomas|first3=Michael S.C.|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=354–360|chapter=Cross-Sectional Methodologies in Developmental Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.23235-2}}
* {{cite book|last1=Louw|first1=Dap|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=351–356|chapter=Forensic Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.21074-X}}
* {{cite book|last1=McWilliams|first1=Spencer A.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=412–417|chapter=Psychology, History of (Twentieth Century)|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.03046-4}}
* {{cite book|last1=Pe-Pua|first1=Rogelia|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=788–794|chapter=Indigenous Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.24067-1}}
* {{cite book|last1=Peterson|first1=Roger L.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|last2=Peterson|first2=Donald R.|last3=Abrams|first3=Jules C.|last4=Stricker|first4=George|last5=Ducheny|first5=Kelly|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=517–523|chapter=Training in Clinical Psychology in the United States: Practitioner Model|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.21086-6}}
* {{cite book|last1=Poortinga|first1=Ype H.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=311–317|chapter=Cross-Cultural Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.24011-7}}
* {{cite book|last1=Spinath|first1=Frank M.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|last2=Spinath|first2=Birgit|last3=Borkenau|first3=Peter|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=320–325|chapter=Developmental Behavioral Genetics and Education|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.92009-9}}
* {{cite book|last1=Smith|first1=Edward E.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=103–109|chapter=Cognitive Psychology: History|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.03028-2}}
* {{cite book|last1=Staerklé|first1=Christian|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=427–433|chapter=Political Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.24079-8}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Psychology}}
* [http://www.perfectionnement.info/fr/agenda.php?i_pays=0&amp;i_date=0&amp;keywords=congr International PSY Congresses] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051015201117/http://www.perfectionnement.info/fr/agenda.php?i_pays=0&amp;i_date=0&amp;keywords=congr |date=15. 10. 2005 }}
* [http://free-zd.t-com.hr/psih Psihologija, linkovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051216170940/http://free-zd.t-com.hr/psih/ |date=16. 12. 2005 }}
* [http://www.iltuobenessere.com/ansia/Default.htm Ansia] University of Milan Psychology Research

{{Psihologija}}
{{Društvene nauke}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Psihologija| ]]
[[Kategorija:Društvene nauke]]
[[Kategorija:Nauke o ponašanju]]</text>
      <sha1>jeyblod3zkczyc7h77mqez7ffp8w8wk</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3921226</id>
      <parentid>3921225</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T22:54:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Rad na članku</comment>
      <origin>3921226</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="122870" sha1="rjo936tj709qjblle9vrsx0jeddvy2v" xml:space="preserve">{{Psihologija bočna traka}}
'''Psihologija''' je nauka koja se bavi proučavanjem psihičkih procesa i [[Ponašanje|ponašanja]].&lt;ref name=&quot;OED&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.oed.com |title=psychology |publisher=Oxford English Dictionary. Oxford University Press |accessdate=13. 2. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Fernald&quot;&gt;{{cite book |last=Fernald |first=Dodge |title=Psychology: Six Perspectives |url=https://archive.org/details/psychologysixper0000fern |publisher=SAGE Publications |year=2008 |isbn=978-1-4129-3867-9 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Njen predmet istraživanja obuhvata ponašanje ljudi i životinja, svjesne i nesvjesne fenomene, te mentalne procese kao što su misli, osjećanja i motivi.

Psihologija je nauka širokog opsega koja objedinjuje principe [[Prirodne nauke|prirodnih]] i [[Društvene nauke|društvenih nauka]]. Kao [[Prirodne nauke|prirodna nauka]], ona se manifestuje kroz oblasti poput biološke psihologije, gdje istraživači teže razumijevanju emergentnih svojstava mozga povezujući disciplinu sa neuronaukom. S druge strane, psihologija djeluje kao [[Društvene nauke|društvena nauka]] kada se fokusira na analizu i razumijevanje složenih obrazaca ponašanja pojedinaca i društvenih grupa.&lt;ref name=&quot;Hockenbury&quot;&gt;{{cite book |last1=Hockenbury |first1=D. |last2=Hockenbury |first2=S. |title=Psychology |url=https://archive.org/details/psychology05edhock |publisher=Worth Publishers |year=2010 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;APA&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.apa.org |title=Frequently asked questions about APA |publisher=American Psychological Association |accessdate=13. 2. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

== Etimologija i definicije ==

Riječ ''psihologija'' potječe od grčke riječi ''psyche'' (grč. ψυχή), što znači duh ili duša. Drugi dio riječi, ''-logija'', potječe od sufiksa ''-λογία'' (-logia), što označava nauku, izučavanje ili istraživanje.&lt;ref name=&quot;Etymonline&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.etymonline.com/word/psychology |title=Psychology |publisher=Online Etymology Dictionary |accessdate=15. 2. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Riječ psihologija prvi put se pojavljuje u doba renesanse.&lt;ref name=&quot;dIsa&quot;&gt;{{cite journal |last1=d’Isa |first1=R. |last2=Abramson |first2=C. I. |year=2023 |title=The origin of the phrase comparative psychology: An historical overview |journal=Frontiers in Psychology |volume=14 |pages=1174115 |doi=10.3389/fpsyg.2023.1174115 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; U svom latinskom obliku, ''psychiologia'', prvi ju je upotrijebio hrvatski humanista i latinista Marko Marulić u svojoj knjizi ''Psichiologia de ratione animae humanae'' (Psihologija, o prirodi ljudske duše) u periodu između 1510. i 1520.&lt;ref name=&quot;dIsa&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Krstic1964&quot;&gt;{{cite journal |last=Krstić |first=K. |year=1964 |title=Marko Marulic – The author of the term &quot;psychology&quot; |journal=Acta Instituti Psychologici Universitatis Zagrabiensis |volume=36 |pages=7–13 |url=https://psychclassics.yorku.ca/Krstic/marulic.htm |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Najraniji poznati spomen riječi ''psychology'' u engleskom jeziku potječe iz 1694., kada ju je Steven Blankaart naveo u djelu ''The Physical Dictionary''. U tom rječniku se navodi da se &quot;anatomija bavi tijelom, a psihologija dušom.&quot;&lt;ref name=&quot;Colman2009&quot;&gt;{{cite book |last=Colman |first=A. M. |year=2009 |title=A dictionary of psychology |url=https://archive.org/details/dictionaryofpsyc0000colm_s3f2 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-953406-7 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

Slovo Ψ (psi), prvo slovo grčke riječi ''psyche'' iz koje je izveden termin psihologija, općenito se povezuje sa psihologijom kao naukom i koristi se kao njen simbol.

Godine 1890, [[William James]] definisao je psihologiju kao &quot;nauku o mentalnom životu, kako u pogledu njegovih pojava, tako i u pogledu njihovih uslova.&quot;&lt;ref name=&quot;James1983&quot;&gt;{{cite book |last=James |first=W. |year=1983 |title=The principles of psychology |publisher=Harvard University Press |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Ova definicija bila je široko prihvaćena tokom više decenija. Međutim, njeno značenje je osporavano, naročito od strane Johna B. Watsona, koji je 1913. iznio stavove metodološkog biheviorizma, posmatrajući psihologiju kao isključivo objektivnu eksperimentalnu granu prirodne nauke, čiji je teorijski cilj &quot;predviđanje i kontrola ponašanja.&quot;&lt;ref name=&quot;Watson1913&quot;&gt;{{cite journal |last=Watson |first=J. B. |year=1913 |title=Psychology as the behaviorist views it |url=https://archive.org/details/sim_psychological-review_1913-03_20_2/page/158 |journal=Psychological Review |volume=20 |issue=2 |pages=158–177 |doi=10.1037/h0074428 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Od trenutka kada je James definisao pojam &quot;psihologija&quot;, ovaj termin se sve snažnije povezuje s naučnim eksperimentisanjem.&lt;ref name=&quot;Watson1913&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Davis2004&quot;&gt;{{cite book |last=Davis |first=D. R. |year=2004 |chapter=Psychology |editor-last=Gregory |editor-first=R. L. |title=The Oxford companion to the mind |url=https://archive.org/details/oxfordcompaniont0000unse_b9g3 |edition=2. |pages=[https://archive.org/details/oxfordcompaniont0000unse_b9g3/page/762 763]–764 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-866224-2 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Pod pojmom narodna psihologija (eng. ''folk psychology'') podrazumijeva se razumijevanje mentalnih stanja i ponašanja ljudi kakvo imaju obični ljudi, za razliku od stručnog razumijevanja kojeg imaju profesionalni psiholozi.&lt;ref name=&quot;Hutto2007&quot;&gt;{{cite book |editor1-last=Hutto |editor1-first=D. D. |editor2-last=Ratcliffe |editor2-first=M. |year=2007 |title=Folk psychology re-assessed |url=https://archive.org/details/isbn_9781402055577 |publisher=Springer |isbn=978-1-4020-5557-7 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
{{Glavni|Historija psihologije}}
Razvoj psihološke misli može se pratiti još od najstarijih civilizacija, u kojima su pitanja o prirodi ljudskog uma i ponašanja bila predmet filozofskih i medicinskih razmatranja. Drevne civilizacije [[Egipat|Egipta]], [[Grčka|Grčke]], [[Kina|Kine]], [[Indija|Indije]] i [[Perzija|Perzije]] razvijale su rane koncepte o psihološkim fenomenima i odnosu između tijela i uma. U starom Egiptu, medicinski tekstovi poput [[Ebersov papirus|Ebersovog papirusa]] svjedoče o prepoznavanju stanja koja se danas povezuju s [[Depresija (raspoloženje)|depresijom]] i poremećajima mišljenja.&lt;ref name=&quot;Okasha_Egypt_2005&quot;&gt;{{cite journal |last=Okasha |first=Ahmed |date=2005 |title=Mental Health in Egypt |journal=The Israel Journal of Psychiatry and Related Sciences |volume=42 |issue=2 |pages=116–125 |pmid=16342608 |url=https://www.researchgate.net/publication/7426670_Mental_health_in_Egypt |access-date=23. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ovi zapisi predstavljaju jedan od najranijih pokušaja da se [[mentalni poremećaj]]i objasne u okviru medicinskog pristupa. Značajniji teorijski razvoj bilježi se u [[Antička Grčka|antičkoj Grčkoj]], gdje su filozofi poput [[Tales|Talesa iz Mileta]], [[Platon]]a i [[Aristotel]]a (posebno u djelu ''De Anima'') razmatrali funkcionisanje ljudskog uma.&lt;ref name=&quot;Green_Groff_2003&quot;&gt;{{cite book |last1=Green |first1=Christopher D. |last2=Groff |first2=Philip R. |date=2003 |title=Early psychological thought: Ancient accounts of mind and soul |url=https://archive.org/details/earlypsychologic0000gree |location=Westport, Connecticut |publisher=Praeger |isbn=978-0275979201 |access-date=23. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Važan pomak u razumijevanju [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]] načinio je grčki ljekar [[Hipokrat]], koji je u 4. vijeku p. n. e. zastupao stav da mentalni poremećaji imaju fizičke uzroke, čime se udaljio od dotadašnjih nadnaravnih objašnjenja.&lt;ref name=&quot;Brink_Psychology_2008&quot;&gt;{{cite book |last=Brink |first=T. L. |date=2008 |title=Psychology: A Student Friendly Approach |url=http://www.saylor.org/site/wp-content/uploads/2012/06/TLBrink_PSYCH01.pdf |pages=9 |publisher=Saylor Academy |access-date=23. 4. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120724142236/http://www.saylor.org/site/wp-content/uploads/2012/06/TLBrink_PSYCH01.pdf |archive-date=24. 7. 2012 |url-status=live |language=en}}&lt;/ref&gt; U pogledu lokalizacije mentalnih funkcija, među antičkim misliocima nisu postojali jedinstveni stavovi. Oko 387. p. n. e., Platon je iznio mišljenje da se mentalni procesi odvijaju u [[mozak|mozgu]], dok je Aristotel oko 335. p. n. e. zastupao mišljenje da je [[srce]] središte mentalnih funkcija.&lt;ref name=&quot;MNT_Psychology_2018&quot;&gt;{{cite web |last=Brazier |first=Yvette |date=2018 |title=Psychology: Definitions, branches, history, and how to become one |url=https://www.medicalnewstoday.com/articles/154874 |website=Medical News Today |access-date=23. 4. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210320030424/https://www.medicalnewstoday.com/articles/154874 |archive-date=20. 3. 2021 |url-status=live |language=en}}&lt;/ref&gt;

U Kini su temelji psihološke misli razvijeni u okviru filozofskih učenja drevnih mislioca poput [[Laozi]]ja i [[Konfucije|Konfucija]], kao i pod utjecajem [[Budizam|budizma]].&lt;ref name=&quot;FinancialExpress_Taoism_2018&quot;&gt;{{cite web |last=Redakcija |date=2018 |title=Natural harmony in Taoism — a cornerstone of Chinese society |url=https://thefinancialexpress.com.bd/views/views/natural-harmony-in-taoism-a-cornerstone-of-chinese-society-1516031957 |website=The Financial Express |access-date=23. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ova tradicija oslanjala se na [[Introspekcija|introspekciju]], [[opažanje]] i različite tehnike usmjeravanja [[mišljenje|mišljenja]] i [[Ponašanje|ponašanja]], pri čemu se svijet posmatrao kao jedinstvo fizičkog i mentalnog aspekta i njihove međusobne povezanosti.&lt;ref name=&quot;Shi_China_Psychology_2019&quot;&gt;{{cite book |last=Shi |first=Y. |editor-last=Bringmann |editor-first=Wolfgang G. |date=2019 |title=The dawn of psychology in China |book-title=A Pictorial History of Psychology |url=https://archive.org/details/pictorialhistory0000unse_y5p4 |pages=22–27 |publisher=Quintessence Publishing Co. Ltd. |access-date=23. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Kineska filozofija posebno je naglašavala potrebu ″pročišćavanja uma″ radi razvoja [[moral|moralnih vrlina]] i unutrašnje snage. Jedan od najznačajnijih medicinsko-filozofskih tekstova, ''[[Huangdi Neijing]]'' (''Klasik interne medicine Žutog cara''), identifikuje mozak kao središte [[mudrost]]i i osjeta, razvija teorije ličnosti zasnovane na ravnoteži principa [[yin i yang]], te mentalne poremećaje objašnjava kroz fiziološke i društvene neravnoteže. Dalji razvoj proučavanja mozga i mentalnih funkcija u kineskoj tradiciji intenziviran je tokom [[Dinastija Qing|dinastije Qing]], posebno kroz radove učenjaka pod utjecajem zapadne nauke, kao što su Fang Yizhi (1611–1671), Liu Zhi (1660–1730) i Wang Qingren (1768–1831). Wang Qingren je naglašavao ulogu mozga kao središta nervnog sistema, povezao mentalne poremećaje s bolestima mozga, istraživao uzroke snova i [[Nesanica|nesanice]], te razvio ranu teoriju funkcionalne lateralizacije [[Moždana hemisfera|moždanih hemisfera]].&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Baker |editor-first=David B. |date=2012 |title=The Oxford Handbook of the History of Psychology |url=https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9780199710652_A23608123/preview-9780199710652_A23608123.pdf |publisher=Oxford University Press |location=New York |isbn=978-0195366556 |access-date=23. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Pod utjecajem [[Hinduizam|hinduizma]], [[indijska filozofija]] razvila je složena razmatranja o prirodi i vrstama svijesti. U tekstovima poput ''[[Upanišade|Upanišada]]'' i drugih [[Vedski period|vedskih]] spisa, koji čine osnov hinduističke tradicije, posebno se ističe razlikovanje između prolaznog, svakodnevnog aspekta ličnosti i [[atman]]a (trajnog, nepromjenjivog sebstva). Različite hinduističke filozofske škole, kao i [[budizam]], preispitivale su ovakvo shvatanje sebstva, ali su pritom naglašavale značaj postizanja viših stanja svijesti i samospoznaje. U tom kontekstu, [[joga]] obuhvata skup praksi i tehnika usmjerenih ka razvoju svijesti, samodiscipline i unutrašnje ravnoteže. Utjecaj ovih ideja proširio se i izvan indijskog kulturnog prostora. Tako je [[teozofija]], religijsko-filozofski pokret koji je utemeljila [[Helena Blavatsky]], bila inspirisana indijskim učenjima tokom njenog boravka u [[Britanska Indija|Britanskoj Indiji]].&lt;ref name=&quot;Paranjpe_India_2006&quot;&gt;{{cite book |last=Paranjpe |first=Anand C. |editor-last=Brock |editor-first=Adrian C. |date=2006 |title=From Tradition through Colonialism to Globalization: Reflections on the History of Psychology in India |book-title=Internationalizing the History of Psychology |url=https://www.cambridge.org/core/books/internationalizing-the-history-of-psychology/D695536F2C86208B1C8819A293E5D48B |publisher=Cambridge University Press |access-date=23. 4. 2026 |isbn=978-0521835992 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Raju_Indian_Thought_1985&quot;&gt;{{cite book |last=Raju |first=P. T. |date=1985 |title=Structural Depths of Indian Thought |url=https://archive.org/details/structuraldepths0000raju |publisher=State University of New York Press |location=Albany |pages=35–36 |isbn=978-0887061394 |access-date=23. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Psihologija je bila predmet interesovanja mislioca [[Prosvjetiteljstvo]] u [[Evropa|Evropi]]. U [[Njemačka|Njemačkoj]] je [[Gottfried Wilhelm Leibniz]] (1646–1716) razvio filozofsko shvatanje prema kojem se mentalni procesi odvijaju kontinuirano, bez naglih prekida između različitih stanja svijesti. Oslanjajući se na svoje radove iz [[Matematika|matematike]], posebno na razvoj diferencijalnog i integralnog računa, Leibniz je smatrao da se promjene u svijesti dešavaju postepeno, u vidu neprekidnog niza manjih promjena. U tom okviru uveo je pojam ″malih percepcija″ ([[Latinski jezik|lat.]] ''petites perceptions''), kojim je označio nesvjesne ili jedva primjetne mentalne procese koji, iako pojedinačno nisu dostupni svijesti, zajedno utječu na svjesno iskustvo. Prema njegovom shvatanju, razlika između svjesnih i nesvjesnih sadržaja nije kvalitativna (nije riječ o potpuno različitim vrstama pojava), već kvantitativna (zasniva se na intenzitetu i jasnoći percepcije).&lt;ref name=&quot;Hatfield_1990&quot;&gt;{{cite book |last=Hatfield |first=Gary |date=1990 |title=The Natural and the Normative: Theories of Spatial Perception from Kant to Helmholtz |url=https://archive.org/details/naturalnormative0000hatf |publisher=MIT Press |location=Cambridge, MA |isbn=978-0262081863 |access-date=23. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Leibniz_1989&quot;&gt;{{cite book |last=Leibniz |first=Gottfried Wilhelm |editor-last1=Ariew |editor-first1=Roger |editor-last2=Garber |editor-first2=Daniel |date=1989 |title=Philosophical Essays |url=https://archive.org/details/philosophicaless0000leib |publisher=Hackett Publishing |location=Indianapolis |isbn=978-0872200623 |access-date=23. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Christian Wolff]] je psihologiju nastojao utemeljiti kao posebnu nauku. U djelima ''Psychologia Empirica'' (1732) i ''Psychologia Rationalis'' (1734) sistematski je razradio empirijski i racionalni pristup proučavanju psihičkih pojava.&lt;ref name=&quot;Hatfield_1990&quot; /&gt; [[Immanuel Kant]] je psihologiju posmatrao u okviru [[antropologija|antropologije]], ali je bio skeptičan prema mogućnosti njenog razvoja kao eksperimentalne nauke. Smatrao je da se unutrašnja iskustva ne mogu proučavati na način analogan prirodnim naukama poput hemije, jer se sadržaji svijesti ne mogu izdvojiti, kontrolisati i ponovo kombinovati po volji istraživača. Također je isticao da sam čin posmatranja mijenja stanje posmatranog mentalnog procesa, čime se otežava njegovo objektivno ispitivanje.&lt;ref name=&quot;Hatfield_1990&quot; /&gt;

Krajem 18. stoljeća, Ferdinand Ueberwasser (1752–1812) uveo je naziv ''empirijska psihologija'' u akademski kontekst, te je 1783. na Univerzitetu u Münsteru nosio titulu profesora empirijske psihologije i [[Logika|logike]]. Njegova predavanja predstavljaju jedan od ranih pokušaja institucionalizacije psihologije kao nauke. Međutim, dalji razvoj ovih inicijativa bio je prekinut uslijed političkih i društvenih previranja izazvanih [[Napoleonski ratovi|napoleonskim ratovima]].&lt;ref name=&quot;Schwarz_Pfister_2016&quot;&gt;{{cite journal |last1=Schwarz |first1=Katharina A. |last2=Pfister |first2=Roland |date=2016 |title=Scientific psychology in the 18th century: A historical rediscovery |journal=Perspectives on Psychological Science |volume=11 |issue=3 |pages=399–407 |doi=10.1177/1745691616635601 |url=https://www.academia.edu/96197097/Scientific_Psychology_in_the_18th_Century_A_Historical_Rediscovery |access-date=23. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nakon tog perioda, vlasti u [[Pruska|Pruskoj]] su reformisale obrazovni sistem, pa je psihologija 1825. uvedena kao obavezan predmet, čemu su podršku dali filozofi [[Georg Wilhelm Friedrich Hegel]] i [[Johann Friedrich Herbart]]. Iako je time dobila svoje mjesto u obrazovanju, psihologija se u to vrijeme još uvijek nije razvila kao eksperimentalna nauka.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; U [[Engleska|Engleskoj]] su rana razmišljanja o psihologiji bila povezana s teorijom [[Fenologija|frenologije]], koja je pokušavala objasniti osobine ličnosti na osnovu oblika [[Lobanja|lobanje]]. Istovremeno, interes za psihološka pitanja bio je povezan s društvenim problemima, poput [[Alkoholizam|alkoholizma]], [[Nasilje|nasilja]] i uslova u ustanovama za osobe s psihičkim poteškoćama.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;

=== Počeci eksperimentalne psihologije ===

[[Datoteka:James McKeen Cattell.jpg|mini|desno|300px|[[James McKeen Cattell]], prvi profesor psihologije u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]]]]
[[Datoteka:Wundt-research-group.jpg|mini|desno|300px|[[Wilhelm Wundt]] (sjedi), njemački psiholog, sa saradnicima u svom psihološkom laboratoriju, prvom takve vrste, oko 1880.]]
[[Datoteka:One of Pavlov's dogs.jpg|mini|desno|300px|Jedan od pasa korištenih u eksperimentu ruskog psihologa [[Ivan Pavlov|Ivana Pavlova]] sa hirurški ugrađenom kanilom za mjerenje salivacije, prepariran u Muzeju Pavlova u [[Rjazan]]u u Rusiji]]

Filozof [[John Stuart Mill]] smatrao je da ljudski um može biti predmet naučnog istraživanja, iako je takva nauka u određenoj mjeri neprecizna.&lt;ref name=&quot;Henley_2018_History_Psychology&quot;&gt;{{cite book |last=Henley |first=Tracy |title=Hergenhahn's An Introduction to the History of Psychology |edition=8 |publisher=Cengage Learning |year=2018 |isbn=978-1-337-67125-5 |url=https://books.google.ba/books?id=0g9EDwAAQBAJ |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Mill je predložio koncept &quot;mentalne [[hemija|hemije]]&quot;, prema kojem se jednostavne misli mogu povezivati i tako stvarati složenije ideje. [[Gustav Fechner]] počeo je 1830-ih u [[Leipzig]]u provoditi istraživanja iz oblasti [[psihofizika|psihofizike]]. Formulisao je načelo prema kojem se čovjekova percepcija podražaja mijenja [[logaritam|logaritamski]] u odnosu na njegov intenzitet.&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot;&gt;{{cite book |last=Leahey |first=Thomas Hardy |title=A History of Modern Psychology |edition=3 |publisher=Prentice Hall |year=2001 |isbn=978-0-13-017573-1 |url=https://books.google.ba/books/about/A_History_of_Modern_Psychology.html?id=7ntWAAAAYAAJ |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; To načelo postalo je poznato kao [[Weber-Fechnerov zakon]]. Fechnerovo djelo ''Elementi psihofizike'' iz 1860. osporilo je Kantovo negativno stajalište o mogućnosti kvantitativnog istraživanja uma.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Fechner_1860_Psychophysik_Vol1&quot;&gt;{{cite book |last=Fechner |first=Gustav Theodor |title=Elemente der Psychophysik |volume=1 |publisher=Breitkopf und Härtel |year=1860 |url=https://books.google.ba/books?id=C1cOAAAAQAAJ&amp;printsec=frontcover |access-date=11. 8. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt; Fechner je pokazao da se &quot;mentalnim procesima mogu pridružiti brojčane vrijednosti, ali i da se one mogu mjeriti eksperimentalnim metodama&quot;.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;

U [[Heidelberg]]u je [[Hermann von Helmholtz]] provodio srodna istraživanja čulne percepcije i obučavao [[Fiziologija|fiziologa]] [[Wilhelm Wundt|Wilhelma Wundta]]. Wundt je potom prešao na [[Univerzitet u Leipzigu]], gdje je osnovao psihološki laboratorij koji je označio početak [[Eksperimentalna psihologija|eksperimentalne psihologije]] kao zasebne naučne discipline. Wundt je nastojao razložiti mentalne procese na njihove najosnovnije sastavne dijelove, djelimično pod utjecajem analogije s tadašnjim napretkom u hemiji i njenim uspješnim proučavanjem elemenata i strukture materije.&lt;ref name=&quot;SEP_Wundt&quot;&gt;{{cite encyclopedia |last=Kim |first=Alan |title=Wilhelm Maximilian Wundt |encyclopedia=Stanford Encyclopedia of Philosophy |editor-last=Zalta |editor-first=Edward N. |editor2-last=Nodelman |editor2-first=Uri |publisher=Metaphysics Research Lab, Stanford University |year=2022 |url=https://plato.stanford.edu/entries/wilhelm-wundt/ |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Paul Flechsig]] i [[Emil Kraepelin]] ubrzo su u Leipzigu osnovali još jedan utjecajan laboratorij, usmjeren na eksperimentalnu [[psihijatrija|psihijatriju]].&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;

[[James McKeen Cattell]], profesor psihologije na [[Univerzitet u Pennsylvaniji|Univerzitetu u Pennsylvaniji]] i [[Univerzitet Columbia|Univerzitetu Columbia]] te suosnivač časopisa ''[[Psychological Review]]'', bio je prvi profesor psihologije u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]].&lt;ref name=&quot;NHPRC_Cattell_Letters&quot;&gt;{{cite web |author=National Historical Publications and Records Commission |title=An Education in Psychology: James McKeen Cattell’s Journal and Letters from Germany and England, 1880–1888 |website=National Archives and Records Administration (NARA) |publisher=U.S. National Archives |year=2026 |url=https://www.archives.gov/nhprc/projects/catalog/james-mckeen-cattell |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Njemački psiholog [[Hermann Ebbinghaus]], istraživač na [[Univerzitet u Berlinu|Univerzitetu u Berlinu]], bio je jedan od značajnih istraživača psihologije 19. stoljeća. Bio je pionir eksperimentalnog proučavanja [[Pamćenje|pamćenja]] i razvio je kvantitativne modele [[Učenje|učenja]] i [[Zaboravljanje|zaboravljanja]].&lt;ref name=&quot;Wozniak_1999_Ebbinghaus&quot;&gt;{{cite web |last=Wozniak |first=Robert H. |title=Classics in the History of Psychology -- Ebbinghaus (1885/1913) by R. H. Wozniak |website=Classics in the History of Psychology |publisher=York University |year=1999 |editor-last=Green |editor-first=Christopher D. |url=https://psychclassics.yorku.ca/Ebbinghaus/wozniak.htm |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Početkom 20. stoljeća [[Wolfgang Köhler]], [[Max Wertheimer]] i [[Kurt Koffka]] bili su među osnivačima škole [[Geštalt psihologija|geštalt psihologije]]. Ovaj pristup zasniva se na shvatanju da ljudi pojave doživljavaju kao organizovane cjeline. Za razliku od [[redukcionizam|redukcionističkog]] pristupa, koji [[Misao|misli]] i [[ponašanje]] nastoji svesti na manje sastavne elemente, predstavnici geštalt psihologije naglašavali su da je iskustvo kao cjelina od posebnog značaja te da cjelina predstavlja više od prostog zbira svojih dijelova.&lt;ref name=&quot;Koffka_1935_Gestalt_Psychology&quot;&gt;{{cite book |last=Koffka |first=Kurt |title=Principles of Gestalt Psychology |publisher=Harcourt, Brace and Company |location=New York |year=1935 |page=176 |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.7888 |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Psiholozi u [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Danska|Danskoj]], [[Austrija|Austriji]], [[Engleska|Engleskoj]] i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] ubrzo su slijedili Wundtov primjer i počeli osnivati psihološke laboratorije.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; [[G. Stanley Hall]], Amerikanac koji je studirao kod Wundta, osnovao je psihološki laboratorij koji je stekao međunarodni utjecaj. Laboratorij je djelovao na [[Univerzitet &quot;Johns Hopkins&quot;|Univerzitetu &quot;Johns Hopkins&quot;]]. Hall je kasnije podučavao [[Yūjirō Motora|Yūjirōa Motoru]], koji je eksperimentalnu psihologiju, s naglaskom na psihofiziku, uveo na [[Univerzitet u Tokiju|Carski univerzitet u Tokiju]].&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; Wundtov asistent [[Hugo Münsterberg]] predavao je psihologiju na [[Univerzitet Harvard|Harvardu]], gdje je među njegovim studentima bio i [[Narendra Nath Sen Gupta]], koji je 1905. osnovao odsjek za psihologiju i psihološki laboratorij na [[Univerzitet u Kalkuti|Univerzitetu u Kalkuti]].&lt;ref name=&quot;Paranjpe_India_2006&quot; /&gt; Wundtovi studenti [[Walter Dill Scott]], [[Lightner Witmer]] i [[James McKeen Cattell]] radili su na razvoju testova mentalnih sposobnosti. Cattell, koji je također studirao kod [[Eugenika|eugeničara]] [[Francis Galton|Francisa Galtona]], kasnije je osnovao [[Harcourt Assessment|Psychological Corporation]]. Witmer se usmjerio na psihološko testiranje djece, dok se Scott bavio odabirom zaposlenika.&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot; /&gt;

Drugi Wundtov student, Englez [[Edward Titchener]], osnovao je program psihologije na [[Univerzitet Cornell|Univerzitetu Cornell]] i razvio [[Strukturalizam (psihologija)|strukturalističku psihologiju]]. Osnovna ideja strukturalizma bila je analiza i klasifikacija različitih aspekata uma, prvenstveno metodom [[introspekcija|introspekcije]].&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; [[William James]], [[John Dewey]] i [[Harvey Carr]] razvijali su [[Funkcionalna psihologija|funkcionalizam]], širi pristup psihologiji koji se oslanjao na Darwinovu ideju da svako ponašanje ima svoju svrhu i ulogu u prilagođavanju pojedinca okolini. James je 1890. objavio utjecajno djelo ''[[Principi psihologije]]'', u kojem je dodatno razradio neke ideje strukturalizma. U njemu je opisao [[Tok svijesti (psihologija)|tok svijesti]]. Jamesove ideje privukle su veliki broj američkih studenata novoj naučnoj disciplini.&lt;ref name=&quot;James1983&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot; /&gt; Dewey je povezao psihologiju s društvenim pitanjima, posebno zagovaranjem [[progresivno obrazovanje|progresivnog obrazovanja]], razvijanjem moralnih vrijednosti kod djece i uključivanjem imigranata u društvo.&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot; /&gt;

Drugi pravac eksperimentalne psihologije, snažnije povezan s fiziologijom, razvio se u Južnoj Americi pod vodstvom [[Horacio G. Piñero|Horacija G. Piñera]] na [[Univerzitet u Buenos Airesu|Univerzitetu u Buenos Airesu]].&lt;ref name=&quot;Taiana_2006_Transatlantic_Migration&quot;&gt;{{cite book |last=Taiana |first=Cecilia |chapter=Transatlantic Migration of the Disciplines of Mind: Examination of the Reception of Wundt's and Freud's Theories in Argentina |editor-last=Brock |editor-first=Adrian C. |title=Internationalizing the History of Psychology |publisher=New York University Press |location=New York |year=2006 |pages=34–55 |isbn=978-0-8147-9944-4 |doi=10.18574/nyu/9780814739082.003.0006 |chapter-url=https://www.uplopen.com/reader/chapters/pdf/10.18574/nyu/9780814739082.003.0006 |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; I u [[Rusija|Rusiji]] istraživači su sve veću pažnju posvećivali biološkoj osnovi psihologije. Taj pravac započeo je, između ostalog, esejom [[Ivan Sečenov|Ivana Sečenova]] iz 1873. &quot;Ko treba razvijati psihologiju i kako?&quot;. Sečenov je razvio ideju o [[refleks|moždanim refleksima]] i odlučno zastupao [[determinizam|determinističko]] shvatanje ljudskog ponašanja.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; Rusko-sovjetski [[Filologija|fiziolog]] [[Ivan Pavlov]] otkrio je na primjeru pasa proces učenja poznat kao [[klasično uslovljavanje]], a potom ga je proučavao i u kontekstu ljudskog ponašanja.&lt;ref name=&quot;Windholz_1997_Pavlov&quot;&gt;{{cite journal |last=Windholz |first=George |title=Ivan P. Pavlov: An overview of his life and psychological work |journal=American Psychologist |volume=52 |issue=9 |pages=941–946 |year=1997 |doi=10.1037/0003-066X.52.9.941 |url=https://psycnet.apa.org/record/1997-05605-003 |url-access=subscription |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Konsolidacija i finansiranje ===

Jedno od prvih psiholoških društava bilo je ''La Société de Psychologie Physiologique'' u [[Francuska|Francuskoj]], koje je djelovalo od 1885. do 1893. Prvi sastanak Međunarodnog kongresa psihologije, pod pokroviteljstvom [[Međunarodna unija psiholoških nauka|Međunarodne unije psiholoških nauka]], održan je u [[Pariz]]u u augustu 1889, u vrijeme održavanja [[Svjetska izložba u Parizu 1889.|Svjetske izložbe]] kojom je obilježena stogodišnjica [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]]. [[William James]] bio je jedan od trojice Amerikanaca među 400 učesnika. [[Američko psihološko udruženje]] (APA) osnovano je ubrzo nakon toga, 1892. Međunarodni kongres nastavio se održavati u različitim evropskim gradovima, uz široko međunarodno učešće. Na Šestom kongresu, održanom u [[Ženeva|Ženevi]] 1909, izlaganja su održana na [[Ruski jezik|ruskom]], [[Kineski jezik|kineskom]] i [[Japanski jezik|japanskom jeziku]], kao i na [[Esperanto|esperantu]]. Nakon prekida uzrokovanog [[Prvi svjetski rat|Prvim svjetskim ratom]], Sedmi kongres održan je u [[Oxford]]u, uz znatno veće učešće britanskih i američkih psihologa, čije su zemlje izašle kao pobjednice iz rata. Godine 1929. kongres je održan na [[Univerzitet Yale|Univerzitetu Yale]] u [[New Haven]]u u [[Connecticut]]u, uz učešće nekoliko stotina članova APA-e.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;

[[Univerzitet u Tokiju|Carski univerzitet u Tokiju]] imao je važnu ulogu u širenju moderne psihologije u istočnoj [[Azija|Aziji]]. Nove ideje u psihologiji iz [[Japan]]a su se potom širile u [[Kina|Kinu]].

Američka psihologija stekla je veći društveni i institucionalni značaj nakon ulaska Sjedinjenih Američkih Država u [[Prvi svjetski rat]]. Stalni odbor kojim je rukovodio [[Robert Yerkes]] provodio je testove mentalnih sposobnosti, poznate kao &quot;[[Army Alpha]]&quot; i &quot;[[Army Beta]]&quot;, na gotovo 1,8 miliona [[vojnik]]a.&lt;ref name=&quot;Tomes_2010&quot;&gt;{{cite book |last=Tomes |first=Nancy |chapter=The Development of Clinical Psychology, Social Work, and Psychiatric Nursing: 1900–1980s |editor-last=Wallace |editor-first=Edwin R. |editor2-last=Gach |editor2-first=John |title=History of Psychiatry and Medical Psychology: With an Epilogue on Psychiatry and the Mind-Body Relation |publisher=Springer Science &amp; Business Media |location=New York |year=2010 |pages=505–528 |isbn=978-0-387-34708-0 |doi=10.1007/978-0-387-34708-0_16 |url=https://books.google.ba/books?id=64Y6wtqzs7IC |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nakon toga, [[porodica Rockefeller]] je, posredstvom [[Vijeće za istraživanje društvenih nauka|Vijeća za istraživanje društvenih nauka]], počela finansirati istraživanja ponašanja.&lt;ref name=&quot;Samelson_1985_Kingdom_Behavior&quot;&gt;{{cite journal |last=Samelson |first=Franz |title=Organizing for the Kingdom of Behavior: Academic Battles and Organizational Policies in the Twenties |journal=Journal of the History of the Behavioral Sciences |volume=21 |issue=1 |pages=33–47 |year=1985 |doi=10.1002/1520-6696(198501)21:1&lt;33::AID-JHBS2300210105&gt;3.0.CO;2-4 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/jhbs.21773 |url-access=subscription |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Pols_1999_World_as_Laboratory&quot;&gt;{{cite book |last=Pols |first=Hans |chapter=The World as Laboratory: Strategies of Field Research Developed by Mental Hygiene Psychologists in Toronto, 1920–1940 |editor-last=Richardson |editor-first=Theresa R. |editor2-last=Fisher |editor2-first=Donald |title=Development of the Social Sciences in the United States and Canada: The Role of Philanthropy |series=Social and Policy Issues in Education / The David C. Anchin Series |publisher=Bloomsbury Academic |year=1999 |pages=115–142 |isbn=978-1-56750-406-4 |url=https://books.google.com/books?id=f_X1AAAAMAAJ |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Dobrotvorne organizacije povezane s porodicom Rockefeller finansirale su Nacionalni komitet za mentalnu higijenu, koji je širio koncept [[Mentalni poremećaj|mentalnih bolesti]] i zalagao se za primjenu psiholoških spoznaja u odgoju djece.&lt;ref name=&quot;Tomes_2010&quot; /&gt; Putem Biroa za socijalnu higijenu, a kasnije i finansiranjem istraživanja [[Alfred Kinsey|Alfreda Kinseyja]], Rockefellerove fondacije pomogle su uspostavljanju istraživanja seksualnosti u Sjedinjenim Američkim Državama.&lt;ref name=&quot;Bullough_1985_Rockefellers&quot;&gt;{{cite journal |last=Bullough |first=Vern L. |title=The Rockefellers and sex research |journal=The Journal of Sex Research |volume=21 |issue=2 |pages=113–125 |year=1985 |doi=10.1080/00224498509551253 |url=https://doi.org/10.1080/00224498509551253 |url-access=subscription |access-date=12. 8. 2026 |language=en |quote=Njihov značaj je teško precijeniti. Zapravo, u periodu između 1914. i 1954, Rockefellerovi su bili gotovo jedini izvor podrške istraživanjima seksualnosti u Sjedinjenim Američkim Državama. Odluke koje su donosili njihovi naučni savjetnici o prirodi istraživanja koja treba podržati i načinu na koji se ona provode, kao i o temama koje ispunjavaju uslove za finansijsku podršku, oblikovale su cjelokupno polje istraživanja seksualnosti i na mnogo načina ga nastavljaju podržavati i danas.}}&lt;/ref&gt;

[[Eugenika u Sjedinjenim Američkim Državama|Eugenički pokret]] izvršio je značajan utjecaj na razvoj američke psihologije, pri čemu su veliku ulogu imale institucije poput [[Ured za evidenciju eugenike|Ureda za evidenciju eugenike]] (koji je finansirala Carnegiejeva fondacija) i [[Fond &quot;Pioneer&quot;|Fonda &quot;Pioneer&quot;]], koji je osnovao [[Wickliffe Draper]]. Tokom 1910-ih i 1920-ih [[eugenika]] je postala uobičajena tema na nastavi psihologije. Psihološki studiji često su služili kao sredstvo širenja eugeničke propagande, a eugeničke teme uključivane su u nastavu na vodećim američkim univerzitetima.&lt;ref name=&quot;Guthrie_1976_Even_Rat_White&quot;&gt;{{cite book |last=Guthrie |first=Robert V. |title=Even the Rat was White: A Historical View of Psychology |chapter=Psychology and Race |publisher=Harper &amp; Row |location=New York |year=1976 |isbn=978-0-06-042561-6 |url=https://books.google.ba/books/about/Even_the_Rat_was_White.html?id=iEruAAAAMAAJ |access-date=12. 8. 2026 |language=en |quote=Kursevi psihologije često su služili kao sredstva za propagandu eugenike. Jedan diplomac programa obuke Ureda za evidenciju eugenike napisao je: 'Nadam se da ću služiti cilju infiltriranjem eugenike u umove nastavnika. Možda će vas zanimati da svaki student koji ovdje sluša psihologiju razrađuje svoju porodičnu historiju i pravi svoje porodično stablo.' Harvard, Columbia, Brown, Cornell, Wisconsin i Northwestern bili su među vodećim akademskim institucijama na kojima se predavala eugenika u okviru kurseva psihologije.}}&lt;/ref&gt;

Za razliku od Sjedinjenih Američkih Država, psihologija je u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] nailazila na otpor naučnih i medicinskih institucija. Do 1939. na univerzitetima u [[Engleska|Engleskoj]] postojalo je samo šest katedri za psihologiju.&lt;ref name=&quot;Michell_1999&quot;&gt;{{cite book |last=Michell |first=Joel |title=Measurement in Psychology: A Critical History of a Methodological Concept |series=Ideas in Context |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |year=1999 |page=143 |isbn=978-0-521-62120-5 |doi=10.1017/CBO9780511490040 |url=https://books.google.ba/books?id=oNIcvjpDQeQC |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i [[Hladni rat|Hladnog rata]], američke vojne i obavještajne agencije – uključujući [[Ured za strateške službe]] (OSS) i njegovog nasljednika, [[Centralna obavještajna agencija|Centralnu obavještajnu agenciju]] (CIA) – postale su među vodećim finansijerima psiholoških istraživanja. Psiholog s [[Univerzitet u Michiganu|Univerziteta u Michiganu]] [[Dorwin Cartwright]] izvijestio je da su univerzitetski istraživači 1939–1941. započeli opsežna istraživanja [[propaganda|propagande]]. Primijetio je da je &quot;u posljednjim mjesecima rata socijalni psiholog postao prvenstveno odgovoran za određivanje sedmične propagandne politike Vlade Sjedinjenih Američkih Država&quot;. Cartwright je također naveo da su psiholozi imali značajnu ulogu u upravljanju domaćom privredom.&lt;ref name=&quot;Cartwright_1948_Social_Psychology_WWII&quot;&gt;{{cite journal |last=Cartwright |first=Dorwin |title=Social Psychology in the United States During the Second World War |journal=Human Relations |volume=1 |issue=3 |pages=333–352 |year=1948 |doi=10.1177/001872674800100305 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/001872674800100305 |url-access=subscription |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Američka vojska uvela je novi [[Opći vojni test klasifikacije|opći klasifikacijski test]] za procjenu sposobnosti miliona vojnika. Također je provodila opsežna psihološka istraživanja [[Samuel A. Stouffer|morala i mentalnog zdravlja vojnika]].&lt;ref name=&quot;Schonfeld_2016_Occupational_Health&quot;&gt;{{cite book |last=Schonfeld |first=Irvin Sam |last2=Chang |first2=Chu-Hsiang |title=Occupational Health Psychology: Work, Stress, and Health |publisher=Springer Publishing Company |location=New York |year=2016 |isbn=978-0-8261-9967-6 |doi=10.1891/9780826199683 |url=https://connect.springerpub.com/content/book/978-0-8261-9968-3 |url-access=subscription |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Tokom 1950-ih [[Fondacija &quot;Rockefeller&quot;]] i [[Fondacija &quot;Ford&quot;]] sarađivale su s [[Centralna obavještajna agencija|Centralnom obavještajnom agencijom]] na finansiranju istraživanja [[psihološko ratovanje|psihološkog ratovanja]].&lt;ref name=&quot;Lutz_1997_Epistemology_Bunker&quot;&gt;{{cite book |last=Lutz |first=Catherine |chapter=Epistemology of the Bunker: The Brainwashed and Other New Subjects of Permanent War |editor-last=Pfister |editor-first=Joel |editor2-last=Schnog |editor2-first=Nancy |title=Inventing the Psychological: Toward a Cultural History of Emotional Life in America |publisher=Yale University Press |location=New Haven, CT |year=1997 |pages=245–267 |isbn=978-0-300-06809-2 |chapter-url=https://books.google.ba/books?id=hwVWpV6jBzoC |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Godine 1965. javna kontroverza skrenula je pažnju na vojni [[Projekt &quot;Camelot&quot;]], koji je u javnosti često nazivan &quot;Manhattanskim projektom društvenih nauka&quot; zbog svog ogromnog budžeta i obima. Projekt je uključivao psihologe i [[Antropologija|antropologe]] u analizu planova i politika stranih država u strateške svrhe.&lt;ref name=&quot;Cina_1981&quot;&gt;{{cite thesis |last=Cina |first=Carol |title=Social Science for Whom?: A Structural History of Social Psychology |degree=Ph.D. dissertation |publisher=State University of New York at Stony Brook |location=Stony Brook, NY |year=1981 |id=OCLC 10263081 |url=https://search.worldcat.org/title/Social-science-for-whom-:-a-structural-history-of-social-psychology/oclc/10263081 |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Projekt je, da je realiziran u planiranom obimu, bio zamišljen kao jedan od najvećih i najskuplje finansiranih projekata bihevioralnih istraživanja u historiji Sjedinjenih Američkih Država.&lt;ref name=&quot;Herman_1993_Psychology_Politics&quot;&gt;{{cite thesis |last=Herman |first=Ellen |title=Psychology as Politics: How Psychological Experts Transformed Public Life in the United States, 1940-1970 |degree=Ph.D. dissertation |publisher=Brandeis University |location=Waltham, MA |year=1993 |url=https://books.google.ba/books/about/Psychology_as_Politics.html?id=NzWtZwEACAAJ |access-date=12. 8. 2026 |language=en |quote=Da je ostvaren, projekat CAMELOT bio bi najveći, i zasigurno najizdašnije finansirani, istraživački projekat u oblasti nauka o ponašanju u historiji SAD-a. Sa ugovorom od 4 do 6 miliona dolara tokom trogodišnjeg perioda, smatran je, i često nazivan, pravim projektom Manhattan za nauke o ponašanju, bar od strane mnogih intelektualaca čije su usluge bile veoma tražene.}}&lt;/ref&gt;

U Njemačkoj je nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] psihologija stekla institucionalni utjecaj kroz vojni sektor, koji se u [[Nacistička Njemačka|nacističkom periodu]] znatno proširio zajedno s ostatkom oružanih snaga. Pod vodstvom [[Matthias Göring|Matthiasa Göringa]], rođaka [[Hermann Göring|Hermanna Göringa]], [[Berlinski psihoanalitički institut]] reorganizovan je i preimenovan u Göringov institut. [[Psihoanaliza|Psihoanalitičari]] koji su zastupali [[Sigmund Freud|Freudov]] pristup bili su protjerivani i progonjeni u okviru antijevrejske politike vladajuće partije ([[Nacistička stranka|NSDAP]]), dok su se svi preostali psiholozi morali javno distancirati od radova [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]], osnivača psihoanalize, i [[Alfred Adler|Alfreda Adlera]], osnivača individualne psihologije.&lt;ref name=&quot;Cocks_1985_Psychotherapy_Third_Reich&quot;&gt;{{cite book |last=Cocks |first=Geoffrey |title=Psychotherapy in the Third Reich: The Göring Institute |publisher=Oxford University Press |location=New York |year=1985 |isbn=978-0-19-503461-5 |url=https://books.google.ba/books/about/Psychotherapy_in_the_Third_Reich.html?id=RfzaAAAAMAAJ |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Göringov institut bio je dobro finansiran tokom cijelog rata i imao je zadatak da razvije &quot;novu njemačku psihoterapiju&quot;. Ideja je bila da se psihoterapija ne bavi samo liječenjem simptoma, već aktivnim preodgojem i usmjeravanjem pojedinca prema ciljevima &quot;narodne zajednice&quot;. Primarni cilj bio je vraćanje radne i vojne sposobnosti njemačkih građana kako bi služili ratnim ciljevima [[Nacistička Njemačka|nacističke države]].&lt;ref name=&quot;Cocks_1985_Psychotherapy_Third_Reich&quot; /&gt;

[[Harald Schultz-Hencke]] povezao je psihologiju s nacističkim shvatanjima biologije i rasnog porijekla te kritikovao psihoanalizu kao proučavanje slabih i &quot;degenerisanih&quot; osoba.&lt;ref name=&quot;Cocks_1985_Psychotherapy&quot;&gt;{{cite book |last=Cocks |first=Geoffrey |title=Psychotherapy in the Third Reich: The Göring Institute |publisher=Oxford University Press |location=New York |year=1985 |isbn=978-0-19-503461-5 |url=https://books.google.ba/books/about/Psychotherapy_in_the_Third_Reich.html?id=RfzaAAAAMAAJ |access-date=12. 8. 2026 |language=en |quote=Za Schultz-Henckea u ovom eseju iz 1934, životne ciljeve određivala je ideologija, a ne nauka. U slučaju psihoterapije, zdravlje je definisao u terminima krvi, jake volje, osposobljenosti, discipline (Zucht und Ordnung), zajednice, herojskog držanja i fizičke spreme. Schultz-Hencke je takođe iskoristio priliku 1934. da kritikuje psihoanalizu zbog pružanja nesretne tendencije ka oslobađanju kriminalaca od krivice.}}&lt;/ref&gt;

[[Johannes Heinrich Schultz]], njemački psiholog poznat po razvoju tehnike [[autogeni trening|autogenog treninga]], otvoreno je zagovarao [[prisilna sterilizacija|sterilizaciju]] i [[eutanazija|eutanaziju]] osoba koje su smatrane genetski nepoželjnima te je razvio postupke kojima je trebalo olakšati provođenje tih mjera.&lt;ref name=&quot;Brunner_2008_Schultz_National_Socialism&quot;&gt;{{cite journal |last=Brunner |first=Jürgen |last2=Schrempf |first2=Matthias |last3=Steger |first3=Florian |title=Johannes Heinrich Schultz and National Socialism |journal=The Israel Journal of Psychiatry and Related Sciences |volume=45 |issue=4 |pages=257–262 |year=2008 |url=https://doctorsonly.co.il/wp-content/uploads/2011/12/2008_4_5.pdf |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] osnovane su nove institucije, iako su pojedini psiholozi, zbog povezanosti s nacističkim režimom, izgubili profesionalni ugled. [[Alexander Mitscherlich (psiholog)|Alexander Mitscherlich]] osnovao je utjecajni časopis za primijenjenu psihoanalizu ''Psyche''. Uz finansijsku podršku [[Fondacija &quot;Rockefeller&quot;]], Mitscherlich je na [[Univerzitet u Heidelbergu|Univerzitetu u Heidelbergu]] osnovao prvi odjel za kliničku psihosomatsku medicinu. Od 1970. psihologija je postala obavezni dio studija medicine.&lt;ref name=&quot;Cocks_1985_Psychotherapy_Third_Reich&quot; /&gt;

Nakon [[Ruska revolucija|Ruske revolucije]], [[Boljševizam|boljševici]] su psihologiju promovisali kao sredstvo oblikovanja &quot;novog čovjeka&quot; [[Socijalizam|socijalizma]]. Zbog toga su univerzitetski odsjeci za psihologiju obrazovali veliki broj studenata. Nakon završetka studija, za njih su bila dostupna radna mjesta u školama, preduzećima, kulturnim ustanovama i vojsci. Sovjetska država posebno je podržavala [[Pedologija (dijete)|pedologiju]] i proučavanje dječijeg razvoja. [[Lev Vigotski]] postao je jedan od najznačajnijih istraživača u oblasti razvoja djece.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;

Boljševici su također promovisali [[slobodna ljubav|slobodnu ljubav]] i prihvatili [[Psihoanaliza|psihoanalizu]] kao sredstvo suprotstavljanja seksualnoj represiji.&lt;ref name=&quot;Kozulin_2008&quot;&gt;{{cite book |last=Kozulin |first=Alex |title=Psychology in Utopia: Toward a Social History of Soviet Psychology |publisher=MIT Press |location=Cambridge, MA |year=2008 |isbn=978-0-262-51217-6 |url=https://books.google.am/books/about/Psychology_in_Utopia.html?id=Efo-PgAACAAJ |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Proctor_2014_Reason_Displaces_Love&quot;&gt;{{cite news |last=Proctor |first=Hannah |title=Reason Displaces All Love |newspaper=The New Inquiry |date=2014 |url=https://thenewinquiry.com/reason-displaces-all-love/ |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Iako su [[Pedologija (dijete)|pedologija]] i testiranje inteligencije izgubili podršku vlasti 1936, psihologija je zadržala povlašten položaj kao sredstvo [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]].&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; [[Velika čistka|Staljinove čistke]] teško su pogodile psihologe i stvorile atmosferu straha u toj profesiji, kao i u ostatku sovjetskog društva.&lt;ref name=&quot;Kozulin_2008&quot; /&gt; Među žrtvama čistki bili su i istaknuti [[marksizam|marksistički]] filozofi povezani s psihologijom, uključujući Jurija Frankfurta, Nikolaja Kareva i Ivana Luppola, koji su pogubljeni u zatvorskim logorima. Istu sudbinu doživjeli su [[Aleksej Gastev]] i Isaak Šipilrajn. Psiholozi koji su preživjeli čistke djelovali su u atmosferi stalne sumnje i straha. Pojedinci koji su prethodno bili priznati stručnjaci mogli su preko noći biti proglašeni [[izdaja|izdajnicima]] i &quot;neprijateljima naroda&quot;, dok su njihova imena potom uklanjana iz javnih zapisa i biblioteka.

Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], u okviru ideoloških čišćenja, teorijski pravci jevrejskih psihologa – među kojima su [[Lev Vigotski]], [[Alexander Luria]] i Aron Zalkind – našli su se pod oštrom osudom režima. Istovremeno, učenje [[Ivan Pavlov|Ivana Pavlova]] postumno je uzdignuto u jedinu zvaničnu doktrinu, dok je sam [[Josif Staljin]] slavljen kao vrhovni autoritet i usmjerivač sovjetske nauke.&lt;ref name=&quot;Kozulin_2008&quot; /&gt;

[[Sovjetski Savez|Sovjetski]] akademski život doživio je određeni stepen liberalizacije tokom [[Hruščovljevo otopljenje|Hruščovljevog otopljenja]]. Teme poput [[kibernetika|kibernetike]], [[lingvistika|lingvistike]] i [[genetika|genetike]] ponovo su postale prihvatljive u naučnim istraživanjima. Razvila se nova oblast [[inženjerska psihologija|inženjerske psihologije]], koja se bavila proučavanjem psiholoških aspekata složenih poslova, poput upravljanja avionom ili rada [[kosmonaut]]a. Interdisciplinarna istraživanja postala su sve zastupljenija, a naučnici poput [[Georgij Ščedrovicki|Georgija Ščedrovickog]] razvijali su sistemske pristupe ljudskom ponašanju.&lt;ref name=&quot;Kozulin_2008&quot; /&gt;

[[Kina|Kineska]] psihologija 20. stoljeća u početku se razvijala po uzoru na američku psihologiju. Prevođena su djela američkih autora, među kojima je bio i [[William James]], osnivani su univerzitetski odsjeci i časopisi posvećeni psihologiji, a formirana su i stručna udruženja, među kojima su bili Kinesko udruženje za psihološko testiranje (1930) i [[Kinesko psihološko društvo]] (1937). Kineski psiholozi bili su poticani da se usmjere na obrazovanje i učenje jezika. Ideja da obrazovanje može omogućiti modernizaciju snažno je utjecala na razvoj kineske psihologije. [[John Dewey]], koji je od 1919. do 1921. držao predavanja kineskoj publici, imao je značajan utjecaj na psihologiju u Kini. Rektor [[Cai Yuanpei|Cai Yuanpei]] predstavio ga je na [[Pekinški univerzitet|Pekinškom univerzitetu]] kao mislioca većeg od [[Konfucije|Konfucija]]. [[Zing-Yang Kuo|Kuo Zing-Yang]], koji je doktorirao na [[Univerzitet Kalifornije|Univerzitetu Kalifornija u Berkeleyju]], postao je rektor [[Univerzitet Zhejiang|Univerziteta Zhejiang]] i popularizovao [[biheviorizam]].&lt;ref name=&quot;Chin_1969&quot;&gt;{{cite book |last=Chin |first=Robert |last2=Chin |first2=Ai-Li S. |title=Psychological Research in Communist China: 1949–1966 |publisher=The MIT Press |location=Cambridge, MA |year=1969 |isbn=978-0-262-03032-8 |url=https://mitpress.mit.edu/9780262030328/psychological-research-in-communist-china/ |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nakon što je [[Komunistička partija Kine]] preuzela vlast, [[Sovjetski Savez]] pod [[staljinizam|staljinističkom]] vlašću postao je glavni uzor, dok je [[marksizam-lenjinizam]] postao vodeća društvena doktrina, a Pavlovljevo [[klasično uslovljavanje]] prihvaćeno kao sredstvo promjene ponašanja. KPod utjecajem maocizma, kineski psiholozi su nadogradili Lenjinovu teoriju odraza konceptom &quot;aktivne svijesti&quot;, prema kojem pojedinac radom i ideološkom borbom može aktivno mijenjati svoju stvarnost. Razvili su i poseban koncept &quot;spoznaje&quot; kao usklađenosti lične percepcije sa zvaničnom partijskom linijom. Svako neslaganje s doktrinom Komunističke partije smatralo se &quot;neispravnom spoznajom&quot;, odnosno ideološkom i psihološkom greškom koju je trebalo ispraviti političkim preodgojem.&lt;ref name=&quot;Chin_1969&quot; /&gt;

Obrazovanje iz psihologije centralizovano je pod [[Kineska akademija nauka|Kineskom akademijom nauka]], pod nadzorom [[Državno vijeće Narodne Republike Kine|Državnog vijeća Narodne Republike Kine]]. Akademija je 1951. osnovala Ured za istraživanje psihologije, koji je 1956. prerastao u Institut za psihologiju. Budući da se većina vodećih kineskih psihologa školovala u Sjedinjenim Američkim Državama, glavna briga akademije bila je njihova ideološka preorijentacija i obrazovanje u skladu sa sovjetskom doktrinom. Dječija psihologija i pedagogija, usmjerene na obrazovanje koje bi doprinosilo nacionalnom jedinstvu, ostale su među glavnim ciljevima ove discipline.&lt;ref name=&quot;Chin_1969&quot; /&gt;

=== Žene u psihologiji ===
{{Glavni|Spisak psihologinja|Psihologija žena}}

==== 1900–1949 ====

Žene su početkom 20. stoljeća počele davati značajan doprinos razvoju psihologije. Godine 1923. [[Anna Freud]],&lt;ref name=&quot;Noor_McLeod_2026&quot;&gt;{{cite web |last1=Noor |first1=Iqra |title=Anna Freud: Theory &amp; Contributions To Psychology |website=Simply Psychology |editor-last=McLeod |editor-first=Saul |date=2026 |url=https://www.simplypsychology.org/anna-freud.html |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; kćerka [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]], nadogradila je rad svog oca primjenom različitih [[Odbrambeni mehanizam|odbrambenih mehanizama]], poput [[Poricanje (Freud)|poricanja]] i [[Potiskivanje|potiskivanja]], u [[psihoanaliza|psihoanalitičkom]] radu s djecom. Smatrala je da se, nakon što dijete dostigne [[Latentna faza|latentnu fazu]], dječija analiza može primjenjivati kao oblik [[Psihoterapija|terapije]]. Naglašavala je važnost djetetovog okruženja, podrške njegovom razvoju i prevencije [[neuroza|neuroze]]. Smatrala je da dijete treba posmatrati kao pojedinca s vlastitim pravima te da svaku terapijsku seansu treba prilagoditi njegovim specifičnim potrebama. Poticala je djecu na crtanje, slobodno kretanje i izražavanje na različite načine. Takav pristup doprinosio je izgradnji snažnog terapijskog odnosa s djecom i omogućavao psiholozima da posmatraju njihovo uobičajeno ponašanje. Nastavila je istraživati posljedice razdvajanja djece od porodice, položaj djece iz socioekonomski nepovoljnog okruženja i različite faze dječijeg razvoja, od [[Novorođenče|dojenačke]] do [[Adolescencija|adolescentske]] dobi.&lt;ref name=&quot;Erikson_1993_ChildhoodAndSociety&quot;&gt;{{cite book |last1=Erikson |first1=Erik H. |title=Childhood and Society |publisher=W. W. Norton &amp; Company |date=1993 |isbn=978-0393310689 |url=https://books.google.ba/books/about/Childhood_and_Society.html?id=5JrjqzBMHa8C |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Teorija [[funkcionalna periodičnost|funkcionalne periodičnosti]], prema kojoj su žene tokom [[menstruacija|menstruacije]] navodno bile psihički i fizički oslabljene, imala je posljedice i po [[prava žena]], jer su poslodavci bili manje skloni zapošljavati žene zbog uvjerenja da tokom jedne sedmice svakog mjeseca ne bi bile sposobne za rad. [[Leta Stetter Hollingworth]] nastojala je osporiti tu hipotezu, kao i tvrdnju [[Edward Thorndike|Edwarda L. Thorndikea]] da žene imaju slabije psihološke i fizičke osobine od muškaraca i da su u tom pogledu manje sposobne. Hollingworth je nastojala pokazati da uočene razlike nisu posljedica navodne genetske nadmoći muškaraca, nego društvenih i kulturnih utjecaja. U svojim istraživanjima obuhvatila je i pitanje navodne smanjene sposobnosti žena tokom menstruacije. Tokom tri mjeseca bilježila je rezultate žena i muškaraca na zadacima koji su uključivali kognitivne, perceptivne i motoričke sposobnosti. Nije pronašla dokaze o smanjenju radne sposobnosti žena povezane s [[menstrualni ciklus|menstrualnim ciklusom]].&lt;ref name=&quot;Hollingworth_1914_FunctionalPeriodicity&quot;&gt;{{cite book |last1=Hollingworth |first1=Leta Stetter |title=Functional Periodicity: An Experimental Study of the Mental and Motor Abilities of Women During Menstruation |publisher=Teachers College, Columbia University |location=New York |date=1914 |series=Contributions to Education, No. 69 |editor-last=Green |editor-first=Christopher D. |website=Classics in the History of Psychology |url=https://psychclassics.yorku.ca/Hollingworth/Periodicity/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20230531120000/https://psychclassics.yorku.ca/Hollingworth/Periodicity/ |archive-date=31. 5. 2023 |url-status=live |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Hollingworth je također osporavala pretpostavku da je [[inteligencija]] nasljedna u mjeri koja bi žene činila intelektualno inferiornim u odnosu na muškarce. Smatrala je da žene ne zauzimaju položaje društvene moći prvenstveno zbog [[društvena norma|društvenih normi]] i društvenih uloga koje su im dodijeljene. U radu ''Variability as Related to Sex Differences in Achievement: A Critique'' tvrdila je da je jedan od glavnih problema s kojima se žene suočavaju društveni poredak zasnovan na pretpostavci da imaju manje interesa i sposobnosti od muškaraca.&lt;ref name=&quot;Hollingworth_1914_VariabilitySexDifferences&quot;&gt;{{cite journal |last1=Hollingworth |first1=Leta Stetter |title=Variability as Related to Sex Differences in Achievement: A Critique |journal=American Journal of Sociology |volume=19 |issue=4 |pages=510–530 |date=1914 |doi=10.1086/212287 |url=https://psychclassics.yorku.ca/Hollingworth/sexdiffs.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20230531120000/https://psychclassics.yorku.ca/Hollingworth/sexdiffs.htm |archive-date=31. 5. 2023 |url-status=live |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Kako bi dodatno ispitala ovu tvrdnju, provela je eksperiment s dojenčadi koja još nije bila izložena društvenim normama, uključujući uvjerenje da odrasli muškarci imaju više prilika od žena. Nije pronašla razlike među dojenčadi, osim u pogledu tjelesne veličine. Na osnovu rezultata koji su bili suprotni prvobitnoj hipotezi, Hollingworth je zaključila da ne postoje razlike u fiziološkim i psihološkim osobinama muškaraca i žena koje bi opravdale tvrdnju o općoj inferiornosti žena, niti da menstruacija sama po sebi dovodi do smanjene sposobnosti žena.&lt;ref name=&quot;Weinberger_Daino_2021&quot;&gt;{{cite web |last1=Weinberger |first1=Jessica |title=The Incredible Influence of Women in Psychology |website=Talkspace |editor-last=Daino |editor-first=Jill E. |date=2021 |url=https://www.talkspace.com/blog/important-women-in-history-psychology-therapy/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20230331120000/https://www.talkspace.com/blog/important-women-in-history-psychology-therapy/ |archive-date=31. 3. 2023 |url-status=live |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U prvoj polovini 20. stoljeća pojavile su se nove teorije i istraživački pristupi koji su označili važnu prekretnicu u priznavanju doprinosa žena psihologiji. Pored doprinosa [[Leta Stetter Hollingworth|Lete Stetter Hollingworth]] i [[Anna Freud|Anne Freud]], [[Mary Whiton Calkins]] razvila je tehniku parova asocijacija za proučavanje [[pamćenje|pamćenja]] i razvila koncept [[self psihologija|self psihologije]].&lt;ref name=&quot;APA_Calkins_Bio&quot;&gt;{{cite web |author=American Psychological Association |title=Mary Whiton Calkins: 1905 APA President |website=American Psychological Association |date=2011 |url=https://www.apa.org/about/governance/president/bio-mary-whiton-calkins |archive-url=https://web.archive.org/web/20230601120000/https://www.apa.org/about/governance/president/bio-mary-whiton-calkins |archive-date=1. 6. 2023 |url-status=live |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Karen Horney]] razvila je koncept &quot;[[zavist prema materici|zavisti prema materici]]&quot; i teoriju neurotičnih potreba.&lt;ref name=&quot;Cherry_Lacy_2026&quot;&gt;{{cite web |last1=Cherry |first1=Kendra |title=Contributions of Karen Horney to Psychology |website=Verywell Mind |editor-last=Lacy |editor-first=James |date=2026 |url=https://www.verywellmind.com/karen-horney-biography-2795539 |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Psihoanalitičarka [[Melanie Klein]] dala je značajan doprinos [[razvojna psihologija|razvojnoj psihologiji]] svojim istraživanjima [[terapija igrom|terapije igrom]].&lt;ref name=&quot;Cherry_Swaim_2025&quot;&gt;{{cite web |last1=Cherry |first1=Kendra |title=Psychologist Melanie Klein: Creator of the Play Therapy Technique |website=Verywell Mind |editor-last=Swaim |editor-first=Emily |date=2025 |url=https://www.verywellmind.com/melanie-klein-biography-2795547 |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ovi značajni doprinosi ostvareni su u uslovima [[seksizam|seksizma]], [[diskriminacija|diskriminacije]] i nedovoljnog priznavanja njihovog rada.

==== 1950–1999 ====

Žene su i u drugoj polovini 20. stoljeća nastavile provoditi istraživanja koja su značajno utjecala na razvoj psihologije. [[Mary Ainsworth]] posvetila je velik dio svog rada [[teorija privrženosti|teoriji privrženosti]]. Nadovezujući se na rad psihologa [[John Bowlby|Johna Bowlbyja]], Ainsworth je godinama provodila [[terensko istraživanje|terenska istraživanja]] kako bi proučila razvoj odnosa između majke i djeteta. U okviru tih istraživanja razvila je [[Nepoznata situacija|postupak nepoznate situacije]], laboratorijski postupak za proučavanje obrazaca privrženosti koji se zasnivao na ponovljenom odvajanju djeteta od majke i njihovom ponovnom spajanju u različitim okolnostima. Ova istraživanja omogućila su joj da empirijski utvrdi različite obrasce [[teorija privrženosti|privrženosti]], što je predstavljalo jedan od značajnih doprinosa [[razvojna psihologija|razvojnoj psihologiji]].&lt;ref name=&quot;HighBeam_Ainsworth_2015&quot;&gt;{{cite web |author=HighBeam Research |title=Ainsworth, Mary D. Salter |website=HighBeam Research |date=2015 |url=http://www.highbeam.com/doc/1G2-3456300011.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20150323101023/http://www.highbeam.com/doc/1G2-3456300011.html |archive-date=23. 3. 2015 |url-status=dead |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Ravo_1999&quot;&gt;{{cite news |last1=Ravo |first1=Nick |title=Mary Ainsworth, 85, Theorist On Mother-Infant Attachment |newspaper=The New York Times |date=1999 |url=https://www.nytimes.com/1999/04/07/us/mary-ainsworth-85-theorist-on-mother-infant-attachment.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20230501120000/https://www.nytimes.com/1999/04/07/us/mary-ainsworth-85-theorist-on-mother-infant-attachment.html |archive-date=1. 5. 2023 |url-status=live |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Zbog svog rada Ainsworth je postala jedna od najcitiranijih psihologinja u historiji.&lt;ref name=&quot;Haggbloom2002&quot;&gt;{{cite journal |last1=Haggbloom |first1=Steven J. |last2=Warnick |first2=Renee |last3=Warnick |first3=Jason E. |last4=Jones |first4=Vinessa K. |last5=Yarbrough |first5=Gary L. |last6=Russell |first6=Tenea M. |last7=Borecky |first7=Chris M. |last8=McGahhey |first8=Reagan |last9=Powell |first9=John L. |last10=Beavers |first10=Jamie |last11=Monte |first11=Emmanuelle |date=2002 |title=The 100 Most Eminent Psychologists of the 20th Century |journal=Review of General Psychology |volume=6 |issue=2 |pages=139–152 |doi=10.1037/1089-2680.6.2.139 |s2cid=145668721 |url=https://www.researchgate.net/publication/228079436_The_100_Most_Eminent_Psychologists_of_the_20th_Century |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Mamie Phipps Clark]] također je bila jedna od psihologinja čiji je rad značajno utjecao na razvoj ove discipline. Bila je, zajedno sa svojim suprugom [[Kenneth i Mamie Clark|Kennethom Clarkom]], među prvim Afroamerikancima koji su stekli doktorat iz psihologije na [[Univerzitet Columbia|Univerzitetu Columbia]]. U svom magistarskom radu ''The Development of Consciousness in Negro Pre-School Children'' tvrdila je da [[samopoštovanje]] crne djece trpi negativne posljedice [[rasna diskriminacija|rasne diskriminacije]]. Ona i njen suprug tokom 1940-ih provodili su istraživanja koja su uključivala tzv. [[Kenneth i Mamie Clark|testove s lutkama]]. U tim testovima od djece se tražilo da biraju između identičnih lutaka koje su se razlikovale samo po boji kože. Većina djece birala je bijele lutke i pripisivala im pozitivne osobine. Ponovljena istraživanja ukazivala su na negativne posljedice rasne diskriminacije i [[Rasna segregacija|rasne segregacije]] na [[slika o sebi|sliku o sebi]] i razvoj crne djece. Godine 1954. ova istraživanja bila su među dokazima koji su predstavljeni u predmetu ''[[Brown protiv Odbora za obrazovanje]]'', historijskoj odluci [[Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država|Vrhovnog suda Sjedinjenih Američkih Država]] kojom je proglašena neustavnom rasna segregacija u javnim školama. Clark je nastavila imati značajnu ulogu u psihologiji, a njen kasniji rad uglavnom je bio usmjeren na djecu i mlade iz manjinskih zajednica.&lt;ref name=&quot;APA_Clark_Bio&quot;&gt;{{cite web |author=American Psychological Association |title=Mamie Phipps Clark, PhD, and Kenneth Clark, PhD |website=American Psychological Association |date=2012 |url=https://www.apa.org/pi/oema/resources/ethnicity-health/psychologists/clark |archive-url=https://web.archive.org/web/20230601120000/https://www.apa.org/pi/oema/resources/ethnicity-health/psychologists/clark |archive-date=1. 6. 2023 |url-status=live |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Kako se psihologija razvijala u drugoj polovini 20. stoljeća, žene u ovoj oblasti sve su se više zalagale za veće uvažavanje svojih stavova i perspektiva. [[Drugi val feminizma]] utjecao je i na psihologiju. Među istaknutim feminističkim kritičarkama psihologije bila je [[Naomi Weisstein]], psihologinja i istraživačica u oblasti [[neuronauka|neuronauke]], koja je najpoznatija po radu ''Kinder, Küche, Kirche as Scientific Law: Psychology Constructs the Female''. U tom radu kritikovala je tadašnju psihološku praksu i teoriju zbog usmjerenosti na muškarce i pretjeranog oslanjanja na biološka objašnjenja rodnih razlika, pri čemu su zanemarivani društveni faktori.&lt;ref name=&quot;Weisstein_1993_PsychologyConstructsFemale&quot;&gt;{{cite journal |last1=Weisstein |first1=Naomi |title=Psychology Constructs the Female; or the Fantasy Life of the Male Psychologist (with Some Attention to the Fantasies of his Friends, the Male Biologist and the Male Anthropologist) |journal=Feminism &amp; Psychology |volume=3 |issue=2 |pages=194–210 |date=1993 |doi=10.1177/0959353593032005 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0959353593032005 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230501120000/https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0959353593032005 |archive-date=1. 5. 2023 |url-status=live |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Njen rad otvorio je prostor za daljnja istraživanja u [[socijalna psihologija|socijalnoj psihologiji]], posebno u oblasti [[Društvena konstrukcija roda|društvene konstrukcije roda]].&lt;ref name=&quot;Ball_Rutherford_2016_WeissteinObituary&quot;&gt;{{cite journal |last1=Ball |first1=Laura C. |last2=Rutherford |first2=Alexandra |title=Naomi Weisstein (1939–2015) |journal=American Psychologist |volume=71 |issue=1 |pages=77 |date=2016 |doi=10.1037/a0039886 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2Fa0039886 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Druge psihologinje također su se zalagale za unapređenje položaja žena u psihologiji, uključujući osnivanje [[Udruženje žena u psihologiji|Udruženja žena u psihologiji]], koje je upućivalo kritike na račun tadašnjeg tretmana žena unutar same struke i naučne zajednice. [[E. Kitch Childs]], [[Phyllis Chesler]] i [[Dorothy Riddle]] bile su među osnivačicama organizacije 1969.&lt;ref name=&quot;ChicagoTribune_ChildsObituary_1993&quot;&gt;{{cite news |author=Chicago Tribune |title=E. Kitch Childs |newspaper=Chicago Tribune |date=1993 |url=https://www.chicagotribune.com/1993/02/14/e-kitch-childs/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20230501120000/https://www.chicagotribune.com/1993/02/14/e-kitch-childs/ |archive-date=1. 5. 2023 |url-status=live |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Reinhold_1970_WomenCriticizePsychology&quot;&gt;{{cite news |last1=Reinhold |first1=Robert |title=WOMEN CRITICIZE PSYCHOLOGY UNIT |newspaper=The New York Times |date=1970 |url=https://www.nytimes.com/1970/09/06/archives/women-criticize-psychology-unit-1million-in-reparations-is-demanded.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20230501120000/https://www.nytimes.com/1970/09/06/archives/women-criticize-psychology-unit-1million-in-reparations-is-demanded.html |archive-date=1. 5. 2023 |url-status=live |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Druga polovina 20. stoljeća donijela je i veću raznolikost u psihologiji, a žene iz rasnih i etničkih manjinskih zajednica ostvarile su značajne pomake. Godine 1962. [[Martha E. Bernal|Martha Bernal]] postala je prva Latinoamerikanka koja je stekla doktorat iz psihologije. Godine 1969. [[Marigold Linton]], prva domorodačka Amerikanka koja je stekla doktorat iz psihologije, osnovala je [[Nacionalno udruženje za obrazovanje Indijanaca]]. Bila je i među osnivačicama organizacije [[Društvo za napredak Čikana i američkih starosjedilaca u nauci]]. Godine 1971. [[Carolyn Attneave]] osnovala je Mrežu domorodačkih američkih psihologa (''Network of Indian Psychologists''). [[Harriet McAdoo]] imenovana je 1979. u ''White House Conference on Families''.&lt;ref name=&quot;Maryville_WomenInPsychology_2021&quot;&gt;{{cite web |author=Maryville University |title=History of Women in Psychology: Notable Figures in the Field |website=Maryville University Online |date=2021 |url=https://online.maryville.edu/online-bachelors-degrees/psychology/resources/women-in-psychology/ |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

==== 21. stoljeće ====

U 21. stoljeću žene su stekle istaknutiji položaj u psihologiji i dale značajan doprinos različitim područjima ove discipline. Mnoge su preuzele rukovodeće funkcije, vodile utjecajne istraživačke laboratorije i učestvovale u obrazovanju i usmjeravanju novih generacija psihologa. Ipak, rodne nejednakosti i dalje postoje, posebno u pogledu visine primanja i zastupljenosti žena na višim akademskim položajima.&lt;ref name=&quot;Gruber_2020&quot;&gt;{{cite journal |last1=Gruber |first1=June |last2=Mendle |first2=Jane |last3=Lindquist |first3=Kristen A. |last4=Schmader |first4=Toni |last5=Clark |first5=Lee Anna |title=The Future of Women in Psychological Science |journal=Perspective on Psychological Science |volume=16 |issue=3 |pages=483–516 |date=2020 |doi=10.1177/1745691620952789 |pmid=32901575 |doi-access=free|url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/1745691620952789 |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Broj žena koje se obrazuju i stručno usavršavaju u oblasti psiholoških nauka dostigao je rekordne vrijednosti. U Sjedinjenim Američkim Državama procjenjuje se da žene čine oko 78% studenata psihologije na dodiplomskom nivou i 71% studenata na postdiplomskom nivou.&lt;ref name=&quot;Gruber_2020&quot; /&gt;

== Organizacije u psihologiji ==

=== Institucije ===
{{Također pogledajte|Spisak psiholoških organizacija}}

Godine 1920. [[Édouard Claparède]] i [[Pierre Bovet]] osnovali su novu organizaciju za primijenjenu psihologiju pod nazivom Međunarodni kongres psihotehnike primijenjene na profesionalnu orijentaciju. Organizacija je kasnije preimenovana u Međunarodni kongres psihotehnike, a potom u [[Međunarodno udruženje za primijenjenu psihologiju]] (IAAP).&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; IAAP se smatra najstarijom međunarodnom psihološkom organizacijom.&lt;ref name=&quot;Pickren_Fowler_2003&quot;&gt;{{cite book|last1=Pickren |first1=Wade E. |last2=Fowler |first2=Raymond D. |editor1-last=Freedheim |editor1-first=D. K. |editor2-last=Weiner |editor2-first=I. B. |chapter=Professional Organizations |title=Handbook of Psychology: History of Psychology |volume=1 |publisher=John Wiley &amp; Sons, Inc. |date=2003 |doi=10.1002/0471264385.wei0126 |chapter-url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/0471264385.wei0126 |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Danas najmanje 65 međunarodnih organizacija djeluje u različitim specijalizovanim područjima psihologije.&lt;ref name=&quot;Pickren_Fowler_2003&quot; /&gt;

Kao odgovor na prevlast muškaraca u ovoj oblasti, psihologinje u Sjedinjenim Američkim Državama osnovale su 1941. Nacionalno vijeće psihologinja. Organizacija je nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] preimenovana u Međunarodno vijeće psihologinja, a 1959. u ''Međunarodno vijeće psihologa''. Pojavilo se i nekoliko organizacija, među kojima su [[Udruženje crnih psihologa]] i Udruženje azijsko-američkih psihologa, koje su nastojale povećati zastupljenost rasnih i etničkih grupa koje nisu evropskog porijekla u psihološkoj profesiji.&lt;ref name=&quot;Pickren_Fowler_2003&quot; /&gt;

[[Međunarodni savez psiholoških nauka]] (IUPsyS) predstavlja svjetsku federaciju nacionalnih psiholoških društava. IUPsyS je osnovan 1951. pod pokroviteljstvom [[UNESCO|Organizacije Ujedinjenih naroda za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO)]].&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Staeuble_2006&quot;&gt;{{cite book |last1=Staeuble |first1=Irmingard |editor1-last=Brock |editor1-first=Adrian C. |chapter=Psychology in the Eurocentric order of the social sciences: Colonial constitution, cultural imperialist expansion, postcolonial critique |title=Internationalizing the History of Psychology |publisher=New York University Press |pages=183–207 |date=2006 |isbn=9780814739082 |doi=10.18574/nyu/9780814739082.001.0001 |url=https://opensquare.nyupress.org/books/9780814739082/ |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Od tada su se odsjeci za psihologiju proširili širom svijeta, uglavnom prema euroameričkom modelu.&lt;ref name=&quot;Paranjpe_India_2006&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Staeuble_2006&quot; /&gt; Od 1966. Unija izdaje časopis ''International Journal of Psychology''.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; IAAP i IUPsyS postigli su 1976. dogovor prema kojem će svaka organizacija održavati kongres svake četiri godine, naizmjenično u različitim terminima.&lt;ref name=&quot;Pickren_Fowler_2003&quot; /&gt;

IUPsyS priznaje 66 nacionalnih psiholoških društava, dok postoji najmanje još 15 takvih organizacija.&lt;ref name=&quot;Pickren_Fowler_2003&quot; /&gt; [[Američko psihološko udruženje]] (APA) najstarija je i najveća psihološka organizacija u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]].&lt;ref name=&quot;Pickren_Fowler_2003&quot; /&gt; Broj njenih članova povećao se s 5.000 1945. na 100.000 u savremenom periodu.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;  APA obuhvata 54 sekcije, čiji se broj od 1960. kontinuirano povećavao kako su se razvijale nove specijalizacije. Neki od tih odjela, poput Društvo za psihološko proučavanje socijalnih pitanja i Američko društvo za psihologiju i pravo, prvobitno su djelovali kao samostalne organizacije.&lt;ref name=&quot;Pickren_Fowler_2003&quot; /&gt;

[[Međuameričko psihološko društvo]], osnovano 1951, nastoji unaprijediti razvoj psihologije na području obje Amerike. Društvo organizuje Interamerički kongres psihologije, a 2000. imalo je 1.000 članova. [[Evropska federacija asocijacija studenata psihologije]], osnovana 1981, predstavlja 30 nacionalnih udruženja s ukupno 100.000 pojedinačnih članova. Najmanje 30 drugih međunarodnih organizacija predstavlja psihologe u različitim dijelovima svijeta.&lt;ref name=&quot;Pickren_Fowler_2003&quot; /&gt;

U pojedinim državama vlasti zakonski uređuju ko smije pružati psihološke usluge ili se predstavljati kao &quot;psiholog&quot;. [[Američko psihološko udruženje]] psihologa definiše kao osobu koja ima doktorsku diplomu iz psihologije.&lt;ref name=&quot;Hall_Hurley_2003&quot;&gt;{{cite book|last1=Hall |first1=Judy E. |last2=Hurley |first2=George |editor1-last=Weiner |editor1-first=Irving B. |chapter=North American Perspectives on Education, Training, Licensing, and Credentialing |title=Handbook of Psychology |volume=8 |publisher=John Wiley &amp; Sons, Inc. |date=2003 |doi=10.1002/0471264385.wei0820 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/0471264385.wei0820 |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Granice ===

Rani istraživači [[Eksperimentalna psihologija|eksperimentalne psihologije]] nastojali su jasno razgraničiti svoju oblast od [[parapsihologija|parapsihologije]], koja je krajem 19. stoljeća uživala znatnu popularnost, uključujući interes pojedinih istaknutih naučnika poput [[William James|Williama Jamesa]]. Neki istraživači smatrali su parapsihologiju dijelom psihologije. Parapsihologija, [[hipnoza]] i [[psihizam]] bile su među važnim temama prvih međunarodnih kongresa. Međutim, istraživači tih oblasti postepeno su bili isključeni te su između 1900. i 1905. uglavnom prestali učestvovati na kongresima. Parapsihologija se još neko vrijeme proučavala na [[Carski univerziteti|Carskom univerzitetu u Japanu]], gdje su objavljivani radovi poput ''Vidovitost i mislografija'' autora Tomokichija Fukuraija, ali je do 1913. uglavnom bila odbačena iz akademske psihologije.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;

Kao naučna disciplina, psihologija je dugo nastojala odbaciti tvrdnje da predstavlja &quot;[[Tvrde i meke nauke|meku]]&quot; nauku. Kritika filozofa nauke [[Thomas Kuhn|Thomasa Kuhna]] iz 1962. implicirala je da se psihologija u cjelini nalazila u predparadigmatskoj fazi, bez saglasnosti o općoj teoriji kakva je postojala u zrelim [[prirodne nauke|prirodnim naukama]], poput [[Hemija|hemije]] i [[Fizika|fizike]].&lt;ref name=&quot;Kuhn_1970_StructureScientificRevolutions&quot;&gt;{{cite book |last1=Kuhn |first1=Thomas S. |title=The Structure of Scientific Revolutions |edition=2 |volume=2 |issue=2 |publisher=The University of Chicago Press |location=Chicago |date=1970 |isbn=9780226458045 |url=https://www.lri.fr/~mbl/Stanford/CS477/papers/Kuhn-SSR-2ndEd.pdf |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Budući da se pojedina područja psihologije oslanjaju na istraživačke metode kao što su [[Istraživanje zasnovano na samoizvještavanju|samoprocjene]] u anketama i upitnicima, kritičari su tvrdili da psihologija nije [[Subjektivnost i objektivnost (filozofija)|objektivna]] nauka. Skeptici su ukazivali na to da se ličnost, mišljenje i emocije ne mogu neposredno mjeriti te da se često zaključuju na osnovu subjektivnih iskaza ispitanika, što može predstavljati metodološki problem. Eksperimentalni psiholozi razvili su različite metode za posredno mjerenje ovih teško mjerljivih fenomenoloških pojava.&lt;ref name=&quot;Beveridge_2002&quot;&gt;{{cite journal |last1=Beveridge |first1=Allan |title=Time to abandon the subjective–objective divide? |journal=Psychiatric Bulletin |volume=26 |issue=3 |pages=101–103 |date=2002 |doi=10.1192/pb.26.3.101 |url=https://www.cambridge.org/core/journals/psychiatric-bulletin/article/time-to-abandon-the-subjectiveobjective-divide/64B946168A6CE8AA13B38719BDC59A81 |doi-access=free |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Peterson_2009&quot;&gt;{{cite web |last1=Peterson |first1=Christopher |title=Subjective and Objective Research in Positive Psychology |website=Psychology Today |date=2009 |url=https://www.psychologytoday.com/us/blog/the-good-life/200905/subjective-and-objective-research-in-positive-psychology |archive-url=https://web.archive.org/web/20230501120000/https://www.psychologytoday.com/us/blog/the-good-life/200905/subjective-and-objective-research-in-positive-psychology |archive-date=1. 5. 2023 |url-status=live |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Panksepp_2004&quot;&gt;{{cite book |last1=Panksepp |first1=Jaak |title=Affective Neuroscience: The Foundations of Human and Animal Emotions |publisher=Oxford University Press |location=New York |date=2004 |isbn=9780198025672 |url=https://books.google.ba/books?id=n0W2QQuZ7IEC |archive-url=https://web.archive.org/web/20230501120000/https://books.google.ba/books?id=n0W2QQuZ7IEC |archive-date=1. 5. 2023 |url-status=live |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Podjele unutar psihologije i dalje postoje, pri čemu su neki psiholozi više usmjereni na jedinstvena iskustva pojedinca, koja se ne mogu u potpunosti razumjeti samo posmatranjem pojedinaca kao statističkih podataka u široj populaciji. Kritičari izvan i unutar discipline tvrdili su da je savremena psihologija sve više pod utjecajem svojevrsnog &quot;kulta empirizma&quot;, koji ograničava opseg istraživanja time što istraživače usmjerava isključivo prema metodama preuzetim iz prirodnih nauka.&lt;ref name=&quot;Teo_2005&quot;&gt;{{cite book |last1=Teo |first1=Thomas |title=The Critique of Psychology: From Kant to Postcolonial Theory |publisher=Springer |location=New York |date=2005 |isbn=9780387253558 |oclc=209833302 |doi=10.1007/b107225 |url=https://link.springer.com/book/10.1007/b107225 |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Feminističke kritike ukazivale su na to da tvrdnje o naučnoj objektivnosti mogu prikriti vrijednosti i ciljeve istraživača, koji su historijski uglavnom bili muškarci.&lt;ref name=&quot;Tomes_2010&quot; /&gt; Jean Grimshaw, na primjer, smatra da je dominantna psihološka istraživačka tradicija svojim nastojanjem da kontroliše ponašanje doprinijela ostvarivanju [[patrijarhat|patrijarhalnih]] ciljeva.&lt;ref name=&quot;Teo_2005&quot; /&gt;

== Glavni pravci i škole u psihologiji ==

=== Biheviorizam ===
{{Glavni|Biheviorizam|Psihološki biheviorizam|Radikalni biheviorizam}}
[[Datoteka:Skinner teaching machine 01.jpg|mini|desno|300px|Skinnerova [[nastavna mašina]], mehanički uređaj namijenjen automatizaciji [[programirana nastava|programirane nastave]]]]
[[Datoteka:Little Albert experiment (1920).webm|mini|desno|300px|Snimak [[eksperiment s Malim Albertom|eksperimenta s Malim Albertom]]]]

[[Biheviorizam]] je pravac u psihologiji koji se usmjerava na proučavanje ponašanja i procesa [[učenje|učenja]], pri čemu se ponašanje objašnjava njegovim odnosom prema podražajima iz okruženja i posljedicama koje ga prate. Jedna od osnovnih pretpostavki biheviorističkih istraživanja jeste da se veliki dio ponašanja ljudi i drugih životinja stječe učenjem. Bihevioristi su također polazili od pretpostavke da se osnovni mehanizmi učenja mogu proučavati i kod ljudi i kod drugih životinja. Na tim spoznajama razvijene su metode poput [[modifikacija ponašanja|modifikacije ponašanja]], čiji je cilj promjena neželjenih oblika ponašanja i podsticanje poželjnih.

Rani bihevioristi proučavali su veze između podražaja i reakcija, koje su kasnije opisane pojmom [[klasično uslovljavanje|klasičnog uslovljavanja]]. Pokazano je da se, ako se biološki značajan podražaj, poput hrane koja izaziva lučenje sline, više puta upari s prethodno neutralnim podražajem, poput zvona, neutralni podražaj može povezati s tom reakcijom i sam početi izazivati sličan odgovor. [[Ivan Pavlov]], koji je postao poznat po istraživanjima uslovljavanja lučenja sline kod pasa, bio je jedna od najznačajnijih ličnosti u razvoju istraživanja učenja, a njegovi postupci kasnije su primjenjivani i u istraživanju ljudskog ponašanja.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;

U Sjedinjenim Američkim Državama [[Edward Thorndike|Edward Lee Thorndike]] proučavao je učenje životinja pomoću tzv. &quot;kutija problema&quot;, iz kojih su životinje morale pronaći način da izađu, nakon čega su bile nagrađivane. Na osnovu tih istraživanja razvio je [[konekcionizam|konekcionistički]] pristup učenju i zakon efekta, prema kojem ponašanja praćena zadovoljavajućim posljedicama imaju veću vjerovatnoću ponavljanja.&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot; /&gt; Thorndike je 1911. godine istakao i mogućnost primjene psiholoških istraživanja na predviđanje i kontrolu ljudskog ponašanja.&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot; /&gt;

Početkom 20. stoljeća biheviorizam se postupno izdvojio kao reakcija na tada dominantne pristupe koji su naglašavali proučavanje svijesti i unutrašnjih mentalnih procesa. Između 1910. i 1913. u američkoj psihologiji došlo je do značajnog pomjeranja od [[mentalizam (psihologija)|mentalizma]] prema proučavanju ponašanja.&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot; /&gt; [[John B. Watson]] je 1913. uveo naziv &quot;biheviorizam&quot; za ovaj pristup i zalagao se za to da psihologija bude objektivna prirodna nauka čiji je predmet proučavanje ponašanja.&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot; /&gt;

Watsonov pristup dodatno je poznat po [[Eksperiment s Malim Albert|eksperimentu s Malim Albertom]] iz 1920, koji je proveden s ciljem proučavanja [[klasično uslovljavanje|uslovljavanja emocionalnih reakcija]]. U eksperimentu je ispitivano može li se strah kod djeteta povezati s prethodno neutralnim podražajem njegovim uparivanjem s neugodnim zvukom. Rezultati su u početku tumačeni kao dokaz da se [[fobija|strahovi]] mogu usloviti na ovaj način, iako su kasnija razmatranja ukazala na ozbiljna metodološka ograničenja i mogućnost da su zaključci eksperimenta bili pretjerani.&lt;ref name=&quot;Watson1913&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Watson_Rayner_1920&quot;&gt;{{cite journal |last1=Watson |first1=John B. |last2=Rayner |first2=Rosalie |title=Conditioned emotional reactions |journal=Journal of Experimental Psychology |volume=3 |issue=1 |pages=1–14 |year=1920 |doi=10.1037/h0069608 |url=https://psycnet.apa.org/record/2006-01667-001 |url-access=subscription |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Međutim, takav zaključak vjerovatno je bio pretjeran.&lt;ref name=&quot;Harris_1979&quot;&gt;{{cite journal |last=Harris |first=Ben |title=Whatever happened to Little Albert? |journal=American Psychologist |volume=34 |issue=2 |pages=151–160 |date=februar 1979 |doi=10.1037/0003-066X.34.2.151 |url=http://htpprints.yorku.ca/archive/00000198/01/BHARRIS.HTM#selection-15.0-15.35 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120704172755/http://htpprints.yorku.ca/archive/00000198/01/BHARRIS.HTM#selection-15.0-15.35 |archive-date=4. 7. 2012 |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Watsonov bliski saradnik [[Karl Lashley]] proučavao je biološke osnove učenja i pokušavao povezati promjene u ponašanju s procesima u mozgu.&lt;ref name=&quot;Clark_et_al_2013&quot;&gt;{{cite book |last1=Clark |first1=Robert E. |last2=Hales |first2=Jared B. |last3=Zola |first3=Stuart M. |last4=Thompson |first4=Richard F. |editor1-last=Freedheim |editor1-first=Donald K. |editor2-last=Weiner |editor2-first=Irving B. |chapter=Biological psychology |title=Handbook of Psychology: History of Psychology |edition=2 |publisher=John Wiley &amp; Sons, Inc. |year=2013 |volume=1 |pages=55–78 |doi=10.1002/0471264385.wei0103 |chapter-url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/0471264385.wei0103 |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom 1920-ih i 1930-ih biheviorizam se dalje razvijao i postao jedan od dominantnih pravaca u psihologiji. [[Clark L. Hull]], [[Edwin Guthrie]] i drugi istraživači doprinijeli su njegovom teorijskom razvoju i širokoj primjeni.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; Posebno važan razvoj predstavljao je prelazak od proučavanja jednostavnih veza između podražaja i reakcija prema proučavanju ponašanja u zavisnosti od njegovih posljedica.

U tom kontekstu razvijen je pojam [[operantno uslovljavanje|operantnog uslovljavanja]], kojim se ponašanje objašnjava njegovim posljedicama. Za razliku od klasičnog uslovljavanja, u kojem se reakcija povezuje s određenim podražajem, operantno uslovljavanje naglašava ulogu [[potkrepljenje|potkrepljenja]] i [[kazna (psihologija)|kazne]] u povećavanju ili smanjivanju vjerovatnoće budućeg ponašanja. Koncept operantnog uslovljavanja prvi su opisali [[Neal E. Miller]] i [[Jerzy Konorski]], a u Sjedinjenim Američkim Državama ga je posebno razvio i popularizovao [[B. F. Skinner]], koji je postao jedna od vodećih ličnosti biheviorističkog pokreta.&lt;ref name=&quot;Miller_Konorski_1969&quot;&gt;{{cite journal |last1=Miller |first1=S. |last2=Konorski |first2=J. |last3=Skinner |first3=B. F. |title=On a particular form of conditioned reflex |journal=Journal of the Experimental Analysis of Behavior |volume=12 |issue=1 |pages=187–189 |year=1969 |doi=10.1901/jeab.1969.12-187 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1901/jeab.1969.12-187 |url-access=subscription |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Skinner_2019&quot;&gt;{{cite book |last=Skinner |first=B. F. |title=The Behavior of Organisms: An Experimental Analysis |publisher=B. F. Skinner Foundation |year=2019 |isbn=978-0-9964539-0-5 |url=https://books.google.ba/books?id=S9WNCwAAQBAJ |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Radikalni biheviorizam]], koji je posebno povezan sa Skinnerom, odbacivao je potrebu za objašnjavanjem ponašanja hipotetičkim unutrašnjim mentalnim procesima koje nije bilo moguće neposredno naučno proučavati. Radikalni bihevioristi nisu smatrali da se ponašanje treba objašnjavati pozivanjem na nesvjesne mentalne procese, već su naglašavali odnose između ponašanja i njegovih posljedica u okruženju.&lt;ref name=&quot;Overskeid_2007&quot;&gt;{{cite journal |last=Overskeid |first=Geir |title=Looking for Skinner and finding Freud |journal=American Psychologist |volume=62 |issue=6 |pages=590–595 |year=2007 |doi=10.1037/0003-066X.62.6.590 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2F0003-066X.62.6.590 |url-access=subscription |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Biheviorizam je imao snažan utjecaj na psihologiju, ali je od sredine 20. stoljeća počeo gubiti dominantan položaj. Jednu od najpoznatijih kritika radikalnog biheviorizma iznio je [[Noam Chomsky]], koji je tvrdio da bihevioristički principi ne mogu adekvatno objasniti složenost procesa [[usvajanje jezika|usvajanja]] i upotrebe jezika.&lt;ref name=&quot;Chomsky_1967&quot;&gt;{{cite book |last=Chomsky |first=Noam |editor1-last=Jakobovits |editor1-first=Leon A. |editor2-last=Miron |editor2-first=Murray S. |chapter=A Review of B. F. Skinner's Verbal Behavior |title=Readings in the Psychology of Language |publisher=Prentice-Hall |year=1967 |pages=142–143 |url=http://www.chomsky.info/articles/1967----.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20150929070654/http://www.chomsky.info/articles/1967----.htm |archive-date=29. 9. 2015 |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Ograničenja strogo biheviorističkog pristupa pokazala su se i u istraživanjima [[Martin Seligman|Martina Seligmana]] i njegovih saradnika, koji su kod pasa eksperimentalno izazvali stanje [[naučena bespomoćnost|naučene bespomoćnosti]]. To stanje nije bilo jednostavno objašnjivo klasičnim biheviorističkim modelima učenja.&lt;ref name=&quot;Seligman_Maier_1967&quot;&gt;{{cite journal |last1=Seligman |first1=Martin E. |last2=Maier |first2=Steven F. |title=Failure to escape traumatic shock |journal=Journal of Experimental Psychology |volume=74 |issue=1 |pages=1–9 |year=1967 |doi=10.1037/h0024514 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2Fh0024514 |url-access=subscription |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Overmier_Seligman_1967&quot;&gt;{{cite journal |last1=Overmier |first1=J. Bruce |last2=Seligman |first2=Martin E. |title=Effects of inescapable shock upon subsequent escape and avoidance responding |journal=Journal of Comparative and Physiological Psychology |volume=63 |issue=1 |pages=28–33 |year=1967 |doi=10.1037/h0024166 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2Fh0024166 |url-access=subscription |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Edward C. Tolman]] je ranije razvio pristup koji je povezivao biheviorizam s kognitivnim procesima. Posebno je poznat po istraživanjima [[kognitivna mapa|kognitivnih mapa]], u kojima je pokazivao da štakori mogu naučiti prostorne odnose u labirintu i bez neposrednog potkrepljenja.&lt;ref name=&quot;Tolman_1948&quot;&gt;{{cite journal |last=Tolman |first=Edward C. |title=Cognitive maps in rats and men |journal=Psychological Review |volume=55 |issue=4 |pages=189–208 |year=1948 |doi=10.1037/h0061626 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2Fh0061626 |url-access=subscription |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Iako je biheviorizam izgubio dominantan položaj u akademskoj psihologiji, nije nestao. Njegovi principi nastavili su se primjenjivati u istraživanju učenja i ponašanja, kao i u različitim praktičnim područjima. [[Primijenjena analiza ponašanja]] razvila se kao područje koje principe, posebno operantnog uslovljavanja, primjenjuje na promjenu društveno značajnog ponašanja i predstavlja savremeni nastavak tradicije biheviorističkog pristupa&lt;ref name=&quot;Pierce_Cheney_2017&quot;&gt;{{cite book |last1=Pierce |first1=W. David |last2=Cheney |first2=Carl D. |title=Behavior Analysis and Learning: A Biobehavioral Approach |edition=6 |publisher=Routledge |year=2017 |isbn=978-1-351-77979-1 |url=https://books.google.ba/books/about/Behavior_Analysis_and_Learning.html?id=Z_8nDwAAQBAJ |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Međunarodno udruženje za analizu ponašanja]] osnovano je 1974, a do 2003. imalo je članove iz 42 zemlje. Bihevioristički pristup i analiza ponašanja proširili su se i izvan Sjedinjenih Američkih Država, uključujući zemlje Latinske Amerike i Japan.&lt;ref name=&quot;Ardila_2006&quot;&gt;{{cite book |last=Ardila |first=Rubén |chapter=Behavior Analysis in an International Context |editor-last=Brock |editor-first=Adrian C. |title=Internationalizing the History of Psychology |publisher=Cambridge University Press |year=2006 |isbn=978-0-521-83599-2 |doi=10.1017/CBO9780511543821 |url=https://www.cambridge.org/core/books/internationalizing-the-history-of-psychology/D695536F2C86208B1C8819A293E5D48B |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Evolucijska i komparativna psihologija ===
{{Glavni|Evolucijska psihologija|Komparativna psihologija}}

[[Evolucijska psihologija]] proučava ljudsko mišljenje i ponašanje iz perspektive savremene [[evolucija|evolucijske teorije]]. Polazi od pretpostavke da su se određena psihološka prilagođavanja razvila kao odgovor na ponovljene izazove s kojima su se preci današnjih ljudi suočavali u svojoj okolini. Evolucijski psiholozi nastoje utvrditi u kojoj mjeri određene ljudske psihološke osobine predstavljaju evolucijski oblikovano prilagođavanje nastalo djelovanjem [[prirodna selekcija|prirodne selekcije]] ili [[seksualna selekcija|seksualne selekcije]].&lt;ref name=&quot;McGue_Gottesman_2015&quot;&gt;{{cite encyclopedia |last1=McGue |first1=Matt |last2=Gottesman |first2=Irving I. |editor1-last=Cautin |editor1-first=Robin L. |editor2-last=Lilienfeld |editor2-first=Scott O. |entry=Behavior Genetics |title=The Encyclopedia of Clinical Psychology |publisher=John Wiley &amp; Sons, Inc. |date=2015 |doi=10.1002/9781118625392.wbecp578 |isbn=978-1-118-62539-2 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/9781118625392.wbecp578 |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Komparativna psihologija]] proučava ponašanje i mentalne procese kod različitih životinjskih vrsta, uključujući ljude. U nekim jezicima za ovo područje koristi se i naziv &quot;zoopsihologija&quot;. Poređenjem ljudi s drugim životinjama, kao i međusobnim poređenjem različitih životinjskih vrsta, istraživači nastoje utvrditi koje su psihološke karakteristike zajedničke različitim vrstama, a koje su specifične za pojedine vrste. Na taj način komparativna psihologija nastoji razumjeti kako su se određeni oblici ponašanja i kognitivni procesi razvijali i prilagođavali različitim životnim uslovima.

Komparativna psihologija historijski je usko povezana s [[evolucijska biologija|evolucijskom biologijom]] i teorijom evolucije. Ideja o kontinuitetu između ljudskog i životinjskog uma dobila je snažan poticaj iz rada [[Charles Darwin|Charlesa Darwina]], čija je teorija evolucije otvorila mogućnost sistematskog proučavanja sličnosti i razlika između ljudi i drugih životinja. Rani komparativni psiholozi proučavali su različite oblike [[učenje|učenja]], instinktivno ponašanje, čulne procese i sposobnosti rješavanja problema kod životinja.

Savremena komparativna psihologija obuhvata širok raspon tema, među kojima su [[pamćenje]], komunikacija, socijalno ponašanje, donošenje odluka i [[svijest]]. Istraživanja se provode u laboratorijskim i prirodnim uslovima. 

Nalazi komparativne psihologije doprinose razumijevanju evolucijskog porijekla ljudskog mišljenja i ponašanja. Poređenje različitih vrsta omogućava istraživačima da utvrde koji su psihološki procesi široko rasprostranjeni u životinjskom svijetu, a koji su karakteristični za pojedine vrste. Takva istraživanja također pružaju uvid u adaptivni značaj različitih oblika ponašanja i psiholoških procesa.

=== Kognitivna psihologija ===
{{Glavni|Kognitivna psihologija}}
[[Datoteka:Cognitive Bias Codex-sp.svg|mini|desno|300px|Mapa kognitivnih pristrasnosti]]
&lt;div style=&quot;background:#FDFBF7;border:1px solid #D1CFC7;float:right;width:300px;padding:8px;margin:0 0 8px 15px;font-size:98%;border-radius:4px;clear:right;&quot;&gt;
'''&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;Zelena&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:red&quot;&gt;Crvena&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:blue&quot;&gt;Plava&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;&lt;span style=&quot;color:purple&quot;&gt;Ljubičasta&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:blue&quot;&gt;Plava&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:purple&quot;&gt;Ljubičasta&lt;/span&gt;'''
----
'''&lt;span style=&quot;color:red&quot;&gt;Plava&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;Ljubičasta&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:blue&quot;&gt;Crvena&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;&lt;span style=&quot;color:blue&quot;&gt;Zelena&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:red&quot;&gt;Ljubičasta&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:purple&quot;&gt;Zelena&lt;/span&gt;'''
----
Stroopov efekt je pojava prema kojoj je lakše i brže imenovati boju riječi u prvom nizu nego u drugom.
&lt;/div&gt;

[[Kognitivna psihologija]] je grana psihologije koja proučava mentalne procese uključene u [[percepcija|opažanje]], [[pažnja|pažnju]], [[mišljenje]], [[jezik]], [[pamćenje]], [[učenje]], rješavanje problema, donošenje odluka i druge oblike [[kognicija|kognitivnog]] funkcionisanja. Kognitivni psiholozi nastoje objasniti kako ljudi primaju, odabiru, obrađuju, pohranjuju i koriste informacije, pri čemu se o unutrašnjim mentalnim procesima često zaključuje na osnovu ponašanja i rezultata eksperimentalnih zadataka.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_CP&quot;&gt;{{cite web |title=cognitive psychology |website=APA Dictionary of Psychology |publisher=American Psychological Association |url=https://dictionary.apa.org/cognitive-psychology |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;APA_Brain_Science&quot;&gt;{{cite web |title=Cognitive Psychology Explores Our Mental Processes |website=American Psychological Association |url=https://www.apa.org/education-career/guide/subfields/brain-science |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Kognitivni pristup razvio se naročito tokom 1940-ih i 1950-ih kao reakcija na dominantni [[biheviorizam]], koji je naglašavao proučavanje ponašanja koje se može neposredno opažati.
Za razliku od biheviorističkog usmjerenja, kognitivna psihologija pretpostavlja da se između podražaja i ponašanja odvijaju složeni mentalni procesi koji posreduju u njihovom odnosu. Time su pažnja, percepcija, pamćenje, mišljenje i drugi kognitivni procesi ponovo postali predmeti eksperimentalnog psihološkog istraživanja.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_CP&quot; /&gt;

Razvoj kognitivne psihologije bio je povezan sa širim promjenama u nauci sredinom 20. stoljeća. Razvoj [[lingvistika|lingvistike]], [[računarstvo|računarstva]], [[kibernetika|kibernetike]], [[informacijska teorija|informacijske teorije]] i [[umjetna inteligencija|umjetne inteligencije]] pružio je nove pojmove i modele za proučavanje načina na koji ljudi primaju i obrađuju informacije. Posebno je utjecajan postao [[model obrade informacija]], prema kojem se kognitivni procesi mogu proučavati kao niz međusobno povezanih procesa primanja, obrade, pohranjivanja i korištenja informacija.&lt;ref name=&quot;Xiong_Proctor_2018&quot;&gt;{{cite journal |last1=Xiong |first1=Aiping |last2=Proctor |first2=Robert W. |title=Information Processing: The Language and Analytical Tools for Cognitive Psychology in the Information Age |journal=Frontiers in Psychology |volume=9 |pages=1270 |year=2018 |doi=10.3389/fpsyg.2018.01270 |pmid=30135664 |pmc=6092626 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC6092626/ |doi-access=free |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Ove promjene često se označavaju izrazom [[kognitivna revolucija]]. Iako taj izraz sugeriše nagli prekid s ranijim pristupima, razvoj kognitivne psihologije bio je postepen i uključivao je doprinose različitih disciplina. Psiholog [[George Armitage Miller|George A. Miller]] povezuje razvoj kognitivne revolucije s promjenama u psihologiji, lingvistici, računarstvu i neuronauci tokom 1950-ih. Do 1960-ih kognitivni pristup već je imao čvrsto mjesto u psihologiji, a objavljivanje knjige ''Kognitivna psihologija'' [[Ulric Neisser|Ulrica Neissera]] 1967. predstavljalo je važan korak u oblikovanju kognitivne psihologije kao zasebnog područja.&lt;ref name=&quot;Miller_2003&quot;&gt;{{cite journal |last=Miller |first=George A. |title=The cognitive revolution: a historical perspective |journal=Trends in Cognitive Sciences |volume=7 |issue=3 |pages=141–144 |year=2003 |doi=10.1016/s1364-6613(03)00029-9 |pmid=12639696 |url=https://www.cell.com/trends/cognitive-sciences/abstract/S1364-6613(03)00029-9 |url-access=subscription |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Spielman_et_al_2020_History&quot;&gt;{{cite book |last1=Spielman |first1=Rose M. |last2=Jenkins |first2=William J. |last3=Lovett |first3=Marilyn D. |title=Psychology 2e |chapter=1.2 History of Psychology |publisher=OpenStax |year=2020 |url=https://openstax.org/books/psychology-2e/pages/1-2-history-of-psychology |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Jedan od osnovnih pristupa u kognitivnoj psihologiji jeste proučavanje čovjeka kao sistema koji obrađuje informacije. Istraživači ispituju kako se informacije registruju i odabiru, kako se održavaju u [[radno pamćenje|radnoj memoriji]], kako se pohranjuju i prizivaju iz [[Dugoročno pamćenje|dugoročnog pamćenja]], te kako utječu na zaključivanje, donošenje odluka i ponašanje. Eksperimentalna istraživanja koriste različite postupke, uključujući mjerenje vremena reakcije, tačnosti odgovora, pamćenja, pažnje i drugih indikatora na osnovu kojih se zaključuje o kognitivnim procesima.&lt;ref name=&quot;Galotti_2018&quot;&gt;{{cite book |last=Galotti |first=Kathleen M. |title=Cognitive Psychology In and Out of the Laboratory |edition=6 |publisher=SAGE Publications |year=2018 |isbn=978-1506306179 |url=https://www.sagepub.com/shop/buy-a-book/cognitive-psychology-in-and-out-of-the-laboratory-6-252509 |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Kognitivna psihologija obuhvata širok spektar tema, među kojima su [[percepcija]], pažnja, pamćenje, učenje, jezik, formiranje pojmova, rezonovanje, rješavanje problema, kreativnost, donošenje odluka i [[metakognicija]]. Istraživanja se bave i načinima na koje kognitivni procesi mogu biti ograničeni ili narušeni, kao i međusobnim odnosom [[kognicija|kognitivnih procesa]] i [[emocija]].&lt;ref name=&quot;APA_Brain_Science&quot; /&gt;

Razvoj kognitivne psihologije istovremeno je doveo do snažnijeg povezivanja psihologije s drugim naučnim disciplinama. Iz tog razvoja nastala je [[kognitivna nauka]], interdisciplinarno područje koje povezuje psihologiju s [[neuronauka|neuronaukom]], lingvistikom, filozofijom, računarstvom i drugim disciplinama. Savremena kognitivna psihologija također je blisko povezana s [[kognitivna neuronauka|kognitivnom neuronaukom]], koja koristi metode proučavanja mozga kako bi se ispitala neuronska osnova kognitivnih procesa.&lt;ref name=&quot;APA_Brain_Science&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Xiong_Proctor_2018&quot; /&gt;

Kognitivna psihologija imala je značajan utjecaj i izvan osnovnog psihološkog istraživanja. Njena saznanja primjenjuju se u [[Obrazovanje|obrazovanju]], [[Klinička psihologija|kliničkoj psihologiji]], razvoju tehnologije, dizajnu korisničkih interfejsa, ergonomiji i drugim područjima u kojima je važno razumjeti način na koji ljudi opažaju, uče, pamte i donose odluke.&lt;ref name=&quot;APA_Brain_Science&quot; /&gt;

=== Neuropsihologija i neuronauka ===
[[Datoteka:Lobes_of_the_brain_NL.svg|mini|desno|300px|[[Disocijacija (neuropsihologija)|Disocijacija]] podrazumijeva utvrđivanje neuronske osnove određene moždane funkcije]]
{{Glavni|Neuropsihologija|Neuronauka}}
{{Također pogledajte|Biološka psihologija|Kognitivna neuronauka}}

[[Neuropsihologija]] je grana psihologije koja proučava odnos između funkcija mozga i ponašanja, s posebnim naglaskom na povezanost strukture i funkcionisanja [[Nervni sistem|nervnog sistema]] s [[kognitivna funkcija|kognitivnim procesima]], emocijama i ponašanjem. U okviru neuropsihologije istražuje se uloga pojedinih [[Spisak regija u ljudskom mozgu|područja mozga]] u različitim psihološkim funkcijama, uključujući pamćenje, jezik, pažnju, percepciju, izvršne funkcije i emocionalnu regulaciju. Važan dio neuropsiholoških spoznaja proizašao je iz proučavanja osoba s [[Povreda mozga|oštećenjima mozga]], [[neurodegenerativna bolest|neurodegenerativnim bolestima]] i razvojnim poremećajima. Poređenjem obrazaca kognitivnih i ponašajnih teškoća s mjestom i vrstom oštećenja mozga, neuropsiholozi nastoje utvrditi funkcije pojedinih neuronskih sistema. Ovakav pristup, poznat kao [[Disocijacija (neuropsihologija)|disocijacija]], jedan je od važnih načina zaključivanja o odnosu između moždanih struktura i psiholoških funkcija. 

Neuropsihologija se kao zasebno područje počela oblikovati sredinom 20. stoljeća. Jedna od prvih knjiga u čijem se naslovu pojavila riječ &quot;neuropsihologija&quot; bila je ''[[Organizacija ponašanja|Organizacija ponašanja - Neuropsihološka teorija]]'', koju je 1949. objavio [[Donald O. Hebb]]. Među ranim utjecajnim djelima bila je i knjiga [[Alexander Luria|Aleksandra Lurije]] ''Više kortikalne funkcije čovjeka'' (1962), koja je značajno utjecala na razvoj savremene neuropsihologije. 

Razvoj neuropsihologije u savremenom periodu u velikoj je mjeri povezan s napretkom [[neurooslikavanje|neurooslikavanja]] i drugih metoda proučavanja mozga. U novije vrijeme na ovo područje sve više utječu i, obrada prirodnog jezika, [[vještačka inteligencija]]&lt;ref name=&quot;Wolff_2026&quot;&gt;{{cite journal |last=Wolff |first=Brittany |title=Artificial intelligence and natural language processing in modern clinical neuropsychology: A narrative review |journal=The Clinical Neuropsychologist |volume=40 |issue=3 |pages=728–752 |year=2026 |doi=10.1080/13854046.2025.2547934 |url=https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/13854046.2025.2547934 |doi-access=free |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; i virtuelna stvarnost.&lt;ref name=&quot;Cavallo_2026&quot;&gt;{{cite journal |last1=Cavallo |first1=Nicola Davide |last2=Amitrano |first2=Federica |last3=Coccia |first3=Armando |last4=Miccio |first4=Carlo |last5=Santangelo |first5=Gabriella |last6=Marcuccio |first6=Laura |last7=D'Addio |first7=Giovanni |last8=Moretta |first8=Pasquale |title=Immersive Virtual Reality in Neuropsychological Assessment of Acquired Brain Injury: a Systematic Review and Meta-Analysis |journal=Neuropsychology Review |date=17. 4. 2026 |doi=10.1007/s11065-026-09693-x |url=https://link.springer.com/article/10.1007/s11065-026-09693-x |doi-access=free |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Poseban naglasak stavlja se na ekološku valjanost neuropsiholoških procjena, primjenu digitalnih biomarkera te individualizaciju kliničke [[neuropsihološka procjena|neuropsihološke procjene]] i [[rehabilitacija (neuropsihologija)|rehabilitacije]].&lt;ref name=&quot;Lundervold_2025&quot;&gt;{{cite journal |last=Lundervold |first=Astri J. Johansen |title=Precision neuropsychology in the area of AI |journal=Frontiers in Psychology |volume=16 |pages=1537368 |date=14. 5. 2025 |doi=10.3389/fpsyg.2025.1537368 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC12118123/ |doi-access=free |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Neuropsihologija je usko povezana s [[Neuronauka|neuronaukom]] i [[biološka psihologija|biološkom psihologijom]]. Dok neuronauka obuhvata šire proučavanje nervnog sistema i njegovih funkcija, biološka psihologija proučava biološke osnove psiholoških procesa i ponašanja. Neuropsihologija se nalazi na njihovom raskršću, povezujući spoznaje o funkcionisanju mozga i nervnog sistema s proučavanjem kognitivnih procesa, emocija i ponašanja.

=== Socijalna psihologija ===
{{Glavni|Socijalna psihologija}}

[[Socijalna psihologija]] je grana psihologije koja proučava kako su misli, osjećaji i ponašanje pojedinca oblikovani stvarnom, zamišljenom ili simbolički predstavljenom prisutnošću drugih ljudi. Prema definiciji [[Gordon Allport|Gordona Allporta]], centralni dio socijalne psihologije čini proučavanje načina na koji socijalno okruženje utječe na pojedinca. Za razliku od socioloških pristupa, koji se češće usmjeravaju na društvene strukture poput statusa, uloga i društvenih klasa, socijalna psihologija veći naglasak stavlja na psihološke procese putem kojih pojedinci opažaju, tumače i doživljavaju svoje socijalno okruženje.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Social_Psychology&quot;&gt;{{cite web |title=social psychology |website=APA Dictionary of Psychology |publisher=American Psychological Association |url=https://dictionary.apa.org/social-psychology |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;APA_Social_Psychology&quot;&gt;{{cite web |title=Social Psychology Studies Human Interactions |website=American Psychological Association |url=https://www.apa.org/education-career/guide/subfields/social |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Socijalna psihologija razvila se kao zasebno područje psihologije početkom 20. stoljeća. Među ranim istraživačima bio je [[Floyd Henry Allport|Floyd Allport]], koji je socijalnu psihologiju definisao kao nauku o ponašanju pojedinca u mjeri u kojoj je ono pod utjecajem drugih pojedinaca ili predstavlja reakciju na njihovo ponašanje. Ovakvo usmjerenje doprinijelo je razvoju eksperimentalnog pristupa proučavanju socijalnog ponašanja.&lt;ref name=&quot;Allport_1924_Ch1&quot;&gt;{{cite book |last=Allport |first=Floyd Henry |title=Social Psychology |chapter=Chapter 1: Social Psychology as a Science of Individual Behavior and Consciousness |publisher=Houghton Mifflin Company |year=1924 |url=https://brocku.ca/MeadProject/Allport/1924/1924_01.html |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Područje proučavanja socijalne psihologije obuhvata socijalnu percepciju, socijalnu kogniciju, stavove, socijalni utjecaj, međuljudske odnose i ponašanje u grupama. Socijalni psiholozi proučavaju kako ljudi opažaju i procjenjuju druge osobe, kako oblikuju stavove i uvjerenja, na koji način društveni kontekst utječe na donošenje odluka i ponašanje te kako nastaju saradnja, sukobi, privlačnost i odnosi među pojedincima. Posebno mjesto zauzima proučavanje načina na koji ljudi svoje ponašanje i ponašanje drugih tumače na osnovu dostupnih socijalnih informacija.&lt;ref name=&quot;APA_Social_Psychology&quot; /&gt;

Jedno od važnih područja jeste socijalni utjecaj, koji obuhvata procese kojima prisutnost, očekivanja ili ponašanje drugih ljudi mijenjaju mišljenje, osjećaje ili ponašanje pojedinca. U okviru ovog područja proučavaju se pojave poput [[konformizam|konformizma]], poslušnosti, socijalnog olakšavanja, socijalnog ometanja i različitih oblika uvjeravanja. Socijalna psihologija također proučava kako pojedinci formiraju i mijenjaju [[stav (psihologija)|stavove]] te kako stavovi utječu na ponašanje.

Važan dio discipline čini socijalna kognicija, odnosno proučavanje načina na koji ljudi opažaju, obrađuju, pohranjuju i koriste informacije o drugim ljudima i socijalnim situacijama. Istražuju se procesi poput stvaranja utisaka, [[stereotip|stereotipiziranja]], [[predrasuda]], [[atribucija|atribucije]] i procjenjivanja tuđih namjera. Ovi procesi mogu biti svjesni i namjerni, ali mogu uključivati i automatske procese koji utječu na ponašanje bez potpune svjesne kontrole pojedinca.

Socijalni psiholozi također proučavaju međuljudske odnose, uključujući privlačnost, prijateljstvo, ljubav, saradnju, agresiju i pomaganje. Ponašanje pojedinca posmatra se u odnosu prema karakteristikama drugih ljudi i situacijama u kojima se interakcija odvija. Na taj način socijalna psihologija nastoji objasniti zašto se ista osoba može ponašati različito u različitim socijalnim okolnostima.

Posebno područje čini proučavanje grupa i međugrupnih odnosa. Istražuju se procesi koji nastaju kada pojedinci djeluju kao članovi grupa, uključujući grupne norme, društvene uloge, grupno donošenje odluka, vodstvo, koheziju i [[socijalni identitet|socijalni identitet]]. Međugrupna istraživanja bave se odnosima između društvenih grupa, uključujući nastanak stereotipa i predrasuda, [[Diskriminacija|diskriminaciju]], konflikte i uslove koji mogu potaknuti saradnju među grupama.

Socijalna psihologija koristi različite istraživačke metode, uključujući laboratorijske i terenske eksperimente, korelacijska istraživanja, posmatranje, ankete i druge metode psihološkog istraživanja. Eksperimentalni pristup ima posebno značajno mjesto jer omogućava ispitivanje uzročno-posljedičnih odnosa između socijalnih situacija i ponašanja. Zbog složenosti socijalnog ponašanja, savremena socijalna psihologija često povezuje eksperimentalne metode s drugim kvantitativnim i kvalitativnim pristupima.

Socijalna psihologija ima široku primjenu u različitim područjima. Njena saznanja koriste se u [[Obrazovanje|obrazovanju]], [[zdravstvo|zdravstvu]], [[organizacija|organizacijama]], [[marketing]]u, [[komunikacija]]ma, [[politika|politici]], rješavanju sukoba i javnim politikama. Primjenjuju se, između ostalog, u proučavanju međuljudskih i međugrupnih sukoba, smanjenju predrasuda i diskriminacije, unapređenju saradnje i komunikacije te oblikovanju intervencija usmjerenih na promjenu ponašanja.&lt;ref name=&quot;APA_Social_Psychology&quot; /&gt;

== Etika i etički principi ==

Etički principi i pravila u domenu psihologije mijenjali su se tokom vremena. Neka poznata istraživanja iz prošlosti danas se smatraju neetičkim i suprotnim važećim kodeksima (npr. Kanadski kodeks ponašanja za istraživanja koja uključuju ljude i Belmontov izvještaj). [[Američko psihološko udruženje]] (APA) razvilo je skup etičkih principa i kodeks ponašanja za ovu profesiju.&lt;ref name=&quot;APA2016&quot;&gt;{{cite web |author=American Psychological Association |year=2016 |title=Ethical principles of psychologists and code of conduct |url=https://www.apa.org/ethics/code |accessdate=13. 2. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

Savremeni standardi uključuju informisani i dobrovoljni pristanak. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], uspostavljen je Nürnberški kodeks zbog zloupotreba ispitanika koji učestvuju u eksperimentu od strane [[Nacizam|nacista]]. Nakon toga je većina zemalja (i naučnih časopisa) usvojila Helsinšku deklaraciju. U SAD-u su Nacionalni instituti za zdravlje (NIH) 1966. osnovali Institucionalni odbor za reviziju (''Institutional Review Board''), a 1974. je usvojen Nacionalni zakon o istraživanju. Ove mjere su potaknule istraživače da obavezno dobiju informisani pristanak od učesnika. Do uspostavljanja ovih pravila doveo je određeni broj etički upitnih istraživanja, među kojima su radioizotopske studije u školi Fernald (MIT–Harvard), tragedija s talidomidom, istraživanje hepatitisa u Willowbrooku, Milgramova istraživanja o poslušnosti autoritetu i Stanfordski zatvorski eksperiment.

=== Etika u radu s ljudima ===

Kodeks etike [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]] nastao je 1951. pod nazivom &quot;Etički standardi psihologa&quot;. Ovaj kodeks je usmjeravao donošenje zakona o licenciranju u većini američkih saveznih država. Tokom decenija više puta je mijenjan i sadrži i opće principe i obavezujuće etičke standarde.

Etički principi psihologa i kodeks ponašanja APA sastoje se od pet općih principa, koji imaju zadatak da usmjere psihologe ka višem nivou etičke prakse u situacijama kada se ne primjenjuje određeni standard. Ti principi su:

* ''A. Dobrobit i neškodljivost'' – Psiholozi moraju djelovati u korist onih s kojima rade i „ne nanositi štetu“.
* ''B. Vjernost i odgovornost'' – Svijest o povjerenju javnosti u profesiju i pridržavanje etičkih standarda.
* ''C. Integritet'' – Promovisanje iskrenosti i tačnosti, uz izbjegavanje obmana i prevara.
* ''D. Pravednost'' – Razumijevanje da psihologija mora biti na dobrobit svima.
* ''E. Poštivanje prava i dostojanstva ljudi'' – Zaštita prava osoba u radu s psiholozima, uključujući povjerljivost, privatnost i autonomiju.

APA je 2010. dodatno revidirala kodeks kako bi spriječila njegovu upotrebu za opravdavanje kršenja [[Ljudska prava|ljudskih prava]], što je bio odgovor na učešće članova APA u ispitivanjima tokom administracije predsjednika SAD-a [[George W. Bush|Georgea W. Busha]].&lt;ref name=&quot;APA2010&quot;&gt;{{cite web |title=American Psychological Association amends ethics code |url=https://www.apa.org/news/press/releases/2010/02/ethics-code |publisher=APA.org |accessdate=13. 2. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

Kanadsko psihološko udruženje (CPA) i [[Evropski savez psiholoških udruženja]] (EFPA) koriste slične modele zasnovane na principima dostojanstva, odgovornosti i integriteta.&lt;ref name=&quot;CPA2017&quot;&gt;{{cite web |title=Canadian Code of Ethics for Psychologists |url=https://cpa.ca/docs/File/Ethics/CPA_Code_2017_4thEd.pdf |year=2017 |accessdate=13. 2. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;EFPA2015&quot;&gt;{{cite web |title=Model Code of Ethics |url=http://www.efpa.eu |publisher=European Federation of Psychologists' Associations |year=2015 |accessdate=13. 2. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

Među etičkim pitanjima koja se smatraju naročito značajnim su obaveza rada isključivo u okviru vlastite stručnosti, čuvanje povjerljivosti podataka o pacijentima i izbjegavanje seksualnih odnosa s njima. Neke od najčešćih pritužbi protiv [[Klinička psihologija|kliničkih psihologa]] odnose se na seksualno neprimjereno ponašanje&lt;ref name=&quot;Jones_2003_Ethical_Issues&quot;&gt;{{cite book |last=Jones |first=Stanley E. |chapter=Ethical Issues in Clinical Psychology |editor-last=Stricker |editor-first=George |editor2-last=Widiger |editor2-first=Thomas A. |editor3-last=Weiner |editor3-first=Irving B. |title=Handbook of Psychology, Volume 8: Clinical Psychology |publisher=John Wiley &amp; Sons, Inc. |location=Hoboken, NJ |year=2003 |volume=8 |pages=509–532 |isbn=978-0-471-39263-7 |doi=10.1002/0471264385.wei0821 |chapter-url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/0471264385.wei0821 |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; i povrede povjerljivosti ili privatnosti.

=== Etika u radu sa životinjama ===

Istraživanja na [[Životinje|životinjama]], također, regulišu univerzitetski etički odbori. Etičke smjernice navode da je upotreba životinja u naučne svrhe prihvatljiva samo kada je šteta nanesena životinjama manja od koristi koje proizlaze iz istraživanja.&lt;ref name=&quot;Sherwin_2003&quot;&gt;{{cite journal |last=Sherwin |first=Chris M. |last2=Christiansen |first2=Stine B. |last3=Duncan |first3=Ian J. |last4=Erhard |first4=Hans W. |last5=Lay |first5=Don C. |last6=Mench |first6=Joy A. |last7=O’Connor |first7=Cheryl E. |last8=Petherick |first8=J. Carol |title=Guidelines for the ethical use of animals in applied ethology studies |journal=Applied Animal Behaviour Science |volume=81 |issue=3 |pages=291–305 |year=2003 |doi=10.1016/S0168-1591(02)00288-5 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0168159102002885 |url-access=subscription |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Emocije]]
* [[Geštalt psihologija]]
* [[Pamćenje]]
* [[Psihoterapija]]
* [[Učenje]]
* [[Zaboravljanje]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==

* {{cite book|last1=Badcock|first1=Christopher R.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=340–344|chapter=Nature-Nurture Controversy, History of|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.03136-6}}
* {{cite book|last1=Cascio|first1=Wayne F.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=879–884|chapter=Industrial–Organizational Psychology: Science and Practice|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.22007-2}}
* {{cite book|last1=Chryssochoou|first1=Xenia|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=532–537|chapter=Social Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.24095-6}}
* {{cite book|last1=Deakin|first1=Nicholas|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=31–36|chapter=Philosophy, Psychiatry, and Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.27049-9}}
* {{cite book|last1=Demetriou|first1=Andreas|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=313–322|chapter=Intelligence in Cultural, Social and Educational Context|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.92147-0}}
* {{cite book|last1=Gelso|first1=Charles J.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=69–72|chapter=Counseling Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.21073-8}}
* {{cite book|last1=Henley|first1=Tracy B.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=406–411|chapter=Psychology, History of (Early Period)|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.03235-9}}
* {{cite book|last1=Knowland|first1=Victoria C.P.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|last2=Purser|first2=Harry|last3=Thomas|first3=Michael S.C.|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=354–360|chapter=Cross-Sectional Methodologies in Developmental Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.23235-2}}
* {{cite book|last1=Louw|first1=Dap|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=351–356|chapter=Forensic Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.21074-X}}
* {{cite book|last1=McWilliams|first1=Spencer A.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=412–417|chapter=Psychology, History of (Twentieth Century)|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.03046-4}}
* {{cite book|last1=Pe-Pua|first1=Rogelia|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=788–794|chapter=Indigenous Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.24067-1}}
* {{cite book|last1=Peterson|first1=Roger L.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|last2=Peterson|first2=Donald R.|last3=Abrams|first3=Jules C.|last4=Stricker|first4=George|last5=Ducheny|first5=Kelly|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=517–523|chapter=Training in Clinical Psychology in the United States: Practitioner Model|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.21086-6}}
* {{cite book|last1=Poortinga|first1=Ype H.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=311–317|chapter=Cross-Cultural Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.24011-7}}
* {{cite book|last1=Spinath|first1=Frank M.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|last2=Spinath|first2=Birgit|last3=Borkenau|first3=Peter|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=320–325|chapter=Developmental Behavioral Genetics and Education|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.92009-9}}
* {{cite book|last1=Smith|first1=Edward E.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=103–109|chapter=Cognitive Psychology: History|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.03028-2}}
* {{cite book|last1=Staerklé|first1=Christian|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=427–433|chapter=Political Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.24079-8}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Psychology}}
* [http://www.perfectionnement.info/fr/agenda.php?i_pays=0&amp;i_date=0&amp;keywords=congr International PSY Congresses] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051015201117/http://www.perfectionnement.info/fr/agenda.php?i_pays=0&amp;i_date=0&amp;keywords=congr |date=15. 10. 2005 }}
* [http://free-zd.t-com.hr/psih Psihologija, linkovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051216170940/http://free-zd.t-com.hr/psih/ |date=16. 12. 2005 }}
* [http://www.iltuobenessere.com/ansia/Default.htm Ansia] University of Milan Psychology Research

{{Psihologija}}
{{Društvene nauke}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Psihologija| ]]
[[Kategorija:Društvene nauke]]
[[Kategorija:Nauke o ponašanju]]</text>
      <sha1>rjo936tj709qjblle9vrsx0jeddvy2v</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3921242</id>
      <parentid>3921226</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T02:02:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Rad na članku</comment>
      <origin>3921242</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="130943" sha1="p5885gc60esp73hd02htyo5p0w3kdal" xml:space="preserve">{{Psihologija bočna traka}}
'''Psihologija''' je nauka koja se bavi proučavanjem psihičkih procesa i [[Ponašanje|ponašanja]].&lt;ref name=&quot;OED&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.oed.com |title=psychology |publisher=Oxford English Dictionary. Oxford University Press |accessdate=13. 2. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Fernald&quot;&gt;{{cite book |last=Fernald |first=Dodge |title=Psychology: Six Perspectives |url=https://archive.org/details/psychologysixper0000fern |publisher=SAGE Publications |year=2008 |isbn=978-1-4129-3867-9 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Njen predmet istraživanja obuhvata ponašanje ljudi i životinja, svjesne i nesvjesne fenomene, te mentalne procese kao što su misli, osjećanja i motivi.

Psihologija je nauka širokog opsega koja objedinjuje principe [[Prirodne nauke|prirodnih]] i [[Društvene nauke|društvenih nauka]]. Kao [[Prirodne nauke|prirodna nauka]], ona se manifestuje kroz oblasti poput biološke psihologije, gdje istraživači teže razumijevanju emergentnih svojstava mozga povezujući disciplinu sa neuronaukom. S druge strane, psihologija djeluje kao [[Društvene nauke|društvena nauka]] kada se fokusira na analizu i razumijevanje složenih obrazaca ponašanja pojedinaca i društvenih grupa.&lt;ref name=&quot;Hockenbury&quot;&gt;{{cite book |last1=Hockenbury |first1=D. |last2=Hockenbury |first2=S. |title=Psychology |url=https://archive.org/details/psychology05edhock |publisher=Worth Publishers |year=2010 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;APA&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.apa.org |title=Frequently asked questions about APA |publisher=American Psychological Association |accessdate=13. 2. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

== Etimologija i definicije ==

Riječ ''psihologija'' potječe od grčke riječi ''psyche'' (grč. ψυχή), što znači duh ili duša. Drugi dio riječi, ''-logija'', potječe od sufiksa ''-λογία'' (-logia), što označava nauku, izučavanje ili istraživanje.&lt;ref name=&quot;Etymonline&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.etymonline.com/word/psychology |title=Psychology |publisher=Online Etymology Dictionary |accessdate=15. 2. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Riječ psihologija prvi put se pojavljuje u doba renesanse.&lt;ref name=&quot;dIsa&quot;&gt;{{cite journal |last1=d’Isa |first1=R. |last2=Abramson |first2=C. I. |year=2023 |title=The origin of the phrase comparative psychology: An historical overview |journal=Frontiers in Psychology |volume=14 |pages=1174115 |doi=10.3389/fpsyg.2023.1174115 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; U svom latinskom obliku, ''psychiologia'', prvi ju je upotrijebio hrvatski humanista i latinista Marko Marulić u svojoj knjizi ''Psichiologia de ratione animae humanae'' (Psihologija, o prirodi ljudske duše) u periodu između 1510. i 1520.&lt;ref name=&quot;dIsa&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Krstic1964&quot;&gt;{{cite journal |last=Krstić |first=K. |year=1964 |title=Marko Marulic – The author of the term &quot;psychology&quot; |journal=Acta Instituti Psychologici Universitatis Zagrabiensis |volume=36 |pages=7–13 |url=https://psychclassics.yorku.ca/Krstic/marulic.htm |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Najraniji poznati spomen riječi ''psychology'' u engleskom jeziku potječe iz 1694., kada ju je Steven Blankaart naveo u djelu ''The Physical Dictionary''. U tom rječniku se navodi da se &quot;anatomija bavi tijelom, a psihologija dušom.&quot;&lt;ref name=&quot;Colman2009&quot;&gt;{{cite book |last=Colman |first=A. M. |year=2009 |title=A dictionary of psychology |url=https://archive.org/details/dictionaryofpsyc0000colm_s3f2 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-953406-7 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

Slovo Ψ (psi), prvo slovo grčke riječi ''psyche'' iz koje je izveden termin psihologija, općenito se povezuje sa psihologijom kao naukom i koristi se kao njen simbol.

Godine 1890, [[William James]] definisao je psihologiju kao &quot;nauku o mentalnom životu, kako u pogledu njegovih pojava, tako i u pogledu njihovih uslova.&quot;&lt;ref name=&quot;James1983&quot;&gt;{{cite book |last=James |first=W. |year=1983 |title=The principles of psychology |publisher=Harvard University Press |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Ova definicija bila je široko prihvaćena tokom više decenija. Međutim, njeno značenje je osporavano, naročito od strane Johna B. Watsona, koji je 1913. iznio stavove metodološkog biheviorizma, posmatrajući psihologiju kao isključivo objektivnu eksperimentalnu granu prirodne nauke, čiji je teorijski cilj &quot;predviđanje i kontrola ponašanja.&quot;&lt;ref name=&quot;Watson1913&quot;&gt;{{cite journal |last=Watson |first=J. B. |year=1913 |title=Psychology as the behaviorist views it |url=https://archive.org/details/sim_psychological-review_1913-03_20_2/page/158 |journal=Psychological Review |volume=20 |issue=2 |pages=158–177 |doi=10.1037/h0074428 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Od trenutka kada je James definisao pojam &quot;psihologija&quot;, ovaj termin se sve snažnije povezuje s naučnim eksperimentisanjem.&lt;ref name=&quot;Watson1913&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Davis2004&quot;&gt;{{cite book |last=Davis |first=D. R. |year=2004 |chapter=Psychology |editor-last=Gregory |editor-first=R. L. |title=The Oxford companion to the mind |url=https://archive.org/details/oxfordcompaniont0000unse_b9g3 |edition=2. |pages=[https://archive.org/details/oxfordcompaniont0000unse_b9g3/page/762 763]–764 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-866224-2 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Pod pojmom narodna psihologija (eng. ''folk psychology'') podrazumijeva se razumijevanje mentalnih stanja i ponašanja ljudi kakvo imaju obični ljudi, za razliku od stručnog razumijevanja kojeg imaju profesionalni psiholozi.&lt;ref name=&quot;Hutto2007&quot;&gt;{{cite book |editor1-last=Hutto |editor1-first=D. D. |editor2-last=Ratcliffe |editor2-first=M. |year=2007 |title=Folk psychology re-assessed |url=https://archive.org/details/isbn_9781402055577 |publisher=Springer |isbn=978-1-4020-5557-7 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
{{Glavni|Historija psihologije}}
Razvoj psihološke misli može se pratiti još od najstarijih civilizacija, u kojima su pitanja o prirodi ljudskog uma i ponašanja bila predmet filozofskih i medicinskih razmatranja. Drevne civilizacije [[Egipat|Egipta]], [[Grčka|Grčke]], [[Kina|Kine]], [[Indija|Indije]] i [[Perzija|Perzije]] razvijale su rane koncepte o psihološkim fenomenima i odnosu između tijela i uma. U starom Egiptu, medicinski tekstovi poput [[Ebersov papirus|Ebersovog papirusa]] svjedoče o prepoznavanju stanja koja se danas povezuju s [[Depresija (raspoloženje)|depresijom]] i poremećajima mišljenja.&lt;ref name=&quot;Okasha_Egypt_2005&quot;&gt;{{cite journal |last=Okasha |first=Ahmed |date=2005 |title=Mental Health in Egypt |journal=The Israel Journal of Psychiatry and Related Sciences |volume=42 |issue=2 |pages=116–125 |pmid=16342608 |url=https://www.researchgate.net/publication/7426670_Mental_health_in_Egypt |access-date=23. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ovi zapisi predstavljaju jedan od najranijih pokušaja da se [[mentalni poremećaj]]i objasne u okviru medicinskog pristupa. Značajniji teorijski razvoj bilježi se u [[Antička Grčka|antičkoj Grčkoj]], gdje su filozofi poput [[Tales|Talesa iz Mileta]], [[Platon]]a i [[Aristotel]]a (posebno u djelu ''De Anima'') razmatrali funkcionisanje ljudskog uma.&lt;ref name=&quot;Green_Groff_2003&quot;&gt;{{cite book |last1=Green |first1=Christopher D. |last2=Groff |first2=Philip R. |date=2003 |title=Early psychological thought: Ancient accounts of mind and soul |url=https://archive.org/details/earlypsychologic0000gree |location=Westport, Connecticut |publisher=Praeger |isbn=978-0275979201 |access-date=23. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Važan pomak u razumijevanju [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]] načinio je grčki ljekar [[Hipokrat]], koji je u 4. vijeku p. n. e. zastupao stav da mentalni poremećaji imaju fizičke uzroke, čime se udaljio od dotadašnjih nadnaravnih objašnjenja.&lt;ref name=&quot;Brink_Psychology_2008&quot;&gt;{{cite book |last=Brink |first=T. L. |date=2008 |title=Psychology: A Student Friendly Approach |url=http://www.saylor.org/site/wp-content/uploads/2012/06/TLBrink_PSYCH01.pdf |pages=9 |publisher=Saylor Academy |access-date=23. 4. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120724142236/http://www.saylor.org/site/wp-content/uploads/2012/06/TLBrink_PSYCH01.pdf |archive-date=24. 7. 2012 |url-status=live |language=en}}&lt;/ref&gt; U pogledu lokalizacije mentalnih funkcija, među antičkim misliocima nisu postojali jedinstveni stavovi. Oko 387. p. n. e., Platon je iznio mišljenje da se mentalni procesi odvijaju u [[mozak|mozgu]], dok je Aristotel oko 335. p. n. e. zastupao mišljenje da je [[srce]] središte mentalnih funkcija.&lt;ref name=&quot;MNT_Psychology_2018&quot;&gt;{{cite web |last=Brazier |first=Yvette |date=2018 |title=Psychology: Definitions, branches, history, and how to become one |url=https://www.medicalnewstoday.com/articles/154874 |website=Medical News Today |access-date=23. 4. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210320030424/https://www.medicalnewstoday.com/articles/154874 |archive-date=20. 3. 2021 |url-status=live |language=en}}&lt;/ref&gt;

U Kini su temelji psihološke misli razvijeni u okviru filozofskih učenja drevnih mislioca poput [[Laozi]]ja i [[Konfucije|Konfucija]], kao i pod utjecajem [[Budizam|budizma]].&lt;ref name=&quot;FinancialExpress_Taoism_2018&quot;&gt;{{cite web |last=Redakcija |date=2018 |title=Natural harmony in Taoism — a cornerstone of Chinese society |url=https://thefinancialexpress.com.bd/views/views/natural-harmony-in-taoism-a-cornerstone-of-chinese-society-1516031957 |website=The Financial Express |access-date=23. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ova tradicija oslanjala se na [[Introspekcija|introspekciju]], [[opažanje]] i različite tehnike usmjeravanja [[mišljenje|mišljenja]] i [[Ponašanje|ponašanja]], pri čemu se svijet posmatrao kao jedinstvo fizičkog i mentalnog aspekta i njihove međusobne povezanosti.&lt;ref name=&quot;Shi_China_Psychology_2019&quot;&gt;{{cite book |last=Shi |first=Y. |editor-last=Bringmann |editor-first=Wolfgang G. |date=2019 |title=The dawn of psychology in China |book-title=A Pictorial History of Psychology |url=https://archive.org/details/pictorialhistory0000unse_y5p4 |pages=22–27 |publisher=Quintessence Publishing Co. Ltd. |access-date=23. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Kineska filozofija posebno je naglašavala potrebu ″pročišćavanja uma″ radi razvoja [[moral|moralnih vrlina]] i unutrašnje snage. Jedan od najznačajnijih medicinsko-filozofskih tekstova, ''[[Huangdi Neijing]]'' (''Klasik interne medicine Žutog cara''), identifikuje mozak kao središte [[mudrost]]i i osjeta, razvija teorije ličnosti zasnovane na ravnoteži principa [[yin i yang]], te mentalne poremećaje objašnjava kroz fiziološke i društvene neravnoteže. Dalji razvoj proučavanja mozga i mentalnih funkcija u kineskoj tradiciji intenziviran je tokom [[Dinastija Qing|dinastije Qing]], posebno kroz radove učenjaka pod utjecajem zapadne nauke, kao što su Fang Yizhi (1611–1671), Liu Zhi (1660–1730) i Wang Qingren (1768–1831). Wang Qingren je naglašavao ulogu mozga kao središta nervnog sistema, povezao mentalne poremećaje s bolestima mozga, istraživao uzroke snova i [[Nesanica|nesanice]], te razvio ranu teoriju funkcionalne lateralizacije [[Moždana hemisfera|moždanih hemisfera]].&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Baker |editor-first=David B. |date=2012 |title=The Oxford Handbook of the History of Psychology |url=https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9780199710652_A23608123/preview-9780199710652_A23608123.pdf |publisher=Oxford University Press |location=New York |isbn=978-0195366556 |access-date=23. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Pod utjecajem [[Hinduizam|hinduizma]], [[indijska filozofija]] razvila je složena razmatranja o prirodi i vrstama svijesti. U tekstovima poput ''[[Upanišade|Upanišada]]'' i drugih [[Vedski period|vedskih]] spisa, koji čine osnov hinduističke tradicije, posebno se ističe razlikovanje između prolaznog, svakodnevnog aspekta ličnosti i [[atman]]a (trajnog, nepromjenjivog sebstva). Različite hinduističke filozofske škole, kao i [[budizam]], preispitivale su ovakvo shvatanje sebstva, ali su pritom naglašavale značaj postizanja viših stanja svijesti i samospoznaje. U tom kontekstu, [[joga]] obuhvata skup praksi i tehnika usmjerenih ka razvoju svijesti, samodiscipline i unutrašnje ravnoteže. Utjecaj ovih ideja proširio se i izvan indijskog kulturnog prostora. Tako je [[teozofija]], religijsko-filozofski pokret koji je utemeljila [[Helena Blavatsky]], bila inspirisana indijskim učenjima tokom njenog boravka u [[Britanska Indija|Britanskoj Indiji]].&lt;ref name=&quot;Paranjpe_India_2006&quot;&gt;{{cite book |last=Paranjpe |first=Anand C. |editor-last=Brock |editor-first=Adrian C. |date=2006 |title=From Tradition through Colonialism to Globalization: Reflections on the History of Psychology in India |book-title=Internationalizing the History of Psychology |url=https://www.cambridge.org/core/books/internationalizing-the-history-of-psychology/D695536F2C86208B1C8819A293E5D48B |publisher=Cambridge University Press |access-date=23. 4. 2026 |isbn=978-0521835992 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Raju_Indian_Thought_1985&quot;&gt;{{cite book |last=Raju |first=P. T. |date=1985 |title=Structural Depths of Indian Thought |url=https://archive.org/details/structuraldepths0000raju |publisher=State University of New York Press |location=Albany |pages=35–36 |isbn=978-0887061394 |access-date=23. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Psihologija je bila predmet interesovanja mislioca [[Prosvjetiteljstvo]] u [[Evropa|Evropi]]. U [[Njemačka|Njemačkoj]] je [[Gottfried Wilhelm Leibniz]] (1646–1716) razvio filozofsko shvatanje prema kojem se mentalni procesi odvijaju kontinuirano, bez naglih prekida između različitih stanja svijesti. Oslanjajući se na svoje radove iz [[Matematika|matematike]], posebno na razvoj diferencijalnog i integralnog računa, Leibniz je smatrao da se promjene u svijesti dešavaju postepeno, u vidu neprekidnog niza manjih promjena. U tom okviru uveo je pojam ″malih percepcija″ ([[Latinski jezik|lat.]] ''petites perceptions''), kojim je označio nesvjesne ili jedva primjetne mentalne procese koji, iako pojedinačno nisu dostupni svijesti, zajedno utječu na svjesno iskustvo. Prema njegovom shvatanju, razlika između svjesnih i nesvjesnih sadržaja nije kvalitativna (nije riječ o potpuno različitim vrstama pojava), već kvantitativna (zasniva se na intenzitetu i jasnoći percepcije).&lt;ref name=&quot;Hatfield_1990&quot;&gt;{{cite book |last=Hatfield |first=Gary |date=1990 |title=The Natural and the Normative: Theories of Spatial Perception from Kant to Helmholtz |url=https://archive.org/details/naturalnormative0000hatf |publisher=MIT Press |location=Cambridge, MA |isbn=978-0262081863 |access-date=23. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Leibniz_1989&quot;&gt;{{cite book |last=Leibniz |first=Gottfried Wilhelm |editor-last1=Ariew |editor-first1=Roger |editor-last2=Garber |editor-first2=Daniel |date=1989 |title=Philosophical Essays |url=https://archive.org/details/philosophicaless0000leib |publisher=Hackett Publishing |location=Indianapolis |isbn=978-0872200623 |access-date=23. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Christian Wolff]] je psihologiju nastojao utemeljiti kao posebnu nauku. U djelima ''Psychologia Empirica'' (1732) i ''Psychologia Rationalis'' (1734) sistematski je razradio empirijski i racionalni pristup proučavanju psihičkih pojava.&lt;ref name=&quot;Hatfield_1990&quot; /&gt; [[Immanuel Kant]] je psihologiju posmatrao u okviru [[antropologija|antropologije]], ali je bio skeptičan prema mogućnosti njenog razvoja kao eksperimentalne nauke. Smatrao je da se unutrašnja iskustva ne mogu proučavati na način analogan prirodnim naukama poput hemije, jer se sadržaji svijesti ne mogu izdvojiti, kontrolisati i ponovo kombinovati po volji istraživača. Također je isticao da sam čin posmatranja mijenja stanje posmatranog mentalnog procesa, čime se otežava njegovo objektivno ispitivanje.&lt;ref name=&quot;Hatfield_1990&quot; /&gt;

Krajem 18. stoljeća, Ferdinand Ueberwasser (1752–1812) uveo je naziv ''empirijska psihologija'' u akademski kontekst, te je 1783. na Univerzitetu u Münsteru nosio titulu profesora empirijske psihologije i [[Logika|logike]]. Njegova predavanja predstavljaju jedan od ranih pokušaja institucionalizacije psihologije kao nauke. Međutim, dalji razvoj ovih inicijativa bio je prekinut uslijed političkih i društvenih previranja izazvanih [[Napoleonski ratovi|napoleonskim ratovima]].&lt;ref name=&quot;Schwarz_Pfister_2016&quot;&gt;{{cite journal |last1=Schwarz |first1=Katharina A. |last2=Pfister |first2=Roland |date=2016 |title=Scientific psychology in the 18th century: A historical rediscovery |journal=Perspectives on Psychological Science |volume=11 |issue=3 |pages=399–407 |doi=10.1177/1745691616635601 |url=https://www.academia.edu/96197097/Scientific_Psychology_in_the_18th_Century_A_Historical_Rediscovery |access-date=23. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nakon tog perioda, vlasti u [[Pruska|Pruskoj]] su reformisale obrazovni sistem, pa je psihologija 1825. uvedena kao obavezan predmet, čemu su podršku dali filozofi [[Georg Wilhelm Friedrich Hegel]] i [[Johann Friedrich Herbart]]. Iako je time dobila svoje mjesto u obrazovanju, psihologija se u to vrijeme još uvijek nije razvila kao eksperimentalna nauka.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; U [[Engleska|Engleskoj]] su rana razmišljanja o psihologiji bila povezana s teorijom [[Fenologija|frenologije]], koja je pokušavala objasniti osobine ličnosti na osnovu oblika [[Lobanja|lobanje]]. Istovremeno, interes za psihološka pitanja bio je povezan s društvenim problemima, poput [[Alkoholizam|alkoholizma]], [[Nasilje|nasilja]] i uslova u ustanovama za osobe s psihičkim poteškoćama.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;

=== Počeci eksperimentalne psihologije ===

[[Datoteka:James McKeen Cattell.jpg|mini|desno|300px|[[James McKeen Cattell]], prvi profesor psihologije u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]]]]
[[Datoteka:Wundt-research-group.jpg|mini|desno|300px|[[Wilhelm Wundt]] (sjedi), njemački psiholog, sa saradnicima u svom psihološkom laboratoriju, prvom takve vrste, oko 1880.]]
[[Datoteka:One of Pavlov's dogs.jpg|mini|desno|300px|Jedan od pasa korištenih u eksperimentu ruskog psihologa [[Ivan Pavlov|Ivana Pavlova]] sa hirurški ugrađenom kanilom za mjerenje salivacije, prepariran u Muzeju Pavlova u [[Rjazan]]u u Rusiji]]

Filozof [[John Stuart Mill]] smatrao je da ljudski um može biti predmet naučnog istraživanja, iako je takva nauka u određenoj mjeri neprecizna.&lt;ref name=&quot;Henley_2018_History_Psychology&quot;&gt;{{cite book |last=Henley |first=Tracy |title=Hergenhahn's An Introduction to the History of Psychology |edition=8 |publisher=Cengage Learning |year=2018 |isbn=978-1-337-67125-5 |url=https://books.google.ba/books?id=0g9EDwAAQBAJ |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Mill je predložio koncept &quot;mentalne [[hemija|hemije]]&quot;, prema kojem se jednostavne misli mogu povezivati i tako stvarati složenije ideje. [[Gustav Fechner]] počeo je 1830-ih u [[Leipzig]]u provoditi istraživanja iz oblasti [[psihofizika|psihofizike]]. Formulisao je načelo prema kojem se čovjekova percepcija podražaja mijenja [[logaritam|logaritamski]] u odnosu na njegov intenzitet.&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot;&gt;{{cite book |last=Leahey |first=Thomas Hardy |title=A History of Modern Psychology |edition=3 |publisher=Prentice Hall |year=2001 |isbn=978-0-13-017573-1 |url=https://books.google.ba/books/about/A_History_of_Modern_Psychology.html?id=7ntWAAAAYAAJ |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; To načelo postalo je poznato kao [[Weber-Fechnerov zakon]]. Fechnerovo djelo ''Elementi psihofizike'' iz 1860. osporilo je Kantovo negativno stajalište o mogućnosti kvantitativnog istraživanja uma.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Fechner_1860_Psychophysik_Vol1&quot;&gt;{{cite book |last=Fechner |first=Gustav Theodor |title=Elemente der Psychophysik |volume=1 |publisher=Breitkopf und Härtel |year=1860 |url=https://books.google.ba/books?id=C1cOAAAAQAAJ&amp;printsec=frontcover |access-date=11. 8. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt; Fechner je pokazao da se &quot;mentalnim procesima mogu pridružiti brojčane vrijednosti, ali i da se one mogu mjeriti eksperimentalnim metodama&quot;.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;

U [[Heidelberg]]u je [[Hermann von Helmholtz]] provodio srodna istraživanja čulne percepcije i obučavao [[Fiziologija|fiziologa]] [[Wilhelm Wundt|Wilhelma Wundta]]. Wundt je potom prešao na [[Univerzitet u Leipzigu]], gdje je osnovao psihološki laboratorij koji je označio početak [[Eksperimentalna psihologija|eksperimentalne psihologije]] kao zasebne naučne discipline. Wundt je nastojao razložiti mentalne procese na njihove najosnovnije sastavne dijelove, djelimično pod utjecajem analogije s tadašnjim napretkom u hemiji i njenim uspješnim proučavanjem elemenata i strukture materije.&lt;ref name=&quot;SEP_Wundt&quot;&gt;{{cite encyclopedia |last=Kim |first=Alan |title=Wilhelm Maximilian Wundt |encyclopedia=Stanford Encyclopedia of Philosophy |editor-last=Zalta |editor-first=Edward N. |editor2-last=Nodelman |editor2-first=Uri |publisher=Metaphysics Research Lab, Stanford University |year=2022 |url=https://plato.stanford.edu/entries/wilhelm-wundt/ |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Paul Flechsig]] i [[Emil Kraepelin]] ubrzo su u Leipzigu osnovali još jedan utjecajan laboratorij, usmjeren na eksperimentalnu [[psihijatrija|psihijatriju]].&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;

[[James McKeen Cattell]], profesor psihologije na [[Univerzitet u Pennsylvaniji|Univerzitetu u Pennsylvaniji]] i [[Univerzitet Columbia|Univerzitetu Columbia]] te suosnivač časopisa ''[[Psychological Review]]'', bio je prvi profesor psihologije u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]].&lt;ref name=&quot;NHPRC_Cattell_Letters&quot;&gt;{{cite web |author=National Historical Publications and Records Commission |title=An Education in Psychology: James McKeen Cattell’s Journal and Letters from Germany and England, 1880–1888 |website=National Archives and Records Administration (NARA) |publisher=U.S. National Archives |year=2026 |url=https://www.archives.gov/nhprc/projects/catalog/james-mckeen-cattell |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Njemački psiholog [[Hermann Ebbinghaus]], istraživač na [[Univerzitet u Berlinu|Univerzitetu u Berlinu]], bio je jedan od značajnih istraživača psihologije 19. stoljeća. Bio je pionir eksperimentalnog proučavanja [[Pamćenje|pamćenja]] i razvio je kvantitativne modele [[Učenje|učenja]] i [[Zaboravljanje|zaboravljanja]].&lt;ref name=&quot;Wozniak_1999_Ebbinghaus&quot;&gt;{{cite web |last=Wozniak |first=Robert H. |title=Classics in the History of Psychology -- Ebbinghaus (1885/1913) by R. H. Wozniak |website=Classics in the History of Psychology |publisher=York University |year=1999 |editor-last=Green |editor-first=Christopher D. |url=https://psychclassics.yorku.ca/Ebbinghaus/wozniak.htm |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Početkom 20. stoljeća [[Wolfgang Köhler]], [[Max Wertheimer]] i [[Kurt Koffka]] bili su među osnivačima škole [[Geštalt psihologija|geštalt psihologije]]. Ovaj pristup zasniva se na shvatanju da ljudi pojave doživljavaju kao organizovane cjeline. Za razliku od [[redukcionizam|redukcionističkog]] pristupa, koji [[Misao|misli]] i [[ponašanje]] nastoji svesti na manje sastavne elemente, predstavnici geštalt psihologije naglašavali su da je iskustvo kao cjelina od posebnog značaja te da cjelina predstavlja više od prostog zbira svojih dijelova.&lt;ref name=&quot;Koffka_1935_Gestalt_Psychology&quot;&gt;{{cite book |last=Koffka |first=Kurt |title=Principles of Gestalt Psychology |publisher=Harcourt, Brace and Company |location=New York |year=1935 |page=176 |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.7888 |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Psiholozi u [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Danska|Danskoj]], [[Austrija|Austriji]], [[Engleska|Engleskoj]] i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] ubrzo su slijedili Wundtov primjer i počeli osnivati psihološke laboratorije.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; [[G. Stanley Hall]], Amerikanac koji je studirao kod Wundta, osnovao je psihološki laboratorij koji je stekao međunarodni utjecaj. Laboratorij je djelovao na [[Univerzitet &quot;Johns Hopkins&quot;|Univerzitetu &quot;Johns Hopkins&quot;]]. Hall je kasnije podučavao [[Yūjirō Motora|Yūjirōa Motoru]], koji je eksperimentalnu psihologiju, s naglaskom na psihofiziku, uveo na [[Univerzitet u Tokiju|Carski univerzitet u Tokiju]].&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; Wundtov asistent [[Hugo Münsterberg]] predavao je psihologiju na [[Univerzitet Harvard|Harvardu]], gdje je među njegovim studentima bio i [[Narendra Nath Sen Gupta]], koji je 1905. osnovao odsjek za psihologiju i psihološki laboratorij na [[Univerzitet u Kalkuti|Univerzitetu u Kalkuti]].&lt;ref name=&quot;Paranjpe_India_2006&quot; /&gt; Wundtovi studenti [[Walter Dill Scott]], [[Lightner Witmer]] i [[James McKeen Cattell]] radili su na razvoju testova mentalnih sposobnosti. Cattell, koji je također studirao kod [[Eugenika|eugeničara]] [[Francis Galton|Francisa Galtona]], kasnije je osnovao [[Harcourt Assessment|Psychological Corporation]]. Witmer se usmjerio na psihološko testiranje djece, dok se Scott bavio odabirom zaposlenika.&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot; /&gt;

Drugi Wundtov student, Englez [[Edward Titchener]], osnovao je program psihologije na [[Univerzitet Cornell|Univerzitetu Cornell]] i razvio [[Strukturalizam (psihologija)|strukturalističku psihologiju]]. Osnovna ideja strukturalizma bila je analiza i klasifikacija različitih aspekata uma, prvenstveno metodom [[introspekcija|introspekcije]].&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; [[William James]], [[John Dewey]] i [[Harvey Carr]] razvijali su [[Funkcionalna psihologija|funkcionalizam]], širi pristup psihologiji koji se oslanjao na Darwinovu ideju da svako ponašanje ima svoju svrhu i ulogu u prilagođavanju pojedinca okolini. James je 1890. objavio utjecajno djelo ''[[Principi psihologije]]'', u kojem je dodatno razradio neke ideje strukturalizma. U njemu je opisao [[Tok svijesti (psihologija)|tok svijesti]]. Jamesove ideje privukle su veliki broj američkih studenata novoj naučnoj disciplini.&lt;ref name=&quot;James1983&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot; /&gt; Dewey je povezao psihologiju s društvenim pitanjima, posebno zagovaranjem [[progresivno obrazovanje|progresivnog obrazovanja]], razvijanjem moralnih vrijednosti kod djece i uključivanjem imigranata u društvo.&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot; /&gt;

Drugi pravac eksperimentalne psihologije, snažnije povezan s fiziologijom, razvio se u Južnoj Americi pod vodstvom [[Horacio G. Piñero|Horacija G. Piñera]] na [[Univerzitet u Buenos Airesu|Univerzitetu u Buenos Airesu]].&lt;ref name=&quot;Taiana_2006_Transatlantic_Migration&quot;&gt;{{cite book |last=Taiana |first=Cecilia |chapter=Transatlantic Migration of the Disciplines of Mind: Examination of the Reception of Wundt's and Freud's Theories in Argentina |editor-last=Brock |editor-first=Adrian C. |title=Internationalizing the History of Psychology |publisher=New York University Press |location=New York |year=2006 |pages=34–55 |isbn=978-0-8147-9944-4 |doi=10.18574/nyu/9780814739082.003.0006 |chapter-url=https://www.uplopen.com/reader/chapters/pdf/10.18574/nyu/9780814739082.003.0006 |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; I u [[Rusija|Rusiji]] istraživači su sve veću pažnju posvećivali biološkoj osnovi psihologije. Taj pravac započeo je, između ostalog, esejom [[Ivan Sečenov|Ivana Sečenova]] iz 1873. &quot;Ko treba razvijati psihologiju i kako?&quot;. Sečenov je razvio ideju o [[refleks|moždanim refleksima]] i odlučno zastupao [[determinizam|determinističko]] shvatanje ljudskog ponašanja.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; Rusko-sovjetski [[Filologija|fiziolog]] [[Ivan Pavlov]] otkrio je na primjeru pasa proces učenja poznat kao [[klasično uslovljavanje]], a potom ga je proučavao i u kontekstu ljudskog ponašanja.&lt;ref name=&quot;Windholz_1997_Pavlov&quot;&gt;{{cite journal |last=Windholz |first=George |title=Ivan P. Pavlov: An overview of his life and psychological work |journal=American Psychologist |volume=52 |issue=9 |pages=941–946 |year=1997 |doi=10.1037/0003-066X.52.9.941 |url=https://psycnet.apa.org/record/1997-05605-003 |url-access=subscription |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Konsolidacija i finansiranje ===

Jedno od prvih psiholoških društava bilo je ''La Société de Psychologie Physiologique'' u [[Francuska|Francuskoj]], koje je djelovalo od 1885. do 1893. Prvi sastanak Međunarodnog kongresa psihologije, pod pokroviteljstvom [[Međunarodna unija psiholoških nauka|Međunarodne unije psiholoških nauka]], održan je u [[Pariz]]u u augustu 1889, u vrijeme održavanja [[Svjetska izložba u Parizu 1889.|Svjetske izložbe]] kojom je obilježena stogodišnjica [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]]. [[William James]] bio je jedan od trojice Amerikanaca među 400 učesnika. [[Američko psihološko udruženje]] (APA) osnovano je ubrzo nakon toga, 1892. Međunarodni kongres nastavio se održavati u različitim evropskim gradovima, uz široko međunarodno učešće. Na Šestom kongresu, održanom u [[Ženeva|Ženevi]] 1909, izlaganja su održana na [[Ruski jezik|ruskom]], [[Kineski jezik|kineskom]] i [[Japanski jezik|japanskom jeziku]], kao i na [[Esperanto|esperantu]]. Nakon prekida uzrokovanog [[Prvi svjetski rat|Prvim svjetskim ratom]], Sedmi kongres održan je u [[Oxford]]u, uz znatno veće učešće britanskih i američkih psihologa, čije su zemlje izašle kao pobjednice iz rata. Godine 1929. kongres je održan na [[Univerzitet Yale|Univerzitetu Yale]] u [[New Haven]]u u [[Connecticut]]u, uz učešće nekoliko stotina članova APA-e.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;

[[Univerzitet u Tokiju|Carski univerzitet u Tokiju]] imao je važnu ulogu u širenju moderne psihologije u istočnoj [[Azija|Aziji]]. Nove ideje u psihologiji iz [[Japan]]a su se potom širile u [[Kina|Kinu]].

Američka psihologija stekla je veći društveni i institucionalni značaj nakon ulaska Sjedinjenih Američkih Država u [[Prvi svjetski rat]]. Stalni odbor kojim je rukovodio [[Robert Yerkes]] provodio je testove mentalnih sposobnosti, poznate kao &quot;[[Army Alpha]]&quot; i &quot;[[Army Beta]]&quot;, na gotovo 1,8 miliona [[vojnik]]a.&lt;ref name=&quot;Tomes_2010&quot;&gt;{{cite book |last=Tomes |first=Nancy |chapter=The Development of Clinical Psychology, Social Work, and Psychiatric Nursing: 1900–1980s |editor-last=Wallace |editor-first=Edwin R. |editor2-last=Gach |editor2-first=John |title=History of Psychiatry and Medical Psychology: With an Epilogue on Psychiatry and the Mind-Body Relation |publisher=Springer Science &amp; Business Media |location=New York |year=2010 |pages=505–528 |isbn=978-0-387-34708-0 |doi=10.1007/978-0-387-34708-0_16 |url=https://books.google.ba/books?id=64Y6wtqzs7IC |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nakon toga, [[porodica Rockefeller]] je, posredstvom [[Vijeće za istraživanje društvenih nauka|Vijeća za istraživanje društvenih nauka]], počela finansirati istraživanja ponašanja.&lt;ref name=&quot;Samelson_1985_Kingdom_Behavior&quot;&gt;{{cite journal |last=Samelson |first=Franz |title=Organizing for the Kingdom of Behavior: Academic Battles and Organizational Policies in the Twenties |journal=Journal of the History of the Behavioral Sciences |volume=21 |issue=1 |pages=33–47 |year=1985 |doi=10.1002/1520-6696(198501)21:1&lt;33::AID-JHBS2300210105&gt;3.0.CO;2-4 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/jhbs.21773 |url-access=subscription |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Pols_1999_World_as_Laboratory&quot;&gt;{{cite book |last=Pols |first=Hans |chapter=The World as Laboratory: Strategies of Field Research Developed by Mental Hygiene Psychologists in Toronto, 1920–1940 |editor-last=Richardson |editor-first=Theresa R. |editor2-last=Fisher |editor2-first=Donald |title=Development of the Social Sciences in the United States and Canada: The Role of Philanthropy |series=Social and Policy Issues in Education / The David C. Anchin Series |publisher=Bloomsbury Academic |year=1999 |pages=115–142 |isbn=978-1-56750-406-4 |url=https://books.google.com/books?id=f_X1AAAAMAAJ |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Dobrotvorne organizacije povezane s porodicom Rockefeller finansirale su Nacionalni komitet za mentalnu higijenu, koji je širio koncept [[Mentalni poremećaj|mentalnih bolesti]] i zalagao se za primjenu psiholoških spoznaja u odgoju djece.&lt;ref name=&quot;Tomes_2010&quot; /&gt; Putem Biroa za socijalnu higijenu, a kasnije i finansiranjem istraživanja [[Alfred Kinsey|Alfreda Kinseyja]], Rockefellerove fondacije pomogle su uspostavljanju istraživanja seksualnosti u Sjedinjenim Američkim Državama.&lt;ref name=&quot;Bullough_1985_Rockefellers&quot;&gt;{{cite journal |last=Bullough |first=Vern L. |title=The Rockefellers and sex research |journal=The Journal of Sex Research |volume=21 |issue=2 |pages=113–125 |year=1985 |doi=10.1080/00224498509551253 |url=https://doi.org/10.1080/00224498509551253 |url-access=subscription |access-date=12. 8. 2026 |language=en |quote=Njihov značaj je teško precijeniti. Zapravo, u periodu između 1914. i 1954, Rockefellerovi su bili gotovo jedini izvor podrške istraživanjima seksualnosti u Sjedinjenim Američkim Državama. Odluke koje su donosili njihovi naučni savjetnici o prirodi istraživanja koja treba podržati i načinu na koji se ona provode, kao i o temama koje ispunjavaju uslove za finansijsku podršku, oblikovale su cjelokupno polje istraživanja seksualnosti i na mnogo načina ga nastavljaju podržavati i danas.}}&lt;/ref&gt;

[[Eugenika u Sjedinjenim Američkim Državama|Eugenički pokret]] izvršio je značajan utjecaj na razvoj američke psihologije, pri čemu su veliku ulogu imale institucije poput [[Ured za evidenciju eugenike|Ureda za evidenciju eugenike]] (koji je finansirala Carnegiejeva fondacija) i [[Fond &quot;Pioneer&quot;|Fonda &quot;Pioneer&quot;]], koji je osnovao [[Wickliffe Draper]]. Tokom 1910-ih i 1920-ih [[eugenika]] je postala uobičajena tema na nastavi psihologije. Psihološki studiji često su služili kao sredstvo širenja eugeničke propagande, a eugeničke teme uključivane su u nastavu na vodećim američkim univerzitetima.&lt;ref name=&quot;Guthrie_1976_Even_Rat_White&quot;&gt;{{cite book |last=Guthrie |first=Robert V. |title=Even the Rat was White: A Historical View of Psychology |chapter=Psychology and Race |publisher=Harper &amp; Row |location=New York |year=1976 |isbn=978-0-06-042561-6 |url=https://books.google.ba/books/about/Even_the_Rat_was_White.html?id=iEruAAAAMAAJ |access-date=12. 8. 2026 |language=en |quote=Kursevi psihologije često su služili kao sredstva za propagandu eugenike. Jedan diplomac programa obuke Ureda za evidenciju eugenike napisao je: 'Nadam se da ću služiti cilju infiltriranjem eugenike u umove nastavnika. Možda će vas zanimati da svaki student koji ovdje sluša psihologiju razrađuje svoju porodičnu historiju i pravi svoje porodično stablo.' Harvard, Columbia, Brown, Cornell, Wisconsin i Northwestern bili su među vodećim akademskim institucijama na kojima se predavala eugenika u okviru kurseva psihologije.}}&lt;/ref&gt;

Za razliku od Sjedinjenih Američkih Država, psihologija je u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] nailazila na otpor naučnih i medicinskih institucija. Do 1939. na univerzitetima u [[Engleska|Engleskoj]] postojalo je samo šest katedri za psihologiju.&lt;ref name=&quot;Michell_1999&quot;&gt;{{cite book |last=Michell |first=Joel |title=Measurement in Psychology: A Critical History of a Methodological Concept |series=Ideas in Context |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |year=1999 |page=143 |isbn=978-0-521-62120-5 |doi=10.1017/CBO9780511490040 |url=https://books.google.ba/books?id=oNIcvjpDQeQC |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i [[Hladni rat|Hladnog rata]], američke vojne i obavještajne agencije – uključujući [[Ured za strateške službe]] (OSS) i njegovog nasljednika, [[Centralna obavještajna agencija|Centralnu obavještajnu agenciju]] (CIA) – postale su među vodećim finansijerima psiholoških istraživanja. Psiholog s [[Univerzitet u Michiganu|Univerziteta u Michiganu]] [[Dorwin Cartwright]] izvijestio je da su univerzitetski istraživači 1939–1941. započeli opsežna istraživanja [[propaganda|propagande]]. Primijetio je da je &quot;u posljednjim mjesecima rata socijalni psiholog postao prvenstveno odgovoran za određivanje sedmične propagandne politike Vlade Sjedinjenih Američkih Država&quot;. Cartwright je također naveo da su psiholozi imali značajnu ulogu u upravljanju domaćom privredom.&lt;ref name=&quot;Cartwright_1948_Social_Psychology_WWII&quot;&gt;{{cite journal |last=Cartwright |first=Dorwin |title=Social Psychology in the United States During the Second World War |journal=Human Relations |volume=1 |issue=3 |pages=333–352 |year=1948 |doi=10.1177/001872674800100305 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/001872674800100305 |url-access=subscription |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Američka vojska uvela je novi [[Opći vojni test klasifikacije|opći klasifikacijski test]] za procjenu sposobnosti miliona vojnika. Također je provodila opsežna psihološka istraživanja [[Samuel A. Stouffer|morala i mentalnog zdravlja vojnika]].&lt;ref name=&quot;Schonfeld_2016_Occupational_Health&quot;&gt;{{cite book |last=Schonfeld |first=Irvin Sam |last2=Chang |first2=Chu-Hsiang |title=Occupational Health Psychology: Work, Stress, and Health |publisher=Springer Publishing Company |location=New York |year=2016 |isbn=978-0-8261-9967-6 |doi=10.1891/9780826199683 |url=https://connect.springerpub.com/content/book/978-0-8261-9968-3 |url-access=subscription |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Tokom 1950-ih [[Fondacija &quot;Rockefeller&quot;]] i [[Fondacija &quot;Ford&quot;]] sarađivale su s [[Centralna obavještajna agencija|Centralnom obavještajnom agencijom]] na finansiranju istraživanja [[psihološko ratovanje|psihološkog ratovanja]].&lt;ref name=&quot;Lutz_1997_Epistemology_Bunker&quot;&gt;{{cite book |last=Lutz |first=Catherine |chapter=Epistemology of the Bunker: The Brainwashed and Other New Subjects of Permanent War |editor-last=Pfister |editor-first=Joel |editor2-last=Schnog |editor2-first=Nancy |title=Inventing the Psychological: Toward a Cultural History of Emotional Life in America |publisher=Yale University Press |location=New Haven, CT |year=1997 |pages=245–267 |isbn=978-0-300-06809-2 |chapter-url=https://books.google.ba/books?id=hwVWpV6jBzoC |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Godine 1965. javna kontroverza skrenula je pažnju na vojni [[Projekt &quot;Camelot&quot;]], koji je u javnosti često nazivan &quot;Manhattanskim projektom društvenih nauka&quot; zbog svog ogromnog budžeta i obima. Projekt je uključivao psihologe i [[Antropologija|antropologe]] u analizu planova i politika stranih država u strateške svrhe.&lt;ref name=&quot;Cina_1981&quot;&gt;{{cite thesis |last=Cina |first=Carol |title=Social Science for Whom?: A Structural History of Social Psychology |degree=Ph.D. dissertation |publisher=State University of New York at Stony Brook |location=Stony Brook, NY |year=1981 |id=OCLC 10263081 |url=https://search.worldcat.org/title/Social-science-for-whom-:-a-structural-history-of-social-psychology/oclc/10263081 |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Projekt je, da je realiziran u planiranom obimu, bio zamišljen kao jedan od najvećih i najskuplje finansiranih projekata bihevioralnih istraživanja u historiji Sjedinjenih Američkih Država.&lt;ref name=&quot;Herman_1993_Psychology_Politics&quot;&gt;{{cite thesis |last=Herman |first=Ellen |title=Psychology as Politics: How Psychological Experts Transformed Public Life in the United States, 1940-1970 |degree=Ph.D. dissertation |publisher=Brandeis University |location=Waltham, MA |year=1993 |url=https://books.google.ba/books/about/Psychology_as_Politics.html?id=NzWtZwEACAAJ |access-date=12. 8. 2026 |language=en |quote=Da je ostvaren, projekat CAMELOT bio bi najveći, i zasigurno najizdašnije finansirani, istraživački projekat u oblasti nauka o ponašanju u historiji SAD-a. Sa ugovorom od 4 do 6 miliona dolara tokom trogodišnjeg perioda, smatran je, i često nazivan, pravim projektom Manhattan za nauke o ponašanju, bar od strane mnogih intelektualaca čije su usluge bile veoma tražene.}}&lt;/ref&gt;

U Njemačkoj je nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] psihologija stekla institucionalni utjecaj kroz vojni sektor, koji se u [[Nacistička Njemačka|nacističkom periodu]] znatno proširio zajedno s ostatkom oružanih snaga. Pod vodstvom [[Matthias Göring|Matthiasa Göringa]], rođaka [[Hermann Göring|Hermanna Göringa]], [[Berlinski psihoanalitički institut]] reorganizovan je i preimenovan u Göringov institut. [[Psihoanaliza|Psihoanalitičari]] koji su zastupali [[Sigmund Freud|Freudov]] pristup bili su protjerivani i progonjeni u okviru antijevrejske politike vladajuće partije ([[Nacistička stranka|NSDAP]]), dok su se svi preostali psiholozi morali javno distancirati od radova [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]], osnivača psihoanalize, i [[Alfred Adler|Alfreda Adlera]], osnivača individualne psihologije.&lt;ref name=&quot;Cocks_1985_Psychotherapy_Third_Reich&quot;&gt;{{cite book |last=Cocks |first=Geoffrey |title=Psychotherapy in the Third Reich: The Göring Institute |publisher=Oxford University Press |location=New York |year=1985 |isbn=978-0-19-503461-5 |url=https://books.google.ba/books/about/Psychotherapy_in_the_Third_Reich.html?id=RfzaAAAAMAAJ |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Göringov institut bio je dobro finansiran tokom cijelog rata i imao je zadatak da razvije &quot;novu njemačku psihoterapiju&quot;. Ideja je bila da se psihoterapija ne bavi samo liječenjem simptoma, već aktivnim preodgojem i usmjeravanjem pojedinca prema ciljevima &quot;narodne zajednice&quot;. Primarni cilj bio je vraćanje radne i vojne sposobnosti njemačkih građana kako bi služili ratnim ciljevima [[Nacistička Njemačka|nacističke države]].&lt;ref name=&quot;Cocks_1985_Psychotherapy_Third_Reich&quot; /&gt;

[[Harald Schultz-Hencke]] povezao je psihologiju s nacističkim shvatanjima biologije i rasnog porijekla te kritikovao psihoanalizu kao proučavanje slabih i &quot;degenerisanih&quot; osoba.&lt;ref name=&quot;Cocks_1985_Psychotherapy&quot;&gt;{{cite book |last=Cocks |first=Geoffrey |title=Psychotherapy in the Third Reich: The Göring Institute |publisher=Oxford University Press |location=New York |year=1985 |isbn=978-0-19-503461-5 |url=https://books.google.ba/books/about/Psychotherapy_in_the_Third_Reich.html?id=RfzaAAAAMAAJ |access-date=12. 8. 2026 |language=en |quote=Za Schultz-Henckea u ovom eseju iz 1934, životne ciljeve određivala je ideologija, a ne nauka. U slučaju psihoterapije, zdravlje je definisao u terminima krvi, jake volje, osposobljenosti, discipline (Zucht und Ordnung), zajednice, herojskog držanja i fizičke spreme. Schultz-Hencke je takođe iskoristio priliku 1934. da kritikuje psihoanalizu zbog pružanja nesretne tendencije ka oslobađanju kriminalaca od krivice.}}&lt;/ref&gt;

[[Johannes Heinrich Schultz]], njemački psiholog poznat po razvoju tehnike [[autogeni trening|autogenog treninga]], otvoreno je zagovarao [[prisilna sterilizacija|sterilizaciju]] i [[eutanazija|eutanaziju]] osoba koje su smatrane genetski nepoželjnima te je razvio postupke kojima je trebalo olakšati provođenje tih mjera.&lt;ref name=&quot;Brunner_2008_Schultz_National_Socialism&quot;&gt;{{cite journal |last=Brunner |first=Jürgen |last2=Schrempf |first2=Matthias |last3=Steger |first3=Florian |title=Johannes Heinrich Schultz and National Socialism |journal=The Israel Journal of Psychiatry and Related Sciences |volume=45 |issue=4 |pages=257–262 |year=2008 |url=https://doctorsonly.co.il/wp-content/uploads/2011/12/2008_4_5.pdf |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] osnovane su nove institucije, iako su pojedini psiholozi, zbog povezanosti s nacističkim režimom, izgubili profesionalni ugled. [[Alexander Mitscherlich (psiholog)|Alexander Mitscherlich]] osnovao je utjecajni časopis za primijenjenu psihoanalizu ''Psyche''. Uz finansijsku podršku [[Fondacija &quot;Rockefeller&quot;]], Mitscherlich je na [[Univerzitet u Heidelbergu|Univerzitetu u Heidelbergu]] osnovao prvi odjel za kliničku psihosomatsku medicinu. Od 1970. psihologija je postala obavezni dio studija medicine.&lt;ref name=&quot;Cocks_1985_Psychotherapy_Third_Reich&quot; /&gt;

Nakon [[Ruska revolucija|Ruske revolucije]], [[Boljševizam|boljševici]] su psihologiju promovisali kao sredstvo oblikovanja &quot;novog čovjeka&quot; [[Socijalizam|socijalizma]]. Zbog toga su univerzitetski odsjeci za psihologiju obrazovali veliki broj studenata. Nakon završetka studija, za njih su bila dostupna radna mjesta u školama, preduzećima, kulturnim ustanovama i vojsci. Sovjetska država posebno je podržavala [[Pedologija (dijete)|pedologiju]] i proučavanje dječijeg razvoja. [[Lev Vigotski]] postao je jedan od najznačajnijih istraživača u oblasti razvoja djece.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;

Boljševici su također promovisali [[slobodna ljubav|slobodnu ljubav]] i prihvatili [[Psihoanaliza|psihoanalizu]] kao sredstvo suprotstavljanja seksualnoj represiji.&lt;ref name=&quot;Kozulin_2008&quot;&gt;{{cite book |last=Kozulin |first=Alex |title=Psychology in Utopia: Toward a Social History of Soviet Psychology |publisher=MIT Press |location=Cambridge, MA |year=2008 |isbn=978-0-262-51217-6 |url=https://books.google.am/books/about/Psychology_in_Utopia.html?id=Efo-PgAACAAJ |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Proctor_2014_Reason_Displaces_Love&quot;&gt;{{cite news |last=Proctor |first=Hannah |title=Reason Displaces All Love |newspaper=The New Inquiry |date=2014 |url=https://thenewinquiry.com/reason-displaces-all-love/ |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Iako su [[Pedologija (dijete)|pedologija]] i testiranje inteligencije izgubili podršku vlasti 1936, psihologija je zadržala povlašten položaj kao sredstvo [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]].&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; [[Velika čistka|Staljinove čistke]] teško su pogodile psihologe i stvorile atmosferu straha u toj profesiji, kao i u ostatku sovjetskog društva.&lt;ref name=&quot;Kozulin_2008&quot; /&gt; Među žrtvama čistki bili su i istaknuti [[marksizam|marksistički]] filozofi povezani s psihologijom, uključujući Jurija Frankfurta, Nikolaja Kareva i Ivana Luppola, koji su pogubljeni u zatvorskim logorima. Istu sudbinu doživjeli su [[Aleksej Gastev]] i Isaak Šipilrajn. Psiholozi koji su preživjeli čistke djelovali su u atmosferi stalne sumnje i straha. Pojedinci koji su prethodno bili priznati stručnjaci mogli su preko noći biti proglašeni [[izdaja|izdajnicima]] i &quot;neprijateljima naroda&quot;, dok su njihova imena potom uklanjana iz javnih zapisa i biblioteka.

Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], u okviru ideoloških čišćenja, teorijski pravci jevrejskih psihologa – među kojima su [[Lev Vigotski]], [[Alexander Luria]] i Aron Zalkind – našli su se pod oštrom osudom režima. Istovremeno, učenje [[Ivan Pavlov|Ivana Pavlova]] postumno je uzdignuto u jedinu zvaničnu doktrinu, dok je sam [[Josif Staljin]] slavljen kao vrhovni autoritet i usmjerivač sovjetske nauke.&lt;ref name=&quot;Kozulin_2008&quot; /&gt;

[[Sovjetski Savez|Sovjetski]] akademski život doživio je određeni stepen liberalizacije tokom [[Hruščovljevo otopljenje|Hruščovljevog otopljenja]]. Teme poput [[kibernetika|kibernetike]], [[lingvistika|lingvistike]] i [[genetika|genetike]] ponovo su postale prihvatljive u naučnim istraživanjima. Razvila se nova oblast [[inženjerska psihologija|inženjerske psihologije]], koja se bavila proučavanjem psiholoških aspekata složenih poslova, poput upravljanja avionom ili rada [[kosmonaut]]a. Interdisciplinarna istraživanja postala su sve zastupljenija, a naučnici poput [[Georgij Ščedrovicki|Georgija Ščedrovickog]] razvijali su sistemske pristupe ljudskom ponašanju.&lt;ref name=&quot;Kozulin_2008&quot; /&gt;

[[Kina|Kineska]] psihologija 20. stoljeća u početku se razvijala po uzoru na američku psihologiju. Prevođena su djela američkih autora, među kojima je bio i [[William James]], osnivani su univerzitetski odsjeci i časopisi posvećeni psihologiji, a formirana su i stručna udruženja, među kojima su bili Kinesko udruženje za psihološko testiranje (1930) i [[Kinesko psihološko društvo]] (1937). Kineski psiholozi bili su poticani da se usmjere na obrazovanje i učenje jezika. Ideja da obrazovanje može omogućiti modernizaciju snažno je utjecala na razvoj kineske psihologije. [[John Dewey]], koji je od 1919. do 1921. držao predavanja kineskoj publici, imao je značajan utjecaj na psihologiju u Kini. Rektor [[Cai Yuanpei|Cai Yuanpei]] predstavio ga je na [[Pekinški univerzitet|Pekinškom univerzitetu]] kao mislioca većeg od [[Konfucije|Konfucija]]. [[Zing-Yang Kuo|Kuo Zing-Yang]], koji je doktorirao na [[Univerzitet Kalifornije|Univerzitetu Kalifornija u Berkeleyju]], postao je rektor [[Univerzitet Zhejiang|Univerziteta Zhejiang]] i popularizovao [[biheviorizam]].&lt;ref name=&quot;Chin_1969&quot;&gt;{{cite book |last=Chin |first=Robert |last2=Chin |first2=Ai-Li S. |title=Psychological Research in Communist China: 1949–1966 |publisher=The MIT Press |location=Cambridge, MA |year=1969 |isbn=978-0-262-03032-8 |url=https://mitpress.mit.edu/9780262030328/psychological-research-in-communist-china/ |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nakon što je [[Komunistička partija Kine]] preuzela vlast, [[Sovjetski Savez]] pod [[staljinizam|staljinističkom]] vlašću postao je glavni uzor, dok je [[marksizam-lenjinizam]] postao vodeća društvena doktrina, a Pavlovljevo [[klasično uslovljavanje]] prihvaćeno kao sredstvo promjene ponašanja. KPod utjecajem maocizma, kineski psiholozi su nadogradili Lenjinovu teoriju odraza konceptom &quot;aktivne svijesti&quot;, prema kojem pojedinac radom i ideološkom borbom može aktivno mijenjati svoju stvarnost. Razvili su i poseban koncept &quot;spoznaje&quot; kao usklađenosti lične percepcije sa zvaničnom partijskom linijom. Svako neslaganje s doktrinom Komunističke partije smatralo se &quot;neispravnom spoznajom&quot;, odnosno ideološkom i psihološkom greškom koju je trebalo ispraviti političkim preodgojem.&lt;ref name=&quot;Chin_1969&quot; /&gt;

Obrazovanje iz psihologije centralizovano je pod [[Kineska akademija nauka|Kineskom akademijom nauka]], pod nadzorom [[Državno vijeće Narodne Republike Kine|Državnog vijeća Narodne Republike Kine]]. Akademija je 1951. osnovala Ured za istraživanje psihologije, koji je 1956. prerastao u Institut za psihologiju. Budući da se većina vodećih kineskih psihologa školovala u Sjedinjenim Američkim Državama, glavna briga akademije bila je njihova ideološka preorijentacija i obrazovanje u skladu sa sovjetskom doktrinom. Dječija psihologija i pedagogija, usmjerene na obrazovanje koje bi doprinosilo nacionalnom jedinstvu, ostale su među glavnim ciljevima ove discipline.&lt;ref name=&quot;Chin_1969&quot; /&gt;

=== Žene u psihologiji ===
{{Glavni|Spisak psihologinja|Psihologija žena}}

==== 1900–1949 ====

Žene su početkom 20. stoljeća počele davati značajan doprinos razvoju psihologije. Godine 1923. [[Anna Freud]],&lt;ref name=&quot;Noor_McLeod_2026&quot;&gt;{{cite web |last1=Noor |first1=Iqra |title=Anna Freud: Theory &amp; Contributions To Psychology |website=Simply Psychology |editor-last=McLeod |editor-first=Saul |date=2026 |url=https://www.simplypsychology.org/anna-freud.html |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; kćerka [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]], nadogradila je rad svog oca primjenom različitih [[Odbrambeni mehanizam|odbrambenih mehanizama]], poput [[Poricanje (Freud)|poricanja]] i [[Potiskivanje|potiskivanja]], u [[psihoanaliza|psihoanalitičkom]] radu s djecom. Smatrala je da se, nakon što dijete dostigne [[Latentna faza|latentnu fazu]], dječija analiza može primjenjivati kao oblik [[Psihoterapija|terapije]]. Naglašavala je važnost djetetovog okruženja, podrške njegovom razvoju i prevencije [[neuroza|neuroze]]. Smatrala je da dijete treba posmatrati kao pojedinca s vlastitim pravima te da svaku terapijsku seansu treba prilagoditi njegovim specifičnim potrebama. Poticala je djecu na crtanje, slobodno kretanje i izražavanje na različite načine. Takav pristup doprinosio je izgradnji snažnog terapijskog odnosa s djecom i omogućavao psiholozima da posmatraju njihovo uobičajeno ponašanje. Nastavila je istraživati posljedice razdvajanja djece od porodice, položaj djece iz socioekonomski nepovoljnog okruženja i različite faze dječijeg razvoja, od [[Novorođenče|dojenačke]] do [[Adolescencija|adolescentske]] dobi.&lt;ref name=&quot;Erikson_1993_ChildhoodAndSociety&quot;&gt;{{cite book |last1=Erikson |first1=Erik H. |title=Childhood and Society |publisher=W. W. Norton &amp; Company |date=1993 |isbn=978-0393310689 |url=https://books.google.ba/books/about/Childhood_and_Society.html?id=5JrjqzBMHa8C |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Teorija [[funkcionalna periodičnost|funkcionalne periodičnosti]], prema kojoj su žene tokom [[menstruacija|menstruacije]] navodno bile psihički i fizički oslabljene, imala je posljedice i po [[prava žena]], jer su poslodavci bili manje skloni zapošljavati žene zbog uvjerenja da tokom jedne sedmice svakog mjeseca ne bi bile sposobne za rad. [[Leta Stetter Hollingworth]] nastojala je osporiti tu hipotezu, kao i tvrdnju [[Edward Thorndike|Edwarda L. Thorndikea]] da žene imaju slabije psihološke i fizičke osobine od muškaraca i da su u tom pogledu manje sposobne. Hollingworth je nastojala pokazati da uočene razlike nisu posljedica navodne genetske nadmoći muškaraca, nego društvenih i kulturnih utjecaja. U svojim istraživanjima obuhvatila je i pitanje navodne smanjene sposobnosti žena tokom menstruacije. Tokom tri mjeseca bilježila je rezultate žena i muškaraca na zadacima koji su uključivali kognitivne, perceptivne i motoričke sposobnosti. Nije pronašla dokaze o smanjenju radne sposobnosti žena povezane s [[menstrualni ciklus|menstrualnim ciklusom]].&lt;ref name=&quot;Hollingworth_1914_FunctionalPeriodicity&quot;&gt;{{cite book |last1=Hollingworth |first1=Leta Stetter |title=Functional Periodicity: An Experimental Study of the Mental and Motor Abilities of Women During Menstruation |publisher=Teachers College, Columbia University |location=New York |date=1914 |series=Contributions to Education, No. 69 |editor-last=Green |editor-first=Christopher D. |website=Classics in the History of Psychology |url=https://psychclassics.yorku.ca/Hollingworth/Periodicity/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20230531120000/https://psychclassics.yorku.ca/Hollingworth/Periodicity/ |archive-date=31. 5. 2023 |url-status=live |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Hollingworth je također osporavala pretpostavku da je [[inteligencija]] nasljedna u mjeri koja bi žene činila intelektualno inferiornim u odnosu na muškarce. Smatrala je da žene ne zauzimaju položaje društvene moći prvenstveno zbog [[društvena norma|društvenih normi]] i društvenih uloga koje su im dodijeljene. U radu ''Variability as Related to Sex Differences in Achievement: A Critique'' tvrdila je da je jedan od glavnih problema s kojima se žene suočavaju društveni poredak zasnovan na pretpostavci da imaju manje interesa i sposobnosti od muškaraca.&lt;ref name=&quot;Hollingworth_1914_VariabilitySexDifferences&quot;&gt;{{cite journal |last1=Hollingworth |first1=Leta Stetter |title=Variability as Related to Sex Differences in Achievement: A Critique |journal=American Journal of Sociology |volume=19 |issue=4 |pages=510–530 |date=1914 |doi=10.1086/212287 |url=https://psychclassics.yorku.ca/Hollingworth/sexdiffs.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20230531120000/https://psychclassics.yorku.ca/Hollingworth/sexdiffs.htm |archive-date=31. 5. 2023 |url-status=live |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Kako bi dodatno ispitala ovu tvrdnju, provela je eksperiment s dojenčadi koja još nije bila izložena društvenim normama, uključujući uvjerenje da odrasli muškarci imaju više prilika od žena. Nije pronašla razlike među dojenčadi, osim u pogledu tjelesne veličine. Na osnovu rezultata koji su bili suprotni prvobitnoj hipotezi, Hollingworth je zaključila da ne postoje razlike u fiziološkim i psihološkim osobinama muškaraca i žena koje bi opravdale tvrdnju o općoj inferiornosti žena, niti da menstruacija sama po sebi dovodi do smanjene sposobnosti žena.&lt;ref name=&quot;Weinberger_Daino_2021&quot;&gt;{{cite web |last1=Weinberger |first1=Jessica |title=The Incredible Influence of Women in Psychology |website=Talkspace |editor-last=Daino |editor-first=Jill E. |date=2021 |url=https://www.talkspace.com/blog/important-women-in-history-psychology-therapy/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20230331120000/https://www.talkspace.com/blog/important-women-in-history-psychology-therapy/ |archive-date=31. 3. 2023 |url-status=live |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U prvoj polovini 20. stoljeća pojavile su se nove teorije i istraživački pristupi koji su označili važnu prekretnicu u priznavanju doprinosa žena psihologiji. Pored doprinosa [[Leta Stetter Hollingworth|Lete Stetter Hollingworth]] i [[Anna Freud|Anne Freud]], [[Mary Whiton Calkins]] razvila je tehniku parova asocijacija za proučavanje [[pamćenje|pamćenja]] i razvila koncept [[self psihologija|self psihologije]].&lt;ref name=&quot;APA_Calkins_Bio&quot;&gt;{{cite web |author=American Psychological Association |title=Mary Whiton Calkins: 1905 APA President |website=American Psychological Association |date=2011 |url=https://www.apa.org/about/governance/president/bio-mary-whiton-calkins |archive-url=https://web.archive.org/web/20230601120000/https://www.apa.org/about/governance/president/bio-mary-whiton-calkins |archive-date=1. 6. 2023 |url-status=live |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Karen Horney]] razvila je koncept &quot;[[zavist prema materici|zavisti prema materici]]&quot; i teoriju neurotičnih potreba.&lt;ref name=&quot;Cherry_Lacy_2026&quot;&gt;{{cite web |last1=Cherry |first1=Kendra |title=Contributions of Karen Horney to Psychology |website=Verywell Mind |editor-last=Lacy |editor-first=James |date=2026 |url=https://www.verywellmind.com/karen-horney-biography-2795539 |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Psihoanalitičarka [[Melanie Klein]] dala je značajan doprinos [[razvojna psihologija|razvojnoj psihologiji]] svojim istraživanjima [[terapija igrom|terapije igrom]].&lt;ref name=&quot;Cherry_Swaim_2025&quot;&gt;{{cite web |last1=Cherry |first1=Kendra |title=Psychologist Melanie Klein: Creator of the Play Therapy Technique |website=Verywell Mind |editor-last=Swaim |editor-first=Emily |date=2025 |url=https://www.verywellmind.com/melanie-klein-biography-2795547 |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ovi značajni doprinosi ostvareni su u uslovima [[seksizam|seksizma]], [[diskriminacija|diskriminacije]] i nedovoljnog priznavanja njihovog rada.

==== 1950–1999 ====

Žene su i u drugoj polovini 20. stoljeća nastavile provoditi istraživanja koja su značajno utjecala na razvoj psihologije. [[Mary Ainsworth]] posvetila je velik dio svog rada [[teorija privrženosti|teoriji privrženosti]]. Nadovezujući se na rad psihologa [[John Bowlby|Johna Bowlbyja]], Ainsworth je godinama provodila [[terensko istraživanje|terenska istraživanja]] kako bi proučila razvoj odnosa između majke i djeteta. U okviru tih istraživanja razvila je [[Nepoznata situacija|postupak nepoznate situacije]], laboratorijski postupak za proučavanje obrazaca privrženosti koji se zasnivao na ponovljenom odvajanju djeteta od majke i njihovom ponovnom spajanju u različitim okolnostima. Ova istraživanja omogućila su joj da empirijski utvrdi različite obrasce [[teorija privrženosti|privrženosti]], što je predstavljalo jedan od značajnih doprinosa [[razvojna psihologija|razvojnoj psihologiji]].&lt;ref name=&quot;HighBeam_Ainsworth_2015&quot;&gt;{{cite web |author=HighBeam Research |title=Ainsworth, Mary D. Salter |website=HighBeam Research |date=2015 |url=http://www.highbeam.com/doc/1G2-3456300011.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20150323101023/http://www.highbeam.com/doc/1G2-3456300011.html |archive-date=23. 3. 2015 |url-status=dead |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Ravo_1999&quot;&gt;{{cite news |last1=Ravo |first1=Nick |title=Mary Ainsworth, 85, Theorist On Mother-Infant Attachment |newspaper=The New York Times |date=1999 |url=https://www.nytimes.com/1999/04/07/us/mary-ainsworth-85-theorist-on-mother-infant-attachment.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20230501120000/https://www.nytimes.com/1999/04/07/us/mary-ainsworth-85-theorist-on-mother-infant-attachment.html |archive-date=1. 5. 2023 |url-status=live |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Zbog svog rada Ainsworth je postala jedna od najcitiranijih psihologinja u historiji.&lt;ref name=&quot;Haggbloom2002&quot;&gt;{{cite journal |last1=Haggbloom |first1=Steven J. |last2=Warnick |first2=Renee |last3=Warnick |first3=Jason E. |last4=Jones |first4=Vinessa K. |last5=Yarbrough |first5=Gary L. |last6=Russell |first6=Tenea M. |last7=Borecky |first7=Chris M. |last8=McGahhey |first8=Reagan |last9=Powell |first9=John L. |last10=Beavers |first10=Jamie |last11=Monte |first11=Emmanuelle |date=2002 |title=The 100 Most Eminent Psychologists of the 20th Century |journal=Review of General Psychology |volume=6 |issue=2 |pages=139–152 |doi=10.1037/1089-2680.6.2.139 |s2cid=145668721 |url=https://www.researchgate.net/publication/228079436_The_100_Most_Eminent_Psychologists_of_the_20th_Century |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Mamie Phipps Clark]] također je bila jedna od psihologinja čiji je rad značajno utjecao na razvoj ove discipline. Bila je, zajedno sa svojim suprugom [[Kenneth i Mamie Clark|Kennethom Clarkom]], među prvim Afroamerikancima koji su stekli doktorat iz psihologije na [[Univerzitet Columbia|Univerzitetu Columbia]]. U svom magistarskom radu ''The Development of Consciousness in Negro Pre-School Children'' tvrdila je da [[samopoštovanje]] crne djece trpi negativne posljedice [[rasna diskriminacija|rasne diskriminacije]]. Ona i njen suprug tokom 1940-ih provodili su istraživanja koja su uključivala tzv. [[Kenneth i Mamie Clark|testove s lutkama]]. U tim testovima od djece se tražilo da biraju između identičnih lutaka koje su se razlikovale samo po boji kože. Većina djece birala je bijele lutke i pripisivala im pozitivne osobine. Ponovljena istraživanja ukazivala su na negativne posljedice rasne diskriminacije i [[Rasna segregacija|rasne segregacije]] na [[slika o sebi|sliku o sebi]] i razvoj crne djece. Godine 1954. ova istraživanja bila su među dokazima koji su predstavljeni u predmetu ''[[Brown protiv Odbora za obrazovanje]]'', historijskoj odluci [[Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država|Vrhovnog suda Sjedinjenih Američkih Država]] kojom je proglašena neustavnom rasna segregacija u javnim školama. Clark je nastavila imati značajnu ulogu u psihologiji, a njen kasniji rad uglavnom je bio usmjeren na djecu i mlade iz manjinskih zajednica.&lt;ref name=&quot;APA_Clark_Bio&quot;&gt;{{cite web |author=American Psychological Association |title=Mamie Phipps Clark, PhD, and Kenneth Clark, PhD |website=American Psychological Association |date=2012 |url=https://www.apa.org/pi/oema/resources/ethnicity-health/psychologists/clark |archive-url=https://web.archive.org/web/20230601120000/https://www.apa.org/pi/oema/resources/ethnicity-health/psychologists/clark |archive-date=1. 6. 2023 |url-status=live |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Kako se psihologija razvijala u drugoj polovini 20. stoljeća, žene u ovoj oblasti sve su se više zalagale za veće uvažavanje svojih stavova i perspektiva. [[Drugi val feminizma]] utjecao je i na psihologiju. Među istaknutim feminističkim kritičarkama psihologije bila je [[Naomi Weisstein]], psihologinja i istraživačica u oblasti [[neuronauka|neuronauke]], koja je najpoznatija po radu ''Kinder, Küche, Kirche as Scientific Law: Psychology Constructs the Female''. U tom radu kritikovala je tadašnju psihološku praksu i teoriju zbog usmjerenosti na muškarce i pretjeranog oslanjanja na biološka objašnjenja rodnih razlika, pri čemu su zanemarivani društveni faktori.&lt;ref name=&quot;Weisstein_1993_PsychologyConstructsFemale&quot;&gt;{{cite journal |last1=Weisstein |first1=Naomi |title=Psychology Constructs the Female; or the Fantasy Life of the Male Psychologist (with Some Attention to the Fantasies of his Friends, the Male Biologist and the Male Anthropologist) |journal=Feminism &amp; Psychology |volume=3 |issue=2 |pages=194–210 |date=1993 |doi=10.1177/0959353593032005 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0959353593032005 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230501120000/https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0959353593032005 |archive-date=1. 5. 2023 |url-status=live |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Njen rad otvorio je prostor za daljnja istraživanja u [[socijalna psihologija|socijalnoj psihologiji]], posebno u oblasti [[Društvena konstrukcija roda|društvene konstrukcije roda]].&lt;ref name=&quot;Ball_Rutherford_2016_WeissteinObituary&quot;&gt;{{cite journal |last1=Ball |first1=Laura C. |last2=Rutherford |first2=Alexandra |title=Naomi Weisstein (1939–2015) |journal=American Psychologist |volume=71 |issue=1 |pages=77 |date=2016 |doi=10.1037/a0039886 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2Fa0039886 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Druge psihologinje također su se zalagale za unapređenje položaja žena u psihologiji, uključujući osnivanje [[Udruženje žena u psihologiji|Udruženja žena u psihologiji]], koje je upućivalo kritike na račun tadašnjeg tretmana žena unutar same struke i naučne zajednice. [[E. Kitch Childs]], [[Phyllis Chesler]] i [[Dorothy Riddle]] bile su među osnivačicama organizacije 1969.&lt;ref name=&quot;ChicagoTribune_ChildsObituary_1993&quot;&gt;{{cite news |author=Chicago Tribune |title=E. Kitch Childs |newspaper=Chicago Tribune |date=1993 |url=https://www.chicagotribune.com/1993/02/14/e-kitch-childs/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20230501120000/https://www.chicagotribune.com/1993/02/14/e-kitch-childs/ |archive-date=1. 5. 2023 |url-status=live |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Reinhold_1970_WomenCriticizePsychology&quot;&gt;{{cite news |last1=Reinhold |first1=Robert |title=WOMEN CRITICIZE PSYCHOLOGY UNIT |newspaper=The New York Times |date=1970 |url=https://www.nytimes.com/1970/09/06/archives/women-criticize-psychology-unit-1million-in-reparations-is-demanded.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20230501120000/https://www.nytimes.com/1970/09/06/archives/women-criticize-psychology-unit-1million-in-reparations-is-demanded.html |archive-date=1. 5. 2023 |url-status=live |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Druga polovina 20. stoljeća donijela je i veću raznolikost u psihologiji, a žene iz rasnih i etničkih manjinskih zajednica ostvarile su značajne pomake. Godine 1962. [[Martha E. Bernal|Martha Bernal]] postala je prva Latinoamerikanka koja je stekla doktorat iz psihologije. Godine 1969. [[Marigold Linton]], prva domorodačka Amerikanka koja je stekla doktorat iz psihologije, osnovala je [[Nacionalno udruženje za obrazovanje Indijanaca]]. Bila je i među osnivačicama organizacije [[Društvo za napredak Čikana i američkih starosjedilaca u nauci]]. Godine 1971. [[Carolyn Attneave]] osnovala je Mrežu domorodačkih američkih psihologa (''Network of Indian Psychologists''). [[Harriet McAdoo]] imenovana je 1979. u ''White House Conference on Families''.&lt;ref name=&quot;Maryville_WomenInPsychology_2021&quot;&gt;{{cite web |author=Maryville University |title=History of Women in Psychology: Notable Figures in the Field |website=Maryville University Online |date=2021 |url=https://online.maryville.edu/online-bachelors-degrees/psychology/resources/women-in-psychology/ |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

==== 21. stoljeće ====

U 21. stoljeću žene su stekle istaknutiji položaj u psihologiji i dale značajan doprinos različitim područjima ove discipline. Mnoge su preuzele rukovodeće funkcije, vodile utjecajne istraživačke laboratorije i učestvovale u obrazovanju i usmjeravanju novih generacija psihologa. Ipak, rodne nejednakosti i dalje postoje, posebno u pogledu visine primanja i zastupljenosti žena na višim akademskim položajima.&lt;ref name=&quot;Gruber_2020&quot;&gt;{{cite journal |last1=Gruber |first1=June |last2=Mendle |first2=Jane |last3=Lindquist |first3=Kristen A. |last4=Schmader |first4=Toni |last5=Clark |first5=Lee Anna |title=The Future of Women in Psychological Science |journal=Perspective on Psychological Science |volume=16 |issue=3 |pages=483–516 |date=2020 |doi=10.1177/1745691620952789 |pmid=32901575 |doi-access=free|url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/1745691620952789 |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Broj žena koje se obrazuju i stručno usavršavaju u oblasti psiholoških nauka dostigao je rekordne vrijednosti. U Sjedinjenim Američkim Državama procjenjuje se da žene čine oko 78% studenata psihologije na dodiplomskom nivou i 71% studenata na postdiplomskom nivou.&lt;ref name=&quot;Gruber_2020&quot; /&gt;

== Organizacije u psihologiji ==

=== Institucije ===
{{Također pogledajte|Spisak psiholoških organizacija}}

Godine 1920. [[Édouard Claparède]] i [[Pierre Bovet]] osnovali su novu organizaciju za primijenjenu psihologiju pod nazivom Međunarodni kongres psihotehnike primijenjene na profesionalnu orijentaciju. Organizacija je kasnije preimenovana u Međunarodni kongres psihotehnike, a potom u [[Međunarodno udruženje za primijenjenu psihologiju]] (IAAP).&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; IAAP se smatra najstarijom međunarodnom psihološkom organizacijom.&lt;ref name=&quot;Pickren_Fowler_2003&quot;&gt;{{cite book|last1=Pickren |first1=Wade E. |last2=Fowler |first2=Raymond D. |editor1-last=Freedheim |editor1-first=D. K. |editor2-last=Weiner |editor2-first=I. B. |chapter=Professional Organizations |title=Handbook of Psychology: History of Psychology |volume=1 |publisher=John Wiley &amp; Sons, Inc. |date=2003 |doi=10.1002/0471264385.wei0126 |chapter-url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/0471264385.wei0126 |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Danas najmanje 65 međunarodnih organizacija djeluje u različitim specijalizovanim područjima psihologije.&lt;ref name=&quot;Pickren_Fowler_2003&quot; /&gt;

Kao odgovor na prevlast muškaraca u ovoj oblasti, psihologinje u Sjedinjenim Američkim Državama osnovale su 1941. Nacionalno vijeće psihologinja. Organizacija je nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] preimenovana u Međunarodno vijeće psihologinja, a 1959. u ''Međunarodno vijeće psihologa''. Pojavilo se i nekoliko organizacija, među kojima su [[Udruženje crnih psihologa]] i Udruženje azijsko-američkih psihologa, koje su nastojale povećati zastupljenost rasnih i etničkih grupa koje nisu evropskog porijekla u psihološkoj profesiji.&lt;ref name=&quot;Pickren_Fowler_2003&quot; /&gt;

[[Međunarodni savez psiholoških nauka]] (IUPsyS) predstavlja svjetsku federaciju nacionalnih psiholoških društava. IUPsyS je osnovan 1951. pod pokroviteljstvom [[UNESCO|Organizacije Ujedinjenih naroda za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO)]].&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Staeuble_2006&quot;&gt;{{cite book |last1=Staeuble |first1=Irmingard |editor1-last=Brock |editor1-first=Adrian C. |chapter=Psychology in the Eurocentric order of the social sciences: Colonial constitution, cultural imperialist expansion, postcolonial critique |title=Internationalizing the History of Psychology |publisher=New York University Press |pages=183–207 |date=2006 |isbn=9780814739082 |doi=10.18574/nyu/9780814739082.001.0001 |url=https://opensquare.nyupress.org/books/9780814739082/ |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Od tada su se odsjeci za psihologiju proširili širom svijeta, uglavnom prema euroameričkom modelu.&lt;ref name=&quot;Paranjpe_India_2006&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Staeuble_2006&quot; /&gt; Od 1966. Unija izdaje časopis ''International Journal of Psychology''.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; IAAP i IUPsyS postigli su 1976. dogovor prema kojem će svaka organizacija održavati kongres svake četiri godine, naizmjenično u različitim terminima.&lt;ref name=&quot;Pickren_Fowler_2003&quot; /&gt;

IUPsyS priznaje 66 nacionalnih psiholoških društava, dok postoji najmanje još 15 takvih organizacija.&lt;ref name=&quot;Pickren_Fowler_2003&quot; /&gt; [[Američko psihološko udruženje]] (APA) najstarija je i najveća psihološka organizacija u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]].&lt;ref name=&quot;Pickren_Fowler_2003&quot; /&gt; Broj njenih članova povećao se s 5.000 1945. na 100.000 u savremenom periodu.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;  APA obuhvata 54 sekcije, čiji se broj od 1960. kontinuirano povećavao kako su se razvijale nove specijalizacije. Neki od tih odjela, poput Društvo za psihološko proučavanje socijalnih pitanja i Američko društvo za psihologiju i pravo, prvobitno su djelovali kao samostalne organizacije.&lt;ref name=&quot;Pickren_Fowler_2003&quot; /&gt;

[[Međuameričko psihološko društvo]], osnovano 1951, nastoji unaprijediti razvoj psihologije na području obje Amerike. Društvo organizuje Interamerički kongres psihologije, a 2000. imalo je 1.000 članova. [[Evropska federacija asocijacija studenata psihologije]], osnovana 1981, predstavlja 30 nacionalnih udruženja s ukupno 100.000 pojedinačnih članova. Najmanje 30 drugih međunarodnih organizacija predstavlja psihologe u različitim dijelovima svijeta.&lt;ref name=&quot;Pickren_Fowler_2003&quot; /&gt;

U pojedinim državama vlasti zakonski uređuju ko smije pružati psihološke usluge ili se predstavljati kao &quot;psiholog&quot;. [[Američko psihološko udruženje]] psihologa definiše kao osobu koja ima doktorsku diplomu iz psihologije.&lt;ref name=&quot;Hall_Hurley_2003&quot;&gt;{{cite book|last1=Hall |first1=Judy E. |last2=Hurley |first2=George |editor1-last=Weiner |editor1-first=Irving B. |chapter=North American Perspectives on Education, Training, Licensing, and Credentialing |title=Handbook of Psychology |volume=8 |publisher=John Wiley &amp; Sons, Inc. |date=2003 |doi=10.1002/0471264385.wei0820 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/0471264385.wei0820 |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Granice ===

Rani istraživači [[Eksperimentalna psihologija|eksperimentalne psihologije]] nastojali su jasno razgraničiti svoju oblast od [[parapsihologija|parapsihologije]], koja je krajem 19. stoljeća uživala znatnu popularnost, uključujući interes pojedinih istaknutih naučnika poput [[William James|Williama Jamesa]]. Neki istraživači smatrali su parapsihologiju dijelom psihologije. Parapsihologija, [[hipnoza]] i [[psihizam]] bile su među važnim temama prvih međunarodnih kongresa. Međutim, istraživači tih oblasti postepeno su bili isključeni te su između 1900. i 1905. uglavnom prestali učestvovati na kongresima. Parapsihologija se još neko vrijeme proučavala na [[Carski univerziteti|Carskom univerzitetu u Japanu]], gdje su objavljivani radovi poput ''Vidovitost i mislografija'' autora Tomokichija Fukuraija, ali je do 1913. uglavnom bila odbačena iz akademske psihologije.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;

Kao naučna disciplina, psihologija je dugo nastojala odbaciti tvrdnje da predstavlja &quot;[[Tvrde i meke nauke|meku]]&quot; nauku. Kritika filozofa nauke [[Thomas Kuhn|Thomasa Kuhna]] iz 1962. implicirala je da se psihologija u cjelini nalazila u predparadigmatskoj fazi, bez saglasnosti o općoj teoriji kakva je postojala u zrelim [[prirodne nauke|prirodnim naukama]], poput [[Hemija|hemije]] i [[Fizika|fizike]].&lt;ref name=&quot;Kuhn_1970_StructureScientificRevolutions&quot;&gt;{{cite book |last1=Kuhn |first1=Thomas S. |title=The Structure of Scientific Revolutions |edition=2 |volume=2 |issue=2 |publisher=The University of Chicago Press |location=Chicago |date=1970 |isbn=9780226458045 |url=https://www.lri.fr/~mbl/Stanford/CS477/papers/Kuhn-SSR-2ndEd.pdf |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Budući da se pojedina područja psihologije oslanjaju na istraživačke metode kao što su [[Istraživanje zasnovano na samoizvještavanju|samoprocjene]] u anketama i upitnicima, kritičari su tvrdili da psihologija nije [[Subjektivnost i objektivnost (filozofija)|objektivna]] nauka. Skeptici su ukazivali na to da se ličnost, mišljenje i emocije ne mogu neposredno mjeriti te da se često zaključuju na osnovu subjektivnih iskaza ispitanika, što može predstavljati metodološki problem. Eksperimentalni psiholozi razvili su različite metode za posredno mjerenje ovih teško mjerljivih fenomenoloških pojava.&lt;ref name=&quot;Beveridge_2002&quot;&gt;{{cite journal |last1=Beveridge |first1=Allan |title=Time to abandon the subjective–objective divide? |journal=Psychiatric Bulletin |volume=26 |issue=3 |pages=101–103 |date=2002 |doi=10.1192/pb.26.3.101 |url=https://www.cambridge.org/core/journals/psychiatric-bulletin/article/time-to-abandon-the-subjectiveobjective-divide/64B946168A6CE8AA13B38719BDC59A81 |doi-access=free |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Peterson_2009&quot;&gt;{{cite web |last1=Peterson |first1=Christopher |title=Subjective and Objective Research in Positive Psychology |website=Psychology Today |date=2009 |url=https://www.psychologytoday.com/us/blog/the-good-life/200905/subjective-and-objective-research-in-positive-psychology |archive-url=https://web.archive.org/web/20230501120000/https://www.psychologytoday.com/us/blog/the-good-life/200905/subjective-and-objective-research-in-positive-psychology |archive-date=1. 5. 2023 |url-status=live |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Panksepp_2004&quot;&gt;{{cite book |last1=Panksepp |first1=Jaak |title=Affective Neuroscience: The Foundations of Human and Animal Emotions |publisher=Oxford University Press |location=New York |date=2004 |isbn=9780198025672 |url=https://books.google.ba/books?id=n0W2QQuZ7IEC |archive-url=https://web.archive.org/web/20230501120000/https://books.google.ba/books?id=n0W2QQuZ7IEC |archive-date=1. 5. 2023 |url-status=live |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Podjele unutar psihologije i dalje postoje, pri čemu su neki psiholozi više usmjereni na jedinstvena iskustva pojedinca, koja se ne mogu u potpunosti razumjeti samo posmatranjem pojedinaca kao statističkih podataka u široj populaciji. Kritičari izvan i unutar discipline tvrdili su da je savremena psihologija sve više pod utjecajem svojevrsnog &quot;kulta empirizma&quot;, koji ograničava opseg istraživanja time što istraživače usmjerava isključivo prema metodama preuzetim iz prirodnih nauka.&lt;ref name=&quot;Teo_2005&quot;&gt;{{cite book |last1=Teo |first1=Thomas |title=The Critique of Psychology: From Kant to Postcolonial Theory |publisher=Springer |location=New York |date=2005 |isbn=9780387253558 |oclc=209833302 |doi=10.1007/b107225 |url=https://link.springer.com/book/10.1007/b107225 |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Feminističke kritike ukazivale su na to da tvrdnje o naučnoj objektivnosti mogu prikriti vrijednosti i ciljeve istraživača, koji su historijski uglavnom bili muškarci.&lt;ref name=&quot;Tomes_2010&quot; /&gt; Jean Grimshaw, na primjer, smatra da je dominantna psihološka istraživačka tradicija svojim nastojanjem da kontroliše ponašanje doprinijela ostvarivanju [[patrijarhat|patrijarhalnih]] ciljeva.&lt;ref name=&quot;Teo_2005&quot; /&gt;

== Glavni pravci i škole u psihologiji ==

=== Biheviorizam ===
{{Glavni|Biheviorizam|Psihološki biheviorizam|Radikalni biheviorizam}}
[[Datoteka:Skinner teaching machine 01.jpg|mini|desno|300px|Skinnerova [[nastavna mašina]], mehanički uređaj namijenjen automatizaciji [[programirana nastava|programirane nastave]]]]
[[Datoteka:Little Albert experiment (1920).webm|mini|desno|300px|Snimak [[eksperiment s Malim Albertom|eksperimenta s Malim Albertom]]]]

[[Biheviorizam]] je pravac u psihologiji koji se usmjerava na proučavanje ponašanja i procesa [[učenje|učenja]], pri čemu se ponašanje objašnjava njegovim odnosom prema podražajima iz okruženja i posljedicama koje ga prate. Jedna od osnovnih pretpostavki biheviorističkih istraživanja jeste da se veliki dio ponašanja ljudi i drugih životinja stječe učenjem. Bihevioristi su također polazili od pretpostavke da se osnovni mehanizmi učenja mogu proučavati i kod ljudi i kod drugih životinja. Na tim spoznajama razvijene su metode poput [[modifikacija ponašanja|modifikacije ponašanja]], čiji je cilj promjena neželjenih oblika ponašanja i podsticanje poželjnih.

Rani bihevioristi proučavali su veze između podražaja i reakcija, koje su kasnije opisane pojmom [[klasično uslovljavanje|klasičnog uslovljavanja]]. Pokazano je da se, ako se biološki značajan podražaj, poput hrane koja izaziva lučenje sline, više puta upari s prethodno neutralnim podražajem, poput zvona, neutralni podražaj može povezati s tom reakcijom i sam početi izazivati sličan odgovor. [[Ivan Pavlov]], koji je postao poznat po istraživanjima uslovljavanja lučenja sline kod pasa, bio je jedna od najznačajnijih ličnosti u razvoju istraživanja učenja, a njegovi postupci kasnije su primjenjivani i u istraživanju ljudskog ponašanja.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;

U Sjedinjenim Američkim Državama [[Edward Thorndike|Edward Lee Thorndike]] proučavao je učenje životinja pomoću tzv. &quot;kutija problema&quot;, iz kojih su životinje morale pronaći način da izađu, nakon čega su bile nagrađivane. Na osnovu tih istraživanja razvio je [[konekcionizam|konekcionistički]] pristup učenju i zakon efekta, prema kojem ponašanja praćena zadovoljavajućim posljedicama imaju veću vjerovatnoću ponavljanja.&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot; /&gt; Thorndike je 1911. godine istakao i mogućnost primjene psiholoških istraživanja na predviđanje i kontrolu ljudskog ponašanja.&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot; /&gt;

Početkom 20. stoljeća biheviorizam se postupno izdvojio kao reakcija na tada dominantne pristupe koji su naglašavali proučavanje svijesti i unutrašnjih mentalnih procesa. Između 1910. i 1913. u američkoj psihologiji došlo je do značajnog pomjeranja od [[mentalizam (psihologija)|mentalizma]] prema proučavanju ponašanja.&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot; /&gt; [[John B. Watson]] je 1913. uveo naziv &quot;biheviorizam&quot; za ovaj pristup i zalagao se za to da psihologija bude objektivna prirodna nauka čiji je predmet proučavanje ponašanja.&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot; /&gt;

Watsonov pristup dodatno je poznat po [[Eksperiment s Malim Albert|eksperimentu s Malim Albertom]] iz 1920, koji je proveden s ciljem proučavanja [[klasično uslovljavanje|uslovljavanja emocionalnih reakcija]]. U eksperimentu je ispitivano može li se strah kod djeteta povezati s prethodno neutralnim podražajem njegovim uparivanjem s neugodnim zvukom. Rezultati su u početku tumačeni kao dokaz da se [[fobija|strahovi]] mogu usloviti na ovaj način, iako su kasnija razmatranja ukazala na ozbiljna metodološka ograničenja i mogućnost da su zaključci eksperimenta bili pretjerani.&lt;ref name=&quot;Watson1913&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Watson_Rayner_1920&quot;&gt;{{cite journal |last1=Watson |first1=John B. |last2=Rayner |first2=Rosalie |title=Conditioned emotional reactions |journal=Journal of Experimental Psychology |volume=3 |issue=1 |pages=1–14 |year=1920 |doi=10.1037/h0069608 |url=https://psycnet.apa.org/record/2006-01667-001 |url-access=subscription |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Međutim, takav zaključak vjerovatno je bio pretjeran.&lt;ref name=&quot;Harris_1979&quot;&gt;{{cite journal |last=Harris |first=Ben |title=Whatever happened to Little Albert? |journal=American Psychologist |volume=34 |issue=2 |pages=151–160 |date=februar 1979 |doi=10.1037/0003-066X.34.2.151 |url=http://htpprints.yorku.ca/archive/00000198/01/BHARRIS.HTM#selection-15.0-15.35 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120704172755/http://htpprints.yorku.ca/archive/00000198/01/BHARRIS.HTM#selection-15.0-15.35 |archive-date=4. 7. 2012 |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Watsonov bliski saradnik [[Karl Lashley]] proučavao je biološke osnove učenja i pokušavao povezati promjene u ponašanju s procesima u mozgu.&lt;ref name=&quot;Clark_et_al_2013&quot;&gt;{{cite book |last1=Clark |first1=Robert E. |last2=Hales |first2=Jared B. |last3=Zola |first3=Stuart M. |last4=Thompson |first4=Richard F. |editor1-last=Freedheim |editor1-first=Donald K. |editor2-last=Weiner |editor2-first=Irving B. |chapter=Biological psychology |title=Handbook of Psychology: History of Psychology |edition=2 |publisher=John Wiley &amp; Sons, Inc. |year=2013 |volume=1 |pages=55–78 |doi=10.1002/0471264385.wei0103 |chapter-url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/0471264385.wei0103 |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom 1920-ih i 1930-ih biheviorizam se dalje razvijao i postao jedan od dominantnih pravaca u psihologiji. [[Clark L. Hull]], [[Edwin Guthrie]] i drugi istraživači doprinijeli su njegovom teorijskom razvoju i širokoj primjeni.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; Posebno važan razvoj predstavljao je prelazak od proučavanja jednostavnih veza između podražaja i reakcija prema proučavanju ponašanja u zavisnosti od njegovih posljedica.

U tom kontekstu razvijen je pojam [[operantno uslovljavanje|operantnog uslovljavanja]], kojim se ponašanje objašnjava njegovim posljedicama. Za razliku od klasičnog uslovljavanja, u kojem se reakcija povezuje s određenim podražajem, operantno uslovljavanje naglašava ulogu [[potkrepljenje|potkrepljenja]] i [[kazna (psihologija)|kazne]] u povećavanju ili smanjivanju vjerovatnoće budućeg ponašanja. Koncept operantnog uslovljavanja prvi su opisali [[Neal E. Miller]] i [[Jerzy Konorski]], a u Sjedinjenim Američkim Državama ga je posebno razvio i popularizovao [[B. F. Skinner]], koji je postao jedna od vodećih ličnosti biheviorističkog pokreta.&lt;ref name=&quot;Miller_Konorski_1969&quot;&gt;{{cite journal |last1=Miller |first1=S. |last2=Konorski |first2=J. |last3=Skinner |first3=B. F. |title=On a particular form of conditioned reflex |journal=Journal of the Experimental Analysis of Behavior |volume=12 |issue=1 |pages=187–189 |year=1969 |doi=10.1901/jeab.1969.12-187 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1901/jeab.1969.12-187 |url-access=subscription |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Skinner_2019&quot;&gt;{{cite book |last=Skinner |first=B. F. |title=The Behavior of Organisms: An Experimental Analysis |publisher=B. F. Skinner Foundation |year=2019 |isbn=978-0-9964539-0-5 |url=https://books.google.ba/books?id=S9WNCwAAQBAJ |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Radikalni biheviorizam]], koji je posebno povezan sa Skinnerom, odbacivao je potrebu za objašnjavanjem ponašanja hipotetičkim unutrašnjim mentalnim procesima koje nije bilo moguće neposredno naučno proučavati. Radikalni bihevioristi nisu smatrali da se ponašanje treba objašnjavati pozivanjem na nesvjesne mentalne procese, već su naglašavali odnose između ponašanja i njegovih posljedica u okruženju.&lt;ref name=&quot;Overskeid_2007&quot;&gt;{{cite journal |last=Overskeid |first=Geir |title=Looking for Skinner and finding Freud |journal=American Psychologist |volume=62 |issue=6 |pages=590–595 |year=2007 |doi=10.1037/0003-066X.62.6.590 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2F0003-066X.62.6.590 |url-access=subscription |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Biheviorizam je imao snažan utjecaj na psihologiju, ali je od sredine 20. stoljeća počeo gubiti dominantan položaj. Jednu od najpoznatijih kritika radikalnog biheviorizma iznio je [[Noam Chomsky]], koji je tvrdio da bihevioristički principi ne mogu adekvatno objasniti složenost procesa [[usvajanje jezika|usvajanja]] i upotrebe jezika.&lt;ref name=&quot;Chomsky_1967&quot;&gt;{{cite book |last=Chomsky |first=Noam |editor1-last=Jakobovits |editor1-first=Leon A. |editor2-last=Miron |editor2-first=Murray S. |chapter=A Review of B. F. Skinner's Verbal Behavior |title=Readings in the Psychology of Language |publisher=Prentice-Hall |year=1967 |pages=142–143 |url=http://www.chomsky.info/articles/1967----.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20150929070654/http://www.chomsky.info/articles/1967----.htm |archive-date=29. 9. 2015 |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Ograničenja strogo biheviorističkog pristupa pokazala su se i u istraživanjima [[Martin Seligman|Martina Seligmana]] i njegovih saradnika, koji su kod pasa eksperimentalno izazvali stanje [[naučena bespomoćnost|naučene bespomoćnosti]]. To stanje nije bilo jednostavno objašnjivo klasičnim biheviorističkim modelima učenja.&lt;ref name=&quot;Seligman_Maier_1967&quot;&gt;{{cite journal |last1=Seligman |first1=Martin E. |last2=Maier |first2=Steven F. |title=Failure to escape traumatic shock |journal=Journal of Experimental Psychology |volume=74 |issue=1 |pages=1–9 |year=1967 |doi=10.1037/h0024514 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2Fh0024514 |url-access=subscription |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Overmier_Seligman_1967&quot;&gt;{{cite journal |last1=Overmier |first1=J. Bruce |last2=Seligman |first2=Martin E. |title=Effects of inescapable shock upon subsequent escape and avoidance responding |journal=Journal of Comparative and Physiological Psychology |volume=63 |issue=1 |pages=28–33 |year=1967 |doi=10.1037/h0024166 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2Fh0024166 |url-access=subscription |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Edward C. Tolman]] je ranije razvio pristup koji je povezivao biheviorizam s kognitivnim procesima. Posebno je poznat po istraživanjima [[kognitivna mapa|kognitivnih mapa]], u kojima je pokazivao da štakori mogu naučiti prostorne odnose u labirintu i bez neposrednog potkrepljenja.&lt;ref name=&quot;Tolman_1948&quot;&gt;{{cite journal |last=Tolman |first=Edward C. |title=Cognitive maps in rats and men |journal=Psychological Review |volume=55 |issue=4 |pages=189–208 |year=1948 |doi=10.1037/h0061626 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2Fh0061626 |url-access=subscription |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Iako je biheviorizam izgubio dominantan položaj u akademskoj psihologiji, nije nestao. Njegovi principi nastavili su se primjenjivati u istraživanju učenja i ponašanja, kao i u različitim praktičnim područjima. [[Primijenjena analiza ponašanja]] razvila se kao područje koje principe, posebno operantnog uslovljavanja, primjenjuje na promjenu društveno značajnog ponašanja i predstavlja savremeni nastavak tradicije biheviorističkog pristupa&lt;ref name=&quot;Pierce_Cheney_2017&quot;&gt;{{cite book |last1=Pierce |first1=W. David |last2=Cheney |first2=Carl D. |title=Behavior Analysis and Learning: A Biobehavioral Approach |edition=6 |publisher=Routledge |year=2017 |isbn=978-1-351-77979-1 |url=https://books.google.ba/books/about/Behavior_Analysis_and_Learning.html?id=Z_8nDwAAQBAJ |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Međunarodno udruženje za analizu ponašanja]] osnovano je 1974, a do 2003. imalo je članove iz 42 zemlje. Bihevioristički pristup i analiza ponašanja proširili su se i izvan Sjedinjenih Američkih Država, uključujući zemlje Latinske Amerike i Japan.&lt;ref name=&quot;Ardila_2006&quot;&gt;{{cite book |last=Ardila |first=Rubén |chapter=Behavior Analysis in an International Context |editor-last=Brock |editor-first=Adrian C. |title=Internationalizing the History of Psychology |publisher=Cambridge University Press |year=2006 |isbn=978-0-521-83599-2 |doi=10.1017/CBO9780511543821 |url=https://www.cambridge.org/core/books/internationalizing-the-history-of-psychology/D695536F2C86208B1C8819A293E5D48B |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Evolucijska i komparativna psihologija ===
{{Glavni|Evolucijska psihologija|Komparativna psihologija}}

[[Evolucijska psihologija]] proučava ljudsko mišljenje i ponašanje iz perspektive savremene [[evolucija|evolucijske teorije]]. Polazi od pretpostavke da su se određena psihološka prilagođavanja razvila kao odgovor na ponovljene izazove s kojima su se preci današnjih ljudi suočavali u svojoj okolini. Evolucijski psiholozi nastoje utvrditi u kojoj mjeri određene ljudske psihološke osobine predstavljaju evolucijski oblikovano prilagođavanje nastalo djelovanjem [[prirodna selekcija|prirodne selekcije]] ili [[seksualna selekcija|seksualne selekcije]].&lt;ref name=&quot;McGue_Gottesman_2015&quot;&gt;{{cite encyclopedia |last1=McGue |first1=Matt |last2=Gottesman |first2=Irving I. |editor1-last=Cautin |editor1-first=Robin L. |editor2-last=Lilienfeld |editor2-first=Scott O. |entry=Behavior Genetics |title=The Encyclopedia of Clinical Psychology |publisher=John Wiley &amp; Sons, Inc. |date=2015 |doi=10.1002/9781118625392.wbecp578 |isbn=978-1-118-62539-2 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/9781118625392.wbecp578 |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Komparativna psihologija]] proučava ponašanje i mentalne procese kod različitih životinjskih vrsta, uključujući ljude. U nekim jezicima za ovo područje koristi se i naziv &quot;zoopsihologija&quot;. Poređenjem ljudi s drugim životinjama, kao i međusobnim poređenjem različitih životinjskih vrsta, istraživači nastoje utvrditi koje su psihološke karakteristike zajedničke različitim vrstama, a koje su specifične za pojedine vrste. Na taj način komparativna psihologija nastoji razumjeti kako su se određeni oblici ponašanja i kognitivni procesi razvijali i prilagođavali različitim životnim uslovima.

Komparativna psihologija historijski je usko povezana s [[evolucijska biologija|evolucijskom biologijom]] i teorijom evolucije. Ideja o kontinuitetu između ljudskog i životinjskog uma dobila je snažan poticaj iz rada [[Charles Darwin|Charlesa Darwina]], čija je teorija evolucije otvorila mogućnost sistematskog proučavanja sličnosti i razlika između ljudi i drugih životinja. Rani komparativni psiholozi proučavali su različite oblike [[učenje|učenja]], instinktivno ponašanje, čulne procese i sposobnosti rješavanja problema kod životinja.

Savremena komparativna psihologija obuhvata širok raspon tema, među kojima su [[pamćenje]], komunikacija, socijalno ponašanje, donošenje odluka i [[svijest]]. Istraživanja se provode u laboratorijskim i prirodnim uslovima. 

Nalazi komparativne psihologije doprinose razumijevanju evolucijskog porijekla ljudskog mišljenja i ponašanja. Poređenje različitih vrsta omogućava istraživačima da utvrde koji su psihološki procesi široko rasprostranjeni u životinjskom svijetu, a koji su karakteristični za pojedine vrste. Takva istraživanja također pružaju uvid u adaptivni značaj različitih oblika ponašanja i psiholoških procesa.

=== Kognitivna psihologija ===
{{Glavni|Kognitivna psihologija}}
[[Datoteka:Cognitive Bias Codex-sp.svg|mini|desno|300px|Mapa kognitivnih pristrasnosti]]
&lt;div style=&quot;background:#FDFBF7;border:1px solid #D1CFC7;float:right;width:300px;padding:8px;margin:0 0 8px 15px;font-size:98%;border-radius:4px;clear:right;&quot;&gt;
'''&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;Zelena&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:red&quot;&gt;Crvena&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:blue&quot;&gt;Plava&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;&lt;span style=&quot;color:purple&quot;&gt;Ljubičasta&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:blue&quot;&gt;Plava&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:purple&quot;&gt;Ljubičasta&lt;/span&gt;'''
----
'''&lt;span style=&quot;color:red&quot;&gt;Plava&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;Ljubičasta&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:blue&quot;&gt;Crvena&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;&lt;span style=&quot;color:blue&quot;&gt;Zelena&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:red&quot;&gt;Ljubičasta&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:purple&quot;&gt;Zelena&lt;/span&gt;'''
----
Stroopov efekt je pojava prema kojoj je lakše i brže imenovati boju riječi u prvom nizu nego u drugom.
&lt;/div&gt;

[[Kognitivna psihologija]] je grana psihologije koja proučava mentalne procese uključene u [[percepcija|opažanje]], [[pažnja|pažnju]], [[mišljenje]], [[jezik]], [[pamćenje]], [[učenje]], rješavanje problema, donošenje odluka i druge oblike [[kognicija|kognitivnog]] funkcionisanja. Kognitivni psiholozi nastoje objasniti kako ljudi primaju, odabiru, obrađuju, pohranjuju i koriste informacije, pri čemu se o unutrašnjim mentalnim procesima često zaključuje na osnovu ponašanja i rezultata eksperimentalnih zadataka.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_CP&quot;&gt;{{cite web |title=cognitive psychology |website=APA Dictionary of Psychology |publisher=American Psychological Association |url=https://dictionary.apa.org/cognitive-psychology |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;APA_Brain_Science&quot;&gt;{{cite web |title=Cognitive Psychology Explores Our Mental Processes |website=American Psychological Association |url=https://www.apa.org/education-career/guide/subfields/brain-science |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Kognitivni pristup razvio se naročito tokom 1940-ih i 1950-ih kao reakcija na dominantni [[biheviorizam]], koji je naglašavao proučavanje ponašanja koje se može neposredno opažati.
Za razliku od biheviorističkog usmjerenja, kognitivna psihologija pretpostavlja da se između podražaja i ponašanja odvijaju složeni mentalni procesi koji posreduju u njihovom odnosu. Time su pažnja, percepcija, pamćenje, mišljenje i drugi kognitivni procesi ponovo postali predmeti eksperimentalnog psihološkog istraživanja.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_CP&quot; /&gt;

Razvoj kognitivne psihologije bio je povezan sa širim promjenama u nauci sredinom 20. stoljeća. Razvoj [[lingvistika|lingvistike]], [[računarstvo|računarstva]], [[kibernetika|kibernetike]], [[informacijska teorija|informacijske teorije]] i [[umjetna inteligencija|umjetne inteligencije]] pružio je nove pojmove i modele za proučavanje načina na koji ljudi primaju i obrađuju informacije. Posebno je utjecajan postao [[model obrade informacija]], prema kojem se kognitivni procesi mogu proučavati kao niz međusobno povezanih procesa primanja, obrade, pohranjivanja i korištenja informacija.&lt;ref name=&quot;Xiong_Proctor_2018&quot;&gt;{{cite journal |last1=Xiong |first1=Aiping |last2=Proctor |first2=Robert W. |title=Information Processing: The Language and Analytical Tools for Cognitive Psychology in the Information Age |journal=Frontiers in Psychology |volume=9 |pages=1270 |year=2018 |doi=10.3389/fpsyg.2018.01270 |pmid=30135664 |pmc=6092626 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC6092626/ |doi-access=free |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Ove promjene često se označavaju izrazom [[kognitivna revolucija]]. Iako taj izraz sugeriše nagli prekid s ranijim pristupima, razvoj kognitivne psihologije bio je postepen i uključivao je doprinose različitih disciplina. Psiholog [[George Armitage Miller|George A. Miller]] povezuje razvoj kognitivne revolucije s promjenama u psihologiji, lingvistici, računarstvu i neuronauci tokom 1950-ih. Do 1960-ih kognitivni pristup već je imao čvrsto mjesto u psihologiji, a objavljivanje knjige ''Kognitivna psihologija'' [[Ulric Neisser|Ulrica Neissera]] 1967. predstavljalo je važan korak u oblikovanju kognitivne psihologije kao zasebnog područja.&lt;ref name=&quot;Miller_2003&quot;&gt;{{cite journal |last=Miller |first=George A. |title=The cognitive revolution: a historical perspective |journal=Trends in Cognitive Sciences |volume=7 |issue=3 |pages=141–144 |year=2003 |doi=10.1016/s1364-6613(03)00029-9 |pmid=12639696 |url=https://www.cell.com/trends/cognitive-sciences/abstract/S1364-6613(03)00029-9 |url-access=subscription |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Spielman_et_al_2020_History&quot;&gt;{{cite book |last1=Spielman |first1=Rose M. |last2=Jenkins |first2=William J. |last3=Lovett |first3=Marilyn D. |title=Psychology 2e |chapter=1.2 History of Psychology |publisher=OpenStax |year=2020 |url=https://openstax.org/books/psychology-2e/pages/1-2-history-of-psychology |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Jedan od osnovnih pristupa u kognitivnoj psihologiji jeste proučavanje čovjeka kao sistema koji obrađuje informacije. Istraživači ispituju kako se informacije registruju i odabiru, kako se održavaju u [[radno pamćenje|radnoj memoriji]], kako se pohranjuju i prizivaju iz [[Dugoročno pamćenje|dugoročnog pamćenja]], te kako utječu na zaključivanje, donošenje odluka i ponašanje. Eksperimentalna istraživanja koriste različite postupke, uključujući mjerenje vremena reakcije, tačnosti odgovora, pamćenja, pažnje i drugih indikatora na osnovu kojih se zaključuje o kognitivnim procesima.&lt;ref name=&quot;Galotti_2018&quot;&gt;{{cite book |last=Galotti |first=Kathleen M. |title=Cognitive Psychology In and Out of the Laboratory |edition=6 |publisher=SAGE Publications |year=2018 |isbn=978-1506306179 |url=https://www.sagepub.com/shop/buy-a-book/cognitive-psychology-in-and-out-of-the-laboratory-6-252509 |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Kognitivna psihologija obuhvata širok spektar tema, među kojima su [[percepcija]], pažnja, pamćenje, učenje, jezik, formiranje pojmova, rezonovanje, rješavanje problema, kreativnost, donošenje odluka i [[metakognicija]]. Istraživanja se bave i načinima na koje kognitivni procesi mogu biti ograničeni ili narušeni, kao i međusobnim odnosom [[kognicija|kognitivnih procesa]] i [[emocija]].&lt;ref name=&quot;APA_Brain_Science&quot; /&gt;

Razvoj kognitivne psihologije istovremeno je doveo do snažnijeg povezivanja psihologije s drugim naučnim disciplinama. Iz tog razvoja nastala je [[kognitivna nauka]], interdisciplinarno područje koje povezuje psihologiju s [[neuronauka|neuronaukom]], lingvistikom, filozofijom, računarstvom i drugim disciplinama. Savremena kognitivna psihologija također je blisko povezana s [[kognitivna neuronauka|kognitivnom neuronaukom]], koja koristi metode proučavanja mozga kako bi se ispitala neuronska osnova kognitivnih procesa.&lt;ref name=&quot;APA_Brain_Science&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Xiong_Proctor_2018&quot; /&gt;

Kognitivna psihologija imala je značajan utjecaj i izvan osnovnog psihološkog istraživanja. Njena saznanja primjenjuju se u [[Obrazovanje|obrazovanju]], [[Klinička psihologija|kliničkoj psihologiji]], razvoju tehnologije, dizajnu korisničkih interfejsa, ergonomiji i drugim područjima u kojima je važno razumjeti način na koji ljudi opažaju, uče, pamte i donose odluke.&lt;ref name=&quot;APA_Brain_Science&quot; /&gt;

=== Neuropsihologija i neuronauka ===
[[Datoteka:Lobes_of_the_brain_NL.svg|mini|desno|300px|[[Disocijacija (neuropsihologija)|Disocijacija]] podrazumijeva utvrđivanje neuronske osnove određene moždane funkcije]]
{{Glavni|Neuropsihologija|Neuronauka}}
{{Također pogledajte|Biološka psihologija|Kognitivna neuronauka}}

[[Neuropsihologija]] je grana psihologije koja proučava odnos između funkcija mozga i ponašanja, s posebnim naglaskom na povezanost strukture i funkcionisanja [[Nervni sistem|nervnog sistema]] s [[kognitivna funkcija|kognitivnim procesima]], emocijama i ponašanjem. U okviru neuropsihologije istražuje se uloga pojedinih [[Spisak regija u ljudskom mozgu|područja mozga]] u različitim psihološkim funkcijama, uključujući pamćenje, jezik, pažnju, percepciju, izvršne funkcije i emocionalnu regulaciju. Važan dio neuropsiholoških spoznaja proizašao je iz proučavanja osoba s [[Povreda mozga|oštećenjima mozga]], [[neurodegenerativna bolest|neurodegenerativnim bolestima]] i razvojnim poremećajima. Poređenjem obrazaca kognitivnih i ponašajnih teškoća s mjestom i vrstom oštećenja mozga, neuropsiholozi nastoje utvrditi funkcije pojedinih neuronskih sistema. Ovakav pristup, poznat kao [[Disocijacija (neuropsihologija)|disocijacija]], jedan je od važnih načina zaključivanja o odnosu između moždanih struktura i psiholoških funkcija. 

Neuropsihologija se kao zasebno područje počela oblikovati sredinom 20. stoljeća. Jedna od prvih knjiga u čijem se naslovu pojavila riječ &quot;neuropsihologija&quot; bila je ''[[Organizacija ponašanja|Organizacija ponašanja - Neuropsihološka teorija]]'', koju je 1949. objavio [[Donald O. Hebb]]. Među ranim utjecajnim djelima bila je i knjiga [[Alexander Luria|Aleksandra Lurije]] ''Više kortikalne funkcije čovjeka'' (1962), koja je značajno utjecala na razvoj savremene neuropsihologije. 

Razvoj neuropsihologije u savremenom periodu u velikoj je mjeri povezan s napretkom [[neurooslikavanje|neurooslikavanja]] i drugih metoda proučavanja mozga. U novije vrijeme na ovo područje sve više utječu i, obrada prirodnog jezika, [[vještačka inteligencija]]&lt;ref name=&quot;Wolff_2026&quot;&gt;{{cite journal |last=Wolff |first=Brittany |title=Artificial intelligence and natural language processing in modern clinical neuropsychology: A narrative review |journal=The Clinical Neuropsychologist |volume=40 |issue=3 |pages=728–752 |year=2026 |doi=10.1080/13854046.2025.2547934 |url=https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/13854046.2025.2547934 |doi-access=free |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; i virtuelna stvarnost.&lt;ref name=&quot;Cavallo_2026&quot;&gt;{{cite journal |last1=Cavallo |first1=Nicola Davide |last2=Amitrano |first2=Federica |last3=Coccia |first3=Armando |last4=Miccio |first4=Carlo |last5=Santangelo |first5=Gabriella |last6=Marcuccio |first6=Laura |last7=D'Addio |first7=Giovanni |last8=Moretta |first8=Pasquale |title=Immersive Virtual Reality in Neuropsychological Assessment of Acquired Brain Injury: a Systematic Review and Meta-Analysis |journal=Neuropsychology Review |date=17. 4. 2026 |doi=10.1007/s11065-026-09693-x |url=https://link.springer.com/article/10.1007/s11065-026-09693-x |doi-access=free |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Poseban naglasak stavlja se na ekološku valjanost neuropsiholoških procjena, primjenu digitalnih biomarkera te individualizaciju kliničke [[neuropsihološka procjena|neuropsihološke procjene]] i [[rehabilitacija (neuropsihologija)|rehabilitacije]].&lt;ref name=&quot;Lundervold_2025&quot;&gt;{{cite journal |last=Lundervold |first=Astri J. Johansen |title=Precision neuropsychology in the area of AI |journal=Frontiers in Psychology |volume=16 |pages=1537368 |date=14. 5. 2025 |doi=10.3389/fpsyg.2025.1537368 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC12118123/ |doi-access=free |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Neuropsihologija je usko povezana s [[Neuronauka|neuronaukom]] i [[biološka psihologija|biološkom psihologijom]]. Dok neuronauka obuhvata šire proučavanje nervnog sistema i njegovih funkcija, biološka psihologija proučava biološke osnove psiholoških procesa i ponašanja. Neuropsihologija se nalazi na njihovom raskršću, povezujući spoznaje o funkcionisanju mozga i nervnog sistema s proučavanjem kognitivnih procesa, emocija i ponašanja.

=== Psihoanalitički pristup ===
{{Glavni|Psihoanaliza}}
[[Datoteka:Hall Freud Jung in front of Clark.jpg|mini|desno|300px|Prednji red: [[Sigmund Freud]], [[G. Stanley Hall]], [[Carl Jung]]. Zadnji red: [[Abraham A. Brill]], [[Ernest Jones]], [[Sándor Ferenczi]] na [[Univerzitet Clark|Univerzitetu Clark]] 1909.]]

Psihoanalitički pristup je psihološki pristup koji ljudsko ponašanje, doživljavanje i psihičko funkcionisanje objašnjava naglašavajući ulogu nesvjesnih mentalnih procesa, unutrašnjih konflikata, ranih iskustava i razvoja ličnosti. Pristup je početkom 20. stoljeća razvio austrijski neurolog [[Sigmund Freud]], a njegove osnovne ideje snažno su utjecale na [[Psihologija|psihologiju]], [[Psihijatrija|psihijatriju]] i razvoj [[Psihoterapija|psihoterapije]]. [[Psihoanaliza]] je istovremeno teorija psihičkog funkcionisanja, način istraživanja mentalnih procesa i oblik psihoterapijskog liječenja.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Psychoanalysis&quot;&gt;{{cite web |title=psychoanalysis |website=APA Dictionary of Psychology |publisher=American Psychological Association |url=https://dictionary.apa.org/psychoanalysis |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;APA_Psychotherapy_Approaches&quot;&gt;{{cite web |title=Different approaches to psychotherapy |website=American Psychological Association |url=https://www.apa.org/topics/psychotherapy/approaches |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kernberg_2012&quot;&gt;{{cite book |last=Kernberg |first=Otto F. |editor1-last=Gelder |editor1-first=Michael |editor2-last=Andreasen |editor2-first=Nancy C. |editor3-last=López-Ibor |editor3-first=Juan J. |editor4-last=Geddes |editor4-first=John R. |title=New Oxford Textbook of Psychiatry |edition=2 |chapter=3.1 Psychoanalysis: Freud's theories and their contemporary development |publisher=Oxford University Press |year=2012 |pages=293–305 |doi=10.1093/med/9780199696758.003.0038 |isbn=978-0-19-969675-8 |chapter-url=https://academic.oup.com/book/24770/chapter-abstract/188325394 |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Glavna pretpostavka psihoanalitičkog pristupa jeste da značajan dio mentalnog života odvija se izvan svjesnosti pojedinca i da nesvjesni procesi mogu utjecati na mišljenje, osjećaje i ponašanje. Freud je posebno naglašavao ulogu potisnutih impulsa, unutrašnjih konflikata i iskustava iz djetinjstva. U klasičnoj psihoanalitičkoj teoriji [[Nesvjesni um|nesvjesno]] je povezano s motivacijom, razvojem simptoma i različitim oblicima ponašanja koji pojedincu nisu u potpunosti razumljivi.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Psychoanalysis&quot; /&gt;

Freud je ljudsku ličnost u svojoj kasnijoj teoriji opisivao kroz tri psihičke strukture: [[id, ego i super-ego]]. Id predstavlja područje nagona i težnje neposrednom zadovoljenju potreba, ego posreduje između zahtjeva ida, stvarnosti i drugih psihičkih zahtjeva, dok super-ego obuhvata internalizovane moralne standarde i zabrane. Freud je psihičko funkcionisanje shvatao dinamički, kao rezultat međusobnog djelovanja različitih psihičkih sila i konflikata.&lt;ref name=&quot;Spielman_et_al_2020_Freud&quot;&gt;{{cite book |last1=Spielman |first1=Rose M. |last2=Jenkins |first2=William J. |last3=Lovett |first3=Marilyn D. |title=Psychology 2e |chapter=11.2 Freud and the Psychodynamic Perspective |publisher=OpenStax |year=2020 |chapter-url=https://openstax.org/books/psychology-2e/pages/11-2-freud-and-the-psychodynamic-perspective |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Psihoanalitička teorija posebnu pažnju posvećuje razvoju ličnosti i iskustvima iz ranog djetinjstva. Freud je razvoj opisivao kroz [[Psihoseksualni razvoj|psihoseksualne faze]], a smatrao je da neriješeni konflikti u pojedinim fazama mogu utjecati na kasnije funkcionisanje ličnosti. Klasična psihoanaliza također je uključivala koncepte infantilne seksualnosti i [[Edipov kompleks|Edipovog kompleksa]]. Ovi koncepti predstavljaju dio klasične Freudove teorije, ali nisu u istom obliku sastavni dio savremenih psihoanalitičkih pristupa.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Psychoanalysis&quot; /&gt;

Važan koncept psihoanalitičkog pristupa jesu [[Odbrambeni mehanizmi|odbrambeni mehanizmi]], odnosno [[Nesvjesni um|nesvjesni]] procesi kojima se ego štiti od [[anksioznost]]i i psihičkog konflikta. Među njima se navode [[potiskivanje]], [[Poricanje (Freud)|poricanje]], projekcija, racionalizacija, premještanje i sublimacija. Koncept odbrambenih mehanizama prvo je povezan s Freudovim radom, a kasnije ga je posebno razvijala [[Anna Freud]]. U savremenoj psihologiji odbrambeni mehanizmi se također proučavaju kao načini suočavanja s unutrašnjim i vanjskim izvorima [[Psihološki stres|stresa]], pri čemu se razlikuju prema stepenu prilagođenosti i iskrivljavanja stvarnosti.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Defense_Mechanism&quot;&gt;{{cite web |title=defense mechanism |website=APA Dictionary of Psychology |publisher=American Psychological Association |url=https://dictionary.apa.org/defense-mechanism |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Psihoanalitički pristup razvio je i poseban način istraživanja psihičkog života. Freud je koristio [[Slobodne asocijacije (psihologija)|slobodne asocijacije]], analizu snova, analizu otpora i tumačenje nesvjesnih sadržaja. Posebnu ulogu dobio je odnos između pacijenta i analitičara, uključujući pojmove [[transfer (psihologija)|transfera]] i kontratransfera. U klasičnoj psihoanalizi cilj je bio osvijestiti nesvjesne konflikte i omogućiti njihovu obradu kroz terapijski odnos.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Psychoanalysis&quot; /&gt;

Nakon Freuda razvili su se brojni psihoanalitički i psihodinamički pravci. [[Carl Gustav Jung]] razvio je [[analitička psihologija|analitičku psihologiju]], a [[Alfred Adler]] [[individualna psihologija|individualnu psihologiju]]. Unutar psihoanalitičke tradicije kasnije su se razvili [[ego psihologija]], [[teorija objektnih odnosa]], [[self psihologija]] i [[relacijska psihoanaliza]]. Savremeni psihoanalitički pristupi u većoj mjeri naglašavaju međuljudske odnose, razvoj selfa i odnose s drugim ljudima, dok su neke klasične Freudove pretpostavke o nagonima i strukturi ličnosti izgubile centralno mjesto.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Psychoanalysis&quot; /&gt;

Psihoanalitički pristup imao je snažan utjecaj na razvoj [[Psihologija|psihologije]] i [[Psihoterapija|psihoterapije]], ali je istovremeno bio predmet dugotrajnih teorijskih i empirijskih kritika. Pojedini klasični koncepti, uključujući [[Edipov kompleks]] i određene Freudove pretpostavke o psihičkim konfliktima, teško su empirijski provjerljivi ili nisu dobili dovoljnu empirijsku potvrdu. Pregledi istraživanja ukazuju, međutim, da su pojedini psihoanalitički koncepti i psihodinamički tretmani bili predmet empirijskih istraživanja, pa se savremena procjena psihoanalitičke tradicije ne može svesti ni na tvrdnju da je Freudova teorija u cjelini potvrđena niti na tvrdnju da je cjelokupni pristup naučno bezvrijedan.&lt;ref name=&quot;Luborsky_Barrett_2006&quot;&gt;{{cite journal |last1=Luborsky |first1=Lester |last2=Barrett |first2=Marna S. |title=The History and Empirical Status of Key Psychoanalytic Concepts |journal=Annual Review of Clinical Psychology |volume=2 |issue=1 |pages=1–19 |year=2006 |doi=10.1146/annurev.clinpsy.2.022305.095328 |url=https://www.annualreviews.org/content/journals/10.1146/annurev.clinpsy.2.022305.095328 |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Savremene psihodinamičke psihoterapije razvile su se iz psihoanalitičke tradicije, ali se po načinu provođenja mogu značajno razlikovati od klasične psihoanalize. Dok klasična psihoanaliza obično podrazumijeva intenzivan i dugotrajan tretman, psihodinamičke terapije mogu biti kraće i usmjerene na različite probleme, uključujući obrasce odnosa, emocije i nesvjesne motive. [[Američko psihološko udruženje]] psihoanalitičke i psihodinamičke terapije svrstava među glavne psihoterapijske pristupe, pri čemu naglašava njihovo usmjerenje na razumijevanje nesvjesnih značenja i motivacija.&lt;ref name=&quot;APA_Psychotherapy_Approaches&quot; /&gt;

=== Socijalna psihologija ===
{{Glavni|Socijalna psihologija}}

[[Socijalna psihologija]] je grana psihologije koja proučava kako su misli, osjećaji i ponašanje pojedinca oblikovani stvarnom, zamišljenom ili simbolički predstavljenom prisutnošću drugih ljudi. Prema definiciji [[Gordon Allport|Gordona Allporta]], centralni dio socijalne psihologije čini proučavanje načina na koji socijalno okruženje utječe na pojedinca. Za razliku od socioloških pristupa, koji se češće usmjeravaju na društvene strukture poput statusa, uloga i društvenih klasa, socijalna psihologija veći naglasak stavlja na psihološke procese putem kojih pojedinci opažaju, tumače i doživljavaju svoje socijalno okruženje.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Social_Psychology&quot;&gt;{{cite web |title=social psychology |website=APA Dictionary of Psychology |publisher=American Psychological Association |url=https://dictionary.apa.org/social-psychology |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;APA_Social_Psychology&quot;&gt;{{cite web |title=Social Psychology Studies Human Interactions |website=American Psychological Association |url=https://www.apa.org/education-career/guide/subfields/social |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Socijalna psihologija razvila se kao zasebno područje psihologije početkom 20. stoljeća. Među ranim istraživačima bio je [[Floyd Henry Allport|Floyd Allport]], koji je socijalnu psihologiju definisao kao nauku o ponašanju pojedinca u mjeri u kojoj je ono pod utjecajem drugih pojedinaca ili predstavlja reakciju na njihovo ponašanje. Ovakvo usmjerenje doprinijelo je razvoju eksperimentalnog pristupa proučavanju socijalnog ponašanja.&lt;ref name=&quot;Allport_1924_Ch1&quot;&gt;{{cite book |last=Allport |first=Floyd Henry |title=Social Psychology |chapter=Chapter 1: Social Psychology as a Science of Individual Behavior and Consciousness |publisher=Houghton Mifflin Company |year=1924 |url=https://brocku.ca/MeadProject/Allport/1924/1924_01.html |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Područje proučavanja socijalne psihologije obuhvata socijalnu percepciju, socijalnu kogniciju, stavove, socijalni utjecaj, međuljudske odnose i ponašanje u grupama. Socijalni psiholozi proučavaju kako ljudi opažaju i procjenjuju druge osobe, kako oblikuju stavove i uvjerenja, na koji način društveni kontekst utječe na donošenje odluka i ponašanje te kako nastaju saradnja, sukobi, privlačnost i odnosi među pojedincima. Posebno mjesto zauzima proučavanje načina na koji ljudi svoje ponašanje i ponašanje drugih tumače na osnovu dostupnih socijalnih informacija.&lt;ref name=&quot;APA_Social_Psychology&quot; /&gt;

Jedno od važnih područja jeste socijalni utjecaj, koji obuhvata procese kojima prisutnost, očekivanja ili ponašanje drugih ljudi mijenjaju mišljenje, osjećaje ili ponašanje pojedinca. U okviru ovog područja proučavaju se pojave poput [[konformizam|konformizma]], poslušnosti, socijalnog olakšavanja, socijalnog ometanja i različitih oblika uvjeravanja. Socijalna psihologija također proučava kako pojedinci formiraju i mijenjaju [[stav (psihologija)|stavove]] te kako stavovi utječu na ponašanje.

Važan dio discipline čini socijalna kognicija, odnosno proučavanje načina na koji ljudi opažaju, obrađuju, pohranjuju i koriste informacije o drugim ljudima i socijalnim situacijama. Istražuju se procesi poput stvaranja utisaka, [[stereotip|stereotipiziranja]], [[predrasuda]], [[atribucija|atribucije]] i procjenjivanja tuđih namjera. Ovi procesi mogu biti svjesni i namjerni, ali mogu uključivati i automatske procese koji utječu na ponašanje bez potpune svjesne kontrole pojedinca.

Socijalni psiholozi također proučavaju međuljudske odnose, uključujući privlačnost, prijateljstvo, ljubav, saradnju, agresiju i pomaganje. Ponašanje pojedinca posmatra se u odnosu prema karakteristikama drugih ljudi i situacijama u kojima se interakcija odvija. Na taj način socijalna psihologija nastoji objasniti zašto se ista osoba može ponašati različito u različitim socijalnim okolnostima.

Posebno područje čini proučavanje grupa i međugrupnih odnosa. Istražuju se procesi koji nastaju kada pojedinci djeluju kao članovi grupa, uključujući grupne norme, društvene uloge, grupno donošenje odluka, vodstvo, koheziju i [[socijalni identitet|socijalni identitet]]. Međugrupna istraživanja bave se odnosima između društvenih grupa, uključujući nastanak stereotipa i predrasuda, [[Diskriminacija|diskriminaciju]], konflikte i uslove koji mogu potaknuti saradnju među grupama.

Socijalna psihologija koristi različite istraživačke metode, uključujući laboratorijske i terenske eksperimente, korelacijska istraživanja, posmatranje, ankete i druge metode psihološkog istraživanja. Eksperimentalni pristup ima posebno značajno mjesto jer omogućava ispitivanje uzročno-posljedičnih odnosa između socijalnih situacija i ponašanja. Zbog složenosti socijalnog ponašanja, savremena socijalna psihologija često povezuje eksperimentalne metode s drugim kvantitativnim i kvalitativnim pristupima.

Socijalna psihologija ima široku primjenu u različitim područjima. Njena saznanja koriste se u [[Obrazovanje|obrazovanju]], [[zdravstvo|zdravstvu]], [[organizacija|organizacijama]], [[marketing]]u, [[komunikacija]]ma, [[politika|politici]], rješavanju sukoba i javnim politikama. Primjenjuju se, između ostalog, u proučavanju međuljudskih i međugrupnih sukoba, smanjenju predrasuda i diskriminacije, unapređenju saradnje i komunikacije te oblikovanju intervencija usmjerenih na promjenu ponašanja.&lt;ref name=&quot;APA_Social_Psychology&quot; /&gt;

== Etika i etički principi ==

Etički principi i pravila u domenu psihologije mijenjali su se tokom vremena. Neka poznata istraživanja iz prošlosti danas se smatraju neetičkim i suprotnim važećim kodeksima (npr. Kanadski kodeks ponašanja za istraživanja koja uključuju ljude i Belmontov izvještaj). [[Američko psihološko udruženje]] (APA) razvilo je skup etičkih principa i kodeks ponašanja za ovu profesiju.&lt;ref name=&quot;APA2016&quot;&gt;{{cite web |author=American Psychological Association |year=2016 |title=Ethical principles of psychologists and code of conduct |url=https://www.apa.org/ethics/code |accessdate=13. 2. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

Savremeni standardi uključuju informisani i dobrovoljni pristanak. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], uspostavljen je Nürnberški kodeks zbog zloupotreba ispitanika koji učestvuju u eksperimentu od strane [[Nacizam|nacista]]. Nakon toga je većina zemalja (i naučnih časopisa) usvojila Helsinšku deklaraciju. U SAD-u su Nacionalni instituti za zdravlje (NIH) 1966. osnovali Institucionalni odbor za reviziju (''Institutional Review Board''), a 1974. je usvojen Nacionalni zakon o istraživanju. Ove mjere su potaknule istraživače da obavezno dobiju informisani pristanak od učesnika. Do uspostavljanja ovih pravila doveo je određeni broj etički upitnih istraživanja, među kojima su radioizotopske studije u školi Fernald (MIT–Harvard), tragedija s talidomidom, istraživanje hepatitisa u Willowbrooku, Milgramova istraživanja o poslušnosti autoritetu i Stanfordski zatvorski eksperiment.

=== Etika u radu s ljudima ===

Kodeks etike [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]] nastao je 1951. pod nazivom &quot;Etički standardi psihologa&quot;. Ovaj kodeks je usmjeravao donošenje zakona o licenciranju u većini američkih saveznih država. Tokom decenija više puta je mijenjan i sadrži i opće principe i obavezujuće etičke standarde.

Etički principi psihologa i kodeks ponašanja APA sastoje se od pet općih principa, koji imaju zadatak da usmjere psihologe ka višem nivou etičke prakse u situacijama kada se ne primjenjuje određeni standard. Ti principi su:

* ''A. Dobrobit i neškodljivost'' – Psiholozi moraju djelovati u korist onih s kojima rade i „ne nanositi štetu“.
* ''B. Vjernost i odgovornost'' – Svijest o povjerenju javnosti u profesiju i pridržavanje etičkih standarda.
* ''C. Integritet'' – Promovisanje iskrenosti i tačnosti, uz izbjegavanje obmana i prevara.
* ''D. Pravednost'' – Razumijevanje da psihologija mora biti na dobrobit svima.
* ''E. Poštivanje prava i dostojanstva ljudi'' – Zaštita prava osoba u radu s psiholozima, uključujući povjerljivost, privatnost i autonomiju.

APA je 2010. dodatno revidirala kodeks kako bi spriječila njegovu upotrebu za opravdavanje kršenja [[Ljudska prava|ljudskih prava]], što je bio odgovor na učešće članova APA u ispitivanjima tokom administracije predsjednika SAD-a [[George W. Bush|Georgea W. Busha]].&lt;ref name=&quot;APA2010&quot;&gt;{{cite web |title=American Psychological Association amends ethics code |url=https://www.apa.org/news/press/releases/2010/02/ethics-code |publisher=APA.org |accessdate=13. 2. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

Kanadsko psihološko udruženje (CPA) i [[Evropski savez psiholoških udruženja]] (EFPA) koriste slične modele zasnovane na principima dostojanstva, odgovornosti i integriteta.&lt;ref name=&quot;CPA2017&quot;&gt;{{cite web |title=Canadian Code of Ethics for Psychologists |url=https://cpa.ca/docs/File/Ethics/CPA_Code_2017_4thEd.pdf |year=2017 |accessdate=13. 2. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;EFPA2015&quot;&gt;{{cite web |title=Model Code of Ethics |url=http://www.efpa.eu |publisher=European Federation of Psychologists' Associations |year=2015 |accessdate=13. 2. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

Među etičkim pitanjima koja se smatraju naročito značajnim su obaveza rada isključivo u okviru vlastite stručnosti, čuvanje povjerljivosti podataka o pacijentima i izbjegavanje seksualnih odnosa s njima. Neke od najčešćih pritužbi protiv [[Klinička psihologija|kliničkih psihologa]] odnose se na seksualno neprimjereno ponašanje&lt;ref name=&quot;Jones_2003_Ethical_Issues&quot;&gt;{{cite book |last=Jones |first=Stanley E. |chapter=Ethical Issues in Clinical Psychology |editor-last=Stricker |editor-first=George |editor2-last=Widiger |editor2-first=Thomas A. |editor3-last=Weiner |editor3-first=Irving B. |title=Handbook of Psychology, Volume 8: Clinical Psychology |publisher=John Wiley &amp; Sons, Inc. |location=Hoboken, NJ |year=2003 |volume=8 |pages=509–532 |isbn=978-0-471-39263-7 |doi=10.1002/0471264385.wei0821 |chapter-url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/0471264385.wei0821 |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; i povrede povjerljivosti ili privatnosti.

=== Etika u radu sa životinjama ===

Istraživanja na [[Životinje|životinjama]], također, regulišu univerzitetski etički odbori. Etičke smjernice navode da je upotreba životinja u naučne svrhe prihvatljiva samo kada je šteta nanesena životinjama manja od koristi koje proizlaze iz istraživanja.&lt;ref name=&quot;Sherwin_2003&quot;&gt;{{cite journal |last=Sherwin |first=Chris M. |last2=Christiansen |first2=Stine B. |last3=Duncan |first3=Ian J. |last4=Erhard |first4=Hans W. |last5=Lay |first5=Don C. |last6=Mench |first6=Joy A. |last7=O’Connor |first7=Cheryl E. |last8=Petherick |first8=J. Carol |title=Guidelines for the ethical use of animals in applied ethology studies |journal=Applied Animal Behaviour Science |volume=81 |issue=3 |pages=291–305 |year=2003 |doi=10.1016/S0168-1591(02)00288-5 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0168159102002885 |url-access=subscription |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Emocije]]
* [[Geštalt psihologija]]
* [[Pamćenje]]
* [[Psihoterapija]]
* [[Učenje]]
* [[Zaboravljanje]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==

* {{cite book|last1=Badcock|first1=Christopher R.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=340–344|chapter=Nature-Nurture Controversy, History of|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.03136-6}}
* {{cite book|last1=Cascio|first1=Wayne F.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=879–884|chapter=Industrial–Organizational Psychology: Science and Practice|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.22007-2}}
* {{cite book|last1=Chryssochoou|first1=Xenia|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=532–537|chapter=Social Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.24095-6}}
* {{cite book|last1=Deakin|first1=Nicholas|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=31–36|chapter=Philosophy, Psychiatry, and Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.27049-9}}
* {{cite book|last1=Demetriou|first1=Andreas|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=313–322|chapter=Intelligence in Cultural, Social and Educational Context|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.92147-0}}
* {{cite book|last1=Gelso|first1=Charles J.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=69–72|chapter=Counseling Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.21073-8}}
* {{cite book|last1=Henley|first1=Tracy B.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=406–411|chapter=Psychology, History of (Early Period)|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.03235-9}}
* {{cite book|last1=Knowland|first1=Victoria C.P.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|last2=Purser|first2=Harry|last3=Thomas|first3=Michael S.C.|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=354–360|chapter=Cross-Sectional Methodologies in Developmental Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.23235-2}}
* {{cite book|last1=Louw|first1=Dap|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=351–356|chapter=Forensic Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.21074-X}}
* {{cite book|last1=McWilliams|first1=Spencer A.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=412–417|chapter=Psychology, History of (Twentieth Century)|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.03046-4}}
* {{cite book|last1=Pe-Pua|first1=Rogelia|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=788–794|chapter=Indigenous Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.24067-1}}
* {{cite book|last1=Peterson|first1=Roger L.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|last2=Peterson|first2=Donald R.|last3=Abrams|first3=Jules C.|last4=Stricker|first4=George|last5=Ducheny|first5=Kelly|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=517–523|chapter=Training in Clinical Psychology in the United States: Practitioner Model|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.21086-6}}
* {{cite book|last1=Poortinga|first1=Ype H.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=311–317|chapter=Cross-Cultural Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.24011-7}}
* {{cite book|last1=Spinath|first1=Frank M.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|last2=Spinath|first2=Birgit|last3=Borkenau|first3=Peter|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=320–325|chapter=Developmental Behavioral Genetics and Education|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.92009-9}}
* {{cite book|last1=Smith|first1=Edward E.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=103–109|chapter=Cognitive Psychology: History|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.03028-2}}
* {{cite book|last1=Staerklé|first1=Christian|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=427–433|chapter=Political Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.24079-8}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Psychology}}
* [http://www.perfectionnement.info/fr/agenda.php?i_pays=0&amp;i_date=0&amp;keywords=congr International PSY Congresses] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051015201117/http://www.perfectionnement.info/fr/agenda.php?i_pays=0&amp;i_date=0&amp;keywords=congr |date=15. 10. 2005 }}
* [http://free-zd.t-com.hr/psih Psihologija, linkovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051216170940/http://free-zd.t-com.hr/psih/ |date=16. 12. 2005 }}
* [http://www.iltuobenessere.com/ansia/Default.htm Ansia] University of Milan Psychology Research

{{Psihologija}}
{{Društvene nauke}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Psihologija| ]]
[[Kategorija:Društvene nauke]]
[[Kategorija:Nauke o ponašanju]]</text>
      <sha1>p5885gc60esp73hd02htyo5p0w3kdal</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3921248</id>
      <parentid>3921242</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T03:13:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Rad na članku</comment>
      <origin>3921248</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="140895" sha1="ta1xggsdkjazg3p9nseppnwyyljj650" xml:space="preserve">{{Psihologija bočna traka}}
'''Psihologija''' je nauka koja se bavi proučavanjem psihičkih procesa i [[Ponašanje|ponašanja]].&lt;ref name=&quot;OED&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.oed.com |title=psychology |publisher=Oxford English Dictionary. Oxford University Press |accessdate=13. 2. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Fernald&quot;&gt;{{cite book |last=Fernald |first=Dodge |title=Psychology: Six Perspectives |url=https://archive.org/details/psychologysixper0000fern |publisher=SAGE Publications |year=2008 |isbn=978-1-4129-3867-9 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Njen predmet istraživanja obuhvata ponašanje ljudi i životinja, svjesne i nesvjesne fenomene, te mentalne procese kao što su misli, osjećanja i motivi.

Psihologija je nauka širokog opsega koja objedinjuje principe [[Prirodne nauke|prirodnih]] i [[Društvene nauke|društvenih nauka]]. Kao [[Prirodne nauke|prirodna nauka]], ona se manifestuje kroz oblasti poput biološke psihologije, gdje istraživači teže razumijevanju emergentnih svojstava mozga povezujući disciplinu sa neuronaukom. S druge strane, psihologija djeluje kao [[Društvene nauke|društvena nauka]] kada se fokusira na analizu i razumijevanje složenih obrazaca ponašanja pojedinaca i društvenih grupa.&lt;ref name=&quot;Hockenbury&quot;&gt;{{cite book |last1=Hockenbury |first1=D. |last2=Hockenbury |first2=S. |title=Psychology |url=https://archive.org/details/psychology05edhock |publisher=Worth Publishers |year=2010 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;APA&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.apa.org |title=Frequently asked questions about APA |publisher=American Psychological Association |accessdate=13. 2. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

== Etimologija i definicije ==

Riječ ''psihologija'' potječe od grčke riječi ''psyche'' (grč. ψυχή), što znači duh ili duša. Drugi dio riječi, ''-logija'', potječe od sufiksa ''-λογία'' (-logia), što označava nauku, izučavanje ili istraživanje.&lt;ref name=&quot;Etymonline&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.etymonline.com/word/psychology |title=Psychology |publisher=Online Etymology Dictionary |accessdate=15. 2. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Riječ psihologija prvi put se pojavljuje u doba renesanse.&lt;ref name=&quot;dIsa&quot;&gt;{{cite journal |last1=d’Isa |first1=R. |last2=Abramson |first2=C. I. |year=2023 |title=The origin of the phrase comparative psychology: An historical overview |journal=Frontiers in Psychology |volume=14 |pages=1174115 |doi=10.3389/fpsyg.2023.1174115 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; U svom latinskom obliku, ''psychiologia'', prvi ju je upotrijebio hrvatski humanista i latinista Marko Marulić u svojoj knjizi ''Psichiologia de ratione animae humanae'' (Psihologija, o prirodi ljudske duše) u periodu između 1510. i 1520.&lt;ref name=&quot;dIsa&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Krstic1964&quot;&gt;{{cite journal |last=Krstić |first=K. |year=1964 |title=Marko Marulic – The author of the term &quot;psychology&quot; |journal=Acta Instituti Psychologici Universitatis Zagrabiensis |volume=36 |pages=7–13 |url=https://psychclassics.yorku.ca/Krstic/marulic.htm |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Najraniji poznati spomen riječi ''psychology'' u engleskom jeziku potječe iz 1694., kada ju je Steven Blankaart naveo u djelu ''The Physical Dictionary''. U tom rječniku se navodi da se &quot;anatomija bavi tijelom, a psihologija dušom.&quot;&lt;ref name=&quot;Colman2009&quot;&gt;{{cite book |last=Colman |first=A. M. |year=2009 |title=A dictionary of psychology |url=https://archive.org/details/dictionaryofpsyc0000colm_s3f2 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-953406-7 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

Slovo Ψ (psi), prvo slovo grčke riječi ''psyche'' iz koje je izveden termin psihologija, općenito se povezuje sa psihologijom kao naukom i koristi se kao njen simbol.

Godine 1890, [[William James]] definisao je psihologiju kao &quot;nauku o mentalnom životu, kako u pogledu njegovih pojava, tako i u pogledu njihovih uslova.&quot;&lt;ref name=&quot;James1983&quot;&gt;{{cite book |last=James |first=W. |year=1983 |title=The principles of psychology |publisher=Harvard University Press |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Ova definicija bila je široko prihvaćena tokom više decenija. Međutim, njeno značenje je osporavano, naročito od strane Johna B. Watsona, koji je 1913. iznio stavove metodološkog biheviorizma, posmatrajući psihologiju kao isključivo objektivnu eksperimentalnu granu prirodne nauke, čiji je teorijski cilj &quot;predviđanje i kontrola ponašanja.&quot;&lt;ref name=&quot;Watson1913&quot;&gt;{{cite journal |last=Watson |first=J. B. |year=1913 |title=Psychology as the behaviorist views it |url=https://archive.org/details/sim_psychological-review_1913-03_20_2/page/158 |journal=Psychological Review |volume=20 |issue=2 |pages=158–177 |doi=10.1037/h0074428 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Od trenutka kada je James definisao pojam &quot;psihologija&quot;, ovaj termin se sve snažnije povezuje s naučnim eksperimentisanjem.&lt;ref name=&quot;Watson1913&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Davis2004&quot;&gt;{{cite book |last=Davis |first=D. R. |year=2004 |chapter=Psychology |editor-last=Gregory |editor-first=R. L. |title=The Oxford companion to the mind |url=https://archive.org/details/oxfordcompaniont0000unse_b9g3 |edition=2. |pages=[https://archive.org/details/oxfordcompaniont0000unse_b9g3/page/762 763]–764 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-866224-2 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Pod pojmom narodna psihologija (eng. ''folk psychology'') podrazumijeva se razumijevanje mentalnih stanja i ponašanja ljudi kakvo imaju obični ljudi, za razliku od stručnog razumijevanja kojeg imaju profesionalni psiholozi.&lt;ref name=&quot;Hutto2007&quot;&gt;{{cite book |editor1-last=Hutto |editor1-first=D. D. |editor2-last=Ratcliffe |editor2-first=M. |year=2007 |title=Folk psychology re-assessed |url=https://archive.org/details/isbn_9781402055577 |publisher=Springer |isbn=978-1-4020-5557-7 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
{{Glavni|Historija psihologije}}
Razvoj psihološke misli može se pratiti još od najstarijih civilizacija, u kojima su pitanja o prirodi ljudskog uma i ponašanja bila predmet filozofskih i medicinskih razmatranja. Drevne civilizacije [[Egipat|Egipta]], [[Grčka|Grčke]], [[Kina|Kine]], [[Indija|Indije]] i [[Perzija|Perzije]] razvijale su rane koncepte o psihološkim fenomenima i odnosu između tijela i uma. U starom Egiptu, medicinski tekstovi poput [[Ebersov papirus|Ebersovog papirusa]] svjedoče o prepoznavanju stanja koja se danas povezuju s [[Depresija (raspoloženje)|depresijom]] i poremećajima mišljenja.&lt;ref name=&quot;Okasha_Egypt_2005&quot;&gt;{{cite journal |last=Okasha |first=Ahmed |date=2005 |title=Mental Health in Egypt |journal=The Israel Journal of Psychiatry and Related Sciences |volume=42 |issue=2 |pages=116–125 |pmid=16342608 |url=https://www.researchgate.net/publication/7426670_Mental_health_in_Egypt |access-date=23. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ovi zapisi predstavljaju jedan od najranijih pokušaja da se [[mentalni poremećaj]]i objasne u okviru medicinskog pristupa. Značajniji teorijski razvoj bilježi se u [[Antička Grčka|antičkoj Grčkoj]], gdje su filozofi poput [[Tales|Talesa iz Mileta]], [[Platon]]a i [[Aristotel]]a (posebno u djelu ''De Anima'') razmatrali funkcionisanje ljudskog uma.&lt;ref name=&quot;Green_Groff_2003&quot;&gt;{{cite book |last1=Green |first1=Christopher D. |last2=Groff |first2=Philip R. |date=2003 |title=Early psychological thought: Ancient accounts of mind and soul |url=https://archive.org/details/earlypsychologic0000gree |location=Westport, Connecticut |publisher=Praeger |isbn=978-0275979201 |access-date=23. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Važan pomak u razumijevanju [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]] načinio je grčki ljekar [[Hipokrat]], koji je u 4. vijeku p. n. e. zastupao stav da mentalni poremećaji imaju fizičke uzroke, čime se udaljio od dotadašnjih nadnaravnih objašnjenja.&lt;ref name=&quot;Brink_Psychology_2008&quot;&gt;{{cite book |last=Brink |first=T. L. |date=2008 |title=Psychology: A Student Friendly Approach |url=http://www.saylor.org/site/wp-content/uploads/2012/06/TLBrink_PSYCH01.pdf |pages=9 |publisher=Saylor Academy |access-date=23. 4. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120724142236/http://www.saylor.org/site/wp-content/uploads/2012/06/TLBrink_PSYCH01.pdf |archive-date=24. 7. 2012 |url-status=live |language=en}}&lt;/ref&gt; U pogledu lokalizacije mentalnih funkcija, među antičkim misliocima nisu postojali jedinstveni stavovi. Oko 387. p. n. e., Platon je iznio mišljenje da se mentalni procesi odvijaju u [[mozak|mozgu]], dok je Aristotel oko 335. p. n. e. zastupao mišljenje da je [[srce]] središte mentalnih funkcija.&lt;ref name=&quot;MNT_Psychology_2018&quot;&gt;{{cite web |last=Brazier |first=Yvette |date=2018 |title=Psychology: Definitions, branches, history, and how to become one |url=https://www.medicalnewstoday.com/articles/154874 |website=Medical News Today |access-date=23. 4. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210320030424/https://www.medicalnewstoday.com/articles/154874 |archive-date=20. 3. 2021 |url-status=live |language=en}}&lt;/ref&gt;

U Kini su temelji psihološke misli razvijeni u okviru filozofskih učenja drevnih mislioca poput [[Laozi]]ja i [[Konfucije|Konfucija]], kao i pod utjecajem [[Budizam|budizma]].&lt;ref name=&quot;FinancialExpress_Taoism_2018&quot;&gt;{{cite web |last=Redakcija |date=2018 |title=Natural harmony in Taoism — a cornerstone of Chinese society |url=https://thefinancialexpress.com.bd/views/views/natural-harmony-in-taoism-a-cornerstone-of-chinese-society-1516031957 |website=The Financial Express |access-date=23. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ova tradicija oslanjala se na [[Introspekcija|introspekciju]], [[opažanje]] i različite tehnike usmjeravanja [[mišljenje|mišljenja]] i [[Ponašanje|ponašanja]], pri čemu se svijet posmatrao kao jedinstvo fizičkog i mentalnog aspekta i njihove međusobne povezanosti.&lt;ref name=&quot;Shi_China_Psychology_2019&quot;&gt;{{cite book |last=Shi |first=Y. |editor-last=Bringmann |editor-first=Wolfgang G. |date=2019 |title=The dawn of psychology in China |book-title=A Pictorial History of Psychology |url=https://archive.org/details/pictorialhistory0000unse_y5p4 |pages=22–27 |publisher=Quintessence Publishing Co. Ltd. |access-date=23. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Kineska filozofija posebno je naglašavala potrebu ″pročišćavanja uma″ radi razvoja [[moral|moralnih vrlina]] i unutrašnje snage. Jedan od najznačajnijih medicinsko-filozofskih tekstova, ''[[Huangdi Neijing]]'' (''Klasik interne medicine Žutog cara''), identifikuje mozak kao središte [[mudrost]]i i osjeta, razvija teorije ličnosti zasnovane na ravnoteži principa [[yin i yang]], te mentalne poremećaje objašnjava kroz fiziološke i društvene neravnoteže. Dalji razvoj proučavanja mozga i mentalnih funkcija u kineskoj tradiciji intenziviran je tokom [[Dinastija Qing|dinastije Qing]], posebno kroz radove učenjaka pod utjecajem zapadne nauke, kao što su Fang Yizhi (1611–1671), Liu Zhi (1660–1730) i Wang Qingren (1768–1831). Wang Qingren je naglašavao ulogu mozga kao središta nervnog sistema, povezao mentalne poremećaje s bolestima mozga, istraživao uzroke snova i [[Nesanica|nesanice]], te razvio ranu teoriju funkcionalne lateralizacije [[Moždana hemisfera|moždanih hemisfera]].&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Baker |editor-first=David B. |date=2012 |title=The Oxford Handbook of the History of Psychology |url=https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9780199710652_A23608123/preview-9780199710652_A23608123.pdf |publisher=Oxford University Press |location=New York |isbn=978-0195366556 |access-date=23. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Pod utjecajem [[Hinduizam|hinduizma]], [[indijska filozofija]] razvila je složena razmatranja o prirodi i vrstama svijesti. U tekstovima poput ''[[Upanišade|Upanišada]]'' i drugih [[Vedski period|vedskih]] spisa, koji čine osnov hinduističke tradicije, posebno se ističe razlikovanje između prolaznog, svakodnevnog aspekta ličnosti i [[atman]]a (trajnog, nepromjenjivog sebstva). Različite hinduističke filozofske škole, kao i [[budizam]], preispitivale su ovakvo shvatanje sebstva, ali su pritom naglašavale značaj postizanja viših stanja svijesti i samospoznaje. U tom kontekstu, [[joga]] obuhvata skup praksi i tehnika usmjerenih ka razvoju svijesti, samodiscipline i unutrašnje ravnoteže. Utjecaj ovih ideja proširio se i izvan indijskog kulturnog prostora. Tako je [[teozofija]], religijsko-filozofski pokret koji je utemeljila [[Helena Blavatsky]], bila inspirisana indijskim učenjima tokom njenog boravka u [[Britanska Indija|Britanskoj Indiji]].&lt;ref name=&quot;Paranjpe_India_2006&quot;&gt;{{cite book |last=Paranjpe |first=Anand C. |editor-last=Brock |editor-first=Adrian C. |date=2006 |title=From Tradition through Colonialism to Globalization: Reflections on the History of Psychology in India |book-title=Internationalizing the History of Psychology |url=https://www.cambridge.org/core/books/internationalizing-the-history-of-psychology/D695536F2C86208B1C8819A293E5D48B |publisher=Cambridge University Press |access-date=23. 4. 2026 |isbn=978-0521835992 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Raju_Indian_Thought_1985&quot;&gt;{{cite book |last=Raju |first=P. T. |date=1985 |title=Structural Depths of Indian Thought |url=https://archive.org/details/structuraldepths0000raju |publisher=State University of New York Press |location=Albany |pages=35–36 |isbn=978-0887061394 |access-date=23. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Psihologija je bila predmet interesovanja mislioca [[Prosvjetiteljstvo]] u [[Evropa|Evropi]]. U [[Njemačka|Njemačkoj]] je [[Gottfried Wilhelm Leibniz]] (1646–1716) razvio filozofsko shvatanje prema kojem se mentalni procesi odvijaju kontinuirano, bez naglih prekida između različitih stanja svijesti. Oslanjajući se na svoje radove iz [[Matematika|matematike]], posebno na razvoj diferencijalnog i integralnog računa, Leibniz je smatrao da se promjene u svijesti dešavaju postepeno, u vidu neprekidnog niza manjih promjena. U tom okviru uveo je pojam ″malih percepcija″ ([[Latinski jezik|lat.]] ''petites perceptions''), kojim je označio nesvjesne ili jedva primjetne mentalne procese koji, iako pojedinačno nisu dostupni svijesti, zajedno utječu na svjesno iskustvo. Prema njegovom shvatanju, razlika između svjesnih i nesvjesnih sadržaja nije kvalitativna (nije riječ o potpuno različitim vrstama pojava), već kvantitativna (zasniva se na intenzitetu i jasnoći percepcije).&lt;ref name=&quot;Hatfield_1990&quot;&gt;{{cite book |last=Hatfield |first=Gary |date=1990 |title=The Natural and the Normative: Theories of Spatial Perception from Kant to Helmholtz |url=https://archive.org/details/naturalnormative0000hatf |publisher=MIT Press |location=Cambridge, MA |isbn=978-0262081863 |access-date=23. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Leibniz_1989&quot;&gt;{{cite book |last=Leibniz |first=Gottfried Wilhelm |editor-last1=Ariew |editor-first1=Roger |editor-last2=Garber |editor-first2=Daniel |date=1989 |title=Philosophical Essays |url=https://archive.org/details/philosophicaless0000leib |publisher=Hackett Publishing |location=Indianapolis |isbn=978-0872200623 |access-date=23. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Christian Wolff]] je psihologiju nastojao utemeljiti kao posebnu nauku. U djelima ''Psychologia Empirica'' (1732) i ''Psychologia Rationalis'' (1734) sistematski je razradio empirijski i racionalni pristup proučavanju psihičkih pojava.&lt;ref name=&quot;Hatfield_1990&quot; /&gt; [[Immanuel Kant]] je psihologiju posmatrao u okviru [[antropologija|antropologije]], ali je bio skeptičan prema mogućnosti njenog razvoja kao eksperimentalne nauke. Smatrao je da se unutrašnja iskustva ne mogu proučavati na način analogan prirodnim naukama poput hemije, jer se sadržaji svijesti ne mogu izdvojiti, kontrolisati i ponovo kombinovati po volji istraživača. Također je isticao da sam čin posmatranja mijenja stanje posmatranog mentalnog procesa, čime se otežava njegovo objektivno ispitivanje.&lt;ref name=&quot;Hatfield_1990&quot; /&gt;

Krajem 18. stoljeća, Ferdinand Ueberwasser (1752–1812) uveo je naziv ''empirijska psihologija'' u akademski kontekst, te je 1783. na Univerzitetu u Münsteru nosio titulu profesora empirijske psihologije i [[Logika|logike]]. Njegova predavanja predstavljaju jedan od ranih pokušaja institucionalizacije psihologije kao nauke. Međutim, dalji razvoj ovih inicijativa bio je prekinut uslijed političkih i društvenih previranja izazvanih [[Napoleonski ratovi|napoleonskim ratovima]].&lt;ref name=&quot;Schwarz_Pfister_2016&quot;&gt;{{cite journal |last1=Schwarz |first1=Katharina A. |last2=Pfister |first2=Roland |date=2016 |title=Scientific psychology in the 18th century: A historical rediscovery |journal=Perspectives on Psychological Science |volume=11 |issue=3 |pages=399–407 |doi=10.1177/1745691616635601 |url=https://www.academia.edu/96197097/Scientific_Psychology_in_the_18th_Century_A_Historical_Rediscovery |access-date=23. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nakon tog perioda, vlasti u [[Pruska|Pruskoj]] su reformisale obrazovni sistem, pa je psihologija 1825. uvedena kao obavezan predmet, čemu su podršku dali filozofi [[Georg Wilhelm Friedrich Hegel]] i [[Johann Friedrich Herbart]]. Iako je time dobila svoje mjesto u obrazovanju, psihologija se u to vrijeme još uvijek nije razvila kao eksperimentalna nauka.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; U [[Engleska|Engleskoj]] su rana razmišljanja o psihologiji bila povezana s teorijom [[Fenologija|frenologije]], koja je pokušavala objasniti osobine ličnosti na osnovu oblika [[Lobanja|lobanje]]. Istovremeno, interes za psihološka pitanja bio je povezan s društvenim problemima, poput [[Alkoholizam|alkoholizma]], [[Nasilje|nasilja]] i uslova u ustanovama za osobe s psihičkim poteškoćama.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;

=== Počeci eksperimentalne psihologije ===

[[Datoteka:James McKeen Cattell.jpg|mini|desno|300px|[[James McKeen Cattell]], prvi profesor psihologije u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]]]]
[[Datoteka:Wundt-research-group.jpg|mini|desno|300px|[[Wilhelm Wundt]] (sjedi), njemački psiholog, sa saradnicima u svom psihološkom laboratoriju, prvom takve vrste, oko 1880.]]
[[Datoteka:One of Pavlov's dogs.jpg|mini|desno|300px|Jedan od pasa korištenih u eksperimentu ruskog psihologa [[Ivan Pavlov|Ivana Pavlova]] sa hirurški ugrađenom kanilom za mjerenje salivacije, prepariran u Muzeju Pavlova u [[Rjazan]]u u Rusiji]]

Filozof [[John Stuart Mill]] smatrao je da ljudski um može biti predmet naučnog istraživanja, iako je takva nauka u određenoj mjeri neprecizna.&lt;ref name=&quot;Henley_2018_History_Psychology&quot;&gt;{{cite book |last=Henley |first=Tracy |title=Hergenhahn's An Introduction to the History of Psychology |edition=8 |publisher=Cengage Learning |year=2018 |isbn=978-1-337-67125-5 |url=https://books.google.ba/books?id=0g9EDwAAQBAJ |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Mill je predložio koncept &quot;mentalne [[hemija|hemije]]&quot;, prema kojem se jednostavne misli mogu povezivati i tako stvarati složenije ideje. [[Gustav Fechner]] počeo je 1830-ih u [[Leipzig]]u provoditi istraživanja iz oblasti [[psihofizika|psihofizike]]. Formulisao je načelo prema kojem se čovjekova percepcija podražaja mijenja [[logaritam|logaritamski]] u odnosu na njegov intenzitet.&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot;&gt;{{cite book |last=Leahey |first=Thomas Hardy |title=A History of Modern Psychology |edition=3 |publisher=Prentice Hall |year=2001 |isbn=978-0-13-017573-1 |url=https://books.google.ba/books/about/A_History_of_Modern_Psychology.html?id=7ntWAAAAYAAJ |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; To načelo postalo je poznato kao [[Weber-Fechnerov zakon]]. Fechnerovo djelo ''Elementi psihofizike'' iz 1860. osporilo je Kantovo negativno stajalište o mogućnosti kvantitativnog istraživanja uma.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Fechner_1860_Psychophysik_Vol1&quot;&gt;{{cite book |last=Fechner |first=Gustav Theodor |title=Elemente der Psychophysik |volume=1 |publisher=Breitkopf und Härtel |year=1860 |url=https://books.google.ba/books?id=C1cOAAAAQAAJ&amp;printsec=frontcover |access-date=11. 8. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt; Fechner je pokazao da se &quot;mentalnim procesima mogu pridružiti brojčane vrijednosti, ali i da se one mogu mjeriti eksperimentalnim metodama&quot;.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;

U [[Heidelberg]]u je [[Hermann von Helmholtz]] provodio srodna istraživanja čulne percepcije i obučavao [[Fiziologija|fiziologa]] [[Wilhelm Wundt|Wilhelma Wundta]]. Wundt je potom prešao na [[Univerzitet u Leipzigu]], gdje je osnovao psihološki laboratorij koji je označio početak [[Eksperimentalna psihologija|eksperimentalne psihologije]] kao zasebne naučne discipline. Wundt je nastojao razložiti mentalne procese na njihove najosnovnije sastavne dijelove, djelimično pod utjecajem analogije s tadašnjim napretkom u hemiji i njenim uspješnim proučavanjem elemenata i strukture materije.&lt;ref name=&quot;SEP_Wundt&quot;&gt;{{cite encyclopedia |last=Kim |first=Alan |title=Wilhelm Maximilian Wundt |encyclopedia=Stanford Encyclopedia of Philosophy |editor-last=Zalta |editor-first=Edward N. |editor2-last=Nodelman |editor2-first=Uri |publisher=Metaphysics Research Lab, Stanford University |year=2022 |url=https://plato.stanford.edu/entries/wilhelm-wundt/ |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Paul Flechsig]] i [[Emil Kraepelin]] ubrzo su u Leipzigu osnovali još jedan utjecajan laboratorij, usmjeren na eksperimentalnu [[psihijatrija|psihijatriju]].&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;

[[James McKeen Cattell]], profesor psihologije na [[Univerzitet u Pennsylvaniji|Univerzitetu u Pennsylvaniji]] i [[Univerzitet Columbia|Univerzitetu Columbia]] te suosnivač časopisa ''[[Psychological Review]]'', bio je prvi profesor psihologije u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]].&lt;ref name=&quot;NHPRC_Cattell_Letters&quot;&gt;{{cite web |author=National Historical Publications and Records Commission |title=An Education in Psychology: James McKeen Cattell’s Journal and Letters from Germany and England, 1880–1888 |website=National Archives and Records Administration (NARA) |publisher=U.S. National Archives |year=2026 |url=https://www.archives.gov/nhprc/projects/catalog/james-mckeen-cattell |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Njemački psiholog [[Hermann Ebbinghaus]], istraživač na [[Univerzitet u Berlinu|Univerzitetu u Berlinu]], bio je jedan od značajnih istraživača psihologije 19. stoljeća. Bio je pionir eksperimentalnog proučavanja [[Pamćenje|pamćenja]] i razvio je kvantitativne modele [[Učenje|učenja]] i [[Zaboravljanje|zaboravljanja]].&lt;ref name=&quot;Wozniak_1999_Ebbinghaus&quot;&gt;{{cite web |last=Wozniak |first=Robert H. |title=Classics in the History of Psychology -- Ebbinghaus (1885/1913) by R. H. Wozniak |website=Classics in the History of Psychology |publisher=York University |year=1999 |editor-last=Green |editor-first=Christopher D. |url=https://psychclassics.yorku.ca/Ebbinghaus/wozniak.htm |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Početkom 20. stoljeća [[Wolfgang Köhler]], [[Max Wertheimer]] i [[Kurt Koffka]] bili su među osnivačima škole [[Geštalt psihologija|geštalt psihologije]]. Ovaj pristup zasniva se na shvatanju da ljudi pojave doživljavaju kao organizovane cjeline. Za razliku od [[redukcionizam|redukcionističkog]] pristupa, koji [[Misao|misli]] i [[ponašanje]] nastoji svesti na manje sastavne elemente, predstavnici geštalt psihologije naglašavali su da je iskustvo kao cjelina od posebnog značaja te da cjelina predstavlja više od prostog zbira svojih dijelova.&lt;ref name=&quot;Koffka_1935_Gestalt_Psychology&quot;&gt;{{cite book |last=Koffka |first=Kurt |title=Principles of Gestalt Psychology |publisher=Harcourt, Brace and Company |location=New York |year=1935 |page=176 |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.7888 |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Psiholozi u [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Danska|Danskoj]], [[Austrija|Austriji]], [[Engleska|Engleskoj]] i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] ubrzo su slijedili Wundtov primjer i počeli osnivati psihološke laboratorije.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; [[G. Stanley Hall]], Amerikanac koji je studirao kod Wundta, osnovao je psihološki laboratorij koji je stekao međunarodni utjecaj. Laboratorij je djelovao na [[Univerzitet &quot;Johns Hopkins&quot;|Univerzitetu &quot;Johns Hopkins&quot;]]. Hall je kasnije podučavao [[Yūjirō Motora|Yūjirōa Motoru]], koji je eksperimentalnu psihologiju, s naglaskom na psihofiziku, uveo na [[Univerzitet u Tokiju|Carski univerzitet u Tokiju]].&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; Wundtov asistent [[Hugo Münsterberg]] predavao je psihologiju na [[Univerzitet Harvard|Harvardu]], gdje je među njegovim studentima bio i [[Narendra Nath Sen Gupta]], koji je 1905. osnovao odsjek za psihologiju i psihološki laboratorij na [[Univerzitet u Kalkuti|Univerzitetu u Kalkuti]].&lt;ref name=&quot;Paranjpe_India_2006&quot; /&gt; Wundtovi studenti [[Walter Dill Scott]], [[Lightner Witmer]] i [[James McKeen Cattell]] radili su na razvoju testova mentalnih sposobnosti. Cattell, koji je također studirao kod [[Eugenika|eugeničara]] [[Francis Galton|Francisa Galtona]], kasnije je osnovao [[Harcourt Assessment|Psychological Corporation]]. Witmer se usmjerio na psihološko testiranje djece, dok se Scott bavio odabirom zaposlenika.&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot; /&gt;

Drugi Wundtov student, Englez [[Edward Titchener]], osnovao je program psihologije na [[Univerzitet Cornell|Univerzitetu Cornell]] i razvio [[Strukturalizam (psihologija)|strukturalističku psihologiju]]. Osnovna ideja strukturalizma bila je analiza i klasifikacija različitih aspekata uma, prvenstveno metodom [[introspekcija|introspekcije]].&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; [[William James]], [[John Dewey]] i [[Harvey Carr]] razvijali su [[Funkcionalna psihologija|funkcionalizam]], širi pristup psihologiji koji se oslanjao na Darwinovu ideju da svako ponašanje ima svoju svrhu i ulogu u prilagođavanju pojedinca okolini. James je 1890. objavio utjecajno djelo ''[[Principi psihologije]]'', u kojem je dodatno razradio neke ideje strukturalizma. U njemu je opisao [[Tok svijesti (psihologija)|tok svijesti]]. Jamesove ideje privukle su veliki broj američkih studenata novoj naučnoj disciplini.&lt;ref name=&quot;James1983&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot; /&gt; Dewey je povezao psihologiju s društvenim pitanjima, posebno zagovaranjem [[progresivno obrazovanje|progresivnog obrazovanja]], razvijanjem moralnih vrijednosti kod djece i uključivanjem imigranata u društvo.&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot; /&gt;

Drugi pravac eksperimentalne psihologije, snažnije povezan s fiziologijom, razvio se u Južnoj Americi pod vodstvom [[Horacio G. Piñero|Horacija G. Piñera]] na [[Univerzitet u Buenos Airesu|Univerzitetu u Buenos Airesu]].&lt;ref name=&quot;Taiana_2006_Transatlantic_Migration&quot;&gt;{{cite book |last=Taiana |first=Cecilia |chapter=Transatlantic Migration of the Disciplines of Mind: Examination of the Reception of Wundt's and Freud's Theories in Argentina |editor-last=Brock |editor-first=Adrian C. |title=Internationalizing the History of Psychology |publisher=New York University Press |location=New York |year=2006 |pages=34–55 |isbn=978-0-8147-9944-4 |doi=10.18574/nyu/9780814739082.003.0006 |chapter-url=https://www.uplopen.com/reader/chapters/pdf/10.18574/nyu/9780814739082.003.0006 |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; I u [[Rusija|Rusiji]] istraživači su sve veću pažnju posvećivali biološkoj osnovi psihologije. Taj pravac započeo je, između ostalog, esejom [[Ivan Sečenov|Ivana Sečenova]] iz 1873. &quot;Ko treba razvijati psihologiju i kako?&quot;. Sečenov je razvio ideju o [[refleks|moždanim refleksima]] i odlučno zastupao [[determinizam|determinističko]] shvatanje ljudskog ponašanja.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; Rusko-sovjetski [[Filologija|fiziolog]] [[Ivan Pavlov]] otkrio je na primjeru pasa proces učenja poznat kao [[klasično uslovljavanje]], a potom ga je proučavao i u kontekstu ljudskog ponašanja.&lt;ref name=&quot;Windholz_1997_Pavlov&quot;&gt;{{cite journal |last=Windholz |first=George |title=Ivan P. Pavlov: An overview of his life and psychological work |journal=American Psychologist |volume=52 |issue=9 |pages=941–946 |year=1997 |doi=10.1037/0003-066X.52.9.941 |url=https://psycnet.apa.org/record/1997-05605-003 |url-access=subscription |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Konsolidacija i finansiranje ===

Jedno od prvih psiholoških društava bilo je ''La Société de Psychologie Physiologique'' u [[Francuska|Francuskoj]], koje je djelovalo od 1885. do 1893. Prvi sastanak Međunarodnog kongresa psihologije, pod pokroviteljstvom [[Međunarodna unija psiholoških nauka|Međunarodne unije psiholoških nauka]], održan je u [[Pariz]]u u augustu 1889, u vrijeme održavanja [[Svjetska izložba u Parizu 1889.|Svjetske izložbe]] kojom je obilježena stogodišnjica [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]]. [[William James]] bio je jedan od trojice Amerikanaca među 400 učesnika. [[Američko psihološko udruženje]] (APA) osnovano je ubrzo nakon toga, 1892. Međunarodni kongres nastavio se održavati u različitim evropskim gradovima, uz široko međunarodno učešće. Na Šestom kongresu, održanom u [[Ženeva|Ženevi]] 1909, izlaganja su održana na [[Ruski jezik|ruskom]], [[Kineski jezik|kineskom]] i [[Japanski jezik|japanskom jeziku]], kao i na [[Esperanto|esperantu]]. Nakon prekida uzrokovanog [[Prvi svjetski rat|Prvim svjetskim ratom]], Sedmi kongres održan je u [[Oxford]]u, uz znatno veće učešće britanskih i američkih psihologa, čije su zemlje izašle kao pobjednice iz rata. Godine 1929. kongres je održan na [[Univerzitet Yale|Univerzitetu Yale]] u [[New Haven]]u u [[Connecticut]]u, uz učešće nekoliko stotina članova APA-e.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;

[[Univerzitet u Tokiju|Carski univerzitet u Tokiju]] imao je važnu ulogu u širenju moderne psihologije u istočnoj [[Azija|Aziji]]. Nove ideje u psihologiji iz [[Japan]]a su se potom širile u [[Kina|Kinu]].

Američka psihologija stekla je veći društveni i institucionalni značaj nakon ulaska Sjedinjenih Američkih Država u [[Prvi svjetski rat]]. Stalni odbor kojim je rukovodio [[Robert Yerkes]] provodio je testove mentalnih sposobnosti, poznate kao &quot;[[Army Alpha]]&quot; i &quot;[[Army Beta]]&quot;, na gotovo 1,8 miliona [[vojnik]]a.&lt;ref name=&quot;Tomes_2010&quot;&gt;{{cite book |last=Tomes |first=Nancy |chapter=The Development of Clinical Psychology, Social Work, and Psychiatric Nursing: 1900–1980s |editor-last=Wallace |editor-first=Edwin R. |editor2-last=Gach |editor2-first=John |title=History of Psychiatry and Medical Psychology: With an Epilogue on Psychiatry and the Mind-Body Relation |publisher=Springer Science &amp; Business Media |location=New York |year=2010 |pages=505–528 |isbn=978-0-387-34708-0 |doi=10.1007/978-0-387-34708-0_16 |url=https://books.google.ba/books?id=64Y6wtqzs7IC |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nakon toga, [[porodica Rockefeller]] je, posredstvom [[Vijeće za istraživanje društvenih nauka|Vijeća za istraživanje društvenih nauka]], počela finansirati istraživanja ponašanja.&lt;ref name=&quot;Samelson_1985_Kingdom_Behavior&quot;&gt;{{cite journal |last=Samelson |first=Franz |title=Organizing for the Kingdom of Behavior: Academic Battles and Organizational Policies in the Twenties |journal=Journal of the History of the Behavioral Sciences |volume=21 |issue=1 |pages=33–47 |year=1985 |doi=10.1002/1520-6696(198501)21:1&lt;33::AID-JHBS2300210105&gt;3.0.CO;2-4 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/jhbs.21773 |url-access=subscription |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Pols_1999_World_as_Laboratory&quot;&gt;{{cite book |last=Pols |first=Hans |chapter=The World as Laboratory: Strategies of Field Research Developed by Mental Hygiene Psychologists in Toronto, 1920–1940 |editor-last=Richardson |editor-first=Theresa R. |editor2-last=Fisher |editor2-first=Donald |title=Development of the Social Sciences in the United States and Canada: The Role of Philanthropy |series=Social and Policy Issues in Education / The David C. Anchin Series |publisher=Bloomsbury Academic |year=1999 |pages=115–142 |isbn=978-1-56750-406-4 |url=https://books.google.com/books?id=f_X1AAAAMAAJ |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Dobrotvorne organizacije povezane s porodicom Rockefeller finansirale su Nacionalni komitet za mentalnu higijenu, koji je širio koncept [[Mentalni poremećaj|mentalnih bolesti]] i zalagao se za primjenu psiholoških spoznaja u odgoju djece.&lt;ref name=&quot;Tomes_2010&quot; /&gt; Putem Biroa za socijalnu higijenu, a kasnije i finansiranjem istraživanja [[Alfred Kinsey|Alfreda Kinseyja]], Rockefellerove fondacije pomogle su uspostavljanju istraživanja seksualnosti u Sjedinjenim Američkim Državama.&lt;ref name=&quot;Bullough_1985_Rockefellers&quot;&gt;{{cite journal |last=Bullough |first=Vern L. |title=The Rockefellers and sex research |journal=The Journal of Sex Research |volume=21 |issue=2 |pages=113–125 |year=1985 |doi=10.1080/00224498509551253 |url=https://doi.org/10.1080/00224498509551253 |url-access=subscription |access-date=12. 8. 2026 |language=en |quote=Njihov značaj je teško precijeniti. Zapravo, u periodu između 1914. i 1954, Rockefellerovi su bili gotovo jedini izvor podrške istraživanjima seksualnosti u Sjedinjenim Američkim Državama. Odluke koje su donosili njihovi naučni savjetnici o prirodi istraživanja koja treba podržati i načinu na koji se ona provode, kao i o temama koje ispunjavaju uslove za finansijsku podršku, oblikovale su cjelokupno polje istraživanja seksualnosti i na mnogo načina ga nastavljaju podržavati i danas.}}&lt;/ref&gt;

[[Eugenika u Sjedinjenim Američkim Državama|Eugenički pokret]] izvršio je značajan utjecaj na razvoj američke psihologije, pri čemu su veliku ulogu imale institucije poput [[Ured za evidenciju eugenike|Ureda za evidenciju eugenike]] (koji je finansirala Carnegiejeva fondacija) i [[Fond &quot;Pioneer&quot;|Fonda &quot;Pioneer&quot;]], koji je osnovao [[Wickliffe Draper]]. Tokom 1910-ih i 1920-ih [[eugenika]] je postala uobičajena tema na nastavi psihologije. Psihološki studiji često su služili kao sredstvo širenja eugeničke propagande, a eugeničke teme uključivane su u nastavu na vodećim američkim univerzitetima.&lt;ref name=&quot;Guthrie_1976_Even_Rat_White&quot;&gt;{{cite book |last=Guthrie |first=Robert V. |title=Even the Rat was White: A Historical View of Psychology |chapter=Psychology and Race |publisher=Harper &amp; Row |location=New York |year=1976 |isbn=978-0-06-042561-6 |url=https://books.google.ba/books/about/Even_the_Rat_was_White.html?id=iEruAAAAMAAJ |access-date=12. 8. 2026 |language=en |quote=Kursevi psihologije često su služili kao sredstva za propagandu eugenike. Jedan diplomac programa obuke Ureda za evidenciju eugenike napisao je: 'Nadam se da ću služiti cilju infiltriranjem eugenike u umove nastavnika. Možda će vas zanimati da svaki student koji ovdje sluša psihologiju razrađuje svoju porodičnu historiju i pravi svoje porodično stablo.' Harvard, Columbia, Brown, Cornell, Wisconsin i Northwestern bili su među vodećim akademskim institucijama na kojima se predavala eugenika u okviru kurseva psihologije.}}&lt;/ref&gt;

Za razliku od Sjedinjenih Američkih Država, psihologija je u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] nailazila na otpor naučnih i medicinskih institucija. Do 1939. na univerzitetima u [[Engleska|Engleskoj]] postojalo je samo šest katedri za psihologiju.&lt;ref name=&quot;Michell_1999&quot;&gt;{{cite book |last=Michell |first=Joel |title=Measurement in Psychology: A Critical History of a Methodological Concept |series=Ideas in Context |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |year=1999 |page=143 |isbn=978-0-521-62120-5 |doi=10.1017/CBO9780511490040 |url=https://books.google.ba/books?id=oNIcvjpDQeQC |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i [[Hladni rat|Hladnog rata]], američke vojne i obavještajne agencije – uključujući [[Ured za strateške službe]] (OSS) i njegovog nasljednika, [[Centralna obavještajna agencija|Centralnu obavještajnu agenciju]] (CIA) – postale su među vodećim finansijerima psiholoških istraživanja. Psiholog s [[Univerzitet u Michiganu|Univerziteta u Michiganu]] [[Dorwin Cartwright]] izvijestio je da su univerzitetski istraživači 1939–1941. započeli opsežna istraživanja [[propaganda|propagande]]. Primijetio je da je &quot;u posljednjim mjesecima rata socijalni psiholog postao prvenstveno odgovoran za određivanje sedmične propagandne politike Vlade Sjedinjenih Američkih Država&quot;. Cartwright je također naveo da su psiholozi imali značajnu ulogu u upravljanju domaćom privredom.&lt;ref name=&quot;Cartwright_1948_Social_Psychology_WWII&quot;&gt;{{cite journal |last=Cartwright |first=Dorwin |title=Social Psychology in the United States During the Second World War |journal=Human Relations |volume=1 |issue=3 |pages=333–352 |year=1948 |doi=10.1177/001872674800100305 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/001872674800100305 |url-access=subscription |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Američka vojska uvela je novi [[Opći vojni test klasifikacije|opći klasifikacijski test]] za procjenu sposobnosti miliona vojnika. Također je provodila opsežna psihološka istraživanja [[Samuel A. Stouffer|morala i mentalnog zdravlja vojnika]].&lt;ref name=&quot;Schonfeld_2016_Occupational_Health&quot;&gt;{{cite book |last=Schonfeld |first=Irvin Sam |last2=Chang |first2=Chu-Hsiang |title=Occupational Health Psychology: Work, Stress, and Health |publisher=Springer Publishing Company |location=New York |year=2016 |isbn=978-0-8261-9967-6 |doi=10.1891/9780826199683 |url=https://connect.springerpub.com/content/book/978-0-8261-9968-3 |url-access=subscription |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Tokom 1950-ih [[Fondacija &quot;Rockefeller&quot;]] i [[Fondacija &quot;Ford&quot;]] sarađivale su s [[Centralna obavještajna agencija|Centralnom obavještajnom agencijom]] na finansiranju istraživanja [[psihološko ratovanje|psihološkog ratovanja]].&lt;ref name=&quot;Lutz_1997_Epistemology_Bunker&quot;&gt;{{cite book |last=Lutz |first=Catherine |chapter=Epistemology of the Bunker: The Brainwashed and Other New Subjects of Permanent War |editor-last=Pfister |editor-first=Joel |editor2-last=Schnog |editor2-first=Nancy |title=Inventing the Psychological: Toward a Cultural History of Emotional Life in America |publisher=Yale University Press |location=New Haven, CT |year=1997 |pages=245–267 |isbn=978-0-300-06809-2 |chapter-url=https://books.google.ba/books?id=hwVWpV6jBzoC |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Godine 1965. javna kontroverza skrenula je pažnju na vojni [[Projekt &quot;Camelot&quot;]], koji je u javnosti često nazivan &quot;Manhattanskim projektom društvenih nauka&quot; zbog svog ogromnog budžeta i obima. Projekt je uključivao psihologe i [[Antropologija|antropologe]] u analizu planova i politika stranih država u strateške svrhe.&lt;ref name=&quot;Cina_1981&quot;&gt;{{cite thesis |last=Cina |first=Carol |title=Social Science for Whom?: A Structural History of Social Psychology |degree=Ph.D. dissertation |publisher=State University of New York at Stony Brook |location=Stony Brook, NY |year=1981 |id=OCLC 10263081 |url=https://search.worldcat.org/title/Social-science-for-whom-:-a-structural-history-of-social-psychology/oclc/10263081 |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Projekt je, da je realiziran u planiranom obimu, bio zamišljen kao jedan od najvećih i najskuplje finansiranih projekata bihevioralnih istraživanja u historiji Sjedinjenih Američkih Država.&lt;ref name=&quot;Herman_1993_Psychology_Politics&quot;&gt;{{cite thesis |last=Herman |first=Ellen |title=Psychology as Politics: How Psychological Experts Transformed Public Life in the United States, 1940-1970 |degree=Ph.D. dissertation |publisher=Brandeis University |location=Waltham, MA |year=1993 |url=https://books.google.ba/books/about/Psychology_as_Politics.html?id=NzWtZwEACAAJ |access-date=12. 8. 2026 |language=en |quote=Da je ostvaren, projekat CAMELOT bio bi najveći, i zasigurno najizdašnije finansirani, istraživački projekat u oblasti nauka o ponašanju u historiji SAD-a. Sa ugovorom od 4 do 6 miliona dolara tokom trogodišnjeg perioda, smatran je, i često nazivan, pravim projektom Manhattan za nauke o ponašanju, bar od strane mnogih intelektualaca čije su usluge bile veoma tražene.}}&lt;/ref&gt;

U Njemačkoj je nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] psihologija stekla institucionalni utjecaj kroz vojni sektor, koji se u [[Nacistička Njemačka|nacističkom periodu]] znatno proširio zajedno s ostatkom oružanih snaga. Pod vodstvom [[Matthias Göring|Matthiasa Göringa]], rođaka [[Hermann Göring|Hermanna Göringa]], [[Berlinski psihoanalitički institut]] reorganizovan je i preimenovan u Göringov institut. [[Psihoanaliza|Psihoanalitičari]] koji su zastupali [[Sigmund Freud|Freudov]] pristup bili su protjerivani i progonjeni u okviru antijevrejske politike vladajuće partije ([[Nacistička stranka|NSDAP]]), dok su se svi preostali psiholozi morali javno distancirati od radova [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]], osnivača psihoanalize, i [[Alfred Adler|Alfreda Adlera]], osnivača individualne psihologije.&lt;ref name=&quot;Cocks_1985_Psychotherapy_Third_Reich&quot;&gt;{{cite book |last=Cocks |first=Geoffrey |title=Psychotherapy in the Third Reich: The Göring Institute |publisher=Oxford University Press |location=New York |year=1985 |isbn=978-0-19-503461-5 |url=https://books.google.ba/books/about/Psychotherapy_in_the_Third_Reich.html?id=RfzaAAAAMAAJ |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Göringov institut bio je dobro finansiran tokom cijelog rata i imao je zadatak da razvije &quot;novu njemačku psihoterapiju&quot;. Ideja je bila da se psihoterapija ne bavi samo liječenjem simptoma, već aktivnim preodgojem i usmjeravanjem pojedinca prema ciljevima &quot;narodne zajednice&quot;. Primarni cilj bio je vraćanje radne i vojne sposobnosti njemačkih građana kako bi služili ratnim ciljevima [[Nacistička Njemačka|nacističke države]].&lt;ref name=&quot;Cocks_1985_Psychotherapy_Third_Reich&quot; /&gt;

[[Harald Schultz-Hencke]] povezao je psihologiju s nacističkim shvatanjima biologije i rasnog porijekla te kritikovao psihoanalizu kao proučavanje slabih i &quot;degenerisanih&quot; osoba.&lt;ref name=&quot;Cocks_1985_Psychotherapy&quot;&gt;{{cite book |last=Cocks |first=Geoffrey |title=Psychotherapy in the Third Reich: The Göring Institute |publisher=Oxford University Press |location=New York |year=1985 |isbn=978-0-19-503461-5 |url=https://books.google.ba/books/about/Psychotherapy_in_the_Third_Reich.html?id=RfzaAAAAMAAJ |access-date=12. 8. 2026 |language=en |quote=Za Schultz-Henckea u ovom eseju iz 1934, životne ciljeve određivala je ideologija, a ne nauka. U slučaju psihoterapije, zdravlje je definisao u terminima krvi, jake volje, osposobljenosti, discipline (Zucht und Ordnung), zajednice, herojskog držanja i fizičke spreme. Schultz-Hencke je takođe iskoristio priliku 1934. da kritikuje psihoanalizu zbog pružanja nesretne tendencije ka oslobađanju kriminalaca od krivice.}}&lt;/ref&gt;

[[Johannes Heinrich Schultz]], njemački psiholog poznat po razvoju tehnike [[autogeni trening|autogenog treninga]], otvoreno je zagovarao [[prisilna sterilizacija|sterilizaciju]] i [[eutanazija|eutanaziju]] osoba koje su smatrane genetski nepoželjnima te je razvio postupke kojima je trebalo olakšati provođenje tih mjera.&lt;ref name=&quot;Brunner_2008_Schultz_National_Socialism&quot;&gt;{{cite journal |last=Brunner |first=Jürgen |last2=Schrempf |first2=Matthias |last3=Steger |first3=Florian |title=Johannes Heinrich Schultz and National Socialism |journal=The Israel Journal of Psychiatry and Related Sciences |volume=45 |issue=4 |pages=257–262 |year=2008 |url=https://doctorsonly.co.il/wp-content/uploads/2011/12/2008_4_5.pdf |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] osnovane su nove institucije, iako su pojedini psiholozi, zbog povezanosti s nacističkim režimom, izgubili profesionalni ugled. [[Alexander Mitscherlich (psiholog)|Alexander Mitscherlich]] osnovao je utjecajni časopis za primijenjenu psihoanalizu ''Psyche''. Uz finansijsku podršku [[Fondacija &quot;Rockefeller&quot;]], Mitscherlich je na [[Univerzitet u Heidelbergu|Univerzitetu u Heidelbergu]] osnovao prvi odjel za kliničku psihosomatsku medicinu. Od 1970. psihologija je postala obavezni dio studija medicine.&lt;ref name=&quot;Cocks_1985_Psychotherapy_Third_Reich&quot; /&gt;

Nakon [[Ruska revolucija|Ruske revolucije]], [[Boljševizam|boljševici]] su psihologiju promovisali kao sredstvo oblikovanja &quot;novog čovjeka&quot; [[Socijalizam|socijalizma]]. Zbog toga su univerzitetski odsjeci za psihologiju obrazovali veliki broj studenata. Nakon završetka studija, za njih su bila dostupna radna mjesta u školama, preduzećima, kulturnim ustanovama i vojsci. Sovjetska država posebno je podržavala [[Pedologija (dijete)|pedologiju]] i proučavanje dječijeg razvoja. [[Lev Vigotski]] postao je jedan od najznačajnijih istraživača u oblasti razvoja djece.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;

Boljševici su također promovisali [[slobodna ljubav|slobodnu ljubav]] i prihvatili [[Psihoanaliza|psihoanalizu]] kao sredstvo suprotstavljanja seksualnoj represiji.&lt;ref name=&quot;Kozulin_2008&quot;&gt;{{cite book |last=Kozulin |first=Alex |title=Psychology in Utopia: Toward a Social History of Soviet Psychology |publisher=MIT Press |location=Cambridge, MA |year=2008 |isbn=978-0-262-51217-6 |url=https://books.google.am/books/about/Psychology_in_Utopia.html?id=Efo-PgAACAAJ |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Proctor_2014_Reason_Displaces_Love&quot;&gt;{{cite news |last=Proctor |first=Hannah |title=Reason Displaces All Love |newspaper=The New Inquiry |date=2014 |url=https://thenewinquiry.com/reason-displaces-all-love/ |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Iako su [[Pedologija (dijete)|pedologija]] i testiranje inteligencije izgubili podršku vlasti 1936, psihologija je zadržala povlašten položaj kao sredstvo [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]].&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; [[Velika čistka|Staljinove čistke]] teško su pogodile psihologe i stvorile atmosferu straha u toj profesiji, kao i u ostatku sovjetskog društva.&lt;ref name=&quot;Kozulin_2008&quot; /&gt; Među žrtvama čistki bili su i istaknuti [[marksizam|marksistički]] filozofi povezani s psihologijom, uključujući Jurija Frankfurta, Nikolaja Kareva i Ivana Luppola, koji su pogubljeni u zatvorskim logorima. Istu sudbinu doživjeli su [[Aleksej Gastev]] i Isaak Šipilrajn. Psiholozi koji su preživjeli čistke djelovali su u atmosferi stalne sumnje i straha. Pojedinci koji su prethodno bili priznati stručnjaci mogli su preko noći biti proglašeni [[izdaja|izdajnicima]] i &quot;neprijateljima naroda&quot;, dok su njihova imena potom uklanjana iz javnih zapisa i biblioteka.

Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], u okviru ideoloških čišćenja, teorijski pravci jevrejskih psihologa – među kojima su [[Lev Vigotski]], [[Alexander Luria]] i Aron Zalkind – našli su se pod oštrom osudom režima. Istovremeno, učenje [[Ivan Pavlov|Ivana Pavlova]] postumno je uzdignuto u jedinu zvaničnu doktrinu, dok je sam [[Josif Staljin]] slavljen kao vrhovni autoritet i usmjerivač sovjetske nauke.&lt;ref name=&quot;Kozulin_2008&quot; /&gt;

[[Sovjetski Savez|Sovjetski]] akademski život doživio je određeni stepen liberalizacije tokom [[Hruščovljevo otopljenje|Hruščovljevog otopljenja]]. Teme poput [[kibernetika|kibernetike]], [[lingvistika|lingvistike]] i [[genetika|genetike]] ponovo su postale prihvatljive u naučnim istraživanjima. Razvila se nova oblast [[inženjerska psihologija|inženjerske psihologije]], koja se bavila proučavanjem psiholoških aspekata složenih poslova, poput upravljanja avionom ili rada [[kosmonaut]]a. Interdisciplinarna istraživanja postala su sve zastupljenija, a naučnici poput [[Georgij Ščedrovicki|Georgija Ščedrovickog]] razvijali su sistemske pristupe ljudskom ponašanju.&lt;ref name=&quot;Kozulin_2008&quot; /&gt;

[[Kina|Kineska]] psihologija 20. stoljeća u početku se razvijala po uzoru na američku psihologiju. Prevođena su djela američkih autora, među kojima je bio i [[William James]], osnivani su univerzitetski odsjeci i časopisi posvećeni psihologiji, a formirana su i stručna udruženja, među kojima su bili Kinesko udruženje za psihološko testiranje (1930) i [[Kinesko psihološko društvo]] (1937). Kineski psiholozi bili su poticani da se usmjere na obrazovanje i učenje jezika. Ideja da obrazovanje može omogućiti modernizaciju snažno je utjecala na razvoj kineske psihologije. [[John Dewey]], koji je od 1919. do 1921. držao predavanja kineskoj publici, imao je značajan utjecaj na psihologiju u Kini. Rektor [[Cai Yuanpei|Cai Yuanpei]] predstavio ga je na [[Pekinški univerzitet|Pekinškom univerzitetu]] kao mislioca većeg od [[Konfucije|Konfucija]]. [[Zing-Yang Kuo|Kuo Zing-Yang]], koji je doktorirao na [[Univerzitet Kalifornije|Univerzitetu Kalifornija u Berkeleyju]], postao je rektor [[Univerzitet Zhejiang|Univerziteta Zhejiang]] i popularizovao [[biheviorizam]].&lt;ref name=&quot;Chin_1969&quot;&gt;{{cite book |last=Chin |first=Robert |last2=Chin |first2=Ai-Li S. |title=Psychological Research in Communist China: 1949–1966 |publisher=The MIT Press |location=Cambridge, MA |year=1969 |isbn=978-0-262-03032-8 |url=https://mitpress.mit.edu/9780262030328/psychological-research-in-communist-china/ |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nakon što je [[Komunistička partija Kine]] preuzela vlast, [[Sovjetski Savez]] pod [[staljinizam|staljinističkom]] vlašću postao je glavni uzor, dok je [[marksizam-lenjinizam]] postao vodeća društvena doktrina, a Pavlovljevo [[klasično uslovljavanje]] prihvaćeno kao sredstvo promjene ponašanja. KPod utjecajem maocizma, kineski psiholozi su nadogradili Lenjinovu teoriju odraza konceptom &quot;aktivne svijesti&quot;, prema kojem pojedinac radom i ideološkom borbom može aktivno mijenjati svoju stvarnost. Razvili su i poseban koncept &quot;spoznaje&quot; kao usklađenosti lične percepcije sa zvaničnom partijskom linijom. Svako neslaganje s doktrinom Komunističke partije smatralo se &quot;neispravnom spoznajom&quot;, odnosno ideološkom i psihološkom greškom koju je trebalo ispraviti političkim preodgojem.&lt;ref name=&quot;Chin_1969&quot; /&gt;

Obrazovanje iz psihologije centralizovano je pod [[Kineska akademija nauka|Kineskom akademijom nauka]], pod nadzorom [[Državno vijeće Narodne Republike Kine|Državnog vijeća Narodne Republike Kine]]. Akademija je 1951. osnovala Ured za istraživanje psihologije, koji je 1956. prerastao u Institut za psihologiju. Budući da se većina vodećih kineskih psihologa školovala u Sjedinjenim Američkim Državama, glavna briga akademije bila je njihova ideološka preorijentacija i obrazovanje u skladu sa sovjetskom doktrinom. Dječija psihologija i pedagogija, usmjerene na obrazovanje koje bi doprinosilo nacionalnom jedinstvu, ostale su među glavnim ciljevima ove discipline.&lt;ref name=&quot;Chin_1969&quot; /&gt;

=== Žene u psihologiji ===
{{Glavni|Spisak psihologinja|Psihologija žena}}

==== 1900–1949 ====

Žene su početkom 20. stoljeća počele davati značajan doprinos razvoju psihologije. Godine 1923. [[Anna Freud]],&lt;ref name=&quot;Noor_McLeod_2026&quot;&gt;{{cite web |last1=Noor |first1=Iqra |title=Anna Freud: Theory &amp; Contributions To Psychology |website=Simply Psychology |editor-last=McLeod |editor-first=Saul |date=2026 |url=https://www.simplypsychology.org/anna-freud.html |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; kćerka [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]], nadogradila je rad svog oca primjenom različitih [[Odbrambeni mehanizam|odbrambenih mehanizama]], poput [[Poricanje (Freud)|poricanja]] i [[Potiskivanje|potiskivanja]], u [[psihoanaliza|psihoanalitičkom]] radu s djecom. Smatrala je da se, nakon što dijete dostigne [[Latentna faza|latentnu fazu]], dječija analiza može primjenjivati kao oblik [[Psihoterapija|terapije]]. Naglašavala je važnost djetetovog okruženja, podrške njegovom razvoju i prevencije [[neuroza|neuroze]]. Smatrala je da dijete treba posmatrati kao pojedinca s vlastitim pravima te da svaku terapijsku seansu treba prilagoditi njegovim specifičnim potrebama. Poticala je djecu na crtanje, slobodno kretanje i izražavanje na različite načine. Takav pristup doprinosio je izgradnji snažnog terapijskog odnosa s djecom i omogućavao psiholozima da posmatraju njihovo uobičajeno ponašanje. Nastavila je istraživati posljedice razdvajanja djece od porodice, položaj djece iz socioekonomski nepovoljnog okruženja i različite faze dječijeg razvoja, od [[Novorođenče|dojenačke]] do [[Adolescencija|adolescentske]] dobi.&lt;ref name=&quot;Erikson_1993_ChildhoodAndSociety&quot;&gt;{{cite book |last1=Erikson |first1=Erik H. |title=Childhood and Society |publisher=W. W. Norton &amp; Company |date=1993 |isbn=978-0393310689 |url=https://books.google.ba/books/about/Childhood_and_Society.html?id=5JrjqzBMHa8C |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Teorija [[funkcionalna periodičnost|funkcionalne periodičnosti]], prema kojoj su žene tokom [[menstruacija|menstruacije]] navodno bile psihički i fizički oslabljene, imala je posljedice i po [[prava žena]], jer su poslodavci bili manje skloni zapošljavati žene zbog uvjerenja da tokom jedne sedmice svakog mjeseca ne bi bile sposobne za rad. [[Leta Stetter Hollingworth]] nastojala je osporiti tu hipotezu, kao i tvrdnju [[Edward Thorndike|Edwarda L. Thorndikea]] da žene imaju slabije psihološke i fizičke osobine od muškaraca i da su u tom pogledu manje sposobne. Hollingworth je nastojala pokazati da uočene razlike nisu posljedica navodne genetske nadmoći muškaraca, nego društvenih i kulturnih utjecaja. U svojim istraživanjima obuhvatila je i pitanje navodne smanjene sposobnosti žena tokom menstruacije. Tokom tri mjeseca bilježila je rezultate žena i muškaraca na zadacima koji su uključivali kognitivne, perceptivne i motoričke sposobnosti. Nije pronašla dokaze o smanjenju radne sposobnosti žena povezane s [[menstrualni ciklus|menstrualnim ciklusom]].&lt;ref name=&quot;Hollingworth_1914_FunctionalPeriodicity&quot;&gt;{{cite book |last1=Hollingworth |first1=Leta Stetter |title=Functional Periodicity: An Experimental Study of the Mental and Motor Abilities of Women During Menstruation |publisher=Teachers College, Columbia University |location=New York |date=1914 |series=Contributions to Education, No. 69 |editor-last=Green |editor-first=Christopher D. |website=Classics in the History of Psychology |url=https://psychclassics.yorku.ca/Hollingworth/Periodicity/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20230531120000/https://psychclassics.yorku.ca/Hollingworth/Periodicity/ |archive-date=31. 5. 2023 |url-status=live |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Hollingworth je također osporavala pretpostavku da je [[inteligencija]] nasljedna u mjeri koja bi žene činila intelektualno inferiornim u odnosu na muškarce. Smatrala je da žene ne zauzimaju položaje društvene moći prvenstveno zbog [[društvena norma|društvenih normi]] i društvenih uloga koje su im dodijeljene. U radu ''Variability as Related to Sex Differences in Achievement: A Critique'' tvrdila je da je jedan od glavnih problema s kojima se žene suočavaju društveni poredak zasnovan na pretpostavci da imaju manje interesa i sposobnosti od muškaraca.&lt;ref name=&quot;Hollingworth_1914_VariabilitySexDifferences&quot;&gt;{{cite journal |last1=Hollingworth |first1=Leta Stetter |title=Variability as Related to Sex Differences in Achievement: A Critique |journal=American Journal of Sociology |volume=19 |issue=4 |pages=510–530 |date=1914 |doi=10.1086/212287 |url=https://psychclassics.yorku.ca/Hollingworth/sexdiffs.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20230531120000/https://psychclassics.yorku.ca/Hollingworth/sexdiffs.htm |archive-date=31. 5. 2023 |url-status=live |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Kako bi dodatno ispitala ovu tvrdnju, provela je eksperiment s dojenčadi koja još nije bila izložena društvenim normama, uključujući uvjerenje da odrasli muškarci imaju više prilika od žena. Nije pronašla razlike među dojenčadi, osim u pogledu tjelesne veličine. Na osnovu rezultata koji su bili suprotni prvobitnoj hipotezi, Hollingworth je zaključila da ne postoje razlike u fiziološkim i psihološkim osobinama muškaraca i žena koje bi opravdale tvrdnju o općoj inferiornosti žena, niti da menstruacija sama po sebi dovodi do smanjene sposobnosti žena.&lt;ref name=&quot;Weinberger_Daino_2021&quot;&gt;{{cite web |last1=Weinberger |first1=Jessica |title=The Incredible Influence of Women in Psychology |website=Talkspace |editor-last=Daino |editor-first=Jill E. |date=2021 |url=https://www.talkspace.com/blog/important-women-in-history-psychology-therapy/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20230331120000/https://www.talkspace.com/blog/important-women-in-history-psychology-therapy/ |archive-date=31. 3. 2023 |url-status=live |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U prvoj polovini 20. stoljeća pojavile su se nove teorije i istraživački pristupi koji su označili važnu prekretnicu u priznavanju doprinosa žena psihologiji. Pored doprinosa [[Leta Stetter Hollingworth|Lete Stetter Hollingworth]] i [[Anna Freud|Anne Freud]], [[Mary Whiton Calkins]] razvila je tehniku parova asocijacija za proučavanje [[pamćenje|pamćenja]] i razvila koncept [[self psihologija|self psihologije]].&lt;ref name=&quot;APA_Calkins_Bio&quot;&gt;{{cite web |author=American Psychological Association |title=Mary Whiton Calkins: 1905 APA President |website=American Psychological Association |date=2011 |url=https://www.apa.org/about/governance/president/bio-mary-whiton-calkins |archive-url=https://web.archive.org/web/20230601120000/https://www.apa.org/about/governance/president/bio-mary-whiton-calkins |archive-date=1. 6. 2023 |url-status=live |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Karen Horney]] razvila je koncept &quot;[[zavist prema materici|zavisti prema materici]]&quot; i teoriju neurotičnih potreba.&lt;ref name=&quot;Cherry_Lacy_2026&quot;&gt;{{cite web |last1=Cherry |first1=Kendra |title=Contributions of Karen Horney to Psychology |website=Verywell Mind |editor-last=Lacy |editor-first=James |date=2026 |url=https://www.verywellmind.com/karen-horney-biography-2795539 |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Psihoanalitičarka [[Melanie Klein]] dala je značajan doprinos [[razvojna psihologija|razvojnoj psihologiji]] svojim istraživanjima [[terapija igrom|terapije igrom]].&lt;ref name=&quot;Cherry_Swaim_2025&quot;&gt;{{cite web |last1=Cherry |first1=Kendra |title=Psychologist Melanie Klein: Creator of the Play Therapy Technique |website=Verywell Mind |editor-last=Swaim |editor-first=Emily |date=2025 |url=https://www.verywellmind.com/melanie-klein-biography-2795547 |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ovi značajni doprinosi ostvareni su u uslovima [[seksizam|seksizma]], [[diskriminacija|diskriminacije]] i nedovoljnog priznavanja njihovog rada.

==== 1950–1999 ====

Žene su i u drugoj polovini 20. stoljeća nastavile provoditi istraživanja koja su značajno utjecala na razvoj psihologije. [[Mary Ainsworth]] posvetila je velik dio svog rada [[teorija privrženosti|teoriji privrženosti]]. Nadovezujući se na rad psihologa [[John Bowlby|Johna Bowlbyja]], Ainsworth je godinama provodila [[terensko istraživanje|terenska istraživanja]] kako bi proučila razvoj odnosa između majke i djeteta. U okviru tih istraživanja razvila je [[Nepoznata situacija|postupak nepoznate situacije]], laboratorijski postupak za proučavanje obrazaca privrženosti koji se zasnivao na ponovljenom odvajanju djeteta od majke i njihovom ponovnom spajanju u različitim okolnostima. Ova istraživanja omogućila su joj da empirijski utvrdi različite obrasce [[teorija privrženosti|privrženosti]], što je predstavljalo jedan od značajnih doprinosa [[razvojna psihologija|razvojnoj psihologiji]].&lt;ref name=&quot;HighBeam_Ainsworth_2015&quot;&gt;{{cite web |author=HighBeam Research |title=Ainsworth, Mary D. Salter |website=HighBeam Research |date=2015 |url=http://www.highbeam.com/doc/1G2-3456300011.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20150323101023/http://www.highbeam.com/doc/1G2-3456300011.html |archive-date=23. 3. 2015 |url-status=dead |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Ravo_1999&quot;&gt;{{cite news |last1=Ravo |first1=Nick |title=Mary Ainsworth, 85, Theorist On Mother-Infant Attachment |newspaper=The New York Times |date=1999 |url=https://www.nytimes.com/1999/04/07/us/mary-ainsworth-85-theorist-on-mother-infant-attachment.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20230501120000/https://www.nytimes.com/1999/04/07/us/mary-ainsworth-85-theorist-on-mother-infant-attachment.html |archive-date=1. 5. 2023 |url-status=live |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Zbog svog rada Ainsworth je postala jedna od najcitiranijih psihologinja u historiji.&lt;ref name=&quot;Haggbloom2002&quot;&gt;{{cite journal |last1=Haggbloom |first1=Steven J. |last2=Warnick |first2=Renee |last3=Warnick |first3=Jason E. |last4=Jones |first4=Vinessa K. |last5=Yarbrough |first5=Gary L. |last6=Russell |first6=Tenea M. |last7=Borecky |first7=Chris M. |last8=McGahhey |first8=Reagan |last9=Powell |first9=John L. |last10=Beavers |first10=Jamie |last11=Monte |first11=Emmanuelle |date=2002 |title=The 100 Most Eminent Psychologists of the 20th Century |journal=Review of General Psychology |volume=6 |issue=2 |pages=139–152 |doi=10.1037/1089-2680.6.2.139 |s2cid=145668721 |url=https://www.researchgate.net/publication/228079436_The_100_Most_Eminent_Psychologists_of_the_20th_Century |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Mamie Phipps Clark]] također je bila jedna od psihologinja čiji je rad značajno utjecao na razvoj ove discipline. Bila je, zajedno sa svojim suprugom [[Kenneth i Mamie Clark|Kennethom Clarkom]], među prvim Afroamerikancima koji su stekli doktorat iz psihologije na [[Univerzitet Columbia|Univerzitetu Columbia]]. U svom magistarskom radu ''The Development of Consciousness in Negro Pre-School Children'' tvrdila je da [[samopoštovanje]] crne djece trpi negativne posljedice [[rasna diskriminacija|rasne diskriminacije]]. Ona i njen suprug tokom 1940-ih provodili su istraživanja koja su uključivala tzv. [[Kenneth i Mamie Clark|testove s lutkama]]. U tim testovima od djece se tražilo da biraju između identičnih lutaka koje su se razlikovale samo po boji kože. Većina djece birala je bijele lutke i pripisivala im pozitivne osobine. Ponovljena istraživanja ukazivala su na negativne posljedice rasne diskriminacije i [[Rasna segregacija|rasne segregacije]] na [[slika o sebi|sliku o sebi]] i razvoj crne djece. Godine 1954. ova istraživanja bila su među dokazima koji su predstavljeni u predmetu ''[[Brown protiv Odbora za obrazovanje]]'', historijskoj odluci [[Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država|Vrhovnog suda Sjedinjenih Američkih Država]] kojom je proglašena neustavnom rasna segregacija u javnim školama. Clark je nastavila imati značajnu ulogu u psihologiji, a njen kasniji rad uglavnom je bio usmjeren na djecu i mlade iz manjinskih zajednica.&lt;ref name=&quot;APA_Clark_Bio&quot;&gt;{{cite web |author=American Psychological Association |title=Mamie Phipps Clark, PhD, and Kenneth Clark, PhD |website=American Psychological Association |date=2012 |url=https://www.apa.org/pi/oema/resources/ethnicity-health/psychologists/clark |archive-url=https://web.archive.org/web/20230601120000/https://www.apa.org/pi/oema/resources/ethnicity-health/psychologists/clark |archive-date=1. 6. 2023 |url-status=live |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Kako se psihologija razvijala u drugoj polovini 20. stoljeća, žene u ovoj oblasti sve su se više zalagale za veće uvažavanje svojih stavova i perspektiva. [[Drugi val feminizma]] utjecao je i na psihologiju. Među istaknutim feminističkim kritičarkama psihologije bila je [[Naomi Weisstein]], psihologinja i istraživačica u oblasti [[neuronauka|neuronauke]], koja je najpoznatija po radu ''Kinder, Küche, Kirche as Scientific Law: Psychology Constructs the Female''. U tom radu kritikovala je tadašnju psihološku praksu i teoriju zbog usmjerenosti na muškarce i pretjeranog oslanjanja na biološka objašnjenja rodnih razlika, pri čemu su zanemarivani društveni faktori.&lt;ref name=&quot;Weisstein_1993_PsychologyConstructsFemale&quot;&gt;{{cite journal |last1=Weisstein |first1=Naomi |title=Psychology Constructs the Female; or the Fantasy Life of the Male Psychologist (with Some Attention to the Fantasies of his Friends, the Male Biologist and the Male Anthropologist) |journal=Feminism &amp; Psychology |volume=3 |issue=2 |pages=194–210 |date=1993 |doi=10.1177/0959353593032005 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0959353593032005 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230501120000/https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0959353593032005 |archive-date=1. 5. 2023 |url-status=live |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Njen rad otvorio je prostor za daljnja istraživanja u [[socijalna psihologija|socijalnoj psihologiji]], posebno u oblasti [[Društvena konstrukcija roda|društvene konstrukcije roda]].&lt;ref name=&quot;Ball_Rutherford_2016_WeissteinObituary&quot;&gt;{{cite journal |last1=Ball |first1=Laura C. |last2=Rutherford |first2=Alexandra |title=Naomi Weisstein (1939–2015) |journal=American Psychologist |volume=71 |issue=1 |pages=77 |date=2016 |doi=10.1037/a0039886 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2Fa0039886 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Druge psihologinje također su se zalagale za unapređenje položaja žena u psihologiji, uključujući osnivanje [[Udruženje žena u psihologiji|Udruženja žena u psihologiji]], koje je upućivalo kritike na račun tadašnjeg tretmana žena unutar same struke i naučne zajednice. [[E. Kitch Childs]], [[Phyllis Chesler]] i [[Dorothy Riddle]] bile su među osnivačicama organizacije 1969.&lt;ref name=&quot;ChicagoTribune_ChildsObituary_1993&quot;&gt;{{cite news |author=Chicago Tribune |title=E. Kitch Childs |newspaper=Chicago Tribune |date=1993 |url=https://www.chicagotribune.com/1993/02/14/e-kitch-childs/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20230501120000/https://www.chicagotribune.com/1993/02/14/e-kitch-childs/ |archive-date=1. 5. 2023 |url-status=live |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Reinhold_1970_WomenCriticizePsychology&quot;&gt;{{cite news |last1=Reinhold |first1=Robert |title=WOMEN CRITICIZE PSYCHOLOGY UNIT |newspaper=The New York Times |date=1970 |url=https://www.nytimes.com/1970/09/06/archives/women-criticize-psychology-unit-1million-in-reparations-is-demanded.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20230501120000/https://www.nytimes.com/1970/09/06/archives/women-criticize-psychology-unit-1million-in-reparations-is-demanded.html |archive-date=1. 5. 2023 |url-status=live |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Druga polovina 20. stoljeća donijela je i veću raznolikost u psihologiji, a žene iz rasnih i etničkih manjinskih zajednica ostvarile su značajne pomake. Godine 1962. [[Martha E. Bernal|Martha Bernal]] postala je prva Latinoamerikanka koja je stekla doktorat iz psihologije. Godine 1969. [[Marigold Linton]], prva domorodačka Amerikanka koja je stekla doktorat iz psihologije, osnovala je [[Nacionalno udruženje za obrazovanje Indijanaca]]. Bila je i među osnivačicama organizacije [[Društvo za napredak Čikana i američkih starosjedilaca u nauci]]. Godine 1971. [[Carolyn Attneave]] osnovala je Mrežu domorodačkih američkih psihologa (''Network of Indian Psychologists''). [[Harriet McAdoo]] imenovana je 1979. u ''White House Conference on Families''.&lt;ref name=&quot;Maryville_WomenInPsychology_2021&quot;&gt;{{cite web |author=Maryville University |title=History of Women in Psychology: Notable Figures in the Field |website=Maryville University Online |date=2021 |url=https://online.maryville.edu/online-bachelors-degrees/psychology/resources/women-in-psychology/ |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

==== 21. stoljeće ====

U 21. stoljeću žene su stekle istaknutiji položaj u psihologiji i dale značajan doprinos različitim područjima ove discipline. Mnoge su preuzele rukovodeće funkcije, vodile utjecajne istraživačke laboratorije i učestvovale u obrazovanju i usmjeravanju novih generacija psihologa. Ipak, rodne nejednakosti i dalje postoje, posebno u pogledu visine primanja i zastupljenosti žena na višim akademskim položajima.&lt;ref name=&quot;Gruber_2020&quot;&gt;{{cite journal |last1=Gruber |first1=June |last2=Mendle |first2=Jane |last3=Lindquist |first3=Kristen A. |last4=Schmader |first4=Toni |last5=Clark |first5=Lee Anna |title=The Future of Women in Psychological Science |journal=Perspective on Psychological Science |volume=16 |issue=3 |pages=483–516 |date=2020 |doi=10.1177/1745691620952789 |pmid=32901575 |doi-access=free|url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/1745691620952789 |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Broj žena koje se obrazuju i stručno usavršavaju u oblasti psiholoških nauka dostigao je rekordne vrijednosti. U Sjedinjenim Američkim Državama procjenjuje se da žene čine oko 78% studenata psihologije na dodiplomskom nivou i 71% studenata na postdiplomskom nivou.&lt;ref name=&quot;Gruber_2020&quot; /&gt;

== Organizacije u psihologiji ==

=== Institucije ===
{{Također pogledajte|Spisak psiholoških organizacija}}

Godine 1920. [[Édouard Claparède]] i [[Pierre Bovet]] osnovali su novu organizaciju za primijenjenu psihologiju pod nazivom Međunarodni kongres psihotehnike primijenjene na profesionalnu orijentaciju. Organizacija je kasnije preimenovana u Međunarodni kongres psihotehnike, a potom u [[Međunarodno udruženje za primijenjenu psihologiju]] (IAAP).&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; IAAP se smatra najstarijom međunarodnom psihološkom organizacijom.&lt;ref name=&quot;Pickren_Fowler_2003&quot;&gt;{{cite book|last1=Pickren |first1=Wade E. |last2=Fowler |first2=Raymond D. |editor1-last=Freedheim |editor1-first=D. K. |editor2-last=Weiner |editor2-first=I. B. |chapter=Professional Organizations |title=Handbook of Psychology: History of Psychology |volume=1 |publisher=John Wiley &amp; Sons, Inc. |date=2003 |doi=10.1002/0471264385.wei0126 |chapter-url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/0471264385.wei0126 |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Danas najmanje 65 međunarodnih organizacija djeluje u različitim specijalizovanim područjima psihologije.&lt;ref name=&quot;Pickren_Fowler_2003&quot; /&gt;

Kao odgovor na prevlast muškaraca u ovoj oblasti, psihologinje u Sjedinjenim Američkim Državama osnovale su 1941. Nacionalno vijeće psihologinja. Organizacija je nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] preimenovana u Međunarodno vijeće psihologinja, a 1959. u ''Međunarodno vijeće psihologa''. Pojavilo se i nekoliko organizacija, među kojima su [[Udruženje crnih psihologa]] i Udruženje azijsko-američkih psihologa, koje su nastojale povećati zastupljenost rasnih i etničkih grupa koje nisu evropskog porijekla u psihološkoj profesiji.&lt;ref name=&quot;Pickren_Fowler_2003&quot; /&gt;

[[Međunarodni savez psiholoških nauka]] (IUPsyS) predstavlja svjetsku federaciju nacionalnih psiholoških društava. IUPsyS je osnovan 1951. pod pokroviteljstvom [[UNESCO|Organizacije Ujedinjenih naroda za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO)]].&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Staeuble_2006&quot;&gt;{{cite book |last1=Staeuble |first1=Irmingard |editor1-last=Brock |editor1-first=Adrian C. |chapter=Psychology in the Eurocentric order of the social sciences: Colonial constitution, cultural imperialist expansion, postcolonial critique |title=Internationalizing the History of Psychology |publisher=New York University Press |pages=183–207 |date=2006 |isbn=9780814739082 |doi=10.18574/nyu/9780814739082.001.0001 |url=https://opensquare.nyupress.org/books/9780814739082/ |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Od tada su se odsjeci za psihologiju proširili širom svijeta, uglavnom prema euroameričkom modelu.&lt;ref name=&quot;Paranjpe_India_2006&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Staeuble_2006&quot; /&gt; Od 1966. Unija izdaje časopis ''International Journal of Psychology''.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; IAAP i IUPsyS postigli su 1976. dogovor prema kojem će svaka organizacija održavati kongres svake četiri godine, naizmjenično u različitim terminima.&lt;ref name=&quot;Pickren_Fowler_2003&quot; /&gt;

IUPsyS priznaje 66 nacionalnih psiholoških društava, dok postoji najmanje još 15 takvih organizacija.&lt;ref name=&quot;Pickren_Fowler_2003&quot; /&gt; [[Američko psihološko udruženje]] (APA) najstarija je i najveća psihološka organizacija u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]].&lt;ref name=&quot;Pickren_Fowler_2003&quot; /&gt; Broj njenih članova povećao se s 5.000 1945. na 100.000 u savremenom periodu.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;  APA obuhvata 54 sekcije, čiji se broj od 1960. kontinuirano povećavao kako su se razvijale nove specijalizacije. Neki od tih odjela, poput Društvo za psihološko proučavanje socijalnih pitanja i Američko društvo za psihologiju i pravo, prvobitno su djelovali kao samostalne organizacije.&lt;ref name=&quot;Pickren_Fowler_2003&quot; /&gt;

[[Međuameričko psihološko društvo]], osnovano 1951, nastoji unaprijediti razvoj psihologije na području obje Amerike. Društvo organizuje Interamerički kongres psihologije, a 2000. imalo je 1.000 članova. [[Evropska federacija asocijacija studenata psihologije]], osnovana 1981, predstavlja 30 nacionalnih udruženja s ukupno 100.000 pojedinačnih članova. Najmanje 30 drugih međunarodnih organizacija predstavlja psihologe u različitim dijelovima svijeta.&lt;ref name=&quot;Pickren_Fowler_2003&quot; /&gt;

U pojedinim državama vlasti zakonski uređuju ko smije pružati psihološke usluge ili se predstavljati kao &quot;psiholog&quot;. [[Američko psihološko udruženje]] psihologa definiše kao osobu koja ima doktorsku diplomu iz psihologije.&lt;ref name=&quot;Hall_Hurley_2003&quot;&gt;{{cite book|last1=Hall |first1=Judy E. |last2=Hurley |first2=George |editor1-last=Weiner |editor1-first=Irving B. |chapter=North American Perspectives on Education, Training, Licensing, and Credentialing |title=Handbook of Psychology |volume=8 |publisher=John Wiley &amp; Sons, Inc. |date=2003 |doi=10.1002/0471264385.wei0820 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/0471264385.wei0820 |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Granice ===

Rani istraživači [[Eksperimentalna psihologija|eksperimentalne psihologije]] nastojali su jasno razgraničiti svoju oblast od [[parapsihologija|parapsihologije]], koja je krajem 19. stoljeća uživala znatnu popularnost, uključujući interes pojedinih istaknutih naučnika poput [[William James|Williama Jamesa]]. Neki istraživači smatrali su parapsihologiju dijelom psihologije. Parapsihologija, [[hipnoza]] i [[psihizam]] bile su među važnim temama prvih međunarodnih kongresa. Međutim, istraživači tih oblasti postepeno su bili isključeni te su između 1900. i 1905. uglavnom prestali učestvovati na kongresima. Parapsihologija se još neko vrijeme proučavala na [[Carski univerziteti|Carskom univerzitetu u Japanu]], gdje su objavljivani radovi poput ''Vidovitost i mislografija'' autora Tomokichija Fukuraija, ali je do 1913. uglavnom bila odbačena iz akademske psihologije.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;

Kao naučna disciplina, psihologija je dugo nastojala odbaciti tvrdnje da predstavlja &quot;[[Tvrde i meke nauke|meku]]&quot; nauku. Kritika filozofa nauke [[Thomas Kuhn|Thomasa Kuhna]] iz 1962. implicirala je da se psihologija u cjelini nalazila u predparadigmatskoj fazi, bez saglasnosti o općoj teoriji kakva je postojala u zrelim [[prirodne nauke|prirodnim naukama]], poput [[Hemija|hemije]] i [[Fizika|fizike]].&lt;ref name=&quot;Kuhn_1970_StructureScientificRevolutions&quot;&gt;{{cite book |last1=Kuhn |first1=Thomas S. |title=The Structure of Scientific Revolutions |edition=2 |volume=2 |issue=2 |publisher=The University of Chicago Press |location=Chicago |date=1970 |isbn=9780226458045 |url=https://www.lri.fr/~mbl/Stanford/CS477/papers/Kuhn-SSR-2ndEd.pdf |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Budući da se pojedina područja psihologije oslanjaju na istraživačke metode kao što su [[Istraživanje zasnovano na samoizvještavanju|samoprocjene]] u anketama i upitnicima, kritičari su tvrdili da psihologija nije [[Subjektivnost i objektivnost (filozofija)|objektivna]] nauka. Skeptici su ukazivali na to da se ličnost, mišljenje i emocije ne mogu neposredno mjeriti te da se često zaključuju na osnovu subjektivnih iskaza ispitanika, što može predstavljati metodološki problem. Eksperimentalni psiholozi razvili su različite metode za posredno mjerenje ovih teško mjerljivih fenomenoloških pojava.&lt;ref name=&quot;Beveridge_2002&quot;&gt;{{cite journal |last1=Beveridge |first1=Allan |title=Time to abandon the subjective–objective divide? |journal=Psychiatric Bulletin |volume=26 |issue=3 |pages=101–103 |date=2002 |doi=10.1192/pb.26.3.101 |url=https://www.cambridge.org/core/journals/psychiatric-bulletin/article/time-to-abandon-the-subjectiveobjective-divide/64B946168A6CE8AA13B38719BDC59A81 |doi-access=free |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Peterson_2009&quot;&gt;{{cite web |last1=Peterson |first1=Christopher |title=Subjective and Objective Research in Positive Psychology |website=Psychology Today |date=2009 |url=https://www.psychologytoday.com/us/blog/the-good-life/200905/subjective-and-objective-research-in-positive-psychology |archive-url=https://web.archive.org/web/20230501120000/https://www.psychologytoday.com/us/blog/the-good-life/200905/subjective-and-objective-research-in-positive-psychology |archive-date=1. 5. 2023 |url-status=live |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Panksepp_2004&quot;&gt;{{cite book |last1=Panksepp |first1=Jaak |title=Affective Neuroscience: The Foundations of Human and Animal Emotions |publisher=Oxford University Press |location=New York |date=2004 |isbn=9780198025672 |url=https://books.google.ba/books?id=n0W2QQuZ7IEC |archive-url=https://web.archive.org/web/20230501120000/https://books.google.ba/books?id=n0W2QQuZ7IEC |archive-date=1. 5. 2023 |url-status=live |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Podjele unutar psihologije i dalje postoje, pri čemu su neki psiholozi više usmjereni na jedinstvena iskustva pojedinca, koja se ne mogu u potpunosti razumjeti samo posmatranjem pojedinaca kao statističkih podataka u široj populaciji. Kritičari izvan i unutar discipline tvrdili su da je savremena psihologija sve više pod utjecajem svojevrsnog &quot;kulta empirizma&quot;, koji ograničava opseg istraživanja time što istraživače usmjerava isključivo prema metodama preuzetim iz prirodnih nauka.&lt;ref name=&quot;Teo_2005&quot;&gt;{{cite book |last1=Teo |first1=Thomas |title=The Critique of Psychology: From Kant to Postcolonial Theory |publisher=Springer |location=New York |date=2005 |isbn=9780387253558 |oclc=209833302 |doi=10.1007/b107225 |url=https://link.springer.com/book/10.1007/b107225 |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Feminističke kritike ukazivale su na to da tvrdnje o naučnoj objektivnosti mogu prikriti vrijednosti i ciljeve istraživača, koji su historijski uglavnom bili muškarci.&lt;ref name=&quot;Tomes_2010&quot; /&gt; Jean Grimshaw, na primjer, smatra da je dominantna psihološka istraživačka tradicija svojim nastojanjem da kontroliše ponašanje doprinijela ostvarivanju [[patrijarhat|patrijarhalnih]] ciljeva.&lt;ref name=&quot;Teo_2005&quot; /&gt;

== Glavni pravci i škole u psihologiji ==

=== Biheviorizam ===
{{Glavni|Biheviorizam|Psihološki biheviorizam|Radikalni biheviorizam}}
[[Datoteka:Skinner teaching machine 01.jpg|mini|desno|300px|Skinnerova [[nastavna mašina]], mehanički uređaj namijenjen automatizaciji [[programirana nastava|programirane nastave]]]]
[[Datoteka:Little Albert experiment (1920).webm|mini|desno|300px|Snimak [[eksperiment s Malim Albertom|eksperimenta s Malim Albertom]]]]

[[Biheviorizam]] je pravac u psihologiji koji se usmjerava na proučavanje ponašanja i procesa [[učenje|učenja]], pri čemu se ponašanje objašnjava njegovim odnosom prema podražajima iz okruženja i posljedicama koje ga prate. Jedna od osnovnih pretpostavki biheviorističkih istraživanja jeste da se veliki dio ponašanja ljudi i drugih životinja stječe učenjem. Bihevioristi su također polazili od pretpostavke da se osnovni mehanizmi učenja mogu proučavati i kod ljudi i kod drugih životinja. Na tim spoznajama razvijene su metode poput [[modifikacija ponašanja|modifikacije ponašanja]], čiji je cilj promjena neželjenih oblika ponašanja i podsticanje poželjnih.

Rani bihevioristi proučavali su veze između podražaja i reakcija, koje su kasnije opisane pojmom [[klasično uslovljavanje|klasičnog uslovljavanja]]. Pokazano je da se, ako se biološki značajan podražaj, poput hrane koja izaziva lučenje sline, više puta upari s prethodno neutralnim podražajem, poput zvona, neutralni podražaj može povezati s tom reakcijom i sam početi izazivati sličan odgovor. [[Ivan Pavlov]], koji je postao poznat po istraživanjima uslovljavanja lučenja sline kod pasa, bio je jedna od najznačajnijih ličnosti u razvoju istraživanja učenja, a njegovi postupci kasnije su primjenjivani i u istraživanju ljudskog ponašanja.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;

U Sjedinjenim Američkim Državama [[Edward Thorndike|Edward Lee Thorndike]] proučavao je učenje životinja pomoću tzv. &quot;kutija problema&quot;, iz kojih su životinje morale pronaći način da izađu, nakon čega su bile nagrađivane. Na osnovu tih istraživanja razvio je [[konekcionizam|konekcionistički]] pristup učenju i zakon efekta, prema kojem ponašanja praćena zadovoljavajućim posljedicama imaju veću vjerovatnoću ponavljanja.&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot; /&gt; Thorndike je 1911. godine istakao i mogućnost primjene psiholoških istraživanja na predviđanje i kontrolu ljudskog ponašanja.&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot; /&gt;

Početkom 20. stoljeća biheviorizam se postupno izdvojio kao reakcija na tada dominantne pristupe koji su naglašavali proučavanje svijesti i unutrašnjih mentalnih procesa. Između 1910. i 1913. u američkoj psihologiji došlo je do značajnog pomjeranja od [[mentalizam (psihologija)|mentalizma]] prema proučavanju ponašanja.&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot; /&gt; [[John B. Watson]] je 1913. uveo naziv &quot;biheviorizam&quot; za ovaj pristup i zalagao se za to da psihologija bude objektivna prirodna nauka čiji je predmet proučavanje ponašanja.&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot; /&gt;

Watsonov pristup dodatno je poznat po [[Eksperiment s Malim Albert|eksperimentu s Malim Albertom]] iz 1920, koji je proveden s ciljem proučavanja [[klasično uslovljavanje|uslovljavanja emocionalnih reakcija]]. U eksperimentu je ispitivano može li se strah kod djeteta povezati s prethodno neutralnim podražajem njegovim uparivanjem s neugodnim zvukom. Rezultati su u početku tumačeni kao dokaz da se [[fobija|strahovi]] mogu usloviti na ovaj način, iako su kasnija razmatranja ukazala na ozbiljna metodološka ograničenja i mogućnost da su zaključci eksperimenta bili pretjerani.&lt;ref name=&quot;Watson1913&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Watson_Rayner_1920&quot;&gt;{{cite journal |last1=Watson |first1=John B. |last2=Rayner |first2=Rosalie |title=Conditioned emotional reactions |journal=Journal of Experimental Psychology |volume=3 |issue=1 |pages=1–14 |year=1920 |doi=10.1037/h0069608 |url=https://psycnet.apa.org/record/2006-01667-001 |url-access=subscription |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Međutim, takav zaključak vjerovatno je bio pretjeran.&lt;ref name=&quot;Harris_1979&quot;&gt;{{cite journal |last=Harris |first=Ben |title=Whatever happened to Little Albert? |journal=American Psychologist |volume=34 |issue=2 |pages=151–160 |date=februar 1979 |doi=10.1037/0003-066X.34.2.151 |url=http://htpprints.yorku.ca/archive/00000198/01/BHARRIS.HTM#selection-15.0-15.35 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120704172755/http://htpprints.yorku.ca/archive/00000198/01/BHARRIS.HTM#selection-15.0-15.35 |archive-date=4. 7. 2012 |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Watsonov bliski saradnik [[Karl Lashley]] proučavao je biološke osnove učenja i pokušavao povezati promjene u ponašanju s procesima u mozgu.&lt;ref name=&quot;Clark_et_al_2013&quot;&gt;{{cite book |last1=Clark |first1=Robert E. |last2=Hales |first2=Jared B. |last3=Zola |first3=Stuart M. |last4=Thompson |first4=Richard F. |editor1-last=Freedheim |editor1-first=Donald K. |editor2-last=Weiner |editor2-first=Irving B. |chapter=Biological psychology |title=Handbook of Psychology: History of Psychology |edition=2 |publisher=John Wiley &amp; Sons, Inc. |year=2013 |volume=1 |pages=55–78 |doi=10.1002/0471264385.wei0103 |chapter-url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/0471264385.wei0103 |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom 1920-ih i 1930-ih biheviorizam se dalje razvijao i postao jedan od dominantnih pravaca u psihologiji. [[Clark L. Hull]], [[Edwin Guthrie]] i drugi istraživači doprinijeli su njegovom teorijskom razvoju i širokoj primjeni.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; Posebno važan razvoj predstavljao je prelazak od proučavanja jednostavnih veza između podražaja i reakcija prema proučavanju ponašanja u zavisnosti od njegovih posljedica.

U tom kontekstu razvijen je pojam [[operantno uslovljavanje|operantnog uslovljavanja]], kojim se ponašanje objašnjava njegovim posljedicama. Za razliku od klasičnog uslovljavanja, u kojem se reakcija povezuje s određenim podražajem, operantno uslovljavanje naglašava ulogu [[potkrepljenje|potkrepljenja]] i [[kazna (psihologija)|kazne]] u povećavanju ili smanjivanju vjerovatnoće budućeg ponašanja. Koncept operantnog uslovljavanja prvi su opisali [[Neal E. Miller]] i [[Jerzy Konorski]], a u Sjedinjenim Američkim Državama ga je posebno razvio i popularizovao [[B. F. Skinner]], koji je postao jedna od vodećih ličnosti biheviorističkog pokreta.&lt;ref name=&quot;Miller_Konorski_1969&quot;&gt;{{cite journal |last1=Miller |first1=S. |last2=Konorski |first2=J. |last3=Skinner |first3=B. F. |title=On a particular form of conditioned reflex |journal=Journal of the Experimental Analysis of Behavior |volume=12 |issue=1 |pages=187–189 |year=1969 |doi=10.1901/jeab.1969.12-187 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1901/jeab.1969.12-187 |url-access=subscription |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Skinner_2019&quot;&gt;{{cite book |last=Skinner |first=B. F. |title=The Behavior of Organisms: An Experimental Analysis |publisher=B. F. Skinner Foundation |year=2019 |isbn=978-0-9964539-0-5 |url=https://books.google.ba/books?id=S9WNCwAAQBAJ |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Radikalni biheviorizam]], koji je posebno povezan sa Skinnerom, odbacivao je potrebu za objašnjavanjem ponašanja hipotetičkim unutrašnjim mentalnim procesima koje nije bilo moguće neposredno naučno proučavati. Radikalni bihevioristi nisu smatrali da se ponašanje treba objašnjavati pozivanjem na nesvjesne mentalne procese, već su naglašavali odnose između ponašanja i njegovih posljedica u okruženju.&lt;ref name=&quot;Overskeid_2007&quot;&gt;{{cite journal |last=Overskeid |first=Geir |title=Looking for Skinner and finding Freud |journal=American Psychologist |volume=62 |issue=6 |pages=590–595 |year=2007 |doi=10.1037/0003-066X.62.6.590 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2F0003-066X.62.6.590 |url-access=subscription |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Biheviorizam je imao snažan utjecaj na psihologiju, ali je od sredine 20. stoljeća počeo gubiti dominantan položaj. Jednu od najpoznatijih kritika radikalnog biheviorizma iznio je [[Noam Chomsky]], koji je tvrdio da bihevioristički principi ne mogu adekvatno objasniti složenost procesa [[usvajanje jezika|usvajanja]] i upotrebe jezika.&lt;ref name=&quot;Chomsky_1967&quot;&gt;{{cite book |last=Chomsky |first=Noam |editor1-last=Jakobovits |editor1-first=Leon A. |editor2-last=Miron |editor2-first=Murray S. |chapter=A Review of B. F. Skinner's Verbal Behavior |title=Readings in the Psychology of Language |publisher=Prentice-Hall |year=1967 |pages=142–143 |url=http://www.chomsky.info/articles/1967----.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20150929070654/http://www.chomsky.info/articles/1967----.htm |archive-date=29. 9. 2015 |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Ograničenja strogo biheviorističkog pristupa pokazala su se i u istraživanjima [[Martin Seligman|Martina Seligmana]] i njegovih saradnika, koji su kod pasa eksperimentalno izazvali stanje [[naučena bespomoćnost|naučene bespomoćnosti]]. To stanje nije bilo jednostavno objašnjivo klasičnim biheviorističkim modelima učenja.&lt;ref name=&quot;Seligman_Maier_1967&quot;&gt;{{cite journal |last1=Seligman |first1=Martin E. |last2=Maier |first2=Steven F. |title=Failure to escape traumatic shock |journal=Journal of Experimental Psychology |volume=74 |issue=1 |pages=1–9 |year=1967 |doi=10.1037/h0024514 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2Fh0024514 |url-access=subscription |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Overmier_Seligman_1967&quot;&gt;{{cite journal |last1=Overmier |first1=J. Bruce |last2=Seligman |first2=Martin E. |title=Effects of inescapable shock upon subsequent escape and avoidance responding |journal=Journal of Comparative and Physiological Psychology |volume=63 |issue=1 |pages=28–33 |year=1967 |doi=10.1037/h0024166 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2Fh0024166 |url-access=subscription |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Edward C. Tolman]] je ranije razvio pristup koji je povezivao biheviorizam s kognitivnim procesima. Posebno je poznat po istraživanjima [[kognitivna mapa|kognitivnih mapa]], u kojima je pokazivao da štakori mogu naučiti prostorne odnose u labirintu i bez neposrednog potkrepljenja.&lt;ref name=&quot;Tolman_1948&quot;&gt;{{cite journal |last=Tolman |first=Edward C. |title=Cognitive maps in rats and men |journal=Psychological Review |volume=55 |issue=4 |pages=189–208 |year=1948 |doi=10.1037/h0061626 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2Fh0061626 |url-access=subscription |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Iako je biheviorizam izgubio dominantan položaj u akademskoj psihologiji, nije nestao. Njegovi principi nastavili su se primjenjivati u istraživanju učenja i ponašanja, kao i u različitim praktičnim područjima. [[Primijenjena analiza ponašanja]] razvila se kao područje koje principe, posebno operantnog uslovljavanja, primjenjuje na promjenu društveno značajnog ponašanja i predstavlja savremeni nastavak tradicije biheviorističkog pristupa&lt;ref name=&quot;Pierce_Cheney_2017&quot;&gt;{{cite book |last1=Pierce |first1=W. David |last2=Cheney |first2=Carl D. |title=Behavior Analysis and Learning: A Biobehavioral Approach |edition=6 |publisher=Routledge |year=2017 |isbn=978-1-351-77979-1 |url=https://books.google.ba/books/about/Behavior_Analysis_and_Learning.html?id=Z_8nDwAAQBAJ |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Međunarodno udruženje za analizu ponašanja]] osnovano je 1974, a do 2003. imalo je članove iz 42 zemlje. Bihevioristički pristup i analiza ponašanja proširili su se i izvan Sjedinjenih Američkih Država, uključujući zemlje Latinske Amerike i Japan.&lt;ref name=&quot;Ardila_2006&quot;&gt;{{cite book |last=Ardila |first=Rubén |chapter=Behavior Analysis in an International Context |editor-last=Brock |editor-first=Adrian C. |title=Internationalizing the History of Psychology |publisher=Cambridge University Press |year=2006 |isbn=978-0-521-83599-2 |doi=10.1017/CBO9780511543821 |url=https://www.cambridge.org/core/books/internationalizing-the-history-of-psychology/D695536F2C86208B1C8819A293E5D48B |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Egzistencijalno-humanistički pristup ===
{{Glavni|Egzistencijalna psihologija|Humanistička psihologija}}

Egzistencijalno-humanistički pristup obuhvata skup psiholoških teorija i pristupa koji naglašavaju subjektivno iskustvo pojedinca, njegovu sposobnost izbora, ličnu odgovornost, razvoj potencijala i potragu za smislom. Humanistička psihologija razvila se prvenstveno tokom 1940-ih i 1950-ih pod utjecajem [[Egzistencijalizam|egzistencijalizma]] i fenomenologije, djelimično kao reakcija na dominantne oblike [[biheviorizam|biheviorizma]] i [[psihoanaliza|psihoanalize]]. Za razliku od biheviorizma, koji je prvenstveno proučavao ponašanje, i psihoanalize, koja je naglašavala nesvjesne procese, humanistički psiholozi nastojali su u centar psihologije vratiti svjesno iskustvo, lično značenje i cjelovitost osobe.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Humanistic_Psychology&quot;&gt;{{cite web |title=humanistic psychology |website=APA Dictionary of Psychology |publisher=American Psychological Association |url=https://dictionary.apa.org/humanistic-psychology |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Clay_2002&quot;&gt;{{cite magazine |last=Clay |first=Rebecca A. |title=A renaissance for humanistic psychology |magazine=Monitor on Psychology |volume=33 |issue=8 |pages=42 |year=2002 |url=https://www.apa.org/monitor/sep02/renaissance |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Humanistička psihologija]] čovjeka posmatra holistički i naglašava njegovu sposobnost da donosi odluke, oblikuje vlastiti način života i razvija svoje potencijale. Među najznačajnijim predstavnicima ovog pristupa bili su [[Abraham Maslow]] i [[Carl Rogers]]. Maslow je razvio teoriju ljudske motivacije koja je uključivala [[Maslowljeva hijerarhija potreba|hijerarhiju potreba]], pri čemu je posebnu pažnju posvetio višim ljudskim potrebama, uključujući samoaktualizaciju, spoznajne i estetske potrebe te vrhunska iskustva.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Maslow_Motivation&quot;&gt;{{cite web |title=Maslow’s theory of human motivation |website=APA Dictionary of Psychology |publisher=American Psychological Association |url=https://dictionary.apa.org/maslows-theory-of-human-motivation |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Maslow_Hierarchy&quot;&gt;{{cite web |title=Maslow’s motivational hierarchy |website=APA Dictionary of Psychology |publisher=American Psychological Association |url=https://dictionary.apa.org/maslows-motivational-hierarchy |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Rogers je razvio [[terapija usmjerena na osobu|terapiju usmjerenu na osobu]], zasnovanu na pretpostavci da pojedinac posjeduje sposobnost samousmjeravanja i razvoja u odgovarajućim odnosima koji uključuju prihvatanje, [[Empatija|empatiju]] i autentičnost terapeuta.&lt;ref name=&quot;APA_Carl_Rogers&quot;&gt;{{cite web |title=Carl R. Rogers: 1947 APA President |website=American Psychological Association |url=https://www.apa.org/about/governance/president/carl-r-rogers |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Humanistička psihologija posebno se bavi temama kao što su [[pojam o sebi|poimanje sebe]], identitet, lični razvoj, kreativnost, autonomija, odgovornost, odnosi s drugim ljudima i ostvarivanje vlastitih potencijala. Umjesto da se prvenstveno usmjerava na [[Psihopatologija|psihopatologiju]], nastoji razumjeti i uslove koji omogućavaju optimalno psihološko funkcionisanje i razvoj. Ovakav pristup imao je značajan utjecaj na razvoj šireg pokreta usmjerenog na razvoj ljudskih potencijala.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Humanistic_Psychology&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Clay_2002&quot; /&gt;

[[Egzistencijalna psihologija]] razvila se iz filozofske tradicije [[egzistencijalizam|egzistencijalizma]] i fenomenologije. U centru njenog interesa nalaze se subjektivno značenje ljudskog iskustva, jedinstvenost pojedinca, sloboda izbora i lična odgovornost. Posebna pažnja posvećuje se pitanjima koja proizlaze iz osnovnih uslova ljudskog postojanja, kao što su [[smrt]], [[sloboda]], odgovornost, izolacija, autentičnost i traganje za smislom.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Existential_Psychology&quot;&gt;{{cite web |title=existential psychology |website=APA Dictionary of Psychology |publisher=American Psychological Association |url=https://dictionary.apa.org/existential-psychology |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hoffman_et_al_2026&quot;&gt;{{cite book |editor1-last=Hoffman |editor1-first=Louis |editor2-last=Vallejos |editor2-first=L. Xochitl |editor3-last=Hocoy |editor3-first=Dan |editor4-last=Tummala-Narra |editor4-first=Pratyusha |editor5-last=DeRobertis |editor5-first=Eugene |title=APA Handbook of Humanistic and Existential Psychology |publisher=American Psychological Association |year=2026 |isbn=978-1-4338-4328-0 |url=https://www.apa.org/pubs/books/apa-handbook-humanistic-existential-psychology |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Za razvoj egzistencijalne psihologije bili su značajni evropski filozofi [[Søren Kierkegaard]], [[Friedrich Nietzsche]], [[Martin Heidegger]] i [[Jean-Paul Sartre]], čije su ideje utjecale na psihološko proučavanje ljudskog postojanja. Među ranim predstavnicima egzistencijalno-fenomenološke psihijatrije i psihologije bio je švicarski psihijatar [[Ludwig Binswanger]], dok je američki psiholog [[Rollo May]] imao važnu ulogu u povezivanju evropske egzistencijalne tradicije s američkom psihologijom. Rollo May je, zajedno s Maslowom i Rogersom, postao jedna od važnih figura razvoja humanističke psihologije u Sjedinjenim Američkim Državama.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Humanistic_Psychology&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Clay_2002&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Existential_Psychology&quot; /&gt;

Iako se humanistička i egzistencijalna psihologija često proučavaju zajedno, među njima postoje razlike u naglascima. Humanistički pristup veći naglasak stavlja na razvoj ljudskih potencijala, samoaktualizaciju i mogućnost pozitivnog razvoja, dok egzistencijalni pristup veću pažnju posvećuje ograničenjima ljudskog postojanja, slobodi, odgovornosti, neizvjesnosti, patnji, smrti i stvaranju smisla. Istovremeno, oba pristupa naglašavaju cjelovitost pojedinca i važnost razumijevanja njegovog subjektivnog iskustva.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Humanistic_Psychology&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Existential_Psychology&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Hoffman_et_al_2026&quot; /&gt;

Ove ideje snažno su utjecale na razvoj [[Psihoterapija|psihoterapije]]. [[Egzistencijalna psihoterapija]] usmjerena je na pitanja smisla, slobode, odgovornosti, odnosa prema smrti i načina na koji pojedinac oblikuje vlastiti život. [[Viktor Frankl]], austrijski psihijatar i preživjeli Holokausta, razvio je [[logoterapija|logoterapiju]], psihoterapijski pristup koji u centar stavlja traganje za smislom. Frankl je smatrao da traganje za smislom predstavlja jednu od osnovnih ljudskih motivacija te je vlastita iskustva zatočeništva koristio kao važan dio obrazloženja svoje teorije.&lt;ref name=&quot;Frankl_1946&quot;&gt;{{cite book |last=Frankl |first=Viktor E. |title=Man’s Search for Meaning |publisher=Beacon Press |year=1946 |url=https://archive.org/details/viktor-emil-frankl-mans-search-for-meaning |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Humanistički pristup posebno je utjecao na razvoj terapije usmjerene na osobu Carla Rogersa, dok su egzistencijalne ideje utjecale na različite oblike egzistencijalne psihoterapije. Savremena literatura o humanističkoj i egzistencijalnoj psihologiji obuhvata širok raspon teorijskih, istraživačkih, kliničkih i društvenih pristupa, uključujući teme poput autentičnosti, smisla, samorealizacije, društvene povezanosti i razvoja ličnosti.&lt;ref name=&quot;Hoffman_et_al_2026&quot; /&gt;

Teme povezane s razvojem ljudskih potencijala kasnije su dobile novu istraživačku dimenziju u okviru [[pozitivna psihologija|pozitivne psihologije]]. Iako pozitivna psihologija nije jednostavno nastavak humanističke psihologije, između njih postoje značajne tematske veze, posebno u proučavanju blagostanja, pozitivnog funkcionisanja, smisla, ličnog razvoja i ljudskih potencijala. Savremene meta-analize pokazuju da intervencije pozitivne psihologije mogu imati male do umjerene pozitivne efekte na blagostanje, iako se njihova efikasnost razlikuje zavisno od vrste intervencije, populacije i ishoda koji se procjenjuje.&lt;ref name=&quot;Sin_Lyubomirsky_2009&quot;&gt;{{cite journal |last1=Sin |first1=Nancy L. |last2=Lyubomirsky |first2=Sonja |title=Enhancing well-being and alleviating depressive symptoms with positive psychology interventions: a practice-friendly meta-analysis |journal=Journal of Clinical Psychology |volume=65 |issue=5 |pages=467–487 |year=2009 |doi=10.1002/jclp.20593 |pmid=19301241 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/jclp.20593 |url-access=subscription |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Bolier_et_al_2013&quot;&gt;{{cite journal |last1=Bolier |first1=Linda |last2=Haverman |first2=Merel |last3=Westerhof |first3=Gerben J. |last4=Riper |first4=Heleen |last5=Smit |first5=Filip |last6=Bohlmeijer |first6=Ernst |title=Positive psychology interventions: a meta-analysis of randomized controlled studies |journal=BMC Public Health |volume=13 |issue=1 |pages=119 |year=2013 |doi=10.1186/1471-2458-13-119 |pmid=23390882 |pmc=PMC3599475 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC3599475/ |doi-access=free |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Wilkie_et_al_2026&quot;&gt;{{cite journal |last1=Wilkie |first1=Lowri |last2=Fisher |first2=Zoe |last3=Geidel |first3=Antonia |last4=Goodall |first4=Isabel |last5=Kamil |first5=Shannon |last6=Davies |first6=Elen |last7=Kemp |first7=Andrew Haddon |title=A systematic review and network meta-analysis of randomized controlled trials of well-being-focused interventions |journal=Nature Human Behaviour |volume=10 |issue=4 |pages=715–726 |year=2026 |doi=10.1038/s41562-025-02369-1 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC13120999/ |doi-access=free |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Evolucijska i komparativna psihologija ===
{{Glavni|Evolucijska psihologija|Komparativna psihologija}}

[[Evolucijska psihologija]] proučava ljudsko mišljenje i ponašanje iz perspektive savremene [[evolucija|evolucijske teorije]]. Polazi od pretpostavke da su se određena psihološka prilagođavanja razvila kao odgovor na ponovljene izazove s kojima su se preci današnjih ljudi suočavali u svojoj okolini. Evolucijski psiholozi nastoje utvrditi u kojoj mjeri određene ljudske psihološke osobine predstavljaju evolucijski oblikovano prilagođavanje nastalo djelovanjem [[prirodna selekcija|prirodne selekcije]] ili [[seksualna selekcija|seksualne selekcije]].&lt;ref name=&quot;McGue_Gottesman_2015&quot;&gt;{{cite encyclopedia |last1=McGue |first1=Matt |last2=Gottesman |first2=Irving I. |editor1-last=Cautin |editor1-first=Robin L. |editor2-last=Lilienfeld |editor2-first=Scott O. |entry=Behavior Genetics |title=The Encyclopedia of Clinical Psychology |publisher=John Wiley &amp; Sons, Inc. |date=2015 |doi=10.1002/9781118625392.wbecp578 |isbn=978-1-118-62539-2 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/9781118625392.wbecp578 |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Komparativna psihologija]] proučava ponašanje i mentalne procese kod različitih životinjskih vrsta, uključujući ljude. U nekim jezicima za ovo područje koristi se i naziv &quot;zoopsihologija&quot;. Poređenjem ljudi s drugim životinjama, kao i međusobnim poređenjem različitih životinjskih vrsta, istraživači nastoje utvrditi koje su psihološke karakteristike zajedničke različitim vrstama, a koje su specifične za pojedine vrste. Na taj način komparativna psihologija nastoji razumjeti kako su se određeni oblici ponašanja i kognitivni procesi razvijali i prilagođavali različitim životnim uslovima.

Komparativna psihologija historijski je usko povezana s [[evolucijska biologija|evolucijskom biologijom]] i teorijom evolucije. Ideja o kontinuitetu između ljudskog i životinjskog uma dobila je snažan poticaj iz rada [[Charles Darwin|Charlesa Darwina]], čija je teorija evolucije otvorila mogućnost sistematskog proučavanja sličnosti i razlika između ljudi i drugih životinja. Rani komparativni psiholozi proučavali su različite oblike [[učenje|učenja]], instinktivno ponašanje, čulne procese i sposobnosti rješavanja problema kod životinja.

Savremena komparativna psihologija obuhvata širok raspon tema, među kojima su [[pamćenje]], komunikacija, socijalno ponašanje, donošenje odluka i [[svijest]]. Istraživanja se provode u laboratorijskim i prirodnim uslovima. 

Nalazi komparativne psihologije doprinose razumijevanju evolucijskog porijekla ljudskog mišljenja i ponašanja. Poređenje različitih vrsta omogućava istraživačima da utvrde koji su psihološki procesi široko rasprostranjeni u životinjskom svijetu, a koji su karakteristični za pojedine vrste. Takva istraživanja također pružaju uvid u adaptivni značaj različitih oblika ponašanja i psiholoških procesa.

=== Kognitivna psihologija ===
{{Glavni|Kognitivna psihologija}}
[[Datoteka:Cognitive Bias Codex-sp.svg|mini|desno|300px|Mapa kognitivnih pristrasnosti]]
&lt;div style=&quot;background:#FDFBF7;border:1px solid #D1CFC7;float:right;width:300px;padding:8px;margin:0 0 8px 15px;font-size:98%;border-radius:4px;clear:right;&quot;&gt;
'''&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;Zelena&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:red&quot;&gt;Crvena&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:blue&quot;&gt;Plava&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;&lt;span style=&quot;color:purple&quot;&gt;Ljubičasta&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:blue&quot;&gt;Plava&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:purple&quot;&gt;Ljubičasta&lt;/span&gt;'''
----
'''&lt;span style=&quot;color:red&quot;&gt;Plava&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;Ljubičasta&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:blue&quot;&gt;Crvena&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;&lt;span style=&quot;color:blue&quot;&gt;Zelena&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:red&quot;&gt;Ljubičasta&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:purple&quot;&gt;Zelena&lt;/span&gt;'''
----
Stroopov efekt je pojava prema kojoj je lakše i brže imenovati boju riječi u prvom nizu nego u drugom.
&lt;/div&gt;

[[Kognitivna psihologija]] je grana psihologije koja proučava mentalne procese uključene u [[percepcija|opažanje]], [[pažnja|pažnju]], [[mišljenje]], [[jezik]], [[pamćenje]], [[učenje]], rješavanje problema, donošenje odluka i druge oblike [[kognicija|kognitivnog]] funkcionisanja. Kognitivni psiholozi nastoje objasniti kako ljudi primaju, odabiru, obrađuju, pohranjuju i koriste informacije, pri čemu se o unutrašnjim mentalnim procesima često zaključuje na osnovu ponašanja i rezultata eksperimentalnih zadataka.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_CP&quot;&gt;{{cite web |title=cognitive psychology |website=APA Dictionary of Psychology |publisher=American Psychological Association |url=https://dictionary.apa.org/cognitive-psychology |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;APA_Brain_Science&quot;&gt;{{cite web |title=Cognitive Psychology Explores Our Mental Processes |website=American Psychological Association |url=https://www.apa.org/education-career/guide/subfields/brain-science |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Kognitivni pristup razvio se naročito tokom 1940-ih i 1950-ih kao reakcija na dominantni [[biheviorizam]], koji je naglašavao proučavanje ponašanja koje se može neposredno opažati.
Za razliku od biheviorističkog usmjerenja, kognitivna psihologija pretpostavlja da se između podražaja i ponašanja odvijaju složeni mentalni procesi koji posreduju u njihovom odnosu. Time su pažnja, percepcija, pamćenje, mišljenje i drugi kognitivni procesi ponovo postali predmeti eksperimentalnog psihološkog istraživanja.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_CP&quot; /&gt;

Razvoj kognitivne psihologije bio je povezan sa širim promjenama u nauci sredinom 20. stoljeća. Razvoj [[lingvistika|lingvistike]], [[računarstvo|računarstva]], [[kibernetika|kibernetike]], [[informacijska teorija|informacijske teorije]] i [[umjetna inteligencija|umjetne inteligencije]] pružio je nove pojmove i modele za proučavanje načina na koji ljudi primaju i obrađuju informacije. Posebno je utjecajan postao [[model obrade informacija]], prema kojem se kognitivni procesi mogu proučavati kao niz međusobno povezanih procesa primanja, obrade, pohranjivanja i korištenja informacija.&lt;ref name=&quot;Xiong_Proctor_2018&quot;&gt;{{cite journal |last1=Xiong |first1=Aiping |last2=Proctor |first2=Robert W. |title=Information Processing: The Language and Analytical Tools for Cognitive Psychology in the Information Age |journal=Frontiers in Psychology |volume=9 |pages=1270 |year=2018 |doi=10.3389/fpsyg.2018.01270 |pmid=30135664 |pmc=6092626 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC6092626/ |doi-access=free |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Ove promjene često se označavaju izrazom [[kognitivna revolucija]]. Iako taj izraz sugeriše nagli prekid s ranijim pristupima, razvoj kognitivne psihologije bio je postepen i uključivao je doprinose različitih disciplina. Psiholog [[George Armitage Miller|George A. Miller]] povezuje razvoj kognitivne revolucije s promjenama u psihologiji, lingvistici, računarstvu i neuronauci tokom 1950-ih. Do 1960-ih kognitivni pristup već je imao čvrsto mjesto u psihologiji, a objavljivanje knjige ''Kognitivna psihologija'' [[Ulric Neisser|Ulrica Neissera]] 1967. predstavljalo je važan korak u oblikovanju kognitivne psihologije kao zasebnog područja.&lt;ref name=&quot;Miller_2003&quot;&gt;{{cite journal |last=Miller |first=George A. |title=The cognitive revolution: a historical perspective |journal=Trends in Cognitive Sciences |volume=7 |issue=3 |pages=141–144 |year=2003 |doi=10.1016/s1364-6613(03)00029-9 |pmid=12639696 |url=https://www.cell.com/trends/cognitive-sciences/abstract/S1364-6613(03)00029-9 |url-access=subscription |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Spielman_et_al_2020_History&quot;&gt;{{cite book |last1=Spielman |first1=Rose M. |last2=Jenkins |first2=William J. |last3=Lovett |first3=Marilyn D. |title=Psychology 2e |chapter=1.2 History of Psychology |publisher=OpenStax |year=2020 |url=https://openstax.org/books/psychology-2e/pages/1-2-history-of-psychology |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Jedan od osnovnih pristupa u kognitivnoj psihologiji jeste proučavanje čovjeka kao sistema koji obrađuje informacije. Istraživači ispituju kako se informacije registruju i odabiru, kako se održavaju u [[radno pamćenje|radnoj memoriji]], kako se pohranjuju i prizivaju iz [[Dugoročno pamćenje|dugoročnog pamćenja]], te kako utječu na zaključivanje, donošenje odluka i ponašanje. Eksperimentalna istraživanja koriste različite postupke, uključujući mjerenje vremena reakcije, tačnosti odgovora, pamćenja, pažnje i drugih indikatora na osnovu kojih se zaključuje o kognitivnim procesima.&lt;ref name=&quot;Galotti_2018&quot;&gt;{{cite book |last=Galotti |first=Kathleen M. |title=Cognitive Psychology In and Out of the Laboratory |edition=6 |publisher=SAGE Publications |year=2018 |isbn=978-1506306179 |url=https://www.sagepub.com/shop/buy-a-book/cognitive-psychology-in-and-out-of-the-laboratory-6-252509 |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Kognitivna psihologija obuhvata širok spektar tema, među kojima su [[percepcija]], pažnja, pamćenje, učenje, jezik, formiranje pojmova, rezonovanje, rješavanje problema, kreativnost, donošenje odluka i [[metakognicija]]. Istraživanja se bave i načinima na koje kognitivni procesi mogu biti ograničeni ili narušeni, kao i međusobnim odnosom [[kognicija|kognitivnih procesa]] i [[emocija]].&lt;ref name=&quot;APA_Brain_Science&quot; /&gt;

Razvoj kognitivne psihologije istovremeno je doveo do snažnijeg povezivanja psihologije s drugim naučnim disciplinama. Iz tog razvoja nastala je [[kognitivna nauka]], interdisciplinarno područje koje povezuje psihologiju s [[neuronauka|neuronaukom]], lingvistikom, filozofijom, računarstvom i drugim disciplinama. Savremena kognitivna psihologija također je blisko povezana s [[kognitivna neuronauka|kognitivnom neuronaukom]], koja koristi metode proučavanja mozga kako bi se ispitala neuronska osnova kognitivnih procesa.&lt;ref name=&quot;APA_Brain_Science&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Xiong_Proctor_2018&quot; /&gt;

Kognitivna psihologija imala je značajan utjecaj i izvan osnovnog psihološkog istraživanja. Njena saznanja primjenjuju se u [[Obrazovanje|obrazovanju]], [[Klinička psihologija|kliničkoj psihologiji]], razvoju tehnologije, dizajnu korisničkih interfejsa, ergonomiji i drugim područjima u kojima je važno razumjeti način na koji ljudi opažaju, uče, pamte i donose odluke.&lt;ref name=&quot;APA_Brain_Science&quot; /&gt;

=== Neuropsihologija i neuronauka ===
[[Datoteka:Lobes_of_the_brain_NL.svg|mini|desno|300px|[[Disocijacija (neuropsihologija)|Disocijacija]] podrazumijeva utvrđivanje neuronske osnove određene moždane funkcije]]
{{Glavni|Neuropsihologija|Neuronauka}}
{{Također pogledajte|Biološka psihologija|Kognitivna neuronauka}}

[[Neuropsihologija]] je grana psihologije koja proučava odnos između funkcija mozga i ponašanja, s posebnim naglaskom na povezanost strukture i funkcionisanja [[Nervni sistem|nervnog sistema]] s [[kognitivna funkcija|kognitivnim procesima]], emocijama i ponašanjem. U okviru neuropsihologije istražuje se uloga pojedinih [[Spisak regija u ljudskom mozgu|područja mozga]] u različitim psihološkim funkcijama, uključujući pamćenje, jezik, pažnju, percepciju, izvršne funkcije i emocionalnu regulaciju. Važan dio neuropsiholoških spoznaja proizašao je iz proučavanja osoba s [[Povreda mozga|oštećenjima mozga]], [[neurodegenerativna bolest|neurodegenerativnim bolestima]] i razvojnim poremećajima. Poređenjem obrazaca kognitivnih i ponašajnih teškoća s mjestom i vrstom oštećenja mozga, neuropsiholozi nastoje utvrditi funkcije pojedinih neuronskih sistema. Ovakav pristup, poznat kao [[Disocijacija (neuropsihologija)|disocijacija]], jedan je od važnih načina zaključivanja o odnosu između moždanih struktura i psiholoških funkcija. 

Neuropsihologija se kao zasebno područje počela oblikovati sredinom 20. stoljeća. Jedna od prvih knjiga u čijem se naslovu pojavila riječ &quot;neuropsihologija&quot; bila je ''[[Organizacija ponašanja|Organizacija ponašanja - Neuropsihološka teorija]]'', koju je 1949. objavio [[Donald O. Hebb]]. Među ranim utjecajnim djelima bila je i knjiga [[Alexander Luria|Aleksandra Lurije]] ''Više kortikalne funkcije čovjeka'' (1962), koja je značajno utjecala na razvoj savremene neuropsihologije. 

Razvoj neuropsihologije u savremenom periodu u velikoj je mjeri povezan s napretkom [[neurooslikavanje|neurooslikavanja]] i drugih metoda proučavanja mozga. U novije vrijeme na ovo područje sve više utječu i, obrada prirodnog jezika, [[vještačka inteligencija]]&lt;ref name=&quot;Wolff_2026&quot;&gt;{{cite journal |last=Wolff |first=Brittany |title=Artificial intelligence and natural language processing in modern clinical neuropsychology: A narrative review |journal=The Clinical Neuropsychologist |volume=40 |issue=3 |pages=728–752 |year=2026 |doi=10.1080/13854046.2025.2547934 |url=https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/13854046.2025.2547934 |doi-access=free |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; i virtuelna stvarnost.&lt;ref name=&quot;Cavallo_2026&quot;&gt;{{cite journal |last1=Cavallo |first1=Nicola Davide |last2=Amitrano |first2=Federica |last3=Coccia |first3=Armando |last4=Miccio |first4=Carlo |last5=Santangelo |first5=Gabriella |last6=Marcuccio |first6=Laura |last7=D'Addio |first7=Giovanni |last8=Moretta |first8=Pasquale |title=Immersive Virtual Reality in Neuropsychological Assessment of Acquired Brain Injury: a Systematic Review and Meta-Analysis |journal=Neuropsychology Review |date=17. 4. 2026 |doi=10.1007/s11065-026-09693-x |url=https://link.springer.com/article/10.1007/s11065-026-09693-x |doi-access=free |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Poseban naglasak stavlja se na ekološku valjanost neuropsiholoških procjena, primjenu digitalnih biomarkera te individualizaciju kliničke [[neuropsihološka procjena|neuropsihološke procjene]] i [[rehabilitacija (neuropsihologija)|rehabilitacije]].&lt;ref name=&quot;Lundervold_2025&quot;&gt;{{cite journal |last=Lundervold |first=Astri J. Johansen |title=Precision neuropsychology in the area of AI |journal=Frontiers in Psychology |volume=16 |pages=1537368 |date=14. 5. 2025 |doi=10.3389/fpsyg.2025.1537368 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC12118123/ |doi-access=free |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Neuropsihologija je usko povezana s [[Neuronauka|neuronaukom]] i [[biološka psihologija|biološkom psihologijom]]. Dok neuronauka obuhvata šire proučavanje nervnog sistema i njegovih funkcija, biološka psihologija proučava biološke osnove psiholoških procesa i ponašanja. Neuropsihologija se nalazi na njihovom raskršću, povezujući spoznaje o funkcionisanju mozga i nervnog sistema s proučavanjem kognitivnih procesa, emocija i ponašanja.

=== Psihoanalitički pristup ===
{{Glavni|Psihoanaliza}}
[[Datoteka:Hall Freud Jung in front of Clark.jpg|mini|desno|300px|Prednji red: [[Sigmund Freud]], [[G. Stanley Hall]], [[Carl Jung]]. Zadnji red: [[Abraham A. Brill]], [[Ernest Jones]], [[Sándor Ferenczi]] na [[Univerzitet Clark|Univerzitetu Clark]] 1909.]]

Psihoanalitički pristup je psihološki pristup koji ljudsko ponašanje, doživljavanje i psihičko funkcionisanje objašnjava naglašavajući ulogu nesvjesnih mentalnih procesa, unutrašnjih konflikata, ranih iskustava i razvoja ličnosti. Pristup je početkom 20. stoljeća razvio austrijski neurolog [[Sigmund Freud]], a njegove osnovne ideje snažno su utjecale na [[Psihologija|psihologiju]], [[Psihijatrija|psihijatriju]] i razvoj [[Psihoterapija|psihoterapije]]. [[Psihoanaliza]] je istovremeno teorija psihičkog funkcionisanja, način istraživanja mentalnih procesa i oblik psihoterapijskog liječenja.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Psychoanalysis&quot;&gt;{{cite web |title=psychoanalysis |website=APA Dictionary of Psychology |publisher=American Psychological Association |url=https://dictionary.apa.org/psychoanalysis |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;APA_Psychotherapy_Approaches&quot;&gt;{{cite web |title=Different approaches to psychotherapy |website=American Psychological Association |url=https://www.apa.org/topics/psychotherapy/approaches |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kernberg_2012&quot;&gt;{{cite book |last=Kernberg |first=Otto F. |editor1-last=Gelder |editor1-first=Michael |editor2-last=Andreasen |editor2-first=Nancy C. |editor3-last=López-Ibor |editor3-first=Juan J. |editor4-last=Geddes |editor4-first=John R. |title=New Oxford Textbook of Psychiatry |edition=2 |chapter=3.1 Psychoanalysis: Freud's theories and their contemporary development |publisher=Oxford University Press |year=2012 |pages=293–305 |doi=10.1093/med/9780199696758.003.0038 |isbn=978-0-19-969675-8 |chapter-url=https://academic.oup.com/book/24770/chapter-abstract/188325394 |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Glavna pretpostavka psihoanalitičkog pristupa jeste da značajan dio mentalnog života odvija se izvan svjesnosti pojedinca i da nesvjesni procesi mogu utjecati na mišljenje, osjećaje i ponašanje. Freud je posebno naglašavao ulogu potisnutih impulsa, unutrašnjih konflikata i iskustava iz djetinjstva. U klasičnoj psihoanalitičkoj teoriji [[Nesvjesni um|nesvjesno]] je povezano s motivacijom, razvojem simptoma i različitim oblicima ponašanja koji pojedincu nisu u potpunosti razumljivi.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Psychoanalysis&quot; /&gt;

Freud je ljudsku ličnost u svojoj kasnijoj teoriji opisivao kroz tri psihičke strukture: [[id, ego i super-ego]]. Id predstavlja područje nagona i težnje neposrednom zadovoljenju potreba, ego posreduje između zahtjeva ida, stvarnosti i drugih psihičkih zahtjeva, dok super-ego obuhvata internalizovane moralne standarde i zabrane. Freud je psihičko funkcionisanje shvatao dinamički, kao rezultat međusobnog djelovanja različitih psihičkih sila i konflikata.&lt;ref name=&quot;Spielman_et_al_2020_Freud&quot;&gt;{{cite book |last1=Spielman |first1=Rose M. |last2=Jenkins |first2=William J. |last3=Lovett |first3=Marilyn D. |title=Psychology 2e |chapter=11.2 Freud and the Psychodynamic Perspective |publisher=OpenStax |year=2020 |chapter-url=https://openstax.org/books/psychology-2e/pages/11-2-freud-and-the-psychodynamic-perspective |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Psihoanalitička teorija posebnu pažnju posvećuje razvoju ličnosti i iskustvima iz ranog djetinjstva. Freud je razvoj opisivao kroz [[Psihoseksualni razvoj|psihoseksualne faze]], a smatrao je da neriješeni konflikti u pojedinim fazama mogu utjecati na kasnije funkcionisanje ličnosti. Klasična psihoanaliza također je uključivala koncepte infantilne seksualnosti i [[Edipov kompleks|Edipovog kompleksa]]. Ovi koncepti predstavljaju dio klasične Freudove teorije, ali nisu u istom obliku sastavni dio savremenih psihoanalitičkih pristupa.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Psychoanalysis&quot; /&gt;

Važan koncept psihoanalitičkog pristupa jesu [[Odbrambeni mehanizmi|odbrambeni mehanizmi]], odnosno [[Nesvjesni um|nesvjesni]] procesi kojima se ego štiti od [[anksioznost]]i i psihičkog konflikta. Među njima se navode [[potiskivanje]], [[Poricanje (Freud)|poricanje]], projekcija, racionalizacija, premještanje i sublimacija. Koncept odbrambenih mehanizama prvo je povezan s Freudovim radom, a kasnije ga je posebno razvijala [[Anna Freud]]. U savremenoj psihologiji odbrambeni mehanizmi se također proučavaju kao načini suočavanja s unutrašnjim i vanjskim izvorima [[Psihološki stres|stresa]], pri čemu se razlikuju prema stepenu prilagođenosti i iskrivljavanja stvarnosti.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Defense_Mechanism&quot;&gt;{{cite web |title=defense mechanism |website=APA Dictionary of Psychology |publisher=American Psychological Association |url=https://dictionary.apa.org/defense-mechanism |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Psihoanalitički pristup razvio je i poseban način istraživanja psihičkog života. Freud je koristio [[Slobodne asocijacije (psihologija)|slobodne asocijacije]], analizu snova, analizu otpora i tumačenje nesvjesnih sadržaja. Posebnu ulogu dobio je odnos između pacijenta i analitičara, uključujući pojmove [[transfer (psihologija)|transfera]] i kontratransfera. U klasičnoj psihoanalizi cilj je bio osvijestiti nesvjesne konflikte i omogućiti njihovu obradu kroz terapijski odnos.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Psychoanalysis&quot; /&gt;

Nakon Freuda razvili su se brojni psihoanalitički i psihodinamički pravci. [[Carl Gustav Jung]] razvio je [[analitička psihologija|analitičku psihologiju]], a [[Alfred Adler]] [[individualna psihologija|individualnu psihologiju]]. Unutar psihoanalitičke tradicije kasnije su se razvili [[ego psihologija]], [[teorija objektnih odnosa]], [[self psihologija]] i [[relacijska psihoanaliza]]. Savremeni psihoanalitički pristupi u većoj mjeri naglašavaju međuljudske odnose, razvoj selfa i odnose s drugim ljudima, dok su neke klasične Freudove pretpostavke o nagonima i strukturi ličnosti izgubile centralno mjesto.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Psychoanalysis&quot; /&gt;

Psihoanalitički pristup imao je snažan utjecaj na razvoj [[Psihologija|psihologije]] i [[Psihoterapija|psihoterapije]], ali je istovremeno bio predmet dugotrajnih teorijskih i empirijskih kritika. Pojedini klasični koncepti, uključujući [[Edipov kompleks]] i određene Freudove pretpostavke o psihičkim konfliktima, teško su empirijski provjerljivi ili nisu dobili dovoljnu empirijsku potvrdu. Pregledi istraživanja ukazuju, međutim, da su pojedini psihoanalitički koncepti i psihodinamički tretmani bili predmet empirijskih istraživanja, pa se savremena procjena psihoanalitičke tradicije ne može svesti ni na tvrdnju da je Freudova teorija u cjelini potvrđena niti na tvrdnju da je cjelokupni pristup naučno bezvrijedan.&lt;ref name=&quot;Luborsky_Barrett_2006&quot;&gt;{{cite journal |last1=Luborsky |first1=Lester |last2=Barrett |first2=Marna S. |title=The History and Empirical Status of Key Psychoanalytic Concepts |journal=Annual Review of Clinical Psychology |volume=2 |issue=1 |pages=1–19 |year=2006 |doi=10.1146/annurev.clinpsy.2.022305.095328 |url=https://www.annualreviews.org/content/journals/10.1146/annurev.clinpsy.2.022305.095328 |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Savremene psihodinamičke psihoterapije razvile su se iz psihoanalitičke tradicije, ali se po načinu provođenja mogu značajno razlikovati od klasične psihoanalize. Dok klasična psihoanaliza obično podrazumijeva intenzivan i dugotrajan tretman, psihodinamičke terapije mogu biti kraće i usmjerene na različite probleme, uključujući obrasce odnosa, emocije i nesvjesne motive. [[Američko psihološko udruženje]] psihoanalitičke i psihodinamičke terapije svrstava među glavne psihoterapijske pristupe, pri čemu naglašava njihovo usmjerenje na razumijevanje nesvjesnih značenja i motivacija.&lt;ref name=&quot;APA_Psychotherapy_Approaches&quot; /&gt;

=== Socijalna psihologija ===
{{Glavni|Socijalna psihologija}}

[[Socijalna psihologija]] je grana psihologije koja proučava kako su misli, osjećaji i ponašanje pojedinca oblikovani stvarnom, zamišljenom ili simbolički predstavljenom prisutnošću drugih ljudi. Prema definiciji [[Gordon Allport|Gordona Allporta]], centralni dio socijalne psihologije čini proučavanje načina na koji socijalno okruženje utječe na pojedinca. Za razliku od socioloških pristupa, koji se češće usmjeravaju na društvene strukture poput statusa, uloga i društvenih klasa, socijalna psihologija veći naglasak stavlja na psihološke procese putem kojih pojedinci opažaju, tumače i doživljavaju svoje socijalno okruženje.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Social_Psychology&quot;&gt;{{cite web |title=social psychology |website=APA Dictionary of Psychology |publisher=American Psychological Association |url=https://dictionary.apa.org/social-psychology |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;APA_Social_Psychology&quot;&gt;{{cite web |title=Social Psychology Studies Human Interactions |website=American Psychological Association |url=https://www.apa.org/education-career/guide/subfields/social |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Socijalna psihologija razvila se kao zasebno područje psihologije početkom 20. stoljeća. Među ranim istraživačima bio je [[Floyd Henry Allport|Floyd Allport]], koji je socijalnu psihologiju definisao kao nauku o ponašanju pojedinca u mjeri u kojoj je ono pod utjecajem drugih pojedinaca ili predstavlja reakciju na njihovo ponašanje. Ovakvo usmjerenje doprinijelo je razvoju eksperimentalnog pristupa proučavanju socijalnog ponašanja.&lt;ref name=&quot;Allport_1924_Ch1&quot;&gt;{{cite book |last=Allport |first=Floyd Henry |title=Social Psychology |chapter=Chapter 1: Social Psychology as a Science of Individual Behavior and Consciousness |publisher=Houghton Mifflin Company |year=1924 |url=https://brocku.ca/MeadProject/Allport/1924/1924_01.html |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Područje proučavanja socijalne psihologije obuhvata socijalnu percepciju, socijalnu kogniciju, stavove, socijalni utjecaj, međuljudske odnose i ponašanje u grupama. Socijalni psiholozi proučavaju kako ljudi opažaju i procjenjuju druge osobe, kako oblikuju stavove i uvjerenja, na koji način društveni kontekst utječe na donošenje odluka i ponašanje te kako nastaju saradnja, sukobi, privlačnost i odnosi među pojedincima. Posebno mjesto zauzima proučavanje načina na koji ljudi svoje ponašanje i ponašanje drugih tumače na osnovu dostupnih socijalnih informacija.&lt;ref name=&quot;APA_Social_Psychology&quot; /&gt;

Jedno od važnih područja jeste socijalni utjecaj, koji obuhvata procese kojima prisutnost, očekivanja ili ponašanje drugih ljudi mijenjaju mišljenje, osjećaje ili ponašanje pojedinca. U okviru ovog područja proučavaju se pojave poput [[konformizam|konformizma]], poslušnosti, socijalnog olakšavanja, socijalnog ometanja i različitih oblika uvjeravanja. Socijalna psihologija također proučava kako pojedinci formiraju i mijenjaju [[stav (psihologija)|stavove]] te kako stavovi utječu na ponašanje.

Važan dio discipline čini socijalna kognicija, odnosno proučavanje načina na koji ljudi opažaju, obrađuju, pohranjuju i koriste informacije o drugim ljudima i socijalnim situacijama. Istražuju se procesi poput stvaranja utisaka, [[stereotip|stereotipiziranja]], [[predrasuda]], [[atribucija|atribucije]] i procjenjivanja tuđih namjera. Ovi procesi mogu biti svjesni i namjerni, ali mogu uključivati i automatske procese koji utječu na ponašanje bez potpune svjesne kontrole pojedinca.

Socijalni psiholozi također proučavaju međuljudske odnose, uključujući privlačnost, prijateljstvo, ljubav, saradnju, agresiju i pomaganje. Ponašanje pojedinca posmatra se u odnosu prema karakteristikama drugih ljudi i situacijama u kojima se interakcija odvija. Na taj način socijalna psihologija nastoji objasniti zašto se ista osoba može ponašati različito u različitim socijalnim okolnostima.

Posebno područje čini proučavanje grupa i međugrupnih odnosa. Istražuju se procesi koji nastaju kada pojedinci djeluju kao članovi grupa, uključujući grupne norme, društvene uloge, grupno donošenje odluka, vodstvo, koheziju i [[socijalni identitet|socijalni identitet]]. Međugrupna istraživanja bave se odnosima između društvenih grupa, uključujući nastanak stereotipa i predrasuda, [[Diskriminacija|diskriminaciju]], konflikte i uslove koji mogu potaknuti saradnju među grupama.

Socijalna psihologija koristi različite istraživačke metode, uključujući laboratorijske i terenske eksperimente, korelacijska istraživanja, posmatranje, ankete i druge metode psihološkog istraživanja. Eksperimentalni pristup ima posebno značajno mjesto jer omogućava ispitivanje uzročno-posljedičnih odnosa između socijalnih situacija i ponašanja. Zbog složenosti socijalnog ponašanja, savremena socijalna psihologija često povezuje eksperimentalne metode s drugim kvantitativnim i kvalitativnim pristupima.

Socijalna psihologija ima široku primjenu u različitim područjima. Njena saznanja koriste se u [[Obrazovanje|obrazovanju]], [[zdravstvo|zdravstvu]], [[organizacija|organizacijama]], [[marketing]]u, [[komunikacija]]ma, [[politika|politici]], rješavanju sukoba i javnim politikama. Primjenjuju se, između ostalog, u proučavanju međuljudskih i međugrupnih sukoba, smanjenju predrasuda i diskriminacije, unapređenju saradnje i komunikacije te oblikovanju intervencija usmjerenih na promjenu ponašanja.&lt;ref name=&quot;APA_Social_Psychology&quot; /&gt;

== Etika i etički principi ==

Etički principi i pravila u domenu psihologije mijenjali su se tokom vremena. Neka poznata istraživanja iz prošlosti danas se smatraju neetičkim i suprotnim važećim kodeksima (npr. Kanadski kodeks ponašanja za istraživanja koja uključuju ljude i Belmontov izvještaj). [[Američko psihološko udruženje]] (APA) razvilo je skup etičkih principa i kodeks ponašanja za ovu profesiju.&lt;ref name=&quot;APA2016&quot;&gt;{{cite web |author=American Psychological Association |year=2016 |title=Ethical principles of psychologists and code of conduct |url=https://www.apa.org/ethics/code |accessdate=13. 2. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

Savremeni standardi uključuju informisani i dobrovoljni pristanak. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], uspostavljen je Nürnberški kodeks zbog zloupotreba ispitanika koji učestvuju u eksperimentu od strane [[Nacizam|nacista]]. Nakon toga je većina zemalja (i naučnih časopisa) usvojila Helsinšku deklaraciju. U SAD-u su Nacionalni instituti za zdravlje (NIH) 1966. osnovali Institucionalni odbor za reviziju (''Institutional Review Board''), a 1974. je usvojen Nacionalni zakon o istraživanju. Ove mjere su potaknule istraživače da obavezno dobiju informisani pristanak od učesnika. Do uspostavljanja ovih pravila doveo je određeni broj etički upitnih istraživanja, među kojima su radioizotopske studije u školi Fernald (MIT–Harvard), tragedija s talidomidom, istraživanje hepatitisa u Willowbrooku, Milgramova istraživanja o poslušnosti autoritetu i Stanfordski zatvorski eksperiment.

=== Etika u radu s ljudima ===

Kodeks etike [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]] nastao je 1951. pod nazivom &quot;Etički standardi psihologa&quot;. Ovaj kodeks je usmjeravao donošenje zakona o licenciranju u većini američkih saveznih država. Tokom decenija više puta je mijenjan i sadrži i opće principe i obavezujuće etičke standarde.

Etički principi psihologa i kodeks ponašanja APA sastoje se od pet općih principa, koji imaju zadatak da usmjere psihologe ka višem nivou etičke prakse u situacijama kada se ne primjenjuje određeni standard. Ti principi su:

* ''A. Dobrobit i neškodljivost'' – Psiholozi moraju djelovati u korist onih s kojima rade i „ne nanositi štetu“.
* ''B. Vjernost i odgovornost'' – Svijest o povjerenju javnosti u profesiju i pridržavanje etičkih standarda.
* ''C. Integritet'' – Promovisanje iskrenosti i tačnosti, uz izbjegavanje obmana i prevara.
* ''D. Pravednost'' – Razumijevanje da psihologija mora biti na dobrobit svima.
* ''E. Poštivanje prava i dostojanstva ljudi'' – Zaštita prava osoba u radu s psiholozima, uključujući povjerljivost, privatnost i autonomiju.

APA je 2010. dodatno revidirala kodeks kako bi spriječila njegovu upotrebu za opravdavanje kršenja [[Ljudska prava|ljudskih prava]], što je bio odgovor na učešće članova APA u ispitivanjima tokom administracije predsjednika SAD-a [[George W. Bush|Georgea W. Busha]].&lt;ref name=&quot;APA2010&quot;&gt;{{cite web |title=American Psychological Association amends ethics code |url=https://www.apa.org/news/press/releases/2010/02/ethics-code |publisher=APA.org |accessdate=13. 2. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

Kanadsko psihološko udruženje (CPA) i [[Evropski savez psiholoških udruženja]] (EFPA) koriste slične modele zasnovane na principima dostojanstva, odgovornosti i integriteta.&lt;ref name=&quot;CPA2017&quot;&gt;{{cite web |title=Canadian Code of Ethics for Psychologists |url=https://cpa.ca/docs/File/Ethics/CPA_Code_2017_4thEd.pdf |year=2017 |accessdate=13. 2. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;EFPA2015&quot;&gt;{{cite web |title=Model Code of Ethics |url=http://www.efpa.eu |publisher=European Federation of Psychologists' Associations |year=2015 |accessdate=13. 2. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

Među etičkim pitanjima koja se smatraju naročito značajnim su obaveza rada isključivo u okviru vlastite stručnosti, čuvanje povjerljivosti podataka o pacijentima i izbjegavanje seksualnih odnosa s njima. Neke od najčešćih pritužbi protiv [[Klinička psihologija|kliničkih psihologa]] odnose se na seksualno neprimjereno ponašanje&lt;ref name=&quot;Jones_2003_Ethical_Issues&quot;&gt;{{cite book |last=Jones |first=Stanley E. |chapter=Ethical Issues in Clinical Psychology |editor-last=Stricker |editor-first=George |editor2-last=Widiger |editor2-first=Thomas A. |editor3-last=Weiner |editor3-first=Irving B. |title=Handbook of Psychology, Volume 8: Clinical Psychology |publisher=John Wiley &amp; Sons, Inc. |location=Hoboken, NJ |year=2003 |volume=8 |pages=509–532 |isbn=978-0-471-39263-7 |doi=10.1002/0471264385.wei0821 |chapter-url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/0471264385.wei0821 |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; i povrede povjerljivosti ili privatnosti.

=== Etika u radu sa životinjama ===

Istraživanja na [[Životinje|životinjama]], također, regulišu univerzitetski etički odbori. Etičke smjernice navode da je upotreba životinja u naučne svrhe prihvatljiva samo kada je šteta nanesena životinjama manja od koristi koje proizlaze iz istraživanja.&lt;ref name=&quot;Sherwin_2003&quot;&gt;{{cite journal |last=Sherwin |first=Chris M. |last2=Christiansen |first2=Stine B. |last3=Duncan |first3=Ian J. |last4=Erhard |first4=Hans W. |last5=Lay |first5=Don C. |last6=Mench |first6=Joy A. |last7=O’Connor |first7=Cheryl E. |last8=Petherick |first8=J. Carol |title=Guidelines for the ethical use of animals in applied ethology studies |journal=Applied Animal Behaviour Science |volume=81 |issue=3 |pages=291–305 |year=2003 |doi=10.1016/S0168-1591(02)00288-5 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0168159102002885 |url-access=subscription |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Emocije]]
* [[Geštalt psihologija]]
* [[Pamćenje]]
* [[Psihoterapija]]
* [[Učenje]]
* [[Zaboravljanje]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==

* {{cite book|last1=Badcock|first1=Christopher R.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=340–344|chapter=Nature-Nurture Controversy, History of|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.03136-6}}
* {{cite book|last1=Cascio|first1=Wayne F.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=879–884|chapter=Industrial–Organizational Psychology: Science and Practice|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.22007-2}}
* {{cite book|last1=Chryssochoou|first1=Xenia|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=532–537|chapter=Social Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.24095-6}}
* {{cite book|last1=Deakin|first1=Nicholas|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=31–36|chapter=Philosophy, Psychiatry, and Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.27049-9}}
* {{cite book|last1=Demetriou|first1=Andreas|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=313–322|chapter=Intelligence in Cultural, Social and Educational Context|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.92147-0}}
* {{cite book|last1=Gelso|first1=Charles J.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=69–72|chapter=Counseling Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.21073-8}}
* {{cite book|last1=Henley|first1=Tracy B.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=406–411|chapter=Psychology, History of (Early Period)|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.03235-9}}
* {{cite book|last1=Knowland|first1=Victoria C.P.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|last2=Purser|first2=Harry|last3=Thomas|first3=Michael S.C.|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=354–360|chapter=Cross-Sectional Methodologies in Developmental Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.23235-2}}
* {{cite book|last1=Louw|first1=Dap|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=351–356|chapter=Forensic Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.21074-X}}
* {{cite book|last1=McWilliams|first1=Spencer A.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=412–417|chapter=Psychology, History of (Twentieth Century)|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.03046-4}}
* {{cite book|last1=Pe-Pua|first1=Rogelia|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=788–794|chapter=Indigenous Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.24067-1}}
* {{cite book|last1=Peterson|first1=Roger L.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|last2=Peterson|first2=Donald R.|last3=Abrams|first3=Jules C.|last4=Stricker|first4=George|last5=Ducheny|first5=Kelly|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=517–523|chapter=Training in Clinical Psychology in the United States: Practitioner Model|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.21086-6}}
* {{cite book|last1=Poortinga|first1=Ype H.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=311–317|chapter=Cross-Cultural Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.24011-7}}
* {{cite book|last1=Spinath|first1=Frank M.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|last2=Spinath|first2=Birgit|last3=Borkenau|first3=Peter|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=320–325|chapter=Developmental Behavioral Genetics and Education|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.92009-9}}
* {{cite book|last1=Smith|first1=Edward E.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=103–109|chapter=Cognitive Psychology: History|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.03028-2}}
* {{cite book|last1=Staerklé|first1=Christian|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=427–433|chapter=Political Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.24079-8}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Psychology}}
* [http://www.perfectionnement.info/fr/agenda.php?i_pays=0&amp;i_date=0&amp;keywords=congr International PSY Congresses] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051015201117/http://www.perfectionnement.info/fr/agenda.php?i_pays=0&amp;i_date=0&amp;keywords=congr |date=15. 10. 2005 }}
* [http://free-zd.t-com.hr/psih Psihologija, linkovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051216170940/http://free-zd.t-com.hr/psih/ |date=16. 12. 2005 }}
* [http://www.iltuobenessere.com/ansia/Default.htm Ansia] University of Milan Psychology Research

{{Psihologija}}
{{Društvene nauke}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Psihologija| ]]
[[Kategorija:Društvene nauke]]
[[Kategorija:Nauke o ponašanju]]</text>
      <sha1>ta1xggsdkjazg3p9nseppnwyyljj650</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>FK Modriča</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1565</id>
    <revision>
      <id>3921174</id>
      <parentid>3797405</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T13:02:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3921174</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13322" sha1="pwbop4kolworv9fh7qf5ry6dtwfywt6" xml:space="preserve">{{Infokutija fudbalski klub
| Boja1                       = #FFFFFF
| Boja2                       = #DD0022
| Ime kluba                   = FK Modriča
| Puno ime                    = Fudbalski klub Modriča
| Grb                         = FK Modrica Maxima.png
| Nadimak                     =
| Osnovan                     = 1922.
| Raspušten                   =
| Lokacija                    = [[Modriča]], [[Bosna i Hercegovina]]
| Boje                        = [[Crvena]], [[plava]] i [[bijela]]
| Federacija                  =
| Konfederacija               =
| Liga                        = &lt;nowiki&gt;Druga nogometna liga Republike Srpske, Zapad &lt;/nowiki&gt;[[Druga liga RS]]
| Stadion                     = [[Stadion Dr Milan Jelić]]
| Kapacitet                   = 7.600
| Vlasnik kluba               =
| Predsjednik kluba           = {{ZD|BIH}} [[Petar Jelić]]
| Menadžer                    = {{ZD|BIH}} [[Marko Stojić]]
| Uspjesi                     =
| Nacionalni kupovi           =
| Evropski kupovi             =
| Adresa                      = Berlinska bb &lt;br /&gt; 74480 Modriča
| Plasman u prethodnoj sezoni = 7. mjesto
| Prethodna sezona            = Prva liga RS, 2018/19
| Webstranica                 =
| Trenutna sezona             =
| uzorak_lr1                  =
| uzorak_t1                   =
| uzorak_dr1                  =
| lijeva ruka1                = DD0022
| tijelo1                     = DD0022
| desna ruka1                 = DD0022
| šorc1                       = FFFFFF
| čarape1                     = FFFFFF
| uzorak_lr2                  =
| uzorak_t2                   =
| uzorak_dr2                  =
| lijeva ruka2                = FFFFFF
| tijelo2                     = FFFFFF
| desna ruka2                 = FFFFFF
| šorc2                       = DD0022
| čarape2                     = DD0022
}}

'''FK Modriča''' jest [[nogomet]]ni klub iz [[Modriča|Modriče]], [[Bosna i Hercegovina]]. Osnovan je 1922. Takmiči se u [[Druga nogometna liga Republike Srpske Zapad|Drugoj ligi Republike Srpske - Zapad.]]

== Historija ==

Počeci bavljenja sportom u Modriči vezani su za fudbal i datiraju od 1921. Prvu fudbalsku loptu donio je iz [[Prag]]a student Đoka Petrović. Fudbalski klub iz Modriče osnovan je 1922. Prvi fudbalski klub zvao se “Rogulj”, ali je ubrzo promijenio ime u “Zora”. U prvim godinama razvoja ovog sporta nisu postojala zvanična takmičenja - igrale su se samo prijateljske utakmice sa susjednim mjestima, a igrači su sami sebi nabavljali sportsku opremu. Prvu zvaničnu utakmicu “Zora” je odigrala sa svojim susjedima, fudbalerima “Bosanca” iz [[Bosanski Šamac|Bosanskog Šamca]] 1923, a rezultat je bio 2:2. Fudbalski klub “Zora” postojao je sve do 1927. kada su mu vlasti zabranile rad. Ubrzo se formira drugi klub pod imenom “Olimpija”, koji pod ovim imenom postoji sve do 1938, kada mijenja ime u fudbalski klub “Dobor”. Po izbijanju rata prestaju sve sportske aktivnosti, a tek po završetku [[Drugi svjetski rat|rata]], augusta 1945, formira se novi fudbalski klub pod imenom “Sloga”. Klub je mijenjao ime u “Napredak” sve dok konačno nije dobio ime “Modriča”. Najveći uspjesi kluba u nekadašnjoj [[SFRJ|Jugoslaviji]] su bili u sezoni 1968/69. godine, kada osvaja prvo mjesto i naslov amaterskog prvaka Bosne i Hercegovine, a drugo mjesto na takmičenju za amaterskog prvaka Jugoslavije. Dres fudbalskog kluba iz Modriče ispred ostalih nosili su i: [[Nikola Nikić]], Goran Peleš, Slavko Cvijić, Dragan Voćkić, Rade Radulović, Slavko Mamuzić, Mustafa Ćoralić, Milorad Savkić, [[Mario Stanić]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://modrica.ba/md/drustvene-djelatnosti/sport/fudbal/|title=Фудбал {{!}} www.modrica.ba|last=|first=|date=|website=modrica.ba|publisher=Općina Modriča|access-date=15. 12. 2018|archive-date=1. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171201032253/http://modrica.ba/md/drustvene-djelatnosti/sport/fudbal/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Sezona 2002/2003. u [[Prva liga RS|Prvoj ligi Republike Srpske]] bila je najuspješnija godina FK Modriča Maxima u [[rat u Bosni i Hercegovini|poslijeratnom]] periodu. FK Modriča Maksima je u toj sezoni osvojila titulu prvaka Republike Srpske (prvo mjesto sa 68 bodova, sedam više od drugoplasirane [[FK Slavija|Slavije]] iz [[Istočno Sarajevo|Istočnog Sarajeva]]) i uspjeli da se plasiraju u [[Premijer liga BiH|Premijer ligu Bosne i Hercegovine]]. Šef stručnog štaba Modričana u to vrijeme je bio proslavljeni fudbaler [[FK Željezničar|Željezničara]] iz Sarajeva i [[Aris]]a iz [[Solun]]a, Nikola Nikić - Krba.

=== Ulazak u Premijer ligu ===
FK Modriča Maxima je u debitantskoj sezoni u [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer ligi BiH]] ostvarila najveći uspjeh u historiji kluba. Modriča je trijumfom u Finalu [[Kup BiH|Kupa Bosne i Hercegovine]] (savladali banjalučki [[FK Borac Banja Luka|Borac]] nakon jedanaesteraca) obezbijedili nastup u kvalifikacijama za [[Kup UEFA]]. Uspješna sezona krunisana je osvajanjem šestog mjesta u Premijer ligi Bosne i Hercegovine, što je ocijenjeno kao izuzetno dobar uspjeh sa obzirom da je to bila prva sezona Modričana u elitnom takmičenju BiH. Svi ovi uspjesi ostvareni su pod vođstvom [[Mitar Lukić|Mitra Lukića]].

U prvom kolu pretkvalifikacija Modriča Maxima je izvukla klub [[FC Santa Coloma|Santa Coloma]] iz [[Andora|Andore]]. Prva utakmica se odigrala u Andori i rezultat je bio: FC &quot;Santa Coloma&quot; - FK &quot;Modriča Maxima&quot; - 0:1. Prvi pogodak za Modriča Maximu u evropskim takmičenjima postigao je Sreten Vasić. Revanš je odigran u [[Ugljevik]]u na stadionu [[FK Rudar Ugljevik|Rudara]] i rezultatom FK &quot;Modriča Maxima&quot; - FC &quot;Santa Coloma&quot; 3:0 (strijelci Duško Ljubičić, Zoran Novaković i Goran Pavić), Modriča Maxima je prošla u sljedeći krug.

U drugom pretkolu pretkvalifikacija za Kup UEFA Modriči je žrijeb podario ekipu [[Levski|Levskog]] iz [[Sofija|Sofije]]. U prvoj utakmici u Sofiji, 12. augusta 2004, od samog početka sve je krenulo naopako za Modričane. Već u 5. minutu Sreten Vasić je postigao autogol za 0-1. 8 minuta kasnije već je bilo 0-2, Georgi Chilikov . Sve do 70. minute Modriča Maxime je imala zadovoljavajućih 0-2, a onda novi hendikep, Gvozden Zelinčević zaradio je [[crveni karton]] i tako su srušeni svi snovi za povoljan rezultat. Georgi Chilikov postigao je još dva gola za svoj het-trik, dok je Stanislav Eangelov postavio konačan rezultat, 5-0 za Levski.
[[Datoteka:FK Modriča Maksima.png|mini|Bivši grb ''FK Modriče (''u to doba još uvijek ''FK Modriča Maxima)'']]
Revanš utakmica nije donijela puno novina u duelu Modriča Maxime i Levskog. Kao i protiv &quot;Santa Colome&quot; i ovu utakmicu su odigrali kao domaćini u [[Ugljevik]]u. FK Modriča se koliko toliko ravnopravno nosili u prvom dijelu kada je rezultat bio 0-0, a onda su [[Bugari]] igru preuzeli u svoje ruke i još jednom deklasirali Modričane, 0-3. Strijelci za Levski bili su Telkijski i Wagner dva puta. Time se završilo ovo kratko, ali značajno putovanje FK &quot;Modriča Maxima&quot; po fudbalskoj Evropi.

=== Pad ===
U sezoni 2007/08 Modriča ponovo uspjeva da osvoji titulu prvaka Bosne i Hercegovine, ali je u sljedećoj sezoni završila tek na 13. mjestu, da bi 2010. ispala u Prvu ligu RS. Sljedećih, Modriča više ne uspjeva osigurati povratak u Premijer ligu završavajući sezone srednjim učinkom, a 2014. klub je osvajanjem 12. mjesta ispao i iz Prve lige Republike Srpske.

U februaru 2018. došlo je do  velike promjene u klubu. Tadašnje rukovodstvo kluba odlučuje da zamjeni dotadašnji žuto-plavi grb sa logom kompanije [[Rafinerija ulja Modriča|Maxima]] iz Modriče srpskom trobojkom sa logom kompanije &quot;Alfa&quot; u sredini, koja je postala novi sponzor kluba. Međutim, Alfa je se već nakon pola godine ponovo povukla iz kluba, koji se od novembra 2018. takmiči kao ''FK Modriča''.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://sportsport.ba/fudbal/velika-promjena-nekadasnji-prvak-bih-ima-novi-grb/267629|title=Velika promjena: Nekadašnji prvak BiH ima novi grb - SportSport.ba|last=Pašić|first=|date=9. 2. 2018|website=sportsport.ba|publisher=SportSport|access-date=15. 12. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://sportsport.ba/fudbal/bivsi-prvak-bih-ostao-bez-alfe-ruzno-je-kada-sve-pripremis-i-onda-ti-neko-to-odnese/298047|title=Bivši prvak BiH ostao bez Alfe: &quot;Ružno je kada sve pripremiš i onda ti neko to odnese&quot; - SportSport.ba|last=Pašić|first=|date=15. 12. 2018|website=sportsport.ba|publisher=SportSport|access-date=15. 12. 2018}}&lt;/ref&gt;

== Stadion ==
Klub svoje utakmice igra na stadionu „dr Milan Jelić“ koji od renoviranja 2007. prima 7.600 gledalaca. Na zapadnoj natkrivenoj tribini ima 1.500 sjedećih mesta. Prilikom renoviranja pored dva pomoćna terena napravljena su i dva mala terena sa vještačkom travom. U okviru objekta postavljeni su i reflektori, što omogućava odigravanje utakmica u večernjem terminu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://mondo.ba/a753429/Sport/Fudbal/FK-Modrica-Alfa-FK-Mladost-Donja-Slatina-Druga-liga-RS-pod-reflektorima-treca-liga.html|title=Komšijski derbi trećeligaša BiH pod reflektorima!|last=Jakovljević|first=Bojan|date=17. 8. 2017|website=mondo.ba|publisher=Mondo|access-date=15. 12. 2018}}&lt;/ref&gt;

== Sastav tima u sezoni 2018/19 ==

=== Trenutni sastav ===
''Posljednja izmjena: 15. 12. 2018''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.transfermarkt.com/fk-alfa-modri%C4%8Da/kader/verein/6803/saison_id/2018/plus/1|title=FK Alfa Modriča - Detailed squad 18/19 (Detailed view) {{!}} Transfermarkt|last=|first=|date=|website=transfermarkt.com|publisher=Transfermarkt|access-date=15. 12. 2018}}&lt;/ref&gt;

{{Nogometna ekipa početak}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=1|nac=Bosna i Hercegovina|ime=[[Bojan Tripić]]|poz=GK}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=3|nac=Bosna i Hercegovina|ime=[[Marko Đurić]]|poz=GK}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=4|nac=Bosna i Hercegovina|ime=[[Momko Kojić]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=5|nac=Bosna i Hercegovina|ime=[[Danijel Karamanović]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=6|nac=Bosna i Hercegovina|ime=[[Goran Lukić]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=7|nac=Bosna i Hercegovina|ime=[[Rado Perić]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=8|nac=Srbija|ime=[[Nemanja Đekić]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=9|nac=Bosna i Hercegovina|ime=[[Radoslav Prljeta]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=Makedonija|ime=[[Nenad Lazarevski]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=Bosna i Hercegovina|ime=[[Miloš Pejić]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=12|nac=Bosna i Hercegovina|ime=[[Viktor Paleznica]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=13|nac=Bosna i Hercegovina|ime=[[Melvin Osmić]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa sredina}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=Bosna i Hercegovina|ime=[[Mitar Trifković]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=15|nac=Bosna i Hercegovina|ime=[[Nebojša Prljeta]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=16|nac=Hrvatska|ime=[[Dario Damjanović]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=17|nac=Bosna i Hercegovina|ime=[[Nemanja Bamburač]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=19|nac=Bosna i Hercegovina|ime=[[Marko Tadić]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=20|nac=Srbija|ime=[[Danijel Zlatković]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=22|nac=Bosna i Hercegovina|ime=[[Dario Purić]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=23|nac=Srbija|ime=[[Marko Branković]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=24|nac=Bosna i Hercegovina|ime=[[Nedo Suka]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa kraj}}

== Uspjesi ==

*'''[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Pobjednici Premijer lige BiH]]: 1'''
::[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2007/08.|2007/08]]

*'''[[Kup SFRJ|Finalisti Kupa SFRJ]]: 1'''
::1965/1966

*'''[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Osvajači Kupa BiH]]: 1'''
::2004/2005;

*'''[[Kup Republike Srpske|Osvajači Kupa RS]]: 2'''
::2004/2005, 2006/2007.

=== Evropski nastupi ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
! Sezona
! Takmičenje
! Runda
! Klub
! Domaćin
! Gost
|-
|rowspan=2|[[Kup UEFA 2004/2005.|2004/05]].
|rowspan=2|[[Kup UEFA]]
|1. kvalifikacijski krug
|{{ZD|AND}} [[FC Santa Coloma|Santa Coloma]]
|&lt;center&gt;3–0
|&lt;center&gt;1–0
|-
|2. kvalifikacijski krug
|{{ZD|BUG}} [[PFK Levski Sofija|Levski Sofija]]
|&lt;center&gt;0–3
|&lt;center&gt;0–5
|-
|rowspan=2|[[UEFA Liga prvaka 2008/2009.|2008/09]].
|rowspan=2|[[UEFA Liga prvaka]]
|1. kvalifikacijski krug
|{{ZD|ALB}} [[KS Dinamo Tirana|Dinamo Tirana]]
|&lt;center&gt;2–1
|&lt;center&gt;2–0
|-
|2. kvalifikacijski krug
|{{ZD|DAN}} [[AaB Fodbold]]
|&lt;center&gt;1–2
|&lt;center&gt;0–5
|-
|}

== Reference ==
{{refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
* [http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=77882/profile/index.html FK Modriča] na UEFA.com
* [https://www.transfermarkt.com/fk-modrica-maxima/transferstroeme/verein/6803 FK Modriča] na transfermarkt.com

{{Premijer liga Bosne i Hercegovine}}

{{Navkutije
|ime        =
|naslov     = FK Modriča u takmičenjima
|naslovstil = background-color:#FFd700; border: solid 1px #000; color:#000000;
|podaci1    =
{{Nogometni prvaci Bosne i Hercegovine}}
{{Osvajači kupa Bosne i Hercegovine u nogometu}}
}}

[[Kategorija:Nogometni klubovi u Bosni i Hercegovini|Modriča]]
[[Kategorija:Sport u Modriči]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1922.|Modriča]]
[[Kategorija:FK Modriča|*]]
[[Kategorija:1922. u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>pwbop4kolworv9fh7qf5ry6dtwfywt6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>435.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2633</id>
    <revision>
      <id>3921224</id>
      <parentid>3920430</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T21:31:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3921224</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2953" sha1="m2e5ibt817we0ub4196ly3igr3jb4pu" xml:space="preserve">{{godina}}
{{Godina u drugim kalendarima}}

Godina '''435.''' ('''[[Rimski brojevi|CDXXXV]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u utorak]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. U svoje vrijeme je bila poznata kao '''Godina konzulstva Teodozija i Valentijana&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.unrv.com/government/consuls.php|title=Roman Consuls {{!}} UNRV Roman History|website=www.unrv.com|access-date=13. 2. 2024|archive-date=13. 2. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240213132449/https://www.unrv.com/government/consuls.php|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/consul-ancient-Roman-official|title=Consul {{!}} Magistrates, Duties &amp; Powers {{!}} Britannica|date=4. 2. 2024|website=www.britannica.com|language=en|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oxfordbibliographies.com/display/document/obo-9780195389661/obo-9780195389661-0391.xml|title=The Roman Consulship|website=obo|language=en|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://penelope.uchicago.edu/~grout/encyclopaedia_romana/calendar/consuls.html|title=Ab urbe condita|website=penelope.uchicago.edu|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://roman-empire.net/people/list-of-roman-consuls/|title=List of Roman Consuls by Year {{!}} The Roman Empire|last=Contributor|first=Visiting|date=20. 12. 2021|language=en-US|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;''' (ili, rjeđe, '''godina 1188. ''[[Ab urbe condita]]'''''). Oznaka 435. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.

== Događaji ==
* [[Zapadno Rimsko Carstvo|Zapadnorimske]] vlasti formalno pristaju da se [[Vandali]] nasele u [[Sjeverna Afrika|Sjevernoj Africi]].
* [[3.8.]] &amp;ndash; [[Nestorije]], svrgnuti i za herezu optuženi arhiepiskop Konstantinopola, je ukazom [[Istočno Rimsko Carstvo|istočnorimskog]] cara [[Teodozije II|Teodozija II]] prognan u manastir u saharskoj [[oaza|oazi]].
* [[10.8.]] &amp;ndash; Ličnost koju [[majanistika|majanistički]] učenjaci nazivaju [[Casper (majanski vladar)|&quot;Casper&quot;]] započinje 52-godišnjuu vladavinu nad [[Palenque]]om.
* [[Ibas]] postaje [[biskup]] grada [[Edesa (Mezopotamija)|Edesa]].

== Rođeni ==
* [[Odoakar]], budući kralj [[Italija|Italije]]
* [[Justin I]], budući [[bizantski car]] (približni datum)

== Umrli ==
* [[Pelagije]], [[Britanija (otok)|britanski]] [[redovnik]] (približni datum)
* [[Rabbula]], [[biskup]] [[Edesa (Mezopotamija)|Edese]]
{{Godina u drugim kalendarima}}

== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}

* http://www.unrv.com/government/consul-1-ad.php
* http://ancienthistory.about.com/library/bl/bl_consuls_table.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130424003405/http://ancienthistory.about.com/library/bl/bl_consuls_table.htm |date=24. 4. 2013 }}
* http://www.friesian.com/romconsl.htm</text>
      <sha1>m2e5ibt817we0ub4196ly3igr3jb4pu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>George Berkeley</title>
    <ns>0</ns>
    <id>5431</id>
    <revision>
      <id>3921186</id>
      <parentid>3915542</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T16:08:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3921186</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3401" sha1="4445onup8gy6ut02t83dm0cgyho76cp" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = George Berkeley
| slika            =George_Berkeley_by_John_Smibert.jpg
| veličina_slike   =
| opis             =
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1685|3|12}}
| mjesto_rođenja     = Kilkenny, Irska
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|1753|1|14|1685|3|12}}
| mjesto_smrti       = Oxford, Engleska
| nacionalnost       =
| druga_imena        =
| zanimanje          =
| godine_aktivnosti  =
| poznat_po          =
| značajna_djela     =
}}

'''George Berkeley'''&lt;ref&gt;{{Citation|edition=Fall 2021|title=George Berkeley|url=https://plato.stanford.edu/archives/fall2021/entries/berkeley/|publisher=Metaphysics Research Lab, Stanford University|date=2021|accessdate=2026-07-31|first=Lisa|last=Downing}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ebsco.com/|title=George Berkeley {{!}} History {{!}} Research Starters {{!}} EBSCO Research|website=EBSCO|language=en|access-date=2026-07-31}}&lt;/ref&gt; (''Džordž Barkli'';  [[12. mart]] [[1685]] – [[14. januar]] [[1753]]) bio je utjecajni [[Irska|irski]] [[Filozofija|filozof]], čiji je glavni filozofski rad bio promovisanje [[Subjektivni idealizam|subjektivnog idealizma]], koji se najbolje može izraziti kroz Berkeleyjevo fundamentalno načelo: &quot;Postojati znači biti opažen&quot; (''Esse est percipi''). Pripadao je [[Empirizam|empiristima]] 17. stoljeća. Smatrao je da se iskustvo ne zasniva na opažanju materijalnih stvari jer je materija samo riječ, ime. Po njegovom mišljenju, postoji samo naš duh i njegove ideje (to je krajnji oblik subjektivnog idealizma – [[solipsizam]]).

== Također pogledajte ==
*[[Filozofija]]
*[[Novovjekovna filozofija]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|George Berkeley}}
{{Wikicitat|George Berkeley}}
*[https://web.archive.org/web/20050729015941/http://wikisource.org/wiki/A_Treatise_concerning_the_principles_of_human_knowledge Rasprava o principima ljudskog znanja]
* [http://www.georgeberkeley.org.uk Lista štampanih djela koje je napisao Berkeley ili koje su pisali o njemu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210513152412/http://www.georgeberkeley.org.uk/ |date=13. 5. 2021 }}
* [http://www.utm.edu/research/iep/b/berkeley.htm Stranica o biskupu / filozofu Berkeleyju na Internetskoj filozofskoj enciklopediji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100614111141/http://www.utm.edu/research/iep/b/berkeley.htm |date=14. 6. 2010 }}
* [http://www.maths.tcd.ie/pub/HistMath/People/Berkeley/Analyst/ Originalni tekst Georgea Berkeleyja i rasprave]
* [https://web.archive.org/web/20060616100242/http://www-gap.dcs.st-and.ac.uk/~history/Mathematicians/Berkeley.html Biografija Berkeleyja sa MacTutor History of Mathematics arhive na Univerzitetu St. Andrews]
* [http://onlinebooks.library.upenn.edu/webbin/gutbook/author?name=Berkeley%2c%20George Lista Berkeleyjevih djela sa Project Gutenberg]
* [http://home.iitk.ac.in/~cat/berkeleybiblio Neka djela o Berkeleyju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051125072855/http://home.iitk.ac.in/~cat/berkeleybiblio |date=25. 11. 2005 }}

{{Epistemologija}}
{{Filozofija jezika}}
{{Ljudi po kojima su nazvani hemijski elementi}}
{{Filozofija uma}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Berkeley, George}}
[[Kategorija:Rođeni 1685.]]
[[Kategorija:Umrli 1753.]]
[[Kategorija:Biografije, Kilkenny]]
[[Kategorija:Irski filozofi]]
[[Kategorija:Epistemolozi]]</text>
      <sha1>4445onup8gy6ut02t83dm0cgyho76cp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kanton Sarajevo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>8482</id>
    <revision>
      <id>3921251</id>
      <parentid>3917666</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T03:39:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 3 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3921251</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="30633" sha1="rkg6xef9088pln44ck8832k1irgix2b" xml:space="preserve">{{Infokutija teritorija
| zvanično_ime    = Kanton Sarajevo
| izvorno_ime     = Сарајевски кантон
| vrsta_teritorije = [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|Kanton]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]
| ime_genitiv     = Kantona Sarajevo
| zastava         = Flag of Sarajevo Canton.svg
| grb             = Coat of arms of Sarajevo Canton.svg
| uzrečica        =
| himna           =
| karta           = Sarajevo in Federation of Bosnia and Herzegovina.svg
| opis_karte      = Lokacija Kantona Sarajevo na karti [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].
| nalazi_se_u_sastavu = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| podjela_vrsta2  = [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|Entitet]]
| podjela_ime2    = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| glavno_sjedište = [[Sarajevo]]
| glavno_sjedište_koordinate = {{coord|43|51|22.8|N|18|24|47.6|E|type:city|display=inline,title}}
| najveći_grad    = [[Sarajevo]]
| službeni_jezik  = [[Bosanski jezik|bosanski]]&lt;br /&gt;[[Srpski jezik|srpski]]&lt;br /&gt;[[Hrvatski jezik|hrvatski]]&lt;ref name=&quot;ustav&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.paragraf.ba/propisi/kantona-sarajevo/ustav-kantona-sarajevo.html|title=Ustav Kantona Sarajevo|date=10. 1. 2024|website=paragraf.ba|publisher=[[Skupština Kantona Sarajevo]]|access-date=10. 1. 2024}}&lt;/ref&gt;
| sistem_pisanja  = {{hlist|[[Latinica]]|[[Ćirilica]]}}&lt;ref name=&quot;ustav&quot;/&gt;
| etničke_grupe   = 83,8% [[Bošnjaci]]&lt;br /&gt;4,2% [[Hrvati]]&lt;br /&gt;3,2% [[Srbi]]&lt;br /&gt;8,8% [[&quot;Ostali&quot; u Bosni i Hercegovini|Ostali]]&lt;ref name=&quot;RP 2013&quot;&gt;{{RP 2013}}&lt;/ref&gt;
| religija        =
| demonim         =
| upravni_oblik   = [[Parlamentarni sistem|Parlamentarna]] [[federalna jedinica]]
| titula_vladara  = [[Spisak premijera Kantona Sarajevo|Premijer]]
| vladar          = [[Nihad Uk]] ([[Naša stranka|NS]])
| titula_vladara2 = [[Skupština Kantona Sarajevo#Spisak predsjednika|Predsjednik skupštine]]
| vladar2         = [[Elvedin Okerić]] ([[Narod i pravda|NIP]])
| zakonodavstvo   = [[Skupština Kantona Sarajevo|Skupština]]
| tip_suvereniteta = [[Historija Bosne i Hercegovine#Proces osamostaljenja|Historija]]
| nastanak        =
| događaj1        = [[Vance–Owenov plan]] (ideja o podjeli BiH na pokrajine)
| događaj_datum1  = januar 1993.
| događaj2        = [[Vašingtonski sporazum]] (ideja o podjeli BiH na kantone)
| događaj_datum2  = 18. mart 1994.
| događaj3        = [[Dejtonski sporazum]] (podjela BiH na entitete, FBiH na kantone)
| događaj_datum3  = 14. decembar 1995.
| događaj4        = Proglašen [[Ustav Kantona Sarajevo|Ustav kantona]]
| događaj_datum4  = 11. mart 1996.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://skupstina.ks.gov.ba/sites/skupstina.ks.gov.ba/files/Ustavkantona_0.pdf|title=Službene novine Kantona Sarajevo|date=28. 3. 1996|website=skupstina.ks.gov.ba|publisher=[[Skupština Kantona Sarajevo]]|access-date=10. 1. 2024|archive-date=10. 1. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240110204336/https://skupstina.ks.gov.ba/sites/skupstina.ks.gov.ba/files/Ustavkantona_0.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| događaj5        = Uspostavljeni kantoni
| događaj_datum5  = 12. juni 1996.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Jurilj|first=Lana|date=30. 10. 2017|title=Država kao subjekt međunarodnog prava s posebnim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu|url=https://hrcak.srce.hr/file/303059|journal=Mostariensia|edition=1|volume=21|pages=83-95|doi=10.47960/2831-0322|access-date=5. 1. 2024|archive-date=21. 11. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20241121003958/https://hrcak.srce.hr/file/303059|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| događaj6        =
| događaj_datum6  = &lt;!--Ima sve do događaj20 i događaj_datum20 --&gt;
| površina        = 1.276
| procenat_vode   =
| stanovnika      = {{Gubitak}}413.593&lt;ref name=&quot;RP 2013&quot;/&gt;&lt;br /&gt;
| stanovnika_godina = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]]
| procjena        = {{Rast}}419.543&lt;ref name=&quot;RP 2013&quot;/&gt;
| procjena_godina = 2022
| gustoća         = 323,90
| bdp_ukupno      =
| bdp_godina      =
| bdp_per_capita  =
| bdp_nominalni_ukupno =
| bdp_nominalni_godina =
| bdp_nominalni_per_capita =
| hdi             = {{Gubitak}}0.782&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://globaldatalab.org/shdi/table/shdi/BIH/?levels=1+4&amp;years=2021&amp;interpolation=0&amp;extrapolation=0|title=Subnational HDI|date=28. 12. 2023|website=globaldatalab.org|publisher=GlobalDataLab|access-date=28. 12. 2023}}&lt;/ref&gt;
| hdi_godina      = 2021
| hdi_nivo        = &lt;span style=&quot;color:#090;&quot;&gt;visok&lt;/span&gt;
| gini            =
| gini_godina     =
| gini_nivo       =
| valuta          = [[Konvertibilna marka]] ([[ISO 4217|BAM]])
| vremenska_zona  = [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] [[UTC+01:00|+1]] ([[Istočnoevropsko vrijeme|EET]])
| ljetno_računanje_vremena = [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] [[UTC+02:00|+2]] ([[Istočnoevropsko ljetno vrijeme|EEST]])
| format_datuma   = D. M. GGGG. ([[Nova era|NE]])
| najviša_tačka_ime = [[Treskavica]]
| najviša_tačka_metara = 2086
| najveće_jezero_ime =
| najveće_jezero_površina =
| najveća_rijeka_ime = [[Miljacka]]
| najveća_rijeka_dužina = 35,9
| vozacka_strana  = desna
| pozivni_broj    = [[Spisak pozivnih brojeva u Bosni i Hercegovini#Federacija Bosne i Hercegovine|+387 33]]
| iso_kod         = [[ISO 3166-2:BA|BA-09]] {{Small|(do 27. novembra 2015)}}
| internetski_nastavak = [[.ba]]
| veb-sajt        =
}}
'''Kanton Sarajevo''' ('''KS''') jedan je od deset kantona [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]], [[Bosna i Hercegovina]]. Sastoji se od [[Sarajevo|Grada Sarajeva]] i pet susjednih općina.

Kanton Sarajevo graniči na sjeveru i sjeverozapadu sa [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskim kantonom]], sa [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanskim kantonom]] na zapadu, sa [[Hercegovačko-neretvanski kanton|Hercegovačko-neretvanskim]] kantonom na jugu i jugozapadu, dok sa istoka graniči sa [[Bosansko-podrinjski kanton Goražde|Bosansko-podrinjskom kantonom]] i [[Republika Srpska|Republikom Srpskom]]. Sa 413.593&lt;ref name=&quot;RP 2013&quot;/&gt; stanovnika ([[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|popis 2013]]) Kanton Sarajevo je nakon [[Tuzlanski kanton|Tuzlanskog kantona]] drugi najnaseljeniji kanton u Federaciji Bosne i Hercegovine, dok je sa 1.276,9&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; površine sedmi najveći kanton u Federaciji Bosne i Hercegovine, što čini 4,89% površine [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]].

== Geografija ==
Sarajevski kanton smješten je u Sarajevskoj kotlini, koja se od istoka prema zapadu pruža u [[Sarajevsko polje|Sarajevskom polju]], na čijoj nizini se nalaze centralni dijelovi Sarajeva, dok se sarajevska predgrađa i [[Vogošća]] nalaze na padinama okolnih brijegova i brda. Kroz Sarajevo od istoka prema zapadu teče rijeka [[Miljacka]], dok u zapadnom dijelu Sarajevskog polja, u [[Ilidža|Ilidži]], potiče rijeka [[Bosna (rijeka)|Bosna]], na čijem izvorištu se nalazi i [[Vrelo Bosne|park prirode - Vrelo Bosne]]. Kroz Kanton Sarajevo teku rijeke [[Željeznica (pritoka Bosne)|Željeznica]], [[Zujevina]], [[Ljubina]], [[Misoča]] i [[Stavnja]]. Glavni grad kantona, Sarajevo, okruženo je planinama [[Igman]], [[Bjelašnica]], [[Trebević]], [[Jahorina]] i [[Treskavica]], od kojih se prve tri nalaze u Kantonu Sarajevo, a vrh Treskavice sa 2086&amp;nbsp;metara je najveća planina u Kantonu Sarajevo.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://portal.skola.ba/start/GeografijaKantonaSarajevo/tabid/208/Default.aspx|title=Geografija Kantona Sarajevo|last=Sarajevo|first=Zvanicni portal osnovnog i srednjeg obrazovanja Kantona|website=portal.skola.ba|language=en-US|access-date=26. 11. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170902120144/http://portal.skola.ba/start/GeografijaKantonaSarajevo/tabid/208/Default.aspx|archive-date=2 Septembar 2017|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://portal.skola.ba/start/RijekejezeraizvoriKantonaSarajevo/tabid/213/Default.aspx|title=Rijeke, jezera, izvori Kantona Sarajevo|last=Sarajevo|first=Zvanicni portal osnovnog i srednjeg obrazovanja Kantona|website=portal.skola.ba|language=en-US|access-date=26. 11. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20150701143424/http://portal.skola.ba/start/RijekejezeraizvoriKantonaSarajevo/tabid/213/Default.aspx|archive-date=1 Juli 2015|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
{{Također pogledajte|Historija Sarajeva}}
Prije početka rata područje Kantona Sarajevo pripadalo je gradu Sarajevo, zajedno s nekim naseljima koja danas kao dio [[Istočno Sarajevo|Istočnog Sarajeva]] pripadaju Republici Srpskoj. Historija Kantona Sarajevo počinje 18. marta 1994, potpisivanjem [[Vašingtonski sporazum|Vašingtonskog sporazuma]].

Kanton Sarajevo je 1999. dobio svoju zastavu i grb, koji je vertikalno razdijeljen na tamnoplavu i bordo-crvenu polovicu, s devet osmerokrakih zlatnih zvijezda koje predstavljaju općine u kantonu, te s bijelom rozetom koja je sastavljena od ukrasa sa [[Sarajevska katedrala|sarajevske katedrale]] i [[zvekir]]a sa [[Svrzina kuća|Svrzine kuće]]. Zastava je ostala bijela podloga s navedenim grbom u sredini. Propisana je i vertikalna zastava.

Osim Bosne i Hercegovine, Sarajevo je sjedište [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine|Vlade Federacije Bosne i Hercegovine]] i većine ministarstava Federacije Bosne i Hercegovine. Većina državnih institucija i preduzeća svoje sjedište ima u Sarajevu.

== Politika i administracija ==
Kanton Sarajevo je administrativno jedan od [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine]], koji je jedan od dva [[Upravna jedinica|entiteta]] Bosne i Hercegovine.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://propisi.ks.gov.ba/sites/propisi.ks.gov.ba/files/ustavkantona_0.pdf|title=Ustav Kantona Sarajevo|last=|first=|date=11. 3. 1996|website=ks.gov.ba|publisher=Vlada Kantona Sarajevo|access-date=28. 11. 2017|archive-date=13. 7. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180713193354/http://propisi.ks.gov.ba/sites/propisi.ks.gov.ba/files/ustavkantona_0.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Kanton Sarajevo ima vlastitu [[Zakonodavna vlast|zakonodavnu]], [[Izvršna vlast|izvršnu]] i [[Sudska vlast|sudsku vlast]]. Kao i svaki od kantona u FBiH, Kanton Sarajevo posjeduje vlastiti [[ustav]], [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|skupštinu]], vladu, [[Zastave kantona Federacije Bosne i Hercegovine|simbole]], te mu pripadaju niz isključivih nadležnosti ([[Ministarstva unutrašnjih poslova po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine|policija]], [[Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo|obrazovanje]], korištenje prirodnih resursa, [[Ministarstvo prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo|prostorna i stambena politika]], [[Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo|kultura]]), dok su neke nadležnosti podijeljene između kantonalne i federalne vlasti ([[Ministarstva zdravstva po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine|zdravstvo]], [[Ministarstvo za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo|socijalna zaštita]], [[Ministarstva saobraćaja po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine|saobraćaj]]).&lt;ref&gt;{{cite news|url=|title=Zakon o federalnim jedinicama (kantonima), Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine, br. 9/96.|last=|first=|date=|work=|via=}}&lt;/ref&gt;

Građani Kantona Sarajevo svake četiri godine na [[Izbori u Bosni i Hercegovini|općim izborima]] glasaju za ukupno 35 zastupnika u [[Skupština Kantona Sarajevo|Skupštini Kantona Sarajevo]]. Na osnovu [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|općih izbora 2022.]] trenutnu vladu Kantona Sarajeva sačinjava koalicija četiri stranke ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine]], [[Narod i pravda]], [[Naša stranka]], [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]]), dok je trenutni premijer [[Nihad Uk]] (Naša stranka).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/imenovana-nova-vlada-kantona-sarajevo-pod-vodstvom-premijera-nihada-uka/230324036|title=Imenovana nova Vlada Kantona Sarajevo pod vodstvom premijera Nihada Uka|website=Klix.ba|language=bs-BA|access-date=24. 3. 2023}}&lt;/ref&gt;

Na lokalnom nivou građani Kantona Sarajevo glasaju svake četiri godine na lokalnim izborima za lokalnu vlast u 9 općina. Četiri od te općine (''Centar, Novi Grad, Novo Sarajevo i Stari Grad)'' čine grad Sarajevo, čiji se gradonačelnik bira od strane [[Gradsko vijeće Sarajeva|gradskog vijeća]] sa 28 vijećnika, od kojih su po sedam birani od strane gradskih općina. Kanton Sarajevo broji ukupno devet općina, odnosno grada Sarajeva i pet zasebnih općina.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://gradskovijece.sarajevo.ba/gradsko-vijece/|title=Gradsko vijeće {{!}} Gradsko vijeće Grada Sarajeva|website=gradskovijece.sarajevo.ba|access-date=27. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:KantonSarajevoMunicipalities.png|mini|'''1''' Centar '''2''' Hadžići '''3''' Ilidža '''4''' Ilijaš '''5''' Novi Grad '''6''' Novo Sarajevo '''7''' Stari Grad '''8''' Trnovo '''9''' Vogošća]]
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Općina
!Broj naselja
!Broj stanovnika (2013)
!Gustoća (km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;)
!Površina (km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;)
|-
|[[Centar (Sarajevo)|Centar]]
|6
|55.181
|1.672,2
|33,00
|-
|[[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]]
|3
|118.553
|2.511,7
|47,20
|-
|[[Novo Sarajevo]]
|3
|64.814
|6.546,9
|9,90
|-
|[[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]]
|8
|36.976
|719,4
|51,40
|-
|'''[[Sarajevo|Grad Sarajevo]]'''
|'''20'''
|'''275.524'''
|'''1.944'''
|'''141,5'''
|-
|[[Hadžići]]
|62
|23.891
|87,4
|273,30
|-
|[[Ilidža]]
|12
|66.730
|465,3
|143,40
|-
|[[Ilijaš]]
|74
|19.603
|63,5
|308,60
|-
|[[Trnovo (Federacija Bosne i Hercegovine)|Trnovo]]
|55
|1.502
|4,4
|338,40
|-
|[[Vogošća]]
|21
|26.343
|367,4
|71,70
|-
|'''Kanton Sarajevo'''
|'''244'''
|'''413.593'''
|'''323,9'''
|'''1.276,9'''
|}

== Stanovništvo ==
[[Datoteka:Sarajevo City Panorama.JPG|mini|[[Sarajevo]], glavni grad kantona.]]
=== Demografija ===
Kanton Sarajevo prema [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|popisu iz 2013.]] godine ima 438.443 stanovnika, prvi u Federaciji Bosne i Hercegovine. [[Trnovo]] i [[Ilijaš]] (gornji Ilijaš) odlikuje planinsko-brdsko područje, čime su te dvije općine rijetko naseljena područja. [[Hadžići]] su srednje naseljena općina, dok ostatak kantona čine gradska područja, koje se smatraju najgušće naseljenim općinama u Bosni i Hercegovini. [[Datoteka:Sarajevo Panorama 2011-09-25.jpg|mini|Sjedište [[Elektroprivreda Bosne i Hercegovine|Elektroprivrede Bosne i Hercegovine]] u Sarajevu]]2016. godine učešće osoba starijih od 64 godine u ukupnom broju stanovnika Kantona Sarajevo iznosi 11,6%, dok učešće osoba između 0-14 godina iznosi 18,2%.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://zpr.ks.gov.ba/sites/zpr.ks.gov.ba/files/demografska_analiza_fbih_po_kantonima_2015.pdf|title=Demografska analiza FBiH po kantonima|last=|first=|date=Februar 2017|website=|publisher=Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo|access-date=1. 12. 2017|archive-date=19. 8. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190819094958/http://zpr.ks.gov.ba/sites/zpr.ks.gov.ba/files/demografska_analiza_fbih_po_kantonima_2015.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Sarajevo
| vrsta_naseljenog_mjesta  = Kanton
| admin_godina             = 2013
| g1991_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.&quot;&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.|work=fzs.ba |access-date= 5. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 413593
| g2013_bosnjaci           = 346575
| g2013_srbi               = 13300
| g2013_hrvati             = 17520
| g2013_bosanci            = 12835
| g2013_romi               = 1775
| g2013_muslimani          = 1709
| g2013_bosanciihercegovci = 5989
| g2013_albanci            = 898
| g2013_jugosloveni        = 370
| g2013_ukrajinci          = 30
| g2013_crnogorci          = 382
| g2013_turci              = 887
| g2013_slovenci           = 149
| g2013_pravoslavci        = 54
| g2013_makedonci          = 137
| g2013_nisu_izjasnili     = 7250
| g2013_nepoznato          = 873

| g1991_ukupno             = 510233
| g1991_muslimani          = 254713
| g1991_srbi               = 145793
| g1991_hrvati             = 34744
| g1991_jugosloveni        = 56074
}}

== Privreda i infrastruktura ==
=== Privreda ===
Sarajevski kanton privredno je najrazvijeniji dio Bosne i Hercegovine, koji generira preko 37% njenog BDP-a.

Za vrijeme SFRJ Sarajevo je sa 133% jugoslavenskog BDP-a bilo među najrazvijenim gradovima Jugoslavije. Najjače privredne grane tadašnjeg glavnog grada [[Socijalistička republika Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]] bile su [[Automobilska industrija|automobilska]] ([[Volkswagen Sarajevo|Tvornica automobila Sarajevo]]), [[Metalna industrija|metaloprerađivačka]] ([[UNIS]]), [[Građevinarstvo|građevinska]] ([[Hidrogradnja]] i [[Energoinvest]]), te vojna industrija ([[Zrak Sarajevo|Zrak]] i [[Pretis]]). Većina tih preduzeća su nakon ratnih dešavanja u BiH i poslijeratne transformacije privrede ugašena ili posluju u smanjenjom kapacitetu.[[Datoteka:Sarajevo Zmaja-od-Bosne 2011-10-15 (3).jpg|mini|[[Magistralni put M18]] kroz [[Sarajevo]], također poznat kao ''Ulica [[Zmaj od Bosne (ulica)|Zmaja od Bosne]]'']]

Nakon kraja rata u Bosni i Hercegovni, uslijedio je jak ekonomski rast i etabliranje novih privrednih grana, tako da je najjača privredna grana tertialni (uslužni) sektor, u kojem su najjače grane turizam i trgovina. Kanton Sarajevo je veliki industrijski centar, te su glavne industrijske grane [[prehrambena industrija]], proizvodnja [[duhan]]a, automobilska industrija te proizvodnja [[namještaj]]a. Kao glavni grad Bosne i Hercegovine, Sarajevo profitira kao sjedište najvećih državnih i privatnih preduzeća u BiH, kao što su [[Elektroprivreda Bosne i Hercegovine]], [[BH Telecom]], [[Prevent grupacija|Prevent BH]], [[Fabrika duhana Sarajevo]] i [[Bosnalijek]]. Sarajevo je sjedište [[Centralna banka Bosne i Hercegovine|Centralne banke Bosne i Hercegovine]] i [[Sarajevska berza|Sarajevske berze]].

Hadžići, Vogošća i Ilijaš su industrijsko orijentirane općine, a grad Sarajevo ima nizak udio industrije u ukupnoj privredi grada. Ta razlika se vidi i u stopi nezaposlenosti, koja za Kanton iznosi 22,76%. Međutim, ima velikih razlika među općinama. Tako stopa nezaposlenosti u Novom Sarajevu iznosi 18,17%, dok u Ilijašu iznosi 33,35%, a u Trnovu 69,64%.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.faktor.ba/vijest/sarajevo-nekada-bilo-industrijski-centar-sta-je-ostalo-od-industrijskih-zona-u-ks-202744|title=Sarajevo nekada bilo industrijski centar: Šta je ostalo od industrijskih zona u KS|last=Faktor.ba|language=en|access-date=1. 12. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://szks.ba/wp-content/uploads/2017/11/Bilten%20Oktobar%202017.pdf|title=Zapošljavanje i nezaposlenost na području Kantona Sarajevo oktobar/listopad 2017. godine|last=|first=|date=|website=szks.ba|publisher=Zavod za zapošljavanje Kantona Sarajevo|access-date=1. 12. 2017}}&lt;/ref&gt;

U Kantonu Sarajevo prosječna plata iznosi 1.036&amp;nbsp;KM (2014), koja je najveća među kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine. Najveća prosječna plata u Kantonu Sarajevo je sarajevskoj općini [[Centar (Sarajevo)|Centar]] (1.230&amp;nbsp;KM) te je ujedno i najveća među općinama u cijeloj Bosni i Hercegovini. Najniže mjesto po visini prosječne plate u kantonu zauzima Ilijaš sa 683&amp;nbsp;KM.{{Izvor}}

=== Infrastruktura ===
==== Saobraćajna infrastruktura ====
===== Putevi =====
Kroz Sarajevski Kanton prolaze sljedeći [[Magistralni put|magistralni]] i [[autoput]]evi:&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.wegenwiki.nl/M5_(Bosni%C3%AB-Herzegovina)|title=M5 (Bosnië-Herzegovina) - Wegenwiki|website=www.wegenwiki.nl|language=nl|access-date=3. 12. 2017|archive-date=2. 7. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190702125225/https://www.wegenwiki.nl/M5_(Bosni%C3%AB-Herzegovina)|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.wegenwiki.nl/M18_(Bosni%C3%AB-Herzegovina)|title=M18 (Bosnië-Herzegovina) - Wegenwiki|website=www.wegenwiki.nl|language=nl|access-date=3. 12. 2017|archive-date=2. 7. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190702125225/https://www.wegenwiki.nl/M18_(Bosni%C3%AB-Herzegovina)|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;wegenwiki.nl&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.wegenwiki.nl/M17_(Bosni%C3%AB-Herzegovina)|title=M17 (Bosnië-Herzegovina) - Wegenwiki|website=www.wegenwiki.nl|language=nl|access-date=3. 12. 2017|archive-date=2. 7. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190702125223/https://www.wegenwiki.nl/M17_(Bosni%C3%AB-Herzegovina)|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;wegenwiki.nl&quot;/&gt;
* Sa juga na sjever: [[Autoput A1 (Bosna i Hercegovina)|Autoput A1]] ([[Bijača]]-[[Svilaj]]), te magistralni putevi [[Magistralni put M18|M18]] ([[Bijeljina]]-[[Foča]]) i [[Magistralni put M17|M17]] ([[Bosanski Šamac]]-[[Čapljina]])
* Sa zapada na istok: [[Magistralni put M5]] ([[Bihać]]-Foča)
Osim toga, Sarajevo posjeduje i [[Sarajevska zaobilaznica|zaobilaznicu]] dugu 11 kilometara, koja direktno povezuje grad s autoputem A1 i time rasterećuje gradsku gužvu. Dužina magistralnih puteva u Kantonu Sarajevo iznosi 151&amp;nbsp;km, dok dužina autoputeva iznosi oko 55&amp;nbsp;km.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://jpdcfbh.ba/bs/aktivnosti/mreza-magistralnih-cesta/37|title=Mreža Magistralnih Cesta u FBiH|newspaper=BIHAMK.BA|language=bs|access-date=2. 12. 2017}}&lt;/ref&gt;

===== Željeznica =====
[[Datoteka:SarajevoFlughafen-SA.jpg|mini|[[Međunarodni aerodrom Sarajevo|Sarajevski aerodrom]]]]
Sarajevo je sjedište [[Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine|Željeznica Federacije Bosne i Hercegovine]]. Centar željezničkog prometa u KS-u je Sarajevo, sa čije željezniče stanice postoje veze sa svim glavnim željezničkim linijama u BiH.

Sarajevo je početak odnosno kraj željezničkih [[pruga Sarajevo-Ploče]] i [[Pruga Šamac-Sarajevo|Sarajevo-Bosanski Šamac]], preko kojih sve općine Kantona Sarajevo, osim Trnova, imaju priključak na željeznički saobraćaj. U KS-u postoji ukupno 19 željezničkih stanica i stajališta, od kojih dvije imaju priključak na mrežu brzih vozova ([[Podlugovi]] i Sarajevo). Ukupna dužina željezničkih pruga u Kantonu Sarajevo iznosi oko 70 kilometara.

===== Aviopromet =====
[[Međunarodni aerodrom Sarajevo]] (SJJ), smješten u naselju [[Butmir]], je najprometniji [[Spisak aerodroma u Bosni i Hercegovini|aerodrom u Bosni i Hercegovini]], sa ukupno 838.966 putnika u 2016. godini.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.sarajevo-airport.ba/statistika/statistika_arhiva.pdf?rnd=123123|title=Statistika arhiva|last=|first=|date=|website=sarajevo-airport.ba|publisher=Međunarodni aerodrom Sarajevo|access-date=3. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171006070631/http://sarajevo-airport.ba/statistika/statistika_arhiva.pdf?rnd=123123|archive-date=6 Oktobar 2017|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

==== Javni prijevoz ====
Centar javnog prijevoza KS-a je Sarajevo. Sa sarajevske autobuske stanice postoje linije u sve veće gradove Bosne i Hercegovine, te u brojne [[Evropa|evropske]] gradove. Sa oko 500 do 800 odlazaka i dolazaka, autobuska stanica Sarajevo je najznačajnija u Bosni i Hercegovini.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.radiosarajevo.ba/metromahala/teme/autobuska-stanica-krpljenje-postojeceg-ili-gradnja-novog-objekta/264158|title=Autobuska stanica: Krpljenje postojećeg ili gradnja novog objekta|newspaper=Radio Sarajevo|access-date=3. 12. 2017}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Sarajevo Stadler Tango NF3 009 May2024 (cropped).JPG|mini|[[Sarajevski tramvaji|Tramvaj u Sarajevu]]]]
Željeznička stanica Sarajevo je najveća željeznička stanica u Bosni i Hercegovini. Iz Sarajeva postoji priključak na sve linije brzih vozova do Banje Luke i Mostara, a planirano je i ponovljeno uspostvljanje brze linije Sarajevo-Bihać (stanje 03.12.2017). U Kantonu postoje lokalne linije do [[Zenica|Zenice]], te brze linije do Banje Luke, Mostara i [[Doboj]]a, odakle je moguće presjedanja u voz Doboj-[[Tuzla]].

Većina prigradskog i gradskog prijevoza u Kantonu Sarajevo obavljen je od strane preduzeća ''[[Centrotrans]]'' i ''[[GRAS Sarajevo]].'' GRAS je i vlasnik [[Sarajevski tramvaji|tramvajske]] i [[Sarajevski trolejbusi|trolejbuske mreže]] grada Sarajeva, koji čine srce javnog prijevoza grada. Sarajevo je jedini grad u Bosni i Hercegovini koji ima svoj tramvajski i trolejbuski sistem. U Kantonu Sarajevo postoji ukupno šest tramvajskih, šest trolejbuskih, 55 autobuskih, 44 minibuskih i jedna linija [[kosi lift]]a. Ukupno postoji 112 linija javnog gradskog i prigradskog prijevoza sa ukupnom dužinom od 2.267,28 kilometara. Osim toga, do 1992. godine postojala je i [[trebevićka žičara]] dužine 2,06 kilometara, koja je tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Heregovini]] potpuno uništena. Nova žičara, koja povezuje Sarajevo sa [[Trebević]]em, otvorena je 2018. godine. Osim prigradskog prijevoza, u okviru ''Prigradskog saobraćaja Sarajeva,'' postoje i brojne međukantonalne linije.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://ms.ks.gov.ba/sites/ms.ks.gov.ba/files/01042014%20Muamer%20Kukan_mreza%20linija.pdf|title=Mreža linija javnog prijevoza putnika u Kantonu Sarajevo|last=|first=|date=|website=ms.kov.gov.ba|publisher=Komisija za izradu prijedloga mreže linija javnog prijevoza putnika u Kantonu Sarajevo|access-date=3. 12. 2017|archive-date=1. 5. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210501050624/http://ms.ks.gov.ba/sites/ms.ks.gov.ba/files/01042014%20Muamer%20Kukan_mreza%20linija.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.radiosarajevo.ba/vijesti/lokalne-teme/skaka-na-trebevic-bi-se-moglo-zicarom-vec-po-cijeni-od-5-km/280799|title=Skaka: Na Trebević bi se moglo žičarom već po cijeni od 5 KM|newspaper=Radio Sarajevo|access-date=3. 12. 2017}}&lt;/ref&gt;

==== Obrazovanje ====
U Kantonu Sarajevo je u 2016/2017. godini bilo 90 osnovnih i 3 škole za djecu sa potrebnim potrebama te 39 srednjih škola.&lt;ref name=&quot;fzs&quot;&gt;{{cite web|title=Kanton Sarajevo u brojkama|url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2017/07/Kanton-Sarajevo-u-brojkama.pdf|website=fzs.ba|publisher=Federalni zavod za statistiku|access-date=12. 3. 2018}}&lt;/ref&gt; U istoj školskoj godini nastavu je pohađalo 36.490 osnovaca, 299 djece sa potrebnim potrebama i 15.374 srednjoškolaca.&lt;ref name=&quot;fzs&quot;/&gt; Također u Kantonu djeluje i [[Univerzitet u Sarajevu]], najstariji i sa 38 visokoškolskih ustanova i 32.214 (2016/2017)&lt;ref name=&quot;fzs&quot;/&gt; studenata najveći univerzitet u Bosni i Hercegovini. Osim toga, u KS-u postoji još šest privatnih univerziteta te brojne druge privatne škole.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.skolegijum.ba/static/biblioteka/5460f77f3a0fc_04ListasrednjihskolauBiH.pdf|title=Spisak srednjih škola u Bosni i Hercegovini|last=|first=|date=|website=skolegijum.ba|publisher=skolegijum.ba|access-date=4. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170502075937/http://skolegijum.ba/static/biblioteka/5460f77f3a0fc_04ListasrednjihskolauBiH.pdf|archive-date=2 Maj 2017|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.skolegijum.ba/static/biblioteka/5460f77236eb1_03ListaosnovnihskolauBiH.pdf|title=Spisak osnovnih škola u Bosni i Hercegovini|last=|first=|date=|website=skolegijum.ba|publisher=skolegijum.ba|access-date=4. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170502135734/http://skolegijum.ba/static/biblioteka/5460f77236eb1_03ListaosnovnihskolauBiH.pdf|archive-date=2 Maj 2017|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://old.unsa.ba/s/index.php?option=com_content&amp;task=blogcategory&amp;id=13&amp;Itemid=43|title=Univerzitet u Sarajevu - O Univerzitetu|website=old.unsa.ba|access-date=4. 12. 2017|archive-date=20. 7. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230720075235/http://old.unsa.ba/s/index.php?option=com_content&amp;task=blogcategory&amp;id=13&amp;Itemid=43|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

==== Zdravstvena infrastruktura ====
Glavna kantonalna bolnica u Kantonu je Univerzitetski klinički centar Sarajevo (KCUS) i najveća bolnička ustanova Bosne i Hercegovine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.ukcs.ba/historija_kcus|title=Historija UKCS-a|website=www.ukcs.ba|access-date=4. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171117070746/http://www.ukcs.ba/historija_kcus|archive-date=17 Novembar 2017|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Politika ==
[[Datoteka:Sarajevo Kosevo-Creek 2011-10-31.jpg|mini|Zgrada vlade Kantona Sarajevo]]

=== Kantonalna skupština ===
[[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|Skupštinu kantona]] na osnovu [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - kantonalne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine|Općih izbora u BiH 2022.]] sačinjava 35 zastupnika.&lt;ref name=&quot;B&quot;&gt;[https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=32&amp;langId=1#/7/209/0/0/0 Konačni rezultati Općih izbora u BiH 2022 – kantonalne skupštine]&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:left; font-size: 90%; width:56%;&quot;
! colspan=&quot;2&quot; |Stranka
!Broj
glasova
!%
!Ukupan
broj mandata
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Stranka demokratske akcije]]
|39.208
|18,26
|7
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Narod i pravda]]
|39.146
|18,23
|7
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]
|33.816
|15,75
|6
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SzBiH|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]]
|27.617
|12,86
|5
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Naša stranka]]
|25.382
|11,82
|5
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Demokratska fronta]]–[[Građanski savez Bosne i Hercegovine|Građanski savez]]
|19.488
|9,07
|4
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Za nove generacije]]
|8.194
|3,82
|1
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno:
! colspan=&quot;2&quot; |192.851
!35
|}

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Sarajevo Canton}}
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* {{službeni sajt|http://www.ks.gov.ba}} Vlade kantona Sarajevo

{{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}}
{{Kanton Sarajevo}}

[[Kategorija:Kanton Sarajevo|*]]
[[Kategorija:Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|Sarajevo]]</text>
      <sha1>rkg6xef9088pln44ck8832k1irgix2b</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Juraj Neidhardt</title>
    <ns>0</ns>
    <id>9308</id>
    <revision>
      <id>3921234</id>
      <parentid>3799096</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T00:38:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Dodana slika u infokutiju</comment>
      <origin>3921234</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4776" sha1="nfx1q06wnb4pzjjztpl3f6p393mbajp" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = Juraj Neidhardt
| slika              = Juraj Neidhardt.jpg
| veličina_slike     =
| opis               =
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1901|10|15}}
| mjesto_rođenja     = Zagreb, Austro-ugarska
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|1979|7|13|1901|10|15}}
| mjesto_smrti       = Sarajevo, Jugoslavija
| nacionalnost       =
| druga_imena        =
| zanimanje          = arhitekt
| godine_aktivnosti  =
| poznat_po          =
| značajna_djela     =
}}
'''Juraj Neidhardt''' (15. oktobra 1901 – 13. jula 1979) bio je [[arhitekt]], teoretičar i pedagog, sintetičar tradicionalnih elemenata i savremenih dostignuća građevinarstva i arhitekture Bosne i Hercegovine. Neidhardt je došao 1930-tih u Bosnu iz [[Le Corbusier]]ovog ateljea, a na poziv arhitekta [[Dušan Grabrijan|Dušana Grabrijana]].

Bio je član [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]]. Juraj Neidhardt je svojim tekstovima objašnjavao svoju ideju o nastanku bosanskog pola svjetske savremene arhitekture a projektantskim idejama i ilustracijama je dopunjavao svoje tvrdnje. Neidhardt je iz Grabrijanovih postavki izvlačio prekovremenske vrijednosti arhitekture. Njegovo daljnje djelovanje bilo je sublimirano u brojnim natječajnim i drugim radovima – sintezi univerzalnog i regionalnog, uvijek čisto stojeći na pozicijama moderne arhitekture.

Tokom 1938. bio je zaposlen u preduzeću &quot;Jugočelik&quot;, u čiji sastav su ušli i: rudnici željezne rude i [[Željezara Vareš|Željezara u Varešu]]. Tada je započeo projektiranje i izgradnju radničkih naselja u rudarskom bazenu Srednje Bosne ([[Zenica]], [[Vareš]], [[Ilijaš]], [[Breza (općina)|Breza]], [[Kakanj]] i Ljubinja). Oblikovao je radničke kuće, od čije dispozicije, opreme i okoliša je očekivao da utemelji kulturu stanovanja jedne cijele generacije prema poznatom sloganu ''da ljudi grade kuće – a kuće grade ljude''. Tokom studiranja u Beču na Akademiji likovnih umjetnosti (1920 - 1924) ili za vrijeme rada u bečkom ateljeu čuvenog arhitekta Petera Behrensa Neidhardt je izradio vrlo inovativan projekt za aerodrom.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Damjanovic|first=Dragan|title=Expressionism in Croatian Architecture of the Interwar Period, Architectura-Zeitschrift für Geschichte der Baukunst, 44 (2015), 1 (2014); 61-86|url=https://www.academia.edu/12376168/Expressionism_in_Croatian_Architecture_of_the_Interwar_Period_Architectura-Zeitschrift_f%C3%BCr_Geschichte_der_Baukunst_44_2015_1_2014_61-86|journal=Architectura-Zeitschrift für Geschichte der Baukunst, 44 (2015), 1 (2014); 61-86|language=en}}&lt;/ref&gt;

== Pisana djela ==
* ''Arhitektura Bosne i put u savremeno'' (u saradnji sa Dušanom Grabrijanom)

== Projekti ==
* Sklop Nadbiskupskog sjemeništa na Šalati u Zagrebu, 1926.–1929. godine
* Paviljon i ljetna pozornica na Ilidži 1938. godine.
* [[Radničko naselje Majdan|Radničko naselje Vareš Majdan]] izgrađeno je nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] prema urbanističkom projektu Juraja Neidhardta iz perioda 1939/40. Proglašeno je za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url= http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_hrv/Vares_naselje%20Majdan%20kompl%20HR.pdf|title= Radničko naselje Majdan|work= Komisija za nacionalne spomenike|access-date= 13. 9. 2016|archive-date= 15. 6. 2024|archive-url= https://web.archive.org/web/20240615041400/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_hrv/Vares_naselje%20Majdan%20kompl%20HR.pdf|url-status= dead}}&lt;/ref&gt;
* Stambene zgrade u Ali-pašinoj 11-17, Sarajevo, iz 1958. godine
* Dom izvidača u Sarajevu,
* Filozofski fakultet Sarajevo iz 1959
* [[Prirodno-matematički fakultet Sarajevo]] iz 1965. godine
* [[Skupština Bosne i Hercegovine]] (današnji Parlament BiH)- [[Sarajevo]] 1980.
* Nekoliko urbanističkih planova (Novi Sad, Sušak, Zagreb, Vareš Majdan).
* Urbanističko rješenje jezgre [[Marijin dvor (zgrada)|Marijin dvor]] u Sarajevu

== Literatura ==
* Jelica Karlić – Kapetanović - Juraj Najdhardt – život i djelo. Sarajevo: Veselin Masleša, 1990.
* Maja Pličanić, Elša Turkušić, - Radničko naselje Moderne sa &quot;kućom za neoženjene radnike&quot; u Varešu – prilog istraživanju polivalentne arhitekture Juraja Neidhardta. Sarajevo. 2012

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Članovi ANU BiH}}
{{Normativna kontrola}}

{{Commonscat|Juraj Neidhardt}}
{{wikicitat|Juraj Neidhardt}}

{{DEFAULTSORT:Neidhardt, Juraj}}
[[Kategorija:Jugoslavenski arhitekti]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački arhitekti]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]
[[Kategorija:Članovi HAZU]]
[[Kategorija:Biografije, Zagreb]]
[[Kategorija:Rođeni 1901.]]
[[Kategorija:Umrli 1979.]]</text>
      <sha1>nfx1q06wnb4pzjjztpl3f6p393mbajp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>957.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>9388</id>
    <revision>
      <id>3921282</id>
      <parentid>3686493</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T10:57:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AdnanSa</username>
        <id>226</id>
      </contributor>
      <origin>3921282</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2475" sha1="hsg8n6ofpwx38ttxe3b8rzo2fg2knvs" xml:space="preserve">{{godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}Godina '''957.''' ('''[[rimski brojevi|CMLVII]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u četvrtak]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. Oznaka 957. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.

== Događaji ==
{{Proširiti sekciju}}

== 957. u temama ==
=== Geografija ===
* Zemljotres na Kaspijskom jezeru 957. godine. Dogodio se u Kaspijskom jezeru i njegovoj okolini. [[Zemljotres]] spominje nekoliko arapskih i sirijskih hroničara, koji su tvrdili da je uglavnom pogodio regiju perzijskog Iraka. Početni potresi trajali su 40 dana, ali su na neko vrijeme prestali. Zatim se dogodio glavni zemljotres, koji je oštetio gradove Raj, Talikan i Hulvan. Prijavljeno je da je zemljotres uništio 150 sela.&lt;ref&gt;Antonopoulos, J. (1980), Data from investigation of seismic Sea waves events in the Eastern Mediterranean from 500 to 1000 A.D., Annals of Geophysics.&lt;/ref&gt;
=== Religija ===
* Olga Kijevska, vladarica i regentica [[Kijevska Rusija|Kijevske Rusije]], iz paganizma se preobraća u vjerovanje Istočne pravoslavne crkve (približan datum).
* U Kini je za vrijeme dinastije Liao osnovan manastir Longquan.

== [[Porođaj|Rođeni]] ==
* Fudživara no Džunši, japanska carica supruga (umrla 1017.)
* Fudživara no Kinsue, japanski državnik (umro 1029.)
* Fudživara no Sanesuke, japanski plemić (umro 1046.)
* Fudživara no Jošikane, japanski plemić (umro 1021.)
* Lu Zhen, kineski učenjak i službenik (približan datum)
* Vang Dan, kineski političar i veliki kancelar (umro 1017.)

== [[Smrt|Umrli]] ==
* 16. januar – Ebu Bekr Muhamed ibn Ali al-Madhara'i, tulunidski vezir (r. 871.)
* 14. juni – Guadamir, biskup Vika (Španija)
* 6. septembar – Liudolf, vojvoda od Švapske
* Arindžaja, kralj kraljevstva Čola (Indija) 
* Istakhri, perzijski putnik i geograf 
* Marzuban ibn Muhamed, vladar Salarida&lt;ref&gt; Ibrāhīm ibn Hilāl Ṣābī (1995). Kitāb at-Tājī of Abu Ishaq Ibrahim bin al Katib as-Sabi. Pakistan Historical Society. p. 202.&lt;/ref&gt;
* Ruzbahan, Bujidski poreznik i general 
* Wilfred II, grof od Besalúa (Španija)&lt;ref&gt;André Vauchez; Michael Lapidge (2000). Encyclopedia of the Middle Ages: A-J. Fitzroy Dearborn Publishers, Incorporated. p. 254. ISBN 9781579582821.&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}{{Commonscat|957|957.}}</text>
      <sha1>hsg8n6ofpwx38ttxe3b8rzo2fg2knvs</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mustafa Kemal Atatürk</title>
    <ns>0</ns>
    <id>11631</id>
    <revision>
      <id>3921208</id>
      <parentid>3828972</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T19:03:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CommonsDelinker</username>
        <id>1478</id>
      </contributor>
      <comment>Uklanjam datoteku [[c:File:The_Incredible_Turk.webm|The_Incredible_Turk.webm]]; na Commonsu ju je izbrisao/-la [[c:User:Infrogmation|Infrogmation]]; razlog: per [[:c:Commons:Deletion requests/Files found with &quot;Incredible Turk&quot;|]].</comment>
      <origin>3921208</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="59515" sha1="dywgf6woiu8mpmteyedexe8j07uagfl" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                   = Mustafa Kemal Atatürk
| slika                 = Portrait photograph of Mustafa Kemal in military uniform 1930.jpg
| redoslijed            = 1. [[predsjednik Turske]]
| vrijeme_na_vlasti     = 29. oktobar 1923 – 10. novembar 1938.
| prethodnik            = 
| nasljednik            = [[İsmet İnönü]]
| datum_rođenja         = circa 1881.
| mjesto_rođenja        = [[Solun]], [[Osmanlijsko Carstvo]] (danas [[Grčka]])
| datum_smrti           = 10. novembar 1938. (57 god.)
| mjesto_smrti          = [[Istanbul]], Turska
| puno_ime              = 
| nacionalnost          = 
| etnicitet             = [[Turci|Turčin]]
| politička_stranka     = [[Republikanska narodna stranka (Turska)|Republikanska narodna stranka]] &lt;small&gt;(od 1923. do smrti)&lt;/small&gt;
| supruga               = [[Latife Uşaklıgil]] (1923–25)
| supružnik             = 
| djeca                 = 
| obrazovanje           = 
| vjera                 = 
| potpis                = Signature of Mustafa Kemal Atatürk.svg
| web_stranica          = 
}}
'''Mustafa Kemal Atatürk''' (do 1934: '''Mustafa Kemal-paša'''{{Napomena|[[Osmanlijski turski jezik|Osmanlijski turski]]: مصطفى كمال پاشا.}}; poslije [[Zakon o prezimenima (Turska)|Zakona o prezimenima]] iz 1934: '''Kemal Atatürk'''; 1881{{Napomena|Tačan datum rođenja je nepoznat. 19. maj, dan kada se 1919. iskrcao u Samsunu, smatra se njegovim simboličnim rođendanom. Postojale su i tvrdnje da je rođen 1880.}} – 10. novembar 1938) bio je [[Turska|turski]] maršal, [[Turski nacionalni pokret|revolucionarni]] državnik, te [[Otac nacije|osnivač]] i prvi [[Predsjednik Turske|predsjednik Republike Turske]] od 1923. do svoje smrti 1938. Pod njegovom vlašću preduzete su sveobuhvatne [[Atatürkove reforme|reforme]] kojima je Turska modernizirana u [[Sekularizam|sekularnu]], industrijsku naciju.{{sfn|Armstrong|1972|p=225}} Njegove politike i teorije, sekularnog i [[Turski nacionalizam|nacionalističkog]] usmjerenja, nazivaju se [[Kemalizam|kemalizmom]]. Zbog svojih vojnih i političkih dostignuća, Atatürk se smatra jednim od najznačajnijih vođa [[20. vijek]]a.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://blog.nationalgeographic.org/2012/05/16/einstein-and-ataturk-part-1/ |title=EINSTEIN AND ATATURK (Part 1) |publisher=National Geographic |date=16. 5. 2012 |access-date=28. 5. 2020 |archive-date=22. 5. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210522162629/https://blog.nationalgeographic.org/2012/05/16/einstein-and-ataturk-part-1/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Atatürk je do izražaja došao zbog uloge koju je odigrao u [[Osmanlijsko Carstvo|osmanlijskoj]] pobjedi u [[Bitka kod Galipolja|Galipoljskoj bici]] tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]].{{sfn|Zürcher|2004|p=142}} Nakon [[Raspad Osmanlijskog Carstva|raspada]] Osmanlijskog Carstva, predvodio je Turski nacionalni pokret koji se opirao podjeli teritorija današnje Turske među pobjedničkim [[Saveznici u Prvom svjetskom ratu|savezničkim silama]]. U [[Ankara|Ankari]] je uspostavio [[Vlada Velike narodne skupštine|privremenu vladu]] na čijem je čelu izašao kao pobjednik iz [[Turski rat za nezavisnost|Rata za nezavisnost]]. Potom je ukinuo oslabljeno Osmanlijsko Carstvo, umjesto koga je osnovana savremena Republika Turska.

Kao predsjednik novoformirane Republike, Atatürk je inicirao rigorozan program političkih, ekonomskih i kulturnih reformi s konačnim ciljem stvaranja savremene, napredne i sekularne [[Nacionalna država|nacionalne države]]. Osnovno obrazovanje učinio je slobodnim i obaveznim, otvarajući hiljade škola širom države. Staro osmanlijsko pismo zamijenjeno je [[Latinica|latinicom]]. Žene su dobile jednaka građanska i politička prava.

U pokušaju stvaranja homogene i ujedinjene nacije, njegova vlada sprovodila je politiku [[Turkizacija|turkizacije]].&lt;ref name=Sofos&gt;Sofos, Umut Özkırımlı; Spyros, A. (2008). ''Tormented by history: nationalism in Greece and Turkey''. New York: Columbia University Press, str. 167.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Jongerden, Joost; Verheij, Jelle (2012). ''Social relations in Ottoman Diyarbekir, 1870–1915''. Leiden: Brill, str. 300.&lt;/ref&gt; Na manjine je vršen pritisak da [[Građanine, pričaj turski!|pričaju turskim]] u javnosti,&lt;ref&gt;Kieser, Hans-Lukas (2006). ''Turkey beyond nationalism: towards post-nationalist identities''. London: Tauris, str. 45.&lt;/ref&gt; a neturski [[Toponomastika|toponimi]] i prezimena mijenjani su u turske oblike.&lt;ref&gt;Öktem, Kerem (2008). [https://journals.openedition.org/ejts/2243 &quot;The Nation’s Imprint: Demographic Engineering and the Change of Toponymes in Republican Turkey&quot;]. ''European Journal of Turkish Studies'' (7).&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Aslan, Senem (2009). [https://journals.openedition.org/ejts/4142 &quot;Incoherent State: The Controversy over Kurdish Naming in Turkey&quot;]. ''European Journal of Turkish Studies'' (10).&lt;/ref&gt; [[Velika narodna skupština Turske|Velika narodna skupština]] dodijelila mu je 1934. prezime Atatürk, koje doslovno znači &quot;otac [[Turci|Turaka]]&quot;, zbog zasluga u izgradnji Republike. [[Smrt i državna sahrana Mustafe Kemala Atatürka|Umro]] je 10. novembra 1938. u 57. godini u [[istanbul]]skoj palači [[Palača Dolmabahçe|Dolmabahçe]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.hurriyetdailynews.com/turkey-commemorates-ataturk-on-78th-anniversary-of-his-passing-105951 |title=Turkey commemorates Atatürk on 78th anniversary of his passing |publisher=Hürriyet Daily News |date=9. 11. 2016}}&lt;/ref&gt; Priređena mu je [[državna sahrana]]. Na mjestu predsjednika zamijenio ga je [[İsmet İnönü]], njegov dugogodišnji prijatelj. Atatürkov [[Anıtkabir|mauzolej]] u Ankari, sagrađen i otvoren 1953, okružen je Parkom mira u čast njegove poznate izreke &quot;[[mir kod kuće, mir u svijetu]]&quot;.

U znak sjećanja na Atatürka, širom Turske, ali i u drugim državama, izgrađeni su brojni spomenici. [[Elefterios Venizelos]], bivši [[Grčka|grčki]] premijer, predložio je 1934. Atatürka za [[Nobelova nagrada za mir|Nobelovu nagradu za mir]].

==Djetinstvo==
{{Također pogledajte|Privatni život Mustafe Kemala Atatürka}}

[[Datoteka:Ataturk-1905-Zubeyde-Makbule.jpg|mini|lijevo|Mustafa Kemal s majkom (sredina) i sestrom (lijevo).]]
Mustafa Kemal Atatürk rođen je u ranim mjesecima 1881. u [[Solun]]u ([[Turski jezik|turski]]: ''Selanik'') pod imenom Ali Rıza oğlu Mustafa. Atatürkova rodna kuća u četvrti Kodža Kasim-paša, u današnjoj Ulici [[Sveti Pavao|apostola Pavla]], očuvana je kao muzej, mada je moguće da je Atatürk zapravo rođen u četvrti Ahmet Subaši.&lt;ref&gt;Anastassiadou-Dumont, Méropi (1997). ''Salonique, 1830–1912: une ville ottomane à l'âge des Réformes''. Brill, str. 71.&lt;/ref&gt; Otac [[Ali Riza-efendija]] bio je oficir, carinski službenik i trgovac drva. Majka mu se zvala [[Zübeyde Hanım|Zübeyde]]. Od braće i sestara, jedino je [[Makbule Atadan|Makbule]] preživjela djetinstvo; umrla je 1956. Prema [[Andrew Mango|Andrewu Mangu]], Atatürkova muslimanska porodica govorila je turskim jezikom i pripadala je srednjoj klasi.{{sfn|Mango|2002|p=27–28}} Pojedini su autori Aliju Rizi pripisivali [[Albanci|albansko]] porijeklo;{{sfn|Mango|2002|p=27}}&lt;ref name=Jackh&gt;Jackh, Ernest (2007). ''The Rising Crescent''. Goemaere Press, str. 31.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Marcosson&gt;Marcosson, Isaac Frederick (1969). ''Turbulent Years''. Ayer Publishing, str. 144.&lt;/ref&gt; međutim, prema [[Falih Rıfkı Atay|Falihu Rıfkıju Atayu]], [[Vamık Volkan|Vamıku Volkanu]], [[Norman Itzkowitz|Normanu Itzkowitzu]], [[Müjgân Cunbur|Müjgânu Cunburu]] i [[Numan Kartal|Numanu Kartalu]], Ali Rizini preci bili su Turci, daljim porijeklom iz [[Söke]]a u [[Anadolija|anadolskoj]] pokrajini [[Aydın (pokrajina)|Aydın]].&lt;ref&gt;Atay, Falih Rıfkı (1984). ''Çankaya: Atatürk'ün doğumundan ölümüne kadar''. Istanbul: Betaş, str. 17.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Volkan, Vamık; Itzkowitz, Norman (1998). ''Ölümsüz Atatürk''. Bağlam Yayınları, str. 37.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Cunbur, Müjgân (2004). ''Türk dünyası edebiyatçıları ansiklopedisi, 2. cilt''. Atatürk Kültür Merkezi Başkanlığı.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kartal, Numan (2002). ''Atatürk ve Kocacık Türkleri''. T.C. Kültür Bakanlığı.&lt;/ref&gt; Za majku Zübeyde se također smatra da je bila Turkinja;&lt;ref name=Jackh/&gt;&lt;ref name=Marcosson/&gt; [[Şevket Süreyya Aydemir]] navodi da je bila [[Juruci|juručkog]] porijekla. Drugi izvori tvrde da je Atatürk bio [[Jevreji|židovskog]] ili [[Bugari|bugarskog]] porijekla.&lt;ref&gt;Zadrożna, Anna (2017). [https://www.cambridge.org/core/journals/nationalities-papers/article/reconstructing-the-past-in-a-postottoman-village-turkishness-in-a-transnational-context/6F5D196A7FEAADA3EB67F32550AFEF46 &quot;Reconstructing the past in a post-Ottoman village: Turkishness in a transnational context&quot;]. ''Nationalities Papers'' (45).&lt;/ref&gt; Zbog velike židovske zajednice koja je postojala u Solunu u osmanlijsko doba, mnogi [[Islamizam|islamistički]] protivnici [[Atatürkove reforme|Atatürkovih reformi]] tvrdili su da je on porijeklom od [[Denme|denmi]], odnosno Židova koji su prihvatili [[islam]].

Ime Kemal dao mu je Üsküplü Mustafa-efendija, učitelj matematike, ili &quot;zbog divljenja njegovoj sposobnosti i zrelosti&quot; (kako tvrdi [[Afet İnan]]),&lt;ref&gt;İnan, Afet (1959). ''Atatürk hakkında hâtıralar ve belgeler''. Türk Tarih Kurumu Basımevi, str. 8.&lt;/ref&gt; ili da bi ga razlikovao od samog sebe (kako tvrdi [[Ali Fuat Cebesoy]]).&lt;ref&gt;Cebesoy, Ali Fuat (1967). ''Sınıf arkadaşım Atatürk: okul ve genç subaylık hâtıraları''. İnkılâp ve Aka Kitabevleri, str. 6.&lt;/ref&gt; Mango smatra i da je moguće da je Atatürk sam sebi dao ime Kemal po nacionalističkom pjesniku [[Namık Kemal|Namıku Kemalu]].{{sfn|Mango|2002|p=37}} U ranom djetinstvu majka ga je ohrabrivala da pohađa vjersku školu, što je on i činio nevoljno i kratkotrajno. Kasnije je pod uputama oca pohađao Šemsi-efendijinu školu (privatnu školu sa sekularnijim nastavnim planom). Želja roditelja bila je da Kemal postane trgovac, ali je on bez njihovog znanja 1893. uradio prijemni ispit za Solunsku vojnu školu (turski: ''Selanik Askeri Rüştiyesi''). U [[Vojna srednja škola u Monastiru|Vojnu srednju školu]] (turski: ''Manastır Askerî İdadisi'') u [[Bitolj|Manastiru]] (današnji Bitolj u [[Sjeverna Makedonija|Sjevernoj Makedoniji]]) upisao se 1896. Tri godine kasnije upisao se na [[Turska vojna akademija|Vojnu akademiju]] (turski: ''Mekteb-i Harbiye-i Şahane'') u [[Istanbul]]u.&lt;ref&gt;Atay, Falih Rıfkı (1984). ''Çankaya: Atatürk'ün doğumundan ölümüne kadar''. Istanbul: Betaş, str. 29.&lt;/ref&gt; Akademiju je završio 1902, a [[Osmanlijski vojni fakultet|Vojni fakultet]] (turski: ''Mekteb-i Erkân-ı Harbiyye-i Şâhâne'') u Istanbulu 11. januara 1905.

==Vojna karijera==
{{Glavni|Vojna karijera  Mustafe Kemala Atatürka}}

===Rane godine===
{{Također pogledajte|Domovina i sloboda|Komitet jedinstva i napretka|Mladoturska revolucija}}

[[Datoteka:Turkishcon Salonika.jpg|mini|lijevo|Atatürkova navodna rodna kuća u Solunu, danas očuvana kao muzej.]]
[[Datoteka:Ali Riza Efendi memorial house in Kodzadzik, Macedonia.JPG|mini|desno|Rekonstruisana kuća Ali Rizinih roditelja u [[Kodžadžik]]u (današnja Sjeverna Makedonija).]]

Ubrzo poslije završetka Vojnog fakulteta, Atatürk je uhapšen zbog antimonarhističkih aktivnosti. Nakon nekoliko mjeseci zatvora pušten je zahvaljujući Riza-paši, njegovom bivšem školskom direktoru. Po izlasku iz zatvora dodijeljen je [[Peta armija (Osmanlijsko Carstvo)|Petoj armiji]], sa sjedištem u [[Damask]]u, u funkciji štabnog [[kapetan]]a. Tu se, zajedno s Alijem Fuatom Cebesoyem i [[Lütfi Müfit Özdeş|Lütfijem Müfitom]],{{sfn|Mango|2002|p=37}} pridružio malom i tajnom revolucionarnom društvu reformističkih oficira. Ime društva bilo je [[Domovina i sloboda]] (turski: ''Vatan ve Hürriyet''), a vođa je bio trgovac [[Mustafa Cantekin|Mustafa Elvan]]. Čin [[nadkapetan]]a dobio je 20. juna 1907, a 13. oktobra 1907. premješten je u Štab [[Treća armija (Osmanlijsko Carstvo)|Treće armije]] u Manastiru. Pridruživši se [[Komitet jedinstva i napretka|Komitetu jedinstva i napretka]] (turski: ''İttihad ve Terakki Cemiyeti'') dobio je članski broj 322. U kasnijim godinama postao je poznat po protivljenju i čestom kritiziranju politika koje je sprovodilo vodstvo İTC-a. 22. juna 1908. zaposlen je kao inspektor u željeznicama [[Istočna Rumelija|Istočne Rumelije]]. Učestvovao je u [[Mladoturska revolucija|Mladoturskoj revoluciji]] u julu 1908. kojom je svrgnut sultan [[Abdul Hamid II]] i obnovljena [[Druga ustavna era|ustavna monarhija]].

[[Datoteka:Les Manoeuvres de Picardie.jpg|mini|lijevo|Atatürk (četvrti s desne strane) na vojnim vježbama u [[Pikardija|Pikardiji]], septembar 1910.]]

Atatürk je propagirao depolitizaciju vojske, što nije odgovaralo vođama İTC-a. Zbog toga je krajem 1908. poslat u [[Osmanlijska Tripolitanija|Tripolitanski vilajet]] (u današnjoj [[Libija|Libiji]]) pod izgovorom gušenja plemenske pobune. Ipak, prema [[Dagobert von Mikusch|von Mikuschu]], Atatürk se dobrovoljno javio za ovu misiju.&lt;ref&gt;von Mikusch, Dagobert (1981). ''Zwichen Europe und Asien''. İkarus Yayınları, str. 67.&lt;/ref&gt; Nakon gušenja ustanka, u januaru 1909. vratio se u Istanbul.

U Istanbulu je u aprilu 1909. grupa vojnika pokušala izvršiti [[Incident 31. marta|kontrarevoluciju]]. Atatürk je odigrao ključnu ulogu u slamanju pobune.&lt;ref&gt;Kinross, Patrick (1972). ''Rebirth of a Nation''. Istanbul: Sander Yayınları, str. 68.&lt;/ref&gt;

Atatürk je 1910. poslat u [[Osmanlijska Albanija|albanske krajeve]]. U to je doba [[Isa Boljetinac]] predvodio albanski ustanak na [[Kosovo|Kosovu]], a došlo je do [[Albanski ustanak 1910.|ustanka]] i u [[Albanija|Albaniji]]. Tom se prilikom susreo s [[Eqrem Vlora|Eqremom Vlorom]], političarem i piscem.

Tokom jeseni 1910. bio je među osmanlijskim posmatračima na vojnim vježbama u [[Pikardija|Pikardiji]], a 1911. kratkotrajno je služio u Ratnom ministarstvu (turski: ''Harbiye Nezareti'').

===Tursko-italijanski rat (1911–12)===
{{Glavni|Tursko-italijanski rat}}
{{Također pogledajte|Bitka za Tobruk (1911)}}

[[Datoteka:Ataturk5.JPG|mini|lijevo|Atatürk (lijevo) s osmanlijskim oficirom i beduinskim snagama u Derni 1912.]]
[[Datoteka:Mustafa Kemal, Picardie Manevraları’nda, Fransa, 28 Eylül 1910.png|mini|desno|Atatürk (prednji red, drugi s lijeve strane) s osmanlijskim posmatračima na vojnim vježbama u Pikardiji 28. septembra 1910.]]

Atatürk se 1911. kao dobrovoljac javio za službu u [[Tursko-italijanski rat|Tursko-italijanskom ratu]]. Uglavnom je služio u područjima oko [[Derna|Derne]] i [[Tobruk]]a.{{sfn|Landau|1984|p=17}} Napadačka italijanska vojska imala je jačinu od 150.000 vojnika;&lt;ref&gt;Beehler, William Henry (1913). ''The History of the Italian-Turkish War''. Advertiser-republican, str. 96.&lt;/ref&gt;  naspram Italijana bilo je svega 20.000 [[Beduini|beduina]] i 8.000 Turaka.&lt;ref&gt;Beehler, William Henry (1913). ''The History of the Italian-Turkish War''. Advertiser-republican, str. 14.&lt;/ref&gt; Neposredno prije nego što je Italija objavila rat, veći dio osmanlijskih trupa poslat je iz Libije u [[Jemenski vilajet]] da uguši tamošnju pobunu, te se iz tog razloga Osmanlije nisu mogle adekvatno braniti u Libiji. [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Britanija]], koja je kontrolirala [[Egipatski hedivat|Egipat i Sudan]], nije dozvolila osmanlijskim pojačanjima da kroz Egipat stignu do Libije. Osmanlijski vojnici u Libiju su dolazili ili obučeni u [[Arapi|arapsku]] nošnju (rizikujući zarobljavanje u Egiptu), ili na par preostalih trajekata (Italijani su imali superiorniju mornaricu i kontrolirali su morske rute ka [[Tripoli]]ju). Ipak, i pored svih teškoća, Atatürkove snage u Libiji odbile su više italijanskih napada, poput [[Bitka za Tobruk (1911)|bitke za Tobruk]] 22. decembra 1911. Tokom borbi kod Derne, 16. i 17. januara 1911, pri Atatürkovom napadu na tvrđavu Kasr-ı Harun, dva italijanska aviona bombardirala su osmanlijske snage; parče krečnjaka od ruševina uništene zgrade pogodilo je Atatürkovo lijevo oko, te je izazvalo trajno oštećenje tkiva, ali ne i gubitak vida. Zbog toga je Atatürk mjesec dana bio na liječenju; pokušao je napustiti objekat [[Međunarodni pokret Crveni krst i Crveni polumjesec|Crvenog polumjeseca]] nakon svega dvije sedmice, ali se morao vratiti kada se stanje oka pogoršalo. 6. marta 1912. postavljen je za komandanta osmanlijskih snaga u Derni. Uspio je odbraniti i zadržati grad i okolicu sve do kraja rata 18. oktobra 1912. Osmanlijski komandanti Libiju su napustili 8. oktobra, po izbijanju [[Prvi balkanski rat|Prvog balkanskog rata]]. Izgubivši rat u Libiji, Osmanlije su Lozanskim mirom predali [[Tripolitanija|Tripolitaniju]], [[Fezan|Fizan]] i [[Kirenaika|Kirenaiku]] italijanskoj upravi.&lt;ref&gt;Goldstein, Erik (2005). ''Wars and Peace Treaties: 1816 to 1991''. Routledge, str. 37.&lt;/ref&gt;

===Balkanski ratovi (1912–13)===
{{Glavni|Balkanski ratovi}}
{{Također pogledajte|Prvi balkanski rat|Drugi balkanski rat}}

Dana 1. decembra 1912, Atatürk je stigao na [[Galipolje (poluostrvo)|Galipolje]]. Tokom Prvog balkanskog rata, uzeo je učešća u pomorskom desantu kod [[Bolayır]]a na [[Trakija (regija)|tračkoj]] obali kojim je komandovao bimbaša [[Fethi Okyar|Fethi-beg]]. Ovaj napad u [[Bitka kod Bolayıra|bici kod Bolayıra]] odbila je [[bugarska]] 7. rilska pješadijska divizija [[Georgi Todorov|Georgija Todorova]]&lt;ref&gt;Hall, Richard C. (2002). ''The Balkan Wars 1912–1913: Prelude to the First World War''. Routledge, str. 81&lt;/ref&gt; iz sastava [[Stilijan Kovačev|Kovačeve]] [[Četvrta armija (Bugarska)|Četvrte armije]].&lt;ref&gt;Erickson, Edward J. (2003). ''Defeat in Detail: The Ottoman Army in the Balkans, 1912–1913''. Praeger, str. 255.&lt;/ref&gt;

U junu 1913, tokom Drugog balkanskog rata, bio je dio osmanlijskih snaga koje su, pod komandom kajmekama [[Enver-paša|Enver-bega]], od Bugara oslobodile [[Didimotika|Didimotiku]] i [[Edirne]], nekadašnju osmanlijsku prijestolnicu, kao i veći dio [[Istočna Trakija|Istočne Trakije]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.britannica.com/biography/Kemal-Ataturk |title=Kemal Atatürk |publisher=Encyclopedia Britannica}}&lt;/ref&gt;

Godine 1913. postavljen je za osmanlijskog vojnog atašea svim balkanskim zemljama, s kancelarijom u [[Sofija|Sofiji]]. U čin kajmekama promovisan je 1. marta 1914. U Bugarskoj je na novogodišnjem balu upoznao Dimitrinu Kovačevu, kćerku generala Kovačeva protiv kojeg se borio u Balkanskim ratovima. U narednim danima, njih dvoje su tajno stupili u vezu. Atatürk je dva puta od njenih roditelja tražio dozvolu da je oženi (drugi put 1915, tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]), ali je oba puta odbijen zbog čega je tugovao cijeli život.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.hurriyet.com.tr/gundem/ataturkun-bulgar-aski-belgesel-oldu-4272436 |title=Atatürk'ün Bulgar aşkı belgesel oldu |publisher=Hürriyet |date=18. 4. 2006}}&lt;/ref&gt;

===Prvi svjetski rat (1914–18)===
{{Glavni|Prvi svjetski rat}}
{{Također pogledajte|Bitka kod Galipolja|Bliskoistočni teatar Prvog svjetskog rata}}

[[Datoteka:Ataturk13.JPG|mini|lijevo|Atatürk s osmanlijskim oficirima tokom Galipoljske bitke, 1915.]]

Po početku Prvog svjetskog rata, Atatürk je dobio zadatak da komanduje [[19. pješadijska divizija (Osmanlijsko Carstvo)|19. divizijom]] iz sastava Pete armije tokom [[Bitka kod Galipolja|Galipoljske bitke]]. Nakon što je tačno predvidio gdje će Saveznici napasti, s linije fronta komandovao je svojom divizijom i primorao je neprijatelja na povlačenje. Poslije Galipolja, služio je u Edirneu do 14. januara 1916. Tada je postavljen za komandanta [[16. korpus (Osmanlijsko Carstvo)|16. korpusa]] iz sastava [[Druga armija (Osmanlijsko Carstvo)|Druge armije]]. 16. korpus potom je poslat na istok države gdje su se [[Rusko Carstvo|Rusi]] približili ključnim anadolskim gradovima. Atatürk je 7. augusta prešao u kontranapad;{{sfn|Lengyel|1962|p=68}} dvije njegove divizije oslobodile su [[Bitlis]] i [[Muş]].{{sfn|Kinross|2003|p=100}}

[[Datoteka:Mustafa Kemal during the Gallipoli Campaign.jpg|mini|desno|Atatürk u galipoljskim rovovima sa svojim vojnicima, 1915.]]

Poslije ove pobjede, İTC-ova vlada htjela je u [[Hidžaz]]u formirati još jednu armiju i postaviti Atatürka za njenog komandanta. Ipak, Atatürk je to odbio, te ta armija nije nikad ni formirana. Umjesto toga, 7. marta 1917. data mu je komanda nad cijelom Drugom armijom. Ubrzo se, po izbijanju [[Ruska revolucija|revolucije]], [[Kavkaska armija (Rusko Carstvo)|ruska armija]] povukla sa [[Kavkaska kampanja|kavkaskog fronta]].{{sfn|Lengyel|1962|p=68}}

[[Datoteka:Mustafa Kemal Atatürk (1918).jpg|mini|lijevo|Atatürk 1918.]]

U julu 1917. postao je komandant [[Sedma armija (Osmanlijsko Carstvo)|Sedme armije]] iz sastava [[Udarna armijska grupa|Udarne armijske grupe]] pod komandom [[Njemačko Carstvo|njemačkog]] generala [[Erich von Falkenhayn|Ericha von Falkenhayna]] (nakon što su Britanci u decembru 1917. zauzeli [[Jerusalem]], von Falkenhayna je početkom 1918. zamijenio [[Otto Liman von Sanders]]). Atatürk se nije slagao s von Falkenhaynom, te je s [[İsmet İnönü|Ismet-begom]] napisao pismo [[Mehmed Talat-paša|Mehmedu Talat-paši]] povodom teške situacije i manjka adekvatnih resursa na Palestinskom frontu. Međutim, Talat-paša je ignorirao njihova zapažanja i odbio je prijedlog da se stvori jača odbrambena linija na sjeveru (u dijelovima [[Bejrutski vilajet|Bejrutskog]], [[Sirijski vilajet|Damaščanskog]] i [[Halepski vilajet|Halepskog vilajeta]]) pod komandom turskih umjesto njemačkih oficira. Nakon što je prijedlog odbijen, Atatürk je napustio Sedmu armiju i vratio se u Istanbul. Tu je dobio zadatak da bude u pratnji prestolonasljednika [[Mehmed VI|Mehmeda]] na putovanju u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarsku]] i Njemačku. Atatürk je tom prilikom posjetio i njemačke linije na [[Zapadni front (Prvi svjetski rat)|Zapadnom frontu]], ispravno zaključivši da će [[Centralne sile]] uskoro izgubiti rat. To je mišljenje otvoreno iznosio pred njemačkim generalima, kao i pred carem [[Vilim II, car Njemačke|Vilimom II]]. Na povratku je, radi liječenja, kratko odsjeo u [[Karlovy Vary|Karlovym Varyma]] i [[Beč]]u.

Mehmed VI, novi sultan od jula 1918, u augustu je postavio Atatürka za komandanta Sedme armije u Palestini. Atatürk je u [[Halep]] stigao 26. augusta 1918, a potom je nastavio ka Štabu armije u [[Nablus]]u. Atatürkova armija držala je srednji sektor na Palestinskom frontu. 19. septembra, na početku [[Bitka kod Megida (1918)|bitke kod Megida]], razbijena je [[Osma armija (Osmanlijsko Carstvo)|Osma armija]] koja je držala obalski sektor, pa je von Sanders naredio Sedmoj armiji povlačenje ka sjeveru. Britanski vazdušni napadi razorili su 21. septembra i Sedmu armiju na njenom povlačenju iz Nablusa ka rijeci [[Jordan (rijeka)|Jordan]]. I pored toga, Atatürk je uspio formirati rezervnu liniju odbrane sjeverno od Halepa.

Prvi svjetski rat završio se za Osmanlijsko Carstvo potpisivanjem [[Mudrosko primirje|Mudroskog primirja]] 30. oktobra 1918, kojim je dato dovoljno vremena austro-ugarskim i njemačkim trupama da se povuku iz carstva. Dan kasnije, Atatürk je postavljen za komandanta Udarne armijske grupe. Na toj poziciji je organizirao podjelu oružja civilima [[Gaziantep|Antepa]] u slučaju odbrambenog rata protiv savezničke invazije.

Atatürkova posljednja aktivnost u službi osmanlijske vojske bila je organiziranje povratka trupa koje su ostale južno od linija odbrane. Udarna armijska grupa službeno je rasformirana početkom novembra 1918. Atatürk se 13. novembra vratio u [[Okupacija Istanbula|okupirani Istanbul]]. Kratko vrijeme je radio u Ratnom ministarstvu i nastavio je svoje aktivnosti u gradu do 16. maja 1919. Po [[Podjela Osmanlijskog Carstva|ranijem dogovoru]], savezničke (britanske, francuske, grčke i italijanske) snage okupirale su Anadoliju. Okupacija Istanbula, a potom i [[okupacija Izmira]] (dva najveća osmanlijska grada), podstakla je nastanak [[Turski nacionalni pokret|Turskog nacionalnog pokreta]] i početak [[Turski rat za nezavisnost|Rata za nezavisnost]].

===Turski rat za nezavisnost (1919–1923)===
{{Glavni|Turski rat za nezavisnost}}

[[Datoteka:İsmet Paşa Mustafa Kemal Paşa ile konuşurken (1920).jpg|mini|desno|Atatürk (desno) s Ismet-pašom u Ankari.]]

Dana 30. aprila 1919, Atatürk je, kao počasni ađutant sultana s činom [[Mirliva|mirlive]], dodijeljen [[Deveta armija (Osmanlijsko Carstvo)|Inspektoratu Devete armije]] da reorganizira ostatke osmanlijske vojske i poboljša unutrašnju sigurnost.{{sfn|Mango|2002|p=214}} Dana 19. maja, iskrcao se u [[Samsun]]u. Njegov prvi cilj bio je organiziranje nacionalnog pokreta protiv okupatorskih snaga. U junu 1919. izdao je [[Amasjanski letak]] (turski: ''Amasya Genelgesi''), kojim je proglasio da je nezavisnost države u opasnosti. Osmanlijsku vojsku napustio je 8. jula, zbog čega je osmanlijska vlada izdala nalog za njegovo hapšenje. Kasnije je osuđen na smrt.

U [[Sivas]]u je 4. septembra 1919. održao [[Sivaski kongres|kongres]] na kojem su delegati iz raznih pokrajina Turske izdali proglas pod imenom [[Nacionalni pakt (Turska)|Nacionalni pakt]] (turski: ''Mîsâk-ı Millî''). Atatürk je izabran za vođu Izvršnog komiteta Kongresa. To mu je dalo legitimitet koji mu je trebao za sprovođenje svojih politika.&lt;ref&gt;Kinross, Patrick (1972). ''Rebirth of a Nation''. Istanbul: Sander Yayınları, str. 293.&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Bekir Sami Mustafa Kemal.jpg|mini|lijevo|Istaknuti nacionalisti na Sivaskom kongresu. ''S lijeva na desno'': [[Muzaffer Kılıç]], Rauf Orbay, [[Bekir Sami Kunduh]], Atatürk, [[Ruşen Eşref Ünaydın]], [[Cemil Cahit Toydemir]] i [[Cevat Abbas Gürer]].]]

[[Opći izbori u Osmanlijskom Carstvu 1919.|Posljednji izbori]] za [[Generalna skupština Osmanlijskog Carstva|osmanlijski parlament]] održani su u decembru 1919. Veliku pobjedu na izborima ostvario je [[Savez za odbranu anadolskih i rumelijskih nacionalnih prava]] (turski: ''Anadolu ve Rumeli Müdâfaa-i Hukuk Cemiyeti''), predvođen Atatürkom koji je ostao u [[Ankara|Ankari]]. Parlament su 18. marta 1920. raspustili Britanci, nedugo nakon što je usvojen Nacionalni pakt. Atatürk je zbog toga pozvao na nove izbore da se uspostavi [[Velika narodna skupština Turske|novi turski parlament]] u Ankari.{{sfn|Ahmad|1993|p=50}} Velika narodna skupština (turski: ''Türkiye Büyük Millet Meclisi'') formirana je 23. aprila 1920.&lt;ref&gt;Heper, Metin; Sayari, Sabri (2013). ''The Routledge Handbook of Modern Turkey''. Routledge, str. 41.&lt;/ref&gt;

Dana 10. augusta 1920, [[Vezir|veliki vezir]] [[Damat Ferid-paša]] potpisao je [[Sevrski sporazum]], finalizirajući pri tome planove o podjeli Osmanlijskog Carstva. Atatürk je insistirao na potpunoj nezavisnosti i zaštiti interesa turske većine na &quot;turskom tlu&quot;, te je uspio pridobiti Skupštinu za stvaranje vojske. Atatürkova vojska suočila se sa više neprijatelja: [[Armija hilafeta|Armiju hilafeta]] stvorili su Saveznici, na [[Tursko-armenski rat|Istočnom frontu]] prijetili su [[Prva armenska republika|Armeni]], dok su na [[Grčko-turski rat (1919–1922)|Zapadnom frontu]], iz pravca Izmira, napredovale [[Helenska armija|grčke snage]]. U januaru i februaru 1920, Atatürk je vodio turske snage u pobjedi nad Francuzima (uključujući [[Francuska armenska legija|Francusku armensku legiju]]) u [[Bitka za Maraš|bici za Maraš]] (današnji [[Kahramanmaraş]]). Nakon bitke došlo je do masakra između 5.000 i 12.000 [[Armeni|Armena]], čime je armensko stanovništvo potpuno istrijebljeno u tom regionu.&lt;ref&gt;Kinross, Patrick (1992). ''Atatürk: a biography of Mustafa Kemal, father of modern Turkey''. New York: Quill/Morrow, str. 235.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Alayarian, Aida (2008). ''Consequences of Denial: The Armenian Genocide''. Karnac Books, str. 18.&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Kocatepe1922.jpg|mini|desno|Atatürk na brdu Kocatepe tokom [[Bitka kod Dumlupınara|bitke kod Dumlupınara]], koja je trajala od 26. do 30. augusta 1922.]]

Turski vojni uspjesi protiv Armena u jesen 1920, a kasnije i protiv Grka, omogućeni su snabdijevanjem zlata i oružja od strane [[Boljševici|boljševika]] od jeseni 1920. pa nadalje.

Nakon niza bitaka, grčka vojska stigla je na rijeku [[Sakarya|Sakaryu]], svega 80&amp;nbsp;km zapadno od Ankare. Atatürk je 5. augusta 1921. proglašen vrhovnim komandantom turskih snaga. Grčko napredovanje zaustavljeno je u [[Bitka na Sakaryi|bici na Sakaryi]], koja se zbila od 23. augusta do 13. septembra 1921. Nakon ove pobjede, Velika narodna skupština dala je Atatürku čin maršala i titulu [[Gazija (titula)|gazije]]. Saveznici su, ignorirajući razmjere Atatürkovih uspjeha, pokušali Turcima nametnuti izmijenjenu verziju Sevrskog sporazuma, ali je prijedlog odbijen. U augustu 1922, turske snage pokrenule su [[Bitka kod Dumlupınara|žestok napad]] na grčke linije kod [[Afyonkarahisar]]a. Dana 9. septembra 1922. oslobođen je Izmir, čime su Grci istjerani iz Anadolije.

==Uspostavljanje Republike Turske==
{{Također pogledajte|Lozanski sporazum}}
[[Datoteka:SevresOttoman1927.JPG|mini|desno|Granice Osmanlijskog Carstva prema Sevrskom sporazumu, koji je kasnije poništen i zamijenjen Lozanskim sporazumom.]]

[[Lozanska konferencija (1922–23)|Lozanska konferencija]] počela je 21. novembra 1922. Turski predstavnik İsmet İnönü odbijao je sve prijedloge koji su kompromitovali suverenitet države,{{sfn|Shaw|1976|p=365}} poput kontrole nad finansijama, [[Kapitulacije Osmanlijskog Carstva|kapitulacija]], [[Turski moreuzi|Turskih moreuza]] i slično. Iako je konferencija obustavljena 4. februara, nastavila se poslije 23. aprila s fokusom na ekonomska pitanja.{{sfn|Kinross|2003|p=100}} Dana 24. jula 1923. potpisan je Lozanski sporazum, kojim je Velika narodna skupština priznata kao vlada Turske.

Republika Turska proglašena je 29. oktobra 1923.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.britannica.com/place/Turkey/Declaration-of-the-Turkish-republic |title=Declaration of the Turkish republic |publisher=Encyclopedia Britannica}}&lt;/ref&gt; Od tada se taj [[Dan Republike (Turska)|dan]] u Turskoj proslavlja kao državni praznik.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.timeanddate.com/holidays/turkey/republic-day |title=Republic Day in Turkey |publisher=timeanddate.com}}&lt;/ref&gt;

==Predsjedništvo==
S nastankom Republike počeli su napori za modernizaciju zemlje. Nova vlast analizirala je institucije i ustave država poput Francuske, [[Švedska|Švedske]], Italije i [[Švicarska|Švicarske]], te ih je prilagođavala potrebama turskog naroda. Glavni Atatürkovi saradnici iz ovog perioda bili su İsmet İnönü, [[Kâzım Özalp]] i [[Mustafa Fevzi Çakmak|Fevzi Çakmak]]. Iskoristivši svoj ugled, Atatürk je sve do svoje smrti sprovodio političke, ekonomske i društvene reforme, koje su Tursku pretvorile u savremenu, demokratsku i sekularnu nacionalnu državu.

===Unutrašnja politika===
[[Datoteka:Mustafa Kemal Pasha Time magazine Vol. I No. 4 Mar. 24, 1923.jpg|mini|lijevo|Atatürk na naslovnici izdanja časopisa ''[[Time (časopis)|Time]]'' od 24. marta 1923.]]

Atatürkovo osnovno načelo bilo je potpuna nezavisnost države:{{sfn|Mango|2002|p=367}}&lt;ref&gt;Nonneman, Gerd (2005). ''Analyzing Middle East foreign policies and the relationship with Europe''. Routledge, str. 204.&lt;/ref&gt;
{{citat|...pod potpunom nezavisnošću, mislimo naravno na potpunu ekonomsku, finansijsku, sudsku, vojnu, kulturnu nezavisnost i slobodu u svim pitanjima. Biti lišen nezavisnosti u bilo kojem od ovih pitanja jednako je tome da su narod i država lišeni sve svoje nezavisnosti.}}

[[Datoteka:Atatürk Samsun-Çarşamba demiryolu temel atma töreni konuşması.jpg|mini|desno|Atatürk pri držanju govora na ceremoniji početka radova na izgradnji pruge Samsun - [[Çarşamba]] 1924. Jedna od njegovih politika bila je i izgradnja saobraćajne mreže širom države.]]

Atatürk je svojim reformama stvorio okosnicu izvršnim, sudskim i ekonomskim strukturama novoformirane Republike. Mnoge od njegovih ideja bile su rasprostranjene među osmanlijskim intelektualnim krugovima već krajem 20. vijeka, a otvorenije su isticane nakon Mladoturske revolucije.{{sfn|Hanioğlu|2011|p=55}}

[[Kemalizam]], osnivačka ideologija države, baziran je na Atatürkovoj koncepciji [[Politički realizam|realizma]] i [[Pragmatizam|pragmatizma]].{{sfn|Webster|1973|p=245}} Među osnove kemalizma spadaju nacionalizam, populizam i etatizam. Ove osnove nisu bile nove u svjetskoj politici, pa čak ni među turskom elitom, ali ih je jedinstvenim učinilo to što su izričito formulisane za potrebe Turske i turskog naroda (npr. Atatürkova se Turska u primjeni sekularizma znatno razlikuje od [[Kršćanstvo|kršćanskih]] država [[Zapadni svijet|Zapada]]).

====Nastanak Republike (1923–1924)====
U stvaranju nove države, turski revolucionari okrenuli su leđa percipiranoj korupciji, dekadenciji i osmanlijskom naslijeđu Istanbula.{{sfn|Mango|2002|p=391–392}} Nekada provincijski grad u srcu Anadolije, Ankara je postala centar Atatürkovog pokreta i glavni grad Republike. Atatürk je želio &quot;direktnu vlast Skupštine&quot;, bazirane na [[Predstavnička demokratija|predstavničkoj demokratiji]] i [[Parlamentarni suverenitet|parlamentarnom suverenitetu]].{{sfn|Mango|2002|p=362}}

[[Datoteka:Mustafa Kemal and Mevlevi Order March 1923.png|mini|lijevo|Atatürk s dervišima [[Mevlevije|mevlevijama]] 1923, prije zabrane derviških redova i zatvaranja [[tekija]]. Mevlevijski red uspio se transformisati u nepolitičku organizaciju koja postoji i danas.]]

U sljedećim godinama, Atatürk je donekle promijenio svoj stav; &quot;direktna vlast Skupštine&quot; nije mogla zaživjeti u prvim godinama Republike. Revolucionari su se suočili s izazovom sljedbenika starog osmanlijskog režima, kao i novijih ideologija poput [[Komunizam|komunizma]] i [[Fašizam|fašizma]]. Atatürk je u 1920-im i 1930-im, vidjevši posljedice komunističkih i fašističkih doktrina, odbacio ove ideologije.{{sfn|Landau|1984|p=252}} Spriječio je pad Turske u [[totalitarizam]], koji je u to doba vladao u [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]], Njemačkoj i Italiji.{{sfn|Mango|2002|p=501}} Neki su u njegovom protivljenju i prigušivanju fašizma i komunizma vidjeli eliminaciju političkih protivnika, dok su drugi smatrali da je to neophodno kako bi se zaštitila mlada turska država. Godine 1927, započeta je široka kampanja hapšenja članova [[Komunistička partija Turske (1920–1988)|Komunističke partije Turske]]. Na zatvorske kazne osuđene su političke ličnosti poput [[Hikmet Kıvılcımlı|Hikmeta Kıvılcımlıja]], [[Nâzım Hikmet|Nâzıma Hikmeta]] i [[Şefik Hüsnü|Şefika Hüsnüja]]. Godine 1937, komisija predvođena Atatürkom okarakterizirala je Kıvılcımlıjeva djela štetnim, te ih je cenzurisala.&lt;ref&gt;Demirci, Fatih (2006). ''Kadro Hareketi ve Kadrocular''. Dumlupınar Üniversitesi Sosyal Bilimler Dergisi, str. 15.&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Atatürk 1924'te Bursa halkına hitap ediyor.jpg|mini|desno|Atatürk pri držanju govora u [[Bursa|Bursi]] 1924.]]

Kičmu nove Republike predstavljala je Velika narodna skupština. Izbori su bili slobodni i koristili su egalitarni izborni sistem. Skupština je imala pravo biranja i kontrole i vlade i premijera. Na početku je služila i kao zakonodavni organ, kontrolišući izvršnu vlast i, ukoliko bi bilo potrebno, služeći kao nadzorni organ prema ovlastima iz [[Ustav iz 1921. (Turska)|Ustava]]. [[Ustav iz 1924. (Turska)|Ustav iz 1924.]] postavio je labavu podjelu vlasti između zakonodavnih i izvršnih organa, osim u sudskom sistemu gdje je podjela bila striktna. Atatürk je, s funkcije predsjednika, imao vodeću ulogu u ovom političkom sistemu.&lt;ref&gt;Koçak, Cemil (2005). [https://journals.openedition.org/ejts/497 &quot;Parliament Membership during the Single-Party System in Turkey (1925-1945)&quot;]. ''European Journal of Turkish Studies'' (3).&lt;/ref&gt;

Jednopartijski režim uspostavljen je 1925, po usvajanju Ustava iz 1924. Jedina stranka bila je [[Republikanska narodna stranka (Turska)|Narodna stranka]], osnovana 9. septembra 1923. Dana 10. novembra 1924, preimenovana je u Republikansku narodnu stranku (turski: ''Cumhuriyet Halk Fırkası''; od 1935. ''Cumhuriyet Halk Partisi'').

====Republika i hilafet (1924–1925)====
[[Datoteka:Reisicumhur Mustafa Kemal Cumhuriyet Bayramı kutlamalarında, Ankara, 29 Ekim 1925.png|mini|desno|Atatürk na proslavi Dana Republike 1925.]]

Ukidanje hilafeta bilo je bitan aspekat Atatürkovog pokušaja reforme političkog sistema i uspostavljanja nacionalnog suvereniteta. Halifa je, od ukidanja sultanata u novembru 1922, bio [[Abdulmedžid II]], za koga je Atatürk smatrao da slijedi stope svojih prethodnika u vođenju unutrašnje i spoljašnje politike primajući strane i oficirske delegacije, učestvujući u službenim ceremonijama i proslavama i slično.{{sfn|Mango|2002|p=401}}

Dana 1. januara 1924, İnönü, Çakmak i Özalp dali su saglasnost ukidanju hilafeta. Halifa je izdao saopćenje u kojem je naglasio da se neće miješati u politička pitanja. Dana 3. marta 1924, hilafet je službeno ukinut, a njegove ovlasti prebačene na Skupštinu. [[Šerijat]]ski sudovi ukinuti su 8. aprila.{{sfn|Hanioğlu|2011|p=158}} Druge muslimanske države raspravljale su o valjanosti jednostranog ukidanja hilafeta, te o tome da li se treba prihvatiti turska odluka ili izabrati novi halifa. U [[Kairo|Kairu]] je u maju 1926. održana Hilafetska konferencija, na kojoj je donesena rezolucija prema kojoj je hilafet &quot;nužnost u islamu&quot;, ali ova odluka nije implementirana.&lt;ref name=Khad&gt;Khadduri, Majid (2006). ''War and peace in the law of Islam''. The Lawbook Exchange, str. 290–291.&lt;/ref&gt;

Održane su još dvije islamske konferencije, u [[Mekka|Meki]] 1926. i u Jerusalemu 1931, ali na njima nije postignut konsenzus. Turska nije prihvatala obnovu hilafeta vidjevši u tome opasnost za svoje postojanje.&lt;ref name=Khad/&gt;

[[Datoteka:Müşir Mustafa Kemal, Ankara, 1925.png|mini|lijevo|Atatürk u vojnoj odori.]]

Ukidanje hilafeta propraćeno je širokim pokušajem uspostavljanja podjele između političkih i vjerskih pitanja. Reforma obrazovanja bila je ključna u toj kampanji. Godine 1923, u Turskoj su postojala tri tipa obrazovnih ustanova. Najčešće su bile [[Medresa|medrese]], bazirane na učenju [[Arapski jezik|arapskog jezika]] i [[Kur'an]]a i pamćenju. Drugi tip ustanova bile su idadije i sultanije, reformističke škole iz perioda [[Tanzimat]]a. Zadnju grupu predstavljali su fakulteti i škole na stranim jezicima koje su u obrazovanju koristile najnovije metode. Atatürk je reformu obrazovanja povezao s oslobađanjem nacije od [[Dogma|dogme]], što je on smatrao bitnijim od Rata za nezavisnost.

U ljeto 1924, Atatürk je pozvao [[John Dewey|Johna Deweya]], [[Sjedinjene Američke Države|američkog]] reformatora obrazovanja, u Ankaru. Atatürkove reforme državnih škola imale su za cilj da pripreme građane za ulogu u javnom životu kroz povećanje pismenosti. Obavezno osnovno obrazovanje uvedeno je i za dječake i za djevojčice. Zajednički nastavni plan uveden je za sve državne škole Zakonom o ujedinjenju obrazovanja od 3. marta 1924. Ovim zakonom obrazovanje je postalo uključivo i organizirano po modelu građanske zajednice. Po ovom sistemu, sve škole slale su svoj nastavni plan na odobrenje [[Ministarstvo nacionalnog obrazovanja (Turska)|Ministarstvu obrazovanja]] (turski: ''Milli Eğitim Bakanlığı''). Istovremeno, [[ulema]] je podređena [[Uprava za vjerska pitanja|Upravi za vjerska pitanja]] (turski: ''Diyanet İşleri Başkanlığı''). Atatürkovo ujedinjenje nastavnog plana nije značilo i kraj postojanja vjerskih škola; one su pomjerene na više obrazovanje, a kasnije vlade su im vratile položaj srednjoškolskih ustanova.

[[Datoteka:Ataturk-hatreform.jpg|mini|desno|Atatürk sa svojim panamskim šeširom u Kastamonuu 1925.]]

Od jeseni 1925, Atatürk je ohrabrivao Turke da nose modernu [[Evropa|evropsku]] odjeću. Bio je odlučan u namjeri da dovrši reforme na ovom planu koje su počele još u doba sultana [[Mahmud II|Mahmuda II]]. [[Fes]], kojeg je uveo Mahmud II 1826, zamijenjen je šeširom 1925. Šešir je najprije proglašen obaveznim za državne službenike. Godine 1925, Atatürk je nosio [[panamski šešir]] pri posjeti [[Kastamonu]]u, jednom od najkonzervativnijih gradova u Anadoliji.

Iako se Atatürk lično zalagao za moderni način odijevanja i za žene, zakon o tom pitanju nikada nije donesen jer je on vjerovao da će žene slobodnom voljom prihvatiti nove običaje. [[Latife Uşaklıgil]], Atatürkova supruga od 1923. do 1925, prekrivala je glavu u skladu s islamskom tradicijom. Prema Atatürku: &quot;Vjersko pokrivanje žena neće uzrokovati teškoće. Ovaj jednostavni način nije u sukobu s moralima i manirima našeg društva&quot;.

Dana 30. augusta 1925, Atatürk je u Kastamonuu izjavio da &quot;Republika Turska ne može biti država šejhova, derviša i murida&quot;, da je &quot;red civilizacije najbolji i najistinitiji red&quot;, te da će &quot;vođe derviških redova sami prepoznati istinu u njegovim riječima i zatvoriti tekije&quot;. Zatvaranje svih derviških redova i tekija obznanjeno je uredbom tri dana kasnije. Tekije su pretvorene u muzeje. Institucionalni izraz sufizma zabranjen je; dozvoljeno je postojanje politički neutralne forme sufizma u obliku društvenih udruženja.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://arsiv.sabah.com.tr/2005/10/28/gun107.html |title=Mevlevi Alayı ile Atatürk'e destek oldular |publisher=Sabah |date=28. 10. 2005 |access-date=1. 6. 2020 |archive-date=21. 12. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191221090908/http://arsiv.sabah.com.tr/2005/10/28/gun107.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Ukidanje hilafeta i druge kulturne reforme naišle su na žestok otpor konzervativnih krugova.&lt;ref name=Khad/&gt;

====Opozicija (1924–1927)====
[[Datoteka:Mustafa Kemal 15. Tümen ile, Samsun.jpg|mini|desno|Atatürk s oficirima 15. divizije u Samsunu 24. septembra 1924.]]

Godine 1924, na istoku Turske došlo je do [[Pobuna šejha Saida|pobune]] pod vodstvom [[Šejh Said|šejha Saida]]. Šejh Said bio je bogati [[Kurdi|kurdski]] plemenski vođa lokalnog [[Nakšibendijski tarikat|nakšibendijskog]] reda. Said se protivio ne samo ukidanju hilafeta, nego i usvajanju zapadnjačkih građanskih propisa, zatvaranju tarikata, zabrani [[Poligamija|višeženstva]] i obaveznom građanskom braku. Politike vlasti smatrao je antiislamskim. Saidove snage kretale su se kroz seoske krajeve i zauzimale ustanove vlasti, te su napredovale ka [[Elazığ]]u i [[Diyarbakır]]u.{{sfn|Kinross|2003|p=397}} Mnogi u vlasti su u Saidovoj pobuni vidjeli pokušaj kontrarevolucije, te su tražili vojnu akciju kako bi se spriječilo širenje. Zakon o održavanju javnog reda donesen je 4. marta 1925. Ovaj zakon dao je vlastima velike ovlasti i autoritet da unište subverzivne grupe; opozvan je 4. marta 1929.

Mnogi od zastupnika nisu bili sretni s ovim promjenama. Na privatnom sastanku CHP-a, toliko je članova stranke proglašeno simpatizerima opozicije da je Atatürk izrazio strah da je u manjini u sopstvenoj stranci. Na kraju je odlučio protiv čistke. Opozicionu grupu uspostavili su 17. oktobra 1924. [[Kâzım Karabekir]] i saradnici. Dana 8. novembra, prijedlog za izglasavanje nepovjerenja Atatürku oboren je u CHP-u (18 za, 148 protiv, 41 odsutan), kome su u to vrijeme pripadali svi osim jednog zastupnika u Skupštini. U vezi toga, Atatürk je izjavio da je &quot;turska nacija čvrsto odlučna da nastavi neustrašivo na putu republike, civilizacije i napretka&quot;.{{sfn|Mango|2002|p=418}}

[[Datoteka:Gazi Mustafa Kemal Büyükada'da (14 Temmuz 1927).png|mini|desno|14. juli 1927: Atatürk s marincima u [[Büyükada|Büyükadi]], Istanbul.]]

Dana 17. novembra 1924, opoziciona grupa, u kojoj je bilo i 29 zastupnika, formirala je [[Napredna republikanska stranka (Turska)|Naprednu republikansku stranku]] (turski: ''Terakkiperver Cumhuriyet Fırkası''). Među članovima nove stranke bili su i neki od Atatürkovih najbližih saradnika iz prvih dana Rata za nezavisnost, poput Alija Fuat-paše, Rauf-bega i [[Refet Bele|Refet-paše]]. Ekonomski program TCF-a bio je liberalan, nasuprot CHP-ovom [[Državni socijalizam|državnom socijalizmu]], a društveni konzervativan, nasuprot CHP-ovom [[Modernizam|modernizmu]]. Vođe TCF-a u principu su strogo podržavali kemalističku revoluciju, ali su imali drugačija mišljenja u vezi kulturne revolucije i načela sekularizma. Program TCF-a podržavao je uspostavu sekularizma i građanskog prava, kao i jedinstveni nastavni plan.{{sfn|Mango|2002|p=419}} Ipak, kao jedina legalna opozicija, stranka je postala utočište za razna politička gledišta.

Tokom 1926, u Izmiru je otkrivena zavjera o atentatu na Atatürka, koja je poticala od bivšeg zastupnika koji se protivio ukidanju hilafeta. Istraga je iskorištena za obračun s protivnicima kulturne revolucije. Pred sud su izašli brojni politički aktivisti, uključujući Karabekira. Krivim su proglašeni i obješeni mnogi bivši lideri İTC-a, uključujući [[Mehmet Džavid-beg|Mehmeta Cavita]], [[Ahmet Şükrü Bayındır|Ahmeta Şükrüja Bayındıra]] i [[İsmail Canbulat|İsmaila Canbulata]].&lt;ref&gt;Atabaki, Touraj; Zürcher, Erik Jan (2004). ''Men of Order: authoritarian modernization under Atatürk and Reza Shah''. I. B. Tauris, str. 207.&lt;/ref&gt; Istragom je pronađena veza između Saidove pobune i članova TCF-a, zbog čega je ta stranka ugašena 5. juna 1925. Ove akcije predstavljaju jedinu širu čistku izvršenu tokom Atatürkove vladavine.

====Modernizacija (1926–1930)====
[[Datoteka:Ataturk opens Ankara Museum of Fine Arts and Sculpture.png|mini|desno|Atatürk na otvaranju Državnog muzeja umjetnosti i kiparstva 1927.]]
[[Datoteka:Ataturk at Cankaya Library 16 July 1929.jpg|mini|lijevo|Atatürk u biblioteci [[Čankajski dvorac|Čankajskog dvorca]] u Ankari 16. jula 1929.]]

U godinama poslije 1926, Atatürk se drastično udaljio od reformi iz osmanlijskog doba. Po prvi put u turskoj historiji, islamski zakon odvojen je od svjetovnog i ograničen je na vjerska pitanja.&lt;ref&gt;Dwyer, Daisy Hilse (1990). ''Law and Islam in the Middle East''. Greenwood Publishing Group, str. 77.&lt;/ref&gt;

Dana 1. marta 1926, usvojeno je tursko [[krivično pravo]], uređeno po uzoru na italijansko krivično pravo. Uspostavljanju građanskog prava trebalo je vremena, pa je Atatürk odložio uključenje sekularizma u ustav sve do 5. februara 1937.

U skladu s islamskim običajem spolne segregacije, osmanlijsko društvo obeshrabrivalo je društvenu interakciju između muškaraca i žena. Atatürk je veoma rano počeo razvijati društvene reforme kako bi riješio ovaj problem. Za proširenje ženskih prava, Atatürku je trebao novi građanski zakonik. [[Turski građanski zakonik iz 1926.|Novi Zakonik]] usvojen je 4. oktobra 1926, a uređen je po [[Švicarski građanski zakonik|švicarskom]] primjeru. Po novom Zakoniku, muškarci i žene jednako su tretirani u pitanjima poput razvoda i nasljedstva.

[[Datoteka:Ataturk-September 20, 1928.jpg|mini|lijevo|Atatürk na predstavljanju novog pisma u [[Kayseri]]ju 20. septembra 1928.]]

Godine 1927, otvoren je [[Državni muzej umjetnosti i kiparstva]] (turski: ''Resim ve Heykel Müzesi''). Do tada je kiparstvo rijetko prakticirano u Turskoj zbog islamske tradicije izbjegavanja idolatrije. Atatürk je vjerovao da je &quot;kultura temelj Republike Turske&quot;.{{sfn|Atillasoy|2002|p=15}} Predislamska kultura Turaka postala je tema obimnih istraživanja. Također je podsticano izučavanje [[Historija Anadolije|anadolskih civilizacija]] ([[Frigijci|Frigijaca]], [[Lidijci|Lidijaca]], [[Sumer]]aca i [[Hetiti|Hetita]]). Kako bi privukao pažnju javnosti, Atatürk je lično dao imena dvjema bankama po Sumercima ([[Sümerbank]]) i Hetitima ([[Etibank]]). Narodna umjetnost ruralnih područja smatrana je izvorom turske kreativnosti.


U ranom periodu Atatürkove vladavine, u Turskoj se koristio [[Osmanlijski turski jezik|osmanlijski jezik]] pisan [[Arapsko pismo|arapskim pismom]] i sa velikim brojem riječi [[Arapski jezik|arapskog]] i [[Perzijski jezik|perzijskog]] porijekla. Svega oko 10% stanovništva bilo je pismeno. Osim toga, prema Deweyju, otprilike tri godine su bile potrebne da se turski jezik nauči pisati i čitati na arapskom pismu. U proljeće 1928, Atatürk se u Ankari susreo s nekoliko lingvista i profesora kako bi obznanio svoj plan da se izradi novo tursko pismo bazirano na [[Latinica|latinici]]. S obzirom da se novo pismo moglo naučiti za svega nekoliko mjeseci, smatrano je i rješenjem za nepismenost.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.columbia.edu/~sss31/Turkiye/ata/hayati.html |title=Mustafa Kemal Atatürk |publisher=Columbia University in the City of New York |access-date=10. 11. 2013 |archive-date=9. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151109083247/http://www.columbia.edu/~sss31/Turkiye/ata/hayati.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Eksperti su smatrali da će za implementaciju novog pisma trebati između tri i pet godina.

[[Datoteka:Ataturk Amanulla.jpg|mini|desno|Atatürk s [[Kraljevina Afganistan|afganskim]] kraljem [[Emanullah-han]]om u [[Afganistan]]u maja 1928.]]

Stvaranje novog pisma, na Atatürkovu inicijativu, povjereno je Jezičkoj komisiji (turski: ''Dil Encümeni''). Dana 1. novembra 1928, službeno je usvojeno novo, a ukinuto arapsko pismo. Atatürk je lično obilazio seoska područja kako bi narod podučio novom pismu. Nakon energetične kampanje, pismenost se povećala sa 10,6% 1927. na 22,4% 1940.{{sfn|Landau|1984|p=190}} Uz promjenu pisma, organiziran je i niz kongresa o naučnim, obrazovnim, historijskim, ekonomskim, umjetničkim i jezičkim pitanjima.&lt;ref&gt;Kayadibi, Fahri (2006). &quot;Atatürk Döneminde Eğitim ve Bilim Alanında Gelişmeler&quot;. ''İstanbul Üniversitesi İlahiyat Fakültesi Dergisi'' (13).&lt;/ref&gt; Biblioteke su otvarane sistematično. Za udaljena područja formirane su mobilne biblioteke. Reforma je podržana jačanjem privatnog izdavaštva donošenjem novog zakona o autorskim pravima.

[[Datoteka:Atatürk TBMM'den çıkarken.jpg|mini|lijevo|Atatürk na izlasku iz zgrade Skupštine 1930.]]

U osnovne škole uvedene su savremene metode učenja, prije svega zahvaljujući Johnu Deweyju. Osim osnovnog, Dewey je bio zainteresiran i za obrazovanje odraslih. Žene su, osim kućnih, učene i poslovima potrebnim za uključenje u ekonomiju. Objedinjeni nastavni plan nadgledala je država, a cilj programa bio je stvaranje kvalificiranih radnika za društveni i ekonomski napredak zemlje. Poseban naglasak stavljen je na obrazovanje djevojčica. Spolno mješovito obrazovanje uspostavljeno je na fakultetskom nivou 1923, a do 1927. već je predstavljalo normu širom obrazovnog sistema.{{sfn|Landau|1984|p=191}} Atatürkove reforme obrazovanja učinile su ga mnogo pristupačnijim: između 1923. i 1938, broj učenika u osnovnim školama povećao se za 224% (sa 342.000 na 765.000), broj učenika u srednjim školama 12,5 puta (sa oko 6.000 na 74.000), a broj učenika u višim školama skoro 17 puta (sa 1.200 na 21.000).&lt;ref&gt;Kapluhan, Erol (2011). ''Türkiye Cumhuriyeti'nde Atatürk Dönemi Eğitim Politikaları (1923–1938) ve Coğrafya Eğitimi''. Marmara Üniversitesi, str. 203–205.&lt;/ref&gt;

Kako bi pospješio razvoj savremenog obrazovanja, Atatürk je organizirao službene sastanke na kojima se raspravljalo o kvalitetu obrazovanja. Lično je bio umiješan u izradi dvaju udžbenika (''Vatandaş İçin Medeni Bilgiler'' iz 1930. i ''Geometri'' za srednje škole iz 1937).&lt;ref&gt;Gürses, Fatma (2010). [https://dergipark.org.tr/tr/pub/gav/issue/6524/86511 &quot;Kemalizm’in Model Ders Kitabı: Vatandaş İçin Medeni Bilgiler&quot;]. ''Gazi Akademik Bakış'' (7).&lt;/ref&gt;{{sfn|Landau|1984|p=204–205}}

====Opozicija (1930–1931)====
[[Datoteka:Ataturk and Fethi Okyar.jpg|mini|desno|Atatürk s Okyarom i njegovom kćerkom u [[Yalova|Yalovi]] 13. augusta 1930.]]

Dana 11. augusta 1930, Atatürk je zatražio od [[Fethi Okyar|Alija Fethija Okyara]] da formira novu stranku. Novouspostavljena [[Liberalna republikanska stranka (Turska)|Liberalna republikanska stranka]] (turski: ''Serbest Cumhuriyet Fırkası'') u principu je podržavala sekularne reforme. Međutim, stranka je postala uporište opozicije, posebno po pitanju uloge islama u javnom životu.

Dana 23. decembra 1930, u gradiću [[Menemen]]u u [[Egejska regija|Egejskoj regiji]] došlo je do [[Menemenski incident|incidenta]] u kojem je rulja, predvođena lokalnim dervišem, ubila tri vojnika.

U novembru 1930, Okyar je raspustio SCF čime je u Turskoj ponovo nastupio jednopartijski period koji će trajati do 1945. Glavni razlog zašto pluralizam nije uspio u Atatürkovo doba je to što sukobljene strane nisu uspjele postići minimalni konsenzus o zajedničkim vrijednostima, posebno o sekularizmu. Iako njegove akcije nisu uvijek bile demokratske prirode, Atatürk je podržavao ideju izgradnje građanskog društva.

====Modernizacija (1931–1938)====
[[Datoteka:Mustafa Kemal and establishment of Turkish History Institution.png|mini|desno|Atatürk na ceremoniji osnivanja Turskog historijskog društva 1931.]]

Dana 1. januara 1928, Atatürk je uspostavio [[Tursko društvo za obrazovanje]] (turski: ''Türk Eğitim Derneği''), koje je podržavalo inteligentnu i vrijednu djecu iz siromašnih porodica, kao i materijalne i naučne doprinose obrazovanju. Godine 1931, osnovano je [[Tursko historijsko društvo]] (turski: ''Türk Tarih Kurumu''), a godinu dana kasnije [[Tursko društvo za jezik]] (turski: ''Türk Dil Kurumu''). Cilj ovih društava je vršenje istraživanja o turskoj historiji, odnosno turskom jeziku. Godine 1933, Atatürk je naredio reorganizaciju Univerziteta u Istanbulu u modernu ustanovu i otvaranje [[Univerzitet u Ankari|Univerziteta u Ankari]].{{sfn|Saikal i Schnabel|2003|p=95}}

[[Datoteka:Ataturk visits a school.jpg|mini|lijevo|Atatürk je 1. februara 1931. posjetio srednju školu za djevojke Izmir.]]

Atatürk se bavio i prijevodom naučne terminologije na turski jezik.&lt;ref name=Geof&gt;Lewis, Geoffrey L. (1999). ''The Turkish Language Reform: A Catastrophic Success''. Oxford University Press, str. 66.&lt;/ref&gt; Želio je da reforma jezika bude metodološki zasnovana. Lično je nadgledao razvoj [[Teorija jezika sunca|Teorije jezika sunca]] (turski: ''Güneş Dil Teorisi''), koja je zastupala tezu da su svi ljudski jezici potekli od prvobitnog [[Srednja Azija|srednjoazijskog]] jezika. Korijeni ove teorije poticali su iz rada ''L'Origine des Langues, des Religions et des Peuples'' francuskog lingviste [[Hilaire de Barenton|Hilairea de Barentona]], koji je tvrdio sa su svi jezici potekli od sumerskih [[Hijeroglifi|hijeroglifa]] i [[Klinasto pismo|klinastog pisma]], i studije &quot;La psychologie de quelques elements des langues Turques&quot; (&quot;Psihologija nekih elemenata [[Turkijski jezici|turkijskih jezika]]&quot;) [[Austrija|austrijskog]] lingviste [[Hermann Feodor Kvrgić|Hermanna Feodora Kvrgića]]. Atatürk je Teoriju jezika sunca 1935. predstavio turskim političkim i obrazovnim krugovima, mada je kasnije korigovao neka ekstremnija učenja.&lt;ref name=Geof/&gt;

Prezime Atatürk prvi je upotrijebio [[Saffet Arıkan]], političar koji je bio na čelu Društva za jezik, pri držanju govora 26. septembra 1934. Kasnije je to prezime, koje doslovno znači &quot;otac Turaka&quot;, službeno prihvaćeno kao prezime Mustafe Kemala.

Počevši od 1932, više stotina [[Narodna kuća|narodnih kuća]] i [[Narodna soba|narodnih soba]] uspostavljeno je širom države kako bi se proširio pristup umjetničkim, sportskim i drugim kulturnim dešavanjima. Atatürk je podržavao i ohrabrivao razvoj [[Plastična umjetnost|plastične]] i vizualne umjetnosti, koje su u osmanlijsko doba zabranjivane. Otvoreni su brojni muzeji, arhitektura je počela pratiti savremene trendove, a zemljom su se raširili i [[Klasicizam (muzika)|klasična muzika]], opera, balet i pozorište. Povećalo se i izdavanje knjiga i časopisa, a počela je rasti i filmska industrija.

==Napomene==
{{Napomene}}

==Literatura==
*Ahmad, Feroz (1993). ''The Making of Modern Turkey''. London i New York: Routledge.
*Armstrong, Harold Courtenay (1972). ''Grey Wolf, Mustafa Kemal: An Intimate Study of a Dictator''. Freeport: Books for Libraries Press.
*Atillasoy, Yüksel (2002). ''Atatürk: First President and Founder of the Turkish Republic''. Woodside: Woodside House.
*Bacqué-Grammont, Jean-Louis; Roux, Jean-Paul (1983). ''Mustafa Kemal et la Turquie nouvelle''. Pariz: Maisonneuve et Larose.
*Barber, Noel (1988). ''Lords of the Golden Horn''. London: Arrow.
*Barlas, Dilek (1998). ''Statism and Diplomacy in Turkey: Economic and Foreign Policy Strategies in an Uncertain World, 1929–1939''. New York: Brill Academic Publishers.
*Cleveland, William L (2004). ''A History of the Modern Middle East''. Boulder: Westview Press.
*Hanioğlu, M. Şükrü (2011). ''Atatürk: An Intellectual Biography''. New Jersey i Woodstock: Princeton University Press.
*Huntington, Samuel P. (2006). ''Political Order in Changing Societies''. New Haven i London: Yale University Press.
*İnan, Ayşe Afet (2007). ''Atatürk Hakkında Hatıralar ve Belgeler''. Istanbul: Türkiye İş Bankası Kültür Yayınları.
*İnan, Ayşe Afet; Sevim, Ali; Süslü, Azmi; Tural, M. Akif (1998). ''Medeni bilgiler ve M. Kemal Atatürk'ün el Yazıları''. Ankara: AKDTYK Atatürk Araştırma Merkezi. 
*Kinross, Patrick (2003). ''Atatürk: The Rebirth of a Nation''. London: Phoenix Press.
*Kinross, Patrick (1979). ''The Ottoman Centuries: The Rise and Fall of the Turkish Empire''. New York: Morrow.
*Landau, Jacob M. (1984). ''Atatürk and the Modernization of Turkey''. Boulder: Westview Press.
*Lengyel, Emil (1962). ''They Called Him Atatürk''. New York: The John Day Co.
*Mango, Andrew (2002). ''Atatürk: The Biography of the Founder of Modern Turkey''. Woodstock: Overlook Press.
*Mango, Andrew (2004). ''Atatürk''. London: John Murray.
*Saikal, Amin; Schnabel, Albrecht (2003). ''Democratization in the Middle East: Experiences, Struggles, Challenges''. Tokio: United Nations University Press. 
*Shaw, Stanford Jay (1976). ''History of the Ottoman Empire and Modern Turkey''. Cambridge i New York: Cambridge University Press.
*Spangnolo, John (1992). ''The Modern Middle East in Historical Perspective: Essays in Honour of Albert Hourani''. Oxford: Middle East Centre, St. Antony's College. 
*Tunçay, Mete (1972). ''Mesaî: Halk Şûrâlar Fırkası Programı, 1920''. Ankara: Ankara Üniversitesi Siyasal Bilgiler Fakültesi.
*Tüfekçi, Gürbüz D. (1981). ''Universality of Atatürk's Philosophy''. Ankara: Pan Matbaacılık.
*Yapp, Malcolm (1987). ''The Making of the Modern Near East, 1792–1923''. London i New York: Longman.
*Webster, Donald Everett (1973). ''The Turkey of Atatürk: Social Process in the Turkish Reformation''. New York: AMS Press.
*Zürcher, Erik Jan (2004). ''Turkey: A Modern History''. London i New York: I. B. Tauris.

==Reference==
{{Refspisak|2}}

==Vanjski linkovi==
*{{Commonscat-inline|Mustafa Kemal Atatürk}}

{{Turska po temama}}
{{Predsjednici Turske}}
{{Premijeri Turske}}

{{DEFAULTSORT:Atatürk, Mustafa Kemal}}
[[Kategorija:Rođeni 1881.]]
[[Kategorija:Umrli 1938.]]
[[Kategorija:Biografije, Solun]]
[[Kategorija:Turski političari]]
[[Kategorija:Turski premijeri]]
[[Kategorija:Turski predsjednici]]
[[Kategorija:Paše]]</text>
      <sha1>dywgf6woiu8mpmteyedexe8j07uagfl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lesoto</title>
    <ns>0</ns>
    <id>13032</id>
    <revision>
      <id>3921265</id>
      <parentid>3844678</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T08:59:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3921265</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="35405" sha1="ljst7qg4nf1s7flgimlxi7fp13amkln" xml:space="preserve">{{Istaknuti članak}}
{{Infokutija država
| zvanično_ime                   = Kraljevina Lesoto
| izvorno_ime                    = ''Mmuso wa Lesotho'' {{Simboli jezika|st|Sesotho}}&lt;br /&gt;''Kingdom of Lesotho'' {{Simboli jezika|en|engleski}}
| ime_genitiv                    = Lesotoa
| himna                          = &quot;[[Lesotho Fatse La Bontat'a Rona]]&quot;
| zastava                        = Flag of Lesotho.svg
| grb                            = Coat of arms of Lesotho.svg
| mapa                           = Location Lesotho AU Africa.svg
| službeni_jezik                 = [[Sesotho jezik|sesotho]] &lt;small&gt;(južni sotho)&lt;/small&gt; i [[Engleski jezik|engleski]]
| glavni_grad                    = [[Maseru]]
| glavni_grad_kordinati          = {{coord|29|28|S|27|56|E}}
| državno_uređenje               = [[Ustavna monarhija]]
| vrsta_prve_vlasti              = Kralj
| vladar_prva_vlast              = [[Letsie III]]
| vrsta_druge_vlasti             = Predsjednik vlade
| vladar_druga_vlast             = [[Moeketsi Majoro]] 
| po_površini_na_svijetu         = 137.
| površina                       = 30.355
| procenat_vode                  = 0
| po_broju_stanovnika_na_svijetu = 143.
| stanovnika                     = 2.128.180
| gustoća                        = 62
| nezavisnost                    = Od [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] 
| nezavisnost_priznato           = [[4. oktobar|4. oktobra]] [[1966]].
| bdp_ukupno                     = $3,303 milijardi
| bdp_godina                     = 2010
| po_broju_bdp_na_svijetu        =
| bdp_per_capita                 =
| hdi                            = &lt;span style=&quot;color: #0c0; font-size: larger;&quot;&gt;▲&lt;/span&gt; 0,427
| hdi_godina                     = 2010
| hdi_nivo                       = {{color|red|nizak}}
| po_broju_hdi_na_svijetu        =
| gini                           = 63,2
| gini_godina                    = 1995
| po_broju_gini_na_svijetu       =
| valuta                         = [[Loti]] (100 sentea)
| najviša_tačka_ime              = [[Thabana Ntlenyana]]
| najviša_tačka_metara           = 3 482
| najveće_jezero_ime             =
| najveće_jezero_površina        =
| najveća_rijeka_ime             =
| najveća_rijeka_dužina          =
| vremenska_zona                 = [[UTC]] +3
| internetski_nastavak           = [[.ls]]
| pozivni_broj                   = 266
}}

'''Kraljevina Lesoto''' ([[Sesoto jezik]]: ''Mmuso wa Lesotho'' [{{IPA|lɪ'sʊːtʰʊ}}]), ranije ''[[Basuto]]'', je parlamentarna [[monarhija]] u [[Južna Afrika (regija)|južnoj Africi]]. Lesoto je [[enklava]] unutar [[Južnoafrička Republika|Južnoafričke Republike]], potpuno okružena teritorijom ove države. Međutim, Lesoto nikad u svojoj historiji nije politički pripadao Južnoafričkoj Republici. Zemlja se nalazi između 29 i 30 stepena južne geografske širine i 28 i 30 stepena istočne geografske dužine. Zbog svog posebnog geografskog položaja i velike nadmorske visine, Lesoto se često naziva i ''Kraljevina na nebu'' (engl. ''Kingdom in the Sky'')&lt;ref&gt;[http://www.seelesotho.com/ Welcome to the Kingdom in the Sky] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210225112656/http://seelesotho.com/ |date=25. 2. 2021 }}, turističke informacije&lt;/ref&gt;

== Etimologija ==
Prevedeno sa [[Sesotho jezik|sesoto jezika]], Lesoto znači &quot;''Država naroda koji govore soto jezik&quot;'', gdje se misli na južni soto jezik ([[sesotho|sesoto]]). Za vrijeme [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanske]] krunske kontrole teritorije, nosila je ime Basutoland, što u prevodu znači &quot;''zemlja naroda Basuto''&quot; ili &quot;''zemlja Basutoa''&quot;. Sama etimologija &quot;Basuto&quot;, prevedeno također sa soto jezika, znači &quot;''južni Soto (često zvan Basuto) Lesotoa i okolnih područja''&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/Basuto|title=Basuto {{!}} people|website=Encyclopedia Britannica|language=en|access-date=25. 6. 2021}}&lt;/ref&gt;

== Geografija ==
[[Datoteka:Map Lesotho SRTM.png|lijevo|mini|Topografska karta Lesota]]
Kraljevina Lesoto spada u najmanje države u Africi (42. po veličini) i sa površinom od 30.355&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; je otprilike velika kao [[Belgija]]. Nema izlaz na [[more]]. Sa svojim jedinim susjedom, Južnom Afrikom, graniči se u dužini od 909&amp;nbsp;km.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2096.html |title=CIA World Factbook Land boundaries |access-date=28. 4. 2009 |archive-date=1. 10. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181001204523/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2096.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Na zapadu i sjeveru graniči se sa južnoafričkom provincijom [[Vrystaat]], na istoku [[KwaZulu-Natal]], a na jugu sa provincijom [[Oos-Kaap]]. Lesoto je jedna od tri države svijeta koja je okružena sa samo jednom državom (ostale dvije su [[Vatikan]] i [[San Marino]]).
Zapadni dio Lesota se nalazi na jednoj visoravni, takozvanoj ''[[Highveld]]'' (koja se zbog specifične topografije zemlje naziva još i ''Lowlands'' (nizija)), gdje se nalazi najveći dio stanovništva zemlje. Nadmorska visina visoravni ''Lowlands'' iznosi između 1400 i 1700 metara. U njoj se nalaze brojna korita rijeka i doline.
Istočni dio zemlje (''Highlands'') se nalazi djelimično na nadmorskoj visini preko 2000 metara, a preovladavaju [[bazalt]]ne stijene, zbog [[vulkan]]skih erupcija u davnoj prošlosti od preko 150 miliona godina. Gorje je ispresjecano dubokim riječnim dolinama. Najviši vrh zemlje, a ujedno i najviši u regiji južne Afrike je [[Thabana Ntlenyana]], sa visinom od 3482 metra.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.world66.com/africa/lesotho/thabanantlenyana |title=Thabana-Ntlenyana Travel Guide |access-date=7. 5. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121014132259/http://www.world66.com/africa/lesotho/thabanantlenyana |archive-date=14. 10. 2012 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
Najniža tačka Lesota se nalazi na ušću rijeka [[Oranje]] (u Lesotu zvana ''[[Senqu]]'') i [[Makhaleng]], na nadmorskoj visini od 1400 metara. Lesoto je jedina nezavisna država na svijetu čija se cjelokupna teritorija nalazi iznad 1000 metara nadmorske visine.&lt;ref&gt;[http://www.guardian.co.uk/country-profile/lesotho Country profile: Lesotho]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.esa.int/esaEO/SEMYMSWUP4F_index_0.html Earth from Space: Winter in southern Africa]&lt;/ref&gt; Pored toga, oko 80% teritorije leži preko 1800 metara.
[[Datoteka:Erosion Lesotho.jpg|lijevo|mini|Efekti erozije u blizini Ha Lebesa]]

U Lesotu izviru dvije najznačajnije južnoafričke rijeke: Oranje i [[Caledon (rijeka)|Caledon]], koje su duž svog toka napravile duboke [[kanjon]]e i doline. Zbog tvrdoće bazaltnih stijena, brojni su i [[vodopad]]i u područjima planinskog masiva [[Maloti]], među kojima je Malet[[sunyane vodopad]] u blizini [[Semonkong]]a, sa 192 metra najviši neprekidni vodopad u južnoj Africi.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.world-waterfalls.com/waterfall.php?num=288 |title=Maletsunyane Falls vodopad |access-date=27. 4. 2009 |archive-url=https://www.webcitation.org/6Hwg8arPv?url=http://www.worldwaterfalldatabase.com/waterfall/Maletsunyane-Falls-234/ |archive-date=7. 7. 2013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Zemljište visoravni na prelazu u Lowlands na zapadu sastoji se iz mehkih pjeskovitih stijena. Zbog toga, ali i zbog prenaseljenosti ovog područja, te prekomjernog iskorištavanja (samo je 11% površine zemlje poljoprivredno iskoristivo), ovo područje je snažno pogođeno [[erozija|erozijom]].
Prirodni resursi zemlje su [[voda]], kao i [[dijamant]]i i neki drugi minerali. Bogate rezerve vode, sa procjenjenim dnevnim količinama od oko 7.280 miliona litara, se koriste za ogromne projekte navodnjavanja i proizvodnje električne energije.

== Klima ==
Kao i u drugim zemljama [[Južna hemisfera|južne hemisfere]], godišnja doba su suprotna u odnosu na sjevernu hemisferu. Zbog velike nadmorske visine, klima Lesota nije pretjerano topla. Zimi, između juna i [[august]]a, često bude veoma hladno, a na visokim planinama nerijetko bude i snijega. Danju, i zimi je veoma sunčano, a tokom cijele godine broj sunčanih dana se u prosjeku kreće oko 300. U ljetnim mjesecima, između novembra i [[mart]]a je u cijelom Lesoto izrazito vruće. Ljeti su veoma česte oluje, gotovo 100 dana tokom godine. Zbog nadmorske visine, tokom dana temperature često dosta osciliraju (između -15&amp;nbsp;°C noću u zimskom periodu do 30&amp;nbsp;°C danju u ljetnom periodu). Prosječna godišnja temperatura u Maseru iznosi 15&amp;nbsp;°C. Na vrhovima planinskog masiva Drackensberge tokom cijele godine može doći do [[snijeg|snježnih]] padavina. Oko 85% ukupnih godišnjih padavina od 600 – 800&amp;nbsp;mm, padne tokom ljeta, zbog čega je zimi za vrijeme sušnih mjeseci krajolik pust.&lt;ref&gt;''[http://www.lesmet.org.ls/climate_of_lesotho.htm Klima Lesota] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071224101153/http://www.lesmet.org.ls/climate_of_lesotho.htm |date=24. 12. 2007 }}'', Meteorološka služba Lesota&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Lesotho Snow.jpg|mini|desno|Snijeg na planinama Lesota]]

== Flora i fauna ==
Lesoto je veoma siromašan sa drvetom. U cijeloj zemlji ima vrlo malo drveća, pretežno [[eukaliptus]]a, akacije i slično. Životinjski svijet karakterišu manje životinje. Najveći sisar je [[antilopa]] (''Pelea capreolus''). Od veće važnosti su brojne ptice: roda, [[ibis]] i lešinari, od kojih je najinteresantniji ''bradati lešinar''.

== Historija ==
Planinsko područje Lesota naseljavao je još 25.000 godina p. n. e. narod ''[[San (narod)|San]]'', koji su uglavnom bili lovci i sakupljači plodova. Od brojnih [[pećina|pećinskih]] crteža koji su načinili pripadnici ovog naroda u cijeloj južnoj Africi, u samom Lesotu se nalazi oko 5.000, kao što je [[Ha Baroana]], oko 50&amp;nbsp;km istočno od glavnog grada.
Za vrijeme seobe Bantu plemena, koja je počela oko 4. i [[5. vijek]]a, u ovo područje se doseljava narod [[Nguni]] i počinje se baviti poljoprivredom. U narednim vijekovima, na područje Lesota se više se doseljava Bantu plemena sa sjevera. Do [[11. vijek]]a su Basotho i njemu srodna Tswana plemena gotovo potpuno potisnuli domorodački narod San, tako da danas u Lesotu i cijelom području južne Afrike gotovo da i nema pripadnika ovog naroda. Najveći broj doseljenih Basotho plemena se naselio u plodnu dolinu rijeke Caledon, gdje su živjeli u manjim zajednicama, uglavnom od poljoprivrede i uzgoja [[stoka|stoke]], a zbog veoma malo plodnog zemljišta, često je dolazilo do nesuglasica sa susjednim plemenima pa i sukoba.

=== Vladavina kralja Moshoeshoe I. ===
Početkom [[19. vijek]]a, veliki kralj [[Zulu]]a, [[Shaka Zulu|Shaka]], je sve više povećavao svoje kraljevstvo. Širenjem svoje vlasti, pod udar je došlo i područje koje su naseljavala Basotho plemena. Stalni napadi Zulua, pljačke i teror koji su provodili nad plemenima Basotho, dovelo je lokalno stanovništvo na rub gladi, do te mjere da je stanovništvo u nekim područjima Lesota počelo pokazivati znakove [[kanibalizam|kanibalizma]].&lt;ref&gt;David Ambrose: ''The Guide to Lesotho'', str. 71, Winchester Press, Johannesburg, Maseru, 1976, {{ISBN|0-620-02190-X}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Moshoeshoe.jpg|mini|desno|Kralj Moshoeshoe I]]
U žestokim sukobima, narod Basotho, ujedinjen od [[1820]] godine pod poglavicom Moshoeshoe I, uspješno se odbranio od napada Zulua. Moshoeshoe naređuje izgradnju dvije utvrde u Butha-Butha i Thaba Bosiu, gdje su se sklonile brojne Basotho izbjeglice za vrijeme sukoba. Putem vješte politike, on napokon uspjeva značajno proširiti svoj uticaj, čime je osigurao podršku okolnih plemena. Od tog vremena često je poznat i kao '''Moshoeshoe Veliki''', a često ga smatraju i osnivačem Basotho nacije.
Od [[1830]] godine, u područje Lesota sve više prodiru [[Buri (Južnoafrička Republika)|Buri]], u potrazi za novim prostorom za naseljavanje i kolonizaciju. Kao posljedica sve većih napetosti između Holanđana i Britanaca u Južnoj Africi, sve brojnije grupe tzv. ''Voortrekkera'' ([[holandski jezik|hol.]] ''Voor'' - prije i ''trekker'' - putovati, migrirati) odnosno pionira počele su se seliti prema sjeveru, naročito u periodu između [[1836]] i [[1838]] godine, kada dolazi i do sukoba između Evropljana i vojske kralja Moshoeshoe. Pošto su vojnici tada novoformirane Oranjske države počeli napadati Basotho naselja, kralj traži zaštitu od Britanaca. Uslijedilo je sklapanje sporazuma o zaštiti između britanske kolonije Cape i Basothoa, ali je isti nedugo zatim raskinut [[1865]] godine, da bi se smirile razmirice s Burskom republikom.
Nakon jedne ofanzive burske vojske 1865 godine, kraljevstvo Moshoeshoea se moralo predati, te su ustupili Burima veliko i plodno područje. Prije konačnog pada kraljevstva, [[kralj]]u je uspjelo nagovoriti Britance da [[1868]] godine uspostave protektorat na preostaloj teritoriji kojom je vladao, pod imenom ''Basutoland''. Vještom diplomatijom, Moshoeshoe uspjeva sačuvati određeni vid autonomije svog kraljevstva. Godinu dana nakon njegove smrti, [[1870]] godine, autonomija ipak biva ukinuta, a Basutoland pripojen ostalom dijelu južnoafričke kolonije.

=== Britanska krunska kolonija Basutoland ===
Za vrijeme novog kralja [[Letsie I]], Basotho narod nije imao predstavnika u [[parlament]]u britanske kolonije Cape. Iz tog razloga je dolazilo do ustanaka protiv Britanaca. Naposlijetku, Britancima je uspjelo da svo oružje pobunjenika konfiskuju. Međutim, brojne i mukotrpne borbe protiv ustanika koje je predvodio poglavica Moorosi godine [[1879]] i tokom tzv. ''Rata pištolja'' (''Gun war'') između [[1880]] i [[1881]], su za koloniju Cape bile tako iscrpljujuće i bezuspješne, da je već [[1884]] Basutoland predan u direktno okrilje britanske krune kao ''krunska kolonija''&lt;ref&gt;http://www.britishempire.co.uk/maproom/basutoland.htm&lt;/ref&gt;

Nakon što je [[1910]] godine osnovana Južnoafrička Unija, Lesoto, kao i Bečuanaland (danas: [[Bocvana]] i [[Svazi]]) odbijaju da se priključe novoj nezavisnoj državi. Godine [[1938]] britanska vlada donosi odluku o zakonskim reformama, kojima je broj plemenskih poglavara i njihova moć značajno umanjena. Ovo, kao i strukturne promjene unutar zemlje, naročito [[urbanizacija]] i povećanje obrazovnih mogućnosti, doprinijelo je osjetnom smanjenju uticaja kralja i poglavica. Nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], u kojem je učestvovalo nekoliko hiljada vojnika iz Basutolanda na strani Saveznika, raste težnja ka nezavisnošću zemlje te dolazi do osnivanja nekoliko pokreta za nezavisnost, poput Nacionalne stranke Basotho (''BNP'') ili Kongresne stranke Basotho (''BCP''). Godine [[1959]] donosi se prvi kolonijalni [[ustav]], koji omogućuje da se u [[1960]] godini, godini krunidbe kralja [[Moshoeshoe II]], raspišu prvi slobodni izbori u zemlji. Na sljedećim izborima [[1965]] godine, s neznatnom prednošću pobjeđuje BNP, koji godinu kasnije ([[1966]]) predvodi Basutoland prema nezavisnosti, pod novim imenom '''Lesoto'''. Kao državno uređenje, odabire se [[ustavna monarhija]], a prvi premijer Lesota postaje predsjednik stranke BNP [[Leabua Jonathan]].

=== Od 1966 do danas ===
Nakon što je [[1970]] godine pobijedila opozicijska stranka BCP po vodstvom [[Ntsu Mokhehle]], premijer Jonathan poništava rezultate izbora, stavlja ustav van snage, proglašava vanredno stanje u zemlji te privremeno protjeruje kralja Moshoeshoe II u egzil. Hapse se i ubijaju članovi opozicijske stranke i njihove porodice, a njihove kuće se uništavaju. Preostali članovi opozicije formiraju vladu u progonstvu, nakon što je donesen privremeni ustav zemlje [[1973]] godine, međutim ta vlada ostaje na margini dešavanja.
Vanjskopolitičke napetosti su porasle kada je 1982/83 Južnoafrička Republika (JAR) zaoštrila diplomatski pritisak na Lesoto, pod izgovorom da Lesoto podržava zabranjeni anti-[[apartheid]]ski pokret ''Afrički nacionalni kongres'' (ANC). Vlada bijele manjine u JAR stavlja sankcije Lesotu, čija je privreda jako zavisna od JAR, te pokreće vojne akcije protiv Lesota. Pri jednom napadu vojske JAR [[9. decembar|9. decembra]] [[1982]] ubijeno je preko 40 osoba. Odbijanje premijera Lesota, Jonathana, da uskrati podršku ANC-u i da ih protjera iz države, dovodi do političkih previranja i nemira, koji [[20. januar]]a [[1986]] prerastaju u vojni prevrat kojeg vodi general [[Justin Metsing Lekhanya]]. Ukida se parlament, sve stranke se ukidaju, a na čelo države staje šesteročlani vojni savjet. Kralju Moshoeshoe II se povećavaju izvršne i zakonodavne ovlasti, te on vlada sve do [[1990]] zajedno sa predsjednikom vojnog savjeta generalom Lekhanyaom.
Godine 1990, Moshoeshoe se protjeruje u izgnanstvo, a na tron dolazi kralj [[Letsie III]]. Lekhanya-u zamijenjuje Elias Phisoana Ramaema na mjestu predsjednika vojnog savjeta. Nova vlast vodi državu do 1993 kada se priprema novi demokratski ustav i raspisuju slobodni izbori. Prve demokratske izbore pobjeđuje BCP pod vodstvom [[Ntsu Mokhehle]]. Godinu kasnije, augusta [[1994]], kralj Letsie III uz podršku vojske, ponovo raspušta parlament te dio ustava stavlja van snage. No, samo mjesec dana kasnije, pučistička vlada se raspada, a vraća se stara demokratski izabrana vlada. Godine [[1995]], kralj Moshoeshoe II se vraća iz progonstva i ponovno staje na tron. Međutim, gine u jednoj saobraćajnoj nesreći 1996 godine, a njegov sin Letsie II postaje kralj 31. oktobra 1997 godine.
Na novim izborima, [[1998]] godine, pobjeđuje novoosnovana stranka ''Kongres Lesota za demokratiju'' (LCD) kojeg vodi [[Beuthuel Pakalitha Mosisili]]. Stranka osvaja 79 od 80 zastupničkih mjesta u parlamentu, što je opozicija osporavala, te su opozicioni pobunjenici poveli krvave borbe, i gotovo cijelu zemlju doveli do potpune stagnacije. Iz straha od eskalacije sukoba, premijer zemlje poziva vojsku JAR i [[Zimbabve]]a da uđu u zemlju kako bi pomogli stabilizaciji stanja. Tek nakon izmjena u izbornim zakonima, stanje se polahko smiruje, a vojska susjednih zemlja napušta zemlju [[2001]] godine. Na izborima [[2002]] godine, ponovno pobjeđuje premijer Mosisili, a većina naroda, kao i opozicija, ga prihvata. Posljednji izbori održani su u martu [[2007]] godine, kada LCD osvaja 61 od 80 mjesta u parlamentu. Najjača opozicijska stranka postala je novoosnovana ''Svebasotanska konvencija'' (''All Basotho Convention'') sa 17 mandata u parlamentu.

== Vlada ==
Ustav Lesota je usvojen [[2. april]]a [[1993]] godine. On je definisao državu kao ustavnu monarhiju, sa dvodomnim parlamentom. Na izborima za parlament mogu glasati svi građani stariji od 18 godina. Također utvrđena je i podjela vlasti, a sudstvo je nezavisno. Ustavom su garantirana i osnovna ljudska prava, pravo na govor, štampu, slobodu okupljanja, vjerske slobode, pravo na privatnost i zaštita privatne imovine.

=== Izvršna vlast ===
Premijer Lesota, trenutno [[Tom Thabane]] (od [[8. juni|8. juna]] [[2012.]]), je predsjednik vlade i kabineta, te ima izvršnu vlast u zemlji. Premijer se ne bira direktno na izborima. Po odredbama ustava, predsjednik pobjedničke stranke na izborima automatski dobija mjesto premijera. U periodu od [[1986]] do 1993 dužnost premijera je obavljao predsjedavajući vojnog savjeta, dok je vojna vlada bila na vlasti.
Kralj Lesota, trenutno Letsie III od [[7. februar]]a [[1996.]], ima samo određene predstavničke ovlasti, a ustavom mu je zabranjena svaka aktivna uloga u političkim dešavanjima. Monarhija je nasljedna, ali je moguće da savjet plemenskih vođa po tradicionalnim zakonima utvrdi ko će naslijediti umrlog monarha, ali ga može i prijevremeno svrgnuti.

=== Zakonodavna vlast ===
Zakonodavnu vlast u Lesotu ima [[parlament]], koji je podijeljen u dva doma. Kao gornji dom djeluje Senat, dok je donji dom nacionalna skupština.
Senat se sastoji od 33 člana, od kojih su 22 plemenske vođe u zemlji. Većina članova Senata su potomci kralja Moshoeshoe I i svoje mjesto u Senatu naslijeđuju. Ostalih 11 članova imenuje kralj, po prijedlogu vlade. Trenutni predsjednik Senata je Sempe Lejaha. Glavni zadatak Senata je provjera i revizija prijedloga zakona koje predlaže nacionalna skupština, ali i on može predlagati zakone.
Nacionalnu skupštinu, kao donji dom parlamenta, bira narod na općim, slobodnim, tajnim izborima. Mandat članova skupštine traje pet godina. Trenutno ima 120 članova skupštine, od kojih se 80 bira putem većinskih glasova, a 40 putem proporcionalnih glasova. Predsjednik nacionalne skupštine je Ntlhoi Motsamai.

=== Sudska vlast ===
[[Sudski sistem]] u Lesotu se zasniva, kao i u JAR, na mješovitoj formi između angloameričkog sistema ''common law'' ([[englesko pravo]]) i [[Rimsko-holandsko pravo|rimsko-holandskog prava]], koji ima korjene u [[Rimsko pravo|rimskom pravu]]. Ustavom je zagarantovana nezavisnost sudstva i odvajanje od politike. Najviša sudska instanca u zemlji je Vrhovni sud, čijeg predsjednika predlaže kralj. Vrhovnom sudu su potčinjeni lokalni sudovi, uglavnom u gradovima, te tradicionalni sudovi, koji najvećim dijelom postoje u seoskim sredinama.

== Administrativna podjela ==
[[Datoteka:Districts of Lesotho.png|desno|300px|Administrativna podjela Lesota]]
Lesoto je podijeljen na 10 okruga:
{| class=&quot;prettytable&quot;
|- 
! br.
! Okrug 
! Glavni grad
! Površina &lt;br /&gt;(km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;) 
! Stanovništvo &lt;br /&gt;(stanje: 2001)
|-
| align=&quot;left&quot; |1 || [[Berea (okrug)|Berea]] || [[Teyateyaneng]] || 2.222 || 300.557
|-
| align=&quot;left&quot; |2 || [[Butha-Buthe (okrug)|Butha-Buthe]] || [[Butha-Buthe]] || 1.767 || 126.948
|-
| align=&quot;left&quot; |3 || [[Leribe (okrug)|Leribe]] || [[Hlotse]] || 2.828 || 362.339
|-
| align=&quot;left&quot; |4 || [[Mafeteng (okrug)|Mafeteng]] || [[Mafeteng]] || 2.119 || 238.946
|-
| align=&quot;left&quot; |5 || [[Maseru (okrug)|Maseru]] || [[Maseru]] || 4.279 || 477.599
|-
| align=&quot;left&quot; |6 || [[Mohale's Hoek (okrug)|Mohales Hoek]] || [[Mohale's Hoek]] || 3.530 || 206.842
|-
| align=&quot;left&quot; |7 || [[Mokhotlong (okrug)|Mokhotlong]] || [[Mokhotlong]] || 4.075 || 89.705
|-
| align=&quot;left&quot; |8 || [[Qacha's Nek (okrug)|Qacha's Nek]] || [[Qacha's Nek]] || 2.349 || 80.323
|-
| align=&quot;left&quot; |9 || [[Quthing (okrug)|Quthing]] || [[Quthing]] || 2.916 || 140.641
|-
| align=&quot;left&quot; |10 || [[Thaba-Tseka (okrug)|Thaba-Tseka]] || [[Thaba-Tseka]] || 4.270 || 133.680     
|-
|}
Ubjedljivo najveća [[anglomeracija]] u Lesotu je Maseru, sa oko 316.155 stanovnika (stanje: 1. januar 2005). Tu je koncentrirano oko 13% ukupnog stanovništva zemlje. Tačan broj stanovništva nije moguće precizno izračunati, jer postoje brojna privremena naselja nomada, koji se često sele.

{| class=&quot;prettytable&quot;
|- 
! Rang
! Grad
! Stanovništvo&lt;br /&gt;(2005)
! Okrug
|----
|| 1. || Maseru|| 218.355 || Maseru
|-----
|| 2. || Teyateyaneng || 75.115 || Berea
|-----
|| 3. || Mafeteng || 57.059 || Mafeteng
|-----
|| 4. || Hlotse || 47.675 || Leribe
|-----
|| 5. || Mohale's Hoek || 40.514 || Mohale's Hoek
|}

== Privreda ==
[[Datoteka:Katse_Dam,Lesotho,Africa.jpg|mini|Brana Katse]]
[[Datoteka:Malealea.jpg|mini|Selo Malealea na zapadu Lesota]]
[[Datoteka:10_maloti_lesotho.jpg|mini|Novčanica od 10 maloti]]
Lesoto spada u najsiromašnije države svijeta, mjereno po dohotku po glavi stanovnika. Po podacima iz 2003 godine, u Lesotu je živjelo oko 43% stanovništva ispod praga siromaštva, odnosno stanovnika koji preživljavaju sa manje od 1 [[američki dolar|američkog dolara]] dnevno. Oko 60% stanovništva je direktno zaposleno u poljoprivredi, u okviru koje se stvaraju dvije trećine ukupnog nacionalnog dohotka. Većina stanovništva proizvodi u okvirima tzv. supsistencijalne privrede, odnosno da gotovo sve robe proizvode za svoje potrebe, a neki rade i u rudnicima u susjednoj Južnoafričkoj Republici. Međutim, nakon što je u JAR ukinut aparheid, potražnja za radnicima iz Lesota u tamošnjim rudnicima je dosta manja.

Sve do 1998 godine i političkih nemira u zemlji, privreda Lesota je polahko i stalno rasla. Nakon izbijanja sukoba nakon izbora 1998 godine, gotovo 80% infrastrukture u Maseru i drugim većim gradovima je uništeno. Ovo je imalo katastrofalne posljedice na daljnji rast i razvoj privrede. U sljedećih nekoliko godina, snažno je porastao deficit državnog budžeta, a dotadašnji rast privrede se nije mogao nastaviti. U toku 2005 godine, privreda Lesota porasla je za oko 2%.

Lesoto je, zajedno [[Svazi]]jem, [[Namibija|Namibijom]], [[Bocvana|Bocvanom]] i Južnoafričkom Republikom, nalazi u zajedničkoj monetarnoj uniji, takozvanom ''Monetarnom području randa'' (Rand je valuta JAR), u kojoj je [[rand]] vodeća valuta. Lesotanska valuta, ''[[Loti]]'' (množina: ''Maloti''), koja je u opticaju od 1980 godine, vezana je za rand sa nepromjenjivim kursom  1:1. [[Inflacija|Stopa inflacije]] u Lesotu 2005 godine iznosila je 4,7%. Lesoto je član Južnoafričke carinske unije (''Southern African Customs Union'' (SACU)) zajedno sa Svazijem, Namibijom, Bocvanom i JAR, što, pored monetarne unije, sačinjava zajedničko tržište južne Afrike.

=== Vanjska trgovina ===
Zbog svog geografskog položaja, Lesoto najvećim dijelom trguje sa susjednim zemljama. Gotovo 90% ukupne vanjske trgovine otpada na Južnoafričku Republiku, dok 7% otpada na [[Azija|azijske zemlje]]. Najviše se uvoze prehrambene namirnice, građevinski materijal, vozila, mašine i [[lijek]]ovi. Najvažniji izvozni artikli su odjeća, obuća, vozila, [[pamuk]], angora vuna i životinje. Izvozi se u zemlje SACU (53,9%) i zemlje Sjeverne Amerike (45,6%). Zbog stalnog trgovačkog deficita, do 2000 godine, ukupni vanjski dug Lesota narastao je do 720 miliona US$. Zbog siromaštva zemlje, Lesoto prima i veliku međunarodnu pomoć od raznih međunarodnih organizacija, poput [[Svjetska banka|Svjetske banke]], ali i Evropske Unije i SAD-a. U 2000 godini, ukupna pomoć za razvoj zemlje iznosila je 41,5 miliona [[Američki dolar|US dolara]].

== Stanovništvo ==
[[Datoteka:Lesotho-demography.png|mini|Rast stanovništva Lesota u periodu 1961-2003]]
Kraljevina Lesoto je jedna od malobrojnih afričkih država koja ima relativno homogen sastav stanovništva, sa zajedničkom kulturom, identitetom i tradicijom. Gotovo 99% cjelokupnog stanovništva pripada južnom [[bantu]] narodu - [[Basoto]]&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.world66.com/africa/lesotho/people |title=Lesotho people |access-date=19. 5. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140426201820/http://www.world66.com/africa/lesotho/people |archive-date=26. 4. 2014 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Factbook&quot;/&gt;, koji je ujedinjen pod vlašću kralja Moshoeshoe I. Od malobrojnih manjina u Lesotu žive grupe Zulua, Xhosa, Evropljana i Azijata.

Zbog geografskih osobina zemlje, stanovništvo u Lesotu je dosta neravnomjerno raspoređeno. Oko 70% stanovništva živi u nižem zapadnom dijelu zemlje, uglavnom u riječnim dolinama, gdje se također nalaze i najplodnija područja.

Po starosnoj strukturi, udio stanovništva preko 60 godina u 2008 godini iznosio je oko 5%, dok je oko 39% ukupnog stanovništva bilo ispod 15 godina. Prosječan broj djece koja rodi jedna žena u Lesotu je 3,5, a stopa smrtnosti dojenčadi iznosi 9,1 promil, dok stopa smrtnosti trudnica pri porodu iznosi 960 na 100.000 poroda. Stopa nepismenosti u zemlji iznosi 15%.

Stopa [[nezaposlenost]]i stanovništva iznosi oko 45%, što je među najvišim u svijetu. Ona se povećala u periodu nakon što je ukinut [[apartheid]] u Južnoafričkoj Republici, jer su mnogi građani Lesota radili u rudnicima u Južnoafričkoj Republici, a nakon zatvaranja rudnika, bili su primorani da se vrate u domovinu. Danas još oko 30% stanovništva radi u JAR, dok se ostatak, gotovo isključivo, bavi [[poljoprivreda|poljoprivredom]].

=== Obrazovanje ===
Procjenjuje se da je stopa nepismenosti u Lesotu 2005 godine iznosila oko 15%, stopa pismenosti kod muškaraca iznosi 74%, dok kod žena iznosi 94%&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://earthtrends.wri.org/text/population-health/country-profile-105.html |title=Lesotho, Population, Health and Human Well-being |access-date=25. 5. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081110231047/http://earthtrends.wri.org/text/population-health/country-profile-105.html |archive-date=10. 11. 2008 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;. Ukupni izdaci za obrazovanje koji se izdvajaju iz državnog [[budžet]]a iznose 18%, a ostale izdatke za obrazovanje snose razne crkvene institucije. Pohađanje osnovne škole je obavezno za svu djecu, a od 2000 godine je i besplatno. Međutim, samo 89% djevojčica i 83% dječaka pohađa školu, a samo 27% djevojčica i 18% dječaka nastavi školovanje nakon 7. razreda. Srednja škola se plaća, a u njoj su obavezne školske uniforme i knjige, koje sami učenici nabavljaju. Nakon 12. razreda, učenici polažu završni ispit (maturu) do kojeg dođe veoma mali broj učenika. Ovakav obrazovni sistem uveden je 1971 godine. Lesoto ima jedan univerzitet - ''National University of Lesotho'' (Nacionalni univerzitet Lesota) koji se nalazi u gradu [[Roma (Lesoto)|Roma]], oko 35&amp;nbsp;km udaljenom od glavnog grada. [[Univerzitet]] ima osam fakulteta i oko 7000 studenata. Prvobitno je osnovan 1945 godine kao Koledž Pape Pia XII (''Pius XII College''). a kasnije ga je preuzela država.
Pored zvaničnog [[obrazovni sistem|obrazovnog sistema]], koji je dosta sličan britanskom, postoje i brojne tradicionalne škole, koje se održavaju tokom školskih raspusta, a tamo se uče neke praktične vještine kao i stare afričke tradicije.

== Kultura ==
=== Jezici i religija ===
Zvanični jezici Lesota su [[sesotho]] (južni Sotho) i engleski jezik. [[Engleski jezik]] je uveden kao službeni uglavnom tokom vremena [[Velika Britanija|britanskog]] protektorata, a maternji jezik oko 99% stanovništva je sesotho. Ostalih 1% stanovništva govori svoje maternje jezike, poput [[isiZulu]] i [[isiXhosa]].

Oko 90% ukupnog stanovništva su [[kršćanstvo|kršćani]]&lt;ref name=&quot;state&quot;&gt;''[http://www.state.gov/g/drl/rls/irf/2007/90104.htm International Religious Freedom Report 2007: Lesotho]'', United States Bureau of Democracy, Human Rights and Labor (2007).&lt;/ref&gt;, od kojih je oko 45% [[katoličanstvo|katolika]], 26% protestanata (najvećim dijelom pripadnika [[Lesotanska evangelička crkva|Lesotanske evangeličke crkve]] i anglikanaca) te pripadnika manjih, lokalnih sekti. Ostalo stanovništvo su pripadnici raznih afričkih domorodačkih religija (10% ukupnog stanovništva) te nekolicina [[musliman]]a i [[hinduizam|hidusa]]. Ustavom zemlje garantovana su sva vjerska prava građana, a i u svakodnevnom životu vjerska tolerancija je na visokom nivou.&lt;ref name=&quot;state&quot; /&gt;

=== Književnost ===

Jedan od poznatih književnika iz Lesota je [[Thomas Mofolo]] (1876-1948), sa svojim romanom [[Chaka]], koji vrijedi za najznačajnije djelo koje je napisano na sesotho jeziku.

=== Filatelija ===
{{Glavni|Filatelija u Lesotu}}
[[Datoteka:Stamp Basutoland 1933 3p.jpg|thumb|100px|desno|Marka iz prve serije poštanskih markka u Lesotu 1933. godine]]
Prve marke u Lesotu (tada Basutoland) su bile redovne marke izdane 1. decembra 1933. godine u formi seta od deset markica istog dizajna na kojima su bile slike [[George V, kralj Ujedinjenog Kraljevstva|kralja Georga V]] i nilskog krokodila te planinama u pozadini. Serija je bila sa [[Nominalna vrijednost|nominalnim vrijednostima]] od ½ penija, 1p, 2p, 3p, 4p, 6p, 1 šilinga (Sh), 2 Sh 6p, 5 Sh i 10 Sh. Prva marka bila je žuto-zelene boje.

Prva poštanska marka u nezavisnom Lesotu izašla je 4. oktobra 1966. godine, povodom proglašenja nezavisnosti. Marka je bila nominalne vrijednosti od 2½ centa, bila je sa likom kralja [[Moshoeshoe I]] i [[Moshoeshoe II]]. U seriji su izašle četiri marke sa vrijednostima od 2½c, %c, 10c i 20c.&lt;ref&gt;MICHEL Afrika Katalog 1993 (A-L), Übersee Band 3:'' Schwanberg Verlag GmbH - München, Njemačka {{ISBN|3-87858-740-6}}&lt;/ref&gt;
{{raščistiti}}

== Zdravlje ==
Kao i u drugim državama u južnoj Africi, jedan od najvećih demografskih problema je [[sida]]. Procjenjuje se da je [[2003]] godine bilo oko 29% stanovništva zaraženo virusom [[HIV]]-a. To je, poslije [[Bocvana|Bocvane]] i [[Svazi]]ja, treća najviša stopa zaraženosti HIV-om na svijetu. Apsolutni broj zaraženih u 2003 godini iznosio je oko 300 hiljada, dok je približno 18 hiljada stanovnika umrlo od te bolesti u toku [[2007]] godine.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.avert.org/aids-lesotho.htm |title=HIV and AIDS in Lesotho |access-date=12. 5. 2009 |archive-date=9. 7. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090709003957/http://www.avert.org/aids-lesotho.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Zbog izrazito velike smrtnosti od side, [[Prirodni priraštaj|stopa prirodnog priraštaja]] u proteklim godinama je bila veoma niska, tako da je u [[2006]] godini iznosila samo oko 0,13%&lt;ref name=&quot;Factbook&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/lt.html |title=CIA World Factbook |access-date=12. 5. 2009 |archive-date=12. 6. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070612204352/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/lt.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;, a ako se ovaj trend nastavi i u bližoj budućnosti, mogla bi biti i negativna. Osim toga, veoma brzo opada i očekivana prosječna starost stanovništva, koja je po zdravstvenim izvještajima UN-a u [[2000]] godini iznosila 52 godine, opala je u [[2006]] godini na 42,6 godina (42,9 godina za muškarce i 42,3 godine za žene). Zanimljivo je primijetiti da je očekivana starost za žene u Lesotu niža od muškaraca, što je slučaj još samo u [[Niger]]u i [[Afganistan]]u. To se može objasniti i činjenicom da je u zemljama južne Afrike mnogo veći broj žena zaraženo virusom HIV-a od muškaraca, dok je u zemljama [[Evropa|Evrope]] obrnuto.
== Praznici ==

U Lesotu se slave sljedeći državni praznici

{| class=&quot;prettytable&quot; width=90%
|- 
! width=16% | Datum
! width=25% | Bosanski jezik
! width=20% | Engleski jezik
! Napomene
|-----------
| 1. januar
| [[Nova Godina]]
| New Year's Day
| &amp;nbsp; 
|-----------
| 11. mart
| Dan Moshoeshoea
| Moshoeshoe’s Day
| Dan smrti osnivača države, poglavice [[Moshoeshoe I.]]
|-----------
| mart ili april
| [[Veliki Petak]] und [[Uskršnji podnedjeljak]]
| &amp;nbsp;
| [[Uskrs]] 
|-----------
| 1. maj
| Praznik rada
| 
| &amp;nbsp;
|-----------
| 25. maj
| Dan heroja
| Heroes’ Day
| Spomen na učesnike svjetskih ratova iz Lesota 
|-----------
| 17. juli
| Rođendan kralja [[Letsie III|Letsieja III]].
| 
| 
|-----------
| 4. oktobar
| Dan nezavisnosti
| Independence Day
| 
|-----------
| 25.i 26. december
| [[Božić]]
| 
| &amp;nbsp;
|}

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commons|Lesotho}}
{{Commonscat|Lesotho}}
{{wikiatlas|Lesotho}}
* {{službeni sajt|http://www.lesotho.gov.ls}} Vlade Lesota
* {{CIA World Factbook link|lt|Lesoto}}
* [http://www.bbc.co.uk/news/world-africa-13728324 Lesoto] na [[BBC|BBC News]]
* [http://www.ifs.du.edu/ifs/frm_CountryProfile.aspx?Country=LS Lesoto] na &quot;International Futures&quot;

{{Države Afrike}}
{{Afrička unija}}
{{Commonwealth}}

[[Kategorija:Lesoto|*]]
[[Kategorija:Države svijeta]]
[[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1966.]]
[[Kategorija:Države engleskog govornog područja]]
[[Kategorija:Kontinentalne države]]
[[Kategorija:Države članice Afričke unije]]
[[Kategorija:Države članice Ujedinjenih nacija]]</text>
      <sha1>ljst7qg4nf1s7flgimlxi7fp13amkln</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sredinom (Dino Merlin)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>14851</id>
    <revision>
      <id>3921222</id>
      <parentid>3642915</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T20:53:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3921222</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2870" sha1="couj10uoe95hivvtonse2ewyj4yibf0" xml:space="preserve">{{Infokutija album | 
| Ime            = Sredinom
| Tip izdanja    = Album
| Artist         = Dino Merlin
| Cover          = Sredinom (Dino Merlin).jpg
| Background     = orange
| Izdat          = 2000
| Produciran     = 
| Žanr           = Pop
| Dužina         = 
| Kuća           = [[InTakt Records]]
| Producent(i)   = [[Dino Merlin]], [[Enes Tvrtković]], [[Adi Lukovac]]
| Kritike        = 
| Prošli album   = ''[[Fotografija (Dino Merlin)|Fotografija]] &lt;br/&gt; (1995)
| Ovaj album     = '''''Sredinom'''''&lt;br/&gt;(2000)
| Sljedeći album = ''[[Burek (Dino Merlin)|Burek]]'' &lt;br/&gt; (2004)
}}
'''''Sredinom''''' je osmi studijski album [[Dino Merlin|Dine Merlina]] iz [[2000]]. godine u izdanju diskografske kuće &quot;[[InTakt Records]]&quot;.&lt;ref&gt;{{Citation|title=Dino Merlin - Sredinom|url=https://www.discogs.com/release/2549010-Dino-Merlin-Sredinom|date=2000|accessdate=2026-08-19|language=en}}&lt;/ref&gt; Album je sniman u studijima InTakt (Gelsenkirchen), Šišmiš (Zagreb), Bouchnak (Tunis), Magaza (Sarajevo), Rasa (Sarajevo) i Maison Rouge (London).

== Lista pjesama ==

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:left; font-size: 90%; width:40%;&quot;
!Broj!! Pjesma !!Autor !! Producent !!
|-
|  1 || Halima || [[Dino Merlin]] ||align=right | [[Dino Merlin]] ||
|-
|  2 || Godinama (feat. [[Ivana Banfić]]) || [[Youssou N'Dour]], [[Dino Merlin]]  ||align=right | [[Dino Merlin]], Enes Tvrtković ||
|-
|  3 || Umri prije smrti || [[Dino Merlin]] ||align=right | [[Dino Merlin]], Enes Tvrtković ||
|-
|  4 || Baška ti || [[Dino Merlin]] ||align=right | [[Dino Merlin]] ||
|-
|  5 || Moj je život Švicarska || [[Dino Merlin]] ||align=right | [[Dino Merlin]], Enes Tvrtković ||
|-
|  6 || Kremen || Tarik Kelifa, [[Dino Merlin]] ||align=right | [[Dino Merlin]], Enes Tvrtković ||
|-
|  7 || Sredinom || [[Dino Merlin]] ||align=right | [[Dino Merlin]], Adi Lukovac ||
|-
|  8 || Esma || [[Dino Merlin]] ||align=right | [[Dino Merlin]], Adi Lukovac, Brano Jakubović, Vedran Mujagić, Adnan Zilić||
|-
|  9 || Sve je laž || [[Dino Merlin]] ||align=right | [[Dino Merlin]] ||
|-
|  10 || Hitna || [[Dino Merlin]] ||align=right | [[Dino Merlin]] ||
|-
|  11 || Kad si rekla da me voliš || [[Emerson Hart]], [[Dino Merlin]] ||align=right | [[Dino Merlin]] ||
|-
|  12 || Da je tuga snijeg || [[Sezen Aksu]], [[Dino Merlin]] ||align=right | [[Dino Merlin]], Almir Buza ||
|-
|  13 || Sam (feat. [[Adi Lukovac]] &amp; Ornamenti) || [[Dino Merlin]] ||align=right | [[Dino Merlin]], Adi Lukovac, Brano Jakubović, Vedran Mujagić, Adnan Zilić ||
|-
|  14 || Putnici (feat. [[Beatrice Poulot|Beatrice]]) || [[Dino Merlin]] ||align=right | [[Dino Merlin]], Srđan Kurpjel ||
|}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
*[http://www.dinomerlin.com/ ''Zvanična web stranica Dine Merlina'']

{{Dino Merlin}}
[[Kategorija:Albumi iz 2000.]]
[[Kategorija:Albumi Dine Merlina]]</text>
      <sha1>couj10uoe95hivvtonse2ewyj4yibf0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Burek (Dino Merlin)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>15646</id>
    <revision>
      <id>3921213</id>
      <parentid>3518903</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T20:34:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3921213</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3460" sha1="gty2vq347q0765n6nh5vkzf39q3jcxq" xml:space="preserve">{{Infokutija album |
| naziv           = Burek
| vrsta           =Album
| izvođač_gen     = Dine Merlina
| slika           = Burek (Dino Merlin).jpg
| pozadina        = studio
| objavljen       =  2004
| Produciran     = 
| žanr            =  Pop 
| trajanje        =
| izdavač         =[[MPBHRT]], Magaza
| producent       = [[Dino Merlin]] 
| Ton majstor    =
| snimljen        = 
| Fotografija    = 
| Dizajn         = Fabrika
| Kritike        = 
| prethodni_album = ''[[Sredinom (Dino Merlin)|Sredinom]] &lt;br/&gt; (2000)
| ovaj_album      =  '''''Burek'''''&lt;br/&gt;(2004)
| sljedeći_album  =  ''[[Ispočetka (Dino Merlin)|Ispočetka]]'' &lt;br/&gt; (2008)
}}
'''Burek'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://barikada.com/old/diskografija/ex_yu_prostor/2004-08-30_dino_merlin_-_burek.php|title=Barikada - World Of Music|website=barikada.com|access-date=2026-08-19}}&lt;/ref&gt; je deveti studijski album [[Dino Merlin|Dine Merlina]] iz [[2004]]. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.discogs.com/Dino-Merlin-Burek/master/699428|title=Dino Merlin - Burek|website=Discogs|language=en|access-date=5. 3. 2019}}&lt;/ref&gt; Sve pjesme je napisao sam [[Dino Merlin]], osim Verletzt, koju je napisao sa Edom Zanki-jem.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.discogs.com/composition/66a14f75-272a-4cf3-a044-1042e295786a-Verletzt|title=Verletzt|website=Discogs|language=en|access-date=5. 3. 2019}}&lt;/ref&gt;

== Lista pjesama ==

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:left; font-size: 90%; width:40%;&quot;
!Broj!! Pjesma !!Autor !! Producent !!
|-
|  1 || Burek || [[Dino Merlin]] ||align=right | [[Dino Merlin]], Srđan Kurpjel ||
|-
|  2 || Zid ||  [[Dino Merlin]]  ||align=right | [[Dino Merlin]], Mahir Sarihodžić, Mahir Beathouse ||
|-
|  3 || Želja || [[Dino Merlin]] ||align=right | [[Dino Merlin]], Mahir Sarihodžić, Zvonimir Dusper &quot;Dus&quot;, Dino Šukalo ||
|-
|  4 || Majka ruži kćer || [[Dino Merlin]] ||align=right | [[Dino Merlin]], Almir Buza ||
|-
|  5 || Verletzt (feat. [[Edo Zanki]]) || [[Dino Merlin]], [[Edo Zanki]] ||align=right | [[Dino Merlin]], Vilko Zanki ||
|-
|  6 || Ti si mene (feat. [[Nina Badrić]])|| [[Dino Merlin]] ||align=right | [[Dino Merlin]], Enes Tvrtković ||
|-
|  7 || Subota || [[Eldar Mansurov]], [[Dino Merlin]] ||align=right | [[Dino Merlin]], Srđan Kurpjel ||
|-
|  8 || Sarajevo || [[Dino Merlin]] ||align=right | [[Dino Merlin]], Srđan Kurpjel ||
|-
|  9 || Kad čovjek voli ženu || [[Dino Merlin]] ||align=right | [[Dino Merlin]], Zvonimir Dusper &quot;Dus&quot;, Dino Šukalo, Amar Češljar ||
|-
|  10 || Supermen || [[Željko Joksimović]], [[Dino Merlin]] ||align=right | [[Dino Merlin]], [[Željko Joksimović]] ||
|-
|  11 || Bijelo || Kazantzis Yorgos, [[Dino Merlin]] ||align=right | [[Dino Merlin]], Enes Tvrtković ||
|-
|  12 || Mišići || [[Dino Merlin]] ||align=right | [[Dino Merlin]], Mahir Beathouse, Dino Šukalo, Amar Češljar ||
|-
|  13 || Svila || [[Dino Merlin]] ||align=right | [[Dino Merlin]], Mahir Beathouse, Dino Šukalo ||
|-
|  14 || Ako nastaviš ovako || [[Dino Merlin]] ||align=right | [[Dino Merlin]], Steve Wellington ||
|-
|  15 || Na Vi || Arjinder Sing Kang, [[Dino Merlin]] ||align=right | [[Dino Merlin]], Mahir Sarihodžić, Dino Šukalo ||
|}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Refspisak|}}

* https://www.youtube.com/watch?v=j6yc9gZcclE Burek
*[http://www.dinomerlin.com/ ''Zvanična web stranica Dine Merlina'']

{{Dino Merlin}}

[[Kategorija:Albumi iz 2004.]]
[[Kategorija:Albumi Dine Merlina]]</text>
      <sha1>gty2vq347q0765n6nh5vkzf39q3jcxq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lavina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>16924</id>
    <revision>
      <id>3921263</id>
      <parentid>3527036</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T08:34:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3921263</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5953" sha1="jaqh3rwv7at9w1724u97yff11zh6djf" xml:space="preserve">[[Datoteka:Avalanche on Everest.jpg|mini|250px|Lavina na [[Himalaji]]ma]]
'''Lavina''' je naziv za rušenje velikih masa [[snijeg]]a niz strme [[Planina|planinske]] padine, najčešće [[zima|zimi]] i u rano [[proljeće]]. Lavina nastaje kad masa snijega nenadano klizne niz padinu. Svaka padina, nagiba većeg od 15°. predstavlja potencijalnu mogućnost za nastanak lavine.

Uzroci nastanka lavine su mnogobrojni: ovise o vrsti snijega, nagibu padine, obliku i vrsti zemljišta, položaju snježnih slojeva i dnevnim vremenskim prilikama. Najčešće lavinu prouzrokuju sami [[Čovjek|ljudi]], rjeđe životinje ili intenzivniji [[zvuk]]ovi.&lt;ref name=&quot;Plaalp&quot;&gt;{{Cite web |url=http://serbianoutdoor.com/wp-content/uploads/2012/01/Planinarstvo_i_alpinizam.pdf |title=Planinarstvo i alpinizam |work= Planinarski savez  Hrvatske, Zagreb 1989|access-date= 15. 2. 2020}}&lt;/ref&gt;
{{Infokutija nematerijalna kulturna baština
 | vrsta_baštine        = Upravljanje rizikom od lavina
 | slika                = File:20191001 BschlabsTirol RohrBrueckeGrosserGroeben DSC00097 PtrQs.jpg
 | širina slike         = 80px
 | opis_slike           = Tunelski most u Tirolu, Austrija
 | regija               = [[Evropa]]
 | institucija          = 
 | država               = {{ZID|Austrija}}&lt;br/&gt;{{ZID|Švicarska}}
 | mjesto               = 
 | zajednica            = 
 | predlagač            =  
 | kriterij             = 
 | datum_upisa_u_nkb    = 
 | lista_upisa_elementa = Reprezentativna lista nematerijalne kulturne baštine čovječanstva
 | unesco_oznaka        = 01380
 | unesco_datum_upisa   = 2018.
 | lokacija_upisa       = [https://ich.unesco.org/en/RL/avalanche-risk-management-01380 UNESCO]
 | veb-sajt             = 
}}
== Upravljanje rizikom od lavina ==
Lavina često izaziva velike štete i ljudske žrtve, iako su one, s obzirom na relativno slabu [[naselje]]nost planinskih područja, svojim razmjerima obično ograničene u usporedbi s drugim katastrofama.

Upravljanje rizikom od lavina oblikovalo je i identitet [[Alpe|alpskog]] stanovništva, jer se svake [[Zima|zime]] suočava sa prijetnjom koju lavine predstavljaju za stanovnike, [[Turizam|turiste]], sredstva komunikacije i drugu vitalnu infrastrukturu.&lt;ref name=&quot;lavina&quot;&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/bosnia-and-herzegovina-AT UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Austriji - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.11.2021.]{{Mrtav link}}{{en}}&lt;/ref&gt; Budući da su Alpi gusto naseljeni, fenomen lavina je glavna briga i kolektivna odgovornost zajednica. [[Vijek]]ovima su stanovnici razvijali lokalno empirijsko znanje, strategije upravljanja i izbjegavanja rizika, kao i praktična rješenja kako bi se zaštitili od opasnosti od lavina.

Odbrana naseljenih područja od lavina može biti aktivna i pasivna.
 
* Aktivna se obrana sastoji u tome da se lavina izazove umjetno, bacanjem dinamita na kritična mjesta početka lavine. Drugi način je korištenje projektila s eksplozivom koji eksplodira u nižim slojevima snijega. U aktivnu obranu spada i promatranje opasne zone radi obavještavanja o opasnosti.
* Pasivna zaštita sastoji se u postavljanju zidova u opasnim zonama koji će skrenuti tok lavine ili će zadržati snježni pokrivač da se ne pokrene.

U tradicionalna znanja danas su nadopunjena modernim mjernim instrumentima i mapiranjem rizika. Ovaj element je ukorijenjen u svakodnevnu [[Kultura|kulturu]] dotičnih zajednica i naglašava važnost solidarnosti u kriznim situacijama. Procjena rizika od lavina zahtijeva dobro poznavanje prirode, posebno terena, snijega, vremenskih uslova i prošlih lavina. Postoje i brojne obuke, uz pristup širokom spektru izvora informacija kao što su lavinski bilteni, mediji, kontrolne liste, web stranice, mediji, priručnici i izložbe.
=== Nematerijalna kulturna baština ===
Upravljanje rizikom od lavina je na [[UNESCO]]-voj Reprezentativnoj listi [[Nematerijalna kulturna baština|nematerijalnog kulturnog naslijeđa]] čovječanstva kao zajednički element u [[Austrija|Austriji]] i [[Švicarska|Švicarskoj]].&lt;ref name=&quot;lavina&quot;/&gt; Odluku o upisu donio je Međuvladin komitet za očuvanje nematerijalnog kulturnog naslijeđa na zasjedanju koje je održano od 26. novembra do 1. decembra 2018. u [[Port Louisu]]u na [[Mauricijus]]u.&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/RL/avalanche-risk-management-01380 UNESCO: Upravljanje rizikom od lavina - ich.unesco.org, Pristupljeno, 7.01.2023]{{en}}&lt;/ref&gt;
== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20100514164556/http://www.virtualmountains.ca/ The Avalanche Education Project]
* [http://www.edu4hazards.org/avalanche.html Surviving an Avalanche - A guide for children and youth] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210426223016/http://www.edu4hazards.org/avalanche.html |date=26. 4. 2021 }}
* [http://nsidc.org/snow/avalanche/ Avalanche Awareness] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070317033731/http://nsidc.org/snow/avalanche/ |date=17. 3. 2007 }}
* [http://www.fao.org/DOCREP/006/AD075E/AD075e09.htm Avalanche Defense Photographs]
* [http://www.avalanche.ca Canadian Avalanche Association]
* [http://archives.cbc.ca/IDD-1-75-1483/science_technology/avalanches/ CBC Digital Archives – Avalanche!]
* [http://avalanche.state.co.us/ Colorado informacioni centar o lavinama]
* [http://www.snowstudies.org/ Centar za proučavanje snijega i lavina]
* [https://web.archive.org/web/20050306024837/http://www.slf.ch/laworg/map.html Directory of European avalanche services]
* [https://web.archive.org/web/20060423190948/http://www.slf.ch/welcome-en.html Swiss Federal Institute for Snow and Avalanche Research]
* [http://www.sais.gov.uk/ sportscotland Avalanche Information Service]
{{Prirodne_katastrofe}}
{{Stub-geog}}

{{Commonscat|Avalanches}}

[[Kategorija:Prirodne katastrofe]]
[[Kategorija:Planinarstvo]]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Austriji]]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Švicarskoj]]</text>
      <sha1>jaqh3rwv7at9w1724u97yff11zh6djf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Faruk Buljubašić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>17240</id>
    <revision>
      <id>3921176</id>
      <parentid>3729979</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T13:29:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3921176</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3030" sha1="l1k824gjl2kdl2bwzv0mhfcpc0qsbgx" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = Faruk Buljubašić
| slika              = 
| alt_slike          = 
| opis               = 
| ime_pri_rođenju    = 
| datum_rođenja      = &lt;!-- {{Datum rođenja i godine|GGGG|MM|DD}} za žive osobe. Staviti samo godinu ako nije poznat tačan datum rođenja. Za ljude koji su umrli, koristiti samo {{Datum rođenja|GGGG|MM|DD}} --&gt;
| mjesto_rođenja     = [[Bijeljina]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]
| datum_smrti        = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --&gt;
| mjesto_smrti       = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = Tekstopisac i estradni menadžer
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = Tekstopisac brojnih muzičkih hitova
| značajna_djela     = 
}}

'''Faruk Buljubašić''', poznatiji po estradnom imenu &quot;Fayo&quot;,  jeste [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i [[Hrvatska|hrvatski]] tekstopisac i estradni menadžer.
Rođen je u [[Bijeljina|Bijeljini]], a od druge polovine 1980-ih pa do danas sarađivao je sa mnogim imenima estrade u Bosni i Hercegovini i [[Hrvatska|Hrvatskoj]] sa kojima je osvojio neke od najprestižnijih muzičkih nagrada i velikog broja pregleda na [[YouTube]]. Od 1992. zbog izbijanja [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], preselio se u Hrvatsku, gdje je nastavio saradnju sa uglavnom imenima s hrvatske estradne scene. U novije vrijeme okrenuo se i saradnji s mlađim izvođačima. Sarađivao je sa najpoznatijim izvođačima s estradne scene, kao što su: [[Hari Mata Hari]], [[Zlatko Pejaković]], [[Nina Badrić]], [[Divas]], [[Branimir Mihaljević]], [[Severina|Severina Vučković]], [[Željko Bebek]], [[Amir Kazić Leo]], [[Sanja Doležal]], [[Mišo Kovač]], [[Doris Dragović]], [[Tony Cetinski|Toni Cetinski]], [[Novi fosili]], [[Davor Radolfi]], [[Maja Blagdan]], [[Ivana Banfić]], [[Crvena jabuka]], [[Jasmin Stavros]], [[Jasna Zlokić]], [[Thompson]]. &lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.zamp.hr/autori/tjedan-autora/pregled/763/tjedan-autora-predstavlja-fayu|title= ''&quot;Tjedan Autora&quot; predstavlja Fayu''|website= zamp.hr|access-date= 26. 6. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.imdb.com/name/nm11336080/|title= ''Faruk Buljubašić Fayo''|website= imdb.com|access-date= 26. 6. 2025}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
*[[Spisak pjesama Faruka Buljubašića]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* http://www.zamp.hr/aid/sadrzaj/sAutor.htm?CODE=133002091{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}
* http://www.diskografija.com/umjetnik/faruk-buljubasic-fayo.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161130065903/http://www.diskografija.com/umjetnik/faruk-buljubasic-fayo.htm |date=30. 11. 2016 }}
* http://24ur.com/ekskluziv/glasba/kdo-zdrzi-zur-do-zore.html
{{stub-bh-biog}}

[[Kategorija:Biografije, Bijeljina|Buljubašić, Faruk]]</text>
      <sha1>l1k824gjl2kdl2bwzv0mhfcpc0qsbgx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Howard Hawks</title>
    <ns>0</ns>
    <id>17565</id>
    <revision>
      <id>3921217</id>
      <parentid>3916870</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T20:46:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3921217</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4730" sha1="silznooluth9erxe8qfc5miejyqvsom" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = Howard Hawks
| slika              = Howard Hawks.JPG
| alt_slike          = 
| opis               = 
| ime_pri_rođenju    = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1896|05|30}}
| mjesto_rođenja     = [[Goshen (Indiana)|Goshen]], [[Indiana]], [[SAD]]
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|1977|12|26|1896|05|30}}
| mjesto_smrti       = [[Palm Springs]], [[Kalifornija]], SAD
| nacionalnost       = Amerikanac
| druga_imena        = 
| zanimanje          = filmski režiser, producent i scenarist
| godine_aktivnosti  = 1916–1970.
| poznat_po          = 
| značajni_radovi    = [[Narednik York (film)|Narednik York]] (1941) &lt;br&gt; ''[[Crvena rijeka (film)|Crvena rijeka]]'' (1948) &lt;br&gt; ''[[Rio Bravo (film)|Rio Bravo]]'' (1959)
}}
'''Howard Winchester Hawks''' ([[Goshen (Indiana)|Goshen]], 30. maj 1896 – [[Palm Springs]], 26. decembar 1977) bio je američki filmski režiser, producent i scenarist iz ere klasičnog Hollywooda. Svestrani filmski režiser, Hawks je istraživao mnoge žanrove kao što su komedije, drame, gangsterski filmovi, naučna fantastika, [[film noir]], ratni filmovi i vesterni. Stekao je popularnost svojim filmovima zbog širokog spektra žanrova, kao što su ''[[Lice s ožiljkom (1932)|Lice s ožiljkom]]'' (1932), ''[[Silom dadilja]]'' (1938), ''[[Samo anđeli imaju krila]]'' (1939), ''[[Njegova djevojka Petko]]'' (1940), ''[[Narednik York (film)|Narednik York]]'' (1941), ''[[Imati i nemati (film)|Imati i nemati]]'' (1944), ''[[Duboki san (film)|Duboki san]]'' (1946), ''[[Crvena rijeka (1948)|Crvena rijeka]]'' (1948), ''[[Stvor sa drugog svijeta]]'' (1951), ''[[Muškarci više vole plavuše (1953)|Muškarci više vole plavuše]]'' (1953) i ''[[Rio Bravo (film)|Rio Bravo]]'' (1959). Filmski kritičar [[Leonard Maltin]] ga je nazvao &quot;najvećim američkim režiserom koji je više nego kućna ikona&quot;. [[Roger Ebert]] nazvao je Hawksa &quot;jednim od najvećih američkih režisera pravih filmova i miljenikom kritičarajer je pronašao svoje lakonske vrijednosti u toliko različitih vrsta žanrovskog materijala.&quot;&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Ebert |first=Roger |title=The Great Movies |url=https://archive.org/details/greatmovies0000eber_e8w1 |publisher=[[Broadway Books]] |year=2002 |pages=[https://archive.org/details/greatmovies0000eber_e8w1/page/72 72]–73}}&lt;/ref&gt;

Hawks je 1942. bio nominiran za [[Oskar za najbolju režiju|Oskara za najbolju režiju]] za film ''Narednik York'', a 1975. bio je nagrađen sa počasnim [[Oscar]]om kao &quot;majstorski američki filmaš čiji kreativni napori zauzimaju istaknuto mjesto u svijetu kinematografije.&quot;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://us.imdb.com/name/nm0001328/awards |title=IMDB awards |access-date=12. 10. 2014 |archive-date=7. 1. 2004 |archive-url=https://web.archive.org/web/20040107054735/http://us.imdb.com/name/nm0001328/awards |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Filmografija ==
*''[[Lice s ožiljkom (1932|Lice s ožiljkom]]'' (1932)
*''[[Silom dadilja]]'' (1938)
*''[[Samo anđeli imaju krila]]'' (1939)
*''[[Njegova djevojka Petko]]'' (1940)
* ''[[Narednik York (film)|Narednik York]]'' (1941)
*''[[Imati i nemati (film)|Imati i nemati]]'' (1944)
*''[[Duboki san (film)|Duboki san]]'' (1946)
*''[[Crvena rijeka (1948)|Crvena rijeka]]'' (1948)
*''[[Stvor sa drugog svijeta]]'' (1951)
*''[[Muškarci više vole plavuše (1953)|Muškarci više vole plavuše]]'' (1953)
*''[[Rio Bravo (film)|Rio Bravo]]'' (1959)

== Reference ==
{{refspisak}}

== Također pogledajte ==
* [[Režiser]]
* [[Spisak režisera]]

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
{{Wikicitat|Howard Hawks}}
{{Commons}}
* {{IMDb name|1328|Howard Hawks}}
* {{Tcmdb name}}
* [http://www.lib.berkeley.edu/MRC/hawksbib.html Bibliography of books and articles about Hawks] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180825035138/http://www.lib.berkeley.edu/MRC/hawksbib.html |date=25. 8. 2018 }} via UC Berkeley Media Resources Center
* [http://www.sensesofcinema.com/2002/great-directors/hawks/ Profile] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210515222222/http://www.sensesofcinema.com/2002/great-directors/hawks/ |date=15. 5. 2021 }} at [[Senses of Cinema]]
* [https://www.bbc.co.uk/archive/hollywood/10234.shtml BBC interview]
* [http://archives.lib.byu.edu/agents/people/7720 Material relating to Howard Hawks] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240301151642/http://archives.lib.byu.edu/agents/people/7720 |date=1. 3. 2024 }} in the [[L. Tom Perry Special Collections]], [[Harold B. Lee Library]], [[Brigham Young University]]

{{Oscar za životno djelo}}
{{Stub-biog}}

{{DEFAULTSORT:Hawks, Howard}}
[[Kategorija:Američki režiseri]]
[[Kategorija:Američki scenaristi]]
[[Kategorija:Američki filmski producenti]]</text>
      <sha1>silznooluth9erxe8qfc5miejyqvsom</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lećasta galaksija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>18080</id>
    <revision>
      <id>3921266</id>
      <parentid>3850319</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T09:04:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3921266</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4664" sha1="k54z40cfizqhmxjwzamkk3ofzhv95f8" xml:space="preserve">[[Datoteka:Ngc5866 hst big.png|mini|desno|250px|Galaksija '''Spindle''' ([[NGC 5866]]), je lećasta galaksija u [[sazviježđe|sazviježđu]] [[Zmaj (sazviježđe)|Zmaj]]a. Autorstvo slike:NASA/ESA]]

'''Lećaste ili lentikularne [[galaksija|galaksije]]''' su prijelazni stepen između spiralnih i eliptičnih i u [[Hubble]]ovu dijagramu imaju oznaku S0.&lt;ref name=&quot;tagebuch&quot;&gt;[http://www.astronomie-tagebuch.de/galaxien.php Linsen-Gallaxine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150511123820/http://www.astronomie-tagebuch.de/galaxien.php |date=11. 5. 2015 }}''astronomie-tagebuch.de'', pristupljeno 6.5.2015 {{de simbol}}&lt;/ref&gt;

Ove galaksije imaju i jezgru i disk, ali nemaju spiralne krakove. Zbog toga se nekd i nazivuju ''spiralne galaksije bez krakova''.&lt;ref&gt;[http://cas.sdss.org/dr7/en/proj/basic/galaxies/lenticular.asp Lenticular galaxy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150709141831/http://cas.sdss.org/dr7/en/proj/basic/galaxies/lenticular.asp |date=9. 7. 2015 }} iz [[SDSS]] pristupljeno 26.6.2015 {{en simbol}}&lt;/ref&gt; 
Lećaste galaksije su galaksije diska koje su potrošile ili izgubile većinu svoje međuzvjezdane materije i stoga imaju vrlo malo tekućeg formiranja zvijezda &lt;ref&gt;DeGraaff, Regina Barber; Blakeslee, John P.; Meurer, Gerhardt R.; Putman, Mary E. (December 2007). &quot;A Galaxy in Transition: Structure, Globular Clusters, and Distance of the Star-Forming S0 Galaxy NGC 1533 in Dorado&quot;. The Astrophysical Journal. 671 (2): 1624–1639. arXiv:0710.0893. Bibcode:2007ApJ...671.1624D. doi:10.1086/523640. S2CID 14312626.&lt;/ref&gt;. Međutim, oni mogu zadržati značajnu prašinu u svojim diskovima. 
U njima ima malo ili nimalo [[plin]]a, a [[zvijezda|zvijezde]] su stare (poput eliptičnih galaksija). Nisu otkriveni ni [[Molekularni oblak|molekularni oblaci]] niti [[Maglina|magline]].&lt;ref name=&quot;abenteuer&quot;&gt;[http://abenteuer-universum.de/galaxien/galax.html#lins Linsen-Gallaxine]''abenteuer-universum.de'', pristupljeno 6.5.2015 {{de simbol}}&lt;/ref&gt; Nije još pouzdano utvrđeno njihovo porijeklo, pretpostavlja se da su nastale sudarom spiralnih galaksija.&lt;ref&gt;[http://astronomy.swin.edu.au/cosmos/L/Lenticular+Galaxy Lenticular galaxy] iz COSMOS, [[Univerzitet u Swinburn]]u, pristupljeno 26.6.2015 {{en simbol}}&lt;/ref&gt;
Uprkos morfološkim razlikama, lentikularne i eliptične galaksije dijele zajednička svojstva poput spektralnih karakteristika i skaliranja. Obje se mogu smatrati galaksijama ranog tipa koje se pasivno razvijaju, barem u lokalnom dijelu svemira. Povezivanje galaksija E sa galaksijama S0 su galaksije ES sa diskovima srednje veličine &lt;ref&gt;Liller, M.H. (1966), The Distribution of Intensity in Elliptical Galaxies of the Virgo Cluster. II&lt;/ref&gt;.

Najljepši primjer ove vrste galaksija je [[Messier 102]] (NGC 5866) ([[sazviježđe]] [[Zmaj (sazviježđe)|Zmaj]]a).&lt;ref name=&quot;tagebuch&quot;/&gt;

== Morfologija i struktura ==
Lentikularne galaksije su jedinstvene po tome što imaju vidljivu komponentu diska, kao i istaknutu komponentu ispupčenja (bulge). Imaju mnogo veći odnos ispupčenja i diska od tipičnih spirala i nemaju kanonsku strukturu spiralnog kraka kao galaksije kasnog tipa, a ipak mogu imati središnju prečku. Ova dominacija ispupčenja može se vidjeti u omjeru ose (tj. omjeru između promatrane male i velike aksijalne galaksije diska) distribucije uzorka lentikularne galaksije. Raspodjela za lentikularne galaksije stalno raste u rasponu od 0,25 do 0,85, dok je distribucija za spirale u suštini ravna u tom istom rasponu &lt;ref&gt;Lambas, D.G.; S.J.Maddox and J. Loveday (1992). &quot;On the true shapes of galaxies&quot;. MNRAS. 258 (2): 404–414.&lt;/ref&gt;. Veći aksijalni omjeri mogu se objasniti promatranjem galaksija okrenutih na disk ili uzorkom sferoidnih (u kojima dominiraju izbočine) galaksija. Zamislite da gledate dvije galaksije diska na ivici, jednu sa ispupčenjem i drugu bez ispupčenja. Galaksija sa istaknutim ispupčenjem imat će veći aksijalni omjer ivice nasuprot u odnosu na galaksiju bez ispupčenja na osnovu definicije aksijalnog omjera. Tako će uzorak galaksija na disku sa istaknutim sferoidnim komponentama imati više galaksija pri većim aksijalnim omjerima. Činjenica da distribucija lentikularnih galaksija raste sa povećanjem uočenog aksijalnog omjera implicira da lentikularima dominira centralna komponenta izbočenja &lt;ref&gt;Binney &amp; Merrifield (1998). Galactic Astronomy. Princeton University Press. ISBN 0-691-02565-7.&lt;/ref&gt;.

== Također pogledajte ==
* [[Spiralna galaksija]]
* [[Eliptična galaksija]]
* [[Nepravilna galaksija]]
==Reference==
{{refspisak}}
{{Commonscat|Lenticular galaxies}}
{{Zvijezda}}{{Galaksija}}

[[Kategorija:Galaksije]]</text>
      <sha1>k54z40cfizqhmxjwzamkk3ofzhv95f8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fenerbahçe SK</title>
    <ns>0</ns>
    <id>18935</id>
    <revision>
      <id>3921207</id>
      <parentid>3898952</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T18:57:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zafer</username>
        <id>66628</id>
      </contributor>
      <comment>Photo add</comment>
      <origin>3921207</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6036" sha1="d7fv9uxnh9y0iv7dvokgsxaff95hfwe" xml:space="preserve">{{Infokutija fudbalski klub
| Boja1                       = #FFFF00
| Boja2                       = #000080
| Ime kluba                   = '''Fenerbahçe'''
| Puno ime                    = Fenerbahçe Spor Kulübü
| Grb                         = 
| Nadimak                     = ''Žuti kanarinci''
| Osnovan                     = [[1907.]]
| Lokacija                    = [[Istanbul]]&lt;br/&gt;[[Turska]]
| Boje                        = {{colorbox|yellow}} {{colorbox|#000080}}
| Federacija                  = [[Nogometni savez Turske|TFF]]
| Konfederacija               = 
| Liga                        = [[Süper Lig]]
| Stadion                     = [[Stadion Şükrü Saracoğlu|Şükrü Saracoğlu]]&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.stadiumguide.com/sukrusaracoglu/ |title=Stadion Şükrü Saracoğlu |work=stadiumguide.com|access-date= 12. 6. 2018}}&lt;/ref&gt;
| Kapacitet                   = 47,544
| Vlasnik kluba               = 
| Predsjednik kluba           = [[Ali Koç]]
| Trener                      = [[İsmail Kartal]]
| Uspjesi                     = 
| Nacionalni kupovi           = 
| Evropski kupovi             = 
| Adresa                      = 
| Plasman u prethodnoj sezoni = 2. mjesto
| Prethodna sezona            = 2024/25.
| Webstranica                 = [http://www.fenerbahce.org/eng fenerbahce.org]
| Trenutna sezona             = 
| uzorak_lr1                  = _fener2021h
| uzorak_t1                   = _fener2021h
| uzorak_dr1                  = _fener2021h
| uzorak_š1                   = _fener2021h
| uzorak_č1                   = _fener1920t
| lijeva ruka1                = 000060
| tijelo1                     = 000060
| desna ruka1                 = 000060
| šorc1                       = ffffff
| čarape1                     = ffffff
| uzorak_lr2                  = _fener2021a
| uzorak_t2                   = _fener2021a
| uzorak_dr2                  = _fener2021a
| uzorak_š2                   = _fener2021a
| uzorak_č2                   = _fener2021a
| lijeva ruka2                = EFD990
| tijelo2                     = EFD990
| desna ruka2                 = EFD990
| šorc2                       = EFD990
| čarape2                     = EFD990
}}
[[File:Fenerbahçe SK 20260805 (20) (cropped).JPG|thumb|260px|Fenerbahçe 2026]]
'''Fenerbahçe SK''' je profesionalni [[nogomet]]ni klub iz [[Istanbul]]a, [[Turska]]. Takmiči se u [[Süper Lig]], prvom rangu turskog nogometa.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite news|title=HISTORY - Fenerbahçe SK|url=https://fenerbahce.org/club/history|access-date=15. 12. 2025}}&lt;/ref&gt;

==Historija==
Uz [[Galatasaray SK]] i [[Beşiktaş JK]] jedan je od najpopularnijih i najtrofejnijih ne samo istanbulskih već općenito i turskih klubova. Ova tri nogometna kluba su jedini turski klubovi koji nikada nisu napuštali najelitniji rang turskog nogometa. Gradski derbi protiv Galatasaraya, nazvan [[Interkontinentalni derbi]] je jedan od najvećih gradskih derbija na svijetu, od britanskog [[Daily Mail]]a 2009. godine proglašen kao drugi najpopularniji u historiji.

Fenerbahçe je osnovan prije više od stoljeća u okrugu [[Kadiköy (Istanbul)|Kadiköy]] u Istanbulu. Osnivači su bili Nurizade Ziya Songülen, Ayetullah i Necip Okaner. Ova grupa je tajno osnovala klub kako bi ostali neprimjetni, te kako ne bi došli u konflikt sa strogom [[Osmansko Carstvo|osmanskom vlašću]], u toku koje je [[Sultani Osmanskog Carstva|sultan]] [[Abdulhamid II]] zabranio turskoj omladini osnivanje klubova i učešće u fudbalu koji su igrale [[Englezi|engleske]] porodice. Nakon prvog sastanka osnivača, Nurizade Ziya Songülen izabran je za prvog predsjednika, dok su g. Ayetullah i Necip Okaner postali generalni sekretar i generalni kapetan. Prvi simbol kluba bio je svjetionik smješten na [[Rt Fenerbahçe|rtu Fenerbahçe]], dok su prve boje kluba bile bijela i žuta, koje su predstavljale boje [[narcis]]a razasutih po istoimenom poluotoku.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

==Interkontinentalni derbi==
{{Glavni|Interkontinentalni derbi}}

Gradski a ujedno i Interkontinentalni derbi ({{jez-tr|Kıtalararası Derbi}}) i jedan od najpoznatijih svjetskih derbija je derbi između istanbulskih rivala Fenerbahçea i [[Galatasaray SK|Galatasaraya]]. Derbi se igra od 17. januara 1909. godine kada je prva utakmica odigrana na stadionu &quot;Papazın Çayırı&quot;. Galatasaray je pobjedio sa 2-0. Britanski Daily Mail je 2009. godine derbi proglasio kao drugi najpopularniji nogometni derbi u historiji.&lt;ref name=&quot;dailymail.co.uk&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.dailymail.co.uk/sport/football/article-1214200/THE-LIST-The-greatest-rivalries-club-football-Nos-10-1.html|title=THE LIST: The greatest rivalries in club football, Nos 10–1|work=Mail Online|access-date=14. 6. 2019}}&lt;/ref&gt;

==Uspjesi==
*'''[[Süper Lig]]:'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (19)''': 1959, 1960/61, 1963/64, 1964/65, 1967/68, 1969/70, 1973/74, 1974/75, 1977/78, 1982/83, 1984/85, 1988/89, 1995/96, 2000/01, 2003/04, 2004/05, 2006/07, 2010/11, 2013/14.
*'''[[Kup Turske u nogometu|Kup Turske]]:'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (7)''': 1967/68, 1973/74, 1978/79, 1982/83, 2011/12, 2012/13, 2022/23.
*'''[[Superkup Turske u nogometu|Superkup Turske]]:'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (9)''': 1968, 1973, 1975, 1984, 1985, 1990, 2007, 2009, 2014, 2025.
*'''[[Kup Premijera (Turska)|Kup Premijera]]:'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (8)''': 1945, 1946, 1950, 1973, 1980, 1989, 1993, 1998.
*'''[[Atatürk kup]]:'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': 1998.

==Bosanskohercegovački nogometaši==
*[[Asim Ferhatović]] ''(1963)''
*[[Demir Hotić]] ''(1993)''
*[[Elvir Bolić]] ''(1995–2000)''
*[[Elvir Baljić]] ''(1998–1999)''
*[[Edin Džeko]] ''(2023–2025)''

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
*[http://www.fenerbahce.org/ Službena stranica]
*[https://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=52692/domestic/index.html Fenerbahçe] na zvaničnoj stranici UEFA-e

[[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1907.]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Turskoj]]
[[Kategorija:Sport u Istanbulu]]</text>
      <sha1>d7fv9uxnh9y0iv7dvokgsxaff95hfwe</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3921272</id>
      <parentid>3921207</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T09:28:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Makenzis</username>
        <id>98619</id>
      </contributor>
      <origin>3921272</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6036" sha1="fajnn7t8lw2hc3v7mmz0mmgudwt1qgj" xml:space="preserve">{{Infokutija fudbalski klub
| Boja1                       = #FFFF00
| Boja2                       = #000080
| Ime kluba                   = '''Fenerbahçe'''
| Puno ime                    = Fenerbahçe Spor Kulübü
| Grb                         = 
| Nadimak                     = ''Žuti kanarinci''
| Osnovan                     = [[1907.]]
| Lokacija                    = [[Istanbul]]&lt;br/&gt;[[Turska]]
| Boje                        = {{colorbox|yellow}} {{colorbox|#000080}}
| Federacija                  = [[Nogometni savez Turske|TFF]]
| Konfederacija               = 
| Liga                        = [[Süper Lig]]
| Stadion                     = [[Stadion Şükrü Saracoğlu|Şükrü Saracoğlu]]&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.stadiumguide.com/sukrusaracoglu/ |title=Stadion Şükrü Saracoğlu |work=stadiumguide.com|access-date= 12. 6. 2018}}&lt;/ref&gt;
| Kapacitet                   = 47,544
| Vlasnik kluba               = 
| Predsjednik kluba           = [[Ali Koç]]
| Trener                      = [[İsmail Kartal]]
| Uspjesi                     = 
| Nacionalni kupovi           = 
| Evropski kupovi             = 
| Adresa                      = 
| Plasman u prethodnoj sezoni = 2. mjesto
| Prethodna sezona            = 2025/26.
| Webstranica                 = [http://www.fenerbahce.org/eng fenerbahce.org]
| Trenutna sezona             = 
| uzorak_lr1                  = _fener2021h
| uzorak_t1                   = _fener2021h
| uzorak_dr1                  = _fener2021h
| uzorak_š1                   = _fener2021h
| uzorak_č1                   = _fener1920t
| lijeva ruka1                = 000060
| tijelo1                     = 000060
| desna ruka1                 = 000060
| šorc1                       = ffffff
| čarape1                     = ffffff
| uzorak_lr2                  = _fener2021a
| uzorak_t2                   = _fener2021a
| uzorak_dr2                  = _fener2021a
| uzorak_š2                   = _fener2021a
| uzorak_č2                   = _fener2021a
| lijeva ruka2                = EFD990
| tijelo2                     = EFD990
| desna ruka2                 = EFD990
| šorc2                       = EFD990
| čarape2                     = EFD990
}}
[[File:Fenerbahçe SK 20260805 (20) (cropped).JPG|thumb|260px|Fenerbahçe 2026]]
'''Fenerbahçe SK''' je profesionalni [[nogomet]]ni klub iz [[Istanbul]]a, [[Turska]]. Takmiči se u [[Süper Lig]], prvom rangu turskog nogometa.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite news|title=HISTORY - Fenerbahçe SK|url=https://fenerbahce.org/club/history|access-date=15. 12. 2025}}&lt;/ref&gt;

==Historija==
Uz [[Galatasaray SK]] i [[Beşiktaş JK]] jedan je od najpopularnijih i najtrofejnijih ne samo istanbulskih već općenito i turskih klubova. Ova tri nogometna kluba su jedini turski klubovi koji nikada nisu napuštali najelitniji rang turskog nogometa. Gradski derbi protiv Galatasaraya, nazvan [[Interkontinentalni derbi]] je jedan od najvećih gradskih derbija na svijetu, od britanskog [[Daily Mail]]a 2009. godine proglašen kao drugi najpopularniji u historiji.

Fenerbahçe je osnovan prije više od stoljeća u okrugu [[Kadiköy (Istanbul)|Kadiköy]] u Istanbulu. Osnivači su bili Nurizade Ziya Songülen, Ayetullah i Necip Okaner. Ova grupa je tajno osnovala klub kako bi ostali neprimjetni, te kako ne bi došli u konflikt sa strogom [[Osmansko Carstvo|osmanskom vlašću]], u toku koje je [[Sultani Osmanskog Carstva|sultan]] [[Abdulhamid II]] zabranio turskoj omladini osnivanje klubova i učešće u fudbalu koji su igrale [[Englezi|engleske]] porodice. Nakon prvog sastanka osnivača, Nurizade Ziya Songülen izabran je za prvog predsjednika, dok su g. Ayetullah i Necip Okaner postali generalni sekretar i generalni kapetan. Prvi simbol kluba bio je svjetionik smješten na [[Rt Fenerbahçe|rtu Fenerbahçe]], dok su prve boje kluba bile bijela i žuta, koje su predstavljale boje [[narcis]]a razasutih po istoimenom poluotoku.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

==Interkontinentalni derbi==
{{Glavni|Interkontinentalni derbi}}

Gradski a ujedno i Interkontinentalni derbi ({{jez-tr|Kıtalararası Derbi}}) i jedan od najpoznatijih svjetskih derbija je derbi između istanbulskih rivala Fenerbahçea i [[Galatasaray SK|Galatasaraya]]. Derbi se igra od 17. januara 1909. godine kada je prva utakmica odigrana na stadionu &quot;Papazın Çayırı&quot;. Galatasaray je pobjedio sa 2-0. Britanski Daily Mail je 2009. godine derbi proglasio kao drugi najpopularniji nogometni derbi u historiji.&lt;ref name=&quot;dailymail.co.uk&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.dailymail.co.uk/sport/football/article-1214200/THE-LIST-The-greatest-rivalries-club-football-Nos-10-1.html|title=THE LIST: The greatest rivalries in club football, Nos 10–1|work=Mail Online|access-date=14. 6. 2019}}&lt;/ref&gt;

==Uspjesi==
*'''[[Süper Lig]]:'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (19)''': 1959, 1960/61, 1963/64, 1964/65, 1967/68, 1969/70, 1973/74, 1974/75, 1977/78, 1982/83, 1984/85, 1988/89, 1995/96, 2000/01, 2003/04, 2004/05, 2006/07, 2010/11, 2013/14.
*'''[[Kup Turske u nogometu|Kup Turske]]:'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (7)''': 1967/68, 1973/74, 1978/79, 1982/83, 2011/12, 2012/13, 2022/23.
*'''[[Superkup Turske u nogometu|Superkup Turske]]:'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (9)''': 1968, 1973, 1975, 1984, 1985, 1990, 2007, 2009, 2014, 2025.
*'''[[Kup Premijera (Turska)|Kup Premijera]]:'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (8)''': 1945, 1946, 1950, 1973, 1980, 1989, 1993, 1998.
*'''[[Atatürk kup]]:'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': 1998.

==Bosanskohercegovački nogometaši==
*[[Asim Ferhatović]] ''(1963)''
*[[Demir Hotić]] ''(1993)''
*[[Elvir Bolić]] ''(1995–2000)''
*[[Elvir Baljić]] ''(1998–1999)''
*[[Edin Džeko]] ''(2023–2025)''

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
*[http://www.fenerbahce.org/ Službena stranica]
*[https://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=52692/domestic/index.html Fenerbahçe] na zvaničnoj stranici UEFA-e

[[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1907.]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Turskoj]]
[[Kategorija:Sport u Istanbulu]]</text>
      <sha1>fajnn7t8lw2hc3v7mmz0mmgudwt1qgj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lufthansa</title>
    <ns>0</ns>
    <id>22819</id>
    <revision>
      <id>3921278</id>
      <parentid>3850499</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T10:14:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3921278</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6387" sha1="gcg26a16i39awzbttb68rfiv914wfhr" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija aviokompanija |
kompanija=Lufthansa|
znak=Lufthansa Logo 2018.svg|
znak_size=250p|
IATA=LH|
ICAO=DLH|
callsign=Lufthansa|
osnovana=[[1926]]. (kao ''Deutsche Luft Hansa Aktiengesellschaft'', i ponovo osnovana [[1954]])|
sjedište=[[Köln]], [[Njemačka]]|
glavne_ličnosti=Wolfgang Mayrhuber (Predsjednik)|
prekinuta=|
alijansa=[[Star Alliance]]|
flota=429|
destinacije=188|
preduzeće=[[Köln]]|
web_stranica=http://www.lufthansa.com|
}}

'''Lufthansa''' je [[njemačka]] aviokompanija sa sjedištem u [[Köln]]u. Avionska kompanija je najveća u [[Njemačka|Njemačkoj]]. Naziv ''Lufthansa'' dolazi od riječi ''luft'' (što znači ''[[vazduh]]'') i ''Hansa'' (''Hanseatic'' organizacija).

== Historija ==
Avionska kompanija je osnovana [[1926]] u [[Berlin]]u, kada su Deutsche Aero Lloyd&quot; (DAL) i Junkers Luftverkehr&quot; ujedinile da naprave jednu jaku kompaniju. Prvi službeni naziv je bio '''Deutsche Luft Hansa Aktiengesellschaft'''. Do 1966. bila je u državnom vlasništvu, iste godine je plasirana na berzi. Od 1997. postala je privatna dok je 34% dionica ostalo u državnom posjedu.&lt;ref&gt;Ernst Wolff, ''[http://www.heise.de/tp/artikel/44/44541/1.html Was steht hinter der Rufmord-Kampagne der Mainstream-Medien?]'' sa ''[[Heise Online|heise.de]]'' objavljeno 31.3.2015, pristupljeno 31.3.2015 {{de simbol}}&lt;/ref&gt;

[[1950]]. godine [[Istočna Njemačka]] je pokušala da stvori svoju avionsku kompaniju pod istim nazivom ''Lufthansa'', ali [[Zapadna Njemačka]] je bila protiv istog naziva, gdje se naziv Lufthansa već koristio od [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. [[Istočna Njemačka]] je osnovala kompaniju pod nazivom ''Interflug''. Lufthansa je dobila zabranu da leti u Zapadni Berlin sve do ujedinjena [[Njemačka|Njemačke]].

Lufthansa je bila prva avionska kompanija da uvede nove moderne [[Boeing 737]] [[avion]]e. Isto tako Lufthansa je bila prva avionska kompanija da uvede [[Connexion by Boeing]], što je [[Wi-Fi]] [[broadband]] [[internet]] sistem brzine [[adsl]]-a.
 {| align=right
|
 |-
 |[[Datoteka:Flughafen Frankfurt am Main.JPG|mini|desno|Lufthansa [[Boeing 747]]-400]]
 |-
 |[[Datoteka:D-AIHE.JPG|mini|desno|Lufthansa Airbus A340-600]]
 |-
 |[[Datoteka:Airbus A300B4-603 of Lufthansa (D-AIAS).jpg|mini|desno|Lufthansa Airbus A300-B4]]
 |-
 |[[Datoteka:Lufthansa.a320-200.d-aipz.arp.jpg|mini|desno|Lufthansa A320-200]]  
 |-
 |[[Datoteka:LufthansaCityline E195LR D-AEBD CGN 2010-10-06 01.jpg|mini|Embraer 195, Lufthansa Regional]]
 |-
 |[[Datoteka:Lufthansa.a321-100.d-aire.arp.jpg|mini|desno|Lufthansa A321-100]]  
 |-
 |[[Datoteka:Lufthansa B737-330 (D-ABXS) approaching London Heathrow Airport.jpg|mini|desno|Lufthansa [[Boeing 737-300]]]]
 |-
 |[[Datoteka:Lufthansa.rj85.arp.jpg|mini|desno|Lufthansa Avro RJ85]]
 |-
 |[[Datoteka:Lufthansa.crj-100.d-aclp.arp.jpg|mini|desno|Lufthansa CityLine Canadair CL-600-2B19 regional jet (CRJ-100)]]    
 |}
[[juni]] [[2005]]. godine Lufthansa se ujedinila sa [[Swiss International Air Lines]] (SWISS). Swiss i Lufthansa će ostati odvojene kompanije pod istim vlasništvom.

==Reference==
{{refspisak}}

== Ostale kompanije ==
Ostale kompanije pod ''Lufthansom'' su:

* Lufthansa Cargo
* Lufthansa Technik
* Lufthansa Systems
* Lufthansa Regional
* Lufthansa CityLine
* Thomas Cook
* Air Dolomiti
* Delvag
* LSG Sky Chefs
* Lufthansa Flight Training
* Condor Airlines

== Nesreće ==

* ''Lufthansa Flight 502''.
* ''Lufthansa Flight 5''.
* ''Lufthansa Flight 540'' - Prva nesreća [[Boeing 747]].
* ''Lufthansa Flight 2904''.

== Flota ==
'''Deutsche Lufthansa AG (Oktobar 2018)'''
* 30 [[Airbus A319-100|Airbus A319-100*]]
* 70 [[Airbus A320-200]]
* 13 [[Airbus A320neo]]
* 20 [[Airbus A321-100]]
* 43 [[Airbus A321-200]]
* 0/40 [[Airbus A321neo]]
* 18 [[Airbus A330-300]]
* 15 [[Airbus A340-300]]
* 17 [[Airbus A340-600]]
* 11 [[Airbus A350-900]]
* 14 ˙[[Airbus A380-800]]
* 13 [[Boeing 747-400]]
* 19 [[Boeing 747-8]]
* 0/20 [[Boeing 777-9]]

Total 283

'''Deutsche Lufthansa AG (Historijska flota)'''
* 14 [[Airbus A300|Airbus A300-600R]] 
* 20 [[Airbus A319-100|Airbus A319-100*]]
* 36 [[Airbus A320-200]]
* 26 [[Airbus A321|Airbus A321-100/-200]]
* 02 [[Airbus A330-200]]
* 10 [[Airbus A330-300]]
* 28 [[Airbus A340-300]]
* 19 [[Airbus A340-600]]
* 33 [[Boeing 737-300]]
* 30 [[Boeing 737-500]]
* 30 [[Boeing 747-400]]	
* 09 [[CRJ-200]]

Total 254

'''Lufthansa CityLine GmbH (Oktobar 2017)'''
* 34 [[Bombardier Canadair Regional Jet|CRJ-900ER]]
* 9 [[Embraer 190LR]]
* 6 [[Embraer 195LR]]

Total 49

'''Lufthansa CityLine GmbH (Historijska flota)'''
* 42 [[Bombardier Canadair Regional Jet|CRJ-100/-200]]
* 20 [[Bombardier Canadair Regional Jet|CRJ-700]]
* 18 [[Avro RJ85]]

Total 80

'''Lufthansa Cargo AG'''
* 14 [[McDonnell Douglas MD-11|Boeing MD-11F]]
* 5 [[McDonnell Douglas MD-11|Boeing MD-11SF]]

Total 19

'''Air Dolomiti'''
* 5 [[BAe 146-300]]
* 6 [[Avions de Transport Regional 42|ATR 42-500]]
* 8 [[Avions de Transport Regional 72|ATR 72-500]]

Total 19

'''Eurowings'''
* 9 ATR500
* 6 ATR700
* 4 BAe146-200
* 10 BAe146-300
* 8 CRJ200

Total 37

'''Germanwings'''
* 21 [[Airbus A319-100]]
* 3 [[Airbus A320-200]]

Total 20

'''Lufthansa''' total ''429''

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.lufthansa.com/ Lufthansa Službena Web stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080821103750/http://www.lufthansa.com/ |date=21. 8. 2008 }} {{Simboli jezika|en/de|Engleski &amp; Njemački}}
* [http://www.lufthansa-usa.com/ Lufthansa Amerika] {{Simboli jezika|en|Engleski}}
* [http://www.lufthansa-ju52.de/ Deutsche Lufthansa Berlin Stiftung] {{Simboli jezika|en|Engleski}}
* [http://www.airfleets.net/ageflotte/?file=calcop&amp;opp=Lufthansa Lufthansa Flota] {{Simboli jezika|en|Engleski}}
* [https://web.archive.org/web/20070206194326/http://www.ch-aviation.ch/aircraft.php?search=set&amp;airline=LH&amp;al_op=1 Lufthansa Fleet Slike] {{Simboli jezika|en|Engleski}}
* [http://www.airlinequality.com/Forum/lufth.htm Lufthansa Putničko Zadovoljstvo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060714230436/http://www.airlinequality.com/Forum/lufth.htm |date=14. 7. 2006 }} {{Simboli jezika|en|Engleski}}
* [http://biz.yahoo.com/ic/41/41803.html Lufthansa Kompanija Profil (Yahoo)] {{Simboli jezika|en/de|Engleski &amp; Njemački}}

{{Commonscat}}
{{DAX kompanije}}

[[Kategorija:Avijacija]]
[[Kategorija:Avionske kompanije]]
[[Kategorija:Njemački brendovi]]</text>
      <sha1>gcg26a16i39awzbttb68rfiv914wfhr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bosna i Hercegovina u Kraljevini Jugoslaviji</title>
    <ns>0</ns>
    <id>23256</id>
    <revision>
      <id>3921280</id>
      <parentid>3842596</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T10:47:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vratiosevalter</username>
        <id>174471</id>
      </contributor>
      <comment>Temeljito prerađen i proširen članak: uklonjene neizvorene i NPOV tvrdnje, ispravljene činjenične i terminološke greške te obnovljena struktura za period 1918–1941; dodani izvori za upravni i politički razvoj, agrarnu reformu, JMO, banovinsku podjelu i Sporazum Cvetković–Maček, kao i novi odjeljci o demografiji, društvu, privredi, školstvu i radničkom pokretu.</comment>
      <origin>3921280</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="38083" sha1="b0vxnu0kk2zjev2kwomn79nopuwcika" xml:space="preserve">{{Historija BiH}}

'''Bosna i Hercegovina u Kraljevini Jugoslaviji''' obuhvata period od završetka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] i raspada [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] 1918. do sloma [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] u [[Aprilski rat|Aprilskom ratu]] 1941. Nakon kratkog perioda u sastavu [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|Države Slovenaca, Hrvata i Srba]], Bosna i Hercegovina je 1. decembra 1918. ušla u zajedničku južnoslavensku monarhiju, [[Kraljevina Srba, Hrvata, i Slovenaca|Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca]], koja je 1929. preimenovana u Kraljevinu Jugoslaviju.&lt;ref name=&quot;Isek1998&quot;&gt;{{Cite book
 |last=Išek
 |first=Tomislav
 |chapter=Bosna i Hercegovina od stvaranja do propasti prve zajedničke države (1918–1941)
 |title=Bosna i Hercegovina od najstarijih vremena do kraja Drugog svjetskog rata
 |editor-last=Tepić
 |editor-first=Ibrahim
 |location=Sarajevo
 |publisher=Bosanski kulturni centar
 |year=1998
 |pages=299–337
}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Sarajevo Tram Vijecnica 1938.jpg|thumb|right|upright=1.25|alt=Tramvaj prolazi pored Vijećnice u Sarajevu 1938. godine.|Sarajevo 1938. godine. Tramvaj prolazi pored [[Sarajevska vijećnica|Vijećnice]] na uskotračnoj gradskoj pruzi.]]

Državnopravni i upravni položaj Bosne i Hercegovine tokom međuratnog perioda više puta se mijenjao. U prvim godinama nove države zadržala je posebnu zemaljsku upravu i dotadašnji teritorijalni okvir. Nakon [[Vidovdanski ustav|Vidovdanskog ustava]] njen teritorij je organiziran u šest oblasti koje su zajedno ostale unutar dotadašnjih granica Bosne i Hercegovine. Uvođenjem [[Šestojanuarska diktatura|Šestojanuarske diktature]] 1929. taj je teritorijalni okvir napušten, a Bosna i Hercegovina razdijeljena je između Vrbaske, Drinske, Primorske i Zetske banovine. [[Sporazum Cvetković–Maček|Sporazumom Cvetković-Maček]] 1939. trinaest bosanskohercegovačkih kotara uključeno je u [[Banovina Hrvatska|Banovinu Hrvatsku]], dok konačno državno preuređenje nije provedeno prije sloma Kraljevine 1941.&lt;ref name=&quot;Brkljaca135&quot;&gt;{{Cite journal
 |last=Brkljača
 |first=Seka
 |title=Paradoksi provedbe Vidovdanskog ustava iz 1921. u Bosni i Hercegovini
 |journal=Historijska traganja
 |issue=7
 |year=2011
 |pages=135–157
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Dubravica165&quot;&gt;{{Cite journal
 |last=Dubravica
 |first=Branko
 |title=Primorska banovina u politici upravne podjele Bosne i Hercegovine
 |journal=Politička misao
 |volume=48
 |issue=4
 |year=2011
 |pages=165–170
}}&lt;/ref&gt;

Politički život obilježavali su sporovi o centralističkom, federalističkom i autonomističkom uređenju države te promjenjivi odnosi među političkim strankama. [[Jugoslavenska muslimanska organizacija]] (JMO), tokom najvećeg dijela međuratnog perioda najutjecajnija politička organizacija među [[Muslimani (narod)|muslimanskim]] stanovništvom Bosne i Hercegovine, djelovala je i kao opoziciona stranka i kao učesnica državnih vlada. Značajnu ulogu imali su i [[Hrvatska seljačka stranka]], radikalske, demokratske i zemljoradničke stranke, kao i [[Komunistička partija Jugoslavije]] i radnički pokret.&lt;ref name=&quot;Purivatra1999&quot;&gt;{{Cite book
 |last=Purivatra
 |first=Atif
 |title=Jugoslavenska muslimanska organizacija u političkom životu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca
 |location=Sarajevo
 |publisher=Bosanski kulturni centar
 |year=1999
 |isbn=9958-700-04-2
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kamberovic2008&quot;&gt;{{Cite journal
 |last=Kamberović
 |first=Husnija
 |title=Politička djelatnost Mehmeda Spahe od 1929. do 1939. godine
 |journal=Historijska traganja
 |issue=2
 |year=2008
 |pages=143–190
}}&lt;/ref&gt;

Bosna i Hercegovina je između dva svjetska rata ostala izrazito agrarno društvo. Broj stanovnika porastao je sa 1.890.440 na popisu 1921. na 2.323.555 na popisu 1931, dok su urbanizacija i industrijalizacija napredovale sporo i neujednačeno. Rudarstvo, metalurgija, šumarstvo i drvna industrija bili su važna središta industrijskog razvoja, ali je velika većina stanovništva i dalje živjela na selu i bila vezana za poljoprivredu. Obrazovni razvoj ograničavali su visoka nepismenost i nedovoljno razvijena mreža obrazovnih ustanova, a Bosna i Hercegovina u ovom periodu nije imala univerzitet.&lt;ref name=&quot;Brkljaca2006&quot;&gt;{{Cite journal
 |last=Brkljača
 |first=Seka
 |title=Stanovnici bosanskohercegovačkih gradova (1918–1941. godine)
 |journal=Prilozi
 |issue=35
 |year=2006
 |pages=61–104
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hadzirovic2001&quot;&gt;{{Cite journal
 |last=Hadžirović
 |first=Ahmed
 |title=Značajnija obilježja privredne i socijalne strukture u Bosni i Hercegovini 1931–1941.
 |journal=Prilozi
 |issue=30
 |year=2001
 |pages=143–162
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Licina2012&quot;&gt;{{Cite journal
 |last=Ličina
 |first=Aida
 |title=Stipendiranje u Bosni i Hercegovini (1878–1990)
 |journal=Historijska traganja
 |issue=9
 |year=2012
 |pages=31–64
}}&lt;/ref&gt;

== Prijelaz u novu državu (1918–1921) ==

=== Narodno vijeće i prijenos vlasti ===

Raspad austrougarskog državnog sistema u jesen 1918. doveo je do stvaranja novih političkih organa na južnoslavenskim područjima Monarhije. U Sarajevu je 20. oktobra 1918. osnovan Glavni odbor [[Narodno vijeće Bosne i Hercegovine|Narodnog vijeća za Bosnu i Hercegovinu]]. Predstavnici Narodnog vijeća preuzeli su vlast od zemaljskog poglavara [[Stjepan Sarkotić|Stjepana Sarkotića]] 1. novembra, a Narodna vlada za Bosnu i Hercegovinu počela je djelovati 3. novembra 1918.&lt;ref name=&quot;Omerovic185&quot;&gt;{{Cite journal
 |last=Omerović
 |first=Enes S.
 |title=Elementi represije u radu Narodnog vijeća Slovenaca, Hrvata i Srba za Bosnu i Hercegovinu i Narodne vlade za Bosnu i Hercegovinu
 |journal=Historijska traganja
 |issue=3
 |year=2009
 |page=185
 |url=https://iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2019/09/historijska_traganja_3.GODINA1918.-EnesSO.pdf
}}&lt;/ref&gt;

Nova vlast organizirala je lokalna narodna vijeća i preuzimala poslove dotadašnje austrougarske uprave. Bosna i Hercegovina se potom našla u sastavu Države Slovenaca, Hrvata i Srba. Ta država nije 1. decembra 1918. samo promijenila ime, nego je ujedinjenjem s Kraljevinom Srbijom nastala nova zajednička monarhija Srba, Hrvata i Slovenaca.&lt;ref name=&quot;Isek1998&quot;/&gt;

=== Upravni položaj Bosne i Hercegovine ===

U prvim godinama zajedničke države Bosna i Hercegovina nije imala status federalne ili autonomne jedinice, ali je zadržala niz obilježja posebnog upravnog područja. Narodnu vladu naslijedila je Zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu, a na njenom području nastavili su važiti brojni propisi iz austrougarskog perioda. Prenošenje nadležnosti na centralne organe i pravna, upravna i privredna integracija u novu državu odvijali su se postepeno.&lt;ref name=&quot;Brkljaca2009&quot;&gt;{{Cite journal
 |last=Brkljača
 |first=Seka
 |title=Neke karakteristike integracijskih procesa Bosne i Hercegovine u novu državu, Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca / Jugoslaviju
 |journal=Historijska traganja
 |issue=3
 |year=2009
 |pages=137–182
}}&lt;/ref&gt;

Takvo prijelazno uređenje omogućilo je da Bosna i Hercegovina do uspostavljanja novog ustavnog sistema ostane jedinstvena administrativno-teritorijalna cjelina, iako su se njene pokrajinske nadležnosti postepeno sužavale u korist centralne uprave.&lt;ref name=&quot;Brkljaca2009&quot;/&gt;

=== Agrarna reforma i sigurnosne prilike ===

Jedno od najvažnijih društvenih i političkih pitanja neposredno nakon rata bila je agrarna reforma. Prethodne odredbe za pripremu agrarne reforme iz februara 1919. pokrenule su ukidanje preostalih kmetskih odnosa i promjenu vlasničkih odnosa nad zemljom. Pitanja prijenosa zemlje, obeštećenja ranijih vlasnika i načina provođenja reforme postala su važan predmet političkih sukoba.&lt;ref name=&quot;Gakovic1970&quot;&gt;{{Cite journal
 |last=Gaković
 |first=Milan
 |title=Rješavanje agrarnog pitanja u Bosni i Hercegovini 1918–1921.
 |journal=Prilozi
 |volume=VI
 |issue=6
 |year=1970
 |pages=9–116
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Purivatra1967&quot;&gt;{{Cite journal
 |last=Purivatra
 |first=Atif
 |title=Političke partije prema agrarnoj reformi u Bosni i Hercegovini neposredno poslije 1918. godine
 |journal=Prilozi
 |issue=3
 |year=1967
 |pages=87–126
}}&lt;/ref&gt;

Prijelaz vlasti odvijao se u nestabilnim sigurnosnim prilikama. Povlačenje i raspad dijelova austrougarskog vojnog i policijskog aparata, povratak vojnika, agrarni sukobi i djelovanje različitih naoružanih grupa pratili su pljačka, samovolja i drugi oblici nasilja u više krajeva Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;Omerovic186&quot;&gt;{{Cite journal
 |last=Omerović
 |first=Enes S.
 |title=Elementi represije u radu Narodnog vijeća Slovenaca, Hrvata i Srba za Bosnu i Hercegovinu i Narodne vlade za Bosnu i Hercegovinu
 |journal=Historijska traganja
 |issue=3
 |year=2009
 |pages=186–193
 |url=https://iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2019/09/historijska_traganja_3.GODINA1918.-EnesSO.pdf
}}&lt;/ref&gt;

Omerović razlikuje represivne mjere novih državnih organa, uključujući cenzuru, politički nadzor i ograničavanje pojedinih sloboda, od lokalnih zloupotreba i nasilja nastalih u uslovima slabe kontrole i sigurnosne nestabilnosti.&lt;ref name=&quot;Omerovic2015&quot;&gt;{{Cite book
 |last=Omerović
 |first=Enes S.
 |title=Političko nasilje u Bosni i Hercegovini (1918–1921)
 |location=Sarajevo
 |publisher=Institut za istoriju
 |year=2015
 |isbn=978-9958-649-19-6
}}&lt;/ref&gt;

=== Političko organiziranje i izbori 1920. ===

Stranački život intenzivnije se razvijao tokom 1919. i 1920. Političke organizacije razlikovale su se prema stavovima o državnom uređenju, agrarnoj reformi, nacionalnim pitanjima i odnosu prema centralnoj vlasti. Pored radikalskih, demokratskih, zemljoradničkih, socijalističkih i komunističkih organizacija, značajan politički prostor zauzele su stranke čija se izborna baza u velikoj mjeri oslanjala na pojedine vjerske i nacionalne zajednice.&lt;ref name=&quot;Purivatra1999&quot;/&gt;

Jugoslavenska muslimanska organizacija osnovana je u Sarajevu 16. februara 1919. Njen prvi predsjednik bio je tuzlanski muftija [[Ibrahim Maglajlić]], dok je [[Mehmed Spaho]] ubrzo postao jedan od vodećih političara stranke. JMO je u svojoj ranoj politici posebno isticala imovinska i agrarna pitanja, vjersko-prosvjetne interese muslimanskog stanovništva i položaj Bosne i Hercegovine u novoj državi.&lt;ref name=&quot;Purivatra1999&quot;/&gt;

Na izborima za Ustavotvornu skupštinu 28. novembra 1920. JMO je osvojila 24 poslanička mandata i postala najuspješnija pojedinačna politička organizacija na području Bosne i Hercegovine. Značajnu podršku ostvarile su i druge zemljoradničke, radikalske, hrvatske i komunističke liste.&lt;ref name=&quot;Purivatra1999&quot;/&gt;

== Vidovdanski poredak (1921–1929) ==

=== Vidovdanski ustav i član 135. ===

[[Vidovdanski ustav]] usvojen je 28. juna 1921. i novu monarhiju uredio kao centraliziranu državu. JMO je podršku ustavu povezala s pregovorima s vladom o položaju Bosne i Hercegovine, agrarnim pitanjima i interesima muslimanskih vjerskih i prosvjetnih ustanova.&lt;ref name=&quot;Purivatra1999&quot;/&gt;

Za Bosnu i Hercegovinu poseban značaj imao je član 135. Ustava. Njime je određeno da se pri uspostavljanju oblasti Bosna i Hercegovina razdijeli unutar svojih tadašnjih granica, pri čemu su dotadašnji okruzi privremeno tretirani kao oblasti. Odredba nije Bosni i Hercegovini davala političku autonomiju niti je njene granice činila apsolutno nepromjenjivim, jer je pod određenim uslovima omogućavala naknadno izdvajanje pojedinih općina ili srezova i njihovo priključenje drugim oblastima.&lt;ref name=&quot;Brkljaca145&quot;&gt;{{Cite journal
 |last=Brkljača
 |first=Seka
 |title=Paradoksi provedbe Vidovdanskog ustava iz 1921. u Bosni i Hercegovini
 |journal=Historijska traganja
 |issue=7
 |year=2011
 |pages=144–145
}}&lt;/ref&gt;

Uloga Mehmeda Spahe u ovom procesu bila je značajna, ali je posebno rješenje za Bosnu i Hercegovinu bilo rezultat političkih pregovora vlade s poslaničkim klubom JMO, a ne djelovanja jednog političara.&lt;ref name=&quot;Purivatra1999&quot;/&gt;

=== Oblastna podjela i ukidanje pokrajinske uprave ===

Uredbom o podjeli države na oblasti iz 1922. teritorij Bosne i Hercegovine organiziran je u šest oblasti: Bihaćku, Mostarsku, Sarajevsku, Travničku, Tuzlansku i Vrbasku. Oblasti nisu činile jedinstvenu političko-upravnu jedinicu, ali su zajedno ostale unutar dotadašnjeg teritorijalnog okvira Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;Brkljaca145&quot;/&gt;

[[Datoteka:Scs_kingdom_oblasts_1922_1929_sr.png|alt=Karta oblasti Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca od 1922. do 1929.|desno|mini|Oblastna podjela Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1922–1929. Na području Bosne i Hercegovine formirane su Bihaćka, Vrbaska, Travnička, Tuzlanska, Sarajevska i Mostarska oblast.]]

Uspostavljanje oblasti nije istovremeno značilo trenutni prestanak svih pokrajinskih institucija. Poslovi Pokrajinske uprave postepeno su prenošeni na nove organe, dok je pravna unifikacija države trajala znatno duže. Pojedini bosanskohercegovački propisi iz austrougarskog perioda nastavili su se primjenjivati i nakon ukidanja pokrajinske uprave.&lt;ref name=&quot;Brkljaca135&quot;/&gt;

=== JMO, Mehmed Spaho i koalicijska politika ===

Podrška Vidovdanskom ustavu izazvala je neslaganja unutar JMO o daljem odnosu prema centralnoj vlasti. Mehmed Spaho se početkom 1920-ih profilirao kao vodeći političar stranke, a izborni uspjesi JMO učvrstili su njegov položaj.&lt;ref name=&quot;Purivatra1999&quot;/&gt;

[[Datoteka:Mehmed Spaho portrait.jpg|thumb|left|upright=0.8|alt=Portret Mehmeda Spahe.|[[Mehmed Spaho]], vodeći političar [[Jugoslavenska muslimanska organizacija|Jugoslavenske muslimanske organizacije]] tokom većeg dijela međuratnog perioda.]]

JMO tokom 1920-ih nije imala nepromjenjiv odnos prema centralnim vladama. Djelovala je i kao opoziciona stranka i kao partner u parlamentarnim sporazumima. Nakon izbora 1923. učestvovala je, zajedno s Hrvatskom republikanskom seljačkom strankom i Slovenskom ljudskom strankom, u Federalističkom bloku koji je tražio izmjene centralističkog ustavnog sistema. Kasnije je ulazila u druge opozicione kombinacije, ali i ponovo učestvovala u vlasti.&lt;ref name=&quot;Purivatra1999&quot;/&gt;

Koalicijska politika JMO stoga se ne može jednostavno opisati ni kao stalna podrška centralizmu ni kao neprekidna federalistička opozicija.

=== Lokalna samouprava i kriza parlamentarizma ===

Opći općinski izbori u Bosni i Hercegovini godinama su odgađani. Održani su tek u oktobru 1928, pri čemu je zbog nepostojanja jedinstvenog novog zakonskog sistema lokalne samouprave bilo potrebno ponovno objaviti i prilagoditi dio ranijeg bosanskohercegovačkog općinskog zakonodavstva.&lt;ref name=&quot;Brkljaca152&quot;&gt;{{Cite journal
 |last=Brkljača
 |first=Seka
 |title=Paradoksi provedbe Vidovdanskog ustava iz 1921. u Bosni i Hercegovini
 |journal=Historijska traganja
 |issue=7
 |year=2011
 |pages=152–155
}}&lt;/ref&gt;

Parlamentarni sistem je istovremeno ulazio u sve dublju krizu. U Narodnoj skupštini u Beogradu 20. juna 1928. radikalski poslanik [[Puniša Račić]] pucao je na poslanike Hrvatske seljačke stranke, pri čemu su Pavle Radić i Đuro Basariček ubijeni, a [[Stjepan Radić]] teško ranjen. Radić je kasnije umro od posljedica ranjavanja. Kriza koja je uslijedila bila je neposredna politička prethodnica ukidanja parlamentarnog poretka početkom 1929.&lt;ref name=&quot;Isek1998&quot;/&gt;

== Šestojanuarska diktatura (1929–1935) ==

=== Banovinska podjela ===

Kralj [[Aleksandar, kralj Jugoslavije|Aleksandar I]] je 6. januara 1929. ukinuo Vidovdanski ustav, raspustio Narodnu skupštinu i uspostavio kraljevsku diktaturu. Političke stranke izgubile su mogućnost legalnog djelovanja. U oktobru iste godine država je preimenovana u Kraljevinu Jugoslaviju i reorganizirana u devet banovina, u sklopu politike integralnog jugoslavenstva.&lt;ref name=&quot;Hasanbegovic2010&quot;&gt;{{Cite journal
 |last=Hasanbegović
 |first=Zlatko
 |title=Jugoslavenska muslimanska organizacija od uvođenja diktature kralja Aleksandra do Sarajevskih punktacija (1929–1933)
 |journal=Pilar
 |volume=V
 |issue=10(2)
 |year=2010
 |pages=9–44
 |url=https://hrcak.srce.hr/65011
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Dubravica155&quot;&gt;{{Cite journal
 |last=Dubravica
 |first=Branko
 |title=Primorska banovina u politici upravne podjele Bosne i Hercegovine
 |journal=Politička misao
 |volume=48
 |issue=4
 |year=2011
 |page=155
}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Banovine Kraljevine Jugoslavije 1929–1939.svg|thumb|right|upright=1.4|alt=Karta banovina Kraljevine Jugoslavije od 1929. do 1939.|Banovinska podjela Kraljevine Jugoslavije 1929–1939. Teritorij Bosne i Hercegovine bio je podijeljen između Vrbaske, Drinske, Primorske i Zetske banovine.]]

Teritorij Bosne i Hercegovine podijeljen je između [[Vrbaska banovina|Vrbaske]], [[Drinska banovina|Drinske]], [[Primorska banovina|Primorske]] i [[Zetska banovina|Zetske banovine]]. Time je napušten teritorijalni okvir koji je, uprkos podjeli na šest oblasti, bio zadržan nakon 1922.&lt;ref name=&quot;Dubravica155&quot;/&gt;

Nova podjela bila je dio šireg napuštanja historijskih pokrajinskih jedinica u korist banovina čija imena i granice nisu trebali neposredno slijediti ranije pokrajinske identitete.&lt;ref name=&quot;Dubravica155&quot;/&gt;

=== Politički život pod diktaturom ===

JMO je, kao i druge stranke, nakon 6. januara izgubila mogućnost legalnog djelovanja. Njeno vodstvo u početnoj fazi diktature nije organiziralo aktivni ilegalni otpor, nego je uglavnom zauzelo pasivan i oprezan stav prema režimu. Mehmed Spaho održavao je političke kontakte, ali se otvorenija opoziciona aktivnost razvila tek početkom 1930-ih.&lt;ref name=&quot;Hasanbegovic2010&quot;/&gt;

Oktroiranim ustavom iz 1931. obnovljen je formalni predstavnički poredak, ali bez povratka slobodnom višestranačkom parlamentarizmu. Kralj je zadržao široka ovlaštenja, dok su političko organiziranje i izborni proces ostali pod snažnim ograničenjima režima.&lt;ref name=&quot;Hasanbegovic2010&quot;/&gt;

=== Islamska vjerska zajednica ===

Režim je 1930. proveo reorganizaciju Islamske vjerske zajednice na nivou Kraljevine. Sjedište reisul-uleme premješteno je iz Sarajeva u Beograd, centralne vlasti dobile su veći utjecaj na imenovanje vrhovnih vjerskih funkcionera, a nadzor nad vakufskim i drugim poslovima zajednice pojačan je.&lt;ref name=&quot;Becirovic2008&quot;&gt;{{Cite journal
 |last=Bećirović
 |first=Denis
 |title=O položaju Islamske vjerske zajednice u Kraljevini Jugoslaviji (1929–1941)
 |journal=Historijska traganja
 |issue=2
 |year=2008
 |pages=191–208
 |url=https://iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2019/09/historijska_traganja_2.%C4%8CLANCI-DenisB.pdf
}}&lt;/ref&gt;

[[Džemaludin Čaušević]] protivio se takvom preuređenju i ubrzo je napustio položaj reisul-uleme. Njegov nasljednik postao je Ibrahim Maglajlić. Reorganizacijom je tako znatno ojačan državni nadzor nad institucijama Islamske vjerske zajednice.&lt;ref name=&quot;Becirovic2008&quot;/&gt;

=== Sarajevske punktacije ===

Početkom 1933. vodstvo nekadašnje JMO prešlo je iz političke pasivnosti u otvoreniju opoziciju. U Sarajevu su usvojene Sarajevske punktacije, kojima je tražen povratak parlamentarnoj vlasti i autonomni položaj Bosne i Hercegovine u reorganiziranoj jugoslavenskoj državi.&lt;ref name=&quot;Hasanbegovic2010&quot;/&gt;

Punktacije nisu predstavljale program izdvajanja Bosne i Hercegovine iz Jugoslavije. Njihov cilj bio je promijeniti centralističko uređenje i Bosni i Hercegovini osigurati poseban politički položaj u okviru zajedničke države.&lt;ref name=&quot;Kamberovic2008&quot;/&gt;

Vlasti su protiv autora i osoba koje su širile dokument poduzele represivne mjere. Mehmed Spaho, Halid-beg Hrasnica i drugi političari bili su kažnjavani zatvorom i novčanim kaznama.&lt;ref name=&quot;Hasanbegovic2010&quot;/&gt;

== Od JRZ-a do sloma Kraljevine (1935–1941) ==

=== Stojadinovićeva vlada i JRZ ===

Nakon izbora u maju 1935. [[Milan Stojadinović]] je u junu formirao novu vladu u koju su ušli i Mehmed Spaho te predstavnici Slovenske ljudske stranke. Iz te političke kombinacije razvila se Jugoslavenska radikalna zajednica (JRZ), koja je povezivala Stojadinovićev dio radikala, političku mrežu bivše JMO i slovenačke političare okupljene oko Antona Korošca.&lt;ref name=&quot;Kamberovic2008&quot;/&gt;

Ulaskom u JRZ JMO je izgubila raniji samostalni organizacijski položaj, ali je njena mreža u Bosni i Hercegovini nastavila djelovati kao prepoznatljiva politička grupacija okupljena oko Spahe. Autonomistički zahtjev iz 1933. u ovom periodu nije bio u prvom planu vladine politike.&lt;ref name=&quot;Kamberovic2008&quot;/&gt;

Važan dio političkog sporazuma između Spahinog kruga i Stojadinovićeve vlade odnosio se na novo uređenje Islamske vjerske zajednice. Tokom 1935. i 1936. izmijenjen je sistem iz vremena diktature, sjedište reisul-uleme vraćeno je u Sarajevo i obnovljen je veći stepen samouprave i izbornosti njenih organa. Istovremeno je politička mreža bivše JMO ostvarila snažan utjecaj na upravljanje zajednicom.&lt;ref name=&quot;HasanbegovicIVZ&quot;&gt;{{Cite journal
 |last=Hasanbegović
 |first=Zlatko
 |title=„Spahina“ Islamska vjerska zajednica: između obnove vakufske autonomije i stranačkog nadzora 1935–1938.
 |journal=Historijski zbornik
 |volume=63
 |issue=2
 |year=2010
 |pages=489–520
 |url=https://hrcak.srce.hr/81600
}}&lt;/ref&gt;

[[Fehim Spaho]], brat Mehmeda Spahe, izabran je za reisul-ulemu 1938. godine.&lt;ref name=&quot;HasanbegovicIVZ&quot;/&gt;

=== Izbori 1938. i političke podjele ===

Izbori 11. decembra 1938. potvrdili su snažnu političku polarizaciju u Kraljevini. U Bosni i Hercegovini politička mreža nekadašnje JMO ostala je važan oslonac Stojadinovićeve JRZ, dok je Hrvatska seljačka stranka pod vodstvom [[Vladko Maček|Vladka Mačeka]] zadržala snažan položaj među hrvatskim biračima.&lt;ref name=&quot;Isek1991&quot;&gt;{{Cite book
 |last=Išek
 |first=Tomislav
 |title=Hrvatska seljačka stranka u Bosni i Hercegovini 1929–1941.
 |location=Sarajevo
 |publisher=Institut za istoriju
 |year=1991
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kamberovic2008&quot;/&gt;

Izborni rezultat nije ukinuo unutrašnje razlike unutar pojedinih vjerskih i nacionalnih zajednica niti je doveo do konačnog rješenja sporova o državnom uređenju.

=== Pregovori o državnom preuređenju ===

Nakon Stojadinovićeve smjene početkom 1939. predsjednik vlade postao je [[Dragiša Cvetković]], čiji je glavni politički zadatak bio postizanje sporazuma s Mačekom. Mehmed Spaho ostao je ministar saobraćaja, ali se protivio teritorijalnim rješenjima kojima bi znatni dijelovi Bosne i Hercegovine bili izdvojeni radi stvaranja hrvatske jedinice.&lt;ref name=&quot;Kamberovic2008&quot;/&gt;

Spaho je iznenada umro u Beogradu 29. juna 1939, tokom pregovora o državnom preuređenju. Kasnije su se pojavile tvrdnje da je bio otrovan ili ubijen zbog svog političkog stava, ali historiografija takve verzije ne smatra utvrđenom činjenicom.&lt;ref name=&quot;Kamberovic2008&quot;/&gt;

Nakon njegove smrti vodeću ulogu u političkom krugu nekadašnje JMO preuzeo je [[Džafer Kulenović]].

=== Sporazum Cvetković–Maček i Banovina Hrvatska ===

Cvetković i Maček postigli su sporazum 26. augusta 1939. kojim je uspostavljena Banovina Hrvatska. Pored Savske i Primorske banovine, nova jedinica obuhvatila je dodatne kotare, među kojima trinaest kotara s teritorije Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;Dubravica165&quot;/&gt;

Bosanskohercegovački kotari uključeni u Banovinu Hrvatsku bili su Mostar, Ljubuški, Livno, Duvno, Stolac, Bugojno, Konjic, Prozor, Travnik, Fojnica, Brčko, Derventa i Gradačac. Zajedno su obuhvatali približno 26,8% teritorije Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;Dubravica165&quot;/&gt;

[[Datoteka:Banovina Hrvatska kotari.jpg|thumb|right|upright=1.25|alt=Historijska karta Banovine Hrvatske s prikazom kotara 1939. godine.|Banovina Hrvatska 1939. godine s prikazom kotara. U njen sastav uključeno je trinaest kotara s teritorije Bosne i Hercegovine.]]

Granice Banovine Hrvatske nisu bile zamišljene kao konačno rješenje cjelokupnog državnog preuređenja. Sam sporazum predviđao je da se njen definitivni opseg odredi u sklopu budućeg konačnog uređenja države, zbog čega pitanje položaja ostatka Bosne i Hercegovine poslije augusta 1939. ostaje otvoreno.&lt;ref name=&quot;Begic177&quot;&gt;{{Cite journal
 |last=Begić
 |first=Dana
 |title=Pokret za autonomiju Bosne i Hercegovine u uslovima sporazuma Cvetković–Maček
 |journal=Prilozi
 |volume=II
 |issue=2
 |year=1966
 |page=177
 |url=https://prilozi.iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2023/05/2-Prilozi-Clanak-Dana-Begic-Pokret-za-autonomiju-BiH-u-uslovima-sporazuma-Cvetkovic-.pdf
}}&lt;/ref&gt;

=== Pokret za autonomiju Bosne i Hercegovine ===

Sporazum je ponovo otvorio raspravu o budućem položaju Bosne i Hercegovine. Džafer Kulenović je 6. novembra 1939. predložio da se, pored hrvatske, srpske i slovenske, formira i četvrta jugoslavenska jedinica sastavljena od Bosne i Hercegovine u njenim historijskim granicama.&lt;ref name=&quot;Begic181&quot;&gt;{{Cite journal
 |last=Begić
 |first=Dana
 |title=Pokret za autonomiju Bosne i Hercegovine u uslovima sporazuma Cvetković–Maček
 |journal=Prilozi
 |volume=II
 |issue=2
 |year=1966
 |pages=181–182
 |url=https://prilozi.iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2023/05/2-Prilozi-Clanak-Dana-Begic-Pokret-za-autonomiju-BiH-u-uslovima-sporazuma-Cvetkovic-.pdf
}}&lt;/ref&gt;

Tokom novembra i decembra 1939. u više gradova održavani su sastanci i konferencije na kojima je tražen autonomni položaj Bosne i Hercegovine. Na dva šira sastanka predstavnika muslimanskih organizacija u Sarajevu 30. decembra 1939. donesena je odluka o osnivanju Pokreta za autonomiju Bosne i Hercegovine i formiranju njegovih akcionih organa.&lt;ref name=&quot;Begic183&quot;&gt;{{Cite journal
 |last=Begić
 |first=Dana
 |title=Pokret za autonomiju Bosne i Hercegovine u uslovima sporazuma Cvetković–Maček
 |journal=Prilozi
 |volume=II
 |issue=2
 |year=1966
 |pages=183–184
 |url=https://prilozi.iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2023/05/2-Prilozi-Clanak-Dana-Begic-Pokret-za-autonomiju-BiH-u-uslovima-sporazuma-Cvetkovic-.pdf
}}&lt;/ref&gt;

Ideja autonomije nije bila ograničena samo na taj politički krug. Centralno rukovodstvo Komunističke partije Jugoslavije prihvatilo je parolu autonomije Bosne i Hercegovine u prvomajskom proglasu 1940, a taj stav potom je potvrđen na bosanskohercegovačkoj pokrajinskoj konferenciji KPJ i Petoj zemaljskoj konferenciji iste godine.&lt;ref name=&quot;Begic185&quot;&gt;{{Cite journal
 |last=Begić
 |first=Dana
 |title=Pokret za autonomiju Bosne i Hercegovine u uslovima sporazuma Cvetković–Maček
 |journal=Prilozi
 |volume=II
 |issue=2
 |year=1966
 |page=185
 |url=https://prilozi.iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2023/05/2-Prilozi-Clanak-Dana-Begic-Pokret-za-autonomiju-BiH-u-uslovima-sporazuma-Cvetkovic-.pdf
}}&lt;/ref&gt;

Ni unutar srpskih političkih krugova u Bosni i Hercegovini stavovi o budućem uređenju nisu bili potpuno jednaki. Sonja Dujmović je, primjerice, pokazala razilaženja među sarajevskim radikalima; Dušan Jeftanović suprotstavljao se etničkoj podjeli Bosne i Hercegovine, dok su drugi radikalski krugovi zastupali drugačija rješenja.&lt;ref name=&quot;Dujmovic2004&quot;&gt;{{Cite journal
 |last=Dujmović
 |first=Sonja
 |title=Sporazum Cvetković–Maček i autonomija Bosne i Hercegovine u viđenju sarajevskih radikala
 |journal=Prilozi
 |issue=33
 |year=2004
 |pages=253–263
 |url=https://prilozi.iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2023/05/33-Prilozi-Izlaganjasanaucnihskupova-SonjaDujmovic.pdf
}}&lt;/ref&gt;

Državno preuređenje tako je ostalo nedovršeno, a pitanje teritorijalnog i ustavnog položaja Bosne i Hercegovine nije riješeno prije rata.

=== Aprilski rat ===

Jugoslavenska vlada pristupila je [[Trojni pakt|Trojnom paktu]] 25. marta 1941. Dva dana kasnije u Beogradu je izvršen vojni udar i formirana vlada generala Dušana Simovića. Njemačka i njeni saveznici napali su Jugoslaviju 6. aprila 1941, nakon čega je Kraljevina brzo vojno poražena i teritorijalno razbijena.&lt;ref name=&quot;Isek1998&quot;/&gt;

Time je završen međuratni državnopravni period Bosne i Hercegovine i započelo razdoblje Drugog svjetskog rata.

== Upravne promjene ==

{| class=&quot;wikitable&quot;
|+ Upravni položaj Bosne i Hercegovine 1918–1941.
! Period
! Položaj
|-
| 1918–1921.
| Posebna zemaljska uprava u procesu integracije u novu državu.&lt;ref name=&quot;Brkljaca2009&quot;/&gt;
|-
| 1922–1929.
| Šest oblasti unutar dotadašnjeg teritorijalnog okvira Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;Brkljaca145&quot;/&gt;
|-
| 1929–1939.
| Teritorij podijeljen između Vrbaske, Drinske, Primorske i Zetske banovine.&lt;ref name=&quot;Dubravica155&quot;/&gt;
|-
| 1939–1941.
| Trinaest kotara uključeno u Banovinu Hrvatsku, dok konačno državno preuređenje nije završeno.&lt;ref name=&quot;Dubravica165&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Begic177&quot;/&gt;
|}

== Stanovništvo i društvo ==

=== Demografski razvoj ===

Prema službenom popisu stanovništva iz 1921, u Bosni i Hercegovini živjelo je 1.890.440 stanovnika. Popis iz 1931. zabilježio je 2.323.555 stanovnika, što predstavlja porast od približno 22,9% tokom jedne decenije.&lt;ref name=&quot;Popis1921&quot;&gt;{{Cite book
 |author=Opšta državna statistika Kraljevine Jugoslavije
 |title=Definitivni rezultati popisa stanovništva od 31 januara 1921 god.
 |location=Sarajevo
 |publisher=Državna štamparija
 |year=1932
 |url=https://archive.org/details/definitivnirezul00yugo
 |oclc=14770211
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Brkljaca2006&quot;/&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot;
|+ Stanovništvo Bosne i Hercegovine
! Popis
! Broj stanovnika
|-
| 1921.
| 1.890.440&lt;ref name=&quot;Popis1921&quot;/&gt;
|-
| 1931.
| 2.323.555&lt;ref name=&quot;Brkljaca2006&quot;/&gt;
|}

Međuratne popisne kategorije ne mogu se bez metodološkog objašnjenja neposredno preslikavati na savremene nacionalne kategorije. Popis iz 1921. stanovništvo je detaljno razvrstavao prema vjeroispovijesti i maternjem jeziku, pri čemu su južnoslavenski jezici u velikoj mjeri objedinjavani. Zbog toga konfesionalne kategorije iz popisa ne treba automatski poistovjećivati s modernim etničkim kategorijama.&lt;ref name=&quot;Popis1921&quot;/&gt;

=== Gradovi i urbanizacija ===

Bosna i Hercegovina ostala je izrazito ruralna. Iako je između popisa rastao broj stanovnika administrativno označenih kao gradsko stanovništvo, službene brojke ne predstavljaju neposrednu mjeru stvarne urbanizacije. Krajem 1920-ih granice brojnih gradskih općina proširene su na okolna ruralna naselja, pa podaci iz 1921. i 1931. nisu u potpunosti usporedivi.&lt;ref name=&quot;Brkljaca2006&quot;/&gt;

Veći administrativni, industrijski i saobraćajni centri nastavili su rasti, ali se ukupna transformacija iz ruralnog u urbano društvo odvijala sporo. Na promjene gradske populacije utjecali su migracije iz sela, promjene u agrarnim odnosima i razvoj industrijskih i upravnih funkcija pojedinih gradova.&lt;ref name=&quot;Brkljaca2006&quot;/&gt;

=== Školstvo i pismenost ===

Bosna i Hercegovina je nakon 1918. imala nedovoljno razvijenu mrežu osnovnih i srednjih škola, manjak nastavnog kadra i visoku nepismenost. Tokom međuratnog perioda broj škola i učenika povećavao se, organizirani su analfabetski kursevi i razvijani različiti oblici stipendiranja, ali je obrazovna infrastruktura ostala ograničena.&lt;ref name=&quot;Licina2012&quot;/&gt;

Bosna i Hercegovina u međuratnom periodu nije imala univerzitet. Studenti iz zemlje visoko obrazovanje najčešće su stjecali u Beogradu i Zagrebu, a dio njih studirao je u Pragu, Beču i drugim univerzitetskim središtima. Zbog toga su državne, općinske i privatne stipendije imale značajnu ulogu u obrazovanju studenata iz Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;Licina2012&quot;/&gt;

=== Kulturno-prosvjetna društva ===

Važnu ulogu u obrazovanju i kulturnom životu imala su kulturno-prosvjetna društva. Među najznačajnijim su bili [[Gajret]], [[Prosvjeta]], Napredak i [[Narodna uzdanica]]. Ona su finansirala stipendije, učeničke i studentske domove, biblioteke i druge kulturne i prosvjetne aktivnosti.&lt;ref name=&quot;Licina2012&quot;/&gt;

Njihovo djelovanje bilo je povezano i s različitim društvenim, vjerskim i nacionalno-političkim strujama, pa su pored prosvjetne imala i širu ulogu u organiziranju međuratnog društva.

== Privreda i radništvo ==

=== Poljoprivreda i agrarno društvo ===

Privredna struktura Bosne i Hercegovine ostala je pretežno agrarna tokom cijelog međuratnog perioda. Prema podacima iz 1931, oko 84,1% privredno aktivnog stanovništva bilo je zaposleno u poljoprivredi, dok je oko 84,45% ukupnog stanovništva živjelo na selu.&lt;ref name=&quot;Hadzirovic143&quot;&gt;{{Cite journal
 |last=Hadžirović
 |first=Ahmed
 |title=Značajnija obilježja privredne i socijalne strukture u Bosni i Hercegovini 1931–1941.
 |journal=Prilozi
 |issue=30
 |year=2001
 |page=143
}}&lt;/ref&gt;

Agrarna reforma iz prvih poslijeratnih godina promijenila je vlasničke odnose i ukinula veliki dio ranijih kmetskih odnosa, ali osnovni agrarni karakter bosanskohercegovačkog društva nije nestao. Velik dio stanovništva i dalje je neposredno zavisio od poljoprivrede, dok je dio seoskog stanovništva sezonski tražio zaposlenje u rudnicima, šumarstvu i drugim industrijskim granama.&lt;ref name=&quot;Gakovic1970&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Hadzirovic2001&quot;/&gt;

=== Industrija, rudarstvo i šumarstvo ===

Industrijska proizvodnja bila je koncentrirana u ograničenom broju sektora i područja. Među najvažnijim nepoljoprivrednim djelatnostima bili su šumarstvo i drvna industrija, rudarstvo, metalurgija i saobraćaj. Veća industrijska i rudarska središta razvila su se, između ostalog, u Zenici, Kaknju, Kreki i Tuzli, Varešu, Zavidovićima, Tesliću i Drvaru.&lt;ref name=&quot;Hadzirovic1974&quot;&gt;{{Cite journal
 |last=Hadžirović
 |first=Ahmed
 |title=Prilog proučavanju položaja radnika u Bosni i Hercegovini između dva rata
 |journal=Prilozi
 |issue=10/2
 |year=1974
 |pages=235–266
}}&lt;/ref&gt;

Drvna industrija zapošljavala je velik broj sezonskih i nekvalificiranih radnika i bila snažno zavisna od izvozne konjunkture. Rudarstvo i metalurgija imali su posebno važnu ulogu u srednjoj i sjeveroistočnoj Bosni. Iako je broj industrijskih pogona rastao, industrijski razvoj nije promijenio osnovni agrarni karakter društva.&lt;ref name=&quot;Hrelja1966&quot;&gt;{{Cite journal
 |last=Hrelja
 |first=Kemal
 |title=Industrija i saobraćaj u Bosni i Hercegovini od 1929–1941. godine
 |journal=Prilozi
 |volume=II
 |issue=2
 |year=1966
 |pages=123–161
 |url=https://prilozi.iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2023/05/2-Prilozi-Clanak-Dr-Kemal-Hrelja-Industrija-i-saobracaj-u-Bosni-i-Hercegovini-1929-.pdf
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hadzirovic1974&quot;/&gt;

=== Saobraćaj i finansije ===

Željeznička mreža Bosne i Hercegovine velikim dijelom je naslijeđena iz austrougarskog perioda i pretežno se sastojala od uskotračnih pruga. Mreža je povezivala rudarska i šumska područja s većim privrednim središtima, ali je imala ograničen transportni kapacitet. Zbog ograničenja željezničkog sistema cestovni saobraćaj tokom međuratnog perioda dobijao je sve veći značaj.&lt;ref name=&quot;Hrelja1966&quot;/&gt;

[[Datoteka:Narrow-Gauge-Railway ZOK Sawmill-in-Han-Pijesak.jpg|thumb|right|upright=1.25|alt=Pilana i uskotračna željeznička pruga u Han-Pijesku oko 1930. godine.|Pilana i uskotračna željeznička pruga u [[Han-Pijesak|Han-Pijesku]] oko 1930. Drvna industrija bila je jedna od najvažnijih nepoljoprivrednih privrednih grana u međuratnoj Bosni i Hercegovini.]]

Privredna integracija u jedinstveni jugoslavenski finansijski i tržišni sistem također je bila postepena. Bosanskohercegovačke privredne organizacije tokom 1920-ih ukazivale su na probleme dostupnosti kredita, saobraćajnih veza i neujednačenog fiskalnog sistema.&lt;ref name=&quot;Brkljaca2009&quot;/&gt;

=== Velika ekonomska kriza ===

Posljedice [[Velika depresija|Velike ekonomske krize]] posebno su se osjetile početkom 1930-ih. Pad proizvodnje i potražnje doveo je do smanjenja zaposlenosti, pada nadnica i povećanja nezaposlenosti, naročito u industrijskim granama zavisnim od domaćeg i izvoznog tržišta.&lt;ref name=&quot;Hadzirovic1974&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Hrelja1966&quot;/&gt;

Od sredine 1930-ih uslijedio je privredni oporavak. Zaposlenost u pojedinim industrijskim i rudarskim granama snažno je rasla tokom 1936, 1937. i 1938, dok su se pred početak Drugog svjetskog rata ponovo pojavili poremećaji povezani s međunarodnom političkom krizom i trgovinom.&lt;ref name=&quot;Hadzirovic2001&quot;/&gt;

=== Radništvo i sindikalni pokret ===

Iako je industrijsko radništvo činilo manjinu stanovništva, imalo je značajnu društvenu i političku ulogu u većim industrijskim središtima. Radnici su bili koncentrirani u rudnicima, drvnoj industriji, metalurgiji, željeznicama, građevinarstvu i zanatstvu, a velik dio radne snage bio je nekvalificiran ili sezonski zaposlen.&lt;ref name=&quot;Hadzirovic1974&quot;/&gt;

U prvim poslijeratnim godinama razvijen je snažan štrajkački pokret. Zahtjevi radnika odnosili su se prvenstveno na plate, radno vrijeme, sigurnost zaposlenja i uslove rada, dok su socijalističke i komunističke organizacije imale važan utjecaj na dio sindikalnog pokreta.&lt;ref name=&quot;Hadzirovic1974&quot;/&gt;

Najpoznatiji radnički sukob ranog međuratnog perioda bila je [[Husinska buna]] u decembru 1920. Nastala je u vezi sa štrajkom rudara na području Kreke kod Tuzle i sukobom oko postupanja vlasti prema radnicima. Intervencija državnih snaga dovela je do nasilja, hapšenja i kasnijih sudskih postupaka, a Husinska buna postala je jedan od najpoznatijih događaja međuratnog radničkog pokreta u Bosni i Hercegovini.&lt;ref name=&quot;Hadzirovic1974&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Brkljaca2006&quot;/&gt;

Nakon ograničavanja komunističkog djelovanja početkom 1920-ih sindikalni pokret nastavio se razvijati kroz različite organizacijske forme. Tokom 1930-ih utjecaj komunista u dijelu sindikata ponovo je rastao, naročito u većim industrijskim centrima.&lt;ref name=&quot;Hadzirovic1974&quot;/&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vidi više ==
* [[Historija Bosne i Hercegovine]]
* [[Kraljevina Jugoslavija]]
* [[Pokrajine Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]]
* [[Oblasti Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]]
* [[Banovine Kraljevine Jugoslavije]]
* [[Administrativne podjele Jugoslavije]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:1918. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:1941. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Historija Bosne i Hercegovine po periodima]]
[[Kategorija:Historija Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Bosna i Hercegovina]]
[[Kategorija:Kraljevina Jugoslavija]]</text>
      <sha1>b0vxnu0kk2zjev2kwomn79nopuwcika</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lavov</title>
    <ns>0</ns>
    <id>24363</id>
    <revision>
      <id>3921264</id>
      <parentid>3902380</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T08:37:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3921264</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="24404" sha1="cchbnimjewl9105zbcfv8kzg269r21e" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija naselje
| Grb                             = Coat of arms of Lviv.svg
| Karta                           = UKR Lviv map.svg
| Država                          = {{ZD|UKR}} [[Ukrajina]]
| ImeSrednjegNivoaVlasti          = Ukrajinska oblast
| SrednjiNivoVlasti               = [[Lavov (oblast)|Lavov]]
| Općina                          = 
| Stanovništvo                    = 717273
| StanovništvoGodina              = 2022
| StanovništvoUrban               = 
| StanovništvoUrbanGodina         = 
| StanovništvoMetro               = 1040000
| StanovništvoMetroGodina         = 2007
| StanovništvoProcjena            = 
| StanovništvoGodina2             = 
| Površina                        = 171.01
| Nadmorska visina                = 296
| Pozivni broj                    = +380 32(2)
| Poštanski broj                  = 79 000
| VrstaNaselja                    = Grad
| Načelnik                        = Andriy Sadovyi
| NačelnikIzabran                 = 
| NačelnikTitula                  = 
| NačelnikStranka                 = 
| Web                             = www.city-adm.lviv.ua
| Slika                           = Lwów - Widok z wieży ratuszowej 01.jpg
| SlikaInfo                       = Pogled na Lavov
}}
'''Lavov''' ([[Ukrajinski jezik|ukrajinski]] Львів, [[Ruski jezik|ruski]] Львов, [[Poljski jezik|poljski]] Lwów, [[Latinski jezik|latinski]] Leopolis, [[Njemački jezik|njemački]] Lemberg) jest grad u [[Ukrajina|Ukrajini]], u pokrajini [[Galicija, Ukrajina|Galiciji]], u kojem živi oko 850.000 stanovnika. Svakodnevno na posao i školovanje u grad stiže još dodatnih 200.000 ljudi.

Leži na rijeci [[Poltva|Poltvi]], na oko 80&amp;nbsp;km od [[poljska|poljske]] granice. Grad je administrativno središte Lavovske oblasti. Prvi pisani spomen datira iz 1256. godine. Utemeljio ga je [[Danilo Galicijski]] koji ga je nazvao u čast svog sina Lava Daniloviča.

Lavov zauzima prvo mjesto u Ukrajini po broju kulturno-historijskih spomenika. Svojom ljepotom, spomenicima i širokom lepezom stilova gradnje ne ističe se samo među ukrajinskim gradovima, već i među gradovima [[Srednja Evropa|Srednje]] i [[Istočna Evropa|Istočne Evrope]]. Historijska jezgra grada je od 1998. unesena na [[UNESCO]]v spisak svjetske kulturne baštine. U najstrožem centru grada veliki je broj spomenika kulture koji su iz perioda od 16. do 17. vijeka.

== Geografski položaj ==
Grad je smješten na čvorištu Lavovske visoravni, brdovitog Roztočja i nisko položenog Pobužja, na osamdesetak kilometara od granice s [[Poljska|Poljskom]]. Leži na brežuljcima, prosječna nadmorska visina iznosi 289 m, dok je brdo Vysokyj Zamok (Visoki Zamak) najviša visinska tačka Lavova sa svojih 409 m nadmorske visine.

=== Klima ===
Lavovska klima je umjereno [[kontinentalna klima|kontinentalna]].
Prosječna januarska [[temperatura]] iznosi −4&amp;nbsp;°C dok ona u junu +18&amp;nbsp;°C. Godišnja količina oborina iznosi oko 66&amp;nbsp;mm, s primjetnim pomanjkanjem padavina u ljetnim mjesecima. Oblačnost je prisutna 66% dana godišnje.

Po meteorološkim praćenjima najviša temperatura ikada zabilježena u Lavovu je iznosila +37&amp;nbsp;°C u septembru 1921. dok je najnižih −35,8&amp;nbsp;°C izmjereno u februaru 1929. godine.

== Historija ==
Prema nedavnim [[arheologija|arheološkim]] istraživanjima, na mjestu današnjeg Lavova postojala su naselja koja se javljaju u 5. vijeku. U to vrijeme ova područja pripadala su Velikoj Moraviji. Kasnije su na njih pretendirale dvije velike države: [[Poljska]] (za vrijeme vladavine Mieszka I) i [[Kijevska Rus]]. Pretpostavlja se da je Mieszko I vladao tim područjem od 960. do 980. godine. Prema [[Nestor]]ovim hronikama, 981. te zemlje osvaja [[Volodimir Veliki]]. Grad je osnovao [[Danilo Galicijski]] u 13. vijeku, a ime duguje njegovom sinu Lavu. Prema nekim drugim izvorima, grad je osnovao upravo njegov sin Lav Danilovič. 
 
=== Osnivanje grada ===
Prvi pisani spomen o Lavovu datira iz 1256. godine. Zahvaljujući svom povoljnom geografskom položaju na raskrsnici trgovačkih putova iz crnomorskih luka i [[Kijev]]a, [[Istočna Evropa|Istočne]] i [[Zapadna Evropa|Zapadne Evrope]], [[Bizant]]a i [[Baltik|baltičkih]] luka, Lavov se brzo razvija i postaje važno središte, i već se [[1272.]] godine ovdje seli prijestolje Galicijsko-volinjske kneževine.

[[1349]] poljski kralj [[Kazimir III]] Veliki osvaja Lavov i kroz sedam godina ([[1356.]]) uvodi Magdeburško pravo. To daje silni poticaj razvitku grada, posebno se ističe [[Armenija|armenska]] zajednica koja [[1363]]. osniva Armensku crkvu. U periodu od [[1370.]] do [[1387.]] Lavov se nalazi u sastavu [[Mađarska|Mađarske]]. [[1387.]] Lavov i okolina se pripajaju poljskoj kruni i kraljici Jadvigi. Kasnije će se neki od poljskih kraljeva kruniti upravo u Lavovu.

=== Poljsko–litvanska unija ===
U sastavu Poljske (a kasnije i Poljsko-litvanske unije) Lavov je središte Ruskog vojvodstva koje je bilo sačinjeno od 5 regija: Holm, Sanok, Galič, i Peremišalj. Grad je dobio pravo na vlastita spremišta što je rezultiralo znatnim povećanjem dobiti od robe koja se prevozila od Baltika do Crnog mora. Tokom narednih vijekova stanovništvo će se brzo povećavati, u grad će pristizati ljudi različitih narodnosti i vjera i Lavov će postati važno središte kulture, nauke i trgovine. Nakon što je izgrađen sistem odbrambenih zidina, postao je jednim od najbolje utvrđenih gradova koji je štitio zemlju s jugoistoka.

U gradu su se tada istovremeno nalazile čak tri nadbiskupije: [[katoličanstvo|rimokatolička]], [[Grkokatolici|grkokatolička]] i armenijsko – katolička. Ovdje je pristizalo mnoštvo doseljenika iz raznih zemalja. Bilo je tu [[Nijemci|Nijemaca]], [[Jevreji|Jevreja]], [[Italijani|Italijana]], [[Englezi|Engleza]], [[Škoti|Škota]] i mnogih drugih. Od 16. vijeku vjersku sliku grada nadopunjuju još i [[protenstantizam|protestanti]]. U prvoj polovini 17. vijeka grad je brojio približno 25—30 hiljada stanovnika. Već je tada postojalo oko 30 obrtničkih organizacija koje su okupljale preko stotinu različitih struka. [[1618]] godine Lavov se spominje u djelu &quot;Istaknuti gradovi svijeta&quot; njemačkih historičara.

=== Pad unije ===
U 17. vijeku se Lavov u nekoliko navrata uspješno branio od opsada. Stalne borbe s osvajačima dale su gradu geslo Semper fidelis (&quot;Uvijek vjeran&quot;). [[1649]] godine grad su opkolili [[ukrajina|ukrajinski]] kozaci na čelu s Bogdanom Hmeljnickim. Uništivši i opljačkavši utvrdu, napuštaju grad. [[1655]]. [[švedska]] vojska prodire u Poljsku, osvaja velik dio njene teritorije i opsjeda Lavov. Međutim, bili su primorani prekinuti opsadu grada. Već naredne godine Lavov će okružiti vojska [[Transilvanija|transilvanijskog]] vojvode [[Georgij I. Rákóczy|Georgija I. Rákóczya]], ali ni on neće uspjeti osvojiti grad.

[[1672]]. vojska [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlijskog carstva]] pod vodstvom [[Mehmed IV|Mehmeda IV]] ponovo opkoljuje Lavov, međutim rat će se završiti prije nego što Osmanlije zauzmu grad. [[1675.]] grad su napadali i Turci i [[Tatari]], ali ih je poljski kralj [[Jan III. Sobjeski]] pobijedio.

[[1704]]g. za vrijeme Velikog sjevernog rata, po prvi puta u svojoj historiji grad je osvojila i opljačkala [[švedska]] vojska na čelu s kraljem [[Karlo XII.|Karlom XII.]] [[1707]] u Lavov je doputovao ruski car [[Petar I.]] Prema legendi, careva kočija je zapela u blatu na starom nepopločanom trgu Rynku. Poslije tog događaja, po nalogu samog cara, cijeli trg je bio popločen.

[[1772]]  godine, nakon Prve podijele Poljske, Lavov je sada pod imenom Lemberg sjedište [[Austrija|austrijske]] provincije [[Galicija (Ukrajina)|Galicije]].

[[Datoteka: Львів, пам'ятник Адамові Міцкевичу.jpg |desno|mini|200px|Spomenik Mickiewiczu u centru Lavova]]
Službeni jezik postao je njemački i većinu radnih mjesta u gradskoj administraciji zauzeli su [[Austrijanci]] i [[Česi]]. Međutim, grad je i nadalje bio važno središte poljske i ukrajinske kulture. Na samom početku, austrijska vlast je bila dosta liberalna. Car [[Josip II.]] ponovno je otvorio [[univerzitet]] [[1784]]  godine, a predavanja su se odvijala na [[latinski jezik|latinskom]], [[njemački|njemačkom]], [[poljski|poljskom]], a od [[1786]]. i na [[ukrajinski jezik|ukrajinskom jeziku]]. Wojciech Bogusławski otvorio je prvo javno pozorište [[1794]]. godine, a Józef Maksymilian Ossolinski osnovao je [[1817]]. Ossolineum, naučni institut. No, već početkom [[19. vijek]]a austrijske vlasti počinju vršiti germanizaciju. Univezitet je ponovo zatvoren [[1805]]., da bi se otvorio [[1817]]. ali ovaj puta kao čisto germanska obrazovna institucija. I većina drugih javnih i kulturnih organizacija bila je zabranjena. 
 
Kruti zakoni koje je nametala habsburška dinastija dovela je do izbijanja općeg nezadovoljstva [[1848]]. Caru je bila poslana peticija s molbom da se gradu vrati samouprava, obrazovanje na poljskom i ukrajinskom jeziku, s time da i poljski dobije status službenog jezika. Većina navedenih zahtjeva će se i ostvariti u narednih dvadesetak godina. Od [[1861]]. u Lavovu je ponovo otvoren Galicijski parlament (Sejm Krajowy),a od [[1867]] g. Galiciji je dana široka autonomija, kako na kulturnom tako i na privrednom planu. Univezitetu je dopušteno provoditi nastavu na [[Poljski jezik|poljskom jeziku]].

Kako je [[Galicija]] postala jedini dio bivše [[Poljska|Poljske]] koja je imala kakvu-takvu kulturnu i političku slobodu, Lavov je postao središte poljske kulture i političkog života. Uz navedeno, grad je bio važan i za ukrajinski pokret otpora i ukrajinski kulturni život, jer u to su vrijeme središnja i istočna Ukrajina bile pod vlašću carske [[Rusija|Rusije]], koja je u potpunosti zabranjivala bilo kakve oblike djelovanja na [[ukrajinski jezik|ukrajinskom jeziku]].

Gradu je također bilo dato pravo na vlastitog predstavnika u [[beč]]kom parlamentu što je u Lavov privlačilo mnoge značajne kulturne i političke radnike. Postao je mjesto na kojem su se susretale ukrajinska, poljska, židovska i austrijska kultura.

[[Datoteka:Ukraine-Lviv-University.jpg|desno|mini|250px|Lavovski univerzitet je smješten u zgradi nekadašnjeg parlamenta]]

====Austro-ugarski popis stanovništva [[1900]].====

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;2&quot; | Lavov (Lwów, Lemberg, Львів)&lt;ref name=&quot;Gemeindelexikon&quot;&gt;Gemeindelexikon der im reichsrate vertretenen königreiche und länder; Bearbeitet auf grund der ergebnisse der Volkszählung vom 31. dezember 1900. Herausgegeben von der K. K. Statistischen zentralkommission; XII Galizien. Wien 1907.&lt;/ref&gt;
|-
| '''jezik''' || '''vjera'''
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb  = center
| caption=ukupno: 159,877
| label1 = [[Poljski jezik|Poljski]] 120,634
| value1 = 75.45
| color1 = #800020
| label2 = [[Njemački jezik|Njemački]] 20,409
| value2 = 12.76
| color2 = #BDB76B
| label3 = [[Rusinski jezik|Rusinski]] 15,159
| value3 = 9.48
| color3 = #00416A
| label4 = ostali 759
| value4 = 0.47
| color4 = #A2A2D0
| label5 = stranci 2,916
| value5 = 1.82
| color5 = #9F8170
}} 
| {{Tortni grafikon
| thumb  = center
| caption=ukupno: 159,877
| label1 = [[Rimokatolička crkva|Rimokatolici]] 82,597
| value1 = 51.66
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Judaizam|Jevreji]] 44,258
| value2 = 27.68
| color2 = #FFBF00
| label3 = [[Grkokatolička crkva|Grkokatolici]] 29,327
| value3 = 18.34
| color3 = #592720
| label4 = ostali 3,695
| value4 = 2.31
| color4 = #A2A2D0
| label5 = -
| value5 = -
| color5 = -
}} 
|}

=====Jezička i vjerska struktura stanovništva po gradskim kvartovima, te pripadnika vojske:=====

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! ''Jezik''
! ukupno
! [[Poljski jezik|Poljski]] 
! [[Njemački jezik|Njemački]]
! [[Rusinski jezik|Rusinski]]
! ostali
! stranci
|-
|'''I Halickie'''
|align=&quot;right&quot;|35.405
|align=&quot;right&quot;|30.825
|align=&quot;right&quot;|1.585
|align=&quot;right&quot;|2.392
|align=&quot;right&quot;|104
|align=&quot;right&quot;|499
|-
|'''II Krakowskie'''
|align=&quot;right&quot;|56.216
|align=&quot;right&quot;|42.423
|align=&quot;right&quot;|8.988
|align=&quot;right&quot;|3.969
|align=&quot;right&quot;|197
|align=&quot;right&quot;|639
|-
|'''III Żółkiewskie'''
|align=&quot;right&quot;|23.103
|align=&quot;right&quot;|16.113
|align=&quot;right&quot;|5.631
|align=&quot;right&quot;|1.096
|align=&quot;right&quot;|87
|align=&quot;right&quot;|176
|-
|'''IV Łyczakowskie'''
|align=&quot;right&quot;|21.393
|align=&quot;right&quot;|18.284
|align=&quot;right&quot;|631
|align=&quot;right&quot;|2.012
|align=&quot;right&quot;|94
|align=&quot;right&quot;|372
|-
|'''V Śródmieście'''
|align=&quot;right&quot;|13.434
|align=&quot;right&quot;|10.266
|align=&quot;right&quot;|1.654
|align=&quot;right&quot;|1.334
|align=&quot;right&quot;|30
|align=&quot;right&quot;|150
|-
|''Vojska''
|align=&quot;right&quot;|10.326
|align=&quot;right&quot;|2.723
|align=&quot;right&quot;|1.920
|align=&quot;right&quot;|4.356
|align=&quot;right&quot;|247
|align=&quot;right&quot;|1.080
|-
|}

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! ''Vjera''
! ukupno
! [[Rimokatolička crkva|Rimokatolici]] 
! [[Judaizam|Jevreji]]
! [[Grkokatolička crkva|Grkokatolici]] 
! ostali
|-
|'''I Halickie'''
|align=&quot;right&quot;|35.405
|align=&quot;right&quot;|25.977
|align=&quot;right&quot;|1.914
|align=&quot;right&quot;|6.685
|align=&quot;right&quot;|829
|-
|'''II Krakowskie'''
|align=&quot;right&quot;|56.216
|align=&quot;right&quot;|24.764
|align=&quot;right&quot;|21.733
|align=&quot;right&quot;|8.617
|align=&quot;right&quot;|1.102
|-
|'''III Żółkiewskie'''
|align=&quot;right&quot;|23.103
|align=&quot;right&quot;|6.937
|align=&quot;right&quot;|13.185
|align=&quot;right&quot;|2.849
|align=&quot;right&quot;|132
|-
|'''IV Łyczakowskie'''
|align=&quot;right&quot;|21.393
|align=&quot;right&quot;|15.559
|align=&quot;right&quot;|1.044
|align=&quot;right&quot;|4.344
|align=&quot;right&quot;|446
|-
|'''V Śródmieście'''
|align=&quot;right&quot;|13.434
|align=&quot;right&quot;|5.286
|align=&quot;right&quot;|5.536
|align=&quot;right&quot;|2.283
|align=&quot;right&quot;|329
|-
|''Vojska''
|align=&quot;right&quot;|10.326
|align=&quot;right&quot;|4.074
|align=&quot;right&quot;|846
|align=&quot;right&quot;|4.549
|align=&quot;right&quot;|857
|-
|}

=== 20. vijek ===
Tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] grad je zauzela ruska vojska u septembru [[1914]], ali već sljedeće godine u junu, grad su ponovno preuzele snage [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]. Padom Habsburške monarhije na samom kraju rata, lokalno ukrajinsko stanovništvo proglasilo je Lavov glavnim gradom [[Zapadnoukrajinska republika|Zapadnoukrajinske republike]], 1. novembra [[1918]]. godine.

=== Poljsko–ukrajinski konflikt ===
Povlačenjem [[Austrijanci|Austrijanaca]], dogovoreno je da se vlast preda [[Ukrajinci]]ma. Međutim, već istog dana poljsko stanovništvo Lavova podiglo je oružani ustanak i uskoro preuzelo kontrolu u središtu grada. Ne mogavši slomit otpor [[Poljaci|Poljaka]], [[Ukrajinci]] su opkolili grad. Rješenje nastale situacije dogovorili su saveznici na sastanku u [[Pariz]]u, gdje je odlučeno da se grad preda [[Poljaci]]ma, a da će se konačna budućnost grada riješiti poslijeratnim dogovorom ili referendumom. [[Poljaci]] su već [[19. novembar|19. novembra]] u cijelosti kontrolirali grad. Međutim, borbe su se u okolnim krajevima, uz kratke prekide vatre, nastavile voditi do kraja jula [[1919]]. 
 
Narednih mjeseci ostatak [[Galicija (Ukrajina)|Galicije]] pod vlašću Zapadnoukrajinske Narodne Republike, osvojili su ili [[Poljaci]] koji su nadirali sa zapada, ili snage [[Crvena Armija|Crvene armije]] s istoka. Tada je uslijedio dogovor Semena Petljure koji je bio na čelu Zapadnoukrajinske Narodne Republike s Poljacima, gdje je dogovoren vojni savez između [[Poljaci|Poljaka]] i [[Ukrajinci|Ukrajinaca]]. Poljskoj je priznato pravo na Lavov i granicu na rijeci [[Zbruč]] u zamjenu za poljsku pomoć u borbama protiv [[boljševizam|boljševika]].
    
=== Interbellum ===
[[Datoteka:POL Lwów COA.svg|desno|mini|120px|Stari poljski grb Lavova s medaljom za hrabrost]]
Za vrijeme Sovjetsko–poljskog rata [[1920]] godine, grad su napadale snage [[Crvena armija|Crvene armije]] pod vodstvom komandanta Aleksandra Jegorova. Polovicom juna te iste godine, konjica Semjona Budjonoga trudila se osvojiti grad sa sjeveroistoka.

Istovremeno, grad se pripremao za odbranu. Građani su oformili i u potpunosti opremili tri odreda pješadije i dva odreda konjice i izgradili odbrambene linije. Lavov su branile tri poljske divizije i jedan pomoćni ukrajinski odred pješadije. Poslije teških borbi koje su se vodile oko mjesec dana, [[16. august]]a, [[Crvena armija]] je prešla rijeku [[Istočni Bug]] i ojačana osmom divizijom, tzv. Crvenim kozacima, počela napad na grad. Boj se odvijao s velikim brojem žrtava i na jednoj i na drugoj strani. Nakon tri dana neprestanog napada, [[SSSR|sovjetske]] snage su odustale i prekinule napad. Za junačku odbranu, grad je bio nagrađen medaljom '''Virtuti Militari''' — &quot;za hrabrost&quot;, najvećim poljskim vojnim odličjem. Ta medalja je naslikana na poljskom grbu grada. Mirom u [[Riga|Rigi]], grad je i nadalje ostao u sastavu [[Poljska|Poljske]] kao glavni grad Lavovskog vojvodstva, postavši jednim od glavnih poljskih kulturnih i naučnih središta.

=== [[Drugi svjetski rat]] ===
Vojska nacističke [[Njemačka|Njemačke]] napala je Poljsku [[1. septembar|1. septembra]] [[1939]] Već 12. 1. septembra [[Nijemci]] su bili u predgrađu Lavova i započeli s opsadom grada. U međuvremenu brojne su se poljske trupe iz središnje Poljske pokušavale probiti do grada kako bi organizirale odbranu. Sedmicu dana kasnije, poljska vojska će pod komandom Władysława Langnera izvršiti protivnapad, međutim on neće uspjeti. Prema [[sporazum Ribbentrop–Molotov|sporazumu Ribbentrop–Molotov]], [[Nijemci|njemačke]] snage će zamijeniti [[SSSR|sovjetske]] u opsadi Lavova, a već [[23. septembar|23. septembra]] Langner će objaviti kapitulaciju i predati grad sovjetskim snagama na čijem je čelu bio maršal Timošenko.

[[Datoteka:Lviv 1939 Sov Cavalry.jpg|lijevo|mini|220px|Lavov 1939, sovjetska konjica]]
Broj stanovnika Lavova [[1939]]. dosezao je oko 340.000, od toga više od 100.000 građana sačinjavali su [[Židovi]]. Još više od 35.000 židovskih izbjeglica slilo se u grad iz okupiranih dijelova [[Poljska|Poljske]]. [[Hitler]] i [[Staljin]] su podijelili [[Poljska|Poljsku]], a podmetnutim plebiscitom, sovjetski dio Poljske, uključujući Lavov, bio je pripojen [[Ukrajinska SSR|Ukrajinskoj Sovjetskoj Socijalističkoj Republici]]. Sovjeti su odmah počeli provoditi politiku depolonizacije. U periodu od januara do juna [[1940]]., mnoštvo [[Poljaci|Poljaka]] i [[Židovi|Židova]] je bilo deportirano na Daleki istok [[SSSR|Sovjetskog Saveza]], dio je bio zarobljen, a dio prisilno nastanjen. Nakon što je [[Hitler]] prekršio dogovor Ribbentrop – Molotov, sovjetske snage su bile prisiljene uzmaknuti pred naletima [[Nijemci|Nijemaca]] koji će od [[1941]]. - [[1944]]. držati vlast u gradu.

Već od samog početka njemačke okupacije, sudbina njegovih građana postala je tragična. Židovsko stanovništvo bilo je primorano živjeti u novonastalom getu, a iz njega ih je većina završila u nekom od njemačkih koncentracionih logora. Lavovski geto se smatra trećim po veličini iza [[Varšava|Varšave]] i [[Łodź]]a. Uz Židove, i poljskom dijelu stanovništva bili su nametani kruti zakoni, što je rezultiralo masovnim pogubljivanjem stanovništva. Među prvima koji su stradali našli su se profesori lavovskog univerziteta i ostatak poljske inteligencije.

Kako su se snage [[Crvena armija|Crvene armije]] približavale gradu, 23. jula [[1944]]. u Lavovu je podignut oružani ustanak  na čelu s Armijom Krajovom i Władysławom Filipkowskim (poljski pokret otpora) koja je nakon četiri dana zauzela grad. Nakon toga civilno i vojno rukovodstvo grada bilo je pozvano na susret sa zapovjednicima Crvene armije. Svi su bili uhapšeni od strane [[NKVD]]-a. Ostatak vojnih snaga koje su bile pod zapovjedništvom pukovnika Filipkowskog ili su bile prisiljene prijeći u redove sovjetske vojske ili su bili poslani u [[Gulag]] ili su nastavili s djelovanjem u pozadini. 
     
Kada je [[Crvena armija]] ušla u grad u njemu je ostalo manje od 300 Židova koji su se skrivali u gradskoj kanalizaciji. [[1944]]. Lavov ponovo ulazi u sastav [[Ukrajinska SSR|Sovjetske Ukrajine]], ali čak i kroz razdoblje sovjetske vladavine grad je u velikoj mjeri uspio sačuvati svoj nacionalni identitet. Krajem osamdesetih godina, odigraće ključnu ulogu u borbi za samostalnost i demokratiju [[Ukrajina|Ukrajine]]. [[24. august]]a [[1991]]. [[Verhovna Rada|ukrajinski parlament]] donosi Deklaraciju o nezavisnosti. To je početak nove epohe u historiji Ukrajine, a samim time i početak nove epohe za grad Lavov.

== Galerija ==
&lt;center&gt;
&lt;gallery&gt;
Datoteka:KatedraLacinskaLwow.jpg|Pogled na grad s tornja gradske vijećnice
Datoteka:SoborSwJuraLwow2.jpg|Ulaz u katedralu sv. Juraja 
Datoteka:Lwów - Katedra Ormiańska 01.JPG|Armenska katedrala
Datoteka:Lwów - Cmentarz Orląt Lwowskich 01 Ed1.jpg|Groblje lavovskih branilaca
Datoteka:UniwersytetJanaKazimierzaLwów1.jpg|Zgrada univerziteta
Datoteka:Lwow-dziedziniecKamienicyKrolewskiej.jpg|Renesansno dvorište kraljevske vile u Lavovu
Datoteka:Lviv - Church of Transfiguration 01.jpg|Preobraženska crkva
Datoteka:Lwów05.jpg|Ulaz u jednu od vila u starom gradskom središtu
Datoteka:Lwów - Opera.jpg|Opera 
Datoteka:Lviv-Ukraine-Station.jpg|Glavna željeznička stanica (zgrada iz 1903.)
Datoteka:Lwów - Rynek - Neptun.JPG|Neptunov kip na starom gradskom trgu Rynku
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

==Reference==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Lviv}}
'''Na engleskom'''
&lt;div class=&quot;references-small&quot;&gt;
* [https://web.archive.org/web/20060813001835/http://www.city-adm.lviv.ua/index_e.html Lavovska gradska vlada]
* [http://www.lviv.ua/ Spisak sajtova o Lavovu]
* [http://www.lvivecotour.com Turističke stranice Lavova i zapadne Ukrajine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210126050035/https://lvivecotour.com/ |date=26. 1. 2021 }}
* [http://www.inlviv.info Turistički vodič za Lavov] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200921101018/http://www.inlviv.info/ |date=21. 9. 2020 }}
* [https://web.archive.org/web/20150428070528/http://www.lviv.me.uk/ Forum posvećen Lavovu na engleskom jeziku]
* [https://web.archive.org/web/20060825100159/http://www.city-adm.lviv.ua/lviv/lviv_eng/index.htm Ekološka situacija u Lavovu]
* [http://www.jewishencyclopedia.com/view.jsp?artid=175&amp;letter=L Lemberg – Jevrejska enciklopedija]
* [http://www.alfreddezayas.com/Chapbooks/Lembergmassacre.shtml &quot;20. poglavlje: Lavov&quot;, autor Alfred M. de Zayas – ''Ratni zločini Wehrmachta, 1939–1945.'']
* [https://web.archive.org/web/20051125121417/http://ukar.org/15lviv.html Lavovski pokolj]
* [https://web.archive.org/web/20061004144225/http://www.ukrtelecom.ua/en/offers/web_cam/dpm_lviv.html On-line pogled na Lavovsku operu]
* [http://www.franko.lviv.ua/ Univerzitet Ivana Franka u Lavovu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220315073815/http://www.franko.lviv.ua/ |date=15. 3. 2022 }}
* [http://lvivphoto.narod.ru/ Galerija lavovskih fotografija]
&lt;/div&gt;

'''Na ukrajinskom'''
&lt;div class=&quot;references-small&quot;&gt;
* [http://www.lvivs.com/ Lavovski pretraživač] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060721123424/http://www.lvivs.com/ |date=21. 7. 2006 }}
* [http://www.today.lviv.ua/ Poslovni svijet - Lavov]
* [http://www.fckarpaty.lviv.ua/ Službena stranica NK Karpaty iz Lavova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120616032258/http://fckarpaty.lviv.ua/ |date=16. 6. 2012 }}
* [https://old.dailylviv.com/?module=lviv_hb Telefonski imenik grada Lavova(1)]
* [https://web.archive.org/web/20080516145039/http://www.lviv.net/tel Telefonski imenik grada Lavova(2)]

'''Na poljskom'''
&lt;div class=&quot;references-small&quot;&gt;
* [http://www.lwow.com.pl Vodič kroz historiju poljskog Lwówa]
* [https://web.archive.org/web/20060813042638/http://www.piotr-szczepanski.org/lwow/ Vodič savremenog Lavova]
* [http://www.lwow.com.pl/ksiegaadr.html Lwów iz 1929.]
&lt;/div&gt;

'''Na ruskom'''
&lt;div class=&quot;references-small&quot;&gt;
* [http://www.lvovs.com/ Lavovski pretraživač] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060803235237/http://lvovs.com/ |date=3. 8. 2006 }}
* [http://www.lvov-emmigrant.sitecity.ru/ Stranica lavovskih iseljenika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060427123516/http://www.lvov-emmigrant.sitecity.ru/ |date=27. 4. 2006 }}
* [https://web.archive.org/web/20060720082147/http://www.lvov-forum.com/index.php Lavovski forum na ruskom jeziku]
&lt;/div&gt;

{{Administrativna podjela Ukrajine}}
{{Evropske prijestonice mladih}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Lavov| ]]
[[Kategorija:Gradovi u Ukrajini]]</text>
      <sha1>cchbnimjewl9105zbcfv8kzg269r21e</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bartol Kašić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>34997</id>
    <revision>
      <id>3921235</id>
      <parentid>3850812</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T00:49:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3921235</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9268" sha1="5ado6t1byv7r8lcp6j6ccweh80d3rv1" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = Bartol Kašić
| slika              = Pag Bartol Kašic.jpg
| veličina_slike     =
| opis               = Bista Bartola Kašića u Gradu [[Pag]]u
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1575|8|15}}
| mjesto_rođenja     = Pag, Hrvatska
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|1650|12|28|1575|8|15}}
| mjesto_smrti       = Rim, Italija
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = 
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
}}

'''Bartol Kašić ('''''Bartul Kašić'', ''Bartholomaeus Cassius'', ''Bartolomeo Cassio'', ponekad potpisivan i s ''Bogdančić'' i/ili s dodatkom ''Pažanin''; [[Pag]], [[15. august]] [[1575]]. - [[Rim]], [[28. decembar]] [[1650]].) bio je jezuitski sveštenik i gramatičar tokom Protivreformacije, koji je napisao prvu gramatiku hrvatskog jezika&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=30775|title=Kašić, Bartol {{!}} Hrvatska enciklopedija|website=www.enciklopedija.hr|access-date=17. 1. 2023}}&lt;/ref&gt; i preveo [[Biblija|Bibliju]] i [[Rimski obred|Rimski ritual]] na [[hrvatski jezik]].

== Biografija ==
Ostao je rano bez oca, pa je o njemu brinuo ujak Luka Deodati Bogdančić, paški sveštenik, kod kojeg je naučio čitati i pisati. Potom je pohađao općinsku školu u Pagu nakon koje se od [[1590]]. školuje u Ilirskom kolegiju u Loretu (kod [[Ancona|Ancone]]) koji su vodili [[isusovci]]. Poslali su ga [[1593]]. na dalje školovanje u Rim, gdje je [[1595]]. stupio u Družbu Isusovu. Još kao rimski student počeo je poučavati [[hrvatski]] u tamošnjoj Ilirskoj akademiji. Tada se počeo zanimati za hrvatski jezik te je oko [[1599]]. sastavio hrvatsko-[[Italijanski jezik|italijanski]] [[Hrvatski rječnici|rječnik]] čiji rukopis se od 18. vijeka čuva u [[Dubrovnik]]u. Neki proučavaoci Kašićevog djela misle da je to jedan od triju rječnika koje da je on sastavio, uz onaj koji se čuva u Perugiji i treći u [[Oxford]]u. Budući da su isusovci vodili brigu o kršćanima u [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlijskom carstvu]] i nastojali poučavati u lokalnom jeziku, za to im je u hrvatskom slučaju nedostajao odgovarajući priručnik. Taj nedostatak otklonjen je kad su [[1604]]. godine u Rimu na [[Latinski jezik|latinskom]] objavljene ''Institutionum linguae illyricae libri duo'' (''Ustroja ilirskog/hrvatskog jezika dvije knjige''), koja predstavlja prvu gramatiku hrvatskog jezika. Na nešto manje od dvije stotine stranica i u dva dijela (&quot;knjige&quot;) dati su osnovni podaci o hrvatskom (ilirskom) jeziku te je vrlo opširno razložena hrvatska [[morfologija]]. Jezik je u osnovi [[Štokavsko narječje|štokavski]], ali je u visokoj mjeri prisutna [[Čakavsko narječje|čakavština]] pa se prepliću stariji i noviji oblici. Iz nepoznatih razloga uz gramatiku nije objavljen rječnik kako je to poslije većinom bilo s isusovačkim rječnicima i [[Gramatika hrvatskog jezika|gramatikama hrvatskog jezika]].

Kašić je za sveštenika zaređen [[1606]]. Nakon toga bio je ispovjednik u bazilici sv. Petra u Rimu. Od 1609. do 1612. boravio je u Dubrovniku i 1612/13. prerušen u trgovca bio je u misionarskom pohodu u [[Bosna|Bosni]], [[Srbija|Srbiji]] i istočnoj [[Slavonija|Slavoniji]] ([[Valpovo]], [[Osijek]], [[Vukovar]]) o čemu je izvijestio [[Papa|papu]]. Od [[1614]]. do [[1618]]. bio je hrvatski ispovjednik u Loretu. Drugi misionarski pohod obavio je 1618/19. Potkraj života oba pohoda je opisao u svojoj nedovršenoj &quot;Autobiografiji&quot;. Od [[1620]]. do [[1633]]. ponovno je bio u Dubrovniku. Nakon toga se vratio u Rim u kojem ostaje do kraja života.

== Djelo ==

Od 1613. objavio je niz djela vjersko-poučnog sadržaja i namjene (o životu [[Sv. Ignacije Lojolski|sv. Ignacija]], [[Sv. Franjo Ksaverski|sv. Franje Ksaverskog]], [[Isus]]ovom i [[Djevica Marija|Marijinom]]), hagiografski zbornik ''Perivoj od djevstva'' (1625. i 1628), dva katekizma i dr. Krajem [[1627]]. završio je duhovnu tragediju Sveta Venefrida s podnaslovom &quot;''triomfo od čistoće''&quot; koja je ostala u rukopisu i objavljena 1938. Kašić je 1622. na hrvatski jezik počeo prevoditi [[Novi zavjet]] i to na dubrovačku štokavštinu, a [[1625]]. dobio je nalog da prevede cijelu [[Biblija|Bibliju]]. Godine [[1633]]. kompletan prijevod predan je u Rim kako bi dobio odobrenje za štampanje, ali su tada nastupile poteškoće jer su neki &quot;našijenci&quot; bili protiv prijevoda na narodnom jeziku. Konačno prijevod je zabranjen (''non est expediens ut imprimatur''). S obzirom na činjenicu da su prijevodi Svetog pisma na narodni jezik u mnogih naroda imali upravo prevratnu ulogu u usmjeravanju [[Standardni jezik|jezičke standardizacije]], zabrana Kašićevog prijevoda Biblije nanijela je veliku štetu kasnijem razvoju hrvatskog književnog jezika. Po sačuvanim rukopisima i uz iscrpne stručne komentare taj prijevod je objavljen [[2000]]. godine. Najizdavanije Kašićevo djelo je ''Ritual rimski'' koji je u raznim izdanjima do 19. vijeku bio u upotrebi u svim hrvatskim [[biskupija]]ma i nadbiskupijama osim u [[Zagrebačka nadbiskupija|zagrebačkoj]], a otad i u njoj ostavši službenom liturgijskom knjigom sve do 1929. godine.

=== Ritual rimski ===
Smatra se da je ''Ritual rimski'' odigrao onu ulogu u standardizaciji nacionalnog jezika kakvu prijevod Biblije, uprkos stilskoj raskoši i kulturnoj važnosti, vjerovatno i ne bi mogao igrati usljed činjenice da je Biblija bila odlučujujući faktor kod protestantskih naroda, ali ne i katoličkih, kako pokazuju slučajevi francuskih i poljskih prijevoda. U toj konstelaciji odnosa katolički obrednik je poput ''Rituala rimskog'' (koji ima preko 400 stranica) imao snažniji integrativni nacionalnojezički uticaj. Historijski je i veoma zanimljivo Kašićevo &quot;bosanstvo&quot;, jer iako rodom čakavac sa Paga, odlučio se za &quot;općeni jezik&quot; (''lingua communis'') oblika štokavske ikavice (iako je Bibliju preveo na dubrovačku štokavsku ijekavicu), kojim je i govorio najveći dio hrvatskog naroda. Taj štokavski ikavski idiom Kašić zove &quot;naški&quot; ili &quot;bosanski&quot; (dok je za ijekavicu koristio naziv &quot;dubrovački&quot;, a za čakavštinu &quot;dalmatinski&quot;).

Premda nije pisao lijepu [[književnost]] i uprkos činjenici da mu glavno djelo (prijevod Biblije) nije objavljeno, pisac prve gramatike hrvatskog jezika pripada najpoznatijim Hrvatima književnicima u cijeloj hrvatskoj historiji.

=== Prijevod Svetog pisma ===
Ako se zamijeni Kašićev slovopis, tj. umjesto ''x'' napiše se ''ž'', ''sc'' kao ''š'', ''gn'' kao ''nj'', ''gli'' kao ''lj'', ''cz'' kao ''c'', ''c'' kao ''č'', ''chi'' kao ''ć'', ''y'' kao ''j'', pokazuje se da se radi o nešto arhaičnijem izrazu istog hrvatskog književnog jezika kakav je i danas u upotrebi. Primjer je dan iz &quot;Pjesme nad pjesmama&quot; (''Canticum canticorum''), u prijepisu Julija Derossija koji je preslovio tekst u modernu grafiju.
Po nekim mišljenjima:

:&quot;Prelistavajući starozavjetne i novozavjetne Kašićeve tekstove u &quot;Sveučilišnoj knjižari&quot; i antikvarijatu Dominović, u kožnom uvezu sa zlatotiskom, u velikom formatu i na debelom papiru, teško oko 6 i po kilograma, jezik je gotovo isti kao u Zagrebačkoj Bibliji u redakciji Bonaventure Dude i Jure Kaštelana, malčice arhaičan.&quot;
:([[Slobodna Dalmacija]], članak Petra Bašića)

Moderni prijevod (Zagrebačka Biblija 2000.), dostupan je na Web stranici https://web.archive.org/web/20050418053109/http://www.hbk.hr/biblija/sz/pj.htm#pj16.

Najugledniji prijevod Biblije na [[engleski jezik]], verzija kralja Jakova ili autorizirana verzija (''King James version''), koja je snažno uticala na oblik engleskog jezika, objavljena je [[1611]]. godine, dakle, svega dvije decenije prije Kašićevog prijevoda. Ta riznica engleskog jezika ima 12.143 različite riječi (izvorno, Biblija broji 8.674 različitih [[Hebrejski jezik|hebrejskih]], te 5.624 [[Starogrčki jezik|grčkih]] riječi). Kašićev prijevod (koji nije sačuvan u cijelosti, jer nedostaju dijelovi [[Stari zavjet|Starog zavjeta]]) broji oko 20.000 različitih riječi, što je više od engleske autorizirane verzije, kao i od izvornika. Sve to govori o jezičkoj invenciji i tvorbenoj bujnosti prijevoda.
== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|Bartol Kašić}}
*[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20001205/prilozi.htm »Hrvatska biblija Bartola Kašića« (Slobodna Dalmacija, 5. decembra 2000.)]
*[https://archive.today/20070927003200/http://www.vjesnik.com/html/1999/05/28/nkul.htm »Zaslužni jezikoslovac Bartol Kašić« (Vjesnik, 28. maja 1999.)]
*[https://web.archive.org/web/20051120060246/http://www.ihjj.hr/o-hr-bartol-kasic-Institutiones-linguae-lllyricae%20.htm Bartol Kašić]
*[http://www.matica.hr/www/wwwizd2.nsf/e75341d63d7b4722c1256ed20050d6b5/907811843d9d4d17c1256ec9003b2f99?OpenDocument Bartol Kašić i Biblija: Matica hrvatska] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070729122830/http://www.matica.hr/www/wwwizd2.nsf/e75341d63d7b4722c1256ed20050d6b5/907811843d9d4d17c1256ec9003b2f99?OpenDocument |date=29. 7. 2007 }}

{{DEFAULTSORT:Kašić, Bartol}}
[[Kategorija:Hrvatski pisci]]
[[Kategorija:Hrvatski lingvisti]]
[[Kategorija:Biografije, Pag]]
[[Kategorija:Rođeni 1575.]]
[[Kategorija:Umrli 1650.]]</text>
      <sha1>5ado6t1byv7r8lcp6j6ccweh80d3rv1</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3921236</id>
      <parentid>3921235</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T00:50:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3921236</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9266" sha1="rev0kx0b46mqn0ni54c9di7n2xct0ub" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = Bartol Kašić
| slika              = Pag Bartol Kašic.jpg
| veličina_slike     =
| opis               = Bista Bartola Kašića u Gradu [[Pag]]u
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1575|8|15}}
| mjesto_rođenja     = Pag, Hrvatska
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|1650|12|28|1575|8|15}}
| mjesto_smrti       = Rim, Italija
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = 
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
}}

'''Bartol Kašić ('''''Bartul Kašić'', ''Bartholomaeus Cassius'', ''Bartolomeo Cassio'', ponekad potpisivan i s ''Bogdančić'' i/ili s dodatkom ''Pažanin''; [[Pag]], [[15. august]] [[1575]]. - [[Rim]], [[28. decembar]] [[1650]].) bio je jezuitski sveštenik i gramatičar tokom Protivreformacije, koji je napisao prvu gramatiku hrvatskog jezika&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=30775|title=Kašić, Bartol {{!}} Hrvatska enciklopedija|website=www.enciklopedija.hr|access-date=17. 1. 2023}}&lt;/ref&gt; i preveo [[Biblija|Bibliju]] i [[Rimski obred|Rimski ritual]] na [[hrvatski jezik]].

== Biografija ==
Ostao je rano bez oca, pa je o njemu brinuo ujak Luka Deodati Bogdančić, paški sveštenik, kod kojeg je naučio čitati i pisati. Potom je pohađao općinsku školu u Pagu nakon koje se od [[1590]]. školuje u Ilirskom kolegiju u Loretu (kod [[Ancona|Ancone]]) koji su vodili [[isusovci]]. Poslali su ga [[1593]]. na dalje školovanje u Rim, gdje je [[1595]]. stupio u Družbu Isusovu. Još kao rimski student počeo je poučavati [[hrvatski]] u tamošnjoj Ilirskoj akademiji. Tada se počeo zanimati za hrvatski jezik te je oko [[1599]]. sastavio hrvatsko-[[Italijanski jezik|italijanski]] [[Hrvatski rječnici|rječnik]] čiji rukopis se od 18. vijeka čuva u [[Dubrovnik]]u. Neki proučavaoci Kašićevog djela misle da je to jedan od triju rječnika koje da je on sastavio, uz onaj koji se čuva u Perugiji i treći u [[Oxford]]u. Budući da su isusovci vodili brigu o kršćanima u [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlijskom carstvu]] i nastojali poučavati u lokalnom jeziku, za to im je u hrvatskom slučaju nedostajao odgovarajući priručnik. Taj nedostatak otklonjen je kad su [[1604]]. godine u Rimu na [[Latinski jezik|latinskom]] objavljene ''Institutionum linguae illyricae libri duo'' (''Ustroja ilirskog/hrvatskog jezika dvije knjige''), koja predstavlja prvu gramatiku hrvatskog jezika. Na nešto manje od dvije stotine stranica i u dva dijela (&quot;knjige&quot;) dati su osnovni podaci o hrvatskom (ilirskom) jeziku te je vrlo opširno razložena hrvatska [[morfologija]]. Jezik je u osnovi [[Štokavsko narječje|štokavski]], ali je u visokoj mjeri prisutna [[Čakavsko narječje|čakavština]] pa se prepliću stariji i noviji oblici. Iz nepoznatih razloga uz gramatiku nije objavljen rječnik kako je to poslije većinom bilo s isusovačkim rječnicima i [[Gramatika hrvatskog jezika|gramatikama hrvatskog jezika]].

Kašić je za sveštenika zaređen [[1606]]. Nakon toga bio je ispovjednik u bazilici sv. Petra u Rimu. Od 1609. do 1612. boravio je u Dubrovniku i 1612/13. prerušen u trgovca bio je u misionarskom pohodu u [[Bosna|Bosni]], [[Srbija|Srbiji]] i istočnoj [[Slavonija|Slavoniji]] ([[Valpovo]], [[Osijek]], [[Vukovar]]) o čemu je izvijestio [[Papa|papu]]. Od [[1614]]. do [[1618]]. bio je hrvatski ispovjednik u Loretu. Drugi misionarski pohod obavio je 1618/19. Potkraj života oba pohoda je opisao u svojoj nedovršenoj &quot;Autobiografiji&quot;. Od [[1620]]. do [[1633]]. ponovno je bio u Dubrovniku. Nakon toga se vratio u Rim u kojem ostaje do kraja života.

== Djelo ==

Od 1613. objavio je niz djela vjersko-poučnog sadržaja i namjene (o životu [[Sv. Ignacije Lojolski|sv. Ignacija]], [[Sv. Franjo Ksaverski|sv. Franje Ksaverskog]], [[Isus]]ovom i [[Djevica Marija|Marijinom]]), hagiografski zbornik ''Perivoj od djevstva'' (1625. i 1628), dva katekizma i dr. Krajem [[1627]]. završio je duhovnu tragediju Sveta Venefrida s podnaslovom &quot;''triomfo od čistoće''&quot; koja je ostala u rukopisu i objavljena 1938. Kašić je 1622. na hrvatski jezik počeo prevoditi [[Novi zavjet]] i to na dubrovačku štokavštinu, a [[1625]]. dobio je nalog da prevede cijelu [[Biblija|Bibliju]]. Godine [[1633]]. kompletan prijevod predan je u Rim kako bi dobio odobrenje za štampanje, ali su tada nastupile poteškoće jer su neki &quot;našijenci&quot; bili protiv prijevoda na narodnom jeziku. Konačno prijevod je zabranjen (''non est expediens ut imprimatur''). S obzirom na činjenicu da su prijevodi Svetog pisma na narodni jezik u mnogih naroda imali upravo prevratnu ulogu u usmjeravanju [[Standardni jezik|jezičke standardizacije]], zabrana Kašićevog prijevoda Biblije nanijela je veliku štetu kasnijem razvoju hrvatskog književnog jezika. Po sačuvanim rukopisima i uz iscrpne stručne komentare taj prijevod je objavljen [[2000]]. godine. Najizdavanije Kašićevo djelo je ''Ritual rimski'' koji je u raznim izdanjima do 19. vijeku bio u upotrebi u svim hrvatskim [[biskupija]]ma i nadbiskupijama osim u [[Zagrebačka nadbiskupija|zagrebačkoj]], a otad i u njoj ostavši službenom liturgijskom knjigom sve do 1929. godine.

=== Ritual rimski ===
Smatra se da je ''Ritual rimski'' odigrao onu ulogu u standardizaciji nacionalnog jezika kakvu prijevod Biblije, uprkos stilskoj raskoši i kulturnoj važnosti, vjerovatno i ne bi mogao igrati usljed činjenice da je Biblija bila odlučujujući faktor kod protestantskih naroda, ali ne i katoličkih, kako pokazuju slučajevi francuskih i poljskih prijevoda. U toj konstelaciji odnosa katolički obrednik je poput ''Rituala rimskog'' (koji ima preko 400 stranica) imao snažniji integrativni nacionalnojezički uticaj. Historijski je i veoma zanimljivo Kašićevo &quot;bosanstvo&quot;, jer iako rodom čakavac sa Paga, odlučio se za &quot;općeni jezik&quot; (''lingua communis'') oblika štokavske ikavice (iako je Bibliju preveo na dubrovačku štokavsku ijekavicu), kojim je i govorio najveći dio hrvatskog naroda. Taj štokavski ikavski idiom Kašić zove &quot;naški&quot; ili &quot;bosanski&quot; (dok je za ijekavicu koristio naziv &quot;dubrovački&quot;, a za čakavštinu &quot;dalmatinski&quot;).

Iako nije pisao lijepu [[književnost]] i uprkos činjenici da mu glavno djelo (prijevod Biblije) nije objavljeno, pisac prve gramatike hrvatskog jezika pripada najpoznatijim Hrvatima književnicima u cijeloj hrvatskoj historiji.

=== Prijevod Svetog pisma ===
Ako se zamijeni Kašićev slovopis, tj. umjesto ''x'' napiše se ''ž'', ''sc'' kao ''š'', ''gn'' kao ''nj'', ''gli'' kao ''lj'', ''cz'' kao ''c'', ''c'' kao ''č'', ''chi'' kao ''ć'', ''y'' kao ''j'', pokazuje se da se radi o nešto arhaičnijem izrazu istog hrvatskog književnog jezika kakav je i danas u upotrebi. Primjer je dan iz &quot;Pjesme nad pjesmama&quot; (''Canticum canticorum''), u prijepisu Julija Derossija koji je preslovio tekst u modernu grafiju.
Po nekim mišljenjima:

:&quot;Prelistavajući starozavjetne i novozavjetne Kašićeve tekstove u &quot;Sveučilišnoj knjižari&quot; i antikvarijatu Dominović, u kožnom uvezu sa zlatotiskom, u velikom formatu i na debelom papiru, teško oko 6 i po kilograma, jezik je gotovo isti kao u Zagrebačkoj Bibliji u redakciji Bonaventure Dude i Jure Kaštelana, malčice arhaičan.&quot;
:([[Slobodna Dalmacija]], članak Petra Bašića)

Moderni prijevod (Zagrebačka Biblija 2000.), dostupan je na Web stranici https://web.archive.org/web/20050418053109/http://www.hbk.hr/biblija/sz/pj.htm#pj16.

Najugledniji prijevod Biblije na [[engleski jezik]], verzija kralja Jakova ili autorizirana verzija (''King James version''), koja je snažno uticala na oblik engleskog jezika, objavljena je [[1611]]. godine, dakle, svega dvije decenije prije Kašićevog prijevoda. Ta riznica engleskog jezika ima 12.143 različite riječi (izvorno, Biblija broji 8.674 različitih [[Hebrejski jezik|hebrejskih]], te 5.624 [[Starogrčki jezik|grčkih]] riječi). Kašićev prijevod (koji nije sačuvan u cijelosti, jer nedostaju dijelovi [[Stari zavjet|Starog zavjeta]]) broji oko 20.000 različitih riječi, što je više od engleske autorizirane verzije, kao i od izvornika. Sve to govori o jezičkoj invenciji i tvorbenoj bujnosti prijevoda.
== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|Bartol Kašić}}
*[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20001205/prilozi.htm »Hrvatska biblija Bartola Kašića« (Slobodna Dalmacija, 5. decembra 2000.)]
*[https://archive.today/20070927003200/http://www.vjesnik.com/html/1999/05/28/nkul.htm »Zaslužni jezikoslovac Bartol Kašić« (Vjesnik, 28. maja 1999.)]
*[https://web.archive.org/web/20051120060246/http://www.ihjj.hr/o-hr-bartol-kasic-Institutiones-linguae-lllyricae%20.htm Bartol Kašić]
*[http://www.matica.hr/www/wwwizd2.nsf/e75341d63d7b4722c1256ed20050d6b5/907811843d9d4d17c1256ec9003b2f99?OpenDocument Bartol Kašić i Biblija: Matica hrvatska] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070729122830/http://www.matica.hr/www/wwwizd2.nsf/e75341d63d7b4722c1256ed20050d6b5/907811843d9d4d17c1256ec9003b2f99?OpenDocument |date=29. 7. 2007 }}

{{DEFAULTSORT:Kašić, Bartol}}
[[Kategorija:Hrvatski pisci]]
[[Kategorija:Hrvatski lingvisti]]
[[Kategorija:Biografije, Pag]]
[[Kategorija:Rođeni 1575.]]
[[Kategorija:Umrli 1650.]]</text>
      <sha1>rev0kx0b46mqn0ni54c9di7n2xct0ub</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kemal Avdić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>36163</id>
    <revision>
      <id>3921253</id>
      <parentid>3873864</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T04:29:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3921253</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2089" sha1="id8oknomqodsiq62f4ktjbo48wn99ro" xml:space="preserve">{{Infokutija košarkaš
| ime_košarkaša       = Kemal Avdić
| slika               = 
| veličina_slike      = 
| opis_slike          = 
| puno_ime            =
| datum_rođenja       = {{Datum rođenja i godine|1988|8|30}}
| mjesto_rođenja      = 
| datum_smrti         =
| mjesto_smrti        =
| nacionalnost        = 
| državljanstvo       = [[BiH]]
| visina              = 
| težina              = 
| nadimak             =
| pozicija            = 
| početak_karijere    =
| kraj_karijere       =
| trenutni_klub       = [[ASCO Śląsk]]
| broj_na_dresu       = 
}}
'''Kemal Avdić''' ([[Banovići]], [[30. august]] [[1988]].) je profesionalni [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[košarka]]š. Trenutno igra za košarkaški klub [[ASCO Śląsk]] ([[Wrocław]], [[Poljska]]). Igra na poziciji [[krilni centar|krilnog centra]], a trenutno je član [[KK Bosna|Bosne ASA BH Telecom]].

== Karijera ==
Avdić je karijeru gradio u [[Poljska|Poljskoj]] gdje je nastupao za [[Śląsk Wrocław|ASCO Śląsk]] koji je napustio krajem sezone 2007./08. zbog financijskih problema kluba. Novu sezonu počeo u hrvatskom prvoligašu [[KK Svjetlost Brod|Svjetlosti]] iz [[Slavonski Brod|Slavonskog Broda]], a onda u januaru 2009. potpisuje četverogodišnji ugovor s [[KK Bosna|Bosnom ASA BH Telecom]].&lt;ref&gt;[http://sportsport.ba/bh_kosarka/kemal-avdic-ostaje-u-bosni/12331 Kemal Avdić ostaje u Bosni]&lt;/ref&gt; Tada je trebao otići na posudbu u [[KK Slavija|KK Slaviju]], ali povredom [[Seid Hajrić|Hajrića]] otvorio mu se prostor u timu. S Bosnom je na kraju sezone osvojio bosanskohercegovački kup.

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjske linkovi ==
* [http://www.balkanleague.net/en/player.php?id=633 Profil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190819165433/http://www.balkanleague.net/en/player.php?id=633 |date=19. 8. 2019 }} na ''balkanleague.net''
* [http://www.proballers.com/basket-ball-player/24529/kemal-avdic Profil] na ''proballers.com''

{{Stub-bh-biog}}

[[Kategorija:Bosanskohercegovački košarkaši|Avdić, Kemal]]
[[Kategorija:Košarkaši KK Bosne]]</text>
      <sha1>id8oknomqodsiq62f4ktjbo48wn99ro</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Svjetski rekordi u plivanju</title>
    <ns>0</ns>
    <id>78561</id>
    <revision>
      <id>3921239</id>
      <parentid>3918981</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T01:11:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Артем Загребельный</username>
        <id>115699</id>
      </contributor>
      <comment>/* Žene */</comment>
      <origin>3921239</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="54796" sha1="t0eip99dlsvhsonv4jzjgj4jwrhgb13" xml:space="preserve">[[Datoteka:Caeleb Dressel before winning 100 fly (42769914221).jpg|mini|desno|270px|[[Caeleb Dressel]] drži najviše svjetskih rekorda u muškoj konkurenciji (četiri pojedinačna i pet u štafetama)]]
[[Datoteka:Kazan 2015 - Sjöström WR award cropped.JPG|mini|308x308px|[[Sarah Sjöström]] drži najviše svjetskih rekorda u ženskoj konkurenciji – šest (svi pojedinačni)]]
'''Svjetske rekorde u [[plivanje|plivanju]]''' ratificira [[FINA|Svjetska plivačka federacija]]. Rekordi se mogu odnositi na 50-metarske bazene (olimpijske ili duge) i 25-metarske (kratke). FINA priznaje svjetske rekorde u sljedećim disciplinama za muškarce i žene&lt;ref name=&quot;FINA SW12&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.fina.org/project/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=45&amp;Itemid=119 |title=FINA Technical Rules SW12.1 and 12.2 |publisher=FINA |access-date=11. 5. 2009 |archive-date=26. 7. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130726002347/http://www.fina.org/project/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=45&amp;Itemid=119 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;:
* '''slobodni stil:''' 50 m, 100 m, 200 m, 400 m, 800 m, 1500 m
* '''leđni stil:''' 50 m, 100 m, 200 m
* '''prsni stil:''' 50 m, 100 m, 200 m
* '''delfinov (leptirov) stil:''' 50 m, 100 m, 200 m
* '''mješovito (pojedinačno):''' 100 m (samo u kratkim bazenima), 200 m, 400 m
* '''štafete:''' 4 × 50 m slobodno (samo u kratkim bazenima), 4 × 100 m slobodno, 4 × 200 m slobodno, 4 × 50 m mješovito (samo u kratkim bazenima), 4 × 100 m mješovito, 4 × 50 m slobodno – mješovita štafeta (samo u kratkim bazenima), 4 × 100 m slobodno – mješovita štafeta, 4 × 50 m mješovito – mješovita štafeta (samo u kratkim bazenima), 4 × 100 m mješovito – mješovita štafeta.
Rekordi u dugim bazenima daleko su stariji od rekorda u kratkim i općenito se smatraju prestižnijima. Oni vuku porijeklo s početka [[20. vijek]]a (nešto kasnije u slučaju delfinovog stila, koji se razvio iz prsnog). Rekorde u kratkim bazenima FINA je počela priznavati u martu 1991. ustanovljavanjem standardnog vremena u svakoj disciplini (općenito poznato kao ''najbolji rezultat u svijetu'') koje je moralo biti poboljšano kako bi FINA priznala ''svjetski rekord''.

Proces ratifikacije opisan je u FINA-inom pravilu SW12&lt;ref name=&quot;FINA SW12&quot;/&gt;, a uključuje predaju dokumenata koji potvrđuju tačnost mjernog sistema i dužinu bazena, zadovoljavanje FINA-inih pravila koja se odnose na plivačke kostime i negativan [[doping]]-test dotičnih plivač(ic)a.

Većinu rekorda navedenih ispod postigli su plivači koji su nosili plivačke (polu)kostime od [[poliuretan]]a ili drugih netekstilnih materijala, čija je upotreba bila dozvoljena od februara 2008. do decembra 2009. Uoči [[Svjetsko prvenstvo u vodenim sportovima 2009.|SP u vodenim sportovima 2009.]] u [[Rim]]u međunarodno upravno tijelo za pet [[Olimpijski sportovi|olimpijskih]] vodenih [[sport]]ova izglasalo je zabranu upotrebe ovih plivačkih kostima i svih kostima od netekstilnog materijala, počevši od 1. januara 2010.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.timeslive.co.za/sport/other/2010/01/18/high-tech-records-to-stand|title=High-tech records to stand|date=18. 1. 2010|access-date=27. 7. 2011|publisher=Times Live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://articles.latimes.com/2009/jul/25/sports/sp-world-swimming25|title=FINA bans bodysuits that have led to spate of world records|last=Dillman|first=Lisa|date=25. 7. 2009|publisher=Los Angeles Times|access-date=27. 7. 2011}}&lt;/ref&gt; Činilo se da ovi kostimi poboljšavaju performanse kod snažnijih plivača, te da to poboljšavanje nije jednako kod svih takmičara, tj. da zavisi od [[morfologija (biologija)|morfologije]] i [[fiziologija|fiziologije]].&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://abcnews.go.com/Sports/wireStory?id=13900301|title=New Suits Mean No More Records in Swimming|date=22. 6. 2011|last=Dampf|first=Andrew|access-date=27. 7. 2011|publisher=ABC News}}&lt;/ref&gt;

== Olimpijski bazeni (50 m) ==
''Napomena'': Podaci u svim tabelama važe zaključno s 11. 11. 2024.

=== Muškarci ===
{|class=wikitable style=&quot;width: 95%; font-size: 95%;&quot;
! Disciplina !! Rezultat !! Plivač !! Datum !! Mjesto !! Izvor
|-
|[[50 m slobodno]]
|20.88  
|{{ZD|AUS}} [[Cameron McEvoy]]
|20. 3. 2026.
|{{ZD|CHN}} [[Shenzhen]]
| [https://www.youtube.com/watch?v=81i-TH1Tyz4&amp;t=3s &amp;#8203;]
|-
|[[100 m slobodno]] 
|46.40 
|{{ZD|CHN}} [[Pan Zhanle]]
|31. 7. 2024.
|{{ZD|FRA}} [[Pariz]]
|[https://vk.com/video/playlist/142497057_-4?z=video142497057_456239296%2Fpl_142497057_-4 &amp;#8203;]
|-
|[[200 m slobodno]]
|1:42.00
|{{ZD|NJE}} [[Paul Biedermann]]
|28. 7. 2009.
|{{ZD|ITA}} [[Rim]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 200m freestyle final results |url=http://www.omegatiming.com/swimming/racearchives/2009/Roma2009/C73A1_Res1Heat_110_Finals_1_Men_200_Free.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20090806180605/http://www.omegatiming.com/swimming/racearchives/2009/Roma2009/C73A1_Res1Heat_110_Finals_1_Men_200_Free.pdf |url-status=dead |archive-date=6. 8. 2009 |publisher=[[Omega SA|Omega Timing]] |date=30. 7. 2009 |access-date=16. 11. 2011}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|author=Craig Lord|title=WR: Biedermann Blasts Phelps Away in 1:42.00|url=http://www.swimnews.com/news/view/7118|work=swimnews.com|date=28. 7. 2009|access-date=16. 11. 2011|archive-date=3. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303210223/http://www.swimnews.com/News/view/7118|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite AV media |date=2. 3. 2010 |url=https://www.youtube.com/watch?v=MeOw35fsltE |title=Men's 200 Freestyle Final (World Record) - Rome 2009 |publisher=swimbyme |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[400 m slobodno]]
|3:40.07
|{{ZD|NJE}} [[Paul Biedermann]]
|26. 7. 2009.
|{{ZD|ITA}} [[Rim]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 400m freestyle final results|url=http://www.omegatiming.com/swimming/racearchives/2009/Roma2009/C73A1_Res1Heat_102_Finals_1_Men_400_Free.pdf|publisher=[[Omega SA|Omega Timing]]|date=30. 7. 2009|access-date=16. 11. 2011|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20090806180532/http://www.omegatiming.com/swimming/racearchives/2009/Roma2009/C73A1_Res1Heat_102_Finals_1_Men_400_Free.pdf|archive-date=6. 8. 2009}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|author=Craig Lord|title=WR: Biedermann Takes Down Thorpe: 3:40.07|url=http://www.swimnews.com/news/view/7091|work=swimnews.com|date=26. 7. 2009|access-date=16. 11. 2011|archive-date=3. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303210201/http://www.swimnews.com/news/view/7091|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite AV media |date=17. 11. 2010 |url=https://www.youtube.com/watch?v=D9IJpZgKCd0 |title=2009 Swimming World Championships Men's 400m Freestyle Final |publisher=MeazzaGiuseppe |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210725081955/https://www.youtube.com/watch?v=D9IJpZgKCd0 |archive-date=25. 7. 2021 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[800 m slobodno]]
|7:32.12
|{{ZD|KIN}} [[Zhang Lin (plivač)|Zhang Lin]]
|29. 7. 2009.
|{{ZD|ITA}} [[Rim]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 800m freestyle final results|url=http://www.omegatiming.com/swimming/racearchives/2009/Roma2009/C73A1_Res1Heat_117_Finals_1_Men_800_Free.pdf|publisher=[[Omega SA|Omega Timing]]|date=30. 7. 2009|access-date=16. 11. 2011|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20090806180641/http://www.omegatiming.com/swimming/racearchives/2009/Roma2009/C73A1_Res1Heat_117_Finals_1_Men_800_Free.pdf|archive-date=6. 8. 2009}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|author=Craig Lord|title=WR: Zhang Zips Up For 7:32.12 800 Free|url=http://www.swimnews.com/news/view/7134|work=swimnews.com|date=29. 7. 2009|access-date=16. 11. 2011|archive-date=31. 7. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090731013653/http://www.swimnews.com/News/view/7134|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-1500m slobodno  
|[[1500 m slobodno]]
|14:30.67
|{{ZD|SAD}} [[Bobby Finke]]
|4. 8. 2024.
|{{ZD|FRA}} [[Pariz]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 1500m Freestyle Results|url=https://olympics.com/OG2024/pdf/OG2024/SWM/OG2024_SWM_C73A1_SWMM1500MFR-----------FNL-000100--.pdf|publisher=olympics.com|date=4. 8. 2024|access-date=8. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Video - Men's 1500m Freestyle Results|url=https://www.youtube.com/watch?v=2-3g4Jrncq8|publisher= NBC Sports|date=4. 8. 2024|access-date=8. 1. 2025}}&lt;/ref&gt; 
|-
|[[50 m leđno]]
|23.80
|{{ZD|RUS}} [[Kliment Kolesnjikov]]
|27. 7. 2023.
|{{ZD|RUS}} [[Kazanj]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 50m Backstroke Final Results|url=https://new.russwimming.ru/upload/live/ruscup2023_kazan/ResultList_217S.pdf|publisher=microplustiming.com|date=27. 7. 2023|access-date=27. 7. 2023}}&lt;/ref&gt; [https://www.facebook.com/zagrebelny.artem/videos/991529502048168/?notif_id=1690488602285388&amp;notif_t=video_processed&amp;ref=notif &amp;#8203;]
|-
|[[100 m leđno]]
|51.60
|{{ZD|ITA}} [[Thomas Ceccon]]
|20. lipnja 2022.
|{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]]
| &lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 100m Backstroke Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011700000102EC0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=20. 6. 2022|access-date=9. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=VIDEO – Men's 100m Backstroke Final Results|url=https://www.youtube.com/watch?v=dG0oJHqX3UM|publisher=SwimCentral|date=20. 6. 2022|access-date=9. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[200 m leđno]]
|1:51.92
|{{ZD|SAD}} [[Aaron Peirsol]]
|31. 7. 2009.
|{{ZD|ITA}} [[Rim]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 200m backstroke final results |url=http://www.omegatiming.com/swimming/racearchives/2009/Roma2009/C73A1_Res1Heat_123_Finals_1_Men_200_Back.pdf |publisher=[[Omega SA|Omega Timing]] |date=31. 7. 2009 |access-date=16. 11. 2009 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090806181621/http://www.omegatiming.com/swimming/racearchives/2009/Roma2009/C73A1_Res1Heat_123_Finals_1_Men_200_Back.pdf |archive-date=6. 8. 2009}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|author=Craig Lord|title=WR: Peirsol's Reply – 1:51.92 200 Back|url=http://www.swimnews.com/news/view/7161|work=swimnews.com|date=31. 7. 2009|access-date=16. 11. 2011|archive-date=3. 8. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090803092044/http://www.swimnews.com/News/view/7161|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite AV media |date=28. 1. 2019 |url=https://www.youtube.com/watch?v=DRjmB4LOCWo |title=SWIMMING WORLD RECORDS (50) 200m backstroke 1:51.92 Aaron Peirsol |publisher= Swimming Art |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210729181446/https://www.youtube.com/watch?v=DRjmB4LOCWo |archive-date=29. 7. 2021 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[50 m prsno]]
|25.95
|{{ZD|VB}} [[Adam Peaty]]
|25. 7. 2017.
|{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 50m Breaststroke Semifinals|url=http://www.omegatiming.com/File/Download?id=000111010A0103EB02FFFFFFFFFFFF01|publisher=Omega Timing|date=25. 7. 2017|access-date=25. 7. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite AV media |date=29. 1. 2019 |url=https://www.youtube.com/watch?v=GOAfl4Pnwns |title=SWIMMING WORLD RECORDS (50) 50m breaststroke 25.95 sf Adam Peaty |publisher= Swimming Art |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210212214716/https://www.youtube.com/watch?v=GOAfl4Pnwns |archive-date=12. 2. 2021 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[100 m prsno]]
|56.88
|{{ZD|VB}} [[Adam Peaty]]
|4. 8. 2018.
|{{ZD|VB}} [[Glasgow]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 100m Breaststroke Semifinal Results|url=http://www.omegatiming.com/File/00011301070103EC02FFFFFFFFFFFF01.pdf|publisher=[[Omega Timing]]|date=21. 7. 2019|access-date=21. 7. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite AV media |date=22. 7. 2019 |url=https://www.youtube.com/watch?v=KP7CAxrnSQ4 |title=Adam peaty break one more time his record 56'88 |publisher= Zach Swim |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210523013436/https://www.youtube.com/watch?v=KP7CAxrnSQ4 |archive-date=23. 5. 2021 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[200 m prsno]]
|2:05.48
|{{ZD|CHN}} [[Qin Haiyang]]
|28. 7. 2023.
|{{ZD|JPN}} [[Fukuoka]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 200m Breaststroke Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011600010103EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|work=omegatiming.com|date=28. 7. 2023|access-date=10. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Video – Men's 200m Breaststroke Final Results|url=https://www.youtube.com/watch?v=-3mYrnBZFKg&amp;t=13s|work= World Aquatics|date=28. 7. 2023|access-date=10. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[50 m delfin]]
|22.27
|{{ZD|UKR}} [[Andrij Govorov]]
|1. 7. 2018.
|{{ZD|ITA}} [[Rim]]
|&lt;ref&gt;{{cite web |title=Men's 50m Butterfly Results |url=http://fin2018.microplustiming.com/export/NU_293001_MagGiu_Roma/NU/pdf/CLS-ASM-50FA-FIN-ALL.pdf?x=19:23:58|publisher=Italijanski plivački savez|access-date=1. 7. 2018|date=1. 7. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite AV media |date=2. 7. 2018 |url=https://www.youtube.com/watch?v=JHAFNMDYZPo |title=50 meters butterfly world record Andriy Govorov 22.27 |publisher=Best Swimming |via= [[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[100 m delfin]]
|49.45
|{{ZD|SAD}} [[Caeleb Dressel]]
|31. 7. 2021.
|{{ZD|JAP}} [[Tokio]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 100m Butterfly Final Results|url=https://olympics.com/tokyo-2020/olympic-games/resOG2020-/pdf/OG2020-/SWM/OG2020-_SWM_C73A1_SWMM100MBF------------FNL-000100--.pdf|website=olympics.com|date=31. 7. 2021|access-date=31. 7. 2021|archive-date=31. 7. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210731034904/https://olympics.com/tokyo-2020/olympic-games/resOG2020-/pdf/OG2020-/SWM/OG2020-_SWM_C73A1_SWMM100MBF------------FNL-000100--.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=Mu7ZmJduQPI &amp;#8203;]
|-
|[[200 m delfin]]
|1:50.34
|{{ZD|MAĐ}} [[Kristóf Milák]]
|21. 6. 2022.
|{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 200m Butterfly Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011700000104EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=[[Omega Timing]]|date=21. 6. 2022|access-date=22. 6. 2022}}&lt;/ref&gt;[https://aquatics.eurovisionsports.tv/player/vod/62b1fb5de4b02f46e1eb748c?lastWatchedIndex=0&amp;isFromTabLayout=false &amp;#8203;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220622010724/https://aquatics.eurovisionsports.tv/player/vod/62b1fb5de4b02f46e1eb748c?lastWatchedIndex=0&amp;isFromTabLayout=false |date=22. 6. 2022 }} 
|-
|[[200 m mješovito]]
|1:52.69
|{{ZD|FRA}} [[Léon Marchand]]
|30. 7. 2025.
|{{ZD|SIN}} [[Singapur]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 200m IM Semifinals Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011900010105EE0102FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=30. 7. 2025|access-date=31. 7. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[400 m mješovito]]
|4:02.50
|{{ZD|FRA}} [[Léon Marchand]]
|23. 7. 2023.
|{{ZD|JAP}} [[Fukuoka]]
|[https://www.youtube.com/watch?v=7xz7VkulHYU&amp;t &amp;#8203;]
|-
|[[4 × 100 m slobodno]]
|3:08.24
|{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}&lt;br/&gt;[[Michael Phelps]] (47.51)&lt;br/&gt;[[Garrett Weber-Gale]] (47.02)&lt;br/&gt;[[Cullen Jones]] (47.65)&lt;br/&gt;[[Jason Lezak]] (46.06)
|11. 8. 2008.
|{{ZD|KIN}} [[Peking]]
|&lt;ref&gt;{{cite journal|year=2008|title=Men's 4×100m freestyle relay final results|journal=The Official Report of the Beijing 2008 Olympic Games|volume=4|page=1303|publisher=BOCOG|url=http://www.la84foundation.org/6oic/OfficialReports/2008/2008Results_Book2.pdf#page=1303|format=[[PDF]]|access-date=17. 11. 2011|archive-date=21. 8. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120821032514/http://www.la84foundation.org/6oic/OfficialReports/2008/2008Results_Book2.pdf#page=1303|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|author=Karen Crouse|title=Lezak, Not Phelps, puts on a show|url=https://www.nytimes.com/2008/08/11/sports/olympics/11swim.html|newspaper= The New York Times|date=10. 8. 2008|access-date=14. 8. 2008}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite AV media |date=12. 10. 2017 |url=https://www.youtube.com/watch?v=IIm32eEVW98 |title=Phelps and Team USA break the 4x100m Freestyle World Record at Beijing 2008 {{!}} Throwback Thursday |publisher= Olympics |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210729202346/https://www.youtube.com/watch?v=IIm32eEVW98 |archive-date=29. 7. 2021 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[4 × 200 m slobodno]]
|6:58.55
|{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}&lt;br/&gt;[[Michael Phelps]] (1:44.49)&lt;br/&gt;[[Ricky Berens]] (1:44.13)&lt;br/&gt;[[David Walters (plivač)|David Walters]] (1:45.47)&lt;br/&gt;[[Ryan Lochte]] (1:44.46)
|31. 7. 2009.
|{{ZD|ITA}} [[Rim]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 4×200m freestyle relay final results |url=http://www.omegatiming.com/swimming/racearchives/2009/Roma2009/C73B1_Res1HeatRelay_131_Finals_1_Men_4x200_Free.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20090806181800/http://www.omegatiming.com/swimming/racearchives/2009/Roma2009/C73B1_Res1HeatRelay_131_Finals_1_Men_4x200_Free.pdf |url-status=dead |archive-date=6. 8. 2009 |publisher=[[Omega SA|Omega Timing]] |date=31. 7. 2009 |access-date=17. 11. 2009}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|author=Craig Lord |title=WR: USA Takes 4x200m In 6:58.55 |url=http://www.swimnews.com/news/view/7164 |work=swimnews.com |date=31. 7. 2009 |access-date=17. 11. 2011 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090803092140/http://www.swimnews.com/News/view/7164 |archive-date=3. 8. 2009}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[4 × 100 m mješovito]]
|3:26.78
|{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}&lt;br/&gt;[[Ryan Murphy (plivač)|Ryan Murphy]] (52.31)&lt;br/&gt;[[Michael Andrew (plivač)|Michael Andrew]] (58.49)&lt;br/&gt;[[Caeleb Dressel]] (49.03)&lt;br/&gt;[[Zach Apple]] (46.95)
|1. 8. 2021.
|{{ZD|JAP}} [[Tokio]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 4x100m Medley Relay Final Results|url=https://olympics.com/tokyo-2020/olympic-games/resOG2020-/pdf/OG2020-/SWM/OG2020-_SWM_C73B1_SWMM4X100MMD----------FNL-000100--.pdf|publisher=olympics.com|date=1. 8. 2021|access-date=1. 8. 2021|archive-date=1. 8. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210801042748/https://olympics.com/tokyo-2020/olympic-games/resOG2020-/pdf/OG2020-/SWM/OG2020-_SWM_C73B1_SWMM4X100MMD----------FNL-000100--.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|}

=== Žene ===
{|class=wikitable style=&quot;width: 95%; font-size: 95%;&quot;
! Disciplina !! Rezultat !! Plivačica !! Datum !! Mjesto !! Izvor
|-
|[[50 m slobodno]]
|23.19 
|{{ZD|USA}} [[Kate Douglass]]
|15. 8. 2026.
|{{ZD|USA}} [[USA]]
| &lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 50m Freestyle Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011A00030201EB0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=15 August 2026|access-date=17 August 2026}}&lt;/ref&gt;[https://vk.ru/artemzagrebelny?z=clip142497057_456239398 &amp;#8203;]
|-
|[[100 m slobodno]]
|51.68   
|{{ZD|NED}} [[Marrit Steenbergen]]
|27. 6. 2026.
|{{ZD|ITA}} [[Rim]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Marrit Steenbergen obara svjetski rekord na 100m slobodno.|url=https://www.nbcsports.com/olympics/news/marrit-steenbergen-world-record-100-meter-freestyle|publisher= nbcsports.com|date=227. 6. 2026|access-date=28. 6. 2026}}&lt;/ref&gt; 
|-
|[[200 m slobodno]]
|1:52.23
|{{ZD|AUS}} [[Ariarne Titmus]]
|29. 7. 2009.
|{{ZD|AUS}} [[Brisbane]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 200m Freestyle Final Results|url=https://liveresults.swimming.org.au/sal/2024Trials/240610F010.htm|publisher=swimming.org.au|date=10. 6. 2024|access-date=13. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;[https://vkvideo.ru/video-27087137_456244189?ref_domain=yastatic.net ​]
|-
|[[400 m slobodno]]
|3:54.18
|{{ZD|CAN}} [[Summer McIntosh]]
|7. 6. 2025.
|{{ZD|CAN}} [[Victoria]]
|[https://www.youtube.com/watch?v=dptNMofhiNs &amp;#8203;]
|- 
|[[800 m slobodno]]
|8:04.12
|{{ZD|SAD}} [[Katie Ledecky]]
|3. 5. 2025.
|{{ZD|USA}} [[Fort Lauderdale]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Rezultati 800m slobodno za žene|url=https://www.omegatiming.com/File/00011900030201F10104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=omegatiming.com|date=3. 5. 2025|access-date=10. 5. 2025}}&lt;/ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=UHRbHxeEexM&amp;t=515s &amp;#8203;]
|-
|[[1500 m slobodno]]
|15:20.48
|{{ZD|SAD}} [[Katie Ledecky]]
|16. 5. 2018.
|{{ZD|SAD}} [[Indianapolis]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 1500m Freestyle Results|url=http://www.omegatiming.com/File/Download?id=000112010101001902FFFFFFFFFFFF02 |publisher= Omega Timing|date=16. 5. 2018|access-date=17. 5. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite AV media |date=30. 5. 2018 |url=https://www.youtube.com/watch?v=v0_uvorHBA4 |title=Katie Ledecky - Arena Performance of the Month for May 2018 |publisher=swimoutletdotcom |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210212214803/https://www.youtube.com/watch?v=v0_uvorHBA4 |archive-date=12. 2. 2021 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[50 m leđno]]
|26.56   
|{{ZD|ITA}} [[Sara Curtis]]
|13. 8. 2026.
|{{ZD|FRA}} [[Pariz]]
|[https://www.youtube.com/watch?v=gNzJPSyCfCQ &amp;#8203;]  
|- 
|[[100 m leđno]]
|57.13
|{{ZD|USA}} [[Regan Smith (plivačica)|Regan Smith]]
|18. 06. 2024.
|{{ZD|USA}} [[Indianapolis]]
|[https://www.youtube.com/watch?v=38Lk9nM3B_g &amp;#8203;]
|-
|[[200 m leđno]]
|2:03.14
|{{ZD|AUS}} [[Kaylee McKeown]]
|10. 03. 2023.
|{{ZD|AUS}} [[Sidnej]]
|&lt;ref&gt;{{cite magazine|title=KAYLEE MCKEOWN CRUSHES 2:03.14 200 BACKSTROKE WORLD RECORD|url=https://swimswam.com/kaylee-mckeown-crushes-203-14-200backstroke-world-record/|magazine=SwimSwam|author=Retta Race|date=10. 3. 2023|access-date=15. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=LPcVzdZ-_Fg &amp;#8203;]
|- 
|[[50 m prsno]]
|29.16
|{{ZD|LIT}} [[Rūta Meilutytė]]
|30.07.2023.
|{{ZD|JPN}} [[Fukuoka]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 50m Breaststroke Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011600010203EB0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=|date=30. 7. 2023|access-date=16. 1. 2023}}&lt;/ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=Yl0eN1UsW7Q &amp;#8203;] 
|-
|[[100 m prsno]]
|1:04.13
|{{ZD|SAD}} [[Lily King]]
|25. 7. 2017.
|{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=100m Breaststroke Women's Final Results|url=http://www.omegatiming.com/File/Download?id=000111010A0203EC04FFFFFFFFFFFF01 |publisher=[[Omega SA|Omega Timing]]|date=25. 7. 2017|access-date=25. 7. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite AV media |date=7. 10. 2019 |url= https://www.youtube.com/watch?v=bWDfTYfgUBc |title=Lilly King Women's 100m Breaststroke Final 2017 Fina Swimming World Championship Budapest |publisher=Mahender Singh |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[200 m prsno]]
|2:17.55
|{{ZD|RUS}} [[Jevgenija Čikunova]]
|23. 4. 2023.
|{{ZD|RUS}} [[Kazanj]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 200m Breaststroke Final Results|url=https://new.russwimming.ru/upload/live/4R_LC_2023/ResultList_137F.pdf|publisher=russwimming.ru|date=21. 4. 2023|access-date=21. 4. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://olympics.nbcsports.com/2023/04/21/evgenia-chikunova-world-record-swimming-breaststroke/ &quot;Russian swimmer Yevgeniya Chikunova crushes world record in 200m breaststroke&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230428154622/https://olympics.nbcsports.com/2023/04/21/evgenia-chikunova-world-record-swimming-breaststroke/ |date=28. 4. 2023 }}. ''[[NBC Sports]]''. 21. 4. 2023. Pristupljeno 22. 4. 2023.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Video Women's 200m Breaststroke Final |url=https://www.youtube.com/watch?v=hw5VVmptlDg|publisher=swimswam|date=21. 4. 2023|access-date=30. 4. 2023}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[50 m delfin]]
|24.43
|{{ZD|ŠVE}} [[Sarah Sjöström]]
|5. 7. 2014.
|{{ZD|ŠVE}} [[Borås]]
|&lt;ref&gt;{{cite magazine|title=Sarah Sjostrom Smashes 25-Second Barrier With World Record in 50 Fly in Sweden |url= http://www.swimmingworldmagazine.com/lane9/news/World/39767.asp?q=Sarah-Sjostrom-Smashes-25-Second-Barrier-With-World-Record-in-50-Fly-in-Sweden|magazine=[[Swimming World Magazine]]|date=5. 7. 2014|access-date=7. 7. 2014|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140714235247/http://www.swimmingworldmagazine.com/lane9/news/World/39767.asp?q=Sarah-Sjostrom-Smashes-25-Second-Barrier-With-World-Record-in-50-Fly-in-Sweden|archive-date=14. 7. 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite AV media |date=4. 2. 2019 |url=https://www.youtube.com/watch?v=AXbWtW5al2o |title=SWIMMING WORLD RECORDS (50) 50m butterfly 24.43 Sarah Sjöström |publisher= Swimming Art |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191128074835/https://www.youtube.com/watch?v=AXbWtW5al2o |archive-date=28. 11. 2019 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|- 
|[[100 m delfin]]
|54.33
|{{ZD|SAD}} [[Gretchen Walsh]]
|3. 5. 2026.
|{{ZD|USA}} [[Fort Lauderdale]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 100m Butterfly Final Results|url=https://www.theguardian.com/sport/2026/may/03/gretchen-walsh-sets-100m-butterfly-world-record-for-third-time-in-12-months|publisher=theguardian.com|date=3. 5. 2026|accessdate=4. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Video -Gretchen Walsh BROKE the world record in the 100-meter butterfly! |url=https://www.youtube.com/watch?v=koUeGqq7mro&amp;t=1s|publisher=Social Kick • Swim Culture &amp; Stories|date=3. 5. 2026|accessdate=4. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[200 m delfin]]
|2:01.65
|{{ZD|CAN}} [[Summer McIntosh]]
|5. 7. 2026.
|{{ZD|CAN}} [[Montreal]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 200m Butterfly Final Results|url=https://results.swimming.ca/2026_Canadian_Swimming_Trials/ResultList_5F.pdf|publisher=swimming.ca|date=5. 7. 2026|accessdate=9. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Video - Women's 200m Butterfly Final Results|url=https://www.youtube.com/watch?v=5uE7Psy6lO0|publisher=World Aquatics |date=5. 7. 2026|accessdate=9. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[200 m mješovito]]
|2:05.70  
|{{ZD|CAN}} [[Summer McIntosh]]
|9. 6. 2025.
|{{ZD|CAN}} [[Victoria]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 200m IM Final Results|url=https://results.swimming.ca/2025_Canadian_Swimming_Trials/ResultList_17F.pdf|publisher=swimming.ca|date=9. 6. 2025|access-date=18. 6. 2025|archive-date=10. 6. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250610134218/https://results.swimming.ca/2025_Canadian_Swimming_Trials/ResultList_17F.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=zOWS_GBJue0 &amp;#8203;]
|- 
|[[400 m mješovito]]
|4:23.65
|{{ZD|CAN}} [[Summer McIntosh]]
|11. 6. 2025.
|{{ZD|CAN}} [[Victoria]]
| &lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 400m IM Final Results|url=https://results.swimming.ca/2025_Canadian_Swimming_Trials/ResultList_25F.pdf|publisher=swimming.ca|date=11. 6. 2025|access-date=12. 6. 2025|archive-date=17. 6. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250617221404/https://results.swimming.ca/2025_Canadian_Swimming_Trials/ResultList_25F.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Video - Summer McIntosh breaks own world record in 400m IM at Canadian swimming trials|url=https://www.youtube.com/watch?v=IMpq_B4d24M|publisher=BBC sport|date=11. 6. 2025|access-date=17. 6. 2025}}&lt;/ref&gt; 
|-
|[[4 × 100 m slobodno]]
|3:29.69
|{{ZID|Australija}}&lt;br/&gt;(52.04)[[Mollie O'Callaghan]] &lt;br/&gt; (51.69)[[Shayna Jack]]&lt;br/&gt;(52.29)[[Meg Harris]]&lt;br/&gt;(51.90)[[Emma McKeon]]
|23. 7. 2023.
|{{ZD|JAP}} [[Fukuoka]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 4x100m Freestyle Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011600010201F70104FFFFFFFFFF01.pdf|website=omegatiming.com|date=23. 7. 2023|access-date=26. 7. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Video - Women's 4x100m Freestyle Relay Final |url=https://www.facebook.com/zagrebelny.artem/videos/1147680679734909 |website=World Aquatic|date=23. 7. 2023|access-date=26. 7. 2023}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[4 × 200 m slobodno]]
|7:37.50
|{{ZID|Australija}}&lt;br/&gt;(1:53.66) [[Mollie O'Callaghan]]&lt;br /&gt;(1:55.63)[[Shayna Jack]]&lt;br /&gt;(1:55.80)[[Brianna Throssell]]&lt;br /&gt;(1:52.41)[[Ariarne Titmus]]
|27. 7. 2023.
|{{ZD|JAP}} [[Fukuoka]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 4x200m Freestyle Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011600010201F80104FFFFFFFFFF01.pdf|website=omegatiming.com|date=27. 7. 2023|access-date=29. 7. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Video - Women's 4x200m Freestyle Relay Final |url=https://www.youtube.com/watch?v=QI8_90Rv5Ac |website=World Aquatic|date=27. 7. 2023|access-date=29. 7. 2023}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[4 × 100 m mješovito]]
|3:49.34
|{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}&lt;br/&gt;[[Regan Smith (plivačica)|Regan Smith]]  (57.57)&lt;br/&gt;[[Kate Douglass]] (1:04.27)&lt;br/&gt;[[Gretchen Walsh]] (54.98)&lt;br/&gt;[[Torri Huske]] (52.52)
|3. 8. 2025.
|{{ZD|SIN}} [[Singapur]]
|&lt;ref&gt;{{cite web |title=Women's 4x100m Medley Relay |url=https://www.omegatiming.com/File/00011900010205F70104FFFFFFFFFF01.pdf |website=Omega Timing |access-date=7. 8. 2025 }}&lt;/ref&gt;[https://vkvideo.ru/video142497057_456239364 &amp;#8203;] 
|}

=== Mješovite štafete ===
{|class=wikitable style=&quot;width: 95%; font-size: 95%;&quot;
! Disciplina !! Rezultat !! Plivači !! Datum !! Mjesto !! Izvor
|-  
|[[4 × 100 m slobodno (mješovita štafeta)]] 
|3:18.48
|{{ZID|SAD}}&lt;br/&gt;[[Jack Alexy]] (46,91)&lt;br /&gt;[[Patrick Sammon]] (46,70)&lt;br /&gt;[[Kate Douglass]] (52,43)&lt;br /&gt;[[Torri Huske]] (52,44)
|2. 8. 2025.
|{{ZD|SIN}} [[Singapur]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Mixed 4x100m Freestyle Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011900010301F70104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=2. 8. 2025|access-date=6. 8. 2025}}&lt;/ref&gt;[https://vk.com/artemzagrebelny?z=video142497057_456239363%2F67478b06282824ff4b &amp;#8203;]
|-
|[[4 × 100 m mješovito (mješovita štafeta)]]
|3:37.43
|{{ZID|SAD}}&lt;br/&gt;[[Ryan Murphy]] (52.08)&lt;br/&gt;
[[Nik Fink]] (58.29)&lt;br/&gt;
[[Gretchen Walsh]] (55.18)&lt;br/&gt;
[[Torri Huske]] (51.88)
|3. 8. 2024.
|{{ZD|FRA}} [[Pariz]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Swimming – Mixed 4×100m Medley Relay Final Results|url=https://olympics.com/ru/paris-2024/results/swimming/mixed-4-x-100m-medley-relay/fnl-000100--|website=Olympics.com|date=3. 8. 2024|access-date=4. 8. 2024 }}&lt;/ref&gt;[https://vk.com/video/@artemzagrebelny?z=video142497057_456239297%2Fpl_142497057_-4 &amp;#8203;]
|}

== Kratki bazeni (25 m) ==
=== Muškarci ===
{|class=wikitable style=&quot;width: 95%; font-size: 95%;&quot;
! Disciplina !! Rezultat !! Plivač !! Datum !! Mjesto !! Izvor
|-  
|[[50 m slobodno]]
|19.90
|{{ZD|Kajmanska ostrva}} [[Jordan Crooks]]
|14. 12. 2024.
|{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 50m Freestyle Semifinals Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080101EB0102FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=14. 12. 2024|access-date=20. 12. 2024}}&lt;/ref&gt;[https://vk.com/artemzagrebelny?z=video142497057_456239337%2F835e28de64f6558bb1 &amp;#8203;]
|- 
|[[100 m slobodno]]
|44.84
|{{ZD|AUS}} [[Kyle Chalmers]]
|29. 10. 2021.
|{{ZD|RUS}} [[Kazanj]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 100m Freestyle Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011500120101EC04FFFFFFFFFFFF01.pdf|last=FINA|author-link=FINA|publisher=[[Omega Timing]]|date=29. 10. 2021|access-date=21. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;  
|- 
|[[200 m slobodno]]
|1:38.61
|{{ZD|SAD}} [[Luke Hobson]]
|15. 12. 2024.
|{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 200m Freestyle Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080101EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=15. 12. 2024|access-date=23. 12. 2024}}&lt;/ref&gt;[https://vk.com/im/convo/839726003?entrypoint=list_all&amp;tab=all&amp;z=video142497057_456239341%2F42ba318c8c52791d9b &amp;#8203;]
|-
|[[400 m slobodno]]
|3:32.25
|{{ZD|FRA}} [[Yannick Agnel]]
|15. 11. 2012.
|{{ZD|FRA}} [[Angers]]
|&lt;ref&gt;{{cite magazine|title=Flash! Yannick Agnel Downs World Record in 400 Free at French Nationals|url=http://www.swimmingworldmagazine.com/lane9/news/World/32653.asp|magazine=[[Swimming World Magazine]]|date=15. 11. 2012|access-date=15. 11. 2012|url-status=dead|archive-url= https://archive.today/20130216202903/http://www.swimmingworldmagazine.com/lane9/news/World/32653.asp|archive-date=16. 2. 2013}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite AV media |date=16. 11. 2012 |url=https://www.youtube.com/watch?v=q_WOH0X9JKU |title=New World Record Yannick Agnel 400 Freestyle 3:32.25 !! |publisher= Georgian Swimmers Club |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191128130315/https://www.youtube.com/watch?v=q_WOH0X9JKU |archive-date=28. 11. 2019 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[800 m slobodno]]
|7:20.46
|{{ZD|IRS}} [[Daniel Wiffen]]
|10. 12. 2023.
|{{ZD|RUM}} [[Otopeni]]
|&lt;ref&gt;{{cite news|title=Men's 800m Freestyle Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011600090101F10104FFFFFFFFFF01.pdf
|publisher=omegatiming.com|date=10. 12. 2023|access-date=12. 12. 2023}}&lt;/ref&gt; [https://www.youtube.com/watch?v=582caZZSaHs &amp;#8203;]
|-14:06.88   Njemačka 21. decembar 2021. Svjetsko prvenstvo  ,    .
|[[1500 m slobodno]]
|14:06.88
|{{ZD|GER}} [[Florian Wellbrock]]
|21. 12. 2021.
|{{ZD|UAE}} [[Abu Dhabi]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 1500m Freestyle Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011500190101F30104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=21. 12. 2021|access-date=22. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=0hgLT3IulaA &amp;#8203;] 
|-
|[[50 m leđno]] 
|22.11
|{{ZD|RUS}} [[Kliment Kolesnjikov]]
|23. 11. 2022.
|{{ZD|RUS}} [[Kazanj]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 50m Backstroke Results|url=https://russwimming.ru/upload/live/4R_SC_2022/ResultList_123F_us.pdf|publisher=russwimming.ru|date=6. 11. 2014|access-date=25. 11. 2022|archive-date=23. 11. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221123162409/https://russwimming.ru/upload/live/4R_SC_2022/ResultList_123F_us.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; [https://www.facebook.com/zagrebelny.artem/videos/465037289100724 &amp;#8203;]
|-
|[[100 m leđno]]
|48.16
|{{ZD|HUN}} [[Hubert Kós]]
|25. 10. 2025.
|{{ZD|CAN}} [[Toronto]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 100m Backstroke Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011900080102EC0104FFFFFFFFFF01.pdf|work=Omega Timing|date=25. 10. 2025|access-date=28. 10. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[200 m leđno]]
|1:45.12
|{{ZD|HUN}} [[Hubert Kós]]
|23. 10. 2025.
|{{ZD|CAN}} [[Toronto]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 200m Backstroke Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011900080102EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|work=Omega Timing|date=23. 10. 2025|access-date=31. 10. 2025}}&lt;/ref&gt; 
|-
| [[50 m prsno]] 
| 24.95 
| {{ZD|TUR}} [[Emre Sakçı]] 
| 27. 12. 2021.
| {{ZD|TUR}} [[Gaziantep]] 
| &lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 50m Breaststroke Final Results|url=http://canli.tyf.gov.tr/cs-187/ResultList_34F_us.pdf|publisher=canli.tyf.gov.tr|date=27. 12. 2021|access-date=27. 12. 2021|archive-date=27. 12. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211227150701/http://canli.tyf.gov.tr/cs-187/ResultList_34F_us.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Video – Men's 50m Breaststroke Final| website=[[YouTube]] |url= https://www.youtube.com/watch?v=eQ535qkvYXg |date=27. 12. 2021|access-date=24. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[100 m prsno]]
|55.28
|{{ZD|BJE}} [[Ilja Šimanovič]]
|26. 11. 2021.
|{{ZD|NED}}[[Eindhoven]] 
|&lt;ref&gt;[[International Swimming League|ISL]] (26 November 2021). [https://www.omegatiming.com/File/00011500170103EC04FFFFFFFFFFFF01.pdf &quot;ISL Match 16 Eindhoven (NED): Men's 100m Breaststroke Results&quot;]. ''[[Omega Timing]]''. Retrieved 24-01-2025.&lt;/ref&gt;
|-
|[[200 m prsno]]
|1:59.52
|{{ZD|NED}} [[Caspar Corbeau]]
|25. 10. 2025.
|{{ZD|CAN}} [[Toronto]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 200m Breaststroke Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011900080103EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|work=Omega Timing|date= 25. 10. 2025 |access-date= 29. 10. 2025}}&lt;/ref&gt;
|- 
|[[50 m delfin]]
|21.32
|{{ZD|ŠVI}} [[Noè Ponti]]
|11. 12. 2024.
|{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title= Men's 50m Butterfly Final. Results |url=https://www.worldaquatics.com/competitions/3433/world-aquatics-swimming-championships-25m-2024/results?event=3d9d1963-af7e-4e9e-9c96-eb6c15e6f643 |publisher=worldaquatics.com |date=11. 12. 2024|access-date=16. 12. 2024}}&lt;/ref&gt;[https://vk.com/artemzagrebelny?z=video142497057_456239335%2Ff4223416b279b8f632%2Fpl_wall_142497057 &amp;#8203;]
|-
|[[100 m delfin]]
|47.68
|{{ZD|CAN}} [[Joshua Liendo]]
|23. 10. 2025.
|{{ZD|CAN}} [[Toronto]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 100m Butterfly Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011900080104EC0104FFFFFFFFFF01.pdf|work=Omega Timing|date=23. 10. 2025 |access-date= 31. 10. 2025}}&lt;/ref&gt; 
|-
|[[200 m delfin]] 
|1:46.85
|{{ZD|JPN}} [[Tomoru Honda]]
|22. 10. 2022.
|{{ZD|JPN}} [[Tokio]]
|[https://www.facebook.com/100007561117363/videos/1151467825795134 &amp;#8203;​]
|-
|[[100 m mješovito]]
|49.28
|{{ZD|SAD}} [[Caeleb Dressel]]
|22. 11. 2020.
|{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 100m IM Results|url=https://www.omegatiming.com/File/000114020F0105EC04FFFFFFFFFFFF01.pdf |website= omegatiming.com |date= 22. 11. 2020|access-date=22. 11. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite AV media |date=22. 11. 2020 |url=https://www.youtube.com/watch?v=bfZAZO30oTk |title=Caeleb Dressel isl swimmin wr 100 IM 49.28 |publisher=swim4lifeTV |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210630005624/https://www.youtube.com/watch?v=bfZAZO30oTk |archive-date=30. 6. 2021 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[200 m mješovito]]
|1:48.88 
|{{ZD|FRA}} [[Léon Marchand]]
|1. 11. 2024.
|{{ZD|SIN}} [[Singapur]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 200m IM Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800070105EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=omegatiming.com|date=1. 11. 2024|access-date=1. 11. 2024}}&lt;/ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=Fc-i1YbvAHU &amp;#8203;]
|-
|[[400 m mješovito]]
|3:54.51
|{{ZD|JAP}} [[Daiya Seto]]
|20. 12. 2019.
|{{ZD|SAD}} [[Las Vegas]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 400m Individual Medley Results|page=6|url=https://cdn.swimswam.com/wp-content/uploads/2019/12/ISL-Vegas-Day-1-Complete-Result.pdf|date=20. 12. 2019|access-date=20. 12. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite AV media |date=20. 12. 2019 |url=https://www.youtube.com/watch?v=m1x5rHvuLLY |title=WORLD RECORD {{!}} Daiya Seto Men's 400m Individual Medley {{!}} ISL {{!}} FULL RACE {{!}} Las Vegas |publisher=[[International Swimming League]] |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200813070649/https://www.youtube.com/watch?v=m1x5rHvuLLY |archive-date=13. 8. 2020 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[4 × 50 m slobodno]]
|1:21.80
|{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}&lt;br/&gt;[[Caeleb Dressel]] (20.43)&lt;br/&gt;[[Ryan Held]] (20.25)&lt;br/&gt;[[Jack Conger]] (20.59)&lt;br/&gt;[[Michael Chadwick (plivač)|Michael Chadwick]] (20.53)
|14. 12. 2018.
|{{ZD|KIN}} [[Hangzhou]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 4x50m Freestyle Final Results|url=http://www.omegatiming.com/File/Download?id=000112010C0101F604FFFFFFFFFFFF01 |publisher= Omega Timing|date=14. 12. 2018|access-date=15. 12. 2020}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[4 × 100 m slobodno]]
|3:01.66
|{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}&lt;br/&gt;[[Jack Alexy]] (45.05)&lt;br/&gt; [[Luke Hobson]] (45.18)&lt;br/&gt; [[Kieran Smith]] (46.01)&lt;br/&gt; [[Chris Guiliano]] (45.42)
|10. 12. 2024.
|{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 4x100m Freestyle Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080101F70104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=10. 12. 2024|access-date=10. 12. 2024}}&lt;/ref&gt;[https://vkvideo.ru/video-228643357_456239037 &amp;#8203;]
|-
|[[4 × 200 m slobodno]]
|6:40.51
|{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}&lt;br/&gt;[[Luke Hobson]] (1:38.91)&lt;br/&gt;[[Carson Foster]] (1:40.77)&lt;br/&gt;[[Shaine Casas]] (1:40.34)&lt;br/&gt;[[Kieran Smith]] (1:40.49)
|13. 12. 2024.
|{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 4x200m Freestyle Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080101F80104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=13. 12. 2024|access-date=2. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;[https://vk.com/artemzagrebelny?z=video142497057_456239345%2F53a5485a3b1e5a4c21%2Fpl_post_142497057_1511 &amp;#8203;]
|-
| [[4 × 50 m mješovito]]
| 1:29.72 
| {{ZID|Italija}}&lt;br/&gt;[[Lorenzo Mora]] (22.65)&lt;br/&gt;[[Nicolò Martinenghi]] (24.95)&lt;br/&gt;[[Matteo Rivolta]] (21.60)&lt;br/&gt;[[Leonardo Deplano]] (20.52) 
| 17. 12. 2022.
| {{ZD|AUS}} [[Melbourne]] 
| &lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 4 × 50 m Medley Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011700030105F60104FFFFFFFFFF01.pdf|date=17. 12. 2022|access-date=24. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[4 × 100 m mješovito]]
|3:18.68
|{{ZID|Rusija}}&lt;br/&gt;[[Miron Lifincev]] (49.31)&lt;br/&gt;[[Kiril Prigoda]] (55.15)&lt;br/&gt;[[Andrej Minakov]] (48.80)&lt;br/&gt;[[Jegor Kornjev]] (45.42)
|15. 12. 2024.
|{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 4x100m Medley Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080105F70104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=15. 12. 2024|access-date=19. 12. 2024}}&lt;/ref&gt;[https://vk.com/artemzagrebelny?z=video142497057_456239344%2F8f5d17d54d3cf9e655 &amp;#8203;]
|}

=== Žene ===
{|class=wikitable style=&quot;width: 95%; font-size: 95%;&quot;
! Disciplina !! Rezultat !! Plivačica !! Datum !! Mjesto !! Izvor
|-
|[[50 m slobodno]]
|22.83
|{{ZD|USA}} [[Gretchen Walsh]]
|15. 12. 2024.
|{{ZD|HUN}}[[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 50m Freestyle Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080201EB0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=15. 12. 2024|access-date=25. 12. 2024}}&lt;/ref&gt;[https://vkvideo.ru/video-228643357_456239033 &amp;#8203;]
|-
|[[100 m slobodno]]
|50.19
|{{ZD|USA}} [[Kate Douglass]]
|19. 10. 2025.
|{{ZD|USA}} Westmont
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 100m Freestyle Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011900070201EC0104FFFFFFFFFF01.pdf|work=Omega Timing|date=19. 10. 2025|access-date=23. 10. 2025}}&lt;/ref&gt;[https://vk.com/artemzagrebelny?z=video142497057_456239370%2F8ffc89115b43c31be0%2Fpl_post_142497057_1587 &amp;#8203;] 
|-
|[[200 m slobodno]]
|1:49.36
|{{ZD|AUS}} [[Mollie O'Callaghan]]
|24. 10. 2025.
|{{ZD|KAN}} [[Toronto]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 200m Freestyle Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011900080201EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|work=Omega Timing|date=24. 10. 2025|access-date=26. 10. 2025}}&lt;/ref&gt;
|- 
|[[400 m slobodno]]
|3:50.25 
|{{ZD|CAN}} [[Summer McIntosh]]
|10. 12. 2024.
|{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 400m Freestyle Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080201EF0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=10. 12. 2024|access-date=10. 12. 2024}}&lt;/ref&gt;[https://vkvideo.ru/video-228643357_456239021 &amp;#8203;]
|-
|[[800 m slobodno]]
|7:54.00
|{{ZD|AUS}} [[Lani Pallister]]
|25. 10. 2025.
|{{ZD|KAN}} [[Toronto]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 800m Freestyle Results|url= https://www.omegatiming.com/File/00011900080201F10104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=25. 10. 2025 |access-date=31. 10. 2025}}&lt;/ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=5BDTgaQiMv4&amp;t=4s &amp;#8203;]
|-
|[[1500 m slobodno]]
|15:08.24
|{{ZD|SAD}} [[Katie Ledecky]]
|29. 10. 2022.
|{{ZD|KAN}} [[Toronto]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 1500m Freestyle Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011700080201F30104FFFFFFFFFF01.pdf|website=omegatiming.com|date=29. 10. 2022|access-date=30. 10. 2022}}&lt;/ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=p20kZqUAd0k &amp;#8203;]
|-
|[[50 m leđno]]   
|25.23
|{{ZD|USA}} [[Regan Smith (plivačica)|Regan Smith]]
|13. 12. 2024.
|{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 50m Backstroke Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080202EB0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=13. 12. 2024|access-date=18. 12. 2024}}&lt;/ref&gt;[https://vkvideo.ru/video-228643357_456239026 &amp;#8203;]
|- 
|[[100 m leđno]]
|54.02 r
|{{ZD|USA}} [[Regan Smith (plivačica)|Regan Smith]]
|15. 12. 2024.
|{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]]
| &lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 4x100m Medley Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080205F70104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=15. 12. 2024|access-date=26. 12. 2024}}&lt;/ref&gt;[https://vkvideo.ru/video-228643357_456239034 &amp;#8203;]
|- 
|[[100 m leđno]]   
|54.02 =
|{{ZD|USA}} [[Regan Smith (plivačica)|Regan Smith]] 
|18. 10. 2025.
|{{ZD|USA}} Westmont
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 200m Backstroke Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011900070202EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|work=Omega Timing|date=19. 10. 2025|access-date=24. 10. 2025}}&lt;/ref&gt;[https://vk.com/artemzagrebelny?z=video142497057_456239372%2F95216bcdf9baad493b%2Fpl_post_142497057_1589 &amp;#8203;]
|-
|[[200 m leđno]]
|1:57.33
|{{ZD|AUS}} [[Kaylee McKeown]]
|25. 10. 2025.
|{{ZD|KAN}} [[Toronto]] 
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 200m Backstroke Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011900080202EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|work=Omega Timing|date=25. 10. 2025|access-date= 7. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=irLveoaAuNA&amp;t=3s &amp;#8203;] 
|-
|[[50 m prsno]]
|28.37 sf
|{{ZD|LIT}} [[Rūta Meilutytė]]
|17. 12. 2022.
|{{ZD|AUS}} [[Melbourne]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title= Women's 50m Breaststroke Semifinals Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011700030203EB0102FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=17. 12. 2022|access-date=17. 12. 2022}}&lt;/ref&gt;[https://www.facebook.com/zagrebelny.artem/videos/529222178935246/?notif_id=1671320917357622&amp;notif_t=video_processed&amp;ref=notif &amp;#8203;]
|-
|[[100 m prsno]]
|1:02.36 =
|{{ZD|LIT}} [[Rūta Meilutytė]]
|12. 10. 2013.
|{{ZD|RUS}} [[Moskva]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 100m Breaststroke Result|url=http://www.omegatiming.com/File/Download?id=00010D020701021E02FFFFFFFFFFFF02 |publisher= Omega Timing|date=12. 10. 2013|access-date=12. 10. 2013}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[100 m prsno]]
|1:02.36 =
|{{ZD|JAM}} [[Alia Atkinson]]
|6. 12. 2014.
|{{ZD|KAT}} [[Doha]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 100m Breaststroke Results|url=http://www.omegatiming.com/File/Download?id=00010E010D01021E02FFFFFFFFFFFF02 |publisher= Omega Timing|date=6. 12. 2014|access-date=6. 12. 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite AV media |date=22. 6. 2016 |url=https://www.youtube.com/watch?v=0-ADSzjH8jY |title=Alia Atkinson {{!}} World Record 100m Breaststroke {{!}} 2014 FINA World Swimming Championships Doha |publisher=[[FINA]] |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210212214739/https://www.youtube.com/watch?v=0-ADSzjH8jY |archive-date=12. 2. 2021 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[100 m prsno]]
|1:02.36 =
|{{ZD|JAM}} [[Alia Atkinson]]
|26. 8. 2016.
|{{ZD|FRA}} [[Chartres]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Alia Atkinson Ties World Record in 100 Breaststroke in Chartres|url=https://swimswam.com/alia-atkinson-ties-world-record-100-breaststroke-chartres/|author=Braden Keith|publisher=Swimswam|date=26. 8. 2016|access-date=26. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;
|- 
|[[200 m prsno]]
|2:12.50
|{{ZD|SAD}} [[Kate Douglass]]
|13. 12. 2024.
|{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 200m Breaststroke Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080203EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=13. 12. 2024|access-date=13. 12. 2024}}&lt;/ref&gt; [https://vkvideo.ru/video-228643357_456239027 &amp;#8203;] 
|-
|[[50 m delfin]]
|23.72
|{{ZD|USA}} [[Gretchen Walsh]]
|11. 10. 2025.
|{{ZD|USA}} Carmel
| &lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 50m Butterfly Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011900060204EB0104FFFFFFFFFF01.pdf|work=Omega Timing|date=11. 10. 2025|access-date=15. 10. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[100 m delfin]]
|52.71
|{{ZD|USA}} [[Gretchen Walsh]]
|14. 12. 2024.
|{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 100m Butterfly Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080204EC0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=14. 12. 2024|access-date=22. 12. 2024}}&lt;/ref&gt;[https://vk.com/club228643357?z=video-228643357_456239030%2Fvideos-228643357%2Fpl_-228643357_-2 &amp;#8203;]
|- 
|[[200 m delfin]]
|1:59.32
|{{ZD|KAN}} [[Summer Macintosh]]
|12. 12. 2024.
|{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 200m Butterfly Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080204EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=12. 12. 2024|access-date=12. 12. 2024}}&lt;/ref&gt;[https://vkvideo.ru/video-228643357_456239025 &amp;#8203;]
|- 
|[[100 m mješovito]]
|55.98 
|{{ZD|SAD}} [[Gretchen Walsh]]
|18. 10. 2024.
|{{ZD|SAD}} [[Charlottesville (Virginia)|Charlottesville]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 100m IM TT WR|url= https://storage.googleapis.com/virginiasports-com/2024/10/UVA-vs-Florida-Full-Results.pdf|publisher= virginiasports-com|date=18. 10. 2024|access-date=12. 11. 2024}}&lt;/ref&gt;[https://vk.com/artemzagrebelny?z=video142497057_456239326%2F4946df7d75239061b2%2Fpl_wall_142497057 &amp;#8203;]  
|- 
|[[200 m mješovito]]
|2:01.63 
|{{ZD|USA}} [[Kate Douglass]]
|10. 12. 2024.
|{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 200m IM Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080205EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=10. 12. 2024|access-date=10. 12. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Video - Women's 200m IM Final |url= https://vkvideo.ru/video-228643357_456239023|publisher= |date=10. 12. 2024|access-date=14. 12. 2024}}&lt;/ref&gt; 
|-
|[[400 m mješovito]]
|4:15.48
|{{ZD|CAN}} [[Summer McIntosh]]
|14. 12. 2024.
|{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 400m IM Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080205EF0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=14. 12. 2024|access-date=23. 12. 2024}}&lt;/ref&gt;[https://vkvideo.ru/video-228643357_456239031 &amp;#8203;]
|-
|[[4 × 50 m slobodno]]
|1:32.50
|{{ZID|Nizozemska}}&lt;br/&gt;[[Ranomi Kromowidjojo]] (23.05)&lt;br/&gt;[[Maaike de Waard]] (23.16)&lt;br/&gt;[[Kim Busch]] (23.47)&lt;br/&gt;[[Femke Heemskerk]] (22.82)
|12. 12. 2020.
|{{ZD|NIZ}} [[Eindhoven]]
|&lt;ref&gt;{{cite news|title=Dutch Women Destroy SCM 200 Free Relay World Record In 1:32.50 (Video)|url=https://swimswam.com/dutch-women-destroy-scm-200-free-relay-world-record-in-132-50-video/|website=swimswam.com|author=James Sutherland|date=12. 12. 2020|access-date=15. 12. 2020}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[4 × 100 m slobodno]]
|3:25.01
|{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}&lt;br/&gt;[[Kate Douglass]] (50.95)&lt;br/&gt;[[Katharine Berkoff]] (51.38)&lt;br/&gt;[[Alex Shackell]] (52.01)&lt;br/&gt;[[Gretchen Walsh]] (50.67)
|10. 12. 2024.
|{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]]  
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 4x100m Freestyle Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080201F70104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=10. 12. 2024|access-date=30. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title= Video – Women's 4x100m Freestyle Relay Final Results|url=https://vkvideo.ru/video-228643357_456239039|publisher= |date=10. 12. 2024|access-date=30. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[4 × 200 m slobodno]]
|7:30.13
|{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}&lt;br/&gt;[[Alex Walsh]] (1:53.25)&lt;br/&gt;[[Paige Madden]] (1:53.18)&lt;br/&gt;[[Katie Grimes]] (1:53.39)&lt;br/&gt;[[Claire Weinstein]] (1:50.31)
|12. 12. 2024.
|{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]]  
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 4x200m Freestyle Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080201F80104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=12. 12. 2024|access-date=30. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title= Video – Women's 4x200m Freestyle Relay Final|url=https://vkvideo.ru/video-228643357_456239038|publisher=Omega Timing|date=12. 12. 2024|access-date=30. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[4 × 50 m mješovito]]
|1:42.35
|{{ZID|Australija}}&lt;br/&gt;[[Mollie O'Callaghan]] (25.49)&lt;br/&gt;[[Chelsea Hodges]] (29.11)&lt;br/&gt;[[Emma McKeon]] (24.43)&lt;br/&gt;[[Madison Wilson]] (23.32)
|17. 12. 2022.
|{{ZD|AUS}} [[Melbourne]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 4 × 50 m Medley Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011700030205F60104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=17. 12. 2022|access-date=30. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[4 × 100 m mješovito]]
|3:40.41
|{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}&lt;br/&gt;[[Regan Smith (plivačica)|Regan Smith]] (54.02)&lt;br/&gt;[[Lilly King]] (1:03.02)&lt;br/&gt;[[Gretchen Walsh]] (52.84)&lt;br/&gt;[[Kate Douglass]] (50.53)
|15. 12. 2024.
|{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]] 
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 4x100m Medley Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080205F70104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=15. 12. 2024|access-date=4. 1. 2025}}&lt;/ref&gt; [https://vkvideo.ru/video-228643357_456239040 &amp;#8203;]
|}

=== Mješovite štafete ===
{|class=wikitable style=&quot;width: 95%; font-size: 95%;&quot;
! Disciplina !! Rezultat !! Plivači !! Datum !! Mjesto !! Izvor
|-
|[[4 × 50 m slobodno (mješovita štafeta)]]
|1:27.26
|{{ZID|Italija}}&lt;br /&gt;[[Leonardo Deplano]] (20.97) &lt;br /&gt;[[Lorenzo Zazzeri]] (20.51)&lt;br /&gt;[[Silvia Di Pietro]] (23.07) &lt;br /&gt;[[Sara Curtis ]](22.71) 
|4. 12. 2025.
|{{ZD|POLJ}} [[Lublin]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Mixed 4×50m Freestyle Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/000119000A0301F60104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=4. 12. 2025|access-date=6. 12. 2025}}&lt;/ref&gt; 
|-
|[[4 × 50 m mješovito (mješovita štafeta)]]
|1:35.15
|{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}&lt;br/&gt;[[Ryan Murphy]] (22.37) &lt;br/&gt;[[Nic Fink]] (24.96) &lt;br/&gt; [[Kate Douglass]] (24.09) &lt;br/&gt; [[Torri Huske]] (23.73) 
|14. 12. 2022.
|{{ZD|AUS}} [[Melbourne]]
| &lt;ref&gt;{{cite web|title=Mixed 4x50m Medley Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011700030305F60104FFFFFFFFFF01.pdf|date=14. 12. 2022|access-date=14. 12. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Video – Mixed 4x50m Medley  Relay Final Results|url=https://www.youtube.com/watch?v=ul7oas7Zcy4|publisher=FINA.tv|date=14. 12. 2022|access-date=20. 12. 2022}}&lt;/ref&gt; 
|-
|[[4 × 100 m mješovito (mješovita štafeta)]]
|3:30.47
|{{ZID|Rusija}}&lt;br/&gt;[[Miron Lifincev]] (48.90)&lt;br/&gt;[[Kiril Prigoda]] (54.86)&lt;br/&gt;[[Arina Surkova]] (55.63)&lt;br/&gt;[[Darja Klepikova]] (51.08)
|14. 12. 2024.
|{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Mixed 4 × 100 m Medley Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080305F70104FFFFFFFFFF01.pdf|date=14. 12. 2024|access-date=28. 12. 2024}}&lt;/ref&gt;[https://vkvideo.ru/video-228643357_456239036 &amp;#8203;]
|}

== Galerija ==
Neki od trenutnih svjetskih rekordera:
&lt;gallery widths=&quot;170&quot; heights=&quot;200&quot;&gt;
Datoteka:YANNICK AGNEL a.jpg|&lt;center&gt;[[Yannick Agnel]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Therese Alshammar 2013-01-08 001.jpg|&lt;center&gt;[[Therese Alshammar]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Mireia Belmonte Garcia.jpg|&lt;center&gt;[[Mireia Belmonte]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Filhopodium50cropped.jpg|&lt;center&gt;[[César Cielo Filho]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Matt Grevers.jpg|&lt;center&gt;[[Matt Grevers]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Olympian Grant Hackett takes the Pledge (34690236782) (cropped).jpg|&lt;center&gt;[[Grant Hackett]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Femke Heemskerk.jpg|&lt;center&gt;[[Femke Heemskerk]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Kazan 2015 - Hosszú Katinka 200m backstroke.JPG|&lt;center&gt;[[Katinka Hosszú]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Ranomi Kromowidjojo (2008-08-25).jpg|&lt;center&gt;[[Ranomi Kromowidjojo]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Katie Ledecky-2012-14-09.jpg|&lt;center&gt;[[Katie Ledecky]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Leveauxpodium50.jpg|&lt;center&gt;[[Amaury Leveaux]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Jason Lezak 2.jpg|&lt;center&gt;[[Jason Lezak]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Ryan Lochte cropped.jpg|&lt;center&gt;[[Ryan Lochte]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Rūta Meilutytė02.jpg|&lt;center&gt;[[Rūta Meilutytė]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Aaron peirsol-2.jpg|&lt;center&gt;[[Aaron Peirsol]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Federica Pellegrini e Luca Marin (cropped).jpg|&lt;center&gt;[[Federica Pellegrini]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Phelpsbeijing.jpg|&lt;center&gt;[[Michael Phelps]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Rebecca soni cropped.jpg|&lt;center&gt;[[Rebecca Soni]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Cameron_van_der_Burgh.jpg|&lt;center&gt;[[Cameron van der Burgh]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Incheon AsianGames Swimming 34.jpg|&lt;center&gt;[[Sun Yang]]&lt;/center&gt;
&lt;/gallery&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Olimpijski rekordi u plivanju]]

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Plivanje]]
[[Kategorija:Svjetski rekordi]]</text>
      <sha1>t0eip99dlsvhsonv4jzjgj4jwrhgb13</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kīlauea</title>
    <ns>0</ns>
    <id>94904</id>
    <revision>
      <id>3921261</id>
      <parentid>3897378</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T07:53:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3921261</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3770" sha1="djh46aui8l7adklfnjooynmuhnbcxt0" xml:space="preserve">[[Datoteka:Kilauea-falsecolor.jpg|mini|desno|Kīlauea prikazan lažnim bojama]]
'''Kīlauea''' je jedan od pet vulkana [[Havaji|havajskih]] [[Ostrvo|ostrva]]. Kīlauea u prevodu znači &quot;''mnogo izbacivati''&quot;, a što se odnosi na njegove česte izljeve lave. Jedan je od najaktivnijih štitastih i [[Turizam|turistički]] najposjećenijih [[vulkan]]a na [[Zemlja (planeta)|Zemlji]].

== Geologija ==
Dugi periodi ''eksplozivnih'' (u kojima dominira tefra) i ''efuzivnih'' (u kojima dominira protok [[Lava|lave]]) smjenjivali su se u Kilauei u posljednjih 2500 godina. Naučnici su zaključili da je stil erupcije određen količinom magme koja se dovodi u [[vulkan]]. Kada je zaliha [[Magma|magme]] velika, kaldera na vrhu ispunjava i hrani voluminozne tokove lave iz otvora vrha i zona [[rasjed]]a. Kada zalihe magme opadnu, [[kaldera]] se urušava. Kada je pod kaldere dovoljno dubok da se nalazi na ili blizu dna (oko 500&amp;nbsp;m (1640&amp;nbsp;ft) dublje nego što je sada), voda može prodrijeti u ventilacijski otvor i izazvati eksplozije [[Para|pare]]. Na kraju, zaliha magme se povećava i efuzivne erupcije dominiraju jer mnogi tokovi lave ispunjavaju kalderu i izbijaju iz zona rasjeda (rascjepa).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.usgs.gov/volcanoes/kilauea/science/geology-and-history-kilauea|title=Geology and History of Kīlauea {{!}} U.S. Geological Survey|date=23. 12. 2024|website=www.usgs.gov|language=en|access-date=2. 3. 2025}}&lt;/ref&gt;

== Erupcije ==
Erupcije su česte, a zapisi o tome sežu do 1820. godine. Jedna od najspektakularnijih erupcija Kīlauea desila se 1959. kada je lava izbacivana gotovo 580 metara u zrak. Od 1983. vrela crvena [[lava]] izlazi gotovo neprestano. Svojim [[erupcija]]ma Kīlauea je uništila tri priobalna grada ali je svojim izlijevanjem u [[okean]] stvorila stotine hektara nove zemlje.&lt;ref&gt;[http://www.znanje.org/i/i25/05iv02/05iv0231/erupcije_vulkana.htm Vulkanska lava stvorila novu teritoriju]&lt;/ref&gt; Jedna od tih erupcija je 1990. [[Ribolov|ribarski]] gradić Kalapana prekrila desetometarskim slojem lave. Samo nekoliko građevina je ostalo sačuvano.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.blogodak.com/?search=leta%C4%8D |title=Grad uništen erupcijom |access-date=1. 9. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305030822/http://www.blogodak.com/?search=leta%C4%8D |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Sastav ==
Oko 90% površine Kīlauea čine izljevi lave mlađi od 1.000 godina; dok je oko 70% te površine mlađe od 600 godina. Samo u 20. vijeku bilo je 45 registrovanih erupcija.
[[Datoteka:Lava-explosion-kilauea.gif|mini|desno|Izlijevanje lave u okean ([[GIF]])]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Kīlauea}}
* [http://hvo.wr.usgs.gov/kilauea/ Hawaiian Volcano Observatory's Kīlauea website] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130301012054/http://hvo.wr.usgs.gov/kilauea/ |date=1. 3. 2013 }} 	 
* [http://volcano.wr.usgs.gov/hvostatus.php Hawaiian Volcano Observatory's Kīlauea eruption update website (updated daily)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090825001512/http://volcano.wr.usgs.gov/hvostatus.php |date=25. 8. 2009 }} 	 
* [http://www.volcano.si.edu/world/volcano.cfm?vnum=1302-01- Global Volcanism Program] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061230204311/http://www.volcano.si.edu/world/volcano.cfm?vnum=1302-01- |date=30. 12. 2006 }} 	 
* [http://www.nps.gov/havo/ Hawai okinai Volcanoes National Park website]

[[Kategorija:Vulkani na Havajima]]
[[Kategorija:Planine na Havajima]]
[[Kategorija:Poligenetski vulkani]]
[[Kategorija:Aktivni vulkani]]
[[Kategorija:Nacionalni parkovi na Havajima]]
[[Kategorija:Štitasti vulkani]]
[[Kategorija:Zaštićena područja osnovana 2006.]]
[[Kategorija:VEI-4 vulkani]]</text>
      <sha1>djh46aui8l7adklfnjooynmuhnbcxt0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gnojivo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>110866</id>
    <revision>
      <id>3921192</id>
      <parentid>3908033</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T16:41:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3921192</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17430" sha1="m58h9aw7tze91dppryyunzvojqmxi33" xml:space="preserve">[[Datoteka:Fertilizer applied to corn field.jpg|mini|desno|200px|Savremeni uređaj za nanošenje gnojiva]]
'''Gnojivo''' ili '''đubrivo''' jest smjesa tvari koja se koristi u [[Poljoprivreda|poljoprivredi]] ili [[vrtlarstvo|vrtlarstvu]] za poboljšanje rasta [[biljke|biljki]]. Obično se primjenjuje na [[zemljište|poljoprivrednim zemljištima]]. Gnojiva se grubo mogu podijeliti na organska i anorganska (mineralna), gdje je osnovna razlika izvor iz kojeg je gnojivo nastalo, a ne nužno sastav nutrijenata.

Organska gnojiva i neka neorganska gnojiva dobivena iz [[ruda]], su se koristila stoljećima, dok su se hemijski sintetizirana neorganska gnojiva počela razvijati tokom [[industrijska revolucija|industrijske revolucije]]. Poboljšano razumijevanje djelovanja i početak upotrebe gnojiva bili su važni koraci u pred-industrijskoj i [[zelena revolucija|zelenoj revoluciji]] 20. stoljeća.

[[Datoteka:Results of Fertilizer test field Tennessee Valley Authority 1942.gif|mini|desno|200px|Demonstracija djelovanja gnojiva (Tennessee, 1942)]]

Gnojiva tipično sadrže sljedeće elemente (u varijabilnim [[proporcija]]ma):
* tri primarna makronutrijenta: [[dušik]], [[fosfor]] i [[kalij]]
* tri sekundarna makronutrijenta: [[kalcij]], [[sumpor]], [[magnezij]]
* mikronutrijente ili mineralne elemente u tragovima: [[Bor (element)|bor]], [[hlor]], [[mangan]], [[željezo]], [[cink]], [[bakar]], [[molibden]] i [[selen]].

Makronutrijenti su elementi koji se troše u većim količinama i prisutni su u tkivu biljaka u količini 0,2% do 4% (izraženo na suhu materiju). Mikronutrijenti se troše u manjim količinama i prisutni su u biljnom tkivu u količinama koje su reda veličine 5 - 200 [[ppm]] ili manje od 0,02% suhe mase gnojiva.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://aesl.ces.uga.edu/publications/plant/Nutrient.htm |title=Arhivirana kopija |access-date=29. 4. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100219114737/http://aesl.ces.uga.edu/publications/plant/Nutrient.htm |archive-date=19. 2. 2010 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Označavanje gnojiva ==
Makronutrijenti u gnojivu označavaju se na osnovu “NPK” analize, a također i kao “N-P-K-S” u Australiji&lt;ref name=&quot;Draft Code of Practice for Fertilier Description and Labeling&quot;&gt;{{cite web|url=http://docs.google.com/viewer?a=v&amp;q=cache:CgW191hwEBIJ:www.fifa.asn.au/files/pdf/regulation/Draft%2520Code%2520of%2520Practice%2520for%2520Fertilizer%2520Description%2520%26%2520Labelling.pdf+labeling+of+fertilizer&amp;hl=en&amp;gl=us&amp;sig=AHIEtbSJjp1liw8XbwDLtw2aqua-xK0n1g|title=Draft Code of Practice for Fertilier Description and Labeling|date=15. 9. 2008|publisher=Fertilizer Industry Federation Association (FIFA)|access-date=3. 2. 2010}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;.

Primjer označavanja za gnojivo [[potaša]], koje ima omjer 1:1 kalija prema [[karbonat]]u ili 47% kalija i 53% karbonata u masenim postocima (što se dobije uzimajući u obzir razlike u [[molekularna težina|molekularnoj težini]] između kalija i karbonata). Tradicionalna analiza 100g soli bi dala 60g K&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O. Procentualni prinos K&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O iz originalnih 100 g gnojiva predstavlja broj prikazan na oznaci. Kalijevo gnojivo u ovom slučaju imalo bi oznaku 0-0-60, a ne 0-0-52.

== Anorganska (vještačka) gnojiva ==
Gnojiva se mogu grubo podijeliti u organska gnojiva (sastavljena od obogaćene organske materije – biljnog ili životinjskog porijekla) i anorganska gnojiva (sastavljena od vještačkih supstanci i/ili minerala).
Anorganska gnojiva često se sintetiziraju tokom [[Haber–Boschov proces|Haber–Boschovog procesa]], koji se koristi za sintezu [[amonijak]]a. Amonijak se koristi kao sirovina za stočnu hranu i druga dušična gnojiva, npr. [[amonij-nitrat]] i [[urea]].
Ovi koncentrovani proizvodi mogu se razblaživati [[voda|vodom]], pri čemu se dobija koncentrovano tečno gnojivo. Amonijak se može kombinovati s [[fosfat]]nim [[stijena]]ma i fosfatnim gnojivom (Odda proces), pri čemu nastaje “kombinovano gnojivo”.
Upotreba vještačkih dušičnih gnojiva se konstantno povećava u posljednjih 50 godina, i dostigla je gotovo 20 puta veću količinu te iznosi otprilike milijardu [[tona]] dušika godišnje.
&lt;ref name=&quot;glass&quot;&gt;{{cite journal|last=Glass|first=Anthony |date=septembar 2003|title=Nitrogen Use Efficiency of Crop Plants: Physiological Constraints upon Nitrogen Absorption |journal=Critical Reviews in Plant Sciences|volume=22|issue=5|url=http://www.ingentaconnect.com/content/tandf/bpts/2003/00000022/00000005/art00003|doi=10.1080/713989757}}&lt;/ref&gt; 
Upotreba fosfatnih gnojiva također se povećala s devet miliona tona 1960. na 40 miliona tona u 2000. godini. Količina od šest do devet tona [[kukuruz]]a u zrnu po [[hektar]]u zahtijeva upotrebu 30–50&amp;nbsp;kg fosfatnog gnojiva, dok [[soja]] zahtijeva 20–25&amp;nbsp;kg po hektaru.&lt;ref&gt;{{cite journal |last= Vance |coauthors=Uhde-Stone &amp; Allan|year=2003|title=Phosphorous acquisition and use: critical adaptations by plants for securing a non renewable resource. |journal=New Phythologist|volume=157|pages=423–447|url=http://www.jstor.org/pss/1514050}}&lt;/ref&gt; [[Yara International]] najveći je svjetski proizvođač dušičnih gnojiva.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.economist.com/businessfinance/displaystory.cfm?story_id=15549105|title=Mergers in the fertiliser industry |date=18. 2. 2010|publisher=The Economist|access-date=21. 2. 2010}}&lt;/ref&gt;

{| align=&quot;left&quot; class=&quot;wikitable&quot;
|+ Najveći svjetski potrošači dušičnih gnojiva&lt;ref&gt;[ftp://ftp.fao.org/docrep/fao/010/a0701e/a0701e03.pdf United Nations ][[Food and Agriculture Organization]]&lt;span&gt;, Livestock's Long Shadow: Environmental Issues and Options, Table 3.3 retrieved 29 Jun 2009 &lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;
|-
! Država
! Udio ukupne 
potrošnje N(%)
! Količina 
(1000 t/godina)
|-
| [[SAD]]
|51
| 4697
|-
| [[Kina]]
| 16
| 2998
|-
| [[Francuska]]
| 52
| 1317
|-
| [[Njemačka]]
| 62
| 1247
|-
| [[Kanada]]
| 55
| 897
|-
| [[Velika Britanija]]
| 70
| 887
|-
| [[Brazil]]
| 40
| 678
|-
| [[Španija]]
| 42
| 491
|-
| [[Meksiko]]
| 20
| 263
|-
| [[Turska]]
| 17
| 262
|-
| [[Argentina]]
| 29
| 126
|}

=== Upotreba ===
Vještačka gnojiva najčešće se upotrebljavaju kod uzgoja kukuruza, ječma, šećerne trske, soje i suncokreta. Jedna studija pokazala je da primjena dušičnih gnojiva na usjev preostao izvan sezone, povećava biomasu i povoljno utječe na sadržaj dušika u glavnom usjevu, koji se sije u ljetnom periodu.&lt;ref&gt;[http://newswise.com/articles/view/544836/ Nitrogen Applied] Newswise, Retrieved on October 1, 2008.&lt;/ref&gt;

=== Problemi s upotrebom ===
==== Trošenje elemenata u tragovima ====
Mnoga anorganska gnojiva ne zamjenjuju elemente u tragovima u zemljištu, te zemljište postaje postepeno osiromašeno pri uzgajanju usjeva. Ovo trošenje je u vezi sa studijama koje su pokazale opadanje sadžaja (do 75%) količine elemenata u tragovima u voću i povrću.&lt;ref&gt;{{cite book | first=Felicity | last=Lawrence | year=2004 | title=Not on the Label | url=https://archive.org/details/notonlabelwhatre0000lawr | chapter=214 | editor=Kate Barker | pages=[https://archive.org/details/notonlabelwhatre0000lawr/page/213 213] | publisher=Penguin | isbn=0-14-101566-7 }}&lt;/ref&gt; 
Ipak, iz nedavne analize 55 naučnih studija zaključeno je da &quot;nema dokaza da postoji razlika u kvalitetu nutrijenata između hrane proizvedene organskim i konvencionalnim postupkom.&quot; &lt;ref&gt;Dangour et al. 2009. Nutritional quality of organic foods: a systematic approach. Am. J. Clin. Nutr.&lt;/ref&gt; 
Nasuprot tome, jedna dukoročna studija koju je finansirala Evropska Unija&lt;ref name=&quot;Organic produce 'better for you'&quot;&gt;{{cite web|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/health/7067100.stm|title=Organic produce 'better for you'|date=29. 10. 2007|publisher=BBC News|access-date=2. 2. 2010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Organic milk higher in antioxidants, lower in saturated fatty acids&quot;&gt;{{cite journal|last=Butler|first=Gillian|coauthors=Nielsen, Jacob H; Slots, Tina; Seal, Chris; Eyre, Mick D; Sanderson, Roy; Leifert, Carlo|date=juni 2008|title=Fatty acid and fat-soluble antioxidant concentrations in milk from high- and low-input conventional and organic systems: seasonal variation|journal=Journal of the Science of Food and Agriculture|publisher=John Wiley &amp; Sons, Ltd.|volume=88|issue=8|pages=1431–1441(11)|url=http://www.ingentaconnect.com/content/jws/jsfa/2008/00000088/00000008/art00018|access-date=1. 2. 2010|archive-date=23. 11. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20081123020901/http://www.ingentaconnect.com/content/jws/jsfa/2008/00000088/00000008/art00018|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Effects of agricultural production systems and their components on protein profiles of potato tubers&quot;&gt;{{cite journal|last=Lehesranta1|first=Satu|year=2007|title=Effects of agricultural production systems and their components on protein profiles of potato tubers|journal=Proteomics|volume=7|pages=597–604|url=http://74.125.155.132/scholar?q=cache:LhAhZUENG7YJ:scholar.google.com/+Carlo+Leifert+organic+wheat&amp;hl=en&amp;as_sdt=2000|access-date=1. 2. 2010}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; 
je pokazala da organski-proizvedeno [[mlijeko]] sadrži značajno veći sadržaj antioksidanata (npr. karotenoida i alfa-linolenske kiseline) nego konvencionalno proizveden proizvod.

==== Prekomjerna upotreba ====
 [[Datoteka:Fertilizer-Burn.jpg|lijevo|mini|100px|Efekti prekomjerne upotrebe gnojiva]]

Prekomjerna upotreba gnojiva može biti jednako štetna kao i premala količina.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://hubcap.clemson.edu/~blpprt/nitrofer.html |title=Nitrogen Fertilization: General Information&lt;!-- Bot generated title --&gt; |access-date=4. 5. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120629000817/http://hubcap.clemson.edu/~blpprt/nitrofer.html |archive-date=29. 6. 2012 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; 
“Sagorijevanje” može se dogoditi kada se primijeni previše gnojiva, što rezultira sušenjem korijena i oštećenjem ili čak odumiranjem biljke.&lt;ref&gt;[http://www.improve-your-garden-soil.com/fertilizer-burn.html Avoiding Fertilizer Burn&lt;!-- Bot generated title --&gt;]&lt;/ref&gt;

==== Prevelika potrošnja energije ====

Proizvodnja “vještačkog” amonijaka trenutno troši oko 5% globalne potrošnje [[prirodni gas|prirodnog gasa]], što je nešto ispod 2% svjetske energetske proizvodnje.&lt;ref name=&quot;ifa&quot;&gt;[http://www.fertilizer.org/ifa/statistics/indicators/ind_reserves.asp IFA - Statistics - Fertilizer Indicators - Details - Raw material reserves] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080424083111/http://www.fertilizer.org/ifa/statistics/indicators/ind_reserves.asp |date=24. 4. 2008 }} (2002-10; accessed 2007-04-21)&lt;/ref&gt; 
Troškovi korištenja prirodnog gasa u proizvodnji amonijaka predstavljaju 90% troškova proizvodnje amonijaka.&lt;ref name=&quot;Sawyer2001&quot;&gt;{{cite journal |author=Sawyer JE |url=http://www.ipm.iastate.edu/ipm/icm/2001/1-29-2001/natgasfert.html |title=Natural gas prices affect nitrogen fertilizer costs |journal=IC-486 |volume=1 |pages=8 |year=2001 |access-date=4. 5. 2010 |archive-date=25. 7. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170725101213/http://www.ipm.iastate.edu/ipm/icm/2001/1-29-2001/natgasfert.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; 
Porast cijene prirodnog plina u prošloj deceniji doprinio je porastu cijene gnojiva.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.ers.usda.gov/Data/FertilizerUse/ |title=Arhivirana kopija |access-date=4. 5. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100306075446/http://www.ers.usda.gov/Data/FertilizerUse/ |archive-date=6. 3. 2010 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;.

==== Dugoročna održivost ====
Anorganska gnojiva trenutno se proizvode na način koji je nemoguće koristiti beskonačno. Kalij i fosfor dolaze iz rudnika (ili slanih voda, kao što je Mrtvo more) i takvi izvori su ograničeni. Atmosferski nevezani dušik je efektivno neograničen izvor (više od 70% sastava atnosfere čini dušik), ali je u takvom obliku neupotrebljiv za biljke. Da bi taj dušik postao upotrebljiv biljkama, potrebna je fiksacija (prevođenje atmosferskog dušika u oblik koji biljke mogu koristiti).
Vještačka dušična gnojiva tipično se sintetiziraju koristeći fosilna goriva, kao što su prirodni [[plin]] i [[ugalj]], koji predstavljaju ograničene izvore.

== Organska gnojiva ==

 [[Datoteka:HomeComposting Roubaix Fr59.JPG|mini|Proizvodnja organskog gnojiva manjeg obima]]
[[Datoteka:Krechty kompostarna.jpg|mini|Velika komercijalna proizvodnja komposta]]
Organska gnojiva sadrže prirodne organske materijale (npr. đubre, kompost) i prirodno prisutne mineralne depozite (npr. šalitra – natrij-nitrat).

=== Poređenje s anorganskim gnojivima ===
Organska gnojiva tipično imaju manji sadržaj nutrijenata, [[rastvorljivost]] i brzinu oslobađanja nutrijenata u odnosu na anorganska gnojiva.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.actahort.org/members/showpdf?booknrarnr=644_20 |title=Arhivirana kopija |access-date=5. 5. 2010 |archive-date=24. 10. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131024061726/http://www.actahort.org/members/showpdf?booknrarnr=644_20 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://ag.arizona.edu/pubs/garden/mg/soils/organic.html |title=Arhivirana kopija |access-date=5. 5. 2010 |archive-date=5. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305005659/http://ag.arizona.edu/pubs/garden/mg/soils/organic.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;.
Jedna studija je pokazala da u periodu od 140 dana, nakon sedam ispiranja nutrijenata da:
* Organska gnojiva oslobađaju između 25% i 60% sadržaja dušika
* gnojiva s kontrolisanim oslobađanjem imala su relativno konstantnu brzinu oslobađanja nutrijenata
* Rastvorljiva gnojiva oslobodila su najveću količinu dušika u prvom ispiranju.

Generalno, nutrijenti u organskim gnojivima više su razblaženi i manje dostupni biljkama. Prema UC IPM, sva “organska gnojiva” klasifikuju se kao gnojiva sa sporim oslobađanjem i ne mogu prouzrokovati sagorijevanje dušikom.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.ipm.ucdavis.edu/TOOLS/TURF/SITEPREP/amenfert.html |title=Arhivirana kopija |access-date=5. 5. 2010 |archive-date=20. 10. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221020090756/http://www.ipm.ucdavis.edu/TOOLS/TURF/SITEPREP/amenfert.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
Organska gnojiva dobijena iz komposta i drugih izvora, mogu znatno varirati od jednog lota do drugog.&lt;ref&gt;http://www.msuorganicfarm.com/Compost.pdf&lt;/ref&gt;
Bez ispitivanja lota nije moguće precizno znati sadržaj nutrijenata.

=== Izvori organskih gnojiva ===
==== Životinjski izvori ====
[[Datoteka:Hestemøj.jpg|mini|Raspadajući životinjski izmet, izvor organskog gnojiva]]
[[Urea]] životinjskog porijekla je pogodna za upotrebu u organskoj poljoprivredi, dok vještačka urea nije pogodan izvor.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.ecochem.com/t_natfert.html |title=Arhivirana kopija |access-date=5. 5. 2010 |archive-date=29. 8. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230829150115/http://www.ecochem.com/t_natfert.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.cababstractsplus.org/abstracts/Abstract.aspx?AcNo=20023145231 |title=Arhivirana kopija |access-date=5. 5. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100611205845/http://www.cababstractsplus.org/abstracts/Abstract.aspx?AcNo=20023145231 |archive-date=11. 6. 2010 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;. Često se “organska” poljoprivreda definiše kao minimalna upotreba procesiranja, a također i upotreba prirodnih bioloških procesa (npr.stvaranje komposta).
Otpadni mulj ima veoma ograničenu upotrebu u organskoj poljoprivrednoj proizvodnji u [[SAD]], zbog zabrane njegove upotrebe (zbog akumulacije toksičnih [[Metal (hemija)|metal]]a, između ostalih faktora) &lt;ref&gt;http://www.epa.gov/oecaagct/torg.html&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://www.ewg.org/reports/sludgememo&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.calorganicfarms.com/news/full.php?id=22 |title=Arhivirana kopija |access-date=5. 5. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110504000436/http://www.calorganicfarms.com/news/full.php?id=22 |archive-date=4. 5. 2011 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;.
USDA sada zahtijeva certificiranje od treće strane za gnojiva s visokim sadržajem dušika, koja se prodaju u SAD-u.&lt;ref name=&quot;USDA certification of high-nitrogen liquid fertilizer&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.organicconsumers.org/articles/article_17001.cfm|title=USDA Toughens Oversight of Organic Fertilizer:  Organic fertilizers must undergo testing |last=Schrack|first=Don|date=23. 2. 2009|publisher=The Packer |access-date=19. 11. 2009}}&lt;/ref&gt;

==== Biljni izvori ====
Da bi se zemljište obogatilo fiksacijom dušika iz atmosfere, često se uzgajaju usjevi koji služe kao zeleno gnojivo.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.pubmedcentral.nih.gov/pagerender.fcgi?artid=373994&amp;pageindex=6#page |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 5. 2010 |archive-date=1. 8. 2013 |archive-url=https://archive.today/20130801121349/http://www.pubmedcentral.nih.gov/pagerender.fcgi?artid=373994&amp;pageindex=6%23page#page |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Ovi usjevi mogu također povećati i sadržaj fosfora (mobilizacijom nutrijenata).&lt;ref&gt;http://books.google.com/books?id=XO3pio5Opy8C&amp;pg=PA564&amp;lpg=PA564&amp;dq=phosphorus+addition+fava+bean&amp;source=bl&amp;ots=Rjkls81sXS&amp;sig=KpWCnyWUNvcB9eKX4tNLsrB98o4&amp;hl=en&amp;ei=_LzZSfyvKJKatAPx4oiwCg&amp;sa=X&amp;oi=book_result&amp;ct=result&amp;resnum=1&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak|2}}

{{Commonscat|Fertilizers}}

[[Kategorija:Gnojiva]]</text>
      <sha1>m58h9aw7tze91dppryyunzvojqmxi33</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Bartol Kašić</title>
    <ns>1</ns>
    <id>114348</id>
    <revision>
      <id>3921229</id>
      <parentid>1202882</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T00:05:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>/* Revizija članka */ novi odlomak</comment>
      <origin>3921229</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1476" sha1="3r4qckxaz3oazeaimmqihf4ddnj1lrt" xml:space="preserve">{{Stranica_za_razgovor}}

== Revizija članka ==

Pozdrav svim urednicima!

Čitajući članak o Bartolu Kašiću, primijetila sam dio u kojem se njegov jezik i identitet u potpunosti podvode pod termin modernog nacionalnog jezika, iako historijski izvori pokazuju drugačiju sliku. Smatram da bi članak trebalo malo preciznije urediti kako bi bio u potpunosti neutralan, enciklopedijski tačan i vjeran izvornim dokumentima.

Naime, poznata je historijska činjenica da sam Bartol Kašić u svojim predgovorima i djelima koristi naziv '''bosanski jezik''' kada govori o idiomu koji bira za svoj rad.

Međutim, u trenutnoj verziji članka se taj izvorni podatak često zanemaruje ili se retroaktivno tumači isključivo kroz prizmu kasnijih interpretacija. Smatram da nazivanje njegovog jezika &quot;hrvatskim&quot; predstavlja anakronizam i naknadnu interpretaciju, dok je sam autor je koristio specifične termine poput ''slovinski'', ''ilirski'' i posebno ''bosanski''.

Predlažem da urednički tim preispita ove dijelove teksta i da se u članku treba dosljedno i objektivno navesti:

# kako je sam Kašić u svojim izvornim tekstovima nazivao jezik
# jasno napraviti razliku između njegovih izvornih termina i kasnije interpretacije.

Voljela bih čuti mišljenje drugih urednika o ovome kako bismo zajedno poboljšali kvalitet i neutralnost članka. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 02:05, 20 august 2026 (CEST)</text>
      <sha1>3r4qckxaz3oazeaimmqihf4ddnj1lrt</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3921240</id>
      <parentid>3921229</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T01:49:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <comment>/* Revizija članka */ odgovor</comment>
      <origin>3921240</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4941" sha1="49adpvh5kovxxmp9qr8cwu5lv9hmseh" xml:space="preserve">{{Stranica_za_razgovor}}

== Revizija članka ==

Pozdrav svim urednicima!

Čitajući članak o Bartolu Kašiću, primijetila sam dio u kojem se njegov jezik i identitet u potpunosti podvode pod termin modernog nacionalnog jezika, iako historijski izvori pokazuju drugačiju sliku. Smatram da bi članak trebalo malo preciznije urediti kako bi bio u potpunosti neutralan, enciklopedijski tačan i vjeran izvornim dokumentima.

Naime, poznata je historijska činjenica da sam Bartol Kašić u svojim predgovorima i djelima koristi naziv '''bosanski jezik''' kada govori o idiomu koji bira za svoj rad.

Međutim, u trenutnoj verziji članka se taj izvorni podatak često zanemaruje ili se retroaktivno tumači isključivo kroz prizmu kasnijih interpretacija. Smatram da nazivanje njegovog jezika &quot;hrvatskim&quot; predstavlja anakronizam i naknadnu interpretaciju, dok je sam autor je koristio specifične termine poput ''slovinski'', ''ilirski'' i posebno ''bosanski''.

Predlažem da urednički tim preispita ove dijelove teksta i da se u članku treba dosljedno i objektivno navesti:

# kako je sam Kašić u svojim izvornim tekstovima nazivao jezik
# jasno napraviti razliku između njegovih izvornih termina i kasnije interpretacije.

Voljela bih čuti mišljenje drugih urednika o ovome kako bismo zajedno poboljšali kvalitet i neutralnost članka. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 02:05, 20 august 2026 (CEST)

:Rado se javljam da pomognem u doradi članka. Neke sitnije greške sam već ispravio, možeš vidjeti u historiji izmjena.
:Meni je, međutim, veći problem generalni stil i način na kojem su dijelovi članka bazirani. Primjerice, tvrdnja da je Kašićevo bosanstvo zanimljivo, jezik naški ili bosanski idiom, nije baš enciklopedijski ako nije jasno navedeno kome je zanimljiv i na temelju kojeg izvora. Slično tome, pojedine tvrdnje trebalo bi preciznije atribuirati, posebno kada se radi o historiografski osjetljivim stvarima. Plus, u čitavom članku samo jedna referenca... Al' dobro, star je članak, zahtijeva brušenje i rad nanovo.
:Što se tiče jezika, mislim da bismo tu trebalo biti posebno oprezni i jasno razlikovati nekoliko stvari: prvo, termine kojima se sam Kašić koristi u svojim djelima; drugo, jezični oblik na kojem piše; i treće, način na koji su njegov jezik i djelovanje tumačili kasniji filolozi i historičari i istraživači srodnih struka (ako su uopšte tumačili - neka budu tumačenja naučnika koji nisu politički opredijeljeni i koji su &quot;Wiki materijal&quot;).
:Ni u kom slučaju njegovu terminologiju ne bi trebalo svoditi na jednu današnju nacionalnu ili standardnojezičnu kategoriju. Nažalost, nisam pronašao njegova djela online pa ne mogu sebi dati za pravo da na osnovu onoga što ne znam pišem detaljnije, samo napominjem ono što mi bode oči. Kad budem imao vremena malo ću istražiti tematiku.
:U članku bi se trebalo jasno navesti kako Kašić naziva svoj jezik i kontekst u kojem koristi pojedine termine, a zatim zasebno predstaviti kako se njegovo djelovanje i izbor jezične osnove tumače u kasnijoj literaturi. Osloniti se na sekundarne izvore: radove historičara, filologa i drugih istraživača koji se bave Kašićem. Na taj način odma' izbjegavamo selektivno korištenje primarnih izvora i naknadno priljepljivanje današnjim kategorijama u historijskom kontekstu koji bi nekome odgovarao, a nekome ne. Na kraju krajeva, mi smo tu samo da prenesemo i sažmemo ono što neko već zaključi. Pravila NPOV i NOR to svakako detaljnije zaokružuju ako je neko otišao/ide u tom pravcu.
:Ima i nekoliko tehničkih stvari koje bi trebalo srediti. Npr. u sekciji o Prevodu Svetog pisma arhivirani link je postavljen direktno u tekst, što nije baš najbolje rješenje za enciklopedijski članak. Takve poveznice i sličan materijal mogli bi se urediti na način kako to već svugdje radimo, a gdje ima smisla dodati i odjeljke poput &quot;Dalje čitanje&quot; ili &quot;Vanjski linkovi&quot;.
:Prije većih izmjena zato bih predložio da se usaglasimo oko kriterija: koristiti provjerljive i pouzdane izvore, jasno razlikovati Kašićeve vlastite termine od kasnijih interpretacija, ne projicirati današnje nacionalne i jezične kategorije direktno na njegovo vrijeme i, gdje god je moguće, navoditi relevantnu stručnu literaturu uz konkretne tvrdnje.
:Mislim da bi se na taj način članak mogao značajno poboljšati, ne tako da se jedna interpretacija jednostavno zamijeni drugom, nego da se  predstave uporišta za to.
:Nešto sam već pokušao istražiti o Kašiću; literature i izvora nema baš, ali mislim da vrijedi još malo kopati prije nego što dorada uslijedi.
:Ako nabasaš na šta korisno od izvora, radova i sl. proslijedi nam svima ovdje :) &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 03:49, 20 august 2026 (CEST)</text>
      <sha1>49adpvh5kovxxmp9qr8cwu5lv9hmseh</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3921241</id>
      <parentid>3921240</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T01:52:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3921241</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4956" sha1="i3pkw7t1js2q787nkimgtho7m9xmbmt" xml:space="preserve">{{Stranica_za_razgovor}}

== Revizija članka ==

Pozdrav svim urednicima!

Čitajući članak o Bartolu Kašiću, primijetila sam dio u kojem se njegov jezik i identitet u potpunosti podvode pod termin modernog nacionalnog jezika, iako historijski izvori pokazuju drugačiju sliku. Smatram da bi članak trebalo malo preciznije urediti kako bi bio u potpunosti neutralan, enciklopedijski tačan i vjeran izvornim dokumentima.

Naime, poznata je historijska činjenica da sam Bartol Kašić u svojim predgovorima i djelima koristi naziv '''bosanski jezik''' kada govori o idiomu koji bira za svoj rad.

Međutim, u trenutnoj verziji članka se taj izvorni podatak često zanemaruje ili se retroaktivno tumači isključivo kroz prizmu kasnijih interpretacija. Smatram da nazivanje njegovog jezika &quot;hrvatskim&quot; predstavlja anakronizam i naknadnu interpretaciju, dok je sam autor je koristio specifične termine poput ''slovinski'', ''ilirski'' i posebno ''bosanski''.

Predlažem da urednički tim preispita ove dijelove teksta i da se u članku treba dosljedno i objektivno navesti:

# kako je sam Kašić u svojim izvornim tekstovima nazivao jezik
# jasno napraviti razliku između njegovih izvornih termina i kasnije interpretacije.

Voljela bih čuti mišljenje drugih urednika o ovome kako bismo zajedno poboljšali kvalitet i neutralnost članka. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 02:05, 20 august 2026 (CEST)

:Rado se javljam da pomognem u doradi članka. Neke sitnije greške sam već ispravio, možeš vidjeti u historiji izmjena.
:Meni je, međutim, veći problem generalni stil i način na kojem su dijelovi članka bazirani. Primjerice, tvrdnja da je Kašićevo bosanstvo zanimljivo, jezik naški ili bosanski idiom, nije baš enciklopedijski ako nije jasno navedeno kome je zanimljiv i na temelju kojeg izvora. Slično tome, pojedine tvrdnje trebalo bi preciznije atribuirati, posebno kada se radi o historiografski osjetljivim stvarima. Plus, u čitavom članku samo jedna referenca... Al' dobro, star je članak, zahtijeva brušenje i rad nanovo.
:Što se tiče jezika, mislim da bismo tu trebalo biti posebno oprezni i jasno razlikovati nekoliko stvari: prvo, termine kojima se sam Kašić koristi u svojim djelima; drugo, jezični oblik na kojem piše; i treće, način na koji su njegov jezik i djelovanje tumačili kasniji filolozi i historičari i istraživači srodnih struka (ako su uopšte tumačili - neka budu tumačenja naučnika koji nisu politički opredijeljeni i koji su &quot;Wiki materijal&quot;).
:Ni u kom slučaju njegovu terminologiju ne bi trebalo svoditi na jednu današnju nacionalnu ili standardnojezičnu kategoriju. Nažalost, nisam pronašao njegova djela online pa ne mogu sebi dati za pravo da na osnovu onoga što ne znam pišem detaljnije, samo napominjem ono što mi bode oči. Kad budem imao vremena malo ću istražiti tematiku.
:U članku bi se trebalo jasno navesti kako Kašić naziva svoj jezik i kontekst u kojem koristi pojedine termine, a zatim zasebno predstaviti kako se njegovo djelovanje i izbor jezične osnove tumače u kasnijoj literaturi. Osloniti se na sekundarne izvore: radove historičara, filologa i drugih istraživača koji se bave Kašićem. Na taj način odma' izbjegavamo selektivno korištenje primarnih izvora i naknadno priljepljivanje današnjim kategorijama u historijskom kontekstu koji bi nekome odgovarao, a nekome ne. Na kraju krajeva, mi smo tu samo da prenesemo i sažmemo ono što neko već zaključi. Pravila NPOV i NOR to svakako detaljnije zaokružuju ako je neko otišao/ide u tom pravcu.
:Ima i nekoliko tehničkih stvari koje bi trebalo srediti. Npr. u sekciji o Prevodu Svetog pisma arhivirani link je postavljen direktno u tekst, što nije baš najbolje rješenje za enciklopedijski članak. Takve poveznice i sličan materijal mogli bi se urediti na način kako to već svugdje radimo, a gdje ima smisla dodati i odjeljke poput &quot;Dalje čitanje&quot; ili &quot;Vanjski linkovi&quot;.
:Prije većih izmjena zato bih predložio da se usaglasimo oko kriterija: koristiti provjerljive i pouzdane izvore, jasno razlikovati Kašićeve vlastite termine od kasnijih interpretacija, ne projicirati današnje nacionalne i jezične kategorije direktno na njegovo vrijeme i, gdje god je moguće, navoditi relevantnu stručnu literaturu uz konkretne tvrdnje.
:Mislim da bi se na taj način članak mogao značajno poboljšati, ne tako da se jedna interpretacija jednostavno zamijeni drugom, nego da se  predstave uporišta za to što se navodi.
:Nešto sam već pokušao istražiti o Kašiću; literature i izvora nema baš, ali mislim da vrijedi još malo kopati prije nego što dorada uslijedi.
:Ako nabasaš na šta korisno od izvora, radova i sl. proslijedi nam svima ovdje :) &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 03:49, 20 august 2026 (CEST)</text>
      <sha1>i3pkw7t1js2q787nkimgtho7m9xmbmt</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3921243</id>
      <parentid>3921241</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T02:23:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <comment>/* Revizija članka */ odgovor</comment>
      <origin>3921243</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6270" sha1="70ad71voa2qym2v0wwh2urccdgbd87q" xml:space="preserve">{{Stranica_za_razgovor}}

== Revizija članka ==

Pozdrav svim urednicima!

Čitajući članak o Bartolu Kašiću, primijetila sam dio u kojem se njegov jezik i identitet u potpunosti podvode pod termin modernog nacionalnog jezika, iako historijski izvori pokazuju drugačiju sliku. Smatram da bi članak trebalo malo preciznije urediti kako bi bio u potpunosti neutralan, enciklopedijski tačan i vjeran izvornim dokumentima.

Naime, poznata je historijska činjenica da sam Bartol Kašić u svojim predgovorima i djelima koristi naziv '''bosanski jezik''' kada govori o idiomu koji bira za svoj rad.

Međutim, u trenutnoj verziji članka se taj izvorni podatak često zanemaruje ili se retroaktivno tumači isključivo kroz prizmu kasnijih interpretacija. Smatram da nazivanje njegovog jezika &quot;hrvatskim&quot; predstavlja anakronizam i naknadnu interpretaciju, dok je sam autor je koristio specifične termine poput ''slovinski'', ''ilirski'' i posebno ''bosanski''.

Predlažem da urednički tim preispita ove dijelove teksta i da se u članku treba dosljedno i objektivno navesti:

# kako je sam Kašić u svojim izvornim tekstovima nazivao jezik
# jasno napraviti razliku između njegovih izvornih termina i kasnije interpretacije.

Voljela bih čuti mišljenje drugih urednika o ovome kako bismo zajedno poboljšali kvalitet i neutralnost članka. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 02:05, 20 august 2026 (CEST)

:Rado se javljam da pomognem u doradi članka. Neke sitnije greške sam već ispravio, možeš vidjeti u historiji izmjena.
:Meni je, međutim, veći problem generalni stil i način na kojem su dijelovi članka bazirani. Primjerice, tvrdnja da je Kašićevo bosanstvo zanimljivo, jezik naški ili bosanski idiom, nije baš enciklopedijski ako nije jasno navedeno kome je zanimljiv i na temelju kojeg izvora. Slično tome, pojedine tvrdnje trebalo bi preciznije atribuirati, posebno kada se radi o historiografski osjetljivim stvarima. Plus, u čitavom članku samo jedna referenca... Al' dobro, star je članak, zahtijeva brušenje i rad nanovo.
:Što se tiče jezika, mislim da bismo tu trebalo biti posebno oprezni i jasno razlikovati nekoliko stvari: prvo, termine kojima se sam Kašić koristi u svojim djelima; drugo, jezični oblik na kojem piše; i treće, način na koji su njegov jezik i djelovanje tumačili kasniji filolozi i historičari i istraživači srodnih struka (ako su uopšte tumačili - neka budu tumačenja naučnika koji nisu politički opredijeljeni i koji su &quot;Wiki materijal&quot;).
:Ni u kom slučaju njegovu terminologiju ne bi trebalo svoditi na jednu današnju nacionalnu ili standardnojezičnu kategoriju. Nažalost, nisam pronašao njegova djela online pa ne mogu sebi dati za pravo da na osnovu onoga što ne znam pišem detaljnije, samo napominjem ono što mi bode oči. Kad budem imao vremena malo ću istražiti tematiku.
:U članku bi se trebalo jasno navesti kako Kašić naziva svoj jezik i kontekst u kojem koristi pojedine termine, a zatim zasebno predstaviti kako se njegovo djelovanje i izbor jezične osnove tumače u kasnijoj literaturi. Osloniti se na sekundarne izvore: radove historičara, filologa i drugih istraživača koji se bave Kašićem. Na taj način odma' izbjegavamo selektivno korištenje primarnih izvora i naknadno priljepljivanje današnjim kategorijama u historijskom kontekstu koji bi nekome odgovarao, a nekome ne. Na kraju krajeva, mi smo tu samo da prenesemo i sažmemo ono što neko već zaključi. Pravila NPOV i NOR to svakako detaljnije zaokružuju ako je neko otišao/ide u tom pravcu.
:Ima i nekoliko tehničkih stvari koje bi trebalo srediti. Npr. u sekciji o Prevodu Svetog pisma arhivirani link je postavljen direktno u tekst, što nije baš najbolje rješenje za enciklopedijski članak. Takve poveznice i sličan materijal mogli bi se urediti na način kako to već svugdje radimo, a gdje ima smisla dodati i odjeljke poput &quot;Dalje čitanje&quot; ili &quot;Vanjski linkovi&quot;.
:Prije većih izmjena zato bih predložio da se usaglasimo oko kriterija: koristiti provjerljive i pouzdane izvore, jasno razlikovati Kašićeve vlastite termine od kasnijih interpretacija, ne projicirati današnje nacionalne i jezične kategorije direktno na njegovo vrijeme i, gdje god je moguće, navoditi relevantnu stručnu literaturu uz konkretne tvrdnje.
:Mislim da bi se na taj način članak mogao značajno poboljšati, ne tako da se jedna interpretacija jednostavno zamijeni drugom, nego da se  predstave uporišta za to što se navodi.
:Nešto sam već pokušao istražiti o Kašiću; literature i izvora nema baš, ali mislim da vrijedi još malo kopati prije nego što dorada uslijedi.
:Ako nabasaš na šta korisno od izvora, radova i sl. proslijedi nam svima ovdje :) &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 03:49, 20 august 2026 (CEST)
::Evo usput da proslijedim šta sam ja našao o njemu, njegove radove, šta su drugi pisali o njemu, analize i sl; ukratko sve ono što se njega tiče i što mi je Google izbacio, a da mislim da može poslužit:
::- https://hrcak.srce.hr/file/120001
::- https://hrcak.srce.hr/file/196439
::- https://hrcak.srce.hr/file/253934
::- https://hrcak.srce.hr/file/35225
::- https://hrcak.srce.hr/file/78226
::- https://hrcak.srce.hr/file/89080
::- https://ihjj.hr/uploads/7aa465d80f023ab9f6a284bc6a85b3b5.pdf
::- https://jezikoslovlje.ffos.hr/uploads/documents/article/file/438/Jezikoslovlje_1_.02.084.Despot.pdf
::- https://repository.ffri.uniri.hr/object/ffri:2308/FILE0
::- https://repozitorij.ffos.hr/object/ffos:6855/FILE0
::- https://repozitorij.hrstud.unizg.hr/object/hrstud:3287/FILE0
::- https://repozitorij.unios.hr/object/ffos:343/FILE0
::- https://www.jstor.org/stable/24003315
::- https://www.matica.hr/kolo/373/kasicev-prijevod-svetoga-pisma-i-liturgijskih-knjiga-21683/
::- https://zir.nsk.hr/object/ffri:1668/FILE0
::Bilo bi korisno naći i rad Radoslava Katičića, ''Gramatiku Bartola Kašića'', koju je izdao JAZU-ov Razred za filologiju 1981. &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 04:23, 20 august 2026 (CEST)</text>
      <sha1>70ad71voa2qym2v0wwh2urccdgbd87q</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3921244</id>
      <parentid>3921243</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T02:27:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>/* Revizija članka */ odgovor</comment>
      <origin>3921244</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7291" sha1="e50hv31xj1n3ob03kim0o43h2t9v8k0" xml:space="preserve">{{Stranica_za_razgovor}}

== Revizija članka ==

Pozdrav svim urednicima!

Čitajući članak o Bartolu Kašiću, primijetila sam dio u kojem se njegov jezik i identitet u potpunosti podvode pod termin modernog nacionalnog jezika, iako historijski izvori pokazuju drugačiju sliku. Smatram da bi članak trebalo malo preciznije urediti kako bi bio u potpunosti neutralan, enciklopedijski tačan i vjeran izvornim dokumentima.

Naime, poznata je historijska činjenica da sam Bartol Kašić u svojim predgovorima i djelima koristi naziv '''bosanski jezik''' kada govori o idiomu koji bira za svoj rad.

Međutim, u trenutnoj verziji članka se taj izvorni podatak često zanemaruje ili se retroaktivno tumači isključivo kroz prizmu kasnijih interpretacija. Smatram da nazivanje njegovog jezika &quot;hrvatskim&quot; predstavlja anakronizam i naknadnu interpretaciju, dok je sam autor je koristio specifične termine poput ''slovinski'', ''ilirski'' i posebno ''bosanski''.

Predlažem da urednički tim preispita ove dijelove teksta i da se u članku treba dosljedno i objektivno navesti:

# kako je sam Kašić u svojim izvornim tekstovima nazivao jezik
# jasno napraviti razliku između njegovih izvornih termina i kasnije interpretacije.

Voljela bih čuti mišljenje drugih urednika o ovome kako bismo zajedno poboljšali kvalitet i neutralnost članka. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 02:05, 20 august 2026 (CEST)

:Rado se javljam da pomognem u doradi članka. Neke sitnije greške sam već ispravio, možeš vidjeti u historiji izmjena.
:Meni je, međutim, veći problem generalni stil i način na kojem su dijelovi članka bazirani. Primjerice, tvrdnja da je Kašićevo bosanstvo zanimljivo, jezik naški ili bosanski idiom, nije baš enciklopedijski ako nije jasno navedeno kome je zanimljiv i na temelju kojeg izvora. Slično tome, pojedine tvrdnje trebalo bi preciznije atribuirati, posebno kada se radi o historiografski osjetljivim stvarima. Plus, u čitavom članku samo jedna referenca... Al' dobro, star je članak, zahtijeva brušenje i rad nanovo.
:Što se tiče jezika, mislim da bismo tu trebalo biti posebno oprezni i jasno razlikovati nekoliko stvari: prvo, termine kojima se sam Kašić koristi u svojim djelima; drugo, jezični oblik na kojem piše; i treće, način na koji su njegov jezik i djelovanje tumačili kasniji filolozi i historičari i istraživači srodnih struka (ako su uopšte tumačili - neka budu tumačenja naučnika koji nisu politički opredijeljeni i koji su &quot;Wiki materijal&quot;).
:Ni u kom slučaju njegovu terminologiju ne bi trebalo svoditi na jednu današnju nacionalnu ili standardnojezičnu kategoriju. Nažalost, nisam pronašao njegova djela online pa ne mogu sebi dati za pravo da na osnovu onoga što ne znam pišem detaljnije, samo napominjem ono što mi bode oči. Kad budem imao vremena malo ću istražiti tematiku.
:U članku bi se trebalo jasno navesti kako Kašić naziva svoj jezik i kontekst u kojem koristi pojedine termine, a zatim zasebno predstaviti kako se njegovo djelovanje i izbor jezične osnove tumače u kasnijoj literaturi. Osloniti se na sekundarne izvore: radove historičara, filologa i drugih istraživača koji se bave Kašićem. Na taj način odma' izbjegavamo selektivno korištenje primarnih izvora i naknadno priljepljivanje današnjim kategorijama u historijskom kontekstu koji bi nekome odgovarao, a nekome ne. Na kraju krajeva, mi smo tu samo da prenesemo i sažmemo ono što neko već zaključi. Pravila NPOV i NOR to svakako detaljnije zaokružuju ako je neko otišao/ide u tom pravcu.
:Ima i nekoliko tehničkih stvari koje bi trebalo srediti. Npr. u sekciji o Prevodu Svetog pisma arhivirani link je postavljen direktno u tekst, što nije baš najbolje rješenje za enciklopedijski članak. Takve poveznice i sličan materijal mogli bi se urediti na način kako to već svugdje radimo, a gdje ima smisla dodati i odjeljke poput &quot;Dalje čitanje&quot; ili &quot;Vanjski linkovi&quot;.
:Prije većih izmjena zato bih predložio da se usaglasimo oko kriterija: koristiti provjerljive i pouzdane izvore, jasno razlikovati Kašićeve vlastite termine od kasnijih interpretacija, ne projicirati današnje nacionalne i jezične kategorije direktno na njegovo vrijeme i, gdje god je moguće, navoditi relevantnu stručnu literaturu uz konkretne tvrdnje.
:Mislim da bi se na taj način članak mogao značajno poboljšati, ne tako da se jedna interpretacija jednostavno zamijeni drugom, nego da se  predstave uporišta za to što se navodi.
:Nešto sam već pokušao istražiti o Kašiću; literature i izvora nema baš, ali mislim da vrijedi još malo kopati prije nego što dorada uslijedi.
:Ako nabasaš na šta korisno od izvora, radova i sl. proslijedi nam svima ovdje :) &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 03:49, 20 august 2026 (CEST)
::Evo usput da proslijedim šta sam ja našao o njemu, njegove radove, šta su drugi pisali o njemu, analize i sl; ukratko sve ono što se njega tiče i što mi je Google izbacio, a da mislim da može poslužit:
::- https://hrcak.srce.hr/file/120001
::- https://hrcak.srce.hr/file/196439
::- https://hrcak.srce.hr/file/253934
::- https://hrcak.srce.hr/file/35225
::- https://hrcak.srce.hr/file/78226
::- https://hrcak.srce.hr/file/89080
::- https://ihjj.hr/uploads/7aa465d80f023ab9f6a284bc6a85b3b5.pdf
::- https://jezikoslovlje.ffos.hr/uploads/documents/article/file/438/Jezikoslovlje_1_.02.084.Despot.pdf
::- https://repository.ffri.uniri.hr/object/ffri:2308/FILE0
::- https://repozitorij.ffos.hr/object/ffos:6855/FILE0
::- https://repozitorij.hrstud.unizg.hr/object/hrstud:3287/FILE0
::- https://repozitorij.unios.hr/object/ffos:343/FILE0
::- https://www.jstor.org/stable/24003315
::- https://www.matica.hr/kolo/373/kasicev-prijevod-svetoga-pisma-i-liturgijskih-knjiga-21683/
::- https://zir.nsk.hr/object/ffri:1668/FILE0
::Bilo bi korisno naći i rad Radoslava Katičića, ''Gramatiku Bartola Kašića'', koju je izdao JAZU-ov Razred za filologiju 1981. &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 04:23, 20 august 2026 (CEST)
::Pozdrav i hvala na komentaru i već uloženom trudu oko istraživanja u vezi poboljšanja članka! Slažem se apsolutno za osnovne postavke članka: neutralnost, provjerljivost ali i da jasno navedemo moderne interpretacije. 
::Što se tiče dostupnosti literature, ranije sam malo istraživala i uspjela pronaći digitalizovana izvorna djela na Internet Archiveu, pa evo ih ovdje da budu pri ruci:
::* [https://archive.org/details/a_m_d_g_institutionum_linguae_illyricae_libri_duo_1604-bartol_kasic/page/n5/mode/2up ''Institutionum linguae illyricae libri duo'']
::* [https://archive.org/details/RitualRimski ''Ritual rimski (1640)'']
::Mislim da nam ovi izvori, uz relevantnu i nepristrasnu sekundarnu literaturu, mogu dobro poslužiti da precizno razdvojimo ono što je Kašić sam pisao od kasnijih naučnih interpretacija. 
::Polako ćemo utegneti članak da bude maksimalno kredibilan! [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 04:27, 20 august 2026 (CEST)</text>
      <sha1>e50hv31xj1n3ob03kim0o43h2t9v8k0</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3921245</id>
      <parentid>3921244</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T02:34:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <comment>/* Revizija članka */ odgovor</comment>
      <origin>3921245</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7561" sha1="7ht3ba1bkm9ydv8lqkto0dqontz764a" xml:space="preserve">{{Stranica_za_razgovor}}

== Revizija članka ==

Pozdrav svim urednicima!

Čitajući članak o Bartolu Kašiću, primijetila sam dio u kojem se njegov jezik i identitet u potpunosti podvode pod termin modernog nacionalnog jezika, iako historijski izvori pokazuju drugačiju sliku. Smatram da bi članak trebalo malo preciznije urediti kako bi bio u potpunosti neutralan, enciklopedijski tačan i vjeran izvornim dokumentima.

Naime, poznata je historijska činjenica da sam Bartol Kašić u svojim predgovorima i djelima koristi naziv '''bosanski jezik''' kada govori o idiomu koji bira za svoj rad.

Međutim, u trenutnoj verziji članka se taj izvorni podatak često zanemaruje ili se retroaktivno tumači isključivo kroz prizmu kasnijih interpretacija. Smatram da nazivanje njegovog jezika &quot;hrvatskim&quot; predstavlja anakronizam i naknadnu interpretaciju, dok je sam autor je koristio specifične termine poput ''slovinski'', ''ilirski'' i posebno ''bosanski''.

Predlažem da urednički tim preispita ove dijelove teksta i da se u članku treba dosljedno i objektivno navesti:

# kako je sam Kašić u svojim izvornim tekstovima nazivao jezik
# jasno napraviti razliku između njegovih izvornih termina i kasnije interpretacije.

Voljela bih čuti mišljenje drugih urednika o ovome kako bismo zajedno poboljšali kvalitet i neutralnost članka. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 02:05, 20 august 2026 (CEST)

:Rado se javljam da pomognem u doradi članka. Neke sitnije greške sam već ispravio, možeš vidjeti u historiji izmjena.
:Meni je, međutim, veći problem generalni stil i način na kojem su dijelovi članka bazirani. Primjerice, tvrdnja da je Kašićevo bosanstvo zanimljivo, jezik naški ili bosanski idiom, nije baš enciklopedijski ako nije jasno navedeno kome je zanimljiv i na temelju kojeg izvora. Slično tome, pojedine tvrdnje trebalo bi preciznije atribuirati, posebno kada se radi o historiografski osjetljivim stvarima. Plus, u čitavom članku samo jedna referenca... Al' dobro, star je članak, zahtijeva brušenje i rad nanovo.
:Što se tiče jezika, mislim da bismo tu trebalo biti posebno oprezni i jasno razlikovati nekoliko stvari: prvo, termine kojima se sam Kašić koristi u svojim djelima; drugo, jezični oblik na kojem piše; i treće, način na koji su njegov jezik i djelovanje tumačili kasniji filolozi i historičari i istraživači srodnih struka (ako su uopšte tumačili - neka budu tumačenja naučnika koji nisu politički opredijeljeni i koji su &quot;Wiki materijal&quot;).
:Ni u kom slučaju njegovu terminologiju ne bi trebalo svoditi na jednu današnju nacionalnu ili standardnojezičnu kategoriju. Nažalost, nisam pronašao njegova djela online pa ne mogu sebi dati za pravo da na osnovu onoga što ne znam pišem detaljnije, samo napominjem ono što mi bode oči. Kad budem imao vremena malo ću istražiti tematiku.
:U članku bi se trebalo jasno navesti kako Kašić naziva svoj jezik i kontekst u kojem koristi pojedine termine, a zatim zasebno predstaviti kako se njegovo djelovanje i izbor jezične osnove tumače u kasnijoj literaturi. Osloniti se na sekundarne izvore: radove historičara, filologa i drugih istraživača koji se bave Kašićem. Na taj način odma' izbjegavamo selektivno korištenje primarnih izvora i naknadno priljepljivanje današnjim kategorijama u historijskom kontekstu koji bi nekome odgovarao, a nekome ne. Na kraju krajeva, mi smo tu samo da prenesemo i sažmemo ono što neko već zaključi. Pravila NPOV i NOR to svakako detaljnije zaokružuju ako je neko otišao/ide u tom pravcu.
:Ima i nekoliko tehničkih stvari koje bi trebalo srediti. Npr. u sekciji o Prevodu Svetog pisma arhivirani link je postavljen direktno u tekst, što nije baš najbolje rješenje za enciklopedijski članak. Takve poveznice i sličan materijal mogli bi se urediti na način kako to već svugdje radimo, a gdje ima smisla dodati i odjeljke poput &quot;Dalje čitanje&quot; ili &quot;Vanjski linkovi&quot;.
:Prije većih izmjena zato bih predložio da se usaglasimo oko kriterija: koristiti provjerljive i pouzdane izvore, jasno razlikovati Kašićeve vlastite termine od kasnijih interpretacija, ne projicirati današnje nacionalne i jezične kategorije direktno na njegovo vrijeme i, gdje god je moguće, navoditi relevantnu stručnu literaturu uz konkretne tvrdnje.
:Mislim da bi se na taj način članak mogao značajno poboljšati, ne tako da se jedna interpretacija jednostavno zamijeni drugom, nego da se  predstave uporišta za to što se navodi.
:Nešto sam već pokušao istražiti o Kašiću; literature i izvora nema baš, ali mislim da vrijedi još malo kopati prije nego što dorada uslijedi.
:Ako nabasaš na šta korisno od izvora, radova i sl. proslijedi nam svima ovdje :) &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 03:49, 20 august 2026 (CEST)
::Evo usput da proslijedim šta sam ja našao o njemu, njegove radove, šta su drugi pisali o njemu, analize i sl; ukratko sve ono što se njega tiče i što mi je Google izbacio, a da mislim da može poslužit:
::- https://hrcak.srce.hr/file/120001
::- https://hrcak.srce.hr/file/196439
::- https://hrcak.srce.hr/file/253934
::- https://hrcak.srce.hr/file/35225
::- https://hrcak.srce.hr/file/78226
::- https://hrcak.srce.hr/file/89080
::- https://ihjj.hr/uploads/7aa465d80f023ab9f6a284bc6a85b3b5.pdf
::- https://jezikoslovlje.ffos.hr/uploads/documents/article/file/438/Jezikoslovlje_1_.02.084.Despot.pdf
::- https://repository.ffri.uniri.hr/object/ffri:2308/FILE0
::- https://repozitorij.ffos.hr/object/ffos:6855/FILE0
::- https://repozitorij.hrstud.unizg.hr/object/hrstud:3287/FILE0
::- https://repozitorij.unios.hr/object/ffos:343/FILE0
::- https://www.jstor.org/stable/24003315
::- https://www.matica.hr/kolo/373/kasicev-prijevod-svetoga-pisma-i-liturgijskih-knjiga-21683/
::- https://zir.nsk.hr/object/ffri:1668/FILE0
::Bilo bi korisno naći i rad Radoslava Katičića, ''Gramatiku Bartola Kašića'', koju je izdao JAZU-ov Razred za filologiju 1981. &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 04:23, 20 august 2026 (CEST)
::Pozdrav i hvala na komentaru i već uloženom trudu oko istraživanja u vezi poboljšanja članka! Slažem se apsolutno za osnovne postavke članka: neutralnost, provjerljivost ali i da jasno navedemo moderne interpretacije. 
::Što se tiče dostupnosti literature, ranije sam malo istraživala i uspjela pronaći digitalizovana izvorna djela na Internet Archiveu, pa evo ih ovdje da budu pri ruci:
::* [https://archive.org/details/a_m_d_g_institutionum_linguae_illyricae_libri_duo_1604-bartol_kasic/page/n5/mode/2up ''Institutionum linguae illyricae libri duo'']
::* [https://archive.org/details/RitualRimski ''Ritual rimski (1640)'']
::Mislim da nam ovi izvori, uz relevantnu i nepristrasnu sekundarnu literaturu, mogu dobro poslužiti da precizno razdvojimo ono što je Kašić sam pisao od kasnijih naučnih interpretacija. 
::Polako ćemo utegneti članak da bude maksimalno kredibilan! [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 04:27, 20 august 2026 (CEST)
:::Mislim da i ovdje ima korisnih stvari, pogotovo za biografski dio članka. https://hrcak.srce.hr/file/116815. &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 04:34, 20 august 2026 (CEST)</text>
      <sha1>7ht3ba1bkm9ydv8lqkto0dqontz764a</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3921246</id>
      <parentid>3921245</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T02:35:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <origin>3921246</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7561" sha1="9g4k49132oj3gvl63y74idcoaxn0y6j" xml:space="preserve">{{Stranica_za_razgovor}}

== Revizija članka ==

Pozdrav svim urednicima!

Čitajući članak o Bartolu Kašiću, primijetila sam dio u kojem se njegov jezik i identitet u potpunosti podvode pod termin modernog nacionalnog jezika, iako historijski izvori pokazuju drugačiju sliku. Smatram da bi članak trebalo malo preciznije urediti kako bi bio u potpunosti neutralan, enciklopedijski tačan i vjeran izvornim dokumentima.

Naime, poznata je historijska činjenica da sam Bartol Kašić u svojim predgovorima i djelima koristi naziv '''bosanski jezik''' kada govori o idiomu koji bira za svoj rad.

Međutim, u trenutnoj verziji članka se taj izvorni podatak često zanemaruje ili se retroaktivno tumači isključivo kroz prizmu kasnijih interpretacija. Smatram da nazivanje njegovog jezika &quot;hrvatskim&quot; predstavlja anakronizam i naknadnu interpretaciju, dok je sam autor je koristio specifične termine poput ''slovinski'', ''ilirski'' i posebno ''bosanski''.

Predlažem da urednički tim preispita ove dijelove teksta i da se u članku treba dosljedno i objektivno navesti:

# kako je sam Kašić u svojim izvornim tekstovima nazivao jezik
# jasno napraviti razliku između njegovih izvornih termina i kasnije interpretacije.

Voljela bih čuti mišljenje drugih urednika o ovome kako bismo zajedno poboljšali kvalitet i neutralnost članka. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 02:05, 20 august 2026 (CEST)

:Rado se javljam da pomognem u doradi članka. Neke sitnije greške sam već ispravio, možeš vidjeti u historiji izmjena.
:Meni je, međutim, veći problem generalni stil i način na kojem su dijelovi članka bazirani. Primjerice, tvrdnja da je Kašićevo bosanstvo zanimljivo, jezik naški ili bosanski idiom, nije baš enciklopedijski ako nije jasno navedeno kome je zanimljiv i na temelju kojeg izvora. Slično tome, pojedine tvrdnje trebalo bi preciznije atribuirati, posebno kada se radi o historiografski osjetljivim stvarima. Plus, u čitavom članku samo jedna referenca... Al' dobro, star je članak, zahtijeva brušenje i rad nanovo.
:Što se tiče jezika, mislim da bismo tu trebalo biti posebno oprezni i jasno razlikovati nekoliko stvari: prvo, termine kojima se sam Kašić koristi u svojim djelima; drugo, jezični oblik na kojem piše; i treće, način na koji su njegov jezik i djelovanje tumačili kasniji filolozi i historičari i istraživači srodnih struka (ako su uopšte tumačili - neka budu tumačenja naučnika koji nisu politički opredijeljeni i koji su &quot;Wiki materijal&quot;).
:Ni u kom slučaju njegovu terminologiju ne bi trebalo svoditi na jednu današnju nacionalnu ili standardnojezičnu kategoriju. Nažalost, nisam pronašao njegova djela online pa ne mogu sebi dati za pravo da na osnovu onoga što ne znam pišem detaljnije, samo napominjem ono što mi bode oči. Kad budem imao vremena malo ću istražiti tematiku.
:U članku bi se trebalo jasno navesti kako Kašić naziva svoj jezik i kontekst u kojem koristi pojedine termine, a zatim zasebno predstaviti kako se njegovo djelovanje i izbor jezične osnove tumače u kasnijoj literaturi. Osloniti se na sekundarne izvore: radove historičara, filologa i drugih istraživača koji se bave Kašićem. Na taj način odma' izbjegavamo selektivno korištenje primarnih izvora i naknadno priljepljivanje današnjim kategorijama u historijskom kontekstu koji bi nekome odgovarao, a nekome ne. Na kraju krajeva, mi smo tu samo da prenesemo i sažmemo ono što neko već zaključi. Pravila NPOV i NOR to svakako detaljnije zaokružuju ako je neko otišao/ide u tom pravcu.
:Ima i nekoliko tehničkih stvari koje bi trebalo srediti. Npr. u sekciji o Prevodu Svetog pisma arhivirani link je postavljen direktno u tekst, što nije baš najbolje rješenje za enciklopedijski članak. Takve poveznice i sličan materijal mogli bi se urediti na način kako to već svugdje radimo, a gdje ima smisla dodati i odjeljke poput &quot;Dalje čitanje&quot; ili &quot;Vanjski linkovi&quot;.
:Prije većih izmjena zato bih predložio da se usaglasimo oko kriterija: koristiti provjerljive i pouzdane izvore, jasno razlikovati Kašićeve vlastite termine od kasnijih interpretacija, ne projicirati današnje nacionalne i jezične kategorije direktno na njegovo vrijeme i, gdje god je moguće, navoditi relevantnu stručnu literaturu uz konkretne tvrdnje.
:Mislim da bi se na taj način članak mogao značajno poboljšati, ne tako da se jedna interpretacija jednostavno zamijeni drugom, nego da se  predstave uporišta za to što se navodi.
:Nešto sam već pokušao istražiti o Kašiću; literature i izvora nema baš, ali mislim da vrijedi još malo kopati prije nego što dorada uslijedi.
:Ako nabasaš na šta korisno od izvora, radova i sl. proslijedi nam svima ovdje :) &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 03:49, 20 august 2026 (CEST)
::Evo usput da proslijedim šta sam ja našao o njemu, njegove radove, šta su drugi pisali o njemu, analize i sl; ukratko sve ono što se njega tiče i što mi je Google izbacio, a da mislim da može poslužit:
::- https://hrcak.srce.hr/file/120001
::- https://hrcak.srce.hr/file/196439
::- https://hrcak.srce.hr/file/253934
::- https://hrcak.srce.hr/file/35225
::- https://hrcak.srce.hr/file/78226
::- https://hrcak.srce.hr/file/89080
::- https://ihjj.hr/uploads/7aa465d80f023ab9f6a284bc6a85b3b5.pdf
::- https://jezikoslovlje.ffos.hr/uploads/documents/article/file/438/Jezikoslovlje_1_.02.084.Despot.pdf
::- https://repository.ffri.uniri.hr/object/ffri:2308/FILE0
::- https://repozitorij.ffos.hr/object/ffos:6855/FILE0
::- https://repozitorij.hrstud.unizg.hr/object/hrstud:3287/FILE0
::- https://repozitorij.unios.hr/object/ffos:343/FILE0
::- https://www.jstor.org/stable/24003315
::- https://www.matica.hr/kolo/373/kasicev-prijevod-svetoga-pisma-i-liturgijskih-knjiga-21683/
::- https://zir.nsk.hr/object/ffri:1668/FILE0
::Bilo bi korisno naći i rad Radoslava Katičića, ''Gramatiku Bartola Kašića'', koju je izdao JAZU-ov Razred za filologiju 1981. &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 04:23, 20 august 2026 (CEST)
::Pozdrav i hvala na komentaru i već uloženom trudu oko istraživanja u vezi poboljšanja članka! Slažem se apsolutno za osnovne postavke članka: neutralnost, provjerljivost ali i da jasno navedemo moderne interpretacije. 
::Što se tiče dostupnosti literature, ranije sam malo istraživala i uspjela pronaći digitalizovana izvorna djela na Internet Archiveu, pa evo ih ovdje da budu pri ruci:
::* [https://archive.org/details/a_m_d_g_institutionum_linguae_illyricae_libri_duo_1604-bartol_kasic/page/n5/mode/2up ''Institutionum linguae illyricae libri duo'']
::* [https://archive.org/details/RitualRimski ''Ritual rimski (1640)'']
::Mislim da nam ovi izvori, uz relevantnu i nepristrasnu sekundarnu literaturu, mogu dobro poslužiti da precizno razdvojimo ono što je Kašić sam pisao od kasnijih naučnih interpretacija. 
::Polako ćemo utegneti članak da bude maksimalno kredibilan! [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 04:27, 20 august 2026 (CEST)
:::Mislim da i ovdje ima korisnih stvari, pogotovo za biografski dio članka: https://hrcak.srce.hr/file/116815. &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 04:34, 20 august 2026 (CEST)</text>
      <sha1>9g4k49132oj3gvl63y74idcoaxn0y6j</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3921277</id>
      <parentid>3921246</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T10:11:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>/* Revizija članka */ odgovor</comment>
      <origin>3921277</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9011" sha1="2tvl0ltoieki0hzajhhvgnhhtb1gilf" xml:space="preserve">{{Stranica_za_razgovor}}

== Revizija članka ==

Pozdrav svim urednicima!

Čitajući članak o Bartolu Kašiću, primijetila sam dio u kojem se njegov jezik i identitet u potpunosti podvode pod termin modernog nacionalnog jezika, iako historijski izvori pokazuju drugačiju sliku. Smatram da bi članak trebalo malo preciznije urediti kako bi bio u potpunosti neutralan, enciklopedijski tačan i vjeran izvornim dokumentima.

Naime, poznata je historijska činjenica da sam Bartol Kašić u svojim predgovorima i djelima koristi naziv '''bosanski jezik''' kada govori o idiomu koji bira za svoj rad.

Međutim, u trenutnoj verziji članka se taj izvorni podatak često zanemaruje ili se retroaktivno tumači isključivo kroz prizmu kasnijih interpretacija. Smatram da nazivanje njegovog jezika &quot;hrvatskim&quot; predstavlja anakronizam i naknadnu interpretaciju, dok je sam autor je koristio specifične termine poput ''slovinski'', ''ilirski'' i posebno ''bosanski''.

Predlažem da urednički tim preispita ove dijelove teksta i da se u članku treba dosljedno i objektivno navesti:

# kako je sam Kašić u svojim izvornim tekstovima nazivao jezik
# jasno napraviti razliku između njegovih izvornih termina i kasnije interpretacije.

Voljela bih čuti mišljenje drugih urednika o ovome kako bismo zajedno poboljšali kvalitet i neutralnost članka. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 02:05, 20 august 2026 (CEST)

:Rado se javljam da pomognem u doradi članka. Neke sitnije greške sam već ispravio, možeš vidjeti u historiji izmjena.
:Meni je, međutim, veći problem generalni stil i način na kojem su dijelovi članka bazirani. Primjerice, tvrdnja da je Kašićevo bosanstvo zanimljivo, jezik naški ili bosanski idiom, nije baš enciklopedijski ako nije jasno navedeno kome je zanimljiv i na temelju kojeg izvora. Slično tome, pojedine tvrdnje trebalo bi preciznije atribuirati, posebno kada se radi o historiografski osjetljivim stvarima. Plus, u čitavom članku samo jedna referenca... Al' dobro, star je članak, zahtijeva brušenje i rad nanovo.
:Što se tiče jezika, mislim da bismo tu trebalo biti posebno oprezni i jasno razlikovati nekoliko stvari: prvo, termine kojima se sam Kašić koristi u svojim djelima; drugo, jezični oblik na kojem piše; i treće, način na koji su njegov jezik i djelovanje tumačili kasniji filolozi i historičari i istraživači srodnih struka (ako su uopšte tumačili - neka budu tumačenja naučnika koji nisu politički opredijeljeni i koji su &quot;Wiki materijal&quot;).
:Ni u kom slučaju njegovu terminologiju ne bi trebalo svoditi na jednu današnju nacionalnu ili standardnojezičnu kategoriju. Nažalost, nisam pronašao njegova djela online pa ne mogu sebi dati za pravo da na osnovu onoga što ne znam pišem detaljnije, samo napominjem ono što mi bode oči. Kad budem imao vremena malo ću istražiti tematiku.
:U članku bi se trebalo jasno navesti kako Kašić naziva svoj jezik i kontekst u kojem koristi pojedine termine, a zatim zasebno predstaviti kako se njegovo djelovanje i izbor jezične osnove tumače u kasnijoj literaturi. Osloniti se na sekundarne izvore: radove historičara, filologa i drugih istraživača koji se bave Kašićem. Na taj način odma' izbjegavamo selektivno korištenje primarnih izvora i naknadno priljepljivanje današnjim kategorijama u historijskom kontekstu koji bi nekome odgovarao, a nekome ne. Na kraju krajeva, mi smo tu samo da prenesemo i sažmemo ono što neko već zaključi. Pravila NPOV i NOR to svakako detaljnije zaokružuju ako je neko otišao/ide u tom pravcu.
:Ima i nekoliko tehničkih stvari koje bi trebalo srediti. Npr. u sekciji o Prevodu Svetog pisma arhivirani link je postavljen direktno u tekst, što nije baš najbolje rješenje za enciklopedijski članak. Takve poveznice i sličan materijal mogli bi se urediti na način kako to već svugdje radimo, a gdje ima smisla dodati i odjeljke poput &quot;Dalje čitanje&quot; ili &quot;Vanjski linkovi&quot;.
:Prije većih izmjena zato bih predložio da se usaglasimo oko kriterija: koristiti provjerljive i pouzdane izvore, jasno razlikovati Kašićeve vlastite termine od kasnijih interpretacija, ne projicirati današnje nacionalne i jezične kategorije direktno na njegovo vrijeme i, gdje god je moguće, navoditi relevantnu stručnu literaturu uz konkretne tvrdnje.
:Mislim da bi se na taj način članak mogao značajno poboljšati, ne tako da se jedna interpretacija jednostavno zamijeni drugom, nego da se  predstave uporišta za to što se navodi.
:Nešto sam već pokušao istražiti o Kašiću; literature i izvora nema baš, ali mislim da vrijedi još malo kopati prije nego što dorada uslijedi.
:Ako nabasaš na šta korisno od izvora, radova i sl. proslijedi nam svima ovdje :) &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 03:49, 20 august 2026 (CEST)
::Evo usput da proslijedim šta sam ja našao o njemu, njegove radove, šta su drugi pisali o njemu, analize i sl; ukratko sve ono što se njega tiče i što mi je Google izbacio, a da mislim da može poslužit:
::- https://hrcak.srce.hr/file/120001
::- https://hrcak.srce.hr/file/196439
::- https://hrcak.srce.hr/file/253934
::- https://hrcak.srce.hr/file/35225
::- https://hrcak.srce.hr/file/78226
::- https://hrcak.srce.hr/file/89080
::- https://ihjj.hr/uploads/7aa465d80f023ab9f6a284bc6a85b3b5.pdf
::- https://jezikoslovlje.ffos.hr/uploads/documents/article/file/438/Jezikoslovlje_1_.02.084.Despot.pdf
::- https://repository.ffri.uniri.hr/object/ffri:2308/FILE0
::- https://repozitorij.ffos.hr/object/ffos:6855/FILE0
::- https://repozitorij.hrstud.unizg.hr/object/hrstud:3287/FILE0
::- https://repozitorij.unios.hr/object/ffos:343/FILE0
::- https://www.jstor.org/stable/24003315
::- https://www.matica.hr/kolo/373/kasicev-prijevod-svetoga-pisma-i-liturgijskih-knjiga-21683/
::- https://zir.nsk.hr/object/ffri:1668/FILE0
::Bilo bi korisno naći i rad Radoslava Katičića, ''Gramatiku Bartola Kašića'', koju je izdao JAZU-ov Razred za filologiju 1981. &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 04:23, 20 august 2026 (CEST)
::Pozdrav i hvala na komentaru i već uloženom trudu oko istraživanja u vezi poboljšanja članka! Slažem se apsolutno za osnovne postavke članka: neutralnost, provjerljivost ali i da jasno navedemo moderne interpretacije. 
::Što se tiče dostupnosti literature, ranije sam malo istraživala i uspjela pronaći digitalizovana izvorna djela na Internet Archiveu, pa evo ih ovdje da budu pri ruci:
::* [https://archive.org/details/a_m_d_g_institutionum_linguae_illyricae_libri_duo_1604-bartol_kasic/page/n5/mode/2up ''Institutionum linguae illyricae libri duo'']
::* [https://archive.org/details/RitualRimski ''Ritual rimski (1640)'']
::Mislim da nam ovi izvori, uz relevantnu i nepristrasnu sekundarnu literaturu, mogu dobro poslužiti da precizno razdvojimo ono što je Kašić sam pisao od kasnijih naučnih interpretacija. 
::Polako ćemo utegneti članak da bude maksimalno kredibilan! [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 04:27, 20 august 2026 (CEST)
:::Mislim da i ovdje ima korisnih stvari, pogotovo za biografski dio članka: https://hrcak.srce.hr/file/116815. &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 04:34, 20 august 2026 (CEST)
::::Da, ima odličnih stvari. Čini mi se da s radovima o Bartolu Kašiću postoji ozbiljan problem koji se provlači kroz skoro sve sekundarne izvore, a to je praksa pogrešnog prevođenja izvornih naslova i pojmova.
::::Kao klasičan primjer (iz ovoga teksta što si poslao) možemo uzeti Kašićevo djelo ''Apologia latina adversus asserentes versionem illyricam Sacrae Scripturae esse a s. Hieronymo Dalmata doctore maximo scriptam''. U tekstu ovoga rada taj naslov je preveden tako što se &quot;ilirski prijevod&quot; svjesno mijenja u &quot;hrvatski prijevod&quot;, čime se po mome mišljenju, vrši nedopustiva retroaktivna zamjena teza. Autor rada to prevodi kao: &quot;Latinska Apologija protiv onih koji tvrde da je '''hrvatski prijevod''' Svetog pisma napisao sv. Jeronim, Dalmat, najviši doktor.&quot; 
::::Pravilan i doslovan prijevod zapravo glasi:
::::&quot;Latinska apologija protiv onih koji tvrde da je '''ilirski prijevod''' Svetog pisma napisao sv. Jeronim Dalmatinac, najveći crkveni učitelj.&quot;
::::Smatram da je ovaj članak potrebno pisati u odnosu na primarne izvore (izvorne tekstove i izvorne prijevode), a sekundarne navoditi kao takve, te da odbacimo prilagođavanja koja ne odgovaraju historijskoj istini. Trebamo posebno uzeti u obzir historijski kontekst, utjecaj ideologija, kasnijeg Ilirskog pokreta i njegovog gašenja. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 12:11, 20 august 2026 (CEST)</text>
      <sha1>2tvl0ltoieki0hzajhhvgnhhtb1gilf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ivan Krstanović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>138176</id>
    <revision>
      <id>3921237</id>
      <parentid>3776802</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T00:55:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3921237</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10240" sha1="9ip3xkt0ybihmx79181mrcwlxwasv5v" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša              = Ivan Krstanović
| slika                      = Ivan Krstanović 2011.jpg
| punoime                    = 
| nadimak                    = ''Crouch iz Tomislavgrada''&lt;br /&gt;''Krle''
| datumrođenja               = {{Datum rođenja i godine|1983|1|5}}
| rodnigrad                  = [[Tomislavgrad]]
| rodnadržava                = [[Bosna i Hercegovina]]
| datumsmrti                 = 
| gradsmrti                  = 
| državasmrti                = 
| visina                     = 196&amp;nbsp;cm
| pozicija                   = [[Napadač]]
| trenutniklub               = 
| brojnadresu                = 
| datumimjestodebija         = 
| omladinskegodine           = 
| omladinskipogoni           = [[HNK Tomislav|Tomislav]]
| godine                     = 2000–2004.
| klubovi                    = [[HNK Tomislav|Tomislav]]
| nastupi(golovi)            = 
| godine2                    = 2004–2006.
| klubovi2                   = [[NK Drinovci|Drinovci]]
| nastupi(golovi)2           = 
| godine3                    = 2006–2008.
| klubovi3                   = [[HŠK Posušje|Posušje]]
| nastupi(golovi)3           = 41 (19)
| godine4                    = 2008–2011.
| klubovi4                   = [[NK Zagreb|Zagreb]]
| nastupi(golovi)4           = 82 (31)
| godine5                    = 2011–2013.
| klubovi5                   = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]
| nastupi(golovi)5           = 44 (17)
| godine6                    = 2013–2015.
| klubovi6                   = [[HNK Rijeka|Rijeka]]
| nastupi(golovi)6           = 35 (16)
| godine7                    = 2015.
| klubovi7                   = [[NK Zadar|Zadar]]
| nastupi(golovi)7           = 12 {{0}}(6)
| godine8                    = 2015–2017.
| klubovi8                   = [[NK Široki Brijeg|Široki Brijeg]]
| nastupi(golovi)8           = 48 (16)
| godine9                    = 2017–2019.
| klubovi9                   = [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]]
| nastupi(golovi)9           = 41 (11)
| godine10                   = 2019–2023.
| klubovi10                  = [[NK Slaven Belupo|Slaven Belupo]]
| nastupi(golovi)10          = 132 (42)
| godine11                   = 2024.
| klubovi11                  = [[NK Karlovac 1919|Karlovac]]
| nastupi(golovi)11          = 11 {{0}}(3)
| reprezentacija             = ne
| nacionalnegodine           = 
| nacionalneekipe            = 
| nacionalninastupi(golovi)  = 
| trenergodine               = 
| trenerklubovi              = 
| zadnjeuređivanje           = 29. 10. 2025
}}
'''Ivan Krstanović''' ([[Tomislavgrad]], 5. januar 1983) jest bivši [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[nogometaš]].

== Karijera ==
Karijeru je počeo u [[HNK Tomislav]]u sa osam godina. U HNK Tomislavu je do kadeta igrao napadača, a onda je na treningu rekao trener da treba igrati kao branič, zbog visine. Krstanović nije na ovo pristao i spreman je bio odustati od nogometa. Potom ga je trener vratio u napad Nastupao je još i za [[NK Drinovci|Drinovcima]] i [[HŠK Posušje|Posušju]], gdje je pružao jako dobre partije.&lt;ref&gt;[http://www.24sata.hr/nogomet/krstanovic-se-zbog-trenerske-naredbe-zelio-odreci-nogometa-223475 ''Krstanović se zbog trenerske naredbe želio odreći nogometa'']; 24sata.hr, arhiv: 7. juna 2011, pristupljeno: 18. septembra 2015.&lt;/ref&gt; To mu je osiguralo transfer u [[NK Zagreb]], klub iz [[Hrvatska nogometna liga|1. HNL]]. U sezoni 2010/2011 postao je najbolji strijelac Prve HNL. Po završetku sezone prelazi u redove [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreba]]. ''Crouch iz Tomislavgrada'' potpisuje u [[Zagreb]]u na tri godine.&lt;ref&gt;[http://www.24sata.hr/nogomet/potpisao-na-tri-godine-crouch-iz-tomislavgrada-u-dinamu-223362 ''Potpisao na tri godine: Crouch iz Tomislavgrada u Dinamu'']; 24sata.hr, arhiv: 5. juna 2011, pristupljeno: 18. septembra 2015.&lt;/ref&gt; U prvoj službenoj utakmici za Dinamo Zagreb je ''Krle'' zabio gola [[Neftçi Baku|Neftçiju]]. Golove je Hercegovac iz sela [[Sarajlije]] posvetio majci Ruži i ocu Jozi.&lt;ref&gt;[http://www.24sata.hr/nogomet/junak-krstanovic-imao-sam-tremu-pri-ulasku-na-travnjak-227714 ''Junak Krstanović: Imao sam tremu pri ulasku na travnjak'']; 24sata.hr, arhiv: 14. juna 2011, pristupljeno: 18. septembra 2015.&lt;/ref&gt; Mjesec dana kasnije je se pojavila vijest kako ga tadašnji selektori [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosne i Hercegovine]] i [[Nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatske]] žarko žele. U [[2008.]] je Krstanović dobio poziv da zaigra za Bosnu i Hercegovinu. Pojavio se na pripremama, ali je bio ozlijeđen, pa nije zaigrao. ''Čuo sam za to iz medija, ali još me nitko nije kontaktirao. Godi mi interes BiH i velikog [[Safet Sušić]]a, ali ipak srce vuče da igram za Hrvatsku. Morao bih dobro razmisliti kad bi me Sušić nazvao.'', izjavio je Krstanović tada.&lt;ref&gt;[http://www.24sata.hr/nogomet/svi-su-ludi-za-krstanovicem-slavene-cekam-te-jos-kratko-228459 ''Svi su ludi za Krstanovićem: Slavene, čekam te još kratko'']; 24sata.hr, arhiv: 21. jula 2011, pristupljeno: 18. septembra 2015.&lt;/ref&gt; Uoči utakmice protiv [[Porto FC|Porta]] u septembru 2012, u kojoj nije igrao zbog ozljede, Krstanović je sjeo u svečanu ložu. Nekoliko minuta poslije stigao je član skupštine, čije je mjesto Krstanović zauzeo. Unatoč molbi, napadač Dinama nije se htio ustati, što je razljutilo čelnike Dinama. Kaznili su ga sa 20.000 [[euro|eura]].&lt;ref&gt;[http://www.24sata.hr/nogomet/kaznili-i-ivana-krstanovica-jer-nije-htio-ustati-u-lozi-maksimira-283323 ''Kaznili i Ivana Krstanovića jer nije htio ustati u loži Maksimira'']; 24sata.hr, arhiv: 28. septembra 2012, pristupljeno: 18. septembra 2015.&lt;/ref&gt; U [[2013.]] je cijelo ljeto bio na odlasku iz Dinama. U julu je potpisao trogodišnji ugovor sa [[HNK Rijeka|HNK Rijekom]]. U godinu dana je Krstanović bio četvrti bivši dinamovac koji je potpisao za Rijeku nakon [[Mehmed Alispahić|Mehmeda Alispahića]], [[Nikola Pokrivač|Nikole Pokrivača]] i [[Ivan Tomečak|Ivana Tomečaka]]. Nije navedena odšteta u Krstanovićevom transferu iz Maksimira na Kantridu. U svojoj zadnjoj sezoni sa Dinamom je zabio 11 golova za ''Modre'' uključujući i gol [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijevu]] koji je zagrebačkom klubu donio jedini bod u Ligi prvaka.&lt;ref&gt;[http://www.24sata.hr/nogomet/krstanovic-potpisao-za-rijeku-cetvrti-dinamovac-na-kantridi-323719 ''Krstanović potpisao za Rijeku! Četvrti 'dinamovac' na Kantridi'']; 24sata.hr, arhiv: 25. jula 2013, pristupljeno: 18. septembra 2015.&lt;/ref&gt; U februaru 2014. je došlo do sukoba između navijača HNK Rijeke i Krstanovića. Zboj neprimjerenog ponašanja je trener [[Matjaž Kek]] odlučio izbaciti napadača iz prve momčadi. Krstanović je se nedugo nakon incidenta ispričao. Disciplinska komisija Hrvatskog nogometnog saveza suspendirala je NK Zagreb u oktobru 2014. Klub iz Kranjčevićeve nije smio zaigrati u Prvoj HNL dok ne isplati dug Krstanoviću. NK Zagreb je svom bivšem napadaču bio dužan oko 600.000 eura od transfera u Dinamo Zagreb iz 2011. U ugovoru sa Zagrebom Krstanoviću je stajalo kako mu klub mora isplatiti 40% od budućeg transfera, ali to NK Zagreb nije učinio.&lt;ref&gt;[http://www.24sata.hr/nogomet/zbog-duga-ivanu-krstanovicu-komisija-suspendirala-zagreb-387770 ''Suspendirali NK Zagreb: Prijeti im i izbacivanje u najniži rang'']; 24sata.hr, arhiv: 7. oktobra 2014, pristupljeno: 18. septembra 2015.&lt;/ref&gt; Ali Krstanović je nakon toga podnio prijedlog za odgodu suspenzije, a Disciplinska komisija HNS-a uvažila je dogovor između kluba i igrača s obzirom da je NK Zagreb već počeo isplaćivati dug Krstanoviću. NK Zagreb je tako automatski smio igrati i utakmicu 14. kola HNL-a protiv [[NK Osijek]]a.&lt;ref&gt;[http://www.24sata.hr/nogomet/dogovorili-se-krstanovic-i-nk-zagreb-odgaa-se-suspenzija-390188 ''Dogovorili se Krstanović i NK Zagreb: Odgađa se suspenzija'']; 24sata.hr, arhiv: 23. oktobra 2014, pristupljeno: 18. septembra 2015.&lt;/ref&gt; U zimi 2014, Krstanović je napustio HNK Rijeku. Trebao je potpisati za [[italija]]nskog drugoligaša [[Varese Calcio S.S.D.|Varese]], ali je ta opcija propala. Jednako je se pojavila vijest da bi Krstanović mogao nastaviti karijeru u redovima [[Indonezija|indonezijskog]] prvaka Persib Bandunga. Isto je i taj transfer propao.&lt;ref&gt;[http://www.24sata.hr/nogomet/krstanovic-postaje-najplaceniji-nogometas-indonezijske-lige-407403 ''Krstanović postaje najplaćeniji nogometaš indonezijske lige?'']; 24sata.hr, arhiv: 23. februara 2015, pristupljeno: 18. septembra 2015.&lt;/ref&gt; Par dana kasnije je potpisao za [[NK Zadar]] do kraja sezone. Protiv [[NK Istra 1961|NK Istre 1961]] je zabio svoj prvi gol u debiju za Zadrane iz penala početkom marta 2015. Imao je ponuda vani hrvatskih granica, ali je se ipak odlučio za NK Zadar.&lt;ref&gt;[http://www.24sata.hr/nogomet/krstanovic-rusi-me-zovu-a-u-zadar-sam-stigao-besplatno-409470 ''Krstanović: Rusi me zovu, a u Zadar sam stigao besplatno...'']; 24sata.hr, arhiv: 9. marta 2015, pristupljeno: 18. septembra 2015.&lt;/ref&gt; Krajem oktobra 2015. je napadač odlučio nastaviti karijeru u zemlji rođenja. Potpisao je za [[NK Široki Brijeg]] i dobio broj devet.&lt;ref&gt;[http://www.nk-sirokibrijeg.com/index.php/hr/utakmice/sezona-2015-2016/ostalo15-16/900-ivan-krstanovi-novi-lan-nk-iroki-brijeg ''Ivan Krstanović novi član NK Širokog Brijega''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150927150548/http://www.nk-sirokibrijeg.com/index.php/hr/utakmice/sezona-2015-2016/ostalo15-16/900-ivan-krstanovi-novi-lan-nk-iroki-brijeg |date=27. 9. 2015 }}; nk-sirokibrijeg.com, arhiv: 31. oktobra 2015, pristupljeno: 18. septembra 2015.&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Najbolji strijelci HNL-a}}
{{Žuta majica &quot;Sportskih novosti&quot;}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Krstanović, Ivan}}
[[Kategorija:Rođeni 1983.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Tomislavgrad]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]]
[[Kategorija:Hrvatski nogometaši]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 21. vijeka]]
[[Kategorija:Nogometaši Rijeke]]
[[Kategorija:Nogometaši Dinamo Zagreba]]
[[Kategorija:Nogometaši Zagreba]]
[[Kategorija:Nogometaši Širokog Brijega]]
[[Kategorija:Nogometaši Zadra]]</text>
      <sha1>9ip3xkt0ybihmx79181mrcwlxwasv5v</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gradsko pozorište Jazavac</title>
    <ns>0</ns>
    <id>139195</id>
    <revision>
      <id>3921204</id>
      <parentid>3023799</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T17:29:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3921204</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4960" sha1="b5qwmm0yhn9fazsvm4575qetlu24vuh" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Jazavac Wikipedia.jpg|desno|mini|300px|Gradsko pozorište Jazavac]]

'''Gradsko pozorište „Jazavac“''' je novo [[Banja Luka|banjolučko]] pozorište koje se nalazi u sklopu [[Sportska dvorana Obilićevo|sportske dvorane „Obilićevo“]] u naselju [[Mejdan (Banja Luka)|Mejdan]] (''Obilićevo''). Osnovano je 26.04.2006. godine.

Jazavac je neprofitna umjetnička organizacija koja ima za cilj stvaranje i organizovanje pozorišnih i umjetničkih događaja. Radi širenja kulturne svijesti, kulturnog obrazovanja i navika, animacije publike, pokrenuta je inicijativa za osnivanjem gradskog pozorišta kao profesionalne ustanove koju bi predstavljali i predvodili mladi ljudi, odnosno kulturna elita grada Banje Luke.

== Historija ==

Gradsko pozorište Jazavac je osnovano 26. aprila 2006. godine u [[Banja Luka|Banjoj Luci]]. Prva pozorišna predstava „Oblik Stvari“ u režiji [[Stojan Matavulj|Stojana Matavulja]], premijerno je prikazana 20. oktobra 2006. godine u [[Narodno pozorište Republike Srpske|Narodnom pozorištu Republike Srpske]]. Jazavac je osnovalo troje mladih glumaca sa ciljem da napravi pozorište u kome će priliku dobijati mladi profesionalni glumci, odnosno diplomci [[Akademija umjetnosti Univerziteta u Banjoj Luci|Akademije umjetnosti Univerziteta u Banjoj Luci]]. Poslije nekoliko godina rada, pozorište se preselilo u bivšu bioskopsku salu „Vrbas“, koja je renovirana i svečano otvorena 23. aprila 2009. godine.

== Rukovodstvo ==
Osnivači i rukovodioci pozorišta su: &lt;br /&gt;
* [[Dejan Zorić]] 
* [[Dragana Marić]]
* [[Mario Lukajić]]

== Glumci ==

Glumačka imena koja su učestvovala u predstavama Gradskog pozrorišta Jazavac su: Dejan Zorić, Mario Lukajić, Dragana Marić, [[Nikolina Jelisavac]], [[Draško Vidović]], [[Miljka Brđanin Babić]],  [[Zlatan Vidović]], [[Vladimir Đorđević]], [[Anja Stanić]], [[Slađana Zrnić]], [[Marina Vodeničar]], [[LJubiša Savanović]], [[Željko Erkić]], [[Sandra LJubojević]], [[Sanja Grujić]], [[Dejan Andrić]], [[Vladimir Nićiforović]], [[Dragan Marinković Maca]], [[Nataša Ivančević]], [[Boris Šavija]], [[Dragoslav Medojević]], [[Velimir Blanić]] i [[Đurđa Vukašinović]].

== Pozorišni repertoar ==

* ''PMS - Post muški stres'' - Po Tekstu Duška Radovića Ženski razgovori, Dramatazacija:  [[Mario Ćulum]]
* ''Naočari Eltona DŽona'' - Tekst: Dejvid Far, Režija:  [[Marko Misirača]]
* ''Mr. Bean'' - Tekst: Rouan Etkinson, Režija: [[Vladimir Đorđević]]
* ''Tajni dnevnik Adrijana Mola'' - Tekst: Sju Tauzend, Režija: [[Ana Đorđević]]
* ''Pacijent dr Frojda'' - Tekst: Miro Gavran, Režija: [[Aleksandar Pejaković]]
* ''Kako ubiti suprugu i zašto'' - Tekst: Antonio Amuri, Režija:[[ Željko Stjepanović]]
* ''Braća'' - Poema Elen Stjuart, Režija: [[Andrea Paćoto]]
* ''Bliže'' - Tekst: Patrik Marber, Režija: [[Dragan Marinković Maca]]
* ''Koncert Glumci pjevaju''
* ''Gavrilo'' - Tekst: Fausto Paravidino, Režija: [[Željko Stjepanović]]
* ''Oblik stvari'' - Tekst: Nil La Bjut, Režija: [[Stojan Matavulj]]

== Kampanje ==
Gradsko pozorište Jazavac je pokrenulo dvije kampanje u toku svog postojanja. Prva se zvala ''Budite dio naše istorije'', a druga'' Nama fali daska''...

== Zaplet - Festival mladog glumca ==
Gradsko pozorište Jazavac organizuje krajem oktobra ''Zaplet - Festival mladog glumca''. Festival je zamišljen kao međunarodni takmičarski  festival. Osnovan je 2009. godine sa ciljem da postane manifestacija od posebnog značaja za grad Banjaluku sa jasnim ciljem da predstavi najznačajnije autore, produkcije i fenomene savremene umjetničke scene.

''Zaplet'' inicira i promoviše različite pristupe teatru, širi granice kulturnih identiteta i kreira mapu profesionalnih kontakata, podstičući razvoj domaće scene i njenoj potpunijoj afirmaciji u evropskom, kao i širem međunarodnom kontekstu.
Planiran je kao događaj koji se održava svake godine u oktobru i događaj koji će doprinijeti saradnji mladih umjetnika iz Republike Srpske, BIH i inostranstva, te povećanja  kvaliteta festivalske produkcije. U budućnosti je moguće započeti program regionalne saradnje koji podrazumijeva izvođenje značajnih predstava sa festivala u okolnim gradovima.

== Također pogledajte ==
* [http://www.np.rs.ba Narodno pozorište Republike Srpske] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130330064930/http://www.np.rs.ba/ |date=30. 3. 2013 }}
* [[Dječije pozorište Republike Srpske]]

== Reference == 
* [http://www.gpj.ba Zvanični sajt Gradsko pozorište Jazavac]

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.np.rs.ba Zvanični sajt Narodno pozorište Republike Srpske]{{Mrtav link}} 
* [https://web.archive.org/web/20171112085157/http://www.djecijepozoristers.rs.ba/ Zvanični sajt Dječije pozorište Republike Srpske]

{{DEFAULTSORT:Jazavac, pozorište}}

[[Kategorija:Kultura u Banjoj Luci]]
[[Kategorija:Pozorišta u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>b5qwmm0yhn9fazsvm4575qetlu24vuh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>KK Igokea</title>
    <ns>0</ns>
    <id>140755</id>
    <revision>
      <id>3921247</id>
      <parentid>3684090</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T03:04:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3921247</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2560" sha1="dzna63oblc1ftqbsytg64fd2kti8q7k" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija košarkaški klub
| boja1             = #FFFFFF
| boja2             = #236192
| boja3             = #0C2340
| ime_kluba         = Igokea
| logo              = KK Igokea.png
| lige              = [[ABA liga]]&lt;br&gt;[[Prvenstvo Bosne i Hercegovine u košarci|Liga BiH]]
| osnovan           = {{Start date and age|1973}}
| historija         = '''KK Potkozarje'''&lt;br&gt;(1973–1997)&lt;br&gt;'''KK Igokea'''&lt;br/&gt;(1997–sada)
| dvorana           = [[Sportska dvorana Laktaši]]
| kapacitet         = 3.050
| lokacija          = [[Bosanski Aleksandrovac]], [[Bosna i Hercegovina]]
| boje              = [[Plava]], [[bijela]]&lt;br&gt;{{color box|#0C2340}} {{color box|#236192}} {{color box|#FFFFFF}}
| predsjednik       = {{ZD|BIH}} [[Boris Spasojević]]
| trener            = {{ZD|SRB}} [[Dragan Bajić]]
| prvaci            = '''7''' [[Prvenstvo Bosne i Hercegovine u košarci|Prvaci BiH]]&lt;br&gt;'''8''' [[Kup Bosne i Hercegovine u košarci|Kup BiH]]
| penzionisani_brojevi = '''1''' ([[Milan Dozet|6]])
| veb-sajt          = [http://www.igokea.rs/ igokea.rs]
| dom_tijelo        = 000099
| dom_uzorak_t      = _whitesides
| dom_šorc          = 000099
| dom_uzorak_š      = _whitesides
| gost_tijelo       =
| gost_uzorak_t     = _thinbluesides
| gost_šorc         =
| gost_uzorak_š     = _bluesides
}}

'''KK Igokea''' je košarkaški klub iz [[Bosanski Aleksandrovac|Bosanskog Aleksandrovca]]. Osnovan je [[1973]]. Trenutno se takmiči u [[FIBA Liga prvaka|FIBA ligi prvaka]], [[Jadranska liga|Jadranskoj ligi]] i aktuelni je šampion [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] za sezonu 2019/2020. Jedan od najvećih klupskih uspjeha je prvo mjesto nakon regularnog toka regionalne Jadranske lige u sezoni 2012/2013.&lt;ref name=&quot;test&quot;&gt;[http://igokea.rs/ Igokea] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141217133829/http://igokea.rs/ |date=17. 12. 2014 }} košarkaški klub.&lt;/ref&gt;

== Najveći uspjesi ==
* '''[[Prvenstvo Bosne i Hercegovine u košarci]]''' (10): 2000/01, 2012/13, 2013/14, 2014/15, 2015/16, 2016/17, 2019/20, 2021/22, 2022/23, 2023/24.
* '''[[Kup Bosne i Hercegovine u košarci]]''' (11):  2006/07, 2012/13, 2014/15, 2015/16, 2016/17, 2017/18, 2018/19, 2020/21, 2021/22, 2022/23, 2024/25.

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{stub-sport}}
{{Commonscat|KK Igokea}}
{{Sportista godine Bosne i Hercegovine}}

[[Kategorija:Bosanskohercegovački košarkaški klubovi]]
[[Kategorija:Košarkaški klubovi osnovani 1973.|Igokea]]
[[Kategorija:Sport u Laktašima|Igokea]]
[[Kategorija:Sportski kolektiv godine Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>dzna63oblc1ftqbsytg64fd2kti8q7k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Geografija Madagaskara</title>
    <ns>0</ns>
    <id>141840</id>
    <revision>
      <id>3921184</id>
      <parentid>3692064</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T16:06:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3921184</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5597" sha1="q35sqe71z45eofx6vewzooa1exr2wom" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Madagascar topo.jpg|mini|desno|250px|Sastav [[Tlo|tla]] (lijevo i topografska mapa (desno).]]
Sa 587.041&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; [[Madagaskar]] je 45. zemlja po površini u svijetu, a ujedno i 4. [[ostrvo|otok]] po veličini. Malo je veći od [[Francuska|Francuske]] i čini jednu od 11 južnoafričkih regija. Granice zemlje leže u okviru 12° i 26° [[Geografska širina|južne geografske širine]] i 43° i 51° [[Geografska dužina|istočne geografske dužine]].

== Topografija ==
Idući prema [[istok]]u, zemljište se spušta od Centralnih visoravni preko [[Kišna šuma|kišnih šuma]] do uske morske obale. Canal des Pangalanes je lanac prirodnih i vještačkih [[Jezero|jezera]] povezanih kanalima koji prate istočnu obalu u dužini od 460&amp;nbsp;km&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.madagascarbirding.com/geography-of-madagascar/|title=Geography of Madagascar|website=Madagascar Birding Tours - Photography tours 2024 - 2025 {{!}} Birds and Birding Madagascar|language=en-US|access-date=18. 2. 2025|archive-date=20. 2. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250220030940/https://www.madagascarbirding.com/geography-of-madagascar/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; (što predstavlja oko dvije trećine dužine otoka). Spuštanje s Centralnih visoravni ka [[zapad]]u zemlje je postepenije i na tom potezu se nalaze ostaci listopadnih šuma, te ravnica koje podsjećaju na [[Savana|savane]]. Te su ravnice dosta sušne na [[jug]]u i jugozapadu. Na zapadu se nalaze mnogi zaštićeni [[zaliv]]i, a glavni problem ovih dijelova zemlje je dosta velika [[erozija]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.countryreports.org/country/Madagascar/geography.htm|title=Madagascar geography, maps, climate, environment and terrain from Madagascar {{!}} - CountryReports|website=www.countryreports.org|access-date=18. 2. 2025}}&lt;/ref&gt;

== Tlo ==
Madagaskar zovu i &quot;Veliki crveni otok&quot; zbog toga što obiluje crvenim lateritnim tlom. Ovo tlo dominira u Centralnom gorju, iako u nekad aktivnim [[vulkan]]skim područjima ima i dosta bogatije zemlje. Takva su područja Itasy i Ankaratra, kao i Tsaratanana na sjeveru. [[Deforestacija]] i drugi utjecaji [[čovjek]]a doveli su do erozije velikih [[površina]] zemlje.

Centralne visoravni su područje [[Nadmorska visina|nadmorske visine]] između 747 i 1.341 m. Ovu regiju karakteriziraju terasaste, plodne doline koje leže između jalovih brda. Ovdje je crveno, lateritno tlo (koje pokriva većinu otoka) zbog djelovanja erozije jasno izloženo, pokazujući zašto se za ovu zemlju često kaže da je &quot;Crveni otok&quot;.

== Planine ==
[[Datoteka:Landscape Madagascar 01.jpg|mini|lijevo|250px|Selo u Centralnom gorju - uočljiva je crvena boja tla.]]
Najviši vrh ostrva, visine 2.876 m, nalazi se u masivu Tsaratanana i smješten je na samom sjeveru zemlje. Drugi masiv, Ankaratra, smješten je u centralnom dijelu ostrva, južno od Antananariva i u njemu se nalazi treći najviši vrh na Madagaskaru (Tsiafajavona - 2.642 m). Dalje na jugu nalazi se masiv Andringitra s nekoliko vrhova iznad 2.400 m, uključujući drugi i četvrti najviši vrh Madagaskara (Imarivolantira - poznatiji kao vrh Boby s 2.658 m i vrh Bory - 2.630 m). U ostale vrhove masiva spadaju još i Soaindra (2.620 m) i Ivangomena (2.556 m). U veoma rijetkim prilikama na velikim visinama javlja se i [[snijeg]].

== Klima ==
[[Klima]] je [[Tropska klima|tropska]] na obalama, umjerena u unutrašnjosti i [[Aridna klima|Aridna]] na jugu. Madagaskar je podložan modalnoj jedinstvenoj tropskoj klimi koju karakteriše naizmjenična ''kišna sezona'' (novembar-mart) i ''sušna sezona'' (april-oktobar), čije dužine variraju od jedne regije do druge. Nadmorska visina također naglašava temperaturne varijacije. Sušna sezona stoga može biti posebno hladna u visoravnima gdje se, sporadično, može smrzavati (regije [[Antsiraba|Antsirabe]] i Ambatolampy). Istočna obala je dobro navodnjena (više od 2000&amp;nbsp;mm kiše godišnje tokom jedanaest mjeseci), dok je južni dio ostrva podložan dugoj sušnoj sezoni, obično praćenoj deficitom [[padavina]] (275&amp;nbsp;mm u Tulearu).&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Postoje dva [[Godišnje doba|godišnja doba]]: od [[Novembar|novembra]] do [[april]]a je toplo i [[Kiša|kišovito]], a od [[maj]]a do [[Oktobar|oktobra]] je hladnije i suho. Dominiraju jugoistočni vjetrovi, sa povremenim ciklonima.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Rijeke i jezera ==
Rijeke Mananara i Mangoro spuštaju se od centralnih visoravni prema istočnoj obali, kao i Maningory, koja teče od [[Jezero|jezera]] Alaotra. Druge rijeke koje se ulijevaju u [[Indijski okean]] jesu Bemarivo, Ivondro i Mananjary. Ove rijeke imaju kratak tok, s obzirom da je njihovo razvođe blizu istočne obale. Zbog stepenastog terena niz koji teku, tokovi su im brzi s obiljem [[vodopad]]a i [[kaskada]].

Rijeke koje teku prema zapadu i ulijevaju se u [[Mozambički kanal]] duže su i sporijeg toka zbog blažeg nagiba tla. Najveće rijeke zapadnog razvođa su Sambirano, Mahajamba, Betsiboka (Luka Mahajanga je smještena na [[Ušće|ušću]]), Mania, Sjeverni i Južni Mahavavy, Mangoky i Onilahy. Ikopa, čiji tok prolazi kroz Antananarivo, [[pritoka]] je Betsiboke. Mangoky ima površinu sliva od oko 50.000&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, Ikopa i Bestiboka od 18.550&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; i 11.800&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, ali im je nivo [[Voda|vode]] jako mali tokom određenih mjeseci, s obzirom na sušne krajeve kojima protječu.

Važnija jezera, osim Alaotre, jesu Kinkony na sjeveru i Ihtory na jugozapadu.
{{Commonscat|Geography of Madagascar}}

[[Kategorija:Geografija Madagaskara]]</text>
      <sha1>q35sqe71z45eofx6vewzooa1exr2wom</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Flying Fish Cove</title>
    <ns>0</ns>
    <id>142627</id>
    <revision>
      <id>3921183</id>
      <parentid>3560623</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T14:27:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3921183</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1680" sha1="qyf852yp5xafv15lrp14miyxu02kmj5" xml:space="preserve">[[Datoteka:Christmas_Island-CIA_WFB_Map.png|mini|220px|Karta Božićnog ostrva koja pokazuje Flying Fish Cove 'The Settlement']]

'''Flying Fish Cove''' je glavno naselje na [[Australija|australijskom]] [[Božićno ostrvo|Božićnom ostrvu]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.mapsnworld.com/christmas-island/flying-fish-cove.html|title=Flying fish cove the capital of Christmas Island|website=www.mapsnworld.com|access-date=21. 12. 2023}}&lt;/ref&gt; Mnoge karte je jednostavno označavaju kao '''Naselje''' (&quot;''The Settlement''&quot;). Predstavlja prvo britansko naselje na ostrvu, osnovano godine 1888.

U njemu živi oko trećina od oko 1400 stanovnika otoka. Nalazi se na sjeveroistoku ostrva; tamo se nalazi mala [[luka]] koja služi [[jahta]]šima, a nekoliko kilometara na jugoistoku se nalazi aerodrom. Na plaži u blizini mjesta je moguće roniti.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Christmas Island.|url=http://nla.gov.au/nla.news-article37980090|newspaper=Western Mail|date=19. 1. 1917|access-date=21. 12. 2023}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Flying_Fish_Cove_at_Christmas_Island.jpg|mini|Flying Fish Cove]]
[[Datoteka:Flying_Fish_Cove.jpg|desno|mini|250x250piksel|Flying Fish Cove]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Geografski položaj ==
Koordinate ostrva su: 10-25-18S 105-40-41E
{{coord|10|25|18|S|105|40|41|E|type:city_region:AU|display=title}}
== Vanjski linkovi ==
*http://www.openstreetmap.org/?lat=-10.42746&amp;lon=105.67443&amp;zoom=15&amp;layers=M Karta mjesta
*https://nla.gov.au/nla.obj-234331374/view
*https://profilpelajar.com/article/Flying_Fish_Cove{{Mrtav link}}
{{Spisak glavnih gradova Okeanije po regionima}}

[[Kategorija:Glavni gradovi]]
[[Kategorija:Australija]]
[[Kategorija:Božićno ostrvo]]</text>
      <sha1>qyf852yp5xafv15lrp14miyxu02kmj5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Aćif Hadžiahmetović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>144067</id>
    <revision>
      <id>3921200</id>
      <parentid>3918948</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T17:00:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/~2026-44971-87|~2026-44971-87]] ([[User talk:~2026-44971-87|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:NeptuneBot|NeptuneBot]]</comment>
      <origin>3853462</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2681" sha1="h3pq7je4pip9hz0o97e2oorkdir5ged" xml:space="preserve">[[Datoteka:Aqif Blyta viti 1945.jpg|mini|274x274piksel]]
'''Aćif Hadžiahmetović''', (poznat kao i ''Aćif efendija Hadžiahmetović'') (rođen je 1887. u [[Novi Pazar|Novom Pazaru]] od oca Emina i majke Jalduze, javno strijeljan 21. januara 1945. u Novom Pazaru), je albanski političar između dva svjetska rata. Aktivno je učestvovao u vojnim operacijama oko Novog Pazara u borbama protiv [[četnik]]a i jedinica [[NOVJ]]. Otac Albanac, mu se doselio u Novi Pazar iz sela Đakovice. Aćif je imao dvije sestre. Završio je nižu gimnaziju u Novom Pazaru, a zatim [[Turska|tursku]] [[vojska|Vojnu]] akademiju u [[Bitolj]]u, na kojoj je studirao i turski predsjednik [[Mustafa Kemal Atatürk]]. Kao saradnika okupatora i nacistu zbog svoje uloge u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]], tokom kog je odlikovan [[Željezni križ II. reda|Željeznim križom II. reda]] [[Treći Rajh|Trećeg rajha]], osuđen je na smrt i streljan.&lt;ref name=&quot;Hadžiahmetović-Bljuta 2022&quot;&gt;Aćif ef. Hadžiahmetović-Bljuta: Velikan Sandžaka, Novi Pazar 2022. Fondacija &quot;Memorialni centar Hadžet&quot; ISBN 978-86-904604-0-3, str 124&lt;/ref&gt;

Po završetku akademije stiče čin [[kapetan]]a. U [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]], Hadžiahmetović postaje jedan od inicijatora za formiranje bošnjačko-muslimanske stranke [[Džemijet-el-islam]]. Ova stranka je okupljala [[Bošnjak]]e i [[Albanci|Albance]] - [[musliman]]e iz Sandžaka, [[Kosovo|Kosova]] i [[Makedonija|Makedonije]]. Pošto nije htjela da se potčini diktaturi [[Aleksandar I Karađorđević|kralja Aleksandra]] i [[Nikola Pašić|Nikole Pašića]], Džematu je 1924. godine zabranjen rad. Njegova ličnost se na području Sandžaka poznata zbog angažovanja u zaustavljanju iseljavanja muslimanskog stanovništva iz Sandžaka u Tursku. Aćif Hadžiahmetović je javno strijeljan 21. januara 1945.&lt;ref name=&quot;Hadžiahmetović-Bljuta 2022&quot;/&gt;

[[Bošnjačko nacionalno vijeće]] je 2011. godine kod Višeg suda Srbije pokrenulo postupak za rehabilitaciju Aćifa Hadžiahmetovića koji se u Srbiji zvanično vodi kao narodni neprijatelj i taj sudski postupak još nije okončan.&lt;ref&gt;[http://www.aa.com.tr/ba/balkan/70556--u-novom-pazaru-postavljena-tabla-sa-imenom-i-likom-acifa-hadziahmetovica Članak na portalu ''Anadolu agency'' o Aćif Hadžiahmetović povodom postavljanja spomen ploče u Novom Pazaru, str 124]&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Kolaboracija u Jugoslaviji}}

{{DEFAULTSORT:Hadžiahmetović, Aćif}}
[[Kategorija:Rođeni 1887.]]
[[Kategorija:Umrli 1945.]]
[[Kategorija:Biografije, Novi Pazar]]
[[Kategorija:Jugoslavenski političari]]
[[Kategorija:Ratni zločinci u Drugom svjetskom ratu]]</text>
      <sha1>h3pq7je4pip9hz0o97e2oorkdir5ged</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ekstraklasa</title>
    <ns>0</ns>
    <id>150820</id>
    <revision>
      <id>3921259</id>
      <parentid>3853654</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T07:19:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Makenzis</username>
        <id>98619</id>
      </contributor>
      <origin>3921259</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7778" sha1="b3gzu0oq20iz0a9ok60vo89l3xaff39" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometna liga
| logo               = 
| piksela            = 
| država             = {{ZID|Poljska}}
| konfederacija      = [[UEFA]]
| osnovana           = [[1927.]]
| ekipe              = 16
| ispadanje          = [[I liga]]
| nivoi              = 1
| domaći_kup         = [[Kup Poljske u nogometu|Nacionalni kup]]&lt;br /&gt;[[Superkup Poljske u nogometu|Superkup]]
| konfederalni_kup   = [[UEFA Liga prvaka|Liga prvaka]]&lt;br /&gt;[[UEFA Evropska liga|Evropska liga]]
| šampioni           = [[Lech Poznań]]
| sezona             = [[Ekstraklasa 2025/26.|2025/26.]]
| najuspješniji_klub = [[Górnik Zabrze|Gornjik Zabže]]&lt;br/&gt;[[Visla Krakov]] (14x)
| internet_stranica  = [http://www.ekstraklasa.org/ ekstraklasa.org]
| trenutno           = [[Ekstraklasa 2026/2027.|Ekstraklasa 2026/27.]]
}}
'''Prva nogometna liga Poljske''', odnosno '''Ekstraklasa''', je profesionalna [[nogomet]]na liga u [[Poljska|Poljskoj]], te predstavlja najviši rang u poljskom nogometu. Osnovana je 1927. godine. Sezona traje od jula do maja. Treutni prvak Poljske je [[Legia Varšava]]. Sa 14 osvojenih titula [[Górnik Zabrze|Gornjik Zabže]] i [[Visla Krakov]] su najuspješniji klubovi lige.

== Format takmičenja ==
U ligi se takmiči 16 klubova. Igra se dvokružnim ligaškim sistemom. Potom prvih osam klubova igraju ligu za prvaka, dok ostalih osam klubova igra ligu za opstanak. Pobjednik lige naredne sezone igra u drugom kolu kvalifikacija za [[UEFA Liga prvaka|Ligu prvaka]], dok ekipe koje završe na drugom i trećem mjestu ostvaruju plasman u [[UEFA Evropska liga|Evropsku ligu]]. Dvije posljednjeplasirane ekipe ispadaju u niži rang.

==Klubovi u sezoni 2018/19.==
{| valign=top
|-
|valign=top|
* [[FK Arka Gdinja|Arka Gdinja]]
* [[FK Krakovija|Krakovija]]
* [[Górnik Zabrze|Gornjik Zabže]]
* [[Jagelonija Bjalistok]] 
* [[FK Korona Kjelce|Korona Kjelce]]
* [[FK Leh Poznanj|Leh Poznanj]]
* [[FK Lehija Gdanjsk|Lehija Gdanjsk]]
* [[Legia Varšava]]
|valign=top|
* [[Mieđ Legnica]]
* [[FK Pjast Glivice|Pjast Glivice]]
* [[FK Pogonj Ščećin|Pogonj Ščećin]]
* [[FK Šlonsk Vroclav|Šlonsk Vroclav]]
* [[Visla Krakov]]
* [[FK Visla Plock|Visla Plock]]
* [[FK Zaglebje Lubin|Zaglebje Lubin]]
* [[FK Zaglebje Sosnovjec|Zaglebje Sosnovjec]]
|}

== Prvaci ==
{|
|-
|valign=top|
*[[Ekstraklasa 1927.|1927]]: [[Visla Krakov]] (1)
*[[Ekstraklasa 1928.|1928]]: [[Visla Krakov]] (2)
*[[Ekstraklasa 1929.|1929]]: [[Varta Poznanj]] (1)
*[[Ekstraklasa 1930.|1930]]: [[FK Krakovija|Krakovija]] (1)
*[[Ekstraklasa 1931.|1931]]: [[Garbarnia Krakov]] (1)
*[[Ekstraklasa 1932.|1932]]: [[FK Krakovija|Krakovija]] (2)
*[[Ekstraklasa 1933.|1933]]: [[Ruh Hožov]] (1)
*[[Ekstraklasa 1934.|1934]]: [[Ruh Hožov]] (2)
*[[Ekstraklasa 1935.|1935]]: [[Ruh Hožov]] (3)
*[[Ekstraklasa 1936.|1936]]: [[Ruh Hožov]] (4)
*[[Ekstraklasa 1937.|1937]]: [[FK Krakovija|Krakovija]] (3)
*[[Ekstraklasa 1938.|1938]]: [[Ruh Hožov]] (5)
*[[Ekstraklasa 1939.|1939]]: ''Prekinuto''
*[[Ekstraklasa 1948.|1948]]: [[FK Krakovija|Krakovija]] (4)
*[[Ekstraklasa 1949.|1949]]: [[Visla Krakov]] (3)
*[[Ekstraklasa 1950.|1950]]: [[Visla Krakov]] (4)
*[[Ekstraklasa 1951.|1951]]: [[Visla Krakov]] (5)
*[[Ekstraklasa 1952.|1952]]: [[Ruh Hožov]] (6)
*[[Ekstraklasa 1953.|1953]]: [[Ruh Hožov]] (7)
*[[Ekstraklasa 1954.|1954]]: [[Polonia Bitom]] (1)
*[[Ekstraklasa 1955.|1955]]: [[Legia Varšava]] (1)
*[[Ekstraklasa 1956.|1956]]: [[Legia Varšava]] (2)
*[[Ekstraklasa 1957.|1957]]: [[Górnik Zabrze|Gornjik Zabže]] (1)
*[[Ekstraklasa 1958.|1958]]: [[LKS Lođ]] (1)
*[[Ekstraklasa 1959.|1959]]: [[Górnik Zabrze|Gornjik Zabže]] (2)
*[[Ekstraklasa 1960.|1960]]: [[Ruh Hožov]] (8)
*[[Ekstraklasa 1961.|1961]]: [[Gornjik Zabže]] (3)
*[[Ekstraklasa 1962.|1962]]: [[Polonia Bitom]] (2)
|valign=top|
*[[Ekstraklasa 1962/63.|1962/63]]: [[Górnik Zabrze|Gornjik Zabže]] (4)
*[[Ekstraklasa 1963/64.|1963/64]]: [[Górnik Zabrze|Gornjik Zabže]] (5)
*[[Ekstraklasa 1964/65.|1964/65]]: [[Górnik Zabrze|Gornjik Zabže]] (6)
*[[Ekstraklasa 1965/66.|1965/66]]: [[Górnik Zabrze|Gornjik Zabže]] (7)
*[[Ekstraklasa 1966/67.|1966/67]]: [[Górnik Zabrze|Gornjik Zabže]] (8)
*[[Ekstraklasa 1967/68.|1967/68]]: [[Ruh Hožov]] (9)
*[[Ekstraklasa 1968/69.|1968/69]]: [[Legia Varšava]] (3)
*[[Ekstraklasa 1969/70.|1969/70]]: [[Legia Varšava]] (4)
*[[Ekstraklasa 1970/71.|1970/71]]: [[Górnik Zabrze|Gornjik Zabže]] (9)
*[[Ekstraklasa 1971/72.|1971/72]]: [[Górnik Zabrze|Gornjik Zabže]] (10)
*[[Ekstraklasa 1972/73.|1972/73]]: [[Stal Mielec]] (1)
*[[Ekstraklasa 1973/74.|1973/74]]: [[Ruh Hožov]] (10)
*[[Ekstraklasa 1974/75.|1974/75]]: [[Ruh Hožov]] (11)
*[[Ekstraklasa 1975/76.|1975/76]]: [[Stal Mielec]] (2)
*[[Ekstraklasa 1976/77.|1976/77]]: [[Šlonsk Vroclav]] (1)
*[[Ekstraklasa 1977/78.|1977/78]]: [[Visla Krakov]] (6)
*[[Ekstraklasa 1978/79.|1978/79]]: [[Ruh Hožov]] (12)
*[[Ekstraklasa 1979/80.|1979/80]]: [[Szombierki Bitom]] (1)
*[[Ekstraklasa 1980/81.|1980/81]]: [[Viđev Lođ]] (1)
*[[Ekstraklasa 1981/82.|1980/82]]: [[Viđev Lođ]] (2)
*[[Ekstraklasa 1982/83.|1982/83]]: [[Leh Poznanj]] (1)
*[[Ekstraklasa 1983/84.|1983/84]]: [[Leh Poznanj]] (2)
*[[Ekstraklasa 1984/85.|1984/85]]: [[Górnik Zabrze|Gornjik Zabže]] (11)
*[[Ekstraklasa 1985/86.|1985/86]]: [[Górnik Zabrze|Gornjik Zabže]] (12)
*[[Ekstraklasa 1986/87.|1986/87]]: [[Górnik Zabrze|Gornjik Zabže]] (13)
*[[Ekstraklasa 1987/88.|1987/88]]: [[Górnik Zabrze|Gornjik Zabže]] (14)
*[[Ekstraklasa 1988/89.|1988/89]]: [[Ruh Hožov]] (13)
*[[Ekstraklasa 1989/90.|1989/90]]: [[Leh Poznanj]] (3)
|valign=top|
*[[Ekstraklasa 1990/91.|1990/91]]: [[Zaglebje Lubin]] (1)
*[[Ekstraklasa 1991/92.|1991/92]]: [[Leh Poznanj]] (4)
*[[Ekstraklasa 1992/93.|1992/93]]: [[Leh Poznanj]] (5)
*[[Ekstraklasa 1993/94.|1993/94]]: [[Legia Varšava]] (5)
*[[Ekstraklasa 1994/95.|1994/95]]: [[Legia Varšava]] (6)
*[[Ekstraklasa 1995/96.|1995/96]]: [[Viđev Lođ]] (3)
*[[Ekstraklasa 1996/97.|1996/97]]: [[Viđev Lođ]] (4)
*[[Ekstraklasa 1997/98.|1997/98]]: [[LKS Lođ]] (2)
*[[Ekstraklasa 1998/99.|1998/99]]: [[Visla Krakov]] (7)
*[[Ekstraklasa 1999/2000.|1999/00]]: [[Polonia Varšava]] (1)
*[[Ekstraklasa 2000-01.|2000/01]]: [[Visla Krakov]] (8)
*[[Ekstraklasa 2001-02.|2001/02]]: [[Legia Varšava]] (7)
*[[Ekstraklasa 2002-03.|2002/03]]: [[Visla Krakov]] (9)
*[[Ekstraklasa 2003-04.|2003/04]]: [[Visla Krakov]] (10)
*[[Ekstraklasa 2004-05.|2004/05]]: [[Visla Krakov]] (11)
*[[Ekstraklasa 2005-06.|2005/06]]: [[Legia Varšava]] (8)
*[[Ekstraklasa 2006-07.|2006/07]]: [[Zaglebje Lubin]] (2)
*[[Ekstraklasa 2007-08.|2007/08]]: [[Visla Krakov]] (12)
*[[Ekstraklasa 2008-09.|2008/09]]: [[Visla Krakov]] (13)
*[[Ekstraklasa 2009-10.|2009/10]]: [[Leh Poznanj]] (6)
*[[Ekstraklasa 2010-11.|2010/11]]: [[Visla Krakov]] (14)
*[[Ekstraklasa 2011-12.|2011/12]]: [[Šlonsk Vroclav]] (2)
*[[Ekstraklasa 2012/13.|2012/13]]: [[Legia Varšava]] (9)
*[[Ekstraklasa 2013/14.|2013/14]]: [[Legia Varšava]] (10)
*[[Ekstraklasa 2014/15.|2014/15]]: [[Leh Poznanj]] (7)
*[[Ekstraklasa 2015/16.|2015/16]]: [[Legia Varšava]] (11)
*[[Ekstraklasa 2016/17.|2016/17]]: [[Legia Varšava]] (12)
*[[Ekstraklasa 2017/2018.|2017/18]]: [[Legia Varšava]] (13)
|valign=top|
*[[Ekstraklasa 2018/2019.|2018/19]]: [[FK Pjast Glivice|Pjast Glivice]] (1)
*[[Ekstraklasa 2019/2020.|2019/20]]: [[Legia Varšava]] (14)
|}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.ekstraklasa.org/ Službena stranica]
* [http://www.90minut.pl/ 90minut.pl]
* [http://www.uefa.com/memberassociations/association=pol/domesticleague/index.html Ekstraklasa] na zvaničnoj stranici UEFA-e

{{Evropske prve nogometne lige}}

[[Kategorija:Osnivanja u 1927.]]
[[Kategorija:Nogometna takmičenja u Poljskoj]]
[[Kategorija:Prve nogometne lige u Evropi|Poljska]]
[[Kategorija:Ekstraklasa]]
[[Kategorija:Prve lige Poljske]]</text>
      <sha1>b3gzu0oq20iz0a9ok60vo89l3xaff39</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Liješeva</title>
    <ns>0</ns>
    <id>171248</id>
    <revision>
      <id>3921268</id>
      <parentid>3916943</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T09:12:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3921268</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7203" sha1="91vtb79gv7xlsguspiqvwhopc282l7t" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
| ime                          = Liješeva
| vrsta                        = Naseljeno mjesto
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| kanton                       = [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojski]]
| grad                         = [[Visoko]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.0126
| dužina_stepeni               = 18.0881
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
| stanovništvo grad            = 401
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 32
| matični broj                 = 157830&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=20. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_grada           = 11126
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Liješeva u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}'''Liješeva''' je [[naseljeno mjesto]] u sastavu Grada Visokog, u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. U historijskim i etnografskim opisima visočkog kraja Liješeva se navodi kao dio Visočke nahije, odnosno kao jedan od manjih predjela Gornjeg kraja, vezan uz tok potoka Lješevice.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.academia.edu/9846577/Diplomski_rad_2008_Izrada_svirala_jednojki_i_dvojnica_na_primjeru_majstora_Vehaba_Halilovi%C4%87a_iz_Godu%C5%A1e_kod_Visokog|title=Izrada svirala jednojki i dvojnica na primjeru majstora Vehaba Halilovića iz Goduše kod Visokog|website=Academia.edu|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==

=== Osmanski period ===
Za osmanski period važan je podatak da je područje Visokog već prije konačnog pada srednjovjekovne bosanske države bilo uključeno u osmanski upravni sistem, a kasnije organizirano kao [[nahija]].&lt;ref name=&quot;Zavičajni muzej Visoko&quot;&gt;{{cite journal|title=Radovi Zavičajnog muzeja – Visoko, Knjiga I, Broj 3|url=https://www.academia.edu/126434337/Radovi_Zavi%C4%8Dajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_3|publisher=Zavičajni muzej Visoko|access-date=17. 3. 2026|website=Academia.edu}}&lt;/ref&gt; Prikaz osmanskih popisnih deftera stanovništva Visokog i okoline iz 1850. godine pokazuje da je tada postojao '''džemat Liješeva''', u kojem su popisana sela [[Buzići]], Dobrinje, Monjare i Liješeva.&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Maslo|first=Amer|title=Osmanski popisni defteri stanovništva Visokog i okoline 1850. godine, prevela i priredila Ramiza Smajić|url=https://www.fondacijaspektrum.ba/assets/docs/specto1/separati/015.pdf|journal=Specto|access-date=17. 3. 2026}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; Isti korpus izvora potvrđuje da su sela visočkog kraja sredinom 19. stoljeća bila evidentirana kao zasebne seoske cjeline unutar šire nahijske organizacije.&lt;ref name=&quot;Zavičajni muzej Visoko&quot;/&gt;

U savremenoj administrativnoj organizaciji Liješeva je jedna od [[Mjesna zajednica|mjesnih zajednica]] na području Grada Visokog.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.visoko.gov.ba/grad/lokalna-samouprava/mjesne-zajednice/|title=Mjesne zajednice|website=Grad Visoko|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Tradicijsko naslijeđe ==
Liješeva je posebno poznata po [[Grnčarstvo|grnčarskom]] zanatu, koji predstavlja jedno od njenih najprepoznatljivijih obilježja. U okviru projekta ''Nematerijalna kulturna baština Bosne i Hercegovine'', koji vodi [[Univerzitet u Sarajevu|Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu]], istaknuto je da se u selu i danas održava tradicija izrade glinenog posuđa, koja se prenosi s generacije na generaciju.&lt;ref name=&quot;UNSAgrncar&quot;&gt;{{cite web|url=https://kin.ff.unsa.ba/projekti/items/show/22|title=Grnčar iz sela Liješevo radi na točku starom 500 godina|website=Nematerijalna kulturna baština Bosne i Hercegovine|publisher=Katedra za informacijske nauke, Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu|access-date=17. 3. 2026}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; U istom projektu zabilježeno je i porodično predanje prema kojem se pojedine liješevske porodice ovim zanatom bave približno tri stoljeća.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://kin.ff.unsa.ba/projekti/items/show/23|title=Čuvar porodične tradicije i starog zanata|website=Nematerijalna kulturna baština Bosne i Hercegovine|publisher=Katedra za informacijske nauke, Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu|access-date=17. 3. 2026}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Liješeva
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 157830
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 116/7/8) |work=fzs.ba |access-date= 20. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 401
| g2013_bosnjaci           = 400
| g2013_hrvati             = 1
| g1991_ukupno             = 408
| g1991_muslimani          = 404
| g1991_srbi               = 1
| g1991_hrvati             = 1
| g1981_ukupno             = 434
| g1981_muslimani          = 421
| g1981_srbi               = 12
| g1971_ukupno             = 322
| g1971_muslimani          = 315
| g1971_srbi               = 7
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.visoko.gov.ba/ Zvanični sajt grada Visokog]

{{Grad Visoko}}</text>
      <sha1>91vtb79gv7xlsguspiqvwhopc282l7t</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Magistralni put M14</title>
    <ns>0</ns>
    <id>359129</id>
    <revision>
      <id>3921281</id>
      <parentid>3872915</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T10:55:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3921281</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4435" sha1="1kfkhj2dv5agowo4dzb0r0zsd75wwe8" xml:space="preserve">{{Infokutija put
| ime                = Magistralna cesta M14
| oznaka             = M14-BIH.svg
| karta              = M14 BIH map.svg
| opis_karte         = 
&lt;!-- *** Osnovni podaci *** --&gt;
| druge_oznake       = 
| vrsta              = [[Magistralna cesta]]
| dužina             = 130 km
&lt;small&gt;&lt;br&gt;[[Datoteka:AS-skrzyzowanie-icon.svg|15px]] [[Bihać]] [[Datoteka:M5-BIH.svg|30px]]&lt;br&gt;[[Datoteka:AS-skrzyzowanie-icon.svg|15px]] [[Srbljani]] [[Datoteka:M4-2-BIH.svg|30px]]&lt;br&gt;[[Datoteka:AS-skrzyzowanie-icon.svg|15px]] [[Bosanska Krupa]] [[Datoteka:M14-2-BIH.svg|30px]]&lt;br&gt;[[Datoteka:AB-Fluss.svg|15px]] [[Una]]&lt;br&gt;[[Datoteka:Map pointer black.svg|15px]] [[Novi Grad]]&lt;br&gt;[[Datoteka:Map pointer black.svg|15px]] [[Kostajnica]]&lt;br&gt;[[Datoteka:AS-skrzyzowanie-icon.svg|15px]] [[Kozarska Dubica]] [[Datoteka:M15-BIH.svg|30px]]&lt;br&gt;[[Datoteka:AS-skrzyzowanie-icon.svg|15px]] [[Draksenić]] [[Datoteka:M14-1-BIH.svg|30px]]&lt;br&gt;[[Datoteka:BAB-Grenze.svg|15px]] [[Spisak graničnih prelaza Bosne i Hercegovine|GP Gradina]] {{ZD|Hrvatska}}&lt;br&gt; [[Datoteka:Right arrow.svg|8px]] [[Jasenovac]]  [[Datoteka:Državna cesta D47.svg|30px]] [[Državna cesta D47|D47]] &lt;/small&gt; &lt;/small&gt; 
| nadležnost         = [[Ceste Federacije Bosne i Hercegovine]],&lt;br&gt;[[Putevi Republike Srpske]]
| vrijeme_gradnje    = 
&lt;!-- *** Dionica *** --&gt;
| početak            = [[Bihać]]
| čvorovi            = 
| kraj               = [[Spisak graničnih prelaza Bosne i Hercegovine|GP Gradina]]
&lt;!-- *** Lokacija *** --&gt;
| vrsta_teritorije   = Država
| teritorija         = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| gradovi            = 
}}

'''Magistralna cesta M14''' je [[magistralna cesta]] u [[BiH|Bosni i Hercegovini]] koji povezuje [[Bihać]] i hrvatsku [[Državna cesta D47|Državnu cestu D47]] prema [[Jasenovac|Jasenovcu]], preko [[Spisak graničnih prijelaza Bosne i Hercegovine|graničnog prijelaza GP Gradina]]. Cesta je duga 130&amp;nbsp;km i u [[Bihać]]u se nadovezuje na magistralnu cestu [[Magistralna cesta M5|M5]] i evropski međunarodni put [[Evropski put E761|E761]].

== Izgradnja ==
{{Proširiti sekciju}}

== Oznaka ==
Broj 14 magistralne ceste je broj iz nomenklature cesta [[SFRJ|Jugoslavije]] iz 1987. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.putevi-srbije.rs/pdf/Odluka_o_utvrdjivanju_magistralnih_puteva_lat.pdf |title=Odluka o utvrđivanju magistralnih puteva, Službeni list SFRJ 39/84 i 4/87 |access-date=28. 5. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924083350/http://www.putevi-srbije.rs/pdf/Odluka_o_utvrdjivanju_magistralnih_puteva_lat.pdf |archive-date=24. 9. 2015 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;  Od 15. novembra 2014. godine, odlukom [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine|Vlade Federacije Bosne i Hercegovine]], dijelovi ove magistralne ceste će se preimenovati u magistralne ceste [[Magistralna cesta M101|M101]], [[Magistralna cesta M102|M102]] i [[Magistralna cesta M203|M203]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.wegenwiki.nl/M14_%28Bosni%C3%AB-Herzegovina%29 |title=M14 na ''wegenwiki.nl'' {{Simboli jezika|nl|holandski}} |access-date=8. 5. 2021 |archive-date=28. 2. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210228073710/http://www.wegenwiki.nl/M14_%28Bosni%C3%AB-Herzegovina%29 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.vladatk.kim.ba/Ministarstva/MTTS/2013/Kategorizacija_cesta_FBiH_14_11_2013.pdf Kategorizacija cesta Federacije Bosne i Hercegovine]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Odluka o razvrstavanju cesta u autoceste i brze ceste, magistralne ceste i regionalne ceste, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine&lt;/ref&gt;

== Slike ==

{{Raščistiti}}

== Također pogledajte ==
* [[Spisak magistralnih cesta u Bosni i Hercegovini]]
* [[Spisak autoputeva u Bosni i Hercegovini]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.jpautoceste.ba JP Autoceste FBiH]
* [http://www.wegenwiki.nl/M14_%28Bosni%C3%AB-Herzegovina%29 M14] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210228073710/http://www.wegenwiki.nl/M14_%28Bosni%C3%AB-Herzegovina%29 |date=28. 2. 2021 }} na ''wegenwiki.nl'' {{Simboli jezika|nl|holandski}}
* [https://web.archive.org/web/20160409044057/http://www.autoputevirs.com/aprs/DefaultLang.aspx?lang=cir JP Autoputevi Republike Srpske]

{{Autoputevi u BiH}}

[[Kategorija:Magistralni putevi u Bosni i Hercegovini|14]]
[[Kategorija:Saobraćaj u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Ceste Federacije Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Putevi Republike Srpske]]</text>
      <sha1>1kfkhj2dv5agowo4dzb0r0zsd75wwe8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Magistralni put M14.1</title>
    <ns>0</ns>
    <id>359161</id>
    <revision>
      <id>3921283</id>
      <parentid>3872973</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T10:57:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3921283</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4534" sha1="kuob6l2cldvjmpbwrzr1aak7qk1voo8" xml:space="preserve">{{Infokutija put
| ime                = Magistralni put M14.1
| oznaka             = M14-1-BIH.svg
| karta              = M14-1 BIH map.svg
| opis_karte         = 
&lt;!-- *** Osnovni podaci *** --&gt;
| druge_oznake       = 
| vrsta              = [[Magistralni put]]
| dužina             = 275 km
&lt;small&gt;&lt;br&gt;[[Datoteka:AS-skrzyzowanie-icon.svg|15px]] [[Draksenić]] [[Datoteka:M14-BIH.svg|30px]]&lt;br&gt;[[Datoteka:AS-skrzyzowanie-icon.svg|15px]] [[Lužani (Gradiška)|Lužani]] [[Datoteka:Tabliczka E661.svg|30px]]&lt;br&gt;[[Datoteka:AS-skrzyzowanie-icon.svg|15px]] [[Gradiška]] [[Datoteka:M16-BIH.svg|30px]]&lt;br&gt;[[Datoteka:AS-skrzyzowanie-icon.svg|15px]] [[Nova Topola (Gradiška)|Nova Topola]] [[Datoteka:M16-BIH.svg|30px]]&lt;br&gt;[[Datoteka:AB-Fluss.svg|15px]] [[Vrbas (rijeka)|Vrbas]]&lt;br&gt;[[Datoteka:Map pointer black.svg|15px]] [[Srbac]]&lt;br&gt;[[Datoteka:AS-skrzyzowanie-icon.svg|15px]] [[Derventa]] [[Datoteka:M16-1-BIH.svg|30px]] [[Datoteka:M17-2-BIH.svg|30px]]&lt;br&gt;[[Datoteka:AS-skrzyzowanie-icon.svg|15px]] [[Brod (općina)|Brod]] [[Datoteka:M17-2-BIH.svg|30px]]&lt;br&gt;[[Datoteka:AS-skrzyzowanie-icon.svg|15px]] [[Modriča]] [[Datoteka:Tabliczka E73.svg|30px]] [[Datoteka:M17-BIH.svg|30px]]&lt;br&gt;[[Datoteka:AB-Fluss.svg|15px]] [[Bosna (rijeka)|Bosna]]&lt;br&gt;[[Datoteka:Map pointer black.svg|15px]] [[Gradačac]]&lt;br&gt;[[Datoteka:AS-skrzyzowanie-icon.svg|15px]] [[Lončari (Donji Žabar)|Lončari]] [[Datoteka:M1-8-BIH.svg|30px]]&lt;br&gt;[[Datoteka:Map pointer black.svg|15px]] [[Brčko]]&lt;br&gt;[[Datoteka:AS-skrzyzowanie-icon.svg|15px]] [[Bijeljina]] [[Datoteka:M18-BIH.svg|30px]]&lt;br&gt;[[Datoteka:Map pointer black.svg|15px]] [[Šepak]]&lt;br&gt;[[Datoteka:Right arrow.svg|8px]] [[Datoteka:BAB-Grenze.svg|15px]] [[Spisak graničnih prelaza Bosne i Hercegovine|GP Šepak]] {{ZD|Srbija}}&lt;/small&gt; 
| nadležnost         = [[Ceste Federacije Bosne i Hercegovine]]&lt;br&gt;[[Putevi Republike Srpske]]
| vrijeme_gradnje    = 
&lt;!-- *** Dionica *** --&gt;
| početak            = [[Draksenić]]
| čvorovi            = 
| kraj               = [[Šepak]]
&lt;!-- *** Lokacija *** --&gt;
| vrsta_teritorije   = Država
| teritorija         = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| gradovi            = 
}}

'''Magistralni put M14.1''' jest [[magistralni put]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] koji povezuje [[Draksenić]] i [[magistralni put M14]] i [[Zvornik]]. Put je dug 275&amp;nbsp;km i u [[Šepak|Šepku]] se nadovezuje na [[magistralni put M19]].

== Izgradnja ==
{{Proširiti sekciju}}

== Oznaka ==
Broj 14.1 magistralnog puta jest broj iz nomenklature puteva [[SFRJ|Jugoslavije]] iz 1987.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.putevi-srbije.rs/pdf/Odluka_o_utvrdjivanju_magistralnih_puteva_lat.pdf |title=Odluka o utvrđivanju magistralnih puteva, Službeni list SFRJ 39/84 i 4/87 |access-date=28. 5. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924083350/http://www.putevi-srbije.rs/pdf/Odluka_o_utvrdjivanju_magistralnih_puteva_lat.pdf |archive-date=24. 9. 2015 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;  Od 15. novembra 2014. odlukom [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine|Vlade Federacije Bosne i Hercegovine]], dijelovi ovog magistralnog puta preimenovani su u [[magistralni put M207]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.wegenwiki.nl/M14_%28Bosni%C3%AB-Herzegovina%29 |title=M14 na ''wegenwiki.nl'' {{Simboli jezika|nl|holandski}} |access-date=8. 5. 2021 |archive-date=28. 2. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210228073710/http://www.wegenwiki.nl/M14_%28Bosni%C3%AB-Herzegovina%29 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.vladatk.kim.ba/Ministarstva/MTTS/2013/Kategorizacija_cesta_FBiH_14_11_2013.pdf Kategorizacija cesta Federacije Bosne i Hercegovine]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Odluka o razvrstavanju cesta u autoceste i brze ceste, magistralne ceste i regionalne ceste, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine&lt;/ref&gt;

== Slike ==
{{Raščistiti}}

== Također pogledajte ==
* [[Spisak magistralnih puteva u Bosni i Hercegovini]]
* [[Spisak autoputeva u Bosni i Hercegovini]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.jpautoceste.ba JP Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine]
* [https://autoputevirs.com JP Autoputevi Republike Srpske]
* [https://web.archive.org/web/20160304055132/http://www.wegenwiki.nl/M14.1_(Bosni%C3%AB-Herzegovina) M14.1 na ''wegenwiki.nl'' {{Simboli jezika|nl|holandski}}]

{{Autoputevi u BiH}}

[[Kategorija:Magistralni putevi u Bosni i Hercegovini|14.1]]
[[Kategorija:Saobraćaj u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Ceste Federacije Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Putevi Republike Srpske]]</text>
      <sha1>kuob6l2cldvjmpbwrzr1aak7qk1voo8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hromosom 21</title>
    <ns>0</ns>
    <id>367018</id>
    <revision>
      <id>3921221</id>
      <parentid>3921097</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T20:50:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3921221</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25959" sha1="6afo0vkn9uewzq55796jpmk55k7ytog" xml:space="preserve">{{Infokutija hromosom
| image = Human male karyotpe high resolution - Chromosome 21 cropped.png
| caption = Par ljudskih hromosoma 21 nskon [[G-pruganje|G-prugsnja]]:&lt;br/&gt;jedan je od majke. drugi od oca.
|dužina_bp = 46,709.983 bp&lt;br/&gt;([[GRCh38]])&lt;ref name=&quot;National Center for Biotechnology Information 2017&quot;&gt;{{cite web | title=Human Genome Assembly GRCh38 - Genome Reference Consortium | website=National Center for Biotechnology Information | date=24. 12. 2013 | url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/grc/human/data?asm=GRCh38 | language=en | access-date=4. 3. 2017}}&lt;/ref&gt;
|image2=Human male karyotpe high resolution - Chromosome 21.png
|caption2=Par hromosoma 21 u [[kariogram]]u muškarca
| genes = 215 ([[CCDS]])&lt;ref name=&quot;CCDS&quot;/&gt;
| type = [[Autosom]]
| centromere_position = [[Centromere#Acrocentric|Akrocentrik]]&lt;ref name=&quot;StrachanRead2010&quot;&gt;{{cite book|author1=Tom Strachan|author2=Andrew Read|title=Human Molecular Genetics|url=https://books.google.com/books?id=dSwWBAAAQBAJ&amp;pg=PA45|date=2. 4. 2010|publisher=Garland Science|isbn=978-1-136-84407-2|page=45}}&lt;/ref&gt;&lt;br/&gt;(12,0 Mbp)
| chr = 21
| ensembl_id = 21
| entrez_id = 21
| ncbi_id = 21
| ucsc_id = 21
| refseq_id = NC_000021
| genbank_id = CM000683
}}
[[slika:Human chromosome 21 from Gene Gateway - with label.png|right|350px]]
[[slika:LEGENDA-edit.png|320px|right]]
'''Hromosom 21''' je jedan od 23 para [[hromosom]]a  [[čovjek]]a.  Ljudi normalno imaju po dvije kopije ovog hromosoma u svakoj tjelesnoj [[ćelije (biologija)|ćeliji]].  [[Trisomija]] 21. hromosoma uzrokuje Daunov ([[Downov sindrom]]).  Hromosom 21 je najmanji ljudski hromosom, sa 48 miliona [[nukleotid]]a (gradivnog materijala [[DNK]])  i predstavlja oko 1.5%  ukupne količine DNK u [[ćelije (biologija)|ćeliji]].

Istraživači su [[2000]]., radeći na [[Projekt ljudskog genoma|Projektu ljudskog genoma]]  (''Human Genome Project'') objavili da su odredili sekvence  [[bazni par|baznih parova]] koje čine ovaj hromosom. Hromosom 21 je drugi od ljudskih  hromosoma  koji je u potpunosti sekvenciran, nakon [[hromosom]]a 22.
Prepoznavanje [[gen]]a  na svakom hromosomu je aktivno područje genetičkih istraživanja. Međutim, budući da  istraživači primijenjuju različite pristupe procjene broja gena na svakom hromosomu, procijenjeni broj gena varira. Ovisno o pristupu analizi,  [[genom]] hromosom 21 sadrži 477 ili 635 gena.&lt;ref&gt;{{cite web | title=Map Viewer | publisher=National Center for Biotechnology Information | url=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/mapview/maps.cgi?taxid=9606&amp;chr=21 | access-date=17. 11. 2013}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | title=Vega Genome Browser 54: Homo sapiens - Chromosome summary - Chromosome 21: 1-48,119,895 | publisher=Wellcome Trust Sanger Institute | url=http://vega.sanger.ac.uk/Homo_sapiens/Location/Chromosome?chr=21 | access-date=17. 11. 2013 }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

==Geni==
=== Broj gena ===
Slijede neke od procjena broja gena za ljudski hromosom 21. Budući da istraživači koriste različite pristupe [[označavanje genoma|označavanja genoma]], njihova predviđanja [[broj gena|broja gena]] na svakom od njih variraju . Među različitim projektima, zajednički projekt konsenzusnog kodiranja ([[CCDS|Konsenzusni CDS projekt]]) zauzima izuzetno konzervativnu strategiju. Dakle, predviđanje broja gena CCDS predstavlja donju granicu ukupnog broja gena koji kodiraju ljudske proteine.&lt;ref name=&quot;pmid20441615&quot;&gt;{{cite journal| author=Pertea M, Salzberg SL| title=Between a chicken and a grape: estimating the number of human genes. | journal=Genome Biol | year= 2010 | volume= 11 | issue= 5 | pages= 206 | pmid=20441615 | doi=10.1186/gb-2010-11-5-206 | pmc=2898077 | url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/entrez/eutils/elink.fcgi?dbfrom=pubmed&amp;tool=sumsearch.org/cite&amp;retmode=ref&amp;cmd=prlinks&amp;id=20441615  }}&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:right&quot;
|-
! Procjena prema:
! [[kodirajuća regija|Protein-kodirajući geni]]
! [[Nekodirajuća RNK|Nekodirajućigeni RNK]]
! [[Pseudogen]]i
! Izvor
! Datum objave
|-
|[[CCDS]] || 215 || — || —
|style=&quot;text-align:center&quot;| &lt;ref name=&quot;CCDS&quot;&gt;{{cite web | title=Search results - 21&amp;#91;CHR&amp;#93; AND &quot;Homo sapiens&quot;&amp;#91;Organism&amp;#93; AND (&quot;has ccds&quot;&amp;#91;Properties&amp;#93; AND alive&amp;#91;prop&amp;#93;) - Gene | website= NCBI |version = CCDS Release 20 for ''Homo sapiens'' | url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene?term=21%5BChr%5D%20AND%20%22Homo%20sapiens%22%5BOrganism%5D%20AND%20%28%22has%20ccds%22%5BProperties%5D%20AND%20alive%5Bprop%5D%29&amp;cmd=DetailsSearch |date=8. 9. 2016 | access-date=28. 5. 2017}}&lt;/ref&gt;
| 2016-09-08 
|-
|[[HUGO|HGNC]]|| 217 || 	165 || 180
|style=&quot;text-align:center&quot;| &lt;ref name=&quot;HGNC20170512&quot;&gt;{{cite web | title=Statistics &amp; Downloads for chromosome 21 | website=HUGO Gene Nomenclature Committee | url=https://www.genenames.org/cgi-bin/statistics?c=21 | date=12. 5. 2017 | access-date=19. 5. 2017 | archive-date=29. 6. 2017 | archive-url=https://web.archive.org/web/20170629095146/http://www.genenames.org/cgi-bin/statistics?c=21 | url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| 2017-05-12 
|-
| [[Ensembl]] || 234 || 404 || 183
|style=&quot;text-align:center&quot;| &lt;ref name=&quot;Ensembl Release 88&quot;&gt;{{cite web | title=Chromosome 21: Chromosome summary - Homo sapiens | website= Ensembl Release 88 | url=http://mar2017.archive.ensembl.org/Homo_sapiens/Location/Chromosome?r=21 |date=29. 3. 2017 | access-date=19. 5. 2017}}&lt;/ref&gt;
| 2017-03-29 
|-
| [[UniProt]] || 252 || — || —
|style=&quot;text-align:center&quot;| &lt;ref name=&quot;UniProt&quot;&gt;{{cite web | title=Human chromosome 21: entries, gene names and cross-references to MIM | website= UniProt | url=https://www.uniprot.org/docs/humchr21.txt |date=28. 2. 2018 | access-date=16. 3. 2018}}&lt;/ref&gt;
| 2018-02-28 
|-
| [[NCBI]] || 256 || 356 || 207
|style=&quot;text-align:center&quot;| &lt;ref name=&quot;NCBI coding&quot;&gt;{{cite web | title=Search results - 21&amp;#91;CHR&amp;#93; AND &quot;Homo sapiens&quot;&amp;#91;Organism&amp;#93; AND (&quot;genetype protein coding&quot;&amp;#91;Properties&amp;#93; AND alive&amp;#91;prop&amp;#93;) - Gene | website=NCBI | date=19. 5. 2017 | url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene?term=21%5BCHR%5D%20AND%20%22Homo%20sapiens%22%5BOrganism%5D%20AND%20%28%22genetype%20protein%20coding%22%5BProperties%5D%20AND%20alive%5Bprop%5D%29&amp;cmd=DetailsSearch | access-date=20. 5. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;NCBI noncoding&quot;&gt;{{cite web | title=Search results - 21&amp;#91;CHR&amp;#93; AND &quot;Homo sapiens&quot;&amp;#91;Organism&amp;#93; AND ( (&quot;genetype miscrna&quot;&amp;#91;Properties&amp;#93; OR &quot;genetype ncrna&quot;&amp;#91;Properties&amp;#93; OR &quot;genetype rrna&quot;&amp;#91;Properties&amp;#93; OR &quot;genetype trna&quot;&amp;#91;Properties&amp;#93; OR &quot;genetype scrna&quot;&amp;#91;Properties&amp;#93; OR &quot;genetype snrna&quot;&amp;#91;Properties&amp;#93; OR &quot;genetype snorna&quot;&amp;#91;Properties&amp;#93;) NOT &quot;genetype protein coding&quot;&amp;#91;Properties&amp;#93; AND alive&amp;#91;prop&amp;#93;) - Gene | website=NCBI | date=19. 5. 2017 | url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene?term=21%5BCHR%5D%20AND%20%22Homo%20sapiens%22%5BOrganism%5D%20AND%20%28%28%22genetype%20miscrna%22%5BProperties%5D%20OR%20%22genetype%20ncrna%22%5BProperties%5D%20OR%20%22genetype%20rrna%22%5BProperties%5D%20OR%20%22genetype%20trna%22%5BProperties%5D%20OR%20%22genetype%20scrna%22%5BProperties%5D%20OR%20%22genetype%20snrna%22%5BProperties%5D%20OR%20%22genetype%20snorna%22%5BProperties%5D%29%20NOT%20%22genetype%20protein%20coding%22%5BProperties%5D%20AND%20alive%5Bprop%5D%29&amp;cmd=DetailsSearch | access-date=20. 5. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;NCBI pseudo&quot;&gt;{{cite web | title=Search results - 21&amp;#91;CHR&amp;#93; AND &quot;Homo sapiens&quot;&amp;#91;Organism&amp;#93; AND (&quot;genetype pseudo&quot;&amp;#91;Properties&amp;#93; AND alive&amp;#91;prop&amp;#93;) - Gene | website=NCBI | date=19. 5. 2017 | url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene?term=21%5BCHR%5D%20AND%20%22Homo%20sapiens%22%5BOrganism%5D%20AND%20%28%22genetype%20pseudo%22%5BProperties%5D%20AND%20alive%5Bprop%5D%29&amp;cmd=DetailsSearch | access-date=20. 5. 2017}}&lt;/ref&gt;
| 2017-05-19 
|}

=== Lista gena ===
Slijedi djelimična lista gena na ljudskom hromozomu 21. Potpunu listu pogledajte u informacijskom okviru s desne strane.
{{columns-list|
* [[ABCG1]]: [[kodon|Kodira]] člana 1  [[ATP]]-vezujuće  kasetne potporodice G
* [[ADAMTS1]]: [[Kodon|kodira]] [[protein]] Asamts1
* [[ADAMTS5]]: [[kodon|Kodira]] [[enzim]] dezintegrin i [[metaloproteinaza]] sa motivima trombospondina 5
* [[AGPAT3]]: [[kodon|Kodira]] [[enzim]] 1-acil-sn-glicerol-3-fosfat-acil[[transferaza]] gama
* [[AIRE]]: [[kodon|Kodira]]  [[protein]]ski regulator [[autoimunost]]i
* [[Amiloidni prekursorski protein|APP]]: [[kodon|Kodira]] [[amiloid]] beta (A4) prekursorski protein (peptidaza neksin-II, [[Alzheimerova bolest|Alzheimerove bolesti]])&lt;ref name=&quot;PMID16921174&quot;&gt;{{cite journal | vauthors= Sleegers K, Brouwers N, Gijselinck I, Theuns J, Goossens D, Wauters J, Del-Favero J, Cruts M, van Duijn CM, Van Broeckhoven C
 | title=APP duplication is sufficient to cause early onset Alzheimer's dementia with cerebral amyloid angiopathy | url= https://archive.org/details/sim_brain_2006-11_129_11/page/n186
 | journal= Brain | year=2006 | pages= 2977–83| volume= 129| issue=  Pt 11| pmid=16921174
 | doi=10.1093/brain/awl203| doi-access=free}}&lt;/ref&gt;
* [[ATP5PF]]: [[kodon|Kodira]]  mitohondrijsku [[enzim]]sku podjedinicu [[ATP-sintaza|ATP sintazno]]-spregnutog faktora 6
* [[ATP5PO]]: [[kodon|Kodira]]  mitohondrijsku  [[enzim]]sku [[ATP-sintaza|ATP-sitaznu]]  podjedinicu O
* [[B3GALT5]]: [[kodon|Kodira]] [[enzim]] beta-1,3-galaktozil[[transferaza]] 5
* [[C21orf62]]: Ispoljava se u  [[tkivo|tkivima]] [[mozak|mozga]] i [[reproduktivni organi|reproduktivnih organa]] 
* [[CBR1]]: Kodira [[enzim]] [[karbonil]]-[[reduktaza]] [[NADPH]] 1
* [[CBR3]]: Kodira [[enzim]] [[karbonil]]-[[reduktaza]] [[NADPH]] 3
* [[Cistationin-beta-sintaza|CBS]]:  Kodira cistationin-beta-sintazu 
* [[CFAP298]]: Kodira [[cilija]]– i [[flagela]]-asocirani protein 298
* [[CLDN14]]: Kodira klaudin 14
* [[CRYZL1]]: Kodira kristalin zetoliki 1
* [[CYYR1]]: Kodira [[cistein]] i [[tirozin]]-bogati 1
* [[DIP2A]]: Kodira disko-interaktivni protein 2, homolog A
* [[DNAJC28]]: Kodira potporodicu a [[protein]]a C DnaJ homolog, član 28
* [[DOPEY2]]: Dopeyeva porodica, član 2
* [[DSCR1]]: Kritičns regija 1 za [[Downov sindrom]]&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors=Gardiner K, Davisson M | title=The sequence of human chromosome 21 and implications for research into Down syndrome | journal=Genome Biol | year=2000 | pages=REVIEWS0002 | volume=1 | issue=2  | pmid=11178230 | doi=10.1186/gb-2000-1-2-reviews0002 | pmc=138845}}&lt;/ref&gt;
* [[DYRK1A]]: Kodira dvospecifičnost [[tirozin]]-(Y)-[[fosforilacija|fosforilacije]], regulisane [[kinaza]]ma  1A
* [[ERG (gen)|ERG]]
* [[ETS2]]
* [[FAM3B]]: Porodica sa sekvencnom sličnošću 3, član B
* [[FRGCA]]: Kodira [[protein]] FOXM1-regulirajući, vezan ra [[rak želuca]] 
* [[GATD3A]]: Kodira glutamin amidotransferano-liku klasu 1 domen-sadržećeg mitohondrijskog  proteina 3A,
* [[HLCS]]: Kodira holokarboksilaznu [[sintetaza|sintetazu]] (biotin-(propionil-koenzim A-karbokslaza (ATP-hidrolizirajuća) [[ligaza]])
* [[KCNE1]]: Kodira [[kalij]] naponski kanal, Isk-vezane porodice, član 1
* [[KCNE2]]: Kodira [[kalij]] naponski kanal, Isk-vezane porodice, član 2
* [[CD18|LAD]]: Kodira nedoststak leukocitne [[adhezija|adhezije]] (simboli: ITGB2, CD18, LCAMB)
* [[MIS18A]]: Kodira [[protein]] Mis18-alfa
* [[NRIP1]]
* [[OLIG2]]
* [[PAXBP1]]: Kodira [[protein]] GC-bogate sekvence DNK-vežućeg homplognog faktora
* [[PCNT]]: Kodira [[centrosom]]ni [[pericentrin]]
* [[PDXK]]: Kodira [[enzim]] piridoksal-[[kinaza]]
* [[PSMG1]]: Proteasomski skup [[šaperon]]a 1
* [[RNR4]]: Kodira [[RNK]], [[ribosom]]sku 45S klaster 4
* [[RRP1]]: Kodira  [[Ribosomska RNK|homolog A]] [[prerada RNK|prerađenog]] [[protein]]a
* [[RRP1B]]: Kodira [[prerada RNK|preradu]] [[rRNK]] 1 [[homolog]]a B
* [[RWDD2B]]: Kodira [[protein]] RWD domen-sadržeći protein 2B
* [[RUNX1]]
* [[S100B]]: Kodira [[kalcij]]-vežući  protein
* [[SOD1]]: Kodira rastvorljivu superoksid-dismutazu 1  (amiotrofna lateralna sleroza 1 (odrasli)
* [[SPATC1L]]: Kodira protein SPATC1L
* [[TFF1]], [[TFF2]], [[TFF3]]
* [[TIAM1]]
* [[TMEM1]]: Kodira [[protein]] prenošenja kompleksnih čestica, podjedinica 10
* [[TMPRSS2]]
* [[TMPRSS3]]: Kodira transmembransku [[proteaza|proteazu]], serin 3
* [[TTC3]]: Kodira tetratrikopeptidni ponavljajući domen 3
}}

==Bolesti i poremećaji==
Sljedeće bolesti i poremećaji su neki od onih koji su u vezi sa genima na hromosomu 21:
* [[Alzheimerova bolest]]&lt;ref name=&quot;PMID16921174&quot; /&gt;
* [[Amiotrofna lateralna skleroza]]
* [[Autoimunski poliendokrini sindrom]]
* [[Downov sindrom]]
* [[Erondu–Cymetov sindrom]]
* [[Nedostatak holokarboksilazne sintetaze]]
* [[Homocistinurija]]
* [[Jervellov i Lange-Nielsenov sindrom]]
* [[Nedostatak leukocitne adhezije]]
* [[MOPD II|Majewski osteodisplazijski primordijalni tip  patuljavosti II]] (MOPD II, or MOPD2)
* [[Nesindromska gluhoća]]
* [[Romano–Wardov sindrom]]

==Hromosomski poremećaji==
[[File:Trisomie 21 Genom-Schema.gif|right|thumb|280px|Translokacijski [[Downov sindrom]] pogađa  hromosom 21]]

Sljedeći poremećaji uzrokovani su promjenama u strukturi ili broju kopija hromosoma 21:
* [[Kancer]] i: Preuređivanje ([[translokacija (genetika)|translokacijom]]) genetičkog materijala između hromosoma 21 i drugih hromosoma povezano je s nekoliko vrsta karcinoma. Naprimjer, [[AML|akutna limfoblastna leukemija]] (tip karcinoma krvi koji se najčešće dijagnosticira u djetinjstvu) povezana je s translokacijom između hromosoma 12 i 21. Povezani su i drugi oblici leukemije, [[akutna mijeloidna leukemija]] sa translokacijom između hromozoma 8 i 21.
* U malom procentu slučajeva, [[Downov sindrom]] je uzrokovan preslagivanjem hromosomskog materijala između hromosoma 21 i drugog hromosoma. Kao rezultat, osoba ima uobičajene dvije kopije hromosoma 21, plus dodatni materijal iz hromosoma 21, vezan za drugi hromosom. Ti se slučajevi nazivaju translokacijskim Downovim sindromom. Istraživači vjeruju da dodatne kopije gena na hromosomu 21 remete tok normalnog razvoja, uzrokujući karakteristične osobine Downovog sindroma i povećani rizik od medicinskih problema povezanih s ovim poremećajem.
* Ostale promjene u broju ili strukturi hromosoma 21 mogu imati različite efekte, uključujući [[intelektualna invalidnost|intelektuaknu invalidnost]], usporeni razvoj i karakteristične crte lica. U nekim slučajevima znakovi i simptomi su slični onima kod Downovog sindroma. Promjene na hromosomu 21 uključuju nedostajući segment hromosoma u svakoj ćeliji (djelimična monosomija 21) i kružnu strukturu koja se naziva prstenasti (ring) hromosom 21. Hromosom u prstenu nastaje kad se oba kraja slomljenog hromosoma ponovo sjedine.
* Utvrđeno je da udvostručava  razine [[amiloid|prekursora amijeloidnog proteina]] (APP) (duplirani segment varira u dužini, ali uključuje APP) na hromosomu 21 uzrokuje porodični rani početak [[Alzheimerova bolest|Alzheimerove bolesti]] u francuskom porodičnom kompletu (Rovelet-Lecrux et al.) i holandskoe gupe  porodica.&lt;ref name =&quot;PMID16921174&quot;/&gt; U usporedbi s Alzheimerovom bolešću uzrokovanom [[misens mutacija]]ma u APP-u, učestalost Alzheimerove bolesti uzrokovane [[duplikacija (genetika)|duplikacijom]] APP-a je značajna. Svi pacijenti koji imaju dodatnu kopiju gena APP zbog duplikacije lokusa imaju Alzheimerovu bolest s teškom [[cerebralna amiloidna angiopatija|cerebralnom amiloidnom angiopatijom]].

== Citogenetički bendovi ==
{{multiple image
 | header = G-bendovi idiograma ljudskog hromosoma 21 
 | total_width = 400
 | image1 = Human chromosome 21 ideogram vertical.svg
 | width1 = 216
 | height1= 1125
 | caption1 = Idiogram sa G-bandovima ljudskog hromosoma 21 u rezoluciji 850 bphs. Dužina bendova na ovom dijagramu proporcionalna je dužini osnovnog para. Ovaj tip [[idiogram]]a obično se koristi u pretraživačima [[genom]]a (npr. [[Ensembl]], [[Projekt konsenzusnog kodiranja sekvenci|Konsenzusni  pretraživač genoma]]. 
| image2 = Human chromosome 21 - 400 550 850 bphs.png
 | width2 = 1003
 | height2= 2801
 | caption2 = Obrasci G-bendova ljudskog hromosoma 21 u tri različite rezolucije  (400,&lt;ref name=&quot;400bphs&quot;&gt;Genome Decoration Page, NCBI. [ftp://ftp.ncbi.nlm.nih.gov/pub/gdp/ideogram_9606_GCF_000001305.14_400_V1 Ideogram data for Homo sapience (400 bphs, Assembly GRCh38.p3)]. Last update 2014-03-04. Retrieved 2017-04-26.&lt;/ref&gt; 550&lt;ref name=&quot;550bphs&quot;&gt;Genome Decoration Page, NCBI.   [ftp://ftp.ncbi.nlm.nih.gov/pub/gdp/ideogram_9606_GCF_000001305.14_550_V1 Ideogram data for Homo sapience (550 bphs, Assembly GRCh38.p3)]. Last update 2015-08-11. Retrieved 2017-04-26.&lt;/ref&gt; i 850&lt;ref name=&quot;850bphs&quot;&gt;Genome Decoration Page, NCBI. 
[ftp://ftp.ncbi.nlm.nih.gov/pub/gdp/ideogram_9606_GCF_000001305.14_850_V1 Ideogram data for Homo sapience (850 bphs, Assembly GRCh38.p3)]. Last update 2014-06-03. Retrieved 2017-04-26.&lt;/ref&gt;). Dužina bendova u ovom dijagramu temelji se na idiogramima iz ISCN-a (2013).&lt;ref name=&quot;Nomenclature2013&quot;&gt;{{cite book|author=International Standing Committee on Human Cytogenetic Nomenclature|title=ISCN 2013: An International System for Human Cytogenetic Nomenclature (2013)|url=https://books.google.com/books?id=lGCLrh0DIwEC|year=2013|publisher=Karger Medical and Scientific Publishers|isbn=978-3-318-02253-7}}&lt;/ref&gt; Ovj tip idiograma predstavlja stvarnu relativnu dužinu bendova uočenih pod mikroskopom u različitim fzama tokom [[Mitoza|procesa mitotoze]].&lt;ref name=&quot;SethakulvichaiManitpornsut2012&quot;&gt;{{cite journal|last1=Sethakulvichai|first1=W.|last2=Manitpornsut|first2=S.|last3=Wiboonrat|first3=M.|last4=Lilakiatsakun|first4=W.|last5=Assawamakin|first5=A.|last6=Tongsima|first6=S.|title=Estimation of band level resolutions of human chromosome images|year=2012|pages=276–282|journal=In Computer Science and Software Engineering (JCSSE), 2012 International Joint Conference on|doi=10.1109/JCSSE.2012.6261965|url=https://www.researchgate.net/publication/261304470|isbn=978-1-4673-1921-8}}&lt;/ref&gt;
}}
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:right&quot;
|+ [[G pruganje|G-pruge]] ljudskog  hromosoma 21 u rezoluciji 850 bphs&lt;ref name=&quot;850bphs&quot;/&gt;
! Hromosom
! Krakovi&lt;ref&gt;&quot;'''p'''&quot;: kratki; &quot;'''q'''&quot;:  dugi.&lt;/ref&gt; 
! Bend&lt;ref&gt;For cytogenetic banding nomenclature, see article Locus (genetics).&lt;/ref&gt; 
! ISCN&lt;br/&gt;start&lt;ref name=&quot;ISCN&quot;&gt;These values (ISCN start/stop) are based on the length of bands/ideograms from the ISCN book, An International System for Human Cytogenetic Nomenclature (2013). [[Arbitrarna jedinica]].&lt;/ref&gt; 
! ISCN&lt;br/&gt;stop&lt;ref name=&quot;ISCN&quot;/&gt;
! [[Bazni par]]&lt;br/&gt;[[startni kodon|start]] 
! Bazni par&lt;br/&gt;[[stop kodon|stop]] 
! Boja&lt;ref&gt;'''gpos''': Regija koja je pozitivno obojena  [[G-pruganje|G-bendovanjem]], uglavnom [[GC-sadržaj|AT-bogata]] i siromašna genima; '''gneg''': Regija sa negativno obojenim G-bendovima, općenito [[GC-sadržaj CG-bogata]] i bogata genima; '''acen''' [[centromera]]. '''var''': promjenjiva regija; '''stalk''' =  drška.
! Gustoća
|-
| 21 || p 
|style=&quot;text-align:left&quot;| 13 || 0 || 311 || {{val|1|fmt=commas}} || {{val|3100000|fmt=commas}} 
|style=&quot;background:#e0e0e0&quot;| gvar || 
|-
| 21 || p 
|style=&quot;text-align:left&quot;| 12 || 311 || 683 || {{val|3100001|fmt=commas}} || {{val|7000000|fmt=commas}} 
|style=&quot;background:#708090; color:white;&quot;| stalk || 
|-
| 21 || p 
|style=&quot;text-align:left&quot;| 11.2 || 683 || 1056 || {{val|7000001|fmt=commas}} || {{val|10900000|fmt=commas}} 
|style=&quot;background:#e0e0e0&quot;| gvar || 
|-
| 21 || p 
|style=&quot;text-align:left&quot;| 11.1 || 1056 || 1274 || {{val|10900001|fmt=commas}} || {{val|12000000|fmt=commas}} 
|style=&quot;background:#6e7f8f; color:white;&quot;| acen || 
|-
| 21 || q 
|style=&quot;text-align:left&quot;| 11.1 || 1274 || 1367 || {{val|12000001|fmt=commas}} || {{val|13000000|fmt=commas}} 
|style=&quot;background:#6e7f8f; color:white;&quot;| acen || 
|-
| 21 || q 
|style=&quot;text-align:left&quot;| 11.2 || 1367 || 1584 || {{val|13000001|fmt=commas}} || {{val|15000000|fmt=commas}} 
| style=&quot;background:white&quot;| gneg || 
|-
| 21 || q 
|style=&quot;text-align:left&quot;| 21.1 || 1584 || 2019 || {{val|15000001|fmt=commas}} || {{val|22600000|fmt=commas}} 
|style=&quot;background:black; color:white;&quot;| gpos || 100
|-
| 21 || q 
|style=&quot;text-align:left&quot;| 21.2 || 2019 || 2144 || {{val|22600001|fmt=commas}} || {{val|25500000|fmt=commas}} 
| style=&quot;background:white&quot;| gneg || 
|-
| 21 || q 
|style=&quot;text-align:left&quot;| 21.3 || 2144 || 2330 || {{val|25500001|fmt=commas}} || {{val|30200000|fmt=commas}} 
|style=&quot;background:#636363; color:white;&quot;| gpos || 75
|-
| 21 || q 
|style=&quot;text-align:left&quot;| 22.11 || 2330 || 2485 || {{val|30200001|fmt=commas}} || {{val|34400000|fmt=commas}} 
| style=&quot;background:white&quot;| gneg || 
|-
| 21 || q 
|style=&quot;text-align:left&quot;| 22.12 || 2485 || 2610 || {{val|34400001|fmt=commas}} || {{val|36400000|fmt=commas}} 
|style=&quot;background:#979797&quot;| gpos || 50
|-
| 21 || q 
|style=&quot;text-align:left&quot;| 22.13 || 2610 || 2703 || {{val|36400001|fmt=commas}} || {{val|38300000|fmt=commas}} 
| style=&quot;background:white&quot;| gneg || 
|-
| 21 || q 
|style=&quot;text-align:left&quot;| 22.2 || 2703 || 2858 || {{val|38300001|fmt=commas}} || {{val|41200000|fmt=commas}} 
|style=&quot;background:#979797&quot;| gpos || 50
|-
| 21 || q 
|style=&quot;text-align:left&quot;| 22.3 || 2858 || 3200 || {{val|41200001|fmt=commas}} || {{val|46709983|fmt=commas}} 
| style=&quot;background:white&quot;| gneg || 
|}
{{clear}}

==Reference==
{{Refspisak|2}}

== Dodatna literatura ==
* {{cite journal | vauthors=Antonarakis SE, Lyle R, Dermitzakis ET, Reymond A, Deutsch S | title=Chromosome 21 and down syndrome: from genomics to pathophysiology | journal=Nat Rev Genet | year=2004 | pages=725–38 | volume=5 | issue=10  | pmid=15510164 | doi=10.1038/nrg1448}}
* {{cite journal | vauthors=Antonarakis SE, Lyle R, Deutsch S, Reymond A | title=Chromosome 21: a small land of fascinating disorders with unknown pathophysiology | journal=Int J Dev Biol | year=2002 | pages=89–96 | volume=46 | issue=1  | pmid=11902692}}
* {{cite journal | author=Antonarakis SE | title=Chromosome 21: from sequence to applications | journal=Curr Opin Genet Dev | year=2001 | pages=241–6 | volume=11 | issue=3  | pmid=11377958 | doi=10.1016/S0959-437X(00)00185-4}}
* {{cite journal | author=Gilbert F | title=Disease genes and chromosomes: disease maps of the human genome. Chromosome 21 | journal=Genet Test | year=1997 | pages=301–6 | volume=1 | issue=4  | pmid=10464663 | doi=10.1089/gte.1997.1.301}}
* {{cite journal | vauthors=Hattori M, Fujiyama A, Taylor TD, Watanabe H, Yada T, Park HS, Toyoda A, Ishii K, Totoki Y, Choi DK, Groner Y, Soeda E, Ohki M, Takagi T, Sakaki Y, Taudien S, Blechschmidt K, Polley A, Menzel U, Delabar J, Kumpf K, Lehmann R, Patterson D, Reichwald K, Rump A, Schillhabel M, Schudy A, Zimmermann W, Rosenthal A, Kudoh J, Schibuya K, Kawasaki K, Asakawa S, Shintani A, Sasaki T, Nagamine K, Mitsuyama S, Antonarakis SE, Minoshima S, Shimizu N, Nordsiek G, Hornischer K, Brant P, Scharfe M, Schon O, Desario A, Reichelt J, Kauer G, Blocker H, Ramser J, Beck A, Klages S, Hennig S, Riesselmann L, Dagand E, Haaf T, Wehrmeyer S, Borzym K, Gardiner K, Nizetic D, Francis F, Lehrach H, Reinhardt R, Yaspo ML | title=The DNA sequence of human chromosome 21 | url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2000-05-18_405_6784/page/n113 | journal=Nature | year=2000 | pages=311–9 | volume=405 | issue=6784  | pmid=10830953 | doi=10.1038/35012518| bibcode=2000Natur.405..311H | doi-access=free }}
* {{cite journal | vauthors=Sawinska M, Ladon D | title=Mechanism, detection and clinical significance of the reciprocal translocation t(12;21)(p12;q22) in the children suffering from acute lymphoblastic leukaemia | journal=Leuk Res | year=2004 | pages=35–42 | volume=28 | issue=1  | pmid=14630078 | doi=10.1016/S0145-2126(03)00160-7}}
* {{cite journal | vauthors= Rovelet-Lecrux A, Hannequin D, Raux G, Le Meur N, Laquerriere A, Vital A, Dumanchin C, Feuillette S, Brice A, Vercelletto M, Dubas F, Frebourg T, Campion D
 | title=APP locus duplication causes autosomal dominant early-onset Alzheimer disease with cerebral amyloid angiopathy | journal=Nature Genetics | year=2005 | pages= 24–6| volume= 38| issue=  1| pmid=16369530
 | doi=10.1038/ng1718 }}
* {{cite journal | author= Anita Rauch | author2= Christian T. Thiel | author3= Detlev Schindler | author4= Ursula Wick | author5= Yanick J. Crow | author6= Arif B. Ekici | author7= Anthonie J. van Essen| author8= Timm O. Goecke | author9= Lihadh Al-Gazali | author9-link= Lihadh Al-Gazali| author10= Krystyna H. Chrzanowska | author11= Christiane Zweier| author12= Han G. Brunner | author13= Kristin Becker| author14= Cynthia J. Curry | author15= Bruno Dallapiccola | author16= Koenraad Devriendt | author17= Arnd Dörfler | author18= Esther Kinning | author19= André Megarbane | author20= Peter Meinecke | author21= Robert K. Semple | author22= Stephanie Spranger | author23= Annick Toutain | author24= Richard C. Trembath | author25= Egbert Voss | author26= Louise Wilson | author27= Raoul Hennekam | author28= Francis de Zegher | author29= Helmut-Günther Dörr| author30= André Reis
 | title=Mutations in the Pericentrin (PCNT) Gene Cause Primordial Dwarfism| url= https://archive.org/details/sim_science_2008-02-08_319_5864/page/816 | journal=Science Online| year=2008 | pages= 816–9| volume= 319| issue=  5864| doi= 10.1126/science.1151174 | pmid= 18174396 | bibcode= 2008Sci...319..816R }}

==Vanjski linkovi==
{{Commons category|Human chromosome 21}}
* {{cite web | author= National Institutes of Health | title= Chromosome 21 | work= Genetics Home Reference | url= http://ghr.nlm.nih.gov/chromosome=21 | access-date= 6. 5. 2017 | archive-date= 5. 6. 2011 | archive-url= https://web.archive.org/web/20110605075438/http://ghr.nlm.nih.gov/chromosome=21 | url-status= dead }}
* {{Cite web|url=http://web.ornl.gov/sci/techresources/Human_Genome/posters/chromosome/chromo21.shtml|title=Chromosome 21|website=Human Genome Project Information Archive 1990–2003|access-date=6. 5. 2017}}

{{Hromosomi}}
{{Hromosomska genetika}}

{{DEFAULTSORT:Hromosom 21 (Human)}}
[[Kategorija:Hromosomi]]
[[Kategorija:Geni na hromosomu 21|*]]
[[Kategorija:Citogenetika]]</text>
      <sha1>6afo0vkn9uewzq55796jpmk55k7ytog</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hajrudin Krvavac</title>
    <ns>0</ns>
    <id>392789</id>
    <revision>
      <id>3921252</id>
      <parentid>3915032</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T03:58:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3921252</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4867" sha1="b926wpevmzzkanlqhnn0ujxe2tgoikx" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
|slika               = Hajrudin Krvavac.jpg
|opis                = Hajrudin Krvavac
|datum_rođenja       = {{datum rođenja|1926|12|22}}
|mjesto_rođenja      = [[Sarajevo]], [[Kraljevina Jugoslavija]]
|prebivalište        = 
|datum_smrti         = {{datum smrti i godine|1992|7|11|1926|12|22}}
|mjesto_smrti        = Sarajevo, [[Bosna i Hercegovina]]
|godine_aktivnosti   = 
|državljanstvo       = 
|zanimanje           = [[režiser]] i [[scenarista]]
}}
'''Hajrudin &quot;Šiba&quot; Krvavac''' (22. decembar 1926 – 11. juli 1992) bio je jugoslavenski i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] filmski režiser, poznat po režiranju filmova [[Partizanski film|partizanske]] tematike tokom 1960-ih i 70-ih. Njegovi filmovi su emotivni ratni spektakli, koji promovišu prijateljstvo i herojstvo.&lt;ref name=klix&gt;{{cite web|url=http://www.klix.ba/vijesti/kultura/zahvaljujuci-radu-hajrudina-sibe-krvavca-cijeli-svijet-je-upoznao-sarajevo/141111146|title=Zahvaljujući radu Hajrudina Šibe Krvavca cijeli svijet je upoznao Sarajevo|author=klix.ba|access-date=22. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;

Njegov dar za precizno pričanje filmske priče je bio vidljiv već u njegovim ranim dokumentarnim filmovima, što je postalo osnovna crta kasnijih dugometražnih filmova koje je režirao. Svi njegovi filmovi su akcioni i imaju temu iz [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Na njegovu filmsku naraciju utjecali su crtani [[strip]]ovi i američki akcioni filmovi, naročito [[Western (žanr)|vesterni]], koja je ispunjena kombinacijom filmske akcije i emocija, ličnih drama i epskih tragedija, idealizovanih heroja i psiholoških ispitivanja, ponekad sa dozom humora. Zbog svog filmskog stila, Krvavac je ponekad uspoređivan sa [[Howard Hawks|Howardom Hawksom]].

Njegovi filmovi predstavljaju nastavak modernog filmskog izraza u estetskom i umjetničkom segmentu, zbog čega predstavljaju kulturno blago Bosne i Hercegovine.

== Život i filmska karijera ==
Prvi film koji je snimio bila je trilogija pod nazivom &quot;Vrtlog&quot;. Snimljena je 1964, u okviru koje je i priča &quot;Otac&quot; u kojoj se govori o ocu kojem Nijemci dopuštaju da odabere jednog od dvojice sinova i da se tako spasi od strijeljanja.&lt;ref&gt;[https://www.radiosarajevo.ba/metromahala/lica/povodom-rodendana-hajrudina-krvavca-sibin-film-most-prodat-je-u-sve-zemlje-svijeta/285632 Film je prodat u sve zemlje svijeta]&lt;/ref&gt;
Hajrudin Krvavac je sa 16 godina pristupio [[Narodnooslobodilačka borba|Narodnooslobodilačkoj borbi]]. Jedno vrijeme bio je i kurir [[Vladimir Perić Valter|Vladimiru Periću Valteru]]. Trideset godina kasnije godina kasnije snimio je film [[Valter brani Sarajevo]], nadahnut likom partizanskog obavještajca.&lt;ref name=klix/&gt; Tokom ranih 1950-ih bio je zatvoren na [[Goli otok|Golom otoku]], na kojem je bio zatvor namijenjen političkim zatvorenicima nakon [[Razlaz Tito–Staljin|razlaza između Tita i Staljina]] i potonjeg perioda [[Informbiro period|Informbiroa]]. Nikada nije govorio o tome.&lt;ref&gt;{{cite news|last = Kusturica|first = Emir|url = http://rs.sputniknews.com/autori/20150703/2993464.html|title = Дневник Емира Кустурица: Мало је у том граду било господе, а Шиба је био велики господин.|agency = [[Sputnik News]]|date=3. 7. 2015|access-date=15. 7. 2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|last = Kožul|first = Dejan|url = http://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-ljubisom-samardzicem-pustite-me-da-sanjam-i-da-volim-ljude|title = Razgovor s Ljubišom Samardžićem: Pustite me da sanjam i da volim ljude|agency = Lupiga.com|date=15. 4. 2015|access-date=15. 7. 2015}}&lt;/ref&gt;

Snimio je oko četrdeset uradaka, dokumentarnih filmova, TV-serija, kratkih i dugometražnih filmova. Također, napisao je i preko dvadeset filmskih scenarija. Hajrudin Šiba Krvavac preminuo je 11. jula 1992. u opkoljenom Sarajevu.

== Odabrana filmografija ==
* ''[[Vrtlog]]'' (1964)
* ''[[Diverzanti]]'' (1967)
* ''[[Most (1969 film)|Most]]'' (1969)
* ''[[Valter brani Sarajevo]]'' (1972)
* ''[[Partizanska eskadrila]]'' (1979)

== Nagrade ==
* [[Šestoaprilska nagrada grada Sarajeva]]
* 27-julska nagrada SR BiH
* Orden rada sa zlatnim vijencem
* Orden Republike sa srebrnim zracima&lt;ref name=klix/&gt;

== Bilješke ==
* Jugoslovenska filmska enciklopedija, Jugoslovenski Leksikografski Zavod &quot;Miroslav Krleža&quot;, 1986–1990.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
*{{IMDb name|id=0472954}}
* [http://balkans.aljazeera.net/blog/siba-krvavac-branio-sarajevo-u-stvarnosti-i-na-filmu &quot;Šiba Krvavac: Branio Sarajevo u stvarnosti i na filmu&quot;], Jasmin Agić, [[Al Jazeera Balkans]], 29. 12. 2018.

{{DEFAULTSORT:Krvavac, Hajrudin}}
[[Kategorija:Rođeni 1926.]]
[[Kategorija:Umrli 1992.]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački režiseri]]
[[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]]</text>
      <sha1>b926wpevmzzkanlqhnn0ujxe2tgoikx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kopači (Visoko)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>403409</id>
    <revision>
      <id>3921256</id>
      <parentid>3862544</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T05:57:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3921256</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7756" sha1="723wbckfbcsjhduv6biv1df136f1aus" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
| ime                          = Kopači
| vrsta                        = Naseljeno mjesto
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| kanton                       = [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojski]]
| grad                         = [[Visoko]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.0019
| dužina_stepeni               = 18.2074
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
| stanovništvo grad            = 23
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 32
| matični broj                 = 157813&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=20. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_grada           = 11126
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Kopači u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}'''Kopači''' su [[naseljeno mjesto]] u sastavu [[Visoko|Grada Visoko]], u [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskom kantonu]], [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]], [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. U historiografskoj i arheološkoj literaturi naziv Kopači vezuje se i za starije slojeve naseljenosti visočkog kraja, od [[Željezno doba|željeznog doba]] do [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]].&lt;ref name=&quot;KunicUNSA&quot;&gt;{{cite web|url=https://ebiblioteka.efsa.unsa.ba/xmlui/bitstream/handle/EFSA/789/Sejla%20Kunic%20-%20zavrsni%20rad.pdf?sequence=1|title=Uloga kreativnih i kulturnih industrija u razvoju kulturnog turizma grada Visoko|last=Kunić|first=Šejla|website=eBiblioteka EFSA|publisher=[[Univerzitet u Sarajevu]]|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;TarikUNSA&quot;&gt;{{cite web|url=https://prilozi.iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2025/12/Clanak-Tarik.pdf|title=Neki problemi terenske obrade i konzervacije stećaka na primjeru nekropola s područja Visokog|last=Silajdžić|first=Tarik|website=Prilozi|publisher=Institut za historiju, [[Univerzitet u Sarajevu]]|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
U pregledima najstarije prošlosti visočkog kraja Kopači se navode među značajnijim nalazištima [[Željezno doba|željeznog doba]] na području Visokog, što ukazuje da je prostor današnjeg sela bio uključen u širi prethistorijski pejzaž visočke kotline.&lt;ref name=&quot;KunicUNSA&quot; /&gt;

Srednjovjekovno naslijeđe Kopača potvrđuje i historiografija stećaka. Tarik Silajdžić navodi Kopače među nekropolama koje je Pavao Anđelić 1984. uvrstio u pregled srednjovjekovnih nekropola visočkog područja, a novija terenska istraživanja provedena u organizaciji Zavičajnog muzeja u Visokom dodatno su proširila saznanja o rasprostranjenosti stećaka na području grada.&lt;ref name=&quot;TarikUNSA&quot; /&gt; U Kopačima nalazi se i [[Gradina (Kopači, Visoko)|neistražena utvrda]].

U [[Osmansko Carstvo|osmanskom]] periodu Kopači se spominju u okviru sela i džemata visočkog kraja. U prikazu knjige ''Osmanski popisni defteri stanovništva Visokog i okoline iz 1850. godine'' navedeno je da su Kopači bili među selima vezanim za Visoko sredinom 19. stoljeća.&lt;ref name=&quot;Defteri1850&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.fondacijaspektrum.ba/specto/edition/1/specto-br-1/osmanski%2Bpopisni%2Bdefteri%2Bstanovni%C5%A1tva%2Bvisokog%2Bi%2Bokoline%2B1850.%2Bgodine%2C%2Bprevela%2Bi%2Bpriredila%2Bramiza%2Bsmaji%C4%87%2C%2Binstitut%2Bza%2Bislamsku%2Btradiciju%2Bbo%C5%A1njaka%2B-ju%2Bgradska%2Bbiblioteka%2Bvisoko%2C%2Bsarajevo%2Fvisoko%2C%2B2022%3D/16|title=Osmanski popisni defteri stanovništva Visokog i okoline 1850. godine|website=Specto|access-date=17. 3. 2026|archive-date=16. 1. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260116214627/https://www.fondacijaspektrum.ba/specto/edition/1/specto-br-1/osmanski+popisni+defteri+stanovni%C5%A1tva+visokog+i+okoline+1850.+godine%2C+prevela+i+priredila+ramiza+smaji%C4%87%2C+institut+za+islamsku+tradiciju+bo%C5%A1njaka+-ju+gradska+biblioteka+visoko%2C+sarajevo%2Fvisoko%2C+2022=/16|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] Kopači su u administrativnoj organizaciji [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevine SHS]] bili u sastavu općine [[Vratnica (Visoko)|Vratnica]] u okviru kotara Visoko.&lt;ref name=&quot;OmerovicAcademia&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.academia.edu/126846561/Enes_S_Omerovi%C4%87_Visoko_u_KHS_Jugoslaviji|title=Visoko u KHS-Jugoslaviji|last=Omerović|first=Enes S.|website=Academia.edu|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; Prema službenim rezultatima popisa iz 2013. godine, naselje je imalo 23 stanovnika.&lt;ref name=&quot;Popis2013&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.statistika.ba/?id=11126&amp;show=12|title=Popis 2013 u BiH|website=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine|access-date=17. 3. 2026}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Kopači
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 157813
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 116/7/8) |work=fzs.ba |access-date= 20. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 23
| g2013_bosnjaci           = 21
| g2013_bosanciihercegovci = 2
| g1991_ukupno             = 84
| g1991_muslimani          = 9
| g1991_srbi               = 74
| g1991_jugosloveni        = 1
| g1981_ukupno             = 109
| g1981_muslimani          = 14
| g1981_srbi               = 95
| g1971_ukupno             = 145
| g1971_muslimani          = 14
| g1971_srbi               = 120
| g1971_hrvati             = 8
| g1971_jugosloveni        = 1
| g1971_makedonci          = 2
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.visoko.gov.ba/ Zvanični sajt grada Visokog]

{{Grad Visoko}}</text>
      <sha1>723wbckfbcsjhduv6biv1df136f1aus</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kalifornijski tehnološki institut</title>
    <ns>0</ns>
    <id>407796</id>
    <revision>
      <id>3921250</id>
      <parentid>3503734</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T03:22:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3921250</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5791" sha1="doj1mtbkc3cr6oub4ccsyvbmajsszzx" xml:space="preserve">{{Infokutija univerzitet
|naziv                = Kalifornijski tehnološki institut
|slika                = [[Datoteka:Seal of the California Institute of Technology.svg|150px|Logo univerziteta]]
|latinsko_ime         = 
|moto                 = ''The truth shall make you free''
|motobos              = ''Istina će vas osloboditi''
|osnovan              = 1891.
|vrsta                = [[privatni univerzitet]]
|krovna               =
|vjerska_pripadnost   =
|akademska_pripadnost =
|izdaci               =
|budžet               =
|rukovodilac          =
|chairman             = 
|chairperson          =
|chancellor           = 
|predsjednik          = [[Thomas F. Rosenbaum]]
|potpredsjednik       =
|vice_chancellor      =
|rektor               = 
|prorektor            =
|dekan                =
|direktor             =
|vođa_titula          =
|akademsko_osoblje    = 736
|admin_osoblje        = 
|studenti             = 2255
|dodipl               = 1001
|dipl                 = 1254
|doktorat             =
|ostali               =
|lokacija             =
|grad                 = [[Pasadena]]
|savezna_država       = [[Kalifornija]]
|provincija           =
|država               = [[SAD]]
|koor                 =
|kampus               = Prigradski&lt;br&gt;50 ha
|prijašnja_imena      = 
|slobodna_oznaka      =
|boje                 = Narančasta i bijela
|atletika             =
|sportovi             = 
|nadimak              =
|maskota              =
|udruženja            = [[Asocijacija američkih univerziteta|AAU]]&lt;br&gt;[[Asocijacija istraživačkih univerziteta|AIU]]
|web-sajt             = [http://www.caltech.edu/ caltech.edu]
|pushin_map           =
|fusnote              =
|logo                 = [[Datoteka:Caltech Logo.svg|200px]]
}}
'''Kalifornijski tehnološki institut''' (skr. '''Caltech''') privatni je [[univerzitet]] sa sjedištem u [[Pasadena|Pasadeni]], u [[SAD|američkoj]] [[Savezne države SAD-a|saveznoj državi]] [[Kalifornija|Kaliforniji]].

Iako je osnovan 1891. od strane [[Amos G. Throop|Amosa G. Throopa]] i bio spreman za stručno usavršavanje studenata, koledž je tek početkom 20. stoljeća privukao utjecajne naučnike kao što su [[George Ellery Hale]], [[Arthur Amos Noyes]] i [[Robert Millikan]].

Stručne i pripremne škole su razdvojene 1910. a sadašnji naziv koledž je usvojio 1921. godine. 1934. Caltech je primljen u [[Asocijacija američkih univerziteta|Asocijaciju američkih univerziteta]], kao prethodnik [[NASA]]-ine [[Laboratorija za mlazni pogon|Laboratorije za mlazni pogon]], kojim je Caltech upravljao od njegovog osnivanja 1936. do 1943. godine.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.aau.edu/about/default.aspx?id=16710|title=Member Institutions and Years of Admission test|trans-title=Članice AAU-a|work=aau.edu|access-date=15. 2. 2016|archive-date=16. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160116135456/http://aau.edu/about/default.aspx?id=16710|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.jpl.nasa.gov/jplhistory/early/|title=Early History|trans-title=Rana historija|work=nasa.gov|access-date=15. 2. 2016|archive-date=26. 10. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20111026135745/http://www.jpl.nasa.gov/jplhistory/early/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Institut je jedan od malobrojnih visokoobrazovnih tehnoloških ustanova u SAD-u koji teži da bude prvenstveno posvećen tehničkim disciplinama i primijenjenim granama nauke.
Caltech se često smatra jednim od najboljih svjetskih univerziteta.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.timeshighereducation.co.uk/world-university-rankings/2014-2015/top-400.html |title=Times Higher Education World University Rankings |trans-title=Times-ov ranking univerziteta |year=2014 |publisher=Times Higher Education |access-date=21. 1. 2015 |archive-date=22. 2. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210222032318/https://www.timeshighereducation.com/search?e=404&amp;search=world%20university%20rankings%202014%202015%20top%20400 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.shanghairanking.com/World-University-Rankings-2014/USA.html |title=Academic Ranking of World Universities 2014 |year=2014 |publisher=ShanghaiRanking Consultancy |access-date=15. 2. 2016 |archive-date=21. 2. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160221221532/http://www.shanghairanking.com/World-University-Rankings-2014/USA.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=World University Rankings 2015-2016: results announced |url=https://www.timeshighereducation.com/news/world-university-rankings-2015-2016-results-announced |publisher=ShanghaiRanking Consultancy |access-date=15. 2. 2016}}&lt;/ref&gt;

Uprkos svojoj malobrojnosti, 33 alumnija ovog instituta su osvojila 34 Nobelove nagrade ([[Linus Pauling]] je dosada jedina osoba u historiji koja je ovu prestižnu nagradu samostalno osvojila dva puta) dok su njih 71 dobitnici američke [[Nacionalna medalja za nauku|nacionalne medalje za nauku]].
 
112 članova fakulteta su izabrani u američku [[Nacionalna akademija SAD-a|Nacionalnu akademiju]]. Osim toga, brojni članovi ove ustanove su povezani i sa drugim poznatim američkim institucijama kao što su [[Medicinski institut Howard Hughes]] i NASA.

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|California Institute of Technology}}
* [http://www.caltech.edu/ Službeni sajt]
* [http://www.gocaltech.com/ Službeni sajt Caltechovog atletskog kluba]

{{Asocijacija američkih univerziteta}}
{{Asocijacija istraživačkih univerziteta}}

[[Kategorija:Univerziteti u Sjedinjenim Američkim Državama]]
[[Kategorija:Univerziteti u Kaliforniji]]
[[Kategorija:Asocijacija američkih univerziteta]]
[[Kategorija:Asocijacija istraživačkih univerziteta]]
[[Kategorija:Obrazovne institucije osnovane 1891.]]
[[Kategorija:Obrazovanje u Kaliforniji]]</text>
      <sha1>doj1mtbkc3cr6oub4ccsyvbmajsszzx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Krupa (Neretva)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>409503</id>
    <revision>
      <id>3921258</id>
      <parentid>3844404</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T06:50:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3921258</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3989" sha1="mo4dri392pd6co3srfkvaxijcalisdc" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                      = Krupa
| izvorno_ime              = 
| izvorno_ime_jezik        = 
| drugo_ime                = 
| slika                    = Rijeka krupa 2.JPG
| veličina_slike           = 250
| opis_slike               = Krupa na toku kod [[Čapljina|Čapljine]]
| slika_karta              = 
| veličina_karte           = 
| karta_opis               = 
| mapframe                 = yes
| mapframe-line            = on
| mapframe-shape           = none
| mapframe-point           = none
| dužina                   = 9
| izvor                    = [[Hutovo blato]]
| nadmorska visina izvora  = 
| izvor_lat_d              = 
| izvor_lat_m              = 
| izvor_lat_s              = 
| izvor_lat_NS             = N
| izvor_long_d             = 
| izvor_long_m             = 
| izvor_long_s             = 
| izvor_long_EW            = E
| ušće                     = [[Dračevo (Čapljina)|Dračevo]]
| nadmorska visina ušća    = 
| ušće_lat_d               = 
| ušće_lat_m               = 
| ušće_lat_s               = 
| ušće_lat_NS              = N
| ušće_long_d              = 
| ušće_long_m              = 
| ušće_long_s              = 
| ušće_long_EW             = E
| ulijeva_se_u             = [[Neretva]]
| etimologija              = 
| prosječni protok         = 
| površina sliva           = 74
| riječni_sistem           = 
| lijeve_pritoke           = 
| desne_pritoke            = 
| države kroz koje protiče = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| gradovi kroz koje protiče = 
| sliv                     = [[Jadransko more|Jadranski]]
| plovnost                 = 
}}
'''Krupa''' je mala [[rijeka]] u [[Hercegovina|Hercegovini]], lijeva [[pritoka]] [[Neretva|Neretve]].

== Tok ==
Izvire iz [[Deransko jezero|Deranskog jezera]] kod naselja [[Struge]], u [[močvara|močvari]] [[Hutovo blato]], u kojoj je Krupa glavni vodotok, koji sistemom podzemnih kanala daje, a svojim nadzemnim tokom i odvodi vode Gornjeg blata i Svitavskog jezera u [[Neretva|Neretvu]]. Ima široko i krivudavo korito i teče prema jugozapadu do [[ušće|ušća]] u Neretvu, kod sela [[Dračevo (Čapljina)|Dračeva]]. Duga je 9&amp;nbsp;km, a površina sliva iznosi 74&amp;nbsp;km².

Iako je kratka, prosječno je duboka 5 m. Pad korita veoma je mali i iznosi oko 0,05‰. U slučaju porasta vodostaja Neretve ponekad dolazi do povratnog toka Krupe prema Deranskom jezeru. Tada ovo područje prima vodu koja je zamućena i koja u mirnim močvarnim površinama ostavlja dio sitnog materijala koji je donijela.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.hutovo-blato.ba/parku.html |title=Hutovo blato |access-date=12. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305034934/http://www.hutovo-blato.ba/parku.html |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Vodostaj Deranskog jezera iz godine u godinu postajao je sve niži. Ljeti je imao vrijednost ispod 0,50 m. [[Voda]] iz jezera gubila se otjecanjem kroz Krupu, kao i putem ponora koji se nalaze po obodu spomenutog [[jezero|jezera]]. U močvarnom i ravničarskom dijelu, osim u kompenzacijskom bazenu [[Svitava (Čapljina)|Svitava]], gdje je pod kontrolom čovjeka, nivo vode bio je različit u odnosu na godišnje doba i najčešće pod direktnim utjecajem padavina.

Godine 2001. Hutovo blato upisano je u listu močvara od međunarodne važnosti i registrirano pri [[UNESCO]]-ovom Direktoratu u [[Pariz]]u ([[Ramsarska konvencija]]).

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.prepustise.com/index.php/vijesti/1354-spasimo-hutovo-blato Spasimo Hutovo blato]
* [http://prebilovci.net/index.php/lat/2015-07-17-08-48-60/2015-07-17-09-02-50 Kako je zao gospodar uništio Hutovo blato] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210803023235/http://prebilovci.net/index.php/lat/2015-07-17-08-48-60/2015-07-17-09-02-50 |date=3. 8. 2021 }}

{{Neretva}}
{{Hidrografija BiH}}

[[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Pritoke Neretve]]
[[Kategorija:Čapljina]]</text>
      <sha1>mo4dri392pd6co3srfkvaxijcalisdc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Geološka vremenska skala</title>
    <ns>0</ns>
    <id>421037</id>
    <revision>
      <id>3921185</id>
      <parentid>3903015</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T16:07:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3921185</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="51313" sha1="pr8p0364d51ve52trdssctzvd92z71t" xml:space="preserve">[[Datoteka:Geologic Clock with events and periods.svg|thumb|300px|Sat koji predstavlja neke od glavnih jedinica geološkog vremena i definitivnih događaja u Zemljinoj historiji.&lt;br&gt;Hadeanski eon predstavlja  vrijeme prije fosilnih otkrića života na Zemlji. &lt;br&gt;Smatra se da je njegova  gornja granica na prije oko 1,000.000.000 milijardi godina. Ostale podjele odražavaju evoluciju života; arhean i proterozoik su eoni, paleozoik, mezozoik i kenozoik su ere u eonu fanerozoik. Kvartarni period od tri miliona godina, vrijeme prepoznatljivo po ljudima,  premalen je da bi bio  vidljiv na ovoj skali.]]&lt;br&gt; '''Geološka vremenska skala''' ('''GTS''') je sistem [[hronološko datiranje|hronološkog datiranja]] koji  određuje odnose geoloških slojeva ([[stratigrafija]]) sa vremenom i koristi u [[geologija|geologiji]], [[paleontologija|paleontologiji]] i drugim naukama o Zemlji, da opiše vremena i odnose događaja koji su se dogodili u [[Historija Zemlje|historiji Zemlje]]. Tabela raspona geoloških vremena, koja je ovdje predstavljena, slaže se sa [[Naučna klasifikacija|nomenklaturom]], datiranju i standardnim bojama kodova, koje je  utvrdila [[Međunarodna komisija za stratigrafiju]].

Dokazi prema   [[radiometrijsko datiranje|radiometrijskom datiranju]] ukazuju da je Zemlja stara oko  4,54  milijarde godina.&lt;ref name=&quot;USGS1997&quot;&gt;{{cite web
 | date=1997 | title=Age of the Earth
 | url=http://pubs.usgs.gov/gip/geotime/age.html
 | publisher=U.S. Geological Survey
 | access-date=10. 1. 2006
| archive-url= https://web.archive.org/web/20051223072700/http://pubs.usgs.gov/gip/geotime/age.html| archive-date= 23. 12. 2005 &lt;!--DASHBot--&gt;|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal
 | last=Dalrymple | first=G. Brent
 | title=The age of the Earth in the twentieth century: a problem (mostly) solved | journal=Special Publications, Geological Society of London
 | date=2001 | volume=190
 | issue=1 | pages=205–221
 | doi=10.1144/GSL.SP.2001.190.01.14 |bibcode = 2001GSLSP.190..205D }}
&lt;/ref&gt;

Geologija ili  ''[[duboko vrijeme]]''  Zemljine prošlosti je podijeljena u različite jedinice, prema događajima koji su se desili u svakom periodu. Različiti rasponi vremena na GTS obično su obilježeni promjenama u sastavu slojeva koji im odgovaraju i ukazuju na velike geološke ili [[Paleontologija|paleontološke]] događaje, kao što je [[masovno izumiranje]]. Naprimjer, granica između perioda [[Kreda (period)|krede]] i [[paleogen]]a definirana je [[kreda-paleogen izumiranje]]m, koje je označilo propast ne-ptičjih [[dinosaur]]a i mnogih drugih grupa životinja. Stariji vremenski razmaci, koji su datirani pouzdanim fosilnim zapisom (prije eona [[proterozoik]]), definirani su njihovom apsolutnom starošću.

__TOC__
{{clear}}

==Terminologija==
Najveća definirana jedinici vremena je supereon, sastavljen od eona. Eoni su podijeljeni u [[Era (geologija)|ere]], koji su zatim podijeljene u [[Period (geologija)|periode]], [[Epoha (geologija)|epohe]] i [[Doba (geologija)|doba]]. Termini &quot;[[eonotem]]&quot;, &quot;[[eratem]]&quot;, &quot;[[sistem (stratigrafija)|sistem]]&quot;, &quot;[[serija (stratigrafija)|serija]]&quot; i &quot;[[faza ( stratigrafija)|faza]]&quot; koriste  se za slojeve stijena koje odgovaraju tim periodima geološkog puta u historiji Zemlje.

;Jedinice geohronologije i stratigrafije
{| class=&quot;wikitable&quot; class=&quot;sortable wikitable&quot; 
| style=&quot;background:#ddffdd;&quot; align=&quot;center&quot;|'''Segmenti stijena (slojevi) u [[hronostratigrafija|hronostratigrafiji]]'''
|style=&quot;background:#ddff&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''Vremenski raspon u [[geohronologija|geohronologiji]]'''
| style=&quot;background:#ddffdd;&quot; align=&quot;center&quot;| '''Napomene uz
geohronološke jedinice'''
|- 
| style=&quot;text-align:left;&quot;|[[Eonotem (geologija)|Eonotem]] 
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Eon (geologija)|Eon]] 
| style=&quot;text-align:left;&quot;|Ukupno 4, pola milijarde godina ili više

|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Eratem (geologija)|Eratem]] 
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Era (geologija)|Era]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;|Definiranih 10, nekoliko stotina miliona godina

|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Sistem (geologija)|Sistem]] 
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Period (geologija)|Period]] 
| style=&quot;text-align:left;&quot;|Definirano  22, 10 do ~100 milliona godina
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;|[[Serija (geologija)|Serija]] 
| style=&quot;text-align:left;&quot;|[[Epoha (geologija)|Epoha]] 
| style=&quot;text-align:left;&quot;|Definirano 34, 10 miliona godina
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;|[[Faza (geologija)|Faza]] 
| style=&quot;text-align:left;&quot;|[[Doba (geologija)|Doba]] 
| style=&quot;text-align:left;&quot;|Definirano  99, millioni godina 
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Horizont (geologija)|Horizont]] 
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Hron (geologija)|Hron]] 
| style=&quot;text-align:left;&quot;|Podjedinica doba, ne upotrebljava se u vremenskoj skali  ICS 
|-
|}
[[Geologija]] kvalificira ove jedinice kao &quot;rane&quot;, &quot;srednje&quot; i &quot;kasne&quot; kada se odnose na vrijeme, a &quot;niže&quot;, &quot;srednje&quot; i &quot;gornje&quot; - kada se odnose na odgovarajuće stijene. Naprimjer, serija donje jure u [[Hronostratigrafija|hronostratigrafiji]] odgovara epohi rane jure u [[Geohronologija|geohronologiji]].&lt;ref name=ICSchronostrat&gt;International Commission on Stratigraphy. &quot;Chronostratigraphic Units.&quot; ''International Stratigraphic Guide''. Accessed 14 December 2009. [http://www.stratigraphy.org/upload/bak/chron.htm stratigraphy.org]&lt;/ref&gt; 
Geološke jedinice iz istog vremena, ali iz različitih dijelova svijeta često izgledaju drugačije i sadrže različite fosile, pa su u istom periodu historijski data različita imena u različitim zemljama. Naprimjer, u Sjevernoj Americi donji [[kambrij]] zove se serija ''Waucoban'' koja je podijeljena u zone, na osnovu sukcesije [[Trilobiti|trilobita]]. U [[Azija|Istočnoj Aziji]] i [[Sibir]]u, ista jedinica je podijeljena u faze [[aleksij]], [[atdabanij]] i [[botomij]]. Ključni aspekt rada Međunarodne komisije za stratigrafiju je pomirenje ovih konfliktnih terminologija i definiranje  univerzalnih [[Horizont (geologija)|horizonata]] koji se mogu koristiti širom svijeta.&lt;ref&gt;[http://www.stratigraphy.org/bak/status.htm#_2.__PURPOSE_AND_OBJECTIVES Statutes of the International Commission on Stratigraphy], retrieved 26 November 2009&lt;/ref&gt;
Termin [[antropocen]] koristi se neformalno u  popularnoj kulturi, a sve veći broj naučnika i u opisu  epohe u kojoj živimo. Termin su uveli Paul Crutzen i Eugene Stoermer 2000. da opišu sadašnje vrijeme, u kojem ljudi imaju ogroman uticaj na životnu sredinu. To je evoluiralo u opisivanje  kao &quot;epohe&quot;, počevši od nekog vremena u prošlosti i u cjelini da definira antropogenu emisiju [[ugljik]]a i proizvodnji i potrošnji plastičnih proizvoda koji su ostali u tlu.&lt;ref&gt;{{Cite web|title = Anthropocene: Age of Man - Pictures, More From National Geographic Magazine|url = http://ngm.nationalgeographic.com/2011/03/age-of-man/kolbert-text/2|website = ngm.nationalgeographic.com|access-date = 22. 9. 2015|archive-date = 22. 8. 2016|archive-url = https://web.archive.org/web/20160822063850/http://ngm.nationalgeographic.com/2011/03/age-of-man/kolbert-text/2|url-status = dead}}&lt;/ref&gt;

Protivnici ovog pojma tvrde da ga ne treba koristiti, jer je vrlo teško, ako ne i gotovo nemoguće, da se definira određeno vrijeme kada su ljudi počeli uticati na slojeve stijena koje definiraju početak jedne takve epohe.&lt;ref&gt;{{Cite web|title = What is the Anthropocene and Are We in It?|url = http://www.smithsonianmag.com/science-nature/what-is-the-anthropocene-and-ar}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; Drugi misle da ljudi nisu ni počeli da otklanjaju svoj najveći uticaj na Zemlji i stoga antropocen još nije ni počeo. U svakom slučaju, ICS još nije službeno odobrio termin, bar do kraja 2016.&lt;ref&gt;{{Cite web|title = Subcomission on Quaternary Stratigraphy, ICS » Working Groups|url = http://quaternary.stratigraphy.org/workinggroups/anthropocene/|website = quaternary.stratigraphy.org}}&lt;/ref&gt;

== Formiranje geološke vremenske skale==
Prvi ozbiljni pokušaji da se formuliras geološka skala vremena,  koja bi se mogla primijeniti bilo gdje na Zemlji potiče iz kraja 18. stoljeća. Najuticajniji  rani pokušaji (zagovarao i  [[Abraham Werner]], između ostalih) dijele stijene Zemljine kore u četiri vrste: primarne, sekundarne, tercijarne i kvartarne. Svaka vrsta stijena, prema  teoriji, formira se u određenom periodu u historiji Zemlje. Bilo je tako moguće govoriti o &quot;tercijarnom periodu&quot;, kao i &quot;tercijarnim stijenama&quot;.  Zaista, termin  &quot;tercijarne&quot; (sadaju u paleogen i neogen) ostao je u upotrebi kao ime geoloških perioda u 20. stoljeću, a &quot;kvartar&quot; ostaje u formalnoj upotrebi  kao naziv tekućeg perioda. 
Identifikaciju slojeva premsa  fosilima koje sadrže,  pionirski su počelo [[William Smith]], [[Georges Cuvier]], [[Jean Baptiste Julien d'Omalius d'Halloy|Jean d'Omalius d ' Halloy]] i [[Alexandre Brogniart]],  u početku 19. stoljeća, omogućivši geolozima da preciznije podijeliti historiju Zemlje. To im je omogućio da se povežu slojeve preko nacionalnim (ili čak i kontinentalnim) granicama. Ako dva sloja (ipak udaljeni u prostoru ili drugačiji u sastavu) sadrže iste fosile, šanse su dobre da se utvrde u isto vrijeme. Detaljne studije slojeva i fosila Evrope između [[1820]]. i [[1850]].  proizvele su niz geoloških perioda koji se  i danas koristi.

===Imenovanje geoloških  perioda, era i epoha===
Proces je bio obilježen dominaciom  britanskih geologa i imena perioda. &quot;[[Kambrij]]&quot;, (klasični naziv za [[Vels]]),  &quot;ordovicij&quot; i &quot;silur&quot;, nazvani su  po drevnim velškim plemenima, jer su periodi definirani pomoću stratigrafske sekvence iz Velsa.&lt;ref&gt;John McPhee, ''Basin and Range'', pp. 113–114.&lt;/ref&gt; &quot;Devon&quot;  je imenovan po engleskoj  županiji [[Devon]], a ime &quot;karbona&quot; ili [[kreda (period)|krede]] je jednostavno adaptacija &quot;mjerae uglja&quot;, pojam starog britanskog geologa za isti skup slojeva. &quot;Perm&quot; je dobio ime po [[Perm]]u, Rusija, jer ga je pomoću slojeva u toj regiji definirao škotski geolog [[Roderick Murchison]]. Međutim, neke periode definirali su geolozi iz drugih zemalja. &quot;[[Trijas]]&quot;  je 1834. imenovao njemački geolog [[Friedrich Von Alberti]] iz tri različita sloja (latinski {{lang | lat. |''trias''}} što znači trijada). U ležištima   [[kreda (period)|krede]], zatim crnih [[škriljac]]a, zvanim trijas,  koji se nalaze u cijeloj Njemačkoj i Sjeverozapadnoj  Europi. [[Jura (geologija)|Juru]] je imenovao francuski geolog  Alexandre Brogniart za široke morske [[krečnjak]]e  u  [[planine Jura|planinama Jura]].  &quot;Kredu&quot; (od latinskog ''creta'' = [[kreda]]) kao poseban period je prvi put definirao belgijski geolog [[Jean Baptiste Julien d'Omalius d'Halloy|Jean d'Omalius d'Halloy]] 1822., proučavajući  slojeve u [[Pariz|pariskom bazenu]].&lt;ref&gt;{{Cite encyclopedia |title=[[Great Soviet Encyclopedia]]|publisher=Sovetskaya Enciklopediya|edition=3rd|pages=vol. 16, p. 50|date=1974|location=Moscow|language=Russian|nopp=true}}&lt;/ref&gt; i imenovana za široka ležišta  krede ([[kalcij-karbonat]] deponovan od ljuštura morskih [[beskičmenjak]]a).
Britanski geolozi su također odgovorni za grupiranje perioda u ere i podjelu perioda  tercijara i kvartara u epohe. [[John Phillips (geolog)|John Phillips]] je  [[1841]]. objavio prvu globalnu geološku vremensku skalu na osnovu vrste fosila koji su nađeni u svakoj eri. Phillipsova skala pomogla je standardiziranje upotrebe termina kao što jsu ''[[paleozoik]]'' (&quot;stari život&quot;) koji je proširen da pokrije veći period nego što je bio prethodni i ''[[mezozoik]]' ' (&quot;srednji život&quot;), koji je izumio.&lt;ref&gt;Rudwick, Martin ''Worlds Before Adam: The Reconstruction of Geohistory in the Age of Reform'' (2008) pp. 539–545&lt;/ref&gt;

===Vremenska skala===
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;clear:both;margin:0; font-size:95%&quot;
|-
! Supereon
! Eon
! Era
! Period&lt;ref name=&quot;faunal-stages&quot;&gt;Paleontolozi se koriste terminom faunalni stadiji radije nego geološki periodi. Nomenklatura stadija dosta je kompleksna. Pogledajte {{cite web|url=http://flatpebble.nceas.ucsb.edu/cgi-bin/bridge.pl?action=startScale|title=The Paleobiology Database|access-date=19. 3. 2006|archive-date=11. 2. 2006|archive-url=https://web.archive.org/web/20060211234211/http://flatpebble.nceas.ucsb.edu/cgi-bin/bridge.pl?action=startScale|url-status=dead}} za odličan primjer redne liste faunalnih stadija.&lt;/ref&gt;
! Epoha
! Stadij 
! Najvažniji događaji
! Početak (milioni godina)&lt;ref name=&quot;uncertain-dates&quot;&gt;Datumi su donekle nejasni s razlikama od nekoliko postotaka između različitih izvora. To je uglavnom zbog netačnosti u [[radiometrijsko datiranje|datiranju]] i problem da se depoziti pogodni za radiometrijsko datiranje rijetko javljaju upravo na mjestima u geološkoj koloni gdje bi bili najkorisniji. Datumi i greške citirane gore u skladu su s vremenskom skalom [[Međunarodna komisija za stratigrafiju|Međunarodne komisije za stratigrafiju]] iz 2004. Datumi označeni sa * označavaju granice, gdje su međunarodno dogovorene globalne granice stratotipskih sekcija i tački.&lt;/ref&gt;
|-
|rowspan=&quot;94&quot;|
|rowspan=&quot;94&quot; style=&quot;background:#b3e2d1&quot;|[[Fanerozoik]]
|rowspan=&quot;23&quot; style=&quot;background:#ffff00&quot;|[[Kenozoik]] &lt;ref name=&quot;cenozoic-division&quot; /&gt;
|rowspan=&quot;14&quot; style=&quot;background:#fdcc8a&quot;|[[Neogen]]&lt;ref name=&quot;cenozoic-division&quot;&gt;Historijski, kenozoik se dijeli na subere kvartar i tercijar, kao i na neogen i paleogen. Ipak, Međunarodna komisija za stratigrafiju odlučila je prestati koristiti pojmove kvartar i tercijar kao dio formalne nomenklature.&lt;/ref&gt;
|rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#ffffb3&quot;|[[Holocen]]
|style=&quot;background:#FFF5EF&quot;|[[Atlantik (stadij)|Atlantik]]
|rowspan=&quot;2&quot; |Završava se posljednji period [[Glacijacija|glacijacije]] i razvija se ljudska [[civilizacija]]. Završava se kvartarno [[ledeno doba]] i počinje sadašnji interglacijal. Nastaje [[pustinja]] [[Sahara]] na prostoru prijašnjih [[savana]], razvija se [[poljoprivreda]], nastaju prvi [[grad]]ovi. [[Paleolit]]ske / [[neolit]]ske ([[Kameno doba]]) [[Kultura|kulture]] počinju da se razvijaju od 10.000. p. n. e., koje se su zaslužne za kasniji nastanak [[Bakarno doba|bakarnom]] (3500. p. n. e.) i [[Bronzano doba|bronzanom dobu]] (2500. p. n. e.). Tokom [[Željezno doba|željeznog doba]] (1200. p. n. e.) razvijaju se kulture u pogledu složenosti i tehničkih dostignuća. Razvijaju se mnoge [[Prahistorija|prahistorijske]] kulture širom svijeta, što je konačno dovelo do razvoja klasične [[Antika|antičke]] kulture, kao što je [[Rimsko Carstvo]], pa kulture [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]], sve do današnjih. Malo [[ledeno doba]] prouzrokovalo je kratko zahlađenje na sjevernoj hemisferi od 1400. do 1850. [[Vulkan]] [[Tambora]] [[Erupcija|erumpirao]] je 1815, što je dovelo do &quot;[[Godina bez Sunca|godine bez Sunca]]&quot; (1816) u [[Evropa|Evropi]] i [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]]. Količina [[ugljik-dioksid]]a u atmosferi porasla je sa 100 ppmv, koliko je bilo na kraju posljednje glacijacije, na 385 ppmv, koliko je danas. To je, prema nekima, izazvalo globalno zagrijavanje i [[klima]]tske promjene. Porast količine [[ugljik-dioksid]]a tumači se antropogenim faktorom, odnosno [[Industrijska revolucija|industrijskom revolucijom]].
|rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#ffffb3&quot;|0,011430 ± 0,00013&lt;ref name=&quot;cenozoic-division&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;holocene&quot;&gt;Početno vrijeme za holocensku epohu ovdje je navedeno kao prije 11.430 godina od danas ± 130 godina (tj. između 9610–9560. p. n. e. i 9350–9300. p. n. e.).&lt;/ref&gt;
|-
|style=&quot;background:#FFF5EF&quot;|[[Boreal (period)|Boreal]]
|-
|rowspan=&quot;4&quot; style=&quot;background:#ffff62&quot;|[[Pleistocen]]
|Kasni pleistocen
|rowspan=&quot;4&quot;|Procvat, a zatim, i [[izumiranje]] velikog broja velikih sisara (pleistocenska megafauna). Odvija se evolucija i nastanak savremenog čovjeka. Kvartarno [[ledeno doba]] nastavlja se [[glacijacija]]ma i interglacijacijama (praćeno porastom količine ugljik-dioksida u [[zrak]]u). Posljednji glacijalni maksimum bio je prije 30.000 godina, a posljednja [[glacijacija]] – prije 18.000–15.000 godina. Gašenje ljudskih [[kultura]] iz [[Kameno doba|kamenog doba]], povećanje tehničke složenosti u odnosu na prethodne kulture iz ledenog doba, pogotovo na [[Mediteran]]u i u Evropi. [[Supervulkan]] Toba erupirao je prije 75.000 godina, što je izazvalo [[Vulkanska zima|vulkansku zimu]], koja je dovela ljudski rod ([[Homo]]) na ivicu [[Izumiranje|izumiranja]].
|style=&quot;background:#ffff62&quot;|0,126 ± 0,005&lt;sup&gt;*&lt;/sup&gt;
|-
|Srednji pleistocen
|style=&quot;background:#ffff62&quot;|0,500?
|-
|Rani pleistocen
|style=&quot;background:#ffff62&quot;|1.806 ±&amp;nbsp;0.005&lt;sup&gt;*&lt;/sup&gt;
|-
|[[Gelazij]]
|style=&quot;background:#ffff62&quot;|2.588 ±&amp;nbsp;0.005&lt;sup&gt;*&lt;/sup&gt;
|-
|rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#feebac&quot;|[[Pliocen]]
|rowspan=&quot;1&quot;|Pjaćentij
|rowspan=&quot;2&quot;|Intenziviranje sadašnjih [[klima]]tskih uvjeta. Sadašnje ledeno doba počinje prije približno 2,58 miliona godina. Hladna i vlažna klima. Pojavljuju se [[australopitek]] i mnogi savremeni rodovi [[sisar]]a i [[mehkušac]]a. Pojavljuje se ''[[Homo habilis]]''.
|style=&quot;background:#feebac&quot;|3.600 ±&amp;nbsp;0.005&lt;sup&gt;*&lt;/sup&gt;
|-
|[[Zanklij]]
|style=&quot;background:#feebac&quot;|5.332 ±&amp;nbsp;0.005&lt;sup&gt;*&lt;/sup&gt;
|-
|rowspan=&quot;6&quot; style=&quot;background:#ffde00&quot;|[[Miocen]]
|[[Mesinij]]
|rowspan=&quot;6&quot;|Umjereno hladna klima, uslovljena povremenim ledenim dobima. [[Orogeneza]] na Sjevernoj hemisferi. Tokom ovog perioda razvijaju se savremene familije [[sisar]]a i [[Ptice|ptica]]. Razvijaju se [[konji]] i [[mastodonti]]. [[Poaceae|Trave]] su općeprisutne. Pojavljuju se prvi [[čovjekoliki majmuni]]. Događa se Kaikourska [[orogeneza]] kojom nastaju Južne novozelandske alpe, a koja traje i danas. U Evropi se usporava alpska orogeneza, ali traje sve do danas. Karpatskom orogenezom nastaju [[Karpati]] u [[Centralna Evropa|centralnoj]] i [[Istočna Evropa|istočnoj Evropi]]. U [[Grčka|Grčkoj]] i [[Egejsko more|Egejskom moru]] usporava se helenska orogeneza, koja traje sve do danas. Tokom srednjeg miocena dogodilo se veliko izumiranje živog svijeta. Usljed velike rasprostranjenosti [[šuma]] snižava se koncentracija [[ugljik-dioksid]]a u [[Atmosfera|atmosferi]] sa 650 ppmv na 100 ppmv.
|style=&quot;background:#ffde00&quot;|7.246 ±&amp;nbsp;0.05&lt;sup&gt;*&lt;/sup&gt;
|-
|[[Tortonij]]
|style=&quot;background:#ffde00&quot;|11.608 ±&amp;nbsp;0.05&lt;sup&gt;*&lt;/sup&gt;
|-
|[[Seravalij]]
|style=&quot;background:#ffde00&quot;|13.65 ±&amp;nbsp;0.05&lt;sup&gt;*&lt;/sup&gt;
|-
|[[Langij]]
|style=&quot;background:#ffde00&quot;|15.97 ±&amp;nbsp;0.05&lt;sup&gt;*&lt;/sup&gt;
|-
|[[Burdigalij]]
|style=&quot;background:#ffde00&quot;|20.43 ±&amp;nbsp;0.05&lt;sup&gt;*&lt;/sup&gt;
|-
|[[Akvitanij]]
|style=&quot;background:#ffde00&quot;|23.03 ±&amp;nbsp;0.05&lt;sup&gt;*&lt;/sup&gt;
|-
|rowspan=&quot;9&quot; style=&quot;background:#ffb300&quot;|[[Paleogen]]&lt;ref name=&quot;cenozoic-division&quot; /&gt;
|rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#eac672&quot;|[[Oligocen]]
|[[Hatij]]
|rowspan=&quot;2&quot;|Topla klima koja se postepeno mijenja u hladnu. Brza evolucija i diverzifikacija [[Fauna|faune]], posebno sisara. Događaju se adaptivna radijacija i rasprostiranje savremenih [[Skrivenosjemenice|skrivenosjemenica]].
|style=&quot;background:#eac672&quot;|28.4 ±&amp;nbsp;0.1&lt;sup&gt;*&lt;/sup&gt;
|-
|[[Rupelij]]
|style=&quot;background:#eac672&quot;|33.9 ±&amp;nbsp;0.1&lt;sup&gt;*&lt;/sup&gt;
|-
|rowspan=&quot;4&quot; style=&quot;background:#eaad43&quot;|[[Eocen]]
|[[Prijabonij]]
|rowspan=&quot;4&quot;|Promjena klime, prelaz ka hladnoj. Procvat primitivnih sisara (kao što su redovi Creodontia, Condylarthra, Uintatheria) koji nastavljaju da se razvijaju tokom cijele epohe. Pojavljivanje nekoliko &quot;savremenih&quot; familija sisara (npr. primitivni [[kitovi]]). Pojava prvih [[poaceae|trava]]. Ponovna glacijacija [[Antarktik]]a i formiranje njegove ledene kape. Događajem azola&lt;ref&gt;Prema studiji vezanoj za arktičku klimu Biološkog instituta Univerziteta u Utrechtu, u promjeni klime, važnu ulogu imala je azola [[paprat]], prije  približno 55 miliona godina, koja se promijenila iz tropske u hladnu. Ta paprat bila je veoma rasprostranjena, čime je doprinijela smsnjenju koncentracije [[ugljik-dioksid]]a u zraku.&lt;/ref&gt; počinje ledeno doba, i hladna klima, koja se javlja do današnjih dana usljed rasprostiranja i raspadanja morskih [[Alge|algi]] koje su doprinijele velikom smanjenju ugljik-dioksida u atmosferi, i to s 3.800 ppmv na 650 ppmv. Kraj laramijske i sevirske orogeneze [[Stjenovite planine|Stjenovitih planina]] u Sjevernoj Americi. U Evropi počinje alpska [[orogeneza]]. Počinje helenska orogeneza u Grčkoj i Egejskom moru.
|style=&quot;background:#eaad43&quot;|37.2 ±&amp;nbsp;0.1&lt;sup&gt;*&lt;/sup&gt;
|-
|[[Bartonij]]
|style=&quot;background:#eaad43&quot;|40.4 ±&amp;nbsp;0.2&lt;sup&gt;*&lt;/sup&gt;
|-
|[[Lutecij (geologija)|Lutecij]]
|style=&quot;background:#eaad43&quot;|48.6 ±&amp;nbsp;0.2&lt;sup&gt;*&lt;/sup&gt;
|-
|[[Iprij]]
|style=&quot;background:#eaad43&quot;|55.8 ±&amp;nbsp;0.2&lt;sup&gt;*&lt;/sup&gt;
|-
|rowspan=&quot;3&quot; style=&quot;background:#eb9301&quot;|[[Paleocen]]
|[[Tanetij]]
|rowspan=&quot;3&quot;|Tropska klima. Intezivira  se [[adaptivna radijacija]] sisara, omogućena nestajanjem [[Dinosauri|dinosaura]]. Prvi veliki sisari (veći od [[medvjed]]a). Počinje alpska orogeneza u Evropi i [[Azija|Aziji]]. [[Indijski potkontinent]] sudara se s Azijom prije 55 miliona godina, a [[Himalaji|himalajska]] [[orogeneza]] počinje prije 52–48 miliona godina.
|style=&quot;background:#eb9301&quot;|58.7 ±&amp;nbsp;0.2&lt;sup&gt;*&lt;/sup&gt;
|-
|[[Selandij]]
|style=&quot;background:#eb9301&quot;|61.7 ±&amp;nbsp;0.3&lt;sup&gt;*&lt;/sup&gt;
|-
|[[Danij]]
|style=&quot;background:#eb9301&quot;|65.5 ±&amp;nbsp;0.3&lt;sup&gt;*&lt;/sup&gt;
|-
|rowspan=&quot;30&quot; style=&quot;background:#7fad51&quot;|[[Mezozoik]]
|rowspan=&quot;12&quot; style=&quot;background:#7fc31c&quot;|[[Kreda (period)|Kreda]]
|rowspan=&quot;6&quot; style=&quot;background:#def197&quot;|Gornja Kreda 
|[[Mastrihtij]]
|rowspan=&quot;12&quot;|Razvijaju se [[biljke]] [[skrivenosjemenjače]], kao i nove grupe [[Insekti|insekata]]. Pojavljuju se savremenije prave [[košljoribe]]. Prisutni su amoniti, belemniti, rudisti, [[školjke]] i [[morski ježevi]]. Mnogo novih tipova dinosaura ([[tiranosaur]]i, titanosaur, hadrosauri i ceratopsidi) razvija se na [[Kopno|kopnu]], kao i savremeni [[krokodil]]i; U moru su se pojavile ''Mosasauria'' i savremene [[ajkule]]. Primitivne [[ptice]] postepeno zamenjuju pterosaure. Pojavljuju se [[torbari]], [[kljunar]]i i [[placenta]]lni [[sisari]]. Raspada se [[Gondvana]]. Početak laramijske i sevijerske [[Orogeneza|orogeneze]] Stjenovitih planina. Količina [[ugljik-dioksid]]a u zraku bliska današnjoj.
|style=&quot;background:#def197&quot;|70.6 ±&amp;nbsp;0.6&lt;sup&gt;*&lt;/sup&gt;
|-
|[[Kampanij]]
|style=&quot;background:#def197&quot;|83.5 ±&amp;nbsp;0.7&lt;sup&gt;*&lt;/sup&gt;
|-
|[[Santonij]]
|style=&quot;background:#def197&quot;|85.8 ±&amp;nbsp;0.7&lt;sup&gt;*&lt;/sup&gt;
|-
|[[Konijacij]]
|style=&quot;background:#def197&quot;|89.3 ±&amp;nbsp;1.0&lt;sup&gt;*&lt;/sup&gt;
|-
|[[Turonij]]
|style=&quot;background:#def197&quot;|93.5 ±&amp;nbsp;0.8&lt;sup&gt;*&lt;/sup&gt;
|-
|[[Cenomanij]]
|style=&quot;background:#def197&quot;|99.6 ±&amp;nbsp;0.9&lt;sup&gt;*&lt;/sup&gt;
|-
|rowspan=&quot;6&quot; style=&quot;background:#b3df7f&quot;|Donja kreda (period)
|[[Albij]]
|style=&quot;background:#b3df7f&quot;|112.0 ±&amp;nbsp;1.0&lt;sup&gt;*&lt;/sup&gt;
|-
|[[Aptij]]
|style=&quot;background:#b3df7f&quot;|125.0 ±&amp;nbsp;1.0&lt;sup&gt;*&lt;/sup&gt;
|-
|[[Baremij]]
|style=&quot;background:#b3df7f&quot;|130.0 ±&amp;nbsp;1.5&lt;sup&gt;*&lt;/sup&gt;
|-
|[[Otrivij]]
|style=&quot;background:#b3df7f&quot;|136.4 ±&amp;nbsp;2.0&lt;sup&gt;*&lt;/sup&gt;
|-
|[[Valanžinij]]
|style=&quot;background:#b3df7f&quot;|140.2 ±&amp;nbsp;3.0&lt;sup&gt;*&lt;/sup&gt;
|-
|[[Berijasij]]
|style=&quot;background:#b3df7f&quot;|145.5 ±&amp;nbsp;4.0&lt;sup&gt;*&lt;/sup&gt;
|-
|rowspan=&quot;11&quot; style=&quot;background:#4db47e&quot;|[[Jura]]
|rowspan=&quot;3&quot; style=&quot;background:#ccebc5&quot;|Gornja jura
|[[Titonij]]
|rowspan=&quot;11&quot;|Od biljaka, česte su [[golosjemenjače]] (naročito [[četinari]], benetiti i [[cikasi]]) i [[papratnjače]]. Razvijen veliki broj tipova dinosaura, kao što su sauropodi, karnosauri i [[stegosaur]]i. Česti su sisari, ali su malih dimenzija. Pojavljuju se prve ptice i [[gušteri]]. Dalje se razvijaju [[ihtiosauri]] i [[pleziosauri]]. U morima su najčešće [[školjke]], amoniti i belemniti. Vrlo su česti i [[morski jež]]evi, zajedno sa morskim krinovima, [[Morska zvijezda|morskim zvijezdama]], [[spužva]]ma, i terebratulidnim i rinhonelidnim ''[[Brachiopoda]]ma''. [[Pangea]] se dijeli na Gondvanu i Lauraziju. Količina [[ugljik-dioksid]]a u zraku bila je 4-5 puta veća od današnje (1200-1500ppmv).
|style=&quot;background:#ccebc5&quot;|150.8 ±&amp;nbsp;4.0&lt;sup&gt;*&lt;/sup&gt;
|-
|[[Kimeridžij]]
|style=&quot;background:#ccebc5&quot;|155.7 ±&amp;nbsp;4.0&lt;sup&gt;*&lt;/sup&gt;
|-
|[[Oksfordij]]
|style=&quot;background:#ccebc5&quot;|161.2 ±&amp;nbsp;4.0&lt;sup&gt;*&lt;/sup&gt;
|-
|rowspan=&quot;4&quot; style=&quot;background:#7fca93&quot;|Srednja jura
|[[Kalovij]]
|style=&quot;background:#7fca93&quot;|164.7 ±&amp;nbsp;4.0
|-
|[[Batonij]]
|style=&quot;background:#7fca93&quot;|167.7 ±&amp;nbsp;3.5&lt;sup&gt;*&lt;/sup&gt;
|-
|[[Bajocij]]
|style=&quot;background:#7fca93&quot;|171.6 ±&amp;nbsp;3.0&lt;sup&gt;*&lt;/sup&gt;
|-
|[[Alenij]]
|style=&quot;background:#7fca93&quot;|175.6 ±&amp;nbsp;2.0&lt;sup&gt;*&lt;/sup&gt;
|-
|rowspan=&quot;4&quot; style=&quot;background:#66c292&quot;|Donja [[jura]]
|[[Toarcij]]
|style=&quot;background:#66c292&quot;|183.0 ±&amp;nbsp;1.5&lt;sup&gt;*&lt;/sup&gt;
|-
|[[Plinzbahij]]
|style=&quot;background:#66c292&quot;|189.6 ±&amp;nbsp;1.5&lt;sup&gt;*&lt;/sup&gt;
|-
|[[Sinemurij]]
|style=&quot;background:#66c292&quot;|196.5 ±&amp;nbsp;1.0&lt;sup&gt;*&lt;/sup&gt;
|-
|[[Etangij]]
|style=&quot;background:#66c292&quot;|199.6 ±&amp;nbsp;0.6&lt;sup&gt;*&lt;/sup&gt;
|-
|rowspan=&quot;7&quot; style=&quot;background:#67c3b7&quot;|[[Trijas]]
|rowspan=&quot;3&quot; style=&quot;background:#ccece1&quot;|Gornji trijas
|[[Recij]]
|rowspan=&quot;7&quot;|Od [[životinja]], na kopnu dominiraju arhosauri kao i [[dinosauri]], u okeanima ihtiosauri i notosauri, a u zraku [[pterosauri]]. Konodonti postaju manji i sve više liče na sisare. Pojavljuju se prvi [[sisari]] i krokodili. Na Zemlji vlada Dicrodium flora. Javljaju se veliki predstavnici [[Vodozemci|vodozemaca]] (''Temnospondyli''). U morima su odlično zastupljeni amoniti. Pojavljuju se savremeni [[korali]] i prave [[košljoribe]]. U [[Južna Amerika|Južnoj Americi]] traje Andska orogeneza, a kimerijska u Aziji. Počinje rangitotska orogeneza na [[Novi Zeland|Novom Zelandu]]. Završava se hanter-bovenska orogeneza u Sjevernoj [[Australija|Australiji]], Kraljicinim ostrvima i [[Novi Južni Vels|Novom Južnom Velsu]] (260-225Ma).
|style=&quot;background:#ccece1&quot;|203.6 ±&amp;nbsp;1.5&lt;sup&gt;*&lt;/sup&gt;
|-
|[[Norij]]
|style=&quot;background:#ccece1&quot;|216.5 ±&amp;nbsp;2.0&lt;sup&gt;*&lt;/sup&gt;
|-
|[[Karnij]]
|style=&quot;background:#ccece1&quot;|228.0 ±&amp;nbsp;2.0&lt;sup&gt;*&lt;/sup&gt;
|-
|rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#99d7be&quot;|Srednji Trijas
|[[Ladinij]]
|style=&quot;background:#99d7be&quot;|237.0 ±&amp;nbsp;2.0&lt;sup&gt;*&lt;/sup&gt;
|-
|[[Anizij]]
|style=&quot;background:#99d7be&quot;|245.0 ±&amp;nbsp;1.5&lt;sup&gt;*&lt;/sup&gt;
|-
|rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#67b39f&quot;|Donji Trijas (&quot;Skitij&quot;)
|[[Olenekij]]
|style=&quot;background:#67b39f&quot;|249.7 ±&amp;nbsp;1.5&lt;sup&gt;*&lt;/sup&gt;
|-
|[[Induanij]]
|style=&quot;background:#67b39f&quot;|251.0 ±&amp;nbsp;0.7&lt;sup&gt;*&lt;/sup&gt;
|-
|rowspan=&quot;41&quot; style=&quot;background:#80b5d5&quot;|[[Paleozoik]]
|rowspan=&quot;9&quot; style=&quot;background:#67c6de&quot;|[[Perm (period)|Perm]]
|rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#b3e3ee&quot;|[[Lopingij]]
|[[Čangsingij]]
|rowspan=&quot;9&quot;|Kontinenti se spajaju u superkontinent Pangeu; krajem perm-karbonske glacijacije formiraju se [[Apalači]] planine . Povećava se brojnost sinapsida (pelikosauri i terapside), dok para[[reptili]] i [[vodozemci]] ostaju prisutni. Tokom srednjeg perma su [[golosjemenjače]] i [[mahovine]] zamijenile floru koja je formirala [[Ugalj|ugljonosne]] slojeve. Razvijaju se [[tvrdokrilci]] i [[dvokrilci]]. Morski život buja na toplim plitkim grebenima; brojne su [[foraminifera|foraminifere]], [[školjke]], amonoidi, [[brahiopode]]. Događaj Permsko-trijaskog izumiranja desio se prije približno 251 milion godina, kada je izumrlo otprilike 95% živog svijeta na Zemlji, uključujući sve [[trilobiti|trilobite]], graptolite i blastoide. Završava se [[ural]]ska [[orogeneza]] na granici Evrope i Azije. Počinje hanter-bovenska orogeneza u Australiji, čime nastaju [[MacDonnellove planine]].
|style=&quot;background:#b3e3ee&quot;|253.8 ±&amp;nbsp;0.7&lt;sup&gt;*&lt;/sup&gt;
|-
|[[Vuhiapingij]]
|style=&quot;background:#b3e3ee&quot;|260.4 ±&amp;nbsp;0.7&lt;sup&gt;*&lt;/sup&gt;
|-
|rowspan=&quot;3&quot; style=&quot;background:#99d8d8&quot;|[[Gvadalupij]]
|[[Kapitanij]]
|style=&quot;background:#99d8d8&quot;|265.8 ±&amp;nbsp;0.7&lt;sup&gt;*&lt;/sup&gt;
|-
|[[Vordij]]
|style=&quot;background:#99d8d8&quot;|268.4 ±&amp;nbsp;0.7&lt;sup&gt;*&lt;/sup&gt;
|-
|[[Roadij]]
|style=&quot;background:#99d8d8&quot;|270.6 ±&amp;nbsp;0.7&lt;sup&gt;*&lt;/sup&gt;
|-
|rowspan=&quot;4&quot; style=&quot;background:#80cec9&quot;|[[Cisuralij]]
|[[Kungurij]]
|style=&quot;background:#80cec9&quot;|275.6 ±&amp;nbsp;0.7&lt;sup&gt;*&lt;/sup&gt;
|-
|[[Artinskij]]
|style=&quot;background:#80cec9&quot;|284.4 ±&amp;nbsp;0.7&lt;sup&gt;*&lt;/sup&gt;
|-
|[[Sakmarij]]
|style=&quot;background:#80cec9&quot;|294.6 ±&amp;nbsp;0.8&lt;sup&gt;*&lt;/sup&gt;
|-
|[[Aselij]]
|style=&quot;background:#80cec9&quot;|299.0 ±&amp;nbsp;0.8&lt;sup&gt;*&lt;/sup&gt;
|-
|rowspan=&quot;4&quot; style=&quot;background:#689fca&quot;|[[Karbon]]&lt;ref name=&quot;carboniferous&quot;&gt;U Sjevernoj Americi, karbon je podijeljen na periode [[misisipij]] i [[pensilvanij]].&lt;/ref&gt;'''/'''&lt;br /&gt;Pensil-&lt;br /&gt;vanij
|rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#689fca&quot;|Gornji pensilvanij
|[[Pensilvanij|Gzhelij]]
|rowspan=&quot;4&quot;|Dešava se nagla adaptivna radijacija krilatih insekata, od kojih su pojedini (Protodonata, Palaeodictyoptera) veoma krupni. Pojavljuju se prvi kopneni vodozemci, kao i šume krupnih papratnjača. U morima su od životinja česti gonijatiti, [[brahiopoda]], [[briozoa]], [[školjke]] i korali. Razvijaju se i [[foraminifere]] sa ljušturicom. Najveći nivo kisika i u atmosferi. Uralska orogeneza u Evropi i Aziji. Variscijska orogeneza se odigrava tokom srednjeg i kasnog donjeg karbona.
|style=&quot;background:#689fca&quot;|303.9 ±&amp;nbsp;0.9&lt;sup&gt;*&lt;/sup&gt;
|-
|[[Kasimovij]]
|style=&quot;background:#689fca&quot;|306.5 ±&amp;nbsp;1.0&lt;sup&gt;*&lt;/sup&gt;
|-
|style=&quot;background:#689fca&quot;|Srednji pensilvanij
|[[Moskovij]]
|style=&quot;background:#689fca&quot;|311.7 ±&amp;nbsp;1.1&lt;sup&gt;*&lt;/sup&gt;
|-
|style=&quot;background:#689fca&quot;|Donji pensilvanij
|[[Baškirij]]
|style=&quot;background:#689fca&quot;|318.1 ±&amp;nbsp;1.3&lt;sup&gt;*&lt;/sup&gt;
|-
|rowspan=&quot;3&quot; style=&quot;background:#8091ad&quot;|[[Karbon]]&lt;ref name=&quot;carboniferous&quot; /&gt;'''/'''&lt;br /&gt;[[Misisipij]]
|style=&quot;background:#8091ad&quot;|Gornji misisipij
|[[Serpukovij]]
|rowspan=&quot;3&quot;|Veliko primitivno drveće, prvi kopneni četvoronošci, i morske škorpije žive ugljonosne priobalne močvare. Rizozonti s perajama su dominantni veliki slatkovodni grabežljivci. U okeanima, rane ajkule su rasprostranjene i raznolike; [[Echinodermata]] (naročito krinoide i blastoide) obilne. [[Koral]]i, [[Briozoa]], gonijatide i brahiopode (Productida, Spiriferida, itd.) veoma česte, ali trilobiti i nautiloidi opadaju. [[Glacijacija]] u istočnoj Gondvani. Tuhua orogeneza na Novom Zelandu opada.
|style=&quot;background:#8091ad&quot;|326.4 ±&amp;nbsp;1.6&lt;sup&gt;*&lt;/sup&gt;
|-
|style=&quot;background:#8091ad&quot;|[[Misisipij|Srednji misisipij]]
|[[Vizij]]
|style=&quot;background:#8091ad&quot;|345.3 ±&amp;nbsp;2.1&lt;sup&gt;*&lt;/sup&gt;
|-
|style=&quot;background:#8091ad&quot;|Donji misisipij
|[[Turnaizij]]
|style=&quot;background:#8091ad&quot;|359.2 ±&amp;nbsp;2.5&lt;sup&gt;*&lt;/sup&gt;
|-
|rowspan=&quot;7&quot; style=&quot;background:#9999c9&quot;|[[Devon (period)|Devon]]
|rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#cbbddc&quot;|Gornji devon
|[[Famenij]]
|rowspan=&quot;7&quot;|Pojavljuju se [[papratnjače]] (prečice, rastavići i prave [[paprat]]i), kao i sjemene paprati. Paralelno, nastaju [[insekti]]. Svjetskim okeanom dominiraju strofomenidne i atripidne [[brahiopode]], rugozni i tabulatni [[koral]]i i morski ljiljani. Gonijatitni amonoidi su veoma brojni, a pojavljuju se i [[glavonošci]] nalik na [[sipe]]. Opada brojnost [[trilobiti|trilobita]] i [[riba]] sa oklopom, dok se povećava brojnost [[kičmenjak]]a (riba) sa [[vilica]]ms. Pojavljuju se rani vodeni predstavnici [[Vodozemci|vodozemaca]]. &quot;Stari crveni kontinent&quot; Euramerike. Započela Akadijska orogeneza Anti-Atlas planina [[Sjeverna Afrika|Sjeverne Afrike]], i Apalači planina Sjeverne Amerike, također i Antler, Variscan, i Tuhua orogeneze na Novom Zelandu.
|style=&quot;background:#cbbddc&quot;|374.5 ±&amp;nbsp;2.6&lt;sup&gt;*&lt;/sup&gt;
|-
|[[Fraznij]]
|style=&quot;background:#cbbddc&quot;|385.3 ±&amp;nbsp;2.6&lt;sup&gt;*&lt;/sup&gt;
|-
|rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#9983be&quot;|Srednji Devon
|[[Givetij]]
|style=&quot;background:#9983be&quot;|391.8 ±&amp;nbsp;2.7&lt;sup&gt;*&lt;/sup&gt;
|-
|[[Ajfelij]]
|style=&quot;background:#9983be&quot;|397.5 ±&amp;nbsp;2.7&lt;sup&gt;*&lt;/sup&gt;
|-
|rowspan=&quot;3&quot; style=&quot;background:#807dba&quot;|Donji devon
|[[Emsij]]
|style=&quot;background:#807dba&quot;|407.0 ±&amp;nbsp;2.8&lt;sup&gt;*&lt;/sup&gt;
|-
|[[Pragij]]
|style=&quot;background:#807dba&quot;|411.2 ±&amp;nbsp;2.8&lt;sup&gt;*&lt;/sup&gt;
|-
|[[Lohkovij]]
|style=&quot;background:#807dba&quot;|416.0 ±&amp;nbsp;2.8&lt;sup&gt;*&lt;/sup&gt;
|-
|rowspan=&quot;8&quot; style=&quot;background:#b172b6&quot;|[[Silur]]
|style=&quot;background:#e9c7e2&quot;|[[Pridolij]]
|Bez definiranih faza faune
|rowspan=&quot;8&quot;|Na kopnu se pojavljuju prve [[vaskularne biljke]] (rinije), stonoge i artropleuride. Mora naseljavaju ostrakode i prvi [[kičmenjaci]] sa vilicom. Euripteride dostižu gigantske razmjere. U morima su česti tabulatni i rugozni korali, [[brahiopoda]] i morski ljiljani. [[Fauna]] trilobita i [[mehkušac]]a je raznovrsna, za razliku od siromašne faune graptolita. Početak Kaledonske orogeneze, u toku koje nastaju planine u današnjoj [[Engleska|Engleskoj]], [[Irska|Irskoj]], [[Vels]]u i [[Škotska|Škotskoj]] (Kaledonidi) i Skandinavske planine. Ova orogeneza se također nastavila i u Devonu kao Akadijska orogeneza.
|style=&quot;background:#e9c7e2&quot;|418.7 ±&amp;nbsp;2.7&lt;sup&gt;*&lt;/sup&gt;
|-
|rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#caa7d1&quot;|[[Ludlovij]]
|[[Ludfordij]]
|style=&quot;background:#caa7d1&quot;|421.3 ±&amp;nbsp;2.6&lt;sup&gt;*&lt;/sup&gt;
|-
|[[Gorstij]]
|style=&quot;background:#caa7d1&quot;|422.9 ±&amp;nbsp;2.5&lt;sup&gt;*&lt;/sup&gt;
|-
|rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#b189b3&quot;|[[Venlokij]]
|[[Homerij]]
|style=&quot;background:#b189b3&quot;|426.2 ±&amp;nbsp;2.4&lt;sup&gt;*&lt;/sup&gt;
|-
|[[Šajnvudij]]
|style=&quot;background:#b189b3&quot;|428.2 ±&amp;nbsp;2.3&lt;sup&gt;*&lt;/sup&gt;
|-
|rowspan=&quot;3&quot; style=&quot;background:#9858a8&quot;|[[Landoverij]]
|[[Teličij]]
|style=&quot;background:#9858a8&quot;|436.0 ±&amp;nbsp;1.9&lt;sup&gt;*&lt;/sup&gt;
|-
|[[Aeronij]]
|style=&quot;background:#9858a8&quot;|439.0 ±&amp;nbsp;1.8&lt;sup&gt;*&lt;/sup&gt;
|-
|[[Rudanij]]
|style=&quot;background:#9858a8&quot;|443.7 ±&amp;nbsp;1.5&lt;sup&gt;*&lt;/sup&gt;
|-
|rowspan=&quot;6&quot; style=&quot;background:#f981a6&quot;|[[Ordovicij]]
|rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#fbb4bd&quot;|Gornji ordovicij
|[[Hirnancij]]
|rowspan=&quot;6&quot;|Dalja diverzifikacija [[Beskičmenjaci|beskičmenjaka]]. Brojni su predstavnici korala, brahiopoda, školjki, trilobita, ostrakoda, briozoa, bodljokožaca i graptolita. Pojavljuju se prve kopnene biljke i [[gljive]]. Početkom perioda postojalo je [[ledeno doba]].
|style=&quot;background:#fbb4bd&quot;|445.6 ±&amp;nbsp;1.5&lt;sup&gt;*&lt;/sup&gt;
|-
|Ostale faze faune
|style=&quot;background:#fbb4bd&quot;|460.9 ±&amp;nbsp;1.6&lt;sup&gt;*&lt;/sup&gt;
|-
|rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#fa9ab1&quot;|Srednji ordovicij
|[[Darivilij]]
|style=&quot;background:#fa9ab1&quot;|468.1 ±&amp;nbsp;1.6&lt;sup&gt;*&lt;/sup&gt;
|-
|Ostale faze faune
|style=&quot;background:#fa9ab1&quot;|471.8 ±&amp;nbsp;1.6&lt;sup&gt;*&lt;/sup&gt;
|-
|rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#e67da4&quot;|Rani Ordovicij
|[[Arenigij]]
|style=&quot;background:#e67da4&quot;|478.6 ±&amp;nbsp;1.7&lt;sup&gt;*&lt;/sup&gt;
|-
|[[Tremadokij]]
|style=&quot;background:#e67da4&quot;|488.3 ±&amp;nbsp;1.7&lt;sup&gt;*&lt;/sup&gt;
|-
|rowspan=&quot;4&quot; style=&quot;background:#fb805f&quot;|[[Kambrij]]
|rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#fdcdb8&quot;|[[Furongij]]
|Ostale faze faune
|rowspan=&quot;4&quot;|U morima se dešava intenzivna [[adaptivna radijacija]] i diverzifikacija organizama (&quot;kambrijska eksplozija&quot;). Nastaje većina savremenih tipova [[beskičmenjak]]a i tip [[Hordati|hordata]] (grupa Conodonta). Koralne Archaeocyatha su česte pa [[Izumiranje|izumiru]]. Anomalokaride žive kao džinovski predatori, većina [[ediakaran]]ske faune izumire. Nastaje [[Gondvana]]. Slabi Petermannovs orogeneza na Australijskom kontinentu (prije 550-535 miliona godina). Rossova orogeneza je na [[Antarktik]]u. Adelaide Geosyncline (Delamerian orogeneza), većina orogenskih aktivnosti od 514-500 miliona godina. Lachlan orogeneza na Australijskom kontinentu, c. 540-440 MYA. Sadržaj atmosferskog [[ugljik-dioksid]]a bio veći za oko 20-35 puta u odnosu na današnji (Holocen) nivo (6000 ppmv poredeći sa današnjih 385 ppmv).
|style=&quot;background:#fdcdb8&quot;|496.0 ±&amp;nbsp;2.0&lt;sup&gt;*&lt;/sup&gt;
|-
|[[Paibij]]/[[Ibeksij]]/&lt;br/&gt;[[Ajusokanij]]/[[Sakij]]/&lt;br/&gt;[[Aksaij]]
|style=&quot;background:#fdcdb8&quot;|501.0 ±&amp;nbsp;2.0&lt;sup&gt;*&lt;/sup&gt;
|-
|style=&quot;background:#e8ae97&quot;|Srednji Kambrij
|Ostale faze faune
|style=&quot;background:#e8ae97&quot;|513.0 ±&amp;nbsp;2.0
|-
|style=&quot;background:#e77c72&quot;|Donji Kambrij
|Ostale faze faune
|style=&quot;background:#e77c72&quot;|542.0 ±&amp;nbsp;1.0&lt;sup&gt;*&lt;/sup&gt;
|-
|rowspan=&quot;18&quot; style=&quot;background:#b0c4d8&quot;|[[Prekambrij|Prekam-&lt;br /&gt;brij]]&lt;ref name=&quot;aka-cryptozoic&quot;&gt;[[Prekambrij]] je također poznat i kao kriptozoik.&lt;/ref&gt;
|rowspan=&quot;10&quot; style=&quot;background:#ccd891&quot;|[[Proterozoik|Proter-&lt;br /&gt;ozoik]]&lt;ref name=&quot;Precambrian-Time&quot;&gt;The [[Proterozoik]], [[Arhaik]] and [[Hadeik]] se često zajednički imenuju kao prekambrijsko vrijeme, ili nekada također kao kriptozoik.&lt;/ref&gt;
|rowspan=&quot;3&quot; style=&quot;background:#caa595&quot;|[[Neoproterozoik|Neo-&lt;br /&gt;proterozoik]]&lt;ref name=&quot;Precambrian-Time&quot; /&gt;
|style=&quot;background:#ead8bc&quot;|[[Ediakaran]]/Ediakarij
|colspan=&quot;3&quot;|Iz ovog perioda potiču dobri i relativno brojni fosili prvih višećelijskih životinja. Edijakarska fauna se razvija u morima. Postoje fosili tragova vjerovatno crvoklike vrste Trichophycus pedum i slični. Prvi predstavnici sunđera. Brojni su enigmatični predstavnici edijakarske faune (poput Dickinsonia) bez uočene veze sa savremenim predstavnicima. Takonska orogeneza u Sjevernoj Americi. Orogeneza lanca Aravalli na [[Indijski potkontinent|Indijskom potkontinentu]]. Početak Petermannove orogeneze na australijskom kontinentu. Beardmore orogeneza na [[Antarktik]]u, 633-620 Ma.
|style=&quot;background:#ead8bc&quot;|630 +5/-30&lt;sup&gt;*&lt;/sup&gt;
|-
|style=&quot;background:#dcabaa&quot;|[[Kriogenij]]
|colspan=&quot;3&quot;|Mogući period &quot;[[Snježna grudva Zemlja|Snježne grudve Zemlje]]&quot;. [[Fosil]]i još uvijek rijetki. [[Rodinia]] kopnena masa počinje da se razdvaja. Kasni Ruker/Nimrod Orogeneza na Antarktici se sužava.
|style=&quot;background:#dcabaa&quot;|850&lt;ref name=&quot;absolute-age&quot;&gt;Definisano uapsolutnim godinama (Global Standard Stratigraphic Age).&lt;/ref&gt;
|-
|style=&quot;background:#cba46c&quot;|[[Tonij]]
|colspan=&quot;3&quot;|[[Rodinija]] superkontinent ustrajava. [[Fosilni tragovi]] jednostavnih [[Višećelijski organizmi|višećelijskih organizama]] [[Eukarioti|eukariota]]. Prvo zračenje akritarha nalik dinoflagelatima. [[Grenville-Orogeneza]] se sužava u Sjevernoj Americi. [[Pan-Afrička orogeneza]] u [[Afrika|Africi]]. Jezero Ruker/Nimrod Orogeneza na [[Antarktik]]u, 1000 ± 150 [[annum|Ma]]. Edmundova Orogeneza (c. 920 - 850 [[annum|Ma]]), [[Gascoyne Complex]], [[Zapadna Australija]]. [[Adelaide Rift Complex]] nastaje na [[Australija (kontinent)|australijskom]] kontinentu, čime nastaje Adelaide Rift Complex (Delamerian Orogeneza) na tom kontinentu.
|style=&quot;background:#cba46c&quot;|1000&lt;ref name=&quot;absolute-age&quot; /&gt;
|-
|rowspan=&quot;3&quot; style=&quot;background:#ddc288&quot;|[[Mezoproterozoik|Mezo-&lt;br /&gt;proterozoik]]&lt;ref name=&quot;Precambrian-Time&quot; /&gt;
|style=&quot;background:#ddc288&quot;|[[Stenij]]
|colspan=&quot;3&quot;|Nastanak uskih visoko metamorfnih pojaseva zbog orogeneze tokom nastanka Rodinije. Kasna Ruker/Nimrod Orogeneza na Antarktiku možda započinje. Musgrave orogeneza (oko 1080 Ma), Musgrave Block, Srednja Australija.
|style=&quot;background:#ddc288&quot;|1200&lt;ref name=&quot;absolute-age&quot; /&gt;
|-
|style=&quot;background:#ddc288&quot;|[[Ektazij]]
|colspan=&quot;3&quot;|[[Platforma (geologija)|Platforma]] nastavlja da se i dalje širi. Kolonije [[zelene alge|zelenih algi]] u morima. Grenvill rogeneza u Sjevernoj Americi.
|style=&quot;background:#ddc288&quot;|1400&lt;ref name=&quot;absolute-age&quot; /&gt;
|-
|style=&quot;background:#ddc288&quot;|[[Kalimij]]
|colspan=&quot;3&quot;|Platforma se širi. Orogeneza Barramundi, [[MacArthur bazen]], [[Sjeverna Australija]], i Isanska orogeneza, oko 1.600 milona godina, pojava Mount Isa Blocka na [[Queensland]]u.
|style=&quot;background:#ddc288&quot;|1600&lt;ref name=&quot;absolute-age&quot; /&gt;
|-
|rowspan=&quot;4&quot; style=&quot;background:#b3b25e&quot;|[[Paleoproterozoik|Paleo-&lt;br /&gt;proterozoik]]&lt;ref name=&quot;Precambrian-Time&quot; /&gt;
|style=&quot;background:#b3b25e&quot;|[[Staterij]]
|colspan=&quot;3&quot;|Prve [[Eukarioti|složeni jednoćelijski život]]: [[protist]]i sa [[Jedro (biologija)|jedrom]]. [[kolumbija (superkontinent)|Kolumbija]] je prvobitni superkontinent. Kimbanska [[orogeneza]] na australijskom kontinentu završava. Yapungku Orogeneza on [[Jilgarnski kraton]] u Zapadnoj Australiji.Orogeneza Mangaroon, 1680-1620 miliona godina, na [[Gascoyne Complex]] u Zapadnoj Australiji.Orogeneza Kararan  (1650- [[annum|Ma]]), Gawler kraton, [[Južna Australija]].
|style=&quot;background:#b3b25e&quot;|1800&lt;ref name=&quot;absolute-age&quot; /&gt;
|-
|style=&quot;background:#b3b25e&quot;|Orosirij
|colspan=&quot;3&quot;|[[Zemljina atmosfera|Atmosfera]] ostaje [[Kisik|kisička]]. [[Vredefort krater|Vredefort]] i [[Sudbury bazen]] tragovi udara [[asteroid]]a. Mnoštvo orogeneze. [[orogenezaPenokean|Penokean]] i [[trans-hadsonska orogeneza]] u Sjevernoj Americi. Rana Ruker Orogeneza na [[Antarktik]]u, 2000 - 1700 [[annum|Ma]]. Glenburgh Orogeneza, [[Glenburgh Terrane]], uustralijski kontinent oko 2005 - 1920 milions godins. Kimbanska orogeneza, Gawler kraton započinje na australijskom kontinentu.
|style=&quot;background:#b3b25e&quot;|2050&lt;ref name=&quot;absolute-age&quot; /&gt;
|-
|style=&quot;background:#b3b25e&quot;|[[Rijacij]]
|colspan=&quot;3&quot;|Nastaje [[Bushveld|Bushveld formacija]]. [[Hjuronsko zaleđenje]].
|style=&quot;background:#b3b25e&quot;|2300&lt;ref name=&quot;absolute-age&quot; /&gt;
|-
|style=&quot;background:#b3b25e&quot;|[[Siderij]]
|colspan=&quot;3&quot;|[[Velika kiseonička katastrofa]]: [[Naslage vezanog željeza]] nastale. Sleaford Orogeneza na australijskom kontinentu, Gawler kraton 2440-2420 miliona godina.
|style=&quot;background:#b3b25e&quot;|2500&lt;ref name=&quot;absolute-age&quot; /&gt;
|-
|rowspan=&quot;4&quot; style=&quot;background:#99adac&quot;|[[Arhaik]]&lt;ref name=&quot;Precambrian-Time&quot; /&gt;
|style=&quot;background:#cbcdc8&quot;|[[Neoarhaik]]&lt;ref name=&quot;Precambrian-Time&quot; /&gt;
|colspan=&quot;4&quot;|Stabilizacija većine modernih [[kraton]]a; moguć događaj prevrtanja [[Omotač (geologija)|omotača]]. Ostrvska orogeneza, prije 2650 ± 150 milions godina. [[Abitibi greenstone pojas]] današnji [[Ontario]] i [[Quebec]] počinju da se formiraju, stablizuju se do 2600 [[annum|Ma]].
|style=&quot;background:#cbcdc8&quot;|2800&lt;ref name=&quot;absolute-age&quot; /&gt;
|-
|style=&quot;background:#b2b5af&quot;|[[Mezoarhaik]]&lt;ref name=&quot;Precambrian-Time&quot; /&gt;
|colspan=&quot;4&quot;|Prvi [[stromatoliti]] (vjerovatno kolonije cyanobacteria). Najstariji [[makrofosili]]. Humboldt orogeneza na Antarktiku. Blake River Megakaldera kompleks počeo sa formiranjem današnjih [[Ontario|Ontaria]] i [[Quebec]]a, proces završen 2696 Ma.
|style=&quot;background:#b2b5af&quot;|3200&lt;ref name=&quot;absolute-age&quot; /&gt;
|-
|style=&quot;background:#999791&quot;|[[Paleoarhaik]]&lt;ref name=&quot;Precambrian-Time&quot; /&gt;
|colspan=&quot;4&quot;|Prve poznate [[bakterije]] proizvođači [[kisik]]a. Najstariji definitivno potvrđeni mikrofosili. Najstariji [[kraton]]i na Zemlji (kao što je [[Kanadski štit]] i [[Kraton Pilbara]]) mogli su biti formirani tokom ovog perioda&lt;ref name=&quot;Oldest-craton&quot;&gt;Najstarija mjerljiva starost kratona, ili kontinentalne kore, je oko 3600-3800 Ma&lt;/ref&gt;. Orogeneza Rayner na [[Antarktik]]u.
|style=&quot;background:#999791&quot;|3600&lt;ref name=&quot;absolute-age&quot; /&gt;
|-
|style=&quot;background:#809090&quot;|[[Eoarhaik]]&lt;ref name=&quot;Precambrian-Time&quot; /&gt;
|colspan=&quot;4&quot;|[[Prokarioti]] (vjerovatno [[bakterije]] i možda [[archaea]]). Vjerovatno najstariji mikrofosili.
|style=&quot;background:#809090&quot;|3800
|-
|rowspan=&quot;4&quot; style=&quot;background:#809090&quot;|[[hadean|Hadaik]]&lt;br /&gt;&lt;ref name=&quot;Precambrian-Time&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;hadeon-not-formal&quot;&gt;Iako često korišten, [[hadaik]] nije formalan eon a donje granice za [[arhaik]] i eoarhaik nisu utvrđene. [[hadean|Hadaik]] nekada također nazivaju priskij ili azoik. Nekada, hadeik ([[hadean]]) se može naći izdijeljen na poddijelove u skladu sa mjesečevom geološkom vremenskom skalom. Ove ere uključuju [[Kriptik era|Kriptik]] i Basensku grupu (koje su poddijelovi [[Prenektrij|prenektarijske ere]]), [[Nektarij]], i Donji Imbrij.&lt;/ref&gt;
|style=&quot;background:#809090&quot;|[[Donji imbrij]]&lt;ref name=&quot;Precambrian-Time&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Lunar-geologic-timescale-names&quot;&gt;Imena ovih era su uzeta iz Lunarne geološke vremenske skale. Njihova upotreba u zemaljskoj geologiji je neslužbena.&lt;/ref&gt;
|colspan=&quot;4&quot;|Ova era se preklapa sa poznim teškim bombardovanjem unutršnjeg Sunčevog sistema.
|style=&quot;background:#809090&quot;|c.3850
|-
|style=&quot;background:#809090&quot;|[[Nektarij]]&lt;ref name=&quot;Precambrian-Time&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Lunar-geologic-timescale-names&quot; /&gt;
|colspan=&quot;4&quot;|Ova era je dobila naziv prema lunarnoj geološkoj vremenskoj skali,  kada su nastali Nektarijski bazen i ostali najveći mjesečevi bazeni usljed događanja velikih udara..
|style=&quot;background:#809090&quot;|c.3920
|-
|style=&quot;background:#809090&quot;|[[Bazenska grupa]]&lt;ref name=&quot;Precambrian-Time&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Lunar-geologic-timescale-names&quot; /&gt;
|colspan=&quot;4&quot;|Nastala najstarija poznata stijena (4030 miliona godina)&lt;ref name=&quot;Oldest-rock&quot;&gt;{{cite journal|doi=10.1007/s004100050465|title=Priscoan (4.00-4.2milijardi fodina) orthogneisses from northwestern Canada|year=1999|author=Bowring, Samuel A.|journal=Contributions to Mineralogy and Petrology|volume=134|pages=3}} Najstarija stijena na Zemlji je Acasta Gneiss, i datirana je u period od prije oko 4.03 Ga, locirana je u Sjeverozapadnoj teritoriji [[Kanada|Kanade]].&lt;/ref&gt;. Prvi oblici života i samo-razmnožavajućih [[RNK]] [[molekula]] su mogli nastati na Zemlji oko 4000 miliona godina tokom ove ere. Napijer orogeneza na [[Antarktik]]u, prije oko 4000 ± 200 miliona godina.
|style=&quot;background:#809090&quot;|c.4150
|-
|style=&quot;background:#809090&quot;|[[Kriptik era|Kriptik]]&lt;ref name=&quot;Precambrian-Time&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Lunar-geologic-timescale-names&quot; /&gt;
|colspan=&quot;4&quot;|Najstariji poznati [[mineral]] je [[cirkon]], 4406±8 Ma&lt;ref name=&quot;geology-wisc-edu&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.geology.wisc.edu/%7Evalley/zircons/Wilde2001Nature.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=11. 5. 2021 |archive-date=2. 9. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200902134505/http://www.geology.wisc.edu/~valley/zircons/Wilde2001Nature.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;). Formiranje [[Mjesec (mjesec)|Mjeseca]] (4533 Ma), pretpostavlja se usljed velikog udara. Formiranje [[Zemlja (planeta)|Zemlje]] (4567.17 do 4570 miliona godina)
|style=&quot;background:#809090&quot;|c.4570
|}

==Također pogledajte==
*[[Život na Zemlji]]
* [[Starost Zemlje]]
* [[Kosmički kalendar]]
* [[Evolucijska historija života]]
* [[Geološka historija Zemlje]]
* [[Historija Zemlje]]
* [[Prehistorijski život]]

==Reference==
{{Refspisak|30em}}

==Dopunska literatura==
*{{cite journal |date=2009 |author=Aubry, Marie-Pierre; Van Couvering, John A; Christie-Blick, Nicholas; Landing, Ed; Pratt, Brian R; Owen, Donald E; &amp;  Ferrusquia-Villafranca, Ismael |title=Terminology of geological time: Establishment of a community standard |journal=Stratigraphy |volume=6 |issue=2 |pages=100–105 |url=http://www.agiweb.org/nacsn/40890_articles_article_file_1641.pdf |access-date=18. 11. 2011 }}{{Mrtav link}}
*{{cite book |date=2004 |author=Gradstein, F. M. |author2=Ogg, J. G. |title=A Geologic Time scale 2004 – Why, How and Where Next! |url=http://msee140lnx10.ecn.purdue.edu/~astacy/projects/stratigraphy/old_ics_site_source/scale04.pdf |access-date=18. 11. 2011 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}
*{{cite book |date=2004 |author=Gradstein, Felix M., Ogg, James G. &amp; Smith, Alan G. |title=A Geologic Time Scale 2004 |url=https://books.google.com/books?id=rse4v1P-f9kC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=geologic+time#v=onepage&amp;q&amp;f=false |place=New York; Cambridge, UK |publisher=Cambridge University Press |isbn=0-521-78142-6 |access-date=18. 11. 2011 |postscript=&amp;nbsp;Paperback {{ISBN|0-521-78673-8}}}}
*{{cite journal |date=juni 2004 |author1=Gradstein, Felix M. |author2=Ogg, James G. |author3=Smith, Alan G. |author4=Bleeker, Wouter |author5=Laurens Lucas, J. |title=A new Geologic Time Scale, with special reference to Precambrian and Neogene |journal=Episodes |volume=27 |issue=2 |url=http://www.episodes.co.in/www/backissues/272/Time%20Scale.pdf |pages=83–100 |access-date=18. 11. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120425232455/http://www.episodes.co.in/www/backissues/272/Time%20Scale.pdf |archive-date=25. 4. 2012 |url-status=dead }}
*[http://www.npr.org/sections/13.7/2014/09/28/351692717/embracing-deep-time-thinking Ialenti, Vincent. &quot;Embracing 'Deep Time' Thinking.&quot;] NPR Cosmos &amp; Culture.
*[http://www.npr.org/sections/13.7/2014/09/21/350344129/pondering-deep-time-could-inspire-new-ways-to-view-climate-change Ialenti, Vincent. &quot;Pondering 'Deep Time' Could Inspire New Ways To View Climate Change.&quot;] NPR Cosmos &amp; Culture.
*{{cite journal |date=30. 7. 2004 |author=[[Andrew H. Knoll|Knoll, Andrew H.]], Walter, Malcolm R., Narbonne, Guy M., Christie-Blick, Nicholas |title=A New Period for the Geologic Time Scale |journal=[[Science (journal)|Science]] |volume=305 |issue=5684 |pages=621–622 |url=http://www.ldeo.columbia.edu/~ncb/Selected_Articles_all_files/17_Science%20305.621.pdf |doi=10.1126/science.1098803 |access-date=18. 11. 2011 |pmid=15286353}}
*{{cite book |date=2010 |author=Levin, Harold L. |chapter=Time and Geology |chapter-url=https://books.google.com/books?id=D0yl7Cqsu78C&amp;pg=PA29&amp;dq=%22time+and+geology%22&amp;hl=en&amp;ei=c3TGTqTtL-qZiAf0kpz4Dw&amp;sa=X&amp;oi=book_result&amp;ct=result&amp;resnum=2&amp;sqi=2&amp;ved=0CDIQ6AEwAQ#v=onepage&amp;q=%22time%20and%20geology%22&amp;f=false |title=The Earth Through Time |url=https://books.google.com/books?id=D0yl7Cqsu78C&amp;printsec=frontcover&amp;dq=%22earth+through+time%22#v=onepage&amp;q&amp;f=false |place=Hoboken, New Jersey |publisher=John Wiley &amp; Sons |isbn=978-0-470-38774-0 |access-date=18. 11. 2011}}
*Montenari, Michael (2016). &quot;''[https://books.google.co.uk/books/about/Stratigraphy_Timescales.html?id=xzJQDAAAQBAJ&amp;redir_esc=y Stratigraphy and Timescales&quot;]'', 1st ed., 512 pages, Amsterdam: Academic Press (Elsevier). {{ISBN|978-0-12-811549-7}}

==Vanjski linkovi==
{{Commons category|Geologic time scale}}

* [https://web.archive.org/web/20050418090602/http://rst.gsfc.nasa.gov/Sect2/Sect2_1b.html NASA: Geologic Time]
* [https://web.archive.org/web/20071217111752/http://www.geosociety.org/science/timescale/timescl.htm GSA: Geologic Time Scale]
* [http://www.bgs.ac.uk/Education/britstrat/home.html British Geological Survey: Geological Timechart] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100915235927/http://www.bgs.ac.uk/Education/britstrat/home.html |date=15. 9. 2010 }}
* [http://www.stratigraphy.org/geowhen/ GeoWhen Database]
* [https://web.archive.org/web/20060716071827/http://www.stratigraphy.org/gssp.htm International Commission on Stratigraphy Time Scale]
* [https://web.archive.org/web/19981205122129/http://www.chronos.org/ Chronos.org]
* [https://web.archive.org/web/20051111150720/http://www.nmnh.si.edu/paleo/geotime/index.htm National Museum of Natural History – Geologic Time]
* [https://www.seegrid.csiro.au/twiki/bin/view/CGIModel/GeologicTime SeeGrid: Geological Time Systems] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080723195950/https://www.seegrid.csiro.au/twiki/bin/view/CGIModel/GeologicTime |date=23. 7. 2008 }} Information model for the geologic time scale
* [http://exploringtime.org/?page=segments Exploring Time] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150221180700/http://exploringtime.org/?page=segments |date=21. 2. 2015 }} from Planck Time to the lifespan of the universe
* [https://web.archive.org/web/20120425232455/http://www.episodes.co.in/www/backissues/272/Time%20Scale.pdf Episodes],  Gradstein, Felix M. et al. (2004) ''A new Geologic Time Scale, with special reference to Precambrian and Neogene'', Episodes, Vol. 27, no. 2 June 2004 (pdf)
* Lane,  Alfred C, and Marble, John Putman 1937. [https://books.google.com/books?id=ckIrAAAAYAAJ&amp;printsec=toc&amp;source=gbs_summary_r&amp;cad=0#PPP1,M1 Report of the Committee on the measurement of geologic time]
* [https://web.archive.org/web/20110714173934/http://www.newsciencelessons.com/geology_lesson_plans.html Lessons for Children on Geologic Time]
* [http://deeptime.info Deep Time – A History of the Earth : Interactive Infographic]

{{Geološka vremenska skala}}

[[Kategorija:Geološka razdoblja| ]]
[[Kategorija:Geohronologija]]
[[Kategorija:Hronologije geologije]]</text>
      <sha1>pr8p0364d51ve52trdssctzvd92z71t</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Greben spasa</title>
    <ns>0</ns>
    <id>422322</id>
    <revision>
      <id>3921206</id>
      <parentid>3786307</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T17:53:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3921206</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="32182" sha1="56fbbbdk710v5jq1wcsnaxufeqrle5f" xml:space="preserve">{{Infokutija film
| naziv             = Greben spasa
| slika             = Poster filma Greben spasa.png
| veličina_slike    = 
| slika_alt         = 
| tekst             = 
| originalni_naslov = Hacksaw Ridge
| režija            = [[Mel Gibson]]
| producent         = Terry Benedict&lt;br/&gt;[[Paul Currie]]&lt;br/&gt;[[Bruce Davey]]&lt;br/&gt;William D. Johnson&lt;br/&gt;[[Bill Mechanic]]&lt;br/&gt;[[Brian Oliver]]&lt;br/&gt;[[David Permut]]
| scenarist         = [[Andrew Knight]]&lt;br/&gt;[[Robert Schenkkan]]
| narator           = 
| uloge             = [[Andrew Garfield]]&lt;br/&gt;[[Sam Worthington]]&lt;br/&gt;[[Luke Bracey]]&lt;br/&gt;[[Teresa Palmer]]&lt;br/&gt;[[Hugo Weaving]]&lt;br/&gt; [[Rachel Griffiths]]&lt;br/&gt;[[Vince Vaughn]]
| muzika            = [[Rupert Gregson-Williams]]
| kinematografija   = [[Simon Duggan]]
| žanr              = 
| montaža           = [[John Gilbert]]
| studio            = 
| distributer       = [[Summit Entertainment]]&lt;br/&gt;(SAD)&lt;br/&gt;[[Icon Productions]] (Australija)
| datum             = 4. septembar 2016.
| trajanje          = 139 minuta&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.bbfc.co.uk/releases/hacksaw-ridge-film | title=''Hacksaw Ridge'' (15) | work=[[British Board of Film Classification]] | date=5. 12. 2016 | access-date=6. 12. 2016}}&lt;/ref&gt;
| zemlja            = [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] &lt;br/&gt; [[Australija]]
| jezik             = [[Engleski jezik|Engleski]]
| budžet            = 40 miliona dolara&lt;ref name=&quot;budget&quot;&gt;{{cite web|url=http://deadline.com/2016/11/doctor-strange-hacksaw-ridge-mel-gibson-trolls-1201846210/ |title=‘Doctor Strange’ To Give Booster Shot To Sleepy Fall Box Office |work=[[Deadline.com]]}}&lt;/ref&gt;
| zarada            = 175,3 miliona dolara&lt;ref name=&quot;BOM&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.boxofficemojo.com/movies/?id=hacksawridge.htm |title=Hacksaw Ridge (2016) |website=Box Office Mojo |access-date=22. 9. 2019}}&lt;/ref&gt;
| prethodnik        = 
| nasljednik        = 
}}
'''''Greben spasa''''' [[Biografski film|biografski]] je [[ratni film]] snimljen 2016. u američko-australijskoj koprodukciji. Govori o iskustvima američkog pacifista [[Desmond Doss|Desmonda Dossa]], koji je služio kao ratni bolničar za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Bio je pripadnik Adventističke crkve sedmog dana i odbijao je nositi ili koristiti vatreno oružje ili oružje bilo koje vrste. Doss je postao prvi vojnik s religijskim uvjerenjima o nenasilju koji je dobio [[Medalja časti|Medalju časti]] za zasluge koje nisu podrazumijevale nošenje oružja. Film je kategoriziran kao antiratni&lt;ref name=&quot;CP&quot;&gt;{{cite web|url=http://m.christianpost.com/news/mel-gibson-hacksaw-ridge-is-an-anti-war-movie-170318/?m=1|title=Mel Gibson: 'Hacksaw Ridge' Is an 'Anti-War Movie'|author=Samuel Smith|work=[[The Christian Post]]|date=1. 10. 2016|access-date=10. 10. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161012231401/http://m.christianpost.com/news/mel-gibson-hacksaw-ridge-is-an-anti-war-movie-170318/?m=1|archive-date=12. 10. 2016|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; s temom [[pacifizam|pacifizma]].&lt;ref name=&quot;WSJS&quot;/&gt; Također sadrži vjerske teme i scene koje se ponavljaju, kao što su vječni mir, krštenje i uznesenja. Producent David Permut rekao je da je bilo veoma važno da filmska ekipa održava integritet Dossove priče &quot;jer je Doss bio vrlo duhovna i religiozna osoba&quot;.&lt;ref name=&quot;NYY&quot;&gt;{{cite web |url= http://mobile.nytimes.com/2016/10/27/movies/hacksaw-ridge-mel-gibson-andrew-garfield.html?rref=collection%2Fsectioncollection%2Fmovies&amp;action=click&amp;contentCollection=movies&amp;region=rank&amp;module=package&amp;version=highlights&amp;contentPlacement=1&amp;pgtype=sectionfront&amp;_r=0&amp;referer=http://www.nytimes.com/section/movies|title=‘Hacksaw Ridge,’ a Gory War Movie for Both Hawks and Doves|author=Brooks Barnes|publisher=[[The New York Times]]|date=26. 10. 2016|access-date=27. 10. 2016}}&lt;/ref&gt;

Film je režirao [[Mel Gibson]], scenarij su napisali [[Andrew Knight]] i [[Robert Schenkkan]], a glumačku ekipu čine [[Andrew Garfield]], [[Sam Worthington]], [[Luke Bracey]], [[Teresa Palmer]], [[Hugo Weaving]], [[Rachel Griffiths]] i [[Vince Vaughn]]. Film je pušten u prikazivanje u Sjedinjenim Državama 4. novembra 2016. i dobio je pozitivne kritike, zaradivši 175,3 miliona dolara širom svijeta. Na [[74. dodjela &quot;Zlatnog globusa&quot;|74. dodjeli]] [[Zlatni globus|Zlatnog globusa]] nominiran je u tri kategorije: za [[Zlatni globus za najbolji film - drama|najbolji film - drama]], [[Zlatni globus za najboljeg režisera|najboljeg režisera]] (Gibson) i [[Zlatni globus za najboljeg glumca - drama|najboljeg glumca - drama]] (Garfield).&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.imdb.com/title/tt2119532/awards?ref_=tt_awd|title=Nagrade na imdb.com |work= imdb.com |access-date=14. 12. 2016}}&lt;/ref&gt; Dobitnik je i dva [[Oscar]]a: za [[Oscar za najbolju montažu|najbolju montažu]] i [[Oscar za najbolje miksanje zvuka|najbolje miksanje zvuka]].

== Radnja ==
Dok je odrastao u Lynchburgu ([[Virginia]]) tokom [[Velika depresija|Velike depresije]], mladi Desmond Doss zamalo nije ubio svog brata Hala udarajući ga ciglom. Ovo traumatično iskustvo, kao i savjeti njegove religiozne majke, čvrsto ga uvjeravaju da se pridržava šeste Božije zapovijedi po [[Stari zavjet|Starom zavjetu]] – &quot;ne ubij&quot;. Godinama kasnije Doss spašava čovjeka koji je povrijeđen u saobraćajnoj nesreći i dok odvozi čovjeka u bolnicu, za oko mu zapada jedna medicinska sestra po imenu Dorothy Schutte. Uskoro se počinju viđati i zaljubljuju se jedno u drugo. Tada Doss počinje učiti o medicini na osnovu njenog radnog iskustva.

Budući da se većina stanovništva njegovog rodnog grada, uključujući i njegovog brata, prijavila na služu u Američkoj armiji da se bore u Drugom svjetskom ratu, Doss je također motivisan da se prijavi. Njegov otac, problematični veteran iz Prvog svjetskog rata, duboko je uznemiren i kao da ima osjećaj da će izgubiti svoje sinove kao što je izgubio prijatelje iz djetinjstva. Zbog svog uvjerenja u nenasilje, Doss namjerava služiti kao ratni bolničar. Prije nego što je otišao na obuku u [[Fort Jackson]], [[Južna Karolina]], on prosi Dorothy, što ona prihvata.

Doss je pod zapovjedništvom narednika Howella i, iako se ističe fizički, odmah postaje otpadnik među svojim kolegama vojnicima kad odbija nositi pušku i obučavati se subotom jer je pripadnik [[Adventistička crkva|Adventističke crkve]]. Nakon što Howell i kapetan Glover nisu uspjeli otpustiti Dossa iz službe zbog psihijatrijskih razloga, Howell pogoršava Dossovu situaciju stavljajući ga da obavlja naporne poslove okrenuvši saborce protiv njega zbog pogrešnog tumačenja njegovog uvjerenja kao kukavičluka, a sve s namjerom da Doss svojevoljno napusti službu. Uprkos tome što ga jedne noći njegovi suborci istuku, on odbija otkriti identitet napadača i nastavlja s obukom.

Dossova jedinica je privremeno oslobođena treninga, i Doss se namjerava oženiti s Dorothy, ali je uhapšen zbog neposlušnosti i njegovog odbijanja da nosi vatreno oružje. Dorothy posjećuje Dossa u zatvoru i pokušava ga uvjeriti da prizna krivicu prilikom izjašnjavanja na svom predstojećem suđenju (u tom slučaju bi bio oslobođen optužbe), ali Doss je i dalje nesiguran, ne želeći pogaziti svoja vjerska uvjerenja. Na suđenju se izjasnio da nije kriv, a prije nego što je bio osuđen, njegov otac ulazi u sudnicu s pismom od njegovog bivšeg zapovjednika (sada brigadnog generala američke vojske) navodeći da je odbijanje njegovog sina da nosi oružje zaštićeno [[Ustav Sjedinjenih Američkih Država|Ustavom SAD-a]]. Optužbe protiv Dossa se povlače, a on i Dorothy odmah sklapaju brak.

Dossova jedinica dodijeljena je [[77. pješadijska divizija (SAD)|77. pješadijskoj diviziji]] i poslani su na [[Rat na Pacifiku|pacifička ratišta]] da učestvuju u [[Bitka za Okinawu|Bici za Okinawu]]. Na Okinawi Dossova jedinica obaviještena je da treba zamijeniti [[96. pješadijska divizija (SAD)|96. pješadijsku diviziju]], koja je bila zadužena da se popne uz litice sve do vrha koji se zove &quot;Hacksaw Ridge&quot; i porazi japanske snage stacionirane tamo. Budući da su se japanske snage ukopale na grebenu, artiljerijsko bombardiranje s pratećih brodova [[Ratna mornarica Sjedinjenih Američkih Država|američke mornarice]] nije mnogo pomoglo u omekšavanju desantnog prostora. Shodno tome, američke snage potisnute su s grebena tri puta i u svakom slučaju pretrpjele velike gubitke. U početnoj borbi gubici su bili teški na obje strane, a Doss je bio uspješan u spašavanju nekoliko vojnika, uključujući i one čije su povrede izgledale preteške za preživljavanje. Amerikanci logoruju tokom noći, a Doss provodi noć u rovu sa Smittyjem, vojnikom iz njegove jedinice koji je bio prvi koji je prozvao Dossa kukavicom. Doss govori Smittyju da je zamalo ubio svog pijanog oca nakon što je prijetio njegovoj majci pištoljem, otkrivajući mu odakle potječe njegova averzija prema nošenju vatrenog oružja. Smitty mu se izvinjava zbog sumnje u njegovu hrabrost i njih dvojica se mire.

Sljedećeg jutra Japanci su pokrenuli veliki protivnapad, a Amerikanci su potisnuti dalje od grebena. Smitty je poginuo, a mnogi američki vojnici, uključujući i Howella i još nekoliko Dossovih saboraca, ostavljeni su ranjeni na bojnom polju. Sav užasnut, Doss čuje krike umirućeg vojnika i odlučuje krenuti u pravcu gdje se pokolj odigrava. Provodi cio dan i noć noseći ranjene vojnike prema ivici grebena i spuštajući ih na sigurno pomoću užeta, svaki put moleći Boga da spasi još jednog vojnika. Činjenica da su deseci ranjenih koji su već bili proglašeni mrtvima spašeni dolazi kao šok za nekoliko vojnika koji su bili stacionirani ispod grebena. Kad je svanuo dan, Doss spašava Howella i njih dvojica konačno uspijevaju pobjeći s grebena pod neprijateljskom vatrom.

Kapetan Glover govori Dossu da su ostali vojnici nadahnuti onim što je uradio i smatraju da je to pravo čudo i da neće pokrenuti novi napad bez njega. Uprkos tome što je sutradan bio Dossov sedmi dan (subota), on se pridružuje svojim aborcima da se brine za ranjenike. Uz dodatna pojačanja, počinju dobijati bitku. Tokom zasjede postavljene od grupe japanskih vojnika koji se lažno predaju Doss je uspio spasiti Glovera i druge tako što je golim rukama odbacio neprijateljsku bombu. Doss je kasnije ranjen od eksplozije jedne granate, ali bitka je dobijena. Doss se sigurno spušta niz greben, držeći Bibliju koju mu je Dorothy poklonila.

Tekst iz završne špice otkriva da je Doss na grebenu spasio otprilike 75 vojnika i da je nagrađen Medaljom časti od predsjednika [[Harry S. Truman|Trumana]], što je bilo prvi put u historiji da je data medalja nekome ko je odbio nositi oružje. Doss je ostao u braku s Dorothy sve do njene smrti 1991. Umro je 23. marta 2006. u 87. godini.

== Uloge ==
{{Div col}}
* [[Andrew Garfield]] – [[Desmond Doss]]
* [[Vince Vaughn]] – narednik Howell
* [[Sam Worthington]] – kapetan Glover
* [[Luke Bracey]] – Smitty Riker
* [[Hugo Weaving]] – Tom Doss
* [[Ryan Corr]] – poručnik Manville
* [[Teresa Palmer]] – Dorothy Schutte
* [[Rachel Griffiths]] – Bertha Doss
* [[Richard Roxburgh]] – pukovnik Stelzer
* [[Luke Pegler]] – Milt &quot;Hollywood&quot; Zane
* [[Richard Pyros]] – Randall &quot;Teach&quot; Fuller
* [[Ben Mingay]] – Grease Nolan
* [[Firass Dirani]] – Vito Rinnelli
* [[Jacob Warner]] – James Pinnick
* [[Goran D. Kleut]] – Andy &quot;Ghoul&quot; Walker 
* [[Harry Greenwood]] – Henry Brown 
* [[Damien Thomlinson]] – Ralph Morgan
* [[Robert Morgan]] – pukovnik Sangston
* [[Nathaniel Buzolic]] – Harold &quot;Hal&quot; Doss
* [[Ori Pfeffer]] – Irv Schecter
* [[Milo Gibson]] – Lucky Ford
{{div col end}}

== Uvod u snimanje ==
Projekt je bio u fazi razvoja 14 godina. Brojni producenti decenijama su pokušavali ekranizirati Dossovu priču, uključujući i odlikovanog ratnog heroja [[Audie Murphy|Audieja Murphyja]] i [[Hal B. Wallis|Hala B. Wallisa]], producenta filma ''[[Casablanca (film)|Casablanca]]''.&lt;ref name=&quot;WSJ&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.wsj.com/articles/hacksaw-ridge-an-american-war-hero-who-refused-to-fight-1473344729|title=‘Hacksaw Ridge’: An American War Hero Who Refused to Fight|author=Don Steinberg|publisher=[[The Wall Street Journal]]|date=8. 9. 2016|access-date=18. 9. 2016}}&lt;/ref&gt; Godine 2001, nakon što je konačno uvjerio Dossa da snimi film o njegovom izuzetnom životu i da bi to bila prava stvar, scenarist / producent Gregory Crosby (unuk [[Bing Crosby|Binga Crosbyja]]) napisao je prvi nacrt projekta, koji je pokazao filmskom producentu [[David Permut|Davidu Permutu]] zahvaljujući naporima Stana Jensena, pripadnika Adventističke crkve.&lt;ref name=&quot;RL&quot;&gt;{{cite web|url=http://religiousliberty.tv/doss-film-hacksaw-ridge-enters-post-production-and-targets-2016-release.html|title=Gibson's &quot;Hacksaw Ridge&quot; Enters Post-Production: Release Target in Time for Oscar?|author=Michael Peabody|work=Religious Liberty|date=3. 2. 2016|access-date=11. 9. 2016|archive-date=7. 12. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161207211521/http://religiousliberty.tv/doss-film-hacksaw-ridge-enters-post-production-and-targets-2016-release.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Režiser Terry Benedict dobio je pravo da 2004. snimi dokumentarni film o Dossu i u tom procesu osigurao je prava na dramu. Međutim, Doss je umro 2006, nakon čega je producent Bill Mechanic stekao, a zatim prodao prava produkcijskoj kući [[Walden Media]], koja je razvila projekt zajedno s Permutom.&lt;ref name=November2014Deadline&gt;{{cite news|last1=Jaafar|first1=Ali|title=Mel Gibson In Talks To Direct ‘Hacksaw Ridge’ With Andrew Garfield Starring In War Hero Pic|url=http://deadline.com/2014/11/mel-gibson-and-andrew-garfield-circling-hacksaw-ridge-1201290454/ |access-date=23. 11. 2014 |website= deadline.com|date=20. 11. 2014}}&lt;/ref&gt;

Mechanic je godinama pokušavao otkupiti nazad pravo na snimanje i nakon što je uspio, pozvao je [[Mel Gibson|Mela Gibsona]] i tražio od njega da spoji nasilje i vjeru kao što je to učinio u filmu ''[[Pasija (film)|Pasija]]'' (2004). No, Gibson je odbio ponudu dva puta, kao što je ranije učinio i s filmom ''[[Hrabro srce]]'' (1995).&lt;ref name=&quot;WSJS&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.wsj.com/articles/how-war-movie-veteran-mel-gibson-approached-directing-hacksaw-ridge-1477489398|title=How War-Movie Veteran Mel Gibson Approached Directing ‘Hacksaw Ridge’|author=Don Steinberg |publisher=The Wall Street Journal|date=26. 10. 2016|access-date=27. 10. 2016}}&lt;/ref&gt; Gotovo 10 godina kasnije, u novembru 2014, Gibson se napokon složio režirati film istog mjeseca kad je i [[Andrew Garfield]] potvrdio da će igrati ulogu Desmonda Dossa.&lt;ref name=November2014Deadline/&gt;

S budžetom 40 miliona dolara filmska ekipa i dalje je bila suočena s mnogim izazovima. ''Greben spasa'' postao je međunarodna koprodukcija s ključnim igračima i firmama u SAD-u i Australiji. Kada su ponuđene australijske porezne olakšice, film se morao kategorizirati kao australski da bi dobio subvencije vlade. Srećom za produkciju, uprkos tome što je rođen u SAD-u, rane godine koje je Gibson proveo u Australiji pomogle su da se filmska ekipa, zajedno s ostalim članovima, kvalificira za subvencije.&lt;ref name=October2016TheNorthFieldNews&gt;{{cite web|title=Hacksaw Ridge: Mel Gibson's Comeback|url=http://www.thenorthfieldnews.com/news/2016-10-27/Features/Hello_From_Hollywood.html|date=27. 10. 2016|access-date=20. 12. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161107220537/http://www.thenorthfieldnews.com/news/2016-10-27/Features/Hello_From_Hollywood.html|archive-date=7. 11. 2016|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Dana 9. februara 2015. [[IM Global]] sklopio je ugovor za finansiranje filma i da će prodati film na međunarodnom tržištu.&lt;ref&gt;{{cite news |last1= Hopewell|first1=John|title=Berlin: IM Global Sells Much of the World on ‘Hacksaw Ridge’|url=http://variety.com/2015/film/news/im-global-sells-much-of-the-world-on-mel-gibson-pic-hacksaw-ridge-1201428535/|access-date=10. 2. 2015|publisher=variety.com|date=9. 2. 2015}}&lt;/ref&gt; Istog dana [[Lionsgate]] je stekao prava na sjevernoameričku distribuciju filma.&lt;ref&gt;{{cite news|last1=McClintock|first1=Pamela|title=Berlin: Lionsgate in Final Talks for Mel Gibson's 'Hacksaw Ridge' (Exclusive)|url=http://www.hollywoodreporter.com/news/berlin-lionsgate-final-talks-mel-770857 |access-date=10. 2. 2015|publisher=hollywoodreporter.com|date=9. 2. 2015}}&lt;/ref&gt;

''Greben spasa'' prvi je film koji je Gibson režirao od ''[[Apocalypto|Apocalypta]]'' 2006.&lt;ref name=&quot;THRR&quot;&gt;{{cite web |url= http://www.hollywoodreporter.com/news/mel-gibson-ready-honor-desmond-812094|title=Mel Gibson Ready to Honor Desmond T. Doss with 'Hacksaw Ridge'|author=Pip Bulbeck|publisher=[[The Hollywood Reporter]]|date=30. 7. 2015|access-date=11. 9. 2016}}&lt;/ref&gt; i označava odstupanje od njegovih prethodnih filmova, kao što su ''Apocalypto'' i ''Hrabro srce'', u kojima su protagonisti djelovali nasilno.&lt;ref name=&quot;DEADinter&quot;&gt;{{cite web|url=http://deadline.com/2016/09/mel-gibson-hacksaw-ridge-venice-film-festival-the-passion-of-the-christ-1201813728/|title=Mel Gibson On His Venice Festival Comeback Picture ‘Hacksaw Ridge’ – Q&amp;A|author=Mike Fleming Jr|website= Deadline.com|date=6. 9. 2016|access-date=11. 9. 2016}}&lt;/ref&gt;

[[Robert Schenkkan]] i [[Randall Wallace]] zajednički su napisali scenarij, a za Wallacea je prethodno bio planirano da režira film. [[Andrew Knight]] dotjerao je originalni scenarij. Gibsonov partner [[Bruce Davey]] također je bio jedan od producenata filma zajedno s [[Paul Currie|Paulom Currijem]]. [[Andrew Garfield]] dobio je ulogu Desmonda Dossa, ratnog bolničara američke vojske, koji je nagrađen Medaljom časti od predsjednika [[Harry S. Truman|Trumana]] zbog spašavanja života u Bici za Okinawu u Drugom svjetskom ratu.&lt;ref name=November2014Deadline/&gt; Garfield je veoma poštovao Dossa i cijenio njegovu hrabrost, hvaleći ga kao &quot;divan simbol koji podržava ideju 'živi i pusti druge da žive', bez obzira na to šta je čija ideologija i na nečiji sistem vrijednosti, i da drugi ljudi budu ono što jesu i da svako bude ono što želi&quot;. Smatrao je ovu ideju privlačnijom nego da igra pravog superheroja kao što su njegove prošle uloge u serijalu filmova o [[Spider-Man]]u: ''[[Čudesni Spider-Man (2012)|Čudesni Spider-Man]]'' i [[Čudesni Spider-Man 2|njegov nastavak]].&lt;ref name=&quot;CastG&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.hollywoodreporter.com/news/venice-mel-gibson-andrew-garfield-925668|title=Venice: Mel Gibson, Andrew Garfield Discuss the &quot;Strong Faith&quot; Behind ‘Hacksaw Ridge’ Play Video|author=Ariston Anderson|publisher=The Hollywood Reporter|date=9. 9. 2016|access-date=11. 9. 2016}}&lt;/ref&gt; Garfield je priznao da je plakao kad je prvi put pročitao scenarij.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://m.gulfnews.com/leisure/movies/news/mel-gibson-makes-a-comeback-in-war-drama-hacksaw-ridge-1.1919578|title=Mel Gibson makes a comeback in war drama ‘Hacksaw Ridge’|publisher=[[Gulf News]]|access-date=27. 10. 2016|archive-date=28. 10. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161028021317/http://m.gulfnews.com/leisure/movies/news/mel-gibson-makes-a-comeback-in-war-drama-hacksaw-ridge-1.1919578|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Snimanje ==
Glavno snimanje počelo je 29. septembra 2015,&lt;ref name=&quot;Film1&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.hollywoodreporter.com/news/mel-gibsons-hacksaw-ridge-begins-828185|title=Mel Gibson's 'Hacksaw Ridge' Begins Filming|author=Pip Bulbeck|work=[[The Hollywood Reporter]]|date=29. 9. 2015|access-date=11. 9. 2016}}&lt;/ref&gt; i trajalo je 59 dana,&lt;ref name=&quot;NYD&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nydailynews.com/entertainment/movies/mel-gibson-war-movie-hacksaw-ridge-miracle-article-1.2850624|title=Mel Gibson's war movie 'Hacksaw Ridge' may be his miracle|author=Ethan Sacks|publisher=[[New York Daily News]]|date=30. 10. 2016|access-date=31. 10. 2016}}&lt;/ref&gt; završivši se u decembru iste godine,&lt;ref name=&quot;RL&quot;/&gt; a u potpunosti je snimljen u Australiji.&lt;ref name=&quot;WSJS&quot;/&gt; Filmska ekipa izabrala je Fox Studios u Australiji u Sydneyju kao bazu, ali su se kasnije producenti dali u potragu za lokacijama širom zemlje.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.smh.com.au/entertainment/movies/short-cuts-mel-gibsons-hacksaw-ridge-has-landed-emotional-opening-for-melbourne-festival-and-more-from-australian-film-20150729-gilzcu.html|title=Short Cuts: Mel Gibson's Hacksaw Ridge has landed, emotional opening for Melbourne festival and more from Australian film|author=Garry Maddox|work=[[The Sydney Morning Herald]]|date=28. 7. 2015|access-date=11. 9. 2016}}&lt;/ref&gt; Snimanje se odvijalo uglavnom u [[Novi Južni Vels|Novom Južnom Velsu]], gdje je Gibson proveo većinu svojih ranih godina u [[Sydney]]ju i oko njega, kao i u [[Richmond (Novi Južni Vels)|Richmondu]],&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.dailymail.co.uk/tvshowbiz/article-3340505/Mel-Gibson-s-Hacksaw-Ridge-takes-semi-rural-town-1940s-filming-begins-despite-local-shopkeepers-urgent-meeting-protest-AGAINST-movie.html|title=EXCLUSIVE: Mel Gibson's Hacksaw Ridge takes semi-rural town back to 1940s as filming begins despite local shopkeepers' urgent meeting to protest AGAINST movie|author=Bianca La Cioppa|publisher=[[Daily Mail]]|date=1. 12. 2015 |access-date=11. 9. 2016}}&lt;/ref&gt; [[Bringelly (Novi Južni Vels)|Bringellyju]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.dailytelegraph.com.au/newslocal/macarthur/mel-gibsons-war-movie-hacksaw-ridge-filmed-in-bringelly-to-open-in-cinemas-in-november/news-story/e4dcb227036ac84a01be16758a278345 |title= Mel Gibson's war movie Hacksaw Ridge filmed in Bringelly to open in cinemas in November|author=Luisa Cogno|publisher=[[The Daily Telegraph]]|date=3. 8. 2016|access-date=11. 9. 2016}}&lt;/ref&gt; i [[Oran Park]]u, predgrađu Sydneyja.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.dailytelegraph.com.au/news/nsw/sydney-is-the-movie-capital-of-australia/news-story/08bd71faf38a8a5b89d3901ece31d5b2|title=Sydney is the movie capital of Australia|author=Amy Harris|work=The Daily Telegraph|date=27. 8. 2016|access-date=11. 9. 2016}}&lt;/ref&gt; Gibson se preselio u Novi Južni Vels u julu 2015, dva mjeseca prije početka snimanja.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.dailymail.co.uk/tvshowbiz/article-3245725/Mel-Gibson-begins-work-World-War-II-drama-Hacksaw-Ridge-uniform-clad-actors-film-assault-course-scene-Sydney.html|title=Mel Gibson begins work on World War II drama Hacksaw Ridge as uniform-clad actors film assault course scene in Sydney|author=Jason Chester|work=Daily Mail|date=23. 9. 2016|access-date=11. 9. 2016}}&lt;/ref&gt; Scena na groblju snimana je u [[Centennial Park]]u.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.dailymail.co.uk/tvshowbiz/article-3332077/Mel-Gibson-shoots-WWII-drama-Hacksaw-Ridge-Sydney-graveyard-seen-time-Vince-Vaughn-Andrew-Garfield.html|title=He means business: Mel Gibson shoots WWII drama Hacksaw Ridge in eerie Sydney graveyard... and is seen for the first time with Vince Vaughn and Andrew Garfield |author= Megan Pustetto|work=[[Daily Mail]]|date=24. 11. 2015|access-date=11. 9. 2016}}&lt;/ref&gt; Za snimanje u Bringellyju bio je potreban tim da bi se očistilo više od 500 hektara zemljišta, što je podrazumijevalo sječu 80 stabala. To je izazvalo bijes određenih ekoloških udruženja. Međutim, producenti su imali puno odobrenje za takve poduhvate nakon što su pristali na uvjet da pošume dio zemljišta nakon završetka snimanja.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.dailytelegraph.com.au/newslocal/macarthur/movie-set-earmarked-for-residential-development-when-filming-done/news-story/056b3bc39fa7ea48887bbcad93c26041|title=Movie set earmarked for residential development when filming done|author=Vera Bertol|work=The Daily Telegraph|date=30. 10. 2015|access-date=11. 9. 2016}}&lt;/ref&gt; Prema izjavi Troya Granta, zamjenika premijera Novog Južnog Velsa i ministra za umjetnost, film je otvorio 720 radnih mjesta uloživši 19 miliona dolara u regionalnu i ruralnu privredu Novog Južnog Walesa.&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.theguardian.com/film/2015/jul/30/mel-gibson-war-drama-hacksaw-ridge-to-begin-filming-in-nsw-in-october|title=Mel Gibson war drama Hacksaw Ridge to begin filming in NSW in September|author=Alexandra Spring|publisher=[[The Guardian]]|date=30. 7. 2015|access-date=11. 9. 2016}}&lt;/ref&gt;

Ukupno tri džipa, dva kamiona i jedan tenk korišteni su za snimanje. Buldožeri i rovokopači korišteni su za transformaciju zelenih pašnjaka u blizini Sydneyja u bojno polje kakvo je bilo na Okinawi. Nasipi su morali biti podignuti oko perimetra da bi se kamera mogla okrenuti za 360 stepeni, tako da su stabla [[eukaliptus]]a u pozadini pošteđena sječe. Gibson se nije želio uveliko oslanjati na vizualne efekte uz pomoć računara, bilo na ekranu ili u procesu pripreme vizualizacije borbenih scena. Vizualni efekti korišteni su samo za krvave prizore, poput vojnika spaljenih od [[napalm]]a. Tokom snimanja ratnih scena Gibson je koristio prošla iskustva sa snimanja ratnih filmova i vikao je na glumce, stalno ih podsjećajući na to za šta se bore.&lt;ref name=&quot;WSJS&quot;/&gt;

== Historijska tačnost ==
[[Datoteka:Doss Maeda.jpg|thumb|Doss na vrhu grebena Maeda 4. maja 1945.]]
Nakon rata Doss je odbio mnoge zahtjeve za knjige i filmove jer je bio zabrinut za to na koji bi se način mogli prikazati njegov život, ratna iskustva i adventistička uvjerenja. Nije želio da to bude protumačeno pogrešno ili senzacionalistički. Dossov sin jedinac, Desmond mlađi, izjavio je: &quot;Razlog što je odbijao jest što niko od njih nije poštovao njegov jedini uvjet: da djelo bude istinito. Mislim da u ovom filmu postoji izvanredan nivo istinitosti u pridržavanju glavne priče.&quot;&lt;ref name=&quot;peoplemag&quot;&gt;http://people.com/movies/the-true-story-of-hacksaw-ridge-and-desmond-doss-the-medal-of-honor-winner-who-never-fired-a-shot/&lt;/ref&gt;

Autori filma promijenili su neke detalje, posebno pozadinsku priču o njegovom ocu, incident kada je Doss izbio pištolj iz ruku oca alkoholičara, te okolnosti sklapanja njegovog prvog braka.&lt;ref name=&quot;peoplemag&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;hist&quot;&gt;http://www.historyvshollywood.com/reelfaces/hacksaw-ridge/&lt;/ref&gt; Film ne spominje ni njegove prethodne borbene zasluge u [[Bitka za Guam (1944)|Bici za Guam]] i [[Bitka za Leyte|Bici za Leyte]]. Također ostavlja dojam da je Dossova akcija na Okinawi trajala nekoliko dana, ali njegova Medalja časti dodijeljena je za njegove zasluge u periodu tri sedmice.&lt;ref name = &quot;peoplemag&quot;/&gt;

== Kritike ==
{{Citat|Prošle sedmice primijetio sam da je impresivni film ''Ona'' (''Elle'') [[Paul Verhoeven|Paula Verhoevena]] bio njegov prvi film koji je režirao u 10 godina; puka slučajnost, Gibsonov ''Greben spasa'' također je prvi film koji je režirao u 10 godina, nakon ''[[Apocalypto|Apocalypta]]'', poslije čega je zapao u lične skandale. Sudeći po toplom prijemu njegovog novog filma u [[Venecijanski filmski festival|Veneciji]] prije nekoliko mjeseci, moglo bi se reći da mu je sve oprošteno ili, u najmanju ruku, to može biti samo dobar film. Iako se radnja filma događa u Americi i na japanskom otoku [[Okinawa|Okinawi]], gotovo u potpunosti snimljen je u Australiji, zahvaljujući vladinim poreznim aranžmanima. To objašnjava zašto je, s izuzetkom britanskog glumca Andrewa Garfielda, koji igra glavni lik Desmonda Dossa, i [[Vince Vaughn|Vincea Vaughna]], koji igra narednika, gotovo svaki glumac na ekranu Australac, a svi tako uvjerljivo igraju Amerikance. Ako ste pomislili da je 70 godina nakon završetka Drugog svjetskog rata svaka priča iz tog sukoba pronašla put do ekrana u jednom ili drugom obliku, naravno da niste u pravu. ''Greben spasa'' istinita je priča o Dossu, koji je odrastao u malom gradu na obroncima Blue Ridge Mountainsa u Virginiji i koji je prigrlio adventističku vjeru kao odgovor na ponašanje svog oca alkoholičara (Hugo Weaving), veterana Velikog [Prvog svjetskog] rata, koji je zlostavljao njegovu majku. U smislu pripovijedanja, ove rane scene prilično su konvencionalne, ali su neophodne radi oblikovanja profila čovjeka koji će postati najneobičnijim herojem. Njegovo udvaranje Dorothy (Teresa Palmer), dobroćudnoj medicinskoj sestri, odrađeno je na isti način kao na filmu od prije 50 godina, ali se to može računati kao kompliment; ove scene osjećaju se uvjerljivima za svoje doba. Kad Amerika ulazi u rat, Doss je u dilemi. S jedne strane, patriotski je raspoložen i odlučan služiti svojoj zemlji, ali njegova vjera ne dozvoljava mu da se bori ili čak nosi oružje. Ipak se angažira i shvata da se mora boriti protiv vojne organizacije, pa čak i pod cijenu da bude podvrgnut vojnom sudu prije nego što je – nevoljko – prihvaćen da služi kao nenaoružani bolničar. Ove preliminarne scene traju oko sat vremena na ekranu, ali one su potrebne kao uvod u događaje na Okinawi, na grebenu jezivog imena: Hacksaw Ridge. Ovdje Gibson pojačava intenzitet radnje, snimajući scene ratovanja i sukoba grafičkim realizmom koji nikad ne bi bio prihvatljiv u to vrijeme. Kao režiser, uvijek je prihvatao da snima scene nasilja (što je dokazano u ''Hrabrom srcu'' i ''Pasiji'') i strašnu eksplicitnost dugih sekvenci centralne borbe. Nije to samo grafička priroda prizora – odsječeni ekstremiteti, iznutrice i slično – nego i zbunjenost, buka, haos i činjenica da scene traju tako dugo. To je jedna od najjače uznemirujućih sekvenci koje sam ikad doživio gledajući filmove. Garfield daje vrhunski učinak jer je lik koga glumi neobičan heroj, a tu je i snažna podrška Vaughna (u jednoj od njegovih najboljih uloga), te Sama Worthingtona, Richarda Roxburgha i drugih. Vizualno, film je izuzetan zahvaljujući armiji australijskih tehničara i članova ekipe koji su radili na njemu, na čelu s rođenim [[Novi Zeland|Novozelanđaninom]] sa stalnim prebivalištem u Australiji, Simonom Dugganom, koji je obavljao ulogu snimatelja. Kao režiser, Gibsonov pristup hrabar je i neustrašiv; ovo predstavlja njegov najbolji rad iza kamere dosad.

Film se završava snimcima stvarnog Desmonda Dossa iz 2003; to je podsjetnik da je ova gotovo nevjerovatna priča zaista istinita i da Doss mora biti zapamćen kao jedan od najvećih heroja rata. Gibsonov film osigurat će da sjećanje na ovog hrabrog čovjeka uvijek bude živo.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.theaustralian.com.au/arts/review/film-reviews-mel-gibsons-hacksaw-ridge-the-light-between-oceans/news-story/73375ebaa2ad631b29451086b5f70678|title=Film reviews: Mel Gibson’s Hacksaw Ridge|work=theaustralian.com.au|access-date=14. 12. 2016}}&lt;/ref&gt;
|David Stratton, ''[[The Australian]]''}}

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20161009135525/http://www.hacksawridge.movie/ Zvanični sajt]
* {{cite web |url=http://www.lva.virginia.gov/public/dvb/bio.asp?b=Doss_Desmond_Thomas |title=Desmond Thomas Doss (1919–2006) |last1=Leepson |first1=Marc |date=2015 |website=[[Dictionary of Virginia Biography]] |publisher= [[Biblioteka Virginije]] |access-date=11. 7. 2016 |quote=}}
* {{IMDb title|2119532}}
* [http://www.historyvshollywood.com/reelfaces/hacksaw-ridge/ ''Hacksaw Ridge''] na ''History vs. Hollywood''
* {{Rotten Tomatoes|hacksaw_ridge/|Hacksaw Ridge}}
* {{Metacritic film|hacksaw-ridge|Hacksaw Ridge}}

[[Kategorija:Filmovi iz 2016.]]
[[Kategorija:Filmovi na engleskom jeziku]]
[[Kategorija:Američki filmovi]]
[[Kategorija:Američki biografski filmovi]]
[[Kategorija:Američki ratni dramski filmovi]]
[[Kategorija:Australski filmovi]]
[[Kategorija:Australski biografski filmovi]]
[[Kategorija:Filmovi zasnovani na istinitim događajima]]
[[Kategorija:Filmovi u režiji Mela Gibsona]]
[[Kategorija:Filmovi s radnjom u 1945.]]
[[Kategorija:Filmovi snimljeni u Sydneyju]]
[[Kategorija:Filmovi s radnjom u Japanu]]
[[Kategorija:Filmovi s radnjom u Južnoj Karolini]]
[[Kategorija:Filmovi s radnjom u Virginiji]]
[[Kategorija:Filmovi koji su dobili Oscar za najbolje miksanje zvuka]]
[[Kategorija:Filmovi koji su dobili Oscar za najbolju montažu]]
[[Kategorija:Filmovi o Kopnenoj vojsci Sjedinjenih Američkih Država]]
[[Kategorija:Filmovi o kršćanstvu]]
[[Kategorija:Filmovi o Ratu na Pacifiku]]
[[Kategorija:Filmovi &quot;Cross Creek Picturesa&quot;]]
[[Kategorija:Filmovi Icon Productionsa]]
[[Kategorija:Filmovi Lionsgatea]]</text>
      <sha1>56fbbbdk710v5jq1wcsnaxufeqrle5f</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hidroelektrana Višegrad</title>
    <ns>0</ns>
    <id>428557</id>
    <revision>
      <id>3921210</id>
      <parentid>3834642</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T20:03:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3921210</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3396" sha1="bbu54y50e7p8ohmuedxuwr0f5k6e8f8" xml:space="preserve">[[Datoteka:Visegrad hydro power station.JPG|mini|desno]]
'''Hidroelektrana Višegrad''' izgrađena je na rijeci [[Drina|Drini]], 2,5&amp;nbsp;km. uzvodno od [[Višegrad]]a, [[Bosna i Hercegovina]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.henadrini.com/istrazni-radovi-i-projektovanje/ |title=ЗП „Хидроелектране на Дрини“, а.д. Вишеград, Projektovanje |access-date=21. 3. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150202011936/http://www.henadrini.com/istrazni-radovi-i-projektovanje/ |archive-date=2. 2. 2015 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Puštena je u rad 25. novembra 1989.&lt;ref name=&quot;HE Drina Izgradnja&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.henadrini.com/izgradnja-objekta/ |title=ЗП „Хидроелектране на Дрини“, а.д. Вишеград, Izgradnja objekta |access-date=21. 3. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150202011932/http://www.henadrini.com/izgradnja-objekta/ |archive-date=2. 2. 2015 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Karakteristike ==
Instalisana snaga je 315&amp;nbsp;MW koja se dobiva iz tri generatora od po 105&amp;nbsp;MW, koje pogone [[Kaplanova turbina|Kaplanove turbine]]. Isporuka energije na mrežu ostvaruje se preko tri monofazna [[transformator]]а od po 115MVA, prenosnog odnosa 15,75/420 &amp;nbsp;kV. Četrvrti transformator je rezerva. Godišnja proizvodnja električne energije iznosi prosječno 1010&amp;nbsp;GWh.  Rekord je ostvaren u  2010. sa 1.283,048GWh.&lt;ref name=&quot;HE Drina Info&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.henadrini.com/osnovne-informacije/ |title=ЗП „Хидроелектране на Дрини“, а.д. Вишеград, Osnovne informacije |access-date=21. 3. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150202034927/http://www.henadrini.com/osnovne-informacije/ |archive-date=2. 2. 2015 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Brana i agregat  ==
Zapremina akumulacionog jezera iznosi 161&amp;nbsp;hm³, a dužina je oko 40&amp;nbsp;km.&lt;ref name=&quot;HE Drina Info&quot;/&gt;
Dužina brane je  280m, maksimalna visina 79,5&amp;nbsp;m. Nazivna kota gornje vode akumulacije je 336mnm, a kota donje vode iznosi 290,20mnm. Višegodišnji prosjek protoka je 342&amp;nbsp;m³/s. Proticaj vode kroz turbine je Qi=800m³/s,

Agregat se sastoji od tri vertikalne Kaaplan turbine, s betonskim spiralnim kućištem. Prečnik rotora turbine је 6,015&amp;nbsp;m, konstruktivni pad iznosi 43&amp;nbsp;m, stepen iskorištenja je η=0,94, uz nazivni broj okretaja n=136o/min. Na agregatima su tri trofazna [[sinhrona mašina|sinhrona generatora]], svaki snage 115&amp;nbsp;MVA, nazivnog napona 15,75KV.&lt;ref name=&quot;HE Drina Info&quot;/&gt;

=== Ostali dijelovi elektrane ===
* Sopstvena potrošnja
* Automatika, upravljanje, signalizacija, zaštita i mjerenje i obrada podataka
* Pomoćni pogoni
* Telekomunikacija i telemehanika
* Besprekidno napajanja elektrane
* Dalekovod 400 kV, dužine cca 4,5&amp;nbsp;km.
* Dizel agregat
* Kablovske polica i prateća oprema
* Protivpožarna zaštita i zaštita od trećih lica.

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Hidroelektricitet po državama|Bosni i Hercegovini}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.henadrini.com ЗП „Хидроелектране на Дрини“, а.д. Вишеград] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170517052458/http://www.henadrini.com/ |date=17. 5. 2017 }}

[[Kategorija:Hidroelektrane u Bosni i Hercegovini|Više]]
[[Kategorija:Višegrad]]
[[Kategorija:Energetska infrastruktura izgrađena 1989.]]</text>
      <sha1>bbu54y50e7p8ohmuedxuwr0f5k6e8f8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Juvanje</title>
    <ns>0</ns>
    <id>429060</id>
    <revision>
      <id>3921201</id>
      <parentid>3867739</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T17:13:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-45568-17</username>
        <id>184905</id>
      </contributor>
      <origin>3921201</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3124" sha1="271go9j4m481i3q50d30r0lrv32gna5" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u Sloveniji
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
|ime                 = Juvanje
|vrsta               = naselje
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
|službeni naziv      = 
|slogan              =
|nadimak             = 
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
|slika               = 
|opis_slike          = 
|dimenzija_slike     =
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
|zastava             = 
|grb                 = 
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt; 
|statistička regija  = [[Savinjska statistička regija|Savinjska]]
|općina              = [[Ljubno (Slovenija)|Ljubno]]
|općina1             = 
|općina2             = 
|općina3             = 
|općina4             = 
|općina5             =
|općina6             =
|općina7             =
|općina8             =
|općina9             =
|općina10            =
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| širina_stepeni        = 46| širina_minuta = 20| širina_sekundi = 17| širina_SJ = N
| dužina_stepeni        = 14| dužina_minuta = 51| dužina_sekundi = 21| dužina_IZ = E
|najveća tačka           =
|najveća tačka metara    = 411
&lt;!-- *** Površina *** --&gt;
|površina grad           = 1.200
|površina općina         = 
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
|stanovništvo općina                      = 
|stanovništvo grad                        = 144
|stanovništvo ukupno                      = 
|stanovništvo godina                      = [[2011]]
|stanovništvo općina godina               = 
|gustoća                                  = 
|gustoća općina                           = 
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
|osnovano                                 =
|gradonačelnik                            = 
|gradonačelnik stranka                    = 
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
|poštanski broj                           = 3333 Ljubno ob Savinji
|pozivni broj                             = (+386) 3
&lt;!-- *** Karta ***  --&gt;
| karta_lokacija                          = Slovenija
| opis_karte                              = 
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web stranice                            = 
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
|bilješka                                =
}}
'''Juvanje''' ({{jez-de|Juvaine}}) su naseljeno mjesto u sastavu općine [[Ljubno (Slovenija)|Ljubno]], regija [[Savinjska statistička regija|Savinjska]], [[Slovenija]].[[Datoteka:Sex video.webm | mini | desno]]

==Historija==

Do teritorijalne reorganizacije u Sloveniji nalazile su se u sastavu stare općine [[Mozirje]].

==Stanovništvo==

Na popisu stanovništva [[2011]]. godine, Juvanje su imale 144 stanovnika.

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;3&quot; | Broj stanovnika po popisima&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.stat.si/ |title=Statistični urad Republike Slovenije |access-date=9. 4. 2017 |archive-date=24. 2. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150224052913/http://www.stat.si/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|-
| [[1991]] || [[2002]] || [[2011]]
|-
| 139 || 135 || 144
|-
|}

==Reference==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==

{{stub-naselje-Slovenija}}
{{Općina Ljubno}}

[[Kategorija:Naselja u Sloveniji]]
[[Kategorija:Naselja u Savinjskoj regiji]]</text>
      <sha1>271go9j4m481i3q50d30r0lrv32gna5</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3921203</id>
      <parentid>3921201</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T17:15:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-45568-17</username>
        <id>184905</id>
      </contributor>
      <origin>3921203</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3082" sha1="p3gj4mgjndgq3ldm56wr2nw9v9sfrnw" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u Sloveniji
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
|ime                 = Juvanje
|vrsta               = naselje
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
|službeni naziv      = 
|slogan              =
|nadimak             = 
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
|slika               = 
|opis_slike          = 
|dimenzija_slike     =
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
|zastava             = 
|grb                 = 
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt; 
|statistička regija  = [[Savinjska statistička regija|Savinjska]]
|općina              = [[Ljubno (Slovenija)|Ljubno]]
|općina1             = 
|općina2             = 
|općina3             = 
|općina4             = 
|općina5             =
|općina6             =
|općina7             =
|općina8             =
|općina9             =
|općina10            =
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| širina_stepeni        = 46| širina_minuta = 20| širina_sekundi = 17| širina_SJ = N
| dužina_stepeni        = 14| dužina_minuta = 51| dužina_sekundi = 21| dužina_IZ = E
|najveća tačka           =
|najveća tačka metara    = 411
&lt;!-- *** Površina *** --&gt;
|površina grad           = 1.200
|površina općina         = 
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
|stanovništvo općina                      = 
|stanovništvo grad                        = 144
|stanovništvo ukupno                      = 
|stanovništvo godina                      = [[2011]]
|stanovništvo općina godina               = 
|gustoća                                  = 
|gustoća općina                           = 
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
|osnovano                                 =
|gradonačelnik                            = 
|gradonačelnik stranka                    = 
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
|poštanski broj                           = 3333 Ljubno ob Savinji
|pozivni broj                             = (+386) 3
&lt;!-- *** Karta ***  --&gt;
| karta_lokacija                          = Slovenija
| opis_karte                              = 
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web stranice                            = 
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
|bilješka                                =
}}
'''Juvanje''' ({{jez-de|Juvaine}}) su naseljeno mjesto u sastavu općine [[Ljubno (Slovenija)|Ljubno]], regija [[Savinjska statistička regija|Savinjska]], [[Slovenija]].

==Historija==

Do teritorijalne reorganizacije u Sloveniji nalazile su se u sastavu stare općine [[Mozirje]].

==Stanovništvo==

Na popisu stanovništva [[2011]]. godine, Juvanje su imale 144 stanovnika.

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;3&quot; | Broj stanovnika po popisima&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.stat.si/ |title=Statistični urad Republike Slovenije |access-date=9. 4. 2017 |archive-date=24. 2. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150224052913/http://www.stat.si/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|-
| [[1991]] || [[2002]] || [[2011]]
|-
| 139 || 135 || 144
|-
|}

==Reference==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==

{{stub-naselje-Slovenija}}
{{Općina Ljubno}}

[[Kategorija:Naselja u Sloveniji]]
[[Kategorija:Naselja u Savinjskoj regiji]]</text>
      <sha1>p3gj4mgjndgq3ldm56wr2nw9v9sfrnw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nekropole stećaka u Neumu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>429470</id>
    <revision>
      <id>3921177</id>
      <parentid>3915507</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T13:35:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Dupli razmaci.</comment>
      <origin>3921177</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12123" sha1="plhmfm4ry88a66rf8xdwy3wytzp7av1" xml:space="preserve">[[File:Neum02465.JPG|mini|desno|Stećak u Neumu]]
U srednjem vijeku područje Neuma je pripadalo župi [[Žaba (župa)|Žabi]], primorskom dijelu oblasti [[Hum]]a, koja je obuhvatala istoimenu planinu sa njenim proširenim podnožjem. Vranjevo ili [[Vranjevo selo]] je bilo važan politički centar župe i sjedište [[Nikolići (porodica)|Nikolića]], najistaknutijeg vlastelinskog roda. U 14. stoljeću Nikolići su bili gospodari feudalnih oblasti, isključivi nosioci političke i kulturne djelatnosti žapske župe i članovi bosanskog velikaškog zbora. Direktni su potomci [[hum]]skog kneza Andrije iz 13. st. (1217 – 1249).

== Hutovo ==
'''Nekropola sa stećcima na lokalitetu Crkvina''' u [[Hutovo|Hutovu]] obuhvata 101 [[stećak]] i nalazi se na listi [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|nacionalnih spomenika]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2852 |title=Nekropola Crkvina u Hutovu, |work=Komisija za nacionalne spomenike |access-date=9. 2. 2022 |archive-date=7. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160407194309/http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2852 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Nalazi se uz sporedni put, koji se odvaja od glavne ceste koja vodi ka [[Popovo polje|Popovom polju]], tj. Hutovo - Velja Međa. Odvojak za spomenuti put nalazi se oko stotinjak metara od nekropole sa stećcima, znane pod imenom Karasovice ili Drijenjak, koja se nalazi između Gornjeg i Donjeg Hutova. Do nekropole Crkvine, koja je od nekropole Karasovice udaljena oko 400 m u smjeru sjeveroistoka, dolazi se sporednim makadamskim putem.
[[File:Stecci Hutovo (1) Karasivica (Drijenjak).jpg|mini|160px|lijevo|Stećak sa nekropole Karasovice u Hutovu, koji su mještani pretvorili u korito za vodu]]
Nekropola Karasovice udaljena je par stotina metara od Crkvina. Sadrži samo 5 stećaka u obliku ploča i sanduka, od kojih 5 njih je ukrašeno. Dio očuvanijih i ukrašenijih stećaka sa ove lokacije premješten je kod katoličke crkve u Hutovo.

U zaseoku Lisće, pola sata hoda jugozapadno od [[Hutovo (tvrđava)|Hutova grada]], je još jedna srednjovjekovna nekropola, sa 48 stećaka.
[[File:Nekropola Brštanica07.JPG|mini|desno|Stećci na lokalitetu Groblje na rimokatoličkom groblju kod Jurkovića kuća u Brštanici, Donje Hrasno, Neum]]
== Donje Hrasno ==
Nekropola sa stećcima na lokalitetu Groblje na rimokatoličkom groblju kod Jurkovića kuća u Brštanici, Donje Hrasno i nalazi se na listi [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|nacionalnih spomenika]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2850 |title=Nekropola Groblje, |work=kons.gov.ba |access-date=21. 10. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160407191904/http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2850 |archive-date=7. 4. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Sastoji se od 74 spomenika, podijeljena u dvije grupe. Van groblja su 23 stećka, od čega 3 sljemenjaka, 17 sanduka i 3 ploče. Od toga ukrašeno je 5 spomenika. Druga grupa stećaka smještena je na dva [[tumuli|tumula]] unutar ograde [[Katoličanstvo|rimokatoličkog]] groblja. Na jednom tumulu je 51 stećak, od toga je ukrašeno 5 spomenika.
[[File:Vranjevo Selo stecci (3).JPG|mini|160px|lijevo|Stećci u Vranjevu selu]]
== Vranjevo selo ==
[[Nekropola sa stećcima u Vranjevu selu]] nalazi se dva km. od Neuma i nalazi se na listi [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|nacionalnih spomenika]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2416 |title=Nekropola u Vranjevu selu, |work=kons.gov.ba |access-date=21. 10. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160407191146/http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2416 |archive-date=7. 4. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Srednjovjekovnu nekropolu danas čine dvije skupine od ukupno 66 stećaka. Jedna grupa stećaka je situirana ispod brda Žrnova, a druga, veća, uz cestu. Nije sigurno da je nekropola oduvijek bila podijeljena. Jedan broj stećaka je razbijen, prevrnut ili ugrađen u obližnju ogradu i cestu, što govori o razaranjima nekropole u prošlosti, kada je ukupan broj stećaka bio mnogo veći. Sličnost u obradi i obliku stećaka u obje skupine datira ih okvirno u isti period, drugu polovicu 14. i 15. stoljeća.&lt;ref name=&quot;Bešlagić2&quot;&gt;{{Cite web |url= https://archive.org/stream/SefikBeslagicStecciKataloskoTopografskiPregled/Sefik%20Beslagic,%20Stecci%20-%20katalosko-topografski%20pregled_djvu.txt |title=Šefik Bešlagić: STEĆCI, KATALOŠKO-TOPOGRAFSKI PREGLED |work= Sarajevo: Veselin Masleša, 1971 |access-date= 9. 2. 2017}}&lt;/ref&gt; 
[[File:Nekropola Medjugorje Glumina (9).JPG|mini|160px|lijevo|Stećak u nekropoli Međugorje u Glumini]]
== Glumina ==
Nekropola sa stećcima u Međugorju u Glumini se nalazi oko 1.5&amp;nbsp;km jugozapadno od sela [[Glumina (Neum)|Glumina]]. Od Hutova je udaljena oko 5,5&amp;nbsp;km. Put za Gluminu odvaja se nakon 4&amp;nbsp;km sa puta (Gornje) Hutovo – Velja Međa (Popovom polju), gdje se kod umjetnog jezera Vratak put penje ka selu Glumini. Oko 1,5&amp;nbsp;km ispred sela skoro uza sam put nalazi se nekropola stećaka u dijelu izdužene ravnice koji se zove Međugorje, jer se nalazi između planina Kape na jugu i Treštenice na sjeveru. Predio u kojem se nalazi nekropola mještani zovu Polje.

Nekropola, dimenzija oko 80x50 m, zauzima površinu od oko 4.000 m2, zajedno sa dva tumula, od kojih se onaj veći nalazi na istočnoj strani ceste. Na nekropoli se nalaze 62 spomenika, od čega je 18 ploča, 39 sanduka i 5 sljemenjaka. Za stećke je biran tvrdi vapnenac. Obrada spomenika je vrlo dobra. Spomenici su i dobro očuvani. Ukrašeno je 14 spomenika. 
Nalazi se na listi [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|nacionalnih spomenika]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2853 |title=Nekropola u Glumini, |work=Komisija za nacionalne spomenike |access-date=21. 10. 2015 |archive-date=7. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160407191258/http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2853 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
== Gornje Hrasno ==
Desetak kilometara zračne linije južno od Stoca, danas administrativno u općini Neum, nalazi se područje koje se zove Gornje Hrasno. To je dosta ravničasto zemljište od oko 15 km2, u obliku nepravilne [[Elipsa|elipse]].
=== Nekropola Podgradinje ===
Nekropola Podgradinje nalazi se jednim dijelom uz pravoslavno groblje sa crkvom koja je dijelom urušena, a dijelom u samom groblju, i to sa obe strane puta. GPS koordinate: 42.950443985858485, 17.90141650455722. U njoj je 58 stećaka, od toga 21 ploča, 58 sanduka, 11 sljemenaka i jedan krst. Stećci su dosta razbacani. Ukrašeni su figuralnim predstavama, scenama lova i prikazima [[Životinje|životinja]]. Posebno se ističe stećak ukrašen sa svih strana i sa prikazom borbe čovjeka sa [[medvjed]]om i scenom srne iznad koje su dvije ptice.&lt;ref name=&quot;Bešlagić3&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1959-II/6.pdf |title= Šefik Bešlagić: STEĆCI U GORNJEM HRASNU |work= Sarajevo: Veselin Masleša, 1971 |access-date= 9. 2. 2022 |archive-date= 17. 10. 2022 |archive-url= https://web.archive.org/web/20221017224952/https://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1959-II/6.pdf |url-status= dead }}&lt;/ref&gt; 
==== Natpisi ====
Susjedni sljemenjak je sa postoljem od istog komada kamena (168 x 75 x 147&amp;nbsp;cm). Pri dnu krovnih ploha i preko čeonih strana pruža se plastična tordirana vrpca. Ovaj stećak nema drugih ukrasa, ali na istočnoj čeonoj i južnoj bočnoj strani u dva reda mu je urezan ovakav natpis:&lt;ref&gt;[https://stecakmap.info/nekropola/Podgradinje/ Podgradinje - općina Neum]&lt;/ref&gt;

'':† ɑ сє ʌєжʜ ρɑдʜвоʜ| дρɑшүʜћ доБρʜ юɴɑκь ѣ Бʜχь моʌƔ ѣ сє| вɑсьɴє тʜцɑʜ|ʜтє вʜ ћєтє Бʜ|тʜ κɑκо ѣ ɑ ѣ ɴє могƔ Бʜтʜ κɑκ|о вʜ'' Ovdje leži Radivоj Draščić. Dоbri junak ja bih. Molim ja vas, nedotičite! Vi ćete biti kako ja, a ja ne mоgu biti kako vi.

Na velikom sljemenjaku sa postoljem (175 x 88 x 148&amp;nbsp;cm), na zapadnoj čeonoj strani i na sjevernoj bočnoj (a 
možda i na istočnoj čeonoj ?) ima ovakav natpis:

'':† ɑ сє ʌжʜ ɴнɴоє| ʌƔповүнћь сн|ɴомь цρѣпом''† Ovdje leži Ninоje Lupоvčić sa sinоm Crjepоm.

Na jednoj dosta velikoj ploči, na vodoravnoj strani urezan je ovakav natpis:

'': a сє ʌєжʜ| нвɑɴь| вƔкнћє|внћь ɴєкɑ| ʒɴɑ Ɣ тн| дɴ дɑ ко ɴо| постɑвн|тɑн Бнʌє|гь мн Ɣ|шѣүє Бρɑт| мн Бʌɑгоѣ| ρƔкɑ снɴɑ| могɑ ко д|вєжєовє| костн'' Ovdje leži Ivan Vukićević. Neka zna, u taj dan, ko ono pоstavi. Taj biljeg usiječe brat mi Blagоja. Ruka sina mоga kо dоveže оve kоsti

U nekropoli je i stećak u obliku ploče na kojoj je prikazan motiv bordure u vidu povijene linije sa trolistovima. Uz ploču je povelik krst čije šire strane imaju borduru od dviju paralelnih linija između kojih su urezane kose paralelne crte. Na samome krstu je urezan natpis na tri strane.

'': ɑ сє ʌєжʜ вƔκь| сʜɴь κɴє|ʒɑ ωБ|ρɑдɑ| сєстρ|омь є|ʌомь| ʜпоκɑ|мєɴо|вɑ гɑ| мɑт|ʜ ɑɴɑ| κʌєть| ʜ пρоκ|ʌть| тκо ћє| κρєтʜ| Ɣ мє'' Ovdje leži Vuk, sin kneza Obrada, sa sestrоm Jelоm. I pоka menоva ga mati Ana. Klet i prоklet kо će krenuti u me!&lt;ref name=&quot;Bešlagić3&quot;/&gt;

=== Nekropola Toplice (ili Lokve) ===
Toplica je lokalitet južno od zaseoka Vinjine, u sjeverozapadnom kraju Gornjeg Hrasna, na samoj cesti 
Stolac—Hrasno, kod katoličkog groblja. Sadrži 84 stećka, od toga 32 ploče, 40 sanduka i 12 sljemenaka, orijentiranih po liniji zapad—istok i poredani su u redove okomito na tu liniju. Dosta dobro su obrađeni i očuvani.&lt;ref&gt;[https://stecakmap.info/nekropola/lokve/ Lokve - općina Neum]&lt;/ref&gt; GPS koordinate:42.98140535101078, 17.855406340773175

Ističe se sljemenjak sa postoljem (175 x 68 x 122&amp;nbsp;cm) koji pri dnu krova i preko čeonih strana ima plastičnu vrpcu, a na južnoj bočnoj strani plastičan prikaz kola, sa kolovođom koji jaše na jelenu. U kolu je prikazano 6 ljudskih figura, muškaraca i žena naizmjenično. Muškarci imaju kape kao šljemove sa čelenkama i kratke haljetke, na glavama žena su kape pravougaonog, skoro kvadratnog oblika, a haljine su im dugačke i dolje sve šire. Kod muškaraca se vide stopala okrenuta ka jelenu, a kod žena se ona ne vide. Učesnici se drže rukama uzdignutim do visine ramena. Kolovođa jednom rukom pridržava ženu do sebe, a drugom se drži za rogove jelena.

Sljemenjak sa postoljem (174 x 83 x 122&amp;nbsp;cm) na južnoj bočnoj strani ima plastičan prikaz lova na jelena. U lovu učestvuju dvojica lovaca na konjima. Između njih je jelen (ne vide mu se rogovi, možda je lane?). Lovci nose koplja. Na glavi su im kape sa čelenkama. Na suprotnoj strani ovoga stećka prikazana je scena turnira. U turniru učestvuju dvojica vitezova na konjima, sa kopljima i šljemovima. Između njih je žena koja pridržava konje. Na glavi joj je pravougaona kapa. Obučena je u dugačku i dolje široku haljinu.&lt;ref name=&quot;Bešlagić3&quot;/&gt;

== Ostale nekropole ==
Postoji još manje poznatih nekropola po selima u okolini Nema: Obaljeno u [[Cerovica (Neum)|Cerovici]], Podhumac u Dobrovu, Moševići, Gradac, Radetići i Lišća.
== Literatura ==
* [[Marko Vego]], Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine, Knjiga I. Sarajevo: Zemaljski muzej - Sarajevo, 1962. 
* [[Šefik Bešlagić]], Stećci u Gornjem Hrasnu, Naše starine VII, Sarajevo, 1960, 91-112.
* [[Pavao Anđelić]], „Srednjovjekovna humska župa Žaba”, Hercegovina-časopis za kulturno i istorijsko nasljeđe, br. 3, Mostar, 1983, 35-56.
 
== Reference ==
{{Refspisak}}
{{Portal|Bosna i Hercegovina}}
{{Commonscat|Stećci in Neum}}

{{DEFAULTSORT:N}}
[[Kategorija:Stećci u Neumu]]
[[Kategorija:Nacionalni spomenici u Neumu]]
[[Kategorija:Hum]]</text>
      <sha1>plhmfm4ry88a66rf8xdwy3wytzp7av1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gornja Lovnica (Rožaje)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>453993</id>
    <revision>
      <id>3921198</id>
      <parentid>3328961</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T16:55:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3921198</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6332" sha1="hmrimpzxhxcvez443fbj6kblztkmtx6" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u Crnoj Gori
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                          = Gornja Lovnica
| vrsta                        = (naselje)
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               =
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava                      =
| grb                          =
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| kanton                       = 
| okrug                        = 
| općina                       = [[Rožaje]]
| općina1                      =
| općina2                      =
| općina3                      =
| općina4                      =
| općina5                      =
| općina6                      =
| općina7                      =
| općina8                      =
| općina9                      =
| općina10                     =
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| nadmorska_visina             =
| širina_stepeni               = 42.89 | širina_minuta = | širina_sekundi =  | širina_SJ = N
| dužina_stepeni               = 20.109166| dužina_minuta = | dužina_sekundi =  | dužina_IZ = E
| najveća tačka                =
| najveća tačka metara         =
&lt;!-- *** Površina  *** --&gt;
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
| površina_jedinica            = 
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo grad            = 361
| stanovništvo općina          =
| stanovništvo procjena        =
| stanovništvo godina          = 2011
| stanovništvo općina godina   =
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      =
| gustoća općina               =
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
| osnovano                     =
| gradonačelnik                = 
| gradonačelnik stranka        = 
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| poštanski broj               =
| pozivni broj                 =
| autooznaka                   = 
| kod                          =               
&lt;!-- *** Karta ***  --&gt;
| karta                        = 
| karta_lokacija               = Crna Gora 
| tačkapoz_x                   = 
| tačkapoz_y                   =
| opis_karte                   = 
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web stranice                 =
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka                     =
}}
'''Gornja Lovnica''' je naseljeno mjesto u općini [[Rožaje]], [[Crna Gora]].

== Mjesna zajednica ==
Naselje Gornja Lovnica sjedište je istoimene mjesne zajednice koja obuhvata naselja Gornja Lovnica i Zloglavlje. Od grada Rožaja udaljeno je 9&amp;nbsp;km i povezano je asfaltnim putem. Stanovništvo se uglavnom bavi stočarstvom. Od vjerskih objekata na području MZ postoji jedna džamija.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.rozaje.me/wp-content/uploads/2015/01/Gornja-Lovnica.pdf |title=Mjesna zajednica Gornja Lovnica |publisher=Općina Rožaje |access-date=9. 6. 2019 |archive-date=9. 6. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190609160055/http://www.rozaje.me/wp-content/uploads/2015/01/Gornja-Lovnica.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size: 90%&quot;
|-
|align=center colspan=8| Broj stanovnika po popisima&lt;ref&gt;''Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u 2003. (Knjiga 9): Uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991. i 2003. – Podaci po naseljima''. [[Podgorica]]: Zavod za statistiku.&lt;/ref&gt;
|-
| [[Popis stanovništva u Jugoslaviji 1948.|1948.]] || [[Popis stanovništva u Jugoslaviji 1953.|1953.]] || [[Popis stanovništva u Jugoslaviji 1961.|1961.]] || [[Popis stanovništva u Jugoslaviji 1971.|1971.]] || [[Popis stanovništva u Jugoslaviji 1981.|1981.]] || [[Popis stanovništva u Jugoslaviji 1991.|1991.]] || [[Popis stanovništva u Crnoj Gori 2003.|2003.]] || [[Popis stanovništva u Crnoj Gori 2011.|2011.]]
|-
| 329 || 408 || 468 || 347 || 343 || 322 || 387 || 361 
|}

=== Nacionalna pripadnost ===
{{col-begin|width=50%}}
{{col-break}}
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
|align=center colspan=3| Nacionalna pripadnost – Popis 2003.&lt;ref&gt;''Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u 2003. (Knjiga 1): Nacionalna ili etnička pripadnost – Podaci po naseljima i opštinama''. [[Podgorica]]: Zavod za statistiku.&lt;/ref&gt;
|-
! width=&quot;100px&quot;| Narod 
! width=&quot;75px&quot;| Broj &lt;br&gt; stanovnika 
! width=&quot;55px&quot;|%
|-
| [[Bošnjaci]] ||align=right| 329||align=right| 85,01%  
|-
| [[Muslimani (narod)|Muslimani]] ||align=right| 49||align=right| 12,66% 
|-
| [[Crnogorci]] ||align=right| 2||align=right| 0,51%
|-
| Nepoznato ||align=right| 7||align=right| 1,81% 
|}
{{col-break}}
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
|align=center colspan=3| Nacionalna pripadnost – Popis 2011.&lt;ref name=CG/&gt; 
|-
! width=&quot;100px&quot; | Narod
! width=&quot;75px&quot; | Broj &lt;br&gt; stanovnika 
! width=&quot;55px&quot; |%
|-
| [[Bošnjaci]] ||align=right| 337||align=right| 93,35% 
|-
| [[Albanci]] ||align=right| 11||align=right| 3,05%
|-
| [[Muslimani (narod)|Muslimani]] ||align=right| 8||align=right| 2,22%
|-
| Nepoznato ||align=right| 5||align=right| 1,38%
|}
{{col-end}}

=== Maternji jezik ===
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
|align=center colspan=3| Maternji jezik – Popis 2011.&lt;ref name=CG&gt;{{cite web |url=http://www.monstat.org/cg/page.php?id=536&amp;pageid=322 |title=Podaci na nivou naselja |publisher=Uprava za statistiku Crne Gore}}&lt;/ref&gt;
|-
! width=&quot;100px&quot; | Jezik 
! width=&quot;75px&quot; | Broj &lt;br&gt; stanovnika 
! width=&quot;55px&quot; |%
|-
| [[Bosanski jezik|Bosanski]] ||align=right| 337||align=right| 93,55% 
|-
| [[Crnogorski jezik|Crnogorski]] ||align=right| 11||align=right| 3,05% 
|-
| [[Albanski jezik|Albanski]] ||align=right| 11||align=right| 3,05%
|-
| Nepoznato ||align=right| 2||align=right| 0,55% 
|}

=== Vjeroispovijest ===
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
|align=center colspan=3| Vjeroispovijest – Popis 2011.&lt;ref name=CG/&gt;
|-
! width=&quot;100px&quot; | Religija
! width=&quot;75px&quot;   | Broj &lt;br&gt; stanovnika 
! width=&quot;55px&quot;   |%
|-
| [[Islam]]ska ||align=right| 359||align=right| 99,45% 
|-
| Nepoznato ||align=right | 2||align=right| 0,55% 
|}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Crna Gora portal}}
* [https://www.rozaje.me/ ''Zvanična stranica općine Rožaje'']

{{Općina Rožaje}}</text>
      <sha1>hmrimpzxhxcvez443fbj6kblztkmtx6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ibarac</title>
    <ns>0</ns>
    <id>453998</id>
    <revision>
      <id>3921227</id>
      <parentid>3873102</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T23:29:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3921227</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8814" sha1="7b4t6yf4bn5qf16zcdzoy87x0brdjtb" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u Crnoj Gori
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                          = Ibarac
|drugo_ime                     = Ибарац
| vrsta                        = naselje
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               =
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava                      = 
| grb                          =
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| kanton                       = 
| okrug                        = 
| općina                       = [[Rožaje]]
| općina1                      =
| općina2                      =
| općina3                      =
| općina4                      =
| općina5                      =
| općina6                      =
| općina7                      =
| općina8                      =
| općina9                      =
| općina10                     =
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| nadmorska_visina             =
| širina_stepeni               = 42| širina_minuta = 50| širina_sekundi = 05| širina_SJ = N
| dužina_stepeni               = 20| dužina_minuta = 09| dužina_sekundi = 41| dužina_IZ = E
| najveća tačka                =
| najveća tačka metara         = 1152
&lt;!-- *** Površina  *** --&gt;
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
| površina_jedinica            = 
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo grad            = 3135
| stanovništvo općina          = 
| stanovništvo procjena        =
| stanovništvo godina          = 2011
| stanovništvo općina godina   =
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      =
| gustoća općina               =
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
| osnovano                     =
| gradonačelnik                = 
| gradonačelnik stranka        = 
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| poštanski broj               =
| pozivni broj                 = + 382 (051)
| autooznaka                   = &lt;tt&gt;RO&lt;/tt&gt;
| kod                          =               
&lt;!-- *** Karta ***  --&gt;
| karta                        =
| karta_lokacija               = Crna Gora
| tačkapoz_x                   =
| tačkapoz_y                   =
| opis_karte                   =
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web stranice                 = 
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka                     =
}}
'''Ibarac''' ([[Ćirilica|ćir.]] ''Ибарац'') je naseljeno mjesto u sastavu općine [[Rožaje]], [[Crna Gora]].

== Historija ==

Do teritorijalne reorganizacije u Crnoj Gori nalazio se u sastavu stare općine [[Rožaje]].

== Mjesna zajednica ==
Mjesna zajednica Ibarac čini uži dio gradskog područja Rožaja. Obuhvata selo Haliloviće, udaljeno 3&amp;nbsp;km od centra grada, i naselja Ibarac i Suho Polje. Od ulica u sastav MZ ulaze Ibarčanska, [[Sandžak|Sandžačka]], [[Novi Pazar|Novopazarska]], Suhopoljska i Ibarska I, II, III i IV. Od privrednih objekata u MZ se nalazi više drvoprerađivačkih pogona, hotela, ugostiteljskih i trgovinskih objekata te mesna industrija. Jedan dio stanovništva bavi se stočarstvom. Od vjerskih objekata postoje dvije džamije, Ibarčanska i Suhopoljska.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.rozaje.me/wp-content/uploads/2015/01/Mjesna-zajednica-%E2%80%9CIbarac%E2%80%9D.pdf |title=Mjesna zajednica Ibarac |publisher=Općina Rožaje |access-date=9. 6. 2019 |archive-date=21. 2. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210221012524/https://www.rozaje.me/wp-content/uploads/2015/01/Mjesna-zajednica-%E2%80%9CIbarac%E2%80%9D.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==

Na popisu stanovništva 2011. godine Ibarac je imao 3.135 stanovnika.

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;8&quot; | Broj stanovnika po popisima&lt;ref&gt;Knjiga 9, '' Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2003, podaci po naseljima'', Republički zavod za statistiku, Podgorica, septembar 2005, COBISS-ID 8.764.176&lt;/ref&gt;
|-
| 1948 || 1953 || 1961 || 1971 || 1981 || 1991 || 2003 || 2011
|-
| 431 || 667 || 799 || 882 || 1.857 || 2.465 || 2.877 || 3.135
|-
|}

====Popis 2011.====

{{col-begin|width=75%}}
{{col-break}}
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
! ''Narodnost''
! 2011&lt;ref name=&quot;Popis_2011&quot;&gt;[http://monstat.org/cg/page.php?id=534&amp;pageid=322 Zvanični rezultati popisa na web stranici Zavoda za statistiku Crne Gore]&lt;/ref&gt; 
|-
|[[Bošnjaci]]
|align=&quot;right&quot;|2.730 (87,08%)
|-
|[[Albanci]]
|align=&quot;right&quot;|192 (6,12%)
|-
|[[Bošnjaci|Muslimani]]
|align=&quot;right&quot;|144 (4,59%)
|-
|[[Crnogorci]]
|align=&quot;right&quot;|48 (1,53%)
|-
|[[Bosanci]]
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|Bošnjaci–Muslimani
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|[[Goranci]]
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|[[Hrvati]]
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|[[Srbi]]
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|Ostalo
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|Ne želi da se izjasni
|align=&quot;right&quot;|8 (0,25%)
|-
|''ukupno''
|align=&quot;right&quot;|3.135
|}
{{col-break}}
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
! ''Jezik''
! 2011&lt;ref name=&quot;Popis_2011&quot;/&gt; 
|-
|[[Bosanski jezik|Bosanski]]
|align=&quot;right&quot;|2.208 (70,43%)
|-
|[[Crnogorski jezik|Crnogorski]]
|align=&quot;right&quot;|595 (18,97%)
|-
|[[Albanski jezik|Albanski]]
|align=&quot;right&quot;|158 (5,03%)
|-
|Bošnjački
|align=&quot;right&quot;|86 (2,74%)
|-
|[[Srpski jezik|Srpski]]
|align=&quot;right&quot;|31 (0,98%)
|-
|[[Hrvatski jezik|Hrvatski]]
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|Ostali
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|Regionalni jezici
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|Ne želi da se izjasni
|align=&quot;right&quot;|46 (1,46%)
|-
|''ukupno''
|align=&quot;right&quot;|3.135
|}
{{col-break}}
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
! ''Vjera''
! 2011&lt;ref name=&quot;Popis_2011&quot;/&gt; 
|-
|[[Islam]]ska
|align=&quot;right&quot;|3.127 (99,74%)
|-
|Adventist
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|[[Rimokatolička crkva|Katolička]]
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|[[Pravoslavna crkva|Pravoslavna]]
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|Ostale vjeroispovijesti
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|''ukupno''
|align=&quot;right&quot;|3.135
|}
{{col-end}}

&lt;small&gt;'''Napomena''': ''Oznaka Z predstavlja zaštićen podatak.''&lt;/small&gt;

====Raniji popisi====

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;2&quot; | Ibarac
|-
| '''1991'''&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914020.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1991. |work=stat.gov.rs |access-date= 5. 5. 2020}}&lt;/ref&gt; || '''2003'''&lt;ref&gt;Knjiga 1, ''Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima'', Republički zavod za statistiku, Podgorica, septembar 2004, ISBN 86-84433-00-9&lt;/ref&gt; 
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb  = center
| caption=ukupno: 2,465
| label1 = [[Bošnjaci|Muslimani]] 2,264
| value1 = 91.84
| color1 = #228B22
| label2 = [[Albanci]] 150
| value2 = 6.08
| color2 = #4B3621
| label3 = [[Crnogorci]] 29
| value3 = 1.17
| color3 = #C19A6B
| label4 = [[Jugoslaveni]] 13
| value4 = 0.52
| color4 = #8B008B
| label5 = [[Hrvati]] 1
| value5 = 0.04
| color5 = #4169E1
| label6 = [[Makedonci]] 1
| value6 = 0.04
| color6 = #FF7E00
| label7 = [[Srbi]] 1
| value7 = 0.04
| color7 = #FF0000
| label8 = nepoznato 6
| value8 = 0.24
| color8 = #A2A2D0
| label9 = -
| value9 = -
| color9 = -
| label10 = -
| value10 = -
| color10 = -
}} 
| {{Tortni grafikon
| thumb  = center
| caption=ukupno: 2,877
| label1 = [[Bošnjaci]] 2,560
| value1 = 88.98
| color1 = #8DB600
| label2 = [[Albanci]] 161
| value2 = 5.59
| color2 = #4B3621
| label3 = [[Bošnjaci|Muslimani]] 103
| value3 = 3.58
| color3 = #228B22
| label4 = [[Crnogorci]] 13
| value4 = 0.45
| color4 = #C19A6B
| label5 = [[Srbi]] 7
| value5 = 0.24
| color5 = #FF0000
| label6 = [[Hrvati]] 2
| value6 = 0.06
| color6 = #4169E1
| label7 = ostali 1
| value7 = 0.03
| color7 = #FFBF00
| label8 = neopredijeljeni 3
| value8 = 0.10
| color8 = #C154C1
| label9 = region. opr. 2
| value9 = 0.06
| color9 = #66424D
| label10 = nepoznato 25
| value10 = 0.86
| color10 = #A2A2D0
}} 
|-
|}

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
! ''Vjera''
! 1991&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914007.pdf |title=Vjerski sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1991. |work=stat.gov.rs |access-date= 6. 5. 2020}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Islam]]ska
|align=&quot;right&quot;|2.435 (98,78%)
|-
|[[Pravoslavna crkva|Pravoslavna]]
|align=&quot;right&quot;|18 (0,73%)
|-
|[[Judaizam|Judaistička]]
|align=&quot;right&quot;|1 (0,04%)
|-
|[[Rimokatolička crkva|Katolička]]
|align=&quot;right&quot;|1 (0,04%)
|-
|[[Protestantizam|Protestantska]]
|align=&quot;right&quot;|1 (0,04%)
|-
|Vjernik je ali ne pripada nijednoj vjeroispovijesti
|align=&quot;right&quot;|3 (0,12%)
|-
|Nepoznato
|align=&quot;right&quot;|6 (0,24%)
|-
|''ukupno''
|align=&quot;right&quot;|2.465
|}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Crna Gora portal}}

{{Stub-naselje-Crna Gora}}
{{Općina Rožaje}}</text>
      <sha1>7b4t6yf4bn5qf16zcdzoy87x0brdjtb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kalače</title>
    <ns>0</ns>
    <id>454005</id>
    <revision>
      <id>3921249</id>
      <parentid>3873072</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T03:18:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3921249</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7219" sha1="sd52gkd8hj5bw1dn7i275ot14qvncnb" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u Crnoj Gori
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                          = Kalače
|drugo_ime                     = Калаче
| vrsta                        = naselje
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                        = Kallaqe, Rozhajë.jpg
| opis_slike                   = pogled na Kalače
| veličina_slike               = 
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava                      = 
| grb                          =
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| kanton                       = 
| okrug                        = 
| općina                       = [[Rožaje]]
| općina1                      =
| općina2                      =
| općina3                      =
| općina4                      =
| općina5                      =
| općina6                      =
| općina7                      =
| općina8                      =
| općina9                      =
| općina10                     =
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| nadmorska_visina             =
| širina_stepeni               = 42| širina_minuta = 51| širina_sekundi = 24| širina_SJ = N
| dužina_stepeni               = 20| dužina_minuta = 05| dužina_sekundi = 39| dužina_IZ = E
| najveća tačka                =
| najveća tačka metara         = 1210
&lt;!-- *** Površina  *** --&gt;
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
| površina_jedinica            = 
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo grad            = 948
| stanovništvo općina          = 
| stanovništvo procjena        =
| stanovništvo godina          = 2011
| stanovništvo općina godina   =
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      =
| gustoća općina               =
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
| osnovano                     =
| gradonačelnik                = 
| gradonačelnik stranka        = 
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| poštanski broj               =
| pozivni broj                 = + 382 (051)
| autooznaka                   = &lt;tt&gt;RO&lt;/tt&gt;
| kod                          =               
&lt;!-- *** Karta ***  --&gt;
| karta                        =
| karta_lokacija               = Crna Gora
| tačkapoz_x                   =
| tačkapoz_y                   =
| opis_karte                   =
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web stranice                 = 
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka                     =
}}
'''Kalače''' ([[Ćirilica|ćir.]] ''Калаче'') su naseljeno mjesto u sastavu općine [[Rožaje]], [[Crna Gora]].

== Historija ==

Do teritorijalne reorganizacije u Crnoj Gori nalazile su se u sastavu stare općine [[Rožaje]].

== Mjesna zajednica ==

Naselje Kalače sjedište je istoimene mjesne zajednice koja obuhvata naselja: Kalače, Đunerovića Luke i Gusnice. Od grada Rožaja udaljeno je 9&amp;nbsp;km i povezano je magistralnim putem. Stanovništvo se uglavnom bavi drvopreradom, ali i stočarstvom. Od javnih i vjerskih objekata postoje područno odjeljenje osnovne škole i jedna džamija.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.rozaje.me/wp-content/uploads/2015/01/Mjesna-zajednica-%E2%80%9CKala%C4%8De%E2%80%9D.pdf |title=Mjesna zajednica Kalače |publisher=Općina Rožaje |access-date=10. 6. 2019 |archive-date=22. 2. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210222031841/https://www.rozaje.me/wp-content/uploads/2015/01/Mjesna-zajednica-%E2%80%9CKala%C4%8De%E2%80%9D.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==

Na popisu stanovništva 2011. godine Kalače su imale 948 stanovnika.

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;8&quot; | Broj stanovnika po popisima&lt;ref&gt;Knjiga 9, '' Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2003, podaci po naseljima'', Republički zavod za statistiku, Podgorica, septembar 2005, COBISS-ID 8.764.176&lt;/ref&gt;
|-
| 1948 || 1953 || 1961 || 1971 || 1981 || 1991 || 2003 || 2011
|-
| 512 || 618 || 737 || 685 || 902 || 1.002 || 975 || 948
|-
|}

&lt;small&gt;'''Napomena''': ''Ranije povećano za naselje '''Gusnice''' koje je ukinuto.''&lt;/small&gt;

====Popis 2011.====

{{col-begin|width=75%}}
{{col-break}}
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
! ''Narodnost''
! 2011&lt;ref name=&quot;Popis_2011&quot;&gt;[http://monstat.org/cg/page.php?id=534&amp;pageid=322 Zvanični rezultati popisa na web stranici Zavoda za statistiku Crne Gore]&lt;/ref&gt; 
|-
|[[Bošnjaci]]
|align=&quot;right&quot;|897 (94,62%)
|-
|[[Bošnjaci|Muslimani]]
|align=&quot;right&quot;|48 (5,06%)
|-
|[[Crnogorci]]
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|Ne želi da se izjasni
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|''ukupno''
|align=&quot;right&quot;|948
|}
{{col-break}}
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
! ''Jezik''
! 2011&lt;ref name=&quot;Popis_2011&quot;/&gt; 
|-
|[[Bosanski jezik|Bosanski]]
|align=&quot;right&quot;|731 (77,10%)
|-
|[[Crnogorski jezik|Crnogorski]]
|align=&quot;right&quot;|208 (21,94%)
|-
|Bošnjački
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|[[Srpskohrvatski jezik|Srpskohrvatski]]
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|Ostali
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|Ne želi da se izjasni
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|''ukupno''
|align=&quot;right&quot;|948
|}
{{col-break}}
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
! ''Vjera''
! 2011&lt;ref name=&quot;Popis_2011&quot;/&gt; 
|-
|[[Islam]]ska
|align=&quot;right&quot;|945 (99,68%)
|-
|[[Pravoslavna crkva|Pravoslavna]]
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|Ne želi da se izjasni
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|''ukupno''
|align=&quot;right&quot;|948
|}
{{col-end}}

&lt;small&gt;'''Napomena''': ''Oznaka Z predstavlja zaštićen podatak.''&lt;/small&gt;

====Raniji popisi====

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;2&quot; | Kalače
|-
| '''1991'''&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914020.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1991. |work=stat.gov.rs |access-date= 5. 5. 2020}}&lt;/ref&gt; || '''2003'''&lt;ref&gt;Knjiga 1, ''Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima'', Republički zavod za statistiku, Podgorica, septembar 2004, ISBN 86-84433-00-9&lt;/ref&gt; 
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb  = center
| caption=ukupno: 1,002
| label1 = [[Bošnjaci|Muslimani]] 977
| value1 = 97.50
| color1 = #228B22
| label2 = [[Jugoslaveni]] 5
| value2 = 0.49
| color2 = #8B008B
| label3 = [[Crnogorci]] 2
| value3 = 0.19
| color3 = #C19A6B
| label4 = nepoznato 18
| value4 = 1.79
| color4 = #A2A2D0
}} 
| {{Tortni grafikon
| thumb  = center
| caption=ukupno: 975
| label1 = [[Bošnjaci]] 848
| value1 = 86.97
| color1 = #8DB600
| label2 = [[Bošnjaci|Muslimani]] 122
| value2 = 12.51
| color2 = #228B22
| label3 = [[Crnogorci]] 1
| value3 = 0.10
| color3 = #C19A6B
| label4 = nepoznato 4
| value4 = 0.41
| color4 = #A2A2D0
}} 
|-
|}

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
! ''Vjera''
! 1991&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914007.pdf |title=Vjerski sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1991. |work=stat.gov.rs |access-date= 6. 5. 2020}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Islam]]ska
|align=&quot;right&quot;|985 (98,30%)
|-
|Nepoznato
|align=&quot;right&quot;|17 (1,69%)
|-
|''ukupno''
|align=&quot;right&quot;|1.002
|}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Crna Gora portal}}

{{Stub-naselje-Crna Gora}}
{{Općina Rožaje}}</text>
      <sha1>sd52gkd8hj5bw1dn7i275ot14qvncnb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Koljeno (Rožaje)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>454006</id>
    <revision>
      <id>3921255</id>
      <parentid>3873118</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T05:21:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3921255</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7983" sha1="kw6qwdjfiryrdpkjwvyejojoh4avw21" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u Crnoj Gori
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                          = Koljeno
|drugo_ime                     = Кољено
| vrsta                        = naselje
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               =
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava                      = 
| grb                          =
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| kanton                       = 
| okrug                        = 
| općina                       = [[Rožaje]]
| općina1                      =
| općina2                      =
| općina3                      =
| općina4                      =
| općina5                      =
| općina6                      =
| općina7                      =
| općina8                      =
| općina9                      =
| općina10                     =
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| nadmorska_visina             =
| širina_stepeni               = 42| širina_minuta = 49| širina_sekundi = 57| širina_SJ = N
| dužina_stepeni               = 20| dužina_minuta = 06| dužina_sekundi = 06| dužina_IZ = E
| najveća tačka                =
| najveća tačka metara         = 1322
&lt;!-- *** Površina  *** --&gt;
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
| površina_jedinica            = 
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo grad            = 691
| stanovništvo općina          = 
| stanovništvo procjena        =
| stanovništvo godina          = 2011
| stanovništvo općina godina   =
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      =
| gustoća općina               =
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
| osnovano                     =
| gradonačelnik                = 
| gradonačelnik stranka        = 
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| poštanski broj               =
| pozivni broj                 = + 382 (051)
| autooznaka                   = &lt;tt&gt;RO&lt;/tt&gt;
| kod                          =               
&lt;!-- *** Karta ***  --&gt;
| karta                        =
| karta_lokacija               = Crna Gora
| tačkapoz_x                   =
| tačkapoz_y                   =
| opis_karte                   =
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web stranice                 = 
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka                     =
}}
'''Koljeno''' ([[Ćirilica|ćir.]] ''Кољено'') je naseljeno mjesto u sastavu općine [[Rožaje]], [[Crna Gora]].

== Historija ==

Do teritorijalne reorganizacije u Crnoj Gori nalazilo se u sastavu stare općine [[Rožaje]].

== Mjesna zajednica ==

Naselje Koljeno sjedište je istoimene mjesne zajednice koja je do formiranja MZ [[Bogaje]] 2017. obuhvatala naselja: Baza, Bačevac, Bogaje, Koljeno i Radeva Mahala. Od grada Rožaja udaljeno je 6,5&amp;nbsp;km i povezano je magistralnim i asfaltnim putem. Stanovništvo se uglavnom bavi drvopreradom i stočarstvom. Od javnih i vjerskih objekata na području MZ postoje područno odjeljenje osnovne škole i jedna džamija.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.rozaje.me/wp-content/uploads/2015/01/Mjesna-zajednica-%E2%80%9E-Koljeno%E2%80%9C.pdf |title=Mjesna zajednica Koljeno |publisher=Općina Rožaje |access-date=10. 6. 2019 |archive-date=19. 2. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250219143426/https://www.rozaje.me/wp-content/uploads/2015/01/Mjesna-zajednica-%E2%80%9E-Koljeno%E2%80%9C.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==

Na popisu stanovništva 2011. godine Koljeno je imalo 691 stanovnika.

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;8&quot; | Broj stanovnika po popisima&lt;ref&gt;Knjiga 9, '' Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2003, podaci po naseljima'', Republički zavod za statistiku, Podgorica, septembar 2005, COBISS-ID 8.764.176&lt;/ref&gt;
|-
| 1948 || 1953 || 1961 || 1971 || 1981 || 1991 || 2003 || 2011
|-
| 290 || 351 || 432 || 404 || 489 || 599 || 630 || 691
|-
|}

====Popis 2011.====

{{col-begin|width=75%}}
{{col-break}}
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
! ''Narodnost''
! 2011&lt;ref name=&quot;Popis_2011&quot;&gt;[http://monstat.org/cg/page.php?id=534&amp;pageid=322 Zvanični rezultati popisa na web stranici Zavoda za statistiku Crne Gore]&lt;/ref&gt; 
|-
|[[Bošnjaci]]
|align=&quot;right&quot;|581 (84,08%)
|-
|[[Albanci]]
|align=&quot;right&quot;|72 (10,41%)
|-
|[[Bošnjaci|Muslimani]]
|align=&quot;right&quot;|16 (2,31%)
|-
|Muslimani–Bošnjaci
|align=&quot;right&quot;|12 (1,73%)
|-
|[[Bosanci]]
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|Bošnjaci–Muslimani
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|[[Crnogorci]]
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|[[Hrvati]]
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|[[Srbi]]
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|Ostalo
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|Ne želi da se izjasni
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|''ukupno''
|align=&quot;right&quot;|691
|}
{{col-break}}
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
! ''Jezik''
! 2011&lt;ref name=&quot;Popis_2011&quot;/&gt; 
|-
|[[Bosanski jezik|Bosanski]]
|align=&quot;right&quot;|448 (64,83%)
|-
|[[Crnogorski jezik|Crnogorski]]
|align=&quot;right&quot;|156 (22,57%)
|-
|[[Albanski jezik|Albanski]]
|align=&quot;right&quot;|72 (10,41%)
|-
|Bošnjački
|align=&quot;right&quot;|8 (1,15%)
|-
|[[Hrvatski jezik|Hrvatski]]
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|[[Srpski jezik|Srpski]]
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|Ne želi da se izjasni
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|''ukupno''
|align=&quot;right&quot;|691
|}
{{col-break}}
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
! ''Vjera''
! 2011&lt;ref name=&quot;Popis_2011&quot;/&gt; 
|-
|[[Islam]]ska
|align=&quot;right&quot;|683 (98,84%)
|-
|[[Pravoslavna crkva|Pravoslavna]]
|align=&quot;right&quot;|6 (0,86%)
|-
|[[Rimokatolička crkva|Katolička]]
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|Ne želi da se izjasni
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|''ukupno''
|align=&quot;right&quot;|691
|}
{{col-end}}

&lt;small&gt;'''Napomena''': ''Oznaka Z predstavlja zaštićen podatak.''&lt;/small&gt;

====Raniji popisi====

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;2&quot; | Koljeno
|-
| '''1991'''&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914020.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1991. |work=stat.gov.rs |access-date= 5. 5. 2020}}&lt;/ref&gt; || '''2003'''&lt;ref&gt;Knjiga 1, ''Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima'', Republički zavod za statistiku, Podgorica, septembar 2004, ISBN 86-84433-00-9&lt;/ref&gt; 
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb  = center
| caption=ukupno: 599
| label1 = [[Bošnjaci|Muslimani]] 557
| value1 = 92.98
| color1 = #228B22
| label2 = [[Albanci]] 34
| value2 = 5.67
| color2 = #4B3621
| label3 = [[Crnogorci]] 3
| value3 = 0.50
| color3 = #C19A6B
| label4 = [[Srbi]] 2
| value4 = 0.33
| color4 = #FF0000
| label5 = [[Hrvati]] 1
| value5 = 0.16
| color5 = #4169E1
| label6 = [[Jugoslaveni]] 1
| value6 = 0.16
| color6 = #8B008B
| label7 = nepoznato 1
| value7 = 0.16
| color7 = #A2A2D0
}} 
| {{Tortni grafikon
| thumb  = center
| caption=ukupno: 630
| label1 = [[Bošnjaci]] 453
| value1 = 71.90
| color1 = #8DB600
| label2 = [[Bošnjaci|Muslimani]] 123
| value2 = 19.52
| color2 = #228B22
| label3 = [[Albanci]] 50
| value3 = 7.93
| color3 = #4B3621
| label4 = [[Crnogorci]] 3
| value4 = 0.47
| color4 = #C19A6B
| label5 = [[Srbi]] 1
| value5 = 0.15
| color5 = #FF0000
| label6 = -
| value6 = -
| color6 = -
| label7 = -
| value7 = -
| color7 = -
}} 
|-
|}

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
! ''Vjera''
! 1991&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914007.pdf |title=Vjerski sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1991. |work=stat.gov.rs |access-date= 6. 5. 2020}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Islam]]ska
|align=&quot;right&quot;|595 (99,33%)
|-
|[[Pravoslavna crkva|Pravoslavna]]
|align=&quot;right&quot;|2 (0,33%)
|-
|[[Rimokatolička crkva|Katolička]]
|align=&quot;right&quot;|1 (0,16%)
|-
|Nepoznato
|align=&quot;right&quot;|1 (0,16%)
|-
|''ukupno''
|align=&quot;right&quot;|599
|}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Crna Gora portal}}

{{Stub-naselje-Crna Gora}}
{{Općina Rožaje}}</text>
      <sha1>kw6qwdjfiryrdpkjwvyejojoh4avw21</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lovci na natprirodno (15. sezona)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>455501</id>
    <revision>
      <id>3921276</id>
      <parentid>3814416</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T10:06:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 13 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3921276</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="34285" sha1="17vuqqnpcx8i0yljgpz8zsb6ldgvzbz" xml:space="preserve">{{Infokutija TV-sezona
| naziv_sezone          = Lovci na natprirodno (15. sezona)
| bgcolour              = #C8894E
| slika                 = [[Datoteka:Supernaturalseason15.jpg]]
| tekst                 = Promotivni plakat
| država                = [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| mreža                 = [[The CW]]
| glumci                = {{plainlist|
* [[Jared Padalecki]]
* [[Jensen Ackles]] 
* [[Alexander Calvert]]
* [[Misha Collins]]
}}
| prvo_emitovanje       = 10. oktobar 2019.
| posljednje_emitovanje = 19. novembar 2020.
| broj_epizoda          = 20
| trajanje_epizode      = 38–45 minuta
| DVD_izdanje_datum     = 25. maj 2021.
| prethodna_sezona      = [[Lovci na natprirodno (14. sezona)|14. Sezona]]
| sljedeća_sezona       = 
}}
Petnaesta i zadnja sezona ''[[Lovci na natprirodno|Lovaca na natprirodno]]'', [[SAD|američke]] [[Fantazija|fantazijske]] serije autora [[Eric Kripke|Erica Kripkea]] najavljena je za premijerno emitiranje na [[The CW]]-u 10. oktobra 2019.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://ew.com/tv/2018/06/20/the-cw-fall-2018-premiere-dates/|title=The CW reveals fall 2018 premiere dates: Arrow swaps with Legends of Tomorrow
|work=Entertainment Weekly}}&lt;/ref&gt; Serija je trebala u početku završiti u maju 2020. godine, ali snimanje serije je pauzirano nakon 23. marrta 2020. godine zbog [[Koronavirus|pandemije COVID-19.]] Sezona  je nastavljena sa emitiranjem 8. oktobra 2020, a finale serije je zakazano za 19. novembar 2020.&lt;ref name=&quot;NastavljanjeEmitiranja&quot;&gt;{{cite web|last=Pedersen|first=Erik|date=17. 8. 2020|title=The CW Fall Sets Premiere Dates For ‘Supernatural’, ‘Swamp Thing’ &amp; ‘Devils’|url=https://deadline.com/2020/08/cw-fall-premiere-dates-supernatural-swamp-thing-devils-pandora-masters-of-illusion-1203015255/|access-date=17. 8. 2020|work=Deadline Hollywood}}&lt;/ref&gt; Sezona se sastoji od 20. epizoda i emitira se četvrtkom u 8:00 ([[Istočna vremenska zona (Sjeverna Amerika)|ET]]).  Ovo je četvrta i zadnja sezona s [[Andrew Dabb|Andreom Dabbom]] i [[Robert Singer|Robertom Singerom]].

== Uloge ==
=== Glavne uloge ===
* [[Jared Padalecki]] kao [[Sam Winchester]]
* [[Jensen Ackles]] kao [[Dean Winchester]]
* [[Alexander Calvert]] kao [[Jack Kline]] / Belphegor
* [[Misha Collins]] kao [[Castiel]]

=== Specijalne gostujuće uloge ===
*[[Jim Beaver]] kao Bobby Singer
*[[DJ Qualls]] kao Garth Fitzgerald IV

=== Gostujuće uloge ===
*[[Ruth Connell]] kao Rowena MacLeod
*[[David Haydn-Jones]] kao Arthur Ketch
*[[Osric Chau]] kao Kevin Tran
*[[Rob Benedict]] kao Chuck Shurley / God
*[[Emily Swallow]] kao Amara / The Darkness
*[[Emily Perkins]] kao Becky Rosen
*[[Ty Olsson]] kao Benny Lafitte
*[[Anna Grace Barlow]] kao Lilith / Ashley Monroe
*[[Shoshannah Stern]] kao Eileen Leahy
*[[Christian Kane]] kao Lee Webb
*[[Dimitri Vantis]] kao Sergei
*[[Jake Abel]] kao Adam Milligan and Michael
*[[Keith Szarabajka]] kao Donatello Redfield
*[[Kim Rhodes]] kao Sheriff Jody Mills
*[[Lisa Berry]] kao  Billie / Death
*[[Sarah Smyth]] kao Bess Fitzgerald
*[[Yadira Guevara-Prip]] kao Kaia Nieves and Dark Kaia
*[[Genevieve Padalecki]] kao Ruby
*[[Danneel Ackles]] kao Sister Jo / Anael
*[[Rachel Miner]] kao The Shadow
*[[Meagen Fay]] kao Mrs. Butters
*[[Paxton Singleton]] kao Young Dean Winchester
*[[Christian Michael Cooper]] kao Young Sam Winchester
*[[Robert Wisdom]] kao Uriel
*[[Alessandro Juliani]] kao Adam
*[[Felicia Day]] kao Charlie Bradbury

== Zanimljivosti ==
*U svakom finalu sezone, pušta se pjesma ''[[Carry On Wayward Son]]''. 
*Zadnja epizoda serije, biće emitirana 19. 11. 2020, kada je i pjesma  ''[[Carry On Wayward Son]]'' izašla.

== Epizode ==
{| class=&quot;wikitable plainrowheaders&quot; style=&quot;width: 100%; margin-right: 0;&quot;
|-
! style=&quot;background: #d7b57e; color: black;&quot; width=&quot;50&quot;| {{Abbr|Br. ep.|Broj epizode}} u seriji
! style=&quot;background: #d7b57e; color: black;&quot; width=&quot;60&quot;| Br. ep.&lt;br /&gt;u sezoni
! style=&quot;background: #d7b57e; color: black;&quot;| Naslov
! style=&quot;background: #d7b57e; color: black;&quot; width=&quot;105&quot;| Datum
! style=&quot;background: #d7b57e; color: black;&quot; width=&quot;105&quot;| Produkcijski kod
! style=&quot;background: #d7b57e; color: black;&quot; width=&quot;60&quot;| Br. gledatelja&lt;br&gt; (u milionima)
{{Spisak epizoda
| BrojEpizode   = 308
| BrojEpizode2  = 1
| Naslov        = Back and to the Future
|ProdKod        = T13.21752
|Aux4           =  1.23&lt;ref name=&quot;15.01&quot;&gt;{{cite web|url=https://tvbythenumbers.zap2it.com/daily-ratings/thursday-final-ratings-october-10-2019/|title='Grey's Anatomy' and 'Evil' adjust up: Thursday final ratings|work=TV by the Numbers|first=Joseph|last=Rejent|date=11. 10. 2019|access-date=11. 10. 2019|archive-date=11. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191011205641/https://tvbythenumbers.zap2it.com/daily-ratings/thursday-final-ratings-october-10-2019/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| Datum         = 10. 10. 2019.
| BojaLinije    = d7b57e
}}
{{Spisak epizoda
| BrojEpizode   = 309
| BrojEpizode2  = 2
| Naslov        = Raising Hell
| ProdKod       = T13.21753
| Aux4          = 1.16&lt;ref name=&quot;15.02&quot;&gt;{{cite web|url=https://tvbythenumbers.zap2it.com/daily-ratings/tv-ratings-thursday-oct-17-2019/|title=‘A Million Little Things’ slips, ‘Evil’ improves|work=TV by the Numbers|first=Alex|last=Welch|date=18. 10. 2019|access-date=18. 10. 2019|archive-date=18. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191018160722/https://tvbythenumbers.zap2it.com/daily-ratings/tv-ratings-thursday-oct-17-2019/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| Datum         = 17. 10. 2019.
| BojaLinije    = d7b57e
}}
{{Spisak epizoda
| BrojEpizode   = 310
| BrojEpizode2  = 3
| Naslov        = The Rupture
| ProdKod       = T13.21754
| Aux4          = 1.24&lt;ref name=&quot;15.03&quot;&gt;{{cite web|url=https://tvbythenumbers.zap2it.com/daily-ratings/thursday-final-ratings-october-24-2019/|title='Law &amp; Order: SVU' adjusts down: Thursday final ratings|work=TV by the Numbers|date=25. 10. 2019|access-date=25. 10. 2019|archive-date=25. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191025205529/https://tvbythenumbers.zap2it.com/daily-ratings/thursday-final-ratings-october-24-2019/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| Datum         = 24. 10. 2019.
| BojaLinije    = d7b57e
}}
{{Spisak epizoda
| BrojEpizode   = 311
| BrojEpizode2  = 4
| Naslov        = Atomic Monsters
| ProdKod       = T13.21751
| Aux4          = 1.10&lt;ref name=&quot;15.04&quot;&gt;{{cite web|url=https://tvbythenumbers.zap2it.com/daily-ratings/tv-ratings-thursday-november-7-2019/|title=Chargers vs. Raiders adjusts up: Thursday final ratings|work=TV by the Numbers|date=8. 11. 2019|access-date=8. 11. 2019|archive-date=8. 11. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191108214556/https://tvbythenumbers.zap2it.com/daily-ratings/tv-ratings-thursday-november-7-2019/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| Datum         = 7. 11. 2019.
| BojaLinije    = d7b57e
}}
{{Spisak epizoda
| BrojEpizode   = 312
| BrojEpizode2  = 5
| Naslov        = Proverbs 17:3
| ProdKod       = T13.21755
| Aux4          = 1.30&lt;ref name=&quot;15.05&quot;&gt;{{cite web|url=https://tvbythenumbers.zap2it.com/daily-ratings/thursday-final-rating-november-14-2019/|title=Thursday Night Football and 'Superstore' adjust up: Thursday final ratings|work=TV by the Numbers|date=15. 11. 2019|access-date=15. 11. 2019|archive-date=15. 11. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191115214855/https://tvbythenumbers.zap2it.com/daily-ratings/thursday-final-rating-november-14-2019/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| Datum         = 14. 11. 2019.
| BojaLinije    = d7b57e
}}
{{Spisak epizoda
| BrojEpizode   = 313
| BrojEpizode2  = 6
| Naslov        = Golden Time
| ProdKod       = T13.21756
| Aux4          = 1.14&lt;ref name=&quot;15.06&quot;&gt;{{cite web|url=https://tvbythenumbers.zap2it.com/daily-ratings/thursday-final-ratings-november-21-2019/|title='Grey's Anatomy,' 'Legacies,' and 'Law &amp; Order: SVU' adjust up: Thursday final ratings|work=TV by the Numbers|date=22. 11. 2019|access-date=22. 11. 2019|archive-date=22. 11. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191122221617/https://tvbythenumbers.zap2it.com/daily-ratings/thursday-final-ratings-november-21-2019/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| Datum         = 21. 11. 2019.
| BojaLinije    = d7b57e
}}
{{Spisak epizoda
| BrojEpizode   = 314
| BrojEpizode2  = 7
| Naslov        = Last Call
| ProdKod       = T13.21757
| Aux4          = 1.06&lt;ref name=&quot;15.07&quot;&gt;{{cite web|url=https://tvbythenumbers.zap2it.com/daily-ratings/thursday-final-ratings-dec-5-2019/|title=‘Thursday Night Football’ adjusts up: Thursday final ratings|work=TV by the Numbers|date=9. 12. 2019|access-date=9. 12. 2019|archive-date=9. 12. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191209223529/https://tvbythenumbers.zap2it.com/daily-ratings/thursday-final-ratings-dec-5-2019/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| Datum         = 5. 12. 2019.
| BojaLinije    = d7b57e
}}
{{Spisak epizoda
| BrojEpizode   = 315
| BrojEpizode2  = 8
| Naslov        = Our Father, Who Aren't in Heaven
| ProdKod       = T13.21758
| Aux4          = 1.08&lt;ref name=&quot;15.08&quot;&gt;{{cite web|url= https://tvbythenumbers.zap2it.com/daily-ratings/thursday-final-ratings-december-12-2019/|title= NFL Football adjusts up: Thursday final ratings|work= TV by the Numbers|date= 13. 12. 2019|access-date= 13. 12. 2019|archive-date= 13. 12. 2019|archive-url= https://web.archive.org/web/20191213230147/https://tvbythenumbers.zap2it.com/daily-ratings/thursday-final-ratings-december-12-2019/|url-status= dead}}&lt;/ref&gt;
| Datum         = 12. 12. 2019.
| BojaLinije    = d7b57e
}}
{{Spisak epizoda
| BrojEpizode   = 316
| BrojEpizode2  = 9
| Naslov        = The Trap
| ProdKod       = T13.21759
| Aux4          = 1.13&lt;ref name=&quot;15.09&quot;&gt;{{cite web|url=https://tvbythenumbers.zap2it.com/daily-ratings/thursday-final-ratings-jan-16-2020/|title='Evil' adjusts down: Thursday final ratings|work=TV by the Numbers|date=18. 1. 2020|access-date=18. 1. 2020|archive-date=18. 1. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200118075049/https://tvbythenumbers.zap2it.com/daily-ratings/thursday-final-ratings-jan-16-2020/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| Datum         = 16. 1. 2019.
| BojaLinije    = d7b57e
}}
{{Spisak epizoda
| BrojEpizode   = 317
| BrojEpizode2  = 10
| Naslov        = The Heroes' Journey
| ProdKod       = T13.21760
| Aux4          = 0.99&lt;ref name=&quot;15.10&quot;&gt;{{cite web|url=https://tvbythenumbers.zap2it.com/daily-ratings/thursday-final-ratings-jan-23-2020/|title='A Million Little Things' adjusts down: Thursday final ratings|work=TV by the Numbers|date=27. 1. 2020|access-date=27. 1. 2020|archive-date=27. 1. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200127162825/https://tvbythenumbers.zap2it.com/daily-ratings/thursday-final-ratings-jan-23-2020/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| Datum         = 23. 1. 2020.
| BojaLinije    = d7b57e
}}
{{Spisak epizoda
| BrojEpizode   = 318
| BrojEpizode2  = 11
| Naslov        = The Gamblers
| ProdKod       = T13.21761
| Aux4          = 1.07&lt;ref name=&quot;15.11&quot;&gt;{{cite web|url=https://tvbythenumbers.zap2it.com/daily-ratings/thursday-final-ratings-jan-30-2020/|title=‘The Good Place’ special adjusts down: Thursday final ratings|work=TV by the Numbers|date=1. 2. 2020|access-date=1. 2. 2020|archive-date=1. 2. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200201192627/https://tvbythenumbers.zap2it.com/daily-ratings/thursday-final-ratings-jan-30-2020/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| Datum         = 30. 1. 2020.
| BojaLinije    = d7b57e
}}
{{Spisak epizoda
| BrojEpizode   = 319
| BrojEpizode2  = 12
| Naslov        = Galaxy Brain
| ProdKod       = T13.21762
| Aux4          = 0.98&lt;ref name=&quot;15.12&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.showbuzzdaily.com/articles/showbuzzdailys-top-150-monday-cable-originals-network-finals-3-16-2020.html|title=Updated: ShowBuzzDaily's Top 150 Monday Cable Originals &amp; Network Finals: 3.16.2020|work=TV by the Numbers|date=1. 3. 2020|access-date=1. 3. 2020|archive-date=17. 12. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201217154848/http://www.showbuzzdaily.com/articles/showbuzzdailys-top-150-monday-cable-originals-network-finals-3-16-2020.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| Datum         = 16. 3. 2020.
| BojaLinije    = d7b57e
}}
{{Spisak epizoda
| BrojEpizode   = 320
| BrojEpizode2  = 13
| Naslov        = Destiny's Child
| ProdKod       = T13.21763
| Aux4          = 1.06&lt;ref name=&quot;15.13&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.showbuzzdaily.com/articles/showbuzzdailys-top-150-monday-cable-originals-network-finals-3-23-2020.html|title=Updated: ShowBuzzDaily's Top 150 Monday Cable Originals &amp; Network Finals: 3.23.2020|work=TV by the Numbers|date=24. 3. 2020|access-date=24. 3. 2020|archive-date=24. 3. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200324203116/http://www.showbuzzdaily.com/articles/showbuzzdailys-top-150-monday-cable-originals-network-finals-3-23-2020.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| Datum         = 23. 3. 2020.
| BojaLinije    = d7b57e
}}
{{Spisak epizoda
| BrojEpizode   = 321
| BrojEpizode2  = 14
| Naslov        = Last Holiday
| ProdKod       = T13.21764
| Aux4          = 1.13&lt;ref name=&quot;15.14&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.showbuzzdaily.com/articles/showbuzzdailys-top-150-thursday-cable-originals-network-finals-10-8-2020.html|title=Updated: ShowBuzzDaily's Top 150 Thursday Cable Originals &amp; Network Finals: 10.8.2020|work=TV by the Numbers|date=9. 10. 2020|access-date=9. 10. 2020|archive-date=12. 10. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201012121413/http://www.showbuzzdaily.com/articles/showbuzzdailys-top-150-thursday-cable-originals-network-finals-10-8-2020.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| Datum         = 8. 10. 2020.
| BojaLinije    = d7b57e
}}
{{Spisak epizoda
| BrojEpizode   = 322
| BrojEpizode2  = 15
| Naslov        = Gime Shelter
| ProdKod       = T13.21765
| Aux4          = 1.07&lt;ref name=&quot;15.15&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.showbuzzdaily.com/articles/showbuzzdailys-top-150-thursday-cable-originals-network-finals-10-15-2020.html|title=Updated: ShowBuzzDaily's Top 150 Thursday Cable Originals &amp; Network Finals: 10.15.2020|work=TV by the Numbers|date=16. 10. 2020|access-date=16. 10. 2020|archive-date=16. 10. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201016222018/http://www.showbuzzdaily.com/articles/showbuzzdailys-top-150-thursday-cable-originals-network-finals-10-15-2020.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| Datum         = 15. 10. 2020.
| BojaLinije    = d7b57e
}}
{{Spisak epizoda
| BrojEpizode   = 323
| BrojEpizode2  = 16
| Naslov        = Drag Me Away (From You)
| ProdKod       = T13.21766
| Aux4          = 0.92&lt;ref name=&quot;15.16&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.showbuzzdaily.com/articles/showbuzzdailys-top-150-thursday-cable-originals-network-finals-10-22-2020.html|title=Updated: ShowBuzzDaily's Top 150 Thursday Cable Originals &amp; Network Finals: 10.22.2020|work=TV by the Numbers|date=23. 10. 2020|access-date=23. 10. 2020|archive-date=23. 10. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201023222710/http://www.showbuzzdaily.com/articles/showbuzzdailys-top-150-thursday-cable-originals-network-finals-10-22-2020.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| Datum         = 22. 10. 2020.
| BojaLinije    = d7b57e
}}
{{Spisak epizoda
| BrojEpizode   = 324
| BrojEpizode2  = 17
| Naslov        = Unity
| ProdKod       = T13.21767
| Aux4          = 0.91&lt;ref name=&quot;15.17&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.showbuzzdaily.com/articles/showbuzzdailys-top-150-thursday-cable-originals-network-finals-10-29-2020.html|title=Updated: ShowBuzzDaily's Top 150 Thursday Cable Originals &amp; Network Finals: 10.29.2020|work=TV by the Numbers|date=30. 10. 2020|access-date=30. 10. 2020|archive-date=1. 11. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201101052810/http://www.showbuzzdaily.com/articles/showbuzzdailys-top-150-thursday-cable-originals-network-finals-10-29-2020.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| Datum         = 29. 10. 2020.
| BojaLinije    = d7b57e
}}
{{Spisak epizoda
| BrojEpizode   = 325
| BrojEpizode2  = 18
| Naslov        = Despair
| ProdKod       = T13.21768
| Aux4          = 1.02&lt;ref name=&quot;15.18&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.showbuzzdaily.com/articles/showbuzzdailys-top-150-thursday-cable-originals-network-finals-11-5-2020.html|title=Updated: ShowBuzzDaily's Top 150 Thursday Cable Originals &amp; Network Finals: 11.5.2020|last=Metcalf|first=Mitch|date=6. 11. 2020|work=Showbuzz Daily|access-date=6. 11. 2020|archive-date=9. 11. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201109003006/http://www.showbuzzdaily.com/articles/showbuzzdailys-top-150-thursday-cable-originals-network-finals-11-5-2020.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| Datum         = 5. 11. 2020.
| BojaLinije    = d7b57e
}}
{{Spisak epizoda
| BrojEpizode   = 326
| BrojEpizode2  = 19
| Naslov        = Inherit the Earth
| ProdKod       = T13.21769
| Aux4          = 1.00&lt;ref name=&quot;15.19&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.showbuzzdaily.com/articles/showbuzzdailys-top-150-thursday-cable-originals-network-finals-11-12-2020.html|title=Updated: ShowBuzzDaily's Top 150 Thursday Cable Originals &amp; Network Finals: 11.12.2020|last=Metcalf|first=Mitch|date=13. 11. 2020|work=Showbuzz Daily|access-date=13. 11. 2020|archive-date=13. 11. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201113210905/http://www.showbuzzdaily.com/articles/showbuzzdailys-top-150-thursday-cable-originals-network-finals-11-12-2020.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| Datum         = 12. 11. 2020.
| BojaLinije    = d7b57e
}}
{{Spisak epizoda
| BrojEpizode   = 327
| BrojEpizode2  = 20
| Naslov        = [[Carry On (Lovci na natprirodno)|Carry On]]
| ProdKod       = T13.21770
| Aux4          = 1.38&lt;ref name=&quot;15.20&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.showbuzzdaily.com/articles/showbuzzdailys-top-150-thursday-cable-originals-network-finals-11-19-2020.html|title=Updated: ShowBuzzDaily's Top 150 Thursday Cable Originals &amp; Network Finals: 11.19.2020|last=Metcalf|first=Mitch|date=20. 11. 2020|work=Showbuzz Daily|access-date=20. 11. 2020|archive-date=20. 11. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201120211108/http://www.showbuzzdaily.com/articles/showbuzzdailys-top-150-thursday-cable-originals-network-finals-11-19-2020.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| Datum         = 19. 11. 2020.
| BojaLinije    = d7b57e
}}
|}
Četvrtu epizodu sezone režirao je [[Jensen Ackles]]. [[Richard Speight Jr.]] i [[Matt Cohen]] se također spominju kao režiseri nekih od epizoda.
 
== Produkcija ==
Dana 31. januara 2019, [[The CW]] najavio je 15. sezonu serije.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.hollywoodreporter.com/live-feed/cw-renews-flash-charmed-riverdale-supernatural-6-more-1181714|title=CW Renews 'The Flash,' 'Charmed,' 'Riverdale,' 'Supernatural,' 6 More |work=Hollywood Reporter}}&lt;/ref&gt; Dana 22. marta glavne zvijezde serijala [[Jared Padalecki]], [[Jensen Ackles]] i [[Misha Collins]] najavili su da će petnaesta sezona sa 20 epizoda biti i posljedna. Jensen Ackles koji je posljedni put režiro epizodu &quot;The Bad Seed&quot; iz jedanaeste sezone, režirao je prvu snimljenu epizodu, koja će se hronološki emitirati kao četvrta epizoda. Ostali članovi glumačke ekipe uključuju i režisera povratnika u serijal [[Richard Speight Jr.|Richarda Speighta]] kao i mladog glumca [[Mat Cohen|Matta Cohena]] koji tumači lik [[John Winchester|Johna Winchgestera]]. [[Jake Abel]] ponovit će svoju ulogu Winchesterovog davnog izgubljenog brata [[Adam Milligan|Adama Milligana]] koji se posljedni put pojavio u finalu pete sezone.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://ew.com/tv/2018/06/20/the-cw-fall-2018-premiere-dates/|title=The CW reveals fall 2018 premiere dates: Arrow swaps with Legends of Tomorrow|work=Entertainment Weekly}}&lt;/ref&gt;

Finale serije bilo je postavljeno 18. marta 2020, ali je zbog [[Koronavirus|COVID-19]], [[Warner Bros.|Warner Bros televizija]], zaustavila proizovdnju na seriji.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.hollywoodreporter.com/live-feed/tv-productions-flux-coronavirus-concerns-1284398 |title=Coronavirus Impact: Netflix Shuts Down Film, TV Work in U.S. and Canada as Production Nears Standstill |website=The Hollywood Reporter |first=Lesley |last=Goldberg |date=12. 3. 2020 |access-date=13. 3. 2020}}&lt;/ref&gt;  U martu Andrew Dabb je rekao, da će se nakon 23. marta 2020, zaustaviti emitiranje. Dabb  je također rekao da je završeno snimanje od 18 do 20 epizoda serije, ali proces postprodukcije je prekinut zbog [[Koronavirus|COVID-19]]. U augustu 2020, The CW najavio je da će sezona nastaviti emitiranje 8. oktobra 2020, a finale serije zakazano je 19. novembra 2020, pri čemu će biti i objavljen specijal povodom kraja serije, pod naslovom &quot;The Long Road Home&quot;. Snimanje sezone je nastavljeno 18. agusuta 2020, a završeno 10. septembra 2020.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://deadline.com/2020/08/supernatural-starts-production-final-episodes-vancouver-final-season-cw-1203016925/ |title=‘Supernatural’ Starts Production On Final Episodes In Vancouver |website=Deadline |first=Nellie |last=Andreeva |date=18. 8. 2020 |access-date=12. 9. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://ew.com/tv/supernatural-final-day-of-filming/ |title=Supernatural cast, crew mark the series' final day of filming |website=Entertainment Weekly |first=Samantha |last=Highfill |date=10. 9. 2020 |access-date=11. 9. 2020}}&lt;/ref&gt;

== Recepcija ==

=== Kritike ===
Na sajtu agregatora [[Rotten Tomatoes]], serija ima odobrenje 100% za 15. sezonu, s prosječnom ocjenom 8,93/10 na temelju 9 recenzija.
 
== Ocjene ==
 
{| border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;10&quot; style=&quot;border-collapse:collapse;&quot;
|Br. ep. u sezoni || Naslov || Datum || Demografska ocjena (18-49) || Br. gledatelja (u milionima) || DVR (18-49) || DVR Br. gledatelja (u milionima) || Ukupna demografska ocjena (18-49) || Ukupno Br. gledatelja (u milionima)
|-
| 1 || [[#ep308|Back and to the Future]] || 10. 10. 2019 || 0.4/2  || 1.23&lt;ref name=&quot;15.01&quot;/&gt; || 0.2 || 0.76 || 0.6 || 1.95&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://variety.com/2019/tv/news/live7-ratings-for-week-of-oct-7-this-is-us-masked-singer-1203379328/|title=Live+7 Ratings for Week of Oct. 7: 'This Is Us' Overtakes 'Masked Singer'|last=Thorne|first=Will|date=22. 10. 2019|work=Variety|access-date=22. 10. 2019}}&lt;/ref&gt;
|-
| 2 || [[#ep309|Raising Hell]] || 17. 10. 2019 || 0.3/2 || 1.16&lt;ref name=&quot;15.02&quot;/&gt; || 0.3 || 0.69|| 0.6 || 1.85&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://programminginsider.com/live7-weekly-ratings-nancy-drew-and-riverdale-top-broadcast-network-telecasts-in-adults-18-49-percentage-gains/|title=Live+7 Weekly Ratings: 'Nancy Drew' and 'Riverdale' Top Broadcast Network Telecasts in Adults 18-49 Percentage Gains|last=Pucci|first=Douglas|date=30. 10. 2019|work=Programming Insider|access-date=30. 10. 2019|archive-date=29. 4. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200429034337/https://programminginsider.com/live7-weekly-ratings-nancy-drew-and-riverdale-top-broadcast-network-telecasts-in-adults-18-49-percentage-gains/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
| 3 || [[#ep310|The Rupture]]|| 24. 10. 2019 || 0.3/2 || 1.24&lt;ref name=&quot;15.03&quot;/&gt; || 0.2 || 0.69|| 0.5 || 1.94&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://programminginsider.com/live7-weekly-ratings-supergirl-leads-broadcast-network-entries-in-adults-18-49-percentage-lifts/|title=Live+7 Weekly Ratings: 'Supergirl' Leads Broadcast Network Entries in Adults 18-49 Percentage Lifts|last=Pucci|first=Douglas|date=6. 11. 2019|work=Programming Insider|access-date=6. 11. 2019|archive-date=29. 4. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200429050818/https://programminginsider.com/live7-weekly-ratings-supergirl-leads-broadcast-network-entries-in-adults-18-49-percentage-lifts/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
| 4 || [[#ep311|Atomic Monsters]] || 7. 11. 2019 || 0.3/2 || 1.10&lt;ref name=&quot;15.04&quot;/&gt; || 0.3 || 0.77|| 0.6 || 1.88&lt;ref&gt;{{cite web |last1=Pucci |first1=Douglas |title=Thursday Final Ratings: ‘Grey’s Anatomy’ on ABC the Top Entertainment Telecast in All Key Demos |url=https://programminginsider.com/thursday-final-ratings-greys-anatomy-on-abc-the-top-entertainment-telecast-in-all-key-demos/#L7 |website=Programming Insider |access-date=8. 7. 2020 |date=8. 12. 2019 |archive-date=8. 7. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200708091338/https://programminginsider.com/thursday-final-ratings-greys-anatomy-on-abc-the-top-entertainment-telecast-in-all-key-demos/#L7 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|-
| 5 || [[#ep312|Proverbs 17:3]] || 14. 11. 2019 || 0.3/2 || 1.30&lt;ref name=&quot;15.05&quot;/&gt; || 0.3 || 0.73|| 0.6 || 2.03&lt;ref&gt;{{cite web |last1=Pucci |first1=Douglas |title=Thursday Final Ratings: Latin Grammys on Univision Reaches Four-Year High |url=https://programminginsider.com/thursday-final-ratings-latin-grammys-on-univision-reaches-four-year-high/#L7 |website=Programming Insider |access-date=8. 7. 2020 |date=15. 11. 2019 |archive-date=16. 11. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191116085131/https://programminginsider.com/thursday-final-ratings-latin-grammys-on-univision-reaches-four-year-high/#L7 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|-
| 6 || [[#ep313|Golden Time]] || 21. 11. 2019 || 0.2/1 || 1.14&lt;ref name=&quot;15.06&quot;/&gt; || 0.3 || 0.79|| 0.5 || 1.93&lt;ref&gt;{{cite web |last1=Pucci |first1=Douglas |title=Thursday Final Ratings: ‘Grey’s Anatomy’ on ABC Achieves Best-Since-Season-Premiere Figures with its Fall Finale |url=https://programminginsider.com/thursday-final-ratings-greys-anatomy-on-abc-achieves-best-since-season-premiere-figures-with-its-fall-finale/#L7 |website=Programming Insider |access-date=8. 7. 2020 |date=22. 11. 2019 |archive-date=10. 7. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200710123254/https://programminginsider.com/thursday-final-ratings-greys-anatomy-on-abc-achieves-best-since-season-premiere-figures-with-its-fall-finale/#L7 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|-
| 7 || [[#ep314|Last Call]] || 5. 12. 2019 || 0.3/2 || 1.06&lt;ref name=&quot;15.07&quot;/&gt; || 0.3 || 0.74|| 0.6 || 1.80&lt;ref&gt;{{cite web |last1=Pucci |first1=Douglas |title=Thursday Final Ratings: Premiere Night Episode of ‘Court Cam’ on A&amp;E Leads All Non-Sports Cable Telecasts Among Adults 18-49 and 25-54 |url=https://programminginsider.com/thursday-final-ratings-premiere-night-episode-of-court-cam-on-ae-leads-all-non-sports-cable-telecasts-among-adults-18-49-and-25-54/#L7 |website=Programming Insider |access-date=8. 7. 2020 |date=10. 12. 2019 |archive-date=10. 12. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191210091356/https://programminginsider.com/thursday-final-ratings-premiere-night-episode-of-court-cam-on-ae-leads-all-non-sports-cable-telecasts-among-adults-18-49-and-25-54/#L7 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|-
| 8 || [[#ep315|Our Father, Who Aren't in Heaven]] || 12. 12. 2019 || 0.3/1 || 1.09&lt;ref name=&quot;15.08&quot;/&gt; || 0.3 || 0.72
|| 0.6 || 1.81&lt;ref&gt;{{cite web |last1=Pucci |first1=Douglas |title=Thursday Final Ratings: ‘Thursday Night Football’ Closes Out its Season with Least-Watched Fox Network Edition for the Season but Remains Dominant in Prime Time |url=https://programminginsider.com/thursday-final-ratings-thursday-night-football-season-finale-sinks-to-least-watched-fox-network-edition-for-the-season-but-remains-dominant-in-prime-time/#L7 |website=Programming Insider |access-date=8. 7. 2020 |date=13. 12. 2019 |archive-date=14. 12. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191214091912/https://programminginsider.com/thursday-final-ratings-thursday-night-football-season-finale-sinks-to-least-watched-fox-network-edition-for-the-season-but-remains-dominant-in-prime-time/#L7 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|-
| 9 || [[#ep316|The Trap]] || 16. 1. 2020 || 0.3/2 || 1.13&lt;ref name=&quot;15.09&quot;/&gt; || 0.3 || 0.80|| 0.6 || 1.93&lt;ref&gt;{{cite web |last1=Pucci |first1=Douglas |title=Thursday Final Ratings: TLC Nearly Tops All Networks in Adults 18-49 from 9-11 p.m. with ‘Dr. Pimple Popper’ and ‘My Feet Are Killing Me’ |url=https://programminginsider.com/thursday-final-ratings-tlc-nearly-tops-all-networks-in-adults-18-49-from-9-11-p-m-with-dr-pimple-popper-and-my-feet-are-killing-me/#L7 |website=Programming Insider |access-date=8. 7. 2020 |date=17. 1. 2020 |archive-date=8. 7. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200708090253/https://programminginsider.com/thursday-final-ratings-tlc-nearly-tops-all-networks-in-adults-18-49-from-9-11-p-m-with-dr-pimple-popper-and-my-feet-are-killing-me/#L7 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|-
| 10 || [[#ep317|The Heroes' Journey]] || 23. 1. 2020 || 0.2/1 || 0.99&lt;ref name=&quot;15.10&quot;/&gt; || 0.3 || 0.77 || 0.5 || 1.76&lt;ref&gt;{{cite web |last1=Pucci |first1=Douglas |title=Thursday Final Ratings: ‘Station 19’ on ABC Hits Series-High in Total Viewers with its Third Season Premiere and Crossover with ‘Grey’s Anatomy’ |url=https://programminginsider.com/thursday-final-ratings-station-19-on-abc-hits-series-high-in-total-viewers-with-its-third-season-premiere-and-crossover-with-greys-anatomy/#L7 |website=Programming Insider |access-date=8. 7. 2020 |date=28. 1. 2020 |archive-date=23. 4. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200423153920/https://programminginsider.com/thursday-final-ratings-station-19-on-abc-hits-series-high-in-total-viewers-with-its-third-season-premiere-and-crossover-with-greys-anatomy/#L7 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|-
| 11 || [[#ep318|The Gamblers]] || 30. 1. 2020 || 0.3/2 || 1.07 &lt;ref name=&quot;15.11&quot;/&gt; || 0.3 || 0.78 || 0.6 || 1.85&lt;ref&gt;{{cite web |last1=Pucci |first1=Douglas |title=Thursday Final Ratings: ‘The Good Place’ Series Finale on NBC Registers the Show’s Largest Total Viewers Since its Fourth Season Premiere |url=https://programminginsider.com/thursday-final-ratings-the-good-place-series-finale-on-nbc-registers-the-shows-largest-total-viewers-since-its-fourth-season-premiere/#L7 |website=Programming Insider |access-date=8. 7. 2020 |date=31. 1. 2020 |archive-date=8. 7. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200708170310/https://programminginsider.com/thursday-final-ratings-the-good-place-series-finale-on-nbc-registers-the-shows-largest-total-viewers-since-its-fourth-season-premiere/#L7 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; 
|-
| 12 || [[#ep319|Galaxy Brain]] || 16. 3. 2020 || 0.2/1 || 0.98&lt;ref name=&quot;15.12&quot;/&gt; || 0.2 || 0.68 || 0.5 || 1.66 &lt;ref&gt;{{cite web |last1=Pucci |first1=Douglas |title=Monday Final Ratings: CBS Sitcoms ‘The Neighborhood’ and ‘Bob Hearts Abishola’ Each Hit Season-to-Date Highs in Total Viewers |url=https://programminginsider.com/monday-final-ratings-cbs-sitcoms-the-neighborhood-and-bob-hearts-abishola-each-hit-season-to-date-highs-in-total-viewers/ |website=Programming Insider |access-date=19. 3. 2020 |date=19. 3. 2020 |archive-date=27. 3. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200327204608/https://programminginsider.com/monday-final-ratings-cbs-sitcoms-the-neighborhood-and-bob-hearts-abishola-each-hit-season-to-date-highs-in-total-viewers/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|-
| 13 || [[#ep320|Destiny's Child]] || 23. 3. 2020 || 0.3/1 || 1.06&lt;ref name=&quot;15.13&quot;/&gt; || 0.3 || 0.75 || 0.5 || 1.81 &lt;ref&gt;{{cite web |last1=Pucci |first1=Douglas |title=Monday Final Ratings: ‘The Good Doctor’ on ABC Reaches Season-Highs in Total Viewers and Demos |url=https://programminginsider.com/monday-final-ratings-the-good-doctor-on-abc-reaches-season-highs-in-total-viewers-and-demos/ |website=Programming Insider |access-date=25. 3. 2020 |date=25. 3. 2020 |archive-date=26. 3. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200326041111/https://programminginsider.com/monday-final-ratings-the-good-doctor-on-abc-reaches-season-highs-in-total-viewers-and-demos/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|-
| 14 || [[#ep321|Last Holiday]] || 8. 10. 2020 || 0.4/2 || 1.13&lt;ref name=&quot;15.14&quot;/&gt; || 0.2 || 0.53 || 0.6 || 1.66&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.hollywoodreporter.com/live-feed/masked-singer-continues-to-rule-7-day-ratings-in-week-3|title='Masked Singer' Continues to Rule 7-Day Ratings in Week 3|last=Porter|first=Rick|work=The Hollywood Reporter|date=21. 10. 2020|access-date=21. 10. 2020}}&lt;/ref&gt;
 
|-
| 15 || [[#ep322|Gimme Shelter]] || 15. 10. 2020 || 0.3/2 || 1.07 &lt;ref name=&quot;15.15&quot;/&gt; || {{N/D}} || {{N/D}} || {{N/D}} || {{N/D}}
 
|-
| 16 || [[#ep323|Drag Me Away (From You)&quot;]] || 22. 10. 2020 || 0.3/2 || 0.92&lt;ref name=&quot;15.16&quot;/&gt; || 0.2 ||  0.54 || 0.5 || 1.46&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.hollywoodreporter.com/live-feed/the-conners-tops-7-day-ratings-gains-for-week-5|title='The Conners' Tops 7-Day Ratings Gains for Week 5|last=Porter|first=Rick|work=The Hollywood Reporter|date=3. 11. 2020|access-date=3. 11. 2020}}&lt;/ref&gt;
|-
| 17 || [[#ep324|Unity]] || 29. 10. 2020 || 0.2/1 || 0.91&lt;ref name=&quot;15.17&quot;/&gt; || 0.2 || 0.49 ||  0.4 || 1.40&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://variety.com/2020/tv/news/this-is-us-season-5-premiere-live7-ratings-1234827563/|title=Live+7 Ratings for Week of Oct. 26: ‘This Is Us’ Premiere Grows 86% to Top Delayed Charts|last=Thorne|first=Will|work=Variety|date=10. 11. 2020|access-date=10. 11. 2020}}&lt;/ref&gt;
|-
| 18 || [[#ep325|Despair]] || 5. 11. 2020 || 0.3/1 || 1.02&lt;ref name=&quot;15.18&quot;/&gt; || 0.2 || 0.58 ||  0.5 || 1.60&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.hollywoodreporter.com/live-feed/good-doctor-premiere-post-election-snl-score-big-7-day-ratings-gains|title='Good Doctor' Premiere, Post-Election 'SNL' Score Big 7-Day Ratings Gains|last=Porter|first=Rick|work=The Hollywood Reporter|date=17. 11. 2020|access-date=17. 11. 2020}}&lt;/ref&gt;
|-
| 19 || [[#ep326|Inherit the Earth]] || 12. 11. 2020 || 0.3/1 || 1.00&lt;ref name=&quot;15.19&quot;/&gt; || 0.2 || 0.60 ||  0.5 || 1.60&lt;ref&gt;{{cite web |last1=Pucci |first1=Douglas |title=Thursday Final Ratings: ABC Rules Non-Sports Networks in All Key Figures with 'Station 19' and 'Grey's Anatomy' Season Premieres Crossover |url=https://programminginsider.com/thursday-final-ratings-abc-rules-non-sports-networks-in-all-key-figures-with-station-19-and-greys-anatomy-season-premieres-crossover/ |website=Programming Insider |access-date=17. 12. 2020 |date=28. 1. 2020 |archive-date=18. 11. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201118152343/https://programminginsider.com/thursday-final-ratings-abc-rules-non-sports-networks-in-all-key-figures-with-station-19-and-greys-anatomy-season-premieres-crossover/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|-
| 20 || [[#ep327|Carry On]] || 19. 11. 2020 || 0.3 || 1.38&lt;ref name=&quot;15.20&quot;/&gt;|| Nepoznato || Nepoznato  ||  Nepoznato || Nepoznato
|-
|}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.cwtv.com/shows/supernatural Zvanični sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070114145645/http://www.cwtv.com/shows/supernatural |date=14. 1. 2007 }}
* {{imdb title|id=0460681|title=Lovci na natprirodno}}

[[Kategorija:Sezone serije Lovci na natprirodno]]
[[Kategorija:Američke TV-sezone iz 2019.]]</text>
      <sha1>17vuqqnpcx8i0yljgpz8zsb6ldgvzbz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Arheoastronomija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>456617</id>
    <revision>
      <id>3921279</id>
      <parentid>3805856</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T10:42:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AdnanSa</username>
        <id>226</id>
      </contributor>
      <origin>3921279</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4564" sha1="svxegenuox9ibawdex0plw8zadi4gtv" xml:space="preserve">[[Datoteka:Newgrange ireland 750px.jpg|desno|mini|300x300piksel| Izlazeće [[Sunce]] osvjetljava unutrašnju komoru Newgrangea u [[Irska (ostrvo)|Irskoj]] samo za vrijeme zimskog solisticija. ]]
'''Arheoastronomija''' jest multidisciplinarno&lt;ref&gt;{{Citation|last=Aveni|first=Anthony F.|authorlink=Anthony F. Aveni|date=1995|title=Frombork 1992: Where Worlds and Disciplines Collide|website=Archaeoastronomy: Supplement to the Journal for the History of Astronomy|pages=S74–S79}}&lt;/ref&gt; proučavanje o tome kako su ljudi u prošlosti &quot;shvatali pojave na [[Nebo|nebu]], kako su koristili te pojave i kakvu je ulogu nebo igralo u njihovim [[kultura]]ma&quot;.&lt;ref&gt;Sinclair 2006:13&lt;/ref&gt; Clive Ruggles, britanski astronom i jedan od vodećih ljudi na polju arheoastronomije, tvrdi da je pogrešno smatrati da je arheoastronmija proučavanje drevne [[Astronomija|astronomije]]. Arheoastronomija izučava kulturne interpretacije fenomena na nebu od strane drevnih kultura.&lt;ref&gt;Ruggles 2005:19&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Ruggles 1999:155&lt;/ref&gt;  
[[Datoteka:Equinozio da Pizzo Vento,tramonto fondachelli fantina, sicilia.JPG|mini| Zalazak sunca za vrijeme [[Ravnodnevnica|ravnodnevnice]] viđen s prahistorijskog nalazišta Pizzo Vento u [[Fondacheli-Fantina|Fondachelli Fantina na]] [[Sicilija|Siciliji]] ]]
Arheoastronomija se koristi dostignućima različitih naučnih disciplina za otkrivanje dokaza, uključujući arheologiju, antropologiju, astronomiju, [[Statistika|statistiku]] i vjerovatnoću, kao i historiju. S obzirom da su ove metode raznolike i koriste podatke iz različitih izvora, njihovo integrisanje u koherentan sistem predstavlja izazov za arheoastronome. Materijalni dokazi i njegova povezanost s nebom mogu otkriti prirodu nekih [[Paganizam|vjerovanja]], poput onih kod astronomije [[Maje|Maja]] i koja je imala snažnu vezu sa poljoprivredom.&lt;ref&gt;Aveni 1980&lt;/ref&gt; Drugi primjeri koji su spojili ideje o spoznaji i pejzažu uključuju studije kosmičkog poretka ugrađenog u puteve naselja.&lt;ref&gt;Magli, G. (2008). &quot;On the Orientation of Roman Towns in Italy&quot;. Oxford Journal of Archaeology. 27 (1): 63–71. arXiv:physics/0703213. doi:10.1111/j.1468-0092.2007.00296.x. S2CID 53453775.&lt;/ref&gt; Arheoastronomija se može primijeniti na sve kulture i sve vremenske periode. Značenja nebeskih pojava variraju od kulture do kulture; ipak, postoje naučne metode koje se mogu primijeniti u različitim kulturama prilikom ispitivanja drevnih vjerovanja.

Neki od najpoznatnijih primjera ovih dokaza su [[Piramide u Gizi|egipatske piramide]], [[pećina Lascaux]], [[Maeshowe]], [[El Castillo]], [[Chichén Itzá]], [[Newgrange]], [[Stonehenge]], Uxmal, [[Dendera]].

== Historija ==
Počeci ove discipline mogu se vezati za tzv. antikvare, osobe koje bi tumačile astronomsku orijentaciju ruševina razasutih po engleskoj provinciji, kao što je William Stukeley tumačio Stonehenge 1740. godine, dok su John Aubrey 1678. godine i Henry Chauncy 1700. godine tražili slične astronomske principe koji leže u osnovi orijentacije crkava. Krajem XIX stoljeća astronomi poput Richarda Proctora i Charlesa Piazzija Smytha istraživali su astronomske orjentacije piramida.

== Također pogledajte ==

* [[Megalitska kultura|Europske megalitne kulture]]

&lt;br /&gt;
== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|Archaeoastronomy}}
* [http://assets.cambridge.org/052157/2916/sample/0521572916web.pdf Astronomija prije historije, Clive Ruggles i Michael Hoskins], poglavlje iz ''The'' Conbridge ''History of Astronomy u Cambridgeu,'' Michael Hoskin ed., 1999. 
* [http://www.cliveruggles.net/ Web stranica Clivea Rugglesa:] slike, bibliografija, softver   
* [https://www.pok.polimi.it/courses/course-v1:Polimi+ArchAstr101+2016_M5/about Početna stranica besplatnog online kolegija Arheoastronomija na] MOOC- [https://www.pok.polimi.it/courses/course-v1:Polimi+ArchAstr101+2016_M5/about u Politecnico iz Milana] Giulio Magli – arheoastronomija
* [http://www.traditionsofthesun.org/ Tradicije Sunca] – NASA i drugi koji istražuju drevne opservatorije u svijetu
* [http://sunearthday.nasa.gov/2005/images/ao_poster.pdf Drevni opservatoriji: Bezvremeno znanje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120814054214/http://sunearthday.nasa.gov/2005/images/ao_poster.pdf |date=14. 8. 2012 }}, NASA-in plakat o drevnim (i modernim) opservatorijama

{{Astronomija}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Arheoastronomija| ]]
[[Kategorija:Drevna astronomija]]
[[Kategorija:Astronomske poddiscipline]]
[[Kategorija:Grane arheologije]]
[[Kategorija:Tradicionalno znanje]]</text>
      <sha1>svxegenuox9ibawdex0plw8zadi4gtv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Halvard Hanevold</title>
    <ns>0</ns>
    <id>457873</id>
    <revision>
      <id>3921193</id>
      <parentid>3900052</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T16:41:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3921193</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="28583" sha1="4gefxtzg7msvner3cfgl1uzulghhjrx" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime               = Halvard Hanevold
| slika             = Halvard Hanevold.JPG
| država            = {{ZID|Norveška}}
| datum rođenja     = {{Datum rođenja|1969|12|03}}  
| mjesto rođenja    = [[Asker (Norveška)|Asker]]
| država rođenja    = Norveška
| datum smrti       = {{Datum smrti i godine|2019|09|03|1969|12|03}}
| mjesto smrti      = Asker
| država smrti      = Norveška
| klub              = [[Skijaški klub Asker|SK Asker]]
| trener            = 
&lt;!-- B I A T L O N --&gt;
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup OI         = 5 ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|2010]])
| medalje OI        = '''6''' 
| zlato OI          = 3
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup SP         = '''16''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|1994]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|1998]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002.|2002]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|2004]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|2005]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006.|2006]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|2007]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008.|2008]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|2009]])
| medalje SP        = '''16''' 
| zlato SP          = 5
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup SK         = '''19''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1992]]–[[Svjetski kup u biatlonu 2009/2010.|2010]])
| pobjede SK        = '''9'''
| pobjede SK štafeta= 24
| plasman SK        =  {{plainlist| 
* '''4.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98]], [[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04]])
* {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''1.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98]], [[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03]]) 
* {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''3.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97]]) 
* {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''4.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04]]) 
* {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''3.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04]]) 
}}
| pobjede u dis     = '''3''' – sprint &lt;br/&gt; '''4''' – pojedinačno &lt;br/&gt; '''1''' – potjera &lt;br/&gt; '''1''' – masovni start 
| kraj karijere     = 2010.
&lt;!-- Evropski kup --&gt;
| nastup EK         =
| pobjede EK        =
| plasman EK        =
&lt;!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --&gt;
| status            = u
&lt;!-- medalje --&gt;
| medalje           = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaZlato|[[Zimske olimpijske igre 1998.|Nagano 1998.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 20 km|20 km]]}}
{{MedaljaZlato|[[Zimske olimpijske igre 2002.|Salt Lake City 2002.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}}
{{MedaljaZlato|[[Zimske olimpijske igre 2010.|Vancouver 2010.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Zimske olimpijske igre 1998.|Nagano 1998.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Zimske olimpijske igre 2006.|Torino 2006.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 10 km|10 km]]}}
{{MedaljaBronza|[[Zimske olimpijske igre 2006.|Torino 2006.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 20 km|20 km]]}}
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|Antholz 1995.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – ekipno (muškarci)|Ekipno]]}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|Hochfilzen 1998.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|Ekipno]]}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|Hanti-Mansijsk 2003.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 20 km|20 km]]}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|Hochfilzen 2005.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|Pyeongchang 2009.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|Lahti 2000.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|Hanti-Mansijsk 2003.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – potjera (muškarci)|12,5 km potjera]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|Oberhof 2004.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006.|Pokljuka 2006.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006 – 4 × 6 km|Mješ. štafeta]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|Antholz 2007.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008.|Östersund 2008.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 10 km|10 km]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008.|Östersund 2008.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|Kontiolahti 1999.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|Pokljuka 2001.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 10 km|10 km]]}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|Pokljuka 2001.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|Pyeongchang 2009.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 10 km|10 km]]}}
{{MedaljaBrojač
| [[ZOI|Olimpijske igre]]|  3 | 2 | 1 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 5 | 7 | 4 
| [[Norveško prvenstvo u biatlonu|Norveška prvenstva]]| 13 | 11 | 11 
}}
| aktualizirano              = 8. 12. 2019.
}}
'''Halvard Hanevold''' bio je [[Norveška|norveški]] [[biatlon]]ac, trostruki [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|olimpijski pobjednik]] i peterostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]], čemu je dodao i 13 titula prvaka Norveške. Nastupao je za [[Skijaši klub Asker]]. Studirao je [[mašinstvo]] na [[Norveški univerzitet nauka i tehnologije|Norveškom univerzitetu nauka i tehnologije]] u [[Trondheim]]u, stekavši titulu diplomiranog inženjera. Od 2005. živio je s [[Njemačka|njemačkom]] biatlonkom [[Sabrina Buchholz|Sabrinom Buchholz]], a ranije je bio oženjen [[Kanada|kanadskom]] biatlonkom [[Sandra Keith|Sandrom Keith]], s kojom je imao dvoje djece. Bio je sportski ambasador humanitarne organizacije [[Right To Play]]. Godine 2011. učestvovao je u TV-emisiji ''[[Mesternes Mester]]'' norveške državne televizije [[NRK1]]. Bio je blizak prijatelj [[Švedska|švedskog]] biatlonca [[Björn Ferry|Björna Ferryja]].&lt;ref&gt;{{cite news |url= https://www.svt.se/sport/skidskytte/bjorn-ferry-sorjer-halvar-hanevold-tragiskt |title= Björn Ferry sörjer Halvard Hanevold |newspaper= SVT Sport |author= Daniel Grefve |date= 3. 9. 2019 |access-date= 4. 9. 2019}} {{sv simbol}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
Nakon početnih problema, a zahvaljujući radikalnom podmlađivanju norveške biatlonske reprezentacije, dobio je mogućnost da 1994. nastupa na većim međunarodnim takmičenjima. Zajedno s [[Ole Einar Bjørndalen|Oleom Einarom Bjørndalenom]] naslijedio je uspješne kolege [[Frode Andresen|Frodea Andresena]], [[Dag Bjørndalen|Daga Bjørndalena]] i [[Jon Åge Tyldum|Jona Ågea Tylduma]], koji su bili na zalasku karijere. Jedan od prvih uspjeha bilo je osvajanje [[Norveško prvenstvo u biatlonu|Norveškog prvenstva u biatlonu]] 1994. u pojedinačnoj utrci, srebrna medalja u sprintu i bronzana u štafeti s [[Per Erling Myhre|Perom Erlingom Myhreom]], [[Stig Kalstad|Stigom Kalstadom]] i [[Hans Tore Skjevdal|Hansom Toreom Skjevdalom]]. Otad, pa do povlačenja 2010. kontinuirano je učestvovao na svim najvažnijim svjetskim takmičenjima.

=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|46]] 
| - 
|
|
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|7]]  
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) 
| style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 20 km|1]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 10 km|8]] 
|
| 
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot;| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|2]]  
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|5]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 10 km|13]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (muškarci)|8]]  
| 
| style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|1]]
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2006}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Biatlon]]) 
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 20 km|3]] 
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot;| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 10 km|2]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – potjera (muškarci)|5]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – masovni start (muškarci)|7]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (muškarci)|5]]
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2010}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 20 km|-]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 10 km|24]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – potjera (muškarci)|17]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – masovni start (muškarci)|19]] 
| style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – štafeta (muškarci)|1]]
|}

Pet puta nastupio je na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijskim igrama]]: [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|ZOI 2010]]. Osvojio je tri zlatne, dvije srebrne i jednu bronzanu medalju. Po broju osvojenih olimpijskih medalja šesti je na vječnoj listi, a treći na listi norveških biatlonaca svih vremena.

Na prvom nastupu 20. februara 1994. osvojio je 46. mjesto u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|utrci na 20 km]], a u djelomično podmlađenoj [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|štafeti]], šest dana kasnije, sedmo mjesto s Bjørndalenom, [[Ivar Michal Ulekleiv|Ivarom Michalom Ulekleivom]] i Tyldumom.&lt;ref name=&quot;SR94&quot;&gt;{{cite web |url= http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1994/BIA/ |title= Biatlon na ZOI 1994. |publisher= Sports Reference |access-date= 13. 12. 2019 |archive-date= 10. 12. 2008 |archive-url= https://web.archive.org/web/20081210003313/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1994/BIA/ |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Biathlon94&gt;{{cite web |title= Lillehammer 1994 Official Report - Volume 4 |url= http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1994/E_BOOK4.PDF |publisher= Fondacija LA84 |work= Organizacijski komitet ZOI 1994. |year= 1994 |access-date= 1. 12. 2016}}&lt;/ref&gt;

Na drugom nastupu četiri godine kasnije u [[japan]]skom [[Nagano|Naganu]] osvojio je prvu zlatnu medalju, pobijedivši u 
[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 20 km|utrci na 20 km]] [[Pieralberto Carrara|Pieralberta Carraru]] s 5,5&amp;nbsp;sekundi prednosti. U štafeti s [[Egil Gjelland|Egilom Gjellandom]] i braćom Bjørndalen osvojio je srebrnu medalju.&lt;ref name=&quot;SR&quot;&gt;{{cite web |url= http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1998/BIA/ |title= Biatlon na ZOI 1998. |publisher= Sports Reference |access-date= 13. 12. 2019 |archive-date= 27. 3. 2009 |archive-url= https://web.archive.org/web/20090327140211/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1998/BIA/ |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Biathlon98&gt;{{cite web |title= Nagano 1998 Official Report - Volume 3 |url= http://www.la84foundation.org/6oic/OfficialReports/1998/Vol3_e.pdf |publisher= Fondacija LA84 |work= Organizacijski komitet ZOI 1998. |year= 1998 |access-date= 8. 2. 2013 |archive-date= 26. 2. 2008 |archive-url= https://web.archive.org/web/20080226202657/http://www.la84foundation.org/6oic/OfficialReports/1998/Vol3_e.pdf |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;

Druge dvije zlatne medalje osvojio je također u utrkama štafeta: jednu [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|2002.]] u američkom [[Salt Lake Cityja|Salt Lake Cityju]] s [[Frode Andresen|Frodeom Andresenom]], Gjellandom i Oleom Einarom Bjørndalenom, pobijedivši jaku njemačku štafetu ([[Ricco Groß]], [[Peter Sendel]], [[Sven Fischer]] i [[Frank Luck]]) sa 45&amp;nbsp;s prednosti,&lt;ref name=Biathlon02&gt;{{cite web |title= Salt Lake City 2002 Official Report - Volume 1 |url= http://www.la84foundation.org/6oic/OfficialReports/2002/SLC2002Results1.pdf |publisher= Fondacija LA84 |work= Organizacijski komitet ZOI 2002. |year= 2002 |access-date= 6. 2. 2013 |archive-date= 6. 5. 2010 |archive-url= https://web.archive.org/web/20100506004523/http://www.la84foundation.org/6oic/OfficialReports/2002/SLC2002Results1.pdf |url-status= dead }}&lt;/ref&gt; a drugu u kanadskom [[Vancouver]]u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – štafeta (muškarci)|2010]], s [[Tarjei Bø|Tarjeijem Bøem]], [[Emil Hegle Svendsen|Emilom Hegleom Svendsenom]] i veteranom Bjørndalenom.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://sports123.com/bia/index.html |title= Sports 123 biathlon results |access-date= 15. 11. 2015 |archive-date= 25. 12. 2017 |archive-url= https://web.archive.org/web/20171225065511/http://sports123.com/bia/index.html |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=sref&gt;{{cite web |url= https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ha/halvard-hanevold-1.html |title= Halvard Hanevold |publisher= Sports Reference |access-date= 23. 9. 2019 |archive-date= 17. 4. 2020 |archive-url= https://web.archive.org/web/20200417082005/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ha/halvard-hanevold-1.html |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;

=== Svjetska prvenstva ===
{| class=&quot;wikitable mw-collapsible mw-collapsed&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
!colspan=&quot;8&quot; style=&quot;white-space:nowrap; text-align:left;&quot;|Svjetska prvenstva&amp;nbsp;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1994}}
|colspan=&quot;6&quot; | {{Tooltip|disc.|Disciplina nije bila u programu}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (muškarci)|4]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1995}}
| -
| -
|colspan=&quot;2&quot; | {{Tooltip|disc.|Disciplina nije bila u programu}}
| -
| {{Tooltip|disc.|Disciplina nije bila u programu}}
| style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – ekipno (muškarci)|1]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1996}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|34]]
| -
|colspan=&quot;2&quot; |{{Tooltip|disc.|Disciplina nije bila u programu}}
| -
| -
|{{Tooltip|disc.|Disciplina nije bila u programu}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1997}}
|colspan=&quot;6&quot; | {{Tooltip|disc.|Disciplina nije bila u programu}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|4]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1998}}
|colspan=&quot;2&quot; | {{Tooltip|disc.|Disciplina nije bila u programu}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – potjera (muškarci)|13]]
|colspan=&quot;3&quot; | {{Tooltip|disc.|Disciplina nije bila u programu}}
| style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – ekipno (muškarci)|1]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1999}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|37]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 10 km|13]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – potjera (muškarci)|13]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – masovni start (muškarci)|17]]
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|3]]
|colspan=&quot;2&quot; | {{Tooltip|disc.|Disciplina nije bila u programu}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2000}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 20 km|10]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 10 km|12]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – potjera (muškarci)|5]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – masovni start (muškarci)|10]]
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|2]]
|colspan=&quot;2&quot; | {{Tooltip|disc.|Disciplina nije bila u programu}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2001}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 20 km|44]]
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 10 km|3]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – potjera (muškarci)|9]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – masovni start (muškarci)|9]]
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|3]]
|colspan=&quot;2&quot; | {{Tooltip|disc.|Disciplina nije bila u programu}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2002}}
|colspan=&quot;3&quot; | {{Tooltip|disc.|Disciplina nije bila u programu}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002 – masovni start (muškarci)|9]]
|colspan=&quot;3&quot; | {{Tooltip|disc.|Disciplina nije bila u programu}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2003}}
| style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 20 km|1]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|4]]
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – potjera (muškarci)|2]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – masovni start (muškarci)|8]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|4]]
|colspan=&quot;2&quot; | {{Tooltip|disc.|Disciplina nije bila u programu}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2004}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 20 km|38]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 10 km|18]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – potjera (muškarci)|5]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – masovni start (muškarci)|5]]
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (muškarci)|2]]
|colspan=&quot;2&quot; | {{Tooltip|disc.|Disciplina nije bila u programu}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2005}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 20 km|30]]
| -
| -
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – masovni start (muškarci)|11]]
| style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (muškarci)|1]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 - štafeta (mješovito)|10]]
| {{Tooltip|disc.|Disciplina nije bila u programu}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2006}}
|colspan=&quot;5&quot; | {{Tooltip|disc.|Disciplina nije bila u programu}}
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006 - štafeta (mješovito)|2]]
| {{Tooltip|disc.|Disciplina nije bila u programu}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2007}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 20 km|10]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 10 km|23]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – potjera (muškarci)|20]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – masovni start (muškarci)|18]]
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (muškarci)|2]]
| -
| {{Tooltip|disc.|Disciplina nije bila u programu}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2008}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 20 km|17]]
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 10 km|2]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – potjera (muškarci)|9]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – masovni start (muškarci)|5]]
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – štafeta (muškarci)|2]]
| -
| {{Tooltip|disc.|Disciplina nije bila u programu}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2009}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 20 km|71]]
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 10 km|3]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – potjera (muškarci)|6]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – masovni start (muškarci)|13]]
| style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – štafeta (muškarci)|1]]
| -
| {{Tooltip|disc.|Disciplina nije bila u programu}}
|}

Sudjelovao je na 16 [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|svjetskih prvenstava]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|SP 1994.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|SP 2009]]. Također je bio u reprezentaciji na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|Svjetskom prvenstvu 1993.]] u [[Borovec (Bugarska)|Borovecu]] kao rezerva, ali nije nastupio ni u jednoj utrci.&lt;ref&gt;{{cite news |date= 26. 1. 1993 |title= Sport i navn og tall – Skiskyting |url= http://eavis.aftenposten.no/aftenposten/70907/16 |newspaper= [[Aftenposten]] |access-date= 3. 6. 2015}} {{no simbol}} (potrebna pretplata)&lt;/ref&gt; Sa pet zlatnih, sedam srebrnih i četiri bronzane medalje, je četvrti najuspješniji norveški biatlonac po broju osvojenih medalja, a dvanaesti u u [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu#Ukupno 2|svjetskoj konkurenciji]] (''stanje 2019'').

Prvu zlatnu medalju osvojio je 14. februara 1995. u [[italija]]nskom [[Antholz]]u u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] sa Frodeom Andresenom, Dagom Bjørndalenom i Jonom Ågeom Tyldumom.

=== Svjetski kup ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:left; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
!colspan=&quot;19&quot; | Plasman u Svjetskom kupu 
|-
! [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/00.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2007/2008.|2007/08.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|2008/09.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2009/2010.|2009/10.]]
|-
|62||75||30||53||15||22||4||7||11||6||10||5||4||11||7||10||8||10||25
|}
{{raščistiti}}
Ostvario je 40 plasmana na pobjedničko postolje u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]], od kojih posljednji u posljednjoj utrci u karijeri.

Povukao se nakon sezone [[Svjetski kup u biatlonu 2009/2010.|2009/10]].&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www5.biathlonworld.com/en/press_releases.html/do/detail?presse=1057 |title= Norwegian Men Focus on World Cups |author= Jerry Kokesh |date= 10. 11. 2010 |publisher= IBU |access-date= 25. 12. 2014  |archive-url= https://web.archive.org/web/20141226063400/http://www5.biathlonworld.com/en/press_releases.html/do/detail?presse=1057 |archive-date= 26. 12. 2014}}&lt;/ref&gt;

==== Pobjede u Svjetskom kupu ====
''9 pobjeda (4 pojedinačno, 2 u sprintu, 1 u potjeri, 2 u zajedničkom startu)''
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Sezona
! Datum
! Lokacija
! Disciplina
! Nivo
|-
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''[[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]]''' &lt;br/&gt; 2 pobjede &lt;br/&gt; (2 poj.) || 15. 1. 1998. ||{{ZD|ITA}} [[Rasen-Antholz|Antholz]]||20&amp;nbsp;km || [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetski kup]]
|-
| 11. 2. 1998. ||{{ZD|JAP}} [[Nozawaonsen|Nagano]]||20&amp;nbsp;km ||[[Zimske olimpijske igre|ZOI]]
|-
| rowspan=&quot;1&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''[[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]]''' &lt;br/&gt; 1 pobjeda &lt;br/&gt; (sprint) || 12. 3. 1999. ||{{ZD|NOR}} [[Nacionalna arena Holmenkollen|Holmenkollen]]||10&amp;nbsp;km ||[[Svjetski kup u biatlonu|Svjetski kup]]
|-
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''[[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/2000.]]''' &lt;br/&gt; 2 pobjede &lt;br/&gt; (1 poj., 1 pot.) || 16. 1. 2000. ||{{ZD|NJE}} [[Ruhpolding]]||12,5&amp;nbsp;km potjera||[[Svjetski kup u biatlonu|Svjetski kup]]
|-
| 9. 3. 2000. ||{{ZD|FIN}} [[Lahti]]||20&amp;nbsp;km ||[[Svjetski kup u biatlonu|Svjetski kup]]
|-
| rowspan=&quot;1&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''[[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]]''' &lt;br/&gt; 1 pobjeda &lt;br/&gt; (poj.) || 19. 3. 2003. ||{{ZD|RUS}} [[Hanti-Mansijsk]]||20&amp;nbsp;km ||[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetsko prvenstvo]]
|-
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''[[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04.]]''' &lt;br/&gt; 2 pobjede &lt;br/&gt; (1 sprint, 1 ZS) || 11. 1. 2004. ||{{ZD|SLO}} [[Pokljuka]]||15&amp;nbsp;km ZS||[[Svjetski kup u biatlonu|Svjetski kup]]
|-
| 17. 1. 2004. ||{{ZD|NJE}} [[Ruhpolding]]||10&amp;nbsp;km ||[[Svjetski kup u biatlonu|Svjetski kup]]
|-
| rowspan=&quot;1&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''[[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06.]]''' &lt;br/&gt; 1 pobjeda &lt;br/&gt; (ZS) || 8. 1. 2006. ||{{ZD|NJE}} [[Oberhof]]||15&amp;nbsp;km ZS||[[Svjetski kup u biatlonu|Svjetski kup]]
|}
:''*Rezultati su iz UIPMB-ovih i [[IBU]]-ovih utrka, koje uključuju Svjetski kup, Svjetsko prvenstvo i ZOI.''
{{clear}}

=== Norveška prvenstva ===
{{Sekcija}}

== Smrt ==
Umro je 3. septembra 2019. u svom domu u [[Asker (Norveška)|Askeru]] ([[Akershus]]).&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.vg.no/sport/skiskyting/i/1ndlqQ/halvard-hanevold-49-er-doed |title= Halvard Hanevold (49) er død |publisher=[[Verdens Gang|VG]]|date= 3. 9. 2019 |access-date= 8. 12. 2019}} {{no simbol}}&lt;/ref&gt;

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}
* {{Commonscat-inline|Halvard Hanevold}}
* [https://biathlonresults.com/?IBUId=BTNOR10312196901 Hanevoldovi rezultati] na sajtu IBU-a
* [https://www.olympic.org/halvard-hanevold Profil] na sajtu [[MOK]]-a
* [https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ha/halvard-hanevold-1.html Profil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200417082005/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ha/halvard-hanevold-1.html |date=17. 4. 2020 }} na ''[[Sports Reference]]u''
* {{Sport365-m|105}}

{{Olimpijski pobjednici u biatlonu-20 km}}
{{Olimpijski pobjednici u biatlonu-štafeta štafeta (muškarci)}}
{{Svjetski prvaci u biatlonu-20 km}}
{{Svjetski prvaci u biatlonu-tim}}
{{Svjetski prvaci u biatlonu-štafeta štafeta (muškarci)}}

{{DEFAULTSORT:Hanevold, Halvard}}
[[Kategorija:Rođeni 1969.]]
[[Kategorija:Umrli 2019.]]
[[Kategorija:Biografije, Asker]]
[[Kategorija:Norveški biatlonci]]
[[Kategorija:Norveški olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2010.]]
[[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (Norveška)]]
[[Kategorija:Osvajači srebrne medalje na Olimpijskim igrama (Norveška)]]
[[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Norveška)]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 2010.]]
[[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]]</text>
      <sha1>4gefxtzg7msvner3cfgl1uzulghhjrx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hum</title>
    <ns>0</ns>
    <id>472673</id>
    <revision>
      <id>3921178</id>
      <parentid>3897003</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T13:35:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Chulumia</username>
        <id>87617</id>
      </contributor>
      <origin>3921178</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13934" sha1="cccjbe55gj73rqh5enb01x2s2b4xe2j" xml:space="preserve">{{Infokutija bivša država

|izvorno_ime             = Hum 
|uobičajeno_ime          = Humska zemlja
|era                     = Stari-Srednji vijek
|status                  = Kneževina / Zemlja
|oblik_vladaovine        = Monarhija

|godina_početka          = 610.
|godina_kraja            = 1250.

|prijelaz1               = Ilirska kraljevina
|zastava_prijelaz1       = 
|prijelaz2               = Rimsko Carstvo
|zastava_prijelaz2       = Flag of the Roman Empire.svg
|prijelaz3               = Kraljevina Duklja
|zastava_prijelaz3       = 

|slijedi1                = Kraljevina Srbija
|zastava_slijedi1        = Flag of Serbia (medieval).svg
|slijedi2                = Kraljevina Bosna
|zastava_slijedi2        = Flag of Bosnia (1377–1463).svg
|slijedi3                = Hercegovina Svetog Save
|zastava_slijedi3        = 

|glavni_grad             = [[Blagaj (Mostar)|Blagaj (Bona)]], [[Ston]]
|jezik                   = [[Staroslavenski jezik|Staroslavenski]] (južnoslavenske redakcije), [[Latinski jezik|Latinski]]
|religija                = [[Slavenska mitologija|Stara slavenska vjera]], [[Kršćanstvo]] (Pravoslavlje i Katoličanstvo nakon raskola)

|titula_vladara          = Knez / Arhont / Dux 
|vladar1                 = Višev (prvi poznati)
|vladar2                 = [[Mihajlo Višević]] (vrhunac moći)
|vladar3                 = [[Miroslav Zavidović]] (doba Nemanjića)
|vladar4                 = [[Andrija Miroslavljević]] (posljednji veliki knez)
}}

'''Hum''' ('''Humska zemlja''' ili '''Humska kneževina'''; {{jez-lat|Chulmorum}}) bila je prva srednjovjekovna južnoslavenska država (kneževina) koja je obuhvatala područja današnje [[ Hercegovine]], južne Dalmacije i dio primorske [[Crna Gora|Crne Gore]]. Smještena u slivu rijeke [[Neretva|Neretve]] i duž jadranske obale od [[Dubrovnik|Dubrovnika]] do ušća Neretve (uključujući poluotok [[Pelješac]]), Hum predstavlja jednu od najstarijih i politički najdinamičnijih državnih tvorevina na prostoru [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i jadranskog zaleđa.&lt;ref name=&quot;Klaić&quot;&gt;{{cite book |author=Klaić, Nada |title=Srednjovjekovna Bosna: Politički položaj bosanskog vladara do Tvrtkove krunidbe |year=1989 |publisher=Grafički zavod Hrvatske |location=Zagreb}}&lt;/ref&gt;

== Antički korijeni: Iliri i kontinuitet sa Teutinom državom ==
Prije dolaska slavenskih plemena na Balkan, prostor Humske zemlje bio je političko i vojno jezgro moćne antičke [[Ilirska kraljevina|Ilirske kraljevine]]. Ovu regiju su vijekovima naseljavala ratoborna ilirska plemena, među kojima su najistaknutiji bili [[Ardijejci]], Pleriji i [[Daorsi]]. Administrativni i kulturni centar Daorsa bio je utvrđeni [[Daorson]] kod današnjeg [[Stolac|Stoca]], čiji megalitski zidovi svjedoče o visokom stepenu civilizacijskog razvoja.&lt;ref name=&quot;Imamović&quot;&gt;{{cite book |author=Imamović, Enver |title=Korijeni Bosne i Bosanaca |year=1995 |publisher=Ljiljan |location=Sarajevo}}&lt;/ref&gt;

U 3. vijeku prije nove ere, pod vodstvom kralja [[Agron (ilirski kralj)|Agrona]] (250–231. p.n.e.), Ilirska kraljevina izrasta u respektabilnu pomorsku silu na Jadranskom moru. Nakon Agronove smrti, vlast kao regentkinja preuzima njegova udovica, kraljica [[Teuta]] (231–227. p.n.e.).&lt;ref name=&quot;Teuta1&quot;&gt;{{cite web |url=https://voxfeminae.net |title=Teuta – ilirska kraljica |publisher=VoxFeminae |accessdate=2026-08-19}}&lt;/ref&gt; Pod njenom upravom, Iliri pojačavaju gusarske napade na rimske trgovačke brodove, što dovodi do Prvog ilirskog rata sa [[Rimskom Republikom]]. Iako je Teuta doživjela poraz i bila prisiljena na povlačenje u utvrđeni Risan, geostrateški značaj utvrđenih uporišta oko ušća rijeke Neretve i u hercegovačkom kršu ostao je trajan.&lt;ref name=&quot;Teuta2&quot;&gt;{{cite web |url=https://ferschool.org |title=Kako je vladavina kraljice Teute izazvala rimske predrasude? |publisher=FerSchool |accessdate=2026-08-19}}&lt;/ref&gt;

=== Kontinuitet stanovništva ===
Dolazak Slavena u 6. i 7. vijeku nije doveo do uništenja autohtonog ilirskog stanovništva. Savremena historijska geografija, arheologija i paleogenetska istraživanja ukazuju na visok stepen fizičke i kulturne asimilacije i kontinuiteta između antičkih Ilira i srednjovjekovnih stanovnika dinarskog masiva.&lt;ref&gt;„Did the Illyrians Shape the Genetic Map of the Balkans?”, [https://youtube.com DNK studije Balkana], 2025.&lt;/ref&gt; Starosjedilačko stanovništvo prenijelo je pridošlim Slavenima specifične oblike stočarenja (vlaški model), toponekronime (uključujući i samo ime rijeke Neretve), te geostrateške tačke na kojima su kasnije podignuti srednjovjekovni gradovi Humske kneževine.&lt;ref name=&quot;Imamović&quot;/&gt;

== Nastanak i rani razvoj države ==
U glasovitom bizantskom historiografskom djelu iz 10. vijeka ''[[De administrando imperio]]'' (O upravljanju carstvom), cara [[Konstantin VII Porfirogenit|Konstantina VII Porfirogenita]], Hum se spominje kao naseljena teritorija sa razvijenom strukturom župa i utvrđenih gradova. Za razliku od unutrašnjih oblasti koje su duže ostale u labavim plemenskim savezima, Humska zemlja se rano profilira kao institucionalno uobličena država sa jasnim vladarskim aparatom.&lt;ref name=&quot;DAI&quot;&gt;{{cite book |author=Konstantin Porfirogenit |title=De administrando imperio |year=1959 |publisher=Vizantološki institut |location=Beograd}}&lt;/ref&gt;

=== Teritorijalni kontekst Južnog Primorja ===
U kontekstu rane srednjovjekovne državnosti, šira primorska geografska oblast, koja se u izvorima često naziva i Pomorska zemlja, dijelila se na četiri glavne kneževine koje su kroz historiju često dijelile zajedničku političku sudbinu, dinastičke veze ili ulazile u sastav jedinstvene države pod jačim regionalnim gospodarom:&lt;ref name=&quot;Klaić&quot;/&gt;
* '''[[Zahumlje]]:''' Područje između rijeke Neretve i Dubrovnika.
* '''[[Paganija]] ([[Nerevljanska kneževina]]):''' Teritorija zapadno od Neretve do rijeke Cetine, uključujući otoke Hvar, Brač i Korčulu.
* '''[[Travunija]] (sa Konavlima):''' Oblast istočno od Dubrovnika do Boke Kotorske, sa sjedištem u Trebinju.
* '''[[Duklja]] :''' Najjužnija primorska oblast oko Skadarskog jezera.

Prema Porfirogenitu, u samom užem Zahumlju nalazili su se sljedeći utvrđeni gradovi: Ston (Stagnon), Hum (Khloum), Blagaj (Bona), Ošalj (Asmos) i Glumajnik (Galumainik).

== Doba Mihajla Viševića: Hum kao primorska naddržava ==
U prvoj polovini 10. vijeka, za vrijeme vladavine kneza (prama nekim izvorima i kralja) [[Mihajlo Višević|Mihajla Viševića]] (oko 910 – oko 935), poznatog i kao ''Mihajlo Humski'', država dostiže svoj politički i vojni vrhunac. Mihajlo, sin kneza Viševa, vodio je izuzetno agresivnu i pragmatičnu vanjsku politiku, pretvorivši Zahumlje u vodeću naddržavu Južnog Primorja.&lt;ref&gt;Ćorović, Vladimir (1997). ''Istorija srpskog naroda''. Glas srpski.&lt;/ref&gt;

=== Geopolitička hegemonija nad susjednim oblastima ===
Iako su Zahumlje, Paganija i Travunija izvorno funkcionisali kao zasebni teritorijalni entiteti, pod vodstvom kneza Mihajla  izrasta moćna naddržava Humska zemlja koja je pod svojom kontrolom objedinila sve tri primorske primorske oblasti i proširila se na Duklju:&lt;ref name=&quot;Ančić&quot;&gt;{{cite book |author=Ančić, Mladen |title=Putanja klatna: Kraljevstvo i u rani srednji vijek |year=1997 |publisher=Ziral |location=Mostar}}&lt;/ref&gt;
* '''Vlast nad Paganijom (Neresljanima):''' Historijski izvori i analize ukazuu na to da je ratoborna Paganija u ovom periodu bila u potpunosti politički i vojno integrisana u sastav Humske države, te da su Neretljani priznavali Mihajla kao svog vrhovnog vladara.
* '''Vlast nad Travunijom:''' Nakon sukoba i pada raškog kneza Petra Gjonikovića (kojeg je Mihajlo prijavio bugarskom caru Simeonu zbog tajnih pregovora sa Bizantijom), Mihajlo Višević preuzima potpunu kontrolu nad Travunijom i Konavlima.

Zbog ove teritorijalne i vojne ekspanzije, talijanski izvori u ''Barijskoj hronici'' ({{jez-lat|Annales Barenses}}) povodom njegovog uspješnog vojnog pohoda i zauzimanja grada Siponta 10. jula 926. godine, Mihajla titulišu monumentalnom titulom '''„kralj Slavena” ({{jez-lat|rex Sclavorum}})'''.&lt;ref name=&quot;Enc&quot;&gt;{{cite web |url=https://enciklopedija.hr |title=Mihajlo Višević - Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |accessdate=2026-08-19}}&lt;/ref&gt; Također, papa [[Ivan X]] u pismima sa Splitskih crkvenih sabora (925. i 928. godine) oslovljava Mihajla kao „izvrsnog kneza Humljana” ({{jez-lat|excellentissimo duci Chulmorum}}), stavljajući ga u isti rang sa primorskim kraljem Tomislavom.&lt;ref name=&quot;Enc&quot;/&gt;

=== Vladari Travunije i Paganije prije širenja Huma ===
Prije nego što je Hum nametnuo status naddržave, ove oblasti su imale sopstvene vladarske loze:
* '''Vladari Travunije:''' Izvori bilježe župana Bilu (početak 9. vijeka), njegovog sina kneza Krajinu Bilojevića (koji se oženio kćerkom kneza Vlastimira), te nasljednike Hvalimira i Čučimira.
* '''Vladari Paganije:''' Spominju se knez Drozaik (oko 839. godine) i Ljudislav (oko 840. godine) koji su potpisivali mirovne ugovore i vodili uspješne odbrane protiv Mletačke republike. Krajem 9. vijeka Paganija slabi, što omogućava Humu potpunu integraciju delte Neretve.

== Dukljanski period i državni kontinuitet (11. vijek) ==
Nakon slabljenja centralne vlasti i smrti Mihajla Viševića, Humska zemlja privremeno potpada pod uticaj Bizantije, ali u 11. vijeku ulazi u sastav moćne države dinastije Vojislavljevića – '''[[Kraljevina Duklja|Kraljevine Duklje]]''', čime se nastavlja njen državni kontinuitet.
'''Stefan Vojislav (1018–1043):''' Nakon velike pobjede nad Bizantijom u bici kod Bara (1042. godine), knez Stefan Vojislav pripaja Zahumlje i Travuniju svojoj državi, postavljajući temelje ujedinjenog Primorja.
'''Kralj Mihajlo Vojislavljević (1046–1081):''' Vladao je Zahumljem kao integralnim dijelom države, imenujući lojalne lokalne namjesnike i razvijajući privredni potencijal Stona i Blagaja.
'''Kralj Konstantin Bodin (1081–1101):''' Na vrhuncu moći, kralj Bodin provodi potpunu reorganizaciju i oko 1084. godine postavlja svog rođaka, kneza '''Branila''' (Branislava), za namjesnika u Humskoj zemlji.{{cite book |author=Orbin, Mavro |title=Kraljevstvo Slovena |year=1968 |publisher=Srpska književna zadruga |location=Beograd}} Tokom ovog perioda Hum djeluje kao stabilna administrativna jedinica unutar dukljanskog državnog okvira.

== Doba Nemanjića i kulturni procvat: Knez Miroslav ==
U drugoj polovini 12. vijeka, Humom vlada knezu [[Miroslav Zavidović|Miroslavu Zavidoviću]] (oko 1166. godine), najstariji sin kneza Zavide i brat velikog župana Raške, Nemanje. Za vrijeme vladavine kneza Miroslava, Hum doživljava izuzetan kulturni procvat. Po njegovom nalogu i za njegove potrebe prepisano je čuveno '''[[Miroslavljevo evanđelje]]''', monumentalni spomenik rane južnoslavenske i bosansko-humsko-srpske pismenosti pisane ćiriličnim pismom, ukrašene bogatim iluminacijama.
Miroslav je također podigao crkvu sv. Petra na Limu, a njegova vladavina ostala je upamćena po snažnom otporu uplitanju papskih legata u vjerska pitanja Humske zemlje.

== Nasljednici kneza Miroslava i ukidanje kneževine ==
Nakon Miroslavljeve smrti (oko 1198. godine), u Humu izbija dinastički sukob između njegovih sinova [[Petar Miroslavljević|Petera]] i [[Andrija Miroslavljević|Andrije]], čime započinje posljednja faza Humske kneževine.

=== Podjela zemlje pod Stefanom Prvovjenčanim ===
Lokalna vlastela na tron dovodi kneza Petra Miroslavljevića (1198–1216), koji protjeruje brata Andriju. Zbog Petrovih ambicija i širenja prema rijeci Cetini i Splitu, reaguje srpski vladar [[Stefan Prvovjenčani]] koji vojno interveniše i zaposjeda istočni Hum. Država je tada podijeljena: centralni i istočni dio dodijeljen je Stefanovom sinu [[Stefan Radoslav|Stefanu Radoslavu]], dok je Andriji Miroslavljeviću ostavljeno Popovo polje i Stonsko primorje sa sjedištem u Stonu.

=== Posljednji knez Andrija i integracija u državu (oko 1250) ===
Knez Andrija Miroslavljević ostaje zabilježen kao posljednji vladar sa titulom &quot;velikog kneza&quot; Huma. Upravo za vrijeme njegove vladavine u Stonu, [[Sveti Sava]] 1219. godine osniva Humsku eparhiju (sa sjedištem u manastiru Bogorodica Stonska), čime se dodatno utemeljuje pravoslavna crkvena organizacija u regiji. Nakon Andrijine smrti oko 1250. godine, njegov sin '''Radoslav Andrijevć''' preuzima posjede, ali srpski kralj [[Stefan Uroš I]] sprovodi radikalnu centralizaciju. Uroš I ukinuo je tradicionalnu Humsku kneževinu, oduzeo Radoslavu titulu kneza i sveo ga na status lokalnog '''župana'''.{{cite book |author=Dedijer, Jevto |title=Hercegovina |year=1909 |publisher=Serpska kraljevska akademija |location=Beograd}} Tim činom Humska zemlja prestaje postojati kao nezavisni i polunezavisni državni entitet i biva potpuno integrisana u centralni administrativni sistem. U 14. vijeku, Humska zemlja ulazi u sastav širenja države [[Kotromanići|Kotromanića]], postajući ključna historijska podloga za nastanak današnje [[Hercegovina|Hercegovine]].

== Također pogledajte ==
[[Historija Bosne i Hercegovine]]
[[Mihailo Višević]]
[[Hercegovina]]
[[Blagaj (Mostar)]]
[[Miroslavljevo evanđelje]]

== Reference ==
{{Reference}}

== Literatura ==
* [[Vladimir Ćorović]], Beograd, novembar 2001 - Istorija srpskog naroda
* [[Pavao Anđelić]], Svjetlost, Sarajevo, 1982 – Studije o teritorijalnopolitičkoj organizaciji srednjovjekovne Bosne
* [[Nada Klaić]], Zagreb: Eminex, 1994. -Srednjovjekovna Bosna
* Ančić, Mladen (1997). ''Putanja klatna: Kraljevstvo i u rani srednji vijek''. Mostar: Ziral.Klaić, Nada (1989). 
* ''Srednjovjekovna Bosna: Politički položaj bosanskog vladara do Tvrtkove krunidbe''. Zagreb.

[[Kategorija:Bivše države na Balkanu]]
[[Kategorija:Hercegovina]]
[[Kategorija:Hum| ]]
[[Kategorija:Hercegovina]]</text>
      <sha1>cccjbe55gj73rqh5enb01x2s2b4xe2j</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>KvirArhiv.org</title>
    <ns>0</ns>
    <id>473450</id>
    <revision>
      <id>3921260</id>
      <parentid>3916418</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T07:48:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3921260</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4577" sha1="lcr10a407oqomgnbyg0p2ox4b32sso0" xml:space="preserve">[[Datoteka:Kvir-arhiv-LOGOTIP-768x384.png|alt=Logo Kvir arhiva|mini|Logo Kvir arhiva]]
[[Datoteka:Queer Archive initiative team (cropped).jpg|mini|Tim inicijative na promociji]]
[[Datoteka:Queer Archive exhibition - photo and audio stories of LGBT*IQA persons from BiH.jpg|mini|Izložba Kvir Arhiva – priče LGBT*IQA osoba iz Bosne i Hercegovine]]
'''Kvir arhiv''' nastao je 2016. kao inicijativa, projekt i veb-sajt [[Udruženje Okvir|udruženja Okvir]] iz [[Sarajevo|Sarajeva]]. Cilj je da istražuje, dokumentira i čini vidljivim lične priče, historiju i djela [[LGBT|LGBT*IQA]] osoba u Bosni i Hercegovini.

Projekt je producirao i publicirao niz intervjua, fotografija, audio i video zapisa, na svom sajtu. Lične priče dokumentuju sjećanja i stavove o ratu, rodu, seksualnosti i sigurnosti LGBT*IQA osoba iz Bosne i Hercegovine, kroz audio zapise (nekad anonimizirane), prepisku na B/H/S i engleski jezik te fotografiju koju je izabrala osoba. Dio sadržaja i informacija je unesen na Wikipediju, te objavljen na drugim medijskim servisima.

Inicijativa je dobila podršku nekoliko međunarodnih organizacija, fundera, Wikimedijine grupe [[Who's Knowledge?]] i vidljivost na međunarodnim stručnim konferencijama, te u široj LGBT*IQA zajednici, civilnom i kulturnom sektoru.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.kvirarhiv.org/o-nama|title=O NAMA|language=bs-BA|access-date=17. 3. 2021|archive-date=24. 3. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210324051309/https://www.youtube.com/embed/RlJO4lhpdqQ?feature=oembed|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://lgbti.ba/intervju-causevic-kvir-arhiv-je-nastao-iz-bolne-tacke-gubitka-i-magle-u-nasim-licnim-historijama/|title=INTERVJU: Čaušević: Kvir arhiv je nastao iz bolne tačke gubitka i magle u našim ličnim historijama|date=1. 12. 2020|website=LGBTI.ba|language=bs-BA|access-date=17. 3. 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.mreza-mira.net/vijesti/ljudska-prava/licne-price-lbtq-osoba/|title=Lične priče LBTQ osoba|website=Mreža za izgradnju mira|language=en-US|access-date=17. 3. 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.takebackthetech.net/museum/kvir-archive|title=Kvir-archive|date=15. 12. 2017|website=Take Back The Tech|language=en|access-date=17. 3. 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://itforchange.net/digital-new-deal/2020/10/30/whose-knowledge-is-online-practices-of-epistemic-justice-for-a-digital-new-deal/|title=Whose Knowledge Is Online? Practices of Epistemic Justice for a Digital New Deal – A Digital New Deal|language=en-US|access-date=17. 3. 2021|archive-date=21. 3. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210321025149/https://itforchange.net/digital-new-deal/2020/10/30/whose-knowledge-is-online-practices-of-epistemic-justice-for-a-digital-new-deal/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.balconn.com/site/dnevnik/vijesti-aktivizam/bih/1517-promocija-kvir-arhiva-sarajevo.html|title=Promocija Kvir arhiva Sarajevo - BaLConn|website=www.balconn.com|access-date=17. 3. 2021}}&lt;/ref&gt;

Projekt je opisan i referiran u više akademskih publikacija.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Causevic|first=Az|last2=Philip|first2=Kavita|last3=Zwick-Maitreyi|first3=Maari|last4=Lewis|first4=Persephone Hooper|last5=Bouterse|first5=Siko|last6=Sengupta|first6=Anasuya|date=1. 1. 2020|title=Centering knowledge from the margins: our embodied practices of epistemic resistance and revolution|url=https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/14616742.2019.1701515|journal=International Feminist Journal of Politics|language=en|volume=22|issue=1|pages=6–25|doi=10.1080/14616742.2019.1701515|issn=1461-6742}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Ackerly|first=Brooke A.|url=https://www.worldcat.org/oclc/1187192372|title=Doing feminist research in political and social science|date=2020|others=Jacqui True, Dawson Books|isbn=978-1-137-59082-4|edition=2.|location=[London]|oclc=1187192372}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Kondakov|first=Alexander|url=https://helda.helsinki.fi/handle/10138/304430|title=Kvir-arhiv, LGBT-muzej i poterjannye mal'chiki : dve versii istorii seksual'nosti|date=17. 5. 2019|publisher=Новое литературное обозрение|isbn=978-5-4448-1101-6}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.kvirarhiv.org/ Zvanični sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210321025129/https://connect.facebook.net/bs_BA/sdk.js |date=21. 3. 2021 }}
* [https://soundcloud.com/user-975829375 Audio intervjui] na Soundcloudu

[[Kategorija:LGBTQ]]
[[Kategorija:Arhivi]]
[[Kategorija:Sarajevo]]
[[Kategorija:Queer]]</text>
      <sha1>lcr10a407oqomgnbyg0p2ox4b32sso0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Laboratorijski miš</title>
    <ns>0</ns>
    <id>478224</id>
    <revision>
      <id>3921262</id>
      <parentid>3898941</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T08:06:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3921262</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22041" sha1="cgdgn4llxqqdrssbcipjlu6i9fyfffg" xml:space="preserve">[[slika:Vector diagram of laboratory mouse (black and white).svg|thumb|250px|Crtež laboratorijskog miša]]
[[slika:Scid mouse.jpg|thumb|250px| Laboratorijski miš soja albino [[SCID]]]]
[[slika:Lab mouse mg 3244.jpg|thumb|250px| Laboratorijski miš sa srednjom bojom ovratnika]]

'''Laboratorijski miš'''ili '''lab miš''' jest mali  [[sisar]] iz [[red (biologija)|reda]] [[glodari|glodara]], koji se uzgaja i koristi za [[nauka|naučna istraživanja]]. Laboratorijski [[miševi]] su obično iz  vrste ''[[Mus musculus]]''. Oni su najčešće korišteni model istraživanja sisara i koriste se za istraživanja u [[genetika|genetici]], [[psihologija|psihologiji]], [[medicina|medicini]] i drugim naučnim disciplinama. Miševi pripadaju [[kladus]]u [[Euarchontoglires]], koji uključuje i ljude. Ova bliska veza, povezana visoka [[homologija (biologija)|homologija]] s ljudima, njihova lahkoća održavanja i rukovanja i visoka stopa reprodukcije, čine miševe posebno pogodnim modelima za istraživanje orijentirano na čovjeka. Sekvenciran je njegov  [[genom]] i mnogi mišji geni imaju ljudske [[homolog]]e.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.informatics.jax.org/greenbook/frames/frame11.shtml |title=MGI — Biology of the Laboratory Mouse |publisher=Informatics.jax.org |access-date=29. 7. 2010}}&lt;/ref&gt;

Ostale vrste miševa koje se ponekad koriste u laboratorijskim istraživanjima uključuju dvije američke vrste, bijelonogi miš (''[[Peromyscus leucopus]]'') i sjevernoamerički jelenski miš (''[[Peromyscus maniculatus]]'').

== Historijat upotrebe kao biološkog modela ==

Miševi se koriste u biomedicinskim istraživanjima od 17. stoljeća (od 30. maja 1678.),  kada ih je [[William Harvey]] koristio za svoje studije o reprodukciji i cirkulaciji krvi, a [[Robert Hooke]] ih je upotrebljavao u istraživanjima biološke posljedice porasta [[zračni pritisak|zračnog pritiska]].&lt;ref name=&quot;Hedrich&quot;&gt;{{cite book|title=The Laboratory Mouse|editor= Hedrich, Hans  |publisher=Elsevier Science|chapter=The house mouse as a laboratory model: a historical perspective|isbn=9780080542539|date= 21. 8. 2004  }}&lt;/ref&gt; Tokom 18. stoljeća [[Joseph Priestley]] i [[Antoine Lavoisier]] koristili su miševe za proučavanje [[respiratorni sistem|disanja]]. U 19. stoljeću [[Gregor Mendel]] proveo je svoja rana ispitivanja nasljeđivanja na boji mišje dlake, ali je njegov pretpostavljeni zatražio da zaustavi uzgajanje u svojoj ćeliji &quot;smrdljivih bića koja su, pored toga, kopulirala i imala seks&quot;.&lt;ref name=&quot;Hedrich&quot;/&gt; Zatim je preusmjerio svoja ispitivanja na [[grašak]], ali kako su njegova zapažanja objavljena u pomalo opskurnom botaničkom časopisu, gotovo su ignorirana preko 35 godina, dok nisu ponovno otkrivena početkom 20. Stoljrća,  1902. [[Lucien Cuénot]] objavio je rezultate svojih eksperimenata na miševima koji su pokazali da Mendelovi zakoni nasljeđivanja vrijede i za životinje – rezultati koji su ubrzo potvrđeni i prošireni na druge vrste.&lt;ref name=&quot;Hedrich&quot;/&gt;

Početkom 20. stoljeća, Harvardski dodiplomski ''Clarence Cook Little'' izvodio je studije genetike miša u laboratoriji ''Castle Ernest Castle''. Little i Castle usko su surađivali s [[Abbie Lathrop]], koja je bila uzgajivačica [[elegantni miš|elegantnih miševa]] i pacova koje je prodavala hobistima glo i čuvarima egzotičnih kućnih ljubimaca, a kasnije je počela u velikom broju prodavati naučnim istraživačima.&lt;ref name=&quot;Steensma&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Steensma DP, Kyle RA, Shampo MA | title = Abbie Lathrop, the &quot;mouse woman of Granby&quot;: rodent fancier and accidental genetics pioneer | journal = Mayo Clinic Proceedings | volume = 85 | issue = 11 | pages = e83 | date = novembar 2010 | pmid = 21061734 | pmc = 2966381 | doi = 10.4065/mcp.2010.0647 }}&lt;/ref&gt; Zajedno su generirali DBA (razrijeđeni, smeđi i ne-Agouti)  soj miša [[inbriding|ukrštanjem u srodstvu]] i pokrenuli sistematsko generiranje inbred sojeva.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://immunology.hms.harvard.edu/about-us/history |title=History of Immunology at Harvard |vauthors=Pillai S |work=Immunology.HMS.Harvard.edu |publisher=Harvard Medical School |access-date=19. 12. 2013 |archive-date=20. 12. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131220022416/https://immunology.hms.harvard.edu/about-us/history |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;  Otad se miš intenzivno koristi kao [[model-organizam]] i povezan je s mnogim važnim biološkim otkrićima 20. i 21. stoljeća.&lt;ref name = &quot;Hedrich&quot;/&gt;

''Jackson Laboratory'' u ''Bar Harbor, Maine'' sada je jedan od najvećih svjetskih dobavljača laboratorijskih miševa, sa oko tri miliona miševa godišnje.&lt;ref name=&quot;economist.com&quot;&gt;{{Cite news |url= https://www.economist.com/news/christmas-specials/21712058-evolution-scientific-mainstay-worlds-favourite-lab-animal-has-been-found |title=The world's favourite lab animal has been found wanting, but there are new twists in the mouse's tale |work=The Economist |access-date=10. 1. 2017}}&lt;/ref&gt; Laboratorija je također svjetski izvor za više od 8.000 sojeva genetički definiranih miševa i dom je baze podataka [[Informatika o mišjem genomu]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.criver.com/files/pdfs/rms/jax/rm_d_jax_eu_partnership.aspx |title=JAX Mice and Research Services |date=2016 |work=CRiver.com |publisher=Charles River Laboratories |access-date=10. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150818061606/http://www.criver.com/files/pdfs/rms/jax/rm_d_jax_eu_partnership.aspx |archive-date=18. 8. 2015 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Razmnožavanje ==
[[slika:Day-old mice.JPG|right|thumb|280px|Jednodnvni mladunci]]
Početak razmnožavanja javlja se u dobi oko 50 dana i kod ženki i kod mužjaka, iako ženke svoj prvi [[estrus]] mogu imati nakon 25–40 dana. Miševi su poliestrousni i uzgajaju se tokom cijele godine; [[ovulacija]] je spontana. Trajanje [[estrus|estrousnog ciklusa]] je 4-5 dana i traje oko 12 sati, a  javlja se u večernjim satima. [[Vagina|Vaginski]] razmazi korisni su u  vremenskim procjenama parenja, kako bi se utvrdila faza estrousnog ciklusa. Parenje se može potvrditi prisustvom [[kopulacija|kopulacijskog čepa]] u vagini do 24 sata nakon parenja. Prisustvo sperme na vaginskom razmazu također je pouzdan pokazatelj parenja.&lt;ref name = lvma&gt;Louisiana Veterinary Medical Association Archived 2012-08-03 at archivechived from the original on 18 August 2015. Retrieved 10 January 2016.&lt;/ref&gt;

Prosječni period trudnoće je 20 dana. Plodni [[postporođajni estrus]] javlja se 14–24 sata nakon [[porod|rađanja]], a istovremena laktacija i [[trudnoća|gestacija]] produžavaju trudnoćuu za 3–10 dana, zbog zakašnjele implantacije. Prosječna veličina [[leglo (životinja)|legla]] je 10–12, tokom optimalne proizvodnje, ali je u velikoj mjeri ovisna o soju. Kao opće pravilo, [[inbriding|inbred]] miševi imaju tendenciju za duži period trudnoće i manja legla od [[ukrštanje van srodstva|autbrednih]] i [[Hibrid (biologija)|hibridnih]] miševa. Mladunci  po rođenju teže  0,5 – 1,5 g, bez dlake su i zatvorenih kapaka i ušiju. Mladunci se odbijaju od sisanje u dobi  tri sedmice, kada teže otprilike oko 10 – 12 g. Ako se ženka ne pari za vrijeme postporođajnog estrusa, nastavlja s ciklusom od 2–5 dana nakon odbića.&lt;ref name=lvma/&gt;

Novorođeni mužjaci razlikuju se od novorođenih ženki po primjetno većoj [[anogenitalna distanca|anogenitalnoj distanci]] i većoj [[genitalna papila|genitalnoj papili]] u mužjaka. To se najbolje vidi podizanjem repova i upoređivanjem [[perineum]]a.&lt;ref name = lvma /&gt;

== Genetika i sojevi ==
Miševi pripadaju  [[kladus]]u [[sisari]] (grupi koju čine predak i svi njegovi potomci) [[Euarchontoglires]], što znači da su oni među najbližim ne[[primat]]skim srodnicima ljudi, zajedno sa [[Lagomorpha|lagomorfima]], [[verirovka]]ma i [[lemuri|letećim lemurima]].

{{Clade
| label1=[[Euarchontoglires]]
| 1={{Clade
  | label1='''Glires'''
  | 1={{Clade
     | 1=[[Rodentia]] (glogari)
     | 2=[[Lagomorpha]] (kunići, zečevi, pikasi)}}
  | label2=[[Euarchonta]]
  | 2={{Clade
     | 1=[[Scandentia]] (verirovke)
     | label2=[[Primatomorpha]]
     | 2={{Clade
        | 1=[[Dermoptera]] (leteći lemuri)
        | 2={{Clade
           | 1=[[Primati]] (†[[Plesiadapiformes]], [[Strepsirrhini]], [[Haplorrhini]])}} }} }} }}
}}

Laboratorijski miševi su iste vrste kao i [[miš|kućni miš]]; međutim, često se veoma razlikuju u [[ponašanje|ponašanju]] i [[fiziologija|fiziologiji]]. Postoje stotine utvrđenih [[inbriding|inbred]], [[autbriding|autbred]] i [[transgeneza|transkenih]] sojeva. '''[[Soj (biologija)|Soj]]''', u odnosu na glodare, skupina je u kojoj su svi članovi što je moguće više genetički identični. U laboratorijskih miševa to se postiže putem [[inbriding]]a. Imajući ovaj tip populacije, moguće je provoditi eksperimente o ulozi gena ili  eksperimente koji isključuju genetičke varijacije kao faktor. Suprotno tome, nesrodne populacije se koriste kada su identični [[genotip]]ovi nepotrebni ili je potrebna populacija sa genetičkim varijacijama, a obično se nazivaju ''stokovi'', a ne ''sojevi''.&lt;ref name=mgi&gt;{{cite web |title=Rules and guidelines for nomenclature of mouse and rat strains |url= http://www.informatics.jax.org/mgihome/nomen/strains.shtml#oacc}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;isogenic&quot;&gt;{{cite web |title=Outbred stocks |url= http://isogenic.info/html/outbred_stocks.html}}&lt;/ref&gt; Razvijeno je preko 400 standardiziranih, [[inbriding|inbred]] sojeva laboratorijskog miša.

Većina laboratorijskih miševa su hibridi različitih [[podvrsta]], najčešće ''Mus musculus domesticus'' i ''Mus musculus musculus''. Laboratorijski miševi mogu imati razne boje dlake, uključujući aguti, crnu i [[albino]]. Mnogi su laboratorijski sojevi (ali ne svi) iz ukrštanja u srodstvu. Različiti sojevi identificiraju se pomoću specifičnih kombinacija slova i brojeva; naprimjer [[C57BL/6]] i [[BALB/ c]]. Prve takve samooplodne sojeve proizveo je 1909. [[C. C. Little|Clarence Cook Little]], koji je uticao na popularizaciju miša kao laboratorijskog organizma.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Crow JF | title = C. C. Little, cancer and inbred mice | journal = Genetics | volume = 161 | issue = 4 | pages = 1357–61 | date = august 2002 | pmid = 12196385 | pmc = 1462216 | url = http://www.genetics.org/cgi/content/full/161/4/1357 }}&lt;/ref&gt; Za 2011. procjenjuje se da je 83% laboratorijskih glodara u SAD-u bili laboratorijski miševi C57BL/6.&lt;ref name=&quot;Trouble&quot;&gt;{{cite journal |url= http://www.slate.com/articles/health_and_science/the_mouse_trap/2011/11/black_6_lab_mice_and_the_history_of_biomedical_research.html |title=The trouble with Black-6 |journal=Slate | vauthors = Engber D |date=2011 |access-date=19. 11. 2013}}&lt;/ref&gt;

=== Genom ===
Sekvenciranje [[genom]]a  laboratorijskog miša dovršeno je krajem 2002.,  korištenjem soja C57BL/6. Ovo je bio drugi genom sisara koji je sekvenciran nakon ljudi.&lt;ref name =&quot;Trouble&quot;/&gt;[[Haploid]]ni  genom dugačak je oko tri milijarde [[bazni par|baznih parova]] (3.000 Mb, raspoređenih u 19 [[autosom]]nih hromosoma plus 1, odnosno dva [[spolni hromosom|spolna hromosoma]]), dakle jednaka veličini ljudskog genoma. Procjena broja gena sadržanih u mišjem genomu je teška, dijelom i zbog toga što se o definiciji [[gen]]a još uvijek raspravlja i proširuje. Sadašnji broj gena za primarno kodiranje u laboratorijskog miša je 23.139,&lt;ref name=&quot;Ensembl&quot;&gt;{{cite web |title=Mouse assembly and gene annotation |url= http://useast.ensembl.org/Mus_musculus/Info/Annotation |work=[[Ensembl]] |access-date=29. 7. 2013}}&lt;/ref&gt; u poređenju sa ljudskim od procijenjenih 20.774.&lt;ref name=&quot;Ensembl&quot; /&gt;

=== Mutantni i transgeni sojevi ===
[[slika:GFP Mice 01.jpg|right|thumb|200px| Dva miša sa ekspresijom pojačanih zelenih fluorescentnih proteina pod UV osvjetljenjem, uz bok jednog običnog miša s netransgene roditeljske linije]]
[[slika:Fatmouse.jpg|thumb|200px|Poređenje nokaut [[ob/ob iš|gojaznog]] i normalnog  laboratorijskog  miša]]

Brojni postupci stvorili su razne [[mutacija|mutirane]] sojeve miševa. Mali izbor od mnogih dostupnih sojeva uključuje –
* Miševi dobijeni iz običnog [[Razmnožavanje|uzgoja]] i [[inbrIding]]a:
** [[NOD miševi|Negojazni dijabetički (NOD) miševi]], koji razvijaju [[dijabetes melitus tip 1]].
** ''Murphy Roths'' veliki (MRL) miševi, neobičnih [[Regeneracija (biologija)|regenerativnih]] kapaciteta&lt;ref&gt;{{cite web | url = http: //jaxmice.jax.org/strain/002983 .html | title = Baza podataka miševa JAX - 002983 MRL.CBAJms-Fas / J | work = Jaxmice.jax.org | publisher = Jackson Laboratory | lokacija = Bar Harbor, Maine | datum pristupa = 29. srpnja 2010.} }&lt;/ref&gt;
** Miševi koji šepaju, koji hodaju kružno, zbog mutacije koja negativno utiče na njihovo [[unutrašnje uho]]
** [[imunodeficijencija|imunodeficijentni]] [[goli miš]]evi, bez dlake i [[timus]]a: ti miševi ne proizvode [[T-limfocit]]e; zato ne uspostavljaju ćelijski [[imunski odgovor]]. Koriste se za istraživanja u [[imunologija|imunologiji]] i [[transplantacija|transplantaciji]].
** miševi sa [[SCID|teškom kombiniranom imunodeficijencijom]] (SCID) miševi, s gotovo potpuno neispravnim [[imunski sistem|imunskim sistemom]]
** [[FVB miševi]], čija velika veličina legla i veliki pronukleus oocita ubrzavaju uporabu u genetičkim istraživanjima
* [[Genetički modificirani miš|Transgeni miševi]], sa stranim genima umetnutim u njihov genom:
** Nenormalno veliki miševi s insercijskim genom pacovskog [[hormon rasta|hormona rasta]]
** [[Onkomiš]]evi, s aktiviranim [[onkogen]]om, kako bi se značajno povećala učestalost [[kancer]]a
** [[Dugotrajno potenciranje|Doogie miševi]], s poboljšanom funkcijom [[receptor NMDA|receptora NMDA]], što rezultira poboljšanjem [[pamćenje|memorije]] i [[učenje|učenja]]
* [[Nokaut-miš]]evi, gdje je određeni gen onemogućen pomoću tehnike poznate kao [[nokaut gena]]: svrha je proučiti funkciju genskog proizvoda ili simulirati ljudsku bolest
** Debeli miševi, skloni pretilosti zbog nedostatka karboksipeptidaze E
** Snažni mišićavi miševi, s onesposobljenim genom za [[miostatin]], s nadimkom &quot;moćni miševi&quot;.

Od 1998. godine moguće je [[kloniranje]] miševa iz ćelija dobijenih od odraslih životinja.

=== Postupci injektiranja ===
[[Načini primjene lijeka|Način primjene]] injekcija na laboratorijskim miševima uglavnom su [[potkožna injekcija|potkožna]], [[umutarperitoneaumska injekcija|intraperitoneumska]] i [[unutavenska injekcija|intravenska]]. [[unutarmišićna injekcija|Unutarmišićna primjena]] se ne preporučuje, zbog male mišićne mase.&lt;ref name=&quot;duke&quot;&gt;{{cite web|title=Guidelines for Selecting Route and Needle Size|url=http://vetmed.duhs.duke.edu/guidelines_for_needle_size_volume.htm|publisher=Duke University and Medical Center - Animal Care &amp; Use Program|access-date=8. 4. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20100609221642/http://vetmed.duhs.duke.edu/guidelines_for_needle_size_volume.htm|archive-date=9. 6. 2010}}&lt;/ref&gt; [[Unutarcerebralna injekcija|Unutarcerebralna primjena]] također je moguća. Svaka ruta ima preporučeno mjesto ubrizgavanja, približnu [[tablica poređenja mjerača igle|mjeru igle]] i preporučeni maksimalni ubrizgani volumen, odjednom na jednom mjestu, kako je navedeno u donjoj tabeli:
{|class=&quot;wikitable&quot;
! [[Načini primjene lijeka|Način]] !! Preporučeno mjesto&lt;ref name=&quot;duke&quot;/&gt; !! [[Tablica poređenja mjerača igle|Mjera igle]] &lt;ref name = duke /&gt; || Maksimalni volumen&lt;ref name=drexel&gt;[http://www.drexelmed.edu/documents/ULAR/IACUC_drugs.pdf A Compendium of Drugs Used for Laboratory Animal Anesthesia, Analgesia, Tranquilization and Restraint] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110606212907/http://www.drexelmed.edu/documents/ULAR/IACUC_drugs.pdf |date=6. 6. 2011 }} at Drexel University College of Medicine. Retrieved April 2011&lt;/ref&gt;
|-
| [[potkožna injekcija|Potkožno]] || Leđa, između [[skapula]] || 25–26 [[Tablica poređenja mjerača igle|ga]] || 2 – 3 [[mililitar|ml]]
|-
| [[umutarperitoneumska injekcija|Unutarperitoneumski]] || [[Lijevi donji kvadrant]] || 25–27 ga || 2–3 ml
|-
| [[Unutarvenska injekcija|Unutarvenski]] || [[Bočna repna vena]] || 27–28 ga || 0,2 ml
|-
| [[unutarmišićna injekcija|Unutarmišićni]] || Stražnji ud, repno bedro || 26–27 ga || 0,05 ml
|-
| [[Unutarmoždana injekcija|Unutarcerebralni]] || Kranij || 27 ga
|}
Da bi se olakšalo intravensko ubrizgavanje u rep, laboratorijski miševi mogu se pažljivo zagrijati pod žaruljama da [[vazodilatacija|prošire]] krvne sudove.

=== Anestezija ===
Uobičajeni režim [[opća anestezija|opće anestezije]] za kućnog miša je [[ketamin]] (u dozi od 100&amp;nbsp;mg po kg tjelesne težine) plus [[ksilazin]] (u dozi od 5–10&amp;nbsp;mg po kg), injektira se intraperitonealno.&lt;ref name=duke-anesthesia&gt;[http://vetmed.duhs.duke.edu/guidelines_for_anesthetics_systemic_mouse.htm Guidelines for Systemic Anesthetics (Mouse)] From Duke University and Medical Center - Animal Care &amp; Use Program. Retrieved April 2011&lt;/ref&gt; It has a duration of effect of about 30 minutes.&lt;ref name=duke-anesthesia/&gt;

=== Eutanazija ===
Odobreni postupci za [[eutanazija|eutanaziju]] laboratorijskih miševa uključuju komprimirani [[plin]] [[ugljik-dioksid|CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;]], injekcijski [[barbiturat]]ni [[anestetici]], inhalacijski anestetici, poput halotana, i fizički metodi, kao što su iščašenje vrata i odrubljivanje glave (dekapitacija).&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.theodora.com/rodent_laboratory/euthanasia.html |title=Euthanasia |work=Basic Biomethodology for Laboratory Mice |access-date=17. 10. 2012}}&lt;/ref&gt;

== Osjetljivost na patogene ==
Nedavno istraživanje otkrilo je mišji [[astrovirus]] u laboratorijskih miševa u više od polovine istraženih američkih i japanskih instituta.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Ng TF, Kondov NO, Hayashimoto N, Uchida R, Cha Y, Beyer AI, Wong W, Pesavento PA, Suemizu H, Muench MO, Delwart E | display-authors = 6 | title = Identification of an astrovirus commonly infecting laboratory mice in the US and Japan | journal = PLOS ONE | volume = 8 | issue = 6 | pages = e66937 | year = 2013 | pmid = 23825590 | pmc = 3692532 | doi = 10.1371/journal.pone.0066937 | bibcode = 2013PLoSO...866937N }}&lt;/ref&gt; Mišji astrovirus pronađen je u devet sojeva miševa, uključujući [[NSG miš|NSG]], [[NOD-SCID]], [[NSG-3GS]], [[C57BL6]]-''Timp-3&lt;sup&gt;−/−&lt;/sup&gt;'', [[uPA-NOG]], [[B6J]], ICR, [[Bash2]], and [[BALB/C]], sa različitim stepenima prevalencije. Patogenost mišjeg astrovirusa nije bila poznata.

== Veličina tržišta ==
Predviđa se da će svjetsko tržište genetički promijenjenih miševa narasti na 1,59 milijardi dolara do 2022. godine, rastući stopom od 7,5 posto godišnje.&lt;ref&gt;{{cite news | vauthors = Einhorn B |url=https://www.bloomberg.com/news/articles/2019-04-01/china-s-demand-for-17-000-gene-altered-lab-mice-is-skyrocketing |title=China's Selling Genetically-Modified Mice for $17,000 a Pair |work=Bloomberg News |date=1. 4. 2019 |access-date=2. 4. 2019 }}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte==
*[[Miš]]
* [[Laboratorijski pacov]]
* [[Testiranje na životinjama]]
* [[Ispitivanje na na životinjama]]
* [[Životinjski model]]
* [[Identifikacija životinje]]
* [[Mišji modeli kolorektalnog i crijevnog karcinoma]]
* [[Testiranje kozmetike na životinjama]]
* [[Spomenik laboratorijskom mišu]]

== Reference==
{{refspisak|30em}}

== Dopunska literatura ==
{{Refbegin}}
* {{cite book | vauthors = Musser GG, Carleton MD |chapter=Superfamily Muroidea |editor=Wilson, D.E. |editor2=Reeder, D.M. |title=Mammal Species of the World: a taxonomic and geographic reference |publisher=Johns Hopkins University Press |location=Baltimore |year=2005 |isbn=978-0-8018-8221-0 |pages=894–1531 |chapter-url=http://www.bucknell.edu/msw3 |edition=3rd }}
* {{cite book | vauthors = Nyby J |chapter=Ch. 1 Auditory communication in adults |editor=Willott, James F. |title=Handbook of Mouse Auditory Research: From Behavior to Molecular Biology |publisher=CRC Press |location=Boca Raton |year=2001 |pages=3–18 }}
{{Refend}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commons category|Lab mice}}
{{Wikivrste|Mus musculus}}
'''Taksonomija'''
* http://www.findmice.org/
'''Genetika'''
* [http://www.ensembl.org/Mus_musculus/ Ensembl Mus musculus genome browser], from the [[Ensembl]] Project
* [http://vega.sanger.ac.uk/Mus_musculus Vega Mus musculus genome browser]{{Mrtav link}}, includes NOD mouse sequence and annotation
'''Mediji'''
* [http://www.digimorph.org/specimens/Mus_musculus/ Pictures, movies and applets showing the anatomy of ''Mus musculus''], from www.digimorph.org
* [http://mednews.wustl.edu/news/page/normal/6040.html Michael Purdy: &quot;Researchers add mice to list of creatures that sing in the presence of mates&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081226061451/http://mednews.wustl.edu/news/page/normal/6040.html |date=26. 12. 2008 }}-Study of male mouse &quot;song&quot; with mouse song recording (MP3), by Washington University Medical School
* [https://web.archive.org/web/20080509105126/http://www.arkive.org/species/ARK/mammals/Mus_musculus/ Arkive] Photographs.Short text.
* [https://web.archive.org/web/20190621124504/http://brainmaps.org/ High-Resolution Brain Maps and Brain Atlases of ''Mus musculus'']
'''Dopunske informacije'''
* [https://web.archive.org/web/20120211172908/http://www.lvma.org/mouse.html Biology of the Mouse], from the Louisiana Veterinary Medical Association
* [http://www.nature.com/nature/mousegenome/ Nature Mouse Special 2002]
* [https://web.archive.org/web/20050313011817/http://www.ahsc.arizona.edu/uac/notes/classes/rodentbio/rodentbio.html Biology of Laboratory Rodents] by David G. Besselsen

{{Model organizmi}}
{{Murinae}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Kosmopolitski kičmenjaci]]
[[Kategorija:Kućni miš]]
[[Kategorija:Laboratorijski miševi| Laboratorijski miševi]]
[[Kategorija:Pacovi i miševi Starog svijeta]]
[[Kategorija:Okrutnost prema životinjama]]
[[Kategorija:Životinjski modeli]]</text>
      <sha1>cgdgn4llxqqdrssbcipjlu6i9fyfffg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lista nematerijalne kulturne baštine u Evropi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>485370</id>
    <revision>
      <id>3921271</id>
      <parentid>3913103</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T09:25:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3921271</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19906" sha1="sm1ym86wcbkby02okkr37z52efe35jf" xml:space="preserve">== Spisak nematerijalne kulturne baštine u Evropi ==

=== Albanija ===
* [[Albansko polifonijsko pjevanje]], 2008.
* [[Xhubleta|Xhubleta, vještine, umijeće i oblici upotrebe]], 2022.&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/albania-AL UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Albaniji - ich.unesco.org - Pristupljeno 19. 11. 2021.]&lt;/ref&gt;
[[File:Arles-sur-Tech - 2015 Fête de l'ours 2.jpg|mini|160px|desno|Medvjeđe svečanosti u Pirenejima]]
=== Andora ===
* [[Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima]], 2015.
* [[Medvjeđe svečanosti u Pirenejima]], 2022.&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/andorra-AD UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Andori - ich.unesco.org - Pristupljeno 19. 11. 2021.]&lt;/ref&gt;
[[File:Եկեղեցի Մեսրոպ Մաշտոց, գ. Օշական 12.jpg|mini|160px|desno|Spomenik armenskom pismu]]
=== Armenija ===
* [[Duduk]], 2008.
* [[Kaškari]], 2010.
* [[Ep o Davidu od Sasuna]], 2012.
* [[Jufka|Lavaš, vrsta hljeba]], 2014.
* [[Košari]], 2017.
* [[Armensko pismo i njegovi kulturni izrazi]], 2019.
* [[Hodočašće u manastir svetog Apostola Tadeja]], 2020.&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/armenia-AM UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Armeniji - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.11.2021.]&lt;/ref&gt;

[[File:Navatas.JPEG|mini|160px|desno|Splavarenje]]
=== Austrija ===
* [[Festival u Imst]]u, [[Schemenlaufen]], 2012.
* [[Španska škola jahanja]] iz Beča, 2015.
* [[Centri za zanatstvo]], 2016.
* [[Lavina|Upravljanje rizikom od lavina]], 2018.
* [[Plavo bojenje]], 2018.
* [[Sezonsko istjerivanje stoke]], 2019.
* [[Katedralne radionice]], 2020.
* [[Sokolarstvo]], 2021.
* [[Splavarenje]], 2022.
* [[Lipicaner|Tradicija uzgoja lipicanera]], 2022.&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/austria-AT UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Austriji – ich.unesco.org – Pristupljeno 19. 11. 2021.]&lt;/ref&gt;

=== Azerbejdžan ===
* [[Mugham]], 2008.
* [[Ašik]], 2009.
* [[Azerbejdžanski tepih]], 2010.
* [[Tar (muzički instrument)]], 2012.
* [[Chovqan]], 2013.
* [[Kelaghayi]], 2014.
* [[Bakarni umjetnički radovi]], 2015.
* [[Jufka]], 2016.
* [[Navruz]], 2016.
* [[Kamancha]], 2017.
* [[Dolma]], 2017.
* [[Dede Korkut]], 2018.
* [[Yalli]], 2018.
* [[Minijaturna umjetnost]], 2020.
* [[Šipak|Kultura nara]], 2020.
* [[Svila|Tradicionalna proizvodnja svile]], 2022.
* [[Priče o Nasrudin-hodži]], 2022.
* [[Pehlivanska kultura]], 2022.
* [[Kultura čaja u Azerbejdžanu i Turskoj]], 2022.&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/azerbaijan-AZ UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Azerbejdžanu - ich.unesco.org - Pristupljeno 15. 01. 2023..]&lt;/ref&gt;
=== Belgija ===
* [[Procesija divova i zmajeva]], 2008.
* [[Karneval Binche]], 2008.
* [[Procesija svete krvi u Bruggeu]], 2009.
* [[Godišnji stočni sajam u Sint-Lievens-Houtemu]], 2010.
* [[Krakelingen i Tonnekensbrand]], 2010.
* [[Ludoraznolikost]], 2011.
* [[Godišnjaci iz Leuvena]], 2011.
* [[Marševi u regiji Sambre-Meuse]], 2012.
* [[Lov na škampe s konjima]], 2013.
* [[Očuvanje karijonske kulture]], 2014.
* [[Kultura piva u Belgiji]], 2016.
* [[Ommegang festival iz Brisela]], 2019.
* [[Muzička umjetnost svirača na rogu]], 2020.
* [[Sokolarstvo]], 2021.
* [[Viteško nadmetanje na štulama]], 2021.
* [[Pljočkanje]], 2022.&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/belgium-BE UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Belgiji - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.11.2021.]&lt;/ref&gt;

[[File:Bee-tree Kaloda 7.JPG|mini|160px|desno|Pčelarstvo na drvetu u Bjelorusiji]]
=== Bjelorusija ===
* [[Kolendarski carevi]], 2009.
* [[Budslau fest]], 2018.
* [[Proljetni obred Jurauskog Karahoda]], 2019.
* [[Pčelarenje na drvetu]], 2020.
* [[Pletenje slame u Bjelorusiji]], 2022.&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/belarus-BY UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Bjelorusiji - ich.unesco.org - Pristupljeno 18. 01. 2023.]&lt;/ref&gt;

[[File:Zmijanje embroidery in BL store 2.jpg|mini|160px|desno|Zmijanjski vez]]
=== Bosna i Hercegovina ===
* [[Zmijanjski vez]], 2014.
* [[Konjičko drvorezbarstvo]], 2017.
* [[Branje trave ive na Ozrenu]], 2018.
* [[Strljanica|Kosidba na Kupresu]],2020.
* [[Lipicaner|Tradicija uzgoja lipicanera]], 2022.&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/bosnia-and-herzegovina-BA UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Bosni i Hercegovini - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.11.2021.]&lt;/ref&gt;
[[File:Chiprovtsi-carpets.jpg|mini|160px|desno|Čiprovački ćilimi]]
=== Bugarska === 
* [[Bistričke babe]], 2008.
* [[Nestinarstvo]], 2009.
* [[Čiprovački ćilimi]], 2014.
* [[Surva festival u oblasti Pernik]], 2015.
* [[Folklorni festival u Koprivšticu]], 2016.
* [[Proslava 1. marta]], 2017.
* [[Bugarsko čitalište]], 2017.
* [[Visočko višeglasno pjevanje iz Dolena i Satovče]], 2021.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://ich.unesco.org/en/state/bulgaria-BG |title=UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Bugarskoj - ich.unesco.org - Pristupljeno 18. 01. 2023. |access-date=28. 11. 2021 |archive-date=4. 12. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211204173754/https://ich.unesco.org/en/state/bulgaria-BG |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

[[File:Cattaro, museo marittimo, interno 14.JPG|mini|160px|desno|Muzej Bokeljske mornarice]]
=== Crna Gora ===
* [[Bokeljska mornarica]], 2021.&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/montenegro-ME UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Crnoj Gori - ich.unesco.org - Pristupljeno 19. 11. 2022.]&lt;/ref&gt;

[[File:Český sokolník Monti.jpg|mini|160px|desno|Češki sokolar]]
=== Češka ===
* [[Slovački verbunk]], 2008.
* [[Pokladni običaji u području Hlinecko]], 2010.
* [[Povorka kraljeva]], 2011.
* [[Lutkarstvo u Slovačkoj i Češkoj]], 2016.
* [[Plavo bojenje]], 2018.
* [[Ručna izrada ukrasa za božićno drvo]], 2020.
* [[Sokolarstvo]], 2021.
* [[Očuvanje starih zanata u Češkoj]], 2022.
* [[Splavarenje]], 2022.&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/czechia-CZ UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Ćeškoj - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.11.2021.]&lt;/ref&gt;

=== Danska ===
* [[Skandinavski klinker čamci]], 2021.
* [[Inuitski ples]] i pjevanje bubnjeva, 2021.&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/denmark-DK UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Danskoj - ich.unesco.org - Pristupljeno 18. 01. 2023.]&lt;/ref&gt;

=== Estonija ===
* [[Baltički slavljenički plesovi i pjesme]], 2008.
* [[Kulturni prostor Kihnu]], 2008.
* [[Polifonska muzika naroda Seto]], 2009.
* [[Parna kupatila iz Võromaa]], 2014.
* [[Dugotrajni čamci|Izgradnja i korištenje proširenih dugotrajnih čamaca u regiji Soomaa]], 2021&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/estonia-EE UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Estoniji - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.11.2021.]&lt;/ref&gt;

=== Finska ===
* [[Sauna]], 2020
* [[Skandinavski klinker čamci]], 2021.
* [[Kaustinen narodna muzika]], 2021.&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/finland-FI UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Finskoj - ich.unesco.org - Pristupljeno 18.01.2023.]&lt;/ref&gt;

=== Francuska ===
* [[Procesija divova i zmajeva]], 2008
* [[Paghjela]], 2009
* [[Crtanje krovišta u Francuskoj|Francuska tradicija crtanja krovišta]], 2009
* [[Aubussonska tapiserija]], 2009
* [[Maloya]], 2009
* [[Compagnonnage]], 2010.
* [[Alençonska čipka]], 2010.
* [[Francuski gastronomski obrok]], 2010.
* [[Francuska škola jahanja]], 2011.
* [[Fest-noz]], 2012 
* [[Sedmogodišnje procesije kostiju Limousina]], 2013.
* [[Gwoka]], 2014.
* [[Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima]], 2015.
* [[Karneval u Granville-u]], 2016 
* [[Suhozid]], 2018.
* [[Alpinizam]], 2019.
* [[Staklene perle]], 2020
* [[Yole]], 2020.
* [[Muzička umjetnost svirača na rogu]], 2020.
* [[Časovničarstvo]], 2020
* [[Katedralne radionice]], 2020.
* [[Sokolarstvo]], 2021.
* [[Baget]], 2022.
* [[Pivski festival u Pirinejima]], 2022.
* [[Pljočkanje]], 2022.&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/france-FR UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Francuskoj - ich.unesco.org - Pristupljeno 18. 01. 2023.]&lt;/ref&gt;

=== Grčka ===
* [[Mediteranska ishrana]], 2010.
* [[Umijeće uzgajanja mastiksa s otoka Kiosa]], 2014.
* [[Tinijska obrada mramora]], 2015.
* [[Momoeria]], 2016.
* [[Rebetiko]], 2017.
* [[Suhozid]], 2018.
* [[Bizantski napjev]], 2019.
* [[Sezonsko istjerivanje stoke]], 2019.
* [[Polifoni karavan u Epiru]], 2020.
* [[Dekapentavgoustos]], 2022.&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/greece-GR UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Grčkoj - ich.unesco.org - Pristupljeno 19. 11. 2021.]&lt;/ref&gt;

=== Gruzija ===
* [[Polifonsko pjevanje u Gruziji]], 2008.
* [[Qvevri]], 2013.
* [[Gruzijsko pismo]],2016.
* [[Chidaoba]], 2018.&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/georgia-GE UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Gruziji - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.12.2021.]&lt;/ref&gt;

=== Hrvatska ===
* [[Zvončari]], 2009.
* [[Hrvatsko čipkarstvo]], 2009.
* [[Povorka kraljice]], 2009.
* [[Hvarska procesija križa]], 2009.
* [[Fešta Svetog Vlaha]], 2009.
* [[Proizvodnja drvenih dječijih igračaka u Hrvatskom Zagorju]], 2009.
* [[Istarsko dvoglasno pjevanje]] i [[Istarska ljestvica|sviranje na istarskoj ljestvici]], 2009.
* [[Sinjska alka]], 2010.
* [[Ojkanje]], 2010.
* [[Tradicija pravljenja medenjaka]], 2010.
* [[Bećarac]], 2011.
* [[Kolo (igra)|Nijemo kolo]], 2011.
* [[Klapsko pjevanje]], 2012.
* [[Mediteranska ishrana]], 2013.
* [[Batana]], 2016.
* [[Međimurska popevka]],s 2018.
* [[Suhozid]], 2018.
* [[Sokolarstvo]], 2021.
* [[Festival svetog Trifuna]], 2021
* [[Pljočkanje]], 2022.
* [[Lipicaner|Tradicija uzgoja lipicanera]], 2022.&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/croatia-HR Nematerijalna svjetska baština u Hrvatskoj - ich.unesco.org - Pristupljeno 19. 11. 2022.]&lt;/ref&gt;

=== Irska ===
* [[Irske gajde]], 2017.
* [[Hurling]], 2018.
* [[Harfa|Irska harfa]], 2019.
* [[Sokolarstvo]], 2021.&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/ireland-IE Nematerijalna svjetska baština u Irskoj - ich.unesco.org - Pristupljeno 19. 11. 2022.]&lt;/ref&gt;

=== Island ===
* [[Skandinavski klinker čamci]], 2021.&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/iceland-IS  Nematerijalna svjetska baština na Islandu - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.12.2022.]&lt;/ref&gt;

[[File:Palestra di Roccia(Castegnero).jpg|mini|160px|desno|Alpinizam]]
[[File:Laurentius Storioni Cremona.jpg|mini|160px|desno|Violine iz Cremone]]
=== Italija ===
* [[Sicilijansko lutkarsko pozorište]], 2008.
* [[Sardinijsko pastoralno pjevanje]], 2008.
* [[Mediteranska ishrana]], 2010.
* [[Izrada violina u Cremoni]], 2012.
* [[Proslave procesija velikih struktura na ramenima]], 2013.
* [[Uzgoj vinove loze na Panteleriji]], 2014.
* [[Napuljski Pizzaiuolo]], 2017.
* [[Suhozid]], 2018.
* [[Celestinov oprost]], 2019.
* [[Sezonsko istjerivanje stoke]], 2019.
* [[Alpinizam]], 2019.
* [[Umjetnost staklenih perli]], 2020.
* [[Muzička umjetnost svirača na rogu]], 2020.
* [[Tartufi|Branje tartufa]], 2021.
* [[Sokolarstvo]], 2021.
* [[Pljočkanje]], 2022.
* [[Lipicaner|Tradicija uzgoja lipicanera]], 2022.&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/italy-IT Nematerijalna svjetska baština u Italiji - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.11.2021.]&lt;/ref&gt;
[[File:Piramide Universale Dieta Mediterranea.pdf|mini|160px|desno|Piramida mediteranske ishrane]]
=== Kipar ===
* [[Lefkaritika]], 2009.
* [[Pjesnički dvoboj]], 2011.
* [[Mediteranska ishrana]], 2013.
* [[Suhozid]], 2018.
* [[Bizantski napjev]], 2019.
* [[Pljočkanje]], 2022.&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/cyprus-CY Nematerijalna svjetska baština u Kipru - ich.unesco.org - Pristupljeno 19. 11. 2022.]&lt;/ref&gt;

=== Latvija ===
* [[Baltička slavlja plesa i pjesme]], 2008.
* [[Kulturni prostor Suiti]], 2009.
* [[Splavarenje]], 2022.&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/latvia-LV Nematerijalna svjetska baština u Latviji - ich.unesco.org - Pristupljeno 19. 11. 2022.]&lt;/ref&gt;

=== Luksemburg ===
* [[Plesna procesija u Echternachu]], 2010.
* [[Muzička umjetnost svirača na rogu]], 2020.&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/luxembourg-LU Nematerijalna svjetska baština u Luksemburgu - ich.unesco.org - Pristupljeno 19. 11. 2022.]&lt;/ref&gt;

=== Mađarska ===
* [[Bušovske svečanosti u Mohaču]], 2011.
* [[Táncház metoda|Mađarski model za prijenos nematerijalne kulturne baštine]], 2011.
* [[Vez Matyóa|Narodna umjetnost Matyóa, vez tradicionalne zajednice]], 2012.
* [[Očuvanje narodne muzičke baštine konceptom Kodály]], 2016.
* [[Plavo bojenje]], 2018.
* [[Sokolarstvo]], 2021.
* [[Tradicija mađarskog gudačkog benda]], 2022.
* [[Lipicaner|Tradicija uzgoja lipicanera]], 2022.&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/hungary-HU Nematerijalna svjetska baština u Mađarskoj - ich.unesco.org - Pristupljeno 19. 11. 2022.]&lt;/ref&gt;

=== Malta ===
* [[Ftira]], 2020
* [[L-Għana]], 2021&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/malta-MT Nematerijalna svjetska baština na Malti - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.12.2022.]&lt;/ref&gt;

=== Moldavija ===
* [[Colindat]], 2013.
* [[Zidni tepisi u Rumuniji i Moldaviji]], 2016. 
* [[Proslava 1. marta]], 2017.
* [[Altiţă]], 2022.&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/republic-of-moldova-MD Nematerijalna svjetska baština u Moldaviji - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.12.2022.]&lt;/ref&gt;

=== Nizozemska ===
* [[Upravljanje vjetrenjačama i vodenicama]], 2017.
* [[Sokolarstvo]], 2021.
* [[Corso kultura|Parade cvijeća i voća u Holandiji]], 2012.&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/netherlands-NL Nematerijalna svjetska baština u Nizozemskoj - ich.unesco.org - Pristupljeno 19. 11. 2022.]&lt;/ref&gt;

=== Njemačka ===
* [[Zadruge u Njemačkoj]], 2016.
* [[Orgulje|Orguljaški zanat i muzika]], 2017.
* [[Plavo bojenje]], 2018.
* [[Katedralne radionice]], 2020
* [[Sokolarstvo]], 2021
* [[Praksa modernog plesa u Njemačkoj]], 2022
* [[Splavarenje]], 2022.&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/germany-DE Nematerijalna svjetska baština u Njemačkoj - ich.unesco.org - Pristupljeno 19. 11. 2022.]&lt;/ref&gt;

=== Norveška ===
* [[Oselvar brod]], 2016
* [[Muzike i ples u Setesdalu]], 2019
* [[Katedralne radionice]], 2020.
* [[Skandinavski klinker čamci]], 2021&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/norway-NO Nematerijalna svjetska baština u Norveškoj - ich.unesco.org - Pristupljeno 19. 11. 2022.]&lt;/ref&gt;

=== Poljska ===
* [[Krakovska šopka]], 2018.
* [[Pčelarenje na drvetu]], 2020. 
* [[Sokolarstvo]], 2021.
* [[Tradicija cvjetnih tepiha]], 2021.
* [[Splavarenje]], 2022.&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/poland-PL Nematerijalna svjetska baština u Poljskoj - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.12.2022.]&lt;/ref&gt;

=== Portugal ===
* [[Fado]], 2011.
* [[Mediteranska ishrana]], 2013.
* [[Cante Alentejano]], 2014.
* [[Izrada kravljih zvona u Portugaliji]], 2015.
* [[Bisalhaes keramika]], 2016. 
* [[Izrada glinenih figura iz Estermoza]], 2017.
* [[Festival u Podenceu]], 2019.
* [[Sokolarstvo]], 2021. 
* [[Svečanosti zajednice u Campo Maioru]], 2021.
* [[Portugalsko-galicijska granica]], 2022.&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/portugal-PT Nematerijalna svjetska baština u Portugaliji - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.12.2022.]&lt;/ref&gt;

=== Rumunija ===
* [[Colindat]], 2013.
* [[Momački plesovi u Rumuniji]], 2015.
* [[Lipicaner|Uzgoj lipicanera]], 2022.&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/romania-RO Nematerijalna svjetska baština u Rumuniji - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.11.2021.]&lt;/ref&gt;

[[File:Martenitsa Е21.JPG|mini|160px|desno|Martenica, proslava dolaska proljeća]]

=== Sjeverna Makedonija ===
* [[Praznik Svetih četrdeset mučenika u Štipu|Praznik Svetih četrdeset mučenika]] (upis 2013)
* [[Kopačkata]], 2014.
* [[Glasoečko]], 2015.
* [[Proslava 1. marta]], 2017.
* [[Proslava buđenja proljeća|Hiderles]], 2018.&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/north-macedonia-MK Nematerijalna svjetska baština u Sjevernoj Makedoniji - ich.unesco.org - Pristupljeno 19. 11. 2022.]&lt;/ref&gt;

=== Slovačka ===
* [[Fujara]], 2008.
* [[Muzika sela Terchova]], 2013.
* [[Gajde]], 2013.
* [[Lipicaner|Tradicija uzgoja lipicanera]], 2022.&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/slovakia-SK Nematerijalna svjetska baština u Slovačkoj - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.11.2021.]&lt;/ref&gt;

[[File:Lipica Stud Farm, Slovenia, June 2012 (1).jpg|mini|160px|desno|Lipicaneri u Sloveniji]]
=== Slovenija ===
* [[Predstava u Škofjoj Loki]], 2016.
* [[Kurentovanje]], 2017.
* [[Bobinska čipka]], 2017.
* [[Suhozid]], 2017.
* [[Pčelarstvo u Sloveniji]], 2022.
* [[Lipicaner|Tradicija uzgoja lipicanera]], 2022.&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/slovenia-SI Nematerijalna svjetska baština u Sloveniji - ich.unesco.org - Pristupljeno 19. 11. 2022.]&lt;/ref&gt;

=== Srbija ===
* [[Slava]], 2014.
* [[Kolo (igra)]], 2017.
* [[Pjevanje uz gusle]], 2018.
* [[Zlakuska keramika]], 2020.
* [[Šljivovica]], 2022.&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/serbia-RS Nematerijalna svjetska baština u Srbiji - ich.unesco.org - Pristupljeno 19. 11. 2022.]&lt;/ref&gt;
[[File:1er 3 de 10 amb folre i manilles de la història.jpg|mini|160px|desno|Katalonski ljudski tornjevi]]
=== Španija ===
* [[Festival Petum u Bergi]], 2008.
* [[Misterij Elxa]] u [[Elche]]u, 2008.
* [[Školski muzej Pedagoškog projekta Pusol]], 2009.
* [[Zviždući jezik otoka La Gomera]], 2009.
* [[Sudovi za navodnjavanje sredozemne obale]], 2009.
* [[Katalonski ljudski tornjevi]], 2010.
* [[Flamenko]], 2010.
* [[Sibilina pjesma]] na Majorci, 2010.
* [[Festival u Algemesiu]], 2011.
* [[Proizvodnja kreča u Morón de la Fronterau]], 2011.
* [[Praznik dvorišta u Cordovi]], 2012.
* [[Mediteranska ishrana]], 2013.
* [[Popis nematerijalne kulturne baštine u rezervatima biosfere]], 2013
* [[Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima]], 2015
* [[Festival Fallas]], 2016
* [[Suhozid]], 2018.
* [[Tamboradas]], 2018
* [[Talavera keramika]], 2019.
* [[Vinski konji]], 2020.
* [[Sokolarstvo]], 2021.
* [[Ručna zvonjava]], 2022.
* [[Splavarenje]], 2022.
* [[Portugalsko-galicijska granica]], 2022.&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/spain-ES Nematerijalna svjetska baština u Španiji - ich.unesco.org - Pristupljeno 2.12.2022.]&lt;/ref&gt;

=== Švedska ===
* [[Umjetnost pripovijedanja u području Kronoberga]], 2018
* [[Skandinavski klinker čamci]], 2021&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/sweden-SE Nematerijalna svjetska baština u Švedskoj - ich.unesco.org - Pristupljeno 19. 11. 2022.]&lt;/ref&gt;

=== Švicarska ===
* [[Festival u Veveyu]], 2016
* [[Karneval u Baselu]], 2017
* [[Suhozid]], 2018.
* [[Lavina|Upravljanje rizikom od lavina]], 2018.
* [[Alpinizam]], 2019.
* [[Procesije Svete sedmice u Mendrisiu]], 2019.
* [[Izrada mehaničkih časovnika]], 2020.
* [[Katedralne radionice]], 2020.&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/switzerland-CH Nematerijalna svjetska baština u Švicarskoj - ich.unesco.org - Pristupljeno 19. 11. 2022.]&lt;/ref&gt;
=== Turska ===
* [[Mevlevi Sema]], 2008.
* [[Meddah]], 2008.  
* [[Karađoz]], 2009. 
* [[Âşıklık]], 2009. 
* [[Kırkpınar]], 2010.
* [[Sohbet]], 2010 .
* [[Semah]], 2010. 
* [[Keşkek]], 2011.
* [[Mesir Macunu]], 2012.
* [[Turska kava]], 2013.
* [[Ebru]], 2014.
* [[Jufka]], 2016.
* [[Navruz]], 2016.
* [[Çini keramika]], 2016.
* [[Proslava buđenja proljeća|Hiderles]], 2017.
* [[Sporazumijevanje zviždanjem]], 2017.
* [[Dede Korkut]], 2018.
* [[Tradicionalno tursko streljaštvo]], 2019.
* [[Minijaturna umjetnost]], 2020.
* [[Mangala(Göçürme)]], 2020.
* [[Hüsn-i hat]], 2021.
* [[Svila|Tradicionalna proizvodnja svile]], 2022.
* [[Priče o Nasrudin-hodži]], 2022.
* [[Kultura čaja u Azerbejdžanu i Turskoj]], 2022.
* [[Ahlat]], 2022.&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/trkiye-TR Nematerijalna svjetska baština u Turskoj - ich.unesco.org - Pristupljeno 19. 11. 2022.]&lt;/ref&gt;

=== Ukrajina ===
* [[Petrikivke|Ukrajinsko dekorativno slikarstvo]], 2013.
* [[Kozačke pjesme]], 2016.
* [[Kosivska keramika]], 2019. 
* [[Ornek]], 2020. 
* [[Ukrajinski Boršč]], 2022.&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/ukraine-UA Nematerijalna svjetska baština u Ukrajini - ich.unesco.org - Pristupljeno 19. 11. 2022.]&lt;/ref&gt;
== Reference ==
{{Refspisak|2}}

[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Evropi]]</text>
      <sha1>sm1ym86wcbkby02okkr37z52efe35jf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mutacijska stopa</title>
    <ns>0</ns>
    <id>489290</id>
    <revision>
      <id>3921215</id>
      <parentid>3919200</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T20:39:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Zaštitio je stranicu &quot;[[Mutacijska stopa]]&quot;: Ustrajno [[Wikipedia:Čaraparko|čaraparenje]] ([Uređivanje=Dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (neodređeno) [Premještanje=Dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (neodređeno))</comment>
      <origin>3919200</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23175" sha1="4r36fw460gdk5shzgmuroehub93f5dg" xml:space="preserve">[[slika:Recent estimates of the human genome-wide mutation rate.png|thumb| Nedavno objavljene procjene stope mutacija u ljudskom [[genom]]u. Stopa mutacije [[klicin list|zametne linije]] kod ljudi je približno 0,5×10&lt;sup&gt;–9&lt;/sup&gt; po [[bazni par|baznom paru]] godišnje.&lt;ref name=&quot;Scally2016&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Scally A | title = The mutation rate in human evolution and demographic inference | journal = Current Opinion in Genetics &amp; Development | volume = 41 | pages = 36–43 | date = decembar 2016 | pmid = 27589081 | doi = 10.1016/j.gde.2016.07.008 | url = https://www.repository.cam.ac.uk/handle/1810/257350 }}&lt;/ref&gt;]]
U [[genetika|genetici]], '''stopa mutacije''' ili '''stopa mutabilnosti''' je učestalost [[de novo|novih]] [[mutacija]] u jednom genu ili organizmu tokom datog vremena.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Crow JF | title = The high spontaneous mutation rate: is it a health risk? | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 94 | issue = 16 | pages = 8380–6 | date = august 1997 | pmid = 9237985 | pmc = 33757 | doi = 10.1073/pnas.94.16.8380 | bibcode = 1997PNAS...94.8380C | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Stope mutacija nisu konstantne i nisu ograničene na jedan način mutacije, stoga postoji mnogo različitih tipova mutacija. Stope mutacija su date za specifične klase mutacija. [[Tačkaste mutacije]] su klasa mutacija kod kojih su promjene na jednoj bazi. [[Misens mutacija|Misens]] i [[nonsens mutacija]] su dva podtipa tačkastih mutacija. Brzina ovih supstitucija može se dalje podijeliti na spektar mutacija koji opisuje utjecaj genetičkog konteksta na stopu mutacije.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Pope CF, O'Sullivan DM, McHugh TD, Gillespie SH | title = A practical guide to measuring mutation rates in antibiotic resistance | url = https://archive.org/details/sim_antimicrobial-agents-and-chemotherapy_2008-04_52_4/page/1208 | journal = Antimicrobial Agents and Chemotherapy | volume = 52 | issue = 4 | pages = 1209–14 | date = april 2008 | pmid = 18250188 | pmc = 2292516 | doi = 10.1128/AAC.01152-07 }}&lt;/ref&gt;

Postoji nekoliko prirodnih jedinica vremena za svaku od ovih stopa, pri čemu se stope karakterišu ili kao mutacije po paru baza po diobi ćelije, po genu po generaciji ili po genomu po generaciji. Stopa mutacije organizma je evoluirana karakteristika i na nju snažno utiče genetička osnova svakog organizma, pored snažnog uticaja iz okruženja. Gornje i donje granice do kojih mogu evoluirati stope mutacija su predmet tekućih istraživanja. Međutim, stopa mutacija varira u zavisnosti od [[genom]]a. Preko DNK, RNK ili jednog gena, stope mutacija se mijenjaju.

Kada se stopa mutacija kod ljudi poveća, mogu se pojaviti određeni zdravstveni rizici, naprimjer, [[kancer|rak]] i druge [[nasljedne bolesti]]. Poznavanje stopa mutacija je od vitalnog značaja za razumijevanje budućnosti raka i mnogih nasljednih bolesti.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Tomlinson IP, Novelli MR, Bodmer WF | title = The mutation rate and cancer | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 93 | issue = 25 | pages = 14800–3 | date = decembar 1996 | pmid = 8962135 | pmc = 26216 | doi = 10.1073/pnas.93.25.14800 | bibcode = 1996PNAS...9314800T | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

==Osnova==

Različite genetičke varijante istog gena unutar vrste nazivaju se [[aleli]] ili alelogeni, stoga nova mutacija može stvoriti novi alel. U [[populacijska genetika|populacijskoj genetici]], svaki alel je karakteriziran [[koeficijent selekcije|koeficijentom selekcije]], koji mjeri očekivanu promjenu frekvencije alela tokom vremena. Koeficijent [[prirodno odabiranje|prirodnog odabiranja]] može biti negativan, što odgovara očekivanom smanjenju, pozitivan, što odgovara očekivanom povećanju, ili nula, što odgovara neočekivanoj promjeni. Distribucija [[fitnes]]nih efekata novih mutacija važan je parametar u populacionoj genetici i predmet je opsežnog istraživanja.&lt;ref name=&quot;Adam Eyre-Walker&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Eyre-Walker A, Keightley PD | title = The distribution of fitness effects of new mutations | journal = Nature Reviews. Genetics | volume = 8 | issue = 8 | pages = 610–8 | date = august 2007 | pmid = 17637733 | doi = 10.1038/nrg2146 | s2cid = 10868777 }}&lt;/ref&gt; Iako su mjerenja ove distribucije u prošlosti bila nedosljedna, danas se općenito smatra da je većina mutacija blago štetna, da mnoge imaju mali uticaj na kondiciju organizma, a da neke mogu biti povoljne.

Zbog [[prirodno odabiranje|prirodne selekcije]], nepovoljne mutacije će obično biti eliminirane iz populacije, dok se povoljne promjene općenito zadržavaju za sljedeću generaciju, a neutralne promjene se akumuliraju brzinom kojom se stvaraju mutacijama. Ovaj proces se odvija  [[razmnožavanje|reprodukcijom]]. U određenoj generaciji 'najbolji' opstaju s većom vjerovatnoćom, prenoseći svoje gene na svoje potomstvo. Znak promjene ove vjerovatnoće definira mutacije kao korisne, neutralne ili štetne za organizme.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Scally A, Durbin R | title = Revising the human mutation rate: implications for understanding human evolution | journal = Nature Reviews. Genetics | volume = 13 | issue = 10 | pages = 745–53 | date = oktobar 2012 | pmid = 22965354 | doi = 10.1038/nrg3295 | s2cid = 18944814 }}&lt;/ref&gt;

==Mjerenje==

Stope mutacije organizma mogu se izmjeriti brojnim tehnikama.

Jedan od načina za mjerenje stope mutacije je test fluktuacije, također poznat kao [[Luria-Delbrückov eksperiment]]. Ovaj eksperiment je pokazao da se mutacije [[bakterija]] javljaju u odsustvu selekcije umjesto njenog prisustva.&lt;ref&gt;&quot;Luria–Delbrück experiment&quot;. ''Wikipedia''. 2017-04-25.&lt;/ref&gt;

Ovo je vrlo važno za stope mutacija jer dokazuje eksperimentalno da se mutacije mogu pojaviti bez selekcije kao komponente — u stvari, mutacija i selekcija su potpuno različite [https://www.livescience.com/1796-forces-evolution.html evolucijske sile] . Stoga se mutacije dešavaju nasumično u svim organizmima (iako različite sekvence [[DNK]] mogu imati različite sklonosti mutaciji; vidi dolje).

Najčešće mjerena klasa mutacija su supstitucije, jer ih je relativno lahko izmjeriti standardnim analizama podataka o sekvenci DNK. Međutim, zamjene imaju bitno drugačiju stopu mutacije (10&lt;sup&gt;−8&lt;/sup&gt; do 10&lt;sup&gt;−9&lt;/sup&gt; po [[generacija|generaciji]] za većinu ćelijskih [[organizam]]a) od drugih klasa mutacija, koje su često mnogo veće ( ~10&lt;sup&gt;−3&lt;/sup&gt; po generaciji za ekspanziju/kontrakciju [[satelit (genetika)|satelitske]] DNK&lt;ref&gt;{{Cite journal|url=https://www.genetics.org/content/207/2/697|doi=10.1534/genetics.117.300146|title=Selection Constrains High Rates of Tandem Repetitive DNA Mutation in Daphnia pulex|year=2017|last1=Flynn|first1=Jullien M.|last2=Caldas|first2=Ian|last3=Cristescu|first3=Melania E.|last4=Clark|first4=Andrew G.|journal=Genetics|volume=207|issue=2|pages=697–710|pmid=28811387|pmc=5629333}}&lt;/ref&gt;).

===Stope supstitucija===
Mnoga mjesta u genomu organizma mogu prihvatiti mutacije sa malim [[fitnes]] efektima. Ove lokacije se obično nazivaju neutralnim lokacijama. Teorijski, mutacije bez selekcije postaju [[Fiksacija (genetika)|fiksirane]] između organizama tačno uz stopu mutacije. Fiksne sinonimne mutacije, tj. [[sinonimne supstitucije]], su promjene sekvence gena koje ne mijenjaju protein koji taj gen proizvodi. Često se koriste kao procjene te stope mutacija, uprkos činjenici da neke sinonimne mutacije imaju efekte fitnesa. Kao primjer, stope mutacija su direktno zaključene iz čitavih sekvenci [[genom]]a eksperimentalno evoluiranih repliciranih linija &quot;[[Escherichia coli]]&quot; B.&lt;ref name=&quot;Wielgoss&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Wielgoss S, Barrick JE, Tenaillon O, Cruveiller S, Chane-Woon-Ming B, Médigue C, Lenski RE, Schneider D | title = Mutation Rate Inferred From Synonymous Substitutions in a Long-Term Evolution Experiment With Escherichia coli | journal = G3 | volume = 1 | issue = 3 | pages = 183–186 | date = august 2011 | pmid = 22207905 | pmc = 3246271 | doi = 10.1534/g3.111.000406 }}&lt;/ref&gt;

===Linije akumuliranja mutacija===
Posebno radno intenzivan način karakterizacije stope mutacije je linija akumulacije mutacija.

Linije akumulacije mutacija korištene su za karakterizaciju stopa mutacija pomoću [[Bateman-Mukaiev metod|Bateman-Mukaievog metoda]] i direktnog sekvenciranja npr. crijevne bakterije, [[oble gliste]], [[kvasac]], [[Drosophila|voćne mušice]], male [[jednogodišnje biljke]].&lt;ref name=&quot;Lucas-Lledo&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Ossowski S, Schneeberger K, Lucas-Lledó JI, Warthmann N, Clark RM, Shaw RG, Weigel D, Lynch M | title = The rate and molecular spectrum of spontaneous mutations in Arabidopsis thaliana | url = https://archive.org/details/sim_science_2010-01-01_327_5961/page/92 | journal = Science | volume = 327 | issue = 5961 | pages = 92–4 | date = januar 2010 | pmid = 20044577 | pmc = 3878865 | doi = 10.1126/science.1180677 | bibcode = 2010Sci...327...92O }}&lt;/ref&gt;

== Varijacije stope mutacija== 
[[slika:Molecular evolution bamboos.svg|thumb|250px|left|Filogram koji prikazuje tri grupe, od kojih jedna ima zapanjujuće duže grane od druge dvije: [[Generacijsko vrijeme]] utiče na stope mutacije: Dugovječni drvenasti bambus (''[[Arundinarieae]]'' i ''[[Bambuseae]]'') imaju nižu mutacijsku stopa (kratke grane u [[filogenetsko stablo|filogenetskom stablu]]) od zeljastih bambusa koji brzo evoluiraju (''[[Olyreae]]'').]]

Stope mutacija razlikuju se između [[vrsta]], pa čak i između različitih regija genoma jedne vrste. Ove različite stope supstitucije [[nukleotid]]a mjere se u supstitucijama ([[fiksne mutacije]]) po paru baza po generaciji. Naprimjer, mutacije u intergenskoj ili [[nekodirajuća DNK|nekodirajućoj DNK]][] imaju tendenciju da se akumuliraju brže od mutacija u DNK koja se aktivno koristi u organizmu ([[ekspresija gena]]). To nije nužno zbog veće stope mutacija, već zbog nižih nivoa [[prirodno odabiranje|pročišćavajuće selekcije]]. Region koji mutira predvidljivom brzinom je kandidat da se  upotrebi kao [[molekularni sat|molekulski sat]].

Ako se pretpostavi da je stopa neutralnih mutacija u sekvenci konstantna (kao sat), i ako je većina razlika između vrsta neutralna, a ne [[adaptivni značaj|adaptivna]], tada se broj razlika između dvije različite vrste može koristiti za procjenu koliko su davno dvije vrste [[divergentna evolucija|divergirale]]. U stvari, stopa mutacije organizma može se promijeniti kao odgovor na stres iz okoline. Naprimjer, [[ultraljubičasto zračenje]] oštećuje DNK, što može dovesti do pokušaja ćelije da izvrši [[popravak DNK]], što može rezultirati greškama.

'''Stopa ljudskih mutacija''' je veća u muškoj zametnoj liniji ([[spermatozoid]]ima) nego u ženskoj ([[jajne ćelije]]), ali procjene tačne stope variraju za red veličine ili više. To znači da ljudski genom akumulira oko 64 nove mutacije po generaciji jer svaka puna generacija uključuje brojne [[ćelijska dioba|ćelijske diobe]] koje stvaraju [[gamet]]e.&lt;ref name=&quot;Genetics&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Drake JW, Charlesworth B, Charlesworth D, Crow JF | title = Rates of spontaneous mutation | journal = Genetics | volume = 148 | issue = 4 | pages = 1667–86 | date = april 1998 | doi = 10.1093/genetics/148.4.1667 | pmid = 9560386 | pmc = 1460098 | url = http://www.genetics.org/cgi/content/full/148/4/1667 }}&lt;/ref&gt; Procijenjeno je da ljudska [[mitohondrijska DNK]] ima stope mutacije od ~3× ili ~2,7×10&lt;sup&gt;&amp;minus;5&lt;/sup&gt; po bazi za 20-godišnju generaciju (u zavisnosti od metoda procjene);&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Schneider S, Excoffier L | title = Estimation of past demographic parameters from the distribution of pairwise differences when the mutation rates vary among sites: application to human mitochondrial DNA | journal = Genetics | volume = 152 | issue = 3 | pages = 1079–89 | date = juli 1999 | doi = 10.1093/genetics/152.3.1079 | pmid = 10388826 | pmc = 1460660 | url = http://www.genetics.org/cgi/reprint/152/3/1079 }}&lt;/ref&gt; smatra se da su ove stope značajno veće od stopa mutacije [[ljudski genom|ljudskog genoma]] na ~2,5×10&lt;sup&gt;&amp;minus;8&lt;/sup&gt; po bazi po generaciji.&lt;ref name=&quot;Nachman&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Nachman MW, Crowell SL | title = Estimate of the mutation rate per nucleotide in humans | journal = Genetics | volume = 156 | issue = 1 | pages = 297–304 | date = septembar 2000 | doi = 10.1093/genetics/156.1.297 | pmid = 10978293 | pmc = 1461236 | url = http://www.genetics.org/cgi/content/full/156/1/297 }}&lt;/ref&gt; Koristeći podatke dostupne iz sekvenciranja cijelog [[genom]]a, stopa mutacije ljudskog genoma se slično procjenjuje na ~1,1×10&lt;sup&gt;&amp;minus;8&lt;/sup&gt; po lokusu po generaciji.&lt;ref name=&quot;Science&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Roach JC, Glusman G, Smit AF, Huff CD, Hubley R, Shannon PT, Rowen L, Pant KP, Goodman N, Bamshad M, Shendure J, Drmanac R, Jorde LB, Hood L, Galas DJ | title = Analysis of genetic inheritance in a family quartet by whole-genome sequencing | url = https://archive.org/details/sim_science_2010-04-30_328_5978/page/636 | journal = Science | volume = 328 | issue = 5978 | pages = 636–9 | date = april 2010 | pmid = 20220176 | pmc = 3037280 | doi = 10.1126/science.1186802 | bibcode = 2010Sci...328..636R }}&lt;/ref&gt;

Stopa za druge oblike mutacije također se uveliko razlikuje od [[tačkaste mutacije]]. Pojedinačni [[Mikrosatelit (genetika)|mikrosatelitni]] lokus često ima stopu mutacije reda veličine 10&lt;sup&gt;&amp;minus;4&lt;/sup&gt;, iako se to može uveliko razlikovati s dužinom.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Whittaker JC, Harbord RM, Boxall N, Mackay I, Dawson G, Sibly RM | title = Likelihood-based estimation of microsatellite mutation rates | journal = Genetics | volume = 164 | issue = 2 | pages = 781–7 | date = juni 2003 | doi = 10.1093/genetics/164.2.781 | pmid = 12807796 | pmc = 1462577 | url = http://www.genetics.org/content/164/2/781.full }}&lt;/ref&gt;

Neke sekvence DNK mogu biti podložnije mutaciji. Naprimjer, dijelovi DNK u ljudskoj spermi kojima nedostaje [[metilacija]] skloniji su [[mutacija]]ma.&lt;ref&gt;{{cite web |first=Lauren |last=Gravtiz |title=Lack of DNA modification creates hotspots for mutations |date=28. 6. 2012 |publisher=Simons Foundation Autism Research Initiative |url=http://sfari.org/news-and-opinion/news/2012/lack-of-dna-modification-creates-hotspots-for-mutations}}&lt;/ref&gt;

Općenito, stopa mutacija u '''jednoćelijskim [[eukarioti]]ma''' (i '''[[bakterija]]ma''') je otprilike 0,003 mutacije po genomu, po generaciji [[ćelija (biologija)|''ćelije'']].&lt;ref name=&quot;Genetics&quot;/&gt; Međutim, neke vrste, posebno [[cilijate]] iz roda ''[[Paramecium]]'' imaju neobično nisku stopu mutacija. Naprimjer, ''Paramecium tetraurelia'' ima stopu mutacije supstitucije baze od ~2 × 10&lt;sup&gt;−11&lt;/sup&gt; po lokusu, po diobi ćelije. Ovo je najniža stopa mutacija uočena u prirodi do sada, oko 75 puta niža nego kod drugih eukariota sa sličnom veličinom genoma, a čak 10 puta niža nego kod većine [[prokariot]]a. Niska stopa mutacije u ''Parameciumu'' objašnjena je njegovim transkripcijski tihim [[klicin list|germ-linijama]] [[ćelijsko jedro|jedrima]], što je u skladu s hipotezom da je vjernost replikacije veća pri nižoj razini [[ekspresije gena]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Sung W, Tucker AE, Doak TG, Choi E, Thomas WK, Lynch M | title = Extraordinary genome stability in the ciliate Paramecium tetraurelia | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 109 | issue = 47 | pages = 19339–44 | date = novembar 2012 | pmid = 23129619 | pmc = 3511141 | doi = 10.1073/pnas.1210663109 | bibcode = 2012PNAS..10919339S | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

Najveće stope mutacija po paru baza po generaciji nalaze se u '''[[virusi]]ma''', koji mogu imati ili [[RNK]] ili [[DNK]] [[genom]]e. DNK virusi imaju stope mutacije između 10&lt;sup&gt;&amp;minus;6&lt;/sup&gt; do 10&lt;sup&gt;&amp;minus;8&lt;/sup&gt; mutacija po bazi po generaciji, a RNK virusi između 10&lt;sup&gt;&amp;minus;3&lt; /sup&gt; do 10&lt;sup&gt;&amp;minus;5&lt;/sup&gt; po bazi po generaciji.&lt;ref name=&quot;Genetics&quot;/&gt;

==Mutacijski spektar==
Mutacijski spektar organizma je brzina kojom se različiti tipovi mutacija javljaju na različitim lpkusima u genomu. Spektar mutacije je bitan jer sama stopa daje vrlo nepotpunu sliku onoga što se dešava u genomu. Naprimjer, mutacije se mogu pojaviti istom brzinom u dvije loze, ali sama stopa ne bi govorila da li su sve mutacije bile zamjene baza u jednoj liniji i sve velike preraspodjele u drugoj. Čak i unutar baznih supstitucija, spektar još uvijek može biti informativan jer se tranzicijska supstitucija razlikuje od transverzijske. Spektar mutacija takođe omogućava da se zna da li se mutacije dešavaju u [[Kodirajuća regija|kodirajućim]] ili [[Nekodirajući DNK|nekodirajućim]] regijama.
[[slika:TsTvMutation.jpg|thumb|[[Tranzicija (genetika)|Tranzicije]] (alfa) i [[transverzije]] (beta).]]
Postoji sistematska razlika u stopama za [[tranzicija (genetika)|tranzicija]] (alfa) i [[transverzija]] (beta).

==Evolucija==
Teorija o evoluciji stopa mutacija identifikuje tri glavne uključene sile: stvaranje štetnijih mutacija sa većom mutacijom, stvaranje povoljnijih mutacija sa većom mutacijom i metaboličke troškove i smanjene stope replikacije koje su potrebne da bi se spriječile mutacije. Na osnovu relativnog značaja koji se pripisuje svakoj evolucijskoj sili, dolazi se do različitih zaključaka. Optimalna stopa mutacije organizama može se odrediti kompromisom između troškova visoke stope mutacije,&lt;ref name=Altenberg&gt;{{cite journal | vauthors = Altenberg L | title = An evolutionary reduction principle for mutation rates at multiple Loci | journal = Bulletin of Mathematical Biology | volume = 73 | issue = 6 | pages = 1227–70 | date = juni 2011 | pmid = 20737227 | doi = 10.1007/s11538-010-9557-9 | arxiv = 0909.2454 | s2cid = 15027684 }}&lt;/ref&gt; kao što su štetne mutacije i [[metabolizam|metabolički]] troškovi održavanja sistema za smanjenje stope mutacija (kao što je povećanje ekspresije [[enzim]]a za [[popravak DNK]].&lt;ref name=Sniegowski&gt;{{cite journal | vauthors = Sniegowski PD, Gerrish PJ, Johnson T, Shaver A | title = The evolution of mutation rates: separating causes from consequences | journal = BioEssays | volume = 22 | issue = 12 | pages = 1057–66 | date = decembar 2000 | pmid = 11084621 | doi = 10.1002/1521-1878(200012)22:12&lt;1057::AID-BIES3&gt;3.0.CO;2-W }}&lt;/ref&gt; ili, kako su naglasili Bernstein et al.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Bernstein H, Hopf FA, Michod RE | title = The molecular basis of the evolution of sex | journal = Advances in Genetics | volume = 24 | pages = 323–70 | year = 1987 | pmid = 3324702 | doi = 10.1016/s0065-2660(08)60012-7 | isbn = 9780120176243 }}&lt;/ref&gt; imaju povećanu potrošnju energije za popravku, kodiranje za dodatne genske proizvode i/ili sporiju replikaciju). Drugo, veće stope mutacija povećavaju stopu korisnih mutacija, a evolucija može spriječiti smanjenje stope mutacija, kako bi se održale optimalne stope adaptacije.&lt;ref name=Orr&gt;{{cite journal | vauthors = Orr HA | title = The rate of adaptation in asexuals | journal = Genetics | volume = 155 | issue = 2 | pages = 961–8 | date = juni 2000 | doi = 10.1093/genetics/155.2.961 | pmid = 10835413 | pmc = 1461099 | url = http://www.genetics.org/cgi/pmidlookup?view=long&amp;pmid=10835413 }}&lt;/ref&gt; Kao takva, hipermutacija omogućuje nekim ćelijama da se brzo prilagode promjenjivim uvjetima kako bi se izbjeglo izumiranje cijele populacije.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Swings|first1=Toon|last2=Van den Bergh|first2=Bram|last3=Wuyts|first3=Sander|last4=Oeyen|first4=Eline|last5=Voordeckers|first5=Karin|last6=Verstrepen|first6=Kevin J|last7=Fauvart|first7=Maarten|last8=Verstraeten|first8=Natalie|last9=Michiels|first9=Jan|date=2. 5. 2017|title=Adaptive tuning of mutation rates allows fast response to lethal stress in Escherichia coli|journal=eLife|language=en|volume=6|doi=10.7554/eLife.22939|pmid=28460660|pmc=5429094|issn=2050-084X}}&lt;/ref&gt; Konačno, [[prirodna selekcija]] možda neće uspjeti optimizirati stopu mutacije zbog relativno malih koristi od snižavanja njihove stope, pa je stoga opažena stopa mutacija proizvod neutralnih procesa.&lt;ref name=Lynch_1&gt;{{cite journal | vauthors = Lynch M | title = Evolution of the mutation rate | journal = Trends in Genetics | volume = 26 | issue = 8 | pages = 345–52 | date = august 2010 | pmid = 20594608 | pmc = 2910838 | doi = 10.1016/j.tig.2010.05.003  }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Sung_1&gt;{{cite journal | vauthors = Sung W, Ackerman MS, Miller SF, Doak TG, Lynch M | title = Drift-barrier hypothesis and mutation-rate evolution | url = https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_2012-11-06_109_45/page/18488 | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 109 | issue = 45 | pages = 18488–92 | date = novembar 2012 | pmid = 23077252 | doi = 10.1073/pnas.1216223109 | pmc = 3494944 | bibcode = 2012PNAS..10918488S | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

Studije su pokazale da liječenje od  [[RNK virus]]a, kao što je [[poliovirus]] sa [[ribavirin]]om daje rezultate u skladu s idejom da su virusi prečesto mutirali da bi zadržali integritet informacija u svojim genomima.&lt;ref name=&quot;Crotty&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Crotty S, Cameron CE, Andino R | title = RNA virus error catastrophe: direct molecular test by using ribavirin | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 98 | issue = 12 | pages = 6895–900 | date = juni 2001 | pmid = 11371613 | pmc = 34449 | doi = 10.1073/pnas.111085598 | bibcode = 2001PNAS...98.6895C | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Ovo se naziva [[katastrofa greške]].

Visoka stopa mutacije [[HIV]]-a (virus ljudske imunodeficijencije) od 3 x 10&lt;sup&gt;−5&lt;/sup&gt; po bazi i generaciji, zajedno sa kratkim ciklusom replikacije, dovodi do visoke [[antigen]]e varijabilnosti, što omogućava  izbjegavanje [[imunski odgovor|imunskog odgovora]] [[imunski sistem|imunskog sistema]].&lt;ref name=&quot;Rambaut_2004&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Rambaut A, Posada D, Crandall KA, Holmes EC | title = The causes and consequences of HIV evolution | journal = Nature Reviews Genetics | volume = 5 | issue = 52–61 | pages = 52–61 | date = januar 2004 | pmid = 14708016 | doi = 10.1038/nrg1246 | s2cid = 5790569 | url = http://tree.bio.ed.ac.uk/downloadPaper.php?id=242 | doi-access = free | access-date = 11. 3. 2022 | archive-date = 9. 11. 2019 | archive-url = https://web.archive.org/web/20191109035127/http://tree.bio.ed.ac.uk/downloadPaper.php?id=242 | url-status = dead }}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte==
*[[Frekvencija alela]]
*[[Mutacija]]
*[[Brzina evolucije]]
*[[Genetika]]
*[[Kancer]]
*[[Stopa kritične mutacije]]

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
* {{Commons category|Mutation rate}}

{{DEFAULTSORT:Mutation Rate}}
[[Kategorija:Mutacije]]
[[Kategorija:Evolucijska biologija]]
[[Kategorija:Populacijska genetika]]
[[Kategorija:Vremenske stope]]</text>
      <sha1>4r36fw460gdk5shzgmuroehub93f5dg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vedrana Rudan</title>
    <ns>0</ns>
    <id>491002</id>
    <revision>
      <id>3921189</id>
      <parentid>3919636</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T16:18:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3921189</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2570" sha1="gmbveehaovlmfxffgocf9m5d1lqpfah" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                    = Vedrana Rudan
| slika                  = VedranaRudan.jpg
| opis                   = Vedrana Rudan
| prebivalište           = [[Rijeka]]
| nacionalnost           = [[Hrvati]]ca
| druga_imena            = 
| zanimanje              = književnica i novinarka
| poznat_po              = 
}}'''Vedrana Rudan''' ([[Opatija (Hrvatska)|Opatija]], 29. oktobra 1949 – 18. augusta 2026) bila je hrvatska spisateljica i novinarka.&lt;ref name=&quot;bio&quot; &gt;{{Cite web|url=https://www.biografija.com/vedrana-rudan/|title=Vedrana Rudan - Biografija|publisher=biografija.com|access-date=27. 12. 2018}}&lt;/ref&gt;

Završila je Pedagošku akademiju u Rijeci studij hrvatskog i njemačkog jezika.&lt;ref name=&quot;bio&quot; /&gt; Radila je kao urednica na Hrvatskom radiju i kao voditeljica jedne TV emisije. Poznata po svom nepristrasnom jeziku, dobila je otkaz 1991. Pravosnažnom sudskom presudom vraćena je na posao 1993 ali je bila spriječena da radi, pa je sama dala otkaz. Godine 2003. odlučila je da postane spisateljica. U januaru 2009. otpuštena je sa [[Nova (hrvatski TV-kanal)|Nove TV]] zbog svoje antisemitske izjave povodom Međunarodnog [[Holokaust|dana sjećanja na holokaust]].

Poznata je po kratkom i oštrom stilu pisanja &quot;bez dlake na jeziku&quot;. Štiti one koji su ostali bez posla, siromašne, ugrožene žene, obične ljude. Na meti su tajkuni, vlast, bankari, licemjerje u [[Rimokatolička crkva|Crkvi]], privatizacija, ulazak Hrvatske u [[NATO]] i mnoge druge. Članica je Društva hrvatskih književnika.

Radovi su joj prevođeni na [[Engleski jezik|engleski]], [[Mađarski jezik|mađarski]], [[Slovenski jezik|slovenski]], [[Poljski jezik|poljski]], [[Francuski jezik|francuski]], [[Italijanski jezik|italijanski]], [[Ruski jezik|ruski]] i [[Makedonski jezik|makedonski]] jezik. Prevedeno joj je nekoliko knjiga u [[Rusija|Rusiji]], a nekoliko priča i knjiga u Americi. Pozorišne predstave dramatizovane prema njenim knjigama izvođene su u [[Rijeka (grad)|Rijeci]], [[Zagreb]]u, [[Beograd]]u, [[Varšava|Varšavi]], [[London]]u, Santa Monici i [[Budimpešta|Budimpešti]] .&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://laguna.rs/a1089_autor_vedrana_rudan_laguna.html|title=Vedrana Rudan|date=5. 8. 2017|publisher=laguna.rs|access-date=30. 12. 2020}}&lt;/ref&gt;

Živjela je u Rijeci.

== Izvori ==
{{Refspisak}}

{{DEFAULTSORT:Rudan, Vedrana}}
[[Kategorija:Rođeni 1949.]]
[[Kategorija:Biografije, Opatija]]
[[Kategorija:Hrvatski novinari]]
[[Kategorija:Hrvatski pisci]]
[[Kategorija:Potpisnici Deklaracije o zajedničkom jeziku]]
[[Kategorija:Umrli 2026.]]</text>
      <sha1>gmbveehaovlmfxffgocf9m5d1lqpfah</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3921190</id>
      <parentid>3921189</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T16:21:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3921190</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2787" sha1="hhrw87dh6ncpdpu0je2eivp8bglyawr" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                    = Vedrana Rudan
| slika                  = VedranaRudan.jpg
| mjesto_rođenja         = [[Opatija (Hrvatska)|Opatija]], [[NR Hrvatska]], [[DFJ]]
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja|1949|10|29}}
| datum_smrti            = {{Datum smrti i godine|2026|08|18|1949|10|29}}
| opis                   = Vedrana Rudan
| prebivalište           = [[Rijeka]]
| nacionalnost           = [[Hrvati]]ca
| druga_imena            = 
| zanimanje              = književnica i novinarka
| poznat_po              = 
}}'''Vedrana Rudan''' ([[Opatija (Hrvatska)|Opatija]], 29. oktobra 1949 – 18. augusta 2026) bila je hrvatska spisateljica i novinarka.&lt;ref name=&quot;bio&quot; &gt;{{Cite web|url=https://www.biografija.com/vedrana-rudan/|title=Vedrana Rudan - Biografija|publisher=biografija.com|access-date=27. 12. 2018}}&lt;/ref&gt;

Završila je Pedagošku akademiju u Rijeci studij hrvatskog i njemačkog jezika.&lt;ref name=&quot;bio&quot; /&gt; Radila je kao urednica na Hrvatskom radiju i kao voditeljica jedne TV emisije. Poznata po svom nepristrasnom jeziku, dobila je otkaz 1991. Pravosnažnom sudskom presudom vraćena je na posao 1993 ali je bila spriječena da radi, pa je sama dala otkaz. Godine 2003. odlučila je da postane spisateljica. U januaru 2009. otpuštena je sa [[Nova (hrvatski TV-kanal)|Nove TV]] zbog svoje antisemitske izjave povodom Međunarodnog [[Holokaust|dana sjećanja na holokaust]].

Poznata je po kratkom i oštrom stilu pisanja &quot;bez dlake na jeziku&quot;. Štiti one koji su ostali bez posla, siromašne, ugrožene žene, obične ljude. Na meti su tajkuni, vlast, bankari, licemjerje u [[Rimokatolička crkva|Crkvi]], privatizacija, ulazak Hrvatske u [[NATO]] i mnoge druge. Članica je Društva hrvatskih književnika.

Radovi su joj prevođeni na [[Engleski jezik|engleski]], [[Mađarski jezik|mađarski]], [[Slovenski jezik|slovenski]], [[Poljski jezik|poljski]], [[Francuski jezik|francuski]], [[Italijanski jezik|italijanski]], [[Ruski jezik|ruski]] i [[Makedonski jezik|makedonski]] jezik. Prevedeno joj je nekoliko knjiga u [[Rusija|Rusiji]], a nekoliko priča i knjiga u Americi. Pozorišne predstave dramatizovane prema njenim knjigama izvođene su u [[Rijeka (grad)|Rijeci]], [[Zagreb]]u, [[Beograd]]u, [[Varšava|Varšavi]], [[London]]u, Santa Monici i [[Budimpešta|Budimpešti]] .&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://laguna.rs/a1089_autor_vedrana_rudan_laguna.html|title=Vedrana Rudan|date=5. 8. 2017|publisher=laguna.rs|access-date=30. 12. 2020}}&lt;/ref&gt;

Živjela je u Rijeci.

== Izvori ==
{{Refspisak}}

{{DEFAULTSORT:Rudan, Vedrana}}
[[Kategorija:Rođeni 1949.]]
[[Kategorija:Biografije, Opatija]]
[[Kategorija:Hrvatski novinari]]
[[Kategorija:Hrvatski pisci]]
[[Kategorija:Potpisnici Deklaracije o zajedničkom jeziku]]
[[Kategorija:Umrli 2026.]]</text>
      <sha1>hhrw87dh6ncpdpu0je2eivp8bglyawr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Husein Hasanefendić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>492059</id>
    <revision>
      <id>3921223</id>
      <parentid>3762440</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T21:10:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3921223</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4301" sha1="8w8t8c47gi8v0mi6hno6t7wuimg4lyd" xml:space="preserve">{{Infokutija muzičar
| pozadina             = solo_izvođač
| ime                  = Husein Hasanefendić
| alias                = Hus
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1954|01|30}}
| mjesto_rođenja       = [[Banja Luka]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]]
| žanr                 = [[Pop-muzika|pop]], [[Rok-muzika|rok]]
| instrument           = [[gitara]]
| karijera             = 1970-danas
| izdavač              = [[Suzy]], [[Produkcija gramofonskih ploča Radio-televizije Beograd|PGP RTB]], [[Jugoton]]
| povezani_umjetnici   = [[Plavi orkestar]] &lt;br&gt;
[[Azra (grupa)|Azra]]
}}
'''Husein Hasanefendić Hus''' ([[Banja Luka]], 30. januar 1954) je muzičar, [[kompozitor]], [[Gitara|gitarista]] i osnivač [[Rok-muzika|rok]] grupe [[Parni valjak]].

== Biografija ==
Ubrzo nakon rođenja preselio se u [[Zagreb]], gdje je studirao muziku i završio visoko obrazovanje. Kako nije uspio da upiše Akademiju likovnih umjetnosti, studirao je na Pravnom fakultetu.&lt;ref name=&quot;danas&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.danas.rs/danasrs/dijalog/licnost_danas_husein_hasanefendic_hus.46.html?news_id=199892|title=Личност Данас: Хусеин Хасанефендић Хус|last=Синђелић|first=Катарина|date=22. 10. 2010|website=danas.rs|publisher=Danas|access-date=12. 1. 2011}}&lt;/ref&gt; Muzikom je počeo ozbiljnije da se bavi početkom 1970-ih u grupi [[Ab ovo (grupa)|Ab ovo]] s [[Nenadom Zubak|Nenadom Zupkom]] i [[Ivan Piko Stančić|Ivanom Pikom Stančićem]], a zatim u [[Grupa 220|Grupi 220]] kao gitarista i kompozitor. Kada je Grupa 220 prestala s radom 1975, Hasanefendić, [[Jurica Pađen]] i menadžer [[Vladimir Mihaljek]] osnovali su bend [[Parni valjak]]. U grupi su bili i basista [[Zlatko Miksić]] (osnivač benda [[Zlatni akordi]]), pjevač [[Aki Rahimovski]] (iz [[Sjeverna Makedonija|makedonskog]] benda Tor) i bubnjar [[Srećko Antonioli]], koji je do tada svirao u [[zagreb]]ačkim [[Delfini (grupa)|Delfinima]]. Bend je ubrzo postao jedan od najpopularnijih u bivšoj [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]]. Izdali su brojne albume, a neki od njih su postali zlatni i platinasti, dok se tiraži kreću u milionima.

Godine 1978. Hasanefendić je otišao na odsluženje vojnog roka, a po povratku je producirao prvi singl grupe [[Azra (grupa)|Azra]] sa pjesmama &quot;Balkan&quot; i &quot;A šta da radim&quot;.

Godine 1989. postao je član &quot;Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika&quot;. Dugogodišnji je član &quot;[[Hrvatsko društvo skladatelja|Hrvatskog društva skladatelja]]&quot; i jedan od osnivača najvećeg strukovnog udruženja u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] &quot;[[Hrvatska glazbena unija|Hrvatske glazbene unije]]&quot;.&lt;ref name=&quot;hgu&quot;&gt;[http://web.hgu.hr/index.php?option=content&amp;task=view&amp;id=203&amp;Itemid= Хусеин Хасанефендић Хус, биографија] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081030120449/http://web.hgu.hr/index.php?option=content&amp;task=view&amp;id=203&amp;Itemid= |date=30. 10. 2008 }}, Приступљено 30. 4. 2013.&lt;/ref&gt; Oženjen je i ima dvoje djece.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.yugopapir.com/2015/06/najpoznatiji-yu-rockeri-i-njihove-lepse.html|title=Najpoznatiji YU rockeri i njihove lepše polovine: Uticaj supruge na tiraž poslednje ploče... (1990)|date=1990|website=yugopapir.com|publisher=AS|language=sr|orig-year=јул 1990|url-status=live|access-date=4. 5. 2022|quote=Takav je slučaj sa suprugom Huseina Hasanefendića koji se godinama javnosti predstavljao kao momak, a zapravo je sretno oženjen čovjek i otac dva malodobna djeteta.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://story.hr/Celebrity/a120842/Zaljubljeni-i-nakon-39-godina-braka.html|title=Zaljubljeni i nakon 39 godina braka|website=STORYHR|language=hr|access-date=4. 5. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.diskografija.com/umjetnik/husein-hasanefendic-hus.htm Diskografija]{{Mrtav link}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Hasanefendić, Husein}}
[[Kategorija:Biografije, Banja Luka]]
[[Kategorija:Jugoslavenski kompozitori]]
[[Kategorija:Jugoslavenski muzičari]]
[[Kategorija:Hrvatski kompozitori]]
[[Kategorija:Jugoslavenski gitaristi]]
[[Kategorija:Hrvatski gitaristi]]
[[Kategorija:Rođeni 1954.]]
[[Kategorija:Parni valjak]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>8w8t8c47gi8v0mi6hno6t7wuimg4lyd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Iseljavanje Poljaka iz Bosne i Hercegovine u Poljsku 1946.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>492572</id>
    <revision>
      <id>3921233</id>
      <parentid>3846646</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T00:36:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3921233</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7391" sha1="scqsddhvk3fagkv7yp2pe05isoen74n" xml:space="preserve">[[Datoteka:Bosnian Pole repatriation document 2.jpg|mini|Opis imovine koju je ostavila g. Małgorzata Puzio sa selja Miljevac]]
[[Datoteka:Bosnian Pole repatriation document.jpg|mini|Opis imovine koju je izvozila g. Małgorzata Puzio sa selja Miljevac]]
'''Iseljavanje Poljaka iz Bosne i Hercegovine u Poljsku 1946'''. je bila mjera preseljavanja stanovništva u [[Jugoslavija|Jugoslaviji]]. Bio je to prvi slučaj organiziranoga kolektivnog preseljavanja jedne nacionalne manjine u Bosni i Hercegovini i u ondašnjoj Jugoslaviji, a desilo se neposredno nakon završetka Drugoga svjetskog rata.&lt;ref&gt;Husnija Kamberović: Iseljavanje Poljaka iz Bosne i Hercegovine 1946. godine, ''Časopis za suvremenu povijest''. God. 30, br. 1, str. 104, Zagreb 1998.&lt;/ref&gt;

[[Poljaci]] [[Katolici|katoličke]] i [[Ukrajinci]] [[Unijatska vjera|unijatske]] vjere su se naselili u Bosni i Hercegovini za vrijeme [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|Austrougarske uprave]] (1878–1918). Obje grupe doseljenika su došli iz [[Galicija|Galicije]]. Najveći dio doseljenika naselila su se na područje [[Prnjavor]]a, [[Derventa|Dervente]], [[Bosanska Gradiška|Bosanske Gradiške]], [[Banja Luka|Banje Luke]], [[Bosanski Novi|Bosanskog Novog]] i [[Prijedor]]a. Godine 1910. u Bosni i Hercegovini je živjelo 10.975 Poljaka koji su uglavnom bili seljaci. Godine 1930. u Bosni i Hercegovini je zabilježeno oko 20.000 Poljaka koji su bili katolici i unijati.&lt;ref&gt;Husnija Kamberović: Iseljavanje Poljaka iz Bosne i Hercegovine 1946. godine, ''Časopis za suvremenu povijest''. God. 30, br. 1, str. 95-96 – 104, Zagreb 1998&lt;/ref&gt;

U toku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] Poljaci i Ukrajinci Bosne i Hercegovine nisu mnogo učestvovali u [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|Narodnooslobodilačkom pokretu]]. Tek se u proljeće 1944. godine Poljska manjina većim dijelom pridružila Narodnooslobodilačkom pokretu, dok su Ukrajinci uglavnom bili skloniji [[Sile Osovine|Silama Osovine]], pa su neki od njih dobrovoljno stupali u njemačke vojske na Istočnom frontu. Sedmog maja 1944. godine formiran je [[Poljski bataljon]] od ukupno 200 poljskih vojnika, kao Peti bataljon 14. srednjobosanske brigade u okviru [[11. krajiška divizija NOVJ|11. krajiške divizije]].&lt;ref&gt;Marko Attila Hoare, (2019), ''Bosanski muslimani u Drugom svjetskom ratu'', str. 459&lt;/ref&gt; Tokom ovog perioda u Bosni i Hercegovini je živjelo nešto više od 15.000 Poljaka. Na konferenciji održanoj 1. jula 1945. godine Poljska manjina Bosne i Hercegovine se obratila predsjedniku Vlade BiH [[Rodoljub Čolaković|Rodoljubu Čolakoviću]] sa željom da se vrate u Poljsku. Ubrzo nakon toga poljska delegacija je dobila podršku za svoje ciljeve od strane poljske ambasade u [[Beograd]]u i [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]]. Nakon pregovora sa poljskim predsjednikom i ministrima vanjskih i unutrašnjih poslova izrabrano je naselje [[Donja Šlezija]] kao mjesto povratka Poljaka iz Jugoslavije. Svoje namjere su objasnili zbog lošeg stanja u kojem su živjeli kao i zbog toga što su bili nezadovoljni pravima koja su imali. [[Vasilj Semak]], narodni poslanik iz Prnjavora je isticao da su u Prnjavoru srpski seljaci ubijali Poljake i uništavali i pljačkali njihove kuće i imanja. Na području [[Srbac|Srpca]] Poljaci i Ukrajinci su neposredno nakon kraja Drugog svjetskog rata “''svakodnevno napuštali svoje domove i bježali radi pljačke od strane srpskog stanovništva koji pomažu četničke bande''”. U periodu od 25. decembra 1945. do 25. januara 1946. iz Srpca je pobjeglo 2482 Poljaka od njih ukupno 5700. Veći dio ovih Poljaka je pobjeglo prema Prnjavoru, Derventi i [[Slavonija|Slavoniji]]. Pod prijetnjom od daljnih napada poljsko stanovništvo ovih krajeva je dobilo oružje od strane jugoslavenske vlasti i formiralo sopstvene vojske s ciljem odbrane svojih sela. Drugog januara 1946. godine potpisan je Protokol Poljske i Jugoslavije o iseljenju Poljaka iz Jugoslavije. Ovim Protokolom svaki poljski iseljenik se dobrovoljno odrekao svoga nepokretnog imanja u Jugoslaviji.&lt;ref&gt;Husnija Kamberović: Iseljavanje Poljaka iz Bosne i Hercegovine 1946. godine, ''Časopis za suvremenu povijest''. God. 30, br. 1, str. 96-97, Zagreb 1998.&lt;/ref&gt;

Čitav proces iseljavanje Poljaka iz Bosne i Hercegovine je trajao od 28. marta do novembra 1946. godine. Prema raznim podacima, broj iseljenih Poljaka iz Bosne i Hercegovine iznosi više od 2941 porodica sa više od 14.961 članova. Uporedo sa iseljavanjem iz Bosne i Hercegovine, Poljaci iz ostalih krajeva Jugoslavije su napustili svoje domove do kraja 1946. godine. Iz Hrvatske je iselilo 231 porodica sa 999 članova, iz Srbije 45 porodica sa 198 članova i iz Slovenije pet porodica sa 16 članova. Ukupan broj iseljenih Poljaka iz Jugoslavije iznosi 15.301, od kojih je njih 14.088 (92%) činili sa područja Bosne i Hercegovine.&lt;ref&gt;Husnija Kamberović: Iseljavanje Poljaka iz Bosne i Hercegovine 1946. godine, ''Časopis za suvremenu povijest''. God. 30, br. 1, str. 100-104, Zagreb 1998.&lt;/ref&gt; Međutim, u blizini Gradiške ostale su grupe Poljaka&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.azpolonia.com/index.php?sitelg&amp;p=article&amp;aid=233|title=Polacy w Bośni i Hercegowinie|last=Kałuski|first=Marian|date=24. 7. 2006|website=azpolonia.com|language=pl|access-date=8. 3. 2021|archive-date=23. 4. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210423120651/http://www.azpolonia.com/index.php?sitelg&amp;p=article&amp;aid=233|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; koje su brojale otprilike 4000 ljudi.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web|url=http://reemigrancizbosni.pl/|title=Kim są reemigranci z Bośni?|website=reemigrancizbosni.pl|language=pl|access-date=8. 3. 2021|archive-date=18. 6. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250618084039/http://reemigrancizbosni.pl/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Repatrijati su se naselili uglavnom u okolini [[Bolesławiec]]a.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.sarajewo.msz.gov.pl/pl/polonia_w_bosni_i_hercegowinie/polacy_w_bosni_i_hercegowinie/|title=Polacy w Bośni i Hercegowinie|website=Ministerstwo Spraw Zagranicznych RP|language=pl|archive-url=https://web.archive.org/web/20170925063408/http://www.sarajewo.msz.gov.pl/pl/polonia_w_bosni_i_hercegowinie/polacy_w_bosni_i_hercegowinie/|archive-date=25. 9. 2017|access-date=13. 12. 2013}}&lt;/ref&gt;

Prema podacima prvog poslijeratnog popisa stanovništva 1953. godine u Bosni i Hercegovini je živjelo svega 1.161 Poljaka, a na popisu iz 1981. godine broj Poljaka je iznosio 609.&lt;ref&gt;Marko Attila Hoare, (2019), ''Bosanski muslimani u Drugom svjetskom ratu'', str. 461&lt;/ref&gt; Početkom 21. vijeka broj Poljaka u BiH iznosio je oko 300 ljudi.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.gov.pl/web/bosniaihercegowina/relacje-dwustronne|title=Bośnia i Hercegowina|date=10. 2. 2023|website=Polska w Bośni i Hercegowinie - Portal Gov.pl|language=pl|archive-url=https://web.archive.org/web/20230210171650/https://www.gov.pl/web/bosniaihercegowina/relacje-dwustronne|archive-date=10. 2. 2023|access-date=19. 2. 2023}}&lt;/ref&gt;

== Također gledajte ==

* [[Poljaci u Bosni i Hercegovini]]
* [[Artur Burda]]
* [[Franciszek Kruszelnicki]]

== Reference ==
{{Refspisak}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Poljaci u Bosni i Hercegovini| ]]
[[Kategorija:Historija SR Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:1946. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:1946. u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:1946. u Poljskoj]]</text>
      <sha1>scqsddhvk3fagkv7yp2pe05isoen74n</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kotlina (serija)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>500286</id>
    <revision>
      <id>3921273</id>
      <parentid>3690459</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T09:42:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-45351-00</username>
        <id>184925</id>
      </contributor>
      <origin>3921273</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7424" sha1="8dti8nitecgamvk8svw1ligkwxkvbfj" xml:space="preserve">{{Standardi}}
{{Infokutija TV-emisija
| ime                            = Kotlina
| slika                          = 
| veličina_slike                 = 
| slika_alt                      = 
| opis_slike                     = 
| originalni_naslov              = 
| ime2                           = 
| žanr                           = [[drama]] &lt;br/&gt; kriminalistički triler
| format                         = 
| autor                          = [[Amra Bakšić Čamo]]&lt;br/&gt;[[Danis Tanović]]
| bazirano_na                    = 
| razvoj                         = 
| pisac                          = Amra Baksic Čamo &lt;br/&gt;Nikola Kuprešanin&lt;br/&gt; Adnan Lugonić&lt;br/&gt;Danis Tanović
| scenarij                       = 
| priča                          = 
| režiser                        = Aida Begić &lt;br/&gt;Danis Tanović
| stvaralački_režiseri           = 
| predstavlja                    = 
| glumci                         = {{plainlist|
* Fedja Štukan
}}
| suci                           = 
| glasovi                        = 
| pripovjedač                    = 
| kompozitor_muzičke_teme        = 
| uvodna_tema                    = 
| završna_tema                   = 
| kompozitori                    = 
| država                         = [[Bosna i Hercegovina]]
| jezik                          = [[Bosanski jezik|Bosanski]]
| broj_sezona                    = 2
| broj_serijala                  = 
| broj_epizoda                   = 13
| spisak_epizoda                 = Spisak epizoda serije &quot;Kotlina&quot;
| izvršni_producenti             = Lamija Đapo
| producenti                     = Sedin Kahriman&lt;br/&gt; Amra Bakšić Čamo &lt;br/&gt;Adis Đapo
| montaža                        = Redžinald Šimek 
| lokacija                       = [[Sarajevo]]
| kinematografija                = Erol Zupčević
| scenografija                   = Sanda Popovac
| kamerman                       = 
| trajanje                       = 45 minuta
| produkcijska_kompanija         = PRO.BA &lt;br/&gt;BH content lab - BH Telecom
| distributer                    = BH Telecom
| budžet                         = 
| kanal                          = {{plainlist|
* 
}}
| format_slike                   = 
| format_tona                    = 
| prvo_prikazano_u               = MY TV BH Telecom &lt;br/&gt; FTV
| prvo_emitiranje                = 
| zadnje_emitiranje              = 
| prethodno                      = 2. oktobar 2022. 
| sljedeće                       = 
| povezano                       = 
| web_stranica                   = 
| naslov_web_stranice            = 
| web_stranica_produkcije        = 
| naslov_web_stranica_produkcije = 
| imdb                           = 
}}
'''Kotlina''' je bosanskohercegovačka kriminalistička tv-serija iz 2022. godine autora Danisa Tanovića i Amre Bakšić&lt;ref name=&quot;bhcontentlab.ba&quot;&gt;{{Cite web|url=https://bhcontentlab.ba/portfolio/kotlina/|title=Kotlina – BHContentLab|website=bhcontentlab.ba|access-date=17. 3. 2025}}&lt;/ref&gt;

Prve dvije epizode “Kotline” pretpremijerno su prikazane druge večeri 28. Sarajevo Film Festivala.&lt;ref name=&quot;bhcontentlab.ba&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/58967/tanovic-o-novoj-krimi-seriji-kotlina-otkriva-drugacije-i-nevideno-sarajevo/vest|title=Tanović o novoj krimi-seriji: &quot;Kotlina&quot; otkriva drugačije i neviđeno Sarajevo|last=Tanjug|date=14. 8. 2022|website=Euronews.rs|access-date=17. 3. 2025}}&lt;/ref&gt;

Od jeseni 2022. godine se premijerno emituje na MY TV platformi BH Telecom i Federalnoj TV.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://federalna.ba/kriminalisticka-serija-kotlina-na-federalnoj-televiziji-soekr|title=Kriminalistička serija &quot;Kotlina&quot; na Federalnoj televiziji|website=Federalna|access-date=17. 3. 2025}}&lt;/ref&gt;

Druga sezona serije “Kotlina” u produkciji BH ContentLab platforme premijerno je prikazana u okviru 30. Sarajevo Film Festivala. Termin TV emitovanja još nije objavljen.

== Radnja ==
Tijelo nepoznatog muškarca otkriveno je u vrtu Zemaljskog muzeja u Sarajevu. Viši inspektor Edib Pašić je pozvan na uviđaj. Nesretan slučaj ili ubistvo migranta, kako se misli u prvi mah, slučaj je za njega i mlađeg kolegu, inspektora Midu Zeca; sasvim nevažan, nezanimljiv medijima, ostat će samo kratka vijest na portalima. Novinarka portala Sloboda, Ajla Pašić se slučajno zatiče na mjestu zločina sa kamerom. U Sarajevo se, isti dan, iz zatvora vraća Senči, Edibov ratni drug sa druge strane zakona. Nestanak leša iz mrtvačnice i skriveni motivi zaposlenih u Muzeju, vode ih u mrežu korupcije, pritisaka, ličnih neuspjeha, neimaštine, beznađa i međunarodnog kriminala. Istražujući slučaj koji se dalje komplikuje, prisiljeni su zaroniti u današnje Sarajevo i donijeti odluke koje je teško opravdati, ali lako razumjeti.

== Uloge ==
* [[Feđa Stukan]] kao Edib
* [[Boris Ler]] kao Mido
* [[Ida Keskić]] kao Ajla
* [[Mario Knezović]] kao Senci
* [[Vedrana Božinović]] kao Selma
* [[Vedran Tuce]] kao šef policije
* [[Admir Sehović]] kao Dino
* [[Alban Ukaj]] kao Jean Pierre 
* [[Adnan Omerović]] kao Duško Samouk 
* [[Ena Husić]] kao Farah  
* [[Amar Custović]] kao Ciz 
* [[Adi Hrustemović]] kao Sead 
* [[Davor Sabo]] kao urednik
* [[Damir Kustura]] kao Ismar
* [[Izudin Bajrović]] kao Žarko
* [[Kemal Cebo]] kao Ahmed
* [[Redžinald Simek]] kao Haveric
* [[Armis Masić]] kao stariji taxista  
* [[Dina Musanović]] kao Dinina supruga 
* [[Semir Krivić]] kao Fuke 
* [[Vule Marković]] kao Smajli
* [[Enes Kozličić]] kao Davor
* [[Abdulah Al Nakami]] kao bogati Arap
* [[Harun Mujkanović]] kao policajac 1
* [[Elman Hasanspahić]] kao radnik na autopraonici 2
* [[Dženan Redžo]] kao inspektor Dautbegović
* [[Adnan Novo]] kao policajac 2 
* [[Igor Bararon]] kao Igor
* [[Snežana Avdić]] kao komšinica Cohen
* [[Edin Hadžismajlović]] kao Malik
* [[Irfan Ribić]] kao radnik na autopraonici
* [[Vanessa Glođo]] kao tužiteljica
* [[Midhat Slatina]] kao šef Federalne
* [[Gordana Miladinović]] kao PR Federalne 
* [[Senajid Kadrić]] kao nabildani decko
* [[Filip Radovanović]] kao Ajlin kolega
* [[Karlo Mlinar]] kao Luka
* [[Dragan Trograncić]] kao advokat
* [[Almin Zrno]] kao Cohen
* [[Enela Sefer]] kao službenica CIPS 
* [[Abdallah Salhab]] kao Tela
* [[Emir Zametica]] kao Ajlin kolega
* [[Belma Zvizdić]] kao Jazz pjevačica
* [[Riad Avdić]] kao Ajlin kolega
* [[Dželila Mujović]] kao Ajlina koleginica
* [[Nedim Zlatar]] kao član benda 
* [[Elvir Delić]] kao zaštitar
* [[Fehim Kusundžija]] kao komšija Zuc
* [[Muharem Vajzović]] kao Dinin punac 
* [[Mirza Mutevelić]] kao član benda 
* [[Helena Vuković]] kao Dinina svastika
* [[Domagoj Nizić]] kao kolega u policijskoj stanici
* [[Leonardo Sarić]] kao član benda 
* [[Muhamed Damir]] kao električar
* [[Bakir Glamoc]] kao mlađi taxista
* [[Vahid Piralić]] kao forenzičar
* [[Subhija Jusufović]] kao Nana
* [[Ernad Prnjavorac]] kao Nanin sin
* [[Mersija Gazibara]] kao žena u
* [[Adnan Alić]] kao forenzičar

== Vanjski linkovi ==
* {{Imdb title|id=16740278|title=Kotlina}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Bosanskohercegovačke TV-serije]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačke krimi serije iz 2020-ih]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačke TV-serije sa početkom prikazivanja 2022.]]
[[Kategorija:TV-emisije na bosanskom jeziku]]
[[Kategorija:TV-emisije s radnjom u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačke TV-serije iz 2020-ih]]</text>
      <sha1>8dti8nitecgamvk8svw1ligkwxkvbfj</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3921274</id>
      <parentid>3921273</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T09:47:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-45351-00</username>
        <id>184925</id>
      </contributor>
      <origin>3921274</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7488" sha1="pel5gjeeb1ikj5matsaoe5s3ns64vn8" xml:space="preserve">{{Standardi}}
{{Infokutija TV-emisija
| ime                            = Kotlina
| slika                          = 
| veličina_slike                 = 
| slika_alt                      = 
| opis_slike                     = 
| originalni_naslov              = 
| ime2                           = 
| žanr                           = [[drama]] &lt;br/&gt; kriminalistički triler
| format                         = 
| autor                          = [[Amra Bakšić Čamo]]&lt;br/&gt;[[Danis Tanović]]
| bazirano_na                    = 
| razvoj                         = 
| pisac                          = Amra Baksic Čamo &lt;br/&gt;Nikola Kuprešanin&lt;br/&gt; Adnan Lugonić&lt;br/&gt;Danis Tanović
| scenarij                       = 
| priča                          = 
| režiser                        = Aida Begić &lt;br/&gt;Danis Tanović
| stvaralački_režiseri           = 
| predstavlja                    = 
| glumci                         = {{plainlist|
* Fedja Štukan
}}
| suci                           = 
| glasovi                        = 
| pripovjedač                    = 
| kompozitor_muzičke_teme        = 
| uvodna_tema                    = 
| završna_tema                   = 
| kompozitori                    = 
| država                         = [[Bosna i Hercegovina]]
| jezik                          = [[Bosanski jezik|Bosanski]]
| broj_sezona                    = 2
| broj_serijala                  = 
| broj_epizoda                   = 13
| spisak_epizoda                 = Spisak epizoda serije &quot;Kotlina&quot;
| izvršni_producenti             = Lamija Đapo
| producenti                     = Sedin Kahriman&lt;br/&gt; Amra Bakšić Čamo &lt;br/&gt;Adis Đapo
| montaža                        = Redžinald Šimek 
| lokacija                       = [[Sarajevo]]
| kinematografija                = Erol Zupčević
| scenografija                   = Sanda Popovac
| kamerman                       = 
| trajanje                       = 45 minuta
| produkcijska_kompanija         = PRO.BA &lt;br/&gt;BH content lab - BH Telecom
| distributer                    = BH Telecom
| budžet                         = 
| kanal                          = {{plainlist|
* 
}}
| format_slike                   = 
| format_tona                    = 
| prvo_prikazano_u               = MY TV BH Telecom &lt;br/&gt; FTV
| prvo_emitiranje                = 
| zadnje_emitiranje              = 
| prethodno                      = 2. oktobar 2022. 
| sljedeće                       = 
| povezano                       = 
| web_stranica                   = 
| naslov_web_stranice            = 
| web_stranica_produkcije        = 
| naslov_web_stranica_produkcije = 
| imdb                           = 
}}
'''Kotlina''' je bosanskohercegovačka kriminalistička tv-serija iz 2022. godine autora Danisa Tanovića i Amre Bakšić&lt;ref name=&quot;bhcontentlab.ba&quot;&gt;{{Cite web|url=https://bhcontentlab.ba/portfolio/kotlina/|title=Kotlina – BHContentLab|website=bhcontentlab.ba|access-date=17. 3. 2025}}&lt;/ref&gt;

Prve dvije epizode “Kotline” pretpremijerno su prikazane druge večeri 28. Sarajevo Film Festivala.&lt;ref name=&quot;bhcontentlab.ba&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/58967/tanovic-o-novoj-krimi-seriji-kotlina-otkriva-drugacije-i-nevideno-sarajevo/vest|title=Tanović o novoj krimi-seriji: &quot;Kotlina&quot; otkriva drugačije i neviđeno Sarajevo|last=Tanjug|date=14. 8. 2022|website=Euronews.rs|access-date=17. 3. 2025}}&lt;/ref&gt;

Od jeseni 2022. godine se premijerno emituje na MY TV platformi BH Telecom i Federalnoj TV.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://federalna.ba/kriminalisticka-serija-kotlina-na-federalnoj-televiziji-soekr|title=Kriminalistička serija &quot;Kotlina&quot; na Federalnoj televiziji|website=Federalna|access-date=17. 3. 2025}}&lt;/ref&gt;

Druga sezona serije “Kotlina” u produkciji BH ContentLab platforme premijerno je prikazana u okviru 30. Sarajevo Film Festivala.  TV emitovanje je uslijedilo na kanalu Federalne Televizije, prva epizoda je emitovana 16. Novembra 2025.

== Radnja ==
Tijelo nepoznatog muškarca otkriveno je u vrtu Zemaljskog muzeja u Sarajevu. Viši inspektor Edib Pašić je pozvan na uviđaj. Nesretan slučaj ili ubistvo migranta, kako se misli u prvi mah, slučaj je za njega i mlađeg kolegu, inspektora Midu Zeca; sasvim nevažan, nezanimljiv medijima, ostat će samo kratka vijest na portalima. Novinarka portala Sloboda, Ajla Pašić se slučajno zatiče na mjestu zločina sa kamerom. U Sarajevo se, isti dan, iz zatvora vraća Senči, Edibov ratni drug sa druge strane zakona. Nestanak leša iz mrtvačnice i skriveni motivi zaposlenih u Muzeju, vode ih u mrežu korupcije, pritisaka, ličnih neuspjeha, neimaštine, beznađa i međunarodnog kriminala. Istražujući slučaj koji se dalje komplikuje, prisiljeni su zaroniti u današnje Sarajevo i donijeti odluke koje je teško opravdati, ali lako razumjeti.

== Uloge ==
* [[Feđa Stukan]] kao Edib
* [[Boris Ler]] kao Mido
* [[Ida Keskić]] kao Ajla
* [[Mario Knezović]] kao Senci
* [[Vedrana Božinović]] kao Selma
* [[Vedran Tuce]] kao šef policije
* [[Admir Sehović]] kao Dino
* [[Alban Ukaj]] kao Jean Pierre 
* [[Adnan Omerović]] kao Duško Samouk 
* [[Ena Husić]] kao Farah  
* [[Amar Custović]] kao Ciz 
* [[Adi Hrustemović]] kao Sead 
* [[Davor Sabo]] kao urednik
* [[Damir Kustura]] kao Ismar
* [[Izudin Bajrović]] kao Žarko
* [[Kemal Cebo]] kao Ahmed
* [[Redžinald Simek]] kao Haveric
* [[Armis Masić]] kao stariji taxista  
* [[Dina Musanović]] kao Dinina supruga 
* [[Semir Krivić]] kao Fuke 
* [[Vule Marković]] kao Smajli
* [[Enes Kozličić]] kao Davor
* [[Abdulah Al Nakami]] kao bogati Arap
* [[Harun Mujkanović]] kao policajac 1
* [[Elman Hasanspahić]] kao radnik na autopraonici 2
* [[Dženan Redžo]] kao inspektor Dautbegović
* [[Adnan Novo]] kao policajac 2 
* [[Igor Bararon]] kao Igor
* [[Snežana Avdić]] kao komšinica Cohen
* [[Edin Hadžismajlović]] kao Malik
* [[Irfan Ribić]] kao radnik na autopraonici
* [[Vanessa Glođo]] kao tužiteljica
* [[Midhat Slatina]] kao šef Federalne
* [[Gordana Miladinović]] kao PR Federalne 
* [[Senajid Kadrić]] kao nabildani decko
* [[Filip Radovanović]] kao Ajlin kolega
* [[Karlo Mlinar]] kao Luka
* [[Dragan Trograncić]] kao advokat
* [[Almin Zrno]] kao Cohen
* [[Enela Sefer]] kao službenica CIPS 
* [[Abdallah Salhab]] kao Tela
* [[Emir Zametica]] kao Ajlin kolega
* [[Belma Zvizdić]] kao Jazz pjevačica
* [[Riad Avdić]] kao Ajlin kolega
* [[Dželila Mujović]] kao Ajlina koleginica
* [[Nedim Zlatar]] kao član benda 
* [[Elvir Delić]] kao zaštitar
* [[Fehim Kusundžija]] kao komšija Zuc
* [[Muharem Vajzović]] kao Dinin punac 
* [[Mirza Mutevelić]] kao član benda 
* [[Helena Vuković]] kao Dinina svastika
* [[Domagoj Nizić]] kao kolega u policijskoj stanici
* [[Leonardo Sarić]] kao član benda 
* [[Muhamed Damir]] kao električar
* [[Bakir Glamoc]] kao mlađi taxista
* [[Vahid Piralić]] kao forenzičar
* [[Subhija Jusufović]] kao Nana
* [[Ernad Prnjavorac]] kao Nanin sin
* [[Mersija Gazibara]] kao žena u
* [[Adnan Alić]] kao forenzičar

== Vanjski linkovi ==
* {{Imdb title|id=16740278|title=Kotlina}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Bosanskohercegovačke TV-serije]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačke krimi serije iz 2020-ih]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačke TV-serije sa početkom prikazivanja 2022.]]
[[Kategorija:TV-emisije na bosanskom jeziku]]
[[Kategorija:TV-emisije s radnjom u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačke TV-serije iz 2020-ih]]</text>
      <sha1>pel5gjeeb1ikj5matsaoe5s3ns64vn8</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3921275</id>
      <parentid>3921274</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T10:06:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-45351-00</username>
        <id>184925</id>
      </contributor>
      <comment>/* Radnja */</comment>
      <origin>3921275</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8016" sha1="rrbtba6korab4x8uhx7otabl2v80faa" xml:space="preserve">{{Standardi}}
{{Infokutija TV-emisija
| ime                            = Kotlina
| slika                          = 
| veličina_slike                 = 
| slika_alt                      = 
| opis_slike                     = 
| originalni_naslov              = 
| ime2                           = 
| žanr                           = [[drama]] &lt;br/&gt; kriminalistički triler
| format                         = 
| autor                          = [[Amra Bakšić Čamo]]&lt;br/&gt;[[Danis Tanović]]
| bazirano_na                    = 
| razvoj                         = 
| pisac                          = Amra Baksic Čamo &lt;br/&gt;Nikola Kuprešanin&lt;br/&gt; Adnan Lugonić&lt;br/&gt;Danis Tanović
| scenarij                       = 
| priča                          = 
| režiser                        = Aida Begić &lt;br/&gt;Danis Tanović
| stvaralački_režiseri           = 
| predstavlja                    = 
| glumci                         = {{plainlist|
* Fedja Štukan
}}
| suci                           = 
| glasovi                        = 
| pripovjedač                    = 
| kompozitor_muzičke_teme        = 
| uvodna_tema                    = 
| završna_tema                   = 
| kompozitori                    = 
| država                         = [[Bosna i Hercegovina]]
| jezik                          = [[Bosanski jezik|Bosanski]]
| broj_sezona                    = 2
| broj_serijala                  = 
| broj_epizoda                   = 13
| spisak_epizoda                 = Spisak epizoda serije &quot;Kotlina&quot;
| izvršni_producenti             = Lamija Đapo
| producenti                     = Sedin Kahriman&lt;br/&gt; Amra Bakšić Čamo &lt;br/&gt;Adis Đapo
| montaža                        = Redžinald Šimek 
| lokacija                       = [[Sarajevo]]
| kinematografija                = Erol Zupčević
| scenografija                   = Sanda Popovac
| kamerman                       = 
| trajanje                       = 45 minuta
| produkcijska_kompanija         = PRO.BA &lt;br/&gt;BH content lab - BH Telecom
| distributer                    = BH Telecom
| budžet                         = 
| kanal                          = {{plainlist|
* 
}}
| format_slike                   = 
| format_tona                    = 
| prvo_prikazano_u               = MY TV BH Telecom &lt;br/&gt; FTV
| prvo_emitiranje                = 
| zadnje_emitiranje              = 
| prethodno                      = 2. oktobar 2022. 
| sljedeće                       = 
| povezano                       = 
| web_stranica                   = 
| naslov_web_stranice            = 
| web_stranica_produkcije        = 
| naslov_web_stranica_produkcije = 
| imdb                           = 
}}
'''Kotlina''' je bosanskohercegovačka kriminalistička tv-serija iz 2022. godine autora Danisa Tanovića i Amre Bakšić&lt;ref name=&quot;bhcontentlab.ba&quot;&gt;{{Cite web|url=https://bhcontentlab.ba/portfolio/kotlina/|title=Kotlina – BHContentLab|website=bhcontentlab.ba|access-date=17. 3. 2025}}&lt;/ref&gt;

Prve dvije epizode “Kotline” pretpremijerno su prikazane druge večeri 28. Sarajevo Film Festivala.&lt;ref name=&quot;bhcontentlab.ba&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/58967/tanovic-o-novoj-krimi-seriji-kotlina-otkriva-drugacije-i-nevideno-sarajevo/vest|title=Tanović o novoj krimi-seriji: &quot;Kotlina&quot; otkriva drugačije i neviđeno Sarajevo|last=Tanjug|date=14. 8. 2022|website=Euronews.rs|access-date=17. 3. 2025}}&lt;/ref&gt;

Od jeseni 2022. godine se premijerno emituje na MY TV platformi BH Telecom i Federalnoj TV.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://federalna.ba/kriminalisticka-serija-kotlina-na-federalnoj-televiziji-soekr|title=Kriminalistička serija &quot;Kotlina&quot; na Federalnoj televiziji|website=Federalna|access-date=17. 3. 2025}}&lt;/ref&gt;

Druga sezona serije “Kotlina” u produkciji BH ContentLab platforme premijerno je prikazana u okviru 30. Sarajevo Film Festivala.  TV emitovanje je uslijedilo na kanalu Federalne Televizije, prva epizoda je emitovana 16. Novembra 2025.

== Radnja ==
Tijelo nepoznatog muškarca otkriveno je u vrtu Zemaljskog muzeja u Sarajevu. Viši inspektor Edib Pašić je pozvan na uviđaj. Nesretan slučaj ili ubistvo migranta, kako se misli u prvi mah, slučaj je za njega i mlađeg kolegu, inspektora Midu Zeca; sasvim nevažan, nezanimljiv medijima, ostat će samo kratka vijest na portalima. Novinarka portala Sloboda, Ajla Pašić se slučajno zatiče na mjestu zločina sa kamerom. U Sarajevo se, isti dan, iz zatvora vraća Senči, Edibov ratni drug sa druge strane zakona. Nestanak leša iz mrtvačnice i skriveni motivi zaposlenih u Muzeju, vode ih u mrežu korupcije, pritisaka, ličnih neuspjeha, neimaštine, beznađa i međunarodnog kriminala. Istražujući slučaj koji se dalje komplikuje, prisiljeni su zaroniti u današnje Sarajevo i donijeti odluke koje je teško opravdati, ali lako razumjeti.

Druga sezona serije dešava se godinu dana nakon zbivanja prve sezone, počinje otkrićem tijela rudara u Historijskom muzeju, što izgleda kao samoubistvo ali uskoro ukazuje na puno više, radnja u Zenici i Sarajevu se isprepleće. U Sarajevo dolazi i Edibova bivša žena Tanja, koja okuplja staro društvo, uključujući paranoičnog Senčija. Edib i Mido se suočavaju s moralnim i profesionmalnim dilemama, istražujući ne samo kriminalne slučajeve, već i duboko osobne teme poput identiteta, moralnosti i pripadnosti.

== Uloge ==
* [[Feđa Stukan]] kao Edib
* [[Boris Ler]] kao Mido
* [[Ida Keskić]] kao Ajla
* [[Mario Knezović]] kao Senci
* [[Vedrana Božinović]] kao Selma
* [[Vedran Tuce]] kao šef policije
* [[Admir Sehović]] kao Dino
* [[Alban Ukaj]] kao Jean Pierre 
* [[Adnan Omerović]] kao Duško Samouk 
* [[Ena Husić]] kao Farah  
* [[Amar Custović]] kao Ciz 
* [[Adi Hrustemović]] kao Sead 
* [[Davor Sabo]] kao urednik
* [[Damir Kustura]] kao Ismar
* [[Izudin Bajrović]] kao Žarko
* [[Kemal Cebo]] kao Ahmed
* [[Redžinald Simek]] kao Haveric
* [[Armis Masić]] kao stariji taxista  
* [[Dina Musanović]] kao Dinina supruga 
* [[Semir Krivić]] kao Fuke 
* [[Vule Marković]] kao Smajli
* [[Enes Kozličić]] kao Davor
* [[Abdulah Al Nakami]] kao bogati Arap
* [[Harun Mujkanović]] kao policajac 1
* [[Elman Hasanspahić]] kao radnik na autopraonici 2
* [[Dženan Redžo]] kao inspektor Dautbegović
* [[Adnan Novo]] kao policajac 2 
* [[Igor Bararon]] kao Igor
* [[Snežana Avdić]] kao komšinica Cohen
* [[Edin Hadžismajlović]] kao Malik
* [[Irfan Ribić]] kao radnik na autopraonici
* [[Vanessa Glođo]] kao tužiteljica
* [[Midhat Slatina]] kao šef Federalne
* [[Gordana Miladinović]] kao PR Federalne 
* [[Senajid Kadrić]] kao nabildani decko
* [[Filip Radovanović]] kao Ajlin kolega
* [[Karlo Mlinar]] kao Luka
* [[Dragan Trograncić]] kao advokat
* [[Almin Zrno]] kao Cohen
* [[Enela Sefer]] kao službenica CIPS 
* [[Abdallah Salhab]] kao Tela
* [[Emir Zametica]] kao Ajlin kolega
* [[Belma Zvizdić]] kao Jazz pjevačica
* [[Riad Avdić]] kao Ajlin kolega
* [[Dželila Mujović]] kao Ajlina koleginica
* [[Nedim Zlatar]] kao član benda 
* [[Elvir Delić]] kao zaštitar
* [[Fehim Kusundžija]] kao komšija Zuc
* [[Muharem Vajzović]] kao Dinin punac 
* [[Mirza Mutevelić]] kao član benda 
* [[Helena Vuković]] kao Dinina svastika
* [[Domagoj Nizić]] kao kolega u policijskoj stanici
* [[Leonardo Sarić]] kao član benda 
* [[Muhamed Damir]] kao električar
* [[Bakir Glamoc]] kao mlađi taxista
* [[Vahid Piralić]] kao forenzičar
* [[Subhija Jusufović]] kao Nana
* [[Ernad Prnjavorac]] kao Nanin sin
* [[Mersija Gazibara]] kao žena u
* [[Adnan Alić]] kao forenzičar

== Vanjski linkovi ==
* {{Imdb title|id=16740278|title=Kotlina}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Bosanskohercegovačke TV-serije]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačke krimi serije iz 2020-ih]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačke TV-serije sa početkom prikazivanja 2022.]]
[[Kategorija:TV-emisije na bosanskom jeziku]]
[[Kategorija:TV-emisije s radnjom u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačke TV-serije iz 2020-ih]]</text>
      <sha1>rrbtba6korab4x8uhx7otabl2v80faa</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Tulum387/Igralište</title>
    <ns>2</ns>
    <id>500884</id>
    <revision>
      <id>3921165</id>
      <parentid>3919228</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T12:30:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <origin>3921165</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="33296" sha1="ikkwimywe4ou7u1uazme71tpjeo75t9" xml:space="preserve">'''Bosnistika''' (poznata i pod nazivom '''bosanske studije''') filološka je i interdisciplinarna naučna disciplina koja se bavi sistemskim i cjelovitim proučavanjem [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], njezinog historijskog, jezičkog, književnog, društvenog, kulturnog i civilizacijskog prostora.&lt;ref&gt;Određenje bosnistike kao filološke discipline na prvi pogled jednostavno je, ili barem ništa složenije nego određenje npr. kroatistike ili srbistike, odnosno montenegristike. Međutim, već samo poređenje bosnistike te kroatistike, srbistike i montene­gristike, a posebno poređenje mogućih određenja bosnistike u lingvističkim i književnohistorijskim istraživanima ukazuje na naročitu složenost ovog pitanja, odnosno na niz problema koji se javljaju s ovim u vezi. Npr., ako se i složimo da se u lingvistič­koj perspektivi bosnistika bavi bosanskim jezikom, ma kako ga definirali (a što je, ipak, samo jedna mogućnost određenja bosni­stike u lingvistici), postavlja se pitanje čime se to bosnistika bavi u književnohistorijskoj perspektivi, tj. koja je to književnost ili koje su to književnosti kojima se bavi bosnistika u književno­historijskim istraživanjima, npr. bošnjačka ili bosanskohercego­vačka književnost, ili neka druga, treća..., i zašto? Iako ni lingvi­stički pristup nije lišen mogućih otvorenih pitanja u određenju bosnistike, posebne probleme otvara, dakle, književni aspekt bosnistike, što ne treba čuditi jer je pitanje određenja književno­sti u Bosni i Hercegovini i samo po sebi izrazito složeno. Pritom, bez određenja bosnistike i u književnohistorijskoj perspektivi, nije moguće ni potpunije određenje bosnistike u lingvističkoj perspektivi, a naročito ne cjelovito određenje bosnistike kao fi­lološke discipline. A to je upravo ono čemu teži predloženi rad – cjelovito odrediti bosnistiku kao filološku disciplinu, uzima­jući u obzir i lingvistički, ali i vrlo složeni književnohistorij­ski te, konačno, i još složeniji kulturološki aspekt ovog pitanja i problema, i to kako pojedinačno, tako i s obzirom na njihove složene međusobne veze i odnose. Riječ je, dakle, o nastojanju u smjeru holističkog određenja bosnistike, a što je pitanje od fun­damentalne važnosti za bosnistiku kao takvu.↵↵Sažetak, Sanjin Kodrić, Bosnisitka, Vol. 30 Br. 2 (2022): Lingua Montenegrina, &lt;nowiki&gt;https://linguamontenegrina.me/index.php/lm/article/view/957&lt;/nowiki&gt;&lt;/ref&gt;

U užem, filološkom smislu, fokusira se na [[bosanski jezik]], njegovu historiju, strukturu, razvoj i upotrebu, te na književnost, pisanu baštinu i kulturne fenomene povezane s bosanskohercegovačkim prostorom, zbog čega predstavlja posebnu granu južnoslavenske [[Filologija|filologije]] i [[Slavistika|slavistike]].

U širem, savremenom akademskom kontekstu, bosnistika, odnosno bosanske studije, integrira lingvističke, književno-historijske, historijske, društvene i kulturološke pristupe radi proučavanja stanovništva, društava, kultura, dijaspore, kulturnog naslijeđa i međusobno povezanih društvenih procesa.

Njeno područje interesa nije ograničeno isključivo na granice savremene države Bosne i Hercegovine, niti na [[Spisak institucija u Bosni i Hercegovini|institucije]] unutar nje, već obuhvata i međunarodno proučavanje bosanskohercegovačkih zajednica u širem regionalnom i svjetskom kontekstu.&lt;ref&gt;Kodrić, Sanjin. &quot;Bosnistika – šta je to? (Pitanja, problemi i mogućnosti definiranja bosnistike u lingvističkim, književnohistorijskim i kulturološkim istraživanjima).&quot;&lt;/ref&gt;

== Naziv i terminologija ==
Naziv ''bosnistika'' izveden je iz toponima Bosna, uz sufiks koji označava naučnu oblast ili sistemsko proučavanje određenog predmeta.

U domaćoj akademskoj upotrebi termin se najčešće odnosi na filološko proučavanje bosanskog jezika, književnosti i kulture, dok se u širem interdisciplinarnom značenju koristi za proučavanje Bosne i Hercegovine kao historijskog i kulturnog prostora.

U međunarodnom akademskom kontekstu prevladava izraz ''bosanske studije (''eng. ''Bosnian Studies)'' koji naglašava interdisciplinarnost područja i omogućava njegovo upoređivanje s drugim sličnim oblastima poput [[Srbistika|srbistike]], [[Kroatistika|kroatistike]], [[Slovenistika|slovenistike]] ili balkanistike kao sveobuhvatne discipline.&lt;ref name=&quot;:02&quot;&gt;Sanjin Kodrić, Studije iz kulturalne bosnistike (Književnoteorijske i književnohistorijske teme), str. 14–15.&lt;/ref&gt;

Pojam ''bosnologija'' također se povremeno koristi kao sinonim za sistemsko i interdisciplinarno proučavanje Bosne i Hercegovine, iako njegova terminološka upotreba nije u potpunosti ustaljena. U pojedinim kontekstima, bosnologija se pojavljuje kao bliska značenjskom pojmu bosnistike, dok se bosnistika češće koristi kada se želi naglasiti veza s filologijom, [[Jezik|jezikom]] i [[Književnost|književnošću]]. Terminološke razlike djelimično proizlaze iz činjenice da je bosnistika polidisciplinarno područje u razvoju, čije se granice razlikuju ovisno o nacionalnim akademskim tradicijama, univerzitetskim sistemima i metodološkim pristupima.

== Historijat discipline ==
Začeci bosnistike kao sistemskog naučnog proučavanja sežu u 19. vijek, kada evropski orijentalisti i slavisti počinju intenzivnije istraživati bosansku kulturu, jezik i književnu baštinu. Među ranim značajnim djelima ističe se rad [[Leopold von Ranke|Leopolda von Rankea]] o bosanskoj historiji, kao i istraživanja [[Franj Miklošiča|Franca Miklošiča]] o južnoslavenskim jezicima, uključujući i bosanski.

U 20. vijeku bosnistika se razvija kao posebna filološka disciplina, naročito unutar slavistike i orijentalistike, pri čemu značajan doprinos daju [[Muhamed Nezirović]], [[Alija Nametak]], [[Enes Duraković]] i [[Dževad Jahić]], koji su postavili temelje za naučnu obradu bosanskog jezika i književnosti.&lt;ref&gt;Kodrić S. Studije iz kulturalne bosnistike: Književnoteorijske i književnohistorijske teme, Bosnistika – šta je to?&lt;/ref&gt;

Nakon osamostaljenja Bosne i Hercegovine, proučavanje bosanskog jezika i književnosti dobija snažniji institucionalni okvir kroz univerzitetske studijske programe i odsjeke posvećene bosanskom jeziku i književnosti. Takvi studijski programi postoje na [[Univerzitet u Tuzli|Univerzitetu u Tuzli]], gdje Odsjek za bosanski jezik i književnost obuhvata lingvistička, filološka i književna istraživanja.

Na širem institucionalnom planu, važnu ulogu u interdisciplinarnom proučavanju Bosne i Hercegovine ima Međunarodni forum Bosna (MFB), nevladina organizacija osnovana u Sarajevu 1997, koja okuplja pojedince i ustanove iz Bosne i Hercegovine i inostranstva. MFB organizuje radionice, simpozije, konferencije i druga naučna i intelektualna okupljanja, te objavljuje časopis ''Forum Bosnae'' i druge publikacije posvećene društvenim, kulturnim, historijskim i drugim aspektima Bosne i Hercegovine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.forumbosna.org/o-medjunarodnom-forumu-bosna|title=O Međunarodnom forumu Bosna|website=www.forumbosna.org|access-date=17. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Predmet proučavanja ==
Predmet bosnistike jest Bosna i Hercegovina kao višeslojni historijski, jezični, društveni i kulturni prostor, kao i pojave povezane s bosanskohercegovačkim iskustvom izvan njene savremene teritorije. U predmet proučavanja uključuju se historija Bosne i Hercegovine s političkim institucijama, [[arheologija]], materijalna kultura, [[Umjetnost u Bosni i Hercegovini|umjetnost]], [[Arhitektura Bosne i Hercegovine|arhitektura]] i [[urbanizam]], te bosanski jezik u njegovim historijskim oblicima, dijalektima i narodnim govorima.

Proučava se i historija pismenosti, pisama, rukopisna i arhivska baština, književnost Bosne i Hercegovine i usmena književnost s folklorom, religijska i kulturna historija, filozofija i historija ideja, kao i etnologija, antropologija i sociologija bosanskohercegovačkog društva. U okviru discipline također se proučavaju [[ekonomija]], historija [[Privreda Bosne i Hercegovine|privrede]], [[Demografija Bosne i Hercegovine|demografski]] i [[Migracija stanovništva|migracijski procesi]], studije identiteta, kolektivnog pamćenja, obrazovanja i naučne historije, te mediji, savremena kultura, dijaspora, transnacionalne zajednice i međunarodne percepcije Bosne i Hercegovine.

Bosnistika se stoga ne definiše prvenstveno jednom metodom, nego predmetom koji proučava, a isti fenomen može biti analiziran iz više naučnih perspektiva.

== Bosnistika kao interdisciplinarno područje ==
U najširem smislu, bosnistika je interdisciplinarno područje studija čija osnovna metodološka pretpostavka jest da se složen historijski i kulturni prostor ne može u potpunosti objasniti samo jednom naukom.

Bosnistika se zbog toga može organizovati u nekoliko velikih područja, uključujući jezičku i filološku, historijsku, antropološku i etnološku, sociološku, filozofsku i teorijsku, kulturološku, političku i pravnu bosnistiku, te studije dijaspore i transnacionalne bosanske zajednice. Ta područja nisu strogo odvojena; istraživanje jednog rukopisa može istovremeno pripadati filologiji, historiji, paleografiji i historiji religije, dok proučavanje savremenog jezika može uključivati [[Lingvistika|lingvistiku]], [[Sociologija|sociologiju]], politologiju i studije identiteta.

=== Jezička i filološka bosnistika ===
Jedno od centralnih područja bosnistike jest proučavanje bosanskog jezika, pri čemu jezička bosnistika istražuje njegovu strukturu, historijski razvoj, dijalekte, standardizaciju, društvenu upotrebu i književno izražavanje. U okviru lingvistike analiziraju se [[fonetika]] i [[fonologija]], [[Morfologija (lingvistika)|morfologija]], sintaksa, [[leksikologija]], [[semantika]], tvorba riječi, frazeologija, pragmatika, stilistika, sociolingvistika, dijalektologija, [[historijska lingvistika]] i [[korpusna lingvistika]].

Bosanski jezik proučava se i u odnosu prema drugim južnoslavenskim standardnim jezicima i govorima, posebno kroz historiju zajedničkog južnoslavenskog dijalekatskog prostora, a takva istraživanja mogu biti komparativna, historijska, strukturalna i sociolingvistička.

Historijska jezička bosnistika proučava jezički razvoj na prostoru Bosne kroz različita razdoblja, koristeći natpise, povelje, rukopise, administrativne dokumente, vjerske tekstove, rječnike, gramatike, književna djela i usmenu tradiciju, pri čemu poseban predmet predstavljaju historijski oblici [[Pismenost|pismenosti]] i tekstualne produkcije, kao i promjene u odnosima između književnog, administrativnog, narodnog i standardnog jezika.

Sociolingvistička bosnistika proučava odnos jezika i društva kroz jezični identitet, standardizaciju, jezičnu politiku, obrazovanje, medije, višejezičnost, jezične stavove i različite oblike javne i privatne komunikacije, pri čemu se jezik ne promatra samo kao gramatički sistem, nego i kao društvena institucija i oblik kulturnog pamćenja.

Filološka bosnistika proučava jezik i književnost kroz tekstove i njihove historijske kontekste, obuhvatajući tekstologiju, paleografiju, kodikologiju, historiju pisma, [[Historija književnosti|historiju književnosti]], književnu kritiku i proučavanje rukopisne baštine.

Bosanskohercegovački prostor karakteriše historijska upotreba različitih sistema pismenosti i kulturnih tradicija, zbog čega filološka bosnistika proučava srednjovjekovne povelje i natpise, historijske oblike ćirilične pismenosti, tekstove pisane [[Latinica|latinicom]], rukopise nastale na orijentalnim jezicima (arapski, turski, perzijski), [[alhamijado književnost]], [[Usmena književnost|usmenu književnost]], te književnost modernog i savremenog doba. Filološki pristup nastoji utvrditi porijeklo, jezične osobine, historiju prijenosa i kulturni kontekst teksta, proučavajući tekst ne samo kao književno djelo, već i kao historijski dokument.

Književna bosnistika, kao posebna grana, obuhvata srednjovjekovnu književnost i pismenost, usmenu književnost, divansku književnost na orijentalnim jezicima, alhamijado književnost, književnost na latinskom i drugim jezicima, književnost austrougarskog razdoblja, književnost 20. vijeka, savremenu književnost, te književnost bosanskohercegovačke dijaspore, a proučava i pitanja književnog kanona, kulturne pripadnosti, jezika književnosti, historijske recepcije i prevođenja. Savremeni međunarodni pristupi posebno analiziraju bosanskohercegovačku književnost kroz komparativnu književnost, postkolonijalnu teoriju, studije pamćenja, studije rata i mira, rodne studije, migracijske studije i transnacionalnu književnost.

=== Historijska bosnistika ===
Historijska bosnistika posvećena je proučavanju dugoročnog razvoja Bosne i Hercegovine, kao i historijskih oblasti koje su s njom povezane, pri čemu obuhvata kontinuitet i diskontinuitet društvenih, političkih i kulturnih procesa od prahistorije do savremenosti, a periodizacija predstavlja temeljni metodološki okvir.

U okviru prahistorije i antike, istraživanja su usmjerena na rekonstrukciju ranih zajednica, arheoloških kultura i antičkog stanovništva, s posebnim naglaskom na upravne strukture, komunikacijske puteve, urbanu topografiju i procese romanizacije, pri čemu se značajna pažnja pridaje ključnim lokalitetima poput Desila, Daorsona te rimskih municipija u dolini Neretve, čija materijalna ostavština pruža podatke o društveno-ekonomskim i kulturnim obrascima prije doseljenja Slavena. Srednjovjekovna Bosna zauzima centralno mjesto u historiografiji, pri čemu se analizira razvoj političkih institucija kroz prizmu banovine i kasnijeg kraljevstva, a detaljno se proučavaju društvene strukture, privredni tokovi, diplomatski odnosi, urbani razvoj i relacije među različitim religijskim zajednicama. Poseban istraživački fokus predstavljaju pismeni izvori poput povelja, epigrafski spomenici, prije svega stećci, arheološki nalazi te druga materijalna i tekstualna svjedočanstva, koja omogućavaju dublje razumijevanje identitetskih i društvenih dinamika tog perioda.

Osmansko razdoblje proučava se kroz analizu administrativnog sistema, uključujući vilajete, sandžake i kadiluke, kao i kroz istraživanje urbanih centara, zemljišnih odnosa, timarskog sistema i procesa čitlučenja, uz fokus na demografske strukture, migracijske tokove, obrazovne institucije i kulturnu produkciju, koja obuhvata divansku književnost i vakufname, uz posebno razmatranje odnosa vjerskih zajednica unutar milet-sistema, što osvjetljava složene međusobne utjecaje u višenacionalnom okruženju.

Austrougarsko razdoblje obrađuje se s aspekta modernizacijskih procesa, industrijalizacije, reformi obrazovnog sistema, upravnih promjena, razvoja štampe i političkog života, pri čemu se posebno ističu nacionalni pokreti i kulturno udruživanje, a ovaj period karakterizira i nastanak modernih institucija poput muzeja, arhiva i univerziteta, koje su postavile temelje institucionalizirane nauke i kulture u Bosni i Hercegovini.

Jugoslovenska razdoblja obuhvataju analizu političkih i društvenih promjena, razvoja kulture, industrije, obrazovanja i urbanizacije, te promjena u strukturama identiteta, uključujući položaj Bosne i Hercegovine i njenog stanovništva unutar prve i druge Jugoslavije, pri čemu se razmatraju integrativni i dezintegrativni procesi, ekonomske politike i socijalne transformacije koje su oblikovale savremeno društvo.

Savremena Bosna i Hercegovina, kao predmet historijskih i društvenih istraživanja, obuhvata ratne posljedice, procese obnove, izgradnju institucija, migracijske obrasce, razvoj dijaspore, evropske integracije i promjene u savremenom društvenom tkivu, uključujući procese tranzicije i demokratizacije, čime se historijska bosnistika neprestano suočava s aktuelnim društvenim izazovima.

=== Antropološka i etnološka bosnistika ===
Antropološka i etnološka bosnistika predstavlja korpus znanstvenih istraživanja usmjerenih na proučavanje čovjeka, zajednice i kulture unutar konkretnog društvenog i historijskog konteksta Bosne i Hercegovine, pri čemu disciplina ne polazi od apstraktnih teorijskih konstrukcija, već od živih praksi, svakodnevnih interakcija i simboličkih univerzuma koje pojedinci i grupe stvaraju kroz vrijeme, pa stoga njezin predmet obuhvata širok spektar društvenih fenomena. U središtu interesa nalaze se oblici organizacije obitelji i srodstva, koji su kroz historiju poprimali različite modele zavisno o regiji, vjerskoj pripadnosti i ekonomskim uvjetima, zatim kalendarski i životni običaji te ritualne prakse, pri čemu se posebna pažnja poklanja religijskim obrascima – kako onima institucionaliziranim unutar islamskih, katoličkih, pravoslavnih i judaističkih zajednica, tako i sincretističkim pojavama koje ukazuju na dugotrajne međusobne utjecaje i prilagođavanja na lokalnom nivou. Materijalni aspekti kulture, poput prehrambenih navika, odijevanja – od narodnih nošnji do urbanih modnih kodeksa – te stanovanja, uključujući seosku arhitekturu i gradske kuće, također su nezaobilazne teme, jer svjedoče o načinima prilagođavanja prirodnom i društvenom okruženju.

Osim toga, antropološka bosnistika sistemski proučava tradicionalna zanimanja poput zanatstva, stočarstva i poljoprivrede, koja su oblikovala ekonomsku svakodnevicu do modernog doba, te narodno liječenje kao poseban sistem znanja o tijelu i bolesti, često isprepleten s religijskim i magijskim predodžbama. Bogatstvo usmene predaje – epske pjesme, balade, sevdalinke, priče i legende – predmet je analize ne samo kao književnog ili muzičkog izričaja, već i kao medija kolektivnog pamćenja i prenošenja vrijednosti, dok se glazba i ples, posebno sevdah, kolo i ilahije, promatraju kao oblici društvene kohezije i izražavanja emocija, a blagdani vjerskog ili svjetovnog porijekla otkrivaju ritmove zajednice i njene odnose prema vremenu, prirodi i svetome.

Ključno metodološko polazište antropološkog pristupa jest shvaćanje da kultura nije svediva na zbir velikih umjetničkih ili historijskih dostignuća, već podrazumijeva cjelokupni način na koji ljudi žive, komuniciraju, pamte i tumače svijet oko sebe, što podrazumijeva interdisciplinarno sagledavanje svakodnevnih praksi, simboličkih klasifikacija i društvenih hijerarhija. Suvremena antropološka istraživanja dodatno proširuju ovaj okvir prema fenomenima urbanog života, migracijskim procesima, konstrukcijama identiteta, generacijskim promjenama te složenim odnosima između lokalnog i globalnog, pri čemu se Bosna i Hercegovina pokazuje kao plodno tlo za proučavanje kulturnih transfera, hibridizacije i otpornosti tradicije u uvjetima stalnih društvenih transformacija.

=== Sociološka, filozofska i teorijska bosnistika ===
Sociološka bosnistika proučava bosanskohercegovačko društvo, njegove strukture, društvene odnose i historijske promjene, baveći se temama poput društvene stratifikacije, porodice, obrazovanja, rada i privrede, urbanih i ruralnih sredina, migracija, demografije, religije, medija, političke kulture, kolektivnih identiteta, društvenog pamćenja, međugrupnih odnosa i procesa modernizacije. Jedna od važnih tema jest proučavanje višestrukih i promjenjivih oblika identiteta, pri čemu se istražuje način na koji pojedinci istovremeno pripadaju različitim društvenim i kulturnim zajednicama, poput porodice, grada, regije, kulturne zajednice, naroda, države i transnacionalne dijaspore, a identitet se ne posmatra kao statična i nepromjenjiva kategorija, nego kao društveno i historijski oblikovan proces.

Filozofska bosnistika, osim proučavanja bosanskohercegovačkih filozofa, obuhvata i filozofsko promišljanje bosanskohercegovačkog historijskog i kulturnog iskustva, postavljajući temeljna pitanja o značenju historijskog kontinuiteta, oblikovanju kolektivnog identiteta, odnosu pojedinca i zajednice, pretvaranju prošlosti u kolektivno pamćenje, ulozi jezika u oblikovanju svijeta, te o pripadnosti, drugosti i suživotu različitih zajednica u zajedničkom društvenom prostoru. Filozofska i teorijska bosnistika koristi hermeneutiku, fenomenologiju, filozofiju jezika, političku filozofiju, filozofiju historije, etiku i suvremene teorije identiteta.

== Identitet, društveno pamćenje i studije dijaspore ==
Jedno od područja bosnistike jest proučavanje bosanskih i bosanskohercegovačkih identiteta, uključujući lokalne, regionalne, državne, etničke, nacionalne, jezične, kulturne, religijske, dijasporijske i individualne oblike pripadnosti. Bosnistički pristupi identitetu polaze od mogućnosti istovremenog postojanja više oblika identitetske pripadnosti kod pojedinca, pa se identitet proučava kao historijski, društveno i kulturno oblikovan fenomen, a ne isključivo kao unaprijed određena kategorija. S ovim područjem povezana su i istraživanja društvenog i kulturnog pamćenja, koja proučavaju načine na koje se prošli događaji i iskustva pamte, tumače i prenose kroz obrazovanje, književnost, spomenike, muzeje, porodična sjećanja, medije i javne ceremonije.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Suljagić|first=Emir|date=22. 4. 2022|title=Denial of Genocide and Other War Crimes Committed in Bosnia as a Form of Collective Memory|url=https://ibs.preporod.ba/bosnian-studies/index.php/journal/article/view/61|journal=Bosnian Studies: Journal for Research of Bosnian Thought and Culture|language=en|volume=6|issue=1|pages=4–23|issn=2712-0406}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Halilovich|first=Hariz|date=2012|title=Trans-Local Communities in the Age of Transnationalism: Bosnians in Diaspora|url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/j.1468-2435.2011.00721.x|journal=International Migration|language=en|volume=50|issue=1|pages=162–178|doi=10.1111/j.1468-2435.2011.00721.x|issn=1468-2435}}&lt;/ref&gt;

Predmet bosnistike obuhvata i proučavanje bosanskohercegovačke dijaspore izvan Bosne i Hercegovine, pri čemu se istražuju migracijski procesi, oblikovanje zajednica izvan zemlje, očuvanje i promjene jezika i kulturnih obrazaca, međugeneracijski prijenos te odnosi između dijaspore i zemlje porijekla. Bosanskohercegovačke zajednice prisutne su u različitim evropskim i drugim državama, među kojima su Njemačka, Austrija, Švicarska, Švedska, Norveška, Sjedinjene Američke Države, Kanada, Australija i Turska, a proučavanje dijaspore povezano je s temama kao što su transnacionalizam, migracije, višejezičnost, jezici naslijeđa, identiteti druge i treće generacije, dijasporijska književnost, digitalne zajednice i međunarodno kulturno povezivanje.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Dikyurt|first=Ahmet|date=11. 10. 2023|title=Identity, Belonging and Home: The Case of Second-Generation Bosnian Americans|url=https://www.researchgate.net/publication/375467199_Identity_Belonging_and_Home_The_Case_of_Second-Generation_Bosnian_Americans|journal=Diaspora Studies|volume=16|pages=369–382|doi=10.1163/09763457-bja10064}}&lt;/ref&gt;

== Bosnistika kao međunarodno područje ==
Bosnistika se proučava i izvan Bosne i Hercegovine, pri čemu se istraživanja bosanskog jezika, književnosti i kulture često odvijaju unutar širih slavističkih, južnoslavenskih, istočnoevropskih i studija jugoistočne Evrope, kao i drugih interdisciplinarnih područja. Međunarodno akademsko proučavanje Bosne i Hercegovine zbog toga nije ograničeno na institucije koje u nazivu imaju termin ''bosnistika'' ili ''Bosnian Studies''.&lt;ref name=&quot;:12&quot;&gt;Karabegović, Dženeta, i Adna Karamehić-Oates, ur. ''Bosnian Studies: Perspectives from an Emerging Field''. Columbia: University of Missouri Press, 2023.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kodrić, Sanjin. ''Studije iz kulturalne bosnistike: Književnoteorijske i književnohistorijske teme''. Sarajevo: Slavistički komitet, 2018, str. 14–15.&lt;/ref&gt;

U Sjedinjenim Američkim Državama, primjerice, Harvard University u okviru slavističkog programa proučava književne i kulturne tradicije Bosne, Srbije i Hrvatske te nudi nastavu bosanskog/hrvatskog/srpskog jezika.&lt;ref&gt;Harvard University. Department of Slavic Languages &amp; Literatures.&lt;/ref&gt;

Indiana University Bloomington u okviru Department of Slavic and East European Languages and Cultures nudi nastavu bosanskog, hrvatskog, crnogorskog i srpskog jezika te proučava kulture tih prostora.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://slavic.indiana.edu//about/languages-cultures/southslavic/index.html|title=Bosnian, Croatian, Serbian|website=Department of Slavic and East European Languages and Cultures|language=en|access-date=17. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Na Univerzitetu Pittsburgh bosanski/hrvatski/srpski proučava se u okviru slavističkih i istočnoevropskih studija, a univerzitet nudi i zaseban ''minor'' iz bosanskog, hrvatskog, crnogorskog i srpskog jezika.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.global.pitt.edu/creees/students/languages|title=Languages {{!}} University Center for International Studies|website=www.global.pitt.edu|access-date=17. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Na Columbia Univerzitetu jezici poput bosanskog, hrvatskog i srpskog uključeni su u regionalne studije Harriman Instituta, odnosno u širi okvir studija Rusije, Evroazije i Istočne Evrope.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://harriman.columbia.edu/study/courses/|title=Courses|website=The Harriman Institute|language=en-US|access-date=17. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

U evropskom akademskom prostoru bosanski jezik i književnost također se proučavaju u okviru slavistike i južnoslavenskih studija, dok se širi historijski, društveni i politički aspekti Bosne i Hercegovine često proučavaju unutar studija jugoistočne Evrope i srodnih interdisciplinarnih područja. Takav institucionalni raspored pokazuje da se sadržaj koji se može smatrati dijelom bosnistike često pojavljuje unutar širih disciplinarnih i regionalnih programa, bez nužnog korištenja naziva ''bosnistika'' ili ''Bosnian Studies''.&lt;ref name=&quot;:12&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt;

== Odnos sa srodnim disciplinama ==
U akademskom prostoru jugoistočne Evrope, bosnistika dijeli značajne predmetne i metodološke dodirne tačke sa srbistikom i kroatistikom, posebno u području proučavanja jezika, književnosti i književne historije. Sanjin Kodrić bosnistiku izričito povezuje s kroatistikom i srbistikom, kao i s montenegristikom, južnom slavistikom i slavistikom. U njegovom određenju, bosnistika se može shvatiti u širem i užem smislu: u širem smislu obuhvata književno stvaranje povezano s bosanskohercegovačkim književnim i kulturnim prostorom, uključujući bošnjačku, hrvatsku i srpsku književnost u Bosni i Hercegovini, književnosti manjinskih zajednica, sandžačkobošnjačku književnost i književnost dijaspornih autora; u užem smislu usmjerena je prvenstveno na bošnjačku književnost. U oba slučaja, međutim, bosnistika ostaje povezana sa širim međuknjiževnim odnosima i južnoslavenskim književnim kontekstom.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;Kodrić, Sanjin. ''Studije iz kulturalne bosnistike: Književnoteorijske i književnohistorijske teme''. Sarajevo: Slavistički komitet, 2018, str. 14–15.&lt;/ref&gt; Granice između ovih područja nisu uvijek strogo odvojene, budući da se književne tradicije i autori mogu proučavati u različitim nacionalnim, jezičnim i književnohistorijskim okvirima. Posebno je to vidljivo kod bosanskohercegovačke književnosti, koju Kodrić opisuje kao složenu i interliterarnu pojavu, oblikovanu različitim književnim praksama i njihovim međusobnim odnosima.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.sanjinkodric.ba/nije-lahko-s-jezikom-ali-sta-cemo-s-knjizevnoscu-prema-interliterarnoj-i-interkulturalnoj-nastavi-knjizevnosti-naroda-bosne-i-hercegovine-u-bosanskohercegovackom-skolskom-sistemu/|title=Nije lahko s jezikom, ali šta ćemo s književnošću? (Prema interliterarnoj i interkulturalnoj nastavi književnosti naroda Bosne i Hercegovine u bosanskohercegovačkom školskom sistemu)|last=Kodrić|first=Sanjin|date=5. 10. 2021|website=Sanjin Kodrić|language=|access-date=17. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Pored srbistike i kroatistike, bosnistika ostvaruje značajne dodirne tačke i s drugim srodnim disciplinama. Montenegristika (crnogorske studije) predstavlja srodno južnoslavensko filološko područje, usmjereno na proučavanje crnogorskog jezika, njegovih dijalekata i književnosti.&lt;ref&gt;Čirgić, Adnan. ''Dialectology of the Montenegrin Language''. Lexington Books, 2020.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.test5.ucg.ac.me/skladiste/blog_1023/objava_151313/fajlovi/UoM%20prospectus%202025.pdf Univerzitet Crne Gore, Filološki fakultet. ''Study Programmes – Montenegrin Language and South Slavic Literature''.]&lt;/ref&gt; Slovenistika, iako se bavi jezički i kulturno distinktnijim prostorom, također predstavlja srodnu filološku disciplinu unutar šire slavističke porodice.&lt;ref&gt;Poljakov, et al. &quot;Linguistic complexity of South Slavic dialects: a new perspective on old data.&quot; ''PLOS ONE'', 2023.&lt;/ref&gt;

U širem, interdisciplinarnom smislu, bosnistika se preklapa s balkanistikom (balkanskim studijama), posebno kada je riječ o proučavanju osmanskog naslijeđa, višejezičnosti, religijskog pluralizma, migracijskih procesa i kulturnih transfera na Balkanu. Dok se balkanistika bavi širim balkanskim prostorom, bosnistika je fokusirana na specifični bosanskohercegovački prostor, ali pojedine istraživačke teme – poput urbanog razvoja, položaja žena u osmanskom društvu i odnosa različitih religijskih zajednica – mogu biti relevantne za oba područja.&lt;ref&gt;[https://www.uni-muenster.de/ArabistikIslam/translapt/events/ottomanbalkans.html The Ottoman Balkans as a Space for Multilingualism: Actors, Practices, and Sites of Translation]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Govedarica, Blagoje. &quot;Fifty years of the Centre for Balkan Studies of the Academy of Sciences and Arts of Bosnia and Herzegovina.&quot; ''Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja'', 42, 2021.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Asceric-Todd, Ines. &quot;Sufism and the urban development of Ottoman Bosnia.&quot;&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Čar-Drnda, Hatidža. &quot;Društveni i pravni položaj žene muslimanke u Osmanskoj Bosni.&quot; Znakovi vremena, br. 37, 2007, str. 124–153.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Zlatar, Behija. &quot;Balkanski grad u osmanskom periodu (XV i XVI stoljeće).&quot; ''Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja'', 42, 2021.&lt;/ref&gt;

Također, bosnistika se u međunarodnom akademskom kontekstu često pozicionira unutar širih područja poput istočnoevropskih studija (''East European Studies'') i studija jugoistočne Evrope (''Southeast European Studies''), gdje se proučava u kontekstu postsocijalističke tranzicije, ratnih sukoba, izgradnje države i evropskih integracija. U anglosaksonskom svijetu, bosanskohercegovačke teme često se obrađuju i unutar studija mira i sukoba (''Peace and Conflict Studies''), te studija prisilnih migracija (''Forced Migration Studies''), naročito u kontekstu rata 1992–1995. i poslijeratne dijaspore.&lt;ref&gt;Karabegović, Dženeta, i Adna Karamehić-Oates, ur. ''Bosnian Studies: Perspectives from an Emerging Field''. Columbia: University of Missouri Press, 2023.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Ibričević, Aida. ''Decided Return Migration: Emotions, Citizenship, Home and Belonging in Bosnia and Herzegovina''. Springer, 2024.&lt;/ref&gt;

Naposljetku, bosnistika se u pojedinim segmentima dodiruje i s orijentalistikom, naročito u proučavanju osmanske upravne, pravne i kulturne baštine, rukopisne građe na arapskom, turskom i perzijskom jeziku, te alhamijado književnosti. Ova povezanost čini bosnistiku izrazito interdisciplinarnom i otvorenom prema različitim znanstvenim tradicijama, što je ujedno i njezina temeljna metodološka karakteristika.&lt;ref&gt;Babović, Dželila. &quot;Gramatička djela na arapskom, turskom i perzijskom jeziku u rukopisnim zbirkama Bosne i Hercegovine.&quot; ''Bosniaca'', vol. 29, br. 29, 2024, str. 109–125. DOI: 10.37083/bosn.2024.29.109.&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==

* [[Bosanskohercegovačka književnost]]
* [[Bosanskohercegovačka kultura]]
* [[Bosanski|Bosanski jezik]]
* [[Bosnizam]]
* [[Srpskohrvatska književnost]]
* [[Srpskohrvatski jezik]]


{{Infokutija pisac
| ime             = Senahid Halilović
| slika           = 
| opis_slike      = 
| puno_ime        = 
| datum_rođenja   = {{Datum rođenja|1958|03|22}}
| mjesto_rođenja  = [[Kladanj]], [[NR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]]
| datum_smrti     = {{Datum smrti i godine|2023|04|24|1958|03|22}}
| mjesto_smrti    = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| zanimanje       = [[lingvist]]
| jezik           = [[bosanski]]
| nacionalnost    = [[Bošnjak]]
| obrazovanje     = [[Univerzitet u Beogradu]]
| period          = 
| žanr            = 
| poznata_djela   = ''Pravopis bosanskoga jezika'' (1996)&lt;br /&gt;''Pravopis bosanskoga jezika'' (2018)
| supružnik       = 
| djeca           = 
| nagrade         = 
| potpis          = 
| web_stranica    = {{URL|Pravopis.ba}}
}}

*

== Reference ==
&lt;references /&gt;

== Vanjski linkovi ==
{{Wikicitat|Senahid Halilović}}

* [http://pravopis.ba Pravopis.ba]
* [http://www.xs4all.nl/~eteia/kitabhana/Halilovic_Senahid/index.html Gnijezdo lijepih riječi i kraća savjetodavna djela]
{{Članovi ANU BiH}}</text>
      <sha1>ikkwimywe4ou7u1uazme71tpjeo75t9</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3921175</id>
      <parentid>3921165</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T13:21:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <comment>Započeta dorada članka Jadi mladog Vertera (plave veze do Književnog oblika završene, dodata samo jedna referenca, slijedi proofreading i detaljnije referenciranje).</comment>
      <origin>3921175</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="44396" sha1="rhj2ek1o0ovvnixrq63yoafyhodjics" xml:space="preserve">'''Jadi mladog Vertera''' (njemački: ''Die Leiden des jungen Werthers'') epistolarni je roman njemačkog književnika [[Johann Wolfgang von Goethe|Johanna Wolfganga von Goethea]], prvi put objavljen 1774.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://laguna.rs/bukmarker/zasto-je-roman-jadi-mladoga-vertera-tako-uspesan/|title=Laguna - Bukmarker - Zašto je roman „Jadi mladoga Vertera“ tako uspešan - Knjige o kojima se priča|last=Bukmarker|first=Izdavačka kuća Laguna|date=4. 10. 2017|website=laguna.rs|language=sr|access-date=19. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Roman pripada ranom periodu književnog pokreta ''[[Sturm und Drang]]'' i jedno je od najpoznatijih djela [[Njemačka književnost|njemačke književnosti]] 18. vijeka. Objavljivanje romana donijelo je Goetheu evropsku slavu i učinilo ga jednim od najpoznatijih njemačkih pisaca njegove generacije.

Roman je oblikovan kao zbirka pisama i drugih dokumenata povezanih s pričom o mladom Verteru. U centru radnje nalazi se njegova nesretna [[ljubav]] prema Loti, koja je zaručena, a koja se potom udaje za Alberta. Kroz Verterova pisma prikazuju se njegova [[Emocije|osjećanja]], [[Misao|razmišljanja]] o ljubavi, [[Priroda|prirodi]], [[Umjetnost|umjetnosti]] i [[Društvo|društvu]], kao i sve dublji sukob između njegove unutrašnje stvarnosti i svijeta koji ga okružuje.

== Nastanak i objavljivanje ==
Goethe je roman napisao 1774, u kratkom vremenskom periodu, nakon iskustva s boravkom u [[Wetzlar|Wetzlaru]]. Tokom boravka u tom gradu 1772. upoznao je [[Charlotte Buff,]] koja je bila zaručena za [[Johann Christian Kestner|Johanna Christiana Kestnera]]. To iskustvo, zajedno s drugim ličnim i književnim poticajima, poslužilo je kao jedno od polazišta za oblikovanje romana. Književni likovi i događaji ipak nisu jednostavan prepis [[Stvarnost|stvarnosti]], nego su preoblikovani u [[Fikcija|fikcionalnu priču]].

Djelo je objavljeno 1774. i vrlo brzo je izazvalo veliku pažnju čitalaca. Djelo je Goetheu donijelo međunarodnu prepoznatljivost i postalo jedno od ključnih ostvarenja književnosti pokreta ''Sturm und Drang''.

== Književni oblik ==
Roman je napisan u obliku epistolarne proze, kao niz pisama i drugih dokumenata. Najveći dio pripovijedanja čine Verterova pisma upućena prijatelju Vilhelmu. Takav oblik omogućava neposredan uvid u junakove misli i osjećanja, pa je pripovijedanje izrazito subjektivno.

Epistolarna forma posebno je pogodna za prikaz unutrašnjeg života glavnog lika. Događaji nisu predstavljeni isključivo kao niz vanjskih zbivanja nego prvenstveno kroz način na koji ih Verter doživljava. Zbog toga se u romanu često briše granica između opisa događaja, razmišljanja, osjećanja i doživljaja prirode.

Roman ima i okvirnu pripovjednu strukturu: pored Verterovih pisama, pojavljuje se i urednik koji prikuplja i predstavlja materijal o njegovoj sudbini. Takva organizacija omogućava da se Verterova subjektivna perspektiva dopuni pripovjednim komentarima i dokumentima.

== Sadržaj i likovi ==
Verter je mlad i izrazito osjećajan čovjek koji se povlači iz dotadašnjeg života i nastoji pronaći mir u prirodi. U novoj sredini upoznaje Lotu i između njih se razvija blizak odnos. Verter se zaljubljuje u nju, iako zna da je ona obećana Albertu.

Lota prema Verteru pokazuje naklonost i razumijevanje, ali ostaje vezana za Alberta. Verter zbog toga sve teže uspostavlja ravnotežu između svojih osjećanja i stvarnosti. Njegova ljubav postaje centar njegovog života, dok se njegovo nezadovoljstvo svijetom i vlastitim položajem postupno produbljuje.

U drugom dijelu romana Verter se pokušava udaljiti od Lote i pronaći drugačiji životni put, ali se ponovo vraća u njenu blizinu. Njegova nesposobnost da pomiri vlastite želje s okolnostima u kojima živi vodi prema tragičnom završetku romana.

=== Lik Vertera ===
Verter je prikazan kao izrazito osjetljiv, maštovit i subjektivan pojedinac. Svijet doživljava prvenstveno kroz vlastita osjećanja, zbog čega se njegova percepcija stvarnosti često razlikuje od društvenih normi i očekivanja.

Njegova osjetljivost istovremeno je izvor njegove kreativnosti i njegovog unutrašnjeg sukoba. On snažno reaguje na prirodu, umjetnost, književnost i međuljudske odnose. Posebno cijeni neposrednost i autentičnost, te teško prihvata društvene konvencije koje čovjeka određuju prema porijeklu, položaju i društvenom statusu.

Zbog toga se njegov sukob s okolinom ne može svesti samo na nesretnu ljubav. Ljubavna priča povezana je sa širim problemom odnosa između pojedinca i društva, odnosno između lične slobode i društvenih ograničenja.

=== Lota i Albert ===
Lota je centralni lik Verterove ljubavne priče. Ona je prikazana kao osoba koja prema Verteru osjeća bliskost i razumijevanje, ali istovremeno prihvata svoju vezu s Albertom. Upravo zbog toga odnos između Vertera i Lote ostaje neriješen.

Lik Alberta predstavlja drugačiji odnos prema životu i društvenim normama. Za razliku od Verterove naglašene osjećajnosti, Albert je prikazan kao razumniji i stabilniji lik. Sukob između Vertera i Alberta zato nije samo ljubavni sukob dvojice muškaraca oko iste žene, nego i sukob različitih pogleda na život, osjećanja i društveni poredak.

=== Priroda ===
Priroda ima važnu ulogu u romanu i povezana je s Verterovim unutrašnjim stanjem. U početku je doživljava kao prostor slobode, sklada i neposrednog iskustva. Opisi prirode često se pretvaraju u odraz njegovih osjećanja.

Kako se Verterovo raspoloženje mijenja, mijenja se i njegov odnos prema prirodi. Ona više nije samo prostor utočišta nego postaje povezana s njegovom sve većom unutrašnjom napetošću. Na taj način Goethe vanjski pejzaž povezuje s psihološkim razvojem glavnog lika.

== Društvena kritika ==
Jedna od važnih dimenzija romana jeste odnos pojedinca i društva. Verter teško prihvata društvene razlike i konvencije koje određuju ponašanje pojedinca. Njegova osjećajnost i zahtjev za ličnom slobodom dolaze u sukob s društvenim poretkom 18. vijeka.

Roman se zato može tumačiti i kao književni izraz napetosti između subjektivnog osjećanja i društvene stvarnosti. Takav sukob odgovara širem duhovnom okviru pokreta ''Sturm und Drang'', koji je naglašavao osjećajnost, individualnost i slobodu stvaralačkog izraza nasuprot strogo racionalnim i konvencionalnim obrascima.

Ipak, Verterova pobuna nije prikazana kao jednostavan politički ili društveni program. Ona je prije svega individualna i psihološka. Goethe kroz njegovu sudbinu istražuje granice subjektivnosti i posljedice potpunog podređivanja života vlastitim osjećanjima.

== Tematske odrednice ==
Među najvažnijim temama romana izdvajaju se nesretna i neuzvraćena ljubav, odnos osjećanja i razuma, sukob pojedinca i društva, težnja za ličnom slobodom, priroda i njen odnos prema čovjekovom unutrašnjem svijetu, umjetnost, književnost i mašta, društvene razlike, granice subjektivnosti i osjećajnosti.

Roman zbog toga nadilazi okvir ljubavne priče. Ljubavni odnos između Vertera i Lote predstavlja glavni pokretač radnje, ali istovremeno omogućava Goetheu da prikaže širi sukob između pojedinca i društva, te između unutrašnjih težnji i vanjskih okolnosti.

== Književni kontekst ==
Jadi mladog Vertera nastali su u razdoblju ''Sturm und Dranga'', književnog i kulturnog pokreta koji je u njemačkoj književnosti naglašavao snažna osjećanja, individualnost, prirodu i slobodu umjetničkog izraza. Goethe se u tom periodu afirmisao kao jedan od najvažnijih predstavnika nove književne generacije.

Roman je istovremeno povezan s evropskom tradicijom epistolarnog romana, posebno s djelima Samuela Richardsona i Jean-Jacquesa Rousseaua. Goethe je taj oblik prilagodio izrazito subjektivnom i psihološkom pripovijedanju, čime je unutrašnji život glavnog lika postao jedno od glavnih mjesta književnog prikazivanja.

== Kritika i uticaj ==
Objavljivanje romana 1774. godine izazvalo je izuzetno snažan odjek. Goethe je zahvaljujući Jadima mladog Vertera postao poznat širom Evrope, a roman je ubrzo preveden i čitan izvan njemačkog govornog područja.

Djelo je postalo svojevrsni kulturni fenomen. U savremenoj kritici pojavili su se brojni književni odgovori, prerade, parodije i drugi oblici oponašanja. Nastao je i pojam verterizam, kojim se označava pretjerana sentimentalnost i poistovjećivanje s tipom osjetljivog, društveno neprilagođenog junaka kakav je Verter.

Roman je izazvao i moralne polemike zbog načina na koji prikazuje Verterovu konačnu odluku. Dio savremenih kritičara smatrao je da djelo može predstavljati opasan primjer mladim čitaocima, dok su drugi u njemu prepoznavali snažan književni prikaz subjektivnog iskustva i društvenih ograničenja.

Zbog velikog utjecaja na književnost i kulturu kraja 18. vijeka, Jadi mladog Vertera smatraju se jednim od ključnih romana evropskog sentimentalizma i jednim od najvažnijih djela Goetheovog ranog stvaralaštva.

== Uticaj na književnost i kulturu ==
Uticaj romana nije se ograničio na književnost. Verter je postao prepoznatljiv kulturni tip, a njegovo ime počelo se povezivati s određenim oblikom izrazite sentimentalnosti, individualizma i ljubavne patnje. Djelo je tokom kasnijih vjekova nastavilo biti predmet književnih analiza, adaptacija i rasprava o odnosu umjetnosti, emocija i društva.

Roman je ostao važan i za proučavanje razvoja modernog evropskog romana jer je unutrašnji život pojedinca postavio u središte pripovijedanja. Njegova epistolarna forma omogućila je posebno neposredno prikazivanje subjektivne svijesti, čime je Goethe ostvario snažan psihološki učinak.

== Značaj ==
Jadi mladog Vertera predstavljaju jedno od ključnih djela Goetheovog ranog perioda i jedno od najuticajnijih ostvarenja njemačkog pokreta ''Sturm und Drang''. Njihov značaj proizlazi iz spoja epistolarne forme, izrazite subjektivnosti, psihološke karakterizacije i prikaza sukoba između pojedinca i društva.

Roman je istovremeno ljubavna priča, psihološka studija i prikaz kulturne klime 18. vijeka u Evropi. Upravo zbog povezanosti ličnog iskustva, društvenih pitanja i novih književnih postupaka stekao je izuzetno snažan odjek među savremenicima i trajno mjesto u evropskoj književnosti.

== Također pogledajte ==

* [[Johann Wolfgang von Goethe]]

* [[Sturm und Drang]]

* [[Njemačka književnost]]

* [[Epistolarni roman]]

* [[Sentimentalizam]]

== Literatura ==
Jäger, Georg. Goethes Werther im gesellschaftlichen Kontext. Rezeptionsdokumente als Interpretationshilfen. München: Carl Hanser, 1984.

Jäger, Georg. Wertherschriften. Goethezeitportal, 2007.

Friedrich, Hans-Edwin. Autonomie der Liebe – Autonomie des Romans. Zur Funktion von Liebe im Roman der 1770er Jahre: Goethes Werther und Millers Siegwart

Martin Huber i Gerhard Lauer (ur.), Nach der Sozialgeschichte, Tübingen, 2000.Dotzler, Bernhard. Werthers Leser. Über die Appellstruktur der Texte im Licht von Goethes Roman. Modern Language Notes, 114 (1999), str. 445–470.


'''Bosnistika''' (poznata i pod nazivom '''bosanske studije''') filološka je i interdisciplinarna naučna disciplina koja se bavi sistemskim i cjelovitim proučavanjem [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], njezinog historijskog, jezičkog, književnog, društvenog, kulturnog i civilizacijskog prostora.&lt;ref&gt;Određenje bosnistike kao filološke discipline na prvi pogled jednostavno je, ili barem ništa složenije nego određenje npr. kroatistike ili srbistike, odnosno montenegristike. Međutim, već samo poređenje bosnistike te kroatistike, srbistike i montene­gristike, a posebno poređenje mogućih određenja bosnistike u lingvističkim i književnohistorijskim istraživanima ukazuje na naročitu složenost ovog pitanja, odnosno na niz problema koji se javljaju s ovim u vezi. Npr., ako se i složimo da se u lingvistič­koj perspektivi bosnistika bavi bosanskim jezikom, ma kako ga definirali (a što je, ipak, samo jedna mogućnost određenja bosni­stike u lingvistici), postavlja se pitanje čime se to bosnistika bavi u književnohistorijskoj perspektivi, tj. koja je to književnost ili koje su to književnosti kojima se bavi bosnistika u književno­historijskim istraživanjima, npr. bošnjačka ili bosanskohercego­vačka književnost, ili neka druga, treća..., i zašto? Iako ni lingvi­stički pristup nije lišen mogućih otvorenih pitanja u određenju bosnistike, posebne probleme otvara, dakle, književni aspekt bosnistike, što ne treba čuditi jer je pitanje određenja književno­sti u Bosni i Hercegovini i samo po sebi izrazito složeno. Pritom, bez određenja bosnistike i u književnohistorijskoj perspektivi, nije moguće ni potpunije određenje bosnistike u lingvističkoj perspektivi, a naročito ne cjelovito određenje bosnistike kao fi­lološke discipline. A to je upravo ono čemu teži predloženi rad – cjelovito odrediti bosnistiku kao filološku disciplinu, uzima­jući u obzir i lingvistički, ali i vrlo složeni književnohistorij­ski te, konačno, i još složeniji kulturološki aspekt ovog pitanja i problema, i to kako pojedinačno, tako i s obzirom na njihove složene međusobne veze i odnose. Riječ je, dakle, o nastojanju u smjeru holističkog određenja bosnistike, a što je pitanje od fun­damentalne važnosti za bosnistiku kao takvu.↵↵Sažetak, Sanjin Kodrić, Bosnisitka, Vol. 30 Br. 2 (2022): Lingua Montenegrina, &lt;nowiki&gt;https://linguamontenegrina.me/index.php/lm/article/view/957&lt;/nowiki&gt;&lt;/ref&gt;

U užem, filološkom smislu, fokusira se na [[bosanski jezik]], njegovu historiju, strukturu, razvoj i upotrebu, te na književnost, pisanu baštinu i kulturne fenomene povezane s bosanskohercegovačkim prostorom, zbog čega predstavlja posebnu granu južnoslavenske [[Filologija|filologije]] i [[Slavistika|slavistike]].

U širem, savremenom akademskom kontekstu, bosnistika, odnosno bosanske studije, integrira lingvističke, književno-historijske, historijske, društvene i kulturološke pristupe radi proučavanja stanovništva, društava, kultura, dijaspore, kulturnog naslijeđa i međusobno povezanih društvenih procesa.

Njeno područje interesa nije ograničeno isključivo na granice savremene države Bosne i Hercegovine, niti na [[Spisak institucija u Bosni i Hercegovini|institucije]] unutar nje, već obuhvata i međunarodno proučavanje bosanskohercegovačkih zajednica u širem regionalnom i svjetskom kontekstu.&lt;ref&gt;Kodrić, Sanjin. &quot;Bosnistika – šta je to? (Pitanja, problemi i mogućnosti definiranja bosnistike u lingvističkim, književnohistorijskim i kulturološkim istraživanjima).&quot;&lt;/ref&gt;

== Naziv i terminologija ==
Naziv ''bosnistika'' izveden je iz toponima Bosna, uz sufiks koji označava naučnu oblast ili sistemsko proučavanje određenog predmeta.

U domaćoj akademskoj upotrebi termin se najčešće odnosi na filološko proučavanje bosanskog jezika, književnosti i kulture, dok se u širem interdisciplinarnom značenju koristi za proučavanje Bosne i Hercegovine kao historijskog i kulturnog prostora.

U međunarodnom akademskom kontekstu prevladava izraz ''bosanske studije (''eng. ''Bosnian Studies)'' koji naglašava interdisciplinarnost područja i omogućava njegovo upoređivanje s drugim sličnim oblastima poput [[Srbistika|srbistike]], [[Kroatistika|kroatistike]], [[Slovenistika|slovenistike]] ili balkanistike kao sveobuhvatne discipline.&lt;ref name=&quot;:02&quot;&gt;Sanjin Kodrić, Studije iz kulturalne bosnistike (Književnoteorijske i književnohistorijske teme), str. 14–15.&lt;/ref&gt;

Pojam ''bosnologija'' također se povremeno koristi kao sinonim za sistemsko i interdisciplinarno proučavanje Bosne i Hercegovine, iako njegova terminološka upotreba nije u potpunosti ustaljena. U pojedinim kontekstima, bosnologija se pojavljuje kao bliska značenjskom pojmu bosnistike, dok se bosnistika češće koristi kada se želi naglasiti veza s filologijom, [[Jezik|jezikom]] i [[Književnost|književnošću]]. Terminološke razlike djelimično proizlaze iz činjenice da je bosnistika polidisciplinarno područje u razvoju, čije se granice razlikuju ovisno o nacionalnim akademskim tradicijama, univerzitetskim sistemima i metodološkim pristupima.

== Historijat discipline ==
Začeci bosnistike kao sistemskog naučnog proučavanja sežu u 19. vijek, kada evropski orijentalisti i slavisti počinju intenzivnije istraživati bosansku kulturu, jezik i književnu baštinu. Među ranim značajnim djelima ističe se rad [[Leopold von Ranke|Leopolda von Rankea]] o bosanskoj historiji, kao i istraživanja [[Franj Miklošiča|Franca Miklošiča]] o južnoslavenskim jezicima, uključujući i bosanski.

U 20. vijeku bosnistika se razvija kao posebna filološka disciplina, naročito unutar slavistike i orijentalistike, pri čemu značajan doprinos daju [[Muhamed Nezirović]], [[Alija Nametak]], [[Enes Duraković]] i [[Dževad Jahić]], koji su postavili temelje za naučnu obradu bosanskog jezika i književnosti.&lt;ref&gt;Kodrić S. Studije iz kulturalne bosnistike: Književnoteorijske i književnohistorijske teme, Bosnistika – šta je to?&lt;/ref&gt;

Nakon osamostaljenja Bosne i Hercegovine, proučavanje bosanskog jezika i književnosti dobija snažniji institucionalni okvir kroz univerzitetske studijske programe i odsjeke posvećene bosanskom jeziku i književnosti. Takvi studijski programi postoje na [[Univerzitet u Tuzli|Univerzitetu u Tuzli]], gdje Odsjek za bosanski jezik i književnost obuhvata lingvistička, filološka i književna istraživanja.

Na širem institucionalnom planu, važnu ulogu u interdisciplinarnom proučavanju Bosne i Hercegovine ima Međunarodni forum Bosna (MFB), nevladina organizacija osnovana u Sarajevu 1997, koja okuplja pojedince i ustanove iz Bosne i Hercegovine i inostranstva. MFB organizuje radionice, simpozije, konferencije i druga naučna i intelektualna okupljanja, te objavljuje časopis ''Forum Bosnae'' i druge publikacije posvećene društvenim, kulturnim, historijskim i drugim aspektima Bosne i Hercegovine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.forumbosna.org/o-medjunarodnom-forumu-bosna|title=O Međunarodnom forumu Bosna|website=www.forumbosna.org|access-date=17. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Predmet proučavanja ==
Predmet bosnistike jest Bosna i Hercegovina kao višeslojni historijski, jezični, društveni i kulturni prostor, kao i pojave povezane s bosanskohercegovačkim iskustvom izvan njene savremene teritorije. U predmet proučavanja uključuju se historija Bosne i Hercegovine s političkim institucijama, [[arheologija]], materijalna kultura, [[Umjetnost u Bosni i Hercegovini|umjetnost]], [[Arhitektura Bosne i Hercegovine|arhitektura]] i [[urbanizam]], te bosanski jezik u njegovim historijskim oblicima, dijalektima i narodnim govorima.

Proučava se i historija pismenosti, pisama, rukopisna i arhivska baština, književnost Bosne i Hercegovine i usmena književnost s folklorom, religijska i kulturna historija, filozofija i historija ideja, kao i etnologija, antropologija i sociologija bosanskohercegovačkog društva. U okviru discipline također se proučavaju [[ekonomija]], historija [[Privreda Bosne i Hercegovine|privrede]], [[Demografija Bosne i Hercegovine|demografski]] i [[Migracija stanovništva|migracijski procesi]], studije identiteta, kolektivnog pamćenja, obrazovanja i naučne historije, te mediji, savremena kultura, dijaspora, transnacionalne zajednice i međunarodne percepcije Bosne i Hercegovine.

Bosnistika se stoga ne definiše prvenstveno jednom metodom, nego predmetom koji proučava, a isti fenomen može biti analiziran iz više naučnih perspektiva.

== Bosnistika kao interdisciplinarno područje ==
U najširem smislu, bosnistika je interdisciplinarno područje studija čija osnovna metodološka pretpostavka jest da se složen historijski i kulturni prostor ne može u potpunosti objasniti samo jednom naukom.

Bosnistika se zbog toga može organizovati u nekoliko velikih područja, uključujući jezičku i filološku, historijsku, antropološku i etnološku, sociološku, filozofsku i teorijsku, kulturološku, političku i pravnu bosnistiku, te studije dijaspore i transnacionalne bosanske zajednice. Ta područja nisu strogo odvojena; istraživanje jednog rukopisa može istovremeno pripadati filologiji, historiji, paleografiji i historiji religije, dok proučavanje savremenog jezika može uključivati [[Lingvistika|lingvistiku]], [[Sociologija|sociologiju]], politologiju i studije identiteta.

=== Jezička i filološka bosnistika ===
Jedno od centralnih područja bosnistike jest proučavanje bosanskog jezika, pri čemu jezička bosnistika istražuje njegovu strukturu, historijski razvoj, dijalekte, standardizaciju, društvenu upotrebu i književno izražavanje. U okviru lingvistike analiziraju se [[fonetika]] i [[fonologija]], [[Morfologija (lingvistika)|morfologija]], sintaksa, [[leksikologija]], [[semantika]], tvorba riječi, frazeologija, pragmatika, stilistika, sociolingvistika, dijalektologija, [[historijska lingvistika]] i [[korpusna lingvistika]].

Bosanski jezik proučava se i u odnosu prema drugim južnoslavenskim standardnim jezicima i govorima, posebno kroz historiju zajedničkog južnoslavenskog dijalekatskog prostora, a takva istraživanja mogu biti komparativna, historijska, strukturalna i sociolingvistička.

Historijska jezička bosnistika proučava jezički razvoj na prostoru Bosne kroz različita razdoblja, koristeći natpise, povelje, rukopise, administrativne dokumente, vjerske tekstove, rječnike, gramatike, književna djela i usmenu tradiciju, pri čemu poseban predmet predstavljaju historijski oblici [[Pismenost|pismenosti]] i tekstualne produkcije, kao i promjene u odnosima između književnog, administrativnog, narodnog i standardnog jezika.

Sociolingvistička bosnistika proučava odnos jezika i društva kroz jezični identitet, standardizaciju, jezičnu politiku, obrazovanje, medije, višejezičnost, jezične stavove i različite oblike javne i privatne komunikacije, pri čemu se jezik ne promatra samo kao gramatički sistem, nego i kao društvena institucija i oblik kulturnog pamćenja.

Filološka bosnistika proučava jezik i književnost kroz tekstove i njihove historijske kontekste, obuhvatajući tekstologiju, paleografiju, kodikologiju, historiju pisma, [[Historija književnosti|historiju književnosti]], književnu kritiku i proučavanje rukopisne baštine.

Bosanskohercegovački prostor karakteriše historijska upotreba različitih sistema pismenosti i kulturnih tradicija, zbog čega filološka bosnistika proučava srednjovjekovne povelje i natpise, historijske oblike ćirilične pismenosti, tekstove pisane [[Latinica|latinicom]], rukopise nastale na orijentalnim jezicima (arapski, turski, perzijski), [[alhamijado književnost]], [[Usmena književnost|usmenu književnost]], te književnost modernog i savremenog doba. Filološki pristup nastoji utvrditi porijeklo, jezične osobine, historiju prijenosa i kulturni kontekst teksta, proučavajući tekst ne samo kao književno djelo, već i kao historijski dokument.

Književna bosnistika, kao posebna grana, obuhvata srednjovjekovnu književnost i pismenost, usmenu književnost, divansku književnost na orijentalnim jezicima, alhamijado književnost, književnost na latinskom i drugim jezicima, književnost austrougarskog razdoblja, književnost 20. vijeka, savremenu književnost, te književnost bosanskohercegovačke dijaspore, a proučava i pitanja književnog kanona, kulturne pripadnosti, jezika književnosti, historijske recepcije i prevođenja. Savremeni međunarodni pristupi posebno analiziraju bosanskohercegovačku književnost kroz komparativnu književnost, postkolonijalnu teoriju, studije pamćenja, studije rata i mira, rodne studije, migracijske studije i transnacionalnu književnost.

=== Historijska bosnistika ===
Historijska bosnistika posvećena je proučavanju dugoročnog razvoja Bosne i Hercegovine, kao i historijskih oblasti koje su s njom povezane, pri čemu obuhvata kontinuitet i diskontinuitet društvenih, političkih i kulturnih procesa od prahistorije do savremenosti, a periodizacija predstavlja temeljni metodološki okvir.

U okviru prahistorije i antike, istraživanja su usmjerena na rekonstrukciju ranih zajednica, arheoloških kultura i antičkog stanovništva, s posebnim naglaskom na upravne strukture, komunikacijske puteve, urbanu topografiju i procese romanizacije, pri čemu se značajna pažnja pridaje ključnim lokalitetima poput Desila, Daorsona te rimskih municipija u dolini Neretve, čija materijalna ostavština pruža podatke o društveno-ekonomskim i kulturnim obrascima prije doseljenja Slavena. Srednjovjekovna Bosna zauzima centralno mjesto u historiografiji, pri čemu se analizira razvoj političkih institucija kroz prizmu banovine i kasnijeg kraljevstva, a detaljno se proučavaju društvene strukture, privredni tokovi, diplomatski odnosi, urbani razvoj i relacije među različitim religijskim zajednicama. Poseban istraživački fokus predstavljaju pismeni izvori poput povelja, epigrafski spomenici, prije svega stećci, arheološki nalazi te druga materijalna i tekstualna svjedočanstva, koja omogućavaju dublje razumijevanje identitetskih i društvenih dinamika tog perioda.

Osmansko razdoblje proučava se kroz analizu administrativnog sistema, uključujući vilajete, sandžake i kadiluke, kao i kroz istraživanje urbanih centara, zemljišnih odnosa, timarskog sistema i procesa čitlučenja, uz fokus na demografske strukture, migracijske tokove, obrazovne institucije i kulturnu produkciju, koja obuhvata divansku književnost i vakufname, uz posebno razmatranje odnosa vjerskih zajednica unutar milet-sistema, što osvjetljava složene međusobne utjecaje u višenacionalnom okruženju.

Austrougarsko razdoblje obrađuje se s aspekta modernizacijskih procesa, industrijalizacije, reformi obrazovnog sistema, upravnih promjena, razvoja štampe i političkog života, pri čemu se posebno ističu nacionalni pokreti i kulturno udruživanje, a ovaj period karakterizira i nastanak modernih institucija poput muzeja, arhiva i univerziteta, koje su postavile temelje institucionalizirane nauke i kulture u Bosni i Hercegovini.

Jugoslovenska razdoblja obuhvataju analizu političkih i društvenih promjena, razvoja kulture, industrije, obrazovanja i urbanizacije, te promjena u strukturama identiteta, uključujući položaj Bosne i Hercegovine i njenog stanovništva unutar prve i druge Jugoslavije, pri čemu se razmatraju integrativni i dezintegrativni procesi, ekonomske politike i socijalne transformacije koje su oblikovale savremeno društvo.

Savremena Bosna i Hercegovina, kao predmet historijskih i društvenih istraživanja, obuhvata ratne posljedice, procese obnove, izgradnju institucija, migracijske obrasce, razvoj dijaspore, evropske integracije i promjene u savremenom društvenom tkivu, uključujući procese tranzicije i demokratizacije, čime se historijska bosnistika neprestano suočava s aktuelnim društvenim izazovima.

=== Antropološka i etnološka bosnistika ===
Antropološka i etnološka bosnistika predstavlja korpus znanstvenih istraživanja usmjerenih na proučavanje čovjeka, zajednice i kulture unutar konkretnog društvenog i historijskog konteksta Bosne i Hercegovine, pri čemu disciplina ne polazi od apstraktnih teorijskih konstrukcija, već od živih praksi, svakodnevnih interakcija i simboličkih univerzuma koje pojedinci i grupe stvaraju kroz vrijeme, pa stoga njezin predmet obuhvata širok spektar društvenih fenomena. U središtu interesa nalaze se oblici organizacije obitelji i srodstva, koji su kroz historiju poprimali različite modele zavisno o regiji, vjerskoj pripadnosti i ekonomskim uvjetima, zatim kalendarski i životni običaji te ritualne prakse, pri čemu se posebna pažnja poklanja religijskim obrascima – kako onima institucionaliziranim unutar islamskih, katoličkih, pravoslavnih i judaističkih zajednica, tako i sincretističkim pojavama koje ukazuju na dugotrajne međusobne utjecaje i prilagođavanja na lokalnom nivou. Materijalni aspekti kulture, poput prehrambenih navika, odijevanja – od narodnih nošnji do urbanih modnih kodeksa – te stanovanja, uključujući seosku arhitekturu i gradske kuće, također su nezaobilazne teme, jer svjedoče o načinima prilagođavanja prirodnom i društvenom okruženju.

Osim toga, antropološka bosnistika sistemski proučava tradicionalna zanimanja poput zanatstva, stočarstva i poljoprivrede, koja su oblikovala ekonomsku svakodnevicu do modernog doba, te narodno liječenje kao poseban sistem znanja o tijelu i bolesti, često isprepleten s religijskim i magijskim predodžbama. Bogatstvo usmene predaje – epske pjesme, balade, sevdalinke, priče i legende – predmet je analize ne samo kao književnog ili muzičkog izričaja, već i kao medija kolektivnog pamćenja i prenošenja vrijednosti, dok se glazba i ples, posebno sevdah, kolo i ilahije, promatraju kao oblici društvene kohezije i izražavanja emocija, a blagdani vjerskog ili svjetovnog porijekla otkrivaju ritmove zajednice i njene odnose prema vremenu, prirodi i svetome.

Ključno metodološko polazište antropološkog pristupa jest shvaćanje da kultura nije svediva na zbir velikih umjetničkih ili historijskih dostignuća, već podrazumijeva cjelokupni način na koji ljudi žive, komuniciraju, pamte i tumače svijet oko sebe, što podrazumijeva interdisciplinarno sagledavanje svakodnevnih praksi, simboličkih klasifikacija i društvenih hijerarhija. Suvremena antropološka istraživanja dodatno proširuju ovaj okvir prema fenomenima urbanog života, migracijskim procesima, konstrukcijama identiteta, generacijskim promjenama te složenim odnosima između lokalnog i globalnog, pri čemu se Bosna i Hercegovina pokazuje kao plodno tlo za proučavanje kulturnih transfera, hibridizacije i otpornosti tradicije u uvjetima stalnih društvenih transformacija.

=== Sociološka, filozofska i teorijska bosnistika ===
Sociološka bosnistika proučava bosanskohercegovačko društvo, njegove strukture, društvene odnose i historijske promjene, baveći se temama poput društvene stratifikacije, porodice, obrazovanja, rada i privrede, urbanih i ruralnih sredina, migracija, demografije, religije, medija, političke kulture, kolektivnih identiteta, društvenog pamćenja, međugrupnih odnosa i procesa modernizacije. Jedna od važnih tema jest proučavanje višestrukih i promjenjivih oblika identiteta, pri čemu se istražuje način na koji pojedinci istovremeno pripadaju različitim društvenim i kulturnim zajednicama, poput porodice, grada, regije, kulturne zajednice, naroda, države i transnacionalne dijaspore, a identitet se ne posmatra kao statična i nepromjenjiva kategorija, nego kao društveno i historijski oblikovan proces.

Filozofska bosnistika, osim proučavanja bosanskohercegovačkih filozofa, obuhvata i filozofsko promišljanje bosanskohercegovačkog historijskog i kulturnog iskustva, postavljajući temeljna pitanja o značenju historijskog kontinuiteta, oblikovanju kolektivnog identiteta, odnosu pojedinca i zajednice, pretvaranju prošlosti u kolektivno pamćenje, ulozi jezika u oblikovanju svijeta, te o pripadnosti, drugosti i suživotu različitih zajednica u zajedničkom društvenom prostoru. Filozofska i teorijska bosnistika koristi hermeneutiku, fenomenologiju, filozofiju jezika, političku filozofiju, filozofiju historije, etiku i suvremene teorije identiteta.

== Identitet, društveno pamćenje i studije dijaspore ==
Jedno od područja bosnistike jest proučavanje bosanskih i bosanskohercegovačkih identiteta, uključujući lokalne, regionalne, državne, etničke, nacionalne, jezične, kulturne, religijske, dijasporijske i individualne oblike pripadnosti. Bosnistički pristupi identitetu polaze od mogućnosti istovremenog postojanja više oblika identitetske pripadnosti kod pojedinca, pa se identitet proučava kao historijski, društveno i kulturno oblikovan fenomen, a ne isključivo kao unaprijed određena kategorija. S ovim područjem povezana su i istraživanja društvenog i kulturnog pamćenja, koja proučavaju načine na koje se prošli događaji i iskustva pamte, tumače i prenose kroz obrazovanje, književnost, spomenike, muzeje, porodična sjećanja, medije i javne ceremonije.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Suljagić|first=Emir|date=22. 4. 2022|title=Denial of Genocide and Other War Crimes Committed in Bosnia as a Form of Collective Memory|url=https://ibs.preporod.ba/bosnian-studies/index.php/journal/article/view/61|journal=Bosnian Studies: Journal for Research of Bosnian Thought and Culture|language=en|volume=6|issue=1|pages=4–23|issn=2712-0406}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Halilovich|first=Hariz|date=2012|title=Trans-Local Communities in the Age of Transnationalism: Bosnians in Diaspora|url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/j.1468-2435.2011.00721.x|journal=International Migration|language=en|volume=50|issue=1|pages=162–178|doi=10.1111/j.1468-2435.2011.00721.x|issn=1468-2435}}&lt;/ref&gt;

Predmet bosnistike obuhvata i proučavanje bosanskohercegovačke dijaspore izvan Bosne i Hercegovine, pri čemu se istražuju migracijski procesi, oblikovanje zajednica izvan zemlje, očuvanje i promjene jezika i kulturnih obrazaca, međugeneracijski prijenos te odnosi između dijaspore i zemlje porijekla. Bosanskohercegovačke zajednice prisutne su u različitim evropskim i drugim državama, među kojima su Njemačka, Austrija, Švicarska, Švedska, Norveška, Sjedinjene Američke Države, Kanada, Australija i Turska, a proučavanje dijaspore povezano je s temama kao što su transnacionalizam, migracije, višejezičnost, jezici naslijeđa, identiteti druge i treće generacije, dijasporijska književnost, digitalne zajednice i međunarodno kulturno povezivanje.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Dikyurt|first=Ahmet|date=11. 10. 2023|title=Identity, Belonging and Home: The Case of Second-Generation Bosnian Americans|url=https://www.researchgate.net/publication/375467199_Identity_Belonging_and_Home_The_Case_of_Second-Generation_Bosnian_Americans|journal=Diaspora Studies|volume=16|pages=369–382|doi=10.1163/09763457-bja10064}}&lt;/ref&gt;

== Bosnistika kao međunarodno područje ==
Bosnistika se proučava i izvan Bosne i Hercegovine, pri čemu se istraživanja bosanskog jezika, književnosti i kulture često odvijaju unutar širih slavističkih, južnoslavenskih, istočnoevropskih i studija jugoistočne Evrope, kao i drugih interdisciplinarnih područja. Međunarodno akademsko proučavanje Bosne i Hercegovine zbog toga nije ograničeno na institucije koje u nazivu imaju termin ''bosnistika'' ili ''Bosnian Studies''.&lt;ref name=&quot;:12&quot;&gt;Karabegović, Dženeta, i Adna Karamehić-Oates, ur. ''Bosnian Studies: Perspectives from an Emerging Field''. Columbia: University of Missouri Press, 2023.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kodrić, Sanjin. ''Studije iz kulturalne bosnistike: Književnoteorijske i književnohistorijske teme''. Sarajevo: Slavistički komitet, 2018, str. 14–15.&lt;/ref&gt;

U Sjedinjenim Američkim Državama, primjerice, Harvard University u okviru slavističkog programa proučava književne i kulturne tradicije Bosne, Srbije i Hrvatske te nudi nastavu bosanskog/hrvatskog/srpskog jezika.&lt;ref&gt;Harvard University. Department of Slavic Languages &amp; Literatures.&lt;/ref&gt;

Indiana University Bloomington u okviru Department of Slavic and East European Languages and Cultures nudi nastavu bosanskog, hrvatskog, crnogorskog i srpskog jezika te proučava kulture tih prostora.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://slavic.indiana.edu//about/languages-cultures/southslavic/index.html|title=Bosnian, Croatian, Serbian|website=Department of Slavic and East European Languages and Cultures|language=en|access-date=17. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Na Univerzitetu Pittsburgh bosanski/hrvatski/srpski proučava se u okviru slavističkih i istočnoevropskih studija, a univerzitet nudi i zaseban ''minor'' iz bosanskog, hrvatskog, crnogorskog i srpskog jezika.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.global.pitt.edu/creees/students/languages|title=Languages {{!}} University Center for International Studies|website=www.global.pitt.edu|access-date=17. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Na Columbia Univerzitetu jezici poput bosanskog, hrvatskog i srpskog uključeni su u regionalne studije Harriman Instituta, odnosno u širi okvir studija Rusije, Evroazije i Istočne Evrope.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://harriman.columbia.edu/study/courses/|title=Courses|website=The Harriman Institute|language=en-US|access-date=17. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

U evropskom akademskom prostoru bosanski jezik i književnost također se proučavaju u okviru slavistike i južnoslavenskih studija, dok se širi historijski, društveni i politički aspekti Bosne i Hercegovine često proučavaju unutar studija jugoistočne Evrope i srodnih interdisciplinarnih područja. Takav institucionalni raspored pokazuje da se sadržaj koji se može smatrati dijelom bosnistike često pojavljuje unutar širih disciplinarnih i regionalnih programa, bez nužnog korištenja naziva ''bosnistika'' ili ''Bosnian Studies''.&lt;ref name=&quot;:12&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt;

== Odnos sa srodnim disciplinama ==
U akademskom prostoru jugoistočne Evrope, bosnistika dijeli značajne predmetne i metodološke dodirne tačke sa srbistikom i kroatistikom, posebno u području proučavanja jezika, književnosti i književne historije. Sanjin Kodrić bosnistiku izričito povezuje s kroatistikom i srbistikom, kao i s montenegristikom, južnom slavistikom i slavistikom. U njegovom određenju, bosnistika se može shvatiti u širem i užem smislu: u širem smislu obuhvata književno stvaranje povezano s bosanskohercegovačkim književnim i kulturnim prostorom, uključujući bošnjačku, hrvatsku i srpsku književnost u Bosni i Hercegovini, književnosti manjinskih zajednica, sandžačkobošnjačku književnost i književnost dijaspornih autora; u užem smislu usmjerena je prvenstveno na bošnjačku književnost. U oba slučaja, međutim, bosnistika ostaje povezana sa širim međuknjiževnim odnosima i južnoslavenskim književnim kontekstom.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;Kodrić, Sanjin. ''Studije iz kulturalne bosnistike: Književnoteorijske i književnohistorijske teme''. Sarajevo: Slavistički komitet, 2018, str. 14–15.&lt;/ref&gt; Granice između ovih područja nisu uvijek strogo odvojene, budući da se književne tradicije i autori mogu proučavati u različitim nacionalnim, jezičnim i književnohistorijskim okvirima. Posebno je to vidljivo kod bosanskohercegovačke književnosti, koju Kodrić opisuje kao složenu i interliterarnu pojavu, oblikovanu različitim književnim praksama i njihovim međusobnim odnosima.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.sanjinkodric.ba/nije-lahko-s-jezikom-ali-sta-cemo-s-knjizevnoscu-prema-interliterarnoj-i-interkulturalnoj-nastavi-knjizevnosti-naroda-bosne-i-hercegovine-u-bosanskohercegovackom-skolskom-sistemu/|title=Nije lahko s jezikom, ali šta ćemo s književnošću? (Prema interliterarnoj i interkulturalnoj nastavi književnosti naroda Bosne i Hercegovine u bosanskohercegovačkom školskom sistemu)|last=Kodrić|first=Sanjin|date=5. 10. 2021|website=Sanjin Kodrić|language=|access-date=17. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Pored srbistike i kroatistike, bosnistika ostvaruje značajne dodirne tačke i s drugim srodnim disciplinama. Montenegristika (crnogorske studije) predstavlja srodno južnoslavensko filološko područje, usmjereno na proučavanje crnogorskog jezika, njegovih dijalekata i književnosti.&lt;ref&gt;Čirgić, Adnan. ''Dialectology of the Montenegrin Language''. Lexington Books, 2020.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.test5.ucg.ac.me/skladiste/blog_1023/objava_151313/fajlovi/UoM%20prospectus%202025.pdf Univerzitet Crne Gore, Filološki fakultet. ''Study Programmes – Montenegrin Language and South Slavic Literature''.]&lt;/ref&gt; Slovenistika, iako se bavi jezički i kulturno distinktnijim prostorom, također predstavlja srodnu filološku disciplinu unutar šire slavističke porodice.&lt;ref&gt;Poljakov, et al. &quot;Linguistic complexity of South Slavic dialects: a new perspective on old data.&quot; ''PLOS ONE'', 2023.&lt;/ref&gt;

U širem, interdisciplinarnom smislu, bosnistika se preklapa s balkanistikom (balkanskim studijama), posebno kada je riječ o proučavanju osmanskog naslijeđa, višejezičnosti, religijskog pluralizma, migracijskih procesa i kulturnih transfera na Balkanu. Dok se balkanistika bavi širim balkanskim prostorom, bosnistika je fokusirana na specifični bosanskohercegovački prostor, ali pojedine istraživačke teme – poput urbanog razvoja, položaja žena u osmanskom društvu i odnosa različitih religijskih zajednica – mogu biti relevantne za oba područja.&lt;ref&gt;[https://www.uni-muenster.de/ArabistikIslam/translapt/events/ottomanbalkans.html The Ottoman Balkans as a Space for Multilingualism: Actors, Practices, and Sites of Translation]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Govedarica, Blagoje. &quot;Fifty years of the Centre for Balkan Studies of the Academy of Sciences and Arts of Bosnia and Herzegovina.&quot; ''Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja'', 42, 2021.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Asceric-Todd, Ines. &quot;Sufism and the urban development of Ottoman Bosnia.&quot;&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Čar-Drnda, Hatidža. &quot;Društveni i pravni položaj žene muslimanke u Osmanskoj Bosni.&quot; Znakovi vremena, br. 37, 2007, str. 124–153.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Zlatar, Behija. &quot;Balkanski grad u osmanskom periodu (XV i XVI stoljeće).&quot; ''Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja'', 42, 2021.&lt;/ref&gt;

Također, bosnistika se u međunarodnom akademskom kontekstu često pozicionira unutar širih područja poput istočnoevropskih studija (''East European Studies'') i studija jugoistočne Evrope (''Southeast European Studies''), gdje se proučava u kontekstu postsocijalističke tranzicije, ratnih sukoba, izgradnje države i evropskih integracija. U anglosaksonskom svijetu, bosanskohercegovačke teme često se obrađuju i unutar studija mira i sukoba (''Peace and Conflict Studies''), te studija prisilnih migracija (''Forced Migration Studies''), naročito u kontekstu rata 1992–1995. i poslijeratne dijaspore.&lt;ref&gt;Karabegović, Dženeta, i Adna Karamehić-Oates, ur. ''Bosnian Studies: Perspectives from an Emerging Field''. Columbia: University of Missouri Press, 2023.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Ibričević, Aida. ''Decided Return Migration: Emotions, Citizenship, Home and Belonging in Bosnia and Herzegovina''. Springer, 2024.&lt;/ref&gt;

Naposljetku, bosnistika se u pojedinim segmentima dodiruje i s orijentalistikom, naročito u proučavanju osmanske upravne, pravne i kulturne baštine, rukopisne građe na arapskom, turskom i perzijskom jeziku, te alhamijado književnosti. Ova povezanost čini bosnistiku izrazito interdisciplinarnom i otvorenom prema različitim znanstvenim tradicijama, što je ujedno i njezina temeljna metodološka karakteristika.&lt;ref&gt;Babović, Dželila. &quot;Gramatička djela na arapskom, turskom i perzijskom jeziku u rukopisnim zbirkama Bosne i Hercegovine.&quot; ''Bosniaca'', vol. 29, br. 29, 2024, str. 109–125. DOI: 10.37083/bosn.2024.29.109.&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==

* [[Bosanskohercegovačka književnost]]
* [[Bosanskohercegovačka kultura]]
* [[Bosanski|Bosanski jezik]]
* [[Bosnizam]]
* [[Srpskohrvatska književnost]]
* [[Srpskohrvatski jezik]]


{{Infokutija pisac
| ime             = Senahid Halilović
| slika           = 
| opis_slike      = 
| puno_ime        = 
| datum_rođenja   = {{Datum rođenja|1958|03|22}}
| mjesto_rođenja  = [[Kladanj]], [[NR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]]
| datum_smrti     = {{Datum smrti i godine|2023|04|24|1958|03|22}}
| mjesto_smrti    = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| zanimanje       = [[lingvist]]
| jezik           = [[bosanski]]
| nacionalnost    = [[Bošnjak]]
| obrazovanje     = [[Univerzitet u Beogradu]]
| period          = 
| žanr            = 
| poznata_djela   = ''Pravopis bosanskoga jezika'' (1996)&lt;br /&gt;''Pravopis bosanskoga jezika'' (2018)
| supružnik       = 
| djeca           = 
| nagrade         = 
| potpis          = 
| web_stranica    = {{URL|Pravopis.ba}}
}}

*

== Reference ==
&lt;references /&gt;

== Vanjski linkovi ==
{{Wikicitat|Senahid Halilović}}

* [http://pravopis.ba Pravopis.ba]
* [http://www.xs4all.nl/~eteia/kitabhana/Halilovic_Senahid/index.html Gnijezdo lijepih riječi i kraća savjetodavna djela]
{{Članovi ANU BiH}}</text>
      <sha1>rhj2ek1o0ovvnixrq63yoafyhodjics</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3921231</id>
      <parentid>3921175</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T00:31:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <comment>Dorađena skica članka. Proofreading gotov, plave veze do polovine članka završene, polovično finalizirane reference.</comment>
      <origin>3921231</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="58133" sha1="au0agymapha4ton0m9olf8vq84fjc9b" xml:space="preserve">'''Jadi mladog Vertera''', ponekad prevođen kao '''Patnje''' ili '''Stradanja mladog Vertera''', (njemački: ''Die Leiden des jungen Werthers'') epistolarni je roman njemačkog književnika [[Johann Wolfgang von Goethe|Johanna Wolfganga von Goethea]], prvi put objavljen 1774.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://laguna.rs/bukmarker/zasto-je-roman-jadi-mladoga-vertera-tako-uspesan/|title=Laguna - Bukmarker - Zašto je roman „Jadi mladoga Vertera“ tako uspešan - Knjige o kojima se priča|last=Bukmarker|first=Izdavačka kuća Laguna|date=4. 10. 2017|website=laguna.rs|language=sr|access-date=19. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Roman pripada ranom periodu književnog pokreta ''[[Sturm und Drang]]'' i jedno je od najpoznatijih djela [[Njemačka književnost|njemačke književnosti]] 18. vijeka.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Prof. Dr. Volker Frederking|first=Bayerischer Rundfunk|date=22. 11. 2016|title=Literarische Texte|url=https://www.ardalpha.de/lernen/alpha-lernen/faecher/deutsch/6-literarische-epochen-literatur100.html|journal=Literarische Epochen|language=de|access-date=20. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Objavljivanje romana donijelo je Goetheu evropsku slavu i učinilo ga jednim od najpoznatijih njemačkih pisaca njegove generacije.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Goethe|first=Johann Wolfgang von|url=https://books.google.de/books?id=6_mEEQAAQBAJ|title=The Sorrows of Young Werther|date=1929|publisher=Voltaire Press|isbn=978-3-68938-719-8|language=en}}&lt;/ref&gt;

Roman je oblikovan kao zbirka pisama i drugih pripovjednih materijala koji prate život i unutrašnji razvoj mladog Vertera. U centru radnje nalazi se njegova nesretna [[ljubav]] prema Loti, djevojci koja je već zaručena, a koja se potom udaje za Alberta. Međutim, ljubavna priča predstavlja samo jednu dimenziju romana. Kroz Verterova pisma Goethe prikazuje njegov odnos prema prirodi, umjetnosti, književnosti, društvu, društvenim razlikama i vlastitoj ulozi u svijetu. Posebno mjesto zauzima sukob između snažne individualne subjektivnosti glavnog lika i društvene stvarnosti koju on ne uspijeva prihvatiti.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.litwiss-online.uni-kiel.de/thematische-vorlesungen/goethe/goethe-werther/|title=Goethe: Die Leiden des jungen Werthers - Uni Kiel|website=Literaturwissenschaft Online - Uni Kiel|language=de|access-date=20. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Djelo je značajno i zbog načina na koji prikazuje unutrašnji život pojedinca. Verter ne opisuje događaje samo kao vanjske činjenice, nego ih neprestano povezuje s vlastitim raspoloženjima i osjećanjima. Zbog toga se priroda, ljubav, umjetnost i društveni odnosi u romanu često pojavljuju kao dijelovi njegove subjektivne slike svijeta.&lt;ref&gt;Die Erscheinung der inneren Natur : in Goethes Die Leiden des jungen Werthers, Kida Ayako, Kyushu University.&lt;/ref&gt;

== Nastanak i objavljivanje ==
Goethe je roman napisao 1774, u kratkom vremenskom periodu (neki navode da je djelo napisano za samo 4 sedmice).&lt;ref&gt;Pronaći pouzdan izvor tvrdnje.&lt;/ref&gt; Jedno od važnih polazišta za nastanak djela bilo je njegovo iskustvo iz [[Wetzlar|Wetzlara]], gdje je 1772. upoznao [[Charlotte Buff]], zaručnicu [[Johann Christian Kestner|Johanna Christiana Kestnera]]. Goethe je prema Charlotte razvio osjećanja, ali je ona ostala s Kestnerom. To iskustvo, zajedno s drugim ličnim i književnim podsticajima, poslužilo je kao osnova za oblikovanje romana.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://wetzlar.de/microsite/Staedtische_Museen/museen/unsere-museen/jerusalemhaus/die-leiden-des-jungen-werther.php|title=Der Roman „Die Leiden des jungen Werthers&quot;|website=wetzlar.de|language=de|access-date=20. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.jgoethe.uni-muenchen.de/leben/wetzlotte.html|title=Biographische Schlaglichter|website=www.jgoethe.uni-muenchen.de|access-date=20. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://publikationen.klassik-stiftung.de/servlets/MCRFileNodeServlet/ksw_derivate_00000919/Manuskripte_1_2005.pdf Das Goethe- und Schiller-Archiv in Weimar und seine Freundesgesellschaft. Freundesgesellschaft des Goethe- und Schiller-Archivs Weimar e.V. Manuskripte. PDF fajl (njemački).]&lt;/ref&gt;

U stvaranju lika Vertera Goethe je koristio i događaje povezane sa smrću njegovog poznanika [[Karl Wilhelm Jerusalem|Karla Wilhelma Jerusalema]], koji je izvršio samoubistvo zbog nesretne ljubavi. Roman nije autobiografski zapis niti puka reprodukcija [[Stvarnost|stvarnosti]]. Goethe je lična iskustva i poznate događaje preoblikovao u književnu [[Fikcija|fikciju]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://wwwhomes.uni-bielefeld.de/bseiler/Werther/werther/tools/htmpool/gestalt/komplett.htm|title=Gestaltungsmerkmale|website=Universität Bielefeld|access-date=20. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

''Jadi mladog Vertera'' objavljeni su 1774. godine u Leipzigu. Knjiga je ubrzo privukla veliku pažnju čitalaca i postala jedno od najzapaženijih književnih djela svog vremena. Njena popularnost proširila se izvan njemačkog govornog područja, a Goethe je zahvaljujući romanu stekao međunarodnu reputaciju.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://frankfurter-goethe-haus.de/ausstellung/-/werthers-welt-das-werther-jahr-1774/1336|title=Werthers Welt - Das Werther-Jahr 1774|website=Frankfurter Goethe-Haus|language=de-DE|access-date=19. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.goethe-gesellschaft.de/aktuelles/werther-im-kaleidoskop-essays-zum-erscheinen-vor-250-jahren/|title=„Werther“ im Kaleidoskop – Essays zum Erscheinen vor 250 Jahren|last=Geschäftsstelle|date=10. 7. 2024|access-date=20. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Godine 1787. Goethe je objavio izmijenjeno izdanje romana.&lt;ref&gt;Suhrkamp. [https://www.suhrkamp.de/buch/johann-wolfgang-goethe-die-leiden-des-jungen-werthers-t-9783518188057 Die Leiden des jungen Werthers]&lt;/ref&gt; U njemu je izvršio određene jezičke i stilske izmjene, čime je djelo prilagodio vlastitom kasnijem književnom razvoju.

== Književni oblik ==
''Jadi mladog Vertera'' pisani su u obliku epistolarnog romana, tj. epistolarne proze. Najveći dio djela čine Verterova pisma upućena njegovom prijatelju Vilhelmu. Pisma omogućavaju da se radnja gotovo u potpunosti posmatra kroz perspektivu glavnog lika.&lt;ref&gt;https://www.litwiss-online.uni-kiel.de/thematische-vorlesungen/goethe/goethe-werther&lt;/ref&gt;

Epistolarna forma ima važnu ulogu u oblikovanju romana jer omogućava neposredan prikaz Verterovih misli i osjećanja. Čitalac nema pristup potpuno objektivnoj slici događaja, nego prvenstveno onoj slici koju Verter stvara svojim opisima. Zbog toga pripovijedanje ima izrazito subjektivan karakter.&lt;ref&gt;https://revistas.usp.br/pg/en/article/view/64130&lt;/ref&gt;

Pisma nisu samo sredstvo za prenošenje informacija o događajima. Verter u njima opisuje vlastita raspoloženja, razmišlja o ljubavi, prirodi, umjetnosti i društvu, te komentariše postupke drugih ljudi. Njegovo pripovijedanje često prelazi iz opisa konkretnog događaja u emocionalnu ili filozofsku refleksiju.

Uz Verterova pisma postoji i okvirni pripovjedni sloj u kojem se pojavljuje izdavač, odnosno urednik koji prikuplja i predstavlja materijale povezane s Verterovim životom. U završnom dijelu romana njegova uloga postaje posebno važna jer se pripovijedanje postupno udaljava od neposredne forme Verterovih pisama i prelazi u izvještavanje o posljednjim događajima.&lt;ref&gt;https://www.dnt-weimar.de/dokumente/programmhefte/pgh-werther-digital.pdf&lt;/ref&gt;

Takva kombinacija subjektivnog i uredničkog pripovijedanja omogućava Goetheu da poveže neposredni prikaz osjećanja s prividno dokumentarnim prikazom Verterove sudbine.

== Struktura romana ==
Roman je podijeljen na dva glavna dijela. Prvi dio obuhvata Verterov dolazak u novu sredinu, upoznavanje Lote, razvoj njihove bliskosti i njegovo sve snažnije zaljubljivanje. Drugi dio prati njegov pokušaj da se udalji od Lote, iskustva u društvenoj i službenoj sredini, povratak u mjesto u kojem ona živi, te konačno produbljivanje njegove emocionalne krize.

U prvom dijelu posebno su naglašeni motivi prirode, umjetnosti i ljubavi. Verter u novoj sredini u početku pronalazi osjećaj slobode i harmonije. Susret s Lotom dodatno pojačava njegov osjećaj životne ispunjenosti. Međutim, činjenica da je ona zaručena za Alberta postepeno pretvara njegovu ljubav u izvor patnje.

Drugi dio donosi promjenu raspoloženja. Verter pokušava pronaći zadovoljstvo u službenom životu i udaljiti se od Lote, ali ne uspijeva ostvariti osjećaj pripadnosti. Njegov povratak Loti ponovo pokreće potisnuta osjećanja i dovodi do konačnog sukoba između njegovih želja i stvarnosti.

== Sadržaj ==
Roman počinje Verterovim dolaskom u mjesto u kojem želi provesti određeno vrijeme. Privlače ga mirna okolina i priroda, a u početku uživa u mogućnosti da se udalji od dotadašnjeg života. Svoje doživljaje opisuje prijatelju Vilhelmu, kojem upućuje većinu pisama.

Tokom jednog društvenog događaja Verter upoznaje Lotu, kćerku upravitelja kneževskog imanja. Lota se brine za svoju mlađu braću i sestre nakon smrti majke i prikazana je kao odgovorna, brižna i razumna mlada žena. Verter je odmah očaran njenim karakterom.

Verter zna da je Lota zaručena za Alberta, ali se uprkos tome sve snažnije zaljubljuje u nju. Između njih razvija se blizak odnos, koji Verter doživljava kao nešto mnogo dublje od prijateljstva. Posebno važan trenutak predstavlja njihovo zajedničko doživljavanje oluje, kada razgovaraju o pjesmi Friedricha Gottlieba Klopstocka. Taj događaj dodatno povezuje Vertera i Lotu.

Nakon Albertovog povratka razvija se odnos između troje glavnih likova. Albert je svjestan Verterovih osjećanja, ali u početku ne reaguje neprijateljski. Verter ga čak nastoji upoznati i prihvatiti, iako ga sve više doživljava kao prepreku između sebe i Lote.

Verterova ljubav postupno postaje opsesivna. Više mu nije dovoljno prijateljstvo s Lotom i on sve teže prihvata činjenicu da ona pripada drugom. U pokušaju da se udalji od nje odlazi iz mjesta i prihvata službu kod jednog diplomate.

Boravak u službi ne donosi mu zadovoljstvo. Verter teško prihvata društvene hijerarhije i razlike između plemstva i građanstva. Posebno ga pogađa iskustvo društvene isključenosti, kada shvata da mu njegov građanski položaj ograničava pristup određenim društvenim krugovima. Njegovo nezadovoljstvo službenim životom dodatno potvrđuje osjećaj da se ne uklapa u postojeći društveni poredak.

Nakon napuštanja službe Verter se vraća u mjesto u kojem žive Lota i Albert. U međuvremenu je Lota postala Albertova supruga. Verterov povratak dovodi do ponovnog intenziviranja njegove ljubavi, ali sada je njegova situacija još teža jer je Lota u braku.

Albert postaje sve svjesniji Verterovih osjećanja i smatra da njihova bliskost mora biti ograničena. I sama Lota počinje shvatati da Verterova osjećanja više ne može tretirati kao bezazlenu privrženost. Ona ga zato pokušava udaljiti od sebe.

Verter se sve više povlači u vlastiti unutrašnji svijet. Njegova osjećanja prema Loti postaju nerazdvojiva od osjećaja bezizlaznosti. U jednom od ključnih prizora čita Loti odlomke iz Ossijanovih pjesama. Emocionalna napetost između njih dostiže vrhunac, nakon čega Lota odlučuje prekinuti njihov odnos.

Verter tada donosi konačnu odluku o vlastitom životu. Posuđuje Albertove pištolje, koje mu Lota šalje preko sluge, i priprema oproštajna pisma. Nakon što izvrši samoubistvo, pronalaze ga teško ranjenog, a ubrzo potom umire.

Verter je pokopan izvan uobičajenog crkvenog obreda, između lipa na mjestu koje je ranije sam odabrao. Njegovoj sahrani ne prisustvuje sveštenik, što dodatno naglašava njegov položaj izvan društvenih i religijskih normi.

== Likovi ==

=== Verter ===
Verter je glavni junak romana i njegov pripovjedački glas. Prikazan je kao izrazito osjećajan, maštovit i umjetnički nadaren mladi čovjek. Privlače ga priroda, književnost i umjetnost, a prema svijetu ima snažan emocionalni odnos.

Njegova osjećajnost predstavlja istovremeno njegovu najveću snagu i izvor njegove patnje. Verter intenzivno doživljava ljepotu prirode i međuljudskih odnosa, ali jednako intenzivno doživljava odbijanje, društvenu nepravdu i nesretnu ljubav.

Posebno je važan njegov odnos prema društvenim konvencijama. Verter teško prihvata društveni poredak u kojem čovjekov položaj zavisi od porijekla i statusa. Zbog toga njegov sukob s okolinom nije ograničen na ljubav prema Loti. On se osjeća kao pojedinac koji ne uspijeva pronaći mjesto unutar društvenih institucija i očekivanja.

Verter je zato primjer junaka čija subjektivnost postaje toliko snažna da postepeno potiskuje mogućnost prilagođavanja vanjskom svijetu. Njegova sudbina predstavlja jednu od najvažnijih književnih tema romana: pitanje granice između snažne individualnosti i nemogućnosti prihvatanja stvarnosti.

=== Lota ===
Lota je centralni ženski lik romana i osoba prema kojoj Verter razvija snažnu ljubav. Prikazana je kao brižna i odgovorna mlada žena koja nakon smrti majke vodi računa o svojoj mlađoj braći i sestrama.

Za Vertera ona predstavlja ideal sklada između ljepote, moralnosti i prirodnosti. Međutim, Lota nije prikazana samo kao predmet njegove ljubavi. Ona je svjesna društvenih i moralnih obaveza koje proizlaze iz njene veze s Albertom i nastoji održati ravnotežu između naklonosti prema Verteru i odanosti mužu.

Njen odnos prema Verteru ostaje složen. Ona prema njemu pokazuje bliskost i razumijevanje, ali na kraju postavlja granicu koju on ne može prihvatiti.

=== Albert ===
Albert je Lotin zaručnik, a kasnije i suprug. Za razliku od Vertera, prikazan je kao smireniji, racionalniji i praktičniji čovjek. On predstavlja stabilniji odnos prema životu i društvenim obavezama.

Njegov odnos s Verterom nije jednostavan sukob. U početku između njih postoji određeno prijateljstvo i uzajamno poštovanje, ali Verterova sve snažnija ljubav prema Loti postepeno narušava njihov odnos.

Albert tako predstavlja jednu od suprotnosti Verterovom načinu života. Dok Verter prvenstveno slijedi emocije, Albert više prihvata razum, društvene norme i odgovornost.

=== Vilhelm ===
Vilhelm je Verterov prijatelj kojem je upućen najveći dio pisama. Njegov lik čitalac uglavnom upoznaje posredno, kroz Verterovo obraćanje i odgovore na njegove savjete.

Vilhelm ima funkciju sagovornika kojem Verter povjerava svoje najintimnije misli. Njegova prisutnost omogućava epistolarnu strukturu romana i istovremeno predstavlja svojevrsnu suprotnost Verterovoj izrazito subjektivnoj perspektivi. Međutim, roman nije oblikovan tako da Vilhelm bude ravnopravno razvijen lik s vlastitom pripovjednom perspektivom.

=== Priroda ===
Priroda je jedan od najvažnijih motiva romana. U početku Verter u njoj pronalazi slobodu, sklad i osjećaj povezanosti sa životom. Prirodni pejzaži odgovaraju njegovom idealu neposrednog i nesputanog postojanja.

Opis prirode često je povezan s Verterovim emocionalnim stanjem. Kada je ispunjen srećom, priroda mu izgleda harmonično i privlačno; kada postaje sve očajniji, isti prostor poprima drugačije značenje. Na taj način priroda nije samo pozadina radnje nego važan dio psihološke karakterizacije glavnog lika.

Ovakva povezanost prirode i unutrašnjeg života jedna je od karakteristika književnosti ''Sturm und Dranga''. Priroda se doživljava neposredno, subjektivno i emocionalno, a ne samo kao dekorativni element.

=== Umjetnost i književnost ===
Umjetnost ima značajnu ulogu u oblikovanju Verterovog karaktera. On se bavi crtanjem i snažno reaguje na književna djela. Posebno su važni Homer i Ossijan, čije se pjesništvo povezuje s njegovim emocionalnim stanjem.

Književnost u romanu nije samo predmet Verterovog interesa. Ona utiče na njegov način razumijevanja svijeta. Književni junaci, pjesničke slike i ideje koje Verter čita često postaju dio njegove vlastite interpretacije života.

Posebno mjesto ima Osijan u završnom dijelu romana. Čitanje Osijanovih pjesama Loti predstavlja jedan od posljednjih trenutaka njihove bliskosti i doprinosi emocionalnom vrhuncu radnje.

Na kraju romana pojavljuje se i Emilia Galotti Gottholda Ephraima Lessinga. Knjiga koja se nalazi pored Vertera nakon njegovog samoubistva predstavlja važan književni motiv i povezuje njegovu sudbinu s ranijom tradicijom njemačke književnosti.

== Društvena kritika ==
Jedna od važnih dimenzija romana jeste odnos pojedinca i društva. Verter teško prihvata društvene razlike, klasne i statusne podjele, te konvencije koje određuju ponašanje pojedinca. Kao građanin, osjeća ograničenja koja proizlaze iz njegovog društvenog položaja i sukobljava se s poretkom u kojem plemstvo ima privilegovan status. Njegova osjećajnost i zahtjev za ličnom slobodom tako dolaze u sukob s društvenim poretkom 18. vijeka.

Njegovo iskustvo u službi pokazuje da se pojedinac ne može uvijek ostvariti samo na osnovu vlastitih sposobnosti, jer društveni položaj, porijeklo i društvene konvencije određuju granice njegovog djelovanja. Roman se zato može tumačiti kao književni izraz napetosti između subjektivnog osjećanja i društvene stvarnosti. Takav sukob odgovara širem duhovnom okviru pokreta ''Sturm und Drang'', koji je naglašavao osjećajnost, individualnost i slobodu stvaralačkog izraza nasuprot strogo racionalnim i konvencionalnim obrascima.

Ipak, Verterova pobuna nije prikazana kao jednostavan politički ili društveni program. Goetheova društvena kritika prije svega je individualna i psihološka, te je prikazana kroz iskustvo pojedinca koji se osjeća otuđenim i neprihvaćenim u vlastitoj sredini. Kroz Verterovu sudbinu Goethe istražuje granice subjektivnosti i posljedice potpunog podređivanja života vlastitim osjećanjima. Verterov problem zato istovremeno ima društvenu, emocionalnu i psihološku dimenziju.

== Tematske odrednice ==
Među najvažnijim temama romana izdvajaju se nesretna ljubav, sukob osjećanja i društvenih normi, individualizam i subjektivnost, odnos pojedinca i društva, priroda i njen odnos prema čovjekovom unutrašnjem svijetu, umjetnost i književnost, društvene razlike, otuđenost i osjećaj nepripadanja, granice emocionalnosti, te smrt i samoubistvo. Važnu ulogu imaju i težnja za ličnom slobodom, mašta, te odnos osjećanja i razuma.

Roman zbog toga nadilazi okvir ljubavne priče. Ljubavni odnos između Vertera i Lote predstavlja glavni pokretač radnje, ali istovremeno omogućava Goetheu da prikaže širi sukob između pojedinca i društva, kao i između njegovih unutrašnjih težnji i vanjskih okolnosti. Verterova nesretna ljubav tako postaje povezana s njegovim osjećajem otuđenosti, nepripadanja i nemogućnosti da pronađe svoje mjesto u društvu.

Priroda, umjetnost i književnost dodatno odražavaju njegov unutrašnji svijet, dok njegova izrazita osjećajnost postepeno dovodi u pitanje granice između snažnog emocionalnog doživljaja i sposobnosti prihvatanja stvarnosti.

== Književni kontekst ==
''Jadi mladog Vertera'' jedno su od najpoznatijih djela pokreta ''Sturm und Drang'', koji se razvio u njemačkim zemljama tokom druge polovine 18. vijeka. Pokret je naglašavao osjećanja, individualnost, spontanost, slobodu stvaralaštva i neposredan odnos prema prirodi.

Za razliku od racionalističkih i strogo normativnih književnih shvatanja, predstavnici ''Sturm und Dranga'' pridavali su veliki značaj individualnom iskustvu i snažnim emocijama. U tom kontekstu Verter predstavlja tip junaka koji svoje unutrašnje iskustvo stavlja iznad društvenih očekivanja.

Roman se povezuje i sa širim razvojem evropskog sentimentalizma i predromantizma. Njegova naglašena subjektivnost, interes za prirodu i prikaz snažnih osjećanja najavili su neke od osobina evropskog romantizma koji će se razviti početkom narednog vijeka.

== Jezik i stil ==
Goethe u romanu koristi izrazito emocionalan i subjektivan stil. Verterova pisma često imaju karakter lične ispovijesti, a pripovijedanje prelazi između opisa događaja, razmišljanja i emocionalnih reakcija.

Stil se mijenja zajedno s Verterovim unutrašnjim stanjem. U početnim dijelovima romana njegov je izraz često vedar i usmjeren prema ljepoti prirode. Kasnije postaje sve mračniji, fragmentiraniji i emocionalno intenzivniji.

Takva promjena stila prati razvoj glavnog lika i doprinosi psihološkoj strukturi djela. Čitalac ne prati samo šta se Verteru događa nego i način na koji on iste događaje doživljava.

== Kritika, prijem i uticaj ==
Objavljivanje romana 1774. godine izazvalo je snažan odjek u Evropi. Djelo je ubrzo postalo veoma popularno, posebno među mladim čitaocima, a Goethe je zahvaljujući ''Jadima mladog Vertera'' stekao široku međunarodnu prepoznatljivost. Roman je preveden na više jezika i čitan izvan njemačkog govornog područja, čime je prerastao okvir književnog djela i postao svojevrsni kulturni fenomen.

U savremenoj književnosti pojavili su se brojni odgovori na roman, uključujući prerade, parodije i druge oblike oponašanja.&lt;ref&gt;https://www.jstor.org/stable/10.7722/j.ctt81q50&lt;/ref&gt; U vezi s njegovom popularnošću razvio se i pojam ''verterizam'', kojim se označava oblik izrazite sentimentalnosti i poistovjećivanja s Verterovim načinom doživljavanja ljubavi, patnje i društvenog nepripadanja. Verter je tako prerastao granice književnog lika i postao sam po sebi prepoznatljiv.

Popularnost romana imala je i kontroverzne posljedice. Način na koji je prikazano Verterovo samoubistvo izazvao je moralne polemike i zabrinutost dijela savremenika, koji su smatrali da bi djelo moglo imati negativan uticaj na mlade čitaoce. U pojedinim sredinama roman je zbog toga bio ograničavan ili zabranjivan, dok su drugi u njemu prepoznavali snažan književni prikaz subjektivnog iskustva, emocionalne krize i društvenih ograničenja.

Kasnija književna kritika naglašavala je složenost Verterovog lika: on nije samo idealizovani predstavnik osjećajnosti, nego i pojedinac čija izrazita subjektivnost ograničava njegovu sposobnost da prihvati tuđe perspektive i granice stvarnosti. Zbog velikog uticaja na književnost i kulturu kraja 18. vijeka, ''Jadi mladog Vertera'' smatraju se jednim od ključnih djela evropskog sentimentalizma i jednim od najvažnijih ostvarenja Goetheovog ranog stvaralaštva.

== Uticaj na književnost i kulturu ==
''Jadi mladog Vertera'' imali su značajan uticaj na evropsku književnost. Roman je doprinio popularizaciji epistolarnog oblika i subjektivnog pripovijedanja, a Verter je postao jedan od najpoznatijih primjera osjetljivog i društveno neprilagođenog književnog junaka.

Djelo je uticalo na razvoj sentimentalne i predromantične književnosti, te na kasniji evropski romantizam. Njegov uticaj vidljiv je i u razvoju književnog prikazivanja unutrašnjeg života pojedinca.

Roman je tokom kasnijih vjekova doživio brojne prevode, adaptacije i književne obrade. Njegova popularnost pokazala se dugotrajnom, a pitanja koja otvara: odnos osjećanja i razuma, pojedinca i društva, umjetnosti i stvarnosti, ostala su predmet književnih i filozofskih rasprava.

== Značaj ==
Djelo pripada ključnim Goetheovog ostvarenjima ranog stvaralaštva i jedno od najznačajnijih ostvarenja književnog pokreta ''Sturm und Drang''. Njihov značaj proizlazi iz spoja epistolarne forme, izrazite subjektivnosti, psihološke karakterizacije i društvene tematike.

Roman je istovremeno ljubavna priča, prikaz unutrašnjeg razvoja pojedinca i slika kulturne klime druge polovine 18. vijeka. Goethe kroz Verterovu sudbinu istražuje granice između lične slobode i društvenih normi, osjećanja i razuma, subjektivnog doživljaja i objektivne stvarnosti.

Zbog snažnog uticaja na evropsku književnost, kulture čitanja i predstavu o sentimentalnom književnom junaku, ''Jadi mladog Vertera'' zauzimaju trajno mjesto u historiji njemačke i evropske književnosti.&lt;ref&gt;Martin Swales, ''Goethe: The Sorrows of Young Werther''.&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==

* [[Johann Wolfgang von Goethe]]

* [[Sturm und Drang]]

* [[Njemačka književnost]]

* [[Epistolarni roman]]

* [[Sentimentalizam]]

== Literatura ==
Jäger, Georg. Goethes Werther im gesellschaftlichen Kontext. Rezeptionsdokumente als Interpretationshilfen. München: Carl Hanser, 1984.

Jäger, Georg. Wertherschriften. Goethezeitportal, 2007.

Friedrich, Hans-Edwin. Autonomie der Liebe – Autonomie des Romans. Zur Funktion von Liebe im Roman der 1770er Jahre: Goethes Werther und Millers Siegwart

Martin Huber i Gerhard Lauer (ur.), Nach der Sozialgeschichte, Tübingen, 2000.Dotzler, Bernhard. Werthers Leser. Über die Appellstruktur der Texte im Licht von Goethes Roman. Modern Language Notes, 114 (1999), str. 445–470.

https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/09593683.2019.1639910


'''Bosnistika''' (poznata i pod nazivom '''bosanske studije''') filološka je i interdisciplinarna naučna disciplina koja se bavi sistemskim i cjelovitim proučavanjem [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], njezinog historijskog, jezičkog, književnog, društvenog, kulturnog i civilizacijskog prostora.&lt;ref&gt;Određenje bosnistike kao filološke discipline na prvi pogled jednostavno je, ili barem ništa složenije nego određenje npr. kroatistike ili srbistike, odnosno montenegristike. Međutim, već samo poređenje bosnistike te kroatistike, srbistike i montene­gristike, a posebno poređenje mogućih određenja bosnistike u lingvističkim i književnohistorijskim istraživanima ukazuje na naročitu složenost ovog pitanja, odnosno na niz problema koji se javljaju s ovim u vezi. Npr., ako se i složimo da se u lingvistič­koj perspektivi bosnistika bavi bosanskim jezikom, ma kako ga definirali (a što je, ipak, samo jedna mogućnost određenja bosni­stike u lingvistici), postavlja se pitanje čime se to bosnistika bavi u književnohistorijskoj perspektivi, tj. koja je to književnost ili koje su to književnosti kojima se bavi bosnistika u književno­historijskim istraživanjima, npr. bošnjačka ili bosanskohercego­vačka književnost, ili neka druga, treća..., i zašto? Iako ni lingvi­stički pristup nije lišen mogućih otvorenih pitanja u određenju bosnistike, posebne probleme otvara, dakle, književni aspekt bosnistike, što ne treba čuditi jer je pitanje određenja književno­sti u Bosni i Hercegovini i samo po sebi izrazito složeno. Pritom, bez određenja bosnistike i u književnohistorijskoj perspektivi, nije moguće ni potpunije određenje bosnistike u lingvističkoj perspektivi, a naročito ne cjelovito određenje bosnistike kao fi­lološke discipline. A to je upravo ono čemu teži predloženi rad – cjelovito odrediti bosnistiku kao filološku disciplinu, uzima­jući u obzir i lingvistički, ali i vrlo složeni književnohistorij­ski te, konačno, i još složeniji kulturološki aspekt ovog pitanja i problema, i to kako pojedinačno, tako i s obzirom na njihove složene međusobne veze i odnose. Riječ je, dakle, o nastojanju u smjeru holističkog određenja bosnistike, a što je pitanje od fun­damentalne važnosti za bosnistiku kao takvu.↵↵Sažetak, Sanjin Kodrić, Bosnisitka, Vol. 30 Br. 2 (2022): Lingua Montenegrina, &lt;nowiki&gt;https://linguamontenegrina.me/index.php/lm/article/view/957&lt;/nowiki&gt;&lt;/ref&gt;

U užem, filološkom smislu, fokusira se na [[bosanski jezik]], njegovu historiju, strukturu, razvoj i upotrebu, te na književnost, pisanu baštinu i kulturne fenomene povezane s bosanskohercegovačkim prostorom, zbog čega predstavlja posebnu granu južnoslavenske [[Filologija|filologije]] i [[Slavistika|slavistike]].

U širem, savremenom akademskom kontekstu, bosnistika, odnosno bosanske studije, integrira lingvističke, književno-historijske, historijske, društvene i kulturološke pristupe radi proučavanja stanovništva, društava, kultura, dijaspore, kulturnog naslijeđa i međusobno povezanih društvenih procesa.

Njeno područje interesa nije ograničeno isključivo na granice savremene države Bosne i Hercegovine, niti na [[Spisak institucija u Bosni i Hercegovini|institucije]] unutar nje, već obuhvata i međunarodno proučavanje bosanskohercegovačkih zajednica u širem regionalnom i svjetskom kontekstu.&lt;ref&gt;Kodrić, Sanjin. &quot;Bosnistika – šta je to? (Pitanja, problemi i mogućnosti definiranja bosnistike u lingvističkim, književnohistorijskim i kulturološkim istraživanjima).&quot;&lt;/ref&gt;

== Naziv i terminologija ==
Naziv ''bosnistika'' izveden je iz toponima Bosna, uz sufiks koji označava naučnu oblast ili sistemsko proučavanje određenog predmeta.

U domaćoj akademskoj upotrebi termin se najčešće odnosi na filološko proučavanje bosanskog jezika, književnosti i kulture, dok se u širem interdisciplinarnom značenju koristi za proučavanje Bosne i Hercegovine kao historijskog i kulturnog prostora.

U međunarodnom akademskom kontekstu prevladava izraz ''bosanske studije (''eng. ''Bosnian Studies)'' koji naglašava interdisciplinarnost područja i omogućava njegovo upoređivanje s drugim sličnim oblastima poput [[Srbistika|srbistike]], [[Kroatistika|kroatistike]], [[Slovenistika|slovenistike]] ili balkanistike kao sveobuhvatne discipline.&lt;ref name=&quot;:02&quot;&gt;Sanjin Kodrić, Studije iz kulturalne bosnistike (Književnoteorijske i književnohistorijske teme), str. 14–15.&lt;/ref&gt;

Pojam ''bosnologija'' također se povremeno koristi kao sinonim za sistemsko i interdisciplinarno proučavanje Bosne i Hercegovine, iako njegova terminološka upotreba nije u potpunosti ustaljena. U pojedinim kontekstima, bosnologija se pojavljuje kao bliska značenjskom pojmu bosnistike, dok se bosnistika češće koristi kada se želi naglasiti veza s filologijom, [[Jezik|jezikom]] i [[Književnost|književnošću]]. Terminološke razlike djelimično proizlaze iz činjenice da je bosnistika polidisciplinarno područje u razvoju, čije se granice razlikuju ovisno o nacionalnim akademskim tradicijama, univerzitetskim sistemima i metodološkim pristupima.

== Historijat discipline ==
Začeci bosnistike kao sistemskog naučnog proučavanja sežu u 19. vijek, kada evropski orijentalisti i slavisti počinju intenzivnije istraživati bosansku kulturu, jezik i književnu baštinu. Među ranim značajnim djelima ističe se rad [[Leopold von Ranke|Leopolda von Rankea]] o bosanskoj historiji, kao i istraživanja [[Franj Miklošiča|Franca Miklošiča]] o južnoslavenskim jezicima, uključujući i bosanski.

U 20. vijeku bosnistika se razvija kao posebna filološka disciplina, naročito unutar slavistike i orijentalistike, pri čemu značajan doprinos daju [[Muhamed Nezirović]], [[Alija Nametak]], [[Enes Duraković]] i [[Dževad Jahić]], koji su postavili temelje za naučnu obradu bosanskog jezika i književnosti.&lt;ref&gt;Kodrić S. Studije iz kulturalne bosnistike: Književnoteorijske i književnohistorijske teme, Bosnistika – šta je to?&lt;/ref&gt;

Nakon osamostaljenja Bosne i Hercegovine, proučavanje bosanskog jezika i književnosti dobija snažniji institucionalni okvir kroz univerzitetske studijske programe i odsjeke posvećene bosanskom jeziku i književnosti. Takvi studijski programi postoje na [[Univerzitet u Tuzli|Univerzitetu u Tuzli]], gdje Odsjek za bosanski jezik i književnost obuhvata lingvistička, filološka i književna istraživanja.

Na širem institucionalnom planu, važnu ulogu u interdisciplinarnom proučavanju Bosne i Hercegovine ima Međunarodni forum Bosna (MFB), nevladina organizacija osnovana u Sarajevu 1997, koja okuplja pojedince i ustanove iz Bosne i Hercegovine i inostranstva. MFB organizuje radionice, simpozije, konferencije i druga naučna i intelektualna okupljanja, te objavljuje časopis ''Forum Bosnae'' i druge publikacije posvećene društvenim, kulturnim, historijskim i drugim aspektima Bosne i Hercegovine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.forumbosna.org/o-medjunarodnom-forumu-bosna|title=O Međunarodnom forumu Bosna|website=www.forumbosna.org|access-date=17. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Predmet proučavanja ==
Predmet bosnistike jest Bosna i Hercegovina kao višeslojni historijski, jezični, društveni i kulturni prostor, kao i pojave povezane s bosanskohercegovačkim iskustvom izvan njene savremene teritorije. U predmet proučavanja uključuju se historija Bosne i Hercegovine s političkim institucijama, [[arheologija]], materijalna kultura, [[Umjetnost u Bosni i Hercegovini|umjetnost]], [[Arhitektura Bosne i Hercegovine|arhitektura]] i [[urbanizam]], te bosanski jezik u njegovim historijskim oblicima, dijalektima i narodnim govorima.

Proučava se i historija pismenosti, pisama, rukopisna i arhivska baština, književnost Bosne i Hercegovine i usmena književnost s folklorom, religijska i kulturna historija, filozofija i historija ideja, kao i etnologija, antropologija i sociologija bosanskohercegovačkog društva. U okviru discipline također se proučavaju [[ekonomija]], historija [[Privreda Bosne i Hercegovine|privrede]], [[Demografija Bosne i Hercegovine|demografski]] i [[Migracija stanovništva|migracijski procesi]], studije identiteta, kolektivnog pamćenja, obrazovanja i naučne historije, te mediji, savremena kultura, dijaspora, transnacionalne zajednice i međunarodne percepcije Bosne i Hercegovine.

Bosnistika se stoga ne definiše prvenstveno jednom metodom, nego predmetom koji proučava, a isti fenomen može biti analiziran iz više naučnih perspektiva.

== Bosnistika kao interdisciplinarno područje ==
U najširem smislu, bosnistika je interdisciplinarno područje studija čija osnovna metodološka pretpostavka jest da se složen historijski i kulturni prostor ne može u potpunosti objasniti samo jednom naukom.

Bosnistika se zbog toga može organizovati u nekoliko velikih područja, uključujući jezičku i filološku, historijsku, antropološku i etnološku, sociološku, filozofsku i teorijsku, kulturološku, političku i pravnu bosnistiku, te studije dijaspore i transnacionalne bosanske zajednice. Ta područja nisu strogo odvojena; istraživanje jednog rukopisa može istovremeno pripadati filologiji, historiji, paleografiji i historiji religije, dok proučavanje savremenog jezika može uključivati [[Lingvistika|lingvistiku]], [[Sociologija|sociologiju]], politologiju i studije identiteta.

=== Jezička i filološka bosnistika ===
Jedno od centralnih područja bosnistike jest proučavanje bosanskog jezika, pri čemu jezička bosnistika istražuje njegovu strukturu, historijski razvoj, dijalekte, standardizaciju, društvenu upotrebu i književno izražavanje. U okviru lingvistike analiziraju se [[fonetika]] i [[fonologija]], [[Morfologija (lingvistika)|morfologija]], sintaksa, [[leksikologija]], [[semantika]], tvorba riječi, frazeologija, pragmatika, stilistika, sociolingvistika, dijalektologija, [[historijska lingvistika]] i [[korpusna lingvistika]].

Bosanski jezik proučava se i u odnosu prema drugim južnoslavenskim standardnim jezicima i govorima, posebno kroz historiju zajedničkog južnoslavenskog dijalekatskog prostora, a takva istraživanja mogu biti komparativna, historijska, strukturalna i sociolingvistička.

Historijska jezička bosnistika proučava jezički razvoj na prostoru Bosne kroz različita razdoblja, koristeći natpise, povelje, rukopise, administrativne dokumente, vjerske tekstove, rječnike, gramatike, književna djela i usmenu tradiciju, pri čemu poseban predmet predstavljaju historijski oblici [[Pismenost|pismenosti]] i tekstualne produkcije, kao i promjene u odnosima između književnog, administrativnog, narodnog i standardnog jezika.

Sociolingvistička bosnistika proučava odnos jezika i društva kroz jezični identitet, standardizaciju, jezičnu politiku, obrazovanje, medije, višejezičnost, jezične stavove i različite oblike javne i privatne komunikacije, pri čemu se jezik ne promatra samo kao gramatički sistem, nego i kao društvena institucija i oblik kulturnog pamćenja.

Filološka bosnistika proučava jezik i književnost kroz tekstove i njihove historijske kontekste, obuhvatajući tekstologiju, paleografiju, kodikologiju, historiju pisma, [[Historija književnosti|historiju književnosti]], književnu kritiku i proučavanje rukopisne baštine.

Bosanskohercegovački prostor karakteriše historijska upotreba različitih sistema pismenosti i kulturnih tradicija, zbog čega filološka bosnistika proučava srednjovjekovne povelje i natpise, historijske oblike ćirilične pismenosti, tekstove pisane [[Latinica|latinicom]], rukopise nastale na orijentalnim jezicima (arapski, turski, perzijski), [[alhamijado književnost]], [[Usmena književnost|usmenu književnost]], te književnost modernog i savremenog doba. Filološki pristup nastoji utvrditi porijeklo, jezične osobine, historiju prijenosa i kulturni kontekst teksta, proučavajući tekst ne samo kao književno djelo, već i kao historijski dokument.

Književna bosnistika, kao posebna grana, obuhvata srednjovjekovnu književnost i pismenost, usmenu književnost, divansku književnost na orijentalnim jezicima, alhamijado književnost, književnost na latinskom i drugim jezicima, književnost austrougarskog razdoblja, književnost 20. vijeka, savremenu književnost, te književnost bosanskohercegovačke dijaspore, a proučava i pitanja književnog kanona, kulturne pripadnosti, jezika književnosti, historijske recepcije i prevođenja. Savremeni međunarodni pristupi posebno analiziraju bosanskohercegovačku književnost kroz komparativnu književnost, postkolonijalnu teoriju, studije pamćenja, studije rata i mira, rodne studije, migracijske studije i transnacionalnu književnost.

=== Historijska bosnistika ===
Historijska bosnistika posvećena je proučavanju dugoročnog razvoja Bosne i Hercegovine, kao i historijskih oblasti koje su s njom povezane, pri čemu obuhvata kontinuitet i diskontinuitet društvenih, političkih i kulturnih procesa od prahistorije do savremenosti, a periodizacija predstavlja temeljni metodološki okvir.

U okviru prahistorije i antike, istraživanja su usmjerena na rekonstrukciju ranih zajednica, arheoloških kultura i antičkog stanovništva, s posebnim naglaskom na upravne strukture, komunikacijske puteve, urbanu topografiju i procese romanizacije, pri čemu se značajna pažnja pridaje ključnim lokalitetima poput Desila, Daorsona te rimskih municipija u dolini Neretve, čija materijalna ostavština pruža podatke o društveno-ekonomskim i kulturnim obrascima prije doseljenja Slavena. Srednjovjekovna Bosna zauzima centralno mjesto u historiografiji, pri čemu se analizira razvoj političkih institucija kroz prizmu banovine i kasnijeg kraljevstva, a detaljno se proučavaju društvene strukture, privredni tokovi, diplomatski odnosi, urbani razvoj i relacije među različitim religijskim zajednicama. Poseban istraživački fokus predstavljaju pismeni izvori poput povelja, epigrafski spomenici, prije svega stećci, arheološki nalazi te druga materijalna i tekstualna svjedočanstva, koja omogućavaju dublje razumijevanje identitetskih i društvenih dinamika tog perioda.

Osmansko razdoblje proučava se kroz analizu administrativnog sistema, uključujući vilajete, sandžake i kadiluke, kao i kroz istraživanje urbanih centara, zemljišnih odnosa, timarskog sistema i procesa čitlučenja, uz fokus na demografske strukture, migracijske tokove, obrazovne institucije i kulturnu produkciju, koja obuhvata divansku književnost i vakufname, uz posebno razmatranje odnosa vjerskih zajednica unutar milet-sistema, što osvjetljava složene međusobne uticaje u višenacionalnom okruženju.

Austrougarsko razdoblje obrađuje se s aspekta modernizacijskih procesa, industrijalizacije, reformi obrazovnog sistema, upravnih promjena, razvoja štampe i političkog života, pri čemu se posebno ističu nacionalni pokreti i kulturno udruživanje, a ovaj period karakterizira i nastanak modernih institucija poput muzeja, arhiva i univerziteta, koje su postavile temelje institucionalizirane nauke i kulture u Bosni i Hercegovini.

Jugoslovenska razdoblja obuhvataju analizu političkih i društvenih promjena, razvoja kulture, industrije, obrazovanja i urbanizacije, te promjena u strukturama identiteta, uključujući položaj Bosne i Hercegovine i njenog stanovništva unutar prve i druge Jugoslavije, pri čemu se razmatraju integrativni i dezintegrativni procesi, ekonomske politike i socijalne transformacije koje su oblikovale savremeno društvo.

Savremena Bosna i Hercegovina, kao predmet historijskih i društvenih istraživanja, obuhvata ratne posljedice, procese obnove, izgradnju institucija, migracijske obrasce, razvoj dijaspore, evropske integracije i promjene u savremenom društvenom tkivu, uključujući procese tranzicije i demokratizacije, čime se historijska bosnistika neprestano suočava s aktuelnim društvenim izazovima.

=== Antropološka i etnološka bosnistika ===
Antropološka i etnološka bosnistika predstavlja korpus znanstvenih istraživanja usmjerenih na proučavanje čovjeka, zajednice i kulture unutar konkretnog društvenog i historijskog konteksta Bosne i Hercegovine, pri čemu disciplina ne polazi od apstraktnih teorijskih konstrukcija, već od živih praksi, svakodnevnih interakcija i simboličkih univerzuma koje pojedinci i grupe stvaraju kroz vrijeme, pa stoga njezin predmet obuhvata širok spektar društvenih fenomena. U središtu interesa nalaze se oblici organizacije obitelji i srodstva, koji su kroz historiju poprimali različite modele zavisno o regiji, vjerskoj pripadnosti i ekonomskim uvjetima, zatim kalendarski i životni običaji te ritualne prakse, pri čemu se posebna pažnja poklanja religijskim obrascima – kako onima institucionaliziranim unutar islamskih, katoličkih, pravoslavnih i judaističkih zajednica, tako i sincretističkim pojavama koje ukazuju na dugotrajne međusobne uticaje i prilagođavanja na lokalnom nivou. Materijalni aspekti kulture, poput prehrambenih navika, odijevanja – od narodnih nošnji do urbanih modnih kodeksa – te stanovanja, uključujući seosku arhitekturu i gradske kuće, također su nezaobilazne teme, jer svjedoče o načinima prilagođavanja prirodnom i društvenom okruženju.

Osim toga, antropološka bosnistika sistemski proučava tradicionalna zanimanja poput zanatstva, stočarstva i poljoprivrede, koja su oblikovala ekonomsku svakodnevicu do modernog doba, te narodno liječenje kao poseban sistem znanja o tijelu i bolesti, često isprepleten s religijskim i magijskim predodžbama. Bogatstvo usmene predaje – epske pjesme, balade, sevdalinke, priče i legende – predmet je analize ne samo kao književnog ili muzičkog izričaja, već i kao medija kolektivnog pamćenja i prenošenja vrijednosti, dok se glazba i ples, posebno sevdah, kolo i ilahije, promatraju kao oblici društvene kohezije i izražavanja emocija, a blagdani vjerskog ili svjetovnog porijekla otkrivaju ritmove zajednice i njene odnose prema vremenu, prirodi i svetome.

Ključno metodološko polazište antropološkog pristupa jest shvaćanje da kultura nije svediva na zbir velikih umjetničkih ili historijskih dostignuća, već podrazumijeva cjelokupni način na koji ljudi žive, komuniciraju, pamte i tumače svijet oko sebe, što podrazumijeva interdisciplinarno sagledavanje svakodnevnih praksi, simboličkih klasifikacija i društvenih hijerarhija. Suvremena antropološka istraživanja dodatno proširuju ovaj okvir prema fenomenima urbanog života, migracijskim procesima, konstrukcijama identiteta, generacijskim promjenama te složenim odnosima između lokalnog i globalnog, pri čemu se Bosna i Hercegovina pokazuje kao plodno tlo za proučavanje kulturnih transfera, hibridizacije i otpornosti tradicije u uvjetima stalnih društvenih transformacija.

=== Sociološka, filozofska i teorijska bosnistika ===
Sociološka bosnistika proučava bosanskohercegovačko društvo, njegove strukture, društvene odnose i historijske promjene, baveći se temama poput društvene stratifikacije, porodice, obrazovanja, rada i privrede, urbanih i ruralnih sredina, migracija, demografije, religije, medija, političke kulture, kolektivnih identiteta, društvenog pamćenja, međugrupnih odnosa i procesa modernizacije. Jedna od važnih tema jest proučavanje višestrukih i promjenjivih oblika identiteta, pri čemu se istražuje način na koji pojedinci istovremeno pripadaju različitim društvenim i kulturnim zajednicama, poput porodice, grada, regije, kulturne zajednice, naroda, države i transnacionalne dijaspore, a identitet se ne posmatra kao statična i nepromjenjiva kategorija, nego kao društveno i historijski oblikovan proces.

Filozofska bosnistika, osim proučavanja bosanskohercegovačkih filozofa, obuhvata i filozofsko promišljanje bosanskohercegovačkog historijskog i kulturnog iskustva, postavljajući temeljna pitanja o značenju historijskog kontinuiteta, oblikovanju kolektivnog identiteta, odnosu pojedinca i zajednice, pretvaranju prošlosti u kolektivno pamćenje, ulozi jezika u oblikovanju svijeta, te o pripadnosti, drugosti i suživotu različitih zajednica u zajedničkom društvenom prostoru. Filozofska i teorijska bosnistika koristi hermeneutiku, fenomenologiju, filozofiju jezika, političku filozofiju, filozofiju historije, etiku i suvremene teorije identiteta.

== Identitet, društveno pamćenje i studije dijaspore ==
Jedno od područja bosnistike jest proučavanje bosanskih i bosanskohercegovačkih identiteta, uključujući lokalne, regionalne, državne, etničke, nacionalne, jezične, kulturne, religijske, dijasporijske i individualne oblike pripadnosti. Bosnistički pristupi identitetu polaze od mogućnosti istovremenog postojanja više oblika identitetske pripadnosti kod pojedinca, pa se identitet proučava kao historijski, društveno i kulturno oblikovan fenomen, a ne isključivo kao unaprijed određena kategorija. S ovim područjem povezana su i istraživanja društvenog i kulturnog pamćenja, koja proučavaju načine na koje se prošli događaji i iskustva pamte, tumače i prenose kroz obrazovanje, književnost, spomenike, muzeje, porodična sjećanja, medije i javne ceremonije.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Suljagić|first=Emir|date=22. 4. 2022|title=Denial of Genocide and Other War Crimes Committed in Bosnia as a Form of Collective Memory|url=https://ibs.preporod.ba/bosnian-studies/index.php/journal/article/view/61|journal=Bosnian Studies: Journal for Research of Bosnian Thought and Culture|language=en|volume=6|issue=1|pages=4–23|issn=2712-0406}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Halilovich|first=Hariz|date=2012|title=Trans-Local Communities in the Age of Transnationalism: Bosnians in Diaspora|url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/j.1468-2435.2011.00721.x|journal=International Migration|language=en|volume=50|issue=1|pages=162–178|doi=10.1111/j.1468-2435.2011.00721.x|issn=1468-2435}}&lt;/ref&gt;

Predmet bosnistike obuhvata i proučavanje bosanskohercegovačke dijaspore izvan Bosne i Hercegovine, pri čemu se istražuju migracijski procesi, oblikovanje zajednica izvan zemlje, očuvanje i promjene jezika i kulturnih obrazaca, međugeneracijski prijenos te odnosi između dijaspore i zemlje porijekla. Bosanskohercegovačke zajednice prisutne su u različitim evropskim i drugim državama, među kojima su Njemačka, Austrija, Švicarska, Švedska, Norveška, Sjedinjene Američke Države, Kanada, Australija i Turska, a proučavanje dijaspore povezano je s temama kao što su transnacionalizam, migracije, višejezičnost, jezici naslijeđa, identiteti druge i treće generacije, dijasporijska književnost, digitalne zajednice i međunarodno kulturno povezivanje.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Dikyurt|first=Ahmet|date=11. 10. 2023|title=Identity, Belonging and Home: The Case of Second-Generation Bosnian Americans|url=https://www.researchgate.net/publication/375467199_Identity_Belonging_and_Home_The_Case_of_Second-Generation_Bosnian_Americans|journal=Diaspora Studies|volume=16|pages=369–382|doi=10.1163/09763457-bja10064}}&lt;/ref&gt;

== Bosnistika kao međunarodno područje ==
Bosnistika se proučava i izvan Bosne i Hercegovine, pri čemu se istraživanja bosanskog jezika, književnosti i kulture često odvijaju unutar širih slavističkih, južnoslavenskih, istočnoevropskih i studija jugoistočne Evrope, kao i drugih interdisciplinarnih područja. Međunarodno akademsko proučavanje Bosne i Hercegovine zbog toga nije ograničeno na institucije koje u nazivu imaju termin ''bosnistika'' ili ''Bosnian Studies''.&lt;ref name=&quot;:12&quot;&gt;Karabegović, Dženeta, i Adna Karamehić-Oates, ur. ''Bosnian Studies: Perspectives from an Emerging Field''. Columbia: University of Missouri Press, 2023.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kodrić, Sanjin. ''Studije iz kulturalne bosnistike: Književnoteorijske i književnohistorijske teme''. Sarajevo: Slavistički komitet, 2018, str. 14–15.&lt;/ref&gt;

U Sjedinjenim Američkim Državama, primjerice, Harvard University u okviru slavističkog programa proučava književne i kulturne tradicije Bosne, Srbije i Hrvatske te nudi nastavu bosanskog/hrvatskog/srpskog jezika.&lt;ref&gt;Harvard University. Department of Slavic Languages &amp; Literatures.&lt;/ref&gt;

Indiana University Bloomington u okviru Department of Slavic and East European Languages and Cultures nudi nastavu bosanskog, hrvatskog, crnogorskog i srpskog jezika te proučava kulture tih prostora.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://slavic.indiana.edu//about/languages-cultures/southslavic/index.html|title=Bosnian, Croatian, Serbian|website=Department of Slavic and East European Languages and Cultures|language=en|access-date=17. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Na Univerzitetu Pittsburgh bosanski/hrvatski/srpski proučava se u okviru slavističkih i istočnoevropskih studija, a univerzitet nudi i zaseban ''minor'' iz bosanskog, hrvatskog, crnogorskog i srpskog jezika.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.global.pitt.edu/creees/students/languages|title=Languages {{!}} University Center for International Studies|website=www.global.pitt.edu|access-date=17. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Na Columbia Univerzitetu jezici poput bosanskog, hrvatskog i srpskog uključeni su u regionalne studije Harriman Instituta, odnosno u širi okvir studija Rusije, Evroazije i Istočne Evrope.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://harriman.columbia.edu/study/courses/|title=Courses|website=The Harriman Institute|language=en-US|access-date=17. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

U evropskom akademskom prostoru bosanski jezik i književnost također se proučavaju u okviru slavistike i južnoslavenskih studija, dok se širi historijski, društveni i politički aspekti Bosne i Hercegovine često proučavaju unutar studija jugoistočne Evrope i srodnih interdisciplinarnih područja. Takav institucionalni raspored pokazuje da se sadržaj koji se može smatrati dijelom bosnistike često pojavljuje unutar širih disciplinarnih i regionalnih programa, bez nužnog korištenja naziva ''bosnistika'' ili ''Bosnian Studies''.&lt;ref name=&quot;:12&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt;

== Odnos sa srodnim disciplinama ==
U akademskom prostoru jugoistočne Evrope, bosnistika dijeli značajne predmetne i metodološke dodirne tačke sa srbistikom i kroatistikom, posebno u području proučavanja jezika, književnosti i književne historije. Sanjin Kodrić bosnistiku izričito povezuje s kroatistikom i srbistikom, kao i s montenegristikom, južnom slavistikom i slavistikom. U njegovom određenju, bosnistika se može shvatiti u širem i užem smislu: u širem smislu obuhvata književno stvaranje povezano s bosanskohercegovačkim književnim i kulturnim prostorom, uključujući bošnjačku, hrvatsku i srpsku književnost u Bosni i Hercegovini, književnosti manjinskih zajednica, sandžačkobošnjačku književnost i književnost dijaspornih autora; u užem smislu usmjerena je prvenstveno na bošnjačku književnost. U oba slučaja, međutim, bosnistika ostaje povezana sa širim međuknjiževnim odnosima i južnoslavenskim književnim kontekstom.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;Kodrić, Sanjin. ''Studije iz kulturalne bosnistike: Književnoteorijske i književnohistorijske teme''. Sarajevo: Slavistički komitet, 2018, str. 14–15.&lt;/ref&gt; Granice između ovih područja nisu uvijek strogo odvojene, budući da se književne tradicije i autori mogu proučavati u različitim nacionalnim, jezičnim i književnohistorijskim okvirima. Posebno je to vidljivo kod bosanskohercegovačke književnosti, koju Kodrić opisuje kao složenu i interliterarnu pojavu, oblikovanu različitim književnim praksama i njihovim međusobnim odnosima.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.sanjinkodric.ba/nije-lahko-s-jezikom-ali-sta-cemo-s-knjizevnoscu-prema-interliterarnoj-i-interkulturalnoj-nastavi-knjizevnosti-naroda-bosne-i-hercegovine-u-bosanskohercegovackom-skolskom-sistemu/|title=Nije lahko s jezikom, ali šta ćemo s književnošću? (Prema interliterarnoj i interkulturalnoj nastavi književnosti naroda Bosne i Hercegovine u bosanskohercegovačkom školskom sistemu)|last=Kodrić|first=Sanjin|date=5. 10. 2021|website=Sanjin Kodrić|language=|access-date=17. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Pored srbistike i kroatistike, bosnistika ostvaruje značajne dodirne tačke i s drugim srodnim disciplinama. Montenegristika (crnogorske studije) predstavlja srodno južnoslavensko filološko područje, usmjereno na proučavanje crnogorskog jezika, njegovih dijalekata i književnosti.&lt;ref&gt;Čirgić, Adnan. ''Dialectology of the Montenegrin Language''. Lexington Books, 2020.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.test5.ucg.ac.me/skladiste/blog_1023/objava_151313/fajlovi/UoM%20prospectus%202025.pdf Univerzitet Crne Gore, Filološki fakultet. ''Study Programmes – Montenegrin Language and South Slavic Literature''.]&lt;/ref&gt; Slovenistika, iako se bavi jezički i kulturno distinktnijim prostorom, također predstavlja srodnu filološku disciplinu unutar šire slavističke porodice.&lt;ref&gt;Poljakov, et al. &quot;Linguistic complexity of South Slavic dialects: a new perspective on old data.&quot; ''PLOS ONE'', 2023.&lt;/ref&gt;

U širem, interdisciplinarnom smislu, bosnistika se preklapa s balkanistikom (balkanskim studijama), posebno kada je riječ o proučavanju osmanskog naslijeđa, višejezičnosti, religijskog pluralizma, migracijskih procesa i kulturnih transfera na Balkanu. Dok se balkanistika bavi širim balkanskim prostorom, bosnistika je fokusirana na specifični bosanskohercegovački prostor, ali pojedine istraživačke teme – poput urbanog razvoja, položaja žena u osmanskom društvu i odnosa različitih religijskih zajednica – mogu biti relevantne za oba područja.&lt;ref&gt;[https://www.uni-muenster.de/ArabistikIslam/translapt/events/ottomanbalkans.html The Ottoman Balkans as a Space for Multilingualism: Actors, Practices, and Sites of Translation]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Govedarica, Blagoje. &quot;Fifty years of the Centre for Balkan Studies of the Academy of Sciences and Arts of Bosnia and Herzegovina.&quot; ''Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja'', 42, 2021.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Asceric-Todd, Ines. &quot;Sufism and the urban development of Ottoman Bosnia.&quot;&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Čar-Drnda, Hatidža. &quot;Društveni i pravni položaj žene muslimanke u Osmanskoj Bosni.&quot; Znakovi vremena, br. 37, 2007, str. 124–153.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Zlatar, Behija. &quot;Balkanski grad u osmanskom periodu (XV i XVI stoljeće).&quot; ''Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja'', 42, 2021.&lt;/ref&gt;

Također, bosnistika se u međunarodnom akademskom kontekstu često pozicionira unutar širih područja poput istočnoevropskih studija (''East European Studies'') i studija jugoistočne Evrope (''Southeast European Studies''), gdje se proučava u kontekstu postsocijalističke tranzicije, ratnih sukoba, izgradnje države i evropskih integracija. U anglosaksonskom svijetu, bosanskohercegovačke teme često se obrađuju i unutar studija mira i sukoba (''Peace and Conflict Studies''), te studija prisilnih migracija (''Forced Migration Studies''), naročito u kontekstu rata 1992–1995. i poslijeratne dijaspore.&lt;ref&gt;Karabegović, Dženeta, i Adna Karamehić-Oates, ur. ''Bosnian Studies: Perspectives from an Emerging Field''. Columbia: University of Missouri Press, 2023.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Ibričević, Aida. ''Decided Return Migration: Emotions, Citizenship, Home and Belonging in Bosnia and Herzegovina''. Springer, 2024.&lt;/ref&gt;

Naposljetku, bosnistika se u pojedinim segmentima dodiruje i s orijentalistikom, naročito u proučavanju osmanske upravne, pravne i kulturne baštine, rukopisne građe na arapskom, turskom i perzijskom jeziku, te alhamijado književnosti. Ova povezanost čini bosnistiku izrazito interdisciplinarnom i otvorenom prema različitim znanstvenim tradicijama, što je ujedno i njezina temeljna metodološka karakteristika.&lt;ref&gt;Babović, Dželila. &quot;Gramatička djela na arapskom, turskom i perzijskom jeziku u rukopisnim zbirkama Bosne i Hercegovine.&quot; ''Bosniaca'', vol. 29, br. 29, 2024, str. 109–125. DOI: 10.37083/bosn.2024.29.109.&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==

* [[Bosanskohercegovačka književnost]]
* [[Bosanskohercegovačka kultura]]
* [[Bosanski|Bosanski jezik]]
* [[Bosnizam]]
* [[Srpskohrvatska književnost]]
* [[Srpskohrvatski jezik]]


{{Infokutija pisac
| ime             = Senahid Halilović
| slika           = 
| opis_slike      = 
| puno_ime        = 
| datum_rođenja   = {{Datum rođenja|1958|03|22}}
| mjesto_rođenja  = [[Kladanj]], [[NR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]]
| datum_smrti     = {{Datum smrti i godine|2023|04|24|1958|03|22}}
| mjesto_smrti    = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| zanimanje       = [[lingvist]]
| jezik           = [[bosanski]]
| nacionalnost    = [[Bošnjak]]
| obrazovanje     = [[Univerzitet u Beogradu]]
| period          = 
| žanr            = 
| poznata_djela   = ''Pravopis bosanskoga jezika'' (1996)&lt;br /&gt;''Pravopis bosanskoga jezika'' (2018)
| supružnik       = 
| djeca           = 
| nagrade         = 
| potpis          = 
| web_stranica    = {{URL|Pravopis.ba}}
}}

*

== Reference ==
&lt;references /&gt;

== Vanjski linkovi ==
{{Wikicitat|Senahid Halilović}}

* [http://pravopis.ba Pravopis.ba]
* [http://www.xs4all.nl/~eteia/kitabhana/Halilovic_Senahid/index.html Gnijezdo lijepih riječi i kraća savjetodavna djela]
{{Članovi ANU BiH}}</text>
      <sha1>au0agymapha4ton0m9olf8vq84fjc9b</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Granica između Bruneja i Malezije</title>
    <ns>0</ns>
    <id>501958</id>
    <revision>
      <id>3921205</id>
      <parentid>3872118</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T17:36:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3921205</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="54054" sha1="rq1juop1r88e8ukzwppie27cj4v2asq" xml:space="preserve">{{Infokutija granica
| ime                     = Granica između Bruneja i Malezije
| slika                   = Bx-map - 2.png
| alt                     =
| opis                    = Karta Bruneja, koja pokazuje da se zemlja sastoji od dvije nesusjedne regije, koje graniče samo sa Malezijom i Južnokineskim morem
| teritorija_1            = {{ZID|Malezija}}
| teritorija_2            = {{ZID|Brunej}}
| dužina                  = 266 km kopnene granice
| enklave                 =
| ustanovljena            =
| ustanovljena_razlog     =
| trenutna                =
| trenutna_razlog         =
| ukinuta                 =
| ukinuta_razlog          =
| ugovori                 =
| bilješka                =
| broj_graničnih_prelaza  = 
| lista_graničnih_prelaza =
}}
'''Granica između Bruneja i Malezije''' dijeli teritoriju [[Brunej]]a i [[Malezija|Malezije]] na [[Borneo|ostrvu Borneo]]. Sastoji se od kopnene granice od 266&amp;nbsp;km i značajne dužine pomorskih granica koje se protežu od obale dvije zemalje do ruba [[Kontinentalni prag|epikontinentalnog pojasa]] u [[Južnokinesko more|Južnokineskom moru]].&lt;ref name=&quot;CIA&quot;&gt;{{cite web |title=Malaysia |url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/malaysia/ |publisher=CIA World Factbook |access-date=22. 9. 2020 |archive-date=18. 11. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081118144030/http://www.statistics.gov.my/eng/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=50:population&amp;catid=38:kaystats&amp;Itemid=11 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Brunej ima pravo na epikontinentalni pojas dužine 200 nautičkih milja, što ga čini  jednim od pretedenata na dio [[Južnokinesko more|Južnokineskog mora]] koji je predmet višestrukih preklapajućih zahtjeva [[Kina|Kine]], [[Tajvan]]a i [[Vijetnam]]a. Malezija je također podnosilac zahtjeva u toj oblasti, ali bilateralni sporazum s Brunejem riješio je preklapanje potraživanja oko teritorijalnih voda Bruneja.

== Kopnena granica ==
[[File: Malaysian border control buildings.jpg|thumb|Zgrade malezijske granične kontrole u blizini najzapadnijeg dijela granice između Malezije i  Bruneja]]

Od zapada prema istoku, granica Bruneja i Malezije počinje tamo gdje se sliv rijeka [[Baram]] i [[Belait]] susreću s Južnokineskim morem na tački 11&amp;nbsp;km istočno od [[Tanjung Barama]] na koordinatama {{coord|4|35|20|N|114|5|00|E}}. Granica zatim prati dva riječna sliva oko 30&amp;nbsp;km do [[Kanal Pagalayan|kanala Pagalayan]]. Zatim ide još 44&amp;nbsp;km do brda [[Teraja]]. Odatle, granica ide duž sliva između rijeka Belait i [[Tutong]] s jedne strane, i rijeka Baram i [[Limbang]] s druge strane.

Granica se nastavlja duž slivova rijeka [[Brunej (rijeka)|Brunej]] i Limbanga, ulazi i teče duž [[Sungai Mendauna]], [[Sungai Melaisa]] i [[Sungai Menunggula]] do svog ušća u [[Brunejski zaliv]].

Kopnena granica između Malezije i brunejskog okruga [[Temburong]] (koji je odvojen od drugog dijela Bruneja) počinje na ušću rijeke [[Pandaruan (rijeka)|Pandaruan]] i prolazi cijelom dužinom rijeke do njenog izvora. Zatim teče duž sliva između rijeke [[Temburong (rijeka)|Temburong]] s jedne strane i rijeka [[Limbang (rijeka)|Limbang]], a zatim rijeke [[Trusan (rijeka)|Trusan]] s druge, sve dok ne dođe do Brunejskog zaliva. Sjeverni kraj ove granice se nalazi na ušću [[Sungai Bangaua]], na osnovu definicije granica uspostavljene Naredbom za Sarawak Vijeća 1958.&lt;ref&gt;{{cite book | last = Haller-Trost  | first = Renate | title = The Brunei-Malaysian Dispute over Territorial and Maritime Claims in International Law | publisher = International Boundary Research Unit | year = 1994 | pages = 17 | url = https://www.dur.ac.uk/ibru/publications/download/?id=226| isbn =1-897643-07-1}}&lt;/ref&gt;

=== Razgraničenje ===
Od ukupne dužine kopnene granice od 481,3&amp;nbsp;km, kroz pet sporazuma između Bruneja i [[Sarawak]]a definisano je 207,3&amp;nbsp;km. Ostatak granice tek treba definisati.

Dijelovi granica koji su definisani sporazumima, od zapada prema istoku, su sljedeći:

* Potez duž zapadne granice od tačke između rijeka Baram i Belait s koordinatama {{coord|4|35|20|N|114|5|00|E}} kako je definisano Naredbom za Sarawak Vijeća 1958, do kanala Palagayan kanala u dužini od 29,7&amp;nbsp;km prema 'Sporazumu između Vlade Bruneja i Vlade Sarawaka u vezi sa granicom između država Bruneja i Sarawaka između rijeka Belait i Baram od morske obale do Pagalayan kanala' od 25. augusta 1931.&lt;ref name=&quot;1931 first agreement&quot;&gt;&quot;Sporazum između Vlade Bruneja i Vlade Sarawaka u vezi sa granicom između država Brunej i Sarawak između rijeka Belait i Baram od morske obale do Pagalayan kanala, potpisan od strane britanskog rezidenta, Bruneja i H.D. Aplin (rezident, Četvrta divizija, Sarawak) od 25. augusta 1931. pokrivajući razdaljinu od 29,7 km&quot;, ,&quot; citat Ahmad Fauzi Nordinuoted.&lt;/ref&gt;
* Dio duž zapadne granice između kanala Palagayan i brda Teraja u dužini od 43,6&amp;nbsp;km prema 'Sporazumu u vezi sa granicom između države Brunej i države Sarawak' od 4. novembra 1939.&lt;ref name=&quot;1939 agreement&quot;&gt;&quot;Sporazum u vezi sa granicom između države Brunej i države Sarawak od Pagalajanskog kanala do brda Teraja, potpisan od strane britanskog rezidenta, Bruneja i rezidenta, četvrte divizije, Sarawaka, od 4. novembra 1939, pokrivajući razdaljinu od 43,6 km&quot; citat Ahmad Fauzi Nordin.&lt;/ref&gt;
* Potez od Brunejskog zaliva do tačke zapadno od brda Gadong duž sliva rijeka Brunej i Limbang u dužini od 37&amp;nbsp;km prema 'Sporazumu između Vlade Bruneja i Vlade Sarawaka u vezi sa granicom između država Bruneja i Sarawak' od 24. februara 1933.&lt;ref name=&quot;1933 agreement&quot;&gt;&quot;Sporazum između Vlade Bruneja i Vlade Sarawaka u vezi sa granicom između država Bruneja i Sarawaka između Limbanga i Bruneja od obale do tačke zapadno od Bukit Gadonga potpisan od strane britanskog rezidenta, Bruneja i rezidenta, pete divizije, Sarawak od 24. februara 1933, pokrivajući razdaljinu od 37,0 km&quot;, citira Ahmad Fauzi Nordin&lt;/ref&gt;
* Granica duž rijeke Pandaruan u dužini od 78&amp;nbsp;km prema 'Sporazumu između Vlade Bruneja i Vlade Sarawaka koji se odnosi na rijeku Pandaruan i Distrikt' od 4. februara 1920.&lt;ref name=&quot;1920 agreement&quot;&gt;&quot;Sporazum između Vlade Bruneja i Vlade Sarawaka koji se odnosi na rijeku Pandaruan i Distrikt potpisan od strane G.E. Cator (Britanski rezident Burneit) i H.S.B. Johnson (Resident Fifth Division, Sarawak) od 4. februara 1920. pokrivajući udaljenost od 78,0 km&quot;, quoted in{{cite web | author = Ahmad Fauzi, Nordin | title = Land and River Boundary Demarcation and Maintenance – Malaysia's Experience | version = Working paper at International Symposium on Land and River Demarcation and Maintenance in Support of Borderland Development | year = 2006 | url = http://www.dur.ac.uk/resources/ibru/conferences/thailand/malaysia.pdf | access-date = 11. 4. 2008}}&lt;/ref&gt; Član 4(1) sporazuma kaže: &quot;Sva zemlja i prava svake vrste i opisa na zapadnoj obali Pandaruana pripadat će Vladi Sarawaka i biti u njenom vlasništvu&quot;, dok član 4(2) predviđa: &quot;Sva zemlje i sva prava svake vrste i opisa na istočnoj obali Pandaruana pripadat će Vladi Bruneja.&quot; Ovaj sporazum zamijenio je raniji od 21. maja 1912.&lt;ref&gt;Tekst citiran iz knjige {{cite book | last = Haller-Trost  | first = Renate | title = The Brunei-Malaysian Dispute over Territorial and Maritime Claims in International Law | publisher = International Boundary Research Unit | year = 1994 | pages = 16 | url = https://www.dur.ac.uk/ibru/publications/download/?id=226| isbn =1-897643-07-1}}&lt;/ref&gt;
* Dio istočne granice okruga [[Temburong]] u dužini od 19&amp;nbsp;km, od sjevernog kraja na ušću Sungai Bangaua kako je određeno naredbom Vijeća Sarawaka iz 1958, prema 'Sporazumu između Vlade Brunej i Vlada Sarawaka u vezi sa granicom između država Brunej i Sarawak između Trusana i Temburong'a od 31. oktobra 1931.&lt;ref name=&quot;1931 second agreement&quot;&gt;&quot;Sporazum između Vlade Bruneja i Vlade Sarawaka u vezi sa granicom između država Brunej i Sarawak između Trusana i Temburonga od obale do Bukit Sagana potpisan od strane britanskog rezidenta, Bruneja i rezidenta, pete divizije, Sarawaka od 31. Oktobra 1931. prešavši udaljenost od 19 km&quot; citat Ahmad Fauzi Nordin.&lt;/ref&gt;

Brunej i Malezija su se u razmjeni pisama 16. marta 2009. složili da potvrde pet sporazuma. Dvije zemlje su se također složile da koriste princip vododjelnice za određivanje preostalih nerazgraničenih dijelova granice.&lt;ref name=&quot;drop&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.bernama.com/bernama/v5/newsgeneral.php?id=396573 |title=Brunei Drops Territorial Claim Over Limbang |access-date=17. 3. 2009 |author=Hafizah Kamaruddin |date=17. 3. 2009 |publisher=Bernama |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090720074551/http://www.bernama.com/bernama/v5/newsgeneral.php?id=396573 |archive-date=20. 7. 2009}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;drop2&quot;&gt;{{cite web |url=http://thestar.com.my/news/story.asp?file=/2009/3/17/nation/3495431&amp;sec=nation |archive-url=https://web.archive.org/web/20090320065643/http://www.thestar.com.my/news/story.asp?file=%2F2009%2F3%2F17%2Fnation%2F3495431&amp;sec=nation |url-status=dead |archive-date=20. 3. 2009 |title=Brunei drops claim over Limbang district, says Abdullah |access-date=17. 3. 2009 |author=Leong Shen-li |date=17. 3. 2009 |work=The Star}}&lt;/ref&gt;

== Pomorske granice ==
=== Granica ===
Pomorska granica Bruneja sa Malezijom do izobate od 100 hvati naslijeđena je iz Naredbe za Sarawak Vijeća br. 1518 iz 1958. i [[Sjeverni Borneo|Sjevernog Bornea]] br. 1517, od kojih su oba definirala granicu Bruneja, s jedne strane, te Sarawaka i [[Sabah (Malezija)|Sabaha]], s druge strane. Sve tri teritorije su tada bile pod vlašću [[Velika Britanija|Britanije]]. Ovlašćenja za red u Vijeću izvedena su iz Zakona o britanskim kolonijalnim granicama iz 1895.

Brunej i Malezija se i dalje pridržavaju britanskih naredbi u Vijeću za definiranje svojih teritorijalnih voda, o čemu se govori u zajedničkoj izjavi nakon 18. godišnjih konsultacija lidera između [[Sultan Bruneja|sultana Bruneja]] i [[Premijer Malezije|premijera Malezije]] 3. novembra 2014. kao dio procesa definisanja granica u skladu sa uslovima dogovorenim u Razmjeni pisama 2009.&lt;ref name=&quot;18th consultation&quot;&gt;{{Cite web | title = Joint Statement on the 18th Annual Leaders' Consultation between Malaysia and Brunei Darussalam, Putrajaya, Malaysia, 3 November 2014 | date = 3. 11. 2014 | url = http://www.kln.gov.my/web/guest/pr2012/-/asset_publisher/X9Nx/content/press-release-:-joint-statement-on-the-18th-annual-leaders%E2%80%99-consultation-between-malaysia-and-brunei-darussalam-english-only?redirect=%2Fweb%2Fguest%2Fpr2012 | access-date = 8. 11. 2014 | archive-url = https://web.archive.org/web/20141108095450/http://www.kln.gov.my/web/guest/pr2012/-/asset_publisher/X9Nx/content/press-release-:-joint-statement-on-the-18th-annual-leaders%E2%80%99-consultation-between-malaysia-and-brunei-darussalam-english-only?redirect=%2Fweb%2Fguest%2Fpr2012 | archive-date = 8. 11. 2014 | url-status = dead }}&lt;/ref&gt; Brunej također koristi Naredbe Vijeća za definisanje granica svojih teritorijalnih voda u svom preliminarnom podnesku Komisiji za granice epikontinentalnog pojasa u vezi sa svojim zahtjevima na vanjske granice svog epikontinentalnog pojasa.&lt;ref name=&quot;Brunei UNCLOS&quot;&gt;Online version available at the Commission's  [https://www.un.org/Depts/los/clcs_new/submissions_files/preliminary/brn2009preliminaryinformation.pdf website].&lt;/ref&gt;

Granica se može podijeliti na tri sektora. Od zapada prema istoku, oni su:

==== Zapadni sektor ====
Zapadna granica Bruneja sa Sarawakom proteže se prema moru od kraja kopnene granice na {{coord|4|35|13.74576|N|114|4|33.50928|E}} u more prateći niz od pet tačaka za označavanje &quot;granice u susjedstvu [[Tanjong Baram]]a&quot; po smjerovima i udaljenostima od svjetlosne strukture na 4°35′45″N 113°58′30″E.{{coord|4|35|45|N|113|58|30|E}}.&lt;ref name=&quot;Sarawak (Definition of Boundaries) Sup. IV&quot;&gt;Sarawak (Definition of Boundaries) Order in Council 1985, Supplement IV [https://www.agc.gov.bn/AGC%20Images/LAWS/Gazette_PDF/1984/EN/SUP.IV.pdf online PDF].&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Tačka
! Geografska širina (S)
! Geografska dužina (I)
! Napomene
|-
! colspan=&quot;5&quot; style=&quot;text-align:left&quot; | Granice Zapadnog sektora
|-
! colspan=&quot;5&quot; style=&quot;text-align:left&quot; | Granica u susjedstvu Tanjong Barama kako je definisano Naredbom Vijeća Sarawaka iz 1958. br. 1518 
|-
| 0
| 4° 35' 45&quot;
| 114° 4' 25&quot;
| &quot;Definisan kao &quot;završetak na obali kopnene granice između kolonije Sarawak i Bruneja u približnom položaju u smjeru 090 stepeni, udaljen 5,9 milja od svjetlosne strukture&quot;&quot;
|-
| 1
| 4° 39' 20&quot;
| 114° 4' 18&quot;
| &quot;Položaj pod 058 ¼ stepeni, udaljen 6,8 milja od svjetlosne strukture&quot;
|-
| 2
| 4° 39' 46&quot;
| 114° 4' 22&quot;
| &quot;Položaj na 055 ½ stepeni, udaljen 7,1 milju od svjetlosne strukture&quot;
|-
| 3
| 4° 43' 38&quot;
| 114° 3' 4&quot;
| &quot;Zatim duž luka kružnice, poluprečnika 4,6 milje, sa središtem u tački koja se nalazi na 016 stepeni, udaljenoj 4,8 milja od svjetlosne strukture, do pozicije koja se nalazi pod 030 stepeni, udaljena 9,1 milju od svjetlosne strukture&quot;
|-
| 4
|
|
|Krajnja tačka na konturi dubine od 100 hvati, definisana kao &quot;presjecanje sa konturom dubine od 100 hvati ravne linije povučene u pravcu od 314 stepeni od pozicije&quot; definisane u tački 3.
|}

==== Sektor Zapadnog Brunejskog zaliva ====

Granica Bruneja sa Sarawakom ovdje se sastoji od granične linije u Brunejskom zalivu između ušća rijeke Pandaruan na istoku i jednog od ušća rijeke Brunej na zapadu, i koja obuhvata dio malezijskih voda uz ušće rijeka Limbang.  Naredba za Sarawak Vijeća br.1518 iz 1958. postavlja deset tačaka za zatvaranje područja opisane kao &quot;granica u pristupu Batang Limbangu&quot; definisana smjerovima i udaljenostima od svetionika na {{coord|4|51|24|N|115|2|54|E}}.&lt;ref name=&quot;Sarawak (Definition of Boundaries) Sup. IV&quot;/&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Tačka
! Geografska širina (S)
! Geografska dužina (I)
! Napomene
|-
! colspan=&quot;5&quot; style=“text-align:left“ | Granica zapadnog sektora zaliva Bruneja
|-
! colspan=&quot;5&quot; style=“text-align:left“ | Granica u pristupu Batang Limbangu kako je definisano Naredbom Vijeća Sarawaka br. 1518 iz 1958.
|-
| 0
| 4° 50' 41“
| 115° 2' 42“
| Definisano kao &quot;Završetak kopnene granice između kolonije Sarawak i Brunej na sjevernom kraju Platoa sušenog blata koja se proteže od Pulau Siaraua u približnom položaju pod uglom od 195 stepeni, udaljenom 0,75 milja od svetionika&quot;
|-
| 1
| 4° 51' 15“
| 115° 3' 13“
| &quot;Položaj pod uglom od 114 stepeni, udaljen 0,35 milja od svetionika&quot;
|-
| 2
| 4° 51' 22“
| 115° 3' 20“
| &quot;Položaj 094 stepena, udaljen 0,44 milje od svetionika&quot;
|-
| 3
| 4° 51' 34“
| 115° 3' 36“
| &quot;Položaj na 077 stepeni, udaljen 0,72 milje od svetionika&quot;
|-
| 4
| 4° 52' 15“
| 115° 4' 1“
| &quot;Položaj 052 ½ stepena, udaljen 1,40 milje od svetionika&quot;
|-
| 5
| 4° 52' 23“
| 115° 3' 36“
| &quot;Položaj na 035 ½ stepeni, udaljen 1,20 milje od svetionika&quot;
|-
| 6
| 4° 52' 28“
| 115° 3' 16“
| &quot;Položaj u smjeru 018 ½ stepeni, udaljen 1,13 milje od svetionika&quot;
|-
| 7
| 4° 52' 36“
| 115° 2' 55“
| &quot;Položaj 001 stepen, udaljen 1,20 milje od svetionika&quot;
|-
| 8
| 4° 52' 38“
| 115° 2' 45“
| &quot;Položaj od 353 stepena, udaljen 1,25 milje od svetionika&quot;
|-
| 9
| 4° 52' 50“
| 115° 2' 30“
| &quot;Završetak kopnene granice između kolonija Sarawak i Bruneja na približnom položaju od 344 ½ stepena, udaljenom 1,48 milje od svetionika&quot;
|}

==== Istočni sektor ====
Istočna granica Bruneja sa Sarawakom proteže se prema moru od kraja istočne kopnene granice Temburong Sultanata na ušću rijeke [[Bangau]] u Brunejski zaliv, duž pravih linija koje spajaju niz okretnih tačaka do trotačke Brunej-Sabah-Sarawak u sredini zaliva, kako je opisano i u Naredbi za Sarawak Vijeća br. 1518 iz 1958 &lt;ref&gt;Section 2(1) of the Sarawak (Definition of Boundaries) Order in Council 1958&lt;/ref&gt; i Naredbi za Sjeverni Bornea Vijeća br. 1517 iz 1958.&lt;ref&gt;Section 2(1) of the North Borneo (Definition of Boundaries) Order in Council 1958 No 1517&lt;/ref&gt; kao &quot;položaj koji ima 050 stupnjeva, udaljen 16,5 milja od svjetlosne strukture Sapo Point&quot;.

Granica, sada sa Sabahom i zasnovana na Naredbi za Sjeverni Borneo Vijeća br. 1517 iz 1958, zatim se nastavlja pravim linijama spajajući niz okretnih tačaka do ušća Brunejskog zaliva u tački definisanoj kao 310¾ stepeni, udaljenoj 20,4 milje od lagane strukture [[Pelong Rocks]]a koja se nalazi na koordinatama na {{coord|5|4|45|N|115|3|9|E}}. Od ove tačke, granica ide kao prava linija povučena u pravcu od 316 stepeni od pomenute pozicije sve dok ne presječe izobatu od 100 hvati u tački sa koordinatama {{coord|5|13|52.2|N|114|55|12|E}}.&lt;ref&gt;{{cite book | last = Prescott | first = Victor |author2=Schofield, Clive | title = Undelimited Maritime Boundaries of the Asian Rim in the Pacific Ocean | publisher = International Boundary Research Unit | year = 2001 | pages = 6–8 | url = https://books.google.com/books?id=-RT2lGdMZucC&amp;q=brunei+malaysia+boundary&amp;pg=PA6| isbn =978-1-897643-43-3}}&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Tačka
! Geografska širina (S)
! Geografska dužina (I)
! Napomene
|-
! colspan=&quot;4&quot; style=&quot;text-align:left&quot; | Granice Istočnog sektora
|-
! colspan=&quot;4&quot; style=&quot;text-align:left&quot; | Granica sa Sarawakom kako je definisana Naredbom za Sarawak Vijeća br. 1518 iz 1958. 
|-
| 0
| 4° 54' 50&quot;
| 115° 9' 13&quot;
| Definisan kao &quot;Završetak kopnene granice između kolonije Sarawak i države Brunej na približnom položaju od 191 stepen, udaljenom 4,05 milje od svetionika Sunda Spit&quot;, što ga smješta na ušće rijeke Bangau.
|-
| 1
| 4° 55' 11&quot;
| 115° 8' 49&quot;
| &quot;Položaj pod uglom od 198 stepeni, udaljen 3,80 milje od svetionika Sunda Spit&quot;
|-
| 2
| 4° 55' 36&quot;
| 115° 8' 36&quot;
| &quot;Položaj na 203 ½ stepena, udaljen 3,49 milje od svetionika Sunda Spit&quot;
|-
| 3
| 4° 56' 2&quot;
| 115° 7' 56&quot;
| &quot;Položaj na 216 ½ stepeni, udaljen 3,45 milje od svetionika Sunda Spit&quot;
|-
| 4
| 4° 56' 14&quot;
| 115° 7' 46&quot;
| &quot;Položaj na 221 stepen, udaljen 3,40 milje od svetionika Sunda Spit&quot;
|-
| 5
| 4° 56' 27&quot;
| 115° 7' 45&quot;
| &quot;Položaj na 223 ½ stepena, udaljen 3,25 milje od svetionika Sunda Spit&quot;
|-
| 6
| 4° 57' 44&quot;
| 115° 7' 56&quot;
| &quot;Položaj na 242 ½ stepena, udaljen 2,32 milje od svetionika Sunda Spit&quot;
|-
| 7
| 4° 59' 13&quot;
| 115° 8' 41&quot;
| &quot;Položaj 287 ½ stepeni, udaljen 2,37 milja od svetionika Sunda Spit&quot;
|-
| 8
| 5° 0' 6&quot;
| 115° 8' 57&quot;
| &quot;Položaj u smjeru 321 stepen, udaljen 2,67 milja od svetionika Sunda Spit&quot;
|-
| 9
| 5° 0' 49&quot;
| 115° 9' 16&quot;
| &quot;Položaj na 340 ¼ stepeni, udaljen 2,15 milje od svetionika Sunda Spit&quot;
|-
| 10
| 5° 1' 42&quot;
| 115° 9' 51&quot;
| &quot;Položaj 357 stepeni, udaljen 2,90 milja od svetionika Sunda Spit&quot;
|-
| 11
| 5° 2' 13&quot;
| 115° 10' 36&quot;
| &quot;Položaj 357 stepeni, udaljen 2,90 milja od svetionika Sunda Spit&quot;
|-
| 11
| 5° 2' 13“
| 115° 10' 36“
| &quot;Položaj na 010 stepeni, udaljen 3,47 milje od svetionika Sunda Spit&quot;
|-
| 12
| 5° 4' 0“
| 115° 12' 31“
| &quot;Položaj na 025 ¾ stepeni, udaljen 5,77 milja od svetionika Sunda Spit&quot;
|-
| 13
| 5° 5' 57“
| 115° 14' 19“
| &quot;Položaj u smjeru 031 stepen, udaljen 8,35 milja od svetionika Sunda Spit&quot;
|-
! colspan=&quot;4&quot; style=“text-align:left“ | Zajednička tačka granice Bruneja, Sabaha i Sarawaka
|-
| 14
| 5° 6' 30“
| 115° 15' 49“
| &quot;Položaj na 050 stepeni, udaljen 16,5 milja od svjetlosne strukture Sapo Point&quot;
|-
! colspan=&quot;4&quot; style=“text-align:left“ | Granica sa Sabahom kako je definisana Naredbom Vijeća br. 1517 iz 1958.
|-
| 15
| 5° 5' 48“
| 115° 13' 56“
| &quot;Položaj na 045 ½ stepeni, udaljen 8,65 milja od svjetlosne strukture Sapo Point&quot;
|-
| 16
| 5° 7' 2“
| 115° 6' 28“
| &quot;Položaj pod uglom od 350 stepeni, udaljen 7,40 milja od svjetlosne strukture Sapo Point;&quot;
|-
| 17
| 5° 9' 20“
| 115° 03' 53“
| &quot;Položaj na 009 stepeni, udaljen 4,65 milje od svjetlosne strukture Pelong Rocks&quot;
|-
| 18
| 5° 9' 3“
| 114° 55' 44“
| &quot;Položaj pod uglom od 300 ¼ stepeni, udaljen 8,55 milja od svjetlosne strukture Pelong Rocks&quot;
|-
| 19
| 5° 16' 9“
| 114° 49' 58“
| &quot;Položaj pod uglom od 311 stepeni, udaljen 27,4 milje od svjetlosne strukture Pelong Rocks&quot;
|-
| 20
| 5° 18' 3“
| 114° 47' 39“
| &quot;Položaj na 310 ¾ stepeni, udaljen 20,4 milje od svjetlosne strukture Pelong Rocks&quot;
|-
| 21
| 5° 13' 52.2“
| 114° 55' 12“
| &quot;Krajnja tačka na konturi dubine od 100 hvati, definisana kao „presjek sa konturom dubine od 100 hvati ravne linije povučene u pravcu od 316 stepeni od pozicije“ definisane u tački 20.&quot;
|}

Položaj svjetlosne strukture Sapo Point, na [[Pulau Muari]] u Bruneju, prikazan je {{coord|4|59|45|N|115|7|45|E}}, [[svetionik Sunda Spit]], u Sarawaku na {{coord|4|58|48|N|115|10|0|E}}, a svjetlosna struktura [[Pelong Rocks]] u Bruneju na {{coord|5|4|45|N|115|3|9|E}}.

=== Zahtjev za kontinentalni pojas ===
Brunej polaže pravo na kontinentalni pojas/ekskluzivnu ekonomsku zonu koja se proteže 200 nautičkih milja od njegove obale. Granice ove zone su u stvari produžeci prave linije od kraja granica definisanih Naredbom za Sjeverni Borneo Vijeća iz 1958. i Naredbom za Sarawak Vijeća iz 1958. Istočna granica se proteže od izobate od 100 hvati na {{coord|5|13|52.2|N|114|55|12|E}} do {{coord|8|15|13.8|N|111|56|16.2|E}} dok se zapadna granica proteže od 100 hvati {{coord|5|2|00|N|113|46|00|E}} do {{coord|7|35|19.2|N|111|5|30|E}}. Vanjska granica EEZ prolazi između dvije udaljene tačke paralelne s obalom.&lt;ref&gt;{{cite book | last =Dzurek, Daniel J. | author-link =Daniel Dzurek |author2=Schofield, Clive | title =The Spratly Islands Dispute: Who's on First?| publisher = International Boundary Research Unit| year =1996 | page =45 | url =https://books.google.com/books?id=o5P4U4UlucMC&amp;q=brunei+continental+shelf&amp;pg=RA1-PA45| isbn =978-1-897643-23-5}}&lt;/ref&gt;

Zahtjev za EEZ Bruneja uključivao bi vode oko ostrva [[Spratly]] u [[Južnokinesko more|Južnokineskom moru]]. Područje na koje polaže pravo Brunej, međutim, ne uključuje nikakva ostrva, ali uključuje [[greben Louisa]], koji je trenutno pod kontrolom Malezije. Do 2009. Malezija nije priznavala zahtjev za EEZ Bruneja i izjavila je da se pomorska teritorija Bruneja završava na izobati od 100 hvati. U svojoj karti teritorijalnih voda i epikontinentalnog pojasa iz 1979, Malezija je tvrdila da je to područje dio njenog kontinentalnog pojasa i prikazala je granicu Bruneja i Malezije kako se proteže do izobate od 100 hvati. Brunej nije priznao ove tvrdnje Malezije. Razmjena pisama koju su dvije zemlje razmijenile 16. marta 2009 omogućila je da Malezija prizna teritorijalne vode Bruneja koje je ranije osporavala. Zajednički komitet treba da odredi konačnu pomorsku granicu između dvije zemlje.&lt;ref name=&quot;drop&quot;/&gt;

== Historija ==
Na svom vrhuncu u 15. vijeku, [[Brunejsko Carstvo]] imalo je kontrolu nad većinom regija [[Borneo|Bornea]], uključujući današnji Sarawak i Sabah. Međutim, tokom 19. stoljeća, Brunejsko Carstvo je počelo opadati i neprestano je gubilo teritoriju do sadašnje veličine. Godine 1842. [[Sultan Omar Ali Saifuddien II]] prepustio je potpuni suverenitet [[Kuching]]a i Sarawaka, britanskom vojniku [[James Brooke]]u i postavio ga za [[Bijeli radža|bijelog radžu]] u zamjenu za gušenje pobune protiv njega.&lt;ref name=&quot;Kaur&quot;&gt;{{cite journal |last=Kaur |first=Amarjit |date=februar 1995 |title=The Babbling Brookes: Economic Change in Sarawak 1841–1946 |url=https://archive.org/details/sim_modern-asian-studies_1995-02_29_1/page/65 |journal=[[Modern Asian Studies]] |volume=29 |issue=1 |publisher=[[Cambridge University Press]] |issn=0026-749X |pages=65–109, 73 |doi=10.1017/s0026749x00012634}}&lt;/ref&gt; Kasnije bijele radže Sarawaka sukcesivno su iznajmljivali ili aneksirali teritoriju od Bruneja, kao što su [[Sibu]] 1853, [[Bintulu]] 1861, [[Baram]] 1882, 1884, [[Limbang]] 1890. i [[Lawas]] 1901. (ustupili britanskoj teritoriji koja je kasnije prenijela kompaniju Sjeverni Borneo u Sarawak 1904.). Ugovor između Sultanata i Britanije 1888, koji je rezultirao time da Brunej postaje britanski protektorat, nije uspio zaustaviti gubitak teritorije. Aneksija područja Barama, Trusan i Limbang rezultirala je sadašnjim granicama Bruneja, sa aneksijom Limbanga, koju je Brunej neprestano odbijao priznati, fragmentirajući Sultanat na dvije nesusjedne teritorije. Malezija je naslijedila ove granice s Brunejem kada se Sarawak, koji je također postao britanski protektorat 1888, a potom i krunska kolonija nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], pridružio Maleziji 16. septembra 1963. Brunej je ostao britanski protektorat do 1984. kada je stekao nezavisnost.&lt;ref name=&quot;CIA&quot;/&gt;

== Sporovi ==
Brunej i Malezija imaju dugotrajne sporove oko kopnenih i pomorskih teritorija. Međutim, zbog kulturnih veza između dvije zemlje, sporovi su uvijek bili niskog intenziteta i smatrani su previše osjetljivim da bi se o njima otvoreno razgovaralo.

Glavni kopneni spor bio je oko okruga Limbang koji je bio pod kontrolom Sarawaka od 1890, dok je spor oko pomorske teritorije uključivao gotovo cijeli dubokomorski dio [[Južnokinesko more|Južnokineskog mora]] na koji je prava polagao Brunej, a Malezija je proglasila svoj epikontinentalni pojas mapom iz 1979.

Obje vlade su smatrale da su različiti sporovi riješeni potpisivanjem Razmjene pisama 16. marta 2009. u [[Bandar Seri Begawan]]u od strane sultana Bruneja [[Hassanala Bolkiaha]] i malezijskog premijera [[Abdullah Ahmad Badawi]]ja.

=== Limbang ===
Spor oko okruga [[Limbang]] nastao je pripajanjem okruga od radže Sarawaka [[Charles Brooke]]a 1890. &quot;Nedobrovoljna cesija&quot; rezultirala je podjelom Bruneja na dva dijela– glavni dio sa tri okruga (Brunei-Muara, Tutong i Belait) zapadno od Limbanga i okrug Temburong istočno od Limbanga.

Granica je de facto išla duž slivova rijeka Brunej i Limbang na zapadnoj strani okruga, te duž rijeke Pandaruan na istočnoj strani. Sporazumi o granicama iscrtali su dio zapadne granice&lt;ref name=&quot;1920 agreement&quot;/&gt; i rijeku Pandaruan&lt;ref name=&quot;1933 agreement&quot;/&gt; dok ostali dijelovi tek treba da budu iscrtani.

Razmjenom pisama 16. marta 2009, teritorijalni spor koji uključuje Limbang smatran je riješenim u korist Malezije. Vlada Bruneja je 2011. izjavila da na konkretnom sastanku 2009, na kojem su mediji objavili da je Brunej povukao sve zahtjeve prema Limbangu, nikada nisu spomenuli ništa o Limbangu, posebno o povlačenju Bruneja iz spora. U stvari, Brunej tvrdi da ima aktivna potraživanja na okrug Limbang.

=== Kontinentalni pojas ===
Brunej je polagao pravo na kontinentalni pojas/ekskluzivnu ekonomsku zonu koja se proteže 200 nautičkih milja od njegove obale, koje proširuju teritorijalne vode Bruneja duboko u sredinu Južnokineskog mora.

Do 2009. Malezija nije priznavala zahtjev za EEZ Bruneja i navodi da su se pomorske teritorije Bruneja završavale na izobati od 100 hvati kako je predviđeno u Naredbi Vijeća za Sjeverni Borneo iz 1958. i Naredbi Vijeća za Sarawak iz 1958. Godine 1979. Malezija je objavila kartu teritorijalnih voda i epikontinentalnog pojasa na kojoj je prikazano područje na koje Brunej polaže pravo kao svoj kontinentalni pojas/IEZ kao da pripada Maleziji. Karta također prikazuje granicu Bruneja i Malezije koja se proteže samo do izobate od 100 hvati.

Brunej ne priznaje tvrdnje Malezije.

Brunej je 2000. dao koncesiju za naftni blok pod nazivom Blok J kompanijama Shell, Mitsubishi i ConocoPhillips, a Blok K francuskom Totalu, BHP Billitonu i Hess Corp. Nakon toga, 2003, malezijska nacionalna naftna kompanija dodijelila je koncesiju poduzeću Petronas svojoj podružnici Petronas Carigali Sdn Bhd i Murphy Sabah Oil Co. Ltd sa sjedištem u SAD-u za dvije oblasti, koje Malezija naziva Blok L i Blok M, koje leže tačno unutar područja na koje Brunej polaže pravo kao dio svog kontinentalnog pojasa/EEZ.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.bt.com.bn/home_news/2007/12/19/is_bruneis_offshore_block_j_area_really_ours_or_malaysias |title=Is Brunei's offshore Block J area really ours, or Malaysia's? |access-date=9. 5. 2010 |author=Hadi DP Mahmud |date=19. 12. 2007 |newspaper=The Brunei Times |archive-url=https://web.archive.org/web/20120227102324/http://www.bt.com.bn/home_news/2007/12/19/is_bruneis_offshore_block_j_area_really_ours_or_malaysias |archive-date=27. 2. 2012 |url-status=dead  }}&lt;/ref&gt;

Kasnije u martu 2003, brunejska topovnjača je poslana da sprovede brod za bušenje Murphy u tom području. Sljedećeg mjeseca, malezijska mornarica poslala je nekoliko topovnjača u sporno područje da blokiraju dolazak Totalovog broda. Nakon napetog sukoba u kojem je učestvovala jedna patrolna letjelica iz Bruneja, Total je odustao i obje strane su obustavile rad u spornim područjima.
== Razmjena pisama 2009 ==
Dvije zemlje su 16. marta 2009. potpisale Razmjenu pisama kako bi okončale sve teritorijalne sporove između Bruneja i Malezije.

Razmjenom pisama predviđeno je konačno rješavanje pomorskih granica između dvije zemlje, uspostavljanje zajedničkog područja prihoda od nafte, dogovor o modalitetima za demarkaciju zajedničke granice između dvije zemlje i priznavanje &quot;neosuđivih prava&quot; kretanje malezijskih plovila kroz brunejske vode.&lt;ref name=&quot;drop&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;drop2&quot;/&gt; Iako polaganje prava na Limbang nije posebno spomenuto, rješavanje demarkacije granice u suštini okončava zahtjev Bruneja na teritoriju.&lt;ref name=&quot;rais&quot;&gt;{{cite web |url=http://thestar.com.my/news/story.asp?file=/2009/3/20/nation/3518846&amp;sec=nation |archive-url=https://web.archive.org/web/20090718204023/http://thestar.com.my/news/story.asp?file=%2F2009%2F3%2F20%2Fnation%2F3518846&amp;sec=nation |url-status=dead |archive-date=18. 7. 2009 |title=Limbang border to be set |access-date=20. 3. 2009 |author=Nurbaiti Hamdan |date=20. 3. 2009 |work=The Star }}&lt;/ref&gt; Međutim, ove tvrdnje osporavaju vlasti Bruneja, a pitanje Limbanga ostaje neriješeno.
=== Limbang ===
Dvije zemlje nikada nisu riješile svoja granična pitanja i demarkirali svoju zajedničku granicu prema pet historijskih sporazuma, od kojih se dva direktno tiču Limbanga, odnosno sporazuma iz 1920. kojim se rijeka Pandaruan uspostavlja kao granica Bruneja i Sarawaka istočno od Limbanga, i sporazum iz 1933. kojim se uspostavlja granica Brunej-Sarawak zapadno od Limbanga. Dvije zemlje tek treba da se dogovore da koriste princip predjela kako bi popunile praznine. Ovo u suštini reafirmiše „trenutnu de facto granicu bez većeg odstupanja“.

To je navelo Maleziju da prerano izjavi da je pitanje Limbanga riješeno i da Malezija ima nedvosmisleno vlasništvo nad Limbangom.&lt;ref name=&quot;drop&quot;/&gt; Brunej je, međutim, odmah demantovao izvještaje malezijske štampe, rekavši da se o pitanju Limbang nikada nije razgovaralo tokom pregovora za razmjenu pisama.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.brunei-online.com/bb/wed/mar18h1.htm |title=Brunei denies Limbang story |access-date=23. 3. 2009 |author=Azlan Othman |date=18. 3. 2009 |publisher=Borneo Bulletin |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090321072946/http://www.brunei-online.com/bb/wed/mar18h1.htm |archive-date=21. 3. 2009 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.bernama.com.my/bernama/v3/news.php?id=397265 |title=Claims on Limbang Not Discussed, Says Brunei Foreign Minister |access-date=24. 3. 2009 |date=19. 3. 2009 |publisher=Bernama }}{{Dead link|date= oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Malezija je naknadno rekla da će pitanje Limbanga biti riješeno kada se završi istraživanje i demarkacija granice između dvije zemlje.&lt;ref name=&quot;rais&quot;/&gt; Godine 2009, u izvještaju brunejskih medija, najavili su prestanak polaganja prava jednih i drugih na zemlju i rekli da riješe pitanja vezana za njihove pomorske granice.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Brunei drops all claims to Limbang |url=http://www.bt.com.bn/home_news/2009/03/17/brunei_drops_all_claims_to_limbang |author=Masli, Ubaidillah |work=[[The Brunei Times]] |date=17. 3. 2009 |access-date=23. 8. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140712162447/http://www.bt.com.bn/home_news/2009/03/17/brunei_drops_all_claims_to_limbang |archive-date=12. 7. 2014 |url-status=dead  }}&lt;/ref&gt; Nažalost, tadašnji ministar vanjskih poslova Bruneja [[Pehin Lim Jock Seng]] brzo je demantovao netačan izvještaj, tvrdeći da Brunej nikada nije odustao od zahtjeva za Limbang. „U stvari, o zahtjevu za Limbang nikada se nije razgovaralo. Razgovaralo se o demarkaciji kopnenih granica u cjelini“, rekao je on.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.sultanate.com/news_server/2009/18_mar_1.html|title = Sultanate - News &amp;#124; Negara Brunei Darussalam &amp;#124; Brunei denies Limbang story}}&lt;/ref&gt; Pitanje Limbanga ostaje neriješeno.

=== Razgraničenje kopnene granice ===
Što se tiče razgraničenja uopšte, Razmjena pisama je predviđala okončanje spora na osnovu toga što je Brunej pristao da afirmiše pet graničnih sporazuma. Za dijelove koji nisu bili obuhvaćeni ovim sporazumima, dvije zemlje su se dogovorile da će njihova zajednička granica biti razgraničena po principu vododjelnice. Osim toga, dvije zemlje su se složile da će se zalagati za zajedničku demarkaciju i ispitivanje njihove zajedničke granice, kroz uspostavljanje neophodnih struktura i procesa za to.

Memorandum o razumijevanju o procesu zajedničkog razgraničenja i mjerenja kopnene granice potpisan je 19. marta 2012. u [[Johor Bahru]]u, Malezija. Memorandum o razumijevanju, koji je potpisan tokom 8. sastanka Malezije-Brunej Darussalam o implementaciji Razmjene pisama iz 2009, predviđao je zadatak i modalitete za demarkaciju kopnene granice na osnovu pet sporazuma o kopnenim granicama. U područjima u kojima nije postojao sporazum o kopnenim granicama, MOU je predviđao da obje zemlje definišu granicu &quot;isključivo na osnovu principa sliva&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web | title = Press Release on the Signing of the Memorandum of Understanding between the Government of Malaysia and the Government of Brunei Darussalam on the Process for the Joint Demarcation and Survey of the Land Boundary | date = 19. 3. 2012 | url = https://www.kln.gov.my/archive/content.php?t=3&amp;articleId=1998562 | access-date = 8. 11. 2014 | archive-date = 8. 11. 2014 | archive-url = https://web.archive.org/web/20141108101900/https://www.kln.gov.my/archive/content.php?t=3&amp;articleId=1998562 | url-status = dead }}&lt;/ref&gt;

Kasnije te godine, u zajedničkoj izjavi brunejskog sultana Hassanala Bolkiaha i malezijskog premijera Nadžiba Razaka, objavljenoj nakon 16. godišnjih konsultacija lidera 4. septembra 2012, navodi se da su dvojica lidera pozvali Zajednički tehnički komitet za kopnene granice da osigura da rad na Zajedničkom razgraničenju i premjer kopnene granice treba izvršiti ekspeditivno i dati prioritet područjima identifikovanim u pet sporazuma.&lt;ref&gt;{{Cite web| title =Joint Statement on the 16th Annual Leaders' Consultation between Malaysia and Brunei Darussalam, Putrajaya, Malaysia, 4. 9  2012| date =4. 9. 2012| url =http://www.mofat.gov.bn/index.php/press-release/item/602-joint-statement-on-the-16th-annual-leaders-consultation-between-malaysia-and-brunei-darussalam-putrajaya-malaysia-4-september-2012| access-date =22. 6. 2013| url-status =dead| archive-url =https://web.archive.org/web/20121127162422/http://www.mofat.gov.bn/index.php/press-release/item/602-joint-statement-on-the-16th-annual-leaders-consultation-between-malaysia-and-brunei-darussalam-putrajaya-malaysia-4-september-2012| archive-date =27. 11. 2012| df =dmy-all}}&lt;/ref&gt;  Razgraničenje dijela jednog od prioritetnih područja počelo je 2014.&lt;ref name=&quot;18th consultation&quot;/&gt; i još uvijek je bilo u toku 2019, gdje su tehnički timovi, kako se navodi, usvojili &quot;nove načine za ubrzanje aktivnosti istraživanja i razgraničenja, posebno u prioritetnim područjima.&quot; U zajedničkom saopštenju objavljenom na 22. godišnjoj konsultaciji čelnika Bruneja i Malezije također se navodi da se dvije vlade raduju sazivanju Komiteta za kopnenu granicu Malezije i Bruneja Darussalama što je prije moguće. Vlade su se složile da neće preduzimati nikakve aktivnosti u oblastima gdje zajednička demarkacija i premjer kopnene granice tek treba da budu završeni&lt;ref&gt;{{Cite web | title = Joint Statement on the 22nd Annual Leaders' Consultation between the Honorable Tun Dr Mahathir Mohamad, Prime Minister of Malaysia and His Majesty Sultan Haji Hassanal Bolkiah Mu'izzaddin Waddaulah, Sultan And Yang Di-Pertuan Of Brunei Darussalam in Putrajaya, Malaysia on 5 March 2019 | date = 5. 3. 2019 | url = http://www.kln.gov.my/web/guest/-/joint-statement-on-the-22nd-annual-leaders-consultation-between-the-honourable-tun-dr-mahathir-mohamad-prime-minister-of-malaysia-and-his-majesty-sult | access-date = 2. 7. 2019 | archive-date = 2. 7. 2019 | archive-url = https://web.archive.org/web/20190702021453/http://www.kln.gov.my/web/guest/-/joint-statement-on-the-22nd-annual-leaders-consultation-between-the-honourable-tun-dr-mahathir-mohamad-prime-minister-of-malaysia-and-his-majesty-sult | url-status = dead }}&lt;/ref&gt;

=== Pomorska teritorija ===
Razmjena pisama iz 2009. omogućila je potpuno rješavanje spora oko pomorske teritorije na koju pravo polažu obje zemlje. Sporazum je također predviđao konačno razgraničenje pomorskih granica između dvije zemlje u Južnokineskom moru i Brunejskom zalivu, kao i područje zajedničkog razvoja energetskih resursa.&lt;ref name=&quot;drop&quot;/&gt;

==== Južnokinesko more ====
Detalji o razmjeni pisama iz 2009. nisu otkriveni odmah nakon potpisivanja 16. marta 2009, a vijesti i informacije o implementaciji uslova sporazuma, kao i njegovom uticaju, su oskudne.

Međutim, brunejski novinski izvještaj od 23. aprila 2010, više od godinu dana nakon potpisivanja, citirajući drugog ministra vanjskih poslova i trgovine Sultanata [[Lim Jocka Seng]]a, kaže da je Brunej &quot;zadržao vlasništvo&quot; nad dva naftna bloka na koje je Malezija ranije polagala pravo . Citiran je i Lim koji je rekao da je stvar &quot;riješena tokom prošlogodišnjeg sporazuma&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.bt.com.bn/business-national/2010/04/23/brunei-may-soon-start-drilling-blocks-j-and-k |title=Brunei may soon start drilling in Blocks J and K |access-date=7. 5. 2010 |author=Goh De No |date=23. 4. 2010 |newspaper=The Brunei Times |archive-url=https://web.archive.org/web/20100502012225/http://www.bt.com.bn/business-national/2010/04/23/brunei-may-soon-start-drilling-blocks-j-and-k |archive-date=2. 5. 2010 |url-status=dead  }}&lt;/ref&gt; Međutim, kako je pitanje Limu bilo samo o naftnim blokovima, nije se pominjala sporna teritorija van dva naftna bloka, iako bi se, gledajući lokaciju dva bloka koja se nalaze na sredini sporne teritorije, moglo zaključiti da je suverenitet čitavih spornih voda također riješen u korist Bruneja.

Daljnji detalji o razmjeni pisama iz 2009. otkriveni su 30. aprila 2010. Nakon svađe koja se odigrala u medijima između bivšeg malezijskog premijera [[Abdullah Ahmad Badawi]]ja, koji je bio potpisnik Razmjene pisama 2009, i njegovog prethodnika [[Mahathir Mohamad]]a , Abdullah je otkrio da je Razmjena pisama iz 2009. riješila pitanje suvereniteta sporne oblasti pri čemu su &quot;suverena prava na resurse&quot; u spornom području &quot;pripala Bruneju&quot;. Ovo je zapravo govorilo da je Malezija pristala da odustane od svojih zahtjeva za spornu pomorsku teritoriju. U isto vrijeme, Abdullah je rekao da sporazum osigurava učešće Malezije u svakoj komercijalizaciji nafte i plina iz tog područja, čime se garantuje udio Malezije u resursima tog područja.

Prepirka je počela kada je Mahathir optužio Abdullaha da je &quot;odjavio&quot; prava Malezije na resurse ugljovodonika u toj oblasti, posebno u blokovima L i M, u zamjenu da Brunej da svoje pravo na Limbang. Njegovi komentari uslijedili su nakon najave Murphy Oil Corp-a da je njen ugovor o podjeli proizvodnje sa Petronasom za dva naftna bloka koji su se nalazili u okviru zahtjeva za EEZ Bruneja, raskinut jer &quot;više nisu dio Malezije&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.bernama.com.my/bernama/v5/newsindex.php?id=494779 |title=Abdullah Says Cabinet Approved Boundary Pact With Brunei |access-date=30. 4. 2010 |date=30. 4. 2010 |publisher=Bernama |archive-url=https://web.archive.org/web/20110622075905/http://www.bernama.com.my/bernama/v5/newsindex.php?id=494779 |archive-date=22. 6. 2011 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://thestar.com.my/news/story.asp?file=/2010/5/1/nation/6173470&amp;sec=nation |title=Pak Lah refutes claims it was a deal with Brunei in 'exchange' for Limbang |access-date=1. 5. 2010 |date=1. 5. 2010 |work=The Star|archive-url=https://web.archive.org/web/20100502010700/http://thestar.com.my/news/story.asp?file=%2F2010%2F5%2F1%2Fnation%2F6173470&amp;sec=nation |archive-date=2. 5. 2010 |url-status=dead  }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web | title = Murphy Oil Corporation announces termination of production sharing contracts for Blocks L and M in Malaysia | date = 21. 4. 2010 | url = http://www.murphyoilcorp.com/ir/modal.aspx?ID=836 | access-date = 9. 5. 2010 | archive-date = 7. 9. 2012 | archive-url = https://archive.today/20120907174434/http://www.murphyoilcorp.com/ir/modal.aspx?ID=836 | url-status = dead }}&lt;/ref&gt;

Kao odgovor, Petronas je 1. maja 2010. dao izjavu u kojoj potvrđuje da je raskinuo ugovore o podjeli proizvodnje sa svojim podružnicama Petronas Carigali Sdn Bhd i Murphy Sabah Oil Co Ltd jer dva proizvodna bloka više nisu teritorija Malezije. Dodaje se da mu je rješavanje teritorijalnog spora potpisivanjem Razmjene pisama 2009. omogućilo sklapanje novih ugovora o podjeli proizvodnje za dva bloka.&lt;ref name=&quot;thestar.com.my&quot;&gt;{{cite web |url=http://thestar.com.my/news/story.asp?file=/2010/5/1/nation/20100501093852&amp;sec=nation |title=Petronas: M'sia, Brunei to jointly develop 2 oil-rich areas |access-date=1. 5. 2010 |date=1. 5. 2010 |work=The Star|archive-url=https://web.archive.org/web/20100503010433/http://www.thestar.com.my/news/story.asp?file=%2F2010%2F5%2F1%2Fnation%2F20100501093852&amp;sec=nation |archive-date=3. 5. 2010 |url-status=dead  }}&lt;/ref&gt;

Nakon toga je Ministarstvo vanjskih poslova Malezije 3. maja 2010. potvrdilo da Malezija priznaje suverenitet dva naftna bloka koja pripadaju Bruneju. Naveo je da je odluka o priznanju stupila na snagu Razmjenom pisama iz 2009. zasnovana na odredbama Konvencije Ujedinjenih nacija o pravu mora.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://thestar.com.my/news/story.asp?file=/2010/5/4/nation/6186133&amp;sec=nation |title=Ministry: Two oil-rich blocks claimed by Malaysia now Brunei's |access-date=5. 5. 2010 |date=4. 5. 2010 |work=The Star|archive-url=https://web.archive.org/web/20100504224119/http://thestar.com.my/news/story.asp?file=%2F2010%2F5%2F4%2Fnation%2F6186133&amp;sec=nation |archive-date=4. 5. 2010 |url-status=dead  }}&lt;/ref&gt;
Podnesak Malezije Komisiji za granice epikontinentalnog pojasa za prošireni epikontinentalni pojas u Južnokineskom moru, koji je podnesen 6. maja 2009, i dalje ne priznaje zahtjeve za kontinentalni pojas Bruneja, EEZ i prošireni epikontinentalni pojas.&lt;ref&gt;Online version of the Malaysia-Vietnam joint submission is available at the Commission on the Limits of the Continental Shelf [https://www.un.org/Depts/los/clcs_new/submissions_files/submission_mysvnm_33_2009.htm website].&lt;/ref&gt; Koordinate i karte koje ocrtavaju granicu Malezije od 200 nautičkih milja od obale njenih saveznih država Borneo, Sabah i Sarawak, čine kontinuiranu liniju od tačke ukrštanja s ograničenjem od 200 nautičkih milja za [[Filipini|Filipine]] na sjeveru i indonezijsko-malezijskom granicom na jugu, uprkos tome što je Brunej formirao enklavu u sjevernom Sarawaku, a što je trebalo rezultirati prekidom malezijske linije od 200 nautičkih milja.

Podnesak Malezije je zajedno sa [[Vijetnam]]om, gdje su obje zemlje polagale pravo na &quot;definirano područje&quot; nad kojim obje zemlje trenutno imaju preklapanje potraživanja. Brunej bi također trebalo da ima konkurentsko pravo na dio &quot;definisanog područja&quot;. Međutim, za razliku od Kine i Filipina koji su se usprotivili zajedničkom podnesku Malezije i Vijetnama, ne postoji evidencija da je Brunej registrovao bilo kakav sličan prigovor.

Brunej nije podnio zahtjev za prošireni epikontinentalni pojas Komisiji za granice epikontinentalnog pojasa. Međutim, u svom preliminarnom podnesku&lt;ref name=&quot;Brunei UNCLOS&quot;/&gt; koji je podnio komisiji 12. maja 2009, obavijestio je o svojoj namjeri da zatraži epikontinentalni pojas iznad svoje granice od 200 nautičkih milja. Definirao je svoju sadašnju granicu &quot;teritorijalnog mora i epikontinentalnog pojasa&quot; s Malezijom u skladu sa Naredbom Viječa za Sjeverni Bornei iz 1958. i Naredbom Vijeća za Sarawak iz 1958. do izobate od 100 hvati, i njenim &quot;teritorijalnim morem, isključiva ekonomska zona i epikontinentalni pojas&quot; sa Malezijom do granice od 200 nautičkih milja u skladu sa razmjenom pisama od 16. maja 2009. između dvije zemlje. Međutim, nisu dati detalji o granicama. Predstavnik Bruneja je rekao da će njihov kompletan podnesak koji treba da sadrži potrebne detalje, biti podnesen kasnije.

==== Brunejski zaliv ====
Za razliku od pomorskih granica u Južnokineskom moru, vijesti o efektima razmjene pisama iz 2009. na pomorsku granicu između dvije zemlje u Brunejskom zalivu praktički nisu postojale.

Do danas, jedine vijesti u vezi napora da se odredi granica u Brunejskom zalivu stigle su nakon 18. godišnjih konsultacija lidera između Malezije i Bruneja 3. novembra 2014. U zajedničkoj izjavi objavljenoj nakon konsultacija navodi se da je Standardna operativna procedura za zajedničko hidrografsko istraživanje za pomorsku granicu od rijeke Pandaruan i rijeke Menunggol do njihovih odgovarajućih krajnjih tačaka kako je predviđeno Naredbom Vijeća za Sarawak iz 1958. koja je usvojena 24. marta 2014, odgovarajući kraj- tačke na {{coord|4|51|30|N|115|2|48|E}} smještene na sjevernom kraju Pulau Siarau na ušću rijeke Pandaruan, i {{coord|4|52|48|N|115|3|24|E}} u Pulau Silamak , koji se nalazi na udaljenosti od ušća rijeke Menunggul.&lt;ref name=&quot;18th consultation&quot;/&gt;
== Zajednički poslovni prostor ==
Razmjena pisama 2009. također uspostavlja područje zajedničkog komercijalnog aranžmana za dvije zemlje kako bi podijelile prihode od eksploatacije resursa ugljovodonika u spornom području. Međutim, detalji o udjelu između dvije zemlje i punom obimu područja zajedničkog komercijalnog aranžmana nisu otkriveni.

Nakon toga je potpisan Memorandum o razumijevanju između Brunei National Petroleum Company i Petroliam Nasional Berhad (Petronas) o saradnji u sektoru nafte i gasa, iako datum nije poznat. Dana 1. maja 2010, Petronas je izdao saopštenje u kojem se navodi da ga je Brunej pozvao da učestvuje u razvoju blokova L i M, koji su od tada preimenovani u blokove CA1, sa površinom od 5.850 kvadratnih kilometara (povećano sa 5.021 kvadratnih kilometara za prethodni blok J) i CA2 sa površinom od 4.944 četvorna kilometra. Oba bloka leže oko 100&amp;nbsp;km od obale Bruneja. Petronas je rekao da je formirao tim za početak pregovora s Brunejem kako bi se razradili uslovi komercijalnog sporazuma.&lt;ref name=&quot;thestar.com.my&quot;/&gt;

U svom saopštenju od 3. maja 2010, malezijsko ministarstvo vanjskih poslova je navelo da je Razmjena pisama iz 2009. predviđala uspostavljanje područja zajedničkog komercijalnog aranžmana „koji uključuje ove blokove“, odnosno preimenovane blokove CA1 i CA2.&lt;ref&gt;{{Cite web | title = Press Release: The Exchange of Letters between YAB Dato' Seri Abdullah Haji Ahmad Badawi, Prime Minister of Malaysia, and His Majesty Sultan Haji Hassanal Bolkiah Mu'izzaddin Waddaulah | date = 3. 5. 2010 | url = http://www.kln.gov.my/web/guest/pr2010/-/asset_publisher/X9Nx/content/press-release-:-the-exchange-of-letters-between-yab-dato’-seri-abdullah-haji-ahmad-badawi-prime-minister-of-malaysia-and-his-majesty-sultan-haji-hassanal-bolkiah-mu’izzaddin-waddaulah-english-version-only?redirect=%2Fweb%2Fguest%2Fpr2010 | access-date = 9. 5. 2010 | archive-url = https://web.archive.org/web/20110522191229/http://www.kln.gov.my/web/guest/pr2010/-/asset_publisher/X9Nx/content/press-release-:-the-exchange-of-letters-between-yab-dato%E2%80%99-seri-abdullah-haji-ahmad-badawi-prime-minister-of-malaysia-and-his-majesty-sultan-haji-hassanal-bolkiah-mu%E2%80%99izzaddin-waddaulah-english-version-only?redirect=%2Fweb%2Fguest%2Fpr2010 | archive-date = 22. 5. 2011 | url-status = dead }}&lt;/ref&gt;

Dana 21. septembra 2010, Ugovor o izmjeni originalnog Ugovora o podjeli proizvodnje za CA1 koji je postignut 2003. potpisan je između Brunejske nacionalne naftne kompanije s jedne strane i Petronas Carigali, podružnice malezijske Petroliam Nasional Berhad i (Petronas) Canam Brunei, podružnica Murphy Oil Corporation u potpunom vlasništvu. Amandman je trebao promijeniti raniji sporazum potpisan 2003. kako bi uključio dvije nove strane kao rezultat zajedničkog komercijalnog sporazuma smanjenjem udjela BHP Billitona na 22,5% sa 25%, a Hessa sa 15% na 13,5%. Ovo oslobađa 10% udjela koji će preuzeti novopridošli Petronas i Canam Brunei. Preostalih 54% (manje od 60%) pripada Totalu, što mu omogućava da nastavi sa radom u ovoj oblasti nakon obustave aktivnosti od 2003.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.bt.com.bn/business-national/2011/03/24/bright-future-ahead-ca1-ca2 |title=Bright future ahead with CA1, CA2 |access-date=22. 6. 2013 |author=Goh De No |date=24. 3. 2011 |newspaper=The Brunei Times |archive-url=https://web.archive.org/web/20160123224634/http://www.bt.com.bn/business-national/2011/03/24/bright-future-ahead-ca1-ca2 |archive-date=23. 1. 2016 |url-status=dead  }}&lt;/ref&gt;

Ugovor o podjeli proizvodnje za CA2 potpisan je 13. decembra 2010. Ovim blokom upravlja konzorcij Petronas Carigali Brunei Ltd (operater), Canam Brunei Oil Ltd. (Murphy), Shell Deep Water Borneo Ltd, ConocoPhillips &amp; Diamond E&amp;P B.V. ( Mitsubishi).

Tokom 15. godišnjih konsultacija čelnika Bruneja i Malezije, održanih 12. septembra 2011, sultan Bruneja [[Hasanal Bolkian]] i malezijski premijer [[Najib Razak]] objavili su zajedničku izjavu u kojoj su izjavili da će Brunejska nacionalna naftna kompanija i Petroliam Nasional Berhad (Petronas) raditi na zajedničkom poduhvatu u Bloku N od 883 kvadratna kilometra u Brunej Darussalam u okviru ugovora o podjeli proizvodnje,&lt;ref&gt;{{Cite web| title =Joint Statement on the 15th Annual Leaders' Consultation between Brunei Darussalam and Malaysia| date =12. 9. 2011| url =http://www.mofat.gov.bn/index.php/press-release/item/235-joint-statement-on-the-15th-annual-leaders-consultation-between-brunei-darussalam-and-malaysia| archive-url =https://archive.today/20130624204100/http://www.mofat.gov.bn/index.php/press-release/item/235-joint-statement-on-the-15th-annual-leaders-consultation-between-brunei-darussalam-and-malaysia| url-status =dead| archive-date =24. 6. 2013| access-date =22. 6. 2013}}&lt;/ref&gt; dok je najava nakon 16. godišnjih konsultacija lidera dodala Blok Q od 1.115 kvadratnih kilometara, kao i nizvodne aktivnosti.

Oba bloka N i Q su ulazni pučinski blokovi koji se nalaze u istočnim plitkim vodama kod Bruneja i dodatak su originalnim spornim CA1 i CA2. Ugovori o podjeli proizvodnje koje je PetroleumBRUNEI dodijelio tvrtkama Petronas Carigali Brunei Ltd i Shell Deepwater Borneo Ltd za blokove N i Q potpisani su 8. decembra 2013. u vezi sa 17. godišnjim savjetovanjem lidera Malezije i Bruneja održanim u Bandar Seri Be. I Petronas Carigali Brunei Ltd i Shell Deepwater Borneo Ltd imaju 50:50 udjela u kapitalu u svojim blokovima, gdje je PETRONAS Carigali Brunei operater Bloka N, dok Shell Deepwater Brunei upravlja Blokom Q.&lt;ref&gt;{{Cite web  | title =Press Release: Petronas And Brunei Petroleum Authorities Sign Agreements For Mutual Benefit  | date =9. 12. 2013  | url =http://www.petronas.com.my/media-relations/media-releases/Pages/article/PETRONAS-AND-BRUNEI-PETROLEUM-AUTHORITIES-.aspx  | access-date =11. 4. 2015  | archive-date =10. 10. 2018  | archive-url =https://web.archive.org/web/20181010072029/http://www.petronas.com.my/media-relations/media-releases/Pages/article/PETRONAS-AND-BRUNEI-PETROLEUM-AUTHORITIES-.aspx  | url-status =dead  }}&lt;/ref&gt;

Na istom događaju, Petronas je potpisao Glavni sporazum sa nacionalnim sekretarijatom za ujedinjenje Bruneja Darussalama u cilju formalizacije aranžmana ujedinjenja za malezijsko polje Kinabalu West NAG i brunejsko polje Maharajalela North Panel, uz pregovore zadužene za Brunei Darussalam i zajedničku radnu grupu Petronas. HOA će utrti put za rješavanje brojnih pitanja koja se odnose na ujedinjenje i budući razvoj ovih posrednih područja.

Dvije strane su također potpisale još jedan Glavni sporazum o privremenom aranžmanu za zajednički razvoj malezijskog polja Gumusut/Kakap i brunejskog polja Geronggong/Jagus-East. HOA utvrđuje zajedničke razvojne parametre za polja na osnovu privremene proizvodnje i aranžmana o podjeli troškova dok se ne postigne dalji dogovor o statusu polja.

Saradnja između dvije strane proširila se i na poduhvate izvan bivše sporne teritorije. Potpisan je i ugovor za PetroleumBRUNEI o stjecanju 3% udjela u Petronasovoj imovini kanadskog gasa iz škriljaca i u Petronasovom predloženom kanadskom postrojenju za tečni prirodni gas (LNG). Kao dio transakcije, PetroleumBRUNEI je pristao da kupi 3% udjela u proizvodnji LNG postrojenja na minimalno 20 godina.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.bt.com.bn/business-national/2013/12/10/09122013-pb-buy-3-cent-stake-malaysias-petronas-shale-gas-assets-canada |title=Sultanate to acquire 3% shale stake |access-date=11. 4. 2015 |date=10. 12. 2013 |newspaper=The Brunei Times |archive-url=https://web.archive.org/web/20150416122655/http://www.bt.com.bn/business-national/2013/12/10/09122013-pb-buy-3-cent-stake-malaysias-petronas-shale-gas-assets-canada |archive-date=16. 4. 2015 |url-status=dead  }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Granice Malezije}}

[[Kategorija:Granice Malezije]]
[[Kategorija:Granice Bruneja]]</text>
      <sha1>rq1juop1r88e8ukzwppie27cj4v2asq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Intuitive Machines Nova-C</title>
    <ns>0</ns>
    <id>503721</id>
    <revision>
      <id>3921230</id>
      <parentid>3655892</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T00:21:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3921230</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7606" sha1="r2yxlx8f17e7m3c60xkucwfs1gg5o8c" xml:space="preserve">'''Intuitive Machines Nova-C''', ili jednostavno '''Nova-C''', je klasa [[Lunar lender|lunarnih uređaja]] dizajniranih od strane američke kompanije [[IIntuitive Machines]] za isporuku malih komercijalnih tereta na površinu [[Mjesec (satelit)|Mjeseca]].

Intuitive Machines je bio jedan od devet provajdera komercijalnih usluga slijetanja&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.chron.com/business/bizfeed/article/Houston-based-Intuitive-Machines-to-be-among-13938130.php|title=Houston-based Intuitive Machines to be among first private U.S. companies to land on the moon|date=5. 6. 2019|publisher=Houston Chronicle}}&lt;/ref&gt; koje je [[NASA]] odabrala u novembru 2018. da predaju ponude za program [[Komercijalne usluge lunarnog tereta|Commercial Lunar Payload Services]] (CLPS).&lt;ref name=&quot;CLPS_win&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.nasa.gov/press-release/nasa-announces-new-partnerships-for-commercial-lunar-payload-delivery-services|title=NASA Announces New Partnerships for Commercial Lunar Payload Delivery Services|date=29. 11. 2018|website=nasa.gov|publisher=NASA|access-date=29. 11. 2018}} {{PD-notice}}&lt;/ref&gt; Godine 2019. NASA je Intuitive Machines dodijelila &quot;nalog zadatka&quot; za isporuku naučnog tereta na Mjesec.&lt;ref&gt;[https://www.nasa.gov/news-release/nasa-sets-coverage-for-spacex-intuitive-machines-first-moon-mission/ NASA Sets Coverage for SpaceX, Intuitive Machines First Moon Mission] NASA.gov. By Karen Fox et. al. Updated February 8, 2024. Retrieved February 9, 2024.&lt;/ref&gt; Intuitive Machines je 2021. godine dobio ugovor vrijedan 77 miliona dolara za obavljanje sletanja na Mjesec za NASA-u.&lt;ref name=&quot;77_million_contract&quot;&gt;[https://www.intuitivemachines.com/post/houston-based-aerospace-company-lands-77-5-million-deal-with-nasa-for-2024-moon-mission Houston-based aerospace company lands $77.5 million deal with NASA for 2024 moon mission] Intuitivemachines.com. Nov. 23, 2021. Retrieved Feb. 5, 2024.&lt;/ref&gt;

Nova-C lunarni lenderi nisu dizajnirani da izdrže niske temperature lunarne noći. Oni su dizajnirani da ostanu u funkciji otprilike 14 zemaljskih dana, što je dužina osunčanog dijela jednog mjesečevog dana.&lt;ref name=&quot;IM-1, Nova-C Odysseus&quot;&gt;[https://everydayastronaut.com/im-1-nova-c-odysseus-falcon-9-block-5/ IM-1, Nova-C “Odysseus”] By Juan I. Morales Volosín. February 11, 2024. Retrieved February 11, 2024.&lt;/ref&gt;

Prvi od tri nova-C landera,&quot;Mission IM-1/ Nova-C ''Odysseus''&quot; lansiran je 15. februara 2024. u 1:05 EST.&lt;ref name=&quot;maiden_launch_time&quot;&gt;[https://nextspaceflight.com/launches/details/1915 Status of Nova C (IM-1) Launch Time] Next Spaceflight. Feb. 6, 2024. Retrieved Feb. 7, 2024.&lt;/ref&gt; Njegovo uspješno slijetanje na Mjesec je prvo mehko slijetanje na Mjesec za svemirsku letjelicu američke proizvodnje od [[Apolo 17|Apolla 17.]]&lt;ref name=&quot;Dunn&quot;&gt;{{Cite web|url=https://apnews.com/article/moon-landings-nasa-private-ffb85d2a092df8d32c0494811e6691f5|title=Two companies will attempt the first US moon landings since the Apollo missions a half-century ago|last=Dunn|first=Marcia|date=4. 1. 2024|publisher=AP}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;nxsf-im12&quot;&gt;{{Cite web|url=https://nextspaceflight.com/launches/details/1915|title=Falcon 9 Block 5 - Nova C (IM-1)|date=19. 12. 2023|website=Next Spaceflight|access-date=20. 12. 2023}}&lt;/ref&gt;

Drugi Nova-C lender sa misijom IM-2 planiran je za lansiranje u martu 2024.&lt;ref name=&quot;im_2_launch_date&quot;&gt;[https://www.spacelaunchschedule.com/launch/falcon-9-block-5-nova-c-im-2/ Space Launch Schedule for Nova-C IM-2] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240209042148/https://www.spacelaunchschedule.com/launch/falcon-9-block-5-nova-c-im-2/ |date=9. 2. 2024 }} Space launch schedule.com. Feb. 9, 2024. Retrieved Feb. 9, 2024.&lt;/ref&gt; i treći Nova-C lender u misiji IM-3 zakazan je za početak 2025.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://spacenews.com/intuitive-machines-ready-for-launch-of-its-first-lunar-lander/|title=Intuitive Machines ready for launch of its first lunar lander|last=Foust|first=Jeff|date=13. 2. 2024|website=SpaceNews|language=en-US|access-date=22. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;2024_lander_schedule&quot;&gt;[https://www.livescience.com/space/the-moon/elon-musks-spacex-could-launch-a-private-moon-lander-within-weeks SpaceX could launch a private moon lander within weeks] Space.com. By Mike Wall. Feb. 1, 2024. Retrieved Feb. 5, 2024.&lt;/ref&gt; Sva tri landera će se lansirati na [[SpaceX]] -ovoj [[Noseća raketa|raketi]] [[Falcon 9]].&lt;ref name=&quot;SN20210428&quot;&gt;{{Cite web|url=https://spacenews.com/intuitive-machines-first-lunar-lander-mission-slips-to-2022/|title=Intuitive Machines' first lunar lander mission slips to 2022|date=28. 4. 2021|publisher=SpaceNews|access-date=30. 4. 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.spacelaunchschedule.com/launch/falcon-9-block-5-nova-c-im-2/ Space Launch Schedule for Nova-C IM-2] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240209042148/https://www.spacelaunchschedule.com/launch/falcon-9-block-5-nova-c-im-2/ |date=9. 2. 2024 }} Space Launch Schedule.com. Feb. 9, 2024. Retrieved Feb. 9, 2024.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;im-20210810&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.intuitivemachines.com/post/three-peat-intuitive-machines-selects-spacex-falcon-9-rocket-for-third-moon-mission|title=Three-peat: Intuitive Machines Selects SpaceX Falcon 9 Rocket for Third Moon Mission|date=10. 8. 2021|publisher=Intuitive Machines|access-date=10. 8. 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;columbia&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.columbia.com/omni-heat-infinity/moon-mission/?eid=twitter&amp;mid=brand_organic_social&amp;nid=general|title=One Giant Leap|date=19. 2. 2022|website=[[Columbia Sportswear|Columbia]]|access-date=24. 2. 2022|archive-date=24. 2. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220224082549/https://www.columbia.com/omni-heat-infinity/moon-mission/?eid=twitter&amp;mid=brand_organic_social&amp;nid=general|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;techcrunch-20200413&quot;&gt;{{Cite web|url=https://techcrunch.com/2020/04/13/intuitive-machines-picks-a-launch-date-and-landing-site-for-2021-moon-cargo-delivery-mission/|title=Intuitive Machines picks a launch date and landing site for 2021 Moon cargo delivery mission|last=Etherington|first=Darrell|date=13. 4. 2020|publisher=TechCrunch|access-date=24. 4. 2021}}&lt;/ref&gt;

Program za slijetanje Intuitive Machines Nova-C dio je [[NASA]] [[Artemis program]]a, čiji je jedan od dugoročnih ciljeva uspostavljanje [[Kolonizacija Mjeseca|stalne baze s posadom na Mjesecu]].

== Slijetanje ==
U 18:39 EST IM je objavio da je lender Odisej postigao mehko slijetanje u 17:23 EST, pošto je lender mogao da pošalje signal nazad na IM.&lt;ref&gt;[https://www.intuitivemachines.com/im-1 Intuitive Machines Livefeed: Odysseus makes soft landing] Intuitivemachines.com. February 22, 2024. Retrieved February 22, 2024.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.nbcnews.com/science/space/moon-landing-odysseus-touches-down-lunar-surface-n1308924 Privately built lunar lander makes history with successful moon touchdown] NBCNews.com. By Denise Chow. February 22, 2024. Retrieved February 22, 2024.&lt;/ref&gt; Njegovo mehko slijetanje na Mjesec prvo je za svemirsku letjelicu američke proizvodnje nakon [[Apolo 17|Apolla 17]], prije više od 50 godina, i prvo mehko slijetanje na Mjesec od strane privatne kompanije.&lt;ref name=&quot;Dunn&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;nxsf-im12&quot;/&gt; ''Odisej'' je sletio na Mjesec usred lunarnog dana, i očekuje se da će ostati u funkciji još otprilike sedam zemaljskih dana, kada će nastupiti hladna lunarna noć.&lt;ref name=&quot;IM-1, Nova-C Odysseus&quot;/&gt;[[Datoteka:MalapertCraterSAT.jpg|mini|Karta koja pokazuje lokaciju Malapert &quot;satelitskih kratera&quot;.]]

== Reference ==
{{Refspisak}}
{{Mjesečeve svemirske letjelice}}

[[Kategorija:Misije na Mjesec]]</text>
      <sha1>r2yxlx8f17e7m3c60xkucwfs1gg5o8c</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ivana Banfić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>505861</id>
    <revision>
      <id>3921238</id>
      <parentid>3835860</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T00:59:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3921238</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11027" sha1="b0cj1j8smcmbznjlic6jd2wliullprd" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba 
| ime                = Ivana Banfić
| slika              = 
| veličina_slike     = 
| opis               = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1969|11|16}}
| mjesto_rođenja     = [[Zagreb]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavija]]
| datum_smrti        = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--&gt;
| mjesto_smrti       = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = I Bee
| zanimanje          = Pjevačica
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 1990 – danas
| značajna_djela     = 
}}
'''Ivana Banfić''' (rođena 16. novembra 1969) [[hrvatska]] je pjevačica i plesačica, poznata i pod umjetničkim imenom '''I Bee'''. Postala je poznata početkom 1990-ih kada je popularnost plesne muzike porasla u Hrvatskoj.&lt;ref&gt;{{cite news|newspaper=[[Večernji list]]|url=http://www.vecernji.hr/scena/ivana-banfic-opet-je-i-bee-vraca-se-klupsku-scenu-clanak-201166|language=hr|title =Ivana Banfić opet je I Bee i vraća se na klupsku scenu|trans-title=Ivana Banfić is again I Bee and is returning to the club scene|date=9. 10. 2010|access-date=25. 11. 2010}}&lt;/ref&gt; Do danas je objavila deset studijskih albuma i jednu kompilaciju.

== Biografija ==
=== Djetinjstvo i početak karijere (1969–1994) ===
Rođena je 16. novembra 1969. u Zagrebu. Vrlo rano je počela s klasičnim muzičkim obrazovanjem. Završila je Srednju muzičku školu, smjer klavira. Planirala je pohađati i Muzičku akademiju, ali je odlučila da se profesionalno posveti pjevanju. Od svoje četrnaeste godine nastupa kao prateća pjevačica mnogim poznatim hrvatskim pjevačima. Krajem 80-ih započela je samostalnu muzičku karijeru. Zajedno sa [[Severina|Severinom]] vodila je tada popularnu muzičku emisiju &quot;Top kup&quot; na [[Hrvatska radiotelevizija|HTV-u]]. Godine 1990. prvi put nastupa samostalno, na [[Zagrebfest]]u sa pjesmom &quot;Dođi&quot; [[Dino Dvornik|Dine Dvornika]]. Godinu dana kasnije, snima svoj prvi album, ''Vozi me polako''.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.discogs.com/Ivana-Vozi-Me-Polako/release/2527253|title=Ivana Banfić I Bee|website=Discogs|access-date=21. 1. 2012}}&lt;/ref&gt; Godine 1991. u Sarajevu, na Jugoviziji, na izboru jugoslovenske pjesme za Evroviziju, nastupila je sa kompozicijom &quot;Daj povedi me&quot; koja je nastala u modernoj plesnoj &quot;acid-house&quot; muzici karakterističnoj za to doba.

=== Prvi muzički uspjesi (1995–1998) ===
Godine 1994. izdaje drugi studijski album ''Istinite piče vol 1'' pod umjetničkim imenom I BEE. Pjesma &quot;Ti si bolji&quot;, poznatija kao &quot;Da mu nisam dala&quot;, najavni je singl albuma i njen je prvi uspješan singl. Nakon toga objavljuje singl &quot;Šumica&quot; koji postaje veliki ljetni hit. Godine 1995. izdaje album ''Mala škola ABC''. Pjesme sa tog albuma pratili su veoma kontroverzni tekstovi. Sa albuma se izdvojila pjesma &quot;Cigareta&quot;. Ubrzo nakon albuma objavila je pjesmu &quot;Šumica 2&quot; u limitiranom vinilnom izdanju, za koju je u pratećem spotu koristila tehniku body-paintinga na golom tijelu.

Sljedeće godine izdaje album ''Bogovi su pali na tjeme'', za koji je C. C. Kelčec dobio [[Porin (nagrada)|Porina]] za umjetnički dizajn omota albuma. Producent albuma je [[Zvonimir Dusper|Zvonimir Dusper-Dus]], a na albumu preovlađuju pjesme koje je napisao Dino Dvornik. Na albumu se nalazi i pjesma &quot;San&quot;, koja je prodata van Hrvatske, te pjesma &quot;Nag&quot;, duet sa Dinom Dvornikom. Iste godine prvi put nastupa na [[Splitski festival|Splitskom festivalu]] sa pjesmom &quot;Fatamorganaurokana&quot;. Pjesma &quot;Ja nisam ta&quot; objavljena je kao singl u maxi singl formatu. Nakon dvogodišnje diskografske pauze, kao najavu novog albuma objavljuje singl &quot;Ko bi doli&quot;, koji je prvobitno trebao da se zove &quot;Stvari koje znam&quot;, ali je zbog dominantnog latino zvuka ime promijenjeno u &quot;Kalypso&quot;. Pjesma &quot;Navigator&quot; te godine je postala najveći ljetni hit u Hrvatskoj. Na albumu je i remiks popularne pjesme &quot;Šumice&quot;.

=== Žena devedesetih i Ona zna (1999–2004) ===
Nakon jednogodišnje pauze nastupa na 3. HRF-u sa pjesmom &quot;Imam te&quot;. Pjesma joj donosi drugu nagradu na &quot;Hitu ljeta 1999&quot; i predstavlja Hrvatsku na OGAE festivalu gdje osvaja 3. mjesto. Pjesma je nominovana za Porina za hit godine i nalazi se i na albumu ''Žena devedesetih''. Album, koji je nagrađen zlatnim certifikatom, predstavila je na Splitskom festivalu sa pjesmom &quot;Sad&quot; koju je napisao [[Gibonni]] i osvojila je drugu nagradu.

Početkom 2000. godine upoznala je [[Dino Merlin|Dinu Merlina]], kojem se dopao njen vokal i koji ju je pozvao da snime duet u pjesmi &quot;Godinama&quot;. Pjesma im je donijela apsolutnu pobjedu na 4. HRF-u, gdje su osvojili sve tri nagrade (muzički urednici, slušatelji i Grand-Prix), pobjedu na Hitu ljeta 2000. u Makarskoj, kao i nagradu za hit godine na Porinu. Dvije godine nakon objavljivanja ''Žene devedesetih'', objavljuje album ''Ona zna''. Najavni singl je pjesma &quot;Žena zna&quot;. Već su objavljeni hitovi na novom albumu: &quot;Godinama&quot;, &quot;Pjevam danju, pjevam noću&quot; (obrada pjesme [[Zdravko Čolić|Zdravka Čolića]]) i &quot;Žena zna&quot;. ''Ona zna'' je njen najuspješniji album, koji joj je donio 11 muzičkih nagrada na raznim festivalima, a prodat je u preko 60.000 primeraka. Tri singla &quot;Nema veze zlato&quot;, &quot;Lav u srcu&quot; i &quot;Navodno&quot; (duet sa [[Hajrudin Varešanović|Harijem Varešanovićem]]) izdana su s albuma ''Glamour'', s kojim je osvojio nagradu na Splitskom festivalu. Sa pjesmom &quot;Nema veze zlato&quot; nastupila je na 7. HRF-u i osvojila nagradu &quot;Zlatno sunce Solarisa&quot; koju dodjeljuje publika. Godine 2002. snimila je duet &quot;Hrvatice vas vole&quot; sa [[Claudia Beni|Claudiom Beni]] povodom Svjetskog prvenstva u Japanu. Godine 2004. osvojila je Grand Prix 8. Hrvatskog radijskog festivala. Ovom nagradom postaje izvođač s najviše nagrada u historiji [[Hrvatski radijski festival|Hrvatskog radijskog festivala]]. Iste godine nastupa na festivalu &quot;Sunčane skale&quot; sa pjesmom &quot;Ljubav trebam svaki dan&quot;, duetom sa [[Goran Karan|Goranom Karanom]] i osvaja drugo mjesto.

=== Glamour i Vjerujem (2005–danas) ===
Godine 2005. nastupila je na 9. HRF-u s pjesmom &quot;Ljubav na prvi i posljednji pogled&quot; koja se našla na njezinom prvom kompilacijskom albumu ''Collection''. Uz 35 pjesama koje su obilježile njenu 15-godišnju karijeru našle su se još dvije nove pjesme &quot;Never Know&quot; i &quot;Nedodirljiva&quot;, ujedno najavni singlovi za ovu kompilaciju.

Krajem 2006. izdala je svoj deveti studijski album ''Vjerujem''. Istoimeni singl i videospot našli su se na prvom mjestu radio i tv stanica u Hrvatskoj. Videospot za pjesmu &quot;Vjerujem&quot;, u režiji [[Darko Drinovac|Darka Drinovca]], emitiran je i na [[MTV Europe]]. Iste godine nastupa na Dori sa singlom &quot;Kad se sklope kazaljke&quot;. Početkom 2007. izlazi još jedan uspješan singl &quot;To je vrijedilo čekati&quot;, duet s [[Tony Cetinski|Tonyjem Cetinskim]]. Singl &quot;I bio je red&quot; bio je u konkurenciji za finale 11. HRF-a. Iste godine s partnerom Stjepanom Božićem nastupa u emisiji [[Zvijezde pjevaju]], gdje zauzimaju 7. mjesto. Godine 2008. nastupa na Dori s pjesmom &quot;Mir&quot;,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.lyricstranslations.com/uncategorized/dora-croatian-national-contest-for-eurosong/|title=Dora – Croatian National Contest for Eurosong - Lyrics Translations|date=15. 1. 2008|language=en|access-date=9. 5. 2024}}&lt;/ref&gt; i na HRF-u s pjesmom &quot;Treća Sreća&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://diskografija.com/album/hrvatski-radijski-festival-2008-40-najbolja-1506.htm|title=Hrvatski Radijski Festival 2008 - 40 najbolja|website=diskografija.com|access-date=9. 5. 2024|archive-date=9. 5. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240509065900/https://diskografija.com/album/hrvatski-radijski-festival-2008-40-najbolja-1506.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Krajem 2010. godine kao I.Bee nakon diskografske pauze od četiri godine singlom &quot;Vampir&quot; vratila se na Hrvatsku muzičku scenu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://dnevnik.hr/showbizz/red-carpet/ivana-banfic-se-s-vampirom-vraca-danceu-90-ih.html|title=Ivana Banfić se s 'Vampirom' vraća danceu 90-ih|website=Dnevnik.hr|language=hr|access-date=9. 5. 2024}}&lt;/ref&gt; Godine 2011. izdala je još dva singla &quot;Zovi me Erika&quot;, s kojim je nastupila u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] na festivalu [[Sunčane skale]] i &quot;Budi svoja&quot;. Početkom 2013. objavljuje novi singl &quot;Zlatno pravilo&quot;, koji je najava njenog desetog studijskog albuma. Na [[CMC festival]]u u [[Vodice (Hrvatska)|Vodicama]], u junu 2013, predstavlja se s pjesmom &quot;Izgužvana svila&quot;, prvi put na tom festivalu. Godine 2014. izbacuje singl &quot;Na Jadran&quot; s [[Minea|Mineom]] i [[Marinela Jantoš|Ellom]] te zajedno nastupaju po diskotekama u Hrvatskoj. Sudjelovala je u takmičarskim emisijama ''Tri, dva, jedan – kuhaj!'' i ''Survivor''.

=== Privatni život ===
Prvi brak Ivane Banfić bio je s bivšim menadžerom Robertom Magićem, ali su se razveli 2005. Udala se za Krunu Ladišića 2008,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=392289|title=Ivana Banfić pametno zaobišla medije i u tajnosti se udala po drugi put|website=www.index.hr|language=hr|access-date=9. 5. 2024}}&lt;/ref&gt; sa kojim je dobila sina Jana.&lt;ref&gt;[http://arhiva.net.hr/zvijezde/page/2009/06/09/0422006.html Ivana Banfić rodila sina]{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

== Diskografija ==
=== Studijski albumi ===
* 1991 – ''[[Vozi me polako]]''
* 1994 – ''[[Istinite priče vol 1.]]''
* 1995 – ''[[Mala škola ABC]]''
* 1996 – ''[[Bogovi su pali na tjeme (album)|Bogovi su pali na tjeme]]''
* 1998 – ''[[Kalypso]]''
* 1999 – ''[[Žena devedesetih]]''
* 2001 – ''[[Ona zna]]''
* 2004 – ''[[Glamour]]''
* 2006 – ''[[Vjerujem]]''
* 2013 – ''[[Zlatno pravilo (album Ivane Banfić)|Zlatno pravilo]]''

=== Singlovi ===
* 2001 – Sad je kasno (Sunčane skale)
* 2003 – Navodno ft. Hari Mata Hari (Split)
* 2003 – Lav u srcu (Zadarfest)
* 2004 – Otisak prsta (HRF)
* 2004 – Ljubav trebam svaki dan ft. Goran Karan (Sunčane skale)
* 2006 –  Ljubav na prvi i posljednje pogled (HRF)
* 2006 – Kad se sklope kazaljke (DORA)
* 2006 – Ničija žena (HRF)
* 2007 – I bio je red (HRF)
* 2007 – Kao cvijet iz kamena (Sunčane skale)
* 2008 – Treća sreća (HRF)
* 2008 – Mir (DORA)
* 2011 – Vampir
* 2011 – Zovi me Erika (Sunčane skale)
* 2011 – Budi svoja
* 2012 – Jute san se zaljubila (Etnofest)
* 2013 – Zlatno pravilo
* 2013 – Izgužvana svila (CMC festival)
* 2014 – Na Jadran (ft. [[Minea]] &amp; [[Ella]])
* 2017 – 300&amp;nbsp;km/h (ft. [[Mario Rucner Project]])
* 2019 – Vrati Me U Disco (ft. Radiofonik &amp; Tt)&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://music.apple.com/hr/album/vrati-me-u-disco-feat-i-bee-tt-single/1451059948 |title=‎Vrati Me U Disco (feat. I Bee &amp; Tt) - Single by Radiofonik |publisher=[[Apple Music]] |access-date=7. 11. 2021}}&lt;/ref&gt;
* 2020 – Celebrity

=== Kompilacije ===
* 2005 – ''[[Collection (album Ivane Banfić)|Collection]]''

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Banfić, Ivana}}
[[Kategorija:Hrvatske pjevačice]]
[[Kategorija:Biografije, Zagreb]]
[[Kategorija:Rođeni 1969.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>b0cj1j8smcmbznjlic6jd2wliullprd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lidija Horvat Dunjko</title>
    <ns>0</ns>
    <id>506126</id>
    <revision>
      <id>3921267</id>
      <parentid>3608677</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T09:06:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3921267</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4068" sha1="4k1d4jo7qcg0hk9bmpmg0tx1y0xl1s9" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                    = Lidija Horvat Dunjko
| slika                  = 
| alt_slike              = 
| opis                   = 
| ime_pri_rođenju        = 
| datum_rođenja          = 1967.
| mjesto_rođenja         = [[Varaždin]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavija]]
| datum_smrti            = 
| mjesto_smrti           = 
| nacionalnost           = 
| druga_imena            = 
| zanimanje              = Operna pjevačica
| godine_aktivnosti      = 
| poznat_po              = 
| značajna_djela         = 
}}
'''Lidija Horvat Dunjko''' (rođena 1967.) jest [[hrvatska]] sopranistica,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.operabase.com/lidija-horvat-dunjko-a70632/en|title=Lidija Horvat Dunjko, Soprano - Performances, Videos and Repertoire on Operabase|date=16. 12. 2023|website=Operabase|language=en|access-date=17. 5. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.discogs.com/artist/934210-Lidija-Horvat-Dunjko|title=Lidija Horvat Dunjko|website=discogs.com|access-date=17. 5. 2024}}&lt;/ref&gt; docentica na Muzičkoj akademiji Univerziteta u Zagrebu. Dobitnica je [[Orden Danice Hrvatske|Ordena Danice Hrvatske]] s likom [[Marko Marulić|Marka Marulića]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.kdz.hr/index.php?id=9&amp;p=artists|website=kdz.hr|publisher=Koncertna dvorana Zagreb|access-date=16. 5. 2024|title=Arhivirana kopija|archive-date=18. 2. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120218151035/http://www.kdz.hr/index.php?id=9&amp;p=artists|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

==Biografija ==
Rođena je 1967. u Varaždinu. Diplomirala je u klasi profesorice [[Zdenka Žabčić-Hesky|Zdenke Žabčić-Hesky]] na Muzičkoj akademiji Univerziteta u Zagrebu, gdje i danas predaje. U [[Muzička akademija u Puli|Muzičkoj akademiji u Puli]] radi kao profesorica.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://mapu.unipu.hr/mapu/lidija.horvat-dunjko|title=Lidija Horvat-Dunjko|website=mapu.unipu.hr|access-date=17. 5. 2024}}&lt;/ref&gt; Njena kćer [[Antonia Dunjko]] također je hrvatska sopranistica.

== Karijera ==
Nastupila je u više od trideset uspješnih opernih uloga u Hrvatskoj i inozemstvu. Igrala je Kraljicu noći u &quot;Čarobnoj fruli&quot;, Rosinu u &quot;Seviljskom brijaču&quot;, Gilde u &quot;Rigoletu&quot; itd. Nastupala je u [[Pariz]]u (Teatar Champs-Élysées), [[Beč]]u (Musikverein), [[Toronto|Torontu]] (Ryerson Theatre, Massey Hall), [[Berlin]]u, [[Minhen]]u, [[Bruxelles]]u, [[Dublin]]u, [[Salzburg]]u, [[Torino|Torinu]], [[Venecija|Veneciji]], [[Zürich]]u, [[Ženeva|Ženevi]], [[Zagreb]]u, [[Ljubljana|Ljubljani]], [[Buenos Aires]]u (Teatro Colón, Teatro Nacional Cervantes), [[Madrid]]u, [[Santiago de Chile]]u, [[Lisabon]]u, [[Montevideo]]u, [[Moskva|Moskvi]] (Moskovski konzervatorijum sala Čajkovski), [[Johannesburg]]u, [[Pretoria|Pretoriji]] itd.

Sarađuje sa velikanima opere, sa eminentnim rediteljima i orkestrima. Osnovala je Opernu školu Mirula 2003. u Pučišćima na otoku [[Brač]]u.

Zajedno sa grupom [[Magazin (grupa)|Magazin]] izvela je pjesmu &quot;Nostalgija&quot; sa kojom su predstavljali Hrvatsku na [[Eurosong 1995.|Eurosongu 1995]]. i završili na 6. mjestu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.vecernji.hr/showbiz/ostvarila-je-uspjeh-na-euroviziji-da-nije-bilo-bombardiranja-hnk-u-zagrebu-dan-prije-mi-bismo-pobijedili-1765790|title=Ostvarila je uspjeh na Euroviziji: Da nije bilo bombardiranja HNK u Zagrebu dan prije mi bismo pobijedili|website=www.vecernji.hr|access-date=17. 5. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/ostvarila-je-jedan-od-nasih-najboljih-rezultata-na-eurosongu-da-nije-bilo-granatiranja-dan-prije-sigurno-bismo-pobijedili-15456149|title=Jutarnji list - Ostvarila je jedan od naših najboljih rezultata na Eurosongu: 'Da nije bilo granatiranja dan prije, sigurno bismo pobijedili!'|date=1. 5. 2024|website=www.jutarnji.hr|access-date=17. 5. 2024}}&lt;/ref&gt;
== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Horvat Dunjko, Lidija}}
[[Kategorija:Hrvatske operne pjevačice]]
[[Kategorija:Biografije, Varaždin]]
[[Kategorija:Rođeni 1967.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>4k1d4jo7qcg0hk9bmpmg0tx1y0xl1s9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Amila Ramović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>529503</id>
    <revision>
      <id>3921269</id>
      <parentid>3917283</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T09:17:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-45456-04</username>
        <id>184924</id>
      </contributor>
      <comment>dodat dio rečenice koji je nedostajao da kontekst bude potpuniji</comment>
      <origin>3921269</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9138" sha1="66emzbwjubzdo3lpzt66hy2kfigb3vp" xml:space="preserve">{{Standardi}}{{Čišćenje}}{{Preuređivanje}}
'''Amila Ramović''' (rođena 1977, [[Sarajevo]]) bosanskohercegovačka je kustosica i muzikologinja. Profesorica je na [[Univerzitet u Sarajevu|Univerzitetu u Sarajevu]]. Bila je izvršna direktorica fondacije [[Ars Aevi]].

=== Obrazovanje ===
Odrasla je u Sarajevu, SR Bosna i Hercegovina. Srednju školu, [[Prva gimnazija (Sarajevo)|Prvu gimnaziju]] i Srednju muzičku školu završila je (1992–1995) u opkoljenom Sarajevu. Iskustva umjetničkog života iz ratnog Sarajeva postat će kasnije kontinuirani predmet njenog profesionalnog interesa.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.archivum.org/events/art-as-memory-records-of-artistic-practices-during-the-siege-of-sarajevo-1992-1995|title=Art as Memory: Records of Artistic Practices During the Siege of Sarajevo 1992–1995|website=Blinken OSA Archivum|language=en|access-date=21. 12. 2025}}&lt;/ref&gt; Studirala je [[Muzička akademija u Sarajevu|Muzičku akademiju]] Univerziteta u Sarajevu. Doktorirala je 2015. pod mentorstvom hrvatskog muzikologa akademika [[Nikša Gligo|Nikše Gliga]] s temom ,,Zvuk kao materijal u savremenoj umjetnosti&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/data/cobib/22321926|title=Zvuk kao oblikovni materijal u savremenoj umjetnosti. Doktorska disertacija - Amila Ramović}}&lt;/ref&gt;

=== Karijera ===
Karijeru je započela kao dio tima Projekta Ars Aevi za Muzej savremene umjetnosti Sarajevo od 2000. Bila je izvršna direktorica Fondacije Ars Aevi od 2005. do 2017. Fondacija je bila fokusirana na stvaranje uslova za izgradnju budućeg Muzeja savremene umjetnosti Ars Aevi po arhitektonskim projektima Renza Piana. Tokom tog perioda bila je angažirana na postavci, zaštiti i promociji Kolekcije Ars Aevi u sarajevskom Art Depou. Organizirala je desetine izložbi i projekata iz oblasti savremene umjetnosti u BiH i inostranstvu, među kojima izložbe Michelangela Pistoletta, Grupe Irwin, Daniela Burena, Josepha Kosutha, Jannisa Kounellisa, Josepha Beuysa, [[Jusuf Hadžifejzović|Jusufa Hadžifejzovića]], [[Bizhana Bassirija]], Maje Bajević, Prvog paviljona Bosne i Hercegovine na Venecijanskom bijenalu 2003 godine&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/705070.html|title=Muzej moderne umjetnosti u Sarajevu}}&lt;/ref&gt;, te izložbe 16 bh. umjetnika Artefacts: Bosna i Hercegovina na [[Venecijansko bijenale|Venecijanskom bijenalu]] 1992-2013 u Domu mladih u Sarajevu (2015).

==== Venecijansko bijenale ====
Bila je koordinatorica u projektu predstavljanja prvog bosanskohercehovačkog paviljona na [[Venecijansko bijenale|Venecijanskom bijenalu]], 2003. u produkciji Ars Aevi na kojem su predstavljena četiri bh. umjetnika za četiri bijenala koja je BiH „propustila“ od svoje nezavisnosti, Maja Bajević, [[Jusuf Hadžifejzović]], [[Edin Numankadić]], [[Nebojša Šerić Shoba]]. Bila je kustosica samostalne izložbe [[Braco Dimitrijević|Brace Dimitrijevića]] Future Post History&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.alaintruong.com/archives/2009/05/27/13876295.html|title=“Braco Dimitrijević: Future Post History&amp;quot; @ Ca’ Pesaro Museum &amp;amp; Ca’ Farsetti palace, Venezia|last=Truong|first=Alain|website=Alain.R.Truong|language=fr|access-date=21. 12. 2025}}&lt;/ref&gt; na Venecijanskom bijenalu u Muzeju moderne umjetnosti Ca' Pesaro (2009) u produkciji Ars Aevi. Izložba je kasnije predstavljena u Vijećnici u Sarajevu (2010).

==== Saradnja s bosanskohercegovačkim umjetnicima ====
U saradnji s grupom Sing Sing (Anur, Juriša Boras, [[Damir Nikšić]], Kurt&amp;Plasto, Shoba) kurirala je samostalne izložbe [[Anur Hadžiomerspahić|Anura Hadžiomerspahića]] i [[Nebojše Šerića Shobe]] u Centru za savremenu umjetnost Spazio Gerra u Italiji (2010).&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Muzej moderne umjetnosti u Sarajevu|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/705070.html|newspaper=Radio Slobodna Evropa|date=25. 9. 2007|access-date=21. 12. 2025|language=sh|first=Budo|last=Vukobrat}}&lt;/ref&gt; Kurirala je veliku retrospektivnu izložba grupe Sing Sing ,,Fašizam je opijum za mase&quot; postavljene u sarajevskoj Vijećnici (2011) i te u Muzeju moderne i savremene umjetnosti u Saint Etienneu] u Francuskoj (2012). Prema konceptu [[Amile Buturović]], kurirala je izložbu Memories in Stone (Azra Akšamija, Amila Buturović, Velibor Božović, Addis Fejzić) u [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine]] (2018). Kurirala je samostalnu izložbu [[Bojan Stojčić|Bojana Stojčića]] Viva la Transicion! u [[Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine|Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine]] 2020. 2021. producirala je i kurirala prvu veliku monografsku samostalnu izložbu [[Selma Selman|Selme Selman]] u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.e-flux.com/announcements/406664/selma-selman|title=Selma Selman - Announcements|website=e-flux|language=en|access-date=21. 12. 2025}}&lt;/ref&gt; Održala je predavanja i radionice u mnogim institutcijama savremene umjetnosti, poput [[Tate Modern]], [[Schirn Kunsthalle]], [[Gropius Bau]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.schirn.de/en/beteiligte/amila-ramovic-en/|title=Speaker Amila Ramović|website=SCHIRN KUNSTHALLE FRANKFURT|language=en|access-date=21. 12. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citation|title=Amila Ramović talk - Art Is... at Tate Modern 9th April 2016|url=https://vimeo.com/164249594|date=26. 4. 2016|accessdate=21. 12. 2025|first=Freelands|last=Foundation}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.berlinerfestspiele.de/en/gropius-bau/programm/2018/veranstaltungen/museum-als-schule---schule-als-museum|title=Museum as School - School as Museum|website=www.berlinerfestspiele.de|language=en|access-date=21. 12. 2025}}&lt;/ref&gt;

==== Projekti u oblasti muzike ====
U projektu ''Sarajevo Sonic Studio'' koji je realizirala s kompozitorima: Heiner Goebbels, Peter Ablinger, Philippe Manoury, Vinko Globokar,&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Ramovic|first=Amila|date=1. 1. 2018|title=Respecting the Differences, Composing the Distances: Heiner Goebbels’ Works as Landscapes with Sonic Paradoxes|url=https://www.academia.edu/40032294/Respecting_the_Differences_Composing_the_Distances_Heiner_Goebbels_Works_as_Landscapes_with_Sonic_Paradoxes|journal=Clash! Generationen – Kulturen – Identitäten in der Gegenwartsmusik (=Veröffentlichungen des Instituts für Neue Musik und Musikerziehung Darmstadt), Ed. Jorn-Peter Hiekel}}&lt;/ref&gt; kurirala je izložbu Petera Ablingera ''Fonorealizmi'' (2014) u Hanikahu u Sarajevu. Bila izvršna direktorica ''Sarajevo Chamber Music Festivala'' u saradnji s Manhattan Quartetom (2012–2017). Predaje teoriju savremene muzike na Muzičkoj akademiji Univerziteta u Sarajevu.

==== Ostali projekti ====
Nakon saradnje u programu film.factory u Sarajevu 2015–2016, sarađivala je s rediteljem Bélom Tarrom na produkciji njegove samostalne izložbe Till the End of the World&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.scribd.com/document/660904849/belatarr-broch-eng-def|title=Client Challenge|website=www.scribd.com|}}&lt;/ref&gt; Eye Filmmuseum] u Amsterdamu gdje je bila dio kustoskog tima (2018), a zatim i monumentalnog instalativno-performativnog projekta Missing People&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.berlinale.de/en/2020/topics/bela-tarr.html|title=On Béla Tarr’s latest work Missing People|website=www.berlinale.de|language=en|access-date=21. 12. 2025}}&lt;/ref&gt; koji je za Wiener Festwochen ostvaren s učešćem 250 bečkih beskućnika (2019).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.prae.hu/article/11115-tarr-bela-utolso-utani-szava/|title=Tarr Béla utolsó utáni szava / Missing People (Hiányzó emberek) Tarr Béla mozgó csendélete a Bécsi Ünnepi Heteken / PRAE.HU - a művészeti portál|website=PRAE.HU - a művészeti portál|language=hu|access-date=21. 12. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://evrovizion.ifa.de/en/https://evrovizion.ifa.de/en/people/amila-ramovic|title=Amila Ramović {{!}} Evrovizion|website=evrovizion.ifa.de|language=en|access-date=21. 12. 2025}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; S [[Damir Uzunović|Damirom Uzunovićem]] i [[Aleksandar Hemon|Aleksandrom Hemonom]], suosnivačica je i koodirektorica ''Bookstan Festivala Bookstan No East, No West'' (2016-2018).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=dPgnsY3Uh7M|title=John Freeman in Conversation with Amila Ramović}}&lt;/ref&gt; 
 
=== Priznanja ===
Dodijeljeno joj je priznanje Honorary Fellow of Arts University Plymouth - Plymouth College or Art u Velikoj Britaniji.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.aup.ac.uk/people/dr-amila-ramovi%C4%87|title=Dr Amila Ramovic: Curator, Art Producer, Professor &amp; Honorary Fellow (2019)}}&lt;/ref&gt;

Godine 2022. Primila je AMUS-ovu nagradu “Vlado Milošević” za muzikologiju i muzičku publicistiku.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.unsa.ba/novosti/prof-dr-amila-ramovic-25-godina-muzikoloskog-drustva-fbih-kao-stabilne-platforme-znanja-o|title=25 godina Muzikološkog društva FBiH kao stabilne platforme znanja o muzici u BiH}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Bosanskohercegovački muzikolozi]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački kustosi]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]</text>
      <sha1>66emzbwjubzdo3lpzt66hy2kfigb3vp</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3921270</id>
      <parentid>3921269</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T09:22:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-45456-04</username>
        <id>184924</id>
      </contributor>
      <comment>dodata riječ koja je falila u kontekstu rečenice.</comment>
      <origin>3921270</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9124" sha1="fed9gzbx7q9pdot92ks94e85pgnpq77" xml:space="preserve">{{Standardi}}{{Čišćenje}}{{Preuređivanje}}
'''Amila Ramović''' (rođena 1977, [[Sarajevo]]) bosanskohercegovačka je kustosica i muzikologinja. Profesorica je na [[Univerzitet u Sarajevu|Univerzitetu u Sarajevu]]. Bila je izvršna direktorica fondacije [[Ars Aevi]].

=== Obrazovanje ===
Odrasla je u Sarajevu, SR Bosna i Hercegovina. Srednju školu, [[Prva gimnazija (Sarajevo)|Prvu gimnaziju]] i Srednju muzičku školu završila je (1992–1995). Iskustva umjetničkog života iz ratnog Sarajeva postat će kasnije kontinuirani predmet njenog profesionalnog interesa.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.archivum.org/events/art-as-memory-records-of-artistic-practices-during-the-siege-of-sarajevo-1992-1995|title=Art as Memory: Records of Artistic Practices During the Siege of Sarajevo 1992–1995|website=Blinken OSA Archivum|language=en|access-date=21. 12. 2025}}&lt;/ref&gt; Studirala je [[Muzička akademija u Sarajevu|Muzičku akademiju]] Univerziteta u Sarajevu. Doktorirala je 2015. pod mentorstvom hrvatskog muzikologa akademika [[Nikša Gligo|Nikše Gliga]] s temom ,,Zvuk kao materijal u savremenoj umjetnosti&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/data/cobib/22321926|title=Zvuk kao oblikovni materijal u savremenoj umjetnosti. Doktorska disertacija - Amila Ramović}}&lt;/ref&gt;

=== Karijera ===
Karijeru je započela kao dio tima Projekta Ars Aevi za Muzej savremene umjetnosti Sarajevo od 2000. godine. Bila je izvršna direktorica Fondacije Ars Aevi od 2005. do 2017. Fondacija je bila fokusirana na stvaranje uslova za izgradnju budućeg Muzeja savremene umjetnosti Ars Aevi po arhitektonskim projektima Renza Piana. Tokom tog perioda bila je angažirana na postavci, zaštiti i promociji Kolekcije Ars Aevi u sarajevskom Art Depou. Organizirala je desetine izložbi i projekata iz oblasti savremene umjetnosti u BiH i inostranstvu, među kojima izložbe Michelangela Pistoletta, Grupe Irwin, Daniela Burena, Josepha Kosutha, Jannisa Kounellisa, Josepha Beuysa, [[Jusuf Hadžifejzović|Jusufa Hadžifejzovića]], [[Bizhana Bassirija]], Maje Bajević, Prvog paviljona Bosne i Hercegovine na Venecijanskom bijenalu 2003 godine&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/705070.html|title=Muzej moderne umjetnosti u Sarajevu}}&lt;/ref&gt;, te izložbe 16 bh. umjetnika Artefacts: Bosna i Hercegovina na [[Venecijansko bijenale|Venecijanskom bijenalu]] 1992-2013 u Domu mladih u Sarajevu (2015).

==== Venecijansko bijenale ====
Bila je koordinatorica u projektu predstavljanja prvog bosanskohercehovačkog paviljona na [[Venecijansko bijenale|Venecijanskom bijenalu]], 2003. u produkciji Ars Aevi na kojem su predstavljena četiri bh. umjetnika za četiri bijenala koja je BiH „propustila“ od svoje nezavisnosti, Maja Bajević, [[Jusuf Hadžifejzović]], [[Edin Numankadić]], [[Nebojša Šerić Shoba]]. Bila je kustosica samostalne izložbe [[Braco Dimitrijević|Brace Dimitrijevića]] Future Post History&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.alaintruong.com/archives/2009/05/27/13876295.html|title=“Braco Dimitrijević: Future Post History&amp;quot; @ Ca’ Pesaro Museum &amp;amp; Ca’ Farsetti palace, Venezia|last=Truong|first=Alain|website=Alain.R.Truong|language=fr|access-date=21. 12. 2025}}&lt;/ref&gt; na Venecijanskom bijenalu u Muzeju moderne umjetnosti Ca' Pesaro (2009) u produkciji Ars Aevi. Izložba je kasnije predstavljena u Vijećnici u Sarajevu (2010).

==== Saradnja s bosanskohercegovačkim umjetnicima ====
U saradnji s grupom Sing Sing (Anur, Juriša Boras, [[Damir Nikšić]], Kurt&amp;Plasto, Shoba) kurirala je samostalne izložbe [[Anur Hadžiomerspahić|Anura Hadžiomerspahića]] i [[Nebojše Šerića Shobe]] u Centru za savremenu umjetnost Spazio Gerra u Italiji (2010).&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Muzej moderne umjetnosti u Sarajevu|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/705070.html|newspaper=Radio Slobodna Evropa|date=25. 9. 2007|access-date=21. 12. 2025|language=sh|first=Budo|last=Vukobrat}}&lt;/ref&gt; Kurirala je veliku retrospektivnu izložba grupe Sing Sing ,,Fašizam je opijum za mase&quot; postavljene u sarajevskoj Vijećnici (2011) i te u Muzeju moderne i savremene umjetnosti u Saint Etienneu] u Francuskoj (2012). Prema konceptu [[Amile Buturović]], kurirala je izložbu Memories in Stone (Azra Akšamija, Amila Buturović, Velibor Božović, Addis Fejzić) u [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine]] (2018). Kurirala je samostalnu izložbu [[Bojan Stojčić|Bojana Stojčića]] Viva la Transicion! u [[Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine|Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine]] 2020. 2021. producirala je i kurirala prvu veliku monografsku samostalnu izložbu [[Selma Selman|Selme Selman]] u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.e-flux.com/announcements/406664/selma-selman|title=Selma Selman - Announcements|website=e-flux|language=en|access-date=21. 12. 2025}}&lt;/ref&gt; Održala je predavanja i radionice u mnogim institutcijama savremene umjetnosti, poput [[Tate Modern]], [[Schirn Kunsthalle]], [[Gropius Bau]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.schirn.de/en/beteiligte/amila-ramovic-en/|title=Speaker Amila Ramović|website=SCHIRN KUNSTHALLE FRANKFURT|language=en|access-date=21. 12. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citation|title=Amila Ramović talk - Art Is... at Tate Modern 9th April 2016|url=https://vimeo.com/164249594|date=26. 4. 2016|accessdate=21. 12. 2025|first=Freelands|last=Foundation}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.berlinerfestspiele.de/en/gropius-bau/programm/2018/veranstaltungen/museum-als-schule---schule-als-museum|title=Museum as School - School as Museum|website=www.berlinerfestspiele.de|language=en|access-date=21. 12. 2025}}&lt;/ref&gt;

==== Projekti u oblasti muzike ====
U projektu ''Sarajevo Sonic Studio'' koji je realizirala s kompozitorima: Heiner Goebbels, Peter Ablinger, Philippe Manoury, Vinko Globokar,&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Ramovic|first=Amila|date=1. 1. 2018|title=Respecting the Differences, Composing the Distances: Heiner Goebbels’ Works as Landscapes with Sonic Paradoxes|url=https://www.academia.edu/40032294/Respecting_the_Differences_Composing_the_Distances_Heiner_Goebbels_Works_as_Landscapes_with_Sonic_Paradoxes|journal=Clash! Generationen – Kulturen – Identitäten in der Gegenwartsmusik (=Veröffentlichungen des Instituts für Neue Musik und Musikerziehung Darmstadt), Ed. Jorn-Peter Hiekel}}&lt;/ref&gt; kurirala je izložbu Petera Ablingera ''Fonorealizmi'' (2014) u Hanikahu u Sarajevu. Bila izvršna direktorica ''Sarajevo Chamber Music Festivala'' u saradnji s Manhattan Quartetom (2012–2017). Predaje teoriju savremene muzike na Muzičkoj akademiji Univerziteta u Sarajevu.

==== Ostali projekti ====
Nakon saradnje u programu film.factory u Sarajevu 2015–2016, sarađivala je s rediteljem Bélom Tarrom na produkciji njegove samostalne izložbe Till the End of the World&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.scribd.com/document/660904849/belatarr-broch-eng-def|title=Client Challenge|website=www.scribd.com|}}&lt;/ref&gt; Eye Filmmuseum] u Amsterdamu gdje je bila dio kustoskog tima (2018), a zatim i monumentalnog instalativno-performativnog projekta Missing People&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.berlinale.de/en/2020/topics/bela-tarr.html|title=On Béla Tarr’s latest work Missing People|website=www.berlinale.de|language=en|access-date=21. 12. 2025}}&lt;/ref&gt; koji je za Wiener Festwochen ostvaren s učešćem 250 bečkih beskućnika (2019).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.prae.hu/article/11115-tarr-bela-utolso-utani-szava/|title=Tarr Béla utolsó utáni szava / Missing People (Hiányzó emberek) Tarr Béla mozgó csendélete a Bécsi Ünnepi Heteken / PRAE.HU - a művészeti portál|website=PRAE.HU - a művészeti portál|language=hu|access-date=21. 12. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://evrovizion.ifa.de/en/https://evrovizion.ifa.de/en/people/amila-ramovic|title=Amila Ramović {{!}} Evrovizion|website=evrovizion.ifa.de|language=en|access-date=21. 12. 2025}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; S [[Damir Uzunović|Damirom Uzunovićem]] i [[Aleksandar Hemon|Aleksandrom Hemonom]], suosnivačica je i koodirektorica ''Bookstan Festivala Bookstan No East, No West'' (2016-2018).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=dPgnsY3Uh7M|title=John Freeman in Conversation with Amila Ramović}}&lt;/ref&gt; 
 
=== Priznanja ===
Dodijeljeno joj je priznanje Honorary Fellow of Arts University Plymouth - Plymouth College or Art u Velikoj Britaniji.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.aup.ac.uk/people/dr-amila-ramovi%C4%87|title=Dr Amila Ramovic: Curator, Art Producer, Professor &amp; Honorary Fellow (2019)}}&lt;/ref&gt;

Godine 2022. Primila je AMUS-ovu nagradu “Vlado Milošević” za muzikologiju i muzičku publicistiku.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.unsa.ba/novosti/prof-dr-amila-ramovic-25-godina-muzikoloskog-drustva-fbih-kao-stabilne-platforme-znanja-o|title=25 godina Muzikološkog društva FBiH kao stabilne platforme znanja o muzici u BiH}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Bosanskohercegovački muzikolozi]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački kustosi]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]</text>
      <sha1>fed9gzbx7q9pdot92ks94e85pgnpq77</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Historija Slovenije</title>
    <ns>0</ns>
    <id>531272</id>
    <revision>
      <id>3921211</id>
      <parentid>3890874</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T20:22:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3921211</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27029" sha1="puly075ukxwp2exo0s3ohxaf7yirqw8" xml:space="preserve">{| class=&quot;infobox&quot; style=&quot;width:22em; text-align:center; font-size:90%; line-height:1.5em; margin:0 auto;&quot;
|-
| style=&quot;padding:10px; text-align:center;&quot; | [[Datoteka:Coat of Arms of Slovenia.svg|50px]]
|-
! style=&quot;font-size:110%; padding-bottom:10px; border-bottom:1px solid #aaa; text-align:center;&quot; | [[Historija Slovenije]]
|-
| style=&quot;padding-top:10px; text-align:center;&quot; |
[[Samovo kraljevstvo|Samova država]]&lt;br&gt;
[[Karantanija]]&lt;br&gt;
[[Kranjska]]&lt;br&gt;
[[Stara kranjska]]&lt;br&gt;
[[Slovenska krajina]]&lt;br&gt;
[[Ilirske pokrajine]]&lt;br&gt;
[[Kraljevina Ilirija]]&lt;br&gt;
[[Vojvodstvo Kranjska]]&lt;br&gt;
[[Dravska banovina]]&lt;br&gt;
[[Ljubljanska pokrajina]]&lt;br&gt;
[[Socijalistička Republika Slovenija]]&lt;br&gt;
[[Slovenija|Republika Slovenija]]
|}

[[Slaveni|Slavenski]] preci današnjih Slovenaca vjerovatno su se doselili na područje Slovenije u [[6. vijek|6. vijeku]]. U [[7. vijek|7. vijeku]] nastala je [[Karantanija]], prva država Slovenaca i jedna od prvih slavenskih država. [[745]]. godine Karantanija gubi nezavisnost i pada pod vlast [[Bavarska|Bavarske]], koja opet postaje dio [[Franačka|franačke države]]. Stanovništvo se pokrštava.&lt;ref name=&quot;Stih2016&quot;&gt;{{Cite book|last=Štih|first=Peter|last2=Simoniti|first2=Vasko|last3=Vodopivec|first3=Peter|title=Slovenska zgodovina: Od prazgodovinskih kultur do začetka 21. stoletja|publisher=Modrijan|location=Ljubljana|year=2016|isbn=978-961-241-971-4}}&lt;/ref&gt;

Oko [[1000]]. godine napisani su ''[[Brižinski spomenici]]'', prvi pisani dokument na nekom [[Slavenski jezici|slavenskom jeziku]]. U [[14. vijek|14. vijeku]] veći dio današnje Slovenije pada pod vlast [[Habsburgovci|Habsburgovaca]], koji kasnije postaju [[Austro-Ugarska]]. Slovenija se tada dijeli na tri pokrajine: [[Kranjska|Kranjsku]], [[Goriška|Gorišku]] i [[Štajerska|Štajersku]].&lt;ref name=&quot;Stih2016&quot; /&gt;

Godine [[1848]]. brojne narode zahvata [[Proljeće naroda|narodni preporod]], pa i Slovenci imaju politički program koji traži [[Ujedinjena Slovenija|Ujedinjenu Sloveniju]] (Veliku Sloveniju).&lt;ref name=&quot;Prunk2008&quot;&gt;{{Cite book|last=Prunk|first=Janko|title=Kratka zgodovina Slovenije|publisher=Založba Grad|location=Ljubljana|year=2008|isbn=978-961-92442-0-3}}&lt;/ref&gt;

Kad se [[1918]]. godine raspala Austro-Ugarska, a [[Italija]] zauzela pokrajine [[Primorska|Primorsku]] i [[Istra|Istru]], kao i dijelove [[Dalmacija|Dalmacije]], osnovana je [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca]], koja se [[1929]]. preimenovala u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu Jugoslaviju]].&lt;ref name=&quot;Prunk2008&quot; /&gt;

Kraljevina Jugoslavija raspala se u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]], a Slovenija je potom postala dio [[SFRJ|socijalističke Jugoslavije]], službeno proglašene [[29. novembar|29. novembra]] [[1943]].&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Repe|first=Božo|title=Jutri je nov dan: Slovenci in razpad Jugoslavije|publisher=Modrijan|location=Ljubljana|year=2002|isbn=978-961-6357-76-0}}&lt;/ref&gt;

Današnja Slovenija je na temelju plebiscita proglasila nezavisnost od [[SFRJ]] [[25. juni|25. juna]] [[1991]], koja je priznata nekoliko mjeseci nakon kratkotrajnog [[Rat u Sloveniji|rata]]. Kao nezavisna država 29. marta 2004. postala je članica [[NATO]]-a, a 1. maja 2004. članica [[Evropska unija|Evropske unije]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.slovenia.si/slovenia/history/timeline/|title=Timeline of Slovenian history|publisher=Government of the Republic of Slovenia|access-date=2023-10-15|language=en}}&lt;/ref&gt;

== Prahistorija ==
Najstariji dokaz [[čovjek]]ovog postojanja na tlu Slovenije dvije su [[kamen]]e alatke iz ''Jame v Lozi'' kod Orehka ([[Općina Postojna|općina Postojna]]), stare oko 250.000 godina. Iz perioda [[Glacijacija|posljednje glacijale]], kada su na tlu Slovenije živjeli [[neandertalac|neandertalci]], najznačajniji je pronalazak zviždaljke u blizini sela Šebrelje. U [[mlađe kameno doba|mlađem kamenom]] i [[bronzano doba|bronzanom dobu]] stanovnici se već bave [[stočarstvo]]m i [[poljoprivreda|poljoprivredom]]. Na prijelazu iz bronzanog u [[željezno doba]] karakteristična je [[kultura polja sa urnama]]. Za [[halštatska kultura|halštatski period]] željeznog doba karakteristična su utvrđena naselja na uzvišenjima (gradine) i lijepo izrađeni željezni predmeti (npr. [[situla|situle]]) i oružje (Most na Soči, Vače, Rifnik, Šentvid pri Stični). Njihovi stanovnici nisu etnički određeni.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nms.si/en/collections/highlights/63-Neanderthal-flute|title=Neanderthal flute|publisher=Narodni muzej Slovenije|access-date=2023-10-15}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

== Kelti i Rimljani ==
[[Datoteka:Slovenia-map_0001-0300.png|thumb|right|250px|Slovenske zemlje u sklopu rimskih provincija (1–300. n. e.)]]

U [[4. vijek p. n. e.|4.]] i [[3. vijek p. n. e.|3. vijeku p. n. e.]] teritoriju današnje Slovenije zaposjela su plemena [[Kelti|Kelta]]. Ona su tu oformila plemenski savez nazvan [[Norička kraljevina]]. U [[Gorenjska|Gorenjskoj]] i dijelu [[Štajerska|Štajerske]] živjeli su Tavrisci, Karni su se naselili na sjeverozapadu, Noričani na sjeveru, [[Japodi]] u [[Dolenjska|Dolenjskoj]] i dijelom u [[Notranjska|Notranjskoj]], [[Latobici]] u Dolenjskoj i [[Posavje|Posavju]], te Histri u [[Istra|Istri]]. Ti narodi kulturno i privredno su zaostajali za Rimljanima. Bavili su se poljoprivredom i stočarstvom. Iz tog vremena potiču imena nekih današnjih mjesta poput [[Bohinj]]a i [[Tuhinj]]a, te pojedinih rijeka ([[Sava]], [[Savinja]] i [[Drava]]).&lt;ref name=&quot;Stih2016&quot; /&gt;

Teritorija današnje Slovenije imala je za Rimljane veliki strateški značaj. Rimsko prodiranje na teritoriju današnje Slovenije započelo je nakon osnivanja [[Akvileja|Akvileje]] ([[181. p. n. e.|181. p. n. e.]]). U drugoj polovini [[2. vijek p. n. e.|2. vijeka p. n. e.]] [[Rimljani]] su u istarskim pohodima pokorili [[Histri|Histre]], [[Tavrisci|Tavriske]] ([[129]]. n. e.) i [[Karni|Karne]] ([[115]]. n. e.). Norička kraljevina sklopila je saveznički ugovor s Rimljanima [[115. p. n. e.|115. p. n. e.]]. Car [[August (rimski car)|Oktavijan August]] od [[35. p. n. e.|35]] do [[33. p. n. e.|33. p. n. e.]] pomjerio je granice [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] sve do [[Dunav]]a, a oko [[10. p. n. e.|10. p. n. e.]] mirno je priključio carstvu dotad savezničku Noričku kraljevinu. Zaposjednuta područja uključena su u sastav sljedećih rimskih provincija: zapadna Slovenija sa [[Istra|Istrom]] uključena je u 10. regiju [[Italija|Italije]] (''Regio X''), istočni dio i [[Dolenjska]] pripojeni su provinciji [[Panonija (rimska provincija)|Panoniji]], a alpski prostor i [[Posavje]] sredinom [[1. vijek|1. vijeka]] ulaze u sastav provincije [[Norik]]. Osnivaju se prvi gradovi na teritoriju Slovenije ([[Ljubljana|Emona]], [[Celje|Celeja]], [[Ptuj|Petovio]]). Njih naseljavaju doseljenici iz Italije i romanizirani starosjedioci. Izgrađen je putni sistem sa glavnim pravcem Akvileja–Emona–Celeja–Petovio–Karnuntum (Petronel na [[Dunav]]u).&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Šašel Kos|first=Marjeta|title=Appian and Illyricum|publisher=Narodni muzej Slovenije|location=Ljubljana|year=2005|isbn=978-961-6169-36-3}}&lt;/ref&gt;

Prve [[kršćanstvo|kršćanske općine]] nastale su pri kraju [[3. vijek|3. vijeka]]. Od [[4. vijek|4.]] do [[6. vijek|6. vijeka]] ustrojene su [[biskupija|biskupije]], koje su potpadale pod [[Metropolija|metropoliju]] u Akvileji. U vrijeme utvrđivanja rimskih granica zbog sve češćih barbarskih provala, u [[3. vijek|3. vijeku]] na rubu [[kras]]a izgrađen je sistem utvrđenja [[Claustra Alpium Iuliarum]], čija je namjena bila zaštita istočnog prilaza [[Italija|Italiji]]. U [[5. vijek|5.]] i [[6. vijek|6. vijeku]] rimska vlast na teritoriju Slovenije uzdrmana je provalama [[Germani|germanskih plemena]], koja se kreću ka Italiji. Domaće stanovništvo nalazi utočište u sigurnijim planinskim krajevima. Sredinom [[5. vijek|5. vijeka]] preko Slovenije u Italiju su prodrli [[Huni]], i usput opustošili cijeli niz naselja. Na kraju [[5. vijek|5. vijeka]] [[Ostrogoti|Istočni Goti]] (Ostrogoti) zaposjeli su Italiju i do [[536]]. godine u sastav njihove [[Ostrogotsko Kraljevstvo|Italske kraljevine]] ulaze Norik, [[Dalmacija]] i Panonija.&lt;ref name=&quot;Stih2016&quot; /&gt;

== Doseljavanje Slavena ==
{{Glavni|Doseljavanje Slavena u istočne Alpe}}
U [[6. vijek|6. vijeku]] na širem prostoru istočnih Alpa naselili su se Slaveni. Prvi slavenski naseljenički val, datiran oko [[550]]. godine, tekao je iz smjera današnje [[Moravska|Moravske]].&lt;ref name=&quot;Stih2010&quot;&gt;{{Cite book|last=Štih|first=Peter|title=The Middle Ages between the Eastern Alps and the Northern Adriatic: Select Papers on Slovene Historiography and Medieval History|publisher=Brill|location=Leiden|year=2010|isbn=978-90-04-18591-3}}&lt;/ref&gt;

Drugi slavenski val tekao je po odlasku [[Langobardi|Langobarda]] s današnje slovenske teritorije u Italiju [[568]]. godine. Na ispražnjene teritorije počinju se naseljavati [[Avari]] i [[Slaveni]].&lt;ref name=&quot;Stih2010&quot; /&gt;

Na teritorijama koje su naselili Slaveni živjeli su ostaci [[Vlasi (Balkan)|romaniziranih starosjedilaca]], koji su djelomično sačuvali [[kršćanstvo]]. [[Doseljavanje Slavena u istočne Alpe]] potvrđuju propasti [[biskupija]] na [[Istočne Alpe|istočnoalpskom]] prostoru u drugoj polovini [[6. vijek|6. vijeka]], promjene naselja i materijalne kulture, te afirmacija novog, slavenskog govora. Etnička granica prema [[Bavarci]]ma već se tada učvršćuje u istočnom [[Tirol]]u, a u [[8. vijek|8. vijeku]] na rubu Furlanske nizije i u [[Istra|Istri]] na rubu krasa ustaljuje se granica prema [[Langobardi]]ma.&lt;ref name=&quot;Stih2016&quot; /&gt;

== Karantanija ==
{{Glavni|Karantanija}}
[[Datoteka:Carantania 800 AD-cro.PNG|thumb|right|250px|Najvjerovatniji obim Karantanije oko [[800]]. godine]]
Slaveni u istočnim Alpama bili su, kao i Slaveni u [[Panonija|Panoniji]], pod vlašću avarskih [[kagan]]a. Slabljenjem avarske vlasti, na prostoru južne [[Koruška|Koruške]], početkom [[7. vijek|7. vijeka]] formira se prilično samostalna „krajina Slavena“ (''marca Vinedorum''), sa svojim [[knez]]om na čelu. Godine [[623]]. vjerovatno se pridružila alpskim Slavenima pod vodstvom [[knez]]a [[Samo|Sama]]. Po propasti [[Samovo kraljevstvo|Samovog plemenskog saveza]] [[658]]. godine, »krajina Slavena« sa središtem u [[Krnski grad|Krnskom gradu]], sjeverno od današnjeg [[Klagenfurt|Celovca]], počinje se nazivati [[Karantanija|Karantanijom]]. Oko stotinjak godina ona je bila samostalna kneževina. Kada su Karantanci oko [[743]]. godine zamolili Bavarce za pomoć u odbrani od Avara, morali su priznati njihovu vrhovnu vlast, te je otada Karantanija vazalna kneževina u okviru Franačke države. Uz priznanje vazalstva kao zamjenu za pomoć, Karantanci su morali Bavarcima dati kao taoce sina kneza [[Borut (knez)|Boruta]], [[Gorazd (knez)|Gorazda]] i kneževog nećaka Hotimira. Njih su Bavarci za vrijeme talaštva pokrstili. Godine [[751]], za vrijeme vladavine kneza [[Hotimir (knez)|Hotimira]], počinje [[pokrštavanje]] Karantanaca. Pokrštavanje nije išlo glatko; došlo je čak do tri neuspjela ustanka. Porazom bavarskog kneza Tasila III [[788]]. godine, zajedno s Bavarskom i Karantanija ulazi u sastav [[Franačka|Franačke države]] [[Karlo Veliki|Karla Velikog]]. Kada je knez [[Panonija|donjopanonskih]] Slavena [[Ljudevit Posavski]] [[819]]. godine, zbog nasilja franačkog markgrofa [[Kadolah]]a, podigao ustanak, njemu su se priključili i Karantanci. Poslije gušenja ustanka [[828]]. godine [[Franci]] reorganizuju upravu u Karantaniji i domaće slavenske kneževe zamjenjuju franački [[grof]]ovi. Tragovi nekadašnje karantanske samouprave očuvali su se sve do [[1414]]. godine u posebnom obredu [[ustoličenje koruških vojvoda|ustoličenja koruških vojvoda]], koji je vršen na [[slovenski jezik|slovenskom jeziku]].&lt;ref name=&quot;Stih2016&quot; /&gt;

== Franačka vlast ==
Gubitkom političke samostalnosti i uvođenjem franačkog feudalnog sistema u 9. vijeku, slovensko društvo prolazi kroz duboke promjene. Stara rodovska struktura raspada se, a slobodni seljaci postepeno postaju kmetovi podložni novim feudalnim gospodarima, koji su većinom bili njemačkog porijekla. Franačka vlast donosi i čvršću crkvenu organizaciju pod jurisdikcijom Salzburške nadbiskupije i Akvilejske patrijaršije. U ovom periodu dolazi do intenzivne kolonizacije, gdje se uz domaće slavensko stanovništvo naseljavaju i kolonisti iz njemačkih zemalja, što mijenja etničku sliku određenih područja.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Kos|first=Milko|title=Zgodovina Slovencev od naselitve do petnajstega stoletja|publisher=Slovenska matica|location=Ljubljana|year=1955}}&lt;/ref&gt;

== U sklopu Svetog Rimskog Carstva ==
Od 10. vijeka nadalje, slovenske zemlje postaju sastavni dio [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]]. Na prostoru nekadašnje Karantanije i šireg istočnoalpskog prostora formiraju se historijske pokrajine koje će definisati slovensku historiju sve do 1918. godine: [[Koruška]], [[Štajerska]], [[Kranjska]], [[Goriška]] i [[Istra]]. U ovim pokrajinama vlast preuzimaju moćne plemićke porodice, dok se gradovi počinju razvijati kao središta obrta i trgovine. Germanizacija viših slojeva društva nastavlja se, dok seljaštvo i dalje većinom govori slovenskim narodnim jezikom.&lt;ref name=&quot;Stih2016&quot; /&gt;

== Dolazak i učvršćenje Habsburgovaca ==
[[Datoteka:Hans_Burgkmair_d._Ä._005.jpg|thumb|145px|Fridrih III]]
Uspon dinastije [[Habsburgovci|Habsburg]] na ovom području počinje pobjedom kralja Rudolfa I nad češkim kraljem Otokarom II u bici na Moravskom polju [[1278]]. godine. Habsburgovci su postepeno sticali vlast nad slovenskim pokrajinama: Korušku i Kranjsku dobijaju [[1335]], a Trst im se dobrovoljno priključuje [[1382]]. godine.&lt;ref name=&quot;Stih2016&quot; /&gt;
Jedini ozbiljni rivali Habsburgovcima na tlu današnje Slovenije bili su [[Celjski grofovi]], moćna plemićka porodica koja je svoj vrhunac doživjela u prvoj polovini 15. vijeka. Nakon ubistva posljednjeg celjskog kneza Ulrika II [[1456]]. godine, Habsburgovci nasljeđuju njihove posjede na osnovu ranije sklopljenog ugovora o međusobnom nasljeđivanju. Time je gotovo cijela današnja Slovenija objedinjena pod vlašću jedne dinastije, što je omogućilo određeni nivo političke i upravne povezanosti slovenskog etničkog prostora, iako podijeljenog na pokrajine.&lt;ref name=&quot;Kos1955&quot;&gt;{{Cite book|last=Kos|first=Milko|title=Srednjeveška zgodovina Slovencev|publisher=Slovenska matica|location=Ljubljana|year=1985}}&lt;/ref&gt;

== Od reformacije do baroka ==
Protestantska učenja počinju se pojavljivati u slovenskim pokrajinama već od [[1520]]. godine. Prijelomni trenutak za razvoj luteranstva u [[Slovenija|Sloveniji]] jest preobraćenje Primoža Trubara u reformisanu vjeru. On je upravljao protestantskom crkvom do [[1565]]. godine, kada je protjeran u [[Njemačka|Njemačku]]. [[Primož Trubar]] preveo je [[Biblija|Bibliju]] na slovenski jezik, čime je postao otac slovenske književnosti i književnog jezika. Iako je vlast Habsburgovaca u slovenskim pokrajinama bila jaka, plemstvo je većinom prešlo na luteranstvo te je uspjelo da na saboru &quot;Unutrašnje Austrije&quot; iz [[1578]]. godine primora nadvojvodu Karla II na poštovanje vjerskih prava luterana. U [[Ljubljana|Ljubljani]] je djelovala protestantska škola i štamparija, a nastavljen je rad na prevođenju religioznih djela na slovenski. Ovaj razvoj prekinut je protivreformacijom koja je u periodu od [[1590]]. do [[1628]]. godine izvojevala potpunu pobjedu (stanovništvo je rekatolizirano, škole zatvorene, crkvena organizacija luterana uništena).&lt;ref name=&quot;Prunk2008&quot; /&gt;

Sa potiskivanjem protestantizma, Habsburgovci su slomili i svaki mogući otpor plemstva svojoj vlasti, te u slovenskim pokrajinama staleške skupštine gube značaj. Slovenija je tokom 16. vijeka trpjela pljačkaške upade neregularnih turskih trupa, što je potaknulo skupštinu [[Kranjska|Kranjske]] da finansijski pomogne organizaciju Hrvatske vojne krajine, dok su skupštine [[Koruška|Koruške]] i [[Štajerska|Štajerske]] pomagale organizaciju Slavonske krajine. Habsburgovci su [[1500]]. godine naslijedili i Goričku grofoviju, te je time zaokružena njihova vlast nad slovenskim zemljama.&lt;ref name=&quot;Stih2016&quot; /&gt;

== Terezijanska i jozefinska epoha ==
U 18. vijeku, za vrijeme vladavine carice [[Marija Terezija|Marije Terezije]] i njenog sina [[Josip II (car Svetog Rimskog Carstva)|Josipa II]], provedene su opsežne reforme s ciljem modernizacije i centralizacije monarhije. Uvedena je opća školska obaveza, što je, iako je nastava na višim nivoima bila na njemačkom, povećalo pismenost stanovništva. Poboljšan je položaj seljaka, a Josip II svojim je patentima ukinuo ličnu zavisnost kmetova. Administrativne reforme smanjile su moć staleža, a ojačale državni birokratski aparat. Iako su reforme imale germanizatorski karakter, one su paradoksalno stvorile uslove za kasnije nacionalno buđenje kroz širenje obrazovanja i slabljenje feudalnih okova.&lt;ref name=&quot;Stih2016&quot; /&gt;

== Pod Francuzima ==
[[Datoteka:Italija 1810 Slovenscina.png|thumb|Ilirske pokrajine]]
Tokom [[Napoleonski ratovi|Napoleonskih ratova]], nakon poraza Austrije [[1809]]. godine, Napoleon osniva [[Ilirske pokrajine]] sa sjedištem u [[Ljubljana|Ljubljani]]. Iako je francuska vlast bila kratkotrajna (do [[1813]]), imala je ogroman značaj za Slovence. Uvedena je ravnopravnost građana pred zakonom, a slovenski jezik dobio je veći značaj u javnoj upravi i školstvu. [[Valentin Vodnik]], slovenski pjesnik, pozdravio je dolazak Francuza kao priliku za nacionalni preporod. Ovo razdoblje ojačalo je svijest o zajedničkom slovenskom identitetu izvan okvira habsburških pokrajina.&lt;ref name=&quot;Vodopivec2006&quot;&gt;{{Cite book|last=Vodopivec|first=Peter|title=Od Pohlinove slovnice do samostojne države: slovenska zgodovina od konca 18. stoletja do konca 20. stoletja|publisher=Modrijan|location=Ljubljana|year=2006|isbn=978-961-241-130-5}}&lt;/ref&gt;

== Od restauracije do revolucije 1848. ==
Nakon Bečkog kongresa [[1815]]. godine, Austrija vraća vlast nad slovenskim zemljama i uspostavlja konzervativni režim (Vormärz) pod vodstvom kancelara [[Klemens Wenzel von Metternich|Metternicha]]. Uprkos cenzuri i političkoj represiji, slovenski kulturni preporod se nastavlja. [[France Prešeren]], najveći slovenski pjesnik, u ovom periodu piše svoja najznačajnija djela, pokazujući da je slovenski jezik sposoban za visoku kulturu i umjetnost. Ideje o nacionalnoj posebnosti sve više jačaju, pripremajući teren za političke zahtjeve koji će eksplodirati 1848. godine.&lt;ref name=&quot;Vodopivec2006&quot; /&gt;
[[Datoteka:Prešern-Goldenstein.jpg|thumb|145px|France Prešeren (Goldštajn 1850.)]]

== Narodni i kulturni preporod ==
Period nakon 1848. pa do kraja 19. vijeka obilježen je intenzivnim političkim i kulturnim organizovanjem. Osnivaju se čitaonice, kulturna društva (poput [[Slovenska matica|Slovenske matice]] osnovane [[1864]]) i prve političke stranke. Dolazi do podjele na konzervativni (klerikalni) i liberalni tabor. Organizuju se masovni skupovi na otvorenom, tzv. &quot;tabori&quot;, na kojima se zahtijeva ujedinjenje svih slovenskih zemalja i veća prava za slovenski jezik. Ovaj period ključan je za formiranje moderne slovenske nacije.&lt;ref name=&quot;Prunk2008&quot; /&gt;

== Ustavni period ==
[[Datoteka:Österreich-Ungarns Ende.png|thumb|left|Zemlje Austro-Ugarske od [[1867]]. godine]]
Austrijska carevina temeljno je reorganizovana poslije poraza u ratu s [[Pruska|Pruskom]] ([[1866]]. godine) i sklapanja Austro-ugarske nagodbe ([[1867]]). U austrijskom dijelu Austro-Ugarske ustanovljena je ustavna vlada. Njemačke partije držale su većinu mjesta, ali su postepene reforme omogućile širenje građanskih prava.&lt;ref name=&quot;Vodopivec2006&quot; /&gt;
Do kraja monarhije, uslijed postepene demokratizacije [[Austrija|Austrije]], [[Slovenci]] su uspjeli da izbore dominaciju u institucijama [[Kranjska|Kranjske]], kao i osnovno i srednje obrazovanje u državnim školama [[Koruška|Koruške]], [[Primorska|Primorske]] i [[Štajerska|Štajerske]]. U Carevinskom vijeću (Reichsratu) sjedili su predstavnici Slovenaca koji su obično podržavali češke zahtjeve. Iako nikad nisu dostigli privredni razvoj [[Češka|Češke]] i [[Donja Austrija|Donje Austrije]], privredni preobražaj zahvatio je i [[Slovenija|Sloveniju]] tokom 80-ih i 90-ih godina 19. vijeka, čemu je znatno doprinio veliki državni program izgradnje željezničke infrastrukture (npr. Južna željeznica Beč–Trst).&lt;ref name=&quot;Prunk2008&quot; /&gt;
Krajem 19. vijeka u Sloveniji se snažno razvija klerikalni pokret, ali se pojavljuju i prvi znaci socijaldemokratskog organizovanja.&lt;ref name=&quot;Prunk2008&quot; /&gt;

== Prvi svjetski rat ==
[[Datoteka:Austrianinf.jpg|thumb|left|Austrijska pješadija u Prvom svjetskom ratu]]
Tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], slovenske zemlje bile su teško pogođene, posebno otvaranjem [[Soški front|Soškog fronta]] na zapadu [[1915]]. godine, gdje su se vodile krvave bitke između austrougarske i italijanske vojske. Mnoga slovenska naselja uništena su, a stanovništvo raseljeno. Politički, Slovenci sve više traže izlaz iz Monarhije. Godine [[1917]]. slovenski, hrvatski i srpski zastupnici u bečkom parlamentu donose [[Majska deklaracija|Majsku deklaraciju]], tražeći ujedinjenje Južnih Slavena u jednu državnu jedinicu. Raspadom Austro-Ugarske u oktobru [[1918]], osnovana je [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba]] sa sjedištem u [[Zagreb]]u, koja se ubrzo ujedinila s Kraljevinom Srbijom.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Pleterski|first=Janko|title=Prva odločitev Slovencev za Jugoslavijo|publisher=Slovenska matica|location=Ljubljana|year=1971}}&lt;/ref&gt;

== Između dva svjetska rata ==
{{Glavni|Kraljevina Jugoslavija}}
Ulaskom u [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevinu SHS]] (kasnije Jugoslaviju), Slovenci su prvi put živjeli u državi sa slavenskom većinom, ali su izgubili značajne dijelove etničkog teritorija. [[Rapalski ugovor (1920)|Rapalskim ugovorom]] ([[1920]]) Italija je dobila [[Primorska|Primorsku]], [[Istra|Istru]] i dio unutrašnjosti, čime je trećina slovenskog stanovništva ostala izvan matične države i bila izložena nasilnoj italijanizaciji (fašizam). U [[Koruška|Koruškoj]] je nakon plebiscita [[1920]]. veći dio pripao [[Austrija|Austriji]]. Unutar Jugoslavije, Slovenija je imala određenu autonomiju, koja je ukinuta [[Šestojanuarska diktatura|Šestojanuarskom diktaturom]] [[1929]], kada postaje [[Dravska banovina]]. Ipak, kulturni i privredni život nastavio se razvijati, uz osnivanje [[Univerzitet u Ljubljani|Univerziteta u Ljubljani]] ([[1919]]).&lt;ref name=&quot;Prunk2008&quot; /&gt;

== Drugi svjetski rat ==
{{Glavni|Drugi svjetski rat u Sloveniji}}
Nakon napada Sila Osovine na Jugoslaviju u aprilu [[1941]], Slovenija je okupirana i podijeljena između [[Nacistička Njemačka|Njemačke]], [[Kraljevina Italija|Italije]] i [[Mađarska|Mađarske]]. Okupatori su provodili politiku denacionalizacije i preseljavanja stanovništva. Već [[1941]]. osnovana je [[Osvobodilna fronta]] (OF), koja je organizovala oružani otpor i partizanski pokret pod vodstvom komunista. Tokom rata došlo je i do bratoubilačkog sukoba između partizana i antikomunističkih snaga (domobrani) koje su sarađivale s okupatorom. Rat je završen pobjedom partizana, oslobođenjem teritorija i priključenjem većeg dijela Primorske Sloveniji.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Repe|first=Božo|title=Slovenci v osemdesetih letih|publisher=Zveza zgodovinskih društev Slovenije|location=Ljubljana|year=2001}}&lt;/ref&gt;

== Federativna Jugoslavija ==
{{Glavni|SR Slovenija}}
[[Datoteka:Coat of Arms of the Socialist Republic of Slovenia.svg|right|120px|Grb Socijalističke Republike Slovenije]]
U [[Druga Jugoslavija|drugoj Jugoslaviji]] Slovenija je postala jedna od šest konstitutivnih republika sa vlastitim ustavom i institucijama. Bila je privredno najrazvijenija republika. Period socijalizma obilježila je ubrzana industrijalizacija, urbanizacija i rješavanje tršćanskog pitanja (Londonski memorandum [[1954]], Osimski sporazumi [[1975]]). Ustavom iz [[1974]]. godine Slovenija je, kao i druge republike, dobila visoki stepen samostalnosti i pravo na samoopredjeljenje, što je postalo pravni temelj za kasniju nezavisnost. Tokom 1980-ih, u Sloveniji jača civilno društvo i kritika centralističke vlasti u Beogradu, što dovodi do demokratskih promjena.&lt;ref name=&quot;Prunk2008&quot; /&gt;

== Osamostaljenje ==
{{Glavni|Raspad SFRJ}}
Na prvim višestranačkim izborima [[1990]]. godine pobijedila je koalicija DEMOS. Na plebiscitu u decembru iste godine, ogromna većina građana (88,5%) glasala je za nezavisnost. Slovenija je proglasila nezavisnost [[25. juni|25. juna]] [[1991]]. godine. Jugoslavenska narodna armija (JNA) pokušala je vojnom intervencijom spriječiti otcjepljenje, što je dovelo do desetodnevnog [[Rat u Sloveniji|rata]]. Sukob je okončan [[Brijunska deklaracija|Brijunskom deklaracijom]], povlačenjem JNA i međunarodnim priznanjem Slovenije [[1992]]. godine.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Plut-Pregelj|first=Leopoldina|last2=Rogua|first2=Carole|title=The A to Z of Slovenia|publisher=Scarecrow Press|year=2010|isbn=978-0-8108-7216-5}}&lt;/ref&gt;

== Slovenija kao samostalna država ==
[[Datoteka:Coat of Arms of Slovenia.svg|right|90px|Grb Republike Slovenije]]
Kao samostalna država, Slovenija je provela tranziciju ka tržišnoj ekonomiji i parlamentarnoj demokratiji. Postala je aktivna članica međunarodne zajednice; primljena je u [[Ujedinjene nacije]] [[1992]]. godine. Strateški ciljevi države ostvareni su [[2004]]. godine ulaskom u [[NATO]] i [[Evropska unija|Evropsku uniju]]. Slovenija je [[2007]]. godine, kao prva od novih članica, uvela [[euro]] kao valutu. Danas je Slovenija stabilna demokratija s visokim indeksom ljudskog razvoja.&lt;ref name=&quot;Prunk2008&quot; /&gt;

== Literatura ==
* {{Cite book|last=Štih|first=Peter|title=Slovenska zgodovina: Od prazgodovinskih kultur do konca srednjega veka|publisher=Znanstvena založba Filozofske fakultete|location=Ljubljana|year=2016|isbn=978-961-237-438-5}}
* {{Cite book|last=Prunk|first=Janko|title=Kratka zgodovina Slovenije|publisher=Založba Grad|location=Ljubljana|year=2008|isbn=978-961-92442-0-3}}
* [http://www.rastko.org.rs/rastko-sl/kultura/slovenacka/index.php ''Zbornik Slovenačka'', Beograd 1927.]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* Vekoslav Bučar, [http://www.rastko.org.rs/rastko-sl/istorija/vbucar-politicka.pdf ''„Politička istorija Slovenačke“'', Beograd 1939.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304112703/http://www.rastko.org.rs/rastko-sl/istorija/vbucar-politicka.pdf |date=2016-03-04 }} (PDF, 485 kb).

== Također pogledajte ==
* [[Hronologija historije Slovenije]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|History of Slovenia}}

[[Kategorija:Historija Slovenije]]
[[Kategorija:Slovenija]]
[[Kategorija:Historija Balkana|Slovenija]]
[[Kategorija:Historija Evrope|Slovenija]]
[[Kategorija:Historija po državama|Slovenija]]</text>
      <sha1>puly075ukxwp2exo0s3ohxaf7yirqw8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kralupi (Visoko)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>531897</id>
    <revision>
      <id>3921257</id>
      <parentid>3890982</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T06:34:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3921257</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4677" sha1="inaz4ay1wnkj7yhelcvguk4gn1rbsv1" xml:space="preserve">'''Kralupi''' su [[naseljeno mjesto]] u sastavu [[Grad Visoko|Grada Visoko]], u [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskom kantonu]], [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]], [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Prema rezultatima [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|popisa stanovništva iz 2013. godine]], u naselju je živjelo 288 stanovnika.&lt;ref name=&quot;Popis2013&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.statistika.ba/?id=19800&amp;show=12|title=Popis 2013 u BiH – naseljeno mjesto Kralupi (Visoko)|website=statistika.ba|publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine|access-date=17. 3. 2026}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

== Geografija ==
Kralupi se nalaze na području Grada Visoko, kao dio visočkog kraja u [[Srednja Bosna|srednjoj Bosni]].&lt;ref name=&quot;MZVisoko&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.visoko.gov.ba/grad/lokalna-samouprava/mjesne-zajednice/|title=Mjesne zajednice|website=Grad Visoko|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; Na području današnje [[Mjesna zajednica|mjesne zajednice]] Kralupi, prema službenim gradskim spiskovima za mandat 2025–2029, navedena su naseljena mjesta [[Holići]] i [[Plaskovići (Visoko)|Plaskovići]], [[Vidovići (Visoko)|Vidovići]], [[Ratkovci (Visoko)|Ratkovici]] i [[Čifluk (Visoko)|Čifluk]], [[Dvor (Visoko)|Dvor]] i [[Vlajčići (Visoko)|Vlajčići]], te [[Ginje]] i Dolac.&lt;ref name=&quot;KandidatiMZ&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.visoko.gov.ba/wp-content/uploads/2025/04/Kandidati-za-clanove-savjeta-MZ-2025-2029.pdf|title=Kandidati za članove savjeta mjesnih zajednica Grada Visoko za mandat 2025–2029. godine|website=Grad Visoko|format=PDF|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

U geološkoj literaturi [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|ANUBiH]]-a lokalitet Kralupi navodi se među nalazištima gornjeg lijasa u istočnom dijelu centralne Bosne.&lt;ref name=&quot;ANUBIH&quot;&gt;{{cite web|url=https://bastina.anubih.ba/bitstreams/61bbeff7-483c-4be2-8d5a-3977f7bf37ea/download|title=Fossil Flora and Fauna of Bosnia and Herzegovina: Annex|website=Digitalni arhiv ANUBiH|publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|format=PDF|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
Područje Kralupa pripada starom naseljeničkom i historijskom prostoru visočke nahije. U radu objavljenom u izdanju [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]] navodi se da se u osmanskom popisu iz 1468/69. godine među naseljima nahije Visoko spominje i Kralup/Kralupi.&lt;ref name=&quot;UNSA1468&quot;&gt;{{cite web|url=https://pof.ois.unsa.ba/index.php/pof/article/download/447/pdf/1333|title=Nahija Visoko u XVI stoljeću|last=Čar-Drnda|first=Hatidža|website=Prilozi za orijentalnu filologiju|publisher=Univerzitet u Sarajevu|format=PDF|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

U literaturi o srednjovjekovnom i ranom osmanskom Visokom Kralupi se navode i kao prostor na kojem su evidentirani posjedi krstjana.&lt;ref name=&quot;ZMVisoko&quot;&gt;{{cite web|url=https://zavicajnimuzej.com/izdavackadjelatnost/Visoko-i-okolina-2.pdf|title=Visoko i okolina kroz historiju II|website=JU Zavičajni muzej Visoko|format=PDF|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;AcademiaKrstjani&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.academia.edu/8405577/Struktura_vojni%C4%8Dke_klase_u_15_i_po%C4%8Detkom_16_|title=Struktura vojničke klase u 15. i početkom 16. stoljeća u Bosanskom sandžaku|website=Academia.edu|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; Pregled osmanskih popisnih deftera za Visoko i okolinu iz 1850. godine pokazuje da je tada postojao i džemat Kralupi, u čijem su sastavu bila sela Dvor, Ginje, Stuparići, Dautovci, Čiuk te Kadarići sa Hadžićima.&lt;ref name=&quot;Defteri1850&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.fondacijaspektrum.ba/specto/edition/1/specto-br-1/osmanski%2Bpopisni%2Bdefteri%2Bstanovni%C5%A1tva%2Bvisokog%2Bi%2Bokoline%2B1850.%2Bgodine%2C%2Bprevela%2Bi%2Bpriredila%2Bramiza%2Bsmaji%C4%87%2C%2Binstitut%2Bza%2Bislamsku%2Btradiciju%2Bbo%C5%A1njaka%2B-ju%2Bgradska%2Bbiblioteka%2Bvisoko%2C%2Bsarajevo%2Fvisoko%2C%2B2022%3D/16|title=Osmanski popisni defteri stanovništva Visokog i okoline 1850. godine|website=Specto|access-date=17. 3. 2026|archive-date=16. 1. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260116214627/https://www.fondacijaspektrum.ba/specto/edition/1/specto-br-1/osmanski+popisni+defteri+stanovni%C5%A1tva+visokog+i+okoline+1850.+godine%2C+prevela+i+priredila+ramiza+smaji%C4%87%2C+institut+za+islamsku+tradiciju+bo%C5%A1njaka+-ju+gradska+biblioteka+visoko%2C+sarajevo%2Fvisoko%2C+2022=/16|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==
Prema konačnim rezultatima popisa stanovništva iz 2013. godine, Kralupi su imali 288 stanovnika.&lt;ref name=&quot;Popis2013&quot; /&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Naseljena mjesta u Visokom]]</text>
      <sha1>inaz4ay1wnkj7yhelcvguk4gn1rbsv1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Aleksa Đukanović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>532810</id>
    <revision>
      <id>3921182</id>
      <parentid>3916638</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T14:26:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CommonsDelinker</username>
        <id>1478</id>
      </contributor>
      <comment>Uklanjam datoteku [[c:File:A._Djukanovic_(2).jpg|A._Djukanovic_(2).jpg]]; na Commonsu ju je izbrisao/-la [[c:User:ChemSim|ChemSim]]; razlog: per [[:c:Commons:Deletion requests/File:A. Djukanovic (2).jpg|]].</comment>
      <origin>3921182</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5716" sha1="q0iiclnuuk9d2nmfv6gtnknrrmle738" xml:space="preserve">'''Aleksa Đukanović''' ([[Beograd]], [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavija]], 4. januara 1998) jest srbijanski književnik, književni i pozorišni kritičar, urednik i publicist. Dobitnik je više književnih priznanja, među kojima su dvije nagrade [[Srpsko prosvjetno i kulturno društvo &quot;Prosvjeta&quot;|SPKD ''Prosvjete'']] i Međunarodna nagrada za književnost ''Naji Naaman''.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://sinhro.rs/2023/06/aleksi-dukanovicu-nagrada-nadzi-naman-za-2023/|title=Aleksi Đukanoviću nagrada „Nadži Naman“ za 2023.|website=Sinhro.rs|date=2. 6. 2023|access-date=31. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ArtAnima&quot;/&gt;

Autor je više knjiga objavljenih u [[Srbija|Srbiji]] i [[Hrvatska|Hrvatskoj]].&lt;ref name=&quot;SinhroNadzi&quot;&gt;{{Cite web|url=https://sinhro.rs/2023/06/aleksi-dukanovicu-nagrada-nadzi-naman-za-2023/|title=Aleksi Đukanoviću nagrada „Nadži Naman“ za 2023.|website=Sinhro.rs|date=2. 6. 2023|access-date=31. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Djela su mu prevođena na italijanski, mađarski i engleski jezik.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.aphorism.it/autori/aleksa-dukanovic/|title=Aleksa Đukanović @ Aphorism.it|website=Aphorism.it|language=it|access-date=14. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;
== Biografija ==
U [[Beograd]]u je završio osnovno i srednje obrazovanje te studije iz oblasti pravnih i ekonomskih nauka i državne uprave. Član je Društva književnika Vojvodine i Hrvatskog društva pisaca&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://hrvatskodrustvopisaca.hr/clan/dukanovic-aleksa/|title=Đukanović Aleksa – Hrvatsko Društvo Pisaca|language=hr|access-date=19. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;. Bio je urednik u književnim časopisima ''Sizif'' i ''Književni esnaf''. Prozu i poeziju objavljuje od 2019. godine.&lt;ref name=&quot;Booke&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://strane.ba/aleksa-dukanovic-ginter/|title=Aleksa Đukanović: Ginter|website=Strane|language=hr|access-date=31. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Piše na više standardnih varijanata iz skupine BHSC jezika, uključujući srpski, hrvatski i bosanski. Tokom 2025. godine hrvatski izdavač ''Shura Publikacije'' iz [[Opatija|Opatije]] objavio je njegove ''Izabrane novele'' u dva sveska, dok je beogradski izdavač ''Presing'' iste godine objavio knjigu ''Izabrane priče 2015–2025: Laboratorijum''.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.presing.org/aleksa-djukanovic-laboratorijum/|title=Aleksa Đukanović – Laboratorijum|website=Presing|access-date=31. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://sinhro.rs/2023/07/novele-alekse-dukanovica-u-izdanju-presinga/|title=Novele Alekse Đukanovića u izdanju Presinga|website=Sinhro.rs|date=4. 7. 2023|access-date=31. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Objavljivao je prozu, eseje i književnu kritiku u listovima i časopisima kao što su ''Danas'', ''Politika'', ''NIN'', ''Večernje novosti'' i ''Književna republika''. Živi i radi u [[Zemun]]u.&lt;ref name=&quot;Booke&quot;&gt;{{Cite web|url=https://booke.hr/aleksa-dukanovic-stari-vucjak-na-koncu-svoje-balade-poslednja-bdenja-miroslava-krleze/|title=Aleksa Đukanović, Stari vučjak na koncu svoje balade (Poslednja bdenja Miroslava Krleže) – Književni časopis|website=Književni portal|access-date=31. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Bibliografija ==
* ''[[Europa in extremis]]'', eseji i pjesme (Beograd, 2021)
* ''[[Pali inkvizitor]]'', kraća novela (Beograd, 2021)
* ''[[Knjiga eseja]]'', kulturološki eseji (Beograd, 2021)
* ''[[Novele]]'', sabrane novele (Beograd, 2023)
* ''[[Lirika, Eseji, Dnevnici]]'', pjesme, eseji i članci, te odlomci iz dnevničke proze (Beograd, 2023)
* ''[[Štrausov solilokvij]]'', pripovijetke (Beograd, 2024)
* ''[[Izabrane novele 1]]'', novele i novelete (Opatija, 2025)
* ''[[Izabrane novele 2]]'', novele i novelete (Opatija, 2025)
* ''[[Laboratorijum]]'', izabrane pripovijetke 2015–2025. (Beograd, 2025)

== Nagrade ==
* 2021 — Književna nagrada ''Zvonimir Šubić'' koju dodjeljuje [[Srpsko prosvjetno i kulturno društvo &quot;Prosvjeta&quot;|SPKD ''Prosvjeta'']] (BiH) &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.glassrpske.com/lat/kultura/pozoriste/aleksi-djukanovicu-iz-beograda-prva-nagrada-za-najbolju-pricu/386392|title=Aleksi Đukanoviću iz Beograda prva nagrada za najbolju priču|website=Glas Srpske|date=20. 11. 2021|access-date=31. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;
* 2022 — Nagrada ''Boško Milovanović'' koju dodjeljuje [[Srpsko prosvjetno i kulturno društvo &quot;Prosvjeta&quot;|SPKD ''Prosvjeta'']] (BiH)&lt;ref name=&quot;ArtAnima&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.art-anima.com/aleksa-djukanovic/|title=Aleksa Đukanović - biografija|website=Art-Anima|date=19. 10. 2022|access-date=31. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;
* 2023 — [[Međunarodna nagrada za književnost Naji Naaman|Međunarodna nagrada za književnost ''Naji Naaman'']] (Liban)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.politika.rs/sr/clanak/556373/Pisci-iz-Srbije-nagradeni-u-Libanu|title=Pisci iz Srbije nagrađeni u Libanu|last=R.|first=K.|website=Politika Online|access-date=31. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;
* 2025 — Nacionalna nagrada za umjetnost ''Franz Kafka Italia'' (Italija)&lt;ref name=&quot;KafkaItalia&quot;&gt;{{Cite web|url=https://franzkafkaitalia.it/archivio-rassegne/|title=Archivio Rassegne « Premio Franz Kafka Italia|website=Franz Kafka Italia|language=it|access-date=31. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;
* 2025 — Nacionalna Počasna nagrada za umjetnost ''Franz Kafka Italia'' (Italija)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://franzkafkaitalia.it/archivio-rassegne/,%20https://franzkafkaitalia.it/archivio-rassegne/|title=Archivio Rassegne « Premio Franz Kafka Italia|language=it-IT|access-date=5. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Đukanović, Aleksa}}
[[Kategorija:Biografije, Beograd]]
[[Kategorija:Srbijanski pisci]]
[[Kategorija:Srbijanski književni kritičari]]
[[Kategorija:Srbijanski publicisti]]
[[Kategorija:Rođeni 1998.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>q0iiclnuuk9d2nmfv6gtnknrrmle738</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mehmed Kardaš</title>
    <ns>0</ns>
    <id>533690</id>
    <revision>
      <id>3921202</id>
      <parentid>3916975</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T17:14:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-45336-84</username>
        <id>184907</id>
      </contributor>
      <comment>/* Bibliografija */</comment>
      <origin>3921202</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6055" sha1="72lvcyauv9revke3s9hqeab9gs6qpmg" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                 = Mehmed Kardaš
| datum_rođenja       = {{Datum rođenja i godine|1985|10|25}}
| mjesto_rođenja      = [[Visoko]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]
| nacionalnost        = [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]]
| obrazovanje         = [[Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu]]; [[Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu]]
| alma_mater          = [[Univerzitet u Sarajevu]]; [[Sveučilište u Zagrebu]]
| zanimanje           = [[lingvist]], [[slavist]], univerzitetski nastavnik
| poslodavac          = [[Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu]]
| poznat_po           = istraživanjima [[historija jezika|historije jezika]], srednjovjekovne bosanske epigrafike i bosanske crkvenoslavenske pismenosti
| značajna_djela      = ''Jezik i grafija srednjovjekovne bosanske epigrafike''; ''Kopitarovo četveroevanđelje – monografija''
}}

'''Mehmed Kardaš''' ([[Visoko]], [[25. oktobar]] [[1985]]) bosanskohercegovački je [[lingvist]], [[slavist]] i univerzitetski nastavnik. Vanredni je profesor na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu]], gdje se bavi [[Historija jezika|historijom jezika]], bosansko-humskom pismenošću, [[Srednjovjekovna književnost|srednjovjekovnom]] epigrafikom i bosanskom [[Crkvenoslavenski jezik|crkvenoslavenskom]] rukopisnom tradicijom.&lt;ref name=&quot;ffunsa&quot;&gt;{{cite web |title=Prof.dr. Mehmed Kardaš |url=https://www.ff.unsa.ba/index.php/bs/2014-12-13-22-50-32/99-mr-mehmed-kardas |website=Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu |access-date=28. 4. 2026 |archive-date=29. 4. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260429204450/https://www.ff.unsa.ba/index.php/bs/2014-12-13-22-50-32/99-mr-mehmed-kardas |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;sk&quot;&gt;{{cite web |title=Mehmed Kardaš, predsjednik Slavističkog komiteta |url=https://slavistickikomitet.ba/biografija-predsjednika/ |website=Slavistički komitet u BiH |date=3. 2. 2023 |access-date=28. 4. 2026}}&lt;/ref&gt; Od 2021. predsjednik je [[Slavistički komitet u Bosni i Hercegovini|Slavističkog komiteta u Bosni i Hercegovini]] i glavni i odgovorni urednik Biblioteke Bosnistika.&lt;ref name=&quot;sk&quot;/&gt;

== Biografija i obrazovanje ==
Kardaš je rođen 25. oktobra 1985. u Visokom. Na Odsjeku za bosanski, hrvatski i srpski jezik Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu diplomirao je 2008, a magistrirao 2013.&lt;ref name=&quot;sk&quot;/&gt; Magistarski rad odbranio je na temu ''Jezik i grafija srednjovjekovne bosansko-humske epigrafike''.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.aa.com.tr/ba/obrazovanje/promocija-knjiga-mehmeda-karda%C5%A1a-vrijedan-nau%C4%8Dni-rad-o-bosansko-humskoj-pismenosti/494984|title=Promocija knjiga Mehmeda Kardaša|website=Anadolu|language=tr|access-date=2026-04-28}}&lt;/ref&gt; Doktorsku disertaciju odbranio je 2018. na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu]] [[Univerzitet u Zagrebu|Univerziteta u Zagrebu]], stekavši doktorat iz humanističkih nauka u području [[Filologija|filologije]].&lt;ref name=&quot;sk&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;ecris&quot;&gt;{{cite web |title=dr Mehmed Kardaš |url=https://cris.cobiss.net/e-cris/bh/bs/researcher/9772 |website=E-CRIS.BH |publisher=COBISS |access-date=28. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;

Na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu radi u oblasti humanističkih nauka, u polju nauke o jeziku i književnosti, u grani [[Srpskohrvatski jezik|bosanski, hrvatski i srpski jezik]]: historija jezika.&lt;ref name=&quot;ffunsa&quot;/&gt;  

== Naučni rad ==
Kardašev naučni rad obuhvata [[historijska lingvistika|historijsku lingvistiku]], [[paleografija|paleografiju]], [[epigrafika|epigrafiku]], bosansku redakciju crkvenoslavenskog jezika i jezik srednjovjekovnih pisanih spomenika. U istraživanjima se posebno bavio grafijskim i jezičkim osobinama bosansko-humske epigrafike, [[Ćirilica|ćiriličnim]] natpisima srednjovjekovne Bosne i rukopisima bosanske crkvenoslavenske tradicije.&lt;ref name=&quot;ceeol&quot;&gt;{{cite web |title=Pisar Evanđelja iz Dovolje |url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=1093188 |website=CEEOL |access-date=28. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;

Član je Međunarodne komisije za [[Općeslavenski lingvistički atlas]] (OLA) i Centra za leksikologiju i leksikografiju [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]].&lt;ref name=&quot;sk&quot;/&gt; Kao koautor učestvovao je u izradi djela ''Bosanskohercegovački lingvistički atlas I: Fonetika'', publikacije zasnovane na građi iz 230 mjesnih govora u Bosni i Hercegovini.&lt;ref name=&quot;atlas&quot;&gt;{{cite web |title=Halilović: Bosanskohercegovački lingvistički atlas djelo je kapitalne važnosti |url=https://startbih.ba/clanak/halilovic-bosanskohercegovacki-lingvisticki-atlas-djelo-je-kapitalne-vaznosti/183995 |website=StartBiH |date=20. 5. 2022 |access-date=28. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Bibliografija ==
Autor je i priređivač više knjiga iz oblasti [[Bosnistika|bosnistike]], historije jezika i srednjovjekovne pismenosti. Među njima su ''Jezik i grafija srednjovjekovne bosanske epigrafike'' (Institut za jezik Univerziteta u Sarajevu, 2015), ''Bosansko četveroevanđelje: Sofijski odlomci'' (Međunarodni forum Bosna, 2018), ''Kopitarovo četveroevanđelje – monografija'' (Slavistički komitet, 2020), ''Poljičke isprave I – iz Zbirke Aleksandra Poljanića'' (Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, 2021) i ''Poljičke isprave II – iz Zbirke Aleksandra Poljanića'' (Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, 2022).&lt;ref name=&quot;sk&quot;/&gt;

Kao koautor objavio je ''Bosanskohercegovački lingvistički atlas I: Fonetika'', koji su izdali Slavistički komitet, Institut za jezik Univerziteta u Sarajevu i Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke.&lt;ref name=&quot;sk&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;atlas&quot;/&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Kardaš, Mehmed}}
[[Kategorija:Rođeni 1985.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Visoko]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački lingvisti]]</text>
      <sha1>72lvcyauv9revke3s9hqeab9gs6qpmg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ilegalna sječa</title>
    <ns>0</ns>
    <id>534303</id>
    <revision>
      <id>3921228</id>
      <parentid>3898019</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T23:42:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3921228</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="38824" sha1="oel8s00j5x0sqny71mabf9bs3re4sqh" xml:space="preserve">[[Slika:Illegal export of rosewood 004.jpg|thumb|280px Zalihe i izvoz [[palisander]]a iz ilegalne sječe na [[Madagaskar]]u]]

'''Ilegalna sječa''' tj. '''nezakonita sječa''', jest termin koji uključuje sječu, transport, kupovina ili prodaja [[drvo|drveta]] kršeći [[zakon]]e. Sam postupak sječe može biti ilegalan, uključujući korištenje koruptivnih sredstava za pristup šumama; eksploataciju bez dozvole ili iz zaštićenog područja; sječu [[zaštićena vrsta|zaštićenih vrsta]]; ili eksploataciju drveta koja prelazi dogovorene granice. Ilegalna sječa je pokretačka snaga za niz ekoloških problema kao što su [[krčenje šuma]], [[erozija tla]] i [[gubitak biodiverziteta]], koji mogu dovesti do većih ekoloških kriza kao što su [[klimatske promjene]] i drugi oblici [[degradacija okoliša]].

Nezakonitost se može dogoditi i tokom transporta, kao što su ilegalna prerada i izvoz (putem [[krijumčarenje|lažne deklaracije carini]]); [[izbjegavanje poreza]] i drugih troškova, te lažno certificiranje.&lt;ref name=Guardian82415&gt;{{cite news|author1=Jonathan Watts|title=Dawn timber-laundering raids cast doubt on 'sustainable' Brazilian wood|url=https://www.theguardian.com/environment/2015/aug/24/dawn-raids-brazil-illegal-timber-laundering-operation|access-date=24. 8. 2015|work=The Guardian|date=24. 8. 2015|quote=Most of the laundering was reportedly done through the creation of fake or inflated creditos florestais, a document that defines how much timber a landowner is entitled to extract from his property.}}&lt;/ref&gt; Ovi postupci se često nazivaju &quot;pranjem novca od drveta&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Wood laundering brings illegal Amazon timber to Europe — report {{!}} DW {{!}} 21.03.2018|url=https://www.dw.com/en/wood-laundering-brings-illegal-amazon-timber-to-europe-report/a-43065620|access-date=11. 5. 2021|website=DW.COM|publisher=Deutsche Welle|language=en-GB}}&lt;/ref&gt;
Ilegalnu sječu [[šuma]] pokreću brojne ekonomske sile, kao što su potražnja za sirovinama, otimanje zemljišta i potražnja za pašnjacima za stoku. Regulacija i prevencija mogu se dogoditi i na strani ponude, uz bolju provedbu zaštite okoliša i, na strani potražnje, kao što je sve veća regulacija trgovine kao dio međunarodne drvne industrije.

==Pregled==
Ilegalna sječa šuma je sveprisutni problem koji uzrokuje ogromnu štetu šumama, lokalnim zajednicama i ekonomijama zemalja proizvođača. [[EU]], kao glavni uvoznik drveta, implementirala je Uredbu Evropske unije o drvetu kao sredstvo za zaustavljanje uvoza ilegalno nabavljenih drvnih proizvoda. Identifikacija ilegalno posječenog ili trgovanog drveta je tehnički teška, ali se čini niz pokušaja.&lt;ref&gt;{{cite web | title= Wood anatomy - the role of macroscopic and microscopic wood identification against illegal logging| url=https://globaltimbertrackingnetwork.org/wp-content/uploads/2017/10/GTTN2_KOM_20170215_Koch_wood_anatomy_2017.pdf | access-date=31. 3. 2024}} presentation by Dr. Gerald Koch&lt;/ref&gt; Stoga nedostaje pravni osnov za normativne akte protiv uvoza drveta ili drugih proizvoda proizvedenih od ilegalnog drveta. Naučne metode za određivanje geografskog porijekla drveta trenutno su u razvoju.&lt;ref&gt;
{{cite journal |author=Kagawa A, Leavitt SW
 |journal=Journal of Wood Science
 |volume=56
 |year=2010
 | doi = 10.1007/s10086-009-1085-6 |title=Stable carbon isotopes of tree rings as a tool to pinpoint the geographic origin of timber |issue=3 |pages=175–183
|s2cid=8803894
 |doi-access=free
 |bibcode=2010JWSci..56..175K
 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://p.dw.com/p/2aMos|title=Germany's wood detectives|date=20. 3. 2017|website=DW.com|access-date=9. 3. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Irwin|first=Aisling|date=3. 4. 2019|title=Tree sleuths are using DNA tests and machine vision to crack timber crimes|journal=Nature|language=en|volume=568|issue=7750|pages=19–21|doi=10.1038/d41586-019-01035-7|pmid=30944495|bibcode=2019Natur.568...19I|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bbc.co.uk/programmes/p07crfsm|title=People Fixing the World: Is your wood from a legal source? This test can tell|last=Kenny|first=Richard|date=10. 6. 2019|website=BBC|language=en-GB|access-date=9. 3. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cnn.com/2019/11/25/africa/gabon-tree-dna-library-scn-intl-c2e/index.html|title=Scientists are building a vast library of tree DNA in the fight against deforestation|last=Marc|first=Jenny|date=27. 11. 2019|website=CNN|access-date=9. 3. 2020}}&lt;/ref&gt; Moguće mjere za ograničavanje uvoza ne mogu biti u skladu s propisima [[WTO]] o nediskriminaciji. Umjesto toga, moraju biti uređene bilateralnim sporazumima. TRAFFIC,&lt;ref name=&quot;traffic.org1&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.traffic.org/|title=TRAFFIC - Wildlife Trade News|work=traffic.org}}&lt;/ref&gt; mreža za praćenje trgovine divljim životinjama nastoji pratiti ilegalnu trgovinu drvetom i pružiti stručnost u pregledima politika i zakona.&lt;ref name=&quot;traffic.org&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.traffic.org/timber-trade|title=TRAFFIC - Timber trade|work=traffic.org}}&lt;/ref&gt;

===Razmjera===
Procjenjuje se da ilegalna sječa šuma samo na javnom zemljištu uzrokuje gubitke imovine i prihoda veće od 10 milijardi američkih dolara godišnje.&lt;ref&gt;{{cite web| url = http://www.havocscope.com/illegal-logging-market-value/| title = Havocscope Illegal Logging Market Value| access-date = 14. 4. 2010| archive-date = 5. 11. 2012| archive-url = https://web.archive.org/web/20121105102623/http://www.havocscope.com/illegal-logging-market-value/| url-status = dead}}&lt;/ref&gt; Iako je teško izračunati tačne brojke, s obzirom na ilegalnu prirodu aktivnosti, pristojne procjene pokazuju da je više od polovine sječe šuma koja se odvija globalno ilegalna, posebno na otvorenim i ranjivim područjima, kao što je [[Amazonski bazen]],&lt;ref name=GPSilent&gt;{{cite web|title=The Amazon's Silent Crisis: The EU Market and the EUTR|url=http://www.amazoncrisis.org/doc/US/timber_market_eu.pdf|archive-url=https://web.archive.org/web/20140602084210/http://www.amazoncrisis.org/doc/US/timber_market_eu.pdf|url-status=usurped|archive-date=2. 6. 2014|website=amazoncrisis.org|publisher=Green Peace|access-date=25. 8. 2015|date=maj 2014|quote=Nearly 80% of the area logged in Pará between August 2011 and July 2012 was harvested illegally.}}&lt;/ref&gt; [[Centralna Afrika]], [[Jugoistočna Azija]] i [[Rusija|Ruska Federacija]].&lt;ref&gt;For further details on illegal logging, see: Duncan Brack and Gavin Hayman (2001) Intergovernmental Actions on Illegal Logging. Royal Institute of International Affairs; Duncan Brack, Gavin Hayman and Kevin Gray (2002) ''Controlling the International Trade in Illegally Logged Timber and Wood Products''. Royal Institute of International Affairs.&lt;/ref&gt;
Dostupne brojke i procjene moraju se tretirati s oprezom. Vlade imaju tendenciju da potcjenjuju situaciju, s obzirom na to da visoke procjene ilegalne sječe mogu uzrokovati neugodnost jer sugeriraju neefikasnu provedbu zakona ili, još gore, podmićivanje i korupciju. S druge strane, ekološke nevladine organizacije objavljuju alarmantne brojke kako bi podigle svijest i naglasile potrebu za strožim mjerama očuvanja. Za kompanije u šumarskom sektoru, publikacije koje daju visoke procjene mogu se smatrati potencijalno prijetećim njihovom ugledu i tržišnoj perspektivi, uključujući konkurentnost drveta u poređenju s drugim materijalima. Međutim, za mnoge zemlje, nevladine organizacije su jedini izvor informacija osim državnih institucija, koje vjerovatno očito potcjenjuju stvarne brojke. Naprimjer, Republika [[Estonija]] izračunala je 2003. stopu od 1% ilegalno posječenog drveta, dok je nevladina organizacija &quot;Estonski zeleni pokret&quot; procijenila da dostiže čak 50%.&quot;&lt;ref&gt;Estonian Green Movement (2004) ''Illegal forestry and Estonian timber exports''&lt;/ref&gt;  In Latvia, the situation is comparable; anecdotal evidence points towards 25%&lt;ref&gt;WWF Latvia (2003)&lt;/ref&gt;.

===Posljedice===
[[Datoteka:Illegallogginginchiangmai.jpg|thumb| Ilegalna sječa [[šuma]] nastavlja se i u [[Tajland]]u. Ova fotografija je snimljena pored puta u okrugu Mae Wang, provincija Chiang Mai, u martu 2011. godine.]]
Ilegalna sječa šuma ima štetne posljedice, uključujući deforestaciju i, posljedično, [[globalno zagrijavanje]]. Dovodi do gubitka [[biodiverzitet]]a, slabi vladavinu prava i ometa odgovorno upravljanje šumama. Štaviše, podstiče korupciju, utaju [[porez]]a i smanjuje prihode zemalja proizvođača, ograničavajući njihovu sposobnost ulaganja u održivi razvoj. Ekonomske i društvene posljedice nesrazmjerno utiču na siromašne i ugrožene, što rezultira gubitkom miliona dolara prihoda od drveta godišnje.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.traffic.org/home/2007/5/25/tanzanias-disappearing-timber-revenue.html|title=TRAFFIC - Wildlife Trade News - Tanzania's disappearing timber revenue|work=traffic.org}}&lt;/ref&gt;

Nadalje, [[ilegalna trgovina]] šumskim resursima potkopava [[međunarodna sigurnost|međunarodnu sigurnost]] i često se povezuje s korupcijom, [[pranje novca|pranjem novca]], [[organizirani kriminal|organiziranim kriminalom]], [[kršenje ljudskih prava|kršenjem ljudskih prava]], [https://www.wearethemis.com/uk/about/blog/illegal-logging-a-driver-of-climate-change-and-conflict/ climate change] i, u nekim slučajevima, nasilni sukobi. U sektoru šumarstva, jeftin uvoz ilegalnog drveta i šumskih proizvoda, zajedno s nepoštivanjem osnovnih društvenih i ekoloških standarda od strane nekih ekonomskih aktera, destabilizuje međunarodna tržišta. Ova [[nelojalna konkurencija]] utiče na one evropske kompanije, posebno mala i srednja preduzeća koja se ponašaju odgovorno i spremna su igrati po poštenim pravilima.

== Po regijama ==

=== Afrika ===

==== Madagaskar ====
{{Izvod|Ilegalna sječa šuma na Madagaskaru}}

==== Nigerija ====
Neselektivna sječa šuma u prašumi i nekontrolisana sječa drveća za ogrjevno drvo, prema izvještajima, imaju negativan uticaj na okolinu. Gubitak drveća i drugog vegetacijskog pokrivača može uzrokovati porast temperature, manji broj usjeva, poplave, povećanje emisije stakleničkih plinova u atmosferi, ekološku neravnotežu, eroziju tla i [[gubitak biodiverziteta]]. Šumski rezervat u [[Nigerija|Nigeriji]] prostire se na približno 10 miliona hektara, što čini preko 10% ukupne površine zemljišta, koja iznosi oko 96,2 miliona hektara ili 923.768 kvadratnih kilometara. Broj stanovnika u 2006. godini bio je oko 170.790 (Nacionalni direktorat za zapošljavanje, 2012). Međutim, površina označenih šumskih zemljišta postepeno se smanjuje zbog nekontrolirane sječe drveća i aktivnosti ilegalnih drvosječa širom zemlje. Na primjer, Federalni odjel za šumarstvo (2010) procijenio je da se šume u Nigeriji smanjuju godišnjom stopom od 3,5%. Zemlja je ranije imala oko 20% svoje površine pokrivene prirodnim šumama, ali to se smanjilo na oko 10%. Gubitak približno 60% prirodnih šuma dogodio se zbog zadiranja u poljoprivredu, ekstenzivne sječe šuma i urbanizacije od 1960-ih do 2000.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=ITTO {{!}} The International Tropical Timber Organization |url=https://www.itto.int/ |access-date=8. 10. 2023 |website=ITTO International Tropical Timber Organization |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Food and Agricultural Organization (FAO), 2001. Global Forest Reserves Assessment, 2000. FAO Forestry Paper, 140. FAO, Rome Federal Department of Forestry. Forestry Outlook Study for Africa: Nigeria. Federal Department of forestry/ FAO. Rome&lt;/ref&gt;
Primjetno je da industrijski i društveni razvoj, koji se bore za iste površine pod šumama, nije bio pohvalan. Nigerija, s obzirom na svoju prostranu površinu, obuhvata raznolike i povoljne klimatske i ekološke zone. Značajna veličina nacije, raznoliko stanovništvo i socio-politički i ekonomski izazovi stavili su ogroman pritisak na šumske pojaseve. Porast broja nezaposlenih mladih otkrio je da pljačka šumskih proizvoda radi preživljavanja predstavlja priliku.&lt;ref&gt;Ola-Adams, B. A. (1983). Effect of logging on Residual Stands of a Lowland Rainforest of Omo Forest Reserve, Nigeria. Paper presented at the 4th annual Conference of science Association of Nigeria, University of Ibadan, Ibadan.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;Patterson N, Okafor O, Williams D (2006). “Globalization and employment Generation” Evaluating the impact of trade on Aggregate employment in Nigeria’s In Industrial Sector” NES 2006 Annual Conference Nigeria&lt;/ref&gt; Posljedično, nezaposlenost, značajan razvojni izazov u Nigeriji, ima dalekosežne negativne posljedice na [[ekološki kriminal]]. Ekološki kriminal često zauzima drugo mjesto u prioritetu u većini zemalja u razvoju, jer postoji općeprihvaćeno uvjerenje da šuma pripada svima u zajednici.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Forest Governance and Legality |url=https://forestgovernance.chathamhouse.org/ |access-date=8. 10. 2023 |website=Forest Governance and Legality |language=en }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; Nadalje, preveliko oslanjanje Nigerije na sirovu naftu navelo je vladu da manje pažnje posvećuje godišnjim gubicima od krađe šumskih proizvoda. Nažalost, pokušaji vlade da provede efikasne mjere za borbu protiv ilegalne sječe šuma nisu dali željene rezultate, jer je samo 6% kopnene površine zemlje označeno kao zaštićeno područje.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;'''Nigeria Fifth National Biodiversity Report''', 2014. Accessed on 11th October, 2023. https://www.cbd.int/doc/world/ng/ng-nr-05-en.pdf&lt;/ref&gt;

Prema globalnim podacima, značajna većina nezaposlenih osoba u regijama u razvoju, kako u ruralnim tako i u urbanim područjima, čini oko dvije trećine ukupnog broja nezaposlenih mladih.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; U Nigeriji se nezaposlenost pojavila kao goruće pitanje, posebno od 1980-ih, perioda obilježenog ekonomskim padom zbog pada svjetskih cijena [[nafta|nafte]], devalvacije nigerijske valute, raširene korupcije i brzog porasta stanovništva zemlje. Ovi ekonomski izazovi imali su negativne posljedice na proizvodnju hrane i doveli su do sve veće zabrinutosti zbog deforestacije. U regijama koje su bile ruralne ili poluurbane i obdarene obiljem šumskog drveća i poljoprivrednih proizvoda, šume su bile lahko dostupne i eksploatirane, ne samo od strane lokalnog stanovništva već i od strane stranih kriminalnih mreža.&lt;ref&gt;Martin, E. and Vigne, L. (2011) The Ivory Dynasty: A report on the soaring demand for elephant and mammoth ivory in southern China London: Elephant Family, The Aspinall Foundation and Columbus Zoo and Aquarium.&lt;/ref&gt; Posebno su alarmantne bile aktivnosti ilegalnih trgovaca šumskim proizvodima, koje su često omogućavali stranci koji su tražili rijetke i tvrde vrste drveta za evropska i američka tržišta. To je rezultiralo nekontroliranim uništavanjem i sječom drveća na komunalnim i individualnim poljoprivrednim zemljištima.&lt;ref&gt;Egbewole, Z. T., Ogunsanwo, O. Y. and Omole, A. O. (2011). Technical Efficiency of Lumber Recovery From High Forest Tree Species In Selected Sawmills Of Southwestern Nigeria. Nigerian Journal of Agriculture, Food and Environment. 7(1):34-41&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Rademeyer, J. (2012) Killing for Profit: Exposing the illegal rhino horn trade. Cape Town: Zebra Press&lt;/ref&gt;

Sa naučne perspektive, uništavanje ovih stabala značajno utiče na ciklus ugljika i pojačava [[efekat staklene bašte]] zbog iscrpljivanja [[ugljik]]a.&lt;ref&gt;Alamu, L. O. and Agbeja, B. O. (2011), Deforestation and endangered indigenous tree species in South-West Nigeria. International Journal of Biodiversity and Conservation Vol. 3(7), pp. 291-297&lt;/ref&gt; Socio-ekonomski gubici za naciju, posebno u pogledu ugroženih vrsta u jugozapadnim i srednjozapadnim šumskim zonama Nigerije (koje obuhvataju države kao što su Oyo, Ondo, Osun, Ogun, Ekiti, Edo i Delta), su nemjerljivi. Brza urbanizacija u Nigeriji, zajedno s rastućom stopom nezaposlenosti, upornim siromaštvom, nejednakostima, neadekvatnim socijalnim uslugama, prisustvom transnacionalnih kriminalnih organizacija, široko rasprostranjenom upotrebom i trgovinom drogom, te nedovoljno opremljenim sigurnosnim osobljem i šumarima za borbu protiv ilegalne sječe šuma, kartela, tajnih tržišta i pilana za rijetke šumske proizvode, potaknula je mnoge mlade da istraže mogućnosti u poslovima vezanim za [[šumarstvo]].&lt;ref&gt;Pretty, J. Wood C, Hine, R., and Barton, J. (2013) Nature for rehabilitating offenders and facilitating therapeutic outcomes for youth at risk. In South N and Brisman A (eds) T h e Routledge International Handbook of Green Criminology: 184‐196. London: Routledge.&lt;/ref&gt;

Ilegalna sječa šuma, sječa drva i piljenje mogu se shvatiti kao sistem s različitim pojedincima i institucijama uključenim u zadovoljavanje zahtjeva industrije za ponudom i potražnjom, bilo legitimnih ili nelegitimnih. S obzirom na stopu nezaposlenosti u zemlji, koja trenutno iznosi oko 20,3 miliona nezaposlenih Nigerijaca (Nacionalni direktorat za zapošljavanje, 2012.), prvenstveno mladih, postavlja se ključno pitanje: kako se oni održavaju? Nesumnjivo je da devijantne aktivnosti imaju tendenciju da napreduju u takvim okolnostima, posebno u šumovitim područjima.&lt;ref&gt;Okunola, R.A and Ikuomola, A.D (2010). The Socio-Economic Implication of Climate Change, Desert Encroachment and Communal Conflicts in Northern Nigeria. American Journal of Social and Management Sciences.. Vol. 1(2): 88-101.&lt;/ref&gt; Raznolikost i dinamika kriminala i nezakonitosti u šumskom pojasu dobile su relativno malo pažnje, često u sjeni rasprava o degradaciji okoliša i klimatskim promjenama. Ova studija istražuje obrasce i trendove ilegalne sječe drva, eksploatacije šuma i načina na koji se mladi prilagođavaju i preživljavaju u jugozapadnom šumskom pojasu Nigerije.

===Jugoistočna Azija===
====Indonezija====
{{glavni|Deforestacija u Indoneziji|Ilegalno krčenje zemljišta}}

====Mjanmar====
{{glavni|Deforestacija u Mjanmaru|Ilegalna sječa šuma}}

====Kambodža====
{{glavni|Deforestacija u Kambodži|Ilegalna sječa šuma}}

====Tajland====
{{glavni|Deforestation u Tajlandu|Ilegalna sječa šuma}}

==Statistika==
Obim ilegalne sječe šuma predstavlja veliki gubitak prihoda za mnoge zemlje i može dovesti do široko rasprostranjene štete po okoliš. Senatska komisija na [[Filipini]]ma procijenila je da je zemlja gubila čak 1,8 milijardi američkih dolara godišnje tokom 1980-ih.&lt;ref&gt;Debra Callister (1992) ''Illegal tropical timber trade: Asia Pacific. TRAFFIC International''&lt;/ref&gt; Indonezijska vlada procijenila je 2002. da troškovi povezani s ilegalnom sječom šuma iznose tri milijarde američkih dolara godišnje.&lt;ref&gt;ICG (2001) ''Natural Resources and Law Enforcement in Indonesia''&lt;/ref&gt; The World Bank&lt;ref&gt;World Bank (2002) ''Revised Forest Strategy''&lt;/ref&gt; procjenjuje da ilegalna sječa šuma košta zemlje proizvođače drveta između 10 i 15 milijardi eura godišnje. To se može porediti sa 10 milijardi eura isplaćenih kao pomoć EZ 2002. godine.&lt;ref&gt;Annual report 2003 from the Commission to the Council and the European Parliament on the EC Development Policy and the implementation of External Assistance in 2002&lt;/ref&gt;
* Zajednička studija britansko-indonezijskog drvnog sektora u Indoneziji iz 1998. sugerirala je da je oko 40% protoka bilo ilegalno, s vrijednošću većom od 365 miliona dolara.&lt;ref&gt;Indonesia-UK Tropical Forestry Management Programme (1999) Illegal Logging in Indonesia. ITFMP Report No. EC/99/03&lt;/ref&gt; Novije procjene, koje upoređuju legalnu sječu sa poznatom domaćom potrošnjom i izvozom, sugeriraju da je 88% sječe u zemlji na neki način ilegalno.&lt;ref name=&quot;Protect forests&quot;/&gt; [[Malezija]] jest ključna tranzitna zemlja za ilegalne drvne proizvode iz Indonezije.&lt;ref&gt;[[Environmental Investigation Agency]] and Telapak (2004) ''Profiting from Plunder: How Malaysia Smuggles Endangered Wood''.&lt;/ref&gt;
* U [[Brazil]]u, 80% sječe šuma u [[Amazonska prašuma|Amazonu]] krši vladine kontrole.&lt;ref&gt;WWF International (2002) The Timber Footprint of the G8 and China&lt;/ref&gt; U srži ilegalne sječe šuma je široko rasprostranjena korupcija. Često nazivan &quot;zelenim zlatom&quot;, mahagonij može donijeti cijenu veću od 1.600 američkih dolara po kubnom metru. Ilegalni mahagonij olakšava ilegalnu sječu drugih vrsta i široko rasprostranjenu eksploataciju brazilske Amazonije. Nedavne istrage Greenpeacea u brazilskoj državi Pará otkrivaju koliko je duboko ukorijenjen problem. Ne postoji pouzdan pravni lanac nadzora za mahagonij, a ključni igrači u njegovoj trgovini su nemilosrdni.&lt;ref&gt;Greenpeace (2001) ''Partners in Mahogany Crime: Amazon at the mercy of gentlemen’s agreements''.&lt;/ref&gt;
* [[Svjetska banka]] procjenjuje da je 80% sječe šuma ilegalno u [[Bolivija|Boliviji]] i 42% u [[Kolumbija|Kolumbiji]],&lt;ref&gt;World Bank (2004) Forest Law Enforcement&lt;/ref&gt; 10, dok u [[Peru]]u, ilegalna sječa [[šuma]] čini 80% svih aktivnosti.&lt;ref&gt;The Peruvian Environmental Law Society (2003) ''Case Study on the Development and Implementation of Guidelines for the Control of Illegal Logging with a view to Sustainable Forest Management in Peru''.&lt;/ref&gt;
* Istraživanje je provela organizacija [[Svjetski fond za prirodu|WWF]] International &lt;ref&gt;WWF International (2002) ''The Timber Footprint of the G8 and China''.&lt;/ref&gt; iz 2002. pokazuje da se u Africi stope ilegalne sječe šuma kreću od 50% za [[Kamerun]] i [[Ekvatorijalna Gvineja|Ekvatorijalnu Gvineju]] do 70% u [[Gabon]]u i 80% u [[Liberija|Liberiji]] – gdje su prihodi od drvne industrije također podstakli [[građanski rat]].
* [[Svjetski fond za prirodu|WWF]] procjenjuje da je ilegalna sječa šuma u [[Rusija|Rusiji]] najmanje 20%, a doseže i do 50% u njenim dalekoistočnim regijama.&lt;ref&gt;WWF press release, 30 March 2004.&lt;/ref&gt;
* Zajednička studija [[Program Ujedinjenih nacija za okoliš|Programa Ujedinjenih nacija za okoliš]] i [[Interpol]]a iz 2012. navodi da ilegalna sječa šuma čini do 30% globalne trgovine sječom šuma i doprinosi više od 50% deforestacije tropskih šuma u [[Centralna Afrika|Centralnoj Africi]], [[Amazonija|Amazonskom bazenu]] i [[Jugoistočna Azija|Jugoistočnoj Aziji]].&lt;ref&gt;{{Citation
| url = http://allafrica.com/view/group/main/main/id/00019615.html
| title= Illegal Logging Trade Decimates Forests
| year = 2012
| publisher = AllAfrica.com
| location = [[Afrika]]
| access-date = 18. 10. 2012
}}&lt;/ref&gt;
* Između 50% i 90% sječe šuma u ključnim zemljama u ovim regijama obavljaju organizirani kriminalni subjekti.&lt;ref&gt;{{Citation| url = http://allafrica.com/stories/201209271378.html
| title= Central Africa: Organized Crime Trade Worth Over U.S. $30 Billion, Responsible for Up to 90 Percent of Tropical Deforestation
| year = 2012
| publisher = AllAfrica.com
| location = Africa
| access-date = 18. 10. 2012
}}&lt;/ref&gt;
* Studija koju je proveo [[Traffic (program zaštite)|TRAFFIC]] otkrila je da je 93% sveg drveta izvezenog iz [[Mozambik]]a u [[ina|Kinu]] 2013. urađeno ilegalno.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.traffic.org/what-we-do/species/timber/|title=Timber - Species we work with at TRAFFIC|website=www.traffic.org|language=en|access-date=10. 1. 2019}}&lt;/ref&gt;
* Od 2020., [[Interpol]] navodi da se svake godine 10 miliona hektara šuma izgubi zbog ilegalne sječe širom svijeta. Također navode da sektor ilegalnog drveta vrijedi gotovo 152 milijarde dolara godišnje i da se do jedne trećine drvenog namještaja proizvodi od ilegalno nabavljenog drveta.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Forestry crime |url=https://www.interpol.int/en/Crimes/Environmental-crime/Forestry-crime |access-date=31. 3. 2023 |website=www.interpol.int |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:02&quot;&gt;{{Cite web |title=Beetle ForTech high-tech QR codes to beat illegal wood trade |url=https://www.eib.org/en/stories/illegal-wood-trade |access-date=31. 3. 2023 |website=European Investment Bank |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Forestry crime: targeting the most lucrative of environmental crimes |url=https://www.interpol.int/en/News-and-Events/News/2020/Forestry-crime-targeting-the-most-lucrative-of-environmental-crimes |access-date=31. 3. 2023 |website=www.interpol.int |language=en |archive-date=31. 3. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230331133007/https://www.interpol.int/en/News-and-Events/News/2020/Forestry-crime-targeting-the-most-lucrative-of-environmental-crimes |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

U martu 2004., [[Greenpeace]] proveo je akcije protiv teretnog broda koji je prevozio drvo indonezijske kompanije Korindo, koje se uvozilo u [[Francuska|Francusku]], [[UK|Veliku Britaniju]], [[Belgija|Belgiju]] i [[Holandija|Nizozemsku]].
Poznato je da Korindo koristi ilegalno drvo iz posljednjih prašuma Indonezije. U maju 2003, istraga indonezijske vlade potvrdila je da je Korindo primao ilegalno drvo od ozloglašenih drvnih magnata poznatih po tome što nabavljaju drvo iz utočišta orangutana – [[Nacionalni park Tanjung Puting|Nacionalnog parka Tanjung Puting]].&lt;ref name=&quot;Protect forests&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.saveordelete.com|title=Protect forests|work=saveordelete.com|access-date=21. 1. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20140104192000/http://www.saveordelete.com/|archive-date=4. 1. 2014|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.eia-international.org|title=Protecting the Environment with Intelligence – EIA International|work=EIA International}}&lt;/ref&gt;
Nacionalni park Tanjung Puting je zaštićeno područje od globalnog značaja, površine 4.000 kvadratnih kilometara. Prepoznat je kao svjetski rezervat biosfere od strane [[UN|Ujedinjenih nacija]] i predstavlja najveće zaštićeno područje močvarne šume u jugoistočnoj Aziji.

==Ublažavanje==
[[Datoteka:Terra Indígena Tenharim do Igarapé Preto, Amazonas (41737919154).jpg|thumb|Agenti IBAMA-e, brazilske ekološke policije, u borbi protiv ilegalne sječe šuma na autohtonoj teritoriji (Brazil)|autohtonoj teritoriji]], 2018.]]

=== Sjeverna Azija ===
{{glavni|Program za provođenje zakona i upravljanje šumama}}

Ministarska konferencija ''Provođenje zakona i upravljanje šumama u Evropi i Sjevernoj Aziji'' ('''ENA FLEG''') održana je u Sankt Peterburgu, Rusija, od 22. do 25. novembra 2005. U maju 2004, Ruska Federacija je objavila svoju namjeru da bude domaćin procesa ENA FLEG, uz podršku Svjetske banke. Pripremna konferencija održana je u Moskvi u junu 2005. godine.

Konferencija u [[Sankt Peterburg]]u okupila je skoro 300 učesnika koji su predstavljali 43 vlade, privatni sektor, civilno društvo i međunarodne organizacije. Dogovorena je ''Deklaracija iz Sankt Peterburga o provođenju zakona i upravljanju šumama u Evropi i Sjevernoj Aziji''. Deklaracija uključuje indikativni popis akcija, namijenjenih da služe kao opći okvir za moguće akcije koje će poduzeti vlade, kao i civilno društvo.

Konferencija se održala dok se Ujedinjeno Kraljevstvo pripremalo da preda predsjedavanje [[G8]] Rusiji. Kao što je potvrdio Valery Roščupkin, šef [[Federalne agencije za šumarstvo Ruske Federacije]], ilegalna sječa šuma bila bi od posebnog značaja za Rusiju kao predsjedavajuću G8 i za sljedeći [[Samit G8]], koji će se također održati u Sankt Peterburgu.

=== Istočna Azija ===
[[Datoteka:Znaci ilegalnog krivolova drveta na granici zaštićenog područja Mt. Cagua - ZooKeys-266-001-g017.jpg|thumb|Znaci ilegalnog krivolova drveta na granici zaštićenog područja oko [[vulkana Cagua]], [[Cagayan]], [[Filipini]].]]
Ministarska konferencija o sprovođenju zakona i upravljanju šumama u Istočnoj Aziji ('''EA FLEG''') održana je na [[Bali]]ju u septembru 2001. Konferencija je okupila skoro 150 učesnika iz 20 zemalja, koji su predstavljali vlade, međunarodne organizacije, nevladine organizacije i privatni sektor. Događaj su zajednički organizovale [[Svjetska banka]] i [[Vlada Indonezije]]. Sastanak je uključivao detaljne tehničke diskusije o sprovođenju [[šumarski zakon|šumarskog zakona]] u vezi sa upravljanjem, šumarskom politikom i gazdovanjem šumama, kao i ministarski angažman.

Primarni ciljevi konferencije bili su razmjena analiza o sprovođenju zakona o šumama; istražiti prioritetna pitanja provođenja zakona o šumama, uključujući ilegalnu sječu šuma u regiji Istočne Azije, među višim zvaničnicima iz ministarstava za šume i srodnih ministarstava, nevladinih organizacija i predstavnika industrije; te se obavezati na djelovanje na nacionalnom i regionalnom nivou.

=== Evropska unija ===
{{glavni|EU FLEGT Akcijski plan}}

U maju 2003., [[Evropska komisija]] predstavila je Akcijski plan EU za provođenje zakona, upravljanje i trgovinu šumama ('''EU FLEGT'''). Ovo je označilo početak dugog procesa kojim EU ima za cilj razviti i provesti mjere za rješavanje problema ilegalne sječe šuma i srodne trgovine. Primarno sredstvo provođenja Plana je putem [[Dobrovoljni partnerski sporazum|Dobrovoljnog partnerskog sporazuma]] sa zemljama proizvođačima drveta. [[Uredba Evropske unije o drvetu]] usvojena je 2010. i stupila je na snagu 3. marta 2013.&lt;ref name=ECEUTR&gt;{{cite web|title=Timber Regulation|url=http://ec.europa.eu/environment/forests/timber_regulation.htm|website=ec.europa.eu|publisher=European Commission|access-date=25. 8. 2015|quote=Regulation (EU) No 995/2010 of the European Parliament and of the Council of 20 October 2010}} {{cc-notice|by4}}&lt;/ref&gt;
* Zabranjuje prvo stavljanje na tržište EU ilegalno posječenog drveta i proizvoda dobivenih od takvog drveta;&lt;ref name=ECEUTR /&gt;
* Zahtijeva od trgovaca iz EU koji prvi put stavljaju drvne proizvode na tržište EU da provedu 'dužnu pažnju';&lt;ref name=ECEUTR /&gt;
* Jednom kada se nađu na tržištu, drvo i drvni proizvodi mogu se prodavati i/ili transformirati prije nego što stignu do krajnjeg potrošača.&lt;ref name=ECEUTR /&gt;
* Kako bi se olakšala sljedivost drvnih proizvoda, ekonomski subjekti u ovom dijelu lanca snabdijevanja (u uredbi se nazivaju trgovci) imaju obavezu da vode evidenciju o svojim dobavljačima i kupcima.&lt;ref name=ECEUTR /&gt;

Istraga [[Greenpeace]]a objavljena u maju 2014. pokazuje da je Uredba EU o drvetu neučinkovita ako se lažna dokumentacija prihvata zdravo za gotovo i ako vlasti EU ne provode dovoljno zakona.&lt;ref name=GPSilent /&gt;

=== Afrika ===
Ministarska konferencija ''Provođenje zakona i upravljanje u afričkim šumama'' ('''AFLEG''') održana je u [[Yaoundé]]u, [[Kamerun]], u oktobru 2003. godine. Sastanak je okupio ministre i zainteresovane strane iz Afrike, Evrope i Sjeverne Amerike kako bi razmotrili kako partnerstva između proizvođača, potrošača, donatora, civilnog društva i privatnog sektora mogu riješiti problem ilegalne eksploatacije šuma i povezane trgovine u Africi.
Konferencija AFLEG-a, drugi regionalni sastanak o sprovođenju zakona i upravljanju šumama nakon sastanka u Istočnoj Aziji, rezultirala je usvajanjem ministarske deklaracije i akcijskog plana, kao i niza neformalnih inicijativa za implementaciju.

U 2014., Program FAU-EU-FLEGT&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.fao.org/forestry/eu-flegt/en/|title=EU FAO FLEGT programme|author=Food and Agriculture Organization of the United Nations|work=fao.org|access-date=22. 1. 2018|archive-date=26. 4. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160426030728/http://www.fao.org/forestry/eu-flegt/en/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; [[Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu]] objavila je studiju pod nazivom „Proces dobrovoljnog partnerskog sporazuma (VPA) u centralnoj i zapadnoj Africi: od teorije do prakse“,&lt;ref&gt;{{cite book|title=The Voluntary Partnership Agreement (VPA) process in Central and West Africa: from theory to practice|date=2014|publisher=FAO|url=http://www.fao.org/docrep/019/i3731e/i3731e.pdf}}&lt;/ref&gt; dokumentirajući i podstičući strateško promišljanje u partnerskim zemljama koje su već uključene u pregovore o VPA – ili onima koje će ući u takve pregovore – pružanjem primjera dobre prakse. Ove dobre prakse su identificirane i zabilježene nakon intervjua s glavnim zainteresiranim stranama u osam zemalja VPA u zapadnoj i centralnoj Africi, putem EU FLEGT mehanizma Evropskog šumarskog instituta (EFI).&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.euflegt.efi.int/home/|title=Home - EU FLEGT Facility|work=efi.int|date=5. 10. 2023 }}&lt;/ref&gt; i [[Evropska komisija]]. 2016, FAO-EU FLEGT program objavio je dodatnu studiju, [http://www.fao.org/3/a-i6134e.pdf ''Sljedivost: alat za upravljanje za preduzeća i vlade''], koja pruža primjere dobrih praksi u sistemima sljedivosti u regiji, koji pomažu u sprječavanju ilegalne sječe drva praćenjem drveta od njegove šume porijekla tokom cijelog njegovog putovanja duž lanca snabdijevanja.

===Sjedinjene Američke Države===
{{glavni|Krčenje šuma u Sjedinjenim Američkim Državama}}
Kao odgovor na rastuću zabrinutost zbog ilegalne sječe šuma i savjete od [[TRAFFIC]]&lt;ref name=&quot;traffic.org1&quot;/&gt; i drugih organizacija,&lt;ref name=&quot;traffic.org&quot;/&gt;, 22. maja 2008, SAD su izmijenile [[Laceyjev zakon iz 1900.|Laceyjev zakon]], kada je [[Zakon o hrani, očuvanju i energiji iz 2008.]] proširio svoju zaštitu na širi spektar biljaka i biljnih proizvoda (Član 8204. Sprečavanje ilegalnih praksi sječe šuma).&lt;ref&gt;{{cite web|last=Khatchadourian |first= Rafi|date=6. 10. 2008|url=http://www.newyorker.com/reporting/2008/10/06/081006fa_fact_khatchadourian?currentPage=all|title=The Stolen Forests: Inside the covert war on illegal logging|work= The New Yorker. |access-date= 7. 7. 2010}}&lt;/ref&gt;

Zahtjevi prema novim amandmanima su dvostruki. Prvo, Laceyjev zakon sada zabranjuje uvoz u Sjedinjene Američke Države biljaka koje su ubrane suprotno bilo kojem važećem saveznom zakonu, državnom zakonu, zakonu [[indijanci|autohtonih plemena]] ili stranom zakonu. Ako se utvrdi da je biljka ubrana kršeći zakone zemlje u kojoj je ubrana, ta biljka će biti predmet zapljene i oduzimanja ako se uveze u SAD. Laceyjev zakon također, počevši od 15. decembra 2008., zabranjuje uvoz određenih biljaka i biljnih proizvoda bez deklaracije za uvoz biljaka i biljnih proizvoda.&lt;ref name=&quot;auto&quot;&gt;{{cite web|publisher=USDA APHIS|date=26. 10. 2011|url=http://www.aphis.usda.gov/plant_health/lacey_act|title=U.S. Department of Agriculture Lacey Act Guidance|access-date=27. 1. 2012|archive-date=15. 2. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120215143449/http://www.aphis.usda.gov/plant_health/lacey_act/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Ova Deklaracija o biljkama i biljnim proizvodima mora sadržavati (pored ostalih informacija) rod, vrstu i zemlju berbe svake biljke koja se nalazi u komercijalnim pošiljkama određenih proizvoda, popis primjenjivih proizvoda (zajedno s drugim zahtjevima i smjernicama) može se pronaći na web stranici [[Ministarstva poljoprivrede Sjedinjenih Američkih Država|USDA]] [[Služba za inspekciju zdravlja životinja i biljaka|APHIS]].&lt;ref name=&quot;auto&quot;/&gt;

==Vidi također==
* [[Krčenje šuma i klimatske promjene]]
* [[Utjecaj cesta na okoliš#Ostalo|Utjecaj cesta na okoliš]]
* [[Agencija za istraživanje okoliša]]
* [[Evropski ured za borbu protiv prevara#Borba protiv pranja novca od drveta|Evropski ured za borbu protiv prevara]]
* [[Vandalizam u okolišu]]
* [[Popis ekoloških problema]]
* [[Smanjenje emisija od krčenja šuma i degradacije šuma]] (REDD)
* [[Drvna mafija]]
* [[Forum Ujedinjenih naroda o šumama]]
* [[Tikovina u Mjanmaru]]

==Reference==
{{refspisak}}
==Dodatni izvori==
* {{Cite book | last = Monbiot| first = George| title = Amazon Watershed| url = https://archive.org/details/amazonwatershedn0000monb| date = 1991 |publisher = Michael Joseph| isbn = 0349101620}}
* {{cite web|last=EIA and Telapak Indonesia|url=http://www.eia-international.org/wp-content/uploads/Timber-Trafficking-low-res.pdf|title=Timber trafficking: Illegal Logging in Indonesia, South East Asia and International Consumption of Illegally Sourced Timber|date=septembar 2001|publisher=Environmental Information Agency}}
* {{Cite book | last = Ravenel| first = Ramsay M.|author2=Ilmi M. E. Granoff |author3=Carrie A. Magee | title = Illegal logging in the tropics: strategies for cutting crime| date = 18. 1. 2005 |publisher = Routledge|url=https://books.google.com/books?id=KCikhurRhskC | isbn = 978-1-56022-117-3}}
* {{cite web|url=http://www.ncseonline.org/NLE/CRSreports/08July/RL33932.pdf|title=Illegal Logging: Background and Issues|editor=Sheikh, Pervaze A.|date=9. 6. 2008|publisher=Congressional Research Service|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110628230724/http://www.ncseonline.org/NLE/CRSreports/08July/RL33932.pdf|archive-date=28. 6. 2011}}
* {{cite book|last=Tacconi|first=Luca|title=Illegal logging: law enforcement, livelihoods and the timber trade|year=2007|publisher=Earthscan|location=London|url=https://books.google.com/books?id=VZ3oG6uIyxcC|isbn=978-1-84407-348-1}}

==Vanjski  linkovi==
{{commons category|Illegal Logging }}
* ''[https://www.iufro.org/science/gfep/illegal-timber-trade-rapid-response/report/ Illegal Logging and Related Timber Trade - Dimensions, Drivers, Impacts and Responses] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191005112405/https://www.iufro.org/science/gfep/illegal-timber-trade-rapid-response/report/ |date=5. 10. 2019 }}'' (IUFRO World Series Volume 35) - 2017 report containing results of fifth global scientific assessment undertaken by the [[International Union of Forest Research Organizations]] (IUFRO)-led Global Forest Expert Panels (GFEP) initiative
** [https://www.iufro.org/fileadmin/material/science/gfep/illegal-timber-trade/policy-brief/gfep-illegal-timber-policy-brief-high-res.pdf Policy Brief] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231008233451/https://www.iufro.org/fileadmin/material/science/gfep/illegal-timber-trade/policy-brief/gfep-illegal-timber-policy-brief-high-res.pdf |date=8. 10. 2023 }} based on the report
* [https://www.fao.org/in-action/eu-fao-flegt-programme/en/ FAO-EU Forest Law Enforcement, Governance and Trade (FLEGT) Programme] from the [[Food and Agriculture Organization]] of the United Nations
* [https://ec.europa.eu/environment/forests/illegal_logging.htm European Commission page on illegal logging], with links to FLEGT Regulation (adopted in 2005) and EU Timber Regulation (adopted in 2010)
* [https://forestlegality.org/ Forest Legality Alliance]
* [https://eia-global.org/campaigns/forests Environmental Investigation Agency page] on investigations related to illegal logging

[[Kategorija:Ilegalna sječa šuma| ]]
[[Kategorija:Šumarstvo]]
[[Kategorija:Svjetsko šumarstvo]]
[[Kategorija:Ekološki kriminal]]
[[Kategorija:Ekološki problemi sa šumama]]
[[Kategorija:Međunarodne šumarske organizacije]]
[[Kategorija:Certifikacija šuma]]
[[Kategorija:Upravljanje šumama]]
[[Kategorija:Šumarski zakon]]
[[Kategorija:Kriminalna zanimanja]]
[[Kategorija:Aktivnosti organiziranog kriminala]]
[[Kategorija:Ekologija]]</text>
      <sha1>oel8s00j5x0sqny71mabf9bs3re4sqh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Klobučarica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>534744</id>
    <revision>
      <id>3921254</id>
      <parentid>3894550</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T05:07:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3921254</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4007" sha1="sw3iomakavxlu2jc15j3wcp4d5bsbto" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                      = Klobučarica
| izvor                    = područje sjeverozapadno od [[Izgori|Izgora]], u istočnoj [[Hercegovina|Hercegovini]]
| izvor_koordinate         = {{coord|43.290182|18.576929|display=inline}}
| ušće                     = [[Sutjeska (rijeka)|Sutjeska]]
| ušće_koordinate          = {{coord|43.268459|18.621107|display=inline,title}}
| progresija               = [[Sutjeska (rijeka)|Sutjeska]] → [[Drina]] → [[Sava]] → [[Dunav]] → [[Crno more]]
| lokacija                 = [[Republika Srpska]], [[Bosna i Hercegovina]]
| dužina_km                = 5
| sliv                     = [[Crno more|crnomorski]]
| riječni_sistem           = [[Drina]]
}}

'''Klobučarica''' jest planinski potok u istočnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], u slivu [[Sutjeska (rijeka)|Sutjeske]] i [[Drina|Drine]]. Lijeva je pritoka Sutjeske. Nalazi se u širem području između [[Čemerno (Gacko)|Čemerna]], [[Izgori|Izgora]] i planinskog prostora sjeverozapadno od [[Gacko|Gacka]], na južnom rubu hidrološkog sistema Sutjeske.&lt;ref name=&quot;Waterway&quot;&gt;{{cite web |title=Klobučarica |url=https://waterwaymap.org/river/Klobu%C4%8Darica%20001784704829/ |website=WaterwayMap |access-date=20. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Mapcarta&quot;&gt;{{cite web |title=Klobučarica |url=https://mapcarta.com/18946504 |website=Mapcarta |access-date=20. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Tok ==
Od izvorišnog područja tok se spušta prema jugoistoku i istoku, kroz slabo naseljeno planinsko područje u kojem se smjenjuju šumske padine, pašnjaci i uske potočne doline.&lt;ref name=&quot;WaterwayGeo&quot;&gt;{{cite web |title=Klobučarica – geometry |url=https://waterwaymap.org/river/Klobu%C4%8Darica%20001784704829/geometry.geojson |website=WaterwayMap |access-date=20. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

U donjem dijelu Klobučarica prima više kratkih bočnih pritoka. Među njima je Pušina, koja se ulijeva u glavni tok u središnjem dijelu doline. U Sutjesku se ulijeva s lijeve strane čime ulazi u sistem Drine i crnomorskog sliva.&lt;ref name=&quot;Waterway&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;WaterwayGeo&quot;/&gt;

== Hidrografija ==
Ona je kratka planinska pritoka, duga oko 5&amp;nbsp;km. U gornjem i srednjem toku ima izražen bujični karakter, što je tipično za manje vodotoke u planinskom području između Hercegovine i gornjeg [[Podrinje|Podrinja]].&lt;ref name=&quot;Waterway&quot;/&gt;

Sutjeska je lijeva pritoka Drine i jedna od glavnih rijeka istočne Bosne. Njene pritoke, među kojima su Klobučarica, Jabušnica, Hrčavka, Perućica i Suha, čine razgranatu mrežu planinskih vodotoka oko [[Nacionalni park Sutjeska|Nacionalnog parka Sutjeska]] i okolnih planina.&lt;ref name=&quot;Bistro&quot;&gt;{{cite web |title=Rijeka Sutjeska |url=https://www.bistrobih.ba/nova/rijeka-sutjeska/ |website=Bistro Bosno i Hercegovino |access-date=20. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;JEM&quot;&gt;{{cite journal |title=Hydropower potential of river Sutjeska |url=https://jem.fpm.ues.rs.ba/index.php/journal/article/view/72 |journal=Journal of Engineering and Management |access-date=20. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Okolina i korištenje ==
Na Klobučarici je izgrađena mala hidroelektrana istog imena s lokacijom u Dražljevu, na području općine Gacko.&lt;ref name=&quot;REERS&quot;&gt;{{cite web |title=Privredno društvo &quot;STRAJKO – INŽENJERING&quot; društvo sa ograničenom odgovornošću Trebinje – Mala hidroelektrana &quot;Klobučarica&quot; |url=https://reers.ba/registar-sertifikata/38-privredno-drustvo-strajko-inzenjering-drustvo-sa-ogranicenom-odgovornoscu-trebinje-mala-hidroelektrana-klobucarica/?pismo=lat |publisher=Regulatorna komisija za energetiku Republike Srpske |access-date=20. 5. 2026 }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; Hidroenergetski potencijal Sutjeske i njenih pritoka, uključujući Klobučaricu, obrađivan je i u stručnim radovima o mogućoj izgradnji malih hidroelektrana u ovom slivu.&lt;ref name=&quot;JEM&quot; /&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Hidrografija Bosne i Hercegovine}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Pritoke Sutjeske]]
[[Kategorija:Sliv Drine]]</text>
      <sha1>sw3iomakavxlu2jc15j3wcp4d5bsbto</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hatice Altug</title>
    <ns>0</ns>
    <id>535091</id>
    <revision>
      <id>3921209</id>
      <parentid>3908068</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T19:21:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3921209</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16469" sha1="teg58lipuvdxfhy6g27nblkm2fj1jyx" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime               = Hatice Altug
| slika             =
| opis_slike        =
| datum_rođenja     = 1978.
| mjesto_rođenja    = [[Burdur]], [[Turska]]
| državljanstvo     = [[Turska]]; [[Sjedinjene Američke Države]]
| narodnost         = [[Turci|Turkinja]]
| polje             = [[fizika]], [[primijenjena fizika]], [[nanofotonika]], [[bioinženjerstvo]], [[biosenzor]]i, [[nanotehnologija]]
| radna_institucija = [[École polytechnique fédérale de Lausanne|EPFL]]; [[Boston University|Univerzitet u Bostonu]]; [[Harvard Medical School]]
| alma_mater        = [[Bilkent University|Univerzitet Bilkent]]; [[Stanford University|Univerzitet Stanford]]
| doktorski_mentor  = [[Jelena Vučković]]
| poznata_po        = istraživanjima [[nanofotonika|nanofotonike]], [[plazmonika|plazmonike]], [[metapovršina]], [[lab-on-a-chip|optičkih laboratorija na čipu]], [[mikrofluidika|mikrofluidike]] i [[spektroskopija|spektroskopije]] za [[biomedicinska dijagnostika|biomedicinsku dijagnostiku]]
| nagrade           = Presidential Early Career Award for Scientists and Engineers; Adolph Lomb Medal; IEEE Photonics Society Young Investigator Award; NSF CAREER Award; ERC Consolidator Grant; [[Optica|Optica Fellow]]
| veb-sajt          = {{URL|https://bios.epfl.ch/}}
}}

'''Hatice Altug''' ({{jez-tr|Hatice Altuğ}}; rođena 1978. u Burduru) [[Turci|tursko]]-[[Sjedinjene Američke Države|američka]] je [[fizika|fizičarka]], [[bioinženjerstvo|bioinženjerka]] i profesorica na [[École polytechnique fédérale de Lausanne|Švicarskom federalnom institutu za tehnologiju u Lausannei (EPFL)]]. Vodi Laboratorij za bionanofotonske sisteme pri Institutu za bioinženjerstvo EPFL-a, a njena istraživanja obuhvataju [[nanofotonika|nanofotoniku]], [[plazmonika|plazmoniku]], [[biosenzor]]e, [[spektroskopija|spektroskopiju]], [[nanofabrikacija|nanofabrikaciju]] i [[mikrofluidika|mikrofluidiku]].&lt;ref name=&quot;EPFL&quot;&gt;{{cite web |title=Hatice Altug |url=https://people.epfl.ch/hatice.altug?lang=en |website=École polytechnique fédérale de Lausanne |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;BIOS&quot;&gt;{{cite web |title=BioNanoPhotonic Systems Laboratory |url=https://www.epfl.ch/labs/bios/ |website=École polytechnique fédérale de Lausanne |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Poznata je po razvoju optičkih i nanofotonskih senzora za analizu bioloških uzoraka bez obilježavanja, s primjenama u [[medicina|medicini]], [[javno zdravstvo|javnom zdravstvu]], [[bioanalitika|bioanalitici]] i dijagnostici na mjestu njege.&lt;ref name=&quot;OpticaBio&quot;&gt;{{cite web |title=Hatice Altug |url=https://www.optica.org/history/biographies/bios/hatice_altug |website=Optica |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Koç&quot;&gt;{{cite web |title=Professor Hatice Altuğ |url=https://bilimmadalyasi.ku.edu.tr/en/professor-hatice-altug/ |website=Koç University Rahmi M. Koç Medal of Science |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==

=== Obrazovanje ===
Rođena je 1978. u Turskoj.&lt;ref name=&quot;EPS&quot;&gt;{{cite web |title=2020 European Physical Society Emmy Noether Distinction for Women in Physics |url=https://members.eps.org/blogpost/751263/Activities?tag= |website=European Physical Society |access-date=31. 5. 2026 |language=en }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; Diplomirala je [[fizika|fiziku]] 2000. na Univerzitetu Bilkent u [[Ankara|Ankari]], a doktorirala [[primijenjena fizika|primijenjenu fiziku]] 2007. na Univerzitetu Stanford. Doktorski rad radila je u grupi Jelene Vučković, u oblasti fotonskih kristala, nanokaviteta i integrisanih optičkih sistema.&lt;ref name=&quot;OpticaBio&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ICFO&quot;&gt;{{cite web |title=Hatice Altug |url=https://www.icfo.eu/event/3013/l4h-seminar-frontiers-in-nanophotonics-enabling-technology-for-next-generation-optical-biosensors-and-bioimaging/ |website=Institut de Ciències Fotòniques |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nakon doktorata bila je postdoktorska istraživačica u pri Harvard Medical Schoolu. To iskustvo usmjerilo je dio njenog kasnijeg rada prema optičkim biosenzorima, [[biomedicinska dijagnostika|biomedicinskoj dijagnostici]] i analitičkim tehnologijama koje povezuju fotoniku s biološkim i medicinskim pitanjima.&lt;ref name=&quot;OpticaBio&quot; /&gt;

=== Karijera ===
Od 2007. do 2013. radila je na Univerzitetu u Bostonu, najprije kao docentica, a zatim kao vanredna profesorica elektrotehnike i računarstva. U tom periodu razvila je istraživački program o nanofotonskim strukturama, optičkom biosenzingu i manipulaciji svjetlosti na nanometarskoj skali.&lt;ref name=&quot;OpticaBio&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;BU&quot;&gt;{{cite web |title=Hatice Altug Wins Photonics Society Young Investigator Award |url=https://www.bu.edu/eng/2011/10/31/hatice-altug-wins-photonics-society-young-investigator-award/ |website=Boston University College of Engineering |date=31. 10. 2011 |access-date=31. 5. 2026 |language=en }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

Godine 2013. prešla je na EPFL, gdje je osnovala Laboratorij za bionanofotonske sisteme. Imenovana je redovnom profesoricom 2020, a EPFL je tom prilikom naveo da je prepoznata kao pionirka u svojoj oblasti i dobitnica više evropskih i američkih istraživačkih priznanja.&lt;ref name=&quot;EPFL2020&quot;&gt;{{cite web |title=Nominations of EPFL professors |url=https://actu.epfl.ch/news/nominations-of-epfl-professors-157/ |website=École polytechnique fédérale de Lausanne |date=14. 5. 2020 |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Direktorica je Doktorske škole za fotoniku EPFL-a, a njena laboratorija djeluje u okviru Instituta za bioinženjerstvo i Škole inženjerstva.&lt;ref name=&quot;EPFL&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;ICFO&quot;/&gt;

=== Istraživanja ===
Njen rad zasniva se na kontroli [[svjetlost]]i u nanostrukturama radi detekcije [[molekula]], [[Virus (biologija)|virusa]], [[Bjelančevine|proteina]] i drugih bioloških objekata u malim zapreminama uzorka. Laboratorija razvija uređaje koji kombinuju nanofotonske rezonatore, plazmonske nanostrukture, [[metamaterijal]]e, metapovršine, [[infracrveno zračenje|infracrvenu]] spektroskopiju i integrisane mikrofluidne sisteme.&lt;ref name=&quot;BIOS&quot; /&gt; Cilj takvih platformi jeste osjetljiva, brza i jeftinija analiza bez fluorescentnog ili hemijskog obilježavanja, što je važno za dijagnostiku, biološka istraživanja i globalno zdravlje.&lt;ref name=&quot;Koç&quot; /&gt;

U ranom radu sa Jelenom Vučković demonstrirala je usporavanje grupne brzine svjetlosti u dvodimenzionalnim nizovima spregnutih fotonskokristalnih mikrokaviteta, što je bilo povezano s razvojem minijaturnih optičkih komponenti, senzora i lasera s niskim pragom.&lt;ref name=&quot;SlowLight&quot;&gt;{{cite journal |last1=Altug |first1=Hatice |last2=Vučković |first2=Jelena |title=Experimental demonstration of the slow group velocity of light in two-dimensional coupled photonic crystal microcavity arrays |trans-title=Eksperimentalna demonstracija male grupne brzine svjetlosti u dvodimenzionalnim nizovima spregnutih fotonskokristalnih mikrokaviteta |url=https://arxiv.org/abs/physics/0406109 |journal=Applied Physics Letters |date=2005 |volume=86 |issue=11 |pages=111102 |doi=10.1063/1.1883335 |language=en}}&lt;/ref&gt; U drugom radu istražila je polarizacijske osobine takvih struktura i njihovu osjetljivost na promjene indeksa prelamanja okoline, što je povezano s mogućnošću biohemijskog senzinga.&lt;ref name=&quot;Polarization&quot;&gt;{{cite journal |last1=Altug |first1=Hatice |last2=Vučković |first2=Jelena |title=Polarization control and sensing with two-dimensional coupled photonic crystal microcavity arrays |trans-title=Kontrola polarizacije i senzori pomoću dvodimenzionalnih nizova spregnutih fotonskokristalnih mikrokaviteta |url=https://arxiv.org/abs/physics/0407103 |journal=Optics Letters |date=2004 |volume=30 |issue=9 |pages=982–984 |doi=10.1364/OL.30.000982 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Jedan od važnih pravaca njene grupe jeste infracrveni nanobiosenzing. U radu objavljenom u ''Nature Communications'' 2013. grupa je pokazala plazmonsku [[čip]]-tehnologiju za vrlo osjetljivu infracrvenu apsorpcijsku spektroskopiju biomolekularnih interakcija u vodenom okruženju, uključujući realnovremensko praćenje vezivanja proteina i nanočestica.&lt;ref name=&quot;Adato2013&quot;&gt;{{cite journal |last1=Adato |first1=Ron |last2=Altug |first2=Hatice |title=In-situ ultra-sensitive infrared absorption spectroscopy of biomolecule interactions in real time with plasmonic nanoantennas |trans-title=In situ ultrasenzitivna infracrvena apsorpcijska spektroskopija biomolekularnih interakcija u realnom vremenu pomoću plazmonskih nanoantena |url=https://www.nature.com/articles/ncomms3154 |journal=Nature Communications |date=2013 |volume=4 |pages=2154 |doi=10.1038/ncomms3154 |language=en}}&lt;/ref&gt; Kasniji radovi proširili su taj pristup na hemijski specifično prepoznavanje procesa u lipidnim membranama i biosenzore.&lt;ref name=&quot;Rodrigo2018&quot;&gt;{{cite journal |last1=Rodrigo |first1=Daniel |last2=Limaj |first2=Ognjen |last3=Janner |first3=Davide |last4=Etezadi |first4=Daryoush |last5=García de Abajo |first5=F. Javier |last6=Pruneri |first6=Valerio |last7=Altug |first7=Hatice |title=Resolving molecule-specific information in dynamic lipid membrane processes with multi-resonant infrared metasurfaces |trans-title=Razlučivanje molekulski specifičnih informacija u dinamičkim procesima lipidnih membrana pomoću višerezonantnih infracrvenih metapovršina |url=https://www.nature.com/articles/s41467-018-04594-x |journal=Nature Communications |date=2018 |volume=9 |pages=2160 |doi=10.1038/s41467-018-04594-x |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Oh2021&quot;&gt;{{cite journal |last1=Oh |first1=Sang-Hyun |last2=Altug |first2=Hatice |last3=Jiang |first3=Liang |last4=García de Abajo |first4=F. Javier |title=Nanophotonic biosensors harnessing van der Waals materials |trans-title=Nanofotonski biosenzori koji koriste van der Waalsove materijale |url=https://www.nature.com/articles/s41467-021-23564-4 |journal=Nature Communications |date=2021 |volume=12 |pages=3824 |doi=10.1038/s41467-021-23564-4 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Altug je također radila na [[slikovna dijagnostika|slikovnim]] i spektroskopskim metodama za molekulsko &quot;[[Barkod|bar-kodiranje]]&quot; pomoću metapovršina. U radu objavljenom u ''Science'' 2018. prikazana je metoda slikovnog molekulskog bar-kodiranja s pikseliziranim dielektričnim metapovršinama, koja omogućava istovremenu detekciju više molekulskih potpisa u kompaktnom optičkom formatu.&lt;ref name=&quot;Science2018&quot;&gt;{{cite journal |last1=Tittl |first1=Andreas |last2=Leitis |first2=Aljona |last3=Liu |first3=Mingkai |last4=Yesilkoy |first4=Filiz |last5=Choi |first5=Duk-Yong |last6=Neshev |first6=Dragomir N. |last7=Kivshar |first7=Yuri S. |last8=Altug |first8=Hatice |display-authors=6 |title=Imaging-based molecular barcoding with pixelated dielectric metasurfaces |trans-title=Molekulsko bar-kodiranje zasnovano na snimanju pomoću pikseliziranih dielektričnih metapovršina |url=https://www.science.org/doi/10.1126/science.aas9768 |journal=Science |date=2018 |volume=360 |issue=6393 |pages=1105–1109 |doi=10.1126/science.aas9768 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Priznanja ==
Za rani istraživački rad dobila je više američkih priznanja, uključujući NSF CAREER Award i Office of Naval Research Young Investigator Award 2010, IEEE Photonics Society Young Investigator Award 2011. i Presidential Early Career Award for Scientists and Engineers iste godine.&lt;ref name=&quot;BU&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Bilkent&quot;&gt;{{cite web |title=Bilkent Graduates Among PECASE Recipients |url=https://bilnews.bilkent.edu.tr/archive/issue_18_2/grad.html |website=Bilkent News |date=4. 10. 2011 |access-date=31. 5. 2026 |language=en |archive-date=10. 4. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250410064230/http://bilnews.bilkent.edu.tr/archive/issue_18_2/grad.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Časopis ''Popular Science'' uvrstio ju je 2011. među &quot;Brilliant 10&quot;, izbor mladih istraživača s istaknutim doprinosima u nauci i tehnologiji.&lt;ref name=&quot;CV&quot;&gt;{{cite web |title=Hatice Altug short CV |url=https://www.epfl.ch/labs/bios/wp-content/uploads/2018/10/2014_CV_Altug_Short.pdf |website=École polytechnique fédérale de Lausanne |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Optical Society of America dodijelio joj je 2012. Adolph Lomb Medal za doprinos integrisanim optičkim nanobiosenzorima i nanospektroskopiji zasnovanoj na nanoplazmonici, nanofluidici i novim metodama nanofabrikacije.&lt;ref name=&quot;OpticaBio&quot;/&gt; Godine 2020. izabrana je za članicu Optice zbog pionirskih doprinosa nanooptici, manipulaciji svjetlosti na čipu, razvoju inovativnih nanobiosenzora i doprinosa naučnoj zajednici.&lt;ref name=&quot;OpticaFellow&quot;&gt;{{cite web |title=Hatice Altug Elected Fellow of The Optical Society |url=https://actu.epfl.ch/news/hatice-altug-elected-fellow-of-the-optical-society/ |website=École polytechnique fédérale de Lausanne |date=9. 10. 2020 |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Iste godine dobila je European Physical Society Emmy Noether Distinction for Women in Physics.&lt;ref name=&quot;EPS&quot;/&gt;

Među njenim evropskim priznanjima nalaze se ERC Consolidator Grant i ERC Proof of Concept Grant, koje je EPFL naveo prilikom njenog imenovanja za redovnu profesoricu.&lt;ref name=&quot;EPFL2020&quot;/&gt; Koç University joj je dodijelio Rahmi M. Koç Medal of Science 2023. za doprinos bioinženjerstvu, nanofotonici i biosenzorima.&lt;ref name=&quot;Koç&quot;/&gt;

== Odabrana djela ==
* {{cite journal |last1=Adato |first1=Ron |last2=Altug |first2=Hatice |title=In-situ ultra-sensitive infrared absorption spectroscopy of biomolecule interactions in real time with plasmonic nanoantennas |trans-title=In situ ultrasenzitivna infracrvena apsorpcijska spektroskopija biomolekularnih interakcija u realnom vremenu pomoću plazmonskih nanoantena |url=https://www.nature.com/articles/ncomms3154 |journal=Nature Communications |date=2013 |volume=4 |pages=2154 |doi=10.1038/ncomms3154 |language=en}}
* {{cite journal |last1=Tittl |first1=Andreas |last2=Leitis |first2=Aljona |last3=Liu |first3=Mingkai |last4=Yesilkoy |first4=Filiz |last5=Choi |first5=Duk-Yong |last6=Neshev |first6=Dragomir N. |last7=Kivshar |first7=Yuri S. |last8=Altug |first8=Hatice |display-authors=6 |title=Imaging-based molecular barcoding with pixelated dielectric metasurfaces |trans-title=Molekulsko bar-kodiranje zasnovano na snimanju pomoću pikseliziranih dielektričnih metapovršina |url=https://www.science.org/doi/10.1126/science.aas9768 |journal=Science |date=2018 |volume=360 |issue=6393 |pages=1105–1109 |doi=10.1126/science.aas9768 |language=en}}
* {{cite journal |last1=Rodrigo |first1=Daniel |last2=Limaj |first2=Ognjen |last3=Janner |first3=Davide |last4=Etezadi |first4=Daryoush |last5=García de Abajo |first5=F. Javier |last6=Pruneri |first6=Valerio |last7=Altug |first7=Hatice |display-authors=6 |title=Resolving molecule-specific information in dynamic lipid membrane processes with multi-resonant infrared metasurfaces |trans-title=Razlučivanje molekulski specifičnih informacija u dinamičkim procesima lipidnih membrana pomoću višerezonantnih infracrvenih metapovršina |url=https://www.nature.com/articles/s41467-018-04594-x |journal=Nature Communications |date=2018 |volume=9 |pages=2160 |doi=10.1038/s41467-018-04594-x |language=en}}
* {{cite journal |last1=Oh |first1=Sang-Hyun |last2=Altug |first2=Hatice |last3=Jiang |first3=Liang |last4=García de Abajo |first4=F. Javier |title=Nanophotonic biosensors harnessing van der Waals materials |trans-title=Nanofotonski biosenzori koji koriste van der Waalsove materijale |url=https://www.nature.com/articles/s41467-021-23564-4 |journal=Nature Communications |date=2021 |volume=12 |pages=3824 |doi=10.1038/s41467-021-23564-4 |language=en}}
* {{cite journal |last1=Lee |first1=Jihye |last2=Wu |first2=Yina |last3=Sinev |first3=Ivan |last4=Masharin |first4=Mikhail |last5=Papadopoulos |first5=Sotirios |last6=Altug |first6=Hatice |display-authors=5 |title=Plasmonic biosensor enabled by resonant quantum tunnelling |trans-title=Plazmonski biosenzor omogućen rezonantnim kvantnim tuneliranjem |url=https://www.nature.com/articles/s41566-025-01708-y |journal=Nature Photonics |date=2025 |doi=10.1038/s41566-025-01708-y |language=en}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* {{ORCID|0000-0001-5522-1343}}
* {{Google Scholar ID|YIg1k6MAAAAJ|Hatice Altug}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Altug, Hatice}}
[[Kategorija:Rođeni 1978.]]
[[Kategorija:Biografije, Burdur]]
[[Kategorija:Turski fizičari]]
[[Kategorija:Američki fizičari]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>teg58lipuvdxfhy6g27nblkm2fj1jyx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zdeněk Vítek</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536620</id>
    <revision>
      <id>3921191</id>
      <parentid>3918765</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T16:30:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3921191</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14876" sha1="t4hzvpgxaql8ja2s7napxsl1blq0ssp" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Zdeněk Vítek
| slika                = ME biatlon muzi44.jpg
| opis_slike           = 
| puno_ime             = 
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Čehoslovačka}}&lt;br&gt;{{ZID|Češka}}
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1977|07|25}}
| mjesto_rođenja       = [[Vrchlabí]]
| država_rođenja       = [[Čehoslovačka]] 
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = biatlonski trener
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 180
| težina               = 74
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = SKP Jablonec
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = 
| kraj_karijere        = 2014.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''4''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|2010.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             =
| nastup OI_NS         = 
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''15''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|1998]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|2004]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|2005]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006.|2006]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|2007]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008.|2008]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|2009]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011.|2011]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|2012]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013.|2013.]]) 
| medalje_SP           = '''1'''
| zlato_SP             = 0
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]]
| pobjede_SK           = '''1'''
| plasman_SK           = {{plainlist| 
'''16.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01]], [[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]])
* {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''11.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01.]])
* {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''12.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01.]])
* {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''13.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02.]])
* {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''28.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01]], [[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]])
}}
| pobjede_SK_štafeta   = 1
| pobjede_u_dis        = 
&lt;!-- Evropska prvenstva --&gt;
| nastup_EP            = '''2''' ([[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2008.|2008.]])
| medalje_EP           = '''2'''
| zlato_EP             = 1
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|10 km]]}}
{{MedaljaTakmičenje|EPB}}
{{MedaljaZlato|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2000.|EP 2000.]]|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 20 km|20 km]]}}
{{MedaljaBronza|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2008.|EP 2008.]]|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2008 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 1 | 0
| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropska prvenstva]]| 1 | 0 | 1
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 27. 9. 2025.
}}

'''Zdeněk Vítek''' rođen 25. jula 1977. u [[Vrchlabí]], [[Čehoslovačka]] (danas [[Češka]]) nekadašnji je [[čehoslovačka|čehoslovački]] i [[Češka|češki]] [[biatlon]]ac.

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) 
|  
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 10 km|51]]    
|
|
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|14]]
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|57]]  
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 10 km|14]]  
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (muškarci)|17]] 
|
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|5]] 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2006}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 20 km|22]]  
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 10 km|10]]  
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – potjera (muškarci)|16]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – masovni start (muškarci)|22]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (muškarci)|6]]  
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2010}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 20 km|67]]  
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 10 km|28]]  
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – potjera (muškarci)|38]] 
|
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – štafeta (muškarci)|6]]   
|}
Vítek je nastupio čeiri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|ZOI 2010]], ali nije osvajao medalje. U pojedinačnim utrkama najbolji rezultat ostvario je na ZOI 2006. osvajanjem desetog mjesta u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 10 km|utrci na 10&amp;nbsp;km]] s jednim promašajem i sa zaostatkom od 1:12.8&amp;nbsp;min u odnosu na pobjednika [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|njemačkog biatlonca]] [[Sven Fischer|Svena Fischera]]. U ekipnim utrkama je na ZOI 2002. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|štafeti]] ostvario najbolji rezultat s [[Ivan Masařík|Ivanom Masaříkom]], [[Roman Dostál|Romanom Dostálom]] i [[Petr Garabík|Petrom Garabíkom]] osvojio peto mjesto, sa zaostatkom od 2:53.8&amp;nbsp;min iza pobjedničke [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|norveške štafete]] u sastavu: [[Halvard Hanevold]], [[Frode Andresen]], [[Egil Gjelland]] i [[Ole Einar Bjørndalen]].

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}}  
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1997}}
|   
| 
|
|
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (muškarci)|15]]
| 
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1998}}
|   
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – potjera (muškarci)|43]]
|
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|19]]
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1999}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|50]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 10 km|23]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – potjera (muškarci)|45]]
|
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|15]]
|
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2000}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 20 km|23]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 10 km|36]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – potjera (muškarci)|35]]
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|7]]
|
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2001}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 20 km|26]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 10 km|23]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – potjera (muškarci)|10]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – masovni start (muškarci)|24]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|14]]
|
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2002}}
|  
|
|
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002 – masovni start (muškarci)|27]] 
| 
|
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2003}}
|   
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|3]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – potjera (muškarci)|{{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} ]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – masovni start (muškarci)|7]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|6]]
|
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2005}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 10 km|62]]   
| 
|
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (muškarci)|11]] 
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2006}}
|  
| 
| 
| 
| 
|
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006 – štafeta (mješovito)|17]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2007}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 20 km|54]]  
|
| 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (muškarci)|5]]
|
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (mješovito)|8]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2008}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 20 km|7]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 10 km|23]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – potjera (muškarci)|16]]
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – štafeta (muškarci)|7]]
|
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2009}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 20 km|29]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 10 km|48]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – potjera (muškarci)|28]]
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – štafeta (muškarci)|10]]
|
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – štafeta (mješovito)|17]]  
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2011}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – 20 km|28]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – 10 km|40]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – potjera (muškarci)|39]]
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – štafeta (muškarci)|10]]
|
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – štafeta (mješovito)|11]]  
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2012}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 10 km|64]] 
| 
|
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – štafeta (muškarci)|9]]
|
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2013}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 20 km|67]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 10 km|24]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – potjera (muškarci)|46]]
| 
| 
|
| 
|} 
Zdeněk Vítek je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013.|SP 2013.]] nastupio 15 puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je jednu bronzanu medalju na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 10 km|utrci na 10&amp;nbsp;km]], kada je s jednim promašajem i zaostatkom od 52.9&amp;nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Ole Einar Bjørndalen|Olea Einara Bjørndalena]]. Najbolji rezultat u ekipnoj konkurenciji ostvario je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|SP 2007.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (muškarci)|štafetnoj utrci]] s [[Roman Dostál|Romanom Dostálom]], [[Michal Šlesingr|Michalom Šlesingrom]] i [[Ondřej Moravec|Ondřejom Moravecom]] kada su osvojili peto mjesto. 

=== Svjetski kup ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:left; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
!colspan=&quot;20&quot; | Plasman u Svjetskom kupu 
|-
! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/00.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01]] !!  [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2007/2008.|2007/08.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|2008/09.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2009/2010.|2009/10.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2010/2011.|2010/11.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2011/2012.|2011/12.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2012/2013.|2012/13.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|2013/14.]]
|-
|58||62||34||16||24||16|| ||58||36||35||35||48||92||70||71||50||
|}
{{clear}}
Prvi nastup Víteka u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]] u [[Lillehammer]]u 6. decembra 1997. u utrci na 10&amp;nbsp;km, kada je osvojio 63-0 mjesto iza pobjednika [[Njemačka|njemačkog]] [[biatlon]]ca [[Frank Luck|Franka Lucka]]. Najbolji rezultat mu je pobjeda u utrci na 20&amp;nbsp;km 30. novembra 2000. u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2000/200a.|2000/01.]] u [[Antholz]]u, a u ekipnim disciplinama pobjeda u štafeti u [[Antholz]]u 3. decembra 2000. u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01.]] s [[Ivan Masařík|Ivanom Masaříkom]], [[Tomáš Holubec|Tomášom Holubecom]] i [[Petr Garabík|Petrom Garabíkom]].


== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 2014.

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život ==
{{sekcija}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|73}}
{{commonscat}}

{{Evropski prvaci u biatlonu-20 km}}

{{DEFAULTSORT:Vítek, Zdeněk}}
[[Kategorija:Rođeni 1977.]]
[[Kategorija:Biografije, Vrchlabí]]
[[Kategorija:Čehoslovački biatlonci]]
[[Kategorija:Češki biatlonci]]
[[Kategorija:Češki olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2010.]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Evropskim prvenstvima u biatlonu]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Češki biatlonski treneri]]</text>
      <sha1>t4hzvpgxaql8ja2s7napxsl1blq0ssp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Unski lađari</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536658</id>
    <revision>
      <id>3921187</id>
      <parentid>3919726</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T16:14:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Majstori izrade */</comment>
      <origin>3921187</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8539" sha1="sujak0llldxb1mbmpqpxnt39hvpe7jn" xml:space="preserve">'''Unski lađari''' je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] tradicionalna turističko-sportska manifestacija i utrka tradicionalnim drvenim lađama koja se održava u [[Bosanska Krupa|Bosanskoj Krupi]] na rijeci [[Una|Uni]], u [[Unsko-sanski kanton|Unsko-sanskom kantonu]]. Glavni dio manifestacije predstavlja utrka četveročlanih posada tradicionalnim [[Unska lađa|unskim lađama]], na približno pet kilometara dugoj dionici od [[Crno jezero (Grmuša)|Crnog jezera]] do [[Drveni most na Uni|Drvenog mosta]] u središtu Bosanske Krupe.

== Historija ==

=== Porijeklo manifestacije ===
Porijeklo Unskih lađara vezano je za tradicionalni način života stanovništva Bosanske Krupe uz rijeku Unu. Unska lađa prvobitno je služila kao praktično riječno plovilo za prevoz ljudi i robe, ribolov i druge svakodnevne aktivnosti. Tek kasnije je tradicionalno plovilo prilagođeno sportskom takmičenju.&lt;ref name=&quot;Avaz2015&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;AlJazeera2017&quot; /&gt;

Početak manifestacije vezuje se za drugu polovinu 1970-ih godina. Kao godina prvog održavanja navodi se 1976., dok se 1977. često navodi kao godina osnivanja manifestacije. Za njen nastanak vezuje se ime Sabahudina Mahića, koji se smatra njenim osnivačem i prvim organizatorom.&lt;ref name=&quot;TuristickeAtrakcije&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;AlJazeera2017&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Velkaton2015&quot; /&gt;2015. godine na 35. izdanju Unskih lađara nastupila su trojica učesnika prvih Unskih lađara, održanih 1977. godine.&lt;ref name=&quot;Velkaton2015&quot; /&gt;

=== Rani period ===
U početnim godinama manifestacija je imala izrazito lokalni karakter. Posade su se često sastojale od članova iste porodice, komšija ili stanovnika pojedinih gradskih dijelova. Utrka je tako predstavljala i sportsko nadmetanje i oblik lokalnog prestiža povezanog sa znanjem veslanja i životom na Uni.&lt;ref name=&quot;AlJazeera2017&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Grad37&quot; /&gt;

=== Ratni i poslijeratni period ===
Rat u Bosni i Hercegovini i poslijeratne okolnosti uticali su na kontinuitet manifestacije. U poslijeratnom periodu razvijen je i širi program koji je, osim utrke tradicionalnim lađama, uključivao različite vrste kajakaških i drugih riječnih takmičenja, kao i skokove sa Drvenog mosta.&lt;ref name=&quot;Klix2014&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Velkaton2015&quot; /&gt;

== Utrka ==

=== Staza ===
Glavna utrka tradicionalnim unskim lađama održava se nizvodno rijekom Unom, od područja Crnog jezera do Drvenog mosta u centru Bosanske Krupe. Dužina staze je oko 5,5 kilometara.&lt;ref name=&quot;FENA2025&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Cazin2012&quot; /&gt; U savremenim izdanjima prije glavne utrke održava se [[kronometar]] kojim se određuju startne pozicije posada.&lt;ref name=&quot;SSBK2025&quot; /&gt;

=== Posade ===
Tradicionalnu posadu čine četiri veslača. U ranijim periodima ekipe su često bile sastavljene na porodičnoj ili komšijskoj osnovi, dok su se kasnije formirale kao sportske ekipe.&lt;ref name=&quot;TuristickeAtrakcije&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Grad37&quot; /&gt;

== Unska lađa ==

=== Konstrukcija ===
Tradicionalna unska lađa je drveno plovilo specifično za područje Bosanske Krupe i rijeke Une. Razvila se iz praktičnih riječnih plovila koja su služila za prevoz i druge potrebe stanovništva.&lt;ref name=&quot;AlJazeera2017&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;TRT&quot; /&gt;

Konstrukcija se izrađuje od kombinacije tvrdih i mekših vrsta drveta, hrast, orah, jasen i brijest za nosive dijelove, dok se za oblogu koriste jela, smrča i bor.&lt;ref name=&quot;AlJazeera2017&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Mondo2026&quot; /&gt; 

=== Izrada ===
Izrada unske lađe tradicionalno se obavlja ručno. Proces uključuje oblikovanje drvene konstrukcije, sastavljanje i zakivanje elemenata, izradu oplate i zaštitu plovila od vode i vremenskih uticaja.&lt;ref name=&quot;AlJazeera2017&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;BHRT2025&quot; /&gt; Za jednu lađu koristi se nekoliko hiljada eksera. Broj zavisi od dimenzija i konstrukcije plovila, a izvori za različite tipove lađa navode od približno 6.000 do više od 10.000 eksera.&lt;ref name=&quot;AlJazeera2017&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Mondo2026&quot; /&gt; Vrijeme potrebno za izradu jedne unske lađe je potrebno tri do pet dana rada.&lt;ref name=&quot;BHRT2025&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Mondo2026&quot; /&gt;

=== Razvoj oblika ===
Tradicionalni oblici lađe mijenjali su se kroz vrijeme. Starije lađe opisivane su i kao „sandučare“, prvenstveno namijenjene prevozu tereta, dok su kasniji modeli dobili zaobljeniji i sportski prilagođeniji oblik.&lt;ref name=&quot;Avaz2015&quot; /&gt; Razvoj takmičenja doveo je do dodatnog prilagođavanja oblika plovila potrebama utrke, ali su osnovni elementi tradicionalne konstrukcije zadržani.&lt;ref name=&quot;AlJazeera2017&quot; /&gt;

=== Trajnost i održavanje ===
Pravilno održavana unska lađa može trajati više godina, dok izloženost suncu, kiši i drugim vremenskim uslovima ubrzava propadanje drveta.&lt;ref name=&quot;TRT&quot; /&gt;

== Prva lasta Une ==
'''Prva lasta Une''' tradicionalni je skakački događaj koji se održava sa Drvenog mosta u Bosanskoj Krupi u okviru programa Unskih lađara. Takmičenje je postalo jedan od prepoznatljivih pratećih sadržaja manifestacije.&lt;ref name=&quot;Velkaton2015&quot; /&gt;

Skokovi se izvode u različitim tehnikama, a među poznatim disciplinama navode se „lasta“ i „prelom“.&lt;ref name=&quot;Grad39&quot; /&gt;

== Pobjednici ==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
!Izdanje
!Godina
!Pobjednička ekipa
|-
|27.
|2007.
|Alga&lt;ref name=&quot;UnskeSume&quot; /&gt;
|-
|32.
|2012.
|Dido 1&lt;ref name=&quot;Cazin2012&quot; /&gt;
|-
|33.
|2013.
|Huka Omer&lt;ref name=&quot;Cazin2013&quot; /&gt;
|-
|34.
|2014.
|Dido I&lt;ref name=&quot;Bljesak2014&quot; /&gt;
|-
|35.
|2015.
|Tetak Begić&lt;ref name=&quot;N12015&quot; /&gt;
|-
|37.
|2017.
|Plenum&lt;ref name=&quot;Grad37&quot; /&gt;
|-
|38.
|2018.
|RIP Ibrahim Bapić
|-
|39.
|2019.
|RIP Ibrahim Bapić&lt;ref name=&quot;Grad39&quot; /&gt;
|-
|40.
|2020.
|Kenwood&lt;ref name=&quot;SSBK2020&quot; /&gt;
|-
|41.
|2021.
|Kenwood&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://krupljani.ba/bosanska-krupa/sinoc-zavrseni-41-unski-ladjari-pobjednik-kenwood.html|title=Sinoć završeni 41. Unski lađari- pobjednik Kenwood|last=admin|date=2021-08-08|website=Krupljani.BA {{!}} Informativni portal|language=bs-BA|access-date=2026-08-18}}&lt;/ref&gt;
|-
|42.
|2022.
|Kenwood&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://reprezent.ba/u-bosanskoj-krupi-odrzani-tradicionalni-42-unski-ladari/|title=U Bosanskoj Krupi održani tradicionalni 42. „Unski lađari“|last=Šabanagić|first=Esad|date=2022-08-08|website=Reprezent|language=hr|access-date=2026-08-18}}&lt;/ref&gt;
|-
|44.
|2024.
|Kenwood&lt;ref name=&quot;RadioBK2024&quot; /&gt;
|-
|45.
|2025.
|Kenwood&lt;ref name=&quot;Reprezent2025&quot; /&gt;
|-
|46.
|2026.
|Kenwood&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://reprezent.ba/u-bosanskoj-krupi-odrzani-tradicionalni-42-unski-ladari/|title=U Bosanskoj Krupi održani tradicionalni 42. „Unski lađari“|last=Šabanagić|first=Esad|date=2022-08-08|website=Reprezent|language=hr|access-date=2026-08-18}}&lt;/ref&gt;
|}

== Vidi još ==

* [[Bosanska Krupa]]
* [[Una]]
* [[Unsko-sanski kanton]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjski linkovi ==

* [https://sportskisavezbk.ba/2025/07/29/unski-ladari-45-godina-tradicije/ Gradski sportski savez Bosanska Krupa – Unski lađari – 45 godina tradicije]
* [https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/3/10/temzom-plove-unske-lade Al Jazeera Balkans – Temzom plove unske lađe]
* [https://euronews.ba/bosna-i-hercegovina/aktuelno/31472/unski-ladari-u-bosanskoj-krupi-tradicija-duga-pola-stoljeca Euronews.ba – Unski lađari u Bosanskoj Krupi]
* [https://www.trtbalkan.com/bhsc/article/b1aebd7fccb3 TRT Balkan – Priča o unskoj lađi]
* [https://bhrt.ba/pri%C4%8Da-o-izradi-unske-ladje BHRT – Priča o izradi unske lađe]
* [https://bljesak.info/magazin/flash/zavrseni-34-unski-ladari-u-bosanskoj-krupi-najvrjedniju-nagradu-osvojila-ekipa-dido-i/93487 Bljesak.info – 34. Unski lađari]
* [https://gradbosanskakrupa.ba/bosanskoj-krupi-odrzani-tradicionalni-37-unski-ladari-prva-cilj-stigla-posada-plenum-iz-bosanske-krupe/ Grad Bosanska Krupa – 37. Unski lađari]
* [https://reprezent.ba/u-bosanskoj-krupi-odrzani-tradicionalni-45-unski-ladari/ Reprezent – 45. Unski lađari]
* [https://avaz.ba/bih/unsko-sanski-kanton/989006/unski-ladjari-u-bosanskoj-krupi-tradicija-duga-pola-stoljeca Dnevni avaz – Unski lađari u Bosanskoj Krupi]
* [https://usnkrajina.com.ba/bosanskokrupski-stih-na-valovima-une-unski-ladjari-po-45-put-odusevili-posjetioce USKrajina – 45. Unski lađari]
* [https://visitbosanskakrupa.com/bs/clanak/46unski-ladari/26 Visit Bosanska Krupa – 46. Unski lađari]
* [https://www.mondo.ba/Info/Drustvo/a1479033/kenan-buzimkic-cuva-tradiciju-izrade-unskih-ladja.html Mondo – Kenan Bužimkić čuva tradiciju izrade unskih lađa]
* [https://www.krater.ba/bs/clanak/bosanskokrupski-unski-ladari-tradicija-i-rodenjem-stecena-ljubav/66 Krater – Bosanskokrupski Unski lađari]

*</text>
      <sha1>sujak0llldxb1mbmpqpxnt39hvpe7jn</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3921188</id>
      <parentid>3921187</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T16:14:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3921188</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8595" sha1="mqnx0f2ssxp0vgllfuxv0ggxu1pe7ui" xml:space="preserve">{{Čišćenje}}{{Nedostaju izvori}}{{Kategorizacija}}


'''Unski lađari''' je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] tradicionalna turističko-sportska manifestacija i utrka tradicionalnim drvenim lađama koja se održava u [[Bosanska Krupa|Bosanskoj Krupi]] na rijeci [[Una|Uni]], u [[Unsko-sanski kanton|Unsko-sanskom kantonu]]. Glavni dio manifestacije predstavlja utrka četveročlanih posada tradicionalnim [[Unska lađa|unskim lađama]], na približno pet kilometara dugoj dionici od [[Crno jezero (Grmuša)|Crnog jezera]] do [[Drveni most na Uni|Drvenog mosta]] u središtu Bosanske Krupe.

== Historija ==

=== Porijeklo manifestacije ===
Porijeklo Unskih lađara vezano je za tradicionalni način života stanovništva Bosanske Krupe uz rijeku Unu. Unska lađa prvobitno je služila kao praktično riječno plovilo za prevoz ljudi i robe, ribolov i druge svakodnevne aktivnosti. Tek kasnije je tradicionalno plovilo prilagođeno sportskom takmičenju.&lt;ref name=&quot;Avaz2015&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;AlJazeera2017&quot; /&gt;

Početak manifestacije vezuje se za drugu polovinu 1970-ih godina. Kao godina prvog održavanja navodi se 1976., dok se 1977. često navodi kao godina osnivanja manifestacije. Za njen nastanak vezuje se ime Sabahudina Mahića, koji se smatra njenim osnivačem i prvim organizatorom.&lt;ref name=&quot;TuristickeAtrakcije&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;AlJazeera2017&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Velkaton2015&quot; /&gt;2015. godine na 35. izdanju Unskih lađara nastupila su trojica učesnika prvih Unskih lađara, održanih 1977. godine.&lt;ref name=&quot;Velkaton2015&quot; /&gt;

=== Rani period ===
U početnim godinama manifestacija je imala izrazito lokalni karakter. Posade su se često sastojale od članova iste porodice, komšija ili stanovnika pojedinih gradskih dijelova. Utrka je tako predstavljala i sportsko nadmetanje i oblik lokalnog prestiža povezanog sa znanjem veslanja i životom na Uni.&lt;ref name=&quot;AlJazeera2017&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Grad37&quot; /&gt;

=== Ratni i poslijeratni period ===
Rat u Bosni i Hercegovini i poslijeratne okolnosti uticali su na kontinuitet manifestacije. U poslijeratnom periodu razvijen je i širi program koji je, osim utrke tradicionalnim lađama, uključivao različite vrste kajakaških i drugih riječnih takmičenja, kao i skokove sa Drvenog mosta.&lt;ref name=&quot;Klix2014&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Velkaton2015&quot; /&gt;

== Utrka ==

=== Staza ===
Glavna utrka tradicionalnim unskim lađama održava se nizvodno rijekom Unom, od područja Crnog jezera do Drvenog mosta u centru Bosanske Krupe. Dužina staze je oko 5,5 kilometara.&lt;ref name=&quot;FENA2025&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Cazin2012&quot; /&gt; U savremenim izdanjima prije glavne utrke održava se [[kronometar]] kojim se određuju startne pozicije posada.&lt;ref name=&quot;SSBK2025&quot; /&gt;

=== Posade ===
Tradicionalnu posadu čine četiri veslača. U ranijim periodima ekipe su često bile sastavljene na porodičnoj ili komšijskoj osnovi, dok su se kasnije formirale kao sportske ekipe.&lt;ref name=&quot;TuristickeAtrakcije&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Grad37&quot; /&gt;

== Unska lađa ==

=== Konstrukcija ===
Tradicionalna unska lađa je drveno plovilo specifično za područje Bosanske Krupe i rijeke Une. Razvila se iz praktičnih riječnih plovila koja su služila za prevoz i druge potrebe stanovništva.&lt;ref name=&quot;AlJazeera2017&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;TRT&quot; /&gt;

Konstrukcija se izrađuje od kombinacije tvrdih i mekših vrsta drveta, hrast, orah, jasen i brijest za nosive dijelove, dok se za oblogu koriste jela, smrča i bor.&lt;ref name=&quot;AlJazeera2017&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Mondo2026&quot; /&gt; 

=== Izrada ===
Izrada unske lađe tradicionalno se obavlja ručno. Proces uključuje oblikovanje drvene konstrukcije, sastavljanje i zakivanje elemenata, izradu oplate i zaštitu plovila od vode i vremenskih uticaja.&lt;ref name=&quot;AlJazeera2017&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;BHRT2025&quot; /&gt; Za jednu lađu koristi se nekoliko hiljada eksera. Broj zavisi od dimenzija i konstrukcije plovila, a izvori za različite tipove lađa navode od približno 6.000 do više od 10.000 eksera.&lt;ref name=&quot;AlJazeera2017&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Mondo2026&quot; /&gt; Vrijeme potrebno za izradu jedne unske lađe je potrebno tri do pet dana rada.&lt;ref name=&quot;BHRT2025&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Mondo2026&quot; /&gt;

=== Razvoj oblika ===
Tradicionalni oblici lađe mijenjali su se kroz vrijeme. Starije lađe opisivane su i kao „sandučare“, prvenstveno namijenjene prevozu tereta, dok su kasniji modeli dobili zaobljeniji i sportski prilagođeniji oblik.&lt;ref name=&quot;Avaz2015&quot; /&gt; Razvoj takmičenja doveo je do dodatnog prilagođavanja oblika plovila potrebama utrke, ali su osnovni elementi tradicionalne konstrukcije zadržani.&lt;ref name=&quot;AlJazeera2017&quot; /&gt;

=== Trajnost i održavanje ===
Pravilno održavana unska lađa može trajati više godina, dok izloženost suncu, kiši i drugim vremenskim uslovima ubrzava propadanje drveta.&lt;ref name=&quot;TRT&quot; /&gt;

== Prva lasta Une ==
'''Prva lasta Une''' tradicionalni je skakački događaj koji se održava sa Drvenog mosta u Bosanskoj Krupi u okviru programa Unskih lađara. Takmičenje je postalo jedan od prepoznatljivih pratećih sadržaja manifestacije.&lt;ref name=&quot;Velkaton2015&quot; /&gt;

Skokovi se izvode u različitim tehnikama, a među poznatim disciplinama navode se „lasta“ i „prelom“.&lt;ref name=&quot;Grad39&quot; /&gt;

== Pobjednici ==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
!Izdanje
!Godina
!Pobjednička ekipa
|-
|27.
|2007.
|Alga&lt;ref name=&quot;UnskeSume&quot; /&gt;
|-
|32.
|2012.
|Dido 1&lt;ref name=&quot;Cazin2012&quot; /&gt;
|-
|33.
|2013.
|Huka Omer&lt;ref name=&quot;Cazin2013&quot; /&gt;
|-
|34.
|2014.
|Dido I&lt;ref name=&quot;Bljesak2014&quot; /&gt;
|-
|35.
|2015.
|Tetak Begić&lt;ref name=&quot;N12015&quot; /&gt;
|-
|37.
|2017.
|Plenum&lt;ref name=&quot;Grad37&quot; /&gt;
|-
|38.
|2018.
|RIP Ibrahim Bapić
|-
|39.
|2019.
|RIP Ibrahim Bapić&lt;ref name=&quot;Grad39&quot; /&gt;
|-
|40.
|2020.
|Kenwood&lt;ref name=&quot;SSBK2020&quot; /&gt;
|-
|41.
|2021.
|Kenwood&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://krupljani.ba/bosanska-krupa/sinoc-zavrseni-41-unski-ladjari-pobjednik-kenwood.html|title=Sinoć završeni 41. Unski lađari- pobjednik Kenwood|last=admin|date=2021-08-08|website=Krupljani.BA {{!}} Informativni portal|language=bs-BA|access-date=2026-08-18}}&lt;/ref&gt;
|-
|42.
|2022.
|Kenwood&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://reprezent.ba/u-bosanskoj-krupi-odrzani-tradicionalni-42-unski-ladari/|title=U Bosanskoj Krupi održani tradicionalni 42. „Unski lađari“|last=Šabanagić|first=Esad|date=2022-08-08|website=Reprezent|language=hr|access-date=2026-08-18}}&lt;/ref&gt;
|-
|44.
|2024.
|Kenwood&lt;ref name=&quot;RadioBK2024&quot; /&gt;
|-
|45.
|2025.
|Kenwood&lt;ref name=&quot;Reprezent2025&quot; /&gt;
|-
|46.
|2026.
|Kenwood&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://reprezent.ba/u-bosanskoj-krupi-odrzani-tradicionalni-42-unski-ladari/|title=U Bosanskoj Krupi održani tradicionalni 42. „Unski lađari“|last=Šabanagić|first=Esad|date=2022-08-08|website=Reprezent|language=hr|access-date=2026-08-18}}&lt;/ref&gt;
|}

== Vidi još ==

* [[Bosanska Krupa]]
* [[Una]]
* [[Unsko-sanski kanton]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjski linkovi ==

* [https://sportskisavezbk.ba/2025/07/29/unski-ladari-45-godina-tradicije/ Gradski sportski savez Bosanska Krupa – Unski lađari – 45 godina tradicije]
* [https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/3/10/temzom-plove-unske-lade Al Jazeera Balkans – Temzom plove unske lađe]
* [https://euronews.ba/bosna-i-hercegovina/aktuelno/31472/unski-ladari-u-bosanskoj-krupi-tradicija-duga-pola-stoljeca Euronews.ba – Unski lađari u Bosanskoj Krupi]
* [https://www.trtbalkan.com/bhsc/article/b1aebd7fccb3 TRT Balkan – Priča o unskoj lađi]
* [https://bhrt.ba/pri%C4%8Da-o-izradi-unske-ladje BHRT – Priča o izradi unske lađe]
* [https://bljesak.info/magazin/flash/zavrseni-34-unski-ladari-u-bosanskoj-krupi-najvrjedniju-nagradu-osvojila-ekipa-dido-i/93487 Bljesak.info – 34. Unski lađari]
* [https://gradbosanskakrupa.ba/bosanskoj-krupi-odrzani-tradicionalni-37-unski-ladari-prva-cilj-stigla-posada-plenum-iz-bosanske-krupe/ Grad Bosanska Krupa – 37. Unski lađari]
* [https://reprezent.ba/u-bosanskoj-krupi-odrzani-tradicionalni-45-unski-ladari/ Reprezent – 45. Unski lađari]
* [https://avaz.ba/bih/unsko-sanski-kanton/989006/unski-ladjari-u-bosanskoj-krupi-tradicija-duga-pola-stoljeca Dnevni avaz – Unski lađari u Bosanskoj Krupi]
* [https://usnkrajina.com.ba/bosanskokrupski-stih-na-valovima-une-unski-ladjari-po-45-put-odusevili-posjetioce USKrajina – 45. Unski lađari]
* [https://visitbosanskakrupa.com/bs/clanak/46unski-ladari/26 Visit Bosanska Krupa – 46. Unski lađari]
* [https://www.mondo.ba/Info/Drustvo/a1479033/kenan-buzimkic-cuva-tradiciju-izrade-unskih-ladja.html Mondo – Kenan Bužimkić čuva tradiciju izrade unskih lađa]
* [https://www.krater.ba/bs/clanak/bosanskokrupski-unski-ladari-tradicija-i-rodenjem-stecena-ljubav/66 Krater – Bosanskokrupski Unski lađari]

*</text>
      <sha1>mqnx0f2ssxp0vgllfuxv0ggxu1pe7ui</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>DNK-metiltransferaza</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536667</id>
    <revision>
      <id>3921161</id>
      <timestamp>2026-08-19T12:12:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ingeb--lovac</username>
        <id>184892</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica:  {{Infokutija protein | Symbol = N6-Mtase | Ime = N-6 DNK-Metilaza | image = 2ar0_structure.png | width = | caption = = [[Kristalna struktura]] restrikcijskog enzima tipa i ecoki m proteina (EC 2.1.1.72) (m.ecoki)) | Pfam = PF02384 | Pfam_clan = CL0063 | InterPro = IPR003356 | SMART = | PROSITE = PDOC00087 | MEROPS = | SCOP = | TCDB = | OPM family = | OPM protein = | CAZy = | CDD = }} {{Infokurija protein  | Symbol = HsdM-N | Name = HsdM [[N-terminal]]ni domen | image = HaeII...</comment>
      <origin>3921161</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="32374" sha1="nvyy8tps41nn60w8dea84z4hnx6yqb7" xml:space="preserve">
{{Infokutija protein
| Symbol = N6-Mtase
| Ime = N-6 DNK-Metilaza
| image = 2ar0_structure.png
| width =
| caption = = [[Kristalna struktura]] restrikcijskog enzima tipa i ecoki m proteina (EC 2.1.1.72) (m.ecoki))
| Pfam = PF02384
| Pfam_clan = CL0063
| InterPro = IPR003356
| SMART =
| PROSITE = PDOC00087
| MEROPS =
| SCOP =
| TCDB =
| OPM family =
| OPM protein =
| CAZy =
| CDD =
}}
{{Infokurija protein 
| Symbol = HsdM-N
| Name = HsdM [[N-terminal]]ni domen
| image = HaeIII-methyltransferase-dna-pdb-1DCT.png

| width =
| caption =DNK-metiltransfereza
| Pfam = PF12161
| Pfam_clan = 
| InterPro =
| SMART =
| PROSITE =
| MEROPS =
| SCOP =
| TCDB =
| OPM family =
| OPM protein =
| CAZy =
| CDD =
}}
{{Infokutija protein
| Symbol = DNA-meth
| Ime = C-5 citozin-specifična DNK-metilaza
| image = 1g55_structure.png
| width =
| caption = Struktura ljudskog dnmt2, enigmatičnog homologa DNK-metiltransferaze
| Pfam = PF00145
| Pfam_clan = CL0063
| InterPro = IPR001525
| SMART =
| PROSITE = PDOC00089
| MEROPS =
| SCOP = 1hmy
| TCDB =
| OPM family =
| OPM protein =
| CAZy =
| CDD = cd00315
}}
{{Infokutija protein 
| Symbol = N6/N4-Mtase
|Ime = DNK-metilaza
| image = 1g60_structure.png
| width =
| caption = [[Kristalna struktura]] metiltransferaze mboiia (''Moraxella bovis'')
| Pfam = PF01555
| Pfam_clan = CL0063
| InterPro = IPR002941
| SMART =
| PROSITE = PDOC00088
| MEROPS =
| SCOP = 1boo
| TCDB =
| OPM family =
| OPM protein =
| CAZy =
| CDD =
}}
U [[biohemija|biohemiji]], porodica enzima '''DNK-metiltransferaze''' ('''DNK MTaze''', '''[[DNMT]]''') [[kataliza|katalizira]] prijenos [[metil grupa|metil grupe]] na [[DNK]]. [[Metilacija DNK]] služi za širok spektar bioloških funkcija. Sve poznate DNK.metiltransferaze koriste [[S-adenozil metionin]] (SAM) kao donor metil grupe.

== Klasifikacija ==

=== Supstrat ===
MTaze se mogu podijeliti u tri različite grupe na osnovu hemijskih reakcija koje kataliziraju:
* m6A - one koje generiraju [[N6-metilladenin]] [[EC broj|EC 2.1.1.72}}
* m4C - one koje generiraju [[N4-metilcitozin]] [[EC broj|EC 2.1.1.113}}
* m5C - one koje generiraju [[C5-metilcitozin]] [[EC broj|EC 2.1.1.37 }}
Metiltransferaze m6A i m4C prvenstveno se nalaze u [[prokarioti]]ma (iako nedavni dokazi sugeriraju da je m6A obilno prisutan u [[eukarioti]]ma).&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Iyer LM, Zhang D, Aravind L | title = Adenine methylation in eukaryotes: Apprehending the complex evolutionary history and functional potential of an epigenetic modification | journal = BioEssays | volume = 38 | issue = 1 | pages = 27–40 | date = January 2016 | pmid = 26660621 | pmc = 4738411 | doi = 10.1002/bies.201500104 }}&lt;/ref&gt;). M5C-metiltransferaze nalaze se u nekim nižim eukariotima, u većini [[vaskularna biljka|viših biljaka]] i u [[životinja]]ma, počevši od [[bodljokošci|bodljokožaca]].
M6A-metiltransferaze (N-6 adenin-specifična DNK-metilaza) (A-Mtaza) [[enzimi]] su koji specifično metiliraju amino grupu na C-6 poziciji [[adenin]]a u DNK. Nalaze se u tri postojeća tipa bakterija (u sistemu tipa I, A-Mtaza je produkt hsdM gena, a u tipu III je produkt mod gena). Ovi [[enzimi]] odgovorni su za [[metilacija|metilaciju]] specifičnih DNK [[sekvenca (biologija)|sekvenci]] kako bi se spriječilo da domaćin probavi vlastiti [[genom]], putem svojih [[restrikcijski enzim| restrikcijskih enzima]] . Ove metilaze imaju istu specifičnost sekvence kao i njihovi odgovarajući restrikcijski enzimi. Ovi enzimi sadrže [[konzervirana sekvenca|konzervirani]] [[proteinski motiv|motiv]] [[Asparaginska kiselina|Asp]]/[[Asparagin|Asn]]-[[Prolin|Pro]]-Pro-[[Tirozin|Tyr]]/[[Fenilalanin|Phe]] u svom [[N-terminal]]nom dijelu, ova [[konzervirana sekvenca|konzervirana]] regija mogla bi biti uključena u [[Enzimski supstrat|supstrat]] [[Vezivanje (molekula)|vezivanje]] ili u [[katakiza|katalitsku]] aktivnost.&lt;ref name=&quot;pmid3323532&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Loenen WA, Daniel AS, Braymer HD, Murray NE | title = Organization and sequence of the hsd genes of Escherichia coli K-12 | journal = Journal of Molecular Biology | volume = 198 | issue = 2 | pages = 159–70 | date = November 1987 | pmid = 3323532 | doi = 10.1016/0022-2836(87)90303-2 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid3248728&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Narva KE, Van Etten JL, Slatko BE, Benner JS | title = The amino acid sequence of the eukaryotic DNA [N6-adenine]methyltransferase, M.CviBIII, has regions of similarity with the prokaryotic isoschizomer M.TaqI and other DNA [N6-adenine] methyltransferases | journal = Gene | volume = 74 | issue = 1 | pages = 253–9 | date = December 1988 | pmid = 3248728 | doi = 10.1016/0378-1119(88)90298-3 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid2541254&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Lauster R | title = Evolution of type II DNA methyltransferases. A gene duplication model | journal = Journal of Molecular Biology | volume = 206 | issue = 2 | pages = 313–21 | date = March 1989 | pmid = 2541254 | doi = 10.1016/0022-2836(89)90481-6 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid7607512&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Timinskas A, Butkus V, Janulaitis A | title = Sequence motifs characteristic for DNA [cytosine-N4] and DNA [adenine-N6] methyltransferases. Classification of all DNA methyltransferases | journal = Gene | volume = 157 | issue = 1–2 | pages = 3–11 | date = May 1995 | pmid = 7607512 | doi = 10.1016/0378-1119(94)00783-O }}&lt;/ref&gt; [[Sekundarna struktura]] N6-MTase TaqI (M.TaqI) razlučena je na 2,4 [[Angstrom|A]]. Molekulsko [[savijanje proteina|savijanje]] dijeli se na dva domena, [[N-terminal]]ni katalitski domen, koji sadrži [[mjesta vezivanja]] za [[kataliza|katalitsko mjesto]] i [[kofaktor (biohemija)|kofaktor]], a sastoji se od centralna 9-lančana [[beta-list]]a, okružene sa pet heliksa; i [[C-terminal]]ni domen za prepoznavanje DNK, koji je formiran od ćetiri mala [[beta-list]]a i 8 [[alfa heliks|alfa-heliksa]]. N– i C-terminalni [[proteinski domen|domeni]] formiraju pukotinu koja smješta DNK [[supstrat (biohemija)|supstrat]].&lt;ref name=&quot;pmid7971991&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Labahn J, Granzin J, Schluckebier G, Robinson DP, Jack WE, Schildkraut I, Saenger W | title = Three-dimensional structure of the adenine-specific DNA methyltransferase M.Taq I in complex with the cofactor S-adenosylmethionine | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 91 | issue = 23 | pages = 10957–61 | date = November 1994 | pmid = 7971991 | pmc = 45145 | doi = 10.1073/pnas.91.23.10957 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Predložena je klasifikacija N-MTaza, zasnovana na aranžmanima [[konzervacijska genetika|konzerviranom]] [[motiv sekvence|motivu]] (CM).&lt;ref name=&quot;pmid7607512&quot;/&gt; Prema ovoj klasifikaciji, N6-MTaze koje imaju DPPY motiv (CM II), koji se nalazi nakon FxGxG motiva (CM I) označene su kao N6-adenin MTaze D12 klase. Sistem restrikcije i modifikacije tipa I sastoji se od tri [[polipeptid]]a: R, M i S. M (hsdM) i S [[proteinska podjedinica|podjedinice]] zajedno formiraju [[metiltransferaza|metiltransferazu]] koja [[metilacija|metilira]] dva [[adenin]]ska [[ostatak (hemija)|ostatla]] u [[Komplementarnost (genetika)|komplementarnim]] lancima bipartitne DNK [[sekvenca prepoznavanja|sekvence prepoznavanja]]. U prisustvu R podjedinice, [[Proteinski kompleks|kompleks]] može djelovati i kao [[endonukleaza]], vezujući se za istu ciljnu [[nukleotidna sekvenca|sekvencu]], ali presijecajući [[DNK]] na određenoj udaljenosti od ovog mjesta. Da li je DNK presječena ili modificirana zavisi od stanja metilacije ciljne [[peptidna sekvenca|sekvence]]. Kada ciljno mjesto nije modificirano, DNK se presijeca. Kada je ciljno mjesto hemimetilirano, kompleks djeluje kao metiltransferaza za održavanje, modificirajući DNK tako da oba lanca postaju [[Metilacija|metilirana]]. HsdM sadrži [[alfa-heliks]]ni [[proteinski domen|domen]] na [[N-terminal]]u, N-terminalnom domenu HsdM.&lt;ref name=&quot;pmid1833555&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Kelleher JE, Daniel AS, Murray NE | title = Mutations that confer de novo activity upon a maintenance methyltransferase | journal = Journal of Molecular Biology | volume = 221 | issue = 2 | pages = 431–40 | date = September 1991 | pmid = 1833555 | doi = 10.1016/0022-2836(91)80064-2 }}&lt;/ref&gt;
Među m6A metiltransferazama (N-6 adenin-specifična DNK-metilaza) postoji grupa MTaza siročadi koje ne učestvuju u bakterijskom sistemu restrikcije/metilacije.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Adhikari S, Curtis PD | title = DNA methyltransferases and epigenetic regulation in bacteria | journal = FEMS Microbiology Reviews | volume = 40 | issue = 5 | pages = 575–91 | date = September 2016 | pmid = 27476077 | doi = 10.1093/femsre/fuw023 | url = https://academic.oup.com/femsre/article/40/5/575/2198251 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Ovi enzimi imaju regulatornu ulogu u ekspresiji gena i regulaciji ćelijskog ciklusa. [[Dam-metilaza|EcoDam]] iz ''[[E. coli]]'' &lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Chahar S, Elsawy H, Ragozin S, Jeltsch A | title = Changing the DNA recognition specificity of the EcoDam DNA-(adenine-N6)-methyltransferase by directed evolution | journal = Journal of Molecular Biology | volume = 395 | issue = 1 | pages = 79–88 | date = January 2010 | pmid = 19766657 | doi = 10.1016/j.jmb.2009.09.027 }}&lt;/ref&gt; i CcrM iz ''Caulobacter crescentus'' &lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Maier JA, Albu RF, Jurkowski TP, Jeltsch A | title = Investigation of the C-terminal domain of the bacterial DNA-(adenine N6)-methyltransferase CcrM | journal = Biochimie | volume = 119 | pages = 60–7 | date = December 2015 | pmid = 26475175 | doi = 10.1016/j.biochi.2015.10.011 }}&lt;/ref&gt; dobro su okarakterisani članovi ove porodice. Nedavno je pokazano da CamA iz ''[[Clostridioides difficile|Clostridioides difficile]]'' ima ključne funkcionalne uloge u [[spora|sporulaciji]], formiranju [[biofilm]]a i adaptaciji domaćina.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Oliveira PH, Ribis JW, Garrett EM, Trzilova D, Kim A, Sekulovic O, Mead EA, Pak T, Zhu S, Deikus G, Touchon M, Lewis-Sandari M, Beckford C, Zeitouni NE, Altman DR, Webster E, Oussenko I, Bunyavanich S, Aggarwal AK, Bashir A, Patel G, Wallach F, Hamula C, Huprikar S, Schadt EE, Sebra R, van Bakel H, Kasarskis A, Tamayo R, Shen A, Fang G | display-authors = 6 | title = Epigenomic characterization of Clostridioides difficile finds a conserved DNA methyltransferase that mediates sporulation and pathogenesis | journal = Nature Microbiology | volume = 5 | issue = 1 | pages = 166–180 | date = January 2020 | pmid = 31768029 | pmc = 6925328 | doi = 10.1038/s41564-019-0613-4 }}&lt;/ref&gt;
m4C-metiltransferaze (N-4 citozin-specifične DNK-metilaze) enzimi su koji specifično metiliraju amino grupu na C-4 poziciji []citozin]]a u [[DNK]].&lt;ref name=&quot;pmid7607512&quot;/&gt; Takvi enzimi nalaze se kao komponente sistema restrikcijske modifikacije tipa II u prokariotima. Takvi enzimi prepoznaju specifičnu sekvencu u DNK i metiliraju citozin u toj sekvenci. Ovim djelovanjem oni štite DNK od [[cijepanje veze|cijepanja]] restrikcijskim enzimima tipa II koji prepoznaju istu [[Nukleotidna sekvenca|sekvencu]].
m5C-metiltransferaze (C-5 citozin-specifična DNK metilaza) (C5 Mtaza) enzimi su koji specifično metiliraju C-5 [[ugljik]] [[citozin]]a u DNK, kako bi proizveli [[5-metilcitozin|C5-metilcitozin]].&lt;ref name=&quot;pmid3248729&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Pósfai J, Bhagwat AS, Roberts RJ | title = Sequence motifs specific for cytosine methyltransferases | journal = Gene | volume = 74 | issue = 1 | pages = 261–5 | date = December 1988 | pmid = 3248729 | doi = 10.1016/0378-1119(88)90299-5 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid8127644&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Kumar S, Cheng X, Klimasauskas S, Mi S, Posfai J, Roberts RJ, Wilson GG | title = The DNA (cytosine-5) methyltransferases | journal = Nucleic Acids Research | volume = 22 | issue = 1 | pages = 1–10 | date = January 1994 | pmid = 8127644 | pmc = 307737 | doi = 10.1093/nar/22.1.1 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid2716049&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Lauster R, Trautner TA, Noyer-Weidner M | title = Cytosine-specific type II DNA methyltransferases. A conserved enzyme core with variable target-recognizing domains | journal = Journal of Molecular Biology | volume = 206 | issue = 2 | pages = 305–12 | date = March 1989 | pmid = 2716049 | doi = 10.1016/0022-2836(89)90480-4 }}&lt;/ref&gt; U ćelijama [[sisar]]a, citozin-specifične [[metiltransferaza|metiltransferaze]] [[metilacija|metiliraju]] određene [[CpG-mjesto|CpG]]-sekvence, za koje se vjeruje da moduliraju [[ekspresija gena| ekspresiju gena]] i [[ćelijska diferencijacija|diferencijaciju ćelija]]. U [[bakterija]]ma, ovi [[enzimi]] komponenta su sistema restrikcijske modifikacije i služe kao vrijedni alati za manipulaciju DNK.&lt;ref name=&quot;pmid8127644&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;pmid7773746&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Cheng X | title = DNA modification by methyltransferases | journal = Current Opinion in Structural Biology | volume = 5 | issue = 1 | pages = 4–10 | date = February 1995 | pmid = 7773746 | doi = 10.1016/0959-440X(95)80003-J }}&lt;/ref&gt; [[Sekundarna struktura]] HhaI metiltransferaze (M.HhaI) razdvojena je na 2,5 [[Angstrom|A]]: molekula se savija u dva [[proteinski domen|domena]] – veći [[kataliza|katalitski]] domen koji sadrži katalitička i [[Kofaktor (biohemija)|kofaktor]] mjesta vezivanja, i manji domen za prepoznavanje DNK.&lt;ref name=&quot;pmid8343957&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Cheng X, Kumar S, Posfai J, Pflugrath JW, Roberts RJ | s2cid = 54238106 | title = Crystal structure of the HhaI DNA methyltransferase complexed with S-adenosyl-L-methionine | journal = Cell | volume = 74 | issue = 2 | pages = 299–307 | date = July 1993 | pmid = 8343957 | doi = 10.1016/0092-8674(93)90421-L }}&lt;/ref&gt;
Prijavljene su [[konzervirana sekvenca|visoko konzervirane]] DNK metiltransferaze tipova m4C, m5C i m6A,&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Oliveira PH, Fang G | title = Conserved DNA Methyltransferases: A Window into Fundamental Mechanisms of Epigenetic Regulation in Bacteria | journal = Trends in Microbiology | date = May 2020 | volume = 29 | issue = 1 | pages = 28–40 | pmid = 32417228 | doi = 10.1016/j.tim.2020.04.007 | pmc = 7666040 }}&lt;/ref&gt; koji se čine kao obećavajuće mete za razvoj novih [[epigenetika|epigenetičkih]] inhibitora za borbu protiv bakterijske virulencije, [[otpornost na antibiotike|otpornosti na antibiotike]], između ostalih biomedicinskih primjena.

=== De novo vs. održavanje ===
''De novo'' metiltransferaze prepoznaju nešto u DNK što im omogućava da nanovo metiliraju citozine. One se uglavnom eksprimiraju u ranom razvoju embrija i uspostavljaju obrazac metilacije. ''De novo'' metiltransferaze također su aktivne kada ćelija koja reaguje na signal, kao što je [[neuron]], treba da promijeni ekspresiju proteina.&lt;ref name=&quot;pmid17728700&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=McClung CA, Nestler EJ |title=Neuroplasticity mediated by altered gene expression |journal=Neuropsychopharmacology |volume=33 |issue=1 |pages=3–17 |date=January 2008 |pmid=17728700 |doi=10.1038/sj.npp.1301544 |s2cid=18241370 |url=|doi-access=free }}&lt;/ref&gt;  Naprimjer, kada [[uslovljavanje straha]] stvara novo [[pamćenje|memoriju]] kod pacova, 9,17% gena u genomu [[hipokampus]]nih neurona pacova različito je metilirano.&lt;ref name=Duke&gt;{{cite journal |vauthors=Duke CG, Kennedy AJ, Gavin CF, Day JJ, Sweatt JD |title=Experience-dependent epigenomic reorganization in the hippocampus |journal=Learn Mem |volume=24 |issue=7 |pages=278–288 |date=July 2017 |pmid=28620075 |pmc=5473107 |doi=10.1101/lm.045112.117 |url=}}&lt;/ref&gt;

== Sisarske ==
Kod sisara su identifikovane najmanje četiri različito aktivne DNK-metiltransferaze. Nazvane su [[DNMT1]],&lt;ref&gt;{{cite web | title = DNMT1 | work = Gene Symbol Report | publisher = HUGO Gene Nomenclature Committee| url = https://www.genenames.org/data/hgnc_data.php?hgnc_id=2976 | access-date = 2012-09-27 | archive-date = 2012-10-06 | archive-url = https://web.archive.org/web/20121006100223/http://www.genenames.org/data/hgnc_data.php?hgnc_id=2976 | url-status = dead }}&lt;/ref&gt; dvije izoforme transkribovane iz gena ''DNMT3a'': DNMT3a1 i DNMT3a2,&lt;ref name=&quot;pmid12138111&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Chen T, Ueda Y, Xie S, Li E |title=A novel Dnmt3a isoform produced from an alternative promoter localizes to euchromatin and its expression correlates with active de novo methylation |journal=J Biol Chem |volume=277 |issue=41 |pages=38746–54 |date=October 2002 |pmid=12138111 |doi=10.1074/jbc.M205312200 |url=|doi-access=free }}&lt;/ref&gt; i [[DNMT3b]].&lt;ref&gt;{{cite web | title = DNMT3B | work = Gene Symbol Report | publisher = HUGO Gene Nomenclature Committee | url = https://www.genenames.org/data/hgnc_data.php?hgnc_id=2979 | access-date = 2012-09-27 | archive-date = 2012-11-20 | archive-url = https://web.archive.org/web/20121120210447/http://www.genenames.org/data/hgnc_data.php?hgnc_id=2979 | url-status = dead }}&lt;/ref&gt;  Nedavno je otkriven još jedan [[enzim]], DNMT3c, koji se specifično eksprimira u muškoj [[klicin list|germinativnoj liniji]] miša.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Barau J, Teissandier A, Zamudio N, Roy S, Nalesso V, Hérault Y, Guillou F, Bourc'his D | s2cid = 30907442 | display-authors = 6 | title = The DNA methyltransferase DNMT3C protects male germ cells from transposon activity | journal = [[Science]] | volume = 354 | issue = 6314 | pages = 909–912 | date = November 2016 | pmid = 27856912 | doi = 10.1126/science.aah5143 | bibcode = 2016Sci...354..909B }}&lt;/ref&gt;
[[File:Histone tails set for transcriptional activation.jpg|thumb|'''Neki aktivacijski signali na [[nukleosom]]u''':&lt;br&gt;[[Nukleosom]]i sastoje se od po četiri para [[histon]]skih proteina u čvrsto sastavljenoj središnjoj regiji plus do 30% svakog histona koji ostaje u labavo organiziranom repu (prikazan je samo jedan rep svakog para). DNK je omotana oko histonskih središnjih proteina u [[hromosom]]ima. [[Lizin]]i (K) su označeni brojem koji pokazuje njihov položaj, kao na primjer (K4), što ukazuje na lizin kao 4. aminokiselinu od amino (N) kraja repa u histonskom proteinu. [[Metilacija]] {Me} i [[acetilacija]] [Ac] su uobičajene [[posttranslacijske modifikacije]] na lizinima histonskih repova.]]
[[File:Histone tails set for transcriptional repression.jpg|thumb|'''Neki signali represije na [[nukleosom]]u'''.]]
Manzo et al.&lt;ref name=Manzo&gt;{{cite journal |vauthors=Manzo M, Wirz J, Ambrosi C, Villaseñor R, Roschitzki B, Baubec T |title=Isoform-specific localization of DNMT3A regulates DNA methylation fidelity at bivalent CpG islands |journal=EMBO J |volume=36 |issue=23 |pages=3421–3434 |date=December 2017 |pmid=29074627 |pmc=5709737 |doi=10.15252/embj.201797038 |url=}}&lt;/ref&gt; uočili su razlike u [[genom]]skom vezivanju DNMT3a1, DNMT3a2 i DNMT3b. Pronašli su 3.970 regija isključivo obogaćenih za DNMT3a1, 3.838 isključivo obogaćenih za DNMT3a2 i 3.432 isključivo obogaćenih za DNMT3b.
DNMT-enzimi nisu regulirani samo na svojim metilirajućim lokacijama na genomu mjestom gdje se vežu za DNK,&lt;ref name=Manzo/&gt;, već su regulirani i [[posttranslacijska modifikacija| posttranslacijskim modifikacijama]] na [[histon]]skim proteinima [[nukleosom]]a oko kojih je genomska DNK omotana (vidi slike).  Rose and Klose&lt;ref name=&quot;pmid24560929&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Rose NR, Klose RJ |title=Understanding the relationship between DNA methylation and histone lysine methylation |journal=Biochim Biophys Acta |volume=1839 |issue=12 |pages=1362–72 |date=December 2014 |pmid=24560929 |pmc=4316174 |doi=10.1016/j.bbagrm.2014.02.007 |url=}}&lt;/ref&gt; pregledali su odnos između metilacije DNK i metilacije [[histon]]skog [[lizin]]a. Naprimjer, naznačili su da H3K4me3 izgleda blokira metilaciju DNK, dok H3K9me3 ima ulogu u promovisanju [[metilacija DNK|metilacije DNK. [[DNMT3L]]&lt;ref&gt;{{cite web | title = DNMT3L | work = Gene Symbol Report | publisher = HUGO Gene Nomenclature Committee | url = https://www.genenames.org/data/hgnc_data.php?hgnc_id=2980 | access-date = 2012-09-27 }}&lt;/ref&gt; protein je blisko povezan sa DNMT3a i DNMT3b, po strukturi i ključan je za metilaciju DNK, ali izgleda da je sam po sebi neaktivan.

=== DNMT1 ===

'''DNMT1''' najzastupljenija je DNK-metiltransferaza u ćelijama sisara i smatra se ključnom metiltransferazom za održavanje kod [[sisari|sisara]]. Predominantno [[metilacija|metilira]] hemimetilirane [[CpG-mjesto|CpG]] dinukleotide u genomu sisara. Motiv prepoznavanja za ljudski enzim uključuje samo tri baze u paru CpG-dinukleotida: C na jednom lancu i CpG na drugom. Ovaj opušteni zahtjev za specifičnost [[supstrat (biohemija)|supstrata]] omogućava mu da metilira neobične strukture, poput međuprodukata klizanja DNK de novo brzinama koje su jednake njegovoj brzini održavanja.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Kho MR, Baker DJ, Laayoun A, Smith SS | title = Stalling of human DNA (cytosine-5) methyltransferase at single-strand conformers from a site of dynamic mutation | journal = Journal of Molecular Biology | volume = 275 | issue = 1 | pages = 67–79 | date = January 1998 | pmid = 9451440 | doi = 10.1006/jmbi.1997.1430 }}&lt;/ref&gt; Kao i druge DNK citozin-5 metiltransferaze, ljudski enzim prepoznaje izbačene citozine u dvolančanoj DNK i djeluje putem mehanizma nukleofilnog napada.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Smith SS, Kaplan BE, Sowers LC, Newman EM | title = Mechanism of human methyl-directed DNA methyltransferase and the fidelity of cytosine methylation | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 89 | issue = 10 | pages = 4744–8 | date = May 1992 | pmid = 1584813 | pmc = 49160 | doi = 10.1073/pnas.89.10.4744 | bibcode = 1992PNAS...89.4744S | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; U ljudskim ćelijama raka, DNMT1 je odgovoran i za ''de novo'' i za održavanje metilacije gena supresora tumora.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Jair KW, Bachman KE, Suzuki H, Ting AH, Rhee I, Yen RW, Baylin SB, Schuebel KE | display-authors = 6 | title = De novo CpG island methylation in human cancer cells | journal = Cancer Research | volume = 66 | issue = 2 | pages = 682–92 | date = January 2006 | pmid = 16423997 | doi = 10.1158/0008-5472.CAN-05-1980 | doi-access =  }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Ting AH, Jair KW, Schuebel KE, Baylin SB | title = Differential requirement for DNA methyltransferase 1 in maintaining human cancer cell gene promoter hypermethylation | journal = Cancer Research | volume = 66 | issue = 2 | pages = 729–35 | date = January 2006 | pmid = 16424002 | doi = 10.1158/0008-5472.CAN-05-1537 | doi-access =  }}&lt;/ref&gt; 
Nulti mutanti DNMT1 gena [[embrionalne matične ćelije]] bili su održivi i sadržavali su mali postotak metilirane DNK i metiltransferazne aktivnosti. Mišji embriji [[homozigot]]ni za [[delecija (genetika)|deleciju]] u Dnmt1 genu umiru nakon 10-11 dana gestacije.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Li E, Bestor TH, Jaenisch R | s2cid = 19879601 | title = Targeted mutation of the DNA methyltransferase gene results in embryonic lethality | journal = Cell | volume = 69 | issue = 6 | pages = 915–26 | date = June 1992 | pmid = 1606615 | doi = 10.1016/0092-8674(92)90611-F }}&lt;/ref&gt;

=== TRDMT1 ===
Iako ovaj enzim ima jake sličnosti u sekvenci sa 5-metilcitozin metiltransferazama i [[prokariot]]a i [[eukariot]]a, 2006. godine je pokazano da enzim metilira poziciju 38 u [[aspartat|asparaginskoj kiselini]] [[tRNK|transferne RNK]] i ne metilira DNK.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Goll MG, Kirpekar F, Maggert KA, Yoder JA, Hsieh CL, Zhang X, Golic KG, Jacobsen SE, Bestor TH | display-authors = 6 | title = Methylation of tRNAAsp by the DNA methyltransferase homolog Dnmt2 | journal = Science | volume = 311 | issue = 5759 | pages = 395–8 | date = January 2006 | pmid = 16424344 | doi = 10.1126/science.1120976 | bibcode = 2006Sci...311..395G | s2cid = 39089541 | url = http://www.sciencemag.org/cgi/content/abstract/311/5759/395 | url-access = subscription }}&lt;/ref&gt; Naziv ove metiltransferaze promijenjen je iz DNMT2 u TRDMT1 (tRNK- asparaginska kiselina metiltransferaza 1) kako bi bolje odražavao njenu biološku funkciju.&lt;ref&gt;{{cite web |title=TRDMT1 tRNA aspartic acid methyltransferase 1 (Homo sapiens) |work=Entrez Gene |publisher=NCBI |date=2010-11-01 |access-date=2010-11-07 |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=1787}}&lt;/ref&gt; TRDMT1 is the first RNA cytosine methyltransferase to be identified in human cells.

=== DNMT3 ===
'''DNMT3''' porodica je [[DNK]]-metiltransferaza koje mogu metilirati hemimetilirane i nemetilirane [[CpG-mjesto|CpG]] istom brzinom. Arhitektura DNMT3 enzima slična je onoj kod DNMT1, s regulatornom regijom vezanom za katalitski domen. Postoji najmanje pet članova DNMT3 porodice: DNMT3a1, DNMT3a2, 3b, 3c i 3L.
DNMT3a1, DNMT3a2 i DNMT3b mogu posredovati u metilaciji [[CpG-mjesto|CpG-mjesta]] u [[promotor (genetika)|promotorima gena]], što rezultira [[Transkripcijska regulacija|represijom gena]]. Ove DNK-metiltransferaze također mogu metilirati CpG-mjesta unutar kodirajućih regija gena, gdje takva [[metilacija]] može povećati transkripciju gena.&lt;ref name=&quot;pmid25263941&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Yang X, Han H, De Carvalho DD, Lay FD, Jones PA, Liang G |title=Gene body methylation can alter gene expression and is a therapeutic target in cancer |journal=Cancer Cell |volume=26 |issue=4 |pages=577–90 |date=October 2014 |pmid=25263941 |pmc=4224113 |doi=10.1016/j.ccr.2014.07.028 |url=}}&lt;/ref&gt;  Rad sa DNMT3a1 pokazao je da je preferencijalno lokaliziran na CpG-ostrvima bivalentno označenim sa H3K4me3 (oznaka koja promoviše transkripciju) i H3K27me3 (oznaka koja represira transkripciju), što se poklapa sa [[promotor (genetika)|promotorom]] mnogih [[transkripcijski faktor|transkripcijskih faktora]]. Rad sa DNMT3a2, u [[neuron]]ima, otkrio je da se promjene metilacije DNK uzrokovane DNMT3a2 pretežno javljaju u intergenskim i introničkim regijama. Smatralo se da ove intergenske i [[intron]]ske metilacije DNK vjerovatno regulišu aktivnost [[pojačivač (genetika)|pojačivača]], [[alternativna prerada|alternativno splajsovanje]] ili ekspresiju [[nekodirajuća RNK|nekodirajućih RNK]].&lt;ref name=Karaca&gt;{{cite journal |vauthors=Karaca KG, Kupke J, Brito DV, Zeuch B, Thome C, Weichenhan D, Lutsik P, Plass C, Oliveira AM |title=Neuronal ensemble-specific DNA methylation strengthens engram stability |journal=Nat Commun |volume=11 |issue=1 |date=January 2020 |pmid=32005851 |pmc=6994722 |doi=10.1038/s41467-020-14498-4 |bibcode=2020NatCo..11..639G |url=}}&lt;/ref&gt;
DNMT3a1 se može ko-lokalizirati s proteinom [[heterohromatin]] (HP1) i proteinom koji veže metil-CpG (MeCBP), između ostalih faktora.&lt;ref name=&quot;pmid33604794&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Hegde M, Joshi MB |title=Comprehensive analysis of regulation of DNA methyltransferase isoforms in human breast tumors |journal=J Cancer Res Clin Oncol |volume=147 |issue=4 |pages=937–971 |date=April 2021 |pmid=33604794 |pmc=7954751 |doi=10.1007/s00432-021-03519-4 |url=}}&lt;/ref&gt; Također mogu interagovati sa DNMT1, što bi mogao biti kooperativni događaj tokom metilacije DNK. DNMT3a preferira [[metilacija|metilaciju]] [[CpG-mjesto|CpG]], u odnosu na CpA, CpT i CpC metilaciju, iako se čini da postoji određena preferencija sekvence metilacije za DNMT3a i DNMT3b. DNMT3a metilira [[CpG-mjesto|CpG]] mjesta brzinom mnogo sporijom od DNMT1, ali većom od DNMT3b.
Ekspresija DNMT3a2 razlikuje se od DNMT3a1 i DNMT3b, jer se ekspresija DNMT3a2 javlja u obrascu neposrednog ranog gena. DNMT3a2 se inducira na ekspresiju u neuronima, naprimjer, novom neuronskom aktivnošću.&lt;ref name=&quot;pmid22751036&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Oliveira AM, Hemstedt TJ, Bading H |title=Rescue of aging-associated decline in Dnmt3a2 expression restores cognitive abilities |journal=Nat Neurosci |volume=15 |issue=8 |pages=1111–3 |date=July 2012 |pmid=22751036 |doi=10.1038/nn.3151 |s2cid=10590208 |url=}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Karaca /&gt;  Ovo može biti važno za uspostavljanje dugoročnog [[pamćenje|pamćenja]].&lt;ref name=&quot;pmid35098021&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Bernstein C |title=DNA Methylation and Establishing Memory |journal=Epigenet Insights |volume=15 |issue= 
|date=2022 |pmid=35098021 |pmc=8793415 |doi=10.1177/25168657211072499 |url=}}&lt;/ref&gt;  Kod pacova, visoki nivoi novih [[metilacija DNK]] u neuronima [[hipokampus]]a javljaju se nakon što je pacovu nametnut neki nezaboravan događaj, kao što je kontekstualno uslovljavanje straha.&lt;ref name=Duke /&gt;  Bayraktar and Kreutz&lt;ref name=&quot;pmid29875631&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Bayraktar G, Kreutz MR |title=The Role of Activity-Dependent DNA Demethylation in the Adult Brain and in Neurological Disorders |journal=Front Mol Neurosci |volume=11 |issue= |date=2018 |pmid=29875631 |pmc=5975432 |doi=10.3389/fnmol.2018.00169 |url=|doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Utvrđeno je da inhibitori DNMT-a, primijenjeni u mozgu, sprječavaju formiranje dugoročnih sjećanja.
DNMT3L sadrži DNK-metiltransferaze i potreban je za uspostavljanje majčinog genomskog utiskivanja, uprkos tome što je katalitski neaktivan. DNMT3L eksprimira se tokom [[gametogeneza| gametogeneze]], kada se odvija genomsko utiskivanje. Gubitak DNMT3L dovodi do bi-[[aleln|alelne]] ekspresije gena koje normalno ne eksprimira majčin alel. DNMT3L interreaguje sa DNMT3a i DNMT3b i kolokalizovan je u jedru. Iako se čini da DNMT3L nije sposoban za metilaciju, može učestvovati u transkripcijskoj represiji.

== Klinički značaj ==
===DNMT inhibitori===
{{Glavni|Hipometilirajući agens}}
Zbog [[Epigenetika|epigenetičkih efekata]] iz DNMT-porodice, neki [[DNMT-inhibitor]]i pod istragom su za liječenje nekih vrsta [[kancer|raka]]:&lt;ref name=&quot;pmid21139608&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Mack GS | s2cid = 11480326 | title = To selectivity and beyond | journal = Nature Biotechnology | volume = 28 | issue = 12 | pages = 1259–66 | date = December 2010 | pmid = 21139608 | doi = 10.1038/nbt.1724 }}&lt;/ref&gt;
* [[Vidaza]] ([[azacitidin]]) u fazi III ispitivanja za [[mijelodisplazijski sindrom]] i [[AML]]
* [[Dacogen]] ([[decitabin]]) u fazi III ispitivanja za AML i [[hronična mijeloidna leukemija|CML]]. U [[Evropska unija|EU]] odobren je 2012. za AML.&lt;ref name=EC-AML&gt;{{cite news|title=EC Approves Marketing Authorization Of DACOGEN For Acute Myeloid Leukemia|url=https://www.rttnews.com/1973982/ec-approves-marketing-authorization-of-dacogen-for-acute-myeloid-leukemia.aspx?type=qf|access-date=28 September 2012|date=2012-09-28}}&lt;/ref&gt;
* gvadecitabin, eksperimentalni lijek koji razvijaju Astex Pharmaceuticals i Otsuka Pharmaceutical. Nije uspio dostići primarne ciljeve u ispitivanju AML faze III iz 2018. godine.
== Također pogledajte==
* [[Metiltransferaza]]
* [[Metilacija DNK]]
* [[PRMT4 put]]
* [[Metiltransferaza regulisana ćelijskim ciklusom]]

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Dodatni izvori ==
{{refbegin|2}}
* {{cite book | vauthors = Smith SS | title = Biological implications of the mechanism of action of human DNA (cytosine-5)methyltransferase | volume = 49 | pages = 65–111 | year = 1994 | pmid = 7863011 | doi = 10.1016/s0079-6603(08)60048-3 | isbn = 9780125400497 | series = Progress in Nucleic Acid Research and Molecular Biology }}
* {{cite journal | vauthors = Pradhan S, Esteve PO | title = Mammalian DNA (cytosine-5) methyltransferases and their expression | journal = Clinical Immunology | volume = 109 | issue = 1 | pages = 6–16 | date = October 2003 | pmid = 14585271 | doi = 10.1016/S1521-6616(03)00204-3 }}
* {{cite journal | vauthors = Goll MG, Bestor TH | title = Eukaryotic cytosine methyltransferases | journal = Annual Review of Biochemistry | volume = 74 | pages = 481–514 | year = 2005 | pmid = 15952895 | doi = 10.1146/annurev.biochem.74.010904.153721 | s2cid = 32123961 }}
{{refend}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20070107175009/http://www.epigeneticstation.com/cellular-methylation-machinery/ Information about DNA methyltransferases and DNA methylation] at epigeneticstation.com
* [http://www.activemotif.com/documents/tds/39206.pdf Data for a DNA methyltransferase (DNMT) Antibody]
* {{MeshName|DNA+Modification+Methyltransferases}}

{{InterPro content|IPR001525}}

{{InterPro content|IPR003356}}

{{InterPro content|IPR012327}}

{{InterPro content|IPR002941}}
{{Transkripcija}}
{{Jednougljične transferaze}}
{{Enzimi}}
{{Portal|Biologija |border=no}}
[[Kategorija:EC 2.1.1]]
[[Kategorija:Enzimi]]</text>
      <sha1>nvyy8tps41nn60w8dea84z4hnx6yqb7</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3921220</id>
      <parentid>3921161</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T20:49:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Zaštitio je stranicu &quot;[[DNK-metiltransferaza]]&quot;: Ustrajno [[Wikipedia:Čaraparko|čaraparenje]] ([Uređivanje=Dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (neodređeno) [Premještanje=Dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (neodređeno))</comment>
      <origin>3921161</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="32374" sha1="nvyy8tps41nn60w8dea84z4hnx6yqb7" xml:space="preserve">
{{Infokutija protein
| Symbol = N6-Mtase
| Ime = N-6 DNK-Metilaza
| image = 2ar0_structure.png
| width =
| caption = = [[Kristalna struktura]] restrikcijskog enzima tipa i ecoki m proteina (EC 2.1.1.72) (m.ecoki))
| Pfam = PF02384
| Pfam_clan = CL0063
| InterPro = IPR003356
| SMART =
| PROSITE = PDOC00087
| MEROPS =
| SCOP =
| TCDB =
| OPM family =
| OPM protein =
| CAZy =
| CDD =
}}
{{Infokurija protein 
| Symbol = HsdM-N
| Name = HsdM [[N-terminal]]ni domen
| image = HaeIII-methyltransferase-dna-pdb-1DCT.png

| width =
| caption =DNK-metiltransfereza
| Pfam = PF12161
| Pfam_clan = 
| InterPro =
| SMART =
| PROSITE =
| MEROPS =
| SCOP =
| TCDB =
| OPM family =
| OPM protein =
| CAZy =
| CDD =
}}
{{Infokutija protein
| Symbol = DNA-meth
| Ime = C-5 citozin-specifična DNK-metilaza
| image = 1g55_structure.png
| width =
| caption = Struktura ljudskog dnmt2, enigmatičnog homologa DNK-metiltransferaze
| Pfam = PF00145
| Pfam_clan = CL0063
| InterPro = IPR001525
| SMART =
| PROSITE = PDOC00089
| MEROPS =
| SCOP = 1hmy
| TCDB =
| OPM family =
| OPM protein =
| CAZy =
| CDD = cd00315
}}
{{Infokutija protein 
| Symbol = N6/N4-Mtase
|Ime = DNK-metilaza
| image = 1g60_structure.png
| width =
| caption = [[Kristalna struktura]] metiltransferaze mboiia (''Moraxella bovis'')
| Pfam = PF01555
| Pfam_clan = CL0063
| InterPro = IPR002941
| SMART =
| PROSITE = PDOC00088
| MEROPS =
| SCOP = 1boo
| TCDB =
| OPM family =
| OPM protein =
| CAZy =
| CDD =
}}
U [[biohemija|biohemiji]], porodica enzima '''DNK-metiltransferaze''' ('''DNK MTaze''', '''[[DNMT]]''') [[kataliza|katalizira]] prijenos [[metil grupa|metil grupe]] na [[DNK]]. [[Metilacija DNK]] služi za širok spektar bioloških funkcija. Sve poznate DNK.metiltransferaze koriste [[S-adenozil metionin]] (SAM) kao donor metil grupe.

== Klasifikacija ==

=== Supstrat ===
MTaze se mogu podijeliti u tri različite grupe na osnovu hemijskih reakcija koje kataliziraju:
* m6A - one koje generiraju [[N6-metilladenin]] [[EC broj|EC 2.1.1.72}}
* m4C - one koje generiraju [[N4-metilcitozin]] [[EC broj|EC 2.1.1.113}}
* m5C - one koje generiraju [[C5-metilcitozin]] [[EC broj|EC 2.1.1.37 }}
Metiltransferaze m6A i m4C prvenstveno se nalaze u [[prokarioti]]ma (iako nedavni dokazi sugeriraju da je m6A obilno prisutan u [[eukarioti]]ma).&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Iyer LM, Zhang D, Aravind L | title = Adenine methylation in eukaryotes: Apprehending the complex evolutionary history and functional potential of an epigenetic modification | journal = BioEssays | volume = 38 | issue = 1 | pages = 27–40 | date = January 2016 | pmid = 26660621 | pmc = 4738411 | doi = 10.1002/bies.201500104 }}&lt;/ref&gt;). M5C-metiltransferaze nalaze se u nekim nižim eukariotima, u većini [[vaskularna biljka|viših biljaka]] i u [[životinja]]ma, počevši od [[bodljokošci|bodljokožaca]].
M6A-metiltransferaze (N-6 adenin-specifična DNK-metilaza) (A-Mtaza) [[enzimi]] su koji specifično metiliraju amino grupu na C-6 poziciji [[adenin]]a u DNK. Nalaze se u tri postojeća tipa bakterija (u sistemu tipa I, A-Mtaza je produkt hsdM gena, a u tipu III je produkt mod gena). Ovi [[enzimi]] odgovorni su za [[metilacija|metilaciju]] specifičnih DNK [[sekvenca (biologija)|sekvenci]] kako bi se spriječilo da domaćin probavi vlastiti [[genom]], putem svojih [[restrikcijski enzim| restrikcijskih enzima]] . Ove metilaze imaju istu specifičnost sekvence kao i njihovi odgovarajući restrikcijski enzimi. Ovi enzimi sadrže [[konzervirana sekvenca|konzervirani]] [[proteinski motiv|motiv]] [[Asparaginska kiselina|Asp]]/[[Asparagin|Asn]]-[[Prolin|Pro]]-Pro-[[Tirozin|Tyr]]/[[Fenilalanin|Phe]] u svom [[N-terminal]]nom dijelu, ova [[konzervirana sekvenca|konzervirana]] regija mogla bi biti uključena u [[Enzimski supstrat|supstrat]] [[Vezivanje (molekula)|vezivanje]] ili u [[katakiza|katalitsku]] aktivnost.&lt;ref name=&quot;pmid3323532&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Loenen WA, Daniel AS, Braymer HD, Murray NE | title = Organization and sequence of the hsd genes of Escherichia coli K-12 | journal = Journal of Molecular Biology | volume = 198 | issue = 2 | pages = 159–70 | date = November 1987 | pmid = 3323532 | doi = 10.1016/0022-2836(87)90303-2 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid3248728&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Narva KE, Van Etten JL, Slatko BE, Benner JS | title = The amino acid sequence of the eukaryotic DNA [N6-adenine]methyltransferase, M.CviBIII, has regions of similarity with the prokaryotic isoschizomer M.TaqI and other DNA [N6-adenine] methyltransferases | journal = Gene | volume = 74 | issue = 1 | pages = 253–9 | date = December 1988 | pmid = 3248728 | doi = 10.1016/0378-1119(88)90298-3 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid2541254&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Lauster R | title = Evolution of type II DNA methyltransferases. A gene duplication model | journal = Journal of Molecular Biology | volume = 206 | issue = 2 | pages = 313–21 | date = March 1989 | pmid = 2541254 | doi = 10.1016/0022-2836(89)90481-6 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid7607512&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Timinskas A, Butkus V, Janulaitis A | title = Sequence motifs characteristic for DNA [cytosine-N4] and DNA [adenine-N6] methyltransferases. Classification of all DNA methyltransferases | journal = Gene | volume = 157 | issue = 1–2 | pages = 3–11 | date = May 1995 | pmid = 7607512 | doi = 10.1016/0378-1119(94)00783-O }}&lt;/ref&gt; [[Sekundarna struktura]] N6-MTase TaqI (M.TaqI) razlučena je na 2,4 [[Angstrom|A]]. Molekulsko [[savijanje proteina|savijanje]] dijeli se na dva domena, [[N-terminal]]ni katalitski domen, koji sadrži [[mjesta vezivanja]] za [[kataliza|katalitsko mjesto]] i [[kofaktor (biohemija)|kofaktor]], a sastoji se od centralna 9-lančana [[beta-list]]a, okružene sa pet heliksa; i [[C-terminal]]ni domen za prepoznavanje DNK, koji je formiran od ćetiri mala [[beta-list]]a i 8 [[alfa heliks|alfa-heliksa]]. N– i C-terminalni [[proteinski domen|domeni]] formiraju pukotinu koja smješta DNK [[supstrat (biohemija)|supstrat]].&lt;ref name=&quot;pmid7971991&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Labahn J, Granzin J, Schluckebier G, Robinson DP, Jack WE, Schildkraut I, Saenger W | title = Three-dimensional structure of the adenine-specific DNA methyltransferase M.Taq I in complex with the cofactor S-adenosylmethionine | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 91 | issue = 23 | pages = 10957–61 | date = November 1994 | pmid = 7971991 | pmc = 45145 | doi = 10.1073/pnas.91.23.10957 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Predložena je klasifikacija N-MTaza, zasnovana na aranžmanima [[konzervacijska genetika|konzerviranom]] [[motiv sekvence|motivu]] (CM).&lt;ref name=&quot;pmid7607512&quot;/&gt; Prema ovoj klasifikaciji, N6-MTaze koje imaju DPPY motiv (CM II), koji se nalazi nakon FxGxG motiva (CM I) označene su kao N6-adenin MTaze D12 klase. Sistem restrikcije i modifikacije tipa I sastoji se od tri [[polipeptid]]a: R, M i S. M (hsdM) i S [[proteinska podjedinica|podjedinice]] zajedno formiraju [[metiltransferaza|metiltransferazu]] koja [[metilacija|metilira]] dva [[adenin]]ska [[ostatak (hemija)|ostatla]] u [[Komplementarnost (genetika)|komplementarnim]] lancima bipartitne DNK [[sekvenca prepoznavanja|sekvence prepoznavanja]]. U prisustvu R podjedinice, [[Proteinski kompleks|kompleks]] može djelovati i kao [[endonukleaza]], vezujući se za istu ciljnu [[nukleotidna sekvenca|sekvencu]], ali presijecajući [[DNK]] na određenoj udaljenosti od ovog mjesta. Da li je DNK presječena ili modificirana zavisi od stanja metilacije ciljne [[peptidna sekvenca|sekvence]]. Kada ciljno mjesto nije modificirano, DNK se presijeca. Kada je ciljno mjesto hemimetilirano, kompleks djeluje kao metiltransferaza za održavanje, modificirajući DNK tako da oba lanca postaju [[Metilacija|metilirana]]. HsdM sadrži [[alfa-heliks]]ni [[proteinski domen|domen]] na [[N-terminal]]u, N-terminalnom domenu HsdM.&lt;ref name=&quot;pmid1833555&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Kelleher JE, Daniel AS, Murray NE | title = Mutations that confer de novo activity upon a maintenance methyltransferase | journal = Journal of Molecular Biology | volume = 221 | issue = 2 | pages = 431–40 | date = September 1991 | pmid = 1833555 | doi = 10.1016/0022-2836(91)80064-2 }}&lt;/ref&gt;
Među m6A metiltransferazama (N-6 adenin-specifična DNK-metilaza) postoji grupa MTaza siročadi koje ne učestvuju u bakterijskom sistemu restrikcije/metilacije.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Adhikari S, Curtis PD | title = DNA methyltransferases and epigenetic regulation in bacteria | journal = FEMS Microbiology Reviews | volume = 40 | issue = 5 | pages = 575–91 | date = September 2016 | pmid = 27476077 | doi = 10.1093/femsre/fuw023 | url = https://academic.oup.com/femsre/article/40/5/575/2198251 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Ovi enzimi imaju regulatornu ulogu u ekspresiji gena i regulaciji ćelijskog ciklusa. [[Dam-metilaza|EcoDam]] iz ''[[E. coli]]'' &lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Chahar S, Elsawy H, Ragozin S, Jeltsch A | title = Changing the DNA recognition specificity of the EcoDam DNA-(adenine-N6)-methyltransferase by directed evolution | journal = Journal of Molecular Biology | volume = 395 | issue = 1 | pages = 79–88 | date = January 2010 | pmid = 19766657 | doi = 10.1016/j.jmb.2009.09.027 }}&lt;/ref&gt; i CcrM iz ''Caulobacter crescentus'' &lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Maier JA, Albu RF, Jurkowski TP, Jeltsch A | title = Investigation of the C-terminal domain of the bacterial DNA-(adenine N6)-methyltransferase CcrM | journal = Biochimie | volume = 119 | pages = 60–7 | date = December 2015 | pmid = 26475175 | doi = 10.1016/j.biochi.2015.10.011 }}&lt;/ref&gt; dobro su okarakterisani članovi ove porodice. Nedavno je pokazano da CamA iz ''[[Clostridioides difficile|Clostridioides difficile]]'' ima ključne funkcionalne uloge u [[spora|sporulaciji]], formiranju [[biofilm]]a i adaptaciji domaćina.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Oliveira PH, Ribis JW, Garrett EM, Trzilova D, Kim A, Sekulovic O, Mead EA, Pak T, Zhu S, Deikus G, Touchon M, Lewis-Sandari M, Beckford C, Zeitouni NE, Altman DR, Webster E, Oussenko I, Bunyavanich S, Aggarwal AK, Bashir A, Patel G, Wallach F, Hamula C, Huprikar S, Schadt EE, Sebra R, van Bakel H, Kasarskis A, Tamayo R, Shen A, Fang G | display-authors = 6 | title = Epigenomic characterization of Clostridioides difficile finds a conserved DNA methyltransferase that mediates sporulation and pathogenesis | journal = Nature Microbiology | volume = 5 | issue = 1 | pages = 166–180 | date = January 2020 | pmid = 31768029 | pmc = 6925328 | doi = 10.1038/s41564-019-0613-4 }}&lt;/ref&gt;
m4C-metiltransferaze (N-4 citozin-specifične DNK-metilaze) enzimi su koji specifično metiliraju amino grupu na C-4 poziciji []citozin]]a u [[DNK]].&lt;ref name=&quot;pmid7607512&quot;/&gt; Takvi enzimi nalaze se kao komponente sistema restrikcijske modifikacije tipa II u prokariotima. Takvi enzimi prepoznaju specifičnu sekvencu u DNK i metiliraju citozin u toj sekvenci. Ovim djelovanjem oni štite DNK od [[cijepanje veze|cijepanja]] restrikcijskim enzimima tipa II koji prepoznaju istu [[Nukleotidna sekvenca|sekvencu]].
m5C-metiltransferaze (C-5 citozin-specifična DNK metilaza) (C5 Mtaza) enzimi su koji specifično metiliraju C-5 [[ugljik]] [[citozin]]a u DNK, kako bi proizveli [[5-metilcitozin|C5-metilcitozin]].&lt;ref name=&quot;pmid3248729&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Pósfai J, Bhagwat AS, Roberts RJ | title = Sequence motifs specific for cytosine methyltransferases | journal = Gene | volume = 74 | issue = 1 | pages = 261–5 | date = December 1988 | pmid = 3248729 | doi = 10.1016/0378-1119(88)90299-5 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid8127644&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Kumar S, Cheng X, Klimasauskas S, Mi S, Posfai J, Roberts RJ, Wilson GG | title = The DNA (cytosine-5) methyltransferases | journal = Nucleic Acids Research | volume = 22 | issue = 1 | pages = 1–10 | date = January 1994 | pmid = 8127644 | pmc = 307737 | doi = 10.1093/nar/22.1.1 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid2716049&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Lauster R, Trautner TA, Noyer-Weidner M | title = Cytosine-specific type II DNA methyltransferases. A conserved enzyme core with variable target-recognizing domains | journal = Journal of Molecular Biology | volume = 206 | issue = 2 | pages = 305–12 | date = March 1989 | pmid = 2716049 | doi = 10.1016/0022-2836(89)90480-4 }}&lt;/ref&gt; U ćelijama [[sisar]]a, citozin-specifične [[metiltransferaza|metiltransferaze]] [[metilacija|metiliraju]] određene [[CpG-mjesto|CpG]]-sekvence, za koje se vjeruje da moduliraju [[ekspresija gena| ekspresiju gena]] i [[ćelijska diferencijacija|diferencijaciju ćelija]]. U [[bakterija]]ma, ovi [[enzimi]] komponenta su sistema restrikcijske modifikacije i služe kao vrijedni alati za manipulaciju DNK.&lt;ref name=&quot;pmid8127644&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;pmid7773746&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Cheng X | title = DNA modification by methyltransferases | journal = Current Opinion in Structural Biology | volume = 5 | issue = 1 | pages = 4–10 | date = February 1995 | pmid = 7773746 | doi = 10.1016/0959-440X(95)80003-J }}&lt;/ref&gt; [[Sekundarna struktura]] HhaI metiltransferaze (M.HhaI) razdvojena je na 2,5 [[Angstrom|A]]: molekula se savija u dva [[proteinski domen|domena]] – veći [[kataliza|katalitski]] domen koji sadrži katalitička i [[Kofaktor (biohemija)|kofaktor]] mjesta vezivanja, i manji domen za prepoznavanje DNK.&lt;ref name=&quot;pmid8343957&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Cheng X, Kumar S, Posfai J, Pflugrath JW, Roberts RJ | s2cid = 54238106 | title = Crystal structure of the HhaI DNA methyltransferase complexed with S-adenosyl-L-methionine | journal = Cell | volume = 74 | issue = 2 | pages = 299–307 | date = July 1993 | pmid = 8343957 | doi = 10.1016/0092-8674(93)90421-L }}&lt;/ref&gt;
Prijavljene su [[konzervirana sekvenca|visoko konzervirane]] DNK metiltransferaze tipova m4C, m5C i m6A,&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Oliveira PH, Fang G | title = Conserved DNA Methyltransferases: A Window into Fundamental Mechanisms of Epigenetic Regulation in Bacteria | journal = Trends in Microbiology | date = May 2020 | volume = 29 | issue = 1 | pages = 28–40 | pmid = 32417228 | doi = 10.1016/j.tim.2020.04.007 | pmc = 7666040 }}&lt;/ref&gt; koji se čine kao obećavajuće mete za razvoj novih [[epigenetika|epigenetičkih]] inhibitora za borbu protiv bakterijske virulencije, [[otpornost na antibiotike|otpornosti na antibiotike]], između ostalih biomedicinskih primjena.

=== De novo vs. održavanje ===
''De novo'' metiltransferaze prepoznaju nešto u DNK što im omogućava da nanovo metiliraju citozine. One se uglavnom eksprimiraju u ranom razvoju embrija i uspostavljaju obrazac metilacije. ''De novo'' metiltransferaze također su aktivne kada ćelija koja reaguje na signal, kao što je [[neuron]], treba da promijeni ekspresiju proteina.&lt;ref name=&quot;pmid17728700&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=McClung CA, Nestler EJ |title=Neuroplasticity mediated by altered gene expression |journal=Neuropsychopharmacology |volume=33 |issue=1 |pages=3–17 |date=January 2008 |pmid=17728700 |doi=10.1038/sj.npp.1301544 |s2cid=18241370 |url=|doi-access=free }}&lt;/ref&gt;  Naprimjer, kada [[uslovljavanje straha]] stvara novo [[pamćenje|memoriju]] kod pacova, 9,17% gena u genomu [[hipokampus]]nih neurona pacova različito je metilirano.&lt;ref name=Duke&gt;{{cite journal |vauthors=Duke CG, Kennedy AJ, Gavin CF, Day JJ, Sweatt JD |title=Experience-dependent epigenomic reorganization in the hippocampus |journal=Learn Mem |volume=24 |issue=7 |pages=278–288 |date=July 2017 |pmid=28620075 |pmc=5473107 |doi=10.1101/lm.045112.117 |url=}}&lt;/ref&gt;

== Sisarske ==
Kod sisara su identifikovane najmanje četiri različito aktivne DNK-metiltransferaze. Nazvane su [[DNMT1]],&lt;ref&gt;{{cite web | title = DNMT1 | work = Gene Symbol Report | publisher = HUGO Gene Nomenclature Committee| url = https://www.genenames.org/data/hgnc_data.php?hgnc_id=2976 | access-date = 2012-09-27 | archive-date = 2012-10-06 | archive-url = https://web.archive.org/web/20121006100223/http://www.genenames.org/data/hgnc_data.php?hgnc_id=2976 | url-status = dead }}&lt;/ref&gt; dvije izoforme transkribovane iz gena ''DNMT3a'': DNMT3a1 i DNMT3a2,&lt;ref name=&quot;pmid12138111&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Chen T, Ueda Y, Xie S, Li E |title=A novel Dnmt3a isoform produced from an alternative promoter localizes to euchromatin and its expression correlates with active de novo methylation |journal=J Biol Chem |volume=277 |issue=41 |pages=38746–54 |date=October 2002 |pmid=12138111 |doi=10.1074/jbc.M205312200 |url=|doi-access=free }}&lt;/ref&gt; i [[DNMT3b]].&lt;ref&gt;{{cite web | title = DNMT3B | work = Gene Symbol Report | publisher = HUGO Gene Nomenclature Committee | url = https://www.genenames.org/data/hgnc_data.php?hgnc_id=2979 | access-date = 2012-09-27 | archive-date = 2012-11-20 | archive-url = https://web.archive.org/web/20121120210447/http://www.genenames.org/data/hgnc_data.php?hgnc_id=2979 | url-status = dead }}&lt;/ref&gt;  Nedavno je otkriven još jedan [[enzim]], DNMT3c, koji se specifično eksprimira u muškoj [[klicin list|germinativnoj liniji]] miša.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Barau J, Teissandier A, Zamudio N, Roy S, Nalesso V, Hérault Y, Guillou F, Bourc'his D | s2cid = 30907442 | display-authors = 6 | title = The DNA methyltransferase DNMT3C protects male germ cells from transposon activity | journal = [[Science]] | volume = 354 | issue = 6314 | pages = 909–912 | date = November 2016 | pmid = 27856912 | doi = 10.1126/science.aah5143 | bibcode = 2016Sci...354..909B }}&lt;/ref&gt;
[[File:Histone tails set for transcriptional activation.jpg|thumb|'''Neki aktivacijski signali na [[nukleosom]]u''':&lt;br&gt;[[Nukleosom]]i sastoje se od po četiri para [[histon]]skih proteina u čvrsto sastavljenoj središnjoj regiji plus do 30% svakog histona koji ostaje u labavo organiziranom repu (prikazan je samo jedan rep svakog para). DNK je omotana oko histonskih središnjih proteina u [[hromosom]]ima. [[Lizin]]i (K) su označeni brojem koji pokazuje njihov položaj, kao na primjer (K4), što ukazuje na lizin kao 4. aminokiselinu od amino (N) kraja repa u histonskom proteinu. [[Metilacija]] {Me} i [[acetilacija]] [Ac] su uobičajene [[posttranslacijske modifikacije]] na lizinima histonskih repova.]]
[[File:Histone tails set for transcriptional repression.jpg|thumb|'''Neki signali represije na [[nukleosom]]u'''.]]
Manzo et al.&lt;ref name=Manzo&gt;{{cite journal |vauthors=Manzo M, Wirz J, Ambrosi C, Villaseñor R, Roschitzki B, Baubec T |title=Isoform-specific localization of DNMT3A regulates DNA methylation fidelity at bivalent CpG islands |journal=EMBO J |volume=36 |issue=23 |pages=3421–3434 |date=December 2017 |pmid=29074627 |pmc=5709737 |doi=10.15252/embj.201797038 |url=}}&lt;/ref&gt; uočili su razlike u [[genom]]skom vezivanju DNMT3a1, DNMT3a2 i DNMT3b. Pronašli su 3.970 regija isključivo obogaćenih za DNMT3a1, 3.838 isključivo obogaćenih za DNMT3a2 i 3.432 isključivo obogaćenih za DNMT3b.
DNMT-enzimi nisu regulirani samo na svojim metilirajućim lokacijama na genomu mjestom gdje se vežu za DNK,&lt;ref name=Manzo/&gt;, već su regulirani i [[posttranslacijska modifikacija| posttranslacijskim modifikacijama]] na [[histon]]skim proteinima [[nukleosom]]a oko kojih je genomska DNK omotana (vidi slike).  Rose and Klose&lt;ref name=&quot;pmid24560929&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Rose NR, Klose RJ |title=Understanding the relationship between DNA methylation and histone lysine methylation |journal=Biochim Biophys Acta |volume=1839 |issue=12 |pages=1362–72 |date=December 2014 |pmid=24560929 |pmc=4316174 |doi=10.1016/j.bbagrm.2014.02.007 |url=}}&lt;/ref&gt; pregledali su odnos između metilacije DNK i metilacije [[histon]]skog [[lizin]]a. Naprimjer, naznačili su da H3K4me3 izgleda blokira metilaciju DNK, dok H3K9me3 ima ulogu u promovisanju [[metilacija DNK|metilacije DNK. [[DNMT3L]]&lt;ref&gt;{{cite web | title = DNMT3L | work = Gene Symbol Report | publisher = HUGO Gene Nomenclature Committee | url = https://www.genenames.org/data/hgnc_data.php?hgnc_id=2980 | access-date = 2012-09-27 }}&lt;/ref&gt; protein je blisko povezan sa DNMT3a i DNMT3b, po strukturi i ključan je za metilaciju DNK, ali izgleda da je sam po sebi neaktivan.

=== DNMT1 ===

'''DNMT1''' najzastupljenija je DNK-metiltransferaza u ćelijama sisara i smatra se ključnom metiltransferazom za održavanje kod [[sisari|sisara]]. Predominantno [[metilacija|metilira]] hemimetilirane [[CpG-mjesto|CpG]] dinukleotide u genomu sisara. Motiv prepoznavanja za ljudski enzim uključuje samo tri baze u paru CpG-dinukleotida: C na jednom lancu i CpG na drugom. Ovaj opušteni zahtjev za specifičnost [[supstrat (biohemija)|supstrata]] omogućava mu da metilira neobične strukture, poput međuprodukata klizanja DNK de novo brzinama koje su jednake njegovoj brzini održavanja.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Kho MR, Baker DJ, Laayoun A, Smith SS | title = Stalling of human DNA (cytosine-5) methyltransferase at single-strand conformers from a site of dynamic mutation | journal = Journal of Molecular Biology | volume = 275 | issue = 1 | pages = 67–79 | date = January 1998 | pmid = 9451440 | doi = 10.1006/jmbi.1997.1430 }}&lt;/ref&gt; Kao i druge DNK citozin-5 metiltransferaze, ljudski enzim prepoznaje izbačene citozine u dvolančanoj DNK i djeluje putem mehanizma nukleofilnog napada.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Smith SS, Kaplan BE, Sowers LC, Newman EM | title = Mechanism of human methyl-directed DNA methyltransferase and the fidelity of cytosine methylation | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 89 | issue = 10 | pages = 4744–8 | date = May 1992 | pmid = 1584813 | pmc = 49160 | doi = 10.1073/pnas.89.10.4744 | bibcode = 1992PNAS...89.4744S | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; U ljudskim ćelijama raka, DNMT1 je odgovoran i za ''de novo'' i za održavanje metilacije gena supresora tumora.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Jair KW, Bachman KE, Suzuki H, Ting AH, Rhee I, Yen RW, Baylin SB, Schuebel KE | display-authors = 6 | title = De novo CpG island methylation in human cancer cells | journal = Cancer Research | volume = 66 | issue = 2 | pages = 682–92 | date = January 2006 | pmid = 16423997 | doi = 10.1158/0008-5472.CAN-05-1980 | doi-access =  }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Ting AH, Jair KW, Schuebel KE, Baylin SB | title = Differential requirement for DNA methyltransferase 1 in maintaining human cancer cell gene promoter hypermethylation | journal = Cancer Research | volume = 66 | issue = 2 | pages = 729–35 | date = January 2006 | pmid = 16424002 | doi = 10.1158/0008-5472.CAN-05-1537 | doi-access =  }}&lt;/ref&gt; 
Nulti mutanti DNMT1 gena [[embrionalne matične ćelije]] bili su održivi i sadržavali su mali postotak metilirane DNK i metiltransferazne aktivnosti. Mišji embriji [[homozigot]]ni za [[delecija (genetika)|deleciju]] u Dnmt1 genu umiru nakon 10-11 dana gestacije.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Li E, Bestor TH, Jaenisch R | s2cid = 19879601 | title = Targeted mutation of the DNA methyltransferase gene results in embryonic lethality | journal = Cell | volume = 69 | issue = 6 | pages = 915–26 | date = June 1992 | pmid = 1606615 | doi = 10.1016/0092-8674(92)90611-F }}&lt;/ref&gt;

=== TRDMT1 ===
Iako ovaj enzim ima jake sličnosti u sekvenci sa 5-metilcitozin metiltransferazama i [[prokariot]]a i [[eukariot]]a, 2006. godine je pokazano da enzim metilira poziciju 38 u [[aspartat|asparaginskoj kiselini]] [[tRNK|transferne RNK]] i ne metilira DNK.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Goll MG, Kirpekar F, Maggert KA, Yoder JA, Hsieh CL, Zhang X, Golic KG, Jacobsen SE, Bestor TH | display-authors = 6 | title = Methylation of tRNAAsp by the DNA methyltransferase homolog Dnmt2 | journal = Science | volume = 311 | issue = 5759 | pages = 395–8 | date = January 2006 | pmid = 16424344 | doi = 10.1126/science.1120976 | bibcode = 2006Sci...311..395G | s2cid = 39089541 | url = http://www.sciencemag.org/cgi/content/abstract/311/5759/395 | url-access = subscription }}&lt;/ref&gt; Naziv ove metiltransferaze promijenjen je iz DNMT2 u TRDMT1 (tRNK- asparaginska kiselina metiltransferaza 1) kako bi bolje odražavao njenu biološku funkciju.&lt;ref&gt;{{cite web |title=TRDMT1 tRNA aspartic acid methyltransferase 1 (Homo sapiens) |work=Entrez Gene |publisher=NCBI |date=2010-11-01 |access-date=2010-11-07 |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=1787}}&lt;/ref&gt; TRDMT1 is the first RNA cytosine methyltransferase to be identified in human cells.

=== DNMT3 ===
'''DNMT3''' porodica je [[DNK]]-metiltransferaza koje mogu metilirati hemimetilirane i nemetilirane [[CpG-mjesto|CpG]] istom brzinom. Arhitektura DNMT3 enzima slična je onoj kod DNMT1, s regulatornom regijom vezanom za katalitski domen. Postoji najmanje pet članova DNMT3 porodice: DNMT3a1, DNMT3a2, 3b, 3c i 3L.
DNMT3a1, DNMT3a2 i DNMT3b mogu posredovati u metilaciji [[CpG-mjesto|CpG-mjesta]] u [[promotor (genetika)|promotorima gena]], što rezultira [[Transkripcijska regulacija|represijom gena]]. Ove DNK-metiltransferaze također mogu metilirati CpG-mjesta unutar kodirajućih regija gena, gdje takva [[metilacija]] može povećati transkripciju gena.&lt;ref name=&quot;pmid25263941&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Yang X, Han H, De Carvalho DD, Lay FD, Jones PA, Liang G |title=Gene body methylation can alter gene expression and is a therapeutic target in cancer |journal=Cancer Cell |volume=26 |issue=4 |pages=577–90 |date=October 2014 |pmid=25263941 |pmc=4224113 |doi=10.1016/j.ccr.2014.07.028 |url=}}&lt;/ref&gt;  Rad sa DNMT3a1 pokazao je da je preferencijalno lokaliziran na CpG-ostrvima bivalentno označenim sa H3K4me3 (oznaka koja promoviše transkripciju) i H3K27me3 (oznaka koja represira transkripciju), što se poklapa sa [[promotor (genetika)|promotorom]] mnogih [[transkripcijski faktor|transkripcijskih faktora]]. Rad sa DNMT3a2, u [[neuron]]ima, otkrio je da se promjene metilacije DNK uzrokovane DNMT3a2 pretežno javljaju u intergenskim i introničkim regijama. Smatralo se da ove intergenske i [[intron]]ske metilacije DNK vjerovatno regulišu aktivnost [[pojačivač (genetika)|pojačivača]], [[alternativna prerada|alternativno splajsovanje]] ili ekspresiju [[nekodirajuća RNK|nekodirajućih RNK]].&lt;ref name=Karaca&gt;{{cite journal |vauthors=Karaca KG, Kupke J, Brito DV, Zeuch B, Thome C, Weichenhan D, Lutsik P, Plass C, Oliveira AM |title=Neuronal ensemble-specific DNA methylation strengthens engram stability |journal=Nat Commun |volume=11 |issue=1 |date=January 2020 |pmid=32005851 |pmc=6994722 |doi=10.1038/s41467-020-14498-4 |bibcode=2020NatCo..11..639G |url=}}&lt;/ref&gt;
DNMT3a1 se može ko-lokalizirati s proteinom [[heterohromatin]] (HP1) i proteinom koji veže metil-CpG (MeCBP), između ostalih faktora.&lt;ref name=&quot;pmid33604794&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Hegde M, Joshi MB |title=Comprehensive analysis of regulation of DNA methyltransferase isoforms in human breast tumors |journal=J Cancer Res Clin Oncol |volume=147 |issue=4 |pages=937–971 |date=April 2021 |pmid=33604794 |pmc=7954751 |doi=10.1007/s00432-021-03519-4 |url=}}&lt;/ref&gt; Također mogu interagovati sa DNMT1, što bi mogao biti kooperativni događaj tokom metilacije DNK. DNMT3a preferira [[metilacija|metilaciju]] [[CpG-mjesto|CpG]], u odnosu na CpA, CpT i CpC metilaciju, iako se čini da postoji određena preferencija sekvence metilacije za DNMT3a i DNMT3b. DNMT3a metilira [[CpG-mjesto|CpG]] mjesta brzinom mnogo sporijom od DNMT1, ali većom od DNMT3b.
Ekspresija DNMT3a2 razlikuje se od DNMT3a1 i DNMT3b, jer se ekspresija DNMT3a2 javlja u obrascu neposrednog ranog gena. DNMT3a2 se inducira na ekspresiju u neuronima, naprimjer, novom neuronskom aktivnošću.&lt;ref name=&quot;pmid22751036&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Oliveira AM, Hemstedt TJ, Bading H |title=Rescue of aging-associated decline in Dnmt3a2 expression restores cognitive abilities |journal=Nat Neurosci |volume=15 |issue=8 |pages=1111–3 |date=July 2012 |pmid=22751036 |doi=10.1038/nn.3151 |s2cid=10590208 |url=}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Karaca /&gt;  Ovo može biti važno za uspostavljanje dugoročnog [[pamćenje|pamćenja]].&lt;ref name=&quot;pmid35098021&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Bernstein C |title=DNA Methylation and Establishing Memory |journal=Epigenet Insights |volume=15 |issue= 
|date=2022 |pmid=35098021 |pmc=8793415 |doi=10.1177/25168657211072499 |url=}}&lt;/ref&gt;  Kod pacova, visoki nivoi novih [[metilacija DNK]] u neuronima [[hipokampus]]a javljaju se nakon što je pacovu nametnut neki nezaboravan događaj, kao što je kontekstualno uslovljavanje straha.&lt;ref name=Duke /&gt;  Bayraktar and Kreutz&lt;ref name=&quot;pmid29875631&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Bayraktar G, Kreutz MR |title=The Role of Activity-Dependent DNA Demethylation in the Adult Brain and in Neurological Disorders |journal=Front Mol Neurosci |volume=11 |issue= |date=2018 |pmid=29875631 |pmc=5975432 |doi=10.3389/fnmol.2018.00169 |url=|doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Utvrđeno je da inhibitori DNMT-a, primijenjeni u mozgu, sprječavaju formiranje dugoročnih sjećanja.
DNMT3L sadrži DNK-metiltransferaze i potreban je za uspostavljanje majčinog genomskog utiskivanja, uprkos tome što je katalitski neaktivan. DNMT3L eksprimira se tokom [[gametogeneza| gametogeneze]], kada se odvija genomsko utiskivanje. Gubitak DNMT3L dovodi do bi-[[aleln|alelne]] ekspresije gena koje normalno ne eksprimira majčin alel. DNMT3L interreaguje sa DNMT3a i DNMT3b i kolokalizovan je u jedru. Iako se čini da DNMT3L nije sposoban za metilaciju, može učestvovati u transkripcijskoj represiji.

== Klinički značaj ==
===DNMT inhibitori===
{{Glavni|Hipometilirajući agens}}
Zbog [[Epigenetika|epigenetičkih efekata]] iz DNMT-porodice, neki [[DNMT-inhibitor]]i pod istragom su za liječenje nekih vrsta [[kancer|raka]]:&lt;ref name=&quot;pmid21139608&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Mack GS | s2cid = 11480326 | title = To selectivity and beyond | journal = Nature Biotechnology | volume = 28 | issue = 12 | pages = 1259–66 | date = December 2010 | pmid = 21139608 | doi = 10.1038/nbt.1724 }}&lt;/ref&gt;
* [[Vidaza]] ([[azacitidin]]) u fazi III ispitivanja za [[mijelodisplazijski sindrom]] i [[AML]]
* [[Dacogen]] ([[decitabin]]) u fazi III ispitivanja za AML i [[hronična mijeloidna leukemija|CML]]. U [[Evropska unija|EU]] odobren je 2012. za AML.&lt;ref name=EC-AML&gt;{{cite news|title=EC Approves Marketing Authorization Of DACOGEN For Acute Myeloid Leukemia|url=https://www.rttnews.com/1973982/ec-approves-marketing-authorization-of-dacogen-for-acute-myeloid-leukemia.aspx?type=qf|access-date=28 September 2012|date=2012-09-28}}&lt;/ref&gt;
* gvadecitabin, eksperimentalni lijek koji razvijaju Astex Pharmaceuticals i Otsuka Pharmaceutical. Nije uspio dostići primarne ciljeve u ispitivanju AML faze III iz 2018. godine.
== Također pogledajte==
* [[Metiltransferaza]]
* [[Metilacija DNK]]
* [[PRMT4 put]]
* [[Metiltransferaza regulisana ćelijskim ciklusom]]

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Dodatni izvori ==
{{refbegin|2}}
* {{cite book | vauthors = Smith SS | title = Biological implications of the mechanism of action of human DNA (cytosine-5)methyltransferase | volume = 49 | pages = 65–111 | year = 1994 | pmid = 7863011 | doi = 10.1016/s0079-6603(08)60048-3 | isbn = 9780125400497 | series = Progress in Nucleic Acid Research and Molecular Biology }}
* {{cite journal | vauthors = Pradhan S, Esteve PO | title = Mammalian DNA (cytosine-5) methyltransferases and their expression | journal = Clinical Immunology | volume = 109 | issue = 1 | pages = 6–16 | date = October 2003 | pmid = 14585271 | doi = 10.1016/S1521-6616(03)00204-3 }}
* {{cite journal | vauthors = Goll MG, Bestor TH | title = Eukaryotic cytosine methyltransferases | journal = Annual Review of Biochemistry | volume = 74 | pages = 481–514 | year = 2005 | pmid = 15952895 | doi = 10.1146/annurev.biochem.74.010904.153721 | s2cid = 32123961 }}
{{refend}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20070107175009/http://www.epigeneticstation.com/cellular-methylation-machinery/ Information about DNA methyltransferases and DNA methylation] at epigeneticstation.com
* [http://www.activemotif.com/documents/tds/39206.pdf Data for a DNA methyltransferase (DNMT) Antibody]
* {{MeshName|DNA+Modification+Methyltransferases}}

{{InterPro content|IPR001525}}

{{InterPro content|IPR003356}}

{{InterPro content|IPR012327}}

{{InterPro content|IPR002941}}
{{Transkripcija}}
{{Jednougljične transferaze}}
{{Enzimi}}
{{Portal|Biologija |border=no}}
[[Kategorija:EC 2.1.1]]
[[Kategorija:Enzimi]]</text>
      <sha1>nvyy8tps41nn60w8dea84z4hnx6yqb7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Konformacijska promjena</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536668</id>
    <revision>
      <id>3921163</id>
      <timestamp>2026-08-19T12:19:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ingeb--lovac</username>
        <id>184892</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica:  [[Slika:Conformational changes of the sodium-glucose symporter.png|thumb|280px|Konformacijska promjena natrij-glukozid simportera proizilazi iz otvaranja prema [[vanćelijski matriks|vanćelijskom matriksu]] prema unutrašnjosti ćelije.]] U [[biohemija|biohemiji]], '''konformacijska promjena''' jeste promjena oblika [[makromolekula]], često izazvana faktorima okoline. Makromolekula je obično fleksibilna i dinamična. Može mijenjati svoj oblik kao odgovor na promjene u ok...</comment>
      <origin>3921163</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3636" sha1="sn3qemu0q2umr7kzol1s8as54hvxfd2" xml:space="preserve">
[[Slika:Conformational changes of the sodium-glucose symporter.png|thumb|280px|Konformacijska promjena natrij-glukozid simportera proizilazi iz otvaranja prema [[vanćelijski matriks|vanćelijskom matriksu]] prema unutrašnjosti ćelije.]]
U [[biohemija|biohemiji]], '''konformacijska promjena''' jeste promjena oblika [[makromolekula]], često izazvana faktorima okoline. Makromolekula je obično fleksibilna i dinamična. Može mijenjati svoj oblik kao odgovor na promjene u okolini ili druge faktore; svaki mogući oblik naziva se konformacija, a prelaz između njih se naziva ''konformacijska promjena''. Faktori koji mogu izazvati takve promjene uključuju [[temperatura|temperaturu]], [[pH]], [[napon]], [[svjetlost]] u [[hromofor|hromoforima]], koncentraciju [[ion]]a, [[fosforilacija|fosforilaciju]] ili vezivanje [[ligand]]a.
{{Glavni|Dinamika proteina}}
== Laboratorijska analiza ==
Mnoge biofizičke tehnike kao što su [[kristalografija]], [[NMR]], [[elektronska paramagnetna rezonanca]] (EPR) korištenjem tehnika [[spinska ozaka|spinskog označananja]], [[Kružni dihroizam|kružnog dihroizma (CD)]], Izmjena [[vodik]]a i [[deuterij]]a i [[Försterov rezonantni prijenos energije|FRET]] mogu se koristiti za proučavanje konformacijskih promjena makromolekula. [[Interferometrija dvostruke polarizacije]] jeste laboratorijska tehnika sposobna za mjerenje konformacijskih promjena u biomolekulama u stvarnom vremenu pri vrlo visokoj rezoluciji.

Specifična nelinearna optička tehnika nazvana generacija drugog harmonika (SHG) nedavno je primijenjena za proučavanje konformacijskih promjena u proteinima.&lt;ref&gt;{{cite journal|title=A Second-Harmonic-Active Unnatural Amino Acid as a Structural Probe of Biomolecules on Surfaces|first1=Joshua S. |last1=Salafsky|first2= Bruce |last2=Cohen|journal=Journal of Physical Chemistry|date=2008|volume=112|issue=47|pages=15103–15107 |doi=10.1021/jp803703m|pmid=18928314 }}&lt;/ref&gt;  U ovoj metodi, sonda aktivna na drugom harmoniku postavlja se na mjesto koje se kreće u proteinu [[mutageneza|mutagenezom]] ili vezivanjem koje nije specifično za određeno [[mjesto vezanja|mjesto]], a protein se adsorbira ili specifično imobilizira na površinu. Promjena konformacije proteina proizvodi promjenu u neto orijentaciji boje u odnosu na površinsku ravan, a time i intenziteta snopa drugog harmonika. U uzorku proteina s dobro definiranom orijentacijom, ugao nagiba sonde može se kvantitativno odrediti, u stvarnom prostoru i stvarnom vremenu. Neprirodne [[aminokiseline]] aktivne na drugom harmoniku također se mogu koristiti kao sonde.

Druga metoda primjenjuje [[elektro-prekidačka biopovršina|elektro-prekidačke biopovršine]], gdje se proteini postavljaju na vrh kratkih molekula [[DNK]] koje se zatim provlače kroz puferski rastvor, primjenom naizmjeničnih [[električni potencijal|električnih potencijala]]. Mjerenjem njihove brzine, koja u konačnici zavisi od njihovog hidrodinamičkog trenja, mogu se vizualizirati konformacijske promjene.

== Također pogledajte==
*[[Baza podataka o konformacijskoj raznolikosti proteina]]
*[[Dinamika proteina]]
*[[molmovdb|Baza podataka o makromolekularnim kretnjama (molmovdb)]]

==Reference==
{{Refspisak}}
==Vanjski linkovi==
*[http://www.nature.com/nature/journal/v338/n6217/abs/338623a0.html Frauenfelder, H. New looks at protein motions Nature 338, 623 - 624 (20 April 1989)].
*[https://link.springer.com/article/10.1007%2Fs12566-012-0030-0 Sensing with electro-switchable biosurfaces]
*[http://www.biodesy.com Biodesy]

{{DEFAULTSORT:Conformational Change}}
[[Kategorija:Mikrobiološke tehnike]]
[[Kategorija:Biofizika]]</text>
      <sha1>sn3qemu0q2umr7kzol1s8as54hvxfd2</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3921219</id>
      <parentid>3921163</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T20:48:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Zaštitio je stranicu &quot;[[Konformacijska promjena]]&quot;: Ustrajno [[Wikipedia:Čaraparko|čaraparenje]] ([Uređivanje=Dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (neodređeno) [Premještanje=Dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (neodređeno))</comment>
      <origin>3921163</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3636" sha1="sn3qemu0q2umr7kzol1s8as54hvxfd2" xml:space="preserve">
[[Slika:Conformational changes of the sodium-glucose symporter.png|thumb|280px|Konformacijska promjena natrij-glukozid simportera proizilazi iz otvaranja prema [[vanćelijski matriks|vanćelijskom matriksu]] prema unutrašnjosti ćelije.]]
U [[biohemija|biohemiji]], '''konformacijska promjena''' jeste promjena oblika [[makromolekula]], često izazvana faktorima okoline. Makromolekula je obično fleksibilna i dinamična. Može mijenjati svoj oblik kao odgovor na promjene u okolini ili druge faktore; svaki mogući oblik naziva se konformacija, a prelaz između njih se naziva ''konformacijska promjena''. Faktori koji mogu izazvati takve promjene uključuju [[temperatura|temperaturu]], [[pH]], [[napon]], [[svjetlost]] u [[hromofor|hromoforima]], koncentraciju [[ion]]a, [[fosforilacija|fosforilaciju]] ili vezivanje [[ligand]]a.
{{Glavni|Dinamika proteina}}
== Laboratorijska analiza ==
Mnoge biofizičke tehnike kao što su [[kristalografija]], [[NMR]], [[elektronska paramagnetna rezonanca]] (EPR) korištenjem tehnika [[spinska ozaka|spinskog označananja]], [[Kružni dihroizam|kružnog dihroizma (CD)]], Izmjena [[vodik]]a i [[deuterij]]a i [[Försterov rezonantni prijenos energije|FRET]] mogu se koristiti za proučavanje konformacijskih promjena makromolekula. [[Interferometrija dvostruke polarizacije]] jeste laboratorijska tehnika sposobna za mjerenje konformacijskih promjena u biomolekulama u stvarnom vremenu pri vrlo visokoj rezoluciji.

Specifična nelinearna optička tehnika nazvana generacija drugog harmonika (SHG) nedavno je primijenjena za proučavanje konformacijskih promjena u proteinima.&lt;ref&gt;{{cite journal|title=A Second-Harmonic-Active Unnatural Amino Acid as a Structural Probe of Biomolecules on Surfaces|first1=Joshua S. |last1=Salafsky|first2= Bruce |last2=Cohen|journal=Journal of Physical Chemistry|date=2008|volume=112|issue=47|pages=15103–15107 |doi=10.1021/jp803703m|pmid=18928314 }}&lt;/ref&gt;  U ovoj metodi, sonda aktivna na drugom harmoniku postavlja se na mjesto koje se kreće u proteinu [[mutageneza|mutagenezom]] ili vezivanjem koje nije specifično za određeno [[mjesto vezanja|mjesto]], a protein se adsorbira ili specifično imobilizira na površinu. Promjena konformacije proteina proizvodi promjenu u neto orijentaciji boje u odnosu na površinsku ravan, a time i intenziteta snopa drugog harmonika. U uzorku proteina s dobro definiranom orijentacijom, ugao nagiba sonde može se kvantitativno odrediti, u stvarnom prostoru i stvarnom vremenu. Neprirodne [[aminokiseline]] aktivne na drugom harmoniku također se mogu koristiti kao sonde.

Druga metoda primjenjuje [[elektro-prekidačka biopovršina|elektro-prekidačke biopovršine]], gdje se proteini postavljaju na vrh kratkih molekula [[DNK]] koje se zatim provlače kroz puferski rastvor, primjenom naizmjeničnih [[električni potencijal|električnih potencijala]]. Mjerenjem njihove brzine, koja u konačnici zavisi od njihovog hidrodinamičkog trenja, mogu se vizualizirati konformacijske promjene.

== Također pogledajte==
*[[Baza podataka o konformacijskoj raznolikosti proteina]]
*[[Dinamika proteina]]
*[[molmovdb|Baza podataka o makromolekularnim kretnjama (molmovdb)]]

==Reference==
{{Refspisak}}
==Vanjski linkovi==
*[http://www.nature.com/nature/journal/v338/n6217/abs/338623a0.html Frauenfelder, H. New looks at protein motions Nature 338, 623 - 624 (20 April 1989)].
*[https://link.springer.com/article/10.1007%2Fs12566-012-0030-0 Sensing with electro-switchable biosurfaces]
*[http://www.biodesy.com Biodesy]

{{DEFAULTSORT:Conformational Change}}
[[Kategorija:Mikrobiološke tehnike]]
[[Kategorija:Biofizika]]</text>
      <sha1>sn3qemu0q2umr7kzol1s8as54hvxfd2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Meselson-Stahlov eksperiment</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536669</id>
    <revision>
      <id>3921164</id>
      <timestamp>2026-08-19T12:27:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ingeb--lovac</username>
        <id>184892</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: '''Meselson-Stahlov eksperiment''', poznat po [[disperzivna replikacija|didperzivnoj replikaciji]], jest eksperiment [[Matthew Meselson|Matthewa Meselsona]] i [[Franklin Stahl|Franklina Stahla]] iz 1958. godine, koji je podržao [[James D. Watsona|Watsonovu]] i [[Francis Crick|Crickovu]] hipotezu da je [[replikacija DNK]] bila [[polukonzervativna replikacija|polukonzervativna]]. U polukonzervativnoj replikaciji, kada se replicira dvolančana [[DNK]] spirala, svaka od dvije no...</comment>
      <origin>3921164</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8653" sha1="edstx0czu73puvwgnoukii1ej5sewfx" xml:space="preserve">'''Meselson-Stahlov eksperiment''', poznat po [[disperzivna replikacija|didperzivnoj replikaciji]], jest eksperiment [[Matthew Meselson|Matthewa Meselsona]] i [[Franklin Stahl|Franklina Stahla]] iz 1958. godine, koji je podržao [[James D. Watsona|Watsonovu]] i [[Francis Crick|Crickovu]] hipotezu da je [[replikacija DNK]] bila [[polukonzervativna replikacija|polukonzervativna]]. U polukonzervativnoj replikaciji, kada se replicira dvolančana [[DNK]] spirala, svaka od dvije nove dvolančane spirale DNK sastojala se od jedne niti iz originalne spirale i jedne novosintetizirane. Nazvan je &quot;najljepšim eksperimentom u biologiji&quot;.&lt;ref&gt;John Cairns to Horace F Judson, in The Eighth Day of Creation: Makers of the Revolution in Biology (1979). Touchstone Books, {{ISBN|0-671-22540-5}}. 2nd edition: Cold Spring Harbor Laboratory Press, 1996 paperback: {{ISBN|0-87969-478-5}}.&lt;/ref&gt; Meselson i Stahl su odlučili da je najbolji način za praćenje matične DNK označavanje promjenom jednog od njenih atoma. Budući da je [[dušik]] prisutan u svim bazama DNK, generirali su matičnu DNK koja sadrži teži [[izotop]] dušika nego što bi bio prisutan prirodno. Ova promijenjena masa omogućila im je da utvrde koliko je matične DNK prisutno u DNK nakon uzastopnih ciklusa replikacije.

== Hipoteza ==
[[Slika:DNAreplicationModes.png|thumb|320px|right|Sažetak tri postulirane metode sinteze DNK]]
Prethodno su predložene tri hipoteze za metod [[replikacija DNK|replikacije DNK]].
U hipotezi ''[[semikonzervativna replikacija|semikonzervativnosti]]'', koju su predložili [[James D. Watson|Watson]] i [[Francis Crick|Crick]], dva polulanca molekule DNK razdvajaju se tokom replikacije. Svaki lanac zatim djeluje kao predložak za sintezu novog polulanca [[nuklrotid]]a.&lt;ref name=&quot;Watson&amp;Crick&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Watson JD, Crick FH |title=The structure of DNA |journal=Cold Spring Harbor Laboratory |volume=18 |pages=123–31 |year=1953 |pmid=13168976 |doi= 10.1101/SQB.1953.018.01.020}}&lt;/ref&gt;
Hipoteza „konzervativnosti“ pretpostavljala je da cijela molekula DNK djeluje kao predložak za sintezu potpuno novog. Prema ovom modelu, [[histon]]ski proteini vežu se za DNK, okrećući lanac i izlažući [[nukleobaza|nukletidne baze]] (koje normalno oblažu unutrašnjost) za [[vodikova veza| vodikove veze]].&lt;ref name=&quot;Bloch&quot;&gt;{{cite journal |author=Bloch DP |title=A Possible Mechanism for the Replication of the Helical Structure of Desoxyribonucleic Acid |journal=[[Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A.]] |volume=41 |issue=12 |pages=1058–64 |date=December 1955 |pmid=16589796 |pmc=528197 |doi= 10.1073/pnas.41.12.1058|bibcode=1955PNAS...41.1058B |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;
Hipoteza „disperzivnosti“ ilustrovana je modelom koji je predložio [[Max Delbrück]], a koji pokušava da riješi problem odmotavanja dva lanca dvostruke spirale mehanizmom koji prekida okosnicu DNK svakih 10 nukleotida, odmotava molekulu i pričvršćuje stari lanac na kraj novosintetizovanog. Ovo bi sintetizovalo DNK u kratkim komadima koji se naizmjenično smjenjuju od jednog lanca do drugog.&lt;ref name=&quot;Delbruck&quot;&gt;{{cite journal |author=Delbrück M |title=On the Replication of Desoxyribonucleic Acid (DNA) |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=40 |issue=9 |pages=783–8 |date=September 1954 |pmid=16589559 |pmc=534166 |doi= 10.1073/pnas.40.9.783|bibcode=1954PNAS...40..783D |url=http://authors.library.caltech.edu/44143/1/DELpnas54.pdf|doi-access=free }}&lt;/ref&gt;

Svaki od ova tri modela daje različita predviđanja o distribuciji &quot;stare&quot; DNK u molekulama formiranim nakon replikacije. U hipotezi konzervativnosti, nakon replikacije, jedna molekula je potpuno očuvana &quot;stara&quot; molekula, a druga je potpuno novosintetizirana DNK. Hipoteza semikonzervativnosti predviđa da će svaka molekula nakon replikacije sadržavati po jedan stari i jedan novi lanac. Model disperzivnosti predviđa da će svaka lanac svake nove molekule sadržavati mješavinu stare i nove DNK.&lt;ref name=&quot;Delbruck&amp;Stent&quot;&gt;{{cite book |last1=Delbrück | first1=Max |last2=Stent |first2=Gunther S. |editor1-first=William D. | editor1-last=McElroy |editor2-first=Bentley |editor2-last=Glass |title=A Symposium on the Chemical Basis of Heredity |url=https://archive.org/details/symposiumonchemi00symp |url-access=registration |publisher=Johns Hopkins Pr. |year=1957 |pages=[https://archive.org/details/symposiumonchemi00symp/page/699 699–736] |chapter=On the mechanism of DNA replication}}&lt;/ref&gt;

== Eksperimentalni postupak i rezultati == 
[[Slika:Meselson-stahl experiment diagram en chiral.svg|thumb|300x300px| Meselson-Stahlov eksperimentalni dijagram i hiralnost]]
[[Dišik]] je glavni sastojak DNK. [[Dušik-14|&lt;sup&gt;14&lt;/sup&gt;N]] je daleko najzastupljeniji [[izotop]] dušika, ali je funkcionalna i DNK s težim (ali neradioaktivnim) izotopom [[dušik-15|&lt;sup&gt;15&lt;/sup&gt;N]].
''[[Escherichia coli|E. coli]]'' uzgajana je nekoliko [[generacija]] u mediju koji sadrži NH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;Cl sa &lt;sup&gt;15&lt;/sup&gt;N. Kada se DNK ekstrahuje iz ovih ćelija i podvrgne centrifugiranju na plutajućoj gustoći, na gradijentu gustoće [[soli]] ([[Cezij-hlorid|CsCl]]), DNK se odvaja u tački u kojoj je njena gustoća jednaka gustoći rastvora soli. DNK ćelija uzgajanih u &lt;sup&gt;15&lt;/sup&gt;N mediju imala je veću gustoću od ćelija uzgajanih u normalnom &lt;sup&gt;14&lt;/sup&gt;N mediju. Nakon toga, ćelije &quot;E. coli&quot; sa samo &lt;sup&gt;15&lt;/sup&gt;N  u svojoj DNK su prebačene u &lt;sup&gt;14&lt;/sup&gt;N medij i dozvoljeno im je da se dijele; napredak [[ćelijska dioba|ćelijske diobe]] praćen je mikroskopskim brojanjem ćelija i testom kolonija.

&lt;sup&gt;14&lt;/sup&gt;[[DNK]]  je periodično ekstrahovana i upoređivana je sa čistom &lt;sup&gt;14&lt;/sup&gt;N  DNK i &lt;sup&gt;15&lt;/sup&gt;N  DNK. Nakon jedne replikacije, utvrđeno je da DNK ima srednju gustoću. Budući da bi konzervativna replikacija rezultirala jednakim količinama DNK više i niže gustoće (ali ne i DNK srednje gustoće), konzervativna replikacija je isključena. Međutim, ovaj rezultat bio je u skladu i sa semikonzervativnom i sa disperzivnom replikacijom. Semikonzervativna replikacija bi rezultirala dvolančanom DNK s jednim lancem &lt;sup&gt;15&lt;/sup&gt;N DNK i jednim lancem &lt;sup&gt;14&lt;/sup&gt;N DNK, dok bi disperzivna replikacija rezultirala dvolančanom DNK s oba lanca koja imaju mješavine &lt;sup&gt;15&lt;/sup&gt;N i &lt;sup&gt;14&lt;/sup&gt;N DNK, od kojih bi se bilo koja pojavila kao DNK srednje gustoće.

Autori su nastavili uzorkovati ćelije kako se replikacija nastavljala. Utvrđeno je da se DNK iz ćelija nakon dvije završene replikacije sastoji od jednakih količina DNK s dvije različite gustoće, pri čemu jedna odgovara srednjoj gustoći DNK ćelija uzgojenih samo za jednu diobu u &lt;sup&gt;15&lt;/sup&gt;N mediju, a druga odgovara DNK iz ćelija uzgojenih isključivo u &lt;sup&gt;14&lt;/sup&gt;N mediju. Ovo je bilo u suprotnosti s disperzivnom replikacijom, koja bi rezultirala jednom gustoćom, nižom od srednje gustoće ćelija jedne generacije, ali i dalje višom od ćelija uzgojenih samo u &lt;sup&gt;14&lt;/sup&gt;N DNK medijumu, jer bi originalna &lt;sup&gt;15&lt;/sup&gt;N DNK bila ravnomjerno podijeljena među svim DNK lancima. Rezultat je bio u skladu s hipotezom o semikonzervativnoj replikaciji.&lt;ref name=&quot;Meselson&amp;Stahl&quot;&gt;{{cite journal |author1=Meselson, M.  |author2=Stahl, F.W.  |name-list-style=amp | title=The Replication of DNA in Escherichia coli | year=1958 | journal=PNAS | volume=44 |issue=7 | pages=671–82 |pmid=16590258 | doi=10.1073/pnas.44.7.671 | pmc=528642|bibcode=1958PNAS...44..671M |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{refspisak}}

* {{Cite book |last=Holmes |first=Frederic Lawrence |title=Meselson, Stahl, and the replication of DNA: a history of &quot;the most beautiful experiment in biology &quot; |date=2001 |publisher=Yale University Press |isbn=978-0-300-08540-2 |location=New Haven, CT}}

==Vanjski linkovi==
*[https://www.ibiology.org/genetics-and-gene-regulation/semi-conservative-replication/ Matthew Meselson's Short Talk: &quot;The Semi-Conservative Replication of DNA&quot;]
* [http://www.dnaftb.org/dnaftb/20/concept/ DNA From The Beginning] An animation which explains the experiment.
* [http://www.sumanasinc.com/webcontent/animations/content/meselson.html The Meselson–Stahl Experiment] Another useful animation.
* [https://www.youtube.com/watch?v=jKZTq_E1zmY Meselson and Stahl Experiment English Animation]
* [http://www.visionlearning.com/library/module_viewer.php?mid=187&amp;l= Description of the Meselson-Stahl Experiment] written by Nathan H. Lents, including original data from Visionlearning

{{Historija biologije}}

{{DEFAULTSORT:Meselson-Stahl experiment}}
[[Kategorija:DNK]]
[[Kategorija:Replikacija DNK]]
[[Kategorija:Genetički eksperimenti]]
[[Kategorija:Historija genetike]]</text>
      <sha1>edstx0czu73puvwgnoukii1ej5sewfx</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3921166</id>
      <parentid>3921164</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T12:30:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ingeb--lovac</username>
        <id>184892</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Hipoteza */</comment>
      <origin>3921166</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8649" sha1="dx7hqbh767altlfjyar94mmqlysne2y" xml:space="preserve">'''Meselson-Stahlov eksperiment''', poznat po [[disperzivna replikacija|didperzivnoj replikaciji]], jest eksperiment [[Matthew Meselson|Matthewa Meselsona]] i [[Franklin Stahl|Franklina Stahla]] iz 1958. godine, koji je podržao [[James D. Watsona|Watsonovu]] i [[Francis Crick|Crickovu]] hipotezu da je [[replikacija DNK]] bila [[polukonzervativna replikacija|polukonzervativna]]. U polukonzervativnoj replikaciji, kada se replicira dvolančana [[DNK]] spirala, svaka od dvije nove dvolančane spirale DNK sastojala se od jedne niti iz originalne spirale i jedne novosintetizirane. Nazvan je &quot;najljepšim eksperimentom u biologiji&quot;.&lt;ref&gt;John Cairns to Horace F Judson, in The Eighth Day of Creation: Makers of the Revolution in Biology (1979). Touchstone Books, {{ISBN|0-671-22540-5}}. 2nd edition: Cold Spring Harbor Laboratory Press, 1996 paperback: {{ISBN|0-87969-478-5}}.&lt;/ref&gt; Meselson i Stahl su odlučili da je najbolji način za praćenje matične DNK označavanje promjenom jednog od njenih atoma. Budući da je [[dušik]] prisutan u svim bazama DNK, generirali su matičnu DNK koja sadrži teži [[izotop]] dušika nego što bi bio prisutan prirodno. Ova promijenjena masa omogućila im je da utvrde koliko je matične DNK prisutno u DNK nakon uzastopnih ciklusa replikacije.

== Hipoteza ==
[[Slika:DNAreplicationModes.png|thumb|320px|right|Sažetak tri postulirane metode sinteze DNK]]
Prethodno su predložene tri hipoteze za metod [[replikacija DNK|replikacije DNK]].
U hipotezi ''[[semikonzervativna replikacija|semikonzervativnosti]]'', koju su predložili [[James D. Watson|Watson]] i [[Francis Crick|Crick]], dva polulanca molekule DNK razdvajaju se tokom replikacije. Svaki lanac zatim djeluje kao predložak za sintezu novog polulanca [[nukleotid]]a.&lt;ref name=&quot;Watson&amp;Crick&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Watson JD, Crick FH |title=The structure of DNA |journal=Cold Spring Harbor Laboratory |volume=18 |pages=123–31 |year=1953 |pmid=13168976 |doi= 10.1101/SQB.1953.018.01.020}}&lt;/ref&gt;
Hipoteza „konzervativnosti“ pretpostavljala je da cijela molekula DNK djeluje kao predložak za sintezu potpuno novog. Prema ovom modelu, [[histon]]ski proteini vežu se za DNK, okrećući lanac i izlažući [[nukleobaza|nukletidne baze]] (koje normalno oblažu unutrašnjost) za [[vodikova veza| vodikove veze]].&lt;ref name=&quot;Bloch&quot;&gt;{{cite journal |author=Bloch DP |title=A Possible Mechanism for the Replication of the Helical Structure of Desoxyribonucleic Acid |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=41 |issue=12 |pages=1058–64 |date=December 1955 |pmid=16589796 |pmc=528197 |doi= 10.1073/pnas.41.12.1058|bibcode=1955PNAS...41.1058B |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;
Hipoteza „disperzivnosti“ ilustrovana je modelom koji je predložio [[Max Delbrück]], a koji pokušava da riješi problem odmotavanja dva lanca dvostruke spirale mehanizmom koji prekida okosnicu DNK svakih 10 nukleotida, odmotava molekulu i pričvršćuje stari lanac na kraj novosintetizovanog. Ovo bi sintetizovalo DNK u kratkim komadima koji se naizmjenično smjenjuju od jednog lanca do drugog.&lt;ref name=&quot;Delbruck&quot;&gt;{{cite journal |author=Delbrück M |title=On the Replication of Desoxyribonucleic Acid (DNA) |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=40 |issue=9 |pages=783–8 |date=September 1954 |pmid=16589559 |pmc=534166 |doi= 10.1073/pnas.40.9.783|bibcode=1954PNAS...40..783D |url=http://authors.library.caltech.edu/44143/1/DELpnas54.pdf|doi-access=free }}&lt;/ref&gt;

Svaki od ova tri modela daje različita predviđanja o distribuciji &quot;stare&quot; DNK u molekulama formiranim nakon replikacije. U hipotezi konzervativnosti, nakon replikacije, jedna molekula je potpuno očuvana &quot;stara&quot; molekula, a druga je potpuno novosintetizirana DNK. Hipoteza semikonzervativnosti predviđa da će svaka molekula nakon replikacije sadržavati po jedan stari i jedan novi lanac. Model disperzivnosti predviđa da će svaka lanac svake nove molekule sadržavati mješavinu stare i nove DNK.&lt;ref name=&quot;Delbruck&amp;Stent&quot;&gt;{{cite book |last1=Delbrück | first1=Max |last2=Stent |first2=Gunther S. |editor1-first=William D. | editor1-last=McElroy |editor2-first=Bentley |editor2-last=Glass |title=A Symposium on the Chemical Basis of Heredity |url=https://archive.org/details/symposiumonchemi00symp |url-access=registration |publisher=Johns Hopkins Pr. |year=1957 |pages=[https://archive.org/details/symposiumonchemi00symp/page/699 699–736] |chapter=On the mechanism of DNA replication}}&lt;/ref&gt;

== Eksperimentalni postupak i rezultati == 
[[Slika:Meselson-stahl experiment diagram en chiral.svg|thumb|300x300px| Meselson-Stahlov eksperimentalni dijagram i hiralnost]]
[[Dišik]] je glavni sastojak DNK. [[Dušik-14|&lt;sup&gt;14&lt;/sup&gt;N]] je daleko najzastupljeniji [[izotop]] dušika, ali je funkcionalna i DNK s težim (ali neradioaktivnim) izotopom [[dušik-15|&lt;sup&gt;15&lt;/sup&gt;N]].
''[[Escherichia coli|E. coli]]'' uzgajana je nekoliko [[generacija]] u mediju koji sadrži NH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;Cl sa &lt;sup&gt;15&lt;/sup&gt;N. Kada se DNK ekstrahuje iz ovih ćelija i podvrgne centrifugiranju na plutajućoj gustoći, na gradijentu gustoće [[soli]] ([[Cezij-hlorid|CsCl]]), DNK se odvaja u tački u kojoj je njena gustoća jednaka gustoći rastvora soli. DNK ćelija uzgajanih u &lt;sup&gt;15&lt;/sup&gt;N mediju imala je veću gustoću od ćelija uzgajanih u normalnom &lt;sup&gt;14&lt;/sup&gt;N mediju. Nakon toga, ćelije &quot;E. coli&quot; sa samo &lt;sup&gt;15&lt;/sup&gt;N  u svojoj DNK su prebačene u &lt;sup&gt;14&lt;/sup&gt;N medij i dozvoljeno im je da se dijele; napredak [[ćelijska dioba|ćelijske diobe]] praćen je mikroskopskim brojanjem ćelija i testom kolonija.

&lt;sup&gt;14&lt;/sup&gt;[[DNK]]  je periodično ekstrahovana i upoređivana je sa čistom &lt;sup&gt;14&lt;/sup&gt;N  DNK i &lt;sup&gt;15&lt;/sup&gt;N  DNK. Nakon jedne replikacije, utvrđeno je da DNK ima srednju gustoću. Budući da bi konzervativna replikacija rezultirala jednakim količinama DNK više i niže gustoće (ali ne i DNK srednje gustoće), konzervativna replikacija je isključena. Međutim, ovaj rezultat bio je u skladu i sa semikonzervativnom i sa disperzivnom replikacijom. Semikonzervativna replikacija bi rezultirala dvolančanom DNK s jednim lancem &lt;sup&gt;15&lt;/sup&gt;N DNK i jednim lancem &lt;sup&gt;14&lt;/sup&gt;N DNK, dok bi disperzivna replikacija rezultirala dvolančanom DNK s oba lanca koja imaju mješavine &lt;sup&gt;15&lt;/sup&gt;N i &lt;sup&gt;14&lt;/sup&gt;N DNK, od kojih bi se bilo koja pojavila kao DNK srednje gustoće.

Autori su nastavili uzorkovati ćelije kako se replikacija nastavljala. Utvrđeno je da se DNK iz ćelija nakon dvije završene replikacije sastoji od jednakih količina DNK s dvije različite gustoće, pri čemu jedna odgovara srednjoj gustoći DNK ćelija uzgojenih samo za jednu diobu u &lt;sup&gt;15&lt;/sup&gt;N mediju, a druga odgovara DNK iz ćelija uzgojenih isključivo u &lt;sup&gt;14&lt;/sup&gt;N mediju. Ovo je bilo u suprotnosti s disperzivnom replikacijom, koja bi rezultirala jednom gustoćom, nižom od srednje gustoće ćelija jedne generacije, ali i dalje višom od ćelija uzgojenih samo u &lt;sup&gt;14&lt;/sup&gt;N DNK medijumu, jer bi originalna &lt;sup&gt;15&lt;/sup&gt;N DNK bila ravnomjerno podijeljena među svim DNK lancima. Rezultat je bio u skladu s hipotezom o semikonzervativnoj replikaciji.&lt;ref name=&quot;Meselson&amp;Stahl&quot;&gt;{{cite journal |author1=Meselson, M.  |author2=Stahl, F.W.  |name-list-style=amp | title=The Replication of DNA in Escherichia coli | year=1958 | journal=PNAS | volume=44 |issue=7 | pages=671–82 |pmid=16590258 | doi=10.1073/pnas.44.7.671 | pmc=528642|bibcode=1958PNAS...44..671M |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{refspisak}}

* {{Cite book |last=Holmes |first=Frederic Lawrence |title=Meselson, Stahl, and the replication of DNA: a history of &quot;the most beautiful experiment in biology &quot; |date=2001 |publisher=Yale University Press |isbn=978-0-300-08540-2 |location=New Haven, CT}}

==Vanjski linkovi==
*[https://www.ibiology.org/genetics-and-gene-regulation/semi-conservative-replication/ Matthew Meselson's Short Talk: &quot;The Semi-Conservative Replication of DNA&quot;]
* [http://www.dnaftb.org/dnaftb/20/concept/ DNA From The Beginning] An animation which explains the experiment.
* [http://www.sumanasinc.com/webcontent/animations/content/meselson.html The Meselson–Stahl Experiment] Another useful animation.
* [https://www.youtube.com/watch?v=jKZTq_E1zmY Meselson and Stahl Experiment English Animation]
* [http://www.visionlearning.com/library/module_viewer.php?mid=187&amp;l= Description of the Meselson-Stahl Experiment] written by Nathan H. Lents, including original data from Visionlearning

{{Historija biologije}}

{{DEFAULTSORT:Meselson-Stahl experiment}}
[[Kategorija:DNK]]
[[Kategorija:Replikacija DNK]]
[[Kategorija:Genetički eksperimenti]]
[[Kategorija:Historija genetike]]</text>
      <sha1>dx7hqbh767altlfjyar94mmqlysne2y</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3921168</id>
      <parentid>3921166</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T12:37:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ingeb--lovac</username>
        <id>184892</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3921168</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8619" sha1="nktcz927ly69ftjbkswt834w2nl05kr" xml:space="preserve">'''Meselson-Stahlov eksperiment''', poznat po didperzivnoj replikaciji, jest eksperiment [[Matthew Meselson|Matthewa Meselsona]] i [[Franklin Stahl|Franklina Stahla]] iz 1958. godine, koji je podržao [[James D. Watsona|Watson]]ovu i [[Francis Crick|Crickovu]] hipotezu da je [[replikacija DNK]] bila [[polukonzervativna replikacija|polukonzervativna]]. U polukonzervativnoj replikaciji, kada se replicira dvolančana [[DNK]] spirala, svaka od dvije nove dvolančane spirale DNK sastojala se od jedne niti iz originalne spirale i jedne novosintetizirane. Nazvan je &quot;najljepšim eksperimentom u biologiji&quot;.&lt;ref&gt;John Cairns to Horace F Judson, in The Eighth Day of Creation: Makers of the Revolution in Biology (1979). Touchstone Books, {{ISBN|0-671-22540-5}}. 2nd edition: Cold Spring Harbor Laboratory Press, 1996 paperback: {{ISBN|0-87969-478-5}}.&lt;/ref&gt; Meselson i Stahl su odlučili da je najbolji način za praćenje matične DNK označavanje promjenom jednog od njenih atoma. Budući da je [[dušik]] prisutan u svim bazama DNK, generirali su matičnu DNK koja sadrži teži [[izotop]] dušika nego što bi bio prisutan prirodno. Ova promijenjena masa omogućila im je da utvrde koliko je matične DNK prisutno u DNK nakon uzastopnih ciklusa replikacije.

== Hipoteza ==
[[Slika:DNAreplicationModes.png|thumb|320px|right|Sažetak tri postulirane metode sinteze DNK]]
Prethodno su predložene tri hipoteze za metod [[replikacija DNK|replikacije DNK]].
U hipotezi ''[[semikonzervativna replikacija|semikonzervativnosti]]'', koju su predložili [[James  Watson|Watson]] i [[Francis Crick|Crick]], dva polulanca molekule DNK razdvajaju se tokom replikacije. Svaki lanac zatim djeluje kao predložak za sintezu novog polulanca [[nukleotid]]a.&lt;ref name=&quot;Watson&amp;Crick&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Watson JD, Crick FH |title=The structure of DNA |journal=Cold Spring Harbor Laboratory |volume=18 |pages=123–31 |year=1953 |pmid=13168976 |doi= 10.1101/SQB.1953.018.01.020}}&lt;/ref&gt;
Hipoteza „konzervativnosti“ pretpostavljala je da cijela molekula DNK djeluje kao predložak za sintezu potpuno novog. Prema ovom modelu, [[histon]]ski proteini vežu se za DNK, okrećući lanac i izlažući [[nukleobaza|nukletidne baze]] (koje normalno oblažu unutrašnjost) za [[vodikova veza| vodikove veze]].&lt;ref name=&quot;Bloch&quot;&gt;{{cite journal |author=Bloch DP |title=A Possible Mechanism for the Replication of the Helical Structure of Desoxyribonucleic Acid |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=41 |issue=12 |pages=1058–64 |date=December 1955 |pmid=16589796 |pmc=528197 |doi= 10.1073/pnas.41.12.1058|bibcode=1955PNAS...41.1058B |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;
Hipoteza „disperzivnosti“ ilustrovana je modelom koji je predložio [[Max Delbrück]], a koji pokušava da riješi problem odmotavanja dva lanca dvostruke spirale mehanizmom koji prekida okosnicu DNK svakih 10 nukleotida, odmotava molekulu i pričvršćuje stari lanac na kraj novosintetizovanog. Ovo bi sintetizovalo DNK u kratkim komadima koji se naizmjenično smjenjuju od jednog lanca do drugog.&lt;ref name=&quot;Delbruck&quot;&gt;{{cite journal |author=Delbrück M |title=On the Replication of Desoxyribonucleic Acid (DNA) |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=40 |issue=9 |pages=783–8 |date=September 1954 |pmid=16589559 |pmc=534166 |doi= 10.1073/pnas.40.9.783|bibcode=1954PNAS...40..783D |url=http://authors.library.caltech.edu/44143/1/DELpnas54.pdf|doi-access=free }}&lt;/ref&gt;

Svaki od ova tri modela daje različita predviđanja o distribuciji &quot;stare&quot; DNK u molekulama formiranim nakon replikacije. U hipotezi konzervativnosti, nakon replikacije, jedna molekula je potpuno očuvana &quot;stara&quot; molekula, a druga je potpuno novosintetizirana DNK. Hipoteza semikonzervativnosti predviđa da će svaka molekula nakon replikacije sadržavati po jedan stari i jedan novi lanac. Model disperzivnosti predviđa da će svaka lanac svake nove molekule sadržavati mješavinu stare i nove DNK.&lt;ref name=&quot;Delbruck&amp;Stent&quot;&gt;{{cite book |last1=Delbrück | first1=Max |last2=Stent |first2=Gunther S. |editor1-first=William D. | editor1-last=McElroy |editor2-first=Bentley |editor2-last=Glass |title=A Symposium on the Chemical Basis of Heredity |url=https://archive.org/details/symposiumonchemi00symp |url-access=registration |publisher=Johns Hopkins Pr. |year=1957 |pages=[https://archive.org/details/symposiumonchemi00symp/page/699 699–736] |chapter=On the mechanism of DNA replication}}&lt;/ref&gt;

== Eksperimentalni postupak i rezultati == 
[[Slika:Meselson-stahl experiment diagram en chiral.svg|thumb|300x300px| Meselson-Stahlov eksperimentalni dijagram i hiralnost]]
[[Dišik]] je glavni sastojak DNK. [[Dušik-14|&lt;sup&gt;14&lt;/sup&gt;N]] je daleko najzastupljeniji [[izotop]] dušika, ali je funkcionalna i DNK s težim (ali neradioaktivnim) izotopom [[dušik-15|&lt;sup&gt;15&lt;/sup&gt;N]].
''[[Escherichia coli|E. coli]]'' uzgajana je nekoliko [[generacija]] u mediju koji sadrži NH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;Cl sa &lt;sup&gt;15&lt;/sup&gt;N. Kada se DNK ekstrahuje iz ovih ćelija i podvrgne centrifugiranju na plutajućoj gustoći, na gradijentu gustoće [[soli]] ([[Cezij-hlorid|CsCl]]), DNK se odvaja u tački u kojoj je njena gustoća jednaka gustoći rastvora soli. DNK ćelija uzgajanih u &lt;sup&gt;15&lt;/sup&gt;N mediju imala je veću gustoću od ćelija uzgajanih u normalnom &lt;sup&gt;14&lt;/sup&gt;N mediju. Nakon toga, ćelije &quot;E. coli&quot; sa samo &lt;sup&gt;15&lt;/sup&gt;N  u svojoj DNK su prebačene u &lt;sup&gt;14&lt;/sup&gt;N medij i dozvoljeno im je da se dijele; napredak [[ćelijska dioba|ćelijske diobe]] praćen je mikroskopskim brojanjem ćelija i testom kolonija.

&lt;sup&gt;14&lt;/sup&gt;[[DNK]]  je periodično ekstrahovana i upoređivana je sa čistom &lt;sup&gt;14&lt;/sup&gt;N  DNK i &lt;sup&gt;15&lt;/sup&gt;N  DNK. Nakon jedne replikacije, utvrđeno je da DNK ima srednju gustoću. Budući da bi konzervativna replikacija rezultirala jednakim količinama DNK više i niže gustoće (ali ne i DNK srednje gustoće), konzervativna replikacija je isključena. Međutim, ovaj rezultat bio je u skladu i sa semikonzervativnom i sa disperzivnom replikacijom. Semikonzervativna replikacija bi rezultirala dvolančanom DNK s jednim lancem &lt;sup&gt;15&lt;/sup&gt;N DNK i jednim lancem &lt;sup&gt;14&lt;/sup&gt;N DNK, dok bi disperzivna replikacija rezultirala dvolančanom DNK s oba lanca koja imaju mješavine &lt;sup&gt;15&lt;/sup&gt;N i &lt;sup&gt;14&lt;/sup&gt;N DNK, od kojih bi se bilo koja pojavila kao DNK srednje gustoće.

Autori su nastavili uzorkovati ćelije kako se replikacija nastavljala. Utvrđeno je da se DNK iz ćelija nakon dvije završene replikacije sastoji od jednakih količina DNK s dvije različite gustoće, pri čemu jedna odgovara srednjoj gustoći DNK ćelija uzgojenih samo za jednu diobu u &lt;sup&gt;15&lt;/sup&gt;N mediju, a druga odgovara DNK iz ćelija uzgojenih isključivo u &lt;sup&gt;14&lt;/sup&gt;N mediju. Ovo je bilo u suprotnosti s disperzivnom replikacijom, koja bi rezultirala jednom gustoćom, nižom od srednje gustoće ćelija jedne generacije, ali i dalje višom od ćelija uzgojenih samo u &lt;sup&gt;14&lt;/sup&gt;N DNK medijumu, jer bi originalna &lt;sup&gt;15&lt;/sup&gt;N DNK bila ravnomjerno podijeljena među svim DNK lancima. Rezultat je bio u skladu s hipotezom o semikonzervativnoj replikaciji.&lt;ref name=&quot;Meselson&amp;Stahl&quot;&gt;{{cite journal |author1=Meselson, M.  |author2=Stahl, F.W.  |name-list-style=amp | title=The Replication of DNA in Escherichia coli | year=1958 | journal=PNAS | volume=44 |issue=7 | pages=671–82 |pmid=16590258 | doi=10.1073/pnas.44.7.671 | pmc=528642|bibcode=1958PNAS...44..671M |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{refspisak}}

* {{Cite book |last=Holmes |first=Frederic Lawrence |title=Meselson, Stahl, and the replication of DNA: a history of &quot;the most beautiful experiment in biology &quot; |date=2001 |publisher=Yale University Press |isbn=978-0-300-08540-2 |location=New Haven, CT}}

==Vanjski linkovi==
*[https://www.ibiology.org/genetics-and-gene-regulation/semi-conservative-replication/ Matthew Meselson's Short Talk: &quot;The Semi-Conservative Replication of DNA&quot;]
* [http://www.dnaftb.org/dnaftb/20/concept/ DNA From The Beginning] An animation which explains the experiment.
* [http://www.sumanasinc.com/webcontent/animations/content/meselson.html The Meselson–Stahl Experiment] Another useful animation.
* [https://www.youtube.com/watch?v=jKZTq_E1zmY Meselson and Stahl Experiment English Animation]
* [http://www.visionlearning.com/library/module_viewer.php?mid=187&amp;l= Description of the Meselson-Stahl Experiment] written by Nathan H. Lents, including original data from Visionlearning

{{Historija biologije}}

{{DEFAULTSORT:Meselson-Stahl experiment}}
[[Kategorija:DNK]]
[[Kategorija:Replikacija DNK]]
[[Kategorija:Genetički eksperimenti]]
[[Kategorija:Historija genetike]]</text>
      <sha1>nktcz927ly69ftjbkswt834w2nl05kr</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3921218</id>
      <parentid>3921168</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T20:48:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Zaštitio je stranicu &quot;[[Meselson-Stahlov eksperiment]]&quot;: Ustrajno [[Wikipedia:Čaraparko|čaraparenje]] ([Uređivanje=Dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (neodređeno) [Premještanje=Dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (neodređeno))</comment>
      <origin>3921168</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8619" sha1="nktcz927ly69ftjbkswt834w2nl05kr" xml:space="preserve">'''Meselson-Stahlov eksperiment''', poznat po didperzivnoj replikaciji, jest eksperiment [[Matthew Meselson|Matthewa Meselsona]] i [[Franklin Stahl|Franklina Stahla]] iz 1958. godine, koji je podržao [[James D. Watsona|Watson]]ovu i [[Francis Crick|Crickovu]] hipotezu da je [[replikacija DNK]] bila [[polukonzervativna replikacija|polukonzervativna]]. U polukonzervativnoj replikaciji, kada se replicira dvolančana [[DNK]] spirala, svaka od dvije nove dvolančane spirale DNK sastojala se od jedne niti iz originalne spirale i jedne novosintetizirane. Nazvan je &quot;najljepšim eksperimentom u biologiji&quot;.&lt;ref&gt;John Cairns to Horace F Judson, in The Eighth Day of Creation: Makers of the Revolution in Biology (1979). Touchstone Books, {{ISBN|0-671-22540-5}}. 2nd edition: Cold Spring Harbor Laboratory Press, 1996 paperback: {{ISBN|0-87969-478-5}}.&lt;/ref&gt; Meselson i Stahl su odlučili da je najbolji način za praćenje matične DNK označavanje promjenom jednog od njenih atoma. Budući da je [[dušik]] prisutan u svim bazama DNK, generirali su matičnu DNK koja sadrži teži [[izotop]] dušika nego što bi bio prisutan prirodno. Ova promijenjena masa omogućila im je da utvrde koliko je matične DNK prisutno u DNK nakon uzastopnih ciklusa replikacije.

== Hipoteza ==
[[Slika:DNAreplicationModes.png|thumb|320px|right|Sažetak tri postulirane metode sinteze DNK]]
Prethodno su predložene tri hipoteze za metod [[replikacija DNK|replikacije DNK]].
U hipotezi ''[[semikonzervativna replikacija|semikonzervativnosti]]'', koju su predložili [[James  Watson|Watson]] i [[Francis Crick|Crick]], dva polulanca molekule DNK razdvajaju se tokom replikacije. Svaki lanac zatim djeluje kao predložak za sintezu novog polulanca [[nukleotid]]a.&lt;ref name=&quot;Watson&amp;Crick&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Watson JD, Crick FH |title=The structure of DNA |journal=Cold Spring Harbor Laboratory |volume=18 |pages=123–31 |year=1953 |pmid=13168976 |doi= 10.1101/SQB.1953.018.01.020}}&lt;/ref&gt;
Hipoteza „konzervativnosti“ pretpostavljala je da cijela molekula DNK djeluje kao predložak za sintezu potpuno novog. Prema ovom modelu, [[histon]]ski proteini vežu se za DNK, okrećući lanac i izlažući [[nukleobaza|nukletidne baze]] (koje normalno oblažu unutrašnjost) za [[vodikova veza| vodikove veze]].&lt;ref name=&quot;Bloch&quot;&gt;{{cite journal |author=Bloch DP |title=A Possible Mechanism for the Replication of the Helical Structure of Desoxyribonucleic Acid |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=41 |issue=12 |pages=1058–64 |date=December 1955 |pmid=16589796 |pmc=528197 |doi= 10.1073/pnas.41.12.1058|bibcode=1955PNAS...41.1058B |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;
Hipoteza „disperzivnosti“ ilustrovana je modelom koji je predložio [[Max Delbrück]], a koji pokušava da riješi problem odmotavanja dva lanca dvostruke spirale mehanizmom koji prekida okosnicu DNK svakih 10 nukleotida, odmotava molekulu i pričvršćuje stari lanac na kraj novosintetizovanog. Ovo bi sintetizovalo DNK u kratkim komadima koji se naizmjenično smjenjuju od jednog lanca do drugog.&lt;ref name=&quot;Delbruck&quot;&gt;{{cite journal |author=Delbrück M |title=On the Replication of Desoxyribonucleic Acid (DNA) |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=40 |issue=9 |pages=783–8 |date=September 1954 |pmid=16589559 |pmc=534166 |doi= 10.1073/pnas.40.9.783|bibcode=1954PNAS...40..783D |url=http://authors.library.caltech.edu/44143/1/DELpnas54.pdf|doi-access=free }}&lt;/ref&gt;

Svaki od ova tri modela daje različita predviđanja o distribuciji &quot;stare&quot; DNK u molekulama formiranim nakon replikacije. U hipotezi konzervativnosti, nakon replikacije, jedna molekula je potpuno očuvana &quot;stara&quot; molekula, a druga je potpuno novosintetizirana DNK. Hipoteza semikonzervativnosti predviđa da će svaka molekula nakon replikacije sadržavati po jedan stari i jedan novi lanac. Model disperzivnosti predviđa da će svaka lanac svake nove molekule sadržavati mješavinu stare i nove DNK.&lt;ref name=&quot;Delbruck&amp;Stent&quot;&gt;{{cite book |last1=Delbrück | first1=Max |last2=Stent |first2=Gunther S. |editor1-first=William D. | editor1-last=McElroy |editor2-first=Bentley |editor2-last=Glass |title=A Symposium on the Chemical Basis of Heredity |url=https://archive.org/details/symposiumonchemi00symp |url-access=registration |publisher=Johns Hopkins Pr. |year=1957 |pages=[https://archive.org/details/symposiumonchemi00symp/page/699 699–736] |chapter=On the mechanism of DNA replication}}&lt;/ref&gt;

== Eksperimentalni postupak i rezultati == 
[[Slika:Meselson-stahl experiment diagram en chiral.svg|thumb|300x300px| Meselson-Stahlov eksperimentalni dijagram i hiralnost]]
[[Dišik]] je glavni sastojak DNK. [[Dušik-14|&lt;sup&gt;14&lt;/sup&gt;N]] je daleko najzastupljeniji [[izotop]] dušika, ali je funkcionalna i DNK s težim (ali neradioaktivnim) izotopom [[dušik-15|&lt;sup&gt;15&lt;/sup&gt;N]].
''[[Escherichia coli|E. coli]]'' uzgajana je nekoliko [[generacija]] u mediju koji sadrži NH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;Cl sa &lt;sup&gt;15&lt;/sup&gt;N. Kada se DNK ekstrahuje iz ovih ćelija i podvrgne centrifugiranju na plutajućoj gustoći, na gradijentu gustoće [[soli]] ([[Cezij-hlorid|CsCl]]), DNK se odvaja u tački u kojoj je njena gustoća jednaka gustoći rastvora soli. DNK ćelija uzgajanih u &lt;sup&gt;15&lt;/sup&gt;N mediju imala je veću gustoću od ćelija uzgajanih u normalnom &lt;sup&gt;14&lt;/sup&gt;N mediju. Nakon toga, ćelije &quot;E. coli&quot; sa samo &lt;sup&gt;15&lt;/sup&gt;N  u svojoj DNK su prebačene u &lt;sup&gt;14&lt;/sup&gt;N medij i dozvoljeno im je da se dijele; napredak [[ćelijska dioba|ćelijske diobe]] praćen je mikroskopskim brojanjem ćelija i testom kolonija.

&lt;sup&gt;14&lt;/sup&gt;[[DNK]]  je periodično ekstrahovana i upoređivana je sa čistom &lt;sup&gt;14&lt;/sup&gt;N  DNK i &lt;sup&gt;15&lt;/sup&gt;N  DNK. Nakon jedne replikacije, utvrđeno je da DNK ima srednju gustoću. Budući da bi konzervativna replikacija rezultirala jednakim količinama DNK više i niže gustoće (ali ne i DNK srednje gustoće), konzervativna replikacija je isključena. Međutim, ovaj rezultat bio je u skladu i sa semikonzervativnom i sa disperzivnom replikacijom. Semikonzervativna replikacija bi rezultirala dvolančanom DNK s jednim lancem &lt;sup&gt;15&lt;/sup&gt;N DNK i jednim lancem &lt;sup&gt;14&lt;/sup&gt;N DNK, dok bi disperzivna replikacija rezultirala dvolančanom DNK s oba lanca koja imaju mješavine &lt;sup&gt;15&lt;/sup&gt;N i &lt;sup&gt;14&lt;/sup&gt;N DNK, od kojih bi se bilo koja pojavila kao DNK srednje gustoće.

Autori su nastavili uzorkovati ćelije kako se replikacija nastavljala. Utvrđeno je da se DNK iz ćelija nakon dvije završene replikacije sastoji od jednakih količina DNK s dvije različite gustoće, pri čemu jedna odgovara srednjoj gustoći DNK ćelija uzgojenih samo za jednu diobu u &lt;sup&gt;15&lt;/sup&gt;N mediju, a druga odgovara DNK iz ćelija uzgojenih isključivo u &lt;sup&gt;14&lt;/sup&gt;N mediju. Ovo je bilo u suprotnosti s disperzivnom replikacijom, koja bi rezultirala jednom gustoćom, nižom od srednje gustoće ćelija jedne generacije, ali i dalje višom od ćelija uzgojenih samo u &lt;sup&gt;14&lt;/sup&gt;N DNK medijumu, jer bi originalna &lt;sup&gt;15&lt;/sup&gt;N DNK bila ravnomjerno podijeljena među svim DNK lancima. Rezultat je bio u skladu s hipotezom o semikonzervativnoj replikaciji.&lt;ref name=&quot;Meselson&amp;Stahl&quot;&gt;{{cite journal |author1=Meselson, M.  |author2=Stahl, F.W.  |name-list-style=amp | title=The Replication of DNA in Escherichia coli | year=1958 | journal=PNAS | volume=44 |issue=7 | pages=671–82 |pmid=16590258 | doi=10.1073/pnas.44.7.671 | pmc=528642|bibcode=1958PNAS...44..671M |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{refspisak}}

* {{Cite book |last=Holmes |first=Frederic Lawrence |title=Meselson, Stahl, and the replication of DNA: a history of &quot;the most beautiful experiment in biology &quot; |date=2001 |publisher=Yale University Press |isbn=978-0-300-08540-2 |location=New Haven, CT}}

==Vanjski linkovi==
*[https://www.ibiology.org/genetics-and-gene-regulation/semi-conservative-replication/ Matthew Meselson's Short Talk: &quot;The Semi-Conservative Replication of DNA&quot;]
* [http://www.dnaftb.org/dnaftb/20/concept/ DNA From The Beginning] An animation which explains the experiment.
* [http://www.sumanasinc.com/webcontent/animations/content/meselson.html The Meselson–Stahl Experiment] Another useful animation.
* [https://www.youtube.com/watch?v=jKZTq_E1zmY Meselson and Stahl Experiment English Animation]
* [http://www.visionlearning.com/library/module_viewer.php?mid=187&amp;l= Description of the Meselson-Stahl Experiment] written by Nathan H. Lents, including original data from Visionlearning

{{Historija biologije}}

{{DEFAULTSORT:Meselson-Stahl experiment}}
[[Kategorija:DNK]]
[[Kategorija:Replikacija DNK]]
[[Kategorija:Genetički eksperimenti]]
[[Kategorija:Historija genetike]]</text>
      <sha1>nktcz927ly69ftjbkswt834w2nl05kr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Disperzivna replikacija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536670</id>
    <redirect title="Meselson-Stahlov eksperiment" />
    <revision>
      <id>3921167</id>
      <timestamp>2026-08-19T12:33:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ingeb--lovac</username>
        <id>184892</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Meselson-Stahlov eksperiment]]</comment>
      <origin>3921167</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="44" sha1="lpw10z9vmjrhahqv2wp2hxat1yhnho3" xml:space="preserve">#Preusmjeri [[Meselson-Stahlov eksperiment]]</text>
      <sha1>lpw10z9vmjrhahqv2wp2hxat1yhnho3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Segregirajuće mjesto</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536671</id>
    <revision>
      <id>3921169</id>
      <timestamp>2026-08-19T12:46:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ingeb--lovac</username>
        <id>184892</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: '''Segregirajuća mjesta''', [[nekonzervirana sekvenca|nekonzervirane sekvence]], pozicije su koje pokazuju razlike ([[polimorfizam (biologija)|polimorfizam]]) između srodnih gena u [[popravka DNK|poravnanju sekvence]] (nisu [[konzervirana sekvenca|konzervirana]]).&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Fu|first1=YX|title=Statistical properties of segregating sites.|journal=Theoretical Population Biology|date=Oct 1995|volume=48|issue=2|pages=172–97|pmid=7482370|doi=10.1006/tpbi.1995.102...</comment>
      <origin>3921169</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1916" sha1="i8qf0ain9xkcr9bo1iw2mukbzwaqp8f" xml:space="preserve">'''Segregirajuća mjesta''', [[nekonzervirana sekvenca|nekonzervirane sekvence]], pozicije su koje pokazuju razlike ([[polimorfizam (biologija)|polimorfizam]]) između srodnih gena u [[popravka DNK|poravnanju sekvence]] (nisu [[konzervirana sekvenca|konzervirana]]).&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Fu|first1=YX|title=Statistical properties of segregating sites.|journal=Theoretical Population Biology|date=Oct 1995|volume=48|issue=2|pages=172–97|pmid=7482370|doi=10.1006/tpbi.1995.1025|bibcode=1995TPBio..48..172F }}&lt;/ref&gt; Segregirajuća mjesta uključuju [[konzervativna mutacija|konzervativne]], polukonzervativne i nekonzervativne [[mutacije]].
Udio segregirajućih mjesta unutar gena je važna statistika u [[populacijska genetika|populacijskoj genetici]] jer se može koristiti za procjenu [[stopa mutacija]], pod pretpostavkom da nema [[prirodno odabiranje|selekcije]]. Naprimjer, koristi se za izračunavanje [[Tajiminog-D|tajiminoga-D]] statistike neutralne evolucije. 
[[Slika:Histone Alignment.png|thumb|600px| [[Poravnanje sekvence]], proizvedeno pomoću [[ClustalO]], [[histon]]skog proteina sisara.&lt;br/&gt;
Sekvence su [[Aminokiselina|aminokiseline]] za ostatke 120–180 proteina. Ostaci koji su konzervirani u svim sekvencama su označeni sivom bojom. Ispod proteinskih sekvenci je ključ koji označava [[konzervirana sekvenca|konzerviranu sekvencu]] (*), [[konzervativna mutacija| konzervativne mutacije]] (:), polukonzervativne mutacije (.) i nekonzervativne mutacije ( ).&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.ebi.ac.uk/Tools/msa/clustalw2/help/faq.html#23|website=Clustal |title= Clustal FAQ #Symbols|accessdate=8 December 2014}}&lt;/ref&gt;]]

== Također pogledajte ==
* [[Konzervirana sekvenca]]
* [[Ultrakonzervirani element]]
* [[Poravnanje sekvence]]
* [[Softver za poravnanje sekvence]]
* [[ClustalW]]
==Reference==
{{reflist|35em}}
==Vanjski linkovi==
{{Portal|Biologija}}
[[Kategorija:Populacijska genetika]]</text>
      <sha1>i8qf0ain9xkcr9bo1iw2mukbzwaqp8f</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3921171</id>
      <parentid>3921169</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T12:51:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ingeb--lovac</username>
        <id>184892</id>
      </contributor>
      <origin>3921171</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1901" sha1="5eovs6cr0sr6k94t53q3x8wpwyy53k5" xml:space="preserve">'''Segregirajuća mjesta''', nekonzervirane sekvence, pozicije su koje pokazuju razlike ([[polimorfizam (biologija)|polimorfizam]]) između srodnih gena u [[popravka DNK|poravnanju sekvence]] (nisu [[konzervirana sekvenca|konzervirana]]).&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Fu|first1=YX|title=Statistical properties of segregating sites.|journal=Theoretical Population Biology|date=Oct 1995|volume=48|issue=2|pages=172–97|pmid=7482370|doi=10.1006/tpbi.1995.1025|bibcode=1995TPBio..48..172F }}&lt;/ref&gt; Segregirajuća mjesta uključuju [[konzervativna mutacija|konzervativne]], polukonzervativne i nekonzervativne [[mutacija|metilacije]].

Udio segregirajućih mjesta unutar gena je važna statistika u [[populacijska genetika|populacijskoj genetici]] jer se može koristiti za procjenu [[stopa mutacija]], pod pretpostavkom da nema [[prirodno odabiranje|selekcije]]. Naprimjer, koristi se za izračunavanje [[Tajiminog-D|tajiminoga-D]] statistike neutralne evolucije. 
[[Slika:Histone Alignment.png|thumb|600px| [[Poravnanje sekvence]], proizvedeno pomoću [[ClustalO]], [[histon]]skog proteina sisara.&lt;br/&gt;

Sekvence su [[Aminokiselina|aminokiseline]] za ostatke 120–180 proteina. Ostaci koji su konzervirani u svim sekvencama su označeni sivom bojom. Ispod proteinskih sekvenci je ključ koji označava [[konzervirana sekvenca|konzerviranu sekvencu]] (*), [[konzervativna mutacija| konzervativne mutacije]] (:), polukonzervativne mutacije (.) i nekonzervativne mutacije ( ).&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.ebi.ac.uk/Tools/msa/clustalw2/help/faq.html#23|website=Clustal |title= Clustal FAQ #Symbols|accessdate=8 December 2014}}&lt;/ref&gt;]]

== Također pogledajte ==
* [[Konzervirana sekvenca]]
* [[Ultrakonzervirani element]]
* [[Poravnanje sekvence]]
* [[Softver za poravnanje sekvence]]
* [[ClustalW]]
==Reference==
{{reflist|35em}}
==Vanjski linkovi==
{{Portal|Biologija}}
[[Kategorija:Populacijska genetika]]</text>
      <sha1>5eovs6cr0sr6k94t53q3x8wpwyy53k5</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3921216</id>
      <parentid>3921171</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T20:40:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Zaštitio je stranicu &quot;[[Segregirajuće mjesto]]&quot;: Ustrajno [[Wikipedia:Čaraparko|čaraparenje]] ([Uređivanje=Dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (neodređeno) [Premještanje=Dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (neodređeno))</comment>
      <origin>3921171</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1901" sha1="5eovs6cr0sr6k94t53q3x8wpwyy53k5" xml:space="preserve">'''Segregirajuća mjesta''', nekonzervirane sekvence, pozicije su koje pokazuju razlike ([[polimorfizam (biologija)|polimorfizam]]) između srodnih gena u [[popravka DNK|poravnanju sekvence]] (nisu [[konzervirana sekvenca|konzervirana]]).&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Fu|first1=YX|title=Statistical properties of segregating sites.|journal=Theoretical Population Biology|date=Oct 1995|volume=48|issue=2|pages=172–97|pmid=7482370|doi=10.1006/tpbi.1995.1025|bibcode=1995TPBio..48..172F }}&lt;/ref&gt; Segregirajuća mjesta uključuju [[konzervativna mutacija|konzervativne]], polukonzervativne i nekonzervativne [[mutacija|metilacije]].

Udio segregirajućih mjesta unutar gena je važna statistika u [[populacijska genetika|populacijskoj genetici]] jer se može koristiti za procjenu [[stopa mutacija]], pod pretpostavkom da nema [[prirodno odabiranje|selekcije]]. Naprimjer, koristi se za izračunavanje [[Tajiminog-D|tajiminoga-D]] statistike neutralne evolucije. 
[[Slika:Histone Alignment.png|thumb|600px| [[Poravnanje sekvence]], proizvedeno pomoću [[ClustalO]], [[histon]]skog proteina sisara.&lt;br/&gt;

Sekvence su [[Aminokiselina|aminokiseline]] za ostatke 120–180 proteina. Ostaci koji su konzervirani u svim sekvencama su označeni sivom bojom. Ispod proteinskih sekvenci je ključ koji označava [[konzervirana sekvenca|konzerviranu sekvencu]] (*), [[konzervativna mutacija| konzervativne mutacije]] (:), polukonzervativne mutacije (.) i nekonzervativne mutacije ( ).&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.ebi.ac.uk/Tools/msa/clustalw2/help/faq.html#23|website=Clustal |title= Clustal FAQ #Symbols|accessdate=8 December 2014}}&lt;/ref&gt;]]

== Također pogledajte ==
* [[Konzervirana sekvenca]]
* [[Ultrakonzervirani element]]
* [[Poravnanje sekvence]]
* [[Softver za poravnanje sekvence]]
* [[ClustalW]]
==Reference==
{{reflist|35em}}
==Vanjski linkovi==
{{Portal|Biologija}}
[[Kategorija:Populacijska genetika]]</text>
      <sha1>5eovs6cr0sr6k94t53q3x8wpwyy53k5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Reverzna transfekcija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536674</id>
    <revision>
      <id>3921173</id>
      <timestamp>2026-08-19T12:56:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ingeb--lovac</username>
        <id>184892</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: '''Reverzna transfekcija''' jeste tehnika za prenos [[gen|genetičkog materijala]] u [[ćelija (biologija)|ćelije]]. Pošto se [[DNK]] štampa na staklenoj pločici za proces transfekcije (namjerno unošenje [[nukleinske kiseline|nukleinskih kiselina]] u ćelije) prije dodavanja adherentnih ćelija, redoslijed dodavanja DNK i adherentnih ćelija je obrnut od konvencionalne [[transfekcija|transfekcije]].&lt;ref&gt;{{cite web|title=Reverse Transfection|url=http://www.cell-transfecti...</comment>
      <origin>3921173</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8350" sha1="pii5wjaenl4f30de80mau3nd6vgyhaz" xml:space="preserve">'''Reverzna transfekcija''' jeste tehnika za prenos [[gen|genetičkog materijala]] u [[ćelija (biologija)|ćelije]]. Pošto se [[DNK]] štampa na staklenoj pločici za proces transfekcije (namjerno unošenje [[nukleinske kiseline|nukleinskih kiselina]] u ćelije) prije dodavanja adherentnih ćelija, redoslijed dodavanja DNK i adherentnih ćelija je obrnut od konvencionalne [[transfekcija|transfekcije]].&lt;ref&gt;{{cite web|title=Reverse Transfection|url=http://www.cell-transfection.com/home-2/reverse-transfection/|access-date=24 August 2018}}&lt;/ref&gt; Hence, the word “reverse” is used.

== &lt;span class=&quot;anchor&quot; id=&quot;Proces obrnute transfekcije&quot;&gt;&lt;/span&gt;Proces ==
=== &lt;span class=&quot;anchor&quot; id=&quot;Priprema transfekcijske smjese za štampanje na ploćici&quot;&gt;&lt;/span&gt;Priprema transfekcijske smjese za štampanje na pločici ===
Smjesa [[DNK]]-[[želatin]] može se koristiti za štampanje na pločici. Želatinski prah se prvo rastvara u sterilnoj [[Milli-Q]] vodi da bi se formirao 0,2% rastvor želatina. Pročišćeni DNK-[[plazmid]] zatim se miješa sa rastvorom želatina, a konačna koncentracija želatina se održava većom od 0,17%. Pored želatina, atelo[[kolagen]] i [[fibronektin]] također su uspješni transfekcijski vektori za uvođenje strane DNK u [[ćelijsko jedro]].

=== &lt;span class=&quot;anchor&quot; id=&quot;Štampanje smjese DNK i želatina na pločicu&quot;&gt;&lt;/span&gt;Štampanje smjese DNK i želatina na pločicu ===
Nakon pripreme smjese DNK i želatina, smjesa se [[pipeta|pipetom]] nanese na površinu pločice, a pločica se stavi u pokrivenu [[Petrijeva posuda|Petrijevu posudu]]. U zdjelicu se dodaje [[desikant]] da se [[rastvor]] osuši. Na kraju, kultivirane ćelije sipaju se u zdjelicu radi apsorpcije plazmida. Međutim, izumom različitih tipova [[mikročip]]ova [[Štampanje|sistema za štampanje]], stotine transfekcijskih smjesa (koje sadrže različite DNK od interesa) mogu se odštampati na istoj pločici radi apsorpcije plazmida u ćelije.&lt;ref&gt;[http://staffa.wi.mit.edu/sabatini_public/reverse_transfection/frame.htm Reverse Transfection Homepage] Retrieved 2011-10-14.&lt;/ref&gt; Postoje dva glavna tipa sistema za štampanje mikročipovima koje proizvode različite kompanije: kontaktni i beskontaktni sistemi za štampanje.
Primjer beskontaktnog sistema za štampanje je Piezorray fleksibilni beskontaktni sistem za [[mikročip]]ovanje. Koristi kontrolu pritiska i piezoelektričnu ogrlicu za istiskivanje konzistentnih kapi zapremine od približno 333 pL. PiezoTip dozatori ne dodiruju površinu na koju se uzorak nanosi; stoga se smanjuje potencijal kontaminacije i eliminiše rizik od oštećenja ciljne površine. Takav sistem za kontaktno štampanje je SpotArray 72 (Perkin Elmer Life Sciences) sistem za kontaktno tačkasto štampanje. Njegova glava za štampanje može da primi do 48 iglica i stvara kompaktne nizove, selektivnim podizanjem i spuštanjem podskupova iglica tokom štampanja. Nakon štampanja, iglice se peru snažnim peračem iglica pod pritiskom i suše vakuumski, eliminišući prenos. Drugi primjer sistema za kontaktno štampanje je Qarray sistem (Genetix). Ima tri tipa sistema za štampanje: QArray Mini, QArray 2 i QArray Max. Nakon štampanja, rastvor se ostavi da se osuši i DNK-želatin se čvrsto zalijepi na pločicu.

===&lt;span class=&quot;anchor&quot; id=&quot;Upotreba HybridWell-a za reverznu transfekciju želatina-DNK u ćelije na pločici&quot;&gt;&lt;/span&gt;HybriWell u reverznoj transfekciji===
Prvo, ljepilo sa HybriWell-a se odljepi i HybriWell se pričvrsti preko područja pločice odštampanog rastvorom želatin-DNK. Drugo, 200 μl transfekcijske smjese pipetira se u jedan od HybriWell otvora; smjesa će se ravnomjerno rasporediti po pločici. Zatim se pločica inkubira, pri čemu temperatura i vrijeme zavise od korištenih tipova ćelija. Treće, transfekcijska smjesa pipetira se i HybriWell se uklanja tankom pincetom. Četvrto, odštampana pločica tretirana transfekcijskim reagensom stavlja se u kvadratnu posudu sa odštampanom stranom okrenutom prema gore. Peto, sakupljene ćelije se pažljivo sipaju na pločice (ne na odštampana područja). Konačno, posuda se stavlja u ovlaženi inkubator na 37°C, 5% CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i inkubira preko noći.
=== &lt;span class=&quot;anchor&quot; id=&quot;Ostali transfekcijski reagensi za reverznu transfekciju&quot;&gt;&lt;/span&gt;Ostali reagensi za reverznu transfekciju ===
Effectene reagens se koristi zajedno sa pojačivačem i [[DNK kondenzacija| kondenzacijskim DNK]] puferom (Buffer EC), kako bi se postigla visoka efikasnost transfekcije. U prvom koraku [[Kompleks (hemija)|formira se kompleks Effectene-DNK]], DNK se kondenzuje interakcijom sa pojačivačem u sistemu definisanog pufera. Effectene reagens zatim se dodaje kondenzovanoj DNK da bi se proizveli kondenzovani Effectene-DNK kompleksi. Effectene-DNK kompleksi miješaju se sa medijem i direktno dodaju ćelijama.
Effectene reagens spontano formira [[micela|micelne]] strukture koje ne pokazuju varijacije veličine ili serije (kao što se može naći kod prethodno formulisanih [[liposom]]skih reagensa). Ova karakteristika osigurava ponovljivost formiranja transfekcijskog kompleksa. Proces visoke kondenzacije molekula DNK, a zatim njihovog oblaganja Effectene reagensom, efikasan je način prenosa DNK u [[Eukarioti|eukariotske ćelije]].

==&lt;span class=&quot;anchor&quot; id=&quot;Prednosti i nedostaci tehnika reverzne transfekcije&quot;&gt;&lt;/span&gt;Prednosti i nedostaci ==

Prednosti reverzne transfekcije (u odnosu na konvencionalnu transfekciju) su:
*Dodavanje i vezivanje ciljnih ćelija na površinu na koju je nanesena DNK može dovesti do veće vjerovatnoće kontakta ćelija i DNK, što potencijalno dovodi do veće efikasnosti [[transfekcija|transfekcije]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Erfle |first1=Holger |last2=Neumann |first2=Beate |last3=Liebel |first3=Urban |last4=Rogers |first4=Phill |last5=Held |first5=Michael |last6=Walter |first6=Thomas |last7=Ellenberg |first7=Jan |last8=Pepperkok |first8=Rainer |date=February 2007 |title=Reverse transfection on cell arrays for high content screening microscopy |url=https://www.nature.com/articles/nprot.2006.483 |journal=Nature Protocols |language=en |volume=2 |issue=2 |pages=392–399 |doi=10.1038/nprot.2006.483 |pmid=17406600 |issn=1750-2799|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;
*Materijali koji štede rad (potrebno je manje [[DNK[[)
*Visokopropusno testiranje; stotine gena mogu se eksprimirati u ćelijama na jednom mikročipu za proučavanje [[ekspresija gena|ekspresije gena]] i regulacije.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Neumann |first1=Beate |last2=Held |first2=Michael |last3=Liebel |first3=Urban |last4=Erfle |first4=Holger |last5=Rogers |first5=Phill |last6=Pepperkok |first6=Rainer |last7=Ellenberg |first7=Jan |date=May 2006 |title=High-throughput RNAi screening by time-lapse imaging of live human cells |url=https://www.nature.com/articles/nmeth876 |journal=Nature Methods |language=en |volume=3 |issue=5 |pages=385–390 |doi=10.1038/nmeth876 |pmid=16628209 |issn=1548-7091|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;
*Paralelno zasijavanje ćelija u jednoj komori za 384 eksperimenta, bez fizičkog razdvajanja između eksperimenata, povećava probrani [[kvalitet podataka]]. Varijacije između jažica javljaju se u eksperimentima provedenim u višeslojnim posudama.
*Mogu se proizvesti tačne replicirane sekvence, budući da se ista izvorna ploča uzorka može sušiti i štampati na različitim pločicama najmanje 15 mjeseci skladištenja bez vidljivog gubitka efikasnosti transfekcije.
Nedostaci reverzne transfekcije su:
*Reverzna transfekcija je skuplja jer je potreban visoko precizan i efikasan sistem štampanja mikročipova za štampanje DNK-želatinskog rastvora na pločice.
*Primjene s različitim ćelijskim linijama su (do sada) zahtijevale varijacije protokola za proizvodnju [[mala interferirajuća RNK|siRNK]] ili [[plazmid]]nih sekvenci, što uključuje značajan razvoj i testiranje.
*Povećana mogućnost unakrsne kontaminacije sekvence, kako se bojena gustoča povećava; stoga je važna optimizacija rasporeda sekvencu.&lt;ref&gt;[http://altogen.com/transfection.php#cancer Cancer Cell Lines and Primary Cells] Retrieved 2011-10-14.&lt;/ref&gt;

== Reference==
{{refspisak}}
==Vanjski linkovi==
{{Genetičko inženjerstvo}}

{{DEFAULTSORT:Reverse Transfection}}
[[Kategorija: Tehnike molekularne biologije]]
[[Kategorija: Ekspresija gena]]
[[Kategorija: Biotehnologija]]</text>
      <sha1>pii5wjaenl4f30de80mau3nd6vgyhaz</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3921214</id>
      <parentid>3921173</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T20:38:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Zaštitio je stranicu &quot;[[Reverzna transfekcija]]&quot;: Ustrajno [[Wikipedia:Čaraparko|čaraparenje]] ([Uređivanje=Dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (neodređeno) [Premještanje=Dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (neodređeno))</comment>
      <origin>3921173</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8350" sha1="pii5wjaenl4f30de80mau3nd6vgyhaz" xml:space="preserve">'''Reverzna transfekcija''' jeste tehnika za prenos [[gen|genetičkog materijala]] u [[ćelija (biologija)|ćelije]]. Pošto se [[DNK]] štampa na staklenoj pločici za proces transfekcije (namjerno unošenje [[nukleinske kiseline|nukleinskih kiselina]] u ćelije) prije dodavanja adherentnih ćelija, redoslijed dodavanja DNK i adherentnih ćelija je obrnut od konvencionalne [[transfekcija|transfekcije]].&lt;ref&gt;{{cite web|title=Reverse Transfection|url=http://www.cell-transfection.com/home-2/reverse-transfection/|access-date=24 August 2018}}&lt;/ref&gt; Hence, the word “reverse” is used.

== &lt;span class=&quot;anchor&quot; id=&quot;Proces obrnute transfekcije&quot;&gt;&lt;/span&gt;Proces ==
=== &lt;span class=&quot;anchor&quot; id=&quot;Priprema transfekcijske smjese za štampanje na ploćici&quot;&gt;&lt;/span&gt;Priprema transfekcijske smjese za štampanje na pločici ===
Smjesa [[DNK]]-[[želatin]] može se koristiti za štampanje na pločici. Želatinski prah se prvo rastvara u sterilnoj [[Milli-Q]] vodi da bi se formirao 0,2% rastvor želatina. Pročišćeni DNK-[[plazmid]] zatim se miješa sa rastvorom želatina, a konačna koncentracija želatina se održava većom od 0,17%. Pored želatina, atelo[[kolagen]] i [[fibronektin]] također su uspješni transfekcijski vektori za uvođenje strane DNK u [[ćelijsko jedro]].

=== &lt;span class=&quot;anchor&quot; id=&quot;Štampanje smjese DNK i želatina na pločicu&quot;&gt;&lt;/span&gt;Štampanje smjese DNK i želatina na pločicu ===
Nakon pripreme smjese DNK i želatina, smjesa se [[pipeta|pipetom]] nanese na površinu pločice, a pločica se stavi u pokrivenu [[Petrijeva posuda|Petrijevu posudu]]. U zdjelicu se dodaje [[desikant]] da se [[rastvor]] osuši. Na kraju, kultivirane ćelije sipaju se u zdjelicu radi apsorpcije plazmida. Međutim, izumom različitih tipova [[mikročip]]ova [[Štampanje|sistema za štampanje]], stotine transfekcijskih smjesa (koje sadrže različite DNK od interesa) mogu se odštampati na istoj pločici radi apsorpcije plazmida u ćelije.&lt;ref&gt;[http://staffa.wi.mit.edu/sabatini_public/reverse_transfection/frame.htm Reverse Transfection Homepage] Retrieved 2011-10-14.&lt;/ref&gt; Postoje dva glavna tipa sistema za štampanje mikročipovima koje proizvode različite kompanije: kontaktni i beskontaktni sistemi za štampanje.
Primjer beskontaktnog sistema za štampanje je Piezorray fleksibilni beskontaktni sistem za [[mikročip]]ovanje. Koristi kontrolu pritiska i piezoelektričnu ogrlicu za istiskivanje konzistentnih kapi zapremine od približno 333 pL. PiezoTip dozatori ne dodiruju površinu na koju se uzorak nanosi; stoga se smanjuje potencijal kontaminacije i eliminiše rizik od oštećenja ciljne površine. Takav sistem za kontaktno štampanje je SpotArray 72 (Perkin Elmer Life Sciences) sistem za kontaktno tačkasto štampanje. Njegova glava za štampanje može da primi do 48 iglica i stvara kompaktne nizove, selektivnim podizanjem i spuštanjem podskupova iglica tokom štampanja. Nakon štampanja, iglice se peru snažnim peračem iglica pod pritiskom i suše vakuumski, eliminišući prenos. Drugi primjer sistema za kontaktno štampanje je Qarray sistem (Genetix). Ima tri tipa sistema za štampanje: QArray Mini, QArray 2 i QArray Max. Nakon štampanja, rastvor se ostavi da se osuši i DNK-želatin se čvrsto zalijepi na pločicu.

===&lt;span class=&quot;anchor&quot; id=&quot;Upotreba HybridWell-a za reverznu transfekciju želatina-DNK u ćelije na pločici&quot;&gt;&lt;/span&gt;HybriWell u reverznoj transfekciji===
Prvo, ljepilo sa HybriWell-a se odljepi i HybriWell se pričvrsti preko područja pločice odštampanog rastvorom želatin-DNK. Drugo, 200 μl transfekcijske smjese pipetira se u jedan od HybriWell otvora; smjesa će se ravnomjerno rasporediti po pločici. Zatim se pločica inkubira, pri čemu temperatura i vrijeme zavise od korištenih tipova ćelija. Treće, transfekcijska smjesa pipetira se i HybriWell se uklanja tankom pincetom. Četvrto, odštampana pločica tretirana transfekcijskim reagensom stavlja se u kvadratnu posudu sa odštampanom stranom okrenutom prema gore. Peto, sakupljene ćelije se pažljivo sipaju na pločice (ne na odštampana područja). Konačno, posuda se stavlja u ovlaženi inkubator na 37°C, 5% CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i inkubira preko noći.
=== &lt;span class=&quot;anchor&quot; id=&quot;Ostali transfekcijski reagensi za reverznu transfekciju&quot;&gt;&lt;/span&gt;Ostali reagensi za reverznu transfekciju ===
Effectene reagens se koristi zajedno sa pojačivačem i [[DNK kondenzacija| kondenzacijskim DNK]] puferom (Buffer EC), kako bi se postigla visoka efikasnost transfekcije. U prvom koraku [[Kompleks (hemija)|formira se kompleks Effectene-DNK]], DNK se kondenzuje interakcijom sa pojačivačem u sistemu definisanog pufera. Effectene reagens zatim se dodaje kondenzovanoj DNK da bi se proizveli kondenzovani Effectene-DNK kompleksi. Effectene-DNK kompleksi miješaju se sa medijem i direktno dodaju ćelijama.
Effectene reagens spontano formira [[micela|micelne]] strukture koje ne pokazuju varijacije veličine ili serije (kao što se može naći kod prethodno formulisanih [[liposom]]skih reagensa). Ova karakteristika osigurava ponovljivost formiranja transfekcijskog kompleksa. Proces visoke kondenzacije molekula DNK, a zatim njihovog oblaganja Effectene reagensom, efikasan je način prenosa DNK u [[Eukarioti|eukariotske ćelije]].

==&lt;span class=&quot;anchor&quot; id=&quot;Prednosti i nedostaci tehnika reverzne transfekcije&quot;&gt;&lt;/span&gt;Prednosti i nedostaci ==

Prednosti reverzne transfekcije (u odnosu na konvencionalnu transfekciju) su:
*Dodavanje i vezivanje ciljnih ćelija na površinu na koju je nanesena DNK može dovesti do veće vjerovatnoće kontakta ćelija i DNK, što potencijalno dovodi do veće efikasnosti [[transfekcija|transfekcije]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Erfle |first1=Holger |last2=Neumann |first2=Beate |last3=Liebel |first3=Urban |last4=Rogers |first4=Phill |last5=Held |first5=Michael |last6=Walter |first6=Thomas |last7=Ellenberg |first7=Jan |last8=Pepperkok |first8=Rainer |date=February 2007 |title=Reverse transfection on cell arrays for high content screening microscopy |url=https://www.nature.com/articles/nprot.2006.483 |journal=Nature Protocols |language=en |volume=2 |issue=2 |pages=392–399 |doi=10.1038/nprot.2006.483 |pmid=17406600 |issn=1750-2799|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;
*Materijali koji štede rad (potrebno je manje [[DNK[[)
*Visokopropusno testiranje; stotine gena mogu se eksprimirati u ćelijama na jednom mikročipu za proučavanje [[ekspresija gena|ekspresije gena]] i regulacije.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Neumann |first1=Beate |last2=Held |first2=Michael |last3=Liebel |first3=Urban |last4=Erfle |first4=Holger |last5=Rogers |first5=Phill |last6=Pepperkok |first6=Rainer |last7=Ellenberg |first7=Jan |date=May 2006 |title=High-throughput RNAi screening by time-lapse imaging of live human cells |url=https://www.nature.com/articles/nmeth876 |journal=Nature Methods |language=en |volume=3 |issue=5 |pages=385–390 |doi=10.1038/nmeth876 |pmid=16628209 |issn=1548-7091|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;
*Paralelno zasijavanje ćelija u jednoj komori za 384 eksperimenta, bez fizičkog razdvajanja između eksperimenata, povećava probrani [[kvalitet podataka]]. Varijacije između jažica javljaju se u eksperimentima provedenim u višeslojnim posudama.
*Mogu se proizvesti tačne replicirane sekvence, budući da se ista izvorna ploča uzorka može sušiti i štampati na različitim pločicama najmanje 15 mjeseci skladištenja bez vidljivog gubitka efikasnosti transfekcije.
Nedostaci reverzne transfekcije su:
*Reverzna transfekcija je skuplja jer je potreban visoko precizan i efikasan sistem štampanja mikročipova za štampanje DNK-želatinskog rastvora na pločice.
*Primjene s različitim ćelijskim linijama su (do sada) zahtijevale varijacije protokola za proizvodnju [[mala interferirajuća RNK|siRNK]] ili [[plazmid]]nih sekvenci, što uključuje značajan razvoj i testiranje.
*Povećana mogućnost unakrsne kontaminacije sekvence, kako se bojena gustoča povećava; stoga je važna optimizacija rasporeda sekvencu.&lt;ref&gt;[http://altogen.com/transfection.php#cancer Cancer Cell Lines and Primary Cells] Retrieved 2011-10-14.&lt;/ref&gt;

== Reference==
{{refspisak}}
==Vanjski linkovi==
{{Genetičko inženjerstvo}}

{{DEFAULTSORT:Reverse Transfection}}
[[Kategorija: Tehnike molekularne biologije]]
[[Kategorija: Ekspresija gena]]
[[Kategorija: Biotehnologija]]</text>
      <sha1>pii5wjaenl4f30de80mau3nd6vgyhaz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Smail Klarić</title>
    <ns>14</ns>
    <id>536675</id>
    <revision>
      <id>3921180</id>
      <timestamp>2026-08-19T13:53:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: [[Category:Academic staff of universities in Bosnia and Herzegovina]] [[Category:Politicians of Bosnia and Herzegovina]] [[Category:Mayors of Mostar]]</comment>
      <origin>3921180</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="150" sha1="8lq97kp6lonbyf90sscsk7kj1t2a118" xml:space="preserve">[[Category:Academic staff of universities in Bosnia and Herzegovina]]
[[Category:Politicians of Bosnia and Herzegovina]]
[[Category:Mayors of Mostar]]</text>
      <sha1>8lq97kp6lonbyf90sscsk7kj1t2a118</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Roman Dostál</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536676</id>
    <revision>
      <id>3921194</id>
      <timestamp>2026-08-19T16:47:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Infokutija biatlonac | ime                  = Roman Dostál | slika                = Dostal_R._–_Biathlon_WCh_2024_Nove_Mesto_2581.jpg | opis_slike           =  | puno_ime             =  | nadimak              =  | nacionalnost         =  | država               = {{ZID|Čehoslovačka}}&lt;br&gt;{{ZID|Češka}} | datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1970|07|13}} | mjesto_rođenja       = [[Ústí nad Orlicí]] | država_rođenja       = [[Čehoslovačka]]  | datum_...</comment>
      <origin>3921194</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15566" sha1="itmfwtgls7mp2vjpjw4nt0o0fj0kpuq" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Roman Dostál
| slika                = Dostal_R._–_Biathlon_WCh_2024_Nove_Mesto_2581.jpg
| opis_slike           = 
| puno_ime             = 
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Čehoslovačka}}&lt;br&gt;{{ZID|Češka}}
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1970|07|13}}
| mjesto_rođenja       = [[Ústí nad Orlicí]]
| država_rođenja       = [[Čehoslovačka]] 
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = biatlonski trener
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 178
| težina               = 68
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = SKP Jablonec
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = 
| kraj_karijere        = 2014.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''3''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|2010.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             =
| nastup OI_NS         = 
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''15''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1991]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|1992]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|2004]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|2005]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006.|2006]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|2007]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008.|2008]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|2009.]]) 
| medalje_SP           = '''2'''
| zlato_SP             = 1
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]]
| pobjede_SK           = '''1'''
| plasman_SK           = {{plainlist| 
'''23.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06.]])
* {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''11.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06.]])
* {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06.]])
* {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06.]])
* {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06.]]))
}}
| pobjede_SK_štafeta   = 0
| pobjede_u_dis        = 
&lt;!-- Evropska prvenstva --&gt;
&lt;!-- | nastup_EP            = '''-''' ([[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2008.|2008.]])
| medalje_EP           = '''2'''
| zlato_EP             = 1 --&gt;
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – ekipno (muškarci)|šekipno]]}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|SP 2005.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 20 km|20 km]]}}
{{MedaljaTakmičenje|EPB}}
&lt;!-- {{MedaljaZlato|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2000.|EP 2000.]]|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 20 km|20 km]]}}
{{MedaljaBronza|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2008.|EP 2008.]]|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2008 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} --&gt;
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 1 | 1 | 0
| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 19. 8. 2026.
}}

'''Roman Dostál''' rođen 213. jula 1970. u [[Ústí nad Orlicí]], [[Čehoslovačka]] (danas [[Češka]]) nekadašnji je [[čehoslovačka|čehoslovački]] i [[Češka|češki]] [[biatlon]]ac i [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] u biatlonu.

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|36]]  
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 10 km|34]]  
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (muškarci)|44]] 
|
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|5]] 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2006}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 20 km|30]]  
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 10 km|42]]  
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – potjera (muškarci)|29]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – masovni start (muškarci)|23]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (muškarci)|6]]  
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2010}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Biatlon]]) 
|
| 
|  
|
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – štafeta (muškarci)|6]]   
|}
Dostál je nastupio tri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|ZOI 2010]], ali nije osvajao medalje. &lt;!-- U pojedinačnim utrkama najbolji rezultat ostvario je na ZOI 2006. osvajanjem desetog mjesta u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 10 km|utrci na 10&amp;nbsp;km]] s jednim promašajem i sa zaostatkom od 1:12.8&amp;nbsp;min u odnosu na pobjednika [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|njemačkog biatlonca]] [[Sven Fischer|Svena Fischera]]. U ekipnim utrkama je na ZOI 2002. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|štafeti]] ostvario najbolji rezultat s [[Ivan Masařík|Ivanom Masaříkom]], [[Roman Dostál|Romanom Dostálom]] i [[Petr Garabík|Petrom Garabíkom]] osvojio peto mjesto, sa zaostatkom od 2:53.8&amp;nbsp;min iza pobjedničke [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|norveške štafete]] u sastavu: [[Halvard Hanevold]], [[Frode Andresen]], [[Egil Gjelland]] i [[Ole Einar Bjørndalen]].
 --&gt;
=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1991}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 20 km|32]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 10 km|45]] 
| 
|
|
|
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1992}}
| 
| 
|
|
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992 – ekipno (muškarci)|11]]
| 
 |-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1993}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|64]] 
| 
|
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – ekipno (muškarci)|2]]
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1995}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|50]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 10 km|23]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – potjera (muškarci)|45]]
|
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|15]]
|
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1996}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|50]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 10 km|23]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – potjera (muškarci)|45]]
|
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|15]]
|
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1997}}
|   
| 
|
|
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (muškarci)|15]]
| 
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1998}}
|   
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – potjera (muškarci)|43]]
|
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|19]]
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1999}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|50]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 10 km|23]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – potjera (muškarci)|45]]
|
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|15]]
|
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2000}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 20 km|23]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 10 km|36]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – potjera (muškarci)|35]]
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|7]]
|
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2001}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 20 km|26]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 10 km|23]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – potjera (muškarci)|10]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – masovni start (muškarci)|24]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|14]]
|
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2002}}
|  
|
|
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002 – masovni start (muškarci)|27]] 
| 
|
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2003}}
|   
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|3]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – potjera (muškarci)|{{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} ]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – masovni start (muškarci)|7]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|6]]
|
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2005}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 10 km|62]]   
| 
|
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (muškarci)|11]] 
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2006}}
|  
| 
| 
| 
| 
|
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006 – štafeta (mješovito)|17]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2007}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 20 km|54]]  
|
| 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (muškarci)|5]]
|
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (mješovito)|8]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2008}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 20 km|7]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 10 km|23]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – potjera (muškarci)|16]]
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – štafeta (muškarci)|7]]
|
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2009}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 20 km|29]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 10 km|48]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – potjera (muškarci)|28]]
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – štafeta (muškarci)|10]]
|
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – štafeta (mješovito)|17]]  
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2011}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – 20 km|28]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – 10 km|40]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – potjera (muškarci)|39]]
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – štafeta (muškarci)|10]]
|
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – štafeta (mješovito)|11]]  
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2012}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 10 km|64]] 
| 
|
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – štafeta (muškarci)|9]]
|
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2013}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 20 km|67]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 10 km|24]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – potjera (muškarci)|46]]
| 
| 
|
| 
|} 
Roman Dostál je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|SP 2009.]] nastupio 15 puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je jednu bronzanu medalju na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 10 km|utrci na 10&amp;nbsp;km]], kada je s jednim promašajem i zaostatkom od 52.9&amp;nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Ole Einar Bjørndalen|Olea Einara Bjørndalena]]. Najbolji rezultat u ekipnoj konkurenciji ostvario je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|SP 2007.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (muškarci)|štafetnoj utrci]] s [[Roman Dostál|Romanom Dostálom]], [[Michal Šlesingr|Michalom Šlesingrom]] i [[Ondřej Moravec|Ondřejom Moravecom]] kada su osvojili peto mjesto. 

=== Svjetski kup ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:left; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
!colspan=&quot;20&quot; | Plasman u Svjetskom kupu 
|-
! [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/00.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01]] !!  [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2007/2008.|2007/08.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|2008/09.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2009/2010.|2009/10.]] 
|-
|||||||||68|| || ||55||43||45||40||38||42||36||23||49||75||57||77
|}
{{clear}}
Prvi nastup Dostála u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] &lt;!-- u [[Lillehammer]]u 6. decembra 1997. u utrci na 10&amp;nbsp;km, kada je osvojio 63-0 mjesto iza pobjednika [[Njemačka|njemačkog]] [[biatlon]]ca [[Frank Luck|Franka Lucka]]. Najbolji rezultat mu je pobjeda u utrci na 20&amp;nbsp;km 30. novembra 2000. u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2000/200a.|2000/01.]] u [[Antholz]]u, a u ekipnim disciplinama pobjeda u štafeti u [[Antholz]]u 3. decembra 2000. u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01.]] s [[Ivan Masařík|Ivanom Masaříkom]], [[Tomáš Holubec|Tomášom Holubecom]] i [[Petr Garabík|Petrom Garabíkom]]. --&gt;

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 2010.

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život ==
{{sekcija}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|11}}
{{commonscat}}

{{Svjetski prvaci u biatlonu-20 km}}

{{DEFAULTSORT:Dostál, Roman}}
[[Kategorija:Rođeni 1970.]]
[[Kategorija:Biografije, Ústí nad Orlicí]]
[[Kategorija:Čehoslovački biatlonci]]
[[Kategorija:Češki biatlonci]]
[[Kategorija:Češki olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2010.]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]]
&lt;!-- [[Kategorija:Osvajači medalja na Evropskim prvenstvima u biatlonu]] --&gt;
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>itmfwtgls7mp2vjpjw4nt0o0fj0kpuq</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3921195</id>
      <parentid>3921194</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T16:47:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3921195</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15575" sha1="9vngvut56gm13vzm73dnfwu5nesfil2" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Roman Dostál
| slika                = Dostal_R._–_Biathlon_WCh_2024_Nove_Mesto_2581.jpg
| opis_slike           = 
| puno_ime             = 
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Čehoslovačka}}&lt;br&gt;{{ZID|Češka}}
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1970|07|13}}
| mjesto_rođenja       = [[Ústí nad Orlicí]]
| država_rođenja       = [[Čehoslovačka]] 
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = biatlonski trener
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 178
| težina               = 68
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = SKP Jablonec
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = 
| kraj_karijere        = 2014.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''3''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|2010.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             =
| nastup OI_NS         = 
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''15''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1991]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|1992]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|2004]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|2005]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006.|2006]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|2007]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008.|2008]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|2009.]]) 
| medalje_SP           = '''2'''
| zlato_SP             = 1
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]]
| pobjede_SK           = '''1'''
| plasman_SK           = {{plainlist| 
'''23.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06.]])
* {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''11.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06.]])
* {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06.]])
* {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06.]])
* {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06.]]))
}}
| pobjede_SK_štafeta   = 0
| pobjede_u_dis        = 
&lt;!-- Evropska prvenstva --&gt;
&lt;!-- | nastup_EP            = '''-''' ([[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2008.|2008.]])
| medalje_EP           = '''2'''
| zlato_EP             = 1 --&gt;
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – ekipno (muškarci)|šekipno]]}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|SP 2005.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 20 km|20 km]]}}
{{MedaljaTakmičenje|EPB}}
&lt;!-- {{MedaljaZlato|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2000.|EP 2000.]]|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 20 km|20 km]]}}
{{MedaljaBronza|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2008.|EP 2008.]]|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2008 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} --&gt;
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 1 | 1 | 0
| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 19. 8. 2026.
}}

'''Roman Dostál''' rođen 213. jula 1970. u [[Ústí nad Orlicí]], [[Čehoslovačka]] (danas [[Češka]]) nekadašnji je [[čehoslovačka|čehoslovački]] i [[Češka|češki]] [[biatlon]]ac i [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] u biatlonu.

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|36]]  
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 10 km|34]]  
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (muškarci)|44]] 
|
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|5]] 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2006}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 20 km|30]]  
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 10 km|42]]  
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – potjera (muškarci)|29]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – masovni start (muškarci)|23]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (muškarci)|6]]  
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2010}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Biatlon]]) 
|
| 
|  
|
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – štafeta (muškarci)|6]]   
|}
Dostál je nastupio tri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|ZOI 2010]], ali nije osvajao medalje. &lt;!-- U pojedinačnim utrkama najbolji rezultat ostvario je na ZOI 2006. osvajanjem desetog mjesta u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 10 km|utrci na 10&amp;nbsp;km]] s jednim promašajem i sa zaostatkom od 1:12.8&amp;nbsp;min u odnosu na pobjednika [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|njemačkog biatlonca]] [[Sven Fischer|Svena Fischera]]. U ekipnim utrkama je na ZOI 2002. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|štafeti]] ostvario najbolji rezultat s [[Ivan Masařík|Ivanom Masaříkom]], [[Roman Dostál|Romanom Dostálom]] i [[Petr Garabík|Petrom Garabíkom]] osvojio peto mjesto, sa zaostatkom od 2:53.8&amp;nbsp;min iza pobjedničke [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|norveške štafete]] u sastavu: [[Halvard Hanevold]], [[Frode Andresen]], [[Egil Gjelland]] i [[Ole Einar Bjørndalen]].
 --&gt;
=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1991}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 20 km|32]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 10 km|45]] 
| 
|
|
|
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1992}}
| 
| 
|
|
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992 – ekipno (muškarci)|11]]
| 
 |-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1993}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|64]] 
| 
|
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – ekipno (muškarci)|2]]
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1995}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|50]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 10 km|23]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – potjera (muškarci)|45]]
|
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|15]]
|
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1996}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|50]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 10 km|23]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – potjera (muškarci)|45]]
|
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|15]]
|
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1997}}
|   
| 
|
|
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (muškarci)|15]]
| 
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1998}}
|   
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – potjera (muškarci)|43]]
|
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|19]]
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1999}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|50]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 10 km|23]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – potjera (muškarci)|45]]
|
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|15]]
|
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2000}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 20 km|23]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 10 km|36]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – potjera (muškarci)|35]]
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|7]]
|
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2001}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 20 km|26]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 10 km|23]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – potjera (muškarci)|10]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – masovni start (muškarci)|24]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|14]]
|
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2002}}
|  
|
|
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002 – masovni start (muškarci)|27]] 
| 
|
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2003}}
|   
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|3]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – potjera (muškarci)|{{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} ]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – masovni start (muškarci)|7]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|6]]
|
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2005}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 10 km|62]]   
| 
|
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (muškarci)|11]] 
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2006}}
|  
| 
| 
| 
| 
|
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006 – štafeta (mješovito)|17]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2007}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 20 km|54]]  
|
| 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (muškarci)|5]]
|
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (mješovito)|8]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2008}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 20 km|7]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 10 km|23]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – potjera (muškarci)|16]]
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – štafeta (muškarci)|7]]
|
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2009}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 20 km|29]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 10 km|48]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – potjera (muškarci)|28]]
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – štafeta (muškarci)|10]]
|
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – štafeta (mješovito)|17]]  
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2011}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – 20 km|28]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – 10 km|40]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – potjera (muškarci)|39]]
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – štafeta (muškarci)|10]]
|
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – štafeta (mješovito)|11]]  
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2012}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 10 km|64]] 
| 
|
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – štafeta (muškarci)|9]]
|
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2013}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 20 km|67]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 10 km|24]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – potjera (muškarci)|46]]
| 
| 
|
| 
|} 
Roman Dostál je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|SP 2009.]] nastupio 15 puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. &lt;!-- Osvojio je jednu bronzanu medalju na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 10 km|utrci na 10&amp;nbsp;km]], kada je s jednim promašajem i zaostatkom od 52.9&amp;nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Ole Einar Bjørndalen|Olea Einara Bjørndalena]]. Najbolji rezultat u ekipnoj konkurenciji ostvario je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|SP 2007.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (muškarci)|štafetnoj utrci]] s [[Roman Dostál|Romanom Dostálom]], [[Michal Šlesingr|Michalom Šlesingrom]] i [[Ondřej Moravec|Ondřejom Moravecom]] kada su osvojili peto mjesto. --&gt; 

=== Svjetski kup ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:left; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
!colspan=&quot;20&quot; | Plasman u Svjetskom kupu 
|-
! [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/00.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01]] !!  [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2007/2008.|2007/08.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|2008/09.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2009/2010.|2009/10.]] 
|-
|||||||||68|| || ||55||43||45||40||38||42||36||23||49||75||57||77
|}
{{clear}}
Prvi nastup Dostála u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] &lt;!-- u [[Lillehammer]]u 6. decembra 1997. u utrci na 10&amp;nbsp;km, kada je osvojio 63-0 mjesto iza pobjednika [[Njemačka|njemačkog]] [[biatlon]]ca [[Frank Luck|Franka Lucka]]. Najbolji rezultat mu je pobjeda u utrci na 20&amp;nbsp;km 30. novembra 2000. u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2000/200a.|2000/01.]] u [[Antholz]]u, a u ekipnim disciplinama pobjeda u štafeti u [[Antholz]]u 3. decembra 2000. u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01.]] s [[Ivan Masařík|Ivanom Masaříkom]], [[Tomáš Holubec|Tomášom Holubecom]] i [[Petr Garabík|Petrom Garabíkom]]. --&gt;

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 2010.

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život ==
{{sekcija}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|11}}
{{commonscat}}

{{Svjetski prvaci u biatlonu-20 km}}

{{DEFAULTSORT:Dostál, Roman}}
[[Kategorija:Rođeni 1970.]]
[[Kategorija:Biografije, Ústí nad Orlicí]]
[[Kategorija:Čehoslovački biatlonci]]
[[Kategorija:Češki biatlonci]]
[[Kategorija:Češki olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2010.]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]]
&lt;!-- [[Kategorija:Osvajači medalja na Evropskim prvenstvima u biatlonu]] --&gt;
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>9vngvut56gm13vzm73dnfwu5nesfil2</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3921196</id>
      <parentid>3921195</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T16:48:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3921196</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15617" sha1="mnovbsgqq7j85bd0d4j1sxse2z89yix" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Roman Dostál
| slika                = Dostal_R._–_Biathlon_WCh_2024_Nove_Mesto_2581.jpg
| opis_slike           = 
| puno_ime             = 
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Čehoslovačka}}&lt;br&gt;{{ZID|Češka}}
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1970|07|13}}
| mjesto_rođenja       = [[Ústí nad Orlicí]]
| država_rođenja       = [[Čehoslovačka]] 
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = biatlonski trener
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 178
| težina               = 68
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = SKP Jablonec
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = 
| kraj_karijere        = 2014.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''3''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|2010.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             =
| nastup OI_NS         = 
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''15''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1991]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|1992]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|2004]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|2005]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006.|2006]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|2007]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008.|2008]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|2009.]]) 
| medalje_SP           = '''2'''
| zlato_SP             = 1
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]]
| pobjede_SK           = '''1'''
| plasman_SK           = {{plainlist| 
'''23.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06.]])
* {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''11.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06.]])
* {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06.]])
* {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06.]])
* {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06.]]))
}}
| pobjede_SK_štafeta   = 0
| pobjede_u_dis        = 
&lt;!-- Evropska prvenstva --&gt;
&lt;!-- | nastup_EP            = '''-''' ([[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2008.|2008.]])
| medalje_EP           = '''2'''
| zlato_EP             = 1 --&gt;
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – ekipno (muškarci)|šekipno]]}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|SP 2005.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 20 km|20 km]]}}
{{MedaljaTakmičenje|EPB}}
&lt;!-- {{MedaljaZlato|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2000.|EP 2000.]]|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 20 km|20 km]]}}
{{MedaljaBronza|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2008.|EP 2008.]]|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2008 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} --&gt;
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 1 | 1 | 0
| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 19. 8. 2026.
}}

'''Roman Dostál''' rođen 213. jula 1970. u [[Ústí nad Orlicí]], [[Čehoslovačka]] (danas [[Češka]]) nekadašnji je [[čehoslovačka|čehoslovački]] i [[Češka|češki]] [[biatlon]]ac i [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] u biatlonu.

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|36]]  
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 10 km|34]]  
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (muškarci)|44]] 
|
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|5]] 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2006}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 20 km|30]]  
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 10 km|42]]  
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – potjera (muškarci)|29]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – masovni start (muškarci)|23]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (muškarci)|6]]  
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2010}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Biatlon]]) 
|
| 
|  
|
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – štafeta (muškarci)|6]]   
|}
Dostál je nastupio tri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|ZOI 2010]], ali nije osvajao medalje. &lt;!-- U pojedinačnim utrkama najbolji rezultat ostvario je na ZOI 2006. osvajanjem desetog mjesta u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 10 km|utrci na 10&amp;nbsp;km]] s jednim promašajem i sa zaostatkom od 1:12.8&amp;nbsp;min u odnosu na pobjednika [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|njemačkog biatlonca]] [[Sven Fischer|Svena Fischera]]. U ekipnim utrkama je na ZOI 2002. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|štafeti]] ostvario najbolji rezultat s [[Ivan Masařík|Ivanom Masaříkom]], [[Roman Dostál|Romanom Dostálom]] i [[Petr Garabík|Petrom Garabíkom]] osvojio peto mjesto, sa zaostatkom od 2:53.8&amp;nbsp;min iza pobjedničke [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|norveške štafete]] u sastavu: [[Halvard Hanevold]], [[Frode Andresen]], [[Egil Gjelland]] i [[Ole Einar Bjørndalen]].
 --&gt;
=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1991}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 20 km|32]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 10 km|45]] 
| 
|
|
|
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1992}}
| 
| 
|
|
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992 – ekipno (muškarci)|11]]
| 
 |-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1993}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|64]] 
| 
|
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – ekipno (muškarci)|2]]
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1995}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|50]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 10 km|23]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – potjera (muškarci)|45]]
|
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|15]]
|
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1996}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|50]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 10 km|23]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – potjera (muškarci)|45]]
|
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|15]]
|
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1997}}
|   
| 
|
|
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (muškarci)|15]]
| 
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1998}}
|   
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – potjera (muškarci)|43]]
|
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|19]]
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1999}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|50]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 10 km|23]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – potjera (muškarci)|45]]
|
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|15]]
|
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2000}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 20 km|23]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 10 km|36]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – potjera (muškarci)|35]]
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|7]]
|
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2001}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 20 km|26]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 10 km|23]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – potjera (muškarci)|10]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – masovni start (muškarci)|24]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|14]]
|
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2002}}
|  
|
|
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002 – masovni start (muškarci)|27]] 
| 
|
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2003}}
|   
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|3]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – potjera (muškarci)|{{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} ]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – masovni start (muškarci)|7]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|6]]
|
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2005}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 10 km|62]]   
| 
|
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (muškarci)|11]] 
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2006}}
|  
| 
| 
| 
| 
|
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006 – štafeta (mješovito)|17]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2007}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 20 km|54]]  
|
| 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (muškarci)|5]]
|
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (mješovito)|8]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2008}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 20 km|7]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 10 km|23]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – potjera (muškarci)|16]]
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – štafeta (muškarci)|7]]
|
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2009}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 20 km|29]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 10 km|48]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – potjera (muškarci)|28]]
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – štafeta (muškarci)|10]]
|
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – štafeta (mješovito)|17]]  
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2011}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – 20 km|28]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – 10 km|40]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – potjera (muškarci)|39]]
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – štafeta (muškarci)|10]]
|
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – štafeta (mješovito)|11]]  
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2012}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 10 km|64]] 
| 
|
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – štafeta (muškarci)|9]]
|
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2013}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 20 km|67]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 10 km|24]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – potjera (muškarci)|46]]
| 
| 
|
| 
|} 
Roman Dostál je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|SP 2009.]] nastupio 15 puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. &lt;!-- Osvojio je jednu bronzanu medalju na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 10 km|utrci na 10&amp;nbsp;km]], kada je s jednim promašajem i zaostatkom od 52.9&amp;nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Ole Einar Bjørndalen|Olea Einara Bjørndalena]]. Najbolji rezultat u ekipnoj konkurenciji ostvario je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|SP 2007.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (muškarci)|štafetnoj utrci]] s [[Roman Dostál|Romanom Dostálom]], [[Michal Šlesingr|Michalom Šlesingrom]] i [[Ondřej Moravec|Ondřejom Moravecom]] kada su osvojili peto mjesto. --&gt; 

=== Svjetski kup ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:left; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
!colspan=&quot;20&quot; | Plasman u Svjetskom kupu 
|-
! [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/00.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01]] !!  [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2007/2008.|2007/08.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|2008/09.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2009/2010.|2009/10.]] 
|-
|||||||||68|| || ||55||43||45||40||38||42||36||23||49||75||57||77
|}
{{clear}}
Prvi nastup Dostála u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] &lt;!-- u [[Lillehammer]]u 6. decembra 1997. u utrci na 10&amp;nbsp;km, kada je osvojio 63-0 mjesto iza pobjednika [[Njemačka|njemačkog]] [[biatlon]]ca [[Frank Luck|Franka Lucka]]. Najbolji rezultat mu je pobjeda u utrci na 20&amp;nbsp;km 30. novembra 2000. u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2000/200a.|2000/01.]] u [[Antholz]]u, a u ekipnim disciplinama pobjeda u štafeti u [[Antholz]]u 3. decembra 2000. u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01.]] s [[Ivan Masařík|Ivanom Masaříkom]], [[Tomáš Holubec|Tomášom Holubecom]] i [[Petr Garabík|Petrom Garabíkom]]. --&gt;

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 2010.

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život ==
{{sekcija}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|11}}
{{commonscat}}

{{Svjetski prvaci u biatlonu-20 km}}

{{DEFAULTSORT:Dostál, Roman}}
[[Kategorija:Rođeni 1970.]]
[[Kategorija:Biografije, Ústí nad Orlicí]]
[[Kategorija:Čehoslovački biatlonci]]
[[Kategorija:Češki biatlonci]]
[[Kategorija:Češki olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2010.]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]]
&lt;!-- [[Kategorija:Osvajači medalja na Evropskim prvenstvima u biatlonu]] --&gt;
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]]</text>
      <sha1>mnovbsgqq7j85bd0d4j1sxse2z89yix</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3921197</id>
      <parentid>3921196</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T16:55:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3921197</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14538" sha1="gpgpdvjl3ionvx4vrpent3t58vp5ry6" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Roman Dostál
| slika                = Dostal_R._–_Biathlon_WCh_2024_Nove_Mesto_2581.jpg
| opis_slike           = 
| puno_ime             = 
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Čehoslovačka}}&lt;br&gt;{{ZID|Češka}}
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1970|07|13}}
| mjesto_rođenja       = [[Ústí nad Orlicí]]
| država_rođenja       = [[Čehoslovačka]] 
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = biatlonski trener
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 178
| težina               = 68
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = SKP Jablonec
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = 
| kraj_karijere        = 2014.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''3''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|2010.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             =
| nastup OI_NS         = 
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''15''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1991]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|1992]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|2004]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|2005]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006.|2006]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|2007]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008.|2008]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|2009.]]) 
| medalje_SP           = '''2'''
| zlato_SP             = 1
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]]
| pobjede_SK           = '''1'''
| plasman_SK           = {{plainlist| 
'''23.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06.]])
* {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''11.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06.]])
* {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06.]])
* {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06.]])
* {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06.]]))
}}
| pobjede_SK_štafeta   = 0
| pobjede_u_dis        = 
&lt;!-- Evropska prvenstva --&gt;
&lt;!-- | nastup_EP            = '''-''' ([[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2008.|2008.]])
| medalje_EP           = '''2'''
| zlato_EP             = 1 --&gt;
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – ekipno (muškarci)|šekipno]]}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|SP 2005.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 20 km|20 km]]}}
{{MedaljaTakmičenje|EPB}}
&lt;!-- {{MedaljaZlato|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2000.|EP 2000.]]|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 20 km|20 km]]}}
{{MedaljaBronza|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2008.|EP 2008.]]|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2008 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} --&gt;
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 1 | 1 | 0
| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 19. 8. 2026.
}}

'''Roman Dostál''' rođen 213. jula 1970. u [[Ústí nad Orlicí]], [[Čehoslovačka]] (danas [[Češka]]) nekadašnji je [[čehoslovačka|čehoslovački]] i [[Češka|češki]] [[biatlon]]ac i [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] u biatlonu.

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|36]]  
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 10 km|34]]  
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (muškarci)|44]] 
|
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|5]] 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2006}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 20 km|30]]  
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 10 km|42]]  
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – potjera (muškarci)|29]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – masovni start (muškarci)|23]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (muškarci)|6]]  
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2010}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Biatlon]]) 
|
| 
|  
|
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – štafeta (muškarci)|6]]   
|}
Dostál je nastupio tri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|ZOI 2010]], ali nije osvajao medalje. &lt;!-- U pojedinačnim utrkama najbolji rezultat ostvario je na ZOI 2006. osvajanjem desetog mjesta u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 10 km|utrci na 10&amp;nbsp;km]] s jednim promašajem i sa zaostatkom od 1:12.8&amp;nbsp;min u odnosu na pobjednika [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|njemačkog biatlonca]] [[Sven Fischer|Svena Fischera]]. U ekipnim utrkama je na ZOI 2002. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|štafeti]] ostvario najbolji rezultat s [[Ivan Masařík|Ivanom Masaříkom]], [[Roman Dostál|Romanom Dostálom]] i [[Petr Garabík|Petrom Garabíkom]] osvojio peto mjesto, sa zaostatkom od 2:53.8&amp;nbsp;min iza pobjedničke [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|norveške štafete]] u sastavu: [[Halvard Hanevold]], [[Frode Andresen]], [[Egil Gjelland]] i [[Ole Einar Bjørndalen]].
 --&gt;
=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1991}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 20 km|32]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 10 km|45]] 
| 
|
|
|
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1992}}
| 
| 
|
|
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992 – ekipno (muškarci)|11]]
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1995}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|64]] 
| 
|
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – ekipno (muškarci)|2]]
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1996}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|27]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 10 km|22]] 
|
|
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|12]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|7]]
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1997}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|71]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|72]] 
|
|
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|9]]
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1999}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|dns]]  
| 
| 
|
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|15]]
|
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2000}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 20 km|57]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 10 km|74]] 
| 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|7]]
|
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2001}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 10 km|48]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – potjera (muškarci)|45]]
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|14]]
|
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2003}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 20 km|24]]   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|13]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – potjera (muškarci)|23]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – masovni start (muškarci)|5]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|6]]
|
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2004}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 20 km|13]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 10 km|38]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – potjera (muškarci)|20 ]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – masovni start (muškarci)|13]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (muškarci)|8]]
|
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2005}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 20 km|1]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 10 km|28]]   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – potjera (muškarci)|15]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – masovni start (muškarci)|12]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (muškarci)|11]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (mješovito)|4]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2006}}
|  
| 
| 
| 
| 
|
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006 – štafeta (mješovito)|17]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2007}}
|   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 10 km|50]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – potjera (muškarci)|40]] 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (muškarci)|5]]
|
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (mješovito)|8]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2008}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 20 km|53]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 10 km|36]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – potjera (muškarci)|33]]
| 
| 
|
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2009}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 20 km|15]]  
| 
|
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – štafeta (muškarci)|10]]
|
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – štafeta (mješovito)|17]]   
|} 
Roman Dostál je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|SP 2009.]] nastupio 15 puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. &lt;!-- Osvojio je jednu bronzanu medalju na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 10 km|utrci na 10&amp;nbsp;km]], kada je s jednim promašajem i zaostatkom od 52.9&amp;nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Ole Einar Bjørndalen|Olea Einara Bjørndalena]]. Najbolji rezultat u ekipnoj konkurenciji ostvario je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|SP 2007.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (muškarci)|štafetnoj utrci]] s [[Roman Dostál|Romanom Dostálom]], [[Michal Šlesingr|Michalom Šlesingrom]] i [[Ondřej Moravec|Ondřejom Moravecom]] kada su osvojili peto mjesto. --&gt; 

=== Svjetski kup ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:left; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
!colspan=&quot;20&quot; | Plasman u Svjetskom kupu 
|-
! [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/00.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01]] !!  [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2007/2008.|2007/08.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|2008/09.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2009/2010.|2009/10.]] 
|-
|||||||||68|| || ||55||43||45||40||38||42||36||23||49||75||57||77
|}
{{clear}}
Prvi nastup Dostála u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] &lt;!-- u [[Lillehammer]]u 6. decembra 1997. u utrci na 10&amp;nbsp;km, kada je osvojio 63-0 mjesto iza pobjednika [[Njemačka|njemačkog]] [[biatlon]]ca [[Frank Luck|Franka Lucka]]. Najbolji rezultat mu je pobjeda u utrci na 20&amp;nbsp;km 30. novembra 2000. u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2000/200a.|2000/01.]] u [[Antholz]]u, a u ekipnim disciplinama pobjeda u štafeti u [[Antholz]]u 3. decembra 2000. u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01.]] s [[Ivan Masařík|Ivanom Masaříkom]], [[Tomáš Holubec|Tomášom Holubecom]] i [[Petr Garabík|Petrom Garabíkom]]. --&gt;

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 2010.

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život ==
{{sekcija}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|11}}
{{commonscat}}

{{Svjetski prvaci u biatlonu-20 km}}

{{DEFAULTSORT:Dostál, Roman}}
[[Kategorija:Rođeni 1970.]]
[[Kategorija:Biografije, Ústí nad Orlicí]]
[[Kategorija:Čehoslovački biatlonci]]
[[Kategorija:Češki biatlonci]]
[[Kategorija:Češki olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2010.]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]]
&lt;!-- [[Kategorija:Osvajači medalja na Evropskim prvenstvima u biatlonu]] --&gt;
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]]</text>
      <sha1>gpgpdvjl3ionvx4vrpent3t58vp5ry6</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3921199</id>
      <parentid>3921197</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T16:58:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3921199</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14366" sha1="b42iih59hrinv4734ilmt736p93z2oa" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Roman Dostál
| slika                = Dostal_R._–_Biathlon_WCh_2024_Nove_Mesto_2581.jpg
| opis_slike           = 
| puno_ime             = 
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Čehoslovačka}}&lt;br&gt;{{ZID|Češka}}
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1970|07|13}}
| mjesto_rođenja       = [[Ústí nad Orlicí]]
| država_rođenja       = [[Čehoslovačka]] 
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = biatlonski trener
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 178
| težina               = 68
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = SKP Jablonec
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = 
| kraj_karijere        = 2014.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''3''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|2010.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             =
| nastup OI_NS         = 
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''15''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1991]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|1992]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|2004]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|2005]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006.|2006]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|2007]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008.|2008]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|2009.]]) 
| medalje_SP           = '''2'''
| zlato_SP             = 1
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]]
| pobjede_SK           = '''1'''
| plasman_SK           = {{plainlist| 
'''23.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06.]])
* {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''11.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06.]])
* {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06.]])
* {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06.]])
* {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06.]]))
}}
| pobjede_SK_štafeta   = 0
| pobjede_u_dis        = 
&lt;!-- Evropska prvenstva --&gt;
| nastup_EP            = '''1''' ([[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999.]])
| medalje_EP           = '''1'''
| zlato_EP             = 0 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|SP 2005.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 20 km|20 km]]}}
{{MedaljaTakmičenje|EPB}}
{{MedaljaSrebro|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1999.|EP 1999.]]|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 10 km|10 km]]}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 1 | 1 | 0
| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 19. 8. 2026.
}}

'''Roman Dostál''' rođen 213. jula 1970. u [[Ústí nad Orlicí]], [[Čehoslovačka]] (danas [[Češka]]) nekadašnji je [[čehoslovačka|čehoslovački]] i [[Češka|češki]] [[biatlon]]ac i [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] u biatlonu.

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|36]]  
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 10 km|34]]  
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (muškarci)|44]] 
|
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|5]] 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2006}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 20 km|30]]  
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 10 km|42]]  
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – potjera (muškarci)|29]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – masovni start (muškarci)|23]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (muškarci)|6]]  
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2010}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Biatlon]]) 
|
| 
|  
|
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – štafeta (muškarci)|6]]   
|}
Dostál je nastupio tri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|ZOI 2010]], ali nije osvajao medalje. &lt;!-- U pojedinačnim utrkama najbolji rezultat ostvario je na ZOI 2006. osvajanjem desetog mjesta u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 10 km|utrci na 10&amp;nbsp;km]] s jednim promašajem i sa zaostatkom od 1:12.8&amp;nbsp;min u odnosu na pobjednika [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|njemačkog biatlonca]] [[Sven Fischer|Svena Fischera]]. U ekipnim utrkama je na ZOI 2002. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|štafeti]] ostvario najbolji rezultat s [[Ivan Masařík|Ivanom Masaříkom]], [[Roman Dostál|Romanom Dostálom]] i [[Petr Garabík|Petrom Garabíkom]] osvojio peto mjesto, sa zaostatkom od 2:53.8&amp;nbsp;min iza pobjedničke [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|norveške štafete]] u sastavu: [[Halvard Hanevold]], [[Frode Andresen]], [[Egil Gjelland]] i [[Ole Einar Bjørndalen]].
 --&gt;
=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1991}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 20 km|32]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 10 km|45]] 
| 
|
|
|
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1992}}
| 
| 
|
|
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992 – ekipno (muškarci)|11]]
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1995}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|64]] 
| 
|
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – ekipno (muškarci)|2]]
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1996}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|27]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 10 km|22]] 
|
|
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|12]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|7]]
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1997}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|71]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|72]] 
|
|
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|9]]
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1999}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|dns]]  
| 
| 
|
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|15]]
|
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2000}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 20 km|57]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 10 km|74]] 
| 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|7]]
|
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2001}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 10 km|48]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – potjera (muškarci)|45]]
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|14]]
|
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2003}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 20 km|24]]   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|13]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – potjera (muškarci)|23]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – masovni start (muškarci)|5]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|6]]
|
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2004}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 20 km|13]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 10 km|38]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – potjera (muškarci)|20 ]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – masovni start (muškarci)|13]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (muškarci)|8]]
|
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2005}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 20 km|1]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 10 km|28]]   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – potjera (muškarci)|15]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – masovni start (muškarci)|12]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (muškarci)|11]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (mješovito)|4]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2006}}
|  
| 
| 
| 
| 
|
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006 – štafeta (mješovito)|17]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2007}}
|   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 10 km|50]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – potjera (muškarci)|40]] 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (muškarci)|5]]
|
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (mješovito)|8]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2008}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 20 km|53]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 10 km|36]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – potjera (muškarci)|33]]
| 
| 
|
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2009}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 20 km|15]]  
| 
|
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – štafeta (muškarci)|10]]
|
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – štafeta (mješovito)|17]]   
|} 
Roman Dostál je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|SP 2009.]] nastupio 15 puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. &lt;!-- Osvojio je jednu bronzanu medalju na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 10 km|utrci na 10&amp;nbsp;km]], kada je s jednim promašajem i zaostatkom od 52.9&amp;nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Ole Einar Bjørndalen|Olea Einara Bjørndalena]]. Najbolji rezultat u ekipnoj konkurenciji ostvario je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|SP 2007.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (muškarci)|štafetnoj utrci]] s [[Roman Dostál|Romanom Dostálom]], [[Michal Šlesingr|Michalom Šlesingrom]] i [[Ondřej Moravec|Ondřejom Moravecom]] kada su osvojili peto mjesto. --&gt; 

=== Svjetski kup ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:left; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
!colspan=&quot;20&quot; | Plasman u Svjetskom kupu 
|-
! [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/00.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01]] !!  [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2007/2008.|2007/08.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|2008/09.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2009/2010.|2009/10.]] 
|-
|||||||||68|| || ||55||43||45||40||38||42||36||23||49||75||57||77
|}
{{clear}}
Prvi nastup Dostála u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] &lt;!-- u [[Lillehammer]]u 6. decembra 1997. u utrci na 10&amp;nbsp;km, kada je osvojio 63-0 mjesto iza pobjednika [[Njemačka|njemačkog]] [[biatlon]]ca [[Frank Luck|Franka Lucka]]. Najbolji rezultat mu je pobjeda u utrci na 20&amp;nbsp;km 30. novembra 2000. u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2000/200a.|2000/01.]] u [[Antholz]]u, a u ekipnim disciplinama pobjeda u štafeti u [[Antholz]]u 3. decembra 2000. u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01.]] s [[Ivan Masařík|Ivanom Masaříkom]], [[Tomáš Holubec|Tomášom Holubecom]] i [[Petr Garabík|Petrom Garabíkom]]. --&gt;

=== Evropsko prvenstvo ===
{{sekcija}}

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 2010.

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život ==
{{sekcija}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|11}}
{{commonscat}}

{{Svjetski prvaci u biatlonu-20 km}}

{{DEFAULTSORT:Dostál, Roman}}
[[Kategorija:Rođeni 1970.]]
[[Kategorija:Biografije, Ústí nad Orlicí]]
[[Kategorija:Čehoslovački biatlonci]]
[[Kategorija:Češki biatlonci]]
[[Kategorija:Češki olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2010.]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Evropskim prvenstvima u biatlonu]] 
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]]</text>
      <sha1>b42iih59hrinv4734ilmt736p93z2oa</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Datoteka:Juraj Neidhardt.jpg</title>
    <ns>6</ns>
    <id>536677</id>
    <revision>
      <id>3921232</id>
      <timestamp>2026-08-20T00:35:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>{{Infoslika
|Opis= Portret arhitekte Jurja Neidhardta. Slika je niske rezolucije (ispod 0,1 megapiksela) i koristi se u svrhu vizuelne identifikacije osobe u infokutiji na vrhu biografskog članka.
|Izvor= https://museuminexile.com/index.php/neidhardt
|Datum= 20. august 2026. (datum učitavanja na bs.wiki)
|Autor= Nepoznat (autorsko pravo najvjerovatnije drži fotograf ili agencija koja ga je zapošljavala)
|Objašnjenje= Poštena upotreba (Fair use) u članku [[Juraj Neidhardt]]. Fotografija prikaz...</comment>
      <origin>3921232</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="877" sha1="8ssze61kmz2apugunai5yp38mtdc3u4" xml:space="preserve">== Sažetak ==
{{Infoslika
|Opis= Portret arhitekte Jurja Neidhardta. Slika je niske rezolucije (ispod 0,1 megapiksela) i koristi se u svrhu vizuelne identifikacije osobe u infokutiji na vrhu biografskog članka.
|Izvor= https://museuminexile.com/index.php/neidhardt
|Datum= 20. august 2026. (datum učitavanja na bs.wiki)
|Autor= Nepoznat (autorsko pravo najvjerovatnije drži fotograf ili agencija koja ga je zapošljavala)
|Objašnjenje= Poštena upotreba (Fair use) u članku [[Juraj Neidhardt]]. Fotografija prikazuje preminulu osobu za koju nije moguće napraviti ili pronaći novu, slobodnu fotografiju, čime je zadovoljen kriterij nezamjenjivosti. Slika služi isključivo u edukativne svrhe i ne ugrožava originalnu tržišnu ulogu niti komercijalnu vrijednost zaštićenog medija.
}}
== Licenciranje ==
{{Neslobodna historijska slika|datoteka ima obrazloženje=da}}</text>
      <sha1>8ssze61kmz2apugunai5yp38mtdc3u4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Velika istočna kriza</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536678</id>
    <revision>
      <id>3921284</id>
      <timestamp>2026-08-20T11:25:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vratiosevalter</username>
        <id>174471</id>
      </contributor>
      <comment>novi članak o Velikoj istočnoj krizi (1875-1878): obuhvaćeni uzroci, ustanci i ratovi, diplomatske inicijative, Berlinski kongres, austrougarska okupacija BiH, humanitarni odjek i posljedice; članak zasnovan na akademskoj literaturi, FRUS dokumentima i izvorima ANUBiH, uz NPOV i tehničko usklađivanje s bs.wiki.</comment>
      <origin>3921284</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47017" sha1="be9uuhtr5gxx2bwc206hz0cptuzjk64" xml:space="preserve">{{Infokutija vojni sukob
| sukob          = Velika istočna kriza
| dio            = [[Istočno pitanje|Istočnog pitanja]]
| slika          = Clash with Cherkessians.jpg
| velicina_slike = 300px
| alt            = Historijska ilustracija sukoba srpskih i osmanskih čerkeških snaga
| opis_slike     = Srpske snage u sukobu s osmanskim čerkeškim jedinicama tokom ratova 1876–1878.
| datum          = 1875–1878.
| mjesto         = [[Balkan]]&lt;br&gt;[[Kavkaz]] {{Malo|(tokom Rusko-osmanskog rata)}}
| teritorija     =
* stvaranje autonomne [[Kneževina Bugarska|Kneževine Bugarske]] i [[Istočna Rumelija|Istočne Rumelije]]
* međunarodno priznanje nezavisnosti [[Kneževina Srbija|Srbije]], [[Kneževina Crna Gora|Crne Gore]] i [[Rumunija|Rumunije]]
* [[Austrougarsko osvajanje Bosne i Hercegovine|austrougarska okupacija Bosne i Hercegovine]]
* teritorijalna proširenja Srbije, Crne Gore, Rumunije i Rusije
* [[Kars]], [[Ardahan]] i [[Batum]] pripali [[Rusko Carstvo|Ruskom Carstvu]]
| rezultat       = [[Berlinski sporazum (1878)|Berlinski sporazum]]
}}

'''Velika istočna kriza''' bila je politička, vojna i diplomatska kriza koja je od 1875. do 1878. zahvatila evropske oblasti [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] i širi Balkan te predstavljala jednu od najvažnijih faza [[Istočno pitanje|Istočnog pitanja]]. Započela je ustankom protiv osmanske vlasti u [[Hercegovina|Hercegovini]] u ljeto 1875, koji se proširio i na dijelove Bosne, a zatim prerasla u niz međusobno povezanih ustanaka, ratova i diplomatskih intervencija evropskih velikih sila. Tokom krize izbili su Aprilski ustanak u bugarskim oblastima, ratovi Srbije i Crne Gore s Osmanskim Carstvom te Rusko-osmanski rat 1877-1878.&lt;ref name=&quot;Schulz2011&quot;&gt;{{Cite book
 |last=Schulz
 |first=Matthias
 |chapter=The guarantees of humanity: the Concert of Europe and the origins of the Russo–Ottoman War of 1877
 |editor-last1=Simms
 |editor-first1=Brendan
 |editor-last2=Trim
 |editor-first2=D. J. B.
 |title=Humanitarian Intervention: A History
 |publisher=Cambridge University Press
 |year=2011
 |pages=184–204
 |doi=10.1017/CBO9780511921292.008
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kovic2010&quot;&gt;{{Cite journal
 |last=Ković
 |first=Miloš
 |title=The Beginning of the 1875 Serbian Uprising in Herzegovina: The British Perspective
 |journal=Balcanica
 |issue=41
 |year=2010
 |pages=55–71
 |doi=10.2298/BALC1041055K
}}&lt;/ref&gt;

Kriza je izbila u širem kontekstu slabljenja osmanskog položaja na Balkanu, neriješenih društvenih i agrarnih pitanja, razvoja nacionalnih pokreta, suparništva velikih sila i finansijskih teškoća Osmanskog Carstva. U Bosni i Hercegovini britanski diplomatski izvori koje analizira Miloš Ković neposredne uzroke ustanka prvenstveno povezuju s agrarnim nezadovoljstvom i načinom ubiranja desetine. Uloga susjednih država i drugih vanjskih aktera u izbijanju i razvoju ustanka različito je ocjenjivana.&lt;ref name=&quot;Kovic2010&quot; /&gt;

Niz diplomatskih pokušaja, među kojima su bili Andrašijeva nota, Berlinski memorandum, [[Carigradska konferencija]] i Londonski protokol, nije doveo do sporazuma kojim bi kriza bila okončana. Nakon osmanskog odbijanja Londonskog protokola Rusija je u aprilu 1877. objavila rat Osmanskom Carstvu. Ruska pobjeda dovela je do [[Sanstefanski mir|Sanstefanskog mira]] u martu 1878, ali su njegova rješenja ubrzo podvrgnuta međunarodnoj reviziji zbog protivljenja drugih velikih sila povećanju ruskog utjecaja.&lt;ref name=&quot;FRUS1877-325&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;FRUS1878-SanStefano&quot; /&gt;

Diplomatska faza krize završena je [[Berlinski kongres|Berlinskim kongresom]] i [[Berlinski sporazum (1878)|Berlinskim sporazumom]] od 13. jula 1878. Sporazumom je međunarodno priznata nezavisnost Srbije, Crne Gore i Rumunije, uspostavljena autonomna Kneževina Bugarska, a Istočna Rumelija uređena kao autonomna osmanska provincija. Rusija je zadržala dio teritorijalnih dobitaka na Kavkazu, dok je Austro-Ugarska dobila pravo da okupira i administrira Bosnu i Hercegovinu. Provođenje te odluke u Bosni i Hercegovini izazvalo je oružani otpor i novu vojnu kampanju tokom ljeta 1878.&lt;ref name=&quot;FRUS1878-Berlin&quot; /&gt;

Velika istočna kriza izazvala je i masovna raseljavanja stanovništva te snažnu međunarodnu političku i humanitarnu mobilizaciju. Izvještaji o nasilju nad civilima, naročito tokom gušenja bugarskog ustanka i Rusko-osmanskog rata, snažno su odjeknuli u evropskoj javnosti, a tokom krize proširilo se i djelovanje ranog međunarodnog humanitarnog pokreta.&lt;ref name=&quot;Ruprecht2021&quot;&gt;{{Cite journal
 |last=Ruprecht
 |first=Adrian
 |title=The Great Eastern Crisis (1875–1878) as a global humanitarian moment
 |journal=Journal of Global History
 |volume=16
 |issue=2
 |year=2021
 |pages=159–184
 |doi=10.1017/S1740022821000085
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Methodieva2025&quot;&gt;{{Cite journal
 |last=Methodieva
 |first=Milena
 |title=Becoming a Muhacir: Writings and Narratives of Displacement in the Late Ottoman Empire
 |journal=International Journal of Middle East Studies
 |volume=57
 |issue=3
 |year=2025
 |pages=494–513
 |doi=10.1017/S0020743825101049
}}&lt;/ref&gt;

== Pozadina ==
{{Glavni|Istočno pitanje}}

=== Istočno pitanje i interesi velikih sila ===

Velika istočna kriza razvila se u okviru Istočnog pitanja, dugotrajnog međunarodnog problema povezanog sa slabljenjem osmanske moći i suparništvom evropskih sila oko političke budućnosti teritorija Osmanskog Carstva. Tokom 19. stoljeća osmanski teritorijalni gubici, stvaranje autonomnih i nezavisnih balkanskih političkih jedinica te sve veće uključivanje evropskih sila učinili su položaj osmanskih provincija na Balkanu jednim od važnih pitanja evropske diplomatije.&lt;ref name=&quot;Schulz2011&quot; /&gt;

[[Rusko Carstvo]] nastojalo je sačuvati i proširiti politički utjecaj na Balkanu i među pravoslavnim stanovništvom Osmanskog Carstva. [[Austro-Ugarska]] je posebnu pažnju posvećivala susjednoj Bosni i Hercegovini. Britanska politika povezivala je očuvanje osmanskog teritorijalnog integriteta s evropskom ravnotežom snaga i ograničavanjem ruskog širenja. Njemačko Carstvo pod [[Otto von Bismarck|Ottom von Bismarckom]] nastojalo je održati saradnju Rusije i Austro-Ugarske, pa je ustanak u Bosni i Hercegovini ubrzo dobio širi međunarodni značaj.&lt;ref name=&quot;Schulz2011&quot; /&gt;

Interesi velikih sila mijenjali su se tokom krize. Prema historičaru Stevenu Belleru, austrougarski ministar vanjskih poslova [[Gyula Andrássy]] zalagao se 1878. za okupaciju Bosne i Hercegovine umjesto neposredne aneksije i zbog unutrašnje dualističke ravnoteže Monarhije, koju bi uključivanje dodatnog slavenskog stanovništva moglo dodatno opteretiti.&lt;ref name=&quot;Beller2018&quot;&gt;{{Cite book
 |last=Beller
 |first=Steven
 |chapter=1867–1879: Liberalisation
 |title=The Habsburg Monarchy 1815–1918
 |publisher=Cambridge University Press
 |year=2018
 |pages=128–159
 |doi=10.1017/9781316135679.006
}}&lt;/ref&gt;

=== Političke i društvene prilike u Osmanskom Carstvu ===

Osmanska država je od 1839. provodila niz reformi poznatih kao [[Tanzimat]]. Njima su centralne vlasti nastojale reorganizirati upravu, vojsku, pravni poredak i poreski sistem te ojačati djelovanje države u provincijama. Reformski proces trajao je nekoliko decenija i nije se jednako provodio u svim dijelovima Carstva.&lt;ref name=&quot;Findley2008&quot;&gt;{{Cite book
 |last=Findley
 |first=Carter V.
 |chapter=The Tanzimat II
 |editor-last=Kasaba
 |editor-first=Reşat
 |title=The Cambridge History of Turkey
 |volume=4
 |publisher=Cambridge University Press
 |year=2008
 |pages=9–37
 |doi=10.1017/CHOL9780521620963.003
}}&lt;/ref&gt;

Na Balkanu su istovremeno jačali nacionalni pokreti i politički utjecaj postojećih autonomnih kneževina. [[Kneževina Srbija]] i [[Kneževina Crna Gora]] održavale su različite političke i društvene veze sa stanovništvom susjednih osmanskih oblasti. Događaje u Bosni i Hercegovini pomno su pratili i Austro-Ugarska, Rusija te politički krugovi izvan Osmanskog Carstva.&lt;ref name=&quot;Kovic2010&quot; /&gt;

U [[Bosanski vilajet|Bosanskom vilajetu]] posebno je važno bilo agrarno pitanje. Odnosi između zemljoposjednika i zavisnog seljaštva, poreska opterećenja i način ubiranja desetine stvarali su dugotrajno nezadovoljstvo među dijelom kršćanskog seoskog stanovništva. Ković, analizirajući britanske diplomatske izvore i stariju historiografiju, navodi da su britanski izvori neposredni uzrok ustanka u Hercegovini 1875. prvenstveno vidjeli u agrarnom nezadovoljstvu, naročito u načinu prikupljanja desetine.&lt;ref name=&quot;Kovic2010&quot; /&gt;

Uloga vanjskih aktera ostala je predmet različitih tumačenja. Savremenici i kasniji historičari nisu jednako ocjenjivali ulogu Srbije, Crne Gore, Rusije, Austro-Ugarske i panslavističkih organizacija u pripremi i razvoju ustanka.&lt;ref name=&quot;Kovic2010&quot; /&gt;

=== Finansijska kriza Osmanskog Carstva ===

Finansijski položaj Osmanskog Carstva pogoršavao se tokom decenija koje su prethodile Velikoj istočnoj krizi. Porta je prvi veliki strani zajam uzela tokom [[Krimski rat|Krimskog rata]] 1854, nakon čega je zaduživanje na evropskim finansijskim tržištima postalo sve značajniji izvor državnog finansiranja.&lt;ref name=&quot;Eldem2005&quot;&gt;{{Cite journal
 |last=Eldem
 |first=Edhem
 |title=Ottoman financial integration with Europe: foreign loans, the Ottoman Bank and the Ottoman public debt
 |journal=European Review
 |volume=13
 |issue=3
 |year=2005
 |pages=431–445
 |doi=10.1017/S1062798705000554
}}&lt;/ref&gt;

Akumulacija novih zajmova tokom narednih decenija sve je više opterećivala državne finansije. Međunarodni finansijski poremećaji nakon 1873, smanjenje prihoda i unutrašnji problemi dodatno su otežali servisiranje javnog duga. U oktobru 1875. osmanska vlada prepolovila je isplate na javni dug, a tokom 1876. potpuno ih je obustavila.&lt;ref name=&quot;Pamuk1984&quot;&gt;{{Cite journal
 |last=Pamuk
 |first=Şevket
 |title=The Ottoman Empire in the “Great Depression” of 1873–1896
 |journal=The Journal of Economic History
 |volume=44
 |issue=1
 |year=1984
 |pages=107–118
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Stolz2022&quot;&gt;{{Cite journal
 |last=Stolz
 |first=Daniel A.
 |title='Impossible to provide an accurate estimate': the interested calculation of the Ottoman public debt, 1875–1881
 |journal=The British Journal for the History of Science
 |volume=55
 |issue=4
 |year=2022
 |pages=477–493
 |doi=10.1017/S0007087421000637
}}&lt;/ref&gt;

Finansijska kriza povećala je pritisak na državnu upravu, ali se izbijanje balkanskih ustanaka ne može objasniti samo finansijskim teškoćama. Njihovi neposredni uzroci zavisili su od lokalnih društvenih, političkih i agrarnih prilika.&lt;ref name=&quot;Kovic2010&quot; /&gt;

Problem osmanskog javnog duga nastavljen je i nakon završetka Velike istočne krize. Godine 1881. osnovana je [[Uprava osmanskog javnog duga]], kojoj je povjereno prikupljanje dijela državnih prihoda radi servisiranja obaveza prema stranim povjeriocima.&lt;ref name=&quot;Eldem2005&quot; /&gt;

== Tok krize ==

=== Ustanak u Bosni i Hercegovini 1875. ===

Velika istočna kriza započela je ustankom protiv osmanske vlasti koji je u ljeto 1875. izbio u istočnoj Hercegovini, a zatim se proširio i na dijelove Bosne. Britanski diplomatski izvori početkom jula već su bilježili nemire. Nastavak sukoba tokom ljeta pokazao je da ih osmanske vlasti neće brzo lokalizirati i ugušiti.&lt;ref name=&quot;Kovic2010&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Radusic2020&quot;&gt;{{Cite journal
 |last=Radušić
 |first=Edin
 |title=Narratives on the Beginning of the 1875-1878 Uprising in Bosnia and Herzegovina in the British Public Discourse
 |journal=Radovi (Historija, Historija umjetnosti, Arheologija)
 |volume=7
 |issue=2
 |year=2020
 |pages=145–179
 |doi=10.46352/23036974.2020.2.145
}}&lt;/ref&gt;

Uzroci ustanka bili su višestruki. Britanski diplomatski i novinski izvori koje analizira Ković neposredni uzrok pobune prvenstveno su nalazili u agrarnom nezadovoljstvu i načinu ubiranja desetine, dok su značaj vanjskog utjecaja Srbije, Crne Gore, Rusije i Austro-Ugarske različito ocjenjivali.&lt;ref name=&quot;Kovic2010&quot; /&gt;

Ustanak je ubrzo proizveo posljedice izvan osmanske teritorije. Izbjeglice su prelazile u susjednu Austro-Ugarsku i Crnu Goru, a vijesti o sukobima podsticale su političku i javnu mobilizaciju među južnoslavenskim stanovništvom izvan Bosne i Hercegovine. Produženje borbi i sve aktivnije uključivanje evropskih sila postepeno su pretvarali lokalni ustanak u međunarodnu krizu.&lt;ref name=&quot;Radusic2020&quot; /&gt;

=== Internacionalizacija krize i Andrašijeva nota ===

Produženje ustanka tokom druge polovine 1875. pretvorilo je događaje u Bosni i Hercegovini u pitanje evropske diplomatije. Austro-Ugarska je zbog neposredne granice, priliva izbjeglica i političkog odjeka unutar Monarhije imala poseban interes za smirivanje krize. Rusija i Njemačka nastojale su djelovati u okviru tadašnje saradnje triju careva.

Krajem decembra 1875. austrougarski ministar vanjskih poslova Gyula Andrássy pripremio je diplomatski prijedlog poznat kao '''Andrašijeva nota'''. Prijedlog je usaglašen s Rusijom i Njemačkom i sadržavao je reformske mjere kojima se pokušavalo pacificirati Bosnu i Hercegovinu bez neposredne promjene njenog međunarodnopravnog položaja.&lt;ref name=&quot;MosslangWhatmore2016&quot;&gt;{{Cite book
 |editor-last1=Mösslang
 |editor-first1=Markus
 |editor-last2=Whatmore
 |editor-first2=Helen
 |title=British Envoys to the Kaiserreich, 1871–1897
 |volume=I: 1871–1883
 |series=Camden Fifth Series 51
 |publisher=Cambridge University Press
 |year=2016
}}&lt;/ref&gt;

Osmanska vlada načelno je prihvatila reformski program, ali on nije doveo do prestanka pobune. Prema kasnijem zajedničkom memorandumu triju carskih sila, ustanici i izbjeglice nisu vjerovali da će ranije obećane reforme biti provedene bez djelotvornih evropskih garancija. Porta je, s druge strane, tvrdila da ozbiljnije reforme nije moguće provoditi dok traje oružani ustanak.&lt;ref name=&quot;FRUS1877-325&quot; /&gt;

=== Bugarski ustanak i politička kriza 1876. ===

Dok je ustanak u Bosni i Hercegovini trajao, kriza se u proljeće 1876. proširila na bugarske oblasti Osmanskog Carstva. Krajem aprila revolucionarne grupe pokrenule su Aprilski ustanak protiv osmanske vlasti.&lt;ref name=&quot;Klose2021&quot;&gt;{{Cite book
 |last=Klose
 |first=Fabian
 |chapter=The Protection of Christian Minorities in the Ottoman Empire as a Selective Practice of Imperial Intervention
 |title=In the Cause of Humanity: A History of Humanitarian Intervention in the Long Nineteenth Century
 |publisher=Cambridge University Press
 |year=2021
 |pages=162–207
 |doi=10.1017/9781009029186.012
}}&lt;/ref&gt;

Osmanske vlasti ugušile su ustanak regularnim i neregularnim snagama. Među pripadnicima neregularnih jedinica bilo je i muslimanskih izbjeglica s Kavkaza, uključujući Čerkeze.&lt;ref name=&quot;HamedTroyansky2025&quot;&gt;{{Cite journal
 |last=Hamed-Troyansky
 |first=Vladimir
 |title=Abandoned Land: Muslim Refugees' Property in the Post-Ottoman Balkans
 |journal=Past &amp; Present
 |year=2025
 |doi=10.1093/pastj/gtaf028
}}&lt;/ref&gt; Tokom gušenja pobune počinjeni su masakri nad kršćanskim civilima, a događaji u [[Batak (Bugarska)|Bataku]] dobili su posebno mjesto u evropskom javnom diskursu o nasilju u bugarskim oblastima.&lt;ref name=&quot;Klose2021&quot; /&gt;

[[Datoteka:Пиотровский. батакская резня. 1889 год.jpeg|mini|alt=Historijska slika koja prikazuje posljedice masakra u Bataku|Prikaz masakra u Bataku iz 1889. Nasilje tokom gušenja Aprilskog ustanka imalo je snažan međunarodni odjek.]]

Izvještaji Eugenea Schuylera, novinskog dopisnika Januariusa MacGahana i drugih posmatrača doprinijeli su snažnoj javnoj reakciji u Ujedinjenom Kraljevstvu. Liberalni političar [[William Ewart Gladstone]] uključio se u kampanju pamfletom ''Bulgarian Horrors and the Question of the East''.&lt;ref name=&quot;Ruprecht2021&quot; /&gt;

Kriza je zahvatila i osmanski politički vrh. Sultan [[Abdulaziz]] svrgnut je 30. maja 1876, a naslijedio ga je [[Murat V]].&lt;ref name=&quot;Ates2013&quot;&gt;{{Cite book
 |last=Ateş
 |first=Sabri
 |chapter=The Borderland between the Crimean War and the Berlin Congress
 |title=Ottoman-Iranian Borderlands: Making a Boundary, 1843–1914
 |publisher=Cambridge University Press
 |year=2013
 |pages=186–228
 |doi=10.1017/CBO9781139522496.007
}}&lt;/ref&gt; Nakon njegove kratke vladavine, završene 31. augusta, na prijestolje je stupio [[Abdulhamid II]].&lt;ref name=&quot;Methodieva2025&quot; /&gt;

=== Berlinski memorandum ===

Neuspjeh Andrašijeve note, nastavak borbi u Bosni i Hercegovini i dodatno zaoštravanje krize naveli su Austro-Ugarsku, Njemačku i Rusiju na novu diplomatsku inicijativu. Njihovi predstavnici u maju 1876. usaglasili su '''Berlinski memorandum'''.&lt;ref name=&quot;FRUS1877-325&quot;&gt;{{Cite web
 |title=No. 325. Mr. Maynard to Mr. Evarts
 |url=https://history.state.gov/historicaldocuments/frus1877/d325
 |work=Papers Relating to the Foreign Relations of the United States, 1877
 |publisher=United States Department of State, Office of the Historian
 |year=1877
 |at=No. 325, 31 May 1877
 |access-date=2026-08-20
}}&lt;/ref&gt;

Memorandum je predlagao dvomjesečnu obustavu neprijateljstava u Bosni i Hercegovini i neposredne pregovore između Porte i predstavnika ustanika. Među predloženim mjerama bili su pomoć pri obnovi kuća i vjerskih objekata povratnika, uključivanje mješovite lokalne komisije u provođenje reformi, privremeno ograničavanje rasporeda osmanskih trupa, zadržavanje oružja kod kršćana i muslimana te konzularni nadzor nad provođenjem reformi i povratkom izbjeglica.&lt;ref name=&quot;FRUS1877-325&quot; /&gt;

Tri carske sile ostavile su otvorenom mogućnost daljnjeg zajedničkog djelovanja ako primirje i reforme ne uspiju. Britanska vlada odbila je pristupiti memorandumu. Ministar vanjskih poslova lord Derby smatrao je da bi predloženo primirje moglo omogućiti ustanicima da ojačaju položaje, a London se protivio i predviđenoj ulozi stranih konzula u nadzoru reformi.&lt;ref name=&quot;FRUS1877-325&quot; /&gt;

=== Ratovi Srbije i Crne Gore s Osmanskim Carstvom ===

Kriza je krajem juna 1876. prešla iz faze ustanaka i diplomatskog pritiska u otvoreni međudržavni rat. Kneževina Srbija objavila je rat Osmanskom Carstvu 30. juna, a Kneževina Crna Gora pridružila joj se 2. jula.&lt;ref name=&quot;MosslangWhatmore2016&quot; /&gt;

Srbija i Crna Gora nisu u rat ušle iz jednakog položaja, niti su njihove kampanje imale isti tok. Srpske snage tokom 1876. nisu uspjele ostvariti očekivane rezultate i našle su se u teškom vojnom položaju. U njihovim redovima djelovali su i dobrovoljci iz Rusije, dok su ruski panslavistički krugovi prikupljali novac i drugu pomoć za balkanske saveznike.&lt;ref name=&quot;Schulz2011&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Ruprecht2021&quot; /&gt;

Ulazak Srbije i Crne Gore u rat dodatno je proširio krizu. Položaj balkanskih kneževina, mogućnost ruske intervencije i budućnost osmanskih evropskih provincija postali su neposredna pitanja evropske diplomatije i ravnoteže snaga.&lt;ref name=&quot;Schulz2011&quot; /&gt;

=== Diplomatski pokušaji rješavanja krize 1876-1877. ===

==== Carigradska konferencija ====

Nakon prekida većih borbi između Osmanskog Carstva i Srbije tokom jeseni 1876. evropske sile ponovo su pokušale postići diplomatsko rješenje. Predstavnici Austro-Ugarske, Francuske, Njemačke, Italije, Rusije i Ujedinjenog Kraljevstva okupili su se u Carigradu i održavali pripremne sastanke radi usaglašavanja zajedničkog programa.&lt;ref name=&quot;FRUS1877-318&quot;&gt;{{Cite web
 |title=No. 318. Mr. Maynard to Mr. Fish
 |url=https://history.state.gov/historicaldocuments/frus1877/d318
 |work=Papers Relating to the Foreign Relations of the United States, 1877
 |publisher=United States Department of State, Office of the Historian
 |year=1877
 |at=No. 318, 26 December 1876
 |access-date=2026-08-20
}}&lt;/ref&gt;

Prva plenarna sjednica [[Carigradska konferencija|Carigradske konferencije]] održana je 23. decembra 1876. Među vodećim evropskim predstavnicima bili su ruski ambasador Nikolaj Ignjatjev i britanski izaslanik lord Salisbury, a Osmansko Carstvo predstavljali su Safvet-paša i Edhem-paša.&lt;ref name=&quot;FRUS1877-318&quot; /&gt;

Istog dana proglašen je prvi osmanski ustav, ''Kanun-ı Esasi''. Osmanska vlada kasnije se pozivala na vlastiti ustavni i reformski poredak kao argument protiv uspostavljanja posebnih režima međunarodnog nadzora u pojedinim provincijama.&lt;ref name=&quot;FRUS1877-318&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Findley2008&quot; /&gt;

Prijedlozi velikih sila obuhvatali su posebna rješenja za Srbiju i Crnu Goru te širok reformski program za Bosnu, Hercegovinu i bugarske oblasti. Predviđeni su generalni guverneri imenovani uz saglasnost sila, izabrani lokalni organi, promjene u poreskom sistemu i sudstvu, vjerske slobode i sigurnosne reforme.&lt;ref name=&quot;FRUS1877-319&quot;&gt;{{Cite web
 |title=No. 319. Mr. Maynard to Mr. Fish
 |url=https://history.state.gov/historicaldocuments/frus1877/d319
 |work=Papers Relating to the Foreign Relations of the United States, 1877
 |publisher=United States Department of State, Office of the Historian
 |year=1877
 |at=No. 319, 30 January 1877
 |access-date=2026-08-20
}}&lt;/ref&gt;

Za Bosnu i Hercegovinu program je posebno predviđao mjere u vezi s agrarnim odnosima, povratkom izbjeglica, lokalnim prihodima i zabranom neregularnih vojnih jedinica. Provođenje reformi trebalo je pratiti putem međunarodnih kontrolnih komisija.&lt;ref name=&quot;FRUS1877-319&quot; /&gt;

Porta je odbila završni zajednički prijedlog velikih sila, a konferencija je 20. januara 1877. završila bez sporazuma.&lt;ref name=&quot;FRUS1877-319&quot; /&gt;

==== Londonski protokol ====

Nakon neuspjeha Carigradske konferencije diplomatski pregovori nastavljeni su tokom februara i marta 1877. Posljednji zajednički pokušaj velikih sila da spriječe izbijanje novog rata bio je '''Londonski protokol''', koji su 31. marta potpisali predstavnici Austro-Ugarske, Francuske, Njemačke, Italije, Rusije i Ujedinjenog Kraljevstva.&lt;ref name=&quot;FRUS1877-322&quot;&gt;{{Cite web
 |title=No. 322. Mr. Maynard to Mr. Evarts
 |url=https://history.state.gov/historicaldocuments/frus1877/d322
 |work=Papers Relating to the Foreign Relations of the United States, 1877
 |publisher=United States Department of State, Office of the Historian
 |year=1877
 |at=No. 322, 25 April 1877
 |access-date=2026-08-20
}}&lt;/ref&gt;

Protokol je konstatirao da je mir između Porte i Srbije već zaključen, dok je u odnosima s Crnom Gorom još trebalo postići dogovor o granici i plovidbi Bojanom. Od Osmanskog Carstva traženo je da smanji snage na mirnodopski nivo i bez daljnjeg odlaganja počne provoditi reforme razmatrane na Carigradskoj konferenciji.&lt;ref name=&quot;FRUS1877-322&quot; /&gt;

Britanska vlada potpisala je protokol uz posebnu izjavu prema kojoj bi on postao ništavan ako ne dovede do uzajamnog razoružavanja Rusije i Osmanskog Carstva i očuvanja mira. Ruska strana povezivala je vlastitu demobilizaciju s mirom s Crnom Gorom i ozbiljnim provođenjem osmanskih reformi.&lt;ref name=&quot;FRUS1877-322&quot; /&gt;

Osmanska vlada odbila je protokol 9. aprila. Safvet-paša osporio je pravo sila da bez učešća Porte donose odluke o unutrašnjim poslovima Carstva i pozvao se na osmanski ustav, državni suverenitet i odredbe [[Pariški mir (1856)|Pariškog mira iz 1856.]] o neintervenciji.&lt;ref name=&quot;FRUS1877-322&quot; /&gt;

Rusija je 24. aprila 1877. objavila rat Osmanskom Carstvu. Ruska vlada odluku je obrazlagala neuspjehom prethodnih diplomatskih pokušaja i neprovođenjem reformi. Britanska vlada osporavala je tvrdnju da su time iscrpljene mogućnosti diplomatskog rješenja.&lt;ref name=&quot;FRUS1877-325&quot; /&gt;

=== Rusko-osmanski rat 1877-1878. ===

Glavne operacije Rusko-osmanskog rata vođene su na Balkanu i Kavkazu. Na balkanskom ratištu ruska vojska prošla je preko Rumunije i Dunava te u početnoj fazi brzo napredovala u sjevernoj Bugarskoj.&lt;ref name=&quot;Akcakaya2023&quot;&gt;{{Cite journal
 |last=Akçakaya
 |first=Umut
 |title=How to Lost a War: Strategic Command Faults and Defeat in the Ottoman-Russian War of 1877-1878
 |journal=Vakanüvis – Uluslararası Tarih Araştırmaları Dergisi
 |volume=8
 |issue=1
 |year=2023
 |pages=1–33
}}&lt;/ref&gt;

Rusko napredovanje usporeno je kod [[Pleven|Plevne]], gdje su osmanske snage pod Osman-pašom pružile višemjesečni otpor. Teške borbe vodile su se i za Šipski prijevoj, čije je zadržavanje bilo važno za ruske komunikacije preko Balkanskog gorja.&lt;ref name=&quot;Akcakaya2023&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;StatievShipka&quot;&gt;{{Cite journal
 |last=Statiev
 |first=Alexander
 |title=The Thorns of the Wild Rose: Russian Ordeals at the Shipka Pass During the Russo-Turkish War of 1877–1878
 |journal=The Journal of Slavic Military Studies
 |volume=32
 |issue=3
 |year=2019
 |pages=367–387
 |doi=10.1080/13518046.2019.1646907
}}&lt;/ref&gt;

Nakon pada Plevne ruske snage ponovo su preuzele inicijativu. Tokom zime 1877–1878. prešle su Balkansko gorje i nastavile napredovanje prema Jedrenu i Carigradu.&lt;ref name=&quot;StatievBreakthrough&quot;&gt;{{Cite journal
 |last=Statiev
 |first=Alexander
 |title=A Hitch on the Path to Glory: The Breakthrough Across the Balkan Ridge During the Russo-Turkish War of 1877–78
 |journal=The Journal of Slavic Military Studies
 |volume=32
 |issue=4
 |year=2019
 |pages=507–525
 |doi=10.1080/13518046.2019.1684012
}}&lt;/ref&gt; Na kavkaskom frontu ruska vojska također je ostvarila teritorijalne dobitke, uključujući zauzimanje Karsa.

Početkom 1878. osmanski vojni položaj znatno se pogoršao. Porta je zatražila prekid neprijateljstava, a pregovori su doveli do preliminarnog mira u San Stefanu.

=== Sanstefanski mir ===
{{Glavni|Sanstefanski mir}}

Rusija i Osmansko Carstvo zaključili su 3. marta 1878. u San Stefanu, nedaleko od Carigrada, preliminarni mirovni sporazum kojim je okončan njihov rat.&lt;ref name=&quot;FRUS1878-SanStefano&quot;&gt;{{Cite web
 |title=No. 510. Mr. Maynard to Mr. Evarts
 |url=https://history.state.gov/historicaldocuments/frus1878/d515
 |work=Papers Relating to the Foreign Relations of the United States, 1878
 |publisher=United States Department of State, Office of the Historian
 |year=1878
 |at=No. 510; inclosure: Treaty of Peace of San Stefano, signed 3 March 1878
 |access-date=2026-08-20
}}&lt;/ref&gt;

Sporazum je priznao nezavisnost Crne Gore, Srbije i Rumunije te predvidio teritorijalna proširenja Srbije i Crne Gore. Za Bugarsku je predviđeno stvaranje velike autonomne tributne kneževine pod formalnim suverenitetom sultana, s kršćanskom vladom i vlastitom milicijom.&lt;ref name=&quot;FRUS1878-SanStefano&quot; /&gt;

Bugarskog kneza trebalo je izabrati stanovništvo uz potvrdu Porte i saglasnost velikih sila. Organiziranje nove uprave povjereno je ruskom carskom komesaru, a ruske trupe trebale su privremeno ostati u kneževini tokom uspostavljanja nove uprave i milicije.&lt;ref name=&quot;FRUS1878-SanStefano&quot; /&gt;

Sporazum je sadržavao i posebne odredbe o Bosni i Hercegovini. Članom 14. predviđeno je neposredno provođenje reformskog programa Carigradske konferencije, uz dodatno međudržavno usaglašavanje pojedinih odredbi. Zaostali porezi nisu trebali biti naplaćivani, a dio tekućih prihoda bio je namijenjen pomoći izbjeglicama i drugim žrtvama sukoba te lokalnim potrebama.&lt;ref name=&quot;FRUS1878-SanStefano&quot; /&gt;

Rusiji je trebala biti vraćena južna Besarabija, dok je Rumuniji namijenjena teritorija u Dobrudži. Na Kavkazu su među teritorijama predviđenim za Rusiju bili Kars, Ardahan i Batum.&lt;ref name=&quot;FRUS1878-SanStefano&quot; /&gt;

Sanstefansko rješenje nije prihvaćeno kao konačni evropski poredak. Britanska vlada osporavala je veličinu predviđene Bugarske, rusku ulogu u njenom uređenju i šire povećanje ruskog utjecaja. Također je tvrdila da se međunarodni ugovorni poredak iz 1856. i 1871. ne može trajno mijenjati samo bilateralnim rusko-osmanskim sporazumom.&lt;ref name=&quot;FRUS1878-Salisbury&quot;&gt;{{Cite web
 |title=The Marquis of Salisbury's circular
 |url=https://history.state.gov/historicaldocuments/frus1878/d516
 |work=Papers Relating to the Foreign Relations of the United States, 1878
 |publisher=United States Department of State, Office of the Historian
 |year=1878
 |at=1 April 1878
 |access-date=2026-08-20
}}&lt;/ref&gt; Ruska vlada osporavala je dio britanskih tumačenja svojih namjera i karaktera predviđenog bugarskog uređenja.&lt;ref name=&quot;FRUS1878-Salisbury&quot; /&gt;

Protivljenje Velike Britanije i Austro-Ugarske, zajedno s drugim neslaganjima među silama, dovelo je do sazivanja međunarodnog kongresa radi revizije sanstefanskih rješenja.

=== Berlinski kongres ===
{{Glavni|Berlinski kongres|Berlinski sporazum (1878)}}

Predstavnici velikih sila sastali su se u Berlinu u junu i julu 1878. radi revizije Sanstefanskog sporazuma. Kongres je omogućio kolektivno preuređenje prethodnog rusko-osmanskog sporazuma u skladu s odnosima i interesima evropskih velikih sila.&lt;ref name=&quot;Tzouvala2018&quot;&gt;{{Cite journal
 |last=Tzouvala
 |first=Ntina
 |title='These Ancient Arenas of Racial Struggles': International Law and the Balkans, 1878–1949
 |journal=European Journal of International Law
 |volume=29
 |issue=4
 |year=2018
 |pages=1149–1171
 |doi=10.1093/ejil/chy067
}}&lt;/ref&gt;

Kongres je izmijenio ključna teritorijalna rješenja iz San Stefana. Sanstefanski projekt velike bugarske kneževine znatno je sužen. Sjeverno od Balkanskog gorja i u Sofijskoj oblasti uspostavljena je autonomna [[Kneževina Bugarska]], dok je južno od planinskog lanca osnovana [[Istočna Rumelija]] s administrativnom autonomijom unutar Osmanskog Carstva.&lt;ref name=&quot;FRUS1878-Berlin&quot;&gt;{{Cite web
 |title=Treaty of Berlin
 |url=https://history.state.gov/historicaldocuments/frus1878/d523
 |work=Papers Relating to the Foreign Relations of the United States, 1878
 |publisher=United States Department of State, Office of the Historian
 |year=1878
 |at=Signed 13 July 1878
 |access-date=2026-08-20
}}&lt;/ref&gt;

Berlinski sporazum međunarodno je priznao nezavisnost Crne Gore, Srbije i Rumunije, uz teritorijalne promjene i obaveze u pogledu vjerske ravnopravnosti. Rusija je zadržala Kars, Ardahan i Batum, dok su neka druga područja koja su joj bila dodijeljena Sanstefanskim mirom vraćena Osmanskom Carstvu.&lt;ref name=&quot;FRUS1878-Berlin&quot; /&gt;

Za Bosnu i Hercegovinu presudan je bio član 25. Berlinskog sporazuma. Njime je Austro-Ugarskoj dato pravo da zemlju okupira i administrira. Osmanska uprava ostala je u Novopazarskom sandžaku, dok je Austro-Ugarska dobila pravo držanja garnizona i izgradnje vojnih i trgovačkih puteva u tom području.&lt;ref name=&quot;FRUS1878-Berlin&quot; /&gt;

Berlinski sporazum nije predstavljao formalnu aneksiju Bosne i Hercegovine. Zemlja je do austrougarske aneksije 1908. ''de jure'' ostala dio Osmanskog Carstva, iako je nakon 1878. njome upravljala Austro-Ugarska.&lt;ref name=&quot;Bumann2022&quot;&gt;{{Cite journal
 |last=Bumann
 |first=Ninja
 |title=Contesting Juridical Authority: Sharia, Marriage, and Morality in Habsburg Bosnia and Herzegovina
 |journal=Austrian History Yearbook
 |volume=53
 |year=2022
 |pages=150–168
 |doi=10.1017/S0067237822000054
}}&lt;/ref&gt;

=== Austrougarska okupacija Bosne i Hercegovine ===
{{Glavni|Austrougarsko osvajanje Bosne i Hercegovine}}

Odluka Berlinskog kongresa o okupaciji Bosne i Hercegovine nije provedena jednostavnom predajom vlasti. U Sarajevu je tokom jula jačao pokret za oružani otpor, a autoritet osmanske pokrajinske vlasti postepeno se urušavao.&lt;ref name=&quot;Baykal1979&quot;&gt;{{Cite book
 |last=Baykal
 |first=Bekir Sitki
 |chapter=Pitanje Bosne i Hercegovine i osmanska država 1878. godine
 |editor-last=Ekmečić
 |editor-first=Milorad
 |title=Otpor austrougarskoj okupaciji 1878. godine u Bosni i Hercegovini
 |series=Posebna izdanja, knjiga XLIII, Odjeljenje društvenih nauka, knjiga 8
 |publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine
 |location=Sarajevo
 |year=1979
 |pages=95–108
}}&lt;/ref&gt;

Prema Bekiru Sitkiju Baykalu, osmanska centralna vlast nije službeno pozvala na oružani otpor okupaciji. U osmanskim arhivskim dokumentima koje je analizirao Porta je početkom jula bosanskim vlastima naložila da bez nove odluke centralne vlade ne reagiraju oružjem na eventualni austrougarski napad.&lt;ref name=&quot;Baykal1979&quot; /&gt; Baykal također navodi da u pregledanoj arhivskoj građi nije pronašao dokument koji bi dokazao pretpostavku o tajnoj podršci Porte organiziranom otporu.

Dana 27. jula predstavnici pokreta u Sarajevu zatražili su povlačenje osmanskih pokrajinskih činovnika. Prema Hajrudinu Ćuriću, narednog dana proglašena je [[Narodna vlada Bosne i Hercegovine (1878)|Narodna vlada]]. Hafiz-paša zadržan je kao civilni poglavar protiv svoje volje, dok su Smail-beg Selmanović i Muhamed Hadžijamaković dobili vodeće vojne dužnosti.&lt;ref name=&quot;Curic1979&quot;&gt;{{Cite book
 |last=Ćurić
 |first=Hajrudin
 |chapter=Bosanskohercegovački ustanak 1878. godine
 |editor-last=Ekmečić
 |editor-first=Milorad
 |title=Otpor austrougarskoj okupaciji 1878. godine u Bosni i Hercegovini
 |publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine
 |location=Sarajevo
 |year=1979
 |pages=325–348
}}&lt;/ref&gt;

Nova vlast pokušavala je koordinirati odbranu i slala je komandante i jedinice prema drugim područjima, ali nije uspjela uspostaviti jedinstven operativni sistem za cijelu zemlju.&lt;ref name=&quot;Bojic1979&quot;&gt;{{Cite book
 |last=Bojić
 |first=Mehmedalija
 |chapter=Svrgavanje turske vlasti i odbrambeni rat Bosne i Hercegovine protiv austrougarske invazije 1878. godine
 |editor-last=Ekmečić
 |editor-first=Milorad
 |title=Otpor austrougarskoj okupaciji 1878. godine u Bosni i Hercegovini
 |publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine
 |location=Sarajevo
 |year=1979
 |pages=71–94
}}&lt;/ref&gt;

Austrougarske snage prešle su granicu 29. jula i tokom narednih sedmica naišle na organiziran otpor u više dijelova Bosne i Hercegovine. Prema Bojićevoj rekonstrukciji, muslimansko stanovništvo činilo je glavninu organiziranih oružanih snaga otpora, dok su u političkim strukturama pokreta i pojedinim vojnim formacijama učestvovali i pripadnici drugih konfesionalnih zajednica.&lt;ref name=&quot;Bojic1979&quot; /&gt;

Narodna vlada prestala je djelovati neposredno prije pada Sarajeva. Bojić i Ćurić razlikuju se u pojedinostima hronologije njenog prestanka, ali oba prikaza smještaju njen kraj u dane neposredno prije austrougarskog napada na grad. Austrougarske snage zauzele su Sarajevo 19. augusta nakon teških borbi.&lt;ref name=&quot;Bojic1979&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Curic1979&quot; /&gt;

Pad Sarajeva nije odmah okončao oružani otpor. Borbe su se u pojedinim dijelovima Bosne i Hercegovine nastavile tokom narednih sedmica, dok su austrougarske snage postepeno uspostavljale kontrolu nad zemljom.&lt;ref name=&quot;Schindler2004&quot;&gt;{{Cite journal
 |last=Schindler
 |first=John R.
 |title=Defeating Balkan Insurgency: The Austro-Hungarian Army in Bosnia-Hercegovina, 1878–82
 |journal=Journal of Strategic Studies
 |volume=27
 |issue=3
 |year=2004
 |pages=528–552
 |doi=10.1080/1362369042000283010
}}&lt;/ref&gt;

== Međunarodno javno mnijenje i humanitarni odjek ==

Velika istočna kriza imala je značajan odjek izvan diplomatskih krugova i neposredno zahvaćenih područja Balkana. Historičar Adrian Ruprecht zbog intenziteta političke i humanitarne mobilizacije u Britaniji, Švicarskoj, Rusiji i Indiji krizu opisuje kao „globalni humanitarni trenutak“ u razvoju modernog transnacionalnog humanitarizma.&lt;ref name=&quot;Ruprecht2021&quot; /&gt;

=== Štampa i javne kampanje ===

Međunarodni interes za krizu rastao je već tokom ustanka u Bosni i Hercegovini, ali je posebno snažnu reakciju izazvalo gušenje Aprilskog ustanka u bugarskim oblastima. Izvještaji novinskih dopisnika, misionara i diplomata opisivali su ubistva civila i uništavanje naselja, a među najutjecajnijim bili su izvještaji Eugenea Schuylera i Januariusa MacGahana.&lt;ref name=&quot;Ruprecht2021&quot; /&gt;

U Ujedinjenom Kraljevstvu vijesti o nasilju u bugarskim oblastima izazvale su veliku javnu i političku kampanju. William Ewart Gladstone oštro je kritizirao osmansku politiku i dotadašnji britanski odnos prema Porti, a Istočno pitanje postalo je i predmet šireg britanskog stranačkog sukoba.&lt;ref name=&quot;Ruprecht2021&quot; /&gt;

Humanitarni i politički diskurs nije bio usmjeren isključivo na kršćanske žrtve. Tokom Rusko-osmanskog rata britanska štampa izvještavala je i o nasilju nad muslimanskim stanovništvom, dok su u Britaniji djelovale organizacije koje su prikupljale pomoć za osmanske ranjenike i druge žrtve rata.&lt;ref name=&quot;Ruprecht2021&quot; /&gt;

=== Humanitarne organizacije i pomoć ===

Kriza se odvijala tokom ranog razvoja međunarodnog pokreta Crvenog križa. U zimu 1875–1876. Međunarodni komitet Crvenog križa poslao je tri delegata u Crnu Goru radi pomoći ranjenicima, podrške stvaranju lokalnog društva za pomoć i širenja načela Ženevske konvencije iz 1864. Camille Meyre tu misiju opisuje kao prvu terensku misiju Međunarodnog komiteta Crvenog križa.&lt;ref name=&quot;Meyre2025&quot;&gt;{{Cite journal
 |last=Meyre
 |first=Camille
 |title=Cautious or zealous? The ICRC's humanitarian action in Montenegro (1875–1876)
 |journal=International Review of the Red Cross
 |volume=107
 |issue=930
 |year=2025
 |pages=1218–1240
 |doi=10.1017/S1816383125101008
}}&lt;/ref&gt;

Tokom ratova 1876–1878. humanitarne organizacije i nacionalna društva prikupljali su sanitetski materijal, medicinsko osoblje i novčanu pomoć za ranjenike i izbjeglice. Humanitarna pomoć pritom se često preplitala s političkom, vjerskom i nacionalnom solidarnošću prema pojedinim stranama u sukobima.&lt;ref name=&quot;Ruprecht2021&quot; /&gt;

=== Transnacionalna mobilizacija ===

Kriza je izazvala snažnu mobilizaciju u Ruskom Carstvu. Panslavistička društva, crkvene i građanske organizacije prikupljali su sredstva za balkanske ustanike i države, organizirali pomoć i podržavali odlazak dobrovoljaca.&lt;ref name=&quot;Ruprecht2021&quot; /&gt;

Odjek događaja proširio se i izvan Evrope. U Britanskoj Indiji muslimanske organizacije, uglednici i lokalne zajednice organizirali su skupove i prikupljali sredstva za pomoć Osmanskom Carstvu i njegovom stanovništvu. Ruprecht te različite kampanje smješta u širi proces internacionalizacije humanitarnog djelovanja tokom krize.&lt;ref name=&quot;Ruprecht2021&quot; /&gt;

== Posljedice ==

=== Teritorijalno i političko preuređenje Balkana ===

Velika istočna kriza dovela je do velikih promjena političke karte Balkana. Berlinskim sporazumom međunarodno je priznata nezavisnost Crne Gore, Srbije i Rumunije, uz teritorijalna proširenja i izmjene njihovih granica.&lt;ref name=&quot;FRUS1878-Berlin&quot; /&gt;

Rješenje bugarskog pitanja znatno se razlikovalo od onoga predviđenog Sanstefanskim mirom. Uspostavljena je autonomna Kneževina Bugarska, dok je južno od Balkanskog gorja osnovana Istočna Rumelija kao autonomna provincija Osmanskog Carstva. Makedonija i druge oblasti koje su prema Sanstefanskom sporazumu trebale ući u veliku bugarsku kneževinu ostale su pod neposrednijom osmanskom upravom.&lt;ref name=&quot;FRUS1878-Berlin&quot; /&gt;

Rumunija je priznanje nezavisnosti dobila uz teritorijalnu razmjenu. Rusiji je vraćen dio južne Besarabije, dok je Rumunija dobila Sjevernu Dobrudžu i područje dunavske delte. Na Kavkazu je Rusija zadržala Kars, Ardahan i Batum.&lt;ref name=&quot;FRUS1878-Berlin&quot; /&gt;

Berlinski sporazum ograničio je dio ruskih dobitaka iz San Stefana, ali nije obnovio stanje prije rata. Osmansko Carstvo izgubilo je znatan dio svojih evropskih teritorija i stanovništva, dok su Srbija, Crna Gora i Rumunija dobile međunarodno priznatu nezavisnost, a Bugarska vlastite autonomne političke institucije.&lt;ref name=&quot;FRUS1878-Berlin&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Methodieva2025&quot; /&gt;

=== Bosna i Hercegovina ===
{{Glavni|Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj}}

Bosna i Hercegovina dobila je položaj različit od ostalih osmanskih teritorija obuhvaćenih Berlinskim sporazumom. Članom 25. Austro-Ugarskoj je dato pravo da zemlju okupira i administrira, ali nije izvršena formalna aneksija.&lt;ref name=&quot;FRUS1878-Berlin&quot; /&gt;

Bosna i Hercegovina do 1908. ''de jure'' je ostala dio Osmanskog Carstva, dok je upravu nad zemljom vršila Austro-Ugarska.&lt;ref name=&quot;Bumann2022&quot; /&gt; U februaru 1879. poslovi uprave preneseni su Zajedničkom ministarstvu finansija, unutar kojeg je djelovao poseban odjel za Bosnu i Hercegovinu. Nadležnosti tog sistema dodatno su uređene 1880.&lt;ref name=&quot;Kasumovic2022&quot;&gt;{{Cite journal
 |last=Kasumović
 |first=Amila
 |title=Understanding Colonial Archives: Reflections on Records from Habsburg Times in the Archives of Bosnia and Herzegovina
 |journal=Comparative Southeast European Studies
 |volume=70
 |issue=4
 |year=2022
 |pages=667–685
 |doi=10.1515/soeu-2022-0038
}}&lt;/ref&gt;

Nova uprava nije odmah ukinula postojeći osmanski pravni poredak. Dijelovi tanzimatskog zakonodavstva i pojedine sudske institucije nastavili su se primjenjivati, a austrougarske vlasti postepeno su ih mijenjale i uključivale u novi upravni sistem.&lt;ref name=&quot;Bumann2022&quot; /&gt;

=== Izbjeglice i demografske promjene ===

Ratovi, ustanci i promjene granica tokom 1875–1878. izazvali su masovna pomjeranja stanovništva. Posebno veliko raseljavanje pratilo je Rusko-osmanski rat, kada su stotine hiljada ljudi napustile područja zahvaćena borbama i teritorijalnim promjenama.&lt;ref name=&quot;Methodieva2025&quot; /&gt;

U građi koju analizira Methodieva najveći dio raseljenih činili su muslimani koji su napuštali područja pod ruskom okupacijom ili teritorije koje su nakon rata pripale novim balkanskim državama. Među izbjeglicama su, međutim, bili i Bugari, Jevreji, Grci i pripadnici drugih zajednica.&lt;ref name=&quot;Methodieva2025&quot; /&gt;

Pouzdano utvrđivanje ukupnog broja raseljenih nije moguće. Jedna osmanska medicinska komisija zabilježila je više od pola miliona muslimanskih izbjeglica s Balkana koji su prošli kroz Carigrad, ali taj podatak nije predstavljao ukupan broj raseljenih.&lt;ref name=&quot;Methodieva2025&quot; /&gt;

Promjene granica otvorile su i pitanje imovine stanovništva koje je napustilo novopripojena područja. Berlinski sporazum sadržavao je odredbe o državnoj, vakufskoj i privatnoj imovini na pojedinim teritorijama koje su pripale novim balkanskim državama.&lt;ref name=&quot;FRUS1878-Berlin&quot; /&gt; Hamed-Troyansky pokazuje da su napuštena zemlja i imovinska prava muslimanskih izbjeglica postali važno pitanje u izgradnji postosmanskih balkanskih država.&lt;ref name=&quot;HamedTroyansky2025&quot; /&gt;

=== Nacionalni pokreti i međunarodne garancije ===

Berlinsko preuređenje Balkana nije riješilo sva nacionalna i teritorijalna pitanja otvorena tokom krize. Pojedine odluke Kongresa podstakle su nove političke mobilizacije i teritorijalne sporove.

Među Albancima je mogućnost ustupanja pojedinih oblasti susjednim balkanskim državama doprinijela političkoj mobilizaciji koja je 1878. dovela do stvaranja [[Prizrenska liga|Prizrenske lige]]. Liga je nastojala spriječiti ustupanje područja koja su njeni pripadnici smatrali albanskim i izboriti političko priznanje interesa albanskog stanovništva unutar Osmanskog Carstva.&lt;ref name=&quot;Sohrabi2018&quot;&gt;{{Cite journal
 |last=Sohrabi
 |first=Nader
 |title=Reluctant Nationalists, Imperial Nation-State, and Neo-Ottomanism: Turks, Albanians, and the Antinomies of the End of Empire
 |journal=Social Science History
 |volume=42
 |issue=4
 |year=2018
 |pages=835–870
 |doi=10.1017/ssh.2018.4
}}&lt;/ref&gt;

Berlinski sporazum povezao je priznanje nezavisnosti pojedinih balkanskih država s odredbama o vjerskoj ravnopravnosti i građanskim i političkim pravima.&lt;ref name=&quot;FRUS1878-Berlin&quot; /&gt; Takve odredbe kasnije su u historiografiji često uključivane u dužu historiju međunarodne zaštite manjina. Savremena istraživanja, međutim, upozoravaju da pojam „manjine“ 1878. još nije imao političku i pravnu funkciju kakvu je stekao nakon Prvog svjetskog rata.&lt;ref name=&quot;DalleMulle2026&quot;&gt;{{Cite journal
 |last=Dalle Mulle
 |first=Emmanuel
 |title=The Switch: How Nationality Questions Morphed into Minority Questions and Were Confined to Eastern Europe in the Process
 |journal=Nationalities Papers
 |year=2026
 |pages=1–21
 |doi=10.1017/nps.2026.10135
}}&lt;/ref&gt;

Poseban značaj imao je član 61, kojim se Porta obavezala provesti reforme u provincijama naseljenim Armencima i o njihovom provođenju izvještavati velike sile.&lt;ref name=&quot;FRUS1878-Berlin&quot; /&gt; Johnston i Steinberg ocjenjuju da je tom odredbom Armensko pitanje dobilo trajniju međunarodnu diplomatsku dimenziju. Raniji prijedlog neposrednijeg ruskog nadzora zamijenjen je neodređenijim kolektivnim nadzorom velikih sila, dok je provođenje obećanih reformi postalo važno pitanje armenskog političkog djelovanja u zapadnoj Evropi.&lt;ref name=&quot;JohnstonSteinberg2023&quot;&gt;{{Cite journal
 |last1=Johnston
 |first1=Jean-Michel
 |last2=Steinberg
 |first2=Oded Y.
 |title=Armenians, Jews, and Humanitarianism in the 'Age of Questions', 1830–1900
 |journal=The Historical Journal
 |volume=66
 |issue=1
 |year=2023
 |pages=72–100
 |doi=10.1017/S0018246X22000218
}}&lt;/ref&gt;

=== Odnosi velikih sila ===

Berlinski kongres omogućio je velikim silama da pregovorima riješe neposredni spor izazvan ruskom pobjedom nad Osmanskim Carstvom, ali nije uklonio njihova suparništva na Balkanu. Ruski položaj predviđen Sanstefanskim sporazumom oslabljen je evropskom revizijom, dok je Austro-Ugarska okupacijom Bosne i Hercegovine proširila svoje neposredno političko i vojno prisustvo na Balkanu.&lt;ref name=&quot;FRUS1878-Berlin&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Beller2018&quot; /&gt;

Kriza je posebno opteretila odnose Rusije i Austro-Ugarske. Njemačka se nakon krize čvršće povezala s Austro-Ugarskom, s kojom je 1879. sklopila [[Dvojni savez (1879)|Dvojni savez]].&lt;ref name=&quot;Beller2018&quot; /&gt;

Saradnja Njemačke, Austro-Ugarske i Rusije kasnije je obnovljena, ali se njihovi interesi na Balkanu nisu trajno uskladili. Berlinski poredak zato nije okončao Istočno pitanje, nego je uspostavio novi politički okvir unutar kojeg su se nastavili balkanski teritorijalni i međunarodni sporovi.

== Vidi također ==
* [[Istočno pitanje]]
* [[Berlinski kongres]]
* [[Austrougarsko osvajanje Bosne i Hercegovine]]
* [[Narodna vlada Bosne i Hercegovine (1878)]]
* [[Rusko–turski rat (1877-1878)|Rusko-osmanski rat 1877–1878.]]
* [[Prizrenska liga]]

{{Commonscat|Great Eastern Crisis (1875–78)}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==
* {{Cite book
 |last=Anderson
 |first=M. S.
 |title=The Eastern Question, 1774–1923: A Study in International Relations
 |publisher=Macmillan
 |location=London
 |year=1966
}}
* {{Cite book
 |last=Clay
 |first=Christopher
 |title=Gold for the Sultan: Western Bankers and Ottoman Finance, 1856–1881
 |publisher=I.B. Tauris
 |location=London
 |year=2000
 |isbn=9781860644764
}}
* {{Cite book
 |editor-last1=Yavuz
 |editor-first1=M. Hakan
 |editor-last2=Sluglett
 |editor-first2=Peter
 |title=War and Diplomacy: The Russo-Turkish War of 1877–1878 and the Treaty of Berlin
 |publisher=University of Utah Press
 |location=Salt Lake City
 |year=2011
 |isbn=9781607811503
}}
* {{Cite book
 |editor-last=Ekmečić
 |editor-first=Milorad
 |title=Otpor austrougarskoj okupaciji 1878. godine u Bosni i Hercegovini
 |publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine
 |location=Sarajevo
 |year=1979
}}

{{Velika istočna kriza}}

[[Kategorija:Velika istočna kriza]]
[[Kategorija:Historija Balkana]]
[[Kategorija:Historija Osmanskog Carstva]]</text>
      <sha1>be9uuhtr5gxx2bwc206hz0cptuzjk64</sha1>
    </revision>
  </page>
</mediawiki>